Manager magazine

Izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu www.manager-magazine.com

86/18|11/2012 ISSN 1331-9280 Međunarodni besplatni studentski list

POLAGANJE STANDARDIZIRANIH TESTOVA ŽENE MEDITERANSKA UNIJA

MENADŽERI

BESPLATNI PRIMJERAK OMOGUĆUJE TI:

INNOVATION CHALLENGE U Ožujku 2012 odabrani su hrvatski predstavnici za „Henkel Innovation Challenge”, međunarodno natjecanje studenata koje se po drugi put održavalo i u Hrvatskoj. Završena je potraga za inovativnim rješenjima koja će braniti hrvatske boje na međunarodnom finalu koje se održava u travnju 2012. godine u Poljskoj. Na međunarodnom finalu će sudjelovati studenti iz 19 zemalja.

Među mnoštvom inovativnih i kreativnih rješenja koja su stavila pred Henkelov žiri veoma zahtjevan zadatak, odabran je tim Futür Manufaktür, koji predstavljaju Filip Degoricija i Matija Jakšić.

U lokalnom finalu, koje se održalo 07.03.2012, sudjelovalo je 9 timova. Svaki tim je na raspolaganju imao svog mentora koji mu je pomagao i savjetovao ga u pripremi prezentacije za finale.

Natjecanje „Henkel Innovation Challenge” bilo je otvoreno za studente svih područja, uključujući ekonomiju, inženjerstvo i prirodne znanosti. Zadatak je bio razviti koncept za jedan od proizvoda u Henkelovom asortimanu ili inovativnu tehnologiju koja će zadovoljavati potrebe potrošača 2030. godine za jednu od Henkelovih poslovnih jedinica: Ljepota i osobna njega, Rublje i njega kućanstva ili Ljepila, sredstva za brtvljenje i tretman površina. Novost ove godine jest da ideje za proizvode ili tehnologije moraju doprinijeti održivom razvoju kao što je očuvanje energije ili vode. Hrvatski koncept koji je osvojio Henkelov žiri i koji će se predstaviti na finalu u Poljskoj je Persil foils – inovativno rješenje za skidanje mrlja bez vode.

Nadamo se da će se naši studenti predstaviti u što boljem izdanju na međunarodnom finalu, koje će se održati od 25.04-28.04.2012 u Varšavi.

Poštovani studenti !

Predstavljam vam 86. izdanje studentskog poslovnog lista “Managera“ . Prije svega, željela bih se zahvaliti svim sponzorima koji su uz nas i s kojima uspješno nastavljamo poslovnu suradnju. Zahvaljujem se cijelom uredništvu časopisa i svim našim novinarima i vanjskim suradnicima koji su vam omogućili ovako izniman i kvalitetan broj .

U ovom vam broju donosimo pregršt novih i zanimljivih tema koje vam ovaj put neću odavati već ostavljam vam na čitanje od korica do korica  i sami procijenite koliko su vam teme zanimljive i dobre te sve svoje komentare i kritike (dobre i loše) te ideje i teme koje bi voljeli čitati uputite na mail glavni.manager@gmail.com

Ovaj broj je veoma poseban jer naša Hrvatska studentska asocijacija (HSA) slavi svoj 20-ti rođendan i zato smo svi rođendanski raspoloženi. Posebno bih htjela naglasiti da studentski poslovni list „Manager“ koji je osnovan 1995. godine danas slavi svoj 17-ti rođendan. SRETAN ROĐENDAN! Željela bih vas podsjetiti da su svi novi članovi uvijek dobrodošli te da se svi koji su zainteresirani mogu javiti putem maila glavni.manager@gmail.com kako bi nam pomogli u narednim izdanjima. Pridružite nam se!

Posjetite našu facebook stranicu https:// www.facebook.com/manager.magazine te www.manager-magazine.com Do sljedećeg broja! :) Kristina JURKOVIĆ, glavna urednica

4.

4.

5.

6.

8.

10.

11.

12.

14.

16.

17.

18.

20.

22.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

UVODNIK GOSPODARSKE VIJESTI NAJVEĆE SVJETSKE NAFTNE KOMPANIJE MEDITERANSKA UNIJA POSLOVANJE U RAZLIČITIM KULTURAMA PROIZVODNJA BIOENERGIJE DESKRIPTIVNI MODELI ODLUČIVANJA MARKETINŠKA MIOPIJA NEZAPOSLENOST RAST PDV-A: OČAJNIČKI POTEZ VLADE ILI CIJENA NAPRETKA NOVI TRENDOVI U TURIZMU U IŠČEKIVANJU GRČKOG BANKROTA PROJEKTNI MENADŽMENT KRIVOTVORENJE NOVCA KUPUJMO HRVATSKO ZA BOLJU BUDUĆNOST SPONZORIRANI ČLANAK: AZELIJA-KUPA D.O.O. INTERVJU: BRANIMIR KOVAČIĆ SOFTVERSKO PIRATSTVO VIRUSNO OGLAŠAVANJE SPONZORIRANI ČLANAK: KAPLJICA VINA PROFIL ZEMLJE:SOMALIJA

Glavna urednica | Kristina Jurković glavni.manager@gmail.com Urednici rubrika Gospodarstvo - Dorotea Albertina Knežević gospodarstvo. manager@hotmail.com Fakultet - Iva Kovačić fakultet.manager@gmail.com Lounge - Daria Keršić rubrika.lounge@gmail.com Novinari: Katarina Baković Vedran Bukvić Luka Golub Kidija Graho Andrej Hanzir Hrvoje Horvat Antonia Iviček Antonija Jurič Maja Jurčević Ivana Jurjević Robertina Katić

32.

32.

33.

34.

36.

37.

38.

40.

42.

44.

45.

45.

46.

48.

51.

UVODNIK SANTA SENDING SOS NAJAVE PROJEKATA HSA SPONZORIRANI ČLANAK – KOZMO NAKON PROJEKTA DANI SAD-A A.T.KEARNEY ISKUSTVO ODLASKA U AMERIKU NAKON PROJEKTA DANI SAD-A STUDIRANJE U INOZEMSTVU – JAPAN POMOĆ PRI UČENJU STUDENTSKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU AIESEC-ISKUSTVO KENIJI FINANCIJSKI KLUB-SIGURNA INVESTICIJA STUDIRANJE U INOZEMSTVU – POLAGANJE STANDARDIZIRANIH TESTOVA INTERVJU:ALAN NASSER PJEVAČKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Tihana Kepčija Ines Koslaec Una Kolarmatko Mavračić Miroslav Nogolica Dominik Palčić Zrinka Raguž Sven Staničić Anamarija Svedrec Maja Šarenić Katarina Vranjić Jelena Vrban Vedran Vukoša Iva Vuger Izidora Žganjer Marija Žigulić Vanjski suradnici: Martina Benzona-stručno usavršavnje (Hrvatska Studentska Asocijacija) Ivan Zovak - kultura, zabava, sport (Hrvatska Studentska Asocijacija) Tatjana Sabolović (izvršni direktor drvne industrije „Azelija“)

SADRŽAJ:

52. UVODNIK 52. IZLOŽBA: MATE CELESTINA MEDOVIĆ 53. OSCAR 54. ŽENE MENAĐERI 56. SKRIVENI ZAGREB 57. FENOMEN HRVATSKIH SAPUNICA 58. LJUDSKA PRAVA UGROŽENA 60. PROMJENE U ZET-U 61. RED BULL PAPER WINGS 62. INTERVJU S POBJEDNICIMA Business Plan Contest-a 2011.

64. PARTY JEDRENJE 66. TEDxMaksimir 67. KUĆA LJUDI I UMJETNOSTI 67. SPONZORIRANI ČLANAK 68. MARKETING KINGDOM

IMPRESSUM: Ana Ćuro (Aiesec) Andreja Tropčić (Financijski Klub) Mate Damić (Studentski Zbor Ekonomskog Fakulteta U Zagrebu) Udruga Tim - Žana Omahen Udruga Estudent - Marija Antunović Udruga Best - Maja Šarenić Grafički dizajn i prijelom - Nikola Filo Izdavač: Hrvatska Studentska Asocijacija Tisak: Stega tisak d.o.o. www.manager-magazine.com Ekonomski fakultet Zagreb | kabinet 407 Kennedyev trg 6 , 10 000 Zagreb Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

GOSPODARSTVO

UVODNIK Dragi moji čitatelji, Nadam se da ste bili zadovoljni dizajnom prošlog broja, i da ćete ovim, nakon par preinaka, biti još zadovoljniji!

Ovim putem želim istaknuti kako Manager uskoro slavi 17 godina postojanja, te možemo biti ponosni na naš časopis kao jedini studentski poslovni list na Fakultetu! Također, udruga Hrvatska studentska asocijacija slavi svoj dvadeseti rođendan, te iz ta dva razloga ovaj broj možemo nazvati rođendanskim.

U ovom broju možete, kao i uvijek, pročitati puno zanimljivih članaka. Ljubitelje marketinga očekuje članak o virusnom marketingu kao novom trendu u internetskom marketingu, dok se budući poduzetnici mogu osladiti intervjuom iskusnog malog poduzetnika. Sve veći trend u svijetu je projektni menadžment te smo se odlučili dotaći se i te teme. U ovom broju donosimo i vijesti o povećanju PDV-a i njenim implikacijama te o tome zašto krivotvorenje novca može dovesti do ozbiljnih monetarnih nestabilnosti. Kolega iz Financijskog kluba nas je počastio svojim člankom o Mediteranskoj uniji, a mlada i prosperitetna tvrtka Azelija d.o.o. nas je uvela u svijet svojih drvenih kuća koje su već osvojile strana tržišta.

Uživajte u čitanju, a svoje prijedloge, komentare i kritike šaljite nam na našu Facebook stranicu.

Veliki pozdrav Dorotea A. Knežević, urednica rubrike Gospodarstvo

GOSPODARSKE VIJESTI KONČAR KUPUJE BRODOGRADILIŠTA? Vlada ne vjeruje potencijalnim investitorima Poduzetnici Nenad i Danko Končar s partnerima iz njemačke tvrtke Siag obišli su pogon brodogradilišta 3. maja u uvali Peškera na otoku Krku te brodogradilišta 3. maj i Kraljevica. Uz ta dva brodogradilišta, Končar je ponuđač i za kupnju Brodotrogira. Prije razgovora s upravom 3. maja, Nenad Končar je izjavio da su došli s novim poslovima gradnje pomorskih objekata na moru i drugih objekata te da bi posla moglo biti za sljedeće tri godine. Inače, Vlada bi konačno trebala odlučiti hoće li Končar kupiti brodogradilišta 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir, a samoborski DIV Brodosplit. No čini se, sudeći po raspoloženju u Vladi, da su te akvizicije sve manje izvjesne. Naime, ministar financija Slavko Linić izjavio je u Bruxellesu, gdje je bio na sastanku s ministrima financija EU, da je Danko Končar neodgovoran partner s kojim će se teško provesti restrukturiranje tih tvrtki.

TARGETING THE SHIPYARD KONCAR? The government does not believe potential investors Entrepreneurs Nenad and Danko Koncar with partners from the German company SIAG visited the plant shipyards 3 May in the Bay on the island of Krk Peskera and shipyards 3 May and Kraljevica. With these two shipyards, a provider of Koncar for purchase Brodotrogir.

Before meeting with the third rule May, N. Koncar said to have come with the new business building naval facilities on the sea and other objects and that the job could be for the next three years.

Otherwise, the government would ultimately have to decide whether to buy the shipyard Koncar third May, Kraljevica and Brodotrogir, and occupied the DIV Brodosplit. However, it seems, judging by the mood in the government, that these acquisitions less certain. The Finance Minister Slavko Linic said in Brussels, where he was meeting with EU finance ministers, that Danko Koncar irresponsible partner with whom to be difficult to implement the restructuring of these companies.

4

FACEBOOK NA BURZI Najveća društvena mreža odlučila je javno ponuditi svoje dionice Početkom veljače Facebook je podnio zahtjev za uvrštenjem dionica u burzovne kotacije kako bi prikupio najmanje pet milijardi dolara najvećom početnom javnom ponudom u povijesti internetskih kompanija. Budući da su troškovi IPO – a ( Initial Public Offer ) veliki, Facebook navodi da je osigurao dodatnih 25 jamaca, povrh postojećih šest, te osam milijardi američkih dolara, od čega je pet milijardi iznos revolving kredita koji su Facebooku omogućile banke s Wall streeta. Bloomberg navodi kako je ovakva vrsta kredita neuobičajena kada su u pitanju IPO-ovi internetskih kompanija, no možda i opravdana budući da su mnoge tvrtke napravile stravične pogreške prilikom izlaska na burzu.Tržišna vrijednost Facebooka procjenjuje se u rasponu od 75 do 100 milijardi dolara, te bi zbog interesa investitora, iznos IPO-a mogao narasti i na 10 milijardi dolara.

FACEBOOK ON STOCK EXCHANGE The biggest social network has decided to publicly offer their shares In early February, Facebook has applied for listing of shares of stock quotes in order to collect at least five billion dollars in the largest initial public offering in the history of Internet companies. Since the cost of an IPO - and (Initial Public Offer) large, Facebook states that provide an additional 25 guarantors, in addition to the existing six and eight billion U.S. dollars, of which five billion revolving credit amount that Facebook allowed Wall Street banks. Bloomberg says this type of loan uncommon when it comes to IPO’s Internet company, but perhaps justified since many companies have made terrible mistakes when leaving on Facebook burzu.Tržišna value estimated in the range 75 to 100 billion dollars, and due to investor interest, the amount of IPO could grow to 10 billion dollars.

NAJVEĆE SVJETSKE NAFTNE KOMPANIJE

Koliko zarađuju naftni giganti?

2

005. godine naftne kompanije redom su prijavljivale rekordne zarade. Tako je ExxonMobil, američka naftna kompanija, samo u trećem tromjesečju te godine zaradila enormnih devet milijardi dolara, što je najveći profit neke korporacije u povijesti. Četiri godine kasnije, zarada naftnih kompanija pada i do 50 posto u odnosu na prethodne godine.

Najveće svjetske naftne kompanije Najveće svjetske naftne kompanije, prema količini proizvedene sirove nafte godišnje su, Saudijska Arabija, Iranska naftna kompanija, Katarska korporacija, naftna kompanija Iraka i Petróleos iz Venezuele. Naftom bogate zemlje nacionalizirale su naftne kompanije, te upravo tako ostvaruju najveći profit. Tek je rijetko koja kompanija, poput turskog Sabanci Holdinga, u privatnom vlasništvu.

svjetskom naftnom kompanijom, iako su po proizvedenim barelima nafte tek na 17. mjestu. Formirana je 1999. godine spajanjem dvije kompanije, Exxona i Mobila. Posjeduje 72 milijarde barela rezervi nafte za narednih 14 godina, te drži tri posto svjetske proizvodnje sirove nafte.

Rast cijena nafte Početkom nove 2012. godine, počele su rasti i cijene sirove nafte na tržištu. To je odraz zabrinutosti zbog zabrane uvoza nafte u Eu-

Najveći proizvođač nafte je Saudijska Arabija, koja proizvede do 304 milijarde barela nafte godišnje.

Najveći proizvođači i potrošači nafte Najveći proizvođač nafte je Saudijska Arabija, koja proizvede do 304 milijarde barela nafte godišnje. Ona sama proizvodi 25 posto svjetskih rezervi nafte. Drugi veliki proizvođač nafte je OPEC (The Organization of the Petroleum Exporting Countries ). OPEC je organizacija koja broji 11 članica čije ekonomije izravno ovise o izvozu nafte. To su Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Članice OPEC-a bore se da zadrže stabilnu cijenu nafte, što je u interesu proizvođača i potrošača. OPEC utječe na cijenu nafte određujući proizvodnu kvotu, koja trenutno iznosi 28 milijuna barela dnevno. Iz ove kvote isključen je Iran, dok je se ostale članice pridržavaju. S druge strane, Sjedinjene Američke Države (SAD) dnevno potroše 25 posto svjetske dnevne proizvodnje nafte, što iznosi oko 20 milijardi barela nafte. Odmah iza SAD-a, drugi veliki potrošač je Kina. Zanimljivo je napomenuti da Kina najveći dio sirove nafte uvozi iz Kanade. Kanadska nafta izvire iz pijeska i spada u tešku naftu koja je slabije kvalitete od nafte s Bliskog Istoka. Međutim, Kina je jedna od rijetkih zemalja koja posjeduje tehnologiju kojom može prerađivati tešku naftu. Uzevši u obzir činjenicu da je Bliski Istok krizno područje, potpisivanjem ugovora s Kanadom, Kina je osigurala siguran put nafte u budućnosti.

Saudi Arabian Oil Company Unatoč kontinuiranoj financijskoj krizi, naftnu kompaniju Saudijske Arabije prati uspjeh.

Kompanija je zadnjih nekoliko godina bila, i nastavlja biti, najveći proizvođač i izvoznik nafte u svijetu. Godišnje izveze i preko 300 milijardi barela sirove nafte. Najveći uvoznici nafte te kompanije su Sjeverna Amerika, Europa i Azija, dok bi bez Kine ubrzo mogli ostati, ukoliko ugovor između nje i Kanade bude dugoročan. Svojom proizvodnjom i izvozom u te zemlje, prošle godine zaradili su 200 milijardi američkih dolara, što ih svrstava na drugo mjesto po zaradi.

ExxonMobil ExxonMobil je američka naftna kompanija koja proizvodi sirovu naftu i prirodni plin, te na temelju te djelatnosti godišnje zarađuje 371 milijardu dolara što ih čini najbogatijom

ExxonMobil zarađuje 371 milijardu dolara što ih čini najbogatijom svjetskom naftnom kompanijom. ropsku Uniju iz Irana, kao odgovor na iranski nuklearni program i prijetnju da će zatvoriti prolaz kojim prolazi trećina svjetskog izvoza nafte. Trenutno se cijena sirove nafte drži oko 111 dolara po barelu. Vjeruje se da će usporavanje gospodarskog rasta smanjiti potražnju za naftom, što bi trebalo utjecati na pad cijene nafte. Međutim, potencijalni bi problemi sa zemljama Bliskog Istoka mogli dovesti do rasta cijena nafte u narednih godinu dana.

Marija ŽIGULIĆ

5

GOSPODARSTVO

MEDITERANSKA UNIJA – NOVO PERSPEKTIVNO TRŽIŠTE Kako nadoknaditi gubitak tržišta CEFTA-e?

U

laskom u Europsku Uniju Republika Hrvatska mora napustiti Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA), trgovinsku organizaciju unutar koje je ostvarivala značajan vanjsko-trgovinski promet. S druge strane Mediteranska unija postaje sve zanimljiviji koncept, te je baš sada pravo vrijeme za pozicioniranje unutar ove, sve značajnije, nadnacionalne organizacije.

Trenutna europska perspektiva Kriza u Europi ne jenjava već treću godinu zaredom, a problemi s financiranjem javnog duga gorka su svakodnevica sve više europskih zemalja. Čak ni zemlje koje su nekad smatrane glavnim pokretačem europskog razvoja poput Italije ili navođene kao izvrstan primjer iskorištavanja europskih fondova poput Portugala nisu odoljele problemu ogromnog deficita. Francuska ima problema s plasiranjem obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, a Njemački rast gotovo da će izostati. U navedenim okolnostima, građani Republike Hrvatske na referendumu o ulasku u Europsku uniju rekli su da. Izuzmemo ili Island, vrlo vjerojatno će proteći duži vremenski period u kojemu ne trebamo očekivati nove članice, jer sve su glasnija razmišljanja kako je Europska unija (EU) dostigla granice svoje apsorpcijske moći. S druge strane, za

6

svaku sljedeću državu koja će pristupiti EU, građani svih europskih zemalja morat će se pozitivno izjasniti na referendumu. Uzmemo li u obzir stav građana EU prema državama kandidatkinjama za članstvo kao što su Srbija, Crna Gora ili Makedonija, izvjesno je kako će se, stavovi vrlo teško uskladiti, ostavljajući spomenute države izvan Šengenske granice i izvan slobodnog tranzita ljudi, roba, kapitala i usluga.

Pristupanje EU nužan je gubitak tržišta CEFTA-e Pristupanjem Europskoj uniji za Hrvatsku se otvara zajedničko tržište koje broji preko 500 milijuna potrošača. No iz navedenih razloga vidljivo je kako se to tržište umnogome promijenilo od početka pred-pristupnih pregovora. Potrošnja u eurozoni opada, a kapital je sve skuplji. Vlade će zbog pritiska

Europske komisije rezati proračune i javnu potrošnju, pa predstoji dug oporavak i vrlo vjerojatno slab gospodarski rast. Nedavna inicijativa za još veće otvaranje europskog gospodarstva kineskom i ruskom kapitalu mogle bi djelomično nadoknaditi sveprisutno smanjenje državne potrošnje, ali to ne povećava opseg tržišta. Uz to, pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska nužno mora istupiti iz CEFTA-e. To znači da će Hrvatska morati prilagoditi uvozne i izvozne carine prema državama koje ostaju u CEFTA-i, a s kojima ostvaruje značajnu vanjsko-trgovinsku robnu razmjenu. Postavlja se pitanje na koji način kompenzirati gubitak povoljnog trgovinskog položaja?

Pravilnim koordiniranjem gospodarske i političke diplomacije Hrvatska bi mogla, ne samo nadoknaditi gubitak tržišta CEFTA-e, već i pristupiti puno unosnijim i perspektivnijim tržištima.

Mediteranska unija – koncept Nicolasa Sarkozyja Valja se prisjetiti srpnja 2007. godine. Naoko nevažan datum 13. srpnja 2007. mogao bi se pokazati kao prekretnica u gospodarskoj orijentaciji Hrvatske. Tog je dana osnovana Mediteranska unija - projekt francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Tek danas, kada su gospodarstva Europe u dubokoj krizi, a mlade demokracije sjevera Afrike nova perspektiva tržišta, ideja bliske suradnje država Mediterana dolazi do izražaja. Prilikom osnivanja Mediteranske unije europsko je gospodarstvo bilo na vrhuncu moći.

Rijetko koji analitičar tada bi pomislio kako će jednog dana Europa imati veće koristi od Afrike nego ona od nje. Totalitarne države, ograničena sloboda, upravljano gospodarstvo i svakodnevna emigracija - vrlo vjerojatno su to prve asocijacije prosječnog analitičara 2007. godine. Danas Mediteran predstavlja tržište od preko 280 milijuna stanovnika, s mladom populacijom i rastućom kupovnom moći. Bogatstvo se više ne nalazi na njegovim sjevernim obalama, već se akumuliralo na njegovom istočnom i južnom dijelu i svakim je danom veće. Uz gospodarsku, istovremeno raste i politička moć država Mediterana.

Mišljenje arapskih država postaje sve važnije na globalnoj razini zbog kapitala koje stoji iza njih, ali i demokratskih promjena koje tek trebaju biti ostvarene u potpunosti.

Ideja iza koncepta Ideja Mediteranske unije, slična je konceptu Europske unije. Isprva, na mala vrata potiče se što bliža suradnja između država članica na kulturnoj i političkoj razini, s krajnjim gospodarskim ciljem formiranja jedinstvenog liberalnog tržišta. Stoga ne začuđuje činjenica kako su se vodile žustre rasprave o tome trebaju li sve države članice

EU biti uključene u Mediteransku uniju ili je to koncept rezerviran isključivo za mediteranske države. Mediteranska unija naposljetku uključuje sve članice EU, jer je ni jedna članica ne želi propustiti potencijalnu suradnju sa prekomorskim susjedima, a ponajviše ne Njemačka. Ekonomska komponenta Mediteranske unije trebala je zaživjeti osnivanjem institucija poput zajedničke investicijske banke. Uzmemo li u obzir nedavnu akumulaciju kapitala na južnoj strani Mediterana, jasno je zbog čega bi i Europa profitirala od takve institucije, no ta je inicijativa na inzistiranje Njemačke napuštena jer bi umanjila utjecaj Europske investicijske banke. Unatoč napuštanju te inicijative, razvoj cijelog koncepta nije stao. Sve je više projekata koji podupiru regionalnu suradnju, te iako se oni ponajviše odnose na znanost, očuvanje okoliša, promoviranje demokratskih procesa i liberalizaciju, svi su usmjereni prema formiranju stabilnog okruženja za razvoj buduće usko povezane, gospodarske suradnje.

Arapsko proljeće – nova strana povijesti Mediterana Iskorištavanje punog potencijala Mediteranske unije tek se očekuje. Potaknute rezultatima arapskog proljeća koje je svrgnulo dugogodišnje totalitarne režime i otvorilo prostor za uvođenje demokracije i čistog tržišnog gospodarstva, stvari bi se mogle razvijati brže. Uz pretpostavku kako će mlade demokracije ostati na tragu liberalne ekonomije, zasigurno će biti potrebna temeljita obnova. Ponovna izgradnja države nakon rata jedan je od najunosnijih poslova, a razvitak demokracije još unosniji. Zasigurno da su velike europske sile poput Francuske zbog veličine i političkog utjecaja u puno boljoj poziciji od Hrvatske. Naime, nagađa se kako

je Francuska svoju vojnu intervenciju čak i uvjetovala unosnim ugovorima o pravima iskorištavanja Libijske nafte. No istovremeno valja istaknuti potencijale hrvatskih luka na Jadranu koje zadiru najdublje u europski kontinent i time smanjuju troškove prijevoza. Također, velike hrvatske građevinske tvrtke sasvim su ravnopravan konkurent u poslovima obnove razrušene infrastrukture, a svemu tome treba pridodati i političku dimenziju koju Hrvatska vuče još od Pokreta nesvrstanih.

Rijetko koji analitičar tada bi pomislio kako će jednog dana Europa imati veće koristi od Afrike nego ona od nje.

Pravo vrijeme za reakciju odgovornih Pravilnim koordiniranjem gospodarske i političke diplomacije Hrvatska bi mogla, ne samo nadoknaditi gubitak tržišta CEFTA-e, već i pristupiti puno unosnijim i perspektivnijim tržištima. O ovom je trenutku samo pitanje pravovremenog prepoznavanja potencijala i reagiranja. Ukoliko se ne uključimo sada kada su zemlje poput Italije, Španjolske i Portugala u teškim financijskim problemima, i ne zauzmemo aktivan angažman, teško je očekivati da će nam se slična prilika ponovno pružiti.

Vedran BUKVIĆ

7

GOSPODARSTVO

POSLOVANJE U RAZLIČITIM KULTURAMA Poslovanjem u inozemstvu, dolazimo u okruženje koje karakteriziraju drugačiji jezici, drugačije vrijednosti, kraće, druga kultura. Stoga je važno, prije nego se upustimo u internacionalnu poslovnu pustolovinu, dobro istražiti kulturna obilježja pojedine zemlje.

Prilagodba je nužna Pri poslovanju treba imati u vidu kulturu svake zemlje. Primjerice, Rusi mogu preferirati crvenu boju, dok je u Južnoj Africi to simbol žalovanja. Zato mnoga poduzeća žele da njihovi zaposlenici uče o drugim kulturama. Menadžeri trebaju razviti razumijevanje i sposobnosti potrebne za poslovanje s različitim kulturama. Zašto je to bitno? Uspješno nošenje s kulturama je važan izvor konkurentske prednosti svakog poduzeća te je važno kod razvoja proizvoda, kod komunikacije s poslovnim partnerima, oglašavanja itd. Evo kako razlike među kulturama mogu zakomplicirati poslovanje: U Aziji zaposlenici uobičajeno cijeli život rade u istom poduzeću. Menadžeri, koji posluju tamo, muče se kako motivirati zaposlenike koji očekuju da će biti zaposleni bez obzira

Ako se nađete na poslovnom ručku s kineskim partnerom, nemojte pojesti sve s tanjura ako ste siti i više ne želite jesti, smatrat će se da želite još. Također, nemojte zamjeriti mljackanje ili podrigivanje svom kineskom poslovnom partneru - tom gestom pokazujete da vam je ručak baš prijao. na svoj radni učinak. Isto tako, u mnogim zemljama, zaposlenici napreduju na poslu na temelju zasluga i radnog učinka. U Kini i Japanu to nije slučaj. Tamo je glavni čimbenik za napredovanje dob zaposlenika. Što je stariji, on dobiva višu funkciju. Na zapadu kupac je kralj, no u Japanu kupac je bog. Kad kupac uđe u prodavaonicu u Japanu, glasno ga se pozdravlja s “ Dobrodošli“ i neprestano mu zahvaljuju na kupnji pri odlasku. U nekim pak prodavaonicama, i prodavači i njihovi nadređeni se poredaju i poklone kupcu na početku radnog dana.

Ako kupac čeka u redu, što je tamo prava rijetkost, prodajno osoblje iskreno im se ispričava. Najvažnije vrijednosti japanske kulture su: tradicija, strpljivost, poštovanje, pristojnost, iskrenost, marljivost, suradnja, grupno odlučivanje dok su vrhunska kvaliteta proizvoda i poslijeprodajna usluga ključni za poslovni uspjeh u Japanu.

8

Vrijednosti i stavovi Vrijednosti predstavljaju ljudski sud o onome što je dobro, što je loše, prihvatljivo, neprihvatljivo, normalno ili nenormalno.

Tipične vrijednosti u Sjevernoj Americi i Japanu uključuju naporan rad, točnost, i stjecanje bogatstva. Ljudi iz tih zemalja mogu pogrešno procijeniti druge koji možda toliko ne cijene te vrijednosti.

Posao naspram odnosa U nekim zemljama, menadžeri su samo orijentirani na radni zadatak i posao. Primjeri takvih zemalja su Australija, Sjeverna Europa i Sjeverna Amerika. U zemljama Južne Amerike, Kini i Japanu, menadžeri pridaju veliku važnost pripadnosti i međuljudskim odnosima. Povjerenje im predstavlja jako bitnu odrednicu u poslovanju. U Kini se, pak, više ističe važnost odnosa s obitelji i odnosa između nadređenih i podređenih u međusobnoj komunikaciji, dok Amerikanci ne okolišaju i odmah prelaze na stvar. U Japanu je situacija drugačija. Primjerice, oni izbjegavaju reći ne. Umjesto toga, koriste blaže, dvosmislene izraze pazeći da ne povrijede sugovornika.

Što treba znati ako želimo poslovati vani?

Ponašanje i običaji Neke zemlje karakterizira neformalna kultura u kojoj su ljudi jednaki i suradnički obavljaju posao dok je u drugim zemljama bitnije poštovanje, formalnost, hijerarhija, moć. U jugoistočnoj Aziji ljudi se pozdravljaju tako da prekriže ruke u visini prsa kao da mole.

U Japanu je pozdrav klanjanje. U nekim prilikama je prikladno poljubiti ruku kao znak dobrodošlice.

No u većini zemalja, znak dobrodošlice i pozdrava je poljubac u lice. Što se tiče darova, u Japanu je neprikladno doći bez dara na prvi sastanak - to se smatra manjkom poštovanja. Slično tome, Bliski istok je značajan po velikodušnim darovima. Ako se nađete na poslovnom ručku s kineskim partnerom, nemojte pojesti sve s tanjura ako ste siti i više ne želite jesti jer će se smatrati da želite još. Također, nemojte zamjeriti mljackanje ili podrigivanje svom kineskom partneru - u Kini je to gesta kojom se pokazuje da vam je ručak baš prijao, nešto poput pohvale kuharu.

Percepcija prostora Svi imamo osobni prostor i osjećamo se loše kad nam ga netko ugrožava, osobito ako je riječ o nepoznatoj osobi. Razgovorna udaljenost je manja u Latinskoj Americi, gdje su ljudi otvoreniji i opušteniji, nego u Sjevernoj Europi ili SAD-u. Japanci također imaju manju razgovornu udaljenost za razliku od Rusije ili SAD-a, ali ne toliko zbog njihove otvorenosti već mnogoljudnosti, zbog čega su naviknuti na gužvu i skučenost. U Japanu je, također, uobičajeno da su svi uredi u istoj prostoriji. Tako primjerice, jednu prostoriju često dijeli pedesetak zaposlenika. U islamskim zemljama blizina bi mogla predstavljati problem, pogotovo između neoženjenih mladih ljudi.

Percepcija vremena Percepcija vremena se također razlikuje od zemlje do zemlje. Tako, primjerice japanski menadžeri izrađuju strateške planove za dugo razdoblje kao što je desetljeće, dok zapadne kompanije planiraju poslovanje za razdoblje od nekoliko godina. Velika japanska poduzeća nude životno zaposlenje i puno ulažu u napredak, obrazovanje i dokvalifikacije zaposlenika jer se očekuje da će oni tamo biti zaposleni četrdesetak godina.

Australija, Kanada i SAD su uglavnom fokusirane na sadašnjost. U takvim kulturama, gdje se stalno gleda na sat, menadžeri se pridržavaju obveza, rokova na sastancima i drugim aktivnostima. Za razliku od njih, u dijelovima Afrike, Azije, Južne Amerike, i Bliskog Istoka, vrijeme je elastično. Zaposlenici se ne drže striktno rasporeda i vremena i dopuštaju si toliko potrebne predahe. Stoga, ako poslujete s njima, ne očekujte isporuku u dogovorenom roku.

Jezik Jezik je definitivno najuočljivija odrednica pojedine nacije, i može predstavljati najveću kulturnu barijeru u poslovanju s inozemnim partnerima ili u inozemstvu. Jezik je ključ komunikacije i važan za sklapanja posla. Srećom, danas gotovo svi govore više jezika, od kojih je barem jedan svjetski. U prednosti je onaj tko zna više jezika i to onih koje je manje ljudi naučilo govoriti. S obzirom da najmnogoljudniji narodi govore mandarinski i hindi, te je stopa rasta njihovog gospodarstva u porastu, mogli bi početi učiti ove jezike.

Engleski jezik je tek na trećem mjestu po broju izvornih govornika, španjolski na četvrtom, ruski na osmom, a njemački tek na desetom mjestu.

Učite o tuđim kulturama, i njihov jezik; ne vrednujte tuđu kulturu uspoređujući ju s vlastitom; treće i najvažnije razvijajte toleranciju, percepciju, fleksibilnost, i riješite se predrasuda.

Utjecaj globalizacije Globalizacija sve više uklanja razlike među zemljama no još uvijek svaka kultura ima svoje specifičnosti koje ne mogu u potpunosti nestati, stoga evo par savjeta menadžerima koji posluju izvan granica Lijepe naše: Učite o tuđim kulturama, kao i njihov jezik; ne vrednujte tuđu kulturu uspoređujući ju s vlastitom; te treće i najvažnije, razvijajte toleranciju, percepciju, fleksibilnost i riješite se predrasuda.

Tihana KEPČIJA

9

GOSPODARSTVO

PROIZVODNJA BIOENERGIJE Štetne posljedice

P

oznato je da korištenje fosilnih goriva ima negativne posljedice na okoliš, ali i same zalihe fosilnih goriva su ograničene. Kako bi se izbjegli ti problemi pojavljuju se nove alternative od kojih je i korištenje biomase za proizvodnju bioenergije. No, jesu li biogoriva zaista bez mana?

Proizvodnja biogoriva je zapravo direktna pretvorba hrane u naftu.

Bioenergija

Bioenergija (biogoriva) stvaraju iste probleme kao i fosilna goriva, ali budući da se proizvodnjom biogoriva zatvara ugljični ciklus, biogoriva su manje štetna od fosilnih goriva. Zatvaranje ugljičnog ciklusa znači da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva prilikom rasta uzimaju iz atmosfere određene količine ugljika koji se kasnije vraća u atmosferu izgaranjem tih biogoriva.

Kod fosilnih goriva taj krug nije zatvoren, odnosno ugljik se samo ispušta u atmosferu.

Korištenjem biomase dobiva se bioenergija koja se potom može koristiti kao toplinska energija, u obliku biogoriva ili se upotrijebiti za proizvodnju električne energije, a u svakoj varijanti je povoljnija za okoliš od korištenja fosilnih goriva.

Utjecaj biogoriva

Proizvodnja biogoriva je zapravo direktna pretvorba hrane u naftu. Iz navedenog lako možemo zaključiti da će dodatna potražnja za nekim vrstama hrane utjecat na rast cijena. Usporedimo li utjecaj biogoriva i fosilnih goriva na okoliš, neminovno ćemo doći do zaključka kako su biogoriva znatno bolja u odnosu na fosilna, koja malo po malo bivaju iskorištena. No, uzmemo li u obzir izvor za proizvodnju biogoriva, moramo se zapitati, jesu li ona uistinu najbolje rješenje. UN-ov specijalni izvjestitelj iz programa „Pravo na hranu“, Jean Ziegler, 2007. godine izjavio je da će proizvodnja biogoriva povećati glad u svijetu, a svoju je izjavu potkrijepio činjenicom da je proizvodnja biogoriva potaknula rast cijena nekih vrsta hrane na rekordne razine. Također je rekao da smatra legitimnim pravom država da proizvode

biogoriva, ali smatra da “efekt pretvorbe stotina i stotina tisuća tona kukuruza, pšenice, grahorica i palminog ulja u gorivo je apsolutna katastrofa za gladne ljude”.

Utjecaj proizvodnje biogoriva na cijenu hrane možda je najbolje vidljiv u SAD-u gdje se poljoprivrednici sve više posvećuju proizvodnji kukuruza koji se kasnije pretvara u etanol, a povećana proizvodnja kukuruza dovest će do smanjenja proizvodnje ostale hrane što će prouzročiti rast njihovih cijena. Paralelno uz smanjenje proizvodnje ostalih žitarica jača konkurencija između proizvođača etanola i proizvođača mesa za kukuruzom. To utječe na porast cijena kukuruza kojeg se zbog dobiti proizvodi sve više, a samim tim će se u budućnosti povećati cijena mesa. Rast cijena hrane zbog biogoriva potaknuo je mnoge rasprave.

Zbog čega je u lipnju prošle godine, čak deset agencija, uključujući Svjetsku banku i Svjetski program za hranu, pozvalo vlade da odbace politike poticanja biogoriva, budući da one povećavaju cijene hrane. Savjetnici britanske vlade u prosincu su također pozvali na umjereniju ekspanziju biogoriva, dok tvorci politika Europske unije ozbiljno raspravljaju o “zelenim” doprinosima određenih biogoriva.

Zaključak Proizvodnja bioenergije nije savršen proces kao što se to čini kada ga usporedimo s fosilnim gorivima. Razlog te nesavršenosti bioenergije leži u produbljenju siromaštva.

No, kako proizvodnja bioenergije na svom početku potrebno je još vremena kako bi se utvrdili njeni točni nedostaci. Ono što najviše zabrinjava je to što bi nedostatak hrane zbog biogoriva mogao dovesti do još većeg umiranja djece zbog gladi.

Katarina VRANJIĆ

„Proizvodnja biogoriva povećati će glad u svijetu“ Jean Ziegler, UN-ov specijalni izvjestitelj iz programa „Pravo na hranu“.

10

DESKRIPTIVNI MODELI ODLUČIVANJA Teorija slika – kako zapravo odlučujemo Proučavajući poslovno odlučivanje uočavamo dva pristupa proučavanja odlučivanja.

S jedne strane imamo normativne i preskriptivne modele, dok s druge strane imamo deskriptivne modele.

Z

adaća normativnih i preskriptivnih modela je da nam govore o tome kako bi se trebalo odlučivati, a deskriptivni modeli nam govore kako se u stvarnosti odlučuje. U realnom svijetu koji je posljedica interakcije i kohezije mnogih čimbenika primjereniji su upravo oni modeli koji uzimaju u obzir ponašanje tih varijabli. Kada bismo dublje razlučili područje deskriptivnih modela, mogli bismo ih podijeliti na deskriptivne analitičke i deskriptivne naturalističke modele. Teorija slika, uz teorije kao što su model kognitivne kontrole, model odluka traganja za dominantnim strukturama odluka, model ciklusa odluka, spada upravo u deskriptivne naturalističke modele. Teoriju slika kao jednu od najzanimljivijih teorija unutar ove istraživačke paradigme je razvio Lee Roy Beach, profesor sa Sveučilišta u Arizoni koji se, što je zanimljivo u ovom slučaju, u slobodno vrijeme bavi slikanjem.

Teorija slika U razmatranje, uz informaciju, koja je prema tradicionalnim modelima odlučivanja jedina determinanta odlučivanja, uzima niz drugih faktora. Teorija tumači kako individualne vrijednosti i ciljevi koje pojedinac ima ili postavlja, u kombinaciji s trenutno dostupnim informacijama, određuju način i proces odlučivanja pojedinca. Odlučivanje ne promatra izolirano izvan organizacije, već na njega gleda kao na društveni čin uzimajući u obzir egzogene varijable. Samim donošenjem odluke ne završava proces odlučivanja već se on proteže i na dobivanje informacija o efektima implementirane odluke.

Znanje donositelja odluka organizirano je prema tri različite slike ili kognitivne sheme u skladu sa zacrtanim pravcem kretanja i željenim ciljevima odlučivanja.

Deskriptivni modeli nam govore kako se u stvarnosti odlučuje.

Kako se donose odluke?

Znanje donositelja odluka organizirano je prema tri različite slike ili kognitivne sheme u skladu sa zacrtanim pravcem kretanja i željenim ciljevima odlučivanja. Te slike se kreću od vizije kako bi se procesi trebali odvijati, preko popisa ciljeva i ishoda koji se žele postići u određenim vremenskim okvirima, do slike konkretnih načina i planova da se ti ciljevi ostvare. To čini hijerarhiju s tri razine na vrhu koje su principi, vrijednosti, uvjerenja i ideali (slika vrijednosti), u sredini se nalaze ciljevi i vremenska ograničenja (slika usmjerenja), a planovi i taktike su na dnu (slika strategije). Slike možemo poistovjetiti sa standardima. Izradom slika, subjekt odlučivanja zapravo kreira okvire (decision`s frame) unutar kojih se kreću prihvatljive inačice. Izbor između najbolje inačice se vrši pomoću procesa prosijavanja (screeninga).

Donositelj odluke, tijekom procesa prosijavanja revidira kompatibilnost postavljenih ciljeva, planova s postojećim slikama i odbacuje opcije koji nisu u skladu s bilo kojom od triju slika (nekompenzacijski karakter procesa screeninga). Na taj način se smanjuje broj raspoloživih opcija na manji broj kako bi olakšao daljnje seriozno razmatranje.

Mehanizmi odlučivanja U sklopu teorije slika, razlikujemo dva mehanizma odlučivanja: test kompatibilnosti i test profitabilnosti. Kod testa kompatibilnosti donositelj odluke uspoređuje kvalitetu inačica i razmatra kompatibilnost između inačica i ograničenja postavljenih slikama. Istražuje nekompatibilnost opcije u odstupanju od standarda. Ako više od jedne inačice preživi prosijavanje, donositelj odluke mora odabrati jednu od njih testom profitabilnosti. Test profitabilnosti inačice gleda kroz prizmu kvantitete ishoda. Nakon što se provede matematički izračun i utvrdi profitabilnost inačica, valja težiti odabiru inačici s najvećom vrijednošću.

Dominik PALČIĆ

11

GOSPODARSTVO

MARKETINŠKA MIOPIJA Davne 1960. godine, profesor Theodore Levitt objavio je svoj čuveni članak u Harvardskoj poslovnoj reviji pod nazivom Marketing miopija. Članak, za koji je profesor Levitt dobio prestižnu McKinsey nagradu, uvodi i dokazuje jednu od najznačajnijih marketinških ideja - suština poslovanja nije u prodaji, već u zadovoljavanju potreba potrošača.

Poduzeća nemaju dovoljnu širinu pogleda na odabrano tržište jer razmišljaju samo u okvirima proizvoda i prodaje proizvedenoga. svoje poslovanje gleda kao uslugu prijevoza ljudi i robe i zanemari potrebu razvoja i uvođenja novih metoda u prijevozu, doveli su željeznicu u poziciju nedovoljno poželjnog načina prijevoza, supstituiran od strane automobila, autobusa, zrakoplova koji su se vješto natjecali sa željeznicom kako bi se izborili za njezine potrošače. Uzeli su se u koštac s brzorastućom tehnologijom i pridobili je na svoju stranu te uspješnije zadovoljavali potrebe potrošača.

Greške i zablude Upravljanje proizvodom obuhvaća odlučivanje o svim aspektima koji određuju i utječu na način kako potrošač promatra ponudu poduzeća. No, najčešće, još uvijek proizvođači pridaju više pažnje fizičkim komponentama, a manje koristima koje pružaju njihovi proizvodi. Zadatak stručnjaka za marketing jest da brine o koristima, a ne isključivo o fizičkim komponentama proizvoda. Uvodeći pojam marketinška miopija, Levitt tvrdi kako poduzeća nemaju dovoljnu širinu pogleda na odabrano tržište jer razmišljaju samo u okvirima proizvoda i prodaje proizvedenoga, a ne razmišljaju o temeljnim potrebama koje proizvod zadovoljava.

U skladu s tim on ističe značajnu razliku između marketing orijentacije, tj. orijentacije na potrošače i prodajne orijentacije. Razlika između marketinga i prodaje je mnogo više od semantike. Prodaja je koncentracija na potrebe onoga koji prodaje, a marketing na potrebu kupca. Prodaja je preokupacija prodavača potrebama da se određeni proizvod konkretizira u profit,

12

a marketing preokupacija opisuje ideju o zadovoljavanju potreba potrošača putem proizvoda, ali i cijelim nizom aktivnosti koje se odnose na kreiranje, isporuku i konačnu potrošnju proizvoda.

Kratkovidnost željeznice Poduzeća vrlo rijetko poduzimaju radikalne promjene u politici i upravljanju proizvodom, čak i onda kada ih na to upozoravaju promjene u njihovom okruženju. Kao primjer marketinške miopije Levitt navodi željezničku industriju u SAD-u (Sjedinjene Američke Države). Željeznice su predstavljale okosnicu američkog gospodarstva. Međutim željeznički pruge vodile su željznički način prijevoza u propast. To se dogodilo unatoč činjenici da je američko gospodarstvo brzo raslo - sve više i više ljudi je putovalo i sve više i više roba se prevozilo diljem SAD. Razlog pada značajnosti željezničkog prometa leži u tome što je menadžment željezničke industrije i te vrste načina prijevoza predugo živio u uvjerenju da je posljednje dostignuće tehnike u kopnenom prijevozu. Menadžment nije na vrijeme definirao svoje poslovanje i identificirao konkurente. Propust da na

Miopija današnjice U proteklih pedeset godina, otkad je Levitt objavio svoj članak, svijet je obilježio velik broj promjena u pogledu razvoja tehnologije i protoka informacija. No, Levittova ideja je još vrlo živa, njegov članak ne gubi na značaju, a još manje na aktualnosti.

Primjeri marketinške kratkovidnosti mogu se i danas naći na svakom koraku. Menadžment Nokije i Sonny Ericssona pretpostavio je da se potrošači dive njihovim proizvodima i da su spremni bezrezervno kupovati svaki novi model. Nisu istražili tržište, nisu shvatili potrebe potrošača i što je najgore nisu pratili trendove na tržištu te predvidjeli moguće pravce kretanja trendova na tržištu. Očekivali su da njihovi dizajneri stvore nove modele, proizvodnja da proizvede, marketing i prodaja da prodaju, a sve to bez istraživanja stvarnih zahtjeva i potreba potrošača. Nisu pratili rad konkurencije i to im se osvetilo, a sada su na ivici rentabilnog poslovanja.

Izgubili su trku s kompanijama koje su primijenilemarketing koncept poslovanja i promatrali tržište i potrebe potrošača upravo iz njihovih očiju - Googleom i Appleom.

Kupuju li potrošači proizvod ili rješenje svojih problema?

Ekologija kao dodatna usluga Danas je i više nego jasno da način na koji poslujemo ima negativan učinak na prirodni okoliš. Okoliš je sve više pod utjecajem raznih zagađenja i čestom izrabljivanju i eksploataciji prirodnih resursa. Posljedice ovakvog ponašanja očituju se u povećanju zagađenja, pojavljivanju raznih nepoznatih bolesti, nestajanju nekad neiscrpnih izvora, globalnom zatopljenju. No, sve se više razvija i svijest o tim problemima, pojačava se medijska pokrivenost tom tematikom ali i pažnja potrošača. Briga za okoliš posebno je izražena kod skupine potrošača u dobi između 18 i 29 godina jer su odrasli okruženi ekološkim problemima. U skladu s tim, ostanak poduzeća na tržištu ovisi o njihovom djelovanju i odnosu prema okolišu, kao dodatnoj usluzi koju nude potrošaču realizirajući svoje poslovanje i nudeći im svoj proizvod. Koncept očuvanja okoliša bio je aktualan u 70-ima, zaboravljen u 80-ima te ponovno aktiviran posljednjih deset godina.

Pozivanje na ekologiju i održivost u posljednje vrijeme postaje više od trenda i neizbježno je u svim se¬gmentima življenja pa tako i nezaobilazan faktor uspjeha svake tvrtke. Gravitiranje prema prirodnim, organskim i ekološki prihvatljivim proizvodima rezultat je akcelracije svijesti današnjeg sve zahtjev¬nijeg potrošača. Dostupnost informacija o načinima proizvodnje i poslovanja pojedi¬ne tvrtke utječe na razvoj svijesti potrošača kojem više nije dovoljno samo zadovoljiti osnovnu hedonističku potrebu.

Danas jednostavno više ni¬je moguće zadržati ili poja¬čati tržišnu poziciju ako svo¬ju komunikacijsku poruku poduzeća ne opravdavaju kroz pla¬sman odgovarajućeg pro¬izvoda u bilo kojem se-gmentu poslovanja, bilo da se radi o “zelenim proizvo¬dima” ili onima koji to nisu.

Uloga medija današnjice Nespremnost marketinških agencija da u potpunosti sagledaju tehnološku revoluciju, nove trendove i promjene u preferencijama kod novih generacija, usmjeravaju proizvod u propast i prije njegove faze zrelosti. Za uspjeh proizvoda u obzir treba uzeti i pojavu rastućeg broja novih medija i novih alata za komunikaciju s potrošačima. Bez obzira na

Levittova ideja o marketinškoj miopiji je još vrlo živa.

činjenice koje govore da sve veći broj ljudi, naročito mlađa populacija, masovno koristi Internet, a posebno društvene mreže, ili da je sve više onih koji se od svojih mobilnih telefona gotovo nikada ne razdvajaju, marketinške agencije i dalje uporno inzistiraju na tradicionalnim metodama oglašavanja - TV spotovi, oglasi u časopisima, radio i billboard kampanje - i tu se priča, najčešće, završava. Dakle, članak profesora Levita potrebno je, s vremena na vrijeme, aktualizirati i ponovno pročitati. Nitko, naravno, ne tvrdi da bi trebalo odmah napustiti sve takozvane stare metode oglašavanja i prijeći na nove, ali nitko ne može ni osporiti rastući

trend samosvjesnosti primatelja marketinških poruka i njihove spremnosti da svoju osviještenost podjele s velikim brojem svojih virtualnih prijatelja. Ostaje nam vidjeti hoće li marketinški stručnjaci početi i sami upotrebljavati oružje od koga, za sada, samo stradaju ili će nastaviti ignorirati postojanje rada profesora Levitta, ali i samih potrošača, onih kakvi oni jesu.

Maja ŠARENIĆ

13

GOSPODARSTVO

NEZAPOSLENOST Radno sposobni na cesti

U kakvom mi to društvu živimo?

Nezaposlenost je nedostatak plaćenih mogućnosti rada za osobe koje su sposobne raditi i koje traže posao.

Svatko od nas zna što je nezaposlenost, svatko je čuo za nju i svatko želi da je nikad ne upozna.

14

U društvu u kojem čovjek ne može dobiti šansu da radi, zaradi svoju plaću, uzdržava svoju obitelj, školuje svoju djecu i veseli se sutrašnjem danu. Zapitamo li se ikada gdje će generacija koja završava srednje i visoke škole dobiti posao, gdje će pokazati svoje znanje i kreativnost, zaraditi svoju plaću i stvoriti svoju obitelj? Obrazujemo generacije da bi popunjavale Zavode za zapošljavanje, mjesečno se prijavljivali i nastavljali živjeti na teret svojih roditelja. Stvorili smo generacije nezadovoljnih osoba, utrošili sredstva u njihov odgoj i obrazovanje i onda ih jednostavno pustili iz ruku u bijeli svijet.

Možemo reći da se povijest ponavlja kao i u bivšoj Jugoslaviji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su otvorene granice i kada je tisuće mladih i radno najsposobnijih ljudi trbuhom za kruhom otišlo u razvijene i bogate zemlje, gdje su prihvaćeni i cijenjeni, a i plaćeni kao vrlo dobri radnici.

Na taj način je bivša država riješila vrlo velik problem nezaposlenosti. Isto to samo na malo drugačiji način nam se događa i danas. Mladi ljudi željni posla odlaze na sve strane svijeta, a priča o ulasku u Europsku uniju daje nadu da će ova današnja mladost naći zaposlenje u tim državama, a mi kao država opet gubimo one najkvalitetnije i stručne ljude u koje smo svi uložili i onda jednostavno digli ruke od njih i pustili ih da za nekoliko godina postanu stranci. Sve političke opcije u novoj Hrvatskoj nemaju potrebne sposobnosti riješiti nagomilane probleme nezaposlenosti kako osoba srednje životne dobi tako i osoba koje su netom završile neku od srednjih ili visokih škola.

Gubitak radnih mjesta Zbog netransparentne privatizacije, utjecaja liberalnog kapitalizma i nekontroliranog uvoza došlo je do propadanja poslovnih subjekata i gubitaka radnih mjesta u svim vrstama industrije, poljoprivrede i trgovine.

Sektori u kojima je malo vjerojatno da će se radna mjesta vratiti su obrt, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda. Naime, radna se mjesta vjerojatno neće vratiti u građevini, jer građevinskog buma baziranog na jeftinom uvoznom novcu više nikad neće biti. Zatim u trgovini, jer Hrvati još dugo vremena neće kupovati kao u razdoblju od 2000. do 2008. godine, obrtima i slobodnim profesijama jer se radi o uslugama koje smo prodavali sami sebi, pa će to tržište dugo biti slabo, odnosno potrošnja će se nastaviti smanjivati jer je i sadašnja razina neodrživa.

Dokaz rapidnog propadanja je broj prijava na Zavodu za zapošljavanje gdje se u jednom danu prijavi 400 osoba, što je broj zaposlenih u srednjem poduzeću.

Nemoć nezaposlenih

odjekuju drugačije, a posebice u Republici Hrvatskoj koja ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi i u kojoj se nezaposleni nadaju da će se uskoro pojaviti svjetlo na kraju tunela.

Nauštrb srednje klase došlo je do bogaćenja manjine ljudi koji su do kapitala i bogatstva došli neprirodnim putem, pri tome uništavajući poduzeća i uhodane poslove, a sam radnik je postao teret svim poduzetnicima, te ga se oni žele riješiti na bilo koji način. Cijeli ovaj proces doveo je do toga da nezaposleni osjećaju beznađe i nemoć, gube vjeru u državu, a i u sebe te žive u velikom strahu za svoju budućnost. Sa svih strana dopiru vijesti koje ih guraju u još veću apatiju i beznađe kao što su postojanje svjetske krize, recesije i slično. Sve to navedeno pogađa najviše one koji imaju najmanje i koji imaju najmanji utjecaj na sve što se događa.

Na njima se lomi i kriza i recesija, na njima se lomi i porezna reforma i poskupljenja i sve ono što država može prebaciti na njih, jer to je velika masa, a velika masa nosi i velike brojke koje pune državni proračun. S druge strane država malo čini da zaštiti iste u smislu da se otvaraju radna mjesta, a kad se ona otvore, da ti radnici dobiju zasluženu i zarađenu plaću. Ova naša socijalna bomba prijeti eskalacijom u nepredviđenom smjeru, ako ljudi bez posla i prava na normalan i dostojanstven život ne dobiju to pravo, a dostojanstvo i ponos svakoga čovjeka dolazi iz onoga što čovjek svojim rukama napravi i zaradi, dolazi kroz to da svojim radom može prehraniti svoju obitelj i stvoriti svoj položaj u društvu. Država je ta koja mora stvoriti uvjete i omogućiti ljudima pravo na rad i dostojanstven život, jer nitko ne želi živjeti od milostinje i socijalne pomoći. Svaki čovjek ima pravo na rad i život od vlastita rada.

Koliko dugo će još ovakvo stanje trajati?

Posljedice nezaposlenosti Gubitak posla nije samo ekonomski problem za pojedinca, jer rad ima mnogostruku funkciju u čovjekovu životu. Osim ekonomske sigurnosti rad omogućuje socijalnu interakciju, strukturira pojedinčevo vrijeme, izvor je identiteta i samopoštovanja pojedinca, ponekad i samoaktualizacije. Upravo zbog toga što onemogućuje zadovoljenje ovih latentnih funkcija rada, nezaposlenost ima pogubne socijalne i psihološke učinke.

Nezaposlenost donosi brojne posljedice. Kod nezaposlenih osoba postoji veća mogućnost da pate od depresije i da su bezvoljni. Gubitak posla doživljavaju kao osobni poraz i kod njih se stvara osjećaj da ne mogu upravljati svojim životom. Također se kao posljedica javlja stagnacija znanja i vještina. Smanjen kontakt s ljudima i zaostajanje za novim

tehnologijama i informacijama samo još više utječu na to da osoba nema što ponuditi na tržištu rada. Manjak novčanih sredstava onemogućuje ne zaposlenome pohađanje nekog novog tečaja ili dodatno obrazovanje i tako se nezaposleni jednostavno nalaze u začaranom krugu iz kojega je teško izaći.

Isto tako s porastom nezaposlenosti mnogi nemaju izbora pa svoju plaću zarađuju baveći se kriminalom, sivom ekonomijom ili bilo kojom drugom nelegalnom aktivnošću.

Posljedice nezaposlenosti su za sve iste, ali

Na kraju je pitanje kako će vojska od skoro 350 tisuća nezaposlenih dobiti svoju šansu, dokada će trajati njihovo poniženje i beznađe? To je proces koji će trajati godinama i vjerojatno je jako teško rješiv u budućih pet do deset godina.

Taj proces podrazumijeva veće sudjelovanje države u stvaranju i pojednostavljenju birokratskih zapreka prilikom otvaranja poduzeća, te u rasterećenju poduzeća za razna davanja koja nisu u smislu razvoja i stvaranja novih radnih mjesta i uvođenja novih tehnologija. Dokaz rapidnog propadanja je broj prijava na Zavodu za zapošljavanje gdje se u jednom danu prijavi 400 osoba, što je broj zaposlenih u srednjem poduzeću. Stanje u mnogim poduzećima je takvo da će broj nezaposlenih i dalje rasti, a nada da će nam u tome pomoći turistička sezona je čista iluzija. Naša privreda boluje od „raka“ čije će izlječenje dugo trajati, a samim time i pitanje nezaposlenosti će se sporo rješavati, jer za propalu privredu i otvaranje radnih mjesta je potreban svjež kapital, a njega nema ili je jako skup, kako kod nas, tako i u svijetu.

Jelena VRBAN

Ova naša socijalna bomba prijeti eskalacijom u nepredviđenom smjeru, ako ljudi bez posla i prava na normalan i dostojanstven život ne dobiju to pravo, a dostojanstvo i ponos svakoga čovjeka dolazi iz onoga što čovjek svojim rukama napravi i zaradi.

15

GOSPODARSTVO

RAST PDV-A: OČAJNIČKI POTEZ VALDE ILI CIJENA NAPRETKA Novo vrijeme za Republiku Hrvatsku Hrvatsku javnost nedavno je uzbunila vijest o porastu stope PDV-a s 23 na 25 posto. Iako vlada najavljuje taj potez nužnim, mnogi ga vide kao novi napad na lisnice koji će u konačnici dovesti do pada standarda društva.

Novi trend Predsjednik vlade nedavno je najavio kako građani Republike Hrvatske od ožujka mogu očekivati porast stope PDV-a za dva postotna poena, što Hrvatsku dovodi na vrh zemalja Europe po visini iste. Podsjetimo se, porez na dodanu vrijednost (PDV) uveden je 1. siječnja 1998. i tad iznosi 22 posto. Stopa 2009. raste za jedan postotni bod i otada smo svjedoci dubokog prodiranja države u džep građana. No, sada se uvukao novi strah u kosti - PDV raste zajedno s nezaposlenošću.

Ekonomski analitičari su podvojenog mišljenja kad se radi o ovoj temi. Vlada želi povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda, posebice u izvozu roba i usluga.

Uz mjere poticanja investicija i usklađenu nacionalnu štednju, svi segmenti ekonomske politike bi trebali dovesti do rasta zaposlenosti i životnog standarda. U tom kontekstu se priča i o mjerama rasta PDV-a koji može znatno sanirati i konsolidirati javne financije. Uz to, nema sumnje kako je PDV najizdašniji porez kojim se puni državna blagajna. No, uz punjenje državne blagajne, doći će i do porasta cijena. Dodatni problem stvara i činjenica da se ne zna koji će proizvodi poskupjeti.

16

Istraživanja pokazuju kako su hrvatski radnici jedni od porezno najopterećenijih u Europi.

Ono što znamo je da će se na dječje proizvode i neke prehrambene artikle primjenjivati međustopa od deset posto čime bi se trebali ublažiti efekti uvođenja nove stope.

Vlada je odlučila zadržati nultu stopu PDV-a na kruh, ortopedska pomagala i slično, međutim, postoje crna nagađanja o ukidanju te stope već krajem travnja ili srpnja 2012.

Neka poduzeća, pak, nemaju strpljenja čekati uvođenje nove stope, pa su već unaprijed povećala cijene svojih proizvoda. Radi li se o povećanju kako bi šok uslijed uvođenja nove stope bio manji, ili su firme samo željne većeg profita, ne možemo pouzdano tvrditi.

Ipak, potrošači trebaju očekivati povećanje cijena proizvoda već od veljače. Dukat, Kraš, Zagrebačka pivovara samo su neke od firmi koje su najavile povećanje cijena artikala.

Analiza mjera ekonomske politike Vlada ističe povećanje zaposlenosti i ostvarenje gospodarskog rasta kao primarni i najznačajniji cilj u provođenju ekonomske politike, a povećanjem stope PDV-a žele ostvariti upravo te ciljeve. No, provodi li vlada odgovarajuću politiku? Istraživanja pokazuju kako su hrvatski radnici jedni od porezno najopterećenijih u Europi. Samim time, kada dodamo visoku stopu PDV-a postojećem poreznom klinu, uvođenje još više stope nije optimalno rješenje. No, vlada je uz porast PDV-a najavila i promjene u porezu na dohodak. Iznos osobnog odbitka (neoporeziv dio dohotka) trebao bi porasti s 1800 na 2200 kuna. Samim time što će regresivni učinak PDV-a više pogoditi radnike s nižim prihodima, viši osobni odbitak bi im mogao itekako koristiti. Smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje također je jedno od rješenja koje se razmatra. Međutim, doprinosi su prihodi namjenskog karaktera, tako da bi smanjenje prihoda dovelo i do rezova u rashodima. Pošto je hrvatski proračun u velikoj mjeri namijenjen socijalno ugroženim skupinama, manjak prihoda bi mogao još dodatno pogoršati situaciju. To je ključan razlog zašto hrvatska vlada nije mogla u ovoj teškoj situaciji razmatrati smanjenje poreznog opterećenja. Naime, Hrvatska bi mogla povećati blagostanje smanjenjem poreznih opterećenja, no zbog rashoda porebnih socijalno ugroženim skupinama, ovo nije poželjan scenarij. Najsigurnije rješenje je smanjenje rashoda, a potom rezanje prihoda. Vlada je već najavila smanjenje rashoda u ovoj godini, ali po procjenama ona nisu dovoljna. Hoće li narod uistinu imati koristi od pokušaja državnog vrha da izgradi bolju budućnost, pitanje je vremena. Građani mogu samo čekati da silna obećanja dotaknu njihovu stvarnost.

Anamarija SVEDREC

NOVI TRENDOVI U TURIZMU

Kako predvidjeti budućnost turističke industrije u turbulentnom okruženju današnjice?

D

emografske, sociokulturne, ekonomske, ekološke, političke, tehnološke i brojne druge promjene oduvijek su od strane turističke ponude zahtijevale pravodobno prepoznavanje i prilagođavanje relevantnim trendovima, što je posljednjih nekoliko godina postalo izrazito bitno.

Neke nove potrebe Posljednjih nekoliko godina situacija je postala još kompliciranija i zahtjevnija po pitanju potrebe proširenja turističke ponude i sastavljanja originalnih turističkih aranžmana, koji će moći konkurirati na globalnom tržištu. Naime, sve više turista poistovjećuje putovanja s načinom na koji definiraju sebe pa čak i svoja temeljna ideološka i etička stajališta. Vi ste ono gdje putujete i na koji način putujete, vaš plan putovanja odaje puno o tome kakav stil života preferirate.

Glavno pitanje više nije „gdje“ putovati, nego „zašto“. Zbog svega navedenog došlo je do pomaka od činjenice kako je većina ljudi u bijegu od stresa i užurbane svakodnevice bila zadovoljna „tipičnim“ odmorom u primorskim mjestašcima, do novih oblika turizma koji imaju više avanturistički karakter.

Postoji sve veća tendencija bijega od masovnog turizma i otkrivanja novih, nepoznatih i egzotičnih krajeva putujući pritom „nomadski“, bez previše planiranja.

Neki novi turisti Neke nove destinacije Stoga su destinacije ako što je Indija, Tanzanija, Kuba i slično postale izrazito popularne, kao i posjećivanje manjih gradova ili samo uživanje u divljini. Pritom najviše pati proračun hotela, primoranih na davanje povoljnijih ponuda, budući da su hosteli postali popularniji, pogotovo među mlađim avanturistima. Također, turisti sve više biraju avio kompanije koje nude niske cijene letova i „last minute“ ponude, tako da se vrlo lako mogu naći povratne karte, primjerice, za Oslo iz Zagreba za svega 12 eura. To prisiljava čitavu avio industriju na snižavanje cijena, u svrhu preživljavanja na tržištu. U željezničkom prometu kao ekvivalent postoji InterRail, koji nudi izrazito povoljne karte za putovanje cijelom Europom.Kao još jedan trend, čije su karakteristike posjećivanje prirodno očuvanih i netaknutih, ili tek neznatno izmijenjenih prostora, javlja se eko turizam, koji je popularan već nekoliko godina. No, uz same prirodne ljepote i doživljaja autohtonosti, od eko turizma traži se i postojanje edukativnih te zabavnih sadržaja, kao i određeno kulturno nasljeđe lokalne zajednice.

Naravno, ne smije se zanemariti niti značaj starijih dobnih skupina, budući da je, pogotovo unutar Europe, sve veći broj turista u dobi iznad 55, odnosno 65 godina, a i ljudski vijek postaje sve duži. Ipak, u odnosu na prije nekoliko desetljeća, struktura turista u zreloj dobi znatno se promijenila. Radi se o obrazovanijim ljudima s većim očekivanjima i mogućnostima od prijašnjih generacija, što postavlja nove izazove turističkoj industriji.

Taj segment turističke potražnje moguće je zadovoljiti, između ostalog, raznovrsnim ponudama u zdravstvenom turizmu, koji postaje sve značajniji. Naravno, ono što zdravstveni turizam može pružiti nikako nije usmjereno samo na posjetitelje zrelije životne dobi, već ponajprije na promoviranje poboljšanja kvalitete života svakog suvremenog čovjeka.

Usporedbe radi, dok sektor turizma raste u prosjeku tri posto godišnje, zdravstveni turizam bilježi rast od oko 15 posto. Što se tiče Republike Hrvatske, kao jedne od vodećih turističkih destinacija na Sredozemlju i buduće članice EU, važno je napomenuti kako ima potencijal kojim može konkurirati u nabrojanim segmentima turističke ponude i kako su se počele sastavljati dugoročne strategije razvoja turizma općenito, kao i njegovih specifičnih oblika. Navedene mjere potrebno je samo u što kraćem roku provesti u djelo, kako bi se stvorila još veća prepoznatljivost na globalnom tržištu.

Iva VUGER

17

GOSPODARSTVO

U IŠČEKIVANJU GRČKOG BANKROTA Što se događa kad zemlja objavi insolventnost?

S

obzirom na stanje u Grčkoj, ali i drugim zemljama Europske unije koje grcaju u dugovima, mnogi si postavljaju upravo ovo pitanje. Na argentinskom primjeru vidjet ćemo koje su to posljedice državnog bankrota.

Igra s ‘velikima’

Svi

znamo što se događa kad ne platimo režije. Prvo stižu pisma upozorenja, a nakon toga i prijeteći pozivi. Ne postigne li se izvansudska nagodba, idete na sud, gdje vam mogu oduzeti auto ili stan. Ako ste i dalje u dugovima, nemate više izbora – proglasit ćete osobni bankrot i krenuti ispočetka. Kad zemlja bankrotira, događa se slična stvar. Postoji nekoliko načina na koje zemlja može bankrotirati. Onaj za koji se za Grčku trenutno rukama i nogama bore Njemačka i Francuska je ‘ljepši’ način. Banke i ostali investitori koji su posudili novac Grčkoj pristali bi na to da im se isplati dio potraživanja. Ako se može postići da se investitorima isplati 79 centa, ili 50 centa za euro, Grčka će bankrotirati, ali posljedice će biti daleko blaže nego u drugom scenariju. Kroz drugi, ‘ružniji’ scenarij je prošla Argentina nakon što je objavila bankrot u prosincu 2001. godine. Taj je bankrot i danas najveći državni bankrot u povijesti, a zbog svojih posljedica i dalje je najveća noćna mora mnogim vjerovnicima.

Sličnosti između dviju zemalja su brojne.

18

Argentina je svoju silaznu putanju započela kao i Grčka, ulaskom u ligu ‘velikih igrača’.

Za Grčku je to bila EU, a za Argentinu partnerstvo s još, tada, većom svjetskom silom – Sjedinjenim Američkim Državama. Argentina se na ovaj potez odlučila zbog niza hiperinflatornih epizoda ‘89.-’91. Nitko nije želio držati novac u bankama i nijedan strani investitor nije bio zainteresiran za investiranje u Argentinu – uloženi novac mogao je nestati preko noći. Argentina je napokon priznala da je izgubila kontrolu nad vlastitom valutom i vezala svoj pezo za američki dolar 1991. godine.

Napunila je rezerve središnje banke američkim dolarima i garantirala da će svatko, u svakom trenutku, moći zamijeniti jedan argentinski pezo za jedan dolar. Prelaskom na valutni odbor domaća središnja banka u potpunosti gubi svoju ulogu u monetarnoj kontroli, a valuta se veže za onu razvijenije zemlje u nadi da će to zemlju izvući iz krize.

Isto je napravila i Grčka kad je prešla na euro, koja je svoje gospodarstvo tako vezala za francusko i njemačko.

Stvari su odjednom u Argentini krenule nabolje. Uz pezo vezan za tako snažnu valutu, Argentinci su bili bogati – mogli su kupovati povoljno stvari iz cijelog svijeta jer je, posljedično, i pezo bio snažan. Uvoz je bilježio značajan rast, a ekonomija je cvjetala. Kako je stranim investitorima bila privlačna takva zemlja s visokim rastom BDPa (bruto domaćei proizvod) i valutom vezanom uz najjaču svjetsku valutu, argentinske državne obveznice krajem 1990-ih postale su apsolutni hit te su se Argentinci mogli zaduživati na svjetskom tržištu uz jako niski kamatnjak. Uočava se sličnost s Grčkom, koja se po ulasku u Europsku uniju mogla zaduživati uz kamatnjake koji su se odobravali najjačim zemljama EU, poput Njemačke i Francuske.

Nevolje na vidiku Snažna valuta je ipak dvosjekli mač. Dok je uvoz za Argentince bio iznimno povoljan, ostatak svijeta je za argentinske proizvode morao izdvojiti relativno puno novaca. Izvozno orijentirana proizvodnja je zbog toga patila, nezaposlenost je rasla, zbog čega se argentinska vlada još više zaduživala, a zemlja je preživljavala na dug. Mogućnosti koje su inače dostupne državi u recesiji – snižavanje kamatnih stopa kako bi se potaknula domaća potrošnja ili oslabljivanje valute radi poticanja izvoza, Argentini nisu bile dostupne. Kako je američki dolar, a s njim i pezo, sve više jačao, zemlja je sve dublje tonula.

Argentinci su počeli od vlade glasno zahtijevati da poveća državnu potrošnju kako bi spasila gospodarstvo, a oni koji su vidjeli kamo to sve ide su potiho promijenili pezoe u dolare, ostavljajući tako zemlji sve manje i manje američkih dolara prijeko potrebnih za održavanje valutnog odbora. Kako vlada nije mogla dopustiti da izgubi rezerve dolara, u prosincu 2001. godine banke su zatvorene tako da više nitko nije mogao do svog novca.

Predsjednik, Adolfo Rodríguez Saá, je objavio suspenziju otplate državnog duga vrijednog skoro 100 milijardi dolara.

Gnjevni vjerovnici Koliko god da je situacija prije bankrota bila loša, postalo je još gore. Povjerenje u vladu i državu je palo na najnižu razinu, novac se jedva kretao kroz zemlju – ljudi su prestali trošiti novac i spremali ga ‘u čarapu’.

Također, vrijednost pezoa se srozala te je jedan argentinski pezo vrijedio otprilike trećinu svoje prijašnje vrijednosti. To je predstavljalo problem ne samo za domaće stanovništvo čije su životne ušteđevine svedene na frakciju dotadašnje vrijednosti, nego i za strane investitore koji su sve te godine ulagali novac u zemlju. A namiriti se nakon što država proglasi bankrot nije jednostavno: ne postoji međunarodni zakon koji rješava takve situacije.

Argentina je pokušala namiriti investitorima dio izgubljenog novca te je ponudila otplatu trećine ukupnog duga. Polovica stranih investitora je takav aranžman prihvatila dok drugoj polovici Argentina i danas duguje 16 milijardi dolara. Većina argentinske financijske imovine se nalazi kod Banke za međunarodna izravnanja u Švicarskoj. Iako je vjerovnicima dozvoljeno preuzeti sredstva s tog računa, prvo ga trebaju pronaći, što nije lak posao zbog bankarske tajne.

Vjerovnici su bili jako kreativni u pokušaju pronalaska argentinske imovine koju mogu unovčiti. I danas se pokušava doći do tajnih argentinskih računa u Švicarskoj.

To je za posljedicu imalo ekskomunikaciju Argentine sa svjetskog tržišta kapitala jer je svako zaduživanje na njemu moglo biti zaplijenjeno. Vjerovnici su bili jako kreativni u pokušaju pronalaska argentinske imovine koju mogu unovčiti. Vjerovnici zemlje koja je objavila bankrot mogu uzeti zrakoplove u vlasništvu nacionalnih zrakoplovnih kompanija ili vojne brodove u inozemnim lukama. U argentinskom slučaju je jedan sudac zamrznuo njenu imovinu u Marylandu gdje je imala vojno skladište.

Oporavak ekonomije Unatoč teškom desetljeću za Argentinu, zanimljivo je da se nakon bankrota situacija počela poboljšavati. Nakon što je valuta deprecirala, banke su opet počele poslovati.

Naravno, stanovništvo je izgubilo znatan dio svoje ušteđevine, ali deprecijacija je pružila argentinskom izvozu vjetar u leđa i tako potaknula razvoj ekonomije, a i strani investitori su polako počeli Argentini posuđivati novac. Iako Argentina od 2002. bilježi zavidan rast realnog BDP-a, nameću se pitanja oko pouzdanosti argentinske statistike zbog činjenice da je država zamijenila statističare ‘svojim’ ljudima.

Druga strana medalje U teoriji, strah od ekonomske štete koju donosi bankrot trebao bi igrati važnu ulogu u discipliniranju države od nepromišljenog trošenja proračunskog novca i zaduživanja.

Unatoč tome što države koje bankrotiraju izgube pristup tržištima neko vrijeme, istraživanje uglednog časopisa ‘The Economist’ je pokazalo da je gubitak u BDP-u nakon bankrota najčešće kratkoročan. BDP Argentine je tako pao za 10,9 posto u 2002., nakon objave bankrota. Ali u godinama koje su slijedile, ekonomija se oporavila. Urugvaj, Rusija i Indonezija su također relativno dobro izašle iz bankrota. Ipak, ekonomisti su oprezni kod interpretacije da bankrot države potiče ekonomski rast. Ističu da do bankrota najčešće dolazi na najnižim točkama ekonomskog ciklusa, tako da godine koje prethode bankrotu su najčešće one s izrazito slabim rastom BDP-a.

Una KOLAR

19

GOSPODARSTVO

KRIVOTVORENJE NOVCA

Implikacije na monetarni sustav Krivotvorenje novca obuhvaća aktivnosti vezane za neovlaštenu izradu novčanica i kovanica koje su službeno sredstvo plaćanja na nekom prostoru te njihovo puštanje u optjecaj. Slijedom toga, podložno je zakonskim sankcijama. Povijest bilježi stalno nadmudrivanje krivotvoritelja i zakona u tome tko će reći zadnju riječ, tako da se krivotvorenju i borbi “ za korak prednosti” ne vidi kraj.

Krivotvoritelji Općenito, krivotvorenje je svako imitiranje i oponašanje koje je napravljeno s namjerom prijevare, odnosno da se proslijedi ili proda nekome, kao da je original. Krivotvoritelj novca je pojedinac koji poduzima aktivnosti s ciljem krivotvorenja novca. Sam proces krivotvorenja poprilično je kompleksan.

Potrebna je velika vještina, čak umjetnički talent, da bi se izradile prihvatljive imitacije pravih novčanica, koje se danas izrađuju iznimno kompliciranim postupkom. Kvalitetnu krivotvorinu papirnog ili metalnog novca ne može napraviti osoba koja nema određene stručne kvalifikacije ili bar izrazite prirodne sklonosti za takve poslove.

S obzirom na to da je za izradu krivotvorena novca najčešće potrebno znanje iz nekoliko područja, dolazi do udruživanja osoba određenih zanimanja. Glavni cilj krivotvoritelja pojedinca jest nezakonito bogaćenje.

S druge strane, krivotvoritelj novca može biti i državna vlast, što je u praksi rjeđi slučaj. Takve se situacije javljaju tijekom međunarodnih sukoba (primjerice Drugog svjetskog rata), kada je cilj neke države da nanese što veću štetu neprijatelju. U tom slučaju državna vlast na visokoj razini i u visokoj tajnosti organizira masovan proces krivotvorenja valute druge države. Konačan cilj jest uvođenje krivotvorenih novčanica u optjecaj neprijateljskog gospodarstva te da se u kratkom vremenu izazove visoka stopa inflacije i poremete ekonomski tokovi.

Krivotvorenje novca poznato je iz najstarijih vremena ljudskoga društva i staro je koliko i sam novac.

20

Usporedba detalja krivotvorene (lijeva slika) i detalja prave novčanice (desna slika) od 200 kuna. Na krivotvorini se jasno vidi mutna struktura crteža portreta, a i boje su vidno različitih tonova.

Povijest krivotvorenja novca Krivotvorenje novca poznato je iz najstarijih vremena ljudskoga društva i staro je koliko i sam novac. U vrijeme babilonskog vladara Hamurabija IV. u 17. stoljeću prije Krista zabilježen je zapis o prvim krivotvoriteljima novca. Također, krivotvorine su poznate i u nalazima novca starih Grka i Rimljana te u nalazima europskog srednjovjekovnog novca.

Tadašnji novac bio je isključivo kovani novac, tako da se krivotvorio imitiranjem odljevaka ili prekivanjem. Međutim, krivotvorenje novca svoj procvat doživljava u 18. stoljeću, kada se u optjecaj uvodi papirni novac.

Od tada pa sve do danas povijest bilježi mnoge pokušaje krivotvorenja novca. Jedni od najpoznatijih pothvata krivotvorenja događaju se za vrijeme Napoleonovih ratova te u vrijeme Drugog svjetskog rata. Za vrijeme Napoleona Francuska tiska lažni novac Austrije, Engleske i Rusije. Tijekom Drugog svjetskog rata više država krivotvori tuđe valute s ciljem da što više naude neprijatelju. Zasigurno najpoznatiji pokušaj jest onaj koji je Njemačka nastojala upotrijebiti

protiv Velike Britanije. Nakon Drugog svjetskog rata državne vlasti uglavnom prestaju biti krivotvoritelji novca. Glavni razlog leži u tome što u svijetu više nema tako velikih i otvorenih međunarodnih sukoba. Međutim, s porastom kriminala krivotvorenjem se počinju baviti razne male i velike kriminalne skupine s ciljem stjecanja protupravne koristi. Sam postupak krivotvorenja postaje sve lakši, budući da tehnologija posljednjih godina bilježi velik razvoj, posebice ona računalna. Uspješno tehnički ostvarene krivotvorine teško prepoznaju i stručnjaci u bankama, a građani ih redovito primaju kao prave. Vlasti u pokušaju sprječavanja spomenutih aktivnosti poduzimaju razne korake te otežavaju krivotvorenje. Zaključno, može se utvrditi da se neprekidno vodi borba između dvije strane zakona.

...državna vlast na visokoj razini i u visokoj tajnosti organizira masovan proces krivotvorenja valute druge države s ciljem nanošenja što veće štete neprijatelju Utjecaj na monetarnu stabilnost Ukoliko je krivotvoritelj novca pojedinac ili manja kriminalna grupa, realno je za očekivati da će u optjecaj pustiti relativno malu količinu novca, budući da imaju ograničene mogućnosti njegove proizvodnje.

Drugi razlog je taj što će kriminalna grupa s vremenom zadovoljiti svoja očekivanja i prebaciti svoje aktivnosti na druga područja.

Još jedan dodatan razlog jest strah od policije i pravosuđa, koji često razotkriju ovakve aktivnosti. Dakle, može se slobodno zaključiti kako neorganizirano, stihijsko krivotvorenje novca od strane kriminalnih grupa neće ozbiljnije ugroziti monetarni sustav bilo koje države.

Osim toga, meta krivotvoritelja uglavnom su konvertibilne svjetske valute, poput eura i američkih dolara, kojih u optjecaju ima vrlo velika količina. Globalno gledajući, ni agregatno djelovanje svih kriminalnih grupa neće imati velik učinak, budući da nisu povezane, a i dio lažnog novca biti će otkriven i uništavanjem povučen iz optjecaja. Također, nikada se neće dogoditi da se sav lažni novac pusti u optjecaj isključivo na jednom geografskom prostoru ili u jednom nacionalnom gospodarstvu.

Drugi smjer krivotvorenja novca, onaj organizirani, koji planski provodi državna vlast s namjerom da našteti neprijateljskoj strani, mnogo je opasniji. Prvi razlog je taj što u velikoj većini slučajeva vlada ratno stanje ili su sukobi na visokoj razini intenziteta.

Koriste se sve raspoložive snage kako bi se iz sukoba izašlo kao pobjednik. Osim konvencionalnog rata javljaju se i oblici specijalnog rata, a jedan od njih je i organizirano krivotvorenje valute neprijateljske države.

Drugi razlog je taj što su u ovom slučaju organizirane čitave skupine krivotvoritelja koji imaju najbolju dostupnu opremu, dovoljno vremena, a i zaštićeni su od strane policije i pravosuđa matične im države. Treći razlog

Usporedba krivotvorene (gornja slika) i prave kovanice (donja slika) od pet kuna. Na krivotvorini se jasno vidi nepravilno izrađen rubni dio. jest zaista velika količina novca koja će biti puštena u optjecaj u državi koja je meta, a to je uglavnom samo jedno nacionalno gospodarstvo, jedan geografski prostor.

Budući da u svakom gospodarskom sustavu samo centralna banka ima ovlasti izdavati u uporabu novčanice i kovanice, gospodarstvo se nalazi pred poremećajem. Naime, sada se javlja dodatna opskrba novcem, primjerice od strane neprijateljskih špijuna.

Kako je ta opskrba (koju možemo nazvati i neprijateljska emisija) štetna i nepotrebna, logično je očekivati visoku stopu inflacije u državi koja je pogođena. Razloga za ovakav scenarij su dva. Ratno stanje uvijek dovodi do pada vrijednosti valute sukobljenih zemalja, budući da građani i poduzeća gube povjerenje u monetarni sustav. Tako dotadašnji novac zamjenjuju plemeniti metali i druga dobra, poput zlata, soli, mesa i sl. Drugi korijen problema polazi od

sada poprilično povećane količine novca u optjecaju koja nije praćena porastom gospodarske aktivnosti i realnog sektora, pa je tako neminovno da će se samo nadovezati na prethodni tijek stvari i pospješiti probleme.

Slijedom događaja, ukoliko su ova dva efekta snažna, a u pravilu jesu, izvjesno je očekivati pad monetarnog sustava. Padom monetarnog sustava gospodarstvo je gotovo u potpunosti uništeno, a središnja banka gubi svoju funkciju i smisao.

Sprječavanje ovakvog scenarija izrazito je teško iz razloga što je potrebno brzo djelovati, prepoznati tokove lažnog novca te ih presjeći, a države to tada uglavnom nisu u mogućnosti. Također, ponovno uspostavljanje monetarnog sustava stvara velike troškove te povisuje rizike, a vreba i opasnost od izbijanja socijalnih nemira.

Luka GOLUB

21

GOSPODARSTVO

Kupujmo Hrvatsko za bolju budućnost Hrvatska kao tranzicijska zemlja mora proći proces ojačavanja gospodarstva kako bi postala dovoljno konkurentna ostalim zemljama članicama Europske unije. Jedan od načina ojačavanja je poticanje proizvodnje hrvatskih proizvoda i usluga – i to kupovinom istih.

Uvoz stranih artikala smanjuje održivost našeg duga, jer na ovaj način povećavamo strani BDP. Kako potrošnja čini vrlo veliki postotak aktivnosti i u hrvatskom gospodarstvu, njezin rast ublažio bi strahovanja ulagača od nove recesije.

Stanje u zemlji Unatrag desetak godina, od svog osamostaljenja, Hrvatska prolazi tranzicijsko razdoblje, što znači da razvoj makroekonomskog okvira obilježava ciklično kretanje kao i kod većine tranzicijskih zemalja. Naime, u samom početku tranzicijskog procesa, zbog ratnog okruženja, Hrvatska ostvaruje negativan ekonomski rast. Do oživljavanja gospodarske aktivnosti dolazi u 2000. i 2001. godini te se u tom razdoblju ostvaruje prosječna godišnja stopa rasta BDP-a od 3,8 posto. Dakle, prema ostvarenom BDP-u po stanovniku, a prema paritetu kupovne moći, Hrvatska ostvaruje 32 posto prosjeka Europske Unije.

Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske većim je dijelom orijentirana na zemlje članice EU-a, ne zanemarujući pri tome ni ostali dio svjetskog tržišta, tim više što je u posljednje dvije godine hrvatska ekonomija otvorenija nego ikada prije. Na to ukazuje i činjenica da je do 2000. godine Hrvatska potpisala samo dva bilateralna Ugovora o slobodnoj trgovini i to s Makedonijom i Slovenijom, da bi u 2001. godini potpisala već 26 takva ugovora.

Sve te aktivnosti na vanjsko ekonomskopolitičkom planu, otvaraju mogućnosti za brži i stabilniji razvoj hrvatske nacionalne ekonomije i društva u cjelini.

22

Rast osobne potrošnje Unatoč nekim problemima, koji su uglavnom strukturalne prirode, nastavljena je tendencija rasta gospodarske aktivnosti te se bilježi rast BDP-a od 4,5 posto. Na takav porast BDP-a utjecao je prije svega, rast osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital te izvoz. Porastom osobne potrošnje, jedne od sastavnica BDP-a, dolazi do povećanja BDP-a. No pitanje je čiji BDP raste? Kada kupujemo inozemne proizvode moramo biti svjesni par činjenica. U trenutku kada dođe do porasta osobne potrošnje u uvoznoj zemlji se povećava uvoz. Uvoz stranih artikala smanjuje održivost našeg duga, jer na ovaj način povećavamo strani BDP. Također, Hrvatska je zadužena zemlja i najvjerojatnije povećavamo potrošnju kroz zaduživanje. Na taj način raste minus na tekućem računu i sve veći dug u sljedećem periodu. Iz tog razloga vrlo je bitno da potrošnja bude u što većoj mjeri koncentrirana na hrvatske proizvode, jer na taj način pogodujemo rastu Hrvatskog gospodarstva. Kako potrošnja čini vrlo veliki postotak aktivnosti i u hrvatskom gospodarstvu, njezin rast ublažio bi strahovanja ulagača od nove recesije.

Kupujmo Hrvatsko Hrvatska gospodarska komora kontinuirano štiti interese nacionalnog gospodarstva, te nastavlja svoju akciju „Kupujmo hrvatsko” u 21 hrvatskom gradu, gdje organizira prigodne događaje i prodaju hrvatskih proizvoda. Akcija Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko” počela je još 1997. godine sa željom da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatskih proizvodi. Takvim su se proizvodima počeli dodjeljivati znakovi „Izvorno hrvatsko” i „Hrvatska kvaliteta”.

U sklopu projekta vizualnog označavanja počela je i akcija „Kupujmo hrvatsko”, koja je do danas poprimila razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem u cilju nacionalne homogenizacije strateških gospodarskih interesa zemlje te podizanja nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima. Građani moraju biti svjesni i motivirani da kupuju hrvatske proizvode, praveći time veliku uslugu sebi, jer ćemo na taj način ojačati našu ekonomiju. Stoga, nemojte nikada smetnuti to s uma kada kupujete namirnice, odjeću i sve ostale potrepštine jer budućnost ovisi isključivo o našim postupcima danas.

Ines KOSALEC

AZELIJA DRVENA KUĆA Ekološki hrvatski proizvod Azelija-Kupa d.o.o. je treći uspješni poduzetnički pothvat u 22 godine poslovanja istog poduzetničkog tima. Azelija-Kupa d.o.o. proizvodi patentiranu i zaštićenu drvenu gredu pod imenom AZ greda te je jedino hrvatsko poduzeće koje gradi drvene objekte od izvorno hrvatske grede u hrvatskom pogonu.

Azelija-Kupa d.o.o. doprinosi da se kroz korištenje domaćih resursa čuva i štiti radno mjesto hrvatskog potrošača što osigurava prosperitet nacionalne ekonomije.

omogućuje da se tehnikom skladnog slaganja zidova od lamelirane grede i staklenih stijena stvara idealan prostor prema potrebi ili želji kupca. U ovoj godini otvara se i nekoliko turističkih projekata uglavnom od stranih, ali i domaćih investitora u Istri, Dalmaciji, Korčuli, Karlovačkoj županiji, Lici i Gorskom kotaru. Investitori inzistiraju isključivo na drvenoj arhitekturi izbacujući plastične i umjetne materijale. Ekologija i ljepota, ugoda i ekonomičnost stanuju na istom mjestu - u Azelija drvenoj kući ili Azelija Oazi.

Nagrade i priznanja

Dizajn: zaštićen; moderan ili klasičan Proizvodni program u vlastitom pogonu u Brodu na Kupi nije širok, dapače, ali je zato poseban u kvaliteti i dizajnu. AZ greda je lamelirana - može biti puna lamelirana ili šuplja, ispunjena zrakom ili nekim drugim izolacijskim materijalom. Prednosti lamelirane grede u odnosu na grubo obrađeno drvo su nesavitljivost, nepucanje, ne rasušuje se, ne sliježe se, stabilna je, po čvrstoći postojanija i konstrukcijski kvalitetnija. Šuplja lamelirana greda je dodatno savršenija jer ima 30 posto bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, te je lakša i ekonomičnija.

Statički sustav AZ grede je ispitan u Zavodu za tehničku mehaniku i u suradnji s Arhitektonskim fakultetom utvrđena je njena energetska učinkovitost. Značajnu prednost na inozemnom i domaćem tržištu tvrtki daje, u odnosu na konkurenciju, i FSC certifikat, koji označava da poduzeće šumom gospodari prema ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima. Djelatnost tvrtke se odvija kroz sektore proizvodnje grede, gradnje drvenih zidova, kompletnog opremanja – koncept ključ u ruke, komercijale te financija i računovodstva. Ambiciozno, pred par godina, pokrenuta je proizvodnja i prodaja grede i ugradnja u ekološki zdrave i atraktivne objekte, od rezidencijalnog tipa - kuće za

odmor ili kuće za stanovanje, pa do tipova za sportske sadržaje ili dodatne prostore u vrtu ili kampu. Azelija - Kupa d.o.o. je izgradila 50-ak Azelija drvenih kuća u Republici Hrvatskoj, a tijekom 2010. godine krenulo se s istraživanjem inozemnih tržišta što je rezultiralo potpisivanjem distributerskog ugovora s tvrtkom Croatian Cabin Ltd. za prodaju naših robnih marki na zahtjevno tržište Velike Britanije i Irske.

Nagrade i priznanja struke nisu izostali.

Za inovativnu primjenu cjelovitog drva na Ambienti 2010. godine i Ambienti 2011. godine zlatna i brončana plaketa Mobil optimuma i na Beogradskom sajmu - diploma za kvalitetan proizvod. Nagrade i priznanja tržišta započeto je u doista teškim ekonomskim uvjetima okruženja, a tvrtka AzelijaKupa d.o.o. doprinosi da se kroz korištenje domaćih resursa, čuva i štiti radno mjesto hrvatskog potrošača što osigurava prosperitet nacionalne ekonomije.

Tatjana SABOLOVIĆ Izvršni direktor

Ekologija i ljepota, ugoda i ekonomičnost stanuju na istom mjestu- u Azelija drvenoj kući ili Azelija Oazi. „Best buy“ – najbolji omjer kvalitete i cijene Tijekom 2011. godine u Veliku Britaniju je izvezeno preko 100 Azelija Oaza i 12 Azelija drvenih kuća. S obzirom na izvrstan odjek engleskog tržišta u 2012. godini planira se povećati izvoz za minimalno 50 posto.

Za sada je u Austriju realiziran jedan izvoz drvene kuće, ali zbog naglašeno ekstravagantne koncepcije kuće za stanovanje uslijedili su novi upiti. Azelija Oaza je drugi brand tvrtke i vrlo je popularna zbog svog modernog dizajna i modularne gradnje, koja

23

GOSPODARSTVO

INTERVJU S MALIM PRIVATNIM PODUZETNIKOM

Kako preživjeti u malom poduzeću

NARDI d.o.o. osnovan je 1997. godine. Poduzeće se bavi veleprodajom poklon vrećica (od konzumnih, koje se plasiraju u maloprodaje do propagandnih, personaliziranih vrećica), različitih proizvoda za zamatanje poklona - folija, papira, mašni i traka u različitim dimenzijama i pakiranjima, a sve prema zahtjevima kupaca. Također su vrlo poznati i po prodaji širokog asortimana poklona, foto albuma i foto okvira. Robu plasiraju na domaćem i inozemnom tržištu, a prodaje se knjižarama, papirnicama, poklon dućanima, fotografskim radnjama i velikim trgovačkim centrima. Razgovarali smo s vlasnikom Branimirom Kovačićem.

Kako ste i zašto došli na ideju osnivanja vlastitog poduzeća?

Ideja o otvaranju vlastitog poduzeća tinjala je oduvijek, tako da sam se privatnim inicijativama bavio već u srednjoj školi. Poslije završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ta želja je bila još i jača, ali klima nije bila povoljna. Radio sam u uspješnoj talijansko - hrvatskoj kompaniji kao komercijalni direktor kad smo prijatelj i ja predložili da se trebamo specijalizirati i okrenuti uvozu roba s Dalekog istoka. Naše inicijative nisu bile prihvaćene te smo s posuđenim kapitalom krenuli svojim putem.

poslovnih prostora itd. Ja uvijek govorim da je privatno poduzeće kao živi organizam, iz njega možeš uzeti nešto novca, ali ne previše, kao i iz ljudskog organizma - možeš uzeti dva decilitra krvi da bi preživio, ali ne i jednu litru. Uvijek trebati razmišljati koliko vam je velik ˝pokrivač˝ s kojim se treba pokriti. Neki rizici su uvijek isti npr. kad kupite robu na Dalekom Istoku neke artikle pogodite pa se prodaju brzo, neke tržište prihvati postepeno pa se prodaje duže, a s nekima ne pogodite pa se ne prodaju.

Koji je bio najveći problem s kojim ste se suočili tada?

Kako se nosite s trenutnom krizom?

U početku smo radili sami i nije bilo lako.

Bili su veliki problemi s neplaćanjem te s nekorektnošću kupaca. Uvoz robe s Dalekog Istoka, u to vrijeme, bio je vrlo težak i riskantan jer nikad niste bili sigurni što ćete dobiti u kontejneru, koju robu i u kakvom stanju. Stalno nas uvjetuju s minimalnim količinama koje su uvijek vrlo velike za naše malo tržište. Uvijek sam se odricao i ostvarenu dobit sam ostavljao u poduzeću bez uzimanja kredita. Inače je bilo teško doći do kredita, uvijek su vas tražili velike garancije.

Mnogi kolege koji su tada krenuli u posao su radili iste greške: čim je posao krenuo, sredstva su se trošila nerazumno i ekonomski neopravdano pa su se kupovali skupi automobili, krenulo se u gradnju vlastitih

Uvijek smo radili s velikim i malim poduzećima, domaćim i stranim kupcima te tako raspršili rizik. Nismo imali velike apetite i ulazili u velike i preriskantne poslove.

Nismo se zaduživali tako da sad nemamo kreditnih opterećenja koji stvaraju pritisak u poslovanju ( dovoljno se podsjetiti promjenjive kamatne stope, pa porast tečaja kao slučaj sa Švicarskim Frankom...). Uvijek sam bio pobornik najma tako da poslujemo u unajmljenim prostorima.

To je danas izuzetno dobro jer je posao sezonskog karaktera (za Božićnu sezonu radimo vrlo puno) te kad nam treba povećamo prostor i za 100 posto, a kad je sezona gotova vraćamo se u normalu. Osim toga cijene nekretnina padaju, a time i cijene najmova.

Također, imamo marketinški pristup tržištu pa tako ispitujemo tržište o pojedinim artiklima.

Specijalizirani smo u ovom asortimanu i uvijek imamo robu na skladištu. Pokušavamo se diferencirati od konkurencije.

Što smatrate najvažnijom osobinom jednog poduzetnika?

Poduzetnik treba biti racionalan, spreman na odricanje i rad od deset do dvanaest sati. Strpljenje je velika osobina jer treba puno napora da dođe do realizacije posla.

Svakodnevno Vam treba hrabrosti (sreće i mudrosti) da biste donijeli pravilnu odluku jer nikad ne znate kako će neki posao biti realiziran. Treba Vam i malo razumnog kockarskog duha. Nerijetko morate platiti robu unaprijed neznajući je li s poduzećem od koje naručujete robu sve u redu. Svaki direktor je vizionar, mora imati viziju što i kako u narednom periodu. Treba posjedovati multidisciplinarna znanja. Treba vam sportskog duh i trebate se znati nositi s porazima.

Velika je sreća imati i dobre radnike.

Nismo imali velike apetite i ulazili u velike i preriskantne poslove. Nismo se zaduživali tako da sad nemamo kreditnih opterećenja koji stvaraju pritisak u poslovanju ( dovoljno se podsjetiti promjenjive kamatne stope, pa porast tečaja kao slučaj sa Švicarskim Frankom...).

24

Da li biste preporučili mladim ekonomistima da krenu u privatno poduzetništvo?

Koliko Vas je fakultet pripremio na sve izazove poduzetništva?

Ekonomski fakultet u Zagrebu na kojem sam diplomirao na smjeru Marketing dao mi je mnoga znanja. Neka znanja naučena kroz studij Vam u životu trebaju više ili manje. Kasnije će vas život i posao odvesti u određenom smjeru gdje ćete neka znanja trebati, zbog prirode posla, stalno proširivati.

Najbitnije je da mi je fakultet otvorio oči u različitim smjerovima i dignuo na jedan viši nivo kako bi slika koju gledam postala jasnija kao cjelina. Stečena znanja morate uvijek nadograđivati. Ja kao privatni poduzetnik

sam i direktor poduzeća, direktor nabave i prodaje, organizator posla, financijski direktor i sve ostale potrebne funkcije. Svjestan sam da nešto znam bolje, a nešto lošije.

Bitno je da znate što trebate i gdje i koga pitati za to.

Svakako treba učiti jezike. Uz engleski kao svjetski jezik dobro bi bilo znati bar još jedan (kineski, njemački, talijanski ili francuski).

Ideja o otvaranju vlastitog poduzeća tinjala je oduvijek, tako da sam se privatnim inicijativama bavio već u srednjoj školi.

Nije svatko za privatno poduzetništvo. Samo ako stvarno osjećate da je to vaš put krenite u tom smjeru. Budite realni. Znam mnoge ljude koji su odlični u svom poslu, ali nikad ne bi bili dobri u privatnom poslu. Budite originalni i drugačiji od ostalih, pitajte se što kupcu treba. Poduzeće i ekonomsko okruženje je vrlo dinamično, ono što danas ide možda za pet godina neće. Budite fleksibilni. O promjenama i novim projektima razmišljajte dok Vam ide dobro. Kad Vam ide dobro razmišljajte da može doći period kad vam i neće ići tako. Uvijek se držite zadane riječi. Nemojte biti pohlepni jer mnogi su zbog pohlepe izgubili poslove i propali.

Iva KOVAČIĆ

Bezazlena krađa ili ozbiljna šteta po cijelo gospodarstvo?

SOFTVERSKO PIRATSTVO

Rijetkost je danas kupiti bilo kakav originalni proizvod u digitalnom obliku – od filmova, glazbe, video igrica pa nadalje. Takav trend piratstva sve više raste, te ni krađa softvera nije iznimka. Što je softversko piratstvo?

Softversko piratstvo je neovlašteno umnožavanje ili distribucija softvera zaštićenog autorskim pravom. To se može činiti umnožavanjem, preuzimanjem s Interneta, dijeljenjem, prodajom ili instalacijom višestrukih kopija softvera na računala. Kada korisnik kupuje softver zapravo plaća licencu za njegovo korištenje, a ne sami softver.

Upravo ta licenca govori kako i koliko puta taj softver možete instalirati, a ako napravite više kopija no što je dopušteno licencom – piratizirate.

Softversko piratstvo je neovlašteno umnožavanje ili distribucija softvera zaštićenog autorskim pravom.

Posljedice Softverska krađa ima gore posljedice po gospodarstvo od bilo koje druge vrste povrede autorskog prava jer je softver alat za proizvodnju. Prema posljednjoj globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva koju je proveo Business Software Alliance (BSA), smanjenje stope piratstva za 10 postotnih poena globalno bi generiralo 142 milijarde američkih dolara novih gospodarskih aktivnosti do 2013., otvorilo gotovo 500 tisuća novih tehnoloških radnih mjesta te generiralo 32 milijarde dolara poreznih prihoda vladama diljem svijeta. Prema posljednjoj globalnoj BSA studiji o stopama softverskog piratstva, stopa piratstva u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosila 54 posto, a gubici od softverskog piratstva 389 milijuna kuna. Gospodarstva u razvoju pokretačka su snaga piratstva. Piratstvo šteti lokalnim ekonomijama - sprečava tehnološke kompanije da stvaraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, te na taj način smanjuje državne prihode, a korištenje nelicenciranog softvera je nelegalno i može rezultirati prekršajnim i kaznenim mjerama.

I potrošače i tvrtke izlažu se sigurnosnim prijetnjama, što uključuje maliciozan softver i viruse te vodi smanjenju učinkovitosti u tvrtkama.

Dorotea A. KNEŽEVIĆ

25

GOSPODARSTVO

VIRUSNO OGLAŠAVANJE Jedina zaraza koja će vas nasmijati Lančani mailovi, YouTube senzacije, flash igrice, SMS-ovi i ostale čari tehnologije u službi oglašavanja. U marketinškom svijetu postoji izreka koja kaže da je virusno oglašavanje kao uspjeh u Hollywoodu - svaki glumac ga želi, a samo nekolicina uspije.

Pojam virusnog oglašavanja U biološkom smislu, virus je mali uzročnik zaraze koji se može replicirati unutar žive stanice organizma. U informatičkom smislu, to je program koji može zaraziti druge programe unoseći u njih kopiju samog sebe čime svaki zaražen program postaje virusom. Na taj način broj zaraženih eksponencijalno raste. Virusova zavidna sposobnost da se uz tako malo truda tako brzo širi nagnala je marketinške stručnjake diljem svijeta da to isto učine sa svojim porukama - i tako nastade virusni marketing (eng. „viral marketing“). Taj se pojam odnosi na marketinške poruke koje se prenose od osobe do osobe pomoću različitih medija: e-poštom, webom, SMSom i MMS-om. Primatelj poruke je „zaražen“ zabavnim i zanimljivim sadržajem na Internetu, preuzima ulogu pošiljatelja te „inficira“ svoje kontakte s mail ili friends liste.

Preduvjeti za uspješnu virusnu kampanju Online anketa je otkrila nekoliko razloga iz kojih će sadržaj biti proslijeđen - nasmijava ljude, preporučuje nešto, omogućava novčanu zaradu, poziva na dobrotvorne svrhe ili sudjelovanje u peticiji, te lančane poruke i poruke o samouvažavanju. Svi smo vidjeli Dove-ovu poruku o samouvažavanju prenesenu videom imena „Evolution“, u kojem je prikazano kako „obična“ djevojka uz pomoć kozmetike i računalne tehnologije postaje fotomodel za billboard. Taj je video ispunio sva tri preduvjeta koja uspješna virusna marketinška kampanja mora sadržavati:

1. ‘zarazan’ sadržaj ( videozapis, tekstualna poruka, intrigirajuća slika ili crtež, flash igrica) 2. inicijalnog odašiljatelja poruke ( lideri mišljenja, blogeri, članovi virtualnih zajednica) 3. sustav praćenja kampanje, mjerenje reakcija na kampanju 26

I virusno oglašavanje košta

Milenijci Rođeni između 1979. i 1994. se nazivaju „milenijcima“ kojih samo u SAD-u ima 60 milijuna. To je generacija odrasla u moru oglasa na koje su postali imuni. Kako bi prodrli kroz nepovjerenje mladih prema klasičnim metodama oglašavanja, marketinški su stručnjaci ponovno otkrili čari usmene predaje na način 21. stoljeća. Jer ako ćemo vjerovati ičijoj preporuci, to će biti ona našeg prijatelja ili poznanika.

Dakle niti molbe za lajkovima nisu ništa doli virusno oglašavanje.

Lajkom prijateljeve fotke na Facebook stranici nekog natječaja, postajemo svjesni(ji) firme koja ga je organizirala, a možda se odlučimo i za njen proizvod – i jedno i drugo su ciljevi virusnog oglašavanja.

Treći preduvjet čini da, suprotno uvriježenom mišljenju, virusni marketing ipak nije jeftin. Iako poruku šire potrošači, a ne skupe TV reklame, nužno praćenje rezultata i evaluacija kampanje dovode trošak na tek nešto nižu cifru. Kad uzmemo u obzir to da se zapravo vrlo malo kampanja masovno proširi Internetom, nameće se pitanje koliko je zapravo virusno oglašavanje isplativije naspram TV reklama ili billboarda koje će mnogi vidjeti.

U marketinškom svijetu postoji izreka koja kaže da je virusno oglašavanje kao uspjeh u Hollywoodu - svaki glumac ga želi, a samo nekolicina uspije.

Odgovor se nalazi u tome da je virusno oglašavanje zapravo jedini način prodiranja do mlađih potrošača zasićenih konvencionalnim načinima oglašavanja.

Oprezno s popularnošću Međutim, iako se u ovom slučaju radi o prijatelju kojem bismo našim glasom mogli pomoći, mora se priznati da zahtjevi za lajkovima već pomalo živciraju. Nakon nekog vremena takve se obavijesti počinju lagano ignorirati. Ono što se događa je da uslijed rastuće popularnosti virusnog oglašavanja njime postajemo zasićeni. Iz tog se razloga virusne poruke moraju dozirati, biti intrigantne i zagovarati kvalitetan proizvod kako ne bi došlo do zasićenja kod publike i slijedom toga potpune neefikasnosti marketinških aktivnosti.

Katarina BAKOVIĆ

1. HRVATSKI ROŠTILJ KUP - KUKAVICA 28. travnja - 1. svibnja 2012.

-25% za studente

Vam predstavlja

Misl

? j l i t š o r i j l o b j a n i ć e p s i š a n iš da z oštilj? r i j l o b j a n i t s e j o Misliš da znaš p

Dođi u Sportsko rekreacijski centar Kukavica (nadomak Bjelovara) i provedi dan u prirodi!

Od aktivnosti nudimo: • Vožnja quadom • Paintball • Promotivne cijene pive i roštilja • Degustacija ekoloških prehrambenih proizvoda • Turnir u beli • Malonogometni turnir

28.04 i 29.04. u 20 h nastupa Antonija Više saznaj na:

www.facebook.com/kapljicaturist

Šola

www.kapljicaturist.hr 27

marketing i promidžba

GOSPODARSTVO

PROFIL ZEMLJE: SOMALIJA Moderni gusari u raskalašenoj zemlji

Vjerojatno su prva asocijacija na Somaliju gusari koji siju strah i trepet duž Adenskog zaljeva.

Brodovi i čitave posade bivaju oteti da bi se zatim od brodarskih tvrtki tražile nevjerojatno visoke otkupnine.

Povijest

Somalija Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao “Rog Afrike” na obali Indijskog oceana. Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Ima Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti. Kao takva ne ispunjava osnovni uvjet da bi je se uopće moglo nazivati državom. Glavni grad Somalije je Mogadishu. Somalija se prostire na 637.657 km² što ju čini 41. državom po veličini u Africi. Ima približno deset milijuna stanovnika sa gustoćom naseljenosti od 13 stanovnika po km2. Od valuta, najviše se koristi američki dolar. Kako nema organizirane vlasti nema ni središnje nacionalne banke pa neke tvrtke i vlastodršci tiskaju vlastiti novac. Inače službena valuta Somalije je somalijski šiling koji iznosi sto centi.

28

Da bi se uopće razumjela vrlo zamršena gospodarska situacija Somalije prvo moramo proučiti povijest ove siromašne zemlje.

Područje današnje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno između Velike Britanije koja je držala sjeverni dio, i Italije u čijem je posjedu bio ostatak. Britanski je Somaliland postao neovisan 2. lipnja 1960., a 1. srpnja oba su dijela ujedinjena u neovisnu Somaliju. Prvi predsjednik neovisne Somalije bio je Aden Abdullah Osman Daar.

Nakon kaotičnih izbora 1969. i političke krize koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo general Mohammed Siad Barre. Uslijedio je građanski rat. Godine 1991. sjeverni je dio, bivši britanski Somaliland, proglasio neovisnost uspijevajući, iako međunarodno nepriznat, očuvati relativnu stabilnost.

Ostatak Somalije potonuo je u bespuće i borbe pojedinih dobro naoružanih klanova i vojnih vođa. Američke i europske mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrživo velikih gubitaka morale povući. Pokušaji osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha.

Od svrgavanja Barrea 1991. godine, nije bilo mira u Somaliji.

Unosan posao gusarenja privukao je znatan broj siromašnih mladih ljudi u Somaliji, gdje su bande gusara uslijed bogaćenja i jačanja utjecaja postale dio lokalne društvene i ekonomske elite.

Somalijsko gospodarstvo Kao što smo već naveli, Somalija je zemlja bez organizirane vlasti te je stoga teško za očekivati da bi gospodarstvo bilo uspješno.

Povijest Somalije također nije pogodovala razvitku i uspješnosti gospodarstva. Zapravo, statistika je apsolutno porazna. Nestabilna politička situacija ne daje povoljnu klimu za ekonomski rast - samo 5 posto ukupnog stanovništva Afrike ima relativan gospodarski razvitak, dok je ostatak suočen s rjeđom stagnacijom, a najčešće dubokom ekonomskom krizom. Jedan od razloga za takve ekonomske pokazatelje je posvemašnja korupcija. Uslijed tako visoke korupcije politička vlast, a time i država i državne strukture percipiraju se kao način bogaćenja manjine na račun većine, a za isključenu većinu država postaje izvor mržnje i nezadovoljstva.

To vodi stvaranju paralelnih sustava crnog tržišta, krijumčarenja i alternativnih sudskih sistema te povratku u stare tradicionalne regionalne, etničke ili klanske strukture.

Procjenjuje se da je BDP (bruto domaći proizvod) per capita u Somaliji oko 600 dolara, prema čemu je to jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Milijuni Somalijaca ovise o humanitarnoj pomoći, a prema podacima Svjetske banke oko 73 posto stanovnika preživljava s manje od dva dolara na dan. Što se industrija tiče, većinom su to male industrije koje veličinom ne prestižu europske obiteljske farme. To su primjerice tekstilna i kožna industrija te industrija konzerviranja mesa i ribe. Velike industrije (u Somalijskom smislu) su uglavnom u vlasništvu države kao što su nasadi šećera i proizvodnja šećera uz rijeku Juba.

Većina se stanovništva bavi nomadskim stočarstvom, no i nemaju neku alternativu zbog iznimno loše pismenosti od 23 posto za muškarce i 18 posto za žene. Domicilno stanovništvo nije se smjelo školovati jer bi obrazovani Afrikanci postali izvor političkog otpora i vođe napretka. Tako je primjerice u doba proglašenja neovisnosti Konga 1960. godine u državi od 13 milijuna ljudi njih tek 120 posjedovalo vozačku dozvolu, a u svim

belgijskim kolonijama zajedno (Kongo, Ruanda i Burundi) bilo je ukupno 30 studenata.

Situacija je slična, ako ne i gora u Somaliji.

Nove političke i administrativne strukture nisu bile dovoljno jake da bi garantirale kontrolu vlastitog teritorija, osigurale minimum javnih usluga ili oslabile ulogu vojske, te osigurale mogućnost obrazovanja. Ta temeljna slabost u korijenu je svih političkih kriza, državnih udara i rasta kriminalnih mreža do današnjih dana.

Milijuni Somalijaca ovise o humanitarnoj pomoći, a prema podacima Svjetske banke oko 73 posto stanovnika preživljava s manje od dva dolara na dan.

Somalija danas Somalskim gusari u Adenskom zaljevu se u posljednje vrijeme često pojavljuju u medijima. Pomorci ili čitavi brodovi bivaju oteti da bi se zatim tražila ogromna otkupnina od brodarskih tvrtki. Procjenjuje se da su na taj način gusari samo od 2008. zaradili preko 200 milijuna dolara. Malo je poznato da gusarenje uz obale Somalije predstavlja problem međunarodnom brodskom prometu još od početka građanskog rata u toj državi koji je započeo 1991. god. Nakon pada režima Siada Barrea 1991. Somalija je potonula u kaos i anarhiju, a klanovi, lokalni vođe i paravojska nastavili su upravljati dijelovima države.

Uzimajući u obzir da centralna vlast više ne postoji, da je Somalija strateški položena na vrlo važnom pomorskom prometnom pravcu (svi brodovi koji idu u Indijski ocean iz sredozemnog mora najbrže dolaze do njega kroz Adenski zaljev), te da je društvo organizirano na bazi klanova, unosan posao gusarenja privukao je znatan broj siromašnih mladih ljudi u Somaliji, gdje su bande gusara uslijed bogaćenja i jačanja utjecaja postale dio lokalne društvene i ekonomske elite. Zapravo su gusari poduzetnici i glavni priređivači. Slične situacije pojavljivale su se u medijima posljednjih godina u vijestima iz Nigerije, gdje bi lokalne bande otimale radnike međunarodnih naftnih kompanija

koje su iscrpile jednu od najsiromašnijih zemalja na svijetu, paradoksalno istovremeno i jednu od najvećih svjetskih proizvođača nafte (očigledno nafta u nije u nigerijskom vlasništvu).

Somalski gusari i nigerijski otmičari istovremeno su borci za vlastita prava, politički avanturisti, kriminalci i krijumčari, obespravljeni i opljačkani narod i njihove akcije teško su i opasno kršenje zakona u području gdje zakon ne postoji ili je teško zakazao. Bez postojanja jasnih i transparentnih struktura teško je uopće krenuti s raščlanjivanjem i rješavanjem problema, a kamoli vjerovati u uspješno ostvarenje tih istih ciljeva. U sukobu kapitala, međunarodnih političkih interesa i kriminala bitka je odlučena već u samom početku.

Matko MAVRAČIĆ

29

FAKULTET

Dragi naši, ispiti su prošli, uvodni tjedan ljetnog semestra također. Stiže nam proljeće sa svim svojim čarima izlaženja na novootvoren terase, bez kaputa i sve ‘dodatne’ zimske opreme, ali Managerovci naporno i dalje rade kako biste na predavanjima mogli čitati svoj omiljeni studentski magazin. Osim na časopisu, Managerovci naporno rade i na obnavljanju web stranice novim člancima svakog tjedna. Da li posjećujete našu stranicu, komentirate li članke?! Javite nam svoje dojmove, prijedloge ili kritike!  S obzirom na puno aktivnosti na fakultetu u ovom semestru, pružili smo Vam pregled projekata Hrvatske Studentske Asocijacije te nekoliko feedback članaka o održanim projektima.

Andrej se i za ovaj broj potrudio približiti Vam studiranje u inozemstvu, samo što je ovaj put daleko potegao – do Japana! Dalje ćete čitati o sredstvima za lakše učenje. Ne, nije riječ o čarobnim napitcima već o sredstvima kao što su kapsule ili kapi koje nam pomažu održati koncentraciju ili ignorirati umor.

U Lidijinom članku o takvim sredstvima možete pročitati o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima, njihovim sastojcima i cijenama, ali i o iskustvima drugih studenata. Odmah ispod ovog uvodnika možete pročitati naše dojmove nakon posjeta domu za nezbrinutu djecu. To je iskustvo koje zaista svako dijete iz jedne normalne hrvatske obitelji mora iskusiti jer ta djeca često nemaju nikoga i ništa na ovom svijetu, ali su sretna i vesela bez obzira na to. S ovom mišlju završavam i ostavljam Vas sa sljedećom izrekom: Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.

Do čitanja, Iva KOVAČIĆ, Urednica rubrike Fakultet

NASTAVAK PROJEKTA SANTA SENDING SOS

Veliki za male

Sjećate li se odličnog tuluma sredinom prosinca prošle godine u Mansionu?!? Zvone Vam negdje pojmovi humanitarni projekt, tri udruge, hrpa studenata i pomoć djeci?! Čitajte dalje o nastavku ovog izvrsnog projekta koji je podario djeci iz doma na Vrhovcu mnoge prekrasne trenutke.

PODSJETNIK O PROJEKTU Članovi tri studentske udruge s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, HSA, TIM-a te eSTUDENT-a, ujedinili su snage za humanitarni projekt simboličnog naziva „Santa Sending SOS“. Ovaj projekt podrazumijeva financijsku i materijalnu pomoć štićenicima nekog od zagrebačkih domova za djecu, a ove (odnosno prošle godine) to su bili štićenici Dječjeg doma svete Terezije od malog Isusa. Ova djeca su ostavljena i maltretirana od svojih roditelja, a nakon dolaska u dom dobili su svu potrebnu skrb od časnih sestara.

Studenti su za njih napravili veliki tulum 10. prosinca 2011. godine u klubu Mansion te after party u klubu History, a pomogli su im i mnogobrojni sponzori. Velikodušni sponzori su: N-di d.o.o., Fantasia, P&G, Nardi d.o.o., McDonalds te Kraš.

Ponosni smo što je naš projekt potaknuo dobročinstvo i ljubav u ljudima te se posebno zahvaljujemo gospodinu Tihomiru Smolku! Ukupni iznos koji smo skupili bio je 16.500 kuna pa neka netko kaže da je teško činiti dobro.

30

POSJET DOMU Posjetili smo ih krajem veljače. Oni su toliko pametna i zaigrana djeca te vrlo nježna (osim ako se igrate frizera s njima!). Nakon posjeta, puni dojmova i srca punih ljubavi, odlučili smo ih periodično posjećivati od sada pa nadalje. Njima nije potrebna samo financijska pomoć već i zagrljaj, osmjeh i prijateljstvo.

Iva KOVAČIĆ

UKUPNI IZNOS KOJI SMO SKUPILI BIO JE 16.500 KUNA PA NEKA NETKO KAŽE DA JE TEŠKO ČINITI DOBRO.

NAJAVE PROJEKATA HSA (HRVATSKE STUDENTSKE ASOCIJACIJE) Što su vrijedni timovi HSA pripremili za ljetni semestar?

Projekti, radionice, predavanja, druženja i najbolji partiji samo su dio bogatog programa kojeg Vam pripremaju timovi jedne od najvrjednijih udruga na Ekonomskom fakultetu.

Proljeće u HSA U travnju nas čeka jedan od novijih HSA projekata. „Green report“ ili prošlogodišnji projekt naziva „Novac na sunce, vodu, vjetar i ostale obnovljive izvore energije“ započeli su članovi PR tima kako bi predstavili studentima neka od gorućih pitanja današnjice kao što su: kako će svijet funkcionirati kada nestane neobnovljivih izvora energije, kako si olakšati život i financijsku situaciju koristeći alternativne izvore energije te koliko su za nas značajni obnovljivi izvori energije?

Na ta, ali i brojna druga pitanja, prošle godine su našim studentima odgovarali stručnjaci iz raznih polja, a neki od njih su gospodin Ljubomir Majdančić – vlasnik solarne kuće u Španskom, ujedno i predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, Marko Tisovec – financijski menadžer u tvrtki Doking, Mate Rimac – tvorac najbržeg električnog automobila na svijetu, Edo Jerkić – zaposlen na razvoju projekata vjetroelektrana te mnogi drugi. Ove godine projekt je preimenovan u „Green report“, a održat će se 18. travnja. S obzirom na pozitivne reakcije naših studenata, ali i studenata drugih fakulteta, ove godine ćemo se potruditi dotaknuti još nekih bitnih pitanja vezanih uz zeleniji, zdraviji i financijski prihvatljiviji način života.

Na samom početku svibnja očekuje nas najpoznatiji i najstariji projekt HSA - Dani Europske Unije. Ove godine se predviđa posebna koncepcija projekta iz razloga što su građani Republike Hrvatske glasali za ulazak

Ljeto u EU na referendumu održanom početkom 2012. Posebno smo ponosni zbog činjenice što HSA radi ovaj projekt već trinaestu godinu zaredom u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija.

Projekt će se održati u prvom tjednu svibnja kada i službeno započinje europski tjedan.

Nakon toga očekuje nas amaterski studentski odbojkaški turnir na Jarunu koji se predviđa za 12. i 13. svibanj. Turnir će biti društveno odgovornog karaktera te se nadamo da će okupiti što više studenata. Na kraju, ne treba ni spominjati da nas i ovaj semestar čeka puno dobre zabave, druženja i izlazaka o kojima ćemo vas na vrijeme obavještavati.

Tim za međunarodnu suradnju za kraj semestra odnosno na samom početku ljetnih praznika priprema već tradicionalni projekt „IW Zagreb“ koji se održava 15. godinu zaredom i na kojem se okupljaju studenti iz različitih zemalja. Međunarodni tjedan Zagreb ili popularno IW Zagreb, projekt je koji okuplja studente iz Hrvatske i svijeta, od Japana do Sjedinjenih američkih država, koji se u periodu od 7 dana kroz različite aktivnosti, predavanja i druge oblike druženja upoznaje s kulturnim i prirodnim bogatstvima te gospodarskim i ekonomskim potencijalom Zagreba i cijele Lijepe naše. Cilj projekta je promicanje prirodnog i kulturnog bogatstva te ekonomskog i gospodarskog potencijala Zagreba i Hrvatske. Čeka nas puno zanimljivih tema i korisnih predavanja stoga Vas vrlo rado očekujemo te se nadamo da ćete na ovaj način kvalitetno iskoristiti svoje studentske dane!

Maja JURČEVIĆ

OVE GODINE SE PREDVIĐA POSEBNA KONCEPCIJA PROJEKTA IZ RAZLOGA ŠTO SU GRAĐANI REPUBLIKE HRVATSKE GLASALI ZA ULAZAK U EU NA REFERENDUMU ODRŽANOM POČETKOM 2012. NAKON TOGA OČEKUJE NAS AMATERSKI STUDENTSKI ODBOJKAŠKI TURNIR NA JARUNU KOJI SE PREDVIĐA ZA 12. I 13. SVIBANJ. 31

FAKULTET

32

33

FAKULTET

DANI SAD-A Study, work & travel in USA Drugu godinu zaredom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 29.02. i 01.03.2012., održan je projekt Hrvatske studentske asocijacije ‘Dani SAD-a’. Sudeći po odazivu studenata te posjećenosti štandova i predavanja možemo reći da je i ove godine projekt bio uspješan.

Sudionici i program projekta Krenimo s programom. Prvo da spomenem predstavnike fakulteta koji su pristali otvoriti projekt s nama: jako smo zahvalni prodekanici za nastavu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Sandi Rašić, koja zbog zdravstvenih razloga na kraju nije mogla prisustvovati otvorenju, te također profesoru Mirku Paliću koji je održao govor i podijelio svoje iskustvo studiranja u SAD-u. Otvorenje nam je uveličao zbor Pravnog fakulteta Capella juris. Imali smo i dva predstavnika američkog veleposlanstva Timothy Gerhardsona te Thomasa Johnstona.

Rad na projektu Tim za Stručno usavršavanje radio je na ovom projektu zadnja 3 mjeseca. Možda ne izgleda kao da ima puno posla, ali od smišljanja programa, kontaktiranja predavača i sponzora te izvedbe samog projekta, bilo je dosta toga za napraviti. Sve je to uspio organizirati tim od 27 mladih i sposobnih ljudi.

Ovaj projekt je nastao prošle godine kada je nekolicini studenata u studentskoj udruzi postalo jasno kako je želja za radom, studiranjem ili posjetom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-u) velika, a informiranost mala te zbog toga malen broj pokušaja.

Odlučili smo tada napraviti projekt koji bi pružio studentima sve relevantne informacije koji bi im pomogle pri odluci odlaska u SAD. Projekt se održava u 2 dana i to podijeljen na edukativni dio - predavanja, te informativni dio - štandovi.

Odlučili smo tada napraviti projekt koji bi pružio studentima sve relevantne informacije koji bi im pomogle pri odluci odlaska u Sjedinjene Američke Države.

34

Novitet ove godine bio je okrugli stol za studentima za koji smatramo da je pun pogodak…

Naravno tu su bili prisutni predstavnici Instituta za razvoj obrazovanja s koordinatoricom obrazovnih programa Sandrom Dobrić, te dvije alumnije američkih sveučilišta Richelle Bernazolli i Lisa Owen. Zona Znanja i škola stranih jezika Angla su pomogle objasniti studentima koji su sve certifikati potrebni.

Zatim, agencije bitne za odlazak u Sjedinjene Američke Države kao STA Zagreb, CCUSA Croatia te Viking. Pozvali smo, također, profesore te asistente da pričaju o vlastitom iskustvu studiranja u SAD-u - profesora s Ekonomskog fakulteta Velimira Sriću (Columbia University u New Yorku) te asistenticu Anu Bulić (Harvard).

Došla je i prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Ksenija Turković. Novitet ove godine bio je okrugli stol sa studentima, za koji smatramo da je pun pogodak te se zahvaljujemo studenticama Matei Relji, Martini Rak, Martini Krovinović, Ivani Vrkljan te studentu Ivanu Japecu što su bili voljni podijeliti svoje iskustvo odlaska u SAD. Naravno i ostali

sponzori bez kojih ovaj projekt ne bi bio moguć: Kozmo, vinarija Šafran, Badel, Skybowling centar za kuglanje, Lider, Narodni radio te portali esava.info i mojfaks.com.

Posebno se moramo zahvaliti Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na ustupanju slobodnih dvorana za održavanje svih predavanja, dopuštenju da u tjedan dana obavještavamo studente putem info pulta te postavimo štandove u auli fakulteta.

Za sljedeću godinu namjeravamo još više proširiti projekt te možda uključiti i Sveučilište u Splitu, Rijeci i Osijeku, ako budu zainteresirani za sudjelovanje na projektu.

Martina BENZON

ODRŽANO PREDAVANJE KONZULTANATA IZ PODUZEĆA A.T.KEARNEY U ORGANIZACIJI HRVATSKE STUDENTSKE ASOCIJACIJE (HSA) Team work effectiveness – vrijedna iskustva iz prakse

O radu u timovima najbolje je saznati iz prve ruke od nekoga čiji rezultati na poslu i karijera upravo ovise o samome timu.

Ovom prilikom je predstavljen i Management Consulting Club.

15.

ožujka na fakultetu je održano predavanje „Team work effectiveness: From a student to a consultant“. Održali su ga dva management konzultanta iz poduzeća A.T.Kearney, koje je jedno od top management consulting poduzeća u svijetu i na vrhu globalne liste najpoželjnijeg mjesta za započeti karijeru. Ovo je poduzeće lider u South East Europe regiji, a u Hrvatskoj je prisutno kroz ured u Ljubljani (pokriva zemlje iz cijele regije). Konzultanti iz ove regije sudjeluju na projektima i diljem Europe i svijeta.

Samo predavanje je bilo interaktivnog karaktera kroz kojega su iznijeli praktične primjere iz vlastitog iskustva te predstavili izazove efektivnog rada u timovima. Timski rad smatraju najefektivnijim modelom funkcioniranja zaposlenika kroz kojeg međusobnom suradnjom, razmjenom znanja, ideja i mišljenja dolazi do stvaranja nove količine znanja i dodatne vrijednosti. Upravo ovaj efekt osigurava napredak za organizaciju u kojoj taj tim radi.

Predavanje je tematski bilo podijeljeno na tri podjednako važna dijela; 1. timovi na fakultetu, 2. timovi u studentskim udrugama i 3. profesionalni timovi u consulting–u i drugim poduzećima. Kroz ta tri tipa timskog rada predstavljene su specifičnosti svakog i iskustva konzultanata koji su prošli kroz sve tri cjeline u karijeri, čime su se poistovjetili s članovima prvenstveno Hrvatske studentske asocijacije (s kojima je u suradnji organizirano predavanje), ali i svih drugih studentskih udruga. Tema rasprave su bili izazovi rada u timu, a naglasak je najviše postavljen na efektivnoj komunikaciji, vođenju tima/projekta, motivaciji članova i nošenju s autoritetom. Za svaku od ovih tema je predloženo isprobano kvalitetno rješenje na temelju funkcioniranja u top management consulting poduzeću. Dani su i vrijedni savjeti kako proći kroz faze studentskih timova kako bi se to iskustvo iskoristilo i pretočilo u izvrsne rezultate u najboljim poduzećima.

Studentima je u srijedu 4.travnja predstavljen i službeno otvoren A. T. Kearney-jev projekt, tzv. Management Consulting Club. Traže se najbolji studenti koji će biti pripremani za jedan od najzahtjevnijih regrutacijskih procesa. Kvalificirani studenti će biti u prilici sudjelovati na radionicama, predavanjima i projektima s konzultantima iz A. T. Kearney-ja, a dobit će i materijale i upute za pripremu za „case interview“. Najbolji će dobiti mogućnost prakse u tom consulting poduzeću kao pridruženi članovi jednog od konzultantskih timova.

IVAN ZOVAK

35

FAKULTET

ISKUSTVO ODLASKA U AMERIKU NAKON PROJEKTA “DANI SAD-A” Moje ljeto “preko bare” Kad sam tek počeo sa studijem primijetio sam oglase o radu i boravku u SAD-u namijenjeno studentima. To je pobudilo moj interes, ali kao i većini studenata djelovalo mi je prilično apstraktno. Tek kada sam prisustvovao prezentaciji na “Danima SAD-a” zaključio sam da je to ono što želim. Potencijalno ljeto u Americi bio mi je veliki motivator da ostvarim uvjet za iduću godinu kako bi imao bezbrižno ljeto.

Neki novi svijet Već pri letu za Ameriku zaboravio sam na prethodno stresno razdoblje te uživao u bojama koje su se poda mnom izmjenjivale te odavale da se radi o nekom ‘novom svijetu’. Osjećao sam uzbuđenje jer je ovo nešto potpuno drugačije nego išta drugo što sam napravio. Na američko tlo prvi put sam stupio u Salt Lake Cityju kako bi odmah presjeo na let za Reno. Iz Renoa sam se zaputio prema jezeru Tahoe u Kaliforniji u mali gradić pod nazivom Kings Beach. Došao sam do kuće u kojoj su me dočekali studenti koji su također bili na ovom programu. Kuća se nalazila 10 minuta pješice od jezera u neposrednoj blizini planina. Osjećao sam se kao u nekom filmu, s jedne strane kao da sam na morskoj plaži, a s druge strane pogled mi je sezao do zaleđenih planinama u daljini. Razgledavajući mjesto iznenadila me srdačnost stanovnika. Pojavio sam se s drugog kraja svijeta, a oni su me tretirali kao da sam već odavno domaći. U početku nisam mogao shvatiti takve geste, ali vrlo brzo sam ih počeo s oduševljenjem prihvaćati.

Dinamičan život u Americi je nešto što sam htio preslikati na moj stari u Hrvatskoj stoga sam i krenuo ambicioznije.

Prvi posao i dojmovi Radio sam u malom planinskom selu pod nazivom Village at Northstar. To je poznato američko skijalište koje u ljeto služi kao odmorište, a zelene planine služe za planinski biciklizam i planinarenje. Moj posao sastojao se od posluživanja hrane gostima u koncesiji restorana unutar tog luksuznog sela. Kako je odmorište otvoreno svega tri mjeseca u godini, mnogim poslodavcima poput ovog za kojeg sam radio isplatljivije je omogućiti mladim osobama, željnih putovanja, posao i smještaj nego angažirati domaćeg

36

Otišli smo u obilazak San Francisca, grada koji je sve ono što se o njemu i govori. radnika na tako kratak period. Takvih sezonskih poslova ima po cijeloj Americi, samo treba potražiti.

Taj period sam doživljavao kao odmor jer sam živio u malom kalifornijskom gradu u kojem ljudi jednostavno vole s ručnikom preko ramena otići na plažu te se zabaviti. I meni je to vrlo brzo postala zanimacija te bih često odlazio plivati, čitati knjigu ili igrati odbojku s cimerima. Tijekom tog perioda upoznao sam izrazito zanimljivog gospodina – vozača autobusa koji je vozio rutom iz odmorišta prema jezeru kojim bih se vraćao s posla te bi uvijek razgovarali. Govorio mi je o američkom načinu života, politici, korporacijama te drugim stvarima. Shvatio sam da je visoko obrazovan i inteligentan te sam ga priupitao zbog čega se baš ovim bavi na što mi je odgovorio da to radi radi pogodnosti koje dobiva kao zaposlenik tog odmorišta, poput besplatnog skijanja za cijelu obitelj.

Inače je bio uspješan arhitekt.

Ugovor s poslodavcem sam potpisao na dva od tri radna mjeseca koja sam imao na raspolaganju, a kada su ona prošla bilo je vrijeme napustiti ovaj opušteniji način života u Americi te krenuti u dinamičnije i veće okruženje. Bilo je vrijeme naći se s našim dobrim obiteljskim prijateljem kojeg od milja zovem ‘kum Bobo’, koji živi u Santa Clari u području San Francisco Bay Area-e. Otišli smo u obilazak San Francisca, grada koji je sve ono što se o njemu i govori. Arhitektura naprosto zapanjuje jer u kilometarski dugim ulicama ne možete naći dvije iste kuće. Doista poseban i prekrasan grad, stoga ne čudi da je smještaj skuplji čak i od New Yorka.

Njegova kćer radi u sjedištu Googlea u Mountain View-u te je slijedio posjet kojem sam

s neizmjerno veselio. Našli smo se s njom u središtu kompleksa gdje je njihova poznata menza sa štandoma hrane iz cijelog svijeta koju pripremaju vrhunski kulinari. Nakon dobrog obroka krenuli smo u obilazak. Između zgrada se mogu naći tereni s pijeskom za odbojku ili komad zemlje gdje zaposlenici sade svoje povrće. U samim zgradama su na svakom uglu manji barovi gdje zaposlenici mogu sjesti i popričati, igraonice, ležaljke s kupolama u koje se osoba može zatvoriti te kratko odmoriti ili odrijemati. Valja spomenuti i tobogan kod glavnog ulaza ukoliko vam se penjanje ili spuštanje stepenicama, odsnosno liftom čini predosadnim. Dakle, sve moguće im je na raspolaganju kako bi se razbila monotonija radnog mjesta i potaknula kreativnost.

Tek kada sam prisustvovao prezentaciji na “Danima SAD-a” zaključio sam da je to ono što želim. Što se dogodi u Vegasu...

I dok sam uživao u obilascima svih tih gradova nisam zaboravio da imam još jedan radni mjesec te sam svaki dan odvajao par sati šaljući pisma zamolbe i životopise.

Nakon tjedan dana javio mi se gospodin iz Orange Countya koji mi je ponudio posao dostavljanja raznih promotivnih materijala po gradovima te regije pa sam se spakirao i krenuo jer mi je to bila idealna prilika za obići gradove koji su blizu Los Angelesa, a ni Las Vegas nije daleko. Isprva nisam ni bio pretjerano zainteresiran dok me kum nije

grada kakvog sam zamišljao prema filmovima. Pretposljednji dan bio je rezerviran za razgledavanje New York Citya.

Neumorno sam hodao i razgledavao, znatiželja je bila jača od umora. Blještavilo reklama i dinamika života dali su mi naslutiti da bi pravi doživljaj New Yorka mogao tek iskustiti da sam tamo tjednima. Iduće jutro značilo je zbogom Americi, na neko vrijeme.

U domovini Zemlja mi je doista prirasla srcu. Znao sam da se želim ponovno vratiti i to opet na ovakav način, gdje se mogu osjećati Amerikancem, a ne samo turistom, jer sam ipak znao jezik, imao porezni broj i bankovni račun. Dinamičan život u Americi je nešto što sam htio preslikati na svoj stari u Hrvatskoj stoga sam i krenuo ambicioznije. Mogu reći da se osjećam ispunjenije nakon svoje američke avanture, ipak je to bilo nezaboravno iskustvo. Posebno mi je drago što sad imam svoje mišljenje o Amerikancima pored svega što se o njima piše i govori.

Miroslav NOGOLICA

Taj period sam doživljavao kao odmor jer sam živio u malom kalifornijskom gradu u kojem ljudi jednostavno vole s ručnikom preko ramena otići na plažu te se zabaviti.

počeo uvjeravati kako nisam ništa vidio u Americi ako nisam vidio Vegas.

Nakon što mi je taj posao završio posjetio sam Los Angeles, a iz njega sam se zaputio u Las Vegas u kojem sam se zadržao nekoliko dana i mogu samo reći da je to najspektakularniji grad na svijetu i to čak kad se izuzmu kockarnice. Sve ono što se može čuti o neukusu dolazi od ljudi koji nikad nisu u njemu bili, a siguran sam da posjet nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Što je bilo u Vegasu, ostaje u Vegasu, tako da nastavljam s putovanjem koje me odvelo nazad u Santu Claru – kod kuma kod kojeg mi je bilo i najljepše. Još zadnjih par dana što sam imao sam iskoristio za posjet istočnoj obali. Iz San Francisca letio sam za Washington DC. Obišao sam njegove gradske spomenike i muzeje, ali to je manje više što grad nudi zbog čega sam se idućeg dana zaputio u Philadelphiu. Taj grad mi je pružio doživljaj pravog američkog

37

FAKULTET

STUDIRANJE U INOZEMSTVU Japan Japan, poznatiji kao „Zemlja izlazećeg sunca“, jedno je od najkvalitetnijih obrazovnih središta svijeta te veoma atraktivan hrvatskim studentima.

Zanimljiva i bogata kultura te velika kvaliteta studija samo su neki od razloga zašto više od 100.000 internacionalnih studenata studira u Japanu.

O studiranju u Japanu Japanski sistem obrazovanja podijeljen je u nekoliko dijelova. Obrazovanje se počinje u osnovnoj školi (elementary school) koja traje šest godina, nakon toga slijedi „junior high school“ u trajanju od tri godine i „high school“ koja također traje tri godine te studij na sveučilištu koji traje četiri godine. Studenti mogu nastaviti obrazovanje u „Graduate school“ i steći Master’s Degree ili nastaviti obrazovanje do doktorata. U Japanu postoje i 2.694 privatna „Professional training colleges“ koji nude dodatna obrazovanja i profesionalna usavršavanja za buduće poslove.

Sveučilišta u Japanu se dijele na privatna i državna. Privatnih sveučilišta u Japanu je oko 75 posto, ali državna sveučilišta su daleko poznatija. Najistaknutija državna sveučilišta su University of Tokyo i Kyoto University koja slove kao jedna od najboljih svjetskih sveučilišta dok je najpoznatije privatno sveučilište Waseda University. Prosječna cijena studija na državnim sveučilištima iznosi 535.800 japanskih jena (38.500 kuna) po godini dok prosječna cijena na privatnim sveučilištima iznosi od 880 tisuća japanskih jena do 4.300 tisuća japanskih jena (63.300 do 310 tisuća kuna) godišnje ovisno o smjeru i vrsti studija. Najpoznatiji segment obrazovanja u Japanu je svakako tehnologija i mehatronika kojom zadivljuju cijeli svijet.

Za studiranje u Japanu potrebno je poznavati japanskog jezik. Razina poznavanja jezika za većinu sveučilišta mora biti N1 ili N2 na Japanese Language Proficiency testu. Znanje japanskog jezika nije nužno ukoliko student odluči slušati kolegije na engleskom jeziku i ukoliko sveučilište pruža takvu mogućnost za željeni smjer studiranja. Ipak, bar osnovno poznavanje japanskog jezika i slova je veoma bitno radi svakodnevnog snalaženja tijekom boravka u Japanu. Velik broj stipendija za internacionalne studente koji ne govore japanski jezik uključuje i učenje japanskog jezika u razdoblju od šest mjeseci pa do godine dana.

Bitno je napomenuti da su troškovi života u Japanu mnogo veći od troškova života u Hrvatskoj pa je veoma bitno razmotriti koje sve troškove pokriva stipendija ukoliko ju student dobije te pripremiti određenu ušteđevinu za financiranje tijekom studija.

Postupak prijave Početna stranica za studenta koji ima želju studirati u Japanu je svakako stranica Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj koja se nalazi na adresi www.hr.emb-japan.go.jp. Japanska vlada dodjeljuje niz kompletnih školarina za dodiplomske i poslijediplomske studije, a postupak prijave se odvija putem Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj. Veleposlanstvo Japana obavlja testiranja za natječaje za stipendije koji se mogu naći na njihovim stranicama. Detaljne informacije o svakom sveučilištu, postupku prijave te potrebnim vještinama i znanjima mogu se pronaći na samim stranicama sveučilišta za koje je kandidat zainteresiran; svaka stranica ima i verziju na engleskom jeziku kao i

38

Znanje japanskog jezika nije nužno ukoliko student odluči slušati kolegije na engleskom jeziku i ukoliko sveučilište pruža takvu mogućnost za željeni smjer studiranja. sekciju posvećenu stranim studentima.

Stranica www.jasso.go.jp nudi detaljne informacije i linkove za sve studente koji planiraju svoj studij u Japanu. Veoma poučna brošura „Student Guide to Japan“ nalazi se na stranici www.jasso.go.jp/study_j/sgtj_e.html#contents te nudi jednostavan pregled informacija o samom studiranju u Japanu, ali i o samom životu i troškovima života u Japanu. Informacije o životu u Japanu, studentskim rezidencijama, studentskim poslovima, kulturi, stipendijama i ostalim stvarima mogu se doznati na još jednoj veoma korisnoj stranici naziva „Gateway to study in Japan“ koja se nalazi na adresi www.g-studyinjapan. jasso.go.jp/en/. Veoma bitno je razmotriti rokove za prijave te se na vrijeme informirati o dijelovima i koracima prijave. Prije samog putovanja u Japan veoma je važno informirati se o svim stvarima vezanim za sveučilište, smještaj, studiranje i život u Japanu.

Stipendije Stipendija za studij u Japanu ima mnogo i jedna od velikih prednosti je što većina stipendija pokriva i troškove života pošto su troškovi života u Japanu mnogo skuplji nego u Hrvatskoj. Stipendije u većini slučajeva pokrivaju školarinu za studij, putovanje u oba smjera i mjesečni džeparac koji pokriva sve životne troškove. Stranice koje nude dostupne stipendije za studij u Japanu su stranica Veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj - www.hr.emb-japan.go.jp te stranica Instituta za razvoj obrazovanja – www.iro.hr. Jedna od velikih prednosti je i činjenica da neke stipendije pokrivaju i učenje jezika ukoliko student ne zna japanski te uz veoma kvalitetan studij student ima priliku i naučiti japanski jezik što mu daje veliku prednost nad ostalim kandidatima u budućem zaposlenju.

Dojmovi studenata Studiranje u Japanu definitivno predstavlja veliku kulturološku promjenu za razliku od odlaska na studij u neku europsku zemlju. Osim kvalitetnog studija i mogućnosti učenja i usavršavanja japanskog jezika studentima se pruža prilika upoznavanja zemlje bogate povijesti, tradicije i kulture kao i druženje u multikulturalnom okruženju, ali i niz drugih zanimljivih stvari poput primjerice učenja neke borilačke vještine. Japanski studenti su veoma pristupačni i rado pomažu stranim studentima u snalaženju tako da svaki strani student stekne mnogo prijatelja u veoma kratkom roku.

Stipendije u većini slučajeva osiguravaju mjesečni džeparac u visini prosječne plaće što omogućava studentu normalan život i razne svakodnevne aktivnosti. Iako se u početku teško priviknuti na japanski stil života uz pomoć japanskih studenata, strani studenti se u pravilu veoma brzo prilagode načinu života. Jezična barijera praktički i ne postoji jer uz svakodnevno vježbanje strani studenti veoma brzo uspiju savladati japanski, a i većina japanskih studenata veoma dobro govori i engleski jezik što dodatno olakšava sporazumijevanje. Uz mnogobrojne prijatelje studiranje u Japanu donosi i važne životne i moralne lekcije koje studenta prate cijeli život te svakako čine Japan veoma atraktivnim mjestom za odlazak na studij.

Andrej HANZIR

39

FAKULTET

POMOĆ PRI UČENJU Svemu ima lijeka Smatrate da imate lošu koncentraciju, nemate energije i osjećate se iscrpljeno, a spremate važan ispit, pomoć postoji.

Nije riječ o kavi, CocaColi i brojnim energetskim pićima, nego o ponudi tableta, kapsula, kapi koje pomažu u navedenoj situaciji. S obzirom da je farmaceutska industrija izuzetno napredovala te da nudi navedeni asortiman proizvoda, postavlja se pitanje koliko je taj asortiman uistinu djelotvoran i potreban.

mehanizam koji nas štiti da se ne bismo previše opteretili. Umor u procesu učenja se umanjuje pravovremenim početkom odmora.

U učenju su bitni kratki odmori nakon prvih znakova umora jer je tada veća mogućnost obnavljanja energije. Dovoljno je prestati sa učenjem na 5 ili više minuta, osvježiti se, prošetati ili baviti se nekom drugom aktivnošću koja nas opušta. Ponekad smatramo da ovakav ˝prirodan˝ način rješavanja umora i lošeg stanja u kojem se nalazimo nije dovoljno efikasan. Tu u pomoć stiže tržište brojnih tableta, pripravaka za postizanje boljeg pamćenja, koncentracije, a time i boljih rezultata prilikom učenja. Između ostalog spominju se tablete za ˝zdravo˝ i ˝bistro˝ učenje te ˝čvrstu˝ koncentraciju, koje održavaju stanje budnosti i do 20 sati otklanjajući osjećaj umora, odnosno blokiraju dolazak informacija o umoru u naš mozak. Rezultat toga je daljnje umaranje

jeftinija verzija od prosječno 40 kuna ovisno o proizvođaču i sastojcima koje sadrži.

Jedna kutija traje do mjesec dana uz stalno korištenje. Dostupni su u svim ljekarnama diljem Republike Hrvatske bez predočenja liječničkog recepta. Na liječnički recept ne može se kupiti pripravak primarno s namjerom pomoći pri učenju i poboljšanju koncentracije. Postoji lijekovi za ljude starije životne dobi koji sadrže određene sastojke za bolje pamćenje i koncentraciju, ali to ne dolazi u obzir za primjenu kod mlađih generacija. Zanimljivo je da spomenute dodatke prehrani većinom kupuju roditelji svojoj djeci, zatim maturanti i studenti.

Kod svih proizvoda koji pružaju traženi efekt upozorava se na korištenje proizvoda najmanje mjesec dana da bi se postigao maksimalan učinak, ali se ne smije zaboraviti da konstantno stimuliranje organizma na bilo koji način ima negativne posljedice.

Pripravci koji odgađaju san, a često se

Ukoliko otiđete u ljekarnu i zatražite nešto kao pomoć pri učenju najčešće će vam se preporučiti neki od dodataka prehrani u obliku tableta ili kapi.

Učenje, to nam je svima poznato Svima je dobro poznato da učenje traje cijeli život i zato se sve više spominje cjeloživotno učenje. Ipak postoji životno razdoblje u kojem se najlakše uči, a to je razdoblje od 20. do 24. godine starosti. Prilikom učenja izuzetno je važna motivacija. Motivacija je sve ono što potiče na aktivnost, što tu aktivnost usmjerava te joj određuje intenzitet i trajanje. Motivacija je poželjna i potrebna, ali ona ponekad izostane. I to je svima vrlo dobro poznati scenarij, posebice u studentskim danima kada se ispiti nižu jedan za drugim, a ispitnih rokova ima sve manje. Uz nemotiviranost, pojavljuje se nedostatak koncentracije, iscrpljenost i nezaobilazni umor koji se javlja kao obrambeni

40

našeg organizma, što može bit vrlo štetno za zdravlje pojedinca. Postavlja se pitanje što je dostupno na hrvatskom i stranom tržištu vezano za navedenu temu i što je točno od svih pretpostavki i priča koje čujemo o pripravcima za brže i lakše učenje? Naravno pri tome se izostavljaju bilo kakvi pripravci koji se mogu nabaviti nelegalnim putem, uključujući droge.

S čime se možemo susresti?

Ukoliko otiđete u ljekarnu i zatražite nešto kao pomoć pri učenju najčešće će vam se preporučiti neki od dodataka prehrani u obliku tableta ili kapi. Njihova prosječna cijena je oko 100 kuna, a može se pronaći i

uzimaju kao pomoć pri učenju, mogu dovesti do razdražljivosti, iscrpljenosti, pa čak i nesvjestice. Unatoč tome većina dodataka prehrani nema ozbiljnih nuspojava te nisu provedena istraživanja kojima bi se dokazala njihova štetnost za organizam. Kod pojedinih pripravaka ipak se naglašava da ih ne smiju uzimati osobe koje su alergične na određen sastojak ili primjerice osobe s visokim krvnim tlakom.

Jedan od glavnih i najzastupljenijih sastojaka je lecitin izdvojen iz soje, a inače temeljna tvar u staničnim membranama. Njegovim smanjenjem membrana slabi, osobito u moždanom sustavu. Stoga se uzima kod

U učenju su bitni kratki odmori nakon prvih znakova umora jer je tada veća mogućnost obnavljanja energije. smanjene koncentracije i pamćenja. Između ostalog štiti krvne žile i smanjuje kolesterol, a ima i mnogo širu funkciju u zaštiti drugih stanica u našem organizmu. U stresnim situacijama primijećen je nagli pad lecitina u organizmu, što govori u prilog tome da se u kriznim energetskim situacijama mozak može poslužiti lecitinom kao rezervnim izvorom energije. Zato je važan za studente kod napornog učenja, za sportaše zbog zglobova i velikih napora kao i za osobe koje žele usporiti proces starenja, zadržati dobro pamćenje, lijep izgled i kožu. Od ostalih sastojaka izdvajaju se omega masne kiseline, L-karnitin, guarana i mnoge druge.

Anketa Putem internet ankete prikupljeni su različiti podaci vezani uz pomoć pri učenju i poboljšanje koncentracije. Anketu je ispunila 101 osoba, sa prevlašću ženskog spola od 83 posto. Također većina studentica i studentata je sa Ekonomskog fakulteta Zagreb i to u iznosu od 92 posto.

Na pitanje: Da li učite u zadnji čas?, odgovor uvijek izabralo je čak 38 posto, dok najveći broj i to njih 52% ponekad uči u zadnji čas. Anketom se također željelo saznati što najviše zadaje brige studentima pri učenju. Najviše studenata i to njih 40 posto odlučilo se za odgovor: odgađanje

izvršavanja obaveza, dok se 38 posto izjasnilo da imaju teškoće sa postizanjem i održavanjem koncentracije. Upravo bi se oni mogli izdvojiti kao ciljana skupina za kupnju pripravaka koji pomažu pri učenju. Zanimljivo je da 70 posto ispitanika ne bi kupilo niti jedan od pripravaka koji pomažu pri učenju i boljoj koncentraciji. Također pitali smo da li znaju što se može kupiti u ljekarnama kao pomoć pri učenju, pitanje je bilo otvorenog tipa. Većinom su odgovori jednostvano glasili NE, dok je manjina spominjala ginko i guaranu.

Postavljeno je i sljedeće pitanje:

Zamislite ovo i sve manje i manje vremena za učenje, a Vama baš i ne ide. Za koju opciju bi se najradije odlučili:

Zaključak je sljedeći, većina ispitanih studenata ponekad uči u zadnji čas i zasigurno se susreće s umorom, iscrpljenošću i padom koncentracije. Unatoč tome, ne bi koristili neke od tableta ili kapi koje su nude u ljekarnama ili se mogu legalno kupiti putem Interneta. Također ispitana skupina nije niti dobro upoznata s onim što se nudi na tržištu kao pomoć pri učenju. Ipak ako se bilo tko odluči na korištenje nekih od dodataka prehrani za bolje pamćenje i koncentraciju mora imati na umu onu poznatu rečenicu: Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Lidija GRAHO

a) bolje kava nego nešto drugo - 44 posto b) radije bi se odlučio/la za Coca – Colu ili neko drugo energetsko piće - 22 posto c) kupio/la bi u ljekarni ono što se nudi kao pomoć pri učenju - 5 posto d) kupio/la bi tablete za smirenje - 2 posto e) ne bi koristio/la ništa - 27 posto 41

FAKULTET

STUDENTSKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Prva pomoć studentima Studentski zbor na našem fakultetu je ustrojen u skladu sa zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. On čini jednu od sastavnica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji je krovna organizacija studenata zagrebačkog sveučilišta, te kao takav donosi odluke o imenovanju studenata u nadzorna i druga radna tijela sveučilišta s krajnjim ciljem poboljšanja općih uvjeta studiranja te unaprijeđenja kvalitete nastave i razine znanja.

Kako to izgleda u praksi Sadašnji saziv Studentskog zbora izabran je prije točno godinu dana. Za predsjednika je izabran Mate Kovač, a potpredsjednika Branimir Milardović. U skladu s primarnim ciljem Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pružanjem pomoći studentima u rješavanju njihovih svakodnevnih problema, utemeljena je i funkcija studentskog pravobranitelja, a na ovu zahtjevnu poziciju izabrana je Sanja Bošnjak. Drugi bitan cilj, na lokalnoj razini, je ostvarivanje jače povezanosti svih studenata i studentskih udruga na našem fakultetu kako bi kroz zajedničke projekte i suradnju potakli razmjenu znanja, razvijanje zdrave konkurencije i ostvarivanje dugoročnih kontakata bitnih za kasniju suradnju u poslovnom svijetu. Tako je odmah po formiranju novog saziva Zbora održan sastanak dekana prof. Tonćija Lazibata, predstavnika Studentskog zbora, te predstavnika drugih studentskih organizacija koje djeluju na fakultetu. Također, održani su i sastanci s predstavnicima Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu te studentima sveučilišta iz Beograda i Novog Sada koji su bili u posjetu Zagrebu.

Predstavnici Studentskog zbora uvijek nastoje što je više moguće utjecati na donošenje odluka koje studentima olakšavaju studiranje, ali ponekad na neke stvari nije moguće utjecati zbog rigidnosti zakona ili pak njegove nedovoljne protumačenosti.

42

Nadamo se da je ovaj članak pomogao u približavanju djelovanja Studentskog zbora većem broju čitatelja, jer Studentski zbor i postoji upravo radi Vas. Konkretni potezi Predstavnici Studentskog zbora uvijek nastoje što je više moguće utjecati na donošenje odluka koje studentima olakšavaju studiranje, ali ponekad na neke stvari nije moguće utjecati zbog rigidnosti zakona ili pak njegove nedovoljne protumačenosti.

Dosada je intervencija Studentskog zbora pomogla u više slučajeva. Prije svega to je bila izmjena Pravilnika o završnom radu na preddiplomskom studiju, na čiju je inicijalnu verziju upućen prigovor koji je na koncu prihvaćen i ugrađen u novi Pravilnik. Nakon toga je Dekanu upućen neslužbeni prijedlog održavanja još jednog ispitnog roka u rujnu, tzv. dekanskog roka koji je također

prihvaćen. Po početku tekuće akademske godine u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu organizirano je potpisivanje peticije za besplatni javni prijevoz za studente koji studiraju na zagrebačkom sveučilištu. Na našem fakultetu prikupljeno je više od dvije tisuće potpisa. Također, upućen je prigovor Agenciji za visoko obrazovanje po pitanju potpunog izbjegavanja mišljenja studenata u postupku reakreditacije Ekonomskog fakulteta. U veljači je zajedno s grupom studenata diplomskog studija sa smjera Menadžment izrađen prijedlog uvođenja stručne prakse na fakultetu koji je dostavljen Upravi i Tajništvu.

Gdje nas možete pronaći Nadamo se da je ovaj članak pomogao u približavanju djelovanja Studentskog zbora većem broju čitatelja, jer Studentski zbor i postoji upravo radi Vas. Javiti nam se možete na facebook stranici, mailom na szefzg2011@gmail.com, ili u vrijeme konzultacija srijedom od 14 - 16 sati u kabinetu 401. Više informacija možete pronaći i na službenoj stranici www.szefzg.hr.

Mate DAMIĆ

FINANCIJSKI KLUB Sigurna investicija Financijski klub je udruga čija je glavna ideja provokacija financijskog znanja članova te pružanje platformi i projekata za njegovo unapređenje kroz zajedničko druženje, radionice i brojne druge zanimljive sadržaje. Djeluje od 2005. godine u sklopu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a trenutačno okuplja 86 članova.

Od ove godine, u Klubu postoji sustav udjela kojim se vrednuje rad članova i potiče na njihov veći angažman.

Ukratko o nama Udruga redovito organizira predavanja za članove, dovodeći cijenjene predavače iz različitih poduzeća ili s matičnog fakulteta. Članovi održavaju radionice za druge članove, organiziraju se debate ili održavaju okrugli stolovi na koje se dovode renomirani stručnjaci. Uz to, članovi se neformalno druže u sklopu poznatog ‘Financijskog četvrtka’, ali i na brojnim teambuildinzima.

Financijski klub je jedinstven među ostalim studentskim udrugama zbog poticanja kulture pisanja stručnih radova koji su obveza svakog članova. Na taj se način on specijalizira, birajući konkretno područje financija kojem se želi posvetiti tijekom svog boravka u Klubu. Objavljivanjem tih radova pružaju se informacije studentima koji žele saznati više o pojedinome financijskom području.

Unutar Financijskog kluba članovi mogu birati između sudjelovanja u radu devet radnih skupina, koje se dijele na funkcijske (formirane za obavljanje osnovne djelatnosti) i projektne (privremene). Organizacija i ljudski kapital, Razvoj i suradnja,

Marketing te Informatika su funkcijske radne skupine, dok među projektne spadaju Student Investitor, Javne financije, Predavanja i radionice, Analiza konkurentnosti i Zbirka radova i publikacija Svojim dosadašnjim aktivnostima Udruga je stekla značajno mjesto među studentima zainteresiranim za područje financija.

Andreja TROPČIĆ Financijski klub

HAKUNA MATATA ISKUSTVO U KENIJI Pismo iz Kenije Živjela sam dva mjeseca u Africi s 55 studenata iz 33 zemlje svijeta, radila na projektu s budžetom od 300 000 eura i otkrila čemu nas druge kulture mogu naučiti!

U travnju 2011. godine prijavila sam se za tim koji organizira najveći AIESEC kongres; AIESEC International Congress 2011, Kenya. Kongres koji je okupljao 700 AIESEC članova u Nairobiju, Keniji od 18.-30. kolovoza 2011. godine.

Početkom srpnja počeo je moj život u Africi. U siromašnom naselju pored Nairobija bila je naša kuća. Imali smo zajedničke sobe, deset kupaona, prostoriju za objed i rad, no često je nestajalo struje i vode, a hrana je bila jednostavna. Jutra bi počinjala zajedničkim doručkom i sastankom na kojem smo slavili uspjehe ako je netko potpisao novo partnerstvo za kongres i time pokrio budžet, a zatim bismo cijeli dan radili, za laptopima, na međusobnim sastancima i tako dalje. Vikende smo koristili za izlete, pa sam tako imala prilike biti dva metra udaljena od lava na safariju, stajati oči u oči sa žirafom i strepiti od opasnog nilskog konja na jezeru Naivasha.

Tijekom konferencije smo malo spavali i puno radili, a naš trud se isplatio jer su delegati bili vrlo zadovoljni i uspjeli smo ostvariti profit! No, bez obzira što mi je ovo iskustvo pomoglo u osobnom razvoju i što sam vidjela prirodne ljepote, bolje sam upoznala sebe.

Ana ĆURO AIESEC Zagreb

43

FAKULTET

STUDIRANJE U INOZEMSTVU Polaganje standardiziranih testova Jedan od glavnih kriterija za upis na bilo koje strano sveučilište su standardizirani testovi. Njihova svrha je osigurati svim studentima jednake kriterije i mogućnosti te prijemnim odborima jednostavan način usporedbe kandidata koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. Generalno standardizirane testove možemo podijeliti u dvije kategorije: testovi poznavanja engleskog jezika i testove koji pokazuju razinu određenih znanja i sposobnosti.

Standardizirani testovi koji pokazuju razinu poznavanja engleskog jezika TOEFL (Test of English as Foreign Language) je standardizirani test koji pokazuje razinu poznavanja i razumijevanja engleskog jezika osoba kojima engleski nije materinji jezik.

Danas se uglavnom polaže putem Interneta i označava se TOEFL iBT (Internet-Based Test).

Ovaj test ne možete pasti, nego ostvariti veći ili manji broj bodova. Fakulteti često postavljaju bodovni prag koji morate prijeći da bi uopće razmotrili vašu prijavu. Prag se kreće od 80 do čak 105 od mogućih 120 bodova na TOEFL iBT. Rezultati TOEFL testa se traže u preko 8.000 obrazovnih ustanova u više od 130 zemalja, a često ga traže i ustanove koje izdaju boravišne, studentske i radne dozvole.

Obavezan je za upise na preddiplomski, diplomski i postdiplomski studij u SAD-u.

Test se sastoji od četiri cjeline: čitanje, slušanje, pisanje eseja (odgovor na zadanu temu te davanje vlastitog mišljenja) i usmeni dio (izraziti mišljenje i govoriti na temelju pročitanog ili odslušanog teksta). Svaki dio nosi 30 bodova. Za prijavu za TOEFL potrebno se registrirati na stranici Educational Testing Service i odabrati zemlju polaganja, grad, testni centar i datum polaganja. Kod

44

nas je to moguće u Zagrebu i Splitu. Cijena polaganja ovisi o datumu prijave – za prijave sedam dana prije polaganja 200 dolara, a za prijave do tri dana prije polaganja 235 dolara. Polaganje je obično organizirano tri puta mjesečno i test je moguće polagati više puta. Putem Interneta dostupno je mnoštvo materijala za pripremu, a organizirani su i pripremni tečajevi. Rezultati vrijede dvije godine.

TOEFL (Test of English as Foreign Language) je standardizirani test koji pokazuje razinu poznavanja i razumijevanja engleskog jezika osoba kojima engleski nije materinji jezik.

IELTS(International English Langugae Testing System) je standardizirani test kreiran na Sveučilištu Cambridge koji pokazuje razinu poznavanja i razumijevanja engleskog jezika.

Najčešće ga traže sveučilišta u Europi, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi, a priznaje ga preko 6.000 ustanova u više od 135 zemalja svijeta. Postoje dvije verzije testa:

IELTS Academic – dokaz o znanju jezika pri upisu na fakultete i IELTS General – dokaz o znanju jezika za potrebe boravka ili rada u inozemstvu. Test se sastoji od četiri modula: slušanje, čitanje, pisanje eseja i usmeni dio.

Rezultati se vrednuju prema ljestvici koja se kreće od 0 do 9 i odgovara tablici Vijeća Europe: C2 Good User (Vrsni govornik) 7.5+, C1 Competent User (Napredni govornik) 6.5 – 7.0, B2 Independent User (Samostalni govornik) 5.0 – 6.0, B1 Threshold User (Prijelazni stupanj) 3.5 – 4.5, A2 Waystage User (Temeljni stupanj) 3.0, A1 Breakthrough (Pripremni stupanj) 1.0 – 2.5. IELTS test se polaže u Zagrebu u British Councilu i to u dva dijela. Pismeni dio se polaže na papiru, a usmeni dio se polaže sedam dana prije ili poslije uživo s ispitivačem. Za polaganje s potrebno prijaviti pet tjedana unaprijed i testiranje se održava najčešće jednom mjesečno. Cijena testa je 1.450,00 kuna, a rezultati vrijede dvije godine.

Standardizirani testovi koji pokazuju razinu određenih znanja i sposobnosti Standardizirani testovi za upise na diplomski i postdiplomski studij su: GMAT(Graduate Management Admission Test) je standardizirani test koji se koristi kao prijemni ispit za upis na diplomske i postdiplomske studije, prvenstveno za upis na MBA programe (Master of Business Administration). Test se sastoji od tri cjeline: Analytical Writing Assessment (pisanje dva eseja – analiza problema i kritički osvrt), Quantitative section (matematički dio – problemski zadaci) i Verbal section (jezični dio – pitanja na zaokruživanje). GMAT test uključujući pauze traje gotovo četiri sata, a maksimum bodova je 800. Danas se polaže isključivo GMAT CAT (Computer-Adaptive Test) koji se prilagođava vašoj razini znanja i na početku vam je zadano pitanje srednje razine i ukoliko date

prijemnim odborima pri ocjenjivanju sposobnosti kandidata za sudjelovanje u njihovim programima. Razlikujemo GRE General test i GRE Subject test. GRE General test se sastoji od tri dijela: Analytical Writing (pisanje dva eseja – analiza problema i analiza argumenata), Verbal Reasoning (jezični dio – procjenjuje sposobnost ispitanika da analizira i ocjeni pisani materijal) i Quantitative Reasoning (matematički dio – procjenjuje sposobnost rješavanja problema). GRE General test se polaže na računalu i može se pojaviti i još jedna dodatna cjelina koja je kandidatima

i područja koje polažete. Za visok rezultat potrebno se temeljito i kvalitetno pripremiti te se upoznati s tipovima pitanja i tehnikama rješavanja. Postoje i pripremni tečajevi u ovlaštenim institucijama i cijena je oko 2.500,00 kuna. Također, možete birati i pohađati tečaj za samo jedan od dijelova.

Danas sve više sveučilišta prihvaća i GRE test kod prijava za MBA programe. Koji test je teži, teško je reći. GMAT ima teži matematički, a GRE jezični i logički dio.

Zbog vrlo zahtjevnog vokabulara, stranim studentima je u pravilu GRE teži. Često su

nepoznata, no najčešće iz jezičnog ili matematičkog područja. Uglavnom služi u svrhu istraživanja, posebno je označena i ne ocjenjuje se. Test se polaže četiri sata s pauzama. Broj bodova na jezičnom i matematičkom djelu boduje se na skali od 130 do 170, a esej od 0 do 6. GRE Subject test kandidat polaže iz jednog od predmeta ovisno o smjeru i služi im da steknu prednost nad ostalim kandidatima te se preporuča za uspješan upis na bolja sveučilišta. Prijava je putem Interneta. Cijena GRE General testa je 190 dolara, a svakog GRE Subject testa 160 dolara. Za uspješno polaganje potrebno je prije svega dobro znanje engleskog jezika

pitanja postavljena tako da zbune kandidate i najvažnije je dobro se pripremiti za snalaženje u tim zagonetkama. Prosječan broj bodova na GMAT testu u cijelom svijetu 2009./2010. godine bio je 544, ali primjerice prosjek studenata primljenih na Harvard Business School bio je oko 720. Stručnjaci kažu da oba testa, GMAT i GRE General test, pokazuju opće znanje i logičke sposobnosti te da nemaju nikakve veze s vašim stručnim znanjem koje vam je potrebno na studiju za koji se prijavljujete.

IELTS(International English Langugae Testing System) je standardizirani test kreiran na Sveučilištu Cambridge koji pokazuje razinu poznavanja i razumijevanja engleskog jezika. točan odgovor, sljedeće će biti na višoj razini. Ako ne, onda je sljedeći zadatak lakši.

U Hrvatskoj se GMAT CAT polaže u ovlaštenim ispitnim centrima na računalu tako da se pitanja generiraju automatski ovisno o vašoj razini znanja. Prijave su elektronskim putem. Cijena polaganja je 250 dolara, a rezultati vrijede pet godina. Svi kandidati na kraju testa mogu poništiti test ili prihvatiti ispravljanje. Kandidati koji prihvate ispravljanje imaju pravo na dvije vrste certifikata: neslužbene rezultate na dan testiranja koji pokazuju bodove ostvarene na Quantitative i Verbal dijelu te službene rezultate svih dijelova testa koji se šalju na kućnu adresu i na institucije koje su kandidati prijavili za primanje rezultata.

GRE(Graduate Record Examinations) je standardizirani test koji se koristi za upise na diplomske i postdiplomske studije i služi

Zrinka RAGUŽ

45

FAKULTET

PRVI PJEVAČKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Računamo, organiziramo, vodimo i…PJEVAMO!

Manjak zborova na ekonomiji Duže vrijeme istraživali smo aktivnosti koje se provode na našem fakultetu, a koje nisu direktno vezane za poslovne projekte ili udruge. Zaključili smo da mi, kao jedan od najvećih fakulteta na Sveučilištu, nemamo niti pjevački zbor, niti plesnu ili dramsku skupinu, niti išta slično. Svi drugi fakulteti imaju zbor te tako predstavljaju svoje fakultete na raznim smotrama i natjecanjima dok na svim važnijim događanjima na fakultetu (promocije, Dan fakulteta i slično) glazbeni dio izvode puhački anasambli ili drugi izvođači koje fakultet posebno plaća.

Razmišljali smo kako bi bilo lijepo kad bi studenti pjevali studentima na promocijama ili bar predstavljali Fakultet na raznim događajima, što bi svakako pridonijelo ugledu Fakulteta. Tako smo došli na ideju osnivanja Pjevačkog zbora, kojeg smo proveli uz veliku potporu Uprave fakulteta i profesora Omazića.

46

Projekt Pjevački zbor EFZG-a pokrenut je u sklopu kolegija Menadžment promjena, profesora Mislava Ante Omazića. Svaki tim trebao je osmisliti društveno koristan projekt i provesti ga.

Dobar početak

Za početak smo napravili informativni sastanak kako bi se studenti informirali o načinu funkcioniranja Zbora, te odabrali voditeljicu - Dianu Hunjadi, studenticu treće godine, koja u svoje slobodno vrijeme vodi još 2 crkvena zbora. Svojevrsni problem bio je i nabaviti klavijature koje su nam potrebne, no fakultet nema takvo što, pa je bilo smiješno kad smo došli u Tehničku službu pitati ima li na faksu kakav instrument. Lijepo su nam se nasmijali i rekli da mi nismo Glazbena akademija. No, kad sam gospođama objasnila o čemu se radi, bile su oduševljene idejom.

Također smo dobili potporu Uprave u obliku odobrenih novčanih sredstava za kupnju klavijatura. Na prvim probama se okupilo dvadesetak članova, a ono što je najvažnije – želimo ih više! Ekipa je super, dobro se zabavljamo, ne provjeravamo tko kako pjeva, a studenti se mogu uključiti bilo kad – potrebno je lajkati Facebook stranicu „Pjevački zbor EFZGa“ (za detaljnije informacije poslati meni mail – apavlovic1@ gmail.com ), gdje ćete pronaći sve informacije o probama i slično. Probe se održavaju jednom tjedno u jednoj od dvorana na našem fakultetu (za sada se dogovaramo kada će biti proba i javimo na Fejsu). Još nemamo fiksni termin probe, no i to ćemo uskoro riješiti i objaviti na stranici. Najvažnije je da se još ljudi priključi!

Dugoročno pjevanje

Što se tiče naših planova i ciljeva: za početak skupiti što više studenata (dečki su i više nego dobrodošli!), dobro uvježbati Himnu i Gaudeamus Igitur, a potom započeti s nastupima na promocijama. Dugoročno, želimo raditi obrade poznatih pjesama (kao što to rade likovi televizijske serije Glee), započeti s tradicionalnim godišnjim koncertom na Fakultetu, prijavljivati se na natjecanja i smotre te tako predstavljati Fakultet Probe zbora odrzavaju petkom od 14 - 15.30 sati, dobrodošli!

PJEVAČKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB

Veliki pozdrav svima!

U rukama upravo držite 86. po redu izdanje ovog studentskog časopisa i evo vas ni manje ni više već na uvodniku rubrike Lounge. Da vidimo, zašto nastaviti okretati stranice..?

Evo pokoji mogući odgovor na to pitanje: zato što možete saznati sve o aktualnim kontroverzama oko cenzure interneta, detalje o nedavnim eventima poput dodjele Oscara i TEDxMaksimir-a, sve o omraženim nam promjenama u ZET-u i o fenomenu omiljenih nam sapunica, kulturno ćete se uzdizati, ako već ne posjećivanjem muzeja, onda barem čitajući o njima, marketingašima i svima koji se tako osjećaju će sigurno biti drago vidjeti reportažu o Marketing kingdomu, a svima onima koji su već polako nestrpljivi i pitaju se kako bi bilo najbolje provesti ljeto – koristan bi mogao biti članak o party jedrenju.

Nadalje (ha, pa niste valjda mislili da je to sve?! :P ), uvjereni smo da će vam biti zanimljivo vidjeti kako u praksi izgleda metamorfoza još uvijek zelenih studenata u prave pravcate poduzetnike (ono, svoja firma i-tako-to, čo’eče), a jedva čekamo reakcije na članak o ženama menadžerima (čisto sumnjamo da barem mužjaci neće imati što reći na tu temu).

Preostaje mi samo preporučiti vam da se opustite u nekom od zagrebačkih neobičnih kafića (navedenima upravo u jednom od novih članaka), uz šalicu dobre kave i, naravno, novi broj Managera. ;) XOXO, Gossip girl Just kidding =D Daria KERŠIĆ,urednica rubrike Lounge

IZLOŽBA MATE CELESTINA MEDOVIĆA Vrijes, pinije, bakanalije i vrijes Klovićevi dvori su ponovno priredili poslasticu za ljubitelje hrvatske likovne umjetnosti.

Nakon retrospektive Vlahe Bukovca 2010. godine, galerija na Gornjem gradu priredila je izložbu Mate Celestina Medovića – franjevca i jednog od naših najplodnijih slikara.

Začetnik hrvatske Moderne Mato Celestin Medović je rođen u Kuni na Pelješcu 1857. godine, kraju pinija i vrijesa koji je bio i ostao njegova najveća inspiracija i čijim se mirisima, bojama i okusima nostalgično uvijek vraćao. Najpoznatiji su njegovi neumorni prikazi vrijesa na južnoj obali Pelješca kojima kao da je pokušavao dočarati savršenstvo tog mjesta i njegova kolorita. Njegov životni put je podijelio njegovu prirodu između svjetovnog i crkvenog, što se uvelike odražavalo na tematici njegovih slika. Ipak ta podijeljenost nije utjecala na njegovo slikanje; njegovi pejzaži, svjetovni portreti, mrtve prirode nisu nimalo manjkavi u odnosu na oltarne pale, portrete svetaca i crkvenjaka te crtice iz povijesti Hrvata. Uz Vlahu Bukovca, s kojim ga je povezivao i odnos učitelja-učenika, smatra se začetnikom hrvatske Moderne.

Izložba, koju je do zatvaranja posjetilo više od 20 tisuća gledatelja, najcjelovitiji je prikaz umjetnikova stvaranja i djelovanja.

Najcjelovitiji prikaz Medovićeva opusa Izložba, koju je do zatvaranja posjetilo više od 20 tisuća gledatelja, najcjelovitiji je prikaz umjetnikova stvaranja i djelovanja. Kao krunu Medovićeva slikarstva i same izložbe odabrane su četiri monumentalne slike: „Krunidba Ladisla Napuljskog“ i „Splitski crkveni sabor 925. Godine“ naslikane po narudžbi Izidora Kršnjavoga za Zlatnu dvoranu Palače odjela za bogoštovlje i nastavu, današnji Hrvatski institut za povijest, odakle su privremeno „otuđeni“ te slikarev diplomski rad „Bakanal“ koji je dopremljen iz zagrebačke Moderne galerije i „Srijemski mučenici“ posuđeni iz budimpeštanskog Muzeja lijepuh umjetnosti. Osim navedenih umjetnine za izložbu su posudili i Hrvatski povijesni muzej, Muzej grada Zagreba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika, Ured Predsjednika Republike Hrvatske te mnogobrojne privatne zbirke.

Izidora ŽGANJER

47

LOUNGE

FILMSKE NAGRADE 84. DODJELA OSCARA Iza nas je još jedna dodjela nagrada Američke filmske akademije, poznatije kao Oscar. Oscari su najstarija, najpopularnija i najpriznatija filmska nagrada. Zlatna statua je dizajnirana još davne 1928. godine kada se i održala prva dodjela, a samo ime navodno potiče od glumice Bette Davis koja je rekla da dizajnirani kipić jako sliči na njezinog muža Oscara.

O

scari su najvažniji događaj za Hollywood te ujedno najgledaniji televizijski događaj nakon Superbowla. Voditelj ovogodišnjih Oscara bio je po deveti put Billy Crystal nakon što je prošlogodišnji pokušaj s dva mlađa voditelja Anne Hathaway i James Francom podbacio (barem po gledanosti koja je pala za dva milijuna gledatelja).

Najbolja glumica je po treći put Meryl Streep za Željeznu lady.

Kritičari smatraju da nominacije objavljene u siječnju nisu previše iznenadile pa tako ni pobjednici. 2012. prvi puta je devet filmova bilo nominirano u kategoriji Najboljeg filma (pravilo uvedeno 2011. – između pet i deset) – Umjetnik, Nasljednici, Jako glasno i nevjerojatno blizu, Tajni život kućnih pomoćnica, Hugo, Ponoć u Parizu, Igra pobjednika, Drvo života, Put rata. U najvažnijim kategorijama dominirao je nijemi, crno – bijeli francuski film Umjetnik redatelja Michaela Hazanaviciusa osvojivši čak pet Oscara i to za najbolji film, režiju, glavnog glumca, kostimografiju i glazbu. Film je apsolutno trijumfirao jer je upravo na prvim Oscarima 1928. godine posljednji put nijemi film pobijedio u kategoriji Najboljeg filma.

Jednak broj Oscara odnio je Scorseseov Hugo, ali uglavnom u tehničkim kategorijama. Film Nasljednici Alexandera Paynea, iako je slovio za jednog od favorita, podbacio je pobijedivši u samo jednoj kategoriji i to za Najbolji adaptirani scenarij. Oscara za Najbolji originalni scenarij odnio je Woody Allen za Ponoć u Parizu kojemu je ovo treći Oscar, a inače je rekorder duplih nominacija(čak sedam) – režija i scenarij za isti film. Kako on tijekom cijele svoje karijere bojkotira Oscare, nije osobno primio nagradu ni ovaj put.

U glumačkim kategorijama su se pojavila mnoga, vrlo priznata imena, kao i oni s prvim nominacijama. Oscara za Najboljeg glumca odnio je Jean Dujardin za Umjetnika, a Najbolja glumica je po treći put Meryl Streep za Željeznu lady. Meryl Streep je apsolutni rekorder po nominacijama – čak sedamnaest i to četrnaest u kategoriji najbolje glumice. Oscar za Najboljeg sporednog glumca pripao je Christopheru Plummeru za film Beginners, 82-godišnjaku kojemu je ovo prvi Oscar, a ujedno je i najstarija nagrađena osoba u povijesti.

Octavia Spencer je proglašena najboljom sporednom glumicom za film Tajni život kućnih pomoćnica, a u istoj kategoriji je bila nominirana i njezina partnerica Jessica Chastain čija je haljina proglašena najljepšom na mnogim internetskim stranicama. Kako je svaka dodjela Oscara ujedno i veliki modni događaj tako je bila i ovogodišnja. Danima nakon dodjele se priča o haljinama, cipelama i nakitu nošenim na Oscarima. Najveću pažnju ove godine je privukla Angelina Jolie u crnoj Versaceovoj haljini s prorezom pokazujući svoju desnu nogu u svakoj prilici.

U najvažnijim kategorijama dominirao je nijemi, crno – bijeli francuski film Umjetnik redatelja Michaela Hazanaviciusa osvojivši čak pet Oscara.

Svaka dodjela Oscara je noć glamura i velike pompe oko najvećih imena Hollywooda. Sve oči su tada uprte u ljude koji su utjelovili nezaboravne likove i uvukli nas u njihov svijet.

Za sve koji rade u filmskoj industriji, Oscari su posebna večer i najviše moguće priznanje.

Ovogodišnja dodjela će zasigurno biti tema još nekoliko tjedana, no nagrađeni(a i nominirani) filmovi zauvijek ostaju zapisani kao dio najbolje svjetske kinematografije.

Zrinka Raguž

48

SKRIVENI ZAGREB Najzanimljiviji caffe barovi u Zagrebu U današnje vrijeme ubrzanog načina života ljudi imaju sve manje vremena za druženja, ali unatoč tome, Hrvati se i dalje posvećuju svojim malim užicima, točnije višesatnom ispijanju kave kao omiljenoj razbibrizi. Za sve vas koji ste se prepoznali kao takvi, u nastavku donosimo preporuke za najzanimljivije caffe barove u metropoli.

Najpoznatiji američki lanac prodavaonica gotove kave Starbucks najavljeno se trebao otvoriti i u Zagrebu ove godine, no nepobitna navika te istinska želja hrvatskog naroda za dugim, ‘sjedilačkim’ ispijanjem kave dovele su do propadanja projekta. Imajući ovo na umu, želimo vam predstaviti neke od najzanimljivijih ‘’underground’’ caffe barove u metropoli za sve vas koji se želite opustiti u i uživati neobičnom ambijentu manje poznatih kafića.

Za ljubitelje poezije i jazza savršeno mjesto za ispijanje kave i opuštanje nalazi se u neposrednoj blizini zagrebačkog glavnog kolodvora. Bacchus jazz tri puta tjedno priprema jazz svirke te jednom tjedno čitanje poezije. Cijene su pristupačne, a atmosfera inspirativna i ležerna uz zanimljiv ambijent od kamena i drveta te pregršt zanimljivih detalja.

Divas - jedan sasvim drukčiji zagrebački kafić - također je u neposrednoj blizini centra grada, točnije u Martićevoj. Ovaj eklektični kafić izdvaja se po svojoj posvećenosti detaljima i raznolikoj ponudi prirodnih sokova i kolača. Jedini nedostatak su malo više cijene.

Sljedeći kafić kao da je dizajniran upravo za nas revne i ambiciozne studente koji ne propuštaju niti jednu priliku za učenje književni klub Booksa. Klub je otvoren za svoje članove svakim danom osim ponedjeljka od 9-22h te nudi odličan prostor i ambi-

jent za učenje - također u Martićevoj ulici.

Caffe bar Orient Express u Teslinoj ulici ističe se po svojoj dugoročnosti. Naime, otvoren je od 1987. godine što potvrđuje njegovu kvalitetu i vjernost posjetitelja. Ono što iznova privlači posjetitelje je zanimljiv interijer uređen poput vagona iz popularnog

istoimenog vlaka. Avanturisti bi ga svakako trebali posjetiti. :) Početkom prošle godine, u Masarykovoj ulici je otvoren prvi fair trade coffee shop Muzungu, (u ponudi ima samo proizvode koji su plaćeni u fer cijeni, nitko nije izrabljivan

u procesu njihove proizvodnje i ekološki su prihvatljivi.) Kafić je idealan za sve ljubitelje Afrike jer u njemu možete popiti kavu iz afričkih država, slušati afričku glazbu te kupiti nakit i/ili čak namještaj, torbice i sve ostalo što vidite. U ponudi su i koncerti, mini sajmovi i večeri društvenih igara.

Poslovanje kafića je društveno odgovorno jer, između ostalog, 20% prihoda od prodaje nakita Bead by Bead investira se u školovanje i zdravstveno osiguranje djece u Africi.

Za kraj, preporuka za sve one malo dubljeg džepa: luksuzno uređeni Casa del Caffe, elegantni Toxic bar i minimalistički uređen 1st Coffee u kojem vam se nudi mogućnost da probate osam različitih vrsta kava iz različitih dijelova svijeta. Navedena tri kafića nalaze se u Preradovićevoj ulici te pružaju čisto hedonistički doživljaj ispijanja kave. U neposrednoj blizini centra Zagreba nalazi se i zanimljiv kafić Flores u Petrićevoj. Posebnost Floresa ističe se u tome da u njemu ništa nije sponzorirano, tj. na šalicama, čašama i suncobranima nema natpisa proizvođača kako bi posjetitelji potpuno neometano uživali i opustili se. Posljednja preporuka je Teneo Coffee Shop na Trešnjevačkom trgu 2 koji nudi autohtone kave iz cijeloga svijeta

kao i tečaj ispravnog pripravljanja toplih napitaka te podrijetlu biljke kave. Nadamo se da ćete biti inspirirani posjetiti barem jedan od spomenutih caffe barova.

Robertina KATIĆ

49

LOUNGE

ŽENE MENADŽERI Dal’ da udarim šakom o stol…

Pri spomenu riječi menadžer, pretpostavljam da je i vama prva asocijacija muškarac u 30-ima, visok, crn, tamnoplavo odijelo, kravata i ulaštene cipele. Priznajte, koliko vas je pomislilo na ženu?

Poznati su vam svima oni stereotipi koji žene pozicioniraju u kuhinju, uz štednjak i lonac, metlu i krpu? Hmm...kako bi ih nazvali – primitivci, sirovine, krkani?!?! Kako god, nećete pogriješiti!

A zamislite tek jednog takvog krkana kada dobije ženu za šefa...diže mu se kosa na glavi (unatoč ona 2 kg gela). Nije nama ženama nikako lako! Nakon što se trudimo tijekom školovanja, imamo izvrsne ocjene te završimo fax u najkraćem mogućem roku i dođemo na intervju za posao, uvijek prednost ima neki bezveznjaković, koji je jedva položio Matematiku s 2, a Osnove ekonomije je vukao do 3. godine. I tako on, nakon 8 godina studiranja, dobije naš posao iz snova. Zašto? Jer je muško, jer šef misli

da mjesto nije za ženu, da će se žena udati i otići na porodiljni dopust i slično. Unatoč znanju, sposobnostima, vještinama, inteligenciji, posao je dobio MUŠKARAC! A gdje je ta jednakost, ravnopravnost o kojoj svi bruje? Nažalost, i dan danas se svakodnevno susrećemo s diskriminacijom žena. Nije situacija takva samo među nama Hrvatima već svugdje u svijetu postoje takvi primitivci. Žene se ne cijene dovoljno ni u poslovnom svijetu - uvijek su tu negdje prisutni podsmjesi, skepticizam, razmišljanja „što ona zna, ona je žena“. Da se razumijemo, nisam ja nikakva feministkinja, mrziteljica muškaraca niti ogorčena baba koja mrzi sve muškarce svijeta, jednostavno kao žena tražim priliku da se dokažem i da me nitko ne diskriminira zbog spolnih razlika kad za koju godinu budem tražila svoj prvi posao.

Kad kažemo ravnopravnost, želimo pokazati svoje sposobnosti, dokazati da možemo neke poslove obavljati i bolje nego muškarci.

Samo tražimo da nas se jednako tretira, da nam se pruži prilika i da pokažemo kako znamo i više od brisanja prašine i uklanjanja tvrdokornih mrlja sa odjeće.

Iako su prve borbe za ravnopravnost spolova pokrenule američke tekstilne radnice još davne 1857. godine, i dan danas postoje predrasude i diskriminacije i još uvijek žene nisu dobile položaj u svijetu kakav zaslužuju. Živimo u modernom i suvremenom svijetu, borimo se za jednakost, ali je li zbilja tako?

U poslovnom svijetu, žene se susreću s mnogo više problema nego muškarci. Od same činjenice da se njihove sposobnosti podcjenjuju, smatraju se nježnijim spolom, i prisiljene su na izbor između uloge „kućanice“ i „karijeristice“. Muškarci se tradicionalno smatraju glavama obitelji, zaduženima za privređivanje, ali nitko nije pomislio kako je briga o kućanstvu puno teži posao, koji traje 0-24h i ne omogućava pauze za ručak ili kavu. A jesu li zbilja muškarci sposobniji i u poslu? Drage moje dame, čitajte dalje pa ćete saznati...

Ne samo da je ženama puno teže napredovati u „muškom svijetu“, dobiti promaknuće ili povišicu već su i gotovo 20% manje plaćene od muških kolega za isti rad i istu razinu odgovornosti. S godinama im se plaća smanjuje a spolna diskriminacija je još izraženija.

Raspored moći u menadžerskim strukturama, kao i u većini država u svijetu, u Hrvatskoj je također više naklonjen muškarcima, a gotovo trećina muškaraca odbija i samu pomisao da ima ženu za šefa.

50

Financiranje ženskog poduzetništva Vratimo se ženama menadžerima, statistike kažu da trećina žena poduzetnica smatra kako tradicionalno shvaćanje uloge žena i nedostatak podrške okoline predstavljaju najveće prepreke u pokretanju posla, a čak dvije trećine poslovnih žena ima otežan pristup sredstvima financiranja a to nam pokazuje i činjenica da je u posljednje tri godine Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je smiješnih 13 milijuna kuna za žene poduzetnice čime je potpomognuto ukupno 1655 obrta i trgovačkih društava u vlasništvu žena

Zašto su muškarci i žene različiti?

Istraživanja koja su provedena u posljednjih nekoliko desetljeća, pokazala su da se muški i ženski mozak razlikuju. Činjenica je da je muški mozak veći od ženskog za kojih 10 posto, no činjenica je da žene na određenim područjima u mozgu imaju mnogo više moždanih stanica. Također, žene imaju više živčanih vlakana koje povezuju lijevu i desnu polovicu mozga. To im omogućuje mnogo brži prijenos podataka između dvije polovica mozga, lijeve intuitivne strane i desne vizualne strane. Rezultat ove pogodnosti koju imaju žene, je da su mnogo fleksibilnije i imaju mogućnost obavljanja više složenih zadataka istovremeno.

Muškarci, upravo zbog slabije živčane veze između lijeve i desne polovice mozga, mnogo manje upotrebljavaju onu intuitivnu stranu, a više onu vizualnu „razumnu“ stranu mozga.

Kada uspoređujemo način vođenja poslova između muškaraca i žena, činjenica je da su muškarci više nastrojeni diktatorski, kontroli i naređivanju, dok žene imaju više stil izgradnje odnosa i usuglašavanju, odnosno žele čuti druga mišljenja, spremnije na dogovor i suradnju.

Naime, kod žena je više prisutna želja da izgrade nešto pozitivno, nešto veće, dok je kod muškaraca prisutna želja da budu pobjednici, bez obzira na sve. Žene su češće spremne na kompromis i prihvaćanje tuđih mišljenja, dok su muškarci spremni vjerovati da ako traže mišljenje svojih podređenih, da će to značiti da nisu sposobni kao vođe donijeti vlastitu odluku i da nemaju sve odgovore.

ŽENSKE MENADŽERSKE OSOBINE MUŠKE MENADŽERSKE OSOBINE Sklonost konkretnome Sklonost podjeli moći i informacija Poticanje participacije i suradnje Izbjegavanje rizika Nesklonost površnim efektima Orijentiranost na međusobne odnose Mrežna „obiteljska“ organizacijska struktura Razumijevanje za tuđe ponašanje i probleme Nekonfliktno isticanje i poticanje suradnika Intuitivno i emotivno rješavanje problema Spremnost priznanja vlastitih pogrešaka Emotivna izdržljivost i otpornost na frustracije Veća samokontrola, manja brzopletost

Apstraktno mišljenje Vođenje putem komandiranja i kontrole Oslanjanje na moć položaja Sklonost riziku Mala otpornost na površne dojmove Orijentiranost na akciju Hijerarhijska, vojna organizacijska struktura Ignoriranje tuđih osobnih problema i briga Razmjena usluga kao izvor motivacije Analitično i racionalno rješavanje problema Težnja skrivanju vlastitih pogrešaka Sklonost eksploziji ili ‘pucanju’ u krizama Manja samokontrola, veća brzopletost

Ne samo da je ženama puno teže napredovati u „muškom svijetu“, dobiti promaknuće ili povišicu već su i gotovo 20% manje plaćene od muških kolega za isti rad i istu razinu odgovornosti.

Drage moje, nadam se da sam vas uspjela motivirati i potaknuti da se borite za sebe i svoja prava, ne odustajete i suprotstavite se predrasudama. Ponajprije je bitno da znate koliko vrijedite, budete svjesne svojih sposobnosti i ne odustajete od svojih snova i želja. Ne dopuštajte da vas itko podcjenjuje samo zato jer ste nježniji spol... Mislim da je zbilja došlo vrijeme da nas se prestane diskriminirati. Vi ste pametne, samosvjesne, neovisne mlade žene i izborite se za svoja prava! Na kraju krajeva, svima nam je dobro poznata ona: „Iza svakog uspješnog muškarca, stoji (još uspješnija) žena“.

Završit ću ovaj članak jednim citatom i nadom da neću na sebe navući bijes naših muških kolega: „Očigledno je da su žene pametnije od muškaraca. Samo pogledajte, najbolji prijatelji žene su dijamanti, a muškarcu psi...” a nadam se i da će poslodavci drugi put prije nego odbiju ženu i zaposle muškarca (samo zato jer je ona nježniji spol), ipak dvaput razmisliti!

Ivana Jurjević

51

LOUNGE

FENOMEN HRVATSKIH SAPUNICA Kako je Ruža vjetrova Lari pokazala pravi izbor Doba iza nas vrvilo je kolokvijima, ispitima, „usmenima“ i svim oblicima (samo)torture npr. učenja u zadnji čas te pijenja tko zna kakvih pripravaka da bi nas održalo budnima i koncentriranima. Baš u takvim trenucima TV je imao neku posebnu čar poput zabranjenog voća te u toj stisci s vremenom nekako nam davao prijeko potreban odmor.

Jedna od najboljih rekreacija u to doba kad se ne možemo odlijepiti od četiri zida vlastite sobe su i nezaobilazne sapunice. Nema programa koji ih ne emitira te je velika vjerojatnost da ćete nabasati baš na njih u bilo koje doba dana. Budite se sa Samirom i inspektorom Rexom i odmah krećete u akciju, nastavljate sa nesretnom Renatom koja se po tko zna koji put rastaje sa svojom vječnom ljubavi, prebacujete program kad ono baš počinje milijunta repriza Esmeralde i slijedi ju nimalo mlađa Otimačica. Kako bi se vratili u sadašnjost tu su nezaobilazne Lejle, Zejnep i ostale ljepotice Orijenta i njihove sudbine poslušnih majki, djevojaka, supruga te njihovih zakletih neprijateljica kao i klete sudbine.

Kao i njihove inozemne kolegice, sadrže hrvatske tabue, dvojbe s kojima se susrećemo i dozu romantike i vjere u vječnu ljubav kojoj svi težimo.

No sve ovo nije čisti gubitak dragocjenog vremena nego i posredan način učenja o kulturi zemlje podrijetla. Osim jezika koji nakon nekog vremena uđe u uho pa usavršite proklinjanje nekoga na npr. španjolskom, učite i sva nepisana pravila te kulture, oslovljavanje, ophođenje prema starijima kao i tabue koji dodatno začine samu radnju. No koliko je to egzotično i zanimljivo toliko je i naporno jer pamćenje svih nepoznatih imena, analiza povezanosti likova, čitanje titlova i slične stvari ne dopuštaju nam da se stvarno udubimo u radnju i uživamo.

Svemu tome upravo mogu zahvaliti hrvatske sapunice na svojoj popularnosti koje nastupaju odmah iza Dnevnika kako bi nas nakon napornog dana opustile. Iako nakon porođajnih muka proteklih par godina i uhodavanja u način glume, odvijanja previše gramatički i književno točnih dijaloga i suhoparnih likova došlo je i njihovo zlatno doba. Samo bogatstvo

52

domaćih sapunica leži u naizgled različitim regijama koje daju dojam egzotike a opet lako razumljivog teksta, prepoznatljivih likova i zapleta koji su „mrvicu“ naglašeni svakodnevni događaji barem jednog dijela publike. Kao i njihove inozemne kolegice sadrže i hrvatske tabue o kojima svi rado u društvu najboljih prijatelja popričamo na kavi ili dosadnom predavanju, dvojbe s kojima se susrećemo i dozu romantike i vjere u vječnu ljubav kojoj svi težimo.

Iako nakon porođajnih muka proteklih par godina i uhodavanja u način glume, odvijanja previše gramatički i književno točnih dijaloga i suhoparnih likova došlo je i njihovo zlatno doba.

A i ako propustimo kojih petnaestak nastavaka velika je vjerojatnost da su likovi još u istoj sobi i svađaju se oko istog problema ili eventualno prepričavaju radnju nekom trećem te nas na taj način ponovo vraćaju u tok zbivanja i bar na jedan sat odvajaju od svakodnevice koja je prepuna skripti, knjiga i ostalih pomagala kako bi uspješno položili i taj ispit. Za kraj ostaje samo misterija hoće li Lara uopće imati izbora ili će njezina sudbina biti ista kao i Šeherezadina pa će ju ljetna špica maknuti u zaborav.

Antonija JURIČ

PROMJENE U ZET-U Povećanje cijena usluga ZET-a - udar na studentski standard

O

va će akademska godina, između ostalog, ostati zapamćena po činjenici da je studentima, kao i mnogim školarcima, ukinuto pravo besplatnog prijevoza ZET-ovim tramvajskim i autobusnim vozilima, čime je studentima ukinuta značajna povlastica.

Plaćanje karte SMS porukom Iako je najavljeno da će od 1. veljače 2012. biti ukinuta mogućnost plaćanja ZET-ove vožnje SMS porukama, svi korisnici javnog prijevoza u Zagrebu i dalje imaju mogućnost korištenja mobitela pri plaćanju vozne karte. Ova se usluga namjeravala ukinuti zbog brojnih zlouporaba, jer su s razvojem informatičke opreme i sve učestalijim korištenjem smartphonea napravljene neke vrste aplikacija koje simuliraju potvrdu iz ZET-a o kupljenoj karti. Iz ZET-a navode kako su ipak odlučili produljiti kupovinu karata putem SMS-a, no još nije poznato hoće li u budućnosti ukinuti ovu uslugu kako je najavljivano ili će se postojeći sustav poboljšati. Ovaj model plaćanja vozne karte koristi se od svibnja 2007. godine, a njegovim korištenjem ZET mjesečno uprihodi nešto manje od dva milijuna kuna.

Iznos od 83 kune, koliko jedan student treba izdvojiti za pokaz, je nedvosmislen udarac na studentski standard svakog od studenta zagrebačkog sveučilišta.

Novine u gradskom prijevozu Prepuni vagoni i tramvaji, sporo kretanje kroz gradski promet, gužve, duga čekanja.

Sve to karakterizira našu svakodnevicu ukoliko koristimo javni gradski prijevoz na putu od kuće do faksa. U proteklih nekoliko godina studenti su imali privilegiju ne plaćati gotovo ništa za takav prijevoz. Međutim, od 1. srpnja prošle godine ova je povlastica ukinuta, te su dužni plaćati regularnu kartu za gradski prijevoz. Alternativa tome je kupovina mjesečnog ili godišnjeg studentskog kupona za kojeg je potrebno izdvojiti 80-ak kuna mjesečno. Pravo na besplatni prijevoz, kada govorimo o učenicima i studentima, imaju oni čija primanja u zajedničkom domaćinstvu ne prelaze 2.000 kuna po članu i ukoliko imaju prebivalište na području Zagreba. Naposljetku, treća i najskuplja mogućnost je švercanje koje prije ili poslije završi kaznom koje se ne možemo izvući.

Međutim, kako pišu razni mediji i tome je službeno odzvonilo. ZET šalje dvostruko više kontrolora nego što ih je bilo do sada, pa će tako, umjesto njih stotinjak, patrolirati dvije stotine te putnicima provjeravati kupljene karte. Prema nekim izvorima, to će biti odmah na ulazu u tramvaj, odnosno autobus, stoga ulaz u vozilo neće biti moguć bez karte. Pojačana kontrola će se odvijati na frekventnim mjestima poput Glavnog kolodvora ili Trga bana Jelačića.

Udar na studente Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu reagirao je na ovaj potez zagrebačkog Holdinga uputivši svoj apel Gradskoj skupštini.

U svojem dopisu navode kako iznos od 83 kune, koliko jedan student treba izdvojiti za pokaz, je nedvosmislen udarac na studentski standard svakog od studenta zagrebačkog sveučilišta. Prema njima, studenti zagrebačkog sveučilišta samim time što studiraju, borave i provode svoje slobodno vrijeme u gradu Zagrebu uvelike pridonose „punjenju“ proračuna grada Zagreba, pa je to još jedan od razloga zbog kojih se ta odluka gradske skupštine smatra neprihvatljivom.

Novi rast cijena Kako najavljuju brojni mediji očekuje se daljnji rast cijena ZET-ovih usluga. Međutim, koliko god povećanje cijena bilo realno, nužno i neizbježno, ipak treba uzeti u obzir ozbiljnost gospodarskog stanja, kao i socijalnu osjetljivost pitanja u vezi povećanja cijena prijevoza putnika u javnom prometu te nužne posljedice za korisnike ove usluge: gospodarstvenike kojima se povećavaju troškovi poslovanja kroz rast troškova prijevoza zaposlenika s jedne strane te građane kroz opterećenje njihovog životnog standard s druge strane.

Maja JURČEVIĆ

53

LOUNGE

LJUDSKA PRAVA UGROŽENA Jesmo li ušli u eru cenzure interneta?

Od svih industrija, internet se ističe kao jedna od najsnažnijih i najbrže rastućih. Ovaj moćni alat 21. stoljeća omogućava jednostavnu, brzu i besplatnu komunikaciju između milijardi ljudi i temelj je razvoja cjelokupnog društva, no sve je to ugroženo nastojanjima pojedinaca da zaštite svoje interese.

Digitalna revolucija Internet kao interaktivni medij pojedincima omogućuje da traže, primaju i daju informacije brzo i jeftino diljem svijeta.

Sudjelovanje u stvaranju i dijeljenju informacija od posebnog je značaja u zemljama gdje je postojanje nezavisnih medija oskudno, kako daje priliku za izražavanje svojeg kritičkog stajališta i pronalazak objektivnih informacija. događaji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (tzv. Arapsko proljeće) pokazali su kako internet pomaže građanima u izgradnji demokratskog društva. Jednostavan pristup informacijama i mogućnost korištenja interneta za poticanje društvenih, ekonomskih i političkih promjena, pridonosi razvoju društva u cijelosti. Zbog toga je i UN u prošle godine pravo na internet proglasio temeljnim ljudskim pravom.

Glavne koristi interneta proizlaze iz njegovih jedinstvenih karakteristika, poput brzine, globalnog dosega i anonimnosti. Upravo su te njegove specifičnosti, koje su omogućile širenje informacija u stvarnom vremenu i mobilizaciju ljudi, stvorile strah među moćnim kompanijama i vladama. To je rezultiralo povećanim restrikcijama na internetu, i to korištenjem sofisticiranih tehnologija za blokiranje sadržaja i praćenje aktivnosti pojedinaca te kriminalizacijom izražavanja, kroz postojeće ili nove zakone, koje države opravdavaju uvjerljivim argumentima poput ‘zaštite nacionalne sigurnosti’, ‘zaštite intelektualnog vlasništva’ ili ‘očuvanja kulturnih i religijskih vrijednosti’.

Na globalnoj razini, najveće svjetske sile, potiho pregovaraju o donošenju drakonskih mjera za borbu protiv krađe intelektualnog vlasništva.

Blokiranje pristupa internetu Blokiranje pristupa internetu su mjere poduzete kako bi se spriječilo da krajnji korisnici dođu do određenog sadržaja, a korištenje tih mjera konstantno se povećava.

2009. godine je oko 60 zemalja iskusilo neki oblik blokade, što je duplo više nego prethodne godine. Postoji više načina za blokadu pristupa internetu. Tako neke zemlje blokiraju pristup YouTubeu – Tajland je 2007. godine blokirao nekoliko puta pristup toj domeni zbog pojave videa koji su ‘vrijeđali’

54

tajlandskog kralja. U Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama YouTube se blokira zbog povrede autorskih prava. Kina, poznata po nepoštivanju ljudskih prava, je razvila sustav koji onemogućava pristup web stranicama koje sadrže riječi poput ‘demokracije’ ili ‘slobode izražavanja’. Egipatska vlada je prošle godine blokirala cjelokupni pristup internetu (kojeg tamo koristi 20 milijuna ljudi) i mobilnim mrežama (55 milijuna) na pet dana. Burma je primjer zastrašujuće represije od strane vojnog aparata, na vlasti skoro 50 godina, koji ne priznaje slobodu medija. Tako one koji su uhvaćeni u pokušaju snimanja stanja u zemlji čeka doživotni zatvor, dok je stranim novinarima zabranjen pristup u zemlju.

Sjeverna Koreja svojim građanima ne dopušta pristup internetu, a rijetko tko je u toj zemlji i za njega čuo.

Radikalna promjena koju ACTA donosi je ophođenje prema pružateljima internet usluga (ISP), poput T-coma ili Optime. Postojeći zakoni ISP-ove ne drže odgovorne za povredu autorskih prava od strane njihovih korisnika, npr. za ilegalno skidanje filmova. ACTA eliminira ovu zaštitu i ISP-ove pretvara u provoditelje sporazuma. Motivirani zaradom, nije za očekivati da će ISP-ovi ljudska prava nadrediti svom primarnom cilju.

Također, nositelji autorskih prava mogu tužiti kršitelje prava bez prethodne istrage.

To znači mogućnost pristupa svačijem računalu bez sudskog naloga ako postoji sumnja da je s istoga skinut zaštićeni materijal preko interneta, a ISP-ovima daje mogućnost blokiranja pristupa pojedinim web stranicama bez sudske odluke. Za koliko novih siteova možemo očekivati da će opstati na tako loše reguliranom tržištu?

Tajnovita ACTA Iako je cenzura izraženija u zemljama Azije i Afrike, ni Ovaj sporazum će, zapadne demokracije nisu imune ako se na ovaj trend. U ime borbe implementira, protiv dječje pornografije i krađe postati intelektualnog vlasništva, razvijene zemlje donose zakone koji ozbiljna prepreka ozbiljno ograničavaju ljudske za daljnji slobode. napredak ACTA je trgovački sporazum cjelokupne koji teži postaviti međunarodne ljudske standarde u borbi protiv krivotcivilizacije. vorene robe, generičkih lijekova i povrede autorskih prava na internetu. Pregovori su započeli Od siječnja 2012. ACTA-u je potpisalo većina davne 2006. godine, a javnost je za njih zemalja EU, zajedno s drugim razvijenim saznala dvije godine kasnije zahvaljujući zemljama, poput SAD-a, Kanade i Japana.

WikiLeaksu. Kako je ACTA trgovački sporaIako je predviđeno stupanje na snagu nakon zum, ne mora se izglasati u parlamentima, a ekskluzivno pravo pristupa pregovorima imali ratifikacije samo šest zemalja potpisnica, masovni prosvjedi diljem Europe daju naslusu jedino lobisti – glazbena i filmska industiti da to neće biti jednostavan zadatak. trija, poznate po rješavanju svojih problema Nizozemska, Njemačka, Estonija, Cipar i prekomjernom regulacijom i nanošenjem Slovačka odbile su potpisati sporazum, a štete drugim inovativnim industrijama – ratifikacija je naknadno odgođena u Latviji, nekoć radiju, VHS kazetama i DVD rekorderiPoljskoj i Češkoj. ma, a danas Internetu.

Kako protiv piratstva?

ACTA je rezultat mukotrpnog lobiranja ‘starih’ institucija pod političkim okriljem koje su, u nespremnosti da se prilagode izmijenjenom okruženju, odlučile uništiti napredak slobodnog tržišta podržanog razvojem tehnologije. Holivudska zabavna industrija, sa svojim gigantskim, neisplativim diskografskim kućama, filmskim studijima i navikom da potrošačima servira proizvode upitne kvalitete, u nemogućnosti je konkurirati novoj paradigmi gdje su individualni autori i potrošači oni koji imaju moć.

Na tom novom tržištu, ulazne barijere su puno niže, tehnologije su učinile umjetnost i zabavu dostupnijom, smanjujući tako važnost posrednika, iskristalizirale su se niše za one potrošače koji ne mare za masovnu proizvodnju etablirane zabavne industrije, a pojavljivanje Creative Commons licence u 2002. godini je stvaraocima i znanstvenicima omogućilo da svoje radove slobodno dijele s korisnicima. Tvrda regulativa koju nameću stare i tvrdoglave institucije neće smanjiti dijeljenje sadržaja već je napravljen novi torrent protokol, Tribler, koji ne ovisi o torrent siteovima za pronalazak i skidanje sadržaja. ACTA nikada neće pobijediti piratstvo jer je ono najčešće samo posljedica neprilagođene usluge - bila to nedostupnost proizvoda ili previsoka cijena, s očitim primjerom iTunes Music Storea ili nešto recentnijim, kada je američki komičar Louis C.K. u 12 dana zaradio milijun dolara, nudeći snimku svog nastupa za pet dolara i jednostavno preuzimanje istoga preko svoje web stranice.

Bez ulaženja u polemike oko vlasničkih prava, osuda ovog sporazuma je prijeko potrebna jer on narušava osnovna ljudska prava: nevinost dok se ne dokaže krivnja, pošteno suđenje, osobnu privatnost i legalno korištenje publiciranih sadržaja. Na kraju, ljudi su građani i na internetu.

Una Kolar

55

LOUNGE

RED BULL PAPER WINGS HRVATSKA IMA ELITNE PILOTE ZA SVJETSKU ZAVRŠNICU! Netom nakon završenog petog kvalifikacijskog turnira, onog zagrebačkog, pod istim je svodom – balona Boćarskog doma – 45 najboljih hrvatskih pilota odmjerilo snage u tri discipline Red Bull Paper Wings natjecanja u bacanju papirnatih aviona.

Najveću je udaljenost postigao Zagrepčanin Boris Ivkić bacivši svoju ručno izrađenu letjelicu 37,46 metara. Usporedbe radi, Splićanin Jovica Kozlica – koji se u Salzburg plasirao izravno, kako bi mogao braniti dvostruki naslov svjetskog prvaka (osvojen 2006. i 2009. godine) – prije tri je godine za zlato aviončić lansirao 54,43 metra. I tada je Ivkić bio drugi naš predstavnik u glasovitom Hangaru-7, ali mu se na velikoj pozornici „skratila ruka“, pa sada, nakon drugog uzastopnog naslova prvaka Hrvatske, ima priliku za popravak dojma.

Kozlica nas je tada u Austriji predstavljao i kao državni prvak u disciplini najduži let, a ovog je puta na nacionalnoj razini duži od njega bio Petar Bišćan. Zagrepčaninova je letjelica aterirala nakon 9,38 sekundi, ostavši u zraku 44 stotinke duže od drugoplasirane, Kozličine.

Obzirom na suptilnost ocjenjivanja te vrlo složene, artističko-psihološko-komične discipline, zračne su akrobacije prosudili fotograf Damir Hoyka, doktor Saša Tešić i voditelj-komičar Ivan Šarić. Najviše stila i dalje ima stari prvak, Josip Medić, jedini akrobat koji je tijekom ožujskih kvalifikacija ostvario maksimalnih 30 bodova. Splićanin je potvrdio status favorita te se na svoj drugi Red Bull Paper Wings World Final plasirao osvojivši 27 bodova u subotnjem finalu.

Povijest se, dakle, uvelike ponavlja. Tris Kozlica-Ivkić-Medić ponovno jaše prema svjetskoj pozornici pilota A4 formata, a četvrti je as Petar Bišćan. Neka se onda ondje ponovi i jedan naslov prvaka!

Elemente vrhunskog showa, uz nenadmašnog voditelja-animatora Marija

56

Petrekovića, donijeli su svojim točkama Miran Pirner, najbolji hrvatski freestyler i aktualni Red Bull Streetstyle prvak te plesna skupina Kelkope. Neokrunjeni supertalenti zasluženo su dobili ovacije petstotinjak gledatelja u balonu Boćarskog doma.

Partner projekta CASIO osigurao je poklon pakete (ručne satove G Shock u vrijednosti 4.000,00 kuna) za trojicu finalista koji će otputovati u Salzburg na svjetsko finale Red Bull Paper Wings u svibnju 2012. i ondje ponosno predstavljati Hrvatsku u konkurenciji 97 država sa svih kontinenata.

KUĆA LJUDI I UMJETNOSTI Lauba – suvremena umjetnost na vrhuncu Članovi Hrvatske studentske asocijacije su u sklopu „Kulturnjače“ posjetili Kuću ljudi i umjetnosti – zagrebačku Laubu U sklopu projekta „Kulturnjača“, članovi HSA su u ponedjeljak 5.3. posjetili Laubu. U ovom se prostoru mogu vidjeti impresivni radovi suvremenih hrvatskih umjetnika i umjetnica. Čar Laube je upravo u interakciji; zabavnog i kulturnog aspekta posjeta, volontera Laube i posjetitelja, učenja i zaigranosti. Lauba ima praksu izlaganja tzv.

Nestalnog postava, što znači da stalno pruža posjetiteljima nove umjetnine za vidjeti.

Lauba se nalazi blizu Črnomerca, u zgradi koja je u staroj AustroUgarskoj služila kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa. U novijoj povijesti, ova se zgrada koristila kao tkaonica Tekstilnog kombinata Zagreb. Impresivno je doživjeti kako Lauba, zahvaljujući svojoj povijesti, ujedno odiše klasičnim, ali i suvremenim stilom. Valja napomenuti da ova Kuća umjetnosti ne bi postojala u današnjem obliku da nije Zbirke Filip Trade koja je godinama okupljala suvremena djela novijeg naraštaja hrvatskih umjetnika. Upravo iz ove zbirke nastaje Nestalni postav (trenutno je izložen Nestalni postav #7). U njegovom sklopu su izložena djela Lovre Artukovića, Ivane Franke, Kristijana Kožula, Zlatana Vehabovića i brojnih drugih priznatih, ali i svjetski nagrađivanih umjetnika.

Kao jedno od rijetkih mjesta za naučiti o kvalitetnoj suvremenoj Čar Laube je upravo u interakciji; umjetnosti u Zagrebu, Lauba nije muzej koji će predstaviti izričito slike zabavnog i kulturnog aspekta posjeta, ili skulpture. Ova su djela kreativna, impresivna i ruše granice klasične volontera Laube i posjetitelja, učenja i podjele umjetničkih djela. Tako je, recimo, djelo Ines Krasić po imenu „Predstavljanje moje elegantne privatne sobe za zabavu“ ustvari bijela zaigranosti. metalna i platnena konstrukcija dnevne sobe (i kuhinje) navedene umjetnice. Upravo je ovo djelo (ali i sva druga) prepuno najsitnijih detalja koji okupiraju posjetiteljevu pozornost i tjeraju ga na razmišljanje. Djela Ivane Franke su posebno zanimljiva. Riječ je o umjetnici koja trenutno živi i radi u Berlinu, a svoja djela je izlagala po cijelom svijetu, počevši od samog Berlina, ali i u New Yorku, St. Etienne-u, Reykjaviku, na Venecijanskom bijenalu itd.

Sve u svemu, čini se da Lauba polako postaje nezaobilazno mjesto u kulturnom upoznavanju Zagreba. Volonteri domaćini su se pobrinuli da se članovi HSA osjećaju zainteresirano i opušteno i svakako preporučamo posjetiti Laubu.

Ivan ZOVAK

Jedinstveni adrenalinski centar u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kompletno uređen otvoreni i zatvoreni prostor.

U sklopu centra na otvorenom i zatvorenom dijelu, moguća je organizacija različitih evenata: team buildinga, rođendani, momačke, djevojačke zabave i godišnjice, završne svečanosti, roštiljade, najam prostora, kamping,adrenalinski sadržaji... Objekat u sklopu centra pruža sve blagodati civilizacije (sanitarni čvor, klima uređaj, garderoba, tuševi...). Prostor prilagođen za druženje na otvorenom i u zatvorenom. Prostor koji vam stoji na raspolaganju sadrži: otvoreni kamin, ozvučenje za puštanje glazbe i karaoke, plazma tv, MAX tv, Wii Nintendo, internet wirelles, cijelo imanje je ograđeno i ima vlastiti parking.

Aktivnosti i sadržaji koje nudimo: Paintball, streličarstvo, ljudski stolni nogomet, umjetna stijena za penjanje, gađanje zračnom puškom i pištoljem, viseća kuglana, pikado, stolni tenis, panoramska vožnja buggyem

Lokacija: Mjesto Zasadbreg nalazi se u gornjem dijelu Međimurja 8 km sjeverno od Čakovca u smjeru Murskog Središća. Nakon desetak minuta vožnje od Čakovca dolazi se do Accredo centra.

57

LOUNGE

STUDENTI OSVOJILI INVESTICIJU OD 200.000 KN Intervju s pobjednicima Business Plan Contest-a 2011.

Na prošlogodišnjem natjecanju u pisanju poslovnih planova u organizaciji studentske udruge eSTUDENT, Business Plan Contest-u, jednu od bogatih nagrada odnio je i tim Entrio. Međutim, tim Entrio “dobio” je i pravu investiciju u iznosu od 200.000 kn. Donosimo vam intervju sa Berislavom iz tima Entrio.

Ida: Za početak bi bilo dobro da kažeš par riječi o sebi, svom kolegi i čitavom projektu.

Berislav: Student 5. godine FER-a - strastveni uradi-sam praktičar, internetski ovisnik i ljubitelj izazova. Oduvijek me vuče pomisao i želja da napravim rješenje koje će ljudima pomoći u obavljanju svakodnevnih radnji.

To je zajednički cilj u kojem smo se Matija i ja pronašli i “kliknuli”. U tom smjeru smo i počeli razgovarati prije točno godinu dana i shvatili da se moramo baciti na posao. Krenuli smo u izradu web aplikacije za kreiranje događaja i prodaju ulaznica, jer smo zaključili da je to usluga koja će biti vrlo korisna manjim i srednjim organizatorima događaja, a trenutno nedostaje na tržištu.

Radili smo dan i noć, učili nove pristupe i tehnologije i naravno uživali u svakoj minuti.

Početni feedback ljudi koji su nas okruživali i ljudi iz struke je bio vrlo dobar što nam je davalo stalnu motivaciju.

58

Iako smo mi početkom ljeta bili spremni otvoriti tvrtku i započeti s poslovanjem, prekretnica u cijeloj priči je bilo eSTUDENTovo natjecanje Business Plan Contest koje je u potpunosti promijenilo budućnost projekta. I učinilo ga mogućim! :)

„Osim investicije od 200.000 kuna koju smo dobili u sklopu BPC-a od CRANE-a, eALUMNIja i BICRO-a, dobili smo i subvencionirani poslovni prostor u Tehnološkom parku Zagreb, te besplatne usluge vrhunskog računovodstva na godinu dana.

To su sve stvari koje su nam dale vremena i omogućile da se fokusiramo na ono najvažnije razvoj proizvoda.“ Odlučili smo se prijaviti primarno zbog odličnih predavača iz područja businessa i IT-a kako bi dobili ideje, upoznali ljude i

naučili nove stvari koje će nam pomoći u poslu. Pokazalo se da nam je to bila najbolja odluka u cijelom projektu jer, ne samo da smo upoznali zanimljive ljude, stekli puno kontakata i puno toga naučili, nego na kraju i pobijedili. Ostali projekti su isto bili odlični tako da nam je ta pobjeda bila izuzetno značajna.

Iako smo mi stvarno bili spremni upustiti se u otvaranje tvrtke i prije BPC-a, skupiti tisuću po tisuću kuna za minimalni temeljni kapital - iz sadašnje perspektive mi je jasno da bi bez dobivene investicije bilo skoro nemoguće realizirati ovaj projekt.

Mladi poduzetnik nije svjestan svih troškova koje sa sobom donosi tvrtka, a koji se moraju podmirivati iz mjeseca u mjesec bez obzira na fazu projekta i trenutne prihode. Osim investicije od 200.000 kuna koju smo dobili u sklopu BPC-a od CRANE-a, eALUMNIja i BICRO-a, dobili smo i subvencionirani poslovni prostor u Tehnološkom parku Zagreb, te besplatne usluge vrhunskog računovodstva

na godinu dana. To su sve stvari koje su nam dale vremena i omogućile da se fokusiramo na ono najvažnije - razvoj proizvoda. To su sve stvari koje su, uz puno našeg truda, vremena i odricanja, omogućile da Entrio danas ima 4 ljudi koji rade puno vrijeme na projektu, 1000 korisnika, preko 30 uspješno organiziranih događaja i da raste iz dana u dan.

Entrio je online sustav za event-management koji organizatorima događaja omogućava pokretanje prodaje ulaznica, vođenje promocije te kontrolu prodaje i provjere ulaznica na jednome mjestu.

Korisnicima pruža komfor kupnje i dostave ulaznica putem mobitela, a sve to uz niže cijene i neusporedivo manje muke u odnosu na tradicionalne sustave.

Ida: U kojoj fazi bi danas bio vaš projekt da nije bilo pobjede, investicije od 200 000 kuna i svih drugih pogodnosti koje su vam pripale pobjedom?

Berislav: Da nije bilo pogodnosti koje smo dobili na BPC-u danas ne bi mogli plaćati kolegu Alena, ne bi imali poslovni prostor i cijeli projekt najvjerojatnije ne bi imao svjetlu budućnost. Uspjeh je uvijek kombinacija znanja, motivacije i sposobnosti u timu, ali i faktora na koje nekad ne možemo utjecati a to su pravo vrijeme i pravo mjesto te malo sreće uz to. Iako ne volim projekt nazivati uspješnim sve dok se ne počne financijski pokrivati i zarađivati, siguran sam da smo na pravom putu.

Ida: Što misliš o klimi koja trenutno vlada u gospodarstvu, koliko je poticajna za mlade poduzetnike?

Berislav: Mislim da je trenutno najveći problem što fakulteti ne potiču u dovoljnoj mjeri poduzetništvo među studentima. Većina studenata i dalje nije svjesna da postoji alternativa zaposlenju u velikoj tvrtki u kojoj si samo mali kotačić u pogonu, gdje se vrlo brzo utopiš u svakodnevnoj monotoniji od 8-16h. Naravno, nekima to odgovara, neki su znanstveni tipovi i poduzetništvo ih uopće ne zanima, ali svi ostali su premalo educirani i nisu svjesni svih mogućnosti koje imaju nakon završetka fakulteta, pa i prije. Business angel investicije, razni Seedcampovi, državna i Europska poticajna sredstva itd.

Usprkos tome vidim pozitivan trend i veliki napredak u zadnjih godinu dana na start-up sceni. Postoji sve više start-up okupljanja, edukacija, a i primjera uspješnih mladih hrvatskih poduzetnika koji svoje proizvode nude u inozemstvu, a koji su snažan poticaj i dokaz mladima da ima smisla krenuti u poduzetništvo. Farmeron, iSTUDIO, WhoAPI i Spotie su samo neki od njih.

Ida: Koliko BPC “popravlja” tu sliku? Imaš li savjet za kojeg bi ti bilo drago da ti ga je netko dao dok si se nalazio u samom začetku, s tek rođenom idejom?

Berislav: BPC-ov doprinos poduzetništvu među studentima je izuzetno značajan jer ih educira i pruža im stvarnu priliku realizirati svoje projekte. Uz Business Plan Contest i App Start Contest (bivši Web Start Contest) hrvatski studenti napokon dobivaju ono što im je falilo - poticaj, edukaciju i priliku za realizaciju.

Bilo bi mi drago da mi je netko na početku istaknuo da je najvažnije čim prije izaći na tržište sa minimalnim proizvodom (tzv. MVP - minimum viable product), skupiti feedback i prema njemu dalje oblikovati proizvod. To bi nam uštedilo dosta vremena i optimiziralo neke razvojne procese. Uz to, jako je bitno ne skrivati svoju ideju, nego ju čim prije izložiti svojim prijateljima, poznanicima i ljudima iz struke. Samo tako se možeš uvjeriti da si na pravom putu, ispravno oblikovati proizvod i ne provesti mjesece proizvodeći nešto za čim ne postoji tržišna potreba.

Naravno, uvijek će biti onih koji će te pokušati pokolebati i uvjeriti da si na krivom putu, ali je onda potrebno procijeniti i odvagnuti različita mišljenja, a najvažnije je zadržati povjerenje u sebe i svoje sposobnosti.

Ida: Za kraj nam reci što bi sve one koji se trenutno dvoume potaknulo da se prijave na natjecanje.

Berislav: Toplo preporučam svima koji imaju ideju, želju za pokretanjem svog projekta ili ih samo zanimaju mogućnosti i uvid u poduzetnički svijet, da se prijave na BPC jer mogu samo profitirati. Očekujte zanimljiva i korisna predavanja od ljudi iz struke, savjete sa terena i taktike izgrađene kroz godine iskustva. To su stvari koje se u stvarnom svijetu skupo plaćaju, a vama se nude besplatno. Jednako važni, ako ne i važniji, su kontakti i ljudi koje ćete upoznati kroz BPC projekt. Ono što sam ja osobno naučio - u životu, kako privatnom tako i poslovnom, je da su najveća vrijednost upravo ljudi i zato treba iskoristiti svaku priliku za proširivanjem osobnih poznanstava. Uz to, kao šećer na kraju imate mogućnost realizirati svoj projekt i stati rame uz rame ostatku uspješnih tvrtki koje su pokrenuli upravo studenti poput vas.

BPC tim

59

LOUNGE

NOV KONCEPT LJETOVANJA, PARTIJANJA I PUTOVANJA NA JADRANSKOM MORU. Moje prvo nezaboravno party jedrenje Želite li iskusiti Jadran na posve nov i atraktivan način, upoznati nove ljude i čari Jadrana? Zaista postoji nevjerojatan način da se sve to spoji u jedno. Zanima vas kako?

Ideja Pretprošlo ljeto sam došao na ideju da iduće ljeto, umjesto uobičajenog odmora, malo upoznam čari naših otoka. Ideja je bila odlična, uštedio sam nešto novaca za ostvarivanje plana, samo mi je još trebala forma njenog ostvarenja. Surfajući po netu, nabasao sam na razne ponude, autobusne izlete, a mogao sam naravno i ići automobilom, no to bi naprosto bilo preveliko opterećenje za moj džep kao i iznajmljivanje neke male brodice za koju bih još morao plaćati nekoga tko zna upravljati njome. Moja ideja se doimala beznadnom i neostvarivom i umalo što nisam odustao. Na sasvim neočekivanom mjestu (u arheološkom muzeju) mi je jedan poznanik kojega dugo nisam vidio rekao da bih mogao svoju ideju pokušati ostvariti kroz jedrenje.

Naime, on je već prisustvovao jednom takvom putovanju i pun entuzijazma i veselja

mi je pričao o raznim zgodama, pejzažima, dubinama, prostranstvima, zabavama i novim ljudima koje je upoznao na tom svom poduhvatu. U isti tren sam se ponadao da ću možda i ostvariti svoju entuzijastičnu ideju i brzo sam ga pitao da mi kaže na koji je način došao do te informacije. Naime, meni je pojam jedrenja bio poznat, no mislio sam da je to samo za otmjene bogatune i osobe koje posjeduju svoju vlastitu jedrilicu. Na malom sivom papiriću mi je napisao SAILING. HR i rekao da pogledam tu stranicu i da će mi onda sve biti jasno. Nakon interesantnog i uzbudljivog razgledavanja muzeja žurno sam pohitao kući i odmah pokrenuo svoje računalo. Nisam mogao vjerovati da je moja ideja blizu ostvarenja, no opet sam bio skeptičan jer je iz Markovih usta (poznanik iz muzeja) to zvučalo malo predobro da bi bilo istinito. Bez obzira na sve, brzo sam se

otisnuo na stranicu SAILING.HR i pročitao ju uzduž i poprijeko.

Fascinirao me način i pristup koji se nudi korisnicima njihovih usluga, a početna cijena aranžmana je bila 300 eura na putovanje koje traje sedam dana. Naravno, bilo je i drugih aranžmana za više ili manje dana, no meni se dopao ovaj koji mi se nekako činio najpotpuniji. Odmah sam ih kontaktirao, ugovorio sastanak i počeo se pripremati za nešto što se ispostavilo da će biti putovanje mog života. Desetak jedrilica i stotinjak ljudi će usporedno ploviti, zabavljati se i uživati u ljetnim danima.

Navečer se svi brodovi zajedno sidre i vežu međusobno konopima čime se stvara ponton zabave i počinje ludi party sa DJ-em i drugim kreativcima i zabavljačima (poput fotografa, snimatelja, itd.). Učinilo mi se da je cjelokupan projekt koncipiran izuzetno odgovorno i sa najvećim obzirom prema očuvanju okoliša i drugim jedriličarima koji se nađu na njihovoj ruti, a kako su mi rekli u SAILING.HR-u dugogodišnji skiperi ništa na prepuštaju slučaju, a ponajmanje sigurnost u plovidbi.

Kako sam saznao od organizatora, za ljeto 2012. već ima mnogo prijava iz egzotičnih zemalja poput Novog Zelanda, Južno Afričke Republike, Meksika, Argentine...

60

sunce, a skiper i ostatak ekipe bi odradio svoje. More je netaknuto, a svaki novi dan u floti je započinjao jutarnjim sastankom svih skipera i razmatranjem vremenskih uvjeta i zadane rute. Valjda su skiperi bili tako sigurniji jer ih ima više u grupi, a mene i ostatak društva su tako bolje upoznali i educirali oko dobrih običaja ponašanja na brodu i poštivanja velebnog i divljenja vrijednog nepreglednog, modrog mora. U razgovoru sa svakojakim ljudima, stvarajući nova prijateljstva shvatio sam da nas je većina prvi put na jedrilici i da o jedrenju ne znamo ama baš ništa tako da se nisam osjećao neugodno i izolirano. Ono što je velika prednost ovakvog putovanja su nova prijateljstva i krasni ljudi s kojima sam ostao u kontaktu i spoznaja da u mnogim zemljama od tada imam prijatelja kojem se mogu javiti prilikom posjete njegovoj zemlji.

Novi horizonti U osnovi, proveo sam se kao nikada u životu i uvijek ću pamtiti ljude, obale, dubine, uvale, vezove i ljepote koje sam tamo vidio i upoznao. Jamačno ću ponoviti ovu nezaboravnu avanturu već ovog ljeta i povesti još veći broj prijatelja nego lani. Kako sam saznao od organizatora, već ima mnogo prijava iz egzotičnih zemalja poput Novog Zelanda, Južno Afričke Republike, Meksika, Argentine... Nadam se da će mi SAILING.HR nanovo priuštiti šansu na kojoj ću opet upoznati nove ljude, diviti se novim ljepotama i prostranstvima, prisustvovati ludim i beskrajnim zabavama i mirisati plavo i bistro more te širiti svoje horizonte do neslućenih širina. Svim avanturistima, veseljacima, kako promišljenim tako i nepromišljenim osobama i onima koje žele iskusiti nešto što će im uvijek ostati u pamćenju najiskrenije preporučam ovakav spoj putovanja i ljetovanja.

Matko Mavračić

Doživljaj za pamćenje, iskustvo jedrenja, genijalni partiji, nova prijateljstva i prekrasni otoci U subotnjim poslijepodnevnim satima smo isplovili iz marine u Splitu i otisnuli se prema obližnjem otoku Šolti. Flota je od samog početka imala svoj tempo koji se sastojao od sedmodnevnog obilaska zadane rute (Split-Šolta-Hvar-Vis-Komiža-Biševo-Pakleni otoci-Bol-Split). Sunčane dane sam provodio zajedno sa ljudima iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Portugala, Velike Britanije, Italije, Belgije, Švedske, Južne Amerike, Australije učeći o čarima jedrenja, kupajući se i diveći se obali koja me oduševila.

Možda hrvatska obala sa preko 1100 otoka i dvostruko više uvala (kojima se isključivo može pristupiti jedrilicom ili nekim drugim plovilom) zaista i jest najljepša obala na svijetu kao što i mnogi kažu. Pristajali smo u uvalama vežući se jedni na druge i na taj način kreirajući platformu od jedrilica privezanih zajedno i koja je činila ponton zabave i ležerne atmosfere. Sve je prštalo od neformalnosti i opuštenosti, popraćeno sa live-act muzikom koja dopirala sa organizacijskog broda.

Na DJ pultu su se neprestance izmjenjivali senzualne DJ-ice u bikiniju kao i šarmantni strani DJ-evi. Ljudi su cirkulirali sa jedrilice na jedrilicu, upoznao sam ples ljudi iz raznih dijelova Europe i svijeta što je bila fina dnevna predigra za ono što slijedi uvečer, a to su posjet lukama i gradovima, odlazak u restorane i cjelonoćni party ili pak organizirani izleti za one manje zainteresirane za partijanje. Nije bilo one neugodne i napete atmosfere koje sam se pribojavao već je sve teklo veoma prirodno i neusiljeno. Iskreno, mogao sam i ne pokušavati učiti jedriti, već se samo zavaliti na palubu jedrilice i upijati

61

LOUNGE

MARKETING KINGDOM Zagreb je postao prijestolnica marketinga

Ako nismo shvatili koja je moć društvenih mreža i koliko one mogu utjecati na razvoj našeg brenda, vrijeme je da se osvijestimo.

dućanima. S druge strane, Mads iz GoVirala je oduševio sve delegate svojom pričom o srodnim dušama, društvenim Facebook, Lego, Puma, Novarts, Tele2, Manchester City mrežama i videu. Njegove Football Club, BBC, Philips, Yahoo! i drugi bili su predavači riječi su bile: “Ne očekujete globalnog marketinškog eventa za koji se tražila karta više. viralan video ako ga nemate gdje distribuirati”. Osim virali relativno nepoznatom dijelu Europe, Biti na konferenciji o kojoj se pričalo nih videa, naglasio je najveći izazov koji ostvarujemo fenomenalne rezultate. Mala mjesecima unaprijed i imati čast slušati svi marketinški stručnjaci imaju danas, firma koja zapošljava ljude u prosjeku od takve velike predavače, za mene je bilo a to je kako predstaviti svoj brend Z 25 godina ostvaruje i po 10.000 klikova jedno od najboljih iskustava u životu. generaciji - današnjoj djeci koja se rađaju po jednom Facebook statusu, što je objasU organizaciji The P Worlda i iSTUDIJA, s smartphoneom u ruci i čija je najdraža nio na caseu BIPA Hrvatske, iznenadila je ova konferencija je predstavila svim tražilica YouTube? i samog Brucea. Metriku koju smo razvili delegatima važnost društvenih mreža i Svi mi danas živimo u vrijeme kad su za mjerenje samih pokazatelja Facebook digitalnog marketinga. Predavač za kojeg društvene mreže okosnica našeg života, stranica, alat Socialnumbers, omogućio su svi tražili kartu više bio je Bruce Bale, u vrijeme u kojem si ne možete zamisnam je također da postanemo globalno direktor prodaje u Facebooku, koji je sve liti da dođete u kafić a da se pri tome dostupni i priznati. sudionike oborio s nogu predstavljanjem niste napravili check-in na Foursquareu, Osim iSTUDIJA, jako dobre caseove na novih timelinea za Facebook stranice. da niste stavili sliku na Facebook gdje društvenim mrežama prezentirali su Lego, Naime Facebook je dan prije 29.02. uživate sa svojim prijateljima, a da tu Puma, GoViral i Manchester City Football na svojoj službenoj fMC marketinškoj istu sliku niste obradili u Instagramu i da Club, koji su najveći fokus stavljali upravo konferenciji predstavio priču o brendu, na kraju ne pregledavate svoj Facebook na te prave fanove koji su postojali prije a sudionici Marketing kingdoma su imali brojeći koliko vam je prijatelja lajkalo ili nego je brend postao društven. Ono što čast čuti sve detalje iz prve ruke. Bruce je komentiralo status. Da to je naš društveni nam je svima bila velika poruka: ako poručio svim brand managerima i social život, stoga kao poruku ove konferencije nismo shvatili koja je moć društvenih media agencijama da je završilo vrijeme želim vam reći: interaktirajte, shareajte, mreža i koliko one mogu utjecati na jednostrane komunikacije te da je stiglo povezujte se i reagirajte jer poslovni razvoj našeg brenda, vrijeme je da se vrijeme dvostrane komunikacije u kojem svijet je pun izraza “friends in common” osvijestimo. su fanovi ti koji će imati odlučujuću ulogu na Facebooku i „recomendationsa“ na u samom smjeru brenda.

Jedne od zanimljivijih prezentacija LinkedInu, a na vama je da znate kako i svakako su bile one Larsa Silberbauera Drugi važan predavač bio je Daniel kome se predstaviti i kako i na koji način iz Lega te Madsa Holmena iz GoVirala.

Ackermann, moj šef i jedan od osnivača dobiti posao na koji ćete dolaziti i odlaLars nam je prenio onu pravu Lego priču iSTUDIJA. Njegovo predavanje sve je ziti s osmijehom na licu. i pokazao kako fanovi odlučuju o tome posebno zainteresiralo jer je pokazalo Antonia Iviček, iSTUDIO koji proizvod će se moći kupovati u kako mi kao mala firma na ovom malom

62

63

LOUNGE

64