Dnevni list Pobjeda 04.01.2020. by Pobjeda

Oštre osude pokušaja paljenja crnogorske zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu, zaoštreni odnosi dvije države

Božović po nalogu Dačića odbio protestnu notu

ANALIZA: Najava posjete predsjednika Srbije sjeveru Crne Gore već je produbila podjele u SPC

STR. 6. i 7.

Vučićev dolazak uvod u raskol u SPC KOMENTAR

Barjak iz ,,Terazijskog klanca“ MARKOVIĆ: Sačuvaćemo našu Crnu Goru uprkos mržnji kojom je zasuta od istih aktera unutar i van njenih granica

RAJNKE: Šokirana sam prizorom oskrnavljene zastave Crne Gore na Ambasadi u Beogradu STR. 2. i 3.

Razgovor sa načelnikom Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga Milutinom Popovićem

Za tri godine zaplijenjeno skoro devet tona narkotika

STR. 8. i 9.

U vazdušnom napadu SAD u Iraku ubijen komandant iranske Revolucionarne garde Sulejmani

INTERVJU: Glavni državni arhitekta Dragan Vuković za Pobjedu

Teheran prijeti odmazdom

STR. 13.

Ne osjećam se prijatno u preizgrađenim prostorima

STR. 4 i 5..

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Možda bi bilo bolje da je onaj crveni, izrešetani barjak ostao da se vijori pri vrhu zgrade. Vala, nije baš da je sa Vučjeg dola, ali jeste simbol jedne crnogorske pobjede. Srećom, ovog puta ne crnogorskog žrtvovanja i junaštva, već postojanosti i razuma STR. 3.

Provjerava se imovina optuženih za pokušaj šverca 56 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“

Finansijska istraga protiv Stupara, Rovčanina, Radenovića, Osmajića...

STR. 9.

PODGORICA: Vatrena stihija uništila porodičnu kuću na Marezi

Jedna osoba stradala u požaru, dvije povrijeđene

STR. 9.

Politika

Subota, 4. januar 2020.

Oštre osude pokušaja paljenja crnogorske zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu, zaoštreni od

Božović po nalogu Dačića od Pokušaj paljenja crnogorske zastave najoštrije osudili DPS, SD, BS, LP, koalicija „Albanci odlučno“, SDP, URA, Demos, i pozvali nadležne u Srbiji da reaguju PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova uručilo je ambasadoru Srbije u Crnoj Gori, Vladimiru Božoviću, protestnu notu zbog dešavanja ispred Ambasade naše države u Beogradu i pokušaja paljenja crnogorske zastave, ali je Božović, po instrukcijama iz Beograda, odbio da je primi. To znači, prema diplomatskoj praksi, da država Srbija ne prihvata odgovornost da stoji iza napada na Ambasadu Crne Gore u Beogradu. Incident su najoštrije osudile crnogorske institucije i većina političkih partija, a premijer Duško Marković poručio je na Twiter nalogu da je odnos vlasti Srbije prema tom necivilizacijskom činu zaprepašćujući. Navijači Crvene zvezde gađali su u četvrtak veče pirotehničkim sredstvima crnogorsku zastavu na Ambasadi Crne Gore, pokušavajući da je zapale, navodno iz protesta zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Među ,,delijama“ bili su i poslanici Demokratskog fronta, Milan Knežević i Milutin Đukanović, čije slike sa protesta su objavljene na Fejsbuk stranici DF-a. Slične slike viđene su i 27. decembra, kada su protestvovali studenti Pravnog fakulteta.

Što piše u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. godine međunarodni je sporazum koji definiše okvir za diplomatske odnose među nezavisnim državama. Prema članu 22 Konvencije, prostorije diplomatske misije, odnosno ambasada, je nepovrediva i u nju ne smije ulaziti država domaćin osim uz dozvolu šefa misije. Država domaćin ima specijalnu obavezu da preduzme sve mjere da bi spriječila nasilan ulazak u prostorije misije ili njihovo oštećenje, narušavanje mira misije ili povredu njenog dostojanstva.

Ambasador Srbije Vladimir Božović napušta Ministarstvo vanjskih poslova

PROTESTNA NOTA

Generalni sekretar MVP Miodrag Kankaraš, kako je saopšteno, uložio je protest Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Srbije, najoštrije osuđujući višestruke pokušaje paljenja crnogorske zastave i nasrtaja na Ambasadu. - Pojedinim istupima javnih ličnosti u prethodnom periodu dovodi se u opasnost bezbjednost naših diplomata kazao je Kankaraš, iskazujući očekivanje da će zvanični Beograd odmah reagovati u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, u cilju obezbjeđenja nepovredivosti prostorija Ambasade, kao i našeg državnog znamenja. On je, kako je saopšteno, naveo da su nekontrolisani protesti ispred Ambasade Crne Gore u Beogradu, necivilizacijsko ponašanje učesnika

Marković: Crna Gora pred još jednim izazovom Predsjednik Vlade, Duško Marković,, osudio je incident, navodeći na svom Twiter nalogu, da je odnos Vlasti Srbije prema necivilizacijskom ataku na crnogorsku ambasadu i zastavu u Beogradu zaprepašćujući. - Crna Gora još jednom je pred izazovom odbrane nezavisnosti i slobode. Sačuvaćemo našu Crnu Goru uprkos mržnji kojom je zasuta od istih aktera unutar i van njenih granica - poručio je Marković.

protesta i pokušaj paljenja državne zastave, u suprotnosti sa načelima dobrosusjedskih odnosa dvije prijateljske države i međunarodnog prava o obezbjeđivanju nesmetanog i bezbjednog funkcionisanja diplomatsko-konzularnog predstavništva u zemlji prijema. Ambasador Božović osudio je čin kao neprimjeren i rekao

Rajnke: Šokirana sam Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, rekla je da je šokirana skrnavljenjem zastave Crne Gore na zgradi ambasade te zemlje u Beogradu. - Šokirana sam prizorom oskrnavljene zastave Crne Gore na

BEOGRAD - Teško je povjerovati da je najavljena posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sjeveru Crne Gore u duhu pomirenja i praštanja jer histeriju oko posjete, za koju sada optužuje Crnu Goru, napravio je on kroz medije u Srbiji. Teško je povjerovati i da će on smiriti Srbe u Crnoj Gori.

KAMPANJA

„Začudio sam se kada sam video koliko histeričnu kampanju vode brojni mediji protiv mog dolaska“...., rekao je Vučić za

Ambasadi u Beogradu. Napad na diplomatsku misiju apsolutno je neprihvatljiv. Razlike u mišljenjima moraju se rješavati kroz dijalog, ne nasiljem ni vandalizmom - napisala je Rajzing Rajnke na Tviteru.

da on ni u kom slučaju ne odražava zvaničan stav Srbije, ni njenih građana. - Republika Srbija osuđuje gađanje i pokušaj spaljivanja crnogorske zastave, što će zvanično saopštiti i Ministarstvo spoljnih poslova - rekao je Božović. O n j e p re n i o „ ž a l j e n j e ministra spoljnih poslova Republike Srbije Ivice Dačića zbog navedenog akta“, i istakao da se u komunikaciji sa ministrom unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem preduzimaju sve mjere u cilju zaštite prostorija i osoblja Ambasade Crne Gore. Izražavajući poštovanje prema Crnoj Gori kao susjedu, nezavisnoj i samostalnoj državi, istakao da se Srbija ne želi miješati u unutrašnje stvari Crne Gore. Božović je, shodno instrukciji Ministarstva spoljnih poslova

Republike Srbije, odbio da primi protestnu notu.

GORAK UKUS

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ranije je saopštilo da je nasrtaj na Ambasadu i državne simbole susjedne i prijateljske zemlje i članice NATO, a u stvari neometani nacionalistički pir, apsolutno neprihvatljiv. Pozvali su Vladu Srbije da, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama, hitno reaguje na vandalski čin i da nadležni što prije preduzmu odgovarajuće mjere protiv organizatora i počinilaca. DPS je saopštio da „ostaje gorak ukus zbog činjenice da su jake policijske snage obezbjeđivale pir delija umjesto da štite DKP druge države“. - Sa posebnom pažnjom očekujemo reakciju zvaničnih

Vučićevi marketinški trikovi oko posjete Crnoj Gori TV „Pink“. Marketinški trikovi da u Crnu Goru ,,ide - ne ide“, odlučuje za 36 sati i tako dalje - govore o svemu drugom samo ne o dobrosusjedskim odnosima za koje se Vučić zalaže na riječima. Situacija na terenu u centru Beograda je drugačija: zvezdini navijači ispred Ambasade Crne

Gore, skrnave zastavu i pjevaju: „Nije ovo Montenegro, već junačko srpsko leglo“. To su oni junački navijači Nebojše Čovića koji prate „Zvezdu“ na utakmicama, ali u Crnu Goru nijesu išli jer je Čović procijenio, uz konsultaciju sa Vučićem, da je meč sa „Budućnošću“ „veliki bezbednosni rizik“...

„Kako je to bila Ambasada ugrožena kada smo je štitili i čuvali što zna njihov ambasador“, rekao je Vučić osvrćući se na tvit premijera Duška Markovića koji je ocijeno da je paljenje zastave bio necivilizacijski atak. „To sa zastavom nije za pohvalu i nešto čime možemo da se dičimo, ali crnogorski premijer gov-

ori notorne neistine, nemoj da govorimo koliko su i šta radili srpskom narodu i šta rade svakog dana - ali to je dio te kampanje. Ne morate da štitite nezavisnost, niko vam je ne ugrožava samo nemojte da uzimate srpske svetinje i ništa više. Mi da ratujemo nećemo i nemojte da lažete svoj narod da vam je

organa Srbije na najgrublje kršenje Bečke konvencije – saopštio je DPS, navodeći da nakon „još jednog kukavičkog napada na Ambasadu Crne Gore, čini se da u Beogradu više nema delija“. - Zato su im u pomoć pritekle „delije“ iz Crne Gore, poslanički dvojac Knežević Đukanović, da „junački“ predvode napad na Ambasadu u namjeri da zapale zastavu sopstvene države, pošto im nije pošlo za rukom da zapale svoju Skupštinu u Podgorici. Kad im već nije uspjelo da je iznutra sruše, odlučili su da na sopstvenu kuću udare zajedno sa prvim komšijama. I zato su istrčali na ulicu u najjačem sastavu, sve „delije“ i još dvojica, ali je crnogorska zastava opet odoljela. I Bog kojeg ovih dana zovu u pomoć, zloupotrebljavajući vjerska osjećanja ljudi u političke svrhe, digao je izgleda ruke od njih – navodi se u saopštenju.

NAŠE I NJIHOVE „DELIJE“

SD najoštrije osuđuje „mučki napad“ na Ambasadu Crne Gore u Beogradu i pokušaj paljenja državne zastave. - Neshvatljivo je da se toliko primitivizma i divljaštva dešava na očigled čitavog Beograda i Srbije, a da niko od najodgovornijih ne digne glas protiv toga, ne zbog Crne Gore, jer je ona preživlja-

ugrožena nezavisnost - vi ste ti koji ste ugrozili nečije svetinje koje nisu vaše i ne pripadaju ni MUP–u u Crnoj Gori ni Vladi već pripadaju narodu i SPC. Niko sinoć nije ni pokušao da uđe u zgradu Ambasade Crne Gore. Jedini način je da sada izigravaju žrtvu jer svima je jasno šta su uradili ovim zakonom“, kaže predsjednik Srbije. Uz napomenu „Srbija želi da ima najbolje moguće odnose sa Crnom Gorom“, predsjednik Srbije se opet osvrnuo na tvit predsjednika Vlade Crne Gore. „Malo je preterana reakcija crnogorskog premijera, ali

Politika

Subota, 4. januar 2020.

dnosi dvije države

dbio protestnu notu Hrvatska osudila incidente

Pokušaj huligana da zapale zastavu Crne Gore

Knežević: O paljenju zastave čuo sam iz medija Milan Knežević (DF) kazao je da „nema nikakve veze sa incidentom, niti ga podržava“. - Poznat je moj stav o državnim simbolima, ali u svakom slučaju nijesam učestvovao, niti podržavam izolovani incident kada je pirotehničkim

sredstvom pokušano paljenje zastave na Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Ne želim da ispadne kao da se pravdam, ali moram da napomenem da sam sa ovim incidentom upoznat iz medija rekao je Knežević za portal Aktuelno.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske sa velikom pažnjom prati razvoj situacije u susjednoj i prijateljskoj Crnoj Gori, saopšteno je na internet stranici Ministarstva. - Osuđujemo svako miješanje sa strane u unutrašnja pitanja Crne Gore, države članice NATO saveza. Najoštrije osuđujemo skrnavljenje crnogorske zastave na zgradi Ambasade Crne Gore u Beogradu - navodi se u saopštenju. Pozvali su sve strane da nesuglasice riješe strpljivim dijalogom, u interesu regionalne stabilnosti, kako bi, kako poručuju, Crna Gora mogla nesmetano da nastaviti svoj put prema članstvu u EU.

Dačić: Protestna nota traženje alibija za krizu u Crnoj Gori

Notu vratio i otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Srbiji

Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, rekao je da ambasador Srbije u Crnoj Gori nije primio protestnu notu Podgorice, jer je to, kako je kazao, pokušaj da se nađe alibi za krizu u Crnoj Gori. - Imajući u vidu cjelokupnu situaciju, i da je to pokušaj da se nađe alibi za krizu u Crnoj Gori, naš ambasador nije primio notu Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore. Apsolutno ne prihvatamo optužbe koje dolaze kroz izjave najviših crnogorskih funkcionera i kroz organizovanje raznih peticija od onih koji su potpisivali peticije protiv srpskog naroda, a u kojima se odgovornost za krizu u Crnoj Gori prebacuje na zvanični Beograd i Srbiju - rekao je Dačić.

Otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Srbiji juče je, u skladu sa instrukcijom Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, odbio da primi notu Ministarstva spoljnih poslova Srbije. „Otpravnik poslova pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije da bi mu se uručila nota u

vala i veće i ozbiljnije atake na njenu slobodu i nezavisnost, pa će preživjeti i ove posljednje, nego zbog njih samih i države Srbije. Ako takva reakcija izostane, zaključak koji se nameće je da huligani koji zabavljaju javnost i brukaju građansku Srbiju već nekoliko dana imaju logistiku iz vrha državnih struktura – saopšteno je iz SD. Dodaju i da to što je među hordom protivnika nezavisnosti Crne Gore bilo i „dobro poznatih“ opozicionih lica sa crnogorske političke scene, njih ne iznenađuje. Pozvali su građane da ponosno na svim društvenim mrežama istaknu crnogorsku zastavu. - Pozivamo vlasti Srbije da

možda to njima odgovara da ujedine sve crnogorske stranke i da kao svog jedinog neprijatelja prikažu Srbiju jer njima su izbori ove godine. Nisu jedanput pobeđivali tako na izborima. Mislim da je to neodgovorno“. Vučić je rekao i da u Crnu Goru ide privatno i da zato ne mora da se javlja njenim državnim organima, ali da će on ipak njima javiti ako odluči da ide: „Pokazaću poštovanje prema državi Crnoj Gori, kakve su mi namere i koliko dugo planiram da se zadržim. Ne mislite da se valjda gospodin Đukanović i ministri

pruže punu zaštitu našem ambasadoru u Beogradu, zaštite imovinu Ambasade i spriječe da se takvi, necivilizacijski potezi ponavljaju – dodaje se u saopštenju.

POVUĆI AMBASADORA

LP poručila je da Vlada mora povući ambasadora Crne Gore iz Srbije i uložiti snažan demarš toj državi. - Sa žaljenjem konstatujemo da nikakvi apeli ni upozorenja, ni note nijesu urodili plodom pa se nažalost moraju preduzeti i krajnje mjere. Vlada mora povući ambasadora Crne Gore Tarzana Miloševića iz Beograda i uložiti snažan demarš državi Srbiji – saopšteno je iz LP.

kada dolaze u Beograd svaki put najavljuju. Bili su bar 50 ili 60 puta, a u zvaničnim posetama neki od njih jedanput, dvaput ili triput“. Predsjednik Srbije je zatim ocijenio da se sve oko posjete iskomplikovalo jer su lideri opozicije Mlađan Đorđević i Dragan Đilas godinama pričali kako je Vučić izdajnik srpskog naroda posebno u Crnoj Gori, a da je on svoj patriotizam dokazao i davanjem 3,5 miliona eura za Srpsku kuću, pomaganjem brojnih srpskih institucija koje nijesu partijske i da za uzvrat ne traži ništa.

Kako navodi ta stranka, posebno je „bolan slučaj, vjerovatno nezabilježen u istoriji svijeta, da su crnogorski poslanici, prema tome državni funkcioneri Crne Gore, Milutin Đukanović i Milan Knežević učestvovali u napadima na Ambasadu Crne Gore i spaljivanju zastave svoje matične države“. Koalicija „Albanci odlučno“ saopštila je da paljenje zastave Crne Gore nije odnos prema njoj, već pokazatelj nekulture i anticivilizacijskog ponašanja. Poručili su da zastavu mogu da pale figurativno, ali da neće uspjeti da ugroze državnost, međunacionalni i međuvjerski sklad. SDP najoštrije je osudio pa-

PORUKA MITROPOLITU

Srpski predsjednik je, sa Srpske opozicije, prešao I na kritiku stavova Mitropolije Cetinjsko-primorske. „Zamislite da kažete predsednik Srbije nije dobrodošao u crkvu... Moj posao je da budem sa svakim srpskim čovekom koji strada“, poručio je Vučić Mitropoliji i mitropolitu Crnogorsko-primorskom sa kojim nije u najboljim odnosima. Zatim je ponovio da je bio kod patrijarha Irineja i da za njega postoji - srpska crkva pravoslavna. „To srpska bi mnogi da izbrišu,

kojoj se „izražava najoštriji protest povodom navoda crnogorskih zvaničnika da je Srbija odgovorna za krizu u Crnoj Gori, kao i da Srbija svojim postupcima i politikom ugrožava nezavisnost Crne Gore“ - navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

ljenje crnogorske zastave u Beogradu i saopštio da očekuje od zvaničnih organa Srbije da sankcioniše ovaj čin huliganstva, kao i da, u duhu, proklamovanih dobrosusjedskih odnosa spriječi slične izlive mržnje i ataka na imovinu i simbole Crne Gore. Građanski pokret URA osudio je incident i saopštio da je ,,riječ o najobičnijem pokušaju etnifikacije regiona i vraćanja svih nagomilanih problema u etno-nacionalne rovove, od čega bi profitirali i Vučić i Đukanović“. Demos je, takođe, osudio vandalsko ponašanje i pokušaje paljenja zastave Crne Gore na crnogorskoj ambasadi u Beogradu. Ivana KOPRIVICA

neću da izbrišem. Zato moje najveće poštovanje ide prema patrijarhu srpskom Irineju, on mi je pružio blagoslov i bio srećan što mislim na jedinstvo srpskog naroda u teškom trenutku“, objasnio je Vučić da neće odgovarati na loše i uvredljive poruke koje su upućene od klera, odnosno od mitropolita Amfilohija, ali i da im je sve rekao na Saboru SPC. „Neću nijednog slova da izgovorim protiv njih ni protiv Amfilohija“, kazao je Vučić i ocijenio da sve što se dešava je zapravo pokušaj stigmatizacije Srbije u regionu. V. CVEJIĆ

KOMENTAR

Barjak iz ,,Terazijskog klanca“ Možda bi bilo bolje da je onaj izrešetani, crveni barjak ostao da vijori pri vrhu zgrade. Vala, nije baš da je sa Vučjeg dola, ali jeste simbol jedne crnogorske pobjede. Srećom, ovog puta, ne kao plod crnogorskog žrtvovanja i junaštva, već postojanosti i razuma

Jedan, drugi, treći, ko zna koji hitac u crvenu zastavu sa zlatnim grbom... I ništa, na nekoliko mjesta progorena od vatrometskih petardi, zastava se i dalje vijorila na jarbolu. Tako su se 27. decembra studenti Pravnog fakulteta iz Beograda (hm, studenti) uz bratsku pomoć kolega iz Banja Luke i bezglasnu podršku srpske vlasti ,,samoorganizovali“ da protestuju ispred crnogorske ambasade u Knez Mihailovoj ulici. Uz tradicionalne srpske borbene pjesme, kao što je: ,,Milo Turčine, ne diraj svetinje“ - akademci (hm akademci) organizovali su prigodno takmičenje – ko će prvi da spali crnogorsku državnu zastavu. Srpska policija uredno je obezbjeđivala masu, da se ko ne povrijedi od pogrešne upotrebe pirotehnike. Uzalud, nije bilo junaka kadrog da je spali; crnogorska zastava ostala je, iako oskrnavljena, da leprša. Kao da sa visine posmatra sramotu. Država Srbija je ćutala, ministar Dačić je pjevao sevdalinke... Valjda su mislili: „Još jedna zapaljena zastava, ‘bem li ga, koga briga“. I crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova je tihovalo. Možda su vjerovali, sve će proći, ohladiće se lude glave. Nije prošlo i nije ovo bio izolovani ispad mržnje. Šest dana kasnije, pojavile su se i nacionalno svjesne Zvezdine ,,delije“. Uz revnosnu pratnju srpske policije preksinoć su krenuli u novi boj. Od ,,Arene“ došetali su do Knez Mihailove i ponovo organizovali ritualno spaljivanje mrske crvene zastave. ,,Srbija i Crna Gora/jedna familija“ zaorilo se iz stotine grla i onda su krenuli u – gađanje zastave, državnog simbola drugog člana „familije“. Kakva bi to srećna porodica bila, da smo još zajedno. Opet: jedan, drugi, treći, ko zna koji hitac, frenetični poklici kad se pogodi meta... I opet ništa. Crvena zastava je izdržala još jedan napad. Zastiđe Arkanovog podmlatka. Kakvi bi oni bili ,,tigrovi“ kad ne mogu doakati jednoj zastavi, pa bila i crnogorska. Mada, moguće da je ,,delijama“ onaj trećepozivac Milutin Đukanović bio čisti baksuz. Poslanik DF-a nije uspio ni dimnu petardu da aktivira u crnogorskom parlamentu, kamoli da im pomogne oko komplikovanog posla ,,ubijanja zastave“. A možda su, ne treba na Balkanu isključiti moć magije, oni uspaljeni huligani zapali u nekakav srpski bermudski truogao. Eto, stotinjak metara dalje kafana ,,Ruski car“, kao simbol da je Rusija blizu da podrži, a daleko da stvarno pomogne. Preko puta je palata Albanija, kao opomena da Kosovo, iako tako blizu, više nije srpsko; i treća magična tačka, Ambasada Crne Gore, kao gorko podsjećanje da im se, tako bliska Crna Gora, tako lako otrgla iz bratskog zagrljaja... Kako god, višestruko je simbolična ova priča o zastavi crnogorskoj na Terazijama, tačnije u Knez Mihailovoj ulici: neumitno je prošlo vrijeme kada se lako mogla gaziti država Crna Gora. Nekima valja iznova ponavljati: nije vino pošto priđe bješe, nit je Crna Gora lak plijen. Zato osoblje crnogorske ambasade nije trebalo da mijenja izrešetanu zastavu novom na kojoj nema ,,rana“. Možda bi bilo bolje da je onaj crveni barjak sa ,,Terazijskog klanca“ ostao da vijori pri vrhu zgrade. Vala, nije baš da je sa Vučjeg dola, ali jeste simbol jedne, makar i simbolične, crnogorske pobjede. Srećom, ovog puta nije plod crnogorskog žrtvovanja i junaštva, već postojanosti i razuma. Istovremeno, ta oskrnavljena zastava značila bi i ljudima iz srpskog državnog vrha: kada obećaju da se ,,neće mešati“ u unutrašnje stvari nezavisne Crne Gore, bilo bi poželjno da poštuju vlastito obećanje i ne poriču vlastitu odgovornost za stvaranje atmosfere mržnje prema Crnoj Gori i Crnogorcima. Draško ĐURANOVIĆ

Ekonomija

Subota, 4. januar 2020.

Luka Bar traži koncesiju za kamenolom na brdu Volujica

Od kamena godišnje 1,2 miliona

PODGORICA - U upravi Luke Bar smatraju da bi uvođenje privatnog koncesionara u kamenolom na Volujici štetilo državnim i interesima kompanije. -Javnim nadmetanjem u postojećim okolnostima ugrozila bi se nacionalna odbrana i bezbjednost u dijelu poslovanja određenih subjekata na istom prostoru, a koji se u skladu sa međunarodnim praksama smatraju visokorizičnim - navodi se u aktu Luke Bar upućenom Vladi. Zanimljivo je da je uprava Luke Bar pisala Vladi 10. juna prošle godine, a da je ta problematika uvrštena u dnevni red na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici 26. decembra. Osim nacionalno-bezbjednosnih razloga, Luka Bar je u dopisu navela da bi eventualno uvođenje koncesionara kamena predstavljalo „otežavajuću okolnost i za realizaciju lučkih razvojnih projekata, poput trajne sanacije sjeverne padine brda Volujica“. U pitanju su glavna lučka drumska saobraćajnica , rezervoar za bazno ulje u vlasništvu „Luke Bar“ i dva KAP-ova rezervoara za lužinu, te planiranih 7,8 ha za pretovar i skladištenje suvih rasutih tereta. U cijeloj priči bitna je činjenica da su cijene građevinskog kamena u posljednjih nekoliko

godina udvostručene, zbog građevinske ekspanzije i izgradnje auto-puta, a na brdu Volujica eksploatacone rezerve su procijenjene na 8,99 miliona kubnih metara. U elaboratu se procjenjuje da bi kamen sa Volujice bio dobar agregat za izradu betona, podloga za puteve, tucanika za zastor željezničkih pruga i lomljenog kamena za gruba zidanja u niskogradnji i hidrogradnji, uključujući i lukobrane. Predlažu da se sprovede procedura i koncesija da Luci Bar na 18 godina, od čega godina za pripremu dokumentacije i 17 godina za eksploataciju. Prema minimalnom godišnjem kapacitetu od 50.000 kubika za 17 godina bi se otkopalo 850.000 kubika kamena. To bi godišnje značilo 75.000 kubika agregata različitih frakcija, a za 17 godina 1.275.000 kubika tržišnog proizvoda. Na osnovu podataka Monstata prosječna ocijena kubika kamena je 16,32 eura, što znači 1,2 miliona godišnje, odnosno 20,8 miliona za 17 godina. Luka Bar bi bila dužna da plaća minimalnu godišnju koncesiju od 110.160 eura, što je za 17 godina 1,87 miliona. Stalni dio koncesione naknade koji se utvrđuje ugovorom. Vlada je na preporuku Ministarstva odbrane, podržala prijedlog lučke kompanije. Portal Analitika

Nova crna lista Centralne banke

U blokadi 18 hiljada firmi PODGORICA - Na novom spisku Centralne banke nalazi se 18,26 hiljada preduzeća i preduzetnika čiji su računi blokirani što je 154 više nego na objavljenom prije mjesec. Među novoblokiranim prednjače Modena gradnja – Budva koja je blokirana pet dana za 590.000, Middle point Podgorica 69 dana za 826.000, Fab live Podgorica 44 dana za 233.000, Final trade Ulcinj 14 dana za 267.000, David trade Herceg Novi 27 dana za 148.000, Final Ulcinj 30 dana za 110.000, Bomvas Danilovgrad 40 dana za 118.000, Ilinden company Podgorica 37 dana za 122.000, Kotorska suvenirnica Kotor 19 dana za 85.000, Montenegro

premier Podgorica 51 dan za 157.000 eura. Dinarik BiH - predstavništvo u Crnoj Gori Podgorica 49 dana za 67.000, Money Podgorica 40 dana za 58.000, Mim trade Bijelo Polje 29 dana za 29.000, Eurosalon exclusive Podgorica 36 dana za 38.000, All time event Budva 29 dana za 37.000, Luca’s bet Podgorica 14 dana za 55.000 eura… CBCG podatke objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika. Podsjetimo da podatke o blokiranim preduzećima Centralna banka objavljuje od jula 2012. M.P.M.

Intervju: Glavni državni arhitekta Dragan Vuković za Pobjedu

Ne osjećam se prijatno u preizgrađenim prostorima PODGORICA - Odnedavno na funkciji glavnog državnog arhitekte Dragan Vuković je već 30 godina aktivan u porodičnom birou, tako da je to za njega novo iskustvo, kazao je u interevjuu za Pobjedu. - Ne osjećam se prijatno u preizgrađenim prostorima. Veliki gradovi sigurno nijesu mjesta u kojima bih volio da živim. Osnovna potreba čovjeka je da živi u harmoniji sa prirodom i kako to svakodnevno narušavamo dobijamo povratne odgovore u vidu raznih zagađenja životne sredine, porasta temperature, elementarnih nepogoda, odnosno nekomfora i neugodnog života - kazao je Vuković. POBJEDA: Što su vaši prvi koraci na funkciji državnog arhitekte? VUKOVIĆ: Relativno je kratak period od kada sam stupio na ovu dužnost. Iskren da budem, to je period u kojem su se pomiješale impresije i emocija. No, bez obzira na lično iskustvo, prosto ste negdje, kao čovjek, zatečeni i imate potrebu za prilagođavanjem, za preispitivanjem sebe u toj novoj ulozi. Svjesni ste, takođe, da to preispitivanje, mora biti kratko i da se morate prihvatiti radnih zadataka, jer ste zbog toga i došli na tu poziciju. Potrebno mi je bilo da se upoznam sa zaposlenima u Direktoratu, sprovedem određene administrativne radnje, prilagodim radni prostor svojim potrebama... Želio sam takođe, da se upoznam i sa kolegama, glavnim gradskim arhitektama, pa smo organizovali neformalan sastanak, sa željom da preraste u bar jednomjesečno okupljanje. Što se tiče operativnog dijela posla, bilo mi je PODGORICA - Deficit budžeta za 11 mjeseci prošle godine iznosio je 110,9 miliona ili 2,3 odsto BDP što je za 78,9 miliona manje od plana, pokazali su podaci Ministarstva finansija. Od januara do novembra prošle godine deficit je bio veći u odnosu na isti period 2018. za 13,1 milion ili 13,4 odsto. - Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje od 101,2 miliona ili 2,1 odsto BDP. Pri-

Nelegalna gradnja i neadekvatna upotreba zemljišta, posebno poljoprivrednog, koja je veoma rasprostranjena stvara ogromnu prepreku održivom razvoju. Jedan indijanski poglavica je kazao „kada potrošimo svu zemlju i posiječemo sve šume, tek tada ćemo vidjeti da nas novac ne može nahraniti - kaže Vuković

Poziv arhitektima Vuković je pozvao sve kolege arhitekte, koji smatraju da svojim učešćem mogu i žele da doprinesu afirmaciji struke i instituta konkursa, da se obrate kancelariji Glavnog državnog arhitekte, kako bi ih detaljnije informisali o pojedinim projektima. - Takođe ih pozivam da svojim prijavama pomognu da formiram bazu podataka kolega koji žele i koji su spremni da učestvuju u radu žirija - kazao je Vuković.

bitno da napravim presjek stanja, da vidim koji su to aktuelni poslovi, što je zaostalo, što se planira u narednom period, u kojim rokovima i sl. POBJEDA: Na čemu trenutno radite? VUKOVIĆ: Davanje saglasnosti na idejna rješenja su svakodnevni poslovi. Priprema međunarodne izložbe arhitekture La Biennale di Venecia di Architettura je sada važan zadatak zbog kvalitetnog predstavljanja države, ali i zbog kratkih rokova. Tu predstoji puno posla u relativno kratkom vremenu, na pripremi i organizaciji cijelog događaja. Konkursi su posebna priča. Na osnovu važećeg zakona o planiranju i izgradnji Ministarstvo raspisuje konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dokumentacija za objekte za potrebe državnih organa, lokalnih samouprava, zdravstvenih, prosvjetnih, naučnih, kulturnih, sportskih i

objekata socijalne zaštite u državnoj svojini. U ovom trenutku imamo 14 zahtjeva za raspisivanjem tih konkursa. Osim toga, Ministarstvo prosvjete najavilo je 24 konkursa za izgradnju ili rekonstrukciju obrazovnih institucija. Sve te zahtjeve treba obraditi i pripremiti za objavljivanje u skladu sa procedurama, što nije jednostavan posao. Imajući u vidu značaj primjera najbolje prakse, baviti se konkursima veliki je izazov. Da bi se ovaj posao uradio na najvećem nivou, potrebno je, pored ostalog, za vrednovanje konkursa angažovati priznate stručnjake arhitektonske struke, kao što su: međunarodni eksperti, zaposleni na Univerzitetu Crne Gore, u privatnom i nevladinom sektoru. A to nimalo nije lako, kako zbog zauzetosti, visine iznosa za vrednovanje rada, mogućnosti plaćanja i sl. POBJEDA: Koji su vaši prioriteti kad dajete sagasnost na neki projekat?

VUKOVIĆ: Za taj dio posla nije propisana procedura, ali je logično da se zahtjevi rješavaju po redu po kojem pristižu. To je ljudski i moralno, a i jedino ispravno. Međutim, a uvijek postoji međutim, u rješavanju nekog zahtjeva javi se potreba da se traži dodatno pojašnjenje, da se uradi neka dopuna, ili da se detaljnije sagleda zahtjev. Tada se može desiti da se neki drugi zahtjev, koji nije obiman i „čitljiv je“ na prvi pogled, pojavi kao predmet koji je riješen „preko reda“, a što u suštini nije tako. POBJEDA: Kako ocjenjujete sadašnji stepen izgrađenosti prostora? VUKOVIĆ: U svim našim prostornim i urbanističkim planovima, apostrofirana je težnja za ravnomjernim i uravnoteženim razvojem i na principima održivosti. Na prvi pogled je evidentno da to nije sasvim tako i da se neki djelovi države izgrađuju brže i više u odnosu na druge. Briga je svih nas koji smo na pozicijama planiranja i zaštite prostora da utičemo da se ovi tokovi usmjeravaju i kontrolišu, što nije lako. Jedan od elemenata koji vrši negativan uticaj je i široko rasprostranjena je nelegalna gradnja i neadekvatna upotreba zemljišta, posebno poljoprivrednog. Ova pojava stvara ogromnu prepreku održivom razvoju. Ovdje bih citirao izjavu jednog indijanskog poglavice, koju

Zabilježen suficit tekuće potrošnje od 101 milion eura

Deficit budžeta 79 miliona manji od plan hodi budžeta su od januara do novembra prošle godine iznosili 1,64 milijarde ili 34,1 odsto BDP, što je u odnosu na plan i isti prošlogodišnji period više 1,3 miliona, odnosno 81 milion. Sve najznačajnije kategorije poreskih prihoda zabilježile su rast, pri čemu je naplata PDV veća 72,5 miliona, dopri-

nosa 17 miliona i akciza 13,5 miliona - navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta. Veća naplata prihoda rezultat je pozitivnih makroekonomskih kretanja, naplate poreskih potraživanja shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, sprovođenja redefinisa-

ne akcizne politike, kao i pojačanog inspekcijskog nadzora. Izdaci budžeta su od januara do novembra iznosili 1,75 milijardi ili 36,4 odsto BDP. U odnosu na planirane manji su 77,6 miliona. - Tekuća budžetska potrošnja ostvarena je na nivou od 1,54 milijarde i manja je osam mili-

Ekonomija

Subota, 4. januar 2020.

Ocjene poslovnih asocijacija nove regulative usvojene u 2019. godini

Privrednike najviše obradovalo smanjenje i ukidanje taksi U UPCG smatraju da 2020. godina mora donijeti posvećeniju i efektivniju borbu protiv sive ekonomije. Predstavnici PKCG ocjenili da novi Zakon o radu, iako je iskorak u odnosu na raniji, i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada PODGORICA - Predstavnike privrede je lani obradovalo usvajanje Zakona o administrativnim i o lokalnim komunalnim taksama, kojima je ukinutm, odnosno smanjen znatan broj naknada. Ocjenjujući značaj novih zakona iz prošle godine, istakli su značaj Zakona o radu na olakšanje poslovanja i uklanjanje biznis barijera.

UPCG

sam nedavno pročitao, a glasi: „kada potrošimo svu zemlju i posiječemo sve šume, tek tada ćemo vidjeti da nas novac ne može nahraniti“. POBJEDA: Kakvo je vaše učešće u izgradnji šetališta u Budvi, kada je konkurs i da li mislite da to mora biti izgrađeno do iduće sezone? VUKOVIĆ: Izgradnja šetališta u Budvi jedan je od gore nabrojanih poslova, tiče se sprovođenja konkursa, koji me raduju i kojem ću biti maksimalno posvećen. Prošlog mjeseca bio sam na privatnom putovanju po Istri i u Rovinju sam imao priliku da vidim projekat šetališta pored mora koji me oduševio. S obzirom na značaj i veličinu budvanskog šetališta, to bi trebao da bude bolji i kvalitetniji projekat. Moja uloga i uloga Direktorata je da organizuje i sprovede međunarodni konkurs, koji će biti brz o ra s p i s a n . O s t a l a s u određena pitanja administrativno tehničke prirode, da se pribave katastarske podloge i još par usaglašavanja oko sastava žirija. Što se tiče dinamike u realizaciji, to je sada teško predvidjeti, ali će biti izvjesnija nakon objavljivanja konkursa. POBJEDA: Da li sarađujete sa gradskim arhitektima i u

kojim gradovima nemate arhitekte? VUKOVIĆ: Jedan od motiva zbog kojih sam se opredijelio za ovaj posao jeste dosadašnja saradnja sa kolegama na svim pozicijama i svih starosnih dobi. Najveće zadovoljstvo mi je neposredni odnos, prijateljstvo i kolegijalnost. U karijeri nijesam imao neko negativno iskustvo, što me motiviše da u neposrednoj komunikaciji možemo, a rekao bih i moramo, da tražimo i nalazimo najbolja moguća rješenja. Upravo zato, iako poznajem puno gradskih arhitekata, organizovao sam odmah po stupanju na dužnost neformalan sastanak, gdje smo se svi bolje upoznali, razmijenili iskustva i dogovorili da taj sastanak postane redovna obaveza u sklopu naših radnih zadataka. Dogovorili smo da se ovi sastanci održavaju jednom u mjesecu. Zadnji je bio 26. decembra sa otvorenim pitanjima i postavljenim dnevnim redom. U Kotoru, Tuzima, Beranama, Andrijevici i Petnjici nije imenovan glavni gradski arhitekta. U tim gradovima, sa izuzetkom Kotora, nije previše izražena investiciona aktivnost, tako da se nadam da će u skorijem periodu svi uspjeti da riješe ovo važno pitanje. N. KOVAČEVIĆ

Kursna lista ona u odnosu na planiranu, kao rezultat niže realizacije skoro svih kategorija izdataka u okviru tekuće budžetske potrošnje - dodaje se u izvještaju. Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 212,1 milion, što je 24,7 odsto manje od planiranog. To u najvećem dijelu opredjeljuje intenzitet izvođenja radova na prioritetnoj dionici auto-puta. M.P.M.

USD

1.11470

JPY 120.54000 GBP

0.85115

CHF

1.08400

AUD

1.60310

CAD

1.44710

- Vjerujemo da će novi Zakon o radu adekvatnije odgovoriti zahtjevima savremenih uslova poslovanja, jer je praksa pokazala da je važeći bio zreo za izmjene – kazali su Pobjedi iz UPCG. Za zakone o lokalnim komunalnim i o administrativnim taksama tvrde da donose i značajnu novinu, jer predviđaju da je za usvajanje lokalnih odluka kojima se utvrđuj u p a ra f i s ka l n i n a m e t i potrebna prethodna saglasnost Vlade. Broj lokalnih komunalnih taksi smanjen sa 11 na tri, a određen je i zakonski maksimum iznosa lokalnih komunalnih taksi. Smanjene su 72 administrativne takse (11 odsto od ukupnog broja) i ukinuto 49 (sedam odsto). Predstavnici UPCG su poručili da će se i ove godine zalagati za rasterećenje poslodavaca, naročito za smanjenje troškova rada, za koje tvrde da su neopravdano visoki i navode da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji neoporezivi dio zarade. Podsjetili su da je u sklopu dogovora sa socijalnim partnerima, povećanje minimalne zarade pratilo i smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca od dva odsto. - Ovo smanjenje posmatramo kao pozitivan signal da Vlada razmišlja u pravcu nastavka

Zadovoljni što je odložena fiskalizacija U MBA smatraju da je važno što je odložena primjena Zakona o fiskalizaciji. - MBA i nije bila za donošenje ovog zakona u ovoj formi. Dobro je što je do odlaganja došlo, kako privredna društva ne bi imala problema pri njegovoj primjeni – kazali su predstavnici MBA.

One koji reinvestiraju, osloboditi plaćanja poreza na dobit U Privrednoj komori smatraju da pojedine privrednike treba osloboditi plaćanja poreza na dobit. - U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja

rasterećenja troškova rada– rekli su iz UPCG i naglasili da ove godine očekuju posvećeniju i efektivniju borbu protiv sive ekonomije. - Udio sive ekonomije u našem BDP-u je na alarmantno visokom nivou i kreće se između 30 i 40 odsto, što ga čini pet do šest puta većim nego u zemljama EU. Dok ne počnemo da ostvarujemo značajnije napretke u borbi protiv ove pojave, ne možemo govoriti ni o povoljnijem poslovnom ambijentu, značajnijem privrednom rastu i stvaranju novih radnih mjesta – poručeno je iz UPCG.

UPCG

PKCG

MBA

PKCG

poreza na dobit u slučaju reinvestiraja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa – kazali su iz PKCG, gdje očekuju da bi takvo rješenje obezbijedilo veću zaposlenost i više prihoda u budžetu.

Predstavnici Privredne komore smatraju da će se novim zakonom o privrednim društvima, koji je ušao u skupštinsku proceduru otkloniti brojne nedorečenosti i nejasnoće koje se tiču poslovanja. U PKCG nijesu u potpunosti zadovoljni novim Zakonom o radu, jer i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada. Poručuju da će insistirati na reformama koje će u većoj mjeri slijediti tržišnu logiku u regulisanju odnosa poslodavaca i zaposlenih i

na taj način, kako kažu, ubrzati dinamiku otvaranja novih radnih mjesta i podići konkurentnost privrede, uz poštovanje svih garantovanih i pripadajućih prava zaposlenih. U PKCG smatraju da je novom regulativom stvoren osnov za dalje unapređenje cjelokupne politike javnih nabavki, kroz uvođenje potpune elektronske komunikacije i povećanje transparentnosti.Zadovoljni su zakonima o lokalnimm i administrativnim taksama i poručuju da ove godine fokus treba da bude na poreskim propisima. - Treba uvesti nižu stop PDVa za pripremanje i usluživanje hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost – smatraju u PKCG i traže nižu stopu za hranu, koja je sastavni dio potrošačke korpe. Traže manji raspon poreskih stop a i p ovo l j n i j i p o re s k i tretman za proizvodne objekte, radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti.

MBA

Predstavnici Montenegro biznis alijanse su istakli važnost izmjena zakona o o radu, o javno -privatnom partnerstvu, o javnim nabavkama i o koncesijama, kao i činjenice da je u skupštinsku proceduru ušao novi zakon o privrednim društvima. - Nova regulativa bi trebalo da donese određene pozitivne efekte za ljude iz biznisa, koji opravdano imaju negativan stav prema pojedinim zakonskim rješenjima – rekli su iz MBA i istakli da je važno obezbijediti primjenu zakona i podzakonskih akata ,,jer u suprotnom kao i da nijesu donešeni“. Oni smatraju i da bi trebalo nastaviti zakonsku reformu. - Treba nastaviti zajedničke aktivnosti privatnog i javnog sektora, jer mi rezervni privatni sektor nemamo, zato vodimo računa o tome da postojećem obezbijedimo najbolje uslove za njegov razvoj – poručeno je iz MBA. S. POPOVIĆ

Društvo

Subota, 4. januar 2020.

Crnogorci osnovali novu organizaciju

Elektori će se boriti za prava crnogorske manjine u Srbiji PODGORICA – Crnogorci u Srbiji osnovali su novu organizaciju „Crnogorski elektori Srbije“ (CES), kako su saopštili, zbog toga što smatraju da Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine, kao ustavna institucija države Srbije, ne ispunjava ciljeve zbog kojih postoji. Organizacija je osnovana u Vrbasu, 28. decembra prošle godine, a osnivanje CES-a je podržalo više od 30 elektora. - CES će se programski zalagati za poboljšanje statusa crnogorske manjine u Srbiji, promovisati autentični crnogorski kulturni, jezički i vjerski indentitet, zaštitu ugleda države Crne Gore i, uopšteno, za aktivnije korišćenje prava koje pruža pravni sistem Republike Srbije – istaknuto je u saopštenju. Navode da naziv „Crnogorski elektori Srbije“ proističe „iz podrške za osnivanje i djelovanje, koju su, pored inicijativnog odbora, pružili 33 elektora, građana Srbije, kao učesnici u izbornim procesima za dva saziva Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine

u Republici Srbiji“. - Elektori su osobe kojima je minimum 45 pripadnika crnogorske nacionalne manjine, upisanih u poseban birački spisak, dalo pisanu i ovjerenu podršku. Upravo kroz aktivnosti CES-a oni će moći da ih predstavljaju na način zbog kojeg su zadobili njihovo povjerenje i zalagati se za njihova ustavna prava i uopšte bolji status crnogorske nacionalne zajednice u Republici Srbiji – ističe se u saopštenju. Naglašavaju da CES nije organizacija zasnovana na okupljanju postojećih nacionalnih i zavičajnih udruženja, niti će se njegove aktivnosti preklapati sa njihovom djetnošću i uticati na bilo koji način na ono što je bila njihova djelatnost do sada. - Njegova djelatnost će biti u sferi opšteg položaja crnogorske manjine u Srbije, zaštite identiteta i ostalih pitanja. To, takođe, podrazumijeva da će djelovati u duhu saradnje i kooperativnosti sa svim postojećim organizacijama i pojedincima, već prisutnim u javnosti, koji dijele iste nazore – piše u saopštenju. K. K.

Akcija Avio-helikopterske jedinice MUP-a

Dvije bebe čiji su životi bili ugroženi prevezli u KCCG PODGORICA - Pripadnici Avio-helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih polsova transportovali su prije dva dana dvije prijevremeno rođene bebe iz bolnice u Bijelom Polju. - Radi se o blizanačkoj trudnoći, a bebe su bile životno ugrožene - saopšteno je iz MUP-a. Iz bjelopoljske bolnice su pokušali da ih transportuju vozilom, ali zbog rizika koji je nosio dug put, procijenjeno je

da je jedini način da se transportuju helikopterom, pa su se obratili Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a. - Zahvaljujući brzoj reakciji pripadnika Avio-helikopterske jedinice, bebe su transportovane do Kliničkog centra Crne Gore i danas su stabilnom stanju - piše u saopštenju. Uz bebe su bili anesteziolog dr Kenan Erović, dr Ismihana Erović i medicinska tehničarka Jelena Veličković. K. J.

Akcija Službe zaštite na Skadarskom jezeru

Dvojica krivolovaca kažnjeni prekršajno PODGORICA - Nadzornici Službe zaštite Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ u saradnji sa policijom zatekli su 2. januara u rejonu Zatica dvije osobe u nelegalnom izlovu ribe. Služa zaštite oduzela je čamac i vanbrodski motor i ostala sredstva namijenjena za nelegalni izlov ribe, a Inspekcija za slatkovodno ribarstvo prekršajnim nalogom izrekla im je novčane kazne u visini od 500, odnosno 1.500 eura. - Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore uspostavilo je Kol centar kako bi omogućili savjesnim građa-

nima da se na efikasan način postupa po prijavama za nelagne aktivnosti u ovom zaštićenom prirodnom dobru. Građani putem poziva na broj telefona 067/000-825 mogu tokom 24 časa prijaviti sve uočene nelegalne aktivnosti – piše u saopštenju. Iz Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ apeluju na sve da se odgovorno odnose prema vrijednostima ovog zaštićenog područja i ističu da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utiče na očuvanje ukupnog biodiverziteta. Pozivaju građane da im budu podrška u zaštiti Jezera od krivolovaca. N. K.

ANALIZA: Najava posjete predsjednika Srbije sjeveru Crne Gore već je produbila podjele u Srpskoj pravoslavnoj crkvi

Vučićev dolazak – uvod u raskol u SPC Sve je jasno, Amfilohije radi za Mila - zavapili su Informer, Kurir, Alo, Telegraf…

PODGORICA - Posjeta Aleksandra Vučića nalaganju badnjaka u Crnoj Gori, u Beranama ili u Pljevljima, učinila bi jasno vidljivim sukobe struja, a mogla bi da označi i početak raskola unutar Srpske pravoslavne crkve, sa jasnim pozicioniranjem Mitropolije crnogorsko-primorske na čelu sa mitropoliom Amfilohijem kao nekom vrstom izražene ,,crnogorske frakcije“. Iako je Vučić za najavljenu posjetu dobio blagoslov patrijarha Irineja, ta je ideja prvo tajno sabotirana, potom i javno kritikovana od Mitropolije crnogorsko-primorske, mitropolita Amfilohija i njemu bliskih ljudi poput rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića. - Vučić neka dođe kao državnik u posjetu državi. Ozbiljno, višednevno, planski i najavljeno. Vjerski praznici nijesu prilika za to. Pogotovo ne u situaciji kada se borimo za prava Crkve, a ne bilo koje nacije ili etničke grupe - rekao je Perović za Dan, što je u medijima bliskim beogradskoj patrijaršiji protumačeno kao otvorena neposlušnost jer nije poslušan blagoslov patrijarha. Korak dalje otišao je i portal blizak samom vrhu SPC i patrijarhu Irineju vidovdan.org koji je juče objavio informaciju da je Amfilohije čak odbio susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Crnoj Gori na Badnji dan. Prema tvrdnja-

ma tog portala, Vučić je predložio mitropolitu Amfilohiju da se sretnu u Manastiru Morača, gdje bi na Božić zajedno ložili badnjak, ali je mitropolit Amfilohije to, kako se tvrdi, odbio. Ta informacija nije demantovana niti od strane Vučića niti od MCP ali je indikativno da je nakon objave te informacije pet tabloida pod kontrolom vrha vlasti u Srbiji grubo napalo Amfilohija. - Sve je jasno, Amfilohije radi za Mila, zavapili su Informer, Kurir, Alo, Telegraf… Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče u izjavi za beogradske medije javno potvrdio namjeru da dođe u Crnu Goru ali je konačnu odluku ipak odgodio za 36 sati. Kao potencijalna odredišta Vučića pominju se Berane ili, vjerovatnije, Pljevlja gdje je središte mileševke eparhije SPC. Upravo bi posjeta Vučića Pljevljima bila potencijalno opasna po jedinstvo u SPC budući da bi narušila odnose u Crnoj Gori, odnosno Episkopskom savjetu Crne Gore kojeg čine Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije budimljansko-nikšićka, zahumsko-hercegovačka i mileševska. - I pored jasnih razlika kada je u pitanju način borbe protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Amfilohije i Joanikije su uspijevali da nađu mjeru zajedničkog djelovanja. Dolazak Vučića u jednu od eparhija SPC u Crnoj Gori, bez prethodnog dogovora sa vrhom SPC u Cr-

noj Gori, vjerovatno bi značio i početak kraja jedinstva tog dijela srpske crkve - tvrdi izvor Pobjede. Opet, izvori Pobjede bliski crkvenim krugovima ukazuju da bi jasno odbijanje Mitropolije crnogorsko-primorske da posluša blagoslov patrijarha Irineja bilo otvoreno kršenje crkvenih pravila. - Prekršen bi bio Ustav Srpske pravoslavne crkve, a Mitropolija, kao jedna od eparhija SPC, se maltene ponaša kao nezavisna crkva - rekao je izvor Pobjede. Sukob Amfilohija i Irineja aktuelan je već nekoliko godina a u javnosti je prvi put pomenut kada se mitropolit MCP javno usprotivio odluci SPC da se Vučiću dodijeli najveće crkveno odlikovanje. Sukob je nastavljen i kad je patrijarh Irinej otvoreno pogazio savjet Amfilohija da poslanici DF-a ne prisustvuju raspravi već je dao svoj blagoslov ,,otporu srpskog naroda u Crnoj Gori“, čime je praktično dao ,,zeleno svijetlo“ za divljanje poslanika Fronta u crnogorskom paralementu. Da li će Aleksandar Vučić zaista doći u Crnu Goru za Božić, još je prekriveno velom tajne. Izvjesno je, međutim, da je srpski predsjednik već prouzrokovao posljedice unutar Srpske pravoslavne crkve, a teško je očekivati da će, ako i dođe u, recimo, Pljevlja, izazvati političko podrhtavanje tla u Crnoj Gori. Nenad ZEČEVIĆ

Društvo

Subota, 4. januar 2020.

Episkopski savjet danas kod Irineja PODGORICA - Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori danas će se u Beogradu sastati sa patrijarhom srpskim Irinejom, potvrđeno je Pobjedi nezvanično u Srpskoj crkvi. Episkopski savjet čine: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop mileševski Atanasije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije. Sastanak se organizuje na poziv Irineja, a povod su, prema nezvaničnim informacijama, poruke koje su stigle iz Mitropolije crnogorsko-primorske na čijem je čelu Amfilohije, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne treba da dolazi u Crnu Goru na loženje badnjaka 6. januara, što je i sam najavio kao mogućnost. Nakon sastanka koji su održali kod Crkve Svetog Đorđa u Podgorici u četvrtak veče, iz Episkopskog savjeta juče su saopštili da „snažno hrišćansko, svetosavsko i narodno jedinstvo u Crnoj Gori pokazuje čvrstu riješenost crkve i njenih vjernika da ne dozvoli politizaciju ovog pitanja sa bilo koje strane“. - Veoma je važno da tako i ostane i da se nikako ne dopusti da iko instrumentalizuje crkvu za bilo kakve političke ili ideološke interese – saopštili su oni. Istakli su „da su dostojanstvene i molitvene litije najbolji vid evanđelskog otpora nepravdi koja je zadesila crkvu od strane crnogorskih vlasti“. - Unaprijed se ograđujemo od svih mogućih incidenata, koje bi neko mogao iscenirati ovih dana oko Badnjeg dana i Božića, a o čemu do nas dopiru pouzdana obavještenja, čiji bi cilj bio kompromitacija hrišćanskog mirnog otpora širom Crne Gore. Crkva ne poziva niti će pozivati na nasilje bilo kakve vrste, ali će pokazati odlučnost u odbrani svojih svetinja i vječnog ljudskog dostojanstva – saopštili su oni. Crkva, kako su naglasili, nastavlja pravnu borbu i osnovali su međunarodni ekspertski tim „čiji je mandat da, u saradnji sa domaćim pravnim timom, koji se već godinama bavi ovim zakonom, zastupa interese crkve na teritoriji Crne Gore pred relevantnim međunarodnim institucijama“. U Crnoj Gori i sinoć su organizovane protestne šetnje u Podgorici, Plužinama, Mojkovcu, Baru, Kotoru, Žabljaku, Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Herceg Novom, Nikšiću... Protestnu šetnju u Podgorici predvodio je mitropolit Amfilohije. On je sinoć poručio da su litije koje organizuju „litije mira i duhovnog radovanja“. - Narod nije samo 41 poslanik. Nije vlast da muči narod, nego da ga nadahnjuje i upućuje pravim putevima. Hramovi su božija svojina. Kažu nema danas više čudesa, gledajući vas šta je to nego čudo - kazao je Amfilohije. K. K.

Amfilohije sinoć ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori

Novi njemački zakon mnogi u Crnoj Gori vide kao šansu za zaposlenje

Posao zanatlijama sa diplomom siguran PODGORICA – Balkanske zemlje, pa i Crna Gora, suočiće se sa odlivom radne snage u Njemačku od 1. marta kada u ovoj zemlji na snagu stupa novi zakon o useljevanju stručne radne snage, koji je liberalan i šansa je za sve iz država koje nijesu u Evropskoj uniji da dođu do posla.

Novim zakonom u Njemačkoj olakšava se sprovođenje administrativnih procedura i ukida, do sada potrebna, saglasnost Biroa za zapošljavanje. Zakon se ne odnosi samo na balkanske zemlje, već i na sve ostale zemlje svijeta – kazao je Miloš Bukilić

Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj, prema dostupnim podacima, je 1,4 miliona, a Dojče vele prenosi da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati šest miliona radnika. Iz njemačke ambasade u Podgorici kazali su Pobjedi da se novim zakonom izjednačavaju uslovi za zapošljavanje za domaće i strane radnike. Član Savjeta za saradnju Crne Gore sa iseljenicima - dijasporom Miloš Bukilić za Pobjedu je kazao da postoji veliko interesovanje za odlazak u Njemačku kako ljudi sa diplomama zanata, odnosno srednjoškolski kadar, tako i onih sa fakultetskim obrazovanjem.

Uslovi

Naš sagovornik objašnjava da novi zakon olakšava proceduru dolaska u Njemačku, olakšava sprovođenje administrativnih procedura i ukida saglasnost Biroa za zapošljavanje. - Zakon se ne odnosi samo na balkanske zemlje. Time se stvara veća konkurencija nego što je bila do sada. Poznavanje jezika zavisi od posla koji se obavlja. Do sada je bilo potrebno imati A2 nivo, a za neka zanimanja je dovoljan i A1 nivo. Potrebno znanje na nivou B1 je neophodno za zanimanja medicinske struke. U novom zakonu se samo navodi da je potrebno ,,dovoljno znanje“, a precizan nivo poznavanja jezika će se utvrditi podzakonskim aktom za pojedinačna zanimanja. Biće potrebna potvrda o poznavanju jezika prilikom izdavanja vize – kazao je Bukilić. Nova mogućnost koju nudi zakon je i da se od 1. marta u Njemačkoj može boraviti šest mjeseci zbog traženja posla, učenja zanata, dolaska na studije, prevođenja diplome i slično. - Kategorija stanovništva starijih od 45 godina mora imati platu višu od 3.700 eura bruto ili dokazati da će dio penzije dobiti iz zemlje odakle dolazi, kako bi ukupna penzija iznosila makar koliko i socijalno davanje u Njemačkoj, koje iznosi otprilike 800 eura i time dokazao da ne bi bio na teretu države – precizira Bukilić. Studenti će morati da imaju dokaz ko ih finansira ili na računu deponovan potrebni novac. Zakon predviđa da zaposleni radi 48 mjeseci bez prekida radnog staža i plaća porez, a nakon isteka tog perioda može dobiti stalnu radnu dozvolu. - Pitanja spajanja porodice će vjerovatno biti regulisana podzakonskim aktom. Do sada je supružnik morao da poznaje jezik na nivou A1 – objašnjava naš sagovornik. Priznavanje diploma za na primjer zanatska zanimanja, objašnjava Bukilić, ide relativno brzo preko Privredne komore. - Za zanimanja sa većim stepe-

Informatičari najbolje plaćeni, medicinari najviše traženi Što se tiče pojedinačnih zanimanja, na primjer informatičari su veoma plaćeni i to zanimanje je traženo, a velika je potražnja, kaže Miloš Bukilić, i za zanimanja medicinske struke. - Ti poslovi i dalje su dobro plaćeni, iako znatno manje u odnosu na prethodne godine. Primjera radi, bruto godišnja plata za informatičara sada je 47.000 do 48.000 eura godišnje, što je smanjeno sa više od 90.000 koliko je bila ranije - rekao je Bukilić.

nom diplome priznanje ide preko ovlašćenih institucija, specijalizovanih za određena zanimanja. Po novom Zakonu dobar dio posla oko priznavanja diplome može da odradi poslodavac – naglašava Bukilić. Pobjedi su iz njemačke ambasade u Podgorici kazali da Zakonom o useljavanju stručne radne snage Njemačka stvara mogućnost za zapošljavanje građana iz država van Evropske unije, prvenstveno za kvalifikovanu stručnu radnu snagu.

KvalifiKacija

- Stručnim radnicima mora prvo biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu. Zakon o useljavalju stručne radne snage će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u

Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu. Između ostalog, biće omogućeno useljavanje kvalifikovane stručne radne snage. Pod stručnim licem podrazumijeva se osoba sa najmanje dvije godine stručne spreme, koja je u Njemačkoj prepoznata kao ekvivalentna. Ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Ukida se takozvani ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar – objasnili su iz Ambasade. Naglašavaju da ako postoji konkretna ponuda za posao i kvalifikacija priznata od njemačke institucije, kvalifikovani radnici iz svih sektora mogu se doseliti. - Uvodi se mogućnost da struč-

Atestirane firme Jedan od načina zaštite odliva stanovništva u Njemačku je, kako objašnjava naš sagovornik Miloš Bukilić, uvođenje atestiranih firmi kako bi se omogućilo crnogorskim državljanima da, radeći za domaće kompanije u inostranstvu, zarade bez iseljavanja. - Time bi se unaprijedio materijalni status, spriječilo iseljavanje i omogućilo sticanje znanja i vještina koje bi koristili za privredni razvoj Crne Gore. Dodatno, to bi obezbijedilo izvoz usluge i unošenje novca u Crnu Goru. Iseljavanje nije dobro za Crnu Goru kako zbog odliva radno sposobnog stanovništva, tako i zbog slabljenja privrednog razvoja, u krajnjem i ugrožavanja biološkog opstanka nacije – smatra Bukilić. Takav model osmišljen je u Savjetu za saradnju sa iseljenicima - dijasporom Vlade Crne Gore, u kojem su i tri predstavnika Njemačke, koji su inicirali uvođenje tog sistema u aktivnosti Strategije saradnje sa dijasporom - iseljenicima.

njaci sa kvalifikovanom stručnom spremom (a ne samo kao do sada za diplomirane visokoškolce), uz odobrenu vizu, dođu u Njemačku sa odgovarajućim znanjem njemačkog jezika i obezbijeđenim novčanim sredstvima za život za najviše šest mjeseci, kako bi pronašli posao - kazali su iz Ambasade. Mladi ispod 25 godina, sa dobrim poznavanjem njemačkog jezika (B2) i pravom na pristup visokoškolskoj ustanovi ili diplomom njemačke škole u inostranstvu, kako su objasnili, mogu aplicirati za vizu do šest mjeseci, kako bi pronašli mjesto za koje bi se obučavali. - Stručnom radnom snagom ubuduće će se smatrati osobe sa visokom stručnom spremom, kao i osobe sa kvalifikovanom stručnom spremom. Kao stručna radna snaga možete raditi na poslovima za koje ste osposobljeni. Preduslov za obje grupe je priznavanje kvalifikacije koje se radi u svakom pojedinačnom slučaju. Za priznavanje kvalifikacije zaduženi su nadležni organi u Njemačkoj. Minimalni preduslov za priznavanje je da stručno obrazovanje mora da traje najmanje dvije godine – kažu iz Ambasade. Da bi se olakšala procedura, kako su dodali, biće osnovan centralni servisni centar za inostranu stručnu radnu snagu koja traži priznavanje svoje stručne spreme, koji će savjetovati i pomagati podnosioce zahtjeva u postupku priznavanja. N. KovaČEviĆ

Društvo / Hronika

Subota, 4. januar 2020.

Profesor Instituta za etničke studije u Ljubljani

Žagar: Finalnih rješenja za pitanje identiteta nema U Sloveniji je aktuelno pitanje, ne toliko odnosa manjina, to je više-manje sređeno pitanje i manjine su prihvaćene kao činjenica, već se pojavljuje problem migracija i migranata. Tu se već vidi da je velika mjera netrpeljivosti - rekao je za Pobjedu profesor dr Mitja Žagar ljudi sa Balkana, uključujući i omladinu iz Crne Gore, naš sagovornik navodi da se to dešava i u Sloveniji, kao i u svim zemljama svijeta. - Odlaze ljudi iz Slovenije, kao što odlaze iz svih zemalja u svijetu. Neki su, recimo, otišli iz SADa zbog toga što nijesu zadovoljni sa Trampom i njegovom administracijom – rekao je on.

OdRžIvI RAzvOJ

Mitja Žagar

PODGORICA – Pitanje identiteta nikada ne može biti riješeno. To je proces, stalno se razvija, mijenja i stalno se sukobljava na neki način sa prisutnošću različitih identiteta u pojedinim zajednicama - rekao je za Pobjedu profesor na Institutu za etničke studije u Ljubljani dr Mitja Žagar. On je nedavno bio gost na Univerzitetu Crne Gore, gdje je govorio na okruglom stolu ,,Dijaspora, identitet i migracije – mogućnosti i izazovi“, a u razgovoru za naše novine kaže da na polju identiteta nema konačnog, finalnog rješenja.

MULTIKULTURALIzAM

- Kad god se pokušavaju finalna rješenja dolazimo do rezultata kao što su bili za vrijeme nacizma i fašizma i oni su sigurno nepoželjni. Zbog toga ono što treba stvoriti jeste neku zajednicu, prostor unutar koga se mogu različiti identiteti ispoljavati, susrijetati međusobno, dolaziti u međusobnu inetrakciju i tražiti zajedničke interese, zajednička rješenja koja im omogućava suživot i saradnju – istakao je on. Precizirajući o kakvom modelu je riječ, Žagar kaže da u tom smislu postoje različiti pogledi. - U politici i ideologiji nekako su najčešće bili prisutni modeli multikulturalizma i interkulturalizma. Više volim da govorim o multikulturalizmu i interkulturalizmu kao jednom malom segmentu uređivanja i upravljanja različitostima u

društvu koji se ne bave samo sa etničkim dimenzijama tih različitosti, već se bave svim društveno relevatnim dimenzijama različitosti koje postoje u društvu. Normalno, religijski, etnički, identitetski su dio tih dimenzija – naveo je on. Kaže da Slovenija još nije uspjela da riješi pitanje identiteta. - Slovenija to rješava, sa time se suočava i ima isto tako velikih problema kao i sve druge zajednice. U Sloveniji postoje različiti pogledi. Na primjer, sada je aktuleno pitanje ne toliko odnosa manjina, to je više-manje sređino pitanje i manjine su prihvaćene kao činjenica, već se sada pojavljuje problem migracija i migranata. Tu se već vidi da je velika mjera netrpeljivosti i velika mjera neshvatanja same dinamike razvoja ljudske vrste kao takve, koja je uvijek kroz istoriju migrirala i koja je baš na taj način došla na sve kontitnenete – rekao je on. Bitno je, dodaje Žagar, u ovoj priči ,,da pokušavamo stvoriti neku inkluzivnu percepciju društva i inkluzivnu politiku koja će biti sposobna da uključi sve pojedince i sve različite zajednice“. - Gdje treba voditi računa o tome da i oni koji žive u određenoj sredini i oni koji dolaze su u interakciji i jedni drugi se moraju promijeniti, moraju se, u stvari, mijenjati da bi bili kompatibilniji. Ono što je bitno kao osnov za to su zajednički interesi i neka vizija budućeg razvoja i budućeg suživota u tom društvu – kazao je on. Komentarišući pitanje odlaska

Kaže da je riječ o normalnoj pojavi, jer su ljudi uvijek odlazili gdje misle da im je bolji život. - Često onda kada stignu tamo utvrde da ni tamo nije idealno, pa se neki, čak, i vraćaju – kaže on. A ono što je, ističe on, bitno u društvima, pogotovo, u onima gdje se suočavamo sa problemima starenja stanovništva jeste ,,da pokušamo napraviti jedan mentalni preskok“. Treba, pojašnjava Žagar, sačiniti novi koncept koji bi razmatrao dva vida budućeg razvoja. - Prvi je održivi razvoj i tu je bitno da se vidi koje su djelatnosti koje ne štete okolini, ne štete društvu kao takvom i koliki je otprilike obim stanovištva koji te djelatnosti može da održava u jednoj određenoj sredini - rekao je on, dodajući da je idealno za razvoj društva da se omogući proizvodnja hrane na distanci od 200 kilometara od mjesta života. Drugo što je važno, dodaje profesor, jeste da treba taj razvoj usmjeravati tako da uključuje sve pojedince, sve zajednice koje se tamo nalaze. - Ono što je tu bitno i sa čime se mogu na neki način malo smanjiti nekontrolisani migracioni procesi koji mogu, ponekad, uticati negativno, jer njihov rezultat može biti depopulacija određenih teritorija, jeste razvoj u tim teritorijama, odnosno razvoj u tim državama. Kada bude jednom perspektiva života za pojedince, pogotovo mlade, u nekoj sredini pozitivna onda će se pritisak na iseljavanje smanjiti. Postaće atraktivna i za druge da dolaze i tada ćemo doći do onoga što je idealno, a to je neka cirkulacija, neki krug ljudi koji su prihvaćeni u svim sredinama i koji se mogu uklopiti u sve sredine – zaključio je Žagar. N. ĐURĐEvAC

Uhapšen Nikšićanin

Za napad na sveštenika prekršajni postupak PODGORICA - Policija u Nikšiću podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikšićanina U. K. (67) zbog napada na sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kako je saopšteno, U. K. se na teret stavlja prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru – fizički napad, kao i prekršaj iz istog zakona - vrijeđanje drugog na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom, ili na drugi

način, a po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. - U. K. je ove prekršaje počinio na štetu M. V. (38) iz Nikšića koji je svešteno lice, te se nakon izvršenja istih udaljio sa lica mjesta – naveli su oni. Kažu da je o ovom događaju upoznat nadležni tužilac koji se izjasnio da u radnjama prijavljenog nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. U. K. je uhapšen i uz zahtjev

za pokretanje prekršajnog postupka će biti sproveden nadležnom sudu. Prosrpski mediji su objavili da je juče oko podne napadnut sveštenik Mirko Vukotić, ispred Gradske kapele na Trgu Šaka Petrovića. Navode da je U. K. sveštenika udario pesnicom u glavu i vrijeđao vjernike i SPC u gradskom parku i to ničim izazvan, dok je prolazio pored Vukotića i još dvojice sveštenika SPC. N. Đ.

Razgovor sa načelnikom Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje

Za tri godine zap skoro devet tona

PODGORICA - Crnogorska policija je u posljednje tri godine zaplijenila skoro devet tona različitih vrsta droga. Najviše je oduzeto marihuane, zatim heroina, kokaina, hašiša, ulja hašiša i ekstazija. Krijumčari su najčešće narkotike krili u bankinama vozila, gumama i rezervnim točkovima, saopštio je u razgovoru za Pobjedu načelnik Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga Milutin Popović.

On je istakao da su za tri godine u Sektoru kriminalističke policije - Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga, inspektori radili na 48 predmeta koristeći mjere tajnog nadzora koje su im pomogle u tim opsežnim i kompleksnim istragama.

KLJUČNE ISTRAGE

- To su predmeti koji su bili pokrenuti protiv organizovanih kriminalnih grupa. Od toga - 36 predmeta rađeno je na nacionalnom i 12 na međunarodnom nivou u saradnji sa partnerskim službama iz regiona Evrope i svijeta – kazao je Popović. Kako je dodao, u godini koja je za nama, realizovano je sedam predmeta koji su vođeni protiv organizovanih kriminalnih grupa. Dokazi koji su prikupljeni omogućili su da budu raskrinkane osobe koje su bile uključene u švercu narkotika. Govoreći o prodaji narkotika među maloljetnicima Popović je naglasio da najveću pažnju posvećuju tom problemu. - U posljednje tri godine 21 maloljetna osoba je procesuirana po ovom osnovu. Za našu državu to nije mali broj, ali svakako i nije nešto što bi se moglo tretirati kao trend.

SPREMNI SMO DA SE IZBORIMO SA KRIMINALNIM GRUPAMA: Popović

- Od ovih predmeta, jedan je rađen na međunarodnom, a šest na nacionalnom nivou – dodao je Popović, naglašavajući da imaju dobru saradnju sa partnerskim službama iz regiona i svijeta. Podsjetio je i da je Odsjek na čijem je čelu u posljednje tri godine bio uključen u bitne istrage koje su realizovane sa partnerskim službama iz svijeta, i koje su rezultirale najve-

ćim zapljenama. - Nekoliko predmeta smo radili sa agencijom DEA, sa partnerskim službama iz Italije, Španije, Portugala, Njemačke i Australije - kazao je Popović. Kako je istakao, u svim ovim slučajevima, crnogorska policija je dala izuzetan doprinos a neke istrage je i pokrenuo Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga. - Radili smo na predmetima

Dvadeset jedan maloljetnik prodavao narkotike To su pojedinačni slučajevi i mali je broj maloljetnika koji su došli u tu fazu da posegnu za švercom narkotika. Policija je svojim djelovanjem dala veliki doprinos tome da broj maloljetnika koji su po ovom

osnovu procesuirani nije još veći. Sa školama sarađujemo na više načina, a u njihovim dvorištima je prisutan i policajac. Kao prevenciju održavamo i radionice i prezenatcije – dodao je Popović.

Potraga za Vukom Pajovićem iz Spuža

Šaković i Novaković pušteni nakon saslušanja

PODGORICA – Marko Šaković i Slobo Novaković iz Podgorice, koji su uhapšeni u četvrtak veče ispred Kliničkog centra Crne Gore, pušteni su nakon saslušanja – potvrđeno je Pobjedi. Policija intenzivno traga za Vukom Pajovićem iz Spuža.

Šakoviću i Novakoviću su lisice stavljene kada su inspektori pronašli odbačeni pištolj za koji se sumnja da je pripadao

Pajoviću koji je pobjegao. Šaković, Novaković i Pajović krenuli u posjetu prijatelju Bobanu Vuksanoviću, koji se nalazi u bolnici zbog povreda koje su mu nanijete u tuči koja se dogodila u srijedu veče u ,,Velder pabu“ u centru grada. Šaković, Novaković, Pajović i Vuksanović su poznati istražiteljima kao bliski škaljarskom klanu. Pajović se teretio za pokušaja ubistva Bobana Lakovića u decembru 2014. godine. C. H.

Pajović

Tokom novogodišnjih praznika dogodilo se 39 saobraćajnih udesa

Četiri osobe teško povrijeđene, 16 lakše PODGORICA - U Crnoj Gori se tokom novogodišnjih praznika dogodilo 39 saobraćajnih udesa, u kojima su četiri osobe teško, a 16 je lakše povrijeđeno, saopšteno je iz Uprave policije. - I pored brojnih apela, upozorenja i najava pojačanih kon-

trola učesnika usaobraćaju, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola (više od jednog promila alkhola u krvi), tokom prethodna tri dana, saobraćajna policija je, u skladu sa zakonom lišila slobode i zadržala 43 vozača – piše u saopštenju.

Saobraćajna policija će i u narednim danima, kroz pojačano prisustvo i mobilnost na najfrekventnijim saobraćajnicama i kritičnim dionicama puta, nastojati da preventivnim i represivnim aktivnostima doprinese nesmetanom i bezbjednom odbijanju saobraćaja. C. H.

Hronika

Subota, 4. januar 2020.

zloupotreba droga Milutinom Popovićem Vatrena stihija uništila porodičnu kuću u Ulici Petra Šobajića na Marezi

Uhapšene 942 osobe Crnogorska policija je u posljednje tri godine podnijela 2.228 prekršajnih prijava protiv 2.482 osobe zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotreba droga. Uhapšene su 942 osobe od čega - 825 zbog počinjenog krivičnog djela u vezi sa opojnim drogama, a 117 osoba zbog počinjenog prekršaja. Oduzeto je 15.926 komada sintetičkih droga i 1.647 komada raznih vrsta tableta koje sadrže psihoaktovne supstance.

uz pomoć partnerskih službi i na taj način došli do veoma dobrih rezultata, stekli veliko povjerenje i ugled, što je izuzetno značajano za naš rad koji se u prvome zasniva na ovim vrijednostima koje moraju postojati da bi sa drugim službama ušli u realizaciju razmjene podataka - pojasnio je Popović.

ENORMNE ZAPLJENE

Popović je ukazao i na to da je Odsjek na čijem je čelu imao više akcija na međunarodnom i nacionalnom nivou ali da je najznačajnija ,,Remus“ u kojoj su oduzeli 20 tona hašiša i uhapsili 11 crnogorskih državljana. Ovaj predmet je realizovan zajedno sa australijskom policijom sa kojom su saradnja i komunikacija bile na visokom nivou. - Mjere tajnog nadzora koje se koriste u nekim predmetima su posljednja alatka koju koristi-

mo kada na bilo koji drugi način nijesmo u prilici da dokažemo djelo. Tada preko nadležnog tužilaštva iniciramo izdavanje naredbe za primjenu ovih mjera – dodao je Popović. Naš sagovornik poručuje da je crnogorska policija spremna da se izbori sa kriminalnim grupama koje krijumčare narkotike na lokalnom ali i na međunarodnom nivou. On je naveo i da je Sektor kriminalističke policije u koordinaciji sa jedinicama u centrima bezbjednosti postigao dobre rezultate. - Taj trend ćemo nastaviti i ubuduće, svjesni da ne možemo eliminisati ovu pojavu, ali odlučni i sigurni da ćemo to svesti na najmanju moguću mjeru i nećemo dozvoliti nijednom narko dileru da se nesmetano bavi ovim nezakonitim radnjama, odnosno daćemo sve od sebe da svakog od njih smjestimo tamo gdje mu je mjesto, a to je iza rešetaka u našim kazneno popravnim domovima – zaključio je šef Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga. M. LAZAREVIĆ

KOTOR: Sudija za istrage saslušao osumnjičenog za razbojništvo

Arbenu pritvor jer je napao ženu i pokušao da joj otme torbu KOTOR - Sudija za istragu kotorskog Osnovnog suda Špiro Pavićević odredio je pritvor do 30 dana albanskom državljaninu Zali Arbenu (30) koji je prekjuče u Budvi napao nožem turistkinju iz Srbije - potvrdio je Pavićević Pobjedi. Arben je nakon saslušanja u kotorskom sudu sproveden u Istražni zatvor u Spuž. Kotorsko tužilaštvo ga tereti za krivično djelo razbojništvo.

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Sedamdesetogodišnji M. L. je stradao dok su dvije osobe povrijeđene u požaru koji je juče ujutro izbio u porodičnoj kući u Ulici Petra Šobajića na Marezi. - Usljed požara u kući stradao je M. L, dok su dvije osobe zadobile povrede. Naložena je obdukcija tijela preminulog saopšteno je iz policije. Iz Službe zaštite i spašavanja glavnog grada Podgorica kazali su da im je policija juče u 6.33 časova dojavila da je došlo do požara na Marezi. - Na mjesta događaja upućeno je pet ekipa. Vatrogasci su zatekli požar na stambenom objektu u odmakloj fazi. Kasnijom pretragom ustanovljeno da je jedna osoba stradala – kazali su iz Službe zaštite i spašavanja glavnog grada. Požar je lokalizovan u 7.12 časova. B. R.

Utvrđuju uzrok požara u kojem je stradala jedna osoba

Provjerava se imovina optuženih za pokušaj šverca 56 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“

Finansijska istraga protiv Stupara, Rovčanina, Radenovića, Osmajića...

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo pokrenulo je finansijsku istragu protiv Nikšićanina Dejana Rovčanina i srpskog državljanina Vladimira Račića koji slove za organizatore kriminalne grupe koja je sredinom aprila pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina na školskom brodu ,,Jadran“ iz Tivta u Tursku.

Osim Rovčanina i Račića koji su u bjekstvu, na spisku za provjeru imovine nalaze se i imena Vojina Stupara, podoficira Vojske Crne Gore Duška Radenovića i Tivćanina Radomira Osmajića. Specijalno tužilašto pokrenulo je finansijsku istragu protiv ove grupe da bi provjerilo da li je imovina koju posjeduju srazmjerna njihovim zakonitim prihodima. U narednih nekoliko mjeseci, provjeravaće se dokumentacija vezana za pokretnu i nepokretnu imovinu osoba koje su pod istragom. Predmet provjera biće nekretnine, vozila, registrovano oružje, razne dragocjenosti kao i uplate na bankovnim računima fizičkih i pravnih lica povezanih sa ovom petočlanom grupom. Optužnica koju je Specijalno tužilaštvo podiglo protiv ove petočlane grupe potvrđena je prije mjesec u podgoričkom Višem sudu. Podsjećamo, brod ,,Jadran“ je 19. aprila u podne trebalo da krene na planirano krstarenje prema Istanbulu, ali nije isplovio jer je crnogorska vojna policija tog jutra zaplijenila skrivenu drogu i spriječila dalje krijumčarenje.

Prema stavu Specijalnog tužilaštva prikupljeni dokazi ukazuju da su Rovčanin i Račić tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović i Tivćanin Radomir Osmajić, ali i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika. Njihov zadatak je bio da na školski brod ,,Jadran“ sakriju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku.

stvom kako da ga upotrebljava. Račić je u narednom periodu preko kriptovanog telefona saopštio da će za transport pripremiti 55 kilograma kokaina. Kulić je objasnio i kako je obavljeno preuzimanje droge navodeći da mu je u tome pomogao Radenović koji je za taj posao pozajmio auto. Drogu koju je dovezla nepoznata osoba „golfom 7“ bez registarskih tablica njih dvojica su preuzeli na parkingu ispred jednog tivatskog lokala. Kokain spakovan u rance dovezli su do školskog broda ,,Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu broda, ispod svog kreveta a dio u vojničke ormariće. Kulić je u istrazi kazao da Osmajić nije bio upoznat za unos droge na brod ,,Jadran“.

SVJEdOK SARAdNIK

Kulić je kao svjedok saradnik ispričao da je krajem februara ili početkom marta u Nikšiću slučajno sreo Rovčanina i pitao ga ,,ima li neki posao da se odradi“ a potom starog druga informisao da će u aprilu školskim brodom ,,Jadran“ iz Tivta ploviti za Pirej a potom za Istanbul. Kulić je istražiteljima ispričao da je Rovčanina znao od ranije kao i da je povezan sa nekim kriminalnim strukturama. Nakon što se ponudio da ,,odradi posao“, Rovčanin je Kuliću saopštio da će ,,vidjeti za nekoliko dana i javiti mu“. Na četvrtom od pet sastanaka Kulić je sa Rovčaninom i Račićem dogovorio da će za prenos kokaina i heroina koji bude ukrcan na brod ,,Jadran“ dobiti 800 eura. Plan je bio da se kokain sa broda ,,Jadran“ izbaci u Korintski zaliv. Na posljednjem, petom sastanku koji je održan u Podgorici, Kulić je od Rovčanina i Račića dobio kriptovani telefon sa uput-

ZAdužENJA

Dr MIJATOVIĆ

plijenjeno a narkotika

Jedna osoba stradala u požaru, dvije povrijeđene

Incident se dogodio u ulici Mainski put u zgradi kod Garden kafea, oko 17.30 sati, kada je Arben napao ženu sa namjerom da joj otme torbu. On je tiristkinju prvo udarao po glavi i tijelu, a potom prislonio nož ispod grla. U trenutku dok se ona otimala i pokušavala da se odbrani, naišli su prolaznici, koji su pritekli u pomoć, savladali napadača i pozvali policiju, nakon čega je uhapšen. Iv. K.

OPTUŽEN DA JE BIO DIO KRIMINALNE GRUPE: Radenović

Radenović, Osmajić i Stupar osnovano su sumnjivi da su postali članovi kriminalne organizacije koju su tokom 2018. godine u Crnoj Gori, Turskoj i drugim državama organizovali Račić i Rovčanin. Svi članovi, prema navodima Tužilaštva, imali su unaprijed određene zadatke i ulogu. Organizatori su, kako se osnovano tvrdi, davali uputstva, obezbjeđivali novac i vozila za izvršenje krivičnih djela, kriptovane telefone, oružje, drogu, municiju... Tužilaštvo smatra da je Radenovićeva uloga bila da postupa po naredbi i uputstvima članova kriminalne organizacije, preuzima kokain i unosi ga na školski brod ,,Jadran“, te i da ga nakon uplovljavanja u luke Turske preda drugim članovima kriminlane organizacije i od njih preuzima istu količinu heroina. Osmajić se tereti da je preuzimao kokain radi dalje prodaje na teritoriji Tivta, pakovao ga u aluminijske folije i predavao ga na čuvanje članovima kriminalne organizacije. Stupar je, prema tvrdnjama istražitelja, postupao po naredbi organizatora – obezbjeđivao i čuvao vatreno oružje i municiju, pripremao i pakovao kokain u rance. Osmajić, Radenović i Stupar su u pritvoru, dok su za Račićem i Rovčaninom raspisane crvene potjernice. Rovčanin i Račić imaju dosje i osuđivani su zbog šverca droge. Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Šarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina. Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji „Zelena milja“. Njega terete da je bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Prvostepenom presudom osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama. Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca. B. R.

Crnom Gorom

Subota, 4. januar 2020.

PRIMJERI: Osnovna škola ,,Blažo Jokov Orlandić“ u Baru

Dobrobit djece u prvom planu

BAR - Članovi Školskog odbora Osnovne škole ,,Blažo Jokov Orlandić“, predvođeni predsjednikom Draganom Radulovićem krajem 2018. godine procijenili su da je nužno poboljšati uslove u kojima se odvija nastava u centralnoj gradskoj školi. Ideju i inicijativu podržali su Ministarstvo prosvjete i brojni barski privrednici, te je ova uspješna škola završila 2019. godinu sa renoviranom fiskulturnom salom, uređenim vanjskim terenima za bavljenje sportom i fizičkom aktivnošću, a okončana je i prva faza radova na zamjeni bravarije. - Već u februaru završeni su radovi na rekonstrukciji fiskulturne sale i adaptacija prostorije za boravak učenika prvog razreda. Za oba projekta sredstva u iznosu od oko 30.000 eura obezbijedilo je Ministarstvo prosvjete. Srećni smo što značaj projekata, kojim je cilj prvenstveno dobrobit djece, prepoznaje i lokalna zajednica pa ne izostaje ni podrška uspješnih barskih privrednika koji su zdušno podržali naše prijedloge – istakao je direktor OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“ Mustafa Peročević.

STOLARIJA

Po završetku te investicije, odlučeno je da prioritet bude zamjena dotrajale stolarije. Posjetu resornog ministra Damira Šehovića, koji je školu obišao povodom otvaranja renovirane fiskulturne sale, iskoristili su da ukažu na ozbiljnu problematiku dotrajale infrastukture i neophodnost što skorijeg renoviranja učionica i pratećih sadržaja, te nabavke nove opreme i nastavnih sredstava u skladu sa zahtjevima savremenog obrazovnog procesa. - Prva faza zamjene dotrajale i postavljanje PVC stolarije, vrijednosti oko 30.000 eura je završena. Izvođač radova bila je firma ,,Fero stil“. Zahvalnost dugujemo Ministarstvu prosvjete i privrednicima iz Bara.

PO NAJSAVREMENIJIM STANDARDIMA: Novi košarkaški teren

Ponosni na kolektiv

Mustafa Peročević

Uključeni i bivši učenici Posebno zadovoljstvo, kako ističu iz uprave škole, je što u projektima koji se organizuju u ovoj obrazovnoj ustanovi učestvuju bivši učenici, sada uspješni ljekari, biznismeni, sportisti… - Javljaju nam se sa željom da podrže aktivnosti, jer su ponosni na školu koju su pohađali i nastavnike koji su im prenosili znanje. Tako je Milica Orlandić, rođaka narodnog heroja po kome škola nosi ime, zaposlena na univerzitetu u Norveškoj, izrazila želju da formira fondaciju koja će pružiti podršku (nastavna sredstva, literaturu, organizovati predavanja) za talentovane učenike i njihove mentore – kazao je direktor OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“.

Realizacija druge faze, za koju je takođe potrebno obezbijediti 30.000 eura, planiramo za 2020. godinu. Značajan udio u ovom poslu imaju kompanije ,,A3 tim“, ,,E-plus“, privrednik Hajriz Brčvak, ,,Alegra Montenegro“, Rotari klub, ,,Fero stil“ i firma ,,Galdi“ koja je donirala nekoliko betonskih klupa koje se nalaze u dvorištu škole i kante za otpad, ukupne vrijednosti 1.000 eura - navodi Peročević. Dobru saradnju imaju i sa gradskim preduzećem Komunalne djelatnosti koje redovno održava zelene površine oko objekta, a početkom školske godine su poklonili nekoliko dekorativnih stabala.

SARADNJA

Škola se, ističe Peročević, može pohvaliti i odličnim odnosom i saradnjom i sa Savjetom roditelja i članovima Školskog

odbora, pri čemu posebno ističe entuzijazam predsjednika Dragana Radulovića. - Srećni smo i što smo početkom oktobra napravili još jedan značajan iskorak u infrastrukturnom uređenju - otvoren je košarkaški teren koji se nalazi u neposrednoj blizini škole, uređen po najsvremenijim standardima. Više puta smo pokretali inicijativu da se taj izuzetno dobar prostor koji je dugi niz godina bio zapušten, napokon namjenski iskoristi. Najveći problem u realizaciji i ove ideje bio je materijalne prirode, ali smo i ovdje dobili podršku Ministarstva prosvjete – kazao je Peročević. Ispoštovana je, kako objašnjava, zakonska procedura objavljen je javni oglas na koji se javilo više zainteresovanih. Teren je sređen, adaptiran i izdat u zakup, pa je korist za školu i finansijske prirode. Komi-

sija je izabrala najpovoljnijeg ponuđača, firmu ,,Monte glou“ (čiji su vlasnici Marko Dabanović i Sergej Perić) kojoj je prostor izdat u zakup u trajanju od pet godina. Taj projekat je koštao oko 30.000 eura. - Sada imamo dva prostora u funkciji sporta, zdravih stilova života, stvoreni su idealni uslovi za odvijanje nastave fizičkog vaspitanja, slobodne aktivnosti, takmičenja. Osim toga, otvoreni teren u dvorištu škole je odličan i za održavanje drugih vidova takmičenja i manifestacija, jer raspolaže i sa 60 sjedišta na tribinama zadovoljan je Peročević, koji napominje da učenici teren mogu da koriste od sedam do 17 časova. Ova obrazovna ustanova imala je u oktobru značajnu donaciju barskog Rotari kluba koji je poklonio vrijedna nastavna sredstva - šest projektora i šest ma-

gičnih tabli. U školi koja raspolaže sa 23 učionice, sada 16 imaju projektore. Na poboljšanju nastavnog procesa i uslova u kojima osnovci borave, urađeno je dosta. Ipak, da bi OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“ ispunila standarde, potrebna su dodatna ulaganja. Ideja, kao ni volje, ne fali. Uz razumijevanje Ministarstva prosvjete i uspješnih Barana, realno je očekivati da će u skorije vrijeme biti dograđene makar dvije učionice od planiranih četiri, što bi donekle rasteretilo najbrojnija odjeljenja, nastavnicima olakšalo posao, a djeci usvajanje znanja. Svi su jednoglasni da u ostvarivanju dobrih rezultata, značajnu ulogu igra i ambijent. U planu je i obnova kompjuterske opreme i osavremenjavanje informatičkog kabineta. Škola raspolaže sa 18 kompju-

Direktor škole je posebno ponosan na svoj kolektiv. Ističe da se nastava odvija na visoko profesionalnom nivou, da stručnost dolazi do izražaja kako u razrednoj, tako i u predmetnoj nastavi, te da su odnosi među kolegama izvanredni. Škola ima velike obrazovne potencijale, a uz ulaganja u infrastrukturu, otvaraju se brojne mogućnosti da ih još bolje iskoriste. - Interesovanje roditelja koji žele da njihovo dijete obrazovanje otpočne upravo u ovoj školi je svake godine u porastu. U školi imamo 1.113 učenika, raspoređenih u 41 odjeljenje (23 odjeljenja razredne i 18 odjeljenja predmetne nastave). Iako su odjeljenja prebukirana, iskusni i posvećeni nastavni kadar nastoji da to ne utiče na kvalitet nastave - kaže direktor škole.

tera, čime ne zadovoljava standard neophodn za kvalitetno odvijanje nastave iz informatike. Jedan od prioriteta je i rekonstrukcija fasade zgrade. Vjera KnežeVIĆ-VučIĆeVIĆ

Danilovgrad: Manifestacija nevladine fondacije ,,Želim ti proljeće“

Veselo pored Zete

DANILOVGRAD - Veselo je bilo na platou pored mosta iznad Zete, gdje je nevladina fondacija ,,Želim ti proljeće“ organizovala zabavni program za djecu ,,Igre mogu da počnu“. Na interaktivnom igralištu mališani su se zabavljali uz muziku i animatore koji su im pomogli da savladaju postavljene zadatke.

Prema riječima predsjednice fondacije Rajke Bečanović, namjera im je bila da se u program uključi što veći broj djece, kako bi barem neko vrijeme proveli na otvorenom i na interaktvnom igralištu pokazali svoje znanje i vještine. - Manifestaciji su prethodile

prezentacije na kojima su se mališani upoznali o pravilima igre, tako da su se ovdje vrlo dobro snašli. Zato su svi nagrađeni poklonima koje fondacija obezbjeđuje putem raznih donacija - kazala je Bečanović. Ona je kazala da su za ove praznične dane raznim ustanovama i organizacijama podijelili 150 novogodišnjih poklon paketića namijenjenih mladima sa invaliditetom. - Posjetili smo NVU Rastimo zajedno, Dnevni centar za djecu i odrasla lica sa invaliditetom, odjeljenje Specijalne škole ,,1. jun“, poklon paketiće dobili su i članovi naše fondacije, kao i dvadesetoro djece iz samohranih porodica - kazala

Pokloni iz Njemačke Fondacija ,,Želim ti proljeće“ uključena je i u projekat ,,Djeca pomažu djeci“ koji organizuje i finansira ADRA iz Njemačke, a implementira regionalni partner ADRA Crna Gora. - Djeca iz Njemačke sakupljaju odjeću, igračke, knjige, didaktički materijal, razne sportske i druge rekvizite, nakon čega se prikupljeni pokloni distribuiraju djeci širom Evrope sa ciljem da se pruži pomoć i obraduju mališani koji su u najvećoj potrebi ili dolaze iz socijalno ugroženih porodica. Novogodišnji praznici su pravo vrijeme da ih obradujemo kaže Bečanović.

je Bečanović, uz napomenu da je ovaj projekat finansirala opština Danilovgrad. Ona je naglasila i da su 81 slatki paketić dobili od humanitarne akcije ,,Srećko“, koju su u Dani-

lovgradu sprovele rukometašice Marija Jovanović, Sanela Knezović i Sonja Barjaktarović, a ostatak paketića su podrška građana njihovoj akciji ,,Naši snovi su u boji“. B. KADIĆ

ZABAVILI SE: Program za djecu ,,Igre mogu da počnu“

Crnom Gorom

Subota, 4. januar 2020.

Svečanost povodom Dana opštine Bijelo Polje

Godinu obilježili stabilnost i razvoj BIJELO POLJE - Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima na gradskom trgu i svečanom sjednicom Skupštine opštine svečano je obilježen 3. januar, Dan opštine.

Ispred Spomenika palim borcima predsjednik SO Abaz Dizdarević poručio je da je sloboda najveća vrijednost koju su nam preci ostavili. - Bijelo Polje i Crna Gora su u potpunosti uložili sebe, svoju egzistenciju i ljudski potencijal s ciljem da pomognu uništavanje fašizma. Naša država je platila veliku cijenu žrtvovanja za slobodu. Današnji datum, 3. januar, proslavljamo kao herojski čin protiv brutalne fašističke agresije. Želim da danas iskažemo duboki pijetet i zahvalimo svakom čovjeku koji je učestvovao u borbi koja je prijetila cjelokupnom opstanku ljudi na planeti. Zadatak nam je da uvijek čuvamo istinu o ovim svijetlim, nesebičnim primjerima žrtvovanja, da budemo na braniku ideala mira i slobode za koje su se oni, ne misleći o sebi samima, hrabro borili - kazao je Dizdarević. Predsjednik opštine Petar Smolović podsjetio je na hrabre borce Sedme crnogorske omladinske brigade,

Dobitnici nagrade ,,3. januar“

Najviša opštinska nagrada i priznanja

SVEČANO: Obilježavanje Dana opštine

koji su na današnji dan prije 75 godina oslobodili Bijelo Polje od fašističke okupacije. - Treći januar Bjelopoljkama i Bjelopoljcima nije dan koji je poklonjen ili darovan. Za taj dan, za slobodu i za bolje sjutra svoje živote dali su naši preci, učesnici Narodnooslobodilačke borbe, prkoseći tako fašističkom okupatoru i stvarajući put za pokoljenja

koja dolaze - istakao je Smolović. On je podsjetio i na dostignuća u godini za nama, odnosno na potrebu ,,da kao odgovorna vlast, položimo račune građanima koji su nas birali“. - Stabilnost i razvoj, ključne su riječi kojima se vlast u Bijelom Polju rukovodila u periodu između dva praznika. Kada kažem stabilnost, mislim

na finansijsku u opštinskoj kasi, gdje smo uspjeli da izmirimo sve obaveze iznutra i spolja, prema zaposlenima, državi i dobavljačima. Valorizacija planine Bjelasice i Đalovića pećine projekti su od državnog značaja, koji će, uvjeren sam, u potpunosti promijeniti sliku grada. Stavljanjem u funkciju ova dva projekata naš grad će posjeći-

Nagrada ,,3. januar“ uručena je poznatom humanisti i privredniku Hajrizu Brčvaku i kompaniji „Bemax“ iz Podgorice. Brčvak je priznanje dobio za dobročinstvo, filantropiju, brojne donacije za liječenje i pomoć đacima i školama u Bijelom Polju. Podgorički „Bemax“ nagradu je zaslužio za društveno odgovorno postupanje, pomoć u razvoju lokalne infrastukture i sporta. Hajriz Brčvak kazao je da ga priznanje dodatno obavezuje da nastavi sa humanitarnim radom, a novčani iznos nagrade je poklonio fondu ,,Hilal“ i organizaciji ,,Izvor života“ iz Nikšića. U ime kompanije „Bemax“ na priznanju je zahavalio Denis Krivošić, koji je istakao da će nagradu pokloniti školi ,,Dušan Korać“. Specijalne zahvalnice i plakete uručene su dr Hasibu Lukaču, Nikoli Rakonjcu, Milisavu Đuroviću i profesorici Zehri Balić, koji su ova opštinska priznanja zavrijedili svojim radom, trudom i ostvarenim rezultatima. Opština Bijelo Polje ove godinu nagradila je i najbolje studente, a to su bili Šućro Madžgalj (Medicinski fakultet u Beogradu), Aleksandar Grandov (Veterinarski fakultet u Beogradu), Ersin Spahić (Medicinski fakultet u Podgorici), Semra Husović (Filološki fakultet u Nikšiću), Vanja Bošković (Arhitektonski fakultet u Podgorici), Vuk Zeković (VATEL studije, Fakultet za turizam i kulturu UDG), Pekunika Šćekić (Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju), Seida Kučević (Muzička akademija na Cetinju) i Amar Sadiković (Fakultet političkih nauka u Podgorici).

vati više od 100.000 turista na godišnjem nivou, čime će se stvoriti uslovi za dalji razvoj

svih privrednih grana i otvaranja novih radnih mjesta rekao je Smolović. B. Č.

Najavljen 51. Praznik mimoze u Herceg Novom, trajaće od 14. februara do 14. marta

Bogat i sadržajan jednomjesečni program HERCEG NOVI - Praznik mimoze će početi 14. februara i trajati do 14. marta, a tokom četiri sedmice u Herceg Novom će nastupiti brojne regionalne muzičke zvijezde, biće organizovani maskenbali, fešte na otvorenom, kulturno-umjetnički i sportski programi. Program je koncipiran kroz četiri segmenta: „Mimoza za dobra stara vremena“, „Punom forcom, jer mimoza je“, „Ljubav u vrijeme mimoze“ i “Mimoza za sva vremena“. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare istaknuto je da za 51. izdanje jedne od najpoznatijih zimskih turističkih manifestacija na našim prostorima već postoji veliko interesovanje, te da se očekuje odlična posjećenost. Predsjednik opštine Stevan Katić je kazao da je organizacioni odbor odradio odličan posao i programski uklopio Praznik mimoze na način da se kroz četiri interesantna vikenda, odvijaju koncerti, maskenbali i pučke fešte.

- Trudili smo da, baš vikendima, kada i najveći broj turista može doći, program bude što sadržajniji. Ovo da bi naši hotelijeri i turistički radnici mogli da iskoriste Praznik mimoze kao uvod u ljetnu turistički sezonu, kako bi se pripremili i popunili kapacitete. Prema najavama turističkih radnika, već postoji veliko interesovanje, posebno za prvi vikend Praznika mimoze - kazao je Katić. Podsjetio je da je okvirni program 51. Praznika mimoze saopšten prije više od dva mjeseca i istakao da kampanja u regionu traje od tada, što smatra da će značajno doprinijeti dobroj posjećenosti. Nakon dugog niza godina, karavan Praznika mimoze će ove godine opet posjetiti i Mađarsku i Sjevernu Makedoniju. Potpredsjednik opštine i predsjednik Organizacionog odbora Praznika mimoze Miloš Konjević je rekao da će karavan Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i klovnova, najaviti 51. Praznik mimoze u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju.

Rekordi

REGIONALNA FEŠTA: Predstavljanje Praznika mimoze

Karavan kreće iz Beograda, gdje će 10. i 11. januara biti organizovana dva maskenbala na kojima će nastupiti Vlado Georgiev i Dragoljub Đuričić, proslavljen muzičari koji su rođeni Novljani, kao i novska

Od Lepe Brene do Željka Joksimovića Na otvaranju Praznika mimoze, 14. februara, nastupiće Lepa Brena, dan kasnije na Berbi mimoze Kaliopi, a festival će biti zatvoren koncertom Željka Joksimovića 14. marta.

Tokom 30 dana Novljane i goste će zabavljati: Goran Karan, Ana Štajdohar, Vlado Georgiev, Dejan Matić, Aco Pejović, Magla bend, OK bend.

klapa Stari kapetan. Uslijediće posjeta pobratimskom gradu Segedinu gdje će biti organizovan defile 12. januara, a dan kasnije karavan će stići i u Budimpeštu. U Nišu će karavan biti 24. januara, a iz tog grada će se uputiti u Skoplje i pobratimski Bitolj. Direktorica JUK „Herceg Fest“ Gordana Porobić-Krcunović je kazala da je muzički program raznovrstan i za sve ukuse. Posebno je naglasila gostovanje dvije predstave, „ Lepa Brena projekt“, BITEF

teatra (20. februara u 20 časova u Dvorani „Park“) i „ Ekvinocijo“ CNP-a (Dvorana „Park“, 12. marta u 20 časova). Planirane su i likovne izložbe Zimski likovni salon i Mali salon hercegnovskih galerija. Od 24. do 28. februara biće realizovan omladinski projekat bleh orkestara u partnerstvu opštine Herceg Novi, grada Lobeca iz Poljske i Babenhauzena iz Njemačke, a pod pokroviteljstvom Bavarske fondacije iz Babenhauzena. Planirani budžet ovogodišnjeg

Direktor TO Herceg Novi Pavle Obradović kazao je da je na osnovu prošlogodišnjeg iskustva donijeta odluka da programi budu koncentrisani na vikende, kako bi privukli turiste iz regiona. Tokom jubilarnog, 50. Praznika mimoze, kako je rekao, ostvareno je više od 35.000 noćenja više nego u istom periodu 2018. godine. Član Organizacionog odbora Praznika, Zoran Živković ocijenio je da je ukupan program Praznika mimoze sadržajan, kvalitetan i namijenjen svim ukusima. Tokom prvog vikenda, na Fešti od mimoze, ribe i vina, kako je rekao, očekuje se oko 15.000 gostiju.

Praznika mimoze je oko 200.000 eura. Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa. Ž. K.

Crnom Gorom

Subota, 4. januar 2020.

Juče u Nikšiću sahranjen Mijomir Vujačić

Otišao je čovjek koji je zadužio Šavnik i Crnu Goru

ŠAVNIK, NIKŠIĆ – U Nikšiću je juče sahranjen Mijomir Vujačić, predsjednik opštine Šavnik. U prisustvu velikog broja njegovih prijatelja i poslovnih saradnika, čovjeka koji je gotovo cijelog života bio na odgovornim funkcijama od inspektora rada do čelnog čovjeka Skupštine i lokalne uprave u poddurmitorskoj varošici, poslanika u crnogorskom parlamentu, do direktora Arhiva Srbije i Crne Gore, u ime porodice oprostio se Maksim Vujačić. U Nikšiću je, na saradnju s Vujačićem i njegovo životno djelo uspomene evociirao potpredsjednik opštine Šavnik Vlatko Vuković. On je istakao da je Vujačić cijeli svoj život posvetio razvoju

svog rodnog Šavnika, da je uvijek imao dobre ideje, veliko srce i razumijevanje za svakog svog sugrađanina i njihove probleme, te da su započeli brojne projekte zahvaljujući kojima će poddurmitorska varošica izrasti u lijep gradić. - Njegovim odlaskom ostali smo bez velike podrške, ali od Mija smo svi imali priliku da učimo. Uvijek je imao planove za razvoj Šavnika, razmijevanja i za one koji se sa njim ideološki nijesu biili saglasni. U Šavniku će ga se svako sa zadovoljstvom sjećati, jer sa njim je bilo privilegija sarađivati i razgovarati - rekao je Vuković. U Šavniku je prijepodne organizovana komemorativna sjednica na kojoj su o životu i djelu Mijomira Vujačića govorili bivši predsjednik op-

štine Velimir Perišić, u ime građana se oprostio Mirčeta Jelić, ali i aktuelni predsjednik Skupštine opštine Jugoslav Jakić. On je podsjetio da je Vujačić dužnost predsjednika šavničke opštine obavljao u pet mandata, da je teško nabrojati sve državno odgovorne funkcije na kojima je bio. - Odgovarao je na najbolji mogući način i najvećim izazovima, dostojansktveno i društveno odgovorno. Od Mija smo svi mogli učiti kako se voli Šavnik, kako se cijene naši sugrađani, kako se voli Crna Gora i kako se brane njeni budućnost i interesi. Porodica i svi prijatelji s ponosom će se sjećati Mijomira Vujačića kazao je Jakić. Mijomir Vujačić preminuo je u 63. godini. Ra. P.

Komemoracija u Šavniku

Traženje rješenje za poboljšanje kvaliteta vazduha u Pljevljima tokom zimskih mjeseci

Već teku pripreme za toplifikaciju grada Riječ je o projektu u kojem će učestvovati EPCG, Vlada i opština, a preduslov da se uđe u taj proces je ekološka rekonstrukcija termoelektrane. Iz termoelektrane će biti obezbijeđen toplotni izvor, kao i izgradnja primarnog toplovoda, vrijednog 2,5 miliona eura PLJEVLJA – Pljevlja su godinama u zimskom periodu jedan od najzagađenijih gradova u okruženju. Kao najveći uzročnik aerozagađenja prepoznato je nekoliko hiljada individualnih ložišta, pa je ocjena stručnjaka da je toplifikacija grada jedino rješenje. Riječ je o projektu u kojem će učestvovati EPCG, Vlada i opština, a preduslov da se uđe u taj proces je ekološka rekonstrukcija termoelektrane. Iz termoelektrane će, naime, biti obezbijeđen toplotni izvor, kao i izgradnja primarnog toplovoda, vrijednog 2,5 miliona eura, od izvora do Sportskog centra ,,Ada“. Potpredsjednik opštine

Mervan Avdović ističe da već preduzimaju korake na realizaciji projekta, odnosno da je forimirana radna grupa - operativni tim za implementaciju projekta daljinskog grijanja i smanjenja zagađenja vazduha u Pljevljima. Timom rukovodi predsjednik opštine, a u njemu su eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz opštine, Termoelektrane, Rudnika uglja i gradskog preduzeća Grijanje. - Raspisana su dva tendera. Prvi je za izbor stručnog konsultanta koji će imati zadatak da izvrši analizu postojeće prostorno- planske i projektne dokumentacije u vezi toplifikacije Pljevalja, zatim da odredi analizu konzuma u skladu sa

NAJZAGAĐENIJA U ZIMSKOM PERIODU: Pljevlja

trenutnim i planiranim potrebama za daljinsko grijanje i pripremi tendersku dokumentaciju za realizaciju projekta izgradnje primarnog (magistralnog) toplovoda od Termoelektrane do grada (SC ,,Ada“). Predračunska vrijednost je 50.000 eura, sa PDV i tender je otvoren do 9. januara – kazao je Avdović. On najavljuje da će se vrlo brzo krenuti i u pripremu tendera za projektovanje toplovoda. - Da li ćemo ići na odvojeno projektovanje i reviziju od izgradnje ili će biti po sistemu ,,ključ u ruke“, odnosno zajedno projektovanje i izvođenje, nijesmo još definisali. Drugi tender je za adaptaciju fasada i

Mervan Avdović

fasadnih otvora u cilju implementacije mjere energetske efikasnosti za zgrade koje se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici. Vrijednost tendera je 367.000 eura i otvoren je do 24. januara. Prethodno smo odradili studije energetskih pregleda zgrada. Naravno da će se efekat utopljavanja zgrada pokazati odmah u punom kapacitetu, jer će smanjenje toplotnog konzuma smanjiti sagorijevanje, a samim tim i zagađenje. O efektu termozaštite zgrada sa izvedenom toplifikacijom suvišno je govoriti. Ona tada ne da je potrebna, već je neophodna – kazao je potpredsjednik pljevaljske opštine. U nacrtu budžeta za 2020. godinu planirano je 240.000 eura za eksproprijaciju zemljišta za potrebe toplovoda. Subvencionirano je i oko 700 domaćinstava koja se griju na pelet, a akcija je planirana i budžetom i za narednu godinu. Avdović podsjeća da su Pljevlja grad koji se decenijama grijao na ugalj i drva, a u posljednjih nekoliko godina probija se i pelet kao ekološki prihvatljiv i OIE. - S obzirom na loše geografske karakteristike Pljevalja, činjenicu da je grad u kotlini, zatim na temperaturnu inverziju, du-

žinu sezone grijanja od 210 dana, nekoliko hiljada individualnih ložišta i nekoliko desetina većih ili manjih kotlarnica, kao i stari SDG iz Skerlićeve, jasno je da su neophodne ozbiljne promjene u termoenergetskom aspektu. Pritom ne mislim samo na tehniku, već moram da konstatujem da smo i u stručno- kadrovskom termoenergetskom smislu na slabim pozicijama. Nedostaje nam inžinjera energetike, a naročito termoenergetike, i to prihvatamo kao izazov – kaže Avdović. On napominje da je ideja o toplifikaciji Pljevalja iz Termoelektrane prisutna od same izgradnje tog objekta. - To smo imali na umu i pri usvajanju razvojno-planskih urbanističkih dokumenata, kao što su PUP opštine Pljevlja, DUP-ovi i Strategija razvoja opštine. Bio sam u mogućnosti da analiziram studije opravdanosti kogeneracijske toplifikacije u gradovima koji to već imaju. Sve studije govore da je toplifikacija iz TE višestruko korisna stvar. Proces toplifikacije je veoma složen i kompleksan i opština Pljevlja nema snage da tu aktivnost pokreće sama. U taj proces uključeni su Vlada, EPCG i opština Pljevlja. Sa Vladom i

Pozitivan efekat na čitavu zajednicu Potpredsjednik opštine ističe da bi toplifikacija grada imala pozitivan efekat na lokalnu zajednicu, isporučioca toplote, prirodnu sredinu, kao i za građane. - Za krajnjeg potrošača to znači da nema skladištenja goriva, nema opasnosti od ekspolozije ili gušenja ugljen-monoksidom, ugljen dioksidom, sumporom... nema potrebe za čišćenjem dimnjaka, nema opasnosti od loše izvedenog dimnjaka, curenja i samozapaljenja, nema prosipanja kanti sa pepelom... Tu je i stimulacija za smanjenje toplotnih gubitaka kroz sprovođenje mjera energetske efikasnosti, odnosno termofasada, prozora, termoventila... Postoji mogućnost centralne i lokalne regulacije zagrijavanja i potrošnje, zatim stalne kontrole potrošnje, tj. smanjenje računa za struju, a stvara se i mogućnost dobijanja tople sanitarne vode iz sistema daljinskog grijanja. Takođe, postoji mogućnost štednje i uvođenja sistema „plati koliko se troši“ kroz ugradnju kalorimetara, pa trošak grijanja može da se podijeli na 12 mjeseci... Ukratko riječ je o ugodnom, komfornom i odmjerenom grijanju – naglašava Avdović.

EPCG zajednički smo definisali koncept i strateške pravce djelovanja u smjeru toplifikacije Pljevalja i podijelili zaduženja i obaveze. Osnovni i rezervni izvor toplote će se realizovati u toku ekološke rekonstrukcije TE, izmjenjivačko-pumpna stanica će takođe biti rađena u sklopu ekološke rekonstrukcije, glavni toplovod, predračunske vrijednosti oko 2,5 miliona eura, finansiraće EPCG, uz koordinaciju sa opštinom – kazao je Avdović. A.S.

Svijet

Subota, 4. januar 2020.

U vazdušnom napadu SAD u Iraku ubijen komandant iranske Revolucionarne garde Kasim Sulejmani

Teheran prijeti odmazdom, svijet u strahu od zaoštravanja sukoba Zvanični Teheran već je najavio odmazdu i očekuje da će širom regiona „procvjetati drvo otpora“, kojeg je Sulejmani bio simbol, dok iranski predsjednik Hasan Rohani upozorava da će „mučeništvo Sulejmanija učiniti Iran odlučnijim da se odupre američkom ekspanzionizmu i da brani islamske vrijednosti“ TEHERAN - Sjedinjene Američke Države potvrdile su da je u napadu njihovih dronova u Bagdadu ubijen iranski general i komandant jedinica za specijalne operacije Kasim Sulejmani. Ovo ubistvo izazvalo je nove tenzije Vašingtona sa Teheranom, koji najavljuje „žestoku osvetu“. Nekoliko raketa ispaljenih na bagdadski aerodrom pogodilo je kolonu automobila na teretnom terminalu, u kome su se nalazili zvaničnici iranske Revolucionarne garde i proiranskog PMF-a. Iračka državna televizija javlja da je u eksplozijama stradalo najmanje pet osoba, među kojima su, osim generala Kasima Sulejmanija, i zamjenik ko-

Identifikovan po prstenu Komandant iranske Revolucionarne garde Kasim Sulejmani identifikovan je po prstenu na ruci, budući da je njegovo tijelo raznijeto u eksploziji, saopštio je neimenovani irački zvaničnik za AP. On je rekao da se napad dronom dogodio nedaleko od kargo zone aerodroma, pošto je Sulejmani izašao iz aviona i pridružio se Abu Mahdi el Muhandisu, komandantu proiranskih iračkih snaga PMF i drugima u kolima.

Automobil u kojem su bili predstavnici iranske Revolucionarne garde

mandanta proiranskog Pokreta za nacionalnu mobilizaciju Abu Mahdi el Muhandis, čije su pristalice nedavno pod opsadom držale meričku ambasadu u Bagdadu. Među žrtvama je, navodno, i Muhamed Rida, ključni operativac Pokreta za nacionalnu mobilizaciju. Pentagon je saopštio da je napad izveden dronovima po naređenju američkog predsjednika Donalda Trampa. - General Sulejmani i snage Ku-

SAD pozvale svoje državljane da odmah napuste Irak Zbog povećanih tenzija u regionu nakon ubistva iranskog generala Kasima Sulejmanija Stejt dipartment pozvao je američke državljane da odmah napuste Irak. Američkim državljanima je preporučeno i da ne prilaze Ambasadi SAD u Bagda-

du koja je prije nekoliko dana već bila meta napada demonstranata. - Zbog napada milicije koju podržava Iran na kompleks Ambasade SAD, svi konzularni poslovi su suspendovani - saopštio je Stejt dipartment.

Izraelska vojska u stanju povišene borbene gotovosti Izrael je juče stavio vojsku u stanje povišene pripravnosti, dok je premijer Benjamin Netanjahu prekinuo zvaničnu posjetu Grčkoj i vratio se u zemlju. Zbog napada u Bagdadu izraelske snage pojačale su mjere opreza i zatvorile skijalište Hermon na

području okupirane sirijske Golanske visoravni. Mjere bezbjednosti pojačane su i u većini izraelskih ambasada i diplomatskih predstavništava u svijetu, budući da se strahuje da bi mogli biti meta napada nakon ubistva Sulejmanija.

da odgovorne su za smrt stotine američkih i savezničkih vojnika i ranjavanje hiljade drugih - navodi se u saopštenju Pentagona. Kasim Sulejmani važio je za bliskog saradnika iranskog vjerskog vođe, ajatolaha Alija Hamneija i mogućeg budućeg iranskog lidera. Generala Sulejmanija Amerika već godinama smatra ključnim operativcem Teherana u Siriji, Iraku i Libanu, ali i čovjekom koji je sa ivice ponora izvukao režim sirijskog predsjednika Bašara al Asada u trenutku kada se njegova propast činila pitanjem trenutka. Njujorker je za generala Sulejmanija, svojevremeno, pisao da kontroliše čitav niz iranskih operacija po Bliskom istoku od Hezbolaha u Libanu, šiitskih milicija u Iraku do kurdskih snaga u Siriji. Sulejmani je bio jedna od najuticajnijih ličnosti u Iranu. Iako nije završio vojne škole neprijatelji su ga poštovali kao vrhunskog stratega. Bez religijskog obrazovanja za vrhovnog iranskog ajatolaha bio je „živi mučenik“ Islamske revolucije. Iranskoj revolucionarnoj gardi pridružio se nakon revolucije i borio se u iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988. godine. Zahvaljujući svom strateškom razmišljanju, harizmi i komandnim sposobnostima, 1998. godine imenovan je za šefa Kudi formacija koje djeluju izvan Irana kako bi proširile uticaj te zemlje i širile Islamsku revoluciju. Uprkos tome što je imao samo

Esmail Gani novi komandant Kuds jedinica Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei imenovao je juče brigadnog generala Esmaila Ganija za novog komandanta Kuds jedinica nakon ubistva Kasima Sulejmanija.

Esmail Gani bio je inače Sulejmanijev zamjenik. Hamnei je u saopštenju naveo da se program Kuds jedinica neće mijenjati u odnosu na vrijeme njego-

vog prethodnika. Gani je imenovan za zamjenika komandanta Kuds jedinica 1997. godine, kada je Sulejmani postao njen vrhovni zapovjednik.

Kasim Sulejmani

šest nedjelja vojne obuke, Sulejmani je smatran najuticajnijom osobom Revolucionarne garde, uticajnijim čak i od komandanta Mohameda Ali Džafarija. Kudi snage osnovane su tokom iransko-iračkog rata kao elitna jedinica. Cilj im je bio da pomognu Kurdima u njihovoj borbi protiv iračkog lidera Sadama Huseina, ali i da šire principe islamske revolucije u vrijeme kad nije bilo jasno da li će vojska ostati odana iranskom režimu. Sulejmani je kasnije započeo obuku snaga izvan Irana, poput Hezbolaha u Libanu, šiitskih snaga u Iraku, a rukovodio je i operacijama u Siriji, kao i izvođenjem napada protiv protivnika iranskog režima širom svijeta. Sulejmani je, takođe, povezivan i sa nekoliko napada i pokušaja napada na izraelske ciljeve širom svijeta, uključujući bombardovanje jevrejskog centra 1994. godine u Buenos Ajresu i napad na izraelski turistički autobus u bugarskom gradu Burgasu 2012. godine. Uprkos svojoj umiješanosti u napade na američke snage u Iraku, nakon američke invazije na Irak 2003. godine i njegove neskrivene nesimpatije prema SAD, Sulejmani je sarađivao sa Amerikancima pri izboru privremenog premijera u Iraku 2010. godine.

Na zahtjev SAD, Sulejmani je, takođe, naredio da Mahdijeva vojska, koju je predvodio separatistički irački šiit Muktada el Sadr, prestane da napada američke ciljeve u Bagdadu. Kada su SAD izvršile invaziju na Avganistan nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, iranski zvaničnici su, upravo po nalogu Sulejmanija, dali američkim predstavnicima mapu talibanskih baza za ciljanje u Avganistanu. Zbog uticaja Sulejmanija na događaje u bliskoistočnim i zalivskim zemljama teško da će njegovo ubistvo proći bez posljedica, pišu zapadni mediji. Zvanični Teheran već je najavio odmazdu i očekuje da će širom regiona „procvijetati drvo otpora“, čiji je Sulejmani bio simbol. - Sulejmanijev put se neće zaustaviti. Neumoljiva osveta čeka zločince čije su ruke umrljane njegovom krvlju, ali i krvlju drugih mučenika – naveo je iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei. I iranski predsjednik Hasan Rohani upozorava da će „mučeništvo Sulejmanija učiniti Iran odlučnijim da se odupre američkom ekspanzionizmu i da brani islamske vrijednosti“. Sulejmanijevo ubistvo juče su osudile Rusija, Turska, Francuska, Njemačka i Kina upozoravajući na porast tenzija na Bliskom istoku.

Zvanična Moskva saopštila je kako je ubistvo „avanturistički potez“ i uputila saučešće iranskom narodu. - Probudili smo se u opasnijem svijetu. Vojna eskalacija je uvijek opasna - saopštila je zamjenica ministra spoljnih poslova Francuske Ameli de Monšalin za RTL radio. Ona je upozorila i da nakon takvih akcija slijedi eskalacija, prenosi AP. Berlin je ocijenio da je situacija na Bliskom istoku dostigla „opasnu tačku eskalacije“ i da sukobi u regionu mogu da se riješe samo diplomatskim putem. Ministarstvo odbrane Njemačke saopštilo je da je njihovim vojnicima u Iraku naloženo da ne napuštaju svoje baze. Zvanični Peking je saopštio da se dosljedno protivi upotrebi sile u međunarodnim odnosima i pozvao sve strane na uzdržanost. - Kina poziva relevantne strane, naročito SAD, da ostanu mirne i pokažu uzdržanost kako bi se izbjegla dalja eskalacija tenzija - rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Dženg Šuang, dodajući da se mir i stabilnost u regionu moraju očuvati, prenosi Rojters. I Turska smatra da će američka vojna akcija povećati nestabilnost i nesigurnost u regionu. U saopštenju turskog MSP-a ističe se duboka zabrinutost zbog rastućih tenzija između Sjedinjenih Država i Irana uz ocjenu da će pretvaranje Iraka u područje sukoba naškoditi miru i stabilnosti u regionu. Uprkos tome, Iranski šef diplomatije Muhamed Džavad Zarif ubistvo Sulejmanija nazvao je suludim potezom koji vodi pogoršanju situacije u regionu. - Amerika je počinila akt međunarodnog terorizma. Ciljan je i ubijen general Sulejmani, vođa snaga koje vode najefikasniju borbu protiv Islamske države, El Nusra fronta i Al Kaide. Amerika snosi odgovornost za sve posljedice svog odmetničkog avanturizma zaprijetio je Zarif. Zbog ubistva generala Sulejmanija iranski vrhovni lider, ajatolah Ali Hamnei proglasio je trodnevu žalost. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Subota, 4. januar 2020.

FOTO: www.bOkanews.me

Ministarstvo kulture i Unesko radiće na novom projektu u oblasti pro PODGORICA - Ministarstvo kulture i Unesko utrošiće 82.000 eura za realizaciju projekta „Jačanje upravljanja, promocije i održivog korišćenja kulturne baštine za razvoj u Crnoj Gori“. Najviše novca, tj. 68.000 eura, biće isplaćeno iz budžeta crnogorskog Ministarstva, dok će Unesko potrošiti 14.000 eura.

Hor pjevačkog društva „Jedinstvo“

Božićni koncert večeras u Kotoru KOTOR - Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo - Kotor 1839“. u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ biće održan večeras u 18 sati u Crkvi Svetog Nikole. Nastupiće dječji, omladinski i mješoviti hor. Organizator manifestacije je NVU Karampana, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj opština Kotor. R. K.

U pripremi dokumentarac o čuvenom jugoslovenskom scenografu

Džoni Dep u filmu o Miljenu Kljakoviću

Ovaj projekat, čije je detalje razmatrala Vlada na posljednjoj sjednici u decembru, ima cilj da unaprijedi politike i strategije koje se bave upravljanjem kulturnom baštinom sa aspekta održivog razvoja i korišćenja kulturne baštine. Projekat podrazumijeva tri faze: 1) izradu strategije razvoja kulturne baštine za period 2020-2025; 2) izradu nacionalne strategije zaštite i održivog korištenja kulturne baštine; 3) pregled institucionalnog okvira i kapaciteta državnih organa i javnih ustanova nadležnih za zaštitu i upravljanje kulturunom baštinom. Za prve dvije faze Ministarstvo će utrošiti po 15.000 eura (ukupno 30.000), dok će Unesko utrošiti po 4.000 eura (ukupno 8.000). Treća faza Ministarstvo će koštati

Za održivo koriš baštine 82.000 e Projekat predstavlja zajedničku obavezu Vlade Crne Gore i Uneska da rade na ostvarenju ciljeva održivog razvoja do 2030. godine 38.000 eura, a Unesko će morati da plati 6.000.

OBAVEZA

Projekat predstavlja zajedničku obavezu Vlade Crne Gore i Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (Unesko) da rade na ostvarenju ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Ta vrsta razvoja usmjerena je na jačanje napora Vla-

Zgrada Ministarstva kulture na Cetinju

de, a posebno Ministarstva kulture, na unapređenju i promovisanju kulturne baštine kao sredstva za razvoj, a u

isto vrijeme i na valorizaciju kulture i kulturne baštine u odnosu na Agendu za održivi razvoj. Stvaranjem okruženja

Otkloniti pravne i institucionalne probleme U dokumentu se konstatuje da pravni i institucionalni okvir za upravljanje kulturnom baštinom u Crnoj Gori uopšteno pruža dovoljne mehanizme za njeno očuvanje. Međutim, ističe se da su nedavne misije Uneska u Crnoj Gori ukazale na pravne i institucionalne nedostatke, što dalje utiče i na održivo korišćenje kulturne baštine. U skladu s navedenim, u okviru ovog projekta, planiran je

razvoj metodologije za procjenu pravnog okvira i kapaciteta uprave i institucija koje se bave upravljanjem kulturnom baštinom; priprema izvještaja u kojem se identifikuju nedostaci u pravnom okviru i kapacitetima uprave i institucija koje se bave upravljanjem kulturnom baštinom; izrada cjelokupnog programa razvoja kapaciteta, za otklanjanje identifikovanih nedostataka;

sprovođenje konkretnih aktivnosti razvoja kapaciteta kojima je cilj unapređenje sistema upravljanja baštinom i zakonodavstvo u oblasti kulture, kulturne baštine u međunarodnim okvirima, inventarizacija kulturne baštine, propisa u oblasti prostornog planiranja i urbane rehabilitacije i ekonomske obnove, odnosno ekonomike dobara kulturne baštine i mogućnosti finansiranja.

Nakon šest decenija otvorena kolekcija ljubavnih pisama Tomasa Sternsa Elio

Intimni mozaik koji je

Džoni Dep i Miljen Kljaković Kreka

BEOGRAD – Snimanje dugometražnog dokumentarnog filma „Kreka“ o Miljenu Kljakoviću Kreki, jednom od najboljih jugoslovenskih i svjetskih scenografa, u režiji Strahinje Savića i produkciji Centar filma, biće završeno tokom januara na lokacijama u Los Anđelesu. Kako prenosi Blic, u filmu će biti obuhvaćena i svjedočanstva Džonija Depa, reditelja Berija Lebvinsona, Mađida Mađidija, Brajana Helgelanda, direktora fotografije Vitorija Storara, producenta Metija Lešbema, kao i Emira Kusturice, Slobodana Šijana, Gorana Paskaljevića, Gorana Markovića i Srđana Karanovića. - Kreka je velika ličnost, privatno i profesionalno, pa film o njemu mora da oslikava grandioznost i monumentalnost njegove umjetničke zamisli. Praviti film o umjetniku je veliki rediteljski izazov. Zasad mogu da kažem da će to prevashodno biti montažni kolaž filmova, bogatog arhiva, ali i dragocjenog materijala koji smo snimali. Veliki broj poznatih i afirmisanih imena govore o Kreki, ali to nije sve... Jedna od osnova filma je i pitoreskno Krekino hodočašće prema Meki i Medini, scenografijama koje nijesu porušene i još uvijek postoje, stvarni-

je od stvarnosti - izjavio je reditelj Strahinja Savić, a prenosi Filmski centar Srbije. Kreka je dobitnik i ovogodišnje nagrade „Aleksandar Lifka“ Festivala evropskog filma Palić, a tom prilikom je naveo da je sve svoje želje, na neki način, ispunio. - Radio sam dosta ozbiljne filmove i velike scenografije. Uvijek priželjkujem velike dekore i prije svega scenografije, filmove i tekstove o vremenu kojeg više nema. Te filmove najviše volim da radim i nadam se da ću ubuduće samo njih raditi - istakao je Kljaković. Internacionalnu slavu stekao je ostvarenjem „Delikatesna radnja“, dok je u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji ostavio veliki trag scenografijama u filmovima „Specijalno vaspitanje“, „Miris poljskog cveća“, „Sok od šljiva“, „Dom za vešanje“, „Andergraund“, „Varljivo leto ‘68“... Među mnogobrojnim nagradama koje je dobio su Zlatna arena Festivala u Puli, francuska filmska nagrada Cezar, Evropska filmska nagrada za scenografiju u filmu „Delikatesna radnja“, a bio je nominovan i za prestižnu nagradu za TV stvaralaštvo Emi - za scenografiju TV filma „Raspućin“. Premijera filma „Kreka“ je planirana za jesen 2020. godine. R. K.

PRINSTON - Ljubavna pisma koja je pjesnik Tomas Sterns Eliot napisao koleginici, naučnici Emili Hejl objavljena su nakon što su 60 godina bila zapečaćena u knjižari na američkom univerzitetu Prinston. Riječ je o 1.131 pismu koje je knjižara dobila od Hejl kao donaciju 1956. godine, pod uslovom da se otvore tek nakon što prođe barem 50 godina od njene ili Eliotove smrti. Kako piše T-portal, prepiska se odvijala od 1930. do 1957. godine i stručnjaci za Eliotovo djelo se nadaju da će rasvijetliti do sada nepoznate dimenzije odnosa slavnog pjesnika i njegove koleginice, za koju se već ranije smatralo da nije samo bila bliska prijateljica, nego i pjesnikova muza. Očekuje se da će njihova pisma ponuditi uvid u intimnije detalje o Eliotovom životu i djelu. Pisma su na raspolaganju studentima, istraživačima i naučnicima u knjižari univerziteta Prinston od četvrtka.

DUBOK ODNOS

- Mislim da je to možda književni događaj decenije. To je dio njegove karijere koji nedostaje i zasigurno najznačajnije otkriće o velikom pjesniku 20. vijeka - izjavio je za Gardijan Entoni Kuda, univerzitetski profesor, stručnjak za djelo T.S. Eliota i direktor međunarodne ljetnje škole „T.S. Eliot“.

Tomas Sterns Eliot i Emili Hejl

Hejl i Eliot upoznali su se 1912. godine kad je ona pohađala koledž Smit, a on je bio na Harvardu. Često su se dopisivali i nakon što je on odselio u Englesku, a Hejl ostala u SAD-u gdje je predavala književnost i dramu na univerzitetu. On je preminuo 1965. godine, a ona u septembru 1969. Na dan njene smrti 2019. pisma su se napokon smjela otvoriti i učiniti dostupnima javnosti. Osim pisama, Hejlina donacija uključuje fotografije, isječke, te kratku bilješku koju je napisala o svojoj vezi s Eliotom, javili su iz knjižare. Kolekcija je prvi put otvorena nakon godišnjice Hejlinog rođendana u

septembru 2019. zbog katalogizacije i obrade. Arhivistkinja knjižare univerziteta Prinston Kloi Pfendler kazala je da su pisma još bila u originalnim omotima u kojima ih je Hejl čuvala. Biografi slavnog pjesnika tvrde da je Eliot naredio da se Hejlina pisma spale. - Njihov je odnos morao biti nevjerojatno važan i njihovo dopisivanje moralo je biti izuzetno intimno ako je on bio toliko zabrinut zbog moguće objave – kazao je Kuda. Eliot je rođen 1888. godine u St. Luisu u Misuriju. Rano je stekao slavu kao pjesnik. Prva pjesma iz njegove zbirke „Če-

tiri kvarteta“, „Burnt Norton“, prema riječima naučnice Frensis Dikej, bavi se propuštenim prilikama i onim što se moglo dogoditi s njegovom muzom. Pjesma je dobila ime po kući u Engleskoj koju je Eliot posjetio s Hejl 1934. godine. - Čini se da je njegov odnos s njom bio dubok i značajan - rekla je Dikej. Ona je kazala i da se pjesnik duboko sramio svog braka s prvom suprugom Vivijen Hejgvud s kojom je bio u vezi više od 15 godina, pa bi pisma mogla otkriti koliko su on i Hejl bili bliski i jesu li njih dvoje ikad razmišljali o braku. - Eliot se počeo dopisivati in-

Kultura

Subota, 4. januar 2020.

omocije i zaštite našeg nasljeđa

šćenje eura

za održivi razvoj korišćenjem kulturne baštine kao sredstva za razvoj, kako se navodi u dokumentu, obezbjediće se benefiti za društveno-ekonomski razvoj zemlje, kroz razvoj politike i strateških dokumenata, a u skladu sa prioritetima Vlade. To će biti ostvareno i kroz jačanje kapaciteta državnih organa i javnih ustanova koje se bave kulturnom baštinom, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita bogatog kulturnog nasljeđa. - Činjenica je da je kulturna baština jedno od važnijih ekonomskih resursa Crne Gore.

Takođe, na prostoru Crne Gore postoje četiri dobra svjetske baštine, što pozitivno utiče na potencijal države i donosi značajne ekonomske i socijalne koristi posebno lokalnim zajednicama – navodi se u dokumentu koji je razmatrala Vlada na posljednjoj sjednici.

OPŠTI NEDOSTATAK

Međutim, u dokumentu se navodi i opšti nedostatak sistematskog pristupa razvoju strategija i politika koje bi omogućile potpuno korišćenje bogate kulturne baštine. Zato se ističe da poteškoće u upravljanju kulturnom baštinom, kao i niz prepreka i izazova sa kojima se suočava sistem kulturne baštine u Crnoj Gori dovode do potrebe izrade predloženih strategija. Njihov cilj je da se podrži održivi ekonomski razvoj zemlje i lokalnih zajednica, kao i da unaprijedi ostvarenje Agende za održivi razvoj, posebno ciljeva održivog razvoja. - Pored toga, predmetna dokumenta će pružiti vrijedne informacije i procjenu situacije, otkriti probleme, utvrditi viziju, ciljeve i mjere za implementaciju aktivnosti i definisati Akcioni plan i smjernice za njegovu implementaciju. Takođe, strategije će doprinijeti jačanju znanja i vještina zaposlenih u Ministarstvu kulture, kao i onih u državnim organima i javnim ustanovama koji obavljaju djelatnosti zaštite i očuvanja kulturne baštine, kao i podstaći integralnu zaštitu baštine u projektima urbanog i teritorijalnog razvoja, te osigurati uključivanje socijalnog elementa u očuvanje baštine – navodi se u dokumentu. J. N.

ota i Emili Hejl

nedostajao Eliot mislio da bi Hejl ubila pjesnika u njemu Uprkos dugim godinama prisnog prijateljstva i ljubavi, Eliot i Hejl ipak vezu nijesu okončali brakom. Hejl je govorila da bi brak bio moguć tek nakon smrti njegove supruge, koja se u međuvremenu liječila u sanatorijumu. Eliotova supruga Vivijen preminula je 1947, ali umjesto da završi s Hejl, on se vjenčao s drugom ženom, skoro 40 godina mlađom Valeri Flečer. - Emili Hejl bi ubila pjesnika u meni; Vivijen je zamalo bila moja smrt, ali je pjesnika održavala u životu. Želio bih da se moja izjava javno objavi čim se objave pisma gospođici Hejl... – zapisao je Eliot u jednom pismu. Njegova odluka da se ne oženi Hejl, u njoj je izavala, kako je napisala, šok i tugu. - Možda nijesam mogla da budem bračni drug kojem se nadao... Možda nas je vizija oboje spasila od velike nesreće nikad neću znati – zapisala je Hejl.

tenzivno s Hejl nakon što je njegov prvi brak počeo da propada, a ona je za njega bila veza s onim životom koji je ostavio u Sjedinjenim Državama kao mladić - pojasnila je Dikej.

STRANICE NJEŽNOSTI

Pisma otkrivaju da su Eliotovi osjećaji prema Hejl bili intenzivni, a kasnije ih je i ona njemu počela uzvraćati, no usprkos tome, njihova je ljubav na kraju naprasno okončana. U novoobjavljenim pismima koja je Eliot napisao nakon što je poslije dugo godina ponovo sreo Hejl na jednoj čajanci u Londonu krajem 1930. godine, nesretno oženjeni pjesnik napisao je 3.

septembra: „Kad biste znali koje stranice i stranice nježnosti sada nijesam napisao (podvučeno), mislim da biste mi vjerovali“. „Nemam baš prisne prijatelje, premda imam ogromna poznanstva“, napisao je dalje Eliot i dodao: „Prvi i posljednji put, molim se da nijesam počinio uvredu. Jer ne vidim čega se u ovoj zbrci treba sramiti moja ljubav je čista ... kao što je svaka ljubav“. Zaključio je: „Ako je ovo ljubavno pismo, ovo je posljednje što ću ikada napisati u životu. I ja ću to potpisati.“ Hejlini odgovori nijesu sačuvani, no jasno je da je ona pozitivno reagovala na pjesnikove riječi. R. K.

Objavljen dvobroj filmskog internet magazina „Camera Lucida“

Filmska kritika ne može bez kulturne raznolikosti PODGORICA – Objavljen je dvobroj filmskog internet magazina „Camera Lucida“, a dostupan je na adersi www. cameralucida.net. Otvara ga studija „Za veću raznolikost u francuskoj filmskoj kritici“, koju potpisuje F. Klementin Dramani-Isifou, istraživačica i članica komiteta za selekciju dugometražnih filmova Nedjelje kritike, koja naglašava važnost kulturne raznolikosti u filmskoj kritici. Uvodnik potpisuje urednica časopisa Maja Bogojević koja navodi da u novom broju časopisa u različitim tekstovima Žan-Mišel Frodon analizira kako su se filmovi 30 godina nakon pada Berlinskog zida bavili ovom istorijskom prekretnicom; objašnjava zašto je dokumentarac Ursule Makfarlan o Harviju Vajnstinu neuspjeli filmski projekat; daje kritičku analizu filma „Optužujem“ Romana Polanskog (ovogodišnjeg dobitnika Srebrnog lava, nagrade žirija na festivalu u Veneciji); predlaže rijetka DVD izdanja filmova koji bi se trebala otkriti u toku novogodišnjih praznika; nijansirano analizira Gloriju Mundi Roberta Gedigjana i njen morbidni ples neoliberalizma; osvrće se na film Damijena Manivela „Isidorina djeca, zanosni filmski ples“.

NEOBIČNO NASLJEĐE

Džonatan Rosenbaum fokusira se na nedavno preminulog umjetnika Roberta Franka i njegovo neobično filmsko nasljeđe; analizira strukturne principe filma „Piano“ u režiji Džejn Kempion (ovogodišnji broj jedan na BBC Culture top listi filmova koje su režirale žene). Rubrika Lucidno je veličanstveno zaokružena specijalnim poklonom Ronalda Bergana za „Cameru Lucidu“, iskrenim i pronicljivim esejom, rijetkim u današnjoj film-

Osvrt na remek djela U „Retrospektivama“ Džonatan Rosenbaun se vraća Bunjuelovom zanemarenom remek djelu „Mladi“; komparativno analizira razlike i sličnosti dva filma – „Veliki Lebovski“ i „Sumrak“, oba smještena u savremeni Los Anđeles, oba označavajući neobičan odmak od vesterna; osvrće se na sjajni film Majkla Pauela „Na ivici svijeta“; pronicljivo reinterpretira Godarovu „Neobičnu bandu“ istražuje popularnost „Judexa“ iz 1917; redefiniše političku analizu Žan-Lik Godara i Žan-Pjer Gorina u filmu „Pismo Džejn“ (1972).

skoj kritici, o filmskoj nostalgiji, filmofiliji i generacijskim razlikama među filmskim kritičarima. Rubrika Festivali obiluje izvještajima i analizama sa raznih festivala: prvo iksustvo Kiriakosa Peftitselisa na FF u Sarajevu; analize Internacionalnog filmskog festivala u Veneciji u tekstovima Žan-Mišel Frodona i Maje Bogojević, sa temeljnim osvrtom Kjare Spanjoli Gabardi na ovogodišnjeg pobjednika, „Džokera“. Tu su i specijalni dugi izvještaji jubilarnog 40. izdanja festivala Manaki braća IFFC u Bitolju, koje potpisuju Kiriakos Peftitselis i Maja Bogojević, koja se, takođe, fokusiraju na ogromni makedonski filmski uspjeh „Medene zemlje“; reportaža sa BIFED-a, Međunarodnog festivala ekološkog dokumentarnog filma, u Bozcaadi, uključujući inter-

vjue sa ekipom filma „Ovacik“: režiserkom Asegul Selenga Taskent i producentkinjom Delicijom Flaćavento i sa Kristin Buteje, autorkom filma „Geograf i ostrvo“, oba filma nagrađena na ovom festivalu. Još jedan izvještaj sa BIFED-a potpisuje Kiriakos Peftitselis, a Kjara Spanjoli Gabardi izvještava sa Filmskog festivala u Torinu, sa specijalnim fokusom na film „Bog postoji i njeno ime je Petrunija“ Teone Strugar-Mitevske.

VIDEO REPORTAŽA

„Camera Lucida“ donosi i video-reportažu razgovora sa proslavljenim direktorom fotografije Manuelom Albertom Klarom, specijalnim gostom Podgorica film festivala; osvrt Maje Bogojević na podgorički Festival filma o ljudskim pravima Ubzaj, sa poseb-

Poznati glumac objavio novi roman za djecu

Dvaput više žena režisera u Holivudu

Đuričko napisao „Vrapca Džonija“ BEOGRAD - Poslije zbirke priča „Dogodovštine jednog Džonija“, koja je osvojila srca mališana, jedan od najboljih srpskih glumaca Nikola Đuričko odlučio je da obraduje najmlađe čitaoce još jednom zanimljivom pričom. Ovog puta romanom „Vrabac Džoni“. - Listajući stranice prvog romana poznatog glumca, zakoračite u uzbudljivi svijet i upoznajte zanimljive junake – vrapca Džonija i vrabicu Lili. Otkrijte kroz kakve su avanture morali da prođu kad je u njihove živote iznenada ušla nepoznata ptica koja je izgubila pamćenje. Čitajući ovu dirljivu priču, mališani će spoznati značaj dobrote i prijateljstva – navodi se u najavi ovog djela, prenosi B92. U Beogradu, tačnije u Tašmajdanskom parku, u zvoniku Cr-

kve Svetog Marka, živi jedan naizgled sasvim običan vrabac Džoni. A na tavanu Arhiva Srbije, tačno na suprotnom kraju parka, živi jedna nadasve obična vrabica Lili... Kad se nepoznata šarena ptica odjednom pojavi, narušiće harmoniju njihovog vrapčijeg svijeta i dovešće ih u opasnost. Da li će Džoni i Lili uspjeti da spasu Šarenog i pomognu mu da se sjeti ko je i gdje pripada? Odgovor potražite na stranicama romana za djecu „Vrabac Džoni“. Osim zanimljivih karaktera, interesantne i uzbudljive priče, roman je obogaćen ilustracijama Tihomira Čeblanovića. Pisan je jednostavno, pitko, kako za mlađe, tako i za starije školarce, a sadrži i uputstvo za pravljenje kućice za vraapce. Autora ovog zanimljivog romana Nikolu Đurička znamo kao glumca i reditelja sa više od če-

nim fokusom na film otvaranja „Dnevnik Diane Budisavljević“, autorke Dane Budisavljević. Čitaoci mogu pronaći i informacije o nagradama sa Green Montenegro IFF, Žabljak, Sarajevo FF, Portorož festival slovenačkog filma i Tirana FF. Specijalan intervju ovog velikog dvobroja je razgovor sa Andruom Ridom koji potpisuje Maja Bogojević. Rid je glavni producent na lokaciji za planetarno popularnu TV seriju „Igra prijestola“ koji je posjetio Crnu Goru kao specijalan predstavnik Audio-vizuelne agencije Sjeverne Irske. In memoriam odaje počast Piteru Fondi, Karol Linli, Valeri Harper, Dajen Kerol i Ani Karini u tekstovima Ronalda Bergana, Branku Lustigu u potpisu tima „Camere Lucide“. Ovo izdanje „Camere Lucide“ završava se top listom najvećih filmova koje su režirale žene. R. K.

trdeset filmova, pozorišnih predstava i televizijskih emisija. Proslavio se u filmovima kao što su „Lajanje na zvezde“, „Zona Zamfirova“ i „Kad porastem biću kengur“, kao i u serijama „Otvorena vrata“ i „Vratiće se rode“. Glumio je u mnogim pozorišnim predstavama, gdje se naročito istakao ulogama u Šekspirovom „Otelu“ i Ovidijevim „Metamorfozama“. Njegova prva knjiga, „Dogodovštine jednog Džonija“, nastala je kao plod najvažnije životne uloge – uloge roditelja. R. K.

LOS ANĐELES - Prošle godine je broj žena koje su režirale filmove u Holivudu udvostručen u odnosu na 2018. godinu, prenosi Rojters. U prošloj godini 12 žena stalo je iza kamera i režirale su neke od najuspješnijih filmova kao što je drugi dio „Sniježne kraljice“, „Kapetan Marvel“, „Varalice“... Žene su činile 10,6 procenata režisera koji su prošle godine snimali filmove, što je dvaput više nego 2018. godine i najveći postotak žena režisera u toku jedne godine protekle decenije, pokazuju rezultati ankete koju je sproveo Univerzitet Južne Kalifornije. R. K.

Marketing

Subota, 4. januar 2020.

Hronika Podgorice

Subota, 4. januar 2020.

Za 11 mjeseci 2019. godine Podgoricu posjetilo 170.434 turista, devet odsto više nego za isti period 2018.

Još jedna rekordna godina Za prvih 11 mjeseci 2019. godine, prema zvaničnim podacima Monstata, Podgoricu je posjetilo 170.434 turista, što je devet odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Registrovano je 282.933 noćenja, što je za 10 procenata više u odnosu na uporedni period – kazali su za Pobjedu iz Turističke organizacije Podgorice.

M, BABOVIĆ

Za cijelu 2018. godinu glavni grad je posjetilo 163.781 turista, a registrovano je 269.618 noćenja, što znači da je za prvih 11 mjeseci prošle godine i broj posjeta i noćenja turista nadmašen za jedan procenat u odnosu na cijelu 2018. godinu, koja je bila rekordna. Poređenja radi, u 2014. godini, Podgoricu je posjetilo 70.692 turista, a ostvareno je 128.115 noćenja

NOVI SADRŽAJI

Podaci za decembar prošle godine još nijesu obrađeni, a iz Turističke organizacije Podgorice (TOP) očekuju da će bilans i za taj mjesec biti pozitivan, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da je Podgorički praznični Pazar ove godine počeo ranije i da se u gradu organizovao veliki broj zanimljivih događaja i koncerata uoči novogodišnjih praznika. Ostvareni turistički progres u glavnom gradu, poručuju iz Turističke organizacije, rezultat je niza faktora razvoja, među kojima i razvoj turističkog proizvoda Podgorice.

Dodatnoj promociji Podgorice doprinosi i predstavljanje Turističke organizacije glavnog grada kako u regionu, tako i na svim značajnijim sajmovima turizma širom Evrope. - Prilikom ovih predstavljanja, nastojimo da prikažemo sve ljepote i potencijale Podgorice, jezgro grada, veliko prirodno bogatstvo u zaleđu, kulturno nasljeđe, ljepote NP Skadarsko jezero, naše predivne rijeke, lednička jezera u okviru panoramske rute „Krug oko Korita“, vinograd „Plantaže“ i vinski podrum

punila ponudu grada tokom praznika, ove godine počela ranije, sigurno će se pozitivni rezultati nastaviti i do kraja godine – poručuju iz Turističke organizacije.

MANIFESTACIJE

POZITIVAN BILANS: Turisti u centru grada

- Svi segmenti u lancu vrijednosti i ponude u glavnom gradu sve više imaju sinergetski

karakter, a teži se i oblikovanju novih sadržaja turističke ponude, shodno zahtjevima

Obuku završilo 40 licenciranih vodiča Zbog velikog interesovanja turista za naš glavni grad, javila se potreba za angažovanjem većeg broja turističkih vodiča. U te svrhe Turistička organizacija Podgorice organizovala je obuku koju je završilo 40 licenciranih turističkih vodiča. - Oni su specijalizovani za teritoriju glavnog grada, što će dodatno doprinijeti podizanju kvaliteta pružanja usluga u Podgorici, a u konačnom i privlačenju još većeg broja turista da posjete naš grad – ističu iz Turističke organizacije.

Određeno pet lokacija za prodaju badnjaka

Izložili hrastove grane i na razdjelnim ostrvima poštuju navednu odluku i to čine isključivo na predviđenim lokacijama – saopšteno je iz Glavnog grada. Na desestak lokacija ispred i iza Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja sinoć su bili izloženi badnjaci - na trotoarima sa jedne i druge strane Bulevara Džordža Vašingtona, na travnjacima ispred stambenih zgrada, pa čak i na razdjelnim ostrvima između saobraćajnica. Budući da nije bilo prodavaca, da se zaključiti da su badnjacima juče samo ,,obilježili“ prodajno mjesto, jer do Badnje večeri ima još tri dana (računajući od juče). I. M.

I. BOŽOVIĆ

Iz Glavnog grada obavještavaju sve pravoslavne vjernike da su u Podgorici određene sljedeće lokacije za izlaganje badnjaka: Bulevar Džordža Vašingtona – ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, iza gradskog stadiona – kod Crkve Svetog Đorđa, prekoputa TC ,,Pobrežje“, na ulazu u Podgoricu iz pravca Kolašina i kod„Našeg diskonta“ – lokacija koja je određena i za prodaju drva. - Ovom putem pozivamo sve koji izlažu badnjake, da u cilju jednostavnijeg i efikasnijeg održavanja komunalnog reda,

Promocija turizma u zemlji i inostranstvu

U SUSRET BOŽIĆU: Badnjaci na Bulevaru Džordža Vašingtona

turista, njihovim ukusima i trendovima turističkog tržišta – kažu iz TOP-a. Podsjetivši da je u decembru prošle godine glavni grad posjetilo 10.100 turista, a ostvareno je 18.370 noćenja, iz Turističke organizacije zadovoljni su zbog toga što je na opšte zadovoljstvo svih naših sugrađana i posjetilaca ove godine Podgorički praznični Pazar trajao skoro mjesec - od 6. decembra do 2. januara. - Kako je Podgorički praznični Pazar, manifestacija koja je na pravi način upot-

Poređenja radi, u 2014. godini, Podgoric u je posjetilo 70.692 turista, a ostvareno je 128.115 noćenja. To je skoro dva i po puta manje nego za prvih 11 mjeseci ove godine. Iz Turističke organizacije kažu da ih raduje i ohrabruje to što se trend rasta broja dolazaka i noćenja, kao i zadržavanja turista u našem gradu nastavio i u prošloj godini. - Ovakvi statistički podaci, pozicioniranje glavnog grada na turističkoj mapi, te sve veće interesovanje turista za Podgoricu rezultat su niza faktora, ali prije svega velikog broja manifestacija koje smo osmi-

„Šipčanik“, te manje vinarije naših lokalnih proizvođača – ističu iz Turističke organizacije, uz napomenu da su tim povodom ugostili brojne studijske grupe, inostrane turoperatore, novinare, učesnike sportskih takmičenja i organizovali edukativne izlete za učenike i studente. Nastavljaju i projekat uvezivanja sa glavnim gradovima regiona radi razmjene iskustava, uzajamnog predstavljanja turističke ponude i kreiranja zajedničkog turističkog proizvoda koji će se nuditi na dalekim tržištima.

slili i realizovali u prethodnom periodu, a kojima se trudimo da očuvamo kulturnu baštinu, tradiciju i istaknemo bogatstvo podgoričkog regiona. Sve ove manifestacije su posvećene prevashodno našim sugrađanima, ali polako poprimaju i regionalni karakter – poručuju iz TOP-a. Kako ističu, uspostavili su gotovo svakodnevnu saradnju sa predstavnicima turističke privrede našeg grada, a rezultat tog timskog rada su i brojne manifestacije koje su zajedno realizovali, te podizanje kvaliteta ukupne turističke ponude Podgorice. - Uradili smo i nacrt Strategije turističkog razvoja Podgorice kao glavnog grada, što će dati potpuno nove smjernice u turističkom razvoju Podgorice – poručuju iz Turističke organizacije. I. MITROVIĆ

Donacija Erste banke za NVU ,,Zagrli srcem Martin i Andrija“ i škole u Međuriječju i Spužu

Sakupili 3.129 eura Na trećem Erste dobrotvornom doručku održanom 30. decembra zaposleni u Erste banci i Erste banka prikupili su ukupno 3.129 eura donacija. Zaposleni su glasanjem odlučili da se prikupljeni novac iskoristi za podršku bjelo-

poljskoj NVU ,,Zagrli srcem Martin i Andrija“, Osnovnoj školi ,,Međuriječje“ iz Kolašina i Osnovnoj školi ,,Njegoš“ iz Spuža. NVU Zagrli srcem Martin i Andrija iz Bijelog Polja donaciju će iskoristiti za nabavku injektomata (špric pum-

pe) za dječije odjeljenje hemato-onkologije u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Ovo Udruženje je osnovano u cilju da pomogne djeci oboljeloj od kancera i njihovim roditeljima, djeci koja su se izliječila, kao i roditeljima

djece koja nažalost nijesu. Zaposleni Erste banke su odlučili da se ostatak novca utroši na nabavku računarske opreme za školu u Međuriječju i obnovu školskog inventara OŠ ,,Njegoš“ iz Spuža. Zaposleni su izdvojili ukupno 1.564,6 eura, a Erste banka iz budžeta za donacije isto toliko, tako da je ukupno sakupljeno 3.129 eura. R. R.

Telekom i UNIQA nude povoljnosti za turiste

Za ugodniji i sigurniji boravak Kompanija Telekom za turiste je pripremila posebne pripejd turističke pakete sa besplatnim gigabajtima, minutima, porukama i gigabajtima za Jutjub, uz jedinstveno UNIQA Montenegro Holiday Card osiguranje. Kupovinom Telekom turist pripejda, korisnicima je na raspolaganju 500 jedinica, koje istovremeno predstavljaju gigabajte, minute i poruke i koje mogu da troše kako žele u narednih 15 dana. - Ako korisnik surfujući internetom potroši 2GB (dvije

jedinice), ostaje mu 498 jedinica na raspolaganju za surfovanje, poruke i pozive ka svim mrežama. Ako u međuvremenu razgovara 40 minuta (što je 40 jedinica) i pošalje 20 SMS-ova (čime troši 20 jedinica), ostaje mu još 438 jedinica na raspolaganju. Aktivacijom ovog paketa, korisnici dobijaju i 20 GB mjesečno za Jutjub, tokom narednih 12 mjeseci – pojašnjavaju iz Telekoma. Kako bi turistima boravak u našoj zemlji učinili ugodnijim i sigurnijim, Telekom i UNIQA prošle godine su predstavili UNIQA Monte-

negro Holiday Card – prvo digitalno rješenje za kupovinu osiguranja u Crnoj Gori. - Ova polisa svim turistima korisnicima Telekom turist pripejda tokom odmora omogućava najjednostavniju aktivaciju zdravstvene zaštite, pristup dvadeset četvoročasovnoj turističkoj asistenciji i brojne popuste u hotelima, restoranima, muzejima – ističu iz kompanije. Aktivacija polise osiguranja je jednostavna i obavlja se preko mobilnog telefona, slanjem SMS -a na broj 14606, nakon čega korisniku na mobilni telefon stiže per-

sonalizovana virtuelna kartica UNIQA osiguranja. Korisnici mogu da biraju između dva aranžmana – UNIQA 3 i UNIQA 5, u zavisnosti od broja dana koje provode u Crnoj Gori. UNIQA 5 polisa osiguranja dostupna je aktivacijom SMS-om sa Telekom turističkog broja po cijeni od 4,33 eura u trajanju od pet dana, dok je cijena UNIQA 3 polise 2,59 eura za tri dana. Telekom turist pripejd košta 5 eura i može se kupiti na označenim trafikama ili u Tcentrima širom Crne Gore, a više informacija o novim Telekom pripejd i postpejd tarifama može se dobiti pozivom na broj 1500 i na sajtu www.telekom.me. Z. K.

Marketing

Subota, 4. januar 2020.

Feljton

Subota, 4. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

18.

Ove je zime više zapaljenih kuća nego prošloga ljeta » Piše: Slobodan ČUKIĆ (Nastavak izvještaja ustanika iz Nikšićkog okruga od 28. marta 1920. godine, sačinjenog na Budošu.) „...Ovu ofanzivu otpočeli su 20. decembra (1919) koja neprestano i sada traje – kako vele – za sve vrijeme dok se ijednoga komite u životu čuje. Ova rulja gdje god dođe hrani se kroz odnosna sela i narod im mora davati za hranu što god zatraže, razumije se, sve džabe. Pale kuće komitske, kao god i onih koji ih ma i sučim podpomažu. Iz svakoga zaseoka sagone familije u dotična sela, naredivši im da sve životinje, žito, mrs, i t.d. moraju u sela prenijeti kao god i krtolu od kuća i planina, a ako krtolu iz planina ne mogu za tri dana prenijeti – da moraju iz trapova izvaditi, izbaciti na polje da satruje, kako komite ne biše zdravu gdje našli. Ko ne bi tako učinio ili bi god ko od hrane u kući ostavio što, da se takvima ima sve što imaju oduzeti a familija se sva zatvoriti i kuća mu se zapaliti. Žalosno je i prežalosno bilo slušati i gledati plač i lelek jadnih staraca, žena i djece – riku i blejanje životinja. Žalosnije je, pak, pogledati kako osim pomenute rulje, još i organizovana vojska pod komandom dođe u dotična sela, odakle su komite i ona koja su pomagala komite, te otpočnu paljevinu kuća i pljačkanje životinja. Kad zapale kuće, iz istih najprije uzmu za sebe što je od vrijednosti, a ostalo ne daju ništa iznijeti, nego sve sagori u kući. Onda otpočnu paliti košare žita i stočnu hranu, sijeno, slamu, ovršinu i t.d. Zatim povedu sa sobom svu familiju golu, bosu, koju nemilosrdno zvjerski zlostavljaju, tuku i među sobom



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)



Grof De Salis

Budoš

vuku do tavnica i bacaju pod voltove. Ovo je sve u stvari i očevidci svega ovoga bili smo kada su šest kuća Nikčevića zapalili i familije komitske sa sobom poveli u Nikšić 26. decembra pr. god. (1919) gdje se i sada nalaze pod voltove“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

PEĆINE I ŠKRIPOVI

„Kao što smo napomenuli – kaže se u nastavku – onda su po selima ostavili po 6 do 10 komada i odredili po 2-3 špijuna, te neprestano krstare po selima da koji komita ne bi u sela dolazio ili da što

U izvještaju nikšićkih komita iz marta 1920. kaže se: „Žalosno je i prežalosno bilo slušati i gledati plač i lelek jadnih staraca, žena i djece – riku i blejanje životinja. Žalosnije je, pak, pogledati kako osim pomenute rulje, još i organizovana vojska pod komandom dođe u dotična sela, odakle su komite i ona koja su pomagala komite, te otpočnu paljevinu kuća i pljačkanje životinja“

koji komita ne bi doturio. Pri ovakvome stanju u stvari nama nigdje nije bilo opstanka, a kumili su nas i seljaci da se odmičemo da konačno ne postradaju – u protivnom da su i oni prinuđeni protivu nas ustanuti – s toga razloga smo po grupama po planinama, te smo za hranu imali krtolu koju smo nalazili u planine, a koju je seljak ostavio ne u trapove, nego onako u njivama zakopavao i poravnao zemljom da se ne može primijetiti da je tu krtola, a nijesu htjeli isturati na polje da gnjije kao što su im vlasti bile naredile. Mi smo stanovali po pećinama i škripovima. Istina je, da smo pođekad i preko naših vjernih jednomišljenika dobavljali i po 10 kila brašna. Pošto se ni pod ovakvim pritiskom nijesu htjele komite predati – onda su Srbijanske vlasti pozvale seljake – a uz njih i svoje četnike, te im naredile da u roku od deset dana svaki mora svog rođaka komitu naći i re-

ći mu da se preda, zadavši mu vjeru da mu vlasti neće ništa učiniti, nego da je slobodan kod svoje kuće doći i da će mu se familija osloboditi. U isto vrijeme ponovo su zaprijetili da se hrana ni u kom slučaju ne smije komiti doturiti. Ako se komite ne predaju, da će se sva odnosna sela popaliti. Jadni i izmučeni seljak pod raznim pritiskom morao je tražiti komitu svak svoga. Te kad su se sastavili, plačući su kazivali što se od njih traži i kumili Bogom komite da se predaju, da ovi sačuvaju svoje živote i živote familija, i tako skapulaju (spase) od neminovne konačne propasti i rođake. Davali su garanciju u ime vlasti da nijednome komiti neće biti ništa nego da će se slobodno kretati. To je i svaki komandant mjesta i zvanično objavio u svojemu rejonu. Suviše, obećali su onim komitama kojima su kuće zapaljene i opljačkane da će im namiriti i davati im se izvršavanjem kao god i

njihovoj familiji. Ovi pregovarači seljaci koji su dolazili u dodir sa komitama preko svega izjavili su, da ako se komite ne predadu, da im za hranu neće nikad ništa davati, već naprotiv da će oni najozbiljnije uzeti oružje i goniti nas kao najvećeg neprijatelja. Ni pod ovakvim okolnostima nijedan komita nije se htio predati pa ma šta će učiniti od njegove familije. Iza ovoga odmah je otpočela vojska operisati i pred sobom voditi seljake i rođake komitske. Ovi su kao god i vojska, nemilosrdno postupali protiv nas, znavši pećine u kojima prebivamo, te dovodili vojsku na iste da nas pohvataju ili poubijaju. Ali nam je Bog pomogao i imali smo po jednog prijatelja koji nas je uveče izvještavao za kretanje vojske, te smo iz pećina izbjegavali u druge. Vojska, kada je otvorila pećine u kojima smo prebivali a iz kojih smo ranije sami bili izašli 2 ure, te nijesmo imali vremena ništa iznijeti to malo brašna i krtole, a tako i po jedan kotlić i burilo – ušla je u pećine, te ovo malo hrane sa sobom ponijela kao i ostale stvari. Za tim komandant vojske učini zulum na seljake da su oni prošpijali kretanje. Onda među seljacima nastane komešanje ko je to prosočio (odao), te im to nije moglo ništa pomoći te su seljake otpočeli zatvarati, naročito rođake komitske, a ostale seljake ponovo pred sobom vodili i dalje produžili traganje za komitama, koje je trajalo neprestano za 15 dana“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

NIKOLA P. VUČINIĆ

Kućište u Ozrinićima kod Nikšića

Kućište u Lipi Cuckoj

Nikšićke komite pišu da je ,,prilikom decembarske ofanzive (1919) a usljed velikog snijega, kap. Nikoli P. Vučiniću kada je sa Pipera došao u Budoš, prezeble su noge i opali mu prsti sa nogu. Nije mogao povratiti se sa Piperima, već je kod nas

„Kad zapale kuće, iz istih najprije uzmu za sebe što je od vrijednosti, a ostalo ne daju ništa iznijeti, nego sve sagori u kući. Onda otpočnu paliti košare žita i stočnu hranu, sijeno, slamu, ovršinu i t.d. Zatim povedu sa sobom svu familiju golu, bosu, koju nemilosrdno zvjerski zlostavljaju, tuku i među sobom vuku do tavnica i bacaju pod voltove.“

ostao. Kojega smo od pećine do pećine prenosili i krili se od vojske. Nemajući ništa od ljekova niti ikaki udobnosti, po njegovoj želji 1. januara a preko seljaka, uputili smo ga na nosila u Nikšić, prethodno sporazumjevši se pismeno sa komandantom mjesta, da se Vučinić prati u bolnicu. Smatramo da je i on otrovan. Neka mu bude slava jer je život dao za svog Gospodara i otadžbinu“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

NEZAMISLIVI ZLOČINI

Dalje se navodi: „Ubijanje, paljenje kuća, interniranje čitavih sela, zatvaranje komitskih familija, naših jednomišljenika i t.d. – i najglavnije što pomenutim seljacima ne dadu obrađivati ni svoje njive. Nijesmo mogli ni pomisliti da će Srbijanske vlasti iza onoga savršenoga zločina što su ljetos učinili ubijanjem nevinih osoba i paljenjem kuća, zatvaranjem nejači, a naročito po dolasku savezničkih izaslanika Grofa Salisa, svjetskih novinara i drugih izaslanika, da će i još više zločine počiniti, no što su ih ranije počinili. Ove je zime mnogo više zapaljenih kuća nego prošloga ljeta o čemu smo vas ranije izvijestili. Paljevina su najviše učinili po Bjelicama, Cucama, Stubici i okolini Nikšićskoj … Još i dalje srbijanske vlasti idu da narod umrtve, a na ime, nagone pojedina sela da kuluče, da sa planina snose sijeno i drva neprijateljskoj vojsci i seljacima (bjelašima), a vojnicima koji straže pojedina sela, da ih oni izdržavaju“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443). (Nastavlja se)

20 Zabava

Subota, 4. januar 2020.

INTERVJU: Vladan Đurđević, basista benda Neverne bebe

Ne podilazimo trendovima

PODGORICA – Iako nam je svaki nastup jednako važan, novogodišnji su posebni. Pred crnogorskom publikom osjećamo kao kod kuće – riječi su Milana Đurđevića, basiste Nevernih beba koji su za doček Nove godine pred nekoliko hiljada ljudi nastupili u Herceg Novom.

U razgovoru za Pobjedu, Đurđević priča o novom albumu, saradnji sa Nenom Belanom i otkriva što im je obilježilo prošlu godinu. - Bili smo na odličnoj regionalnoj turneji, održali spektakularan koncert u ,,Gorki parku“ u Moskvi sa No Smoking Orchestra Emira Kusturice. Započeli smo rad na našem osmom studijskom albumu – ističe on. Početkom decembra bend je ukrstio vokale sa Nenom Belanom u pjesmi ,,Zajedno“. Kako kaže, saradnja je dogovorena ,,slučajno“. - Ono što nas vodi kroz čitavu karijeru je beskompromisan put u smislu onoga što kao muzičari osjećamo. Upravo tako je bilo i kada je nastala pjesma ,,Zajedno“, jedan slučajni susret na rođendanu čuvene ,,Dvesta dvojke“ je, ako mogu tako da kažem, upalio lampicu, a sve poslije toga je bilo toliko prirodno i lako i samo potvrdilo da su nam senzibiliteti potpuno srodni. To se uostalom u pjesmi i čuje. Poručujemo ono što pjesma i kaže: ljepši su dani kad smo zajedno. Vrijeme je da se okrenemo sebi i svojim unutrašnjim glasovima, suzbijenim emocijama, potrebi da saslušamo i čujemo i one koji su drugačiji od nas, koji misle drugačije. Čovek je socijalno, emotivno biće i u njegovoj prirodi je da se druži, da se grli, voli i dijeli život. Sve jedino tako i

Istorija benda na platnu Dokumentarni film o bendu Neverne bebe objaviće ove godine. Biće to, kaže Đurđević podsjetnik na široki opseg dosadašnjeg stvaralaštva grupe. - Dokumentarni film će biti nešto što do sada nijesmo imali priliku da vidimo kod nas, iako je urađeno dosta dobrih dokumentaraca. Naša želja je da se pored istorije benda, prvih koraka iz Valjeva, pobjede na Gitadijadi, priče o vremenu kada su se poštovali sistemi vrijednosti, obuhvati i našu noviju istoriju u realnom vremenu. Filmska ekipa je bila sa nama godinu, na turneji, u studiju, kada se pogase svjetla. Želimo da ljudi vide i ono što je naš život iza scene, sve su to situacije i tragovi koji ostaju i čine nas onakvima kakvi smo – kazao je Đurđević. Neverne bebe

vrijedi, ostalo je prolazno. Raduje nas što su ljudi širom regiona prepoznali tu želju u našoj zajedničkoj dobroj energiji i što su reakcije na pjesmu i na spot nepodijeljeno pozitivne – objašnjava Đurđević. Fanovi neće dugo čekati nove pjesme, jer će, kako ističe Đurđević u novoj godini objaviti osmi studijski album. - ,,Zajedno“ je drugi singl, a prvi je pjesma koja se upisala u istoriju samim svojim nastankom, ,,Suze sa zvezda padaju“, posljednji

tekst Neše Leptira koji je bukvalno uzdrmao region emocijama i evociranjem uspomena na neko srećnije vreme. Novi album će biti nešto zaista neočekivano od nas, potpuno beskompromisno u smislu poznate energije ali i u pravcu eksperimenta. Imamo taj luksuz da ne moramo da podilazimo nikakvim trendovima niti bilo čijim afinitetima, a da smo na dobrom putu govore komentari ljudi koji su čuli novi album, iako još uvijek nije završen. Treći singl koji će na-

Filmovi koji su ostvarili najveću zaradu u 2019.

,,Osvetnici“ na tronu LOS ANĐELES - Lista filmova sa najvećom zaradom u 2019. godini je objavljena, a na njoj se nalazi 20 filmova koji su ostvarili zaradu iznad 300.000 dolara, prenosi NME.

Na prvom mjestu je ostvarenje „Osvetnici: kraj igre“, koje je zaradilo 2,8 milijardi dolara širom svijeta i tako preuzeo titulu filma sa najvećom prihodima svih vremena. Slijedi ga „Kralj lavova“ sa zaradom od 1,6 milijardi dolara. Treću poziciju zauzima ,,Spajdermen: Daleko od kuće“ sa 1,13 milijardi dolara, a četvrto mjesto je još jedno Marvelovo ostvarenje ,,Kapetan Marvel“ sa 1,12 milijardi zarađenih dolara. Animirani

film ,,Toy Story“ sa 1,07 milijardi dolara zauzima peto mjesto, a prati ga ,,Aladin“ sa 1,05 milijardi dolara. Iako se još prikazuje u bioskopima, „Džoker“ je na IMDB

Još jedna verzija spota benda A-ha

stranici proglašen najboljim filmom 2019. godine. Na ovoj listi zauzima visoko sedmo mjesto uz zarađenih 1,04 milijarde dolara. Iza njega je novi nastavak ,,Fast & Furious“

javiti izlazak albuma biće pjesma ,,Ćuti“, nešto na šta reaguju apsolutno svi i koja nikoga ko je čuo nije ostavila ravnodušnim. Jedva čekamo da je podijelimo sa publikom – poručuje muzičar. Našeg sagovornika pitali smo i kako vidi aktuelnu muziku i trendove, kojima je ovaj bend ,,neveran“. - Svako radi svoj posao, tj. svaka roba ima svog kupca. Ispratili smo mi mnoge ,,aktuelne trendove“ od devedesetih na ovamo. Kako god to izgledalo, i ovo će proći, a ono

Massive Attack kreće na evropsku turneju vozom franšize ,,Hobbs & Shaw“ sa 759 miliona dolara. Na devetom mjestu je ,,Frozen 2“, koji je još u bioskopima, ali je do sada ostvario zaradu od 742 miliona dolara. ,,Ne Zha“ (700 miliona dolara) je na 10. mjestu, na 11. ,,The Wandering Earth“ (699 miliona dolara), 12. ,,How to Train Your Dragon: The Hidden World“(520 miliona dolara), 13. ,,Maleficent: Mistress of Evil“ (480 miliona dolara), 14. ,,IT Chapter 2“ (470 milona dolara), 15. ,,Pokémon Detective Pikachu“ (432 miliona dolara), 16. ,,The Secret Life of Pets 2“ (429 miliona dolara), 17. ,,My People, My Country“ (423 miliona dolara). Posljednja tri mjesta zauzimaju: ,,The Captain“ sa zaradom od 407 miliona dolara, zatim ,,Alita: Battle Angel“ sa 405 miliona dolara i na kraju ,,Godzilla: King of the Monsters“ sa 386 miliona dolara.

„Take On Me“ u novom ruhu

NJUJORK - U muzičkom svijetu sve su popularniji restaurirani stari videospotovi, pogotovo oni u modernoj 4K tehnologiji, a sada je takvu verziju dobio i veliki hit norveške grupe Aha ,,Take On Me“. Postoje dva spota pjesme ,,Take On Me“. Prva verzija je izašla 1984. godine, a druga 1985. kada je objavljen album ,,Hunting High and Low“.

Drugu verziju radio je Stiv Beron i koristio je miks lajv snimaka i animaciju olovkom, a sve kako bi ispričao jednu posebnu ljubavnu priču. Mnogi spotovi tog vremena editovani su na trake, stoga je originalni spot restauriran sa 35 milimetarske trake. Bend je čak u kratkom videu prikazao kako je izgledala restauracija jednog takvog videa sa trake u 4K tehnologiju.

što će ostati i opstati su neke prave vrijednosti i suština umjesto trendi forme – objašnjava on. Kada je riječ o planovima, i ova godina će za njih biti radna. - Već smo spomenuli ono najvažnije: novi album, dokumentarac… Pripremićemo nešto što do sada nije viđeno kod nas – jedno fantastično multimedijalno izdanje, kao i LP za muzičke kolekcionare i sladokusce. I najvažnije, slijedi najveća regionalna turneja do sada – zaključuje Đurđević. Z. K.

Borba muzikom protiv klimatskih promjena

LONDON - Britanski bend Massive Attack saopštio je da kreće na evropsku turneju vozom u cilju smanjenja količine emitovanih ugljenikovih jedinjenja. Pjevač Robert del Naja rekao je za BBC radio 4 da bend iz Bristola, koji ovih dana nastupa u Francuskoj, želi da izbjegne let avionom zbog pogubnog ugljeničnog otiska na klimatske promjene koji je ostavljen tokom prethodnih turneja grupe. Britanska agencija za zaštitu životne sredine upozorila je da 2020. godina predstavlja ,,posljednju šansu“ da se riješi problem klimatskih promjena. Grupa Massive Attack je podijelila podatke sa četiri godine turneja za istraživanje o uticaju muzičke industrije

na klimatske promjene koje sprovodi Univerzitet u Mančesteru. Bend je veći dio 2019. godine proveo uz aktiviste pokreta ,,Pobuna protiv izumiranja“ („Extinction Rebellion“), i nastupio je na jednom od njihovih protesta u Londonu. Robert del Naja, poznatiji kao 3D, rekao je za BBC da su muzičari ,,vodili život obilježen visokim stepenom korišćenja ugljenika“. – Ali kao društvo, već dugo živimo u privredi zasnovanoj na čvrstom gorivu i do sada nismo imali mogućnosti da utičemo na to. Sada je pred nama izazov – ne samo da se lično žrtvujemo, već i da insistiramo na sistemskoj promjeni koja je neophodna. Više nema vremena za uobičajene poteze – kazao je del Naja.

Drugi pišu

Subota, 4. januar 2020.

2019. - godina unutrašnjeg vrenja » Piše: Teofil Pančić Godina 2019. je završila svoj mandat. Seća li se iko, bez pomoći u vidu arhivskih vesti, šta je dominiralo njenim početkom? Rastegla nam se ta godina, čini se kao da smo je započeli u nekom sasvim drugačijem okruženju i raspoloženju, kojeg se nije lako prisetiti, a da je završavamo u nekoj Srbiji koja na onu s početka 2019. istovremeno liči u svemu, a i sasvim je drugačija. Ovo potonje, doduše, više kao nagoveštaj i obećanje, nego kao nešto što je stvarno postalo neporeciva činjenica i što određuje naše živote. Početkom prošle godine, građanski protesti „Jedan od pet miliona“ još su bili masovni, rasli su i kapilarno se širili po Srbiji, i činilo se neminovnim da označavaju barem početak kraja jedne vladavine isprojektovane na „večnom“ parazitiranju na građanskoj pasivnosti, pokornosti i neobaveštenosti koja prerasta u svojevrsni društveni nihilizam. Ipak, cela se ta priča sušinski „izduvala“ već do proleća, ponajviše zaslugom nedozrele opozicije, tog nevoljnog strateškog saveznika ovakve vlasti. Koja višemesečnim protestima naposletku nije suštinski uzdrmana, mada ni to ne znači da nije oštećena, jer nešto (što ne treba potcenjivati) je ipak postignuto: jedan monolit je počeo da se lomi, prethodno gotovo umrtvljeno društvo oživelo je i pokazalo znake samoodbrambene vitalnosti.

Da nije bilo svega toga, uostalom, teže bi bilo i jeseni 2019, koja je poredak stvari uzdrmala mnogo više od ulične bune: afere poput, pre svega, one o sumnjivoj prodaji oružja („Krušik“, ministar policije i njegov otac itd.), farmi Jovanjica kao oglednom dobru ljudi u najmanju ruku veoma bliskih vrhovima vlasti, a na kojoj su se pored povrća uzgajale i impresivne količine marihuane, i brojnih drugih, ozbiljno su oštetile sliku koju je režim sam o sebi stvorio i napadno distribuisao prethodno gotovo potpuno onemogućivši bilo koju drugu da dospe do šire javnosti. Ove nimalo bezazlene afere pokazale su i uznapredovalu trulež unutar strukture vlasti, jedno unutrašnje vrenje koje

preti da će, na ovaj ili onaj način, rezultirati erupcijom za koju će se tek videti koga će i kako odneti sa poprišta. Aleksandar Vučić kao pantokrator koji drži sve konce u rukama sve teže je balansirao i pokrivao“ namnožene kratere u samom srcu vlasti, svojim sve nervoznijim istupima pokazujući da se vremenu u kojem je uspevao da na lični kredibilitet koji je – putevima misterioznim racionalnom umu – stekao kod pristalica amortizuje već odviše vidljiv raspad svakog kredibiliteta sopstvene strukture vlasti i njenih nosilaca, među kojima gotovo da nema više nikoga ko nije duboko uronjen u neku od afera kakve trajno oduzimaju verodostojnost, i koje u ozbiljnije uređenim zemljama znače nemino-

van i trenutan odlazak sa vlasti, ako ne i sa javne scene. Na drugoj strani, opozicija nije uspela da kapitalizuje ovo nesumnjivo unutrašnje rastakanje jedne i inače do bizarnosti nekompetentne vlasti, tako da u 2020. ulazi sa rejtingom i javnim ugledom možda još skromnijim od onog od pre 365 dana – kada joj je barem nekakav zamah davala masovnost i istrajnost antirežimskih protesta – i, što je važnije, bez vizije za sebe i za društvo. Savez za Srbiju nije, u međuvremenu, prerastao u nesporni stožer i kredibilnog nosioca suvisle političke alternative, nego je nekako zamrznut u stanju večito suspektnog udruženja nekoliko odviše desnih i konzervativnih stranaka s čijim odnosom prema strateš-

kim pitanjima zemlje (Evropska unija, Rusija, Kosovo, odnosi u regionu...) nikada ne možete biti načisto, a ono što je koliko-toliko razgovetno može samo da vas zabrine. Pregovori opozicije i vlasti o izbornim uslovima u Srbiji na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, ilustrativna fotografija Neki drugi akter opozicionog delovanja koji bi ponudio jasnu alternativu i privukao znatniji broj pristalica i budućih glasača nije se pojavio. Mnogi su se, naprotiv, otvoreno ili loše prikriveno konformirali su vlašću pronalazeći za to opravdanje u nekom od „velikih narativa“ koji tome mogu da posluže kao pokriće („očuvanje evropskog puta“, „odbrana Kosova“).

Pitaje bojkota izbora dubinski je podelilo opoziciju, što je manji problem od činjenice da ni jedni ni drugi nemaju ozbiljnu strategiju za „dan posle“. Drugim rečima: izlazak na izbore pod ovakvim uslovima sasvim je obesmišljen, ali to još ne znači da je bojkot neko dobro promišljeno rešenje koje će uroditi onom vrstom plodova kojima se njegovi zagovornici nadaju, ne bez upotrebe tehnike „magijskog mišljenja“. Pregovori opozicije i vlasti o izbornim uslovima u Srbiji na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, ilustrativna fotografija Da li je Srbija godinu 2019. utrošila barem na ozbiljnije pozicioniranje u međunarodnom kontekstu i na raskid s praksom uporednog namigivanja na tri, četiri ili pet strana sveta? Ne samo da nije, nego bi se moglo reći da je konfuzija nikad veća, a da je uverljivost „proevropejstva“ režima nikad manja. Ohrabrujuće je možda jedino to što se, s druge strane, primećuje smanjenje entuzijazma da se podržava „stabilokratski“ poredak po svaku cenu. Budimo optimisti pa verujmo da je to zato što se shvatilo da „stabilokratskim“ porecima, uz neke fundamentalnije stvari, naposletku nedostaje čak i – stabilnost. A što se 2020. tiče, ne očekujte od ovog autora nikakva predviđanja. Umesto toga, možda tek sažetak jednog iskustva: ovde se pesimisti retko varaju, ali je baš na njihovim greškama napravljeno sve za šta vredi živeti i boriti se.

Teško onom ko je Slobodan Milošević » Piše: Boris Varga Većina ljudi osetljiva je na svoja imena. Nezgodne situacije mogu da nastanu kada nekom pogrešite ime, pomešate osobe ili pak niste svesni da se obraćate pogrešnom čoveku. Jedna od smešnijih životnih anegdota na tu temu vezana je za Ukrajinu i pisce mlađe generacije Andrija Ljupku i Ljupka Dereša, koji su jedno vreme na literarnim večerima nastupali zajedno. Elem, jednom prilikom je Andrij Ljupka imao samostalno gostovanje u Češkoj. Nakon literarnog festivala u Pragu, Andrija Ljupku je tamošnji krug sredovečnih ukrajinskih emigranata pozvao na ručak u svoju kuću, gde su o svemu razgovarali u izobilju hrane i pića. Kada su se obrazi zarumenili, krenule su malo opuštenije teme, glasniji smeh i direktna spontanost kroz koju je Andrij Ljupka shvatio da se oni njemu, u stvari, obraćaju kao njegovom generacijskom kolegi Ljupku Derešu. Kako je na šaljiv način opisao u jednoj od svojih kolumni: Andrij Ljupka je procenio da je za obe strane najmanje štetno da do kraja ručka on ostane Ljupko Dereš. I ne samo to, već se Ljupka kao odličan prozajik kroz tradicionalne zdravice maksimalno u lik svog kolege uživio.

DVa PaVela i DVije Mire

Nešto drugačija situacija bila je sa dva vojvođanska Pavela Domonjija. Osim što su bili rod i imali zajedničko ime i prezime, u javnom životu ta dva

Nezgodne situacije mogu nastati kad nekom pogriješite ime ili pak niste svjesni da se obraćate pogrešnom čovjeku

Pavela Domonjija ništa sličnog nisu imala. Šta više, jedan Pavel je bio dugogodišnji predstavnik Helsinškog odbora za ljudska prava u Vojvodini i zaposlen u kancelariji Pokrajinskog ombudsmana, dok je drugi 90-tih bio član Socijalističke partije Srbije i pokrajinski sekretar za nacionalne manjine, kasnije član Srpske radikalne stranke i do smrti istaknuti član Centralne otadžbinske uprave. Problem je nastao kada je jedan Pavel Domonji počeo aktivno da 2014. godine nastupa na skupovima „Sloboda Šešelju“, te je zbog pisanja ne samo tabloida već i telefonskih poziva iz pristojnijih medija kancelarija Pokrajinskog ombudsmana odlučila da izda saopštenje u kome se školski objašnjava da „šef kabineta te institucije Pavel Domonji nije isti Pavel Domonji koji je najavljen kao govornik na skupu Srpske radikalne stranke”. Još gore je bilo onima koji imaju imena kao zločinački par – Slobodan Milošević i Mirjana Marković. Tako 35-godišnja Mirjana Marković, zaposlena u mesari na Zlatiboru, godinama nije mogla da dokaže da nije osoba sa međunarodne poternice i podigne 1.500 dolara koje joj je poslao muž sa pečalbe u Moskvi preko računa jedne zapadne banke.

Još gore je bilo onima koji imaju imena kao zločinački par – Slobodan Milošević i Mirjana Marković

BirokraTska jaMa

Lično sam imao sličan problem i prvih godina nakon 2000. bio sam čak 11 puta hapšen i pritvaran na graničnim prelazima između Srbije, Mađarske i Ukrajine. Ime „Boris Varga“ bilo je na unutrašnjoj poternici u Mađarskoj i svaki put kada bi na granici službenik ukucao moje ime, samo bi se natmurio, presekao me pandurskim pogledom i pozvao pograničnu policiju, nakon čega bi satima sedeo u improvizovanom pritvoru sa kojekakvim kontrabandistima i kriminalcima. Nakon provere redovno sam puštan, kilometrima pešačeći strašno besan do prve autobuske stanice po suncu, kiši, snegu i vetru. Nisu pomogli silni pozivi u ambasadu Mađarske u Beo-

gradu, ni molbe mađarskoj policiji preko prevodioca. Birokratska crna jama. U Lavov kroz Mađarsku sam putovao zbog ljubavi i postdiplomskih studija a vremenom se čovek navikne i na mazohističnije uloge. Problem je ipak rešio urednik BBC-ja koji je nazvao nadležno ministarstvo u Budimpešti pre susreta sa predsednikom Evropske komisije Romanom Prodijem u Insbruku, sa koga je trabalo da izveštavam. Kada je reč o mađarskom prezimenu „Varga“, u Mađarskoj se često baš ljute jer ne divanim mađarski, a u Srbiji jer sam tobože Mađar koji se u svojim tekstovima „meša u srpska posla“. Ali to su samo etnički stereotipi birokrata i komentari dokolih hejtera sa Fejsbuka.

Ozbiljniji problem je nastao kada su me pozvali da gostujem na jednoj uglednoj privatnoj srpskoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom. Obostrani šok je nastao tek na ulazu kada je šofer javio portiru da vozi Varadija. Dok sam zvao urednika, u hodniku se čula špica i najava da „nam se za koji minut u studiju pridružuje gost – profesor međunarodnog prava Tibor Varadi“... Slično je kolegu Nedima Sejdinovića pre formiranja aktuelne naprednjačke pokrajinske vlade na mobilni nazvao novinar, podilazećim tonom i sa pitanjem „da li je to budući premijer Vojvodine – gospodin Branislav Nedimović?“. Ni Sejdinović, ni Nedimović nisu postali vojvođanski premijeri iz dijamentralno različitih razloga.

Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIĆ ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

BROJ:I-205/2018

Javni izvrsitelj Branka Samardzić u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca Tomovski Trajana iz Velikog Gradista kojeg zas.adv.kanc.Terzić-Živković iz Podgorice protiv izvrsnog duznika DOO LUTOVAC BUDVA , Podkosljun bb, radi naplate novcanog potrazivanja, po osnovu izvrsne isprave presude Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 28.05.2014.godine i rjesenja o ispravci Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 09.06.2014.godine , donosi dana 03.01.2020.godine ,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvrsnog duznika i to: -u listu nepokretnosti 929 KO BUDVA na kat.par.br.1190 zgrada 1 garaža PD 1 prva etaža podruma povrsine 324 m2 u susvojini DOO LUTOVAC BUDVA u obimu 222/324 . Povrsina idealnog dijela garaže izvrsnog duznika, u obimu prava od 222/324 , iznosi 222 m2 x tržišna cijena garaže /m2 iznosi 540,00 eura , odnosno ukupna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 119.880,00 eura (540,00 eura x 222 m2 ), sve shodno misljenu sud.vjestaka gradj.struke Zorana Filipovića, dipl.ing.građ., I.br.205/2018 od 12.07.2019.godine. II Odredjuje se prvo ročište za prodaju za dan 24.01.2020.godine u 10,00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 1 , drugi sprat , zgrada Obnove, Škaljari, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po po dopunskom rjesenju o izvrsenju I.br.205/2018 od 15.05.2018.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 42.000,00 eura sa zakosnkom zateznom kamatom od 04.05.2012.godine do konacne isplate , troskova sudskih taksi u iznosu od 3.000,00 eura, troskova advokata u iznosu od 200,00 eura, troskova izvrsnog postupka u iznosu od 140,00 eura i nagrade Javnog izvrsitelja za uspjesno sprovodjenje izvrsenja u iznosu od 840,00 eura, kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati . IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Zorana Filipovića iz Kotora I.br.205/2018 od 12.07.2019. godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti PN=222m2 x 540 e/m2 sto ukupno iznosi 119.880,00. V Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VI Na prvom ročistu za prodaju, nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti . VII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. VIII Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. IX Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. X Ovaj zakljucak o prodaji obajavljuje se u dnevnim novinama, najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje , ali ne vise od 30 dana. Kotor, 03.01.2020.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardzić

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC BROJ:I-205/2018 KOTOR, 03.01.2020.godine Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca Tomovski Trajana iz Velikog Gradista protiv izvrsnog duznika DOO LUTOVAC BUDVA, radi naplate novcanog potrazivanja , po osnovu izvrsne isprave presude Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 28.05.2014.godine i rjesenja o ispravci Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 09.06.2014.godine , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvrsnom duzniku DOO LUTOVAC BUDVA , Podkosljun bb, vrsi se dostavljanje zakljucka o prvoj prodaji I.br.205/2018 od 03.01.2020.godine. Suvlasnicima koji su upisani na predmetnoj nepokretnosti i to Vuković Predragu iz Budve, Polezhaeva Oxani iz Budve , ZETA BETON GROUP DOO BUDVA, UDARNIK DOO NIKSIĆ, Milošević Biljani iz Budve , TRON DOO PODGORICA i trecem licu koji je upisan u G listu na predmetnoj nepokretnosti Milović Stevanu iz Berana vrsi se dostavljanje zakljucka o prvoj prodaji I.br.205/2018 od 03.01.2020.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 42.000,00 eura na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom, i ostalim troskovima shodno rjesenju o izvrsenju. Izvrsni duznik , suvlasnici i trece lice koje je upisano u G listu predmetne nepokretnosti mogu se obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb , Kotor i to u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznacenog pismena. Upozoravaju se izvrsni duznik, suvlasnici i trece lice koje je upisano u G listu predmetne nepokretnosti da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

BROJ:IV-1257/2019 KOTOR, 30.12.2019.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „DRVOMONT“ DOO KOTOR ,RADANOVIĆI BB , protiv izvrsnog duznika „VIDD BOKA“ DOO KOTOR ,RADANOVIĆI BB ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, dana 30.12.2019.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „DRVOMONT“ DOO KOTOR protiv izvrsnog duznika „VIDD BOKA“ DOO KOTOR , a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-1257/2019 od 07.11.2019.godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.750,70 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom za svaki račun pojedinačno pa do konačne isplate,i troskovima izvršnog postupka,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-1257/2019 od 07.11.2019.godine.Upozorava se izvrsni duznik ,da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Poslovna oznaka I.br.2548/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković, Podgorica, Vasa Raičkovića 4B u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DOO “FARMEGRA” Podgorica, Ul.Kritskog odreda br. 4/1, protiv izvršnog dužnika DOO “MSP PHARM” iz Podgorice, ul. Vlada Ćetkovića lokal L.5, , radi naplate novčanog potraživanja, dana 03.01.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “MS PHARM” D.O.O., PODGORICA, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenja I.br. 2548/2019 od 25.10.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića br. 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR - Hercegovačka ulica jedinstvena, savremena poslovna zgrada (rezidencija) 727 m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 069/ 867 - 791 1 LOKAL 415 m2 – centar desetak metara od raskrsnice ulica Slobode i Hercegovačke. Privatni parking za osam vozila. Prodajem. Tel. 068/ 871- 452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan. Tel. 069/744-197 3 IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno. Tel. 069/744-197, 069/879-584 4 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 4. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

Dragi Late

Тужним срцем јављамо да је 3. јануара 2020. у 15 часова, послије дуже и тешке болести, престало да куца племенито срце наше драге

Poslije kraće i teške bolesti u 67. godini preminuo je naš dragi

MIODRAG – MIŠKO Pavlov ŠIŠEVIĆ

ВЈЕРЕ пок. Јована ТУРОВИЋ рођенe Мијовић

у 50. години. Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 4. јануара од 10 до 16 часова и 5. јануара од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.

Ожалошћени: синови ЈАКША и САША, кћерка ЈАДРАНКА, отац ВЛАДИМИР, мајка ДЕСАНКА, браћа ДАРКО и ЗДРАВКО, сестре ДАНКА, РАНКА и ЉИЉА, снаха МАРИНА, унука ЈОВАНА, тетке, ујна, заова, јетрве, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна родбина ТУРОВИЋ и МИЈОВИЋ

Izražavamo Ti zahvalnost za višedecenijsko iskreno, bratsko i prijateljsko druženje.

Saučešće primamo u porodičnoj kući Bistrice – Zeta, 3. i 4. januara 2020. godine do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju B. Polje – Zeta. Cvijeće i vijenci se ne prilažu. Ožalošćeni: kćerka BOJANA, brat SVETOZAR – CVETO, bratanići SRĐAN i MILAN, sestre od strica DANIJELA, ANĐELIJA i JELENA, snahe PERSA, MARIJANA i HAJDANA i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji: BAKI i ĐUKA sa porodicama 162 Dragi brate

104

VESELINE 163

Дана 3. јануара 2020, послије дуге и тешке болести, у 53. години преминуо је наш

Hvala ti na svemu što si nam kroz život pružio. Obećavam ti da ćemo i posle tvoje smrti nastaviti onako kako si nas ti učio. DRAGAN RADOIČIĆ sa porodicom 159 Dragi brate

Tužnim srcem javljamo da je naš voljeni otac, brat, stric, ujak i đed poslije kraće bolesti preminuo u Beogradu 2. januara 2020. u 64. godini

ВЕСЕЛИН - ВЕТА Владиславов ОБРАДОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 4. јануара од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци.

VESELINE Hvala ti za svu toplinu i dobrotu koju si nam nesebično darivao.

MILUtIN Milivojev RAČIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 4. januara od 17 do 18 časova i 5. januara od 9 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: ćerke DRAGANA i BOJANA, braća MILO i DRAGUTIN, sestre MILANKA, DARINKA i MIRKA, snahe VERA i DALIBORKA, unučad, bratanići, brataničine, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: супруга САДЕТА, кћерка САРА, синови ЛАЗАР и ПАВЛЕ, брат СРЕТО, сестра ВАЊА, братанична АНДРЕЈА, братанићи ГАГА и НИКОЛА, сестрић СТЕФАН и остала родбина ОБРАДОВИЋ и БИЦИЋ

160

Sestra ROSE sa porodicom

Striko

157 Посљедњи поздрав

VESO Hvala ti za svu dobrotu i toplinu koju si nam uvijek nesebično poklanjao.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

РАДОЈИЦИ ДАБЕТИЋ

VESELINU RADOIČIĆU

FILIP, JELENA i JOVANKA

161

Danas se navršava godina od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Са великим пијететом опраштамо се од нашег дугогодишњег предсједника Скупштине, члана прве екипе, тренера и двоструког првака Црне Горе у шаху. Памтићемо те као доброг, правичног, скромног човјека који је уткао себе у највеће успјехе Шаховског клуба „Будућност“. Хвала ти за све, почивај у миру, нећемо те заборавити.

MILUTIN VUKIĆEVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

MILORADA ZORIĆA

1111

ШАХОВСКИ КЛУБ „БУДУЋНОСТ“

166

Uspomenu na njegov dragi i plemeniti lik čuvaćemo s ljubavlju, ponosom i poštovanjem.

155 Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je 20. decembra 2019. godine u 81. godini umrla naša draga majka, svekrva i baba

Supruga MILJA, sin ŽELJKO i ćerka SNEŽANA RUTEŠIĆ sa porodicama 165 Šest mjeseci od smrti našeg brata, đevera i strica

ZEJNEPA Sadika BIBEZIĆ rođena Peročević

BRANISLAV KUČ

Hajtar će se primati 4. januara 2020. godine na mezarju Cijevna od 10 do 15 časova, kada će se i klanjati dženaza.

Ožalošćeni: sinovi NEDŽAD i ERNAD sa porodicama, brat DULJO, sestra KAJICA, đever ATVIJA, zaova NADIRA i ostala mnogobrojna rodbina BIBEZIĆ i PEROČEVIĆ

105

Sa ponosom ispunjenim tugom vječno ćemo čuvati uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu koju si svima nama pružao. U nedjelju u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Brat VOJISLAV sa porodicom 164

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Subota, 4. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragom Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i kolege da je 1. januara 2020. u 69. godini preminuo naš

MIJU Od PETKA i BRANKE

MIODRAG Đokov LATKOVIĆ – LATE

134 Posljednji pozdrav dragom

MIJOMIRU VUJAČIĆU

MIJOMIRU M. VUJAČIĆU

Sahrana je po želji pokojnika obavljena u krugu porodice, 3. januara u Podgorici na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin NIKOLA, kćerke NATAŠA i ZORANA, sestre NADA i SONJA sa porodicama, snaha DRAGANA i unučad PETRA, DARIJA, ĐINA i ĐOKO

Počivaj u miru dragi prijatelju.

Hvala ti za sve. Počivaj u miru!

112

Tvoji: MARKO, VERA, NINA, JANA i LANA VUJAČIĆ

Dragi

119 Dragi brate

KOLEKTIV DOO ,,KOMUNALNE DJELATNOSTI“ ŠAVNIK

LATE VESELINE

Beskrajno smo tužni zbog tvojeg ranog odlaska, ali u zaborav neće otići naše višegodišnje druženje i iskreno prijateljstvo sa Tobom i Radmilom. Mahni nam ponekad sa toga prozora na nebu,

Hvala ti za ljubav, toplinu, razumijevanje koje si nam pružao i ostavio neizbrisiv trag u našim životima. Tvoji: ILIJA, KAĆA, MILENA i ANA

tvoji: MIRA i BRANKO PAVIĆEVIĆ

137

150

120

Дана 3. јануара 2020. умро је у 83. години наш вољени

Voljenom kumu

Tužnim srcem javljamo da je naša draga majka, baba i svekrva umrla 3. januara 2020. u 81. godini

MIJU VUJAČIĆU ВЕСЕЛИН Андријин РАДОИЧИЋ Саучешће примамо у Капелици, 4. јануара од 12 до 15 часова и 5. јануара од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу.

Dragi kume težak je rastanak sa tobom. Vječno ćeš biti u mom srcu i srcu moje porodice. Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomene na tvoj plemeniti lik, a tvoj častan život biće za primjer kako treba živjeti. Počivaj u miru tiho i dostojanstveno kako si i živio. Neka ti je vječna slava i hvala. Tvoj kum MIJO MALOVIĆ sa porodicom

Ожалошћени: супруга ГОРДАНА, кћерке ТАТИЈАНА и ИРЕНА, синови ЂОРЂИЈЕ и МОМЧИЛО, снаха ЈЕЛЕНА, браћа МИОДРАГ, ДРАГАН и ИЛИЈА, сестре ЗОРКА, РОСЕ и РУМЕ, унучад, праунуче и остала многобројна родбина

MAŠA PRELEVIĆ rođena Đuričić

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u užem krugu porodice istog dana.

135 Ožalošćeni: sinovi NENAD i PREDRAG, snaha SONJA, unučad ALEKSA i ANĐELA i ostala rodbina PRELEVIĆ i ĐURIČIĆ

Posljednji pozdrav dragom

148 153

Posljednji pozdrav dragoj babi

ŽELJKU

Dana 1. januara 2020. umro je u 58. godini

od porodice pokojnog ujaka SAVA 158 Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji

ŽELJKO Živojinov MINJIĆ

Hvala ti na svemu što si činila za nas i što si nam pomogla da postanemo bolji ljudi.

Saučešće primamo u kapeli u Spužu, 1. januara od 13 do 19 časova i 2. januara od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u Gornjim Martinićima u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi MILAN i KRSTO, ćerka BILJANA, sestre RADMILA, STANKA, VESELINKA i DUŠANKA, snahe SLAĐA i MILICA, ujaci MOMO i PERO, ujne, unučad, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Unučad ALEKSA i ANĐELA 154

DANILU RADULOVIĆU Vrijeme neće izbrisati sjećanje na tvoj dragi lik i divno prijateljstvo. VESO NIKČEVIĆ sa porodicom

151

MAŠI PRELEVIĆ

121

Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

Mojem

LATU

Najdraži moj, Neka ti ova godina na nebu bude ljepša, a tvoji snovi dosanjani. Hvala ti što si nam život pretočio u ljubav i sreću.

Tvoji: RADMILA, JOVAN i SRETEN

114

LATU

BUDO LOPIČIĆ sa porodicom

115

Oglasi i obavještenja

Dana 3. januara 2020. poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

Subota, 4. januar 2020.

Posljednji pozdrav dobrom tetku

Дана 2. јануара 2020. у 86. години умро је

STJEPANU VARLAMU BOŽO - MUSA Nikolin SINANOVIĆ

СТЈЕПАН ВАРЛАМ

1936 – 2020.

Saučešće primamo u kapeli Gornje Polje 3. januara od 10 do 16 časova i 4. januara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju. Cvijeće se ne prilaže.

Bolest i tuga za tvojom skoro preminulom suprugom savladali su tvoje dobro srce. Počivaj u zasluženom miru. 128

MARTIN, MLADEN, LIDIJA, SONJA, SVETLANA i ANA

POMENI

Сахрана је обављена у кругу најближих 3. јануара на Новом гробљу на Цетињу.

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA, kćerke SLAVICA, BORKA, VASILIJA - VANJA, NADA i VERA, unučad, praunučad, snahe ZORA i BEBA PANTOVIĆ sa porodicom, snaha STANA – CANA KALUĐEROVIĆ sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћена породица ВАРЛАМ

125

127

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav

NIKOLA Ristov JOVETIĆ

Osim velike tuge ostalo je puno lijepih sjećanja na tvoj plemeniti lik, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam poklanjao. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Tvoja plemenita duša neka nađe vječni mir.

STJEPANU

Hvala ti za svu pažnju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 129

Svastika STANKA PRLJA

BORU

Tvoji: supruga LJILJANA, sin PREDRAG, ćerke SLAĐANA i DRAGANA, snaha SANJA, unučad, brat MIODRAG, snaha JADRANKA – MIKA, bratanična DUŠICA, bratanić DRAŽEN, sestra MILENA, zet MILAN, sestrić MARJAN sa porodicom, sestrična MARJANA sa porodicom, zetovi ŽELJKO i GAVRILO

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju plemenitost i ljubav koju si nam pružao.

156

BORO MARKOVIĆ

GRANA, TANJA, BILJANA i MILICA sa porodicama

Pet godina je od kada nas je prerano napustio

Da li ćemo moći ikada sebi da oprostimo što nijesmo imali dovoljno riječi da ti kažemo koliko te volimo, koliko si nam značio? Nikad nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Hvala ti za divno drugarstvo i nezaboravno prijateljstvo.

143

JOVAN GRGUROVIĆ Dana 3. januara 2020. u 89. godini preminula je naša draga BANJO, SEKA, VESNA, RENKA

Svih ovih godina mnogo nedostaješ, a posebno da me dočekaš, kao što si to uvijek radio. Tvoj FILIP SEKULIĆ

107

152

Posljednji pozdrav našem dragom

Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naša draga

RADOJKA Vukajlova PEDOVIĆ rođena Džaković Saučešće primamo u gradskoj kapela u Nikšiću, 4. januara od 11 do 16 časova i 5. januara od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na gradskom groblju iza Manastira. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sinovi ANDRIJA, SINAN - SIĆO, RADENKO i RAJKO, sestra ANKA, snahe DANICA - BEBA, ANKA i MILENA, jetrva ZORKA, unuci BRANISLAV, ZORAN i PREDRAG, unuke SANJA, DRAGICA, MARIJA, ADRIJANA i SARA, praunuci, sinovci, sestrići, sestrične i ostala porodica PEDOVIĆ i DŽAKOVIĆ 146

BORU

VESNA RAIČEVIĆ

Zauvijek ćemo čuvati u srcima tvoj dragi, vedri lik i gajiti sjećanje na tvoju dobrotu.

Bila si i ostala naš junak. Sa ponosom te se sjećamo i čuvamo od zaborava.

Porodica pokojnog RAŠKA ĐUKANOVIĆA: SEKA, MILOŠ i OGNJEN

Tvoja PORODICA

110

117

Sa velikom tugom opraštamo se od prijatelja

Dvije godine su od smrti naše drage

Poštovani

VESNE RAIČEVIĆ

BORA MARKOVIĆA MILORAD BEGOVIĆ ZAGORKA, DANIJEL CEROVIĆ i ANA ZVICER sa porodicom

Sa tugom i poštovanjem se sjećamo svakog trena provedenog s tobom. Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam nesebično pružala. Zauvijek tvoji

Još jedan tužan pozdrav čika Miloradu KASALICA VELJO, BATO i VLADAN sa porodicom 142

MARKO, TANJA, MAŠA i ANDREJ 141

116

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

Годину није са нама наша драга мајка и баба

Šestog januara navršava se godina od kada nije sa nama

МАРИЈА АБРАМОВИЋ Са тугом и поштовањем чувамо сјећање на твоју личност и дјело. Почивај у миру. Твоји: кћерка ЈОВАНКА, унучад НЕБОЈША, НАТАША и БИЉАНА 108 Dragoj

NINA ĐUROVIĆ

Ni slutili nismo koliko tuga može da bude velika i duboka. Nosimo se s njom, kao i uvijek, zajedno. Ali ti nam beskrajno nedostaješ. Sve nas podsjeća na tebe...

NINI Zauvijek živiš u našim srcima i mislima i beskrajno nedostaješ.

Tvoji NAJMILIJI

Tvoji PAVLOVIĆI

140

106 IN MEMORIAM

Четрдесет тужних дана од смрти наше вољене мајке, свекрве и бабе

Voljena naša

RANKO KALEZIĆ 4. 1. 2015 – 4. 1. 2020.

Vole te tvoji: ANA, BOJAN i OGNJEN sa porodicama

BISERKA LALIČIĆ

ВЛАДИСЛАВЕ - БЕЋКЕ пок. Миодрага - Бата ПЕРИШИЋ Teški su dani, mjeseci i ove dvije godine bez tebe. Ni bol, ni tugu vrijeme ne briše. Boli praznina koju ništa više ispuniti ne može. Neka ti naše suze ne remete vječni mir. Ljubav nikada ne umire. Zauvijek u srcu. Zauvijek sa nama.

113 Tvoji neutješni: LALE, ANA, MAJA i MILOŠ sa porodicama

Са поносом те помињемо и чувамо од заборава. У недjељу, 5. јануара посјетићемо твоју вјечну кућу. Умјесто помена породица ће приложити новчана средства Митрополији црногорско-приморској.

133

Твоји: син САВО, кћерка ЈЕЛЕНА, снаха БИЉАНА, унучад ПЕТРА, ДАРИЈА, АРСЕНИЈЕ и ВАСИЛИСА

SLAVKO BAJAGIĆ Sjećanje na dobre ljude nikad ne umire. PEĐA BULAJIĆ sa porodicom 111

103

BISERKA LALIČIĆ

Dana 6. januara 2020. se navršavaju dvije godine od smrti naše voljene

Voljena baba, sve još miriše na tebe, kao da ćeš se svakog trena pojaviti i obasjati nas osmjehom, toplim i punim ljubavi. Ali nema te... Samo te u snovima možemo grliti. Ljubav koju si nam pružala, zauvijek će nam grijati srca i u njima ćemo te vječno čuvati! Nedostaješ nam mnogo!

VESNE

Unučad: STEFAN, LUKA, SARA, ANĐELA i ANJA

JOVANA GRGUROVIĆA

136

Tvoja ljubav i dobrota zauvijek će živjeti u našim srcima. 118

MILANKA sa djecom

Pet godina je od smrti mog voljenog druga

Sjećanje traje i biće vječno.

e-mail: oglasno@t-com.me

139

PETAR RADULOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 4. januar 2020.

Našim

U utorak 7. januara 2020. navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog i nikada prežaljenog

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” ĐURO LAKOVIĆ

MIODRAG - MIKO Đurov LAKOVIĆ

1926 – 4.1.2008.

1953 – 10.8.2018.

e-mail: oglasno@t-com.me

Do prije godinu i pet mjeseci imali smo toplinu, snagu, oslonac... Tužni i ponosni.

1111

PORODICA

JOVANA - JOJE Milutinovog SIMOVIĆA

149 Prošla je godina od smrti mog dragog oca

БРАНУ БУРИЋУ Поносни што смо те таквог имали, тужни што смо те заувијек изгубили искрени пријатељу моје породице! БЛАЖО са породицом 124

Година откако није са нама наш вољени

Svaki od proteklih dana bio je ispunjen sjećanjem na tebe, tvoju ljubav, dobrotu koju si nam nesebično darivao. Malo je riječi koje bi opisale našu tugu i bol za tobom i prazninu koju si u našem domu ostavio za sobom. Tvojim odlaskom izgubili smo veliki porodični oslonac, sigurnost i toplinu. Nedostaje nam tvoja topla dobrodošlica, blagi savjet i topao zagrljaj. Tvoje veliko srce, čista i iskrena duša i sve što si učinio za nas obavezuje nas da u svakom trenutku mislimo na tebe i da ti vječno budemo zahvalni. U nedjelju 5. januara 2020. uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u Trešnjevu. Umjesto održavanja šireg pomena porodica će dati novčani prilog za održavanje Crkve Svetog Nikole i groblja u Trešnjevu.

VLADANA – BAĆKA RAIČKOVIĆA Dragi tata, Nedostaješ mi mnogo. Čuvam te u svom srcu, mislima i uspomenama. Počivaj u miru. Tvoja MIA 147

Ožalošćena porodica SIMOVIĆ БРАНИСЛАВ БУРИЋ Бескрајно нам недостаје његова љубав, пажња и присуство. МИЛАН и ЕМИЛИЈА са породицама 123

131 RADOMAN Mirkov ĆERANIĆ 2016 – 2020. Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda Mnogo nam nedostaješ. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

Tvoji: MILORAD, RADA, FILIP, MILENA, STEFAN

БРАНИСЛАВ БУРИЋ JOVANA SIMOVIĆA

Прође година, а ниједан дан без сјећања на Тебе. Живим лагано дан по дан, болан ми је сваки нови дан. Нека твоја добра душа почива у миру, а ја ћу те чувати од заборава док у мени буде куцало оно што је у теби престало.

Dani prolaze a mi ne možemo da shvatimo da te nema među nama. Neka te anđeli čuvaju.

Супруга ДРАГИЦА

RANKO, OLJA, FILIP i IVAN

122

132

Навршава се 40 дана откако је умрла наша

Прошло је четрдесет дана од када није са нама наш вољени

144

RADOMAN Mirkov ĆERANIĆ 2016 – 2020. Vrijeme prolazi, sjećanje na tebe uvijek je u našim srcima. Tvoja ljubav i vedrina koju si nam pružao ostaje u našim srcima. Počivaj u miru neka te anđeli čuvaju.

ДРАГИША Милов ЈОВАНОВИЋ

ПЕРСА Божова САВОВИЋ

1935-2019.

Вријеме те не може избрисати из наших срца. Човјек си који се памти, наш ослонац и тада и сада. Нашла си вјечни мир поред свог животног друга Божа. Твојим одласком у нама је остала велика празнина и обавезе да чувамо успомену на твоју племенитост и безграничну доброту. Хвала ти на родитељској љубави и топлини срца које нас је гријало и окупљало.

Твоји: супруга ГОСПАВА и син ГОЈКО са породицом 130

Tvoji NADA i MILOŠ 145 Dvije godine su od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Četrdeset je dana od smrti naše drage ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

RADOSAV - BATE STOJKOVIĆ 126

MILEVE pok. Radovana ADŽIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE

Dani prolaze... Tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac, sigurnost i neizmjernu dobrotu i toplinu. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

S ljubavlju i poštovanjem

020-202-455, 020-202-456

Tvoji: supruga SENKA, kćerke MARIJA, JELENA, ANĐELA i JOVANA, unučad ASIA, UROŠ i UNA

VASILIJE, DEJANA i LJILJANA ADŽIĆ 138

109

TV program

Subota, 4. januar 2020.

FILM

RTCG 1 21:00

FILM

NOVA M 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Kraljev govor

Nevine laži

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Grafalo, film 11:00 Strani dok. program 12:05 TV arhiv 13:00 Program za djecu 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 17:45 Muzika 18:05 Strani dok. program 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s. 21:00 Kraljev govor, film 22:30 Dnevnik 3 23:30 Opasan govor, film 01:10 TV arhiv, r. 02:00 Zapis, r. 02:45 Koncert

   RTCG 2

06:30 07:00 07:45 09:45 10:00 11:40 13:20 15:00 16:00 17:20 19:05 19:30 20:15

21:00 22:00 23:00 00:40 01:45

Glas Amerike Koncert Glumci pjevaju, r. Obrati pažnju, r. Dnevna soba, r. Dnevna soba, r. Poni sa slomljenim krilom, r. Ulica milosti, s. Tabu, s. Vaterpolo: Crna Gora Njemačka Strani dokumentarni (Arte) Dnevnik 2 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Ulica milosti, s. Tabu, s. Gledaj me, film Vaterpolo:Crna GoraNjemačka, snimak ABS, r.

TV PRVA

04:00 07:00 09:00 09:15 10:30 12:00 12:30 15:30 19:00 19:30 21:00 00:30 02:00

Čikago u plamenu, r. Mamini sinovi, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro sa Iris Auto moto show Zvezde Granda, r. Sjaj u očima, r. Žurnal Paramparčad, s. Zvezde Granda Film Zvezde Granda specijal, r.

07:00 07:35 07:45 08:40 09:55

10:50 11:00 13:22 15:00 15:20 15:25 16:10 18:00 18:30 20:00 22:00 23:50

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kapital, r. Kefalica, r. Zdravi sa dr Katarinom Bajec, r. Supertalent, nastavak Vijesti Spertalent, r. Vijesti Meteo Zauvijek susjedi, r. Svi moji bivši, r. Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s. Gulperi, s. Nevine laži, film Talac, film

  VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:35 Bejblejd, s. 09:30 Snovi, kuća, dom, r. 11:00 Dokumentarni program 12:06 Život sa morem, r. 13:00 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 15:40 Dokumentarni film 16:30 Vijesti 17:15 Bez granica, r. 18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas 20:00 Obećanje, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Na granici, film 00:30 Lov, r.

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15

18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

A1 TV

Dječja TV Jelena, r. Vikend film, r. Igra i struktura, r. Auto šop Neđelja u petak, r. Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 07:30 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 13:00 Minut dva 13:05 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Paparaco lov, r. 15:00 Minut dva 15:05 Zadruga 16:00 Minut dva 16:05 Zadruga 17:30 Magazin in

19:00 19:02 20:00 22:00

Minut dva Elif, s. Dženetine suze, s. Zadruga

 07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00

Muzički program Sesil i Pepo, s. Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r. Muzički program Polis



777

19:35 Sportski program 20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

Jutarnji program Boško Buha, film Servisne informacije Škrinja – Dušan Vukotić Ljepote i legende Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

17:00 19:00 20:00 20:15 20:30 20:45 21:15 21:30 21:45 22:00

Sutjeska, film Aktuelno 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Škrinja – Ljubo Čupić Muzika Škrinja – Sava Kovačević Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film

Crna Gora

prognoza za 04. 01. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik

Min.

DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

RTV BUDVA

IZLAZAK SUNCA

7.12 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.22 sati

-7° 3° -7° -7° 2° -6° -3° 1° -9° 0°

Max.

8° 15° 4° 5° 15° 11° 12° 14° 5° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

-6° -8° -5° -8° -1° -13° -9° 0° 0° -11°

10° 6° 7° 4° 13° -4° 8° 14° 14° 5°

Nedjelja 05. 01. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno, tokom dana sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru pretežno oblačno sa snijegom. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare veoma jak, ponegdje i olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 6, najviša dnevna -4 do 12 stepeni. www.meteo.co.me

Ponedjeljak 06. 01. 2020.

Magazin

Subota, 4. januar 2020.

NAJPOPULARNIJA PRAZNIČNA DESTINACIJA: Bogat novogodišnji program oborio rekorde posjećenosti

Spektakl na trgovima okupio 60.000 gostiju

Budva zabilježila posjećenost od 30.000

Sa dočeka u Tivtu

PODGORICA – Crna Gora se i ove godine pozicionirala kao najpopularnija destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući spektakularnim višednevnim dočecima na gradskim trgovima, atraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara. Bogat novogodišnji program sa mnogo zabavnih, kulturnih

i umjetničkih sadržaja, koji je organizovan u šest gradova Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom privukao je viš 60.000 posjetilaca tokom novogodišnje noći, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj posjetilaca iz Rusije, Francuske, Velike Britanije i drugih evropskih zemalja. Po uzoru na svjetske i evrop-

ske metropole kao što su Njujork, London, Beč i Pariz, crnogorski gradovi su za doček 2020. godine zasijali posebnim sjajem. Okićene jelke, novogodišnji ukrasi i posebna osvjetljenja privukli su pažnju posjetilaca, građana i turista. Budva koja nosi epitet regionalno najbolje zabave za „naj-

luđu noć“, i ove godine zabilježila je najveću posjećenost od oko 30.000 posjetilaca tokom novogodišnje noći i par hiljada više za doček 1. januara, prema procjenama lokalne turističke organizacije Budve. Dobru posjećenost zabilježili su i ostali primorski gradovi i glavni grad. Zimska bajka u Tivtu započela je još 25. novembra, a posjetioci su osim u klizalištu uživali i u raznovrsnim tematskim sadržajima, božićnim bazarima, koncertima, dječjim predstavama i brojnim drugim aktivnostima. Spektakularan trodnevni program

priređen na rivi Pine u Tivtu, prema procjenama lokalne turističke organizacije okupio je oko 40.000 posjetilaca. U Kotoru su 2020. godinu posjetioci dočekali uz legende rok muzike, a u okviru tradicionalne manifestacije „Od Božića do Božića“ organizovane su gastronomske manifestacije, muzički koncerti, ali i Nova godina za najmlađe posjetioce. Procjene lokalne Turističke organizacije Kotora su da je tokom 31. decembra i 1. januara na trgovima bilo oko 9.000 posjetilaca. Rok grupa Neverne Bebe uvela je Herceg Novi u 2020.

Forbsova lista

Dr Dre najplaćeniji muzičar decenije

LOS ANĐELES - Osim svoje liste najplaćenijih muzičkih zvijezda godine, Forbs je

objavio i listu najplaćenijih od ove decenije. Na vrhu se našao reper koji je posljed-

godinu, a prema procjenama lokalne turističke organizacije Herceg Novog tokom tri dana je u ovom gradu slavilo oko 15.000 posjetilaca Praznična atmosfera u Podgorici počela je 6. decembra svečanim početkom Podgoričkog prazničnog pazara koji pretenduje da postane tradicionalan način obilježavanja praznika u glavnom gradu. Tokom trajanja manifestacije na Trgu nezavisnosti smjenjivali su se brojni crnogorski izvođači, a u najluđoj noći i reprizi dočeka Nove godine i regionalne zvijezde. Prema procjenama TO Podgorica, u završnici Podgoričkog prazničnog pazara uživalo je oko 10.000 posjetilaca. Barski novogodišnji program počeo je 30. decembra, a trg Vladimira i Kosare koji je okupio oko 19.000 posjetilaca tokom tri dana opet je bio mjesto dobrog raspoloženja i kvalitetne zabave za sve generacije, dok na klizalištu svakog dana ima u prosjeku oko 400 klizača. Crnogorski zimski turistički centri, na prvom mjestu Žabljak i Kolašin tradicionalno su posebno atraktivni za doček Nove godine, te se u hotelima koji su pripremili program i ove godine tražilo mjesto više. S obzirom na dobru popunjenost kapaciteta, kako hotelskih, tako i privatnog smještaja u crnogorskim turističkim centrima tokom praznika, očekuje se da će se i na planu prihod pozitivan trend iz 2019, koja je bila rekordna kada je u pitanju sektor turizma, nastaviti i u ovoj godini. Z. K.

nji album izdao 2015, a na turneju nije otišao od kraja milenijuma. Radi se o hip-hop mogulu Dr Dreu. Procjenjuje se da je on u posljednjih deset godina zaradio nevjerovatnih 950 miliona dolara. Većina njegovih prihoda došla je od 20-postotnog procenta u kompaniji Bits, koja proizvodi slušalice, a koju je Epl 2014. kupio za tri milijarde dolara. Na drugom mjestu se našla Tejlor Svift sa 825 miliona dolara, a slijedi je Bijonse koja je zaradila 685 miliona dolara. Za razliku od Dr Drea, obje pjevačice su prošle decenije izdale nekoliko albuma i otišle na nekoliko turneja. Četvrti po zaradi je bend U2, najviše zahvaljujući svojoj turneji iz 2011, a zaradili su 675 miliona dolara.

Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni spot

,,Matesong“ okupio Kajli Minog, Aša Bartija i Adama Hilsa

SIDNEJ - Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni video sa Kajli Minog. Trominutni spot za pjesmu ,,Matesong“ okupio je poznate Australijance, komičara Adama Hilsa, tenisera Aša Bartija i igrača kriketa Šejna Varna. Kajli i ekipa poziv za posjetu posvećuju najviše Britancima, pozivajući ih u vrijeme nesigurnosti vezanih za Bregzit da se opuste. Reklama je navodno koštala čak 15 miliona australijskih dolara (blizu 10 miliona evra), a australijska vlada se nada da će njome privući posjetioce

kako bi ojačala ekonomiju i ruralna područja pogođena sušom i požarima.

Na društvenim mrežama ovaj video izazvao je mnoštvo kritika.