Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću
Podgorica • Crna Gora • Utorak, 15. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19367 • Cijena 0,70 eura
D. MALIDŽAN
godina
SAJBERSKI KONTRAUDAR ZAPADA: Kako su otkrivene ilegalne aktivnosti ruskih vojnih specijalaca
RUSKI LETEĆI ODRED NA TLU NORVEŠKE! Jedini distributer dnevne štampe najavio da nakon stupanja na snagu novog zakona o trgovini odmara posljednjeg dana u sedmici
Crna Gora nedjeljom bez štampe?
Otkriće o ilegalnim upadima ruskih specijalaca bilo je prilično neprijatno za Kremlj, jer se podudarilo sa informacijama o ,,crnim operacijama“ Jedinice 29155 koja je operisala u Evropi, ali i u Crnoj Gori oktobra 2016. godine STR. 2.
Nenad Vujošević Opozicija nije razgovarala o ponudiće stan da bi mjestima DF-a, Damjanović se branio sa slobode nije zainteresovan STR. 3.
DANILOVGRAD: Mještani Spuža nastavili borbu za izmještanje farme svinja iz naselja Grbe
Podnijeli krivičnu prijavu protiv „Niksen - Čavora“
Foto: FACEBOOK
STR. 9.
STR. 13.
Spaić i Rakočević pitaće što je s konkursom
STR. 6. i 7.
Incident u Kazneno-popravnom domu u Spužu
Zatvorenik udario kuvaricu STR. 9.
D. MALIDŽAN
Sjednica Tužilačkog savjeta u srijedu
Najava Demokratskog fronta da će napustiti Odbor za izborno zakonodavstvo mogla bi prolongirati reformu izbornih zakona
M.BABOVIĆ
Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva htio da dopuni iskaz pa odustao od toga
STR. 4. i 5.
2
Politika
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
SAJBERSKI KONTRAUDAR ZAPADA: Kako su otkrivene ilegalne aktivnosti ruskih vojnih specijalaca
Ruski Leteći odred na tlu Norveške!
PODGORICA/OSLO – Pripadnici ruske specijalne jedinice Leteći odred povremeno su, još od 2016. godine, upadali na teritoriju Norveške i osmatrali strateške lokacije, bez znanja vlasti u Oslu.
Informacije o ilegalnim upadima ruskih specijalaca sa izuzetnom pažnjom su praćene u brojnim medijima jer su se pojavili prvi dokazi da zapadna obavještajna zajednica detaljno prati društvene mreže i da se ,,korisni detalji“ koriste kao sredstvo za sajberske udare protiv Kremlja. Kako analizira DFC magazin, specijalizovani časopis Atlantskog saveza Crne Gore, prva vijest o prisustvu ruskih vojnih specijalnih snaga na teritoriji Norveške - na njenom kopnenom dijelu i na arhipelagu Svalbard - objavljena je 27. septembra na norveškom portalu AldriMer.
Otkriće o ilegalnim upadima ruskih specijalaca bilo je prilično neprijatno za o umiješaKremlj, jer se podudarilo nosti ruske vojske i tvrsa informacijama o ,,crnim dili su da operacijama“ Jedinice 29155 ruski vojnici nikada nikoja je operisala u Evropi, jesu kročili na ukrajinsko tlo. ali i u Crnoj Gori oktobra No, aktivnosti ruskih vojnika na 2016. godine
DEMANTI I DOKAZI
Prema informacijama tog portala koje su dobijene iz obavještajnih izvora, američki izviđački avioni U-25 i RC135V otkrili su da je cilj ruskog upada bio ,,sakupljanje podataka o ključnim objektima i terenu“, što je izazvalo prilično burna reagovanja iz Moskve. Ambasada Rusije u Norveškoj istog dana je objavila demanti, a koji dan kasnije, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je vijest norveškog portala, konstatujući da je riječ o ,,rusofobiji i antiruskom lobiju u Norveškoj, koji ima za cilj predstavljanje Rusije kao neprijatelja“. Zanimljivo je da se norveška Vlada, kao i guverner Svalbarda, nijesu oglašavali, iako su – prema izvoru portala AldriMer – bili upoznati sa prisustvom ruskih specijalnih snaga na njihovoj teritoriji, piše DFC magazin. Nedugo zatim, kako piše DFC, počeli su da se pojavljuju čvrsti dokazi o prisustvu ruskih vojnih specijalaca na norveškom tlu. I to dokazi od - ruskih vojnika koji su učestvovali u akciji!
U februaru 2018. godine, na profilu @akhaev_07_95 objavljena je fotografija još jednog pripadnika Letećeg odreda. U pozadini fotografije se jasno vidi cistijerna sa natpisom Svalbard lufthavn, odnosno aerodrom Svalbard Tako je ruski portal Novaya Gazeta (Новая газета), analizirajući Instagram, objavio 1. oktobra dokaze da je Leteći odred periodično bio prisutan na teritoriji Norveške od 2016. godine. Prema nalazima ruskog portala, 2. marta 2018. na profilu @ bes__600, objavljena je fotografija na kojoj je 10 osoba u vojnim uniformama ispred aerodroma u Gro-
znom. Komentari ispod fotografije otkrili su da je jedan dio te grupe ,,boravio poslom u Norveškoj“. Mjesec dana ranije, u februaru iste godine, na profilu @ akhaev_07_95 objavljena je fotografija još jednog pripadnika Letećeg odreda. U pozadini fotografije se jasno vidi cistijerna sa natpisom Svalbard lufthavn, odnosno aerodrom Svalbard. A 20. januara
2019. godine isti korisnik je na svom profilu objavio fotografiju sa puškom i lokacijom Longjirbajen, grad na arhipelagu Svalbard.
BRISANJE
Po međunarodnom ugovoru iz Svalbarda, još iz 1920. godine, arhipelag je demilitarizovana zona, pod jurisdikcijom kraljevine Norveške. Zato je otkriće o ilegalnim upadima ruskih specijalaca bilo prilično neprijatno za Kremlj jer se podudarilo sa informacijama o ,,crnim operacijama“ Jedinice 29155, koja je operisala u Evropi, ali i u Crnoj Gori oktobra 2016. godine. Pokazalo se da je reakcija Zaharove bila prilično nespret-
na jer je odmah demantovana dokazima. Onda su počeli da se uklanjaju dokazi: već 3. oktobra izbrisane su fotografije koje su dospjele u medije, a potom je nalog @ akhaev_07_95 uklonjen u potpunosti, dok je nalog @ bes__600 zaključan. Ranijim uvidom u njihove profile mogle su se vidjeti zajedničke fotografije oba korisnika, kao i aktivnosti u okviru Ruskog univerziteta specijalnih jedinica Specnac (Российский Университет Спецназа), čije je sjedište u Čečeniji, a pod ličnim je nadzorom Ramzana Kadirova, čovjeka od punog povjerenja Vladimira Putina.
SLIČNOSTI
Nije ovo prvi put da je Moskva razotkrivena. Rusija je i 2014. godine na sve načine pokušavala da sakrije svoju umiješanost i podršku proruskim separatističkim snagama u istočnoj Ukrajini. Tada su i Putin i svi ruski zvaničnici oštro negirali tvrdnje
društvenim mrežama - najpoznatiji je slučaj Aleksandra Sotkina - pokazale su drugačiju sliku i bili su svjedočanstvo o umiješanosti Rusije. Da bi se spriječile ove prilično neugodne situacije, ruska Duma je 2019. godine usvojila odluku kojom je zabranjeno vojnicima da koriste telefone dok su na dužnosti, odnosno u misijama. Podaci do kojih su došli norveški i ruski portali dokaz su da se odluka Dume ne poštuje na terenu, kao što Rusija već duže ne poštuje teritorijalni integritet zemalja za koje Kremlj smatra da su dio njihove ,,interesne zone“. To pokazuju, kako je pisao Njujork tajms, razotkriveno učešće agenata GRU u Crnoj Gori, trovanje bivšeg ruskog špijuna Skripalja, kao i ubistvo bugarskog distributera oružja... Nedavno otkrivanje skrivenih aktivnosti ruskih specijalnih snaga na norveškoj teritoriji pokazuje da su se zapadne obavještajne službe organizovale i da kontrahibridnim mjerama prave „bezbjednosni štit“. D.ĐURANOVIĆ
Nakon ljetnje pauze ponovo sukobi u vladajućoj koaliciji u Budvi – prekinuta sjednica lokalnog parlamenta PODGORICA – Poslije ljetnje pauze ponovo su u Budvi nastavljene svađe koalicionih partnera Demokratskog fronta i Demokrata. Koalicioni partneri ponovo su iskopali „ratnu sjekiru“ u nastavku popodnevnog zasijedanja lokalnog parlamenta, kada je predsjednik budvanskog parlamenta Krsto Radović nakon pauze htio da promijeni redoslijed tačaka dnevnog reda,
Demokrate neće da raspravljaju o rebalansu budžeta bez Carevića
jer na to ima pravo po Poslovniku. Kako je obrazložio, odlučio je da odloži raspravu o rebalansu budžeta koji je bio na dnevnom redu, nakon što je obaviješten da je gradonačelnik Marko Bato Carević otputovao
za Beograd, a predsjednik kao predlagač rebalansa treba da prisustvuje zasijedanju. Sjednicu su zbog toga napustili odbornici DF-a i nezavisni odbornik Goran Pejović. Sjednicu su potom
napustili i odbornici DPS-a i SD-a jer nijesu željeli da daju kvorum. Odbornici DF-a smatraju da opštinski propisi ne predviđaju prisustvo predsjednika, pogotovo što je kao predstavnik predlagača na sjed-
nici bio sekretar za finansije Petar Odžić. Šef odborničkog kluba DF-a Đorđije Pribilović za TV Vijesti kazao je da odbornici DF-a ne mogu ni danas prisustvovati sjednici. Dragan Krapović iz Demokratske Crne Gore kazao je da je red da predsjednik prisustvuje raspravi o rebalansu i da se napokon „čuje glas“ onog ko je izvršilac budžeta, jer bi „njegovo neprisustvovanje bilo ponižavanje ovog doma“. R. P.
Pobjeda
Politika
Utorak, 15. oktobar 2019.
Najava Demokratskog fronta da će napustiti Odbor za izborno zakonodavstvo mogla bi prolongirati reformu izbornih zakona
Opozicija nije razgovarala o mjestima DF-a, Damjanović nije zainteresovan
Aleksandar Damjanović
Odbor za izbornu reformu
ko rade i da se konsultacije odvijaju konstruktivno unutar dijela opozicije koji učestvuje u radu Odbora. Upražnjena mjesta DF-a u Odboru otvoriće „vrata“ i Posebnom klubu poslanika, ako bude želio da kandiduje svog predstavnika za člana tog tijela. Ipak, za sada se takva želja Damjanovićevog kluba ne nagovještava. - Razumijem motive DF-a koji ne želi da radi u nelegitimno formiranom Odboru, nezakonitim dilom DPS-a i Demokrata. U odnosu na upražnjena mjesta, mogu samo da ponovim sve što sam rekao 31. jula i 23. avgusta na sjednici Skupštine, a tiče se nepoštovanja Odluke od DPS-a u odnosu na legitimni i legalni zahtjev Posebnog kluba - rekao je za Pobjedu Aleksandar Da-
mjanović, šef Posebnog kluba poslanika. Damjanović, što je više puta ranije istakao, smatra da mu pripada jedno mjesto Demokrata, koji imaju dva člana u Odboru. Ostavke članova iz DF-a povući će za sobom i potrebu da se mijenja sastav radnih odbora, koji je ustanovljen na prošloj sjednici Odbora održanoj 9. oktobra. Opozicija je tada ostavila šest mjesta DF-u u radnim odborima, od kojih mjesto koordinatora Radnim odborom 3 koji se bavi analizom Ustava, kao i mjesto zamjenika koordinatora u Radnom odboru 1, koji se bavi Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Popuna mjesta DF-a neophodna je i zbog glasanja u Odboru. To tijelo, shodno Pravi-
lima o radu, o svim pitanjima, uključujući dnevni red i zapisnik, odlučuje glasovima 11 od 14 članova. Bez DF-a za svaku odluku potrebna je stoprocentna saglasnost, odnosno da je podrži svih 11 članova. Konstatovanje ostavki DF-a i popuna upražnjenih mjesta, ako opozicija postigne dogovor o tome, najvjerovatnije neće biti prije novembra, što znači da je upaljeno „crveno svjetlo“ i da ističe rok za završtek rada Odbora. Već je jednom produžen rok za rad tog tijela do 15. novembra, ali već je jasno da je to nerealan zahtjev. Zato je očekivano da Skupština na narednoj sjednici, kada na dnevnom redu budu ostavke DF-a, još jednom produži rok za reformu izbornih zakona.
Ocjena novog izvjestioca Evropskog parlamenta za našu državu
okolnostima koje neće svaki put biti jednostavne. Ovog trenutka politička scena je polarizovana, postoje ozbiljna neslaganja između vlasti i opozicije oko toga kako dalje. Međutim, evo ja ću sa svojim iskustvom pokušati preovladati taj jaz kako bi dostigli zajednički cilj - članstvo u EU – ocijenio je Picula. Komentarišući neučešće crnogorske opozicije u parlamentu, kazao je da bojkot poslije nekog vremena postaje kontraproduktivan i zapravo udaljava od cilja. Upitan smatra li da politika proširenja mora biti izraženija u vrijeme sve češćih pokušaja destabilizacije našeg regiona, koji nesumnjivo dolaze iz Rusije, Picula je kazao da se s tom tezom apsolutno slaže i da je ovog trenutka to jedna velika tema koja izaziva debatu u svim institucijama EU, a riječ je, kako je naveo, o kontroli ili sprečavanju uticaja izvan evropskih faktora na političke procese na Zapadnom Balkanu. R. P.
Picula: Crna Gora će biti prva sljedeća članica EU PODGORICA - Crna Gora je ostvarila ozbiljan napredak na putu ka EU i biće prva sljedeća članica, ocijenio je novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula. Picula je u razgovoru za Novu M dodao da je svakako potrebno nastaviti sa radom i reformama unutar naših granica, ali i da EU na Zapadnom Balkanu ponovo aktuelizuje politiku proširenja kako se ne bi otvorio prostor za druge političke igrače sa istoka. – U svakom slučaju, iduće proširenje EU, ma kad se ono dogodilo, neće biti bez Crne Gore. Da li će Crna Gora ući sama, da li sa još jednom državom – to je sad otvoreno pitanje, ali
Tonino Picula
ukoliko nastavi ovakav posao kakav radi 10 godina, onda odista sljedeće proširenje neće biti moguće bez Crne Gore – ocijenio je Picula. Kako je rekao, mora se konstatovati dobro obavljen posao koji je Crna Gora odradila do sada, ali se mora i nastaviti sa
reformama i radom, jer ukoliko izostane dalji napredak, može doći do ozbiljne frustriranosti. – Crna Gora ima razrađene procedure, mehanizme za napredovanje prema okončanju pregovora, ali ono što se nije obavilo moraće se obaviti u
Predsjednik parlamenta Ivan Brajović na Generalnoj debati Interparlamentarne unije (IPU) u Beogradu
Skupština aktivno učestvuje u jačanju demokratskih procesa
Ivan Brajović u Beogradu
PODGORICA – Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva tek što je, uz mnogo napora, postigao saglasnost o proceduralnim pitanjima, suočio se sa novim problemom – najavom Demokratskog fronta da će tri predstavnika tog opozicionog saveza podnijeti ostavke na članstvo u Odboru. Ostavke Strahinje Bulajića, Predraga Bulatovića i Branke Bošnjak uskoro će biti i formalno u skupštinskoj proceduri, a parlament će morati da ih konstatuje na plenarnoj sjednici. To će oduzeti dosta vremena i dovesti u pitanje sam rok za završetak posla koji ističe 15. novembra. Skupština bi na istoj sjednici, koju je teško očekivati prije početka novembra, morala da izabere nove članove iz dijela opozicije, jer bi sve drugo bilo kršenje Odluke o formiranju Odbora. Po Odluci, Odbor ima 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije. To znači da bi Demokrate, SDP i Neđeljko Rudović morali, ako hoće da poštuju Odluku, da se dogovore o popuni tih mjesta. Oni za sada nijesu razgovarali o tome. - Razgovaraćemo o tome kada bude u proceduri – kazao je za Pobjedu Neđeljko Rudović, ističući da radni odbori uveli-
3
I. KOPRIVICA
PODGORICA – Skupština Crne Gore aktivno učestvuje u jačanju demokratskih procesa i stvaranju boljeg političkog i društveno-ekonomskog ambijenta, poručio je predsjednik te institucije Ivan Brajović. Predsjednik parlamenta govorio je juče u Beogradu na Generalnoj debati Interparlamentarne unije (IPU) na temu „Jačanje međunarodnog prava: parlamentarne uloge i mehanizmi, kao i doprinos regionalnoj saradnji“. Pravac koji je Crna Gora trasirala u proteklih 13 godina od obnove državnosti, istakao je Brajović, zasniva se na vrijednostima solidarnosti, dijaloga, poštovanja različitosti koje čine najveće bogatstvo građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. - Kroz redovan skupštinski rad i intenzivniju komunikaciju sa građanima Skupština Crne Gore aktivno učestvuje u jačanju demokratskih procesa i stvaranju boljeg političkog i društveno-ekonomskog ambijenta istakao je Brajović. Posljednjih godina Skupština Crne Gore, naglasio je njen predsjednik, ocijenjena je kao najotvoreniji parlament u regionu, čemu je doprinijela neprekidna komunikacija sa građanima, medijima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima. Brajović je podsjetio da je Skupština, prepoznajući neophodnost uspostavljanja dijaloga i saradnje u regionu, još 2004. formirala Cetinjski parlamentarni forum, kao jednu od prvih regionalnih parlamentarnih inicijativa na Zapadnom Balkanu. Predsjednik Skupštine je rekao da jačanjem uloge parlamenta jača glas i volja građana u međunarodnim odnosima. - Kao izabrano tijelo koje pred-
stavlja sve strukture društva, parlament ima jedinstvenu odgovornost da dijalogom i kompromisom usklađuje interese i očekivanja različitih grupa. Ima zadatak da prilagođava zakone potrebama društva u novim okolnostima, da kontroliše aktivnosti vlada i međunarodnih organizacija i tako da svoj doprinos rješavanju izazova na međunarodnoj sceni - kazao je Brajović. On je rekao da razgovori poslanika na skupovima, kao što je Interparlamentarni forum, pokazuju da izazovi koji predstoje nijesu više samo nacionalni, već sve više poprimaju regionalni ili međunarodni karakter. - Zato danas imamo obavezu da se međusobno podržavamo i trudimo da nas ujedinjuju dobre namjere i želja za siguran i prosperitetan život naših građana. Crna Gora zna da je članstvo svih zemalja Jugoistočne Evrope u Evropskoj uniji siguran način da ostvarimo društvene, ekonomske i političke ciljeve koje naši građani žele i zaslužuju - zaključio je Brajović. On se u Beogradu sastao i sa predsjednicom Interparlamentarne unije Gabrielom Kuevas Baron. Brajović se sastao i sa predsjednikom Državnog zbora Slovenije Dejanom Židanom uz ocjenu tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa dvije države. Navodi se da je zasijedanje IPU bilo prilika i za susret sa predsjednikom parlamenta Alžira Slimane Chenine. Na ovogodišnjoj Skupštini Interparlamentarne unije učestvuju poslanici iz oko 140 zemalja, uz prisustvo preko 70 predsjednika parlamenata iz cijelog svijeta. Delegaciju Skupštine Crne Gore čine poslanici Suad Numanović, Jovanka Laličić i Miloš NiR. P. kolić.
Bošković razgovarao sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Mađarske
Prijem u NATO istorijski uspjeh PODGORICA - Prijem Crne Gore u NATO je njen istorijski uspjeh, ocijenjeno je u razgovoru ministra odbrane Predraga Boškovića sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Mađarske, potpukovnikom
Palom Fejesom. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Bošković je juče primio Fejesa u nastupnu posjetu i zahvalio mu na neiscrpnoj podršci koju je Mađarska pružila Crnoj Gori tokom sveobuhvatnog reformskog procesa u domenu evroatlantskih integracija. - On je naglasio da snažno višegodišnje prijateljstvo dvije zemlje predstavlja temelj daljeg jačanja i produbljivanja odbrambenih odnosa naše dvije zemlje, posebno uzimajući u obzir zajedničke strateške interese i savezništvo u okviru Alijanse - kaže se u saopštenju. J. Đ.
4
Ekonomija
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Jedini distributer dnevne štampe najavio da nak snagu novog zakona o trgovini odmara posljednj
Crna Gora nedjeljom bez štampe?
Savjet Centralne banke usvojio makroprudencijalne mjere
Od januara kolateral i za gotovinske kredite Mjere kojima se pooštrava odobravanje gotovinskih kredita građanima uvode se na period od dvije godine PODGORICA – Banke će od januara naredne godine morati da traže obezbjeđenje za gotovinske kredite čiji je rok otplate duži od osam godina. Kolateral može da bude fiducija ili hipoteka, zalog na pokretnim stvarima ili finansijski instrument, predviđeno je makroprudencionim mjerama koje je juče usvojio Savjet CBCG. - Ove mjere uvode se na dvije godine od dana početka primjene - naveli su iz CBCG, koja je definisala mjere za banke koje već imaju veliki iznos ovih kredita.
Inflacija do 1,5 odsto Potrošačke cijene u drugom kvartalu smanjene su 0,4 odsto u odnosu na prethodni kvartal, najviše za odjeću, obuću, stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva. Ocijenjeno je da će rast ekonomske aktivnosti djelovati antiinflatorno. - Modelska prognoza ukazuje da će se, sa vjerovatnoćom od 90 odsto, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u decembru kretati od 0,3 do 1,5 odsto, sa centralnom tendencijom od 0,9 odsto. Prema ekspertskoj procjeni CBCG, može se očekivati inflacija od 0,3 do 1,3 odsto - saopšteno je iz CBCG.
- Banke koje imaju visoku izloženost po osnovu gotovinskih kredita odobrenih građanima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina (preko 50 odsto sopstvenih sredstava banke) mogu odobravati ove kredite građanima sa rokom otplate dužim od šest godina, uz uslov da su obezbijeđeni kvalitetnim kolateralom - saopštili su iz CBCG. Savjet je usvojio izvještaj o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za drugi kvartal ove godine koji pokazuju da su kreditni standardi za privredu ublaženi, dok su za stanovništvo ostali isti.
Uvojen je izvještaj o poslovanju CBCG za jun i jul, u kome je konstatovano da su aktivnosti realizovane po planu i programu rada. Usvojen je i izvještaj o poslovanju banaka za pola godine, u kojem je zaključeno da su ključne bilansne pozicije svih 13 banaka zabilježile rast, kao i izvještaj o poslovanju MFI i lizing društava. Po prvi put je razmatran izvještaj o poslovanju Investiciono-razvojnog fonda za pola godine, po kojem je u drugom kvartalu aktiva porasla za 9,8 odsto, krediti za 6,1, a likvidna sredstva za 32 odsto. M.P.M.
Južnoamerički privrednici porijeklom iz Crne Gore posjetili Upravu za dijasporu
Radiće na jačanju veza sa matičnom državom
Domaće tržište naftnih derivata
Benzin jeftiniji tri centa PODGORICA - Eurosuper 95 i 98 u Crnoj Gori je od danas jeftiniji tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Građani će litar eurosupera 95 i 98 narednih 15 dana plaćati 1,31 euro, odnosno 1,35 eura. Litar eurodizela koštaće 1,26 eura. Lož ulje za veleprodaju je jeftinije tri centa i košta 1,2 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 1. oktobra, kada su benzin i eurodizel poskupili pet centi. S. P.
PODGORICA - Južnoamerički privrednici porijeklom iz Crne Gore izrazili su spremnost da putem zajedničkih projekata rade na jačanju veza sa matičnom državom, saopšteno je iz Uprave za dijasporu. Delegaciju su činili vlasnik banke i predsjednik ragbi saveza Bairesa Ariel Radović, hotelijer i vlasnik najveće tamošnje kompanije za organizaciju koncerata Matijas Pejušković, vlasnik banke, fabrike mesa, kompanija za distribuciju gasa i polo kluba Federiko Tomašević, vlasnik lanca hotela i predsjednik udruženja hotelijera Paragvaja Branko Vučković, vlasnik firmi koje se bave građevinarstvom i nekretninama Guillermo Radović, predstavnica turoperatora koji dovodi turiste iz Latinske Amerike na hrvatsko primorje Meri Cosulich, vlasnik mesne industrije Markos Pejović i vlasnik firme za nekretnine Federiko Lari. S.P.
Podaci EPCG o potrošnji električne energije
Septembarski račun 29 eura PODGORICA - Prosječan septembarski račun za električnu energiju za domaćinstva iznosi 29,35 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede. Kao i do sada, domaćinstva na Žabljaku imaju najnižu prosječnu potrošnju od 20,4 eura, a u Ulcinju najveću od 38,6 eura. Saopšteno je da će 66,2 odsto domaćinstava dobiti račun do 30 eura, od 30 do 50 eura 20,8 odsto, od 50 do 100 eura 10,9 odsto, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,1 odsto kupaca. Septembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 58,4 odsto domaćinstava, odnosno 207.555 kupaca. S. P.
PODGORICA – Primjena novog zakona po kojem je zabranjen rad trgovinama nedjeljom pogodiće izdavače dnevnih listova u Crnoj Gori. Prema načinu kako zakon tumači jedini distributer štampe u Crnoj Gori kompanija S pres, domaće izdavače čeka gubitak prihoda, a novinare smanjenje zarada i otkazi, jer novine se nedjeljom neće imati gdje prodavati od 20. oktobra. Tako će Crna Gora biti jedina država u kojoj neće biti dnevne štampe nedjeljom, jer je S pres ujedno i jedini distributer strane štampe.
TUMAČENJE
Naime, predstavnici S presa su u razgovoru sa izdavačima dnevnih listova juče saopštili da ova kompanija više nije u mogućnosti da distribuira novine nedjeljom i praznicima. Objasnili su izdavačima da je nakon početka primjene izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, distribucija novina nedjeljom i praznicima moguća samo na 40 prodajnih objekata. Ovim tumačenjem zakona najviše će biti pogođeni Pobjeda i Dan i njihovi čitaoci, jer nedjeljom neće biti umrlica. Iz Ministarstva ekonomije su, međutim, naveli da su kiosci sa štampom među izuzecima kojima je dozvoljen rad nedjeljom. - U kioscima se nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika može prodavati štampa, ukoliko je njena vrijednost veća od vrijednosti ostale robe koje se u tim objektima prodaje – kazali su iz Ministarstva ekonomije. Problem je, međutim, što se na svim kioscima osim štampe prodaju i cigarete, gazirana pića i razne sitnice, čija je vrijed-
S pres najavio izdavačima da štampa nedjeljom od 20. oktobra može da se prodaje samo u 40 kioska, tako da im se ne isplati ni da distribuiraju, ni da prodaju novine, što se odnosi i na stranu štampu nost veća od vrijednosti štampe, mada štampa zauzima veće gabarite. Iz Ministarstva ekonomije su podsjetili da je članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano da trgovina na veliko i na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici. Propisano je da se nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može, između ostalog, obavljati u specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju štampe. - Propisano je da se specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju prodavnice, odnosno kiosci u kojima se vrši prodaja pretežno jedne vrste robe – naveli su iz Ministarstva ekonomije. Iz tog Vladinog resora su objasnili da se pod specijalizovanim prodavnicama i kioscima u kojima se vrši prodaja pretežno jedne vrste robe smatraju prodavnice ili kiosci u kojima je
vrijednost robe koja se pretežno prodaje, odnosno za čiju su prodaju ta prodavnica ili kiosk specijalizovani (u konkretnom slučaju štampa) veća od vrijednosti ostale robe koje se u toj specijalizovanoj prodavnici ili kiosku prodaje. - U predmetnim objektima - kioscima se nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika može prodavati štampa, ukoliko je vrijednost te štampe veća od vrijednosti ostale robe koje se u tim objektima prodaje – istakli su iz Ministarstva. Izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima stupile su na snagu juče, a ovo zakonsko rješenje je usvojeno 20. juna.
KAZNE
Uprava za inspekcijske poslove pozvala je prošle sedmice preduzeća da, poštovanjem propisane obaveze, daju doprinos potpunoj primjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini. Iz Uprave su upozorili i apelovali na sve kompanije, na koje se odnosi propisano ograničenje, da poštuju tu obavezu, kako ne bi došli u situaciju da Uprava za inspekcijske poslove preko tržišnih inspektora preduzima propisane upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne. Definisano je da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili
Treća presuda u sporu zbog neizdavanja građevinske dozvole za Auto c
Rokšped imao korist, a n PODGORICA – Sutkinja Nataša Bošković je i treći put odbila tužbeni zahtjev kompanije Rokšped, koja je od Glavnog grada tražila naknadu štete zbog neizdavanja građevinske dozvole za Auto centar u Tuzima. Iznos štete, kako navode, nijesu mogli precizirati bez finansijskog i građevinskog vještačenja, što sutkinja Bošković nije dozvolila. Tvrde da su zbog neusvajanja DUP-a Tuzi 3, osim što su platili 65 hiljada njemačkih maraka za komunalije, pretrpjeli štetu i zbog kamata na kredit koji su podigli radi izgradnje centra, kao i zbog raskida dilerskog ugovora, bez kog nijesu mogli da prodaju i servisiraju
vozila. Sutkinja Bošković je stava da je Rokšped imao samo koristi od ugovora o akontativnoj naplati komunalija od prije 19 godina. - Predmetni ugovor je tužiocu, kako to pravilno ističe tuženi, donio znatnu korist, jer mu je omogućeno da više godina, bez građevinske dozvole, obavlja privrednu djelatnost u objektu čiji status nije usklađen sa propisima o građenju – stoji u obrazloženju presude. Sutkinja je takođe navela da, iako je tužilac tokom postupka tvrdio da je više puta podnosio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, u priloženoj dokumentaciji postoji samo jedan zahtjev iz juna 2000. godine, koji je kasnije povukao. Osim što je
Auto centar u Tuzima
Pobjeda
5
Ekonomija
Utorak, 15. oktobar 2019.
DRI dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na prijedlog završnog računa budžeta za prošlu godinu i uslovno na pravilnost
kon stupanja na jeg dana u sedmici
Nedozvoljeno prekoračili potrošnju za 15,7 miliona PODGORICA - DRI je dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na prijedlog završnog računa budžeta za prošlu godinu i uslovno na pravilnost.
centar u Tuzima
ne štetu
za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko. Unija poslodavaca (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Iz UPCG su ranije kazali da smatraju da je taj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava koji jamči slobodu preduzetništva, koja se može ograničiti samo ako je to neophodno zbog zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Što se tiče dnevnih listova, sve da Ustavni sud utvrdi da je ova odredba zakona neustavna, dok do toga dođe biće nenadoknadiv izgubljeni tiraž i navika kupaca da kupuju novine nedjeS. P. ljom. odbila zahtjeve za vještačenje, sutkinja nije dozvolila ni svjedočenje vlasnika Rokšpeda Nua Stanaja ni tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, jer je smatrala da to, pored utvrđenih činjenica, nije potrebno. Rokšped je 2000. godine potpisao sa gradom ugovor o akontativnoj naplati naknade za komunalije za poslovni objekat u Tuzima, kako navode, na osnovu opštinskih zaključaka koji su imali za cilj legalizaciju bespravno sagrađenih objekata uz očekivanje da će se usvajanjem DUP-a steći uslov za izdavanje građevinske dozvole. Postupak usvajanja DUP-a je bio započet, ali je aktuelni gradonačelnik Ivan Vuković u februaru stavio van snage odluku o izradi DUP-a Tuzi centar zbog zakonskih izmjena. Apelacioni sud je do sada ukinuo dvije presude sutkinje Bošković, jednu kojom je odbila tužbeni zahtjev i drugu kojom se oglasila nenadležnom. M.Lk.
RAČUNI
U obrazloženju uslovnog mišljenja na pravilnost uticalo je, između ostalog, i to što je sa Centralnog računa državnog trezora preneseno na JP Morsko dobro 4.866.931 euro, Veterinarskoj komori i ambulantama 257.670. - Ovi entiteti finansiraju se direktno, tako da se potrošnja ne evidentira u glavnoj knjizi trezora. Imajući u vidu da je način finansiranja JP Morsko dobro, Veterinarske komore i ambulanti utvrđen i usklađen sa zakonima, predlažemo da se preispitaju postojeća zakonska rješenja i razmotri mogućnost da se finansiraju kroz sistem budžeta - navodi se u objašnjenju DRI. Revizijom je utvrđeno da je u 2018. budžetska potrošnja prekoračena za 271.313.758 eura, od čega su 255.606.934 eura dozvoljena prekoračenja, a nedozvoljena 15.706.823 eura. Nedozvoljena prekoračenja se odnose na sudske presude (15.401.122 eura) i na kupovinu hartija od vrijednosti za dokapitalizaciju IRF (305.701 euro). Utvrđeno je da 115.361.911 eura gotovinskih depozita nije iskazano. Na k re d i t e s e o d n o s i 24.462.769, IPA fondove 36.634.079 i 16.455.010 eura na pozajmice za „1000+ stanova“. Na računima kod CBCG i poslovnih banaka je 37.810.052 eura.
PORESKA UPRAVA
Utvrđeno je da početno knjigovodstveno stanje poreskog duga na početku januara ne predstavlja stvarni iznos duga
Kursna lista
drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen. Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura. Nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica. Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima - tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba
Kolegijum kojim je rukovodio predsjednik Senata DRI dr Milan Dabović je istakao da je Ministarstvo finansija obavezno da uskladi evidenciju u glavnoj knjizi trezora i u pomoćnim evidencijama za iznos korekcije modifikovanog gotovinskog deficita od 22,37 miliona eura. - Revizijom je utvrđeno da gotovinske neto prilive treba uvećati za 109.509 eura, izdatke za 1.071.015 i time gotovinski deficit za 961.505 tako da iznosi 169.860.585 eura. Treba uvećati neto pozajmljivanje za 1.064.834 eura, umanjiti primitke od prodaje imovine za 103.328 eura. Modifikovani gotovinski deficit iskazan je u iznosu 174.622.817 eura. Tokom revizije izvršena je korekcija neizmirenih obaveza od 22.373.853, tako da one iznose 104.432.774 eura, a modifikovani gotovinski deficit 197.958.176 eura - navedeno je u izvještaju.
Od nedozvoljenih prekoračenja od ukupno 15.706.823 eura na sudske presude se odnosi 15.401.122 eura, a na izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti za dokapitalizaciju IRF 305.701 euro
Četiri opštine pogrešno prikazale dug Dug opština na kraju prošle godine bio je 115,7 miliona eura, a revizija je utvrdila da Budva nije usaglasila stanje duga sa kreditorima i na taj način potvrdila iskazani iznos od 57,27 miliona eura. Pogrešno stanje domaćeg duga prikazale su četiri opštine. Cetinje je prikazalo 17.824 eura duga manje, Herceg Novi 136.801 više, a Kolašin i Rožaje 15.688, odnosno 41.070 eura manje. DRI je konstatovala da je neophodno da Ministarstvo finansija u saradnji sa opštinama preispita visinu javnog duga i propiše podzakonski akt kojim će se na jedinstven način urediti konsolidacija i evidencija javnog duga u opštinama.
Direkcija za saobraćaj nekima nije zaračunavala penale DRI je kod Direkcije za saobraćaj utvrdila kašnjenje radova na sedam projekata ukupne vrijednosti 32.765.498 eura. - Kod šest dionica, čija je vrijednost ugovorenih radova 24.841.636 eura, utvrđeno je da je period važenja garancije bio kraći od ugovorenog roka izvršenja radova. Direkcija je zbog kašnjenja u izradi dokumentacije zadržala pet, odnosno 15 odsto vrijednosti ugovora na ime penala, dok kod nekih ugovora nije konstatovala je DRI.
ili preplate. - Poreska uprava nije u potpunosti obezbijedila evidenciju o ukidanju rješenja o reprogramu poreskog potraživanja iz 2017. i 2018. u analitičkim karticama poreskih obveznika. U 2018. nije pravovremeno sprovodila mjere prinudne naplate kod 19 poreskih obveznika čiji poreski dug je 15.782.713 eura. PU nije sprovela sve mjere prinudne naplate kod šest poreskih obveznika (od kontrolisanih 223) čija poreska obaveza je 3.021.430 eura. Takođe, nijesu uključili 993.602 eura koja su iskazana kao neutrošena - navodi se u izvještaju. Preporučeno je da Ministar-
stvo finansija ukupne primitke i izdatke od prodaje državne imovine evidentira u glavnoj knjizi trezora.
MUP, UPRAVA ZA NEKRETNINE
MUP i Uprava za nekretnine su zaključivali ugovore o djelu za poslove definisane aktom o sistematiziji radnih mjesta. Ministarstvo kulture je sa pozicije prava iz socijalne zaštite plaćalo porez i doprinose samostalnim umjetnicima, odnosno samostalnim stručnjacima u kulturi u ukupnom iznosu od 345.000 eura. Pod stavkom otplata obaveza iz prethodnog perioda od 23.228.367 eura, 16.174.574 eu-
MA, NTO, Crnogorska plovidba, željeznica Državna revizija je provjerila realizaciju avansne uplate iz 2017. od 3,6 miliona eura, na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji na promociji Crne Gore kao turističke destinacije sa Montenegro erlajnzom. - Konstatovano je da je MA dostavio NTO dokumentaciju kojom je od avansno uplaćenog iznosa u 2017. i 2018. opravdano 1.249.000 eura. DRI preporučuje da NTO i MA periodično usaglašavaju avansna plaćanja u pismenoj formi - navedeno je u izvještaju. Konstatovano je da je Ministarstvo saobraćaja isplatilo na ime subvencija 5.445.314 – Željezničkom prevozu 1.218.557 i Željezničkoj infrastrukturi 4.226.757 eura na ime pomoći za otplatu kredita za koje garantuje država. Montenegro erlajnzu su odobrili 7.266.658 eura i Crnogorskoj plovidbi Kotor 4.913.358 za podmirenje dospjelih obaveza. Isplata 2.413.358 eura izvršena je bez prethodnog izjašnjenja Komisije za kontrolu državne pomoći, a 9.766.658 eura bez prethodnog mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije.
ra se odnosi na sudske odluke, a 7.053.793 eura na ostale obaveze, od čega 2.151.795 eura na tekuće izdatke. Konstatovano je prekoračenje dozvoljene potrošnje iz budžetskih rezervi od 2.367.887 eura, od čega 1.629.388 kod Uprave za imovinu, 312.980 Ministarstva ekonomije i 425.518 eura Ministarstva javne uprave. M.P.M.
USD
1.10310
GBP
0.87983
AUD
1.63250
JPY
119.40000
CHF
1.09830
CAD
1.45760
6
Društvo
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika očekuju hitno raspi
JEDNAK PRISTUP PRAVDI: Sa konferencije u Strazburu
Pažin na konferenciji ministara pravde SE
Evropska unija nije adekvatno zabilježila napredak Crne Gore PODGORICA – Evropska unija nije adekvatno zabilježila napredak koji je Crna Gora ostvarila u integracionom procesu u protekloj godini – ocijenio je juče potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, kao i da razumije da se EU suočava sa značajnim unutrašnjim pitanjima. On je na sastanku sa državnim sekretarom u Ministarstvu pravde Savezne Republike Njemačke Kristijanom Langeom, a u okviru konferencije ministara pravde Savjeta Evrope u Strazburu, kazao da očekuje da naša država uskoro otvori pregovore za poglavlje osam koje je posvećeno konkurenciji, a i jedino neotvoreno poglavlje. - Očekujem i da što prije počne rad na utvrđivanju mjerila za zatvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24 – kazao je Pažin, saopšteno je iz resora na čijem je čelu. On je na konferenciji „Pravda u Evropi, suočavanje sa izazovima digitalne tehnologije“ juče naglasio da je reforma pravosuđa u našoj državi prioritet. - Očekujem da će institucije iz oblasti pravosuđa primjenom savremenih informacionih tehnologija unaprijediti efikasnost rada u pogledu pristupa pravdi, pružanja usluga građanima i institucijama, kao i saradnje sa drugim pravosudnim sistemima i međunaJ. B. rodnim organizacijama – kazao je, pored ostalog, Pažin.
Spaić i Rakočević t odgovor da li je u p oglas za vrhovnog Vrhovno državno tužilaštvo
Sastanak rektorskog kolegijuma UCG
Neaktivni studenti treba da budu ispisani
Rektorat UCG
PODGORICA – Na proširenom rektorskom kolegijumu, kojim je predsjedavao rektor Univerziteta Danilo Nikolić, a gdje su bili dekani i direktori univerzitetskih jedinica, govorilo se o studentima na magistarskim studijama, odnosno o onima koji studiraju duži niz godina. Kako je saopšteno, Univerzitet Crne Gore je vodio razgovore sa Ministarstvom prosvjete i na temu velikog broja zaostalih studenata na master studijama i saopštio da želi da bude kooperativan u skladu sa propisima. - Razgovori su tekli u više pravaca, ali usaglašeno je da se sve radi u skladu sa zakonom i važećim normama na Univerzitetu Crne Gore. Međutim, takođe, rečeno je da ima prostora za rješenje situacije u kojoj se nalaze neaktivni studenti koji po zakonu treba, odnosno moraju da budu ispisani zbog protoka vremena u kojem nijesu regulisali svoj status – rekli su oni. Iz Ministarstva prosvjete, na njihovu inicijativu je, kako kažu, rečeno da će se uključiti i pomoći u prevazilaženju nastale situacije u skladu sa važećim propisima. - Na Univerzitetu Crne Gore i u Studentskom parlamentu Crne Gore očekujemo akt Ministarstva prosvjete koji bi bio pretočen u vidu postupajuće i obavezujuće odluke, a u skladu sa zakonom, Statutom UCG i pravilima studiranja i kao takav dostavljen organima Univerziteta Crne Gore – rekli su oni. Podsjećaju da je redovna nastava na master studijama počela 7. oktobra. - Na kolegijumu su razmijenjena mišljenja po pitanju propusta u funkcionisanju pojedinih administrativnih službi na fakultetima, što je dovelo do kašnjenja regulisanja statusa studenata postdiplomskih studija. S obzirom na to da je najveći broj studenata postdiplomskih studija sa zaostalim master radom (30 ECTS kod većine fakulteta) upisao studije u periodu 2004 – 2017. godine, a u cilju povećanja efikasnosti studiranja na našem Univerzitetu, u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete i Studentskim parlamentom Univerziteta ćemo tražiti najoptimalnija rješenja i načine regulisanja statusa ovih studenata u narednom periodu – rekli su oni, dodajući ,,da treba učiniti napore u cilju poboljšanja funkcionisanja administrativnih službi na većini univerziN. Đ. tetskih jedinica“.
PODGORICA – Članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prof. dr Aneta Spaić i prof. dr Velimir Rakočević, na sjednici ovog tijela zakazanoj za srijedu, pokrenuće i pitanje raspisivanja konkursa za vrhovnog državnog tužioca, objašnjavajući za Pobjedu da je ta odluka ušla u zaključke na posljednjoj sjednici i da očekuju da je procedura već pokrenuta. - Tužilački savjet već je zatražio raspisivanje konkursa. Pitanje je zašto sekretarijat Tužilačkog savjeta nije postupio po zaključku, što bi morali da urade. Svakako ću zatražiti da nam saopšte u kojoj je fazi procedura za raspisivanje javnog oglasa – kratko je kazala za Pobjedu Spaić.
ODLUKA
Da je ova odluka ušla u zaključke posljednje sjednice Savjeta održane 8. oktobra, potvrdio je Pobjedi i Rakočević, koji kaže da je sada „samo stvar administrativnih procedura“ da se odluka i sprovede. - To znači da nema potrebe za zakazivanjem nove sjednice Tužilačkog savjeta sa tom tačkom dnevnog reda. Nakon sjednice od 8. oktobra procedura za raspisivanje javnog oglasa trebalo bi da bude pokrenuta po automatizmu. Što se nas tiče, mi smo inicirali proces – kazao je Rakočević. I on najavljuje da će na sjutraš-
Tužilački savjet već je zatražio raspisivanje konkursa. Pitanje je zašto sekretarijat Tužilačkog savjeta nije postupio po zaključku, što bi morali da urade. Svakako ću zatražiti da nam saopšte u kojoj je fazi procedura za raspisivanje javnog oglasa – kazala je za Pobjedu Aneta Spaić Aneta Spaić njoj sjednici tražiti odgovor u kojoj fazi je procedura, odnosno da li je pokrenut i administrativni proces za konkurs. - Tražio sam da se hitno raspiše javni oglas i to je ušlo u zapisnik. Niko se na sjednici tome nije protivio i smatram da smo mi našu obavezu ispunili. Otvorili smo proceduru za raspisivanje javnog oglasa. Svakako da ćemo na sjednici u srijedu znati u kojoj je fazi proces i treba li mi još nešto da uradimo – dodao je Rakočević. Prema saznanjima Pobjede, na sjednici 8. oktobra, dio članova Tužilačkog savjeta tražio je dopunu dnevnog reda tačkom koja bi se odnosila na raspisivanje oglasa za vrhovnog tužioca, ali to nije učinjeno jer, s obzirom na to, kako je objašnjeno, da je jedina tačka dnevnog reda bio izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, formalno se nije mogla otvarati rasprava o raspisi-
vanju konkursa. Vršilac dužnosti vrhovnog tužioca Ivica Stanković sazvao je juče za srijedu sjednicu Tužilačkog savjeta na kojoj će se raspravljati o više tema vezanih za rad tužilačke organizacije. Javni oglas za prvog čovjeka tužilačke organizacije do juče nije raspisan. Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore dr Branislav Radulović izjavio je za broj Pobjede od ponedjeljka da je neprihvatljivo da konkurs nije raspisan i poručio da Tužilački savjet zbog toga javnosti duguje odgovor zašto oglasa nema. - Tim prije što se Tužilački savjet tri puta nakon neuspjelog konkursa i prema dostupnim informacijama, sastao i još nije došlo da raspisivanja novog oglasa, odnosno javnog poziva za izbor vrhovnog državnog tužioca – kazao je Radulović.
Upozorio je i da rad tužilačke organizacije opterećuje „v.d. stanje“, kao i činjenica da Tužilački savjet nije bio jedinstven u odluci o izboru vršioca dužnosti, ali i istražni postupak koji je direktno vezan „za lica u Tužilaštvu“ i u kojem „je neophodno obezbijediti nepristrasnu i profesionalonu istragu“. Tužilačka organizacija, nakon pet godina, ponovo je u takozvanom „v.d. stanju“ nakon što je Ivici Stankoviću 7. oktobra istekao mandat, a na konkurs se niko nije prijavio. U međuvremenu, Stanković je došao u žižu afere u kojoj je „optužen“ da je primao mito. Tužilački savjet ipak je odlučio da mu da povjerenje i 8. oktobra, većinom glasova – šest prema četiri izabrao ga za vršioca dužnosti. „Zlatni glas“ bio je profesora Rakočevića koji je obrazložio da je Stankoviću dao uslovnu
Pobjeda
isivanje konkursa
tražiće proceduri g tužioca Marković: Poštujemo stav Nataše Radonjić Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je juče u Kotoru da u Vladi poštuju stav članice Tužilačkog savjeta Nataše Radonjić, koja u tom tijelu predstavlja Ministarstvo pravde, da ne da povjerenje Ivici Stankoviću za izbor za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. - Svaki član Tužilačkog savjeta, kada je u pitanju predstavnik Vlade, je slobodan da odlučuje po svom uvjerenju. Nema direktiva, instrukcija. U svakom slučaju, poštujemo takav pristup gospođice Radonjić. Sada je na Tužilačkom savjetu, vršiocu dužnosti vrhovnog tužioca da odgovore na sva pitanja koja su i od profesionalnog i javnog interesa - kazao je Marković. Na pitanje kako komentariše to što je bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, uprkos tome što je umiješan i osumnjičen za teško krivično djelo, sada na funkciji generalnog sekretara predsjednika Crne Gore, Marković je kazao da samo komentariše funkcionalne pozicije ljudi za koje je on odgovoran u Vladi. - To je pitanje za gospodina Stijepovića i one koji su ga birali na tu funkciju – rekao je on.
Velimir Rakočević
Ivica Stanković
podršku, na tri mjeseca, do kada očekuje da istraga u čijem je on fokusu da rezultate. Poručio je da će za tri mjeseca inicirati da Tužilački savjet opet raspravlja o vršiocu dužnosti, ako do tada ne bude izabran vrhovni tužilac na osnovu javnog oglasa.
mićivanje Stankovića, ali i još nekih tužilaca. U jednom od tih razgovora Knežević konstatuje i kako Stanković nakon objavljivanja tih snimaka više neće imati nikakvu šansu da bude izabran za vršioca dužnosti vrhovnog tužioca. Vujošević, koji je pobjegao iz zemlje prije nego je Knežević počeo da objavljuje snimke, nakon hapšenja izjavio je pred istražiteljima da je lagao da je novac predavao Stankoviću i da je samo ,,zamajavao“ Kneževića. Stanković je kategorično negirao da je primao novac i poručio da se neće povući. Međutim, iako je bilo dogovoreno da on ostane na čelu tužilačke organizacije kao v.d., pošto je Knežević pokrenuo aferu, članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i predstavnica Ministarstva pravde u ovom tijelu doveli su u pitanje kredibilitet njegovog izbora. Presudio je profesor Rakočević koji je odlučio da mu da uslovnu podršku. Uz Stankovića su stali i kolege tužioci koji su mu dali i javnu podršku saopštenjem koje je objavilo Udruženje tužilaca, kao i državni tužioci u Vrhovnom tužilaštvu koji su ga na sjednici bezrezervno podržaK. KRSMANOVIĆ li.
AFERA
Društvo
Utorak, 15. oktobar 2019.
Da prvi čovjek tužilačke organizacije bude izabran u skorije vrijeme mali su izgledi s obzirom na to da je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu u prvom krugu glasanja, odnosno tropetinska u drugom. Aktuelni sastav parlamenta „ne obećava“ ni minimalnu saglasnost o izboru vrhovnog tužioca. Ivica Stanković našao se u žiži korupcionaške afere koju je 5. septembra pokrenuo odbjegli crnogorski biznismen i bankar Duško Knežević, optužen za niz teških krivičnih djela povezanih sa milionskim finansijskim malverzacijama kojima je, kako se sumnja, oštetio brojne klijente, ali i državu. Knežević u kontinuitetu od tada objavljuje audio zapise svojih razgovora sa generalnim sekretarom Vrhovnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem koji je, kako je predstavio, bio njegov kurir za navodno pod-
7
Istraživanje o stavovima srednjoškolaca o LGBTIQ populaciji
Transrodnost smatraju mentalnim poremećajem PODGORICA – U Crnoj Gori 50 odsto srednjoškolaca/ki vjeruje da je transrodnost mentalni poremećaj, a njih 38 odsto nije saglasno sa tim da je normalno promijeniti pol saopšteno je na okruglom stolu asocijacije Spektra. Na okruglom stolu ,,Da odzvoni nasilju: Smjernice za kreiranje sigurnog prostora za rodne različitosti“ predstavljeno je prvo istraživanje o diskriminaciji transrodnih i rodno varijantnih učenika/ca u srednjim školama Crne Gore.
UPITNICI
Izvršni direktor Spektre Jovan Ulićević, prenosi PR centar, kazao je da je istraživanje obavljeno kroz projekat „Akcija za transformaciju škola“, koji je podržan kroz veći projekat „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“. Prema njegovim riječima, ispitivali su stavove srednjoškolaca/ki, kao i iskustva transrodnih i rodno varijantnih osoba u samom obrazovnom sistemu. - Neki od najznačajnijih podataka koje smo dobili je i da 46 odsto njih vjeruje da transrodne osobe krše našu tradiciju naveo je Ulićević. Rekao je da je značajno pomenuti i ono što su dopisivali srednjoškolci i srednjoškolke na upitnicima. - Na jednom upitniku smo imali: „Tata se ne slaže sa promjenom pola“ - rekao je on.
ČAK 46 ODSTO ISPITANIKA VJERUJE DA TRANSRODNE OSOBE KRŠE NAŠU TRADICIJU: Sa konferencije
Rezultat istraživanja su, kako je pojasnio, smjernice koje su distribuirali srednjim školama, a koje ukazuju ,,šta svi oni koji su akteri u prevenciji vršnjačkog nasilja mogu da učine da bi ovo nasilje bilo zaustavljeno“. Govoreći o iskustvu trans osoba, istakao je da su one bile odbačene, da su doživljavale veliki stepen nasilja, te da je odlazak u školu za njih bio mučan. - Nekoliko osoba je napustilo školu ili otišlo vanredno da studira, samo dvije trans osobe sa kojima smo u kontaktu su trenutno u procesu visokog obrazovanja, pri čemu samo jedna živi otvoreno svoj rodni
identitet – naveo je on. Jedna od autorki istraživanja Marica Vlahović kazala je da je znanje srednjoškolaca/ki o karakteristikama pola i roda vrlo nisko.
PREDRASUDE
- Većina srednjoškolaca/ki smatraju da su određeni poslovi samo za žene i određeni poslovi samo za muškarce. Na primjer, oni smatraju da žena treba da kuva i sprema, a da muškarac treba da popravlja u kući i da izdržava porodicu rekla je Vlahović. Njihovi stereotipni stavovi o rodnim ulogama ogledaju se, kaže ona, u načinu na koji bi muškarac ili žena trebalo da se
ponašaju, „što se nagativno odražava na njihove stavove o osobama koje su transrodne ili koje se rodno ne konformišu“. Predstavnica Ministarstva prosvjete Tamara Milić rekla je da su stručne službe srednjih škola najupućenije, navodeći da su one jezgro prema kojem bi srednjoškolci trebalo da budu najviše upućeni. - Čini mi se da smo pripremili teren i mislim da ove smjernice mogu lijepo da se naslože i nadovežu na ono što smo već radili - istakla je Milić, dodajući da Ministarstvo prosvjete revidira uputstvo koje je 2015. godine prema školama pripremilo, a koje se tiče generalno problema nasilja. N. Đ.
ŠANSA ZA SVE: Sa konferencije za novinare
Zavod za zapošljavanje predstavio projekat
Za samozapošljavanje bespovratna podrška od 3.000 do 7.500 eura PODGORICA – Zavod za zapošljavanje objavio je juče prvi od tri javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava od 3.000 do 7.500 eura, kroz projekat „Podrška samozapošljavanju“, saopštio je direktor te ustanove Suljo Mustafić. Kako je kazao na konferenciji za novinare, taj novac će kroz tri jednogodišnja ciklusa biti dodijeljen za minimum 400 korisnika grantova za samozapošljavanje, odnosno 400 novih preduzeća. Najavio je da će Zavod za zapošljavanje naredne tri godine biti korisnik programa grantova za samozapošljavanje i pokretanje biznisa vrijednog ukupno 3,5 miliona eura koji
finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore. - Mogućnosti za biznis su svuda oko nas. Priliku da se prijave imaju svi nezaposleni koji se nalaze na evidenciji Zavoda najmanje šest mjeseci na dan objavljivanja poziva, sa akcentom na mlade, žene i dugotrajno nezaposlene. Zato pozivam sve nezaposlene koji su voljni da pokušaju da pokrenu svoj biznis da se informišu u biroima širom zemlje i na sajtu Zavoda - rekao je Mustafić. Smatra da će ova sredstva koja su bespovratna, sigurno biti podsticajna onima koji žele da rade. - To je podrška koja nosi veliku odgovornost u sprovođenju, izvještavanju i održivosti – do-
dao je on. Drugi javni poziv, kako je rekao, biće objavljen naredne, a treći 2021. godine. Prema riječima ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića Vlada Crne Gore posvećeno realizuje mjere i programe aktivne politike zapošljavanja, koji su usmjereni ka povećanju zaposlenosti. - Kao rezultat posljednjih nekoliko godina imamo značajno smanjenje stope nezaposlenosti. Aktivne politike tržišta rada u našoj zemlji osmišljene su u cilju da se integriše ukupan potencijal radne snage i da se svim osobama sposobnim za rad omogući pristup tržištu rada - rekao je Purišić.
Kako je naveo, nova radna mjesta koja će se otvoriti kroz ovaj program od posebne su važnosti za građane u opštinama sa najvećom stopom nezaposlenosti. - U okviru programa je, između ostalog, opredijeljeno oko 2,7 miliona eura za podršku zapošljavanju na sjeveru Crne Gore. Ova sredstva će se realizovati kroz poziv koji namjeravamo da objavimo naredne godine - poručio je Purišić. Kako je precizirao, kroz taj poziv namjeravaju da podrže poslodavce kroz finansijske podsticaje za zapošljavanje i podršku u razvoju vještina (obuke), a cilj je osposobljavanje nezaposlenih u skladu sa potrebama poslodavaca. K. J.
8
Društvo
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Bjelopoljci se žalili instituciji ombudsmana da u policiji među rukovodiocima nema Muslimana/Bošnjaka PODGORICA – Uprava policije ne vodi evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, tako da nijesu poznati podaci o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, ali to treba da se promijeni - ocijenio je zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković.
Ne postoji evidencija o nacionalnoj strukturi
On je u mišljenju pojasnio da su po službenoj dužnosti pokrenuli postupak, odnosno po inicijativi - otvorenom pismu grupe građana iz Bijelog Polja, kojom je ukazano na nezastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u strukturi rukovodnog kadra u Centru bezbjednosti Bijelo Polje.
Zamjerka
Građani su se požalili da među šefovima nema zaposlenih Muslimana/Bošnjaka, te da od ukupno devet rukovodećih radnih mjesta samo jedno pokriva pripadnik nacionalne manjine. - Dalje se ističe da u sektoru Granične policije u Bijelom Polju na rukovodećim mjestima nema nijednog pripadnika manjinskog naroda, što posebno zabrinjava kod činjenice da je sjedište Regionalnog centra granične policije ,,Sjever“ u Bijelom Polju – navedeno je u mišljenju zamjenika ombudsmana. Bjeković je ukazao na važnost da ustavna garancija na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, obavezuje organe i službe zadužene za kadrovska pitanja da prate zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. To se, pojašnjava on, čini
Centar bezbjednosti Bijelo Polje
Srazmjernom, proporcionalnom, pravovremenom i kontinuiranom primjenom posebnih mjera osnažuje se borba protiv etničke, odnosno nacionalne diskriminacije u svim njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje izaziva – naveo je zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković kako bi se stvorili početni uslovi za primjenu posebnih mjera tamo gdje podaci ukazuju na podzastupljenost i potrebu ispravljanja nejednakosti. - Srazmjernom, proporcionalnom, pravovremenom i kontinuiranom primjenom posebnih mjera osnažuje se borba protiv etničke, odnosno nacionalne diskriminacije u svim njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje izaziva – naveo je Bjeković.
PrePoruka
Zatražio je zato od Uprave policije da u okviru implementacije strateških dokumenata vodi računa o zastupljenosti manjina u službi. - Uprava policije treba da u cilju primjene principa sadržanog u čl. 86 Zakona o unutrašnjim poslovima i prilikom zasnivanja radnog odnosa pristupi praćenju zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, kako bi
se obezbijedile pretpostavke za ostvarivanje ustavne garancije iz člana 79 st. 1 tč. 10 Ustava Crne Gore. U postupku primjene navedenih načela kontinuirano treba da sarađuje sa Upravom za kadrove i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava u okviru kojih se već sprovode inicijative za praćenje zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u organima javne vlasti – napisao je Bje-
Mladi reporteri Unicefove kampanje medijske pismenosti „preuzeli“ Ministarstvo kulture
Bogdanović obećao da će kulturni sadržaji biti dostupni u čitavoj zemlji PODGORICA – Djeca i mladi će aktivnije učestvovati u kreiranju strategija koje se odnose na kulturne politike namijenjene najmlađoj publici, a Ministarstvo kulture će uvijek podržati svaku aktivnost u kulturi koja se odnosi na djecu i njihovo kreativno djelovanje - obećao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović. On je juče razgovarao sa Unicefovim volonterima – mladim reporterima kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“, koji su povodom proslave 30. rođendana Konvencije o pravima djeteta juče „preuzeli“ Ministarstvo kulture. Bogdanović je pozvao djecu da aktivno učestvuju u kreiranju novog petogodišnjeg programa razvoja kulture. Istraživanje kampanje me-
PODRŠKA DJECI: Bogdanović juče sa volonterima Unicefa
dijske pismenosti pokazalo je da dvije trećine djece u Crnoj Gori nije bilo u pozorištu tokom prošle godine, da 75 odsto djece nije bilo u muzeju, 85 odsto njih nije bilo na izložbi slika, a skoro dvije trećine nije bilo na muzičkom koncertu. Mlada reporterka Nađa Lalović istakla je da ovi podaci ukazuju na značajno obrazovno i kulturno siromaštvo
djece, a samim tim i duhovno siromaštvo jedne zemlje. I ministar je saglasan sa tom ocjenom i zamolio je mlade za pomoć kako bi utvrdili razloge zbog kojih ta populacija ima „takav odnos prema konzumiranju kulturnih i umjetničkih sadržaja u našoj zemlji“. Mlada reporterka Jovana Popović podsjetila je ministra da u našoj zemlji ima
mnogo djece koja bi rado išla na muzičke koncerte, pozorišne predstave, gledala balet ili operu, ali jednostavno nemaju tu mogućnost, jer u njihovim gradovima se tako nešto ne nudi ili se nudi vrlo rijetko, naročito na sjeveru zemlje. Bogdanović je odgovarajući na ovo pitanje obećao da će programi svih ustanova kulture koje su u nadležnosti Ministarstva biti dostupni i vidljivi u svim crnogorskim gradovima, a ne samo na matičnoj sceni. - Tako će Crnogorsko narodno pozorište i Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ predstave igrati pored Podgorice i Cetinja i na scenama u drugim gradovima južnog i sjevernog dijela Crne Gore. Isto pravilo važiće i za koncerte Muzičkog centra i izložbe Centra savremene umjetno-
ković, tražeći od ovog organa da u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja dostavi informaciju o radnjama i mjerama koje je preduzeo za ispunjavanje ove preporuke. U mišljenju zamjenika ombudsmana detaljno je navedeno da su iz bjelopoljske policije, izjašnjavajući se ranije o ovom slučaju, saopštili da ne raspolažu traženom statistikom, odnosno da na osnovu imena i prezimena policijskih službenika nijesu
Pokušaće da obezbijede balerinama salu za vježbanje Ministar kulture Aleksandar Bogdanović najavio je juče i da će pokušati da riješi problem nedostatka sala za vježbanje za balerine. - Mlada reporterka Dunja Sekulović, učenica Srednje baletske škole „Vasa Pavić“, ukazala je da mlade balerine nemaju adekvatnu salu za vježbanje, a ni scena nije adekvatna za izvođenje profesionalnih baleta. Ministar Bogdanović je najavio da će razgovarati s ministrom prosvjete Damirom Šehovićem o rješavanju ovog pitanja - piše u saopštenju Ministarstva kulture.
sti - poručio je Bogdanović. Svaka kulturna aktivnost se plaća i reporteri smatraju da je neophodno da država omogući i podrži što više besplatnih kulturnih aktivnosti za djecu i mlade širom Crne k. j. Gore.
u mogućnosti dati tačne podatke o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Rekli su i da se popuna radnih mjesta obavlja isključivo putem oglasa preko Uprave za kadrove. Bjeković je prihvatio da se na osnovu spiska sa imenima i prezimenima rukovodilaca u Centru bezbjednosti Bijelo Polje nije smio izvoditi zaključak o njihovoj nacionalnoj pripadnosti i ukazao „da se srazmjerna zastupljenost može postići jedino u okolnostima praćenja nacionalne strukture zaposlenih i prijavljenih kandidata/kinja koji se o ovom pitanju izjašnjavaju na dobrovoljnoj osnovi“. Na to, kaže Bjeković, posebn o u ka z u j u p re p o r u ke OEBS-a o policiji u multietničkim društvima, sa jasnim naglaskom na ,,postavljanje statističkih ciljeva radi poboljšanja ravnomjerne etničke zastupljenosti u policiji i praćenje etničkog sastava policije“. - Na drugi način se nije moguće odrediti prema ovom pitanju, pa je nesporna obaveza Uprave policije da u okviru strateške orijentacije, kao i u svakom pojedinačnom slučaju zasnivanja radnog odnosa svih kategorija, pa i visoko-rukovodnog kadra, pristupi stvaranju pretpostavki za sprovođenje mjera u odnosu na zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u ukupnoj strukturi zaposlenih – zaključio je on. N. Đ.
Zakazana sjednica Odbora za prosvjetu
Raspravljaće o saslušanju Šehovića i Radunovića PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport sjutra će održati sjednicu na kojoj će razmotriti inicijativu poslanice Draginje Vuksanović-Stanković o konsultativnom saslušanju ministara prosvjete i finansija, Damira Šehovića i Darka Radunovića, na temu socio-ekonomskog položaja i statusa prosvjetnih radnika u Crnoj Gori, posebno u dijelu uvećanja zarada prosvjetnim radnicima. - Jedan od razloga za hitno razmatranje ovog prijedloga jeste i to da je u toku priprema prijedloga budžeta za 2020. i zahtjev sindikata za povećanja zarada za 10 odsto, te je potrebno čuti mišljenje nadležnih ministara – rekla je ona. Više od 14.000 radnika u sektoru obrazovanja, kako je istakla Vuksanović-Stanković, živi veoma teško ,,sa platama koje su ispod crnogorskog prosjeka i socijalnim statusom koji je ispod nivoa koji zaslužuju ljudi koji vaspitavaju i obrazuju mlade u Crnoj Gori“. N. Đ.
Pobjeda
Hronika
Utorak, 15. oktobar 2019.
Incident u Kazneno-popravnom domu u Spužu
9 UIKS
Zatvorenik udario kuvaricu PODGORICA - Kuvarica u zatvoru u Spužu povrijeđena je prije tri dana kada ju je napao zatvorenik M. V. iz Nikšića, iz samice, kada mu je donijela hranu. Nakon incidenta kuvarica je prebačena u Klinički centar Crne Gore. Ona se u trenutku incidenta nalazila u pratnji komandira D. K., koji je otvorio vrata od sobe broj 5, kako bi zatvoreniku uslužili hranu.
M. V. je iznenada udario kuvaricu šakom u glavu, a ona se od siline udara zateturala. Kako saznajemo, službenici obezbjeđenja uspjeli su napadača da savladaju upotrebom suzavca. Kako je navedeno u prijavi, u koju je Pobjeda imala uvid, incident se dogodio u petak u 8 sati ujutro. - Kada je komandir otvorio vrata sobe br. 5, ja sam se nalazila u hodniku blizu ulaznih vrata navedene sobe, koja se
nalazi sa moje lijeve strane, na nekih pola koraka od mene. Kada sam krenula da dodam hljeb osuđeniku koji se nalazio unutar sobe, a kojeg ne poznajem, dok je izlazio iz sobe i bio na pragu vrata, čula sam kako kaže: ,,Sam ću“. Pogledala sam u kolica sa hranom kako bih uzela hranu i tada sam zadobila udarac u predjelu glave, tačnije u dijelu od arkade do uha. Nakon toga se slabo čega sjećam - navodi se u prijavi.
Ona je navela da se sjeća da se poslije ovog ,,našla u prostoriji službenika obezbjeđenja“. - Išla mi je krv na nos i jako loše sam se osjećala, imala sam napad gušenja i nagon za povraćanje. Odmah me je pregledao zatvorski ljekar i uputio na dalje preglede u KCCG u Podgorici. Tamo me je pregledalo više ljekara i stavljen mi je Šancov okovratnik - kazala je ona u prijavi. Zatvorenika M. V. je pregledao
zatvorski ljekar-psihijatar, koji ga je uputio u Specijalnu zdravstvenu ustanovu za
Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva htio da dopuni iskaz pa odustao od toga
Nenad Vujošević ponudiće stan da bi se branio sa slobode PODGORICA – Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević, osumnjičen da je član kriminalne organizacije odbjeglog biznismena Duška Kneževića, ponudiće stan kao jemstvo da bi se u daljem toku postupka branio sa slobode - saopštio je juče njegov advokat Borivoje Borović. Borović je novinarima kazao da je njegov klijent juče dovođen u Specijalno tužilaštvo kako bi dopunio iskaz, ali je odustao i tražio od tužiteljke da ga pusti kako bi se liječio u bolnici. - Vujošević je trebalo da bude saslušan zato što je podnio zahtjev da dopuni izjavu u prisustvu advokata koji je angažovan u međuvremenu. Kako ja nijesam bio prisutan, odustao je da daje bilo kakvu dopunu izjave. Na poziv tužioca ja sam se prijavio i nakon povjerljivog razgovora odgovor mog klijenta je bio da povlači izjavu. Tražio je od tužiteljke da mu pomogne da se liječi jer je bolestan i može da umre od srca i strahova – kazao je Borović. On je dodao i da se Vujoševiću u zatvoru pokušavaju „približiti neki ljudi kako bi ga natjerali da progovori i da to zlupotrijebe“. - Nijedan konkretan svjedok nije predložen, za mene je ovo predmet koji će sigurno zapasti u ćorsokak. Dobio sam rješenje o pritvoru po kojem mu je uki-
Sa jušerašnjeg privođenja Vujoševića
nuta stavka opasnost od uticaja na svjedoke. Ostala je tačka 1 (opasnost od bjekstva) povodom čega ćemo ponuditi jemstvo i založiti stan i neku nepokretnost – pojasnio je Borović. Kako je kazao, dok mu je on branilac, njegov klijent neće biti svjedok saradnik, niti će sarađivati sa Tužilaštvom. - Radio sam tako 40 godina i tako će biti i u ovom predmetu. Sa Tužilaštvom praviti dilove na štetu drugih okrivljenih je vrlo nemoralno i protiv kodeksa ad-
vokatske etike – istakao je Borović. Odgovarajući na pitanja novinara, Borović je kazao da je njegov klijent imao ,,advokatske posjete“. - Mene nijesu obavijestili da su htjeli da mu pomognu, već su posjete bile u funkciji da on promijeni izjavu. Ne bih pričao protiv kolega. Natjeraćemo ovo tužilaštvo da se ponaša po zakonu o krivičnom postupku. Snimci me ne interesuju jer ni sam okrivljeni nema što da se
izjašnjava u pogledu snimaka – saopštio je Borović. Borović je ponovio da snimci telefonskih razgovora koje je objavljivao odbjegli biznismen Duško Knežević ne mogu biti zakonit dokaz u postupku koji se vodi protiv njegovog klijenta. - Telefonski razgovori nijesu zakonit dokaz i nema saglasnosti Vujoševića da se izvedu kao dokaz, niti samog Kneževića, koji mora da bude dostupan Tužilaštvu - dodao je Borović. Nenad Vujošević je ranije na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da nikada nije nudio, niti dao mito vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, niti tužiteljki Lidiji Vukčević. Objasnio je da je tokom 2018. godine od Kneževića pozajmio 20.000 eura za liječenje i da se obavezao da mu ih vrati, ali nije precizirao rok. Vujošević je uhapšen 20. septembra na podgoričkom aerodromu, odmah nakon što je doletio redovnom linijom iz Beograda. Njemu se na teret stavlja da je počinio krivična djela protivzakoniti uticaj i pripadništvo kriminalnoj organizaciji za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina, odnosno od jedne do osam godina zatvora. Vujošević je pod istragom zbog
Knežević priča o reketiranju Odbjegli biznismen Duško Knežević objavio je juče kratku verziju devetog razgovora sa Nenadom Vujoševićem, bivšim sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva. Knežević je najavio da će kompletan snimak objaviti u srijedu 16. oktobra u 12 sati. U kratkom razgovoru Vujošević pregovara sa Kneževićem da pusti snimak u utorak, ako već mora da ga objavljuje. Govori mu da je „ovaj čovjek mrtav i da za deset dana ide“, misleći na vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Knežević mu odgovara da treba da se zna za reketiranje, na što mu Vujošević odgovara: ,,A nijesmo te reketirali, brate, no ti pomagali, sve što si tražio smo ti pomagali“. Za Duškom Kneževićem je raspisana međunarodna potjernica zbog sumnji da je na čelu kriminalne organizacije koja se bavila utajom poreza i pranjem novca, a Vujošević se tereti da je član ove grupe.
sumnje da je 2018. godine postao član Kneževićeve grupe, te i da mu se stavlja na teret protivzakoniti uticaj u pokušaju. Prema navodima iz istrage, okrivljeni Knežević je sačinio kriminalni plan da preko službenih lica zaposlenih u državnim organima, među kojima i u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dobija podatke o toku postupaka koji se vode protiv njega i članova kriminalne organizacije. M. L.
Apelacioni sud produžio pritvor okrivljenima za planiranje više likvidacija PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor Nikšićaninu Ranku Raduloviću i grupi koja se tereti da je planirala više likvidacija. U obrazloženju ove instance navodi se da iz spisa predmeta proizilazi osnovana sumnja da je Ranko Radulović od 2016. do sredine 2018. godine, u Nikšiću, organizovao kriminalnu organizaciju koju čine tri ili više osoba, čiji je cilj bio izvršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža. - Kriminalnu grupu je organizovao radi sticanja nezakonite dobiti i moći, u koju je lično i preko
Radulović se sumnjiči da je kriminalnu grupu formirao 2016. članova vrbovao druge osobe, a koji su prihvatili članstvo, pa su pripadnici kriminalne organizacije postali njegov sin Ž. R, M. N, R. S, R. L, P. R, V. D, M. R, P. R, L. N, T. I, D. M, P. M. i M. Ž. – piše u rješenju Apelacionog suda. Kako se navodi, svaki član kriminalne organizacije imao je unaprijed određeni zadatak i ulogu, a njeno djelovanje planirano je na duže vrijeme. - Okrivljeni R. R. je radi realiza-
cije kriminalnog plana – vršenja neodređenog broja krivičnih djela teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zelenaštvo – sebe odredio da planira izvršenje krivičnih djela u budućnosti, da daje naredbe i uputstva pripadnicima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela, da obezbjeđuje novac i sredstva – obrazloženo je iz Apelacionog suda. Raduloviću i ostalima je u ovom
postupku počelo suđenje, ali je od početka zatvoreno za javnost. Osim Radulovića, na spisku optuženih su i albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić i Nikola Mršić, Nikšićani Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin
Dedović. Naredbom su obuhvaćeni i Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović. Za Vukotićem i Mršićem raspisane su međunarodne potjernice. Radulović je, prema navodima tužilaštva, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok su mete Kotoranina Igora Vukotića, prema optužnom aktu, bile visoko pozicionirani službenici bezbjednosnog sektora – Zoran Lazović, Duško Golubović, Duško Koprivica, njegov sin i osobe iz kavačkog klana. Erogen Brajović sumnjiči se za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića. M. L.
psihijatrijske bolesti u Kotoru, gdje je zadržan na dalje liječenje. A. R.
BIJELO POLJE: Presuda ocu i kćerki za drogu
Rožajcu 14 mjeseci, njegovoj kćerki vaspitna mjera BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak izrekao je osudu od 14 mjeseci zatvora Rožajcu Š. R. (51) zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Istom presudom njegovoj četrnaestogodišnjoj kćerki je, zbog krivičnog djela „sprečavanje dokazivanja izvršenja krivičnog djela“, izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora, koja može trajati najmanje šest mjeseci, a najviše dvije godine. Prema navodima optužnice, službenici Uprave policije – Jedinice za borbu protiv droge Centar bezbjednosti Berane zajedno sa kolegama iz Rožaja 6. maja ove godine pronašli su heroin i novac. Oni su pretresli kuću Š. R. i tom prilikom kod maloljetnice pronašli 14 pakoB. Č. vanja heroina.
Saobraćajni udes na putu Nikšić - Danilovgrad
Sa mjesta udesa
Tri kombija se sudarila, jedna osoba povrijeđena NIKŠIĆ – Na magistralnom putu Nikšić - Danilovgrad u mjestu Bogetići juče oko 13 sati dogodio se saobraćajni udes u kojem je lakše povrijeđen P. P. On je nakon ukazane pomoći prevezen na Odjeljenje ortopedije u nikšićkoj bolnici, gdje je i zadržan na dalje liječenje. Povrijeđeni je u trenutku nezgode upravljao kombijem, dok su u sudaru učestvovala još dva kombi vozila kojim su upravljali D. B. i njemačka državljanka H. C. I. Iz Službe zaštite i spašavanja Nikšić su kazali da je jedna osoba bila zaglavljena u kombiju, te da su na teren izašla dva vozila sa sedam vatrogasaca. - Dvadesetak minuta smo kidali vozilo, uspješno smo izvukli povrijeđenog i predali ga kolegama iz Hitne pomoći – rekli su iz Službe zaštite i spašavanja. S. D.
10
Hronika
Utorak, 15. oktobar 2019.
Suđenje Skala radiju po tužbi jednog od vlasnika koncerna Vijesti, saslušan publicista
Radončić: Vijesti su zarađivale od svih laži koje su objavljivale o meni KOTOR - U Osnovnom sudu u Kotoru juče je održano suđenje po tužbi Vijesti protiv Skala radija zbog prenošenja tekstova novinara i publiciste Šekija Radončića. U dokaznom postupku juče su saslušani Radončić i izvršni direktor firme DOO Maxko, u okviru koje posluje Skala radio, Slavko Mandić, dok se ispred Vijesti na ročištu nije pojavio Miodrag Perović, jedan od vlasnika tog koncerna. Perović je tužio Skala radio i traže odštetu od deset hiljada eura na ime duševnih patnji zbog serijala Šekija Radončića ,,Voajer i balerina“ o odbjeglom biznismenu Dušku Kneževiću objavljenom u Dnevnim novinama, a koji su prenijeli i drugi mediji. Radončić je kazao da je on autor spornih tekstova, te da je riječ o serijalu tekstova o Dušku Kneževiću, odbjeglom licu sa potjernice, a da je tužilac u ovom postupku „sporedni lik“ , naglasivši da ga Knežević nije tužio zbog tekstova koji su predmet tužbe. Radončić je kazao da se sa tužiocem poznaje od početka 90-ih godina kada su sarađi-
Šeki Radončić
vali za Monitor, a potom su zajednički osnovali podgoričke Vijesti. - Motiv za pisanje tekstova je zato jer je to bila najznačajnija tema u Crnoj Gori, tema od javnog značaja i slučaj koji je uzdrmao ne samo crnogorsku javnu scenu nego i političku. Pogotovo jer je Duško Knežević uz pomoć medija, naročito Vijesti, udario na pravosuđe, tužilaštvo i mone-
Osnovni sud u Kotoru
tarni sistem. Povod da se Željko Ivanović i tužilac pomenu u tekstovima je to što je prozvao 25 mojih kolega, advokata, analitičara, Dnevnih novina, Pobjede, portala Standard, CDM, Antene M, Aktuelno. me i Skala radija i mislim da je ukupno tužio osam medija a mene imenom i prezimenom - kazao je Radončić. Na pitanje sudije na šta se u
Zakazano suđenje grupi koja se tereti za krijumčarenje migranata PODGORICA – Suđenje grupi koja se tereti da je u 2018. godini za novčane naknade krijumčarila migrante počinje 13. novembra pred vijećem sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković. Optužnim aktom obuhvaćena je 21 osoba zbog sumnje da su po nalozima i instrukcijama Nemanje Šćepanovića (31) u više navrata krijumčarili migrante. Osim Šćepanovića, na spisku okrivljenih su policajci Goran Mugoša (33) i Predrag Vlahović (40), zatim Darko Alibabić (33) Marko Samardžić (34), Ivan Goranović (22), Radosav Janković (43), Darko Novović (44), Nikola Merdović (32), Zilhad Rastoder (35). Specijalno tužilaštvo tereti i Miloša Perišića (35), Nikolu Vujisića (32), Dražena Cvijovića (27), Milisava Bojanića, Miša Vojinovića (58), Bogdana Vuletića (34), Jagoša Jelenića (28), Ozgena Dogukana (37), Aleksandra Radoševića (39), Bogdana Vučetića (35) i Mijajla Medenicu (31). U optužnom aktu navedene su uloge i zadaci svih optuže-
spornim tekstovima odnosio naziv „prodavci laži i nova marioneta“, Radončić je pojasnio da se to odnosi „na to da su zarađivali od svih laži koje su objavljene o njemu, kao na primjer one da on zna ko je pucao na novinarku Vijesti Oliveru Lakić“. Slavko Mandić je kazao da sporni tekstovi predstavljaju istinu jer apsolutno vjeruje autoru i, koji je, kako je kazao,
Iv. K.
Akcija „Manjifiko“
Optuženi u sudu 13. novembra
Produžen pritvor osumnjičenim za šverc kokaina PODGORICA – Viši sud produžio je pritvor Milošu Petriću, Đuru Peroviću, Milošu Peroviću, Toniju Petkoviću i Radu Samardžiću, koji su uhapšeni u akciji „Manjifiko“ a terete se za šverc kokaina iz Kolumbije u Crnu Goru.
Privođenje dvojice osumnjičenih
nih ali, prema stavu istražitelja, svi prikupljeni dokazi ukazuju da je nalogodavac bio upravo Šćepanović. On je, prema sumnjama istražitelja, početkom jula 2018. godine organizovao kriminalnu grupu koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, BiH i Hrvatske. Šćepanović je preko drugih saradnika angažovao Samardžića, Goranovića, Jankovića, Mugošu, Novovića, Vlahovića, Rastodera, Pe-
pretrpio od medijske grupacije Vijesti brojne uvrede i klevete, u pokušaju da ga satanizuju. - Ova tužba je pokušaj da se Skala radio zastraši i da odustane od potrebe da obavještava javnost o svemu što ova medijska grupacija radi na crnogorskom medijskom prostoru. Ovo je pokušaj da se visokim odštetnim zahtjevima Skala radio, ali i drugi mediji koji su tuženi po istom principu, finansijski dovedu do propasti, kako bi oni, Vijesti, mogli jedini da funkcionišu i budu ozbiljna prijetnja Crnoj Gori i njenom putu ka EU - kazao je Mandić. On je pojasnio da najveći dio tekstova koji se objavljuje na Skala radiju je sopstvena produkcija, te da ono što cijene da je od interesa za javnost, prenesu sa drugih portala, elektronskih i printanih medija cijeneći da „ova grupa medijskih tajkuna ne bira sredstva da prenosi lažne informacije“. - Zbog toga je obaveza, nas i ostalih medija da sa tim upoznamo javnost jer prvenstveno postojimo radi javnosti. Tekstove koje prenosimo prethodno provjerimo, to jest da li autor koji ih je potpisao stoji iza njih. Nijesam smatrao da u ovim tekstovima koji su predmet tužbe ima bilo šta što nije istina, prvenstveno što ih potpisuje autor čiji kredibilitet cijeni medijska zajednica mnogo šireg prostora od ovog što jeste. Riječ je o priznatom autoru sa međunarodnim priznanjima koji ima svoju težinu. Mislim da Perović ovom tužbom želi da pokaže medijima u Crnoj Gori ko je ko i da, kako je to i do sada radio on i njegov kolega Ivanović, tužbama protiv sedam medija izvrši pritisak neprimjeren za medijsku zajednicu. Čudno je zašto tužilac nije tužio autora tekstova - zaključio je Mandić. Sljedeće ročište je zakazano za 5. decembar.
rišića, Alibabića, Ozgena, Vlahovića i Radoševića radi krijumčarenja stranih državljana iz Sirije, Libije, Pakistana, Eritreje, Nepala i Palestine koji do Crne Gore dolaze nelegalnim prelaskom van granične linije Albanije. U blizini Božaja, kako se sumnja, bio je organizovan prihvat i prevoz kroz Crnu Goru radi prebacivanja u BiH, Hrvatsku i ostale zemlje za novC. H. čanu korist.
U bjekstvu su Dragan Miletić i Danilo Đurović i protiv njih su podnijete krivične prijave. U ovom postupku Tivćanin S. P. odbio je pred Višim sudom prijedlog Specijalnog tužilaštva da dobije status svjedoka saradnika. S. P. je uhapšen 21. avgusta sa još sedam osoba, a krivičnim prijavama u ovom predmetu obuhvaćeno je ukupno jedanaest osoba. Božidar Božović je pušten na slobodu jer tužilac nije predložio pritvor za njega. Istražitelji sumnjaju da je Đurović bio na čelu
ove kriminalne organizacije. Iz policije je nakon hapšenja saopšteno da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su članovi ove kriminalne organizacije, vršeći krivična djela, stekli veliku imovinsku korist, koju su, kako se sumnja, pranjem novca pokušali da ubace u legalne finansijske tokove. U Tivtu su tada pretreseni stanovi i druge prostorije na 11 lokacija i pronađeni su kokain, vaga, veća količina novca, vozila visoke klase, oružje i municija kao i skupocjeni predmeti za koje se sumnja da su pribavljeni nelegalno stečenim novcem. Akcija „Manjifiko“ realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država. Organizovana grupa iz Tivta je, kako se osnovano sumnja, švercovala kokain iz M. L. Kolumbije.
Pobjeda
U Skupštini ugovor Crne Gore i Velike Britanije PODGORICA – Vlada Crne Gore juče je u skupštinsku proceduru predala Prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske kojim se dopunjava evropska konvencija o ekstradiciji od 13. decembra 1957. godine i koji ima za cilj olakšavanje njene primjene. Vlada je u aktu dostavljenom Skupštini i predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću navela da je ovaj dokument usvojen na sjednici 19. septembra, a da su predstavnici Vlade koji će učestvovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela, prilikom razmatranja prijedloga ovog zakona, Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde i Nikola Šaranović, generaini direktor Direktorata za međunarodnu saradnju u Ministarstvu pravde. Ugovor između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske potpisan je u Londonu 5. marta 2019. godine. Tada je nakon satanka Pažina i britanskog ministra za Evropu Alana Dankana saopšteno da su Crna Gora i Velika Britanija spremne da jedna drugoj izruče i sopstvene državljane, ukoliko ih druga država potražuje za teška krivična djela za koja je zaprijećena kazna od pet ili više godina zatvora. Kako je saopšteno, Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo su riješeni da se kroz tješnju međusobnu saradnju odlučno suprotstave organizovanom kriminalu i odgovorne za teška krivična djela privedu pravdi, saopšteno je ranije u Londonu tokom sastanka. - Ovakav ugovor nedvosmisleno ukazuje da između Crne Gore i Velike Britanije vlada visok stepen međusobnog uvažavanja i povjerenja, uz uvjerenje da će pravni sistemi obje države svakom licu koje bude izručeno garantovati pravo na pravično suđenje, uz poštovanje pretpostavke nevinosti – saopšteno je ranije nakon ceremonije potpisivanja. U ugovoru se konstatuje da su strane potpisnice „svjesne garancija prava na pravično suđenje optuženom u okviru svojih pravnih sistema, uključujući i pravo na suđenje pred nepristrasnim sudom uspostavljenim zakonom“. C. H.
Porodica moli za pomoć
Nestala djevojka u Podgorici
PODGORICA - Djevojka Sonita Selimović nestala je u Podgorici 12. oktobra. Njen nestanak je prijavljen policiji, koja intenzivno traga za njom.Porodica moli sve koji imaju bilo kakvu informaciju da se jave na broj 069/324-374.
Pobjeda
Crnom Gorom
Utorak, 15. oktobar 2019.
11
Premijer Duško Marković poslije višegodišnje pauze razgovarao sa rukovodstvom Kotora
U TOKU REALIZACIJA VIŠEMILIONSKIH PROJEKATA: Premijer Marković tokom posjete Kotoru
Podrška Vlade da nadoknade što je propušteno za dvije i po godine
KOTOR – Premijer Duško Marković boravio je juče u radnoj posjeti Kotoru nakon, kako je istakao, pauze od skoro tri godine i razgovarao sa čelnicima opštine o razvojnim i infrastrukturnim projektima vrijednim više 50 miliona eura koji će doprinijeti razvoju tog grada i Boke.
Prethodna vlast nije pokazivala interesovanje da sarađuje sa Vladom, vjerujem da je to vrijeme iza nas. Do maja naredne godine biće završen hotel Vrmac u koji je uloženo deset miliona eura. Za poboljšanje snabdijevanja vodom i odvođenja otpadnih voda, biće izdvojeno 13 miliona – rekao je premijer Duško Marković
Na pitanje novinara da li ga je bivša vlast u Kotoru ikada zvala, odgovorio je da nije, ali da je on više puta njih zvao različitim povodima.
bivšeg Instututa Vrmac, čiji novi vlasnik je kompanija Kroling. Marković je najavio da će hotel biti završen i otvoren u maju naredne godine. - Imamo kredibilnog investitora koji će uložiti 10 miliona eura u adaptaciju i rekonstrukciju budućeg hotela sa četiri zvjezdice, sa više od 105 smještajnih jedinica. Posebno je važno što objekat neće izaći iz postojećih gabarita ni jednog santimetra.
HOTEL VRMAC
- Nažalost nije bilo spremnosti sa njihove strane. Vjerujem da je to vrijeme iza nas, ne samo kad je u pitanju Kotor, već cijela Crna Gora - kazao je Marković, nakon obilaska budućeg hotela,
Ovo će biti jedan od najljepših objekata u zalivu i što je posebno važno, investitor će zadržati i dio zdrastvenih kapaciteta koji će upotpuniti ukupnu ponudu hotela. Urađen je ozbiljan posao i izvjesno je da ćemo u maju prisustvovati otvaranju ovog velelepnog turističkozdrastvenog zdanja. I što je najvažnije, imaćemo 100 novih radnih mjesta, uglavnom za ljude sa sa ovog prostora - ka-
zao je Marković. Istakao je da su važne teme sastanka bile, dobra ponuda za gradnju žičare Kotor – Njeguši, od čega će korist imati i Cetinje i Nacionalni parkovi i crnogorski turizam generalno, gradnja bulevara Jaz – Tivat, kao i benefiti ako dobiju kvalitetnog koncesionara za Aerodrome Crne Gore. - Bićemo u stalnom kontaktu da i Kotor prigrabi dio benefita od
Ako treba za sportsku salu i bazen tražiće nove izvođače Premijer je sa rukovodstvom opštine razgovaro i o sportskoj sali i bazenu za koji je Vlada izdvojila 3,6 miliona eura. - Imamo problem sa nedora-
slim izvođačima na tim projektima. Danas smo se saglasili da će ispunjavati obaveze, ili ćemo tražiti druge! U svakom slučaju ćemo ta dva kapitalna infrastrukturna
SITUACIJA LOŠIJA NEGO PRIJE 15 DANA: Breznica
objekta završiti - poručio je Marković. Dogovorom je zadovoljan predsjednik opštine. - Vrlo brzo možemo očekivati, kroz projekciju kapitalnog
dijela budžeta Vlade, da ćemo imati dio sredstava koja će biti opredijeljena za okončanje radova na sportskoj sali. To i jeste prioritet ove vlasti – kaže Aprcović.
Obilaznica i ostanak na Uneskovoj listi Na pitanje da li je i dalje u opticaju izgradnja obilaznice, premijer Duško Marković kazao je da su to kompleksni projekti o kojima se nije razgovaralo. - To je kompleksno jer zahtijeva ozbiljan i snažan dijalog sa Uneskom. Ne želimo da Kotor izgubi status na Unesko listi. Želimo da sa njima utvrdimo šta su to razvojni interesi i potrebe ovog prostora i nađemo najprihvatljivija rješenja. U okviru tih otvorenih pitanja je i valorizacija bedema, zaobilaznica, kao i još neke specifične lokacije, tako da nam ostaje dosta posla u tom segmentu - kazao je Marković.
intenzivnog ekomskog razvoja Crne Gore, koje je propustio u ove dvije i po godine - istakao je Marković.
INFRASTRUKTURA
Prvi čovjek opštine Željko Aprcović kaže kako su saglasni da treba intenzivnije ulagati u komunalnu infrastrukturu. - Sa predsjednikom Vlade dogovoreno je da ćemo iz sredstava koje obezbjeđuje KFW banka, imati 13 miliona eura za završetak kanalizacionog sistema, te poboljšali vodosnadbijevanje na tom dijelu opštine Kot o r, u z i m a j u ć i i d i o o d
Kostanjice do Morinja – ističe Aprcović. Kako navodi, bilo je riječi i o objektima putne infrastrukture. - Bulevar jeste izuzetno značajna investicija vrijedna oko 40 miliona. Moja želja je bila da sekundarnu saobraćajnicu Lastva Grbaljska – Stara fortica (3,2 kilometra), stvorimo prostor kojim bi preduprijedili radove na bulevaru u smislu saobraćajnih gužvi – objašnjava Aprcović. Prema njegovim riječima, dogovoreno je i da Vlada bude partner opštini na tom projektu. Iv. K.
KOLAŠIN: Mještani Blatina uređivali prostor pored puta
Potkresali drveće od Drijenka Grad tokom noći do Ciglane
ZA PRIMJER: Sa akcije na putu ka Blatini
PLJEVLJA: Suša smanjila izdašnost izvora
i dalje bez vode
PLJEVLJA - Iz preduzeća Vodovod obavijestili su potrošače da je zbog loših hidrometeoroloških prilika i dalje na snazi restrikcija vode tokom noćnih sati. Problemi u snabdijevanju su počeli prije petnaest dana, a iz Vodovoda saopštavaju da je stanje sada lošije. - Problemi nastaju usljed slabijeg dotoka vode sa izvorišta Odžak, Jugoštica, Breznica što uslovljava nizak nivo vode u bazenima, te manji pritisak u mreži. Sada je stanje lošije u odnosu na prije 15 dana. DOO Vodovod će i dalje u noćnom režimu rada dopunjavati bazene na Bogiševcu, Breznici, kao i na niskoj i visokoj zoni Pliješ. Zbog toga će biti otežano snabdijevanje ili prekinuto u toku noći, kako bi se riješio problem nedostatka vode u sistemu – saopštili su iz Vodovoda. Potrošače su zamolili za strpljenje, a oni će sprovesti sve neophodne aktivnosti kako bi sistem vodosnabdijevanja održali u stabilnom stanju. A. S.
KOLAŠIN - Uređeni su drvoredi i zelenilo pored puta, potkresane grane, prošireno je vidno polje vozačima. Zadovoljna je bila i inicijatorka ove akcije Radmila Šuković, predsjednica mjesne zajednice, ali i svi učesnici akcije.
Šuković objašnjava da su iz Komunalnog preduzeća i Komunalne policije pokrenuli akciju animiranja mjesnih zajednica o uređenju prostora pored magistralnog puta uoči zimske sezone. Da bi se putevi lakše čistili od snijega, neophodno je urediti rastinje pored puta. Kada snijeg napada, grane se saviju pod teretom bije-
log pokrivača i otežavaju rad mehanizacije. - Organizovali smo sastanak sa mještanima i svi su bili saglasni da treba urediti prostor pored puta kroz naše selo, od Drijenka do Ciglane. Mještani su se odazvali, a imali smo i pomoć predsjednika opštine Milosava Bulatovića, tako da je obezbijeđeno gorivo za mehanizaciju koja je korišćena. Akcija je trajala dva dana i ponosni smo što smo prva mjesna zajednica koja se odazvala apelu Komunalnog preduzeća i Komunalne policije - istakla je Šuković, najavljujući i nove akcije u ovoj mjesnoj zajednici. Načelnik Komunalne policije
Marko Matović je pohvalio primjer mjesne zajednice Blatina i odgovornost mještana koji su prvi organizovali potkresivanje drveća pored magistralnog puta. - Pozivamo i ostale mjesne zajednice da to organizuju kako
bi se tokom zime lakše održavali putevi ka njihovim selima. Snijeg „spusti“ grane do puta i otežava čišćenje. Tu smo da budemo pravi partneri i očekujemo da mještani to prihvate kao što su uradili Blatinjani - kazao je Matović. Dr. D
12
Crnom Gorom
Utorak, 15. oktobar 2019.
TivaT: Zamućeno more u Donjoj Lastvi
Prijava protiv turske firme TIVAT – Juče je u jutarnjim satima velika mrlja od blata i mulja prekrila more u Donjoj Lastvi. Malo dalje od obale obavljaju se radovi na nekoliko gradilišta, pa se posumnjalo da je uzrok zagađenja ispumpavanje vode u atmosfersku kanalizaciju sa nekog od njih. Direktor Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković kaže da je o ekološkom incidentu obaviještena opštinska Komunalna inspekcija, a nakon izlaska na teren, utvrđeno je da je krivac firma AICC Construction d.o.o. sa sjedištem u Podgorici, koja u Donjoj Lastvi gradi stambeni objekat. - Ekipe su na terenu došle do saznanja da je u pitanju turski
ZaGaĐivaČ MOŽE BiTi KaŽNJEN 2.000 EURa: Mrlja u moru
Plav: Otvoren novi objekat OŠ ,,Hajro Šahmanović“
Opet zazvonilo školsko zvono u Vojnom Selu Riječ je o modernom, energetski efikasnom objektu koji je rađen sa najsavremenijim materijalima. Sa podjednakom pažnjom i kvalitetom radimo na velikim, gradskim školama kao i manjim, seoskim – rekao je Damir Šehović
investitor. Biće podnijeta prekršajna prijava protiv pravnog i odgovornog lica shodno odluci o vodama, tj. prekršajni nalozi u iznosu od 2.000 eura - saopštio je Stojković. S. K.
MJESTa iMa Za 100 ĐaKa: OŠ ,,Hajro Šahmanović“
Učionice toplije
NIKŠIĆ – Osnovna škola ,,Braća Labudović“ dobila je novi sistem grijanja, koji je juče pušten u rad. Na taj način riješen je dugogodišnji problem te ustanove. Direktorica Biljana Mićković kaže da su radovi izvođeni tokom avgusta i septembra, a da je projekat, vrijedan je 70.000 eura, finansiralo Ministarstvo prosvjete. - Takođe, sproveli smo još neke vrlo važne projekte. U toku ljetnjeg raspusta smo sproveli internet do svake učionice, a radili smo i na uređenju infor-
matičke učionice. Takođe, kompletirali smo krečenje svih prostorija u školi, a rekonstruisali smo i šest toaleta za učenike razredne nastave, čime smo poboljšali higijenskosanitarne uslove – kazala je Mićković. Ustanova je uključena u projekat ,,Škole za 21. vijek“, u okviru kojeg je dobila 30 mikrobit uređaja, tačnije, džepnih računara uz pomoć kojih djeca mogu da programiraju i koje mogu koristiti za rješavanje svakodnevnih problema iz školskih predmeta. S. D.
PLAV – Novi objekat osnovne škole ,,Hajro Šahmanović“ u Vojnom Selu otvoren je juče i može primiti 100 učenika. Kako je istakao ministar prosvjete Damir Šehović, u izgradnju i opremanje te obrazovne ustanove uloženo je oko 230.000 eura. - Ovo je samo jedna u nizu uspješno završenih investicija Ministarstva prosvjete u obrazovnu infrastruktruru na teritoriji opštine Plav – istakao je Šehović. On je najavio nova ulaganja, ističući planiranu gradnju novog plavskog vrtića ukupne vrijednosti više od 1.000.000 eura i rekonstrukciju sportske sale, za koju će biti izdvojeno 120.000 eura.
BRiGa O OBRaZOvaNJU: Sa otvaranja škole
ULAGANJA
Šehović je istakao da je u školu u Vojnom Selu uloženo 230.000 eura, od čega 185.000 eura kroz osnovni ugovor, a 30.000 za uređenje terena, zaštitnu ogradu i opremanje objekta, a dio za izradu projekta i nadzor. - Ono što je posebno važno jeste da je riječ o modernom, savremenom objektu, koji je
rađen sa najsavremenijim materijalima i koji je energetski efikasan. Sa podjednakom pažnjom i kvalitetom radimo na velikim, gradskim školama, kao i manjim, seoskim – naglasio je Šehović. On je podsjetio da je Ministarstvo prosvjete samostalno ili u saradnji sa drugim subjektima, u posljednje dvije i po godine rekonstruisalo više od
CEDiS: Raspored radova za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština
Isključenja u 15 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Berane: od 9 do 11 dio grada; od 9 do 14:30 Tmušiće i Lokve, Crljevine; od 10 do 17 dio gradaskog naselja Berane ( TS ,,Njegošev trg“). Bijelo Polje: od 8 do 9 Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice - škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama, Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bi-
strica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 8 do 14 Cerovo; od 8 do 18 Barice Škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Dobrakovo i Mirojevići; od 8:30 do 14 Lješnica, Dupljaci; od 9 do 15 Pavino Polje; od 10 do 11:30 Ribarevine, Ostrelj, Ramčina, Ravna Rijeka, Slijepač most, Mijatovo Kolo, Majstorovina, Božovića Polje, Pali, Jabučno, Gevčina, Okladi, Kruševo, Zaton; od 11 do 14 Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama, Pavino Polje, Bijeli Potok, Biokovac, Mahala, Krstače, Grab, Kičava, Stožer, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Cerovo, Medanovići, Bolnica, Babića brijeg, Zaimovića livade, Gornji grad, M. Polje,
Završeni sportski tereni u Gusinju Ministar prosvjete Damir Šehović je najavio nove investicije u opštini Gusinje, a unarednih nekoliko dana u toj opštini biće otvoreni sportski tereni vrijedni oko 300.000 eura, čiju je izgradnju finansijski pomogla i Fondacija Gusinje.
200 obrazovnih objekata, a da je vrijednost nedavno završenih ili planiranih projekata iz obrazovanja samo u plavskoj opštini oko 2.000.000 eura.
PLANOVI
Nikšić: U OŠ ,,Braća Labudović“ riješili dugogodišnji problem
SPREMNi Za ZiMU: Grijanje u školi
Pobjeda
Rakonje, Nikoljac, centar grada; od 12 do 13:30 Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Dž. Jama, P.Polje, B. Potok, Biokovac, Mahala, Krstače, Grab, Kičava, Stožer, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka. Danilovgrad: od 8 do 15 Kopilje, Gostilje, Vukotica, Dobri Do i Ruišta, Osredina; od 8 do 16 Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo,Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 8 do 18 Frutak, Repetitor Kurilo, Ržišta i Pješivački Do. Herceg Novi: od 8 do 15 Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Kameno, Žlijebi i Ubli; od 9 do 14 Njivički put, ušće Sutorine; od 10 do 11:30 Luštica; od 12 do 17 Kumbor, Đenovići, Zmijica, i dio Ze-
lenike oko OŠ. Kolašin: od 8 do 12 Biočinovići, Rijeka Mušovića, Drpe, Skicentar Jezerine; od 9 do 15 Lipovo; od 9 do 18 Bare, Uljari, Sela, Prekobrđe, Petrova ravan; od 9 do 18 Jasenova, Ocka gora, Cerovica, Liješnje, Duboko, Međuriječje, Gornja Rovca; od 10 do 12 sati: Fak i Veletrgovina. Kotor: od 8 do 14 Morinj, Gornji Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaji; od 9 do 12 Prčanj, dio potrošača oko škole; od 9 do 11 Dobrota, Kriva ulica, dio potrošača uz more. Mojkovac: od 9 do 13 Lepenac. Nikšić: od 8 do 16 Glibavac, Gornje Polje, Rastovac, Vidrovan, Vodovod - kaptaža, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, J.Polje, Praga, Petrovići; od 8 do 18 Podkraj, G.Polje, Brana, dio Grahova, Grahovo - škola, Katunjanin, Tospude, Trešnjevo, Repetitor, Rokoči, Šume, Prisoja, Čeline, Vrzipov Do, Presjeka, Srijede; od 9 do 17 „Voli“, „Ibon“, aut. stanica, Pozorište „18. septembar“, Meks, Stara varoš, G.Gačevića, Ž.stanica, Bule-
var 13. jul, „Monteks“, „Okov“, Mehanizacija EPCG, Zgrada MUP-a, upravna zgrada Boksita, Ul.Vuka Mićunovića, dio Njegoševe, Dom penzionera, N. Ramova, Karađorđeva, Ul. Vardarska, dio Kličeva, Hidrotehna, Mrkošnica, dio iza Meandera, PP Bast plastik, Studenca, Brlja, aerodrom Kočani, NTC logistik, Taložnik, VP Kapino Polje, Pilana Milić Kočani, Poklonci, Poklonci vodovod, Krupac, Crnodoli, Vitalac, Štedim, Vib-Bas, Lovćen Auto Golijsko Naselje Kličevo, Kamenolom, ,,Radulović“ šljunkara, tunel Budoš, St. Međeđe, St. Dolovi, Stubica, Paprati, Cerovo, Bogetići, Drenoštica, Vitasojevići, Straševina, Uniprom, Benz. pumpa Nikšić 3, Kličevo, MI „Goranović“, „Tei Mont“, „Novi Monteživ“, „Žitan petrol“ – Brlja, stovarište „Neckom“, „Agromont“, „Atlas Montenegro“, Vrtac, Široka ulica, Broćanac, Riđani, Kuside Vojska, Stari Dvori, most na Moštanici, „Metalac“, Mušovina, Čađalica, Ul. Ivana Milutinovića, Zgrada
Naredni korak je, kako kaže, izgradnja novog vrtića vrijednog više od 1.000.000 eura. - Ne manje važna je i planirana rekonstrukcija sale Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ vrijedna oko 120.000 eura, koja je i centralna sportska sala u opštini Plav. Ni osnovna škola „Petar Dedović“ iz Murina neće biti zapostavljena, te planiramo rekonstrukciju dva područna odjeljenja te škole, Velika i Ržanica, ukupne vrijednosti 70.000 eura - istakao je Šehović. Podsjetio je da su nedavno otvoreni sportski tereni u toj opštini vrijedni oko 250.000 eura, i jedni su od najsavremenijih u Crnoj Gori. Predsjednik opštine Plav Mirsad Barjaktarević rekao je da takve investicije donose novi zamah u opštinu, te podsjetio da je sada aktivno šest gradilišta, a ukupna vrijednost investicija na teritoriji opštine je skoro 6.000.000 eura. Direktor škole ,,Hajro Šahmanović“ Igor Vukanić je istakao da je škola u Vojnom Selu osnovana 1926. godine, a da se od 1953. nastava odvijala u Domu omladine Vojno Selo, koji se nalazio na mjestu gdje je sagrađena nova škola. Vukanić je posjetio da se nastava nije održavala posljednjih nekoliko godina, te je zahvalan što će ponovo početi. I.T. EPCG, ulice Peta proleterska, Jovana Cvijića, Manastirska, Njegoševa, Trg slobode. Plav: od 9 do 14:30 dio sela Meteh; od 10 do 17 dio gradskog naselja ( TS ,,Plav1“). Plužine: od 8 do 16 Orah. Pljevlja: od 9 do 16 Brana Otilovići, Mataruge, G.dolina, Kneževići, Raganice, Obarde, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo, Vrulja, Breza, Vlaovina, Ćirovići, Ljutići, Podborova i Z.stijena; od 9 do 18 Bučje, Gosteč, Zadublje, Hoćevina, Šljivansko, Pliješevina, Hođžići, Trnovice; od 15:30 17 sati Mataruge. Rožaje: od 9 do 11:30 dio sela Biševo; od 9 do 14:30 dio sela Bašča; od 12 do 15 dio sela Radetina. Ulcinj: od 8 do 17 Šas, Selita, Sukobin, Đonze, Ambula, Fraskanjel, Draginje, Štodra, Lisna Bori, Donji Kravari, Gornji Kravari. Šavnik: od 8 do 18 G. Polje, Dubrovsko, Rudo Polje, Drinčić, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Pošćenje, Petnjica, Prekorjače; od 10 do 15 Grad Šavnik, opština Šavnik, bolnica. Žabljak: od 9 do 18 Koča Do. I. T.
Pobjeda
Crnom Gorom
Utorak, 15. oktobar 2019.
13
DanilovgraD: Mještani Spuža počeli pravnu borbu za izmještanje farme svinja iz naselja Grbe
Podnijeli krivičnu prijavu protiv „Niksen - Čavora“ NTC radionica
DANILOVGRAD/ SPUŽ – Mještani Spuža podnijeli su juče krivičnu prijavu protiv preduzeća „Niksen - Čavor“ zbog zagađenja životne sredine i ugrožavanja zdravlja, a iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici saopštili su da je formiran predmet povodom objava na portalu Vijesti.
- Formiran je predmet povodom objava na portalu Vijesti: „KOR pozvao građane Crne Gore: Ne kupujte ništa kod zagađivača rijeke Zete“. Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju provjere navoda iznijetih na portalu. Nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica tužilaštvo će, u okviru svoje nadležnosti donijeti odluku i o tome obavijestiti javnost – navedeno je u saopštenju Osnovnog tužilaštva.
OBRAZLOŽENJE
Mještani u obrazloženju za podnošenje krivične prijave navode da je „Niksen - Čavor“ odnosno odgovorna lica u pravnom licu izvršilo više krivičnih djela na način što su u dužem vremenskom periodu zagađivala životnu sredinu u vidu ispuštanja otpadnih voda u rijeku Zetu i emisijom štetnih gasova u etar u okolini farme svinja u mjestu Spuž - Grbe. Kako su objasnili, tečni otpad iz te farme izliva se u vodoizvorište Kraljičino oko koje je dio sliva vodoizvorišta Mareza, sa kog se vodom snabdijeva Podgorica. - Sumnja se da je u periodu od kada je PD „Niksen - Čavor“ istekla privremena vodna dozvola odnosno od 31. maja tekuće godine sav otpad, zbog nepostojanja separatora ispuštan u rijeku iako mu nije produžena dozvola. Takođe, bez preduzimanja mjera zaštite životne sredine u etar su ispuštane štetne materije od otvaranja farme i na taj način došlo je do zagađenja vazduha i ugrožavanja zdravlja više stotina građana koji žive u okolnim naseljima – naveli su u krivičnoj prijavi. Prema riječima mještanina Gorana Đuričkovića kao dokaz
U prijavi mještani navode da „Niksen Čavor“ duže vrijeme zagađuje životnu sredinu u vidu ispuštanja otpadnih voda u rijeku Zetu i emisijom štetnih gasova u etar u okolini farme svinja u mjestu Spuž - Grbe. Kako su objasnili, tečni otpad iz te farme izliva se u vodoizvorište Kraljičino oko koje je dio sliva vodoizvorišta Mareza, sa kog se vodom snabdijeva Podgorica
Nikšić
PredUZeĆe NeMA sisteM ZA sAKUPLJANJe, PreČišĆAvANJe i isPUštANJe otPAdNiH vodA: Otpad direktno ide u rijeku
Čavor: Radićemo uskoro po evropskim standardima Vlasnik farme Dragan Čavor kaže da su već postupili po preporukama inspekcije od 26. septembra. – Objekti farme izgrađeni su 1964. godine i od tada ništa nije urađeno po pitanju ekološkog problema, stanje kakvo smo zatekli takvo je i sada. Počeli smo da postupamo po preporukama iz izvještaja. Izvodimo radove na rekonstrukciji postrojenja za odvajanje tečnog od čvrstog đubriva i na ugradnji separatora za prečišćavanje nus-proizvoda. Rokove koje smo dobili od nadležnih inspekcija ispoštovaćemo do kraja novembra. Drugi rokovi koji se odnose na šest mjeseci tiču se čišćenja štala pa ćemo i te poslove završiti na vrijeme – najavio je Čavor. Po njegovim riječima ostale preporuke već su ispoštovane. - Uređen je krug farme i odlagalište za sitni i krupni otpad i obezbijeđena preventivna zaštita od svinjske kuge. Inače, farma će uskoro funkcionisati po evropskim standardima jer smo konkurisali za podršku od IPARD programa, pa ćemo od tih sredstava riješiti ekološke probleme – kazao je Čavor. Što se prijave mještana tiče, on smatra da nema elemenata krivičnog djela te da su radili i rade po zakonu.
uz krivičnu prijavu dostavili su izvještaj inspekcijske kontrole od 26. septembra koji je potpisalo više nadležnih inspekcija. - U izvještaju se konstatuje da „Niksen - Čavor“ od 1. juna radi bez vodne dozvole za sistem za sakupljanje, prečišćavanje i ispuštanje otpadnih voda – kaže Đuričković.
Đuričković: U izvještaju više inspekcija se konstatuje da „Niksen - Čavor“ od 1. juna radi bez vodne dozvole za sistem za sakupljanje, prečišćavanje i ispuštanje otpadnih voda
On podsjeća da mještani Spuža godinama ukazuju na nesnosni miris, te da posljednje tri niko nije mjerio kvalitet vazduha u zoni tog naselja.
PREPORUKE
Neprijatan miris širi se, piše u izvještaju, zato što nijesu adekvatno očišćeni kanali ispod rešetkastog poda u kojima se nalazi velika količina fekalija pomješana s vodom. Kanali su različite dubine, prelivni i sa površine se slivaju ka cental-
i Note prirode
Zahtjevi mještana Mještani su u nedjelju u znak upozorenja blokirali put Danilovgrad - Spuž. Sa skupa su uputili zahtjeve među kojima je najvažniji da se farma iseli na drugu lokaciju gdje će biti sprovedene sve propisane mjere zaštite životne sredine. - Takođe, tražimo da se preispitaju svi privredni subjekti koji se nalaze na tom području u pogledu ispunjavanja komunalnih i ekoloških standarda, a posebno klanica „Panto – market“, mješaona stočne hrane, azil za strance, Grin les, sirara Monte bjanko, pekara ,,Anđela“ i uprava za izvršenje krivičnih sankcija kao najveći zagađivači na tom prostoru – navedeno je u zahtjevima. Mještani traže da se obustavle sve dozvole za gradnju do donošenja prostornog plana, kao i da se obustave sve gradnje novih postrojenja, fabrika i velikih farmi za koje već postoje dozvole, dok se u taj postupak ne uključe građani sa područja ovih naselja. Organizacioni odbor će, najavili su, protiv svih navedenih subjekata pokrenuti inicijative za inspekcijski nadzor i zahtijevati od nadležnih državnih organa da postupe po podnešenim inicijativama i tako primoraju navedene privredne subjekte da isprave sve nepravilnosti i prestanu da zagađuju životnu sredinu.
nom kanalu, dok na dnu stalno ostaje veća količina koja doprinosi širenju neprijatnih mirisa iz objekta. -Treba naći način i odgovarajuće ventilacije koja bi se eventualno, ako je potrebna, adaptirala. Takođe, pokrenuti što hitnije aktivnosti za pravilno izđubravanje i odlaganje đubriva. Radi smanjenja intenziteta neprijatnih mirisa sa farme i postupanja sa stajnjakom iz objekata u skladu sa propisima, moraju se riješiti
obezbjeđivanja kompleksna i finansijski vrlo zahtjevna pitanja – piše u izvještaju. Iz kabineta predsjednice opštine Zorice Kovačević saopštili su da će ,,lokalna uprava u saradnji sa Vladom i nadležnim državnim organima preduzeti sve zakonom propisane mjere i neophodne aktivnosti u cilju što bržeg i efikasnijeg rješavanja problema, o čemu su upoznati i mještani Mjesne zajednice Spuž“. B. K.
NIKŠIĆ - U Igračkoteci i Razvojnom centru udruženja Roditelji za ovu sedmicu pripremili su dvije besplatne radionice. Mališani će razvijati kreativnost i finu motoriku na radionici posvećenoj jeseni. Malo stariji drugari će se oprobati na NTC poligonu i posebno osmišljenim aktivnostima za njihov uzrast. Danas će u 19 sati početi NTC Radionica koja je namijenjena djeci uzrasta od sedam do 10 godina, a vodi je NTC licencirani predavač iz NTC centra u Nikšicu Tanja Raičević. Djeca će imati priliku da učestvuju u raznim igrama kao što su asocijacije, pitalice, mudra lopta, progutano slovo, NTC šifre. Radionice su osmislili autori NTC sistema učenja, Ranko Rajović i Uroš Petrović. U četvrtak, u 18 sati počeće radionica pod nazivom ,,Note prirode“, koju udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa Igraonicom „Patuljac“. Cilj radionice je razvoj kreativnosti i mašte, stimulacija i unapređenje fine motorike, razvijanje odnosa sa prirodom i korišćenje iste u praktične i umjetničke svrhe. Radionicu će voditi psihološkinja Amra Garčević, a namijenjena je djeci od pet do osam godina. C. G.
Berane
,,OSI - lideri u pčelarstvu“ BERANE – Sjutra će u hotelu „Berane“ biti održana završna konferencija prekograničnog projekta „Osobe s invaliditetom - lideri u pčelarstvu“. Ralizovali su ga udruženje „Naša inicijativa“ iz Podgorice sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore („Sunce“ iz Pala, Udruženje pčelara „Uljanik“ iz Berana i Udruženje pčelara „Pale“). Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati projekta kao i njihov značaj za programsko područje. C. G.
Herceg Novi: Srednjoškolci uspješni na takmičenju u Poreču
Zlatno priznanje za „Dodir Igala“ HERCEG NOVI – Maturantkinje turističkog smjera SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ Ana Svilanović, Sandra Mrgud i Lidija Vujadinović osvojile su zlatnu medalju na takmičenju škola Jugoistočne Evrope GATUS, koje se održava u Poreču.
PoKAZALi ZNANJe i UMiJeĆe: Nagrađeni konobari i kuvari
Učenici Vojka Medojević, Teodora Šerović i Stefan Vulićević imali su zadatak da pripreme glavno jelo – file od brancina, a potom i voćni
dezert. Njihovo umijeće i talenat nagrađen je srebrnom medaljom. Srebrnim odličjem okitili su se i učenici Teodora Isaković, Boris Murišić, Nemanja Brajković čiji je zadatak bio da postave svečani sto za šest osoba i pripreme koktel. Ovogodišnja manifestacija okupila je u Poreču oko 170 učesnika iz 15 škola, a novsku su predstavljala tri tima. Učenice turističke škole koje iz Poreča nose zlatnu medalju imale su zadatak trod-
nevni aranžman na temu zdravstvenog turizma „Magic welness“, a mlade Novljanke su pripremile aranžman „Dodir Igala“. Prezentovale su i suvenir „sapun za piling“, kao i promotivnu kesu sa simbolima Igala. Kompletan materijal je štampan u zvaničnom formatu turističkih agencija, pripremljen je i letak kao i power point prezentacija u okviru koje je prikazano prirodno i ljekovito svojstvo igaljskog blata. Ž. K.
14
Svijet
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Vrhovni sud u Madridu osudio na zatvorske kazne devetoricu bivših katalonskih lidera
Tora: To je uvreda za demokratiju MADRID/BARSELONA – Vrhovni sud u Madridu osudio je juče devetoricu bivših katalonskih lidera na zatvorske kazne u trajanju od devet do 13 godina zbog pokušaja da, nakon referenduma 2017. godine, proglase nezavisnost Katalonije. Najduža, trinaestogodišnja, kazna zatvora izrečena je bivšem potpredsjedniku vlade Katalonije Oriolu Žunkerasu. On je osuđen zbog pobune, ali i zloupotrebe javnih fondova. Žunkeras je nakon izricanja presude rekao kako „nema druge opcije osim da se izgradi nova država“. - Devet godina zatvora neće uticati na moj optimizam. Katalonija će biti nezavisna ako budemo uporni - poručio je putem Tvitera jedan od osuđenih Žordi Sančez. Presudom su obuhvaćene još tri osobe, ali njima nije izrečena zatvorska kazna. Na presudu je iz egzila iz Belgije reagovao i bivši predsjednik Vlade Katalonije Karles Pudždemon, koji je na svom Tviter nalogu napisao da su osuđeni dobili ukupno 100 godina zatvora i ocijenio da je to „nečuvena kazna“. - Ukupno 100 godina zatvora. Nečuveno. Više nego ikada sam na vašoj strani i na strani vaših porodica. Moramo da reagujemo. Za budućnost naše djece. Za demokratiju. Za Evropu. Za Kataloniju - napisao je Pudždemon. Zbog presude španskog suda reagovao je i aktuelni katalonski lider Kim Tora ocijenivši da ona predstavlja „uvredu za demokratiju“. - Osuđeno je 12 časnih ljudi i demokrata. Uvijek su djelovali u demokratskom smislu. Njih osuditi je uvreda za demokrat-
Tajfun „Hagibis“ odnio je najmanje 53 života
Demonstranti u Barseloni negoduju zbog presude
Izdat nalog za hapšenje lidera u egzilu Vrhovni sud Španije izdao je juče i evropski nalog za hapšenje bivšeg katalonskog premijera Karlesa Pudždemona i još šest lidera koji se nalaze u egzilu, javlja agencija Rojters. Nalog je pokrenut sa namjerom da sudovi zemalja u kojima se nalaze odbjegli katalonski separatisti ponovo razmisle o njihovom izručenju Španiji. To se odnosi na sudove i ministarstva pravde Belgije, Škotske i Švajcarske, gdje se nalaze Pudždemon i preostalih šest katalonskih lidera. Pudždemon se već dvije godine nalazi u Belgiji. Njemački sud je u julu prošle godine, u vrijeme kada je privremeno boravio u toj zemlji, odbio da ga isporuči Španiji.
sko i katalonsko društvo. Zahtijevamo oslobađanje političkih zatvorenika i onih koji su u egzilu. Zahtijevamo amnestiju za sve protiv kojih se vodi proces - rekao je Tora u televizijskom obraćanju javnosti. On je zatražio i hitan sastanak sa premijerom Španije Pedrom
Sančesom i kraljem Felipeom Šestim. Španski premijer, sa druge strane, ističe da se osuđeni lideri „moraju povinovati izrečenim kaznama za njihovu ulogu tokom referenduma o nezavisnosti Katalonije 2017. godine“.
Sančes je, takođe, pozvao i na dijalog u Kataloniji gdje su juče, nakon izricanja presude, počeli protesti pristalica katalonske nezavisnosti. Stotine studenata i javnih službenika izašlo je na ulice Barselone i još nekoliko katalonskih gradova negodujući zbog presude španskog vrhovnog suda. Demonstranti u Barseloni blokirali su tri glavne saobraćajnice tražeći slobodu za, kako su naveli, političke zatvorenike. Okupljeni građani uzvikivali su „Učinićemo to opet“ što se, kako prenose španski mediji, odnosi na raspisivanje novog referenduma o nezavisnosti Katalonije. Osim u Kataloniji, protesti su održani i u Đironi, Ljeidi, Taragoni i Manresi. U Taragoni su juče bili blokirani auto-put A-7, koji vodi do Barselone, i još nekoliko regionalnih puteva. U Đironi je bio prekinut željeznički saobraćaj.
TOKIO - U naletu tajfuna „Hagibis“ u Japanu, prema posljednjim informacijama, poginule su najmanje 53 osobe, a spasilačke ekipe nastavljaju potragu za 16 nestalih, prenio je „Kjodo“. Tajfun „Hagibis“ je prouzrokovao značajnu štetu u centralnim i sjevernim djelovima Japana, a hiljade kuća je poplavljeno ili oštećeno. Japanski premijer Šinzo Abe najavio je da će vlada formirati specijalni tim koji će uključiti zvaničnike iz različitih ministarstava koji će se baviti rješavanjem posljedica tajfuna, što podrazumijeva i pružanje pomoći ljudima koji su izmješteni. - Naš odgovor mora biti brz i primjeren - rekao je Abe, isti-
čući da se mnogi vode kao nestali, a da je šteta velika, prenio je AP. U udarima tajfuna povrijeđeno je najmanje 100 osoba, a oko 38.000 ljudi je evakuisano iz svojih domova, naveo je Kjodo. Tajfun je donio rekordne količine kiše, zbog čega se za samo 48 sati izlilo čak 20 rijeka. Spasilačke ekipe pretražuju područje oko nabujalih rijeka i klizišta u potrazi za nestalima, a vlasti upozoravaju da su moguće nove padavine, prenio je AP. Saopšteno je i da je oko 60.000 domova još bez struje u Tokiju i obližnjim prefekturama, dok je željeznički saobraćaj ograničen na gradove Nagano i Tokio.
Kais Sajed pobjednik na izborima u Tunisu
Kais Sajed
Savjet EU zatražio od država članica da obustave izvoz oružja Turskoj
Asadove snage stigle u pomoć Kurdima DAMASK – Sirijska vojska ušla je juče u grad Tabku na sjeveru zemlje kao odgovor na vojnu ofanzivu protiv Kurda, koju na sjeveroistoku zemlje vodi Turska. Tabku je bila uporište ekstremističke grupe Islamska država, javila je sirijska državna novinska agencija Sana. Sirijski mediji navode da su sirijske trupe ušle i u još nekoliko sela u južnim djelovima provincije Raka, prenosi Rojters. Snage sirijske vlade ušle su i u Tal Tamr, grad na sjeveru zemlje u blizini granice sa Turskom, da bi se, kako je javila sirijska novinska agencija Sana, „suprotstavile turskoj agresiji“. Turske oružane snage „neutralisale su 550 terorista“ tokom operacija „Izvor mira“ na sjeveru Sirije, objavilo je juče tursko ministarstvo odbrane.
Sirijske trupe ulaze u provinciju Raka
- Operacija se uspješno nastavlja istočno od Eufrata. Neutralisano je 550 terorista iz Radničke partije Kurdistana i Jedinica narodne odbrane - navelo je tursko ministarstvo. Nakon pet dana vojne akcije, Turci su zauzeli auto-put i tri strateška mijesta unutar 30 kilometara od granice, potisnuvši kurdsku miliciju.
U zatvorima na sjeveroistoku Sirije nalazi se njih oko 12.000 zatočenih ekstremista Islamske države, a turska vojna ofanziva podigla je bojazan od njihovog bjekstva. Dok Kurdi tvrde da ih je već oko 800 pobjeglo iz zatvora, predsjednik Turske odbacuje te navode. - Podijelićemo teroristički ko-
ridor od 480 kilometara po sredini. Ući ćemo 30 do 35 kilometara u dubinu sirijske teritorije, što smo i na mapama predvidjeli kao bezbjednu zonu - istakao je Redžep Tajip Erdogan. Savjet Evropske unije pozvao je Tursku da prekine jednostranu vojnu akciju na sjeveroistoku Sirije, a zemlje članice EU da razmotre prekid izvoza oružja toj zemlji. U zaključcima Savjeta, koji se donešeni tokom sastanka u Luksemburgu, podsjeća se na odluku nekih zemalja članica da odmah zaustave izvoz oružja namijenjen Turskoj. - Uzimajući u obzir činjenicu da je u toku turska vojna akcija uz dramatične posljedice, EU podsjeća na odluku nekih zemalja članica da odmah zaustave izvoz oružja namijenjen Turskoj - navodi se u zaključcima Savjeta. Vojnu ofanzivu na sjeveroistoku Sirije Turska je započela sa ciljem da to područje očisti od kurdskih boraca, koje smatraju terorističkom grupom, i tu napravi bezbjednu zonu za povratak oko tri miliona sirijskih izbjeglica.
TUNIS - Nezavisni kandidat Kais Sajed ostvario je ubjedljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u Tunisu, pokazale su izlazne ankete. Kais Sajed (61) je penzionisani profesor prava koji je, prema projekcijama, osvojio više od 70 odsto glasova na izborima. Iako nezavisan, Sajeda podržava umjerena islamistička partija Enahda koja je pobijedila na prošlonedjeljnim parlamentarnim izborima.
- Otvara se nova stranica istorije - rekao je Sajed svojim pristalicama u Tunisu. Sajedu je pobjedu već čestitao njegov protivkandidat, medijski magnat Nabil Karui, koji je priznao poraz, prenosi Rojters. - Želio bih da vam čestitam pobjedu na predsjedničkim izborima - naveo je Karui u saopštenju koje je izdao nekoliko sati prije nego što je zvanična komisija objavila preliminarne rezultate glasanja.
Pravo i pravda ostaje na vlasti u Poljskoj VARŠAVA - Vladajuća partija Pravo i pravda pobijedila je na parlamentarnim izborima u Poljskoj, osvojivši 45 odsto glasova, pokazali su preliminarni rezultati. Rezultati pokazuju da će partija bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog imati većinu u parlamentu. Glavna opoziciona stranka, centristička Građanska koali-
cija, osvojila je gotovo 27 odsto, dok je grupa ljevičarskih stranaka dobila oko 12 odsto glasova. Slijedi konzervativna Poljska narodna partija sa 9 odsto i Desničarska konfederacija sa 6,8 odsto glasova. Do sada je prebrojano oko 91 odsto glasova, prenosi agencija AP. Priredila: Đurđica ĆoriĆ
Pobjeda
Utorak, 15. oktobar 2019.
Marketing
15
16
Hronika Podgorice
Utorak, 15. oktobar 2019.
Danas u gradu CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija „Klub“, Kruševac bb. Izložba Miloša Radunovića i Igora Husaga „Fragmenti svjetlosti“
Dvorac Petrovića, Kruševac bb. Izložba ,,Crnogorska zbirka“ iz Fonda CSUCG
Pobjeda Detalj sa svečanosti u dvorištu gimnazije
Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati
JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA, Marka Miljanova 4 Moderna galerija Izložba Aldemara Ibrahimovića Radno vrijeme: od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom
Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ uvrštena u turističku ponudu Podgorice Najstarija podgorička četvorogodišnja opšteobrazovna škola, Gimnazija ,,Slobodan Šekrović“ uvrstana je u turističku ponudu glavnog grada. Turistička organizacija Podgorice i gimnazija organizovale su juče, tim povodom, svečanost u dvorištu škole. Direktorica gimnazije Zoja Bojanić-Lalović zahvalila je Glavnom gradu i Turističkoj organizaciji što su prepoznali važnost ove ustanove. - Gimnaziju građani Podgorice doživljavaju kao poseban simbol grada, kao spomenik jednog vremena, ali i kao uglednu prosvjetnu ustanovu. Nijeste morali biti njen učenik, pa da osjetite divljenje prema građevini posebne ljepote, a ako ste i sticali znanje u njoj, poštovanje i poseban osjećaj pripadanja pratii bi vas kroz život. Sve ono što Gimnazija jeste podstiče želju da nastavimo njegovati vrijednosti koje su utkane u njoj i da čuvamo
VAŽNIJI TELEFONI
122 123 124 412-412 1181 1271 126
Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV
1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666
MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666
DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar
19816
Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940
INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677
sjećanje na njenu veliku ulogu u životu Podgorice, ali i Crne Gore – rekla je Bojanić-Lalović. I direktorica TO Podgorice Tatjana Popović, i sama nekadašnja učenica gimnazije, kazala je da emotivno doživljava ovaj trenutak. - Sjećam se svih divnih momenata koje smo kao jedna dobra generacija dijelili, a danas ta ista generacija broji imena i u Evropi i u svijetu. Iznjedrili smo veliko znanje iz ove škole, ne samo iz istorije, nauke, kulture, već i iz svijeta sporta. Zbog priče koja stoji
iza ove škole, zavređuje da postane ne samo istorijski, kulturni, obrazovni objekat, već i objekat koji turisti moraju posjećivati. Neka gimnazija bude simbol našeg grada i neka se uvrsti u turističku mapu Podgorice – kazala je Popović. Imajući u vidu da su brojni učenici ove škole danas doktori nauka, univerzitetski profesori, pisci, umjetnici, slikari, muzičari, neki od njih su se potrudili da upotpune jučerašnji program. Glumica Dubravka Drakić
Rekonstrukcija dijela Ulice Miloja Pavlovića u dužini od 430 metara
Do sada urađeno 200 metara kanalizacije U sklopu rekonstrukcije dijela Ulice Miloja Pavlovića, u dužini od 430 metara, koja je počela 16. septembra, do sada je urađeno 200 metara atmosferske i fekalne kanalizacije, a nakon izmještanja visokonaponskog kabla započeće izgradnja vodovoda. U toku je ugradnja ivičnjaka i betoniranje trotoara, zbog čega je neophodno zatvaranje saobraćaja u tom dijelu ulice. Budući da je zbog radova bilo neophodno zatvoriti saobraćajnicu za kretanje motornih vozila, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (koja je investitor ovoga posla) saopšteno je da je predviđeno fa-
svjedočila je o svojim školskim danima u gimnaziji. - Sve ono što sam ovdje naučila odredilo je moj dalji put i razvoj. Profesori u ovoj školi su nas vezali za neke kvalitetne sadržaje i uspjeli su da nas, ratnih 90-ih, sačuvaju. Uspjeli su u tome da zavolimo poeziju kako bismo sačuvali naše biće. Na tome im neizmjerno hvala – rekla je Drakić. Tokom svečanosti priređen je kulturni program, koji je bio ispunjen muzikom i recitacijom bivših i sadašnjih đaka gimnazije. J. V.
Isključenje struje
Radovi u Ulici Miloja Pavlovića
D. MIJATOVIĆ
Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami
Prepoznatljiv simbol grada
zno izvođenje ugovorenih radova. - Radovi se trenutno odvijaju na prvih 200 metara ulice (između dvije raskrsnice). Urađena je atmosferska i fekalna kanalizacija, a nakon izmještanja visokonaponskog kabla započeće izgradnja vodovoda. U toku je ugradnja ivičnjaka i betoniranje trotoara. Nakon toga uslijediće rekonstrukcija preostalih 230 metara – navode iz Agencije za izgradnju i razvoj, uz napomenu da je rok izvođenja radova 90 dana od dana uvođenja u posao. Budžetom za ovu godinu, dodaju oni, izdvojeno je 400.000 eura za radove i 120.000 eura za rešavanje imovinsko-prav-
nih odnosa, a u narednom periodu biće planirana sredstva za realizaciju preostalog dijela ulice. - Ulica Miloja Pavlovića duga je 1.500 metara i proteže se od raskrsnice sa Vojvođanskom do Nikšićkog puta. Međutim, za realizaciju kompletnog posla potrebna su znatna finansijska sredstva, kako za same radove, tako i za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Radove koji su u toku izvodi građevinska firma ,,Gradnja promet“ iz Danilovgrada. Vrijednost posla je 378,632 eura, a finansira se iz budžeta Glavnog grada. I. M.
Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - željezničke stanice ,,Bioči“ i ,,Lutovo“, Potkrš, Klopot, Pelev Brijeg, Lutovo, Boljesestra, Seoštica, Orah, dio Dahne (uz obalu Morače i iza Volvoksa), dio ulice Miloja Pavlovića (do magistrale i dio kuća između magistrale i te ulice), dio ulica Milana Raičkovića, Kotorske, Ratnih veterana i dio naselja na Kakarickoj gori iznad kasarne u Maslinama - od 8 do 15 sati; - dio naselja oko TS ,,Zagorič“, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate,Vranićke Njive, Miletine Njive, Radevići, Velje Brdo, Vukovići i Gola strana - od 8 do 16 h; - dio Šušunje i Beglaci - od 8:30 do 15 h. H. P.
Pretežno sunčano Za danas je najavljeno pretežno sunčano i toplo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna do 28. H.P.
Pobjeda
Hronika Podgorice
Utorak, 15. oktobar 2019.
17
Glavni grad izdvojio novac za izgradnju još tri dječja igrališta
Za dvije sedmice biće uređen kutak za djecu iz Bloka šest Izgradnja prvog, u Bloku šest (između zgrada u Ulici Đoka Miraševića), počela je prethodne sedmice a, kako navode iz Zelenila, trebalo bi da bude završena za dvije sedmice.
Pored deset sprava za igranje najmlađih koje će se nalaziti na više od 270 kvadratnih metara podloge od tartana, biće ugrađeno šest novih klupa. Za malo starije, na podlozi od tartana biće ucrtana polja za igranje „školice“. Površina oko igrališta biće dodatno ozelenjena I. MITROVIĆ
Nakon izgradnje tri dječja igrališta ove godine i pozitivnih komentara najmlađih i njihovih roditelja, Glavni grad je za ovu godinu izdvojio sredstva za izgradnju još tri – kazali su za Pobjedu iz preduzeća Zelenilo.
RADOVI
Prethodne sedmice počeli su pripremni radovi, a uklonjen je površinski sloj zemlje. - Slijede ugradnja ivičnjaka, tamponiranje, betonski radovi na platou i stazama, nakon čega će uslijediti ugrad-
ULAGANJA
Dječija igrališta, naglašavaju iz Zelenila, predstavljaju nezaobilazan segment odrastanja svakog djeteta i zato im pridaju veliki značaj. Podsjećaju da su u avgustu otvorena tri igrališta - u Bloku pet, Ulici Svetozara Markovića i na Bulevaru Ivana Crnojevića – čiji su izgradnja i uređenje koštali 50.000 eura. Iz Zelenila su ponovili apel da građani čuvaju mobilijar, jer sredstva koja se ulažu u njegovo održavanje i obnavljanje zbog nesavjesnog odnosa pojedinaca, mogu da budu utrošena u izgradnju novih igrališta u svim djelovima Podgorice. I. M.
Iz Zelenila apeluju da građani čuvaju mobilijar, jer sredstva koja se ulažu u njegovo obnavljanje zbog nesavjesnog odnosa pojedinaca, mogu utrošiti u izgradnju novih
nja bezbjedne podloge od tartana i dječjih sprava. Pored deset sprava za igranje najmlađih, koje će se nalaziti na više od 270 kvadratnih metara podloge od tartana, biće ugrađeno šest novih klupa. Novo igralište imaće i jednu inovaciju, pa će tako za malo starije, na podlozi od tartana biti ucrtana polja za igranje „školice“. Površina oko igrališta biće dodatno ozelenjena – poručuju iz Zelenila. Ukoliko se radovi budu odvijali planiranom dinamikom, odnosno ukoliko vremenski uslove dozvole, završetak posla na ovom igralištu očekuje se u naredne dvije sedmice.
NA RADOST NAJMLAĐIH: Mjesto na kojem se gradi igralište
Radnici Puteva napravili (pa kako-tako ispravili) propust u Ulici Marka Miljanova
Prilikom nedavnog obnavljanja horizontalne signalizacije u Ulici Marka Miljanova radnici preduzeća Putevi napravili su dva propusta u dijelu saobraćajnice između raskrsnica sa Hercegovačkom ulicom i Bulevarom Ivana Crnojevića. Preciznije, zaboravili su kosom punom linijom da razdvoje strelice koje pokazuju smjer skretanja, kao i da isprekidanom označe dio na kolovozu gdje se potrebno prestrojiti u lijevu traku radi skretanja lijevo u Hercegovačku ulicu (iza Gradskog pozorišta). Odgovarajući na pitanja Pobjede o ovom propustu, iz Puteva je u četvrtak šturo odgovoreno: ,,Na predmetnoj lokaciji potrebno je dopuniti
I. MITROVIĆ
Greška ostala bez posljedica Mirjana Bošković i Branko Anđić
OŠ ,,Radojica Perović“ u Briselu predstavila rezultate školskog projekta Dio kolovoza u Ulici Marka Miljanova prije i poslije ispravke
horizontalnu signalizaciju sa kosom punom linijom koja će se odraditi već sjutra“!? Juče je, iako u ,,odgovoru“ Puteva to nije ni konstatovano kao propust, puna linija na kolovozu dijelom bila prefarbana crnom farbom i kako-tako
bila pretvorena u isprekidanu, kakva bi morala biti da bi bilo dozvoljeno preći preko nje i pravilno se prestrojiti. Kosa linija razdvajanja dvije strelice za pokazivanje obaveznog smjera, međutim, bila je veoma slabo uočljiva i očigledno
joj je trebalo makar podebljavanje. Stara je istina da ko radi, taj i griješi, a sreća je da je ovaj propust ostao zabilježen samo kao komični detalj iz grada, tj. da je greška kako-tako ispravljena… Da do ovakvog propusta nije ni moralo doći – nije. Ali da je, kad je već do njega došlo, mogao biti ispravljen na kvalitetniji način – mogao je! I.M.
Nova ponuda M-tela – uz Urban NEO pakete telefoni već od jedan euro
Urban rasprodaja telefona
M-tel je za sve korisnike koji žele novi telefon pripremio veliku jesenju rasprodaju sa cijenama već od samo jednog eura - i poklonom! - Uz telefon koji kupi uz Urban NEO paket za 1 euro, drugi telefon uz poklon pripejd MRAK korisnik dobija po cijeni već od devet eura! Iz ponude izdvajamo: Huawei P Smart DS uz Urban NEO S+, Xiaomi Pocophone F1 uz Urban NEO M, Nokia 3 DS uz Urban NEO S, Alcatel 5085D - A5 LED uz Urban NEO S i Nokia 8.1 DS Blue uz Urban NEO S, svi za samo jedan euro – poručili su iz Mtela.
U ovoj rasprodaji, a uz pripejd paket MRAK koji dobijaju na poklon, korisnici mogu po cijeni već od devet eura izabrati neki od 16 modela (Nokia Asha 503, Samsung GT-S5310 i Alcatel 2038 Cocoa Gray po 9 eura, Alcatel 4027D Pixi3 i Tesla Smartphone 6.2 po 19 eura, Microsoft Lumia 550, Nokia 625 Lumia, Nokia 925.1, Samsung G355HN, Samsung J100H/DS i Tesla Smartphone 6.2 Lite po 29 eura, Samsung J120 i Tesla Smartphone 6.1 po 39 eura i Microsoft Lumia 650 DS i Microsoft Lumia 950DS po 49 eura. U Urban NEO paketima korisnici imaju neograničene razgovore ka svim mrežama u Crnoj Gori, kao i po-
klon od 500 GB interneta, koje troše tokom narednih godinu nakon potrošenih mjesečnih resursa uračunatih u pretplatu. Poklon pripejd paket MRAK omogućava korisnicima neograničeni internet i besplatne pozive u M-tel mobilnoj mreži, kao i neograničen pristup društvenim mrežama tokom narednih 12 mjeseci. Besplatni pozivi u M-tel mobilnoj mreži važe od 20 do 8 sati. Više informacija o cjelokupnoj ponudi M-tela korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici M-tel Imate prijatelje, vebsajtu www.mtel.me, kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600. H. P.
Digitalne tehnologije potpora inkluzivnom obrazovanju Direktorica Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Mirjana Bošković i nastavnik biologije Branko Anđić predstavljali su tu školu na konferenciji ,,Demokratska i inkluzivna školska kultura u akciji – DISCO“, održanoj u Briselu. Oni su na konferenciji predstavili rezultate školskog projekta pod nazivom ,,Digitalne tehnologije kao potpora inkluzivnom obrazovanju“. - Naša škola jedna je od devet institucija od ukupno 96 aplikanata iz Evrope, čiji je projekat finansiran od strane Savjeta Evrope i Evropske unije. Konferencijom je predsjedavao direktor za obrazovanje i demokratiju u Savjetu Evrope Matjaž Grunden. Projekat naše škole ocijenjen je kao jedan od boljih, od strane predsjedavajućeg, ali i ostalih učesnika konferencije. Prvi put je jedna osnovna škola lider ovakvog projekta. Prezentacija našeg
profesora Anđića bila je izvanredna - kazala je direktorica OŠ ,,Radojica Perović“ Mirjana Bošković. U sklopu ovog projekta, dodala je Bošković, devet osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore i jedna iz Bosne i Hercegovine dobile su 3D štampač, materijal za 3D štampanje, obuku za njegovu primjenu, kao i kontinuiranu podršku za implementaciju ove tehnologije u nastavi u predstojećem periodu. - Obuku za primjenu 3D u nastavi u sklopu ovog projekta prošlo je 150 nastavnika iz crnogorskih škola, koji su za završenu obuku dobili odgovarajuće sertifikate. Osnovna škola ,,Radojica Perović“ vodeća je institucija u projektu, a u realizaciji projekta pomogli su joj partneri - Univerzitet ,,Johanes Kepler Linc“ iz Austrije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore i OŠ ,,Zalik“ iz Mostara - istakla Nj. B. je Bošković.
18
Kultura
Utorak, 15. oktobar 2019.
Crna Gora na izložbi Salona ,,Novih realnosti“
Pobjeda
Ni nakon dvije godine od uvođenja podsticaja za inostrane producente nema vi
Još ćemo sačekati da nam stignu milioni Rad Vasa Nikčevića
Karadžić, Đurović, Keković i Nikčević izlagaće u Parizu PODGORICA - Crna Gora će se prvi put, kao specijalni gost, predstaviti na oktobarskoj izložbi u Salonu ,,Nove realnosti“, koja će biti otvorena u subotu, 19. oktobra, u Parizu.
Našu državu će u prijestonici Francuske predstavljati umjetnici koji se bave apstrakcijom: Dragan Karadžić, Nataša Đurović, Biljana Keković i Vaso Nikčević. Do ove saradnje došlo je zahvaljujući umjetniku koji živi i radi u Parizu, dr Miliji Beliću, koji je predložio da se Crna Gora predstavi na ovako prestižnom kulturnom događaju. Salon ,,Nove realnosti“ je od 20. jula do 20. avgusta imao izložbu u Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ u Budvi. Na ovaj način ostvarena je saradnja između prestižnog pariskog Salona i JU Muzeji i galerije Budve, odnosno na višem nivou između Francuske i Crne Gore. Iz Muzeja i galerija Budve napominju da je predsjednik salona ,,Nove realnosti“ ukazao čast direktorici ove ustanove mr Luciji Đurašković i pozvao je da bude selektor Crne Gore i izabere četiri umjetnika koja će se predstaviti na ovogodišnjoj izložbi u Parizu. Iz Muzeja i galerija podsjećaju da je salon „Nove realnosti“
(„Réalités Nouvelles“) sa radom otpočeo poslije Drugog svjetskog rata. Ima internacionalni karakter i okuplja najeminentnije umjetnike iz cijelog svijeta. - Osnovan je 1946. godine, a zastupao je ideje umjetnika kao što su Kandinski, Modrian, Maljevič i Lisicki, šireći ideje grupa koje su prethodile i bile aktivne u prvoj polovini 20 vijeka, prevashodno „Cercle et Carré“ i „CréationAbstraction“, da bi vremenom prerasle u asocijaciju koja danas nosi ime Réalités Nouvelles. Grupa okuplja više od četiri stotine umjetnika, orijentisanih na apstrakciju u domenu slikarstva, vajarstva, crteža, skulpture, instalacije i fotografije. Na izložbama koje se organizuju jednom godišnje, učestvuju i apstraktni umjetnici koji nijesu članovi, pa su tako početkom pedesetih počeli da izlažu i jugoslovenski umjetnici Petar Omčikus, Momčilo Milovanović, Bata Mihailović, Dado Đurić, Ljubinka Jovanović, Kosa Bokšan, Milija Belić i drugi saopštili su iz Muzeja i galerije Budve. Učešće na izložbi u Parizu realizovaće se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, opštine Budva, kao i uz podršku Ambasade Crne Gore u Francuskoj. A. Đ.
O romanu ,,Persson“ u Biblioteci
,,Pogled s mosta“ u KIC-u
PODGORICA - Predstavljanje romana Nikole Lekića ,,Persson“ biće održano večeras u 19 sati u kosoj sali Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“. Sa Lekićem če razgovarati književni kritičar Vlatko Simunović. U prikazu romana Milan Aranđelović ističe da je ,,Persson“ priča o slobodi ili, makar, o potrazi za istom, o borbi za slobodnu percepciju svijeta, za maštovitu interpretaciju stvarnosti. - To je priča o izuzetnom pojedincu koji pokušava da nađe svoje mjesto u ovom svijetu čiji enterijer ne odgovara svakome, da pronađe put kroz lične lomove i da pronađe srodnu dušu ili više njih - zapisao je Aranđelović. Nikola Lekić rođen je 1989. godine u Beogradu. Studirao je Istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Piše kratke, srednje i R. K. duge forme .
PODGORICA - Ansambl Gradskog pozorišta izvešće večeras u 20 sati u sali Dodest predstavu „Pogled s mosta“. Predstavu je, po drami američkog književnog virtuoza Artura Milera, za večernju scenu Gradskog pozorišta režirao Milan Karadžić. Igraju: Mladen Nelević, Dejan Đonović, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Željko Radunović, Marija Đurić i Vule Marković. Milerovo djelo tretira uvijek aktuelne teme radničke klase i borbe za preživljavanjem, progovara o idealima, ljubavi, ali najviše o međuljudskim odnosima. Drama je napisana 1955. godine, u vrijeme američke političke represije. Bavi se i bolnom pričom ekonomskih migracija iz vremena velike ekonomske krize u Americi 1929, nazvane „velika depresija“. - Ozbiljnost njegove socijalne vizije prepoznaje duboki smisao tragedije pojedinaca - ističe R. K. se u najavi.
Direktor Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić za Pobjedu je potvrdio da je u posljednje dvije godine bilo prijava inostranih filmskih produkcija za povraćaj dijela potrošenog novca, ali da određene prijave nijesu ispunjavale uslove. Desilo se i to, kako je kazao, da je jedna ekipa odustala
Detalj iz publikacije „Filming in Montenegro“, objavljene na sajtu „Artikulacije“
PODGORICA – Uvođenje podsticajnih mjera za inostrane filmske producente, koji se odluče da snimaju u Crnoj Gori, za sada nije dalo opipljivije rezultate. Mogućnost da povrate 25 posto od uloženog novca, pod uslovom da utroše najmanje 100.000 eura, nije iskoristila nijedna producentska kompanija, pa Crna Gora, za razliku od regiona, do daljnjeg ostaje jedina država koja još nema statistiku o zaradi od inostranih produkcija. Prošlo je više od dvije godine od kada je Vlada donijela odluku o uvođenju podsticajnih mjera za inostrane filmske producente. Prvom odlukom Vlade dozvoljen im je povraćaj od 20 posto od ukupno utrošenog novca na teritoriji naše države, a ta stopa je prošle godine podignuta na 25 procenata, budući da je to bio trend i u regionu. Od zvučnijih inostranih produkcija, odnosno zvijezda koje su snimale u Crnoj Gori, najsvježiji je boravak glumca Džonija Depa koji je u martu ove godine u okolini Tivta snimao film „Minamata“ u režiji Endrjua Levitasa.
Đurović: Skoro sve moramo da uvozimo iz regiona Direktor producentske kuće „Artikulacija“ Ivan Đurović kazao je za Pobjedu da su podsticajne mjere za inostrane producente samo jedan od preduslova za ubiranje profita države u kinematografskom sektoru. - Podsticajne mjere postoje svuda u regionu i Evropi, ali pored mjera mora da se sklopi i milion drugih stvari. Srbija je u prednosti jer su oni dali i 25 posto povraćaja za snimanje reklama. Kad bi kod nas imali povraćaj i za reklame, jer se u Crnoj Gori najviše snimaju reklame, imali bi neke efekte od podsticaja – kazao je Đurović. Problem je, prema njegovim riječima, nedostatak infrastrukture i ljudi u Crnoj Gori. - Crna Gora ima vrhunske lokacije i to nije nikakva patriotska priča, to je impresija svih profesionalaca koji dolaze iz inostranstva. Sa druge strane,
IMA INTERESOVANJA
Direktor Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić za Pobjedu je potvrdio da je u posljednje dvije godine bilo prijava inostranih filmskih produkcija za povraćaj dijela potrošenog novca, ali da određene prijave nijesu ispunjavale uslove. Desilo se i to, kako je kazao, da je jedna ekipa odustala.
lokacije nijesu u vrhu liste prioriteta, već dosta drugih stvari. Moramo praktično sve da uvozimo iz regiona, od tehnike do kadrova. Budući da su u posljednje vrijeme upošljeni najbolji kadrovi u regionu, onda to postaje i za nas jedan od većih problema. U Srbiji, dakle, ima dosta posla, pa su oni skoro dva i po puta digli cijene honorara. Mi, dakle, više nijesmo ni toliko jeftina destinacija za snimanje. Nedostatak skoro pa svega nas primorava da uvozimo neke stvari koje su banalne za filmsku industriju – kazao je Đurović i dodao da bi Crna Gora morala da školuje nove kadrove za nedostajuće filmske profesije.
- U toku je procedura za jedan prijavljeni projekat i dok se ne okonča cijeli proces nijesmo u mogućnosti da damo preciznu informaciju o kvalifikovanim utrošenim sredstvima – kazao je Čekić. Čekić je potvrdno odgovorio na pitanje da li je povećanje stope sa 20 na 25 posto povraćaja dijela utrošenih sredstava
dalo efekat u vidu povećanja interesovanja inostranih filmskih kompanija za snimanje u Crnoj Gori. - Ali, moramo imati na umu i ono što radi konkurencija, a to su manje-više sve zemlje Evrope, koje se utrkuju kroz povećanje tog procenta. Tako da, iako, 25 posto zvuči izuzetno primamljivo, u odnosu na
Filmski skauti boravili u Crnoj Gori Crna Gora će se, kako je najavio direktor Filmskog centra Sehad Čekić, početkom decembra predstaviti na sajmu filmskih lokacija FOCUS u Londonu. Za potrebe obilaska filmskih lokacija i pripreme prezentacije, u organizaciji Filmskog centra u Crnoj Gori je ovih dana boravilo pet iskusnih britanskih skauta za lokacije i urednica portala www.thelocationguide.com Shona Smith, u ime The Location Guide, koja je i organizator sajma FOCUS. U posjeti su bili menadžeri i skauti lokacija koji su radili na najprestižnijim visokobudžetnim projektima. Među njima su Asha Sharma (menadžer za lokacije na filmovima poput: „World War Z“,
„Fury“, „James Bond – Spectre“), David Seaton („The Dark Knight Rises“, „Guardians of the Galaxy“, „Mission: Impossible - Rogue Nation“, „Jason Bourne“), Cat Ho („Bohemian Rapsody“, „Yesterday“), Andrew Ryland („Spiderman: Far From Home“, „Phantom Thread“, serija: „The Crown“ i Matt Risebrow (radio na posljednja dva nastavka „Avengers“, između ostalog). Kako je saopšteno iz Filmskog centra, Čekić im je na sastanku predstavio podsticajne mjere, ukazao na sve benefite snimanja u našoj zemlji, predstavljeni su im planovi i za dalji razvoj Crne Gore kao filmske destinacije, a informisani su i o publikaciji „Montenegro: Film Destination“. Skauti za lokacije tokom boravka u Crnoj Gori
Pobjeda
Kultura
Utorak, 15. oktobar 2019.
19
idljivijeg efekta za crnogorsku ekonomiju Trideset godina od smrti čuvenog jugoslovenskog i svjetskog pisca Danila Kiša
Autentičan i nedokučiv
PODGORICA – Prije tačno trideset godina, na današnji dan negdje u Parizu, izmučen od duge bolesti preminuo je posljednji jugoslovenski pisac Danilo Kiš. Dok svjetska javnost ovih dana polemiše o ovogodišnjem izboru Nobelove nagrade za književnost, te 1989, kako prenosi Politika, Danilo Kiš bio je u najužem izboru Švedske kraljevske akademije. Direktor Filmskog centra Sehad Čekić
neke druge sredine, koje uz to imaju i mnogo više iskustva na ovom polju od nas, već zaostajemo. U zemljama poput Kipra taj procenat iznosi 35 posto, a postoje i primjeri da, u određenim situacijama, to iznosi i čitavih 50 posto – kazao je Čekić. On nije mogao da precizira koliko je inostranih filmskih kompanija snimalo u Crnoj Gori u posljednje dvije godine, ističući da „evidenciju kao Centar vodimo u dijelu koji se tiče zahtjeva za podsticajnim mjerama.“ Već od samog starta uvođenja podsticajnih mjera, često se isticalo da Crna Gora ima bogom dane lokacije za snimanje. Mogućnost da za nepunih tri sata budete na moru ili na planini, snimate ljetnje ili zimske uslove u istom danu, crnogorski reditelji i producenti isticali su kao prednost više u odnosu na region. Međutim, sve se više govori o tome da za inostrane produkcije fantastične prirodne lokacije nijesu baš u vrhu prioriteta, već da ih, pored procenta povraćaja utrošenog novca, zanima i domaća filmska infrastruktura i kadar koji je sposoban da profesionalno odgovori izazovima. Sa druge strane, Čekić ističe da njihovi prioriteti zavise od prirode produkcije. - Svakako da samo lokacije nijesu dovoljne da biste prihodovali u dovoljnoj mjeri ili bili dovoljno atraktivni na tržištu filmskih lokacija. S tim u vezi, Crna Gora će se ove godine predstaviti na sajmu filmskih lokacija FOCUS, koji se održava u Londonu, najvećem te vrste u svijetu. Izlagači su sve film-friendly zemlje, koje nude „cash rebate“ (povraćaj utrošenog novca) za inostrane producente, ali i specifične lokacije i produkcijski servis koji može izaći u susret zahtjevima velikih produkcija. To je dobra prilika da sagledamo i sopstvenu poziciju – kazao je Čekić.
KAPACITETI
Na pitanje ima li Crna Gora dovoljan broj obučenih filmskih radnika i profesionalaca
koji mogu da odgovore zahtjevima velikih produkcija, Čekić je odgovorio da to zavisi od potreba produkcija koje dolaze u Crnu Goru. - Naravno, za velike produkcije iz Holivuda teško da bilo koja zemlja ima kapaciteta da ponudi potpunu ekipu. Mi smo u procesu rekonstituisanja kinematografije i u određenim segmentima polako dobijamo obučene kadrove koji mogu da odgovore određenim izazovima inostranih produkcija – rekao je Čekić. Nije mišljenja da bi dobra ideja bila da se na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju otvore smjerovi za nedostajuće filmske profesije. - Nijesam siguran da će otvaranje novih studijskih programa riješiti taj problem, jer bi to dodatno usporilo proces. Potreban je jedan sveobuhvatan plan i ulaganje u čijem će centru biti prekvalifikacije i dodatno školovanje u obliku radionica i seminara. Međutim, osnovno ulaganje mora biti u domaću produkciju i koprodukciju, jer je to najbolji i najpouzdaniji način da se kadrovi stvaraju kroz redovan posao na setu i stvaranje osjećaja da se mogu planirati karijere u toj djelatnosti. U tom smislu, smatram da i televizije mogu imati bitnu ulogu u ovom procesu. Saradnja i prožimanje sa regionalnim kinematografijama, kao nama najbližima, su zato visoko prioritetne – kazao je Čekić.
KO JE LIDER
U poslu sa inostranim produkcijama, podsjetimo, Mađarska je već odavno lider u Evropi. U državnu kasu godišnje se slije oko 400 miliona eura. Od 2012. godine Hrvatska je od stranih produkcija inkasirala više od 70 miliona eura. Na hrvatskoj obali, recimo, interes je pronašla i produkcija planetarno popularne serije „Igra prijestola“, što je ovu zemlju dodatno promovisalo i privuklo neke druge strane filmske kompanije. Do uvođenja podsticajnih mjera 2016. godine, Srbija je takođe zaradila više od pedeset miliona eura. Između 2016. i 2018. godine, dakle od uvođenja podsticajnih mjera, kako je ranije za Pobjedu potvrdio bivši direktor Filmskog centra Srbije Boban Jevtić, zaradila je više od 30 miliona eura. Ovih dana, kako nam je nezvanično potvrđeno iz Srpske filmske asocijacije, trebalo bi da izađe studija o ukupnim ekonomskim efektima od snimanja u Srbiji. Iz ove asocijacije su nam, takođe, nezvanično potvrdili da i u Srbiji postoji deficit filmskih radnika, posebno kvalitetnih i iskusnih, koji su kadri da odgovore na visoke zahtjeve inostranih filmskih produkcija. J. NIKITOVIĆ
Međutim, smrt ga je preduhitrila. Da prestižna nagrada čeka na Kiša, smatrali su i njegovi prijatelji, a među njima i Božo Koprivica. O tome su, kako je Koprivica kazao za Nedeljnik, pričali i kada su se posljednji put sreli. Nije Kiš tada imao mnogo da kaže o tome, sem jedno - Nobelovac mora da bude živ.
HARIZMATIČNI BOEM
Rođen je 22. februara 1935. godine u Subotici, u mješovitom braku – otac Eduard bio je Mađar, jevrejskog porijekla, a majka Milica bila je Cetinjanka, rođena u porodici Pejanović. Zbog zahuktavanja rata i sve učestalijih napada na Jevreje, porodica Kiš je bila je primorana da ide u Mađarsku. Po završetku rata, nakon što je ostao bez oca, zajedno sa majkom i sestrom odlazi na Cetinje, gdje je završio srednju školu 1954. godine. Ono što mu je u toku rata spasilo život, kako je često isticao, bila je odluka njegovih roditelja da njega i sestru 1939. krste u pravoslavnoj crkvi. Kiš je studirao književnost u Beogradu. Bio je izvrstan student, a diplomirao je 1958. godine kao prvi student na beogradskom Univerzitetu, te dobio diplomu komparativne književnosti na katedri za opštu književnost i teoriju književnosti. Nakon diplome, Kiš
Danilo Kiš
Povodom 30 godina od smrti Danila Kiša večeras u 19 sati u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, biće upriličeno veče sjećanja na poznatog pisca. O njegovom liku i djelu govoriće prof. dr Sonja Tomović-Šundić i pisac i savjetnik u Ministarstvu kulture Crne Gore Marinko Vorgić.
se još dvije godine zadržao na poslijediplomskom studiju na Univerzitetu u Strazburu. Živio je boemskim životom: bio je razbarušen, harizmatičan, boem, dominirao je u društvu, znao je da pjeva, svira gitaru tako se Danila Kiša sjeća Božo Koprivica, prenosi RTS. Ali, često je obolijevao. Čak mu je odstranjeno jedno plućno krilo. Prve radove objavio je 1953. godine u časopisima i listovima. Kao student, objavljivao je eseje, pjesme, pripovijetke i prevode sa mađarskog, francuskog i ruskog jezika. Bio je dramaturg pozorišta „Atelje 212“ i lektor za srpski jezik u Strazburu, Bordou i Lilu. Neka od njegovih najpoznazijih djela su – romani „Psalam 44“, „Mansarda“, „Bašta, pepeo“, „Peščanik“, pripovjetke „Rani jadi“, „Enciklopedija mrtvih“, drama „Elektra 70“. Trideset godina nakon njegove smrti, čini se da su ovi naslovi življi nego ikada. O tome svjedoči sve veći broj njegovih čitalaca i poštovalaca. Objavljuju
se nova izdanja Kišovih knjiga, od kojih je nekoliko došlo iz zaostavštine zahvaljujući trudu njegove žene Mirjane Miočinović. O Kišu je napisano mnogo biografija, a o sjećanjima na njega pisali su brojni svjetski i regionalni književnici - od Đerđa Konrada do Klaudija Magrisa, od Enrikea VilaMatasa do Milana Kundere, od Josifa Brodskog do Petera Esterhazija. Biografiju o Kišu napisao je i britanski istoričar i pisac Mark Tompson, a Gardijan je u kulturnoj rubrici objavio članak u kom se čitaoci pozivaju da obavezno pročitaju njegovu zbirku priča „Enciklopedija mrtvih“.
ZAVIST I STRAH
Često je bio kritikovan zbog političkih stavova i mišljenja, a iako je dobitnik brojnih nagrada, smatra se da su mu mnoge zbog toga i izmakle. - Nacionalizam je, prije svega, paranoja. Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posljedica
Herceg, Storić i Kovačević nagrađeni na konkursu ,,Biber“
Priče koje pomjeraju granice PODGORICA – Monika Herceg iz Petrinje, Ante Storić iz Šibenika i Tamara Kovačević iz Ljubljanje dobitnici su nagrada na trećem regionalnom konkursu za kratku priču ,,Biber“, koji je bio dostupan i za pisce iz Crne Gore. Herceg je dobitnica prve nagrade za priču ,,Glava“, Storić druge nagrade za priču ,,Lito“, dok je Kovačević dobitnica treće nagrade za priču ,,Mačetom ćeš me, mačetom ću te“. Jednoglasnu odluku donio je žiri u sastavu: Rumena Bužarovska (spisateljica iz Skoplja), Shkelzen Maliqi (pisac iz Prištine) i Lejla Kalamujić (spisateljica iz Sarajeva). Predselekciju je prošla 121 priča.
POMIRENJE
Žiri u odluci podsjeća da je konkurs „Biber“ bio otvoren od januara do juna, te da su na stigle 464 priče. - Konkurs je za temu imao sve priče koje se odnose na pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, one priče koje mogu da doprinesu boljem razumijevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suoča-
Na Cetinju o velikom piscu
vanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, suosjećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u ,,neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvjesniju, sigurniju i slobodniju budućnost za sve - istakao je žiri u odluci. Žiri je najavio da će višejezična zbirka kratkih priča biti odštampana do marta 2020. godine. - Planiramo i pripremamo i sljedeći konkurs „Biber 04“, čije otvaranje već možemo najaviti za početak 2021. godine - istakao je žiri. U obrazloženju je žiri ocijenio da se nagrađene priče odlikuju efektnom narativnom strukturom, stilskom sofisticiranošću i jezičkom preciznošću.
Svaka od njih duboko je emotivna, te zadatu temu tretira s visokim stepenom razumijevanja, empatije, ali i kritičnosti.
ZBORNIK
Pored nagrađenih, u zborniku „Biber 03“ naći će se i priče Abida Jarića, Afrima Demirija, Aide Šečić Nezirević, Anete Petruševske, Bese Kalaje, Bojana Todorovića, Bojane Babić, Dimitrija Bukvića, Dragane Ranđelović, Ernada Osmića, Gabrijela Delića, Gordane Stojanoske, Imera Topanice, Isidore Petrović, Luize Bouharaouae, Manje Veličkovske, Marija Merdžana, Milane Gajović, Nikole Petrovića, Slađane Nine Perković, Stefana Slavkovića i Tihane Gambiraže. A. Đ.
zavisti i straha, a iznad svega posljedica gubljenja individualne svijesti; te prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma – ovako je o kolektivnom balkanskom problemu govorio Kiš. Mnogi savremeni mislioci i kritičari kažu da je Kiš pisao turobno i mračno. I možda niko, kako prenosi Ekspres, nije umio kao on da sažme svu strahotu ljudske prirode i ljudskog društva. Njegova djela su tegobna, istinita, bolna… jer čovjeku je najteže da proguta pepeo sopstvenih ideologizacija. Kišovo nasljedstvo je neprolazno, ono raskrinkava sve zablude jednog vremena, u svim njihovim obrisima, u svim njihovim ovaploćenjima. Bio je kosmopolita koji nikada nije zaboravio svoje porijeklo. Autentičan, neobičan i nedokučiv. Antikomunista i antinacionalista. Protivio se zato što je tako morao. Sve drugo bila bi izdaja sopstva. Priredila S. V.
Izložba djela Tiha Vujovića u Tivtu TIVAT - Izložba radova Tiha Vujovića biće otvorena večeras u 20 sati u Muzeju i galeriji u Tivtu. Umjetnik će se predstaviti slikama pod motom ,,Tražimo jedni u drugima ono što nas spaja“. Istoričarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić zapisala je da je na slikama Tiha Vujovića ženska figura isprepletena bijelom paučinastom tkaninom koja sakriva neke djelove ženskog tijela, naglašavajući samo obrise i ostavljajući malu dozu misterije. - Precizno definisane žene na njegovim slikama odaju utisak da je sva ova stvarnost poput nekog sna u koji umjetnik želi da nas uvede i navede da budemo učesnici njegovog sna u kojem je upotrebio svoju moćnu imaginaciju da bi nam prikazao slobodnu igru oblika sa proporcijama ženskog tijela - zapisala je Saičič.
A. Đ.
20 Marketing
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Feljton
Utorak, 15. oktobar 2019.
21
17.
STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE
Popu Joku dato serdarstvo i knjaževa kuća na Rijeci » Piše: Dragan B. PEROVIĆ
O Krstu Spičaninu nema mnogo podataka, dok o Smokovcu A. Lainović navodi više detalja: „O Andriji Smokovcu, pored gornjih podataka, postoje još i ovi. Njegovo ime nalazi se 1864. godine u spisku pretplatnika iz Rijeke Crnojevića na „Junački spomenik“ od vojvode Mirka Petrovića. Godine 1873. Smokovac se nalazio u Podgorici, gdje je sa nekim podgoričkim Srbima uspio da spase jednu hrišćansku djevojku od turskog zuluma i namjere da podgorički Turci nasilno prevedu u islam, udajući je na brzu ruku za jednog Zećanina. Poznat je, najzad, i kraj njegovog života. Smokovac je poginuo u oslobodilačkoj borbi protiv Turaka 1876. godine kod Zagoriča blizu Podgorice, današnjeg Titograda. Na nadgrobnoj ploči u porti crkve sv. Đorđa u Titogradu nalazi se urezano i njegovo ime među imenima Ljubotinjana koji su poginuli te godine u Zagoriču“ (Dr Andrija Lainović, Novi podaci o ubistvu Stevana Perovića Cuce, Stvaranje, 15/1960, br. 10, 871). Pop Joko Kusovac pominje se na više mjesta u pismima Vuka Popovića Vuku Karadžiću. Kusovac se veoma zamjerio Popoviću, čak više nego Cuca koji mu je obigravao oko svastike, jer mu se umiješao u „biznis“. Kusovac je prvo bio saradnik Popoviću i Karadžiću, na sakupljanju i preprodaji ikona i starih knjiga po crnogorskim manastirima, da bi se kasnije osamostalio. Nakon prvog susreta ovako ga je okarakterisao Vuk Popović: „Pop Kusovac prvi put je došao s jednijem Crnogorcem kod mene u Risan... Koliko sam mogao poznati ovoga popa, čini mi se da je jedna podmukla lukavica. I ko ga ne bi poznao, s njegovom hitrinom isposao bi mu dušu. Dakle nemojte se s njim na pismu upušćati, ni na njegove riječi oslanjati.“ Neslućene su razmjere pohare i uništenja i srpskog i crnogorskog nacionalnog blaga od
Vuk Karadžić
Pop Joko Kusovac pominje se na više mjesta u pismima Vuka Popovića Vuku Karadžiću. Kusovac se veoma zamjerio Popoviću, čak više nego Cuca koji mu je obigravao oko svastike, jer mu se umiješao u „biznis“. Kusovac je prvo bio saradnik Popoviću i Karadžiću, na sakupljanju i preprodaji ikona i starih knjiga po crnogorskim manastirima, da bi se kasnije u tome osamostalio
Rijeka Crnojevića
strane Vuka Karadžića i njegovih pomagača. Popovića je mnogo iznerviralo što Kusovac sam djejstvuje, pa nije birao riječi kada je pisao o njemu. Nazivao ga je raznim imenima, a u pismu od 1. V 1854. Popović piše Vuku da je pop Kusovac sasvim prešao u trgovce, iako je počeo prvo trgovati srbuljama, sada trguje volovima, bravima, velikim i malim kožama, i ne donosi više srbulje (V. Popović, Pisma V. Karadžiću, priredio D. Radojević, str. 242). Posebno se okomio na njega poslije Kusovčeva povratka u Crnu Goru nakon Stefanova ubijstva: „Kod onog, tamo njega, skota popa Kusovaca, tipik mi je jedan i jedno malo jevanđelije i jedan služebnik; i pošto je ubroždio u onako bezakono đelo, boim se više i ime mu spomenuti, a kamo li pisati ili po kim poručivat mu što, jer je bezdušnik sad banćen i od naše vlasti, i popljuvan od
Knjaz Danilo Petrović Njegoš
Pop Joko Kusovac stigao je u Crnu Goru preko Drača, Krfa i Bara i da je, po izvještaju namjesnika Dalmacije barona Mamule od 13. oktobra 1857, dobio na poklon kao nagradu za izvršeno djelo, od knjaza Danila zemlju, koja je vrijedila oko 6.000 forinata. Niko Kusovac piše da je knjaz popu Joku dao čin serdara od Ljubotinja kao i diplomu za ovaj čin 1859. godine. Uz tu veliku nagradu pop Joko je dobio na dar i kuću na Rijeci Crnojevića svakog, kao i onaj koi ga je za ono ubistvo u Carigrad poslao” (isto, 321). D. Stranjaković u svom tekstu u Zapisima navodi da je Kusovac stigao u Crnu Goru preko Drača, Krfa i Bara i da je, po izvještaju „namesnika Dalmacije barona Mamule od 13 oktobra 1857, dobio na poklon kao nagradu za izvršeno delo, od kneza Danila zemlju, koja je vredela oko 6.000 forinata“ (D. Stranjaković, Sizerenstvo, str. 341). Ova tvrdnja Dragoslava Stranjakovića navela je Nika Kusovca da napiše pojašnjenja i dopune podataka o popu Kusovcu i njegovim saradnicima u ubijstvu Stefana Perovića Cuce (Niko Kusovac, serdar – brigadijer u penziji, Povodom jednog članka, Zapisi, IX, 3. IX 1931, 172 – 175). On je u Zapisima naveo da mu je poznato sve oko odlaska i misije popa Joka u Carigradu i da zbog toga želi upotpuniti Stranjakovićev članak. Kako kaže, smatrao je da mu je to dužnost: „Prvi put kad je pop Joko Kusovac pošao za Carigrad poveo je 300 Crnogoraca na svoj lični trošak. U Carigradu se je bavio sve dok je namirio uloženi novac za ovo putovanje. Rečenih 300 Crnogoraca pošli su bili na zaradu. Ovom prilikom pop Joko Kusovac ispitao je u potankostima sve o Stefanu Peroviću – Cuci, kao na primjer: gdje se nalazi, sa kim se druži i t. d. Našao je još u Carigradu Andriju Smokovca i Krsta Spičanina, koji je obećao novac za svaku potrebu. Ova dvojica su
bili pošli također na zaradu. Pomenuti Andrija Smokovac je znao govoriti: turski, grčki i talijanski. Stefan Perović – Cuca saznao je bio za dolazak popa Joka Kusovca u Carigrad, jer su oni dvojica inače bili pobratimi i šk. drugovi iz Cetinja. Pošto je tačno utvrdio pop Joko gdje se nalazi Stefan Perović – Cuca odmah se povrati u Crnu Goru, a odmah zatijem u Carigrad – natrag. Nađe Andriju Smokovca i Krsta Spičanina u Carigradu (isto, 172). Nakon toga Niko Kusovac samo jednom riječju komentariše Cucino ubijstvo, a detaljno objašnjava kako je pop Kusovac pobjegao i kako ga je Danilo nagradio: „Stefan Perović – Cuca pogine (podvukao D. B. P.), a popa Joka su prijatelji dugo prikrijevali dok jednom zgodnom prilikom prijatelji omotaju popa Joka u neka jedra brodića, postave ga na brodić, a pošto odalje od Carigrada postave ga u jedan parabrod gdje su se nalazili njegovi dva druga: Andrija i Krsto. Kada je saznala otomanska vlada da je pop Joko pošao iz Carigrada naredila je vlastima u Baru da se sačeka pop Joko, uhvati, i sprovede natrag u Carigrad. Ali u ovom vremenu neki prijatelj iz Carigrada javi na Cetinje knjazu Danilu da je pop Joko pošao iz Carigrada. Čim je za ovo saznao knjaz Danilo odmah pošalje pismo preko svojih vjernih na ruke Savu Zenoviću na Kastijo – dobrom Srbinu – u kojemu je bilo rečeno Savu da odmah pohita na Volujicu – do Bara i tu stupi u
vezu sa kapetanima „Lojda“ koji dovoze poštu iz Carigrada, pa ako se nađe u parabrodu koji Crnogorac da se pusti i da se plati. Savo Zenović sa svojim sinom Đurom i još dva Paštrovića pohitaju barkom na rečeno mjesto... Savo je izvezao popa Joka sa društvom između Šušanja i Spiča, satim priješli uz Vrsutu i došli u Limjane (Crmnicu) i zanoćili kod popa Joka Klisića. O svemo ovome odmah je izviješten knjaz Danilo“ (isto, 173). Komentarišući Stranjakovićeve navode o novcu koji je podijeljen za izvršeni atentat na Cucu, Niko Kusovac precizira: „Što se tiče sadržine u „Zapisima“ odnosno 6000 fiorina da je dao knjaz Danilo popu Joku kao nagradu i neki dio zemlje – ja znam da je dato nešto para popu Joku, ali je te pare ponio pop Mašo Kusovac Krstu Spičaninu na Paštrovsku Goru i dao mu ih, a Andriji Smokovcu je dao neki dio zemlje i dvije srebrne kumbure i nekoliko novaca. Popu Joku je dao knjaz Danilo čin serdara od Ljubotinja kao i diplomu za ovaj čin god. 1859 (serdarstvo bi bilo nasljedno – prim. D. B. P.)“ (isto). Dalje autor priloga nastavlja: „Uz ovu veliku nagradu pop Joko je dobio na dar i kuću na Rijeci, koja je bila lična Knjaževa. God. 1858 pop Joko se ranio u desnu nogu i ostao vječito sakat... Serdar pop Joko ove godine dobio je klicu bolijesti i 1863 g. na Ilin dan umro u svojoj 38 godini. Serdar – bregadijer u penziji Niko Kusovac.“ Ovim śedočenjem otpadaju
neke priče o tome da je pop Kusovac poslije ovoga zlodjela živio povučeno, mučen grižom savjesti. On je učestvovao aktivno u crnogorskim bojevima đe je pokazivao odvažnost i junaštvo. Ostalo je nekoliko varijanti njegovog susreta sa Stefanovom plemenitom majkom Marijom, nakon Grahovske bitke u kojoj je Kusovac ranjen. Opredijelili smo se za varijantu koju je u svojoj knjizi prenio Trifun Đukić (Pjesme, str. XXVI - XXVII ), po priči iz knjige Toma Oraovca Znamenite Crnogorke, pod naslovom Mara žena serdara Andrije i sestra vladike Rada: „Poslije znamenite pobjede na Grahovu – 1858. vraćali se preko Cuca ljudi koji su sa bojišta prenosili ranjenike. Pred samu noć stigli dvojica sa nosilima pred kuću serdara Andrije Perovića i zapitali da li mogu prenoćiti sa jednim ranjenikom? Mara, serdareva žena, izašla je pred njih i upitala za ime ranjenika. Na nosilima je bio serdar – pop Joko Kusovac. Pri pomenu ovoga imena Mara je zadrhtala, ali se brzo pribrala i pozvala ih unutra. – Unesite čovjeka... Srećne ti rane, junače! – presrela je ona ranjenog serdara i naredila snahama da brže spreme kuću za prenoćište grahovskih pobjednika. A u samom srcu gostoljubive domaćice ponavljaše se teška, nikad ne zaliječena rana. Ni godina dana ne bješe prošla od tragične smrti njenog ponositog sina, mladog pjesnika i serdara Stevana. Ubio ga je iz potaje, taj isti junak sa Grahova, pop Joko Kusovac. Pošao je čak u Carigrad, gdje se tada Stevan nalazio i, u prvi sumrak, prišao mu prikriven, na šetalištu, ubio ga iz kuburlije i izgubio se u svjetini...“ (Nastavlja se)
22
Drugi pišu
» Piše: Boris Dežulović Hrvatska je jučer proslavila Dan državnosti. Ili neovisnosti. Ili zahvalnosti. Ili domovinske pobjede. Ili domovinske zahvalnosti, a obične pobjede, nešto tako u svakom slučaju. Ili ono - kako se zove onaj dan što svi slave, a nitko ne zna zašto - da: Tijelovo. Svakako, bio je neki je važan, slavni historijski dan. Ne znaju eto Hrvati, ne bi se baš u pokojnu babu mogli zakleti koji je točno slavni historijski dan pao na taj datum – je li 8. listopada ono kad je konstituiran prvi višestranački Sabor, ili je 30. svibnja bio kad je proglašen raskid s Jugoslavijom, je li Dan neovisnosti 22. prosinca, kad je donesen Ustav, ili 15. siječnja, kad je svijet priznao Hrvatsku, pada li taj Dan možda 5. kolovoza, kad je oslobođen Knin, ili 25. lipnja, kad se Hrvatska proglasila samostalnom državom – đavo će znati, ima u Hrvata tih veličanstvenih historijskih datuma kao crvenih dana u katoličkom kalendaru. I sve u jedva četvrt vijeka te, kako se reče, državnosti. Da, pardon, neovisnosti. Koliko bi tek veličanstvenih historijskih datuma Hrvatska imala da postoji, recimo, hiljadu sedam stotina godina, poput San Marina! Malo bi im bila zemaljska godina od tristo šezdeset pet dana. Đavo će, rekoh, znati koji točno slavni historijski dan pada na jučerašnji datum: Hrvati nemaju pojma. Što se tog neobičnog plemena tiče, njima je važno samo da pada u utorak: svaki državni blagdan koji pada u utorak velik je, historijski i slavan, jer omogućava spajanje nedjelje s praznikom premošćivanjem omraženog pon e d j e l j ka , i č e t i r i d a n a produženog vikenda. Cijeli povijesni značaj dramatičnog tajnog zasjedanja hrvatskog Sabora 8. listopada 1991. i raskidanja svih državnopravnih veza sa SFR Jugoslavijom pod sirenama za zračnu opasnost, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu – iscrpio se na kraju u lijepoj
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Legenda o crvenom fići
prilici da Hrvati spoje četiri dana za otakanje vina i kiseljenje dropa za rakiju. Sve ostalo – kao i cijela kratka i nesretna povijest te kratke i nesretne državice - samo je velika historijska laž i opsjena. Kao što su laž i opsjena oni Tuđmanovi crveni kositreni baletani, što na nepodnošljivo glupoj, ceremonijalnoj smjeni straže na Markovu trgu imitiraju slavnu tisućljetnu povijest državice od koje je starija čak i Ella Dvornik. Lažno je onda, jasno, i pamćenje te slavne povijesti, koje ne zna kad joj je državnost, kad neovisnost, kad zahvalnost, a kad pobjeda. Zato je valjda baš jučer, na taj Dan, koji god bio, Plenkovićeva vlada odlučila uvesti još jedan: Dan sjećanja. Lijepa i rijetko poučna priča o lažnom sjećanju lažne povijesti objavljena je svega koji dan ranije, kad su iz Osijeka stigle dramatične vijesti o stanju glasovitog crvenog Fiće, „simbola grada na Dravi“ i njegova herojskog otpora jugoslavenskom okupatoru. Riječ je, ja-
sno, o onoj „umjetničkoj instalaciji“ postavljenoj u pamćenje znanog događaja od 27. lipnja 1991., kad je tenk T55 hladnokrvno prešao preko male crvene Zastave 750 koju je jedan građanin prkosno parkirao nasred ulice, pred oklopnu kolonu Jugoslavenske narodne armije. Televizijski snimak emitiran te večeri na Dnevniku nacionalne televizije ugradio je taj dramatični prizor u trajnu domovinsku memoriju, kao jedno od njenih općih mjesta, pa je grupa osječkih branitelja 2011. godine, na dvadesetu obljetnicu herojskog stradanja crvenog Fiće, na raskršće Vukovarske i Trpinjske ulice postavila memorijalnu instalaciju pod naslovom „Fićo gazi tenka“: pravi pravcati tenk potonuo u šoder pod kotačima propetoga malog, ali zajebanog crvenog Fiće. Negdje drugdje, u nekim drugim kulturama i nekim drugim vremenima, taj monumentalni komad naivne konceptualne umjetnosti mo-
gao je biti čak i duhovit. U nastavku priče saznat ćemo zašto to kod nas nije, ne može i nikad neće biti. Osam godina nakon postavljanja spomenika malom crvenom autiću što gazi čeličnu grdosiju, domovinske novine, eto, zabrinuto javljaju kako legendarni Fićo, nagrižen zubom vremena – propada. „Hrđa postiže ono što tenkovi nisu uspjeli“, glasi naslov potresne priče u kojoj se podsjeća kako je mitski Fićo bio oštećen već dva mjeseca nakon postavljanja, kad je prvi put odvezen na popravak, gdje mu je ispravljen ulegnuti krov i prednji poklopac, dok je na drugi „remont“ išao već sljedeće godine, zbog razbijenog zadnjeg stakla i oštećenog prednjeg poklopca, nakon čega je kako bi se spriječila daljnje uništavanje ove instalacije postavljen i video nadzor. Kamere, međutim, vidno uzbuđen javlja novinar s lica mjesta, „nisu pomogle protiv nevidljivog neprijatelja u obliku hrđe“, koja je ozbiljno nagrizla
bočne dijelove karoserije. „Hrđa tako polako postiže“ – ovaj dio sam devet puta pročitao uvjeren da je neka zajebancija – „ono što tenkovi do kraja nisu uspjeli“. „Brojni zabrinuti sugrađani“, tronuti me novinar na kraju drhtavim glasom uvjerava da ipak nije zajebancija, „pitaju se kada će Grad Osijek napokon obnoviti zapušteni simbol Domovinskog rata i hoće li crveni Fićo uspjeti pobijediti koroziju kao što je pobijedio tenkove?“ Dobro, jebemumater, kad već moram psovati na ovaj sveti dan. Imam vijest koja se idiotima neće svidjeti: legendarni crveni Fićo neće pobijediti hrđu onako kako je pobijedio tenkove, jer – ne postoji nježan način da se to kaže – nikakve tenkove on pobijedio nije. Onoga dana prije dvadeset osam godina, eno snimak na YouTubeu ako ne vjerujete vlastitom domovinskom sjećanju, četrdesetotonska čelična zvijer vukla ga je pedesetak metara, udarila njime u gradski autobus, pa prešla preko
njega gusjenicama, samljela ga i naposljetku ispljunula na osječki asfalt, smrvljenog u tisuću milijuna komadića. Znam, idiotima će zvučati posve nevjerojatno i heretički, ali crvena Zastava 750 koja u instalaciji na raskršću gazi tenk nije ta: onoga „legendarnog crvenog Fiće“ nema, dematerijaliziran je i sahranjen na autootpadu još 1991.: on - rekli bi montipajtonovci u glasovitom skeču o mrtvom Fići – više nije. Ovaj današnji, slični ili isti, obična je neka Zastava 750 pronađena punih dvadeset godina kasnije i kupljena preko oglasa, obojena u crveno i postavljena kao spomenik, pa ipak zabrinuti domovinski mediji danas najozbiljnijim glasom, duboko potreseni, javljaju kako „legendarni crveni Fićo propada“, nagrizen hrđom koja „polako postiže ono što tenkovi do kraja nisu uspjeli“, apelirajući na gradske vlasti da dostojno obnove i konzerviraju polovni neispravni automobil kakav se za par stotina kuna može naći na svakom boljem auto otpadu u državi. Koncept koji bi, rekoh, negdje drugdje, u nekoj drugoj kulturi i nekom drugom vremenu mogao biti čak i duhovit, ispostavio se tako kao točna mjera hrvatske laži i opsjene: crveni Fićo sa spomenika sada je i službeno upisan kao onaj, autentični Fićo iz ljeta 1991., the Fićo sa snimka koji je herojski raskomadan, a prizor u kojemu gazi preko tenka nije više dosjetka, već novo opće mjesto domovinske memorije. Koje, razumije se, valja brižno njegovati i obnavljati parama iz budžeta. Spomenik legendarnom crvenom Fići za Dan državnosti, neovisnosti, zahvalnosti, ili čega već, svečano je tako otkriven kao spomenik državi koje odavno više nema: spomenik polovnoj, neispravnoj replici koju je ozbiljno načela hrđa, i koju - dalje znate i sami - treba popravljati i obnavljati parama iz budžeta. Jer su građani zabrinuti.
ne sastavili prije pola stoljeća? Crnogorski su frižideri bili kao junaci junačkih narodnih pjesama. Oni su držali riječ. Vjerno služili svoga gospodara. Više je u njima bilo karaktera, časti, poštenja, svega onoga što se nekad zvalo čojstvom, nego u svim današnjim Electroluxovim, LG-ovim, Boschovim i Samsungovim opsjenama i la-
garijama što krepaju samo ako ih krivo pogledaš. Jednom, prije mnogo godina, kad je Neil Armstrong hodao Mjesečevom površinom, a Tereza Kesovija pjevala „Nono, dobri moj novo“, obitelj bi se vratila kući nakon odmora u Vodicama ili Malinskoj i večerala kajganu od jaja koja su ostavili prije dva tjedna u friži-
deru. Danas vas još na stubištu zatekne smrad. Gotovo se ugušite od vonja pljesnive, zelene teletine u tihom i mračnom, mrtvom frižideru. Gnjilo meso iz frižidera kojemu je prekjučer isteklo jamstvo, iz uređaja koji je jeftinije baciti nego popraviti, dosta je vjerna slika kako je naš svijet postao pokvareniji.
Vlaška posla » Piše: Ante Tomić Fotografija uz oglas na Njuškalu vratila me je u djetinjstvo, u jednu od mojih najranijih uspomena. Jednak su frižider moji imali, sa zlatnim reljefnim slovima „Obodin“ cijelom širinom u gornjem dijelu vrata i manjim natpisom „de luxe“ dolje desno. Bio sam manji od njega kad sam ga prvi put otvorio, i ostavio sam ga na istom mjestu u seoskoj kužini godinama kasnije, kad sam otišao u bijeli svijet. Samo je drugo „o“ u imenu poduzeća u međuvremenu otpalo, ostavljajući nešto svjetliji okrugli trag na bijelom limu, a sve drugo na tome frižideru je valjalo. Odano nas je služio od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća sve do početka devedesetih. Umirovili smo ga kratko prije raspada Jugoslavije, bez nekog osobitog razloga, tek stoga jer nam se činilo da smo zaslužili novi i bolji.
Uređaj iz epa
Nove smo otad kupovali svakih četiri, pet godina po prilici
Ep o Obodinu i nijedan nije bio bolji. Naš bi Obodin de luxe, da smo ga ostavili, jaja, mlijeko, povrće, meso i ribu i dandanas držao svježima, upravo kao onaj koji se ovih dana ispravan prodaje za osamsto kuna na popularnom internetskom oglasniku. Vjerojatno i vi imate, ili su vaša baka i djed imali neki takav, proizveden prije mnogo godina u Cetinju, pouzdan i trajan, vječan kano „Gorski vijenac“. Određeni književnoteorijski autoriteti tvrde čak da se uređaj spominje u ranijim verzijama slavnoga epa, u dijelu kad Vuk Mandušić opisuje kako je neki Radun iz Lješanske nahije neustrašivo odbijao turske nasrtaje na svoju kulu: Sam se Radun u kulu nagnao i s njim žena njegova Ljubica; žena mlada, ama soko sivi, puni puške svome gospodaru i pive mu Nikšićke nosi iz Obodina bijela frižidera. Veliki je vladika Petar Petrović Njegoš, navodno, prekrižio posljednja dva stiha kad je odlučio štampati „Gorski vijenac“ bez sponzorskih poruka.
Štogod bilo, ti su frižideri nadživjeli i Jugoslaviju i tvornicu koja ih je napravila. Dok i naše bake i djedovi i većina radnika nekadašnjeg Obodina leže pod kamenim pločama, njihovi frižideri još uvijek zuje po kuhinjama u Murskom Središću, Samoboru, Goraždu, Bijelom Polju, Zrenjaninu, Prištini i Strumici. Nije li to neobično? Europska komisija, potaknuta nepoštenom praksom da se štednjaci, vešmašine, frižideri i usisivači nepopravljivo kvare samo što im istekne trogodišnje jamstvo, ovih dana donosi propise koji će od proizvođača zahtijevati dulji rok trajanja, mogućnost popravka i nabave rezervnih dijelova za kuhinjske uređaje.
Krivi pogled
Koliko vam se uvjerljivo čini da 2019. godine, sa svom tehnologijom koju čovječanstvo ima, švedski i njemački inžinjeri nisu u stanju napraviti frižider koji će biti trajniji od frižidera koji su nekakvi socijalistički samoupravljači iz pizde materi-
Pobjeda
Zabava
Utorak, 15. oktobar 2019.
!Doktor se nakon pregleda obraća jednom pacijentu: - Vama je potreban mir. Prepisaću vam ove tablete za živce. Tri puta dnevno ih dajte svojoj ženi.
Sudoku
Rješenje iz prošlog broja
!Dolazi Perica kuci sa utakmice i sav veseo urla: - Jupiii, tata dao sam dva gola! - Bravo sine, a koji je bio konačni rezultat? - 1:1.
23
!Pita učiteljica Pericu: - Da li ti tata pomaže pri izradi domaćeg zadatka? - Ne više, ona posljednja jedinica ga je totalno slomila!
Mandarine za jači imunitet Stigla je jesen, sa njom prehlade i virusi, pa je vrijeme da ojačate imunitet i unesete u organizam više svježeg voća. Mandarine su odličan izbor, jer sadrže dva puta više vitamina C od pomorandže, a samo jedna velika voćka zadovoljava 53 odsto dnevnih potreba za ovim vitaminom koji je moćan antioksidans. Mandarina je praktičan, ukusan i zdrav zalogaj koji pruža mnogo nutritivnih dobrobiti. Vitamin C igra bitnu ulogu u sintezi kolagena i elastina u tijelu. Kolagen i elastin su bjelančevine koje tvore kožu, mišiće i ostala vezivna tkiva. Ovaj vitamin je snažan antioksidans i pomaže tijelu u odstranjivanju slobodnih radikala, koji ugrožavaju zdrave ćelije. Važan je i za imunitet tijela i borbu protiv sezonskih bolesti, čije simptome ublažava i ubrzava oporavak. Pospješuje zarastanje rana i doprinosi sprečavanju neurodegenerativnih bolesti, artritisa. Velik broj istraživanja je pokazao vezu između povećanog uzimanja vitamina C i smanjene pojave nekoliko vrsta raka. Mandarine su bogate i vitaminom A i folnom kiselinom. Jedna mandarina
sadrži 16 odsto dnevne doze vitamina A i pet odsto dnevne preporučene doze folne kiseline. Od minerala, u ovom plodu su prisutni kalijum, kalcijum, magnezijum, bakar i gvožđe. Vlaknasto, bijelo tkivo koje se nalazi između kriški mandarine naziva se lamela. To je membrana bogata topljivim vlaknima. Sadržaj vlakana u jednoj mandarini je osam odsto dnevne preporučene vrijednosti. Najveća prednost dijete bogate topljivim vlaknima je snižavanje lošeg holesterola u krvi. Vlakna su korisna i u regulaciji sistema za varenje, jer olakšavaju eliminaciju otpada iz tijela. Dalje, vlakna pune želudac i tako sprečavaju osjećaj gladi, koja se često javlja ubrzo nakon obroka siromašnih vlaknima. Mandarina se sastoji od 85 odsto vode, koju tijelo koristi da bi se očistilo od toksina i podstaklo metabolizam. Mandarina je dobar izvor kalijuma, koji snižava krvni pritisak, uravnotežuje ritam srca i čuva zdravlje kardiovaskularnog sistema. Hranjive materije u mandarinama sprečavaju i nakupljanje lošeg holesterola na zidovima arterija.
RECEPT
Zapečene paprike sa sirom Sastojci: Osam pečenih paprika, 300 g sira (starijeg), so i biber, brašno, prezla, dva jajeta. Priprema: Spremite punjenje od sira tako što ćete izmiješati sir, jaje, so i biber. Prohlađene i očišćene pečene paprike punite ovom smjesom. Nemojte prepuniti paprike da sir prilikom pečenja ne iscuri. Pripremite za pohovanje brašno, umućeno jaje i prezlu. Napunjene pečene paprike uvaljate u brašno, zatim u jaja i na kraju u prezlu. Rernu uključite da se grije na 250°C. U tepsiju prvo stavite papir za pečenje. Sipajte malo ulja i premažite četkicom. Poslažite pripremljene paprike i premažite ih sa malo ulja.
Kada se rerna zagrije, stavite tepsiju u rernu i pecite na istoj temperaturi 10-15 minuta ili
dok paprike ne porumene. Služite uz omiljenu šunku ili pecivo.
Košarkaška lopta kao torba Andrea Bergard je umjetnica iz Njujorka koja pravi tašne od košarkaških lopti. Od djetinjstva igra košarku s tim da u posljednje vrijeme taj sport uvodi u svoj dizajin. Igra u ženskom timu u Njujorku sačinjenom od raznih umjetnica i dopada joj se to što mora da nosi loptu po gradu kada ide na trening. - To je osjećaj koji mi daje moć i samopouzdanje. Htjela sam da ga prenesem i na svoj svakodnevni život - kaže ona. Andrea je brzo prešla i na izradu drugih modnih dodataka, a počela je da koristi ne samo
košarkaške, već i lopte za odbojku, fudbal i ragbi. Kaže da je čini srećnom kada
vidi svoje proizvode na Instagram fidu i kako ih ljudi koriste za svoje stajlinge.
24
Oglasi i obavjeĹĄtenja
Utorak, 15. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Utorak, 15. oktobar 2019.
Oglasi i obavjeĹĄtenja
25
26
Oglasi i obavještenja
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Pljevlja (Sekretarijat za stambenokomunalne poslove, saobraćaj i vode) , Kralja Petra I br. 48, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izvođenje radova na adaptaciji fasada na stambenim zgradama u Pljevljima procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 95.000.00 €, Tenderska dokumentacija broj PV 22/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 11.10.2019.godine. Lica za davanje informacija su Duško Bošković i Službenik za javne nabavki, telefoni 069/385-355 i 069/309356 e-mail blazo.subaric@pljevlja.co.me
Utorak, 15. oktobar 2019.
Ivm.br.465/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „STADION“ D.O.O. PODGORICA, Bulevar Ibrahima Dreševića br.1, Podgorica, PIB: 02077698, koga zastupa punomoćnik Ana Cerović, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO „DJOKICA“ BIJELO POLJE, ul.Volođina br.2, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.07.2019.godine, shodno čl.45 ZIO-a
JAVNO OBJAVLJUJE da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „STADION“ D.O.O. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO „DJOKICA“ BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serijskog broja AA 0528753 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.465/2019 Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DOO „DJOKICA“ BIJELO POLJE - rješenja o izvršenju Ivm.br.465/2019 od 04.06.2019. godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DOO „DJOKICA“ BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj, dana 02.07.2019. godine. Ivan Sekulić s.r.
Pobjeda
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Opšta bolnica Pljevlja oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Hormona i specifičnih markera za rad na analizatoru “ARCHITECT i1000sr” proizvođača ABBOTT USA ili ekvivalent ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.510,00 €. Tenderska dokumentacija broj OP 10/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Tina Cerović, telefon 067-002-087, e-mail opstabolnicapv@gmail.com.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Danilovgrad, Trg 9. decembar bb, Danilovgrad oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE goriva i ulja za vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.100,00 €. Tenderska dokumentacija broj 07/19; 01-2509/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine. Lice za davanje informacija je Simona Bošković, telefon: 020/812-022, e-mail: jndanilovgrad@t-com.me.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Komunalne usluge“ d.o.o. Podgorica, ul. Zetskih vladara b.b. Podgorica oglašava:
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Novogodišnjih ukrasa ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 05/19-5305 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 14.10.2019. godine. Lice za davanje informacija: Katnić Danilo, telefon 020/620-532, e-mail: jnku@t-com.me.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, Bulevar Ivana Crnojevića br. 64, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE usluga održavanje softvera za informacione tehnologije – DMS, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03-2398/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Ljiljana Radulović, telefon 020/403-866, e-mail ljiljana.radulovic@fondpio.me.
Mali oglasi nekretnine CENTAR – PG, izuzetna poslovna rezidencija 727m2 (poslovni dio 530m2 I deluks penthaus) sa 11 parking mjesta I prelijepim dvorištem. Hercegovačka 57. Tel. 069/867-791 1 CENTAR – 33m2 od ulica Hercegovačke i Slobode izuzetna poslovna rezidencija parkingom I garažom. Na vrhu penthaus. YouTube – business residence hercegovačka 2
PRODAJEM stan 50 m2 sa garažom, Ul. Georga Dimitrova 58, 32.000 eura. Tel. 068/040-754 3
raZno POKLANJAM čamac na dvije godine čovjeku od 35 do 40 god. sa motorom. Od Čanja do Svetog Stefana. Tel. 068/040-754 4 PRODAJEM inventar i ustupam razrađeni frizersko kozmetički salon. City kvart-Podgorica Tel.067/394-261 5
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac JU Narodni muzej Crne Gore Cetinje, oglašava
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Narodni muzej Crne Gore - Cetinje, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
Predmet javne nabavke je nabavka radova - tekuće održavanje objekata u sastavu JU Narodni muzej Crne Gore Cetinje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 013884 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine.
Predmet javne nabavke je nabavka lož ulja za potrebe grijanja JU Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-3883 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine.
Lice za davanje informacija Sanja Kavaja, telefon 041 231 711, e-mail: nmcg4@t-com.me.
Lice za davanje informacija Sanja Kavaja, telefon 041 231 711 , e-mail nmcg4@t-com.me.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica , Trg Golootočkih Žrtava br. 13 , oglašava
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
Nabavka robe – lož ulje, ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 8686 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.10.2019. godine.
Izvođenje radova: Sanacija i regulacija vodotoka rijeke Tare u zoni čeličnog mosta “Tara I”, u km 321+953,21, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 10008/5 (34/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 14.10.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me.
Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke , mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.
UslUge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 6 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 7
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 15. oktobar 2019.
27
Обавјештавамо рођаке, другове, пријатеље, кумове и познанике да је 14. октобра 2019. у 66. години, послије дуге и тешке болести преминуо наш драги
ЦВЈЕТКО МУЈО Марков ПОПОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима 15. октобра од 10 до 17 часова и 16. октобра од 10 до 13 часова, када поворка креће за Његуше гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на гробљу Св. Саве у Његушима.
Ожалошћени: супруга ЗОРКА, син ПЕТАР, кћер БРАНКА, сестре ДАНИЦА, РАДМИЛА и ВУКОСАВА, снахе МИЛЕНА и МЛАДЕНА, унучад, сестрићи, сестричне, братанићи, братаничне и остала родбина 641 Tužan rastanak od mog dragog brata
SLAVKA SLAVKO Perov sa porodicom 643
28
Oglasi i obavještenja
Utorak, 15. oktobar 2019.
Посљедњи поздрав драгом течи
Pobjeda
S velikim bolom i tugom opraštamo se od dragog
Posljednji pozdrav
NIKOLE PEJOVIĆA
НИКОЛИ ПЕЈОВИЋУ Затечени твојим изненадним одласком... бол, туга и невјерa завладала је нашим срцима. Чуваћемо те од заборава. Твоји: СТЕФАН, ЏИЏАМИЛО ЛУКА и АНА МУГОША
MLADEN IVANOVIĆ sa porodicom 636 Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
639 Posljednji pozdrav dragom kolegi
RADOJICI RADOVIĆU
NIKOLI PEJOVIĆU od ZAVIŠE BAJOVIĆ sa porodicom
NIKOLI PEJOVIĆU Počivaj u miru prijatelju, a ja cu te s tugom i poštovanjem čuvati od zaborava.
I veliko bratsko hvala, za nesebičan doprinos, bratskoj ljubavi i slozi. Neka ti Bog da vječni mir među dušama naših predaka.
637 Posljednji pozdrav voljenom zetu i tetku
ZORICA RADONJIĆ 642
NIKOLI PEJOVIĆU
OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”
Organizatori ,, POŚEDAK U ZAVIČAJU“
od TANJE, IVANE, STEFANA, ANE i LUKE 638 Posljednji pozdrav velikom čovjeku
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 640
1111
NIKOLI PEJOVIĆU
Посљедњи поздрав свом вољеном оцу
DARKO, KAJA, IVA, LANA, PETAR i PAVLE IVANOVIĆ Дана 14. октобра 2019. у 12 часова, у 88. години преминула је наша драга
632 Тужним срцем јављамо да је 14. октобра 2019. преминула наша драга и племенита тетка и баба
РАДОЈИЦИ Пиле, почивај у миру.
ЗЛАТИЈА ЗЛАТА Видова КНЕЖЕВИЋ рођена Ђукановић
Тоји синови СТЕФАН и НИКОЛА
ТОНКА Трипкова ЈАУКОВИЋ Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци, 14. октобра од 14 до 17 часова и у уторак, 15. октобра од 10 до 16 часова, када ће се и обавити сахрана.
633
Dana 12. oktobra 2019. poslije duže bolesti preminuo je u 75. godini naš dragi
Ожалошћени: син СИМОН, брат СЛАВКО, сестра СЛАВКА, ђеверичић ДРАГИША, снахе ПЕРСА, НАДА, БИЉАНА и СТАНКА, унучад ДРАГАН, ДРАЖЕН, ДУБРАВКА и ДРАГАНА, снахе за унучадима и праунучад, братаничне СВЕТЛАНА, ДЕЈАНА и АДРИЈАНА, јетрва ОЛГА, ђеверичне, сестрићи и сестричне и остала многобројна родбина
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 15. октобра од 11 до 16 часова и 16. октобра од 11 до 12 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Пошћењу 16. октобра у 14 часова.
Ожалошћени: сестричне МИЛКА и МИЛА, сестрић ЗВОНИМИР, унук ДАРИО, унуке ЈЕЛКА, МАРИЈА и МИЛЕНА и снаха МАРИНКА
628
635
Umrla je naša draga i poštovana
Десет година је прошло од када није са нама
JOZO Petrov ANTUNIĆEVIĆ 1945 - 12. 10. 2019. Sahrana će se obaviti 17. oktobra u 11 časova na groblju u Ljubljani u Sloveniji. Ožalošćeni: supruga OLGA, ćerke NINA, KATARINA, ANA i sin PETAR sa porodicama, sestra DANICA, zet MITAR, bratanična LJILJANA, snaha BEBA, sestrić FRANO i ostala mnogobrojna rodbina
СТОЈАНКА Миланова РАДУЛОВИЋ
VAHIDA DERVIŠEVIĆ S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na nju.
634
Наша најдража сестра и тетка. Заувијек вољена у нашим мислима и сјећањима. С љубављу и поштовањем,
Njeni: KEMAL, ALMA, EDIN i HAMID
e-mail: oglasno@t-com.me
620
ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ 644
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 15. oktobar 2019.
POMENI
Dana 14. oktobra 2019. iznenada je preminuo u 54. godini naš voljeni
29
Navršava se šest godina od kada nije sa nama naša najdraža
Петнаестог октобра навршава се 75 година од погибије
РАДОВАНА Јова ПАВИЋЕВИЋА борца НОР-а из Доњих Рсојевића
Успомену на нашег ђеда Радована и његово дјело, сачуваће у трајном сјећању Захвални ПОТОМЦИ
NIKOLA Stevov PEJOVIĆ
618
MILKA JOVANOVIĆ
Dana 15. oktobra 2019. navršava se godina od smrti našeg voljenog
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 14. oktobra od 12 do 16 časova i 15. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
RATKA PERIĆA Ožalošćeni: majka RADOJKA, supruga VESNA, sin STEVAN, kćerka LENA, sestre MILA i NAĐA, sestrići BEKA, OGNJEN i DAMJAN, sestrična DANICA, tetke NEVENKA, BOJANA, RAJKA, PERSA i CARA, braća od stričeva MARKO, BENJO i GANI, braća od tetaka GIGA, TIJO, MIRKO, DANILO, ZORAN i DEJAN, strina ANKA, sestre od stričeva i tetaka, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina PEJOVIĆ i ĆETKOVIĆ
Tugu vrijeme ne briše, uspomene ne blijede, vječno ćeš ostati u našim srcima.
Zauvijek u srcu, duši i mislima. Tvoji : LOLA, DULE, BOBANA i NINA
Tvoji NAJMILIJI
626 SJEĆANJE 15. 10. 2009 – 15. 10. 2019.
622
619
Posljednji pozdrav kumu
Dragim roditeljima
SLAVKO RMUŠ
NIKOLI Pošao si tiho, kao što si čitav život bio. Dobri Nikola, nedostajaćeš.
Svi dani i mjeseci u ovih 10 godina potvrđuju... Ljubav ne prolazi Najdraži se ne zaboravljaju Rastanci ne postoje Gdje god smo, s nama si. Hvala ti za sve. Tvoja PORODICA
JELENA
KRSTO
rođ. Borozan 1926 – 2009.
nosilac „Partizanske spomenice 1941“ 1919 – 1972.
621
MARETIĆ NEBOJŠA KRUTA sa porodicom
15. 10. 2016 - 15. 10. 2019. S neizmjernom ljubavlju, njegujemo sjećanja.
629 Posljednji pozdrav našem
VERA MIJUŠKOVIĆ, MIRA ĐUKANOVIĆ, MILAN MARETIĆ
ZORAN OTAŠEVIĆ dipl. ing. el. Nedostaješ… glas, muzika, toplina…
NIDŽU Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
IVAN KARADŽIĆ sa porodicom
817 Dana 12. oktobra 2019. godine, u krugu najuže porodice, dali smo četrdesetodnevni pomen našoj pokojnoj majci
Vole te NIKOLA, KSENIJA i SANJA 624
MARIJI Ljubovoj PUSTAHIJI
Tri godine su prošle od kada je zauvijek otišao naš dragi zet
630
rođenoj Stojanović U znak sjećanja na voljenu majku, dali smo donaciju Domu za nezbrinutu djecu „Mladost“ u Bijeloj. Draga majko, vječno ćemo te se sjećati s ljubavlju i poštovanjem.
Posljednji pozdrav dragom
TVOJI NAJMILIJI 623
ZORAN OTAŠEVIĆ Prošlo je 11 tužnih godina od smrti dragog
OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”
S tugom i poštovanjem MIRKO, TANJA i LJILJA VUČKOVIĆ
NIKOLI DEJANA i SLOBO MANOJLOVIĆ
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456
625
ĐOKICE DARIĆA
631
S ljubavlju i poštovanjem
e-mail: oglasno@t-com.me Supruga MILICA 627
1111
30
TV program
Pobjeda
Utorak, 15. oktobar 2019.
FILM
NOVA M 23:40
FILM
Pobjeda PRVA TV 22:00
Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5
Posljednja noć Efekat leptira
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
RTCG 1
05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Korak naprijed, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarna emisija 20:30 Obrazovni program 21:00 Ekovizija 21:30 Ženski raj I, s. 22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:10 Rej Donovan, s. 00:00 Dnevna soba, r. 01:30 Noćni program, r.
06:30 07:00 08:00 09:45 10:15 10:30 12:15 13:00 13:15 14:00 15:00 15:15 16:00 16:10 17:00 17:35 18:00 18:35 20:35 21:30 23:00 00:45
RTCG 2
Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport klasik Fleš sport Dnevna soba, r. Više od ljubavi, r. Fleš sport Granica, film Fleš sport Fleš sport Fudbal fest, r. Fleš sport Korak naprijed, s. Fleš sport Kultura Rukomet, Magazin LŠ Fudbal: Crna Gora Španija, U21 Više od ljubavi, r. Dnevna soba, r. Film Glas Amerike
07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00
TV PRVA
Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Okrug Oranž, s. 150 minuta Paramparčad, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. Efekat leptira, film Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.
07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:17 15:20 17:55 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:40 01:15
NOVA M
Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr Kitchen, r. Larin izbor, r. Strasti Orijenta, r. Sportisimo Meteo Centralni dnevnik Među nama, e. Strasti Orijenta, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Posljednja noć, film Autsajder, r.
VIJESTI
06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:30 Kazna, r. 11:30 Hoću kući, r. 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:06 Svijet novih mogućnosti, r. 14:00 Vijesti 14:06 Gorka osveta, r. 15:00 Boje ljeta 15:35 Kazna, r. 16:55 Gorka osveta, s. 17:50 Hoću kući, s. 18:30 Vijesti 19:10 Kazna, s. 20:00 Reflektor 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Roko, s. 23:30 Gorka osveta, r. 00:20 Reflektor, r. 02:00 Boje dana, r. 02:35 U šetnji sa psom, r.
07:30 08:00 09:00 10:00 10:30 12:00 13:00 13:30 14:00 15:30 16:15 17:00 17:15 18:15 19:10 19:15 20:00 20:10 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30
KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo)
01:00
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
06:45 11:00 11:10 11:40 13:03 14:00 14:50 15:30 16:10 18:00 18:03 18:25 21:00 22:00
PINK M
Novo jutro Minut dva Premijera Zadruga Njena sudbina, r. Minut dva Zadruga Scena Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou
07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00
RTV BUDVA
Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled Pregled vijesti, meteo,
18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25
stanje na putevima Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert
777
07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks
18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00
mečevi, r. Teme i dileme, r. Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.
A1 TV
Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Život uživo, r. Kuhinjica, r. Klub A Business sa Jelenom Orović, r. Dječja TV Degrassi, s. Zvjezdice sa Valentinom Život uživo, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Nepoznate ljepote svijeta, s. Život uživo Fit sa prof. Markom Vukotićem 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Top A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Glas Amerike Al Jazeera vijesti Opra Njezvanova, blog TV, r. Repriza programa
Pobjeda
Utorak, 15. oktobar 2019.
Marketing
31
32
Magazin
Utorak, 15. oktobar 2019.
ANA LEKIĆ
Nikolina Lončar o izboru za mis i mistera sa Daunovim sindromom
Humana priča spaja Crnu Goru i region PODGORICA - Izbor za mis i mistera djece i omladine sa Daunovim sindromom biće održan 26. oktobra u hotelu ,,Ramada“ u Podgorici. Manifestaciju organizuje udruženje „Ljubav za ljubav“ na čijem čelu je Sara Prelević i bivša mis Crne Gore, Nikolina Lončar. U razgovoru za Pobjedu, Lončar objašnjava da je ideja za ovu lijepu priču nastala nakon uspješno realizovanog projekta „Professional make up artist“ koji je omogućio djevojkama sa Daunovim sindromom da pohađaju kurs profesionalnog šminkanja i to umijeće pokažu u Istanbulu i osvoje prvo mjesto. - Udruženje ,,Ljubav za ljubav“ za djecu i omladinu sa Daunovim sindromom u Crnoj Gori osnovano je u februaru. Nakon uspjeha u Istanbulu odlučili smo da organizujemo ovaj projekat koji ima cilj da poboljša vidljivost i uključi djecu i omladinu sa Daunovim sindromom u svakodnevicu, ne samo kod nas, već i u regionu - kazala je Lončar. Ovakav tip događaja, dodaje
ona, prvi put se organizuje u Crnoj Gori i regionu, a pravo učešća imaju sve zemlje sa prostora eks-Ju. - Do sada imamo više od 30 prijavljenih, a najviše ih ima iz regiona, konkretno iz BiH. Naravno, tu su i Srbija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora. Svim učesnicima, bez obzira uz čiju pratnju dolaze biće obezbijeđen smještaj i hrana. Biće podijeljeni u dvije grupe – od devet mjeseci do 13 godina i od 13 do 30 godina. Prijave će trajati do 20. oktobra, a broj učesnika nije ograničen – istakla je ona. Od početka su, kaže, imale ideju da takmičenje bude međunarodnog karaktera i da postane tradicija. - Želimo da ostvarimo saradnju sa drugim državama, da razmijenimo iskustva i damo satisfakciju i šansu djeci i omladini da budu korisni u našem društvu i okruženju. Na društvenim mrežama svakodnevno dobijamo poruke podrške, što je svakako dokaz da smo na putu lijepe i humane priče. Iako smo u početku razmišljale da li da uključimo i
zemlje iz komšiluka, sada mi je drago mi je što se nijesmo fokusirale samo na Crnu Goru, a možda će se u budućnosti to proširiti – kazala je Lončar. U sklopu projekta biće uključena i djeca iz dječjeg doma „Mladost“, a posebni gosti biće iz Banjaluke. - Djeca iz doma u Bijeloj će imati posebnu reviju. Nosiće obuću butika ,,Minja“ i odjevne kombinacije iz butika ,,Koton“, što im je dodijeljeno kao poklon. Za šminku i frizuru pobrinuće se Zoran i Ljubica Vukčević. Naši drugi gosti iz ,,Daunov sindrom centra“ iz Banjaluke će premijerno izvesti kratku pozorišnu predstavu ,,Neki novi Brodvej“ – objašnjava Lončar. Manifestaciju će dopuniti i muzički program, a nastupiće Aleksandar Zoranić, Monika Knezović i Nina Simić, dok će učesnike ocjenjivati stručni žiri u sastavu: modni kreatori Lazar Ilić i Sanja Bobar, aktuelna mis Crne Gore Mirjana Muratović, direktor Nacionalne modne komore Srđa Lubarda, Zoran Vukčević i blogerka Kana Tomašević. Z. K.
Maroon 5 objavio pjesmu
Balada je posvećena preminulom prijatelju LOS ANĐELES - Poznati američki pop-rok bend Maroon 5 objavio je spot za novi singl ,,Memories“.
Gardijan sastavio listu
,,Biće krvi“ najbolji film 21. vijeka LONDON - Filmski urednici britanskog Gardijana smatraju da je ostvarenje ,,Biće krvi“ Pola Tomasa Andersona, za sada, najbolji film u 21. vijeku. Ovo ostvarenje, rađeno po knjizi ,,Nafta“ Aptona Sinklera bavi se surovom borbom za izvore ,,crnog zlata“ u SAD. Za ovaj film glumac Danijel Dej-Luis nagrađen je Oskarom. Među deset najboljih filmova 21. vijeka, po sudu uglednog
britanskog lista, nalaze se samo tri ostvarenja koja nijsu sa anglosaksonskog područja – ,,Raspoloženi za ljubav“ Kineza Vang Kar vaja, ,,Zima“ Argentinke Lukrecije Martel, te ,,Neoprošteno“ Austrijanca Mihaela Hanekea. Na listi su i ostvarenja ,,Mjesečeva svjetlost“ Barija Dženkinsa, ,,Pod kožom“ Džonatana Glejzera, ,,Odrastanje“ Ričarda Linklatera, ,,Dvanaest godina ropstva“ Stiva Mekvina.
U spotu se pojavljuje samo frontmen benda Adam Levin, a melanholična balada je posvećena pokojnom menadžeru Džordanu Feldštajnu, koji je bio stariji brat glumaca Džona Hila i Bini Feldštajn. Džordan je preminuo u decembru 2017. godine u 40. godini od ugruška u krvi. Video počinje sa Levinovim licem u krupnom planu dok pjeva tekst: ,,Ovo je za one koje imamo, nazdravimo želji da si tu, ali nisi, jer pića vraćaju sjećanja na sve što smo prošli“. U jednom dijelu pjesme Adam poručuje: ,,Nosiću ove baklje za tebe i nikad ih neću ispustiti“. Na kraju spota pojavljuje se posveta ,,Za Džordija“.
Pobjeda
Arena Pobjeda
Utorak, 15. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4566
Totalna nemoć Mlada reprezentacija Crne Gore pod Goricom dočekuje Španiju u kvalifikacijama za EP
Hrabro na favorita DANAS
1845
Str. 5.
Str. 2-3.
Naši najbolji fudbaleri poraženi od Kosova u Prištini (2:0) u 7. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
2
Arena
Kvalifikacije za EP
Utorak, 15. oktobar 2019.
Engleska silna, dva prekida zbog rasizma
Engleska je deklasirala Bugarsku u Sofiji (6:0) u meču koji je prekidan dva puta zbog rasističkog ponašanja domaćih navijača. Prva pauza dogodila se u 28. minutu pri vođstvu gostiju od 2:0. Zvanični spiker je upozorio publiku da bi utakmica mogla da bude prekinuta ukoliko nastave sa istim ponašanjem. Međutim, igra je u 43. minutu ponovo zaustavljena, nakon razgovora sudije i selektora Engleske Gareta Sautgejta. Stadion ,,Vasil Levski“ bio je djelimično zatvoren zbog kazne usljed rasističkog ponašanja navijača Bugarske na junskim mečevima protiv Kosova i Češke. Napadač Engleske Temi Abraham najavio je minule sedmice da bi igrači ,,gordog Albiona“ mogli da napuste
teren ukoliko budu na meti rasističkog zlostavljanja. Bugarski selektor Krasimir Balakov optužio je potom Englesku da ima veći problem sa rasizmom nego njegova država. Grupa navijača Bugarske koja je sinoć nosila crne dukseve sa kapuljačama, a neki su imali i fantomke, počela je da napušta stadion nakon drugog prekida. Usput su rasistički gestikulirali, prenijeli su britanski mediji. Navodi se i da je kapiten Bugarske Ivelin Popov imao žestoku raspravu sa navijačima dok se približavao tunelu po završetku prvog poluvremena. Engleska će 14. novembra protiv Crne Gore, u svom hiljaditom meču u istoriji, imati priliku da ovjeri plaNe. K. sman na Euro.
Naša najbolja reprezentacija por
Mučan fu Varnice na tribinama Crnogorska reprezentacija imala je u Prištini podršku od oko stotinjak navijača koji su se smjestili na južnu tribinu stadiona „Fadilj Vokri“. Prilikom intoniranja himne ,,Oj, svijetla majska zoro“ začuli su se zvižduci, mada je bilo i aplauza po njenom završetku. Napetost se osjećala od samog starta, a nakon osam minuta od početka meča došlo je do varnica navijača dvije selekcije. Bilo je guranja, uvreda, pljuvanja, gađanja, ali srećom nije bilo povrijeđenih jer su pripadnici policije i redarskih službi reagovali na vrijeme. Pristalice domaćeg tima, njih oko 12.500, skandirali su Oslobodilačkoj vojsci Kosova. D. K.
Delegacija FSCG položila cvijeće na grob Vokrija Delegacija Fudbalskog saveza Crne Gore, sa predsjednikom Dejanom Savićevićem na čelu i generalnim sekretarom Momirom Đurđevcem, odala je juče počast i položila cvijeće na grob Fadilja Vokrija u Prištini. Vokri je bio predsjednik FK Kosovo i najveći kosovski fudbaler svih vremena, a preminuo je u junu prošle godine. - Nijesam mogao da pri-
sustvujem sahrani Fadilja Vokrija, pa sam iskoristio ovu priliku da posjetim njegov grob i poklonim se. Fadilj i ja smo bili dobri prijatelji i odlično smo sarađivali. Bio sam veoma tužan kada sam čuo da je preminuo. Znam da bi bio veoma srećan zbog uspona reprezentacije Kosova, ali to je život - rekao je
Savićević, a prenosi ,,Koha ditore“. Na čelu FS Kosovo sada se nalazi Agim Ademi. - Predsjednik Savićević, legenda fudbala bivše Jugoslavije i Evrope, bio je dobar prijatelj Fadilja Vokrija. U znak sjećanja na prijateljstvo, posjetio je njegov grob - kazao je Ademi. D. K.
Mučan fudbal igra Crna Gora - sve loše što je pokazala u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo sublimirano je sinoć u Prištini, gdje je naš tim poražen od Kosova – 2:0. ,,Hrabri sokolovi“ su vezali sedmu utakmicu bez pobjede u takmičarskom ciklusu, dali su svega tri gola, primili 15, a meč na stadionu „Fadilj Vokri“ bio je četvrti uzastopni bez lopte u protivničkoj mreži - nikad ovako slabo nije djelovala naša reprezentacija, nikad nije bila u ovako teškoj situaciji. Totalno nemoćno, a od toga i nervozno, izgledali su ,,crveni“ protiv nabrijanog domaćina koji je sa dva brza gola prelomio meč, a potom se propisno ispomašivao na sreću Crne Gore koja je izbjegla kanonadu. ,,Sokolima“ je ostalo da u novembru završe kvalifikacije na „Vembliju“, u jubilarnom - 1000. meču Engleza, a nakon toga biće poznato hoće li biti posljednji ili pretposljednji, što u krajnjem nije toliko ni bitno. Pitanje je kako dalje? Reprezentacija gubi kult, integritet i autoritet. Ovako ne ide. Selektor Crne Gore Faruk Hadžibegić je napravio nekoliko promjena u odnosu na prošli meč sa Bugarskom - Lagator je počeo na poziciji štopera umjesto povrijeđenog Savića, šansu na lijevom beku dobio je debitant iz Sutjeske - Bulatović, u vezni red se vratio Šćekić, igrao je i Kosović, a u napadu Mugoša. Takav tim - ne da nije pokazao bolju igru od one prije četiri dana pod Goricom, nego je bio lošiji u svakom pogledu. ,,Hrabri sokolovi“ djelovali su smušeno, haotično, nesigurno, nepovezano, potpuno dezorganizovano i panično u odbrani, a bezopasno u napadu. Nakon nekoliko čarki na terenu, kola su krenula
nizbrdo za našu selekciju. Golman Petković napravio je lančane greške na startu - prvu je preživio uz pomoć Bulatovića koji je omeo Alitija u završnici, ali nakon nekoliko sekundi nije bilo spasa kada je pogrešno procijenio let lopte iz kornera, zaplivao u prazan prostor, te dao mogućnost Rahmaniju da glavom preko Mugoše pogodio metu. ,,Crveni“ su bili u rezultatskom minusu od 10. minuta, a već u 15. Hadžibegić je promijenio golmana - indisponiranog i povrijeđenog Petkovića zamijenio je Mijatović. Loš momentum među stativama prenio se na sve ostale linije tima - ništa nije funkcionisalo pozadi, vezni red je bio neprimjetan, a Mugoša odsječen prema naprijed. Crna Gora nije uspijevala da ostane u posjedu, nije mogla da prenese igru na protivničku polovinu, za
Kvalifikacije za EP
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena
3
ražena od Kosova u Prištini u sedmom meču kvalifikacija za EP 2020. godine
udbal igra Crna Gora Kosovo
Crna Gora
2 2 00
Stadion: „Fadilj Vokri“. Gledalaca: 12.500. Sudija: A. Diaz (Portugal). Golovi: 1:0 Rahmani u 10, 2:0 Murići u 34. Žuti kartoni: Murići, Vojvoda (Kosovo), Jovović, Šćekić, Vukčević, Janković (Crna Gora).
HADŽIBEGIĆ: Kad ne ide - ne ide Ni u trećem kvalifikacionom meču od dolaska na klupu Crne Gore, Faruk Hadžibegić nije pronašao dobitnu formulu. Bosanskohercegovački stručnjak ,,luta“ sa izborom igrača, napretka u igri nema ni na vidiku... - Čestitam Kosovu na zasluženoj pobjedi. Dobra su ekipa. Vješto su iskoristili svježinu, kako menrazliku od Kosova koje je olako dolazilo u situacije da ugrozi naš gol. Velika promaja duvala je u odbrani ,,hrabrih sokolova“, a to je sredinom poluvremena mogao da kazni Rašica koji je u 25. minutu ostao sam na lijevoj strani, ali je šutirao neprecizno. Nedovoljno precizan bio je i Murići u 32, ali jeste dva minuta kasnije kada
talnu, tako i fizičku. Mislim da smo im pomogli da ih uvedemo u utakmicu rekao je Hadžibegić nakon utakmice. - Ovo je možda naša najbolja utakmica u angažovanju. Igrali smo u takvom momentu - kada nam ne ide, ne ide. Psihološki momenat je jako težak. Drago mi je da smo odigrali drugo poluvrijeme bolje nego prvo. To
dokazuje da imamo kvalitet da izađemo iz krize. Hadžibegić razloge loše igri nalazi i u kadrovskim problemima. - Nikako da se stabilizujemo, imamo mnogo povrijeđenih igrača, a na njihovo mjesto igraju mlađi. Pritisak utakmice je jedno od objašnjenja... Zadovoljan sam željom i htjenjem, mada smo
je dobio asistenciju od Haderđonaja i iz dva udarca matirao Mijatovića. Naš najbolji državni tim pokazao je premalo, a sve što je priredio uoči odlaska na odmor bila je akcija koja je išla od Jovovića, preko Kosovića, do Boljevića koji je oštro šutirao, ali nedovoljno snažno i precizno da bi savladao Murića, nekadašnjeg člana mlade
reprezentacije Crne Gore, sada broja jedan u selekciji Kosova. Hadžibegić je na početku nastavka izveo Kosovića, a u vatru gurnuo Bećiraja. Probao je sa dva špica, kasnije i sa Jankovićem, ali nije išlo. Boljević i Jovović su, doduše, imali šanse da smanje zaostatak, makar da vrate neizvjesnost, ali su obojica slabo reagovali pred golom
Kosovo
Crna Gora
Murić Vojvoda (od 88. Žegrova) Rahmani Aliti Kololi Šalja (od 82. Raškaj) Beriša Haderđonaj Celina (od 90+2 Hasani) Rašica Murići
Petković (od 15. Mijatović) Marušić Lagator Simić Bulatović Šćekić Vukčević Boljević Kosović (od 46. Bećiraj) Jovović (od 74. Janković) Mugoša
daleko od rezultata kakav bismo htjeli. Da li će biti rezova - glasilo je pitanje za selektora ,,sokolova“. - Analiza onog čime raspolažemo je napravljena ranije. Problem je, ponavljamo, što imamo puno povrijeđenih igrača. Uz to, imamo dosta sličnih fudbalera, istog profila, naročito u napadačkom redu. Nema neke velike razlike među njima. domaćina. Rijetko su gosti dolazili u poziciju da pokažu nešto više u ofanzivi, a mnogo češće bili u situaciji da se spašavaju debakla. ,,Sokolovi“ su na momente bili pod opsadom protivnika koji je imao više nego duplo udaraca na gol. Zicer je propustio Murići koji je glavom u 68. minutu pogodio prečku, za njim je
BEĆIRAJ: Posebne emocije Fatos Bećiraj, crnogorski napadač rođen na Kosovu, odigrao je drugo poluvrijeme meča na stadionu ,,Fadilj Vokri“. - Vratio sam se poslije 12 godina na stadion u Prištini. Posljednji put sam bio sa Besom iz Peći - prenijela je Koha ditore izjavu Bećiraja, koji je pozdravljen aplauzom. - Zahvaljujem se navijačima na gostoprimstvu. Za mene su bile posebne emocije, nikad ih neću zaboraviti. Kad sam odlučio da igram za Crnu Goru, okolnosti su bile drugačije i dobio sam veliku podršku tamo. Ali, bila je ovo posebna utakmica za mene. Napadač Makabija iz Netanje istakao je da je pobjeda Kosova zaslužena. - Kosovo je odigralo veoma dobru utakmicu. Ima veoma dobar i mlad tim. Mislim da će se plasirati na Euro - dodao je Bećiraj. Ne. K. izglednu priliku prokockao Celina, potom je Murići pokušao još jednom, pa Šalja ,,drop-kikom“, pa opet Murići u 90. Kako je igrala, Crna Gora nije zaslužila ništa više od poraza. Na kraju je još i dobro prošla sa samo dva primljena pogotka. Od lošeg ima gore, ali naša reprezentacija je definitivno dotakla dno. D. K.
4
Arena
Neđelja za zaborav
3.
Kolumna
Utorak, 15. oktobar 2019.
konstatujem, ali to je istina i ona najviše boli. Znaju to i u FS Crne Gore i preuzimaju razne mjere da bi se stanje Piše: popravilo. Međutim, očigledBranislav no da ono ljude iz crnogorMILAČIĆ skih klubova ne zabrinjava. Sve je podređeno osvajanju mjesta na tabeli koje vodi u evropska takmičenja, kako bi se zaradio novac i napunila klupska kasa. Problem je ogroman i treba animirati sve Za sve nas koji volimo fudbal bavljenjem ovim sportom enormno poboljšani. Malte- relevantne ljude kako bi se i fudbalsku reprezentaciju ne nema prvoligaškog kluba studiozno prišlo njegovom svoje zemlje prethodna rješavanju. koji ne posjeduje dobre neđelja je bila užasna. terene za treniranje i igranje Seniorska reprezentacija je Naša seniorska i mlada igrala protiv Bugarske, koja utakmica. To su uslovi koji fudbalska reprezentacija nije bolja selekcija od naše, odigrale su utakmice u okvi- su u odnosu na nekadašnje mnogostruko poboljšani, što se vidjelo u utakmici ru kvalifikacija za Evropsko koju smo igrali na njihovom prvenstvo. Pretrpjele su neu- neuporedivi. Samim tim jasno je da crnogorska fudterenu. Pod vođstvom novog spjehe i zauzele mjesta na selektora i sa mnogo kadrovtabelama, koja su adekvatna balska organizacija u tom skih problema, stigli su u onome što su do sada pružile pogledu radi dobar posao. Međutim, dobili smo što nije- Podgoricu. Protiv takvih mi u kvalifikacijama. Seniorska smo imali, a izgubili ono po navijači, nepopravljivi optireprezentacija je na diobi posljednjeg mjesta u grupi, a čemu smo bili prepoznatljivi misti, očekivali smo pobjedu mlada pretposljednja, ispred i na evropskom nivou. Neka- naše ekipe. Kada sam saznao sastav koji će nastupiti, taj da smo imali mnogo djece Farskih Ostrva koja imaju optimizam mi je splasnuo. talentovane za fudbal od tri boda manje i utakmicu kojih smo stvarali kvalitetne U viziji nijesam vidio način manje. Ne tako davno situacija je bila drugačija. Sjećam fudbalere. U bivšoj Jugosla- kako možemo postići gol. To se vremena kada smo zauzi- viji, koju su sačinjavale repu- što se selektor Hadžibegić opredijelio za formaciju i mali, makar privremeno, prva blike koje su imale izuzetan igrače koji imaju izražene fudbalski potencijal, što je mjesta u svojim grupama. odbrambene osobine, bilo mi nastankom novih država Pokušavam da ta sjećanja je razumno. Međutim, prema potisnem u drugi plan, kako kasnije i potvrđeno, bilo je me sadašnjost ne bi ruinirala. veći broj igrača iz Crne Gore mom mišljenju, u tome je koji su bili članovi reprezen- pretjerao. Na sredini terena Prije nego što se suočim nije bilo igrača koji je mogao tacije te zemlje i bili njeni sa onim što se desilo na napraviti kreaciju i pas prema utakmicama naših reprezen- perjanici. Sada takvih, sem naprijed. Moj strah se obistitacija, moram, prevashodno ponekog izuzetka, nema ni nio. U prvom poluvremenu za crnogorsku seniorsku sebi dati odgovor što se to to nije bila reprezentacija dešava sa crnogorskim fud- reprezentaciju. Nema ih koju smo do sada najčešće balom? Što to nijesmo ili smo ni u mlađim selekcijama. Treba vrlo jasno i glasno reći gledali. Igralo se lagano, lopta pogrešno činili da se nađese držala na našoj polovini, a da se na našem tlu više ne mo u ovoj situaciji? stvaraju kvalitetni fudbaleri, kada bi se prešlo preko cenSvako iole upućen u protra, ona se vraćala unazad. nemamo ni u potencijalu blematiku domaćeg fudNijesmo prišli protivničkom ozbiljnih igrača. Osjećam bala zna da su kod nas u golu. Ni Bugari nijesu bili posljednje vrijeme uslovi za se veoma ružno kada ovo
POLUVRIJEME
mnogo bolji. Nekoliko puta su zaprijetili s bočne lijeve strane, naše desne, gdje nam igra jedan od najiskusnijih i najstandardnijih reprezentativaca. Naši brzonogi krilni napadači oslanjali su se isključivo na individualne akcije jer su dobijali loptu na nogu. Za njihove sposobnosti prave lopte su u prostoru, a njih nije bilo. U drugom poluvremenu krenuli smo agresivnije i ofanzivnije. Stvarali smo gužve pred protivničkim golom, pa mogli i postići gol. Nijesmo, i ne treba za tim da žalimo. Niko ne treba da se ljuti na ove momke što ne postižu dobre rezultate. Mađutim, treba ako igraju onako kukavički kao u prvom poluvremenu. Zato ne čudi nezadovoljstvo publike na kraju utakmice. Za reprezentaciju je uspješno debitovao igrač Zete Sekulić, što me izuzetno raduje. Zaintrigirao me još jedan detalj sa ove utakmice. Nevjerovatno je s koliko motiva i želje je odigrao Vukčević. Međutim, nikada ga nijesam vidio tako nervoznog. Razlog za to je ogromna želja za pobjedom. Điđo je sa takvim emocionalnim stanjem postigao kontraefekt. Nije, a nije ni mogao da pruži ono što on realno može. Poštujem njegov odnos prema državnom dresu, ali mu iskreno preporučujem da se priprema za utakmicu tako da je, bez obzira na rezultat, igru ekipe ili suđenje, odigra mirno i staloženo. Tek tada će biti prava, uzdanica našeg tima. Suprotno seniorima, naša mlada reprezentacija je na utakmici sa Sjevernom Makedonijom ušla prenaglašeno ofanzivno. Igralo se, kako selektor reče, za gol više. Siguran sam da to nije moglo biti produktivno. Pa, koji to tim u Crnoj Gori igra na taj način da bi igrači mogli identično igrati u reprezentaciji. Nijedan. U jednoj od prethodnih kolumni potencirao sam činjenicu da u reprezentaciji igra igrač koji igra u timu koji se bori za opstanak i koji nije odradio pripremni period, a ne igra igrač šampiona države koji je u pripremnom peroiodu igrao utakmice evropskih kvalifikacija. Vidio sam u mom okruženju da se misli
da zamjeram selektoru. Naravno da to nije tačno. Svaki selektor sastavlja tim po svom nahođenju. Navijačima niko ne brani da imaju svoj tim, što je irelevantno jer se selektorova važi. Nema selektora koji bi stavio da igra gori, a ne bolji fudbaler. Ako ništa drugo, on to ne bi uradio zbog sebe, zbog svog uspjeha. Na kraju krajeva svaki selektor, kao i svaki trener, svjestan je da ocjenu njegovog rada opredjeljuju postignuti rezultati na kraju takmičarskog ciklusa. Kvaka u prethodnom slučaju je odnos igrača prema reprezentativnom dresu. A to zašto ne igra, uslovno bolji, treba da se zamisli sam igrač, ali i ljudi koji vode njegov klub. I u ovoj utakmici bilo je evidentno da mi nemamo igru, već da se oslanjamo na individualne kvalitete pojedinaca. Iz ove reprezentacije, koja igra na ovakav način, neće biti velike koristi za A reprezentaciju. Odakle onda ubuduće da crpimo igrače za nju? Mrka kapa. Poslije svega postavlja se osnovno pitanje, kako dalje. Jedno je sigurno, naš odnos prema reprezentaciji ne treba da se mijenja (slaba posjeta na utakmici s Bugarskom je najava toga). Oni su naši, bolje od njih nemamo, i zato treba da ih volimo i kada igraju slabo. Trebamo ih voljeti ali ne i maziti. Ne smijemo sada osuti drvlje i kamenje na selektora i igrače. Nalazimo se ispred provalije, i ne treba pripomagati da u nju upadnemo. Nećemo valjda sahranjivati naš fudbal, naprotiv moramo mu pomoći. Očigledno je da selektor ne poznaje dobro naše igrače. Istina, teško ih je i upoznati za nekoliko treninga, a većina od njih u svojim klubovima ne igra da bi ih mogao gledati. Tek kada ih dobro upozna moći će relevantno da se opredijeli za taktiku koju igrači mogu sprovesti. Ni on, ni fudbaleri ne smiju da postanu robovi pobjede. Nama ona u nastavku ovog takmičenja nije nasušno potrebna. Treba da igraju hrabro i odvažno i da se konačno formira ekipa koja će postizati bolje rezultate.
Kvalifikacije za EP - U21
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena
5
Mlada reprezentacija Crne Gore večeras pod Goricom (18.45 h) dočekuje Španiju
Hrabro na favorita
PODGORICA - Posebna utakmica za mladu reprezentaciju Crne Gore - u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo pod Goricom stiže Španija, aktuelni šampion Starog kontinenta.
,,Sokolići“ su svoje šanse za premijerni odlazak na završni turnir osjetno smanjili nakon poraza od Sjeverne Makedonije prije pet dana na DG Areni u Lješkopolju. Nije to jedini kiks izabranika Miodraga Vukotića koji su na domaćem terenu izgubili i od Kazahstana, dok je negativan epilog u meču sa ,,crvenom furijom“ na strani bio očekivan. Crna Gora je ostvarila pobjedu protiv Farskih Ostrva, ali manjak bodova uticao je na pad entuzijazma uoči meča sa najboljom reprezentacijom u grupi, jednom od najboljih na svijetu. - Šteta je što ovu utakmicu ne dočekujemo u boljem raspoloženju, jer nijesmo očekivali poraz od Makedonije prije nekoliko dana. Probali smo da analiziramo taj meč, da izvučemo pouke. Vidjeli smo gdje smo griješili, takođe i neke dobre stvari što smo radili.
Grupa 6 18.35 - Izrael - Farska Ostvra 18.45 - Crna Gora - Španija 1. S. Makedonija 2 2 2. Španija 2 2 3. Kazahstan 4 2 4. Izrael 1 1 5. Crna Gora 4 1 6. Farska Ostrva 3 0
0 0 0 0 0 0
0 0 2 0 3 3
9:2 3:0 6:5 2:1 5:6 2:13
6 6 6 3 3 0
Kad sve uzmemo u obzir, mislim da taj poraz nijesmo zaslužili, ali da bi dobili utakmicu moramo da budemo takmičari, da budemo odgovorniji u zadacima koje igrači dobiju pred utakmicu. Nadam se da su momci svjesni tih grešaka i da ćemo ih već u utakmici sa Španijom smanjiti na najmanji mogući nivo. U svakom slučaju, u ovaj susret ulazimo sa namjerom da napravimo dobar rezultat - rekao je selektor Miodrag Vukotić na jučerašnjoj pres konferenciji u ,,kući fudbala“. Stanje na tabeli teško je popraviti u duelu sa ekipom čiji igrači nose dresove klubova iz Primere, igraju Ligu šampiona, imaju super potencijal. Ansu Fati još nema 17 godina, a upisao je pet nastupa za prvi tim Barselone i postigao dva gola. Danijel Ol-
Crna Gora
Španija
(4-2-3-1)
(4-2-3-1)
Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: H. U. Mere (Turska). Pomoćnici: K. Ersoj i Dž. Kamurčuoglu (oba iz Turske). Početak: 18.45 časova. Đukić Banović
Milić
Vučićević
Vukotić Stijepović
Malešević
Marković Skenderović
Kordić Krstović Martin Olmo
Fati
Tores Lozano
Beltran Miranda
Redrado Kuenka
Garsija
Danijel
Selektor Miodrag Vukotić
Selektor Luis de la Fuente
mo ima 21 godinu i jedan je od nosilaca igre zagrebačkog Dinama. Osamnaestogodišnji Erik Garsija nedavno je debitovao za Mančester siti, Feran Tores nastupa za Valensiju… Nijesu samo oni aduti Španije čiji su igrači daleko
ispred crnogorskih. - Postoji model kako sačuvati mrežu protiv tako kvalitetne ekipe kao što je Španija, protiv igrača koji nastupaju u španskoj ligi. Ako momci ispoštuju dogovore i budu vjerovali u svoj kvalitet, možemo da zaprijetimo protivniku. Prije mjesec dana smo igrali sa njima, imali smo nekoliko situacija tokom utakmice da ih kaznimo, a možda smo imali i najbolju šansu na utakmici da postignemo gol i to nakon izrađene akcije. Tada smo na samom početku primili dva jeftina gola iz kardinalnih grešaka, ali kada se sve sabere mislim da smo pružili dobru igru, da smo ih dosta puta napali. Ako budemo imali takav pristup kao iz prvog meča, uz dozu sreće koja je neophodna, onda možemo utakmicu da završimo pozitivno - ističe selektor Vukotić. Poraz od Sjeverne Makedonije teško je pao našim reprezentativcima koji će pokušati da pariraju velikom favoritu. Pričao je o tome kapiten Ilija Vukotić: - Razgovarali smo dosta nakon te utakmice, znamo da
je nijesmo odradili onako kako smo htjeli, ali svjesni smo da nas čeka duel sa Španijom i moramo se okrenuti tom susretu. Igrali smo sa njima već jednom i znamo da se radi o kvalitetnoj reprezentaciji. To je skup fudbalera koji nastupaju za najjače španske klubove. Biće teško, ali daćemo maksimum - poručio je Vukotić. Situacija u grupi nije najpoželjnija, ali ,,crveni“ nijesu odustali od borbe za vrh tabele. - Izgubili smo dvije utakmice kod kuće, ali se nijesmo predali. U opticaju je još 18 bodova, daćemo sve od sebe da sakupimo što više poena i da se vratimo u igru za baraž - kazao je dvadesetogodišnji Vukotić. Nadu ne gubi ni selektor Vukotić: - Ostalo je još šest utakmica, borićemo se za svaki bod, treba da pokažemo pravi fudbal. Fudbal je takav, vidjeli smo da je Češka pobijedila Englesku, zašto i mi ne bismo dobili neku selekciju koja je na papiru jača od nas. Treba million stvari da se poklopi, ali ne odustajemo - zaključio je Vukotić. D. K.
6
Arena
Fudbal
Utorak, 15. oktobar 2019.
Omladinska liga, 9. kolo: Budućnost slavila u derbiju, minimalac Sutjeske
Budućnost Kom
2 1
PODGORICA – Pomoćni teren Budućnosti na Starom aerodromu. Gledalaca: 50. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Radenović u 24. (autogol), Bojović u 58. (Budućnost), Rijosuke u 79. minutu (Kom). Žuti kartoni: Striković, Brnović (Budućnost), L. Bulatović, M. Bulatović (Kom). BUDUĆNOST: Radulović, Vuković, Striković, Krkeljić (Obradović), Đurović (Dajević), Vukčević, Osmanović, Marković, Brnović (Kovinić), Mrvaljević, Bojović. KOM: Radošević, Drašković (Medenica), Boričić, Lekić (Dujović), Rijosuke, Radenović, Pupović, Peličić (M. Bulatović), L. Bulatović, Vukčević (Vlahović), Račić (Mešter).
Mornar Drezga
2 0
BAR – Pomoćni teren ,,Topolica“. Gledalaca: 20. Sudija: Nemanja Radulović. Strijelci: Raičković u 74. i Mekić u 78. minutu. Žuti kartoni: Martinović, Dragojević, Raičković (Mornar), Kankaraš (Drezga). MORNAR: Begzić, Sinanović, Polović, Marstijepović, Hajdarović (Raičković), Bušković (Karastanović), Martinović, Mekić, Brežanin, Dragojević, Bujišić (Liharević). DREZGA: Adžić, Đukanović, Nenezić, Jovanović (Rogač), Bečanović, Caković, Kankaraš (Roganović), Kostić, Vuković, Kovačević (Bukilić), Šušić.
Dečić Petrovac
2 2
TUZI – Pomoćni teren Dečića. Gledalaca: 100. Sudija: Marko Roganović. Strijelci: Gjolaj u 29. i 35. iz penala (Dečić), Dervišević u 15. i Jošanović u 65. minutu (Petrovac). Žuti kartoni: Ded-
D. MALIDŽAN
„Plavi“ čuvaju vrh
Tabela 1. Budućnost 9 7 2 0 49:7 23 2. Sutjeska 9 6 2 1 16:7 20 3. Kom 9 6 1 2 23:10 19 4. Petrovac 9 5 2 2 19:17 17 5. OFK Titograd 9 4 4 1 19:11 16 6. Iskra 9 5 1 3 17:12 16 7. Dečić 9 5 1 3 18:23 16 8. Podgorica 9 4 2 3 21:17 14 9. Grbalj 9 4 1 4 23:13 13 10. Zeta 9 4 1 4 19:23 13 11. Rudar 9 3 2 4 13:14 11 12. Mornar 9 2 3 4 11:29 9 13. Jedinstvo 9 2 2 5 14:20 8 14. Igalo 9 1 1 7 9:23 4 15. Drezga 9 0 2 7 5:24 2 16. Berane 9 0 1 8 4:30 1 U narednom kolu (19. oktobra) sastaju se: Igalo – OFK Titograd, Podgorica – Rudar, Kom – Berane, Petrovac – Budućnost, Drezga – Dečić, Iskra – Mornar, Jedinstvo – Sutjeska i Zeta – Grbalj.
Sutjeska Iskra
Detalj sa meča Budućnost - Kom
vukaj, Muminović (Dečić), Mićović, Radinović, Trifunović (Petrovac). Crveni karton: Rajko Boljević u 32. minutu (Petrovac). DEČIĆ: Vuljaj, Gjolaj, Ćorović (Muminović), Dedvukaj, B. Adžović (Rudan), Đeljević, Ivezić (Berišaj), Lukačević, A. Adžović, Orahovac (Mustagrudić), Hakšabanović. PETROVAC: Boljević, Đukanović, Ljuca, Mićović (Trifunović), Aleksić (Raketić), Dervišević, Pepeljak, Ćulafić, Stijepović, Jošanović, Radinović.
Berane Podgorica
1 4
BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Vidaković. Strijelci: Dević u 66. (Berane), Nikočević u 12, Plazinić u 23, Hadžibetović u 73. i Đukanović u 90+2. minutu (Podgorica). Žuti karton: Vujisić (Podgorica). Crveni karton: Aleksandar Dobrašinović u 67. minutu (Berane). BERANE: V. Dobrašinović, Mitrović (Dašić), S. Pešić (J.
Pešić), Đurašković, Dević (M. Pešić), Međedović (Ralević), Marsenić, Stojanović (Obadović), A. Dobrašinović, Janković, Uković. PODGORICA: Vujisić, Ukšanović, Prelević (Pejović), Turković (Džuver, Đukanović), Plazinić, Nikočević (Zejak), Bojanović, Stijepović (Perović), Hadžibegović, Krivokapić, Dapčević (Pavićević).
Zeta Igalo
4 0
GOLUBOVCI – Pomoćni teren ,,Trešnjica“. Gledalaca: 20. Sudija: Mladen Gospić. Strijelci: N. Vukčević u 26, Tripunović u 47, Pejović u 84. i 86. minutu. Žuti kartoni: Lambulić, Batrović, Peličić (Zeta), Dubljević, Kosać (Igalo). ZETA: Grbavčević (Jušković), Tripunović, Matanović (V. Vukčević), Lambulić, S. Popović (M. Popović), Batrović, Bjelobrković (Stajkić), Pejović (V. Vukčević), Peličić, V. Vukčević (Bečić), M. Vukčević (Krstović).
IGALO: Kulinović, Dubljević, Đilović (Aničić), Dabović, Vasiljević, Perović (Matejić), Gluščević, Vujičić, Kosać, Lučić (Lazović), Popović (Kovačević).
Grbalj Jedinstvo
6 2
RADANOVIĆI – Pomoćni teren u Radanovićima. Gledalaca: 30. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Milović u 25, Stešević u 41, Perović u 48. i 57, Popović u 52, Pribilović u 80. (Grbalj), Vlaović u 71. i Šekularac u 90. minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: Bogetić (Grbalj), Božović, Klapija (Jedinstvo). GRBALJ: N. Kovačević, Glavan (Ivović), Ćosić, Pribilović, Stešević (Bogetić), Perović, Drobnjak (Vujačić), Krivokapić (Čelebić), Popović (Kašćelan), M. Kovačević, Milović (Tučević). JEDINSTVO: Knežević, Vlaović, Šekularac, Bahović (Gojačanin), Božović, Čikić, Mujanović (Džogović), Klapija, Korać (Ćinćur), Balić (Konatar), Kolić (Cvijović).
1 0
NIKŠIĆ – Pomoćni teren kraj Bistrice. Gledalaca: 100. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Bojović u 79. minutu. Žuti kartoni: B. Dubljević, Đukanović, B. Dubljević, Bulajić, Bojović (Sutjeska), Tadić, V. Radulović (Iskra). Crveni kartoni: Radoš Dubljević u 9. (Sutjeska), Nemanja Perović u 82. minutu (Iskra). SUTJESKA: R. Dubljević, Babić, B. Dubljević, Đukanović, Lalović (Radović), B. Dubljević, Radojević, Pajović, Mirković, Bulajić, Bojović. ISKRA: Roganović, Šaletić, Tomašević, Tadić, Jovanović, Perović, Gajić (Petrušić), Marović, L. Radulović (Vuković), Kolundžić, V. Radulović (Bojat).
Rudar 0 OFK Titograd 2 PLJEVLJA – Gradski stadion. Gledalaca: 100. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Vujović u 55. i Rakočević u 62. minutu. RUDAR: Bećović, Raonić, Terzić, Bajčetić (Ciguljin), Bulić, Despotović (Dragaš), Pupović (Irić), Krstonijević (Tešović), Kordić (Vukašinović), Golubović (Starovlah), Kasalica. OFK TITOGRAD: Joksimović, Đukić (Ljumović), Muzurović, Ljumović (Kukuličić), Vujović, Popović, Kovačević (Milić), Adžić, Rakočević (Radović), Ćatoivić, Spahić. Pripremio: R. PEROVIĆ
Rukomet
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena
7
Budućnost osvojila prve bodove u LŠ, trener Adžić ne zaboravlja na startni poraz
Još uvijek bridi šamar od Bresta
PODGORICA - Momenat fizičke snage, uz kvalitetno odrađene detalje u odbrani, bio je ključan za pobjedu Budućnosti u gostima Bitighajmu u drugom kolu grupne faze Lige šampiona. U prvom trijumfu ,,plavih“, nakon slabog izdanja na premijeri sa Brestom, u uvodnim minutama vidljiv je bio grč, ali i odlučnost nakon minusa od dva gola da se krene bukvalno na sve ili ništa. Fokus, uz činjenicu da nije bilo lako igrati na vrućem terenu, djevojke trenera Dragana Adžića, nijesu gubile, što im je za deset minuta donijelo prednost. Onda kada su ,,plave“ preuzele kontrolu igre u defanzivi stigao je
U pripremi Valčee bez analize poraza u Brestu U boljem raspoloženju ,,plave“ će odraditi sedmicu priprema do meča sa Valčeom u subotu u ,,Morači“. Ubjedljiv poraz šampiona Rumunije u gostima kod Bresta ne mijenja kurs Budućnosti. - Ne treba zaboraviti da su pred Brest imali teško
gostovanje u rumunskom prvenstvu i da su umorni, u zadnji čas, stigli u Francusku. Tako da tu utakmicu, po pitanju pripreme, nećemo ni gledati, a ni baviti se porazom Valčee. Gledaćemo ono što Valčea može i zna, a što je pokazala u prvom
kolu Lige šampiona i domaćem prvenstvu. Vjerujem da ćemo u segmentu energije uspjeti da im pariramo, a onda rukometno i u drugim stvarima. Smatram da nas čeka izuzetan rival, najviše pažnje posvetili smo njima u pripremi Lige šampiona i apsolutno nema razloga za opuštanje nakon lošeg rezultata u Brestu - poručio je trener Budućnosti.
rezultat. Pogađale su u serijama... - Ima još rezerve, po nekom mom iskustvo to bi trebalo u narednom kolu ili narednim kolima da
legne do kraja. Djevojke su iscijedile i dale sebe, i u tom fizičkom segmentu nemjerljivo su bile bolje u odnosu na prvi meč. Primjetno je bilo u nastav-
ku da je taj segment igre na našoj strani - kazao je Adžić. Budućnost je, ispostavilo se, u vrlo zahtjevnoj grupi. Adžić je ranije opominjao
na snagu protivnika. - Ne treba zaboraviti da je u našoj grupi prvak Njemačke, kvalitetna ekipa Bresta, prvak Rumunije, koji je u ovoj i prošloj godini pobjeđivao Bukurešt. Zbog toga nijesam ni jednog momenta očekivao da ćemo da pobjeđujemo sa visokom razlikom, kao u Njemačkoj, jer su to ekipe koje traže maksimum. Mi smo se toliko dobro pripremili i osvojili dva boda. Ali, još uvijek bridi šamar od Bresta. Za neku dublju analizu nema vremena, u subotu Budućnost kod kuće dočekuje šampiona Rumunije. - Potpuno sam okrenut narednom rivalu, vjerujem da ćemo biti na pravom putu i da ćemo vratiti navijačima podršku koju smo dobili u prvom meču. To je naša obaveza, vjerujem da ćemo u namjeri uspjeti. I za subotnji duel sa Valčeom odbrana Budućnosti biće na ispitu. Šampion Rumunije tražiće maksimum. Priželjkuju u ,,plavom“ sličan odnos kakav je bio, prije svega, prema bekovskoj liniji, najiskusnijoj u grupi C. - Naša priprema je dovela do toga (i energija na terenu) da izgledamo onako kako smo izgledali. Često se komentariše kako ekipe koje pobjeđujemo nemaju kvalitet, a Bitighajm i u ovoj sezoni grabi ka osvajanju prevenstva. Ne treba zaboraviti da za ovu ekipu igra veliki broj internacionalki sa izuzetnim kvalitetom. Naša želja je uvijek da poremetimo protivnika do mjere kako smo to uradili sa Bitighajmom. Mi to možemo uvijek, samo je potrebna stabilnost i fokus 60 minuta. Budućnost je pogađala sa devet metara, što je falilo u porazu od Bresta u ,,Morači“. - Dovoljno je bilo golova, a sve su dale maksimum. Bodrile se i sarađivale. Nemam potrebu da odvajam bilo koga, tim je ostvario pobjedu, vjerujem da ćemo tako nastaviti. A.M.
8
Arena
Košarka
Utorak, 15. oktobar 2019.
FIBA Liga šampiona: Mornar večeras (18h) u gostima VEF Rigi u prvom kolu
Izuzetna decenija VEF Riga osnovana je još 1958. godine, a tri puta bila je treća u šampionatu Sovjetskog Saveza - 1960, 1966. i 1991. godine. Trofeji su stigli u posljednjoj deceniji, koju je klub obilježio u letonskoj košarci. VEF je šestostruki šampion (2011, 2012, 2013, 2015, 2017. i ove godine), uz četiri plasmana na drugu poziciju u tom periodu.
Grupa C
Žele leteći start
PODGORICA - Mornar, lider ABA lige nakon uvodna dva kola, nastupiće večeras (18 h) protiv VEF Rige u glavnom gradu Letonije sa ambicijom trijumfa na startu FIBA Lige šampiona. U barskom timu vjeruju da već na startu grupne faze mogu napraviti brejk.
Prvo od 14 kola je važno za tim koji je smjelo istakao ciljeve za ovu sezonu – napad na trofeje u četiri takmičenja. Pred duel sa Partizanom u subotu u Baru, pobjeda u Rigi bila bi perfektan način da se u derbi uđe sa samopouzdanjem. Naš vicešampion ima više kvalitetnih opcija u rotaciji od Letonaca, a odgovara im stil igre VEF-a sa kratkim napadima i mnogo šuteva sa distance. - Osokoljeni smo dobrim startom u ABA ligi. Znamo da nas očekuje nezgodan protivnik, ali mi ćemo nastupiti sa zasluženim samopouzdanjem nakon dobrih partija u dvije ABA pobjede. Vjerujem u naše dobro izdanje - rekao je centar Radoje Vujošević. Mornar je u sezoni 2016-17 ostvario skor 3-11 u FIBA Ligi šampiona, na debiju u
Krajina i dva Amerikanca Trener VEF Rige je Letonac Janis Gailitis, a veteran Janis Blums (37), bek letonske reprezentacije, ,,produžena ruka“ trenera na terenu. Važni igrači u sastavu su hrvatski centar Kristijan Krajina (28), doskora igrač Zadra, i dvojica Amerikanaca. To su bek Lester Medford, koji je u sezoni za nama igrao za skopski MZT i bek Ron Kari, koji je u karijeri nastupao za slovenačku Krku i njemački Telekom Bon.
Sa Vranješom na Partizan? Nakon duže pauze, s Mornarom je trenirao reprezentativac, bek Nemanja Vranješ. Ipak neće nastupiti u Letoniji protiv VEF Rige. Dobre su šanse da Vranješ nastupi za Barane u izuzetno važnom meču ABA lige u subotu, protiv Partizana.
evropskim takmičenjima. Za očekivati je da Barani, bez obzira na kvalitet konkurencije, u grupi na kraju ostvare pozitivan skor i sa dobre pozicije dočekaju početak plej-ofa u februaru naredne godine. - Napadamo trofeje u svim takmičenjima u kojima učestvujemo ove sezone. Ne smijemo da zapostavljamo FIBA Ligu šampiona, a da mislimo samo na ABA ligu. Pred utakmicu ABA lige sa Igokeom prije tri dana, nijednom nijesam pogledao
ekipu Rige, jer moj princip je da idem utakmicu po utakmicu. U ovom momentu razmišljamo samo o Rigi, pa ćemo onda o derbiju s Partizanom. Na stranu što smo imali veoma malo vremena za pripremu meča u Letoniji, moji saradnici su uradili skauting i jasno je da nas očekuje teška utakmica. Poštujemo svakog protivnika, ali vjerujemo u sebe, jer samo napravili ekipu od iskusnih, provjerenih igrača -kazao je trener Mihailo Pavićević.
Večeras 18.00 - Gaziantep - Peristeri 18.00 - VEF Riga - Mornar 20.30 - Tenerife - Nižnji Novgorod Sjutra 18.30 - Nimburk - Brose
Mornar ovim mečom započinje tromjesečni period u ritmu dva meča sedmično. Ekipu će čekati duga putovanja na Kanarska ostrva, u Novgorod na sjeveru Rusije, Gaziantep na istoku Turske. VEF Riga je potencijalno jedan od lakših rivala, makar na papiru, ali to je ekipa koja specifičnim stilom igre pronalazi timski kvalitet, veći od prostog zbira kvaliteta pojedinaca. - Ulazimo u ubitačan ritam. Letonija je zemlja košarke. Oni gaje stil sa dosta trčanja i sa dosta šuteva za tri poena. Ukoliko im se dozvoli da se razmahnu, mogu da iznenade bilo koga. I mi imamo adute, gledaćemo da iskoristimo svaku priliku na strani, ako nam se ukaže, da dođemo do bodova. Smatram da će to biti lijepa utakmica za gledanje, jer obje ekipe, da tako kažem, gaje sličnu vrstu napadačke košarke - kazao je trener Pavićević. Već od četvrtka Mornar će imati priliku da radi u Baru, dva dana na pripremama meča sa Partizanom. Sezona u FIBA Ligi šampiona traje do 2. maja naredne godine, a domaćin fajnalfora biće naknadno određen. S. S.
Ivanović srećan zbo
Biće
PODGORICA - ,,Strah od povrede, ta barijera polako nestaje. Vjerujem da ću u narednim mečevima, počev od Arke, biti na istom nivou kao protiv Zvezde“ - tako je Nikola Ivanovića govorio nakon izuzetne partije u trijumfu Budućnost Volija nad evroligašem u Beogradu. Budućnost Voli je nakon pobjede nad Crvenom zvezdom u ,,Pioniru“ tema broj jedan košarkaške javnosti regiona. Kritikovani, skoro otpisivani nakon poraza od Trenta prošle srijede - pa u punom svjetlu kvaliteta, timskog karaktera, ,,plavi“ su pronašli prekretnicu. I to na krilima domaćih igrača. Za tim Slobodana Subotića možda je u ovom momentu najbitnija partija Nikole Ivanovića. Dokaz da je, nakon devet mjeseci pauze zbog povreda koljena, plejmejker ,,plavih“ spreman na izdanja iz šampionske ABA sezone 2017-18. Sve je stalo u 14 poena (trojke 3-2) i tri ukradene lopte. Zvezdini bekovi nijesu mogli izaći iz Nikoline sjenke... - Bitno je da nema euforije nakon ovakve pobjede. Naš put je jasan, moramo da nastavimo onako kako smo zacrtali. Bićemo sve bolji na terenu kako sezona bude odmicala. Trijumf u Beogradu nam zato mnogo znači, kao potvrda. Sa stečenim samopouzdanjem, vjerujem u pobjedu nad Arka Gdinjom u Evrokupu, već za dva dana u ,,Morači“ - kazao je Nikola Ivanović. Po njegovim riječima, ključna za trijumf u Beogradu bila je dobra mentalna priprema, za žestok i precizan pristup od starta. Uvodna prednost 19:9 nakon sedam minuta, uz odlična taktička rješenja i igru centralnog pika, osokolila je tim, a rivala sputala. Pobjeda je ,,mirisala“ na gostovanju favoritu već sredinom posljednje
Košarka
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena
9
og velike pobjede Budućnost Volija nad Zvezdom i oporavka, Šehović i Nikolić ponosni
EMO SVE BOLJI
Na nivou u Beogradu Budućnost Voli nanijela je Zvezdi tri posljednja poraza u ,,Pioniru“ u ABA ligi - u nedjelju 89:81, na startu finalne serije u aprilu 2018. godine 80:76, i u ligaškom dijelu u oktobru 2017. godine 79:75. Zvezda je poražena u Beogradu i u sezoni 2008-9, 88:77. Od 2002. godine, od kada se igra ABA, Beograđani su 40 puta ukupno gubili kao domaćini. Najviše od Partizana (devet puta), Olimpije šest puta i Budućnosti četiri puta. Upravo su Podgoričani nanijeli najviše poraza Zvezdi u Beogradu u posljednjih deset godina.
Suad juri Rančića Danilo Nikolić ubacio je važne trojke za ključnu prednost. Krilni centar iz Podgorice u Beogradu je pored 14 poena (šut iz igre 57 procenata) imao i pet skokova i ukradenu loptu. - Kao što nijesmo potodionice... - Bila je to dobra partija u oba pravca igre. Ta namjera da se borimo od starta do kraja je bila očigledna i vrlo bitna. Željeli smo da pokažemo da vrijedimo i koliko možemo. Rezultat je mnogo bolja igra od one protiv Trenta - kazao je Nikola. Kapiten Suad Šehović odigrao je jednu od najboljih partija u ABA posljednje dvije sezone. Učinak - 15 poena (šut iz igre 57 procenata), četiri skoka, dvije asistencije, ukradena lopta. Kad je Zvezda uhvatila ritam u drugoj dionici, Suad trojkama nije dozvolio rivalu da se ,,odlijepi“. U dvorani
NIKOLIĆ: Bez euforije nuli nakon poraza od Trenta, tako ni sada neće biti euforije. Zvezda je arhivirana, sada smo potpuno okrenuti meču sa
Arkom u srijedu. Znamo da moramo pobijediti Poljake. Naš cilj je jasan, naredna runda Evrokupa. Vjerovali smo da Zvezdi
ČOVIĆ: Čestitke rivalu Filip Čović, plejmejker Crvene zvezde: Budućnost je pogodila mnogo teških šuteva. Imali su izuzetno visok procenat realizacije, sjajno su pogađali iza linije za tri poena. Naravno da to nijesmo smjeli da dozvolimo i da je to jedan od razloga zašto smo izgubili utakmicu. Pored toga trebalo nam je više energije, jača odbrana. Bilo nam je teško jer igramo već drugu utakmicu pred praznim tribinama. Čestitam rivalu na pobjedi. u kojoj je mnogo puta vrijeđan, protiv velikog rivala imao je izuzetan motiv. - Zvezda je nakon velike pobjede protiv Fenerbahčea ušla u meč protiv nas malo opuštenije. To
smo mi iskoristili, velikim požrtvovanjem. Sputali smo njihov kvalitet, smanjili procenat šuteva. Vrlo je bitno što smo bili spremni da kaznimo njihove promašaje na pravi način. Lopta je
možemo biti konkurentni, a to je ekipa sa izuzetnim sastavom, projektovana za borbu za plej-of Evrolige. Pobjeda je potpuno zaslužena jer smo bili pravi od početka do kraja - kazao je Danilo. ,,išla“, pronalazili smo prave pozicije, dobro šutirali. Na kraju nam se vratilo velikom pobjedom - rekao je Suad. Budućnost Voli ubacila je Zvezdi 12 trojki, a šuterska inspirisanost biće potrebna u duelima koji slijede - protiv poljskog prvaka Arke u srijedu u ,,Morači“, pa protiv Primorske za vikend ponovo u Podgorici. - Bilo je otvorenih šuteva, tražili smo na pravi način igrače u boljoj poziciji. Podatak da smo imali veliki broj igrača sa dvocifrenim učinkom, pokazuje da smo igrali kolektivno i odgovorno. To je pravi put -rekao je Šehović.
Sa četiri trojke protiv Zvezde (7-4) Suad Šehović stigao je do cifre od 328 trojki postignutih u karijeri u ABA ligi. Sada je na trećem mjestu vječne liste takmičenja, iza Damira Rančića (343 trojke). Realno je da ga kapiten Budućnost Volija stigne do kraja sezone. Na prvom mjestu je Siniša Štemberger sa 403 trojke. Igra ,,plavih“ je najbolji poziv za navijače, da već u srijedu protiv Arke prvi put ove sezone ispune ,,Moraču“. Ovakva igra, pogotovo domaćih igrača, ali i novajlija Kobsa, Martina, Bamforta, je za košarkaške sladokusce. Ne samo kada su navijači našeg najvećeg kluba u pitanju - Budućnost Voli je igrom u derbiju zaslužila simpatije neutralaca širom regiona. I dobila smjernicu, kako može i mora tokom sezone. S. S.
10 Arena
Sportski miks
Utorak, 15. oktobar 2019.
Asvel nastavio seriju pobjeda na s
Mitrović sedam od sedam Asvel našeg doskorašnjeg selektora Zvezdana Mitrovića pobijedio je Dižon 79:70 u gostima u 5. kolu francuske LNB lige. Aktuelni šampion Francuske je prvi na tabeli prvenstva, sa skorom 5-0. Bez poraza su i Monako, Bulonj i Burg našeg trenera Sava Vučevića. Podgoričanin Mitrović ima
idealan start sezone sa ekipom iz Vilberbana, predgrađa Liona. Kada se računaju i trijumfi u Evroligi, Asvel ima sedam pobjeda u sedam utakmica. Asvel u četvrtak čeka teško gostovanje Bajernu našeg Dejana Radonjića u Minhenu u Evroligi, a potom i veliki francuski derbi protiv Po Orteza za vikend. S. S.
Košarkašice Budućnost Bemaxa ostvarile polovičan učinak na startu WABA lige do 15 godina
Dobar početak malih ,,vučica“ PODGORICA – Turnirima u Dubrovniku, Pečuju i Vodicama počela je WABA liga u konkurenciji djevojčica do 15 godina. Baš kao i prethodne dvije sezone u ovom regionalnom takmičenju nastupa i ekipa Budućnost Bemaxa, koja nastupa u Prvoj ligi. Podgoričanke su na startu sezone, nastupile na turniru u Dubrovniku, gdje su igrale protiv Celja i ekipe Konjice. Male ,,vučice“ su bile na pragu iznenađenja protiv Celja, ali su poražene nakon produžetka, da bi zatim ostvarile pobjedu nad Konjicom.
Bud. Bemax 64 Celje 67 BUDUĆNOST BEMAX: Begović 7, Milošević 4, Vukčević 13, Grabovica 12, Savković 21, Đikanović 2, Knežević, Martinović, Malović 5, Bojanović, Bojičić, Albijanić, Bojović. CELJE: Dobrijević 12, Bar-
telme 22, Zibert 6, Isienoski 19, Krenk 1, Uranker, Ojsersek 3, Rantah, Selekar 4, Solar, Cater, Sunta. ,,Plave“ su loše otvorile meč – Slovenke su povele 6:2, u 13. minutu je bilo i 22:14, da bi nakon poena Dobrijević tri minuta prije kraja prvog poluvremena Celje stiglo do 26:17. Slovenke su održavale prednost sve do 1,40 prije kraja, nakon što je Anastasija Begović pogodila za preokret – 60:59. Krenk je bila polovična sa linije bacanja, a zatim Grabovica i Savković u dva navrata nijesu uspjele da pogode za pobjedu, pa se igralo dodatnih pet minuta. U produžetku je Celje održavalo prednost, ali nakon poena Malović za 64:65, Celje je preko Dobrijević stigla do pobjede.
Bud. Bemax 77 Konjice 69 BUDUĆNOST BEMAX: Knežević 2, Martinović, Malović 12, Grabovica 5, Savković 23, Begović 10,
Milošević 11, Đikanović, Vukčević 14, Bojanović, Bojičić, Albijanić. KONJICE: Ovcina 10, Visocnik 17, Sivka 28, Sodin 4, Slapnik, Hlastec 2, V. Odreitz 5, Z. Odreitz, Godeč 3. ,,Plave“ su uspjele u drugoj utakmici da dođu do pobjede. Podgoričanke su nakon prve četvrtine gubile 21:10, ali su već do sredine druge četvrtine serijom 14:2 preokrenule (24:23). Ipak, sredinom treće dionice, preko Sivke Konjice su ponovo došle do vođstva, početkom posljednje dionice bilo je 50:57, a tri i po minuta prije kraja 65:69. Ali, ,,plave“ su u samom finišu napravile veliki preokret – prvo je Vukčević pogodila, Milošević donijela egal, a Malković na 1,26 prije kraja i prednost podgoričkom timu. Konjice nijesu uspjele da realizuju nekoliko napada, Vukčević je vezala četiri poena, da bi zatim Malović kompletirala seriju 12:0 za trijumf Budućnosti. R.P.
Održano drugo kolo nacionalog Kupa standardnim v
Dobri rezultati dokaz p PODGORICA - Drugo kolo nacionalnog Kupa standardnim vazdušnim oružjem održano na strelištu ,,Ljubović“ donijelo je uzbudljivu sportsku predstavu i rezultate iznad očekivanja. Sezona je tek počela, forma se tempira, a ciljevi za ta-
kmičarski ciklus se još postavljaju. Da su neki takmičari već uveliko u formi i da su im ovogodišnji ciljevi jasno postavljeni, najbolje govore rezultati koje su ostvarili Lazar Vujošević, Jelena Pantović, Miloš Božović i Beba Dabetić. Vujošević je ,,upucao“ 567
Sportski miks
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena 11
Orlando ponovo poražen, naš centar skoro oporavljen
startu sezone
Teško bez Vučevića
vazdušnim oružjem
prave forme krugova, što je njegov najbolji zvanični rezultat od kako je prije dvije godine započeo takmičarski staž. To je respektabilna brojka u svakom smislu, a naredna kola Kupa daće odgovor da li smo u liku Lazara Vujoševića dobili novog reprezentativca i koliko Lazar ovaj
rezultat može unaprijediti. Miloš Božović je ostvario 613,6, a Beba Dabetić 613,9 bodova. Za njih dvoje ovo je prvo ovosezonsko takmičenje i odmah solidni rezultati, a primjetno dobra energija i valjan pripremni rad. Jelena Pantović je popravila solidan rezultat od prošlog kola i polako ide k željenoj formi, Anđela Miličković je uvijek na ,,visini zadatka“. Popravljaju se pištoljaši, a treba pomenuti Boškovića i Đukića. - Posebno nas raduje što se poslije duge pauze na vatrenu liniju vratio nekadašnji reprezentativac i rekorder u disciplini vazdušna puška Aleksandar Kostić, koga je oduvijek krasila poletnost i veliki talenat. Opšti utisak je da su svi bolji i sigurniji. Ovo je jedan od onih trenutaka kada se sve čini obećavajuće , a pozitivna energija i takmičarski duh zaista su izraženi - naveli su iz Streljačkog saveza Crne Gore, uz napomenu da slijede još dva kola Kupa prije prvog većeg takmičenja u sezoni, međunarodnog turnira u Hrvatskoj, na kojem će učestvovati najbolji predstavnici streljaštva u regionu. R.P.
Naš Nikola Vučević nije nastupio za Orlando u porazu 126:94 od Filadelfije, u pripremnom meču odigranom u dvorani tima iz Floride. Ol-star centar iz Bara se skoro oporavio od lakše povrede skočnog zgloba. Orlando je poražen drugi put zaredom bez crnogorskog centra u sastavu, a prethodno je sa njim u timu ostvario tri pobjede. Filadelfiju su do trijumfa predvodili centar Embid sa 15 poena i devet skokova, Heris sa 14 i Ričardson sa 13 poena. Za Orlando su Fulc, Bamba i Aminu upisali po 12 poena. Ovo je bio prvi meč koji su ,,magični“ igrali kao domaćini u NBA predsezoni. U noći između četvrtka i petka Orlando će dočekati najvećeg rivala Majami u finišu priprema. Sezona startuje 22. oktobra. S. S.
Valensija nije uspjela da iznenadi Barselonu
Dubljević odličan Naš Bojan Dubljević upisao je 19 poena uz sedam skokova za Valensiju, u porazu od Barselone 97:94 u gostima u 4. kolu španske ACB lige. Valensija je bila blizu pobjede protiv favorita i rivala iz Evrolige. Meč je ipak obilježio španski reprezentativac rođen u Podgorici Nikola Mirotić. Doskora NBA krilni centar je postigao 33 poena uz pet skokova i šest asistencija. Sa 43 indeksna poena Mirotić je zaslužio titulu igrača kola u najjačoj ligi Evrope. Valensija na startu šampionata Španije ima skor 2-2 i na šestom je mjestu. Barselona ima učinak 3-1 i na diobi je trećeg mjesta sa Bilbaom i Saragosom našeg Nemanje Radovića. R. A.
Kup Crne Gore (1. kolo)
Mornar 2 bolji od Kotora PODGORICA - Košarkaši Mornara 2, novog člana Prve B lige, pobijedili su Kotor 63:27 u meču 1. kola (1/32 finala) Kupa Crne Gore. Meč u Baru rješen je do poluvremena, kada je drugi tim našeg vicešampiona stekao prednost 29:13. U
svakoj od četiri dionice Mornar 2 je bio bolji. U redovima pobjedničke ekipe najbolji bio je Živanović sa 18 poena. Vlahović, Kostić i Vesković upisali su po sedam poena. Kotor je predvodio Đuranović sa sedam poena. R. A.
Procjena oporavka NBA zvijezde nakon operacija ramena
Džordž ne igra na deset utakmica Pol Džordž (29), krilo Los Anđeles Klipersa, sigurno će propustiti uvodnih deset mečeva nove NBA sezone, otkrio je trener kalifornijskog tima Dok Rivers. Doskora zvijezda Oklahoma Sitija je tokom ljeta podvrgnut operacijama oba ramena. Očekuje se da Džordž bude oporavljen za derbi protiv Hjustona, koji je na programu 13. novembra. Klipersi otvaraju novu sezonu gradskim derbijem protiv Lejkersa u noći između 22. i 23. oktobra. Prošle sezone Džordž je bio kandidat za titulu najboljeg igrača (MVP) sezone. Bilježio je čak 28 poena, 6,4 skokova, 1,8 ukradenih lopti i 3,3 asistencije po meču. U Kliperse je stigao sa željom da osvoji titulu, u timu sa Kavajom Lenerdom, koji je predvodio Toronto do titule u junu ove godine. R. A.
12 Arena
Odigran prvi vikend pete sezone takmičenja u EKO Mini odbojci u konk Minulog vikenda u sali Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici odigran je prvi vikend pete sezone takmičenja u EKO Mini odbojci u konkurenciji djevojčica rođenih 2009/2010. godine i dječaka rođenih 2007. godine. Više od 700 učesnika iz 64 ekipe krenulo je u borbu za naslov najboljeg u te dvije konkurencije. - Po svemu sudeći naredne godine moraćemo da se okupimo u većoj sali. Sve nas je više, što hrabri, obavezuje, ali i obećava. Odbojkaši su utrli stazu kojom ćete vi, buduće generacije još uspješnije da idete – rekao je predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetko Pajković na otvaranju nove sezone. Odbojkaški savez Crne Gore već petu sezonu zaredom organizuje ovaj, po mnogima najbolji, projekat za djecu uz sponzorstvo kompanije Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice i podršku Ministarstva sporta i mladih, Evropske odbojkaške Konfederacije (CEV) i Glavnog grada. Rezultati u konkurenciji djevojčica 2009/2010:
Morača 2 Akademija 1
2 0
MORAČA 2: Koprivica, Filipović, Tošić, Vukčević, Mugoša, Kolinić, Čurović, Bulatović, Radonjić. AKADEMIJA 1: Đurović, Martinović, Radović, Gutić, Šabotić, Dautović, Šćepanović.
Akademija 2 Morača 2
1 2
AKADEMIJA 2: Šćepanović, Potparić, Đukić, Vukić, Martinović, Đukić, Uskoković, Đukanović. MORAČA 2: Koprivica, Filipović, Tošić, Vukčević, Mugoša, Kolinić, Čurović, Bulatović, Radonjić.
Budva Top volley 1
1 1
BUDVA: Bašanović, Jurić, Knežević, Vujačić, Božino-
D. MALIDŽAN
a
Odbojka
Utorak, 15. oktobar 2019.
NAJMASOVN vić, Rabrenović, Stjepanović, Bošković, Belada, Čolaković, Dakić, Marjanović, Đeković, Novčanin, Đukić, Lazarević, Vidojević, Korać, Jovanović, Đurović. TOP VOLLEY 1: Perišić, Koprivica, Pavlović, Popović, Rapičić, Ladić.
Morača 1 Akademija 2
0 2
MORAČA 1: Stanković, Golubović, Bošković, Mališić, Šibalić, Ivezić, Filipović, Đukić. AKADEMIJA 2: Šćepanović, Potparić, Đukić, Vukić, Martinović, Đukić, Uskoković, Đukanović.
Top volley 3 Akademija 3
1 2
TOP VOLLEY 3: Malović,
Ćosa, Janković, Fatić, Kumro, Đokić, Pejović, Vuksanović, Joksimović, Vuksanović, Usančević. AKADEMIJA 3: Đačić, Lukovac, Obradović, Memedović, Na.Vujičić, Ne.Vujičić, Popović.
Top volley 1 Mediteran 2
2 1
TOP VOLLEY 1: Perišić, Koprivica, Pavlović, Popović, Kapičić, Ladić. MEDITERAN 2: Luković, Grbović, Janjić, Bajić, Franeta, Obradović, Pavlović, Gudelj.
Akademija 3 Morača 1 AKADEMIJA 3: Đačić, Lukovac, Obradović,
1 2
Memedović, Na. Vujičić, Ne. Vujičić, Popović. MORAČA 1: Stanković, Golubović, Bošković, Mališić, Šibalić, Ivezić, Filipović, Đukić.
Gorštak 1 Gorštak 2
2 0
GORŠTAK 1: Jovanović, Pavićević, Vlahović, Grujić, Vujisić, Mirović. GORŠTAK 2: Rovčanin, Bulatović, Peković, Raketić, Popović, Vujisić.
Gorštak 1 Budućnost
0 2
GORŠTAK 1: Jovanović, Pavićević, Vlahović, Grujić, Vujisić, Mirović. BUDUĆNOST: M. Gojković, T. Gojković, Kavarić,
Vujović, Ćeranić, Ti. Mugoša, Ta. Mugoša, Šupić, Bracanović, Vukadinović, Vukčević.
Mrkojevići Blok
0 2
MRKOJEVIĆI: Pepeljak, A. Brkanović, Striković, I. Brkanović, A. Lukač, D. Lukač, Škretović, Vučinić, Kalamperović, Avdić, Dibra. BLOK: E. Jovanović, Đ. Jovanović, Žugić, Ivanović, Stefanović, Medojević, Bojbaša, Vlahović, Grbović, Dragutinović.
Gorštak 2 Bud. volley
0 2
GORŠTAK 2: Rovčanin, Bulatović, Peković, Raketić,
Odbojka
Utorak, 15. oktobar 2019.
Arena 13
kurenciji djevojčica rođenih 2009/2010. i dječaka rođenih 2007. godine Milošević, Tanjević, Besedin, Jeličić, Đ. Zindović, A. Zindović, Nikaljević, Kastratović, Šćepanović. GALEB: M. Bojić, Jovetić, Krgović, Šušter, Vislav, Raković, P. Bojić, Kalaš.
Top volley Budva
0 2
TOP VOLLEY: Jaćimović, Grubović, Joksimović, Tošković, Hasanović, Bijelić, Laković. BUDVA: Tučević, Milašević, Bezarević, P. Milosavljević, F. Milosavljević, Midorović, Brajević, Radičević, Radenović, Tmušić, Pejović, Bajčetić.
Ulcinj Bud. volley
2 0
ULCINJ: Milić, Karamanaga, Nimanbegu, Bilali. BUDUĆNOST VOLLEY: Stanojević, J. Vukadinović, F. Vukadinović, Kovačević, Joksimović.
NIJE DO SADA Popović, Vujisić. BUDUĆNOST VOLLEY: Peković, Milivojević, Kovačević, Milatović, Đoković, Stefanović, Ćetković.
Budućnost Akademija 1
2 0
BUDUĆNOST: M. Gojković, T. Gojković, Kavarić, Vujović, Ćeranić, Ti. Mugoša, Ta. Mugoša, Šupić, Bracanović, Vukadinović, Vukčević. AKADEMIJA 1: Đurović, Martinović, Radović, Gutić, Šabotić, Dautović, Šćepanović.
Blok Ulcinj BLOK: E. Jovanović, Đ.
2 1
Jovanović, Žugić, Ivanović, Stefanović, Medojević, Bojbaša, Vlahović, Grbović, Dragutinović. ULCINJ: Radinović, Dobardžić, Andrović, Bogojević, Mitrović.
Top volley 2 Mediteran 1
0 2
TOP VOLLEY 2: Redžepagić, Điknić, Brajović, Jukić, Adžić, Delić, Šaranović, Ćufalić, Savković. MEDITERAN 1: Stojanović, Ivanović, Batuta, Vučetić, Volatković, Jovović, Rajković, Savčić.
Bud. volley Mrkojevići
2 0
BUDUĆNOST VOLLEY: Peković, Milivojević, Kova-
čević, Milatović, Đoković, Stefanović, Ćetković. MRKOJEVIĆI: Pepeljak, A. Brkanović, Striković, I. Brkanović, A. Lukač, D. Lukač, Škretović, Vučinić, Kalamperović, Avdić, Dibra.
Mediteran 2 Top volley 2
2 0
MEDITERAN 2: Luković, Grbović, Janjić, Bajić, Franeta, Obradović, Pavlović, Gudelj. TOP VOLLEY 2: Redžepagić, Điknić, Brajović, Jukić, Adžić, Delić, Šaranović, Ćufalić, Savković.
Ulcinj Budva ULCINJ: Radinović,
2 0
Dobardžić, Andrović, Bogojević, Mitrović. BUDVA: Čolaković, Đeković, Marjanović, Dikić, Rovčanin, Đuković, Lazarević.
Mediteran 1 Top volley 3
2 0
MEDITERAN 1: Stojanović, Ivanović, Batuta, Vučetić, Volatković, Jovović, Rajković, Savčić. TOP VOLLEY 3: Joksimović, Fatić, Pejović, Janković. Rezultati u konkurenciji dječaka 2007:
Mediteran Galeb
0 2
MEDITERAN: Kovačević,
Budva Mediteran
0 2
BUDVA: Tučević, Milašević, Bezarević, P. Milosavljević, F. Milosavljević, Midorović, Brajević, Radičević, Radenović, Tmušić, Pejović, Bajčetić. MEDITERAN: Kovačević, Milošević, Tanjević, Besedin, Jeličić, Đ. Zindović, A. Zindović, Nikaljević, Kastratović, Šćepanović.
Bud. volley Galeb
0 2
BUDUĆNOST VOLLEY: Stanojević, J. Vukadinović, F. Vukadinović, Kovačević, Joksimović. GALEB: M. Bojić, Jovetić, Krgović, Šušter, Vislav, Raković, P. Bojić, Kalaš.
Ulcinj Top volley
2 0
ULCINJ: Milić, Karamanaga, Nimanbegu, Bilali. TOP VOLLEY: Jaćimović, Grubović, Joksimović, Tošković, Hasanović, Bijelić, Laković.
14 Utorak, 15. oktobar 2019. Arena 15. oktobar 2019. Arena 14 Utorak, Utorak, 15. oktobar 2019. Arena
Lutrija Lutrija Lutrija
Utorak
18:45 Teme i dileme - repriza 14:15 Gušteranje - repriza 07:00 Jutarnji program - uživo 19:00 Aktuelno 15:00 Sport info 10:00 Muzika 19:30 Muzika 15:30 Škrinja – repriza 10:15 Mapet šou -premijerno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 15:45 Crnogorske anegdote - repriza 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 19:50 Linea - crtani film 16:00 Servsine informacije 11:00 Zanimljiva hronika svijeta 20:00 Humoristička serija 16:15 Teme i dileme - premijerno 11:15 Linea i dileme - repriza 14:15 Gušteranje16:30 - repriza tarnji program - uživo 20:30 Pod istom nebom-premijerno Cist račun - repriza 18:45 Teme 11:30 Intermeco 21:00 Književnost, istorija, mit 11:45 Muzika 15:00 Sport info 17:15 Trijaza - premijerno 19:00 Aktuelno uzika 21:30 Riječ je o nama - premijerno 17:30 Mapet šou – repriza 19:30 Muzika 12:00 Sportske vijesti15:30 - uzivoŠkrinja – repriza pet šou -premijerno 22:00 Film 17:45 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija repriza 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 15:45 Crnogorske anegdote - repriza pote i legende Crne Gore 00:00 Aktuelno–repriza 18:00 Dogodilo se … - repriza 13:00 Oblačić - repriza 19:50 Linea - crtani film 16:00 Servsine informacije nimljiva hronika svijeta 18:15 Legendarni box mečevi - repriza 00:30 Repriza dnevnog programa 13:30 Goleada - repriza 20:00 Humoristička serija 16:15 Teme i dileme premijerno a 18:30 Ljepote i legende Crne Gore 14:00 Dogodilo se … - premijerno
ermeco zika ortske vijesti - uzivo moristička serija - repriza lačić - repriza eada - repriza godilo se … - premijerno
Utorak
16:30 Cist račun - repriza 17:15 Trijaza - premijerno 17:30 Mapet šou – repriza 17:45 Zanimljiva hronika svijeta 18:00 Dogodilo se … - repriza 18:15 Legendarni box mečevi - repriza 18:30 Ljepote i legende Crne Gore
20:30 Pod istom nebom-premijerno 21:00 Književnost, istorija, mit 21:30 Riječ je o nama - premijerno 22:00 Film 00:00 Aktuelno–repriza 00:30 Repriza dnevnog programa
Crne Gore Crne Gore
Utorak,15. 15.oktobar oktobar 2019. 2019. Utorak,
15 Arena 15 Arena
16 Arena
Sportski miks
Utorak, 15. oktobar 2019.
Samo 320 poena razlike na vrhu ATP liste tenisera
Nadal blizu vrha Novak Đoković ima samo 320 ATP poena više na vrhu planetarne liste tenisera od velikog rivala Rafaela Nadala.
Prošle sedmice Đoković je izgubio 820 bodova, porazom u četvrtfinalu mastersa u Šangaju. Sada ima 9.545 poena. Nadal nije igrao u kineskom gradu, niti branio poene. Španac ima priliku da već na mastersu u Parizu naredne sedmice preuzme vrh - ukoliko nastupi, a Đoković ne ponovi rezultat iz prošle godine (finale). Ove godine obojica su osvojila po dvije gren slem titule, ali je ,,bik iz Majorke“ Nadal bio uspješniji na masters turnirima. U drugoj polovini sezone Beograđanin Đoković mučio se s povredom lijevog ramena. Treći na svijetu trenutno je Rodžer Federer, koji je u Šangaju izgubio 180 poena i sada ima 6.950 bodova. Rus
Igrač meča s dva odbranjena penala u hokeju
Veliki debi Čeha
Danjil Medvedev, šampion Šangaja i finalista US opena, je četvrti i ima 5.920 poena. Dobrim rezultatom u Parizu mogao bi preuzeti treću poziciju. Dominik Tim, finalista Rolan Garosa, je peti sa 5.085 poena.
Najboljih deset na svijetu kompletiraju Saša Zverev, Stefanos Cicipas, Karen Hačanov, Kei Nišikori i Roberto Bautista Agut. Do kraja sezone ostala su dva važna turnira - masters u Parizu koji startuje 26. ok-
tobra i ATP finale (nekada završni masters) od 10. novembra. Neki teniseri već ove sedmice nastupaju na turnirima koji nose manje bodova - poput Medvedeva, koji u Moskvi cilja titulu na Kremlj kupu. S. S.
Petr Čeh (37), bivši proslavljeni golman Češke, Čelzija i Arsenala, bio je igrač meča u profesionalnom debiju u hokeju na ledu. U pobjedi britanskog tima Gildford Feniksa protiv Svindon Vajldketsa, u penal-seriji odbranio je dva kaznena udarca. Fudbalska zvijezda sa preko 600 odigranih utakmica za Čelzi i Arsenal kazao je nakon utakmice da mu je ta pobjeda donijela jednu od najvećih radosti. Tokom karijere osvajao je Ligu šampiona i Ligu Evrope, a Premijer ligu četiri puta. R. A.
Američki bokser doživio teške povrede u borbi
Deju život ugrožen Slavni atletičar nije odbranio titulu na poznatom maratonu
Krah Faraha u Čikagu Britanska atletska legenda Mohamed Farah završio je tek na osmom mjestu maratona u Čikagu, koji je osvojio prošle godine. Osvajač četiri olimpijska i šest svjetskih zlata je na pola trke zaostao minut za rivalima. Samo uz pomoć trening-partnera Bašara Abdija, koji mu je diktirao tempo, uspio je da završi trku u solidnom vremenu od dva sata i deset minuta. Nakon trke nije komentarisao rezultat. Pobjednik je Kenijac Lorens Čirono, s odličnim vremenom 2:05:45 sati. Čirono je u aprilu osvojio i maraton u Bostonu i jedan je od kandidata za olimpijsku titulu naredne godine. Farah je u sedmici za nama bio optuživan za prikrivanje dopinga, nakon što je njegov bivši trener Alberto Salazar suspendovan jer je otkriveno da je organizovao distribuciju nedozvoljenih sredstava. R. A.
Patrik Dej (27), američki bokser, je u komi i ima tešku povredu mozga koja je posljedica udaraca koje je pretrpio u porazu od Čarlsa Konvela u Čikagu (SAD) u subotu. Njegov promoter je javnosti saopštio da je Dej u kri-
tičnom stanju i da trenutno ne postoji garancija da će se probuditi. Konvel (21) je nokautirao Deja u desetoj rundi borbe u supervelter kategoriji. Duel je organizovan kao predborba za borbu teškaša Oleksandra Usika i Čaza Viterspuna. R. A.
Pad na drumu biciklističke legende Merksa
Teža povreda glave Edi Merks (74), najtrofejniji šampion najvećih trka drumskog biciklizma, doživio je težu povredu glave u padu na drumu u belgijskom gradu Dendermondu. Supruga slavnog Belgijanca juče je medijima saopštila da je njegovo stanje stabilo, ali da ljekari želje da prate njegov oporavak u bolničkim uslovima tokom narednih dana. Merks je nezgodu doživio u padu sa bicikla tokom rekreativne vožnje sa prijateljima. Najveće trke, Tur de Frans i Điro d’Italiju, osvajao je po pet puta, a Vuelta a Espanju jednom. R. A.