Dnevni list POBJEDA 21.03.2025

Petak, 21. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21296 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

NAPREDAK: Premijer Milojko Spajić razgovarao sa predsjednikom opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom o tenderu Morskog dobra

Šeik odustaje od plaža, ali najavljuje razvoj velikog

turističkog projekta

Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovan da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi, saopštio je premijer Milojko Spajić

STR. 5.

SOCIJALNI PROGRAM ILI PROSLAVE: Gdje završavaju sredstva Sindikalne organizacije Skupštine?

Stotine hiljada eura sindikatu, sumnja se u pravednu raspodjelu

Iako iz Skupštine tvrde da su sva izdvajanja za sindikalnu organizaciju u skladu s kolektivnim ugovorom, činjenica je da su izdvajanja višestruko veća od onih koje sindikatima obezbjeđuju poslodavci u drugim institucijama. To otvara pitanje privilegovanog nansiranja i transparentnosti trošenja javnih sredstava

Grupa zaposlenih u Regionalnom vodovodu traži da reaguju Vlada, vrhovni državni tužilac, DRI

Nakon mitropolita Joanikija, i barski paroh podržao studentske proteste u Srbiji, osudio ponašanje predsjednika Aleksandra Vučića i karakter njegove vladavine

Plamenac:

ŠUM U KOMUNIKACIJI: Četiri mjeseca od brutalnog napada na novinarku Pobjede i članove njene porodice, Uprava policija se ne oglašava o mišljenju Agencije za nacionalnu bezbjednost

U Višem državnom tužilaštvu saslušan osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac

Kopredsjednici Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Nikola Rakočević i Vasilije Čarapić najavljuju spremnost na saradnju i pozivaju ostale članove da učine isto

Izborna reforma svima mora biti u vrhu političke agende

PODGORICA - Rad skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je usljed bojkota opozicije prekinut prije više od tri mjeseca, biće nastavljen u najkraćem mogućem roku, jer je to u interesu građana i države Crne Gore i njenog puta u Evropsku uniju, saglasni su njegovi kopredsjednici, poslanici PES-a Vasilije Čarapić i DPS-a Nikola Rakočević.

Sporazumom, koji je nedavno potpisao premijer Milojko Spajić sa predstavnicima opozicije, uz posredovanje ambasadora Evropske unije Johana Satlera, obje strane su se, između ostalog, obavezale na normalizaciju političke situacije i uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine Crne Gore. Čarapić je za Pobjedu kazao da je ovim činom postavljen tehnički okvir za stabilizaciju političkih prilika što je, kako navodi, impuls za ubrzanje evropskih integracija Crne Gore.

Sa druge strane, Rakočević smatra da je opozicija od početka procesa izborne reforme konstruktivna, sa namjerom da se ključni problemi ovog dijela sistema isprave i da građani dobiju demokratičniji ambijent i uspješno realizovanu jednu od pretpostavki članstva u EU.

- Insistiraćemo da se sjednica Odbora sazove u najkraćem mogućem roku, već iduće sedmice i da se nastave aktivnosti - dodao je Rakočević.

Njegov kolega iz PES-a očekuje da, kako je naveo, prvi i logičan korak već na nekoj od

prvih sjednica Odbora bude usvajanje nacrta Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, jer je taj tekst već pripremljen i treba da ide na javnu raspravu. On je ovom prilikom podsjetio da članove Odbora čeka rad na širokoj zakonskoj materiji. - Od Zakona o izboru odbornika i poslanika, preko Zakona o biračkom spisku, zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Zakona o registrima prebivališta i boravišta, Zakona o ličnoj karti, Zakona o političkim partijama pa sve do Zakona o državljanstvu o kojem će se otvoriti široki društveni dijalog upravo u okviru ovog Odbora - naveo je Čarapić. Dodao je da su preporuke koje treba da se usvoje brojne, s tim što se najčešće potenciraju profesionalizacija izborne administracije, veća transparetnost i kontrola prilikom fi-

nansiranja, čišćenje biračkog spiska i definisanje rješenja o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.

Na pitanje Pobjede da li, s obzirom na propušteno vrijeme, očekuju da se cijeli posao završi u okviru zadatog roka, a to je kraj tekuće godine, obojica su potvrdila da je to moguće pod uslovom da svi akteri pokažu dovoljan nivo političke zrelosti i pomenute obaveze postave na vrh političke agende. Čarapić je naveo da vremenski okvir ne zavisi samo od PES-a već od svih aktera u Parlamentu, uz opasku da, u slučaju da je ranije prihvaćena njihova ruka saradnje i iskrene posvećenosti evropskim integracijama, ne bi izgubili ovoliko vremena. - PES je pokazao nebrojeno puta do sada, pa i potpisivanjem Sporazuma sa opozicijom, da je spreman da sarađuje na pitanjima koja su važna za ulazak u EU, kao i na pitanjima koja

Susreti crnogorskih zvaničnika u evropskim institucijama

predstavljaju bazični društveni dogovor, što očekujemo i od ostalih aktera političke scene. U svakom slučaju mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se nadoknadi izgubljeno vrijeme, jer smatramo da bi rezultati ovog odbora bili u interesu svih građana i pozivamo sve aktere u parlamentu da iskreno doprinose u njegovoj realizaciji - kazao je Čarapić. Rakočević je, sa druge strane, podsjetio da dio parlamentarnih partija nije pokazao potreban nivo zrelosti i zainteresovanosti za izbornu reformu, jer nijesu učestvovali u radu sjednica i radnih grupa.

- Kada smo napravili pomak u radnom procesu Odbora, našli su političku temu pomoću koje su opstruirali donošenje rješenja i proizveli političku nestabilnost u državi, radi blokiranja napretka Crne Gore na putu ka EU. To je antievropska politika koja je svojstvena

sektora Kos o usklađivanju vizne politike

BRISEL - Čišćenje bezbjednosnog sektora i cjelokupnog državnog aparata od uticaja kriminala i korupcije jedan je od prioriteta, najavio je potpredsjednik

Vlade Aleksa Bečić nakon susreta u Briselu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos

- Izazovi na polju vladavine prava ostaju nedovoljno efikasni sudski procesi praćeni često brojnim procesnim zloupotrebama – dodao je on. On je podsjetio na godišnji Izvještaj EU u kome su prepoznati odlični rezultati Crne Gore u borbi protiv organizo-

vanog kriminala i korupcije. - Svjedočimo istorijskim rezultatima kada govorimo o broju procesuiranih članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, rezultatima na polju borbe protiv ekonomskog i ekološkog kriminaliteta, razbijanja krijumčarskih mreža, kao i krivičnih djela iz oblasti korupcije – naveo je Bečić. Takođe je potcrtao da se priprema novi i daleko rigorozniji Zakona o oružju. On se zahvalio komesarki za proširenje „na optimističnim porukama i podršci na dosadašnjim postignućima i pla-

novima za dalje dinamiziranje evropskog puta i uspjehe na polju vladavine prava“. - Čestitam Crnoj Gori, napravili

ste velike korake na svom putu ka EU. Imate moju punu podršku za vašu težnju da zatvorite sva pregovaračka poglavlja

Novaković-Đurović: I Ura traži otvorene liste

GP Ura podržaće samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona, kazala je članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz te opozicione stranke Ana Novaković-Đurović

- Zato ću se zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije (DIK) i opštinskih izbornih komisija (OIK) – dodala je. Smatra i da će najbolja zakonska rješenja biti uzaludna, ako institucije

značajnom dijelu parlamentarne većine decenijama unazad. Imajući to na umu, ne mogu biti optimista. Ipak, imamo odgovornost prema građanima da isporučimo rezultate i pozivam sve političke aktere u parlamentu da pokažu potreban nivo ozbiljnosti. Ukoliko postavimo pitanje izborne reforme u vrh političke agende, nesumnjivo da se posao može realizovati u prihvatljivim rokovima - rekao je Rakočević. Prema njegovim riječima, time što su kao partija čiji je član, uveli otvorene liste za izbor rukovodstva stranke, pokazali su već na koji način vide dalji razvoj demokratije u Crnoj Gori. - Sigurni smo da bi otvorene liste obezbijedile kvalitetnije predstavljanje u parlamentu, a samim tim i bolje političko upravljanje u institucijama. Zbog toga se zalažemo za otvo-

ostanu politizovane. - U ovoj trci da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima, koje sada moramo da mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na što smo mi iz Ure upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila je Novaković-Đurović.

rene izborne liste, ali razgovor o ovom i drugim pitanjima očekuje Odbor i važno je postići puni konsenzus među svim političkim akterima - kazao je Rakočević. On je ponovio da Odbor čeka rješavanje puno važnih pitanja među kojima su održavanje lokalnih izbora u jednom danu i neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika prijestonice i glavnog grada. - Zalagaćemo se za ovakva rješenja u cilju dalje demokratizacije, ali i racionalizacije izbornog sistema. Spremni smo da saslušamo sve argumente i prijedloge međunarodnih institucija, nevladinog sektora i akademske zajednice i da, u konstruktivnoj saradnji, donesemo najbolja rješenja u interesu građana Crne Gore – zaključio je Rakočević. Irena MILOVIĆ

Mandić sa Rozenkrancom

Na marginama Evropske konferencije predsjednika parlamenata Savjeta Evrope koja se održava u Strazburu, šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić juče se susreo sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austrije Valterom Rozenkrancom

- Rad parlamenta je dokaz naše odlučnosti, odgovornosti i istrajnosti da građanima obezbijedimo bolje, pravednije i prosperitetnije društvo – kazao je Mandić te zahvalio kolegi iz Austrije na podršci te članice EU. Rozenkranc smatra ohrabrujućim planove Crne Gore kada je u pitanju njen evropski put.

- Vi ste Jugoistočna Evropa, dakle već ste dio Evrope, pa je potpuno logično da budete i član EU – rekao je on. Tema razgovora dvojice šefova parlamenata bili su i ekonomski odnosi, pa je Austrija ponudila svoje stručnjake koji bi crnogorskim kolegama pomogli u oblasti turizma.

do 2026. godine – rekla je Kos. Dalje je pohvalila borbu protiv kriminala i korupcije, te upravljanju granicama.

- Pred nama je još posla, na primjer, usklađivanje u viznoj politici - zaključila je komesarka. K.J.

Nikola Rakočević i Vasilije Čarapić

Bečić i Kos

Nakon mitropolita Joanikija, i barski paroh podržao studentske proteste u Srbiji, osudio ponašanje predsjednika Aleksandra Vučića i karakter njegove vladavine

PODGORICA – Nije osnovno pitanje ko stoji iza studentskih protesta u Srbiji, nego zbog čega je do njih došlo. Protesti su buknuli kada na ljudskom vidiku više nije bilo nade da u srpskom narodu ima potencijala za otpor Vođinom (Vučićevom) samovlašću. Oni su, kao što su bile i litije u Crnoj Gori – čudo Božije, s osnovnom razlikom što ne samo da ih ne predvodi Crkva, nego, naprotiv.

Ovo su neki od navoda iz video poruke koju je prije nekoliko dana objavio barski paroh otac Jovan Plamenac, jedan od rijetkih među javnim ličnostima koji kritikuje predstavnike vlasti u Beogradu, a naročito lik i djelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića U svom obraćanju javnosti, Plamenac, između ostalog, kritikuje i odnos najviših crkvenih velikodostojnika SPC prema pobunjenim studentima, što dodatno opravdava sumnje da postoje frakcije unutar ove vjerske organizacije koje ne podržavaju aktuelni režim u Srbiji.

- Studentski protesti u Srbiji su viši nivo igrice života na kojem mi matorci niti jesmo, niti smo bili, koji - zarobljeni u kavezu svog znanja i iskustva koje tako posesivno obogotvoravamo, sputani svojim sebičnjačkim interesima - ili ne razumijemo ili nećemo da razumijemo - navodi Plamenac, On je rekao da nije osnovno pitanje ko stoji iza studentskih protesta u Srbiji, nego zbog čega je do njih došlo.

- Naravno, pogibija petnaestoro ljudi kada se na njih srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu uzrok je ovim protestima taman onoliko koliko je atentat u Sarajevu na Vidovdan 1914. godine bio uzrok Velikom ratu. Po elementima protektorata i kolonijalnog funkcionisanja,

Plamenac: „Vođa“ je skupštinska većina, on je i Vlada, tužilaštvo, sudstvo, gradi puteve...

U svom obraćanju javnosti Plamenac kritikuje i odnos najviših crkvenih velikodostojnika SPC prema pobunjenim studentima što dodatno opravdava sumnje da postoje frakcije unutar ove vjerske organizacije koje ne podržavaju aktuelni režim u Srbiji

današnja Srbija ne razlikuje se značajno od većine zemalja u njenoj bližoj i daljoj okolini. Ono što je čini posebnom je harizma njenog Vođe koja je uspostavljena na sinergiji fiktivnog rodoljublja i realne korupcije - rekao je Plamenac između ostalog. Srbija danas je, kako navodi, formalno suverena, formalno ustavna i formalno demokratska neformalna autokratija. - „Vođa“ je skupštinska većina, on je Vlada, tužilaštvo, sudstvo... On dovodi investitore, gradi puteve, sportske stadione, organizuje Svjetsku izložbu (EXPO)... On spašava djecu iz sniježnih nameta, daje penzije, plate... On se ne skida sa medija, ne spava, ne odmara, brine i voli Srbiju. On upravlja Srbijom kao da mu je babo u koferu donio iz Ćipurića. Vođa je Srbiju usvojio. Srbija je –on – ističe Plamenac.

Kako dodaje, Srbija ima dva ustava: formalni, koji je izglasan u Skupštini, i neformalni koji je, u stvari, Vođina volja. Prvi je fikus i u Ustavnom sudu; drugi je životan. Vođa je – nastavlja Plamenac - poslastica za evroatlantske upravitelje državama u koje spada u Srbija. On im je – ljubi ga majka. Ako ne moraju, a gledaju da ne moraju, oni neće da se bakću glomaznim sistemima upravljanja državom, da bi u njoj sproveli svoje interese. Sprovode ih servilnošću Vođe. To im dođe kao laganica u mešetarenju. Vođa je Srbiju oštro podijelio: na svoje fanove, što voljne što nevoljne, i svoje protivnike, štoviše - neprijatelje. Ovi prvi kusaju sve što im Vođa poturi pod nos, s blanko povjerenjem u njegovo moralno i psihičko zdravlje, a ovi drugi su se razdijelili na one kojima je u aktu-

Rukovodstvo SNP-a sa predstavnicima Ambasade SAD Joković: Uz evropska pitanja, rješavati

elnom otporu Vođi najvažnije ko će umjesto njega i njegovih doći na vlast, i na one kojima je najvažnije ko će sa vlasti u Srbiji saći. U prvoj kategoriji svojih protivnika Vođa vidi priliku za produženje roka svog trajanja i pumpa ih strahom od „obojene revolucije“ koju, toliko puta već viđeno, organizuju zapadnjačke službe, upravo oni koji su Vođu doveli na vlast i sve vrijeme, pa i sada, na vlasti ga održavaju.

Drugu kategoriju protivnika

satire maljem svojih medija.

- Vođino vladanje Srbijom je svojevrsni igrokaz ilustrovan lakrdijama, kao što je ona nedavna u Skupštini koju je izvela opozicija uz sadejstvo režima, ili ona podrške (Albinu) Kurtiju u Banjskoj, ili ova u Pionirskom parku... Političkom scenom Srbije upravljaju „briselska vlast i briselska opozicija“, kako to reče mudri Hristov pastir Darko Đogo - tvrdi Plamenac.

- Studentski protesti su buknuli kada na ljudskom vidi-

ku više nije bilo nade da u srpskom narodu ima potencijala za otpor Vođinom samovlašću. Oni su, kao što su bile i litije u Crnoj Gori – čudo Božije. Čak i imaju elemente crnogorskih litija, s osnovnom razlikom što ne samo da ih ne predvodi Crkva nego naprotiv - tvrdi on i osvrnuo se na djelovanje SPC.

Ako hoće zemaljsku budućnost, Crkva mora za mladima, da im ponudi Gospoda, upravo onog koji je tri godine, hodeći zemljom u tijelu, propovijedao nama ljudima. Ne da im ga nameće, nego da im ga ponudi, naveo je Plamenac. - Možda studentski protesti u Srbiji i propadnu, kao Seljačka buna u istoriji. Ali je sasvim izvjesno da će izroditi novu političku snagu, koja će izroditi novu političku elitu. Obrisi te političke snage se naziru. Ona će suštastveno biti oprečna sadašnjoj koja je na vlasti – biće uspostavljena na zdravom biću srpskog naroda, za razliku od sadašnje koja je uspostavljena na njenom bolesnom tkivu - zaključio je Plamenac.

Podsjećamo, krajem prošlog mjeseca iz Mitropolije crnogorsko-primorske su saopštili da Srpska pravoslavna crkva ne misli da su „naši studenti srpske ustaše“ - kako ih je nazvao jedan od mitropolita SPC, a objavljeno je u tekstu na njihovom zvaničnom sajtu.

Pomenuto saopštenje potpisali su tada mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, njemački Grigorije, žički Justin i zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej. U njemu su, kako se navodi, „prenijeli svoj stav i poziv na poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe“.

I. MILOVIĆ

Kolacija „Za budućnost Zete“ odgovorila advokatu Kavariću Paušalne i netačne informacije,

PODGORICA - Identitetska pitanja treba rješavati paralelno s evropskim aktivnostima, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković. On se, uz potpredsjednicu stranke Slađanu Kaluđerović, susreo s predstavnicima Ambasade SAD u Crnoj Gori, šeficom političko-ekonomskog odjeljenja Šelbi Leg i političkim savjetnikom Zlatkom Ivanovićem U pomenutom kontekstu, posebno je istakao važnost državljanstva i zvaničnog statusa srpskog jezika, kao većinskog. Joković je podsjetio da je zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bio stav parlamentarne većine, koji je opozicija prihvatila potpisivanjem sporazuma sa premijerom Milojkom Spajićem . Takođe, istakao je da se SNP „ponosi kvalitetnim mladim kadrom i svijetlom budućnošću“. - Leg je izrazila interesovanje za aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, naglašavajući važnost tri pregovaračka poglavlja koja su u nadležnosti ovog ministarstva – naveli su iz ove vladajuće stranke. R. P.

ZETA - Vladajuća koalicija „Za budućnost Zete“ reagovala je na stavove Kavarića iznijete u razgovoru za Pobjedu. - Činjenica je da gospodin Kavarić odavno nije boravio u Zeti i da ono šta on iznosi jesu samo paušalne i netačne informacije, kojima se samo služi opozicija. Od nastanka Komunalnog preduzeća u Zeti do danas, situacija nikada bolja nije bila, a Zeta nikada čistija – navodi se u reagovanju ove političke grupacije. Kako su dodali, iako su od starta nailazili na opstrukcije, mogu se pohvaliti mnogo čime, posebno upravljanjem otpadom, ulaganjem dva miliona eura u lokalne puteve i asfaltiranjem 35 km samo u protekla tri mjeseca. Smatraju da je aktuelna vlast okončala pola vijeka neulaganja u ovu opštinu, da je njihov budžet razvojni, a da lokalna samouprava raste.

- Nećemo stati u toj namjeri sve dok našoj Zeti ne vratimo stari sjaj. Poručujemo gospodinu Kavariću da malo češće posjećuje rodni kraj i da ne iznosi netačne navode sa kojima se susrijećemo iz dana u dan, već da radimo svi za dobrobit naše Zete –dodaju iz vladajuće koalicije ove opštine. Podsjećamo, advokat Kavarić je za Pobjedu kazao kako Andrija Mandić i Milan Knežević „nijesu nikakvi nacionalni predstavnici Srba, nego najobičniji, prevaziđeni nacionalisti 90-tih godina, koji bi da nas opet uvedu u svađe, rasprave, bune i raskole sa sami-

ma sobom i sa drugim narodima sa kojima treba da živimo u miru i slozi“. Takođe je istakao da svako dobronamjeran može da potvrdi njegove riječi jer je „dovoljno otići do susjedne opštine Zeta ili neke druge opštine gdje su na čelu predstavnici Mandićeve i Kneževićeve stranke, i vidjeti u kakvom stanju se nalaze”.

- Ja sam samo pitao je li ono zbog čega je smijenjen DPS režim da bi došli drugi isti? To nije moj sistem vrijednosti, ni kao građanina ni kao Srbina i nemam problem to da kažem – precizirao je Kavarić. K.J.

Jovan Plamenac

Sa jučerašnjeg sastanka

Na samitu u Trebinju direktor RUP predstavio ,,Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju“

Laković: Na osnovu resursa Rudnika osnivamo 12 biznisa

PODGORICA - Rudnik

uglja Pljevlja (RUP) je, u skladu sa preporukama o pravednoj tranziciji, izradio „Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju“ koji predstavlja prvi konkretan plan u regionu, rekao je izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković na šestom Samitu energetike „SET Trebinje 2025“, koji se održava u Trebinju.

Laković je naveo da je Rudnik uglja pokretač ekonomskog, energetskog i privrednog razvoja Pljevalja i Crne Gore. - Samo u posljednjih pet godina, sistem Rudnik uglja i Termoelektrana (TE) „Pljevlja“ proizveo je oko 840 miliona eura električne energije po tržišnim vrijednostima, te je pitanje o gašenju tog sistema, koji proizvodi preko 40 odsto bazne električne energije u državi, sa oko 1.500 zaposlenih, vrlo osjetljivo - istakao je Laković.

detalji plana

RUP je, dodao je Laković, zato uradio konkretne poteze pa se Plan pravedne tranzicije osla-

nja na resurse unutar kompanije, na osnovu kojih se osniva 12 biznisa na osnovu ljudskih i kadrovskih kapaciteta kao i uslova na tržištu u Pljevljima. - Kroz ideju poslovne transformacije, u kompaniji se pokreću novi i unapređuju postojeći biznisi koji će biti konkurentni na tržištu kao što su građevinska služba, otvaranje asfaltne baze, te jedinice održavanja i odjeljenja za transport. Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, RUP je uradio dokumentaciju za izgradnju male hidroelektrane (MHE) „Durutovići“ i plan instaliranja solarne elektrane ukupne snage do 50 MW. U okviru geološke službe imamo obučene kadrove koji obavljaju poslove istražnog bušenja i miniranja – rekao je Laković. On je naveo da se stvaraju preduslovi za izradu ličnih zaštitnih sredstava za potrebe Rudnika uglja, EPCG grupe i šire na tržištu.

- Vidimo konkurentnost naše laboratorije na treća tržišta, a tu je i IT služba i projektovanje mrežnih sistema, naveo je Laković. Želim da naglasim da svi ovi projekti koje sam naveo

imaju biznis planove i studije opravdanosti spremnih i sa modelom finansiranja - kazao je izvršni direktor Rudnika. Problem koji je uočen, kazao je Laković, jeste da niko dosad ne nudi sredstva kojima se može finansirati pravedna tranzicija za zemlje koje nisu u EU. - Tako da naša borba u daljem spovođenju tranzicije mora biti usmjerena i na pristupne fondove iz kojih se pomenuti projekti mogu finansirati. RUP trenutno finansira projekte iz sopstvenih sredstava - zaključio je Laković. Ulaganja epcg

Izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović je na Samitu u Trebinju saopštio da ta kompanija ulaže značajne resurse u obnovljive izvore energije, nalazeći se u najvećem investicionom ciklusu od osnivanja, saopšteno je iz te kompanije.

On je najavio da će do kraja godine biti proizvedeni prvi megavat-sati u vjetroelektrani (VE) „Gvozd“ u vlasništvu EPCG, dok se u naredne tri godine planira priključenje oko 200 MW solarnih kapaciteta na prenosnu mrežu. Bulatović je ukazao i na značaj HE „Kruševo“, koja se razvija u saradnji s francuskim partnerima te podsjetio na ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, koja će omogućiti njen stabilan rad u narednim godinama. Komentarišući stanje prenosne mreže, Bulatović je r ekao da problem nedovoljne razvijenosti prenosa nije karakterističan samo za Crnu Goru, već za cijeli region i Evropu, budući da mreže nijesu bile prilagođene naglom razvoju obnovljivih izvora energije. On je podsjetio da investitori u Crnoj Gori imaju mogućnost da sami izgrade priključke, što je regulisano zakonskim okvirom. s p

Državna avio-kompanija unaprijedila distribuciju i prodaju letova

Od 30. marta Air Montenegro u globalnom sistemu Amadeus

PODGORICA - Air Montenegro znatno je unaprijedio distribuciju i prodaju letova, saopšteno je iz nacionalnog avio-prevoznika.

- Od 30. marta, prvog dana ljetnje IATA sezone, naši letovi će prvi put biti dostupni za kupovinu u Amadeusu, najrasprostranjenijem globalnom

distributivnom sistemu, pod našim vlastitim kodom 4O i nazivom Air Montenegro - navodi se u saopštenju. Crnogorska nacionalna avio-kompanija je, kako su objasnili, autorizovala sve putničke agencije u okviru tržišta na kojima je prisutna, a IATA će im odobriti pristup prodaji. - Sada, sa direktnom proda-

jom, naši putnici će moći da kupe karte širom svijeta u svojim putničkim agencijamadodaje se u saopštenju. Navodi se da je ova inicijativa dio šire strategije Air Montenegra da poboljša pristup uslugama i poveća efikasnost prodaje, omogućavajući tako putnicima bolju dostupnost na globalnom tržištu. r.e.

Grupa zaposlenih u Regionalnom vodovodu traži da

Nezakonito izabrani direktor Krsto zapošljava i dijeli anekse ugovora

PODGORICA – Grupa zaposlenih u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje (RVCP) uputila je pismo Vladi, vrhovnom državnom tužiocu, Ministarstvu rada i Državnoj revizorskoj instituciji tražeći njihovu hitnu reakciju kako bi se spriječile dalje nezakonitosti i šteta koju, kako tvrde, ova državna kompanija trpi.

Radnici ukazuju da predsjednik Odbora direktora RVCP Zoran Lakušić i dalje ne postupa po nalogu inspekcije rada da razriješi izvršnog direktora RVCP Krsta Radovića zbog nezakonitog imenovanja na tu funkciju.

Zapisnik inspekcije rada

Među dokumentacijom koju su dostavili i medijima jeste zapisnik inspekcije rada u kojoj se navodi da prigovori Lakušića o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava nijesu bili od uticaja za drugačiju odluku o sprovedenom nadzoru. Inspektorka rada je utvrdila da Radović ne zadovoljava uslove konkursa imajući u vidu da nema pet godina radnog iskustva u kvalifikaciji visokog obrazovanja na rukovodećim pozicijama. Navode da Radović prima platu od četiri hiljade eura, ukazujući da to znači da je nezakonito tokom četiri

Inspektorka rada je utvrdila da Radović ne zadovoljava uslove konkursa imajući u vidu da nema pet godina radnog iskustva u kvalifikaciji visokog obrazovanja na rukovodećim pozicijama. Navode da Radović prima platu od četiri hiljade eura, ukazujući da to znači da je nezakonito tokom četiri mjeseca primio bruto zaradu od 23.000 eura

mjeseca primio bruto zaradu od 23.000 eura. - Tražimo da se postupi po nalogu inspekcije rada i da se razriješi Radović sa mjesta izvršnog direktora i da vrati zarade u bruto iznosu. Tražimo da se razriješi i Odbor direktora na čelu sa Zoranom Lakušićem zbog očigledne zloupotrebe službenog položaja i postupi po zaključku komisije resornog ministarstva koje je to konstatovalo – navode radnici u pismu dodajući da traže i da se otklone sve nepravilnosti koje je Radović počinio tokom nezakonitog obavljanja funkcije te da se raskinu svi ugovori, sporazumi i ugovori o radu koje je zaključio. Osim toga, traže i da se Lakušić i Radović procesuiraju jer su u produženom trajanju zloupotrebljavali službeni položaj kako bi sebi i drugima pribavili protivpravnu imovinsku korist na štetu RVCP koji je u državnom vlasništvu.

Zaposlio dva voZača i tehničara Radović je, kako navode, u međuvremenu zaposlio dva vozača za njegove i potrebe Odbo-

ra direktora i tehničara, a šefa pravne službe je, kako tvrde, preuzeo na radno mjesto koje je nezakonito upražnjeno. - Planira i da zaposli još pet lica, iako formalno ne može biti direktor, pa su sva ova zaposlenja nezakonita i ista treba naložiti da se otklone kao nepravilna, tj. da se raskinu ugovori. Da stvar bude gora, Radović nezakonito raspoređuje zaposlene dijeljenjem nezakonitih aneksa ugovora o radu pa je tako rasporedio savjetnika za saradnju sa MFO na referenta za odnose sa javnošću, rukovodioca sektora za pravne i administrative poslove i Šefa službe za pravne i administrativne poslove na mjesto saradnika za pravne poslove koristeći isključivo svoju samovolju kako bi oslobodio radna mjesta za popunjavanje političkih podobnih kadrova, što je potvrđeno preuzimanjem Bojane Rajković na mjesto šefa službe za pravne poslove – navodi se u pismu. Dodaju da su svi ovi navodi potvrđeni rješenjima inspekcije rada sa čime je upoznat i glavni inspektor Srđan Simović. - Zoran Lakušić i Krsto Kiko

Krsto Radović

Zoran Lakušić

Nemanja Laković

da reaguju Vlada, VDT, DRI

izabrani

Radović dijeli ugovora o radu

Tražimo da se postupi po nalogu inspekcije rada, da se razriješi Radović sa mjesta izvršnog direktora i da vrati zarade u bruto iznosu. Tražimo da se razriješi i Odbor direktora na čelu sa Zoranom Lakušićem zbog očigledne zloupotrebe službenog položaja i postupi po zaključku komisije resornog ministarstva koje je to konstatovalo – navode radnici u pismu dodajući da traže i da se otklone sve nepravilnosti koje je Radović počinio tokom nezakonitog obavljanja funkcije te da se raskinu svi ugovori, sporazumi i ugovori o radu koje je zaključio

Radović ignorišu naloge nadležne inspekcije, a problemi i nezakonitosti se samo gomilaju i usložnjavaju – tvrde zaposleni RVCP.

I ovaj put bez odgovora pobjedI Pobjeda je i juče, kao i svaki put do sada, uputila pitanja RVCP, ali odgovore nijesmo dobili. Ni sam Krsto Radović nije odgovarao na poziv i poruku Pobjede. Nakon što je Pobjeda prije skoro dva mjeseca objavila da je iniciran inspekcijski nadzor zbog sumnje da je Radović nezakonito imenovan, iz Odbora direktora su se oglasili saopštenjem tvrdeći da Radović ispunjava sve uslove te da ima 12 godina uspješnog rukovodećeg iskustva. Naše i pisanje drugih medija u vezi sa imenovanjem Radovića te informacije da je nepun mjesec prije nego je imenovan za v.d. direktora RVCP nostrifikovao diplomu stečenu na Univerzitetu UnionNikola Tesla koji se pominje u aferi falsifikovanih diploma, iz Odbora direktora su vidjeli kao „tendencionalni pokušaj destabilizacije“. Tada su, između ostalih i Pobjedu optužili da plasiraju netačne informacije iz neprovjerenih i nepouzdanih izvora, ne demantujući u tom saopštenju

NAPREDAK: Premijer razgovarao sa predsjednikom opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom o tenderu Morskog dobra

PODGORICA - Šeik Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa odustaće od devet plaža na ulcinjskoj Velikoj plaži kako bi ih prepustio ljudima koji su iz Crne Gore, a koji su za njih konkurisali, rekao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže.

Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku se razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitora i tenderu za zakup plaža.

- Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić.

Šeik odustaje od plaža, ali najavljuje razvoj velikog turističkog projekta

Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi, saopštio je premijer Milojko Spajić

nijednu informaciju koja je do tada objavljena. Oglas za direktora RVCP objavljen je na internet stranici Zavoda za zapošljavanje u petak, 27. decembra prošle godine na kojoj se navodi da je bio otvoren do 6. januara. Tako su, imajući u vidu novogodišnje praznike, zainteresovani kandidati imali svega tri radna dana da prikupe dokumentaciju i prijave se na oglas. To su, i pored jasno navedenih informacija na sajtu Zavoda, iz RVCP negirali navodeći da je oglas bio otvoren do 9. januara, odnosno da su kandidati imali 14 dana, od čega šest radnih na raspolaganju za proceduru. - Osporavanje njegovog izbora je revanšistički čin neuspješnog bivšeg direktora i grupe zaposlenih koji već duže vrijeme organizovano podrivaju Društvo zarad ličnih interesa – ocijenili su tada iz Odbora direktora RVCP dodajući da očekuju da će inspekcija samo konstatovati zakonitost imenovanja Radovića. To se ipak nije desilo. U Odboru direktora su, osim Lakušića i mr primijenjenih studija menadžmenta Milena Živanović, mr fizičke kulture Dritan Rexha, diplomirani menadžer Miloš Stanković i inženjer mašinstva Zdravko Čurović. M. LeKovIĆ

On je objasnio da će Vlada, nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su prethodne vlade propustile da urade, obnoviti ovu vrstu saradnje, te da će taj dokument biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore. - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arapskih Emirata i investitora Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutost i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - rekao je Spajić. Kako se navodi u saopštenju, na inicijaticu Spajića, investitor je donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu, a koje su u prethodnom periodu bile pod zakupom lokalnih preduzetnika, ustupi njima

po cijeni koju su oni licitirali. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencijalni projekat veliko i važno pitanje za ovu opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer prenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenijama smo imali odre-

đeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Dodaje se da su predstavnici političkih partija u SO Ulcinj zahvalili Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice. - Imamo problema sa podizanjem cijena zakupa plaža i

ja sam gospodina Spajića pozvao. Ovo je veliko pitanje koje mi kao čelnici ovdje moramo sa ozbiljnošću razmatrati - naveo je Nimanbegu. Sastanku su prisustvovali i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. N. KovaČevIĆ

PODGORICA - Francuski investitori zainteresovani su za podsticanje inovacija, kao i da kroz sistem garancija pomažu razvoju preduzetništva i povezivanju sa francuskim ekonomskim ekosistemom, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Delegacija francuskih privrednika, na čelu sa izvršnim direktorom MEDEF International Filipom Gotjeom, posjetila je PKCG, sa čijim predstavnicima je razgovarala o

mogućnostima razvoja ekonomskih odnosa. - Veoma nam je stalo do efikasnosti i povjerenja, što smatramo ključnim za uspješnu saradnju. Drago nam je što u vašoj zemlji već postoje temelji za stabilnu poslovnu saradnju, i rado ćemo podržati vaše kompanije u daljem razvoju i finansiranju inovativnih projekata - kazali su oni.

Direktor Sektora za međunarodnu saradnju u PKCG Dušan Radonjić, rekao je da je prilika za razgovore o ekonomiji sa jednim od svjetskih li-

dera kao što je Francuska od velike vrijednosti, zahvalivši Francuskoj na podršci evropskom putu naše države.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, apostrofirao odličnu saradnju PKCG i francuske ambasade koja je rezultirala organizacijom brojnih poslovnih foruma i posjeta privrednih delegacija.

Direktor MEDEF International Filip Gotje je objasnio da je riječ o njihovoj prvoj poslovnoj misiji u Crnoj Gori, koja je okupila vrlo raznovrsne predstavnike privrede.

- Zainteresovani smo za sve prilike koje nudite za ulaganja. Tu su predstavnici naših građevinskih kompanija, zatim kompanija za upravljanje otpadom, vodama, finansijama i drugih koje žele da bolje razumiju vaš investicioni ambijent. Možemo da vam pomognemo u obezbjeđivanju finansija za crnogorsko-francuske projekte, posebno u oblasti poljoprivrede. Želimo da budemo zastupljeniji u crnogorskom turizmu kao i u drugim sektorima - rekao je Gotje. r. e.

Milojko Spajić i Genci Nimanbegu

Delegacija francuskih privrednika u Crnoj Gori

CGO poslao Etičkom odboru UCG još jednu pritužbu protiv docenta sa Filozofskog fakulteta, ovog puta traže da se utvrdi kršenje akademskog integriteta

SOCIJALNI PROGRAM ILI PROSLAVE: Gdje završavaju sredstva Sindikalne

Stotine hiljada eura sindikatu, sumnja se u pravednu

Iako iz Skupštine tvrde da su sva izdvajanja za sindikalnu organizaciju u skladu s kolektivnim ugovorom, činjenica je da su izdvajanja za njihovu sindikalnu organizaciju višestruko veća od onih koje sindikatima obezbjeđuju poslodavci u drugim institucijama. To otvara pitanje privilegovanog finansiranja i transparentnosti trošenja javnih sredstava

Još jedna prijava protiv Stamatovića

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje saopštio je juče da su podnijeli prijedlog Etičkom odboru Univerziteta Crne Gore da utvrdi je li docent dr Aleksandar Stamatović, sa Filozofskog fakulteta, prekršio akademski integritet kada je objavio identičan naučni članak u dva različita časopisa indeksirana u naučnoj bazi Web of Science.

Iz ove nevladine organizacije su saopštili da je Stamatović prekršio jasna pravila akademske zajednice i međunarodne naučne etike, ali i Etičkog kodeksa UCG. - Web of Science eksplicitno zabranjuje dupliranje naučnih radova, što znači da ovim postupkom nije samo prekršen Etički kodeks UCG, već je narušen ugled UCG i nanijeta šteta naučnoj zajednici koja će biti pod posebnom pažnjom referentnih naučnih baza, poput Web of Science, koja je ključni kriterijum za napredak istraživača sa UCG – naveli su oni.

Duplo objavljen naučni rad Stamatovića, kako su istakli, novi je test za Etički odbor UCG.

Ova nevladina organizacija ranije je Etičkom odboru prijavila Stamatovića zbog izjave na kraju emisije „Neki to vole vruće“, koja je emitovana 16. maja prošle godine, kada je voditeljki Ireni Ivanović-Tatar na Televiziji Adria, kazao da mu se veoma sviđa ono što je ispod i iznad majice koju je nosila. Etički odbor se u ovom predmetu izjasnio da je profesor ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“, te ga nije ,,kaznio“.

Novinar Brano Mandić je nedavno u kolumni kritikovao sporni istup profesora istorije, dugogodišnjeg nastavnika i pedagoga zbog čega je Uprava policije bila pokrenula zahtjev za pokretanje prekršajnoj postupka protiv Mandića. Policija je, ipak, odustala od tog zahtjeva pošto je uslijedila oštra reakcija javnosti, te se oglasio i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović koji je najavio da će se preis-

pitati osnovanost podnošenja zahtjeva za prekršajnu prijavu protiv novinara i kolumniste Mandića.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica odustali su od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv novinara po prijavi Advokatske kancelarije Šušić, te je advokat Mitar Šušić reagovao na odluku policije, navodeći da je time pokazala da su ,,državni organi nemoćni u sprovođenju zakona“. Kazao je, pored ostalog, i da je ,,nemjerljiva šteta koja se ovakvim postupanjem pravi pravnoj sigurnosti i integritetu državnih organa“. Iz policije su saopštili da se analiza postupanja u konkretnom slučaju zasnivala na dodatnoj ocjeni osjetljivog specifičnog događaja koji je predstavljao kritiku javnog nastupa usmjerenog na zaštitu dostojanstva žene, a sagledavajući i međunarodne konvencije i standarde u slobodi izražavanja, te imajući u vidu da su javne ličnosti dužne da istrpe pojačanu kritiku na radu i u vezi sa radom i da svojim primjerom preuzmu odgovornost u skladu sa poslovima koje obavljaju.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su pisanim putem upoznali i obavijestili Sud za prekršaje o povlačenju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, dok će punomoćnika podnosioca prijave, Advokatsku kancelariju Šušić, blagovremeno pisanim putem obavijestiti o ovom ishodu, sa pravnom poukom da zaštitu prava svog klijenta mogu ostvariti putem privatne tužbe u građanskoj parnici ili eventualno u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima ukoliko zahtjev podnosioca bude dozvoljen od strane Suda za prekršaje u Podgorici - saopšteno je iz policije.

Novinar Mandić je kazao Pobjedi da je dobro što je policija uvidjela grešku, da je zadovoljan, ali da je ovaj slučaj pokazao da nam treba još dosta edukacije i slobode u praksi, kako bismo shvatili što je polemika, kritika, javna riječ... N. ĐURĐeVaC d.

PODGORICA - Dodjela značajnih finansijskih sredstava Skupštine Crne Gore njihovoj sindikalnoj organizaciji otvara pitanja o transparentnosti i opravdanosti trošenja javnog novca, tvrde izvori bliski Pobjedi. Iako iz parlamenta tvrde da se pridržavaju internih pravilnika i kolektivnih ugovora, činjenica da se Sindikatu Skupštine godišnje prebacuju iznosi višestruko veći u odnosu na druge institucije – čak i pet puta – ukazuje na potencijalno privilegovanje određene grupe zaposlenih. Iznosi od 80.000 eura za prethodnu, te 100.000 eura za tekuću godinu, pokreću opravdano pitanje odgovornosti u upravljanju budžetskim sredstvima. Dodatno, Sindikat Skupštine ostvaruje prihode i od članarina svojih 167 članova, koje dostižu vrijednost i 1.500 eura mjesečno.

Raspodjela?

Način raspodjele sredstava koje Skupština dodjeljuje sindikalnoj organizaciji nije dovoljno transparentan, što, prema saznanjima Pobjede, izaziva nezadovoljstvo unutar same institucije. Postavlja se pitanje zašto se tim sredstvima ne upravlja u skladu s principima proporcionalnosti i dobrih namjera (bona fides). Dodatno, iz Sindikalne organizacije Skupštine saopštili su Pobjedi da su se u posljednje vrijeme angažovali i u ekološkim i humanitarnim aktivnostima. Međutim, otvara se dilema da li takvo djelovanje prevazilazi njihove osnovne nadležnosti, što bi odstupalo od primarne uloge sindikata, usmjerene na socijalnu pomoć i zaštitu radnih prava.

Na sajtu Sindikalne organizacije Skupštine ne postoji uvid u ključna zakonska i finansijska dokumenta koja bi trebalo da budu javno dostupna, uključujući Kolektivni ugovor i odluke Izvršnog odbora koje bi opravdale utrošena sredstva.

Posljednja objavljena aktivnost ove organizacije je uručenje donacija i organizovanje prednovogodišnje proslave u decembru prošle godine, što ukazuje na nedovoljnu transparentnost i odgovornost u radu sindikata. Ovakva praksa otvara pitanja o načinu tro-

šenja značajnih sredstava koja sindikat dobija iz budžeta Skupštine, kao i o mogućem kršenju obaveza koje proizilaze iz principa transparentnosti rada sindikalnih organizacija.

Takođe, sama činjenica da se sindikalnim liderima dodatno isplaćuju mjesečne naknade dodatno pojačava dileme o etičnosti i racionalnosti upravljanja budžetskim sredstvima, što potražuje dodatno obrazloženje od odgovornih institucija za ovakve odluke.

Da je Skupština prošle godine Sindikalnoj organizaciji prenijela sredstva u iznosu od 80.000 eura, i za ovu 2025. godinu 100.000 eura, potvrđeno je Pobjedi iz parlamenta.

Ova sredstva, kako su istakli, dodijeljena su na zahtjev Sindikalne organizacije, u skladu sa Kolektivnim ugovorom za Službu Skupštine i Pravilnikom o načinu i uslovima finansiranja Sindikalne organizacije.

Iz Sindikalne organizacije Skupštine saopštili su Pobjedi da njihov kolektivni ugovor predviđa da izdvajanja za sindikat ne smiju prelaziti 2,5 odsto ukupnog godišnjeg budžeta. Međutim, nadležni organi zaduženi za nadzor sindikalnih organizacija objasnili su za Pobjedu da ovakva praksa nije uobičajena kod drugih poslodavaca, gdje ta izdvajanja uglavnom ne prelaze 0,5 odsto ukupnog godišnjeg budžeta.

- Prenos sredstava, shodno navedenim propisima, odobren je za socijalni program za zaposlene, zdravstvenu zaštitu i druge sindikalne aktivnosti. Napominjemo da shodno Zakonu o radu, poslodavac sindikatu, pored ostalog, obezbjeđuje druga sredstva i uslove za rad sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom. Shodno tome, član 26 Kolektivnog ugovora za Službu Skupštine propisuje da poslodavac može obezbijediti materijalnu pomoć Sindikalnoj organizaciji Skupštine, u skladu sa raspoloživim sredstvima, dok je članom 4 Pravilnika o načinu i uslovima finansiranja Sindikalne organizacije Skupštine propisano da generalni sekretar može tokom jedne finansijske godine, na podnešeni zahtjev Sindikata, u svrhu obezbjeđivanja socijalnog programa, zdravstvene zaštite i drugih sindikalnih aktivnosti, odobriti prenos sredstava Sindikatu iz sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za Skupštinu - kazali su iz ove institucije. Iz Sindikalne organizacije Skupštine izdvojena sredstva pravdaju članovima Zakona o radu kojim je propisano da poslodavac sindikatu obezbjeđuje uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti, i to: prostor za rad i održavanje sastanaka u okviru poslovnog prostora kod poslodavca; tehničku i administrativnu pomoć za rad sindikata u mjeri neophodnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti (korišćenje telefona, faksa, interneta, oglasne table, računara, fotokopira), ukoliko poslodavac raspolaže tim sredstvima i druga sredstva i uslove za rad sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom. Tekođe navode da se ostvarivanje prava bliže uređuje kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

Sindikat Skupštine pod lupom zbog dostavljanja ličnih podataka

Na pitanje o mogućoj zloupotrebi dostavljanja matičnih brojeva zaposlenih osiguravajućoj kući Uniqa, iz Sindikalne organizacije Skupštine za Pobjedu su odgovorili da upravljaju širokim spektrom aktivnosti, uključujući humanitarne i ekološke akcije, kao i zaštitu zdravlja zaposlenih. – Pitanje zdravstvene zaštite zaposlenih jedna je od naših aktivnosti s ciljem njenog unapređenja. Uslove za ugovor o dopunskom osiguranju određuje Uniqa osiguranje AD, a mi smo postupili u skladu s tim – saopštili su iz Sindikata, dodajući da je po zahtjevu jednog zaposlenog pokrenut postupak pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka.

Sajt Sindikalne organizacije Skupštine Crne Gore

Sindikalne organizacije Skupštine?

sindikatu,

raspodjelu

Funkcije u konfliktu:

Predsjednik Sindikata Skupštine istovremeno na čelu Upravnog odbora Nacionalnih parkova

Prema informacijama dobijenim od nadležnih organa, predsjednik Sindikata Skupštine Slaven Jovanović ne može istovremeno obavljati i funkciju predsjednika Odbora direktora Nacionalnih parkova, s obzirom na to da se radi o rukovodećoj poziciji. Zbog toga je, prema istim izvorima, morao da se odrekne jedne od tih funkcija.

Međutim, iz Sindikalne organizacije Skupštine za Pobjedu su odgovorili da njihov Statut ne sadrži ograničenja koja bi sprečavala jedno lice da istovremeno bude predsjednik Sindikata Skupštine Crne Gore i, na primjer, predsjednik Upravnog odbora Nacionalnih parkova.

- U organima Sindikata radi veći broj ljudi tako da članstvo Sindikata u svakom momentu može na Skupštini Sindikata razriješiti predsjednika Sindikata ili drugog člana organa, ukoliko blagovremeno ne izvršavaju svoje sindikalne obaveze. Zakon o reprezentativnosti sindikata takođe ne sprečava uporedo obavljanje navedene dvije funkcije - ogovorili su oni.

Ipak, ostaje sporno pitanje potencijalnog sukoba interesa, budući da je Jovanović, osim što nije profesionalno angažovan na funkciji predsjednika Sindikata, zvanično raspoređen na mjesto samostalnog savjetnika II – saradnika u Sekretarijatu Odbora za antikorupciju, što se proaktivno objavljuje na sajtu Skupštine. Sve ovo dodatno ukazuje na potrebu jasnijeg definisanja granica u obavljanju višestrukih funkcija, posebno kada je riječ o pozicijama koje podrazumijevaju odlučivanje o značajnim javnim resursima.

Preusmjeravanje sredstava

Takođe, potvrđuju odgovore iz Skupštine da je sve utvrđeno Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o načinu i uslovima finansiranja Sindikalne organizacije Skupštine. - U zavisnosti od raspoloživih sredstava u budžetu Skupštine Crne Gore, tokom godine se mogu vršiti preusmjeravanja sredstava na ekonomskoj klasifikaciji 4319 – transfer institucijama, čime bi se stvorio preduslov za prenos dodatnih sredstava Sindikatu, ako se za to ukaže potreba. Ukupan iznos sredstava koji se tokom jedne finansijske godine može prenijeti Sindikatu ne može biti veći od 2,5 odsto ukupnih sredstava opredijeljenih Skupštini Zakonom o budžetu za tekuću godinu - kazali su iz Sindikata Skupštine objašnjavajući da je na taj način za ovu godinu uplaćeno 100.000 eura od strane potrošačke jedinice Skupština, a u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore, sa namjenom realizacije sindikalnih aktivnosti (socijalnog programa za zaposlene, zdravstvene zaštite i druge sindikalne aktivnosti).

- Takođe, tokom 2024. godine uplaćen je iznos od 80.000 eura, za realizaciju sindikalnih

PODGORICA - Upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori i dalje ostaje veliki problem i nije dovoljno uspješno, a izazovi opstaju jer nema strateških dokumenata, niti nadzora i evidencije.

Vlada Crne Gore i nadležno ministarstvo nijesu donosili novi državni plan upravljanja otpadom poslije 2020. godine. Ministarstvo zdravlja nije donosilo nacionalnu strategiju upravljanja medicinskim otpadom poslije 2012. godine, kao ni plan upravljanja medicinskim otpadom poslije 2020.

DRI ustanovila da je odlaganje medicinskog otpada u Crnoj Gori problem koji opstaje godinama

Država nema evidenciju niti strategiju

aktivnosti - ističu iz Sindikata. - Kolektivnim ugovorom za Službu Skupštine je propisano u članu 25 da Poslodavac, obezbjeđuje Sindikatu mjesečnu neto naknadu u iznosu od 1,20 odsto bruto obračunske vrijednosti koeficijenta za predsjednika reprezentativne sindikalne organizacije koji je u mandatu. Takođe, odlukom Sindikalne organizacije Skupštine Crne Gore utvrđena je naknada za rad u organima Sindikata (za članove Izvršnog i Nadzornog odbora i Statutarne komisije); Izvršni odbor Sindikata Skupštine, shodno Statutu je jedan od organa, kojim predsjedava predsjednik Sindikata, dakle radi se o jednom kolektivnom organu koji radi svakodnevno na realizaciji sindikalnih aktivnosti, gdje je predsjednik Sindikata jedan od sedam članova Izvršnog odbora - tvrde iz ove sindikalne organizacije. Dodaju da je Sindikalna organizacija Skupštine osnovana 1992. godine i od prvog do današnjeg dana bavi se pitanjima zaštite prava zaposlenih u Skupštini, podizanjem nivoa zdravstvene zaštite, a u posljednje vrijeme i humanitarnim i ekološkim akcijama. n. KOvaČevIĆ

Opšti zaključak revizora je da upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori zahtijeva hitna sistemska rješenja, jačanje kontrole i poboljšanje evidencije kako bi se smanjili ekološki i zdravstveni rizici. Ministarstvo zdravlja nije uspostavilo odgovarajući sistem praćenja realizacije plana upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori za period 2016-2020, što je za posljedicu imalo slabu realizaciju planiranih aktivnosti, a većina aktivnosti iz godine u godinu su se ponavljale. Prema informacijama Ministarstva zdravlja 52 odsto aktivnosti nije realizovano, dok za njih 28 odsto nije poznat stepen realizacije. Dodatno, 14 odsto aktivnosti je djelimično realizovano, a samo šest odsto u potpunosti. Međutim, Ministarstvo zdravlja ne raspolaže podacima na osnovu kojih se može potvrditi stepen realizacije aktivnosti, što ukazuje na ozbiljne probleme u praćenju sprovođenja plana. DRI je zaključila da Ministarstvo zdravlja i nadležne institucije nijesu uspostavili efikasan sistem nadzora, što dovodi do slabe realizacije planiranih aktivnosti i problema u evidenciji otpada, piše revizorski kolegijum koji su činili dr Branislav Radulović i Nikola N. Kovačević. Reviziju su uradili državni revizori Blažo Savković i Radenko Davidović Revizijom su obuhvaćeni Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore, Kliničko bolnički centar Berane, opšte bolnice Nikšić i Bar, Dom zdravlja Glavnog grada, Montefarm, Institut za javno zdravlje i Uprava za inspekcijske poslove. DRI ističe da je Ministarstvo zdravlja uspostavilo dobar sistem evidencije za medicinski otpad, koji preuzima koncesionar, međutim revizijom je utvrđeno da ova evidencija ne pruža informaci-

Veliki problem u narednom periodu može predstavljati upravljanje patoanatomskim otpadom. Upitni su kapaciteti preduzeća pogrebnih usluga koje su dosad na bezbjedan i ekološki prihvatljiv način preuzimale patoanatomski otpad, jer su kapaciteti grobnica koje su za to služile popunjeni, a teško je obezbijediti novi prostor

je o medicinskom otpadu po vrstama.

Veliki problem u narednom periodu može predstavljati upravljanje patoanatomskim otpadom. Upitni su k apaciteti preduzeća pogrebnih usluga koje su dosad na bezbjedan i ekološki prihvatljiv način preuzimale patoanatomski otpad, jer su kapaciteti grobnica koje su za to služile popunjeni, a teško je obezbijediti novi prostor. DRI ističe da je zabrinjavajuća činjenica da nadležni organi ne raspolažu informacijama koje zdravstvene ustanove (osim javnih) u Crnoj Gori stvaraju patoanatomski otpad i na koji način istim upravljaju. Poseban problem, prema ovom izvještaju, predstavlja nedostatak informacija o medicinskom otpadu nastalom u zdravstvenim ustanovama, koje su izvan javnog zdravstvenog sektora, kao i neslaganje podataka o količini proizvedenog otpada.

DRI je zaključila da Ministarstvo zdravlja i nadležne institucije nijesu uspostavili efikasan sistem nadzora, što dovodi do slabe realizacije planiranih aktivnosti i problema u evidenciji otpada, piše revizorski kolegijum koji su činili dr Branislav Radulović i Nikola N. Kovačević

Izvješ taji o sprovođenju plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine sadrže ograničene podatke o medicinskom otpadu i ne prepoznaju osnovne probleme vezano za ovu vrstu otpada. Takođe, u izvještajima nema informacija o načinu upravljanja vrstama medicinskog otpada koje ne preuzima koncesionar, kao ni informacije o problemu sa patoanatomskim otpadom koji u narednom periodu može eskalirati.

Kada je riječ o upravljanju medicinskim otpadom, revizori su istakli da da se uglavnom radi na odgovarajući način. Kao primjeri dobre prakse koju treba primijeniti ističu se Dom zdravlja Glavnog grada i Institut za javno zdravlje Crne Gore. Revizijom je utvrđeno da u Kliničkom centru Crne Gore, Kliničko bolničkom centru Berane i Opštoj bolnici Nikšić kante u kojima se klasifikuje infektivni i potencijalno infektivni otpad nemaju poklopce i iste samim tim nijesu zatvorene.

Opšta bolnica Nikšić u privremenom skladištu ne raspolaže adekvatnim kontejnerima, već se kese sa infektivnim otpadom odlažu u

kante koje su otvorene i to je vjerovatno razlog zbog koga se na podu ovog privremenog skladišta našao prosuti materijal.

DRI je takođe skrenula pažnju na nejasnoće koncesionog ugovora za zbrinjavanje medicinskog otpada kao što su oštri predmeti, infektivni i potencijalno infektivni otpad. Ministarstvo zdravlja i Ekomedika, koja je preuzela obavezu za zbrinjavanje otpada, različito tumače početak i kraj ugovora. Ministarstvo smatra da rok važenja ugovora o koncesiji počinje 12. marta 2013, a Ekomedika kao datum navodi 27. januar 2014. Ovaj ugovor je zaključen na 15 godina. Takođe, DRI je ustanovila da Ministarstvo zdravlja nije ministarstvu nadležnom za oblast ekologije i održivog razvoja dostavljalo bilo koju vrstu izvještaja o stanju upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori za 2021, 2022. i 2023. godinu. DRI je preporučila Ministarstvu zdravlja da uvede informacioni sistem za upravljanje medicinskim otpadom kako bi se softverski povezale sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori (javne i privatne).

j. mart I n Ov IĆ

Medicinski otpad

Po zaraznim bolestima smo

kao neka zemlja Afrike

PODGORICA – Struka je istjerana iz važnih segmenata države, a ušla je politika i ona je razorila. Bilježi se odlazak kvaliteta i nema dobrih ekonomskih, obrazovnih i zdravstvenih uslova za život, ocijenjeno je na panel konferenciji Centra za demokratsku tranziciju - „Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?“.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović kazao je da zdravstvena slika Crne Gore odgovara srednje razvijenim zemljama, ali samo po oboljenjima, jer se najviše umire od bolesti krvotoka i malignih oboljenja, a da smo po zaraznim bolestima kao neka zemlja Afrike. Joksimović je naveo da najveći teret u prevenciji bolesti nosi primarni nivo zaštite, te da ih javnost često doživljava kao administratore.

O demografskoj slici, kako je rekao, govore i podaci o vakcinaciji.

-Za HPV vakcinaciju ciljna grupa bila 8.000 djece a sad 7.000. Apsolutni broj vakcinisanih sve je manji - rekao je on.

Opterećenje sistema

Starije stanovništvo u državi, prema njegovim riječima, znači veće opterećenje sistema.

-Srijećemo i mlade koji obolijevaju od malignih bolesti koje su bolest starih. Ljudi moraju iz Pljevalja da dolaze na onkologiju, puno je opterećenja na svim stranama sistema. Realni

PODGORICA – Troje

kandidata za sudije Ustavnog suda Sanja Maslenjak, Jovan Kojičić i Edina Mušović saslušani su juče na sjednici Ustavnog odbora Skupštine.

Kandidatkinja Sanja Maslenjak, odgovarajući na pitanje poslanika Darka Dragovića (PES) kako zamišlja reformu Ustavnog suda i pravosuđa, odgovorila je da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju neophodna potpora pravosudnom sistemu.

sam pesimista što građani dobijaju od zdravstvenog sistema i kuda to ide – rekao je on. Profesorica Biljana Maslovar ukazala je da više nemamo unapređenje rada društva već da partije donose odluke koje njima odgovaraju.

-Struka je istjerana iz važnih segmenata države, a ušla je politika i ona je razorila. Ne politika u smislu razvijanja koncepata, unapređenja rada društva, vizije, nego političke partije

koje su donosile odluke samo zbog sebe. A upotrebljavali su riječi - građani, prava, mladi, djeca, jednakost, demokratija... Gdje su ti pojmovi postali jedna prazna vrijednost - rekla je ona.

Ocijenila je da je sistem obrazovanja u Crnoj Gori mrtav, a treba da radi sa djecom - najvrednijim što imamo.

-Prvi infarkt je bio 2016. Donosile su se odluke i sprovodile procedure kako da se ,,iscije-

pa obrazovni sistem i tada smo imali ključni događaj, a to je izbacivanje dva predmeta, građansko vaspitanje i građansko obrazovanje. Na samom smo kolapsu obrazovanja. Imamo zakone, ali zakone ne primjenjujemo. Lični interes nam je primarni, a ne opšti. A obrazovanje je par ekselans mjesto gdje se gradi, ne identitet, već osjećaj za pripadanje, za opšte dobro i jednakost u društvurekla je Maslovarić.

Neuspjeh turističke sezone

Izvršni direktor konsultantske kompanije „Fidelity Consulting“ Miloš Vuković je, govoreći o javnim finansijama, kazao da one nijesu održive.

- Zato što ekonomija počiva

na uvozu svega i svačega, čak i onoga što možemo da proizvedemo. Neuspjeh turističke sezone, koja umjesto da traje 12 mjeseci, ona se smanjuje. Vlada je dala odgovor tako što je

povećala PDV na smještaj u turističkoj privredi. Biće nas manje, pa ćemo biti kvalitativno lošiji, država starih ljudi i živjećemo u nekoj verziji ,,ćaćilenda“ - rekao je Vuković.

Izvršni direktor konsultantske kompanije „Fidelity Consulting“ Miloš Vuković smatra da Crna Gora ima problem sa starenjem i popis je to pokazao, a to u konačnom pravi pritisak na penzioni i sve ostale sisteme.

- Produktivnost u privrednom sistemu to ne prati i dugoročno će biti problem, imamo problem sa mortalitetom, zdravstveni sistem koji je slab ne prati razvoj demografskih trendova, a mjere prevencije ne daju rezultate. Sve to govori da demografska strategija mora da bude u centru svega – rekao je Vuković.

Kvalitet Odlazi

Kazao je da imamo odlazak kvaliteta, a dolazi nam kvantitet, popunjavate radna mjesta i stvarate pritisak na 600.000 ljudi.

-Najbolji dio društva odlazi, imamo problem radne snage, sve je teže naći obrazovane ljude. Doznake dijaspore iznose 700-800 miliona eura godišnje, odnosno 10 odsto BDP-a, što govori da našu ekonomiju drži dijaspora i to ona dijaspora koja se iseljava, mladi i obra-

On je dodao i da treba promijeniti funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje.

-Izdvaja se 25 miliona za nezaposlene, a za aktivno zapošljavanje tri miliona. To treba promijeniti - rekao je Vuković.

Ustavni odbor juče saslušao još tri kandidata za sudiju Ustavnog suda

- Ključ je da se sa međunarodnim partnerima uspostavi saradnja, a dugogodišnji hendikep je da nemamo uslovne, kapacitete za pravosuđe, tužilačku organizaciju i tu treba tražiti pomoć i, između ostalog, graditi palatu pravde. Treba voditi računa o kadru, jer stručnim mladim ljudima ovaj poziv nije atraktivan, a možda je to i posljedica pritiska koji sudije osjećaju – kazala je Maslenjak. Komentarišući sudove, kandidatkinja je rekla da treba riješiti dilemu koji je sud najbit-

niji – Vrhovni ili Ustavni, i da to mora biti jasno. - Imali smo netransparentan rad Ustavnog suda, to se mora mijenjati, da bude otvoren i za odluke Evropskog suda za ljudska prava i za medije –istakla je Maslenjak. Drugi kandidat Jovan Kojičić, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Nikole Rovčanina, da prokomentariše slučaj tužbe protiv države zbog zagađenja u Pljevljima, kazao je da je u regionu praksa da se isplati odšteta, pa nastavi sa zagađenjem. Kojičić je, komentarišući odluku Odbora da Dragani Đuranović prestaje mandat jer je stekla uslov za penziju, kao i krizu koja je nastala zbog toga, rekao da ne zna šta su različita tumačenja pravda, te da

je Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) jasan. - Definicija ustavnog puča ne postoji. Nešto drugo je pozadina... Ono što je rečeno je da neće da sarađuju sa onima ko-

ji krše Ustav. To je loše – rekao je on. Poslanik Vladimir Bakrač (PES) pitao je Kojičića da li je postupak opozicije da bojkotuje bio ishitren, na šta je

zovani ljudi. Imamo migracije iz ruralnih u urbane sredine i sve se radi ad hoc - rekao je on. Demografkinja Mileva Brajušković-Popović ocijenila je da Crna Gora nema populacionu politiku.

- S obzirom na negativne demografske trendove krajnje je neozbiljno da nemamo adekvatnu strategiju kojom ovu oblast tretiramo. To bi trebala da bude okosnica svega drugog što se dešava u društvurekla je ona. Prošle godine, kako je dodala, zabilježen je najniži broj rođene djece od kada obavljaju mjerenja i, kako kaže, nema razloga za optimizam. -Nemojmo da čekamo da ukupne stope rađanja padnu još niže pa da onda pričamo o ovom problemu. Vrijednosti prirodnog priraštaja će dalje da padaju, a dalje sa tim imamo probleme koji se tiču ekonomske budućnosti naše države. Sve ovo o čemu mi pričamo danas, dok se ne promijene neke stvari, ni jedna demografska politika ne može da riješi - kazala je Brajušković-Popović. Kao primjer zloupotrebe od strane političara navela je popis.

-Svi oni su bili zadovoljni rezultatima popisa, koliko je porasla koja nacija, koliko jezik... To su jedini podaci koji su mene najmanje interesovali. Populaciona politika nije samo politika rađanja, već stvaranje uslova da ljudi ostanu ovdje. Jesu važni ekonomski razlozi, ali jesu i nepovjerenje u institucije, korupcija, stvaranje vjerskih nacionalnih tenzija, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih i mladi to vide, treba da poručimo vlastima da nećemo više da slušamo bajke. Mi hoćemo institucije koje rade svoj posao, a ne jake osobe na čelu tih institucija – rekla je ona. i milOvić

Na prošloj sjednici je sa Ustavnog odbora poručeno da mogu da uđu u proceduru izbora jednog sudije, iako je traženo mišljenje od Venecijanske komisije povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović, jer je jedno mjesto za sudiju bilo upražnjeno. Obrazloženo je da će nakon što dobiju mišljenje Venecijanske komisije izabrati i drugog sudiju. Sudijama Ustavnog suda, kojih treba da ima sedam, mandat traje 12 godina. Njih bira parlament – pet na prijedlog Ustavnog odbora, a dva na prijedlog predsjednika. Ustavni sud trenutno ima pet od sedam sudija. Skupština je raspisala oglas za izbor dvoje sudija umjesto Milorada Gogića i Dragane Đuranović. Osim Ustavnog odbora, kandidate za sudije Ustavnog suda predlaže i predsjednik, a komisija koju je formirao Jakov Milatović je utvrdila listu od šest kandidata. H. janKOvić Na panel konferenciji ,,Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?“ ukazano na probleme u

on odgovorio da je bio destruktivan. Treći kandidat Medina Mušović je, odgovarajući na pitanje predsjednice Odbora Jelene Božović (NSD) da se izjasni o konstatovanju prestanka mandata Đuranović i krizi koja je proizašla iz toga, kazala da nije došlo do povrede zakona od strane Ustavnog odbora ili Skupštine. - Skupština je samo jednim aktom konstatovala prestanak sudijske funkcije na osnovu zakona, a to je Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) koji se, u odnosu na sudije, mora primijeniti. Nikako, ni u kom slučaju, Zakon o radu ili Zakon o državnim službenicima i namještenicima jer sudije nisu u radnom odnosu – pojasnila je Mušović.

Panel diskusija

Sa sjednice Ustavnog odbora

Izvjestioci PS Savjeta Evrope povodom porasta tenzija u Srbiji

zbog navoda o korišćenju zvučnog topa

STRAZBUR - Izvjestioci

Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE) za Srbiju Aksel Šafer i Viktorija Tiblom saopštili su da su zabrinuti zbog porasta tenzija u Srbiji i navoda o korišćenju zvučnog oružja na mirnim demonstracijama 15. marta u Beogradu. Izvjestioci prenose da je protest bio uglavnom miran, ali da se za vrijeme održavanja petnaestominutne komemorativne tišine začuo ,,uznemirujući zvuk“ koji je uzrokovao ,,manji stampedo“. Dodaju da postoje izvještaji o ljudima kojima je ukazivana medicinska pomoć zbog povreda nanijetih ,,zvučnim topom koji je možda korišćen kako bi se skup razbio“.

-Duboko smo zabrinuti zbog ovih navoda i pozivamo vlasti da ih rasvijetle i da pruže hitnu medicinsku i psihološku pomoć svim žrtvama - ukazuje se u saopštenju. Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest insistirajući na utvrđivanju odgovornosti za pad betonske nadstrešnice u Novom Sadu, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-minutne tišine zbog 15 poginulih.

Optužbama se pridružio dio opozicionih stranaka i nevladinih organizacija. Vlasti u Srbiji negiraju optužbe.

Izvjestioci SE su pozvali vlast u Srbiji i da ,,izbjegne upotrebu nasilja“ i odgovori na zahtjeve demonstranata. -Veoma smo zabrinuti zbog eskalacije tenzija u zemlji koje su dovele do demonstraci-

ja u Beogradu na kojima je bilo najmanje 100.000 ljudi. Ovo je bio jedan od najvećih skupova u istoriji Srbije - navodi se u saopštenju 20. marta, prenosi Beta. Oni su takođe rekli da su spremni da dođu i sa vlastima razgovaraju o stanju u Srbiji. Stalna misija Srbije pri Savjetu Evrope odgovorila je da takva izjava izvjestilaca ,,ne doprinosi konstruktivnom dijalogu i ne odražava objektivnu i uravnoteženu procjenu situacije u Srbiji“.

- Srbija odlučno negira tvrdnje o korišćenju ilegalnog oružja, uključujući takozvane „zvučne topove“ i djelovala je u skladu sa demokratskim principima i vladavinom prava - naveli su na društvenoj mreži Iks. Dodaju da su ,,tvrdnje u vezi sa navodnom upotrebom LRAD -a ili drugih mjera prinude potpuno lažne i rizikuju da obmanu javnost“.

-Srpske institucije ostaju posvećene obezbjeđivanju javne bezbjednosti, poštovanju osnovnih prava i transparentnom angažovanju sa međunarodnim partnerima. Svaka

procjena nedavnih događaja treba da se zasniva na provjerenim činjenicama - poručili su.

Duže od četiri mjeseca u Srbiji traju masovni protesti predvođeni studentima koji blokiraju fakultete državnih univerziteta.

Prvi zahtjev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske željezničke stanice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću.

Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.

Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahtjeva stali su profesori univerziteta, prosvjetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...

Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozvao predsjednika Srbije da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet te države

Bećirović poručio Vučiću da se ne miješa u pitanja BiH

SARAJEVO - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema nikakve nadležnosti niti pravo da se miješa u unutrašnje i vanjske poslove Bosne i Hercegovine, tumači Dejtonski mirovni sporazum, kao ni Ustav BiH i da se miješa u rad bh. pravosuđa, kazao je juče član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

- To isključivo pravo imaju institucije BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice i Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujućekazao je Bećirović i dodao da predsjednik Srbije mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bećir ović je u vanrednom obraćanju medijima rekao da prvostepena presuda predsjedniku bh. entiteta Miloradu Dodiku nema veze s en-

titetom Republika Srpska i srpskim narodom. - Izjava predsjednika Srbije da je presuda Dodiku presuda srpskom narodu, potpuno je neutemeljena i neodgovorna. Da budemo vrlo precizni, Vučić nije nadležan da bude advokat destruktivnih pojedinaca u bh. entitetu RS koji pokušavaju razoriti državu BiH i ugroziti mir i stabilnost u regiji - naglasio je Bećirović.

Prihvaćen prijedlog Specijalnog tužilaštva

PODGORICA – Postupak protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića spojen je sa postupkom koji se vodi protiv suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, kazala je za Pobjedu samostalna savjetnica za odnose sa javnošću, Ivana Vukmirović - Rješenjem krivičnog vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici krivični predmet po optužnici Specijalnog tužilaštva protiv S. Č. spojen je sa postupkom u krivičnom predmetu ovog suda koji se takođe vodi po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore protiv Z. L. i M. K. tako da se u odnosu na ova lica ima sprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka – navodi se u odgovoru Pobjedi. Optužnica protiv Katnića i Lazovića potvrđena je u utorak dok su optužbe protiv Čađenovića potvrđene 19. oktobra 2023. godine.

Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022. godine dok su lisice na ruke Katniću i Lazoviću stavljene 17 i po mjeseci kasnije.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića tereti

sud spojio postupke protiv

Katnića, Lazovića i Čađenovića

da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić, ranije uhapšeni, suspendovani tužilac Saša Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan i Lazovićev sin Petar, službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Stariji Lazović se, navodno, tereti da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalacima iz Beograda - Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, krajem decembra 2020. godine. Osumnjičen je i da je štitio Novljanina Duška Roganovića , člana kriminalne kavačke grupe, tako što je, navodno, tadašnjim tužiocima naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta.

Tužilaštvo sumnjiči Katnića i da je, koristeći funkciju u SDT-u, kontrolisao da se ne preduzima krivično gonje-

nje ni protiv vođe kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera i drugih pripadnika te grupe.

Bivši glavni specijalni tužilac Katnić se, prema nezvaničnim informacijama, tereti i da je sa tadašnjim saradnikom, tužiocem Čađenovićem, od krivične odgovornosti spasio i Petra Lazovića i njegovog kolegu policajca Ljuba Milovića, koji je u bjekstvu.

Oni su tvrdili da mlađi Lazović nije član zločinačke kriminalne grupe, već da je kao agent bio na tajnom zadatku. Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. do februara 2022. godine, kada je penzionisan. Tužilac Saša Čađenović je bio njegov zamjenik.

Zoran Lazović je bio u ANB-u, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. B. ROBOVIĆ

PREDMET ,,STANOVI“: Viši sud će do 7. aprila čekati originalnu dokumentaciju Komisije za stambena pitanja

sumnja da su dokazi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 12. marta da Srbija nikad neće podržati hapšenja zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska. - Srbija nikada neće podržati hapšenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Parlamenta Nenada Stevandića, a posebno ne zbog političkih neslaganja sa zvaničnim Sarajevom i predstavnicima međunarodne zajednice i čvrsto će stajati uz svoj narod - naveo je Vučić. Sud BiH raspisao je potjernicu za predsjednikom, premijerom i predsjednikom Narodne skupštine ovog entiteta Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem koji su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH.

PODGORICA – Specijalni tužilac Vukas Radonjić juče je u Višem sudu na suđenju bivšim ministrima za zloupotrebu službenog položaja prilikom dodjele stambenih kredita funkcionerima u periodu od 2016. do 2020. godine kazao da sumnja da dokumentacija na kojoj se temelji optužba ne postoji i da je možda uništena.

On je to pojasnio nakon što je sutkinja Vesna Kovačević ukazala da je dokumentacija Komisije za stambena pitanja koja je provedena pred sudom fotokopija i da nije dobila odgovor na dopis koji je upućen Vladi Crne Gore radi dostavljanja originala.

- Kao i sud, pokušavao sam tokom izviđaja da nabavim originalnu dokumentaciju, ali ona je ili uništena i ne postoji – kazao je tužilac Radonjić pojašnjavajući da se u spisima predmeta nalazi kopija dokumentacije koja je prikupljena u prethodnom postupku. Advokati odbrane su ukazali da se radi o pravno nevaljanom dokazu. Oni su istakli da ni u optužnici nije navedeno da se radi o kopijama. Sud je naredno suđenje zaka-

zao za 7. april do kada će čekati odgovor Vlade u vezi sa dostavljanjem sporne dokumentacije. Na optužnici, koju potpisuje portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i državni tužilac Vukas Radonjić, nalaze se Predrag Bošković, kao ministar prosvjete i predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, nekadašnji ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore, Dražen Miličković. Bošković, kao predsjednik Komisije za stambena pitanja, i ostali, optuženi kao članovi,

optužnicom SDT-a osnovano se sumnjiče da su u periodu od 2016. do 2020. godine u saizvršilaštvu učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni se terete da su, suprotno odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist na štetu budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura. B. R.

Denis Bećirović

Sjedište Savjeta Evrope u Strazburu

Priredila: R. U.–I.

Viši sud

Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv sina bivše predsjednice Vrhovnog suda zbog prijetnji

Tužioci

izviđaju da li je Miloš Medenica ugrozio sigurnost

Bojanu Popoviću

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda, zbog ugrožavanja sigurnosti saoptuženog

Bojana Popovića koji je pred Višim sudom kazao da je za pozitivne ishode u sudskim postupcima Medenicama plaćao stanovima na Primorju, prenosi Libertas

Prema navodima krivične prijave koju potpisuje advokat Damir Lekić navodi se da su riječi: ,,Plakao si u tužilaštvu... opet ćeš plakati...“, koje je Medenica uputio Bojanu Popoviću dok je iznosio odbranu, kod njega proizvele ,,osjećaj straha i nesigurnosti po svoj život i tijelo, kao i po život i tijelo njemu bliskih lica“.

Ovo obraćanje optuženom Popoviću, advokat Stefan Jovanović je u utorak pokušao da objasni kao emotivnu reakciju optuženog Medenice.

Bojan Popović i njegov brat od

strica Marko Popović, kako stoji u prijavi, ranije su imali informaciju da je Miloš Medenica u dva navrata podstrekavao određena lica da izazovu požar na njihovim vozilima i drugoj imovini. Podsjećamo, Bojan i Marko Popović se terete da su pripadnici kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi Miloš Medenica. Oni su u istrazi, a potom i pred sudom, priznali da su preko posrednika bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i njenom sinu Milošu plaćali u nekretninama za pozitivne ishode u sudskim postupcima koje je njihova kompanija ,,Fab Live“ vodila protiv firme ,,Gugi komerc“ pred Vrhovnim sudom.

Advokat Lekić podsjetio da je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti zakonom propisano ,,da će se onaj ko ugrozi sigurnost nekog lica prijetnjom da će napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

B. R.

Bivša načelnica podnijela prijavu protiv službenika OB Cetinje za nesavjestan rad Krivokapić tvrdi da su propusti policije doveli do masakra u Medovini

CETINJE - Penzionisana načelnica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Olivera Krivokapić podnijela je prijavu protiv službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje koji su bili angažovani na slučaju nasilničkog ponašanja Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio masakr u cetinjskom naselju Medovina.

Ona je to učinila nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju prošle sedmice protiv nje podnijelo optužni prijedlog zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Borilovića iz kojeg je 12. avgusta 2022. godine ubio 10 i ranio šest osoba. Krivokapić je u saopštenju o podnošenju prijave protiv službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje navela da je čekala da ova služba obavijesti javnost o njenoj krivičnoj prijavi, a pošto to nijesu uradili, ona se odlučila na ovaj potez. - Podnijela sam krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada

ŠUM U KOMUNIKACIJI: Četiri mjeseca od brutalnog napada na novinarku porodice, Uprava policija se ne oglašava o mišljenju Agencije za nacionalnu

Policija zna da je Raičković ugrožena bezbjednost, ali

Kako saznajemo, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom novinarki Pobjede do danas se niko iz policije nije obratio

PODGORICA – Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je da je novinarki Pobjede Ani Raičković, zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, ugrožena bezbjednost i da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora.

Agenciji za nacionalnu bezbjednost odmah nakon napada, kako joj je rečeno, već je to naknadno urađeno, nakon upita Pobjede.

„Šum“ u komunikaciji

u službi iz razloga što, između ostalog, nijesu postupali u skladu sa policijskim ovlašćenjima, ustaljenom praksom, nalozima tužilaštva, ako ih je bilo. Nijesu obavijestili Filijalu za upravne poslove, državljanstvo i strance da je protiv Borilovića pokrenut krivični postupak i donešena presuda, što su podaci kojima su raspolagali. Shodno Zakonu o oružju nijesu privremeno oduzeli predmet - oružje sa ciljem sprečavanja izvršenja krivičnog djela, jer je to bilo neophodno radi zaštite i opšte bezbjednosti iz člana 56a Zakona o unutrašnjim poslovima - navodi Krivokapić. Dodaje i da je neobavještavanjem tužilaštva i suda da B orilović posjeduje oružje spriječeno izricanje mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta, jer su to zahtijevali razlozi bezbjednosti ljudi i imovine, te postojanja opasnosti da će biti upotrijebljeno za izvršenje krivičnog djela. - Zašto tužilaštvo do sada nije obavilo izviđaj u odnosu na ovo ostaje da se utvrdi - zaključila je Krivokapić. B. R.

Kako saznajemo, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom se novinarki Pobjede do danas niko iz policije nije obratio. Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima iz više izvora, saznali smo da Uprava policije nije uputila nikakav zahtjev

Kako se Raičković povodom procjene ugroženosti iz policije niko nije obraćao dva i po mjeseca, Pobjeda je 22. januara tražila zvaničan odgovor od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova o procjeni stepena ugroženosti Raičković.

Devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.

-Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i pro -

stora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalih reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije - naveli su iz policije 31. januara. Izvori iz bezbjednosnog sek-

Bećirović i Mijatović po istoj matrici nastavljaju da napadaju

Prema kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde, Mijatović je 2008. godine osuđen zbog nasilničkog ponašanja.

Ovaj službenik MUP-a je i prije šest godina bio akter incidenta u tržnom centru

Delta kada je napao tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića, sada izvršnog direktora RTV Gradska koji je fotografisao Bećirovića dok je bio sa Milošem Šoškićem, tadašnjim višim državnim tužiocem, a sadašnjim zamjenikom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića Mijatović je tada verbalno

i fizički napao Otaševića i bio osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinara, ali je, nakon što je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu i slučaj preuzeo Sud za prekršaje, događaj nije dobio sudski epilog, jer se Otašević nije pojavljivao na ročištima, pa je 2022. godine postupak obustavljen.

Za to vrijeme, pa i danas, Otašević je stalna meta portala Aktuelno čiji je suvlasnik Bećirović, tako što je predstavljan kao inicijator incidenta, provokator, koji je po unaprijed dogovorenoj šemi sa „partijama iz vlasti“

inicirao taj incident. Po istoj matrici, portal Aktuelno sada targetira i novinarku Pobjede Anu Raičković, zbog čega je ona podnijela prijave i formirana su dva predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog uvreda i neprimjerenih komentara na račun nje i njene porodice. Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao. Međutim, Raičković

tora navode da je policija „zakazala“ ne iz loše namjere, već da se radi o neadekvatnoj raspodjeli poslova zbog kadrovskih promjena u Upravi policije i „šuma“ u komunikaciji između Uprave policije i ANB-a. Uz to, kako navode naši izvori, policija je u kadrovskom deficitu i ne-

je ispričala da joj se Bećirović obraćao kao novinarki i da je više puta poslovno kontaktirala sa njim kada je sa koleginicom pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića, ali da je ta komunikacija prekinuta jer je jednom prilikom bio nezadovoljan naslovom teksta objavljenog u Pobjedi, optuživši je da ga takvim naslovom svađa sa prijateljima iz tužilaštva. I tada je, kako je kazala, Mijatović bio prisutan kao lično obezbjeđenje Bećirovića. Nakon ovog događaja, Pobjeda je nastavila da profesionalno izvještava o slučaju ubistva Dragana Bećirovića, što je potvrdio i Zoran Bećirović na suđenju.

Uprava policije

novinarku Pobjede i članove njene nacionalnu bezbjednost

je ugrožena ćuti

ma dovoljan broj službenika, zbog čega se proces dodatno usporava.

Pobjedini izvori navode da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.

Gl AV n I AKte RI n A pA dA

Raičković je 10. novembra napadnuta zbog novinarskog izvještavanja, što je potvrđeno u toku postupka, a ne kao „atraktivna žena“ koja je pogrešno protumačila navodno udvaranje kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, kako je on to pokušao da predstavi pred sudom. Bećirović je najprije Raičković uputio niz seksističkih i mizoginih uvreda, a potom prijetio i fizički nasrnuo na nju. Osim Zorana Bećirovića, u napadu je učestvovao i njegov sin Luka koji je nakon pokušaja da odvali vrata automobila Raičković, dok je sjedjela u vozilu, polomio i njeno zadnje vjetrobransko staklo. Obojica su kasnije, u stanici policije omalovaža-

U Višem državnom tužilaštvu saslušan osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac

Kako se Raičković povodom procjene ugroženosti iz policije niko nije obraćao dva i po mjeseca, Pobjeda je 22. januara tražila zvaničan odgovor od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova o procjeni stepena ugroženosti Raičković. Devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković m. B a B OVIĆ

vali policajce, zbog čega su službenici podnijeli prekršajne prijave.

Os im oca i sina, u napadu je učestvovao i službenik MUP-a Mladen Mijatović koji je, po nalogu Bećirovića, kojeg godinama obezbjeđuje, više puta nasrtao na Raičković, a kasnije davio i prijetio. Mijatović je po nalogu Bećirovića telefonom snimao Raičković kada je ušla u automobil i krenula da ide, njene tablice, prijeteći prvo da će je prijaviti za napad, a onda da će je naći i polomiti. Zbog te činjenice Raičković je tražila od suda da se Mladenu Mijatoviću vještači telefon, što bi osim za ovaj sudski postupak, bilo značajno i za disciplinski postupak protiv njega koji je u toku. U noći napada na Raičković, za razliku od Mijatovića, Ljubiša Dukić, drugi član obezbjeđenja Zorana Bećirovića sprečavao je trojicu nasilnika u nasrtanjima na novinarku Pobjede.

M IJAtOVIĆ I RA n IJ e O suđ IVA n Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, među kojima je i policijski službenik Srđan Korać, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Ono što je interesantno jeste da su svi bili decidni da su vidjeli da je sin Ane Raičković Uroš Gagović udario Mijatovića. Takođe, svjedoci su potvrdili da su nakon incidenta svi sjedjeli zajedno do 23 sata u „Gurmanu“. Peti svjedok, konobar Milivoje Purić nije saslušan jer mu poziv nije uredno uručen. On je pred tužiteljkom kazao isto što i Ranko Radulović, vlasnik lokala u kojem je zaposlen - da nije vidio niti čuo uvrede i prijetnje, zbog čega je sud cijenio da više ne poziva Purića jer njegov iskaz nije od značaja i odlučio da se on pročita.

Jovana RAIČeVIĆ

Balijagić priznao zločin, kaje se što je ubio Madžgalje

BIJELO POLJE – Alija Balijagić (64) priznao je juče pred tužiocem da je ubio brata i sestru Jovana (60) i Milenku (69) Madžgalj 25. oktobra prošle godine u njihovoj kući u selu Sokolac kod Bijelog Polja i dodao da se kaje što je to učinio.

Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je juče okrivljenog Balijagića, koji se tereti da je izvršio teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Po zahtjevu tužiteljke Rakonjac, sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković izdao je nalog za dovođenje okrivljenog Balijagića iz pritvora u prostorije Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, radi saslušanja na okolnosti u vezi sa počinjenim ubistvom.

Prilikom privođenja, ispred zgrade tužilaštva bile su prisutne jake policijske snage koje su, sa dugim cijevima, obezbjeđivale lice mjesta.

Balijagić je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao izvršenje krivičnih djela za koja se tereti.

Nakon prikupljanja svih dokaza, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju će podnijeti optužnicu Višem sudu u

Bijelom Polju protiv Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Podsjećanja radi, državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju je, 29. oktobra prošle godine, donio naredbu za sprovođenje istrage protiv okrivljenog zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog na štetu brata i sestre Madžgalj u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, sa prijedlogom za određivanje pritvora sudiji za istragu

Višeg suda u Bijelom Polju. Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković donio je rješenje o određivanju pritvora okrivljenom, koje rješenje je isti sud nakon izručenja okrivljenog od strane organa Republike Srbije i saslušanja ostavljeno na pravnoj snazi. Nakon saslušanja Balijagića njegov advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović saopštio je za Pobjedu da njegov klijent priznaje izvršenje krivičnog djela, za koje se duboko kaje. On je rekao da nije postojala namjera da ih ubije te da će na sudu

odgovarati na sva pitanja. – Tvrdi da oštećene brata i sestru ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako tvrdi, počinio u afektu, na mah u trenutku jake emotivne razdraženosti –kazao je ukratko advokat Vlahović.

Dodao je da okrivljeni nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca. Punomoćnik oštećene porodice advokat Miladin Joksimović potvrdio je da je okrivljeni u potpunosti priznao izvršenje dva krivična djela. – Slijedi saslušanje svjedoka u ovom postupku, prikupljanje materijalnih dokaza, treba da se obavi vještačenje puške iz koje je pucano i nakon svih pribavljenih dokaza slijedi podizanje optužnice i zakazivanje glavnog pretresa – kazao je Joksimović. Brat oštećenih Velibor Madžgalj, koji je dostojanstveno posmatrao privođenje okrivljenog, saopštio je da očekuje da će sud dobro da odradi svoj posao i da će pravda pobijediti. – Ogorčen sam na centar bezbjednosti za koje smatram da su ih oni ubili, jer su mogli da spriječe da ne dođe do ovoga. Neka ga puste da još ubije onu trojicu, neka mu nose hranu, kud god hoće sa njime – poručio je Madžgalj. B. ČOKOVIĆ

Sud izrekao kaznu osumnjičenoj za prijetnje direktorici Fonda rada, prekršila Zakon o javnom redu i miru Babović

osudila prijetnje upućene Mrdović.

PODGORICA - Sud za prekršaje kaznio je sa dva mjeseca uslovnog zatvora zaposlenu u Fondu rada Silviju Babović, jer je, navodno, prijetila pištoljem direktorici te ustanove Ani Mrdović

Prema stavu suda, Babović se tereti da je prekršila Zakon o javnom redu i miru.

- Postupajući sudija Rade Zarubica je donio rješenje ko-

jim je okrivljna S. B. kažnjena uslovnom kaznom na kaznu zatvora od 60 dana, koja se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od godinu ne učini novi prekršaj – saopšteno je Pobjedi iz Suda za prekršaje.

Podsjećamo, policija je uhapsila Babović juče zbog sumnje da je, sa pištoljem u ruci, prijetila Ani Mrdović, njenoj djeci i ostalim zaposlenima u Fondu rada.

- Preduzimajući mjere i radnje shodno zakonu, kako su rekli iz policije, u koordinaciji sa dežurnim tužiocem, izvršen je pretres kuće, kao i pregled vozila i kancelarije koju koristi S. B. i tom prilikom nijesu pronađeni nedozvoljeni predmetikazali su juče iz policije.

Povodom ovog incidenta, oglasila se i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić koja je izrazila duboku zabrinutost zbog događaja i oštro

- Nasilje u bilo kom obliku, a naročito ono koje ugrožava živote i bezbjednost zaposlenih, apsolutno je neprihvatljivo i najoštrije ga osuđujemo, navela je Nišić i dodala da pozdravlja brzu reakciju nadležnih organa. - Ovaj incident pokazuje koliko je važno da kontinuirano radimo na unapređenju bezbjednosnih protokola u institucijama, kako bismo spriječili ovakve situacije u budućnosti. Ministarstvo će preduzeti dodatne korake kako bi se osiguralo bezbjedno radno okruženje za sve zaposlene, istakla je Nišić. J. R.

U Njemačkoj uhapšen crnogorski državljanin po međunarodnoj potjernici

PODGORICA – Njemačka policija uhapsila je crnogorskog državljanina B. R. (45) u Dortmundu, po međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane NCB Interpola Podgorica. Kako je saopšteno iz Uprave policije, B. R., kojeg je Crna

Gora potraživala radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od godinu i četiri mjeseca zbog izvršenog krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, na koju je osuđen presudom Osnovnog suda u Kotoru, višestru-

ki je povratnik u vršenju krivičnih djela. - Njemu je od strane suda u Hamu određen ekstradicioni pritvor. Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Njemačke u cilju realizacije ekstradicije, navode iz policije.

Kako se zaključuje u saopštenju, Uprava policije nastavlja sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom, razmjenom operativnih podataka i informacija u cilju lociranja i hapšenja izvršilaca krivičnih djela. A. R.

Sa privođenja Balijagića

Pljevlja: Odgajivači ptica nezadovoljni predloženim izmjenama odluke o držanju kućnih ljubimaca

PLJEVLJA – Iz udruženja golubara u Pljevljima negoduju zbog novina koje su predviđene izmjenama i dopunama odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima koja je na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine opštine. Kažu da su ponuđena rješenja nezakonita i da diskriminišu sve odgajivače ptica.

Opš tina u obrazloženju za donošenje izmjena i dopuna navodi da je pravni osnov u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, Zakonu o komunalnoj djelatnosti i Zakonu o lokalnoj samoupravi, te da postojećom odlukom iz 2023. godine nijesu regulisani uslovi i način držanja golubova i ukrasnih ptica.

UDALJENOST

Golubari, međutim, upućuju apel predsjedniku opštine i Komisiji za statut i propise Opštine, da obrate pažnju na nedostatak pravnog osnova. – Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja (iz 2015. godine) ne sadrži niti jedan član koji se odnosi na definiciju golubova kao kućnih ljubimaca niti predviđa da lokacija za držanje ljubimaca mora biti udaljena 10 metara od najbližeg stambenog ili poslovnog objekta na susjednoj parceli. Dalje, odredba prema kojoj kavez mora biti udaljen deset metara od najbližeg poslovnog i stambenog objekta u susjednoj parceli je apsurd jedinstven u Crnoj Gori. Prije svega, odredba degradira od-

Golubari: Opština nas diskriminiše

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja ne definiše golubove kao kućne ljubimce. Novim odredbama predviđeno je da lokacija za držanje ptica mora biti udaljena 10 metara od najbližeg stambenog ili poslovnog objekta na susjednoj parceli. Ukoliko odbornici ove izmjene izglasaju, golubari će morati, ako ne ispunjavaju uslove, da ih predaju skloništu za ptice koje ne postoji jer zakonom nije ni predviđeno – konstatuju golubari

gajivače golubova od ostalih odgajivača kućnih ljubimaca čime se diskriminiše držanje jedne vrsta kućnih ljubimaca u odnosu na druge. Logič-

ki gledano, udaljenost sa svake strane po 10 m od kaveza znači da golubove može odgajati samo onaj ko ima parcelu od 400 m², 500 m², pritom

da objekat za uzgoj izgradi na sredini parcele kako bi bio preko deset metara udaljen od ostalih objekata sa svake strane. Nejasna je odredba za-

što baš deset, a ne, na primjer, devet, osam, sedam ili tri metra kao što, na primjer, Zakon o izgradnji objekata predviđa udaljenost objekta koji se gradi od susjedne parcele – navode golubari te ironično pitaju zašto ne odrediti udaljenost od 100 metara i tako ukloniti sve kućne ljubimce u gradu.

PRIHVATILIŠTE

Dalje ističu da Zakon o komunalnim djelatnostima definiše isključivo izgradnju prihvatilišta za kućne ljubimce pse i mačke. – Nije definisano prihvatilište za golubove koje je, ukoliko bi došlo do prestanka držanja tih ptica usljed nemogućnosti ispunjenja uslova predviđenih opštinskom odlukom, potrebno ukloniti kako ne bi došlo do kažnjavanja držaoca. Ukoliko se odluka usvoji, doći do situacije da oko 50 odgajivača golubova iz Pljevalja moraju odmah ukloniti ptice. Tu dolazimo do glav-

nog problema - gdje ukloniti ljubimce kada ne postoji prihvatilište za golubove, a puštanjem pripitomljenih golubova u divljinu izvršiće se prekršaj iz člana 51, stav 15 Zakona koji glasi: ,,zabranjeno je pustiti u divljinu reprodukovanu, odnosno pripitomljenu životinju ako prethodno nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru“, a za što je predviđena kazna od 60 do 3.000 eura – kažu golubari. Pozivaju odbornike da ne glasaju za predložene izmjene i na taj način zaštite sugrađane koji uzgajaju golubove. – Odlukom treba definisati prije svega minimalne uslove za držanje ljubimaca, zaštitu zdravlja ljubimaca i neugrožavanje sugrađana držanjem golubova. Sporna udaljenost objekta za držanje golubova od 10 metara predstavlja jedinstven slučaj uvođenja norme kroz ovakve odluke iz razloga što za držanje psa, mačke, kunića nije definisana nikakva udaljenost objekta za držanje. U Pljevljima postoji mnogo udruženja koja se bave zaštitom i odgojem ptica, između ostalih pet udruženja registrovanih za odgoj i zaštitu golubova, čiji predstavnici nijesu uključeni prilikom donošenja ove odluke – navode na kraju reagovanja koje su potpisali Opštinski savez odgajivača golubova srpskih visokoletača Pljevlja, Društvo odgajivača golubova srpskih visokoletača Breznik CG 705, Sportski klub odgajivača golubova pismonoša Pljevlja i Klub odgajivača golubova srpskih visokoletača Rudar.

N IK šIĆ: Opština za ovu godinu planirala Agrobudžet na 100.000 eura, pripremljen program raspodjele sredstava

Podrška voćarima, uzgajivačima krompira i luka na otvorenom

Potražnja za krompirom i lukom velika je tokom cijele godine, na tržištu ih nema dovoljno, a uslovi za uzgoj su dobri. Nedostaju veći komercijalni voćnjaci, uglavnom postoje ekstenzivni zasadi velike starosti, najčešće pod autohtonim sortama šljive, jabuke, dunje - piše u programu raspodjele

NIKŠIĆ – Odlukom o budžetu Opštine za ovu godinu su planirana sredstva za podsticajne mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 100.000 eura. Podrška se može ostvariti za nabavku sadnica, iskop bunara, formiranje voćnjaka... Sekretarijat za finansije, razvoj i preduzetništvo je pripremio program raspodjele o kojem će se na narednoj sjednici Skupštine izjasniti odbornici.

Za nabavku sjemena krompira je predviđeno 50.000 eura. – Uslovi za gajenje ove kulture su povoljni. Očekuje se

da će većom proizvodnjom biti i veća ponuda na tržištu, što bi trebalo da rezultira nižom cijenom krompira koji ima znatno učešće u ishrani našeg stanovništva. Podrška,

maksimalno 600 eura, se može dobiti za sjetvu/sadnju na otvorenom minimalne površine 1.000 m². Rok podnošenja zahtjeva je do 15. jula – navedeno je u odluci.

Za bunare 25.000 eura

Za iskop bunara Agrobudžetom je ove godine namijenjeno ukupno 250.000 eura.

– Podrška se odnosi na poljoprivredna gazdinstva koja su na svojim parcelama našla vodu, iskopala bunare i ugradila opremu u 2025. godini, do dana određenog za podnošenje zahtjeva za refundaciju. Refundacija troškova kopanja, nabavke i postavljanja cijevi i opreme u novoizgrađene bunare iznosi od 30 odsto do 50 odsto po fakturi izvođača radova i isporučioca opreme. Ukoliko se prijavi veći broj podnosilaca zahtjeva, tako da planirana sredstva ne mogu pokriti navedene procente podrške, Sekretarijat će srazmjerno smanjiti procenat podrške. Procenat subvencije zavisi od toga da li je podnosilac ostvario subvenciju od nadležnog ministarstva. Ukoliko jeste njemu će se dodijeliti subvencija po ovom programu do 30 odsto, a ukoliko nije ostvario podršku od nadležnog ministarstva, po ovom programu će mu se dodijeliti subvencija do 50 odsto – piše u programu podrške. Zahtjevi se mogu podnositi do 30. oktobra.

Za kupovinu sjemena crnog i bijelog luka namijenjeno je 15.000 eura. Na tržištu je, obrazloženo je u dokumen-

tu, mala ponuda luka iz domaće proizvodnje, a velika potražnja tokom cijele godine. Uslov je da se parcela nalazi

D.ŠAKOVIĆ

na otvorenom prostoru minimalne površine 500 m² za crni luk i 200 m² za bijeli luk. Maksimalan iznos subvencije iznosi 500 eura po korisniku. Rok podnošenja zahtjeva je do 15. jula. Za podizanje novih ili obnavljanje postojećih višegodišnjih zasada voćnjaka je namijenjeno 10.000 eura. – Primjetan je nedostatak većih komercijalnih zasada, uglavnom su prisutni ekstenzivni zasadi velike starosti, najčešće pod autohtonim sortama šljive, jabuke, dunje... S druge strane, uočljiva je velika zainteresovanost proizvođača za formiranjem novih i obnovu postojećih zasada –pojašnjeno je u prijedlogu programa raspodjele agrobudžeta. Korisnici podrške mogu biti poljoprivredni proizvođači ili gazdinstva koja zasnivaju zasad jedne voćne vrste na površini ne manjoj od: po 0,01 ha za koštičavo voće i jabuku i od 0,03 ha za orah. Subvencija iznosi do 70 odsto od vrijednosti investicije, a maksimalan iznos je 500 eura po korisniku. Rok podnošenja zahtjeva je do 30. novembra. D.Š.

DOBIlI STaTUS KUĆNOG ljUBIMCa: Golubarstvo je u Pljevljima popularno

Kolašin: Osnovno državno tužilaštvo po prijavi pokrenulo izviđaj

Vještaci mjere hotel u

Ulici Mirka Vešovića

Postupak je u fazi izviđanja. Stigla nam je dokumentacija od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Obavljen je uviđaj u prisustvu vještaka građevinske i geodetske struke. Naredbom je određen zadatak vještačenja pa će u skladu sa tim biti izvršena mjerenja na terenu –kazala je tužiteljka i portparolka u ODT Kolašin Maja Šćepanović

KOLAŠIN – Osnovno državno tužilaštvo je počelo izviđaj po krivičnoj prijavi koju je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio Odbor za planiranje prostora, komunalno-stambene poslove i saobraćaj, a koja se odnosi na objekat – hotel u Ulici Mirka Vešovića.

Krivična prijava je podnesena protiv vlasnika i odgovornih u preduzeću ,,Bjelasica invest“ koja je investitor kao i protiv prethodnog gradskog arhitekte, revizora, izvođača radova, nadzornih organa kao i ostalih NN lica koji su uključeni u gradnju ovog objekta.

PRIBAVLJENA

DOKUMENTACIJA

Kako je kazala tužiteljka i portparolka u ODT Kolašin

Glavni državni arhitekta je u februaru 2019. godine odbio da izda saglasnost na idejno rješenje hotela jer nijesu poštovani uslovi iz DUP-a ,,Kolašin Centar“. Dva mjeseca kasnije izdao je saglasnost na korigovano idejno rješenje

Maja Šćepanović, postupak je u fazi izviđanja nakon što je pribavljena potrebna dokumentacija. – Stigla nam je dokumentacija od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Juče je obavljen uviđaj u prisustvu vještaka građevinske i geodetske struke. Naredbom je određen zadatak vještačenja pa će u skladu sa tim biti izvršena mjerenja na terenu – istakla je Šćepanović. Inače, izgradnja kondo hotela u centru Kolašina je sko-

ro u završnoj fazi. Građevina je u Ulici Mirka Vešovića na katastarskoj parceli 317/3. U krivičnoj prijavi koja je podnesena od kolašinske lokalne uprave, između ostalog se ističe da suterenska garaža nadmašuje gabarite predviđene urbanističko-tehničkim uslovima i DUP- om. Suterenska etaža izlazi iz građevinske linije i što je zabranjeno zakonom o izgradnji. Prijava obrađuje i problem stepeništa kojima je zauzet trotoar, ugroženi pješaci i odvijanje saobraćaja. Takođe je investi-

Krivična prijava je podnesena protiv vlasnika i odgovornih u preduzeću ,,Bjelasica invest“ koje je investitor, kao i protiv prethodnog gradskog arhitekte, revizora, izvođača radova, nadzornih organa, kao i ostalih NN lica koja su uključena u gradnju hotela

TiVaT: Počela izgradnja balon hale

tor i garažama ,,izašao“ iz građevinske linije. Visina objekta predstavlja dodatnu opasnost zbog padanja snijega sa krova. Iz organizacije KANA (Ko ako ne arhitekt) su ocijenili da investitor ,,Bjelasice investa“ ne poštuje urbanističke propise. – Suvlasnik ,,Bjelasica investa“ je Damir Davidović koji je v.d. državnog sekretara u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Na ovaj način šalje se poruka kako zakon i propisi nemaju težinu i da se mogu zaobići bez posljedica. Kako očekivati unapređenje prostornog planiranja kada instituciju vodi osoba koja aktivno učestvuje u njegovom urušavanju – pitaju iz organizacije KANA, koja ima podršku i Zelenih Kolašina.

SAGLASNOST NA

PROJEKAT

Glavni državni arhitekta je u februaru 2019. godine odbio da izda saglasnost na idejno rješenje hotela koje je izradio „Oliver ing“ iz Budve. U obrazloženju je istaknuto da nijesu poštovani uslovi iz DUP-a ,,Kolašin Centar“ – izmjene i dopune.

– Tim planom utvrđeni su uslovi za arhitektonsko oblikovanje objekata, a između ostalog - u grafičkim prilozima i tabelarnim prikazom je definisana visina objekata kroz datu maksimalnu spratnost objekta od Su+P+3+PK. Idejnim rješenjem projektovana spratnost objekta iznosi 2P0+Su+Pv+3+M (suteren, prizemlje, tri sprata i mansarda), spratna visina prizemlja je šest metara i projektovani objekat je veće visine od susjednog u nizu za dva metra, čime je narušena oblikovnost i proporcija mikrourbanističkih elemenata lokalnog graditeljskog nasljeđa. Takođe, idejnim rješenjem nije prikazan dovoljan broj presjeka kroz objekat za utvrđivanje činjenica u vezi sa krovom –navedeno je u obrazloženju. Dva mjeseca kasnije, investitor je dostavio korigovano idejno rješenje na koje je glavni državni arhitekta dao saglasnost. – Idejno rješenje u skladu je sa smjernicima za arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata u okviru DUP-a ,,Kolašin Centar“ izmjene i dopune – navedeno je, pored ostalog, u rješenju. D. DRAŠKOVIĆ

Ljubitelji rukometa i fudbala dobiće teren

TIVAT – Otpočela je izgradnja sportske balon hale na lokaciji pored Doma zdravlja, u neposrednoj blizini Velikog gradskog parka. Iz Direkcije za investicije saopšteno je da radove vrijedne 297.500 eura izvodi AG infoplan d.o.o.

Rok za izvođenje radova je 40 dana. – U okviru balon sale biće postavljeni tereni za rukomet i mali fudbal. Takođe, prostor će sadržati svlačionice sa pripadajućim mokrim čvorovima, dok je manji dio prostora namijenjen za tribine – pojašnjavaju iz Direkcije za investicije.

hiljada eura koštaće izgradnja balon sale u Tivtu

Konstrukcija balon hale biće izrađena od čeličnih profila maksimalne visine 8,75 m, a ukupne dimenzije terena sa mokrim čvorovima i tribinama su 23x43m. Objekat će biti opremljen semaforom za praćenje rezultata i toka utakmice, ali i sistemom nadzornih kamera.

C. G.

KoToR: Uručena donacija Rotari kluba

EKG aparat za

KOTOR – Rotari klub

Kotor donirao je Domu zdravlja dvanaestokanalni EKG aparat namijenjen Dječjem odjeljenju. Rotarijanci su donaciju uručili direktorici Doma zdravlja dr Ani Bakić i pedijatru dr Vladimiru Dedoviću.

Dr Bakić je zahvalila Rotari klubu Kotor na vrijednoj donaciji.

– Svjedočimo konstantnom ulaganju u rekonstrukciju i opremanje odjeljenja naše ustanove. Svaka pomoć je značajna i doprinosi unap -

ređenju kvaliteta zdravstvene zaštite – kazala je Bakić. Dr Dedović je naveo da će donacija znatno unaprijediti zdravstvenu njegu pacijenata.

– Ovaj aparat omogućava precizniju dijagnostiku i bržu reakciju što je od velike važnosti za naše pacijente – istakao je Dedović.

Pored EKG aparata, Rotari klub Kotor donirao je Domu zdravlja i tri stetoskopa. Sredstva za njegovu nabavku, prikupljena su na VII donatorskom balu pod maskama, održanom 15. februara.

C.G.

HoTEl na TRoToaRU: Sporni objekat u centru grada

RaDoVi ĆE TRaJaTi 40 Dana: Detalj sa gradilišta

SVaKa PoMoĆ JE ZnaČaJna: Juče u Domu zdravlja

Crnogorske kulturne institucije obilježavaju Svjetski dan poezije

Programi u čast pjesničke umjetnosti

PODGORICA – Kulturne institucije u Crnoj Gori različitim programima danas će obilježiti Svjetski dan poezije, koji je UNESCO proglasio 21. marta 1999. godine s ciljem promovisanja čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom svijeta.

KIC,,Budo Tomović“ organizovaće program ,,Svjetski dan poezije - The Sound of American Poetry“ u 20 sati, u Američkom uglu. Stihove pjesnika američkog književnog kanona, u izboru Marka Stanojkovskog, govoriće glumice Dušanka Rabrenović i Milica Šćepanović, kao i filolog Nikoleta Radević i Stanojkovski.

NB ,,Radosav Ljumović“ organizuje program „Osnovci u svijetu stihova“. Ovaj događaj okuplja talentovane učenike osnovnih škola, koji će svojim recitacijama proslaviti ljepotu stihova i pisane riječi. Zbog velikog broja učesnika, program će biti podijeljen u dvije grupe. Prva grupa nastupa u 18 sati, a čine je učenici osnovnih škola ,,Milan Vukotić“, ,,Sutjeska“ i ,,Marko Miljanov“. Druga grupa nastupiće sat kasnije, a čine je učenici

Plakat za program u KIC-u

iz škola ,,Novka Ubović“, ,,Vladimir Nazor“, ,,Vlado Milić“ i ,,Vuk Karadžić“. Svjetski dan poezije u Narodnoj biblioteci Budve biće obilježen u holu Akademije znanja, tradicionalnim nastupom budvanskih stvaralaca, u 19 sati. U poetsko-muzičkom maratonu će učestvovati afirmisani i neafirmisani pjesnici i muzičari. Pored autorskog kazivanja stihova, akcenat će biti na sadejstvu poezije i muzike. U muzičkom dijelu će pjevati i svirati Nemanja Đorđević-Necke i Branko Žerajić, kao i bend ,,Rani jadi“, koji je osnovan prošle godine kao prvi školski bend u istoriji SMŠ ,,Danilo Kiš“ iz Budve. An. R.

Film „Tijesto“ Sare Stijović dobio podršku od HAVC-a

Drama o odrastanju

PODGORICA - Kratkometražni igrani film „Tijesto“ crnogorske rediteljke Sare Stijović, producentkinje

Marije Vlahović iz „ABHO Film“, dobio je podršku na konkursu Hrvatskog audio-vizualnog centra (HAVC) za manjinske koprodukcije u iznosu od 15.000 eura.

Komisija je film opisala kao dramu o odrastanju koja realistično i metaforično elaborira primalnu scenu, odnosno, pre-

ma frojdističkoj teoriji, situaciju u kojoj dijete na različite načine svjedoči seksualnom činu roditelja, što može uticati na njegov psihoseksualni razvoj. Scenario prati dvanaestogodišnju sestru i petogodišnjeg brata koji se u kuhinji zabavljaju tijestom, dok sestra osluškuje zvukove iz spavaće sobe.

Hrvatski partner u projektu je produkcijska kuća Antitalent d.o.o. Film je prethodno podržao Filmski centar Crne Gore. R. K.

Otvorene prijave za učešće u manifestaciji u Baru

„Noć

tvrđava“ 9. maja

PODGORICA – Opština Bar obavijestila je sve zainteresovane ustanove i organizacije da su otvorene prijave za organizaciju četvrtog izdanja međunarodne manifestacije ,,Noć tvrđava“ koja će biti održana 9. maja.

Za organizaciju manifestacije mogu se prijaviti sve kulturne ustanove, gradovi i opštine, turističke organizacije i utvrđeni lokaliteti iz cijele Evrope koji će na svojim lokacijama

kroz vođene ture, radionice, izložbe, koncerate i druge aktivnosti doprinijeti promociji kulturne i prirodne baštine. Prijavu je moguće izvršiti popunjavanjem onlajn obrasca na veb-stranici – https:// nightoffortresses.org/prijave/, gdje se mogu pronaći i dodatne informacije od značaja. Manifestacija ,,Noć tvrđava 2025“ realizuje se u okviru projekta GIFTSnet u sklopu programa Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027. A. Đ.

Prištinska predstava „Otac i otac“, izvedena u CNP-u, ubjedljivo tematizovala

Potresna priča o porodici koja mora da živi sa

PODGORICA – Kako je to živjeti sa čovjekom koji je već odavno mrtav? Bolan odgovor na ovo pitanje nudi predstava ,,Otac i otac“, produkcija ,,Integre“ iz Prištine, koja je izvedena na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Predstavu je režirao Kuštrim Kolići, prema tekstu kosovskog dramskog pisca Jetona Neziraja. Igranje Kolićijeve predstave u našem nacionalnom teatru organizovao je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje“.

Uloge tumače Ilire Vinca, Bujar Ahmeti i Kosovare Krasnići.

TRAUMA

,,Otac i otac“ je univerzalna drama o porodici, koja predstavlja svojevrsno sjećanje na gubitke više od 1.600 nestalih osoba nakon rata na Kosovu i tragične posljedice po brojne porodice proizišle iz toga. Radnja prati Dinija, koji živi sa ženom Sarom i ćerkom Lolom. Od samog starta krajnje je upadljivo to što Dini godinama i stilom oblačenja djeluje bliži svojoj ćerki, nego ženi. Prikazan je kao disfunkcionalan čovjek koji ne samo da nije u stanju da nađe posao i finansijski pomogne porodici koja živi u siromaštvu, već nije sposoban čak ni da zamijeni sijalicu ili popije terapiju bez ičije pomoći. U potrazi za poslom nailazi na različite probleme administrativne prirode – aparat mu, umjesto izvoda iz knjige

Scena iz predstave „Otac i otac“ u CNP-u

Univerzalna priča o posljedicama rata

Glumac Bujar Ahmeti, koji tumači lik oca, kazao je da ovo nije priča koja govori samo o ljudima sa Kosova. - Ovo je univerzalna priča koju svako ljudsko biće koje ima slično iskustvo može da osjeti. Svako ko ima ratno iskustvo može da vidi istinitost naše igre. U krajnjem, ova priča je i istina o mojoj zemlji – rekao je Ahmeti.

rođenih, uporno izbaca izvod iz knjige mrtvih. Apsurd se produbljuje do te mjere da Dini odlazi kod doktora, ne bi li

mu on izdao potvrdu da je živ. Misterija njegovih godina i nesposobnosti biva riješena na polovini drame, kada Lola

brutalno iskreno svojoj majci Sari govori da konačno mora da prihvati da je njenog muža Dinija – progutao rat. To je trenutak kada mnoge nejasnoće iz dotadašnjeg dijela predstave bivaju jasnije. Sara živi sa čovjekom koji nije živ – ne prihvata njegovu smrt i čeka ga da se vrati iz rata. Otud je i Dini mlad, okamenjen u vremenu, onakav kakvog ga porodica pamti kada je otišao. Tablete koje mu Sara daje svakodnevno zapravo su tablete koje ona pije kako bi se

PODGORICA – „Warner Bros. Pictures“ je objavio prvi tizer za film „One Battle After Another (Jedna bitka za drugom)“, najnoviji film scenariste i reditelja Pola Tomasa Andersona, u kojem glume Leonardo Dikaprio, Redžina Hol, Tejana Tejlor i Šon Pen. Ovo je Andersonov prvi film od 2021. godine, kada je njegov hvaljeni film „Licorice Pizza“ osvojio kritiku, a premijera je zakazana za 26. septembar.

Kratki tizer je, kako prenosi Variety, objavljen uoči punog trejlera koji izlazi sljedeće sedmice. Uglavnom prikazuje likove kako ispaljuju hice iz više pušaka na jednom polju – lik Tejane Tejlor, trudna, puca iz karabina, dok Leonardo Dikaprio pije piće i posmatra. U sljedećoj sceni, beba dolazi na svijet, a narator postavlja pitanje: „Šta ćeš učiniti s ovom bebom?“ Odmah zatim, tizer prikazuje odraslo dijete kako puca iz puške, isto kao njena majka. „Baš kad pomisliš da si uhvatio konce u rukama...“, neko izgovara. Dikaprio, sada stariji i s kozjom bradicom, nišani kroz optiku na pušci, dok lik Šona Pena kroz uličicu vuče mladu ženu, koja vrišti. Prije nego što je tizer objav-

Leonardo Dikaprio u novom filmu „One Battle After Another“

porodici sa mrtvima

nosila sa bolnom stvarnošću i gubitkom muža. Tako se drama o porodici koju more egzistencijalni problemi ( poput novca za školovanje ćerke), pretvara u duboko potresnu priču o porodici koja živi sa čovjekom koji već odavno nije živ i koja nije uspjela da se izbori sa ratnom traumom, već živi u uzaludnoj nadi i iluziji.

POVEZANOST

Ilire Vinca, koja tumači lik Sare, istakla je da je izuzetno zadovoljna recepcijom publike u

ljen, jedini poznati detalji o zapletu filma bili su da je smješten u „savremeno doba“ i da se radi o ansambl-djelu, ali su čak i prije bilo kakvog zvaničnog otkrivanja priče kružile glasine da će ovo biti najskuplji Andersonov film do sada. Prema ranim izvještajima magazina Varajeti, film „Jedna bitka za drugom“ navodno košta više od 100 miliona dolara, a najnovije procjene dosežu čak 140 miliona. Andersonov posljednji projekat, „Licorice Pizza“, izgubio je desetine miliona dolara nakon što nije uspio da povrati budžet od 40 miliona, uprkos odličnim kritikama. Zvijezda tog filma, Alana Haim, ponovo sarađuje s Andersonom u „Jedna bitka za drugom“. Ulo -

i umjetnosti“ Kulturna baština čini

Podgorici, što je bio slučaj gdje god su igrali predstavu. Kazala je da je ,,Otac i otac“ baziran na drami porodica koje se još uvijek nadaju i čekaju svoje bližnje da se vrate iz rata. - Čak iako saznaju da su oni mrtvi, zadržavaju bliskost sa njima. Oni nikad ne gube fizičku povezanost, žele da budu blizu i da ih se makar sjećaju. To je, izgleda, najlakši način da se izađe iz bolnog gubitka. Ovo je drama o nestalim ljudima, čiji se život drži na ivici –rekla je Vinca. Tumačiti ovako kompleksnu psihološku dramu za nju je istovremeno bilo traumatično i inspirišuće.

- Kroz ovu priču osjetila sam svu bol ljudi koji čekaju svoje bližnje koji se neće vratiti. Ovo je nešto zbog čega radim ovaj posao, jako mi je važno da na scenu donesem istinite situacije koje su se dešavale ljudskim bićima. Teatar živi od toga i za to – kazala je ona. Vince svoju umjetničku svrhu vidi upravo u tumačenju traumatičnih iskustava kakvo je iskustvo prikazano u ovoj predstavi.

- Uživam u donošenju priča o nepravdi, sudbinama i činjenici da se ljudski život sve manje vrednuje ne samo kod nas nego u cijelom svijetu. Mi koristimo umjetnički jezik kao svoje oružje i srećna sam da imam kolege koji vjeruju u iste stvari i imaju isti ukus kao i ja – istakla je Vinca. Asistent režije je Kaltërim Balaj, kostimograf Njomëza Luci, scenograf Mentor Beriša, muziku potpisuje Adhurim Grezda, a majstor svjetla je Skender Latifi A. RADOVIĆ

ge u filmu imaju i Benisio del Toro, Vud Haris, Šejna Makhale i Čejs Infiniti. Glavno snimanje počelo je u januaru 2024. godine u Kaliforniji, pod radnim nazivom „BC Project“, gdje su snimljeni i većina Andersonovih filmova. „Jedna bitka za drugom“ snimana je na 35 mm filmskoj traci pomoću VistaVision kamera. Pored snimanja u Kaliforniji, dodatni kadrovi su snimljeni na lokaciji u El Pasu, Teksas. Ovo je šesta filmska saradnja između Andersona i kompozitora Džonija Grinvuda, kao i peta između Andersona i njegovog prvog pomoćnika reditelja Adama Somnera, koji je preminuo u novembru 2024. Film će biti objavljen 8. avgusta pod okriljem „Warner Bros. Pictures.“ R. K.

sistem kulture stabilnim

PODGORICA – Promocija drugog broja naučnog časopisa ,,Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“, u izdanju petrovačkog Društva za kulturni razvoj ,,Bauo“, održana je u Muzičkom centru Crne Gore. Urednici i inicijatori izdanja su mr Dušan Medin i mr Stanka Janković-Pivljanin.

Drugi broj časopisa donosi novih devet originalnih i preglednih naučnih tekstova koji donose uvid u kulturna premrežavanja kroz arheološke tragove, slojevitost i kompleksnost jezika, ali i djelo Petra II Petrovića Njegoša . Cilj ovog izdavačkog poduhvata je da u fokus po-

stavi bogato kulturno nasljeđe nastalo na prostoru današnje Crne Gore, Balkana i Mediterana.

Janković-Pivljanin kazala je da je časopis podijeljen u tri tematska polja.

- Prvi temat je posvećen arheologiji, drugi jeziku, a treći Njegošu. S obzirom na to da je ovaj broj izašao 2024. godine, a da je 2023. bila jubilarna godina – 210 godina od Njegoševog rođenja jedan tematski blok u časopisu je posvećen upravo njemu. Ovaj segment je zanimljiv zato što daje potpuno nove i drugačije uvide u Njegošev život – kazala je Janković-Pivljanin, dodajući da će treći broj časopisa biti uskoro pušten u štampu. Medin je istakao da se časopis

sve više uzdiže u kontekst širih prostora. - Naši autori su iz Poljske, Slovenije, Hrvatske... Radovi u časopisu se katalogizuju u odnosu na njihove suštinske vrijednosti. Osim štampanog izdanja imamo i elektronsko izdanje na sajtu www.kontekstikulture.me. Cilj nam je da ,,Konteksti kulture“ postanu medij koji je specijalizovan za humanistiku i umjetnost i koji, osim periodičnog izdanja jednom godišnje, ima i vebsajt koji je življi i dinamičniji i gdje će se češće objavljivati, čak ne nužno ono što će se naći u knjizi. Može na sajtu da bude nešto što se neće objaviti u časopisu, što je možda neka popularnija forma, za razliku od časopisa ko-

ji će ostati primarno naučnikazao je Medin. Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti UCG (inače, jedan od članova naučne redakcije) prof. dr Edin Jašarović istakao je da u Crnoj Gori, u smislu kulturne politike, živimo u ozbiljnim kulturnim bjelinama, odnosno, područjima koja nemaju pokrivene oblasti, a prevashodno smo tu deficitarni u arheologiji. - Sve što mi kreiramo u savremenom stvaralaštvu je zapravo prašina po kulturnoj baštini. Ono što čini jedan sistem kulture stabilnim je baština. Ona je fundament. Baština je nešto što se teško može rasformirati, ali je treba njegovati, staviti u kontekst kulture i odabrati i pozvati ljude da pričaju o njoj - rekao je Jašarović.

Germanista i pjesnikinja, aktuelna v. d. direktorice Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja mr Tatjana Ćalasan istakla je da Crna Gora treba da bude ponosna na ovo izdanje. - Napravili ste jedan ozbiljan iskorak u svim segmentimai kvantitativno i kvalitativno. Časopis treba da stoji u policama svih fakulteta. Tekstovi su kompaktni i vrlo poetični i zgusnuti što im daje jednu posebnu dimenziju da iskaču iz naučnog i uskaču u domen poetičnog - kazala je Ćalasan. Finansijsku podršku za objavu drugog broja časopisa pružila je Opština Budva. A. Đ. Promovisan časopis

PODGORICA – Gala koncertom „Nessun dorma - 25 godina igre“, u subotu u 19 sati na Velikoj sceni CNP-a, biće obilježen jubilej – četvrt vijeka postojanja i rada Baletske škole „Princeza Ksenija“. Repriza će biti upriličena dan kasnije, u 14 sati.

Koreografi Konstantin Kostjukov i Risima Risinkin izvanrednim će baletskim reminiscencijama, odabranim numerama iz čuvenih baletskih koreografija povezati brojne segmente i programe „Princeze Ksenije“, uz veterane i prijatelje škole. Kostjukov, dugogodišnji solista i direktor baletskog ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu, prisjetio se gala koncerta otvaranja prije dvije i po decenije kojem je prisustvovao. Rezultat dvadeset petogodišnjeg rada su, prema njegovim riječima, djeca koja su ovdje odrasla, sada sposobna da budu pedagozi. - Oni završavaju akademije i postaju predavači, što je potpuno ispravan razvoj, kao da ste u jednoj naj-

Slave rezultate

baleta

ozbiljnijoj nacionalnoj baletskoj školi – kazao je on. Kostjukov smatra da razvoj „Princeze Ksenije“ i te kako postoji, te da će se nastaviti i u budućnosti.

- Sad je i lakše da ide dalje, zato što već postoji kontinuitet, već postoji neki program, oni su već poletjeli, ima već na čemu, prva četiri koraka su najteža, a za dvadeset pet godina se postavilo već toliko predstava da možeš da biraš i da se bolje prilagođavaš programima – rekao je Kostjukov.

Ana Pavlović, primabalerina i umjetička direktorica baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, pozvana je da povodom ovog jubileja posjeti školu i nekoliko dana radi sa učenicama. Ona je istakla kako nije lako postavljati temelje, a bez dobrih temelja se ne može pričati u profesionalnom angažmanu i institucionalizaciji.

- Dvadeset pet godina postojanja, što je četvrt vijeka, a to znači da je mnogo generacija izašlo iz ovog sistema obrazovanja. Utisak koji sam stekla o školi i radu je veoma pozitivan. Učenice su vrlo talentovane, vrijedne i spremne da uče, da napreduju, lijepo vaspitane i dobro vođene od strane menadžmenta škole – rekla je ona.

Pavlović je kazala i da je to što su poznati baletski igrači, pedagozi, koreografi dolazili da rade sa djecom iz škole „Princeza Ksenija“ dalo vidne rezultate.

- Balet se kao umjetnost razvija i ekspandira velikom brzinom i nužno je slijediti taj prosperitet – kazala je Pavlović. An. R.

Sa predstavljanja časopisa u Podgorici

Koncert „Nessun dorma – 25 godina igre“ sjutra u CNP-u

Scena iz jedne od predstava „Princeze Ksenije“

ANTIFAŠISTIČKA KULTURA SJEĆANJA I KRITIČKA BUDNOST

Osam generala je tražilo da se Đilasu vrate ordeni

NAPOMENA

PRIREĐIVAČA

U godinama kada štampani i elektronski mediji vrve od dezinformacija, ideoloških konstrukcija, politikantskih zloupotreba i podmetačina ili, prosto, neznanja, članci i reagovanja Podgoričanina Milana Maretića predstavljaju najrjeđu kategoriju i podsjećaju na doba kad se u novinama nije mogao (ili smio) svako oglašavati. Maretić je dosljedan i angažovani antifašista. Obaviješten je, pouzdan, pedantan i kritičan, često neumoljiv prema netačnostima i proizvoljnostima, pa bilo da su u pitanju i istorijski leksikoni iza kojih stoje referentni autori.

Najčešće se oglašava reagovanjima u beogradskoj „Politici“. Prije tri godine na stranicama „Pobjede“ objavljen je feljton iz njegove knjige „Pisma uredniku“ (2022). Za ovu priliku donosimo nekoliko Maretićevih članaka i reagovanja iz perioda 2011-2024. godine, na različite teme.

NARODNI HEROJINAJHRABRIJI

MEĐU HRABRIMA

(OBJAVLJENO U „GLASNIKU SUBNORA I ANTIFAŠISTA CRNE

GORE“, BR. 28-29, JUL 2011)

Biltenom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, broj 12-13, od decembra 1942. i januara 1943. us tanovljeno je zvanje narodnog heroja i glasi: „Vrhovni štab Narodnooslobodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske Jugoslavije ustanovljava kao najveće priznanje za borce, komandire, komandante, političke komesare, koji se svojim junaštvom i požrtvo -

Prije tri godine na stranicama Pobjede objavljen je feljton iz

Maretićeve knjige „Pisma uredniku“ (2022). Za ovu priliku donosimo nekoliko Maretićevih članaka i reagovanja iz perioda 2011-2024. godine, na različite teme

vanošću u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika naročito istaknu zvanje narodnog heroja. Ovo zvanje dodjeljuje borcima samo Vrhovni štab”. Već u sljedećem broju Biltena (br. 14-15 od 2. marta 1942. godine) zvanje narodnog heroja dobio je Petar Leković, kamenorezački radnik iz Srbije. Osim njega zvanje narodnog heroja su dobili: Bilten 17, 18, 19 za jun, jul i avgust 1942. godine: Rade Končar, Savo Velović, Danilo Soldatović, Ante Jović, Špiro Mugoša (iz Crne Gore), Mladen Stojanović, Simo Šolaja, Đuro Petrović (iz Crne Gore) i Zdravko Čelar

Bilten 20, 21, 22 za septembar, oktobar i novembar 1942. godine: Miloje Milojević, Slobodan Princip Seljo, Milan Simović, Danilo Dokić, Mikan Marjanović i Mihajlo Đukić Bilten 23, 24, 25, 26, 27 za decembar 1942., januar, februar, mart i april 1943. godine: Živk o Bronzić , Aleksa Dejović, Pero Ćetković (iz Crne Gore) i Zari-

ja Vujošević (iz Crne Gore).

Bilten 29, 30, 31 za jun, jul, avgust 1943. godine: Nikola Maraković Nina, Sava Kovačević (iz Crne Gore).

Ukupno su dodijeljena 22 zvanja narodnog heroja.

Ovim Biltenom donijet je i ukaz o odlikovanjima u Narodnooslobodilačkoj borbi i ustanovljen „Orden narodnog heroja”.

„Dobija se za osvjedočena herojska djela na bojnom polju i herojsko držanje pred neprijateljem. Orden povlači novčane beneficije i specijalne povlastice, kako za nosioce tako i za njegovu porodicu. Do sada proglašeni narodni heroji automatski dobijaju Orden narodnog heroja”.

Do kraja 1943. godine Orden je dodijeljen još trinaestorici boraca, među njima i Milovanu Šaranoviću iz Crne Gore.

U 1944. godini Orden je dodijeljen 29-orici boraca, a iz Crne Gore Rifatu Burdžoviću Tršu i Savu V. Stanojeviću, prvome iz Crne Gore, koji je za života dobio ovaj orden. Dodijeljen je i prvi od tri Or-

dena narodnog heroja maršalu Josipu Brozu Titu. Drugi je dobio 1972. godine , a treći 1977. godine. U 1945. godini do devetog maja, ovaj orden dobilo je 38 boraca, a iz Crne Gore to su Vladimir Ćetković, Danilo Jauković za života, Krsto Bajić, Sava Mašković, Lazar Lopičić za života, Boro Vukmirović, Vukica Mitrović i Đuro Strugar. Orden su dobili i dvojica državljana SSSR i dvojica državljana Albanije. Ukupno je do kraja rata dodijeljeno 102 Ordena. Savu V. Stanojeviću iz Nikšića 1952. godine, Milovanu Đilasu iz Mojkovca 1957. godine i Francu Solomonu su sudskim presudama oduzeti Ordeni narodnog heroja. Milovanu Đilasu su tada oduzeti i Orden narodnog oslobođenja, Orden partizanske zvijezde I reda, Orden zasluga za narod I reda, Orden bratstva i jedinstva I reda i Orden za hrabrost. Osam narodnih heroja i generala Svetozar Vukmanović Tempo, Savo Drljević, Boš-

ko Đuričković, Veljko Kovačević, Vojo Kovačević, Gligo Mandić, Vojo Nikolić i Vlado Šćekić su pismom 16. maja 1990. godine tražili od Predsjedništva SFR Jugoslavije da se ovi ordeni i čin general pukovnika JNA vrate Milovanu Đilasu.

Mihailo Lalić u „Sam sobom” navodi: „Najdraži drug iz mladosti Milivoje Minjo Đilas, komesar Takovskog bataljona u ustanku u Srbiji, ranjen, zarobljen, izmučen u specijalnoj policiji, strijeljan 1942. godine. Zbog herojskog držanja na istrazi Ranković je predlagao da ga proglase za narodnog heroja. To je spriječio Minjov stariji brat, Milovan, već su dva brata proglašeni za heroje mnogo bi bilo da je i treći”. Već su bili heroji Milovan i Aleksa Bećo

Mihailo Lalić je u svom romanu „Raskid” za lik idealnog junaka Minja Buljurića uzeo Minja Đilasa.

Iz Crne Gore su 257 narodnih heroja , najviše u odnosu na broj stanovnika, u odnosu na druge republike.

Živi narodni heroji iz Crne Gore su: Vukosava Mićunović, Jovo Kapičić, Marko Matković i Velimir Radičević (članak je pisan 2011. godine, prim. prir.)

U mauzoleju „Partizanu borcu” na Gorici, sahranjeno je 66 narodnih heroja.

Orden narodnog heroja izrađivan je od patiniranog zlata 54 milimetara dužine i 43 milimetra širine, a izrađivan je u firmi „Ikom” Zagreb.

Dodijeljeno Ordena narodnog heroja:

Borcima 1.326 od toga iz Crne Gore 257 Stranim državljanima 22 i to iz SSSR, Albanije, Čehoslovačke, Italije, Poljske.

Jedinicama i ustanovama 33, a iz Crne Gore Trećoj prole-

Osam narodnih heroja i generala Svetozar Vukmanović Tempo, Savo Drljević, Boško Đuričković, Veljko Kovačević, Vojo Kovačević, Gligo Mandić, Vojo Nikolić i Vlado Šćekić su 1990. tražili od Predsjedništva SFR Jugoslavije da se Milovanu Đilasu vrate ordeni i čin general pukovnika JNA

terskoj sandžačkoj, Četvrtoj proleterskoj crnogorskoj, Petoj proleterskoj crnogorskoj. Organizacijama 4, među njima i SUBNOR Jugoslavije. Gradovima 8, među njima i Cetinje. Ukupno je dodijeljeno 1393 ovih ordena. Da se ne zaboravi: Prvi narodni heroj je Petar Leković iz Srbije, a iz Crne Gore Špiro Mugoša.

Posljednji Milan Tepić, BiH, proglašen 1991. godine. Najmlađi Milka Mika Bosnić, BiH, rođena 1928. godine, a iz Crne Gore Jelica Mašković, rođena 1924. godine. Najstariji Đoko Pavićević iz Crne Gore, rođen 1872. godine. Tri brata narodni heroji: Kovačević Petra Vasilije Čile, Vojo i Mirko iz Crne Gore, i, Mažar Nikole Josip Šoša, Ivica i Drago iz BiH. Zanimljivo: Otac i sin narodni heroji Dragojlo i Miloš Dudić iz Srbije.

Nijesu učesnici Narodnooslobodilačke borbe: Milan Spasić i Sergej Mašera poginuli aprila 1941. godine; Ognjen Prica, Božidar Adžija i Kata Dumbović Kovačić, strijeljani početkom jula 1941. godine. Heroji istog prezimena iz Crne Gore: Kovačevića 10, Đurovića 7, Popovića 6, Božovića 5, Jankovića, Jovanovića, Martinovića, Mugoše, Radulovića, Vujoševića, Vujovića 4, Ćetkovića, Mićunovića, Strugara, Vojvodića, Vučkovića 3, Bojovića, Burića, Cerovića, Dragovića, Đukića, Grbovića, Ivanovića, Jelića, Jovićevića, Kneževića, Lekića, Maškovića, Milutinovića, Mitrovića, Orlandića, Pejovića, Petrovića, Popivoda, Prelevića, Rakočevića, Rolovića, Stojanovića, Todorovića, Vučinića, Vujačića, Vukanovića, Vukotića i Žugića 2. (Nastavlja se) 1.

Autor: Milan MARETIĆ

Boro Vukmirović Vukica MItrović

Rifat Burdžović - Tršo

Sava Kovačević Vukosava Mićunović Jovo Kapičić

Danilo Jauković

Srce nam je puno kada vidimo ovoliki broj mladih ljudi da se druže u prirodi. Cilj je da ovakav koncept druženja imamo svakodnevno, ne samo kada organizujemo piknik. Čim jedna mlada osoba raširi ćebe u parku, njen primjer će pratiti ostali. Potreban je samo taj inicijalni korak, jer parkovi su odlično mjesto i za druženje i učenje – poručila je Sara Dragićević iz Studentskog kulturnog centra

Manifestacija Podgorički piknik, koja kroz umjetnost i zabavu okuplja studente i mlade, održana je juče u Univerzitetskom parku. Posjetioci su imali priliku da uživaju u raznovrsnom muzičkom programu i prelijepoj atmosferi na otvorenom. Za dobar zvuk pobrinuli su se Filip Sjekloća i Dorija, Peđa Radović, di-džej Mikeli, dok je veče zaokruženo nastupom popularnog mostarskog benda ,,Zoster“. Podgorički piknik prvi put je organizovan 2019. godine i ubrzo je postao prepoznatljiv dio studentskog života, inspirisan evropskim trendovima urbanog provo -

Podgorički piknik trinaesti put održan u Univerzitetskom parku

Za uživanje u prirodi dovoljni su samo ćebe i dobro društvo

đenja slobodnog vremena. Cilj događaja je podsticanje mladih na druženje u prirodnom okruženju, razvijanje svijesti o značaju očuvanja zelenih površina i valorizaciji prostora poput kampusa Univerziteta Crne Gore.

DRUŽENJE

Sara Dragićević iz Studentskog kulturnog centra, koji organizuje ovaj događaj, iskazala je zadovoljstvo zbog

velikog broja posjetilaca i odlične atmosfere.

- Ovo je 13. piknik po redu. Organizuje se od 2019. godine u Podgorici. Od prošle godine nije više studentski. Preimenovali smo ga u Podgorički piknik, jer su za druženje zainteresovani posjetioci svih starosnih grupa – kazala je Dragićević, uz napomenu da su jedan ovakav događaj organizovali u Nikšiću, gdje će biti ponovo u aprilu.

Podrška Ministarstva sporta i mladih

U prelijepom Univerzitetskom parku uživali su i predstavnici Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. Ministar Dragoslav Šćekić iskazao je zadovoljstvo što su ih organizatori pozvali da budu sa njima na Podgoričkom pikniku. - Prelijep događaj, ljudi se lijepo druže, svaka čast na dobroj organizaciji. Ovo

pokazuje da imamo mnogo potencijala i kapaciteta da radimo dobre stvari. Sa ovog mjesta se šalju pozitivne vibracije cijeloj Crnoj Gori. Smatram da je potrebno organizovati više ovakvih događaja, ne samo kada su u pitanju mladi ljudi nego na svim nivoima, jer Crnoj Gori je definitivno potrebno mnogo više pozitivne atmos-

fere… Namjera Vlade jeste da promovišemo mlade ljude i zdrave stilove života, a nema zdravijeg stila života od unapređenja našeg duha, povjerenja među mladima i emitovanja dobre energije i ljubavi među njima – kazao je Šćekić, uz napomenu da će ovaj resor uvijek biti tu da podrži organizaciju ovakvih i sličnih događaja.

Iskazuje zadovoljstvo što je ovo postalo tradicionalno druženje.

- Iz piknika u piknik sve više se širimo, dodajemo nove sadržaje, tu su ovoga puta štand Instituta za javno zdravlje gdje se mjeri bodi masa i krvni pritisak, zatim bazar crnogorskih kreativnih stvaralaca, sportsko-rekreativni program... Trudimo se da ga nadogradimo da ne bude samo muzički program, kojem inače posve-

timo najveću pažnju… Srce nam je puno kada vidimo ovoliki broj mladih ljudi da se druže u prirodi. Cilj je da ovakav koncept druženja imamo svakodnevno, ne samo kada organizujemo piknik. Čim jedna mlada osoba raširi ćebe u parku, njen primjer će pratiti ostali. Potreban je samo taj inicijalni korak, jer parkovi su odlično mjesto i za druženje i učenje – poručuje Dragićević.

stUDENti

Jedna od brojnih raspoloženih ekipa koje su dijelile ćebad na osunčanoj livadi Univerzitetskog parka bili su studenti prve godine politehnike na Univerzitetu Donja Gorica. Helena Kostić kaže da joj je juče bio treći put da dolazi na piknik.

- Atmosfera je predivna. Mnogo mi je ljepše ovako lijep dan provesti sa društvom u prirodi, na suncu, nego neki noćni izlazak. Ovo je odlična prilika za druženje i mislim da treba organizovati više ovakvih događaja – kazala je Kostić. Njena koleginica Anastasija Grdinić prvi put je na pikniku u Univerzitetskom parku.

- Predivno je, baš onako kako sam očekivala. Sunčan dan, ne može se ljepše iskoristiti nego na ovakvom mjestu. Upozna-

Partnerstvo kroz saradnju, kulturu

Gradonačelnik Saša Mujović ugostio je juče ambasadorku Republike Italije Andreinu Marselu, sa kojom je razgovarao o brojnim pitanjima od značaja za razvoj Podgorice. Mujović je istakao da je saradnja Italije i Crne Gore oduvijek bila dobra, te da ga raduje što je u prilici da, zajedno sa svo-

jim timom, pruži puni doprinos jačanju te saradnje sa nivoa Glavnog grada.

- Italija je za nas jedan od najvažnijih partnera, kako na kulturnom, tako i na ekonomskom planu. S obzirom na bogatstvo italijanske tradicije, kulture i iskustva u oblasti urbanog razvoja, vjerujem da možemo zajedno da ostvari-

mo značajne projekte koji će biti od koristi za naš grad - kazao je Mujović. Ambasadorka Italije naglasila je da nema sumnju da će saradnja biti na izuzetno visokom nivou.

- Saradnja sa Glavnim gradom uvijek je bila dobra i veoma se radujem budućim zajedničkim aktivnostima i pro -

ćemo kolege i koleginice sa drugih fakulteta, zbližiti se sa njima, lijepo se provesti – kazala je Anastasija. Njihovo mišljenje dijele i kolege s fakulteta Aleksa Martinović i Andrej Ivanišević - Prvi put sam na ovakvom događaju. Prijatno sam iznenađen. Prija mi ovakvo okruženje, ljudi, muzika, svi su raspoloženi, nasmijani, ima igara... Mislim da ćemo biti redovni posjetioci ovakvih događaja – kazao je Martinović. Sa njim je saglasan Andrej, koji je na pikniku bio i prošle godine.

- Odličan je, nemam nikakvih zamjerki, zato sam opet tu. Doći ću opet, jer mi puno više prija druženje u parku nego u kafani, mirnija je i opuštenija atmosfera – kazao je Ivanišević.

O kvalitetu druženja u Univerzitetskom parku dovoljno govori i to što su na jučerašnji piknik došli i neki bivši studenti. - Završio sam osnovne studije računarske nauke, planiram da upišem postdiplomske. Ovo mi je makar deseti put da sam na ovom pikniku. Prija mi ova vrsta druženja. Ovdje je odlična energija, druženje je prelijepo. Više volim s društvom da sam u prirodi nego u kafiću – kazao je bivši student PMF-a Andrija Živković Njegova koleginica Marija, koja je završila arhitekturu, kaže da je nekoliko puta bila na ovim događajima.

- Nema boljeg načina da se iskoristi ovakav dan – kazala je kratko Marija, sa kojom je bio saglasan i ostali dio ove raspoložene družine.

U prelijepoj atmosferi Univerzitetskog parka uživali su i izlagači na bazaru rukotvorina, koji su svojim kreacijama upotpunili događaj.

- Ovo je odlično, ljudi se lijepo provode, a ima interesovanja za moje proizvode – kazala je Ivana Đurašević, koja je izložila dekorativne predmete od jesmot mterijala (ekološki gips).

I Janja Ćetković iskazala je zadovoljstvo što je bila u prilici da svojim učešćem upotpuni bazar.

- Prvi put sam ovdje, bavim se grafičkim dizajnom stikera i plakata. Ima interesovanja za moje proizvode. Prelijepo je danas ovdje, veliki broj mladih ljudi, dobar duh, svi uživamo – kazala je Ćetković. i. MitROViĆ

jektima - kazala je Marsela, zahvaljujući gradonačelniku na otvorenosti i spremnosti da zajedničkim radom doprinosu, između ostalog, promociji i afirmaciji italijanske tradicije i kulture u Podgorici. Na sastanku je bilo riječi o aktivnostima Italijanskog kulturnog centra, ali i ukupnoj saradnji sa ustanovama kulture u Podgorici. Razmatrane su lokacije koje su simbolički vezane za Italiju i koje možda do sada nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene za realizaciju određenih događaja, a koje imaju sve uslove za to. H. P.

Opuštena atmosfera obilježila Podgorički piknik

Ministar Dragoslav Šćekić u Univerzitetskom parku

Andreina Marsela i Saša Mujović

Gradonačelnik razgovarao s ambasadorkom Republike Italije

Jadran M:TEL i Primorac pobjedama završili nastup u Evrokupu

Oproštaj od Evrope

Jadran MTEL i Primorac oprostili su se od Evrope. Oba crnogorska predstavnika bila su bolja od protivnika - Mladosti, odnosno Sabadelja, u revanšu četvrtfinala Evrokupa, ali to nije bilo dovoljno za prolaz nakon slabijih izdanja u gostima. Novljani su bili na korak od peteraca, falio je gol za 10:6, dok je tim iz Kotora, poslije poraza u Španiji od osam golova, realno bio daleko od plasmana među najbolja četiri tima.

Jadran M:TEL 9

Mladost 6

HERCEG NOVI - Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 200. Sudije: Margeta (Slovenija) i Švarc (Izrael). Rezultat po četvrtinama: 0:3, 3:2, 3:1, 3:1. JADRAN: Đurović, I. Radović, Holod 1, Stupar 1, Obradović, Vujović 2, D. Radović, Lazić, Gojković 2, Ivović 1, Sladović, Milojević, V. Radović 2.

MLADOST: Marcelić, Bašić, Bušić 1, Buljubašić 1, Vrlić, Biljaka, Bukić1 , Lazić 2, Fajković, Vrlić, Vukićević 1, Harkov, Sunara. U posljednjem minutu revanša četvrtfinala Evrokupa Jadran MTEL je propustio dva napada da povede 10:6 protiv Mladosti i utakmicu uvede u peterce. Nažalost, vicešampion Crne Gore oprostio se od Evrope

jer je u Zagrebu izgubio 12:8. Novljanima nije pripala drama. Tim od kojeg su dva puta bili bolji u Premijer ligi, iskustvom je izborio prolaz u polufinale, a igračima trenera Vladimira Gojkovića kapa dolje jer su uprkos slaboj realizaciji sa igračem više (16-6, u prvoj četvrtini 6-0), minusu od četiri gola (gubili 4:0 i 5:1 sredinom treće četvrtine) serijom 6:0 uspjeli početkom posljednje dionice da dođu do prednosti od 7:5. Bili su Novljani na ,,plus tri“ na 1.37 do kraja (9:6), ali...

Skupo su platili vaterpolisti iz Herceg Novog loš ulazak u meč. Segmenti koji u Zagrebu nijesu funkcionisali ništa bolji nijesu bili ni u Herceg Novom. Pravili su naši igrači greške u serijama, a konkretno u prvoj

u trećoj četvrtini, postigli su samo gol iz deset pokušaja sa igračem više...

Primorac 14 Sabadelj 9

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi GopčeviĆ“. Gledalaca: 100. Sudije: Dervuks (Francuska) i Budramis (Grčka). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 4:5, 3:2, 5:0.

PRIMORAC: Masaro, Brguljan, S. Ćetković 1, Šušiašvili 4, Mršić 3, Janović, Matković 3, Vučković 1, Vico, Brkić 1, P. Ćetković 1, Stanojević 1, D. Ćetković.

SABADELJ: Lorio, Bouven 1, Asensio, Šuc 2, Bonet, Valera Kalatrava 1, Barosa 2, Rencuto, Averka 2, Man-

dolini, Hernandez 1, Laurado, Teklas. Primorac u revanšu četvrtfinala Evrokupa nije razočarao. Kotorani su pobijedili Sabadelj 14:9, što nije bilo dovoljno da nadoknade veliki minus iz prvog meča u Španiji - 17:9. Igrači trenera Vjekoslava Paskovića kasno su se u jučerašnjem meču probudili, serijom od 8:0, pri vođstvu gostujućeg tima 9:6 - na 2.45 do kraja meča, uspjeli su da preokrenu stvari u bazenu, ali malo je bilo vremena za senzaciju. Šampion Crne Gore do prvog vođstva stigao je na pet i po minuta prije kraja (10:9), a španski tim je od kraja treće četvrtine do kraja meča bio u nokdaunu A. MARKOVIĆ

MOK IMA NOVU PREDSJEDNICU: Ministarka sporta Zimbabvea imenovana na tu funkciju

PODGORICA – Ministarka sporta Zimbabvea Kirsti Koventri izabrana je za predsjednicu Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), čime je postala prva žena, kao i prva osoba iz Afrike koja je imenovana na tu funkciju.

Koventri je postala i najmlađi predsjednik MOK-a u istoriji, a njen mandat će trajati do 2033. godine. Sedam kandidata je bilo u trci za ovu poziciju, a dvostruka olimpijska šampionka u plivanju je pobijedila već u prvoj rundi nakon što joj je skoro 100

Koventri mijenja Baha

njenih kolega dalo svoj glas. – Učiniću vas sve jako ponosnim i nadam se da ćete biti jako sigurni u odluku koju ste donijeli. Sada imamo nekog zajedničkog posla –rekla je Koventri u svom pobjedničkom govoru. Ona će na mjestu predsjednika MOK-a zamijeniti Njemca Tomasa Baha Ovo je bila jedna od otvorenijih trka za predsjednika MOK-a u istoriji, bez jasnog favorita prije početka glasanja. R. A.

Drugo kolo druge runde kvali kacija za Evropsko prvenstvo za fudbalerke do 17 godina

Remi kadetkinja čuva nadu u prvo mjesto

Estonija 1

Crna Gora 1

BELFAST – Stadion

„Sivju“. Sudija: Brit Bragadotir (Island).

Strijelci: Pihlak u 51. (Estonija), Damjanović u 12. minutu (Crna Go-

ra). Žuti kartoni: Varsi (Estonija), Dizdarević (Crna Gora).

ESTONIJA: Kozljaljeva, Kalma, Južaninova, Skoti, Grosi (od 46. Kristiansen), Laidmets, Luik (od 88. Sup), Keli, Maniste, Varsi, Pihlak (od 78. Južaninova).

CRNA GORA: Kalač, Vlahović, Anika Petrović, Orahovac, Reljić, Cebalović, Merdović, Balević, Damjanović (od 90.+1 Mozer), Duraković (od 55. Radović), Dizdarević. Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Estonijom u drugom

kolu grupe 2 druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Tvrd meč u Belfastu završen je sa rezultatom 1:1. Elena Damjanović dovela je naš tim u vođstvo u 12. minutu, dok je konačan rezultat postavila Gretlin Pihlak nakon pet minuta igre u nastavku.

„Lavice“

u grupi sa Islandom, Portugalom i Farskim Ostrvima za EP 2026.

Lazović:

Prvo aprilski baraž sa Portugalom, a onda u nove obaveze

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine igraće u grupi 4 sa Islandom, Portugalom Farskim Ostrvima, odlučeno je žrijebom koji je obavljen u rumunskom gradu Kluž-Napoka. Naše reprezentativke će sa Portugalom u aprilu igrati baraž za odlazak na SP. Selektorka Suzana Lazović ima poštovanje za rivale u kvalifikacijama za EP. - Sve reprezentacije su za poštovanje. Na prethodnom šampionatu Hrvatska je igrala neriješeno sa Farskim Ostrvima. Island je pobijedio Ukrajinu, dok je sa Holandijom bio na dva, tri gola razlike. Portugal je na posljednjem EP bio na teškom zadatku protiv Francuske, Poljske i Španije. I naveo ih da se dobro pripreme za njih. Od baraža za Svjetsko prvenstvo čeka nas teška borba. Vjerujem da će naše igračice, prije svega, da se oporave kako treba i da sve utakmice sačekaju u dobroj formi. Primarno za nas je aprilski dvomeč sa Portugalom, a onda tek možemo da se spremamo za ono što nas čeka. Vjerujem da ćemo nastaviti da se takmičimo na velikim prvenstvima i da ćemo borbom uspjeti da dođemo do zacrtanog cilja - jasna je Lazović.

GRUPA 3 Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Belgija GRUPA 4

CRNA GORA, Island, Portugal, Farska Ostrva GRUPA 5 Švedska, Srbija, Ukrajina, Litvanija GRUPA 6 Španija, Austrija, Grčka, Izrael

„Lavice“ su bile u prvom šeširu, a jasno je da su apsolutni favoriti u grupi 4 u kojoj su protivnici selekcije koje nijesu uspjele da izbore plasman u glavnu rundu na posljednjem šampionatu. Farska Ostrva i Island su bili treći u svojim grupama, dok je Portugal, kao posljednji u grupi završio učešće na smotri najboljih selekcija Evrope. Žrijebom su određeni sastavi šest kvalifikacionih grupa sa po četiri selekcije. Dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa, kao i najbolje četiri trećeplasirane selekcije izboriće plasman na EHF Euro 2026 Prvi termin kvalifikacija je od 15. do 19. oktobra ove godine, drugi termin je od 4 do 8. marta naredne, dok su posljednja dva kola kvalifikacija na programu od 8. do 12. aprila 2026 godine. Poznato je već osam učesnika šampionata, to su domaćini Poljska, Rumunija, Češka, Slovačka i Turska i tri prvoplasirane reprezentacije sa EHF Euro 2024 – Norveška, Danska i Mađarska. Evropsko prvenstvo 2026. godine održaće se od 3. do 20. decembra. A. M.

Sa ovim bodom i pobjedom iz prvog kola, Crna Gora je došla na korak od osvajanja prvog mjesta i plasmana u jači rang u narednom kvalifikacionom ciklusu. Za to je potrebna pobjeda nad Kazahstanom u trećem kolu, koje se igra 23. marta od 18.30 časova. – Tvrda utakmica, bez puno šansi na obje strane. Poveli smo rano i zatvorili sve prilaze golu. Međutim, primili smo gol nakon jedne greške.

Takođe, bio je vidljiv umor nakon utakmice sa Sjevernom Irskom, nije bilo puno svježine u našem timu. Ipak, poslije svega viđenog, možemo biti zadovoljni, ostali smo u igri za osvajanje prvog mjesta u grupi. Slijedi duel sa Kazahstanom, vjerujemo da možemo do pobjede, ali je najbitnije da se odmorimo za tu utakmicu – rekao je selektor Mirko Marić

Grupe

GRUPA 1

Francuska, Hrvatska, Kosovo, Finska Grupa 2 Holandija, Švajcarska, Italija, Bosna i Hercegovina

Novljani mogu da žale za propuštenom šansom

Kirsti Koventri i Tomas Bah

Petak, 21. mart 2025.

PODGORICA – Bliži se početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, kreće nova priča, novi pokušaj Crne Gore da ostvari istorijski, premijerni plasman na veliko takmičenje. Ovakve trenutke obično su pratili osmijesi, dobro raspoloženje, pozitivni naboj, vjera, adrenalin, želja da se dobro krene... Ovoga puta – emocije su pomiješane. Fudbaleri ozbiljni, spuštenog pogleda, malo priče, uz radni pozdrav sa novinarima. Nakon izlaska iz autobusa, prošli su kroz miks zonu, spustili se u svlačionice, kratko pripremili, pa počeli trening na travi Gradskog stadiona.

Sve je pogodila prerana smrt Andrije Delibašića (44), dugogodišnjeg fudbalera, bivšeg reprezentativca, momka koji je postigao najvažniji gol u istoriji nacionalnog tima. Olovno nebo nad Goricom. Sa tužnom temom počeo je brifing sa Stefanom Mugošom, dva dana pred prvu utakmicu sa Gibraltarom u Nikšiću (subota 18 časova).

– Deli je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskom sportu i ovo je jako tužan momenat za cijelu državu. On je legenda našeg fudbala, na nama je da dođemo do pobjede i da je na neki način njemu poklonimo – rekao je iskusni napadač ,,hrabrih sokola“.

Delibašić je tokom karijere dao mnogo golova, ali jedan se pamti više od ostalih. Bio je to pogodak protiv Engleske za 2:2 u 91. minutu, za neviđenu eksploziju, delirijum domaćih navijača. Za plasman u baraž za Evropsko prvenstvo.

Taj momenat upisan je zlatnim slovima u istoriju našeg fudbala. Bio je i biće inspiracija mnogim generacijama crnogorskih selekcija.

– To je istorijski gol, a način na koji je krenuo na loptu, rizikovao povredu u toj situaciji kada je zatresao mrežu –tako svaki igrač treba da igra

„Sokoli“ žele trijumf za Delibašića

Oproštaj od diva

Proslavljeni fudbaler i vrhunski momak Andrija Delibašić izgubio je 19. marta bitku sa najtežom bolešću, mjesec prije 44. rođendana. Neravnopravna borba trajala je dvije godine. Deli je jednom pobije-

u dresu reprezentacije. Svako bi trebalo da ima takav pristup – ističe Mugoša. Kvalifikacije za Mundijal počinju u gradu u kojem je rođen i u kojem će danas (15 h) biti sahranjen Delibašić. „Crveni“ su apsolutni favoriti protiv Gibraltara, sa kojim su prethodno rutinski izlazili na kraj. Jovetić i društvo imaće dodatni motiv da upišu tri boda. Igraće i za Andriju...

Remi na startu kadetskog turnira u Rumuniji

dio, ali se bolest vratila – ovoga puta jače i podmuklije. Znalo se da prognoze nijesu optimistične.

Stasiti Nikšićanin nikada se nije predavao. Vjerovao je do kraja, pokušao sve, ali lijeka nije bilo.

Najteže su utakmice koje su unaprijed dobijene. Idemo jednu po jednu, prvi rival je Gibraltar protiv kojeg smo igrali i znamo o kakvom se timu radi. Treba da budemo strpljivi, ovakvi mečevi mogu da se riješe i u drugom poluvremenu. Bitno je da ne uđemo u nervozu ako ne damo gol na vrijeme, iako bi bilo idealno da otvorimo rivala što prije. Imamo kvalitet. Samo treba da budemo mirni i

Igra ispred rezultata

Rumunija 0

Crna Gora 0

BUFTEA – Trening centar FS Rumunije. Sudija: Mihaj Ene (Rumunija).

Žuti kartoni: L. Marković, Šekularac, M. Marković (Crna Gora).

RUMUNIJA: Kosa, Neamcu, Stanku, Korlat, Dankuš, Vaduva (od 79. Ganaj), Nikulčea, Silitra (od 82. Vas), Rusu (od 79. Ploskar), Tripon (od 72. Bodnar), Telehoj (od 72. Moldovan).

CRNA GORA: Čekić, L. Marković (od 90.+2 Kumburović), Uzunovski, Popović (od 83. Nedić), Rakčević (od 83. Bulatović), Đokaj (od

65. Vučković), Jovović (od 21. M. Marković), Vujović (od 90.+2 Pavićević), Vušurović (od 65. Šekularac), Vukoje (od 83. Rešetar), Đurišić (od 46. Krunić).

Kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Rumunijom u prvom kolu međunarodnog turnira koji se igra u toj državi.

Na terenu Trening centra FS Rumunije nije bilo golova, a bliža pobjedi bila je naša selekcija.

„Sokoli“ su do vođstva mogli u 32. minutu, kada je Nikola Vukoje ukrao loptu, ali zatim loše šutirao u situaciji „jedan na jedan“ sa golmanom domaćina. Ubrzo po povratku sa pauze, Petar Vujović je imao

dobru šansu poslije solo prodora, dok je u 75. minutu Luka Marković šutirao sa desetak metara iskosa, ali je čuvar mreže Rumunije bio na pravom mjestu. – Odigrali smo pravu takmičarsku utakmicu, na startu veoma zahtjevnog turnira, gdje je kvalitet izbalansiran u sve tri ekipe koje su nam protivnici. Bili smo ravnopravni protivnik gotovo cijelu utakmicu i imali svoje šanse da ga kaznimo. Sumnjiva situacija u protivničkom šesnaestercu, zicer u prvom poluvremenu i par prekida za nas su bile situacije koje smo mogli bolje da iskoristimo. U drugom dijelu slična situacija, ali ritam koji smo pratili, a nekad i na-

Zauvijek je otišao veliki div. Od Delibašića su se oprostili svi klubovi za koje je igrao i u kojima je radio kao trener i direktor, brojni prijatelji iz svijeta sporta i van njega. Andrija je ostavio neizbrisav trag kao reprezentativac Crne Gore. Bio je strijelac istorijskog gola protiv Engleske 7. oktobra 2011. u 91. minutu – kada je ,,sokole“ odveo u baraž za Evropsko prvenstvo.

FSCG je emotivno ispratio jednog od svojih sinova, a komemorativna sjednica povodom smrti Andrije Delibašića biće održana danas sa početkom u 9 časova u Crnogorskom narodnom pozorištu. Sahrana je istog dana u 15 sati na Gradskom groblju u njegovom rodnom Nikšiću.

mislim da će sve biti kako treba. Mislim da je sve na našoj strani – naglasio je Mugoša. Crna Gora je prije četiri godine savladala Gibraltar sa 4:1. Gosti su uspjeli da izjednače, ali ,,sokoli“ nisu dozvolili nikakvo iznenađenje. Na južnom rtu Pirinejskog poluostrva bilo je 3:0 za naše fudbalere.

– Moramo da budemo oprezni i skoncentrisani. Svi danas igraju fudbal. U ovom terminu imamo

dva meča. Želimo šest bodova i dobru poziciju pred jesen – dodao je Mugoša. Nakon Gibraltara, kraj Bistrice dolaze Farska Ostrva. Duel je na programu 25. marta.

– Farani su svakako bolji nego Gibraltar, moglo je to da se vidi i u mečevima crnogorskih klubova protiv timova sa Farskih Ostrva. Sigurno da su mnogo kvalitetniji od prvog našeg rivala, ali da se fokusiramo na pr-

vu utakmicu, pa ćemo misliti o narednom rivalu – kazao je tridesettrogodišnji ofanzivac južnokorejskog Inčona. Crnogorski napadači su u dobroj formi. Jovetić, Krstović, Mugoša – svi tresu mreže u klubovima.

– U dobrom smo ritmu, željni pobjeda i golova. Nadam se da ćemo to da prenesemo i u reprezentaciju – zaključio je Mugoša. D. KAŽIĆ

metali, nas je potrošio i ostaje da se što bolje oporavimo za sljedeće mečeve. Ako izuzmemo par tehničkih grešaka i povremeni pad koncentraci-

je, zadovoljan sam kako smo izgledali tokom meča. Imamo svoje adute u igri i kada se oni ponavljaju, izgledamo dobro i opasno po protivnika – kazao

je selektor

U

Stefan Mugoša juče na treningu pod Goricom

Crne Gore Radovan Kavaja

drugom kolu turnira, sjutra od 14 časova, naša selekcija sastaje se sa Poljskom. R. P.

Oklahoma ponovo najbolji tim lige, treći neuspjeh u nizu Klivlenda, Lejkersi bolji od Denvera

Vučević odličan u porazu Čikaga

PODGORICA – Čikago je doživio tek drugi poraz u posljednjih sedam mečeva, a upisao ga je u gostima protiv Finiksa (127:121), koji je zabilježio treći trijumf u posljednje četiri utakmice.

Naš Nikola Vučević je odigrao odličan meč, upisao je 24 poena (17-10 iz igre, 8-4 za tri poena), šest skokova, tri blokade i dvije asistencije. Sanse je do pobjede predvodio Devin Buker sa 41 poenom, od kojih je 20 postigao u četvrtoj četvrtini, a imao je još i sedam asistencija i četiri skoka. Kevin Durent postigao je 26 poena uz osam asistencija, Nik Ričards 18 poena, uz devet skokova i tri blokade, a Rajan Dan 16 poena. U ekipi Čikaga, i Kobi Vajt je imao 24 poena, uz šest skokova i pet asistencija, Džoš Gidi je dodao 22 poena, uz

sedam skokova i sedam asistencija. Los Anđeles Lejkersi pobijedili su Denver 120:108, a ponovo nije došlo do duela Luke Dončića i Nikole Jokića, od kada se Dončić preselio u Grad anđela. U prethodnom meču Dončić je pauzirao, u ovom nije bilo Jokića zbog povrede lakta. Lejkersi su ostvarili treću uzastopnu pobjedu, a predvodio ih je Dončić sa 31 poenom, devet skokova i sedam asistencija, koliko je ostvario za tri četvrtine Ostin Rivs dodao je 22 poena, osam asistencija i pet skokova, a Dorijan Fini Smit 14 poena. U devetoj uzastopnoj pobjedi Lejkersa na domaćem terenu, Gejb Vinsent i Dalton Kneht postigli su po 12 poena. Utakmicu su zbog povreda propustili Lebron Džejms i Rui Hačimura. U ekipi Denvera zbog

povrede skočnog zgloba nije bilo ni Džamala Mareja Najefikasniji je bio Aron Gordon sa 26 poena uz 11 skokova, Džejlen Piket postigao je 14 poena, Rasel Vestbruk dodao je 12 poena i devet asistencija, a po 12 poena imali su i Majkl Porter i Pejton Votson

Nakon pobjede protiv Filadelfije sa 133:100, Oklahoma je ponovo najbolji tim lige sa skorom 57-12, jer je Klivlend izgubio od Sakramenta 123:119 i vezao treći poraz u nizu za skor 56-13.

Kandidat za MPV-ja lige, Šej Gildžes-Aleksander nije igrao u ovom meču, ali to nije smetalo Oklahomi da slavi, uz 26 poena Arona Viginsa Ajzea Džo je dodao 21 poen, a Džejlin Vilijams i Čet Holmgren po 19, s tim da je Vilijams imao i 17 skokova i 11 asistencija. U ekipi Filadelfije se istakao Kventin Grims sa 28 poena. Klivlendu nije bio dovoljan učinak Evana Moblija od 31 poena i 10 skokova i Donovana Mičela od 26 poena, pet skokova i četiri asistencije. Sakramento su do pobjede vodili Demar Derozan sa 27 poena, Malik Monk sa 22 poena i osam asistencija i šest skokova.

Rezultati: Indijana – Dalas 135:131, Orlando – Hjuston 108:116, Majami – Detroit 113:116, Minesota – Nju Orleans 115:119, Oklahoma – Filadelfija 133:100, San Antonio – Njujork 120:105, Juta – Vašington 128:112, Los Anđeles Lejkers – Denver 120:108, Finiks – Čikago 127:121, Portland – Memfis 115:99, Sakramento – Klivlend 123:119, Boston – Bruklin 104:96. S. J.

Od sjutra do neđelje Evropsko prvenstvo u džu džicu

Crna Gora sa 22 takmičara

PODGORICA - Larnaka

će za vikend biti domaćin Evropskog prvenstva u džu džicu do 16 i do 18 godina, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore.

Crnu Goru će u Larnaki predstavljati 22 crnogorska reprezentativca, koji će se u konkurenciji više od 2.000 takmičara, nadmetati u borbama i tehničkim disciplinama (Ne Waza i Duo sistem). Nastupiće Dino Haznadar, Balša Djurišić, Milica Mihaljević, Andrija Golić, Mar-

tin Lučev, Elena Jovanović, Danilo Božović, Boris Milovanović, Filip Milošević, Ognjen Marićević, Aleksandar Kovačević, Andrija Vukčević, Nemanja Radulović, Jovana Savić, Teodora Mišković, Viktor Kalezić, Boško Zindović, Andrija Lekić, Matija Vlahović, Vasilije Božović, Vladana Popović i Mateja Trninić. Predvodiće ih selektorski tim Nikola Prodanović, Mirjana Martinović, Dejan Vukčević i Mladen Jokmanović. U crnogorskoj ekspediciji su i

predsjednik Džu džicu saveza

Crne Gore Miloš Ašanin i generalna sekretarka Dubravka Joksimović.

Ašanin je kazao da Evropsko prvenstvo na Kipru predstavlja izuzetnu priliku za mlade sportiste da pokažu svoj talenat i vještine, ali i da se oprobaju sa najboljima na evropskom nivou.

-Svi naši reprezentativci su naporno trenirali i marljivo se pripremali, tako da sam siguran da će na pravi način i dostojanstveno predstavljati našu državu - rekao je Ašanin. R. P.

Za početak aprila zakazana sjednica vanredne skupštine

Srbi traže ukidanje „nacionalnog ključa“, bi zapečatila sudbinu

PODGORICA – Za 2. april u 14 časova, putem Zum aplikacije, zakazana je vanredna skupština ABA lige, potvrđeno je Pobjedi. Kako javljaju srpski mediji, na tom sastanku glavna tema biće pitanje „nacionalnog ključa“, odnosno dozvoljenog broja klubova po državi.

Ipak, kako saznaje Pobjeda, u pozivu za sjednicu, koji su dobili klubovi, ta tema nije kandidovana, već su planirane dvije tačke dnevnog reda – jedna se odnosi na informaciju o prodaju komercijalnih, odnosno medijskih i marketinških prava ABA lige i eventualno donošenje odgovarajućih odluka i izvještaj o komunikaciji sa predstavnicima Evrolige i eventualno donošenje odgovarajućih odluka.

To međutim ne znači da do početka sastanka ili na samoj sjednici neće biti uvršteno i pitanje „nacionalnog ključa“, koje je u ovom trenutku, prije svega, od značaja za srpsku košarku, zbog odnosa snaga u ABA 2 ligi.

PROŠLOG LJETA

POVEĆANA KVOTA

Podsjećanja radi, prošlog ljeta, prilikom odluke o proširenju ABA lige zbog ulaska Dubaija, broj timova iz jedne države je povećan sa pet na šest, pa je tako subotički Spartak, koji je prošle sezone bio pobjednik

ABA 2 lige, ušao u elitni rang regionalne lige.

Završnica ligaškog dijela ABA lige (ostalo još sedam kola), nikada nije bila neizvjesnija, a pored borbe za vrh tabele, mjesta u plej-ofu i opstanak u elitnom rangu, pažnja se sve više usmjerava i na ABA 2 li-

gu. Naime, srpski timovi Zlatibor i Vojvodina već su osigurali plasman u polufinale, a postoji velika šansa da će upravo ti timovi igrati i finale drugog po snazi regionalnog takmičenja.

To onda ponovo otvara pitanje, koje godinama izaziva kontroverze, a odnosi se na „nacionalni ključ“ i ograničenje broja klubova iz jedne zemlje u istom rangu.

Kak o prenosi „Mozzart Sport“, sada se razmatraju dvije nove opcije. Prva predviđa još jedno povećanje granice – sa šest na sedam klubova. A druga, radikalnija opcija bi potpuno ukinula „nacionalni ključ“. U oba slučaja bi srpski klubovi mogli da računaju na više predstavnika u elitnom rangu, a eventualni ulazak Zlatibora ili Vojvodine ne bi bio doveden u pitanje administrativnim barijerama. To, međutim, trenutno nije moguće zbog ograničenja, a odluku o tome moraju da donesu vlasnici lige.

- Moje lično mišljenje je da ne treba da bude ograničenje na šest timova iz jedne zemlje, a trenutno samo Srbija ima potencijal da ima više timova. Po

Podgorica od danas do nedjelje domaćin kvalifikacionog turnira Lige šampiona Nikšić

PODGORICA – Kvalifikacioni turnir Lige šampiona u golbalu, koji će okupiti sedam nacionalnih prvaka, zvanično će početi danas u dvorani „Verde“ i trajaće do nedjelje. Crnogorski golbal predstavljaće ekipa Nikšića, koja je prošle sezone finalni turnir u belgijskom Blakenbergu završila sa bronzanom medaljom.

Nikšić će turnir, na kojem će se igrati po sistemu svako sa svakim, početi duelom sa danskom ekipom BSI (13.30). Istog dana sastaće se i sa ekipom Grundogasa iz Krakova (17). Dan kasnije igraće protiv Soluna iz Grčke (10.10), niškog Naisa (13.40) i Stokholma (17.10). Turnir će završiti 23. marta sa duelom sa turskom ekipom Beledijes (9.40). Najbolje tri ekipe izboriće nastup na finalu sezone u portu-

meni treba, čak, ukinuti „nacionalni ključ“ ili da može da ide do 50 odsto od ukupnog broja klubova. Ali, to zavisi od odluke akcionara lige – kazao je direktor ABA lige Milija Vojinović, gostujući u emisiji „Kida show“.

- U toku je komunikacija između klubova. Argument koji se potencira iz Srbije je veoma osnovan i argumentovan. Mislim da su klubovi, koji su do sada glasali da se taj „nacionalni ključ“ zadrži, svjesni argumenata koji dolaze iz KS Srbije. Nadam se da će se to jednog dana promijeniti, ako ne već i narednih dana – dodao je Vojinović.

BARANIMA NADA U SRPSKO FINALE ABA 2 LIGE

Eventualna odluka o promjeni ili ukidaju „nacionalnog ključa“ mogla bi, prije svega, da utiče na abaligašku sudbinu crnogorskog tima - Mornara. Barski klub je, naime, trenutno posljednjeplasirani tim ABA lige, sa samo jednom pobjedom u 23 kola, i ima tri pobjede manje od Krke i Cibone, od Cibone je slabiji i međusobno, sa minimalnim šansama da

galskom Matosinjošu, od 19. do 23. juna. Plasman u Portugal, sa prvog kvalifikacionog turnira u Roštoku, izborili su njemačka Hanza, finska Nepaja i litvanski Lajons. Pravdu na turniru u Podgorici dijeliće sedam sudija, odnosno, ukupno devet zvaničnika Evropske klupske golbal federacije. Crnogorskim golbalistima podgorički turnir biće dobra uvertira za Kup nacija od 3. do 6. aprila u Berlinu, koji će okupiti 16 najboljih svjetskih i evropskih reprezentacija. Očekuje ih i Svjetsko klupsko prvenstvo, a sve u cilju što bolje pripreme za Evropsko prvenstvo A divizije, koje je na programu od 28. septembra do 8. oktobra u Finskoj. R.P.

ukidanje ili promjenu ključa“, takva odluka sudbinu Mornara

Vujošević:

Ne može SC Derbi da ima

isti tretman

kao klubovi koji su ušli proširenjem lige

Što se tiče predstojeće Skupštine ABA lige, očekuje se ponovo razmatranje i pitanja vlasničke strukture takmičenja, koje godinama izaziva nesuglasice među klubovima. Trenutno je 11 vlasnika ABA lige, to su – Budućnost Voli, Cibona, Crvena zvezda, Igokea, Krka, Mega, Partizan, Zadar, Cedevita Olimpija, Mornar Barsko zlato i FMP. Već neko vrijeme se ne donosi odluka da SC Derbi uđe u vlasničku strukturu, iako je to pravo stekao još 2021. godine, osvajanjem ABA 2 lige. - Pošto sada radim u tom klubu znam da u SC Derbiju smatraju da u vlasničkoj strukturi ABA lige ne može isti tretman da ima klub koji je to pravo ste-

u preostalih sedam kola promijeni svoju poziciju na tabeli. Ako bi završio na posljednjem mjestu u ligi, a ne bi se mijenjao „nacionalni ključ“, Mornar bi zadržao abaligaški status u slučaju da u finalu ABA 2 lige zaigraju Zlatibor i Vojvodina. Tada bi pobjednik ABA 2 lige za mjesto u ABA ligi igrao baraž sa najslabije plasiranim srpskim timom u ABA ligi (trenutno je Borac).

Ovakav scenario već je viđen 2022. godine, kada je Zlatibor osvojio ABA 2 ligu, pobijedivši MZT u finalu, ali nije ušao u ABA ligu jer je izgubio

kao na terenu, osvajajući ABA 2 ligu, kao što je to uradio Studentski centar, i klubovi koji su to pravo dobili proširenjem lige. Tu ima logike – rekao je Duško Vujošević, stručni konsultant u SC Derbiju, u emisiji „Kida show“. Milija Vojinović, direktor ABA lige je na istom fonu. - Ne samo da ima logike, po meni je ta inicijativa

u dva meča baraža protiv čačanskog Borca. Tada je u ABA ligu ušao MZT, dok je Krka ispala iz elite. Mornaru, dakle, ostaje da se nada u srpsko finale u ABA 2 ligi. Pitanje je, međutim, kakva bi sudbina čekala Mornar i u slučaju da na ovakav način sačuva abaligaški status. Nije tajna, a svi abaligaški klubovi to redom ističu, da je svima uvijek lijepo da gostuju u Baru, jer dožive sjajno gostoprimstvo Mornara. Međutim, zbog velikih finansijskih problema, koji su uzrokovani, prije svega, privatnim problemima pred-

iz Podgorice osnovana i čak je utemeljena u društvenom ugovoru ABA lige. To je situacija koja zahtijeva jednoglasnu odluku vlasnika lige. Međutim, nije jedino Studentski centar u toj situaciji, jer na osnovu plasmana iz ABA 2 lige imamo i situaciju sa Spartakom. Poštujući društveni ugovor, da se na osnovu plasmana dobija status u vlasničkoj strukturi, sada bi ABA liga trebala da ima 13 klubova u vlasničkoj strukturi, ne izuzimajući Borac i Split, koji su to dobili putem vajld karte, i oni faktički imaju taj status iako to nije utemeljeno u društvenom ugovoru ABA lige – rekao je Vojinović.

sjednika i godinama glavnog finansijera kluba Đorđija Pavićevića (protiv njega se vodi istraga zbog sumnji za učešće u švercu cigareta), Mornar se već drugu godinu muči u ABA ligi, posebno ove sezone, i takmiči se zahvaljujući, prije svega podršci Opštine Bar, kao i pomoći nekoliko privatnih preduzeća. Ali, to je daleko od uslova koje je Mornar imao kada je pravio najveće rezultate, kada je igrao i polufinale ABA lige. Ispadanje iz ABA lige, čini se da bi i definitivno zapečatilo sudbinu Mornara. S. JONČIĆ

Boks na programu Olimpijskih igara u Los Anđelesu 2028.

Ružić: Očekivan epilog

PODGORICA – Međunarodni olimpijski komitet uvrstio je boks u sportski program Olimpijskih igara, koje će 2028. godine biti održane u Los Anđelesu, odlučeno je danas na zasijedanju u Kosta Navarinu.

MOK je saopštio da u Los Anđelesu pravo nastupa imaju samo sportisti čije su nacionalne federacije članice novoformirane organizacije Svjetski boks (World boxing) do počet-

ka kvalifikacionih takmičenja za Olimpijske igre 2028. Svjetski boks je osnovan u aprilu 2023. i sada ima 84 člana na pet kontinenata, među kojima je i Bokserski savez Crne Gore. Selektor Nikola Ružić kazao je da je to očekivan ishod, navodeći da je boks jedan od najstarijih i najatraktivnijih olimpijskih sportova. – Za nas ni u jednom trenutku nije bilo sumnje da će boks ostati na programu Olimpijskih igara. Sva problematika je bila u tome

Ništa od polufinala

Zlatibor 90

Podg. Bemaks 82

ZLATIBOR – Sportska dvorana „Čajetina“. Gledalaca: 525. Sudije: Nikšić, Jovanić, Rebeušek Rezultat po četvrtinama: 24:23, 24:20, 22:16, 20:23.

ZLATIBOR: Paunović 2 (22), Vujačić 2 (2-2), Bernard 17 (3-1), Terzić 9 (2-2), Đukanović 18 (8-6), Smiljanić 4 (1-1), Kovačević 22 (5-4), Joksimović 7, Kljajević 9 (2-0), Marjanović, Čorbić, Kulundžić. PODGORICA BEMAKS: Ži-

vanović 14 (1-0), Radunović 10 (2-2), Lacmanović 7 (2-1), Đurišić 13 (2-2), Džejkobs 8 (2-2), Žižić 11 (2-1), Drašković, Smit 11 (7-5), Rodes 7, Bulajić, Krnić 1 (2-1), Pinter. Nada je tinjala do gostovanja Zlatiboru, ali su košarkaši Podgorice Bemaks sa porazom od lidera grupe E sa 90:82, te nakon pobjede Bosne, izgubili i matematičke šanse da se domognu polufinala ABA 2 lige. Plasman među četiri tima u ovom takmičenju i nije bio cilj za mladi podgorički tim, već sticanje iskustva. U polufinale će Zlatibor (skor 5-0) i Bosna (3-2), dok će tim

Marka Sekulića u posljednjem kolu, 2. aprila, u gostima protiv Heliosa pokušati da se domogne trećeg mjesta u grupi. Podgorica je odigrala dobro prvo poluvrijeme, u kojem je vodila pet razlike u drugoj četvrtini (29:24), ali je Zlatibor preuzeo vođstvo do poluvremena (48:43) i nije ga više ispuštao do kraja utakmice, a prednost domaćina je išla do 12 poena. Podgorica je u nekoliko navrata uspjela da se približi, posljednji put tri minuta prije kraja na 81:76, ali domaćin nije dozvolio preokret S. J.

koja će krovna organizacija dobiti priznanje MOK-a. Boks kao jedan od najstarijih i najatraktivnijih olimpijskih sportova nikako ne može izgubiti taj status bez obzira na sve globalne političke okolnosti – rekao je Ružić i istakao da će glavne uzdanice crnogorskog boksa u novom olimpijskom ciklusu biti Bojana Gojković, Tomislav Đinović i Petar Liješević – Smatram da će oni do 2028. godine steći punu zrelost i da, uz ozbiljan rad i podršku, mogu do plasmana na Igre u Los Anđelesu – rekao je Ružić. R. P.

Danas i u neđelju se igraju drugi mečevi polu nala plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše

Budućnost volej i Budva za finale

PODGORICA – Budućnost volej večeras, a Budva u neđelju trebalo bi da ovjere plasman u finale plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše. Favoriti za trofej su dobili prve mečeve u polufinalnoj seriji, i to sa maksimalnim rezultatima, i bilo bi iznenađenje da duel ode u majstoricu.

Budućnost večeras od 18.30 sati u „MTEL Dvorani Morača“ dočekuje Jedinstvo. Podgoričani su u Bijelom Polju slavili 3:0 i napravili brejk, pa Jedinstvu treba pobjeda da bi izborilo majstoricu koja bi se 25. marta igrala, takođe, u Podgorici. Prvi meč u ovoj seriji, podsjećanja radi, igran je u Bijelom Polju jer je podgorička

dvorana bila zauzeta zbog rukometne utakmice Crna Gora – Mađarska. Odbojkaši Budve su, takođe, na korak od finala nakon ubjedljive pobjede protiv Mornara na domaćem terenu. Revanš meč u Baru protiv Mornara zakazan je za neđelju u 20 časova u „Topolici“. Barani će pred svojom publikom pokušati da dođu do iznenađenja i izbore majstoricu u Budvi 25. marta. Finalna serija plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše startuje 16. aprila i igraće se na tri dobijene utakmice. S. J.

Podgorica poražena od Zlatibora u 5. kolu Top 8 faze

I.br.2653/23

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA , u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Zdravko Čalić, OIB 77430815441, rođen 03.08.1966 godine, Drežnik brezovički, ul. Desprimska, odvojak 13, Zagreb, R.Hrvatska, koga zastupa pun. NIKOLA KAVEDŽIĆ, advokat iz Budve, protiv izvršnog dužnika Slaviša Stanisavljević, ul. Cara Dušana 170, Niš, R. Srbija, koga zastupa pun. Goran Karadarević, advokat iz Novog Sada, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 530.000,00 €, na osnovu čl. 169 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Službeni list Crne Gore“ b roj 36/11, 28/14, 20/15, 22/17, 25/19) dana 11.03.2025. godine donio je

ZAKLJUČAK O I PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I Određuje se ročište prvog usmenog javnog nadmetanja za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika iz LN 892 KO Krašići PJ Tivat, u objektu 1 na kat.parc. 204/2, i to: * stambeni prostor PD 2, spratnost - suteren, površine 37m2, * stambeni prostor PD 3, spratnost - suteren, površine 38m2, sve svojina izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Ročište za prodaju navedenih nepokretnosti zakazuje se za dan 14.04.2025.godine u 11:00 časova, u prostorijama kancelarije javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi PC Škaljari, kancelarija broj 10, I sprat - Kotor. Prodaja nepokretnosti iz stava I ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. III Vrijednost nepokretnosti navedenih u stavu I ovog zaključka utvrđena je pravosnažnim Rješenjem oznake I.br. 2653/23 od 18.10.2024.godine i ista iznosi ukupno 196.500,00 € na ime tržišne cijene navedenih nepokretnosti iz stava I ovog Zaključka na dan procjene 14.05.2024 godine, i to za oba PD -a, pri čemu je vrijednost PD 2 - 97.000,00 € a PD 399.500,00 €. IV Na prvom ročištu usmenog javnog nadmetanja predmetne nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti naznačene u stavu III ovog zaključka, s tim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod ovog javnog izvršitelja da se iste mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. V Ponuđači su dužni da najkasnije do 09.04.2025 godine polože jemstvo na žiro račun ovog javnog izvršitelja broj 52031608-20 kod "Hipotekarne banke" AD Podgorica, i to iznos od 19.650,00 €, što predstavlja 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

VI Najbolji ponuđač -kupac je dužan da cijenu za koju je kupio predmetnu nepokretnost položi na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-31607-23 kod "Hipotekarne banke" AD Podgorica, u roku od 15 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignut e cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. VII U evidenciji Uprave za nekretnine u 892 KO Krašići PJ Tivat postoje evidentirani podaci o postojanju tereta ograničenja na nepokretnostima iz stava I, to: 1. Zabilježba poreskog potraživanja HIPOTEKA U IZNOSU OD 3.984,62 EURA U KORIST OPŠTINE TIVAT BR:0810 -422-UP-760/1 22.01.2015 GOD. NA DIJELU RANDJELOVIĆ KOKANA; 2. Zabilježba žalbe ŽABILJEŽBA :ŽALBA JOVANOVIĆ NEBOJŠE, A PREKO ADV. NIKOLE KAVEDŽIĆA, NA RJEŠENJE UPRAVE ZA NEKRETNINE PODRUČNA JEDINICA TIVAT BR. 121 -919/22-3658-UPI OD 31.07.2024. GOD.; 3. Hipoteka UPIS HIPOTEKE I REDA U KORIST HIPOTEKARNOG POVJERIOCA ČALIĆ ZDRAVKA NA O SNOVU UGOVORA O USTUPANJU NOVČANOG POTRAŽIVANJA SA OBEZBJEĐENJEM UZZ 1288/2023 OD 11.07.2023. GODINE NOTARA TOMANOVIĆ NIKOLE; 4. Zabilježba rješenja o izvršenju ZABILJEŽBA RJEŠENJA O IZVRŠENJU JAVNOG IZVRŠITELJA VLADANA VUJOVIĆA POSL. BR. I. 2653/2023 OD 14.12.2023. GODINE U PRAVNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA ZDRAVKA ČALIĆA PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA STANISAVLJEVIĆ SLAVIŠE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA. Kotor, 11.03.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Dana 20. marta 2025. u 74. godini preminuo je naš voljeni

DRAGUTIN - DADO Milana RADOVANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 21. marta od 11 do 16 časova i 22. marta od 11 do 13:30 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

OŽALOŠĆENI: supruga MARTA, sin MILAN, ćerka ITANA, sestre NADA i CVIJETA, snaha MARIJA, zet KARSTEN, unučad PHILIP, LUKA i PETRA, sestrići MATIJA, GORDAN i FEĐA, sestrična MATHEA, brat od tetke VELIBOR PREMOVIĆ, sestra od tetke RADMILA BOJOVIĆ i ostala rodbina

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

BRANKA MIŠKOVIĆ supruga pok. RATKA djevojačko JANJEVIĆ

Sahrana će se obaviti 21. marta u krugu uže porodice na groblju u Zagoriču u 11 časova.

OŽALOŠĆENI: sinovi ILIJA i IVAN, braća BRANKO i MILAN, snahe BORKA i VANJA, bratanić MIROSLAV, bratanične IVANA, TIJANA i ALEKSANDRA, unučad SARA i MATIJA i ostala mnogobrojna rodbina MIŠKOVIĆ i JANJEVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 20. marta 2025. u 76. godini preminula je naša draga

кћерке ГОРДАНА и ЈЕЛЕНА, сестра БРАНКА,

БОЖИДАР, братаничне НАЂА, САНДРА, ЈОВАНА и ИВОНА, сестрић ЂОРЂИЈЕ, сестрична АНА, унучад, брат од стрица МИЛУТИН са сестрама, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и многобројна родбина ЂУКАНОВИЋ и ујчевина ЂУРЂИЋ

Dana 20. marta 2025. u 87. godini preminula je naša voljena

SLOBODANKA JOVIĆ

Dana 19. marta 2025. preminula je 90. godini naša voljena

BRANKA Zarije BRANKOVIĆ rođena MIJUŠKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci u Podgorici 21. marta od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju Čepurci u Podgorici.

ОŽALOŠĆENI: sin BRANKO, kćerka BILJANA, snaha RAJKA, unučad NIKOLETA, TIJANA, MILENA i RADOMIR, praunučad, sestre DANICA i DESANKA, jetrva VJERA, đeveričići i đeveričine, snahe, bratanić i bratanična i ostala rodbina BRANKOVIĆ i MIJUŠKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Ravni u Pljevljima 21. marta od 11 do 17 časova i 22. marta od 9 do 12 časova, kada povorka kreće za selo Hoćevina, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: sin DRAGOJE, kćerke DRAGICA i SLAVICA, snaha LJILJANA, unučad MILJAN, IVANA, RADONJA i STEFAN, sestre SLAVOJKA, STANOJKA i VOJKA, braća DRAGO i LJUBO i ostala mnogobrojna rodbina JOVIĆ i MILIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

LJUBU JANJEVIĆU

Od KOMŠIJA IZ ULAZA BUL. SAVE KOVAČEVIĆA 19

983

Dragi naš deda

LJUBO

Tvoja vedrina i neiscrpna pozitivna energija kojom si zračio i uljepšavao naše živote, toliko je snažna i moćna da će nastaviti da nas grije i miluje i nakon našeg ovozemaljskog rastanka.

Volimo te dedulino, doživotno ćemo te nositi u srcima. Ćerka SNEŽANA, zet PEĐA, unuk DUŠAN i unuk LUKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu i drugu

DIKI

SLAVKO PETROVIĆ sa familijom

995

ВУК и остала многобројна родбина

Sa tugom se opraštamo od našeg

967

Tvoj častan život, beskrajna dobrota, plemenita i tiha narav, uvijek će ostati u našim srcima i sjećanju.

Tvoji ŠĆEPANOVIĆI: SLOBODAN, MLADEN i SLAVKO sa porodicama

21. mart 2025.

Posljednji pozdrav najboljoj sestri i tetki

MILEVI GARČEVIĆ

Od sestre BUBE, sestrića NINA i NEVENA, sestričine JASNE sa porodicama

959

Dana 20. marta 2025. preminula je naša voljena sestra od ujaka

NADA BOŠKOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem zauvijek će biti u našim srcima i sjećanjima.

Sestre od tetke: STOJANKA, RADA, TANJA, DUŠKA i BEBA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Našem

Počivaj u miru

977

Posljednji pozdrav dragoj

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima

Dana 20 marta 2025 godine, prestalo je da kuca plemenito srce naše majke, babe i tašte DRAGANE SOPOTNIK

Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas obasipala. Počivaj u vječnom miru, a u našim srcima živjećeš vječno.

Ćerka VANJA KOSOVIĆ sa porodicom 963

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

DUŠKU PEROŠEVIĆU

Počivaj u miru RADOVAN, JASMINA, JELICA i BLAŽO BRAJOVIĆ

SAŠA i NIKOLA RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav kumu, drugu i prijatelju ANDRIJI DELIBAŠIĆU

SAVA, MILOVAN, DANILO, SAŠA, GORAN, ZORAN, MAKA, MIŠKO i GILE

939

945

ANDRIJI

S ljubavlju i bolom, MARKO, SVETLANA i MIA

987

ANDRIJI DELIBAŠIĆU

ŽELJO BOŽOVIĆ

Počivaj u miru, crnogorska delijo.

SLAVICA, ANA, NINA i BLAGOJE ĐUKANOVIĆ

943

Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom kolegi

944

ANDRIJI

Našem

ACU

Bio si veliki borac i na terenu i van njega. Naučio si nas kako treba ići kroz život dignute glave. Tvoj polu osmijeh uvijek je govorio više od hiljadu riječi. Hvala ti što smo uvijek bili ponosni na tebe.

1001

UDRUŽENJE TRENERA CG CENTAR ZA EDUKACIJU TRENERA FSCG

Tvoji ujak DRAGAN, ujna VESNA, sestre TAMARA i MILICA

NADI

MILENA,

ANDRIJA

Neka te u vječnosti raja prate naša ljubav, ponos i jecaj ranjenih srca za tvojom mladošću, ljepotom, snagom momačkom i dobrotom kojom si plijenio.

SLAVICA i ANA PEJOVIĆ s porodicom

Našem dragom ACU

Ponosan, odvažan, dostojanstven i u posljednjoj utakmici.

Iza sebe ostavljaš neizbrisiv trag, a nama ponos što možemo da kažemo da smo tvoji.

Vole te tvoji TAMARA i MARKO KADIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ANDRIJA DELIBAŠIĆ

Dobri naš Aco... Danas umjesto da zbijamo šale sa tobom, ostali smo nijemi od bola. Veliki je ponos bilo imati te za prijatelja.

TVOJI DRUGOVI IZ VIII 2 ,,LUKA SIMONOVIĆ“, NIKŠIĆ: MILKA, TIJANA, IVANA, MARIJA, ANĐA, MARKO, MILOVAN, NIKOLA, PEĐA, BOGDAN i MITAR

Posljednji pozdrav našem dragom

ANDRIJI DELIBAŠIĆU

Sa dubokom tugom i ljudskom patnjom opraštamo se od našeg voljenog sportskog direktora, našeg Andrije. Tvoje prisustvo nije bilo samo u ulogama koje si obavljao, već si bio srce našeg kluba, naš vodič, prijatelj i neizmjerno važna osoba u životima svih nas.

Ostavio si neizbrisiv trag u svijetu fudbala kao igrač, trener i direktor, ali za nas si iznad svega bio dobar čovjek i čista duša.

Počivaj u miru, dobri direktore.

STRUČNI ŠTAB FK BUDUĆNOST

ANDRIJI

Sa tugom se opraštamo od naše drage

BRANKE BRANKOVIĆ

Počivaj u miru časna, plemenita dušo.

VESKO i BILJANA RAONIĆ sa djecom

Opraštamo se od naše voljene

Opraštamo se od naše voljene

Kćerka BILJANA, unučad TIJANA i RADOMIR, praunučad ĐORĐE i MATIJA 962

BRANKE Zarije BRANKOVIĆ rođene MIJUŠKOVIĆ

Otišla si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Uvijek si bila jaka, dostojanstvena, plemenita, veliki borac i naš oslonac. Ponosni smo na tebe i tvoj časni životni put. Počivaj u miru.

931

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav našoj

BRANKE Zarije BRANKOVIĆ rođene MIJUŠKOVIĆ

Do posljednjeg dana, za koji smo znali da mora doći, držala si porodicu na okupu, onako kako si to radila cijelog svog života. Ostavila si nam sjećanje na tih, predan, posvećen porodični život i htjela si i uspjela da svakom pored tebe bude lijepo i dobro.

Ponosni smo što smo te takvu imali.

Počivaj u miru.

Sin BRANKO, snaha RAJKA, unuke NIKOLETA i MILENA, praunučad NATALIJA, NIKOLIJA, JOVANA i JANA

932

Posljednji tužni pozdrav

BRANKI BRANKOVIĆ rođenoj MIJUŠKOVIĆ

Kroz najljepše uspomene živjećeš u našim srcima i mislima. Pamtićemo tvoju dobrotu i pažnju kojom si nas obasipala od djetinjstva. Hvala ti na svemu što si učinila za nas. Počivaj u miru, voljena baba.

BRANKI BRANKOVIĆ rođenoj MIJUŠKOVIĆ

Bila si siguran oslonac porodici, plemenita, mudra i dostojanstvena. Puno je uspomena da te vječno pamtimo i da sa ponosom pričamo o tebi. Počivaj u miru.

Unuka TIJANA, zet IVAN, praunučad ĐORĐE i MATIJA

Posljednji pozdrav našoj

BRANKI BRANKOVIĆ rođenoj MIJUŠKOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružila. Mnogo će nam nedostajati tvoj vedar duh i topao osmijeh sa kojim si nas uvijek dočekivala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

933

Unuka MILENA, zet NIKOLA, praunučad NIKOLIJA i JANA 934

Unuka NIKOLETA, zet BOŽO, praunučad NATALIJA i JOVANA

Posljednji pozdrav poštovanoj

BRANKI BRANKOVIĆ

Pružena ruka prijateljstva i podrške svima kojima je bila potrebna, oslikavala je Vaš častan i dostojanstven život.

S poštovanjem se opraštamo od Vas, čuvajući uspomenu na dugogodišnje prijateljstvo i međusobno poštovanje.

Posljednji pozdrav dragom ocu

DRAGAN BOKAN sa porodicom

Od MIGA

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu i tastu

BORU

Od BOBE i RASIMA

Posljednji pozdrav dragom đedu

BORU

Posljednji pozdrav majci našeg kolege, poštovanoj

BRANKI BRANKOVIĆ

S poštovanjem se opraštamo od Vas.

KOMPANIJA VOLI

Ponosni kakvog smo te imali, tužni što smo te izgubili BORO

Počivaj u miru.

925

985

ILIJA, SLAĐA i SLAVKO

Bio si naš ponos i uzor. Počivaj u miru

BORO

IVAN, JADRANKA - JACA, ANDRIJA i JELENA

926

Posljednji pozdrav

BORU NIKOLIĆU

Dragi naš ujače, Hvala Ti na svoj ljubavi i pažnji koju si nam nesebično pružao. Nikada te nećemo zaboraviti.

Porodica pok. DINJA VUKIĆEVIĆA

928

Posljednji pozdrav dragom stricu

BORU

Od MIŠA, JOVA i DANILA sa porodicama

935

Od unuke JELISAVKE- JECE, zeta DANIJELA i praunuke DEVE 927

Voljeni naš đede

BORO

Odmaraj s anđelima

Tvoji ANDRIJA i JELENA

Posljednji pozdrav dragom stricu

BORU

Od ŠLJIVA sa porodicom

936

Počivaj u miru, najbolji đede

BORO

Tvoji: NIKOLA, MARIJA, VEDRAN i VELIBOR

Posljednji pozdrav dragom đedu

BORU

Odmaraj s anđelima, a ja ću te čuvati vječno u srcu Tvoj unuk SLAVKO

Posljednji pozdrav dragom đedu

BORU

919

Posljednji pozdrav najboljem ocu i tastu

BORU

Od OBRADA i IVANE KRULANOVIĆ sa đecom 920

Od unučadi i praunučadi: ANDRIJANE - NINE, MARIJE i MARKA sa porodicama 918

982

poslednji pozdrav dragom stricu

BORU NIKOLIĆU

porodica pok. MILANA NIKOLIĆA

986

Posljednji pozdrav

BORU NIKOLIĆU

Poštovanom đeveru i stricu. Porodica pok. BRANKA NIKOLIĆA

Posljednji pozdrav dragom

968

Posljednji pozdrav dragom kolegi, profesoru u penziji

DADU RADOVANOVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Počivaj s anđelima, moj veliki mučeniče

BORO

Znaš da ti nikad neću reći zbogom i da ćeš uvijek biti u mom srcu i mislima.

Tvoja BABA

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Od tvojih CVIJETE i FEĐE

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

KOLEKTIV OŠ „RATKO ŽARIĆ

Od tvojih: NADE, MATIJE, GORDANA i MATHEAE

DADU RADOVANOVIĆU Nedostajaćeš nam.

DRAGAN KONTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

Kad se sa nekim družiš čitav vijek, teško je prihvatiti njegov odlazak, jer sa tim odlazi i jedan dio neke bolje prošlosti. Nedostajaće nam njegova vedrina, hrabrost, nesebičnost i spremnost da uvijek pomogne i pamtićemo ga kao odanog prijatelja.

PORODICA TOMAŠEVIĆ

964

Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu i ocu

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Voljenom ocu, svekru i đedu

Tvoji najmiliji: MARTA, MILAN i ITANA 955

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

Posljednji pozdrav od tvojih: MILANA, MARIJE i PETRE 956

Voljenom ocu, tastu i đedu

DRAGUTINU DADU RADOVANOVIĆU

Posljednji pozdrav

od tvojih ITANE, KARSTENA, PHILIPA i LUKE

Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka

DADU RADOVANOVIĆU

Počivaj u miru. S tugom u srcu

RADMILA, VUK i MILOŠ BOJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom i nikad prežaljenom bratu

DADU RADOVANOVIĆU

Počivaj u miru brate moj i neka ti je vječna slava.

BORO sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom

DADU RADOVANOVIĆU

Pamtićemo te kao čovjeka velikog srca i plemenite duše. Počivaj u miru. KOMŠIJE IZ ULAZA

976

Posljednji pozdrav

DRAGUTIN – DADO RADOVANOVIĆ

JADRANKA ŠEKARIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

971

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SENKI VUKADINOVIĆ

Posljednji pozdrav babi

SENKI VUKADINOVIĆ

Svakog dana ćeš biti u našim mislima, a vječno u našim srcima. Tvoja dobrota nikada neće biti zaboravljena. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NIKOLETA, JOVANA i NIKOLA

MARINA POPIVODA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SENKI VUKADINOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav tetki

SENKI VUKADINOVIĆ

Ponosni smo što si bila dio naših života. Počivaj u miru, plemenita dušo.

Sestrična NATAŠA VUKIĆ sa porodicom

Godinu dana je od smrti našeg prijatelja

TOMICA TOMO KALUĐEROVIĆ

Nikad te nećemo zaboraviti.

Dvanaest godina je od smrti našeg brata

ZDRAVKA BELADE

Prošlo je dvanaest tužnih proljeća ispunjenih sjećanjima na lijepe i bolne trenutke koje smo zajedno proveli. Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. RAJKO, RAJKA, BILJANA, ŽARKO i SLAVKO 965

906

LJUBE JOVANOVIĆ sa porodicom

SLAVKO i LIDIJA RADUSINOVIĆ sa fameljom

Navršava se godina dana od kada nijesi sa nama

Danas se navršava četiri godine od kada nije sa nama naš

DRAGAN Z. ŠĆEPANOVIĆ

Mnogo nam nedostaješ TVOJI NAJMILIJI

TOMICA TOMO KALUĐEROVIĆ

Prerano i iznenada zaspao si u svoj vječni san, bez poruke i zadnje želje. Ostade praznina ispunjena uspomenama. Nedostaješ nam za sve lijepe trenutke kojima smo se zajedno trebali radovati. Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

Navršava se tužnih godinu dana od smrti naše

DRAGE pok. Ljuba PRIBILOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem te pominjemo, po dobru pamtimo i sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost zauvijek ćemo nositi u našim srcima. Počivaj u miru, Drage naša voljena i nikad zaboravljena. Tvoj sin RAJKO sa porodicom

913

Navršava se godina dana od kada nas je napustila naša voljena

DRAGE pok. Ljuba PRIBILOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da ćemo u subotu 22. marta 2025. godine u 11 časova održati godišnji pomen i posjetiti njenu vječnu kuću na groblju ispred Crkve Svete Neđelje u Donjim Poborima.

OŽALOŠĆENA PORODICA

DRAGE Ljubova PRIBILOVIĆ

Majko, prođe godina bez tebe, sjećanje i neizbrisiv trag ostavila si za sobom. Hvala ti na svu pažnju i ljubav.

Sin MINJO sa porodicom

Navršava se godina dana od kada nas je zauvijek napustila naša voljena majka, svekrva i baba

DRAGE Ljubova PRIBILOVIĆ

Proći će još puno godina, ali sjećanje na neizmjernu ljubav, dobrotu i plemenitost koje si nam nesebično darivala, ostaće vječno u našim srcima. Tvoji: BOŠKO, DIJANA i MARIJA 912

911

Prošle su tri godine otkako sa nama nije naša

MAŠA

Ni ove tri godine što prođoše, ni one koje tek dolaze, ne mogu umanjiti bol nastalu tvojim preranim odlaskom. Uvijek si tu, u našim srcima i svakoj našoj misli. Neka tvoja čista duša odmara dok plovi nebeskim svodom, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: đed VIDO, baba DANICA, ujak BORIS, ujna MILICA, brat BOGDAN i sestra KSENIJA

Godina će otkako je zauvijek prestalo da kuca veliko i plemenito srce naše voljene, cijenjene i neprežaljene

947

LJEPOSAVE Špirove PAJOVIĆ

rođene CEKOVIĆ

Mila majko!

Ne postoji vrijeme koje će ublažiti bol i predati zaboravu tvoju neizmjernu dobrotu, požrtvovanost, brigu, pažnju i ljubav kojom si nas sve obasipala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored našeg dobrog i neizmjerno voljenog oca Špira. Vječna ti slava i hvala!

Ćerka ZAGORKA, unuk DANIJEL, unuka ANA, snaha MARIJA, praunuk VIKTOR i praunuka KATJA

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge. Čuvamo te u srcima, utjehu tražimo u najljepšim uspomenama. Neka te bog čuva u vječnosti i miru.

Sjećanje 21. 3. 2023–21. 3. 2025

908

VERA ĐUROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na tebe ne blijede

Tvoji SLAVKO, SANJA i SVETLANA sa porodicama

Sjećanje 21. 3. 2023–21. 3. 2025

909

VERA ĐUROVIĆ

Draga baba Verka znala si koliko smo te voljeli pa svakim danom sve više nedostaješ Tvoji ANJA i MIRKO

Navršava se godina od smrti naše neizmjerno voljene, poštovane i nikad prežaljene majke, svekrve i babe

948

LJEPOSAVE

Špirove PAJOVIĆ

rođene CEKOVIĆ 1933-2024.

Majko!

Vrijeme odmiče, ali te ne odnosi, već brusi tvoj lik nikad jasniji i bliži tvoj lik slikan pažnjom, obojen brigom, isklesan iskonskom dobrotom i ljubavlju prema svima. Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala!

U nedjelju, 23. marta u 10 sati, uža porodica posjetiće groblje u Matagužima.

Tvoji: sin ŽELJKO, snaha SNEŽANA, unuke ANASTASIJA i ANDREA

Pola godine je od kada je otišao

SRĐAN

Đorđija VUJAČIĆ

Voljeni naš… sin, brat, otac i suprug! Vrijeme ne umanjuje bol ni prazninu koju si ostavio u našim srcima. Svakog dana si sa nama u našim mislima i našoj duši. Neka te anđeli čuvaju

Danas se navršavaju tri godine od smrti našeg voljenog

BRANIMIRA Petra GAZIVODE

Vrijeme neumoljivo brzo prolazi, a dan kad si nas napustio je konstanta. Bolna i vječna.

TVOJA PORODICA

Prolazi godina otkako je zauvijek sklopila svoje blage i brižne oči naša naizmjerno voljena, poštovana i u srcu zauvijek sačuvana

LEPA Špirova PAJOVIĆ rođena CEKOVIĆ

Majko moja, dobro moje! Vrijeme neumitno teče… Za sjećanja ostaju dani, za susrete snovi, za uzdarje - žute ruže! Snivaj vječni san pravednika tamo gdje nema bola i patnji pored supruga Špira i zagrljaja brata Ivana i sestre Slavke, za kojima si do kraja tugovala. Vječna ti slava i hvala!

Ćerka BISERKA, zet DRAGIŠA, unuke TEODORA i HELENA, zet NIKOLA i praunuk ELIO

Voljeni naš

Vrijeme teče, ali ne utiče na našu ljubav, na naša osjećanja i naša sjećanja. Nedostaješ nam u svakom našem danu i u svakom našem dahu. Volimo te!

978

PEĐA BEGOVIĆ sa porodicom

Porodica VUJAČIĆ

Supruga ZEMKA i sinovi FILIP i DANILO

SRLE

21. mart 2025.

Dana 23. marta 2025. navršava se tužna godina od kada nije sa nama

JOVO Dušana DUDIĆ

Tog dana u 10 časova ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Vrbice.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Navršava se godinu dana otkako nije sa nama

JOVO DUDIĆ

Dani prolaze, a ni jedan bez sjećanja na tebe. Teško je doći u roditeljski dom, a tebe tamo ne naći. Bio si nam snaga, podrška i najveći životni oslonac. Nedostaješ.

Tvoj sin DUŠKO

Godina dana je od smrti našeg

JOVA Dušana DUDIĆA

Godina prođe duga, ostadoh bez bračnog druga. Đecu mori pusta želja, žale svog roditelja. Zreli ljudi, nisu mali, ali otac im puno fali. A unučad tvoja mala bez đeda su ostala. Fališ njima da znaš dobro, da ih čuvaš, da ih maziš.

Tvoja MARIJA

Voljenom ocu, đedu i tastu

JOVU

Prođe godina dana od kad nisi sa nama. Istina je teška, a bol i praznina velika. Nadali smo se da ćemo se još dugo radovati zajedno uspjesima naše djece, onako kako si ti samo znao. Zaslužio si našu vječnu zahvalnost, sjećanje i poštovanje. Neka ti je vječna slava.

Dragi tata,

Za nama je godina prepuna bola i tuge od kada si nas napustio i otišao na vječni počinak. Tvoju posebnost ne može izbrisati vrijeme koje prolazi. Svaki dan bez tebe nosi istu tugu. Ostala su najljepša sjećanja i uspomene, neizmjerni ponos na svaki pomen tvog čestitog imena i života. Naučio si me mnogo čemu, ali najtežu lekciju si mi ostavio da naučim sama. Ostah ti tužna za tobom zauvijek, moj tata. Neka te anđeli čuvaju i prate našu ljubav koja je jača od vremena i zaborava. Za mene si vječan.

Tvoja MILICA

914

Dana 21. marta 2025. godine navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

VOJA NIKOLIĆA

Ponosni na tvoj častan i dostojanstven život. S tugom i poštovanjem.

TVOJA PORODICA

U petak 21. marta navršavaju se tri godine od smrti naše plemenite i voljene

NOVKE ĐURANOVIĆ

Draga majko, hvala ti za svu ljubav i pažnju koje si nam nesebično pružala.

Mnogo nam nedostaješ a beskrajna tuga za tobom je stalno prisutna u našim životima

Tvoje SANJA i VALENTINA

993

Navršava se godinu dana otkako nije sa nama

JOVO DUDIĆ

Svakim danom sve više nedostaješ. Nedostaje nam tvoja ljubav, toplina, osmijeh, podrška i oslonac koji si nam uvijek bio.

Sin DUŠKO, snaha SARA, unuk JOVAN i unuka LANA

Voljenom suprugu i ocu

MILORADU-MIŠKU PERKOVIĆU

Voljeni naš Miško, postojiš kroz: snove, sjećanje i uspomene. Ljubav prema tebi jača je od zaborava. Tvoji: IVANKA, SRĐAN i DRAŽEN sa porodicom

998

STEFAN, MILICA, VASILISA i BOGDANA

JOVO

Nova kreditna linija Universal Capital Banke namijenjena ženskom preduzetništvu - Žene u fokusu!

Universal Capital Banka uvela je namjenski kreditni proizvod pod nazivom „Žene u fokusu“ koji ima za cilj podršku ženama preduzetnicama. Pokrenuta neposredno posle Međunarodnog dana žena, ova kreditna linija, posebno dizajnirana za žene, nudi kredite sa fiksnim kamatnim stopama, uz dužu ročnost i mogućnost grejs perioda.

Kreditna linija „Ž�ene u fokusu “ predstavlja značajan korak u osnaživanju žena u ekonomiji Crne Gore. Ova inicijativa pruža ženama preduzetnicama pristup finansijskim sredstvima pod povoljnijim uslovima, omogućavajući im da razvijaju svoje poslovanje i ostvaruju svoje poslovne ciljeve.

U martu mjesecu potpisan je i Sporazum o saradnji između Universal Capital Banke i Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, čime su formalizovane inicijative za dalju podršku ženskom preduzetništvu u okviru projekta Žig Ženski biznis. Sporazumom je ugovoreno da privredna društva koja su zvanični nosioci žiga „Ženski biznis“ neće biti podvrgnuta dodatnim provjerama ili zahtjevima za dokumentacijom pri konkurisanju za finansijsku podršku namijenjenu ženskom preduzetništvu. Universal Capital Banka, koja obezbijeđuje ova sredstva, neće tražiti dodatne dokaze o vlasništvu ili upravljačkoj strukturi ovih preduzeća. Ključne karakteristike ove kreditne linije: Banka odobrava kredite pravnim licima kojima je dodijeljen ŽIG Ženski biznis kao i drugim pravnim licima koja zadovoljavaju kriterijume „Ženskog biznisa“ u skladu sa poslovnom politikom Banke (pravna lica koja su u vlasništvu žena, kojima upravljaju žene, koja kontrolišu žene ili koja su nezavisna). Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva - materijalnu imovinu (građevinski objekti, oprema i uređaji, osnovno stado, podizanje dugogodišnjih zasada, sitan inventar i sl.), nematerijalnu imovinu (razvoj proizvoda ili usluga, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize i sl.) i obrtna sredstva, pod sledećim

uslovima:

Ročnost: do 7 godina

Grace period: do 12 mjeseci

Način otplate: U skladu sa ugovorom, anuitetski, ratama sa kamatom, sezonski, nestandardni Sredstva obezbjeđenja: mjenice/ hipoteka/jemstva/zaloga/depozit/ostalo.

Napomena: Iznos odobrenog kredita i sredstva obezbjeđenja kredita definišu se u skladu sa kreditnom politikom Banke i procjenom boniteta pravnog lica.

Iz Universal Capital Banke, poručuju: „Ponosni smo što možemo predstaviti kreditnu liniju „Žene u fokusu“. Ova inicijativa nije samo finansijski proizvod, već i naša posvećenost ravnopravnosti i ekonomskom osnaživanju žena. Vjerujemo da će ova kreditna linija otvoriti nove mogućnosti za žene preduzetnice i doprinijeti njihovom uspjehu na tržištu. Universal Capital Banka ostaje posvećena inovacijama i društveno odgovornom poslovanju, a ova kreditna linija je još jedan korak u tom pravcu“ Universal Capital Banka poziva sve zainteresovane žene preduzetnice da se informišu o ovoj posebnoj ponudi u najbližoj filijali banke ili putem zvaničnog website-a ucbank.me. Ova kreditna linija predstavlja priliku za žene da ostvare svoje poslovne ambicije uz podršku finansijske institucije koja prepoznaje njihov potencijal i važnost u ekonomskom razvoju zemlje.

Ti hrabro, mi sigurno!