Poneđeljak, 24. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21299 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
Ervin Ibrahimović, ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade, o naporima da istrajemo u nalnoj, najizazovnijoj fazi evropskih integracija
Glavni pregovarač Predrag Zenović optimista da Crna Gora ove godine može zatvoriti do devet poglavlja, iz CGO pozivaju na oprez
Uljarević: Dinamika zatvaranja poglavlja zavisiće od Skupštine, nedostatak dijaloga u parlamentu
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da je u toku procedura izbora čelnika obrazovnih ustanova koje više ne biraju školski odbori, već ministarka na prijedlog komisije
Proces proširenja Evropske unije je živ, napredak Crne Gore vidljiv, i dalje prednjačimo u procesu proširenja, a EU ne bi smjela i neće dati nikakav signal suprotan toj težnji, kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar Ibrahimović
AKTUELNO: Crna Gora ima pravni okvir, ali nedostaju jake organizacije poljoprivrednika
Iz resora Anđele Jakšić - Stojanović su poručili da se testiranje kandidata za izbor direktora odvijalo u skladu sa Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove. Podsjećaju da svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje, a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija
INTERVJU: Nosilac liste Evropskog saveza za izbore u Nikšiću
Mandat aktuelne vlasti je obilježilo ogromno nezadovoljstvo građana, koji su jasno pokazali da su umorni od političkog statusa quo. Oni žele promjene koje nijesu površne, nego konkretne. Naša snaga je u autentičnom pristupu – stvaranju prostora za sve one koji su do sada bili marginalizovani od strane političkih struktura koje su favorizovale isključivo svoje političke istomišljenike - kaže Radojičić
EKSKLUZIVNO: Francuski glumac Alen Nuri, koji je ostvario zapažene uloge u jugoslovenskoj kinematogra ji, posebno u lmovima Živka Nikolića, za Pobjedu govori nakon 35 godina odsustva sa ovih prostora (2)
Živko je otkidao iz mene ono što
Film „Ljepota poroka“ nije bio samo sukob tradicionalnog Crne Gore i modernih vrijednosti, niti puka konfrontacija između zapadne dekadencije i lokalnih običaja. Za Živka Nikolića to je bilo nešto mnogo dublje – iskrena, umjetnički slobodna oda ljepoti, ljubavi, toleranciji i pravu svakog čovjeka da bude ono što jeste, bez straha i bez ograničenja
Usaglašen zahtjev Venecijanskoj komisiji
PODGORICA – Zahtjev koji će iz Crne Gore biti upućen Venecijanskoj komisiji usaglašen je. Tekst su u ova tri dana usaglašavali ministar pravde Bojan
Božović ispred vlasti, te advokat Miloš Vukčević ispred opozicije, prenosi Antena M. Da je tekst u potpunosti usaglašen, javila je televizija E.
Otud, kako prenosi Antena M, očekuje se da će premijer Milojko Spajić danas potpisati zahtjev, a da će on potom biti proslijeđen VK. Podsjetimo, zahtjev VK jed-
na je od tačaka koje se nalaze u sporazumu koji su prošle subote potpisali predstavnici Evrope sad, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Venecijanska komisija tako će protumačiti da li je, prilikom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, prekršena Ustavom propisana procedura. R. P.
Glavni pregovarač Predrag Zenović optimista da Crna Gora ove godine može zatvoriti do devet poglavlja, iz CGO pozivaju na oprez
Uljarević: Dinamika zatvaranja poglavlja zavisiće od Skupštine, nedostatak dijaloga prepreka
PODGORICA - Crna Gora ove godine može zatvoriti do devet pregovaračkih poglavlja ukoliko to dozvoli dinamika rada Skupštine, smatra glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, dok izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorava da nedostatak dijaloga u parlamentu može biti velika prepreka. Zenović je, u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, rekao da u junu očekuje Međuvladinu konferenciju na kojoj će biti zatvoren određeni broj poglavlja, dok drugu konferenciju očekuje krajem godine. On je kazao da postoji interna spremnost za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 5 - Javne nabavke i Poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, koje je interno spremno, ali čije zatvaranje zavisi od konsenzusa svih članica, pa i Hrvatske, koja je to blokirala krajem prošle godine.
- Dinamika zavisi od nas i našeg rada, ali i od parlamentarnog rada koji je bio u jednom vidu blokade posljednjih mjeseci i to se sve, nažalost, može odraziti na dinamiku zatvaranja poglavlja - kazao je Zenović. On je naveo da su, nakon procjene i utvrđivanja bilansa u pregovaračkom procesu, došli do agende 26, kojom je previđeno privremeno zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine.
- Mislim da u ovoj godini možemo zatvoriti do devet pregovaračkih poglavlja, osam-devetrekao je Zenović i istakao da će najviše poglavlja ostati za narednu godinu.
Kako je kazao, siguran je da Crna Gora u ovom polugodištu može zatvoriti određeni broj poglavlja, koji neće biti impresivan.
- Radimo na tome da do kraja godine ostvarimo broj o kojem govorim, a on je uslovljen
dinamikom u parlamentu - naveo je Zenović. On je istakao da zbog te dinamike i nesuglasja između opozicije i većine već postoji kašnjenje kada je u pitanju Poglavlje 4. Uljarević je ocijenila da je ozbiljnije da se zauzme princip da se govori o „određenom broju poglavlja“ koja će biti zatvorena zbog iskustva od prošle godine, kada je govoreno o zatvaranju više poglavlja, da bi na kraju bila zatvorena tri. - Jedno je ono što je procijenjena interna spremnost i tu internu spremnost ne procjenjuje samo Crna Gora, već i Evropska komisija, a drugo je ono što su stavovi pojedinačnih država članica koje imaju pravo kada je riječ o bilo kojem poglavlju da otvore dodatna pitanja i provjere - navela je Uljarević. Ona je kazala da evropske integracije nijesu nešto što se završava pukim izglasavanjem određenih zakona.
- To zahtijeva jednu vrstu i unutrašnjeg konsenzusa i dijaloga. Taj dijalog u Skupštini sada ne postoji i to može da bude ogromna prepreka u budućem periodu, nezavisno od toga da li ti zakoni formalno-pravno prolaze ili ne - rekla je Uljarević.
Ona je naglasila da je Crnoj Gori potreban širi društveni konsenzus za napredak na evropskom putu, koji je nekad postojao u Skupštini. - Iako parlament nikad nije govorio jednim glasom, ako je o
nečemu postojao konsenzus, to je bilo o evropskim integracijama - rekla je Uljarević i ocijenila da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne radi na onome što bi trebalo da bude unutrašnji dijalog, a bez čega država ne može naprijed.
Zenović se saglasio da je društveni konsenzus važan, navodeći da su još dva izazova sa kojima se Crna Gora mora suočiti, pitanje administrativnih kapaciteta i priprema crnogorske verzije pravne tekovine EU. Prema njegovim riječima, evropsko pravo konstantno se usavršava, usložnjava i uvećava i ta pravna tekovina iziskuje vrlo složene administrativne kapacitete.
Zenović je istakao da se mora raditi na tim kapacitetima i da je Ministarstvo evropskih poslova izradilo sa ekspertima dokument koji treba da mapira razlike u crnogorskim kapacitetima i onima koje bi država trebalo da ima prema završnim mjerilima.
- Nadamo se da ćemo, u konsultaciji sa Ministarstvom javne uprave, naći model kako da strateški pristupimo ovom problemu - dodao je Zenović. Uljarević navodi da je crnogorska administracija odavno oslabljena, uz ocjenu da je trenutno u vjerovatno najlošijem stanju u odnosu na vrijeme kada su započeti pregovori EU, zato što nijedna vlada poslije 2020. nije napravila ono što je bilo u srcu svih obećanja - pristupila neselektivno, da se lju-
di biraju na osnovu zasluga i da tako napreduju. Ona je, govoreći o pripremi crnogorske verzije pravne tekovine EU, istakla da je najmanji problem kako će se prevesti određena dokumentaciju i da treba da se vidi šta je praksa i šta se od onoga što je već usvojeno primjenjuje.
Zenović je o blokadi parlamenta nakon prekida funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović rekao da je blokada i nepostojanje saradnje između vlasti i opozicije dovelo do negativnih konsekvenci za evropski proces.
- Prvi je signal da je Crna Gora u nekom vidu kakofonije, nesuglasja između političkih aktera, to je signal koji EU najmanje voli da vidi i to su stvari koje sve članice EU, ali i Brisel i EK gledaju kao nešto negativnokazao je Zenović.
Dok Zenović sporazum o konsultovanju Venecijanske komisije vidi kao sporazum između vlasti i opozicije i navodi da ne vidi razlog zašto neka od strana ne bi uvažila ekspertizu te instance, Uljarević ističe da je to sporazum dijela vlasti i dijela opozicije.
- Koje su riječi dale partije nekadašnjeg Demokratskog fronta, partije Mandića i Milena Kneževića, oni su se javno ogradili od tog sporazuma - rekla je Uljarević i dodala da Milojko Spajić, bez obzira što je premijer, nije reprezentativni dio vlasti zato što nema većinu unutar vlasti koja može da određuje takve stvari. Kako je kazala, u Crnoj Gori postoji trajuća parlamentarna kriza.
- Ona se neće riješiti time što će neko izigravati - gazdu kuće - umjesto da otvori ozbiljan parlamentarni dijalog - rekla je Uljarević.
Ona je ocijenila da ni pitanje aspekta ustavne krize neće biti riješeno, jer je – „naopako“ riješen izbor sudija kada je Ustavni sud bio blokiran, kada je napravljena neka vrsta podjele koliko sudija pripada kome. R.P.
PODGORICA - Crna Gora ima jasno definisane vanjskopolitičke prioritete, koji ostaju nepromijenjeni, a nakon dužeg perioda stagnacije evidentan je i jasan napredak kad je riječ o popunjavanju diplomatske mreže. Time smo, istovremeno, na djelu potvrdili punu posvećenost rješavanju ovog važnog pitanja i odgovornom sprovođenju naše vanjskopolitičke agende, kazao je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je dodao da su dobrosusjedski odnosi i saradnja jedan od ključnih elemenata procesa proširenja Evropske unije te da je Crna Gora prepoznata kao predvodnica u procesu integracija i primjer da dosljedno sprovođenje reformi zaista donosi rezultate. Ibrahimović je podsjetio da su u 2024. godini ostvareni značajni rezultati, od pozitivnog IBAR-a, preko članstva u SEPA do zatvaranja tri poglavlja, što nas, kako kaže, dodatno, obavezuje i daje podsticaj naporima da istrajemo u finalnoj, najizazovnijoj fazi integracije, u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ima posebno važnu ulogu.
POBJEDA: Koliko je trenutno diplomatsko-konzularnih predstavništava i ambasada Crne Gore bez personalnih rješenja? Da li ste zadovoljni dinamikom popunjavanja ambasadorskih mjesta?
IBRAHIMOVIĆ: U prethodnom periodu uspjeli smo da pokrenemo proces imenovanja ambasadora i u ovom trenutku sam veoma zadovoljan postignutim. Pored nedavnog imenovanja pet ambasadora/ šefova misija, u proceduri je još nekoliko prijedloga o kojima, zbog internosti samog postupka, ne mogu detaljnije govoriti. Ono što je ključno jeste da započeti postupci teku uobičajenom dinamikom, i da imamo jasan napredak nakon dužeg perioda stagnacije. Time smo, istovremeno, na djelu potvrdili punu posvećenost rješavanju ovog važnog pitanja i odgovornom sprovođenju naše vanjskopo-
Proces proširenja Evropske unije je živ, napredak Crne Gore vidljiv, i dalje prednjačimo u procesu proširenja, a EU ne bi smjela i neće dati nikakav signal suprotan toj težnji, kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar Ibrahimović
litičke agende. Što se prvog dijela pitanja tiče, dozvolite da istaknem da Crna Gora na čelu svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svakom trenutku ima diplomatske predstavnike koji koordiniraju radom DKP-a, s razlikom u nivou diplomatskog predstavljanja, kao i da smo, u prethodnom periodu, dodatno radili na jačanju kapaciteta, upućivanjem iskusnih diplomata i popunjavanjem mjesta u diplomatsko-konzularnoj mreži u okviru redovne procedure MVP-a.
POBJEDA: Koliko će nedavna imenovanja crnogorskih predstavnika pri NATO-u i u zemljama regiona biti značajna i u kojoj mjeri očekujete poboljšanje naše pozicije u međunarodnim okvirima? IBRAHIMOVIĆ: Imenovanja ambasadora pri NATO-u, UN-u i u zemljama regiona predstavljaju važan korak ka daljem razvoju i unapređenju saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa. Naša pozicija u Alijansi i Ujedinjenim nacijama od posebne je važnosti, a imenovanje ambasadorki sa značajnim iskustvom u ovim organizacijama će zasigurno značiti dodatno intenziviranje naših aktivnosti i jačanje doprinosa procesima odlučivanja i sprovođenju zajedničkih politika NATO-a, kao i našem boljem pozicioniranju u UN. I imenovanja ambasadora u državama regiona doprinijeće intenziviranju prijateljskih, bilateralnih odnosa sa našim susjedima, što je jedan od naših vanjskopolitičkih prioriteta, ali i preduslova za jačanje stabilnosti i daljeg
prosperiteta regiona. Dobrosusjedski odnosi i saradnja su, ujedno, jedan od ključnih elemenata procesa proširenja EU, a Crna Gora je prepoznata kao predvodnica u procesu integracije i primjer da dosljedno sprovođenje reformi zaista donosi rezultate.
POBJEDA: Da li ste zadovoljni trenutnom situacijom u Vašem resoru i u kom dijelu smatrate da bi trebalo najprije intervenisati?
IBRAHIMOVIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova u kontinuitetu radi na jačanju međunarodne pozicije i ugleda Crne Gore, u cilju ostvarenja prioritetnih vanjskopolitičkih ciljeva naše države, prvenstveno članstva u EU do 2028. godine. U protekloj godini ostvarili smo značajne rezultate, od pozitivnog IBAR-a, članstva u SEPA do zatvaranja tri poglavlja, koji nas obavezuju i daju dodatan podsticaj naporima da istrajemo u finalnoj, najizazovnijoj fazi integracije, u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ima posebno važnu ulogu. Napredak Crne Gore ne treba predstavljati samo u Briselu, već i u svim ostalim državama članicama. Tome naša diplomatija, u kontinuitetu, pruža značajan doprinos, iako, po svojoj prirodi, te
aktivnosti nijesu svakodnevno u fokusu pažnje javnosti. Navedeno, kao i rezultati na planu ostvarenja ostalih vanjskopolitičkih prioriteta i svakodnevna posvećenost i entuzijazam kolega, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, potvrda su da imamo tim posvećenih, odgovornih i profesionalnih diplomata i drago mi je što mogu, tokom svog mandata, sa njima da radim na daljem jačanju kapaciteta i unapređenju rada MVP-a i diplomatsko-konzularne mreže.
P
OBJEDA: Da li Crna Gora ima dovoljno školovanog kadra sa neophodnim radnim iskustvom u oblasti diplomatije?
IBRAHIMOVIĆ: Kao što sam već rekao u prethodnom odgovoru, Crna Gora ima obrazovane, iskusne, posvećene diplomate, spremne da efikasno i kompetentno obavljaju sve dužnosti, u zemlji i inostranstvu. Ipak, svjesni izazova koje će, i kadrovskom smislu, donijeti ostvarenje naše ambicije da budemo članica EU do 2028. godine, te uzimajući u obzir vrlo dinamičnu vanjskopolitičku agendu, moraćemo mnogo više pažnje da posvetimo jačanju administrativnih i kadrovskih kapaciteta u periodu pred nama. Posebno smo ponosni na
program za stručno osposobljavanje pripravnika za rad na diplomatsko-konzularnim poslovima, kroz koji je, u posljednjih godinu dana, pripravnički staž u MVP-u započelo devetoro mladih ljudi. Uporedo s tim, imajući u vidu da optimizacija znači i poboljšanje efikasnosti, radimo na unapređenju uslova i daljem profesionalnom razvoju, s ciljem prilagođavanja naše diplomatije novim izazovima i okolnostima u međunarodnim odnosima.
POBJEDA: Kako trenutno „prekomponovanje snaga“
na svjetskoj političkoj sceni utiču na Crnu Goru?
IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora ima jasno definisane vanjskopolitičke prioritete, koji ostaju nepromijenjeni. Nastavljamo da budemo pouzdan i kredibilan saveznik u NATO-u, zagovarajući dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju kao ključne preduslove stabilnosti i daljeg prosperiteta Zapadnog Balkana, te jačanje pozicije na mutilateralnom planu. Ostajemo, takođe, u potpunosti posvećeni integraciji u EU i usklađeni sa vanjskom i bez-
bjednosnom politikom Unije. U tom kontekstu, a imajući u vidu kompleksne globalne izazove, vjerujem da politika proširenja EU dodatno dobija na značaju. Svijetu je potrebna snažna i jedinstvena EU, sa jasnom vizijom i aktivnom geopolitičkom ulogom. U tom kontekstu, cijenimo da je pravi momenat da se prepoznaju naši napori i rezultati ostvareni na evropskom putu, i vjerujem da predanim radom na reformama možemo završiti pregovore u planiranom roku i postati 28. članica EU.
POBJEDA: Dokle smo stigli sa usklađivanjem vizne politike sa zemljama EU?
IBRAHIMOVIĆ: U koordinaciji sa evropskim partnerima, tražimo rješenja koja će obezbijediti balans između dinamike ispunjavanja obaveza iz EU agende i ekonomskih interesa. Bezvizni režim ćemo ukidati postepeno, imajući u vidu činjenicu da su pojedine države prepoznate kao važna emitivna tržišta i imaju značajnu ulogu u razvoju turizma, investicija i ukupne privredne aktivnosti u Crnoj Gori. Ono što je najvažnije jeste da ćemo se, do momenta pristupanja EU, u potpunosti uskladiti sa viznom politikom EU. Uporedo s tim, kroz izmjene Zakona o strancima, intenzivno radimo na prenošenju pravne tekovine EU u oblasti viznih standarda i procedura, kako bi tranzicija ka potpunom usklađivanju vizne politike s EU bila realizovana uz minimiziranje potencijalnih ekonomskih posljedica.
Konstruktivnim dijalogom do rješenja otvorenih pitanja sa Hrvatskom
POBJEDA: Ako govorimo o nastojanju popravljanja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, kako tumačite stav njihovog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana - da „ne postoji i nikad nije postojao nikakav logor Lora“, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već „narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve“, kao i da je „sve što se događalo u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno“?
IBRAHIMOVIĆ: Vjerujem da je konstruktivan dijalog, uz uvažavanje osjetljivosti tema koje su dio našeg istorijskog nasljeđa, jedini put ka održivim rješenjima za sva otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske. U tom kontekstu, suočavanje s prošlošću, zasnovano na činjenicama i iskrenom poštovanju svih žrtava, neophodno je za jačanje vladavine prava, kao i međusobnog povjerenja i razumijevanja. Očekujemo da nadležne
institucije, kroz međudržavnu saradnju, intenziviraju napore u rješavanju svih slučajeva, sa konačnim ciljem zadovoljenja pravde za sve žrtve. Crna Gora ostaje posvećena politici dobrosusjedskih odnosa, utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom dijalogu i evropskim i evroatlantskim vrijednostima. U tom duhu ćemo, i u narednom periodu, razgovarati sa Hrvatskom o svim neriješenim pitanjima.
POBJEDA: Prije nekoliko dana je u Podgorici, u organizaciji EPP i Bošnjačke stranke iz koje Vi dolazite, održana konferencija o Zapadnom Balkanu i EU integracijama. BS je članica EPP, najuticajnije političke grupe u EU. Postoji li spremnost u EU za proširenjem, kakvu ulogu u tom procesu može imati EPP i koliko je važno to što je BS dio EPP grupe?
IBRAHIMOVIĆ: Tako je, imali smo 17. i 18. marta u Podgorici zaista dobru i reprezentativnu konferenciju u suorganizaciji EPP i BS, prvi put u Crnoj Gori, koja je bila fokusirana na proširenje i upravo na ulogu EPP porodice na Zapadnom Balkanu u tom procesu. Kao što ste sami kazali, EPP je najuticajnija politička grupa u Evropskom parlamentu, a time i u svim institucijama EU. Veoma je važno da smo u Podgorici tokom konferencije čuli, a to je i uvaženi Manfred Weber, predsjednik EPP, potvrdio i na zajedničkoj konferenciji za medije, da je proces proširenja živ, da je napredak Crne Gore vidljiv i da Crna Gora prednjači u procesu proširenja, te da EU ne bi smjela i neće dati nikakav signal suprotan toj težnji. Dakle, EU je otvorena za članstvo Crne Gore i smatram da se u tom procesu nalazimo u momentumu koji zbog evropske budućnosti Crne Gore i građana ne smijemo propustiti iako smo, nažalost, veoma talentovani za propuštanje sličnih prilika. Želim da još jednom poručim javnosti u Crnoj Gori da ja, kao predsjednik BS koja je aktivno učestvovala u stvaranju nezavisne Crne Gore i trasiranju evropskog puta naše države, ali ni kao potpredsjednik Vlade i MVP neću dozvoliti skretanje sa briselske agende koja nas do 2028. uvodi u EU. Imamo veliku šansu, ali i odgovornost, da okončamo taj proces. Apsolutno sam siguran da ga je moguće okončati do 2028. i pozivam javnost, jer političari veoma paze na signale koje dobijaju od javnosti, da se jasno usprotivi svakom skretanju sa EU agende. Zaista mislim da je to u interesu svakog građanina naše države, a nije suprotno ni sa jednim drugim političkim ili nacionalnim interesom koji je demokratski i u skladu sa civilizacijiskim vrijednostima kojima težimo i koje njegujemo. BS, kao dio EPP grupe, ima značajne političke mogućnosti i poluge da bude od pomoći procesu EU integracije i mi ih koristimo. Jedan od primjera je i nedavna konferencija u Podgorici koja je zaista bila reprezentativna i sa koje smo čuli dobre i ohrabrujuće poruke. Radimo na snaženju našeg uticaja u EPP, imamo intenzivnu komunikaciju sa našim prijateljima u centrali EPP, ali i sa partijama EPP grupe pojedinačno. Na taj način pružamo, ne uvijek vidljivu, ali značajnu podršku procesu EU integracije naše države, a ova konferencija je upravo to i potvrdila. Irena MILOVIĆ
Hrvatski analitičar o potpisivanju deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Kosova i Albanije
PODGORICA – Jedna od glavnih tema proteklih dana u regionu bilo je potpisivanje deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Kosova i Albanije. Hrvatski politikolog Davor
Đenero kaže za Antenu M da je za uključivanje naše zemlje neophodno da se dese promjene u samoj Crnoj Gori. Sporazum je, kaže, povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, ali ističe i da to nije kraj političke arhitekture Zagreba u našem regionu.
Sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, Đenero vidi kao svojevrsni povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, nakon što zvanični Zagreb nije bio značajnije usmjeren ka našem regionu.
– Očito je da je hrvatski premijer Plenković definitivno procijenio da dosadašnja politika gromoglasnog ignorisanja režima u Beogradu više ne može funkcionisati u novim političkim okolnostima, pa se na neki način Hrvatska vraća na koncepte koji su počinjani u nekom ranijem razdoblju, ali nikada nijesu do kraja definisani – kazao je Đenero.
I ranije je, podsjeća hrvatski analitičar, bio jedan sličan pokušaj, i to prije promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine. Tada je, prema riječima Đenera, Hrvatska namjeravala da potpiše sličan sporazum sa Crnom Gorom i Kosovom. – Nažalost, taj prvi izbor za saveznika danas ne dolazi u obzir i hrvatska diplomatija se odlučila da inicijativu pokrene zajedno s Albanijom i, naravno, Kosovom – kaže naš sagovornik.
Očito je da je hrvatski premijer Plenković definitivno procijenio da dosadašnja politika gromoglasnog ignorisanja režima u Beogradu više ne može funkcionisati u novim političkim okolnostima, pa se na neki način Hrvatska vraća na koncepte koji su počinjani u nekom ranijem razdoblju, ali nikada nijesu do kraja definisani – kaže Đenero
Sporazum je prema procjeni Đenera otvoren za druge države, prije svega članice NATO u regionu. – Ovo što je sada napravljeno nije definitivna hrvatska regionalna arhitekturalna ideja, recimo to tako. Promjenama u administraciji u Crnoj Gori prostor se automatski otvara za saradnju sa Podgoricom. Sjeverna Makedonija je, sa drugačijom administracijom, silno poželjan partner. Ako dođe do stabilizacije političke situacije u Bugarskoj, ta zemlja je, isto tako, vrlo važan politički partner na Balkanu –kaže hrvatski analitičar. Pri tome, preduslov za uključivanje Crne Gore su neop -
hodne promjene u samoj Crnoj Gori, smatra Đenero. – Promjene u Crnoj Gori su nužne zbog nje same, ako doista želi svoju evropeizaciju i zaštitu svog suvereniteta. Sa gospodinom Krapovićem u Ministarstvu odbrane, sa uticajem koji ima Andrija Mandić kao nosilac neformalne veto snage u Crnoj Gori, sa dezavuisanim sistemom nacionalne sigurnosti iz kojeg su curili klasifikovani podaci prema ruskim i srpskim obavještajnim službama, Crna Gora, zapravo, nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi. A to je do 2020. godine i te kako bila – zaključio je Đenero. R. P.
PODGORICA - Lista Evropskog saveza nije samo alternativa aktuelnom sistemu, već i svim prethodnim, jer ćemo donijeti potpuno novi pristup vođenju Nikšića, koji se temelji na potrebama i očekivanjima građana, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu nosilac liste Evropskog saveza za predstojeće nikšićke izbore Ivan Radojičić.
Radojičić smatra da će koalicija koju predvodi postići značajan izborni rezultat, vjerujući da će ih Nikšićani percipirati kao osvježenje na političkoj sceni. Mandat aktuelne vlasti je, smatra Radojičić, obilježilo ogromno nezadovoljstvo građana, što je, kako kaže, rezultiralo frustracijom i nezadovoljstvom.
Kao potencijalne partnere Evropskog saveza nakon izbora, sagovornik Pobjede vidi sve one koji su, kako kaže, spremni da prihvate osnovne principe odgovornosti, transparentnosti i poštovanja zakona i koji žele da rade u interesu građana, a ne političkih i uskopartijskih interesa.
POBJEDA: Na čelu ste liste Evropskog saveza na predstojećim izborima u Nikšiću. Vaša koalicija svojevrsno je osvježenje na ukupnoj političkoj sceni, da li smatrate da ćete tragom te činjenice motivisati Nikšićane da u vama prepoznaju pokretače promjena?
RADOJIČIĆ: Evropski savez nije samo politička alternative aktuelnom sistemu i svim prethodnim – mi ćemo donijeti jedan potpuno novi pristup vođenju grada, koji se temelji na stvarnim potrebama i očekivanjima naših sugrađana. Dosadašnje političke strukture ostale su zarobljene u tradicionalnim partijskim okvirima, koje su pokazale da nijesu u stanju da pruže odgovore na izazove i potrebe modernog društva. Mi u svakom smislu i pogledu prelazimo granice tih okvira, zato ne smijemo propustiti priliku da u političku stvarnost vratimo građansku politiku koja je stvarno utemeljena na dijalogu, saradnji i transparentnom donošenju odluka. Ne želimo da ulazimo na teren političke borbe koja će nas uvući u matrice dobro oprobanih metoda koje produkuju podjele, netrpeljivost i svađe. Naša ideja vodilja je da grad mora biti za ljude – u kojem su građani stvarni pokretači promjena. Želimo da oživimo građanski duh Nikšića, koji je ključ za napredak naše zajednice. Smatramo da pravi razvoj dolazi tek onda kada svakodnevni problemi i potrebe naših građana postanu naša najvažnija pitanja, a ne uskopartijski interesi kojima su vođeni oni koji su imali priliku da vode ovaj grad. Nikšić može i mora postati centar inovacija, tehnologije i održivog razvoja. Trudićemo se da unaprijedimo infrastrukturu na način koji osigurava kvalitetniji život, ne samo kroz asfalt i betonske projekte, već kroz stvaranje pametnih, zelenih i ekološki prihvatljivih prosto-
intervju: Nosilac liste Evropskog
Mandat aktuelne vlasti je obilježilo ogromno nezadovoljstvo građana, koji su jasno pokazali da su umorni od političkog statusa quo. Oni žele promjene koje nijesu površne, nego konkretne. Naša snaga je u autentičnom pristupu –stvaranju prostora za sve one koji su do sada bili marginalizovani od strane političkih struktura koje su favorizovale isključivo svoje političke istomišljenike - kaže Radojičić
ra. Održivi grad nije samo čistiji grad, to je grad u kojem ljudi žive zdravije, koji je energetski efikasan i koji koristi nove tehnologije kako bi poboljšao kvalitet života. Kultura i sport za nas nijesu samo estetski aspekti života u Nikšiću – oni su temelji izgradnje zajedništva i identiteta. Nikšić mora biti prostor u kojem su građani aktivni, gdje se podržavaju mladi talenti, ali i gdje se čuvaju istorija i tradicija na koje smo ponosni. Ono što nas značajno razlikuje od drugih jeste da nijesmo opterećeni partijskim interesima, već interesima grada i građana. Već smo u nekoliko navrata naglasili da ćemo okrenuti leđa dosadašnjoj politizaciji svega koja stvara podjele i zastoj u razvoju grada i usmjeriti sve snage ka praktičnim, svakodnevnim pitanjima koja oblikuju život u Nikšiću. Smatram da Nikšićani u nama već prepoznaju pokretače promjena jer je Evropski savez zapravo poziv građanima da postanu aktivni akteri promjena. Spremni smo da slušamo, razumijemo i implementiramo rješenja koja zaista odgovaraju potrebama naših sugrađana. Nastojaćemo da osiguramo da naša politika bude utemeljena na stvarnim iskustvima i prijedlozima ljudi koji žive u Nikšiću. Želimo da nam sugrađani budu partneri u svim fazama – od oblikovanja ideja do implementacije projekata. Zato vjerujem da građani već to prepoznaju, a prema njihovim dosadašnjim reakcijama mogu da zaključim da našim iskrenim i otvorenim pristupom već uspijevamo da motivišemo građane. Cilj nam je da razvijamo zajednicu kojom su ljudi zadovoljni,
gdje osjećaju da su dio nečega većeg, gdje su njihovi glasovi zaista važni i doprinose nečemu značajnom.
Evropski savez predstavlja nadu za novi početak – ne kroz obećanja koja će ostati neispunjena, već kroz konkretne korake koji će grad promijeniti nabolje. Pozivamo sve da nam se pridruže u ovom procesu i pomognu da razvijamo grad kakav zaslužujemo.
POBJEDA: Kakve procente i rezultate očekujete nakon 13. aprila i što smatrate da može motivisati građane Nikšića da daju podršku vašem savezu?
RADOJIČIĆ: Na temelju svega što ćemo predstaviti građanima i što Evropski savez nudi u Nikšiću, vjerujem da možemo postići značajan rezultat na izborima. Očekujemo da građani Nikšića prepoznaju naš pristup kao istinsku promjenu na političkoj sceni. Mi se nećemo takmičiti po starim pravilima igre, već nudimo novu energiju, jasnu viziju i konkretne akcije koje će unaprijediti svakodnevni život u Nikšiću. Građanima je dosta prazne priče, lažnih obećanja, vještačkih podjela i demagogije. Jednostavno nijesmo dio takvog spektra i na tome će se, ubijeđen sam, i zasnivati značajna podrška koju ćemo dobiti od građana. Cilj Evropskog saveza su temeljne političke promjena koje neće biti ograničene na uskopartijske i kratkoročne interese. Smatramo da Nikšić, kao grad s bogatom istorijom i potencijalom, zaslužuje dugoročnu politiku koja se bazira na stvarnim potrebama građana. Građani Nikšića su jasno pokazali da su umorni od političkog statusa quo. Oni žele promjene koje nijesu površne, nego kon-
kretne. Naša snaga je u autentičnom pristupu – stvaranju prostora za sve one koji su do sada bili marginalizovani od strane političkih stuktura koje su favorizovale isključivo svoje političke istomišljenike. Stoga s pravom možemo da očekujemo odličan izborni rezultat koji će omogućiti ozbiljnu promjenu načina upravljanja gradom. Smatram da će građani prepoznati našu iskrenost i posvećenost i da će se, kroz našu platformu, mnogi ljudi koji su do sada bili politički apatični, ali i oni koji su se osjećali isključenima, pronaći kao aktivni akteri promjena.
Zato za nas dobar izborni rezultat neće predstavljati samo politički trijumf, već šansu da Nikšić usmjerimo ka društvenoj i političkoj zrelosti, vjerujem da je to istinska promjena koju Nikšić zaslužuje.
Građani Nikšića su umorni od stagnacije i političkog monopola koji ne nudi ništa novo.
Evropski savez je istinska alternativa koja se ne oslanja na već isprobane i neefikasne politike, već dolazimo sa novim idejama i stvarnim rješenjima.
POBJEDA : Što smatrate ključnim problemima sa kojima se danas suočavaju građani Nikšića i kako mislite da bi trebalo da budu riješeni?
tat dugotrajne netransparentnosti u radu institucija, lošeg upravljanja i dubokih političkih podjela koje truju našu zajednicu.
Nikšić mora postati grad u kojem su građani na prvom mjestu
POBJEDA: Kazali ste da vlast neće biti moguće formirati bez Evropskog saveza. U skladu sa tim, koga vidite kao potencijalne partnere nakon izbora i da li vaša lista vidi partnere u nekim od partija koje trenutno čine parlamentarnu većinu na državnom nivou?
RADOJIČIĆ: Evropski savez je čvrsto posvećen poštovanju ustavnosti, onome što propisuju zakoni, uvođenju principa transparentnosti u sve procese, kao i meritokratiji u svim sferama vlasti i društva. Smatramo da bez ovih principa nema stvarne političke odgovornosti niti mogućnosti za stvaranje stabilne, efikasne i pravedne vlasti. Ovo su vrijednosti koje neće biti podložne pregovorima – to su osnovne smjernice na kojima ćemo graditi našu političku budućnost. Što se tiče potencijalnih partnera nakon izbora, naša ruka je ispružena prema onim političkim subjektima koji su spremni da prihvate osnovne principe odgovornosti, transparentnosti i poštovanja zakona i koji žele da rade u interesu građana, a ne političkih i uskopartijskih interesa. Građani Nikšića zaslužuju vlast koja je iznad političkih dogovora i koja se vodi isključivo njihovim interesima i interesima grada.
Svaka saradnja sa Evropskim savezom u Nikšiću biće utemeljena na iskrenoj volji za promjenama i izgradnji stabilne vlasti koja ne služi partijskim interesima, već građanima.
Naša politika i pristup temelje se na jasnoj viziji – Nikšić mora postati grad u kojem su građani na prvom mjestu, grad u kojem se poštuju ljudska prava i slobode, grad u kojem transparentnost i odgovornost nijesu samo političke fraze, već praksa koja se svakodnevno primjenjuje.
Umjesto da se usmjere ka stvaranju otvorenog, inkluzivnog društva, često smo svjedočili retorici koja je podsticala nacionalne i političke sukobe, što je dodatno polarizovalo grad. Takva politika nije samo loša za građansku harmoniju, već i za razvoj grada jer je stvorila opasnu atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja. Takođe, tokom ovog mandata, netransparentnost je bila jedan od glavnih problema. Predstavnici lokalne vlasti, a posebno predsjednik opštine, često su se ponašali kao da predstavljaju interese neke druge države, a ne Nikšić, Crnu Goru i svoje sugrađane. Ovaj četvorogodišnji mandat je obilježen nizom promašenih politika, netransparentnošću, političkim podjelama i lošim upravljanjem. Građani Nikšića su ostali zanemareni, a osnovni problemi – od komunalnih usluga do političkog dijaloga – nisu riješeni. Bojan ĐURIŠIĆ saveza za izbore u Nikšiću
RADOJIČIĆ: Građani Nikšića danas se suočavaju s nizom ozbiljnih problema koji su rezul-
Jedan od značajnijih problema koji muči građane Nikšića jeste netransparentnost u radu lokalne vlasti i institucija. Neophodno je povećati transparentnost u svim segmentima i uvesti u sve procese koji su od javnog interesa. Dugoročna politička polarizacija i neprihvatanje drugog i drugačijeg stvorili su duboke podjele u Nikšiću, koje utiču na svakodnevni život. Moramo ponuditi inkluzivne platforme, koje će predstavljati prostor za dolaženje do zajedničkih rješenja. Građani Nikšića moraju biti uključeni u proces donošenja odluka, kroz direktnu komunikaciju i aktivnu participaciju kako bi osjećali da je grad zaista njihov. Nikšić, iako bogat istorijskim i kulturnim nasljeđem, posljednjih decenija nije uspio da valorizuje svoj potencijal. Kulturne institucije, mladi umjetnici, sportski timovi i društva često su zapostavljeni. Nikšić zaslužuje politiku koja aktivno podržava kulturni, sportski i društveni život i razvoj. Potrebna su ulaganja u kulturne prostore, infrastrukturu i programe koji će omogućiti mladima i svim građanima da se izraze, učestvuju u društvenom životu
i na najbolji mogući način doprinesu identitetu grada. Nikšić nije samo grad, on je zajednica sa specifičnim identitetom, vrijednostima i potencijalima. Međutim, često se donose odluke koje zanemaruju specifičnosti Nikšića – bilo da je u pitanju infrastrukturni razvoj koji ne odgovara potrebama građana ili ignorisanje kulturnog i istorijskog nasljeđa koje čini ovaj grad posebnim. Grad mora da se razvija u skladu sa svojim identitetom i potrebama, a ne na način koji je vođen tuđim interesima ili političkim nadgornjavanjima. Nikšić zaslužuje strategiju razvoja koja se temelji na očuvanju i unapređenju svog kulturnog i prirodnog bogatstva.
POBJEDA: Na čemu temeljite vašu kampanju i što vaša lista nudi građanima?
RADOJIČIĆ: Naša kampanja temelji se na realnim potrebama građana Nikšića, a ne na apstraktnim obećanjima. Znamo što naši sugrađani žele, a to su konkretne promjene koje će se odraziti na njihov svakodnevni život i upravo zato će naš pristup biti temeljen na stvarnim, mjerljivim ciljevima. Naša lista nudi građanima alternativu političkoj rutini koja je već dugo na sceni, kroz program koji se ne oslanja na populizam, već na dijalog, saradnju i realne promjene. Nikšić ima bogatu kulturnu i
sportsku tradiciju, ali ta tradicija nije dovoljno valorizovana već zapostavljena. Naša lista nudi konkretne planove za oživljavanje kulture i sporta, kroz bolju podršku lokalnim kulturnim i sportskim organizacijama, izgradnju i obnovu infrastrukture, kao i jačanje programa za mlade. Javna preduzeća pokazala su se u prethodnom periodu kao vrlo nefunkcionalna, netransparentna i neodgovorna prema građanima. Naš program bavi se i reorganizacijom javnih preduzeća, kako bi se smanjila birokratija i poboljšala efikasnost.
Nikšić ima ogroman potencijal u sektoru umjetnosti i kreativnih industrija, ali do sada nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćeni ovi resursi. Kroz naš program planiramo jačanje kreativnih industrija, podršku mladim umjetnicima i organizacijama koje se bave stvaranjem i promocijom umjetnosti. Ove industrije ne samo da poboljšavaju kulturni pejzaž, već stvaraju i nova radna mjesta. Želimo grad koji će postati centar za kreativne projekte, gdje će naši umjetnici biti prepoznati i podržani od strane lokalne vlasti. U kampanji, programu i kroz naše djelovanje obratićemo posebnu pažnju na pitanja koja muče konkretne mjesne zajednice. Kroz direktan kontakt sa građanima, naši kandidati
će se baviti lokalnim temama, kroz saradnju sa predstavnicima mjesnih zajednica želimo da saznamo njihove specifične potrebe da bismo efikasno radili na njihovom rješavanju. Naša kampanje je usmjerena na direktnu komunikaciju sa građanima, ne možemo se postavljati kao neko ko ima odgovore na sva pitanja, već želimo da građani budu naši partneri u procesu promjena. Svaki građanin Nikšića treba da zna da njihovo mišljenje nije samo dobrodošlo, već da je ključno za oblikovanje naše buduće politike.
Uskoro ćemo detaljno predstaviti naš program koji obuhvata sve ove oblasti. Naš plan će biti konkretan i jasno definisan.
Naša vizija je suštinski naš zajednički grad u kojem svi građani – od mladih do penzionera, od sportista do umjetnika – imaju priliku da doprinesu i da se osjećaju kao dio zajednice koja se razvija i raste.
POBJEDA: Što je, po Vašem mišljenju, obilježilo četvorogodišnji mandat ove lokalne vlasti?
RADOJIČIĆ: Četvorogodišnji mandat ove lokalne vlasti obilježen je brojnim ozbiljnim problemima i nezadovoljstvom građana. Jedan od najvećih problema s kojim su se građani Nikšića suočavali tokom ovog mandata je zanemarivanje komunalne infrastrukture. Mnogi djelovi grada i mjesne zajednice i dalje se suočavaju sa osnovnim infrastrukturnim problemima – od loših puteva do neadekvatnog odvoza smeća itd. Grad nije dobio potrebnu pažnju u pogledu modernizacije infrastrukture, a neregulisan saobraćaj i neuredne javne površine dodatno pogoršava-
ju svakodnevni život građana. Čini mi se da je nedostatak stvarne brige za svakodnevne potrebe građana koji je pokazala aktuelna, vjerujem odlazeća, vlast stvorio atmosferu frustracije i gubitka povjerenja u vlast. Tokom četvorogodišnjeg mandata, nažalost, vidjeli smo jačanje političkih, ali i društvenih podjela koje su samo produbile već postojeće podjele. Umjesto da se stvori jedinstvena zajednica koja funkcioniše kroz dijalog i kompromis, politika vlasti bila je obilježena primitivizmom, političkom isključivošću i manipulacijama. Građani su bili isključeni iz procesa donošenja odluka, a sve ovo je imalo negativan uticaj na međuljudske odnose i društvenu koheziju.
Crna Gora ima pravni okvir, ali nedostaju jake organizacije poljoprivrednika
PODGORICA – Stvaranjem organizacija na način da veći proizvođač ili prerađivač inicira njeno formiranje i okupi manje, utiče se na stabilizaciju prihoda poljoprivrednika, smanjuju se troškovi proizvodnje i unapređuje kvalitet proizvoda. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) podstiče formiranje ovakih udruženja i međusektorskih organizacija, jer će to pomoći objedinjavanju ponude, zajedničkom plasmanu proizvoda i većoj konkurentnosti domaće poljoprivrede – kazao je Pobjedi načelnik odjeljenja za ekonomske analize i tržište u MPŠV Mirsad Spahić Spahić je nedavno na panelu „Kao do nižih cijena u Crnoj Gori“ apelovao na poljoprivrednike da naprave organizaciju, ukazujući da je to dobra praksa evropskih zemalja koja može biti od pomoći prilikom povlačenja evropskih sredstava i zajedničkog nastupa na tržištu. Ne spori, kako je kazao Pobjedi, navode vlasnika mesne industrije Đorđija Goranovića da nije postojala politička volja da se napravi ozbiljna proizvođačka organizacija.
- Svjesni činjenice da u prošlosti nije postojala izražena politička volja za osnivanje jakih organizacija proizvođača, M inistarstvo poljoprivrede aktivno radi na promjeni toga trenda. Pravilnikom su jasno definisani uslovi i postupci osnivanja organizacija, a naredni koraci podrazumijevaju intenzivniju promociju mogućnosti koje pruža organizovano djelovanje u poljoprivredi, kao i pojednostavljenje procedura apliciranja za podršku iz agrobudžeta, kao i na IPARD projekte – kazao je Spahić Pobjedi.
Falilo političke volje
Da nije falilo samo političke volje, tvrdi predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić. Klaster je formiran 2022. godine i okuplja preko dvije hiljade članova. - Nije bilo dovoljno volje kod političara, ni kod resornih ministarstava, prerađivača, trgovinskih lanaca, jer bez jake organizacije djeluju bez pritiska, s obzirom da trenutno utičemo na njih po mnogim pitanjima. Osnivanjem Poljoprivrednog klastera napravljen je ključni korak ka organizovanijem nastupu domaćih proizvođača –kazao je Miličić Pobjedi doda-
Svjesni činjenice da u prošlosti nije postojala izražena politička volja za osnivanje jakih organizacija poljoprivrednih proizvođača, Ministarstvo poljoprivrede aktivno radi na promjeni toga trenda, naveo je načelnik odjeljenja za ekonomske analize i tržište u Ministarstvu poljoprivrede Mirsad Spahić. Da su prednosti organizovanog udruživanja značajne, tvrdi i predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, ukazujući da su pored lakšeg pristupa tržištu, veće pregovaračke moći, od značaja i bolja informisanost o subvencijama i projektima, kao i edukacija
jući da je njihova vizija da budu ključni akter u kreiranju agrarne politike. Spahić objašnjava da Zakon o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda iz 2017. i Pravilnik o bližim pravilima organizovanja i poslovanja organizacija proizvođača iz 2018. godine daju pravni okvir za formiranje organizacija.
- Ovim pravilnikom propisani su uslovi, način osnivanja i poslovanja organizacija proizvođača, kao i minimalni obim proizvodnje potrebne za registraciju. Veći proizvođač ili prerađivač može inicirati formiranje organizacije proizvođača, čime bi se omogućio manjim proizvođačima lakši pristup tržištu, bolji uslovi prodaje i zajedničko korišćenje resursa poput skladišta, opreme i logističke podrške. Ovakav model donosi brojne prednosti, uključujući stabilizaciju prihoda poljoprivrednika, smanjenje troškova proizvodnje i unapređenje kvaliteta proizvoda – navodi Spahić.
evropska iskustva
Da ovakvi modeli funkcionišu, dodaje Spahić, pokazuju iskustva Italije i Francuske u
kojima ove organizacije imaju ključnu ulogu u jačanju sektora poljoprivrede. Osim zajedničkog nastupa na tržištu, olakšan im je pristup finansijama, a imaju i bolju pregovaračku poziciju sa trgovačkim lancima i izvoznicima.
- U Italiji, organizacije proizvođača (Organizzazioni di Produttori) uređene su zakonodavnim okvirom koji je usklađen sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) Evropske unije. One imaju ulogu u integraciji proizvodnje, planiranju proizvodnih procesa, prilagođavanju ponude tržišnim potrebama i sprovođenju aktivnosti ve-
zanih za kvalitet i promociju poljoprivrednih proizvoda. Italija, kao jedan od vodećih proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, posjeduje široku mrežu organizacija proizvođača, posebno u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja, mliječnih proizvoda i vina - objašnjava Spahić.
Na sličan način funkcionišu i u Francuskoj, uz podršku njihovog ministarstva i francuske agencije za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja (FranceAgriMer) i regionalne poljoprivredne komore. - Francuski model organizacija proizvođača karakteriše
snažna sektorska specijalizacija, pri čemu su najrazvijeniji sektori vinogradarstva, stočarstva, voćarstva i povrtarstva. Organizacije proizvođača u Francuskoj često funkcionišu u okviru šireg sistema međusektorskih organizacija (Interprofessions), koje okupljaju proizvođače, prerađivače i distributere radi efikasnijeg upravljanja tržišnim lancima i promocije proizvoda na domaćem i međunarodnom nivou – navodi Spahić.
Dodaje da oba sistema naglašavaju značaj kolektivnog djelovanja te da evropski i nacionalni podsticaji imaju ključnu ulogu u unapređenju rada ovih organizacija. Njihov dalji razvoj, kako ocjenjuje Spahić, zavisi od tržišnih trendova, tehnološkog napretka i regulatornih uslova koji oblikuju agrarni sektor u EU.
interesovanje
Iako je agrobužetom već nekoliko godina predviđena pozicija sa 100.000 eura za podršku organizacijama, Spahić navodi da do sada nije bilo značajnijeg interesovanja za korišćenje tih sredstava.
- MPŠV raditi na poboljšanju informisanosti poljoprivrednika, kao i na edukaciji o načinima apliciranja za ova sredstva. Takođe, planiramo i inicijative za povezivanje većih i manjih proizvođača u cilju zajedničkog nastupa na tržištu i podsticanja konkurentnosti domaće proizvodnje. Naš cilj je da kroz dosljednu primjenu regulative i podršku organizovanju proizvođača unaprijedimo poziciju poljoprivrednih proizvođača na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori i omogućimo održiv razvoj sektora – navodi Spahić. Ova sredstva, kako je Pobjedi kazao Miličić, nijesu koristili ni u Poljoprivrednom klasteru CG, dodajući da su koristili neka sredstva iz agrobudžeta, ali da su im glavni izvori finansiranja strateški partneri i sponzori.
- Osnovni izvor prihoda su bili članovi Upravnog odbora Klastera. Takođe, naš strateški partner bila je mikrofinansijska institucija Alter Modus, dok smo određenu podršku dobijali i od agroindustrijskih kompanija i MPŠV za pojedine aktivnosti. Ako neka od predviđenih mjera nije iskorištena, razlog tome su često administrativne prepreke ili neusklađenost kriterijuma sa realnim potrebama poljoprivrednika, na čemu ćemo raditi kroz dalji dijalog sa institucijama – poručio je Miličić. prednosti
Da su prednosti organizovanog udruživanja značajne, tvrdi i Miličić, ukazujući da su pored lakšeg pristupa tržištu, veće pregovaračke moći, od značaja i bolja informisanost o subvencijama i projektima i edukacija. S druge strane, ocjenjuje da jak poljoprivredni klaster za državu znači stabilniju i održiviju poljoprivredu, veću sigurnost u snabdijevanju hranom, razvoj ruralnih područja, smanjenje depopulacije sela i jaču konkurentnost domaćih proizvođača na evropskom tržištu.
- S obzirom na to da učestvujemo u svim radnim grupama u izradi Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, radnoj grupi za IPARD, za izradu agrobudžeta i imamo partnerski odnos sa njima, na tim sastancima imaju informacije iz „prve ruke“ od poljoprivrednika, koji su to njihovi stavovi i razmišljanja o nekim pitanjima vezanim za poljoprivredu – navodi Miličić. M. lekoviĆ
Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković o problemu devastacije šuma
PODGORICA - Pojava potkornjaka u šumama ne pogađa samo Crnu Goru, već cijeli svijet. Zbog ove pojave proizvođači drveta su širom Evrope i svijeta imali gubitke koji se mjere u milijardama, jer svako stablo napadnuto potkornjakom ima manju ekonomsku vrijednost. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković je za CdM kazala da vrijednost svakog pojedinačnog drveta iz godine u godinu raste i da treba u skladu sa tim i da se ponašamo kada je riječ o upravljanju i gazdovanju našim šumama. Potkornjak jeste napravio veliku štetu, ali sječa oboljelih stabala nije jedino rješenje.
U medijima je više puta objavljivano da su stanovnici sjevera Crne Gore, posebno iz Plava, upozoravali da je u Nacionalnom parku Prokletije potkornjak desetkovao šume. Takođe su tvrdili i da država nema sanacioni plan za uništavanje potkornjaka i očuvanje šuma. Vuković naglašava da pojava potkornjaka u šumama smrče u NP Prokletije nije nikakav ekskluzivitet ovog nacionalnog parka, niti Crne Gore, iako se iz brojnih tekstova u medijima stiče upravo taj utisak. Prema njenim riječima, potkornjak je zapravo manje prijetnja po zdravlje šume, a više simptom šuma koje već imaju
neki problem, a koji mogu biti povezani sa sušom, klimatskim promjenama, povredama na stablima, posljedicama prethodnih požara ili nekim drugim pritiscima.
- Radi se o pojavi koja je prisutna širom Evrope i svijeta i u odnosu na koju postoje različiti pristupi. U evropskim državama, ovakve pojave su prilika za razvoj naučnih pristupa koji će doprinositi budućem djelovanju kada je riječ o upravljanju šumama - kazala je Vuković za CdM.
Međutim, dodaje, kod nas je, nažalost, i ova pojava prilika za kreiranje dvije suprotstavljene strane od kojih je jedna za određenu aktivnost, a druga protiv, što svakako nije dobar pristup.
- Koristim priliku da podsjetim da je masiv Prokletija proglašen nacionalnim parkom 2009. godine sa ciljem očuvanja njegovih prirodnih vrijednosti, što je od posebne važnosti i u kontekstu ove teme. Oko polovine površine ovog nacionalnog parka je pod šumama, koje se smatraju šumama posebne namjene i u njima se ističu opšte korisne funkcije, te imaju status javnog dobra. Najveću površinu zauzimaju šume bukve, oko 37 odsto, molike, oko 23 odsto, i smrče, oko 17 odsto. Potkornjak je obuhvatio u određenom procentu šume smrče - rekla je Vuković za CdM. R.P.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali Pobjedi da je u toku procedura izbora čelnika obrazovnih ustanova koje više ne biraju školski odbori, već ministarka na prijedlog komisije
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da se testiranje kandidata za izbor direktora odvijalo u skladu sa Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove. Podsjećaju da svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje, a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija
PODGORICA – U devet osnovnih i dvije srednje škole završeni su konkursi za izbor direktora. Kandidati su Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija dostavili dokumentaciju i u toku je procedura za njihov izbor po novim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, po kojem više čelnike obrazovnih ustanova ne biraju školski odbori, već ministarka na prijedlog komisije. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da se testiranje kandidata za izbor direktora odvijalo u skladu sa Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove. Podsjećaju da svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje, a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Komisija se sastoji od predstavnika Ministarstva, Zavoda za školstvo/Centra za stručno obrazovanje i nezavisnog eksperta sa liste eksperata u oblasti obrazovanja, po tačno definisanim kriterijumima i procedurama. Nakon obavljenog postupka testiranja, komisija donosi rang-listu kandidata isključivo prema ostvarenim rezultatima. – Prilikom sprovođenja procesa testiranja, komisije se nijesu suočile sa bilo kakvim izazovima – kazali su iz Ministarstva.
Prema prošlogodišnjim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, direktore škola bira ministar, a ne školski odbori. Vraćeno je rješenje koje se ranije primjenjivalo, jer se u praksi ispostavilo da nijesu svi školski odbori radili po propisima, pa su se bilježili slučajevi da su članovi tih tijela štitili direktore iako je inspekcija predlagala da se zbog nepropisnog rada razriješe sa funkcije. Na inicijativu poslaničkog kluba Pokret Evropa sad ove novine usvojene su u Skupštini. Dio stručne javnosti je oštro reagovao i protivio se odluci da ministar prosvjete, nauke i inovacija bira direktore, navodeći da će se ta procedura obavljati kroz uticaj političkih partija i da će se birati podobni kandi-
dati. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović demantovala je navode i poručila da neće dozvoliti da se donose političke odluke te obećala da će sve da teče po propisima i na konkursima biti birani samo oni najbolji. Nakon što su poslanici prošle godine usvojili izmjene ovog zakona, iz civilnog sektora su najavili da će tražiti da se poništi to rješenje kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je pokrenulo resorno ministarstvo. Prijedlog civilnog sektora da ministar prosvjete ne bira direktore škola nije ušao u nacrt tog akta. Iz Ministarstva su ostali pri stavu da je dobro rješenje koje su usvojili poslanici. Agencija za sprečavanje korupcije se na inicijativu Cen-
tra za građansko obrazovanje izjasnila o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju te je, pored ostalog, konstatovala da je evidentirala napredak u ovom propisu, ali da je način izbora direktora ostao jasan. Istakli su da se u članu 80 Zakona prepoznaje ,,korupcijski rizik, jer se navodi da ministar može izuzetno izabrati drugorangiranog, odnosno trećerangiranog kandidata sa liste kandidata uz obrazloženje, čime se omogućava da najbolji kandidat ne bude izabran na funkciju direktora“. – Time se dovodi u pitanje pravičnost i transparentnost procesa izbora – naveli su tada iz Agencije.
Ministarstvo je najavilo da će unaprijediti propis te je uklonilo spornu odredbu. N. Đ.
Predsjednik opštine Tivat obišao naselje 7. jul, gdje su izgorjeli objekti u kojima žive pripadnici romsko-egipćanske populacije Komnenović najavio
PODGORICA – Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je neformalno naselje 7. jul u Bonićima, gdje su u subotu izgorjeli montažni objekti u kojima živi nekoliko porodica pripadnika romsko-egipćanske populacije. On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarao sa porodicama koje su pogođene požarom i sa njima dogovorio mehanizme prve pomoći koja će im biti pružena.
Pomoć će, piše u saopštenju, podrazumijevati finansijsku podršku za potrebe privremenog smještaja i nabavku prilagođenih kontejnerskih objekata za stanovanje. Komnenović je poručio da je od velikog značaja to što su izbjegnute ljudske žrtve i to što je brzom akcijom vatrogasaca spriječeno širenje požara na više povezanih objekata. - Situacija je teška. Po iskazu stanovnika, osam porodica je ostalo bez krova nad glavom. U razgovoru sa nji-
ma smo dogovorili nabavku mobilnih kontejnera, u koje će biti smještene ove porodice, a do tada, vidjećemo da popravimo ono što nije za uklanjanje, gdje požara nije bilo - kazao je. Na terenu je bila i ekipa Crvenog krsta Tivat koja je porodicama čiji su objekti stradali u požaru uručila higijenske i prehrambene pakete, a u narednom periodu će pružiti i druge raspoložive vidove pomoći. Prema riječima sekretarke Crvenog krsta Nevene
Božović, pogođeni požarom i posljedicama gašenja su evidentirani i imaće punu podršku organizacije. - Dobili smo nekoliko poziva korisnika. Izašli smo u timu na teren i napravili procjenu situacije, te na osnovu toga ponudili pomoć. Tu smo sa interventnim paketima hrane i higijene. Organizovali smo i dežurstvo u prostorijama Crvenog krsta, pa svi pogođeni mogu doći po odjeću, obuću i pokućstvo - poručila je Božović.
Požar se dogodio u subotu u popodnevnim satima. Na teren je izašlo devet vozila i 18 vatrogasaca, a gašenju su se priključila i dobrovoljna vatrogasna društva „Krtoli“, „Boka“ i „Tivat“. Požar je lokalizovan za dva i po sata. Stanovnici naselja 7. jul, mahom su zaposleni u opštinskim preduzećima Komunalno i Vodovod i kanalizacija. R. P.
Evropska javna tužiteljka kaže da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro
Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Grčkoj mogla je da se izbjegne - kazala je Koveši
PODGORICA - Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka Laura Koveši
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU).
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro. - Jedan od djelova aranžma-
na koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmjenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi portal RTCG. Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU.
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom.
P rema njenim riječima,
Aktivnosti saobraćajne policije
Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2.600 istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura.
PODGORICA - Službenici saobraćajne policije u Kotoru, Tivtu, Baru i Ulcinju od 19. do 22. marta sproveli su više akcija usmjerenih na kontrolu učesnika u saobraćaju, u okviru kojih su uhapsili 15 vozača i izdali 371 prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor kontrolisali su 102 vozača i izdali ukupno 76 prekršajnih naloga i podnijeli 12 prekršajnih prijava. Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,41 g/kg, uhapšen je M. M. (38) iz Bijelog Polja, kojeg je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom u iznosu od 420 eura. Policijski službenici uhapsili su A. V. (29) iz Kotora, koji je upravljao vozilom pod dejstvom opojnih droga kokain i marihuana. Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dananavodi se u saopštenju. Zbog nedozvoljenog preticanja na magistralnom putu Tivat – Kotor, u tunelu Vrmac, uhapšen je turski državljanin K. O. E. Njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 420 eura. - U okviru akcija „Brzina“ i
„Tahograf“, izdato je 58 prekršajnih naloga i podnijeto šest prekršajnih prijava. Takođe, službenici saobraćajne policije u Tivtu su, u okviru akcija „Neka zvoni – život je važniji“, zatim „Brzina“ i „Pojas“, kao i po osnovu drugih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, izdali 54 prekršajna naloga i podnijeli pet prekršajnih prijava - navodi se u saopštenju. Ističu da su pripadnici policije u Baru izveli lokalnu akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju te dvije nacionalne akcije – „Neka zvoni – život je važniji“ i „Brzina“, u okviru kojih su izdali 111 prekršajnih naloga, podnijeli 14 prekršajnih prijava i uhapsili šest vozača – dva vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga,
dva vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i dva vozača zbog vožnje brzinom većom od 50 km/h od maksimalno dozvoljene brzine u naseljenom mjestu. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, u okviru akcije „Psihoaktivne supstance“, uhapsili šest vozača, među kojima dva operativno interesantna lica – A. D. (26) i G. S. (36), kojima je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od po 30 dana. Izdata su 72 prekršajna naloga i podnijeto osam prekršajnih prijava, od čega dvije prekršajne prijave protiv vozača koji su zatečeni da upravljaju vozilom za vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja vozilomnavode iz Uprave policije. R.P.
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši.
Ona je naglasila da je povjerenje građana nešto što su
postigli radom godinama. - A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši.
MUP uputio poziv i objasnio proceduru
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta. Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote. - Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj. Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.
- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju mogla je da se izbjegne - kazala je Koveši. Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju. Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija. R.P.
PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) danas će svim kandidatima koji su se prijavili na javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, a čije su prijave nepotpune ili neuredne, dostaviti obavještenje kojim ih poziva da otklone nedostatke u prijavi.
- U obavještenju koje ćemo dostaviti kandidatima navedeni su nedostaci koji njihovu prijavu čine neurednom ili nepotpunom, a zatim precizno navedeno na koji način je svaki od navedenih nedostataka neophodno otkloniti. Obavještenja će biti dostavlje-
na uz podršku Uprave policije svim kandidatima istog danau ponedjeljak 24. marta 2025. godine na adresu koju su naveli u prijavi - navodi se u saopštenju MUP-a. Kandidati koji dobiju obavještenje da im je prijava neuredna ili nepotpuna imaju rok od tri dana od prijema obavještenja da dopune prijavu. Dopuna prijave, kako je saopšteno, može se dostaviti isključivo na arhivu MUP-a, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica.
- Arhiva MUP-a će 25, 26. i 27. marta (u utorak, srijedu i četvrtak) zbog prijema dopuna raditi prekovremeno – od sedam do 19 sati. Dopune prijava se arhivi MUP-a dostavljaju
u zatvorenoj koverti sa naznakom - dopune prijave za javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije i navedenim imenom i prezimenom kandidata. Prijave kandidata koji ne dostave traženu dokumentaciju u navedenom roku smatraće se nepotpunim i neurednim, zbog čega će ti kandidati biti isključeni iz daljeg procesa selekcije – navode iz MUP-a. Dodaju da po isteku roka za dopunu prijava, Direktorat za normativno-pravne i kadrovske poslove će, nakon uvida u dos tavljenu dokumentaciju kojom kandidati dopunjavaju svoje prijave, utvrditi listu kandidata čija je prijava blagovremena, uredna i potpuna. - Iako je u obavještenju precizno navedeno na koji način je potrebno otkloniti nedostatke svi kandidati koji imaju dodatna pitanja ili nedoumice oko načina otklanjanja nedostataka i dostavljanja dopune prijave, nakon prijema obavještenja mogu nam se obratiti putem e-maila javnipoziv.policija@mup.gov.meil i na brojeve telefona: 020/870222; 020/870-333 - poručuju iz MUP-a. R. P.
GAZA – Najmanje 41 Palestinac ubijen je u izraelskim vazdušnim napadima na Pojas Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravstva u toj palestinskoj enklavi. Kako prenosi Anadolija, time
je broj poginulih u Pojasu Gaze od početka sukoba porastao na 50.021. U saopštenju se navodi da su među poginulima i dva tijela izvučena iz ruševina u posljednja 24 sata. Ministarstvo
Ukrajinski predsjednik pozvao saveznike da izvrše novi pritisak na Rusiju
KIJEV - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ruski napadi širom njegove zemlje i dalje predstavljaju „svakodnevnu realnost“ uprkos djelimičnom primirju koje je dogovoreno prošle sedmice. On je pomenuo noćni napad dronom na Kijev, u kojem su najmanje tri osobe poginule, kao i ruski napad na južni ukrajinski grad Zaporožje, u kojem je, prema izvještajima, u petak kasno uveče stradala tročlana porodica. Zelenski je, izražavajući saučešće žrtvama napada uoči pregovora o primirju u Saudijskoj Arabiji, na mreži Iks napisao da su „ovi napadi svakodnevna realnost“.
- Samo ove sedmice, protiv našeg naroda upotrijebljeno je više od 1.580 vođenih avionskih bombi, skoro 1.100 udarnih dronova i 15 raketa različi-
tih tipova. Sve ovo naoružanje sadrži najmanje 102.000 stranih komponenti. Zato sankcije protiv ruskih terorista moraju biti djelotvornije. Svaka rupa u sistemu sankcija koja im omogućava da ih zaobiđu
mora biti zatvorena - napisao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, potrebne su nove odluke i novi pritisak na Moskvu kako bi se okončali napadi i rat.
- Moramo ojačati Ukrajinu
i našu vojsku – sa više sistema protivvazdušne odbrane i stvarnom podrškom. Zahvaljujem svim partnerima koji to razumiju i nastavljaju da podržavaju Ukrajinu - zaključio je Zelenski.
Predsjednik Stranke demokratske akcije ne očekuje reakciju Beograda
pom Tajipom Erdoganom, visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, ministrom spoljnih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Draganom Čovićem, ali da to nije objavljivao.
je izvijestilo i da je 61 osoba povrijeđena, čime je broj ranjenih u izraelskoj ofanzivi dostigao 113.274. - Mnoge žrtve i dalje su zarobljene ispod ruševina i na putevima, jer spasioci ne mogu
doći do njih - dodaje se u saopštenju. Više od 700 Palestinaca ubijeno je, a preko 1.200 ranjeno u vazdušnoj kampanji koju je Izrael pokrenuo u utorak.
Odluka suda u Turskoj - pritvor za gradonačelnika Istanbula
ISTANBUL - Sud u Turskoj odredio je pritvor za uhapšenog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua zbog optužbi za korupciju. Privremeno je suspendovan sa funkcije, a tu informaciju saopštilo je tursko ministarstvo unutrašnjih poslova. - U okviru istraga koje sprovodi Glavno tužilaštvo, dežurni sudija donio je odluku o hapšenju osumnjičenog Ekrema Imamolua zbog osnivanja i vođenja kriminalne organizacije, primanja mita, iznude, nezakonitog evidentiranja ličnih podataka i namještanja tendera, u okviru finansijske istrage - navelo je tužilaštvo. Imamoglu je pozvao građane Turske da „ne gube nadu i najave čitavom svijetu svoju borbu za demokratiju i pravdu“.
Na platformi Iks napisao je da „stoji uspravno“, da se „nikada neće pognuti“ i da će „sve biti odlično“, prenosi Tanjug. - Dragi moj narode, nikada
ne budi tužan, nikada ne budi očajan, nikada ne gubi nadu. Mi ćemo, ruku pod ruku, izdržati ovaj udarac, ovu crnu mrlju na našoj demokratiji. Bliži se dan kada će ljudi koji upravljaju ovim procesom odgovarati pred svemogućim stvoriteljem, kako na ovome tako i na onom svijetu - napisao je Imamoglu. Turski sud donio je odluku da uhapšeni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu ostaje u pritvoru do suđenja, što su prethodno zatražili tužioci. Pored Imamoglua, pokrenuta je istraga protiv još 99 osoba. Imamogluovo hapšenje je izazvalo velike demonstracije širom Turske pošto je njegovo privođenje viđeno kao politički obračun sa neistomišljenicima. Imamoglu je najozbiljniji politički rival turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i glavni je kandidat opozicije na predsjedničkim izborima zakazanim za 2028.
Francuski predsjednik uvjeren da će EU morati ponovo u zajedničko zaduživanje za otplatu ranijeg duga
SARAJEVO - Predsjednik
Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da smatra da Srbija neće reagovati ni na koji način ako bude priveden predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik - Ne očekujem od Srbije bilo kakvu reakciju koja bi štitila jednog čovjeka, posebno ako bude jak otpor opozicije iz RS - rekao je Izetbegović, prenijela je regionalna N1 televizija. Dodao je da bi Obavještajno-bezbjednosna služba BiH (OBA) trebalo da zabrani ulazak u BiH potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu zbog prijetnji BiH. Govoreći o tome kako bi se mogla razriješiti situacija u BiH, u kojoj je za Dodikom raspisana centralna potjernica zbog sumnji da ruši ustavni poredak BiH, lider SDA je rekao da očekuje da se pojačaju sankcije prema političkom vrhu RS. - Ne mislim da će krenuti u desant na Banjaluku da Do-
dika hapse. Pojačavaće sankcije i u momentu možda kada se opusti, uhapsiti ga - kazao je Izetbegović. On je još rekao da je „najpozitivnija stvar to što nije došlo do masivnog odziva na Dodikov poziv da se napuste institucije BiH i što su se opozicione stranke u RS odlučile da brane stabilnost“. Izetbegović je naveo da je „razgovarao s nekim bivšim predsjednicima stranaka opozicije iz RS i utvrdio da oni ne prate impulse iz Beograda i Moskve“. Dodao je da je SDA u kontaktu s raznim liderima, ambasadorima, evropskim parlamentarcima, te da je imao i sastanke s predsjednikom Turske Redže-
- Komuniciramo na svim nivoima i upozoravamo šta se dešava. Radimo što je do nas - kazao je Izetbegović.
Komentarišući politiku lidera HDZ BiH Dragana Čovića, on je naveo da je „hrvatskoj politici dobro došao čovjek poput Dodika, koji će praviti probleme pa da se nešto isporuči Hrvatima“.
- Međutim, sada vide da je đavo odnio šalu i počinju da igraju ozbiljnu stabilizujuću ulogu. Već vidimo Dodikove nervozne i ljubomorne reakcije na poruke hrvatskog naroda - kazao je Izetbegović. Čović se u subotu u Kupresu sastao sa liderima opozicionih stranaka iz RS, sa kojima je razgovarao o funkcionisanju institucija na državnom nivou.
Makron: Potreban sveevropski zajednički zajam
PARIZ – Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da je uvjeren da će EU morati ponovo da ide na zajedničko zaduživanje za otplatu ranijeg duga i za veća izdvajanja za odbranu. - Uvjeren sam da nam je potreban sveevropski zajednički zajam kako bismo počeli da otplaćujemo dug podignut za oporavak od pandemije i kako bismo mogli da finansiramo naše potrebe u području vještačke inteligencije, odbrane, klime - rekao je Makron nakon
završetka samita EU u Briselu. Čelnici EU na samitu koji se završio u četvrtak održali su prvu raspravu o sljedećem sedmogodišnjem budžetu za razdoblje od 2028. do 2034, prenosi B92. Zajedničkom zaduživanju tradicionalno se opiru Njemačka, Nizozemska i sjeverne članice EU. Njemačka je promijenila mišljenje i pristala na zaduženje od 800 milijardi eura kako bi se spasila ekonomija od posljedica pandemije kovida-19.
EKSKLUZIVNO: Francuski glumac Alen Nuri, koji je ostvario zapažene uloge u jugoslovenskoj kinematografiji,
PODGORICA - Francuski glumac Alen Nuri, nezaboravni „strani nudista“ iz kultnog ostvarenja „Ljepota poroka“ Živka Nikolića, u nastavku ekskluzivnog intervjua za Pobjedu otkriva što mu danas znači taj film, kako vidi velikog reditelja Živka Nikolića, te na koji način je umjetnost oblikovala njegov lični i porodični život daleko od filmskih kamera.
Prisjeća se saradnje sa glumačkim velikanima poput Mire Banjac, Mire Furlan, Dragana Nikolića, Bore Stjepanovića... i objašnjava zašto su saradnja sa Živkom Nikolićem i uopšte jugoslovenska kinematografija ostavili dubok trag na njegov život i karijeru. Sa posebnim poštovanjem govori o rediteljima Zdravku Velimiroviću i Predragu Goluboviću koji su, kako kaže, uvijek isticali svoje crnogorsko porijeklo koje je bilo presudno za njihov autorski opus. Glumac otkriva i kako je doživio Crnu Goru, što ga je posebno privuklo, koja je sve mjesta posjetio na Crnogorskom primorju i sjeveru...
POBJEDA: Film „Ljepota poroka“ već decenijama je jedno od kultnih djela crnogorske i jugoslovenske kinematografije, često se reprizira i predmet je novih analiza i polemika. Što Vam to govori o reditelju Nikoliću, vremenu u kojem je film sniman, ali i o današnjem vremenu u kojem se iznova čitaju značenja ove filmske priče?
NURI: Kada snimate film i pripovijedate priču, teško možete zamisliti da će četrdeset godina kasnije to djelo postati kultni klasik crnogorske i jugoslovenske kinematografije, predmet novih analiza i diskusija. Kao glumac, tada ste potpuno fokusirani na svoj lik, pokušavajući da sa što većom uvjerljivošću odgovorite na viziju i zahtjeve režisera –čovjeka koji nosi cijeli projekat, ali koji istovremeno zna da glumac nije samo izvođač, već partner u procesu stvara-
Film „Ljepota poroka“ nije bio samo sukob tradicionalnog Crne Gore i modernih vrijednosti, niti puka konfrontacija između zapadne dekadencije i lokalnih običaja. Za Živka Nikolića to je bilo nešto mnogo dublje – iskrena, umjetnički slobodna oda ljepoti, ljubavi, toleranciji i pravu svakog čovjeka da bude ono što jeste, bez straha i bez ograničenja
nja, dijeleći s njim sopstveno viđenje filma i njegovih likova. Ono što sam tada shvatio i zapamtio bilo je da je za Živka Nikolića suštinska vrijednost filma ležala ne samo u tome da prikaže snažan kontrast između dva moralna ekstrema – rigidnog tradicionalizma i nesputanog hedonizma – već i u tome da ispriča priču o toleranciji i slobodi da budemo ono što jesmo, uprkos pogledu i osudi drugih. Moj zadatak, zajedno sa zapanjujućom Ines Kotman, čija me je blistava i talentovana ličnost duboko dirnula, bio je da prenesemo sliku te slobode, koja se teško mogla nametnuti zatvorenoj, konzervativnoj sredini – društvu potpuno zatvorenom za svaku vrstu otvorenog uma i progresivne misli. Film nije bio samo sukob tradicionalnog Crne Gore i modernih vrijednosti, niti puka konfrontacija između zapadne dekadencije i lokalnih običaja. Za Živka Nikolića, to je bilo nešto mnogo dublje –iskrena, umjetnički slobodna oda ljepoti, ljubavi, toleranciji i pravu svakog čovjeka da bude ono što jeste, bez straha i bez ograničenja. Danas bismo to možda opisali kroz savremeni diskurs o „rodu“ u najširem smislu, ali u suštini, to je bio film koji je zagovarao prihva-
BITI ONO ŠTO JESI, UPRKOS POGLEDU I OSUDI DRUGIH: Mira Furlan, Alen Nuri i Ines Kotman u filmu „Ljepota poroka“
tanje sebe, bez obzira na seksualnu orijentaciju, identitet ili društvene norme.
POBJEDA: Zanimljivo je da kroz ovaj film učitavate univerzalna značenja, tumačite ga široko od lokalnog, usko crnogorskog konteksta, pa vidite li možda podudarnosti Nikolićevog autorskog rukopisa sa autorskim stavom i poetikom nekog od
velikana svjetske kinematografije?
NURI: Naravno. Umjesto da pribjegne pukoj provokaciji, Nikolić je svoj film izgradio kroz estetiku i igru narcizma svojih likova, stvarajući umjetnički koncept u kojem se i sam mogao pronaći. Zbog toga film nema nametnutu moralnu pouku, već ostavlja gledaocima da sami pronađu svoj odgovor. U tom pristupu, Živko Nikolić se pridružio velikim rediteljima svog vremena, koji su kroz film istraživali ljudsku seksualnost, odnose između muškaraca i žena, kao i ideju užitka – bez predrasuda i tabua. Njegov rad može se uporediti sa klasicima svjetske kinematografije: Federika Felinija (Satyricon), Lučina Viskontija (Senso), Nagise Ošime (Imperija čula), Ingmara Bergmana (Dodir), Mikelanđela Antonionija (Blow Up), Luisa Bunjuela (Belle de Jour), Bertranda Bliera (Les Valseuses), Bernarda Bertolučija (Posljednji tango u Parizu).
Mnogo više od smjelog i provokativnog filma, Živko Nikolić je svojim djelom postavio pitanja o granicama erotike, kao i o složenom odnosu između razuma i strasti. Upravo ta duboka refleksija doprinijela
je tome da „Ljepota poroka“ postane kultni film. Njegovo ostvarenje može se tumačiti na dva potpuno suprotna načina: s jedne strane, kao prikaz ideje da je erotika ultimativna proslava života, prirodna predaja čulima, oslobođena predrasuda i unaprijed donesenih sudova. S druge strane, kroz prizmu perverzije i moralne devijacije, gdje hedonizam i erotika postaju sredstvo izolacije, vodeći par u mračnu slijepu ulicu, odvajajući ih od svijeta. Ono što je činilo snagu i genijalnost Živka Nikolića jeste upravo to što on ne daje jasan odgovor.
POBJEDA: Pa, što onda daje?
NURI: U duhu vremena u kojem je film snimljen, on ne sudi, ne moralizuje, već prikazuje kompleksnost ljudske duše u njenim kontrastima – između tame i svjetla. Ambivalentnost njegovih likova je suština filma: ostavljajući gledaoce da sami pronađu svoj odgovor, da odluče da li se prepoznaju u tim likovima ili ne. Zvonce, koga s velikom dozom humora i inteligencije igra Boro Stjepanović , vodič je kroz lavirint ljudskih strasti i nesvjesnih poriva. Milana, koju maestralno tumači Mira Banjac, jedini je lik koji pokuša-
va da izrazi svoje misli i osjećanja riječima – iako sebi to zabranjuje – dok uživa u tome da ih pokazuje kroz svoje držanje i ponašanje. Na kraju je zatičemo kako utapa sopstvene predrasude u alkoholu, da bi ućutkala vlastitu izopačenost. Mira Furlan, koja je sama srž ovog filma, zajedno s nama činila je ne samo glumački trio, već i enigmatičan trougao. Njen suptilan i duboko promišljen način igre dodatno je produbio mističnost i neprozirnost ove priče. Ova alhemija između nas troje možda je prevazišla i same ambicije scenarija, ostavljajući prostor za beskonačne intelektualne i filozofske interpretacije. Iz neprozirnosti ovog odnosa, rodila se paradoksalna transparentnost, u kojoj se otkrila neiscrpna kreativnost psihe gledalaca.
POBJEDA: U filmu „Iskušavanje đavola“ igrali ste Crnogorca koji se poslije dugo vremena vraća u svoj rodni kraj koji je opterećen porodičnim i komšijskim svađama, tragedijama i neslogama. Po čemu pamtite snimanje ovog filma i na koji način ste Vi doživjeli ovu filmsku priču?
NURI: U ulozi Mikana u filmu „Iskušavanje đavola“ Živko
Nikolić mi je ponovo povjerio enigmatični, slojeviti lik. Mikan se vraća u svoje rodno selo u Crnoj Gori nakon 30 godina provedenih u Americi. Skriva svoj identitet, ali ubrzo shvata da se ništa nije promijenilo – ni mentalitet, ni strasti koje od davnina pokreću njegovu porodicu i komšije. Shvativši to, povlači se u manastir, ali ne u potrazi za mirom – već da izazove ljude oko sebe. Iskorišćava njihovu naivnost i, predstavljajući se kao „Božji poslanik“, stvara nepredvidive, izopačene i proročanske odnose sa stanovnicima sela, remeteći njihove običaje i preispitujući njihove temelje. Iz tog snimanja u sjećanju mi je najviše ostala zadivljujuća ljepota i gotovo natprirodna snaga crnogorskih predjela –pejzaža koji oduzimaju dah i koji su zaista bili idealna pozornica da ovom uznemirujućem liku „proroka“ podare mističan okvir i punu uvjerljivost. U ovom filmu prava glavna uloga pripada prirodi: planine, magle, bistre vode i močvare, surova stijena i kamen. Sve to gradi misterioznu, autentičnu atmosferu filma, čineći svaku scenu hipnotičnom i sugestivnom. U takvom okruženju svaka gluma postaje vjerodostojna, jer priroda preuzima ulogu tihog pripovjedača. Taj osjećaj sam opisao jednom riječju: očaravajuće.
U tom, istovremeno snažnom i duhovnom okruženju, uspostavio sam bliske i duboke veze s glumcima iz filma, što je bilo podstaknuto atmosferom snimanja koju je stvorio Živko Nikolić – vješt, empatičan i precizan reditelj kada je riječ o radu s glumcima. Posebno mislim na veze sa Banom Vida-
Želio sam da upoznam ljude koji se „rađaju umorni i žive da bi se odmarali“
POBJEDA: Pored Živka Nikolića, ne znam koliko Vam je poznato da su reditelji Zdravko Velimirović i Predrag Golubović, u čijim filmovima ste igrali, blisko povezani sa Crnom Gorom? Velimirović je i rođen u Crnoj Gori, na Cetinju. Pored igranja u filmovima Živka Nikolića, jeste li se ikada na drugi način upoznali sa Crnom Gorom?
NURI: Ne samo da sam znao da su ti reditelji bili duboko povezani sa
kovićem, Evom Ras i Borom Begovićem. Njihova suptilna i precizna igra pomogla mi je da shvatim dubinu crnogorskih običaja i mentaliteta porodica iz kojih moj lik potiče – ali kojima se suprotstavlja. Mikan, kao simbol sukoba kultura, dovodi u pitanje zakone časti – sistem vrijednosti koji u tom svijetu ima ultimativnu moć.
POBJEDA: Ovaj film ostaće upamćen i po Vašem odličnom izgovoru crnogorskog jezika. Kako Vam je to uspjelo?
NURI: Do te mjere sam bio prožet tom intenzivnom i posebno tjeskobnom atmosferom, da sam uspio da izgovorim svoj tekst na izvornom jeziku – jednostavno slušajući i oponašajući „muziku“ riječi svojih partnera, prateći ritam njihovog govora i pravilno postavljajući tonski akcenat.
POBJEDA: Da li ste nešto naučili od jugoslovenskih kolega?
NURI: Od svojih jugoslovenskih kolega naučio sam mnogo toga, ali najviše me impresioniralo njihovo poštovanje prema umjetnosti. Za njih, umjetnički angažman bio je iznad svega. Film nije bio posao – bio je život, bio je misija. Na snimanju „Ljepote poroka“, recimo, nijesam skidao pogled sa igre Mire Banjac, koja je oblikovala lik izuzetno složen za interpretaciju, a činila je to s profesionalizmom i lakoćom koji su zaista izazivali divljenje. Provodio sam sate posmatrajući njenu glumu, koja je bila izvanredna. Oduvijek sam gajio ogromno poštovanje i duboko divljenje prema ovoj glumici. Za mene je bila uzor i referenca. I siguran sam da je i danas jednako prelijepa, jer... elegancija ne stari!
Crnom Gorom, već su i oni sami s ponosom isticali svoje porijeklo – to je za njih uvijek bila prva i najvažnija identitetska tačka. Tokom različitih snimanja, mnogo smo razgovarali o njihovoj pripadnosti toj zemlji i o posebnim, povlašćenim vezama koje su imali s njom – vezama koje su oblikovale ne samo njihove živote, već i njihov pogled na svijet i, što je najvažnije, njihova djela. Njihove priče su u meni probudile žarku želju da upoznam ljude o kojima
POBJEDA: Možete li opisati kako je rad u filmovima Živka Nikolića oblikovao Vaš glumački identitet i umjetničku viziju?
N URI: Dva filma koja sam snimio sa Živkom Nikolićem značajno su obogatila moj umjetnički pogled na svijet – ne samo kroz originalnost i raznovrsnost uloga koje mi je povjerio, već i kroz unutrašnje istraživanje koje sam morao sprovesti da bih postao uvjerljiv u likovima koji su mi u početku bili potpuno strani. Zahvaljujem Živku Nikoliću na povjerenju koje mi je ukazao i posebno želim da istaknem da je njegov rad s glumcima za mene bio snažno otkrovenje – jer je iz mene otkidao ono za šta ni sam nijesam znao da mogu da izrazim, uvijek vo-
govori poznata izreka„rađaju se umorni“ i „žive da bi se odmarali“ - kao i da otkrijem bogatstva te jedinstvene zemlje. Tako sam imao priliku da upoznam: Skadarsko jezero, Nacionalni park Durmitor, Bokokotorski zaliv i, skriven u srcu poluostrva Luštica, na obali Jadranskog mora, mali ribarski gradić Rose – mjesto koje je nevjerovatno izbjeglo turističku prenatrpanost, gdje je život jednostavan, lijep... i gdje se vrijeme može zaustaviti.
deći računa da nikada ne budem karikaturalan - već uvijek autentičan.
POBJEDA: Kako se sjećate saradnje sa velikanima jugoslovenske kinematografije, poput Mire Banjac, Dragana Nikolića, Bora Begovića, Bata Živojinovića, Mire Furlan i drugih? Koje su Vam uspomene najdraže?
NURI: Možda zvuči pretenciozno kada kažem da iz gotovo svakog filma koji sam snimio u bivšoj Jugoslaviji nosim neponovljivo sjećanje, ali to je glas mog srca. Filmski set nije bio samo radno mjesto - bio je porodica. Nijesam bio stranac - bio sam prihvaćen kao jedan od njih, kao brat. Osjećaj zajedništva bio je dubok, iskren i nevjerovatan. Na različitim snimanji-
ma, uvijek sam s radošću ponovo sretao iste kolege, jer nije bila riječ samo o saradnji, već i o neraskidivom prijateljstvu. Mira Banjac, Rade Šerbedžija, Eva Ras, Dragan Nikolić... svi su mi nesebično otvorili vrata svog umjetničkog svijeta, ali su mi prije svega podarili svoju prijateljsku bliskost i toplinu. Često sam imao osjećaj da smo poput putujuće trupe iz doba Molijera – glumački nomadi, putnici koji kroz umjetnost prenose istinu svijeta. U Molijerovo vrijeme, to je bilo pozorište. U našem vremenu, to je bio film. Ali suština je ostala ista: bila je to zlatna era jugoslovenskog filma.
POBJEDA: Od vremena kada ste bili mladi glumac u Jugoslaviji do danas, kako biste opisali svoje lično i profesionalno putovanje, uključujući osnivanje glumačke škole u Francuskoj i angažman u turizmu?
NURI: Danas, na pragu osamdesete godine, na neki način sam postao posmatrač sopstvenog života, koji sam pretvorio u veliku avanturu. Kada se osvrnem unazad i pustim da se njegova priča odvija pred mojim očima, kao što Vaša pitanja sugerišu, imam osjećaj da preispitujem likove koji više nijesu ja danas, već pripadaju filmu mog života. Imao sam sreću da se „režiram“ u različitim profesija-
ma – bio sam glumac, stilista, ugostitelj, fotograf, učitelj, trgovac i preduzetnik. Svaku od tih faza proživio sam do kraja, s istom strašću i istom odlučnošću. One su obogatile moj život, učinile da rastem i napredujem – u pravom, stvarnom životu. Čovjek koji sam danas nije isti onaj od juče. To je čovjek koji je ostvario svoje snove, koji se izgradio kroz susrete sa sudbinom, kako bi naposljetku spoznao iskustvo istinske sreće – one koja dolazi iz življenja vlastitog, autentičnog života. Ako je nekada bila stvar stava da kažem: „Volim ono što radim“ ili čak „Radim ono što volim“, onda je danas sasvim prirodno reći: „Radio sam sve ono što volim i volio sam sve ono što sam radio“. I za mene, „Alen Nuri“ je postao slika koja pripada jednoj drugoj epohi i svojoj publici. Slika koja mi je izmakla iz ruku, koja se mijenjala i evoluirala s vremenom. Slika koja održava kolektivno sjećanje, ali koja pripada prošlosti. Svjestan sam da sam bio graditelj vlastite sudbine, da sam je preuzeo u svoje ruke i kontrolisao je kroz životne izbore. Jer nije bilo dovoljno samo pronaći smisao svog života – trebalo je dati mu smisao. Tako sam ulozi oca dao najvažnije mjesto u svom životu, stavljajući porodicu ispred svega. Svaka profesija kojom sam se bavio bila je samo sredstvo koje mi je omogućilo da izgradim ono što mi je najvažnije – porodicu i životnu ravnotežu. Zbog toga sam pravio odluke koje su me činile živim, koje su mi omogućile da budem odgovoran za vlastiti život. Izgradio sam postojanje u kojem nijesam želio živjeti samo prema društvenim normama i očekivanjima, već sam tražio ono što je istinski bilo moje, ono što me je iznutra definisalo. Možda je upravo zbog toga moj život ostao daleko od očiju javnosti punih 35 godina. To je bio moj koncept „privatnog života“, suprotan onome što se naziva „javni život“. Ali, tišina često govori više nego što mislimo – ona ostavlja prostor za maštu i nagađanja. Tako sam, između ostalog, imao priliku da pročitam da sam… umro! Jovan NIKITOVIĆ
Šef odborničkog kluba DPS-a poručuje da je sa dvije suprotne izjave nestao profesionalni integritet Aleksandra Nišavića, direktora Vodovoda i kanalizacija
Najavu da će gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu početi u maju u prvom redu su osudili iz koalicije „Za budućnost Zete“ poručujući da je skandalozna i bezobrazna, „te da će se svako ko se drzne da krene u realizaciju tog projekta suočiti sa radikalnim mjerama kakve niko ne želi da vidi“.
Očigledno je Milan Knežević zaprijetio, a Demokrate, koje su pod kontrolom, poslušale - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac nakon što je direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić demantovao sopstvenu najavu da će gradnja postrojenja za prečišćavanje ot-
padnih voda u Botunu početi u maju.
Nakon reakcija u javnosti, kako prenosi TV E, Nišavić je rekao da mu je izjava izvučena iz konteksta, te da gradnje nema bez ispunjenja svih preduslova. Jedan od njih je, kako je naveo, i podrška građana.
Njegovu najavu, kako prenose, u prvom redu su osudili iz koalicije „Za budućnost Zete“ poručujući da je skandalozna i bezobrazna, „te da će se svako ko se drzne da krene u realizaciju tog projekta suočiti sa radikalnim mjerama kakve niko ne želi da vidi“.
Predstavnici MZ ,,Jedinstvo“ ugostili pobratime iz MZ ,,Peroj“
U cilju unapređenja već dobre saradnje MZ ,,Jedinstvo“ i MZ ,,Peroj“ i u znak gostoprimstva crnogorskih iseljenika u Peroju, u petak veče je u prostorijama MZ u Maslinama organizovan prigodan kulturno-umjetnički program.
Uz tradicionalnu igru i pjesmu Kulturno-umjetničkog društva ,,Mladost“, obilježeno je lijepo druženje predstavnika MZ ,,Jedinstvo“ i MZ ,,Peroj“, koje su 27. oktobra 1990. godine potpisale povelju o pobratimstvu. U pitanju su crnogorski iseljenici iz Crmnice, čiji su preci još 1657. godine naselili Peroj. Ispred MZ ,,Jedinstvo“ Balša Alibabić iskazao je zadovoljstvo što mu je pripala čast da se nakon 35 godina od potpisivanja povelje o pobratimstvu obrati pobratimima iz Peroja. - Želim da vas srdačno pozdravim i poželim dobrodošlicu. Posebnu zahvalnost dugujemo Udruženju perojskih Cr-
nogoraca 1657. koji su do dana današnjeg uspješno sačuvali crnogorsku tradiciju, jezik, folklor i pravoslavnu vjeru. Pozdravio bih Nikolu Škoka, Nenada Štokovca i njihove saradnike iz Društva perojskih Crnogoraca ,,Peroj 1657 “, kao i gradonačelnika Vodnjana Edija Paštrovićija sa saradnicima. Zahvalio bih se i komšijama i prijateljima koji još od 27. oktobra 1990. godine njeguju bratske odnose sa stanovnicima Peroja, posebno Radojici Radojeviću, Žarku Ivanoviću, Slobodanu Pejanoviću i Dejanu Popoviću. Vjerujem da ćemo zajednički doprinijeti poboljšanju i unapređenju već dobrih odnosa, kao i organizaciji češćih susreta – kazao je Alibabić, zahvalivši se na sadržajnom
programu Kulturno-umjetničkom društvu ,,Mladost“ i koreografu Batu Rogošiću Sekretar Društva perojskih Crnogoraca ,,Peroj 1657 “ Nikola Škoko podsjetio je da su njihovi preci iz Crmnice u Peroj odselili 21. jula te godine. - U najbližu subotu tom datumu slavimo dan preseljenja i uvijek pozovemo prijatelje iz Crne Gore – kazao je Škoko. Ističući da su im neizostavni gosti Slobodan Pejanović, Dejan Popović i Dražen Kapa, Škoko kaže da su Crnogorci dobrodošli u Peroj. - Voljeli bismo da nam dođete, da osjetite kako se voli i čuva crnogorska tradicija u potpuno drugačijem okruženju - zaključio je Škoko, zahvalivši se domaćinima na toploj dobrodošlici. I. M.
Učenici OŠ „Milorad Musa Burzan“ priredbom obilježili dolazak proljeća u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“
- Mi smo jasno saopštili gradonačelniku Mujoviću da nećemo dozvoliti izgradnju kolektora u Zeti, isto smo ponovili i ambasadoru Turske u Crnoj Gori kao i predstavnicima turske kompanije i nema te sile, ambasade ili neke druge institucije koja će nas natjerati na promjenu stava. Možete krenuti, gospodine Nišaviću, ali nas je strah da ćete se okliznuti već na prvoj stepenici jer smo vam rekli nekoliko puta da nećemo dozvoliti izgradnju kolektora ni po koju cijenu - poručili su iz koalicije „Za budućnost Zete“.
Klikovac je ocijenio da je sa dvije suprotne izjave nestao Niševićev profesionalni integritet.
- Nažalost, razvoj Podgorice je zaustavljen - dodao je Klikovac. H. P.
Rekonstrukcija saobraćajnice u centru grada Zatvoren saobraćaj na dijelu Vučedolske ulice
Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Vučedolske, na potezu od Ulice Njegoševe do Bulevara Stanka Dragojevića, radi izvođenja radova na rekostrukciji predmetne ulice. -Zatvaranje saobraćaja važi od danas do 24. jula ove godine, sa mogućnošću produženja. Za to vrijeme saobraćaj će se odvijati okolnim saobraćajnicama – saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj. H.P.
Povremeno kiša, do 18 stepeni
U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno slaba do umjerena kiša. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najviša dnevna 18 stepeni. H.P.
Članovi dramske sekcije Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“ su zanimljivim kulturnim programom i divnim druženjem prethodne sedmice obilježili dolazak proljeća u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“. Učenici su u saradnji sa svojim mentorima osmislili književno-umjetničko veče „Od sevdaha do meraka kroz narodnu poeziju i pjesmu“ čime su, kroz recitaciju, glumu i muzičko izvođenje sevdalinki, prikazali ljepotu sevdaha i meraka, kao i narodne pjesme. - Naši najmlađi učesnici, učenici II e i II f odjeljenja, krunisali su veče izvedbom crnogorske svadbe. Sve smo
završili monologom gazda Mitkea iz Borine „Koštane“. Veliku ulogu u realizaciji ovog druženja imali su profesori CSBH jezika i književnosti Suzana Maraš, muzičke kulture Ana Nenadić i naše divne učiteljice Ljubica Bulatović i Maša Radović. U programu su učestvovala 54 učenika svih razreda naše škole, a takođe treba pomenuti i one koji su pomagali u osmišljavanju scene – kazala je direktorica škole Milica Vuković, koja je iskazala zahvalnost Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ koja im je ustupila salu za izvedbu priredbe, kako bi ovaj program bio dostupan što većem broju ljudi. I.M.
Aktivnosti Agencije za stanovanje
Ekipe Agencije za stanovanje nastavljaju da u saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika, kroz projekat ,,Za poboljšanje uslova stanovanja“, uređuju fasade zgrada širom grada. - U saradnji sa skupštinom etažnih vlasnika krećemo u obnovu i izradu termoizolacione fasade na objektu u Ulici
kralja Nikole broj 333. Radovi podrazumijevaju prethodno uklanjanje stare, oštećene fasade – navedeno iz Agencije za stanovanje. Nedavno je uspješno realizovan sličan projekat na zgradi u Ulici Radosava Burića 191, gdje je postavljena termoizolaciona fasada.
I. M.
Poneđeljak, 24. mart 2025.
Ove godine navršava se jubilarnih 80 godina od nastanka Kulturno-umjetničkog društva ,,Stanko Dragojević“ koje je osnovano 1945. i 145 godina amaterskog kulturnog pjevanja u Podgorici koje se od 1880. godine razvijalo kroz brojna društva.
Preteče KUD-a ,,Stanko Dragojević“ su Kulturno društvo čitaonice, Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo ,,Gajret“, Prvo podgoričko pjevačko društvo ,,Branko“ i Radničko kulturno-umjetničko društvo,,Abrašević“. Od svog formiranja, u okviru KUD-a ,,Stanko Dragojević“ aktivno je bilo sedam sekcija - hor, dramska, recitatorska i folklorna bleh muzika, narodna muzika i orkestar za ples. Od 1945. godine hor je ostvario više od 2.000 koncertnih nastupa. Dobitnik je najznačajnijih nagrada u oblasti horskog pjevanja - prva nagrada u Čehoslovačkoj 1968. godine, druga nagrada u Francuskoj 1961, treća nagrada u Engleskoj 1970. godine, zatim prva nagrada Mokranjčevi dani – Negotin 1994. godine, apsolutni pobjednik Internacionalnih horskih svečanosti - Niš 1996. godine... Gotovo nijedan državni skup u Podgorici nije se mogao organizovati bez nastupa ovog amaterskog kulturno-umjet-
Bivši član i drugi tenor KUD-a ,,Stanko Dragojević“ Galo Lekić naglašava da su članovi ovog uglednog hora bili Ksenija Cicvarić, Špiro Jovanović, Jusuf Jakupović Marija Nikprelević, Sergej Ćetković Nenad Knežević Knez - Branka Šćepanović je svoju prvu pjesmu ,,Gledala sam s Koma plava“ snimila kod nas –ističe Lekić, uz napomenu da u ovom horu nije bilo važno da li je neko amater ili profesionalni pjevač, nego da li zna da pjeva.
Dejana Savićević podsjeća da su 2021. godine započeli rad na monografiji KUD-a ,,Stanko Dragojević“. Dio tima koji je došao na ideju da sačuva blago i tradiciju ovog kulturno-umjetničkog društva, osim nje, jesu Vesna Ćetković-Šćepanović i Cica Radović. Pored bogatog opusa ,,Stanka Dragojevića“, dugog skoro osam decenija, naći će se i period od 1880. godine, odnosno i period od početaka amaterskog kulturnog stvaralaštva u Podgorici.
Za vraćanje starog sjaja uglednog amaterskog KUD-a ,,Stanko Dragojević“ neophodna je podrška Glavnog grada
ničkog društva, a nastupali su i širom Crne Gore i bivše Jugoslavije. Bivši članovi ovog uglednog društva i oni koji žele da sačuvaju ovo kulturno jezgro Podgorice, u susret jubilarnih 80 godina od njegovog osnivanja, očekuju da ,,Stanko Dragojević“ ponovo dobije podršku Glavnog grada koju zaslužuje i da mu vrate nivo koji je nekad imalo. O istoriji KUD-a ,,Stanko Dragojević“, razvoju amaterskog pjevanja u Podgorici i planovima za dalji razvoj i osnivanje gradskog hora za Pobjedu govore bivši članovi ovog društva Gano Lekić i Dejana Savićević.
TRADICIJA
Devedesetjednogodišnji Gano Lekić podsjeća da je u predratnom periodu u Podgorici bio vrlo intenzivan kulturno-zabavni život, te da je postojalo nekoliko radničkih kulturno-umjetničkih društava.
- U tim društvima bilo je oko 1.500 članova, a cijela tadašnja Podgorica imala je nešto više od 15.000 stanovnika – započinje razgovor Lekić. Bogatstvo tradicije pjevača, kako dodaje, Podgorica je iskoristila kroz KUD ,,Stanko Dragojević“ koji je imao izvanredan pjevački kapacitet, uprkos tome što je bio sastavljen od neškolovanih muzičara.
- Kada bi me pitali koju sam muzičku školu završio, kazao bih da nemam muzičkog obrazovanja, ali da sam član muzičke akademije ,,Stanko Dragojević“ – sa ponosom ističe Lekić, koji je 40 godina proveo pjevajući u ovom društvu.
Navodeći da su formirani kao sindikalno kulturno-umjetničko društvo, kaže da su imali podršku Opštine.
- Bili smo društvena organizacija, finansirali se iz opštinskog budžeta. To je tako funkcionisa-
Navodeći da uvijek nađu ljude koji su spremni da im pomognu da na ovaj način sačuvaju tradiciju i kulturu jednog vremena, Savićević kaže da su pribavili veliki broj fotografija, zapisa, diploma, zahvalnica... Mićo Miranović je obrađivač monografije, Nikola Latković je gafički urednik, a veliku podršku imaju i od Gana Lekića, Snežne Burzan-Vuksanović, Mirjane Pješčić - Šteta bi bila, i sramota, da jednu ovakvu instituciju, koja je rasadnik kulturne baštine ne pretočimo u monografju. Nadam se da
Sa nastupa KUD-a ,,Stanko Dragojević“
lo sve do formiranja nevladinih organizacija... Pjevali smo klasičnu, duhovnu muziku, evropske klasike horske muzike. Dobijali smo nagrade i aplauze na nastupima širom Evrope. Nijedan državni skup u Podgorici nije se mogao organizovati bez nas, nastupali smo širom Crne Gore i Jugoslavije – priča Lekić Na festivalu u Parizu 1961. godine osvojili su drugo mjesto, dok su 1970. godine na festivalu duhovne muzike u Londonu zauzeli treće mjesto - iza hora Njujorške opere i hora Muzičke akademije Varšava.
- Zamislite samo kakav je to bio uspjeh za amatersko pjevačko društvo iz jedne male Podgorice, ali Podgorice u kojoj je gotovo svako pjevao – sa ponosom ističe tadašnji drugi tenor ovog uglednog hora.
Poslije uspjeha u Londonu, od Opštine Podgorica i tadašnjeg gradonačelnika Sloba Filipovića dobili su ,,Banju“ na Ribnici na trajno korišćenje i 300.000 dinara da urede prostor.
- U horu je bilo od 80 do 120 čla-
ćemo uspjeti da je završimo do kraja godine i da će KUD ,,Stanko Dragojević“ ponovo zaživjeti kao gradski hor... Nekoliko puta smo se tim povodom obraćali Glavnom gradu, od čijih predstavnika očekujemo da nas pozovu na sastanak. Imamo kontinuiranu podršku od Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, od kojeg imamo i obećanje da će obezbijediti novac za štampanje monografije – poručuje Savićević i dodaje da su od Ministarstva kulture zatražili da se ,,Stanko Dragojević“ zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro.
nova. Bio je sastavljen od učenica muzičke škole do najstarijih učesnika... Tako je bilo do kraja devedesetih godina, kada je počela izgradnja mosta iznad ,,Banje“. Tada su nas iselili, morali smo da napustimo prostorije, izgubili smo tamburaški orkestar i grupu pjevača, članstvo je počelo da se osipa... Tražili smo pomoć od mjesnih zajednica, snalazili se kako smo znali. Tako je bilo do prije nekoliko godina. Zar nije bilo greota uništiti društvo sa tako bogatom tradicijom –evocira i ružne uspomene Lekić. Mašinski inženjer po struci, koji je kao direktor Auto-remonta dosta službeno proputovao, naglašava da su mu najljepša putešestvija bila sa kolegama iz KUD-a ,,Stanko Dragojević“. - Službeno sam dosta putovao. Ali milije mi je bilo sa KUD-om ,,Stanko Dragojević“ poći do Goloubovaca, nego ne znam đe na službeni put – iskren je čika Gano.
Navodeći da su na jednoj turneji u autobusima proveli više od 5.000 kilometara, prisjeća se lijepih uspomena u Veneciji, kada su se u Podgoricu vraćali iz Pariza.
- Vozili smo se brodom kanalom Grande. Kad smo zapjevali, svi su izašli da vide ko to tako lijepo pjeva... Inače, subotom veče orgnizovali smo drugarske večeri, na kojima smo pozivali društvenopolitičke radnike, književnike, privrednike... To je bilo narodno veselje. Ljudi su govorili: ,,Ko provede noć sa KUD-om Stanko Dragojević, tome ne trebaju ljekovi“ – ispričao je Lekić. PODRŠKA
Dejana Savićević ističe da KUD ,,Stanko Dragojević“ nije bio samo predstavnik Podgorice, nego cijele Crne Gore. - Odlično smo funkcionisali i lijepo se družili. To je vrijeme ko-
je treba da se zapamti. Ne znam kako to da prenesemo na mlade, osim da to ponovo bude gradski hor, da se ponovo spoje iskustvo i mladost. Bez obzira što nijesmo imali tradiciju duhovnog, odnosno horskog pjevanja na takav način, ,,Stanko Dragojević“ je začetnik, pionir i noslilac takvog pjevanja. To vrijedi očuvati. Ovo društvo je postiglo velike uspjehe na svjetskom nivou, a 1966. godine odlikovano je zaslugom za narod sa srebrnim zracima za svoj doprinos kulturno-umjetničkom stvaralaštvu na nivou Crne Gore – kaže Savićević, koja se još kao srednjoškolka sedamdesetih godina priključila horu ,,Stanko Dragojeviću“. Naši sagovornici smatraju da u Podgorica i danas ima veliki broj onih koji znaju da pjevaju, te da bi trebalo obnoviti gradski hor, odnosno KUD ,,Stanko Dragojević“, koji je od 2001. godine do kovid pandemije funkcionisao kao nevladina organizacija. Za to je, saglasni su oni, neophodna podrška Glavnog grada. - Ljude treba motivisati. Morate biti posvećeni i spremni da se uhvatite u koštac sa svim propratnim stvarima. Ako ste dovoljno jaki da istrajete u tome, onda ste vi opet ,,Stanko Dragojević“, jer je to društvo bilo odraz duha, životnog stila i života ljudi Podgorice, odnosno Crna Gora u malom. Tu se odražavala ta posvećenost, ljubav, požrtvovanost, duh, nesebičnost, zajedništvo, sloboda, da budete svoji i da sebe pretočite u pjesmu. To je zapravo odraz našeg mentaliteta, svega dobrog i lijepog. Obnavljanjem ovog hora želimo to da sačuvamo i damo mladim naraštajima... Ali hor ne može sam sebe da izdržava, Glavni grad treba da nastavi da ulaže u njega. Ovaj jubilej je odlična prilika da se vrati onaj nivo koji je nekad imalo ovo ugledno
Bivši član KUD-a ,,Stanko Dragojević“ Gano Lekić prisjeća se kada je profesor Luka Krcunović organizovao takmičenje horskih sastava, te da je tim povodom pozvao i direktora splitske opere Jakova Gotovca - Kad se završilo takmičenje, Jakov Gotovac je tražio Luki da prošetaju Podgoricom. Stigli oni na Kneginjin most (pored današnjeg muzičkog centra, gdje je sada Most žrtava bombardovanja 5. maja 1944) Noć, čuje se u blizini pjesma. Jakov pita: ,,Luka, đe se ovo čuje“, a on mu objašnjava da to pjevaju kasapi koji su u to doba pripremali meso za sjutradan. Jakov je tražio da ga povede kod njih. Cijelo veče je ostao sa kasapima da sluša kako pjevaju. Kad su završili, Jakov Gotovac im je rekao: ,,Crnogorci, nemojte nikome priznati da pjeva bolje od vas“ – ispričao je Lekić ovu zanimljivu anegdotu, koja je zapisana i u hrvatskim knjigama.
kulturno-umjetničko društvo. To ulaganje bi se mnogostruko vratilo, jer nije bilo manifestacije koja je organizovana bez učešća ovog hora... Oni su ambasadori koji predstavljaju Podgoricu i Crnu Goru na najbolji mogući način – poručuje Dejana Savićević, uz napomenu da imaju podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Muzeja i galerija Podgorice, PAM-a. Podsjetivši da je pjesma u Podgorici vazda povezivala ljude, smatra da se u kulturu danas malo ulaže.
- Treba sačuvati onaj lijepi duh i tradiciju Podgorice koji postoji odvajkada, taj suživot kada nijesmo živjeli jedni pored drugih, nego jedni uz druge, jer to je ono što nam fali. Podjele su nas dovele do ovoga gdje smo danas. Horsko pjevanje je zajedništvo, toga nam fali, empatije i povezanosti, discipline i usaglašavanja... Pjesme traba da spajaju ljude. One su dovoljan razlog zašto treba obnoviti gradski hor, odnosno KUD ,,Stanko Dragojević“, koji je kulturno jezgro Podgorice... Gradske horove imaju Kotor, Budva, Bijelo Polje, zašto da ga nema i Podgorica, kao glavni grad – zaključuje Savićević, uz napomenu da će biti otvoreni za sve koji budu željeli da im se pridruže, a naročito za sve mlade ljude.
I. MITROVIĆ
Odlučili da pristupe stvaranju na duhovitiji i energičniji način
PODGORICA - Crnogorski bend „Highway“ konačno se vraća na muzičku scenu nakon više godina pauze. Ovaj sastav, koji čine Petar Tošić, Luka Vojvodić, Marko Perić i Jovan Redžić, koji je našu državu predstavljao na Evroviziji 2016. godine u Stokholmu, u subotu je objavio novi singl „Komšija“.
Prema riječima frontmena Petra Tošića, ova numera nastala je prije otprilike godinu, a inspirisana je nizom stvarnih događaja.
- Svjedoci smo nemarnosti u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o ljudima koji ostavljaju smeće u zgradama, po prirodi, ispred škola. U našem slučaju, inspiracija je bio moj komšija – otkrio je ekskluzivno, u razgovoru za Pobjedu, Tošić.
Za ovu pjesmu snimljen je i jako zanimljiv spot, a cijela ideja bila je, pojašnjava on, da prikažu kako čovjek može da se promijeni čak i ako je u pitanju izuzetno negativan lik poput njihovog „komšije“.
POBJEDA: Kada i kako se rodila ideja da uradite pjesmu o, da ga tako nazovem(o), nemarnom komšiji, smeću u zgradi i buci kao vašoj svojevrsnoj „osveti“? Da li vas je možda inspirisalo neko lično iskustvo?
TOŠIĆ: Pjesma je zapravo nastala prije otprilike godinu i, nažalost, inspirisana je nizom stvarnih događaja. Svjedoci smo nemarnosti u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o ljudima koji ostavljaju smeće u zgradama, po prirodi, ispred škola… To nije pitanje ni generacije ni uzrasta – i
Svjedoci smo nemarnosti u svakodnevnom
životu, bilo da je riječ o ljudima koji ostavljaju smeće u zgradama, po prirodi, ispred škola. U našem slučaju, inspiracija je bio moj komšija – otkrio je član benda Petar Tošić
mladi i stari podjednako doprinose toj slici. To je toliko česta pojava da je teško ne primijetiti. U našem slučaju, inspiracija je bio moj komšija. Ispred njegovih vrata stajale su četiri kese smeća koje su tu bile već dva dana. Ušli smo u prostoriju, počeli da sviramo i tekst je doslovno izašao sam od sebe. Bila je to neka vrsta muzičke reakcije na ono što nas okružuje.
POBJEDA: Vaš novi singl ima ujedno i oštar i duhovit ton. Koliko vam je važno da kroz muziku šaljete društveno-angažovane poruke o svakodnevnim stvarima kao što je, recimo, ova koju opisujete u pjesmi?
TOŠIĆ: Zahvalni smo što imamo priliku da iskažemo svoj stav i viđenje svijeta u kojem živimo i to kroz ono što najviše volimo. To nam mnogo znači! I ranije smo se bavili sličnim temama kroz pjesme
poput „Lud“ i „Samo svoj“, a sigurno ćemo nastaviti sa tom praksom i dalje. Vjerujemo da muzika može da bude više od zabave. Ako makar jedna osoba prepozna ono o čemu govorimo i osjeti da nije sama u tom razmišljanju, mi smo već uspjeli u svojoj misiji.
POBJEDA: Kako je tekao rad na singlu? Ko je sve učestvovao u procesu izrade i
koliko je trajao rad na aranžmanu, produkciji, snimanju spota?
Plan za 2025. je da objavimo četiri spota. Da li je to možda preveliki zalogaj i da li smo se, što bi Goran Bare rekao, „malo umislili“, to ćemo tek vidjeti
snimanje, rad sa ekipom? Je li bilo nekih zanimljivih momenata iza kulisa?
Iako nas nije bilo pune četiri godine, vjerujemo da će ljudi koji znaju naše ranije pjesme biti iznenađeni kako „Highway“ danas zvuči. Ovo vidimo kao jednu stanicu u našem muzičkom sazrijevanju. Odlučili smo da pristupimo stvaranju na duhovitiji i energičniji način i trenutno smo jako zadovoljni gdje nas to vodi, ali i kako se osjećamo dok izvodimo takve pjesme
TOŠIĆ: Cijela ideja spota bila je da pokažemo kako čovjek može da se promijeni čak i ako je u pitanju izuzetno negativan lik poput našeg „komšije“. Što je, zanimljivo, potpuna suprotnost od onoga što je Vidak Ratković (glavni glumac u spotu) u stvarnom životu. Iskreno, niko nije mogao da pretpostavi koliko će dobro odigrati ulogu komšije iako nije profesionalni glumac, mada bi to lako mogao da postane sad nakon ove uloge. Nakon što smo napisali pjesmu, dugo smo razgovarali o tome kako bismo voljeli da izgleda spot i znali smo da želimo da radimo sa Vladimirom Pendom. Već smo sarađivali na videu za pjesmu „Samo svoj“ i željeli smo da obnovimo tu saradnju. Uz Vladimirovu stručnost, montažu i postprodukciju, kao i uz odličnog direktora fotografije Danila Penda i majstora rasvjete Iliju Kaluđerovića, uspjeli smo da napravimo spot koji izgleda i bolje nego što smo ga zamišljali. Bilo je to jedno sjajno iskustvo i radujemo se novim projektima sa istim timom!
POBJEDA: Kroz satiru često mogu da se pošalju snažne poruke o društvenim problemima. Smatrate li da su takve pjesme upečatljivije i da publika bolje reaguje kada se ova naša svakodnevica obradi na duhoviti(ji) način?
TOŠIĆ: Smatramo da ljudi reaguju na poruku onda kada se prepoznaju u situaciji o kojoj govorimo ili kada osjete da je ono što poručujemo iskreno. Možda duhoviti ton može da izmami poneki osmijeh, a što je svakako bio jedan od naših ciljeva, ali ne vjerujemo da doprinosi upečatljivosti.
POBJEDA: Spot za pjesmu je vizuelno upečatljiv i ima jaku priču. Kako je izgledalo
TOŠIĆ: Zanimljivo je da je ovo jedna od rijetkih naših pjesama koja zvuči gotovo identično kao prvi put kada smo je odsvirali. Rad je tekao u nekoliko faza, na više različitih lokacija. Počeli smo sa snimanjem u Staroj varoši, u studiju „Stivi“. Bubanj smo snimili u studiju „Šišmiš“ u Zagrebu, a vokale na kraju u studiju „Apollo“ takođe u glavnom gradu Hrvatske. Nije baš uobičajena praksa da tako radimo, ali se ispostavilo da je bilo jedno zanimljivo i osvježavajuće iskustvo. Muziku potpisuje bend „Highway“, tekst su napisali moja malenkost i Marko Perić, dok aranžman, takođe, potpisujemo svi mi.
POBJEDA: Kako biste opisali muzički pravac ovog singla u odnosu na vaše prethodne radove? Primijetan je taj „story tell“ momenat. Koliko vam je to sad blisko i hoće li u narednom periodu biti sličnih projekata?
TOŠIĆ: Iako nas nije bilo pune četiri godine, vjerujemo da će ljudi koji znaju naše ranije pjesme biti iznenađeni kako „Highway“ danas zvuči. Ovo vidimo kao jednu stanicu u našem muzičkom sazrijevanju. Odlučili smo da pristupimo stvaranju na duhovitiji i energičniji način i trenutno smo jako zadovoljni gdje nas to vodi, ali i kako se osjećamo dok izvodimo takve pjesme.
POBJEDA: Mislite li da će se „Komšija“ dopasti publici?
TOŠIĆ: Smatramo da je najvažnije da se pjesma, prije svega, svidi nama, a u ovom slučaju zaista nam se sviđa. Ako je publika zavoli ili im neke fraze iz pjesme ostanu u svakodnevnoj upotrebi, onda je to samo dodatni plus. Najljepši osjećaj je kada se neko poveže sa onim što radimo, ali ključ je da budemo iskreni prema sebi.
POBJEDA: Što publika može da očekuje od vas u budućnosti? Spremate li još novih pjesama, album, neki EP?
TOŠIĆ: Plan za 2025. je da objavimo četiri spota. Da li je to možda preveliki zalogaj i da li smo se, što bi Goran Bare rekao, „malo umislili“ , to ćemo tek vidjeti. Ali pjesme su spremne, produkciju uveliko radi Tihomir Preradović, a mi konstantno stvaramo novi materijal. Naš cilj je da ostanemo dosljedni sebi i da pomjeramo granice u stvaranju. Ako sve bude išlo po planu – u ovo vrijeme naredne godine bićemo milioneri. Milovan MARKOVIĆ
PODGORICA - Neprofitna NVO Ad Infinitum ove godine prvi put organizuje Međunarodni dječji muzički festival „Cattaro Junior“ koji će biti održan Kotoru 6. jula u sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković“. Ovaj festival je jedinstvena muzičko-scenska manifestacija za djecu uzrasta od pet do 12 godina, koja će okupiti najtalentovanije mlade izvođače i autore iz Crne Gore i regiona.
- Događaj će djeci pružiti priliku da pokažu svoje vokalne, scenske i stvaralačke sposobnosti, kroz rad sa iskusnim producentima i kompozitorima. Festival je posvećen umjetničkom razvoju i afirmaciji mladih talenata, dok istovremeno promoviše Kotor, njegovo bogato kulturno nasljeđe, Crnu Goru, tradiciju, turizam i značaj muzičkog obrazovanja - kazao je za Pobjedu organizator festivala Stevan Fedi Pojašnjava da je poseban fokus stavljen na uključivanje djece iz JU Dječji dom ,,Mladost“ Bijela, kao i djece iz egipćanske i romske zajednice, omogućavajući im ravnopravno učešće na festivalu kao članovima festivalskog hora.
- Na taj način festival će dodatno omogućiti druženje i interakciju djece iz različitih društvenih sredina, podstičući međusobno razumijevanje, solidarnost i razvoj prijateljstva kroz zajedničke aktivnosti. Kao neko ko je gotovo cijeli život u muzičkoj industriji, biću iskren – kao i uvijek. Od ovog dječjeg muzičkog festivala očekujem da postane simbol našeg grada Kotora, a zatim i Crne Gore. Vjerujem da može inspirisati i druge da pokreću slične projekte, baš kao što je mene, zahvaljujući mo-
Po izboru čuvenog
američkog časopisa
„Bilbord“
Svift najbolja pjevačica 21. vijeka
Čuveni američki muzički magazin objavio je listu najboljih pjevačica 21. vijeka, a spisak je izazvao mnogo različitih reakcija zbog neočekivanih imena koja su se na njemu pojavila. Na vrhu liste je, očekivano, Tejlor Svift, dok je drugo mjesto zauzela Rijana.
Njih dvije slijedi Bijonse, za kojom idu Adel, Kejti Peri, Lejdi Gaga, Pink, Arijana Grande, Majli Sajrus i Ališa Kiz. Iznenađujuće ili ne, Britni Spirs je na 14. mjestu, a posljednja na listi je Kristina Agilera Maraja Keri, Dženet Džekson i Madona su među pjevačicama koje takođe nijesu uspjele da uđu među 10 najboljih.
Poseban fokus stavljen je na uključivanje djece iz JU Dječji dom ,,Mladost“ Bijela, kao i djece iz egipćanske i romske zajednice, omogućavajući im ravnopravno učešće na festivalu kao članovima festivalskog hora - kazao je organizator ovog muzičkog događaja Stevan Fedi
joj kćerkici Elleni, koju je inspirisao festival ,,Zlatna pahulja“ - kazao je Fedi. Ističe da je na ideju o festivalu došao još prošle godine. Prijatelj Mašo Kujević pomogao mu je dodatno, a u sklopu projekta planirane su i radionice i prostorije za stvaralaštvo i kreativno druženje. - U tom procesu, nakon što je ideja oblikovana i projekat konkretizovan, priključila se i moja sestra Ana - kao što to samo ona zna, zaokružila je cijelu priču. Njena posvećenost, organizaciona snaga i instinktivno razumijevanje suštine posla – s obzirom na to da joj veliki projekti nijesu strani –dali su svemu dodatnu stabilnost i jasnoću. Uključila se u pravom trenutku, baš kao i uvijek – i kao svaka starija sestra. A onda je povukla sa nama i našu mezimicu Katarinu, najmlađu od nas, vrsnu u svom poslu, koja danas s posebnom pažnjom i energijom obavlja ulogu koordinatora festivala.
Prema riječima direktora Stevana Fedija, ovaj festival ima za cilj da podstiče pojavu mladih kantautora, kompozitora i izvođača koji nose novu energiju za vrijeme koje dolazi. - Prisustvovati trenutku kada
jedno dijete, poput moje Ellene, otkrije umjetnost i muziku kao način izražavanja – ili čak kao svoju životnu svrhu – za mene je neprocjenjivo. Djeca su nosioci znanja, kulture i budućnosti. Na nama je
Tako smo nas troje zajedno osnovali organizaciju Ad Infinitum - rekao je Stevan Fedi. Festival će ugostiti eminentne goste i članove žirija kako iz Crne Gore tako i iz regiona, dok će počasni gost biti predstavnik renomiranog italijanskog muzičkog festiva -
Poznati američki glumac najavio moguću saradnju sa oskarovkom
De Niro je još 1988. priznao da mu je velika želja bila da snimi komediju sa glumačkom legendom Meril Strip, ali izgleda da stvari nijesu išle baš glatko. - Uvijek sam želio da to uradim. Čak smo jednom pokušali da smislimo ideju za komediju, ali jednostavno nijesmo mogli da pronađemo pravu priču - rekao je De Niro. Ta ideja nikada nije ostvarena, ali to nije uticalo na njihovo međusobno poštovanje koje traje decenijama. Meril Strip je čak više puta isticala koliko ju je De Niro inspirisao u njenoj glumačkoj karijeri.
da im damo krila. Zato je moto naše organizacije Ad Infinitum – od talenta stvaramo umjetnost. Iskreno, mogu reći da je ,,Cattaro Junior“ moje najljepše profesionalno dostignuće do sada - kazao je Fedi.
la za djecu ,,Zecchino D’oro“ iz Bolonje. Konkurs za prijavu novih pjesama je otvoren i trajaće do 15. aprila 2025, a detaljne informacije o uslovima prijave objavljene su na Fejsbuk strani festivala ,,Cattaro Junior“, https://
Na festivalu će se naći 15 takmičara iz Crne Gore i regiona. Nagrade će biti dodijeljene u sljedećim kategorijama - prva nagrada za interpretaciju u kategoriji od pet do devet godina, zatim prvo mjesto za interpretaciju u kategoriji od 10 do 12 godina, najbolja kompozicija, najbolji aranžman, najbolji tekst, nagrada dječjeg žirija i nagrada stručnog žirija za najboljeg mladog autora.
www.facebook.com/profile. php?id=61573843208418. B. PRELEVIĆ
Američka glumica i pjevačica Dženifer Lopez spremna za novu ljubav
Želi vezu
LOS ANĐELES - Dženifer
Lopez je dva mjeseca nakon rastanka od Bena Afleka spremna za novu vezu, prenose strani mediji. Iako, po svemu sudeći, definitivno neće ostariti s glumcem za kojeg se vjerovalo da joj je i životna ljubav, ona to svakako planira da doživi sa nekim.
LOS ANĐELES - Robert de Niro je glumio u nekim od najvećih filmova svih vremena i sarađivao sa rediteljima kao što su Frensis Ford Kopola, Kventin Tarantino i Serđo Leone. Posebno je poznat po saradnji
sa legendarnim Martinom Skorsezeom, sa kojim je gotovo nerazdvojan od samog početka karijere. Ali koliko god da je bio uspješan, jedna želja mu se nikada nije ostvarila – da snimi komediju sa Meril Strip
- Kada sam prvi put vidjela De Nira, pomislila sam – želim da budem upravo takav glumac. Da radim sa toliko strasti, vještine i ljepote kao i on. On mi je uzor i inspiracija već 50 godina - rekla je Meril Strip o svom kolegi. Uprkos tome što se komedija još nije dogodila, obožavaoci vjeruju da još nije kasno – jer ipak su to dvije glumačke legende kojima malo ko i danas može da kaže „ne“. Ko zna, možda nas uskoro iznenade zajedničkom komedijom i konačno ispune De Nirovu veliku želju.
- Od toga ne odustaje. I prijatelji je hrabre da počne ponovo da izlazi, nađe nekog novog - tvrdi insajder, a prenosi Page Six, dok njeni predstavnici za medije i dalje ćute na ovu temu.
Lopez, takođe, prema daljim navodima, ne bi imala ništa protiv i da ,,uđe u romansu s nekim ko nikakve veze nema sa svijetom poznatih“.
- Razmišlja o tome i nema, konkretno, tip muškarcanaglasio je onda izvor, što je mnoge svakako zaintrigiralo.
Džej Lo i Ben Aflek, podsje-
Dženifer Lopez
timo, postigli su sporazum 6. januara. Razvod je, međutim, postao i zvaničan tek 21. februara ove godine. Prema dokumentima koje je People dobio na uvid, vidi se da je brakorazvodnu parnicu ona pokrenula tačno dvije godine poslije njihove svadbe i zbog ,,nepremostivih razlika“.
PODGORICA – Da li zbog toga što je Partizan u minus fazi nakon debakla kod kuće protiv Efesa (97:65) i činjenice da je tim Željka Obradovića mislima okrenut preostalim važnim mečevima u borbi za mjesto u plej-ofu Evrolige ili zbog toga što su gosti mogli da igraju opušteno protiv favorita, tek košarkaši Mornara su u Beogradu priredili neočekivano neizvjesnu utakmicu, koju su izgubili tek u posljednjem minutu sa 89:84.
Dejvis 2 Lundberg 13 Džons 3 Nilikina 14 VašingtonKoprivica 22 Nakić 5 BošnjakovićMarinković 10 Pokuševski 9 LakićMajk 11
84
Dvorana: ,,Beogradska Arena“. Gledalaca: 2.247. (26:18, 14:18, 20:18, 29:30)
(26-22)
Sa čak 16 ubačenih trojki iz 33 pokušaja (izjednačili su učinak iz meča sa Igokeom u Laktašima), izabranici Mihaila Pavićevića su pošteno namučili evroligaša, i ako u preostalom dijelu sezone ponove slična izdanja, Barani će vjerovatno moći da se pomjere od trenutno jedine pobjede koje su upisali još u 7. kolu protiv Cibone kod kuće. To, izvjesno, neće pomoći Mornaru da se pomjeri sa posljednje pozicije, a o njihovom opstanku će od-
Završeno takmičenje u WABA 2 ligi za košarkašice
PODGORICA – Košarkašice Podgorice osvojile su četvrto mjesto u premijernoj sezoni WABA 2 lige. Podgorica je mimo očekivanja uspjela nakon 10 kola i šest ovosezonskih turnira, koji su se održali u Podgorici, Mariboru, Zenici, Banovićima, te dva puta u Ljubljani, da osvoji četvrto mjesto i samim tim izbori prolaz na fajnal-for WABA 2 lige. Tim sastavljen od gotovo juniorki Budućnost Bemaksa na završnom turniru nije uspio da priredi senzaciju, mada je bio blizu iznenađenja. Podgorica je u polufinalu poražena od lidera ligaškog dijelaIlirije 64:35 (izborila prolaz u WABA 1 ligu), da bi u meču za treće mjesto doživjela poraz od Ježice 72:71.
Podgorica je odigrala hrabro, a sa 14 poena u četvrtom periodu Milene Vujović stigla je do preokreta, pa i do dvocifrene razlike na dva i po minuta prije kraja (70:60). Ipak, nakon petog faula Rakočević i Šćepanović, crnogorski predstavnik ušao je u probleme, pravio je nevjerovatne greške i sa dosta promašaja, omogućio je Ježici da stigne do egala, a poenima sa penala i da rival preokrene i trijumfuje – 72:71. Milena Vujović postigla je 22, Marija Sekulović 20, Anđela Rondović 12, uz 8 skokova i 5 asistencija, a u strijelce su se upisale još Ljube Andrić 8, Hajdana Šćepanović 4, Anđela Rakočević i Anastasija Kasalica po 2, Mila Mijušković 1. R. P.
SpičanovićKovačevićRogić 9 Tomason 13 Runjić
ru (40:36). Mogli su gosti rezultatski još bolje da prođu, ali su zbog presinga Partizana, pri vođstvu Beograđana od 38:36 na 31,5 sekundi do kraja, loše izveli loptu ispod svog koša, i omogućili evroligašu da, ipak, pogodi posljednji koš u prvom poluvremenu.
lučivati poredak u ABA 2 ligi, ako ne bude promjena „nacionalnog ključa“. Mornar je još u prvom poluvremenu dobro parirao domaćinu, u svim elementima, što je Baranima omogućilo svega dva posjeda minusa na odmo-
Partizan je u prvoj četvrtini imao 11 poena prednosti (22:11), u 8. minutu, a u drugoj četvrtini su Barani uspjeli da zaustave Partizan na samo četiri koša iz igre, a sa četiri pogođene trojke, od kojih je dvije za tridesetak sekundi ubacio 22-godišnji Srđa Bulatović, gosti su uspjeli i da dobiju ovaj kvartal sa 18:14.
Partizan ni u trećoj četvrtini nije uspio da slomi otpor Mornara koji je, interesantno, upisao isti broj poena kao u prethodne dvije dionice – 18. Partizan
je nakon tri i po minuta igre ponovo poveo 11 razlike (50:39), ali je Mornar, nepuna tri minuta prije kraja četvrtine, prišao na „minus tri“ (54:51), nakon trojke Drua Pembera Partizan je ponovo odgovorio, poveo 60:51, činilo se da je našao ritam za pobjedu, ali je Mornar uzvratio serijom 8:0 i smanjio na samo pola koša minusa (60:59), početkom posljednje četvrtine i najavio neizvjesnu završnicu.
Partizan je pokušavao da se ponovo odlijepi, stizao je do sedam poena prednosti (68:61, 70:63), ali Mornar nije padao, prije svega zahvaljujući trojkama Bulatovića (ukupno pet na ovom meču iz šest pokušaja).
A kada je Džamari Smit pogodio trojku za izjednačenje (81:81), na minut i 50 sekundi do kraja, Mornar je bio na pra-
gu senzacije. Ipak, Koprivica je pogodio dva bacanja, a nakon neuspjelog napada Mornara, Nilikina je imao uspješno polaganje pod faulom i ubacio je dodatno bacanje 86:81. Noa Tomason je trojkom uz zvuk sirene na 55 sekundi za 86:84 pokušao da „zakuva“ meč, ali je Koprivica pogodio sa poludistance, dok Tomason nije ponovo pogodio za tri poena, čime je otišla posljednja šansa za podvig... – Čestitam svojim igračima, a ekipi Partizana od srca želim da završe na fajnal-foru Evrolige, što bi za košarku na ovim prostorima mnogo značilo. Znam da situacija nije laka, ali ja vjerujem u trenera Obradovića. Od srca im želim sve najbolje u nastavku Evrolige – rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. S. JONČIĆ
Košarkaši SC Derbija večeras (20 h) dočekuju Split u 24. kolu Admiralbet ABA lige
PODGORICA – Split je jedan od „omiljenih“ timova SC Derbija u ABA ligi sa kojim Podgoričani imaju pozitivan skor, kako kod kuće (2-1) tako i u gostima (3-1). Međutim, dalmatinski tim je dobio dva posljednja duela, prošlogodišnji u Podgorici (92:91), te ovosezonski, nakon produžetka, u Splitu (88:85), pa ekipa Petra Mijovića ima priliku da večeras (20 časova), pred svojim navijačima, prekine negativan niz i vrati se na staze uspjeha protiv Splićana. – Nakon osvojenog Kupa, Split je u usponu forme. Igraju značajno čvršće i mnogo brže nego u ranije, i u dijelu otvorenog terena, poena u tranziciji, ali i u dijelu pomjeranja lopte. Atletski su veoma dobar tim. Moramo u kontinuitetu kontrolisati njihove glavne poluge, kako kroz situacije „jedan na jedan“ tako i kroz kreaciju iz „pikenrola“. Napadački protok lopte i dobra selekcija napada biće jedni od preduslova za dobar rezultat – kaže Petar Mijović, trener Podgoričana.
SC Derbi je u prošlom kolu pobijedio u Baru protiv Mornara,
nakon dva poraza, a u prethodnoj rundi je slavio i Split, kod kuće protiv Cibone. – Pred nama je važna utakmica protiv Splićana. Znamo da imaju kvalitetan tim i biće izuzetno težak protivnik, ali želimo da odbranimo domaći teren. Radi se o rivalu koji je nedavno osvojio Kup Hrvat-
ske, dok u ABA ligi ima dvije pobjede u posljednja tri meča. I u meču sa Spartakom su mogli da dođu do pobjede, izgubili su na jednu loptu, tako da se očigledno radi o kvalitetnoj ekipi. Moramo da budemo koncentrisani tokom svih 40 minuta, borimo se za svaki poen i odbranu. Ako odi-
gramo timski i budemo fizički i mentalno spremni, vjerujem da možemo doći do pobjede –rekao je plejmejker „studenata“ Igor Drobnjak, koji je na meču u Splitu upisao 19 poena. Pred večerašnji duel u „MTEL Dvorani Morača“, SC Derbi i Split imaju isti skor, po osam pobjeda i 15 poraza, pa će pojednik ovog duela u finišu sezone moći da pokuša da se, eventualno, bori i za mjesto u plej-ofu iako će to biti veoma teško za oba tima. – U ovom ludom rasporedu –evo nove utakmice. Nijesmo imali vremena ni za analizu susreta protiv Zaboka ni za trening. Derbi je direktan suparnik za malo bolju poziciju u ABA ligi. Riječ je o dobroj ekipi, spoju mladosti i iskustva. Učinićemo sve da dođemo do pobjede – rekao je Veljko Mršić, trener Splita. U ekipi Splita su i dvojica bivših igrača SC Derbija Boris Tišma i Borna Kapusta – Idemo na teško gostovanje, ekipa Derbija je u više navrata pokazala da može svima u ligi da parira, ali smatram da moramo gledati sebe i poboljšati našu igru. Nakon nekoliko pobjeda, izgubili smo u domaćem prvenstvu, težak nam je raspored, ali nadam se da ćemo se u Podgorici vratiti na pobjedničku stazu – rekao je Kapusta. S. J.
Kenan Kamenjaš nakon trijumfa košarkaša Budućnost Volija u Subotici i šanse za prvo mjesto u ligaškom dijelu ABA lige
PODGORICA – Spartak je bio na pragu da postane jedini tim u ABA ligi koji je dva puta ove sezone pobijedio Budućnost.
Nakon trijumfa u „MTEL Dvorani Morača“, Subotičani su na svom terenu bili veoma blizu novog „skalpa“, jer su u drugoj četvrtini u dva navrata vodili i 18 razlike, posljednji put na početku 18. minuta (45:27), a nepuna četiri minuta prije kraja su imali „plus devet“ (82:73). Međutim, crnogorski šampion je uspio da se „digne iz mrtvih“, tako što je prvo do poluvremena smanjio minus na sedam poena (47:40), a onda je u finišu meča serijom 13:0 preokrenuo i slavio važnu pobjedu (86:82) u borbi za prvo mjesto pred plej-of... – Nijesmo dobro ušli u utakmicu, ali smo u posljednja tri minuta prvog poluvremena počeli da imamo pravi pristup, odnosno, zaigrali smo onako kako bi trebalo uvijek da igramo. U drugom poluvremenu smo imali periode dobre igre, ali i dosta padova. Na kraju smo, ipak, pokazali karakter, timsku igru i slavili. Nadam se da nam se takav početak utakmice više neće ponavljati – kaže za Pobjedu centar „plavih“ Kenan Kamenjaš, jedan od najzaslužnijih za pobjedu u Subotici sa 22 poena, 10 skokova i tri asistencije. Budućnost je na sličan način dobila i meč u Železniku, kada je u posljednja dva minuta nadoknadila minus od 10 poena i pobijedila FMP.
– Kakvi bismo košarkaši i profesionalci bili kada ne bismo vjerovali da možemo da preokrenemo takve zaostatke. Znamo da se to dešava u košarci, a i znamo koliko vrijedimo, kakav kvalitet i karakter imamo, od prvog do posljednjeg momka. Samo je bitno da imamo prave pristup i energiju. Protiv Spartaka smo sve to pokazali u
Kenan Kamenjaš na utakmici sa Spartakom u Subotici
Kenan Kamenjaš je, uz Rašida Sulejmona, bio najefikasniji igrač „plavih“ u pobjedi protiv Spartaka. Centar Budućnosti je polovinu svojih poena upisao kada je bilo najbitnije, u posljednja tri minuta prvog poluvremena (šest poena), te posljednja četiri minuta utakmice (četiri poena), kada je imao i ukupno četiri ofanzivna skoka.
posljednja četiri minuta, kada smo napravili seriju od 13:0 i pobijedili – dodaje Kamenjaš. S obzirom na to da, prvenstveno, sa Partizanom vodi borbu za prvo mjesto (oba tima imaju po 21 pobjedu i tri poraza), za tim Andreja Žakelja je bio veoma važno da uspješno preskoči gostovanje u Subotici. – Za nas je svaka utakmica kao finale do kraja ligaškog dijela ABA lige, ako želimo da plejof dočekamo sa prve pozicije i imamo prednost domaćeg
Najbitnija dva ofanzivna skoka je reprezentativac Bosne i Hercegovine imao u posljednjim trenucima meča kada je iz drugog pokušaja uspio da pogodi koš za odlučujućih 84:82. – Vjerovao sam mogu do tog koša na 1,7 sekundi do kraja meča. Vidio sam da imam prednost poslije ofanzivnog skoka, i nakon prvog neuspjelog pokušaja
terena u doigravanju za titulu. Moramo svaku utakmicu da shvatimo najozbiljnije iako znamo da svi navijači razmišljaju o utakmici sa Partizanom. Međutim, do tog meča, za koji nam neće trebati nikakva posebna motivacija, moramo da idemo utakmicu po utakmicu. Nadam se da će se i prije meča sa Partizanom riješiti pitanje prvog mjesta, ali je najrealnije da će taj meč odlučivati o prvoj poziciji. Nakon eliminacije iz Evroku-
lopta mi se, srećom, ponovo vratila u ruke i onda sam iz tip-ina pogodio. Ispostavilo se da je to bio jedan od najbitnijih koševa na utakmici – rekao nam je Kamenjaš, koga je Andrej Žakelj u pravom trenutku vratio na teren na četiri minuta prije kraja, kada su Podgoričani krenuli da jure minus od devet poena, koji su na kraju i nadoknadili.
pa, podgorički tim, za razliku od Crvene zvezde i Partizana, koji i dalje igraju Evroligu, ima drugačiji ritam od onog od jedne utakmice sedmično. – Sada se više trenira za razliku od prethodnog perioda kada smo pola godine bili u ritmu igranja dvije utakmice sedmično. To je problem u odnosu na prije, mislim da se polako adaptiramo i na to, a neće još dugo trajati, jer će se u plej-ofu igrati utakmice na tri-četiri dana – zaključio je Kamenjaš. S. JONČIĆ
Država postaje maćeha
ekonomski analitičar
KK Budućnost, simbol Podgorice i ponos crnogorskog sporta, nalazi se na prekretnici. Umjesto da mu se otvore vrata uspjeha, država i glavni grad su odlučili da mu polako okreću leđa. I to baš sada – kada klub stoji na vratima Evrolige. I to kada predvodi ABA ligu i kada po svim parametrima predstavlja ubjedljivo najvredniji sportski brend Crne Gore. Iako je država (opština) vlasnik kluba, odnos prema KK Budućnosti Voli je sve, samo ne domaćinski. Ovo više nije zanemarivanje - ovo postaje maćehinska politika. Država i Glavni grad duguju klubu čak 3,7 miliona eura, a krenula je isplata tranše - pa je stala. Klub je doveden do ivice - plate igračima i stručnom štabu su pod znakom pitanja. Kako u takvim uslovima graditi tim koji sanja Evroligu?
Da ironija bude veća, Glavni grad je formalno odobrio 700 hiljada eura, ali ta sredstva nikada nisu legla na račun kluba. Sve ostaje na papiru i obećanjima. Kao da nekome nije stalo da KK Budućnost bude ono što može – evropski gigant. Dok države poput Španije stoje iza Real Madrida kao iza svetinje, dok Grčka ulaže desetine miliona u svoje evroligaše, dok Turska finansira Fenerbahče i Efes kao ambasadore svo-
je kulture i snage, crnogorski šampion mora da moli za ono što mu s pravom pripada. Budućnost je Real crnogorskog sporta - klub koji spaja emociju, tradiciju i evropske ambicije. Ali čini se da to nekome smeta. Ima još onih koji razumiju šta znači KK Budućnost – premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Saša Mujović pokazuju određeno razumijevanje i viziju. Znaju oni šta Budućnost predstavlja - ne samo u sportskom, nego i u društvenom smislu. Ali i oni, izgleda, imaju ruke vezane. Dio okruženja koje ih savjetuje, izgleda da više simpatiše Zvezdu i Partizan nego klub iz svoje zemlje. I tako - dok srpski klubovi uživaju podršku na svakom koraku, crnogorski šampion se gura ka provinciji. Kome smeta jaka Budućnost? Kome je u interesu da se ovaj klub svede na nivo lokalnog provincijskog, da nestane sa mape evropskog košarkaškog prestiža? Ko god da stoji iza toga, neka zna - istorija pamti. A navijači - oni nikada ne zaboravljaju.
Dabl-dabl Vučevića, Bulsi razbili Lejkerse
PODGORICA – Ni povratak na teren Lebrona Džejmsa, nakon sedam mečeva pauze zbog povrede, nije pomogao Lejkersima da izbjegnu katastrofu u duelu sa Čikagom koji je u Los Anđelesu slavio sa rezultatom 146:115. Nikola Vučević je zabilježio dabl-dabl u trijumfu Bulsa, sa po 12 poena (10-5 iz igre, 3-2 za tri poena) i skokova, a imao je i pet asistencija, dvije ukradene lopte i blokadu za 26 i po minuta igre. Kobi Vajt bio najefikasni-
nog meniskusa. Najefikasniji je bio Karl Entoni Tauns koji je upisao 31 poen i 11 skokova, dok je Mikal Bridžis imao 27, Ou Dži Anunobi 23, Kameron Pejn 13, uz četiri skoka i sedam asistencija, dok je Džoš Hart zabilježio devet poena i 12 skokova. Na drugoj strani, Džordan Pul je imao 25 poena, Markus Smart 17, dok je Kišon Džordž upisao dabl-dabl od 15 poena i 10 skokova. Milvoki se vratio iz teškog prvog poluvremena i savladao Njujork ubjedljiv protiv najslabijeg tima NBA lige, dominacija Adetokumba u pobjedi Milvokija
ji igrač Čikaga sa 36 poena, Matas Buzelis je dodao 31, a Džoš Gidi imao je tripl-dabl sa 15 poena, 12 skokova i čak 17 asistencija. Ovakav trijumf Bulsa dobija na značaju ako se zna da im je ovo bila peta utakmica na gostujućem terenu u osam noći, i to bez povrijeđenih startera Trea Džonsa, Aja Dosunmua i Lonza Bola. Na drugoj strani, Luka Dončić je upisao 34 poena, osam skokova i šest asistencija, Ostin Rivs je dodao 25 poena, a Lebron Džejms je meč završio
sa 17 poena, šest skokova i četiri asistencije.
Čikago je deveti u Istočnoj konferenciji sa 31 pobjedom i 40 poraza, dok su Lejkersi četvrti na Zapadu sa skorom 43-27. Košarkaši Njujorka su bez problema pobijedili Vašington (122:103), najlošiju ekipu NBA lige. Niksi su igrali bez Džejlena Bransona (uganuće desnog zgloba), Majlsa Mekbrajda (povreda prepona) i ruki centra Arijela Hukportija, koji i dalje odsustvuje zbog pokida-
Sakramento sa rezultatom 114:108, zahvaljujući sjajnoj igri Janisa Adetokumba i Kevina Portera Juniora u drugom dijelu meča. Adetokumbo je meč završio sa 32 poena, 17 skokova i tri asistencije. Bruk Lopez je imao 21, Porter 18, a Torijan Prins 15 poena, dok je Kajl Kuzma imao dabl-dabl sa 14 poena i 14 skokova. U poraženom timu je 22 poena ubacio Demar Derozan, Kion Elis 20, Jonas Valančijunas 18. Rezultati: Indijana – Bruklin 108:103, Atlanta – Golden Stejt 124:115, Njujork – Vašington 122:103, Sakramento – Milvoki 108:114, LA Lejkers – Čikago 115:146. S. J.
od prvog meča fudbalske reprezentacije Crne Gore
PODGORICA - Crnogorska fudbalska reprezentacija danas obilježava ,,punoljetstvo“ – tačno 18 godina prošlo je od prvog meča ,,sokola“ i pobjede nad Mađarskom 24. marta 2007. godine.
Po podgoričkom pljusku bilo je 2:1 za tim koji je izveo Zoran Filipović. U startnih 11 našli su se Vukašin Poleksić – Savo Pavićević, Radoslav Batak , Jovan Tanasijević , Milan Jovanović – Mirko Raičević, Branko Bošković, Simon Vukčević, Vladimir Božović – Igor Burzanović i Mirko Vučinić
Ušli su Mladen Božović, Milan Purović, Janko Tumbasević, Vlado Jeknić, Risto Lakić, Vladimir Vujović i Stevan Jovetić
Mađari su poveli već u prvom minutu preko Tamaša Priškina, da bi preokret uslijedio u drugom poluvremenu – prvi gol u istoriji naše reprezentacije dao je tadašnji napadač Rome, kapiten Mirko Vučinić, iz jedanaesterca u 65. minutu, a trijumf je donio Igor Burzanović, takođe iz penala, u 82. Crna Gora je u početku igrala samo prijateljske duele, sve do septembra 2008. i početka kvalifikacija za Mundijal 2010. Prvu pobjedu u takmičarskim mečevima naša reprezentacija ostvarila je 10. oktobra 2009. godine protiv Gruzije pod Goricom – strijelci za ,,crvene“ bili su Radoslav Batak i Andrija Delibašić, koji je u tom meču i debitovao.
Delibašić je dao još jedan istorijski pogodak, ponovo na našem najvećem stadionu – 7. oktobra 2011, u 91. minutu za remi s Engleskom (2:2) i plasman u baraž za Euro 2012. U dvomeču su, ipak, uspješniji bili Česi.
Popularni Deli je pogotkom protiv svjetskog velikana zauvijek obilježio crnogorski fudbal i donio mu najveću radost, a prije pet dana ga neopisivo rastužio preranim odlaskom u 44. godini, nakon duge borbe s kancerom.
Tako je drugi put u manje od godinu naš fudbal zavijen u crno – golman Matija Šarkić preminuo je 15. juna 2024. u 27. godini.
NEGATIVAN SKOR
Crna Gora je do sada odigrala 155 mečeva, od čega 54 prijateljska, i ima učinak od 52 pobjede, 39 remija i 64 poraza, uz gol razliku 183:205. U kvalifikacijama za svjetska prvenstva odigrala je 41 utakmicu (14-13-14), u ciklusima za odlazak na evropski šampionat 36 (9-10-17), te 24 meča u Ligi nacija (9-3-12).
Najčešći rival bila je Bugarska – osam puta, jednom manje ,,sokoli“ su igrali s Rumunijom, po šest duela odigrali su s Turskom i Engleskom...
Najlošiji ciklus bio je u kvalifikacijama za Euro 2020, kada su zauzeli posljednje mjesto, bez pobjede.
SEDAM SELEKTORA
Crna Gora je imala sedam selektora, računajući aktuelnog – Roberta Prosinečkog Zoran Filipovićvodio je naš nacionalni tim do 2009, naslijedio ga je Zlatko-Cico Kranjčar, koji je smijenjen u septembru 2011. tokom najuspješnijeg ciklusa, a potom je kormilo preuzeo njegov dotadašnji pomoćnik Branko Brnović Nekadašnji saigrač predsjednika FSCG Dejana Savićevića ostao je sve do kraja 2015, da bi potom na klupu sjeo
Ljubiša Tumbaković
Ta saradnja završena je neslavno jer je srpski stručnjak odbio da vodi meč s Kosovom 7. juna 2019. i odmah je dobio otkaz.
Umjesto njega došao je Faruk Hadžibegić i pod njegovim vođstvom upisan je najveći poraz u istoriji – 7:0 od Engleske u gostima.
Istaknuti Sarajlija uveo je ,,sokole“ u B diviziju, ali nije nastavio misiju. Šesti selektor postao je Miodrag Radulović i ostao tri godine.
Sa Prosinečkim na klupi Crna Gora je postavila negativan rekord po broju uzastopnih poraza – čak sedam od juna do novembra 2024.
Veliki Žuti je uprkos tome dobio novi ugovor i povjerenje da ostvari toliko željeni cilj –plasman Crne Gore na veliko takmičenje.
JOVETIĆ ,,U LOVU“ NA BEĆIRAJA
Selektori su se mijenjali, bilo je velikih pobjeda i remija (npr. s Engleskom na ,,Vembliju“ 0:0), više od toga bolnih poraza, previše euforije i nerealnih očekivanja... Mnogo toga se promijenilo od 24. marta 2007, ali jedna je konstanta – i dalje je tu Stevan Jovetić. Imao je 17 godina kada je kao supertalenat Partizana ušao s klupe u 84. i odigrao prve minute u dresu Crne Gore. Danas – 18 godina kasnije – kada i on i reprezentacija obilježavaju ,,punoljetstvo“ na međunarodnoj sceni, najveći je adut nacionalnog tima. I tako već godinama unazad... Jovetić je prva zvijezda ,,sokola“ od 2017. i povlačenja Mirka Vučinića, kao i igrač s najviše pogodaka. Dao ih je 36,
Najubjedljivija pobjeda Crne Gore je nad San Marinom sa 6:0, 9. septembra 2012. Najduži pobjednički niz Crne Gore iznosi četiri meča – od avgusta 2010. do oktobra 2010, odnosno od septembra 2012. do marta 2013. 149 fudbalera igralo je za Crnu Goru od marta 2007. do marta 2025.
daleko iza je Vučinić sa 17, Fatos Bećiraj sa 16, Stefan Mugoša sa 15... Stevan bi uskoro trebalo da postane i rekorder po broju utakmica za Crnu Goru. Prvo mjesto drži Bećiraj sa 86 nastupa, dva više od Jovetića. Slijede Stefan Savić sa 73, Adam Marušić sa 65... Po podacima sa sajta Fudbalskog saveza, ukupno je 149 fudbalera nastupalo za reprezentaciju Crne Gore. Još se jedna stvar, ali loša, nije mijenjala u proteklih 18 godina – situacija s najvećim stadionom u državi. O tome sve govori činjenica da nacionalni tim već pola godine ne može da igra pod Goricom jer teren ne zadovoljava kriterijume Uefe. Da su u Evropskoj fudbalskoj asocijaciji rigorozniji, našli bi još mnogo infrastrukturnih prepreka... N. KOSTIĆ
„Sokoli“ sjutra nastavljaju kvali kacije za Mundijal, Milan Vukotić upozorava
PODGORICA – Zadovoljstvo i briga nakon prve pobjede crnogorskih fudbalera u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
Dobra stvar je što su upisana tri boda protiv Gibraltara (3:1), što se na kraju jedino i pamti, ali je zabrinjavajuće izdanje ekipe Roberta Prosinečkog protiv totalnog autsajdera grupe. Gibraltar je vodio u Nikšiću, na poluvremenu je bilo 1:1, a tek u 70. su ,,sokoli“ preokrenuli, pa tri minuta kasnije ovjerili trijumf. Čak je i nakon toga bilo problema, lako je
moglo da se desi da drama potraje do posljednjeg zvižduka. – Težak meč je iza nas, najbitnije nam je bilo da izađemo kao pobjednici jer nas je zadesila teška situacija prije nekoliko dana. Bilo je mnogo emocija, znali smo da neće biti lako i poslije svega je najbitnije to što smo uzeli tri boda –osvrnuo se Milan Vukotić na sumorne dane crnogorskog fudbala zbog smrti nekadašnjeg reprezentativca Andrije Delibašića, koji je u petak sahranjen u Nikšiću. Još jedno izdanje poput subotnjeg protiv Gibraltara moglo bi prerano da otpiše ,,sokole“
iz trke za Mundijal 2024. Naredni rival biće sve jači, prvi na redu su Farska Ostrva, sjutra na istom mjestu od 20.45 sati. – Nijesmo svi psihološki bili u meču, to je i uticalo na određene nedostatke. Moramo da pazimo na prekide jer su i Farska Ostrva opasna iz tih situacija. Probaćemo da to svedemo na minimum, da pravimo što manje faulova u zoni gdje bi mogli da nam ugroze gol, a u napadu da damo što više golova – istakao je Vukotić, koji je igrao od 76. minuta.
Farani su u subotu izgubili od Češke u gostima (2:1), ali umalo su iznenadili jer su u 83. sti-
gli do izjednačenja. Nijesu, ipak, imali rješenje za Patrika Šika, koji je dao oba pogotka za domaćina.
– Farska Ostrva su dosta kvalitetnija od Gibraltara. Pogledaćemo njihov meč protiv Češke, vidjeti njihove jače i slabije strane i uraditi sve da i u tom meču ostvarimo povoljan rezultat. Odgledali smo samo dio utakmice i vidi se kvalitet iako su ,,manja“ reprezentacija i nemaju igrače u velikim klubovima. Drže jak ritam, biće teško i svjesni smo toga, ali znamo i da moramo da pobijedimo – naglasio je 22-godišnji vezista. Ne. K.
DRUGA LIGA, 24. KOLO
PODGORICA – Grbalj i Igalo igrali su neriješeno u 24. kolu Druge lige (1:1). Oba tima su tako produžila serije utakmica bez pobjede. Grbljani četiri meča ne znaju za trijumf, a Igalo još duže – pet utakmica.
U prvom dijelu gotovo sve je bilo u znaku gostiju – Igalo je do vođstva stiglo u 22. minutu. Poslije odličnog prodora Mihaila Cmiljanovića po lijevoj strani i asistencije za Aldina Adžovića, koji je povratnu loptu pretvorio u gol. Ali radost ekipe sa „Solila“ trajala je svega šest minuta. Fantastičan gol iz slobodnog udarca, iskosa, sa lijeve strane, postigao je Andrij Strižak. Nakon pauze su gosti izašli riješeni da ponovo dođu do prednosti. Kao na traci su se od 49. do 60. minuta ređale šanse pred golom Davida Bjelice. Prvo je Nelson Augustin Kordoba glavom šutirao pored stative. Drugi stranac u dresu Igala Faver Duvan Ramirez Urtado je u 56. minutu pokušao u bliži ugao, Bjelica odbranio, a odmah zatim šansu je imao i Jasmin Muhović, koji je pokušao glavom, ali je to bio lak plijen za čuvara mreže Dušana Ivanovića Jovan Popović je u dva navrata pokazao da ima dobar udarac. Prvo je u 58. minutu pogodio prečku, udarcem iskosa, da bi odmah zatim uputio još jedan sjajan udarac. Golman domaćih je
Uspjeh naših kadetkinja
Mladost Lob.bet – Rudar 0:0 Grbalj – Igalo 1:1 Danas
PODGORICA: Lovćen – Kom (14 h) Meč Iskra – Podgorica je odložen.
1. Mladost DG 21 14 6 1 33:12 48
2. Rudar 22 12 7 3 36:16 43
3. Igalo
Lovćen
Grbalj
6. Iskra 21 6 6 9 16:23 24
7. Podgorica 20 4 8 8 26:32 20
Ibar
odbio loptu, a odbitak Muhović poslao po zemlji pored stative. Domaćini su umalo kaznili promašaje Igala. Jovana Mirkovića je u 68. minutu lopta u kaznenom prostoru pogodila u ruku, ali je već bio u klizećem startu, okrenut leđima ka protivničkom igraču i s obzirom na to da je prvo ispravno startovao na loptu, sudija Ivan Šarac nije pokazao na bijelu tačku. U nastavku akcije je šutirao Ilija Tučević sa ivice šesnaesterca – a Matejić odbranio. Stopostotnu šansu da potpuno preokrenu rezultat domaći su imali u 83. minutu. Pogriješili su defanzivci domaćih, Nikola Liješević je dodao do Aleksandra Krstovića, a bivši fudbaler Zete loptu poslao preko prečke. U samom finišu, Ognjen Rolović mogao je da donese trijumf svom timu, ali je Bjelica bio siguran. R. P.
Primorac 15
Radnički 21
KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100. Sudije: Putniković (Hrvatska) i Ivanovski (Crna Gora). Rezultat po četvrtinama: 4:4, 5:6, 4:6, 2:5.
PRIMORAC: D. Ćetković (četiri odbrane), Pejović, Brguljan 3, S. Ćetković 2, Šušiašvili, Mršić 2, Perov, Matković 3, Nikaljević 1, Vico 1, Brkić, P. Ćetković 1, Stanojević 1, Vučković 1. RADNIČKI: Filipović (jedna odbrana), Todorovski, Rašović 5, Stanojević 1, Janković 1, Dadvani 2, Pijetlović 2, Drašović 1, N. Jakšić 3, Vasić 2, Vapenski 2, P. Jakšić, Murišić 2, Gavrilović.
Primorac se sa porazom od Radničkog – 21:15, u posljednjem kolu Premijer lige, oprostio od svojih navijača, ali ne i od takmičenja jer će 27. marta sa Jugom u Hrvatskoj odigrati zaostali meč 16. kola. Kompletan utisak, bez obzira na ishod posljednjeg meča, nakon povratka iz nižeg ranga, ispod je očekivanog. Šampion
Crne Gore je uoči duela sa hrvatskom ekipom na učinku od devet pobjeda i 12 poraza, a koliko je daleko u odnosu na učesnike završnog turnira, pokazuje što za liderom iz Herceg Novog zaostaje 32 boda. Vjerovatno će ova bodovna razlika poslije duela sa Jugom biti manja, ali neće popraviti utisak
jer se očekivalo više od ekipe koju predvodi Vjekoslav Pasković. Kao i sinoć sa ekipom
PODGORICA - Ženska kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore
plasirala se u A diviziju, elitni rang ženskog fudbala u tom uzrastu.
Crnogorske kadetkinje su sinoć na ,,Inver park“ u Larnu, u trećem kolu grupe B1, pobijedile Kazahstan 3:1 i kao prvoplasirane izborile viši rang. Izabranice selektora Mirka Marića turnir su završile sa dva trijumfa i remijem. Savladale su na startu domaćinaSjevernu Irsku 2:1, dok su sa Estonijom igrale neriješeno 1:1. Golove u drugom trijumfu postigle su Teodora Cebalović, Aleka Balević i Ana Vlahović. Jedini pogodak za Kazahstan postigla je Aizer Muratdžan u 80. minutu. Crna Gora je od 26. minuta igrala sa igračem manje, nakon isključenja Senite Kalač. U drugom meču te grupe Estonija je remizirala sa Sjevernom Irskom neriješeno 2:2. R. A.
SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)
RK KRIM
iz Kragujevca, koja je od kraja treće četvrtine (2.50 do kraja), kod rezultata 14:13, serijom
4:0 - u trećem minutu posljednje dionice, stigla do zalihe od pet golova... A. MARKOVIĆ
Plej-of Lige šampiona za rukometašice Krim
PODGORICA – Crnogorske reprezentativke u dresu
Krima Tatjana Brnović i Itana Grbić i nekadašnja kapitenka Jovanka Radičević daleko su od četvrtfinala LŠ.
Ekipa iz Slovenije poražena je od Ludvigzburga 31:21, a rezultatska katastrofa je spriječena u posljednjih devet minuta. Domaćin je vodio 30:15, ali su gošće koliko-toliko u finišu popravile utisak.
Brnović je postigla dva gola, Grbić jedan, a Radičević je bila bez golgeterskog učinka. Prolaz među osam praktično je izborio i Odenze jer je u Norveškoj bio bolji od Storhamara (33:2).
Odenze je kao gost nadigrao – 33:20. Golmanka Katrine Lunde, koja je stigla iz Vajpersa nakon što je norveški klub bankrotirao, ostvarila je 14 odbrana. A. M.
PODGORICA – Rudar i Mornar 7 ostvarili su gostujuće pobjede u 12. kolu rukometne SBbet lige. Pljevljaci su do 10. trijumfa stigli u Nikšiću, savladali su Sutjesku 36:25. Andrija Jokić sa devet, Andrija Radovanović
(bez promašaja) i Filip Gazdić sa osam golova predvodili su goste, a u domaćoj ekipi istakli su se Vladan Lončar i Boris Šekarić sa šest golova. Barani su u Bijelom Polju od starta bili u prednosti i bez problema savladali Jedinstvo Bemaks 35:25. Gosti sada imaju pet pobjeda, a domaćin sa dvije, odnosno, pobjedom više od Sutjeske je pretposljednji na tabeli. Dražen Peruničić postigao je osam golova, a kod domaćina je sa devet bio najefikasniji Aleksa Medojević A. M.
PODGORICA – Dvostruko
slavlje za Meklaren, šok za Ferari i Alpinu na drugoj ovogodišnjoj trci Formule 1 za Veliku nagradu Kine.
Oskar Pjastri trijumfovao je u Šangaju, ispred timskog kolege
Landa Norisa i Džordža Rasela u Mercedesu, a Luis Hamilton, Šarl Lekler i Pjer Gasli su diskvalifikovani.
Stjuardi su prijavili da Leklerov i Gaslijev bolid nemaju dozvoljenu težinu, a Britanac, koji je od ove sezone u Ferariju, poslije trijumfa u sprintu, diskvalifikovan je zbog tehničkog prekršaja!
Oba tima diskvalifikovanih vozača priznala su svoju grešku, što je slaba utjeha, prije svega za dvojac Ferarija jer je Lekler bio peti, ispred timskog kolege Hamiltona. Gasli je završio na poziciji 11.
Samim tim poredak vozača se promijenio, a bodove su osvojili Ferstapen, Okon, Antoneli, Albon, Berman, Strol i Sains – Bolid je bio fantastičan, a mislim da nas je malo iznenadilo i kako su se gume ponašale. Bilo je nevjerovatno od početka trke. Ponosan sam i srećan, a mislim da sam ovo zaslužio nakon prošle sedmice. Zadovoljan sam zbog dvostruke pobjede tima.
Tribine u Šangaju bile su
uglavnom u crvenim bojama Ferarija. – Vidim da ima malo više na-
Seniorsko prvenstvo Crne Gore u karateu Bar najuspješniji sa osam zlatnih medalja
PODGORICA – Karatisti
Bara sa osam zlatnih medalja najuspješniji su učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore.
Sa dva trofeja manje, kao drugoplasirani, završili su karatisti Omladinca, dok po jednog prvaka imaju Iskra i Onogošt. Karatisti Bara imaju i tri srebrne i pet bronzanih medalja, Omladinac je osvojio još jednu bronzanu medalju, a Iskra po jednu zlatnu i bronzanu.
U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatisti Bara Vladimir Mijač i Mila Mraković
U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili kata timovi Bara, a u borbama ekipno karatisti Bara i karatistkinje Omladinca. U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Arsenije Tadić (Bar, do 75), Nikola Malović (Ono-
gošt, do 84) i Nemanja Jovović (Bar, preko 84). U ženskoj konkurenciji prvakinje Crne Gore postale su Anja Jović (Omladinac, do 50), Helena Backović (Omladinac, do 55), Nađa Boričić (Omladinac, do 61), Mariam Zahrane (Bar, do 68) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 68). U katama ekipno prvaci Crne Gore su Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, odnosno Mila Mraković, Džena Canović i Maša Đukanović U borbama ekipno šampionske timove čine Dušan Bijelić, Nemanja Jovović, Lazar Jovović, Arsenije Tadić, Đorđe Durutović i Jovan Đuranović u muškoj, odnosno Anja Jović, Milena Jovanović, Nađa Boričić i Helena Backović u ženskoj konkurenciji.
Na prvenstvu Crne Gore učestvovala su 53 takmičara iz 20 klubova. R. P.
vijača Hamiltona. Ali i to je u redu, sljedeće godine ćemo preobratiti neke od vas. Po -
je Australijanac.
Naredna trka je od 4. do 6. aprila u Japanu na stazi „Suzuki“. A. MARKOVIĆ
Polufinale plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše
Mornar 0 Budva 3
BAR – Dvorana: „Topolica“.
Gledalaca: 100. Sudije: Milana Bulatović (Bar), Branko Batizić (Podgorica). Poeni po setovima: 18:25, 18:25, 22:25.
M ORNAR: Cimbaljević 13, Berežakov 1, Andrović 2, Ojdanić 3, Martinović (libero), N. Radević (libero), Gojković, S. Radević 12, Grupković, Belnickij 2, Džarić.
BUDVA: Mocić (libero), Miljanić 11, Lečić 5, R. Milenković 2, Stanojević 6, Radunović 8, Živković, Krivokapić (libero), V. Milenković 11, Tmušić, F. Milosavljević, P. Milosavljević, Gavrilović, Babić 8.
Odbojkaši Budve su, očekivano, izborili plasman u finale plej-ofa sa dvije maksimalne pobjede protiv Mornara. Aktuelni šampion će titulu braniti u finalu protiv Budućnost voleja, koja je u dva meča bila
bolja protiv Jedinstva. Finalna serija plej-ofa EPCG
Superlige za odbojkaše startuje 16. aprila i igraće se na tri dobijene utakmice. Isti rivali igraće u finalu Kupa u Budvi, 30. aprila. S. J.
Revanš mečevi plej-ina EPCG Superlige za odbojkašice I Albatros stigao do polufinala plej-ofa
PODGORICA – Odbojkašice Albatrosa su kompletirale parove polufinala plejofa EPCG Superlige. Nakon pobjede u gostima sa 3:1, Novljanke su na svom terenu pobijedile Moraču sa 3:0 (25:19, 25:17, 25.23), u revanš
meču plej-ina.
Anica Perović je osvojila najviše poena u ekipi Albatrosa – 10, dok su Karolina Pidhurska, Marija Tuševljak i Aleksandra Vučković dodale po devet. U podgoričkom timu se istakla Anastasija Ko-
U Podgorici završen kvalifikacioni turnir
PODGORICA – Golbal klub Nikšić kao drugoplasirani izborio je nastup na finalnom turniru Lige šampiona.
Crnogorski predstavnik je u podgoričkoj dvorani „Verde“, u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira, poražen od turskog Beledijesa 7:5. Obje ekipe turnir su završile sa po četiri pobjede i dva poraza, ali se Nikšić zahvaljujući boljoj gol-razlici domogao drugog mjesta. Nikšićki sastav na kvalifikacionom turniru slavio je protiv danske ekipe BSI 15:9, niškog Naisa 13:7, Soluna 13:3 i Stokholma 7:4, a poraz je doživio i od poljskog Grundogasa iz Krakova 9:4. Poljski predstavnik kao prvoplasirani izborio je nastup na finalnom turniru. Nikšić, koji je ranije osigurao finalni turnir, posljednje kolo nije odigrao na svom maksimumu.
Loš početak meča uslovio je da konstantno jure rezultat, što je turski predstavnik koristio i strpljivom igrom došao do pobjede i plasmana na finalni turnir. Dvostruki strijelci bili su Nikola Nikolić i Matej Ledinek, a u strijelce se upisao i Marko Nikolić Meč je sa tribina ispratio predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog komiteta Endrju Parsons, koji je uoči početka podbacivanjem lopte ozvaničio njegov početak. Podršku nikšićkom timu pružio je i sekretar za sport Glavnog grada Darko Nikčević, koji je u društvi Parsonsa i predsjednika Paraolimpijskog komiteta Igora Tomića odgledao meč.
privica sa 11 poena.
Albatros će u polufinalu plejofa da igra protiv gradskog rivala Herceg Novog, dok se u drugom polufinalu sastaju Luka Bar i Budućnost volej. Polufinalne serije, do dvije pobjede, počinju 5. aprila. S. J.
Finalni turnir na programu je od 19. do 23. juna u portugalskom Matosinjošu. Plasman u Portugal, sa prvog kvalifikacionog turnira u Roštoku, izborili su njemačka Hanza, finska Nepaja i litvanski Lajons. R. P.
LIKOVI REVOLUCIONARA: BRACAN BRACANOVIĆ - KOMUNISTA IZ PRVOG STROJA (Objavljeno u Glasniku Subnora i antifašista Crne Gore, br. 45, mart 2019.)
U neprekidnoj koloni istaknutih crnogorskih revolucionara posebno mjesto zauzima Bracan Bracanović (1893-1929).
Riječ je o prekaljenom komunisti i revolucionaru iz prvih redova boraca za slobodu, pravdu i bolji život.
Bracan Bracanović će u istoriji Komunističke partije Jugoslavije ostati kao jedan od osnivača KPJ za Crnu Goru. Rođen 1893. godine u Stijeni Piperskoj, školovao se na Cetinju, Rusiji i Čehoslovačkoj, đe je završio srednju poljoprivrednu školu. Radio je u Agitpropu mjesnog komiteta KPJ za Podgoricu, bio je član balkanskog sekretarijata Kominterne od 1925. godine i rukovodilac jugoslovenskog sektora na komunističkom Univerzitetu nacionalnih manjina zapada u Moskvi.
Jedan je od pokretača „Klasne borbe” organa Centralnog komiteta KP Jugoslavije, instruktor Centralnog komiteta. Bio je i sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Ubijen je u beogradskoj „Glavnjači”, nakon provale partijske organizacije u avgustu 1929. godine. Jednom riječju bio je komunista za primjer, a član partije od osnivanja 1919. godine. Već u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata njegova bista je postavljena u Titogradu, da priča o njegovom životu i revolucionarnom djelu. Njegova spomen-bista je dugo godina bila ispred zgrade „Drvoimpeksa” u Bulevaru revolucije u Podgorici. Bista bi i danas bila na istom mjestu da se stanovnici Mjesne zajednice „Ljubović” nijesu angažovali da se postavi u njegovoj ulici u ovoj mjesnoj zajednici. Zahvaljujući njihovom samoprijegoru, bista poznatog patriote i revolucionara danas blista punim sjajem na uglu ulica kralja Nikole i Bracana Bracanovića. Ovo je prirodno mjesto za „bronzanog” Bracana Bracanovića, koji je bio član partije od osnivanja, govorio je Boško–Bato Martinović, poznati antifašista i aktivista iz Mjesne zajednice „Ljubović”. Novak Adžić u svojoj knjizi „Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918–1941” navodi da je Bracan Bracanović učestvovao u Pr-
Ustanak u Crnoj Gori buknuo je 13. jula 1941. godine i predstavljao fenomen u okupiranoj Evropi, jer je prerastao u opštenarodni i antifašistički rat. Za neđelju dana oslobođeno je tri četvrtine okupirane zemlje, a u ustanku je učestvovalo preko 30.000 boraca
vom svjetskom ratu, da je dolaskom u Crnu Goru 1921. godine bio poznati revolucionar, istaknuti komunistički aktivista i prvak na ovim prostorima. Zbog toga je bio zatvaran, mučen i prisiljen da sljedeće godine emigrira u Sovjetski Savez. Riječju Bracan Bracanović je bio komunista i revolucionar za poštovanje. To znaju brojni poštovaoci njegovog lika i djela u rodnim Piperima, ali i u Mjesnoj zajednici „Ljubović”, među njima i mnogo mladih antifašista. Od 2011. godine bista Bracana Bracanovića, krasi ovu mjesnu zajednicu. CRNA GORA U DRUGOM SVJETSKOM RATU (Objavljeno u „Kolašinskim novostima”, br. 53, maj 2021.) Ratna prijestonica Crne Gore od početka novembra 1943. godine pa do sredine avgusta 1944. godine bio je Kolašin. U Beogradu je 4. jula 1941. godine održan sastanak Politbiroa
Centralnog komiteta komunističke partije Jugoslavije, a sjednicom je rukovodio generalni sekretar Josip Broz Tito Sastanku u kući Ribnikara prisustvovali su: Milovan Đilas, Ivo Lola Ribar, Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo, Ivan Milutinović, Sreten Žujović, Rade Končar, Edvard Kardelj i Franc Leskošek Donijeta je istorijska odluka o početku oružane borbe protiv fašističkog okupatora. Izabrani su opunomoćenici, odnosno delegati i upućeni da odluku Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije prenesu Pokrajinskim, odnosno nacionalnim komitetima.
U Ravnom Lazu, Piperi, 8. jula 1941. godine, održan je sastanak Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Prisustvovali su Milovan Đilas, delegat CK KPJ, Božo
Ljumović, politički sekretar Pokrajinskog komiteta, Blažo Jovanović, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta i članovi Pokrajinskog komiteta Radoje Dakić, Krsto Popivoda, Budo Tomović, Periša Vujošević, Savo Brković i Vido Uskoković. Sastanak je trajao oko tri sata i jednoglasno je prihvaćena odnosno donesena odluka da se otpočne sa oružanom akcijom protiv italijanskog okupatora.
U Crnoj Gori je tada bilo 1800 članova Komunističke partije Jugoslavije i 3000 članova Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Ustanak u Crnoj Gori je buknuo 13. jula 1941. godine i predstavljao fenomen u okupiranoj Evropi, jer je prerastao u opštenarodni i antifašistički rat. Za neđelju dana oslobođeno je tri četvrtine okupirane zemlje, a u ustanku je učestvovalo preko 30.000 boraca. Okupator je angažovao
150.000 svojih vojnika i kolaboracionista. Trinaestojulski ustanak je bio primjer za ugled, a djelovao je i na druge narode da krenu u borbu protiv fašizma. Tako se u proglasu Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije narodima Jugoslavije od 25. jula 1941. godine, između ostalog navodi, citiram: „Na ustanak srpski narode! Ugledaj se na Crnogorce, narod koji je ustao da zbaci okupatorski jaram italijanskih fašista”.
Francuski filozof Žan Pol Sartr je izjavio da je trinaestojulski ustanak 1941. godine „najveličanstveniji trenutak evropske istorije”. Nakon mjesec i nešto dana, ustanak je privremeno ugušen. Izuzetno je veliki doprinos naroda Crne Gore porazu fašizma.
Kolašin je bio ratna prijestonica Crne Gore jer od početka novembra 1943. godine pa do sredine avgusta 1944. godine u Kolašinskom srezu bilo je sjedište rukovodstva Narodnooslobodilačkog pokreta Crne Gore i Boke. Skupština rodoljuba Crne Gore i Boke održana je 15. i 16. novembra 1943. godine. Prisustvovalo je 544 delegata, na kojoj je konstituisano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNO ) Crne Gore i Boke, a 25. novembra 1943. godine u Kolašinu je održan prvi Kongres antifašističke omladine Crne Gore i Boke, kome je prisustvovalo 800 degata.
U zgradi Kolašinske gimnazije 5. i 6. decembra 1943. godine održan je prvi Kongres antifašističkog fronta žena Crne Gore i Boke. Drugo zasijedanje ZAVNO Cr-
Na skupštini rodoljuba Crne Gore i Boke u Kolašinu 1943. konstituisano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNO ) Crne Gore i Boke. U Kolašinu je 1944. odlučeno o pretvaranju ZAVNO u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO)
ne Gore i Boke bilo je 16. i 17. februara 1944. godine, takođe u Kolašinu.
Na trećem zasijedanju ZAVNO Crne Gore i Boke 14, 15. i 16. jula 1944. godine u Kolašinu je donijeta odluka o njegovom pretvaranju u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO) i postala najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore, u okviru Demokratske Federativne Jugoslavije. Crnogorske jedinice su učestvovale u oslobođenju svih republika, osim Makedonije. Drugi svjetski rat u Evropi je završen kapitulacijom Njemačke, a zvanična ratifikacija je izvršena u Berlinu 9. maja 1945. godine, to je Dan pobjede nad fašizmom, koji je danas i Dan Evrope. I pored kapitulacije, Njemci i kvislinzi na jugoslovenskom frontu produžili su borbu do 15. maja 1945. godine, kada ih je Jugoslovenska armija prinudila na kapitulaciju. Time je rat u Evropi bio završen. (Nastavlja se)
Smrću doktora Srđe Brajovića prestalo je da kuca jedno veliko i dobro srce, završio se jedan sadržajan i ispunjen život, završila se knjiga plemenitih djela. Kad hrastove obaraju, šume ječe.
Ovoga puta je oboren gorostas skromnosti i prijatelj ljudi. Ta tužna vijest koju mi je saopštio njegov sin, potresla je poput munje. Potresla je sve one koji su ga poznavali, a najviše njegove pacijente koje je liječio optimizmom, šalama i lijepom riječju, duhovitošću i opuštajućom atmosferom u ordinaciji. Samim dolaskom na pregled njegovi pacijenti su se osjećali bolje. Dr Srđa Brajović rođen je 1950. godine, Medicinski fakutet je završio 1983. u Beogradu, gdje je 1990. stekao zvanje specijaliste interne medicine. Radni vijek započeo je u Kliničkom centru Crne Gore. Od 1985. radio je u Domu zdravlja, 1989. imenovan je za načelnika službe Kućnog liječenja. Od 2002. do 2006. radio je kao ljekar u ZIKU-u, nakon toga ponovo se vratio u Dom zdravlja Danilovgrad do 2017, kada je pošao u penziju.
Izgubili smo svi, izgubili smo duhovitog, nasmijanog neposrednog i dragog čovjeka. Izgubili smo čovjeka koji je svima ulivao nadu i povjerenje, koji je širio optimizam i koji je kao doktor imao vremena i volje za svakog od nas, izgubila je porodica odanog supruga, divnog i posvećenog oca, unučad neviđeno nježnog đeda, a ja vjernog i časnog prijatelja - legedarnog Doka, dr Srđu Brajovića. Otišao je čovjek koji je svojim djelom i radom ostavio neizbrisiv trag u humanoj i medicinskoj memoriji Bjelopavlića. U devedesetak sela i zaseoka danilovgradske opštine nije bilo kuće u koju dr Srđa nije ušao da ukaže pomoć. Na svaki poziv je pohitao kao da je bio sudnji. U ordinaciju je, dok je bio jedini ljekar u Spužu, najčešće radio i po dvije smjene. Jer, kako mi je često govorio - „posao je završen kada posljednjem pacijentu obavim pregled“. Bio je čovjek neviđenog duha nalik antičkim zaslužnicima, dostojanstven, hrabar, odan, razborit, visoko moralan i zašto ne reći - crnogorski patriota. Srđa je bio čovjek kome se moglo bezrezervno vjerovati. Njegova snaga je bila u jednostavnosti,
skromnosti i pristupačnosti. Dragi Dok, dragi veliki prijatelju, nikad neću zaboraviti na privilegiju da sa tobom drugujem gotovo četrdesetak godina. Znam da si posjedovao eruptivnu erudiciju uvijek začinjenu optimizmom i duhovitim komentarima. Sve tvoje osobine činile su te istinskim gospodinom. Tamo đe si se ti zaputio, u velika nebeska prostranstva, ima najviše Cr-
nogoraca, ovdje ih je sve manje, kako si to sjajno zapažao. Za opraštanje od velikog prijatelja kakav je bio Dok teško je jer takve riječi, čini mi se, i ne postoje jer treba da priznaš da tako nesvakidašnjeg i dobrog čovjeka više nema. Znao je biti sa svima, sa doktorima, sudijama, umjetnicima i uvijek je bio gospodin sa stilom i bez foliranja, ali ipak najbliži su mu bili obični lju-
Direktorica Doma zdravlja Danilovgrad dr Ana Perović-Tomašević, opraštajući se od dr Brajovića, kazala je da je njegov odnos prema pacijentima nekome bio neobičan i neshvatljiv, ali da je zapravo baš onakav kakav bi trebalo da bude. - Bio je to odnos pun ljubavi, iskrenosti, posvećenosti, velikog profesionalizma, visoke ljekarske stručnosti, ali i neizostavne, samo njihovom Tilu (kako su ga zvali) svojstvene dobrote i duhovitosti, koja je unosila posebnu notu u ono što je zapravo bila ambulanta Spuž, naš dr Srđa, njegov Spuž i njegovi Spužani. Bio je spoj visoke ljekarske posvećenosti i stručnosti, a opet samo njemu svojstvene opuštenosti. Činio je susret sa doktorom neobično dragim i lakšim, koliko god bilo teško saznanje da možda nešto nije ili da nikad neće biti dobro. Za dr Srđu nije postojalo radno vrijeme, pauza za kafu, žurba jer je gužva, daleka kućna posjeta, nedostatak službenog vozila, strah od kazne jer je napisao više recepata, izgovor da ne pomogne kolegi. Za njega je samo postojao čovjek kome je trebalo pomoći, a on je na to uvijek bio spreman – kazala je dr Perović-Tomašević.
di. Govorio je tiho, ali ubjedljivo, šmekerski odmjereno, bio je kao dječak bez loše misli. I sad se živo sjećam kada je pregledao moju devedesetogodišnju majku, gledajući je preko papira gdje su bili njeni medicinski nalazi, rekao je sa osmijehom: „Kontrola za dvadeset godina“, što je izmamilo i kod nje bolesne buran smijeh. Tako je liječio riječima legendarni Dok. Ta-
kvih njegovih vrcavih dosjetki bilo je svakog dana - tako je ostarjelom ocu mog prijatelja rekao da sakrije nalaze jer bi ga mogli pozvati na vojnu vježbu ili u rezervu. Govorio je da je medicina iznad svih ljudskih djelatnosti jer liječiti ljude je božansko djelo te da je za njega najveća privilegija i priznanje da mu ljudi povjere svoje zdavlje. Slavko RaSpopović
Poneđeljak, 24. mart 2025.
Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u 4662 KO Podgorica II, označene kao: •Stambeni prostor, površine 68m2, spratnost P, PD2, u zgradi br.1, na kat.parceli br.2474/1 SVOJINA Miloša Đurđića iz Podgorice, u obimu prava 1/1.
Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 63.250,00€. Kreditni dužnik Marko Ivanović iz Podgorice, na dan 26.09.2024.godine, ima neizmireni dug u iznosu od 112.346,42€. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.000,00€. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 09.04.2025. godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 9:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 12.650,00€.
Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 907-55501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.
Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita sljedeće lične podatke: -Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; -Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.
Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Zorana Mijovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 445 665, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.
Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.
069/032-380
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
(3 slike)
(3 slike) do 60 riječi (6 slika)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
МИЛОЈКА, супруг ПРЕДРАГ - ДРАГАН, кћерке САНДРА и ВАЊА, сестра ВЕСНА, унучад ЂОРЂЕ, АНЂЕЛА, ВАСИЛИЈЕ, АНА и МИЛИЦА, сестрић АЦО, сестрична НИНА, заове ДРАГАНА и ДАНИЈЕЛА и остала родбина ЈОВАНОВИЋ и ВУКАДИНОВИЋ
1162
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. marta 2025 u 76 godini preminuo naš dragi i voljeni
Sahrana dragog nam pokojnika će se obaviti u ponedjeljak 24. marta u 16 časova na gradskom groblju na Savini.
Saučešće primamo na dan sahrane u gradskoj kapeli na Savini od 11 časova do momenta sahrane.
OŽALOŠĆENI: supruga DARINKA - DACA, sin SAŠA, snaha MILENA, unuke TEODORA i TIJANA, sestra JOVANKA - DAŠA, zet DANILO VLAOVIĆ, sestrići ĐURO i VLADIMIR, rodice, rođaci i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav bivšoj koleginici
1196
1198
Posljednji pozdrav dragoj mami
VERI JOVANOVIĆ
Bila si borac, moj najveći oslonac. Nek tvoja duša odmara.
Posljednji pozdrav dragoj ujni VERI JOVANOVIĆ
Živiš u našim srcima zauvijek. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. MAJA i NEMANJA DOMAZETOVIĆ
1171 Našem dragom
MIROSLAVU PAVIĆEVIĆU
Otišao si brzo i iznenada, tuga i bol su veliki. Počivaj u miru.
VESNA PAVIĆEVIĆ sa porodicom
ŠTAMPARIJA POBJEDE 1168
Posljednji pozdrav voljenoj majci
VERI JOVANOVIĆ
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala čuvam uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav.
Tvoja VANJA sa porodicom 1200
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Uspomena na tvoj dragi lik će uvijek živjeti u nama NADA, ILIJA i NEVENA VLAHOVIĆ
Tvoja SANDRA sa porodicom
1174
Jutros poslije duge borbe počinula je moja sestra
VERA
S tugom i nevjericom opraštamo se od tebe. Ostaješ nam u sjećanju nasmijana i vesela.
ZORAN i LIDA sa đecom
1197
Posljednji pozdrav dragoj snahi
VERI JOVANOVIĆ
Svojim časnim životom i plemenitom dušom zaslužila si da te s poštovanjem i tugom pominjemo.
Posljednji pozdrav dragoj sestri od strica
VERI P. JOVANOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
MIRA TRAJKOVIĆ sa porodicom
DANIJELA MIĆKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
VERI JOVANOVIĆ
Draga naša Verice, Mnogo nas je ražalostila tvoja prerana smrt. Ostaćeš nam u lijepim uspomenama.
SLOBA, MIRA i SANJA
1185
Draga sestro, tužan je rastanak s tobom
VERA JOVANOVIĆ
Nemam riječi kojima bih opisala tugu za tobom. Putuj mirno s anđelima ANA OBRADOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mojoj ćerki VERI JOVANOVIĆ
Ostavila si me sa ogromnom ranom na srcu. Borila si se hrabro i mnogo sam ponosna na tebe. Bol i tuga za tobom neće nikad prestati. Voli te puno tvoja majka.
MILOJKA VUKADINOVIĆ
1192
Dragoj sestri
Posljednji pozdrav.
Dobrom i voljenom
MIROSLAVU PAVIĆEVIĆU
Pretužan je ovaj iznenadni pozdrav, dragi brate
Dobrom i voljenom
MIROSLAVU PAVIĆEVIĆU
Pretužan je ovaj iznenadni pozdrav, dragi brate
Posljednji pozdrav našem dragom
MIROSLAVU PAVIĆEVIĆU
Počivaj u miru.
Tvoja sestra BEBA RACKOVIĆ sa porodicom
Tvoja sestra DRAGICA MILIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav sestri od strica
Sa tugom i nevjericom primili smo vijest o smrti naše sestre. Čuvaćemo sjećanje na tvoju dobrotu i čestitost, počivaj u miru
Braća i sestre od strica TOMICA, MAJA, SAVA i RADE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj snahi
Ujak LJUBO RADULOVIĆ, sestre od ujaka BILJA i ŽELJKA
Posljednji pozdrav prijatelju i kolegi
MIJU CAUŠEVIĆU
Dragi Mijo, iznenadio si nas svojim preranim odlaskom. Pamtićemo te kao iskrenog prijatelja naše porodice i odanog saradnika i kolegu. Počivaj u miru.
Porodica RAIČEVIĆ I OSOBLJE KONOBE ODŽAKLIJA
Posljednji pozdrav najdražoj sestri
VERI JOVANOVIĆ
Tvoja ljubav, osmijeh i pogled budio je neprocjenjivu toplinu u našim srcima. Ponosni smo što si dio nas i uživali smo u svakom trenutku provedenom sa tobom. Volimo te puno i teško se odvajamo od tebe. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.
VERI JOVANOVIĆ
Čuvaćemo te od zaborava.
RADOJICA i DEJAN MAGOVČEVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenoj babi
VERI JOVANOVIĆ
Hvala za tvoju ljubav i pažnju, što si nas uvijek dočekivala sa osmijehom i raširenim rukama.
Tvoja unučad ĐORĐE, ANĐELA, VASILIJE, ANA i MILICA 1202
Posljednji pozdrav dragoj snahi
Tvoja sestra VESNA PUPAVAC sa porodicom 1199
VERI JOVANOVIĆ
Pamtićemo te kao nasmijanu i vedru ženu velikog srca i čiste duše.
Zaova DRAGANA sa porodicom
24. mart 2025.
ŽELJKO MILIĆ
Vjekove prijateljstva naših starih mi smo održali i nastavili sa ponosom i gore ćemo zajedno
ŽELJKO MILIĆ
Od Rijeke pa do na Ckla I od Božaja do Murića falićeš, brate
Por. pok. PUNIŠE POPOVIĆA 1191
Posljednji pozdrav dragom komšiji
ŽELJKU MILIĆU
Bila je čast i privilegija imati te za komšiju.
S poštovanjem i tugom
Od porodica: KEKOVIĆ, VUKADINOVIĆ, VELAŠEVIĆ, POPOVIĆ, MITROVIĆ, RAIČEVIĆ i BURIĆ
Posljednji pozdrav dragom kumu i čestitom komšiji
VELIZARU – MIKIJU PAVIĆEVIĆU
Tvoja pažnja i ljudske vrline zaslužuju sjećanje i duboko poštovanje.
Porodica pok. RADOVANA KADIĆA
Dragi
Prihvatio si me kao ćerku, a ne kao snahu. Tvoju dobrotu, plemenitost , čuvaću u srcu i mislima. Nikada te neću zaboraviti.
Snaha KRISTINA
1195
Posljednji pozdrav našem dragom bratu, đeveru i stricu
S poštovanjem i ljubavlju čuvaće te od zaborava.
VESELIN, MOMICA i ALEKSANDAR
Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu Upravnog odbora i istaknutom aktivisti našeg saveza
VELIZARU – MIKIJU PAVIĆEVIĆU
Sa najljepšim uspomenama živjećeš u našim sjećanjima.
SAVEZ PČELARSKIH ORGANIZACIJA CRNE GORE
1194
Posljednji pozdrav dragom kumu
Tužno je kad ispraćaš na vječni put čovjeka velikog srca, čovjeka, koji je svojom dobrotom, nesebičnošću i požrtvovanjem, uvijek bio tu za nas. Neka ti Bog podari mir, a nama snagu, da živimo bez tebe, čuvajući te u našim srcima i našim mislima.
PORODICA
VELIZARU – MIKIJU PAVIĆEVIĆU
Ostaješ nam u lijepim uspomenama, uvijek nasmijan i vedar, čovjek velikog srca i neizmjerne dobrote. Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom.
Kuma NINA KADIĆ-VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom Mikiju
VELIZARU PAVIĆEVIĆU
Hvala ti za sva dobra djela. Počivaj u miru.
BRANO, SVETLANA i VLADO KADIĆ
Posljednji pozdrav našem voljenom
Hvala Ti za svu podršku i snagu koju si uvijek nesebično pružao, za ljubav i toplinu koju smo od Tebe imali.
Nijesi otišao, živiš u našim mislima, kroz naša djela i razgovore. Nedostajaćeš za sve ono što dolazi, ali kako opisati toliko nedostajanje?
Kako Ti se zahvaliti na svemu onako kako zaslužuješ? Fale riječi...
Velike kao što si bio Ti, odveli su anđeli, to nam je utjeha...
Naš si anđeo čuvar!
Tvoj sin MINJA sa djevojkom SLAĐOM
Posljednji pozdrav našem prijatelju
MIŠO SIMONOVIĆ
Sve što je bilo ljudsko i plemenito imao je naš dobri
čika Mišo.
Pamtićemo tvoju dobrotu i gostoprimstvo, svaki tvoj gest velikodušnosti.
Odmaraj u vječnosti i miru koji zaslužuješ, dobri naš
čika Mišo!
Neka ti je laka zemlja crnogorska koju si toliko volio.
Posljednji pozdrav
Prijatelji JOKIĆI
MIŠU SIMONOVIĆU
Dragi Mišo, pamtićemo te po vedrom duhu i tvojoj plemenitoj i dobroj duši. Počivaj u miru sa anđelima. CALE i TANJA ĐURĐEVAC
Napustio me moj brat
MIŠO SIMONOVIĆ
I otišao kod našeg brata Raja. Počivajte u miru.
Vaša tužna sestra NADA
Dragi naš,
Tvoju pažnju, ljubav, dobrotu i sigurnost koju si nam pružao čuvaćemo od zaborava.
Smrt je jača od života, ali nije od ljubavi prema Tebi.
Vječno ćeš živjeti u našim srcima, jer voljeni nikad ne umiru.
Ponosni što smo tvoji.
Dvije godine kako nije sa nama naš otac i đed
S tugom i zahvalnošću koja nikad neće prestati. Živjećeš u našim srcima dok kucaju. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Tvoj sin MIJO sa kćerkama KRISTINOM i KATARINOM
Pet godina od kada nijesi sa nama
MILODARKA - LILA NOVAKOVIĆ
Tako nam nedostaje tvoje veliko srce i plemenita duša.
Tvoji PEROVIĆI
6 godina je od smrti našeg voljenog SLOBODANA MARKOVIĆA
Sjećanje na tvoj časni život ne jenjava. TVOJA PORODICA
LOLA, SLAĐA i MINJA
Deset godina od kada nemam brata
VESELINA - MUJA S. SKROBANOVIĆA
Tuguju za tobom sestra VJERA MRVALJEVIĆ sa porodicom
23 godine od smrti
NIKOLE LIPOVINE
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tvoj častan život i tvoje savjete ne može i neće proći. Šćer NEVENKA sa porodicom
NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA
PROIZVEDENO U EVROPI
BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE
Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.
KAMPANJA FNANSIRANA UZ
POMOĆEVROPSKE UNIJE
Evropska unija podržava kampanje koje promovišu poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta.
