Dnevni list POBJEDA 23.03.2025 by Pobjeda

PREPUCAVANJE: Pokret Evropa sad upitao Uru da li zna da je njen predsjednik Dritan Abazović djelovao pod uticajem strane bezbjednosne agencije

Jeste li uz državu ili

one koji su je izdali

Da li je rukovodstvo Ure upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e? Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe - pitali su iz PES-a. Ura je odgovorila da je Vulin saopštio apsolutne neistine „začinjene nacionalističkim spinovanjem“

EKSKLUZIVNO: Francuski glumac Alen Nuri, koji je ostvario zapažene uloge u kinematogra ji bivše Jugoslavije, posebno u lmovima Živka Nikolića (1)

Sa Svetog Stefana pravo u jugoslovensku bajku

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kaže za Pobjedu da država ima kapaciteta da uhapsi Dodika, ali nema volje i hrabrosti

Komšić: Neće biti rata u BiH

Nažalost, kod nas je uobičajen politički fenomen ,,naknadne pameti“. Pored toga, kod nas ne samo stranke, njihova rukovodstva, nego čak i članstvo žive u uvjerenju da će neko sa strane, neko s vana, neko, ni sam više ne znam ko i odakle, brinuti o BiH i čuvati je. Kao da ne znaju da je to naš posao i briga. Bilo bi dobro da se ponekad prisjetimo stare narodne poslovice: pomozi sebi, pa će ti i Bog pomoći - kaže Komšić

Andrea Mihailović, predsjednica „Women4Cyber Montenegro“, upozorava da izostaju pravosnažne presude za sajber kriminal, fali i kadra

Čaplin i Alen Nuri u filmu „Vrhovi Zelengore“

PREPUCAVANJA: Pokret Evropa sad, nakon izjave Vulina, upitao Uru da li zna da je njen predsjednik Dritan Abazović djelovao pod uticajem strane bezbjednosne agencije

Jeste li uz državu ili

one koji su je izdali

PODGORICA – Pokret

Evropa sad je, nakon izjave potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina o bivšem crnogorskom premijeru Dritanu Abazoviću, upitao Uru da li je znala da je njen predsjednik bio pod uticajem strane bezbjednosne agencije i poručio da ta partija duguje odgovore građanima Crne Gore. Ura je na to odgovorila da su izjava Vulina i saopštenje PES-a koordinisana akcija, ali i da „ako se objavi snimak iz Topalovićeve 4, ostaće samo jedno pitanje – ko će formalno zaključati vrata te stranke“.

- Da li ste svjesno podržavali političke odluke koje su možda bile usklađene sa interesima druge države, a ne Crne Gore? I najvažnije – da li ćete se sada, kad su ove informacije postale javne, oglasiti i jasno ograditi od njegovih veza sa BIA-om Srbije - upitali su iz PES-a Nakon što je bivši direktor BIA-a Srbije javno saopštio da je Dritan Abazović bio pod režimom kontrole te strane službe, navode iz PES-a, vrijeme je da se ne postavlja pitanje samo njemu – već i partiji koju vodi.

- Da li je rukovodstvo Ure upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e? Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe? Da li vas je, kao partiju, informisao o bilo kakvoj saradnji sa bezbjednosnim strukturama druge države - dodali su iz PES-a. Naveli su da, ako iz Ure ne uslijedi hitna i jasna reakcija, onda će se sa punim pravom postaviti pitanje – da li je cijela partija znala i ćutala dok je njen lider djelovao pod uticajem stranih službi.

- Crna Gora nije i ne smije biti platforma za tuđe interese.

Ura je odgovorila da je Vulin saopštio apsolutne neistine začinjene nacionalističkim spinovanjem

Ura mora reći – da li ste uz državu ili uz one koji su je izdali – dodali su u saopštenju.

Ura je odgovorila da reagovanje Aleksandra Vulina na intervju Dritana Abazovića i saopštenje PES-a pokazuju da se radi o koordinisanoj akciji. - Što bi narod rekao – našla krpa zakrpu - saoštili su iz Ure. - Smatrali smo da neozbiljnim osobama poput Vulina ne treba pridavati pažnju, ali zbog javnosti naglašavamo da je potpredsjednik Vlade Republike Srbije iznio apsolutne neistine, začinjene nacionalističkim spinovanjem - naveli su iz Ure, dodajući da mu to nije prvi put. - Razumijemo da je Vulin nervozan zbog stotina hiljada građana koji prethodnih mjeseci protestuju širom Srbije, ali neka svoju frustraciju ne liječi napadima na Uru i naše predstavnike. Posebno je indikativno da su reakcije PES-a i Vulina usklađene upravo u trenutku kada premijer Milojko Spajić planira rasprodaju državne imovine, uključujući i Veliku plažu u Ulcinju, određenim arapskim investitorima. Da li ih spajaju isti ljudi koji žele da grade po Srbiji i Crnoj Gori – neka građani sami pro-

Poslanik SD-a kritikuje vlast

Mugoša: Ovako skrojena većina ne može uvesti

Crnu Goru u EU

PODGORICA – Poslanik

SD-a Boris Mugoša ocijenio je da „ovako skrojena većina“ ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.

- Kancelarija Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan se otvara u Tirani, a ne u Podgorici. Pojavljuju se i izjave EU zvaničnika o to -

sude – navodi se u saopštenju. Dodaju da je njihova partija jedina politička opcija koja dosljedno brani iste principe u Crnoj Gori i regionu, teda ostaje privržena državnim interesima, bez obzira na „provokacije i udarce ispod pojasa“, s koje god adrese dolazili. - Što se tiče PES-a, ako već tako revnosno brane Vulina, predlažemo im da ga imenuju za počasnog predsjednika svoje partije – očigledno dijele iste svjetonazore. Naivno smo pomislili da će makar formalno podržati demokratsku borbu studenata u Srbiji, ali su umjesto toga izabrali da se bave Urom i Dritanom Abazovićem - naveli su.

Dodali su, da ako se objavi snimak iz Topalovićeve 4, više neće biti potrebe za ogradama od PES-a.

- Ostaće samo jedno pitanje – ko će formalno zaključati vrata te stranke - zaključili su. Odgovorili su iz PES-a, navodeći da se Ura, umjesto odgovora na pitanja, bavi uvredama.

- Vidimo da vas je BIA nedavno skinula sa platnog spiska, pa sad nervozno baratate spinovima iz njihove kuhinje - saopšteno je iz PES-a.

Umjesto da, navode, odgovore na ozbiljna i javno postavljena pitanja o vezama njihovog lidera sa stranom obavještajnom službom, oni se bave uvredama, doskočicama i bijednim pokušajem da skrenete pažnju s onoga što ih najviše boli – istine.

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin u petak je kazao da „kada je spletom okolnosti i naravno nakon što je izdao Srbe u Crnoj Gori Dritan Abazović postao premijer Crne Gore posjetio je Beograd i bijedno, kako samo kukavica može, cvilio da se ukine pojačana kontrola na ulasku u Srbiju crnogorskim poslanicima koji su glasali za Rezoluciju o Srebrenici kojom se Srbija proglašava genocidnom“. Rekao je da je Abazović tada „kukao“ da zabrana smeta njegovim saborcima da obilaze imovinu u Srbiji i da ubiraju prihode, te da će on učiniti sve samo da im se omogući da nesmetano ulaze u „genocidnu“ Srbiju. - Da smo ga još malo držali na režimu pojačane kontrole povukao bi i priznanje Kosova i ispovijedio se da nije Dritan već Dušan. Šibicar ostaje šibicar - poručio je Vulin, a nakon izjave Abazovića da onaj koji je upotrijebio zvučno oružje protiv mirnih demonstranata treba da ide u zatvor i njegovoj ocjeni da iza toga stoji potpis režima. Abazović je prije Vulinove izjave za TV Vijesti rekao da je protest 15. marta u Beogradu bio najljepše lice Srbije u posljednjih 35 godina, a da onaj koji je upotrijebio zvučno oružje protiv mirnih demonstranata mora da ide u zatvor. - Šta ima da se priča dalje, to je protiv zakona, upotreba tog topa - istakao je Abazović i ocijenio da iza toga stoji „potpis režima 100 odsto“, ali nije mogao sa sigurnošću da kaže da li je to i potpis predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I. K

me da Albanija može biti prva sljedeća članica EU. Iz većine muk na ove informacije – objavio je Mugoša na mreži Iks.

INTERVJU: Željko Komšić, član Predsjedništva

Država ima da uhapsi nema volje

PODGORICA - Ako visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit poništi zakon na temelju kojega je Sud Bosne i Hercegovine predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine Nenada Stevandića prvostepeno osudio za krivično djelo napada na ustavni poredak, režim u Banjaluci spreman je na povlačenje neustavnih zakona prethodno usvojenih u Narodnoj skupštini entiteta RS. Ovu poruku je u petak centralnim vlastima u Sarajevu poslao jedan od trojice banjalučkih bjegunaca od pravde Nenad Stevandić. Partije vladajuće ,,Trojke“ - SDP, Narod i pravda i Naša stranka odbile su Stevandićevu ponudu, poručivši da ,,o poštovanju Ustava i zakona nema pregovora“.

U međuvremenu, nakon što je na teritoriji entiteta čiji je predsjednik ukinuo pojedine centralne institucije, Milorad Dodik je, nastavljajući da se igra vatrom, najavio osnivanje granične policije entiteta RS. Sprema li se novi sukob u Bosni i Hercegovini? Hoće li biti rata, pitaju se građani i BiH i regiona. - Neće - kaže za Pobjedu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. - Iako je za rat potrebno samo jedno - to nas je naučilo iskustvo - rata nema, jer za tako što nema ni kapaciteta ni volje kod bilo koga u BiH. Takvo je trenutno stanje.

POBJEDA: Milorad Dodik najavio je osnivanje granične policije bosanskohercegovačkog entiteta RS, tvrdeći da je to u skladu sa Aneksom 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako tumačite ovaj potez?

Je li to novi korak u pravcu destrukcije države Bosne i Hercegovine?

KOMŠIĆ: Jeste. Riječ je o provođenju već planiranih i pripremljenih poteza. Nepravosnažna presuda Miloradu Dodiku iskorištena je samo kao povod za aktiviranje una-

prijed pripremljenih koraka koji bi trebalo da vode ka secesiji entiteta RS. Sve što Dodik radi zapravo je taktika ,,kuhanje žabe“: kada i dok ,,žaba“ shvati da je skuhana, biće kasno.

POBJEDA: Ima li država BiH zaista kapaciteta da uhapsi Dodika, Stevandića i Viškovića? Ili bi možda bilo bolje da Vas pitam - ima li volje?

KOMŠIĆ: Kapaciteta ima, ali volje i hrabrosti nema. U našem Vijeću ministara, koje je nadležno za bosanskohercegovački sigurnosni aparat, za Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA), za Graničnu policiju, za Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela i slično, ne postoji hrabrost da se taj aparat, odnosno agencije angažuju za ovo o čemu me pitate.

POBJEDA: Zašto ne postoji?

KOMŠIĆ: Djeluje kao da svi čekaju nekoga koji će sve da riješi. I u tom čekanju sve što Dodik radi postaće, kako to stranci kažu, činjenice na terenu, nova realnost.

POBJEDA: Kako to da predsjednik Socijaldemokratske partije i federalni premijer Nermin Nikšić tvrdi da je u Bosni i Hercegovini ,,situacija normalna“, dok ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, pak, kaže da SIPA nema mogućnost da privede Dodika?

KOMŠIĆ: Ako je ovo normalna situacija, onda ja nijesam normalan.

POBJEDA: Ministar Konaković kaže i da podržava ,,umjeren strateški pristup naših institucija koje polako stežu obruč oko Dodika“. Što Vi mislite o tom ,,umjerenom strateškom pristupu“?

KOMŠIĆ: Izgleda da ipak ja nijesam normalan, jer ne vidim nikakav ,,strateški pristup“. Čak ni ,,umjeren strateški pristup“.

POBJEDA: Vladajuća ,,Trojka“ odavno je prepustila Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću doslovno sve pozicije u bezbjednosnom sistemu Bosne i Hercegovine. Je li riječ o političkom neiskustvu čelnika ,,Trojke“ ili su motivi drugi?

Više puta je, navodi on, isticao da ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. R. P.

Dritan Abazović m. babović

Boris Mugoša

m. babović

Predsjedništva Bosne i Hercegovine

ima kapaciteta uhapsi Dodika, ali volje i hrabrosti

KOMŠIĆ: Još prije dvije godine smo toliko puta govorili i upozoravali na činjenice koje pominjete. Ipak, kada je ,,Trojka“, u saradnji i uz poticaj svojih stranih mentoratadašnjeg ambasadora SAD u Sarajevu Majkla Marfija i Visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali i uz značajnu podršku još nekih ambasadora - formirala vlast sa Dodikom i Čovićem, proglasila je to velikim uspjehom za BiH i najbrže formiranim Vijećem ministara. Zato sada nema svrhe ,,plakati za prosutim mlijekom“. Nikome od nas neće biti lakše. Takođe, već smo govorili i o motivima, pa pričati opet o tome, otvarati tu temu ne pomaže nikome.

POBJEDA: Očekujete li da ,,Trojka“ napravi novi kompromis? Vjerujete li im?

KOMŠIĆ: Mislim da ,,Trojka“ očekuje da kompromis sa Dodikom naprave stranci, pa da oni tada samo slegnu ramenima i kažu - eto, to je to!

POBJEDA: Što bi tačno podrazumijevao taj kompromis Dodika i Zapada? Oče-

kujete li, recimo, da neki novi evropski posrednik Dodiku ponudi ovo što nudi Stevandić: odustajanje od hapšenja u zamjenu za stopiranje secesije entiteta RS?

KOMŠIĆ: Moglo bi se desiti, ali pravo pitanje jeste - ko će od Evropljana to ponuditi. Koliko znam, već je bilo takvih ideja u međunarodnoj zajednici ili, da budem precizan, u ostacima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak, kako što rekoh, ostaje pitanje: ko je tačno taj i u čije ime bi se tako nešto ponudilo. Mislim da Aleksandar Vučić preferira takav pristup i da bi on mogao biti taj koji će lobirati za ishod o kome govorimo. Međutim, ako se to desi, imaćemo nove činjenice na terenu, koje je Dodik stvorio i od kojih će se poći u postizanju eventualne nagodbe.

POBJEDA: Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je na razgovor ambasadora Bosne i Hercegovine u SAD Svena Alkalaja na konsultacije. Sastanak je bio za-

kazan za 19. mart. Zašto je otkazan, znate li?

KOMŠIĆ: Do sastanka nije došlo jer je Rubio morao hitno u Bijelu kuću. Tako je barem rečeno našem ambasadoru u Vašingtonu.

OBJEDA: Kako tumačite oštre poruke koje su posljednjih dana stigle sa najviših vašingtonskih adresa na račun Milorada Dodika?

KOMŠIĆ: Te poruke gode našim ušima, ali još ne znamo da li slijedi bilo kakva akcija.

POBJEDA: Imate li utisak da Dodik te poruke nije čuo?

KOMŠIĆ: Više mislim da je bio šokiran: nije ih očekivao. Dodik je naivno vjerovao da će nova američka administracija po automatizmu biti protiv svega što je radila bivša administracija, uključujući i odnos prema njemu. Dodik kao da živi u naivnom i smiješnom uvjerenju da Tramp uopšte zna da on postoji.

POBJEDA: Da li zvaničnom Beogradu odgovara kriza u BiH? Ima li Dodik podršku predsjednika Vučića, što mislite?

Odbornik DPS-a saopštio da podgorička vlast za Dan nezavisnosti dovodi predstavnike Guče, PES odgovorio da je to bio plan za Novogodišnji pazar, koji nije održan

PES:

KOMŠIĆ: Beogradu trenutno odgovara ovakvo stanje u BiH, prije svega zbog krize u Srbiji. Političke prilike u BiH vlast u Beogradu pokušava prikazati kao ugrožavanje entiteta RS, pa to iskoristiti kao poziv na nacionalno jedinstvo i okupljanje oko Vučića u momentu dok desetine hiljada ljudi maršira protiv vlasti u Srbiji. Međutim, to ne pomaže - ,,tema Dodik“ u Srbiji nikako da se nametne kao važno pitanje. Građanima Srbiji važnija je Srbija od bosanskohercegovačkog entiteta RS; pogotovo im je Srbija važnija od sudbine Dodikove stražnjice. To da Dodik ima podršku Vučića nije nikakva tajna, niti bilo kakav spektakularan zaključak. Na kraju, i sam Vučić je to više puta rekao.

OBJEDA: Opozicija u entitetu RS distancirala se od Milorada Dodika, nazvavši njegovu politiku - opasnim avanturizmom. Jesu li ovakvi stavovi za Vas iznenađenje?

KOMŠIĆ: Ne, nijesu me iznenadili njihovi stavovi, ali me je iznenadila upornost opozicije.

POBJEDA: Ministar Konaković je nedavno rekao da bi trebalo pristati na izbor članova Predsjedništva BiH po modelu Dragana Čovića. Što bi to značilo za državu BiH?

KOMŠIĆ: Sreća je da se Konaković tu baš i ne pita puno. POBJEDA: Postoji li u BiH danas uopšte stranka kojoj je stalo do opstanka vlastite države?

KOMŠIĆ: Naravno da postoji. Čak mislim da je većini stranaka u BiH zaista stalo do Bosne i Hercegovine. Druga je stvar da li se opasnosti po Bosnu i Hercegovinu shvataju ozbiljno i u realnom vremenu. Nažalost, kod nas je uobičajen politički fenomen ,,naknadne pameti“. Pored toga, kod nas ne samo stranke, njihova rukovodstva, čak i članstvo žive u uvjerenju da će neko sa strane, neko s vana, neko, ni sam više ne znam ko i odakle, brinuti o BiH i čuvati je. Kao da ne znaju da je to naš posao i briga. Bilo bi dobro da se ponekad prisjetimo stare narodne poslovice: pomozi sebi, pa će ti i Bog pomoći. Tamara NIKČEVIĆ

PODGORICA – Šef Kluba odbornika DPS-a u glavnom gradu Andrija Klikovac saopštio je juče da za Dan nezavisnosti Crne Gore gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i lokalna većina dovode predstavnike Guče da nastupaju u Podgorici. - Zašto ne nastupaju domaći muzičari na Dan nezavisnosti? Jedna od najsramotnijih odluka trenutne lokalne vlasti – napisao je na mreži Iks Klikovac povodom zakazivanja koncerta Dejana Petrovića i Big Benda za 21. maj. Ubrzo je na konstataciju Klikovca odgovoreno iz PES-a. - „Dobronamjernom“ i pomalo zaboravnom lokalnom glasnogovorniku DPS-a nije zgoreg pomenuti sljedeće: Ne miješajte Podgorički pazar i proslavu Dana nezavisnosti. Program Pazara i učesnici na njemu su jedno, a program proslave Dana nezavisnosti nešto sasvim drugo - saopštili su iz PES-a, odgovarajući Klikovcu.

Poručili su da su učesnici zabavnog programa Pazara bili određeni za Novogodišnji pazar, ali njihov nastup, kako navode, nije bio moguć zbog tragedije koja je zadesila Cetinje. - Da ne bismo došli u situaciju da plaćamo kaznu po osnovu

nerealizovanih ugovora i na taj način oštetimo budžet Glavnog grada, dogovorili smo se s izvođačima da ih angažujemo pri prvom narednom pazaru. Znamo, gospodine Klikovac, da vam je racionalan odnos prema budžetu najveća misterija i razumijemo da ne shvatate da neko može brinuti o novcu građana – poručuje PES.

Navode da je taj bend početkom jula 2023. godine otvorio manifestaciju „Ljeto sa zvijezdama“ u Baru.

- Gdje Vaša partija vrši vlast. Zaista je čudno da tada nijeste reagovali – navodi PES. Znamo da stavovi koje iznosite nijesu Vaši, nego stavovi Vaših partijskih šefova. Pitajte ih da li bi Vas pozivali da reagujete da smo, kojim slučajem, umjesto pomenutog benda angažovali estradnu umjetnicu Jasnu Milenković Jami, vrlo zaslužnu za našu nezavisnost - zaključuju u reagovanju. Klikovac je odgovorio da je PES „nakaradnim saopštenjem samo potvrdio da se ne slavi 21. maj Dan nezavisnosti u Podgorici - što je potvrda još veće bruke i sramote partije premijera Crne Gore“. Klikovac je na mreži Iks upitao i „koji ćaci je pisao ovo saopštenje, pa se sakrio“. R. P.

s krinšot / iks

DJElUJE kao Da sVI čEkaJU NEkoga koJI ćE sVE Da RIJEšI: Željko Komšić

Ključ je u poštovanju ugovora i rješavanju sporova u razumnom roku

PODGORICA - Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) Tamaš Kamaraši, učestvovao je na Regionalnoj konferenciji „Jačanje pravne sigurnosti za dolazak i razvoj investicija“, koju je organizovao AIRE Centar za Zapadni Balkan, a koja je okupila predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i poslovne zajednice.

Govoreći na panelu „Uloga arbitraže u privlačenju stranih investicija u Crnu Goru“, na kojem su učestvovali i ministar pravde Bojan Božović i ministar finansija Novica Vuković, Kamaraši je poručio da strani investitori ne traže povlašćen položaj, već pravni okvir koji obezbjeđuje rješavanje sporova u razumnom vremenskom roku, kao i dosljedno poštovanje ugovornih obaveza.

- To nije važno samo za in-

vestitore, već i za cjelokupnu poslovnu zajednicu i dugoročni ekonomski rast države. Članice Savjeta već godinama pokazuju svoju posvećenost Crnoj Gori i uvjerenost u njene investicione potencijale, tako što u kontinuitetu ulažu i ostaju ovdje. Ali potencijal nije dovoljan sam po sebi, on mor a biti sistemski podržan, prije svega kroz pouzdan i funkcionalan pravni okvir. U suprotnom, zemlje sa možda manje potencija-

Ulcinjani nijesu protiv napretka, ali moraju učestvovati u odlučivanju

ULCINJ- „Ulcinj nije na prodaju“, poručilo je više stotina mještana, kao i predstavnici lokalne vlasti i preduzetnici iz Ulcinja koji su protestovali juče u tom gradu. Neposredan povod je nezadovoljstvo tenderom za zakup ulcinjskih plaža koje godinama zakupljuju lokalni preduzetnici, a na kojem je ove godine najbolju ponudu dostavila arapska firma „Eagle Hills“.

- Velika plaža nije pustinja da bi neko gradio Dubai. Velika plaža je čudo prirode, 20 km netaknute obale, toplog i ljekovitog pijeska. Naš ponos i nasljeđe - rekla je Dijana Pelinković, predsjednica udruženja „Ada Bojana“. Kako je naglasila, Ulcinjani nijesu protiv napretka, ali jesu protiv megalomanskih projekata koji brišu lokalni identitet.

- Naša zajednica mora učestvovati u odlučivanju. Dižemo glas protiv centralizma - naglasio je predstavnik zakupaca Albert Kastrati. On je ocijenjeno da je tender za zakup plaža diskriminisao domaće zakupce u korist stranog investitora. Protest je održan uprkos tome što je premijer Crne Gore Milojko Spajić 20. marta saopštio da „Eagle Hills“

namjerava da odustane i da plaže ustupi lokalnim zakupcima.

Nezadovoljstvo kreNulo zbog teNdera

Arapska kompanija „Eagle Hills“ dala je 11. marta najbolju ponudu za četvorogodišnji zakup devet od 19 kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži. To je izazvalo revolt dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti koji su poručili da se plaže daju stranim investitorima „kroz sumnjive dogovore“.

Nakon toga je, kako je Ulcinjanima prenio premijer Spajić, predsjednik arapske kompanije Mohamed Alabar odustao. - Lično mi je prenio da je za sve plaže gdje su konkurisali Ulcinjani, spreman da odustane ili da u podzakup, kako god je to pravno moguće - kazao je Spajić.

Da je na inicijativu Spajića, investitor odlučio da plaže koje je dobio na tenderu, a koje su ranije zakupljivali lokalni preduzetnici, ustupi njima po cijeni koju su oni licitirali, saopšteno je zvanično i iz Vlade.

Kompanija „Eagle Hills“, koja je dala najveću ponudu za plaže, je građevinska firma iz Abu Dabija, jednog od Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), poznata po regionalnim projektima kao što je „Beograd na vodi“.

Njihovo predstavništvo u Crnoj Gori registrovano je nakon isteka prvobitnog roka za dostavljanje ponuda na tender za zakup plaža.

Rok za dostavljanje ponuda, na tenderu raspisanom 19. februara, bio je 4. mart, ali je produžen za sedam dana. Alabar je 6.

la, ali većom pravnom izvjesnošću, ostvariće prednostporučio je Kamaraši. Dodao je da Crna Gora ima jedinstvenu priliku da iskoristi trenutak i napravi iskorak, naglašavajući spremnost stranih investitora da u tom procesu aktivno sarađuju sa donosiocima odluka i poslovnom zajednicom. Savjet stranih investitora, kao jedina poslovna asocijacija u Crnoj Gori koja isključivo okuplja strane kompanije – koje generišu više od 23 odsto BDP-a i zapošljavaju približno 6.000 ljudi –poručuje da će nastaviti da bude pouzdan partner u jačanju poslovnog ambijenta i podrška održivom ekonomskom razvoju države. r. P.

marta registrovao kompaniju u Crnoj Gori i javio se na tender. Rok je produžilo Morsko dobro, državna firma koja gazduje plažama.

ulagaNja

Spajić je Ulcinjanima saopštio i da je, osim odustajanja od tendera za zakup, ova firma zainteresovana za ulaganja na 13 kilometara dugoj gotovo neizgrađenoj Velikoj plaži.

Rekao je da su zainteresovani za ulaganje 30 milijardi eura u megaprojekat u Ulcinju koji bi obuhvatio izgradnju velikog aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, marine i renoviranje Starog grada. Spajić je prošlog mjeseca boravio u zvaničnoj posjeti u Dubaiju (UAE) gdje je kako je saopšteno 13. februara potpisan Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i UAE koji predviđa razmjenu iskustava o modernizaciji uprave i ekonomsku saradnju. Plan o investicijama u megaprojekat Ulcinj nije naišao na odobravanje opozicije i dijela lokalnih lidera. Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, potvrdio je da je na sastanku Spajić rekao da je namjera arapskih investitora da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina. Istakao je da je to neprihvatljivo, jer iako nijesu protiv investicija, „Ulcinj nije na prodaju“. Prema njegovim riječima, zakup od 99 godina znači da će se o Velikoj plaži pitati neka druga, a ne lokalna zajednica. Dodao je da postoje i druge lokacije za ulaganja, ali ne i 20 miliona kvadrata Velike plaže i njenog zaleđa.

Spajić je, kako navodi Zenka, pokazao samo idejni plan investitora putem jedne slike, što nije bilo dovoljno za ozbiljnu procjenu.

Dan uoči protesta održana je i sjednica ulcinjskog parlamenta na kojoj su usvojeni principi budućih projekata u ovom gradu.

Između ostalog, da sve investicije moraju biti u skladu sa načelima održivog razvoja uz poštovanje planskih i strateških dokumenta opštine i države, i

uvažavanje ekonomske, ekološke i društvene održivosti. Bivši premijer Dritan Abazović, koji je Ulcinjanin, pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da ispita slučaj zakupa Velike plaže, tvrdeći da je riječ o korupcionaškom poslu.

On je naveo da je premijer Spajić „obećavao državnu i opštinsku imovinu bez odgovarajuće procedure“.

- Spajić je predstavio projekat koji nije predviđen Prostornim planom Crne Gore, a predstavio se kao zastupnik firme koja je dobila zakup. Tenderska procedura je bila sporna i mijenjana su pravila za bankarsku garanciju u posljednjem trenutku - rekao je Abazović Vijestima.

CrNa gora Nema ProstorNi PlaN od 2020.

On je dodao da, prema njegovim informacijama, Mohamed Alabar je nezadovoljan navodeći da će odustajanjem od zakupa, izgubiti 100.000 eura garancije.

- Ovo je odrađeno na kaubojski način. Doveli su ga u nezavidan položaj. Jako je ljut i spreman da izgubi novac kako bi sačuvao svoju reputaciju - naveo je Abazović.

Sumnje u regularnost tendera za zakup plaža od početka su imali i lokalni preduzetnici navodeći da nijesu protiv investitora.

- Na produženom tenderu, u kojem je učestvovala firma „Eagle Hills Montenegro“, desio se nezapamćeni organizovani desant, sinhronizovan sa institucijama sistema - rekao je predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu 18. marta. Iz Vlade su tvrdili da je tender sproveden zakonito, a da je svako dalje postupanje ponuđača, uključujući mogućnost odustajanja, njihova poslovna odluka. Ulcinjani su pokrenuli peticiju koja je potpisivana i na protestu a kojom se, između ostalog, traži poništenje tendera za zakup. Velika plaža, duga 13 kilometara i prosječno široka 60 metara, udaljena je pet kilometara od Ulcinja, najjužnijeg grada na crnogorskoj obali, koji je uz granicu sa Albanijom. N. r.

Poruka predsjednika Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Tamaša Kamarašija

Tamaš Kamaraši

Sa jučerašnjeg protesta u Ulcinju

Može li Crna Gora poput Hrvatske razmišljati o ukidanju bankovnih naknada

Većina banaka ne naplaćuje provizije fizičkim licima, sve

dodatne

PODGORICA - Prema preliminarnim podacima, na kraju 2024. godine ukupni prihod od naknada i provizija iznosio je 160,6 miliona eura ili 32,09 odsto ukupnih prihoda banaka i sistemski gledano procenat prihoda od naknada i provizija u ukupnim prihodima banaka niži je u odnosu na uporedni period 2023. godine. Iako je u odnosu na prethodnu godinu ovaj procenat smanjen, pitanje bankarskih naknada ostaje jedno od ključnih tema u javnosti i političkim krugovima.

InIcIjatIva Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta inicijativa za ukidanje naknada građanima za osnovne račune, što je otvorilo debatu i u Crnoj Gori – da li bi slična mjera mogla biti primijenjena i kod nas i kakve bi posljedice imala na stabilnost bankarskog sektora?

U razgovoru za Pobjedu, generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković pojašnjava kompleksnost ove teme, potencijalne posljedice i već postojeće mehanizme zaštite potrošača, dok, s druge strane, predstavnici političke scene – poput Borisa Mugoše iz SD-a – pozivaju na otvaranje ozbiljne javne rasprave. Pejaković ističe da je bankarski sektor strogo regulisan i da već sada pruža određene besplatne usluge, ali i upozorava na moguće negativne efekte bilo kakve administrativne intervencije u tržišnim mehanizmima.

Dok su banke u Crnoj Gori oslobođene naplate naknada za određene usluge, poput isplate penzija, uvođenje dodatnih olakšica moglo bi, prema mišljenju finansijskih stručnjaka, dovesti do dugoročnih finansijskih gubitaka i smanjena investicione sigurnosti. S druge strane, inicijative poput one u Hrvatskoj podržavaju ideju

„olakšice“ bile bi rizične

Upoznat sam da su banke u Hrvatskoj odustale od uvođenja novih naknada, kao i od povećanja postojećih. Bankarski sistem je konzervativnije uređen od bilo kojeg drugog privrednog sektora, tako i kod promjene transakcionog tarifnika banke moraju dva mjeseca unaprijed da upoznaju svoje klijente, kako u Hrvatskoj tako i u Crnoj Gori - poručuje generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković

da bankarski sistem treba biti prilagođen potrebama građana, posebno u pogledu osnovnih usluga.

- Upoznat sam da su banke u Hrvatskoj odustale od uvođenja novih naknada, kao i od povećanja postojećih. Bankarski sistem je konzervativnije uređen od bilo kojeg drugog privrednog sektora, tako i kod promjene transakcionog tarifnika banke moraju dva mjeseca unaprijed da upoznaju svoje klijente, kako u Hrvatskoj tako i u Crnoj Gori. Pretpostavljam da ste upoznati da banke u Crnoj Gori u pogledu osnovnih računa za osjetljivu grupu potrošača i za plaćanje po osnovnim uslugama, imaju posebnu senzitivnost. Ukoliko se referišete na prijedlog Ministarstva finansija Hrvatske za uvođenje besplatnih obračuna plata i penzija gdje su banke u Hrvatskoj navele da bi to dovelo

dugoročno do značajnih gubitaka za banke i moglo bi narušiti njihovu održivost, to je već sadržinski različit stav - tvrdi Pejaković.

Besplatne usluge neodržIve

Navodi da su bankari u Hrvatskoj upozorili da ne postoji niti jedna djelatnost i preduzeće, bilo u javnom ili privatnom sektoru, koji nude širok spektar svojih usluga besplatno, jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo - U Crnoj Gori većina banaka ne naplaćuje fizičkim licima naknade, provizije za gotovinsku isplatu ili uplatu sredstava na njihov račun. Da bude jasnije, kod isplate penzija niti u jednoj banci nemate naplatu provizije ili naknade za uslugu. Za plaćanja drugim fizičkim ili pravnim licima banke imaju troškove RTGS sistema u unutrašnjem platnom prometu, a

Poslanik Demokratske partije socijalista o uništavanju države

pogotovo troškove korenspodentske banke za transfer u inostranstvu - kazao je Pejaković. U konačnom navodi da su na sajtu CBCG ili Regulatora bankarskog sistema informacije o tarifama kod svih 11 banaka u sistemu, kao i na sajtu pojedinačne banke, gdje je u detalje dato pojašnjenje šta je transakcioni račun, tarife u nacionalnom platnom prometu, plaćanja prema inostranstvu, opis tarifnog stava, paketna ponuda, tarife elektronskog bankarstva gdje su naknade niže od naknade na šalteru, da bi se smanjio pritisak na šaltere i da bi se pospješilo korišćenje digitalnih kanala banke. - Po informaciji Regulatora, prihode od naknada i provizija dominantno generišu tri izvora - prihodi od platnog prometa u iznosu od 68,6 miliona eura, prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja u iznosu od 56,3 miliona eura, kao i pri-

hodi po osnovu vođenju računa u iznosu od 11,3 miliona eura. Svaka administrativna intervencija na tržištu nosi u sebi velike opasnosti sa više aspekata. Gubi se prednost predvidivosti sistema za strane, ali i domaće investiture, dolazi do smanjenja angažovanosti i upodobljenog sagledavanje tržišta sa aspekta ulaganja, podrške projektima tekućim i budućim, sagledava se rentabilnost poslovanja itdsmatra Pejaković. Takve mjere mogu, kako je istakao, uticati značajno na smanjenje budžeta, jer su sve banke na bijeloj poreskoj listi i značajno pune budžet države odakle se finansira funkcionisanje, plate administraciji, obrazovnim institucijama, sudskim organima, ali i zdravstvenom sistemu.

- Najveći dio dobiti banaka se prenosi na zadržanu dobit i ojačava kapital banaka, čime se dobija povećan kapacitet za podršku stanovništvu, privredi i državi - kazao je Pejaković koji napominje da se zaboravlja da su na nivou bankarskog sistema 2011. i 2015. god. poslovali sa minusom, a da je profitabilnost banaka i ovih dobrih godina ispod prosjeka EU zemalja sa kojim volimo da se upoređujemo.

- Prenebregavamo da se krize, bilo finansijske ili pandemijske, i ugroženosti privrednih subjekata saniraju naporima samih banaka uz regulativni okvir CBCG i mjerama Vlade Crne Gore, jer nijesmo članica EU i nemamo pogodnosti koje crpe zemlje članice EU od jeftinih sredstava pri kriznim dešavanjima. Sa druge strane, niti provizije, niti naknade, a pogotovo kamate na kredite ne odstupaju značajno od tarifa u EU zemalja, gdje prednjače Francuska,

Malta i Hrvatska, koja ima povoljnije kamate od recimo Njemačke u ovom trenutku - tvrdi Pejaković.

Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži Iks istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.

Izmjene

On je nabrojao o kojim izmjenama je riječ.

- Ne smije se naplatiti naknada za: uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa; uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva; uslugu koja omogućava polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca; priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima; uslugu izdavanja i korišćenja debitne kartice, kao i uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom. Takođe, predloženo je i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje - kazao je Mugoša. On je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju. Mugoša je na kraju podsjetio da je na njegovu inicijativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada. n. KovaČevIĆ

PODGORICA - Poslanik

Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je danas da ljudi iz Vlade

Crne Gore planiraju da ruše nedavno izgrađeni bulevar Podgorica –Danilovgrad te da prave novi.

- Ljudi iz Vlade, koji su za pet godina ostavili utisak da ulicom ne umiju ići, koji evo pet godina ne mogu završiti jedan jedini projekat koji su

sami započeli, planiraju da ruše nedavno izgrađeni bulevar Podgorica – Danilovgrad i da prave novi - napisao je poslanik u objavi na mreži Iks

Za pojam ovih pregalaca i graditelja, kaže, loš je i spor. -Sve se to dešava dok nam premijer svakog mjeseca obećava početak radova na autoputu, za vrijeme „ratnog stanja“ na putu Tivat –Jaz, pred još jednu sezonu, brutalne korupcije u slučaju puta „Meljine – Petijevići“… Ovo više nije pitanje neznanja, nestručnosti i nesposobnosti, ovo je stanje svjesnog uništavanja države - stoji u objavi Anđušića. r. p.

Bratislav Pejaković

Mihailo Anđušić

m. babović

PODGORICA - Crna Gora suočava se sa sistemskim deficitom visoko kvalifikovanog kadra u oblasti sajber bezbjednosti, što predstavlja ključni izazov u jačanju kapaciteta za prevenciju, detekciju i suzbijanje sajber kriminala. U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. konstatovano je, da uprkos određenim institucionalnim unapređenjima, uključujući povećanje broja specijalizovanih pozicija u jedinici za borbu protiv sajber kriminala sa 5 na 18, kao i otvaranje radnih mjesta za IT eksperte, kapaciteti nadležnih organa i dalje su ispod optimalnog nivoa, ocijenila je predsjednica „Women4Cyber Montenegro“, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu UCG, gostujuća profesorica za „Cybercrime Univerziteta College Cork“ u Irskoj dr Andrea Mihailović U intervjuu za Pobjedu ona kaže da se ovaj strukturalni problem posebno manifestuje kroz izostanak pravosnažnih presuda za sajber kriminal, što ukazuje na potrebu za unapređenjem metodologije digitalne forenzike, regulatornog tretmana elektronskih dokaza i pravosudnog procesuiranja složenih sajber napada

POBJEDA: Crna Gora je prije tri godine bila pod najvećim udarom sajber napada, na meti su bili serveri najvažnijih državnih institucija, koliko se od osnivanja Centra uspjelo suzbiti ?

MIHAILOVIĆ: Sajber napad iz 2022. godine predstavlja fundamentalnu prekretnicu u sajber bezbjednosnoj paradigmi Crne Gore, ukazujući na kritične slabosti informacionih sistema, eksponencijalni rast sofisticiranosti napadačkih tehnika i potrebu za radikalnim reformama u oblasti sajber bezbjednosti. Kako je navedeno u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa nedavno usvojenog Zakona o informacionoj bezbjednosti, napad je rezultirao kriptovanjem 17 informacionih sistema u okviru 10 državnih institucija, dok je kompromitovano 150 računara unutar državne mreže. Paralelno sa ovim, došlo je do prekida elektronske komunikacije 5.500 službenih mejl adresa, što je dodatno otežalo kriznu koordinaciju i operativni odziv nadležnih institucija. Poseban stepen kritičnosti ispoljen je kroz ugrožavanje Informacionog sistema socijalnog staranja (ISSS), koji predstavlja okosnicu digitalne infrastrukture socijalne politike i administrira finansijske isplate socijalnih davanja u ukupnom godišnjem obimu od 200 miliona eura. Kompromitacija ovog sistema predstavljala bi egzistencijalnu prijetnju za hiljade korisnika, s obzirom na njegovu ključnu ulogu u procesu realizacije materijalnih davanja, socijalnih usluga, pravno-administrativnih procesa i interoperabilnosti sa devet državnih institucija. Takođe, napad je onemogućio

Intervju : Andrea Mihailović, predsjednica „Women4Cyber Montenegro“

Izostaju pravosnažne presude za sajber kriminal, fali i kadra

Crna Gora se suočava sa visoko sofisticiranim sajber prijetnjama koje uključuju geopolitički motivisane napade, finansijski sajber kriminal i hibridne operacije destabilizacije. Posebno su ugrožene državne institucije, sektori energetike, telekomunikacija i finansijske organizacije, pri čemu napadi često imaju hibridni karakter, kombinovan sa dezinformacionim kampanjama i psihološkim operacijama koje ciljaju na eroziju povjerenja u državne institucije i stvaranje društvenih tenzija – kaže Andrea Mihailović

funkcionisanje portala eUprave, čime je građanima i privredi na nekoliko mjeseci bio onemogućen pristup 383 digitalne usluge, uključujući elektronske prijave, registracije, pravno-administrativne procese i digitalne interakcije sa državnim organima. Posebno su bile pogođene javne nabavke, pri čemu je sistem elektronskih tendera bio suspendovan, što je uzrokovalo višemjesečna kašnjenja u nabavci ljekova i drugih vitalnih resursa. Proces sanacije i digitalnog oporavka realizovan je uz podršku međunarodnih partnera, ekspertskih timova iz Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije. Timovi iz SAD pružili su stratešku i operativnu podršku u modeliranju odbrambenih mehanizama za buduće sajber prijetnje, dok je francuska Nacionalna agencija za bezbjednost informacionih sistema (ANSSI) bila ključna u ponovnom uspostavljanju određenih informacionih sistema. Britanski partneri omogućili su razmjenu iskustava u oblasti sajber otpornosti i implementaciju kooperativnih projekata za unapređenje informacione bezbjednosti. U odnosu na prethodne incidente, poput sajber napada na državne servise Crne Gore iz 2016. i 2017. godine, napad iz 2022. godine pokazao je drastičnu eskalaciju u domenu kompleksnosti, destruktivnosti i sistemskih posljedica. Sve to ukazuje da evolucija sajber prijetnji za-

htijeva jačanje nacionalnih kapaciteta u domenu sajber bezbjednosti, sa fokusom na implementaciju naprednih mehanizama detekcije i prevencije napada, jačanje kapaciteta forenzičke evaluacije radi identifikacije potencijalnih rezidualnih prijetnji i analize mogućih trajnih kompromitacija, kreiranje proaktivnih odbrambenih strategija i kontinuirano unapređenje pravno-regulatornog okvira.

POBJEDA: Iz Centr a su najavili da su potrebne još dvije prostorije vjerovatno zbog obima posla. Da li imamo dovoljno kadra za suzbijanje sajber kriminala?

MIHAILOVIĆ: Crna Gora suočava se sa sistemskim deficitom visoko kvalifikovanog kadra u oblasti sajber bezbjednosti, što predstavlja ključni izazov u jačanju kapaciteta za prevenciju, detekciju i suzbijanje sajber kriminala. U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. god. konstatovano je da uprkos određenim institucionalnim unapređenjima, uključujući povećanje broja specijalizovanih pozicija u jedinici za borbu protiv sajber kriminala sa 5 na 18, kao i otvaranje radnih mjesta za IT eksperte, kapaciteti nadležnih organa i dalje su ispod optimalnog nivoa. Ovaj strukturalni problem posebno se manifestuje kroz izostanak pravosnažnih presuda za sajber kriminal, što ukazuje na potrebu za unapređenjem metodologije digitalne forenzike, regulatornog tretmana elektronskih doka-

za i pravosudnog procesuiranja složenih sajber napada. Takođe, veliki broj incidenata ostaje neprijavljen ili neprocesuiran, što dodatno ugrožava efektivnost odgovora na visokotehnološki kriminal i sofisticirane hakerske operacije usmjerene na kritičnu infrastrukturu. U tom smislu, neophodno je ojačati kapacitete za upravljanje digitalnim dokazima u sudskim postupcima, kako bi se obezbijedila adekvatna pravna kvalifikacija sajber napada i primjena proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, uključujući i one prema pravnim licima, u skladu sa pravnim tekovinama EU. Takođe, novim Zakonom o informacionoj bezbjednosti predviđeno je uspostavljanje nacionalne agencije za sajber bezbjednost, što dodatno akcentuje potrebu za institucionalnim jačanjem

ljudskih resursa u ovoj oblasti

POBJEDA: Koja su najčešća krivična djela i imate li saznanje koliko slučajeva je do sada riješeno, ako pođemo od raznih prevara (pornografije, pedofilije trgovačkih prevara), koja su najteže dokaziva?

MIHAILOVIĆ: Najčešća krivična djela u oblasti sajber kriminala u Crnoj Gori obuhvataju finansijske prevare putem interneta (phishing, kompromitacija poslovne e-pošte – BEC napadi), neo vlašćeni pristup informacionim sistemima, distribuciju dječje pornografije, ransomware napade i DDoS napade usmjerene na institucije i kompanije. Prema posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. god, crnogorska policija je tokom prethodne go-

dine tužilaštvima podnijela 23 predmeta u vezi sa sajber kriminalom, od čega je osam slučaje va obuhvatalo seksualnu eksploataciju djece putem interneta. Iako je evidentan napredak u preventivnim i represivnim mjerama, stopa uspješnog procesuiranja ostaje relativno niska, posebno kada su u pitanju transnacionalni sajber kriminal, digitalna špijunaža i sofisticirane finansijske prevare. Ključni problem predstavlja atribucija sajber napada, jer kriminalci koriste anonimizacione tehnologije, VPN servise, enkriptovane komunikacije i decentralizovane digitalne valute, što otežava njihovu identifikaciju i procesuiranje. Najveći uspjeh u pr ocesuiranju ostvaren je kod slučajeva gdje postoji

najčešća krIvIčna djela na Internetu su fInansIjske prevare: Andrea Mihailović

pravosnažne

nju, dešifrovanju i pravnoj validaciji digitalnih dokaza. Ova platforma, koja je nudila end-to-end enkripciju na v isoko bezbjednosnom nivou, implementaciju „burn“ funkcionalnosti za automatsko brisanje poruka i napredne metode destrukcije digitalnih tragova, pokazala se kao ključni alat kriminalnih mreža u koordinaciji međunarodnih sajber prevara, trgovine narkoticima, pranja novca i drugih visokoorganizovanih nezakonitih aktivnosti.

P OBJEDA: Šta dokazuje Vaše istraživanje u ovoj oblasti?

lokalni počinilac i gdje su prikupljeni digitalni dokazi koji su pravno validni i forenzički analizirani. Najčešće prevare kojima su građani Crne Gore izloženi uključuju phishing napade, lažne online trgovinske platforme, investicione prevare (posebno u sektoru kriptovaluta), seksualnu iznudu (sextortion) i manipulaciju deepfake tehnologijama. Finansijske prevare su najzastupljenije, pri čemu se građani najčešće suočavaju sa lažnim nagradnim igrama, falsifikovanim investicionim platformama i prevarama putem e-trgovine, gdje prevaranti koriste društvene mreže i oglase da bi stekli povjerenje žrtava. Najzahtjevniji za dokazivanje su slučajevi koji uključuju kriptovalute, jer decentralizovana priroda blockchain transakcija otežava praćenje novčanih tokova i identifikaciju krajnjih korisnika. Treba istaći da su i mnoga druga krivična djela migrirala u digitalni prostor, tako da pravni i forenzički izazovi u prikupljanju i prihvatljivosti digitalnih dokaza danas predstavljaju globalno vodeći izazov u domenu procesuiranja svih oblika kriminala, a ne samo onih koji se tradicionalno podvode pod računarski kriminalitet. Poseban problem predstavlja prikupljanje elektronskih dokaza koji se nalaze u statusu enkripcije, gdje ključni dokazi često dolaze sa zatvorenih mreža, anonimizovanih servisa i visoko zaštićenih platformi dizajniranih za izbjegavanje nadzora organa gonjenja. „Skaj“ je jedna od najmarkantnijih primjera kriptovanih platformi korišćenih u organizovanom kriminalu, predstavlja tipičan primjer izazova u prikuplja-

MIHAILOVIĆ: Moje istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji o pravnim standardima prihvatljivosti elektronskih dokaza pribavljenih putem enkriptovanih platformi, zbog čijih sam rezultata izabrana za člana prestižnog Centra za krivično pr avo i pravosuđe Univerziteta Durham, pokazalo je koliko validnost digitalnih dokaza zavisi od zakonitosti njihovog pribavljanja, forenzičke integrisanosti, tehnika analize metapodataka i usklađenosti sa standardima zaštite privatnosti. U Crnoj Gori pored nedostatka tehničkih i ljudskih kapaciteta i dalje postoji nedovoljno razvijen pravni okvir za regulisanje ovih pitanja. Upravo iz tog razloga, ratifikacija II Dodatnog protokola Budimpeštanske konvencije o sajber kriminalu predstavlja ključni prioritet, jer omogućava bržu međunarodnu razmjenu digitalnih dokaza, efikasniju saradnju između organa za sprovođenje zakona i uspostavljanje standardizovanih procedura za validaciju e-dokaza pred sudovima. Pored toga, nakon učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju procesuiranje po sistemu Evropskog istražnog naloga (EIO – European Investigation Order) biće ključna za poboljšanje međunar odne pravosudne saradnje u borbi protiv sajber kriminala.

POBJEDA: Koje su najveće prijetnje Crnoj Gori u tom domenu i koliko je napredna tehnologija, kako se odbraniti?

MIHAILOVIĆ :Crna Gora se suočava sa visoko sofisticiranim sajber prijetnjama koje uključuju geopolitički motivisane napade, finansijski sajber kriminal i hibridne operacije destabilizacije. Ove prijetnje nijesu izolovane, već se sve češće pojavljuju u konvergenciji s naprednim tehnikama napada i eksploa-

Kako je navedeno u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa nedavno usvojenog Zakona o informacionoj bezbjednosti, napad je rezultirao kriptovanjem 17 informacionih sistema u okviru 10 državnih institucija, dok je kompromitovano 150 računara unutar državne mreže. Paralelno sa ovim, došlo je do prekida elektronske komunikacije 5.500 službenih mejl adresa, što je dodatno otežalo kriznu koordinaciju i operativni odziv nadležnih institucija

tacijom ranjivosti u kritičnim informacionim infrastrukturama. Napredne uporne prijetnje (APT – Advanced Persistent Threats), koje orkestriraju državne ili paradržavne strukture, usmjerene su na dugoročnu kompromitaciju sistema putem naprednih tehnika laterale penetracije, eskalacije privilegija i sofisticiranih metoda prikrivanja prisustva unutar mreža ključnih institucija. Posebno su ugrožene državne institucije, sektori energetike, telekomunikacija i finansijske organizacije, pri čemu napadi često imaju hibridni karakter, kombinovan sa dezinformacionim kampanjama i psihološkim operacijama (PSYOPS) koje ciljaju na eroziju povjerenja u državne institucije i stvaranje druš tvenih tenzija. Finansijski sajber kriminal takođe je u ekspanziji, pri čemu ransomware napadi ostaju ključna prijetnja. Napredne ransomware grupe koriste dvojne metode ucjene (double extortion) – osim enkripcije podataka i zahtjeva za otkup, prijete objavljivanjem osjetljivih podataka ukoliko otkup ne bude isplaćen. Posebno zabrinjava porast napada na lanac snabdijevanja (supply chain attacks), gdje kompromitacija jednog softverskog provajdera može omogućiti napadačima pristup mrežama više organizacija. Takođe, eksploatacija zero-day ranjivosti omogućava izvođenje napada bez prethodno dostupnih zakrpa, čineći ove prijetnje posebno opasnim za institucije sa zastarjelim sigurnosnim politikama. Ključna mjera u ovom pravcu jeste uspostavljanje Nacionalne agencije za sajber bezbjednost, koja će, u skladu sa novim Zakonom o informacionoj bezbjednosti, imati centralizovanu ulogu u regulaciji kritične infrastrukture, koordinaciji odgovora na incidente i razvoju sajber bezbjednosnih politika. Paralelno, neophodna je dalja modernizacija CIRT-a, s fokusom na automatizaciju detekcije prijetnji, unapređenje digitalne forenzike i uvođenje naprednih mehanizama za prediktivnu analizu napada (threat intelligence).

Pored institucionalnog jačanja, ključni stub odbrane čini tehnološka otpornost sistema, koja se mora temeljiti na Zero Trust arhitekturi, kao standardu moderne sajber zaštite, gdje se autentifikacija i autorizacija vrše kontinuirano i granularno, bez implicitnog povjerenja u bilo koji entitet unutar mreže. Konačno, međunarodna saradnja sa NATO, Europolom, Interpolom i partnerskim državama, kroz razmjenu obavještajnih podataka i zajedničke sajber vježbe, ključna je za jačanje globalne otpornosti na napredne prijetnje i testiranje kapaciteta nacionalnog odgovora na kompleksne sajber napade.

Hristina JANKOVIĆ

Juče u Zeti u naselju Ljajkovići

U blizini Vukovačkog mosta pronađeno tijelo djeteta

PODGORICA - Postupajući po prijavi građana da je u Zeti, ispod Vukovačkog mosta pronađeno beživotno tijelo djeteta, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su izašli na lice mjesta i izvršili uviđaj. Sumnja se da je pronađeno beživotno tijelo maloljetno lice staro četiri godine, čiji je nestanak prijavljen 11. marta. Podsjećamo, dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Podgorica je 11. marta od strane članova porodice, prijavljen nestanak lica I. Đ. (30) i njenog maloljetnog djeteta. Pronađeno tijelo je upućeno u KCCG radi vršenja obdukcije. Za licem I. Đ. se još uvijek traga. R. P.

PODGORICA - Društvo profesionalnih novinara pozvalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije da obezbijedi adekvatnu zaštitu novinarki Pobjede Ani Raičković, ako postoji procjena Agencije za nacionalnu bezbjednost o njenoj ugroženosti.

- Ukoliko Uprava policije nema kapaciteta, kao što navode mediji, neka provjeri mogućnost smanjenja obezbjeđenja pojedinim ministrima koji se okolo šepure sa obezbjeđenjem i službenim automobilima, iako je nama kao građanima jasno da im nijesu potrebni. To što piše u zako-

PODGORICA - Službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija spriječili (UIKS) su juče pokušaj samoubistva pritvorenika C. M. G.potvrđeno je Pobjedi iz UIKS-a. Kako nam je saopšteno, riječ je o stranom državljaninu, koji je smješten u istražnom dijelu Zatvora za kratke kazne. - Pokušao je da izvrši suicid u prostoriji u kojoj je bio smješten sa više drugih pritvorenih lica. Intervencijom zatvorskog osoblja pritvorenik je spašen gdje mu je ukazana i prva pomoć - kazali su Pobjedi iz UIKS-a. Pritvorenik je nakon toga transportovan u Klinički centar Crne Gore radi ukazivanja dalje zdravstvene njege. J. R.

nu da im slijedi obezbjeđenje, ne znači da moraju imati više od jednog policijskog službenika u pratnji - naveli su u saopštenju.

Kako su kazali nije na njima da uče one čiji je to posao.

Dodali su da očekuju od Vlade, ministra unutrašnjih poslova, kao i od svih koje plaćaju građani, da obezbijede sigurnost novinara.

- S obzirom na to da je Ana Raičković bila žrtva osobe, koja preko svog medija nastavlja da je maltretira, ovaj put psihički, za očekivati je da bi Zoran Bećirović i njegovi saradnici, po izlasku iz pritvora mogli ponovo nasrnuti na novinarku. Zabrinutost izaziva i činje-

nica da taj portal (njegovi vlasnici) nastavlja malteritaranje i drugih novinara a da država nije u stanju da ga spriječi u tome. Na kraju, ni fizičko obezbjeđenje novinara nije rješenje, već adekvatno i efikasno procesuiranje napadača - piše u saopštenju Društva profesionalnih novinara. Naglašavaju i da u optužnici osnovne tužiteljke Romine Vlahović nema članova Krivičnog zakona, u kojima se navodi da je izvršenje krivčnog djela u vezi sa poslom koji je od javnog značaja, odnosno novinarstva.

- Zašto i da li država i njeni zvaničnici razumiju ulogu novinara? - upitali su. R. P.

Pritvorenik pokušao da oduzme sebi život u prostorijama Istražnog zatvora za kratke kazne

Vukovački most

Apel Društva profesionalnih novinara

AKTUELNO: Prof. dr Ernes Erko Kalač govori o tome zašto Crna Gora gubi naraštaj

Mladi žele šansu i perspektivu – država mora da ih čuje

Ima mnogo razloga što mladi odlaze. Prvi i osnovni je nestabilna politička situacija, koja se reflektuje na sve sfere društva, a naročito na mlade koji žele sigurnu budućnost. Ako mladi nemaju povjerenje u politiku, onda ga nemaju ni u svoju državu - poručuje Kalač

PODGORICA - Dok Crna

Gora iz godine u godinu bilježi poraznu statistiku odlaska mladih ljudi, dijaspora sa zabrinutošću posmatra kako zemlja gubi ono najvažnije – svoj budući naraštaj. Iako talentovani, obrazovani i spremni da doprinesu društvu, mnogi mladi ljudi u Crnoj Gori ne vide perspektivu i sigurnost, pa spas i šansu traže daleko od domovine.

Prof. dr Ernes Erko Kalač –akademik, sportista i ugledni član crnogorske dijaspore, koji već decenijama živi i radi u Njemačkoj, kroz svoju Fondaciju C&E Bildung und Sport pomaže stotinama mladih i u Crnoj Gori i u inostranstvu, a svojim iskustvom i znanjem nudi konkretne modele koji bi mogli poslužiti kao uzor domaćim institucijama.

- Crna Gora mora naučiti kako da cijeni svoje ljude, jer bez mladih nema budućnosti - kaže Kalač.

On u razgovoru za Pobjedu govori o tome zašto mladi odlaze iz domovine.

- Razloga je više, ali navešću neke ključne. Prvi i osnovni je nestabilna politička situacija, koja se reflektuje na sve sfere društva, a naročito na mlade koji žele sigurnu budućnost. Ako mladi nemaju povjerenje u politiku, onda ga nemaju ni u svoju državu - poručuje Kalač. Drugi razlog je, kako navodi, nedostatak sistemske podrške za zapošljavanje mladih nakon školovanja.

- Imam lični primjer – kćerka mog prijatelja završila je master studije turizma u Kotoru, a danas radi kao prodavačica u marketu. Porazno, i za nju, i za porodicu, i za društvo. Ta porodica se godinama žrtvovala da bi ona završila školu. Treći razlog vidi u uticaju društvenih mreža koje mladima prikazuju ljepšu i stabilniju sliku života u inostranstvu, posebno u zemljama Zapadne Evrope.

- To je prije svega obaveza politike. Neophodno je prevazići društvene podjele i prestati sa prikupljanjem političkih poena kroz nacionalističke teme – poput pitanja etničke pri-

padnosti, jezika i slično. Mlade ljude to ne zanima. Njihova ambicija je da se ostvare kroz nauku, rad i doprinos društvu. Ključno je da se eliminišu nepotizam i partijsko zapošljavanje, te da se šansa pruži onima koji imaju znanje, želju da rade i da se dokažu - smatra Kalač.

Njemački sistem kao uzor CrNoj Gori Kao neko ko već decenijama živi u Njemačkoj, prof. Kalač ima direktan uvid u to kako funkcioniše sistem podrške mladima.

- U Njemačkoj, učenici koji se opredijele za zanat već od prve godine dobijaju platu – 682 eura u prvoj godini, 805 eura u drugoj, 921 euro u trećoj i 955 eura u četvrtoj. Imaju i radni staž. Nakon školovanja gotovo su sigurno zaposleni u firmi u kojoj su učili. Za one koji se odluče za gimnaziju i studije, država obezbjeđuje finansijsku pomoć kroz zakon o podršci učenicima i studentima (BAföG). Postoji čak i treći put – ako neko prekine školovanje, ali ima radno iskustvo, može preko Privredne komore završiti kurseve i kvalifikacije. Sistem je fleksibilan i inkluzivan - pojašnjava Kalač.

U Crnoj Gori, po njegovim riječima, treba garantovati političku stabilnost i uvesti školske smjerove po potrebi tržišta – npr. ugostiteljstvo u Budvi i Ulcinju, šumarstvo u Rožajama.

- Praktična nastava u saradnji sa hotelima i drvoprerađivačima bila bi ključna - smatra Kalač.

Pr ema njegovim riječima, Njemačka je popularna među mladima iz Crne Gore jer

nudi stabilnost, sigurnost, podršku znanju i radnim vrijednostima.

- Mladi tamo znaju da će se njihov trud isplatiti – ističe Kalač. sport kao društveNa vrijedNost

- U Njemačkoj sport funkcioniše na volonterskoj osnovi. Sportski savez broji oko 30 miliona članova – trećinu ukupnog stanovništva. Mla-

Uspješni primjeri iz dijaspore

Kalač navodi da imamo mnogo uspješnih primjera naših iseljenika u Njemačkoj.

- Naš Kenan Fejzić iz Rožaja je svjetski prvak u kik-boksu, vlasnik firme i sportskog kolektiva. Njegova djeca su reprezentativci Njemačke. U mom klubu ,,Lotus“ trenira Larisa Zukorlić, perspektivna karatistkinja i nada Njemačke - poručuje Kalač.

di koji, iako su decenijama daleko od domovine, nijesu izgubili ono što ih čini autentičnim – čojstvo, dostojanstvo i ponos - poručuje Kalač. Kako ističe, crnogorski iseljenici su se uspješno integrisali u sredine u kojima žive, stekli poštovanje i ugled, ali nikada nijesu zaboravili svoje korijene.

- U zemljama širom svijeta, naša dijaspora daje nemjerljiv doprinos društvu – bilo kroz rad, obrazovanje, inovacije, sport ili volonterizam. Djeca crnogorskih iseljenika danas su advokati, inženjeri, ljekari, političari, umjetnici i akademici. Oni su eksperti u svojim oblastima, ponos svojih porodica i svoje nove domovine – ali i Crne Gore - kaže naš sagovornik.

di vrhunski sportisti dobijaju podršku roditelja, klubova, savezne države i države u cjelini - navodi on.

Posebno ističe važnost sportskih škola i internata, kao i mogućnost da sportisti budu zaposleni u policiji ili vojsci dok se aktivno bave sportom. Kalač navodi da je iz Crne Gore ponio vaspitanje i radne navike, ali u Njemačkoj je morao da pobijedi svog najvećeg neprijatelja – ego. - Strana zemlja, drugi jezik... Moraš biti skroman, učiti i raditi. Nemate nikoga da pomogne. Tada sam morao pobijediti ego - moj crnogorski ego, to je bila najvažnija lekcija - poručuje otvoreno.

Kroz svoju fondaciju C&E Bildung und Sport, Kalač dugi niz godina pomaže djecu, studente, sportiste, škole i institucije u Crnoj Gori.

- Samo 28. februara 2025. godine nagradio sam 23 učenika sa Cetinja. Apelujem i na druge da podrže djecu naše prijestonice - kaže Kalač.

U Njemačkoj je njegov rad još obimniji – stipendira i usmjerava mlade, dajući time doprinos i „novoj domovini“ koja mu je, kako kaže, pružila šansu da ostvari životne snove.

dijaspora kao most

- Naša dijaspora je ogroman resurs, snaga Crne Gore. To su časni, pošteni i vrijedni lju-

Međutim, kako kaže, njihova spremnost da pomognu zavisi od toga koliko će država znati da ih prepozna i uključi na pravi način.

- Mnogi iz dijaspore su voljni da volontiraju, prenesu svoje znanje, iskustvo i ideje Crnoj Gori – ali država mora pokazati spremnost da to prihvati. Potrebno je da im se pruži jasan okvir, da znaju gdje i kako mogu konkretno pomoći. Iskustvo i resursi naše dijaspore su ogromni, i to ne samo finansijski – već intelektualno, profesionalno i organizaciono. To je bogatstvo koje Crna Gora još uvijek nije dovoljno iskoristila - kaže Kalač dodajući da je naš narod u dijaspori ostao vjeran Crnoj Gori uprkos tome što su mnogi već u drugoj ili trećoj generaciji u inostranstvu.

- Crnu Goru i dalje nose u srcu. Ta snaga mora biti uključena u sve pore razvoja zemlje – strateški, sistemski i s poštovanjem - kaže Kalač. Kalač kaže da Crna Gora ima vrlo obrazovane mlade ljude, koji posjeduju veliko znanje i jasnu viziju, i nimalo ne zaostaju za svojim vršnjacima iz Evropske unije. A njegova poruka institucijama je jasna: - Čuvajte svoj naraštaj. Učite mlade da vole Crnu Goru, da budu patriote. Ne branite Crnu Goru od njenih građana, već im služite – stvorite im ambijent da žive, rade i napreduju. To je vaš zadatak. A ne populizam. N. kovačeviĆ

Erko Kalač

DODjELA OrDENA zAsLUgA zA NArOD: Kalač i Štajnmajer

U posjeti Klinici za ispitivanje i liječenje neplodnosti u Opštoj bolnici ,,Danilo Prvi“ na Cetinju

Za 18 godina napunili dvije škole

Žene koje se ne ostvare kao majke do 44-45. godine, trudnoću mogu ostvariti putem postupka donacije jajnih ćelija. U posljednjih desetak godina najveći napredak u oblasti vantjelesne oplodnje jeste usavršavanje metode uspješnog zamrzavanja i odmrzavanja embriona i jajnih ćelija. Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji dozvoljeno je da se rade donacije polnih ćelija, iako taj proces još nije zaživio kod nas. Mi nemamo donore ni jajnih ćelija, a ni sperme – kaže dr Željko Lazović

CETINJE – Sanja (57) i njen suprug Marko (69) postali su nedavno roditelji, poslije 22 godine borbe za potomstvo. Ovaj slučaj je aktuelizovao temu medicinski potpomognute oplodnje, odnosno koja je gornja granica za materinstvo, ko i pod kojim uslovima se može podvrgnuti toj metodi. Odgovore smo potražili od dr Željka Lazovića sa Klinike za ispitivanje i liječenje neplodnosti u OB ,,Danilo Prvi“ na Cetinju.

On i njegov tim su prva - prava adresa za sve koji ne mogu da se ostvare kao roditelji. S razlogom, jer su za 18 godina ,,porodili“ najmanje dvije škole. – Od početka rada klinike, tj. od 2007. godine urađeno je oko 2.700 postupaka VTO i u prosjeku svaka peta je rezultirala rođenjem djeteta, odnosno zahvaljujući radu klinike rođeno je blizu 700 djece.

Nema preciznih podataka o krajnjem ishodu svih trudnoća iz postupaka vantjelesne oplodnje jer, prema riječima dr Lazovića, pacijenti koji na ovaj način ostvare trudnoću javljaju se na kliniku na jednu do dvije kontrole i nakon toga većini od njih trudnoću prate njihovi izabrani ginekolozi u mjestima prebivališta.

- Osim nakon postupaka vantjelesne oplodnje, veliki broj trudnoća se desi i nakon postupaka intrauterine inseminacije, uklanjanja razne patologije koja je onemogućavala nastanak trudnoće, a takođe i hormonskih i drugih por emećaja koji imaju direktan uticaj na reproduktivnu funkciju. Često kažem da smo mi za ovih 18 godina upisali najmanje dvije škole djece - kaže dr Željko Lazović. Žene koje se iz nekog razloga ne ostvare kao majke do

nekog optimalnog perioda života, a to je najčešće do 4445. godine, trudnoću mogu ostvariti putem postupka donacije jajnih ćelija. – To su obično one žene koje iza sebe već imaju istoriju neuspješnih postupaka sa svojim jajnim ćelijama. Kao i većina zemalja u Evropi, i naša je u zakon stavila starosnu granicu za finansiranje postupaka vantjelesne oplodnje sa svojim jajnim ćelijama i moram reći da je naš zakon tu prilično naklonjen pacijentima jer omogućava da se ti postupci rade do 45 godine. Recimo, jedna Belgija je dozvolila da pacijenti rade o trošku države postupke VTO do 43 godine – kaže dr Lazović.

Kako naglašava, sve trudnoće nakon te starosne granice su vjerovatno iz doniranog materijala.

- Nažalost, biologija je prema ženama bila nepravdena. Za razliku od muškarca koji polne ćelije može proizvoditi tokom cijelog života, žena se rodi sa fiksnim brojem jajnih ćelija i ne može da stvori nove tokom kasnijeg života. Ona te jajne ćelije troši procesom programiranog propadanja i od otprilike tri miliona, koliko ih ima na rođenju, svega 400 do 500 postigne zrelost. Nakon što ih potroši, ona ulazi u period menopauze. Zašto se kod nekih žena te ćelije troše brže, medicina nema još uvijek

Timski rad

Impozantni rezultati

jasna objašnjenja. Pretpo -

pleksnom uticaju kako stila

tivnosti, gojaznosti. Svaki od

stvu - pojašnjava dr Lazović.

blem sa infertilitetom, ali

Željko Lazović

noj Gori ima neki problem. Dr Lazović pojašnjava da, kada je riječ o strukturi problema, 40 procenata problema je kod ženskog, a isto toliko kod muškog partnera, 10 procenata kod oba zajedno, dok za 10 procenata nije moguće utvrditi razlog, u ovom trenutku razvoja nauke. Prema riječima dr Lazovića, u zavisnosti od toga što je bio razlog za prvu VTO dešava se da parovi nakon VTO sljedeće dijete dobiju prirodnim putem. Kako kaže dr Lazović, nekada je i sama promjena stila života dovoljna da sljedeća trudnoća bude normalnim putem. - U posljednjih desetak godina najveći napredak u oblasti vantjelesne oplodnje je usavršavanje metode uspješnog zamrzavanja i odmrzavanja embriona i jajnih ćelija. Mi sada kod parova koji dobiju veći broj embriona, kod po-

Na odjeljenju su ginekolozi Željko Lazović, Zdenka

Koturović, Ana Bogdanović. Embriolozi Slavica

Nenezić, Biljana Gligorović i Dragana Vukićević

Neizostavan i ne manje važan dio ovog humanog tima

su i glavna sestra Mira Rakočević i sestre Ana Đurović, Branka Janjević, Vjera Lagator, Anđela Đurišić i

Jovana Đurašković

U prijemnom dijelu Klinike dominira fotografija tragično preminule Nataše Martinović, koja je sa svoja dva sina

Markom i Mašanom ubijena u suludom pohodu Vuka

Borilovića. Nataša je bila dio ove sjajne ekipe.

stupka VTO, obično vratimo jedan ili dva, a ostali kvalitetni embrioni se zamrzavaju, tako da parovi ne moraju prilikom sljedećeg postupka prolaziti kompletan postupak, što pojednostavljuje proceduru, ali i povećava procenat uspješnih trudnoća - pojašnjava dr Lazović. Višeplodne trudnoće

- Još uvijek je procenat višeplodnih trudnoća veći iz VTO nego iz trudnoća prirodnim putem, mada se mi, zahvaljujući napretku u zamrzavanja, trudimo da, kad je žena mlađa od 40 godina, vratimo samo jedan embrion. To ima svoje opravdane razloge, jer blizanačka trudnoća ili trudnoća sa trojkama je prelijepa kad se sve lijepo završi, ali to su trudnoće koje nose znatno veći rizik od ranog gubitka trudnoće ili od rađanja djece prije termina. U Skandinaviji je, primjera radi, zakonski regulisano da se u postupku VTO može tokom jedne procedure vratiti samo jedan embrion, jer su izračunali da zdravstveni sistem više košta njega i briga nad jednim parom blizanaca koji se rode prije termina nego 2.000 postupaka VTO - kaže dr Lazović naglašavajući da je Crna Gora, takođe, smanjila procenat tih višeplodnih trudnoća posljednjih godina.

Odjeljenje je koncipirano kao Centar za ispitivanje i liječenje neplodnosti kod parova. – Mi imamo mogućnost da postavimo dijagnozu i primijenimo sve metode liječenja neplodnosti. U našem timu su tri ginekologa, tri embriologa, imamo jednog urologa koji je honorarno angažovan i šest medicionskih sestara. Mi smo centar koji godišnje uradi od oko 220 do 250 postupaka VTO, negdje oko 100 postupaka intrauterine inseminacije, što je takođe jedna od metoda liječenja neplodnosti. Mi smo centar koji takođe uradi 400-500 histeroskopskih procedura, kojima se procesom minimalno invazivne hirurgije postavi dijagnoza ili ukloni patološka promjena unutar materice – kaže dr Željko Lazović.

- Mi smo u obavezi da prijavimo Evropskom monitoringu IVF ciklusa, koji prati sve VTO cikluse u Evropi, koliko smo imali tih trudnoća i, prema objavljenim podacima, mi smo na zavidnom nivou.

U proces VTO mogu ući svi heteroseksualni parovi, bilo da su u braku ili u vanbračnoj zajednici. Takođe, žena, iako nema partnera, može se prijaviti za VTO. Kada je riječ o istopolnim bračnim zajednicama za sada, kod nas, mogućnost da uđu u proces VTO nije dozvoljena. Takođe, po našem zakonu nije dozvoljeno ni surogat majčinstvo - pojašnjava embriolog dr Biljana Gligorijević

d onorski program

U Crnoj Gori Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji dozvoljeno je da se rade donacije polnih ćelija, iako taj proces još uvijek nije zaživio iz razloga koji su specifični u Crnoj Gori.

- Mi nemamo donore ni jajnih ćelija, a ni sperme - kaže dr Lazović. Klinički centar se obavezao da će za pet godina od donošenja novog zakona

napraviti mogućnosti da se otvori banka ćelija (jajnih ćelija, spermatozoida i embriona), ali to još uvijek nije urađeno. Sada se trenutno pokušava naći alternativno rješenje što je u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

- Tako da, naši parovi, koji imaju potrebu za tom procedurom, još uvijek idu u inostranstvo. Najčešće Češku, Grčku, Makedoniju, Španiju i Tursku. Moram napomenuti da je prosječna cijena te usluge između 7.000 i 8.000 eura. Kako pojašnjava, starosna granica za ovaj postupak je drugačija u različitim zemljama.

- Starosna granica za ostvarivanje trudnoće preko doniranih jajnih ćelija, primjera radi, u Češkoj je 49 godina. Liberalniji zakon po tom pitanju ima Makedonija gdje ne postoji granica. Uglavnom je u ostalim zemljama ta granica 50 godina - kaže dr Lazović naglašavajući da je postavljanje ovih granica nekad i iz praktičnih razloga.

- Oni koji se bave pravima djeteta smatraju da dijete koje je rođeno iz takve trudnoće ima pravo da ima roditelje do punoljetstva tj. 18 godine. Zamislite nekog ko sa 50 godina ostvari trudnoću, on do skoro 70. godine treba da ispunjava sve svoje roditeljske obaveze dok dijete ne postane punoljetno. Ta granica je zato tako postavljena - kaže dr Željko Lazović.

Kod nas ne postoji zakonska mogućnost za surogat majčinstvo i naši parovi su za tu vrstu usluge nekada išli u Ukrajinu, a sada, koliko mi je poznato, odlaze u Gruziju i Iran. J. ĐukanoVić–petroVić

Tim klinike za vantjelesnu oplodnju

Klinika na Cetinju

Magistar baletske pedagogije Marija Boljević za Pobjedu govori o inicijativi koju je prihvatila Ambasada Bugarske, a nakon čega je u Crnoj Gori izveden balet ,,Kozji rog“

Umjetnici da ostanu istrajni u ostvarenju svog cilja

PODGORICA – Balet kod nas opstaje zahvaljujući jakoj volji i entuzijazmu pojedinaca koji ulažu velike napore da djeca i odrasli uživaju u čarima ove umjetnosti, rekla je Pobjedi magistar baletske pedagogije Marija Boljević Crnogorska publika je zahvaljujući njenoj inicijativi nedavno mogla da uživa u bugarskom baletu ,,Kozji rog“ u izvođenju ansambla Državne opere iz Rusea, u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom“ na Cetinju i Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici.

A njena saradnja sa bugarskim nacionalnim ansamblom nije slučajna. Prije tri godine Pobjeda je radila priču sa Boljević koja je, kako je tada navodila, prva diplomirana baletska koreografkinja-pedagoškinja u našoj državi. Ona je prva Crnogorka koja je kročila na Akademiju za muziku, likovnu umjetnost i ples u bugarskom gradu Plovdivu. Akademija radi po principu ruske škole koja se smatra jednom od najboljih u svijetu. Sarađivala je sa tamošnjim eminentnim profesorima, te je izdvojila Lilianu Dragulevu od koje je upijala znanje. Draguleva je savjetovala da u svojoj državi treba da razvija ovu vrstu umjetnosti. - Moja mentorka prof. Liliana Draguleva, sa preko 60 godina iskustva, nakon diplomiranja mi je rekla: ,,Sada počinje borba“. Sjetila sam se tih riječi kada sam se suočila sa prvim preprekama na profesionalnom putu. Nijedan put nije pravolinijski, pogotovo ne umjetnički. Moj savjet za sve buduće baletske umjetnike u Crnoj Gori jeste da vjeruju u svoj izbor i ostanu istrajni u ostvarenju svog cilja – kazala je Boljević.

Povratak u domovinu

Saradnja sa bugarskim nacionalnim ansamblom bila je, prema njenim riječima, logičan slijed događaja nakon završenih studija na plovdivskoj akademiji. Od početka školovanja imala je želju da svoje profeso-

Profesor Petar Lukanov režirao je balet ,,Kozji rog“, na muziku bugarskog kompozitora Krasimira Kjurkčijskog, po istoimenoj priči Nikolaja Hajtova. Radnja baleta inspirisana je događajem iz bugarske istorije, ali je tema univerzalna i govori o tome da nasilje uvijek rađa nasilje, prati priču o osveti, patnji i snazi ljudske volje. Ova baletska predstava, kako je precizirala Boljević, odlikuje se izuzetnom koreografijom, ali i iskrenom, duboko emotivnom dramom koja ne samo da donosi ljepotu, već i edukuje publiku, budeći osjećaj ljubavi prema otadžbini, slobodi i onima koji su, sa ponosom i snagom, podnijeli iskušenja svog vremena

re ugosti u Crnoj Gori. Smatra da je jedan od najvažnijih zadataka crnogorskih studenata koji stiču znanje u inostranstvu da ono najbolje prenesu svojoj domovini kada se vrate. Inicijativu za gostovanje bugarskog baleta ,,Kozji rog“ predložila je Ambasadi Bugarske, koja je, kako kaže, rado prihvatila ideju. Obrazložila je da je profesor Petar Lukanov režirao balet ,,Kozji rog“, na muziku bugarskog kompozitora Krasimira Kjurkčijskog, po istoimenoj priči Nikolaja Hajtova. Radnja baleta inspirisana je događajem iz bugarske istorije, ali je tema univerzalna i govori o tome da nasilje uvijek rađa nasilje, prati priču o osveti, patnji i snazi ljudske volje. Ova baletska predstava, kako je precizirala Boljević, odlikuje se izuzetnom koreografijom, ali i iskrenom, duboko emotivnom dramom koja ne samo da donosi ljepotu, već i edukuje publiku, budeći osjećaj ljubavi prema otadžbini, slobodi i onima koji su, sa ponosom i snagom, podnijeli iskušenja svog vremena.

Boljević kaže da joj je drago što je bila u prilici da crnogorskoj javnosti prenese ostvarenje doajena bugarskog baleta. Za doprinos razvoju baletske umjetnosti u Bugarskoj, prof. Lukanov odlikovan je najprestižnijim državnim priznanjima „Sv. Kirila i Metodija“ i „Stara planina“. - Privilegija je da sam tokom školovanja imala priliku upoznati ovog velikog čovjeka i umjetnika. Zahvaljujući divnoj saradnji sa ljudima koji su pokazali senzibilitet ka baletu i omogućili realizaciju ovog gostovanja, javila se obostrana želja da i u budućem periodu crnogorskoj publici pružimo ovako lijepe ugođaje. Važno je sa velikom pažnjom razmatra-

ti repertoar kako bi se publici plasirao kvalitetan sadržaj –rekla je ona.

Ističe da Crna Gora ima baletsku publiku, a to je pokazalo i ovo gostovanje. Zato, kaže Boljević, vrijedi omogućiti publici da češće tokom godine posjećuje baletske predstave. - Saradnja sa bugarskim baletom i njihovim operskim kućama će se nastaviti, a naravno da će biti realizovana saradnja i sa drugim zemljama. Pažnja će biti usmjerena i na naše najmlađe sugrađane, jer od malih

Crnogorski velikani koji su dali doprinos evropskim baletskim scenama

Boljević je kroz razgovor ukazala na važnost što trenutno radi na istraživanju o Crnogorcima i Crnogorkama koji su život posvetili baletu, te da je u tom pro-

cesu upoznala Radomira Krulanovića iz Nikšića, koji ima 90 godina. Boljević podsjeća da je on pedesetih godina prošlog vijeka, sa svojim drugom, sada već

pokojnim Vlastom Dedovićem iz Berana, dao veliki doprinos u stvaranju više evropskih baletskih scena. - Bilo bi lijepo kada bi država Crna Gora na adekvatan

nogu treba početi sa njegovanjem pravih vrijednosti. Mnogo je načina na koje se može afirmisati baletska scena u Crnoj Gori i tako postati vidljivija u crnogorskoj kulturi. Svojim zalaganjem trudiću se da na najbolji način tome doprinesem – istakla je Boljević. Pomaci u baletskoj sceni Boljević ocjenjuje da u posljednje vrijeme ima značajnih pomaka u afirmaciji crnogorske baletske scene.

način nagradila svoja dva baletska velikana, koji su njegovali ovu umjetnost u vrijeme kada se o njoj kod nas nije mnogo znalo. Svojim umijećem i dostignućima promovisali su, ne samo sebe, već i zemlju iz koje su potekli, Crnu Goru – istakla je Boljević.

Crna Gora sada ima akademski obrazovani kadar baletskih pedagoga i koreografa koji, kako kaže, žele da mijenjaju nabolje položaj baleta u zemlji. Istaknute crnogorske baletske škole proslavljaju višedecenijske jubileje predanog rada...

- Osnivanje crnogorskog baletskog ansambla ukazuje da država prepoznaje značaj razvoja baletske scene i spremnost da u nju ulaže. Planskim vođenjem i osnaživanjem baletskog kadra uz produkcijska ulaganja može se unaprijediti crnogorska baletska scena – rekla je ona. Boljević ističe da je balet umjetnost koja zahtijeva velike ljudske i materijalne resurse kako bi održala kontinuitet i kvalitetan razvoj.

- Moramo biti svjesni da balet predstavlja spoj svih umjetnosti i da je izazovno baviti se njome. Ona zahtijeva obučeni kadar na svim nivoima, počevši od tehničkog, pro-

dukcijskog, sve do igračkog i stvaralačkog dijela uz adekvatne prostorne kapacitete.

Vjerujem da će balet u Crnoj Gori u skorijoj budućnosti biti važan dio njene kulturne ponude – rekla je ona. Ističe da Crna Gora ima vrlo talentovanu djecu za balet i da to može sa sigurnošću da kaže. Problem, prema njenim riječima, nastaje kada se odlučuje što upisati nakon osnovne ili srednje škole, gdje balet prvi otpadne kao izbor za buduće zanimanje.

- Formiranje nacionalnog ansambla predstavlja podsticaj za buduće baletske igrače da imaju mogućnost stvaranja igračke karijere u svojoj zemlji. Međutim, kao i za sve druge profesije, odlazak i upoznavanje sa drugim, razvijenim sistemima, težnja je svakog mladog igrača. Svaki sistem ima svoje vrline i mane, ali treba poštovati iskustvo starijih baletskih ansambala i iskoristiti ono najbolje – navela je ona. Ukazala je na činjenicu da upisati i završiti umjetničku akademiju zahtijeva psihičku i fizičku spremnost, da se konstantno testiraju mogućnosti i kapaciteti. - Stalno preispitivanje sebe i jeste čar bavljenja umjetnošću. Svaki problem može se prevazići uz istrajnost, rad i disciplinu. Odustajanje nije rješenje i važno je nastaviti dalje uprkos svemu. Umjetnik se stvara na tom putu izazova tokom stvaralačkog rada i aplauza za postignuti cilj. Prava borba počinje nakon završenih studija, kada tržište rada treba da prepozna i iskoristi vaš potencijal i entuzijazam. Kao neko ko je nakon studija u inostranstvu odlučio da se vrati u svoju zemlju, mogu reći da nije jednostavno doći do zaposlenja, iako je rijetko zanimanje – kazala je Boljević. Imamo, dodaje ona, zatvoreni sistem koji teško prihvata nove ljude.

- S druge strane, imamo umjetnike koji su profesionalci i daju vjetar u leđa mladima, svjesni da je smjena generacija sasvim prirodna. Imala sam sreću da budem okružena takvim ljudima, da sa njima stvaram i od njih učim – zaključuje Boljević. n. ĐurĐevac

Andrij A

Boljević

Crna Gora ima baletsku publiku: Marija Boljević

Neđelja, 23. mart 2025.

Vojni komentator i član Predsjedništva stranke SRCE Petar Bošković o napadima na studente

BEOGRAD - Kažem

„zvučni top“ pod navodnicima jer ne znamo koje je zvučno sredstvo upotrijebljeno protiv građana – to Vučić treba da kaže, objašnjava Petar Bošković, vojni komentator, član Predsjedništva stranke SRCE (Srbija centar) za Pobjedu.

-Vlast je očigledno htjela da izazove haos, žrtve na ulici da bi uvela vanredno stanje i on bi sproveo ,,Sablju broj dva“ i hapsio koga bi stigao. Potpis ove organizacije neodoljivo podsjeća na Banjsku. Ne znam da li su pod kontrolom države, ali su u sprezi sa njom -objašnjava Bošković.

POBJEDA: Da li postoji zvanična procjena koliko je bilo demonstranata 15. marta u Beogradu?

BOŠKOVIĆ: Pozvao bih se na procjenu MOSAD da je oko milion ljudi defilovalo Beogradom. Prema procjeni KRIK i BBC prošlo je oko 800.000 ljudi, a posljednja procjena, ljudi koji rade monitoring za SNS-a, iznosi između 610.000 i 650.000.

Međutim, Vučić bezobrazno minimizira broj ljudi: poziva se na vojsku, VBA je, (gdje je postavio svog čovjeka), rekao da je bilo 88.000 ljudi, MUP je rekao da je bilo 107.000, a BIA nešto između ta dva broja, ali zato napominje da je 20.000 posjetilo „njegovu Galeriju“ (tržni centar). To radi jer mu je oko milion ljudi prošlo ispod prozora i reklo da ga ne voli, što je teško izdržljivo za njegov psihološki profil „voljene osobe“.

Bio sam svjedok 5. oktobra 2000. godine gdje je realno bilo oko 350.000 ljudi. Na sahrani Zorana Đinđića je bilo oko 500.000 ljudi, a na sahrani patrijarha Pavla oko 600.000 ljudi.

POBJEDA: Hoće li vlast pasti na aferi „zvučni top“?

BOŠKOVIĆ: Vlast će pasti na svim aferama koje je imala. Lepeza afera se u početku otvarala sporo - jedna mjesečno, a sada imamo afere iz sata u sat.

Zvučnim topom je otvorena Pandorina kutija u Srbiji

Vlast će pasti na svim aferama koje je imala. Lepeza afera se u početku otvarala sporo - jedna mjesečno, a sada imamo afere iz sata u sat. Ovo je početak kraja Vučića, ali niko ne može reći koliko još ima vremena do njegovog pada. On sada kupuje vrijeme. Demokratska Evropa počela je da se budi, javno mnjenje u Francuskoj i Njemačkoj je ozbiljno obaviješteno što se dešava u Srbiji. Onog momenta kada utičete na biračko tijelo zapada stvari počinju mnogo brže da se mijenjaju nego što mi mislimo-kaže Bošković

Ovo je početak kraja Vučića, ali niko ne može reći koliko još ima vremena do njegovog pada. On sada kupuje vrijeme. Demokratska Evropa počela je da se budi, javno mnjenje u Francuskoj i Njemačkoj je ozbiljno obaviješteno što se dešava u Srbiji. Onog momenta kada utičete na biračko tijelo zapada stvari počinju mnogo

brže da se mijenjaju nego što mi mislimo.

Djelovalo se jednim od aparata za prisilu koji je imao fizičku silu: infrazvuk, niske frekvencije i huk koji se čuje - i udarni talas: narod se okreće iza leđa jer sa leđa dolazi, sklanja se u stranu lijevo i desno da propu-

Deklaracija i kontradeklaracija

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje – zašto je to u Srbiji dočekano kao da kreću u rat protiv nje?

- Da bi se fokus sa krize

u Srbiji premjestio na to. Pomenuti savez je apsolutno politički i igra ulogu u javnom mnjenju Hrvatske, Kosova i Albanije. Kurtiju se na ovaj način pomaže zbog rejtinga

Kako je planiran haos

U Pionirskom parku je bilo više od 200 kriminalaca i JSO – ljudi koji ubili Đinđića i Ivana Stambolića i zakonski su rasformirani, druga grupa je opremom i izgledom podsjećala na ljude iz Banjske, treći su bili tetovirani, nosili crne uniforme i

gumene čekiće, zatim oni sa crnim fantomkama i maskama nosili su kišobrane koji služe za odbranu od zvučnog udara. Od koga su se krili? Zar je njih trebalo da čuva policija?

Nema slučajnosti. Vučić je

koji mu pada jer je situacija dosta izmijenjena u njihovom biračkom tijelu. Hrvatska je u NATO, naše okruženje je sve u NATO. Dakle, radi se o sitnopolitičkim lokalnim poenima

mjesec prije toga najavljivao sukob. On je na konferenciji za medije direktoru policije rekao: ,,Što sam ti ja rekao, kada će biti napad - između 19 i 19.30 sati“. Baš u to vrijeme imate grupu kapuljaša koja je išla iz Prizrenske ulice, sa druge strane imate ljude koji sa zgrade bacaju na prolaznike topovske udare i petarde, sljedeća

sti to „nešto“ što je čuo i osjetio. Imate 101 vrstu zvučnih topova sa raznim kombinacijama. Radi se o soničnom sredstvu sa niskim frevencijama koje ne morate da čujete, ali možete da ih osjetite. Ta sredstva su primijenjena na somalijskim piratima koji su teroristi.

koje Evropa dozvoljava. Uostalom, odmah je uslijedio odgovor dvojice autokrata, po istom principu Orbana i Vučića, gdje takođe nije stvar vojnog saveza, već politike za političku destabilizaciju regiona i biračkog tijela“.

je grupa iz Takovske ulice, nestaje vam svjetlo u Skupštini i kreću kamenice iz Pionirskog parka. Pokušavaju da naprave haos. Jedna grupa od njih je pokušala da zapali traktore koji su bili oko Pionirskog parka. Kada su grupe iz Takovske i Prizrenske razbijene u roku od deset minuta od strane ratnih veterana, iz pravca

POBJEDA: Vojska i policija negiraju da su koristile „zvučni top“, da li ga je moguće upotrijebiti mimo dogovora sa državom?

BOŠKOVIĆ: Teško. Beograd je pokriven kamerama i naći ćemo sve jer od njih cure informacije pošto su se ljudi oslobodili straha i pričaju. Sve će to doći na vidjelo. On je na konferenciji za štampu govorio o zvučnom topu: rekao je - mi smo već 15 godina pregovarali sa Rusima i Izraelcima i znamo što je to.

POBJEDA: Imaju li ljudi strpljenja da to sačekaju?

BOŠKOVIĆ: Ne znam. Studenti su mudri i pokazali su da je zahvaljujući njima, vojnim vete-

Pravnog fakulteta je već stigla Žandarmerija i zaustavila se u momentu kada je čula da nema haosa. Tada se pušta sonično sredstvo sa kombinacijom udarnog talasa. Umjesto stampeda, dobili ste rascjep koji sam opisao. Više od tri hiljade je to osjetilo i prijavilo se ljekarima. Ostalo je pitanje koje sredstvo je upotrijebljeno.

ranima i bajkerima spriječeno krvoproliće, da ne kažem građanski rat. On je podijelio narod do korica i pita: što smo mi krivi ovom bogatom narodu koji se buni. To kaže predsjednik države. Rekao sam nijesu oni bogati, nego imaju kućno vaspitanje, za razliku od onih koji su, na njegovim mitinzima, u Jagodini i Sremskoj Mitrovici vršili nuždu gdje su stigli.

POBJEDA: Da li je rješenje prelazna ili nacionalna vlada, kao što traži opozicija ili nešto drugo?

BOŠKOVIĆ: Nemate drugog načina jer ga ne želi miroljubiva opcija koja u Srbiji ne drži vlast. Pobunjeni narod to ne želi, što se vidjelo na mitinzima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu gdje nije bio nijedan incident. Studenti počiste za sobom što su uradili i u Beogradu, milionskom gradu.

POBJEDA: To bi bila vlada eksperata?

BOŠKOVIĆ: Da, ona će biti narodna, i svi su dobrodošli ne bi li se ispunili studentski zahtjevi i pripremili pošteni izbori. Imali ste to u Makedoniji što je ozakonjeno. Imali smo i kod nas poslije 5. oktobra, jer vi ne možete drugačije da izađete iz ovakvog stanja u kojem nijedna institucija ne radi.

POBJEDA: Što je uzrok velikog nepovjerenja?

BOŠKOVIĆ: Ne možete imati povjerenje u ljude koji prvo slažu. Izraelski savjetnici koji savjetuju Vučića ne čine dobro političkoj sceni i atmosferi u Srbiji. Sistem SNS-a je laganje, minimiziranje stvari i prebacivanje fokusa na drugu stvar. Taj sistem ne može da prođe kod studenata jer oni ne gledaju televiziju, već komuniciraju na društvenim mrežama. Oni su na rukama napisali brojeve telefona i krvnu grupu, pazite dokle su išla djeca.

POBJEDA: Da li je opozicija saglasna da pod sadašnjim uslovima neće izaći na izbore?

BOŠKOVIĆ: Taj ko bi sada izašao na izbore pucao bi sebi u glavu. Vučić će sigurno ići na formiranje svoje opozicije, ali siguran sam da ovoga puta neće uspjeti, jer njemu više niko ne vjeruje. Studenti će imati jaku i značajnu ulogu. Iako je dio opozicije sklon soliranju, u sadašnjim uslovima to je nemoguće. Očekujem jedinstvo opozicije, bez obzira što postoje dva paralelna fronta (studenti i opozicija), ali se približavaju radi višeg interesa, a to je interes srpskog naroda. Violeta CVEJIĆ

Petar Bošković

Demostat

Malo ko misli da je patrijarh Perić naivan političar, ali je njegov poziv studentima od 16. marta 2025. godine da se vrate u amfiteatre više nego naivan. U Beogradu se ne odvija infantilna zabava studenata, već se odvija rat Univerziteta sa odmetnutom vladom Aleksandra Vučića, koji se proširio u opšti narodni otpor diktaturi i njenim zalima. Tu povratka nema, studenti se neće vratiti knjizi, a narod se neće smiriti sve dok Vučić ne padne. Patrijarh se odao kontra-revoluciji i rizikuje ugled Crkve. Glasačka podrška studentima je stigla na 60 odsto, dok je podrška opozicionim partijama po prvi put od 2012. godine prešla podršku Vučićevim naprednjacima i njihovim ,,socijalističkim“ satrapima koji su pali na blizu 33 odsto, dok je partijska opozicija (bez studenata na izborima) otišla na preko 41 odsto - podaci od 14. marta 2025. godine Nove srpske političke misli iz Beograda, tumačenje je naše. Sada, posle decibelnog i elektromagnetskog udara topa po demonstrantima u Beogradu od 15. marta, to je verovatno još povoljnije po ustanike.

OD ZAHTJEVA DO ULTIMATUMA

Sadašnji opseg narodne pobune daleko nadmašuje prvi zahtev studenata da se otkrije ko je odgovoran za smrt 15 putnika pod staničnom nadstrešnicom u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine i nadmašuje preostala tri koji se odnose na sigurnost studenata na fakultetima i generalno poboljšavanje položaja prosvete od 20 odsto. Oni su od toga evoluirali i direktno su napali Vučića, iako njegovo ime ne pominju zahtevom da se u ustanovama političkog sistema moraju sprovoditi samo nadležne ustavne i zakonske ovlasti i nijedna van njih.

To Vučić ne može da ispuni jer bi odustao od toga da od predsednika republike bude i šef vlade, da bude šef ustavnog suda i svih drugih sudova, da bude vrhovni i opštinski tužilac, da bude šef policije, da bude šef diplomatije, da bude glavni utešitelj i lekar bolesnih, da bude glavni novinar i glavni investicioni inženjer državnih poduhvata - i da bude glavni recenzent plagijata doktorata svojih ministara. Otuda se dvoboj nastavlja.

ŠTO JE PATRIJARH

REKAO

Patrijarh je odabrao da na drugu nedelju žrtvenog beskrvnog posta - pačista, pozove studente i učenike svih škola da se vrate tabli i kredi, i da se oka-

POGLED SA STRANE: Studenti se neće vratiti knjizi, a narod se neće smiriti sve dok Vučić

Naivnost patrijaršije

Patrijarh se odao kontra-revoluciji i rizikuje ugled Crkve. Glasačka podrška studentima je stigla na 60 odsto, dok je podrška opozicionim partijama prvi put od 2012. godine prešla podršku Vučićevim naprednjacima i njihovim ,,socijalističkim“ satrapima koji su pali na blizu 33 odsto, dok je partijska opozicija (bez studenata na izborima) otišla na preko 41 odsto - podaci od 14. marta 2025. godine Nove srpske političke misli iz Beograda, tumačenje je naše. Sada, poslije decibelnog i elektromagnetskog udara topa po demonstrantima u Beogradu od 15. marta, to je vjerovatno još povoljnije po ustanike

nu metanisanja oko novosadske nadstrešnice. On pri tome tvrdi da se svojim pozivom baš ,,naslanja na Jevanđelje“ kada vraća ,,decu“ u učionice i potom dodaje svoj glavni topovski zvučni stav: ,,Mislim da nema čoveka koji nije za to da budu ispunjeni studentski zahtevi, a i verovatno je malo od nas sabranih koji može da kaže da li jesu ili nisu. To treba da kažu kompetentni, pozvani i plaćeni za to. Zato i tu treba da se blokira bezizlaz, da se blokira bespuće, da se blokira u nama isključivost, da se blokira egoizam, da se blokira samoljublje, da se blokira sve ono u nama što ne podrazumeva postojanje drugoga“. Dakle, studenti nemaju razloga da zahtevaju odgovornost za one koji kriju i falsifikuju podatke o izgradnji novosadske železničke nadstrešnice što su upravo konstatovali profesori sa Građevinskog fakulteta. A ko drugi? I zbog toga što patrijarhovi ,,sabrani“ mučenici od posta nisu dorasli da to prihvate, on odbacuje da to smeju i studenti samo da bi ih udaljio od napada na korumpiranu Vučićevu vladu. On im prigovara da su pali u bezizlaz, da su pali u bespuće, da su isključivi, da su egoisti, da su samoljubivi i da odriču postojanje drugih ljudi osim sebe. Kakav je patrijarh šizmatik i skroman političar! O, kako se svojim epitomom o srpskoj krizi odvojio od Jevanđelja optužbom da su se pravdoljubiva omladina i narod ogrešili o spisak etičkih imperativa istinitog moralnog društva i hrišćanskih svetaca i starih Jevreja!

ANATEMA

Sada je patrijarhu još samo ostalo da baci anatemu na studente i podignuti narod i opet dokaže da u tekućoj politici Srpske pravoslavne crkve nema progresa i ljubavi prema drugačijoj Srbiji od Vučićeve. On se odvažava da tvrdi da je studentski društveni identitet izuzet iz filantropije i da je njihov sadržaj identiteta čist egoizam! Takvu optužbu nismo našli ni kod jednog savremenog filozofa, posebno kod filozofa ,,o drugome“ kod Emanuela Levinasa. A šta ako

je upravo obrnuto, da je upravo ,,filozofija“ patrijarha Perića odricanje od drugoga i želji da se on zagrli?

Uzgred, filozofija ,,o drugome“ je nama prilično dosadna, ne vidimo naročitu novost u huserlovskoj fenomenologiji ličnosti da tuđi identitet moraš prihvatiti da bi osećao svoju zasebnost. To je pomalo trivijalna istina iz njegove aritmetičke filozofije u kojoj je bio veliki majstor. Međutim, politika se sastoji od rivaliteta identiteta, od pobeda i poraza identiteta. A Patrijaršija se boji studentskog programa o novom identitetu države Srbije, jer se ona boji demokratskog i sekularnog političkog sistema. Ona se boji da studenti Bogoslovije vide budućnost bez nasilja vladičanskog političkog jedinonačalija kojom im osporava mladalački politički identitet. I Patrijaršija voli kralja, a ona zaljubljeno voli i vladu koja joj tajno i javno daje novac, i voli ovu vladu koja je ne oporezuje. I ona od 1920. godine na ovamo voli Srbiju do Korčule i Dubrovnika, i voli da zavađa Srbe sa drugim Slovenima. A

najviše voli diktaturu vladika bez crkveno-narodnog sabora. Od kada joj je Tito 1967. godine dozvolio da bez vernika i države bira patrijarha, a da patrijarha biraju samo vladike, a da samo vladike biraju popove - i da svi to čine bez volje naroda, ona je službeno odbacila i ceo narod ,,kao drugoga“. To je njeno stvarno Jevanđelje, to je ,,Jevanđelje“ usamljenog popstva. Crkva - to su u SPC samo črnorisci. I to čak ne ni svi. Ta crkva jedva da je crkva jer u njoj nema nikakve narodne sabornosti, sve odluke donosi šezdesetak vladika, a oni su plutokratija konačnih kaluđera. To je crkva gde ni laički sveštenici nemaju nikakvu glasačku moć, kao ni kaluđeri van vladičanskih dvorova. A žene, monahinje, nemaju nikakva prava, one su robinje.

JEDINA SUDSKI

OSUĐENA CRKVA U ISTORIJI

Nije čudno da je Srpska pravoslavna crkva 1995. godine u Parizu postala jedina crkva u istoriji koja je sudski osuđena za svoju politiku nečovještva,

Studenti u Srbiji su se samoniklo digli i povukli narod iz apatije. Ne zanima ih sada nikakav strateški odnos prema Crnoj Gori. Takav predah je za Podgoricu dar sa neba. I on će na svu sreću po nju dugo trajati jer, poslije odlaska Vučića, u Beogradu neće moći da se brzo obnovi nova velikosrpska politika. Dakako, ostaće i dalje dio snaga na toj poziciji, ali će on više podsjećati na mumi kovanu prošlost nego na faraonski piramidalni poduhvat započet poslije Prvog svjetskog rata

za podršku genocidu nad muslimanima (u Bosni). O, i mnoge crkve su to u istoriji zaslužile. I muslimani. Ali ne znamo da je u prošlosti ijedna crkva izgubila državni sudski, pravni, moralno-politički dvoboj sa protivnikom. Beogradska patrijaršija je bezuspešno tužila francuskog La Liberation, Le Figaro i Le Monde za klevetu. A zahumsko-hercegovački vladika Atanasije Jevtić je svojim drskostima na sudu toliko izazvao Pariz da je porazio sopstvenu crkvu. Možda Jevtić nije znao da je list Liberation 1973. godine osnovao Žan Pol Sartr (i Serž Žili, bio je nažalost i osuđeni antisemita 1982) i to baš zbog želje da nastavi svoju podršku ustanku pariskih studenata iz maja 1968. godine. Zar je Jevtić zaista mislio da može da porazi filozofiju Sartra i humanizam francuskih studenata u Parizu? A zar danas Patrijaršija SPC zaista misli da je jača od slobodarske misije studenata u Srbiji? Od naroda nije.

BISTA MILANA

PRIBIĆEVIĆA

Nekim velikim Srbima se velikosrpski nacionalisti i sveštenici ne dive. Želimo da objasnimo zašto je to tako. A to je tako posle jugoslovenskog antifederalnog ujedinjenja 1918. godine i posle formiranja Srpske pravoslavne crkve 1920. godine.

U muzeju Smitsonijan u Vašingtonu se nalazi skulptura slavonskog Srbina pukovnika Milana Pribićevića. Bio je školovani austrijski vojnik, ali je otišao 1904. godine u srbijansku vojsku po savetu svog starijeg brata Svetozara Pribićevića, naknadno velikog vođe Srba u Hrvatskoj i ministra u vladi SHS posle Prvog svetskog rata. Obojica su želela Jugoslaviju. A Milan je bio i pisac i pesnik. Milan je ovenčan slavom, on je bio komandant odstupnice srbijanskoj vojsci kroz Albaniju. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom. Teško ranjen, po kraljevom zadatku, 1917. godine otišao je u Ameriku da regrutuje dobrovoljce svih naših naroda za srbijansku vojsku, za Solunski front. To je činio sa Mihajlom Pupinom, Srbinom iz Banata. Upoznao je tamo vajarku i novinarku Melinu Hofman i njenu sestru. Razvila se trostruka ljubav. Melina mu se divila i izvajala je 1917/18. godine njegovu bistu pod imenom ,,Moderni krstaš“. Nisu se uzeli, držala se nezavisno. On se posle rata vratio u zemlju, napustio je vojsku i postao je seljak na Kosovu. Ona je došla u Srbiju, videli su se ponovo, i ponovo je otišla. Objavila je u Americi potresne tekstove o posleratnom izgledu Srbije. Milan se oženio drugom, našom. Osnovao je 1927.

Piše: dr Dragan VESELINOV

STUDENTI SE NEĆE SMIRITI DOK NE SMIJENE PREDSJEDNIKA SRBIJE: Por rije i Vučić

godine Zemljoradničku stranku u Kraljevini SHS. Umro je u Montreu u Švajcarskoj 1937. godine i sahranjen je u Aleji velikana u Beogradu. Njegova supruga Ruža je 1939. godine postala počasni predsednik Zemljoradničke stranke koju je preuzeo Dragoljub Jovanović. I ona leži pored njega u Aleji velikana.

A bista Milana Pribićevića je zanimljivim putevima otišla u Smitsonijan 1979. godine. Divna je. Melina ga je prikazala u tamnoj bronzi koja nije sakrila reljef njegovog lica, u nežnom oklopu srednjovekovnog viteza. Ipak, umoran je on i snenog je pogleda. Ali i čvrste muževne snage.

SJAJ BISTE

Divimo se braći Pribićević, Milanu i Svetozaru. Divimo im se zbog jugoslovenskog viteštva. I pitamo se da li će ikada doći dan kada će - protivno politici SPC, srpski seljak na svom kongresu, bilo kom, ponovo izvikivati poštovanje hrvatskoj braći, kao što je to klicao na kongresu svoje Zemljoradničke stranke 31. decembra 1940. godine. Prvaci Hrvatske seljačke stranke su 1928. godine pobijeni u jugoslovenskom parlamentu hicima crnogorskog Srbina Puniše Račića A znate u kojoj dvorani je kongres održan? Održan je u velikoj sali beogradskog zdanja Kola srpskih sestara koje je tada bila svejugoslovenskog usmerenja i odvojena od bilo čije religije. U toj sali je prvi put burno pozdravljen govorio i Stjepan Radić 1926. godine. To ime Kolo srpskih sestara je danas prevarno preuzela SPC i stala osnivati veštačko Kolo srpskih sestara, kao svoju neistinitu kopiju bivših sestara, kao svoju reakcionarnu žensku i anti-modernu ustanovu nesposobnu za život bez krsta popova i odvojenu od jugoslovenskih žena. Prava je sreća da je Račić promašio i Svetozara Pribićevića koga je takođe naciljao iz mržnje zbog njegovog osporava-

nja centralističke vlasti svesrpske beogradske buržoazije nad Jugoslavijom i narodom u Hrvatskoj. Račić je pucao u ideologiju federalizacije Jugoslavije bez srbijanske dominacije Federalizam će se ipak kasnije potvrditi osnivanjem unutrašnje hrvatske banske države 1939. godine i postati put za federalizaciju i spas cele zemlje. Kasno. Drugi svetski rat je to sprečio, a socijalistička federacija jugoslovenskih komunista posle njega je bila ispod snage predratnog srpsko-hrvatskog sporazuma iza koga je stajao Pavle Karađorđević.

EUGENIKA

AUTOKRATA

Bista Milana Pribićevića jeste pre svega lepo umetničko delo, ali je mi ističemo kao simbol bratstva u našem slovenskom prostoru. Ona je opozicija sadašnjim velikosrpskim osvajačima i ideolozima mržnje među nama. Ona je opozicija diktaturi čudnih ljudi iz Beograda koji su poverovali da su nastali eugenikom, nadmoćnom mešavinom srpske, bosanske i patrijaršijske krvi. A Bosanci svakako nisu stvorili Srbiju već Šumadinci i Mačvani. Mi, ostali, mi smo im samo pomagali, i stoga je neučtivo biti banjalučki gazda u Kraljevu, Kragujevcu i Bogatiću. A Crnogorci su prevareni i izdani 1918. godine, kao i Vojvođani. Možemo samo svaki na svojoj teritoriji biti gazde i u slozi se poštovati. I stoga oči jugoslovenskog krstaša Milana Pribićevića još čekaju na vedar pogled drugih. Odjekuju njegove reči da nema pravedne države ako jedni u njoj lože vatru, a drugi se greju.

CRNOGORSKI

SPORAZUM

Ohrabruje razumom crnogorski sporazum da se Venecijanskoj komisiji prepusti preporuka domaćim partijama kako da se otresu protivustavne kadrovske politike u Ustav-

kijev - Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost usljed intenzivnih ruskih napada.

Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovorena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa, 18. marta.

Putin se ne smiruje

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestonicu.

Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku.

On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. U međuvremenu, juče je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

nom sudu i da se Crnogorci bar privremeno opozovu od nekorisne rasprave o dvojnom državljanstvu i identitetskim razmiricama. Crnogorcima pomaže nesvakidašnji independitizam koji se sada rađa u Srbiji. Više niko u njoj ne govori da joj je potrebna pomoć Evropske unije da bi pronašla sopstveni put - iako, objektivno, jeste. Nove snage ne govore ni o Rusiji, ni o Americi, niti o Evropskoj uniji. Sve tri sile su se oslanjale na Vučića radi svojih interesa, a ne i na demokratske snage u Beogradu. Doduše, bile su i slabe. Kancelar Šolc je hteo Vučića zbog litijuma, Angela Merkel ga je htela zbog Vučićevog neistinitog obećanja o tihom napuštanju Kosmeta, Makronu je Vučić potreban zbog prodaje ,,Rafala“, Putin ga je hteo zbog snova Srbije da mu osigura mediteransku bazu u Crnoj Gori, a Ursula fon der Lajen je htela da Vučića drži uz Ukrajinu, a ne uz Moskvu. Svi su pogrešili, jer je Srbija umesto njihovih ciljeva jedino čisto održavala kriminalnu vladu i sprovodila politiku stalnog izazivača nemira u celom jugoslovenskom okruženju.

Studenti u Srbiji su se samoniklo digli i povukli narod iz apatije. Ne zanima ih sada nikakav strateški odnos prema Crnoj Gori. Takav predah je za Podgoricu dar sa neba. I on će na svu sreću po nju dugo trajati jer, posle odlaska Vučića, u Beogradu neće potom moći da se brzo obnovi nova velikosrpska politika. Dakako, ostaće i dalje deo snaga na toj poziciji, ali će on više podsećati na mumifikovanu prošlost nego na faraonski piramidalni poduhvat započet posle Prvog svetskog rata. Posle pet godina od avgustovske smene vlasti u Podgorici 2020. godine, po prvi put se nebo pomalo raščistilo da se kroz iscepane oblake nasmeši sunce. •

Katastrofalne posljedice ruskih napada

U Turskoj uhapšene 343 osobe, opozicija poziva na nove proteste

iSTANBUL- Gradonačelnik

Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je uhapšen u srijedu, trebalo bi večeras ponovo da bude saslušan, dan nakon masovnih protesta širom Turske i hapšenja 343 osobe

Opozicija poziva na nove proteste zbog hapšenja Imamoglua, lidera Republikanske narodne stranke.

Od srijede, kada je Imamoglu uhapšen, protesti su zahvatili 55 od 81 turskog regiona, prenosi francuski Mond, pozivajući se na agenciju Frans pres. Taj list navodi da je prema po-

dacima Imamogluove stranke, samo u Istanbulu u petak na ulice izašlo 300.000 ljudi, prenosi N1. Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja saopštio je juče da su u petak uhapšene 343 osobe.

Mond navodi da je u petak bilo više sukoba između demonstranata i policije, koja je u Izmiru i Ankari upotrijebila suzavac i vodene topove.

Pr ema saopštenju Republikanske narodne stranke, njenog lidera će poslije toga saslušati glavni tužilac u Istanbulu, a potom će biti izveden pred sudiju.

Imamoglu je uhapšen u srijedu rano ujutru, pošto je osumnjičen za korupciju i podršku Kurdistanskoj radničkoj partiji koja se smatra terorističkom organizacijom. Imamogluov advokat Mehmet Pelivan rekao je da je ispitivanje njegovog klijenta u petak trajalo šest sati i da se ticalo korupcije.

- Imamoglu je negirao sve tačke optužbe - rekao je advokat. Plan njegove stranke bio je da ga sjutra proglasi zvaničnim kandidatom za predsjednika države, na izborima koji bi trebalo da budu održani 2028. godine.

Bista Milana Pribićevića u Smitsonijevom muzeju u Vašingtonu

Sa protesta u Istanbulu

EKSKLUZIVNO: Francuski glumac Alen Nuri, koji je ostvario zapažene uloge u kinematografiji bivše Jugoslavije,

PODGORICA – Jedan od najintrigantnijih stranih glumaca u jugoslovenskoj kinematografiji Alen Nuri, kojeg pamtimo po maestralnim ulogama u filmovima Živka Nikolića „Ljepota poroka“ i „Iskušavanje đavola“, prvi put nakon više od tri decenije govori za crnogorske medije. Sjećanja na velike reditelje, glumce, pisce, umjetničke prekretnice, duboku povezanost sa ovim prostorima i nevjerovatne životne puteve - sve to donosi u ovom intervjuu koji ćemo zbog obilja zanimljivih detalja danas i sjutra podijeliti u dva dijela.

Alen Nuri, harizmatični francuski glumac čiji je lik „stranog nudiste“ u čuvenom filmu Živka Nikolića „Ljepota poroka“ ostao urezan u pamćenje publike bivše Jugoslavije, poslije više od tri decenije medijske tišine ponovo je u centru pažnje. Nakon što je napustio Jugoslaviju uoči rata 1990. godine, za ovo vrijeme na internetu se nije mogla pronaći nijedna informacija o životu i radu ovog osobenog umjetnika, a potpisnik ovih redova više puta je posljednjih godina bezuspješno pokušavao da preko relevantnih adresa dođe do kontakta Nurija. Sve dok se glumac prošle godine odjednom nije pojavio u Beogradu, kako bi ispratio nastup svoje kćerke balerine Eloiz Burdon, u beogradskom Narodnom pozorištu. U ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu Nuri iskreno govori o svojoj fascinaciji jugoslovenskom kinematografijom, neobičnom susretu sa S ergejem Bondarčukom na Svetom Stefanu, emotivnom povratku u Beograd nakon 35 godina, značaju filma „Ljepota poroka“ i reditelja Živka Nikolića, kao i o svom privatnom životu, koji je za njega uvijek bio važniji od filmske slave.

Sa Svetog Stefana pravo u jugoslovensku bajku

Iz tog vremena u bivšoj Jugoslaviji nosim posebno sjećanje koje i danas zauzima neprocjenjivo mjesto u mom srcu. U toj magnetski privlačnoj i fascinantnoj zemlji izgradio sam svoju glumačku karijeru i osjetio toplinu ljudi koju nikada neću zaboraviti. Zato mi je bilo izuzetno bolno da pratim iz daljine događaje koji su je pogodili – kazao je Nuri

ULOGA KOJA GA JE UVELA U JUGOSLOVENSKU KINEMATOGRAFIJU: Džozefina Čaplin i Alen Nuri u filmu „Vrhovi Zelengore“

POBJEDA: Kako ste doživjeli prošlogodišnji susret s Beogradom i njegovom publikom poslije decenija odsustva, te da li taj povratak simbolizuje neku dublju, umjetničku regeneraciju za Vas?

NURI: Zaista me je splet životnih okolnosti prošle godine odveo u Beograd i moram priznati da nije bilo moguće vratiti se tamo, nakon 35 godina od mog odlaska iz Sarajeva, a da ne osjetim određe-

Tri dana i tri noći sa kumom Danilom Kišom proslavljao vjenčanje

POBJEDA: Malo ko na ovim prostorima zna da ste Vi i Danilo Kiš bili kumovi. Gdje ste ga upoznali i kako ga pamtite?

NURI: Kiša sam upoznao u Parizu početkom osamdesetih godina, oko 1983, dok je pisao roman „Enciklopedija mrtvih“. U to vrijeme sam imao restoran u kvartu Les Halles, pod nazivom „Le Grand Échiquier“, gdje je Danilo često dolazio

na večeru sa svojom partnerkom i prevoditeljkom Paskal Delpeš, kao i sa zajedničkim prijateljima Franjom i Svetlanom Termačić, najčešće nedjeljom. Postali smo veoma bliski, a posebno smo uživali „mijenjajući svijet“ na naš način, ponekad tokom cijelih noći. Danilo je volio druženja i uživao je da dijeli radost sa prijateljima. Volio je muziku i često je svirao. Njegova

nu nostalgiju. Moja kćerka Eloiz, koja je u međuvremenu i sama postala umjetnica i prima balerina u Pariskoj operi, bila je pozvana da nastupi na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, na poziv njegovog direktora Svetislava Goncića i Ane Pavlović, umjetničke direktorke Baleta. Pitala me je da li bih želio da je pratim... Nikada nijesam mogao ni zamisliti kakvu ću toplinu i naklonost osjetiti od ljudi nakon toliko godina, bez obzira na generaciju.

inteligencija i kultura bile su impresivne. Bio je jednostavan, čovjek pun topline i izuzetan pisac. Savremenici su ga priznavali kao jednog od velikih ovoga poluvijeka – „velikog i nevidljivog“, kako je o njemu govorio

Kundera Često je pominjao svog oca, „sanjara“, koji je nestao u Aušvicu, a koji je za njega bio pokretač pisanja i česta tema njegovih djela. Njegova majka bila je porijeklom sa Cetinja, u Crnoj Gori, a umrla je kada je Danilo imao šesnaest godina. Bio je duboko prožet tim složenim kulturnim nasljeđem. Hrabrost,

POBJEDA: Kako biste opisali emocionalnu povezanost koju ste osjetili sa publikom u Srbiji i drugim djelovima bivše Jugoslavije, te šta Vam ta toplina znači danas?

egzil i Džojs, čije je djelo bilo jedna od njegovih inspiracija – ova tri pojma su ključ za razumijevanje njegovog života. Danilo je veoma volio moju suprugu Dorinu, takođe porijeklom iz Vojvodine, dok sam ja bio veliki poštovalac njegove izuzetno moćne književnosti, što ga je posebno dirnulo. Zato je sa oduševljenjem prihvatio poziv da nam se pridruži u opštini Trećeg arondismana u Parizu 27. maja 1985. godine, kako bi nam bio svjedok na vjenčanju – iz čistog prijateljstva! To je bila prilika za veselje koje je trajalo puna tri dana i tri noći!

NURI: Bilo je apsolutno nevjerovatno i pomalo nestvarno ponovo se suočiti sa sopstvenom prošlošću i otkriti da je ljubav publike prema glumcu kakav sam bio i onome što sam nekada predstav-

ljao ostala potpuno netaknuta i poslije 35 godina odsustva. Doživio sam mnogo emocija kroz susrete sa ljudima koji su došli da me vide tokom tog nezaboravnog boravka – među njima su bili i novinarka Aida Đedović i fotograf Zoran Jovanović. Za mene je to bilo pravo otkrovenje, ogromno iznenađenje, ali i osjećaj ponosa – osjećaj da sam i dalje dio te porodice. Osjetio sam neku vrstu unutrašnje ispunjenosti, sa mišlju da je moj rad na filmovima, na neki način, ipak imao smisla, jer su se ljudi i dalje sjećali mojih uloga. Upijao sam svaki trenutak tog „povratka izgubljenog sina“, koji je dočekan s tolikom radošću i žarom, toliko da je sve djelovalo gotovo nestvarno. Jer, ako mi film sam po sebi nije toliko nedostajao svih tih godina, ljubav publikeona mi je zaista nedostajala. POBJEDA: Kako se sjećate događaja sa početka devedesetih u bivšoj Jugoslaviji, kada je na pomolu bio rat i kako su Vam poslije ti događaji izgledali iz daljine? NURI: Bio sam još sa svojom suprugom Dorinom i kćerkom Lukres u Sarajevu 1990. godine, kako bih učestvovao u snimanju posljednjeg filma realizovanog u bivšoj Jugoslaviji, u režiji Nikole Stojanovića – „Poslednji valcer u Sarajevu“. Međutim, snimanje je prekinuto prvim oružanim sukobima smrtonosnog rata koji je doveo do raspada bivše Jugoslavije. Ovaj film se, ispostavilo se, pokazao kao proročanski, jer je nagovijestio kraj jedne epohe i kraj kinematografske istorije Jugoslavije, a naročito Bosne i Hercegovine, gdje će, nakon brojnih peripetija, konačno biti prikazan tek dvadeset godina nakon što je snimljen. Sudbina je htjela da to

Alen Nuri pozira na terasi hotela „Ljubović“ u Titogradu 1988. godine, za vrijeme snimanja filma „Iskušavanje đavola“

pravo bajku

bude i moj posljednji film, nakon čega sam donio druge životne odluke – okrenuo sam novu stranicu i počeo drugačiji život. Francuska je moja domovina, i tako sam se vratio kući.

Ipak, iz tog vremena u bivšoj Jugoslaviji nosim posebno sjećanje koje i danas zauzima neprocjenjivo mjesto u mom srcu. U toj magnetski privlačnoj i fascinantnoj zemlji izgradio sam svoju glumačku karijeru i osjetio toplinu ljudi koju nikada neću zaboraviti.

Zato mi je bilo izuzetno bolno da pratim iz daljine događaje koji su je pogodili.

POBJEDA: Na internetu se malo šta može pronaći o posljednjih 35 godina Vašeg života. Pa, šta ste za ovo vrijeme radili, čime ste se bavili, da li su film i gluma i dalje bili bitan dio Vašeg života?

NURI: Trebalo mi je vremena da se iznova izgradim, sa ciljem da budem bliži realnosti svijeta koji me okružuje… ali ne odričući se svijetlog puta koji sam do tada prošao. Nastavio sam da koristim umjetničko nasljeđe stečeno u tom periodu, pretvarajući ga u pozitivne akcije, kako bih izbjegao svaku… nostalgičnu beskorisnost. Tako sam u Francuskoj – u Parizu – uz podršku Ministarstva rada, pokrenuo profesionalne obuke pod nazivom „Alain Noury Formation“, čiji je cilj i prioritet bio u oblasti kulturnih politika pomoći nezaposlenima da se ponovo socijalno integrišu kroz podršku teatru, odnosno kroz široko shvaćeni teatarski izraz. Ovaj program je podsticao umjetničko obrazovanje - uključujući upotrebu improvizacije, razvijanje bogatog vokabulara, predstavljanje sebe pred publikom ili sagovornikom, obnavljanje samopouzdanja, kao i niz tehničkih vježbi koje su pomagale ljudima u potrazi za zaposlenjem da se bolje pripreme za intervjue za posao. Cilj je bio da se kandidati predstave budućem poslodavcu strukturiranim govorom, jasnim izrazom svojih misli, uz ispravno držanje, kontrolu glasa i ovladavanje stresom, tremom i nesigurnostima. To je bio posao koji me je istinski ispunjavao i koji sam radio više od 20 godina. Možda je to bila moja najbolja uloga...? U svakom slučaju, to je bila najkorisnija uloga za društvo, a istovremeno i ona koja mi je donijela najviše ljudske i, rekao bih, umjetničke

Umjetnost je za mene bila alat za preživljavanje

POBJEDA: Mnogi ne znaju da ste se oženili Srpkinjom, te da ste prešli u pravoslavlje, što u neku ruku predstavlja i jednu vrstu prekretnice u životu. Kako su ti lični izbori oblikovali Vaš identitet i umjetnički izraz?

NURI: Kroz sve što sam u životu prošao, shvatio sam veoma rano da je umjetnost alat za ličnu transformaciju. Kroz stvara-

zahvalnosti – jer je u pitanju bila prava stvaralačka misija, jedno djelo samo po sebi, sa umjetničkim obrazovanjem i umjetničkim činom koji se ogleda u osnovnom pitanju: izabrati svoju publiku!

POBJEDA : Da li je tačno da Vas je kao glumca u Jugoslaviji, na jednoj plaži u Crnoj Gori, otkrio ruski reditelj i glumac Sergej Bondarčuk i predložio Vam ulogu u filmu „Vrhovi Zelengore“ Zdravka Velimirovića? Na koji način se sjećate tog perioda i š to je presudno uticalo da taj dio Vaše karijere vežete za filmske projekte u bivšoj Jugoslaviji?

NURI: Sedamdesetih godina, nakon što sam od 18. godine neprekidno snimao filmove – počevši od svog prvog ostvarenja „Le Grand Meaulnes“, zasnovanog na romanu Alaina Fourniera, u režiji Jean-Gabriela Albicocca, koji je postigao međunarodni uspjeh i otvorio mi vrata u svijet filma, omogućivši mi da snimam u Italiji, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama - vratio sam se u Francusku i prihvatio ulogu u filmu „Histoire d’O“, novom ostvarenju Justa Jaeckina, koji je upravo ostvario planetarni uspjeh s filmom „Emmanuelle“. Ovaj izuzetno provokativan i skandalozan film za to vrijeme naveo me je da razmislim o tome što zaista želim od svoje karijere. Da li su moji izbori bili mudri i dovoljno zanimljivi da nastavim da radim u profesiji u koju sam ušao vrlo mlad – spletom slučaj-

nje, naučio sam da gradim mostove, da prevazilazim prepreke i da inspirišem druge. Umjetnost je za mene bila mnogo više od profesije – bila je alat za preživljavanje. Upravo me je taj uvid podstakao da integrišem umjetnost u procese socijalne i profesionalne inkluzije – kako bih pomogao ljudima da se vrate na tržište rada kroz kreativno izražavanje.

nosti i sudbine – ali koja mi u konačnici nije donosila istinsko lično ispunjenje? Da bih razmislio o svom putu, odlučio sam da odem na odmor - usred zime - na obalu Jadrana, u zemlju koju do tada nijesam poznavao: Jugoslaviju.

Na pustoj plaži, savršenoj za razmišljanje, nekoliko kilometara od Budve, na Svetom Stefanu, sudbina je ponovo pokucala na moja vrata. Naime, dok sam sjedio zamišljen, prišli su mi Sergej Bondarčuk i njegova supruga, koji su se tu takođe odmarali. Posmatrali su me diskretno, gotovo s religioznim poštovanjem, da bi mi naposljetku postavili jedno jednostavno, ali sudbonosno pitanje: „Ne biste li, možda… željeli da radite u filmu?“ Tako se sudbina još jednom ukazala i odgovorila mi direktno na moja preispitivanja.

P OBJEDA : Prihvatili ste bez razmišljanja?

NURI: Prihvatio sam ovu gotovo nadrealnu bajku, prepuštajući se njenom toku. Tako sam prvi put ušao u jugoslovensku kinematografiju i upoznao Zdravka Velimirovića – jednog pravog gospodina – na snimanju filma „Vrhovi Zelengore“, zajedno sa Džozefinom Čaplin i legendom jugoslovenskog filma Batom Živojinovićem. Ono što me je suštinski uvjerilo da nastavim da radim na jugoslovenskim produkcijama bila je, prije svega, potpuno nova dimenzija glumačkog rada – saradnja sa strastvenim i inspirativnim ljudima, u pravom timskom duhu, gdje

Umjetnost mi nije služila kao bijeg od realnosti, već kao način da je preoblikujem, dam joj smisao i pronađem ljepotu čak i u životnim iskušenjima. Možda čak i moje obraćenje u pravoslavlje potiče iz iste misli – možda je ono više umjetnički nego duhovni čin. Jer angažman i duhovnost nijesu dvije odvojene stvarnosti koje treba da postoje paralelno ili u sukobu, već dvije nerazdvojive dimenzije iskustva zajedništva sa drugima – kroz prihvatanje i služenje drugome.

sam imao autentično umjetničko učešće u projektima.

OBJEDA: Po čemu se to iskustvo razlikovalo od onoga što ste do tada iskusili kao filmski glumac? NURI: To je bilo neuporedivo sa zapadnim filmskim industrijama, gdje su holivudski standardi i zapadnjačke kasting politike već tada bile fokusirane isključivo na profit, broj prodatih karata i komercijalni potencijal imena glumca, zanemarujući pritom suštinsku ulogu filma –da bude prije svega kulturološki izraz i umjetnost. Film mora da povezuje ljude, razvija kreativne vizije, istražuje složene teme, zabavlja, obrazuje, informiše i senzibilizuje publiku o važnim društvenim pitanjima. A to se ne postiže samo glumčevom izvedbom, već i njegovom ljudskom i ličnom uključenošću u projekat, uz pravo da utiče na izbor i oblikovanje svoje uloge. Upravo to sam pronašao u jugoslovenskoj kinematografiji i zbog toga sam odlučio da u njoj ukorijenim svoje projekte. Bila je to stvarna kreativna saradnja, u kojoj je i vrijeme posvećeno stvaranju filma bilo sastavni dio procesa, od same faze pisanja scenarija. Glumac nije bio sveden na puki komercijalni proizvod i to je bilo neizmjerno ispunjavajuće.

POBJEDA: Tokom tog perioda ste se neizostavno morali upoznati i sa jugoslovenskim filmskim i književnim nasljeđem?

NURI: U tom stvaralačkom duhu otkrio sam i neke od najveličanstvenijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, filmove koji su u potpunosti odgovarali mojoj umjetničkoj senzibilnosti i kriterijumima: „Derviš i smrt“ u režiji Zdravka Velimirovića, „Čovek nije tica“ Dušana Makavejeva, „Biće skoro propast sveta“ Aleksandra Petrovića, „Rani radovi“ Želimira Žilnika i, naravno, izvanredni film Bore Draškovića – „Život je lep“. Ovi filmovi su me uvjerili da sam na pravom mjestu, u pravom trenutku, u svijetu filma koji je imao dušu, smisao i istinsku umjetničku viziju. Radeći sa Filmskim studiom Titograd, Centar filmom i Zeta filmom Budva, imao sam

sreću da budem dio zlatnog doba jugoslovenske kinematografije, u periodu kada su ovi studiji producirali remek djela koja su odmah dobijala priznanja širom svijeta. Imao sam privilegiju da radim sa rediteljima čija je generacija svjedočila raspadu bivše Jugoslavije, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji filma. Nakon sukoba devedesetih godina, izdaleka sam pratio razvoj filma na Balkanu, uprkos tome što su uslovi za produkciju i distribuciju postali mnogo teži. Ali radovalo me je da vidim kako se pojavljuju novi talenti, kao što su Srdan Golubović, sin Predraga Golubovića, sa kojim sam imao čast da snimam divni film „Sezona mira u Parizu“, ili Ivan Marinović sa filmom „Živi i zdravi“.

POBJEDA: Da li Vi to sugerišete da je nova generacija reditelja zapravo nastavljač dobre tradicije jugoslovenskog filma?

NURI : Vjerujem da danas možemo govoriti o „ex“ ili „post-jugoslovenskoj“ kinematografiji, te da je moguće istovremeno biti nostalgičan za prošlošću i imati povjerenja u budućnost.

OBJEDA : Pored dobre stvaralačke atmosfere u periodu bivše Jugoslavije, da li Vas je još nešto vezivalo za ove prostore?

NURI: Ono što me je tada ubijedilo da svoju karijeru ukorijenim u filmske projekte bivše Jugoslavije bili su – Jugosloveni sami. Njihova autentičnost, ljudske vrijednosti koje su branili u svojim filmovima i pozorištu, njihova snažna umjetnička senzibilnost i duboko poštovanje publike prema umjetnosti. Ne mogu a da ne spomenem Miru Trailović, s kojom sam snimao „Roman o Londonu“,

i izuzetne poetske refleksije u umjetnosti, poput one Radovana Zogovića. Takođe, neizostavno mislim i na književna djela velikih pisaca kao što su: Ivo Andrić, Meša Selimović, Mihailo Lalić i, naravno, na mog svjedoka na vjenčanju – neponovljivog Danila Kiša POBJEDA : U Crnoj Gori ste najviše ostali upamćeni po ulogama u filmovima „Ljepota poroka“ i „Iskušavanje đavola“ Živka Nikolića. Sjećate li se prvog susreta sa Nikolićem, kako Vam je on izgledao i na koji način Vas je pridobio za uloge u svojim filmovima? NURI: Moje poznanstvo sa Živkom Nikolićem dogodilo se 1983. godine, zahvaljujući producentu Nikoli Popoviću, za koga sam već ranije radio u Centar filmu. On je tada bio pod okriljem velikog producenta Milana Žmukića, koji je upravo sa velikim uspjehom predstavio film „Ko to tamo peva“ Slobodana Šijana na festivalu u Kanu – film koji me je apsolutno očarao. Bilo mi je neizmjerno drago kada mi je ponuđeno da budem dio nove filmske avanture, čiji je scenario već nagovještavao nešto potpuno vanserijsko. Susret sa Živkom bio je izuzetno srdačan, a prisustvovala mu je i njegova predivna supruga, glumica Vesna Pećanac Organizovali su mi projekciju dva filma koja je Živko ranije režirao – „Beštije“ i „Jovanu Lukinu“ – i to me je u potpunosti uvjerilo u njegov ogromni talenat i jedinstvenu viziju. Imao sam sreću da sarađujem s njim i da prihvatim enigmatičnu ulogu „stranog nudiste“ u njegovom narednom filmu „Ljepota poroka“. Jovan NIKITOVIĆ (kraj u sjutrašnjem broju)

Alen Nuri ovih dana u Parizu

Nuri sa kćerkom Lukres, zadnjeg dana snimanja filma „Posljednji valcer u Sarajevu“, 1990. godine u Sarajevu

ELITNA RUNDA KVALIFIKACIJA ZA EVROPSKO PRVENSTVO U19:

Evrogol Vasilija Adžića donio Crnoj Gori pobjedu nad Poljskom

,,Sokolići“ blizu istorije

Poljska 0 (0)

Crna Gora 1 (1)

TBILISI – Stadion: David Petriašvili. Gledalaca: 500. Sudija: J. Kačevski (Sjeverna Makedonija). Strijelci: Adžić u 45. za Crnu Goru. Žuti kartoni: Mikolajevski, Grživač (Poljska), Milović, Adžić, Maraš, Karadžić, Perović, Vlahović, Bulatović (Crna Gora).

POLJSKA: Pjekutovski, Orlikovski, Šala, Potulski, Gurgul, Baranski (od 66. Adkonis), Šnaucner, Grzivač (od 83. Novakovski), Faberski (od 83. Regula), Rožga (od 66. Kolanko), Mikolajveski (od 83. Kurovski).

CRNA GORA: Milović, Vračar, Kumborović (od 9. Karadžić), Tomašević, Maraš (od 82. Vlahović), Vukanić, Bulatović, Adžić, Perović, Camaj, Tadić (od 61. Kostić). Omladinci Crne Gore ostvarili su pobjedu vrijednu ogromne nade u istorijski, premijerni plasman bilo koje naše fudbalske selekcije na veliko takmičenje. Nakon remija na startu sa Slovačkom (1:1), ,,sokolići“ su u 2. kolu elitne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo savladali Poljsku. Trenutak odluke dogodio se u 45. minutu, kada je Vasilije Adžić velemajstorskim udarcem iz prekida sa četrdesetak metara pogodio mrežu. Momci Nenada Vukčevića imaju četiri boda, a za odlazak na završni turnir boriće se protiv domaćina Gruzije u utorak. Na samom startu Crna Gora je imala hendikep situaciju – Kumburović je doživio povredu koljena nakon duela u skoku, prizemljenja i pada. Pokušao je snažni defanzivac da se vrati na teren, ali nije išlo. Selektor Vukčević napravio je prinudnu izmjenu i od devetog minuta uveo Karadžića Rival je zaprijetio preko Mikolajevskog, a odgovorio je Bulatović – doduše još nepreciznijim udarcem sa dvadesetak metara. Poljaci su preuzeli inicijativu nakon petnaestak minuta, pomjerili težište igre duboko na našoj polovini i prvi stvorili izglednu šansu. Istakao se golman Milović, koji je odbranio udarac sa distance. Čuvar mreže našeg nacionalnog tima intervenisao je i sredinom poluvremena, kada je odbio nezgodan šut iskosa sa lijeve strane. Inicijativa je bila na strani Poljske, koja je pritiskala naš srednji

Omladinci posvetili pobjedu Andriji Delibašiću

Omladinci Crne Gore ostvarili su pobjedu vrijednu velike nade u istorijski plasman na veliko takmičenje. Osim velikog sportskog rezultata, naši mladi fudbaleri učinili su i veliki ljudski gest – posvetili su pobjedu proslavljenom crnogorskom fudbaleru Andriji Delibašiću, koji je preminuo 19. marta nakon teške bolesti.

red i zadnju liniju. Crna Gora je kratko bila u defanzivnom stavu, u podređenijem položaju, često vraćajući loptu golmanu. Imali su Vukčevićevi izabranici nekoliko kornera, a onda je u 31. minutu, poslije lijepe razmjene kratkih pasova, Perović mogao da donese vođstvo. Opalio je fudbaler Almerije lijevom iz daljine, lopta je odskočila ispred Pjekutovskog, ali je protivnički golman krajnjim naporom odbio u korner. Nekoliko nerezonskih reakcija i odluka naših momaka pred pauzu, a potom je sve ispravio

- Zlatna djeca našeg fudbala pored fudbalskih dijele lekcije iz života... I zbog toga su veliki - objavljeno je na zvaničnoj stranici FK Budućnost na društvenim mrežama. U objavi napominju da je omladinska selekcija Crne Gore sastavljena od većine igrača koji su igrali ili igraju u Budućnosti, te da su tri-

majstor – Vasilije Adžić.

Crna Gora je dobila prekid, naizgled običan, na četrdesetak metara od mete. Bila je to situacija više za centaršut, ali fudbaler Juventusa razmišljao je drugačije – snažno je digao loptu i smjestio je direktno u mrežu, iza leđa golmana Poljske, koji nije bio dobro postavljen.

Osjetio je to Adžić i ,,sokolićima“ evro golom donio prednost u 45. minutu.

Uzdrmana ekipa selektora

Kobeška suočila se sa zicerom

Tadića samo što je krenuo nastavak utakmice u Tbilisiju –

KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO

Crna Gora je pobjedom otvorila kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026, ali pobjedom nakon koje se već sada postavlja pitanje – ako i naredne mečeve odigraju na isti ili sličan način, imaju li ovakvi ,,sokoli“ čemu da se nadaju?

Nenad Vukčević nedavno je preuzeo kormilo omladinske reprezentacije Crne Gore, a u utorak može da bude prvi selektor koji je bilo koji od naših nacionalnih fudbalskih timova odveo na veliko takmičenje. ,,Sokolići“ nakon pobjede nad

Poljskom (1:0) protiv Gruzije odlučuju o epilogu Grupe 2, u kojoj je još i Slovačka. - Uspjeli smo da uradimo ono što smo morali – a to je da pobijedimo. Pametno smo ušli u meč, nijesmo srljali, iako smo znali da nam samo pobjeda odgovara.

Strpljivo smo čekali pravi trenutak i dočekali fenomenalan gol Adžića. I nakon toga smo bili na nivou, znali smo kako da sačuvamo tu prednost. Takođe, taktički smo odradili odličan posao jer smo u potpunosti neutralisali dva njihova igrača, Mikovajevskog i Baranskog Sada smo blizu cilja, ali ne smijemo da se opustimo - rekao je selektor Vukčević.

jumf nad Poljskom posvetili Andriji Delibašiću. - Čovjeku koji im je uljepšao djetinjstvo, golgeteru zbog koga su možda počeli da treniraju fudbal, treneru koji ih je savjetovao, često i ostajao sa njima poslije treninga radeći individualno, direktoru koji je živio za njih i radovao se svakom njihovom uspjehu, osvojenoj lopti, postignutom golu... Djeco, veliki ste! I Deli je ponosan –poručuju iz FK Budućnost.

korpulentni napadač Partizana šutirao je sa sredine kaznenog prostora, ali je Pjekutovski doslovno spasio svoje dvostrukog rezultatskog zaostatka. Adžić je u 60. minutu dobio žuti karton, što automatski znači da neće biti u protokolu za odlučujući meč sa Gruzijom.

Kontrolisali su ,,sokolići“ dešavanja na terenu u drugom dijelu, igrali pametno, a kada bi Poljaci nešto pokušali – Milović bi spriječio izjednačenje. Tako je bilo u 75, kada je rezervista Adkonis šutirao rezantno, po sredini i nisko, ali je naš čuvar mreže Koma odbranio nogom. Priredili su kontru naši omladinci u 80, pobjegao je Perović i gurnuo asistenciju za Kostića. Zastao je ofanzivac Budućnosti, usporio akciju, a potom je izblokiran kada je probao desnom da plasira udarac. U finišu se duel kidao, a malo je falilo da Adžić u 90. minutu režira magiju – lobom da propara mrežu. Šest minuta nadoknade. Sve je Crna Gora napravila kako treba. Veliki rezultat. Ostao je još jedan korak do istorije. D. KAŽIĆ

Fudbaleri Roberta Prosinečkog savladali su apsolutnog autsajdera grupe L Gibraltar –sa 3:1 poslije preokreta, uz izdanje koje predstavlja veliku opomenu i gotovo da je umalo dovelo do istorijske bruke na stadionu u Nikšiću. Čak 70 minuta je 196. od 210 selekcija svijeta prijetila da će odnijeti makar bod sa stadiona kraj Bistrice, a bila je opasna i nakon što je golovima Marka Tućija i AdamaMarušića domaći tim poveo dva gola razlike. Bilo je previše problema u igri ,,sokola“ da bi se s izraženim optimizmom gledalo na meč s Farskim Ostrvima u utorak na istom mjestu, a kamoli na cijeli ciklus u kojem će rivali biti i Češka, te Hrvatska ili Francuska – što će biti poznato večeras u Parizu. Lekcija koju bi Stevan Jovetić (strijelac gola za izjednačenje) i drugovi morali da nauče nakon ovakvog mučenja možda – uz tri boda – bude jedino dobro iz ovog duela. Kako je meč krenuo činilo se da će Crna Gora brzo osigurati pobjedu jer je Jovetić u petom minutu glavom zatresao prečku nakon centaršuta Dritona Camaja i dodavanja Stefana Mugoše, ali je vrlo brzo postalo jasno da će se kraj Bistrice dugo bolje osjećati autsajder.

U prohladnom ambijentu svi su ostali zaleđeni, šokirani, zatečeni kada se u 13. minutu zatresla mreža Crne Gore. Itan Bruto je izveo korner, Igor Nikić vrlo loše intervenisao i umjesto da loptu izboksuje van šesnaesterca ili je uhvati –poslao je na drugu stativu, gdje je Danijelu Bentu ostalo samo da se ,,pokloni“, s tim da je na kraju pogodio nogom.

GOL ZA DELIJA

Ušla je ,,voda u uši“ crnogorskim fudbalerima, trebalo je odmah izjednačiti i vratiti stvari u kakvu-takvu normalu, ali nije išlo lako – Nikola Krstović je u 16. minutu šutirao pored gola, na isti način zaprijetio je i Jovetić u 18. ,,Sokoli“ su, ipak, dobili što su htjeli – Jovetićev zicer golman je odbranio i poslao loptu u korner, da bi uslijedila nova šansa. Ensli je s gol linije zaustavio šut Marka Tućija, ali se Nikola Šipčić izborio za loptu, a Jovetić pogodio efektno sa 15 metara u 22. minutu i gol proslavio tako što je otrčao do klupe i podigao dres sa brojem 23, koji je nosio Andrija Delibašić ZVIŽDUCI NA POLUVREMENU

Ako je neko pomislio da će tada krenuti sve po volji ,,sokola“, dobro se prevario jer su izabranici Prosinečkog igrali loše, nervozno, sa previše ostavlje-

Senzacija spriječena u tri

Izdanje protiv Gibraltara ne smije da se ponovi –svjestan je toga i selektor Robert Prosinečki - U prvom poluvremenu nijesmo bili na potrebnom nivou. U drugom je bilo mnogo bolje, ne zato što smo dali dva gola, već smo više htjeli i više se borili, bili u duelu. U prvom je bilo mnogo grešaka, pravili smo faulove na 30 metara od gola, tu su nam stvarali velike probleme – rekao je Prosinečki.

- Bilo je šansi, a najbolje i da nije protiv Gibraltara, nekoliko velikih u prvom. U nastavku je, ponavljam, bilo mnogo bolje. Dali smo gol za 2:1, počeli da igramo sigurnije i kvalitetnije, imali nekoliko proboja po strani koje je trebalo bolje da završimo. Uzeli smo tri boda, slijedi analiza, imaćemo vremena da se pripremimo za Farska Ostrva – istakao je legendarni Hrvat. Prosinečki kaže i da je ekipa bila pod psihološkim teretom.

- Bili smo u petak na komemoraciji, pa na sahrani Andrije Delibašića, ekipa

nog prostora... Kakav je tek šok mogao da se desi u 39. minutu – Bernardo Lopes je pogodio stativu. Da je bio samo malo precizniji, Nikić ne bi mogao da uradi ništa. Štoper Linkoln Red Impsa, pet minuta kasnije onemogućio je našoj selekciji da na odmor ode sa prednošću – Lončar je odigrao dubinsku loptu za Marka Vešovića, bek Karabaga dodao povratnu za Jovetića, čiji uda,,Neka vas ne zavaravaju tišine naših ulica, vaša nesposobnost je isto što i ubica! Ostavke!“ - pisalo je na transparentu crnogorskih „ultrasa“ u Nikšiću

PRVENSTVO: Crna Gora jedva, nakon preokreta, pobijedila Gibraltar u

Senzacija spriječena minuta

Zabrinuti smo, protiv Farana

je dosta emotivno ispražnjena. Ne tražim alibi, ali je to činjenica. Sigurno treba da budemo zabrinuti, ali pobijedili smo i to je bitno. Bez dileme nam treba mnogo bolja igra za nastavak kvalifikacija – kazao je Veliki Žuti. - Moramo da se poboljšamo, na ,,drugoj“ lopti bili smo posebno slabi, svaka druga je bila njihova. Nijesmo bili blizu igrača da bismo imali kontinuitet napada. Kad smo u drugom poluvremenu dva, tri puta presjekli pas bilo je mnogo lakše i iz toga smo stvarali šanse – nastavio je Robi. - Imali smo dosta prilika, to nije sporno. Više brinem kad se branimo ili pravimo greške koje moramo ispraviti. Obične pasove smo griješili i oni su nam stvarali probleme na 20-30 metara. Mnogo bespotrebnih faulova, mnogo problema sa centaršutevima i kornerima. Vezni red nije kontrolisao loptu, u drugom smo počeli da kroz pas dolazimo do bokova i nekoliko dobrih šansi. Gibraltaru čestitam, znaju što hoće i koliko mogu. Vrlo je bitno što smo pobijedili, sada nas

čekaju Farani koji su možda kvalitetnija ekipa od Gibraltara, ali vjerujem i da ćemo mi biti mnogo bolji – kazao je Prosinečki.

Igor Nikić je kod gola Gibraltara napravio prvi kiks otkad brani za reprezentaciju, ali Prosinečki mu nije zamjerio. - Dešavaju se greške. To je život, ne vidim nikakav problem, skinuo je poslije zicer. On je vrlo dobar golman i naš prvi izbor.

rac je 31-godišnji defanzivac zaustavio s gol linije. Košmarno poluvrijeme završeno je zvižducima za crnogorske fudbalere, kojima je s tribina početkom nastavka stigla poruka ,,Igrajte za Andriju“.

GOLOVI, PA OPET STRAH Bezopasna je bila Crna Gora i na početku drugog poluvremena, pa je Prosinečki u 59. izvršio dvije izmjene – umjesto StefanaLončara i Stefana Mugoše ušli su Adam Marušić i Edvin Kuč Tek u 64. se naša reprezentacija približila golu – pokušao je upravo Marušić, lopta je otišla daleko iznad prečke. U 70. je napokon i stigla do pogotka – Marko Janković je centrirao, a na drugoj stativi gla-

,,Poput onog gola nek’ se trese nebeska kapija,

dolazi im heroj, naš Delibašić Andrija“

Na meču sa Gibraltarom navijači Crne Gore odali su počast AndrijiDelibašiću nekadašnjem napadaču naše reprezentacije, koji je preminuo u srijedu u 44. godini.

Uoči utakmice održan je minut ćutanja, a navijači su u petom minutu razvili transparent na kojem je pisalo: ,,Poput onog gola nek’ se trese nebeska kapija, dolazi im heroj, naš Delibašić Andrija“.

Cijeli stadion skandirao je ime ljudske i fudbalske veličine, koja je u petak sahranjena u Nikšiću. Delibašić je za Crnu Goru

vom je pogodio Marko Tući. Prvi pogodak štopera Gangvona u dresu nacionalnog tima. Lakše se disalo od tog momenta, još lakše od 73. minuta, kada se upisao i Marušić nakon šuta Jovetića iskosa s lijeve strane i odbrane golmana. As Lacija je uklizao i rutinski zatresao mrežu. Bila je ovo, međutim, noć u kojoj je tim Roberta Prosinečkog pokazao toliku nesigurnost da ni kod 3:1 nije mogao da bude bezbrižan. Gibraltarci su u desetak sekundi napravili dvije šanse, a posebno je bilo opasno kada je Šipčić pogodio prečku sopstvenog gola. Pet minuta kasnije Nikić je paradom odbranio udarac Poca Srećom, nije bilo promjena rezultata – i ovih 3:1 su premija za Crnu Goru. N. KOSTIĆ

odigrao 21 utakmicu i postigao šest pogodaka.

Dva su istorijska – protiv Gruzije u oktobru 2009. za

prvu takmičarsku pobjedu (2:1) i oktobru 2011. za remi s Engleskom (2:2), koji je naše fudbalere odveo u

JOVETIĆ: Moramo svi sebe da pogledamo u oči i malo promijenimo neke stvari

Kapiten Stevan Jovetić meč sa Gibraltarom, prvim u kvalifikacijama za Mundijal, vidio je na ovaj način: - Tri boda su najbitnija. Mogli smo da odigramo bolju utakmicu, ali, iskreno, nekako je bila u drugom planu. Nije bilo lako igrati, a nije bilo lako ni preokrenuti rezultat. Imali smo mnogo šansi. Sve u svemu, najvažnije je da smo pobijedili. Neke igrače smo sačuvali, sada treba da se odmorimo za sljedeću utakmicu jer će biti mnogo teža. Gosti su napadali, djelovali ozbiljnije, ali je kvalitet našeg tima presudio.

- Pričao sam o tome - svi napreduju i igraju fudbal. Vidjeli ste da su i oni imali šanse. Svaka im čast na prikazanoj igri, ali i do nas je bilo. Moramo svi sebe da pogledamo u oči i malo promijenimo neke stvari – jasan je kapiten.

baraž za Evropsko prvenstvo 2012. ,,Sokoli“ su igrali sa crnim florom na ruci.

Slavlje naših reprezentativaca nakon trećeg gola u Nikšiću

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 3.021

Sudija: Antonio Nobre (Portugal) Golovi: 0:1 Bent u 13, 1:1 Jovetić u 22, 2:1

u 70, 3:1 Marušić u 73. Žuti kartoni: Janković, M. Vukčević, Šipčić (Crna Gora), De Bar, Bent (Gibraltar)

Nikić

76. A. Vukčević)

(od 59. Kuč)

Banda Ronan

(od 82. Meklaferti)

(od 82. Poco)

(od 83. Voker)

65. Valarino)

Hmidi (od 72. Bartolo)

Crna Gora

Crna Gora Gibraltar

Vukoje pogodio

za trijumf

Crna Gora 1

Poljska 0

BUFTEA - Trening centar FS Rumunije. Sudija: Artur Rakoare (Rumunija). Strijelac: Vukoje u 25. minutu.

CRNA GORA: Koljčević, Krunić, Marković, Uzunovski, Popović, Rakčević (od 90.+2 Pavićević), Šekularac, Đokaj (od 70. Rešetar), Vujović (od 90.+2 Nedić), Vušurović (od 90.+2 Kumburović), Vukoje (od 64. Marković).

POLJSKA: Žolnecko, Barnicki, Sambu (od 78. Korzinski), Cecula, Viganovski, Feliks (od 46. Zalevski), Kuharski (od 68. Kapusta), Barčak, Pjasta, Sjedlaček (od 46. Berkowski), Klimkievič (od 46. Smirak).

Kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je Poljsku

rezultatom 1:0 u drugom kolu turnira u Rumuniji. Trenutak odluke desio se u 25. minutu, kada je Nikola Vukoje sa ivice šesnaesterca postigao gol za trijumf. Osim toga, ,,sokoli“ su imali i dobre prilike preko Matije Rakčevića i dva puta Luke Vušurovića. - Moramo biti zadovoljni nakon ovakve pobjede. Utakmica kakvu bih želio više puta da ponavljamo, fizički na maksimumu, disciplinovano do kraja, taktički gotovo bez greške. Da smo imali malo konkretniji završetak napada, pobjeda bi bila i ubjedljivija. Poljska je veoma ozbiljan protivnik, ali danas smo se mi pitali. Ostaje još jedna utakmica koju moramo odigrati bez dvojice igrača, Đokaj se vraća zbog obaveza u klubu, dok je Jovović povrijeđen još od prve utakmice. Biće teško odigrati nakon ovolike potrošnje tu utakmicu, ali sa ovakvim pristupom sve je moguće - rekao je selektor

Radovan Kavaja. U posljednjem kolu turnira, Crna Gora 25. marta igra sa Ukrajinom. Naša selekcija u prvom kolu remizirala je sa Rumunijom (0:0). R. P.

Raspored i tabela

Mladost Lob.bet – Rudar 0:0 Danas

RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo (14 h) Ponedjeljak

PODGORICA: Lovćen – Kom (14 h) Iskra – Podgorica odloženo

1. OFK Mladost DG 21 14 6 1 33:12 48

2 . Rudar 22 12 7 3 36:16 43

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas (17 h) gostuju Partizanu u 24. kolu Admiralbet ABA lige, trener Mihailo Pavićević poručuje

Ne očekujemo ništa više od poštene utakmice

PODGORICA – Na sedam kola do kraja ligaškog dijela, Mornar Barsko zlato je samo matematički u igri da na terenu izbori opstanak u ABA ligi.

Kao posljednjeplasirani tim na tabeli, sa samo jednom pobjedom iz 23 kola, Barani imaju po tri pobjede manje od najbližih konkurenata u borbi za opstanak, Cibone i Krke, a od Cibone su slabiji i međusobno.

Tim Mihaila Pavićevića do kraja ligaškog dijela ima još četiri meča kod kuće i morao bi da dobije svaki od njih - protiv Krke, Dubaija, Splita i Igokee, a onda da se nada da konkurenti neće više dobiti nijednu utakmicu do kraja. Kako je to malo vjerovatno, uz stoprocentan učinak kod kuće, Baranima bi trebala i neka pobjeda na strani, a rivali su Partizan, FMP i Zadar. To je i te kako optimistički scenario, u koji, vjerovatno, ne vjeruju ni u barskom klubu, s obzirom na to kako su igrali u dosadašnjem toku sezone. Za Mornar, praktično, jedina šansa ostaje da se nada srpskom finalu u ABA2 ligi, jer u tom slučaju ne bi ispao iz lige, pošto bi pobjednik iz srpskog finala ABA2 lige igrao baraž sa najslabije plasiranim srpskim timom iz ABA lige (najvjerovatnije Borac). Međutim, problem je što se sve češće čuje zahtjev iz Srbije da se ukine ili poveća „nacionalni ključ“ (trenutno šest timova po zemlji). Ako bi to bilo dogovoreno, onda bi Mornar bio u bezizlaznoj situaciji.

Čekajući rasplet na sastancima ABA lige (prvi naredni je 2. aprila), Mornaru ostaje da se koncentriše na preostale mečeve. A prvi naredni je za Barane, praktično, nemoguća misija, jer danas (17 časova) u Beogradu gostuju Partizanu.

Omladinsku futsal reprezentaciju očekuje nastup u kvalifikacijama za EP

Tim Željka Obradovića je u petak ubjedljivo izgubio kod kuće od Efesa u Evroligi, čime je umanjio šanse da se domogne plej-ofa najjačeg evropskog takmičenja i sigurno neće biti na maksimumu motiva i energije u duelu sa Baranima. Ipak, s obzirom na razliku u kvalitetu, trebalo bi da se dogodi čudo da meč bude uopšte i neizvjestan, a kamoli da Mornar priredi senzaciju. Uostalom, Partizan sebi ne smije da dozvoli nikakav kiks ako želi da se do kraja ligaškog dijela izbori za prvu startnu poziciju u plej-ofu... - Gostujemo jednoj od najboljih ekipa u ligi. U trenutku u kojem se mi nalazimo nema se šta mnogo reći. Jednostavno, zna se kvalitet Partizana, nažalost zna se i kvalitet naše ekipe, pa ne možemo da očekujemo ništa više od poštene, korektne utakmice i da probamo da odigramo što je moguće bolje. Ponavljam, igramo protiv daleko boljeg tima i sve zavisi od toga koliko će nam Partizan dozvoliti. Ali, ovo je i lijepa prilika za mlade igrače, koji dobijaju minutažu, da u toj atmosferi, protiv najbolje ekipe, steknu dragocjeno iskustvo – rekao je Mihailo Pavićević, trener Barana. S. JONČIĆ

Odbojka (ž)

PODGORICA – Mladost i Rudar, dva vodeća tima Druge lige, velikim derbijem otvorili su 24. kolo.

Ova runda donosi tri duela u tri dana, dok je meč Iskra – Podgorica odložen. Na premijeri, Mladost i Rudar igrali su bez golova, čime su Lješkopoljci sačuvali pet bodova prednosti u odnosu na najvećeg rivala (uz meč manje), tako da su opet u najboljoj poziciji. Mladost je u nizu od četiri utakmice bez poraza i sa 48 poena drži prvo mjesto, dok Rudar ima pet bodova manje i stidlji-

3. Lovćen 20 8 6 6 29:23 30

4. Igalo 21 8 6 7 26:22 30

5 Grbalj 20 7 4 9 19:30 25

6. Iskra 21 6 6 9 16:23 24

7. Podgorica 20 4 8 8 26:32 20

8. Ibar 21 5 5 11 17:25 20

9 Kom 20 3 4 13 10:29 13

vo čeka kiks žutih kako bi se dodatno primakao Prvoj ligi. Ali, jasno je da je Mladost prvi favorit. Rudar je imao šansu da smanji zaostatak, ali je remi poput pobjede za domaćina. Već danas na program je primorski derbi Grbalj – Igalo, a ujedno taj duel može biti veoma bitan u borbi za treće mjesto, odnosno baraž… R. P.

PODGORICA - Omladinsku futsal reprezentaciju Crne Gore naredne sedmice očekuje nastup u glavnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Selektor Sveto Ljesar za taj turnir pozvao je 12 igrača - golmani: Asmir Đečbitrić, Luka Marković i igrači Rajko Međedović, Boško Mandić, Ognjen Vuković, Mladen Vuković, Enis Barjaktarović, Luka Glomazić, Srđan Tadić, Vuk Ćetković, Besart Elezaga i Vasilije Jelić.

Glavna runda igra se u Vrnjačkoj Banji, a osim domaćina Srbije i naše selekcije u grupi 5 su i Ukrajina i Holandija. Plasman

Grupa 5

26.03. 16:00 - Holandija - Srbija 19:00 - Ukrajina – Crna Gora

27.03. 16:00 - Srbija – Crna Gora 19:00 - Holandija - Ukrajina

29.03.

16:00 - Holandija – Crna Gora

19:00 - Srbija - Ukrajina

na Evropsko prvenstvo izboriće prvoplasirana ekipa. - Očekuje nas veoma zahtjevan turnir, gdje ćemo u četiri dana odigrati tri utakmice. Rivali su odlične ekipe, tu prije svega mislim na Ukrajinu, koja je uz Portugal i Španiju najbolja ekipa u Evropi u ovom uzrastu. Djeluju moćno u svakom pogledu, fizički su besprekorni. Svi njihovi igrači igraju prvoligaški futsal, a nekoliko njih nastupa u španskim klubovima. Oni su definitivno favoriti grupe i biće jako teško da ih ugrozimo. Nijesmo imali ni sreće da već u prvom kolu igramo sa Ukrajincima, ali sam siguran da ćemo dati sve od sebe da u svim mečevima odigramo na maksimumu i da se predstavimo u što boljem svjetlu - rekao je selektor Ljesar. R. P.

PODGORICA – Odbojkašice Budućnost voleja izborile su plasman u polufinale plej-ofa, gdje će igrati protiv Luke Bar. Nakon pobjede u gostima sa 3:1, Podgoričanke su na svom terenu porazile Budvu 3:0 (25:22, 25:22, 25:15) i uspješno preskočile plej-in EPSC Superlige. Trener „plavih“ Luka Bogojević šansu je dao svim igračicama, a poenterski su se istakle Lana Rakočević sa devet i Mileva Magdelinić sa osam poena. U poraženom timu najbolje su bile Vanja Matunović sa 13 i Đina Lekić sa 11 poena. Večeras od 19 časova u SC „Igalo“ sastaju se Albatros i Morača, a Albatros je dobio prvi meč u Podgorici sa 3:1. Bolji iz ovog dvomeča će u polufinalu plej-ofa da igra protiv Herceg Novog. S. J.

Pavićević na jednom od prethodnih mečeva sa Partizanom u Beogradu

Drugo kolo kadetskog turnira u Rumuniji

Druga liga, 24. kolo

Slično kao u Železniku protiv FMP-a krajem decembra prošle godine, kada su u posljednja dva minuta nadoknadili minus od 10 poena, košarkaši Budućnost Volija dobili su još jedan meč koji je izgledao izgubljen.

Spartak je u prvom poluvremenu vodio i 18 razlike, a na tri minuta i 39 sekundi do kraja je imao „plus devet“ (82:73) i sve je „mirisalo“ na drugi poraz Podgoričana od Subotičana. Međutim, „plavi“ su se ponovo, poput feniksa, digli iz pepela i serijom 13:0 preokrenuli za pobjedu od 86:82, u 24. kolu ABA lige.

Na kraju će se svoditi računi, ali je moguće da će ovakve pobjede protiv FMP-a i Spartaka, naravno pored onih u gostima protiv Partizana i Crvene zvezde, donijeti Budućnosti prvo ili drugo mjesto za plej-of. Posebno što je tim Andreja Žakelja, koji je ponovo nastupio bez Džuvana Morgana (na putu je povratka iz Sjedinjenih Država, gdje je bio da dočeka rođenje kćerke) i Andrije Slaskovića (povreda) u oba duela izgledao loše tokom većeg dijela meča. U oba slučaja, međutim, Podgoričani su pokazali veliki karakter i želju da se bore do kraja, za šta su i nagrađeni pobjedama.

Čekajući neđeljni meč Partizana sa Mornarom, Budućnost je trenutno prva na tabeli sa skorom 21-3 i može mirnije da gleda na preostalih šest kola ligaškog dijela, ali uz opomenu da u narednim mečevima mora da ima mnogo manje oscilacija ako želi da ostane u vrhu tabele. Spartak je bio blizu da bude jedini tim koji je ove sezone dva puta savladao Budućnost u ABA ligi, a nakon ovog kola ima po 12 pobjeda i poraza.

LOŠ POČETAK

Da Spartak nije promašio posljednja četiri šuta za tri poena, a nakon što je prije toga pogodio četiri od pet, Budućnost je nakon prve četvrtine mogla da ima i veći minus od 13 poena (28:15). To dovoljno govori o igri „plavih“ u prvih 10 minuta, u oba pravca, odnosno veoma loše u odbrani i neorgani-

„Plavi“ poput feniksa

zovano i previše individualno u napadu. Podgoričani su prve poene na meču upisali nakon dva minuta i 38 sekundi (6:2), za nešto više od polovine prve dionice primili su 20 poena, kada je Spartak prvi put poveo dvocifrenom razlikom (20:9), a domaćin je prvi put do najveće prednosti od 13 poena došao nepuna dva minuta prije kraja kvartala, kada je Miletić ubacio oba bacanja za 24:11. Budućnost, u kojoj je više od polovine poena upisao Rašid Sulejmon (devet), u prvoj četvrtini je očajno šutirala za tri poena (9-1) i imala slabiji skok (7-11), bez ijednog ofanzivnog skoka (domaćin dva), čime je anulirala bolji šut za dva poena (75 – 60 %). Podgoričani su bili i bez ukradene lopte i sa dvije izgubljene više (3-1). Samo je Spartak imao poene iz kontranapada (7-0) i drugog napada (4-0).

Crnogorski šampion je u istom

stilu nastavio i u prvih sedam minuta druge četvrtine, pa je Spartak početkom 18. minuta poveo čak sa 18 poena razlike (45:27), uz svega sedam poena gostiju u tom periodu igre! Predvođena Kenanom Kamenjašem (10 poena, tri skoka i asistencija u drugoj četvrtini) i Mekinlijem Rajtom (13 poena u ovom kvartalu), Budućnost se, međutim, probudila u posljednja tri minuta poluvremena i parcijalom 13:2 je na odmor otišla sa više nego prihvatljivih sedam poena minusa (47:40).

Podgoričani su na poluvremenu imali prednost u skoku (18-17), pa i ofanzivnom (5-4), a i dalje su šutirali bolje za dva poena (71,4 – 47,6 %). Međutim, „plavi“ su i dalje bili bez šuta sa distance (13-1) i to je element koji je Spartaku (12-6) najviše pomogao da ima prednost na polovini meča. Subotičani su, uz to, maksimalno

Klivlend poražen od Finiksa, pobjede Oklahome i Bostona Durent nezadrživ,

PODGORICA - Od trenutno najbolje plasiranih timova u NBA ligi u obje konferencije, jedino je Klivlend poražen, a izgubio je u gostima od Finiksa 123:112 i potvrdio lošu trenutnu formu jer je upisao četvrti poraz u nizu.

Sansi su do pobjede došli zahvaljujući nevjerovatnoj partiji Kevina Durenta, koji je upisao 42 poena, uz šest skokova i osam asistencija. Istakao se i Devin Buker sa dabl-dabl učinkom, odnosno 17 poena i 10

asistencija, a pratio ga je Tajus Džons sa 16 poena. Kod Kavalirsa, Darius Garland imao je 18 poena, uz pet skokova i šest asistencija, dok je Deandre Hanter upisao 17 poena. Veoma lošu utakmicu je odigrao Donovan Mičel, ubacio je sedam poena uz šut iz igre 18-2. Kavalirsi su nalaze na prvom mjestu Istoka sa 56 pobjeda i 14 poraza, dok su Sansi 11. na Zapadu sa skorom 34-37. Oklahoma Siti, ekipa sa najboljim skorom u ligi, savladala je Šarlot sa 141:106.

Posebno se istakao Šej Gildžes-Aleksander, kandidat za MVP-ja lige, sa 30 poena, devet asistencija i šest skokova. Pored njega, još sedmorica košarkaša upisala su dvocifren učinak, Čet Holmgren, Ajzea Džo i Džejlin Vilijams su imali po 14, Ajzea Hartenštajn je imao 12 poena i 10 skokova, dok su po 11 ubacili Kejson Volas, Eron Vigins i Kenrič Vilijams. Kod Šarlota se istakao Majls Bridžs sa 20 poena, uz tri skoka i četiri asistencije. Oklahoma je ubjedljivo prva na

iskoristili sva četiri ofanzivna skoka (osam poena) i dalje su imali više poena iz kontranapada (7-5), te su bolje kažnjavali rivala nakon izgubljenih lopti (10-4).

BUĐENJE U NASTAVKU

U trećoj, najizjednačenijoj četvrtini, Budućnost je pogodila i tri šuta sa perimetra (Đorđije Jovanović dva puta, Sulejmon jednom), zadržala je prednost u skoku (28-27), pa su Podgoričani uspjeli da posljednju četvrtinu dočekaju sa dva poena minusa manje nego što je bio slučaj na poluvremenu (66:61). A oba tima su imala šansu da bolje završe ovu dionicu, pošto je Spartak imao dvocifrenu prednost u 23. minutu (53:42), a Budućnost je imala samo posjed minusa na minut i 50 sekundi do kraja, kada je Sulejmon ubacio trojku za 63:61. Činilo se da je Spartak odbio i taj pokušaj Budućnosti,

Zapadu sa 58 pobjeda i 12 poraza, već je obezbijedila prvo mjesto. Sa druge strane, Hornetsi su 14. na Istoku sa skorom 18-52.

Šampion Boston je u gostima deklasirao Jutu sa 121:99. Seltikse su do pobjede predvodili Kristaps Porzingis sa 27 poena, 10 skokova i šest asistencija, kao i Džejson Tejtum sa 26 poena i po šest skokova i asistencija. Kolins Sekston je bio najbolji u ekipi Jute sa 30 poena, Kejonte Džordž je dodao 19 poena, se-

Gibson 4

Cerovina 7

Momirov 15

MilisavljevićGordić 4

Miletić 12

Medarević 6

TejićIlić 6

Kadžami-Kin 8

Nikolić 5 Bolton 15

Dvorana: ,,Dudova šuma“

Sudije: Obrknežević, Radojković i Savović.

Sulejmon 22 Ilić 2 Megi 2 MinićTanasković 5 Ferel 4

Jovanović 6

Drežnjak 2

OmićRajt 21

AzubukiKamenjaš 22

ŽAKELJ: U drugom poluvremenu smo igrali

mnogo bolju odbranu

Andrej Žakelj, trener Budućnosti, bio je zadovoljan pobjedom svog tima. - Čestitke igračima za drugo poluvrijeme, a čestitam i Spartaku, mislim da je odigrao odličan meč. Igraju modernu, dobru, vrlo agresivnu košarku i sa tim smo mi imali probleme na početku. Pogotovo u odbrani, nije se poštovao dogovor, primili smo mnogo lakih poena. Bez koncentracije i fokusa smo ušli u meč i odmah je ovako kvalitetan tim kao što je Spartak kaznio. Probudili smo se par minuta prije odmora i krenuli da igramo, neću da kažem najbolje, ali bolje i na kraju, možda, uz malo sreće dobili utakmicu. Ali, mislim da je zasluženo. U drugom poluvremenu smo igrali mnogo bolju odbranu i to je odlučilo meč. Za nas je svaka utakmica borba za prvo i drugo mjesto, bitne su nam pobjede i danas smo je ostvarili. Ima tu puno stvari koje moraju biti bolje, ali što je tu je, dobili smo i to je najbitnije. Idemo dalje - istakao je Žakelj.

zahvaljujući trojkama Momirova je stigao do pomenutih devet poena prednosti (82:73), ali je onda Budućnost „zaključala“ odbranu i polako topila prednost domaćina. Sulejmon je trojkom donio izjednačenje (82:82), na 69 sekundi do kraja, Spartak je promašio dva šuta za novo vođstvo, a onda je Budućnost krenula po pobjedu. Rajt nije pogodio flouter, Kamenjaš je nakon ofanzivnog skoka prvo promašio, a onda je iz „tip-ina“ pogodio za 84:82, na 1,7 sekundi do kraja. Bivši trener Budućnosti Vladimir Jovanović je uzeo tajm-

aut i nacrtao akciju Spartaka za Miletića, kojeg je, međutim, odlično faulirao Flečer Megi, ne dozvolivši centru domaćih da pogodi šut ispod koša. Miletić, koji nije poznat kao dobar izvođač penala (8-3 na ovom meču), promašio je prvo, potom namjerno i drugo, ali prestupio prilikom drugog pokušaja, pa je lopta pripala Budućnosti. Nakon tajm-auta Žakelja, Rajt je fauliran i sa dva bacanja je stavio tačku na meč... Budućnost u narednom kolu, 30. marta, gostuje Ciboni. S. JONČIĆ

dam asistencija i četiri skoka. Boston je drugi na Istoku sa 51 pobjedom, 19 poraza i takođe je obezbijedio plej-of NBA lige, dok je Juta posljednja na Zapadu sa skorom 16-55.

Rezultati: Vašington - Orlando 105:120, Majami - Hjuston 98:102, Minesota - Nju Orleans 134:93, Oklahoma - Šarlot 141:106, San Antonio - Filadelfija 128:120, Dalas - Detroit 123:117, Juta - Boston 99:121, Finiks - Klivlend 123:112, Portland - Denver 128:109, LA Klipers - Memfis 128:108. S. J.

Mekinli Rajt je bio jedan od junaka pobjede Budućnosti u Subotici

Novljani sa 19 pobjeda završili regularni dio sezone u Premijer vaterpolo ligi

Završni turnir na Škveru

Druga trka Formule 1 u Šangaju

Hamiltonu sprint, Pjastri osvojio pol

PODGORICA - Vozač Meklarena Oskar Pjastri osvojio je pol poziciju na VN Kine

Australijanac je u Šangaju stigao do prvog pola u karijeri i to zahvaljujući najbržem

Sjajan rezultat za crnogorski golbal klub

Jadran MTEL 20 Solaris 11

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 100. Sudije: Đurašković (Crna Gora) i Savinović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 4:1, 5:4, 5:3, 6:3. JADRAN MTEL: Đurović (tri odbrane), I. Radović, Holod 5, Matijašević 1, Obradović, Vujović 1, D. Radović 3, Lazić 1, Gojković 2, Ivović 1, Sladović 1, Milojević 3, V. Radović 1, Stupar 1.

SOLARIS: Pavić (šest odbrana), Štrkalj, D. Akrap 1, Brkić, R. Akrap 1, Vrbnjak 3, Di Lido, Vlahović 1, Pelicarić 3, Vrdoljak 2, Bulat, Koprčina 1, Šparada 1, Marincic. Jadran MTEL od juče je i zvanično domaćin završnog turnira Premijer vaterpolo lige. Vicešampion Crne Gore će kao lider narednog petka i subote ugostiti drugoplasirani Novi Beograd, splitski Jadran i Radnički iz Kragujevca.

Novljani su u posljednjem kolu očekivano savladali Solaris 20:11 i sa ukupno 19 pobjeda, tri poraza i 57 bodova završili regularni dio sezone.

Primorac će večeras od 18 sati dočekati ekipu Radničkog, a nakon ovog meča očekuje ih i zaostali sa dubrovačkim Jugom A. M.

Plej-of LŠ za rukometašice

Pletikosić

PODGORICA - Golbal klub Nikšić plasirao se na finalni turnir Lige šampiona. Crnogorski predstavnik drugog takmičarskog dana kvali-

fikacionog turnira u Podgorici ostvario je sva tri trijumfa i kolo prije kraja osigurao plasman u Portugalu. Nastup na finalnom turniru potvrdili su pobjedom protiv Stokholma 7:4 i upisali četvrti trijumf, a ranije juče bili su bolji od Naise - 13:7 i Soluna - 13:3. Nikšić je dan ranije savladao danski tim BSI - 15:9, a jedini poraz doživio je od poljskog Grundogasa iz Krakova - 9:4. R.A.

(1:30.641), a iza sebe je ostavio Džordža Rasela u Mercedesu, koji je kasnio osam stotinki. Treće vrijeme ostvario je drugi vozač Meklarena - Lando Noris, a pobjednik sprinta Luis Hamilton u Ferariju bio je peti u kvalifikacijama. Četvrto mjesto pripalo je Maksu Ferstapenu Meklaren je uspio da se izvuče iz lošeg dana u sprintu, ali su nadomjestili mnoge stvari u kvalifikacijama, a malo je falilo da Noris osvoji drugu poziciju.

Ferari, takođe, može biti zadovoljan jer će Šarl Lekler startovati sa šestog mjesta, ispred vozača RB tima - Isaka Hađara. U prvih deset su Kimi, Juki Cunoda i Aleks Albon u Vilijamsu.

Karlos Sains junior je završio tek na 15. mjestu… Start trke je danas od osam sati. R. A.

PODGORICA - Matea Pletikosić sa osam golova (jedan promašaj) i četiri asistencije vodila je Podravku do trijumfa nad Brestom (27:26) u prvoj utakmici plej-ofa za plasman u četvrtfinale Lige šampiona. Crnogorska reprezentativka je u posljednjih 17 minuta sedam puta tresla mrežu gošći iz Francuske, koje su i u ovom meču bile favoritkinje. Ali, šampion Hrvatske, ko zna koji put ove sezone, na krilima ,,lavice“ stigao je do velike pobjede. U revanšu dva tima iz Bukurešta neće biti dileme ko će među osam najboljih. Bukurešt je kao gost bio ubjedljiv protiv Rapida (34:24), a po običaju odlična je bila crnogorska reprezentativka Đurđina Jauković sa tri gola i uz dvije blokade. A. M.

Prva SBbet liga za rukometašice

Bodovi za Nikšićanke

PODGORICA - Oba ženska nikšićka tima pobjedama su otvorila 15. kolo SBbet Prve rukometne lige.

Levalea 2010 savladala je Mornar 7 - 35:23, uz sedam golova, bez promašaja, Sanje Andrijašević, Danijela Bajović dala je pet, ali je imala i sedam asistencija. Andrea Dragnić završila je meč sa četiri pogotka i pet uspješnih dodavanja. U barskoj ekipi Dina Pepić, uz svega dva promašaja, devet puta bila je precizna. Nikšićanke su druge na tabeli (11-2-2), a Baranke pretposljednje (3-0-12).

I Trebjesa Bemaks je bez problema došla do bodova u meču

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

PODGORICA – Lovćen je bio ubjedljiv u 12. kolu SBbet Prve lige. Aktuelni šampion savladao je Partizan 1949 (40:24), a svi igrači u domaćem timu dobili su priliku da igraju.

Cetinjani su sada na učinku od 11 pobjeda i jednog poraza, sa četiri boda više u odnosnu na pratioce Rudar i Budućnost, koji će danas odigrati svoje mečeve. Najefikasniji u trijumfu lidera bili su Miodrag Stanojević (bez promašaja) i Danilo Pajović sa sedam golova, Vuk Mrvaljević postigao je šest, a Savo Vujović upisao je 15 odbrana.

sa Zetom. Slavile su domaće27:20, uz 15 odbrana Aleksandre Kecojević Ivana Savić postigla je šest golova, dok je kod gošći isti broj odbrana imala Ivana Knežević, a odskočila

je Maja Ceklić sa osam golova. Domaće rukometašice upisale su deveti trijumf, uz remi i pet poraza, a Zeta je ostala na četiri pobjede (dva remija i devet poraza). A. M.

Kod gostiju Dario Maslovar dao je osam, sedam golova Nemanja Drakulović

Zabjelo je zaustavljeno kod kuće - Budvani su slavili 24:27, a pobjednik je odlučen u posljed-

njih šest minuta. Domaćin je od 23:23 do kraja postigao samo gol, gosti četiri. Vasilije Vukajlović je bio odličan na golu Budvana, zaustavio je 20 šuteva (od ukupno 44), a Aleksandar Glendža najraspoloženiji sa devet golova. U domaćem timu Dražen Mandić osam puta bio je precizan. Zabjelo je četvrto na tabeli sa šest pobjeda, remijem i pet poraza, a Budvani su na učinku od tri pobjede i devet poraza. Danas od 18 sati sastaće se: Sutjeska - Rudar i Jedinstvo Bemaks - Mornar 7. Berane 1949 dočekaće Budućnost 26. marta. A. M.

Holod je završio meč sa pet golova

(15. kolo)

ANTIFAŠISTIČKA KULTURA SJEĆANJA I KRITIČKA BUDNOST

Za slobodu život dalo oko

30 sveštenika iz Crne Gore

Autor: Milan MARETIĆ

BOKOVO KOD CETINJA:

SJEĆANJA DAVNA, SJEĆANJA BLISKA - BALADA O BRAĆI LOMPAR (Objavljeno u Glasniku Subnora i antifašista Crne Gore, br, 36, jun 2014.)

Nije kamenitim Bokovom, živopisnim selom na domak Cetinja, u kojem je 1918. godine donijeta odluka o podizanju Božićnjeg ustanka, prošao ni jedan rat, a da pod ustanički i oslobodilački crnogorski barjak nijesu, kao jedan stupili znameniti Lompari

Balada o četvorici braće i njihovom ocu Ivu i majci Iki (od Šofranaca) živi i dan danas u Bokovu i na nju podsjeća i spomen ploča postavljena 1984. godine.

Tekst sa rodne kuće DOM LOMPAR IVA (1868 - 1937) i IKE (1889 - 1962): „Odavde su trinaestog jula 1941. pošli u četvorogodišnju borbu za oslobođenje domovine njihovi Blažo 1910., dipl. pravnik, generalpukovnik, polit. komesar 2. Armije u NOR-u; Dušan 1913., dipl. pravnik, rezervni pukovnik, pomoćnik ministra finansija FNR Jugoslavije i državni podsekretar za budžet; Mihailo 1915., diplomata, osnivač Komiteta za oslobođenje Jugoslavije u Švajcarskoj, opunomoćeni ministar i ambasador FNRJ, rez. major JNA; Đorđe 1921., student medicine, šahista. Poginuo u NOR-u u bitci za oslobođenje Pljevalja 1941; dr Marija 1914., ljekar, član hirurške ekipe 2. proleterske divizije, pukovnik JNA, specijalista-mikrobiolog”.

Ovome treba još dodati da su Blažo, Dušan i Marija, Dušanova supruga, nosioci „Partizanske spomenice 1941”. Kad god se u Bokovu, znamenitom selu kod Cetinja pomene čuvena Pljevaljska bitka, ožive sjećanja, na najmlađeg od braće Lompar, Đorđa, u kojoj je pogi-

nuo kao zamjenik komesara čete, student medicine i šahista. Mnogi hroničari ističu da je Pljevaljska bitka bila najveća partizanska bitka na Balkanu i uopšte u Evropi 1941. godine. U njoj je poginulo 236, a ranjeno 270 partizana borca za slobodu i Crnu Goru iz četrnaest opština tadašnje Crne Gore. O stravičnoj bitci na Pljevljima stariji mještani Bokova, sela u kojem žive Borozani, Lompari, Maretići i Mudreše, znaju mnoge priče o danima bola i ponosa. A, kako i ne bi kad su na Pljevljima osim Đorđa Ivovog Lompara ostali i Vladimir Nikov Borozan, Veljko Perov Borozan, Jovan Simonov Mudreša i Milutin Jokov Mudreša, cvijet bokovske mladosti. Mladi i poletni kao zora. Trojica dvadesetogodišnjaci, dvojica jedva punoljetni i za pušku stasali...

Na kraju treba reći da u Bokovu, ali i na Cetinju i u Beogradu, još živi uspomena na šahovski talenat najmlađeg od braće Lompar, Đorđa, koji je bio prvak Beogradskog šahovskog kluba daleke 1938. godine. Zajedno sa Gligorićem, Božićem, Đanom, Markovićem i drugim kasnije poznatim jugoslovenskim šahistima, učestvovao na brojnim šahovskim takmičenjima.

U avgustu 1938 . godine Đorđe Lompar i Božidar Kažić odigrali su prvu dopisnu partiju šaha u Crnoj Gori, kad je Đorđe bio u Bokovu, a Božidar na Cetinju.

Istovremeno Đorđe Lompar je bio borac za socijalnu pravdu. Imao je samo petnaest godina kada je iz školske klupe odveden u zloglasnu Glavnjaču, zatvor u Beogradu. Na zov Crne Gore „nije časio ni časa”, što bi se reklo u ovim krajevima. Ostao je zapamćen kao jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka u svom kraju, učesnik poznatih bitaka na Košćelama i Dobrskoj Ploči. Bio je zamjenik komesara

Jedan od „crvenih sveštenika” koji su svoj život položili pred oltar otadžbine i oltar crkve bio je i Marko Jokov Borozan. Već od prvog dana ustanka priključio se NOB-u. Takva je bila čitava njegova porodica

čete u Lovćenskom partizanskom bataljonu crnogorskog NOP odreda, kada je poginuo. A imao je samo dvadeset godina. Na poznatog šahistu i junaka podsjećaju nas mnogi izvori: Maksim Lutovac u „Šahovskom vijencu”; Vesko Pejović u knjizi „Šah na Cetinju”; dr Milenko Vujović „Ljekari i medicinsko osoblje stradali u borbama Crne Gore za slobodu”; Petar Markišić u „Frontu” i „4.julu”; Božidar Kažić u „Politici”; Nikola Perović u „Pobjedi”, „Mladosti” i mnogi drugi. I svi se slažu Đorđe Lompar je bio veliki junak Pljevalj-

ske bitke. Veliki šahista i organizator brojnih demonstracija u Beogradu. Sin kamenitog Bokova, kojeg ne smijemo zaboraviti. Ne treba zaboraviti ni njegovu braću Blaža, Dušana i Mihaila.

LIKOVI REVOLUCIJE 1941 - 1945: MARKO JOKOV BOROZAN, PAROH KONADŽIJSKI - CRVENI SVEŠTENIK SA BOKOVA (Objavljeno u Glasniku Subnora i antifašista Crne Gore, br. 40, maj 2016.)

Govoroti o žrtvama fašističkog terora palih u Narodnooslibodilačkom ratu znači govoriti i o pravoslavnim sveštenicima, monasima i bogoslovima, koji su svoja imena utkali u svijetle stranice naše istorije. Računa se da su „pred oltarom crkve” svoje živote položili oko trideset sveštenika iz Crne Gore, navodi Gojko P. Vukmanović u knjizi „Koncentracioni logor u Baru 1942-1943”.

Jedan od onih „crvenih sveštenika” koji su svoj život položili pred oltar otadžbine i oltar crkve bio je i Marko Jokov Borozan paroh konadžijski srez Cetinjski eparhije crnogorsko-primorske. O njegovom časnom životu pisali su mnogi. U „Spomenici pravoslavnih sveštenika žrtava fašističkog terora i palih u Narodnooslobodilačkoj borbi”, Beograd, 1960. godine, predgovor napisao prota Miljan Smiljanić, objavljena je i njegova šira biografija. Marko Borozan je rođen 12. decembra 1903. godine u Bokovu, Cetinje. Osnovnu školu je završio u Kosijerima, a četiri razreda gimnazije na Cetinju. Na Cetinju je 1927. godine završio i petorazrednu Bogosloviju. Za sveštenika je rukopoložen 1929. godine. Bio je paroh u Dupilu, a onda u parohiji konadžijskoj sve do smrti.

I u ovoj i u svim njegovim biografijama se ističe da je Marko

Na Pljevljima su, osim Đorđa Ivovog Lompara, ostali i Vladimir Nikov Borozan, Veljko Perov Borozan, Jovan Simonov Mudreša i Milutin Jokov Mudreša. Trojica dvadesetogodišnjaci, dvojica jedva punoljetni i za pušku stasali

Borozan bio pravi narodni svještenik. Bio je omiiljen i kod sveštenstva i kod naroda. Već od prvog dana ustanka priključio se NOB-u. Takva je bila čitava njegova porodica.

Strijeljan je 20. jula 1944. godine na Cetinju, sa njime je strijeljano još devet drugova.

Posljednje riječi, pred njemačkim okupatorom bile su - „Živjela Nova Jugoslavija!”

Tako je pop Marko i na strelištu pokazao kako se mre za slobodu.

Njegovo ime se nalazi i u „Spomenici crnogorskim antifašistima 1941 - 1945” , a i Gojko P. Vukmanović u knjizi „Koncentracioni logor u Baru 1942 – 1943” ističe herojsku smrt popa Marka Borozana, a tako piše i u „Lučindanu”, listu Crnogorske pravoslavne crkve. Sve u svemu Marko Borozan je još jedan svijetao primjer svještenika, koji se nijesu odvajali od svog naroda već su za njegovu slobodu dali najveću žrtvu - svoj život. Na spomen ploči škole u Bokovu među 28 imena palih boraca i žrtava fašističkog terora u Narodnooslobodilačkoj borbi je i Markovo ime. (Nastavlja se)

Spomen-ploča poginulim Bokovljanima u NOB-u

Spomen-ploča na Domu Iva Lompara

Selo Bokovo

Đorđije Lompar

Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ

Vječiti rival zlata – srebro (argentum), koje je decenijama i vjekovima kao moneta dominirala nad zlatom, 70-ih godina XIX vijeka doživjeće teške trenutke…

Nekad dominantna moneta, sa epitetom ,,najtvrđe“ valute tih godina naprasno je postala ,,meka“ valuta. Sastanak vodećih evropskih država u Parizu 1867. godine konstatovao je zatečeno stanje – zlato je proglašeno bazičnom i jedinom rezervom valuta vodećih evropskih država i jedinim medijem međusobnih plaćanja. Sjedinjene Države slijedile su evropske države – godine 1873. obustavile su kovanje srebrnih dolara. Izuzetak je bio učinjen samo po pitanju kovanja ,,trgovačkih“ dolara, za potrebe trgovaca koji su poslovali sa Orijentom, a gdje se srebro tražilo kao sredstvo plaćanja. Šest godina kasnije, u skladu sa prethodno donešenim zakonima, ,,preživjeli zelembaći“ (papirni dolari) učinjeni su konvertibilnim u zlato i samo u zlato, a budući da su se mogle konvertovati u ,,zelembaće“ potpunu konvertibilnost u zlato dobile su i novčanice nacionalnih banaka. Tako je vraćanje na zlatni standard izvedeno gotovo bezbolno. Stabilan novac učinio je da se cijene vrate na predratni nivo, što nije radovalo farmere. U Evropi, pak, prihvatanje zlatnog standarda natjeralo je tamošnje vlade da svoje rezerve srebra prodaju za zlato, pa je cijena srebra u odnosu na zlato pala; sa otkrićem novih i velikih nalazišta srebra u Nevadi 70-ih godina XIX vijeka došlo je do novog pada vrijednosti srebra. Argentum se sada prodavao tako jeftino da su njegovi vlasnici pohrlili u kovnice gdje ih je sačekalo neprijatno iznenađenje – zakon donesen 1873. godine zabranjivao je kovanje srebrnog novca. Ovaj zakon je, prema jednom tumačenju, ujedno postao ,,najveći zločin počinjen 1873. godine“. Pristalice srebra sada su reagovale kao nekad pristalice ,,zelembaća“ Osnovale su vlastitu Populističku stranku, ali je još važnije što su za sebe pridobile i Demokratsku stranku. ,,Populisti“ su insistirali da se dopusti slobodno kovanje srebra prema staroj srazmjeri –371,25 graina po dolaru, što bi

Janusovo lice novca

Počasni krug argentuma

Stabilan novac učinio je da se cijene vrate na predratni nivo, što nije radovalo farmere. U Evropi, pak, prihvatanje zlatnog standarda natjeralo je tamošnje vlade da svoje rezerve srebra prodaju za zlato, pa je cijena srebra u odnosu na zlato pala; sa otkrićem novih i velikih nalazišta srebra u Nevadi 70-ih godina XIX vijeka došlo je do novog pada vrijednosti srebra. Argentum se sada prodavao tako jeftino da su njegovi vlasnici pohrlili u kovnice gdje ih je sačekalo neprijatno iznenađenje – zakon donesen 1873. godine zabranjivao je kovanje srebrnog novca. Ovaj zakon je, prema jednom tumačenju, ujedno postao ,,najveći zločin počinjen 1873. godine“

značilo da će srebro u kovnici imati znatno veću vrijednost od njegove cijene na slobodnom tržištu.

Pristalice ,,slobodnog“ srebra prvu pobjedu u Kongresu izvojevale su 1878. godine. Nakon rata, u Kongresu su dominirale pristalice papirnog novca; njihovi protivnici, pristalice kovanog novca, mogli su, pak, računati na predsjednika. U februaru iste godine Kongres je srušio veto predsjednika odredivši da se svakog mjeseca kupuje po tržišnoj cijeni, od dva do četiri miliona srebra i da se onda to srebro kuje u crvene dolare po starom omjeru. Kongres

je računao da će tako iz kovnice izlaziti više srebrnih dolara nego što bi bilo potrebno, da bi se kupila ista količina jeftinijeg srebra na slobodnom tržištu; ostvarena dobit pripala bi državi.

Pristalice tvrde monete tako su se nadale da će udovoljiti zagovornicima srebra, ali to se nije dogodilo. Oni su nastavili sa svojom agitacijom i to ne samo za kovanje određenih limitiranih količina srebra, nego i za kovanje cijele količine koju bi nudilo tržište. Pristalice srebra vjerovale su da će ta politika dovesti do rasta cijene ne samo srebra, već i svih poljoprivrednih proizvoda,

a kao duboko religiozni ljudi vjerovali su i u pomoća samog – Boga. Godine 1890, nakon mučnih pregovora zagovornika viših carina, sa jedne, i zagovornika srebra sa druge strane, nastupila je još veća liberalizacija otkupa srebra. Novčanice državne blagajne emitovane radi kupovine srebra mogle su se sada po želji donosioca, konvertovati ili u zlato ili u srebro. I sada je vječni Greshamov zakon još jednom potvrdio svoju vitalnost – ljudi su plaćali srebrnim novcem, a zlato zadržavali za sebe. Posjednici novčanica državne blagajne konvertovali su ih u zlato pa su zlato zatim ili tezaurisali ili upotrebljavali za plaćanje u inostranstvo. Zlatna rezerva državne blagajne naglo se topila pogotovo kada je 1873.

godine došlo je pravog juriša na zlatnu rezervu. Da bu opet došlo do zlata, Vlada je počela prodavati državne obveznice za zlato, a zatim je to isto zlato trošeno na konverziju novčanica emitovanih radi kupovanja srebra. Navala na zlato poslužila je pristalicama ,,tvrdog“ novca i predsjedniku da svu krivicu svali na srebro. U ljeto 1893. godine predsjednik je sazvao Kongres na vanredno zasijedanje zatraživši od njega da zaustavi otkup srebra. Poslije duge debate u Senatu – uprkos elokventnom suprotstavljanju Viljema Brajana, tada člana predstavničkog doma, Kongres je prihvatio predsjednikov zahtjev. Pristalice srebra poražene u Kongresu borbu su prenijele na birače. Njihov predsjed-

nik Brajan, u njihovom govoru na konvenciji Demokratske stranke bacio je svojim suparnicima ,,rukavicu u lice“: ,,…. na njihov zahtjev da se uvede zlatni standard, mi odgovaramo - nećemo vam dopustiti da stavite na glavu radništva ovu krunu od trnja, nećemo vam dopustiti da razapnete čovječanstvo na zlatni krst!“ Bog, koji je već ranije promovisan u zaštitnika srebra, sada je saznao i ,,punu istinu“: da je zlato, barem simbolički bilo umiješano u smrt njegovog Sina. Na predsjedničkim izborima, Brajan, zagovornik srebra, ubjedljivo je poražen. Vrijeme je učinilo svoje. Sada je srednji Zapad bio za ,,tvrdi novac“. Mek Kinli je ubjedljivo pobijedio dobivši 271 elektorski glas prema Brajanu i 176. Njujorški Svijet egzaltirano je pisao: ,,Još od pada Ričmonda, američki patrioti nijesu imali tako dobar povod da se raduju - čast nacije je spašena“. Godine 1900.d onešeno je nekoliko ,,kozmetičkih zakona“ koji su se odnosili na kovani i papirni novac, ali i učvrstili američko opredjeljenje za zlato. Neki ekonomisti upravo ovu godinu navode kao prekretnicu kada su Sjedinjene Države usvojile zlatni standard. Ipak, njegova je pobjeda praktično bila izvojevana i ranije. Tako je, nakon viševjekovne i ogorčene borbe, srebro moralo priznati poraz. Sada je mahom služilo za izradu stonog pribora, zubnih plombi, za utjehui njegov veliki rival, zlato, neće ga dugo nadživjeti. •

Viljem Brajan

Rudnik srebra

Srebrna poluga

Grover Klivlend

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine.

069/032-380

Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine.

069/032-380

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.

069/032-380

ЛУКА Миленков-Мићин ЂУРЕТИЋ

Dana 21. marta 2025. u 68. godini preminuo je poslije kraće i teške bolesti naš voljeni

MIODRAG Milorada CAUŠEVIĆ

Saučešće primamo 22. marta od 10 do 15 časova i 23. marta od 10 do 15 časova u kapeli Gornja Gorica kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Sitnička 42, Gornja Gorica.

OŽALOŠĆENI:

supruga VESNA, sestra MILODARKA, sinovi MARKO i MILOŠ, snahe TAMARA i MILICA, unuci BALŠA, ALEKSA, RELJA i MATEO, tetka ĐINA, braća i sestre od ujaka, stičeva i tetaka i ostala rodbina CAUŠEVIĆ

Tužnog srca i sa bolom u duši javljamo da je 22. marta preminuo u 75. godini naš voljeni

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 23. marta od 10 do 16 sati i 24. marta od 10 do 15 sati, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

OŽALOŠĆENI: kćerka NATALIJA, sin BOJAN, braća MLADEN i BRANKO, zet FILIP, snaha ANA, unučad HANA, VUKOTA, LAZAR i BOŠKO, te ostala rodbina

BOŽO - BOŠKO DONČIĆ

Neđelja, 23. mart 2025.

Dana 22. marta 2025. preminula je u 86 godini naša voljena

OLGA

pok. Mihaila

VUČKOVIĆ

rođena RADNJIĆ

Saučešće primamo u kapeli Vrbice 22. marta od 11 do 16 časova i 23. marta od 10 do 15 časova kada povorka kreće za groblje Brdišta, gdje će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: sinovi VASKO-ĐUZA i DRAGAN, ćerka DUŠANKA-SEKA, braća MIRKO, VLADO i BRANKO, snahe VESNA, NADA, SLAVICA, NADA i RADMILA, jetrva LJUBICA, unučad, praunučad i ostala rodbina VUČKOVIĆ i RADNJIĆ

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju i drugu

ELJKU

Teško je prihvatiti bolnu istinu da nas ostavljaš, a još teže će biti da se naviknemo da nas na vratima vaše kuće neće dočekivati tvoj prijateljski osmijeh. Nedostajaće nam tvoje šale, dobrota i sve što si sa sobom nosio i nesebično davao. Bio si više od dobrog komšije, prijatelju naš. Neka tvoja dobra duša u miru počiva a mi te zauvijek čuvamo od zaborava. MIJO sa porodicom

23. mart

Posljednji pozdrav MIJU CAUŠEVIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

BOŠKO, BOJANA i STEFAN RAIČEVIĆ

Iako smo mali znamo da smo izgubili našeg đeda

MIODRAGA CAUŠEVIĆA

Pamtimo te, đede, po igrama i ludorijama koje smo pravili.

Bićeš naša zvijezda vodilja i naš ponos.

Volimo te i voljećemo te uvijek.

Tvoji unuci RELJA i MATEO – mali šareni

Posljednji pozdrav voljenom zetu i tetku

MIODRAGU CAUŠEVIĆU

Riječi ne mogu opisati tugu i neizbrisiv trag koji si ostavio za sobom.

Bio si čovjek velikog srca, oslonac, brat, prijatelj. Hvala za svu ljubav, razumijevanje, podršku i dobrotu koju si nesebično pružao.

Tvoj mili osmijeh, blagu narav i dušu koja se više ne rađa nosićemo zajedno sa svim lijepim uspomenama. Znaj da ćeš u našim srcima živjeti vječno.

Tvoji: VLATKO, TANJA, TEA i IVA

1132

Posljednji pozdrav

1131

MIJU

CAUŠEVIĆU

Tvoj plemeniti lik će ostati u našim srcima.

BORO RAIČEVIĆ sa porodicom

Danas se opraštamo od našeg „prijatelja“ kako smo ga zvali

Teško je, đede, iskazati bol koju osjećamo u ovom trenutku.

Maštali smo mnogo i mislili da će nam se sve ostvariti i da ćeš biti najponosniji đed, ali naše snove prekide tvoja bolest i prerani odlazak. Ali, đede, mi smo ti obećali i to će se ispuniti, bićeš najponosniji đed.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu dok smo živi.

BALŠA i ALEKSA

1147

Posljednji pozdrav našem dragom

MIJU CAUŠEVIĆU

Dragi naš Mijo, bio si oličenje dobrote, poštenja i čestitosti.

Krasile su te najljepše ljudske osobine.

Ponosni smo što si bio dio naše porodice, uvijek si imao riječi utjehe i podrške za sve nas.

Tvoja ljubav prema porodici i prijateljima bila je nesebična i iskrena.

Nikada nećemo zaboraviti sve lijepe trenutke koje smo dijelili zajedno.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

VESKO RAIČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju MIJU CAUŠEVIĆU

Neizmjerno smo tužni zbog tvog odlaska. Čuvaćemo uspomene na tebe i naše dugogodišnje iskreno prijateljstvo. PAVIĆEVIĆ PUNIŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Našem voljenom suprugu, ocu, svekru i đedu

MIODRAGU CAUŠEVIĆU

Uz svu borbu koju smo vodili s mislima da ćemo pobijediti nijesmo te mogli otrgnuti od ove opake bolesti.

Hvala ti za svaki trenutak proveden sa nama.

Za svaku sreću i radost koju si nam nesebično pružao. Bio si čovjek za sve ljude uvijek sa ponosom i osmijehom dočekivao.

Porodica ti je bila i ostala na prvom mjestu. Počivaj u miru, voljeni naš.

Tvoji: VESNA, MARKO, MILOŠ, TAMARA, MILICA, BALŠA, ALEKSA, RELJA i MATEO

BRANKA

Nema riječi koje mogu opisati moj osjećaj tuge zbog tvog odlaska, moja školska drugarice. Moja kumo, moja dobroto, iskrena i plemenita dušo. Druženje sa tobom i sa tvojom porodicom obilježili su cijeli moj život. Odlaziš i odnosiš veliki dio moga života. Počivaj u miru.

Kuma ZORKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DADU

MARIJA BALETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MIODRAGA CAUŠEVIĆA

Tvoji

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju

VLAJKU OSTOJIĆU

Od DRAGIŠE LAKIĆEVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

BOŠKU DONČIĆU

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našem bratu od ujaka

IVU MARTINOVIĆU

PORODICA ČAVOR

Navršava se tužna godina dana od kada nas je napustio naš voljeni

1121

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

SLAVKU PEROVIĆU

Kroz najljepše uspomene živjećeš u našim srcima i sjećanjima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Počivaj u miru.

SLAVICA RADOVIĆ s porodicom

NOVAK - ZEKO PAVIĆEVIĆ

Vrijeme ne može da umanji tugu i prazninu u našim srcima. Ponosni na tvoju dobrotu i sve što si učinio za nas, čuvamo te od zaborava.

Nedostaješ nam mnogo, ali tvoja ljubav i uspomene na tebe zauvijek će živjeti u nama.

U nedjelju, 23. marta 2025. godine, u 10 časova, posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Vole te tvoje BILJA i OLJA sa porodicama

Sestra SLAVKA KRIVOKAPIĆ, sestrići JANKO i RANKO –DIKA sa porodicama

Draga naša

MIŚKA

Koliko god dana da prođe, neće ublažiti bol koja je nastala tvojim odlaskom.

Teško je prihvatiti da nas više nećeš dočekati svojim toplim osmijehom, zagrliti našu dušu i da nećemo više čuti tvoj glas pun ljubavi. Ali, ti si ta koja nas je naučila da se smijemo i kad je najteže i da budemo hrabri. Tako i koračamo dalje, uvjereni da nas čuvaš i paziš sa onog svijeta. Ovu ljubav i uspomenu na tebe zauvijek ćemo čuvati u našim srcima.

Tvoji BILJANA, NIKA, DANILO i JOVANA

1087

1105

Četrdeset je dana od smrti naše

MILKE Špirove ROGANOVIĆ

S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i s ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Počivaj u miru. PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj

VESNI GORANOVIĆ

Dragoj babi

Neđelja, 23. mart 2025.

MILKI ROGANOVIĆ

Pamtićemo te kroz najljepše uspomene i čuvati od zaborava.

DRAGAN, DRAGANA i SVETLANA sa porodicama

Dragi naš

ŽELJO

Vrijeme prolazi, a nama sve više nedostaje toplina tvoje duše, dobrota tvoga srca. Svojom plemenitošću, časnim dostojanstvom, bez imalo uveličavanja, zaslužio si poštovanje i tugu od svakog ko te je znao, a pogotovo od nas najbližih. Sjećanje na tebe i tuga nikada neće stati.

Prerano si pošao u zagrljaj majci i ocu, đedu i babi. Počivaj u miru.

Tvoji tetka ANKA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti mog dragog brata

MILANA NIKČEVIĆA

S ljubavlju i sjećanjem, zauvijek čuvam uspomenu na tebe.

Brat DRAGO

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

MILANA NIKČEVIĆA

Zauvijek ćeš biti dio naših priča, uspomena i sjećanja.

Tvoji BOBAN, DRAGANA, ANĐELA, JELENA i MATIJA

1141

1136

Voljena moja

Četrdeset dana tuge i nevjerice.

Pitam se da li se ovo moralo dogoditi?

Dok si bolovala, bili smo svakodnevno zajedno, sada kada si preboljela, tebe nema.

Nijesi me navikla na ovoliko odsustvo.

Plačem i nadam se da ćeš mi odnekuda ipak doći. Bili su rođendani i meni i Neveni, čekali smo te da nas poljubiš i da nam poželiš dobro zdravlje i sreću. Ali uzaludna je bila naša nada.

Draga moja, smrt manje boli od onoga šta dolazi kasnije, boli sjećanje na lijepe i nepovratne trenutke koje smo zajedno doživjeli, boli sjećanje na naše zajedničke tuge i nesreće.

Desanka i Nevena su moja snaga, bez tebe moramo zajedno dalje.

Sjećanje na tebe i ponos što smo te imali biće nam najveći podstrek za hod po daljim životnim stazama. Neka te anđeli čuvaju.

Četrdeset dana je od smrti naše drage

RATKE Šćepanove ŠUNDIĆ

Sudbina je htjela da nam odeš. Neočekivano i nepravedno, a tek je trebalo da zajedno sa nama dočekaš krunu svoga života.

Ali, ti nijesi otišla, ti si samo promijenila mjesto boravka, ti si i dalje sa nama, u našim mislima i srcima, u našim sjećanjima, u našim pregnućima i radostima, u našim suzama.

Hvala ti što si svojim postojanjem obogatila naše živote.

Neka ti duša caruje, ljepoto i dobroto naša.

Neizmjerno te voli tvoj suprug ŠĆEPAN

Četrdeset dana od kada nisi sa mnom

– MILAN NIKČEVIĆ

Četrdeset dana tišine i suza, a najviše nedostajanja. Ono najjače boli!

Njegova bol se mjeri veličinom svega onog što je granica tvoja duša, velika, plemenita i široka kao nebo. Gradila je i sagradila velika djela, koja su oslonac, tvoje ime, koje mi je ponos.

Zauvijek ćeš ostati moj heroj, snaga, autoritet i uzor.

1114

Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

BOŽA – MILANA NIKČEVIĆA

Sa ljubavlju ćemo te pominjati, po dobroti i plemenitosti pamtiti. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: DUŠKA, NIKOLA i ČEDO

Tvoj ČEDO

1124

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog oca

BOŽA - MILANA NIKČEVIĆA

Vrijeme prolazi, ali tvoja toplina i ljubav ostavili su neizbrisiv trag. Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima. Počivaj u miru.

Tvoj NIKOLA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

1135

MILANA NIKČEVIĆA

Vrijeme prolazi, tuga i bol ostaju.

Tvoji MARKO, MAJA, JOVAN i ANASTASIJA

Četrdeset dana od kada je umro moj suprug

BOŽO – MILAN NIKČEVIĆ

Dragi moj Milane, Mnogo mi je teško bez tebe. Više od četrdeset godina gradismo naš dom, podizasmo i vaspitasmo djecu, naučismo ih da časno i pošteno koračaju kroz život, stvaraju i čuvaju porodicu. Prošli smo skupa lijepe i ružne trenutke, dijeleći i dobro i zlo, a sada tvoje mjesto osta prazno. Vrijeme prolazi, a ja ne umijem da živim bez tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zbogom do ponovnog susreta.

Tvoja supruga DUŠKA

1113

Tvoji ŠĆEPAN, DESANKA, NEVENA i MILANKA

RATKA

SJEĆANJE

VITO Mitrov GARA Vitova

STIJEPOVIĆ

Rastemo i staramo, ali častan život, dobrotu, pravednost i humanost ne zaboravljamo.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage sestre i tetke RADMILE Mitrove VUŠUROVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno. Tvoja sestra OLIVERA DRAGOJEVIĆ sa porodicom

Vrijeme prolazi, voljeni naš

Ali bol i tuga za tobom nikada.

S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i s ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Godina prođe od smrti našeg voljenog kuma BANJA

S ljubavlju i poštovanjem uvijek se sjećamo tvog vedrog i nasmijanog lika.

Tvoji kumovi VJERA i ĆIRO sa porodicom

PORODICA

TVOJA PORODICA

1146

Četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni tata

RADOVAN – RAŠKO ĐURANOVIĆ

Moj tata, ova bol nikada proći neće jer ti si najbolji. Uvijek i zauvijek. Počivaj u miru, anđele naš.

Dragi moj

RAŠKO

Prošlo je 40 teških i dugih dana bez tebe, tvoje prisustvo nedostaje i nedostajaće, vrijeme može ublažiti bol za tobom, ali ne i izbrisati tvoj lik i sve ono što si usadio sa velikom ljubavlju u naše živote, živjećeš dok je nas.

Tvoj brat ZORAN sa porodicom

Tvoja MARA, UROŠ - URKE, ROBIN HUD i PETAR

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog ujaka

DRAGANA VOJIČIĆA

Vrijeme koje prolazi i sjećanje na tebe donosi da vječno živiš. Ostaju uspomene na lijepe trenutke dok si bio sa nama. Čuvamo te od zaborava.

Tvoji sestrići IGOR i DARKO DAMJANOVIĆ sa porodicom

Dragi tata

U duši mi je tuga, a u srcu velika ljubav za tebe od SESTRE

1145

Četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni tata

RADOVAN – RAŠKO ĐURANOVIĆ

Najbolji tata, bojio si svima nama život najljepšim bojama, ali si pošao prebrzo u carstvo nebesko. Uz zahvalnost tebi kroz ovaj život ćemo koračati ponosno i nasmijano, kao što si ti uvijek bio, a ostaće nam zauvijek najdublje rane. Volimo te i čuvamo od zaborava.

BEKO, EMILIJA, ŽUŽA i tvoj dobar SANJIN

DRAGAN VOJIČIĆ

Godina jedna prođe, a evo i druga, svaki dan je sve veća tuga. Sjetim se tebe i podignem glavu. Fališ nam, ali znam da nas čuvaš sa nekog boljeg mjesta. Neću te predati zaboravu. Tvoja ćerka MILENA sa porodicom

Tvoje

Tri su godine prošle

bolnog rastanka s bratom

DRAGAN M. BATRIĆEVIĆ

DRAGAN - TILE BATRIĆEVIĆ

Neđelja, 23. mart 2025.

Dvije tužne godine od smrti moga dragog brata

DRAGANA VOJIČIĆA

Mili brate, bolni su svi dani bez tebe.

Svaki dan mi osvane sa imenom tvojim, svaka noć sa bolom i suzama.

Ne mogu da se pomirim da te više nema, ne čujem tvoj glas!

Tvoja časna, plemenita duša ostaće zauvijek u mom srcu.

Tvoja sestra LJILJANA, zet MOMO DAMJANOVIĆ

Dvije godine od smrti

DRAGANA VOJIČIĆA

Živiš u našim pričama i uspomenama i tako će biti dok postojimo. BRANO MIJATOVIĆ, IVAN TURČINOVIĆ i BRANKO POPOVIĆ

Dvije godine je od smrti

DRAGANA VOJIČIĆA

Vrijeme prolazi, a mi te čuvamo od zaborava. IVAN TURČINOVIĆ sa porodicom

Tužne dvije godine od smrti moga oca

Tata moj, ti si bio moje sve i uvijek ćeš biti...

Ne postoje riječi kojima može da se opiše moja bol za tobom...

Volim te najviše...

Tvoja ANĐELA 1119

Navršavaju se dvije godine tuge od kada nijesi sa nama, naš voljeni

DRAGAN VOJIČIĆ

Dani prolaze i godine, a tuga i bol se ne smanjuju.

Nedostaješ!

Bio si i ostao naš uzor i ponos.

Dvije tužne godine od smrti moga oca

Šuki moj!

Nema riječi kojima mogu opisati svoju tugu. Moja duša pati, a nadam se da je tvoja našla vječni mir.

Voli te beskrajno

tvoj MARKO

TVOJA PORODICA

1139

Navršavaju se dvije godine od tragične smrti

DRAGANA VOJIČIĆA

Vrijeme prolazi, a tuga i bol nikada.

Tvoj brat ZORAN sa porodicom

SJEĆANJE 23. 3. 1999 – 23. 3. 2025.

VASE VUJOVIĆ

Zauvijek u našim srcima i mislima.

IDŽO, SRĐA i NENO

Tužno sjećanje na tetku

VASU VUJOVIĆ 1999–2025.

Zauvijek u srcu i mislima. IVAN i IVANA

1140

1086

DRAGANA

Neđelja, 23. mart 2025.

1100 23. 3. 1999 – 23. 3. 2025

VASE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.

Sestra SENKA sa porodicom

Četrdeset dugih dana

NATALIJA MRVALJEVIĆ

Zauvijek si tu u našim srcima, čuvamo te od zaborava.

MAJA, DEJAN, VASILIJE

NATALIJA MRVALJEVIĆ

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom da pričamo. Draga mama, iako si nas prerano napustila, vazda ćeš biti tu u našim srcima. Volimo te.

Tvoji MARIJA i NIKOLA MRVALJEVIĆ

Dana 24. marta 2025. navršava se deset godina od smrti naše voljene majke

LJILJANE STAMATOVIĆ

Deset godina bez tebe, ali nijedan dan bez sjećanja.

Zauvijek si sa nama, u mislima i srcima.

VESNA, DUBRAVKA i DRAŠKO

MARKO L. LAGATOR

Ljubav, brižnost i pažnja kojom si nas nesebično darivao i okupljao nemaju zaborava, ni kraja. Počivaj u vječnom zagrljaju kod tvojih najmilijih. Hvala na svemu, a posebno što ćemo s ponosom izgovarati tvoje ime.

Vole te tvoji RADMILA, DRAGAN, ĐORĐE, PETAR i ANDREA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

VUKOSAVI Mitrovoj RADONJIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Porodica pokojnog DUŠANA RADONJIĆA

VUKOSAVA Mitrova RADONJIĆ

Tvoj odlazak je ostavio prazninu u našim srcima.

Tvoj vedri duh, tvoja dobrota i nesebična ljubav ostaće uspomena koju ćemo vječno čuvati.

Bila si osoba koja je uvijek znala da pruži ruku pomoći, riječi utjehe i podrške. Hvala na svemu.

Ožalošćena porodica RADONJIĆ

TUŽNO SJEĆANJE na roditelje i sestre

MILODARKA LILA MARIJA

MARKO LAGATOR MAŠE LAGATOR 2024–2025. 1998–2025.

DESE LAGATOR DARINKA LAGATOR 2018–2025. 1975–2025.

prolazi, a sjećanja na

u miru. VAŠA ĆERKA i SESTRA ZORKA

Tužno sjećanje na našeg dragog oca i djeda

23. 3. 2020 – 23. 3. 2025.

VLADIMIR Milutina PERIĆ

Zauvijek u našim srcima, hvala na svemu.

MILUTIN, SONJA, SLAVICA, ILIJA i IVA

Dana 26. marta 2025. godine navršava se četrdeset dana od kako nas je napustila naša voljena

Vrijeme

vas ostaju vječna. Počivajte

Ponosni i zahvalni

PAVLE - MIĆO, MIHAILO, MARIJA, VESNA

Godina od kada nije sa nama

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“