Neđelja, 2. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21277 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
Američki analitičar Januš Bugajski smatra da NATO neće nestati, već će se transformisati u bezbjednosni savez sa evropskim korijenima
Rusija neće zaustaviti svoju agresiju dok ne zauzme sve regione koje je već integrisala u svoj ustav, a Ukrajina neće zaustaviti kontraofanzivu dok ne povrati svu svoju teritoriju. Tramp može da dogovori neki privremeni prekid vatre i odnese pobjedu, ali svi se sjećamo koliko su dugo trajali prekidi vatre u bivšoj Jugoslaviji i nije bilo konačnog rješenja agresije dok srpska vojska nije poražena – poručuje Januš Bugajski
Predsjednik Skupštine Crne Gore i Milan Knežević u Banjaluci uputili podršku Miloradu Dodiku, koji je osuđen pred sudom BiH, analitičar smatra da je to prirodno mjesto izvođačima „srpskog sveta“ Kalezić: Mandić i družina podrivaju BiH radi svoje političke agende
agresije dok
POVODI: Gojko Božović, pisac, izdavač i jedan od osnivača ProGlasa, o dometima studentskih protesta
Strani investitori koji pokreću posao u Crnoj Gori suočavaju se s neočekivanim administrativnim preprekama Stranci se žale da predugo traje procedura otvaranja žiro računa pravnim licima
Osnovni sud presudio u korist defektologa kome je direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“ dala otkaz nakon što je aktuelizovala stari slučaj o neprimjerenom ponašanju
da vrati
U presudi Osnovnog suda, pored ostalog, navodi se da je ,,prilikom donošenja rješenja tužena pogrešno utvrdila činjenično stanje, te pogrešno primijenila odredbe materijalnog prava“, da je dispozitiv rješenja ,,nerazumljiv, protivrječan sam sebi i u suprotnosti sa obrazloženjem“. Ističe se i da su razlozi u obrazloženju nejasni i protivrječni, dok rješenje ima nedostatke koji ga čine nezakonitim POGLED SA
Vučić glumi mirotvorca rastežući krizu
Peticiju pokrenuli nastavnici Mato Kankaraš i Pavle Nedović
Predsjednik Skupštine Crne Gore i Milan Knežević juče su se u Banjaluci sastali sa Miloradom Dodikom koji je osuđen pred sudom BiH, uputili mu podršku i kritikovali presudu, analitičar smatra da je to prirodno mjesto izvođačima „srpskog sveta“
PODGORICA – Nastavlja se podrivanje ne samo pozicije Crne Gore, jer ona je u regionalnom smislu srušena onoga trenutka kada smo počeli da dobijamo protestne note iz Hrvatske, nego se sad sa najvišeg nivoa crnogorske zakonodavne vlasti podriva Bosna i Hercegovina. Mandić i družina delegitimišu, dezavuišu, ponižavaju državu Bosnu i Hercegovinu, ne bi li na taj način stvorili plodno tle da se njihova politička agenda bolje sprovede – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, komentarišući jučerašnji odlazak šefa parlamenta Andrije Mandića i predsjednika DNP-a Milana Kneževića u Banjaluku i njihov sastanak sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, entiteta BiH.
Mandić i Knežević juče su se u Banjaluci sastali sa Dodikom, koji je pred Sudom BiH nepravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije predsjednika RS-a zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita. Mandić i Knežević boravili su „u radnoj posjeti“ rukovodstvu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, gdje su poslali poruke podrške Dodiku i kazali da su „Srbi iz Crne Gore uz Srbe u RS“, ali i da je presuda Dodiku sramna.
LOJALNOST VUČIĆU
Danilo Kalezić kaže da je tamo „prirodno mjesto izvođačima ,srpskog svetaʼ iz Crne Gore iz dva razloga – kako bi demonstrirali lojalnost Vučiću i kako bi pokazali da ni za mrvicu ne odstupaju od politike „srpskog sveta“ koja je, kako kaže, njihova paradigma. - Niko nije valjda naivan toliko da ga iznenadi ta pojava, kao što bi bilo naivno da nekoga iznenadi snijeg u decembru ili januaru. To su manje-više iste prirodne nepogode, jer ovo je politička prirodna nepogoda. Oni nastavljaju podrivanje, ne samo pozicije Crne Gore, jer ona je u regionalnom smislu srušena onoga trenutka kada smo počeli da dobijamo protestne note iz Hrvatske, nego se sad podriva sa najvišeg nivoa
Kenana Strujić-Harbić iz Bošjačke stranke oštro je reagovala povodom odlaska Mandića u Banjaluku, najavljujući da će inicirati sastanak sa partnerima iz PES-a kako bi imali „jasan i partnerski odgovor na ovakve i slične postupke kojima se narušavaju dobrosusjedski odnosi i podstiče nestabilnost u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini“.
crnogorske zakonodavne vlasti Bosna i Hercegovina. Ono što se ratom nije moglo ostvariti, Mandić i družina postižu ovim sredstvima. Delegitimišu, dezavuišu, ponižavaju državu Bosnu i Hercegovinu, ne bi li na taj način stvorili plodno tle da se njihova politička agenda bolje sprovede – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, u tome je suština njihovog djelovanja.
Kalezić je, na pitanje očekuje li da će neko iz Vlade reagovati, konkretno iz PES-a, rekao da su do sada bili brojni primjeri i izazovi na koje je trebalo da reaguju Vlada i premijer, kao i formacijski dva čovjeka koji se bave spoljnom politikom –Ibrahimović i Ivanović - Što se tiče Ibrahimovića i Ivanovića, oni to ne čine iz njima poznatih razloga. Jedan jer ne želi da se zamjera koalicionim partnerima, a drugi zato što intimno u to vjeruje. A Spajiću je
političko preživljavanje jedina agenda i on ne čini ništa drugo, nego sprovodi ono što mu kao zadatak ispostave Mandić i Knežević. Da li je bilo očekivano da reaguju - jeste, a da li je prirodno - nije, jer da jeste, odavno ta koalicija ne bi funkcionisala – kazao je Kalezić. Istakao je da je premijer prošlog puta pokušao da relativizuje slično pitanje pričom da to nije službena posjeta. - Pretpostavljam da će nešto takvo da kaže i ovoga puta. Ne postoji privatni čin kada ga radi predsjednik Skupštine, sve što radi u javnom prostoru vezuje se za njegovu funkciju, pogotovo što se koriste službeni resursi – avion Vlade, obezbjeđenje, protokol... – kazao je Kalezić. Poručio je da očekuje da se predsjednik države Jakov Milatović oglasi ovim povodom, kad se već Vlada ne oglašava. Na pitanje kako gleda na komentarisanje odluka suda druge države, Kalezić je kazao da
PRIRODNO MJESTO IZVOĐAČIMA „SRPSKOG SVETA“: Mandić i Knežević sa Dodikom
Navela je da odlazak predsjednika Skupštine Crne Gore u posjetu Miloradu Dodiku u trenutku kada se pod njegovom političkom kontrolom u manjem bosanskohercegovačkom entitetu usvajaju seperatistički i neustavni zakoni kojima se teži dovesti u pitanje državni integritet i suverenitet Bosne i Hecegovine, predstavlja grubo i nedopustivo miješanje u
unutrašnje odnose BiH. - Na ovaj način Mandić daje političku podršku upravo onim postupcima Dodika kojima se narušava ustavo-pravni poredak u susjednoj BiH, naravno uz poznati narativ zbog kojeg se u Crnoj Gori naziva dalaj lamom... sa Temua, što bi rekli mladi. Takođe, ovo je još jedan u nizu postupaka kojima se narušavaju dobri međususjedski
DPS i SDP oštro kritikuju odlazak Mandića i Kneževića kod Dodika, poručujući da je to šamar Spajiću, ali i rušenje temeljne politike Crne Gore
oni na taj način pokušavaju da delegitimišu državu BiH. - I da projektuju nove državne okvire u kojima se kreću. Jer za njih ni Crna Gora nije nezavisna, ni Bosna i Hercegovina, sve je to sastav šireg geografskog političkog prostora koji oni zovu „srspki svet“, i onda je i prirodno da oni to komentarišu. To je njihova polazna tačka. Naš je problem, suštinski kao društva, što ti ljudi više nijesu marginalci kao što su bili nekad u političkom smislu, nego je u pitanju drugi čovjek u državi –kazao je Kalezić. Demokratska partija socijalista saopštila je da je posjeta lidera bivšeg DF-a osuđenom Dodiku „novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću“. Iz DPS-a navode da je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest mjeseci za-
brane bavljenja politikom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita čime je, kako dodaju, suštinski radio na razbijanju Dejtonskog sporazuma i potkopavanju mira u Bosni i Hercegovini. - Podrška takvoj politici, koju su iskazali Mandić i Knežević nedvosmisleno je usmjerena protiv evropske budućnosti regiona te je još jednom pokazala da su pomenutom dvojcu, koji su danas suštinski šefovi parlamentarne većine, prioritet integracija Crne Gore u ,,srpski svet“ a ne u porodicu evropskih naroda - navode iz DPS-a. Ovo je, ocjenjuju oni, ujedno i šamar Milojku Spajiću kome Mandić i Knežević jasno stavljaju do znanja da su oni ti koji donose odluke i koji suštinski trasiraju politiku ove vlade. Predsjedik SDP-a i jedan od li-
Fejzić: Komentarisanje sudskih odluka susjednih država nedopustivo
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić uputio je čestitku povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, i izrazio želju za jačanjem dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i BiH, ali i negodovanje zbog komentarisanja sudskih odluka, „a koji dolaze od nekih visokih zvaničnika iz Crne Gore“.
Reis je izrazio i svoju podršku evropskom putu BiH. - Moja podrška svim evropskim procesima naše zemlje i Vlade, isto tako nedopustivo je komentarisanje sudskih odluka susjednih država. Tišina većine u većini je glasnija od buke onih koji dobrosusjedstvo narušavaju - naveo je Fejzić na mreži X.
dera Evropskog saveza Ivan Vujović kritikovao je odlazak Mandića i Kneževića kod Dodika, navodeći da „vlast gradi dobrosusjedske odnose tako što posjećuje onoga ko ruši BiH i njene institucije“.
- Tako što na dan BiH ide na noge osuđenom Dodiku koji prijeti nasiljem i cijepanjem BiH - naveo je Vujović.
- Možda Spajić da zamoli Mandića da skine kravatu da može reći da je posjeta privatna i partijska. Mandić i Knežević to rade u svoje ime, a ne u ime Vlade - reći će „mudro“ ostali iz vlasti - napiasao je Vujović na mreži Iks. Oni, dodaje, ruše temeljnu politiku Crne Gore, „a mi ih i dalje podržavamo da iz vlasti to rade“.
- Sve može, svaki gadluk samo da su fotelje sigurne. Njima fotelje dok Mandić i Knežević nastavljaju da divljaju - zaključio je Vujović.
MANDIĆ O „TEŠKIM PRESUDAMA“
odnosi Crne Gore sa državama u okruženju, što nije u interesu evropske, evroatlanske i građanske Crne Gore. Možda jeste u interesu neke druge i drugačije Crne Gore koju i Andrija Mandić i svi drugi mogu samo da sanjaju baš kao što mogu da sanjaju ono čime Dodik zavarava glasače na propalim mitinzima u Banjaluci - navela je Strujić-Harbić.
- Iniciraćemo sastanak sa našim partnerima iz PES-a kako bismo imali jasan i partnerski odgovor na ovakve i slične postupke kojima se narušavaju dobrosusjedski odnosi i podstiče nestabilnost u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini koja je ne tako davno prošla kroz agresiju u kojoj su izvršeni zločini nezapamćeni od Drugog svjetskog rata pa i genocid u Srebrenici - poručila je Strujić-Harbić.
Andrija Mandić je u Banjaluci kazao da treba naći mir i stabilnosti na svim područjima gdje živi srpski narod, ali je komentarisao i presudu Dodiku. - Nije dobro što pojedinci olako donose teške presude koje temeljno ljuljaju poredak i igraju se sa stabilnošću cijelog regiona - napisao je Mandić na mreži Iks. Kako je naveo, poslali su poruku da podržavaju poštovanje izvornog Dejtona, onog koji je „zaustavio zlo koje se dešavalo u našem susjedstvu devedesetih godina“, a ne, kako je kazao, onaj koji se danas na razne načine tumači u pojedinim stranačkim kabinetima. Mir i stabilnost, dodao je, nemaju alternativu i svi moraju dati doprinos da se pronađe izlaz iz krize koju su kreirali „neodgovorni pojedinci, ne razmišljajući o posljedicama po sve narode Balkana“. Mandić je istakao da su Srbi iz Crne Gore „zajedno sa Srbima iz RS i kada je teško“, prenosi RTRS.
Milan Knežević rekao je da je presuda Dodiku sramna, te da je njen cilj da se on eliminiše iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koje zagovara i većina srpskog naroda. I. KOPRIVICA
INTERVJU: Januš Bugajski, analitičar i visoki saradnik Fondacije „Džejmstaun“, sa sjedištem u Vašingtonu
PODGORICA - Neće biti konačnog dogovora između Ukrajine i Rusije dok se ruska vojska ne povuče iz Ukrajine. Rusija neće zaustaviti svoju agresiju dok ne zauzme sve regione koje je već integrisala u svoj ustav, a Ukrajina neće zaustaviti kontraofanzivu dok ne povrati svu svoju teritoriju. Tramp može da dogovori neki privremeni prekid vatre i odnese pobjedu, ali svi se sjećamo koliko su dugo trajali prekidi vatre u bivšoj Jugoslaviji i nije bilo konačnog rješenja agresije dok srpska vojska nije poražena – kaže u intervjuu Pobjedi Januš Bugajski američki analitičar i visoki saradnik Fondacije „Džejmstaun“, sa sjedištem u Vašingtonu.
Ističe da je prerano donositi konačne zaključke o situaciji u Ukrajini, jer Tramp nije predvidljiv niti dosljedan politički akter.
POBJEDA: Cijeli svijet je imao priliku da gleda uznemirujući sastanak u Ovalnoj sobi između Zelenskog i Trampa. Da li i dalje ima onih koji sumnjaju da Tramp igra za Putina i Rusiju?
BUGAJSKI: Vensovi i Trampovi napadi na Zelenskog ukazuju na to da oni postaju sve očajniji da naprave neki dogovor o okončanju rata kako bi Tramp mogao da se pojavi kao pobjednik. Očigledno, Putinovi zvaničnici su rekli Bijeloj kući da se neće povući ni sa jedne teritorije koju je Rusija do sada okupirala. Stoga se Tramp sada oslanja na Zelenskog da napravi velike ustupke. Međutim, Tramp se izložio velikom riziku jer se Kijev neće predati Moskvi, a podrška Zelenskom u Evropi i samoj Ukrajini će još više rasti. Sada je na glavnim evropskim zemljama da zauzmu mjesto Sjedinjenih Država u isporuci oružja i drugih resursa kako bi Ukrajini omogućili pobjedu u ratu. Ako Tramp
napusti Ukrajinu, ući će u istoriju i kao ruski igrač i gubitnik.
POBJEDA : Protekle sedmice bile su najmračnije u Evropi od pada Gvozdene zavjese. Ukrajina je izdata, Rusija se rehabilituje, a pod Donaldom Trampom Amerika više nije pouzdan saveznik Evrope u ratu. Posljedice po bezbjednost Evrope su ozbiljne, ali ih lideri i građani kontinenta još nijesu u potpunosti shvatili. Stari kontinent hitno mora da nauči kako da koristi tvrdu moć u eri bezakonja, ili će postati žrtva novog svjetskog haosa. Ima li Evropa snage za to?
BUG AJSKI: Prerano je donositi konačne zaključke, jer Tramp nije predvidljiv niti dosljedan politički akter. Tramp je Evropi postavio izazov da prestane da se oslanja na SAD za svoju bezbjednost i vojnu odbranu. Na mnogo načina, on čini uslugu Evropi, jer većina evropskih država nije uspjela u svojoj vojnoj potrošnji i sposobnostima snaga da bi bile u poziciji da odvrate i poraze Rusiju u konvencionalnom ratu. Pregovarački proces između Rusije i Ukrajine koji je pokrenuo Tramp nema izvjesnosti, a Tramp se može brzo okrenuti protiv Rusije ako osjeti da mu Moskva uskraćuje „mirovnu pobjedu“. Sama Rusija je sila u opadanju, što se vidi u njenom lošem vojnom učinku, kolapsu energetskih prihoda i iscrpljenom budžetu. Putin možda sada vidi Trampa kao spas koji će spasiti rusku državu od kolapsa i vojnog poraza, ali može se brzo razočarati ako Tramp okrivi Kremlj
Američki predsjednik izložio se velikom riziku jer se
Kijev neće predati Moskvi, a podrška Zelenskom u Evropi i samoj Ukrajini još više će rasti. Sada je na glavnim evropskim zemljama da zauzmu mjesto Sjedinjenih Država u isporuci oružja i drugih resursa kako bi Ukrajini omogućili pobjedu u ratu – poručuje Bugajski
Evropa mora da se fokusira prije svega na svoju bezbjednost, sa mnogo većim izdacima za odbranu, povećanjem vojne proizvodnje i ekspanzijom vojnih jedinica pripremljenih za rat sa Rusijom. Ako Trampova politika rezultira povlačenjem bezbjednosnih garancija, onda „evropski stub“ NATO mora preuzeti evropsku komandu
što nije zaustavio rat. Zaista, Tramp je izjavio da bi mogao da uvede dodatne sankcije ako Rusija ne uspije da pregovara o mirovnom sporazumu i da poveća isporuke oružja Ukrajini.
POBJEDA: Francuski predsjednik Emanuel Makron je, nakon boravka u Vašingtonu, najavio da bi mir između Ukrajine i Rusije mogao da se postigne narednih nedjelja. Međutim, nijedan
mogući dogovor „ne smije da bude predaja Ukrajine“ i mora da sadrži bezbjednosne garancije, upozorio je Makron. Da li mislite da se može postići dobar ugovor za Ukrajinu, ako Donald Tramp Vladimira Putina ne smatra agresorom?
da sabotiraju evropsku odbranu. Hoće li EU morati da se drastično reorganizuje ili možda nestane?
BUGAJSKI: Većina velikih evropskih lidera, uključujući i novog njemačkog kancelara, sada shvataju da je Rusija glavna opasnost za mir u Evropi i zato mora biti poražena u Ukrajini. Evropa mora da se fokusira prije svega na svoju bezbjednost, sa mnogo većim izdacima za odbranu, povećanjem vojne proizvodnje i ekspanzijom vojnih jedinica pripremljenih za rat sa Rusijom. Ako Trampova politika rezultira povlačenjem bezbjednosnih garancija, onda „evropski stub“ NATO mora preuzeti evropsku komandu. Ovo ne može biti vojska EU, koja duplira NATO sposobnosti, stvara nove slojeve birokratije i podriva nacionalni suverenitet pojedinih država. Ona mora uključiti koaliciju voljnih pružalaca bezbjednosti, uključujući ključne zemlje koje nijesu članice EU, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Turska i Norveška.
POBJEDA: NATO je bio najuspješniji savez na svijetu. Međutim, stari poredak nestaje, a novi nastaje. Je li ovo put ka nestanku NATO?
BUGAJSKI: NATO neće nestati, već će se transformisati u bezbjednosni savez sa evropskim korijenima i može uključiti nove države koje su spremne da značajno doprinesu međusobnoj odbrani i vojnim kapacitetima. Takođe je važno zapamtiti da je Trampova administracija privremena i da bi buduća američka vlada mogla odlučiti da se u potpunosti posveti transatlantizmu i odbrani Evrope, a to će doprinijeti još jednoj sjevernoatlantskoj bezbjednosnoj transformaciji.
Rusija neće zaustaviti svoju agresiju dok ne zauzme sve regione koje je već integrisala u svoj ustav, a Ukrajina neće zaustaviti kontraofanzivu dok ne povrati svu svoju teritoriju. Tramp može da dogovori neki privremeni prekid vatre i odnese pobjedu, ali svi se sjećamo koliko su dugo trajali prekidi vatre u bivšoj Jugoslaviji i nije bilo konačnog rješenja agresije dok srpska vojska nije poražena
BUGAJSKI: Neće biti konačnog dogovora između Ukrajine i Rusije dok se ruska vojska ne povuče iz Ukrajine. Rusija neće zaustaviti svoju agresiju dok ne zauzme sve regione koje je već integrisala u svoj ustav, a Ukrajina neće zaustaviti kontraofanzivu dok ne povrati svu svoju teritoriju. Tramp može da dogovori neki privremeni prekid vatre i odnese pobjedu, ali svi se sjećamo koliko su dugo trajali prekidi vatre u bivšoj Jugoslaviji i nije bilo konačnog rješenja agresije dok srpska vojska nije poražena.
POBJEDA: Noćna mora koju su stvorili Putin i sada Tramp mogla bi natjerati Evropu da promijeni način na koji se organizuje. Njena birokratska opsjednutost procesima i grupacijama, uključujući eurozonu, EU i mnoge druge, usporava donošenje odluka, isključuje ključne aktere poput Britanije i daje težinu zemljama poput Mađarske, koje žele
P OBJEDA : Koliko je apsurdno govoriti o proširenju EU kada međunarodni poredak polako nestaje. Što će to značiti za ionako ranjivi region Zapadnog Balkana i za Crnu Goru koja je preklopljena srpskim i ruskim uticajem?
BUGAJSKI: Nikada ne treba da budemo samozadovoljni bilo kojim „međunarodnim poretkom“. Savezi, politika, strategije i politike su u stalnoj fluktuaciji i povremeno se Evropa suočavala sa velikim ratovima, bilo da su ih generisale unutrašnje ili spoljne imperijalne sile. Evropa mora da se uvjeri da je napad Rusije na Ukrajinu posljednji pokušaj reimperijalizacije na kontinentu. A to se može dogoditi samo ako Evropa u potpunosti posveti svoja finansijska sredstva, resurse i oružje pobjedi Ukrajine. Vojno oživljena Evropa takođe može dati novi zamah projektu EU u kojem će Zapadni Balkan biti na prvoj liniji za članstvo. I Crna Gora mora da doprinese panevropskom imperativu da se Rusija pobijedi u svim domenima, a ne samo na bojnom polju. Marija JOVIĆEVIĆ
RAZGOVOR: Miloš Bukilić iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj
PODGORICA - Crnogorski politički blok ne pati samo od podjela, već i od hroničnog nedostatka autentičnog liderstva koje bi ponudilo jasnu viziju, preuzelo odgovornost i povelo društvo ka stabilnosti i prosperitetu - kazao je za Pobjedu Miloš Bukilić iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj. Naglašava da politički akteri često djeluju reaktivno, bez dugoročnih strategija koje bi osigurale održiv razvoj i institucionalnu stabilnost.
- Umjesto državničkog pristupa, svjedoci smo kratkoročnih političkih kalkulacija vođenih ličnim i partijskim interesima, što Crnu Goru drži zarobljenom u ciklusima nesigurnosti i stagnacije. Pravi lideri ne prate trendove – oni ih stvaraju - poručuje Bukilić.
VIZIJA I HRABROST
Kako je naveo, Crna Gora je kroz istoriju imala lidere koji su bili sinonim za odlučnost, viziju i hrabrost – od vladika i vojvoda do političkih figura koje su oblikovale modernu crnogorsku državnost.
Sada, po njegovim riječima, odsustvo političke hrabrosti i istinske posvećenosti državnim interesima dodatno produbljuje društvenu polarizaciju i onemogućava konstruktivan dijalog.
- Dominira atmosfera nepovjerenja u kojoj se politička retorika često svodi na populističke poruke, dok konkretni reformski koraci izostaju. U takvom okruženju građani sve više gube vjeru u institucije i političke strukture, što dodatno otežava proces demokratizacije i evropske integracije Crne Gore - kazao je Bukilić dodajući da ipak Crna Gora nije usamljena u ovom izazovu, jer njena dijaspora, rasuta širom svijeta, predstavlja izuzetno vrijedan resurs koji, nažalost, ostaje nedovoljno iskorišćen.
- Dok u matičnoj državi svjedočimo političkom vakuumu, u dijaspori postoji mnoštvo pojedinaca koji su kroz rad, obrazovanje i integraciju u društvima u kojima žive stekli liderske vještine i ugled. Mnogi od njih upravljaju uspješnim kompanijama, rade na visokim akademskim i stručnim pozicijama ili su angažovani u političkim i društvenim procesima zemalja u kojima žive. Uprkos tome, njihov potencijal nije prepoznat niti sistemski uključen u proce-
Kroz istoriju smo imali lidere koji su bili sinonim za odlučnost, viziju i hrabrost – od vladika i vojvoda do političkih gura koje su oblikovale modernu crnogorsku državnost. Sada odsustvo političke hrabrosti i istinske posvećenosti državnim interesima dodatno produbljuje društvenu polarizaciju i onemogućava konstruktivan dijalog - poručuje Bukilić
se donošenja odluka u Crnoj Gori - poručuje Bukilić, ističući da je politička scena u Crnoj Gori postala poligon za partijske interese, umjesto prostor za vizionarske lidere koji bi radili u interesu građana. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebni političari koji će umjesto populizma i kratkoročnih kompromisa imati hrabrost da sprovedu suštinske reforme i postave temelje stabilne i prosperitetne države.
- Crnogorska dijaspora može igrati ključnu ulogu u prevazilaženju ove krize liderstva. Iskustvo crnogorskih iseljenika pokazuje da je moguće graditi uspješne i stabilne zajednice kada se politički interesi stave u drugi plan, a na prvo mjesto postave dugoročni ciljevi i dobrobit društva. U Luksemburgu, Njemačkoj, Americi, Kanadi, Australiji i širom svijeta, Crnogorci su pokazali da se radom, stručnošću i
posvećenošću može izgraditi prosperitetno društvo - kaže Bukilić dodajući da problem nije samo u dijaspori, već i u institucionalnoj nespremnosti Crne Gore da sistemski valorizuje njeno znanje, iskustvo i kapital. - Dok mnoge države aktivno privlače svoju dijasporu i stvaraju konkretne programe za njihovo uključivanje u ekonomski i politički život matične zemlje, Crna Gora još uvijek nema jasan model saradnje s dijasporom koji bi omogućio njen veći uticaj na procese unutar zemlje. Samo pogled na susjedne zemlje pokazuje koliko je dijaspora moćan ekonomski i politički faktor. Recimo Italija i Hrvatska imaju detaljno razrađene strategije za saradnju sa dijasporom, što im omogućava da privuku značajne investicije i doprinesu reformskim procesima. Crna Gora, s druge strane, ostaje zarobljena u retorici i
PODGORICA - Strani investitori koji žele da pokrenu posao u Crnoj Gori suočavaju se s neočekivanim administrativnim preprekama, a jedna od ključnih poteškoća jeste otvaranje žiro računa za pravna lica. Nerezidenti koji su se obratili redakciji Pobjede tvrde da proces traje predugo, što otežava realizaciju investicija i poslovanje u zemlji. Posebno problematičnim navode poslovnice u Ulcinju, gdje, kažu, čekanje može potrajati sedmicama.
ISCRPLJIVANJE
simboličnim gestovima, bez stvarne političke volje da dijasporu uključi kao partnera u donošenju ključnih odluka - tvrdi Bukulić. Ističe da će bez snažnog liderstva koje će prepoznati značaj dijaspore, Crna Gora nastaviti da tapka u mjestu.
OTVORITI VRATA
DIJASPORI
- Ključno pitanje koje se postavlja jeste: može li se stvoriti politička elita koja će prepoznati ovaj potencijal i otvoriti vrata dijaspori da aktivno učestvuje u oblikovanju budućnosti države? Umjesto da se dijaspora percipira samo kroz ekonomske doznake, potrebno je omogućiti njeno institucionalno uključivanje u razvoj zemlje – kroz političke, akademske i privredne inicijative koje će donijeti konkretne rezultate - smatra naš sagovornik.
Političko liderstvo, kako navodi, ne bi smjelo da se svodi na retoriku, već na konkretne akcije koje vode ka ekonomskom napretku, jačanju pravne države i unapređenju životnog standarda građana.
- Međutim, dokle god dominira princip političkog oportunizma, a ne princip odgovornosti i vizije, Crna Gora će ostati talac nedovršenih reformi, unutarpolitičkih tenzija i nesigurnih perspektiva za buduće generacije. Ako želi da izgradi stabilnu i prosperitetnu budućnost, Crna Gora ne može sebi priuštiti luksuz da ignoriše svoje najvrednije resurse – ljude, bilo da žive u zemlji ili van nje - kazao je Bukulić naglašavajući da Crna Gora ne može sebi priuštiti luksuz da stagnira zbog političke nemoći i nedostatka lidera. - Potreban je novi talas liderstva – ljudi koji će prepoznati globalne izazove, osmisliti strategiju za razvoj zemlje i ujediniti društvo oko zajedničke vizije. Lideri ne treba da budu oni koji prate trendove, već oni koji ih kreiraju. Pravi lideri nijesu oni koji čekaju da se okolnosti promijene – oni su ti koji ih mijenjaju - poručuje Bukilić. N. KOVAČEVIĆ
Banke tvrde da striktno poštuju regulativu i prate zakonske procedure u cilju sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Iako naglašavaju da žele biti pouzdan partner stranim investitorima, u praksi, prema riječima nerezidenata, proces otvaranja računa ne ide glatko. Ko je u pravu – investitori ili banke? Da li propisi previše usporavaju poslovanje ili je riječ o standardnim procedurama koje su nužne za očuvanje sigurnosti finansijskog sistema? Tim povodom kontaktirali smo sa bankama da bismo dobili odgovore na ove pritužbe. Kako su nam kazali u Crnogorskoj komercijalnoj banci, posvećeni su pružanju kvalitetne i efikasne usluge svim klijentima, uključujući pravna i fizička lica koja imaju status nerezidenata.
- Kao najveća banka u Crnoj Gori, prepoznajemo važnost jednostavnog i transparentnog procesa otvaranja računa, uz istovremeno poštovanje pozitivne regulative. U tom kontekstu, CKB ima proaktivan pristup prema pravnim licima osnovanim u Crnoj Gori čiji su vlasnici strani državljani. Naš cilj je da uspostavimo dugoročne poslovne odnose, uvijek postupajući u skladu s važećom regulativom. Dakle, prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, bez obzira da li se radi o fizičkom ili pravnom licu, banka postupa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz oblasti platnog prometa i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma - objasnio je pi-ar ove banke Damir Ramović Iako otvaranje računa nerezidentima (fizičkim i pravnim licima) i rezidentnim pravnim
Da li propisi previše usporavaju poslovanje ili je riječ o standardnim procedurama koje su nužne za očuvanje sigurnosti nansijskog sistema? Tim povodom kontaktirali smo sa bankama da bismo dobili odgovore na ove pritužbe
licima, čiji su vlasnici nerezidenti, podrazumijeva, kako dodatno pojašnjava, dodatne procedure zbog obaveza iz zakonskih i regulatornih standarda, posvećeni su tome da taj proces učine efikasnim i brzim, uz punu podršku klijentima. - Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma status rezidenta i nerezidenta jasno je definisan. Rezidenti su - privredna društva i druga pravna lica koja su registrovana u Crnoj Gori, osim njihovih predstavništava van Crne Gore; djelovi stranih društava upisani u registar nadležnog organa u Crnoj Gori; preduzetnici i fizička lica sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Crnoj Gori koja obavljaju privrednu djelatnost za svoj račun radi sticanja profita i koja su registrovana kod nadležnog organa u Crnoj Gori; crnogorski državljani koji borave u Crnoj Gori neprekidno godinu ili duže; stranci koji na osnovu dozvole za boravak borave u Crnoj Gori neprekidno godinu ili duže; diplomatska, konzularna i druga predstavništva Crne Gore u inostranstvu, zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih porodica, koji nijesu stranci - objasnio je Ramović. Ističe da je proces otvaranja računa za buduće i postojeće klijente unificiran u svim
Predstavnici banaka tvrde da striktno poštuju regulativu i prate zakonske procedure u cilju sprečavanja pranja novca i nansiranja terorizma
poslovnicama CKB banke i u potpunosti usklađen sa regulativom.
- Pravni osnovi, potrebna dokumentacija i koraci su jasno definisani kako bi klijenti imali jednako iskustvo bez obzira na lokaciju poslovnice - kazao je Ramović. On savjetuje klijente da prije odlaska u filijalu pozovu njihov kontakt centar na broj 19900 kako bi dobili informaciju o neophodnoj
dokumentaciji za otvaranje transakcionog računa, odnosno da se prijave putem njihovog sajta www.ckb.me.
POŠTUJU REGULATIVU
- Svjesni smo važnosti jednostavnog pristupa bankarskim uslugama, posebno za strane investitore i fizička lica iz inostranstva koja posluju ili borave u Crnoj Gori. Uvijek nastojimo da edukujemo javnost i
poštuju regulativu
budemo pouzdan partner u svim finansijskim potrebama, istovremeno poštujući regulativu koja štiti integritet bankarskog sistema Crne Gore. U CKB vjerujemo da je transparentnost ključ povjerenja, a poštovanje regulative osnov za sigurnost naših klijenata i cjelokupnog finansijskog sistema - zaključio je Ramović. Slično mišljenje dala nam je i pi-ar Erste banke Dragana Crvenica koja tvrdi da su banke, prilikom stupanja u poslovni odnos s klijentom, dužne poštovati obaveze propisane evropskim i nacionalnim direktivama, odlukama i procedurama i prikupiti sve
informacije koje su potrebne u cilju pravilne identifikacije klijenata, stvarnih vlasnika i ovlašćenih lica. - Adekvatna identifikacija klijenata je među ključnim segmentima prevencije prevara i procjene o eventualnom postojanju rizika od pranja novca ili drugih nezakonitih radnji, a svrha joj je zaštita integriteta finansijskog sistema i samih klijenata. Banke ne smiju započeti saradnju sa klijentom, niti nastaviti postojeći poslovni odnos, ako ne mogu pravilno procijeniti i upravljati potencijalnim rizicima, za što je ključna adekvatna identifikacija - kazala je Crvenica dodajući da je postupak otvaranja računa kompanija čiji su osnivači nerezidenti uniforman u svim filijalama, a potrebno vrijeme zavisi i od toga koliko je u konkretnom slučaju klijentu potrebno da prikupi svu potrebnu dokumentaciju s obzirom na broj osnivača, strukturu, porijeklo kapitala, svrhu otvaranja računa. - U praksi, od trenutka dostavljanja kompletne dokumentacije do otvaranja računa može proći najviše nekoliko radnih dana. U okvirima koje nam dozvoljava regulativa, postupak nije otežavajući, već nastojimo da bude što efikasniji i jednostavniji za klijenta. O tome svjedoči i činjenica da u prošloj
i ovoj godini, niti u Ulcinju niti u drugim gradovima, nijesmo dobili nijedan zvaničan prigovor koji se odnosi na proceduru otvaranja računa pravnim licima čiji su osnivači nerezidenti - kazala je Crvenica. Naglasila je da su zaposleni na usluzi da zainteresovanim klijentima objasne postupak, predoče dokumentaciju koja je potrebna radi otvaranja računa i odgovore na pitanja, nedoumice, prigovor ili sugestiju, kako bi dodatno unaprijedili kvalitet usluge, ali se ne bave savjetovanjem u postupku osnivanja pravnih lica.
- Pojam nerezidenta definisan je odlukom o strukturi, bližim
Naš cilj je da uspostavimo dugoročne poslovne odnose, uvijek postupajući u skladu s važećom regulativom. Dakle, prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, bez obzira da li se radi o zičkom ili pravnom licu, banka postupa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz oblasti platnog prometa i sprečavanja pranja novca i nansiranja terorizma – objasnio je pi-ar CKB Damir Ramović
Pi-ar Erste banke Dragana Crvenica tvrdi da su banke, prilikom stupanja u poslovni odnos s klijentom, dužne poštovati obaveze propisane evropskim i nacionalnim direktivama, odlukama i procedurama i prikupiti sve informacije koje su potrebne u cilju pravilne identikacije klijenata, stvarnih vlasnika i ovlašćenih lica
uslovima i načinu otvaranja i ukidanja transakcionih računa koja takođe propisuje set dokumentacije koju je klijent nužan dostaviti prilikom popunjavanja zahtjeva za otvaranje računa - kazala je Crvenica napominjući da svaka kreditna institucija, shodno svojim opštim uslovima poslovanja i sklonosti preuzimanja rizika, ima pravo u svakom trenutku da zatraži i dodatne informacije i dokumentaciju od klijenata u skladu sa internim procedurama i politikama.
I iz Adiko banke ističu da vrše uspostavljanje poslovnog odnosa kako sa pravnim, tako i sa fizičkim licima, primjenjujući najviše standarde poslovanja, uz strogo poštovanje obaveza propisanih zakonom. Adiko banka nema filijalu u Ulcinju. N. KOVAČEVIĆ pokrenu posao u Crnoj Gori suočavaju se s neočekivanim administrativnim preprekama
CBCG: Nezadovoljna strana može da nam se obrati prigovorom
Budući da otvaranje transakcionog računa podrazumijeva zaključenje vora, u pitanju nam kazali
okvirnog ugoje, kako su iz CBCG,
obligaciono-pravni odnos, pa banke kao ugovorna
nja transakcionih računa,
strana imaju pravo da svaki zahtjev cijene zasebno i odluče da li žele da uđu u pojedini ugovorni odnos, a nezadovoljna strana ima pravo da se, u krajnjem, prigovorom obrati i Centralnoj banci Crne Gore. - Uslovi za otvaranje transakcionih računa definisani su posebnom odlukom o strukturi, bližim uslovima i načinu otvaranja i ukidanja transakcionih računa,
posebno za fizička i pravna lica, prema statusu rezident/nerezident. Kada je riječ o otvaranju transakcionih računa za pravna lica koja su u vlasništvu stranih fizičkih ili pravnih lica, napominjemo da ta lica, registracijom u CRPS-u, imaju status rezidenta, pa za potrebe otvaranja računa prilažu dokumentaciju o tom pravnom licu propisanu članom 19 odluke, pri čemu svaka banka ima pravo da zahtijeva i dodatnu dokumentaciju, zavisno od svoje interne politike. Interna pravila banaka povezana su sa njihovom
procjenom rizika u svim segmentima, što uključuje i rizik sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i primjenu međunarodnih restriktivnih mjera, a navedeno, između ostalog, uključuje i detaljne provjere vlasničke strukture. Sprovođenje tih analiza u nekim slučajevima može uzrokovati potrebu dostavljanja obimnije dokumentacije nego što klijent inicijalno očekuje, a može rezultirati i odbijanjem od strane banke - poručio je Andrija Jovović direktor Sektora za platni promet.
Iskustva Hipotekarne banke u vezi sa zasnivanjem poslovnih odnosa sa pravnim i fizičkim licima (rezidentima i nerezidentima) su izuzetno pozitivna. - Do sada nijesmo imali primjedbe od strane nerezidenata u vezi sa otvaranjem računa. Hipotekarna banka dosljedno poštuje važeću regulativu koja jasno definiše procedure u vezi sa otvaranjem računa za obavljanje nacionalnih i međunarodnih platnih transakcija. Naša banka pruža ujednačenu i visokokvalitetnu uslugu na nivou cijele naše mreže filijala, tako da nijedan grad u kojem smo prisutni nije izuzetak. Profesionalizam i posvećeno pružanje podrške našim klijentima isključuje bilo kakav vid savjetovanja koji odstupa od važeće regulative i visokih etičkih standarda kojima se dosljedno upravljamo od svog osnivanjakazali su iz ove banke.
Psihološkinja Marica Stijepović o tome kako naći adekvatan pristup vaspitanju djece
Mnogi roditelji osjećaju da su zbunjeni, da su spremni da napuste stare, rigidne i okoštale prakse, da se posvete vaspitanju djeteta, ali ne znaju koji je pravi način da to učine, ni što da rade umjesto toga - rekla je Stijepović
PODGORICA - Roditelji i stručnjaci sve više osjećaju potrebu da se distanciraju od autoritarnog roditeljstva, u kome se ,,znalo ko je ko“, a djeca se nijesu puno pitala za mišljenje, niti su se pretjerano uvažavale njihove želje. To, sa druge strane, zahtijeva i pronalaženje adekvatnog modela primjerenog i vremenu i okolnostima – ocijenila je za Pobjedu psihološkinja Marica Stijepović.
Pojašnjava da danas roditelji na neki način napuštaju i onu standardnu podjelu roditeljstva na permisivno i autoritativno i shvataju da su nam potrebni neki drugačiji pristupi. - Ovo se dešava ne samo u Crnoj Gori, već i na svjetskom nivou. Mnogi roditelji osjećaju da su zbunjeni, da su spremni da napuste stare, rigidne i okoštale prakse, da se posvete vaspitanju djeteta, ali ne znaju koji je pravi način da to učine, ni što da rade umjesto toga – kaže Stijepović u razgovoru za Pobjedu.
PRILAGOĐAVANJE NA PROMJENE
Dodaje da su promjene u društvu nezaustavljive i da djeca danas imaju mnogo vi-
še informacija, i da je korisno i potrebno da se prilagođavamo ovim promjenama. -Nerijetko čujemo komentare da je ,,ranije bilo bolje’“, ,,što je nama falilo“ itd. Bez obzira na to što mislimo da djeci ranije nije ništa nedostajalo, sama činjenica da ona nijesu bila u poziciji da se usprotive autoritetima i preispituju ih, ne govori o tome da su bila i boljeg mentalnog zdravlja i izrasla u kvalitetnije ljude. Što se vrijednosti tiče, ja sam veliki poštovalac lika i djela Jespera Jula i slažem se sa njim da se na neki način rađamo sa pravim vrijednostima, u smislu kapaciteta za empatiju, po -
vezanosti sa drugim ljudima, opuštenosti u njihovom društvu, kapacitetom za igru i radovanje – kazala je ona. Ističe da je potrebno ,,samo“ da u interakciji sa svojom djecom iznova pronalazimo i njegujemo ove vještine kod njih. - Ovo nesumnjivo znači da moramo i da ih pronađemo u sebi i njegujemo ih najprije kroz odnos sa djecom, ali i kroz svoje ponašanje, kao modele od kojih djeca uče - smatra Marica Stijepović.
Pojašnjava da i kod djece i kod odraslih postoji hijerarhija potreba, te da se prvo zadovoljavaju fiziološke potrebe, potom one za sigurnošću, fi-
Ona apeluje na roditelje da je veoma važno da poštujemo, kada god to možemo, autonomiju djece, jer će samo tako moći da razviju osjećaj sopstvene kompetentnosti i vjere u sebe da mogu da se suoče sa izazovima
Podrška kroz program ,,Brižne porodice“ i SOS linije
U Crnoj Gori postoji program za roditelje „Brižne porodice“, i to za roditelje djece različitih uzrasta, kao i SOS roditeljska linija na kojoj rade obučeni stručnjaci. Program ,,Brižne porodice“ podrazumijeva rad u grupi, namijenjen je roditeljima i primarnim
starateljima djece uzrasta dvije do devet godina. Osmišljen je za specifične potrebe zemalja niskog i srednjeg dohotka, kao intervencija sekundarne prevencije za porodice u riziku od lošeg postupanja prema djeci. - Mislim da smo kao društvo veoma zainteresovani
za ovu temu i da visoko vrednujemo roditeljstvo, što je dobro. Ako o roditeljstvu čitamo na internetu, važno je da izaberemo pouzdane sajtove za koje pišu priznati stručnjaci – oni koji poznaju dječji razvoj, imaju iskustvo i daju konkretne savjeterekla je Stijepović
Peticiju pokrenuli nastavnici Mato Kankaraš i Pavle Nedović
zičkom bezbjednošću, ali čim su nam one zadovoljene, na red dolaze psihološke potrebe, koje su podjednako važne. -To su potreba za ljubavlju, prihvatanjem, empatijom, stabilnošću i predvidivošću, ali i zdravom autonomijom i kompetentnošću. Prirodno je da nam ove potrebe od najranijeg uzrasta najprije zadovoljavaju roditelji, ali da vremenom djeca uče sama da ih zadovolje i da uče od roditelja kako to da rade. Na svakom uzrastu, u skladu sa razvojnim karakteristikama, javlja se sve veća samostalnost djece i njihova postepena nezavisnost od roditelja - kaže Stijepović i dodaje da ova nezavisnost nije potpuna, jer smo uvijek na neki način zavisni od ljudi koje volimo i sa kojima smo povezani.
AUTONOMIJA DJECE
Ona apeluje na roditelje da je veoma važno da poštujemo, kada god to možemo, autonomiju djece, jer će samo tako moći da razviju osjećaj sopstvene kompetentnosti i vjere u sebe da mogu da se suoče sa izazovima.
- Ovo se dešava, i ovo radimo svakodnevno, na nekom mikro nivou, od toga da pustimo dijete da samo veže pertle, da samo dođe iz škole kada je za to sposobno, da bira što će trenirati, da mu pustimo omiljenu pjesmu kada to traži, da ga pitamo za mišljenje. Ne znači da ćemo uvijek moći da uvažimo mišljenje djeteta, upravo zato i jesmo odrasli, nekada ćemo morati da postavimo granice, jer i postavljanje granica znači ljubav - rekla je naša sagovornica.
Kaže da djecu nikada ne treba stavljati u pasivnu poziciju, već da ih treba učiti odgovornosti.
-Ključno je da preuzimamo kao odrasli odgovornost za odnos sa djetetom, pa i za odluke koje se djetetu ne dopadaju, i da znamo iz kojeg razloga ih donosimo, te da i to objasnimo djeci. Citiraću još jednom Jula, djeci nijesu potrebni savršeni roditelji, već oni koji im pružaju orijentir i koji prihvataju svoju odgovornost u porodici. Ovo nije lako, i nužno kao roditelji pravimo greške; međutim, ako učimo iz iskustava vremenom ćemo ih činiti sve manje. Njegovanje osjećaja topline i jednakosti u odnosu – što naravno ne znači i jednakost u odgovornosti, jer s te strane nijesmo jednaki – neće djecu učiniti razmaženom, naprotiv -zaključila je psihološkinja Marica Stijepović. B. PRELEVIĆ
Više od 200 prosvjetara podržalo grupu „Kamo śutra?“
PODGORICA- Više od 200 prosvjetnih radnika iz Crne Gore podržalo je proteste koje organizuje neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ zahtijevajući, između ostalog, da premijer Milojko Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Svjesni smo da vinovnike stravičnih događanja ne treba tražiti isključivo u počiniocu i neposredno zaduženim policijskim službenicima, kao što se to nameće sa zvaničnih adresa, već prije svega u donosiocima odluka. Masovno ubistvo bilo je predupredivo, sistem je zakazao po ko zna koji put - navodi se u saopštenju prosvjetnih radnika - njih 217.
Potpisnici peticije ističu da, s obzirom na prirodu svog poziva, smatraju kako kao pripadnici prosvjetne struke imaju odgovornost da podrže studentske proteste.
Peticiju podrške pokrenuli su
Porodično nasilje
nastavnik matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš i nastavnik ruskog jezika u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beranama Pavle Nedović Oni su pojasnili da je razlog relativno kasnog objavljivanja spiska potpisnika višekratna provjera da li su svi navedeni zaista zaposleni u prosvjetnom sistemu Crne Gore, s obzirom na to da platforma Peticije.online, kako su kazali, nije bila idealna za ovu vrstu akcije.
- Pored dvjestotinjak trenutno objavljenih potpisa, imamo još oko stotinu koje nećemo objavljivati dok ne potvrdimo da li se zaista radi o prosvjetnim radnicimaistakli su Kankaraš i Nedović. Napominju i da su potpisnici pored čijih imena stoji znak (*) ili penzionisani prosvjetari ili oni koji su napustili ovu profesiju nakon dužeg staža, ali čiji ih je radni staž kvalifikovao za potpisivanje peticije. Peticija je i dalje otvorena za potpise, a svi zainteresovani mogu se prijaviti slanjem osnovnih podataka (ime, prezime i škola) na adresu: prosvjetari_kamo_sjutra@proton.me.
R. P.
Prijetio supruzi nožem, povrijedio i sina
PODGORICA - Podgoričanima V. R. i P. P. određeno je zadržavanje do 72 sata nakon što su u Osnovnom državnom tužilaštvu saslušani zbog porodičnog nasilja. V. R. je, kako se sumnja, zlostavljao suprugu i sina 27. februara. Nakon vikanja na suprugu, V. R. je uzeo kuhinjski
nož i uhvatio je za kosu i držao sječivo pored glave. Osumnjičeni je tom prilikom povrijedio i sina nanoseći mu lake tjelesne povrede. Istog dana, 27. februara sumnja se da je P. P. bivšoj supruzi zaprijetio da će joj staviti bombu u usta, raznijeti glavu i zapaliti je u kontejneru. B. R.
Osnovni sud presudio u korist defektologa kome je direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“ dala otkaz nakon što je aktuelizovala stari slučaj o neprimjerenom ponašanju
PODGORICA – Nataša Popović, direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“, nezakonito je smijenila defektologa te škole Ivana Milovića, presudio je Osnovni sud u Podgorici.
Prema istoj presudi, uprava Milovića mora da vrati na posao. - Poništava se nezakonito rješenje tužene broj 1.059 od 20. oktobra 2023. godine i obavezuje se tužena da tužioca vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, znanju i radnim sposobnostima, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude – piše u presudi koja je donešena 26. februara.
Direktorica Popović, kako je odlučio sud, moraće Miloviću da nadoknadi štetu od 4.935,78 zbog izgubljene zarade za period od 20. oktobra 2023. do 30. aprila 2024, kao i iznos od 136,32 eura na ime obračunate zakonske zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do 30. aprila 2024. godine, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Sud je usvojio i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere, te je Popović obavezana da ga privremeno vrati na rad i ta mjera traje do pravnosnažnog okončanja postupka po predmetnoj tužbi. Osim naknade izgubljene zarade, direktorica će Miloviću morati da isplati i 951,87 eura za troškove parničnog postupka, osam dana od dana pravnosnažnosti presude.
Tako se, nakon više od godinu i po, završio, zasad prvostepeno, ovaj spor koji je izazvao veliku pažnju javnosti.
Izvučeno Iz arhIva Pobjeda je ranije pisala o ovom slučaju, kada je Popović prijavila Milovića zbog fotografije na kojoj je on s učenicom te podgoričke škole, koju je ona pokušala da predstavi spornom i neprimjerenom. Nakon toga su uslijedile i prijetnje Miloviću, koje je on prijavio policiji i tužilaštvu.
On se na fotografiji nalazi sa djetetom sa kojim radi, snimljen s leđa, pored glavnog ulaza u školu za vrijeme odmora, a u kadru su i druga djeca. Ta fotografija je nastala godinu prije nego što je Popović prijavila Milovića i već je bila predmet interesovanja Ministarstva prosvjete i prethodne direktorice škole, koji su nakon ispitivanja i analize slučaja utvrdili da nije sporna, a nakon izjava stručnog tima, defektologa i majke te djevojčice, koja je pohvalila njegov rad sa djetetom. Prijavu iz 2023. odbacilo je u novembru te godine i Osnovno državno tužilaštvo, koje je utvrdilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv Ivana Milovića. Godinu ranije, 2022, slučaj je zaključen i odbačene su bilo kakve insinuacije na račun Milovića. Pobjeda je prošle godine objavila da je izjašnjenje
U presudi Osnovnog suda, pored ostalog, navodi se da je ,,prilikom donošenja rješenja tužena pogrešno utvrdila činjenično stanje, te pogrešno primijenila odredbe materijalnog prava“, da je dispozitiv rješenja ,,nerazumljiv, protivrječan sam sebi i u suprotnosti sa obrazloženjem“. Ističe se i da su razlozi u obrazloženju nejasni i protivrječni, dok rješenje ima nedostatke koji ga čine nezakonitim
ranije uprave OŠ „Pavle Rovinski“ povodom te fotografije, a koju su dobili od Ministarstva prosvjete, bilo takvo da nema elemenata koji bi ukazivali na nezakonito ponašanje. U vrijeme kada je Popović iz nepoznatih razloga aktuelizovala slučaj koji je već razriješen, ministar prosvjete je bio Miomir Vojinović, a iz tog resora tada nijesu odgovorili na pitanja zbog čega se slučaj ponovo aktuelizuje. Nijesu odgovorili zbog čega ponovo traže izjašnjenje nove direktorice Popović, koja je u septembru 2023. stupila na dužnost, posebno imajući u vidu činjenicu da je isto to ministarstvo spornu fotografiju dostavilo prethodnoj direktorici prije gotovo godinu, od koje je tada i dobilo izjašnjenje na osnovu kojeg je cijeli slučaj zaključen. U dopisu koji je škola tada poslala Ministarstvu, kada se prvi put pojavila fotografija 2022, navodi se da se radi o situaciji koja se može desiti bilo kom prosvjetnom radniku koji radi sa djecom sa posebnim potrebama, jer su neke situacije nepredvidive, te da to može da dovede do konteksta koji može biti negativno shvaćen. Izjašnjenje je tada poslala i majka djeteta, u koje je Pobjeda imala uvid, koja je kazala da je zadovoljna načinom rada i odnosom prema djetetu, te da je uočila znatno poboljšanje ponašanja. Povodom reaktiviranja slučaja, Milović je tražio i da se
održi sjednica nastavničkog vijeća, ali je direktorica nije zakazala. On je takođe prisustvovao sjednici školskog odbora, koju je direktorica škole brzo napustila i nije odgovarala na pitanja roditelja. Defektolog je u međuvremenu dobio otkaz. Zbog toga je i tužio školu i tražio poništaj rješenja o otkazu i naknadu štete, jer je direktorica škole Nataša Popović 20. oktobra potpisala rješenje iako je on na bolo-
vanju. Rješenje je zatekao zakačeno na vratima svog stana, a da prije toga nije sproveden disciplinski postupak, niti je dobio bilo kakvo upozorenje. Zbog dešavanja u OŠ ,,Pavle Rovinski“, nekoliko puta se oglašavao i dio zaposlenih u tom kolektivu, koji su u septembru od tadašnjeg ministra prosvjete Miomira Vojinovića tražili da se ispitaju nezakonitosti u radu direktorice, od zapošljavanja do formiranja
školskog odbora. Oni su, takođe, uputili i pismo podrške kolegi Miloviću dijela zaposlenih u OŠ ,,Pavle Rovinski“, koje ima više od 30 potpisa. U pismu su naveli da upućuju kolegi podršku, ali i da negoduju zbog višemjesečnih neprijatnosti koje su izazvane nezakonitim djelovanjem i postupanjem Popović.
Prosvjetna InsPekcIja tražIla razrješenje
Tada je i Prosvjetna inspekcija kontrolisala rad škole i utvrdila da je Popović zloupotrijebila službeni položaj i nezakonito zapošljavala. Povodom toga, inspektor je predložio razrješenje direktorice. Međutim, prema tadašnjem zakonu, direktora škole bira i razrješava školski odbor, koji nije postupio po nalazu prosvjetnog inspektora. Prema novom zakonu, ministar prosvjete sada ima pravo da nakon nalaza prosvjetne inspekcije o razrješenju smijeni direktora. Tokom važenja prethodnog zakona, bilo je više od 20 nalaza školskih inspektora o razrješenju, za razne direktore škola, koje školski odbori nijesu usvojili, pa su ti direktori ostajali na rukovodećim funkcijama. Popović je Pobjedi 2023. godine kazala da je ponovo aktuelizovala fotografiju jer je majka djeteta s fotografije promijenila iskaz i navodno optužila defektologa. Majka djeteta, međutim, negirala je navode direktorice i ostala pri ranijem stavu koji je na strani defektologa, da je Milović dobro radio sa njenim djetetom i da je primijetno poboljšanje.
Ni Savjet roditelja te škole na sjednici nije tada uspio da dobije informacije od direktorice zbog čega je prijavila policiji tog pomoćnika u nastavi.
Presuda suda
U presudi koju je Osnovni sud donio navedeno je i da je Milović bio u u radnom odnosu u OŠ ,,Pavle Rovinski“ od 5. decembra 2022. godine, a da mu je ugovor otkazan ,,zbog ponašanja koje je takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca“.
U presudi Osnovnog suda, pored ostalog, navodi se da je ,,prilikom donošenja rješenja tužena pogrešno utvrdila
činjenično stanje, te pogrešno primijenila odredbe materijalnog prava“, da je dispozitiv rješenja ,,nerazumljiv, protivrječan sam sebi i u suprotnosti sa obrazloženjem“. - Takođe, razlozi u obrazloženju su nejasni i protivrječni, dok rješenje ima takve nedostatke koji ga čine nezakonitim – jedan je od djelova presude. Dok je sudski proces trajao, škola je početkom februara ove godine objavila konkurs za radno mjesto na kome je bio zaposlen Milović. On se zbog toga odlučio na radikalan potez – štrajk glađu ispred Ministarstva prosvjete kojim rukovodi ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović Nakon tri sata, OŠ „Pavle Rovinski“ povlači oglas kojim je tražila da zaposli defektologa na neodređeno vrijeme, a Prosvjetna inspekcija je tog dana bila u školi da ponovo istraži slučaj.
radIkalan Potez I Povlačenje otkaza Milović je dan prije nego što je stupio u štrajk pisao resornom ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji tražeći od njih da hitno ispitaju zakonitost postupka i najavio je tom prilikom da će da štrajkuje glađu. Obrazložio je da je sporno što je škola raspisala konkurs za prijem kandidata na neodređeno, navodeći da to nije smjela da uradi zato što je to radno mjesto pod sporom. Direktorica škole Nataša Popović je tražila odobrenje od Ministarstva 17. oktobra prošle godine da raspiše konkurs za prijem defektologa na neodređeno, ali nije dobila saglasnost, jer je ukazano da se vodi sudski spor i da može da primi kandidata samo na određeno, u trajanju do 31. avgusta ove godine. Ipak, direktorica je 26. decembra ponovo poslala dopis ističući da su se stvorili zakonski uslovi da se raspiše konkurs i ovog puta, iako se situacija nije promijenila, dobila saglasnost. Škola je nakon toga raspisala konkurs 21. januara. Milović je tada Pobjedi kazao da bi se oglas i realizovao da se nije odlučio na radikalan potez, nakon kojeg je poslata inspekcija, a oglas povučen. j. mart I nov I ć
Mnogi vole horoskope. Ali malo ko u natalnom horoskopu tvrdi da zna šta će sa njim biti u Srbiji narednih dana. Možda to ipak jedan među nama zna, to jeDodik. Ovo je njegovo lukavo proviđenje o gazdovanju bosanskih Srba nad Beogradom. Kaže on našim rečima: Svi Srbi sveta, u svim državama sveta i na svim kontinentima, i u kosmosu, i svi vi razni ljudi koji se niste ni rodili u Srbiji, ali mislite da ste Srbi, i svi Srbi raznih mešanih rasa i govora od Prizrena na Kosmetu do Lužica u Nemačkoj i Toronta u Kanadi - javite se u Beograd kod Vučića! Daće vam on državljanstvo Srbije i svi ćete biti glasački gospodari Beograda, Šumadije i Vojvodine!
Samo navalite!
POREMEĆAJ SVIJESTI
Ne, neće stranci krenuti na Srbiju. Krenuće jedino Bosanci. Oni se već sada u Beogradu osećaju gazdama, posebno u policiji, tajnoj službi i laktaškim poslovima. Taj Dodikov govor, jasno lansiran na Vučićevom mitingu u Sremskoj Mitrovici 17. februara 2025. godine, jeste poslednji stadijum neravnoteže političke svesti. Evo zašto. Predsednik Vučić se na Dodikov predlog smejao. Sa pravom. Teško da ima predsednika ijedne države koji će ugroziti nezavisnost svog naroda dozvolom da mu drugi političar, iz druge države, određuje biračko telo i napadne kabinet. Tu je čak manje važno to što masovna podela državljanstava Srbije Dodikovim sledbenicima iz Republike Srpske nije legalno moguća, već je važno to što bi podela beogradskog državljanstva za milion i dvesta pedeset hiljada preostalih Srba u banjalučkom entitetu pretvorilo Dodika gotovo u gazdu biračkog tela u Srbiji. Kada osmotrite nacionalističko velikosrpsko biračko telo u Srbiji i sa njim spojite Dodika - dobijate Dodika za predsednika Srbije. S obzirom na to da on nosi i državljanstvo Srbije - eto njega na predsedničkim izborima u Beogradu!
A možda je i moguće registrovati milion Bosanaca za srpske građane u Beogradu. Jer, ako su oni, čak i po pedeset njih, do sada ubeležavani sa prebivalištima po trafostanicama u Sr-
POGLED SA STRANE: Vučić glumi mirotvorca rastežući krizu da bi sebi omogućio stalni oslabio pred studentskom pobunom u Srbiji
Jedino se Srbija može presudno odbraniti od banjalučke secesije iako je ona programski želi. Ona je želi počev od velikosrpske vlade i Crkve do SANU. Međutim, sada bi to bilo strateški preopasno.
Ako prihvati Banjaluku, onda bi Srbija morala da otpiše Kosmet i prizna secesiju Prištine. Cio etos kosovskog kulta bi se time srušio i pretvorio od političkog kulta u nostalgičnu tužbalicu izdaje. Rano je za beogradsku vladu da prizna trajni gubitak Kosmeta
biji, onda će to moći i sa preostalom najezdom Bosanaca po ostalim hiljadama trafostanica u ovoj zemlji. Na prošlim izborima su Bosanci u Dodikovim autobusima glasali za Vučića, ali sada, bude li se kandidovao sam Dodik, hiljade autobusa bi mogle da promene istoriju u Srbiji i glasaju za njega kao gazdu Beograda.
OVDJE HOROSKOP NE RADI I RADI
Lukav je Dodik. On zna da Vučić ne može da mu uzvrati sa kontrapredlogom. Predsednik Srbije ne misli ovo: de, hajde, Milorade, da ja registrujem jedno dva miliona Srbijanaca za građane tvoje Republike Srpske i tako izaberem svog gospodara Banjaluke. He, Dodik zna da Ustav BiH to zabranjuje i da niko ne može dobiti entitetsko državljanstvo - u stvari, državljanstvo BiH, bez odobrenja onog drugog entiteta. Tu ne pomažu ni nezauzete trafostanice u Republici Srpskoj. Tako Vučić ne bi mogao u BiH da tera vodu na svoju vodenicu, a Dodik u Srbiji bi mogao. To već i čini. Naravno, sada u atmosferi odbrane svog trona u Beogradu Vučića ne privlače sarajevske intervencionističke ideje protiv Banjaluke. Uostalom, velikosrpskim osvajačima vlada u Sarajevu i nije veliki protivnik. Ona neće moći da zaustavi Republiku Srpsku da kao zrela kruška padne Beogradu u šake. To može jedino da spreči međunarodni vojno-politički savez, onaj savez jemaca dejtonskog integriteta Bosne i Hercegovine koji je doneo 1995. godine u Parizu mir u Sarajevu. Tada su svečani garanti Dejtona između Miloševića, Tuđmana i Izetbegovića bili ovi predsednici država i vlada: Klinton, Kol, Černomirdin, Širak, Mejdžor i Gonzalez (za EU).
Danas, trideset godina posle, raspored garantnih snaga nije isti kao što je bio. Vašington pod Trampom preti vojnim povlačenjem iz Evrope. A Rusija pod Putinom može priznati secesiju Banjaluke zbog svoje aneksije Krima i dela Ukrajine. Engleska je napustila EU i njeno raspoloženje za novo vojno angažovanje na Balkanu nije poznato. Francuska pod Makronom deluje kao muva bez glave i nudi Evropi atomsku zaštitu od Rusije iako Moskva nikoga ne napada atomskim bombama. A Nemačkoj, koja vojno ionako nije u rangu Londona i Pariza, po Ustavu je zabranjeno direktno vojno angažovanje u inostranstvu. Ko će onda da se suprotstavi Dodiku?
SRBIJA BRANI BOSNU
Možda ćete se sada iznenaditi - ali mi mislimo da se jedino
Srbija može presudno odbraniti od banjalučke secesije iako je ona programski želi. Ona je želi počev od velikosrpske vlade i Crkve do SANU. Međutim, sada bi to bilo strateški preopasno. Ako prihvati Banjaluku, onda bi Srbija morala da otpiše Kosmet i prizna secesiju Prištine. Ceo etos kosovskog kulta bi se time srušio i pretvorio se od političkog kulta u nostalgičnu tužbalicu izdaje. Rano je za beogradsku vladu da prizna trajni gubitak Kosmeta. Osim toga, prisajedinjenje Republike Srpske državi Srbiji ne samo zahtevalo promenu Ustava Srbije, već bi zahtevalo i dizanje statusa Vojvodine na isti rang kao i Republike Srpske. Time bi se formirao i novi federalni status Srbije potpuno drugačiji od onog iz Ustava SFRJ iz 1974. godine. Izmenila bi se konfiguracija Srbije iz koje bi otpa-
Velikosrpski koncept Srbije ne podrazumijeva išta drugo do centralističku srpsku državu u kojoj sav novac i vlast pripadaju Beogradu. Pokrajinama tu ne pripada ništa. Banjaluka tu ne bi postojala. Ličila bi na sadašnji Novi Sad i pokrajinu koja, osim svog imena, nema ništa drugo. Taj srbijanski centralistički koncept države ne trpi federalističku raspodjelu vlasti u kojoj se sada nalazi Republika Srpska u okviru Bosne i Hercegovine. Banjaluka sada ima svoje zakone, svoj samostalni budžet, policiju, vojne jedinice, samostalnu prosvjetu, akademiju nauka, sportsku ligu i međunarodne veze sve do Putina u Moskvi. Ona može i Sarajevu da kaže ,,ne“ bez oklijevanja. Beogradu to ne bi lako mogla. Zašto bi onda ona odbacila sve što sada ima u BiH i potonula u srbijanskoj državi? Da li bi bosanski Srbi bili spremni na takvu propast i poslušali Dodika? Oni vjerovatno ne zamišljaju prisajedinjenje Srbiji kao gubitak svih prava koja sada imaju u Bosni i Hercegovini
lo Kosovo, a vojvođanska autonomija bi se ponovo podigla. I status federalnih jedinica - uže teritorije Srbije, Republike Srpske i Vojvodine bio bi neuporedivo jači od onog iz Ustava SFRJ. Međutim, velikosrpski koncept Srbije ne podrazumeva išta drugo do centralističku srpsku državu u kojoj sav novac i vlast pripadaju Beogradu. Pokrajinama tu ne pripada ništa. Banjaluka tu ne bi postojala. Ličila bi na sadašnji Novi Sad i na pokrajinu koja, osim svog imena, nema ništa drugo. Taj srbijanski centralistički koncept države ne trpi federalističku raspodelu vlasti u kojoj se sada nalazi Republika Srpska u okviru Bosne i Hercegovine. Banjaluka sada ima svoje zakone, svoj samostalni budžet, policiju, vojne jedinice, samostalnu prosvetu, akademiju nauka, sportsku ligu i međunarodne veze sve do Putina u Moskvi. Ona može i Sarajevu da kaže ,,ne“ bez oklevanja. Beogradu to ne bi lako mogla. Zašto bi onda ona odbacila sve što sada ima u BiH i potonula u srbijanskoj državi? Da li bi bosanski Srbi bili spremni na takvu propast i poslušali Dodika? Oni verovatno ne zamišljaju prisajedinjenje Srbiji kao gubitak svih prava koja sada imaju u Bosni i Hercegovini. Beograd bi shvatio federalnu
autonomiju Republike Srpske kao prelaznu varku. Varao bi Dodika sve dok za bosansku političku tragediju ne bi bilo kasno da se opozove. Možda Dodiku to ne bi posebno bilo bolno s obzirom na blago koje je stekao u Bosni i u Beogradu, ali bi Bosanci završili u suzama. Otuda Srbija može da brani nezavisnost Bosne i Hercegovine ne samo na rečima zbog pritiska velikih sila, već i zbog toga što ne želi da uđe u avanturu života sa invazionim narodom iz Laktaša. U stvari, Srbija brani prisajedinjenje Republike Srpske sebi na negativan način - neprivlačnošću pozicije Bosanaca u njoj koju uviđaju sami Bosanci, ali i bojaznošću da bi Bosanci mogli da iznutra preuzmu vlast u Srbiji. Možda ovo zvuči paradoksalno - ali nama, ne. Bosanci će skončati u razočarenju, a Srbijanci u strahu po pretnju po svoju vlast u sopstvenoj državi. To ne znači da Bosanci neće nastaviti da tvrdoglavo glavinjaju ka Srbiji. Oni su po stereotipnom poznavanju svog karaktera u našoj javnoj svesti upravo i poznati po tome. Da li oni zaista nose višak tvrdoglavosti od računa? A velikosrbi? Mi smo sigurni da je njima draža vlast u postojećoj ustavnoj konfiguraciji Srbije od nove ustavne avanture sa Bosancima i
Desetine hiljada građana iz cijele Srbije podržalo studentski protest u Nišu
BEOGRAD - Desetine hiljada građana iz cijele Srbije došlo je u Niš da podrži studentski protest pod imenom „Studentski edikt“, sa ciljem da institucije počnu da rade u interesu naroda i ispune četiri studentska zahtjeva.
U „Studentskom ediktu“ koji je usvojen na protetsu u osam odjeljaka govori se o slobodi, državi, pravdi, mladosti, dostojanstvu, znanju, solidarnosti i budućnosti. Studenti su naveli da se bore za te vrijednosti i da je ovaj dokument svojevrsni „zavjet budućnosti državi u kojoj žele da žive“.
DOček
Protest koji traje 18 sati počeo je odavanjem pošte za 15 žrtava koje je u Novom Sadu ubila nadstrešnica sa Željezničke stanice 1. novembra 2024. Tražeći odgovornost za ove žrtve počeli su studentski protesti koji su kasnije pokrenuli opštu pobunu naroda koja je ušla u četvrti mjesec.
Studenti su na protest u Niš danima pješačili, vozili bicikla i priređen im je veličanstven doček u petak uveče uz vatromet, medalje i čestitke za hrabri marš u kojem su mnogi zadobili rane na nogama. Čak su zvonila i crkvena zvona i pozdravilo ih je lokalno sveštenstvo što na protestima u Novom Sadu i Kragujevcu nije bio slučaj. U gotovo karnevalskoj atmosferi na svakom ćošku stajali su raspoloženi građani: mahali su zastavama, duvali u pištaljke, govorili da „podržavaju studente koji traže sistem u kojem se cijeni znanje i rad, a ne poslušnost“ blokirane su centralne niške ulice. Na mnogobrojnim punktovima u gradu spremana je hrana, igrao se basket, održavale pozorišne predstave, pjevali su horovi, nudile besplatne frizerske usluge... Protest su podržali umjetnici, poljoprivrednici, bajkeri, sportisti... – Važno je da podržimo studnete jer su oni uradii ono što niko nije posljednjih 30 go -
U „Studentskom ediktu“ koji je usvojen na protetsu u osam odjeljaka govori se o slobodi, državi, pravdi, mladosti, dostojanstvu, znanju, solidarnosti i budućnosti. Studenti su naveli da se bore za te vrijednosti i da je ovaj dokument svojevrsni „zavjet budućnosti državi u kojoj žele da žive“
dina – rekao je Vladimir Štimac, bivši košarkaški reprezentativac ocjenjujući da su studenti „podigli ono najbolje što imamo ovdje a što je većinsko, treba da ih podržimo u svakom pogledu i damo in snagu za dalje“.
simbOlika
Ono što niški protest izdvaja od pređašnjih jeste istorijska simbolika „Studnetskog edikta“ koji treba da označi promjenu po uzoru na „Milanski edikt“ iz 313. godine, kada je u rimskom carstvu zabranjen progon hrišćana i naređeno da im se vrati oteta imovina. To je učinio car Konstantin, koji je rođen na teritoriji Niša. „Studentski edikt“ mogao bi da bude jedna vrsta naredbe – objašnjava dr Irena Ljumović, profesorka istorije Filozofskog fakulteta u Nišu i zaključuje:
– Studenti traže prestanak korupcije, svih nečasnih radnji koje su obilježile vlast i društvo u posljednjih 12 godina. To bi bila naredba da društvo postane bolje“.
Niška blokada je poziv za promjenu i prelazak iz apatije u akciju, iz ćutanja u glasnu borbu za bolju budućnost, a sljedeću su studenti najavili u Beogradu 15. marta pod sloganom: „15 za 15 – čekamo te“. v. cvejiĆ
POVODI: Gojko Božović, pisac, izdavač i
BEOGRAD - Ako bi priznala studentske zahtjeve, vlast bi preuzela odgovornost za taj tragični događaj. Ova vlast za trinaest godina ni za što nije preuzela odgovornost, a za sve je pokušala da prigrabi zasluge. Na drugoj strani, ispunjenje studentskih zahtjeva, pogotovo onog koji se odnosi na istragu o novosadskoj tragediji, otvorilo bi pitanje korupcije i u potpunosti demistifikovalo prirodu ovog režima. Ovakvu korupciju Srbija ne pamti – kaže za Pobjedu Gojko Božović, pisac, izdavač i jedan od osnivača ProGlasa.
Isitiče da korupcija nije nikakav incident, ona je u osnovama ovog sistema, ona je sam sistem. – Novosadska tragedija to pokazuje s posebnom snagom. Zbog toga nijedna vlast koja bi proizašla iz SNS-a neće i ne može prihvatiti studentske zahtjeve, a bez toga nema razrješenja krize – kaže Božović .
ObnOva pOvjerenja Smirivanje pobune društva u Srbiji prevazilazi ispunjenje četiri studentska zahtjeva. U momentu kada studenti odbijaju pregovore, vlast trikovima kupuje vrijeme, a opozicija se nije snašla. Građanska inicijativa ProGlas bi mogla da pokrene i posreduje u dijalogu između suprotstavljenih strana, jer je na tribinama širom Srbije stekla popularnost baziranu na iskrenom razgovoru. Prije nekoliko mjeseci, ProGlas je objavio program mjera za „Dan poslije“, koje bi svaka demokratska vlada morala da učini u prva tri ili prvih šest mjeseci za obnovu društvenog povjerenja i institucionalnog integriteta i za stvaranje pravednijeg društva, navodi Božović i podsjeća da su na Dan državnosti Srbije - Sretenje, objavili i prijedlog privremene prelazne vlade koja bi u oročenom mandatu, do devet mjeseci, sastavljena od stručnjaka potvrđenih u radnim karijerama, imala mandat da ispuni dvije suštinske. - Jedna mjera jeste prihvatanje studentskih zahtjeva. Druga je omogućavanje elementarnih uslova za slobodne i poštene izbore. Prijedlog privremene prelazne vlade je, dakle, plan za „Dan prije“. To je razuman i najmanje bolan izlazak iz krize. Mora se učiniti sve da se omogući mirna tranzicija društva iz ove dramatične krize - precizira Božović. najteža Optužnica Iako su studenti pobunom digli Srbiju na noge i probudili najiskrenije emocije kod ljudi u svakom mjestu kroz koje su prošli, pitanje je da li masovnost ljudi na ulicama može doprinijeti mirnom rješenju krize ili može da poveća pritisak vlasti kojem se protivi sve više ljudi? Božović ocjenjuje da ,,društvena i politička kriza u Srbiji nije počela 1. novembra 2024, kada je u padu novosadske nadstrešnice poginulo pet-
Zemlja se davi u korupciji, građani se suočavaju sa sve ozbiljnijom ekonomskom krizom, dok režim stvara novu klasu – naprednjačku buržoaziju koja nije nastala na zaslugama, radu i vrijednostima, već na korupciji, klijentelizmu i partijskim privilegijamakaže Božović i upozorava da se tako izgubljen legitimitet ne može obnoviti
naest ljudi. To je trenutak koji je potresao čitavo društvo i u kome je ogroman broj ljudi, od mladih do starijih, shvatio da se rješenje krize ne smije odlagati. Nijesu studenti stvorili krizu u Srbiji, oni su besprimjernim entuzijazmom i hrabrošću, čestitošću i epskim marševima oslobodili zemlju od laži i straha. Gdje god dođu, svuda ih dočekuju kao oslobodioce. To je najteža moguća optužnica protiv ove vlasti. Ne kažem da neće biti i drugih, ali činjenica da ljudi u jednoj zemlji očekuju da ih neko oslo-
bodi od straha, propagande i laži, i da u jednom pokretu vide oslobodioce dovoljno govori o prirodi režima i o pravom stanju stvari u Srbiji“.
neprestana kriza Sumirajući zašto je došlo do neprestane krize, naš sagovornik ističe: „Kriza u Srbiji traje već godinama, a posljednje dvije godine ona je gotovo neprestana: od sloma kosovske politike vlasti, preko tragedije u Osnovnoj školi ˈVladislav Ribnikarˈ i u mladenovačkim selima pored Beograda, dokazane izborne krađe na izborima u decembru 2023. i pobune protiv rudnika litijuma u Jadru u ljeto 2024. do studentskih i gra-
Studenti – najvažnija društvena snaga
- Studenti su tokom višemjesečnih demonstracija postali najvažnija društvena snaga u Srbiji. Oni se više neće povući sa scene koju su tako sigurno osvojili. U društvu autoritarne vladavine oni su odbacili autoritete. Velikom vođi, koji je pomislio da odlučuje o svemu, poručili su: „Nijesi nadležan.“ U društvu dugo podsticane
programirane bespomoćnosti, obnovili su vedrinu i nadu. Vlast je godinama širila toksičnu ideju da su svi isti. Mladi ljudi su pokazali da je Srbija društvo puno razlika, mogućnosti, razgovora i sporazumijevanja. Ideji čvrste ruke suprotstavili su ideju čvrstih vrijednosti i čvrstog karaktera. To je iz osnova promijenilo društvo u
ProGlasa o dometima studentskih protesta
đanskih demonstracija koje su u proteklih nekoliko mjeseci održane u preko 340 mjesta“. Postavlja se pitanje - može li se onda pod pritiskom ulice vlast sama od sebe urušiti i to javno priznati?
Božović ponavlja da je vlast izgubila legitimitet u demokratskim, nacionalnim i ekonomskim pitanjima.
- Umjesto demokratije, u Srbiji vlada spin diktatura. Lična vlast jednog čovjeka počiva na kontroli medija, ekonomije, institucija i političkog procesa. Totalna propaganda razara društveni i politički život. Izbori su kompromitovani izbornim manipulacijama. Vlast prodaje i predaje nacionalne resurse zemlje kupujući me-
Srbiji. Promijenjeno društvo sada zahtijeva promjenu režima. Ne može se sve promijeniti, a da jedino ostane nepromijenjen režim koji stvara krizu i iscrpljuje zemlju. Masovnost ljudi na ulicama najbolji je garant mirnog rješenja krize. Još veći i usredsređeniji pritisak različitih slojeva i profesija vodi toj nužnoj, sada već vidimo - i mogućoj promjeni – ističe Božović
BRISEL - Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je u subotu da je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom rekao da mora da pronađe način da obnovi odnose sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom poslije njihovog žučnog sastanka u Bijeloj kući.
-Važno je da predsjednik Zelenski pronađe način da obnovi svoj odnos sa američkim predsjednikom i sa višim američkim liderskim timom - rekao je Rute za BBC, komentarišući telefonski razgovor koji je imao sa Zelenskim u petak. On je sastanak u Bijeloj kući, gdje je došlo do žestoke razmjene riječi Zelenskog sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom opisao kao „nesrećan“. Rute je takođe rekao da SAD, Ukrajina i Evropa moraju da se „drže zajedno“ kako bi obezbijedile „trajan mir“ u Ukrajini.
-Dosad sam dva puta razgovarao telefonom sa predsjednikom Zelenskim. Rekao sam mu ovo - moramo da se držimo zajedno, SAD, Ukrajina i Evropa da bismo Ukrajinu doveli do trajnog mira - rekao je Rute. Dan poslije žučnog sastanka u Bijeloj kući, Zelenski je u Londonu razgovarao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom koji mu je rekao je tu „veoma dobrodošao“.
Trampa i potpredsjednika, koja je emitovana širom svijeta, izazvala je zabrinutost za podršku SAD Ukrajini u ratu sa Rusijom i potencijalni mirovni sporazum.
đunarodnu podršku, čas sa Zapada, čas sa Istoka. U Srbiji su svi ostvarili svoje interese, osim građana Srbije.
NapredNjačka buržoazija
Božović se posebno osvrće na propagandu režima za koju kaže da govori o neviđenim ekonomskim uspjesima, a Srbija se u stvarnosti troši i siromaši. - Zemlja se davi u korupciji, građani se suočavaju sa sve ozbiljnijom ekonomskom krizom, dok režim stvara novu klasu –naprednjačku buržoaziju koja nije nastala na zaslugama, radu i vrijednostima, već na korupciji, klijentelizmu i partijskim privilegijama - kaže Božović i upozorava da se tako izgubljen legitimitet ne može obnoviti. - To je nepovratan proces. Srbija neće trpjeti represiju, a vidimo da neće da trpi ni korupciju. Interesi režima u dramatičnom su sukobu sa interesima zemlje i naroda. To se ne može popraviti. Jedino što se može jeste da se smijeni režim, što bi otvorilo put promjeni sistema, obnovi demokratije, institucionalnog poretka i principa ograničene i smjenjive vlasti. Vlast se ne vodi interesima društva. Da za to mari, odavno bi podnijela ostavku pod pritiskom demonstracija. Vlast će priznati samo ono na što bude prinuđena pod pritiskom naroda - zaključio je Božović. Violeta CVejiĆ
-Stojimo uz vas i Ukrajinu koliko god je potrebno - rekao je on, navodeći da britanska vlada traži „trajan mir za Ukrajinu, zasnovan na suverenitetu i bezbjednosti... što je važno za Ukrajinu i Evropu.
-Računamo na vašu podršku i zaista smo srećni što imamo takve prijatelje - rekao je Zelenski.
Zelenski bi u nedjelju trebalo da se sastane sa kraljem Čarlsom Trećim, istog dana kada će Velika Britanija biti domaćin ključnog samita o Ukrajini. Očekuje se da će više desetina evropskih lidera, kao i predstavnika NATO i EU razgovarati o podršci Ukrajini i sve većem ekonomskom pritisku na Rusiju. Eskalacija između Zelenskog i predsjednika SAD Donalda
Zelenski je otišao iz Bijele kuće bez potpisivanja ugovora o mineralima sa Trampom, što je bila glavna svrha sastanka. Poslije sastanka, državni sekretar SAD Marko Rubio pozvao je ukrajinskog lidera da se izvini što se sastanak u Beloj kući pretvorio u „fijasko“. Uprkos tome što je poslije sastanka s Trampom dobio podršku evropskih lidera, napeti susret u Bijeloj kući zakomplikovao je želju Ukrajine da obezbijedi podršku SAD u odbrani zemlje od Rusije i okončanju rata pod uslovima prihvatljivim za Kijev.
U svojim prvim javnim komentarima samo nekoliko sati nakon vatrene razmjene, Zelenski je rekao za Foks njuz da poštuje Trampa i da „naravno“ vjeruje da se odnos može
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću na riječima podrške koje je uputio Ukrajini. Zelenski je u objavi na mreži Iks kratko napisao: „Hvala vam za Vašu podršku“. Milatović je preko mreže Iks ranije juče poručio da Crna Gora podržava pravedan i trajan mir u Ukrajini i stoji uz njen narod.
popraviti jer Ukrajina ne želi da izgubi svog partnera. U nizu postova na mreži X, Zelenski je takođe napisao:Veoma smo zahvalni SAD za svu podršku. Zahvalan sam predsjedniku Trampu, Kongresu na njihovoj dvopartijskoj podršci i američkom narodu. Ukrajinci su uvijek cijenili ovu podršku, posebno tokom ove tri godine opšte invazije. Evropski saveznici Ukrajine, koji bi trebalo da se okupe u Londonu u nedjelju, stali su
iza Zelenskog nakon što ga je Tramp optužio da nije „spreman“ za mir s Rusijom. -Nijeste sami - rekao je poljski premijer Donald Tusk Oglasila se i predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen koja je na mreži Iks napisala da Ukrajina nije sama.
-Budite jaki, hrabri i neustrašivi - poručila je Zalenskom. Šefica diplomatije EU Kaja Kalas istakla je da Unija stoji uz Ukrajinu i da će „pojačati podršku“ Kijevu.
Neprihvatljivo je mijenjati narativ o agresoru i žrtvi i teret odgovornosti za rat adresirati Ukrajini
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović oglasio se nakon prekida razgovora u Vašingtonu između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
-Rat protiv Ukrajine je i rat protiv demokratske Evrope, njenog sistema vrijednosti i njenog jedinstva. To ponavljam uporno od prvog dana agresije. Tri godine su Ukrajinci, uz ogromnu podršku
EU i SAD, hrabro držali front uz ogromne ljudske žrtve. Zato je danas nerazumljivo i apsolutno neprihvatljivo mijenjati narativ o agresoru i žrtvi i teret odgovornosti za trajanje rata i njegove konsekvence adresirati Ukrajini – istakao je Đukanović.
poretka“, ali je i naglasio da Evropa i demokratski svijet ne smiju pristati ,,da taj poredak bude zasnovan na nasilju i pravu jačeg“. - Ovo je sudbonosno vrijeme za Evropu. Ili će još snažnije stati u odbranu Ukrajine, u odbranu mira u svijetu, međunarodnog prava i multilateralizma, ili će izgubiti smisao svog postojanja - zaključio je Đukanović u postu na Fejsbuku. Đukanović:
Prema njegovom mišljenju postupak američkog predsjednika ukazuje da je ,,svijet pred uspostavljanjem novog geopolitičkog
-Danas je postalo jasno da je slobodnom svijetu potreban novi lider. Na nama Evropljanima je da prihvatimo ovaj izazov - navela je Kalas. Predsjednik Francuske Emanuel Makron ocijenio je da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva. -Bili smo riješeni da pomognemo Ukrajini i sankcionišemo Rusiju prije tri godine, i nastavićemo to da radimo. Kada kažem „mi“, mislim na Amerikance, Evropljane, Kanađane, Japance i mnoge druge - naveo je Makron u objavi na mreži Iks. Zelenski je napisao „Hvala na podršci“ u pojedinačnim odgovorima na platformi Iks na oko 30 poruka evropskih lidera. Priredila: Mr. j.
U februaru se navršilo 90 godina od rođenja Danila Kiša, jednog od najznačajnijih
PODGORICA – „Danilo, muško, Jevrejin“ – zapisano je u matičnoj knjizi rođenih 22. februara 1935, prije 90 godina, kada je u Subotici, na razmeđi Jugoslavije i Mađarske, razmeđi jezika i svjetova, rođen jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i evropskih književnika druge polovine dvadesetog vijeka – Danilo Kiš.
Bio je dijete iz mješovitog braka – od oca Eduarda Kiša, mađarskog Jevrejina, i majke Milice, rođene Dragićević – ,,crnogorske ljepotice“, kako je Kiš kasnije opisivao. Otac mu je odveden 1944. u logor, u akciji hapšenja Jevreja po Vojvodini, što je imalo ogroman uticaj na Kišov život i stvaralaštvo. Kada je imao dvanaest godina, posredstvom Crvenog krsta, Milica se sa njim i njegovom sestrom Danicom preselila na Cetinje, kod svog brata Rista Dragićevića, čuvenog istoričara i njegošologa, čija je biblioteka, prema Kišovom svjedočenju, posijala u njemu ,,sjeme opasne radoznalosti“.
NEZAOBILAZAN
Njegov prvi roman, „Psalm 44“ nastao je 1955. godine, a potom i „Mansarda“, 1960. Kišova prva objavljena knjiga sadrži u jednom tomu oba pomenuta romana. Laureat je brojnih jugoslovenskih književnih priznanja – Andrićeve, AVNOJ-eve, Sedmojulske nagrade... Bio je jedan od najmlađih dobitnika NINove nagrade za roman ,,Peščanik“, koju je vratio nakon op-
Otisak crnogorskog pejzaža i mentaliteta
Za Kišovo književno oblikovanje, kako je kazala dr Jelena Knežević, bile su važne godine provedene na Cetinju, koje je kasnije označavao kao mitsko mjesto sjećanja ili prostor mitologizovane prošlosti.
- U „Porodičnom ciklusu“ može se prepoznati otisak crnogorskog pejzaža i mentaliteta, naročito u odnosu između tradicije i lične istorije. Reflektovanje tog iskustva osnažilo je Kiša da temeljnije istraži odnose između istorije i pojedinca, privatne i kolektivne sudbine –rekla je Knežević.
tužbi za plagijat, poslije objave ,,Grobnice za Borisa Davidoviča“. Iz tih optužbi proizišla je jedna od najvećih literarnih polemika u Jugoslaviji i jedna od najkvalitetnijih polemičkih knjiga postmoderne evropske književnosti – „Čas anatomije“. Jednu od svojih najboljih knjiga ,,Enciklopediju mrtvih“ (1983) smatrao je da je platio životom. Pred kraj svog zemaljskog vijeka, proročki, počeo je sebe nazivati posljednjim jugoslovenskim piscem. Preminuo je 1989. godine, u praskozorje raspada Jugoslavije, u Parizu, od karcinoma pluća, a ,,šuškalo“ se da je te godine bio u najužem krugu favorita za Nobelovu nagradu. Profesorka na Filološkom fakultetu UCG dr Jelena Knežević, književnik, profesor filosofije i nekadašnji predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i pisac i saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost mr Vasko Raičević govorili su za Pobjedu o Kišovom mjestu u istoriji jugoslovenske i evropske književnosti danas, 90 godina od njegovog rođenja. Knežević je kazala da devet decenija nakon rođenja Kiš ostaje nezaobilazna figura južnoslovenske i evropske književnosti. - Djela poput ,,Bašte, pepela“, ,,Grobnice za Borisa Davidoviča“ i ,,Enciklopedije mrtvih“ učvrstila su njegov status kao pisca koji je spojio ličnu i kolektivnu istoriju, enciklopedijsko i poetsko, stvarajući originalni književni univerzum. U istoriju književnosti Kiš se upisao kao autor koji je, poput Horhea Luisa Borhesa i Bruna Šulca, literarnu formu iskori-
KNEŽEVIĆ: U crnogorskom obrazovnom sistemu, Kišovo djelo se izučava shematizovano i sporadično. Nedostaje istraživanje Kišovog nasljeđa
stio za istraživanje istorijskih trauma, istine, sjećanja i identiteta - rekla je Knežević.
Oslanjajući se na gusto intertekstualno tkanje i istorijske reference, prema njenim riječima, Kiš je ,,stvorio kompleksna narativna tkiva u kojima se prepliću dokumentarno i fikcionalno, ličnu i kolektivnu istoriju, enciklopedijsko i poetsko, stvarajući originalni književni univerzum“.
- Njegova djela, posebno ,,Grobnica za Borisa Davidoviča“, demonstriraju moć književnog eksperimenta u suočavanju sa totalitarnim ideologijama. Kombinacija arhivskih dokumenata, memoara i fikcionalne proze čini njegov pripovjedni stil prepoznatljivim i relevantnim u postmodernističkom književnom miljeu. Postmodernističke odlike Kišove proze, najbolje vidljive u ,,Porodičnom ciklusu“ i ,,Grobnici“, podrazumijevaju miješanje autobiografskog, dokumentarnog, političkog i filozofskog diskursa, fragmentarnost i multiperspektivizam, kao i odbacivanje svakog apsolutizma - rekla je ona. Knežević je istakla da, iako je Kišova proza temeljno istra-
žena, određeni aspekti njegovog stvaralaštva ostaju u sjenci. - Studije Viktorije Radič ,,Danilo Kiš: Život, djelo, brevijar“ i Marka Tompsona ,,Izvod iz knjige rođenih i Danilo Kiš: žamor povjesti“ označavaju mnogo polazišta sa kojih je još moguće upustiti se u istraživanje Kišovog opusa – u cjelini i u djelovima. Njegovi autopoetički eseji, na primjer, otvaraju uvijek aktuelna pitanja o odnosu pisca prema sopstvenom radu, dok prepjevi poezije ruskih i francuskih pjesnika otkrivaju Kišovu osjetljivost za vezu ritma i značenja - kazala je Knežević. Navela je i da su Kišove prepiske sa savremenicima gotovo potpuno zanemarene u dosadašnjim istraživanjima, te da one otkrivaju ,,Kišove intelektualne preokupacije i umjetničke dileme koje su oblikovale njegovo stvaralaštvo i bez sumnje mogu produbiti naše razumijevanje Kišove estetske i etičke zaostavštine“. Knežević je Kiša definisala kao ,,autora evropske reputacije, omiljenog južnoslovenskog pisca čije djelo i život rado istražuju slavisti širom svijeta“. - Ipak, u crnogorskom obrazovnom sistemu, pogotovo na
RAIČEVIĆ: O nasljeđu koje je ostavio jugoslovenskom prostoru suvišno je govoriti. To se vidi na svakom književnom događaju u regionu
univerzitetskom nivou, Kišovo djelo se izučava shematizovano i sporadično. Nedostaje istraživanje Kišovog nasljeđa u savremenom crnogorskom kulturnom kontekstu, konti-
nuirano čitanje i reinterpretacija. I bez toga Kiš ostaje prisutan u savremenom književnom kanonu kao neumorni tragač za istinom, majstor književne forme, pisac čija suptilna ironija i duboke humanističke poruke i dalje odzvanjaju u evropskoj i svjetskoj književnosti, postavljajući pitanja koja nadilaze epohe i granice – kazala je Knežević.
PO-ETIKA
Za Kišovo djelo, kako je kazao Radulović, jedino sigurno utočište je ono što je Gete nazivao „svjetska književnost“, to mu niko ne može oteti. Prema njegovim riječima, Kiš nije razdvajao poetiku i etiku. - Nego ih je spajao: po-etika. U njegovo vrijeme rana postmoderna je tek počinjala da vlada literaturom: igramo se, tekst je bezazlena i beskonačna semioza. Pogledajte Borhesa kako on to lijepo radi i nikome se politički ne zamjera, a pogledajte i evropske intelektualce, kako je zborio Rorti s one strane Atlantika, sve je retorika. Ali nije, Kiš je znao da nije. Dokumentarnost i korišćenje vanestetskih tekstova u svrhu ostvarenja umjetničke zamisli nijesu Kišov izum. Istraživanje dokumenata možemo naći, recimo, kod Njegoša, dovoljno je pogledati njegov predgovor „Lažnom caru“. Ali ’76. godine u „Grobnici“ ukazati na opasnost od nacional-staljinizma... Mi smo pobijedili staljinizam još ’48, zborili su tada svi Kišovi protivnici. O da, ali decenijama kasnije počelo se glasno postavljati pitanje kako smo ga to pobijedili kad se vratio nikad življi. I u kakvom je odnosu ovo čemu danas svjedočimo sa tim za šta su Kišovi oponenti u njegovom vremenu govorili da je pobijeđeno? - istakao je Radulović. On je kazao da je Kišova povezanost sa Cetinjem i Crnom Gorom dobro dokumentovana, te da je imao puno prijatelja ovdje i rado ih obilazio.
- Najzad, majka mu je bila Cetinjanka, a poslije rata su njegova sestra i on živjeli kod ujaka. Na Cetinju je živio do polaska na studije u Beograd. U životu svakog adolescenta to su formativne godine koje ostavljaju neizbrisiv trag, a pogotovo na čovjeka delikatne osjećajnosti kakav je bio Kiš – rekao je on. Iako je ostavljao zabilješke i u par navrata govorio kako bi volio da napiše roman o Cetinju, kako je kazao Radulović, to nije uradio.
- Mučio ga je „vječni problem forme“, kako je sam govorio drugim povodima. Možda je u toj temi za njega bilo puno nostalgije i uspomena, snažnih osjećanja koje ne bi uspio da
oboji ironijom, i zbog toga se nikada nije prihvatao posla – istakao je Radulović.
On je kazao i da je ,,pitanje šta današnjoj Crnoj Gori znače ideje koje prožimaju Kišova djela i da li se one i dalje njeguju kao vrijednosti, onda je odgovor krajnje jednostavan, vrlo rijetko i veoma malo“.
- Bojim se da je jedan segment naše političke kulture progovorio toliko glasno da je nadjačao odjek Kišovog glasa podržavajući upravo ono protiv čega se Kiš borio – rekao je Radulović. Dodao je da je za njega „Danilo Kiš znak prepoznavanja“.
- Kad uzmem knjigu u ruke, tačno vidim da li je pisac čitao Kiša ili nije. I koliko je od njega naučio književnog zanata. Skoro sam čitao jednu dobru knjigu, autorice Danke Ivanović, „Prazne kuće“, i bio oduševljen načinom na koji se izborila sa sopstvenim čitalačkim nasljeđem Kišove proze - rekao je Radulović.
BEZBROJ UGLOVA
Raičević je kazao da ,,ima evropskih pisaca koji rado govore o Kišu i priznaju njegov uticaj“. A o nasljeđu koje je ostavio jugoslovenskom prostoru, kako je rekao, suvišno je govoriti. To se vidi na svakom književnom događaju u regionu.
- On je bio perfekcionista i inovator. Briljantno je spajao političko i istorijsko s privatnim. Za mene, Kiš je najvažniji jugoslovenski pisac druge polovine XX vijeka – rekao je Raičević. Na pitanje kako je Kiš oblikovao literarni pejzaž 20. vijeka kroz upotrebu intertekstualnosti, miješanje žanrova i istraživanje istorijskih trauma, Raičević je odgovorio da je ,,pored navedenih postupaka od najvećeg značaja nepovjerenje u tzv. velike naracije“.
- Ta sumnja uz ironične intelektualne obrte primijenjena je za dekonstrukciju političkih procesa, ali i traumatičnih događaja iz porodične istorije. Ta vrsta distance i opreza prema ideološkim mistifikacijama veoma je dragocjena za društva kakva su balkanska, a treba uzeti u obzir i politički kontekst u kome je on ta djela stvarao. Uopšte, taj tip intelektualca kakav je bio Kiš, sa svojim vječitim buntovništvom i otporom prema zadatim modelima mišljenja, njegovom gordošću i insistiranju na etičkim principima književnosti, sve ga to čini atraktivnom pojavom, makar za generaciju čitalaca kojoj ja pripadam – kazao je Raičević.
On je rekao da je mislio da se teško može nešto novo reći o Kišu, a onda je naišao na dvije zanimljive knjige koje su napisane na stranim jezicima, takođe
Sebi je ostao dužan roman o Cetinju
U razgovoru sa Borom Krivokapićem, 12. marta 1982. u emisiji ,,Teleskopija“ (TV ,,Beograd“), Danilo Kiš je istakao da je ,davno nekad obećao, u nekom intervjuu rekao da ostaje sebi dužan jednu knjigu iz tog njegovog cetinjskog razdoblja“.
- Ne znam šta je to, valjda mi treba nekakva vremenska distanca, ili ne znam kakva, jer je to za mene takođe jedan potonuli svijet, iz više razloga. Kažem, takve gimnazije, takve škole, takvih ljubavi, platonskih, apstraktnih, više nema. Tu su se meni dogodile neke vrlo intimne, životne stvari, literarno vrlo teško obradive, nekakva književno, idejno intimna iskustva koja čine nekakvu knjigu, nekakav roman koji u meni stoji, koji u meni živi. To je vjerovatno ta neka knjiga koja još postoji u meni. Da li ću je i kada ću je napisati, naravno, to ja ne znam. To je pitanje tehnike, epifanije, Bogojavljenja –kazao je u emisiji ,,Teleskopija“, između ostalog, Kiš.
RADULOVIĆ:
Za Kišovo djelo jedino sigurno utočište je ono što je Gete nazivao „svjetska književnost“, to mu niko ne može oteti
knjige koje je pomenula Knežević – ,,Izvod iz knjige rođenih“ Britanca Tompsona i ,,Danilo Kiš: život, djelo i brevijar“ čija je autorka Radič. - Obje su uzbudljivo napisane knjige o životu i djelu Danila Kiša, sa vrlo zanimljivim stranicama o Cetinju i Crnoj Gori. Mislim da bi novo svjetlo na njegovo djelo mogla baciti istraživanja koja bi se zasnivala na
U Baru juče otkriven spomenik crnogorskom slikaru
Urošu Toškoviću
PODGORICA – Spomenik crnogorskom slikaru Urošu Toškoviću, autora Zlatka Glamočaka, otkriven je juče na Šetalištu kralja Nikole. Ovaj događaj, kako prenosi Barinfo, okupio je brojne poštovaoce njegovog stvaralaštva, predstavnike kulturne i umjetničke scene, kao i građane Bara, grada u kojem je Tošković proveo neke od posljednjih godina života. Spomenik je izrađen u bronzi, visok dva metra i postavljen na postamentu od kamena. Čast svečanog otkrivanja pripala je predsjedniku opštine Bar Dušanu Raičeviću, istoričarki umjetnosti dr Anastasiji Miranović, koja je predsjedavala Komisijom za ocjenu i odabir arhitektonsko-umjetničkog rješenja, kao i autoru skulpture. Zlatko Glamočak je svoj rad opisao kao „simbol mudrosti“ kakav je i sam Tošković bio. - Tošković je predstavljen na jednoj liniji od mora ka ovamo, izašao iz vode i ogrnut mokrim plaštom koji mu daje jednu mesijansku kategoriju, mesijansku viziju kakvu je sam imao. Sa velikim cipelama, odnosno cokulama nekoliko brojeva većim, što mu daje izgled čovjeka sa margine, kako je on samo spolja djelovao. Ono što je začuđujuće u jednom momentu, da li je to sada ezoterijski smisao, da sam mu ja zadnju desnu cokulu postavio tako da je vuče za sobom, i gle čuda, šest mjeseci po radu otkrivam upravo takvu njegovu fotografiju – rekao je Glamočak.
Miranović je istakla da je Toškoviću ulogu performer-umjetnika dodijelio život. - Sam je bio garav i hodajući crtež, a najbolja umjetnička ostvarenja realizovao je upravo u tom umjetničkom mediju. Iako već šest godina nije sa nama, Urošev duh i energija žive u gradu pod Rumijom. Galerija „Velimir A. Leković“ čuva legat njegovih radova. A sada, zahvaljujući majstorski realizovanom djelu Zlatka Glamočaka, barsko šetalište pruža priliku neposrednog susreta s hodajućom umjetnošću, jer Uroš je upravo to bio. Umjetnost in vi-
vo - zaključila je dr Miranović, prenosi Barinfo. Raičević je naglasio da spomenik otkriven upravo u susret šestoj godišnjici od Uroševe smrti treba da bude podsjetnik svima na važnost očuvanja autentičnosti, slobode izraza i hrabrosti u stvaranju. Nakon svečanog otkrivanja spomenika, program obilježavanja je nastavljen u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, gdje je priređena izložba radova iz legata Uroša Toškovića, uz umjetnički performans glumca Slavka Kalezića R. K.
najsavremenijim književnim teorijama. U tim stvarima uvijek malo kasnimo i često nam se dešava da tek otkrivamo stvari koje su u Evropi otkrivene prije 20 godina - istakao je on. Raičević je objasnio da ne samo da se biografski podaci z crnogorskog odrastanja provlače kroz neka njegova djela, već ,,iz načina na koji je opisivao taj ambijent u kome je odrastao i koji ga je formirao nekako proizlazi i osobenost njegovog narativnog glasa, pa i način građenja nekih živopisnih karaktera“. On je rekao i da je o Kišu napisano dosta naučnih radova, odbranjeno teza itd., ali da je pomalo zastario način na koji se njegovo djelo analizira.
- Mi se i dalje fasciniramo intertekstualnošću i ostalim postmodernističkim postupcima. A to je najlakše za analizu: pobrojati postupke i izvući tehničke podatke. Ali Kišovo djelo se može čitati i tumačiti iz bezbroj uglova. Drugo je pitanje koliko je on čitan među mlađom generacijom. A to bih i ja volio da znam. Mislim da je tu značajna uloga onih koji predaju književnost u školama. Možda je veliki izazov danas govoriti o Kišu mlađim generacijama, u ovim društvenim okolnostima. Volio bih da prisustvujem nekom takvom času – istakao je Raičević.
A. RADOVIĆ
Muzej grada Perasta proslavio 88 godina od osnivanja
PODGORICA - Muzej grada Perasta proslavio je 88 godina od osnivanja, a tim povodom su se u palati Bujović, u okviru programa „Peraška porodična nasljeđa“, okupili Peraštani i Peraštanke koji su javnosti predstavili priču o svom porodičnom nasljeđu, naslijeđenom predmetu, pripovijesti, zavjetu, vještini ili znanju.
Prisutne je, kako prenosi agencija CGnews, najprije pozdravila rukovoditeljka Muzeja Mile-
va Mršić rekavši da je kulturno nasljeđe slavnog grada Perasta dragocjenost koja zahtijeva kako poštovanje i stručna znanja, tako i praćenje muzejskih standarda i dostignuća u savremenom svijetu, što je jedan od prioriteta ove muzejske ustanove. Uslijedila su predstavljanja peraških porodičnih nasljeđa. Stefanija Bujković je govorila u ljubavi prema cvijeću naslijeđenoj od majke i pokazala majčino cvijeće i bilje koje još uspješno održava i rasađuje u svojim rasadnicima.
Kako je u nasljeđe dobio dvije sve rjeđe vještine, ispričao je Peraštanin Đoko Bubonja - Otac mi je, kao jedini u Perastu, decenijama izrađivao i popravljao drvene barke, pa me toj vještini učio, a od đeda sam učio da ribam. Danas na ribanje često vodim svog malog unuka koji već zna da baci vršu - ispričao je Bubonja.
Marija Brainović govorila je o vještini izrade peraške torte koja je zaštićena kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore. - Svi smo znali da je posebno bila vješta teta Emilija, koja mi je i dala recept, po njemu smo tortu pravili kod nas doma, a pravim je i ja danas - kazala je Brainović, koja je kao gastro specijalitet Perasta navela i bobe, poslasticu od tijesta.
Đak Ilija Kašćelan sa svojim đedom govorio je o porodičnoj uspomeni na izradu i postavljanje zavjetne pločice na Gospi od Škrpjela nakon đedove višedecenijske pomorske karijere. Učenici i učenice peraškog područnog odjeljenja škole pričali su o svom učešću u kićenju Mađa, Fašinadi i Gađanju kokota, a likovni radovi Tijane Milinović, Magdalene Krivokapić i Ivana Kuševija izloženi su u Muzeju. R. K.
Piše: Dejan VUKOVIĆ
List ,,Zeta“ od 10. oktobra 1885. godine objavljuje zapis Marka Dragovića: ,,Neki dan neki primorac donese nekoliko starinskih pisama na Cetinje da ih proda. Ta pisma dođoše mene do ruke te ih ja pregledah. Među njima nađoh, između ostalih, jedno svojeručno pismo vladike crnogorskoga Danila Petrovića Njegoša, prvoga Gospodara Crnogorskoga iz vladajuće familije Petrovića. Ovo se pismo odnosi na neke Crnogorce koji su se, za vrijeme vladike Danila, preselili u Istriju, u selo Peroje, đe je i prije bila Crnogorska naseobina. Budući mislim da će ovo pismo što god doprinijeti objašnjenju postanka Crnogorske kolonije u Istriju, to ću ga ovđe i saopćiti. Ovo pismo vladike Danila ja sam otkupio te sada nalazi se u mojoj sobstvenoj zbirci starina.“ Posijane u drugoj polovini XVII vijeka i danas su plodne, duboke brazde naših zemljaka u Peroju, u pitomoj Istri. Rasutost po svijetu; sudbina Crnogoraca, usud mediteranskih naroda. Podsjeća na razuđenost i usamljenost ostrva u okeanima i morima, na raštrkanost svojstvenu nomadima u pustinji u potrazi za oazom ljepšeg, ugodnijeg života. Ipak, u mislima jedino Crna Gora. Bješe gizdav plet iseljeničkog saga naših predaka. Paleta jarkih i pastelnih boja. Dominantna crvena. Egzotika šara, biranih nijansi. Obrisi ljubavi i zavičajnih suza. Punoća mirisa rodnog ognjišta, antike, slavnih bojeva i uzvi-
Iz istorije crnogorskog iseljeništva
Rasutost po svijetu; sudbina Crnogoraca, usud mediteranskih naroda. Podsjeća na razuđenost i usamljenost ostrva u okeanima i morima, na raštrkanost svojstvenu nomadima u pustinji u potrazi za oazom ljepšeg, ugodnijeg života. Ipak, u mislima jedino Crna Gora!
šenih vrlina. Siluete čuvenih predaka, medena polja djetinjstva, iako oskudnog, ispunjenog zvucima rata, gordim, pobjedničkim pjesmama. Raskošni ćilim vezen je radošću vrijednih ruku u iščekivanju da milokrvne duše i topla srca, makar još jednom, odlepršaju do visova Lovćena, Komova, Durmitora, Rumije, upiju okuse tirkiznog Jadrana. A tek let iznad čarobnog zaliva Boke Kotorske. Kako bi okrijepio njihov um, osvježio čula, jačao duh, oporavljao fizikuse kršnih vitezova. Čežnjivi pogledi emigranata traže jednu užarenu tačku na atlasu svijeta; svoju zemlju. I blagi, nježni dodir umornih ruku preko naborane mape Crne Gore. Za mnoge potonji dodir rodnog kraja. Neostvarene želje, neispunjeni snovi u nepoznatim zemljama, gasnu plemenite ličnosti daleko od matice. ,,Glas Crnogorca“ od 18. marta 1906. prenosi sjetno pismo našeg iseljenika iz Amerike upućeno sekretaru Velikog suda na Cetinju Ljubu Bakiću: ,,Dođoh ovđe u ove pustinje, da moju mladost već za navijek izgubim. A kako i da dođem u Crnu Goru, kad za godinu ili godinu i po moram biti starac kao kamen sinji koliko me muke svakoja-
ke tuče. Vjeruj me, moj dragi i dobri Ljubo, da mogu trošak dobiti, bježao bi tamo... pa da bi prosio koru hljeba... A da se ovako radi u našu državu, to bi najbogatija zemlja na svijetu bila... Svakoj porodici bi bilo ljepše ožaliti onoga što kreće u Ameriku i oplakati ga, pa ga ispratiti, nego onda kad bude umro, jer čovjek kad umre od svih muka preboli, a ovako se muči i trpi žestoke muke, koje su našim ljudima nepoznate.“ Vapaj za domovinom. Nostalgija i melanholija pulsirale su neprekidno, snažno. Pošteno i mukotrpno zarađeni novac, uspjesi u inostranstvu, prestiž u sjajnim metropolama svije-
ta, znakovito su pružali neprocjenjivu vrijednost samo ako je dosegnut ugled i uticaj u ponosnim nahijama i plemenima, u arhaičnom društvu drevnih, grimiznih boja, odakle su odlepršali kao gologlavi sokolovi tek stasali za let u neotkrivena prostranstva. Iseljenička junačka prsa bjehu bedem časti i hrabrosti, neprobojni oklop žarišta iskonske emocije i ljubavi za domovinom. Njihove žrtve nijesu bile mit. Nadilazile su legende i opjevane podvige. Zračilo je crnogorsko ime neprevaziđenim junaštvom našijenaca po svijetu, uvijek na strani pravde i slobodarstva. Kada ratna izmaglica pritiska voljenu zemlju i krš, ključa violentnost Crnogoraca na udaljenim kontinentima, razbuktava se plam nepokornosti, osvjetljava daleki put ka zavičaju darujući odlučujuću snagu, odvažnost elitnih boraca za konačnu pobjedu. Dati život za svoju otadžbinu: ideal bitisanja, kolosalni val patriotizma koji uznosi njihovu osobenost u bogati mozaik crnogorskih heroja. Epska solidarnost i humanost. Jedinstvo iseljeništva s maticom Crnom Gorom.
(Autor je crnogorski diplomata)
Piše: Milan ŠĆEKIĆ
Matica crnogorska objavila je krajem 2024. godine knjigu crnogorskog istoričara Dragutina Papovića ,,Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ (Podgorica, 2024). Knjiga ima 311 strana. Strukturu knjige čini: predgovor, pet rasprava (,,Rimsko-vizantijska provincija Prevalis od početka IV do početka VII vijeka“, ,,Vizantijska arhontija Duklja od početka VII do početka IX vijeka“, ,,Slovenska arhontija Duklja u IX vijeku“, ,,Istorijska geografija države Duklje krajem IX i početkom X vijeka“, ,,Uspon države Duklje u drugoj polovini X i početkom XI vijeka“) i zaključak.
Autor u predgovoru ističe da se većina znanja o istoriji Duklje i Dukljana temelje na anahronoj knjizi, skromne naučne, saznajne i metodološke vrijednosti ,,Istoriji Crne Gore od najstarijih vremena do kraja XII vijeka“ (knjiga prva, Titograd, 1967), i ukazuje na frapantan, ali stručnoj javnosti uglavnom poznat, podatak da je istoričar Jovan Kovačević, profesor Beogradskog univerziteta, u ovoj knjizi političku istoriju Duklje ,,obradio“ na jedanaest strana (do početka XI vijeka na tri, a političku istoriju Duklje u XI i XII vijeku na osam strana). Tako je u ,,Istoriji Crne Gore od najstarijih vremena do kraja XII vijeka“ tretirana politička istorija Duklje. Nažalost, ova knjiga, koja nesumnjivo više skriva nego što otkriva o političkoj prošlosti Duklje decenijama je bila, i danas je, osnovna literatura za predmet Istorija Crne Gore do kraja XII vijeka. Zato ne čudi što nemali broj studenata i istoričara o prošlosti Duklje posjeduje vrlo skromna znanja.
NEISTINE
Uviđajući naučnu, saznajnu i metodološku limitiranost ,,Istorije Crne Gore od najstarijih vremena do kraja XII vijeka“, kao i brojne činjenične greške i nepreciznosti, Papović je analizom objavljenih izvora, kritičkim sagledavanjem starije i konsultovanjem znanja iz savremene istoriografije, inostrane literature, arheologije, istorije umjetnosti i pomoćnih istorijskih nauka, napisao vrijednu knjigu kojom je na svojevrstan način ,,izvukao uši“ ranijoj istoriografiji i ukazao da su brojne teze o istoriji Balkana i Duklje sporne, neistinite i deplasirane. Štoviše, preispitivanjem poznatih izvora i polemikom sa istoričarima, istoričarima umjetnosti i arheolozima, ponudio je drugačiji i objektivniji pogled na nedovoljno istraženu istoriju Duklje.
Jedna od brojnih teza koju demantuje Dragutin Papović, a koju je zastupao veliki naučni autoritet, istoričar i vizantolog Georgije Ostrogorski, jeste da su Sloveni prilikom doseljavanja opustošili Balkansko
Prikaz knjige Dragutina
poluostrvo i porušili gradove u unutrašnjosti (,,Balkanska teritorija je opustošena i okupirana od Slovena, gradovi u unutrašnjosti su porušeni i mnogi značajni rimsko-vizantijski administrativni, kulturni i ekonomski centri ostaju za duže vremena razoreni i napušteni“). Papović argumentovano pobija tvrdnje Georgija Ostrogorskog, pozivajući se na izvore iz vremena cara Iraklija, koji ne pominju rušilački, već pretežno pljačkaški karakter kod Slovena. I što je vrlo važno, ukazuje da slovensko naseljavanje nije obuhvatilo cijelo, kako tvrdi ranija istoriogafija, već prostore centralnog i istočnog Balkana, koji su bili bliži vizantijskoj prijestonici Konstantinopolju i kao ,,bogatiji imali bolje komunikacije u odnosu na zapadni dio Balkana“.
NEMA DOKAZA
Autor ukazuje da su tvrdnje ranije istoriografije ,,o razornom avarsko-slovenskom udaru na proviciju Dalmaciju“ takođe neutemeljene, govori da se Vizantija povukla sa ovih prostora i ističe da ne postoje arheološki ostaci koji mogu dokazati da je na ,,napušteno područje Vizantije došlo do velike seobe u VII i tokom većeg dijela VIII vijeka“. Štoviše, izričito tvrdi da ,,nijedan savremeni izvor iz VI i VII vijeka“ ne govori u prilog tezi o seobi Slovena južno od rijeke Dunav. Naprotiv, ističe da je prvi dokument koji govori o seobi Slovena i njihovoj novoj postojbini nastao oko 900. godine. S tim u vezi, Papović tvrdi i da su teze o slovenskom naseljavanju prostora Crne Gore u VII vijeku, razaranju Duklje i formiranju županija pretpostavke koje ne mogu da potvrde istorijski izvori, kao i da ne postoje arheološki dokazi koju mogu posvjedočiti da su u tom periodu Sloveni živjeli na teritoriji Crne Gore. Papović vodi zanimljivu polemiku sa strukom i kada izlaže o etničkom porijeklu Dukljana, osporavajući proizvoljne i tendenciozne tvrdnje srpske istoriografije, koja je od početka 20. vijeka do danas izričita da su Dukljani Srbi, iako vizantijski car Konstantin IX Porfirogenit u djelu ,,De administrando imeperio“ to nigdje ne navodi. Za razliku od Dukljana, Porfirogenit za Neretljane, Zahumljane, Travunjane i Konavljane govori da vode porijeklo od Srba. Činjenica
Dragutina Papovića ,,Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“, Matica crnogorska, Podgorica, 2024.
da Porfirogenit Dukljane nije ubrojao u Srbe, dala je za pravo izvjesnim srpskim istoričarima da ustvrde da je vizantijski car to propustio da kaže, ali da je ,,Dukljane smatrao Srbima“. No, umjesto istorijskih izvora koji bi potkrijepili njihove tvrdnje, zagovornici ove teze kao dokaz nude apstrakciju, traže čitalačkoj publici da im vjeruje na riječ, tvrde da znaju što je Porfirogenit mislio, kao i što je propustio da kaže. Karikirajući njihove tvrdnje, Papović ističe da je simptomatično da je vizantijski car Konstantin Porfirogenit dva puta napravio previd: u 35. poglavlju, u kome govori ,,O Dukljanima i zemlji u kojoj sada stanuju“, i ne pominje da su Dukljani Srbi, kao i u 32. poglavlju svoga djela u kome izlaže ,,O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju“, u kome takođe ne pominje Duklju i Dukljane. Dakle, neće biti da je Porfirogenit bio baš tako rasijan, kako ga predstavljaju izvjesni srpski istoričari, već da su Dukljani predstavljali posebnu etničku skupinu. Zato je, sve su prilike, vizantijski car Konstantin Porfirogenit ,,propustio“ da notira u svom djelu ,,De administrando imperio“ da su Dukljani Srbi. Papović je vrlo ubjedljiv, zanimljiv i originalan kada izlaže o istorijskoj geografiji Duklje
Papović je ovom knjigom, pisanom jasnim i lijepim stilom, kao istoričar pokazao veliku zrelost, posvećenost, erudiciju, odlično poznavanje istorijskih izvora, upućenost u domaću i inostranu literaturu i, što je najvažnije, zavidan nivo zapažanja i promišljanja o istorijskim događajima i procesima. Nadasve, za razliku od izvjesnih kolega koji se bave srednjim vijekom, a koji su naučne karijere izgradili na prepričavanju, prevarama i prepisivanju, Papović je polemišući sa strukom osporio tvrdnje velikih autoriteta u istorijskoj nauci i na pretežno poznatim izvorima napisao originalnu i veoma dragocjenu knjigu o istoriji Duklje i Dukljana, koja služi na čast istoriografiji i medijavelistici i koja će kao takva nesumnjivo postati nezaobilazna literatura svim istraživačima koji se budu bavili istorijom Duklje
Uviđajući naučnu, saznajnu i metodološku limitiranost ,,Istorije Crne Gore od najstarijih vremena do kraja XII vijeka“, kao i brojne činjenične greške i nepreciznosti, Papović je analizom objavljenih izvora, kritičkim sagledavanjem starije i konsultovanjem znanja iz savremene istoriografije, inostrane literature, arheologije, istorije umjetnosti i pomoćnih istorijskih nauka, napisao vrijednu knjigu kojom je na svojevrstan način ,,izvukao uši“ ranijoj istoriografiji i ukazao da su brojne teze o istoriji Balkana i Duklje sporne, neistinite i deplasirane
krajem IX i početkom X vijeka. Autor pretežno polemiše sa srpskim istoričarima i o tome kuda su se protezale granice Duklje, na kom su se prostoru graničile Duklja i Srbija, kao i kada izlaže o županijama i gradovima u Duklji. Veoma su interesantna Papovićeva promišljanja o dukljanskom knezu Vladimiru, za koga pretpostavlja da nije imao jedan, kako to tvrdi pop Dukljanin, već dva braka. Prvi brak je navodno sklopio sa kćerkom Teodorita Hrisilija iz Drača, sina Samuilovog tasta Jovana, što potvrđuje devolski episkop Mihailo koji u dopuni Skiličnine ,,Kratke istorije“ tvrdi da je ,,Vladimir, po kćeri Teodorita Samuilov zet“. Budući da je knez Vladimir rođen oko 970. godine, Papović osnovano smatra da je nelogično da je sa oko 30 godina, koliko je imao kada ga je Samuilo odveo u Prespu, knez Vladimir bio neženja. U svakom slučaju, nakon što je zapao u zarobljeništvo oženio se Samuilovom kćerkom Kosarom, a prva žena mu je ili umrla, ili se pak razveo od nje, što, kako ističe, tada nije bila neuobičajena pojava. S obzirom na to da pretpostavka o prvom braku kneza Vladimira otvara pitanje kome je bilo u interesu da sakrije taj brak, autor ima smislen odgovor i na to pitanje: ,,Moguće je da su kasniji Vladimirovi hagiografi prvi brak prećutali zbog potrebe da prikažu kako je Vladimir živio kao svetac, ali se trag o tome nije mogao potpuno izbrisati i tako je u izvorima i predanju došlo do preklapanja podataka o Samuilovoj kćerki Kosari i Teodoritovoj kćerki.“
zanimljiva
polemika
Papović u knjizi vodi zanimljvu polemiku sa strukom i o tome gdje je bio dvor kneza Vladimira, gdje je sahranjen, ukazuje na kontroverze u vezi sa beatizacijom, kanonizacijom i vremenom kada je nastalo njegovo žitije. Zasigurno da je jed-
no od interesantnijih pitanja o kome izlaže u knjizi, pitanje nasljednika kneza Vladimira. Iako pop Dukljanin ne navodi da je knez Vladimir imao djecu, a ako se ima objektivna pretpostavka da je knez Vladimir bio oženjen kćerkom Teodorita Hrisilija iz Drača, autor smatra da ne treba isključiti mogućnost da je Dobroslav (Stefan Vojislav) bio Vladimirov sin iz prvog braka. ,,Na to ukazuje dvojno grčko-slovensko ime Stefana Vojislava. Ime Stefan na grčkom znači kruna ili vijenac i u srednjem vijeku se to ime koristilo za krunisanog vladara.“ Papović nije sklon mišljenju da je Dobroslav bio sin strica kneza Vladimira, Dragimira, koji je ubijen 1018. godine. Ako se prihvati tvrdnja da je Dobroslav bio Dragimirov sin, on je morao biti rođen najkasnije početkom 1019. godine. To govori da je ustanak u Duklji protiv vizantijske vlasti polovinom tridesetih godina 11. vijeka Dobroslav podigao kao malodobnik, u što je teško povjerovati. Još je teže povjerovati da je kao dvadesettrogodišnjak imao pet sinova, kada je 1042. godine u Barskoj bici nanio težak poraz Vizantincima. Stoga je Papović skloniji vjerovanju da je Dobroslav rođen oko 993. godine, što govori da je sredinom tridesetih godina 11. vijeka, kada je podignut ustanak u Duklji protiv Vizantije imao nešto više od 40 godina, odnosno gotovo 50 godina kada se odigrala Barska bitka. U toj životnoj dobi Stefan Vojislav je mogao da ima petoro sinova, a sa 23 godine je to praktično nezamislivo. Sličnih promišljanja i polemika u knjizi ima dosta. Pored toga što je ukazao da su u istoriogafiji brojne trvdnje o istoriji Duklje i Dukljana najblaže rečeno upitne, Papović je ovom knjigom, pisanom jasnim i lijepim stilom, kao istoričar pokazao veliku zrelost, posvećenost, erudiciju, odlično poznavanje istorijskih izvora, upućenost u domaću i inostranu literaturu i, što je
najvažnije, zavidan nivo zapažanja i promišljanja o istorijskim događajima i procesima. Nadasve, za razliku od izvjesnih kolega koji se bave srednjim vijekom, a koji su naučne karijere izgradili na prepriča-
vanju, prevarama i prepisivanju, Papović je polemišući sa strukom osporio tvrdnje velikih autoriteta u istorijskoj nauci, i na pretežno poznatim izvorima napisao originalnu i veoma dragocjenu knjigu o
istoriji Duklje i Dukljana, koja služi na čast istoriografiji i medijavelistici i koja će kao takva nesumnjivo postati nezaobilazna literatura svim istraživačima koji se budu bavili istorijom Duklje. •
PODGORICA - Derbi večeri u Istočnoj konferenciji i uopšte NBA ligi pripao je Klivlendu, koji je savladao Boston 123:116.
Trijumf Kavalirsa dobija još više na značaju pošto je ostvaren u „TD Gardenu“ i to nakon čak minusa od 22 poena poslije prve četvrtine! Gosti su nakon toga polako „topili“ prednost šampiona, a u posljednjoj četvrtini su preokrenuli, pošto su meč prelomili serijom 7:0 u posljednjim minutima susreta. Donovan Mičel je predvodio Kavalirse sa 41 poenom, pet asistencija i tri skoka, Darijus Garland je dodao 20 poena i sedam asistencija, a Evan Mobli 17 poena i 12 skokova. Seltikse nijesu mogli da spasu Džejson Tejtum i Džejlen Braun, koji su „divljali“ pri šutu, ali i ubacili zajedno čak 83 poena. Najefikasniji je bio Tejtum sa 46 poena, od čega je 30 postigao u prvom poluvremenu, a imao je još 16 skokova, devet asistencija i tri blokade. Braun ga je pratio sa 37 poena, dok je dvocifren kod domaćih bio još samo Derik Vajt sa 16 poena.
Klivlend je prvi na Istoku sa skorom 49-10, dok ih Boston prati sa učinkom 42-18.
Nikola Vučević je preskočio i treći meč u nizu zbog povrede lista, ali je Čikago pobijedio Toronto rezultatom 125:115.
Bulse je predvodio Kobi Vajt sa 24 poena. Na drugoj strani, Skoti Barns je imao 24 poena, osam skokova i šest asistencija. Denver je prekinuo niz Detroita od osam pobjeda, slavio je rezultatom 134:119 i stigao do
39. pobjede u sezoni, i to na krilima Nikole Jokića
Srpski centar je meč završio sa 23 poena, 17 skokova i 15 asistencija, za novi tripl-dabl učinak. U ekipi Detroita je najefikasniji bio Malik Bizli sa 16 poena.
Lejkersi su dobili gradski derbi protiv Klipersa sa 106:102. Serija domaćeg tima u posljednjoj dionici od 7:0 je bila presudna i dovoljna za pobjedu.
Najzaslužniji za trijumf „jezeraša“ bio je dvojac Luka Dončić – Lebron Džejms, koji je „iskombinovao“ više od polovine poena domaćih. Dončić je bio najefikasniji sa 31 poenom, uz pet asistencija, dva skoka, tri ukradene lopte, ali i šest izgubljenih. Džejms ga je pratio sa 28 poena, 13 skokova, tri asistencije i četiri izgubljene lopte. Na drugoj strani, Ivica Zubac je bio najbolji sa 27 poena i 16 skokova.
Lejkersi sada imaju skor 3721, dok su Klipersi dvije pozicije ispod na Zapadu, šesti su, sa učinkom 32-27.
Rezultati: Detroit - Denver
119:134, Atlanta - Oklahoma 119:135, Klivlend - Boston 123:116, Bruklin - Portland 102:121, Čikago - Toronto
125:115, poslije produžetka, Memfis - Njujork 113:114, Majami - Indijana 125:120, Finiks - Nju Orleans 125:108, Juta - Minesota 117:116, LA Lejkers - LA Klipers 106:102. S. J.
EPCG Superliga za odbojkašice (14. kolo)
PODGORICA – Pauza u ABA ligi, tokom koje je igrao Kup Crne Gore i imao četvoricu igrača u dresu reprezentacije Crne Gore u februarskom „prozoru“ kvalifikacija za Eurobasket, nimalo nije prijala SC Derbiju.
PODGORICA – Čekajući što će da uradi Herceg Novi u poneđeljak u Budvi, Luka Bar je novi lider EPCG Superlige za odbojkašice. Izabranice Vladimira Milačića su kod kuće savladale Akademiju sa 3:1 i došle do 13. pobjede i privremenog prvog mjesta. Tivćanke su upisale 10. poraz. Gradski derbi je pripao trećeplasiranoj Budućnosti, koja je maksimalnim rezultatom savladala Moraču i 12. pobjedom održala korak za vodećim tandemom. Morača nije uspjela
Plej-in EPCG Superlige za odbojkaše
PODGORICA – Odbojka-
ši Mornara napravili su prvi korak ka polufinalu plej-ofa EPCG Superlige –Barani su u Nikšiću slavili protiv Sutjeske sa 3:0 (25:17, 25:15, 25:16), u prvom meču plej-ina, pa im ostaje da u revanšu samo završe posao protiv objektivno slabijeg rivala. Barane je do pobjede vodio
Stefan Radević sa 24 poena, dok su se u domaćem timu istakli Marko Rondović sa 11 i Dragan Stojanović sa 10 poena. Pobjednik ovog dvomeča će u
„Studenti“ su platili veliku cijenu zbog pomenutih akcija, pa će u današnji duel sa FMP-om u Beogradu ući desetkovani. Pored Igora Drobnjaka, koji je povrijedio skočni zglob u polufinalu Kupa protiv Teoda, te Igora Bogavca, koji je
da ponovi igru iz prvog dijela sezona kada je gradskog rivala primorala na pet setova. Prvu pobjedu u sezoni upisao je Galeb, nekadašnji šampion države je iznenadio četvrtoplasirani Albatros sa 3:1, dok je u derbiju začelja Gimnazijalac upisao važnu pobjedu u gostima protiv Jedinstva, pa su ta dva tima i Akademija izjednačeni po broju pobjeda (četiri). Parovi 14. kola: Galeb – Albatros 3:2 (19:25, 25:11, 21:25, 25:22, 15:7), Budućnost volej – Morača 3:0 (25:16, 25:21, 25:18), Luka Bar – Akademija 3:1 (25:13, 22:25, 25:11, 25:12), Jedinstvo – Gimnazijalac 1:3 (22:25, 19:25, 25:16, 23:25). Poneđeljak: Budva – Herceg Novi (18.30). S. J.
polufinalu plej-ofa da igra protiv šampiona Budve. Danas od 17 sati u Baru se igra drugi meč plej-ina, između Galeba i Jedinstva, a pobjednik ovog dvomeča će u polufinalu na megdan Budućnosti. Revanši plej-ina planirani su za 5. mart, a ukoliko bude potrebno, pobjednika dvomeča odlučiće „zlatni set“. S. J.
- Posljednjih nedjelja, tačnije od Kupa i finala protiv Budućnosti, susrećemo se sa velikim problemima. Trenažni proces je znatno drugačiji iz razloga što imamo veliki broj bolesnih igrača, reprezentativna pauza nam je odvojila reprezentativce, tako da je trenutna situacija sve samo ne dobra. U Beograd putujemo sa nekoliko juniora u sastavu zbog problema koje imamo i jasno je da u takvim okolnostima FMP-u apsolutno pripada uloga favorita – kazao je trener SC Derbija Petar Mijović.
Pred ovaj duel, FMP je na diobi osmog mjesta koje vodi u plej-of, sa Megom i Zadrom, i sva tri tima imaju po 10 pobjeda i poraza. SC Derbi je, sa druge strane, na sedam pobjeda i 13 poraza, prilično je udaljen od zone ispadanja, ali je i tri pobjede daleko od plej-of zone. Prije reprezentativne pauze, SC Derbi je kod kuće pobijedio Krku, dok je FMP u seriji od dvije pobjede.
- FMP je odlična ekipa, jako iskusna, atletski pokrivena na svim pozicijama. U datim okolnostima pokušaćemo da se spremimo koliko možemo i vidimo za šta će to biti dovoljno – dodao je Mijović. SC Derbi je u prvom dijelu sezone, u Podgorici, savladao FMP sa 82:76.
slomio nos u Podgorici u dresu reprezentacije na meču sa Njemačkom, trener SC Derbija Petar Mijović zbog bolesti (virus) neće moći da računa i na Zorana Vučeljića i Ivana Bogdanovića, a pod znakom pitanja je, iz istih razloga, i kapiten Nikola Pavlićević
- FMP je veoma atipična i iskusna ekipa. Igraju dosta brzo, sa mnogo kontranapada i igre 1 na 1. Što se nas tiče, par bitnih igrača, igrača koji imaju poene u rukama, nijesu u sastavu za sjutra, što je otežavajuća okolnost za nas. Ali naravno da se nećemo predati, pripremili smo se, znamo šta nas čeka i igramo za pobjedu koja bi nam mnogo značila – rekao je David Mirković, krilni centar SC Derbija. S. JONČIĆ
Bez promjena na FIBA rang listi
Crna Gora i dalje 16.
PODGORICA - Muška seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore ostala je na 16. mjestu sa 596,6 bodova na novoj rang listi Svjetske košarkaške federacije.
„Crveni“ su isti plasman imali i krajem novembra prošle godine, a poziciju nijesu promijenili ni nakon februarskog „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket, u kojem su poraženi od Njemačke u Podgorici i Švedske u Stokholmu.
Istovremeno, Crna Gora je zadržala isti plasman i u kontinentalnom okviru, pa je 10. u Evropi. Među prvih 10 selekcija svijeta bila je samo jedna promjena - Kanada (744,9 bodova) je sa pete pala na šestu poziciju, dok je za jedno mjesto napredovala
Španija (745,7), koja je sada peta selekcija svijeta. Sjedinjene Američke Države (840,1) i dalje drže prvo mjesto, a prije Španije su plasirane, takođe, evropske selekcije – Srbija (761,1), Njemačka (757,3) i Francuska (753,4). U prvih 10 su i Australija (733,1), Argentina (732,5), Letonija (716,3) i Litvanija (702,8). Najveći skok napravila je Mongolija, koja je sa 109. napredovala na 102. mjesto, dok je najveći pad doživio Kuvajt, koji je sa 107. pao na 115. poziciju. Kada je pitanju poredak u Evropi nije bilo promjena - lider je Srbija, slijede Njemačka, Francuska, Španija, Letonija, Litvanija, Slovenija, Grčka, Italija, a listu Top 10 zaključuje Crna Gora. S. J.
Neđelja, 2. mart 2025.
U duelu timova koje u srijedu očekuju mečevi osmine finala Evrokupa, Budućnost Voli je u „MTEL dvorani Morača“ rutinski i ubjedljivo pobijedila Cedevita Olimpiju sa 95:78 i sačuvala mjesto na vrhu tabele ABA lige, sa 19 pobjeda i dva poraza, čekajući gostovanje Partizana (skor 18-2) u neđelju protiv Krke.
S obzirom na to da je ovo bio prvi meč u ABA ligi nakon skoro troneđeljne pauze, odnosno od 10. februara i pobjede u Beogradu protiv Crvene zvezde, te da u timu nije bilo Andrije Slavkovića, a da je Džuvan
Morgan nastupio nakon pauze zbog povrede rupture, izabranici Andreja Žakelja su, neočekivano, lako došli do trijumfa, uz dobru igru i odličnu podršku sa tribina. „Plavi“ su, tako, napravili lijepu uvertiru za meč u srijedu u Ankari protiv Turk Telekoma, u osmini finala Evrokupa, u kojem će Cedevita Olimpija, koju vodi naš trener Zvezdan Mitrović, morati bolje protiv Bešiktaša nego što je to bio slučaj u Podgorici.
I pored toga što su pogodili samo jednu trojku iz šest pokušaja (gosti jednu više iz istog broja šuteva), Podgoričani su bili veoma efikasni u prvoj četvrtini (13-9 za dva
poena), u kojoj su bili bez izgubljene lopte (gosti četiri). Do vođstva Cedevita Olimpije od 12:10, timovi su se smjenjivali u vođstvu, a onda su domaći košarkaši dodali gas, zaigrali bolje u oba pravca, i serijom 14:10, za četiri minuta i 16 sekundi, stigli do dvocifrene prednosti (24:12), koju, međutim, nijesu sačuvali do kraja četvrtine (26:17).
U prva tri minuta druge četvrtine Flečer Megi je pogodio tri trojke i sam je timu donio prednost od 16 poena (35:19), a onda je nakon koša Kenana Kamenjaša (13 poena, 5-5 za dva poena 3-3 sa penala, te šest skokova u prvom poluvremenu) Budućnost stigla do mak-
simalnih 18 poena prednosti (43:25), koje je imala posljednji put nakon koša Mekinlija Rajta (47:29), na minut i 20 sekundi do odmora. Međutim, Podgoričani su u finišu napravili nekoliko nepotrebnih grešaka (Kamenjašu je sviran faul u napadu, Nikoli Tanaskoviću nesportski prekršaj), pa je Cedevita Olimpija serijom od 6:0 smanjila zaostatak na poluvremenu na 12 poena (47:35). Treća četvrtina je ove sezone nerijetko bila problem za Budućnost, tako je bilo i protiv Cedevita Olimpije, koja je napadački odigrala bolje nego u prethodne dvije dionice, pa je uspjela da vrati kakvu-takvu
WABA liga, 16. kolo: Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene u velikom derbiju
Celje 76
Bud. Bemaks 67
CELJE – Dvorana: Gimnazija Celje. Gledalaca: 400. Sudije: Peić, Pavičić, Muhvić. Rezultat po četvrtinama: 15:15, 19:19, 26:17, 16:16.
CELJE: Bartelme 7, Čeh 18, Barič 9, Suarez 8, Silva 25, Jelenc, Anžić 6, Štirn, Podgoršek, Uranker, Žibert 3, Demirović.
BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 16, Radonjić 17, Radević 5, Savković 7, Amundsen 10, Mi. Bigović 2, Baošić, Dragišić, Bulajić 8, Ilić, Ma. Bigović 2.
Pobjednički ples košarkašica Budućnost Bemaksa zaustavljen je u Celju – šampionke WABA lige sa čak 14 trojki u uzbudljivom finišu derbija uspjele su da nanesu prvi poraz Podgoričankama ove sezone. S obzirom da su „plave“ slavile u prvom krugu 71:64, Celje je na kraju uspjelo da pređe i tu granicu, tako da će Slovenke biti prve pred fajnal for, a samim tim gotovo je izvjesno da će rival Budućnosti u polufinalu biti Montana. Najveći regionalni derbi donio je početak na malo poena. Očigledno je da su dva najbolja tima odlično skautirala
svoje rivale, a taktično nadmudrivanje i česte promjene odbrana uslovili su da oba tima budu na neočekivano malo poena. Sredinom prve dionice na semaforu je pisalo gotovo nestvarnih 3:2?! Ipak, u šestom minutu „vučice“ su prvi put povele (9:8) – nakon šest vezanih poena Brigs, Bulajić je pogodila trojku. Upravo je Novljanka, koja je prije samo tri dana proslavila 18. rođendan, zaključila prvu četvrtinu poenima za 15:15. Finiš prve četvrtine donio je totalno drugu petorku „plavih“, a ona je počela druga dionicu. U 12. minutu Maja Bigović pogodila je za 15:19.
Onda su krenuli problemi u napadu – Celje napravilo seriju 15:3, a za početak 10:0, koju je zaključila iskusna Nika Barič sa linije bacanja (25:19). Period bez koša prekinula je Amundsen trojkom, nakon maestralne asistencije Savković. Celje je na četiri minuta prije kraja prvog poluvremena, poslije dva bacanja Bartelme, stiglo do 30:22. Ipak, „vučice“ su odreagovale i serijom 12:2 preokrenule. Prvo je Savković iz kornera pogodila trojku, a zatim je Radević donijela preokret na 13 sekundi prije kraja prvog poluvremena (dvojka, a zatim i trojke). Ipak, Celje je
Morgan 5
Sulejmon 13
Ilić -
Megi 9
Tanasković 11
Ferel 16
Jovanović 4
DrežnjakOmić 3
Rajt 18
AzubukiKamenjaš 16
Stjuart 24
Robinson 9
Džons 4
Nikolić 14
Glas 3
Žakelj: Pristup je bio pravi, to je uvijek najbitnije
Trener Budućnosti Andrej Žakelj je nakon meča kazao da se zbog povreda u timu malo pribojavao utakmice. - Ali, mislim da je pristup bio pravi, to je najbitnije, kao i uvijek. Mislim da smo krenuli dobro u utakmicu, kontrolisali je, ali bilo je i malog pada, jer je fokus bio na nekim drugim stvarima, a ne na našoj igri. Dali smo Cedevita Olimpiji šansu da se vrati, ali mislim da smo kontrolisali utakmicu. Kada su došli na šest poena, odmah smo odgovorili i zasluženo smo dobili. Još se vide samopouzdanje i energija iz prošlih utakmica i to treba da se održi. Rekao sam u svlačionici igračima da samopouzdanje moramo da prenesemo na sljedeću utakmicu koja nam je vrlo bitna. Glave su već u toj utakmici, što se tiče ove još jednom čestitke momcima, čestitke i Cedevita Olimpiji, jer su igrali dobru utakmicu i želim im sve najbolje u nastavku sezone - rekao je Žakelj.
neizvjesnost na meču. Podgoričani u trećoj četvrtini nijesu forsirali šut sa distance (promašili su jedini šut sa perimetra), a ubacili su sedam pogodaka za dva poena. Sa druge strane, Cedevita Olimpija je ubacila četiri trojke, a nakon posljednje dvije je prišla na šest poena minusa, prvo na 61:55, a onda i 64:58, na minut i 53 sekunde do kraja kvartala, a mogla je i da priđe na posjed minusa, ali je lopta „izaš-
la“ iz obruča nakon pokušaja Lemara za tri poena. Budućnost je to kaznila koševima Tanaskovića i Sulejmona, i posljednju četvrtinu je dočekala, ipak, sa dvocifrenom prednošću (68:58).
Gosti su pokušavali da se potpuno vrate u meč, ali je Budućnost nakon trojke Rajta za 79:68, na šest minuta i 41 sekundu do kraja, uhvatila pravi ritam i do kraja samo uvećavala prednost S. JONČIĆ 95 78
sa zvukom sirene, nakon poena Čeh, stiglo do egala na velikom odmoru – 34:34. Celje je otvorilo nastavak sa dvije vezane trojke (Čeh i Silva), da bi Silva trojkom u 25. minutu donijela prvi put dvocifrenu razliku – 48:38. Gošće su pokušavale da smanje prednost, imale 57:51, ali je domaći tim preko Anžić, koja je pogodila trojku sa zvukom sirene za kraj stigao do 60:51, čime je Celje samo u trećem periodu pogodilo čak osam trojki. Uslijedila je velika drama, a nakon trojke Savković na 2,47 prije kraja na semaforu je pisalo 68:67. Međutim, onda se pokazalo koliko su Slovenke iskusnije – serijom 8:0 trasirale su put ka pobjedi, a Budućnost je sa dvije izgubljene lopte i dva promašaja imala mogućnost da organizuje napad, ali je nakon izgubljene lopte Milene Bigović Celje čuvalo loptu za idealnu razliku… R.P.
Henrik Kristofersen
četvrti put slavio u Kranjaskoj Gori
PODGORICA - Henrik
Kristofersen pobjednik je sedmog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup vožen u Kranjskoj Gori. Norveški skijaš je do četvrtog trijumfa u Sloveniji došao u vremenu dva minuta, 18 sekundi i 18 stotinki. Lukas Braten Pineir završio je kao drugoplasirani sa 41 stotinkom zaostatka.
Podijum je kompletirao Švajcarac Marko Odermat sa 52 stotinke zaostatka.
Odermat je vodeći u plasmanu veleslaloma sa 420 bodova. Švajcarac je lider i u generalnom poretku sa 1.306 bodova.
Spust u Norveškoj
Ema Ajher prvo druga, pa prva
PODGORICA - Ema Ajher slavila je u norveškom Kviftjelu, u šestom spustu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Njemica je dan ranije, u istoj disciplini, bila drugoplasirana, a do prvog trijumfa u Svjetskom kupu došla je u vremenu minut, 31 sekundu i 69 stotinki. Amerikanka Loren Macuge zaostala je za pobjednicom tri stotinke, a pobjednica pretposljednjeg spusta, Austrijanka Kornelija Huter, završila je kao trećeplasirana sa 19 stotinki slabijim vremenom od pobjednice. R.A.
Premijer vaterpolo liga (19. kolo): Primorac
gostuje Šapcu, a Jadran M:tel u Beogradu Zvezdi
PODGORICA - Iz Evrope u region, Primorac i Jadran M:tel čekaju mečevi 19. kola Premijer lige i to nakon slabijih izdanja u prvim utakmicama četvrtfinala Evrokupa.
Kotorani će nakon što su ubjedljivo izgubili od Sabadelja (17:9) gostovati Šapcu od 20 sati, a Novljani će iz slabije energije u Zagrebu protiv Mladosti (poraz od četiri gola) protiv Crvene zvezde (od 16.30 sati) pokušati da uhvate novi zalet i ostanu konkurentni za prvo mjesto sa Novim Beogradom.
- Doživjeli smo ubjedljiv i težak poraz u Španiji u prvoj utakmici četvrtfinala Evrokupa i u ne baš dobrom raspoloženju čekamo novi duel u Šapcu. Ne očekuje nas ništa lakši
SBbet Prva liga za rukometaše (10. kolo)
meč od onoga protiv Sabadelja, ako ne i teži. Šabac je dobra ekipa koja na svom bazenu igra vrlo dobro. Pobijedili su kod kuće Jadran iz Herceg Novog i zagrebačku Mladost tako da nas čeka težak zadatak - istakao je Vido Lompar, prvi saradnik glavnog trenera Vjekoslava Paskovića Oba večerašnja rivala u ovoj sezoni igraju po principu toplo-hladno. Šabac na papiru nema ni blizu kvalitet kakav posjeduje šampion Crne Gore, ali...
- Moramo da igramo bolje nego u prethodnom meču, prije svega moramo da budemo agresivni, posebno u odbrani, jer primamo ogroman broj golova, što moramo da smanjimo. I to već u ovom meču ako mislimo da osvojimo važne bodove u ovom takmičenju -
PODGORICA - Rukometaši Rudara ,,pregrmjeli“ su gostovanje Beranama 1949 u prvom meču nastavka sezone u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi i uz utakmicu više izjednačili
se sa Budućnost Podgoricom i Lovćenom na vrhu tabele
Tim Nedima Selmanovića pobijedio je 25:24 u uzbudljivom meču nakon velikih pre-
okreta. Rudar je u 15. minutu vodio šest razlike (4:10), da bi Berane u drugom poluvremenu tri puta stizalo do pet pogodaka prednosti (19:14, 20:15, 21:16).
Rudar je serijom 5:0 izjednačio na 21:21, a golovima Dragana Jelušića u 58. minutu stigao do prednosti (23:24). Elmin Junuz je povisio na 23:25, a do kraja je Miroslav Dragović smanjio na 24:25 i to je bio konačan rezultat.
Jelušić je dao sedam pogodaka, dva više od Denijala Vukasa Dejan Čolović imao je 11 odbrana.
U beranskom timu najefikasniji je bio Luka Došljak sa šest golova, Nemanja Popović upisao je 13 odbrana.
Budućnost Podgorica će danas od 15.30 sati dočekati Mornar 7, Sutjeska će u 18 časova u Nikšiću igrati s Budvanskom rivijerom Budva, dok će dva sata kasnije početi dueli Zabjela i Lovćena, i Jedinstva Bemaks i Partizana 1949. Ne. K.
jasan je Lompar. Primorac je na 17 bodova (sa utakmicom manje), Šabac ima sedam više. Situacija na tabeli pokazuje da Kotorane čeka opasan rival, ali ne bi trebalo da domaćin u ovom meču osvoji bodove. Situacija je jasnija kada je u pitanju Jadran jer je apsolutni favorit protiv Zvezde, koja je do sada ostvarila šest pobjeda. - Čeka nas teško gostovanje. Zvezdu godinama krasi jedinstven stil igre. Imaju dosta iskusnih igrača, agresivni su i neće se predavati. Mi smo izašli iz teškog poraza u Zagrebu, ali se nadam da smo namjestili glave i odmorili se. Nadam se našem najboljem izdanju, da ćemo držati ritam i da će meč proći bez velikih problema - jasan je Uroš Vučurović A.M.
2. mart 2025.
PODGORICA - Crnogorska vaterpolo reprezentacija U16 na pripremama je u Barseloni, gdje sparinguje sa vršnjacima iz Španije.
Mladi crnogorski tim pred put u Španiju bio je okupljen u širem sastavu u Kotoru, a u Makarskoj je sparingovao sa Hrvatskom.
Naš nacionalni tim učestvovaće na Evropskom prvenstvu u Manisi (Turska) od 7. do 13. jula, a u grupnoj fazi takmičenja rivali su Grčka, Italija i Hrvatska. Na pripremama u Španiji su: Stefan Vraneš, Strahi-
nja Vraneš, Dimitrije Milić, Ljubo Sijerković, Miloš Nikezić (Jadran m:tel), Matija Franeta, Mijat Kastratović, Luka Dragović (Budva BR), Luka Nikolić, Danilo Roganović (Primorac), Luka Novaković, Luka Cerović, Danilo Darmanović, Danilo Savović i Jakša Milanović (Budućnost). Pripreme sprovode treneri Đorđe Radošević, Aleksa Brkić i Dušan Ivanovski, uz koordinatora mladih selekcija Nenada Vukanića, a u stručnom štabu je doktor Vladimir Dedović A.M.
Balkansko prvenstvo u karateu
PODGORICA - Nemanja Mikulić odbranio je titulu prvaka Balkana u kategoriji do 75 kilograma, a Nemanja Jovović, u teškoj kategoriji
Remi u derbiju
PODGORICA - Fudbaleri Lovćena i vodeće Mladosti igrali su neriješeno (2:2) u derbiju 20. kola Druge crnogorske lige.
Lider šampionata poveo je na Kampu FSCG golom Lazara Kneževića u 14. minutu, izjednačio je Luka Drmač u 21, a preokret je donio Matija Pejović u 33. minutu. Konačan rezultat postavio je Igor Vukčević u 62. minutu. Podgorica je na ,,DG areni“ po-
bijedila Rudar sa 2:1. Podgorički sastav do četvrte pobjede vodio je Nikola Pavlićević golovima u 50. iz jedanaesterca i 73. minutu. Jedini pogodak za Rudar postigao je Musa Auval Jahaja u 61. minutu. Pljevljaci na drugom mjestu imaju pet bodova manje od lidera. Bez pogodaka završen je duel Ibra i Igala u Rožajama. Za danas je zakazan duel Iskre i Grblja (14 h). R. A.
(+84kg), osvojio je prvu seniorsku zlatnu medalju. Treće uzastopno finale na ovom takmičenju izborio je i Nikola Malović, ali ga je zaustavio prvak Evrope – Kvesić, koji je imao sreće jer je borbu dobio na kaznu pet sekundi prije kraja. Nenad Dulović, naš aktuelni svjetski i evropski vicešampion, stigao je do bronzanog odličja. U kategoriji veterana Igor Dijanić je osvojio zlatnu medalju. R.A.
Kvalifikacije za EP u futsalu
Poznat
PODGORICA - Selektor futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je spisak igrača za mečeve sa Slovenijom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Na spisku su golmani: Milun Sekulić (Titograd), Balša Đurković, Nemanja Krunić (Bajo Pivljanin) i igrači Luka Vuletić (Lucenec, Slovačka), Lazar Kostić, David Puletić (Homel, Holandija), Goran Delić, Marko Spasojević, Janko Bulatović, Nikola Cimbaljević, Balša Bojanović, Pavle Vukčević, Filip Marković (Titograd), Nikola Vidaković (Studentski dom), Novica Ćalasan, Danilo Vuković i Goran Davidović (Bajo Pivljanin).
Naša ekipa dočekaće Sloveniju 6. marta, a pet dana kasnije gostovaće istom rivalu. U prethodna dva meča grupe 4, Crna Gora je poražena od Mađarske i Norveške. R.A.
PODGORICA - Intenzivan fudbal na početku proljećne polusezone, već treća utakmica u devet dana – neđelja je rezervisana za 22. kolo Meridianbet 1. CFL.
Derbi se igra pod Goricom (18 h), gdje se sastaju Budućnost i Bokelj, prva i trećeplasirana ekipa na tabeli. Runda počinje kraj Bistrice – duelom Sutjeske i Arsenala od 13 časova. Sat kasnije snage će odmjeriti Petrovac i Jezero, odnosno Jedinstvo i Otrant.
Na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ direktnu borbu vodiće petoplasirani Dečić i za jedno mjesto bolje plasirani Mornar, koji ima meč više.
BUDUĆNOST SE PITA
Budućnost se saplela u Kupu, šokantno je ostala bez mogućnosti da osvoji duplu krunu u trenutku istorijskog jubileja – 100 godina kluba. Mrlju će u dobroj mjeri pokriti titula ka kojoj ,,plavi“ nezadrživo hitaju. Nakon dvije vezane pobjede u nastavku ligaškog nadmetanja – trofej je još bliži. Izabranici Ivana Brnovića mogu da ubrzaju šampionsku promociju poslije sudara sa Kotoranima.
- Kompletan tim igra sjajno na početku proljeća kada pričamo o prvenstvu, a u suštini tako smo se i pripremali za nastavak šampionata – rekao je novajlija Marko Miličković, strijelac dva gola na dvije proljećne utakmice u ,,plavo-bijelom“ dresu.
- Moj učinak je proizvod zajedničkog rada cijele ekipe, jer svi radimo jedni za druge, a u takvoj situaciji – pojedinac će uvijek iskočiti.
Mislim da se u tome i ogleda snaga našeg tima – dodao je dvadeset šestogodišnji vezista.
A vidjelo se to u duelu sa Arsenalom – na terenu koji je bio očajan i ispod svakog standarda, gdje se od samog jutra pričalo o odlaganju utakmice, gdje je sve bilo na ivici regularnosti... Budućnost je plesala i u takvim, nehumanim uslovima, smjestivši pet komada u mrežu rivala.
- Znali smo da nas čeka težak teren, normalno razmišljali smo da bi moglo da se odloži, ali to nije poremetilo naš fokus ni na sekund. Dominirali smo tokom cijelog meča, od starta se pitali
Dečić je proljećnu polusezonu otvorio remijem sa Arsenalom (0:0), u srijedu nije igrao protiv Bokelja zbog natopljenog terena u Kotoru, a danas dočekuje konkurenta na tabeli – ekipu Mornara. - Imali smo malo više dana za pripremu. Trudili smo se da budemo što spremniji za Mornar. Riječ o jakom sastavu, pojačanom u prelaznom roku, sa nekoliko individualaca koji potezom mogu da promijene meč. Imamo i mi kvalitet, timski i pojedinačno. Nadam se da ćemo proraditi. Idemo na pobjedu – rekao je napadač Ilir Camaj za Pobjedu.
za sve, a kada je tako – onda je uživanje igrati kakvi god da su uslovi – poručio je Miličković.
,,Plavi“ su jesenas upisali dva poraza. Jedan je upravo došao od Bokelja u Kotoru. Miličković je tada bio u Uzbekistanu, ali upoznat je sa kvalitetom Kotorana, koji su bili ,,nagazna mina“ za favorite.
- Bokelj je odlična ekipa, igrači su dugo na okupu, pojačali su se u prelaznom roku provjerenim fudbalerima, a njihova pozicija na tabeli dovoljno govori kakvu sezonu imaju iza sebe. Maksimalno ih poštujemo, znamo da će da bude teško, zato u utakmicu moramo da
uđemo maksimalno spremno i motivisano. Daćemo sve od sebe da odigramo još jednu kvalitetnu partiju - jasan je Miličković.
Budućnost je protiv Bokelja od 2006. godine odigrala 20 međusobnih nastupa: upisala je 11 pobjeda, pet remija i četiri poraza.
Pod Goricom: devet utakmica, pet pobjeda, četiri remija...
- Kada igrate za Budućnost, cilj je uvijek isti – pobjeda. Moramo da imamo voljni momenat i da budemo motivisani kao na prethodne dvije utakmice, a kada je tako – onda smo na dobrom putu - poručio je „plavo-bijeli“ broj 10.
VJERA
U IZNENAĐENJE
Podgoričani su u drugom dijelu sezone odigrali tri meča, a Bokelj samo jedan. Razloga su dva: Kotorani su ranije završili misiju u Kupu, a sudar sa Dečićem prošle srijede odložen je zbog natopljenog terena pod Vrmcem.
pod pritiskom, a imamo samopouzdanja – zbog dobre pozicije na tabeli i nakon pobjede nad Jedinstvom. Uloga favorita pripada domaćinu, ali mi ćemo uraditi sve da priredimo iznenađenje – kazao je trener Drašković za Pobjedu. Nalet ,,plavih“ jesenas je na tren prekinuo Bokelj. Bilo je 2:1 za Kotorane pred svojim navijačima.
utakmice, ali pokazali smo brzu reakciju u sljedećem kolu protiv Mornara. Uzeli smo bod, mada ostaje žal što nijesmo bolje iskoristili igrača više od 70. minuta. Ipak, i to znači na psihološkom planu pred duel sa Otrantom – za Pobjedu kaže trener Sead Babača, koji nastavlja:
je završena 4:4. Za nas ovoga
Teren na tuškoj ,,Bombonjeri“ izgledao je poprilično loše prošle srijede... Biće teški uslovi. Nadam se da ćemo naći načina da ostvarimo cilj. Kada teren nije najbolji, obično bude malo golova. Ali, nema pravila. Sjećam se duela sa Petrovcem. Uslovi su bili loši, a utakmica je završena 4:4. Za nas ovoga puta nije bitan utisak, ne mora da bude ni goleade, već samo da osvojimo tri boda
Tako su momci Slobodana Draškovića imali više vremena za pripremu gostovanja lideru.
- Odmorniji smo pred utakmicu, ali to ne mora ništa da znači. Budućnost je najbolja ekipa u ligi, s pravom je prva i ima dvocifrenu prednost u odnosu na najbližeg pratioca. To je tim koji ima širinu, kvalitet u svakoj liniji tima i individualce koji bilo kada mogu da riješe meč. Respektujemo protivnika, ali gledamo sebe. Nijesmo
Od tada, Budućnost je napravila 18 bodova prednosti u odnosu na večerašnjeg protivnika. - Ovo će biti sasvim druga priča, jedan novi meč koji nema mnogo veze sa prethodnim. Svaka utakmica je novi izazov. Lijepo je što smo u Kotoru slavili protiv Budućnosti, a i zbog uvjerenja da i sada imamo čemu da se nadamo. Naše je da se borimo, da izvučemo maksimum, a vidjećemo da li će nam to donijeti željeni rezultat. Za nas je prihvatljivo sve osim poraza. Spremni smo, zdravi smo, motiva ne fali. Svi uslovi za dopadljivu predstavu su tu. Ne idemo u Podgoricu da se branimo, već da se izigramo, otvorenim stavom da pariramo lideru – kazao je Drašković.
MOŽE DA BUDE
PREKRETNICA ZA
JEDINSTVO
Jedinstvo juri bijeg iz zone baraža, a potencijalno bi danas moglo da uplovi i mirniju luku.
Prvi uslov je da dobije Otrant u Bijelom Polju. - Teško nam je pao poraz od Bokelja na samom kraju
- Dolazi nam tim koji se odlično pojačao u zimskom prelaznom roku. Ulcinjani su tijesno izgubili od Petrovca, pa savladali Jezero, kojem su predali fenjer prvoligaškog karavana. Na krilima tog uspjeha doći će raspoloženi u Bijelo Polje. Uz uvažavanje rivala, sve što nas zanima je trijumf. Želimo da krenemo ka pozicijama koje garantuju opstanak bez baraža, a to možemo samo pobjedama. Biće teško, ali vjerujem da imamo snage da obradujemo navijače. Ovo može da bude prekretnica za nas – dodao je mladi stručnjak. Kišno vrijeme naružilo je ionako slabe terene u Crnoj Gori. Kakva je situacija u Bijelom Polju?
- Igrale su mlađe kategorije, a uspjeli smo da pomjerimo duel omladinaca kako bismo sačuvali teren. Nije bilo kiše, a pred utakmicu će podloga biti izvaljana. Očekujem da uslovi budu korektni – odgovorio je Babača, koji ne može da računa na Đorđa Cvijovića i Miloša Nikolića U sastav se vraća prvi strijelac tima Žarko Korać, koji je pauzirao u prethodnom kolu zbog kartona. D. KAŽIĆ
Igrači Barnlija
Blistava subota za Preston i Milutina Osmajića – kultni engleski klub plasirao se u četvrtfinale FA kupa pobjedom nad Barnlijem od 3:0, a sjajan meč odigrao je crnogorski fudbaler, koji je pogodio za 2:0 u 44. minutu. B io je ovo poseban duel za 25-godišnjeg Nikšićanina jer je rival na ,,Dipdejlu“ bio isti kao 14 dana ranije u meču Čempionšipa nakon kojeg je Osmajić dospio u centar pažnje javnosti na Ostrvu jer ga je Anibal Mežbri optužio za rasizam.
Taj slučaj se i dalje istražuje, Tunišanin juče nije bio u protokolu Barnlija (trener rekao da je želio da ga zaštiti), ali je silno motivisani Osmajić odradio svoj zadatak i još jednom opravdao veliko povjerenje koje u njega ima šef struke Pol Hekingbotom, kojeg su novinari pitali da li je razmišljao da ga izostavi iz tima. - Da nije bio spreman za meč –
uradio bih to. Ali osjećao se dobro, želio je da igra. Razgovarali smo o onome što bi moglo da se priča, ali htio je da bude dio meča. Pričali smo o tome
da li može da bude dovoljno profesionalan za ovakvu utakmicu i to je bilo to. Njegovo pitanje se rješava, ali ne mogu da dozvolim da to utiče na
ostale igrače i njihove šanse za prolaz u FA kupu. Da sam osjećao ili da je on smatrao da ne može biti dovoljno profesionalan, ne bi bio u protoko-
SERIJA A (27. KOLO): Inter vodio, pa odbranio remi na ,,Maradoni“
Bez promjena na vrhu Serije A poslije 27. kola – Napoli i Inter su na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ remizirali
1:1, pa su ,,nerazuri“ i dalje lideri s bodom više od tima Antonija Kontea.
Inter je vodio od 22. minuta, kada je Federiko Dimarko sjajno izveo slobodan udarac. Od tog trenutka je, ipak, sve bilo u znaku domaćeg tima. Romelu Lukaku je u prvom poluvremenu imao dvije velike šanse da zatrese mrežu svog bivšeg kluba, i u nastavku je dominirao Napoli i do zaslu-
ženog izjednačenja stigao u 87. minutu.
Stanislav Lobotka je prošao po lijevoj strani i dodao do Filipa Bilinga, čiji je prvi udarac odbranio Đosep Martines, ali je Danac pogodio iz odbitka. Napolitanci su u 95. mogli do preokreta – Lautaro Martines je izblokirao šut Skota Mektomineja, onda i Denzel Damfris udarac Sitila Engonža
Iz remija u Napulju mogla je da profitira Atalanta, ali je prethodno odigrala bez pogodaka s Venecijom kod kuće – ,,boginja“ je tako ostala na tri boda zaostatka za liderom.
Novi gol crnogorskog ofanzivca za Rapid
Andrija Radulović očito nije pogriješio kada je u finišu zimskog prelaznog roka umjesto u Saragosi –što je djelovalo kao gotov transfer – završio u Rapidu iz Beča.
Poslije evrogola na debiju za ,,zeleno-bijele“ u porazu od LASK-a (2:1), crnogorski fudbaler bio je strijelac i u drugom uzastopnom meču – u pobjedi nad Altahom od 5:0. Dvadeset dvogodišnji ofan-
Jučerašnji rezultati pružaju šansu Juventusu da se uključi u trku za Skudeto. ,,Stara dama“ će ukoliko sjutra kod kuće pobijedi Veronu, imati samo
šest bodova manje od Intera, dok bi Lacio mogao da priđe na ,,minus 8“ u slučaju da večeras (20.45 h) u gostima savlada Milan. Ne. K.
lu – izjavio je Hekingbotom. Preston je poveo u 31. minutu fantastičnim golom Robija Brejdija iz slobodnog udarca. Barnli, ekipa koja je bila u seriji od 23 meča bez poraza u svim takmičenjima, a u posljednjih devet nije primila pogodak, našla se u još većem problemu od 44. minuta, kada je Bred Pots uputio sjajan pas za Osmajića, koji je umakao odbrani gostiju i savladao Vaclava Hladkija Osmajić je gol postigao ispod tribine na kojoj su bili navijači Barnlija – stavio je ruke iza ušiju kao odgovor na salvu optužbi i zvižduka koje je dobio od njih i gestikulirao da se on pita na ,,Dipdejlu“. Pogodak je bio i najbolji odgovor gostujućim igračima, koji su uoči meča odbili da se rukuju s našim napadačem. ,,Morao je da bude on“ – napisao je BBC nakon pogotka Nikšićanina. Barnli je nokautiran u 73. mi-
nutu – asistent je bio Endrju Hjuz tek što je ušao na teren, strijelac Vil Kin Osmajić je teren napustio u 84. minutu, uz ovacije i nekoliko istaknutih crnogorskih zastava na tribinama. Ovo mu je 13. pogodak ove sezone, treći u FA kupu. Preston je prvi tim koji je ,,bordo timu“ dao tri pogotka u aktuelnoj takmičarskoj godini, a u četvrtfinale FA kupa plasirao se prvi put od sezone 1965/66, kada je eliminisan od Mančester junajteda. ,,Nepobjedivi“ su dva puta osvajali najstarije takmičenje na svijetu – 1889. i 1938. godine.
U četvrtfinale je prošao i Kristal Palas, koji je pobijedio Milvol (3:1), Bornmut je nakon penala eliminisao Vulverhempton (1:1, 5:4), dok je Mančester siti poslije preokreta bio bolji od drugoligaša Plimuta (3:1).
Tim koji se bori za opstanak u Čempionšipu vodio je od 38. minuta i gola Maksima Talovjerova. Na pomolu je bila nova senzacija jer je Plimut prethodno izbacio Liverpul, ali ju je spriječio 19-godišnji Niko O'Rili. Neočekivani ,,džoker“ Pepa Gvardiole izjednačio je u nadoknadi prvog poluvremena, pa preokrenuo u 76. Strah na ,,Etihadu“ definitivno je otklonio Kevin de Brujne u 90. N. KOSTIĆ
Dva gola Crnogorca u prva dva kola K2 lige Sjajan ritam Mugoše
Stefan Mugoša i Inčon junajted odlično su počeli misiju ekspresnog povratka u južnokorejsku K1 ligu.
„Plavo-crni“ su nakon Gjeongnama (2:0) pobijedili i Suvon (2:0), uz još jedno dobro izdanje crnogorskog fudbalera.
Mugoša je, kao i u prvom meču, bio strijelac - mrežu Suvona zatresao je u 51. minutu. Domaćin je trijumf potvrdio u 69, Mugoša je bio asistent, a realizator Kim Seong Min Inčon u narednom kolu K2 lige gostuje Seongnamu Ne. K.
HNL (24. KOLO): Samo bod za Đalovića Kiks Rijeke, Hajduk može do prvog mjesta
zivac ušao je u 59. minutu, a u dubokoj nadoknadi ovjerio ,,petardu“ domaćina, kada je odbitak od prečke poslao u mrežu.
Rapid je Radulovića pozajmio od Vojvodine do kraja sezone, s pravom otkupa za milion i dvjesta hiljada eura koje bi podijelili njegov dosadašnji klub i Crvena zvezda. Naš reprezentativac u četvrtak bi mogao da debituje za Rapid i na evropskoj sceni – austrijski predstavnik go -
stovaće banjalučkom Borcu u prvom meču osmine finala Lige konferencija.
Radulović je upisao pet nastupa za ,,A“ selekciju Crne Gore i ukoliko nastupi s ovakvim izdanjima, izvjesno je da će povećati tu brojku u martovskim duelima sa Gibraltarom i Farskim ostrvima u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Selektor Robert Prosinečki može da bude zadovoljan vijestima iz Beča... Ne. K.
Tri vezane pobjede u prvenstvu i Kupu, od toga dvije nad Dinamom (4:0) i Hajdukom (3:1), pa kiks kad se najmanje očekivalo – Rijeka je uzela samo bod na gostovanju pretposljednjoj Gorici u 24. kolu Hrvatske nogometne lige (HNL).
U Velikoj Gorici bilo je 0:0 nakon 90 minuta u kojima tim crnogorskog trenera Radomira Đalovića nije imao nijedan šut u okvir gola. Nije ni Gorica bila uvjerljiva, ali je imala zicer o kojem priča cijela Hrvatska – Ndokit je promašio
prazan gol.Rijeka ima dva boda više od Hajduka i izgubiće prvo mjesto ukoliko Splićani danas u najvećem derbiju pobijede Dinamo na ,,Maksimiru“ (15 h). ,,Modri“ su na ,,minus 8“ od Rijeke.
- Očigledno nam je falilo energije. Pričali smo, pokušavali da podignemo igrače… Dali smo sve od sebe, a jedino pozitivno je što nijesmo primili gol. U budućnosti ćemo ovakve utakmice morati da rješavamo –izjavio je Radomir Đalović, trener Rijeke. Ne. K.
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Nikola Mirkov Petrović postao je knjaz Crne Gore po preporuci svojega strica, knjaza Danila, koji je ovakvu predsmrtnu zavjetnu odluku saopštio pred njegovim o cem Mirkom Petrovićem, predśednikom Senata, i pred prisutnim crnogorskim glavarima. U tom momentu mladi Nikola još nije imao punih 19 godina, a školovao se u Parizu kao pitomac na Vojnom liceju „San Sir“. Prijestolonasljednik je bio svjedok događaja nakon atentata na knjaza Danila 1. avgusta 1860. godine, jer je nešto više od tri mjeseca boravio na Cetinju tokom školskog raspusta (vakancije). U svojstvu prijestolonasljednika održao je i oproštajni govor nad mrtvim crnogorskim knjazom, pozivajući crnogorski narod i glavare da zajedno nastave njegovo zaslužno djelo za zemlju. Nakon pogrebnog rituala, istog je dana obavljeno i oficijelno proglašenje Nikole Petrovića za novog vladara Knjaževine Crne Gore. Na svecrnogorskom zboru na Cetinju, na prostoru između vladarske rezidencije Biljarde i Cetinjskog manastira, novi crnogorski knjaz je po završetku inauguracije položio nacionalnu vladarsku zakletvu pred crnogorskim narodom: „Ja se zaklinjem istinim Bogom, da ću vjeran biti mojemu narodu, da ću cijeloga života svojski brinuti se da mu pribavim kod stranih naroda uvaženje, a na domu bezbjednost i mir“ itd. Tada je i počela nova, savremena era istorije Crne Gore, u kojoj je vladao knjaz/ kralj Nikola Petrović Njegoš (1860–1918).
Na samom početku vladavine knjaz Nikola se suočio s rješavanjem ozbiljnih izazova pred kojima se nalazila Crna Gora u vanjskopolitičkim odnosima između različitih strateških interesa velikih evropskih sila. Od novog i mladog crnogorskog vladara očekivalo se da se politički pozicionira s punom mobilnošću i spremnošću da bi izašao na kraj s posljedicama problema izazvanih poslije međunarodne ratifikacije
Turska strana se posebno ośećala poraženom zbog devalviranja njenog političkog prestiža, jer je na Carigradskoj konferenciji 1859. evropska diplomatija i oficijelno priznala nezavisnost države Crne Gore, koju je Turska uvijek, pa i tada, smatrala svojom „odmetnutom teritorijom“
crnogorsko-turskog razgraničenja. S jedne strane problemi su bili izazvani zbog nezadovoljstva stanovništva zatečenog s jedne ili druge strane međugranične linije, jer je bio poremećen katastarski status njihove imovine. S druge strane podstaknuti su još veći politički i vojni antagonizmi između Crne Gore i Turske, koji su često bili motivisani strateškim interesima velikih sila. Međudržavnim razgraničenjem nije bila zadovoljna niti jedna strana – ni Knjaževina Crna Gora ni Turska, pa su i jedni i drugi međunarodnu tehničku markaciju smatrali privremenim rješenjem. Posebno se turska strana ośećala poraženom zbog devalviranja njenog političkog prestiža, jer je na Carigradskoj konferenciji s kraja 1859. godine evropska diplomatija i oficijelno priznala nezavisnost države Crne Gore, koju je Turska uvijek, pa i tada, smatrala svojom „odmetnutom teritorijom“. Važnije je istaći da su obje strane međudržavno razgraničenje smatrale diktatom, usaglašenim s interesima velikih sila, pa su zbog toga Crna Gora i Turska naizmjenično izazivale oružane incidente da naruše prividni mir kako bi se stvorili uslovi za revidiranje razgraničenja prema svojim individu-
Novi se crnogorski knjaz nije snašao da dosljedno nastavi procrnogorsku spoljnu politiku koja se i međunarodno afirmisala za vrijeme njegovog prethodnika, knjaza Danila. Knjaz Nikola nije u cjelosti nastavio nacionalno vizionarstvo dotadašnjeg političkog koncepta u Crnoj Gori
alnim željama. Već su postali sve učestaliji upadi oružanih četa na jednu ili drugu stranu crnogorsko-turske granice, a takva narušavanja mira ozbiljno su zabrinjavala velike sile. Pred međunarodnim faktorom knjaz Nikola je stalno optuživao Tursku da je ona ta koja podstiče narušavanje mira, iako je sȃm potajno podsticao i pomagao zagranične oružane pobune – hrabreći ih da istraju u čestom organizovanju otpora turskoj vladavini. Tako se 1860. i 1861. godine Knjaževina Crna Gora direktno uplela u regionalne konfrontacije suprotstavljenih interesa, a ovi su procesi eskalirali i pokretanjem ustanka u Hercegovini. Ovakva nekontrolisana neprijateljstva postala su i povod za političko pokretanje čestih diplomatskih pregovora između ve -
likih sila, koje su nastojale da putem dijaloga i političkih rješenja spriječe izazivanje širih vojnih konflikata zbog još uvijek neriješenog „istočnog pitanja“. U međunarodnom diplomatskom angažmanu Rusija je uspjela da povrati ranije izgubljeni politički kredibilitet, pri čemu se ponovo našla u poziciji da ravnopravno s velikim silama odlučuje o važnijim globalnim prilikama. Upravo se na povraćeni ruski međunarodni uticaj počeo oslanjati i crnogorski knjaz Nikola. Nove globalne političke neizvjesnosti i rizici šire vojne eskalacije postajali su sve nepredvidljiviji i zbog aktuelnih nacionalnooslobodilačkih pokreta koji su ustalasali Italiju i Njemačku. Ovakve su prilike uticale da se podstaknu i emancipatorske tendencije u Mađar-
skoj, Poljskoj i u Rumuniji, a to je dodatno izazvalo krizu među zemljama i narodima koji su se još uvijek nalazili pod turskim vladarskim protektoratom. U prilikama krajnje neiskrenog odnosa velikih sila i Turske prema ispunjenju dogovorenih mirovnih političkih obaveza u međunarodnim odnosima, novi se crnogorski knjaz nije snašao da dosljedno nastavi procrnogorsku spoljnu politiku koja se i međunarodno afirmisala za vrijeme njegovog prethodnika, knjaza Danila. Knjaz Nikola nije u cjelosti nastavio nacionalno vizionarstvo dotadašnjeg uspješno izgrađenog političkog koncepta u Crnoj Gori. Zbog toga je direktna posljedica promjene crnogorskog političkog kursa izazvala da se vanjska državna pozicija prilagođava prihvatanju kompromisnih nacionalnih ustupaka. Posebno su se ovakve konformističke tendencije kod knjaza Nikole počele značajnije isticati nakon što je 1862. godine crnogorska vojska pretrpjela težak poraz u ratu s Turskom. Vojni je poraz izazvao tragične i ponižavajuće posljedice za Crnu Goru, jer ovoga puta crnogorski vladar nije uspio da potvrdi nacionalnu slavu pobjedonosne Grahovačke bitke iz 1858. godine. Tada su velike sile u posljednjem momentu intervenisale da zaštite poziciju Crne Gore od teških uslova zaključenog vojnog mira s Turskom. Istovremeno se na međuna-
Donosimo dio iz kapitalne studije prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je prošle godine objavila Matica crnogorska
rodnoj politikoj sceni ugled C rne Gore značajno umanjio, pa su i podrške velikih s ila njenoj poziciji nezavisnosti i proširivanja granica ponovo zavisile od različitih interesa svake zainteresovane strane. Devalviranje crnogorske nacionalne pozicije odvijalo se u uslovima kad su i događaji i procesi na globalnom planu postajali sve nepredvidljiviji. Takva je situacija nalagala iznalaženje novih društvenih formi i drugačijih kreativnih političkih ideja koje bi uspješnije odgovorile aktuelnim izazovima i zahtjevima vremena. Pritom su naglašeniji uticaj stekli veći evropski nacionalni pokreti, kao što su bili oni za integrisanje i ujedinjenje Italije i Njemačke. S druge strane, kod nekih evropskih država aktuelne integralističke ideje počele su se doživljavati kao pothranjivanje njihovih hegemonističkih apetita prema drugim zemljama i narodima koji su se nalazili u inferiornom položaju. Indirektno se razvoj političkih prilika u Crnoj Gori usklađivao regionalnom – balkanskom planu, jer su novi integristički pokreti postali primamljivi i inspirativni u tom dijelu Jugoistočne Evrope. U tome je prednjačila vazalna Kneževina Srbija, a u njoj su se posebno isticale integralističke i hegemonističke ideje kneza Mihaila Obrenovića tokom njegovog drugog perioda na mjestu srpskog vladara, između 1860. i 1868. godine. Njegov glavni politički cilj prvenstveno je bio ekspanzionistički: da u zajedničku državu prisajedini sve teritorije za koje se prema srpskoj nacionalnoj ideologiji Načertaniju smatralo da u njima ima naseljenih „Srba“, tj. Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu. (Nastavlja se)
Četiri strane svijeta tridesetih godina XIX vijeka u ekonomskoj geografiji Sjedinjenih Država svedene su na dvije, Istok – Zapad, i ovim ,,dualizmom“ biće obilježeno bankarstvo i novčarstvo Sjedinjenih Država cijelo jedno stoljeće.
I zaista, za sve ovo vrijeme postojao je dvojni monetarni sistem, s tim što je svaki njegov dio bio prilagođen i posvećen potrebama onog dijela zemlje i privrede kojoj je služio. Ova prinudna ,, koegzistencija“ više je bila rezultat nemogućnosti jedne od strana da potčini ovu drugu, nego onog zdravog kompromisa.
Tih godina sve veće finansijske, trgovačke i povjerilačke snage bile su locirane mahom na Istoku i odatle su svoj uticaj širile dalje prema Zapadu i Jugu. U osnovi poslovanja stajale su solidne banke potčinjene regularnim propisima saveznih država, a potom i federalnim propisima. Ove banke bile su spremne i sposobne da na zahtjev banaka konvertuju svoje banknote i depozite u kovani novac, pa su zato njihove banknote i njihovi depoziti posjedovali kupovnu moć potpuno ekvivalentnu kupovnoj moći zlata i srebra.
Na ovim djelovima zemlje, koji su se tek naseljavali, ,,prinudni kompromis“ ostavljao je mogućnost da osnivaju banke kakve god žele; time su sticali i pravo da nesmetano emituju banknote i stvaraju depozite. Nikakva centralna banka nije provjeravala jesu li banke sposobne da konvertuju svoje banknote u kovani novac. Zakonski propisi, koji su obavezivali te banke da drže određeni iznos novca kao garanciju konvertibilnosti svojih banknota, jednostrano su se - zaobilazili.
Otuda kad bi 30-ih ili 40-ih godina XIX vijeka na neko raskršće stigao ,,dašak civilizacije“ - daščara, salun, crkvica – ubrzo bi nikla i banka. Njenim banknotama, koje je ona emitirala, davao bi se zajam farmerima koji bi zatim kupovali zemlju, štalu, alat, hranu, sjeme, provijent – i tako se uključivali u privrednu aktivnost. Ako bi poslovi farmerima krenuli nabolje, banka bi preživjela; ako bi farmerima poslovi krenuli loše, pa
Janusova lica novca
Na ovim američkim prostorima, koji su se tek naseljavali, ,,prinudni kompromis“ ostavljao je mogućnost da osnivaju banke kakve god žele; time su sticali i pravo da nesmetano emituju banknote i stvaraju depozite. Nikakva centralna banka nije provjeravala jesu li banke sposobne da konvertuju svoje banknote u kovani novac. Zakonski propisi, koji su obavezivali te banke da drže određeni iznos novca kao garanciju konvertibilnosti svojih banknota, jednostrano su se - zaobilazili
ne bi mogli otplatiti zajmove, banka bi propala. Ali čak i tada, neki od onih farmera koji su dobili zajam, mogao je postati svoj gazda. Solidni i uvaženi bankari i trgovci sa Istoka sa negodovanjem su gledali na ovakvo ,,poslovanje“. Imali su dobar, čvrst, solidan novac, dobre i solidne i sigurne banke, doduše, bilo je i gubitaka, ali u neznatnom procentu u odnosu na anarhiju na Zapadu. A zapravo je anarhija na granici služila bolje privrednoj aktivnosti nego bilo kakav sređeniji sistem koji bi rigorozno dodjeljivao kredite. Osim toga, nije bilo nikakvog naivnog miješanja kapitala i novca. Za doseljenike su banknote, koje bi dobili od banke, praktično bile kapital, pomoću kojih se i stvarao novi kapital Istina, ovaj ,,prećutni kompromis“ stabilnog i nestabilnog novca, solidnih i sum-
njivih banaka imao je i svoju cijenu. Osnivala bi se nova banka, koja bi ,,šakom i kapom“ dijelila zajmove, a onda bi jednog dana, iz ovog ili onog razloga, ljudi došli na njihove šaltere, po svoj novac, i to u isti čas. Tada bi nastale panike, bankroti. Nakon kraja Druge banke, izdavanje povelja i regulisanje poslovanja prešlo je u nadležnost saveznih država. Ubrzo je uslijedilo povećanje broja banaka saveznih država (privatne banke kojima dozvolu za rad daje savezna država), od 1830. do 1836. broj banaka je narastao sa 330 na 713. Povećala se i količina novca u opticaju – sa 61 milion na 140 miliona dolara. Nasuprot tome, rezerve kovanog novca, tj. rezerve zlata pokazale su znatno skromniji rast – sa 22 miliona na 14 miliona dolara. Ekspanziju banaka olakšala su dva nova pravna modela. Prvi je bio mogućnost osni-
vanja banke u vlasništvu savezne države, banke čija je prva i neposredna svrha bila davanje zajmova državi u novčanici koju su emitovale. Drugi ,,model“, još važniji, bio je slobodno osnivanje banaka. Na temelju novih zakona, banka se više i nije tretirala kao akcionarsko društvo, za što je trebala specijalna dozvola države, nego kao dobrovoljno udruženje pojedinaca. U praksi je značilo da je banku, jednako kao kovačnicu, užaru, mogao osnovati bilo ko. Doduše, postojali su propisi o obaveznom držanju rezerve kovanog novca, kao pokriću za depozite i banknote, ali se primjenjivalo dosta rijetko. Ilustrativan je bio primjer Komonvelta (Masačusets), gdje je ukupna rezerva kovanog novca jedne banke koja je emitirala banknote u iznosu od 500.000 dolara iznosila tek 86,48 dolara. a to je bilo zaista skromno po-
kriće. Anali Mičigenskog bankarstva pak pokazuju suprotan primjer – tamo je svaka emisija banknota po zakonu morala biti pokrivena rezervom zlata i srebra, koja je morala iznositi 30 odsto emitirane svote, i to se može smatrati veoma solidnom podlogom. Pokušaj države da preko komesara natjeraju i druge banke da se pridržavaju principa ,,zdravog poslovanja“ nije imao osobitog uspjeha. Zlato i srebro koje je trebalo služiti kao podloga, prebacivalo se sanducima iz jedne banke u drugu, gotovo neopaženo, uvijek prije komesara. Nekada, ako bi nedostajalo kovanog novca – ispod sloja zlatnika stavljan je balast od olova, eksera, izlomljenog stakla… Jedan od komesara požalio se da ,,zlato i srebro putuju našom zemljom čarobnom brzinom – zvuk im se čuje u dubini šume, ali je kao zvuk vjetra, pa niko ne zna odakle dolazi i kamo ide“. Posebno su od osnivanja banaka i njihove lokacije bile atraktivne i šumske zabiti, krajevi kraj močvara, nedođije. U takvim mjestima banke su mogle izdavati svoje banknote zajmoprimcima, a oni su ih predavali dalje uvijek s
nadom da se nikad neće pronaći mjesto gdje bi se mogle konvertovati. Godine 1836. federalna vlada donijela je propis da se javna zemljišta ubuduće mogu kupovati samo kovanim novcem i novčanicama samo onih banaka koje su sposobne da konvertuju svoje novčanice u kovani novac. Vjerovalo se da će ovim postupkom - barem donekle – obuzdati stvaranje novih banaka i olako davanje novih zajmova. Uprkos ovoj mjeri, već naredne godine izbila je panika, a zatim ,,pokajanje“. Tada su jako pooštreni zakoni saveznih država o bankarstvu, a pooštreno je i njihovo sprovođenje. Tako se od 1840. do 1847. godine broj banaka rapidno smanjio, a količina novca u opticaju još više. Poslije 1847. broj banaka i opticaj novca počeli su rasti, ali smirenijim tempom. Američkom građanskom ratu (1861-1865) prethodio je ,,monetarni rat“ saveznih država. U poređenju sa ovim monetarnim haosom, amsterdamska pozornica bila je oličenje jednostavnosti! Procjenjuje se da je u to vrijeme bilo u opticaju oko 7.000 različiith banknota, koje je emitiralo 1.600 različitih banaka. Kako su papir i štampanje bili pristupačni, a pravo izdavanja novčanica tretiralo se kao osnovno ljudsko pravo, mnogi su se ljudi bavili tim poslom na vlastiti račun. Procjenjuje se da je u to vrijeme bilo oko 5.000 emisija krivotvorenih novčanica. Otuda, niko se nije mogao baviti nikakvom značajnom poslovnom djelatnošću bez neprestanog ažuriranog vodiča, kako bi se moglo znati koje su banknote zdrave, koje su manje zdrave, a koje su falsifikovane. Banc Note Reporter Counter fight Detector bili su tada nezaobilazni priručnici u svakom iole značajnijem poslovnom preduzeću. •
Svesni oni toga ili ne, studenti su praktično već pobedili u prvoj (možda i ključnoj) fazi borbe za promene i za pravnu državu. Uspeli su ono što nije uspeo niko na javnoj sceni Srbije u poslednjih 13 godina –na pametan način, mirno i dostojanstveno, oni su bukvalno podigli i ujedinili sve segmente društva koji nisu baš do kraja indoktrinirani ili upleteni u poslove mafijaške hobotnice koja je razorila sve institucije i privatizovala državu. Kako su nas ujedinili? Mehanizam je bio granično genijalan u svojoj jednostavnosti. Vučić i njegova banda su cele karijere izgradili na mržnji i na podelama, na šahu koji igraju sa nama i plesu sa korumpiranim delovima opozicije i stranim ambasadama. Studenti su (možda i intuitivno) to prozreli i pozvali su na ispunjenje zahteva koji su toliko banalni i logični, da ne postoji građanin/ka koji ih ne bi potpisali – transparentnost, vladavina prava, poštovanje struke i obrazovanja, profesionalno izveštavanje medija. Možda još važnije, u samom startu su tražili jednu ključnu stvar – na proteste se izlazi bez ikakvih zastava, sem zastava Srbije ili matičnih fakulteta. Ovo je izbrisalo razlike na kojima Vučić i njemu slični profitiraju decenijama, i ujednilo nas kao nikad ranije – s jedne strane građani Srbije, s druge – mafija. Većina pristojnih građana je shvatila da je vreme da se ostave po strani podele na levo, desno, priče o prošlosti, Kosovu, EU, Rusiji, Kini, jer je gola istina da su te priče – luksuz. Luksuz za koji nemamo kapaciteta, jer nam fali osnovna platforma za početak bilo kakvih razgovora o politikama – pravna država. Ja bih dodao, bilo kakva država. Ova strategija je dala rezultate, ali mi se čini da su u nju bili ugrađeni sistemski „bagovi“ od početka. Oni sad dolaze na naplatu. I o tome moramo da razgovaramo, svi, jer ovde odavno više nije reč o „studentskoj“ pobuni, već o sudbini više od 6 miliona građana i građanki Srbije. Koji su to „bagovi“ ili problemi?
1. Vera u mogućnost ispunjenja zahteva u okviru ovog sistema. Ovo je od početka bila tema koja se ne otvara, jer nam nije bilo jasno da li studenti ovu tezu guraju kao strategiju ili stvarno veruju u nju. Svakom iole politički pisme-
Ova strategija je dala rezultate, ali mi se čini da su u nju bili ugrađeni sistemski „bagovi“ od početka. Oni sad dolaze na naplatu. I o tome moramo da razgovaramo, svi, jer ovdje odavno više nije riječ o „studentskoj“ pobuni, već o sudbini više od šest miliona građana i građanki Srbije
nom čoveku je naravno jasno da nikakav „sistem“ u Srbiji ne postoji, i da je u kavezu režima Vučiča i SNS, notornih lažova i manipulatora, bilo kakvo ispunjenje zahteva apsolutno nemoguće. Vučić do sad, za 13 godina, nije žrtvovao ni jednog svog čoveka. Bukvalno ni one koji su mu radili o glavi. Potpuno se rukovodeći principima mafije, on nije bio spreman da se odrekne ni opštinskog odbornika ili člana partije koji je snimljen kamerama kako tuče studente fakulteta na kom radim. Ovo mora da se tematizuje, protesti traju već dugo, laže se neprestano, i mora da dođe do neke konstatacije od strane svih učesnika protesta, kao i studenata, da je vreme prošlo, da vlast nema nikakvu nameru da ispuni zahteve, da institucije na koje se pozivaju ne postoje, da je kompletna država u rukama jednog čoveka, i da se mora preći na drugu strategiju.
2. Antipolitika i „ograđivanja“. Studentsko ograđivanje od svih političkih aktera je, kao što sam rekao, bila sjajna polazna strategija, ali je (opet,
svesno ili nesvesno, nadam se nesvesno) dovela do nezapamćenog antipolitičkog sentimenta u Srbiji. Time je već naneta nenadoknadiva šteta, jer je priroda i njihovih zahteva i cele krize je takva da se razrešenje mora naći u političkoj areni. Super je inicijativa za čišćenje glupe, sujetne, intertne i korumpirane opozicije, i taj pritisak može da se nastavi, ali nisu baš svi ljudi u opoziciji takvi. Neki su podneli ozbiljne žrtve za promene kojima se nadamo, bez puno koristi od toga. Oni su sad svi marginalizovani i stavljeni u isti koš. Ne samo to, nego su se studenti burno ograđivali od „svih NVO“, i od svih ekoloških organizacija i akti-
vista/kinja (koji su organizovali talas protesta protiv Rio Tinta i tako prvi počeli proces ujedninjenja cele Srbije oko zajedničkog cilja). Onda su već počeli da se ograđuju i od aktivističkih organizacija među samim studentima, a na kraju i od javnih ličnosti koje nemaju veze sa politikom. Neke od ovih stvari je očigledno potpirivao režim ili strane sile (npr. ono saopštenje neostaljinističke proputinovske i prokineske frakcije FF u Bg, koje kao da je pisao Sputnjik ili Russia Today, a koje je odmah pohvalila Ana Brnabić). Samo me zanima – šta tačno „ograđivači“ zamišljaju: ko će se na kraju boriti za ispunjenje njihovih zahteva i, još važnije, ko će voditi državu ako se celoj populaciji koja podržava „studente“ (kao amorfnu, politički neartikulisanu masu) ogadi svako ko sutra treba da participira u rešavanju krize i građenju nekog novog društva?
3. Cilj. Ovim se vraćamo da nedostatak odgovora na prvo pitanje – da li studenti veruju da režim može da ispuni zahteve i da je to razlog zašto su ljudi ustali da ih podrže širom Sr-
Svjesni oni toga ili ne, studenti su praktično već pobijedili u prvoj (možda i ključnoj) fazi borbe za promjene i za pravnu državu. Uspjeli su ono što nije uspio niko na javnoj sceni Srbije u posljednjih 13 godina – na pametan način, mirno i dostojanstveno, oni su bukvalno podigli i ujedinili sve segmente društva koji nijesu baš do kraja indoktrinirani ili upleteni u poslove mafijaške hobotnice koja je razorila sve institucije i privatizovala državu
bije? Ako veruju, onda bolje da svi mi ostali počnemo da pakujemo kofere. Ako ne veruju, i ne žele revoluciju, nego mirno rešenje – šta tačno vide kao cilj, i kako tačno vide kraj ovoga što su započeli? I zašto je to tabu tema? To je tema broj jedan. Ako se ne definiše cilj, možemo da šetamo uzduž i popreko po Srbiji, može da nas bude 3 miliona na ulicama, ništa se neće postići. 4. Kult ličnosti. Kad smo već kod toga, studenti propagiraju antipolitiku, ne definišu moguć cilj (to da Vučić zaista ispuni zahteve odbacujem kao nemoguće i destruktivno infantilno i nadam se da niko od njih ne veruje stvarno u tu opciju), ali ta njihova „kampanja“ ima žestoke političke posledice. Prema svim relevantnim istraživanjima, „studenti“, kao pomenuta amorfna i politički nedefinisana masa, imaju ubedljivo najveću političku podršku građana, dok opozicija skoro pa da ne postoji (uz par izuzetaka). Umesto kulta ličnosti vođe, građani koji su skloni magijskom razmišljanju su počeli da stvaraju kult imaginarnog entiteta zvanog „studenti“ koji rešavaju sve probleme akumulirane u 13 ili 30 godina, kako ko broji. A studente trenutno podržava veći broj građana nego Vučića. Dakle, ako de facto politička moć leži u rukama studenata, a oni nastavljaju sa pričom da „ne žele da se bave politikom“, mi ulazimo u krizu bez presedana. Tako bezubim pristupom, dolazi-
mo dotle da studenti zapravo postaju bezopasni i po sam režim, jer je i Vučić već nekoliko puta rekao da i on „podržava studente“. Šta ćemo sad? Šta kad šatro ispuni zahteve i radne grupe konstatuju da su zahtevi ispunjeni? A onda, po svom dobrom običaju, sačeka malo, slaže, prevari i osveti se stostruko? On ima luksuz da čeka. Mi nemamo. 5. Upliv desnice. Na kraju, ono na šta sam više puta skretao pažnju je licemerje i nekonzistentnost među samim studentskim grupama: ako ste rekli bez političkih, stranačkih, NVO, EU, manjinskih i drugih obeležja, i mi to poštujemo, otkud onda Kusturica (čovek koji je do juče govorio na skupovima SNS, i direktno podržava režim Vladimira Putina) na tribini na Pravnom? Ogradili ste se od Kesića, ali Kusta je ok? Otkud studenti FPN pružaju podršku huliganu koji je poginuo u napadu na američku ambasadu 2008. i ističu ga kao „heroja studentske borbe“? Da li treba da verujem da se generacija rođena dvehiljade i neke seća tog slučaja? Otkud Beogradski sindikat kao soundtrack protesta, ljudi koji su u pesmama pevali o Đinđiću kao „kriminalcu koji se druži sa Canetom“, o tome da im neko nameće „Borku (Pavićević), Hrvate i gej parade“, a onda ostatak karijere proveli ložeći klince da se vide „dogodine u Prizrenu“ (sve iz luksuza stanova u centru grada i platama od par hiljada evra)? Otkud verski simboli jedne religije na protestima u Ustavom definisanoj sekularnoj, multientničkoj i multikonfesionalnoj državi? Na ovo se mora reagovati. Ako smo svi mi ostali pristali na pravila igre, i niko, ali bukvalno niko, na protest nije doneo čak ni zastavu duginih boja (koja ne predstavlja politiku ili ideologiju, već 10% građana Srbije), zašto bismo tolerisali kršenje svih pravila koja su ujedinila i podigla Srbiju na noge i koja su definisali sami studenti?
To su ključne teme za razmišljanje. Odgovore ćemo naći ili ubrzo, svi zajedno, ili će odgovor za nas naći Vučić i njegovi saveznici u svetu, od kojih niko ne želi dobro građankama i građanima Srbije (čast pojedinačnim izuzecima).
Ukratko, bezuslovna podrška, ulizivanje, tapšanje po ramenima NIJE podrška studentima. To i mudriji među njima već odavno razumeju i ne žele. Zaustavimo talas infantilizacije i deintelektualizacije javnog diskursa i preuzmimo odgovornost. •
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Obavještavamo da je
umro nakon kratke bolesti dana 27. februara 2025 u 84 godini. Saučešće za dragim pokojnikom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 2. marta od 17 do 22 časa, te u ponedjeljak 3. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Vuljaj – Krševo
OŽALOŠĆENI: supruga ANA, sin ALEKSANDAR – LEKSI, kćerke KRISTINA i VALENTINA - LILI, unuci LINDON, DRITON i ĐOVANI, kao i ostalo bratstvo VULJAJ
Dana 1. marta 2025. u 70. godini napustila nas je naša voljena
LJILJANA Ivo ČAVLOVIĆ rođena STANIŠIĆ
Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice
OŽALOŠĆENI: suprug IVO, ćerke KRISTINA i ANDREA, unuka MANDA, unuci KRSTO, VUK i ANDREJ, đeveri DRAGO i JOLE, zaove DRAGICA, MARICA, ANKICA i SLAVICA sa porodicama
Dana 28. februara 2025. iznenada je preminuo u 64. godini naš dragi
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 2. marta od 10 do 14 časova i 3. marta od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga BILJANA, ćerka TIJANA, sin RADOMIR, sestre MIRJANA i KOSA, sestrična JELENA, sestričić NIKOLA, braća od ujaka RADOSAV i RAJKO, zet MILENKO, unučad ĐORĐE i MATIJA 94
28. februara 2025 preminuo je u 90. godini naš dragi
Sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju u Zagoriču.
OŽALOŠĆENI: sinovi ZLATKO i ZVONKO, sestra NEDELJKA, snahe ROBERTA i SNEŽANA unučad DAVID i MARKO
Dana 1. marta 2025. u 72. godini prestalo je da kuca veliko srce našeg dragog supruga, roditelja, brata, strica, ujaka i đeda
DRAGANA Dušana VOJINOVIĆA
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 1. marta od 13 30 do 16 časova i 2. marta od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 2. marta u 14 časova na Novom groblju Ćemovsko polje. Kuća žalosti: Ul. Vasa Bracanova 35, Podgorica.
OŽALOŠĆENI: supruga ILINKA, sinovi MIJOMIR i VUKOMIR, kćerke VIOLETA i PETRA, brat ŽIVKO, sestra LENKA, bratanići NENAD i PREDRAG, snahe SLAVICA, BILJANA, MARIJA, TANJA i JELENA, sestrične, unuci i unuke i ostala brojna porodica VOJINOVIĆ
-
нахија, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Кућа жалости: Никшићка 65б, Подгорица. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИРЈАНА, син ПРЕДРАГ - ПЕЂА, ћерка БИЉАНА, снаха ВЕСНА, унучад НАТАША, АЊА, МАРКО, ЕЛЕНА и НЕМАЊА, братанић БОЈАН, братаничне ИВАНА и ЈОВАНА, снаха МИЛИЦА, брат и сестра од стрица МИШКО и ВЕСНА, ујак
Dana 1. marta 2025. godine preminula je naša voljena
rođena VUKIĆEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 1. marta od 12 do 15 časova i 2. marta od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: sin RADOVAN, kćerke NADA i MILANKA, sestra SENKA, snahe RADMILA i NADEŽDA, zaova DANICA, unučad JELENA, MIHAILO, ANA, MILENA, JOVAN, SUNČICA i BOGDAN, praunuk ALEKS, bratanić, bratanične, sestrić, zet DRAGAN i ostala rodbina SREDANOVIĆ i VUKIĆEVIĆ
pozdrav
Ćiko, hvala ti za bezbrižno djetinjstvo i svu ljubav koju si nam pružio. Čuvaću te od zaborava. Bratanična JOVANA sa porodicom
Posljednji pozdrav SVETU
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno koračao.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
SVETU RAIČKOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
RAJKA, ILIJA i MARIJA VUKSANOVIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom zetu i tetku
OŽALOŠĆENA PORODICA: MILIĆ 97
LUKA
Sahrana je obavljena 1. marta u krugu porodice na seoskom groblju Bjelice.
Mom najvoljenijem đedu
Hvala ti za ljubav, pažnju i dobrotu kojom si nas obasipao svakodnevno… Nikada više nećemo čuti „voli te đed“, kako si završavao svaki naš razgovor. Mnogo ćeš nam nedostajati. Volimo te, đede.
Rane mi se, moj đede, na srcu nijesu zacijelile, a ti napravi neizlječivu. Ne postoje riječi kojima bih mogla da opišem trenutni bol koji imam u grudima i prazninu koju osjećam. Bio si mnogo više od đeda –bio si moj drugi otac, moj oslonac, prijatelj i najveća podrška.
Hvala ti za svu ljubav koju si nesebično dijelio, za svaki osmijeh kojim si me dočekivao, za sigurnost i toplinu doma u kojem sam uvijek bila tvoje dijete, ma koliko odrasla bila. Hvala ti što si mi pokazao kako se voli, kako se poštuje i kako se živi časno i dostojanstveno.
Zauvijek ću pamtiti tvoj mili osmijeh, tvoje brižne riječi, tvoju snagu i tvoje ruke koje su me grlile sa toliko nježnosti.
Ne znam kako da se naviknem na svijet u kojem tebe više nema, ali znam da ćeš zauvijek biti uz mene – u mom srcu, u svakom koraku i svakoj misli.
Samo Bog zna kakva je to ljubav bila – neopisiva! Neka te Anđeli čuvaju i neka ti moje česte suze ne remete vječni počinak.
Do ponovnog susreta tvoja neutješna unuka
SVETOZARU SVETU RAIČKOVIĆU
Tvojim odlaskom gubimo velikog i iskrenog prijatelja. Ostaćeš nam u trajnom sjećanju.
ZORICA ŠABAN sa porodicom
Neka ti naš posljednji pozdrav bude ispunjen poštovanjem i zahvalnošću za sve što si bio, častan čovjek, brižan i plemenit. Tvoja dobrota i uspomene na tebe živjeće u srcima onih koji te vole. Počivaj u miru.
SAŠA, IRENA, LUKA i KRISTINA ĐURIŠIĆ
Ne mogu ti napisati posljednji pozdrav jer ja to ne mogu da prihvatim, moj dragi tata
SVETO
Ja ne znam šta da napišem jer nema tih riječi kojima bih ja mogla da napišem šta si bio TI meni i ja TEBI.
Naučio si me svemu u životu, dao si mi najveća krila sa kojima sam mogla sve i zbog kojih mi niko nije mogao ništa.
Nisi me samo naučio kako da letim tim krilima dalje bez tebe, ali ću morati to da naučim i da idem dalje uzdignute glave sa velikim ponosom čija sam ćerka bila. Živjećeš dok god bude i moje srce kucalo, volim te do beskonačnosti, jedini moj.
Tvoja ćerka BILJANA
Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu
Učio si nas živjeti časno i pošteno. Utkao u nas moralne vrijednosti.
Učio da volimo, radimo i poštujemo, ali nas nisi naučio kako da živimo bez tebe. Bio si naš ponos, naš oslonac. Navikli smo na svakodnevne razgovore, pune ljubavi i topline, mudrih i iskrenih savjeta.
Tvoja posvećenost nije poznavala granice. Zahvalni smo ti na svemu što si učinio za nas. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, veliki čovječe. S ljubavlju i poštovanjem
tvoji: PEĐA, VESNA, ANJA, ELENA i NEMANJA
S tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog
Plijenio si dobrotom, plemenitošću i poštenjem. Nedostajaćeš puno, a mi ćemo te uvijek čuvati u srcu i mislima.
Neka te čuvaju anđeli i tvoja bolešću napaćena duša nađe mir.
Moj voljeni
Kako da napišem ove riječi, a da mi se srce ne slomi? Kako da se oprostim od tebe, a da ne osjetim kako odlazi dio mene? Toliko godina smo proveli zajedno, u ljubavi, u sreći, u teškim i lijepim trenucima, uvijek jedno uz drugo.
Hvala ti za svaki osmijeh, za svaku toplu riječ, za svaki dan koji smo proveli zajedno.
Tvoja ljubav nikada neće prestati da živi u meni.
Tvoja MIRA
Sestra VESNA sa porodicom
Dragi naš tata i đede
SVETO
Kako da napišemo posljednji pozdrav, a da ne osjetimo kako nam se srce lomi na hiljadu komada? Teško je prihvatiti da nas nećeš dočekati na pragu kuće, da nećemo čuti tvoj glas, viđeti tvoj osmijeh i osjetiti toplu ruku kako nas hrabri i bodri. Ostavio si prazninu koju ništa neće moći ispuniti, ali si nam ostavio i neizmjerno bogatstvo – ljubav i uspomene.
Nedostajaćeš nam svakog dana, u svakom trenutku, ali znamo da nas gledaš i čuvaš, kao što si i do sada. Dok smo mi živi, živjećeš i ti!
Tvoji neutješni: ćerka BILJANA, unuka NATAŠA i unuk MARKO
Dragi naš đede
SVETO
Hvala ti za svaki trenutak koji si posvetio nama, za svaku lijepu riječ, za svaki osmijeh i topli zagrljaj. Hvala ti za sve što si nam pružio u životu. Zauvijek ćemo te pamtiti kao najboljeg đeda, kao našeg velikog oslonca. Nedostajaćeš nam više nego što riječi mogu reći, ali znaj da ćemo te zauvijek nositi u srcima.
161
Tvoja unučad NATAŠA, ANJA, MARKO, ELENA i NEMANJA 162
Posljednji pozdrav dragom zetu
Tvoj životni put nažalost se završio, ali sjećanje na tvoju vedru i plemenitu dušu, tvoju dobrotu i toplu riječ i nesebično srce zauvijek će živjeti u našim mislima. Počivaj u miru, nikada nećeš biti zaboravljen.
MILI ŠABAN sa porodicom 152
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
SVETOZARU RAIČKOVIĆU
Bila nam je čast i zadovoljstvo imati te za prijatelja. Počivaj u miru, plemenita dušo.
MOMO i BILJANA DABOVIĆ sa djecom
Posljednji pozdrav dragom tetku
SVETU RAIČKOVIĆU
Uvijek si bio oličenje časti, mudrosti i plemenitosti, pravi gospodin sa manirima, velikodušni dobročinitelj i meni mnogo više od tetka – prijatelj, učitelj, uzor. Tvoja riječ se poštovala, tvoja djela ostavila trag, a tvoj život bio primjer dostojanstva i hrabrosti.
I kada ti je bilo teško, pokazao si nam snagu ljubavi i poštovanja – baš onako kako si uvijek živio.
Počivaj u tišini vječnog mira.
Opraštamo se od iskrenog prijatelja i kuma
Hvala ti za iskreno prijateljstvo i dobročinstvo prema našoj porodici. S poštovanjem ćemo te spominjati i čuvati od zaborava.
MARKO i ALEKSANDRA ŠABAN
Opraštamo se od velikog čovjeka i prijatelja
Poštenjem, dobrotom i plemenitošću si ostavio neizbrisiv trag u našim životima. Čast i privilegija je bila imati te za prijatelja. Vječna ti slava i hvala.
i BILJA ŽUNJIĆ
Opraštamo se od našeg dragog
Bio si primjer bezgranične dobrote, poštenja i plemenitosti. Čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi lik.
Posljednji pozdrav dragom
Dragi Sveto, dođe ovaj dan, pun bola i nevjerice, za koji nismo bili spremni.
Nemamo riječi koje mogu opisati tugu koju osjećamo.
Ni bolest te nije mogla pokolebati da širiš pozitivnu energiju oko sebe.
Za nas si bio više od zeta. Tvoja dobra djela, savjeti, u svakoj prilici, u volji i nevolji, bili su dragocjeni.
Pamtićemo te kao čovjeka punog ljubavi, razumijevanja, brižnosti i pažnje. Zato takav čovjek i kad ode sa ovog svijeta, on vječno živi.
Ostaćeš poštovan i voljen i nikada zaboravljen.
Počivaj u miru, budi spokojan, jer si svoju misiju ispunio.
Žale za tobom i tuguju
MAJA i SRETO KAVARIĆ sa djecom
i JELENA ŠABAN sa porodicom
porodicom
Neđelja, 2. mart 2025.
Posljednji pozdrav dragom kumu
SVETU RAIČKOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir. Ostaćeš uvijek u našim sjećanjima.
166
Dragi naš
SVETO
Otišao si među anđele. Počivaj u miru. Mogli bismo mnogo da pišemo o tebi. A sve staje u dve reči, ti si DOBAR ČOVEK! Beskrajno smo zahvalni Bogu što si bio deo nas. Nikada te neće zaboraviti
Tvoji RAĐENOVIĆI: LOKICA, VLADIMIR i ANDREJA
Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke
124
Posljednji pozdrav voljenom tetku
SVETU
Tvoje veliko srce darivalo nas je beskrajnom ljubavlju i pažnjom.
Krasile su te topla riječ, plemenitost i dostojanstvo, i po tome ćemo te sa ponosom pamtiti.
Posljednji pozdrav
DUŠKO i SLOBO KAŽIĆ sa porodicom
SLOBODAN i SNEŽANA JOVANOVIĆ sa porodicom 132
Zahvalni: JOVANA i VLATKO ŠĆEPANOVIĆ
Dragom zetu, tetku i velikom prijatelju naše familije
SVETU RAIČKOVIĆU
Teško pada rastanak sa tobom! Mnogo je uspomena vezanih za tebe, zete, od moga djetinjstva pa do sada jer si ti meni bio jedan od braće. Ostaćeš u nama kroz lijepa sjećanja i tvoju plemenitost. Hvala ti za sve!
116
126
Posljednji pozdrav dragom sestriću
SVETOZAR - SVETO RAIČKOVIĆ
MILEVA VUKIĆEVIĆ sa porodicom
KAJA, ZORAN, STEFAN, ANĐELA i VUK RADETIĆ
SVETU RAIČKOVIĆU
Velikom i čestitom čovjeku. Zauvijek zahvalni. NINO, LJILJA, MARTIN i LARA VUKOTIĆ
Posljednji pozdrav
SVETOZARU RAIČKOVIĆU
Tvoj svijetli lik istinskog brata čuvaćemo zauvijek u našim srcima.
MILORAD sa porodicom
Posljednji pozdrav
S tugom se opraštamo od našeg dragog tetka
SVETOZARA RAIČKOVIĆA
Čovjeka velikog srca, nesebične dobrote i neizmjerne plemenitosti. Hvala ti za ruku pomoći koju si nam uvijek pružao.
Nek ti je laka zemlja i vječan mir. DALIBOR, MILENA i ALEKSA ŠABAN
DRAGU VOJINOVIĆU
Dragom i poštovanom tetku uz zahvalnost za plemenitost i dobrotu.
MILICA LEKOVIĆ KONATAR sa porodicom
137
Voljenoj babi, najdražem našem baju,
Hvala ti na beskrajnoj vitalnosti, kreativnosti, prisutnosti, brizi i snazi.
Hvala na ljubavi i na svoj toplini koju si nam bezuslovno pružala, koja nas je sve učinjela boljim ljudima.
Ostaješ nam vječna inspiracija i s tobom u srcu koračamo jači kroz život.
Zauvijek te vole tvoja unučad: JELENA, MIHAILO, ANA, MILENA, JOVAN, SUNČICA i BOGDAN
100
Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi
Neizmjerno hvala za ljubav, podršku i pažnju kojom si nas obasipala.
Bila si stub porodice oko koga smo se svi okupljali i tvojim odlaskom ostaje velika praznina u nama.
Ćerka NADA, unučad JELENA, MIHAILO, ANA i MILENA
Voljenoj sestri
Dragoj komšinici i prijateljici MILICI
S tugom, iskrenim saosjećanjem dijelimo bol sa porodicom Sredanović. Ostaćeš u našem sjećanju kao divna osoba, dobar komšija, pravi prijatelj. Hvala ti na svim trenucima koje smo dijelili.
Neka te prati vječni mir.
Posljednji pozdrav
Porodica KALUĐEROVIĆ
MILICI SREDANOVIĆ
Bila si moj ponos i moja utjeha.
Tvoje veliko srce pružalo je ljubav i umjesto roditelja koje smo prerano izgubili.
Tvoja neutješna sestra SENKA
Babi MILICI
Hvala za svaki topli doček. KAĆA VUČINIĆ
Posljednje riječi oproštaja od naše voljene
Posljednji pozdrav cijenjenom prijatelju ANTU BABANU Počivaj u miru. S ljubavlju i poštovanjem, PORODICA POPOVIĆ
Sa tugom i prazninom u srcu opraštamo se od naše voljene majke, babe i svekrve
Rastanak je težak ali si nam ostavila ljubav i ponos na tvoje poštenje, ljepotu, požrtvovanost i čistu dušu. Veliko hvala na svemu lijepom i dobrom što si nam nesebično davala. Čuvaćemo vječno uspomenu na tvoju ljubav i zagrljaj kojim si nas dočekivala. Počivaj u miru.
Tvoji RADOVAN, JOVAN, SUNČICA, BOGDAN i NADEŽDA
103
Posljednji pozdrav majci
MILICI SREDANOVIĆ
Moja zvijezdo sjajna!
Hvala ti za svaki trenutak života koji si mi dala. Tvoja GARA
Posljednji pozdrav dragom bratu
Posljednji pozdrav najboljoj svekrvi i velikom prijatelju
MILICI SREDANOVIĆ
Teta Milice, hvala do neba za iskreno i časno prijateljstvo i ljudsku podršku. Bila si topla ruka utjehe i osmijeh dobrodošlice. Tvoji BALŠA i NADEŽDA
MILJANU Dragišinom RADOVIĆU Čuvaću te od zaborava i bićeš uvijek u mojim mislima. Počivaj u miru. Tvoja sestra OLGA JOVOVIĆ sa porodicom
Toplina i radost kojom si zračila prilikom svakog našeg susreta, ljubav i pažnja kojima si nas obasipala obavezuju na trajno podsjećanje na divne, zajednički provedene dane.
Porodica tvojeg pok. brata
77
IVICA – KAPO MILOŠEVIĆ Brate naš, počivaj u miru. DARKO, DRAGAN, VUKO i NINA
Posljednji pozdrav đeveru i stricu
Neđelja, 2. mart 2025.
Naš voljeni
iznenada bez pozdrava, preselio se među anđele, možda na neko bolje mjesto.
Ponosni što smo te imali
127
TOMU JOKOVIĆU
Neka tvoja bolešću napaćena duša nađe vječni mir. S tugom i poštovanjem
RAŠO, TIJANA i BILJA
Posljednji pozdrav
BLAGOJE – MRKI JAKIĆ
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je bol i tugu. Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo. Počivaj u miru.
NADA KAPISODA sa familijom
RAJKA i BRANKO BRANKOVIĆ
106
105
Posljednji pozdrav našoj
LJILJI
Nedostajaće nam tvoja toplina i dobrota sa kojom si nas dočekivala. U našim sjećanjima živjećeš zauvijek.
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
MRKI
Čast je bila imati te za druga. Proveli smo toliko nezaboravnih trenutaka. Zauvijek u mom srcu.
BRANKO GAŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
BOŽIDARU PERIŠIĆU
Neka njegova čestita i plemenita duša nađe mir u Carstvu nebeskome. Tazbina NIKOLIĆ
Sa dubokim bolom opraštamo se od dragog
BOŽIDARA PERIŠIĆA
Velikog prijatelja naše porodice. Neka počiva u miru u zagrljaju svojih najbližih. RATKO, MILENA, MIRJANA i MINA
114
115
Posljednji pozdrav dragoj LJILJI
Bila je čast imati te za prijatelja.
LAZAR, ANA i HELENA JOVOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav koju si mi pružila. Neka tvoja duša nađe svoj mir. Zauvijek ćeš biti u mom srcu.
ANDREA, VUK, ANDREJ i MIRKO
Volim te. ANDREA
Posljednji pozdrav
Đever JOLE sa porodicom
Navršava se četrdeset dana otkad ne kuca plemenito srce naše voljene
SLAVICE Velizara BRAJOVIĆ rođene POPOVIĆ
Nedostaješ nam zbog svega što je prošlo. Nedostaješ još jače za sve što dolazi. Volimo te.
Pomen ćemo održati u nedjelju 2. marta u 11 sati, na mjesnom groblju Jelenak – Danilovgrad.
Tvoja zahvalna PORODICA
Prošla je godina od smrti mog voljenog brata
MILOVAN PAVLIĆEVIĆ
Tvoj odlazak boli kao i prvog dana. Znao si koliko te volimo, ali ne znaš koliko nam fališ. S ljubavlju te pominjemo i čuvamo od zaborava.
MILOVANA PAVLIĆEVIĆA
Dragi brate, prođoše dani, mjeseci, evo i godina od kada nijesi sa nama. Teško je prihvatiti da te više nema. Tvoj iskreni osmijeh, vedar duh i topli doček uvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava.
Sestra BOSE sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
MILOVANA Markova PAVLIĆEVIĆA
Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu u našim srcima. Bio si i ostao neko ko se sa ljubavlju pominje, neko koga ćemo vječno čuvati od zaborava. Supruga VJERA, sin MARKO, ćerka KSENIJA, snaha ALEKSANDRA i unuk ARSENIJE 123
82 Četrdeset je dana od smrti moje dobre babe
70
Četrdeset je dana od smrti naše drage
DESE
Vrijeme prolazi a tuga i bol su isti. Mnogo nam nedostaješ. S ljubavlju te pominjemo i čuvamo od zaborava.
Sin ZORAN sa porodicom
Tvoja sestra MILICA i sestrići VLADO i MARKO 66
MILOVAN PAVLIĆEVIĆ
Voljeni brate, prođe godina dana od kada nas napušti. Teško je pronaći prave riječi kada izgubiš jednog brata. Neka moje suze ne remete tvoj vječni mir. Počivaj u miru, dragi brate, a ja ću te vječno čuvati od zaborava.
Tvoja sestra VJERA sa porodicom
83 Četrdeset dana od smrti drage bake
Zahvalni i ponosni što smo te imali, čuvaćemo te od zaborava.
Draga baba, uspomenu na tvoj lik i tvoju dobrotu čuvaćemo od zaborava.
Unuk RAJKO sa porodicom
Voljena majko, pošlo je 40 dana otkako te nema, ali svaki moj dan je i dalje ispunjen tobom. Tvoj glas mi i dalje odzvanja u mislima, tvoj blagi lik pred očima ... Nedostaje mi tvoja ljubav, pažnja, sigurnost ... Zauvijek ćeš biti dio mene, moj oslonac i moja snaga. Neka ti duša počiva u miru zajedno sa dušom mog voljenog taja!
Ćerka DANKA
81 Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naša
DESANKA KALUĐEROVIĆ
Draga majko, tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu u mom srcu. Vječno ćeš živjeti, uvijek voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju.
kćerka VESNA sa porodicom
Unuka JELENA sa porodicom
Voljenom bratu
Danas me posebno boli, prođe godina bola i tuge za tobom.
Umjesto toplog bratskog zagrljaja ja ti palim svijeću. Vrijeme prolazi ali rana na srcu ostaje neizlječiva. Tvoje riječi, osmijeh ostaju urezani u mom srcu. Nedostaješ u svakom trenutku i svakoj priči koju sam htjela s tobom da podijelim.
Ali znam da si tu, u svakom vjetru što me miluje u svakom sunčevom zraku što me grije.
Uvijek ćeš biti u mojim mislima, moj voljeni brate. Počivaj u miru, neka ti moje suze ne remete vječni mir.
Tvoja sestra RADOJKA i zet SLAVKO
Četrdeset je dana od smrti moje majke
DESE KALUĐEROVIĆ
Sa tugom se borim, suze ne krijem, sa ponosom te pominjem. Ti si tu u mojoj duši, danas, sjutra i zauvijek. Ćerka MAŚA ŽUGIĆ sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti naše drage baje
DESE
67 Dragoj babi DESI Pamtićemo te po dobroti, velikodušnosti i iskrenosti. Počivaj u miru. Tvoj unuk IVAN ŽUGIĆ sa porodicom
68
Kako dani prolaze, sve više nam nedostaje tvoj osmijeh, toplina i ljubav koju si nam nesebično pružala.
Tvoji savjeti i podrška ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Bila si ponosna i radovala se svakom našem uspjehu, a ta tvoja radost i ponos zauvijek će živjeti u našim srcima.
Hvala ti što si nam uljepšala djetinjstvo i uvijek bila tu uz nas !
Neka ti duša počiva u vječnom miru!
Tvoji: MARIJA, PERO i NIKOLA
Neđelja, 2. mart 2025.
Navršava se 40 dana od smrti naše drage svekrve, babe i prababe
113
DRAGICE
Tvoja plemenitost i častan život zaslužuju vječno sjećanje na tebe, počivaj u miru sa svojim sinom Blagojem. VOJKA, IVANA, DRAGO i IGOR sa porodicama
Pet godina nedostaješ ali živiš u sjećanju, Naš dragi otac, đed i prađed
Dana 3. marta navršava se 40 dana od kada je preminula naša draga majka, baba i svekrva
111
рođena ZVICER
16. 6. 1933-22. 1.2025
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
SLAVKO, LJILJA, MARKO i MAJA sa porodicama
Ćerka NATAŠA sa porodicom
Godina dana je od kada nije sa nama
JELENA M. DELIĆ
Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. Tvoji: sin DUŠKO, ćerka ANGELINA, snaha RADA, unučad i praunučad
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
112
Prošlo je 40 dana od smrti naše majke, babe i prababe
DRAGICE JOVANOVIĆ rođene ZVICER
Fale nam tvoj osmijeh i mudrost u suočavanju sa životom. SLAVICA i JASNA s porodicom
40 dana je od smrti mog oca
ČEDOMIRA BOJATA
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe zauvijek ostaje. Čuvaćemo te od zaborava. Kćerka SLAĐANA sa porodicom.
40 dana je od smrti mog oca
Majko, sjećanja na tebe su dio našeg života u kojima ćeš uvijek nedostajati.
Naša ljubav, sjećanja i misli te ne daju zaboravu.
PETAR sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE
PETAR Boškov VUJOVIĆ
je godina od smrti našeg voljenog
Godine prolaze, a kao da
85
87
ČEDOMIRA BOJATA
Neka tvoja velika i plemenita duša počiva u miru, čuvaćemo te od zaborava.
Kćerka MILKA sa porodicom
Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi otac, đed i svekar
86
ČEDOMIR Nikolin BOJAT
Tvoj dragi lik, izuzetan duh i dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju. Čuvaćemo te od zaborava. Sin DRAŽEN sa porodicom
84
40 dana je do smrti moga oca
ČEDOMIRA BOJATA
S ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe, jer voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole.
Kćerka KATA sa porodicom.
Sjećanje na našeg voljenog
GORAN MURATOVIĆ
Prolaze godine, a bol i tuga su vječni. Teško je prave riječi pronaći kad izgubiš brata. Neka tvoja duša počiva u miru pored tvojih roditelja, mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat GAVRO, sestre SLOBODANKA, ĐINA i BILJANA
Danas je pola godine od smrti naše voljene i nikad prežaljene
VIDE MARKOVIĆ rođene VULAŠ
Iako nijesi sa nama, uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Ponosni smo na tebe i na tvoj častan i dostojanstven život. U našem si sjećanju, čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji
braća BRANKO i MIODRAG, sestre DARE, RADMILA, JELENA i RUŽICA sa porodicama
Dvije godine od kako nije sa nama naša voljena majka
167
Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene sa tobom. Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoja dobrota i ljubav su svuda oko nas. Sa nama si i bićeš dok smo živi. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru.
Vole te tvoji ZORAN, ZDRAVKO, ZORICA i DANIJELA sa porodicama
SVETOZARA ZARIJU VUJOVIĆA
Šest mjeseci je prošlo otkako si nas napustio, ali nijedan dan nije prošao bez misli o tebi. Nedostaješ nam svakog dana - u osmijesima, riječima i trenucima koji bi bili ljepši s tobom.
Ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima i zauvijek ćeš živjeti kroz ljubav koju si nam dao.
Zauvijek voljen i nikad zaboravljen, TVOJA PORODICA
TOTU
Obilježavamo četrdesetnicu u nedjelju u 10 sati na gradskom groblju. Dragi Toto, vječno ćemo žaliti za tobom, pamtiti tvoju dobrotu i čuvati te od zaborava. supruga MARIJA, djeca: ACO, NINA i BEKA, snahe DRAGICA i DUŠANKA, zetovi IGOR i BOBAN i mnogobrojna unučad
71
Prije dvije godine otišla je na vječni počinak naša
BILJANA CIMBALJEVIĆ
rođena POPOVIĆ
Vrijeme koje je prošlo ne liječi, samo čini da prihvatimo ono što moramo.
I dalje, u svakom razgovoru živiš, u svakom ćutanju se čuješ, a sjećanje na tebe će živjeti kroz svaki naš osmijeh, šalu, pa i suzu. Bole sva porodična okupljanja i druženja bez tebe, ali naša ljubav te čuva od zaborava.
S tugom,
Tvoji POPOVIĆI: brat ŽELJKO, snaha GAGA, bratanići NIKOLA, DANILO i ANDRIJA
Navršava se pola godine od smrti našeg dragog oca, brata, đeda i prijatelja
Tvoj iznenadni odlazak je bio i ostavio veliku bol i prazninu. Riječi ne mogu opisati našu bol. Tata, učio si me da idem pravim putem, ali nisam te poslušao. Oprosti mi za sve.
Tvoj MARKO, šćerka MARIJA, sestra VASILJKA, unuka EMA i zet ALEKSANDAR
Navršava se dvije godine od smrti moje voljene sestre
72
BILJANE CIMBALJEVIĆ rođ. POPOVIĆ
Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu zbog tvog iznenadnog odlaska. Ponosna na tvoj dostojanstven život, trudiću se da sačuvam od zaborava najljepše uspomene iz zajedničkog života.
Sestra VESNA sa porodicom
