Dnevni list POBJEDA 03.02.2025 by Pobjeda

Profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu kaže da je impresivno viđeti da su studenti u Crnoj Gori konačno našli svoj glas i da su u stanju da mobilišu širu društvenu zajednicu

Vuković:

Insistiranje na odgovornosti

je početak borbe protiv populističkih politika

INTERVJU: Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru

Zloupotreba pitanja o jeziku i državljanstvu podrivaće put ka EU

ZABRINJAVAJUĆE: U registru pedo la 103 osobe, niko ne nadzire da li se liječe i kuda se kreću

Pedofili samo u evidenciji, niko ne provjerava rade li sa djecom

Bivši načelnik za maloljetničku delinkvenciju smatra da je država propustila da izvede ključne poteze u prevenciji vršnjačkog nasilja

Institucije reaguju kasno, danas plaćamo cijenu

Počinje od manjih incidenata u školi, a ako nema adekvatne reakcije, nasilje eskalira – tuče, krađe, konzumacija i distribucija opojnih droga, kocka i konzumiranje alkohola, što dovodi do težih krivičnih djela, poput pokušaja ubistva, teških krađa, razbojništava, prevara, ucjena. Jedan od ključnih problema jeste što sistem često reaguje prekasno – umjesto da se sa djetetom radi od prvih znakova problema, reaguje se tek kada dođe do ozbiljnijih krivičnih djela – rekao je Ekan Jasavić STR. 8. i 9.

Stara karavanska saobraćajna veza u Bijelom Polju postaće zaštićeno kulturno dobro, od lokalnog značaja

Prema legendi, most je sagradio neimar Proko – najstariji među prekolimskim neimarima. Priča pripovijeda da je Proko navodno pribavio novac za gradnju mosta nakon što je, u noćnoj straži, ubio i opljačkao nepoznatog hajduka, a potom nastojao da otkupi svoje grijehe podizanjem mosta na mjestu zločina STR. 13.

Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Od dana uspostavljanja registra do 17. januara Ministarstvu pravde, odnosno Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju stiglo je 12 zahtjeva i svaki je podnijet iz osnovnih škola u Crnoj Gori

Iz neformalne grupe pozivaju građane na ulice „Kamo śutra?“: Svakog dana biće blokirana jedna saobraćajnica

Opozicione partije nijesu prihvatile sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju krize, već rade sopstveni

Prijedlog vlasti ne donosi ništa novo

PODGORICA – Opozicione partije nijesu prihvatile sporazum parlamentarne većine za prevazilaženje političke krize, već su saopštile da rade sopstveni. Najavile su da će suštinu svog prijedloga

predstaviti ambasadorima Kvinte i Delegaciji EU u Podgorici u ponedjeljak, a parlamentarnoj većini u nastavku Kolegijuma tokom ove sedmice.

- Parlamentarna opozicija konstatuje da sporazum ko -

Nastavljeno prepucavanje

Jovanović predložio Mikijelju da napusti

NSD i podrži Odžića

PODGORICA – Nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović uputio je otvoreno pismo nosiocu liste „Za budućnost Budve“ Mladenu Mikijelju i ponudio mu dvije opcije - da napusti NSD i pridruži se grupi „Budva naš grad“ ili da napusti NSD i osnuje svoju političku platformu, afirmiše sopstveni integritet i preuzme ulogu lidera koji je spreman da brani principe i interese Budve.

- Svjesni smo odgovornosti koju svi nosimo u ovom trenutku i vjerujemo da dijelimo isti cilj – očuvanje političkog integriteta i borbu za Budvu oslobođenu političkih trgovina i ličnih interesa. S tim u vezi, smatramo da postoji jasan put naprijed i nudimo Vam dvije opcije: prva da napustite NSD i pridružite se grupi „Budva naš grad“ kao političkoj snazi koja dosljedno stoji na braniku interesa građana. Ovim biste dali dodatnu težinu procesu stabilizacije vlasti, a Vaša podrška gospodinu Odžiću bila bi prvi korak ka vraćanju političkog kredibiliteta i odgovornog upravljanja gradom – naveo je Jovanović. Dodao je da je druga opcija da Mikijelj napusti NSD i osnu-

je svoju političku platformu, afirmiše sopstveni integritet i preuzme ulogu lidera koji je spreman da brani principe i interese Budve. - Podrškom gospodinu Odžiću pokazali bismo političku zrelost i otvorili put za stvaranje stabilne većine zasnovane na međusobnom uvažavanju i jasnim političkim principimarekao je Jovanović.

Nakon toga, dodaje, „spremni smo da zajedno gradimo vlast u Budvi na temelju iskrene saradnje, političke stabilnosti i zajedničkog rada“ .

- Vjerujemo da ste svjesni da su posljednji politički potezi Vašeg predsjednika izdali ne samo Budvu, već i Vas lično, kao i sve ljude koji su se borili za promjene. Revidiranje datuma održavanja sjednice sa 11. na 3. februar jasan je pokazatelj da je Vaša stranka napravila politički dogovor na državnom nivou zarad usvajanja budžeta i funkcionisanje državnog parlamenta. Vjerujem da sada razumijete ono što smo Vam rekli već sto puta. Nakon izdaje prethodnog predsjednika i ljudi iz opštinskog odbora, sljedeći na redu ste Vi. I upravo se to i desilo. Izbor je na Vama, Budva ili partijsko poslušništvo - kazao je Jovanović. R. P.

Mikijelj: Nemojte me nagovarati da idem

Vašim stopama

- Za razliku od Vas, ja nikada neću napustiti i izdati čovjeka koji mi je pomogao da kao dio Nove srpske demokratije pomažem građanima Budve i Crne Gore – odgovorio je Mladen Mikijelj Nikoli Jovanoviću, ističući da je Jovanović u karijeri vrlo brzo izdavao ideale i ljude koji su ga doveli tu gdje jeste, te da je „u Danteovom paklu za takve rezervisan posljednji krug“.

- Nemojte me nagovarati da idem Vašim stopama, jer su tom stazom prije Vas išli Novak Kilibarda, Drago Đurović, Stevan Džaković i njima slični. Bolje bi bilo, gospodine Jovanoviću, da ukoliko još imate hrišćanskog i pravoslavnog u sebi, smognete snage da kažete – pogriješio sam i kajem se, tražim mom narodu da mi oprosti, jer sam krenuo putem izdaje – istakao je Mikijelj.

ji je predložila aktuelna vlast ne donosi nikakve nove elemente u odnosu na ranije saopštene stavove, što znači da njihova namjera nije dijalog i kompromis, već uslovljavanje. S obzirom na to da smo već jasno definisali svoj politički i in-

stitucionalni odnos prema tim pitanjima, ovaj prijedlog smatramo neprihvatljivim - navodi se u saopštenju predstavnika opozicije u Skupštini Crne Gore, među kojima se nalaze poslanici DPS-a, SD-a, Ure, kao i pojedini nezavisni poslanici. Saopštili su da rade sopstveni sporazum. - Imajući u vidu našu posvećenost pronalaženju rješenja za izlazak iz aktuelne političko-institucionalne krize, obavještavamo javnost da radimo na sopstvenom sporazumu - saopštila je opozicija. Naveli su da će suštinske odrednice svog prijedloga predstaviti ambasadorima Kvinte i Delegaciji EU u Podgorici na sastanku u ponedjeljak, kako bi, navode oni, nedvosmisleno pokazali posvećenost evropskom putu Crne Gore i vladavini prava. Dodali su da su spremni da svoj sporazum predstave i parlamentarnoj većini u nastavku sjednice Kolegijuma, koju su predložili za ovu sedmicu. R. P.

Živković: Đukanović

će biti predložen za

počasnog predsjednika

PODGORICA – Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je juče na tribini u Rožajama da će na Kongresu partije dugogodišnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović biti predložen za počasnog predsjednika.

Živković je kazao da DPS istrajno ostaje na pozicijama odbrane građanskog, multietničkog i multikonfesionalnog društva, te da su pokazali kako su u stanju da i iz opozicije odbrane nacionalne interese i temeljne vrijednosti savremene Crne Gore. Živković je istakao kako se ne smiju zaboravljati rezultati prethodne generacije u DPS-u. Ona je postigla rezultate koji su ponos i legat stranke i daju moralno superiornu političku poziciju.

- Mi smo sačuvali mir, mi smo spriječili da Crna Gora bude bombardovana, mi smo uveli monetarnu stabilnost i modernizovali ekonomiju, mi smo obnovili nezavisnost, uveli državu u NATO i otvorili sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. To su dostignuća vrijedna za vijek jedne politike, a kamoli za 20 ili 25 godina. Lider svih ovih uspje-

ha i snaga koje su omogućile da se svi ovi rezultati ostvare bio je dugogodišnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović i zbog toga će on, kao odraz zahvalnosti novog rukovodstva, na predstojećem Kongresu biti predložen za počasnog predsjednika - piše u saopštenju. Živković je kazao da je parlamentarna većina odlučila da gazi Ustav i sruši pravni sistem, a da je obaveza DPS-a kao državotvorne stranke da ih na tome putu zaustavi. - I zaustavićemo ih. Jer ovo nije pitanje jednog sudije Ustavnog suda, ovo je odbrana pravnog poretka i vladavine prava. Kada srušite Ustav, onda više ništa ne važi. Zbog toga je naša obaveza da ovu vlast zaustavimo i vratimo ih u granice pravnog sistema, i to ćemo i uraditi - rekao je Živković.

Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević rekao je, kako je saopšteno, da će se održavanjem desetog Kongresa zaokružiti četvorogodišnji proces reformi.

- Kakav je učinak tih reformi vidjeli smo na lokalnim izborima prošle godine, kada je DPS samostalno ostvario 4-5 procenata jači rezultat nego što su ostvarili u koaliciji na

Profesor na Univerzitetu konačno našli svoj

Vuković: početak

PODGORICA - Odavno svjedočimo jednoj nepodnošljivoj lakoći izbjegavanja zakona i Ustava, i zatrpavanju javnog diskursa nekim kreativnim tumačenjima koja bi možda na nekom podcastu zvučala interesantno, ali kada se radi o održivosti sistema ova doza improvizacije djelovanja i relativizacije problema od strane donosilaca odluka, prvenstveno čelnika Vlade i Skupštine, postaje direktna prijetnja po stabilnost i funkcionisanje države - kaže u intervjuu Pobjedi profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Siniša Vuković. Objašnjava da je impresivno viđeti da su studenti u Crnoj Gori konačno našli svoj glas i da su u stanju mobilisati širu društvenu zajednicu.

parlamentarnim izborima.

Dizdarević je istakao kako je DPS prva stranka koja je na neposrednim izborima izabrala stranačko rukovodstvo i kako smo i na taj način nastavili da uvodimo trendove na političkoj sceni Crne Gore - navodi se u saopštenju DPS-a.

Potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da predloženi kvalitet nacrta programa predstavlja potvrdu kvaliteta programske ponude DPS-a, te da činjenica da se prva tačka programa tiče odbrane državnog dostojanstva pokazuje da je DPS jedina državotvorna stranka koja je u stanju da i u ovim mračnim vremenima brani i odbrani Crnu Goru. - Nijesmo, međutim, zaboravili ni pitanje životnog standarda te smo predložili sjajan ekonomski program, svjesni da u vremenu vršenja vlasti nijesmo dovoljno posvećivali pažnje životnom standardu građana nauštrb kapitalnih investicija i razvoja države u cjelini. Tu smo lekciju naučili i našim programom jasno predstavili viziju razvoja ekonomije uz najveći investicioni ciklus u istoriji Crne Gorerekla je ona. R. P.

POBJEDA: Opozicija u Crnoj Gori blokira parlament zbog ustavne krize koja je izazvana činjenicom da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo ulogu Ustavnog suda i mimo zakona sutkinju Draganu Ðuranović poslao u penziju. EU je ponudila medijaciju i poslala poruku da se zakoni i Ustav moraju poštovati. Iako se vidi volja Brisela da od Crne Gore napravi uspješnu priču, je li prekasno za to?

VUKOVIĆ: Blokada parlamenta je bez sumnje radikalan i dramatičan potez. Nažalost, u ovom trenutku možemo konstatovati da je crnogorsko društvo odavno oguglalo na ovakve vanredne mjere. Ključni razlog tome leži u činjenici da je blokada parlamenta bila jedna od omiljenih taktika kojima je pribjegavala nekadašnja opozicija, od kojih su danas mnogi u vlasti, nerijetko iz razloga koji sa ove istorijske distance izgledaju komično, poput bojkota iz 2004. zbog neprenošenja sjednica parlamenta. Često je bojkot bio cilj, a ne sredstvo, čemu najbolje svjedoči četvorogodišnji bojkot parlamentaraca iz redova Demokrata, koji je prekinut onog trenutka kad su došli na vlast, a teme zbog kojih su bojkotovali parlament ostale zaboravljene u prošlosti. Ono što je drugačije ovog puta je da sadašnja opozicija ne pribjegava posebno malicioznoj taktici da se blokada parlamenta iskoristi kako bi se institucionalna kriza u Crnoj Gori internacionalizovala, što je izuzetno opasna tendencija. Ranije smo svjedočili da je uslov prekida blokade bilo prihvatanje

Tribina DPS-a u Rožajama uoči partijskog Kongresa

Danijel Živković govori u Rožajama

Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu kaže da je impresivno viđeti da su studenti u Crnoj Gori svoj glas i da su u stanju mobilisati širu društvenu zajednicu

Insistiranje na odgovornosti je

borbe protiv populističkih politika

Uvedena je opasna praksa prije nekih deset godina, kada su se sva rješenja tražila na kolegijumima unutar Skupštine. Tada se ustalio veoma problematičan pristup da se pitanja, za koja postoje institucionalna, pravna i zakonska rješenja, zapravo rješavaju politički tako što se lideri političkih partija navodno dogovore i svojim dogovorom naprave novu pravnu praksu i presedan koji je nerijetko u koliziji sa pravnim okvirom. Na koncu trpi sistem, koji se mora prilagođavati svim ovim ad hoc rješenjima i podređen je trenutnim političkim apetitima onih koji imaju moć odlučivanja - podsjeća Siniša Vuković

neke vrste medijacije od strane međunarodne zajednice. Svaka medijacija direktno upućuje na činjenicu da sistem nije u stanju da rješava sopstvene probleme, i da je vanjski faktor autorizovan da formuliše rješenja za koja nema direktnu nadležnost. Ovoga puta opozicija ne traži miješanje trećih strana, već traži da se poštuju Ustav, zakoni i pravna praksa. U konsolidovanim sistemima ovakav zahtjev nije i ne može biti kontroverzan. Međutim, u disfunkcionalnim sistemima, naročito u onima đe političke elite revnosno rade na njenoj razgradnji, internacionalizacija krize otvara ogroman manevarski prostor upravo za one koji bi da se rješenja svake krize nalaze na političkom, a ne na institucionalnom planu. Dakle, pribjegavanje ad hoc rješenjima, koji su isključivo politička i kojima politički lideri samo konsoliduju svoju moć, prvenstveno se odražava na urušavanje institucionalne stabilnosti i predvidljivosti. Uz sve ovo, dodatno je opasna praksa koja je uvedena prije nekih 10 godina, kada su se sva rješenja tražila na kolegijumima unutar Skupštine. Tada se ustalila veoma problematična praksa da se pitanja za koja postoje institucionalna, pravna i zakonska rješenja zapravo rješavaju politički tako što se lideri političkih partija navodno dogovore i svojim dogovorom naprave novu pravnu praksu i presedan koji je nerijetko u koliziji sa pravnim okvirom. Na koncu trpi sistem, koji se mora prilagođavati svim ovim ad hoc rješenjima, i podređen je trenutnim političkim apetitima onih koji imaju moć odlučivanja. Odavno svjedočimo jednoj nepodnošljivoj lakoći izbjegavanja zakona i Ustava, i zatrpavanjem javnog diskursa nekim kreativnim tumačenjima koja bi možda na nekom podcastu zvučala interesantno, ali kada se radi o održivosti sistema ova doza improvizacije djelovanja i relativizacije problema od strane donosilaca odluka, prvenstveno čelnika Vlade i Skupštine, postaje direktna prijetnja po stabilnost i funkcionisanje države.

POBJEDA: U Crnoj Gori je situacija takva da sada bivši DF optužuje DPS i opoziciju da koče evropski put. PES poručuje da zbog opozicije neće biti penzija i socijalnih davanja. Ima li izlaza iz ovog sveopšteg populizma i zamjene teza?

VUKOVIĆ: Od starta rada ove Vlade, vladajuća većina se prvenstveno oslanja na taktiku gaslightinga. Radi se o veoma sofisticiranoj verziji političke manipulacije, u kojoj političari u potrebi da izbjegnu sopstvenu odgovornost i obaveze pribjegavanju narativu kojim fingiraju zaprepašćenost što su prozvani (ili pozvani) da ispune svoje dužnosti i okreću fokus na stvari koje su ili irelevantne ili izvučene iz konteksta. Jedinstvenost crnogorskog primjera je u tome što se na sve ovo dodaje neprimjerena doza cinizma i ironije, kojima se veoma ozbiljne teme tretiraju posprdno, a time dodatno banalizuju i relativizuju efekti i posljedice koje su na koncu neizbježne. Pored toga, lakoća kojom su donošene sistemske reforme prethodnih nekoliko godina su suštinski primjer površnosti populističkih programa. U ozbiljnim sistemima koji vode računa o svojim javnim politikama apsolutno je nečuveno da se penziona reforma

odradi jednim potezom bez ikakve javne rasprave, ili pak jasnog programa sa kojim bi javnost bila upoznata. Čileu i Kolumbiji, dvjema razvijenim državama OECD-a, bilo je potrebno više od tri godine da donesu nedavne odluke o penzionim reformama. U državama OECD-a je nezamislivo da se otvaranje i zatvaranje kompanija u državnom vlasništvu uradi preko noći, i to još uz neko ovlaš obećanje da će sve koštati euro. Populizam je, prije svega, sklonost ka antiinstitucionalnom djelovanju na način da se pravila i procedure zanemaruju ili izbjegavaju u procesu donošenja brzopletih odluka koje nijesu bazirane u realnim programima, analizama i strategijama.

POBJEDA: Već duže vrijeme upozoravate na sve ove zamke populizma?

VUKOVIĆ: Odavno se znalo da će populističke mjere izazvati inflatorni skok. Odavno se znalo da će populističke mjere izazvati ogromne rupe u budžetu koje će se krpiti masovnim zaduživanjima. Odavno se znalo da će zbog populističkih mjera pasti standard. Odavno se znalo da će populizam biti pokrivalica za vanserijsku polarizaciju cjelokupnih društvenih prilika zbog nedvosmislenog etnonacio-

nalizma kojem su istinski privrženi svi u sadašnjoj vlasti. Odavno se znalo da će evropski put biti blokiran zbog suštinski antizapadnih uvjerenja ključnih aktera u sadašnjoj vlasti. Odavno se znalo da će populizam biti dimna zavjesa kojom se izbjegava bilo kakva institucionalna i sistemska odgovornost, naročito na polju bezbjednosti. Odavno se znalo da će populizam biti sredstvo kojim će se surovo gaziti sve ustavne i zakonske norme koje ograničavaju akumulaciju moći onih koji su na vlasti. Sve je to odavno poznato, ali gaslighting zasad postiže svoj efekat, i to zamajavanjem javnosti narativima kojima se uspijeva izbjeći konkretizacija problema. Međutim, ova taktika je efikasna samo kratkoročno, jer dugoročno svaki populizam, pa i ovaj, mora se suočiti sa posljedicama. I već je jasno da populističke mjere ne proizvode najavljenu korist na društveno-ekonomskom planu. Ostaje da se vidi na koji način će se manifestovati društveno razočarenje dosad ostvarenim. Svaka borba protiv populizma počinje sa efikasnim informisanjem javnosti, koje se mora detoksifikovati od manipulativnih narativa kojima su bili izloženi, kako bi stvorili jasnu i nedvosmislenu sliku o

uzroku i posljedicama svega čemu svjedoče. Izbjegavanje odgovornosti i prebacivanje iste na druge je ono na čemu je svaki populistički program baziran. Insistiranjem na odgovornosti, i istrajnost u tom insistiranju je početak efikasne borbe protiv populističkih politika i njihovih gaslighting taktika.

POBJEDA: Impresivnost i masovnost studentskih protesta u Srbiji pokazuje da se može mobilisati ogromna građanska energija kada se zahtjevi postave precizno i kada prevazilaze proste političke i ideološke podjele. Mogu li se povući paralele sa protestima u Crnoj Gori jer se i jedni i drugi bore za bezbjednije i pravednije društvo?

VUKOVIĆ: Situacija u Srbiji u ovom trenutku je prerasla u opštedruštveni bunt. Studentski protesti su u prethodna tri mjeseca uspjeli inspirisati i mobilizovati nezapamćen broj društvenih činilaca i grupa, i impresivno je viđeti tako masovne skupove širom Srbije. Uspješnost i masivnost ovih protesta je direktno povezana sa lekcijama koje su naučene tokom protesta „Srbija protiv nasilja“, koje su veoma brzo izgubile na dinamici i snazi. Istovremeno, ovi protesti se direktno nadovezuju na društveno nezadovoljstvo procesom i ishodom nedavnih parlamentarnih izbora u Srbiji, za koje postoje mnoge indicije da nijesu bili slobodni i fer. Dakle, energija bunta i revolta u Srbiji se već neko vrijeme akumulirala, i ovi protesti za sada veoma uspješno ostvaruju svoju centralnu ulogu u kanalisanju tog nagomilanog nezadovoljstva u društvu. Poruke borbe protiv sistemske korupcije su aktuelne i relevantne široj društvenoj zajednici, i one prevazilaze proste partijsko-političke podjele. Odluka da se ovog puta poruke i zahtjevi veoma jasno definišu, i da se od istih ne odustaje, daju na snazi protestima, jer je vrlo lako opravdati podršku istima, a da se ne upadne u zamku partijskog svrstavanja. Međutim, svima koji poznaju teoriju i praksu društvenih protesta znaju da je uspješnost istih bazirana na tri osnovna elementa: efikasnu organizaciju, autentičnost poruke i oportunost momenta u kojem se sve dešava. Za sada, horizontalna organizaciona struktura daje svoje efekte jer je takvu organizaciju veoma teško obezglaviti i samim tim delegitimisati. Istovremeno, poruka kojom se vode je istinski bazirana na

jasnim zahtjevima i očekivanjima. Međutim, ono što tek slijedi da se vidi je kako će dalje reagovati vlasti koje su bez ikakve sumnje ozbiljno uzdrmane dosadašnjim tokom protesta. Jasno je da je svaki dosadašnji pokušaj upotrebe sile samo dao još više na snazi protestima, i osnažio njihovu masovnost. Ali ono sa čime se sad suočavaju ovi protesti u Srbiji je da ista ta masovnost dovodi u pitanje nivo očekivanja, jer mnogi koji su se pridružili u prethodnom periodu moguće da su vođeni idejama koje prevazilaze ili su čak i nekompatibilne sa zvaničnim zahtjevima studenata. U svim ovim procesima najveća opasnost prijeti od onih elemenata koji traže prostor da se nametnu kao politička artikulacija zahtjeva, kojim se teme od opšteg društvenog značaja prebacuju na isključivo politički teren. U srpskom društvu, takvu snagu najčešće i prvenstveno imaju tvrdo desničarske, etno-nacionalističke političke organizacije, koje se već u velikoj mjeri pokušavaju infiltrirati u sadašnje proteste, namećući za sada ograničenja ostalim učesnicima da je samo prihvatljivo ono što je „patriotsko“. Tek ćemo viđeti hoće li oni naći taj prostor i imati snage da se nametnu kao političko vođstvo, ili će ovi protesti ostati na nivou opštedruštvenog i samo otvoriti prostor za sve da se politički konfrontiraju sa jednom oslabljenom i destabilizovanom vlašću. Iz svega rečenog, za crnogorski primjer važno je izvući lekcije kako iz srpskog primjera, tako i iz prethodnih pokušaja organizovanja sličnih protesta. Impresivno je viđeti da su studenti u Crnoj Gori konačno našli svoj glas, i da su u stanju mobilisati širu društvenu zajednicu. U prethodnih mjesec dana se moglo primijetiti da masovnost raste, i da je autentičnost poruke ostvarena. U ovom trenutku, ključ je u istrajnosti i sposobnosti da se fokus drži na odgovornosti kao temi koja pogađa širu društvenu zajednicu, i ima natpartijski karakter. Svako skretanje u druge domene može samo oslabiti i razvodniti momentum koji su studenti ostvarili do sada. Sposobnost da se istraje na porukama i zahtjevima i da se drži s jedne strane inkluzivan pristup koji, s druge strane, neće biti laka meta za nametanje nekih alternativnih, prije svega partijskih, narativa i očekivanja, jeste najveći izazov koji predstoji.

M.Jovićević

Siniša Vuković

voa

INTERVJU: Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru

Zloupotreba pitanja o jeziku i državljanstvu može podrivati put ka EU

PODGORICA - Pitanja koja bude naglašena osjećanja kod građana Crne Gore, poput onih o jeziku i državljanstvu, mogu da prouzrokuju tenzije i podrivaju put zemlje ka Evropskoj uniji, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec

On smatra da mnogo toga danas može biti zloupotrijebljeno, od tragedije na Cetinju pa do osjetljivih stvari povezanih sa identitetskim temama. Odgovarajući na pitanje - da li političke partije ili pojedinci svjesno usporavaju napredak države insistiranjem upravo na ovim temama, Šarec kaže da toga ima u Crnoj Gori, te da je to prepoznatljivo u raznim postupcima.

On je poručio i da je pitanje za milion dolara - da li svi politički konstituenti, naročito oni u vlasti, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije.

Šarec kaže da je moguće i da posjete zvaničnika EU Crnoj Gori nemaju efekta, naglašavajući kako njegova, ali i vizija ljudi iz Brisela, nije da prevaspitavaju političare, već da daju svoja mišljenja.

POBJEDA: U jednom složenom trenutku boravite u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, odakle ste poslali poruku da je ovdašnja politika kompleksnija nego što to neki misle. Da li smatrate da je, s vremena na vrijeme, izazovno objasniti briselskoj administraciji kakva je politička klima u zemlji?

ŠAREC: Pa mislim da je to vrlo teško. Znate, situacija je takva, globalno, da imamo pitanja poput rata u Ukrajini. Evropska unija je sastavljena iz mnogih zemalja, različitih, iz različitih regiona. Balkanske zemlje, one se boje Rusije, imaju drugu percepciju. onda Centralna Evropa, isto Ukrajina, rat u Ukrajini, tako da to sve opterećuje Evropu, a u svemu tome Zapadni Balkan zapravo ističemo samo mi koji smo u blizini, pogotovo mi Slovenci koji znamo Balkan i koji nam je, moram reći, veoma drag.

Teško je za nekog ko nije toliko upoznat sa situacijom, koji ni ne razumije toliko mentalitet ovog naroda, da sve shvati. Ipak, crnogorska politika nam

Pitanje za milion dolara jeste da li svi u Crnoj Gori žele da vide zemlju kao članicu Evropske unije. Treba detektovati zaista što ko misli, jer političari su izabrani od strane glasača i nastoje da rade sve da oni koji su ih birali budu zadovoljni, smatra bivši premijer Slovenije

šalje poruku da demokratija funkcioniše, da je prisutna diktatura sigurno ne bismo imali ovakve situacije. Uprkos tome, teško je razumijeti ko je s kim, ko što želi. Dakle, to je nama teško razumljivo, ali Evropljanima, odnosno građanima iz zemalja sjeverne Europe, Zapadne Evrope, to je još teže. Zato smatram da je dobro da se ovim pitanjima bavimo mi koji shvatamo situaciju.

POBJEDA: Kazali ste da je iz Vaše perspektive situacija vidljivija. Da li, kao neko ko bolje razumije mentalitet regije, mislite da Crna Gora zaista ima kapacitet da postane naredna članica EU 2028. godine, ako uzmemo u obzir brojne izazove, naročito činjenicu da nam godine završavaju i počinju ozbiljnim političkim krizama?

ŠAREC: Vrijeme je definitivno faktor koji nam ne ide naruku, svakog dana ističe i sve ga je manje. Doći ćemo u situaciju da budemo u cajtnotu, čak i ako bude sve išlo kako treba. Zato bi bilo dobro da se ova kriza u Crnoj Gori zaustavi, da prestane na bilo koji način. Ne govorim kako bih ja to uradio, ja sam stranac i ne mogu diktirati crnogorsku politiku. Bilo koga da pitate, svi će reći različito. Ako pitate civilno društvo, opoziciju, koaliciju na vlasti, ako pitate još neke ljude, svako će imati svoj izlaz iz situacije. Dakle, na svima njima je da to smisle, samo se nadam da će se sve brzo riješiti.

OBJEDA: Čekajući da se situacija riješi, vidimo da su posljedice ustavno-političke krize sve vidljivije i na unutrašnjem i spoljašnjem planu. Crna Gora još nema izglasan budžet i druge važne akte, sa druge strane, usljed novonastale situacije, blokiran je rad Odbora za izbornu reformu. Kakve će biti implikacije pomenute političke disfunkcionalnosti?

ŠAREC: Ništa od ovoga Crnoj Gori sigurno neće koristiti na dobro. Kada govorimo o izbornom zakonodavstvu, ne-

obično je da se izbori u zemlji održavaju kako se održavaju, logičnije je da to bude sve u jednom danu. Ali u Crnoj Gori nije samo to problem. Potrebno je čitavo izborno zakonodavstvo urediti kao cjelinu. To je najpametnije rješenje. Postoji problem sa lokalnim samoupravama, da li će vlasti biti zavisne od skupštinske većine ili ne, da li će voditi samostalniju i hrabriju politiku. Drugačije je kada neko zavisi od neke druge većine. U prvom mandatu kao predsjednik opštine imao sam manjinu u opštinskom vijeću, ali zbog sistema kakav jeste, a koji se može uporediti recimo s francuskim predsjedničkim sistemom, mogao sam raditi svoj posao, nijesam mogao biti smijenjen. Po meni bi bilo dobro da se to tako napravi, onda je pitanje ko može da smijeni predsjednika opštine, da li ga može vlada smijeniti i slično. Zakon, koliko god bio dobar, može se zloupotrijebiti. Generalno polažem baš veliku pažnju ovim pitanjima jer mislim da su opštine u Crnoj Gori najdirektniji motor razvoja i napretka. Zato, treba definisati njihova ovlašćenja kroz dobar zakon. Mislim, to je jedan kompleksan proces, potrebno je kvalitetno zakonodavstvo da bismo mi izbjegli ove

situacije koje imamo sada i ove rokove. Uvijek je utvrđen neki rok, pa kada istekne, opet imate nove izbore. To nije u redu, jer to je i izigravanje građana jer oni su izabrali, a kada su već birali, očekuju da se konstituiše vlast i da normalno radi. Zbog svega ovoga stavljam fokus na izbornom zakonodavstvu, mislim da je važno, a po meni još važnije od nekih drugih stvari. Vjerujte mi, ako ono bude radilo kako treba, proradiće i druge stvari.

POBJEDA: Po pitanju zategnutih odnosa izazvanih krizom oko Ustavnog suda, rekli ste da su se svi zatvorili u svoje rovove i ne nazire se rješenje. Gdje po Vama leži ključ izlaska iz ove situacije?

ŠAREC: Pa konkretno ova kriza, blokada parlamenta zbog sutkinje Ustavnog suda, za mene je samo jedna simbolična stvar. Ovo predstavlja samo vrh ledenog brijega. Rekao sam da svi moraju da nađu rješenje, ja nijesam tu da govorim kako. Postoji opcija sa Venecijanskom komisijom, neka ona kaže svoje. Mislim da to ne bi štetilo, pod uslovom, naravno, da svi to prihvate.

To je jedna politička mudrost. Da, i kad nije presuda takva kakvu ti želiš, prihvataš je. To je vladavina prava onda, to treba Crnoj Gori. Mislim da treba

sa tim da se pokuša. Ako ne tako, oni će svakako morati naći neki izlaz iz svega ovoga o čemu govorimo. I ne radi se ovdje samo o ustavnoj sutkinji, nego i o Skupštini, tu je i Opština Budva, pitanje izbornog zakonodavstva i svega ostalog poput pravnog sistema i borbe protiv kriminala, korupcije... Pred Crnom Gorom je jedan kompleksan zadatak. Svi moraju biti za to da se stvari pokrenu s mrtve tačke

POBJEDA: Kada se dese situacije poput trenutne, djeluje da je dobar dio crnogorske javnosti okrenut prema Evropskoj uniji odakle iščekuje neko rješenje. Malo prije Vas, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori boravila je komesarka Marta Kos, pokušavajući takođe da prenese važne poruke Brisela u kontekstu političke situacije u našoj zemlji. Smatrate li da posjete evropskih zvaničnika ostaju bez efekta, s obzirom na to da, po vašem odlasku, sve strane nastave zastupati stavove koji su i doveli do trenutnog stanja?

ŠAREC: Pa, to je sasvim moguće. Politika svake zemlje, pogotovo Crne Gore, vrlo je složena. Ovdje se radi i o pitanju ega. Ni za jednog političara nije dobro da se stiče utisak da su neki stranci došli i

da oni vrše pritisak na njega kao nekog balavca. Zbog toga, ja ne nastupam sa te pozicije, upravo da ne bi sada tokom moje posjete djelovalo da ja nekog podučavam. Tu sam da kažem svoje mišljenje, isto tako i drugi rade. Što se tiče Crne Gore, mislim da je dobro da što više zvaničnika iz EU dolazi u Podgoricu. Ne toliko ni zbog politike Crne Gore, nego i zbog nas samih, jer previše se radilo po kancelarijama, a premalo se razgovaralo s ljudima, i to ne samo političarima, nego, generalno i sa ljudima na ulici. Tamo se vidi kakav je život, što se radi, da li se radi, da li se ne radi. Dakle, moj princip je takav. Sigurno ovdje nijesam posljednji put i biću prisutan i u razgovorima sa svim ljudima koji budu to željeli, zato sam i razgovarao sa civilnim društvom. Ne znam da li su oni bili zadovoljni sastankom ili nijesu. Nastojao sam da ih slušam, da zapamtim što su mi rekli. Naravno da je civilno društvo kritički orijentisano prema vlasti. Ako slušaš civilno društvo, djeluje da je sve crno, ništa nije u redu, ali to je svrha civilnog društva. Nije svrha civilnog društva da hvali vladu. To tako nije ni u Sloveniji, ni nigdje. Kada sam bio premijer, civilno društvo je mene kritikovalo. Uvijek smo razgovarali, to ne šteti nikada. Tako da, mislim da sve u svemu, ovakve posjete ipak su dobre po obje strane. Politika Crne Gore, iako se čini da se ništa nije promijenilo od neke posjete, ipak je drugačija i oni slušaju, ipak ljudi razmišljaju o tome i važno im je to što čuju od nas. Mene su primili svi, svi zvaničnici ove države, pa i gradonačelnici, pa civilno društvo. To ukazuje na to da oni žele razgovar. Možda će reći neko da oni samo rade pi-ar, da to njima koristi ako objave da smo imali sastanak, ali mislim ipak da slušaju i vlast i opozicija. Svako ko je bio političar, barem jedan mandat, zna da ne zavisi sve od jednog čovjeka. Politika je timski rad. Pogotovo u ovakvoj situaciji kad imamo ne znam koliko partija u parlamentu, to je još toliko teže. Tako da, mislim da sve u svemu dobro je to da dolaze strani političari da kažu i što ne valja i što valja i da taj dijalog ide, jer na kraju krajeva pri-

MogUćE I da posJETE zVaNIčNIka EU CRNoJ goRI NEMaJU EfEkTa: Marjan Šarec

družujete se jednoj integraciji koja se bazira na dijalogu, na poštovanju ljudskih prava, na vrijednostima.

POBJEDA: Ovdje razgovarate sa svim akterima javne scene, bilo da je riječ o vlasti, opoziciji, medijima, civilnom sektoru…Kakav je na kraju Vaš utisak po pitanju toga - da li svi politički subjekti, a naročito pojedini koji su dio vladajuće većine, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije?

ŠAREC: To je pitanje za milion dolara. Razgovarao sam sa Vašim kolegama, na televiziji sam rekao da je katkad moj posao i detektivski. Treba detektovati zaista što ko misli. Ipak, treba isto znati i da svaki političar biva izabran od neke strane glasača i da prema tome nastoje da rade tako da oni koji su ih birali budu zadovoljni, kako bi ga eventualno ponovo birali. Tako da, to je jedno prokletstvo politike koje utiče na rad, jer svaki političar ima i tu dimenziju da treba zadovoljiti svoje birače. Vidimo u Americi sada kad je Tramp došao, on radi ono što je obećao. Radi tačno ono o čemu je govorio i svi se sada čude tim dekretima, ali to je sve očekivano. Ono što je obećao, to i radi. Političari su zarobljenici toga. Kada je u pitanju Crna Gora, iskreno se nadam da su svi na evropskom putu. Ako neko to još uvijek ne misli, on se veoma vara, jer ja to mogu iz sopstvenih iskustava da kažem. Treba pošteno kazati i da je EU daleko od neke idealne tvorevine. Toga smo svi svjesni. Mi na ovim prostorima smo bili pod Turcima, pa je bila prva Jugoslavija, pa druga Jugoslavija. Uvijek smo bili u nekim tvorevinama, pa Crna Gora izgubila samostalnost tada i to sve treba znati i poznavati istoriju da bi razumjeli današnje vrijeme. Uvijek smo bili dio zajednice, mi Slovenci danas u EU, Crna Gora ide ka tome. Dakle, želim reći, EU nije idealna tvorevina, kao što nije niti jedna druga. Ali pogledajmo sve minuse i pluseve. Pluseva je mnogo više. Možda neko gleda sve kroz novac, treba sagledati sve benefite. EU je do sada uvijek bila faktor i garant mira. Danas imamo zemlje koje su zajedno dio evropske porodice, a sukobljavale su se u Prvom i Drugom svjetskom ratu. I kada ne bi bilo EU, siguran sam da bi im se opet to moglo desiti. Sve u svemu, EU je jedna vrlo pozitivna zajednica i oni političari u Crnoj Gori koji misle da nije tako, njihovo je pravo da misle, ali ja kažem da se varaju i da nije dobro da se propusti šansa. Poruka je jasna, ako Crna Gora propusti šansu da se pridruži EU, to će biti vrlo kobno po Crnu Goru i po njene građane, to bi bilo katastrofa.

POBJEDA: Tokom nedavnog susreta sa jednim od crnogorskih zvaničnika govorili ste o važnosti jedinstva u političkom životu, prilikom

čega ste naglasili da postoje teme koje se nikako ne bi smjele politički zloupotrijebiti. Na što konkretno mislite i da li upravo zloupotrebu tih pitanja smatrate svjesnim podrivanjem Evropskog puta?

ŠAREC: Tih pitanja ima, moguće ih je tražiti svuda, ali mislim da su ova identitetska pitanja takva. Pitanje jezika, pitanje državljanstva, dakle, to su sve osjećajna pitanja. To od kog naroda, od kog jezika što potiče, to su pitanja emocije i sve to može prouzrokovati neke tenzije. Takva ili neka drugačija politika zloupotreba. Može se zloupotrijebiti i ono što se dogodilo na Cetinju prvog dana ove godine. To je bio jedan vrlo tragičan slučaj i ja mislim da niko od nas ne treba da sudi, a politika ne bi smjela jedno takvo pitanje da zloupotrijebi. Dakle, svaki političar za sebe treba znati i biti toliko disciplinovan da zna da se danas to može dogoditi bilo kad, bilo gdje. Svijet je danas u nekoj situaciji koja nije dobra. Vidimo da se to događa svuda i svuda ima ljudi koji Bog zna zbog čega idu u takvu situaciju i to su neka pitanja koja onda mogu i obeshrabriti građane i prouzrokovati neke tenzije. Politički gledano, kada me pitate za neka pitanja, to su i neka bilateralna. To ne ide toliko u prilog Crnoj Gori, mislim, na rješavanja problema sa Hrvatskom. Smatram ipak da bi bilo bolje da Crna Gora može ući u EU i bez rješavanja tih stvari, pa da se na tome radi poslije. To je i slučaj Slovenije i Hrvatske. Slovenija nikad nije Hrvatsku blokirala zbog nerazrješenih pitanja, pa smo mogli u više navrata da to uradimo, ali nijesmo. Nijesmo takvi ljudi. Zato mislim, na kraju krajeva, da to neće biti toliko uticajno na sam ulazak. Ali ono što hoće i što je bitno - to su ljudska prava i pitanje vladavine prava uopšte. Ima tu svega, svašta možemo nabrojati u ovom nizu i zato politika, sada kad se ulazi u Evropsku uniju, treba se fokusirati na to i treba vlast da sluša neke primjedbe i civilnog društva i opozicije. Situacija u Crnoj Gori nije crno-bijela, dakle treba slušati. Ne kažem da treba sve tako napraviti, kako kaže opozicija ili kako kaže civilno društvo, ali barem da ima dijaloga, da se neke stvari tako odvijaju. Svi griješe, nije lako kada si na vlasti. Trenutna većina u Crnoj Gori ima toliko različitih partija ima, toliko različitih stavova, toliko različitosti uopšte. Nekad je umijeće to održati zajedno i samo po sebi uspjeh. Ono što zaista želim jeste da se ove godine zatvaraju poglavlja, poput prošle godine kada su i opozicija i vlast radili u korist EU integracija. Da bi se to postiglo, naravno da trebaju biti stvoreni neki uslovi. To bi bila jedna lijepa slika, lijepa poruka, ne za EU, već za građane Crne Gore. Milovan MarkoviĆ

Saopštenje kabineta Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje

Tvrde da Krsto Radović

ima 12 godina iskustva na rukovodećim pozicijama

Iz Regionalnog vodovoda potvrdili su pisanje Pobjede da je Radović izabran za direktora u punom mandatu te da je podnijeta prijava inspekciji rada koju, kako navode, smatraju revanšističkom i lično motivisanom. Pobjeda je dan prije objave teksta poslala pitanja Regionalnom vodovodu, ali odgovore nijesmo dobili

PODGORICA - Kabinet

Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP), kojim predsjedava kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, saopštio je da su ,,neistiniti navodi pojedinih medija tendencionalni pokušaj destabilizacije RVCP“.

- U proteklom periodu, pojedini mediji poput Antene M, Pobjede i Analitike na osnovu neprovjerenih i nepouzdanih izvora plasiraju netačne informacije o navodnim nezakonitostima u procesu izbora izvršnog direktora RVCP. Ove neutemeljene informacije objavljene na neprofesionalan način otkrivaju sasvim jasnu namjeru ovih portala, ne da istinito informišu svoje čitaoce, i da je izbor izvršen u skladu sa zakonom i Statutom firme, već pokušaj da se izbor prikaže kao sporan. Ova namjera portala predstavlja smišljene i ličnim interesima motivisane napade s ciljem destabilizacije RVCP, diskreditaciju izvršnog direktora koji ima respektabilna menadžerska postignuća i Odbora direktora koji je posvećen zaštiti javnog interesa – saopštili su iz kabineta Odbora direktora RVCP. Pobjeda je 1. februara objavila informaciju da je Odbor direktora u četvrtak imenovao funkcionera Demokrata Krsta Radovića za izvršnog direktora RVCP u punom mandatu. Prethodno je 25. novembra prošle godine imenovan za v. d. direktora, nakon što je sa te pozicije razriješen Borislav Ivanković

Prijava insPekciji

Istovremeno su objavljena saznanja Pobjede i da je nekoliko zaposlenih u RVCP podnijelo prijavu inspekciji rada sa zahtjevom da utvrdi da li Radović ispunjava zakonske uslove konkursa za izvršnog direktora koji predviđaju pet godina radnog iskustva na rukovodećem položaju sa fakultetskim obrazovanjem. Prenijeta je i informacija koju je, sa dokumentima, ranije objavio portal Antena M da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, 21 dan prije imenovanja za v. d. direktora Radoviću nostrifikovala diplomu stečenu na Univerzitetu Union-Nikola Tesla, fakultetu u Sremskim Karlovcima,

Na internet stranici ZZZCG piše da je oglas otvoren do 6. januara RVCP je oglas za direktora objavio na internet stranici Zavoda za zapošljavanje u petak 27. decembra prošle godine, na kojoj stoji da je bio otvoren do 6. januara. Tako su, imajući u vidu novogodišnje praznike, zainteresovani kandidati imali svega tri radna dana da prikupe potrebnu dokumentaciju i prijave se na konkurs. Ipak, u saopštenju kabineta Odbora direktora se navodi da je prijavljivanje na oglas trajalo do 9. januara

te da se taj univerzitet u više navrata dovodio u vezu sa aferom falsifikovanih diploma. Uvjerenje o završenom fakultetu izdato je 14. oktobra 2020. godine, čiju nostrifikaciju je Radović tražio četiri godine kasnije. RVCP je oglas za direktora objavio na internet stranici Zavoda za zapošljavanje u petak 27. decembra prošle godine, na kojoj stoji da je bio otvoren do 6. januara. Tako su, imajući u vidu novogodišnje praznike, zainteresovani kandidati imali svega tri radna dana da prikupe potrebnu dokumentaciju i prijave se na konkurs. Ipak, u saopštenju kabineta Odbora direktora se navodi da je prijavljivanje na oglas trajalo šest radnih dana. - Navodi koje objavljuju portali iznose, a povodom trajanja javnog oglasa, bez utvrđivanja činjenica, predstavljaju neprofesionalan novinarski pristup, iako je prijavljivanje na oglas trajalo šest radnih dana. Oglas je objavljen u petak, 27. decembra 2024. godine, i bio je otvoren do 9. januara 2025. godine, odnosno 14 dana od kojih je kandidatima bilo moguće šest radnih dana za dostavljanje dokumentacije i podnošenje prijava, pri čemu su dokumentaciju zainteresovani kandidati, u toku trajanja oglasa, mogli poslati i poštom u skladu sa zakonom – tvrde iz kabineta Odbora direktora RVCP.

Uslovi konkUrsa

Navode i da su svi uslovi za izbor Radovića ispunjeni, te da Statut RVCP propisuje da kandidat mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećim položajima. - Gospodin Krsto Radović posjeduje 12 godina uspješnog rukovodećeg iskustva, što je pretpostavka uspješnog razvoja Regionalnog vodovoda. Dakle, osporavanje njegovog izbora je revanšistički čin neuspješnog bivšeg izvršnog direktora i grupe zaposlenih koji već duže vrijeme organizovano podrivaju ovo društvo, zarad ličnih interesa – saopštili su iz kabineta dodajući da su ispoštovali sve rokove kada je riječ o raspisivanju konkursa. Ocjenjuju i da je objavljivanje informacija o, kako kažu, osporavanju rješenja o nostrifikaciji, društveno neodgovorno, lično motivisano i tendenciozno, jer je izdato u skladu sa zakonom i od strane respektibilnog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. - Gospodin Krsto Radović je potvrdio ispunjenje konkursom zahtijevanog VII stepena, u potpunosti u skladu sa zakonima Crne Gore - navode iz kabineta. Time iz RVCP potvrđuju pisanje Pobjede da je Radović izabran za direktora u punom mandatu te da je podnijeta prijava inspekciji rada koju, kako navode, smatraju revanšističkom i lično motivisanom.

Pretpostavljaju, kako kažu, da je prijavu podnio bivši izvršni direktor Borislav Ivanković koji nije učestvovao na konkursu.

- Njegova namjera jasno ukazuje na pokušaj revanšizma nakon smjene, koja je bila utemeljena na veoma ozbiljnim propustima u radu. Prijava inspekciji rada predstavlja pokušaj opstrukcije ili pritiska na Regionalni vodovod, a ne realnu pravno utemeljenu primjedbu. Ovakvi potezi često se koriste kao interesni manevri kada određene grupacije žele da ospore nečiju poziciju, bilo iz ličnih ili drugih razloga – ocjenjuju iz kabineta Odbora direktora RVCP dodajući da je smjena Ivankovića bila neophodna u cilju očuvanja javnog interesa zbog njegovih propusta i neizvršavanja njihovih odluka. Negiraju da je Ivanković ostvario rekordne rezultate, tvrdeći da prvi put od osnivanja RVCP nije uspio da obezbijedi potrebne količine vode za lokalne vodovode tokom ljetnjih mjeseci. Optužuju ga i da je opstruirao izgradnju postrojenja za filtriranje jezerske vode, koje je trebalo da nadomjesti nedostatke, ,,a imao je svu podršku Odbora direktora i sredstva obezbijeđena od strane Vlade“. - Podnosilac prijave, bivši direktor Ivanković, zloupotrebljavajući medije, pokušava da izazove pravnu zabunu kroz tumačenje koje nije u skladu sa Statutom Društva. Uprava Regionalnog vodovoda, svakako, očekuje da će inspekcija nakon izvršenog nadzora samo konstatovati zakonitost imenovanja sadašnjeg direktora Radovića i time potvrditi da se u ovom slučaju radi samo o pokušaju ličnog revanšizma zbog nezadovoljstva smjenom koja je za bivšeg direktora Ivankovića bila više nego opravdana – navode iz kabineta borda.

Tvrde da rade potpuno transparentno i zakonito te da je cilj napada na njih pokušaj destabilizacije društva koje igra ključnu ulogu u snabdijevanju Crnogorskog primorja vodom i zaštiti opšteg društvenog interesa. Neće, kako poručuju, dozvoliti da neistine i lični interesi ugroze rad i misiju preduzeća koje služi građanima i privredi Crne Gore. Pobjeda je dan prije objave teksta poslala pitanja RVCP, ali odgovore nijesmo dobili. M. lekoviĆ

U julu 2020. godine počela primjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu, započet samo jedan projekat

„Lokanda“ za sada jedini primjer saradnje privrede i države

Pored kulturno istorijskog značaja, izgradnjom hotela „Lokanda“ u istom prvobitnom izdanju sa 30 soba, unaprijediće se turistički i smještajni kapaciteti u gradu i stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta. Projekat obuhvata i izgradnju podzemne garaže sa 130 novih parking mjesta u samom centru grada, kazali su Pobjedi iz Ministarstva nansija

PODGORICA - Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) u primjeni je od jula 2020. godine, a po ovom principu je u Crnoj Gori započet samo jedan projekat. Riječ o izgradnji, rekonstrukciji i upravljanju hotelom „Lokanda“ na Cetinju za koji je Prijestonica objavila tender za izbor privatnog partnera – odgovorili su Pobjedi iz Ministarstva finansija (MF) na pitanje koliko projekata je na ovaj način realizovano u protekle četiri i po godine.

Ovaj projekat, kako su kazali, podrazumijeva izgradnju hotela sa podzemnom garažom i uređenjem Trga umjetnika, a od velike je važnosti što se na sistemski način pristupa očuvanju kulturnog bogatstva Cetinja, prvog hotela koji je građen u Crnoj Gori. Iz MF dodaju da osim ovog, postoji još nekoliko projekata koji su u razmatranju i u fazi pripreme projektne dokumentacije te da ima interesovanja za ovu vrstu partnerstva kod nas.

- Pored svog kulturno-istorijskog značaja, izgradnjom hotela „Lokanda“ u istom prvobitnom izdanju sa 30 soba, unaprijediće se turistički i smještajni kapaciteti u gradu i stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta. Projekat obuhvata i izgradnju podzemne garaže sa 130 novih parking mjesta u samom centru grada. Nacrtom ugovora o JPP je predviđeno 30 mjeseci za realizaciju projekta. Šest mjeseci predviđeno je za izradu projektne i tehničke dokumentacije, a nakon pribavljanja svih saglasnosti na projektnu i tehničku dokumentaciju predviđena su 24 mjeseca za izgradnju. Javno otvaranje ponuda je okončano 26. decembra, postoji interesovanje nekoliko investitora od kojih se oče-

realizaciju brojnih projekata kroz direktno finasiranje. Dodatno je otežano finansiranje brojnih javnih funkcija, koje tradicionalno pružaju organi lokalnih i državnih vlasti. Za nas je ključna odrednica benefit projekata javno-privatnog partnerstva, u dijelu koji se odnosi na prenošenje ekspertize privatnog sektora u realizaciji, efikasnosti i ekonomičnosti – navode iz MF.

PRIVLAČENJE INVESTICIJA

kuje da do zaključenja roka dostave svoje ponude – kazali su Pobjedi iz MF.

REZULTATI

Imajući u vidu da je zakon u primjeni od 2020. godine te da od tada imamo samo jedan administrativno započet projekat, ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da zakon nije dao željene rezultate i da se očekivalo mnogo više.

- JPP su jedan od boljih vidova saradnje koji obezbjeđuju dugoročnost i konkurentnost, a država zajedno sa privatnim sektorom valorizuje određene oblasti ko-

je ne može sama da finansira – kazao je Mulešković za Pobjedu.

Ipak, dodaje, veliki problem je sa administracijom i procedurama, te i dalje nedovoljnim povjerenjem investitora. Ocjenjuje da država nije dovoljno promovisala ovaj koncept ulaganja, dodajući da bi bilo dobro da nađe način da se više približi privrednicima.

Iako je prošlogodišnje istraživanje Savjeta stranih investitora o investicionoj klimi u Crnoj Gori pokazalo blagi rast indeksa koji mjeri nivo razvijenosti propisa o JPP na 5,3, istovremeno je ukazalo i

da su problemi u ovoj oblasti i dalje ozbiljni.

- Kao faktor koji najviše utiče na ocjenu stanja indeksa propisa o JPP, najnižu ocjenu od 4,6 dobila je dostupnost poziva za privatno-javna partnerstva. Procedure koje se odnose na JPP ocijenjene su nešto višom ocjenom od 4,7. Ispitanici su ocjenu od 5,5 dali regulatornom okviru u za ovu oblast – navodi se u Bijeloj knjizi koju je Savjet objavio za 2024. godinu.

Članice Savjeta su u istraživanju ukazale da su procedure za JPP „veoma komplikovane i opterećujuće“, da je ograničen broj poziva za an-

Ideja Glavnog grada o aširanju vode ima potencijal

Mulešković mogućnost za javno-privatno partnerstvo vidi u prirodnim resursima države.

- Vidjeli smo primjer da su određene opštine, kao što je Glavni grad, imale ideju flaširanja vode. To

bi mogla biti dobra ideja i trebalo bi se detaljnije razjasniti zbog čega taj projekat još nije prepoznat od strane realne ekonomije, jer ima prostora i potencijala za njegovu implementaciju. Sektori

energetike i transporta, ali i svi drugi sektori u kojima država ima određene resurse, a privreda svojim finansijama može implementirati određene projekte, pogodni su za ovu vrstu partnerstva.

gažovanje, te da se zbog značajne netransparentnosti cijelog procesa, otvara mogućnost za korupciju i umanjuje atraktivnost ovog modela. Osim toga, kako su ukazali strani investitori u Crnoj Gori, digitalni servisi nijesu dovoljno razvijeni, a često kršenje ugovora od strane institucija ukazuje na njihov pasivan pristup i dodatno smanjuje vidljivost i atraktivnost poziva.

ZAKON

Iz MF navode da je politika JPP usklađena sa regulativom EU te da, iako je okvir nov, praksa je postojeća, imajući u vidu da je postojalo više ugovora baziranih na ovom modelu. Dodaju da od početka primjene rade na prevazilaženju jaza od donošenja propisa do izrade novih projekata i daljeg razvoja kroz edukaciju i privatnog i javnog sektora. Ipak, ocjenjuju da najveću mogućnost za ovakve projekte imaju lokalne samouprave. - Lokalne samouprave imaju prostora da, kroz ovaj propis, budu najznačajniji naručioci kapitalnih projekata po ovom modelu. A navedeno se može ostvariti kreiranjem preduslova da donosioci odluka jasno predoče povoljnost javnih usluga kroz projekte JPP, imajući u vidu da iz budžeta na godišnjem nivou nije moguće obezbijediti

Na pitanje Pobjede kako stimulišu investitore da se uđu u partnerstvo sa državom, navode da to rade kreiranjem novih zakona koji stvaraju kvalitetan poslovni ambijent te da sa svih nivoa MF pokazuju da su spremni za dugoročne partnerske ugovore. - MF je koncipiralo Nacrt zakona o strateškim investicijama kojim se pokušava napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. Dalje, promocijom investicionog potencijala države Crne Gore, kao i edukacijom zainteresovanih strana, kreiramo preduslove za rast novih investicionih poduhvata. Na taj način se najbolje može ukazati na sve prednosti koje može obezbijediti ovaj model finansiranja i približiti sve prednosti koje je moguće ostvariti za ekonomski razvoj i prosperitet Crne Gore – kazali su iz MF dodajući da je budžetom planirana podrška izradi projektne dokumentacije za kapitalne investicije koju će moći da koriste opštine i ministarstva.

SEKTORI

JPP su jedan od boljih vidova saradnje koji obezbjeđuju dugoročnost i konkurentnost, a država zajedno sa privatnim sektorom valorizuje određene oblasti koje ne može sama danansira – kazao je Mulešković za Pobjedu

Iz MF navode da praksa u EU govori da se JPP mogu primjenjivati u gotovo svim oblastima, od pružanja komunalnih usluga do velikih saobraćajnih infrastrukturnih projekata. - Gledajući kroz najčešće zahtjeve i potrebe lokalnih samouprava smatramo da bi pored izgradnje velikih projekata u sektoru saobraćaja, gdje dominira aerodromska infrastruktura, najpogodnija primjena bila u oblasti upravljanja otpadom, sektoru energetike i izgradnji sportske i turističke infrastructure –ocjenjuju iz MF dodajući da ovakva partnerstva umrežavaju snagu autoriteta javnih institucija i ekspertize i efikasnosti privatnog sektora. Ipak, ukazuju da se Crna Gora odlučila za ubrzani razvoj kroz direktnu izgradnju velikih saobraćajnica koristeći mogućnost povoljnijeg kreditiranja i bespovratna sredstva iz pretpristupnih EU fondova. - Kako je i predviđeno Prijedlogom zakona o budžetu za 2025. godinu, cilj je da koristimo ovu fiskalnu godinu za pripremu neophodne projektne dokumentacije za sve strateški važne putne pravce, što daje osnov za razmatranje i opciono nekih drugih modela realizacije, pored direktnog finasiranja izgradnje – navode iz MF.

M.LEKOVIĆ

Hotel Lokanda

CETINJSKI LIST

Mirza Mulešković

3. februar 2025.

U Registru pedofila 103 osobe, niko ne nadzire da li se liječe, posjećuju li igrališta ili školska dvorišta

PODGORICA – U Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece (poznatijem kao registar pedofila) nalaze se 103 osobe. To je za pet više nego što ih je bilo 15. avgusta prošle godine, kada je ova evidencija konačno uspostavljena.

Iz Klinike za psihijatriju su Pobjedi kazali da, prema njihovim evidencijama, nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman ili liječenje pedofila. Broj osuđenih pedofila u registru, a uz pretpostavku da postoje i oni koji nikada nijesu uhvaćeni na djelu niti procesuirani, kao i ova informacija iz Klinike za psihijatriju govori o tome da institucije sistema nijesu umrežene i da se podaci jednostavno ne dijele.

Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan. U registru pedofila se evidentiraju osobe na osnovu dostavljenih pravosnažnih presuda za krivično djelo učinjeno protiv polne slobode na štetu maloljetnika.

Seksualno uznemiravanje djece, silovanje, obljuba, podvođenje i omogućavanje polnog odnosa, posredovanje u vršenju prostitucije, nedozvoljene polne radnje, iskorišćavanje djece za pornografiju, mamljenje djeteta mlađeg od četrnaest godina u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode su definisane Krivičnim zakonikom Crne Gore u brojnim članovima od 204 do 212. Predviđene kazne su od šest mejseci za seksualno uznemiravanje, do dugotrajne zatvorske kazne, u zavisnosti od djela koje je počinjeno.

I dalje bez nadzora I lIječenja

U Krivičnom zakoniku je definisan i nadzor pedofila i seksualnih predatora čija su meta djeca.

Predviđeno je obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo. Ove mjere nadzora se rješavaju podzakonskim aktima, a iz Ministarstva pravde je pojašnjeno da ona nijesu u njihovoj nadležnosti, već da čekaju izradu tih akata od Ministarstva zdravlja i Ministarstva unutrašnjih poslova. Iz tih resora zasad nema konkretnih odgovora. Ministarstvo pravde je Ministarstvu unutrašnjih poslova uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je

Pedofili samo u evidenciji, niko ne provjerava rade li sa djecom

Iz Ministarstva pravde Pobjedi su kazali da su svi koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom upisano u posebnu evidenciju. Od dana uspostavljanja Registra do 17. januara Ministarstvu pravde, odnosno Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju stiglo je 12 zahtjeva i svaki je podnijet iz osnovnih škola u Crnoj Gori

fazi izrada podzakonskog akta koji se tiče nadzora. Tokom prošle godine su dobili odgovor iz MUP-a kojim rukovodi Danilo Šaranović da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja. Zasad niko ne prati da li pedofili koji su odslužili zatvorsku kaznu posjećuju mjesta na kojima se okupljaju djeca (vrtići, škole i njihova dvorišta, igračišta...), da li slobodno putuju u inostranstvo ili mijenjaju mjesta boravka. Jednak dopis upućen je i Ministarstvu zdravlja, a koji se odnosi na član koji propisuje obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.

Iz Ministarstva zdravlja nikada nije odgovoreno na dopis Ministarstva pravde, pa će resor kojim rukovodi Bojan Božović ponoviti upite resoru u nadležnosti dr Vojislava Šimuna Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema po-

dacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju. Registar je uspostavljen prošle godine, a sa njime se kasnilo cijelih 15 godina, kada se Crna Gora obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.

Svega 12 upIta Iz škola

Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Od dana uspostavljanja Registra do 17. januara Ministarstvu pravde, odnosno Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju stiglo je 12 zahtjeva i svaki je podnijet iz osnovnih škola u Crnoj Gori.

Ovaj podatak zabrinjava, s obzirom na broj sportskih klubova, kurseva, privatnih škola i vrtića koji djeluju u Crnoj Gori, a koje pohađa veliki broj djece.

Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I.K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.

Optuženi je godinama prisustvovao treninzima Košarkaškog kluba „Kotor“ i smatrali su ga pomoćnim trenerom.

Na činjenicu da sportske klubove, ali i ostale institucije i ustanove u kojima je mnogo djece i maloljetnika niko ne kontroliše, ukazao je i ombudsman.

Iz institucije Zaštitnika je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih obli-

ditelji mogli dobiti informacije da li se neko od pedofila nalazi u blizini njihove djece. - Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne - kazao je Šćekić u avgustu.

Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.

Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.

ka seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja. O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.

Zasad, provjera onih koji rade sa djecom očigledno ostaje na savjesti klubova, vlasnika privatnih ustanova, igraonica... jer iako su obavezni, to ne čine. Da pitaju, Ministarstvo pravde ne bi Pobjedi odgovorilo da je svega 12 institucija poslalo upit.

regIStar da bude javan

Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.

Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.

- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.

Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. On je dan nakon što je evidencija aktivirana, kazao da smatra da treba uzeti u razmatranje mogućnost da Registar pedofila bude javan, kako bi svako mogao da mu pristupi i kako bi ro-

Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom. Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.

Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.

Nakon petogodišnjeg zalaganja udruženja Roditelji da se uvedu strože kazne za počinioce, posebne mjere nadzora i registar, izmjene Krivičnog zakonika u tom dijelu stupile su na snagu početkom januara 2022. Njihova primjena do sada nije počela, a svi raniji apeli i zahtjevi da se pristupi izradi podzakonskih rješenja ostali su bez odgovora nadležnih.

Kristina Mihailović iz tog udruženja je apelovala na donošenje podzakonskih akata, kako bi se osobe, nakon odsluženja kazne, nadzirale. Ona je istakla i probleme koji su se javljali u pravosuđu, ali se, kako je kazala, nada da se više neće ponavljati, jer tužilaštva i sudovi sada imaju uvid u Registar. Podsjetila je na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i sekusalno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata.

- Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju. j.MartInovIĆ

Jesu li bezbjedna igrališta?

Tokom prošle godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija prijavljena su tri slučaja seksualnih napada

U UIKS-u sklopljena tri braka

PODGORICA – Tokom

2024. godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) sklopljena su tri braka, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz te institucije.

Napominju da su u protekloj godini prijavljena i tri slučaja seksualnih napada, ali da je smanjen unos nedozvoljenih stvari.

- Načini pokušaja unosa nedozvoljenih stvari u zatvoru su različiti i inovativni. S tim u vezi, kako su same naše aktivnosti usmjerene na nedozvoljene stvari postale učestale, tako se značajno smanjio i broj nedozvoljenih predmeta – kazali su Pobjedi iz UIKS-a.

Dodaju da tokom minule godine nije bilo porođaja u Kliničkom centru Crne Gore od strane pritvorenih i osuđenih žena. Sa druge strane, u istom periodu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija preminulo je pet lica.

U UIKS-u naglašavaju da je u odnosu na 2023. godinu značajno smanjen broj nedozvoljenih stvari u pritvorskim jedinicama.

Zatvorski službenici su tokom 2024. godine, prilikom pretresa soba i prostorija koje koriste pritvorena lica, pronašli i oduzeli 83 mobilna telefona, naspram njih 158 u 2023. godini. - Podaci pokazuju da je oduzeto 37 punjača za mobilne telefone naspram njih 154 u 2023. godini kao i 22 improvizovana bodeža naspram 33 improvizovana bodeža oduzeta u 2023. godini – istakli su iz UIKS-a. Dodaju i da su pronađene određene količine SIM kartica, tableta, PVC zamotuljaka nepoznate sadržine.

- O svim značajnim operativnim podacima i informacijama, UIKS kontinuirano obavještava Upravu policije i nadležna tužilaštva, a u slučajevima pronalaska nedozvoljenih stari, iste se oduzimaju i prosljeđuju nadležnim organima radi preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti – naveli su iz UIKS-a.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija nalazi se ukupno 637 pritvorenih lica, od čega 546 u Spužu, a u pritvorskoj je-

dinici u Bijelom Polju njih 91. Kako je Pobjedi ranije saopšteno, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.

- Takođe, za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa – kazali su Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, advokata, podjele obroka, terapije… - Posebno ako se uzme u obzir da se članovi različitih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica koja su osumnjičena da su učestvovala u izvršenju iz istog krivičnog djela – podvukli su iz UIKS-a. Zato, kako dodaju, preduzimaju sve mjere i radnje u očuvanju bezbjednosti među pripadnicima kriminalnih grupa naročito u pogledu ostvarivanja njihovih propisanih prava.

- Pritom, vodeći računa da navedeno nema štetni uticaj na vođenje krivičnog postupka –kazali su.

Podsjećaju da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kazne zatvora, odnosno mjera pritvora vrše u zatvoru za duge kazne u Istražnom zatvoru Podgorica, kao i u zatvoru za kratke kazne i zatvoru Bijelo Polje.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija poručuju da su povećani smještajni kapaciteti za pritvorenike.

- Realizacijom preduzetih aktivnosti, ranije previđeni smještajni kapaciteti za 1.333 lica lišena slobode povećani su na kapacitete smještaja za oko 1.410 lica lišenih slobode, dok će po okončanju aktivnosti koje su završnoj fazi smještajni kapaciteti biti predviđeni za smještaj oko 1.440 uhapšenih lica–rekli su u UIKS-u.

Dodaju i da su značajna sredstva opredijeljena za potrebe dogradnje i rekonstrukcije prostorija u pritvorskim jedinicama, a u cilju povećanja kapaciteta za smještaj pritvorenih lica. Kako su najavili, u narednom periodu planirano je dodatno povećanja kapaciteta za smještaj još 20 pritvorenika.

- Tačan broj smještajnih kapaciteta biće utvrđen po završetku svih preduzetih aktivnosti i useljenja lica lišenih slobode u nove prostorije – zaključili su iz UIKS-a. jovana raiČEvić

Bivši načelnik za

Institucije reaguju danas plaćamo cijenu

PODGORICA - Društvena i politička dešavanja u posljednjih deset i više godina dovela su do toga da smo propustili mnoge važne korake u prevenciji vršnjačkog nasilja i da se toga jedino sjetimo kada se dogodi neki oblik vršnjačkog nasilja, a on je, nažalost, konstantno prisutan… Smatram da smo svi negdje zakazali - rekao je Pobjedi bivši načelnik za maloljetničku delinkvenciju u Podgorici Ekan Jasavić

Prošle sedmice je zabilježen još jedan slučaj vršnjačkog nasilja, u blizini jedne podgoričke osnovne škole, a u kome je dječak povrijeđen i nakon togaoperisan. Statistika pokazuje da je prošle godine, do avgusta, zabilježeno 114 slučajeva vršnjačkog nasilja. Stručna javnost učestalo traži reakciju nadležnih i kritikuje njihovu neažurnost. Iz Vlade je saopšteno da će od 15. februara gradske škole imati zaštitare. Jasavić pozdravlja tu odluku da se u školu uvedu zaštitari, što je i ranije on zagovarao. Obrazložio je da škole kao obrazovno-vaspitne ustanove ne mogu imati više školskog policajca, već samo zaštitara i da taj vid obezbjeđenja treba uvesti u osnovnim i srednjim školama u svim gradovima Crne Gore.

Jasavić je stava da država, kada je riječ o pojavi vršnjačkog nasilja, nije institucionalno djelovala na pravi način – nije napravila sveobuhvatan plan i program rada državnih institucija u cilju preventivnog, proaktivnog i represivnog djelovanja kada je riječ o vršnjačkom nasilju, odnosno, nije donijela nacionalnu strategiju koja bi ova pitanja sveobuhvatno riješila. Podsjetio je da je ova pojava izuzetno opasna i zabrinjavajuća, kako na globalnom i regionalnom nivou, tako i u Crnoj Gori.

- Smatram da smo svi negdje zakazali kada je riječ o vršnjačkom nasilju, maloljetničkoj delinkvenciji i preventivnom djelovanju. Propustili smo priliku da pravovremeno preduzmemo mjere i izgradimo sistem koji bi efikasno spriječio i suzbio ovu vrstu nasilja i sveo ga na najmanju mjeru. Danas plaćamo cijenu svega toga – rekao je on.

Zabrinjavajući podaci

Upitan što smatra da je okidač zbog čega se bilježi sve više slučajeva vršnjačkog nasilja, odgovara da je kao bivši načelnik maloljetničke delinkvencije u Podgorici, u perio-

Počinje od manjih incidenata u školi, a ako nema adekvatne reakcije, nasilje eskalira – tuče, krađe, konzumacija i distribucija opojnih droga, kocka i konzumacija alkohola, što dovodi do težih krivičnih djela, poput pokušaja ubistva, teških krađa, razbojništava, prevara, ucjena. Jedan od ključnih problema jeste što sistem često reaguje prekasno – umjesto da se sa djetetom radi od prvih znakova problema, reaguje se tek kada dođe do ozbiljnijih krivičnih djela – rekao je Ekan Jasavić

du od 2010. do 2012. godine, sa kolegama iz tog sektora radio na sveobuhvatnoj analizi operativno-terenskog stanja svih škola u Podgorici, kada su u pitanju asocijalna i antisocijalna ponašanja maloljetnika. Rezultati su, prema njegovim riječima, bili zabrinjavajući. - Zabilježili smo veliki broj konzumenata opojnih droga, blizu cifre 180, koji se u tom vremenskom intervalu množio sa pet. Takođe, bio je prisutan veliki broj konzumenata alkohola, kao i nasilje i kocka. Porast vršnjačkog nasilja može se povezati sa više faktora, uključujući promjene u društvenim vrijednostima, uticaj digitalnih medija, nedostatak adekvatnog vaspitnog pristupa u porodici i slabosti obrazovnog sistema. Djeca su danas izložena većem pritisku nego ranije – bilo da je riječ o pritisku vršnjaka, društvenim mrežama ili porodičnim problemima – istakao je on.

Dodaje da mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog straha od posljedica, nepovjerenja u institucije ili zbog toga što žrtve i njihove porodice nijesu svjesne svojih prava i mogućnosti zaštite. Društvena klima u kojoj nasilje postaje normalizovano dodatno otežava rješavanje ovog problema, poručuje Jasavić. - Iskustvo pokazuje da uzroci agresivnog ponašanja kod djece mogu biti različiti, ali su najčešće povezani sa faktorima iz porodice, društva i okruženja. Djeca koja dolaze iz disfunkcionalnih porodica, gdje su prisutni nasilje, zanemarivanje ili loša komunikacija, sklonija su agresiji. Takođe, ulica i vršnjačke grupe mogu imati veliki uticaj – ako dijete odrasta u okruženju u kojem je nasilje prihvaćeno kao način rješavanja sukoba, veća je vjerovatnoća da će i samo usvojiti takav obrazac ponašanja – kazao je on. Pr ema njegovim riječima, društvene mreže i digitalni

sadržaji, takođe, doprinose normalizaciji agresije, jer su djeca svakodnevno izložena scenama nasilja i vršnjačkog maltretiranja, često bez adekvatne reakcije odraslih. Školsko okruženje, navodi Jasavić, takođe, igra važnu ulogu – nedostatak jasnih pravila i autoriteta može doprinijeti širenju nasilja, alkohola, droga i kocke među vršnjacima. Komentarišući jesu li bilježili primjere da su djeca iz vršnjačkog nasilja ulazila u ozbiljnu zonu maloljetničke delinkvencije, kaže da jesu i da je bilo slučajeva kada su nasilna djeca kasnije postala dio maloljetničke delinkvencije. - Počinje sa manjim incidentima u školi, a ako nema adekvatne reakcije, nasilje eskalira – tuče, krađe, konzumacija i distribucija opojnih droga, kocka i konzumacija alkohola, što je dovelo do težih krivičnih djela, poput pokušaja ubistva, teških krađa, razbojništava, preva-

Trebalo bi da se otvore nove ustanove

Jasavić kaže da, dok je bio načelnik za maloljetničku delinkvenciju u Podgorici, jedan od najvećih izazova bio je nedostatak adekvatnih institucija za rad sa maloljetnicima koji su skloni nasilnom ponašanju, alkoholu, kocki i konzumiranju opojnih droga.

- U mnogim slučajevima, kada bi dijete bilo identifikovano kao nasilnik, nije bilo dovoljno resursa da se sa njim radi na pravi način, niti ih dan-danas ima u Crnoj Gori. Postoji potreba za otvaranjem određenih institucija – adekvatnih medicinskih ustanova u kojima bi radili psiholozi sa djecom i maloljetnicima koji imaju ove poroke, nasilje, drogu, alkohol i kocku, kao i sa svim drugim devijantnim, asocijalnim i antisocijalnim ponašanjima – rekao je on. Prisjeća se da su se, takođe,

Društvene mreže i digitalni sadržaji doprinose normalizaciji agresije

reaguju kasno, cijenu

Nema koordinacije

Kada se sprovode procedure za suzbijanje pojave vršnjačkog nasilja, Jasavić smatra da se najveća greška pojavljuje u nedostatku koordinacije između institucija, odnosno da škole, centri za socijalni rad, policija i pravosuđe često ne djeluju sinhronizovano, što otežava pravovremeno reagovanje. - Takođe, preventivne aktivnosti nijesu dovoljno razvijene i često se svode na sporadične edukacije, umjesto na kontinuirane programe koji bi dugoročno mijenjali svijest djece, roditelja i nastavnika. Neophodno je unaprijediti zakonski okvir i pojačati

ra, ucjena. Jedan od ključnih problema jeste što sistem često reaguje prekasno – umjesto da se sa djetetom radi od prvih znakova problema, reaguje se tek kada dođe do ozbiljnijih krivičnih djela – rekao je on.

Laka meta kriminaLnih grupa

Stava je da djeca koja su sklona nasilju, konzumiranju i distribuciji opojnih droga i alkohola, kao i kocki, često postaju laka meta za kriminalne grupe, jer su već navikla na agresivno ponašanje i manje su sklona strahu od posljedica. - Njihovi uzori postaju kriminalci, kriminalne bande i osobe sklone nasilju, naročito one koje su medijski eksponira-

mehanizme zaštite žrtava, ali i raditi na ranoj identifikaciji problematičnog ponašanja kod djece. Važno je uključiti roditelje u preventivne aktivnosti, jer su oni prvi koji mogu primijetiti promjene u ponašanju svog djeteta i reagovati na vrijeme. Tu treba da se uključe i obrazovno-vaspitne ustanove – škole koje treba da daju veliki udio u prepoznavanju i preventivnom djelovanju, ne samo kada je u pitanju vršnjačko nasilje, već i alkohol, droga i kocka, koji, mogu dovesti do suicida kod pojedinih maloljetnika – rekao je on.

ne. Danas je to čest slučaj preko društvenih mreža, gdje se medijski eksponiraju pojedini kriminalci i kriminalne grupe i njihovi ,,uspjesi“. Kriminalne organizacije ih privlače lažnim osjećajem moći, novcem i zaštitom – priča Jasavić. Navodi da iskustvo pokazuje da su posebno ugroženi maloljetnici iz disfunkcionalnih porodica, jer u kriminalnim grupama pronalaze ono što im nedostaje kod kuće – osjećaj pripadnosti i podrške. - Jednom kada uđu u taj svijet, izlazak je izuzetno težak jer su često izloženi pritiscima i prijetnjama – rekao je on. Jasavić je tvorac akcije ,,Mladost“, koja se i danas primjenjuje u Upravi policije kada je

suočavali s nedostatkom saradnje roditelja – mnogi su negirali problem, izbjegavali odgovornost ili smatrali da njihovo dijete nije krivo. - Bilo je slučajeva kada su roditelji otvoreno podržavali nasilno ponašanje svog djeteta, smatrajući da je to način da se „odbrani“ ili „izbori za svoje mjesto“

u pitanju alkohol, droga i kocka, te podsjeća da su uspjeli da utiču na izmjenu zakona o kocki, točenju alkohola maloljetnim licima, te preduzimali sveobuhvatne mjere kroz predavanja u školama na teritoriji Podgorice.

- Kada su u pitanju ove pojave – nasilje, alkohol, droga i kocka – roditeljima smo pokazivali kako da prepoznaju kada i kako njihova djeca konzumiraju opojne droge i kakve su posljedice nasilničkog ponašanja, alkohola i kocke. Taj vid podizanja svijesti bio je veoma dobro prihvaćen, a smatramo da edukacija djece, maloljetnika i roditelja može podići svijest o štetnosti ovih poroka –istakao je on.

Jasavić se prisjeća podataka da je problematično ponašanje bilo zabilježeno u školama širom Crne Gore, ali posebno u visokorangiranim na teritoriji Podgorice gdje je registrovano slučajeva teških oblika vršnjačkog nasilja, uključujući i fizičke napade, dok su u drugim dominirali oblici psihološkog i digitalnog nasilja. - Roditelji često nijesu bili edukovani da prepoznaju rane znakove problema kod svoje djece. Mnogi su vjerovali da su to „obične dječje svađe“ ili su izbjegavali da se suoče sa realnošću. U nekim slučajevima, tek nakon naših edukativnih radionica, roditelji su postajali svjesni koliko je situacija ozbiljna i počinjali da aktivnije sarađuju sa školom i stručnjacima. Kada svede računicu, analizirajući kakvo je danas stanje po pitanju vršnjačkog nasilja u odnosu na period kada je bio načelnik za maloljetničku delinkvenciju, Jasavić kaže da je situacija danas mnogo kompleksnija, prije svega, zbog razvoja tehnologije i društvenih mreža.

- Digitalno nasilje je postalo ozbiljan problem jer omogućava da nasilje traje 24 sata dnevno, čak i kada dijete nije fizički prisutno u školi. Ranije su fizički sukobi bili dominantni, dok danas imamo sofisticiranije oblike nasilja – vrijeđanje i zastrašivanje preko interneta, dijeljenje kompromitujućih sadržaja i organizovano isključivanje žrtve iz društvenih krugova – rekao je on.

Iz

neformalne grupe pozivaju građane na ulice

„Kamo śutra?“: Svakog dana biće blokirana jedna

PODGORICA - Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ saopštila je da će od danas, 3. februara, svakog dana do daljnjeg biti blokirana jedna saobraćajnica.

- Dvadeset tri minuta buke počinjaće u 17.26 sati - najavili su u objavi na društvenoj mreži Iks.

Navode da će o tačnoj lokaciji informisati u 16 sati i 26 mi-

nuta putem društvenih mreža.

- Svi na ulice! Svi po naše bezbjedno śutra - zaključili su iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“. Neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ reagovala je na izjave potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića povodom njihovih zahtjeva za ostavke vr-

ha bezbjednosnog sektora. Kažu da dešavanja na Cetinju od 1. januara nijesu ni događaj ni tragedija, već zločin. - Na Cetinju se odaje počast žrtvama tišinom, u Podgorici tražimo ispunjenje zahtjeva. Jedini „obrazac postupanja“ koji ćemo sada uvesti su blokade. Ustanite iz fotelje i prošetajte malo do nas, čisto da vidite kako radimo - poručili su iz „Kamo śutra?“. r.p.

Reagovanje UP povodom teksta pod nazivom „Policija ne mari za bezbjednost Ane Raičković“ Tvrde da su tražili od ANB-a bezbjednosnu procjenu za Raičković

PODGORICA - Uprava policije reagovala je povodom teksta pod nazivom „Policija ne mari za bezbjednost Ane Raičković“, koji je juče objavljen u dnevnom listu Pobjeda, a tiče se procjene bezbjednosti novinarke lista Ane Raičković. Iz Uprave policije tvrde da su od Agencije za nacionalnu bezbjednost zatražili izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti Raičković i dodaju da su na pitanja Pobjede, koja je naša redakcija poslala policiji 22. januara, odgovorili u petak 31. januara.

- U objavljenom tekstu iznesene su netačne i neprovjerene informacije, čime je javnost dovedena u zabludu, a zvanični podaci i odgovori Uprave policije su ignorisani - stoji u reagovanju.

PLJEVLJA - Službenici

Uprava policije je, kako ističu, sagledavajući cjelokupnu situaciju i analizirajući predmetni događaj od 10. 11. 2024. godine, u kojem je fizički napadnuta novinarka Pobjede Ana Raičković, prema nadležnom državnom organu (ANB) uputila zahtjev za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Ane Raičković. - Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalih, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obez-

bjeđuje Uprava policije - naveli su u reagovanju. Poručuju da Uprava policije kontinuirano preduzima sve neophodne mjere i aktivnosti u cilju zaštite života, imovine i profesionalnog integriteta predstavnika medija, u skladu sa važećim zakonima i najboljim praksama bezbjednosnog sektora.

- Iz navedenog odgovora jasno proizilazi da su navodi teksta netačni, te da je jasna namjera neobjavljivanja zvaničnih odgovora Uprave policije i pozivanja na nezvanične izvore „iz takozvanog vrha bezbjednosnog sektora.“

Još jednom naglašavamo da Uprava policije, u skladu sa svojim nadležnostima, sagledavajući cjelokupnu situaciju nakon izvršenog krivičnog djela na štetu Ane Raičković, vrši analizu obavještajnih podataka, gdje je pored vlastitih podataka zatražila od ANB-a kao nadležnog organa i uputila zahtjev za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković - zaključili su iz policije. J. r

Tokom ciljane kontrole vozila

u društvu. Bilo je situacija kada su djeca na kraju priznala svojim roditeljima da su nasilna, da su ovisnici od opojnih droga, alkohola i kocke, i mi smo zajedno sa njima pomagali da to prevaziđemo kroz određene institucije, pretežno zdravstvene i socijalne, koliko je bilo moguće – rekao je Jasavić.

Iako su institucije uvele određene mehanizme zaštite, čini se, prema njegovim riječima, da je problem i dalje prisutan i da zahtijeva mnogo sistematičniji i ozbiljniji pristup nego ranije. Mora se, ističe Jasavić, naglasiti značaj uključivanja više ministarstava: unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja, zdravlja, prosvjete i sporta. - Moramo raditi više na uključivanju djece i maloljetnika u sportske aktivnosti, omogućiti besplatno bavljenje sportom za potrebe djece i maloljetnika, formirati lige za djecu i maloljetnike u svim sportovima, sve to institucionalno pratiti i pomagati. Mora postojati strategija, plan i program kako bi se sve ovo realizovalo i kako bi bilo dugoročno i predviđeno nacionalnom strategijom – rekao je Jasavić. n. ĐurĐeVaC

Sektora za borbu protiv kriminala koji rade na suzbijanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, u saradnji sa službenicima policije u Pljevljima, sinoć su ciljano kontrolisali putničko motorno vozilo u kojem se nalazilo pet lica – članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako kažu iz policije, u odnosu na pojedina kontrolisana lica u toku je krivični postupak zbog krivičnih djela iz oblasti teškog i organizovanog kriminala.

- Izvršenim pregledom lica i vozila pronađena su dva pištolja marke „glock“ i „česka zbrojevka“ sa uklonjenim serijskim brojevima, veća količina municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela - navodi se dalje.

Policija je osim pronađenog oružja i municije, oduzela i dva putnička motorna vozila.

Pljevlja: Uhapšeno pet članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa

Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela.

- Nakon sprovedene kriminalističke obrade lica R. I. (35) iz Budve, Đ. A. (28) iz Nikšića, M. Ž. (33), G. L. (37) i M. I. (32), svi iz Cetinja, lišena su slobode zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kvalifikovani oblik krivičnog djela iz člana 403 stav 7nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je zaprijećena kazna zatvo-

ra od minimum dvije do 10 godina. Ističemo i da su nakon sprovedenih aktivnosti u odnosu na navedena lica inicirane dalje aktivnosti u sprovođenju radnji dokazivanja, kao i druge radnje prema povezanim lica. Naglašavamo da je u odnosu na lica M. I. i Đ. A. na snazi mjera nadzora zabrana napuštanja boravišta, a ukazujemo da je u prethodnom periodu policija u više pojedinačnih slučajeva obavještavala Viši sud u Podgorici o kršenju mjere nadzora od strane imenovanih - poručili su iz policije. r.p.

Ekan Jasavić

Uživanje na planini i bez skijanja

Pješačka tura do podnožja Vasojevićkog Koma oduševila je i Johana Satlera, ambasadora EU u Crnoj Gori. Turistička organizacija najavljuje promocije na međunarodnim smotrama turizma

KOLAŠIN - Da je bilo snijega koliko je trebalo i koliko je nekada bivalo, onda bi akcija koju je nedavno organizovala Turistička organizacija – bila nemoguća. Ovako se primijenilo pravilo ,,iskoristi snijeg ma koliki da je“ i organizovala pješačka tura na krpljama i nordijskim skijama. Bilo je preko 35 učesnika, a predvodio ih je Đoko Đinović, turistički vodič i decenijski zaljubljenik u planine. Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašina, kaže da je tura bila pun pogodak. Uživalo

se u sunčanom danu, krpljama i nordijskim skijama se gazio postojeći snijeg, otkrivalo se kakvi su Komovi zimi… - Pješačku turu smo počeli od Trešnjevika, nastavili ka Štavnoj do podnožja Vasojevićkog Koma. U povratku ka Trešnjeviku svratili smo kod domaćina gdje smo imali odmor, ali i osvježenje i pravu domaću mezu i zakusku. Imali smo i

dva specijalna gosta - najmlađu učesnicu, četvorogodišnju Irinu Jašović koja je pješačila sa svojim roditeljima Draganom i Sanjom. Takođe smo svojim subotnjim pohodom zainteresovali gospodina Johana Satlera , ambasadora EU u Crnoj Gori. U nedostatku snijega, ove ture su način da animiramo posjetioce da se na planini može uživati i bez

skijanja. Zbog toga ćemo nastaviti sa organizovanjem pješačkih tura, vjerujući da će biti i ,,pravog snijega“ - istakla je Milašinović. Predstavnici TO Kolašina promovišu ponudu ,,male varoši“ na Međunarodnom sajmu turizma Alpe – Adria u Ljubljani. Nakon toga slijede promocije na prestižnim smotrama turističke privre-

de u Beogradu i Minhenu. Takođe su počele pripreme za 14. Sinjavinski maraton koji je planiran da se održi 8. marta ako budu povoljni meteo uslovi, kao i za Bjelasički maraton. Dr. Drašković Boks 1: ,,Fišer“ skije za početak komunikacije…

Đoko Đinović je turistički radnik koji je zimi i ljeti na planinama, a ljeti i na sportskim

terenima. Poznaje dobro sve kolašinske i crnogorske planine i zna da sigurnost na njima donosi dobra oprema. Na turi ka Komovima koristio je ,,fišerove“ nordijske skije koje su bile razlog da se započne ,,diplomatska“ komunikacija… - Gospodin Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, oduševio se subotnjom pješačkom turom i prirodom koju je otkrio na Komovima i u njihovoj okolini. Kada je vidio da koristim skije ,,fišer“, kazao je da potiče iz grada u kojem se proizvode te skije. Bio je to dodatni razlog da se nastave razgovori o turizmu, saradnji, kandidaturi kvalitetnim projektima prema fondovima EU - kazao je Đinović. Inače, fabrika Fišer, poznata u skijaškim krugovima, starija je godinu od jednog vijeka. Osnovao je Josef Fišer 1924. godine u jednoj drvenoj kolibi u Gornjoj Austriji. Do danas je ostala porodična fabrika skija koje koriste brojni skijaški alpski i nordijski šampioni… Dr. DRAŠKOVIĆ

Nikšićani još jednom na Akonkagvi

NIKŠIĆ – Ponovo se crnogorska zastava zavijorila na vrhu Akonkagve (9.992 m.n.v.) i ponovo su na putu do najvišeg vrha Latinske Amerike uspješni bili Nikšićani. Ovog puta na „krovu“ Amerike bili su članovi Planinarsko-smučarskog kluba „Javorak“ Dušan Vujić i Maksim Mićković, dok je treći član ekspedicije, Podgoričanin Mirsan Agić, nažalost, morao odustati na 6.700 metara. Vujiću je ovo drugi pohod na Akonkagvu, pošto se peo i 2009. godine, prije polaska na Himalaje. Mićkoviću je do sada najveće iskustvo bio uspon na Mitikas (Olimp) i 2.918 metara visine, ali je riječ o mladom dobrom penjaču koji sada u svojoj planinarskoj knjižici ima upisanu i Akonkagvu. - Krenuli smo u subotu, oko četiri sata ujutro po lokalnom vremenu. Završni uspon smo

počeli iz kampa Kolera na 5.950 metara, bila je temperatura oko 21 stepen ispod nule. Dobro smo gazili, a onda mi je Mirsan, na oko 6.700 metara, prije najzahtjevnijeg dijela, koji se zove Kanaleta, kazao da mora odustati i da se vraća u kamp. Maksim je tada bio ispred nas na oko 300 metara i morao sam ga brzo stići. Kolona je bila duga i ovdje je 300 metara veliko. Dobro je i Maksim podnio ovaj posljednji dio zahtjevne Kanalete, mada nije nam bilo svjedno. Uspon je trajao 11 sati, a vratili smo se za upola kraće vrijeme, kazao je juče za Pobjedu Dušan Vujić. Prema njegovim riječima, posljednjih godina su na Akonkagvi velike gužve i tog dana do vrha je stiglo pet stotina planinara. - Na sami vrh puštali su nas u grupama, po desetak alpinista i mogli smo se zadržati svega desetak minuta, riječi su Vujića.

Agić je po povratku u kamp na društvenim mrežama podijelio svoje iskustvo, kazao je da ni metar nije mogao više, podsjetio da mu je falio 261 metar visinske razlike i koji kilometar pješačenja. - Dule i Maksim su nastavili i izgurali, to su lavovi. Hva-

la vam što ste vjerovali u mene, zaključio je Mirsan Agić. Tročlana ekspedicija nikšićkog „Javorka“ sjutra se vraća u Menduzu, a povratni let za Crnu Goru im je 10. februara. Do tada će imati priliku da zasluženo odmaraju i uživaju u Buenos Ajresu. Ra.P.

Kolona do podnožja Vasojevičkog Koma

Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori

Najmlađa učesnica Irina Jašović, u sredini, sa roditeljima

Dušan Vujić i Maksim Mićković, članovi PSD „Javorak“, osvojili najviši vrh Latinske Amerike

Dušan Vujić i Maksim Mićković na vrhu Latinske Amerike

Uspon je trajao jedanaest sati

Poneđeljak, 3. februar 2025.

NOVI SAD – Most slobode u Novom Sadu bio je blokiran i juče, tri sata duže, odlukom na građanskom plenumu. Hiljade ljudi došlo je u subotu u Novi Sad kako bi podržali studente u blokadi sva tri mosta povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice Željezničke stanice i pogibije 15 ljudi.

Nakon 24-časovne blokade

Mosta slobode, u 15 sati, počeo je građanski plenum, koji je bio performativnog karaktera. Sa bine u Novom Sadu obratio se redar i pitao građane žele li da blokada traje još tri sata, tokom kojih će se obaviti čišćenje prostora, poslije čega će biti proglašen kraj blokade. Odluka je donijeta jednoglasno, dizanjem ruku.

- Dok se ne usvoje studentski zahtjevi nema stajanjarekao je redar koji se obratio okupljenim studentima i građanima.

„Zajedno pišemo neku bolju istoriju“

Taksi za studente

Vučić pozvao na razgovore

mentalizacije autohtone studentske borbe, odlučio se na distanciranje od 24-časovne blokade Mosta slobode. Za razliku od nje, tročasovna blokada triju mostova podržana je od strane našeg plenuma - navode studenti Filozofskog fakulteta. Blokada

- Blokada je protekla u najboljem redu. Hvala svima koji su se odazvali na naš poziv. Zajedno pišemo neku bolju istoriju - kazala je studentkinja Medicinskog fakulteta u Novom Sadu Milana Antić Plenum studenata Filozofskog fakulteta ogradio se od, kako su naveli, pokušaja zloupotrebe studentskih blokada od strane bilo kojih političkih aktera i distancirao od blokade

Kolona od oko 300 beogradskih taksista došla je do Mosta slobode gdje su ih čekali studenti da ih prevezu u Beograd. Novosađani su ih dočekali ovacijama. Taksisti beogradskih udruženja najavili su ranije da će doći u Novi Sad kako bi studente koji su u petak pješačili do tog grada vratili u Beograd. Taksisti na prozorima imaju oznake „Taksi za studente“, a pojedini imaju i srpske zastave, javili su reporteri Radija Slobodna Evropa.

Mosta slobode. Plenum Filozofskog fakulteta je u saopštenju naveo da stoji uz koleginice i kolege iz Novog Sada koji

su organizovali blokadu mostova u tom gradu.

- Želimo podsjetiti da organizacija tog događaja u cjelosti pripada studentima, u skladu sa principima svih akcija održanih u našoj zemlji u proteklom periodu - navodi se u saopštenju.

Protest protiv ekstremne desnice u Njemačkoj

Dodaju da su se blokade od samog početka održavale bez uticaja stranačkih i aktivističkih organizacija, uprkos „pokušajima istih da naš pokret iskoriste“.

- Studenti Filozofskog fakulteta oštro osuđuju bilo koji vid zloupotrebe studentskog

Desetine hiljada ljudi

bilo na ulicama Berlina

BERLIN - Nekoliko desetina hiljada ljudi protestovalo je juče u Berlinu osuđujući približavanje desnice i ekstremne desnice, tri sedmice prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Berlinska policija saopštila je da se okupilo oko 20.000

ljudi. Demonstranti su nosili transparente sa natpisima „Sram te bilo, CDU“ i „Merc bez srca“.

Njemački konzervativci i ekstremna desnica prošle nedjelje udružili su snage kako bi usvojili tekst u parlamentu koji je imao za cilj pooštravanje migrantske politike

zemlje. Tekst, koji nije obavezujući, ima veliku simboličku vrijednost. Predložili su ga konzervativci, favoriti u anketama uoči izbora 23. februara, a dobio je podršku ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), bez koje tekst ne bi mogao biti usvo-

jen. Tim tekstom se, između ostalog, traži da Njemačka vrati na granici sve strance bez važećih dokumenata za ulazak, uključujući i tražioce azila.

U subotu je više od 220.000 ljudi demonstriralo u većim gradovima zemlje, kao što su Hamburg, Lajpcig, Keln i Štutgart, prenijela je Televizija ARD. Od Drugog svjetsk og rata „uvijek je postojao jasan konsenzus među svim demokratama u našim parlamentima – da ne pravimo zajedničke akcije sa ekstremnom desnicom“, rekao je kancelar, socijaldemokrata Olaf Šolc, koji je optužio svog konzervativnog protivnika Fridriha Merca da je stavio tačku na konsenzus postignut 1949. godine. Debatu je pokrenuo nedavni napad nožem, za koji je okrivljen Avganistanac bez dokumenata sa mentalnim zdravstvenim problemima. Tada je stradalo jedno dijete, dok je u decembru bio izveden i napad automobilom čiji je vozač (porijeklom Saudijac) namjerno uletio u ljude na božićnoj pijaci.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u video-poruci na Instagramu da razgovori sa profesorima i predstavnicima univerziteta treba da počnu što prije. - Ono što je bitno je da niko ne izbjegava svoju odgovornost, da dobro razumiju da je razgovor ljekovit i da se do rješenja može doći samo razgovorom - rekao je Vučić.

Zahvalio je svim građanima „koji su učestvovali u protestima“ u Novom Sadu, kao i „ogromnom broju građana“ koji nije saglasan sa sadržajem tih protesta, a koji je mirno sačekao okončanje demonstracija.

elana u korist predizborne kampanje bilo koje političke opcije. Imajući na umu navedene principe, plenum našeg fakulteta, iz bojazni zbog upliva opozicionih aktera, aktivističkih organizacija i sličnih interesnih grupa i njihove autohtone instru-

Predsjednik SAD o odluci o carinskim mjerama na proizvode iz Kanade, Meksika i Kine

Tramp: Amerika će možda patiti zbog uvođenja carina, ali je vrijedno te cijene

VAŠINGTON – Predsjednik SAD Donald Tramp priznao je da će od carina koje je uveo glavnim partnerima, izazivajući trgovinski rat, „možda patiti i Amerikanci, ali da je to vrijedno te cijene“. - Hoće li boljeti? Možda da, možda ne. Ali, učinićemo Ameriku ponovo velikom i vrijedjeće - napisao je američki predsjednik velikim slovima na svojoj platformi Truth Social. Tramp je u subotu odlučio da uvede carine od 25 odsto na proizvode iz Kanade i Meksika i dodatnih deset odsto na postojeće carine na kineske proizvode. Sve tri zemlje su obećale da će uvesti uzvratne mjere. Kana-

da, Meksiko i Kina su tri glavna trgovinska partnera SAD. Više od 40 odsto uvoza dolazi iz te tri zemlje.Tramp je ponovio da „Kanada treba da postane (američka) 51. država“, što bi, prema njegovim riječima, značilo„mnogo niže poreze i mnogo bolju vojnu zaštitu za Kanađane i to bez carine“. Američki predsjednik je već nekoliko puta ukazao na mogućnost spajanja SAD i Kanade. Tramp je nedavno ponovio da bi trebalo da uvede carine i Evropskoj uniji, smatrajući da se „EU veoma loše ponaša prema SAD“. Carinske mjere bi trebalo da stupe na snagu u utorak.

Blokada Mosta slobode u Novom Sadu

Osvrt na knjigu „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ dr Ilije Veleva

Nedavno je iz štampe izašla jedna veoma značajna studija: ,,Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ – knjige I i II - od profesora skopskog univerziteta dr Ilije Veleva, u izdanju Matice crnogorske.

Autor je studiozno obradio kontinuitet uporišnih duhovnih i povjesnih tačaka crnogorskoga nacionalnoga i državnoga identiteta, počev od vremena ilirske kraljevine, od IV vijeka prije nove ere do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine i propasti crnogorske države, s posebnim osvrtom na ćirilometodijevsku tradiciju u ranosrednjovjekovnoj Duklji. Upravo ona čini ovu studiju veoma vrijednom i značajnom, o čemu ću se ukratko očitovati u ovom skromnom kritičkom osvrtu, jer mi prostor ne dozvoljava dužu elaboraciju.

TRADICIJA

Kako je autor primijetio, istraživačka koncepcija crnogorskih paleoslavista uglavnom je bila usmjerena prema tome da prodor slovenskoga faktora u hristijanizaciji Duklje objašnjavaju uticajem doseljenih benediktinskih bogoslova i monaha s Montekasina u Italiji, koji su se isticali tolerantnim odnosom prema slovenskom jeziku mjesnoga stanovništva. Stoga su zanemarili interaktivno istraživanje veza i uticaja na uspostavljanje ćirilometodijevske tradicije na osnovama afirmacije slovenske bogoslužbe, kulture i pismenosti, a ona je bila od suštinske važnosti za dukljanske Slovene, iako ta tradicija i danas živo pulsira kroz njihove potomke, savremene Crnogorce. Ona je jedno od izvorišta savremenoga crnogorskoga identiteta. Doduše, kod savremenih istraživača već se uočava tendencija da se početak povjesnoga razvoja crnogorske slovenske duhovnosti, pismenosti i književnosti proučava i u ozračju ćirilometodijevske prosvjetiteljske djelatnosti. Ona se, prevashodno, očituje kroz bogoslužbeni jezik, koji se vjekovima služi u crnogorskim crkvama, kodifikovan na osnovu makedonskih slovenskih govora iz okoline Soluna. Da su dukljanski Sloveni hristijanizovani na tom slovenskom jeziku čitamo kod Mavra Orbina, koji 1601. godine piše da je u Duklji bilo propovjednika koji su slovenskim jezikom prenosili Hristovo učenje slovenskim varvarima. Po svemu sudeći većinom su bili iz Ohrida, koji je bio žarište te tradicije i duhovna metropola ovoga prostora. U žitiju Svetoga Klimenta Ohridskoga izričito je navedeno da je Ohrid bio metropola ilirskih gradova. Unutar svojih duhovnih kompetencija, Ohridska arhiepiskopija zahvatala je Duklju, Rašku

Izuzetan doprinos montenegristici

Ova studija otvara jedan novi svijet, svijet ćirilometodijevske baštine i tradicije, ka kome istraživači treba da upru pogled, jer se u njoj zrcali duhovna i kulturna baština u kojoj smo ukorijenjeni

Ilija Velev

(Sandžak), Kosovo i Metohiju. Tome potvrdu nalazimo u pismu ohridskoga arhiepiskopa Homatijana s početka XIII vijeka, naslovljenom na Svetoga Savu srpskoga. Prijeti mu ekskomunikacijom iz Crkve jer je prognao sveštenike, nezakonito preuzeo duhovne kompetencije ohridskoga arhiepiskopa, potom postojeću crkvenu strukturu proglasio autokefalnom, a sebe njenim arhiepiskopom. Taj uticaj vidljiv je ne samo kroz bogoslužbeni jezik nego i kroz pisma: glagoljicu i ćirilicu zapadne varijante koja je dominirala u Crnoj Gori. Istorijski je potvrđeno da je ilirsko-makedonska episkopija, na čelu sa Svetim Klimentom i svetoklimentskom ohridskom duhovnom i književnom ško-

Prevesti studiju o Ćirilu i Metodiju

Fasciniran doprinosom profesora Veleva montenegristici i zahvalan Matici crnogorskoj što nas je obradovala štampanjem ove studije, usuđujem se da im predložim da prevedu i štampaju i profesorovu studiju Свети Кирил и Методи – равноапостоли и сесловенски просветители“, štampanu 2016. godine. Bila bi od izuzetnoga značaja kao oslonac budućim istraživačima ćirilometodijevske baštine u Crnoj Gori, bez koje bi teško brodili ovim slabo istraženim duhovnim i kulturnim poljem.

lom, uspostavila trasu kojom su tekle ćirilometodijevske tradicije. Išla je od Ohrida ka Duklji i dalje, obalom Dalmacije do Istre, odnosno krajnje śeverozapadne granice, ostrva Krka. Na njemu je pronađena takozvana Baščanska ploča pisana glagoljicom oko 1100. godine. Glagoljicom, kao prvim slovenskim pismom, napisan je originalni primjerak najstarijega crnogorskoga pisanoga spomenika „Ljetopisa popa Dukljanina“, koji je sačuvan u dva prijepisa latinicom.

PRENOŠENJE

Profesor Velev drži da je prenošenje glagoljice u Hrvatsku izvršeno posredovanjem dukljanskih skruptorija. Jer se prelazak sa starije oble forme glagoljice na pravougao-

nu ortografiju nije mogao direktno odraziti na hrvatsku književnu i pisanu tradiciju. Već je to išlo od Ohridske prepisivačke škole, maticom koja je tekla preko Duklje, i dalje uz Jadransku obalu do Istre, što je prirodan slijed. Sama dukljansko/zetska redakcija staroslovenskoga jezika bila je prilagođena i fonetski i morfološki jezičkim specifičnostima crnogorskoga kulturnoga podneblja. Ta redakcija je emanirala kroz liturgijske tekstove i književne forme, vidljivo u Miroslavljevom jevanđelju (Zetski jevanđelistar), pisanom u Kotoru ili Baru. Odjeci te tradicije zapisani su ćirilicom i u Psaltiru s posljedovanjem Đurđa Crnojevića iz 1494. godine. U mjesecoslovu za 14. februar

upisan je Sveti Kiril i učitelj slovenski, zastupljen troparom za četvrti glas i kondakom za drugi glas. U kontekstu ove ćirilometodijevske tradicije treba posmatrati i pitanje vizantijske bogoslužbene tradicije u Duklji, zbog čega ova studija profesora Veleva ima poseban značaj. Jer iz nje proishodi zaključak da je vizantijski crkveni obred na prostoru Duklje bio utemeljen nekolika vijeka prije nego je Sveti Sava srpski u okupiranoj Duklji uspostavio prve episkopije Srpske crkve. Na tom prostoru postojali su slovenski i grčki (vizantijski) manastiri. Pominje ih papa Aleksandar II, koji 1067. godine piše barskom nadbiskupu Petru: „...i manastire kako latinske, tako grčke ili slovenske kurije, kako bi znao da ih ima sve jedna Crkva, i da svim navedenim mjestima na episkopski način upravljaš ti“. Postojanje slovenskih manastira, dvadeset dvije godine kasnije, potvrđuje i papa Kliment III On je barskom episkopu Petru 1089. godine dodijelio palium, odredio mu episkopije kao sufragane i podredio „amnia monasteria tam Dalmatinorum quam Graecorum atque Sclavorum“. I papa Kalist je barskom episkopu Iliji, između 1119. i 1124. godi-

ne, potvrdio prinadležnosti i pravo upravljanja nad „manastirima, kako latinskim, tako grčkim i slovenskim“. Znali su i Crnogorci da je u staro doba Vizantija vladala prostorom Crne Gore i praktikovala vizantijski crkveni obred. Na zahtjev ruskoga cara i sinoda Ruske crkve, kojim je traženo od Crnogorskoga i brdskoga praviteljstva da Svetoga Petra Cetinjskoga pošalje na crkveni sud u Petrograd, između ostaloga, odgovoreno im je preko grofa Ivelića: „Osim toga, kada smo u ona drevna vremena primili hrišćanstvo, primili smo ga ne od Rusa nego od Grka, kao i u Rusiji što je bilo“. Zaključujemo, vizantijski crkveni obred praktikovan je u Duklji u vrijeme Justinijanove rekonkviste, od sredine VI do početka VII vijeka, potom u vrijeme obnovljene vizantijske vlasti, u drugoj polovini IX vijeka, pa sve do početka XIII vijeka. Indukovan je posredstvom Ohridske arhiepiskopije. Među dukljanskim Slovenima služba je vršena na slovenskom jeziku iz knjiga pisanih glagoljicom i ćirilicom. U njegovoj drugoj dekadi, oko 1219. godine, Sveti Sava srpski anektira slovenske i grčke crkve i manastire, nasiljem uklanja njihove prezvitere, osniva Zetsku episkopiju i stavlja je u dinastičku funkciju Nemanjića koji protežiraju kult Stefana (Simeona) Nemanje. Na prostoru Zete ispriječio mu se kult Svetoga Vladimira Dukljanskoga. Pa su vizantijski monasi i prezviteri iz Epira, pred prijetnjom da stoga budu spaljene, 1215. godine, odnijeli njegove mošti iz Manastira Prečiste Krajinske u Krajini u Elbasan i smjestili ih u crkvu, oko koje je kasnije sagrađen Manastir Šin Đon (Sveti Jovan). Tim aktom nasilja uništena je autentična slovenska crkva u Duklji oslonjena na ćirilometodijevsku tradiciju čije je vrelo bilo u Ohridu.

EVOLUCIJA

Na kraju, studija profesora Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, štampana u dva toma, prati evoluciju hrišćanstva od religije do civilizacije na prostoru Duklje, s akcentom na etnografsku emancipaciju dukljanskih Slovena. Završava je analizom panslovenske utopije u koju su se bili saživjeli Njegoš i knjaz i kralj Nikola, i konstatacijom da je crnogorski identitet utemeljen u kolektivnom śećanju na pokoljenja predaka. To śećanje se korijeni u ćirilometodijevskoj tradiciji u dva ritusa - pravoslavnom i katoličkom. Zato ova studija predstavlja izuzetan doprinos montenegristici. Otvara jedan novi svijet, svijet ćirilometodijevske baštine i tradicije, ka kome istraživači treba da upru pogled, jer se u njoj zrcali duhovna i kulturna baština u kojoj smo ukorijenjeni.

•

Naslovnice studije Ilije Veleva

Piše: Stevo VUČINIĆ

Matica crnogorska

Poneđeljak, 3. februar 2025.

Stara karavanska saobraćajna

PODGORICA - Nakon opsežne stručne analize i valorizacije, dugogodišnji simbol istorijskog i infrastrukturnog nasljeđa bjelopoljskog kraja, most na Bistrici, smješten u Lozna Luki, selo Bistrica, uskoro će biti proglašen kulturnim dobrom od lokalnog značaja.

No, prije nego što se donese rješenje o zaštiti, Uprava za zaštitu kulturnih dobara objavila je poziv svim vlasnicima katastarskih parcela, na kojima se prostire ovo buduće kulturno dobro zajedno sa svojom zaštićenom okolinom, da se nakon uvida u elaborat izjasne od 8. do 15. februara. Odluka o zaštiti ovog arhitektonskog dobra, kako se može zaključiti iz elaborata o valorizaciji, potvrđuje njegovu neprocjenjivu vrijednost, koja se ogleda u bogatoj istoriji, jedinstvenoj arhitekturi i višeslojnim tradicijama koje ga okružuju.

BOGATA ISTORIJA

Oblast bjelopoljskog kraja bilježi tragove naselja još od neolita, što dokazuju nalazi kamene sjekire i bronzani artefakti otkriveni na lokalitetima poput Majstorovine, Bijedića, Rakonja i Ostrelja. U blizini mosta na Bistrici, arheolozi su otkrili dokaze o ilirsko-rimskom nasljeđu, a pisani izvori svjedoče o postojanju rimske naseobine u samom srcu Bijelog Polja. Ova regija, bogata arheološkim nasljeđem, postala je plodno tlo za razvoj različitih kultura i civilizacija, a most predstavlja jedan od najupečatljivijih spomenika iz perioda osmanske dominacije.

Prema sačuvanim podacima i legendama, most je prvobitno sagrađen krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, a u nekim izvorima se spominje i mogućnost da potiče iz antičkog doba – kao „Rimski most na Bistrici“. Bez obzira na preciznu epohu izgradnje, jasno je da je most bio ključna tačka na karavanskoj putnoj mreži koja je povezivala središnji dio današnje Crne Gore sa Sarajevom i Skopljem. Njegova uloga u prenosu dobara, ideja i kulturnih uticaja kroz vjekove neosporno je značajna. Most na Bistrici, dugačak oko 25 metara, izgrađen je na stabilnim i nešto višim obalama bistričke doline. Originalno gazište, široko oko 3,20 metara, u svoj svojoj autentičnosti odiše vremenom i pričom, dok je dodatno proširenje od oko 0,80 metara izvedeno tokom sanacije prije oko pedeset godina. Most posjeduje karakteristične elemente islamskog graditeljskog nasljeđa, što se vidi kroz precizno obrađene tesanike i upotrebu lokalnog punog kamena – materijala koji je korišćen još u starijim građevinama ovoga kraja. Uprkos intervencijama iz 70ih godina prošlog vijeka, kada je most ojačan i prilagođen potrebama kolskog saobraćaja, primarni oblik i funkcija mosta ostali su očuvani. Mjerne table postavljene iznad temeljnih

Most na Bistrici uskoro dostupan samo pješacima

ojačanja svjedoče o promjenama u nivou vodostaja rijeke Bistrice, dok dodatna kolovozna obloga, izrađena od betona i asfalta, narušava autentičnost spomenika. Upravo zbog toga, planirane su konzervatorske mjere čiji je cilj uklanjanje novijih intervencija i vraćanje originalnog izgleda gazišta i rubnih dijelova mosta.

PROKO NEIMAR

Uz naučne i tehničke aspekte, Most na Bistrici je obavijen i bogatom usmenom tradicijom koja dodatno osnažuje njegov simbolički značaj. Prema legendi, most je sagradio neimar Proko – najstariji među prekolimskim neimarima. Priča pripovijeda da je Proko navodno pribavio novac za gradnju mosta nakon što je, u noćnoj straži, ubio i opljačkao nepoznatog hajduka, a potom nastojao da otkupi svoje grijehe podizanjem mosta na mjestu zločina. Majstori, koji su radili na izgradnji, koristili su simbolične materijale – sigu, jaja i mlijeko – koji su dolazili iz okolnih sela. Ipak, nesrećan obrat uslijedio je kada Proko nije ispunio svoje finansijske obaveze prema graditeljima, što je rezultiralo tragičnim krajem – prema

predanju, graditelji su ga ubili i zakopali pored mosta. Ova legenda, iako mješavina usmenih predanja i mitologije, dodatno oslikava emocionalnu i kulturnu vrijednost mosta za lokalnu zajednicu. Stručni tim, koji je formirala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nedavno je izvršio temeljnu analizu stanja mosta i njegove neposredne okoline. Na osnovu nalaza, predviđene su konkretne konzervatorske mjere usmjerene ka vraćanju autentičnog izgleda

spomenika. Glavni zadatak je uklanjanje betonske i asfaltne podloge te bočne proširenosti kolovoza, kako bi se prezentovao originalni izgled kamene konstrukcije mosta. Nakon toga, predviđa se izrada detaljnog konzervatorskog projekta kojim će se utvrditi budući režim zaštite i upotrebe ovog kulturnog dobra. Jedna od ključnih mjera odnosi se na redefinisanje namjene mosta – umjesto da bude isključivo saobraćajna veza, planira se njegovo preuređenje u pje-

šačku zonu. Time će se omogućiti organizacija različitih kulturnih, zabavnih, rekreativnih i sportskih manifestacija, a istovremeno će se očuvati naslijeđene vrijednosti i autentičnost mosta. U sklopu zaštite, biće obuhvaćena i neposredna okolina mosta, površine preko 7.600 m², koja uključuje obale rijeke Bistrice. Ova zaštićena zona omogućava očuvanje ambijentalnog i pejzažnog identiteta, te dodatno doprinosi stvaranju atraktivnog turističkog potencijala regije.

UZKD Zaštićena okolina planirana na skoro 8.000 kvadratnih metara

Inače, površina ovog budućeg kulturnog dobra iznosi 683,32 m², dok se zaštićena okolina prostire na 7.678,08 m², čime se osigurava sveobuhvatna zaštita i očuvanje ovog spomenika. Prema stručnim stavovima, most ima visok stepen očuvanosti i jedinstvenost u okviru svoje vrste, što ga čini neprocjenjivim dijelom kulturnog pejzaža ovog kraja. Njegove istorijske, arhitektonske, tehničke, ambijentalne i vaspitno-obrazovne osobenosti, zajedno s bogatom usmenom tradicijom, pružaju temelj za njegovo dalje očuvanje i valorizaciju.

SIMBOL ODNOSA

Most na Bistrici nije samo arhitektonsko remek djelo, već i simbol društvenih i ekonomskih odnosa koji su oblikovali lokalnu zajednicu kroz vjekove. Prethodno je služio kao jedina sigurna veza između naselja na obje obale rijeke, omogućavajući svakodnevnu komunikaciju, prenos dobara i organizaciju tržišnih okupljanja. Ova funkcija mosta značajno je uticala na socijalno-ekonomski razvoj regije, a njegove aktivnosti su osiguravale nebrojene kontakte među stanovnicima, koji su se, uz pomoć mosta, međusobno povezivali i podržavali. U današnje vrijeme, uloga mosta se transformiše iz primarne saobraćajne infrastrukture u kulturni i edukativni centar. Planirane aktivnosti i manifestacije u njegovoj neposrednoj okolini dodatno će promovisati identitet bjelopoljskog kraja, te će pružiti priliku građanima i posjetiocima da se upoznaju s bogatom istorijom, arhitekturom i tradicijom ovog regiona. Predstojeći konzervatorski radovi i planirane mjere zaštite najavljuju novu eru za most na Bistrici. Preuređen u pješačku zonu, most će postati idealno mjesto za organizaciju kulturnih i obrazovnih manifestacija, čime će se dodatno promovisati bogata istorijska baština Bijelog Polja i čitavog bjelopoljskog kraja. Predstavnici Uprave za zaštitu kulturnih dobara ističu da ovaj projekat predstavlja primjer sinergije između očuvanja istorijskog nasljeđa i modernih potreba zajednice, te da će most na Bistrici nastaviti da bude simbol povezanosti, tradicije i kulturnog identiteta. J. NIKITOVIĆ

SLUŽIO VJEKOVIMA: Most na Bistrici

Gazište mosta na Bistrici, koji je dugo bio jedina saobraćajnica u selu

Građevinska firma ,,Avio-petrol“ počela pripremne radove na sanaciji klizišta na Pričelju

Ukoliko posluži lijepo vrijeme, posao bi mogao biti završen za dva mjeseca

Tenderskim pozivom predviđeno je da se sanacija klizišta u Pričelju - lokalnog puta u dužini od 100 metara, gdje će biti urađeni potporni zidovi visine oko šest metara, završi za 90 kalendarskih dana. Međutim, najavljeni su lijepi dani, pa se nadam da će radnici to iskoristiti da urade što više posla. Ako posluži lijepo vrijeme, mislim da će oni posao završiti za dva mjeseca – poručio je v. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić

Građevinska firma ,,Avio-petrol“, koju je angažovala Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, počela je pripremne radove na sanaciji klizišta na Pričelju.

Navodeći da je rok za završetak posla 90 dana, vršilac dužnosti direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić izjavio je za Pobjedu da, ukoliko ih posluži lijepo vrijeme, kompletan posao bi mogao biti završen za dva mjeseca, kako bi građani ovog naselja i Spuža u što kraćem roku mogli ponovo da saobraćaju ovom dionicom.

RADOVI

Podsjetivši da je vrijednost tendera sanacije klizišta na Pričelju bila 210.000 eura, Senić je podsjetio da je među četiri ponuđača odabrana firma ,,Avio-petrol“ jer je dala najpovoljniju ponudu da završi posao za 169.691euro.

- Tenderskim pozivom predviđeno je da se sanacija klizišta u Pričelju - lokalnog puta u dužini 100 metara, gdje će biti urađeni potporni zidovi visine oko šest metara, završi za 90 kalendarskih dana. Međutim, najavljeni su lijepi dani pa se nadam da će radnici to iskoristiti da urade što više posla. Ako posluži lijepo vrijeme, mislim da će oni posao završiti za dva mjeseca… Imamo kvalitetnog izvođača

i molimo građane koji koriste taj put i kojima to klizište remeti svakodnevni život, tu prventsveno mislim na đake, studente i ljude koji moraju svakodnevno tuda da idu na posao, za strpljenje kako bi se radovi završili kvalitetno,

Za nadzor nad radovima zadužena Agencija za izgradnju i razvoj

V. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić ističe da je za nadzor nad izvođenjem radova na sanaciji klizišta na Pričelju zadužena Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. - I sve buduće nadzore ćemo raditi mi, jer je praksa pokazala da oni koji rade nadzore na brojnim objektima to ne rade u skladu sa strukom, zbog čega smo i preuzeli sve nadzore. U kratkom vremenu se pokazalo da je to bila prava odluka da se mnoge anomalije, koje su bile ranije, prilikom izvođenja radova rješavaju kvalitetnije, brže i, prije svega, stručnije, odnosno u skladu sa projektom –poručuje Senić.

u skladu sa strukom na zadovoljstvo svih – poručio je Senić, uz napomenu da su u toku pripremni radovi.

ULAGANJA

Sredinom prethodne sedmice, podsjeća on, stekli su se zakonski uslovi da se izvođač radova uvede u posao. - Naravno, prije toga je urađena geologija, projekat sanacije klizišta koji je radio prof. dr Zvonko Tomanović sa Građevinskog fakultera. Takođe, urađena je revizija projekta i sada su se stekli svi uslovi da se uradi kvalitetna sanacija klizišta – naveo je Senić. Dok se posao ne završi, građani će ići zaobilaznim putem. Podsjećamo, lijeva kolovozna traka iz pravca Pričelja ka Spužu sredinom oktobra prošle godine u potpunosti je propala u dužini od oko 100 metara, zbog čega je put i bio zatvoren za saobraćaj. Pored firme ,,Avio-petrol“ ponude za sanaciju klizišta dostavile su i građevinske firme ,,Inženjer Gogić“ koji je dao ponudu u iznosu od 187.954 eura, ,,Goetin MNE” (196.885 eura), dok je firma ,,Met&Plast“ ponudila da sanira klizište za 209.913 eura. I. M.

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizuje besplatne likovne radionice Mogu

Iz Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ pozivaju sve ljubitelje umjetnosti na radionicu likovne kulture, koja će se održavati dvaput mjesečno.

- Prva radionica zakazana je za subotu, 15. februara, od 11 do 12 časova, u sali „Božidar

Vuković Podgoričanin“. Radionica je besplatna i namijenjena svima od 11 godina i starijima. Potrebni materijali su: školski pribor za crtanje (olovke, drvene bojice, flomasteri, gumice), sveska bez linija ili blok za crtanje – poručuju iz Biblioteke.

Zainteresovani se mogu prijaviti na brojeve telefona 067/582-694 (Viber) i 068/152-953. - Ova radionica pruža sjajnu priliku da istražite svijet umjetnosti kroz crtanje, slikanje i različite likovne tehnike. Bez obzira na to da li ste po-

četnik ili već imate iskustva, pridružite nam se i izrazite svoju kreativnost u inspirativnom okruženju. Radionicu vodi profesor likovne kulture i akademski slikar Aleksandar Radević, koji iza sebe ima bogato iskustvo i brojne izložbe – navodi se u saopštenju. I. M.

Radnici JKP Zeta od subote sakupljaju komunalni otpad svojim mašinama

Odvoziće smeće svakodnevno

Radnici novoosnovanog Javnog komunalnog preduzeća Zeta u subotu 1. februara počeli su da sakupljaju i odvoze komunalni otpad sopstvenim mašinama, kako bi područje opštine, prevashodno javne površine, bile čistije i uređenije. - S obzirom na višedecenijski problem u neredovnom odvozu, ali i cjelovitom problemu koji se tiče odlaganja otpada na teritoriji naše opštine došao je kraj. Mehanizacija u koju je Opština Zeta uložila oko million i po eura i radnici sada će odvoziti otpad svakoga dana, pa neke ružne slike iz prošlosti kada se Zeta ,,gušila“ u smeću sada će biti prošlost. Vrijedni radnici i mehanizacija garant su da ćemo našim sugrađanima obezbijediti čistu i urednu životnu sredinu, a treba dodati da će JKP-u Zeta u narednom periodu stići nove mašine, u okviru gore pomenute nabavke, koje su ovom društvu neophodne za nesmetan i organizovan rad – poručuju iz Opštine Zeta i pozivaju građane da budu aktivni partneri i da na dostupnim brojevima JKP Zeta nadležne u tom društvu obavijeste o eventualnim problemima sa terena. Iz najmlađe crnogorske opštine ranije su naveli da su reba-

lansom budžeta opredijeljena sredstva za nabavku neophodne komunalne opreme. - Do kraja prošle godine Komunalno Zeta d. o. o. u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama realizovalo je nabavku komunalne opreme u ukupnom iznosu od 1.275.000 eura. Nabavljene su sljedeće mašine: četiri kamiona za sakupljanje i prevoz komunalnog otpada, jedan kamion kiper sa grajferom, jedna kombinovana radna mašina, jedan traktor sa nadogradnjom tarup za horizontalno i vertikalno nošenje i rezanje grana, jedan auto podizač za kontejnere od 10 kubnih metara, kao i 26 kontejnera od 10 kubnih metara. Komunalno Zeta je učestvovanjem u projektu nabavke pokretne i nepokretne komunalne opreme takođe ostvarilo i pravo na dodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 114.800 eura od Eko fonda. Takođe, putem IPA projekta Opština Zeta je preduzeću obezbijedila jedan kamion za sakupljanje i prevoz otpada kao i 4.500 kanti za odlaganje otpada koje će biti podijeljene u narednom periodu – poručuju iz Opštine Zeta, uz obećanje da će biti jedna od najčistijih i najuređenijih lokalnih samouprava. I. M.

Zajednička akcija Uprave za inspekcijske poslove, policije, Komunalne policije i Sekretarijata za saobraćaj

Kontrola nelegalno parkiranih vozila

U zajedničkoj akciji Uprave za inspekcijske poslove, policijske uprave, Komunalne policije, Sekretarijata za saobraćaj i parking usluge, prethodne sedmice je, pored redovnih aktivnosti, pojačana kontrola nelegalno parkiranih vozila i sankcionisanje njihovih vlasnika. Navodeći da su nadležni organi postupili na više lokacija među kojima su Ulica Radosava Burića i Bulevar Stanke Dragojevića, iz Glavnog grada poručuju da se ove akcije sprovode u cilju poboljšanja saobraćajne discipline. - Tokom kampanje policijski službenici, komunalni inspektori i komunalni policajci vršiće pojačane provjere na kritičnim tačkama u gradu, sa posebnim fokusom na nezakonito parkiranim vozilima. Ovakve zajedničke akcije biće nastavljene i u narednom periodu. Apelujemo na sve vozače da poštuju saobraćajna pravila, izbjegnu nelegalno parkiranje i time doprinesu održavanju saobraćajnog reda – poručuju iz gradske uprave. I. M.

Pripremni radovi na sanaciji klizišta

Radnici JKP Zeta na terenu

Poneđeljak, 3. februar 2025.

Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda...

Prema riječima prodavaca, nakon što su u petak (kada je bio organizovan bojkot marketa) imali manji promet od uobičajenog, nije ih iznenadila velika gužva u subotu, jer vikendom inače bude najviše kupaca. Kako navode, ovih dana najbolje prolaze raštan, krompir, pomorandže, limun, kisjele salate...

BOJKOT?

Prodavačica Nataša Đukić je izjavila za Pobjedu da su građani u petak, osim trgovine u marketima, bojkotovali i trgovinu na zelenoj pijaci. - Mogao si da prebrojiš koliko je kupaca bilo u petak. Ali kao što vidite, danas (u subotu) ima baš dosta ljudi. Vikendom nam je inače najbolja prodaja. Izgleda da su i oni koji trguju petkom, a preskočili juče da trguju, došli danas na pijacu – kazala je Đukić. U kantama na tezgi imala je nekoliko vrsta turšije – barene crvene paprike sa peršunom i bijelim lukom, masni i kisjeli kupus, somborke i slatke paprike punjene kupusom, zeleni paradajz... Cijena svih salata je ista – pet eura kilogram.

- Ovih dana nam najbolje prolaze kisjele salate – istakla je Đukić, koja je krtolu prodavala po euro, luk, šargarepu i jabuke po euro i po, kruške dva eura (sve sa svoga imanja u Brskutu).

GUŽVA

Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda...

Ko je preskočio da trguje u petak, došao je u subotu

Mogao si da prebrojiš koliko je kupaca bilo u petak. Ali kao što vidite, danas (u subotu) ima baš dosta ljudi – kazala je prodavačica Nataša Đukić. Osvrnuvši se na slabiju prodaju u petak, njena koleginica Milanka Dakić zaključuje da su građani, osim trgovine u marketima, bojkotovali i trgovinu na zelenoj pijaci. I prodavačica sira Dijana Vujisić smatra da je većina građana shvatila da je u petak trebalo bojkotovati i pijace, a ne samo markete

Osvrnuvši se na slabiju prodaju u petak i prodavačica Milanka Dakić zaključuje da su građani, osim trgovine u marketima, bojkotovali i trgovinu na zelenoj pijaci. - U petak je bilo baš slabo kupaca. Danas (u subotu) je već druga priča. Vikendom je inače ovako. Nije se ništa osjetilo, sve se nadoknadi –kazala je Dakić, koja je raštan u glavicama prodavala dva i po, a u listovima tri i po eura, bijeli kupus euro i po, a mladi dva, tikvice tri, paprike, paradajz i krastavce po tri i po eura, a patlidžan četiri eura.

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda u subotu je bila baš velika gužva.

Prodavačica Dijana Vujisić kaže da je u petak bila sasvim druga priča. - Juče je bilo dosta manje ljudi i na pijaci. Izgleda da su shvatili da treba bojkotovati i pijace, a ne samo markete. Danas je baš velika gužva, kao što vidite ljudi u redu čekaju da kupe sir. Inače, vikendom bude dosta više ljudi nego radnim danima – kazala je Vujisić.

Pokretna pijaca u subotu organizovana kod Mosta Andrije Kažića u Zagoriču

Korak ka boljoj povezanosti građana i proizvođača

Gradsko preduzeće Tržnice i pijace d.o.o. Podgorica u subotu je organizovalo prvu pokretnu pijacu u ovoj godini, kod Mosta Andrije Kažića u Zagoriču.

Građani su imali priliku da kupe voće, povrće i druge proizvode direktno od lokalnih proizvođača. Cilj ovog projekta, kako poručuju iz Tržnica i pijaca, jeste da se

pijaca približi građanima, omogući im lakši pristup svježim i domaćim proizvodima, te podrži lokalna proizvodnja.

Biljana Jovović iz Tržnica i pijaca istakla je da su građani Zagoriča izuzetno zadovoljni ovim konceptom i najavila proširenje projekta.

- Plan nam je da ovu lokaciju ponavljamo češće, ali i da proširimo broj tezgi i lokacija. Već od sredine februara planiramo novu pokretnu pijacu, vjerovatno u centru grada, a u narednom periodu ćemo se truditi da u ponudu uključimo i tematske pijace, s ciljem promocije crnogorskih domaćih proizvoda –poručila je Jovović.

Pokretnu pijacu u Zagoriču posjetili su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, njegova zamjenica Nađa Ljiljanić i sekretar za finansije Balša Špadijer

Mujović je podsjetio da je u pitanju pilot projekat koji ima za cilj da pijace približi građanima u različitim djelovima grada. - Želimo da svaki kvart ima priliku da ugosti ovakve pijace, kako bi građani lakše i brže došli do svježih proizvoda. Ovakve inicijative približavaju Podgoricu evropskim gradovima, gdje su mobilne pijace uobičajena praksa. Idemo korak po korak ka tome da naš grad učinimo ljepšim i ugodnijim za život – rekao je Mujović. Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić je najavila da će u narednom periodu pokretne pijace biti organizovane na Zabjelu i u Siti kvartu.

- Cilj nam je da građanima omogućimo da u šetnji sa porodicom mogu kupiti kvalitetne domaće proizvode –kazala je Ljiljanić. I. M.

Napominjući da cijene mliječnih proizvoda nijesu mijenjali već duže vrijeme, kazala je da stari sirevi koštaju devet eura, mladi sedam, dok za kilogram kajmaka treba izdvojiti od 15 do 20 eura.

I. M.

Završena obuka za estetičarke u okviru projekta „Žene kao nosioci pozitivnih društvenih promjena“

Stekle potrebna znanja i vještine za pokretanje sopstvene djelatnosti

Uspješno je završen kurs za estetičara (osnovni i napredni nivo), koji je realizovan u okviru projekta „Žene kao nosioci pozitivnih društvenih promjena“, uz finansijsku podršku Sekretarijata za socijalno staranje. - Obuka je bila namijenjena ženama iz RE zajednice, koje su, nakon četiri mjeseca, osim novih znanja i vještina, dobile sertifikate koji će im pomoći da pokrenu sopstvene djelatnosti ili postanu konkurentnije na tržištu rada – saopšteno je iz Sekretarijata za socijalno staranje. Obuke su održane u centru grada, u prostorijama NVO Adra (Otvoreni centar za osnaživanje ženskih prava i preduzetništva), kako bi se olakšala socijalizacija i integracija žena iz RE zajednice u crnogorsko društvo. I. M.

U subotu se u redu čekalo na svježi zeleniš

Gužva u sektoru za prodaju mliječnih proizvoda

I.MITROVIĆ

Detalj sa pokretne pijace u Zagoriču GLAVNI GRAD

Dobitnice sertifikata

Pobjedom protiv Zadra, Budućnost Voli nastavila seriju pobjeda u ABA ligi, sada su mislima već okrenuti odlučujućem meču sa Vulvsima u Evrokupu

Jovanović: Našli ritam koji nam odgovara, u Viljnusu mi odlučujemo

PODGORICA – Da li zbog umora od napornog ritma igranja na dva fronta, a nakon više izvanrednih partija i ubjedljivih pobjeda, da li zbog rivala koji igra atipičnu košarku, ili pak zbog toga što ih u srijedu čeka odlučujući meč za prolaz u plej-of Evrokupa, košarkaši Budućnost Volija protiv Zadra nijesu bili na nivou iz prethodnih mečeva. Podgoričani su protiv Zadrana upisali najmanje ubjedljivu abaligašku pobjedu u 2025. godini (84:77), imali su negativan sezonski rekord po broju ofanzivnih skokova (svega četiri), te su zabilježili najmanje asistencija (9) od starta regionalnog takmičenja. Međutim, na kraju se piše samo rezultat, trener Andrej Žakelj nije imao šta da zamjeri igračima, kazavši da oni „nijesu roboti“, pa je najbitnije da su „plavi“ nastavili pobjedonosni niz u ABA ligi (10 trijumfa), čime su izjednačili prošlosezonsku seriju u ovom takmičenju... - Najvažnija je pobjeda. Međutim, meč sa Zadrom nam je dobrodošao da se probudimo i da od ponedjeljka krenemo da se pripremamo za Vulvse, za naj-

Hvala navijačima, oni su bukvalno naš šesti igrač

I Jovanović, kao i cijela ekipa, osjeća posebnu energiju sa tribina, koja je posebno izražena u posljednjih nekoliko mečeva, što „plavima“ olakšava posao na terenu. – Hvala publici, našim navijačima, koji u posljednje vrijeme dolaze u velikom broju i daju nam vjetar u leđa, pružaju nam potrebnu podršku i u teškim trenucima. Oni su bukvalno naš šesti igrač, to se posebno vidjelo u bitnim utakmicama kao što su bile protiv Hapoela i Huventuda –rekao je Jovanović.

važniji meč u sezoni – kaže za Pobjedu Đorđije Jovanović, bek Podgoričana, koji je protiv Zadra upisao sedam poena i asistenciju.

- Mislim da je samo umor uticao na slabiju partiju protiv Zadra i taj meč može mnogo da nam pomogne za pripreme utakmice sa Vulvsima. Vjerujem da ćemo u srijedu da odigramo mnogo bolje, na našem nivou, koji smo imali do meča sa Zadrom – dodao je Jovanović.

Zadar je već arhiviran, jer Podgoričane u srijedu u Viljnusu protiv Vulvsa očekuje odlučujući meč za prolaz u osminu finala Evrokupa. Protiv tima

kojeg su ubjedljivo dobili kod kuće (104:77), „plavi“ moraju da pobijede kako ne bi zavisili od drugih rezultata. I Litvancima treba pobjeda za prolaz. - Vulvsi su u dobrom ritmu, igraju dobro u posljednje vrijeme. Mislim da meč u Podgorici nije pravi pokazatelj njihovog kvaliteta, tako da u Viljnusu očekujemo skroz drugačiju utakmicu, agresivniju sa njihove strane, bukvalno „na nož“, jer i njima treba pobjeda za prolaz. Mislim da će utakmica biti odlična za gledanje i igranje, sa puno borbe, motivacije i želje. Ja sam uvijek optimista, uvijek mislim samo pozitivno. Sudbinu držimo u svojim ruka-

Bez ikakvih prethodnih najava obavljeni neočekivani trejdovi

Svaku utakmicu igram kao da mi je najbitnija u životu

Đorđije Jovanović iz meča u meč dobija veće povjerenje trenera Andreja Žakelja, a 21-godišnji bek to vraća na najbolji način, kvalitetnim, energičnim i borbenim partijama u oba smjera, što prepoznaje i podgorička publika. - Zahvalan sam na pruženoj šansi. Trudim se koliko

ma, mi odlučujemo. Prvo sa Vulvsima, pa onda sa Crvenom zvezdom u Beogradu u ABA ligi, Podgoričani u narednih šest dana odlučuju o mnogo toga na oba fronta. - Meč protiv Vulvsa može da nas odvede u plej-of, što je cilj ove sezone. Što se Zvezde tiče, oni su u naletu nakon pobjede protiv Partizana, mislim da će da bude jako teško u Beogradu.

god mogu da pomognem ekipi, da zadobijem povjerenje trenera i saigrača. Iako sam najmlađi, trudim se da svojom energijom i borbenošću, počev od odbrane, a onda i u napadu, sa samopouzdanjem i bez straha prilazim svakoj utakmici. Želim da pokažem da mogu da igram, da

ekipa može da se osloni na mene, iz utakmice u utakmicu, da i svaku igram kao da mi se najbitnija u životu. Takvim pristupom se borim za svoju poziciju, dajem sve od sebe da pomognem ekipi i da ne zaostajem za saigračima, nego da ih pratim u stopu, da starijim saigračima pomognem ako mogu – kaže Jovanović, koji u ABA ligi ima prosjek od 5,2 poena i 3,1 skoka.

PODGORICA – Bez ikakvih prethodnih najava i spekulacija poznatih NBA insajdera, u noći između subote i neđelje dogodio se pravi zemljotres u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta – Luka Dončić je trejdovan u Los Anđeles Lejkerse, a u suprotnom pravcu, u tim Dalasa, seli se Entoni Dejvis!

Zapravo se radi o trejdu tri tima, u koji je, osim Lejkersa i Dalasa, uključena i Juta. Tim iz Los Anđelesa je, takođe, dobio Maksija Klebera i Markifa Morisa, dok je Maks Kristi iz Lejkersa, uz Dejvisa, završio u Dalasu. Lejkersi su ustupili Dalasu i prava na prvog pika sa drafta 2029. godine. Plej-

mejker „jezerdžija“ Džejlen Hud-Šifino je takođe bio dio ovog neočekivanog trejda, on se seli u Jutu, koja je dobila pikove druge runde od Mevsa. – Vjerujem da odbrane donose titule. Vjerujem da sa defanzivnim centrom i kompletnim igračem kakav je Dejvis imamo veće šanse

da osvojimo titulu. Sastavili smo tim da pobjeđujemo sada i u budućnosti – bio je komentar generalnog me-

Ali uz dobar odmor i pripremu, te koncentraciju i pristup kao u prethodnim utakmicama, mislim da možemo da igramo za pobjedu. To su utakmice koje mogu da okrenu tok sezone u našu korist, zato ćemo im pristupiti maksimalno ozbiljno, sa 100 posto koncentracije i motivacije. Pred mečeve odluke Budućnost je u sjajnoj formi, sa 12 pobjeda u posljednjih 13 utakmica.

nadžera Dalasa Nika Herisona o neočekivanom trejdu. Kako je objavio ESPN, Dalas je bio taj koji je inicirao

- Mislim da smo napokon našli ritam koji nam odgovara. Igramo dobro, u svakoj utakmici dajemo 100 posto sebe, svakom protivniku isto prilazimo. To je rezultat dobrog treninga i dobre pripreme, ali i hemije u ekipi. Nadamo se da ćemo tako nastaviti do kraja sezone – zaključio je Jovanović. S. JONČIĆ

trejd, na kojem su predstavnici tri franšize radili prethodnih dana. I to zahvaljujući dugogodišnjem poznanstvu generalnog menadžera Teksašana Herisona i Roba Pelinka , potpredsjednika za košarkaške operacije i generalnog menadžera Lejkersa. Ta veza datira još od vremena kada je Herison bio marketinški menadžer Kobija Brajanta u „Najku“, a Pelinka bio Brajantov agent. Da je čitava operacija odrađena u strogoj tajnosti svjedoči i činjenica da, navodno, ni Lebron Džejms, niti Entoni Dejvis nijesu znali šta se sprema. NBA insajder Šems Čaranija, koji je prvi izvijestio o ovome, kazao je da je Luka Dončić i dalje u šoku zbog trejda… S. J.

SLIJEDI ONO NAJVAŽNIJE: Jovanović u meču sa Zadrom

„Studenti“ se držali do odmora

SC Derbi je dobio dvije četvrtine, u prvoj je bio odličan, imao je i mnogo više skokova (37-28, ofanzivni 15-7), ali nije bio blizu iznenađenja u Beogradu protiv Partizana, koji je opravdao ulogu favorita pobjedom od 95:80, u posljednjem meču 19. kola ABA lige.

Izabranici Petra Mijovića upisali su 13. poraz (uz šest pobjeda), pa su na diobi 12. mjesta sa Splitom. Partizan je stigao do 17. pobjede i na prvom mjestu je izjednačen sa ekipom Budućnost Volija. Dva i po minuta praznog hoda, od 17. do sredine 20. minuta, pokvarila su ono što su Podgoričani uradili do tog trenutka, pa i u posljednjih -30ak sekundi prvog poluvremena, kada su sa dva uspješna napada (dva pogođena bacanja Erika Nila i koš Luke Bogavca i kontri) smanjili minus na šest poena (45:39). Umjesto izjednačenja „studenata“ na 36:36, koje se nije dogodilo zbog promašenog polaganja Nila u kontri, Partizan je serijom 9:0 došao do svoje prve dvocifrene prednosti na meču (45:34), na 40 sekundi prije poluvremena.

Partizan je tom serijom preokrenuo meč u svoju korist, iako su gosti u prvom poluvremenu duže vodili (13-5 minuta), posebno u odličnoj prvoj četvrtini, koju su dobili 25:19, a u kojoj su imali i prednost od 11 poena (22:11), nakon trojke Bogavca na minut i 40 sekundi prije kraja kvartala. U prvoj dionici su goste vodili upravo Bogavac (12 poena, po tri trojke i skoka) i Zoran Nikolić (devet poena).

Dejvis 4

Lundberg 11 K. Džons 12 Vašington 21 Koprivica 13 Nakić 3

Pokuševski 7 Braun 5

Bonga 11 MajkT. Džons 6

Košarkašice Crne Gore od danas na okupu pred posljednji kvali kacioni ciklus

Slijede mečevi odluke

Dvorana: ,,Beogradska arena“. Gledalaca: 4.721.

Sudije: Pukl, Hadžić i Mustapić.

95 80

(19:25, 26:13, 28:19, 22:23)

(18-12)

(39-25)

(24-11) za 1 za 2 za 3

(23-19)

(40-23)

(24-5)

Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi 28 (7+21) 4 24 10 13 23 37 (15+22)22 9 16 17

Partizan je pitanje pobjednika riješio u trećoj četvrtini, u kojoj je ubacio pet trojki i koju je dobio 28:19 za vođstvo od 73:57. Serijom 9:0, domaćin je imao i „plus 19“ (73:54) u posljednjem minutu ove dionice, nakon koje su Podgoričani i dalje imali prednost u skoku (30-23), posebno ofanzivnom (12-6).

Završen trodnevni turnir Top8 faze WABA lige za košarkašice do 17 godina Budućnost Bemaks

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće na finalnom turniru WABA lige za igračice do 17 godina. Trodnevni turnir u Gradišci, koji je okupio čak 14 ekipa, od koji su se osam borile za fajnal-for, a šest za plasman od 9. do 14. mjesta, završen je spektakularno. Posljednji mečevi dali su konačne odgovore. Budućnost Bemaks je u meču odluke za prolaz savladala Ježice, da bi na kraju čak četiri ti-

ma imala identičan skor 4-3 i to Budućnost, Crvena zvezda, Ježice i Janjina. Mlade „vučice“ su u tom krugu bile najbolje, jer imaju pobjede protiv svih pomenutih ekipa, dok ostali imaju učinak 1-2, pa je odlučivala koš-razlika. Zbog toga su „plave“ osvojile na kraju drugo mjesto, odmah iza Celja, koje je bez poraza, treća je Crvena zvezda, jer u krugu ima ,,plus 8“, a četvrta je ekipa Ježica sa ,,minus 3“, dok je Janjina ispala za dva poena (,,minus 5“).

SudarNil 3 Pavlićević 6 Anđušić 2 Bogdanović 4 Hadžibegović 8 Vučeljić 8

GrbovićNikolić 16

DrobnjakBogavac 24 Mirković 9

Trojkom Davida Mirkovića u posljednjem minutu treće četvrtine, SC Derbi je počeo seriju od 7:0, koju je nastavio košem Filipa Anđušića i završio poenima Zorana Vučeljića u prvom minutu posljednjeg kvartala za minus od 12

poena (73:61), kada je tajm-autom reagovao trener Partizana Željko Obradović Nakon minuta odmora Podgoričani su u dva navrata smanjili i na 10 razlike (77:67, 83:73), ali im Partizan više od toga nije dozvolio... U meču u kojem su bili bez bolesnog Andrije Grbovića, a od 13. minuta bez povrijeđenog Igora Drobnjaka, Bogavac je bio najefikasniji sa 24 poena, uz pet skokova, po tri asistencije, ukradene i izgubljene lopte. Nikolić je dodao 16 poena i pet skokova. Nil je imao 10 asistencija i sedam skokova, ali i svega tri poena, i to sa linije bacanja, jer je promašio svih 11 šuteva iz igre (trojke 6-0, dvojke 5-0), pa je sa njegovim takvim učinkom podvig bio, praktično, nemoguć... S. J.

Na taj način polufinale će činiti Celje – Ježice i Budućnost Bemaks – Crvena zvezda. U sjajnom meču za kraj turnira Budućnost je došla do trijumfa – 71:65. Na poluvremenu je bilo 31:26, onda su „plave“ serijom 12:0 stigle do ,,plus 22“ (54:32) u 26. minutu. Sticao se utisak da je sve odlučeno. Ipak, uslijedio je odgovor Slovenki 12:0 za 54:44. Iako je Milena Vujović u 33. minutu pogodila trojku za 61:48, Ježice se nijesu predavale. Prišle su na 62:59, te na 64:61. Ipak, Blanka Jovo-

PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i odmah se uputiti za Bar, gdje će trenirati do srijede, kada će otputovati za Švajcarsku. Pred izabranicama Jelena Škerović je posljednji ciklus kvalifikacija za Eurobasket. U februarskom ciklusu naše dame 6. februara gostuju Švajcarskoj, a tri dana kasnije u barskoj „Topolici“ dočekuju Luksemburg od 16 časova. Jelena Škerović u međuvremenu je skratila spisak na 16 imena: Milica Jovanović (Miškolc, Mađarska), Bojana Kovačević (Hapoel Petah Tikva, Izrael), Jovana Pašić (Hapoel Kfar Saba, Izrael), Dragana Živković (bez kluba), Marija Leković (Fenerbahče, Turska), Sofija Živaljević (bez kluba), Maja Bigović (Budućnost Bemaks), Zorana Radonjić (Budućnost Bemaks), MilenaBigović (Budućnost

vić je na 1,15 prije kraja pogodila važan šut za 70:63. Na kraju, Ana Jovović pokušala je za tri, ali je bila neprecizna, a kasnije će se ispostaviti da je zbog tog promašaja Janjina ispala, a Ježice uhvatile prolaz. Milena Vujović bila je najefikasnija sa 23, uz 5 skokova i 3 ukradene lopte, Marija Sekulović imala je dabl-dabl učinak (13 poena, 10 skokova), 5 asistencija i 4 ukradene lopte, a najveći indeks (17) imala je Blanka Jovović – 13 poena, 9 skokova, 3 asistencije. Dvocifrena je bila i NađaDubljević (11), uz 6 asistencija. Valerija Nagornaja ubacila je 6, uz 9 skokova, Ana Jovović 3, ali je imala 8 uhvaćenih lopti, Anđela Sekulić 2, a tim su činile još: Milena Bijelović, Martina Terić, Jovana Vukmiro-

Bemaks), Nikolina Ilić (Budućnost Bemaks), Jelena Bulajić (Budućnost Bemaks), Jovana Savković (Budućnost Bemaks), Janja Dragišić (Budućnost Bemaks), Jelena Vučetić (bez kluba), Sanja Akšam (Crvena zvezda, Srbija), Nataša Mek (bez kluba). U dosadašnjem dijelu kvalifikacija Luksemburg i Crna Gora imaju identičan učinak u grupi H (tri pobjede i poraz), Švajcarska ima dvije pobjede i dva poraza, dok je selekcija Bosne i Hercegovine bez trijumfa u četiri meča. Ukoliko Crna Gora slavi protiv Švajcarske ima priliku da pobjedom, makar i minimalnom osvoji prvo mjesto u grupi H. U slučaju poraza u Švajcarskoj, Crnoj Gori bi za prvo mjesto u grupi trebala pobjeda protiv Luksemburga od najmanje 23 razlike. Plasman na Eurobasket, osim osam prvoplasiranih timova, osiguraće i četiri najbolje drugoplasirane selekcije (izuzev grupe I, gdje su selekcije Italije, Njemačke, Grčke i Češke, koje su kao domaćini šampionata svakako već osigurali prolaz)... Možda bi Crna Gora mogla sa jednom pobjedom iz dva meča da se nada da će biti u ta četiri najbolja drugoplasirana tima, ali jasno je da će se juriti prvo mjesto... R. P.

vić, Tatjana Jovović i Anđela Janković Mlade „vučice“ zasluženo slave uspjeh, a predvodili su ih šef stručnog štaba Marko Milošević i trener Pavle Kalezić Drugi crnogorski predstavnik Sea Stars takmičenje je završio sa jednom pobjedom u Superligi. Sea Stars je na kraju savladao italijansku Futurosu 79:73. Još jednom je najefikasnija bila Maša Praščević, koja je imala tripl-dabl – 24 poena, 15 skokova, 10 asistencija, 5 ukradenih, za indeks 39! Mila Kovačević postigla je 15, uz 7 skokova, SofijaVučković 12, uz 5 asistencija i 4 skoka, Elena Begović 11, uz 4 skoka, 3 asistencije i 2 ukradene, a u strijelce su se upisale još Mia Bajo 8, uz 6 skokova, Vanja Kaluđerović 7 i Jelena Nikolić 2. R. P.

Ekipa Budućnost Bemaksa do 17 godina

Luka Bogavac

Nedodirljiva imperija

Hrvatska 26 (12)

Danska 32 (16) IHF

OSLO – ,,Juniti arena“. Gledalaca: 15.000. Sudija: Marin i Garsija (Španija). Sedmerci: Hrvatska 4 (3), Danska 8 (6). Isključenja: Hrvatska 16, Danska 8 minuta. Crveni kartoni: Mamić (direktni) u 21, Srna (3x2) u 55. minutu.

HRVATSKA: Kuzmanović (tri odbrane i sedmerac), Pešić (jedna odbrana i sedmerac), Duvnjak 1, Šoštarić 5 (2), Klarica 4, Šimić, Srna, Karačić 2, Maraš, Mamić, Lučin 1, Martinović 6, Šušnja, Šipić 2, Glavaš 2 (1), Jelinić 3

DANSKA: Nilsen (10 odbrana), Grin (sedmerac), Kirkeloke 2, Landin 1, Jakobsen 5 (3), Lauge 1, Saustrup, Gidsel 10, Mensah, Jorgensen 2, Hansen 3, Berholt, Hald, Arnoldsen, Pitlik 4, Madsen 4 (3) Ovakva dominacija nikada nije viđena – rukometaši Danske preslišali su Hrvatsku u finalu Svjetskog prvenstva (32:26) i osvojili četvrtu uzastopnu titulu na planetarnim šampionatima.

Niz nepobjedivosti na svjetskim prvenstvima produžili su na 37 utakmica, u kojima su upisali samo dva remija. Posljednji poraz doživjeli 2017. od Mađarske u osmini finala u Francuskoj.

Danci, koji su i olimpijski prvaci, do nove titule stigli su pobijedivši u svih devet utakmica na Mundijalu – sve rivale su savladali glatko, a najbolje su prošle Hrvatska i Češka, koja je u glavnoj rundi takođe izgubila samo šest razlike. Ostale protivnike dobili su po najmanje 10 razlike.

Hrvati nijednom nijesu vodili u jučerašnjem meču u predgrađu Osla, Berumu, ali su tokom prvog poluvremena uspijevali da drže priključak i fanatičnom odbranom dovedu Dance do nervoze. Znali

Matijas Gidsel MVP

Danac Matijas Gidsel, sa 74 pogotka prvi strijelac Mundijala, očekivano je izabran i za najboljeg igrača šampionata. U idealnoj postavi su golman Emil Nilsen (Danska), lijevo krilo Dilan Nai (Francuska), lijevi bek Simon Pitlik (Danska), srednji bek Martim

su, međutim, i da u tome pretjeraju, pa je MarkoMamić u 21. minutu zbog grubog faula dobio crveni karton.

Bio je to veliki udarac za odbranu Hrvatske, koja je na poluvremenu gubila 16:12. Kada je rezervni danski golman Grin početkom nastavka odbranio sedmerac kod rezultata 17:12, pa Jelinić dobio isključenje nakon kojeg je iz sedmerca razlika porasla na šest razlike, bilo je jasno da Hrvati nemaju nikakve šanse da naprave senzaciju. Spektakularan meč ponovo je odigrao Matijas Gidsel sa 10

Košta (Portugal), desni bek Ivan Martinović (Hrvatska), pivot Viktor Ituriza (Portugal) i desno krilo Mario Šoštarić (Hrvatska).

Najbolji mladi igrač SP je Portugalac Fransisko Košta Gidsel je 73 od 74 pogotka dao iz igre, čime je obo-

pogodaka iz 11 šuteva, Emil Jakobsen postigao je pet, Simon Pitlik i Emil Madsen po četiri...

Kod Hrvata je najefikasniji bio Ivan Martinović sa šest pogodaka.

DomagojDuvnjak i IgorKaračić odigrali su posljednji meč u hrvatskom dresu. Duvnjak je u posljednjem napadu postigao gol nakon što su se Danci sklonili i time odali priznanje legendi.

- Naravno da smo malo razočarani, htjeli smo da utakmica duže bude otvorena. Bila je velika borba, pokušali smo sve

rio rekord Južnokorejca

Kjung Šin Juna koji je na Svjetskom prvenstvu 1995. godine postigao 70 golova iz igre.

Iako nije uvršten u najbolju sedmorku turnira, Gidselu se i MVP titula na neki način računa kao ulazak u ol-star ekipu turnira, pa je Danac postao prvi rukometaš u

što smo mogli, ali sreća nije bila na našoj strani. Htio bih vidjeti ovu utakmicu u Zagrebu, to bi bilo interesantno. Čestitke Danskoj, nevjerovatna su ekipa i moraćemo da pokušamo idući put – rekao je Dagur Sigurdson, selektor Hrvatske. MagnusLandin , Henrik Molgard , MadsMensah Larsen, JohanHansen i SimonHald prvi su igrači koji su četiri puta zaredom osvojili svjetsko zlato.

Selektor NikolajJakobsen izjednačio je rekord Rumuna NikulajaNedefa kao stručnjaka s najviše titula na svjet-

istoriji koji je na sedam turnira zaredom izabran u idealni tim takmičenja. Dosadašnji rekorder bio je hrvatski rukometaš Ivano Balić, koji je između Evropskog prvenstva 2004. do Evropskog prvenstva 2008. godine na šest uzastopnih turnira bio ili MVP ili u idealnoj postavi takmičenja.

skim muškim šampionatima (4). Istorijski nastup rukometaša Portugala na Svjetskom prvenstvu nije krunisan medaljom –u dramatičnom meču za treće mjesto slavila je Francuska sa 35:34 i osvojila 13. medalju sa planetarnih šampionata, petu bronzanu.

Junak je bio golman ŠarlBolanže koji je u posljednjem napadu odbranio šut Antoniju Areji sa desnog krila i spriječio produžetke.

Prethodno je MelvinRičardson 17 sekundi prije kraja realizovao sedmerac za 35:34.

Selektor Portugala Paulo Pereira pozvao je potom tajmaut, napao sedam na šest, ali je Bolanže bio nepremostiva prepreka... Francuzi su vodili od starta, u završnici prvog poluvremena imali tri razlike u više navrata, ali uporni Portugalci nijesu dozvolili ,,trikolorima“ da se odlijepe.

Na krilima odbrana Gustava Kapdevila stigli su do preokreta u 36. minutu, nakon čega su Francuzi ponovo poveli, imali 30:28 i 31:29, ali su Portugalci opet uhvatili priključak i četiri puta stizali prednost. Ušlo se u neizvjesnu završnicu, u kojoj Portugal ipak nije mogao do prve medalje u istoriji. EmerikMin je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 10 pogodaka, Dilan Nai je dao šest, dok je Bolanže upisao osam odbrana, a na terenu je bio samo u drugom poluvremenu.

Kod Portugalaca su se istakli KikoKošta sa osam i Iturica sa sedam golova, a Kapdevil je imao 11 odbrana. N. KOSTIĆ

Superliga za odbojkaše (11. kolo)

Jedinstvo

slavilo u Baru

PODGORICA – Nakon dvije maksimalne pobjede domaćina Budućnosti i Budve, 11. kolo EPCG Superlige je zaključila jedna pobjeda gostujućeg tima, ponovo sa 3:0 – Jedinstvo je u Baru slavilo protiv Galeba, pa su Bjelopoljci pretekli Mornar na tabeli i sada imaju bod više (19-18), dok obje ekipe imaju po šest pobjeda i četiri poraza. Galeb je ostao na pretposljed-

njem mjestu i jednoj pobjedi, koju je ostvario protiv Lovćena. Bjelopoljce je do pobjede u Baru predvodio kapiten Stefan Bugarin sa 14 poena, dok se kod domaćina istakao Ognjen Marstijepović sa 10 poena. Rezultati 11. kola: Galeb – Jedinstvo 0:3 (18:25, 23:25, 14:25). Subota: Budva – Sutjeska 3:0 (25:8, 25:17, 25:17). Petak: Budućnost volej – Mornar 3:0 (25:20, 25:18, 25:15). Slobodno je Jedinstvo. S. J.

Oklahoma sigurna protiv Sakramenta, Vašington prekinuo niz od 16 poraza

Tripl-dabl Jokića za pobjedu Denvera

PODGORICA – Uz novi tripl-dabl Nikole Jokića, 22. u sezoni, košarkaši Denvera pobijedili su kao gosti Šarlot sa rezultatom 107:104. Somborac je upisao 28 poena, 17 asistencija i 13 skokova, a osim toga donio je ključne poene Nagetsima u posljednjem minutu. U pobjedničkom timu Kristijan Braun je bio vrlo raspoložen sa 24 poena, a važan doprinos trijumfu dao je i Džamal Marej sa 20 poena. Kod Šarlota, Majls Bridžis je bio najefikasniji sa 24 poena, iza njega bio je Mark Vilijams sa 20. Denveru je ovo bila vezana pobjeda poslije trijumfa nad Filadelfijom i sa utakmicom u Šarlotu završili su turneju po Istoku gdje su imali bilans od dvije pobjede i tri poraza. Oklahoma je pobijedila Sakramento sa 144:110 što je lideru Zapada i drugom najboljem timu lige rekordan broj ubačenih poena ove sezone. Tanderi su već do poluvremena postigli nevjerovatna 82 poena. Ovog puta Šej Gildžus Aleksander nije bio prva napadačka violina Tandera, već Eron Vigins, koji je postigao rekrod karijere – 41 poen! Prvi strijelac Oklahome i lider ekipe utakmicu je završio sa 29 poena. Osim najvećeg broja poena, Tandersi su upisali i rekordan broj skokova na jednoj utakmici ove sezone, čak 70 su ih imali igrači domaćeg tima, od čega je centar Hartenštajn upisao 14. Lu Dort je trijumfu doprinio sa 20 poena i osam skokova. Kod gostiju, Dieron Foks je bio

Prvenstvo Crne Gore u šahu

Petrov sa maksimalnim

učinkom na čelu tabele

Velemajstor Nikita Petrov

izdvojio se na čelu tabele nakon četiri kola 77. prvenstva Crne Gore u šahu.

Branilac titule je u četvrtoj rundi bijelim figurama savladao Nemanju Vukčevića i upisao četvrtu uzastopnu jedinicu. Vukčević je pokušao holandskom odbranom da iznenadi našeg reprezentativca, koji je preciznom igrom iskoristio stečenu prednost, a ,,crni“ je obustavio otpor nakon što je Petrov osvojio figuru.

Nakon četiri kola Petrov je usamljen na čelu tabele sa maksimalnim učinkom, dok ga sa pola poena zaostatka prate Denis Kadrić i Andrej Šuković. Čelna tabla reprezentacije Crne Gore, Denis Kadrić, crnim figurama je nadigrao klupskog druga iz nikšićke Elektroprivrede, Vuka Miletića, iskoristivši njegovu pasivnu igru u središnjici.

Andrej Šuković je savladao četvorostrukog šampiona Crne Gore, Predraga Nikača, u najdužoj partiji dana. Nakon velike borbe u španskoj partiji, Šuković je uspio da slavi iskoristivši

neopreznu igru Nikača u teoretskoj topovskoj remi završnici. Šuković je u dosadašnjem dijelu turnira upisao tri pobjede, dok je u drugom kolu remizirao sa Denisom Kadrićem. Velemajstorski derbi između Božidara Bonje Ivanovića i Nebojše Nikčevića okončan je remijem nakon velike borbe i obostrano korektne igre. Zanimljivo je da su svi međusobni dueli igrača koji su imali po dva poena odlučeni. Tako po tri poena nakon četiri kola imaju internacionalni majstori Aleksandar Tomić i Bogdan Podlesnik, FIDE majstor Miloš Pečurica i Mirsad Đoković Desetostruki šampion Crne Gore Nikola Đukić nakon četiri kola ima dva poena i očekivati je da se u narednim kolima priključi igračima u gornjem dijelu tabele. Danas od 16h je na programu peto kolo, u kome se izdvajaju dueli: Kadrić - Petrov, Nikčević - Šuković, Ivanović - Tomić, Podlesnik - Pečurica, Vukčević - Đoković, Kalezić - Vlatković. Prvenstvo se igra u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“. B. KADIĆ

najefikasniji sa 20 poena, Malik Monk je imao jedan manje, a Demar Derozan je stao na 17. Košarkaši Vašingtona prekinuli su niz od 16 poraza trijumfom nad Minesotom u gostima sa rezultatom 105:103. Minesota je ovim porazom prekinula niz od pet pobjeda. Imali su i sreće Vizardsi na putu ka pobjedi, prvoj gostujućoj poslije 21 poraza, jer je Nikel Aleksander-Voker u posljednjim sekundama promašio šut za tri, na ogromno olakšanje gostiju. Bila je to prva pobjeda najgoreg tima lige još od 2. januara kada su slavili protiv Čikaga, a sedma zbirno ove sezone. Do nje su stigli i zbog toga što su Timbervulvsi bili drastično oslabljeni neigranjem prvih zvijezda tima Entonija Edvardsa i Džulijusa Rendla Kajl Kuzma može sebi pripisati najveće zasluge za pobjedu u koju je ugradio 31 poen i napadački najbolje vodio svoj tim. Džordan Pul ga je pratio sa 19 poena, a važne role u Mineapolisu imali su Bilal Kulibali sa 14 i Jonas Valančunas sa 13 poena. U poraženom sastavu Džejden Mekdenijels je bio najbolji sa 23 poena i 12 skokova, uz njega Rudi Gober se najbolje pokazao sa po 16 poena i skokova.

Rezultati : Šarlot – Denver 104:107, Hjuston – Bruklin 98:110, Minesota – Vašington 103:105, Oklahoma – Sakramento 144:110, Njujork – Los Anđeles Lejkers 112:128, San Antonio – Majami 103:105, Portland – Finiks 127:108. S. J.

Održano kadetsko prvenstvo Crne Gore u džudou

Pet zlatnih medalja za Milenijum

PODGORICA – Džudisti

Milenijuma osvojili su pet zlatnih, borci Ippon-a tri, dok su sa po dva zlatna odličja kadetsko prvenstvo Crne Gore završili džudo klubovi ,,Kipa“ i ,,Miloš Stanković“. Po jednog prvaka Crne Gore imaju Stara varoš, Akademik i Budućnost. Od takmičara Milenijuma zlatna odličja osvo -

jili su Matija Marković (do 81), Jovan Radulović (do 90), Emir Maljević (preko 90), Teodora Vlahović (do 70) i Mina Ulcinjak (preko 70). Sa tri prvaka može se pohvaliti novoformirani nikšićki klub Ippon, a šampionski trofej osvojili su Milan Barović (do 50), Marija Simić (do 44, Ippon) i Vanja Guzi-

Memorijalni stonoteniski turnir „Saša Milačić“ Vujović najbolja u konkurenciji kadetkinja i juniorki

PODGORICA – Stonoteniserka beranskog Budima Anastasija Vujović trijumfovala je u konkurenciji kadetkinja i juniorki na drugom Memorijalnom turniru ,,Saša Milačić“ u Podgorici. Trofej na podgoričkom turniru odbranili su junior hercegnovskog kluba Novi Luka Karanović i njegov klupski drug Milan Vučetić u konkurenciji kadeta. U konkurenciji mlađih kadeta najbolji su bili Lara Franeta iz ulcinjskog Valdanosa i

Đorđe Mitrić iz podgoričkog Spina. Kod najmlađih kadeta slavili su članica Spina Julija Mitrić i Denat Makoli iz prištinskog Pripinga. Turnir, koji je okupio 90 stonotenisera, odigran je u znak sjećenja na sportskog radnika Sašu Milačića, koji je preminuo od posljedica kovida-19 sredinom januara 2021. godine. Dugogodišnji takmičar, direktor i predsjednik Budućnosti bio je član predsjedništva Stonoteniskog saveza SFR Jugoslavi-

na (do 57, Ippon). Zlatni su bili i Nemanja Vukčević (do 60) i Ognjen Radošević (do 66) članovi Džudo kluba „Miloš Stanković“ i džudistkinje podgoričkog kluba „Kipa“ Lea Šćepanović (do 40) i Ena Šćepanović (do 52).

Prvaci Crne Gore postali su i Balša Sinđić (do 55, Stara Varoš), Balša Đurišić (do 73, DŽSCG), Andrijana Mirković (do 48, Akademik) i Šejla Spahić (do 63, Budućnost). Šampion je održan u sportskoj sali Osnovne škole „Novka Ubović“. R. P.

je i predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore. Za doprinos razvoju stonog tenisa kao zaslužnom sportskom radniku dodijeljena mu je titula počasnog člana Balkanske stonoteniske unije. Glavni grad posthumno ga je nagradio Zlatnom plaketom za doprinos razvoju sporta u Titogradu i Podgorici. R. A.

SKI-SKOKOVI

PODGORICA – Austrijanac Danijel Čofenig pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup danas održano u njemačkom Vilingenu.

Pobjednik novogodišnje turneje, koji je i dan ranije bio najbolji, do sedme pobjede došao je skokovima od 150 i 148 metara, za koje je sakupio 310,5 poena.

Norvežanin Johann Andre Forfang bio je drugoplasirani sa skokovima od 147 i 152 metra i zbirom od 305,1 boda. Pobjedničko postolje kompletirao je Jan Erl iz Austrije sa 289,5 poena, koje je sakupio od 144 i 143 metra. Kao četvrtoplasirani završio je Austrijanac Štefan Kraft (143 i 144,5), peti je bio njegov Maksimilijan Ortner (139 i 149), a šesti Norvežanin Kristofer Eriksen Sundal (141,5 i 145,5). Čofenig je vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1.346 bodova, Erl je drugi sa 1.143, dok je treće mjesto preuzeo Kraft sa 895 bodova. R. A.

Nikita Petrov

Pomračenje Sitija u sjevernom Londonu

PODGORICA – „Usitnio“ je Siti korake po Ostrvu. Šta se dešava sa ekipom španskog trenerskog maga?

Zbog čega je aktuelni šampion doživio pomračenje u sjevernom Londonu? Napustili su juče ,,Emirejts“ pognute glave, a kako drugačije nakon što ih je Arsenal ispratio sa pet golova u mreži. Konačan rezultat derbija 24. kola – 5:1 – pokazao je gdje je jedan tim, u ovom slučaju domaćin – drugi na tabeli, odnosno, gost koji zaostaje devet bodova za rivalom. Za liderom Liverpulom, koji ima utakmicu manje, čak 15 bodova. Ovakav epilog se nije mogao naslutiti ni nakon brzog gola Arsenala u drugom minutu nakon što je katastrofalno reagovao Akandži. Sve je krenulo od Rajsa koji je odlično uposlio Haverca, a Njemac nesebično asistirao Odegardu za 1:0. Četiri minuta kasnije VAR je poništio gol domaćinu, a ,,građani“ su brzo mogli da se

vrate, ali je Gvardiol pogodio prečku. Mogao je Siti do odmora do izjednačenja, ali je

Derbi Italije bez pobjednika

De Fraj rastužio

Milan

PODGORICA – Bez pobjednika u derbiju Italije, Milan i Inter odigrali su 1:1, gosti su zadovoljniji napustili teren jer su u trećem minutu nadoknade preko Stefana de Fraja stigli do izjednačenja. Domaćin se radovao u 45. minutu kada je pogodio Tižani Rejnders

Inter je i dalje u igri oko titule, a utisak je da je derbi sačekao u boljem raspoloženju od domaćina koji je bio bolji u prvom poluvremenu. Ne bi bilo nezasluženo da je Milan slavio, ali tako nije mislio Stefan de Fraj, kojeg je dobro uposlio Martines, a štoper sa pet metara pogodio mrežu. U narednom meču Inter će gostovati Fiorentini, dok Milan igra sa Empolijem. Festival golova u Torinu – Juventus je nakon preokreta savladao Empoli 4:1, iako je domaćin od četvrtog minuta bio u prednosti. Do bodova je došla Fiorentina pobjedom protiv Đenove (2:1). A. M.

Raja bio na visini zadatka. Nakon dobrih šansi stigao je gol u 55. za Siti – pogodio je Ha-

land, što je, očigledno, motivisalo Arsenal, koji je do 62. minuta postigao dva. Četrnaest

minuta kasnije Ortega je četvrti put bio matiran, a u nadoknadi u strijelce se upisao 17-go-

Levandovski čuva nadu

PODGORICA - Robert Levandovski pogodio je za slavlje Barselone protiv Alavesa u 22. kolu španskog prvenstva.

Barsa je sada na četiri boda zaostatka od Reala koji je dan ranije doživio šok porazom od Espanjola.

Tek kada je Hansi Flik od drugog poluvremna napravo nekoliko izmjena i njegova ekipa ofanzivnije počela da igra, stigao je i gol. Domaćin je bio opasniji, a navijači su brzo zaboravili na razočaravajuće prvo poluvrijeme.

Za brigu Barseloni je bila po-

HNL (20. KOLO): Đalovićeva Rijeka ostala prva

PODGORICA – Ovo se ne događa često – sva tri kandidata za titulu u fudbalskom šampionatu Hrvatske poražena su u 20. kolu.

Rijeka našeg trenera Radomira Đalovića izgubila je u subotu u Varaždinu (1:0) pogotkom Cetinjanina Alekse Latkovića, što joj je prvi poraz u sezoni, ali nije skliznula sa prvog mjesta jer je Hajduk juče poražen od Lokomotive u Zagrebu (3:2) i tako ostao na ,,minus 2“ od lidera. Dobra vijest za Đalovićev tim stigla je i iz Osijeka gdje je istoimeni tim pobijedio Dinamo sa 2:1. Ekipa Fabija Kanavara i dalje je na sedam bodova zaostatka za Rijekom, dok su Osijek i Varaždin na ,,minus 9“.

dišnjak Nvaneri

Mančester junajted igra, pa ne igra, a tek što su igrači obradovali navijače formom i tri vezane pobjede u svim takmičenjima, stigao je ,,hladan tuš“. Kristal Palas je slavio na ,,Old Trafordu“, a oba gola za goste postigao je Žan Filip Mateta Mada je početak pripao domaćinu, Mejnu je u devetom minutu pogodio stativu, dobru šansu za gol imao je Munjoz, ali.. Uzalud sve kada ne ide, a Junajted je bio i bez sreće iako je imao veću inicijativu i posjed lopte. Gosti se mnogo nijesu obazirali na ofanzivu domaćina, čekali su šansu za gol, zamalo je i dočekali u 39. minutu kada je Mateta poslao loptu na milimetar pored stativa... Nastavak meča pripao je domaćinu, koji je, uprkos novim šansama, pokazivao nesigurnost u odbrani. Kao u 64. minutu kada je na odbijenu loptu od prečke poslije šuta Lakroa, odbrana stala, a Francuz je bez problema pogodio prazan gol. Novi šok uslijedio je nakon povrede Lisandra Martineza (sa terena je iznijet na nosilima), kada je ponovo Mateta na minut do kraja meča pogodio za konačnih 2:0. Radovao se i Totenhem i to prvi put u 2025! ,,Pijevci“ su do tri boda stigli u gostima kod Brentforda (2:0). Kod prvog gola gosti su imali pomoć od Žanelta koji je pogodio sopstvenu mrežu, a tačku na trijumf u 87. minutu stavio je Pape Matar Sar A. MARKOVIĆ

vreda Gavija, koji je nakon sudara sa Konješnim prevezen u bolnicu. Iz kluba je brzo sti-

glo saopštenje da je sa mladim igračem sve u redu i da je pušten kući. A. M.

Đalović za poklon iz Zagreba može da zahvali sunarodniku, crnogorskom internacionalcu Dušanu Vukoviću, koji je poslije greške posljednjeg igrača

Hajdukove odbrane pogodio za preokret od 2:1 u 25. minutu, a potom bio asistent kod pogotka dvostrukog strijelca Roberta Mudražije za 3:2 u 72.

Jedan pogodak mladog reprezentativca Crne Gore je poništen. Vuković (22), nekadašnji igrač Sutjeske, bio je strijelac i u porazu od Rijeke u prošlom kolu (4:1), a ukupno je dao tri gola ove sezone. Dinamo nije prebolio ispadanje iz Lige šampiona – poražen je na gostovanju Osijeku, koji je poveo već u drugom minutu preko Omerovića Izjednačio je Stojković u 47, a veliki trijumf domaćinu donio je Soldo u 61. U narednom kolu Rijeka će dočekati Istru 1961, Hajduk ugostiti Varaždin, a i Dinamo će biti domaćin – sastaće se sa Šibenikom. Ne. K.

Barselona na četiri boda od Reala

Vuković slavi sa saigračima

TRADICIONALNO CRNOGORSKO GRADITELJSTVO

U većim vasojevićkim drvenim kućama postoje po dvije ovakve prostorije, ali se samo jedna od njih zagrijava, dok druga služi za čuvanje rezervi hrane i ostalih domaćih potrepština. Tamo je i natra za prenje, ostava za pređu, sukna, posteljinu i sl. U objema prostorijama su po jedan ili po dva do pola niska prozora koji nemaju ramove. Najčešće u njima nije staklo, već hartija. Kada se ovakav prozor otvara, vadi se cijeli njegov ram i stavlja na pod. Noću se prozori zatvaraju daskama sa unutrašnje strane. Peć, koja liči na kapu, ima kvadratnu podlogu i stoji uza zid prema „kući“. Odakle se (iz „kuće“) loži.

KLIJET

U bočnim prostorijama pod i plafon su od dasaka. Plafon je često od uskih daščica od kojih se grade i pregrade u prostorijama. Na trijemu, i sa jedne i sa druge strane, skoro su redovno jedna ili dvije prostorijice (klijet, zgrada ili ćirel) sa prozorčićima koji predstavljaju male kvadratne otvore, ali ih ima i bez prozora. Ovdje drže proizvode od mlijeka i druge rezerve hrane i pića, a ponekad se u ovim prostorijama i spava. U „kući“ nema stropa. U sobi je iznad peći, ispod samog stropa, drvena rešetka ili jednostavno, neka motka, na čemu suše odjeću i obuću.

IZBA

Donji dio kuće uvijek je od kamena i naziva se izba, ali i podrum, a iste je namjene kao slične prostorije u već opisanim kamenim kućama. Krov je od slame, neobično visok i strm, na četiri vode. Slama se za rogove i baskije pričvršćuje lemežjem. Sa obije strane

Sa obje strane sljemena virili su visoki rogovi

Drvenih krovova ima dvije vrste: štica i šinda. Prva se dobija od trupca dužine 1,20 m koji se cijepa klinovima, počev od sredine trupca prema krajevima, te iz jednoga, zavisno od njegove debljine, dobije se 10-18 dasaka širokih 20-40, a debelih 5-6 cm. Šinda se, pak, sastoji od sitnijih daščica

sljemena vire dva visoka roga. Ovi rogovi nijesu dio krova, već prolaze kroz krov i svojim debljim dijelom oslanjaju se na grede koje povezuju zidove. Niko nije mogao da mi objasni njihovu namjenu. Ovaj je krov obilato napušten preko zidova, tako da je ispod njega trijem.

PRIJESTUP

Donji dio drvene vasojevske kuće bio je od kamena i nazivao se izba, ali i podrum i imao je istu namjenu kao slične prostorije u kamenim kućama. Krov je bio od slame, neobično visok i strm, na četiri vode

Greda koja povezuje zidove svojim krajevima izlazi ispod krova, pa se njen kraj naziva prijestup. Ovdje se obično vješaju kože za sušenje. Između brvana od kojih se gradi kuća stavljaju mahovinu, a spolja otvore zatiskuju konopljom (kučina). Ako su još i podnice deblje, uz ovakvu obradu, kuća je potpuno zaštićena od hladnoće. Međutim, podnice su debele samo 10 do 12 cm. Za najbolje građevinsko drvo smatra se molika (pinus peu-

ce). Od ovoga drveta tešu i daske za podove debljine 5, a širine 15 cm, pa se od takvoga stabla može dobiti samo jedna takva daska. Brvna se sklapaju na dva načina: ili se usijecaju i ukrštaju (usjek) ili se na četiri ugla stavljaju stubovi u koje su usječeni žljebovi, pa se u njih umeću krajevi brvana, obrađeni prema širini žlijeba. Ovaj način gradnje naziva se – u kulak (zakulačiti) i češći je u gradovima.

POD I PLAFON

I pod se slaže na dva načina: u lambu, kada jedna daska leži preko druge: i u šipilo, kada se u daskama, po debljini, usijecaju žljebovi, pa im međusobno spaja tanka daščica (šip ili šipka). Tako, ako se daske kasnije, kada se potpuno osuše, razmaknu, ova daščica zatvara prostor između njih, koji se inače sasvim popunjava praši-

nom. Krajevi dasaka pričvršćuju se za grede ispod sebe ekserima. Kako smo već rekli, plafon se gradi od bukovih daščica (šašovac, šašavci) koje su dugačke do 70 cm, široke oko 17, a debele oko 5 cm. Jedna se njihova strana stanjuje, a u drugu se usijeca žlijeb, pa se tako i slažu da tanji dio jedne daščice ulazi u žlijeb druge.

ŠTICA I ŠINDA

Ima krovova drvenih, od daske. I njih ima dvije vrste: štica i šinda. Prva (štica) dobija se od trupca dužine 1,20 m koji se cijepa klinovima, počev od sredine trupca prema krajevima, te iz jednoga, zavisno od njegove debljine, dobije se 10-18 dasaka širokih 20-40, a debelih 5-6 cm. Šinda se, pak, sastoji od sitnijih daščica, koje se ponekad u krovu dupliraju, pa ako pukne gornja, donja će zadržati vodu. I jedne i dru-

ge se dovode u lambu, to jest, njihovi krajevi koji se pričvršćuju za krovnu konstrukciju prelaze jedan preko drugoga do 5 cm, a pričvršćuju se ekserima za letve. Postoje i krovovi od klisa, što su daščice od najtvrđeg hrasta i to samo iz njegove sredine (strževina), tako da se iz jednoga trupca dobija samo njih 3-6. Takav je krov vrlo skup i zato se radi samo na crkvama. Ipak, on je najtrajniji i može bez popravki da izdrži 70-90 godina.

BREZNA

Drvene kuće u drugim krajevima predstavljaju samo modifikacije vasojevićkih. Ali, nijesu tako uređene kao ove u Vasojevićima, iako ih ima dosta velikih i pokrivenih šindom (u Pivi i Crkvicama). Opisaćemo jednu kuću u Breznima u Pivi. Desetak kuća je u jednoj gomili, sve jedna pokraj druge, a naslonjene su svojom zadnjom stranom na uzvišenje koje omeđava ravnicu. Licem su okrenute divnim plodnim njivama.

Domaćin kuće je postariji čovjek (jedan od Durutovića). On ima dosta prostranu kuću, ali bez izbe, pa je zato ova kuća vrlo niska, toliko da se krov od šinde sa zadnje strane kuće spušta do zemlje.

MRAČNO I TIJESNO

Od ulaza u kuću vodi uzak hodnik između lijevog spoljašnjeg zida i ostalih prosto-

Gradili su se i krovovi od klisa, odnosno daščica od najtvrđeg hrasta i to samo iz njegove sredine (strževina). Od jednoga trupca dobijalo se samo 3-6 daščica. Takav je krov bio vrlo skup i zato se radio samo na crkvama. Bio je najtrajniji i mogao bez popravki izdržati 70-90 godina

rija. Desno se iz njega ulazi u „kuću“, gdje je i ognjište, dok je lijevo prostorija za stoku, ispod istoga krova, samo što je od prostorija za stanovanje dijeli pregrada. „kuća“ je naravno, mračna, tijesna i zatrpana raznim stvarima. U krovu je otvor, ali ne za svjetlost, kako sam ja pretpostavljao, već je otvor napravljen zato što je te godine kuću poplavila voda, pa su sve iz kuće izvlačili tuda. Znam i za druge krajeve gdje je voda takođe stizala do krova, ali neće da podignu kuću na sprat. U Pivi i u Crkvinama, većina kuća ima ovaj hodnik, ali nemaju otvoreni trijem kao u Vasojevićima, pa je u kući vrlo zagušljivo i puno dima. (Nastavlja se)

Autor: Pavle ROVINSKI

Kuća Spasoja Vojvodića u Konjuhama u Vasojevićima

Vasojevićka kuća, crtež Andrije Jovićevića

Žabljak početkom prošlog stoljeća

Kuća Zorke Ilić u Zakrilju u Osrecima, 1998. godina

Prijestonica Habsburške monarhije širila je najfinije ukuse sočnih medaljona na polju kulture, umjetnosti, diplomatije, izdašno nadilazeći granice carstva u srcu Evrope. Ćesarska kraljevska ilirska dvorska štamparija u Beču davne 1775. Državni cenzor „Ilirskih rukopisa“ Atanasije Sekereš pažljivo iščitava „Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori“. Minuciozno zaključuje da je djelo napisao: ,,Anonimni rodoljub, koji se, uzdigao iznad svojih zemljaka, najživljim bojama“.

Boje bjehu vatrene, crvene, odlika strastvene ljubavi za domovinom. Isijava gordost, nepokolebljivost, a tek hrabrost iz zapisanih riječi: „Zbog čega Porta određuje i utvrđuje granice s obje strane i dijeli svoje oblasti od Crne Gore kada su oni podanici? Radi čega Porta s vremena na vrijeme šalje svoju vojsku i traži toliku prolivenu krv radi pokoravanja ove kada je ona već i tako pokorena i plaća podanstvo? Radi čega Porta s Crnogorcima mir zaključuje kada su oni podanici? Zbog čega Porta nije podvrgla Crnogorce svom pravu, sudijama i svome građanskome sudu, pošto i svi ostali podanici posvuda potpadaju pod nju, kada su oni podanici? Zbog čega Porta šalje stroge ukaze pograničnim pašama i komandantima da neprestano motre i iz oči ne ispuštaju stanje Crnogoraca, kada su oni podanici? Zbog čega paše i drugi turski komandiri u Crnoj Gori ne žive i sultanske ukaze k njima ne šalju, kada su oni podanici“? Veličanstvenu, junačku epopeju Crne Gore u vjekovnim sudarima s valovima okupatorskih vojski Osmanskog carstva, koje razbijene o oštro crnogorsko stijenje iščile poput morske pjene do novih neprijateljskih talasa, ispisalo je naizgled zagonetno, odveć energično pero nesvakidašnje srčanosti i elegancije, dama s Njeguša, od znamenitih guvernadura, plemkinja Katerina Radonjić Stoljeće kasnije, evropski tokovi državne administracije ublažavaju ingerencije Senata na Cetinju. Od Đurđevdana 1874. gorski vukovi, silne vojvode i serdari, ugledni, umni senatori zadržavaju ulogu suda. Lagano gasne romantični dah davnih vremena. Uspostavljaju se uprave za vojsku, prosvjetu, unutrašnje poslove, finansije. Fine konture temelja vjekovne nezavisnosti osvježava Knjaževska kance-

Iz istorije crnogorske diplomatije

Njeguški vojvoda, evropski diplomata

Svečani, otmjeni frak u punom sjaju krasio je odvažne, raskošno obrazovane crnogorske diplomate, od soja i ugleda, reprezentativnog kova. Njihovi nepobjedivi mačevi, kao i u ratu, na diplomatskim ceremonijama blistali su zorno, a odanost Crnoj Gori neupitna, epskih razmjera, kao u strašnim borbama do potonje kapi krvi

larija za spoljne poslove; lepršav, diplomatski pečat crnogorskoj državnosti! Stara izreka ,,Vladare i države cijene i po ličnostima diplomata koji ih predstavljaju“, odražavala je mudrost državnika, vojskovođe i pjesnika Nikole Petrovića, koji poput istančane diplomatske tradicije velikih sila, rukovođenje spoljnih poslova povjerava naočitom Njegušu, vojvodi Stanku Radonjiću, sinu vojvode Iva. Školovanje Stanka Radonjića u Parizu s knjazem Nikolom, budućim gospodarem crnogorskim, obojici usađuje šarm drugih kultura, oplemenjuje viteški duh neophodnom dozom suptilnosti, koja nije ugasla nacionalni žar i žeđ za slobodom, dok bliske rodbinske veze utiču na čvrsto međusobno povjerenje. Atletski fizikus vojvode Radonjića uzdignut zvanjem načelnika štaba Vrhovne komande crnogorske vojske tokom 1876. U vremenu diplomatskih vrtloga i državničkih imperijalnih apetita serviranih na rezbarenim stolovima prošaranih geografskim kartama, mapama zemalja, kitnjastim mastionicama i raskošnim perima u San Stefanu i Berlinu, vojvode Božo Petrović i Stanko Radonjić bjehu neposredni svjedoci nedostižnog uzleta crnogorskog, vjekovnog suvereniteta i neprikosnovenosti čemu međunarodni pečat 13. jula 1878. daruje vječni sjaj. Nakon Berlinskog kongresa i

nekoliko mjeseci provedenih u Carigradu u svojstvu crnogorskog diplomatskog predstavnika u Osmanskom carstvu, vojvoda Stanko Radonjić upućuje kurtoazno pismo sa Cetinja 10. marta 1879. naslovljeno ministru spoljnih poslova Kneževine Srbije Jovanu Ristiću: „Njegovo Visočanstvo, naš premilostivi Knjaz proglasio je 8. o.m. novo uređenje naše državne Uprave, po kojemu Senat, u svojemu dosadašnjem značenju i obliku prestao postojati, a vlasti koje su u njemu usredsređene bile, podijeljene su na tri novoustanovljena tjela: Državni Savjet, Ministarstvo i Veliki Sud. Stavljajući Vam ovo do znanja, čast mi je izvjestiti Vas, da je povjerenje Nj. V. Knjaza postavilo Boža Petrovića za predsjednika Drž. Savjeta, a mene u zvanje Ministar spoljnijeh poslova.“ Diplomatija toga doba klizi zanimljivim putanjama. Vapor iz Ulcinja plovi ka Baru opjevanim Jadranskim morem. Uglađeni gospodin sa Orijenta ljubazno se predstavlja prvom crnogorskom guverneru Ulcinja. Teče prijatan razgovor turskog konzula sa śedištem u Baru i crnogorskog vojvode. Ubrzo, iz podnožja Rumije poslata je uznemirujuća depeša ministru inostranih djela Knjaževine Crne Gore Stanku Radonjiću, od vojvode Sima Popovića: „Sad dođoh iz Ulcinja i čuh da je juče došao ne-

Omiljena ličnost na dvoru

Ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore vojvoda Gavro Vuković o svom prethodniku kazuje sljedeće: ,,Vojvoda Stanko Radonjić, od poznate kuće Guvernadurovića, kao omiljena ličnost u dvoru, imao je dosta upliva na državne poslove, koji se je osnivao koliko na njegovoj

inteligentnosti i izvanrednoj bistrini, tolikom mu je važno bilo blisko srodstvo s Knjazom Nikolom, što je u ono vrijeme mnogo vrijedilo u našoj zemlji. Knjaz Nikola i vojvoda Stanko bili su u godinama vrsnici. Knjaz Danilo poslao je knjaza Nikolu, svoga sinovca, vojvodu Stanka Rado-

ki Turčin kazujući se da je on turski konzul barski i zahtijevajući koje kakve nepriličnosti od ovdašnje vlasti. Kapetan, smatrajući ga nekom protuvom, što valjda i jeste, naredi džandaru da ga povede u tamnicu. Samozvani konsul usprotivi se, a džandari ga izbiše i silom odvukoše u tavnicu. Ovoliko samo da znaš, ako bi se on žalio paši, a paša tebi.“ Zapanjen je vojvoda Rado-

njića, svoga sestrića, i Nika, sina vojvode Đura Matanovića, na školovanje u Pariz. Oni su bili prvi Crnogorci poslati u Pariz na nauke. Stanko je bio bistra uma, dosjetljiv, hitar. On je imao osobiti dar ironisati svakoga bez razlike, što je dvoru bilo veoma prijatno. Tijem talentom nadmašao je svakoga i zadavao strah cijeloj dvorskoj okolini“.

njić. Kako opravdati ozbiljan diplomatski incident, presedan? Stiže telegram na ruke vojvodi Popoviću: „Zaboravio sam ti javiti da je ustanovljen konsulat i da dolazi konsul i to je on glavom. Zaboga pohitaj i pusti ga iz tavnice i kako znaš opravdaj nesporazum i stavi džandare u tavnicu, ne bi li se pretekle neprijatnosti.“ Pronicljivi guverner Simo Popović sa smiješkom je upijao paniku iz riječi ministra Radonjića. Odmjerenost je isparila. Bila je to njegova „slatka osveta“ za nedostatak iskustva; šala koja je uzdrmala i uklonila nehat u Ministarstvu inostranih djela, koje, u skladu s ustaljenom diplomatskom praksom i normama finog ophođenja, mora unaprijed obavijestiti državna nadleštva Knjaževine o dolasku stranih diplomata i uputiti ih na osmišljene aktivnosti u nastupu s njima. „Glas Crnogorca“ od 3. juna 1884. donosi veoma interesan-

tnu vijest: „Ujedno javljamo, da je Njegovo Veličanstvo Car Japanski blagovolio odlikovati i Knj. Ministra inostranih djela g. V. St. Radonjića ordenom rađajućeg se sunca prvog reda“. Sa Dalekog istoka uzvišeni orden obasjao njeguška prsa znamenitog diplomate, vojvode Stanka Radonjića. Diplomatski i državnički trijumfi Crne Gore hrabre i podstiču suśedne narode, udahnjuju srčanost zbrisanim idejama samostalnosti, uzdižu ideale slobode i časnog bitisanja. Svečani, otmjeni frak u punom sjaju krasio je odvažne, raskošno obrazovane crnogorske diplomate, od soja i ugleda, reprezentativnog kova. Njihovi nepobjedivi mačevi, kao i u ratu, na diplomatskim ceremonijama blistali su zorno, a odanost Crnoj Gori neupitna, epskih razmjera, kao u strašnim borbama do potonje kapi krvi. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Vojvoda Stanko Radonjić

Poneđeljak, 3. februar 2025.

Prestanak radnog odnosa zbog penzionisanja predstavlja svojevrsnu prekretnicu i raskršće u našem životu. Za mnoge penzionere to je vrijeme velikih promjena. Završetak radnog odnosa sa sobom donosi životni stil, koji je trajao više godina i koji dovodi do potrebe, da se redefinišu određeni, do tada ustaljeni obrasci ponašanja. To je period u kome čovjek mora da redefiniše i svoj odnos prema sebi i svim njemu značajnim stvarima, kao finansije, zdravlje, socijalni kontakti, porodica, mjesto stanovanja i mnogi drugi. Nijedan period u čovjekovom životu nije tako bogat promjenama kao period završetka radnog odnosa. U našem podneblju prestanak radnog odnosa se poistovjećuje sa završetkom radne sposobnosti i zbog toga češće imamo probleme nego što to jeste realno, a odlazak u penziju povezan je s manjim prihodima, što podrazumijeva lošiji kvalitet života, s manje socijalnih kontakata.

Način na koji će čovjek sebe doživjeti u tom životnom periodu zavisi od mnogo faktora. Ono što je najvažnije jeste da čovjek sebe tokom života pripremi na odlazak u penziju i da taj period doživi kao izazov i novo životno poglavlje koje nosi svoje izazove i mnogo mogućnosti.

Odlazak u penziju ima dosta pozitivnih stvari

Veliki broj naših penzionera angažovan je u okviru Saveza i opštinskih udruženja, od najnižih organizacionih formi pa do vrha organizacije, a oni slobodno vrijeme koriste u brojnim aktivnostima. Takođe, neki penzioneri će otići na selo, mnogi u vikendice, neki će nastaviti da se sa porodicom bave raznim poslovima, neki će se posvetiti hobiju. Dakle, važno je da ne izgubimo smisao i cilj, da završetak aktivnog radnog perioda ne poistovjetimo sa gubitkom aktivnog životnog perioda i radne sposobnosti.

Međutim, penzioneri su pokretne enciklopedije znanja, morala i moralnih vrijednosti, koje bi društvo i mladi trebalo da prepoznaju i iskoriste u cilju sopstvenog usavršavanja.

Društvo na penzionere treba da gleda kao na riznicu znanja i iskustva i da ih koristi koliko

god je to moguće. Ljudi koji su otišli u penziju svjesni su slobode koji su dobili i da raspolažu isto onako, kako to njima odgovara i da sada imaju mogućnost da budu ono što jesu, bez dodatnog pritiska da ostvaruju društvenu ulogu koje su imali dugi niz godina. Fizička aktivnost takođe je odlučujući faktor za kvalitetan stil života, koji ujedno sprečava i smanjuje različite fizičke i psihičke promjene koje su vezane za starenje. Boravak na svježem vazduhu i šetnja koriste penzionerima za održavanje vitalnosti i oslobađaju nas od stresa, čime se smanjuje i rizik za dobijanje bolesti povezane s njim. Potrebno je da stalno radimo na sebi bez obzira na životno doba, da se usavršavamo i ostajemo aktivni u našoj društvenoj zajednici. Brano Milošević

Brano Milošević

1/9

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Dana 2. februara 2025. u 70 godini, umrla je naša draga

SLAVICA Branislava NIKČEVIĆ

rođena SAVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 2. februara od 11 do 16 časova i 3. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

kćerka IRENA, sin VLADAN, snaha BILJANA, unuk MATIJA, unuka JOVANA, sestre IKA i RADA, đeveričići i đeverične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je naša voljena

163

LJILJANA pok. Boška NOVAKOV rođena RAŠOVIĆ 25. 9. 1952 – 31. 1. 2025.

Preminula iznenada u 73. godini.

Kuća žalosti je u Ulici Alekse Gavrilovića 7, u Novom Sadu. Sahrana će se obaviti u Vršcu u krugu porodice, po želji pokojnice.

OŽALOŠĆENI: Porodice NOVAKOV, RAŠOVIĆ, POPOVIĆ i RADOVIĆ

VUKOSAVA – VUKA Gojka ASANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na groblju u Donjim Kokotima 3. februara od 10 do 14 sati, nakon čega će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

sin ZORAN, snaha ŽELJKA, unučad MILJANA, BALŠA i MILICA, praunuk BOGDAN, zet DIMITRIJE i ostala rodbina

Poneđeljak, 3. februar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je dana 2. februara 2025. u 76. godini umro naš voljeni

MARKO Vukov ADŽIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli 2. februara od 12 do 16 časova i 3. februara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI:

supruga VERA, sin NIKOLA, ćerke IVANA, MIRJANA i DRAGANA, sestra LJUBINKA, snaha MARIJA, unučad RISTO, NINA, ANA, IVA, LANA, ANDRIJA, NAĐA, ALEKSA, MILA i ostala mnogobrojna rodbina

MITRA – CICA NENEZIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 3. februara od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

sin PREDRAG, snaha IVA, unuka NINA i unuk PETAR, sestrići BORISLAV ĆALOVIĆ i ZORAN MIŠIĆ, bratanić BORISLAV TRIPKOVIĆ, sestričine NADA, VERA, SVETLANA – CECA i ostala brojna rodbina

172

Posljednji pozdrav kumu

MARKO ADŽIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SVETO sa porodicom

Dana 2. februara 2025. u 90 godini preminula je naša voljena

Dana 2. februara 2025. umrla je u 85. godini naša voljena

Dragom suprugu i ocu

MARKU ADŽIĆU

Sa tobom je pošao i dio svih nas. Teško će biti dalje bez tebe. Bio si uvijek korak ispred. Putuj s anđelima, a mi ćemo ići naprijed kako si nas učio.

Tvoji VERA, IVANA, MIRJANA, DRAGANA i NIKOLA

Posljednji pozdrav stricu

MARKU ADŽIĆU

Dragi striko, ne mogu vjerovati da me nećeš dočekati raširenih ruku i reći ,,O evo mi Danilo Ljubov“. Počivaj u miru a ja ću te čuvati od zaborava. Od DANILA ADŽIĆA

Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog prijatelja

MARKA ADŽIĆA

Laka ti gruda ove zemlje po kojoj si časno i dostojanstveno išao! GORAN LJILJANIĆ sa porodicom

ADŽIĆU

Nismo bili samo otac i sin, već i najbolji drugovi. Bio si mi vječna podrška. Tvoj NIKOLA

pozdrav bratu od strica

MARKU ADŽIĆU

Od VESNE RADOVIĆ

pozdrav dragom

Posljednji pozdrav bratu od strica

MARKU ADŽIĆU

Od LJUBA ADŽIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ocu

MARKU ADŽIĆU

Dragi tata, ja ću i dalje da čujem tvoj glas i smijeh i nadaću se da ćemo još jednom popričati, da ću osjetiti tvoj miris i dotaknuti tvoje ostarele ruke. Mila će svakog dana slušati priče o svom đedu. Čuvaćemo te od zaborava, a ti odmaraj i znaj da ovo nije kraj. Ti ćeš zauvijek ostati dio moje duše dok god je mene, moj dobri ćale. Voli te tvoja ćerka IVANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru

ADŽIĆU

Bićeš zauvijek u našim srcima, kao što smo i mi bili u tvom.

Posljednji pozdrav stricu i prijatelju

Od RAJKE i PEĐE MIJANOVIĆ

178

MARKU ADŽIĆU

S ponosom ćemo te se sjećati i s poštovanjem pominjati. Ostavio si upečatljiv trag u našim životima. MILOŠ, DRAGANA, NINA, IVA i NAĐA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. VESO, TANJA, JOVANA, IVONA i GOJKO

Eh Moj tata

Oćemo li se ovako oprostiti? Što me nijesi zagrlio zadnji put?

Falićeš mi! Spavaj spokojno, tata moj dobri.

Tvoja DUNJA

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima i uspomenama. MIRJANA, BRANKO, RISTO i ANA

Posljednji pozdrav stricu, prijatelju i đedu

Od MARIJE, DEJANA i DARIJE RADOVIĆ

Tvoji NIKOLA, MARIJA, LANA, ANDRIJA i ALEKSA 184

Voljenom bratu

MARKU ADŽIĆU

Dragi brate, tuga za tobom ostaće vječna. Sestra LJUBINKA

Kako je težak ovaj oproštaj. Bio si mi oslonac u svakom momentu života. Čuvaću te od zaborava.

Tvoja MIRA

Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i prisjećati se svih lijepih uspomena sa tobom. MIŠO, NANA i BOJANA RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu

MARKU

MARKU ADŽIĆU

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

MARKU

Voljenoj tetki

LJILJANE NOVAKOV

rođ. RAŠOVIĆ

Počivaj u miru pored tvog Boška i ostalih.

Sestra NEVENKA KOMNENIĆ, sestrična IVANA i MIRNA, zet ĐORĐE ŠARAC

LJILJANI NOVAKOV

Zauvijek ću čuvati uspomenu na tebe i sve one dane, mjesece, godine, kada si bila moj oslonac, podrška i moja mirna luka. Počivaj u miru.

Sestrična IVANA KOMNENIĆ

Navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš

ĐOKO S. PAVIĆEVIĆ

Zauvijek si u našim srcima. Nedostaješ nam. TVOJA PORODICA

3. februara 2025. navršila se godina dana od kada nisi više tu:

ĐURIČKOVIĆ

3 godine od smrti

SAVO Đ. KALUĐEROVIĆ

Bio si naš uzor, snaga i ponos. Supruga ILINKA sa đecom

Dvije godine nema našeg

Tri godine od smrti mog oca

SAVO

A ja i dalje ne mogu da se naviknem da nisi tu sa nama i neću nikad. Riječi ne mogu da opišu tugu i bol. Zauvijek u srcu.

Kćer GAGA sa porodicom

ŽELJKA

Prisutan si u svakom otkucaju srca, u svakoj našoj misli i suzi, u svakom našem radovanju i tako će biti dok smo žive.

Majka DUŠANKA i sestra ŽANA

ŽELJKO ABRAMOVIĆ

Bio si stub naše porodice. Podrška u svemu. Hvala ti na tome. Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenutku kad ti ime izgovaramo. Tvoji DRAGANA, VLADAN, PETAR i VEDRANA

158

Dvije godine su otkad te nema

ŽELJKO

Da je moja ljubav mogla da ti produži život, živio bi vječno. Počivaj u miru, neka te ne remete moje suze.

Ništa nije kao prije, praznina je uvijek prisutna. Nedostaješ nam mnogo... za sve... Ponosni što si naš, volimo te i čuvamo u srcu. MIRA, PEĐA, ILIJA i MARKO

Dvije godine kako te nema, dragi moj

ŽELJKO

Hvala ti na svemu što si uradio za mene. Hvala za ljubav i pažnju koje si mi nesebično poklanjao. Strina BEBA

157

Tvoja supruga MIRA 146

3. februara 2025. navršava se godina dana od smrti

ĐURIČKOVIĆA

U našim srcima ostaju lijepe uspomene koje nas uvijek podsjećaju na tebe i zato te ne možemo nikada zaboraviti.

MILAN i SNEŽA

VELJKO

VELJKA

HRNJAZ,

170

SJEĆANJE NA VOLJENE

IVO ZLATANA MARTINOVIĆ MARTINOVIĆ 1994. 2007.

ĐOLE ĐINA MARTINOVIĆ MITROVIĆ 2012. 2019.

S tugom, ponosom i poštovanjem čuvamo vas od zaborava. VAŠI NAJMILIJI

Voljenom tati

Tužna sam što nismo proveli bar toliko vremena zajedno, da bar pamtim neki naš zajednički trenutak.

Da ne pitam mamu koja je bila tvoja omiljena hrana, čokolada... već da sve to sama znam i pamtim.

Da ne pitam mamu da li bi se ljutio zbog mojih nestašluka kada i ona bude ljuta na mene, već da i to sama znam.

Nedostaješ mi... Ljubomorno čuvam svaku našu fotografiju i uspomenu na tebe.

Voli te tvoja ćerka LUCIJA

3. februara 2025 navršavaju se tri godine od smrti

PRELEVIĆ

Bila si oslonac i stub naše porodice. S ponosom i velikim bolom u srcu čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Tvoji SAVO i DEJAN sa porodicama

VESNA

NIKOLI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

“Aerodromi Crne Gore” AD objavljuju: J A V N I P O Z I V za prijavu na stručno osposobljavanje za poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja na aerodromu Tivat

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Realizacija stručnog osposobljavanja za poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja na aerodromu:

oPoslovi Spasilačko vatrogasne zaštite na aerodromu: -Profesionalni spasilac -vatrogasac

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedenog stručnog osposobljavanja kandidati će pohađati sljedeće predmete:

1.Poznavanje propisa iz oblasti aerodroma; 2.Osnove infrastrukture aerodroma; 3.Djelovi vazduhoplova; 4.Plan za vanredne situacije I komunikacioni sistemi; 5.Postupci u slučaju opasnosti; 6.Prva pomoć; 7.Vatrogasna tehnika i operativa; 8.Osnovno poznavanje vazduhoplovne meteorologije; 9.Poznavanje područja aerodroma i kodiranih karata; 10.Preventivna protivpožarna zaštita; 11.Vatrogasna taktika; 12.Sredstva za gašenje požara i; gašenje požara;

USLOVI:

Radi ispunjenja opštih uslova neophodnih za prisustvo obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1.Prijava za obuku; 2.Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen (ovjerena kopija diplome);

3.Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdato od ovlašćene zdravstvene ustanove; 4.Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 5.Kopija lične karte; Posebni uslovi za kandidate koji pristupaju stručnom osposobljavanju su da:

1.Kandidat nije stariji od 25 godina života (odnosi se na kandidate koji nemaju položen drugi stručni ispit u oblasti zaštite i spašavanja, a što ne isključuje mogućnost da se na obuku za sticanje Potvrde o stručnoj osposobljenosti za poslove profesionalnog vatrogasca spasioca prijave kandidati stariji od 25 godina života a koji imaju navedeno Uvjerenje o položenom drugom stručnom ispitu za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja, izdato od Ministarstva unutrašnjih poslova).

2.Mora zadovoljiti normu fizičke spremnosti, što znači da nakon pretrčanih 90 m sa opterećenjem od 75 kg, pretrči 510 m bez opterećenja za manje od 3 min.

Test ispunjenja norme fizičke spremnosti će se organizovati na aerodromu od strane operatora aerodroma za sve kandidate koji budu ispunjavali uslove.

Nakon završenog stručnog osposobljavanja, u roku koji ne može biti kraći od 7 dana, prijavljeni kandidati polagaće ispit u Centru za obuku ACG.

Neophodna dokumenta se dostavljaju na arhivu Aerodroma Tivat, adresa: Aerodrom Tivat, Aerodromska 15., 85320 Tivat, u roku od deset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka. Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA SVZ“ – Centru za obuku ACG AD. Cijena navedene obuke iznosi: 350,00 €. Kandidati su dužni izvršiti uplatu najkasnije do dana početka obuke.

Kontakt za informacije: Centar za obuku, tel: 020 444 267 020 444 306

Traži se čovjek koji će brinuti o imanju

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Slobodan Čukić

ZMIJE na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

Cijena 30 €

NOVO dopunjeno izdanje

U

izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“