Četvrtak, 30. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina
DVOSTRUKI ARŠINI: Usvajanje zapisnika sa spornih sjednica Ustavnog odbora kao dokaz da vlast nejednako tretira zahtjeve tužilaštva
PODGORICA: Kako je radikalnim izmjenama prostornog plana, koje predviđa nacrt izmjena i dopuna, planirano 18 vjerskih objekata, a nema mjesta za gradnju osnovne infrastrukture
Očigledno je da će ova komunikacija na relaciji Skupština – SDT uskoro dobiti nekakav epilog. No, to se ne može reći i za slučajeve Marka Kovačevića, koga poslanički imunitet od jula prošle godine štiti da protiv njega ne bude podignuta optužnica zbog govora mržnje
Uoči mjesec dana od zločina na Cetinju, organizacija „Kamo śutra“ poziva na odavanje počasti žrtvama u petak 31. januara
STR. 2. i 3.
STR. 7.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije još nije utvrdilo da li je u noći napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice policajac postupio u skladu sa službenim ovlašćenjima da to nasilje spriječi Korać: Da sam
Produbljena kriza nakon pada Vlade u Srbiji
Opozicija nije saopštila zajedničko rješenje za novonastalu situaciju, ali složili su se da izbori ne dolaze u obzir pod sadašnjim uslovima i dok se studentski zahtjevi ne ispune STR. 9.
U kojoj mjeri je izražena disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge, prema navodima organizacije KANA, potvrđuje činjenica da je predviđena gradnja vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove STR. 6.
Predstavnici ZBCG i DPS u utorak bezuspješno razgovarali o razrješenju aktuelne krize u parlamentu
ZBCG, uprkos Spajićevom insistiranju, odlučna da ne povuče odluku Ustavnog
Komentari i reakcije Crnogorskog udruženja poslodavaca i Centra za zaštitu potrošača na najavljeni bojkot trgovina Nikčević: Potrošači nijesu osjetili
PODGORICA - Ustavni odbor prekjuče je usvojio zapisnik sa sjednice tog tijela koju su prekinuli poslanici Demokratske partije socijalista zbog „ustavnog puča“, kako bi taj dokument bio proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje u slučaju protiv članova najveće opozicione grupacije u Skupštini Crne Gore. Sa druge strane, dokumentacija o slučajevima u kojima je u centru pažnje poslanik Nove srpske demokratije i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, nikako da bude zaokružena.
Za poslanicu DPS-a i članicu Ustavnog odbora Sonju Milatović, usvajanje zapisnika, kako bi što prije bio proslijeđen SDT-u, nije iznenađenje.
- Znamo da nije ni prvi, ni posljednji primjer selektivnosti, ali zasigurno jeste dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo pod političkom kontrolom koje ima za cilj da se u ime državne vlasti obračunava sa njihovim neistomišljenicima - kazala je ona za Pobjedu. Milatović ističe da je ta situacija „slika onoga na što DPS sve vrijeme ukazuje“.
- Dakle, onda kada to odgovara parlamentarnoj većini, odnosno preciznije - kada oni misle da im to odgovara, zahtjevi tužilaštva imaju prohodnost ka skupštinskim odborima. Onda kad to vlastodršcima definitivno ne odgovara, kao što im ne odgovara u slučaju Marka Kovačevića i skidanja imuniteta, zahtjevi tužilaštva nemaju
Koprivica ocijenio da je institut parlamentarnog imuniteta obesmišljen, iz ZBCG ga optužili da je licemjeran i zbunjen zbog Trampove odluke da ukine finansiranje stranim NVO
Zbog upornog izbjegavanja Administrativnog odbora da pokrene pitanje skidanja imuniteta
Marku Kovačeviću juče je reagovao izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, zbog čega su ga iz koalicije ZBCG optužili da je licemjeran i da je decenijama ćutao na „izlive mržnje poslanika i državnih zvaničnika DPS-a prema srpskom narodu ali i prema drugim narodima u Crnoj Gori“, te ocijenili da je njegovo „bunilo“ poslje-
Očigledno je da će ova komunikacija na relaciji Skupština – SDT uskoro dobiti nekakav epilog. No, to se ne može reći i za slučajeve Marka Kovačevića, koga poslanički imunitet od jula prošle godine štiti da protiv njega ne bude podignuta optužnica zbog govora mržnje
prohodnost. Jer, podsjećam da se duže od četiri mjeseca čeka da zahtjev tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije i predsjedniku opštine Nikšić, koji te funkcije po ocjeni ASK-a obavlja nezakonito, dođe na dnevni red Administrativnog odbora – ukazala je ona.
Milatović podsjeća da je stranka kojoj pripada protiv Kovačevića podnijela krivičnu pri-
javu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, i to više puta.
- Podnosili smo i krivičnu prijavu zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj onda kada je nezakonito, bez saglasnosti Skupštine opštine Nikšić, građane zadužio 9,5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi. Te krivične prijave, kao i niz drugih koje smo podno-
sili zbog sumnji da je neko od predstavnika lokalne vlasti počinio neko krivično djelo, skupljaju prašinu u fiokama tužilaštva – izjavila je poslanica DPS-a. Konačno, za Sonju Milatović su ne manje sporni načini na koje je tužilaštvo odgovorilo na pomenute slučajeve.
- Promptna reakcija tužilaštva po krivičnoj prijavi koju potpisuje predstavnica parla-
dica odluke administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da na 90 dana ukine finansiranje ubjedljivoj većini stranih organizacija. Koprivica smatra da odluka parlamenta da više od četiri mjeseca ne pokreće procedure za ukidanje poslaničkog imuniteta Kovačeviću predstavlja „grubu zloupotrebu instituta parlamentarnog imuniteta i stvaranje privilegovane kaste parlamentaraca koji su iznad zakona“. - Ignorisanjem zahtjeva
mentarne većine, dok u fiokama, ne mjesecima - nego sad već godinama, stoje krivične prijave koje je DPS uredno podnosio zbog sumnji da su predstavnici lokalne i državne vlasti izvršili neko od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, predstavlja još jedan argument u nizu da je državno tužilaštvo selektivno i da predstavlja instrument u rukama vlasti za obračun sa opozicijom – zaključila je ona. Očigledno je da će komunikacija na relaciji Skupština –SDT povodom pokušaja opozicije da spriječi donošenje neustavnih odluka, što je bio uvod u njihovu blokadu rada cijelog parlamenta, uskoro
Izvjestilac EP se juče sastao sa šefovima opozicionih poslaničkih klubova i ministrom vanjskih poslova
PODGORICA – Šefovi poslaničkih klubova DPS-a, Ure i SD-a Andrija Nikolić, Miloš Konatar i Boris Mugoša, kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović juče su sa stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjanom Šarecom razgovarali o aktuelnoj ustavnoj, političkoj, vrijednosnoj i bezbjednosnoj krizi u državi. Opozicija je tom prilikom, kako su saopštili, naglasila nužnost poništavanja neustavne odluke o prestanku funkcije sutkinji Ustavnog suda, kojom je parlamentarna većina narušila temeljni princip vladavine prava i Ustavom defi-
nisanu podjelu vlasti. Istakli su i da takve odluke potvrđuju da vlast suštinski djeluje protiv interesa Crne Gore, potkopavajući pravni sistem i ustavni poredak.
- Tokom razgovora posebno je potencirana opstrukcija formiranja vlasti na lokalnom nivou, koju organizuje parlamentarna većina. U vezi sa tim, opozicija je pozvala na nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, upozoravajući da bi svako suprotno ponašanje moglo produbiti političku i institucionalnu krizu na svim nivoima – naveli su u saopštenju.
Dodaju i da su u razgovoru sa Šarecom izrazili duboku za-
brinutost trenutnom političkom situacijom, ističući da vlast opstruira ključne procese koji direktno utiču na
funkcionalnost države i proces evropskih integracija. Iako se u javnosti često ističe posvećenost vlasti Evropskoj
uniji, iz opozicije su ukazali na ozbiljan jaz između narativa i stvarne politike parlamentarne većine koja, kako
tužilaštva i odbijanjem Skupštine Crne Gore da ukine imunitet Kovačeviću, institut parlamentarnog imuniteta je obesmišljen za dnevnopolitičke potrebe i sveden na neopravdanu privilegiju – saopštio je Koprivica. Poručio je i da izabrani predstavnici, koji kolektivno personifikuju volju građana i prevode je u zakone koji uređuju naše živote, odlukom da ćute i „prave se mrtvi“ na zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta Kovačeviću, ne štite ni par-
dobiti nekakav epilog. No, to se ne može reći i za slučaj govora mržnje Marka Kovačevića, koga poslanički imunitet od jula prošle godine štiti da protiv njega ne bude podignuta optužnica. Naime, tužilaštvo je još tada parlamentu uputilo zahtjev da se razmotri ukidanje bezuslovne zaštite koju poslanici imaju, kako bi se protiv njega eventualno pokrenuo postupak zbog uvreda i opaski na račun pripadnika islamske vjere tokom obilježavanja godišnjice Bitke na Grahovcu. Iako je Pobjeda u više navrata od parlamenta zatražila odgovor ili barem stav, nikada nijesmo zvanično saznali zbog čega ovaj zahtjev tužilaštva nije
su naveli, ometa napredak u tom procesu, o čemu ubjedljivo svjedoči donošenje Rezolucije o Jasenovcu koja je usvojena neposredno nakon dobijanja IBAR-a.
- Naglašeno je takođe da je za uspješan nastavak integracionog puta Crne Gore potrebno ostaviti po strani sva pitanja koja dijele društvo, odnosno tražiti najširi konsenzus među političkim akterima u vezi sa pitanjima poput izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja ili Zakona o crnogorskom državljanstvu – saopštili su oni.
Iz opozicije su zaključili i da će Vlada i parlamentarna većina preuzeti odgovornost za zastoj u evropskim integraci-
nejednako tretira zahtjeve tužilaštva
lament, ni nezavisnost poslanika.
- Od predstavnika građana očekujemo da ne dozvole da parlament štiti govor mržnje –zaključio je Koprivica.
Na navode Koprivice reagovali su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ ističući kako njegovom „licemjerstvu nikada kraja“, te kako je njegovo „bunilo“ najbolji pokazatelj da je Trampova administracija napravila pravi korak time što je na 90 dana ukinula finansiranje ubjedljivoj većini stranih organizacija dok se ne provjeri da li su na liniji njegovih razmišljanja i razmišljanja njegovih najbližih ljudi.
- Razumijemo da Koprivica u ovom momentu ne zna što će ni sa sobom, ni sa ovom nazovi NVO,
stavljen pred Administrativni odbor da se o tome odlučuje, već je ostao u nekoj od fioka predsjednika Mandića. Advokat Miloš Vukčević ukazuje da se takvo stanje može održavati u nedogled. - Ključni problem je što za takve slučajeve ne postoje precizno definisani rokovi u kojima bi konkretno predsjednik parlamenta trebalo da odgovori na zahtjev tužilaštva. Rokovi moraju biti određeni zakonom o Skupštini, koji mi i dalje nemamo. I sve dok Mandić ne bude konkretno pozvan na odgovornost zbog takvog postupka, on će moći ovakve stvari da „drži u fioci“ – kazao je on za Pobjedu.
koja je zapravo, pokazuje se, obična strana agentura, jer im je sada glavni izvor finansija ukinut, ali to ne znači da frustracije koje ima prema predsjedniku Donaldu Trampu treba da ispoljava na ovaj način. Jasno nam je da je on prepoznao da će Nova srpska demokratija i njen potpredsjednik Marko Kovačević imati blisku saradnju sa novom administracijom, pa vjerovatno na ovaj način želi da sačuva svoj narušeni ego – naveli si iz ZBCG. Koprivici su poručili i da je najbolje da „nastavi da u ćutnji pati zbog toga što svijet ponovo postaje slobodno mjesto, gdje više neće biti dozvoljeno da se prave organizovane hajke na ljude zbog mišljenja ili riječi“.
Činjenica da se tužilaštvo različito odnosi prema poslanicima vlasti i opozicije, dodatno potvrđuje neophodnost što skorijeg zaokruživanja i, posebno, usvajanja zakona kojima će biti definisan rad, dužnosti i obaveze Vlade i Skupštine. No, teško da će se o tome skoro govoriti, s ozbirom na to da je izvršna vlast trenutno posvećena izbjegavanju odgovornosti za dvije teške tragedije na Cetinju u manje od dvije i po godine, a zakonodavna vlast da završi samo najneophodnije dok ostale obaveze odlaže pod izgovorom blokade od strane opozicije.
Kristina JERKOV
jama i za dalju političku destabilizaciju u državi, ukoliko se ne vrate poštovanju Ustava i pravnog poretka.
Šarec se juče, trećeg dana svog petodnevnog boravka u našoj zemlji, sastao i sa šefom diplomatije Ervinom Ibrahimovićem
Izvjestilac EP je tom prilikom, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, poručio da je za Crnu Goru ključno da nastavi sa reformama i sačuva dinamiku pregovaračkog procesa sa EU, zbog čega politički subjekti zajednički moraju pronaći rješenja koja neće uticati na uspjeh evropskog puta.
Šarec je takođe ponovio da je proširenje sada u fokusu
Predstavnici ZBCG i DPS u utorak bezuspješno razgovarali o razrješenju aktuelne krize u parlamentu
PODGORICA – Predstavnici Demokratske partije socijalista i koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u utorak su, na insistiranje premijera Milojka Spajića, održali sastanak na kome nijesu uspjeli da postignu dogovor o povlačenju odluke Ustavnog odbora o razrješenju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, nezvanično saznaje Pobjeda.
Premijer Spajić je, prema informacijama našeg lista, poslaničke klubove vladajuće većine pokušao da ubijedi da pristanu na kompromis i izađu u susret opozicionom zahtjevu za povlačenje odluke Ustavnog odbora, ali do toga ipak nije došlo. Opozicija od sredine decembra minule godine blokira redovan rad parlamenta i zahtijeva povlačenje odluke o penzionisanju sutknje Đuranović, tvrdeći da je njome izvršen ustavni puč. Zaseban sastanak u utorak su održali i predstavnici parlamentarne opozicije na kome su, kako su juče saopštili, zajednički konstatovali da je aktuelna društvena i institucionalna kriza u državi produkt parlamentarne većine i da je za njeno rješavanje neophodno da se vlast na svim nivoima vrati poštovanju Ustava i pravnog sistema.
- U tom kontekstu, neophodno je poništiti neustavnu odluku o penzionisanju jedne sutkinje, kojom je parlament preuzeo nadležnosti Ustavnog suda – navedeno je u zajedničkom saopštenju Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza, Građanskog pokreta Ura i Hrvatske građanske inicijative.
Iz tih stranaka poručuju i da je nužno vratiti se evropskoj agendi, odnosno da je za odluke o pitanjima koja dijele javnost, poput izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i Ustava, neophodno postizanje konsenzusa.
- Poštovanje Ustava i pravnog sistema na svim nivoima osnovna je pretpostavka za ostvarenje principa vladavine prava. Ovo uključuje nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Svako suprotno ponašanje vlasti bi izazvalo produbljivanje krize na svim nivoima. Stoga pozivamo vlast da se vrati djelovanju u okviru pravnog poretka, čime bi se riješila kriza i stvorile pretpostavke za normalizaciju društveno-političkih prilika – navode u zajedničkom saopštenju.
Đurović: Mjere bivšeg režima nad opozicijom nećemo preduzimati
Mi iz nekadašnjeg Demokratskog fronta znamo kako je to biti progonjen, hapšen, trpan u marice i odvođen u zatvore bez skidanja imuniteta, zato to ne želimo nikome i sigurno nećemo biti poput bivšeg režima protiv koga smo se hrabro izborili,
poručio je šef poslaničkog kluba NSD-a Dejan Đurović - Nova srpska demokratija je od samog početka situacije u Skupštini bila posvećena dijalogu. Upravo je predsjednik naše stranke i predsjednik parlamenta Andrija Mandić
insistirao da se rješenje pronađe na miran način, ne koristeći mogućnosti koje mu daje poslovnik da riješi situaciju, uvođenjem obezbjeđenja i fizičkim sprečavanjem poslanika opozicije da ometaju red i rad na sjednicama – naveo je Đurović.
Poručuju i da bi istrajavanje na nezakonitom i protivustavnom postupanju za posljedicu imalo dodatno produbljivanje krize i gubitak dragocjenog vremena na polju evropskih integracija. - Parlamentarna većina bi odbijanjem ovakvog pristupa na sebe preuzela odgovornost za sve eventualne političke posljedice – zaključuje se u saopštenju opozicije. Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović ovaj zajednički istup opozicije doživio je kao poruku spremnosti na dijalog što je, u izjavi za Pobjedu, pozdravio. - Vrijeme je da sjednemo zajedno i pronađemo kompromis. Kroz razgovor moramo pronaći onu nit koja nas u ovom momentu može povezati, a to znači da isključivost ne smije da postoji. Opozicija ne može da postavlja ultimatume, ali može da iznese realne prijedloge koje će parlamentarna većina, koja broji dvije trećine poslanika u Skupštini, spremno saslušati i uzeti u obzir – poručio je Đurović. Zaključio je i da moraju izaći iz ove situacije, jer to građani od njih očekuju. Đ. Ć. – K. J.
Opozicija je pozvala na nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi
EU, a da zemlje kandidati za članstvo na tom putu treba da napreduju shodno ostvarenim rezultatima i individualnim zaslugama. - S tim u vezi, ocijenio je važnim da politički subjekti zajednički pronađu rješenja koja neće uticati na uspjeh evropskog puta Crne Gore –saopšteno je MVP. Đ. Ć.
PODGORICA – Nadam se da nikome ne pada na pamet da koristi vaninstitucionalne mehanizme da bi 11. februara onemogućio održavanje sjednice Skupštine opštine Budva, poručio je Miodrag Laković, poslanik Pokreta Evropa sad čiji su odbornici, zajedno sa kolegama iz Demokrata
i koalicije „Za budućnost Budve“ 10. januara, upravo vaninstitucionalnim mehanizmima, spriječili konstituisanje budvanskog parlamenta i izbor funkcionera Evropskog saveza Petra Odžića za njegovog predsjednika. - Ne bih ulazio u personalna rješenja, ona su stvar neke po-
tencijalne većine. Da li je to za Budvu dobro, cijeniće građani. Ono što nas u demokratskom smislu vuče unazad je neustavno i nezakonito blokiranje institucija, što se dešava i sa Skupštinom - zaključio je Laković. Na njegove navode ubrzo je reagovao poslanik i funkcioner Evropskog saveza Bo -
ris Mugoša ističući da se situacije u Budvi i državnom parlamentu ne mogu porediti, ali i optužujući Vladu da je uključena u opstruiranje konstituisanja budvanske vlasti. - Vlada je, nažalost, dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti u Budvi - zaključio je Mugoša. Đ.Ć.
Održan prvi sastanak Radne grupe za izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama
PODGORICA - Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama uspostaviće se institucionalni okvir za definisanje adekvatnih mehanizama za suzbijanje nelegalne trgovine u slobodnim zonama i skladištima, povećati transparentnost u radu i unaprijediti poslovno okruženje u skladu sa međunarodnim standardima.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su saopštili da je juče održan prvi sastanak Radne grupe za izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori, koja je već pokazala svoju posvećenost u unapre-
đenju našeg zakonodavstva. Državna sekretarka u Ministarstvu i predsjednica Radne grupe Ana Raičević, istakla je značaj ovog zadatka, naglašavajući potrebu za posvećenošću, stručnošću i zajedničkom vizijom.
Takođe, prenijela je ključnu poruku potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, da zakon treba da bude visokog kvaliteta i izrađen u što kraćem roku.
Raičević je izrazila posebnu zahvalnost Ambasadi Velike Britanije na posvećenosti, stručnosti i kontinuiranoj podršci u ovom procesu. Takođe, istakla je važnu ulogu nevladinog sektora, naglasivši da on predstavlja ključan segment društva.
Cilj izrade izmjena i dopuna
zakona jeste efikasna borba protiv nedozvoljene trgovine, pri čemu će se zakonsko rješenje kreirati uz punu posvećenost i zajednički rad svih članova Radne grupe, u interesu građana Crne Gore.
-Tokom diskusije naglašena je potreba za unapređenjem posebnih normi iz perspektive carinskog nadzora i povećanja transparentnosti u slobodnim zonama, kao i za uvođenjem podsticajnih mjera koje bi omogućile rast legalnih ekonomskih aktivnosti u ovim zonama i skladištimanavodi se u saopštenju. Članovi Radne grupe dogovorili su se o daljoj dinamici rada i usaglasili da proces bude inkluzivan i otvoren, kako bi se osiguralo sveobuhvatno i kvalitetno zakonsko rješenje. R. E.
Sastanak predstavnika Centralne banke i Svjetske banke
Ubrzati procese unapređenja elektronskih plaćanja u zemlji
PODGORICA - Uključivanje Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) i razvoj nacionalnog sistema za instant plaćanja – TIPS klon, koji se realizuje uz podršku Svjetske banke (SB), dodatno će ubrzati procese modernizacije platnog sistema i unapređenja elektronskih plaćanja u zemlji.
- Članstvo u SEPA omogućava korisnicima u Crnoj Gori da obavljaju transakcije pod istim uslovima kao i korisnici u drugim SEPA članicama, dok će implementacija TIPS klon sistema osigurati brže, sigurnije i efikasnije plaćanje u realnom vremenu - ocijenjeno je na sastanku predstavnika Centralne banke (CBCG) i SB.
Ove inicijative će, kako je saopšteno iz CBCG, stvoriti dodatne mogućnosti za razvoj digitalnih usluga, podstaći širu primjenu elektronskih plaćanja i povećati konkurentnost crnogorskog finansijskog sektora. U CBCG je juče održan sastanak sa predstavnicima SB, čime je zvanično započeta dvodnevna misija čiji je cilj sveobuhvatna procjena stanja u oblasti elektronskih plaćanja u Crnoj Gori, sa fokusom na nivo prihvatanja i korišćenja ovih usluga. U okviru ove misije, tim SB će održati niz sastanaka sa predstavnicima CBCG, Ministarstva finansija, Privredne komore, Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), platnih
Komentari i reakcije Crnogorskog udruženja poslodavaca potrošača na najavljeni bojkot trgovina (CEZAP)
PODGORICA – Neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog. Neinformisanost ili neznanje tada nijesu opravdanje – poručili su iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) komentarišući poziv Alternative Crna Gora (ACG) na bojkot trgovina u petak, 31. januara. Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) podržava inicijativu ACG da se u petak bojkotuju trgovine, ali je skeptična oko efekata te akcije. Ona smatra da crnogorske građane nije lako organizovati ni za ,,malo krupnije stvari“.
Razumljivi su im, kako navode, motivi onih koji žele da poboljšaju životni standard građana, pa makar i pozivanjem na bojkot radi smanjenja cijena. Pravo potrošača na takve akcije ne spore, ukazujući da je to legitimno kada smatraju da su njihovi interesi ugroženi.
institucija i poslovnih banaka. - U fokusu diskusija biće sprovođenje procjene prihvatanja elektronskih plaćanja (EPA –Electronic Payment Acceptance), koja će uključiti detaljnu analizu trenutnog stanja u ovoj oblasti i identifikaciju ključnih koraka za unapređenje prihvatanja i korišćenja elektronskih plaćanja u zemlji - dodaje se u saopštenju. Istaknuta je važnost digitalne transformacije platnog sistema kao ključnog faktora za povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije i ubrzanje njenog razvoja.
Na osnovu prikupljenih podataka i analiza, SB će pripremiti preporuke za unapređenje elektronskih plaćanja u Crnoj Gori.
R. E.
- CUP shodno svojoj misiji unapređenja privrede, poslovnih i drugih odnosa u društvu upozorava da bi rezultat zagovaranog bojkota trgovine ili sličnih inicijativa, mogao biti samo šteta učinjena sopstvenoj trgovini, sopstvenoj privredi i u krajnjem standardu samih građana, zbog čega se bojkot i pokreće. Dakle, upravo suprotno od željenog jer, treba li podsjećati, da su i zaposleni u tim preduzećima naši građani – navode iz CUP-a.
ZABRINUTOST
Zabrinjava ih, dodaju, što se uporno ignorišu i zanemaruju nalazi Analize stručnog tima profesora Ekonomskog fakulteta u Podgorici koji opovrgavaju tvrdnje da su trgovci krivi za visoke cijene u trgovinama. - Posljedice ovakve pojave mogu biti ozbiljne, ne samo po
Iako zvanični podaci govore o padu stope in acije, to potrošači i uz sve akcije Vlade oko ograničavanja marži, nijesu osjetili. Ko god dođe kod nas u Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) kaže da nijesu ni primijetili te niže cijene – navodi predstavnica CEZAP-a Olga Nikčević
privredu, već po društvo u cjelini jer kada prestane da važi sila argumenata na scenu stupa argument sile, a to nikako ne može biti dobro za bilo koga - poručuju iz CUP-a.
ACG je prije nekoliko dana pozvala građane da u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi, pozivu se pridružila i Unija slobodnih sindikata, dok su iz Saveza
CUP shodno svojoj misiji unapređenja privrede, poslovnih i drugih odnosa u društvu upozorava da bi rezultat zagovaranog bojkota, mogao biti samo šteta učinjena sopstvenoj trgovini, sopstvenoj privredi i u krajnjem standardu samih građana, zbog čega se bojkot i pokreće. Dakle, upravo suprotno od željenog jer, treba li podsjećati, da su i zaposleni u tim preduzećima naši građani – navode iz CUP-a
Predstavljen prvi crnogorski AI sistem, Oxiom FinBot-a, čiji je potencijal da rede niše način poslovanja administracije i računovodstva
udruženja penzionera poručili da bi i penzioneri trebalo da podrže tu akciju. Pozivu se, na neki način, pridružio i premijer Milojko Spajić, prvo preko društvenih mreža, a onda i poručujući putem medija da razumije motive građana i podržava najavljeni bojkot kao građanin.
KRITIKE NA RAČUN
PREMIJERA
Kritikujući izjavu premijera, Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), u razgovoru za Pobjedu, ukazuje da je jasno da podržava akciju, jer to nije protivzakonito, ali ukazuje da to nije njegov posao.
- On je izabran jer je kazao da zna kako da poboljša standard svojih građana, povećane su plate i penzije, ali ne i standard. Kvaka je u tome, vi ste izabrani jer vi znate kako, ne možete sad svaljivati na potrošače da rješavaju ono što je vaš posao - poručila je Nikčević premijeru.
I iz Stranke evropskog progresa (SEP) kritikuju Spajićeve izjave, ukazujući da na taj način pokazuje nerazumi-
jevanje ekonomskih principa i nesposobnost da se odgovorno nosi sa krizom koju je sam produbio.
- Podsjećamo premijera da nije posao Vlade da upućuje pozive na bojkot, već da kroz fiskalnu politiku kreira uslove za niže cijene i održiv ekonomski razvoj. Ključni razlozi rasta cijena u Crnoj Gori nijesu trgovci, već ekonomska politika Vlade: enormna javna zaduženja, loš poslovni ambijent i neefikasna administracija koja guši privredu umjesto da je podstiče – smatraju u SEP-u.
EFEKTI BOJKOTA
Nikčević podržava inicijativu ACG da se u petak bojkotuju trgovine, ali je skeptična oko efekata.
- Naše građane nije lako organizovati ni za malo krupnije stvari. Neka bude da ne idemo u petak u trgovinu, ali ćemo u četvrtak da kupimo duplo ili u subotu i više nego što smo namjeravali – smatra Nikčević. Navodi da je CEZAP prije nekoliko godina pokušao da aktivira potrošača kada je došlo do naglog poskupljenja hljeba i podstakne ih da samo jedan dan hljeb umijese kod kuće, ali uzaludno.
- Mi smo potrošače pozvali na ovu akciju po uzoru na Grke koji su se dogovorili, kada su poskupile telekomunikacije, da niko u državi ne podigne slušalicu jedan dan. Cijene su odmah sjutra vraćene. Međutim, to kod nas nije uspjelo - kazala je Nikčević našoj redakciji. Dodaje da će, ako se trgovci tako dogovore sa Vladom, možda i smanjiti cijene, ali to ih neće oštetiti, naglašavajući da i nije poenta da se bilo kome nanosi šteta.
- Iako zvanični podaci govore o padu stope inflacije, to potrošači i uz sve akcije Vlade oko ograničavanja marži, nijesu osjetili. Ko god dođe kod nas u CEZAP kaže da nijesu ni primjetili te niže cijene - navodi Nikčević.
Na pitanje Pobjede, ukoliko ovo nije dobar način da se utiče na smanjenje cijena, koji to jeste, Nikčević navodi da su potrebne ozbiljnije i dugoročnije akcije.
- Moramo, prije svega, da podstičemo naše domaće proizvođače. Potrebno je da država uloži u poljoprivredu, jer mi sa 600.000 stanovnika možemo da živimo od svoje predivne zdrave hrane. Osim toga, ako vidimo da trgovački lanci neosnovano povećavaju cijene, možemo kupovati u malim prodavnicama. Mogli bismo da ignorišemo jedan veliki lanac, pa drugi put drugi i tako dalje. Potrošači jedino mogu tako da disciplinuju trgovce – smatra Nikčević.
Moguće rješenje vidi i u tome da se sve cijene snize za deset odsto, pa da se nakon nekoliko mjeseci analizira rezultat toga, ocjenjujući da nema poente od toga da se snižavaju samo pojedini proizvodi.
M. LEKOVIĆ
Zamišljen je kao AI računovođa, koji može knjižiti dokumentaciju, analizirati podatke i pružati korisne nansijske informacije u realnom vremenu. Njegov prioritetni cilj je jačanje veze između akademske zajednice i privrede, kako bismo podigli nivo e kasnosti i modernizacije poslovanja u Crnoj Goriobjasnila je predstavnica Asocijacije menadžera Katarina Savković
PODGORICA - Prvi crnogorski AI sistem, Oxiom FinBot, pokazao je da može unaprijediti poslovne procese, čineći ih bržim, preciznijim i efikasnijim.
Ovaj projekat je već prepoznat kao značajan iskorak u digitalizaciji Crne Gore, a uz dalju institucionalnu podršku može postati primjer tehnološkog uspjeha i inovacija koje dolaze iz Crne Gore, prenosi PR centar.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja Oxiom FinBot-a, saopšteno je da je ovaj inovativni sistem sposoban da redefiniše način poslovanja administracije i računovodstva, omogućavajući kompanijama brže donošenje odluka i efikasniji rad. Konferenciju je organizovao Business Universal Media, u partnerstvu sa Asocijacijom menadžera Crne Gore (AMM).
SPOJ NAUKE I PRIVREDE
Predsjednica Odbora za PR i marketing u AMM Ana Martinović, istakla je da Oxiom FinBot predstavlja spoj nauke i privrede, te da je kroz podršku Ministarstva finansija i Evropske unije (EU) pokazano kako ovakvi projekti mogu biti ključni pokretači ekonomskog razvoja.
- Oxiom FinBot nije samo softver – on je konkretan dokaz da Crna Gora ima znanje i resurse da razvija vrhunske tehnologije zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ovakvi projekti ne mogu uspjeti bez podrške šire zajednice, i zato je ključ-
no da ih nastavimo razvijati u saradnji sa institucijama i privredom - rekla je Martinović. Sekretarka Odbora za primjenu AI i naprednih tehnologija AMM-a Katarina Savković, naglasila je da je Oxiom FinBot prvi AI sistem ove vrste u Crnoj Gori, koji može olakšati ponavljajuće administrativne i računovodstvene procese. - Zamišljen je kao AI računovođa, koji može knjižiti dokumentaciju, analizirati podatke i pružati korisne finansijske informacije u realnom vremenu. Njegov prioritetni cilj je jačanje veze između akademske zajednice i privrede, kako bismo podigli nivo efikasnosti i modernizacije poslovanja u Crnoj Gori - objasnila je Savković.
PRIMJENA
Na Nacionalnoj konferenciji o AI i digitalnoj transformaciji, Vlada i ministarstva su prepoznali potencijal Oxiom
FinBot-a, a mediji su ga predstavili kao značajnu inovaciju. Izvršni direktor Business Universal Media i zamjenik predsjednika Odbora za primjenu AI i drugih naprednih tehnologija u AMM Dražen Raičković, kazao je da je Oxiom FinBot već dobio priznanje kao vodeći AI projekat u Crnoj Gori, što je ogroman korak.
- Sada je važno da zajedno radimo na njegovoj konkretnoj primjeni u poslovnim i državnim sistemima, jer svaki napredan AI projekat ima smisla samo ako se koristi - rekao je Raičković.
On je dodao da smo svjedoci kako velike sile ulažu milijarde u AI – SAD i Kina vode globalnu trku u ovoj oblasti.
- Crna Gora ne treba da ulaže milijarde, ali može da prepozna i podrži sopstvene inovacije. Oxiom FinBot je prilika da budemo lideri u regionu i pokažemo da i mala država može stvoriti nešto što ima globalni
Uprava carina poziva građane na razumijevanje i strpljenje
Rade
PODGORICA - Sve pošiljke koje su stigle putem Pošte Crne Gore od 1. januara, a koje još nijesu isporučene krajnjim korisnicima – primaocima, privremeno su smještene u skladištu Pošte, gdje čekaju završetak potrebnih postupaka, saopšteno je iz Uprave carina.
- Zbog tehničkih izazova i testiranja aplikacije ePaP, koja još nije stavljena u produkciju (njeno puštanje u rad očekuje se narednih dana), Uprava carina, u saradnji sa Poštom, intenzivno radi na pronalaženju najboljeg rješenja kako bi se veliki broj pošiljki pristiglih od početka godine što pri-
je isporučio krajnjim korisnicima - navodi se u saopštenju Uprave carina. Do sada je, kako su kazali, održano više sastanaka sa predstavnicima Pošte, na kojima su definisana jasna uputstva za dalji rad sa pristiglim pošiljkama. - Očekujemo da će se tokom
potencijal - smatra Raičković. Na pitanje novinara može li vještačka inteligencija zamijeniti čovjeka, Raičković je naglasio da nijedna tehnologija ne zamjenjuje ljude, već ih osnažuje.
- Oxiom FinBot ne zamjenjuje računovođe, već im pomaže da se oslobode ponavljajućih i tehničkih zadataka, kako bi se fokusirali na strateško planiranje i analize. Ovo je alat koji može povećati produktivnost i preciznost poslovanja, što ga čini izuzetno vrijednim za svaku kompaniju - poručio je Raičković. Sa konferencije je upućen poziv svim zainteresovanim institucijama, kompanijama i tehnološkim partnerima, da se uključe u dalji razvoj i primjenu Oxiom FinBot-a, kako bi Crna Gora iskoristila svoju šansu da se pozicionira kao lider u razvoju AI rješenja za računovodstvo i administraciju. S. POPOVIĆ
narednih dana, kroz primjenu dogovorenih procedura, uspostaviti kontinuitet u obradi i isporuci pošiljki koje trenutno čekaju u skladištu Pošte. Molimo građane za razumijevanje i strpljenje u vezi sa nastalom situacijom - dodaje se u saopštenju. Uprava carina je na svom sajtu objavila i objašnjenje u vezi sa obračunom i naplatom carinskih dažbina za poštanske i pošiljke koje pristižu putem operatora ekspresnih pošiljki. R. E.
ODT odbacilo prijavu Biljane Vučurović koju je podnijela nakon što je izvršen nadzor i uočeni propusti u postupanju u slučaju seksualnog uznemiravanja
PODGORICA – Osnovno
državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu bivše direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, koju je podnijela jer je smatrala da je inspekcijski nadzor koji je izvršen nelegitiman i nezakonit.
Prijavu je podnijela zbog povrede njenog ugleda, ali i škole.
Nakon ocjene spisa predmeta i preduzetih zakonom propisanih radnji, ODT je odbavilo krivičnu prijavu.
Nakon što je objelodanjeno da je prije tri godine nastavnik Radoman Čečović seksualno uznemiravao tada već svoju bivšu učenicu Saru Vujisić, koja ga je prijavila direktorici Vučurović, ali i nakon prijave NVO Prima da je još jedna učenica trpjela uznemiravanje od istog nastavnika, Prosvjetna inspekcija je izvšila nadzor u Gimnaziji. Prosvjetna inspektorka Lucija Adžić je konstatovala niz propusta u postupanju direktorice Vučurović i predložila razrješenje.
Nakon toga, direktorka podnosi krivičnu prijavu, tvrdeći da je ,,izvršeni inspekcijski nadzor nelegitiman, odnosno, nezakonit iz razloga što ga je sprovelo neovlašćeno lice koje u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nema mandat glavnog inspektora za prosvjetu, pa time ni pravo da sprovodi predmetne radnje“. Upravna inspekcija je kontrolisala postupanje Adžić i zaključila da je ona zakonito kontrolisala podgoričku gimnaziju ,,Slobodan Škerović“.
Luciji Adžić je mandat trajao do 10. decembra prošle godine, kada je nadzor obavljen, a narednog dana je MPNI ovlastilo nju da ga i okonča. Prema nalazu Upravne inspekcije, to je učinjeno u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Zakonom o Prosvjetnoj inspekciji i Opštim zakonom o obrazovaņju i vaspitanju.
Smjene i otkazi
Biljana Vučurovič je konačno smijenjena 17. januara ove godine, po odluci ministarke Anđele Jakšić-Stojanović, a nakon rješenja Prosvjetne isnpekcije.
Profesoru Čečoviću je poslato rješenje o otkazu 15. januara, nakon što su ispoštovani svi zakonski rokovi, od kada je prekinuo bolovanje 17. decembra, a nakon toga se više nije pojavljivao u školi. A da bi nastavnik koji je počinio
seksualno uznemiravanje, ili, štoviše, izgubio licencu, moraće se čekati na izmjene zakona, što je i zatraženo na dva masovna protesta koja su organizovana u proteklih mjesec dana. U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju nema stavke o oduzimanju licenci, a nema je ni u Pravilniku o sticanju licenci. U nalazu Prosvjetne inspekcije, zbog čega je Vučurović i podnijela prijavu, navedeno je da se direktorica mogla pozvati na Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, koji članom 111 definiše da nastavniku prestaje radni odnos ako, između ostalog, zloupotrebljava svoj položaj, a u članu pet eksplicitno piše i ako „navede na obljubu ili protivprirodni blud učenika, odnosno, zaposlenog u ustanovi“, ili tačke devet „ponižava, vrijeđa ili tjelesno kažnjava učenika“.
Nastavnik kome je prestao radni odnos u slučaju iz tačke pet ili devet ne može obavljati vaspitno-obrazovni rad. Da se direktorica Vučurovič odlučila za intenzivniju istragu i posvećivanje ovom slučaju, Čečović ne bi tri godine nigdje radio.
n alaz in S pkeC ije
Osim Opšteg zakona, Vučurović se mogla pozvati i na Etički kodeks podgoričke gimnazije koji zabranjuje „uznemiravanje i neprimjereno ponašanje prema drugoj osobi koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu ličnog dostojanstva, ometa njeno obavljanje radnih zadataka ili smanjuje kvalitet života te osobe“. Etički kodeks zabranjuje i „polno uznemiravanje – ponašanje koje karakteriše izostanak, pristanak ili odbijanje druge strane, a uključuje ponavljano neželjeno upućivanje verbalnih fizičkih prijedloga polne prirode drugoj osobi, fizičko napastvovanje...“ Pored Zakona i Etičkog kodeksa, direktorica se mogla pozvati i na uputstvo „Podjela odgovornosti i postupanje
u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, u kome piše da škola ima značajno mjesto u otkrivanju i prijavljivanju nasilja i zlostavljanja. Pravilnik podrazumijeva da su na osnovu saznanja o nasilju, ili sumnje na nasilje, zaposleni u obavezi da zaustave ili obavijeste o pojavi nasilja (prijave nasilje) Školskom timu i direktoru. Takođe, u istom poglavlju navodi se da Školski tim utvrđuje o kojoj vrsti nasilja je riječ, odnosno na koju vrstu nasilja se sumnja.
Na nalaze Inspekcije, direktorica je izjavila da nije bila upućena u procedure ponašanja, jer nije imala primopredaju dužnosti.
– Samim tim, nijesam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi – zaključuje se u objedinjenoj izjavi Vučurović.
Zbog kršenja procedura i nereagovanja na činjenicu da postoji seksualno uznemiravanje u školi, održani su i protesti na kojima je tražena smjena Čečovića i Vučurović, ali i izmjene zakona kako bi se jasnije odredilo to krivično djelo, procedure, ali i kazne. Nakon što je javnost upoznata sa dešavanjima u Gimnaziji, Biljana Vučurović se osim sa protestima suočila i sa govorom mržnje, seksističkim i mizoginim komentarima na društvenim mrežama. Ombudsman je policiji poručio da se nađu osobe koje su je vrijeđale i procesuiraju. Ombudsman je, na zatjev Vučurovič razmatrao i da li je ministarka Jakšić-Stojanović prekršila prezumpciju nevinosti kada je krajem decembra na konferenciji za medije saopštila da će Ministarstvo, nakon što dobije nalaz Prosvjetne inspekcije, „postupiti po zakonu“. – Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i Ministarstvom... – napisao je ombudsman u mišljenju. j.m.
PODGORICA - Nepreciznosti, improvizacije i odstupanje od planova višeg reda uz neobjašnjivo podilaženje privatnim, kao i interesima vjerskih zajednica nauštrb državne imovine, ključne su primjedbe stručne javnosti na Nacrt izmjena Prostorno-urbanističkog plana Podgorice koji vladajuća većina, po svaku cijenu, namjerava da pretoči u planski dokument sa snagom zakona.
Pripremljen bez adekvatne javne rasprave, protivno smjernicama i vizijama razvoja i opredjeljenja prostora izmjene PUP-a nigdje ne prepoznaju potrebu gradnje novih školskih, obrazovnih i kulturnih ustanova, ili nadomještanja zelenih površina. Ali zato je bez velikih problema predviđen „grad u gradu“ na Veljem brdu, što se kosi sa strategijom decentralizacije zemlje koja nije pr edvidjela novu koncentraciju objekata u glavnom gradu. Dodatno, širom Podgorice „ucrtano“ je i 18 vjerskih objekata, dominantno za potrebe SPC i to ne samo na crkvenom zemljištu već i na državnom gdje su druge površine, kao po spisku želja, prenamijenjene za ove potrebe.
Crkve u planu, škola nigdje
U ospežnoj analizi nedostataka nacrta izmjena PUP-a, u okviru segmenta koji se bavi problematikom davanja prioriteta gradnje vjerskim objektima u odnosu na druge potrebe, iz organizacije KANA su naveli da je veliki broj novih vjerskih objekata planiran na opštinskom i državnom zemljištu, a ne na zemljištu koje pripada crkvenim institucijama.
- Ova alokacija dodatno smanjuje prostor za ključne javne sadržaje poput škola, domova zdravlja, zelenih površina i kulturnih sadržaja – upozorili su oni.
U kojoj mjeri je izražena disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge, prema navodima KANE, potvrđuje činjenica da je predviđena
Kako je radikalnim izmjenama prostornog planirano 18 vjerskih objekata, a nema
gradnja vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove.
Oni su naveli da se planiraju dva islamska objekta, četiri nedefinisana, 12 hrišćanskih, od čega pet pravoslavnih crkava, četiri parohijska doma, po jedna katolička i evangelistička crkva i jedan manastir. KANA je dajući komentar na sadržak izmjena PUP-a istakla da postoji ozbiljan nesklad sa strateškim dokumentima, procedura izrade je loša i neusklađena sa
regulativom, pravila o učešću javnosti su prekršena, a analitička podloga, najblaže rečeno, loša. Upozorili su da Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, koji je dobio načelno pozitivno mišljenje Savjeta za reviziju planskih dokumenata, ne smije biti usvojen jer predstavlja potpuno novi plan, a ne izmjene postojećeg. - Izmjene i dopune PUP-a Podgorice pokazuju ozbiljan nesklad u ciljevima i prioritetima: dok se prepoznaje problem prekomjerne stano-
prostornog plana koje predviđa nacrt izmjena i dopuna, nema mjesta za gradnju osnovne infrastrukture
gradnje, planira se čitav jedan novi grad sa 20.000 stanova; dok se planira veliki broj vjerskih objekata, izostaju osnovne javne usluge poput škola, domova zdravlja i kulturnih sadržaja – istakli su iz te organizacije.
Posebno zabrinjava činjenica da nije prepoznata potreba unapređenja i izgradnje osnovne infrastrukture, u prvom redu škola, jer nijedna nije planirana, uprkos demografskim potrebama i postojećem manjku kapaciteta. - Naprotiv, postojeće lokacije opredijeljene za školstvo i socijalnu zaštitu su umanjene ili prenamijenjene u komercijalne svrhe. Konkretan
U kojoj mjeri je izražena disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge, prema navodima organizacije KANA, potvrđuje činjenica da je predviđena gradnja vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove
primjer je da je na Zabjelu, na skučenoj površini u okviru bloka u kojem su škola i vrtić, planirana crkva – naveli su iz te organizacije.
P LANS k A k LERI k ALIZAc IJA
Vlast je do te mjere imala obzira u odnosu na želje i potrebe vjerskih organizacija da se stiče utisak da su, iz vizure države, parohije, a ne mjesne zajednice osnovna ćelija organizacije lokalnog prostora i ambijenta.
Na to je nedavno ukazao i mr Dragoljub Marković, diplomirani prostorni planer i jedini član Savjeta za reviziju planskih dokumenata povodom nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP) koji je dao negativnu ocjenu na izmjene plana i izuzeo mišljenje u odnosu na načelno pozitivno mišljenje. U autorskom istupu objavljenom na sajtu Nova STEGA (Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru) ukazao je na neprihvatljive odluke koje se, pored pravljenja grada u gradu, na Veljem brdu, odno-
Tačka do tačke...
Organizacija „KANA/ ko ako ne arhitekt“ koja okuplja arhitekte udružene oko ideje da se spriječi devastacija arhitektonskih vrijednosti na prostoru Crne Gore u generalnim ocjenama naglasili su da Nacrt izmjena i dopuna PUP-a zloupotrebljava samu funkciju izmjena i dopuna, jer se plan radikalno različit od originalnog predstavlja kao tek izmjena i dopuna postojećeg PUP-a. - U Separatu sa urbanističko-tehničkim uslovima prikazane su 33 lokacije; međutim, u grafičkom dijelu nacrta tačkasto je tretiran niz privatnih parcela na način koji pogoduje privatnim interesima vlasnika tog zemljišta i koji se odnosi na pojedinačne katastarske parcele (kojima PUP ne bi trebalo da se bavi), a ne na čitave zone (koje bi PUP trebalo da definiše, kao strateški plan višeg reda) – naveli su iz KANE.
Pritom, istakli su da je plan izrađen bez potrebnih prethodnih analiza i studija.
Uoči mjesec dana od zločina na Cetinju, organizacija „Kamo śutra?“ poziva na odavanje počasti žrtvama
PODGORICA – Neformalna grupa „Kamo śutra?“ pozvala je građane da se sjutra pridruže odavanju počasti žrtvama zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara.
Mjesec nakon masakra koji je odnio 13 života i duboko potresao Crnu Goru, s 13 minuta tišine u 17 sati i 26 minuta kod Lovćenske vile održaće se pomen. Iz neformalne grupe ,,Kamo śutra“ su Vladi Crne Gore predali dokument u okviru kojeg su ponovili svoje zahtjeve i pozvali premijera Spajića da do 1. februara organizuje konferenciju za novinare i javno prezentuje sve radnje, mjere, aktivnosti koje su preduzete od dana zločina, kao i razloge za ispunjenje ili neispunjenje zahtjeva koje su postavili na tri održana protesta.
Najavili su i građansku neposlušnost ukoliko se premijer Milojko Spajić ne obrati javnosti do 1. februara.
ZAHTJEVI STUDENATA
se i na planiranje gradnje novih vjerskih objekata. Prema njegovim riječima, posebno pitanje su lokacije u državnom vlasništvu, koje se iz namjena poljoprivreda, stanovanje, centralne djelatnosti... izmjenama PUP-a prenamjenjuju u namjenu „vjerski objekti“, ukupne površine preko 40 000 metara kvadratnih.
Takva intervencija u PUP-u je urađena po inicijativi sa prethodne javne rasprave, bez analiza i opredjeljenja sa državnog nivoa.
- Prema planu, namjena ,,vjerski objekat“ može biti: „zdanja za bogoslužbene potrebe, kao i manastirske konake, samostane, administrativno-upravne zgrade, groblja, vjerske škole i internate, proizvodne i druge prateće sadržaje za potrebe vjerskih objekata“ – naveo je Marković te podatke u autorskom tekstu u ime STEGE. Dodao je da ako na nekoj lokaciji može biti crkva ili proizvodni pogon, onda to nije planiranje prostora. Naveo je da u planu se predviđa gradnja i više parohijskih domova.
- Uz svu bogobojažljivost i poštovanje vjere i vjerskih objekata, načela profesije, a i zakonske procedure, nalažu da se skrene pažnja da ovaj postupak nije cjelovit ni adekvatan način da se riješi tako ozbiljno pitanje. Po načinu kako se došlo do predloga ispada da su obrađivač plana i oni koji Plan ocjenjuju opredijelili da će, na primjer: objekte ,,društvenog standarda“ – lokalna mjesta okupljanja, organizovati i graditi vjerske zajednice umjesto države, opštine, mjesne zajednice. Još bi se moglo reći da planeri klerikalizuju društvo – naveo je Marković. I. PERIĆ
Studenti traže da se ispuni pet zahtjeva, a kao prvi su naveli ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Traže i oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja. Zahtijevaju i reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, bolje uslove za rad policijskih službenika, redovne obuke koje će ih osposobiti za razvijanje vještina komunikacije, empatije i profesionalnog odnosa prema građanima. Studenti traže i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole i na kraju poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju. – Smatramo da će od ispunjavanja svih gore postavljenih zahtjeva korist imati cjelokupno crnogorsko društvo, posebno mladi i djeca, jer u vrijeme kada u svijetu najveću „brigu“ za bezbjednost predstavlja „cyber bezbjednost“,
mi u Crnoj Gori, nažalost, moramo da brinemo o osnovnoj životnoj bezbjednosti jer, čak, i boravak „napolju“ i šetnja ulicama crnogorskim nosi veliki „bezbjednosni rizik“ za nas –piše u dopisu Vladi.
Pridružili su se i traženju odgovora na pitanja koja su u pr edstavci Savjetu za građansku kontrolu rada policije podnijele Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
TEMELJNA ISTRAGA
Te organizacije traže od Savjeta da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja, sa naglaskom na sljedeća pitanja: Ko je sve, kada i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da
se unaprijedi bezbjednost na Cetinju poslije masovnog ubistva 12. avgusta 2022? Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v. d. direktora Uprave policije, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbjednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost. Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava; Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava?
Na ova pitanja, kao i na zahtjeve upućene premijeru, odgovori se očekuju do subote. J. M.
BEZBJEDNOST DJECE: Učestali zahtjevi roditelja da u školama bude prisutan školski policajac, Mreža savjeta roditelja poslala urgenciju nakon desetina mejlova na koje nijesu dobili odgovor
Vaš izostanak odgovora, kao i nedostatak bilo kakvih preduzetih koraka, doživljavamo kao zabrinjavajući znak neodgovornosti prema djeci i građanima ove države. Očekujemo da se sa dužnom pažnjom i hitnošću osvrnete na naše zahtjeve i inicirate konkretne korake kako bismo osigurali viši nivo bezbjednosti u obrazovnim ustanovama – poručili su iz Mreže savjeta roditelja
PODgORICa – Na desetine mejlova koje je Mreža savjeta roditelja Crne Gore poslala Ministarstvu unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i premijeru Milojku Spajiću, a u kojima traže da se obezbijedi sigurnost djece u obrazovnim ustanovama –nije odgovoreno.
Zbog toga su juče bili prinuđeni da šalju urgenciju na adrese svih odgovornih za bezbjednost u Crnoj Gori.
Oni su se u ime svih savjeta roditelja obratili Spajiću i Šaranoviću, i u urgenciji istakli da su poslate desetine identičnih mejlova od strane savjeta roditelja škola širom Crne Gore, što ukazuje na ozbiljnost i značaj ovog pitanja za roditelje i djecu širom naše države.
Traže konkreTne poTeze
– Vaš izostanak odgovora, kao i nedostatak bilo kakvih preduzetih koraka, doživljavamo kao zabrinjavajući znak neodgovornosti prema djeci i građanima ove države. Očekujemo da se sa dužnom pažnjom i hitnošću osvrnete na naše zahtjeve i inicirate konkretne korake kako bismo osigurali viši
nivo bezbjednosti u obrazovnim ustanovama – poručili su iz Mreže savjeta roditelja. Ističu da roditelji i djeca zaslužuju jasnu komunikaciju i konkretnu akciju od strane institucija koje su odgovorne za njihovu sigurnost. Zamolili su da im se što prije odgovori i da ih nadležni obavijeste o daljim koracima koji će biti preduzeti. Premijer Spajić je prekjuče u emisiji „Nacrtaj me“ kazao da su policajci raspoređeni u školama na Cetinju, ali da će se takva zaštita obezbijediti u cijeloj državi.
Raniji apeli javnosti za školskog policajca nijesu urodili plodom, jer je i prije masovnog penzionisanja službenika policije isticano da nemaju dovoljno ljudi koji bi obezbjeđivali sve škole u Crnoj Gori po smjenama. Oko 1.500 policajaca je napustilo službu posljednjih godinu i po dana, a ministar Šaranović je nedavno kazao da će zaposliti 815. Iz Savjeta roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ su prošle sedmice pisali ministarki prosvjete, zabrinuti zbog incidenta u kom su maskirani tinejdžeri napali djecu u Bloku 5,
Raniji apeli javnosti da se obezbijede školski policajci nijesu urodili plodom, jer je i prije masovnog penzionisanja službenika policije isticano da nemaju dovoljno ljudi koji bi, po smjenama, obezbjeđivali sve škole u Crnoj Gori. Oko 1.500 policajaca je napustilo službu posljednjih godinu i po dana, a ministar Šaranović je nedavno kazao da će zaposliti 815
U sve više država regiona najavljena akcija izbjegavanja trgovine u supermarketima zbog visokih cijena
Za 31. januar planiran je bojkot kupovine i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i ponovo u Hrvatskoj. U Sloveniji je bojkot u toku u pojedinim tržnim centrima i supermarketima i trajaće do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave bojkot drugih trgovačkih lanaca
SKOPLJE - I u Sjevernoj
Makedoniji pokrenuta je akcija bojkota kupovine u supermarketima.
Jednodnevni bojkot planiran je za petak, 31. januara, a kako ističu pokretači akcije na društvenim mrežama „veliki bojkot supermarketa treba da bude reakcija na drastično povećanje cijena“.
Pozivaju građane da se suzdrže od kupovine i korišćenja usluga i na tržnicama, kako bi poslali jasnu poruku odgovornima za teško ekonomsko stanje, navode makedonski mediji, prenosi Anadolu.
- Suzdržite se od kupovine u velikim supermarketima, izbjegavajte manje tržnice i ,,želimo da poručimo da građani neće tolerisati ova nerealna poskupljenja“, samo su neki od poziva u akciji na društvenim medijima.
Bojkot supermarketa je reakcija na drastično povećanje cijena, ističu organizatori akcije. Akcijom se želi poslati jasna poruka odgovornima za teško ekonomsko stanje.
Za petak, 31. januar planiran je bojkot kupovine i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i ponovo u Hrvatskoj.
U određenim tržnim centrima i supermarketima bojkot je u toku u Sloveniji i trajaće do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave sa bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Višednevni bojkot kupovine u Sloveniji te najave u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji uslijedile su nakon što je prošlog petka u Hrvatskoj uspjela velika akcija građana. Za samo jedan dan apstiniranja od odlaska u trgovinu tada je broj izdatih računa u Hrvatskoj smanjen za čak 53 posto.
Nesreća tokom velikog hinduističkog hodočašća na sjeveru Indije
blizu te škole. Traže uvođenje školskog policajca i preventivno, a ne reaktivno djelovanje.
Surova STvarnoST
– U ranijim strategijama za prevenciju vršnjačkog nasilja navodilo se da je potrebno uvesti školskog policajca, međutim, do realizacije nikada nije došlo. Škole uglavnom čuvaju domari koji, uz dužno poštovanje, zbog svojih godina ne bi bili u stanju da zaštite djecu od potencijalne opasnosti, a nijesu ni obučeni niti imaju licencu za taj posao. Objašnjenja, koja kao roditelji dobijamo, jeste da nedostaje kadar u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Kako je MUP, tek nakon velike tragedije, našao načine da po hitnom postupku zaposli 815 policajaca, takođe može da iznađe načine da spriječi neko novo nasilje koje, po svemu sudeći, može da se dogodi i u našem dvorištu. Ovo više nijesu priče iz američkih filmova, mi živimo tu stvarnost – poručili su roditelji u tom pismu. Kazali su da ako MUP nema kadrova da se nađe način da se po hitnom postupku uvede privatno obezbjeđenje u škole. – Za bezbjednost naše djece budžet mora da se odvoji. U ime Savjeta roditelja obavještavamo vas da nismo spremni da budemo odbijeni, jer ovo pitanje je već alarmantno – poručili su oni. Istakli su da kao odgovor ne mogu prihvatiti ni duge tenderske procedure, jer, ponovo, bezbjednost naše djece ne može biti stavka na čekanju. J. M.
na vjerskom skupu u Indiji ap
Sangam nOS - Najmanje 30 ljudi je poginulo, a 60 je povrijeđeno u stampedu na vjerskom skupu na sjeveru Indije, u metežu tokom velikog hinduističkog hodočašća Kumb Mela. To veliko okupljanje, koje se organizuje svakih 12 godina privlači desetine miliona vjernika iz Indije i inostranstva, koji se, između ostalog, kupaju i na ušću reka Gang i Jamuna. Incident se desio kada su neki od hodočasnika pokušali da preskoče policijske barikade i stignu do Sangam Nosa, tačke gdje se najsvetija indijska rijeka Gang srijeće sa rijekama Jamuna i Sarsvati. Hodočasnici vjeruju da će kupanje u rijeci očistiti njihove grijehe i pomoći im da dostignu spasenje.
Očevidac je rekao da je masa hodočasnika nagrnula ka rijeci i pregazila starije osobe i žene. Vođa indijske opozicije Rahul Gandi optužio je vlasti da su odgovorne za nesreću. Vlada nacionalističkog hinduističkog premijera Narendre Modi je nizom aktivnosti promovisala festival Kumb Mela 2025. Iako su vlasti suspendovale čuveno kupanje u rijeci to nije odvratilo desetine hiljada hodočasnika da urone u vodu.
U Indiji se često na vjerskim okupljanjima događaju nesreće zbog slabe organizacije. Više od 400 ljudi je poginulo, pregaženo ili se udavilo samo u jednom danu 1954. godine. Tokom prethodnog festivala, 2013. godine, poginulo je 36
ljudi u ogromnoj masi ljudi na stanici Prajagradž. Očekuje se da će ovogodišnji festival biti rekordan. Zvaničnici su rekli da se očekuje do 100 miliona ljudi i da se više od 36 miliona već okupilo. Poređenja radi, hodočašće u Meki u Saudijskoj Arabiji okupilo je oko 1,8 miliona muslimana 2024. godine. Da bi prihvatili vjernike organizatori su na obalama rijeke izgradili pravi grad od šatora i montažnih objekata na površini koja je veličine dvije trećine njujorškog poluostrva Menheten. Više od 40.000 policijaca brine o bezbjednosti. Oni su ove godine opremljeni kamerama i dronovima, a kretanjem ljudi upravljaju vještačkom inteligencijom.
Produbljena kriza nakon pada Vlade u Srbiji - protesti pojačani, dosta otvorenih pitanja
Opozicija nije saopštila zajedničko rješenje za novonastalu situaciju, ali složili su se da izbori ne dolaze u obzir pod sadašnjim uslovima i dok se studentski zahtjevi ne ispune
BEOGRAD - Dan nakon pada Vlade Srbije pojačani su protesti građana koji kroz strukovne organizacije traže depolitizaciju posla kojim se bave i otvoreno je pitanje da li bi izbori, koje zagovara SNS, riješili naraslo nezadovoljstvo na ulicama širom Srbije.
Predsjednica parlamenta Ana Brnabić konstatovala je da „parlamentarna opozicija ne-
ma legitimitet, nikoga više ne predstavlja, i zato su izbori najbolje rješenje“. Sa druge strane, inicijativa ProGlas ocjenjuje da je „vlast izgubila legitimitet i ne može ga obnoviti još jednim neslobodnim i nepoštenim izborima“.
ProGlas, čije su tribine već mjesecima masovno posjećene širom Srbije jer na njima govore stručni pojedinci iz raznih oblasti značajni za srp-
sko društvo - rješenje za krizu predstaviće brzo i upozoravaju: „Prihvatanje studentskih zahtjeva je minimalan i nužan uslov za prevazilaženje političke i društvene krize koja je najveća od 2000. godine“. Opozicija nije saopštila zajedničko rješenje za novonastalu situaciju, ali složili su se da izbori ne dolaze u obzir pod sadašnjim uslovima i dok se studentski zahtjevi ne ispune. Borko Stefanović , narodni poslanik Stranke slobode i pravde i nekadašnji diplomata Demokratske stranke, za uzavrelu političku i društvenu situaciju okrivio je predsjednika Srbije zbog višegodišnjeg obmanjivanja građana i tvrdnju da će Vučić „odgova-
rati pred institucijama“ kada one bude oslobođene od pritisaka SNS-a.
Optužbe
Sumirajući političku karijeru predsjednika Srbije koja je počela u Šešeljevim radikalima, Stefanović je opisao u čemu je Vučić dosljedan:
- On je političku karijeru započeo i završiće je lažima. Slagao je da će braniti Srbe u Hrvatskoj, čuvati kumu Šešelju stranku i porodicu, da se neće kandidovati za predsjednika, da će se u Ikarbusu proizvoditi ,,mercedes“, da će izgraditi Tiršovu do 2022. (dječija bolnica), da neće dati Gazivode, da nikog ne prisiljava na svoje tužne skupove, da vodi Srbiju
Produžen pritvor uhapšenima zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu
NOVI SAD - Viši sud u Novom Sadu produžio je za 30 dana pritvor uhapšenima u vezi sa padom nadstrešnice Željezničke stanice u tom gradu.
Pritvor je produžen Nebojši Šurlanu, Slobodanu Naumoviću, Ljiljani Milić-Marković, Marini Gavrilović, Dejanu Todoroviću, Milanu Jelkiću, Zorici Slavković-Marjanović, Dušanu Jankoviću, Milanu Spremiću i Jasni Stojiljković-Milić, saopšteno je iz Višeg suda u Novom Sadu, prenosi portal Radio Slobodna Evropa. Dodaje se da protiv tog rješenja stranke i branioci imaju pravo žalbe Apelacionom sudu u Novom Sadu.
Još dvije osumnjičene osobe se nalaze u kućnom pritvoru, biv-
ša v.d. generalne direktorke „Infrastruktura željeznice Srbije“ Jelena Tanasković i bivša pomoćnica ministra građevinar-
stva za željeznice i intermodalni transport Anita Dimoski Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić se brani sa slobo-
de. U padu betonske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine poginulo je 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
Studenti marširaju ka Novom Sadu
Nakon 24-satne blokade beogradske Autokomande studenti su najavili da zaoštravaju proteste i u četvrtak ujutru kreću pješke za Novi Sad, gdje se pridružuju kolegama u 24-satnoj blokadi sva tri novosadska mosta 1. februara, kada se navršavaju tri mjeseca od pogibije ljudi na Željezničkoj stanici. A 1. februar je i Dan grada Novog Sada.
Pod parolom „Na korak od pravde” delegaciju beogradskih studenata činiće po deset njih sa svakog fakulteta i za dva dana preći će 90 kilometara do Novog Sada. Prve večeri prespavaće u Inđiji koja je na 45. kilometru, a sjutradan kroz Sremske Karlovce dolaze u Novi Sad i odlaze na Željezničku stanicu.
- Želimo da poručimo da stojimo zajedno kao studenti i da naše kolege nikada neće ostati same u ovoj borbinaveli su studenti na Instagramu i pozvali da im se u ovoj akciji pridruže i građani.
u EU, da su nam Šreder i Bler prijatelji, da će pronaći ubice Olivera Ivanovića Stefanović je naveo da je Vučić priznao da je otvorio gradilište koje nije završeno, pozvao ljude da ga koriste i tvrdio da je bezbjedno.
- To je prouzrokovalo smrt 15 ljudi u Novom Sadu. Njihova krv je i na Vučićevim rukama i to je sam priznao pred kineskom tablom, zbog čega će odgovarati pred institucijamarekao je Stefanović.
DepOlitizacija
Loše odluke, neispunjena obećanja, veliki pritisak stranke na vlasti taložili su se u svim sferama društva 12 godina i eksplodiralo je u svim sredinama i profesijama. Pored zajedničkog zahtjeva za depolitizaciju u svim profesijama, traže se i izmjene zakona u građevinarstvu,
prosvjeti, poljoprivredi, zdravstvu, visokom obrazovanju, medijskoj sferi. Radnici Javnog servisa RTV Vojvodina traže ostavku glavnog i odgovornog urednika Prvog programa Nenada Ćaćića, jer, kako tvrde, obmanjuje javnost od 1. novembra. Sindikat Nezavisnost te medijske kuće traži da počne da se radi u skladu sa Ustavom, zakonima i novinarskim kodeksom.
- Od ovog momenta svako ko se ne bude pridržavao kodeksa novinara Srbije biće zapamćen kao neko ko je širio laž i ko ne zaslužuje da radi u ovoj kućirekao je Darko Šper, predsjednik tog sindikata.
On je zatražio da se studentima i građanima nestranački orijentisanim, koji podržavaju studente, omogući učešće u informativnim emisijama.
Violeta cVejiĆ
Izraelske vlasti najavile nova oslobađanja u Pojasu Gaze
POJAS GAZE - Kabinet izraelskog premijera
Benjamina Netanjahua saopštio je da će danas biti oslobođeno osam talaca koji se drže u Pojasu Gaze, pet Tajlanđana i troje iz Izraela.
Imena trojice izraelskih talaca, vojnika Agama Bergera, civilku Arbela Jehuda i Gadija Mozesa, osmogodišnjaka, objavljena su uz saglasnost njihovih porodica, navodi se u saopštenju.
Identitet pet tajlandskih državljana nije saopšten.
Sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu 19. januara između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa, sa ciljem konačnog okončanja rata u Pojasu Gaze, izazvanog Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Priredila: R. u.-i r
V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović predstavio kadrovske promjene Grebović
PODGORICA – Slaviša
Grebović imenovan je juče za načelnika granične policije regionalnog centra „Sjever“.
Kadrovske promjene u Sektoru granične policije uslijedile su odlukom vršioca dužnosti Uprave policije Lazara Šćepanovića nakon sprovedene analize stanja.
- Uzimajući u obzir potrebu za podizanjem nivoa operativnog djelovanja, efikasnosti, podizanja nivoa granične bezbjednosti i suzbijanja prekograničnog kriminala sa primarnim fokusom na jačanju integriteta granične policije, sprovedene su kadrovske promjene u regionalnim centrima granične policije ,,Sjever“ i ,,Centar“ – kazao je Šćepanović.
Novoizabrani načelnik Grebović je, prema riječima Šćepanovića, u prethodnom periodu obavljao različite pozicije u Centru bezbjednosti Bijelo Polje i u Sektoru granične policije.
- Takođe, promjene će uslijediti i na rukovodnim pozicijama u stanicama policije u Regionalnom centru granične policije ,,Sjever“ na radnim mjestima koje su do sada obavljali policijski službenici Veselin Krgović, Miljan Knežević i Veljko Dragaš, koji su smijenjeni sa tih pozicija – istakao je Šćepanović. Kako dodaje, za poziciju pomoćnika načelnika za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije u Regionalnom centru granične policije ,,Centar“ izabran je dugogodišnji službenik Sektora granične
policije, Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja za antikorupciju Branislav Knežević
- Sektor granične policije će i u narednom periodu biti ojačan kadrovskim potencijalima, a promjene će se nastavljati nakon sveobuhvatnih analiza drugih organizacionih cjelina u Sektoru, sa primarnim fokusom djelovanja na operativnim istražnim radnjama i homogenizaciji sektorskog rada kao ključne komponente – kazao je Šćepanović. Kako je najavio, aktivnosti Sektora granične policije će biti dominantno usmjerene na sprovođenje proaktivnih istraga u prioritetnim oblastima rada, a u cilju realizacije nacionalnih prioriteta u borbi protiv prekograničnog kriminala.
- A koji obuhvataju i suzbijanje krijumčarenja narkotika, ilegalne migracije i trgovinu ljudima, suzbijanje krijumčarenja akcizne robe, kao i obezbjeđenje i pokrivanje državne granice djelovanjem policijskih službenika i tehničkim unapređenjem sistema elektronskog nadzora graniceporučio je Šćepanović.
J. R.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije još nije utvrdilo na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene postupio u skladu sa službenim ovlašćenjima da to nasilje
Odloženo ročište optuženima za zločin počinjen u Herceg Novom 2020. godine
PODGORICA – Suđenje pripadnicima kriminalne organizacije Krsta Vujića optuženima za ubistvo Šćepana Roganovića 2020. godine u Herceg Novom juče je u Višem sudu u Podgorici odgođeno za 5. februar, do kada bi članica sudećeg vijeća, sutkinja Nada Rabrenović, trebalo da se vrati sa bolovanja.
Viši sud je za juče zakazano ročište obezbijedio novog člana sudećeg vijeća, ali odbrana optuženih i predstavnik
tužilaš tva dogovorili su da sačekaju povratak sutkinje Rabrenović kako bi izbjegli da suđenje u ovom predmetu počinje iznova. Punomoćnica porodice pokojnog Roganovića, advokatica Maja Turković, zatražila je od suda da odredi nekoliko datuma za održavanje glavnih pretresa da bi se sudski proces odvijao u kontinuitetu.
Za ovo ubistvo pred Višim sudom se sudi Milošu Komaru i Dinu Ibrahimoviću, Krstu Vujiću , Igoru Glavašu i Miliju Baj-
ramoviću, koji su u bjekstvu. Nakon analize komunikacija preko „Skaj“ aplikacije, Specijalno tužilaštvo je za zločin nad Šćepanom Roganovićem krajem 2023. godine optužnicu proširilo na Igora Vukotića, Slavka Radulovića, Marka Radovića i Miloša Gvozdenovića Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva, dok se Vujić tereti da je organizator ove kriminalne grupe. Glavaš se tereti da je pratio žrtvu i obavještavao Bajramovića kriptovanim telefonom o kretanju Roganovića. On je, prema rezultatima istrage, po nalogu i uputstvima organizatora kriminalne organizacije, u januaru 2020. godine, preuzeo od, za sada nepoznate osobe, motocikl „pjađo“, koji je 2018. ukraden u Španiji, a koji je korišćen u ubistvu Roganovića. U tom predmetu tužioci su obezbijedili svjedoka saradnika – Miloša Đuričkovića, koji je nakon hapšenja priznao da je pomogao izvršiocu ubistva. Roganović je ubijen na stepeništu kod Kanli kule 13. februara 2020. godine. Vujić, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za člana škaljarskog klana koji blisko sarađuje sa barskom kriminalnom grupom koju je predvodio pokojni Alan Kožar B.R.
PODGORICA – Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je aktivni policijski službenik Srđan Korać Libertasu, svjedok napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina i vjerenika. Raičković je napadnuta 10. novembra ispred „Gurmana“, objekta vlasnika Ranka Radulovića, inače bliskog srodnika Koraća, koji je te noći bio u društvu sa njim i advokatom Balšom Dragovićem kada su kontroverzni biznismen Zoran Bećirović, njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović prvo verbalno krenuli da je vrijeđaju, a zatim nasrnuli na nju, davili je i čupali za kosu, a napad okončali kada ih je drugi član obezbjeđenja Ljubomir Dukić upozorio da će je ubiti. Napadu se pridružio i sin Bećirovića Luka Bećirović, o čemu svjedoči i snimak na kojem se vidi da lomi zadnje vjetrobransko staklo na vozilu Raičković.
Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je Korać bio pored svog vozila dok je Raičković pokušavala da spriječi sina da uđe u sukob sa
Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je Korać Libertasu. Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je Korać bio pored svog vozila dok je Raičković pokušavala da spriječi sina da uđe u sukob sa Bećirovićem i obezbjeđenjem. Dok su ga pozivali da dođe i vrijeđali ga, Korać je prošao pored njih i ušao u „Gurman“ isto kad i Dukić
Bećirovićem i obezbjeđenjem.
Dok su sina Ane Raičković pozivali da dođe i vrijeđali ga, Korać je prošao pored njih i ušao u „Gurman“, i to u momentu kada je ulazio i Dukić. Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, ni nakon dva i po mjeseca od brutalnog napada na Raičković i dva člana njene porodice, nije utvrdilo da li je tokom nasilja ispred i u lokalu brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok 5 njihov kolega, policajac Srđan Korać, postupao u skladu sa svojim službenim ovlašćenjima i pokušao da to nasilje spriječi. To nijesu uradili ni dva mjeseca i tri dana otkad je i sam
Korać, svjedočeći u tužilaštvu, priznao da je te noći bio u „Gurmanu“, ali da nije mogao da reaguje jer je, kako je ka-
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena jedna osoba Turskog državljanina terete za pranje 1,2 miliona eura stečenih kriminalom
PODGORICA - Državljanin Turske E. O. uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je u Crnoj Gori oprao više od 1,2 miliona eura stečenih kriminalom. Nakon što je saslušan u tužilaštvu, određeno mu je zadržavanje do 72 sata. - Uhapšeni E. O. je osumnjičen da je od aprila 2023. do marta 2024. u Crnoj Gori koristio novac znajući da potiče od kriminalne djelatnosti
utvrdilo da li je u noći napada njene porodice policajac nasilje spriječi
rao sa njim 14. novembra prošle godine u vezi sa tada nezvaničnim informacijama da je bio u „Gurmanu“ tokom napada na novinarku.
Za Viši sud 1,4 miliona eura ne predstavlja garanciju da sin bivše predsjednice Vrhovnog suda ne bi pobjegao
zao, bio u toaletu tog restorana. On je portalu Libertas kazao da „nije ni vidio, ni čuo incident“. - Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je Korać Libertasu. Pozivajući se na navode iz optužnice protiv Bećirovića, Mijatovića i Dukića da su unutar „Gurmana“ počele uvrede Bećirovića i njegovog tjelohranitelja na račun novinarke, potom fizički napad na njenog vjerenika i tuča sa njenim djetetom, zapomaganje Raičković da joj neko pomogne, Libertas je pitao policajca Koraća kako nije uspio da čuje nešto od toga i koliko je dugo bio u toaletu. - Nekoliko minuta – rekao je Korać Libertasu.
Verbalni napad je počeo nešto poslije 21 sat, kada su Mijatović i Zoran Bećirović prepoznali novinarku i počeli da je vrijeđaju. Za to vrijeme Korać je bio u lokalu sa vlasnikom „Gurmana“ Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid, a na koji se Korać poziva vidi se da dok Raičković pokušava sina da spriječi da dođe u sukob sa razjarenom grupom koja dobacuje, on izlazi iz automobila i ulazi u „Gurman“.
U istom momentu dolazi i Dukić, parkira vozilo i ulazi u „Gurman“.
Cijeli napad koji se događao unutar „Gurmana“, a potom i na parkingu ispred tog lokala trajao je oko 20 minuta. Korać je, dok mu je Libertas postavljao pitanja, optuživao medije da mu crtaju metu, da ga lažno optužuju da je prisustvovao napadu na novinarku ispred „Gurmana“, da objavljuju neprovjerene informacije... Rekao je i da „nije bio tu“ kada je Libertas prvi put kontakti-
- kršenja zakona koji se odnose na klađenje i igre na sreću u sportskim takmičenjima i lažno prikazao činjenice o njegovom porijeklu - saopšteno je iz Specijalnog tužilaštva. On se, navode, sumnjiči da je tim novcem u gotovini kupio putnička vozila „lamborghini aventador S 6,5 V12“ za 399.500 eura, „porche cayene 3.0“ za 95.000, „range rover velar“ za 34.980 i „mercedes AMG G63“ za 215.000 eura. Na teret mu se stavlja i da je novcem stečenim kriminalom
Tada su i iz Uprave policije najavili da će „blagovremeno obavijestiti“ Libertas o ishodu provjere da li je Korać bio sporne noći u „Gurmanu“ i da li je i što preduzeo u skladu sa policijskim ovlašćenjima da zaštiti novinarku i spriječi sukob. Iz te bezbjednosne institucije se tim povodom više nijesu oglašavali.
- Ako sam kriv, spreman sam da odgovaram i pred institucijama, ljudima i pred Bogom. Dao sam izjavu Unutrašnjoj kontroli. Postoje kamere, tačno se vidi kad sam ušao u lokal, a kad izašao. Vrlo sam karakterističan, ne mogu da me zamijene sa nekim - poručio je Korać.
On je predložio novinaru da pogleda snimke sa video-nadzora koji, prema njegovim riječima, potvrđuju njegove tvrdnje.
- Ja tada nijesam ni bio na dužnosti - ustvrdio je Korać.
Na zahtjev Libertasa da objasni da li to znači da ne treba da reaguje ako vidi da neko čini krivično djelo van njegovog radnog vremena, policajac Korać je odgovorio:
- Da bih preuzeo bilo koju službenu radnju, prije toga moram da se legitimišem. Znači, da bih zaustavio neku tuču, prvo treba da kažem da sam policajac. Da sam vidio napad, reagovao bih.
Korać nije želio da odgovori u kojem policijskom odsjeku radi, navodeći samo da je aktivan službenik policije.
U Kodeksu policijske etike piše da je „policijski službenik dužan da i kada nije na dužnosti samoinicijativno pruža pomoć svakom licu koje se nalazi u opasnosti, sprečava ili suzbija radnje koje mogu da naruše javni red i mir ili da ugroze život, integritet i imovinu zajednice i Ustavom utvrđeni poredak“.
Osim toga, u Kodeksu policijske etike piše „policijski službenik u svim prilikama čuva ugled policijske službe, svoj ugled, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. Služeći građanima, izlaže se i opasnosti po život“. J.RAIČEVIĆ
kupio stambeni prostor od 43 kvadrata, koji je platio110.000 eura. Za 375.000 eura kupio je i stan od 98 kvadratnih metara i dva parking mjesta od 12 i 13 kvadrata u Podgorici. - I tako, osnovano sumnjamo, izvršio pranje novca u ukupnom iznosu od 1.229.480 eura - piše u saopštenju tužilaštva.
PODGORICA – Viši sud treći put odbio je prijedlog odbrane Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, da mu se, uz jemstvo od 1,4 miliona eura, omo-
gući da se sa slobode brani od optužbi Specijalnog tužilaštva da je bio na čelu kriminalne organizacije preko koje je počinio više težih krivičnih djela. Odluku je donijela sutkinja
Nastavljeno suđenje Iliji
Vesna Kovačević po ukidnom rješenju Apelacionog suda koji je 3. oktobra prošle godine naložio da se u ponovnom postupku razmotri ponuda Medenice od 21. juna. Iz Apelacionog suda su tada pojasnili da su ukidno rješenje donijeli na temelju mišljenja Ustavnog suda. - Odlučujući o žalbi branioca okrivljenog, ovaj sud je utvrdio da je prvostepeno rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, jer nedostaju potpuni, jasni i dovoljni razlozi o odlučnim činjenicama, što pobijano rješenje i zaključak suda čine nejasnim – navodi se u saopštenju suda. Dodaje se da je naloženo prvostepenom sudu da u ponovnom postupku otkloni navedenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu, na zakonu zasnovanu, odluku.
Viši sud je krajem novembra 2023. godine odbio prethodnu ponudu jemstva
od od 788.800 eura koje je porodica Miloša Medenice ponudila u nekretninama za mogućnost da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva. Medenica je prilikom razmatranja prvog jemstva ukazao da sud prilikom odlučivanja ne treba da ima bojazan da će pobjeći s obzirom na to da se iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru, a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen a potom i pritvoren.
On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjenice da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu.
Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice Miloš Medenica nalazi se u pritvoru od 25. maja 2022. godine, kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se za organizovanje kriminalne organizacije radi vršenja više teških krivičnih djela.
B.R.
za pokušaj ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog
PODGORICA – Nekadašnji učenik JU ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ S. B. ustvrdio je u Višem sudu u Podgorici da je grupa mladića koja je 16. februara prošle godine napala njegovog brata Iliju Bojića u dvorištu škole bila naoružana palicama, šipkama, bakljama, a jedan od njih, kako je kazao, imao je i nož.
S. B. je ostao pri iskazu koji je dao pred tužiocem i dodao da nije odmah prihvatio sugestiju profesora i prijavio policiji da ga je 15. februara prošle godine u školi napao Vito Marinović.
jer ima problem sa kukovima – kazao je S. B. dodajući da je njegov brat Ilija bio nemoćan u odnosu na grupu koja ga je napala.
Prišao mu je tek pošto se grupa napadača razišla.
On je ispričao da je dan kasnije, oko 20 mladića, koji su krenuli na njega, brata Iliju i druga dok su bili u školskom dvorištu, kod sebe imali baklje, šipke, palice ali i nož. - Svi su imali fantomke i ne mogu da se izjasnim ko je od njih imao nož. Prepoznao sam samo Marinovića, koji je kao i ja bio učenik Elektrotehničke škole – ispričao je brat optuženog i dodao da sa Marinovićem nikada do tada nije imao kontakt, ni sukob.
Ispričao je da je u školu krenuo u pratnji brata Ilije jer ga je prethodnog dana napao Marinović i povrijedio mu nos. Nije išao na prvi čas, nego je ostao sa drugovima iz škole.
- Kod male kapije, vidio sam veću grupu momaka 15-20, koja je išla u našem pravcu.
- Dukserica i kosa su mu gorjeli. Skinuo sam duksericu sa njega, podigao ga i nekako smo došli do taksija koji nas je odvezao kući - kazao je S.B. i prisjetio se da je grupa prestala da tuče Iliju pošto je neko zavikao ,,murija“.
B ranilac Vita Marinovića, advokat Boris Marinović, prigovorio je iskazu svjedoka S. B. navodeći da ,,ništa što je ovaj svjedok izjavio od početka do kraja nije tačno“.
- A posebno nije tačno da su V. M. i njegovi drugovi nosili fantomke, već su nosili kapuljače - naglasio je advokat Marinović.
Najavili su finansijsku istragu sve te pokretne i nepokretne imovine osumnjičenog, u cilju njenog trajnog oduzimanja.
A. R.
On je pojasnio da je tog dana u školu došao u pratnji brata Ilije jer ga je dan ranije napao svjedok, oštećeni Vito Marinović, i povrijedio nos. Sa druge strane, bivši učenik Elektrotehničke škole E. O. je kazao da je dan prije grupne tuče mlađi brat optuženog Ilije Bojića pozivao Marinovića na fizički obračun, ali da on nije bio očevidac sukoba koji se dogodio 15. februara ni onog koji je uslijedio dan kasnije. Ilija Bojić našao se na optuženičkoj klupi zbog pokušaja ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog iako je, kako je naveo, sredinom februara u dvorištu Elektrotehničke škole upravo on bio žrtva agresivnog napada. Prema navodima optužnice, Bojić je 16. februara, oko 13.45 časova, nanio teške tjelesne povrede Marinoviću i Badalskom.
Na glavama su imali fantomke, a u rukama su nosili šipke, palice, noževe, lančeve, baklje. Dok su išli prema nama, gađali su nas kamenicama. Drugovi i ja smo krenuli da bježimo, a kada sam se okrenuo, vidio sam brata Iliju, koji je ostao
Oštećeni Marinović je prigovorio iskazu S. B. pojašnjavajući da nije tačno da u trećem razredu nijesu imali sukob. On je dodao i da niko od momaka koji su bili sa njim 16. februara kod sebe nije imao nož.
U nastavku suđenja, E. O. je pred sudom ispričao da je dan prije tuče u dvorištu Elektrotehničke škole mlađi brat optuženog S. B. provocirao Vita Marinovića i zvao ga da se biju.
Ispričao je da je narednog dana ispred škole vidio grupu od 50 momaka među kojima su bili M. A. i A. K. koje je poznavao i da su tražili Vita. - Rekao sam da Vito neće dolaziti u školu, nakon čega sam napustio dvorište i ne znam šta se dalje dešavalo. Sa Vitom sam se prethodno čuo telefonom i rekao da ne dolazi u školu jer hoće da ga biju – ispričao je E. O. Advokatica Maja Zeković je navela da se ,,improvizovanje optuženja protiv Ilije Bojića najbolje ogleda upravo u svjedočenju ‘svjedoka optužbe’ E. O., koji je na glavnom pretresu u potpunosti demantovao svoj iskaz dat pred VDT-om, a demantovao je i same kontradiktorne navode Marinovića. - Ovaj svjedok počeo je svjedočenje opisivanjem događaja od 15. februara prošle godine, dakle kada je napadnut brat optuženog, S. B., kada je pred tužiocem istakao da se ne može izjašnjavati, jer nije bio u školi tog dana. Samo ovakvo svjedočenje je dovoljno za zaključak u pogledu kvaliteta dokaznog materijala na kojem se zasniva optužnica – kazala je advokatica Zeković. Sud nije prihvatio prijedlog odbrane da se Iliji Bojiću ukine pritvor. Naredno suđenje zakazano je za 17. februar. B.R.
Rožaje: Na javnoj raspravi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu budućeg postrojenja
ROŽAJE – Direkcija za investicije i razvojne projekte –Služba za izradu razvojnih projekata podnijela je zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Rožajama.
Javna rasprava o elaboratu koji je pripremila firma Green Environment Services d.o.o. traje do 22. februara.
DUŽINA MREŽE
Opština Rožaje nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda već se neprerađene ispuštaju direktno u rijeke. Oko 10.700 korisnika priključeno je na sistem sakupljanja otpadnih voda, što predstavlja oko 78 odsto stanovništva nastanjenog u Rožajama koje čine Rožaje, Ibarac i Koljeno (oko 13.720 stanovnika). – Ukupna dužina kanalizacionog sistema je oko 32 kilometra, a veći dio je izgrađen od DN200 cijevi (85 odsto), što se može ocijeniti kao neadekvatno i u pogledu hidrauličkog kapaciteta i održavanja. Mrežu fekalne kanalizacije koristi oko 8.000 stanovnika, što čini 62 odsto gradskog i prigradskog stanovništva. Otpadne vode se iz gradske kanalizacije, preko 24 ispusta, izlivaju u lokalne recipijente – rijeku Ibar i njegove pritoke. Izlivi su u većini slučajeva improvizovane strukture bez odgovarajuceg hidrauličkog dizajna ili mjera za sprečavanje erozije rijecnog korita. Ispuštanje otpadnih voda preko tih ispusta je nekontrolisano i
Postrojenje će se graditi u industrijskoj zoni Zeleni, biće kapaciteta 10.000 do 15.000 stanovnika. Glavni cilj je zaštita rijeke Ibar od zagađenja i postizanje kvaliteta otpadnih voda u skladu sa zahtjevima relevantnog nacionalnog i zakonodavstva Evropske unijenavedeno je u dokumentu koji je na javnoj raspravi do 22. ferbuara
ne nadgleda se, ne vrše se mjerenja protoka, a kvalitet vode kontroliše se vrlo povremeno i nepravilno. Osim tih većih, direktno se izlivaju otpadne vode i preko 50 ilegalnih individualnih ispusta. Dužina atmosferske mreže je znatno manja od fekalne i iznosi oko tri kilometra i uglavnom se nalazi sa desne strane Ibra – navedeno je u Elaboratu. Planirano je da se postrojenje sa pratećim objektima gradi u industrijskoj zoni Zeleni, biće kapaciteta 10.000 do 15.000 stanovnika. Procijenjeno je da će izgradnja trajati 16 mjeseci. Radovi će se izvoditi prema projektnoj dokumentaciji koju su uradila preduzeća „HydroGIS System“ d.o.o. Podgorica i „Inter Project“, d.o.o. Podgorica. Ažurirana verzija Studije izvodljivosti (februar 2020) pokazala da je najjeftinija, a sa istim uticajem na životnu sredinu kao i druge dvije odabrana T1 - Konvencionalan proces aktivnog mulja sa aerobnom stabilizacijom mulja (CAS).
Na budućem postrojenju vršiće se tretman upotrijebljenih voda. Od ukupnih količina upotrijebljenih voda najveću količinu čine fekalne, tj. sa-
nitarne otpadne vode, iz domaćinstava, kojima se u zavisnosti od stepena aktivnosti industrije, pridružuju i industrijske otpadne vode.
INDUstRIjA
Glavni cilj jeste zaštita rijeke Ibar od zagađenja i postizanje kvaliteta otpadnih voda u skladu sa zahtjevima relevantnog nacionalnog i zakonodavstva Evropske unije. – Udio učešća industrijskih u ukupnoj količini otpadnih voda može se sagledati kroz količine voda fakturisane za pojedine kategorije. Potrošnja pravnih subjekata znatno se umanjila u posljednjih 20 godina. Razlog je pad privredne aktivnosti usljed ekonomskih prilagođavanja i tranzicije. Na primjer, nekada najveće preduzeće u tom kraju - drvno-prerađivacka industrija „Gornji Ibar“, koja je brojala nekoliko hiljada zaposlenih, sada je u stečajnom postupku. Najveći broj industrijskih i komercijalnih objekata, među koje spadaju: Fabrika mašinskih djelova, Fabrika „Dekor“, Fabrika „Kristal“, Fabrika „Bilje“, Roteks-tekstilna industrija, Auto-servis, itd., sada je locirano
Mojkovac: Stupile na snagu tri odluke Naknade bebama od 1.000 do 2.000 eura
MOJKOVAC – Stupile su na snagu tri odluke koje je Opština donijela u cilju podsticanja demografske obnove i jačanja sela - Odluka o finansijskoj podršci učenicima osnovnih škola do devetog razreda koji školu pohađaju na seoskom području, zatim o pravima iz socijalne zaštite, za naknade za novorođenu djecu, kao i Odluka o učešću Opštine u troškovima boravka djece u Javnoj predškolskoj ustanovi ,,Jevrosima Rabrenović“. Podrška učenicima osnovnih škola koji nastavu pohađaju na seoskom području iznosi
30 eura mjesečno, po djetetu, a za porodice koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć i lične invalidnine, 50 eura. Izmjenama odluke o pravima iz socijalne i dječije zaštite uvećane su jednokratne naknade za novorođenčad – za prvorođeno dijete sa 300 na 1.000 eura, za drugorođeno sa 300 na 1.500 eura, za blizance, trećerođeno i svako naredno dijete naknada je uvećana sa 300, odnosno 400 eura na 2.000 eura. Istom odlukom Opština će subvencionisati boravak i ishranu u vrtiću u iznosu od 50 odsto. C.G.
Večeras promocija monografije
nizvodno od grada u industrijskoj zoni „Zeleni“, a vodu iz gradskog vodovoda koriste uglavnom za sanitarne i u manjoj mjeri za tehnološke namjene. Pravni subjekti učestvuju u ukupnoj potrošnji sa oko 15-20 odsto – piše u elaboratu.
Zajedno sa upotrijebljenim, na uređaje za prečišćavanje će pristizati i dio atmosferskih voda, direktno, usljed f unkcionisanja djelimično separacionog sistema, ili putem infiltracije.
Recipijent prečišćene otpadne vode sa budućeg postrojenja biće rijeka Ibar, a one će isticati u rijeku u podnožju postrojenja, sa desne obale Ibra, naspram pogona „Bilje“. – Kvalitet vode Ibra, prema Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda pripada kategoriji I – slatka voda klase A1, S i K1, dok nizvodno od Rožaja pripada kategoriji II – klase A2, C i K2. Medutim, rezultati mjerenja kvaliteta vode, koja je sproveo Zavod za hidrometerologiju i seizmologiju za period od 2006. do 2010. godine na dva mjerna mesta, pokazali su da prema vrijednostima određenih parametara, rijeka Ibar odstupa iz okvira klase A1, čak i na mjernom mjestu uzvodno od Rožaja i da se uglavnom može svrstati u klasu A2. Nizvodno od Rožaja, na mjernoj stanici „Bać“ voda je pripadala kategoriji II – klase A2, C i K2 –navode autori elaborata. Prema monitoringu kvaliteta vode Agencije za zaštitu životne sredine, Ibar je jedna od najzagađenijih rijeka u Crnoj Gori. D.Š.
„Hidrološka ruta Plav“ – vodič kroz
hidrografsko
PLAV – U Centru za kulturu u petak će sa početkom u 19 sati biti predstavljena monografija „Hidrološka ruta Plav“. Izdavač je Turistička organizacija Plava, a koordinatori na projektu su mr Eldin Feratović i Emir Feratović
Monografija je četvorojezična, ima 366 stranica. – Mnoge navedene činjenice do sada su bile nepoznate široj javnosti, što je čini važnim bedemom u očuvanju dragocjenih prirodnih bogatstava od zaborava. S obzirom na prirodno povlačenje ledničkih jezera ova će knjiga ostati vječni svjedok njihovog postojanja i značaja – navedeno je u uvodu. Detaljno je predstavljeno 31 jezero, sliv Plavskog jezera sa rijekom Ljučom, kao i sliv rijeke Lim – sedam rijeka i šest potoka. Posebno je značajan dio monografije u kojem je predstavljen irigacioni kanal najduži u Evropi – Bjelajka. Autori su posebna poglavlja posvetili značaju hidro -
bogatstvo
U monografiji detaljno je predstavljeno 31 jezero, sliv Plavskog jezera sa rijekom Ljučom, kao i sliv rijeke Lim – sedam rijeka i šest potoka
grafskih objekata za turizam, naglašavajući bogatstvo i raznovrsnost riječnih tokova i planinskih jezera Crne Gore kao ključnih djelova prirode ove zemlje. Jedno je poglavlje posvećeno zaštiti voda Plava, gdje autori posebno ističu važnost zaštite najvećeg prirodnog dragulja i ledničkog jezera ovog područja - Plavskog jezera. Na promociji će govoriti prof. dr Aleksandar Valjarević, mr Luka Mitrović, mr Eldin Feratović, mr Emir Feratović i prof. dr Miško Milanović. D.Š.
KOTOR – Izmještanje vodovodnih instalacija je posao koji podrazumijeva mnogo vremena i novca, tako da zasad idemo alternativnim metodama i brzo otklanjamo kvarove koji nastanu u toku izgradnje bulevara Tivat – Jaz – kazao je za Pobjedu direktor DOO Vodovod i kanalizacija Đuro Marković.
Marković objašnjava da bi izmještanje instalacija dovelo do toga da cjelokupno naselje Grbalj ostane bez vode. – To je komplikovan posao, jer bi sve priključke sa postojećih vodovodnih instalacija i cijevi trebalo izbaciti. Onda bi trebalo da se postave alternativne cijevi i da se rade novi priključci za veliki broj potrošača, što bi podrazumijevalo mnogo vremena i finansijskih sredstava. Ono što mi radimo jeste da, kada dođe do kvara na instalacijama, što se dešava skoro svakodnevno, o našem trošku vršimo popravku i obezbjeđujemo snabdijevanje vodom. To je metod koji nam je brži i kojim uspijevamo da odgovorimo koliko možemo. Problema naravno ima i biće ih, ali u saradnji sa kompanijom Šandong, koja je izvođač radova, nadamo se da ćemo uspjeti u tome – naveo je direktor Vodovoda i kanalizacija.
Ističe da radnici tog preduzeća kvarove otklanjaju najbrže što mogu. – Radi se o lokalnim instalacijama i svaki kvar koji se tu desi je na glavnim cijevima (110, 160), kojima snabdijevamo područje Grblja. Prilikom radova naravno dođe do pucanja cijevi, ali su naše ekipe cijeli dan na terenu. Trudimo se da što prije saniramo cijevi, iako jeste teško. Ponekad građani ostanu bez vode i na duži period, čak i cijeli dan, ali gradi se bulevar i to je nešto što će donijeti dobro svima, pa građani imaju razumijevanja. Osim bulevara, Vodovod je nadležan za kompletan Kotor, kako bi se reklo od Veriga do Veriga, tako da to podrazumijeva dosta posla – objasnio je Marković. Dodaje da sve funkcioniše tako da izvođač radi, a ViK obavlja potrebne popravke. – Zasad idemo ovim alternativnim metodama. Jeste da je dinamika radova uspore-
30. januar 2025.
Kotor: Direktor DOO Vodovod i kanalizacija Đuro Marković potvrdio da radovi na bulevaru Tivat - Jaz teku sporije, ali da je to cijena urednog snabdijevanja
nija, ali je uspostavljeno vodosnabdijevanje. Tamo gdje to ne bude moguće, moraćemo da izmjestimo instalacije, kao što smo to već radili, ali sada funkcionišemo ovako. Radimo u skladu sa trenutkom. Ukoliko bude trebalo da se reaguje, tu smo. Vodovod će dati sve što može da pomogne i olakša proces izgradnje bulevara – poručio je direktor tog gradskog preduzeća.
BEMAKS
Koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemaks, koja je podizvođač na tom projektu, Petar Leković, kazao je ove sedmice za Pobjedu da radove usporavaju problemi među
kojima i izmještanje instalacija gradskog vodovoda, na četvrtoj i petoj dionici.
– Negdje privremeno izmještanje, negdje trajno, ali građevinski radovi se ne mogu izvesti bez toga – naveo je Leković.
On je objasnio da se problemi na te dvije dionice moraju riješiti, kako bi se radovi intenzivirali.
– Isto važi i za instalacije CEDIS-a. Investitor Uprava za saobraćaj pokušava da blagovremeno riješi probleme, ali i njima su često vezane ruke jer većina ovih problema nijesu u njihovoj nadležnosti. Rok za završetak radova je 15. januar 2026. godine, a moguće
ga je dostići jedino uz urgentno rješavanje svih trenutnih problema i predaju preostalih dionica. Bemaks će kao društveno odgovorna kompanija uložiti dodatne napore da svoj dio posla ubrzamo – poručio je Leković. Prva asfaltirana dionica puštena je u saobraćaj početkom novembra. On je kazao da je u toku asfaltiranje desne kolovozne trake prve dionice. Ta kompanija gradi ukupno 16,5 kilometara.
PROJEKAT
Ugovor o izgradnji, odnosno rekonstrukciji magistralnog puta Tivat - Jaz, potpisao je u martu 2023. godine premijer
RVCG: Radovi ne kasne zbog Regionalnog vodovoda
BUDVA – Izgradnja 14 kilometara cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema u cilju proširenja kapaciteta za isporuku vode za piće opštinama Kotor, Tivat i Herceg Novi, usklađena je sa dinamikom izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Jaz – Tivat, što je bio uslov prilikom objave tenderske dokumentacije – saopšteno je Pobjedi iz DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. To preduzeće je sa Upra-
vom za saobraćaj suinvestitor projekta izgradnje saobraćajnice bulevar Jaz – Tivat. – Imajući u vidu da je izgradnja novog cjevovoda i izmještanje postojećeg cjevovoda Regionalnog vodovoda dio osnovnog ugovora, te se ne može pričati o negativnom uticaju ovih radova na dinamiku radova na rekonstrukciji pomenute saobraćajnice –saopšteno je iz Regionalnog vodovoda. Iz kompanije Bemaks, koja je podizvođač na projektu,
ove sedmice Pobjedi je saopšteno da nije moguće ispoštovati rok za okončanje radova – januar 2026. godine, ukoliko se urgentno ne riješe problemi. Pored ostalog, naveli su izmještanje CEDIS-ovih instalacija, lokalnih vodovodnih instalacija, te da postoji problem postavljanja novih i izmještanja starih instalacija regionalnog vodovodnog sistema.
– Možemo odgovorno iznijeti činjenicu da radovi na rekonstrukciji saobraćajnice ne kasne zbog izgradnje
novog ili izmještanja postojećeg cjevovoda Regionalnog vodovoda. Međutim, na dinamiku ukupnih radova znatno utiče izmještanje lokalne infrastrukture koja se nalazi na trasi saobraćajnice i za koju u popriličnom broju slučajeva ne postoji precizan katastar instalacija – kazali su iz Regionalnog vodovoda.
Dodaju da je izgrađeno 30 odsto novog cjevovoda, te izmješteno 20 odsto postojećeg.
Ukupna vrijednost ugovorenih radova za izgradnju
To je komplikovan posao, jer bi sve priključke sa postojećih vodovodnih instalacija i cijevi trebalo izbaciti, onda postaviti alternativne i raditi nove priključke za veliki broj potrošača. Pribjegavamo alternativnim rješenjima, kada dođe do kvara usljed radova na bulevaru, što se dešava skoro svakodnevno, o našem trošku vršimo popravku i obezbjeđujemo snabdijevanje vodom – kaže Đuro Marković
u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Početak radova, ozvaničio je 1. avgusta 2023. godine. Međutim, nakon okončanja pripremnih radova posao je stopiran jer nije dobijena građevinska dozvola zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat.
novog cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema iznosi 8,81 milion bez PDV-a, sa rokom od 24 mjeseca. DOO Regionalni vodovod kažu da je preuranjeno u ovom trenutku govoriti o probijanju rokova za završetak posla. – Zajedno sa Upravom za saobraćaj i izvođačem radova će se nastaviti kontinuirani napori da se radovi završe u ugovorenom roku, te da ukoliko i bude eventualnog produženja roka izvođenja radova, to bude što je manje moguće – kazali su iz Regionalnog vodovoda. D. Š.
Posao su usporavali i protesti mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići koji su zahtijevali izmještanje trase bulevara jer, naveli su, prolazi kroz njihova imanja. Radovi su nastavljeni u januaru 2024. godine kada je tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio da će biti okončani za dvije godine. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, po ugovoru treba da bude završen za dvije godine. Podizvođač je podgorička kompanija Bemaks. Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. Izgradnjom bulevara znatno će se smanjiti gužve u saobraćaju koje su naročito izražene u ljetnjim mjesecima, te poboljšati povezanost aerodroma Tivat sa primorskim gradovima.
I. RADONJIĆ
Počinje festival u Roterdamu, „Otapanje vladara“ premijerno u selekciji Tiger
PODGORICA – Dugometražni igrani film ,,Otapanje vladara“, scenariste i reditelja Ivana Salatića, danas će imati svjetsku premijeru, u 10.15 časova, na 54. Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, u okviru takmičarske selekcije Tiger. Ova selekcija, kako se navodi na sajtu festivala, slavi inovativni i avanturistički duh perspektivnih filmskih stvaralaca iz cijelog svijeta.
Film „Otapanje vladara“ će u sklopu festivala biti prikazan i sjutra, kao i 2. i 6. februara. Na sajtu Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu navedeno je da ,,Otapanje vladara“ predstavlja poetsku filmsku refleksiju o identitetu, izgnanstvu i neraskidivoj vezi između čovjeka i njegove zemlje.
- Majstorskim korišćenjem prostora, svjetlosti i boja, Salatić stvara svijet u kojem izgovorene riječi odjekuju poput melodije, a svaki kadar nosi težinu i odsustva i prisustva. Djelo izuzetne vizuelne i emotivne jasnoće, Salatićev drugi dugometražni film istražuje kako izgnanstvo i smrtnost produbljuju vezu s rodnim krajem, podsjećajući da nas pejzaži koje nastanjujemo oblikuju više nego što smo svjesni - navedeno je na sajtu festivala. Takođe, istakli su da Salatiće-
va ,,upečatljiva i intelektualna drama prikazuje vođu male grupe crnogorskih ustanika iz 19. vijeka, koji je primoran da se povuče u toplije krajeve južne Italije kako bi se izliječio od tuberkuloze, ali time samo produbljuje čežnju za domovinom“.
- U Crnoj Gori 19. vijeka, slobodne planinske teritorije opkoljene su turskim snagama, izolovane od Zapada i prožete konzervativizmom, patrijarhatom i praznovjerjem. Morlak, pjesnik i vladika inspirisan istorijskom ličnošću Petra II Petrovića Njegoša, predvodi svoje pleme u borbi protiv osvajača. Teško bolesnog, šalju ga u južnu Italiju u potrazi za lijekom. Putovanje ga vodi do kuće u Napulju, gradu koji oštro odudara od osamljenih crnogorskih brda – navedeno je na sajtu Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu.
Uloge u filmu tumače Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko Producenti filma su Jelena Angelovski i Dušan Kasalica u ime produkcijske kuće ,,Meander Film“ iz Crne Gore. Hrvatski koproducent je ,,Dinaridi Film“, srpski ,,Non-Aligned Films“, italijanski ,,Nightswim“, a francuski,,Bocalupo Films“. Koproducent filma je i Radio-televizija Crne Gore. An. R.
Raspisan konkurs za književnu nagradu
„Miodrag Bulatović“
Traži
se groteskno i fantastično štivo
PODGORICA - Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njegoš“ iz Nikšića raspisala je konkurs za književnu nagradu ,,Miodrag Bulatović“. Nagrada se dodjeljuje u kategoriji karnevalizovane, groteskne i fantastične književnosti za najbolji roman objavljen 2023. i 2024. godine Zainteresovani pisci i izdavači svoje romane, u šest primjeraka, na adresu Biblioteke „Njegoš“ (Trg Šaka Petrovića 1, 81400 Nikšić) mogu poslati najkasnije do 15. marta tekuće godine.
- Žiri će donijeti i obrazložiti odluku o umjetnički najuspjelijem djelu u kategoriji karnevalizovane, groteskne i fantastične književnosti, čiji će autor dobiti nagradu koja se sastoji od plakete sa imenom autora i naslovom djela koje je nagrađeno, statuete vajara Zlatka Glamočka i novčanog dijela. Pošto prethodno budu određeni širi, uži i najuži izbor, ime prvog dobitnika biće saopšteno na otvaranju IV Karnevala romana u maju - istakli su iz Narodne biblioteke „Njegoš“, prenosi portal RTNK. R. K.
Hrvatski reditelj Paolo Tišljarić za Pobjedu povodom predstave „Vidi kako Lokrum pere zube“, koja je izvedena u CNP-u
Bilo je to stvarno veče za pamćenje, a glumci su mi rekli da su osjetili kako publika diše s njima. Drago mi je da publika u Podgorici prepoznaje naše pozorište kao zanimljivo, ovo je treći put da ovdje gostujemo i svaki put nas dočeka rasprodana dvorana i srdačni dugotrajni aplauz – kazao je Tišljarić
PODGORICA – Predstava ,,Vidi kako Lokrum pere zube“ u režiji Paola Tišljarića, koprodukcija Kazališta Marin Držić i Dubrovačkih ljetnjih igara, koja je u Crnogorskom narodnom pozorištu izvedena 14. januara, jedna je od onih koja je u posljednjih nekoliko godina izazvala najpozitivnije reakcije crnogorske publike.
Nakon što su se zavjese spustile, publika je sa glumačkim ansamblom i autorskim timom više minuta pjevušila čuveni hit ,,Volare“ Domenika Modunja, kojom se predstava ,,Vidi kako Lokrum pere zube“ završava. Nastala kao dramatizacija istoimenog romana hrvatske naučnice i književnice Ivane Lovrić-Jović, ova predstava doima se kao poku-
šaj da se od mnoštva fragmenata sistematizuju i od zaborava otrgnu srećne uspomene iz perioda odrastanja, kroz narativnu liniju četiri žene iz četiri različite generacije. U pitanju je atipična, eksperimentalna dramska tvorevina prepuna muzičkih elemenata i interesantnih multimedijalnih rješenja. Tišljarić, reditelj i direktor Kazališta Marin Držić, govorio je za Pobjedu o izvođenju u Podgorici, izazovima prilikom adaptacije proznog teksta Lovrić-Jović, uspostavljanju balansa između mnogostrukih aspekata predstave...
POBJEDA: Kako ste zadovoljni izvođenjem u Podgorici i reakcijom publike?
TIŠLJARIĆ: Bila je to stvarno večer za pamćenje, a glumci su mi rekli da su osjetili kako publika diše s njima. Ova predstava za mene je vrlo posebna i radujem se svakoj reprizi, a čini mi se da stvarno rastemo
iz izvedbe u izvedbu i otkrivamo nove nijanse. Drago mi je da publika u Podgorici prepoznaje naše kazalište kao zanimljivo, ovo je treći put da ovdje gostujemo i svaki put nas dočeka rasprodana dvorana i srdačni dugotrajni aplauz.
POBJEDA: Predstava ,,Vidi kako Lokrum pere zube“ bazirana je na istoimenom romanu Ivane Lovrić-Jović. Kako ste pristupili adaptaciji ovog književnog djela i što ste smatrali ključnim da sa stranica romana prenesete na teatarsku scenu?
TIŠLJARIĆ: Radi se o neobičnom romanu, duboko povezanom s autoričinim privatnim životom. Dok sam čitao roman stalno su mi dolazile suze na oči – prisjećao sam se brojnih slika iz svog djetinjstva, a i na probama smo svi pomalo suzili dok smo radili na dirljivim scenama oproštaja protagonistice od njezinih roditelja, dok su nam neke scene vra-
ćale osmijeh na lice jer smo se prisjećali divnih uspomena iz djetinjstva, koje skoro svi rado idealiziramo. Suradnja s Ivanom bila je jako ugodna i kreativna. Napisala je roman o svojoj obitelji u kojem je podijelila vrlo intimne stvari i progovorila o svemu što nas boli u našim obiteljima, o čemu ne želimo govoriti i sve to sažela u jedan visokostilizirani tekst koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Za mene ključ za ovu predstavu bile su upravo ove rečenice iz romana: „Kad bližnji umiru, naša se sjećanja uzohole i nemaju mjere. Svaki je trenutak mogući prilog spomenaru. Svaka je panorama potencijalna buduća uspomena. Kad živimo u slobodi misli i uspomena, veliko je, pak, pitanje što će taj nerazdvojni par, mozak i duša, odlučiti pohraniti, a što će izbrisati“. POBJEDA: Predstava je, iako govori o traumama i narušenim porodičnim od -
U Galeriji Art otvorena izložba radova Ane Šćekić ,,Sjećajte nas se, i mi smo nekad živjeli, voljeli Umjetnost
PODGORICA - Slikarka Ana Šćekić na izložbi ,,Sjećajte nas se, i mi smo nekad živjeli, voljeli i smijali se“ u Galeriji Art dokazuje da savremena umjetnost pomaže u razbijanju stereotipa o duševnim bolestima, pružajući prostor za empatiju i dijalog. Ona doprinosi razumijevanju da psihološke patnje nijesu slabost, već dio ljudskog iskustva, čime se kreira inkluzivnije društvo. Šćekić je za Pobjedu kazala da
je jako zadovoljna posjećenošću, ali da je, što se tiče kritika, još rano da razgovara o tome.
- Postavka obuhvata ciklus crteža pod nazivom ,,Fobije“ i ciklus slika koji prati istoriju
liječenja u psihijatriji od praistorije do savremenog doba, tako da je umjetnost snažan instrument u destigmatizaciji mentalnih bolesti i ima sposobnost da liječi, apeluje, kritikuje... - istakla je Šćekić Izložbu je otvorila kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, koja je podsjetila da se likovno istraživanje Ane Šćekić bazira na njenom interesu za pr edstavljanje unutrašnje borbe čovjeka, njegovog unutrašnjeg svijeta, kompleksnosti njegovog stanja, naglaša-
Crna Gora ima jako zanimljive i moćne glumce
POBJEDA: Kako ocjenjujete savremenu crnogorsku pozorišnu scenu?
TIŠLJARIĆ: Nažalost, ne stignem pratiti onoliko koliko bih htio, pa ne mogu objektivno suditi. Jako mi se svidjela predstava „Ja sam ona koja nisam“ Mate Matišića u režiji Vita Taufera iz CNP Podgorica, koja je prošle godine gostovala i u Dubrovniku. Mislim da Crna Gora ima jako zanimljive i moćne glumce. Pamtim jednu davnu predstavu koju sam kao student gledao u Kotoru, Njegoševu „Luču mikrokozma“ u režiji velikog Paola Mađelija, koja mi se duboku urezala u sjećanje i obilježila moje kazališno odrastanje.
nosima, protkana britkim humorom, a bavi se kako delikatnim unutrašnjim stanjima likova, tako i različitim društvenim anomalijama. Kako ste uspostavili balans između mnogostrukih aspekata predstave?
T IŠLJARIĆ: Dok režiram, uvijek se vodim intuicijom i slijedim neki svoj unutarnji osjećaj za ritam i situaciju. Pošto se predstava bavi mno-
gim osjetljivim društvenim temama, između ostalog ratom, smrću roditelja, bulimijom, bračnom nevjerom, izrazito mi je bilo bitno razumjeti i sa glumcima istražiti vizuru svakog od likova. Predstava kroz četiri generacije žena iz jedne obitelji progovara o svim onim stvarima koje nas zbližavaju i razdvajaju. Mislim da predstava raspliće kompleksnu temu mediteranskog mentaliteta i snažnih emocija vezanih za slatko-gorke životne priče u mediteranskim gradovima. Mislim da je upravo taj balans između najljepših uspomena iz djetinjstva koje izazivaju smiješak i tužnih trenutaka oproštaja s najmilijima ono zbog čega publika toliko voli ovu predstavu.
POBJEDA: Kako generalno doživljavate ulogu muzike u pozorištu, s obzirom na to da je ona nezaobilazan element gotovo svih Vaših predstava?
TIŠLJARIĆ: Mislim da je muzika snažni okidač za emocije. Veliki sam zaljubljenik u muziku i uvijek dok pripremam neku predstavu napravim popis muzike koja me asocira na kazališni materijal kojim se bavim. Za ovu predstavu posebno je i to da autorica u roman upisuje talijanske kancone koje su je pratile u sretnim i tužnim životnim trenucima: odrastanja, zaljubljivanja i opraštanja od preminulih roditelja. Prepoznatljivi melankolični zvuk talijanskih kancona stvara atmosfersku kulisu ove predstave i u trenutku nas prenosi u magični svijet uspomena.
POBJEDA: Koliko smatrate da su ovakva gostovanja teatara važna za povezivanje pozorišnih zajednica u regionu i kako bi ta kulturna saradnja mogla pomoći u prevazilaženju političkih i društvenih barijera u bivšim jugoslovenskim republikama?
TIŠLJARIĆ: Mislim da dobro kazalište, koje se bavi pravim temama, prelazi i ruši sve granice i povezuje ljude istinskom emocijom. Želim da u budućnosti imamo više prilika za kulturne razmjene, pošto imamo mnogo zajedničkih tema, koje nas se i te kako dotiču. Kultura je tu da gradi mostove i ujedinjuje nas. A. RADOVIĆ
PODGORICA - Izložba ,,Radnički klub: Između nas“, autorski projekat Adrijane Gvozdenović i Nele Gligorović, prostor je za dijalog i igru. Propituje društvene uloge koje nekada možemo miješati i ne činiti granice između njih toliko zategnutim, nego propustljivim.
Autorke su pokazale da granice koje crta sistem umjetnosti ograničavaju i ,,tjeraju“ da se ostane u određenim ulogama, a upravo se dijeljenjem znanja i iskustva pravi novi, zajednički prostor. Njihova izložba, koja je otvorena u Galeriji MSUCG, dokaz je da je umjetnost društveni rad i kolektivna praksa.
Publik a je aktivni učesnik izložbe. Na samom ulazu u galerijski prostor posjetioce dočekuje rad ,,Publika u radnom odnosu“, u okviru kojeg mogu da odaberu svoju (željenu) ulogu. Uz svaku ulogu vezan je određeni odjevni predmet koji su posmatrači uzimali i nosili u izložbenom prostoru dok su igrali ulogu koju su odabrali. Upravo je taj znak prepoznatljivosti osmišljen kako bi otvorio prostor za igru. Tako su posmatrači mogli da odaberu da budu kritičar/ke (odjevni predmet kačket), vizionar/ke (odjevni komad zaštitne naočare), putnik/ce kroz vrijeme (odjevni predmet prsluk tregeri), dive (kecelja), drug/arice (metalni lanac), cinik/čarke (cera-
da) i likovnjak/inje (gumene rukavice). Nela i Adrijana su, na način kako sistem umjetnosti daje uloge, prepoznate kao umjetnica (Adrijana) i istoričarka umjetnosti (Nela). One su odlučile da brišu te rigidne hijerarhijske strukture sistema umjetnosti gdje je umjetnica garant autonimije, a kustosi čuvari svijeta umjetnosti. - Institucionalno determinisane uloge sve aktere sistema umjetnosti drže zarobljene u okviru ovlašćenja ili pozicija, ograničavajući razmjenu i unapređenje iskustva na terenu zajedničkog rada, umjetnosti kao kolaborativne prakse. Ovaj rad smo namjerno stavile na sami ulaz u galerijski pro-
stor kako bi publika bila odmah angažovana i razmislila o tome koje pozicije zauzima kada odlazi na neku izložbupojasnila je Gligorović. U donjem dijelu izložbenog prostora su i video vodiči i neobične fotelje na naduvavanje. Naredni segment je biblioteka koja sadrži reference koje su autorke izložbe sakupljale tokom pripreme projekta. Tu se nalazi i magazin ,,Između nas: Rad u umjetnosti“, koji će biti promovisan tokom trajanja izložbe. Biblioteka sadrži i dio-dijagram koji komentariše kako je organizovana institucija umjetnosti i kako autonimija funkcioniše. Dijagram pokazuje i da je klasa ključ-
klasika u Francuskoj
„Grof Monte Kristo“ dobio čak 14 nominacija za Cezara
no pitanje i u umjetnosti. Na spratu galerije nalazi se ,,Prostor za razmjenu“. Autorke su u ovom prostoru uspostavile odnos sa publikom i pripremile tri edicije radova. Posjetioci su mogli da uzmu jedan od radova, a zauzvrat autorkama ostaviti određeni predmet, s tim što su bili u prilici da potpišu dogovor u formi ugovora. Autorke su u ovom segment akcenat stavile na to na koji način učestvujemo u razmjeni koja treba da bude transparentna. Na spratu galerije je i soba za opuštanje u kojoj je publika mogla da slaže puzle ili pije čaj. Kustoskinja izložbe je Teodora Nikčević A. Đ.
vajući humanost i vrijednost svakog pojedinca. - Ana Šćekić pripada malobrojnim crnogorskim likovnim umjetnicima koji svojim radom igraju ključnu ulogu u premošćavanju jaza između psihičkih bolesnika i šire javnosti, stvarajući prostor za dijalog, razumijevanje i podršku. Svojim likovnim djelima ona ukazuje na psihijatrijske metode i istražuje teme poput institucionalizacije, tretmana pacijenata, etičkih pitanja i iskustava onih koji prolaze kroz psi -
hijatrijske procese - kazala je Duletić. Ona je naglasila da najnovijom izložbom u Galeriji Art Šćekić ostaje dosljedna u prikazivanju ljudskog lica, ali moguće je primijetiti i neke znakovite pomake. - Drugim riječima, za razliku od ranijih radova na kojima je umjetnica prikazivala samo lice ili čak samo jedan njegov dio, sada je to cjelokupna figura sa nizom detaljaistakla je Duletić. Na otvaranju izložbe predstavila se talentovana učenica Srednje muzičke škole ,,Vasa Pavić“ Sara Kovačević A. Đ.
PODGORICA - Trosatna epska avantura adaptirana prema književnom klasiku Aleksandra Dime
„The Count of Monte Cristo“ (Grof Monte Kristo) predvodi trku za nagrade Cezar, francuski ekvivalent Oskara, sa nevjerovatnih 14
nominacija, piše Verajeti. „Beating Hearts“, obimna kriminalistička romansa Žila Leluša, slijedi odmah iza sa 13 nominacija. Jedan od favorita u trci za Oskara, film „Emilia Perez“ Žaka Odijara, nominovan je za 12 nagrada Cezar, uključu-
jući i najbolji film te nagrade za najbolju glumicu, koje su pripale Karli Sofiji Gaskon i Zoi Saldani. Francuska dodjela nagrada već je ranije isticala međunarodne umjetnike, poput Kristen Stjuart, koja je 2015. godine osvojila nominaciju za Cezara za sporednu ulogu u filmu Olivijea Asajasa „Cloud of Sils Maria“. Vrijedi napomenuti da su dva glavna favorita za nagradu Cezar – „The Count of Monte Cristo“ i „Beating Hearts“ - takođe bila drugi i treći najprofitabilniji domaći filmovi u Francuskoj 2024. godine. Komedija „A Little Something Extra“, u kojoj igraju neprofesionalni glumci sa invaliditetom i koja je privukla skoro jedanaest miliona gledalaca, osvojila je nominaciju za najbolji debitantski film za Artusa, koji je film režirao i u njemu igra glavnu ulo-
gu. Još jedan oskarovski kandidat, film „The Substance“ Korali Farga, dobio je samo jednu nominaciju za nagradu Cezar – za najbolji strani film – dok se istovremeno takmiči za čak pet Oskara. Film „The Substance“ nije ispunio uslove za većinu kategorija na dodjeli Cezara, jer je većinski produciran izvan Francuske, pod okriljem kompanije „Working Title“ – što nije slučaj sa „Emilia Perez“, koji je producirao pariski „Why Not Productions“.
Pored filmova „The Count of Monte Cristo“ i „Emilia Perez“, za najbolji film nominovani su i „Souleymane’s Story“ Borisa Lojkina, „Misericordia“ Alena Girodija i „The Marching Band“ Emanuela Kurkola
Dodjela nagrada Cezar biće održana 28. februara u koncertnoj dvorani „Olympia“ u Parizu, a predsjednica ceremonije biće Katrin Denev Kao što je ranije najavljeno, Džulija Roberts će dobiti počasnog Cezara. R. K.
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio“.
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
Zaštita pješačkih površina, efikasniji javni prevoz i smirivanje saobraćaja samo su neke od preporuka koje je Nevladino udruženje Biciklo.me uputilo gradskoj upravi kako bi već u prvoj godini mandata napravila brze i vidljive pomake u uređenju stanja u saobraćaju u gradu. U publikaciji „Saobraćaj po mjeri svih: kako poboljšati urbanu mobilnost u Podgorici za godinu dana“ daju više od 20 konkretnih i obrazloženih preporuka za aktivnosti koje mogu biti sprovedene tokom jedne godine, a koje bi pomogle da se sve složeniji problemi u saobraćaju počnu rješavati.
EFIKASNO
I JEDNOSTAVNO
- Primjenom ovih preporuka, lokalna uprava bi već na početku mandata mogla na efikasan i relativno jednostavan način da značajno poboljša stanje saobraćaja u gradu, a sve u cilju povećanja kvaliteta života. Time bi se stvorili temelji za održivo i strateško upravljanje urbanom mobilnošću, što nam je prijeko potrebno - istakao je jedan od autora dokumenta Stefan Bulatović. Pr ema njegovim riječima, ključni preduslov za realizaciju predloženih mjera je jasna politička volja i podrška održivom planiranju mobilnosti, bez čega će se saobraćajni problemi samo usložnjavati.
Dokument se, kako saopštavaju iz Udruženja, temelji na kontinuiranom praćenju stanja na terenu, sprovedenim istraživanjima i konsultacijama sa
30. januar 2025.
građanima, kao i sa ekspertom Aljažom Plevnikom sa Urbanističkog instituta Republike Slovenije. Ujedno, preporuke su u velikoj mjeri usklađene sa Planom održive urbane mobilnosti Glavnog grada za period 2020-2025.
mandata preporučuju izradu savremene i funkcionalne internet stranice, putem koje bi se građani lako informisali o linijama javnog linijskog prevoza. Pored toga, predlažu i više polazaka autobusa u jutarnjem i popodnevnom špicu, posebne trake za vozila javnog prevoza u pojedinim bulevarima, te povećanje broja stajališta za međugradske autobuse. Za podsticanje biciklističkog saobraćaja preporučuju sanaciju postojeće biciklističke mreže, koja je prema njihovim riječima u lošem stanju, ali i izgradnju novih biciklističkih staza i traka duž ulica Ilije Plamenca, Oktobarske revolucije i Džordža Vašingtona. Takođe, preporučuje se nastavak subvencija za kupovinu bicikala, ali i subvencije za biciklističke hangare ispred stambenih zgrada.
KAZNENA POLITIKA
Kada je u pitanju racionalizacija upotrebe automobila, na početku mandata preporučuju cilja-
Kada je u pitanju pješački saobraćaj, autori preporučuju uvođenje fizičkih prepreka poput zaštitnih stubića kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje na pješačkim površinama i omogućilo nesmetano kretanje pješaka, uključujući osobe sa invaliditetom. Prioritetna područja su Trg Bećir-bega Osmanagića, ulice Ljubljanska, Džordža Vašingtona, Arsenija Boljevića, 8. Marta, Piperska, Nikole Tesle, Radosava Burića, Ulica Ljubović, Dalmatinska, Hercegovačka, Mirka Banjevića, Bore Stankovića, Orjenska, Skopska, Žrtava fašizma i druge. Takođe preporučuju i sanaciju trotoara, koji su u brojnim saobraćajnicama dotrajali, oštećeni ili napukli. Neke od ulica gdje su potrebne ovakve intervencije su 8. marta (uz gradsko groblje Čepurci), zatim Bulevar Crnogorskih serdara (kod bivšeg hotela Ljubović), Marka Miljanova, Oktobarske revolucije i druge.
nu kaznenu politiku usmjerenu na kažnjavanje nedozvoljenog zaustavljanja i parkiranja na mjestima gdje je to izričito zabranjeno, kao što su trotoari, biciklističke staze, autobuska stajališta, zelene površine, kružni tokovi i parking mjesta za OSI. Osim toga, preporučuju i smiri-
Akteri publikacije preporučuju i transformacija Ulice slobode u trajnu pješačku zonu koja je, kako navode, nekada
bila poznata po korzou, dok je danas ta tradicija izumrla. - Ulica slobode je tokom dana opterećena nepotreb-
Sekretarijat za socijalno staranje sprovodi onlajn istraživanje
Tragaju za
prijedlozima za poboljšanje
položaja OSI
Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada sprovodi onlajn istraživanje o potrebama i preprekama sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u Podgorici. Iz tog resora gradske uprave saopšteno je da se istraživanje sprovodi kako bi bilo unaprijeđeno planiranje i sprovođenje usluga, programa i aktivnosti čiji je cilj poboljšanje položaja OSI i njihovih porodica.
- Pozivamo sve osobe s invaliditetom, kao i članove njihovih porodica, da učestvuju u ovom istraživanju i popune upitnik putem sledećeg linka: https://forms.gle/veeEe6p9a7GDcbNaA i na taj način daju svoj doprinos sprovođenju aktivnosti Sekretarijata u ovoj oblasti – saopšteno je iz Sekretarijata. Upitnik je otvoren do 15. februara, a zbirni rezultati istraživanja biće javno objavljeni do kraja aprila H. P.
nim tranzitnim saobraćajem, što narušava izgled centra grada, povećava zagađenje vazduha i buku i ugrožava
Udruženje podstanara Crne Gore zatražilo je od Glavnog grada da za subvencionisanje podstanarskih porodica za ovu godinu iz budžeta izdvoji milion eura.
S obzirom na to da budžet za ovu godinu iznosi 150 miliona eura, smatraju da je ovaj iznos realan, opravdan i ključan za poboljšanje položaja podstanara zahvaljujući čemu se može realizovati povećanje nadoknada za subvencionisanje kirija za već postojeće korisnike subvencija, kao i proširenje broja korisnika. Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković podsjeća da godinama ukazuju da uslov o obaveznom ugovoru o zakupu ostavlja većinu podstanara u Podgorici bez ikakve podrške. – Prema našim podacima, više od 15.000 porodica u Podgorici žive kao podstanari. Nažalost, više od 88 odsto ovih porodica nema sklopljene ugovore sa stanodavcima, što ih stavlja u nesiguran i diskriminisan položaj –objašnjava Živković. Navodeći da je sadašnji sistem subvencija ograničen isključivo
bezbjednost ranjivih učesnika u saobraćaju. Iako je ulica zatvorena za motorni saobraćaj između 17 i pet
vanje saobraćaja kroz uvođenje zona 30 kilometra na sat u pojedinim ulicama i postavljanje tehničkih sredstava za usporavanje saobraćaja radi povećanja bezbjednosti svih, a posebno pješaka. U cilju poboljšanja javnog prevoza, autori za prvu godinu
časova, ovo pravilo se često krši jer nesavjesni ili neupućeni vozači i pored zabrane koriste ulicu za prolazak automobilom - navodi se u dokumentu.
Pored preporuka za prvu godinu mandata, u dokumentu su predložene i mjere koje se mogu sprovesti do kraja mandata aktuelne gradske uprave. Između ostalog, preporučuje se osnivanje lokalnog preduzeća za javni linijski gradski i prigradski prevoz, uspostavljanje brze autobuske linije Stari aerodrom – Tološi, obnova i izgradnja novih stajališta, uvođenje prevoza na poziv do udaljenih i manje naseljenih mjesta, izrada strategije upravljanja parkiranjem, uvođenje sistema za kontrolu brzine kretanja vozila putem kamera, usklađivanje lokalnih planskih dokumenata sa Planom održive urbane mobilnosti, proširenje pješačke zone u centru grada i brojne druge mjere. Ova publikacija izrađena je u okviru projekta „reProGram“, koji je podržan od strane Instituta alternativa u okviru programa „WeBER 3.0“, koji finansira Evropska unija, a kofinansiraju Ministarstvo javne uprave Crne Gore i Austrijska razvojna agencija. Možete je pogledati na FB stranici NVU Biciklo.me I. MITROVIĆ
Udruženje podstanara zatražilo od Glavnog grada bolje uslove za dobijanje podrške za svoje članove
na porodice s formalnim ugovorima, ističe da to dodatno pogoršava situaciju onima kojima je podrška najpotrebnija. Iz UPCG-a zahtijevaju uvođenje sistema dodjele subvencija na osnovu prihoda domaćinstva, broja članova porodice i drugih društveno-ekonomskih faktora. – Predlažemo da ova sredstva budu direktno usmjerena na subvencionisanje troškova stanovanja porodica kojima je pomoć najpotrebnija, bez obzira na postojanje formalnog ugovora sa stanodavcem. Tu u prvom redu mislimo na penzionere, koji dvije trećine penzije izdvajaju za kiriju, kao i na samohrane roditelje… Da se tim ciljanim grupama odredi iznos subvencije koji će im zaista nešto značiti, a ne simboličnih 50 eura kako
je bilo do sada – poručuje Živković.
On je naglasio da je UPCG tražilo da njihovi predstavnici budu dio komisije za raspodjelu subvencija zbog toga što imaju registar podstanara i žele da znaju na koji način se raspodjeljuje novac.
Predloženo je i uspostavljanje mjere koja bi omogućila podstanarima bez formalnih ugovora da podnesu zahtjev za pomoć.
Smatraju da bi u tu svrhu mogli biti korišćeni alternativni dokazi o podstanarskom statusu, poput računa za komunalije registrovanih na ime podstanara, zatim pisanih izjava stanodavaca ovjerenih kod notara, izjava svjedoka (susjeda ili predstavnika zgrade), potvrda o prebivalištu iz MUP-a, dokazi o plaćan-
ju (uplatnice, bankovni izvodi), fotografija prostora u kojem žive uz kontakt podatke stanodavca itd...
UPCG je zvanično podnijelo zahtjev za prisustvo na narednoj sjednici Skupštine glavnog grada, kako bi direktno obrazložili svoje prijedloge i osigurali da se čuje glas podstanara i njihove potrebe. Traže da ovaj njihov prijedlog bude uvršten u budžet za 2025. godinu i da pitanje subvencija za podstanare bude ozbiljno razmotreno kao prioritetno socijalno pitanje. Istovremeno, pozvali su odbornike u gradskom parlamentu i predstavnike gradske uprave da pokažu odgovornost i empatiju prema podstanarima, kao značajnom dijelu stanovništva Podgorice. I. M.
EGZIBICIJA ,,PLAVIH“: Košarkaši Budućnost Volija u ,,Mtel dvorani Morača“ ubjedljivi protiv Huventuda, u 17. kolu grupe A Evrokupa
U vjerovatno najljepšoj atmosferi od početka sezone, uz sjajnu podršku sa tribina preko 4.000 navijača u „Mtel dvorani Morača“, košarkaši Budućnost Volija su, nakon još jedne sjajne partije, na trenutke i egzibicione, jednostavno „pregazili“ Huventud 107:75, u 17. kolu grupe A Evrokupa.
Time su se Podgoričani s kamatom revanširali španskom timu za poraz u Badaloni (78:72), ali su i, što je bitnije, došli do željenog trijumfa (devetog u grupi) u borbi za mjesto u plej-of ovog takmičenja. Kolo prije kraja ligaškog dijela, Budućnost je izjednačena na tabeli sa Vulvsima i Ulmom (skor 9-8), uz bolji međusobni skor u odnosu na Ulm (dvije pobjede), te ubjedljiv trijumf protiv Vulvsa u Podgorici (104:77).
Tim Andreja Žakelja sa optimizmom očekuje odlučujući meč u Viljnusu protiv Vulvsa, u kojem im treba pobjeda da bi
osigurali plasman u osminu finala. U slučaju poraza, Podgoričanima je potrebno da Ulm u posljednjem kolu izgubi kod kuće od Hapoela iz Tel Aviva. Pobjedom u Litvaniji, Budućnost bi na kraju zauzela peto mjesto u grupi, bez obzira na rezultat Ulma, a za eventualno četvrto je potrebno i da Bešiktaš izgubi posljednji meč kod kuće od Trenta.
OPOMENA U PRVOJ ČETVRTINI
Kako je Budućnost napadački odigrala prvu polovinu prve četvrtine, malo ko u dvorani je mogao da pomisli da će Španci dobiti prvi kvartal (23:21). Podgoričani su, naime, sa tri uzastopna napada sa po tri poena (trojka Andrije Slavkovića, te po koš i dodatno bacanje Kenana Kamenjaša i Mekinlija Rajta), te nakon polaganja Rajta, poveli 17:9, na pet minuta i sedam sekundi do kraja kvartala. Do tog trenutka su domaći pogodili šest od osam
koševa iz igre (7-5 za dva, 1-1 za tri) i imali šest skokova. Tada je Žakelj počeo da mijenja standardnu startnu petorku (Rajt, Rašid Sulejmon, Slavković, Džuvan Morgan, Kamenjaš), a igrači sa klupe nijesu uspjeli da zadrže isti ritam u napadu i potrebnu čvrstinu u napadu, naprotiv. Budućnost je u drugoj polovini četvrtine upisala svega četiri poena i samo jedan koš iz igre (Slavković), a bila je bez poena u posljednja dva i po minuta. Huventud je to vješto iskoristio i do kraja kvartala preokrenuo i došao do posjeda prednosti, jer je imao bolji šut za dva poena (70 – 60 odsto), ali i zbog toga što je Budućnost u ovoj dionici imala pet izgubljenih lopti (gosti samo jednu).
Podgoričani su imali ukupno dva skoka više, ali je Huventud imao skok više što je iskoristio za tri poena više iz drugog napada (2-5), kao što je bolje koristio izgubljene lopte rivala (2-6).
Trojkama Flečera Megija i Kamenjaša (sa 10 poena jedini sa dvocifrenim učinkom u domaćem timu u prvom poluvremenu), nakon minut i po igre u drugoj četvrtini, za povratak vođstva (27:23), Budućnost je pokazala kojim će oružjem u ovom dijelu meča da gradi vođstvo. „Plavi“ su u ovom kvartalu ubacili ukupno pet trojki iz sedam pokušaja, koliko je Huventud postigao ukupno poena (15). Istina, gosti su odolijevali do sredine četvrtine (33:31), ali je povratkom Rajta na parket Budućnost povratila dobru organizaciju igre, pa su Podgoričani serijom 8:0, koju je završio polaganjem upravo Rajt, prvi put stigli do dvocifrene prednosti (44:33), na 77 sekundi do odmora, ali je nijesu sačuvali do poluvremena (46:38). Crnogorski šampion je do poluvremena povećao prednost u skoku (19-11), iako su gosti i dalje bolji u ofanzivnom skoku (5-4). Budućnost je mnogo bolje šutirala za tri
ŽAKELJ: Svi zajedno da ostanemo na zemlji
Poslije meča trener Budućnost Volija Andrej Žakelj bio je zadovoljan izdanjem svog tima. - Čestitam igračima koji odrađuju svoj posao profesionalno već neko vrijeme. Utakmice su svaka dva-tri dana, nije lako da se igrač motiviše i koncentriše na različite protivnike, ali već neko vrijeme to rade maksimalno i vidi se na terenu. Igramo dobru košarku, imamo dobru hemiju, tako je bilo i u ovom meču, pogotovo drugom poluvremenu, gdje smo se odbranom i lakim poenima opustili i igrali to što želimo. Uz pomoć navijača, koji su bili odlični, zasluženo smo dobili utakmicu - istakao je Žakelj. Osim ekipe, koja se 15 minuta nakon meča vraćala na teren, na poziv navijača koji su htjeli još jednom da ih nagrade aplauzom, i Žakelj je prije i poslije meča dobio velike aplauze.
- To znači da radim dobar posao, to je najveća pohvala za rad. Znači da moje i zalaganje ekipe daju neki rezultat. Hvala im na tome, ovaj period je kada igramo dobro i ne bih volio kad izgubimo da onda ništa opet ne valja. Treba strpljenja, da svi zajedno ostanemo na zemlji, da se fokusiramo jer ima još mnogo utakmica da se igra – dodao je slovenački trener.
poena (66,7 – 22,2 odsto), a gosti za dva (62,5 – 55,6 odsto).
Podgoričani su i dalje imali mnogo više izgubljenih lopti (9-3), ali Huventud to nije iskoristio do kraja (7-7).
GRANITNA ODBRANA
Budućnost je defanzivno odlično otvorila drugo poluvrijeme, iskusnog Hangu je natjerala na čak tri izgubljene lopte u prvih tri minuta i 13 sekundi, a serijom 7:0 „plavi“ su ponovo došli do dvocifrene prednosti, i to maksimalne do tog trenutka (53:38), kojom su najavili konačan epilog. Gosti su prve poene u trećoj četvrtini upisali tek nakon tri i po minuta igre (trojka Kraga), ali je bilo jasno da je Budućnost, prije svega defanzivno, našla potrebnu energiju sa kojom gosti ne mogu da se izbore, jer su u prvoj polovini ove četvrtine imali čak sedam izgubljenih lopti! Serijom 9:0, Budućnost je skoro udvostručila prednost (62:41), na četiri minuta prije kraja četvrtine, u
kojoj je prednost „plavih“ išla do 22 poena (65:43), nakon tri pogođena bacanja Megija, na tri i po minuta prije kraja. Nakon toga je došlo do pada koncentracije u domaćem timu, pa je Huventud u posljednjem minutu smanjio na 14 razlike (69:55), ali su Đorđije Jovanović košem nakon ofanzivnog skoka i Ferel trojkom vratili stvari na svoje mjesto (74:55). Sa osiguranom pobjedom, Budućnost je u posljednjoj četvrtini priredila navijačima nove trenutke egzibicije, uz šutersku kliniku Ferela sa četiri trojke od pet timskih, a „plavi“ su maksimalnu prednost, od 34 razlike, imali u 39. minutu (105:71).
Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Ferel sa 20 poena (šest trojki), uz pet asistencija i tri skoka, Jovanović je dodao 13 poena, Kamenjaš 12 poena i osam skokova, a Sulejmon, Megi i Nikola Tanasković po 10 poena. S. JONČIĆ
MONTANA – Dvorana: „Mladost“. Gledalaca: 150. Sudija: Marko Jolović, Filip Ilić, Danilo Ljubić. Rezultat po četvrtinama: 14:20, 14:9, 17:24, 15:22.
MONTANA: Džonson 7, Valen 17, Nikolova 17, Damjanova, But 10, Kenareva, Todorova 9, Valčeva, Denčeva, Cvektova, Goranova.
BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 11, Radonjić 24, Radević, Savković 10, Amundsen 18, Mi. Bigović 3, Baošić 2, Dragišić 2, Bulajić 3, Ilić, Ma. Bigović 2.
Košarkašice Budućnost Bemaksa tri kola prije kraja i teoretski su ovjerile fajnal for, pitanje je samo da li će završni turnir dočekati sa prve ili druge pozicije. Tako je nikad mlađi tim i pored svih kadrov-
skih problema, već ispunio cilj, pa će još jednom imati priliku da bude u konkurenciji za trofej do kraja. Nakon izjednačenog početka, „plave“ su uspjele da naprave prvi bijeg i serijom 9:0 dođu do prednosti 13:4. Bio je to period izuzetno dobre igre „vučica“, koje su sjajnom odbranom potpuno zaustavile rivala, tako da je Montana, čak sedam minuta bila bez koša iz igre, a tačno šest bez poena. Amerikanke iz Budućnosti vezale su sedam poena (Amundsen 5 i Brigs 2), da bi seriju 9:0 zaključila Radonjić za 13:4. Sve do kraja prve dionice Montana je bila bez mogućnosti da ugrozi crnogorskog šampiona, koji je igrao dobru odbranu i očigledno dobro skautirao protivnika, tako da su sve akcije Bugarki bile „pročitane“. Ipak, zahvaljujući bacanjima (sedam poena) Montana je prišla rivalu -14:17, ali je
Prinudne promjene u nikšićkom košarkaškom klubu
Bajić otišao iz Sutjeske, Bošković novi trener
PODGORICA – Dragan
Bajić nije više trener košarkaša Sutjeske, saopšteno je iz nikšićkog kluba.
Bajić je minulog ljeta preuzeo Sutjesku, a otišao je znatno prije isteka dvogodišnjeg ugovora. – Bajić je iz privatnih razloga napustio klub. Dok je vodio ekipu, Dragan Bajić je pokazao da je pravi profesionalac, a klub mu želi puno sreće i uspjeha u daljoj karijeri. Ovim putem klub obavještava javnost da će ekipu do kraja sezone voditi Boško Bošković, koji je godinama radio u našem stručnom
štabu, a koji je i u stručnom štabu košarkaške reprezentacije Crne Gore – saopšteno je iz Sutjeske. Sutjeska je eliminisana u prvoj fazi ABA 2 lige, dok je u domaćem šampionatu na drugom mjestu uz skor od 12 pobjeda i tri poraza. Osim na klupi, do promjene će doći i na mjestu predsjednika, pošto će Sašu Miličića na današnjoj Skupštini da zamijeni Aleksandar Popović, izvršni rukovodilac Direkcije za IMS i opšte poslove Elektroprivrede Crne Gore. S. J.
tačku na prvu četvrtinu stavila Milena Bigović, koja je poput Suada Šehovića već postala ove sezone prepoznatljiva sa trojkama iz kornera – 14:20. Nakon dva penala Nikolove, Montana je u 12. minutu stigla do egala – 20:20, što je bila najava uzbudljivog derbija. Budućnost je na 2.20 prije kraja prvog poluvremena imala prednost 29:22, ali je u finišu druge dionice sa dva nesmotrena faula, kada je već bila u bonusu, „častila“ rivala četiri poena, koji je prišao na 28:29 pred odlazak na odmor. Bilo je jasno da „vučice“ imaju problem sa napadom na zonu, kojom je Montana uspjela da poremeti ritam „plavih“… Na startu nastavka Bugarke su preuzele vođstvo (30:29, 33:32), ali su „vučice“ uspjele da odgovore serijom 10:0, gdje je dominirala Amerikanka Admundsen, a onda Rado-
Rezultati i tabela
njić pogodila zicer za 42:33 u 24. minutu. Tek sredinom treće dionice gošće su dočekale prve poene jedne od statistički najboljih igračica – Savković, koja je pogodila trojku za prvo dvocifreno vođstvo (45:35). Imala je Budućnost i +12 (51:39), ali je Montana sa dvije vezane trojke Nikolove
uspjela da se odmah vrati, da bi Maja Bigović prvim poenima ipak „vučicama“ osigurala +8 (53:45) pred posljednju dionicu. Serijom 9:0 Montana je uspjela u 33. minutu opet da preokrene (54:53), a odmah zatim na semaforu je bilo 57:55. I kada je bilo najpotrebnije, crnogorski šampion, iako
Tri pobjede domaćina i jedna gostujućeg tima na četiri meča NBA lige
je sa nikad mlađim timom, pokazao je karakter pobjednika –serijom 18:0 Budućnost je prelomila meč. Prvo je Savković donijela preokret, a Radonjić u 37. minutu za dvocifrenu razliku (67:57), da bi seriju 18:0 zaključila Dragišić na minut i po prije kraja za rekordnih +16 (73:57). R. PEROVIĆ
PODGORICA – Iako bez povrijeđenih Džoela Embida i Pola Džordža, košarkaši Filadelfije su na svom terenu savladali Los Anđeles Lejkerse sa 118:104.
Domaći tim je do pobjede vodio Tajris Maksi sa 43 poena, Keli Ubre je dodao 20 poena, osam skokova i pet asistencija, dok je Riki Kansil meč završio sa 16 poena i sedam uhvaćenih lopti. Lejkersi su na poluvremenu ostali bez centra Entonija Dejvisa, koji je parket napustio zbog bolova u trbušnom mišiću. Najbolji učinak u poraženoj ekipi imao je Lebron Džejms sa 31 poenom, devet asistencija i osam skokova, Dalton Kneht je upisao 24 poena i pet skokova, a po 13 poena su dodali Ostin Rivs (osam asistencija i šest skokova) i Rui Hačimura Lejkersi se nalaze na petom mjestu Zapada sa 26 pobjeda i 19 poraza, dok je Filadelfija poslije trećeg vezanog trijumfa na 11. poziciji Istoka sa 18 pobjeda iz 45 utakmica. Hjuston je u gostima slavio protiv Atlante sa 100:96 i tako ostvario četvrti uzastopni trijumf. Atlanta je 46 sekundi prije kraja meča smanjila na dva poena razlike (96:98), da bi 13 sekundi prije kraja imala šut za vođstvo, ali je neprecizan za tri
poena bio Diandre Hanter Džejlen Grin bio je najefikasniji u ekipi Hjustona sa 25 poena, uz sedam skokova, Alperen Šengun je zabilježio dabl-dabl učinak sa 18 poena i 10 uhvaćenih lopti, dok je Džejšon Tejt postigao 16 poena. Bolji od ostalih u domaćoj ekipi bio je Tre Jang sa 21 poenom i devet asistencija, Hanter je upisao 16 poena i pet skokova, a Vit Krejči je dodao 13 poena, uz pet uhvaćenih lopti. Hjuston je na drugom mjestu Zapadne konferencije sa 32 pobjede i 14 poraza,
dok je Atlanta poslije šestog vezanog poraza na devetom mjestu Istočne konferencije sa skorom 22-25. Portland je na domaćem terenu pobijedio Milvoki sa 125:112, uz 30 poena Denija Avdije. Izraelski košarkaš je u pobjedi svog tima upisao i devet skokova, uz po dvije asistencije i ukradene lopte. Anferni Sajmons je postigao 25 poena, uz sedam asistencija, a dabl-dabl je zabilježio Diandre Ejton sa 21 poenom i 14 uhvaćenih lopti. U ekipi Milvokija Janis Adetokumbo je
do dabl-dabla došao sa 39 poena i 12 skokova, uz pet asistencija, Demijan Lilard je svom bivšem timu postigao 20 poena, uz šest asistencija, dok su po 11 poena dodali Bruk Lopes i Geri Trent junior Milvoki zauzima četvrto mjesto na Istoku sa 26 pobeda i 19 poraza, dok je Portland 13. na Zapadu sa skorom 18/29. Golden Stejt je u San Francisku savladao Jutu sa 114:103, čime je gostima nanio sedmi vezani poraz. Za Golden Stejt zbog problema sa koljenom nije igrao d vostruki MVP NBA lige Stefen Kari, dok je svoj peti meč zbog povrede lista propustio Drejmond Grin U domaćem timu bolji od ostalih je bio njemački košarkaš Denis Šruder sa 23 poena, pet skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte. Brendon Podziemski je dodao 20 poena u pobjedi svog tima, uz sedam skokova i šest asistencija, a poen manje je postigao Endru Vigins. Najefikasniji u ekipi Jute bio je Kolin Sekston sa 30 poena, a Majka Poter je upisao 13 poena i sedam uhvaćenih lopti. Golden Stejt zauzima 11. mjesto na Zapadu sa polovičnim učinkom nakon 46 utakmica, dok je Juta na posljednjem, 15. mjestu, sa 10 pobjeda iz 45 utakmica. S. J.
POSAO SKLOPLJEN: Mladi fudbaler Budućnosti otputovao za Francusku na ljekarske preglede u novom klubu
PODGORICA – Veliki klubovi počeli su da kupuju talente direktno od Budućnosti – Juventus je uzeo Vasilija Adžića, prije toga je Viktor Đukanović pošao u Hamarbi, nedavno je Milan Vukotić završio u Partizanu nakon neuspjele misije u zagrebačkom Dinamu, a sada je spremna nova transfer bomba. Momak koji je nedavno postao punoljetan, Andrija Bulatović, biće novi član Lansa.
Jedan od najvećih bisera crnogorskog fudbala doživljavala meteorski uspon. Od Berana i Koma, preko Rudara, do eksplozije u Budućnosti za samo jednu polusezonu. Bulatović je ljetos stigao u tabor ,,plavih“, a nakon partija tokom jeseni skrenuo je pažnju evropskih velikana. Interesovanje je pokazao hrvatski Dinamo, potom i Nica, ali je najkonkretniji, najuporniji i najizdašniji bio Lans koji je želio da kompletira posao u finišu prelaznog roka u Francuskoj.
Mladi vezista bio je sa ekipom Budućnosti na pripremama u Antaliji, ali je iz Turske odletio na potpis ugovora sa timom čiji slogan glasi ,,krv i zlato“. Preostalo je samo da Bulatović prođe ljekarske preglede, što je još jedini uslov da priča bude ozvaničena.
Podgorički klub bi na ime obe-
štećenja trebalo da zaradi oko dva miliona eura. Lans se pokazao kao dobar in-
Dečić ostao bez standardnog centralnog beka Milić u Černomorecu
PODGORICA – Dva fudbalera iz Meridianbet 1. CFL karijeru nastavljaju u Rusiji, obojica u Drugoj ligi.
Doskorašnji vezista Budućnosti Miloš Brnović pristupio je šestoplasiranom Arsenalu iz Tule, dok je štoper Dečića Stefan Milić postao član za jedno mjesto bolje plasiranog Černomoreca iz Novorosijska. Dvadesetčetvorogodišnji
defanzivac je dijete Budućnosti, igrao je za prvi tim, bio kapiten, osvajao trofeje, a onda je prešao u zagrebački Dinamo.
Debitovao je za najtrofejniji hrvatski tim, ali se nije naigrao fudbala na Maksimiru. Išao je na pozajmicu u slovenački Bravo, bio u Septemvriju iz Sofije, da bi se 2023. vratio na crnogorsku scenu.
Prihvatio je poziv Tuzana sa kojima je stigao do prve titule u klupskoj istoriji.
Sada je vrijeme za novi odlazak. Sljedeća destinacija Milića je – Černomorec.
Hitronogi centralni bek prošao je sve mlađe reprezentativne selekcije naše zemlje. D. K.
dišnjeg štopera Abdukodira Husanova, koji je kupljen za ,,sitne“ novce, a prije desetak dana prodat je Mančester sitiju za 40 miliona eura. Neizbrisiv trag u ,,crveno-žutom“ dresu ostavio je još jedan bivši igrač Budućnosti Anto Drobnjak , koji je 1998. godine kao napadač predvodio Lans do jedine titule u klupskoj istoriji.
Nakon teškog perioda i skoro decenije provedene u Drugoj ligi, u elitu se vratio 2021. i od tada je uvijek u gornjem dijelu jedne od pet najjačih liga svijeta.
Prije dvije sezone bio je i vicešampion Francuske sa samo bodom manje od šampiona Pari Sen Žermena.
Lans je tada nastupao u grupnoj fazi Lige šampiona, a zatim se preselio u Ligu Evrope. Nepremostiva prepreka u šesnaestini finala bio je Ajntraht iz Frankfurta.
U aktuelnoj sezoni Lans je na putu do Lige konferencija ispao od Panatinaikosa, a u Ligi 1 trenutno dijeli šesto mjesto sa Lionom. Izabranici Vilijama Stila imaju osam pobjeda, pet remija i šest poraza, uz golrazliku 23:18
Bulatović je jesenas u Meridianbet 1. CFL odigrao 18 utakmica i postigao dva gola.
vestitor u mlade igrače. O tome svjedoči primjer uzbekistanskog internacionalca, 20-go-
Ima status mladog reprezentativca, ali se očekuje da uskoro debituje i za crnogorsku A reprezentaciju. D. KAŽIČ
Doskorašnji vezista Budućnosti karijeru nastavlja u Rusiji
PODGORICA – Ozbiljne promjene pretrpio je vezni red Budućnosti u odnosu na jesenju polusezonu –Milan Vukotić je prešao u Partizan, Andrija Bulatović postaće novi fudbaler Lansa, dok je Miloš Brnović potpisao ugovor s Arsenalom iz Tule.
Posljednji nije ni otputovao sa ekipom na pripreme u Antaliji nakon što je odbio da produži saradnju sa podgoričkim klubom. Ostao je u Podgorici i trenirao sa omladincima.
Sada je jasno i zašto – dvadesetpetogodišnji reprezentativac dobio je ponudu od ruskog drugoligaša kojem se nedavno priključio u Turskoj. Brnović je ,,plavo-bijeli“ dres
nosio od ljeta 2023, a prethodno je nastupao za OFK Titograd, Podgoricu, Radnički iz Kragujevca i Petrovac.
Jesenas je u Meridianbet 1. CFL odigrao 14 utakmica bez datog gola.
Sa ekipom Budućnosti je prošle sezone osvojio Kup, a za ,,hrabre sokole“ je odigrao šest mečeva.
Klub iz grada blizu Moskve svojevremeno je u dva navrata vodio crnogorski trener Miodrag Božović Grof , a dio popularnih ,,oružara“ bio je Budvanin Luka Đorđević, koji pokriva nekoliko pozicija u napadu.
Arsenal je trenutno šesti u Drugoj ligi Rusije, a juri baraž za povratak u elitni rang ruskog fudbala. D. K.
Oblaci sumnje i straha nadvili su se bili nad plavim dijelom Mančestera na poluvremenu Sitijevog meča sa Klub Brižom u posljednjem kolu grupne runde Lige šampiona. Belgijski tim vodio je od 45. minuta pogotkom Rafaela Onjedike i u tom trenutku tim Pepa Gvardiole bio je eliminisan iz elitnog takmičenja. Senzacija se, ipak, nije dogodila – prvak Engleske preokrenuo je na 3:1 i ide u plej-of za osminu finala. Siti je izjednačio preko Matea Kovačića u 53. minutu, preokrenuo autogolom Ordonjesa nakon ubacivanja Joška Gvardiola u 62, a potpuno olakšanje donio je Savinjo u 77. Tragičar istorijske noći u LŠ, prve u kojoj se 18 mečeva igralo u istom terminu, je zagrebački Dinamo. ,,Modri“ su uradili što je do njih, savladali Milan kod kuće sa 2:1, ali im se nijesu poklopili ostali rezultati i završili su kao 25, prvi ispod crte. Osvojili su 11 bodova, koliko i Siti, Sporting i Klub Briž, ali imaju najlošiju gol razliku (minus 7).
Dinamo je poveo preko Baturine, od 39. imao i igrača više zbog isključenja Muse, da bi Milan izjednačio golom Pulišića. ,,Modri“ su pogotkom Pjace u 60. obezbijedili istovremeno veliku i Pirovu pobjedu. Nevjerica na ,,Maksimiru“. Liverpul je nakon sedam pobjeda pretrpio prvi poraz –izgubio je od PSV-a sa 3:2, ali ostao prvi jer je Barselona odigrala 2:2 s Atalantom.
Osim ,,redsa“ i Katalonaca, direktno u osminu finala idu Arsenal, Inter, Atletiko Madrid, Bajer Leverkuzen, Lil i Aston Vila.
Žrijeb plej-ofa, koji će se igrati 11/12. i 18/19. februara, obaviće se 31. januara.
Mogući parovi su: 1. Monako ili Brest – PSŽ ili Benfika
2. Sporting ili Briž – Atalanta ili Borusija
3. Seltik ili Siti – Real ili Bajern
4. Fajenord ili Juventus – Milan ili PSV
5. Juventus ili Fajenord – PSV ili Milan
6. Siti ili Seltik – Bajern ili Real
7. Briž ili Sporting – Borusija ili Atalanta
8. Brest ili Monako – Benfika ili PSŽ To znači da je moguće da igraju Monako – PSŽ i Brest – Benfika, ili Monako – Benfika i PSŽ –Brest, odnosno Juventus može sa PSV-om ili Milanom, Real sa Sitijem ili Seltikom itd. Dobiće sa osam parova i znaće se ko će ići na koga u osmini finala:
Pobjednik para 1 – Liverpul/ Barselona
Pobjednik 2 – Lil/Aston Vila
Pobjednik 3 – Atletiko/Bajer
Pobjednik 4 – Arsenal/Inter
Pobjednik 5 – Inter/Arsenal Pobjednik 6 – Bajer/Atletiko
Pobjednik 7 – Aston Vila/Lil Pobjednik 8 – Barselona/Li-
Selektor Robert Prosinečki za sajt Fife o kvali kacijama za SP, potencijalnom meču sa Hrvatskom...
PODGORICA - Crna Gora je sa Robertom Prosinečkim na klupi i uz silne pehove ispala iz B divizije Lige nacija, ali je legendarni Hrvat dobio povjerenje Fudbalskog saveza da predvodi ,,sokole“ i u kvalifikacijama za Mundijal 2026. Naša selekcija nikada nije igrala na velikom takmičenju, nije ni Veliki Žuti u trenerskoj (selektorskoj) karijeri stizao do najveće scene – motiv da se uradi nešto veliko je obostran. - Kao osoba, oduvijek sam bio optimista. Uvijek vjerujem da su velike stvari dostižne. Crnogorci su hrabar narod, nikada neće odustati. U ovom trenutku mi je najveća motivacija to što Crna Gora do sada nije igrala na velikom takmičenju. Svi u zemlji sanjaju o danu kad će se to ostvariti. Prilično sam siguran da to možemo da postignemo – rekao je Prosinečki u intervjuu za sajt Svjetske fudbalske federacije (FIFA).
PRILIČNO SAM SIGURAN U ODLAZAK NA MUNDIJAL
Prosinečki je kao igrač bio omladinski prvak svijeta, šampion Evrope sa Crvenom zvezdom, bronzani sa Hrvatskom na SP 1998, igrao je za Real Madrid, Barselonu, Sevilju, Portsmut...
Trenerska karijera do sada mu nije toliko uspješna, a od reprezentacija vodio je još Azerbejdžan i Bosnu i Hercegovinu. Odlazak na Mundijal sa Crnom Gorom bilo bi njegovo najveće trenersko dostignuće.
- Definitivno. To bi bila najveća stvar koju sam uradio u trenerskoj karijeri – kazao je Prosinečki.
- Imao sam velikih pobjeda i dobrih igara, ali kad bih odveo Crnu Goru na Svjetsko prvenstvo, bio bi to vrhunac za mene kao selektora – naveo je popularni Robi.
- Emotivno, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu ima posebno mjesto u mom srcu. Zauvijek će mi ostati u sjećanju i osvajanje Kupa šampiona 1991. sa Crvenom zvezdom i Svjetsko prvenstvo za mlade 1987. sa mojom generacijom iz bivše Jugoslavije. Plasman na Svjetsko prvenstvo sa Crnom Gorom učinio bi me posebno ponosnim i uporedio bih ga sa ovim osjećajima. Selektor ,,sokola“ smatra da naša selekcija ima kvalitet da ode na SP.
- Imamo iskusne igrače koji će i dalje biti tu za ovu kampanju i oni su sastavni dio tima. Imamo i nekoliko perspektivnih mladih igrača. Moraju da se dokažu i budu na nivou na kojem svi znamo da mogu biti. Sa tom ,,mješavinom“ vjerujem da možemo postići rezultate. Ako smo svi zajedno – igrači, navijači, Savez, mediji – i damo sve od sebe, mislim da se možemo plasirati na Svjetsko prvenstvo – optimista je Prosinečki. - Imamo dobar raspored i samopouzdanje. Od sticanja nezavisnosti, Crnoj Gori su u kvalifikacijama za svjetska i evropska prvenstva nedostajali detalji. Nekad je u pitanju bio samo jedan bod, nekad jedan gol, ali stalno je nešto nedostajalo – malo sreće. Nadam se da će ovaj put biti na našoj strani – istakao je crnogorski ,,izbornik“.
ŽELIMO ŠEST BODOVA PRED ČEŠKU
Crna Gora će kvalifikacije otvoriti u martu utakmicama sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima u martu, a u grupi su još Češka i poraženi iz plej-ofa Lige nacija između Francuske i Hrvatske.
Očekuje se da ,,sokoli“ na junsko gostovanje Česima odu sa šest bodova.
- Ne potcjenjujemo Gibraltar i Farska Ostrva, ali želimo da
Prosinečki je u opširnom intervjuu za Fifu govorio i o fudbalerima koje danas najviše voli da gleda.
- Očigledno je da se svi ugledaju na igrače kao što su Kilijan Mbape, Vinisijus Žunior, Mohamed Salah i Erling Haland. Oni odlučuju utakmice. Postoje i igrači
LukaModrić i dalje je kapiten Hrvatske i inspiracija za sve generacije.
- To što sa 39 godina i dalje igra za Real Madrid – pritom nema sporednu ulogu, već je važan za tim – nevjerovatno je u ovoj fazi njegovog života. Donio je toliko radosti svim hrvatskim navijačima, kao i svim navijačima Real Madrida. Još ima nevjerovatnu želju da igra – i to ne samo da bi imao više nastupa. Želi da bude ključni igrač i to je nevjerovatno. On je supertalentovan igrač. Osvojio je sve i uspio da ispuni sve o čemu je mogao da sanja – izjavio je Prosinečki.
Stevan Jovetić vođa –zna što i kada da kaže
Modrić je simbol hrvatskog, Stevan Jovetić crnogorskog tima. - Svi znaju njegove kvalitete, on je jedan od najboljih igrača u istoriji Crne Gore. Mnogo nam znači. Kada je sa timom, svi su više fokusirani i budniji. Ostali igrači rade bolje jer se ugledaju na njega. On je vođa i zna što da kaže i kada da kaže. Nadam se da će proći ovu godinu bez povreda i da će nam pomoći u svim utakmicama kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo da ostvarimo ono što želimo – rekao je selektor o kapitenu ,,sokola“.
ostvarimo dobre rezultate u oba meča. A kad kažem dobri rezultati, mislim samo na pobjede. Ne možemo da budemo opušteni. Vjerujem da će naši igrači biti vrlo fokusirani na ono što moraju da urade. Moramo biti na vrhuncu naše igre da bismo postigli rezultate koje želimo. Želimo da utakmicu protiv Češke u junu dočekamo u dobroj poziciji i u dobroj atmosferi – naglasio je Prosinečki, čiji optimizam hrani i pobjeda nad Turskom u posljednjem kolu Lige nacija (3:1 u Nikšiću).
- Odigrali smo fantastično u toj utakmici. Turska je mlada ekipa, ali sa ogromnim potencijalom. Po mom mišljenju, oni su među deset najboljih timova u Evropi. Borili smo se i ta pobjeda je bila velika stvar za nas. Tako nešto nam je bilo potrebno –naglasio je Prosinečki.
poput Džuda Belingema ili Rodrija, koji takođe prave razliku, ali možda ne na tako očigledan način. Svi ti igrači drugačije rade stvari na terenu. Može to biti način na koji udaraju loptu ili driblaju, na primjer. To je razlog zašto ih volimo i zašto volimo da ih gledamo
MEČ SA HRVATSKOM?
HTIO BIH SAMO POBJEDU O potencijalnom susretu sa Hrvatskom u kvalifikacijama rekao je:
- Definitivno neće biti obična utakmica. Za mene će to biti meč sa različitim emocijama. Ali jedino što želim je da pobijedim. Ja sam Hrvat, i dalje živim u Hrvatskoj, ali to u ovom slučaju nije bitno jer mi radimo svoj posao. Biću motivisan u tom meču kao i moji igrači –istakao je Prosinečki. - Ako se desi, utakmica će biti jedinstvena i siguran sam da će zbog te situacije biti pitanja medija i javnosti, ali navikao sam na to. Znamo mnogo o svim timovima u našoj grupi, ali još više o Hrvatskoj. Poznajem ovu generaciju igrača jer su mnogi od njih počeli u vrijeme dok sam bio pomoćnik selektora SlavenaBilića u reprezen-
na terenu. Tako će biti sve dok postoji fudbal. Ići ćemo na stadione da gledamo igrače koji su drugačiji –naveo je Veliki Žuti. Pričao je i o trenerima od kojih je kao igrač najviše naučio.
- Imao sam priliku da radim sa najvećim trenerima u to vrijeme i ne bih volio da uvrijedim nekoga ako bih zaboravio da pomenem. Ipak, izdvojio bih Johana Krojfa, koji me trenirao u Barseloni. Bio je sjajan kao osoba, sjajan kao trener, a očigledno je bio sjajan i kao igrač. Devedesetih je zapravo izmislio tiki-taka fudbal. Mnogo sam srećan što sam imao priliku da radim sa takvom legendom – zaključio je Robert Prosinečki.
taciji (od 2006. do 2010). Znam za što su sposobni – naglasio je Prosinečki.
TAJNA USPJEHA ,,VATRENIH“ Nekadašnji maestro bio je jedan od ključnih igrača u pohodu čuvene generacije ,,vatrenih“ do bronze na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. Bio je strijelac na debiju Hrvatske na Mundijalu, protiv Jamajke (3:1), i u meču za treće mjesto protiv Holandije (2:1). - Najvažnija stvar u našem timu bila je kultura koju smo stvorili – objasnio je Prosinečki, koji je igrao za SFR Jugoslaviju na Mundijalu 1990, godinu prije nego što je Hrvatska proglasila nezavisnost.
- Imali smo veliku želju da igramo za reprezentaciju. Hrvatska je postala nezavisna država i svi smo bili izuzetno motivisani.
Imali smo vrlo dobru generaciju igrača, sa Zvonimirom Bobanom, Davorom Šukerom, Robertom Jarnijem i ostalima. Dali smo sve što smo imali i uspjeli da ostvarimo odličan rezultat. Time smo stvorili vezu sa reprezentacijom koja traje do danas – naveo je Prosinečki. Nova generacija hrvatskih fudbalera nadmašila je onu koju je predvodio Miroslav Ćiro Blažević – na čelu sa Zlatkom Dalićem naše komšije bile su druge na SP u Rusiji 2018. i treće na SP 2022. - Generacija koju predvodi Luka Modrić prošla je još bolje. Za Hrvatsku, zemlju od oko 3,5 miliona stanovnika, nevjerovatno je da bude dva puta treća na svijetu, a jednom druga. To se može porediti sa osvajanjem Svjetskog prvenstva za Brazil – objasnio je Prosinečki. N. KOSTIĆ
Pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, 77. Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore održaće se od 31. januara do 9. februara u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici, čime se i zvanično otvara nova takmičarska sezona ŠSCG. I ovoga puta predviđeno je da se odigra 11 kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 90 minuta za 40 poteza po igraču i bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Ono što predstavlja novinu u odnosu na prethodne državne turnire je uslov da se mora poštovati tzv. Sofijsko pravilo, to jest, protivnici se ne mogu sporazumjeti na remi prije 30 poteza. Ako je suditi po imenima prijavljenih učesnika, vodiće se žestoka borba za svaki poen i vjerovatno će nijanse odlučivati o konačnom poretku na tabeli. Naime, listu pretendenata za laskavo priznanje predvodi branilac titule velemajstor Nikita Petrov (2.585), koji ujedno
ima i nezahvalnu ulogu favorita po osnovu ličnog rejtinga. Njemu su uz rame i drugovi iz reprezentacije – Denis Kadrić (2.551) i desetostruki korifej Nikola Đukić (2.496), a račune će pokušati da im pomrse intermajstor Blažo Kalezić (2382), GM Nebojša Nikčević (2.333), IM Aleksandar Tomić (2.309), IM Vladimir Vujošević (2250), IM Bogdan Podlesnik (2.288), IM Predrag Nikač (2.236)… Među pripadnicama ljepšeg pola za što bolji plasman nadmetaće se: Aleksandra Žerebcova, Nikolina Koljević, Mateja Popović, Katarina Đukić i Sofija Milović Na žalost ljubitelja drevne igre u Crnoj Gori, šampionat će proći bez učešća velemajstora Dragiše Blagojevića, Milana Draška i Luke Draškovića, pa će time i prosječni rejting biti znatno umanjen. Za jednog od kandidata za veliki pehar ŠSCG Blaža Kalezića ovaj šampionat je najvažniji godišnji turnir. – Koliko sam ovom prestižnom turniru posvećivao
truda i ozbiljnosti govori podatak da će mi ovo biti 27. učešće po redu. Uspio sam da ga osvojim 1999. kada je bilo bombardovanje i 2020. kada je nastupila korona. Izgleda da pružam svoj maksimum kada mnogima nije do igre – istakao je Kalezić. On napominje da kada je riječ o sistemu takmičenja nije baš siguran koji je bolji i praktičniji.
– Da li ,,berger“, što znači nastup 12 igrača koji igraju 11 kola međusobno svako sa svakim i na kojem dolazi do objektivnijeg plasmana, ili ,,švajcarac“ koji je aktuelan u posljednjih desetak godina i na kojem može svako da uzme učešće. Kalezić zatim ističe da su na „berger“ turnirima mnogi crnogorski igrači napredovali.
– Navešću primjere omladinskih prvaka naše zemlje koji su imali jedno mjesto na „berger“ prvenstvima. Marko Krivokapić, Stefan Mijović i Nikola Potpara su osvajali balove za intermajstora –podsjetio je prvotimac pod-
goričke Budućnosti. Što se tiče njegovih očekivanja, ističe da će pružiti maksimum.
– Uvijek se trudim da budem na visini zadatka. Forma mi je u posljednjih nekoliko mjeseci bila odlična što se tiče rapida i brzopoteznih turnira, ali klasični šah predstavlja nešto sasvim drugo, i može se uporediti s atletskom trkom na duže staze – zaključio je Kalezić.
Osvajač bronzane medalje sa prošlog prvenstva Denis Kadrić takođe će nastojati da se predstavi u najboljem izdanju.
– Da budem iskren, nemam nekih prevelikih očekivanja ako se osvrnem na pojedine prošlogodišnje nastupe, jer takmičarska sezona u 2024. nije bila uspješna za mene. Samim tim, na ovom šampionatu hoću samo da igram dobar šah i ne razmišljam o plasmanu. Kao i uvijek konkurencija je na zavidnom nivou, mada odsustvo Luke Draškovića znatno će umanjiti prosječni rejting turnira. Ipak se nadam da sam spreman za veliki izazov, da ću pokazati da sam u dobroj formi i tako opravdati povjerenje selektora da na prvoj
Nova dramska serija o drevnoj igri
tabli branim boje crnogorske selekcije – naglasio je Kadrić. Dijeljenje pravde povjereno je međunarodnom šahovskom sudiji Zoranu Peruničiću. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 15.000 eura i raspoređen je za 12 najboljih učesnika, dok će prvoplasiranom pored pobjedničkog pehara pripasti 3.500 eura. Specijalna priznanja namijenjena su najuspješnijoj dami i omladincu, kao i najboljim učesnicima do 1.700, 2.000 i 2.200 ELO. Svečano otvaranje obaviće se u 16 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije.
U okviru 56. Praznika mimoze, ŠK Herceg Novi 1949 u saradnji sa lokalnom upravom i ŠSCG organizuje danas u istoimenom primorskom gradu 11. međunarodni Memorijal „Đorđe Konjević“ posvećen čovjeku koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.
Shodno propozicijama turnira koji će se rejtingovati, odigraće se 13 kola po švajcarskom sistemu i tempom igre od tri minuta po igraču i bonifikacijom od dvije sekunde za svaki odigrani potez.
Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 2.000 eura, a prvoplasiranom će pripasti 350. Specijalna priznanja su namijenjena najboljoj dami, veteranu i
omladincu, kao i najuspješnijem predstavniku grada domaćina i matičnog kluba. Prošlogodišnju titulu brani Andrej Skvorcov
Svečano otvaranje takmičenja obaviće se u Hotelu ,,Play“ sa početkom u 10.30 časova, a prvo kolo počinje pola sata kasnije.
Prije tri decenije, po prvi put u šahovskoj istoriji, tadašnji svjetski prvak Gari Kasparov (Christian Cooke) je u Filadelfiji odigrao meč protiv kompjuterskog programa Deep Blue-a, IBM-ovog superračunara.
Genije iz Bakua je izvojevao tešku pobjedu od 4:2 da bi godinu kasnije, menadžment ove čuvene korporacije uspio da nagovori Kasparova da odigraju revanš u Njujorku. Međutim, ni IBM ni Kasparov nijesu sigurni u pobjedu, pa kreću u detaljne i opsežne pripreme, a vremena je jako malo… Ovo je kratak siže francuske dramske serije „Revanš“ od šest epizoda koja je emitovana krajem prošle godine, a inspirisana je istinitom pričom o istorijskom okršaju Kasparova i kompjutera, koja će zauvijek promijeniti
percepciju vještačke inteligencije, njenu superiornost, ali i mogućnosti. Reditelj je Jan Engleska, a
Premijer vaterpolo liga (14. kolo)
Primorac 8
Jadran ST 15
BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Ivanovski (Crna Gora), Savinović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 0:4, 2:3, 3:3, 3:5. PRIMORAC: Masaro (10 odbrana), Pejović (dvije odbrane), Brguljan, S. Ćetković, Šušiašvili 2, Mršić 1, Murišić, Matković 1, Janović 2, Vico, Brkić, P. Ćetković 1, Stanojević 1, Vučković.
JADRAN ST: Bijač (dvije odbrane), Čelar, Čagalj 1, Marinić Kragić 1, Radan, Butić 4, Pejković 1, Domogaj Zović 1, Berehulak 1, Banićević 1, Fatović 2, Dužević 2, Bušelić.
Primorac je u porazu od splitskog Jadrana (15:8), u 14. kolu Premijer vaterpolo lige, prvi gol postigao na 3.42 do kraja druge četvrtine, kada je Nika Šušiašvili iz peterca pogodio za 1:5. Do odmora domaćin je dao samo dva gola!
Vaterpolisti iz Kotora donekle su popravili utisak protiv
K. VULOVIĆ
najbolje druge ekipe najjače regionalne lige u trećoj četvrtini, ali protiv tima za koji nastupa povremeni crnogorski reprezentativac Dušan Banićević (postigao gol) očigledno sinoć u Budvi nijesu mogli više od ubjedljivog poraza. Splićani su pokazali klasu, kontinuitet, od starta su bili precizni kao sat, a izabrani-
cima Vjekoslava Paskovića predstoji popravni duel (15. kolo) 1. februara sa Solarisom u Hrvatskoj.
- Poslije dva gostujuća meča i dobrih rezultata - sa dobrim raspoloženjem smo očekivali ovu utakmicu. Međutim, u samom početku smo imali dosta loših odluka u napadu, loše smo otvorili utakmicu i teško
Crnogorska atletičarka osvojila drugo mjesto na mitingu u Beogradu
PODGORICA - Crnogorska
atletičarka Marija Vuković kao drugoplasirana završila je nastup u skoku uvis na dvoranskom mitingu u Beogradu. Vuković je do drugog mjesta došla sa preskočenih 190 centimetara. Rezultat sezone preskočila je iz drugog pokušaja, čime je najavila povratak na pravi put. Pobijedila je Angelina Topić sa preskočenih 192 centimetara. Pobjedničko postolje kompletirala je Ukrajinka Tatjana Tabašnik, koja je preskočila ljestvicu na visini od 190 centimetara iz trećeg pokušaja. Vu-
Tokom jučerašnjeg testiranja u Barseloni
je bilo da se vratimo. Nažalost, doživjeli smo visok poraz, ali idemo dalje, sljedeća utakmica koja nas očekuje važnija je od ove i to će biti borba za sredinu tabele - kazao je Pasković, strateg Kotorana. Kotorani su nakon 14 odigranih utakmica na učinku od pet pobjeda i devet poraza. I dalje su u zoni baraža. A. MARKOVIĆ
ković se na beogradskom mitingu vratila na zaletište, nakon što je zbog povrede propustila drugi dio prošle sezone. Crnogorsku rekorderku 6. februara očekuje nastup na dvoranskom mitingu u Italiji, dok
će devet dana kasnije nastupiti na Balkanskom prvenstvu u dvorani u Beogradu. Na mitingu u Beogradu od takmičenja zvanično se oprostio reprezentativac Srbije u bacanju kugle Asmir Kolašinac. R. P.
PODGORICA – Sedmostruki svjetski šampion Formule 1, vozač Ferarija Luis Hamilton nepovrijeđen je u manjem udesu tokom jučerašnjeg testiranja u Barseloni.
Kako prenosi „Skaj“, Hamilton je vozio bolid iz 2023. godine SF-23, izletio je sa staze u posljednjem sektoru i udario u ogradu na stazi „Katalunja“. Luis je treći put bio za volanom Ferarija, otkako je ove godine prešao u tu italijansku ekipu poslije 12 godina u Mercedesu. Ferarijeva testiranja na „Katalunji“ odvijaju se bez prisustva javnosti.
Specijalizovani sajt Motosport prenio je da su vješanje i aerodinamički djelovi bolida oštećeni. Fotografije i video-snimci iz Barselone nijesu dostupni po-
što se radi o privatnom testiranju. Testiranja Hamiltonu služe da se upozna sa operativnim procedurama Ferarijevog motora,
Hrvate trese rukometna groznica
Polu nale Svjetskog prvenstva za rukometaše Hrvatska
PODGORICA - Na mjestu gdje je 2009. godine u finalu za anale Francuska predvođena Nikolom Karabatićem savladala Hrvatsku na čelu s Ivanom Balićem i ,,kaubojima“ oduzela san o osvajanju zlata kod kuće, dva velikana svjetskog rukometa zakazala su novi klasik –jedan od domaćina Mundijala i ,,trikolori“ večeras od 21 sat u Areni Zagreb igraju prvi meč polufinala.
Oba tima su do plasmana među četiri došla golovima u posljednjoj sekundi – Hrvati protiv Mađarske, Francuzi u duelu s Egiptom. - Svjestan sam rivalstva između Hrvatske i Francuske, biće teška borba jer Francuska je u odličnoj formi i u utakmicu ulazi s velikim samopouzdanjem. Ako i imam kojeg ,,keca u rukavu“, neću vam ga otkriti.
To je tradicionalna utakmica kojoj se radujem. Što se povrijeđenih igrača tiče, Martinović izgleda kao da će igrati, ali vidjećemo – rekao je selektor Hrvatske Dagur Sigurdson - Treba da uđemo bez pritiska, da ne razmišljamo o njima nego samo da gledamo sebe, pa kako ispadne. Sve znamo o Francuzima, kakva su ekipa... Najveća im je snaga bekovska linija, imaju šutere koji se mogu dignuti s 10 metara, a ako se otvoriš, onda mogu dodati pivotu – naveo je Leon Šušnja, koji obavlja veliki posao u odbrani.
pošto je ranije vozio samo Mercedesove pogonske jedinice u šampionatu. Planirano je da Ferari obavi trodnevne testove u Španiji, ali ima ograničeni broj krugova koje svaki vozač može da vozi.
Naime, trenutnim vozačima trka dozvoljeno je godišnje 1.000 kilometara testiranja u automobilima iz prethodnih godina. Bolid iz 2023. je najnoviji koji se može koristiti prema pravilima o testiranjima u Formuli 1. Ovogodišnji bolid Ferarija biće predstavljen 19. februara, a Hamilton i Lekler će ga nakratko voziti tek u Fjoranu.
Zvanična predsezonska testiranja obaviće se od 26. do 28. februara u Bahreinu.
Nova sezona počinje 16. marta sa trkom za Veliku nagradu Australije. R. A.
Luka Karabatić je golom tri stotinke prije kraja odveo Francusku u polufinale. - Čuvenu utakmicu 2009. sam gledao na televiziji, gubio sam živce kod kuće. To je bilo prije 16 godina, a kao da je bilo juče. Bila je to jedna fenomenalna utakmica, od tada je krenula ta francuska generacija, nadam se da će biti i sada – rekao je Karabatić.
– Naš cilj je da uđemo u finale, ali jedan od većih izazova je igrati protiv Hrvatske ovdje. Fenomenalan je ambijent, dok smo se spremali za naš meč s Egiptom sve smo čuli kroz zid. Znamo kako igraju srcem, kako se bore. Veoma lijepo je to vidjeti, mada nije tako lijepo kada si protivnik. Zato mi moramo da se spremimo za sve što nas čeka – poručio je Karaba-
Rukometaši Danske i Portugala igraće sjutra (20.30 h) u predgrađu Osla drugo polufinale Svjetskog prvenstva. Danci, aktuelni trostruki prvaci planete, lako su izašli na kraj sa Brazilcima (33:21) koji su se držali do poluvremena, kada je bilo 15:12, dok su Portugalci ispisali istoriju u drami sa Njemačkom – nakon trijumfa poslije produžetaka (31:30) prvi put su izborili mjesto među četiri na velikim takmičenjima. Danci su na otvaranju drugog dijela meča sa Brazilom vrlo brzo vratili ,,plus 7“ (23:16) i više nije bilo dileme o ishodu meča.
Portugalci su nastavili da pomjeraju granice, a Njemcima nije pomoglo ni to što je Andreas Volf imao čak 21 odbranu. Pirinejska selekcija je u više navrata imala ,,plus 4“, ali je morala da se spašava – Pedro Portela je 25 sekundi prije kraja regularnog toka dao gol za produžetke. U njima je Portugal vodio 29:27, Njemačka preokrenula, pa opet gubila, da bi Lukas Mertens 26 sekundi prije kraja pogodio za 30:30.
Portugalci, ipak, nijesu dozvolili da se igra još pet minuta – Martim Košta dao je gol tri sekunde prije isteka drugog produžetka.
tić, mlađi brat legendarnog Nikole, koji se oprostio na Olimpijskim igrama prošle godine. Večerašnji meč u Areni Zagreb biće 25. međusobni okršaj Hrvatske i Francuske na velikim takmičenjima. Uspješniji su Francuzi koji su ostvarili 14 pobjeda u odnosu na devet hrvatskih, uz jedan neriješeni rezultat. Ne. K.
TRADICIONALNO CRNOGORSKO GRADITELJSTVO
Ako cijela kuća ima prizemlje i sprat, onda se na sprat penje stepenicama (basamaci, skale, skaline). Ulaz na sprat može biti spolja ili iznutra, iz konobe. Pod, koji dijeli prizemlje i sprat, napravljen je od širokih i debelih dasaka i oslanja se na grede koje odozdo pridržavaju drveni podupirači (direci), koji ponekad mogu biti i od kamena (stubovi). Ovi su posljednji neophodni tamo gdje je ognjište nasred kuće. Daske poda nijesu priljubljene jedna uz drugu, pa ne samo da između spratova dolazi do razmjene vazduha, već se kroz njih dobro vidi drugi sprat.
PRIJEKLAD
Za ognjište se isijeku daske, pa se tu ili metnu kamene ploče ili se nabije zemlja sa šljunkom, a naokolo je santrač, pa na jednome kraju prijeklad. Sva ostala oprema i raspored su isti kao i u pozemljuši. Najveću razliku predstavlja način zidanja, pošto ovdje visina kuće ne dozvoljava da se u zidove ugrađuje ogromno kamenje, već se kamen mora obrađivati, prilagođavati jedan drugome da bi bili što zbijeniji, zbog čega se međusobno povezuju masom koju
Pozemljušu može skoro svaki čovjek sam za sebe da napravi, ali je za gradnju kuće na sprat potreban majstor. Bolje građene kuće imaju prizemlje sa svodom (volat, ćemer), gdje je neophodno veće umijeće zidara
A dva mrka zaniješe vuka / A na desnu listru od istoka. Ispod samog sljemena su otvori kroz koje prolazi jedna greda nazvana somić. Ovi otvori nekad su tako veliki da se kroz njih može i čovjek provući, pa se kaže: „Provukao se kao lupež kroz somić“.
TRIJEM
Krov je uvijek na dvije vode. Bočne strane se nazivaju listre, a trougao koji čine dvije strane krova – lastavica ili zabat. Ispod samog sljemena su otvori kroz koje prolazi jedna greda nazvana somić. Ovi otvori nekad su tako veliki da se kroz njih može i čovjek provući, pa se kaže: „Provukao se kao lupež kroz somić“
čine kreč, glina i sitni šljunak. Pozemljušu može skoro svaki čovjek sam za sebe da napravi, ali je za gradnju kuće na sprat potreban majstor. Onda, ovakve bolje građene kuće imaju prizemlje sa svodom (volat, ćemer), gdje je neophodno veće umijeće zidara.
Krov je uvijek na dvije vode, pokriven slamom ili crijepom, odnosno kamenim pločama.
Bočne strane se nazivaju listre, a trougao koji čine dvije strane krova – lastavica ili zabat. Njega od krova razdvaja krovni vijenac koji ovdje ima više naziva: korniš, ali i pervaz. U jednoj pjesmi se kaže:
Kod seoskih kuća na jednoj listri prave prozore, dok se u gradovima ovo ne čini pošto uz ovu može biti sagrađena druga kuća koja je dužna da otkupi polovinu ranije sagrađene, to jest, da domaćinu starije kuće, da bi sagradio svoju, plati polovinu vrijednosti stare. Ovakva se kuća na sprat od prizemne razlikuje i svojom veličinom, iako često, bez obzira na to što ima prostora, sprat ostaje nepodijeljen, a pleteni strop nije iznad cijele prostorije. Ipak, u većini slučajeva, prisutna je želja za nekakvom udobnošću: od kuće se odvajaju jedna ili dvije kamare, prave strop od dasaka, a sa jedne se strane dograđuje ćiler ili ćirel. Ispred kuće, kod ulaza, pravi se terasica, ponekad pokrivena i na kamenim stubovima, sa rukohvatom sa strane; to je trijem ili trijen (u Boki – solar), gdje ljeti sjede žene i nešto rade, a muškarci besposleno puše lule i razgovaraju međusobno ili sa nekim gostom.
SVODOVI
KONOBA
U unutrašnjosti kuće između pojedinih njenih odjeljenja nijesu pregrade (mulegin) od daske ili pletera između stubova (čatma), već pravi zidovi od kamena. Unutra i napolju stoje kamene klupe (pižulj). Tu je i upretnjak, nešto slično maloj peći. Strop je, naravno, od dasaka, a prostorija u prizemlju je za stoku ili je pretvorena u ostavu, gdje se čuvaju razni predmeti za domaćinstvo, rezerve žita i mliječnih proizvoda, kao i burad sa vinom i rakijom. U krajevima sa razvijenim vinogradarstvom cijeli su podrumi pretvoreni u prostorije u kojima se pripremaju i proizvode vino i rakija. Na sprat se najčešće penje iznutra, iz konobe, drvenim, a ponegdje i kamenim stepeništem. Ima slučajeva da je kameno stepenište spolja.
PANJEGE
Najbolje su građevine u Crmnici, Građanima, Ljubotinju, Ceklinu, Dobrskom Selu, u nekim selima u Ćeklićima. Na Njegušima, ne računajući novije kuće, dobro su građene od tesanog kamena, sa tremovima i unutrašnjom podjelom – jedino kuće porodice Petrović, iz koje su bile vladike, a kasnije knjaževi, a i kuće guvernadurske kuće Radonjić Poneka dobra kuća može se naći i u ostalim krajevima. Ali, u već nabrojanim krajevima i mjestima sve su kuće lijepo građene i imaju trijem, a u njihove su spoljašnje zidove ugrađeni svodovi u obliku velikih poluokruglih prozora.
U zidovima uznutra napravljene su niše (panjega, dolap) koje služe kao ormarići; takva niša sa spoljašnje strane služi da se u nju smjesti posuda sa vodom i naziva se vodnik. Ovdje je i rukomija, što je kamen u zidu izrađen u obliku šolje i sa rupicom na dnu koja se zatvara čepom
U zidovima uznutra napravljene su niše (panjega, dolap) koje služe kao ormarići; takva niša sa spoljašnje strane služi da se u nju smjesti posuda sa vodom i naziva se vodnik. Ovdje je i rukomija, što je kamen u zidu izrađen u obliku šolje i sa rupicom na dnu koja se zatvara čepom. U ovu posudu sipa se voda koja curi kroz otvor na dnu, te tako peru ruke. Čepom, koji ima oblik štapića, reguliše se jačina mlaza vode. U ovim velikim kućama, prozora je relativno malo, pa je glavna prostorija kao i kod malih kuća, bez prozora ili pak ima jedan ili dva manja otvora. Zato na svim zidovima ima dosta četvrtastih otvora koji su malo iznad poda, četvorougaoni su i služe za odbranu od napadača. To su puškarnice ili mazgale. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br. 1780/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika 1.Božović Vidosave, Rastovac bb, Nikšić i 2.Božović Zdravka, Miločani bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 43,117.05 eura, dana 29.01.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1780/2017 od 07.07.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 8528/08 dana 24.06.2008. godine, rješenja I.br. 1780/2017 od 02.02.2022. godine, koje je donijeto na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju notarke Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake ON br. 724/2018 UPR 180/2018 od 11.12.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeset treća prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u LN broj 65 KO Miločani PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, plan 6, skica 17, potes ili ulica i kućni broj Brajića bara, po načinu korišćenja njiva 3. klase, površine 1218 m2, katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, plan 6, skica 17, potes ili ulica i kućni broj Brajića bara, po načinu korišćenja njiva 4. klase, površine 300 m2, katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, plan 6, skica 17, potes ili ulica i kućni broj Brajića bara, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 6, skica 17, potes ili ulica kućni broj Brajića bara, po načinu porodična stambena zgrada, površine 52 m2, katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 40 m2, katastarska parcela broj 1044, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 40 m2,- sve sada u obimu prava susvojine izvršnog dužnika I reda 2/3 i obimu prava susvojine izvršnog dužnika II reda 1/3.
II Ročište za dvadeset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 26.02.2025..godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 52.800,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1780/2017 od 09.09.2022.godine.
IV Na dvadeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 5.280,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji upisan podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga 40.000,00 eura po osnovu isprave Ov. br. 8528/08 od 24.06.2008. god, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti povjerioca po osnovu isprave Ov. br. 8528/08 od 24.06.2008.god, i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.1288 od 03.09.2009. Dana 29.01.2025. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
30. januar 2025.
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. *Cijene čitulja važe od 1. februara 2025.
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
30. januar 2025.
и ЈЕЛЕНА, снахе БРАНКА, ХАЈДАНА и ВАЛЕРИЈА, ђевер ВУЈАДИН, братанићи и братаничне, сестрићи
сестричне, ђеверичићи и ђеверичне, заовичићи
Dragom sestriću i bratu
Bio si stariji brat kakvoga svako želi da ima. Pouzdan oslonac i zaštitnik, uvijek spreman da podrži i pomogne, onaj koji ljubav i odanost pokazuje djelima, toplinom i razumijevanjem bez mnogo riječi i kada je najteže. Počivaj u miru i našim sjećanjima, zauvijek poseban, svoj i naš
Tetka STOJA, sestra VESNA i brat ACO sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
Uvijek si zračio dobrotom i gostoprimnošću. Počivaj u miru. ZORAN, LJILJA, GORAN i MARTA
Četvrtak, 30. januar 2025.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
1933
Posljednji pozdrav našem dragom OBIJU
Počivaj u miru. MICKO i ŠILE sa porodicama
Poslјednji pozdrav dragoj
ZORICI
Ostaćeš voljena i poštovana i živjeti kroz naše uspomene.
MILICA i MILAN MIRJAČIĆ
1925
1931
Sa tugom i velikim poštovanjem opraštamo se od tebe
ZORANE
Počivaj u miru.
1936
MIRJANA PEJAKOVIĆ
Draga naša Mike, teška bolest te otrgnu od nas. Hvala ti na svemu što smo zajedno dijelili i tugu i radost.
Bila si mi više od sestre, meni i mojoj djeci, kojima si nesebično sebe davala, zato smo ti neizmjerno zahvalni.
Tamo te čekaju, mnogo nama dragih, raširenih ruku, među njima i Alen za kojim si mnogo patila zajedno sa nama.
Volimo te, naša Mike.
Sestra JOVANKA i sestrić HAMDIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj drugarici
MIRJANI S. PEJAKOVIĆ
Neka tvoja dobra duša počiva u miru. SEKA BOŽOVIĆ sa porodicom
MIRA
Počivaj u miru, dobra, plemenita dušo. Neću te nikad zaboraviti, a znale smo se od djetinjstva.
DANICA-DAŚKA KALUĐEROVIĆ sa porodicom
Mnogo je lijepih uspomena da te pominjemo i čuvamo od zaborava. Nedostaješ i nijedan dan ne prolazi bez sjećanja na tebe.
VERA, ZAVIŠA, SLAVIŠA, ANA, NOVAK, PAVLE i TARA
Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena
BRANKA KOPRIVICA
Lijepe uspomene i sjećanja ispunjavaju prazninu koju si ostavila iznenadnim odlaskom. Nedostaješ nam beskrajno. Počivaj u miru, Baćo.
Brat ŽELJKO i snaha NENA
se godina otkako nije sa nama naša draga
Hvala ti za svaki trenutak ispunjen radošću i ljubavi koju si nam pružala.
Zauvijek ćemo te nositi u srcima i čuvati te od zaborava.
Dana 31 januara 2025 navršava se tri godine od kada se moja sestra
MILICA Mirkova GARDAŠEVIĆ
Pegice: O sudbino prokleta bila što mi uze dijete od petnaest i po ljeta. Što mi iščupa srce iz njedara đe je devet mjeseci ispod njega spavala. Sa ljubavlju je podizala i gledala u kakvu mi ljepoticu izrasta.
Pa joj plačem svakog dana jer me život bez Pegice boli sve jače i jače. Ivan mi snagu daje da nastavim život dalje. Bratu si krila salomila i žestoko mu srce ranila, ali te Meca sa ponosom žali, ali bol i tugu od drugih skriva da mu se Ikice ne bi naljutila. Tajova mezimice puno mi nedostaješ u svemu.
Neutješni otac RADOJE, majka SNEŽANA, brat IVAN-MECAŽIVOT-TVOJ
Tugo tetkina
IVANA
Što ti sunce tetkino napisati, kako ovu bol bez tebe opisati. Kako steći srce da ne boli kad se dijete sestrino kao svoje voli. Vole te i čuvaju od zaborava, Anđele naš. Tetke
LJILJANA, BILJANA sa porodicama
preselila u vječnost.
Draga Beko, prolazi i treća godina od kada te nema više ovdje.
Neću da ti se obraćam osjećanjima koja stvaraju ovakvi odlasci, jer znam da bi mi i ti rekla - prestani, podnesi. Vjerujem da tvoja plemenita duša prebiva neđe đe ima svjetlosti, zaslužila si. Neka te anđeli čuvaju.
Brat VOJISLAV
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
+38267854444
Na osnovu člana 7 Zakona o tumačima („Službeni list CG“, broj 52/16), Ministarstvo pravde objavljuje
JAVNI POZIV za postavljenje tumača za arapski, bugarski, češki, grčki, hebrejski, holandski, kineski, latinski, mađarski, makedonski, portugalski, romski, rumunski, slovački, slovenački, švedski, ukrajinski, znakovni (gestovni) jezik i druge jezike za koje nema postavljenih tumača u Crnoj Gori
Uz zahtjev (preuzmi) kandidat dostavlja: •kratku radnu biografiju (adresa, kontakt telefon e-mail), •uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; •uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci); •uvjerenje o poslovnoj sposobnosti; •uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; •ovjerenu kopiju diplome ili uvjerenja o završenom filološkom fakultetu za određeni jezik za koji se traži postavljenje ili
*dokaz o visokom obrazovanju (VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja) i međunarodno priznati dokaz o znanju jezika za koji se traži postavljenje (napredni nivo, npr. C2 prema Evropskom referentnom okviru), odnosno dokaz o poznavanju znakovnog (gestovnog) jezika;
•potvrdu o radnom iskustvu (pet godina radnog iskustva)
•preporuke o prevodilačkom iskustvu.
Napomena:
-*U skladu sa članom 6 stav 4 Zakona o tumačima („Službeni list CG“, broj 52/16), za tumača se može postaviti lice koje ima najmanje srednje obrazovanje, ako za određeni jezik nema više od pet postavljenih tumača. .
-Kandidati koji su visoko ili srednje obrazovanje stekli u inostranstvu, dužni su dostaviti i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave.
Kandidati za koje se utvrdi da ispunjavaju zakonom propisane uslove polažu ispit za tumača snose troškove polaganja, osim kandidata sa invaliditetom i kandidata za tumača za znakovni (gestovani) jezik.
Zahtjevi sa priloženim dokazima o ispunjavanju uslova za postavljenje tumača za određeni jezik podnose se na arhivi Ministarstva pravde, Vuka Karadžića br. 3, 81000 Podgorica, ili putem pošte, u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Tekst poziva je objavljen i na internet stranici Ministarstva pravde.
Kontakt tel: 020 407 519
Broj: 05-109/25-985 Podgorica, 30. januar 2025.godine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, ONE Crna Gora DOO podnio zahtjev za izjašnjene o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za bazne stanice mobilne telefonije “Lipovo” koja ce se graditit na dijelu katastarske parcele 223/2 KO Blatina, opstina Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i e-mail: balsa. cvetkovic@opstinakolasin.me je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.
Spisak dobitnika šestog kola
EKO Vozi i Osvoji
Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 18.12.2024. do 12.02.2025. godine. Ukupno ima 92 nagrade, od kojih je glavna nagrada automobil MINI COOPER C. Izvlačenje petog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 29.01.2025. u prostorijama Jugopetrola AD.
Dobitnici sedmičnih nagrada šestog kola su:
•Putovanje za dvoje
9001000000221054 Milovan Bošković
•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR
9001000000216164 Igor Laković
9001000000188686 Vido Kočetanović 9001000000237589 Ilija Kuveljić
9001000000215966 Darko Rubežić
9001000000233620 Stefan Taušanović
9001000000224170 Marinko Janjušević
9001000000190027 Melih Musić
9001000000226531 Ivan Šćepanović
9001000000198517 Danijela Laketić
9001000000202958 Vera Nikolić
9001000000214539 Lenka Brajković
9001000000188950 Nikola Đeljošević
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „LUKA KOTOR” A.D. iz Kotora donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-2770/7 od 23.01.2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta - dolfin za privez i naslon velikih putničkih brodova koji čini dio postojeće operative obale Luke Kotor na urbanističkoj parceli UP 36, koju čini katastarska parcela br. 28 KO Kotor I, shodno državnoj studiji lokacije „Sektor 16” („Sl. list CG”, br. 25/11), a u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore („Sl. list CG”, br. 56/18), opština Kotor. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „LUKA KOTOR” A.D. iz Kotora može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„LUKA KOTOR” A.D. iz Kotora je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima („Sl.list CG“ br.65/2020), članova 50, 51, 52, 53, 54, 56, i 57 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica Odluke Odbora direktora od 29.01.2025. godine, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ PODGORICA
Skupština će se održati 06.03.2025 .godine (četvrtak) u restoranu »Mayka« ul. Moskovska 63 u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za Skupštinu se predlaže sljedeći D N E V N I R E D : 1.Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara ovjerivača zapisnika 2.Razmatranje usvajanje: a)Izvještaj menadžmenta o poslovanju Društva za 2023.godinu b)Finansijskih iskaza Društva za 2023.godinu, sa Izvještajem nezavisnog Revizora, 3.Donošenje odluke o: a)razrješenju članova Odbora direktora b)imenovanju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2024.godinu, 5.Donošenje Odluke o kupovini sopstvenih akcija. Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka
Četvrtak, 30. januar 2025. broj 457.
ili : Str. 4, 5. i 6.
zbog čega dugoiščekivana druga sezona Eplovog distopijskog psiho-trilera „Severance“ ispunjava sve snove i košmare fanova
v
30. januar 2025.
Bernardo Bertoluči, jedan od najvećih autora evropskog filma, u „Sanjarima“ („The Dreamers“, 2003) istražuje sukobe između umjetnosti, mladosti i političkog previranja. Smješten u Parizu 1968. godine, u jeku studentskih protesta, film je pun univerzalnih pitanja o idealima, revoluciji i ulozi umjetnosti u oblikovanju identiteta i društva. Ovaj trenutak generacijskog buđenja, kada su studenti i radnici zamislili novi svijet, služi kao inspiracija za priču koja preispituje granice snova i stvarnosti.
Bertoluči koristi intertekstualne reference, od Marlen Ditrih do Godarovog filma „Neobična banda“ („Bande à part“, 1964), a fascinacija likova (troje studenata) umjetnošću nije samo bijeg već način oblikovanja vlastitog identiteta. Metjuova (Majkl Pit) opaska kako „samo śeđenje u prvim redovima Kinoteke omogućava da slike budu svježe“ otkriva idealizaciju i romantizaciju prošlih vremena, ali ujedno – i intelektualni snobizam nove klase. One vrijednosti koje samo vide ljepotu po svojoj mjeri i biraju što gledaju, na ekranu ili u životu.
Međutim, u filmu se postavlja pitanje: može li umjetnost, sama po sebi, zaista da mijenja svijet ili je, u suštini, samo osuđena da reprodukuje prošlost? Scena u kojoj protagonisti trče kroz Luvr, pokušavajući da obore rekord iz Godarovog filma, osim romantizacije i odavanja veoma posebne počasti velikom režiseru, simbolizuje i nemogućnost prevazilaženja cikličnosti, zaglavljenosti u petlji (loop). Prošlost se ponavlja, dok prava transformacija izostaje, što nameće pitanja o sistemu, vremenu, idealima, ali i kreativnosti mladih – đe su snovi o promjeni ustuknuli pred surovošću sistema koji ih je ugušio.
Piše:
Tijana TODOROVIĆ
Da li je konačno došao odgovor na ’68? Da li je stiglo vrijeme studenata koji imaju rješenja za novi svijet, bez trulih kompromisa? Ili ćemo opet romantizovati prošlost i zanositi se?
Demonstracije iz 1968. i dan-danas simbolizuju mladalačku energiju koja je preplavila ulice Pariza i inspirisala čuvene jugoslovenske šezdesetosmaše, u pokušaju da sruši hijerarhijske strukture i tradicionalne norme. No, kao i mnoge revolucije (do sada), i ti su protesti završeni sa kompromisom i povratkom u stvarnost, ostavljajući generaciju suočenu sa pitanjem: kamo śutra?
Da li je konačno došao odgovor na ’68? Da li je stiglo vrijeme studenata koji imaju rješenja za novi svijet, bez trulih kompromisa? Ili ćemo ponovo romantizovati prošlost i pokleknuti pred težinom nasljeđa...?
Politička dimenzija Bertolučijevog filma ogleda se u suprotnosti između individualnih ideala i kolektivnog zanosa, što gotovo simbolično omogućava jasnu paralelu sa našim društvom i njegovom stvarnošću. Kao što se radnja „Sanjara“ odvija u prostranom stanu francuske buržoazije, sa referencama na Francusku revoluciju (težina nasljeđa velike istorije), smješteni u njemu i izolovani dok se sa ulica dopiru zvukovi revolucije, oni nesmetano sanjaju svoje snove i igraju svoje igrice. Tako bismo mogli da opišemo i nas, okružene toplinom sopstvenih domova (pod pritiskom nasljeđa i tradicije), dok percipiramo sve što nam se događa samo kao puku kakofoniju sa ulice, ostajući da živimo u iluzijama.
No, kao i u filmu, tako i u životu uvijek dođe onaj momenat ogledala/refleksije, apsolutne istine pred nama samima. To je onaj trenutak kada prestaješ da ignorišeš svijet oko sebe i sa njim se suočiš. Pitanje je samo da li ćeš se pridružiti promjenama ili zauvijek odbaciti iluziju o svijetu koji smo tako dugo romantizovali iz daleka.
„Sanjari“ su, na kraju, više od filma. Oni su poetska meditacija o granicama promjene i ulozi umjetnosti u oblikovanju svijeta. Bertolučijev san nije samo o mladosti već i o univerzalnom ljudskom zovu ka slobodi i kreaciji... Zovu koji nas, uprkos svemu, uvijek poziva da probamo ponovo. Zato, što čekate? Ulica zove. Snove nećemo ostvariti izolovani u svojim lijepim domovima – promjena se dešava samo djelovanjem. Sanjari, vrijeme je!
Budite pošteni: da vam je neko rekao da ćete ikada doživjeti da vam Zulander Teri Gilijam dok režira „Brazil“ (1985) –ili Gejlord iz „Meet the Fockers“ (2000) kao Žak Tati na setu masterpisa „Playtime“ (1967) – rekli biste mu da malo svrati do svog doktora, zar ne? No, upravo taj scenario vidjeli smo 2022. kada Ben Stiler uronio u „Severance“ i režirao jedan od najboljih distopijskih psiho-trilera koje smo ikada gledali. Tri godine je prošlo od kada smo doživjeli nekoliko napada panike i nešto najbliže srčanom udaru, gledajući onaj epski cliffhanger u finalu prve sezone. I vjerujte, da smo znali da će nastavak biti toliko dobar, potpisali bismo da ga čekamo još tri godine. A ne da jeste – nego je druga sezona serije „Severance“ ubjedljivo najluđi trip koji (trenutno) možete da doživite ispred ekrana.
Dar neznavenih
Prije priče o dvije dostupne od deset novih epizoda, mali podsjetnik: „Severance“ nosi ime po proceduri koju praktikuje biotehnološka korporacija „Lumon Industries“. Riječ je o medicinskom zahvatu nad zaposlenima, koji pristaju da im se ugradi implant koji ih praktično dijeli na dvije osobe u istom tijelu. Od tog trenutka, dobijaju svoju „innie“ i „outie“ verziju, od kojih niti jedna nema sjećanje na ovu
izgleda kao rekli da je drugu.
„Innies“ počinju da rade u „Lumonu“ na specijalnom spratu namijenjenom samo za „prepolovljene“ („severed“)
zaposlene, gdje zure i bakću se sa naizgled nasumičnim brojevima na ekranima starinskih kompjutera, u kancelarijskim „kockama“, u sobi sa bijelim zidovima, bez ijednog prozora. Niko od njih veze nema što je poenta posla. No, obavljaju ga svakog dana, osam sati, bez preispitivanja.
Kad im se smjena završi, u liftu, na putu ka spoljašnjem svijetu o kojem ništa ne znaju, „prebacuju“ se na svoje „outie“ verzije, koje, takođe, veze nemaju o poslu koje je njihov „innie“ upravo obavio u zgradi. Korporacija taj momenat „neznavenosti“ prodaje ljudima kao oslobađajući, ubjeđujući ih da je super što nemaju sjećanja na posao i što ostatak vremena nesmetano mogu da posvete privatnom životu. Međutim, kako smo vidjeli u prvoj sezoni, problem je u tome što „innie“ i „outie“ uopšte nijesu verzije, nego dvije potpuno odvojene osobe. Kada bi se upoznale, da li bi shvatile da zapravo imaju drugačije želje i ciljeve? Kako bi posmatrale jedna drugu? I da li bi uopšte, kada bi „innie“ saznao zbog čega se „outie“ odlučio na tu proceduru, pristao da ostane njegovo ili bilo čije „zamorče“? Ili bi se borio za slobodu, pravo na odlučivanje, autonomiju?
U prvoj sezoni, upoznali smo glavni „innies“ kvartet. Sve za Marka S. (Adam Skot), Dilana Dž. (Zek Šeri) i Irvinga B. (Džon Turturo) išlo je kao po loju, dok u ofis nije stigla Heli R. (Brit Lover). Čim je stupila na radno mjesto u njihovom sektoru „Macrodata Refinement“, počela je pobuna. Helino preispitivanje uloge koja joj je data u kompaniji, koja opasno liči na sektu zbog tretiranja osnivača Kira Igana kao božanske figure, unijela je egzistencijalni nemir i u ostale članove tima. Naivni
30. januar 2025.
zagonetke
Usamljenost, tuga, strah, nesigurnost, mučnina, anksioznost – prožimaju svaki momenat ovog psiho-trilera, tripuju vam i lome srce istovremeno, čineći ga jednim od dragocjenijih iskustava u eri dezorijentišuće TV hiperprodukcije
Mark počeo je da razmišlja o spoljašnjem svijetu; štreberko Dilan postao anksiozan, a dobrodušni Irving prestao je da vidi smisao u bilo čemu nakon što je u penziju pošao Burt (Kristofer Voken), u kojeg se zaljubio.
Zečja rupa
Long story short: u finišu prve sezone, naš kvartet izašao je napolje zadržavajući „innie“ sjećanja... Dok im je Dilan držao stražu, Mark, Heli i Irving došli su do uznemirujućih spoznanja. Između ostalog, Heli je otkrila da je kćerka izvršnog direktora korporacije; Irving da njegov „outie“ istražuje mutne radnje kompanije, ali i da je njegov Burt srećno oženjen čovjek..., a „innie“ Mark da je pristao na proceduru nakon što mu je preminula supruga Džema, kako bi makar tih osam sati dnevno provodio ne znajući da ju je izgubio.
Samo što ta žena koju vidi na fotografiji sa svog vjenčanja izgleda isto kao Kejsi (Dihen Lahman), „Lumonova“ wellness instruktorka. Znači li to da je njegova Džema živa? I kakve bi veze sa tim mogla da ima ona prostorija puna koza u „Lumonu!?
U drugoj sezoni, nakon što se Mark probudi u „Lumonu“, shvativši da je njegov cijeli tim zamijenjen i da su i Kejsi/ Džema i njena wellness zona „prebrisani“ iz zgrade – silazimo dublje niz zečju rupu. Tenzična uvodna scena, u kojoj trči niz beskrajni lavirint
od bijelih hodnika (taman kao Tom Kruz u „Mission Impossible“!), tražeći izlaz iz pakla koji mu korporacija kao raj prodaje – odmah vam poručuje da su Stiler i kreator Den Erikson podigli ulog. I da u nastavku čeka narativno još uvrnutija, a stilski i vizuelno još spretnije sastavljena sezona.
Narativno, početak se vrti oko „kontrole štete“ na koju je kompanija primorana nakon što Heli u finišu prve sezone, kao Helena, kćerka izvršnog direktora (jezivi Džon Nobl, čuven kao Denetor iz „LOTR“), javno progovori o dehumanizaciji „prepolovljenih“ u „Lumonu“. Zbog tog incidenta, opasnoj gospođi Kobel (nezamjenljiva Patriša Arket ) slijedi otkaz na mjestu šefice „sprata za prepolovljene“, a unapređenje u glavnog supervizora dobija prilično strunjeni gospodin Milčik (Tramel Tilman).
Koliko je smiješna, toliko je i jeziva „kontrola štete“ koju Milčik sprovodi uz pomoć nove menadžerke sprata, gospođice Huang (Sara Bok). Ona je, inače, klinka, slatko dijete koje izgleda kao da je pobjeglo iz filma Vesa Andersona. No, to „Lumon“ korporaciju i njene nakane – samo čini još misterioznijim. A koliko je kompanija opasna, te na kakve je bizarnosti spremna ne bi li se održala, najbolje govori video koji Milčik pušta Marku, ne bi li ga uputio u „reforme“ koje su pokrenute nakon što se, navodno prije pet mjeseci, odi-
grao „Ustanak Macrodat sektora“.
U tom animiranom videu, „Lumon“ zgrada im se direktno obraća (glas joj, inače, pozajmljuje na nepotpisani Kijanu Rivs), upućujući ih u detalje takozvane Severance reforme, obećavajući mnogo više slobode – i još više čokoladnih opcija u novom automatu u kancelariji.
Ako do tog trenutka nijeste kapirali zbog čega je serija tako dobro legla milionima, tada ćete znati... Publika se povezala sa „Severance“ upravo zbog toga što tako bizarno, a istinito odslikava globalnu korporativnu kulturu, najčešće besmislene poslove koji uzimaju užasno mnogo vremena, i kapitalističko izrabljivanje. Do te mjere bezobrazno da su oni na pozicijama moći spremni da vas lažu i gaslajtuju u lice čak i onda kada ih u debeloj laži uhvatite, ne bi li spasili buđelare.
Filozofija otpora
Jak je Erikson sa satirom korporativne kulture i u drugoj sezoni. No, dok se ruga piramidalnim strukturama moći, menadžerima i apartčicima bez srca, birokratiji, besmislenim radnim mjestima, ali i prikrivenim agendama, teorijama zavjere i šaputanjima na hodnicima svemoćnih korporacija – ni na jednu milisekundu ne zaboravlja na ljudske žrtve u nehumanoj igri šklapanja love. I, naravno, ide mnogo dublje od priče o tome koliko je užasavajuće to što je odlazak na posao za mnoge ljude poput boravka u zatvoru, što su za njih sloboda i odmor najčešće fantazija; što žive konstantni burnout ; što stalno – pa čak i kada su najbolji – strahuju od otkaza. Eriksona od svega toga mnogo više interesuju filozofski
aspekti i dileme koje se tiču ljudskog karaktera, identiteta, prirode sjećanja, njegovog vječitog otpora bilo kakvom kalupljenju, pa čak i kada kalup bira po svojoj mjeri... I najvažnije: čovjekove sklonosti da vječito pokušava da se „unaprijedi“ i ukloni iz sebe ono što ga čini nesavršenim i ljudskim. To nešto, ako pitate Eriksona, uvijek se vrati i ujede ga za dupe. I samo pojača čovjekov otpor, želju, čežnju da se ponovo spoji sa sobom –prokleto nesavršenim i ljudskim.
Temelj postavljen u prvoj sezoni u drugoj se, u tom smislu, vrhunski nadgrađuje. Erikson polako otkriva djelić po djelić mutne zgradurine i prošlosti sektolike korporacije; produbljuje kompleksne glavne junake, njihova unutrašnja previranja i bekgraunde (Dilan konačno dobija sjajni „outie“ momenat, sa porodicom i suprugom koju igra Merit Viver), te dodaje nove karaktere (jedan od najboljih je opaki Dramond (Olafur Dari Olafson, „čuvar“ interesa kompanije), koji upadaju u širu sliku kao savršeno isječeni djelovi slagalice.
Usamljenost, tuga, strah, nesigurnost, zavist, egzistencijalni nemiri, mučnina i anksioznost – prožimaju svaki momenat ovog psiho-trilera, tripuju vam i lome srce istovremeno, čineći Eplovu „Severance“ jednim od dragocjenijih iskustava u eri dezorijentišuće TV hiperprodukcije. I jednim od najbizarnijih, naravno. Do te mjere čudnim, da vas ne bi iznenadilo ni da sebe u nekom od hodnika „Lumona“ ugledate. Kunemo se, i to bi Erikson nekako učinio smislenim!
Brutalistički stil
U novim epizodama, autorska ekipa ostvaruje i snove i košmare gledalaca, darujući do tančina promišljenu i značenjima trudnu seriju, ne brzajući i ne padajući u zamke udovoljavanja, vodeći računa da se na dio pitanja odgovori dok se pak ređaju neke nove zagonetke... No, onoliko koliko su Erikson i njegov tim uložili u
Kao najveća misterija druge sezone još se čuva nova junakinja, koju igra „Game of Thrones“ zvijezda Gvendolin Kristi. Iako je prikazana u trejleru, čak i kritičari koji su dobili svih deset epizoda unaprijed, obavezali su se da ćute o njenom uticaju na
narativni lavirint, suvi humor i rad sa nevjerovatnim glumcima (Adam Skot konačno je dobio još jednu definišuću rolu uz „Parks and Recreation“) – toliko su pažnje posvetili i vizuelnom identitetu.
Pomenuli smo „Brazil“ i „Playtime“, ali Gilijam i Tati „samo“ su neka od lica koja možete da „sretnete“ u ovoj misterioznoj kutiji. Spram te hipnotišuće geometrije usamljenosti u „Severance“ – većina serija djeluje neugledno, bljutavo, bezlično. Kao da ih sklapa IKEA.
U brutalističkom poljupcu betona, stakla i tame zgrade „Lumona“ (kontra bjelini i jakim svjetlima iznutra, u kancelariji bez ijednog prozora, u kojoj borave ljudi što nikad nijesu vidjeli nebo), pronaći ćete, recimo, mnogo Edvarda Hopera... i mnogo, mnogo Ešerove geometrije u hodnicima-lavirintima kule ili tamnice koju „Lumon“ zovemo. Primijetićete i stripovski dodir Skota Adamsa („Dilbert“), te DNK materijal filmova sa
narativno klupko. Ono što pak može da se zaključi po uniformi i bedžu koji nosi, jeste da ćemo je pronaći na odjeljenju „Optics and Design“. Logično je pretpostaviti da će se tu naći kao nova šefica, nakon što je u penziju otpravljen Burt. Jedno je
hipnotišućim saj-faj premisama, od „Office Space“ (Majk Džadž , 1999) i „Being John Malkovich“ (Spajk Džounzi, 1999), do „The Truman Show“ ( Piter Vir , 1998) i „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri, 2004). I naravno – „The Matrix“. Njegova simbolika, između ostalog, pliva i u ona dva akvarijuma u sobi „outie“ Marka, sa crvenim i plavim mužjakom „ribe-borca“, koji se nikada ne smiju spojiti, jer bi samo jednom bilo opstanka. O, da – do tih i takvih detalja u drugoj sezoni idu Erikson i ekipa. Uz sve to, „Severance“ miriše na distopiju na orvelijanskom tragu („1984“), pa na Filipa K. Dika („Paycheck“), pa na paradoks „Kvaka 22“, a naročito na Žan-Pol Sartra i egzistencijalistički haos iz drame „No Exit“: „Pakao – to su drugi.“ No, nema boljeg epiteta kojim se šou sada može okititi od – kafkijanski. Bilo je Kafke i u prvoj sezoni (između ostalog, imena protagonista na tragu Jozefa K.), ali recimo da je
sigurno: „Optics and Design“ mnogo je veći sektor nego što se na početku mislilo, a sigurno ima i neku važniju agendu od čuvanja umjetnina kompanije. No, o kakvom je poslu riječ i što će, kao takav, otključati za Kristi – to tek treba da vidimo.
Erikson sada došao do „Zamka“ i debelo zagazio u „Preobražaj“..., a nakon dvije epizode, ako nijesmo poluđeli, naziremo i „Dvojnika“ Dostojevskog. Opet, od svih bizarnih, paradoksalnih, suludih, totalno kafkijanskih stvari kojima je „Severance“ prožet – najluđi momenat je to koliko Erikson ne potcjenjuje publiku, do koje mjere je ubijeđen da ne mora da je drži za ruku da bi ga pratila, te koliko i u najvećim vrtlozima ludila odiše samopouzdanjem i sigurnošću u to da tačno zna kako da ovaj rolerkoster završi... Štogod spremio za kraj (a ubijeđeni smo da druga sezona nije posljednja), vjere imamo. Neka se pitanja gomilaju unedogled i odgovori stižu na kašičicu; samo neka se točak (samo)spoznanja vrti... I neka saj-faj – pametan, uzbudljiv, provokativan i istinit kao „Severance“ – nastavi da živi. Marija
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 4.8/5
Već nakon prvog preokreta, lako je pretpostaviti što će se događati do kraja, a nećemo se nagledati ni neke bogzna kako osmišljene akcije
Donald Tramp imenovao ga je za „svog specijalnog ambasadora u Holivudu“ (sa Silvesterom Staloneom i Džonom Vojtom ), a to je ključna potvrda da je Mel Gibson definitivno „prezupčio“. Dobro, postalo nam je to jasno iz njegovih javnih i privatnih nastupa pre dvadesetak godina, pa i po nivou f ilmova u kojima je dobijao uloge, ako ne računamo izuzetke kada bi mu stare kolege i prijatelji činili uslugu. Od akcionog heroja postao je tipičan izbor za ludaka, od čega bi često pravio krajnje zabavan glumački šou.
Kralj smeća
Kao režiser pak Gibson je držao priličan nivo čak i posle žestokog pada u nemilost H olivuda, često žrtvujući kvantitet naslova kako njihov kvalitet ne bi padao. Čak iako opravdamo „Apocalypto“ (2006) kao već ugovoreni megaprojekat u trenutku kada je Gibson pao u nemilost, „Hacksaw Ridge“ (2016) nastao je u doba kad su svi već zaboravili na njega, da bi požnjeo velike simpatije publike i kritike krunisane sa dva Oskara, uz još četiri nominacije.
Devet godina kasnije, Gibson je ponovo u režiserskoj stolici, ali „Flight Risk“ dolazi k ao višestruko neprijatno
iznenađenje. Prvo, januarski termin jasno govori da se radi o „đubretu“ koje se baca posle praznika, a pre reprize filmova nominovanih za Osk are. Drugo, potvrdu imamo i u vidu „kralja januarskog smeća“, Marka Volberga , kao prvopotpisanog glumca. Treće, radi se o generičkom akcionom filmu koji je nastao spajanjem nekoliko premisa, što je svakako ispod nivoa projekata na koje nas je Gibson kao režiser navikao.
Vinston ( Toufer Grejs ) je begunac od zakona koji se skriva u motelu negde duboko u divljini Aljaske. Tamo ga, nakon prvog polukomičnog prepada, pronalazi tim saveznih šerifa koji predvodi Medlin ( Mišel Dokeri ), pa se ispostavlja da cvikeraš nije nekakav terorista, već mafijaški računovođa spreman na pregovore, pa i na izdaju šefa kako bi spasio kožu. Nakon nekoliko dana pregovora, konačno mu je odobren s tatus zaštićenog svedoka, pa njih dvoje mogu na put za Njujork, gde će Vinston svedočiti protiv mafijaša Moretija.
N o, s obzirom na to da se skrivao u nedođiji na Aljasci, a ne na nekom finom mestu, tako i pojam „privatni avion“ tamo znači nešto posve drugo u odnosu na ono što je Vinston zamišljao. U ovom slučaju, to je nekakva „cesna“, koja će ih poput raspalog avio-taksija dofurati do Enkoridža kao prve civilizacije. I ona dolazi u paketu se pilotom Derilom (Volberg) koji se drži i ponaša kao seljačina.
Kada se ispos tavi da Deril baš i nije onaj za kojeg se izdaje, kreće borba u avionu na visini od nekoliko hiljada metara iznad aljaskih planinčina. Čak i kada Medlin uspe da ga savlada i priveže, treba nekako da pilotira avi-
onom, što ne zna, pa mora ili da brzo nauči, ili da nađe nekoga ko će je kroz proces voditi. Uz to, mora i da otkrije ko je izdao njenu operaciju mafijašima.
Praćakanje glumaca
Ako uzmemo u obzir da će se Deril u tačno tempiranim momentima odvezivati, onda će nam biti jasno da ovde u v azduhu pre imamo klasičan primer „dramaturgije pr eživljavanja“. Nevolja je u tome što ćemo već nakon prvog preokreta, negde na trećini filma, moći sa sigurnošću da pretpostavimo šta će se i kojim redom dešavati u narednih 60 minuta. Deril je kukavni računovođa, prilično ograničenih sposobnosti za akciju, pa kraj filma provodi kao polumrtva žrtva koju treba spasiti, tako da se ovde nećemo nagledati neke osmišljene akcije.
Najdalje što su Gibson na autopilotu i poluamater Džered Rozenberg na poziciji scenariste mogli otići bilo je zatrpavanje filma neimpozantnom kompjuterskom g rafikom i možda jedan do kraja uspeo štos, onaj kada se otkrije da je Derilov kačket obložen tupeom.
Glumci se pak trude i pr aćakaju da film nekako održe iznad vode, u čemu svakako prednjači Volberg u retkoj prilici da igra zlicu (zapravo, prvi put od 1996. i filma „Fear“). Toufer Grejs solidan je kao logoreični zatvorenik sve dok ne bude onesposobljen, a Mišel Dokeri pokušava da pronađe etički i emotivni centar filma kao Medlin. To sve, međutim, dovoljno je tek za jedva gledljiv film kojem je pre mesto na k ablovskoj televiziji. I svakako je daleko ispod nivoa onoga što bismo očekivali od Mela Gibsona. Marko STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 1.8/5
„The Brutalist“ – najveći film ovogodišnje oskarovske
Možda mi ovde brutalizam kao arhitektonski stil povezujemo sa socijalizmom kao društvenim uređenjem, ali sam stil „kršten“ je na Zapadu. Nastao je u Velikoj Britaniji pedesetih godina prošlog veka na temelju oživljavanja predratnih modernističkih tradicija, nasuprot „nostalgičnom stilu“ sveže-poratnih četrdesetih. Njegov naziv vodi poreklo od sirovog betona kao preferiranog građevinskog materijala, a u bivšem istočnom bloku primio se deceniju kasnije, gde je prihvaćen kao stil koji je izraz potreba i težnji socijalističkog modernog čoveka.
Izdašna biografija
U oba slučaja suština je ista: jednostavni ili složeni geometrijski oblici i insistiranje na pokazivanju funkcionalnosti i strukture nauštrb dekorativnih elemenata. A to š to nije nužno dekorativan nikako ne znači da ne može biti monumentalan.
Brejdi Kobert, izvorno glumac koji se već desetak godina dokazuje kao režiser, r adi monumentalne filmove, što je potpuno atipično i za njegovo autorsko poreklo i za današnje vreme. Takvi su bili i „The Childhood of a Leader“ (2015) i „Vox Lux“ (2018), a takav je i najnoviji „The Brutalist“, sveže nominovan za Oskara u čak deset kategorija.
Sva tri u sebi, međutim, sadrže logičke, strukturne greške koje se vide u sudaru s onim
Brejdija Koberta nije briga hoće li izgubiti nestrpljive gledaoce. Zauzvrat im servira štimung i atmosferu s odbljescima Kopole, mnogo Pola Tomasa Andersona, malo Lasla Nemeta, kao i emulacije Kjubrika, Hanekea i Fon Trira
što percipiramo kao realni svet, ali kod filmova, za razliku od građevina, to nije nužno problem. Genije je to što jeste uprkos greškama, ili baš zbog njih.
U filmu „The Childhood of the Leader“ greška u premisi bila je ta da diktatori, bili „crnog“ ili „crvenog“ političkog usmerenja – ne vode poreklo iz redova aristokratije, već iz mase ili njenih viših sloje-
va. U „Vox Lux“ pak to je bila pretpostavka da pop zvezde mogu dugo da traju, odnosno, da se dugo održe na vrhu.
U filmu „The Brutalist“ ta „strukturna greška“ nije posve očita, niti je ona za koju će se mnogi prvo uhvatiti. Recimo, da bi film koji traje tri i po sata mogao biti malo kraći (mogao bi, ali to nije poenta), te da Kobert posve fiktivnu priču gradi kao istinitu, izmi-
šljajući i izdašno deleći biografske detalje iz svoje „biblije likova“. Ne, štos je da je naslovni arhitekta-brutalista zapravo radikalni modernista koji, otkrićemo, skreće u drugom pravcu, ali ostaje veran stilu. No, i to je zapravo detalj. Posebno kada se uzme u obzir da pred sobom imamo prirodnu progresiju velikog autora. Prvi film se, dakle, bavio
30. januar 2025.
Kobertova drama nominovana za deset Oskara
ra isečcima iz filmskih žurnala kao
peritetan život. Laslo je,
mesto gde industrija i porodične vrednosti diktiraju miran i prosmeđutim, i fizički povređen osim toga što je istraumiran od ratnih strahota, a jedini „lek“ koji mu pomaže protiv bolova jeste heroin.
detinjstvom budućeg vođe, a drugi ranom mladošću i sjebanim ranim zrelim godinama pop zvezde. I u jednom i u drugom imamo vrlo jako prisustvo istorijskog konteksta – kraja Prvog svetskog rata i Versajske konferencije u prvom, odnosno, pucnjave u školi Kolumbajn i 11. septembra u drugom.
Atila (odlični Alesandro Nivola ) već dugo je tamo i snašao se: oženjen je, a sa suprugom drži mali salon nameštaja. Tamo ga zatiče vest i da su Eržabet i Žofija preživele koncentracioni logor.
Po zakonu progresije, sada smo na teritoriji života odraslog protagoniste, a kontekst su posleratno izbeglištvo i migracije prema Americi, razvoj američkog predgrađa i definicija porodičnih vrednosti, a u nekoj manjoj meri i uspostava Izraela kao države. Opet, to su samo teme kojih se Kobert i koscenaristkinja Mona Fastvold (njegova kreativna i životna partnerka) ovde dotiču.
Laslo je, inače, arhitekta, školovan u Bauhausu i pre rata izuzetno cenjen, ali se njegove dizajnerske ideje čine suviše naprednima za konzervativno tržište. Šansa mu se otvara kada Atilina povremena mušterija Hari ( Džo Alvin) ponudi njima dvojici da renoviraju kabinet njegovog oca, i to u kratkom roku.
umetnik, a Harison – „gazda“. U centru pažnje su odnosi među likovima, Laslovo razočaranje imigrantskim iskustvom uz svest da nema povratka u „stari svet“, a da se i odlazak u onaj „noviji“ – Izrael, može ispostaviti kao iluzija. Incidenti i svađe se ređaju do samog kraja, gde dobijamo jednu misteriju i jedno otkriće koji nisu nužno
Trira i ostalih kojima je Kobert pribegavao u prethodnim filmovima.
svest povezani.
Imigrantsko iskustvo Kobert otvara film prologom u Budimpešti, gde Žofija (Rafi Kesidi), koja je nema, mora da odgovara na pitanja u policiji o prirodi odnosa sa svojom rođakom na koju uopšte ne liči, te objašnjava kako njih dve mogu da žive zajedno. Iz pisma te rođake Eržabet (prvo glas, tek u drugoj polovini filma i stas Felisiti Džouns) suprugu Laslu ( Ejdrijen Brodi ) pak saznajemo da je Žofija njegova nećakinja; da su njih dve bile zajedno u logoru (dok je on bio u drugom), da zna da je živ i da ga podržava u njegovim težnjama da se domogne Amerike i rođaka Atile koji tamo živi. Laslo je već na brodu prema Njujorku, a odatle kreće autobusom prema Pensilvaniji, koju nam Kobert reklami-
Kada tajkun Harison (izuzetni Gaj Pirs) vidi skoro za-
vršen posao, reaguje impulsivno, isteruje „majstore“ i odbija da im plati. To vodi i u sukob između Lasla i Atile, čiji će odnos definitivno pući nakon još jedne insinuacije. Nešto kasnije, nakon što shvati da mu je, ipak, napravio umetničko delo u kući, Harison uspeva da pronađe Lasla na gradilištu, gde ovaj „fizikališe“. Kako uživa u društvu evropskog umetnika i „intelektualno stimulativnim“ razgovorima s njim, pozvaće ga u „uži krug“ prijatelja i članova porodice na imanje u bogataškom predgrađu. Ponudiće mu i posao da dizajnira lokalni centar od nekoliko dvorana, pa i pomoć svog advokata da dovede suprugu i nećakinju. Glavninu filma predstavlja rad na zgradi, dok Laslo polako shvata kako ga gledaju Amerikanci, uključujući i njegovog „mecenu“, i kako se tamo posluje. Dolazak Eržabet i Žofije tek privremeno može umiriti tenzije, jer Laslo je, ipak, pre svega
Istini za volju, to sve deluje kao premalo „mesa“ za film ovako epskog formata, ali Kobert ovde polako i metodično gradi likove i njihove odnose kako bi iz te perspektive dotakao prilično ozbiljne životne teme: jevrejski identitet, traumu holokausta, imigraciju i integraciju, spremnost društva da se menja, želju pojedinca da se prilagodi, umetnost kao proces, kapital koji pritiska... Neke od scena rutina i razgovora, naročito u prvoj polovini, mogle bi se malo i „premotati“, a da sadržaj ne pati, ali to očito nije autoru u mislima.
Ne, Kobert je apsolutno svestan da gradi monumentalan film i nije ga briga hoće li putem izgubiti nestrpljive gledaoce. Zauzvrat im servira štimung i maksimalistički detaljnu gustu atmosferu nalik na stare, ali i na nešto mlađe majstore. Mogu se tu osetiti odbljesci Kopole, mnogo Pola Tomasa Andersona, malo Lasla Nemeta, kao i emulacije Kjubrika, Hanekea, Fon
U svemu tome, „The Brutalist“ nije nimalo sirov i „brutalistički“ već krajnje dorađen i to na onaj starinski, zanatski način. Kobertov stalni direktor fotografije u
Lol Krouli snima u antiknom analognom VistaVision formatu i u opipljivo toplim bojama; muzika Danijela Blumberga pogađa neke od tonova „There Will Be Blood“ (2007), a na tom tragu su i glumci koji redom ostvaruju ponajbolje uloge karijere (čini se da je Gaj Pirs imao u vidu baš Danijela Deja Luisa), kao i montažer David Jančo , čija je prednost bila i razumevanje delova dijaloga na mađarskom jeziku. Na kraju, pred sobom imamo najveći film ove oskarovske sezone. Pitanje je, međutim, koliko će njegova staromodna monumentalnost rezonirati s Akademijinom glasačkom bazom, posebno u svetlu kontroverze oko korišćenja veštačke inteligencije u montaži, da bi se delovi u kojima glumci govore na mađarskom jeziku „ispeglali“ i učinili autentičnijim. Ali svejedno ostaje da je „The Brutalist“ jedan od onih filmova kakve retko viđamo.
Ocjena: 9.4/10
Fanovima serije „ER“ („Urgentni centar“, 1994–2009) možda i nije potrebno preporučivati novu medicinsku dramu televizije HBO, ali hajde da to uradimo. Za svaki slučaj, da ne bi propustili „The Pitt“ („Pitsburška hitna služba“), jednu od trenutno najboljih medicinskih drama u ponudi HBO i striming platforme Max, gdje već mogu pronaći četiri od 15 epizoda prve sezone.
I spred kamere, te kao jedan od izvršnih producenata i pisaca u gusto nabijenoj spisateljskoj sobi našao se Noa Vajl, najpoznatiji po ulozi čuvenog dr Džona Kartera, a iz „ER“ alumni ekipe tu su i: R. Skot Gemil (kreator), Džon Vels (jedan od režisera) i Džo Saks (koscenarista). Svi oni ponovo su se udružili kako bi pokazali publici sa kakvim se izazovima suočavaju zdravstveni radnici u modernoj Americi, na „uzorku“ jedne traumatološke bolnice u Pitsburgu, u Pensilvaniji.
Svaka epizoda prati 60 minuta petnaestočasovne radne smjene (7–22 h) doktora Majkla „Robija“ Rabinoviča (Vajl), a taj format je upravo ono što odvaja „The Pitt“ od „ER“ i većine medicinskih serija. I čini je vrlo dinamičnim i zanimljivim gledalačkim iskustvom, bez obzira na to da li su drame koje medicinu dotiču – vaš fah. U ekskluzivnom insajderu koji smo dobili od HBO, Vajl govori o izgradnji svog lika, izazovima snimanja u real -
Tek nakon što je eksplodirala popularnost serije „ER“, počeli smo da doživljavamo doktore kao heroje, što i jesu. No, nakon pandemije korone, taj posao više niko ne želi; za mnoge je ravan potpisivanju smrtne presude
nom vremenu, percepciji i statusu zdravstvenih radnika prije i poslije pandemije korone... I otkriva, između ostalog, zbog čega njegov doktor Robi uopšte nije nalik Džonu Karteru.
Kako ste došli na ideju da uradite seriju „The Pitt“?
VAJL: Ideja je nastala 2020. godine, tokom pandemije. Sjedio sam kod kuće, nijesam radio, bio sam prilično deprimiran zbog toga što nijesam imao nik akve sposobnosti koje bi svijetu u tom trenutku mogle biti od koristi.
Dobijao sam tada mnogo imejlova od ljekara na prvoj liniji fronta, koji su zahvaljivali na tome što smo ih inspirisali da karijere posvete urgentnoj medicini. Te i takve poruke baš su mi teško padale, posebno zbog toga što su mi opisivali sa čim se svakodnevno suočavaju, što vide, kako im dani prolaze, šta o sjećaju i koliko im je zbog svega opao moral.
Trebalo je sve to svariti. Onda sam naprasno odlučio da sve to prenesem Džonu Velsu; da mu kažem nešto otprilike: „Hej, dobijam mnogo interesantnih poruka i sve me one tjeraju da pomislim
da postoji još jedna važna priča koja se može ispričati. Znam da ne želiš da to radiš ponovo – ni ja ne želim da sve to radim ponovo. Ali ako ikad poželiš da to uradimo ponovo, mislim da bih volio da to uradimo ponovo“.
Otprilike u isto vrijeme, Skot Gemil – još jedan „ER“ alumni, prišao je Džonu i meni i rekao: „Zar ne mislite da bismo mogli da ispričamo nešto o pandemiji i svemu što nam se događa?“
E, to je bio zastrašujući momenat, zbog toga što smo svi bili svjesni da je serija „ER“ bila najbolja stvar koju smo ikad uradili. Činilo nam se da bismo sve to sjebali ako bismo pogriješili sa novom serijom. Stoga, znali smo da ne treba da je radimo osim ako ne možemo da je uradimo bolje ili drugačije. I da ne smijemo da se upuš tamo u nju ako nemamo da kažemo nešto novo.
Razgovori o seriji trajali su nekoliko godina i onda, za relativno kratko vrijeme, prije 13 mjeseci, došli smo na ideju da taj jedan radni dan, tj. smjenu u traumatološkoj bolnici, prikažemo kao vožnju u policijskom automobilu. Radnja se, naravno, od-
vija u hitnoj, ali cilj nam je bio da publiku svežemo za ljekare i medicinsko osoblje tako da se svaki gledalac osjeti kao dopisnik sa ratišta. I da sve vrijeme svjedoči kakve posljedice svi ti silni slučajevi, pacijenti i njihovi problemi tokom predugog radnog dana – os tavljaju na psihu zdravstvenih radnika. Nadali smo se da bi, nakon što bi seriju pogledali, ljudi mnogo bolje razumjeli što od ljekara i medicinskog osoblja traže svakog dana, bez ikakve pauze, godinu za godinom. Što nam možete reći o izgradnji svog lika Robija?
VAJL: Početno pitanje nije glasilo: „Ko je Robi?“, nego – „Ko Robi – nije ?“. On nije Džon Karter. Tu smo počeli, pitajući se što ne bismo voljeli ponovo da radimo, kao i što zaista želimo da ponovimo iz serije „ER“.
U glavi mi se vrzmalo nekoliko prototipa, tipova koje sam p osljednjih nekoliko godina gledao u medijima, a koji... pa ne znam, koje je teško smjestiti i odrediti u političkom smislu. Jer djeluju, makar meni, potpuno apolitično zbog te silne posvećenosti svom poslu.
Posao tih i takvih ljudi zapravo se ne vrti oko pomaganja drugima: to š to služe i pomažu zapravo je mehanizam preživljavanja, njihov način da se nose sa svijetom. Oni ulaze u medicinsku profesiju zbog naleta adrenalina i onoga što im omogućava – da zaborave i izoluju sve što ostaje izvan tog naleta adrenalina.
30. januar 2025.
Možda je to kratkovid pristup stvarima, ali, ipak, govorimo o vrlo posvećenim osobama... Koje, pritom, vode vrlo krhke živote.
Želio sam da istražim sve to.
Težio sam da, na neki način, dekonstruišem heroja iz bolnice i prikažem ga kao čovjeka koji je sklon greškama, koji se umara, koji mora da mokri, koji se ponekad naljuti, koji ima mnogo stvari na umu koje bi možda podijelio sa drugima, ali ne može to da uradi zato što misli da bi škodilo poslu i onemogućilo mu da pruži najbolji performans u urgentnom.
Tako da, dok smjena odmiče, gledamo kako ta Robijeva sposobnost da se „podijeli“, da blokira djelove svoje ličnosti i fokusira se samo na posao – polako slabi. I slabi, i slabi, i slabi, sve dok... Svaka epizoda pokriva 60 minuta petnaestočasovne smjene u bolnici. Koji je bio najveći izazov real-time formata i snimanja u realnom vremenu?
VAJL: Najviše me je iscrpljivalo postavljanje svih tih silnih pitanja u vezi sa konceptom. Hoće li išta od onoga što je zamišljeno – proraditi? Ima li smisla raditi TV seriju bez muzike? Možemo li sve to da izvedemo u realnom vremenu, u okruženju u kojem niko nije Džek Bauer koji uskače u auto, upušta se u nekakvu oktansku potjeru automobilima, znate? Dok nijesmo snimili prvu epizodu, sva ta pitanja bila su teoretska. Nijesmo mo -
gli da znamo prije nego što smo probali. No, mislim da je to bio jedini način da privučemo pažnju publike, čiji ukus postaje sve sofisticiraniji i koja je stalno u potrazi za novim i uzbudljivim narativima.
Koliko Vam je bilo teško da izađete na kraj sa pozamašnom količinom medicinske terminologije kojom je serija prožeta?
VAJL: Imao samo malu prednost u odnosu na ostatak ansambla: igrao sam doktora
kada sam bio student, praktično klinac! Ipak, organizovali smo kamp za obuku prije nego š to smo počeli da snimamo. Cijela ekipa provela je dvije sedmice u kvazimedicinskoj školi. Prolazili smo
kroz procedure koje su ih čekale u seriji, bavili se terminologijom, gledali video-klipove, slušali predavanja stručnjaka koji su tu došli da sa nama podijele svoje priče i emocionalna putovanja kroz medicinu...
Džon Vels, koji je režirao pilot epizodu, otišao je toliko dalek o da je počeo da radi na izgradnji hijerarhije tokom naših proba. Recimo, pobrinuo se da združi „studente medicine“ i obezbijedi im kurs namijenjen baš studentima. „Stalno zaposleni doktori“ takođe su dobili autonomnu grupu. Ja sam pak os tao frilenser – dok su se drugi bavili sopstvenim grupama, radio sam neke svoje stvari.
Takav pristup uticao je na stvaranje energične arhitekture: čim smo počeli da snimamo, „medicinski studenti“ prirodno su počeli da se druže, a isto se dogodilo i sa „stalnim doktorima“. I, naravno, moj Robi – kao usamljeni vuk kakav jeste – šetao je oko svih njih i priključivao se po potrebi. Koncept je, dakle, dao dobre rezultate. Da li Vam je bila namjera da „The Pitt“ bude politički angažovan šou?
VAJL: Kada se bavite pričom u kojoj su plasirani argumenti obje strane i pokušavate da prikažete oba ugla gledanja na stvari, trebalo bi da, kao takva, ta pripovijest postane katalizator razgovora i pruži gledaocima priliku za vježbu iz empatije. Kada gledam takve priče, želim da drugi ugao gledanja bude humanizovan na način koji mi ima smisla, a televizija vam daje priliku da to i uradite tako što ćete dati argumente i konfliktna mišljenja pripisati stvarnim ljudima sa realnim problemima.
Kada se upustite u takve priče, postane vam jasno da se takav materijal može provući kroz seriju, ali i da ga je vrlo teško samo provući zbog toga što prožima samu suštinu. I baš to, prema mom mišljenju, ključno je za interesantno pripovijedanje.
Da li to znači da su argumenti kojima je šou prožet – politički? Ako mene pitate, da. Zbog toga što zaista želim da živim u društvu u kojem, na
primjer, vladaju mnogo razumniji zakoni o korišćenju oružja. S toga, kada bi naša serija mogla da postane dobro sredstvo za učenje ili instrument na koji bismo mogli da se pozovemo u debati o razumnijem korišćenju oružja, smatrao bih to velikim uspjehom.
Kako je tekao proces donošenja odluka u vezi sa tim što želite, tj. s onim što nećete da pokažete u seriji?
VAJL: Nijesmo se pitali što možemo , nego što moramo da uradimo. Naravno, vodeći računa o granicama dobrog ukusa, diskreciji i naraciji, koja nam je služila kao „zaštitna ograda“. Znate, veoma je oslobađajuće kada možete da uronite u nečiji bijes ili bol do kraja; kada ne vagate do koje granice smijete da idete, e, tada možete da prikažete tu osobu u tri dimenzije. Tako da smo imali ugovore o neseksualnoj golotinji koje su potpisali svi glumci što su igrali pacijente. Logično je, jer kad u bilo koji urgentni centar stignete, kada ste hitan slučaj, moraju da vam skinu odjeću.
Da li smo njihovu golotinju hvatali namjerno ili bez ikakvog opravdanja? Naravno da ne. No, nijesmo je ni izbjegavali; vodili smo se isključivo time da li medicinska procedura u sali to zahtijeva. Radili smo tako u želji da publici pružimo is tinski autentičan pogled i odgovore na pitanja koja bi u tome trenutku mogla da im padnu na pamet.
Što bi se dogodilo kada bi me upucali? Kako bih izgledao? Kako bih se osjećao? Ko bi me zbrinuo u bolnici? Kako bi sve to moglo da zvuči? Ili, ako bih odveo tatu u bolnicu zbog toga i toga, koliko bismo dugo morali da čekamo? To su, ako mene pitate, pitanja koja ljude interesuju kada je riječ o medicinskim temama. Pomenuli ste kako su Vam ljudi pisali o tome koliko ih je serija „ER“ inspirisala da se posvete urgentnoj medicini. Mislite li da će i „The Pitt“ uspjeti da ostvari sličan efekat?
VAJL: Zanimljivo je to. Urgentna medicina, znate, uopšte nije bila poželjna specijalnost krajem osamdesetih
i početkom devedesetih. Čak su je i posmatrali poput nekakvog „usvojenog djeteta“ kada je riječ o bolničkim specijalizacijama. Niti je dobijala dovoljno novca za finansiranje, niti su doktori koji su se njome bavili imali dovoljno slobode da rade, s obzirom na to da su njihove kolege sa drugih odjeljenja smatrale da je to dio njihove jurisdikcije. Specijalisti urgentne medicine bili su kauboji, zavisnici od adrenalina koji s u praktično primjenjivali „M*A*S*H*“ medicinu u urbanim okruženjima i pokušavali da, i u „doba mira“, primijene znanje i iskustvo koja su stekli na ratištima. Onda se pojavila naša „ER“, stavljajući na nacionalnu mapu sve te ljude i prikazujući ih herojima kakvi jesu. Odjednom, pojavili su se ogromni redovi. Napisano je više prijava za specijalizaciju urgentne medicine sredinom i krajem devedesetih nego ikada ranije. I to je značilo mnogo više novca za finansiranje, što je dovelo do toga da je mnogo više procedura moglo i počelo da se obavlja u urgentnim centrima, kao i da je ubrzano počelo da se radi na usavršavanju tehnologije ključne za obavljanje posla.
Prošle godine, prvi put od tada, nije bilo dovoljno prijavljenih kandidata da se popune sva mjesta u nacionalnim urgentnim centrima. Interesovanje za tu vrstu specijalizacije toliko je opalo poslije pandemije kovida da niko više ne želi da se bavi tim poslom. Štoviše, urgentna medicina mnogima sada djeluje kao potpisivanje smrtne presude. Više nije seksi nego je zastrašujuća. Jer tvoji pacijenti su ljuti i nezahvalni, i ne dobijaš platu.
Zbog toga i mislim da je došlo savršeno vrijeme za još jednu medicinsku dramu koja bi mogla da nas podsjeti da su ti ljudi koji rade u urgentnoj medicini – i dalje heroji.
U nadi da će redovi za prijavu za specijalizaciju ponovo početi da r astu... Jer ti ljudi su nam potrebni. Užasno nam je važno da nastave da se bave svojim poslom. M. I.-N.
Stiven Najt još ne iskače iz frižidera kao Tejlor Šeridan, ali na dobrom je putu. Srećom, i na vrhuncu je kreativnosti u drugoj sezoni moćne priče o Specijalnoj jedinici koja je dobro mučila naciste u Africi
Piše: Davor pavlovIć
Britanske serije su čudo. Kada se navučete na njih, bile kriminalističke, humorističke ili nešto između, često zaboravljate na sve druge. S vrhunskim produkcijama, pametnim pisanjem i izvrsnim glumcima, britanske serije su obično jednako vješto napravljene koliko su i zabavne za gledanje. I najčešće, čak i ako wow efekat izostaje, ipak, imaju ono nešto zbog čega ne možete da odlijepite pogled s ekrana, pa čak i kada ste svjesni da je priča možda i mogla da bude bolje urađena.
Godina 2025. počela je upravo s nekoliko takvih britanskih serija. Izdvajamo četiri s najprimamljivijim premisama, koje „šetaju“ od ratnih odmetnika koji su prkosili Hitleru u Africi, preko zamjene beba u porodilištu, do neriješenog slučaja terorizma i prelomnog TV intervjua s Margaret Tačer
SAS: ROGUE HEROES
Stiven Najt ne iskače iz frižidera kao Tejlor Šeridan, ali na dobrom je putu. U posljednje vrijeme ne prestaje da ređa nove projekte, i televizijske i filmske, poput saradnji s Pablom Larainom u hit biografijama „Spencer“ (2021) i „María“ (2024).
U Najtovim scenarijima za serije pak osjetne su velike os-
Četvrtak, 30. januar 2025.
cilacije od sjajne „Peaky Blinders“ s Kilijanom Marfijem do tankog špijunskog trilera
„The Veil“ s Elizabet Mos. Na
sreću, ratna drama „SAS: Rogue Heroes“, koju je kreirao za BBC, više pripada prvoj kategoriji.
U prvoj sezoni serije upoznali smo bezobzirne, nasilne i neustrašive britanske vojnike iz Specijalne jedinice koja se
borila protiv nacista u Africi. Istinita priča, za koju je kao referenca poslužila knjiga novi-
nara Bena Mekintejara, dobila je još šest nastavaka, čija se radnja tiče 1943. godine i oslobađanja Italije. Jedinica je privremeno promijenila ime: SAS je postao SRS, a vojnici su otpravljeni na Siciliju, koju „glumi“ Hrvatska, kako bi spriječili napredovanje nacista, u misiji koju pukovnik
Dadli Vrangel Klark (Dominik Vest) opisuje kao „novi i još efikasniji način samoubistva“.
Glavni junaci su i dalje Dejvid
Stirling ( Konor Svindels ), koji je sada zarobljen, te Pedi Mejn ( Džek O’Konel ), koji nastavlja da neustrašivo napada neprijatelja, ne poštujući ničiji autoritet. Od poznatih likova tu je još i agentica francuske obavještajne službe Iv Mansur (Sofia Butela). Kada jedinica stigne na ostrvo, stiže i prvo neprijatno otkrovenje: Siciliju kontroliše još jedan neprijatelj nacista Koza Nostra...
U još intenzivnijoj sezoni, Najt jedinstvenim spajanjem spektakularnih akcionih scena i intimne drame, te istorijskih događaja i čiste zabave podsjeća na monstruoznost najvećeg sukoba 20. vijeka. Intenzivna i nasilna na površini, a, ipak, vrlo kompleksna i sklona istraživanju ranjivosti kada zađete u dubinu, serija je zadržala i pojačala sve adute koje je već imala. Bezobzirni ton i crni humor, dirljivi portreti mladih vojnika, odlični glumci, zanimljiv saundtrek koji ne skriva „pristrasnost“ pank-roku (The Clash, The Cult, Madness) – pomažu junacima da naprave istinski spektakl. Spajajući sve ove elemente, Najt je uspio da prikaže čovječanstvo u svim njegovim nijansama, štosno i moćno preispitanim kroz prikaz rata.
Druga sezona završava se 5. juna 1944. padobranskim iskrcavanjem SAS ekipe na Normandiju. Tu priču znamo, ali stvarno želimo da je Stiven Najt nastavi pričati jer, kako kaže, ona je „nadahnuta istinitim događajima, ali budite oprezni, ovo NIJE lekcija iz istorije“.
LOCKERBIE:
A SEARCH FOR TRUTH
Priča o avionu „Pan Am“ i letu 103 – i dalje proganja veliki dio Velike Britanije. Godine 1988,
na putu za Sjedinjene Države, eksplodirao je iznad škotskog grada Lokerbija, odnijevši u smrt 243 putnika i 16 članova posade, dok su dijelovi aviona pali na grad, usmrtivši još 11 osoba. Tragediju je pokrenula bomba podmetnuta u „Pan Am“, ali detalji u vezi s tim kako je u avionu završila nikada nijesu do kraja rasvijetljeni. Ovaj slučaj ostavio je neizbrisivi trag na članove porodica žrtava, posebno na Džima Svajera (Kolin Fert), na čijoj je autobiografskoj knjizi utemeljena „Lockerbie: A Search for Truth“. On je glavni lik Pikokove petodjelne mini-serije, u kojoj pratimo njegovu opsesivnu potragu za istinom, zbog koje se odrekao čitavog svog života. Svajer je, na koncu, ostao zapetljan u kafkijanskoj petlji birokratije, redigovanih dokumenata i neriješene traume, a Fert mu je u seriji dao prijeko potrebnu emotivnost sjajnom glumačkom vještinom i sposobnošću da probudi empatiju. Prva epizoda posebno je upečatljiva i šokantna. S prizorima krhotina koje drobe grad i ostavljaju kuće u plamenu, djeluje kao prava vizija pakla. Ostatak serije pak zaglavljen je između teorija zavjere i diplomatskih sukoba, pa se radnja cijele treće epizode odvija u sudnici, da bi se do kraja potraga za istinom pokazala takvom da ostavlja više pitanja nego što daje odgovora. U seriji, čija radnja pokriva nekoliko decenija, trebalo je toliko toga prikazati u kratkom vremenu, da bi i najbolji scenaristi pred sobom imali skoro nemoguć zadatak. Informacije se prenose vrlo brzo, bez nepotrebnih podzapleta, a autori uspijevaju održavati napetost sve vrijeme. Međutim, postoji mnogo slojeva i perspektiva koji moraju da se istaknu, da „ograničenje“ od pet epizoda nanosi štetu seriji. Jednostavno, nema tu dovoljno prostora da se zađe u dubinu i istraži kompletna složena dinamika. Neke ključne informacije i važni emocionalni dijelovi gube se upravo zbog „usputnog“ spominjanja. No, uprkos manama, svjedočanstva i slojeviti narativi u mini-seriji „Lockerbie“ definitivno oslikavaju živopisnu sliku čovjeka koji se bori pro-
tiv sistema prema kojem osjeća gađenje zbog ljudi na pozicijama moći, koji su spremni na sve da bi sačuvali svoju kožu i spriječili trijumf istine i pravde.
BRIAN AND MAGGIE Nakon što je skandalozni BBC intervju, u čijem je centru Princ Endrju , postao predmet obrade filma i serije, Channel 4 je sa Stivom Kuganom i Harijet Volter, a pod režiserskom palicom veterana Stivena Frirsa, napravio dvodjelnu seriju „Brian and Maggie“. U njenom fokusu je još jedan prelomni, istorijski intervju, ovog puta s Margaret Tačer.
Kada su se dva stara prijatelja, „novinarski inkvizitor“ Brajan Volden i premijerka „gvozdena lejdi“, sastali 1989. godine na televiziji, niko nije mogao ni da nasluti da će taj intervju biti početak kraja jedne vladavine. No, baš taj televizijski „obračun“ pokrenuo je niz događaja koji su završeni s Tačerkinom ostavkom. Kroz dvije epizode možemo da vidimo istorijat njihovog odnosa, te kako su Brajan i „Megi“ izgradili međusobno povjerenje. Iako je vrlo kratka, serija je izgrađena na fascinantnoj studiji likova za koju se može reći da, ipak, nije za svakoga.
„Brian and Maggie“ je pak prvenstveno namijenjena stu -
dentima novinarstva i političkim fanaticima. Vizuelno je hladna, a veći dio radnje odvija se u studiju tokom intervjua i pripreme za razgovor, s flešbekovima u kojima se prikazuju političke odluke, privatni sastanak aktera priče i arhivski snimci.
Za razliku od vizuelnog dijela, scenario je minimalistički i prilično suvoparan, tj. ograničen na intervju, ali, ipak,
Četvrtak, 30. januar 2025.
nije dosadan. Iako se autori ne bave drugim segmentima, recimo, pitanjem ko je bio Brajan Volden, serija ostaje zanimljiva, naročito zbog „sučeljavanja“ dvoje protagonista s nerijetkim momentima duhovitosti.
Najinteresantniji element serije je sudar polova, u kojem posebno dolaze do izražaja odlični performansi Kugana i Volter. Oboje su impresivni
u portretisanju likova, ali Volter, čiji raspon emocija od superiornosti do ranjivosti ispod „željezne“ površine možemo da vidimo nekoliko puta – zaslužuje posebno priznanje. Serija je bez sumnje zamišljena kao proslava pobjede novinarstva, a iz tog koncepta izvučeno je i više nego dovoljno. S više minuta u igri, moglo se ići dublje i šire, ali i s ovim formatom, s dvije izvrsne glu-
mačke izvedbe, dobijeno je sasvim dovoljno za sliku koju je Frirs želio da ponudi.
Adaptacija bestselera Dž. P. Dilejnija podijeljena je na četiri epizode, a prati dva bračna para različitog klasnog statusa, koji počinju da žive noćnu moru nakon što saznaju da su im sinovi zamijenjeni na rođenju. „Playing Nice“ prati Pita ( Džejms Norton iz „Happy Valley“) i Medi ( Niam Algar), koji imaju sina Tea (Alban Guo), te bogataše Majlsa ( Džejms Mekardl ), Lusi (Džesika Braun Findli) i njihovog Dejvida (Frejser Kornelisen). Kada DNK analiza pokaže da su im sinovi zamijenjeni, četvoro roditelja se sastaje i naizgled se svi slažu oko razrješenja. Ipak, ubrzo postaje očito da su prisutni i mnogi skriveni motivi u igri... Iako priča počinje zanimljivo, s moćnim motivom i jednim od najvećih roditeljskih strahova, serija brzo prelazi u klišeizirani i senzacionalistički triler. Nakon prve epizode postaje izvještačena i pretjerano oslonjena na borbu bogatih i siromašnih, kao i na prenaglašene, vještački konstruisane slučajnosti, kako bi se na silu dopala gledaocima. Umjesto da se bave slojevitim ispitivanjem roditeljskih veza i dubinskim istraživanjem situacija u kojima su se našli,
scenaristi se oslanjaju prvenstveno na elemente trilera, što uveliko umanjuje složenost priče. Teme ljubavi i roditeljske žrtve guše se nategnutim obrtima i scenarističkim rupama. Sve što bi moralo da bude važno ostaje u pozadini, a kompleksni odnosi i likovi srozavaju se „čistom“ podjelom dvije porodice na dobru i lošu. Posebno je problematičan lik odveć karikaturalnog Majlsa, kojeg pokušavaju da prodaju kao izopačenog bogataša i sociopatu kojem je novac samo dao gorivo da maltretira svakoga ko bi mogao da mu se suprotstavi. No, ni ostali likovi nijesu mnogo bolji, niti imaju više od dvije dimenzije. Pit je, recimo, čista suprotnost Majlsu i očigledno ima naklonost autora serije, ali teško je povezati se s njim zbog toga što većinu vremena djeluje kao tupavi i nemoćni beskičmenjak. Ukratko, umjesto da se bave stvarnim ljudskim emocijama, autori serije potpuno su promašili metu. „Playing Nice“ mogla je da bude drama koja ostavlja bez daha raščivijavanjem ozbiljnih moralnih dilema, ali s tog puta je skrenula skoro na samom početku. I tako završila u strmoglavoj provaliji.
SAS Rogue Heroes: 4/5
Lockerbie: 3.5/5
Brian and Maggie: 3/5
Playing Nice: 2/5
Jeste li se ikad zapitali kako bi izgledao film „Good Will Hunting“ ( Gas van Sant , 1997) da je urađen kao špijunski triler? Vjerovatno ne. Ipak, koliko god to sada, možda, zvučalo apsurdno, originalni scenario ovog kultnog filma s Metom Dejmonom i Robinom Vilijam som navodno je bio znat no drugačiji od onoga što smo na kraju dobili. Umje sto introspektivne drame o matematičkom geniju, prvo bitna verzija priče uključiva la je sukobe s agentima Nacio nalne bezbjednosne agencije. Ta ideja je (srećom) završila na otpadu, omogućivši nam da uživamo u mnogo suptilni joj i emotivno raskošnijoj ver ziji filma.
Tajna šema
Serija „Prime Target“, dostup na na striming servisu Apple TV+, djeluje upravo kao da je njen kreator Stiv Tompson koji je bio profesor matema tike mnogo prije nego što je postao pisac (za slučaj da ste se pitali zašto baš ova tema), izvukao baš taj zaboravljeni scenario iz prašnjave fioke, dodao nekoliko trikova inspi risanih akcionim filmovima i odlučio da sklopi moderni špi junski triler.
Pitanje glasi: da li je u tome i uspio? Nakon tri emitovane od osam snimljenih epizoda, rezultat djeluje zanimljivo, ali ne i dovoljno uzbudljivo.
Mekgafin, pojam kojim je Alfred Hičkok obogatio film sku teoriju, poseban je postu pak građenja priče oko jednog motiva koji se svuda provlači, pokreće likove na akciju i prati priču, a suštinski je nebitan za gledaoca. U ko zna koliko tri lera, mekgafin je taj neki pred met koji dobri momci obično moraju da pronađu prije zliko vaca. Ovdje je to matematička
dovoljno razrađena
Priča nije nužno dosadna, ali matematički dio još nije dovoljno razrađen.
Nažalost, čini se da će tako ostati i u nastavku, iako su brojevi i formule glavni
adut serije i ono što je čini drugačijom od sličnih izdanaka žanra
petost i kvalitetnu naraciju. S obzirom na to da je tema jedino po čemu se „Prime Target“ razlikuje od drugih trilera koji trenutno dominiraju striming servisima, vrlo je bitno da autor pokaže da shvata da je to njen glavni adut.
Nažalost, sudeći prema početku, ne čini se da je tako. Matematički dio (još) nije dovoljno razrađen, a pitanje je da li će mu se Tompson dubinski posvetiti u nastavku. Priča svakako nije nužno dosadna; štoviše, neki djelovi su čak pomalo bizarni na način da upravo to i pomaže da serija djeluje zabavnije.
Globalna prijetnja
Dok se u uvodnim epizodama uspostavlja oštro i angažovano narativno jezgro, smješteno u udobnom, šarmantnom Kembridžu, u narednim će, kako se čini, radnja biti preseljena u međunarodne špijunske vode, što može doprinijeti da serija počne da podsjeća na romane Dena Brauna
Međutim, ovaj preokret u pravcu špijunskog trilera, u kojem se kombinuju intelektualne zagonetke i grandiozne teorije zavjere, može naići na iste zamke koje muče filmske adaptacije Braunovih djela. Sudeći po onome što smo imali priliku da pogledamo do sada, jedna od tih klopki moglo bi da bude oslanjanje na informacije koje nijesu dovoljno dinamično (ili razumljivo) predstavljene, ali i neujednačeni tempo i prekomjerna upotreba scena u kojima nam ljudi govore nešto u što treba da vjerujemo umjesto da nam to samo pokažu. Kreator serije uopšte se ne trudi ne samo da objasni jednačine kojima se Edvard bavi
Kvintesa Svindel, intenzivna u ulozi predstavnice Nacionalne bezbjednosne agencije
već ne pokazuje ni koliko je njegov protagonista zapravo pametan. Umjesto toga, samo ga gledamo kako zapisuje brojeve na komadićima papira, dok konstantno slušamo druge likove u seriji koji stalno ponavljaju kako je Edvard silno pametan... I to, prosto, samo treba da prihvatimo kao datost.
Pored Edvarda, tu su i njegov profesor Robert Malinder (uvijek interesantni Dejvid Morisi ) i Tejla Sanders (Kvintesa Svindel), djevojka koja radi za Nacionalnu bezbjednosnu agenciju koja zapošljava agente poput nje da prate matematičare iz elitnih obrazovnih institucija zbog toga što se smatraju potencijalnim globalnim prijetnjama. U digitalnom dobu, gdje sve –od energetskih sistema do povjerljivih državnih ugovora – funkcioniše zahvaljujući složenim matematičkim kodovima, briljantni umovi u ovoj
oblasti imaju moć da kontrolišu ili čak ugroze ključne sisteme. Međutim, Tejla se vrlo brzo zapita što se događa s tim istim umovima nakon što ih agenti prijave Nacionalnoj bezbjednosnoj agenciji, nazirući odgovor koji joj se baš i ne sviđa.
Nerazvijeni par Leo Vudal solidno igra Edvarda, prikazujući mješavinu mladalačke briljantnosti i nepristupačnosti, čemu dodatno doprinosi njegov dobroćudni, pomalo izgubljeni pogled. Svindel, s druge strane, unosi neku proračunatu intenzivnost u Tejlu, ublaženu trenucima suptilne, prizemljujuće topline. Oboje su intrigantni protagonisti, ali njihove priče i dalje djeluju nedovoljno razvijeno, što se nadamo da će se promijeniti u nastavku. Ono što je ustanovljeno na početku jeste da jedno drugom ne može biti predmet romantičnog interesa, što seriju čini
dodatno zanimljivom i, nadajmo se, manje sklonom ljubavnim kliše momentima. Tu je, takođe, i umjetnost cliffhangera, koja vas odmah tjera da upalite narednu epizodu. Sam koncept – spoj matematike, visokorizične špijunaže i smrtonosne potjere po globalnoj šahovnici – možda i zvuči apsurdno, ali Tompson definitivno daje sve od sebe da ga proda u oblandi akcionog trilera. Najveći problem je to što će se fokus brzo prebaciti na adrenalin i ostaviti matematiku u pozadini, umjesto da joj pruži centralno mjesto u priči i posveti adekvatnu pažnju. Ako preostale epizode budu dovoljno dobro razrađene, možda rezultat i ne bude toliko loš. No, u suprotnom, s matematikom zaboravljenom na zadnjem sjedištu akcione rakete, sve što će moći da se kaže jeste da je „Prime Target“ – propuštena prilika. Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 2.8/5
S obzirom na to da sam horor strip autorka, u većini slučajeva gledam horore. Volim da vidim na koji će način režiser pokušati da me zastraši, a da to ne bude jumpscare, jer jako mrtvo reagujem na njih. Takođe, volim da vidim raznolikost u temi.
1979), „The Help“ (Tejt Tejlor, 2011) i „The Father“ (Florijan Zeler, 2020).
TV
Inače sam osoba koja ne prati dugačke serije, ali pojedine veoma dobro drže pažnju. „Supernatural“, „Stranger Things“, „The Walking Dead“, „The Maid“ i „Agatha Christie’s Poirot“ (1989) – samo su neke od serija koje su vrlo kvalitetne i vrijedne utrošenog vremena.
MUZIKA
Slušam od svega po malo, ne bih rekla da postoje muzičari koji su mi baš omiljeni. U posljednje vrijeme, dok se koncentrišem na crtanje, slušam slow tempo muziku. Na repertoaru su: Bili Ajliš, „Cigarettes After Sex“, The Weeknd, Lana del Rej, „Malice Mizer“, „Plastic Tree“, „Daft Punk“, Dejvid Silvijan... Valjda mi se ta plej-lista sastavi kada radim do kasno naveče.
Mogu navesti dobre horor-trilere kao što su: „The Silence of the Lambs“ (Džonatan Dem, 1991), „Room 1408“ (Mikael Hofstrom, 2007), „Annihilation“ (Aleks Garland, 2018), „The Closet“ (Kim Kvang-bin, 2020), „The Call“ (Li Čung-hjon, 2020), „Imaginary“ (Džef Vodlou, 2024)... Ovo, naravno, ne znači da ne mogu da uživam u drugim žanrovima. Recimo, volim romantične komedije poput „Overboard“ (Geri Maršal, 1987), „Pretty Woman“ (Maršal, 1990), „Only You“ (Norman Džuison, 1994), „French Kiss“ (Lorens Kasdan, 1995), „Leap Year“ (Anand Taker, 2010)... Takođe uživam i u klasicima Holivuda kao sto su: „Gone with the Wind“ (Viktor Fleming, 1939), „Roman Holiday“ (Vilijam Vajler, 1953), „Some Like it Hot“ (Bili Vajlder, 1959), „Dirty Dancing“ (Emil Ardolino, 1987)... Ne volim filmove sa superherojima, ali kada bih morala da biram jedan, to bi bio „Doctor Strange“ (Skot Derikson, 2016), a kada su u pitanju drame – izdvajam „Kramer vs. Kramer“ (Robert Benton,
Od naše muzike slušam samo eks-Ju: „Bijelo dugme“, „Crvenu jabuku“, „Zlatne dečake“ i slično. Valjda je prešlo od roditelja na mene.
Slušam i klasike poput Ele Ficdžerald, Frenka Sinatre, Doris Dej, Luisa Armstronga, Četa Bejkera
FILM
TV
Serije „You“, „Rick and Morty“, „Friends“, „That ’80s Show“, „Sex and the City“, „The Office“, „Bojack Horseman“, „South Park“... Uglavnom američki sitkomi. Jednostavno, ne mogu da gledam ovaj tip serija i ani-
Kad kažem da volim horor žanr, to ne znači da volim krvoproliće i filmove koji se vrte oko egzorcizma, ukletih lutaka i kuća poput „Annabelle“ (2014), „The Pope’s Exorcist“ (2023), „Evil Dead Rise“ (2023), „Saw“ (2006), „The Nun“ (2018)... Ne volim ni komedije kao što su „American Pie“ (1999), „Dirty Grandpa“ (2016) i „We’re the Millers“ (2013).
macija, nisu po mom ukusu. Gledam ih samo kada imam problema sa spavanjem, skroz se isključim kada ih vidim na televiziji.
MUZIKA
Tejlor Svift, Majli Sajrus, Selena Gomez, Džastin Biber, Dua Lipa – nisam preoduševljena ovim izvođačima, pa ih zaobilazim. Jednostavno ih ne slušam, ali to ne mora da znači da nisu kvalitetni.
Postoji jedan nepogrešivi
izraz u slengu glazgovske radničke klase, štos kojim može da se opiše lični i bilo koji pakao: „the bad fire“. Kako dobro ime za ploču – i kakav način da se ispiše posveta svom gradu. Orna da i dalje stvaraju inteligentnu i dirljivu muziku, škotska post-rock polubožanstva iz benda „Mogwai“, na početku četvrte decenije stvaranja, sasvim očekivano željela su dokaz kreativne vitalnosti. Isporučen je na albumu „The Bad Fire“.
Muzički pejzaži koje stari genijalci ovog puta posjećuju nalik su silasku u pakao našeg vremena – i traženju razloga za optimizam u pustoši. Sve to podsjeća i na elektroniku iz najboljih distopijskih ili horor filmova Džona Karpentera. Ali to je samo prva očigledna referenca slojevitog materijala.
Epicentar i ključni momenat je poput uspavanke, što ne biste očekivali od „Mogwai“ ekipe. Pa,
ipak, desi se u „18 Volcanoes“, kojoj zamjerke ne bi našla ni elitna garda dream-pop bendova devedesetih. Odatle se grade daleke konekcije ka melodici, ehu i eskapizmu ranije faze benda „Pink Floyd“ – ali i silni impresionizam lagane francuske pop elektronike od prije četvrt vijeka (nekako je rekao Air?). I tako „Mogwai“ spaja udaljena prostranstva muzičkog prostor-vremena. I pokazuje, koliko
mogwai.bandcamp.com
mu je stvaranje, u svijetu u koji zbunjuje, ljekovito iskustvo. Rezultat je ne pretjerano originalan, ali raskošan, radostan i vrijedan da mu se prepustite.
Ocjena: 83/100
Nemojte se zavaravati, nema ta „eusexua“ nikakve veze sa Briselom i pregovaračkim poglavljima naše svakodnevice; to je nešto za komad životnije. U onoj mjeri u kojoj je to FKA Twigs, rijetka zvjerka među pop zvijezdama – ona koja još nema veliki hit.
Talija Barnet naslov trećeg albuma opisuje kao momenat potpunog ostvarenja i sami vrh onog što doživljava kao
ljudsko iskustvo. Onda kada izgubi pojam o vremenu i zaboravi sebe – pa tu navali talas kreativnosti i strasti. Kao sekund prije orgazma. Nešto između „euforije“ i „seksualnosti“, e to je „Eusexua“... a tiče se, na prvu loptu, i jasnoće koju dostigne na dens i rejv podijumu, na nekim visokim metalnim štiklama. Eto, taj je trenutak Britanka odlučila da slavi na novoj ploči.
Dakle, ne originalno, album u slavu plesnog podijuma i noći u klubu – ali, kada je FKA Twigs u pitanju, i mnogo više. Nećete vjerovati, što je ona sve tu spakovala, a tiče se sasvim ženskog iskustva i principa. Ovo je, do sada, njen najslojevitiji i najdelikatniji album. Mimo naslovnog singla, na tom maznom i seksi putovanju od albuma bolja polazna tačka je „Girl Feels Good“ (eto ga, izvjesno prva hitčina!) – ili
Strašno je gusta i raskošno
životna šuma, primamljivo i opasno duboka voda – sevdah, da bi se na tu ekspediciju zaputili sami. Na albumu „Sevdahology“, Božo Vrećo je pisao, komponovao i producirao sve. I to mu je bila kora od banane.
Crnogorcima je ovaj materijal najbolje poznat i najavljen spram spota za „Po ladu, po zaladu“, kod nas snimanog. To je dio jednog balkanskog mozaika koji, na kraju i nažalost, najprije liči na regionalni muzički
urnebes od svega i svačega. Pa potom žestoko začinjen nekim kićenjima Orijenta. Vrećo zaziva sevdah-formu, ali mu izmiče suština.
Uopšte ovdje nije problem to što horizont svojih priča i svih tih ljubavi Božo želi da raširi sa kraja na kraj Mediterana, ili im pruži modernjački imidž. Problem je što se zbog kićene raskoši udaljio od sevdalijske intime, od onog jednostavnog, ličnog i stvarnog, što stane u prosto „gradska ljubavna pjesma“.
To je ironično, budući da u pjesmama „Ibadullah“ i „Jovan“, u toj „Čemerici“ i „Sevliji“ ima mnogo toga – ali na polju stvarne i životne intime zveče prazno. A kad je tako, sve je to raskošno etno, ali suštinski nije sevdah. Naravno, daleko od toga da je onaj Fočak zaboravio šta sevdah jeste, a nije ni izgubio lične damare i dertove. Niko Vreću ne može sporiti ni da je vrhunski interpretator sevdaha. I to će ponovo lagano isplivati onda kada spusti loptu, kad se
pitchfork.com
centralna katarza „Room of Fools“... a „Striptease“ može da učini da vam i ne zasmeta tematska repetitivnost; u plesu dominacije i submisije, koji na modernoj sceni ne proživljava niko kao ona. S. S.
Ocjena: 80/100
deezer.com
prepusti onim uskim ulicama samotnih bosanskih gradova i njihovim noćima. „Sevdahology“ je pokazna vježba šta se sve tehnički i idejno i koliko široko može. Jedan povratak kući mogao bi biti ljekovit. S. S. Ocjena: 52/100
Film koji Vas čini srećnim?
– „Crocodile Dundee“ (Piter Fejman, 1986), sukob ruralno-urbano i kontrastna ljubavna priča. Divno stari i, kako vrijeme odmiče, to je suvremeniji.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
– „Poor Things“ (2023). Do tada mi je rad Jorgisa Lantimosa bio izazovan, ali nakon prve trećine filma počeo je toliko da me živcira da sam ga ugasio.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
– „The Fountain“ ( Daren Aronofski, 2006). Toliko potencijala, fenomenalan soundtrack, kompleksna autorska vizija, simbolika drveta života kroz tri epohe, jaka glumačka postava, a na kraju zbunj i upitnici. Uzeo sam i grafičku novelu u kojoj je pojasnio svoju viziju, ali...
– „Putovanje u srce hrvatskoga sna“. Roman Vlade Bulića u kojem skupina mladih s početka milenija putuje u srce hrvatskoga sna, a navigacija im je Tompsonova pjesma „Daleko, daleko“.
Omiljeni filmski rivali?
– Kobra i Komandos – Silvester Stalone i Arnold Švarceneger.
Upečatljiva filmska scena s nekom životinjom?
– Kada Maks Rokatanski ( Mel Gibson ) podijeli konzervu pseće hrane sa svojim psom u filmu „Mad Max II“ (Džordž Miler, 1981).
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
– Kada Čaruga (Ivo Gregurević ) u zoru s polja kukuriče zajedno s pijetlom, pa objasni:
„Jebač pozdravlja jebača“. („Čaruga“, Rajko Grlić, 1991) Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
– „American Ninja“ (Sem Firstenberg , 1985), kraj osamdesetih u zaprešićkom kinu. Sjedilo se i na stepenicama. Pljeskalo se i navijalo uz stojeće ovacije na kraju, kada su bazukom raznijeli helikopter glavnog negativca.
Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
– „The Last of the Mohicans“ (Majkl Man, 1992) s muzikom Trevora Džonsa, prati me i
pratit će me. Krasna filmska adaptacija i savršena glazbena kulisa.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
– Rijetko, ali nakon Hercogovog dokumentarca „Encounters at the End of the World“ (2007) baš me je povuklo, ali nisam niti neću.
Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
– Pen-ek Ratanaruang, Kim Ki-duk i Panos Kosmatos u Peru na ajahuasku.
30. januar 2025.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
– Alojz iz serijala „Sport Billy“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
– Ratni film (a kakav drugi na Balkanu) u kojem bi reciklirao partizansku mitologiju „Otpisanih“, Boška Buhe, Hunda i Mosta, a prema epizodama stripa „Partizani“ Julija Radulovića Glavne uloge: Adam Drajver kao Kapetan Prhki, Sidni Svini kao partizanska kurirka, Jovan Ginić kao Pikula mali... Pavelića bi glumio Džoš Brolin, a Dražu – Benisio del Toro. Hitlera, koji dolazi u Banja Luku na boksački turnir Sila Osovine, utjelovljuje Miki Manojlović.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
– „Sonja“, ITD bend . „Mandy“ Barija Manilova od tuđih. Vaša pjesma za karaoke?
– „That’s Life“ Frenka Sinatre Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
– Klinta Mansela. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
– Štulić. Bio sam premali kad je žario, kasnije sam probao, nisam se zalijepio (fafala si mi ti fala ti pa je nešto protivan sistemu i ljudima, a onda opjevava Balkan kao ponosit i dičan, a sad i kad se javi, prorokuje, pametuje, kenjka sa sigurne daljine). Neki bliski ljudi još se zaklinju u njega i čekaju povratak, da on „pokaže svima kako se to radi“. Taj kult ličnosti me potpuno mimoišao.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
– Dina Dvornika
Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?
mu ispumpaju sistem kada pretjera. Dao bih se kladiti da ima rumunjske korijene.
Serija idealna za kišni vikend?
– „Twin Peaks“.
Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?
– „Ne daj se, Floki“ (jedva se i sjećam radnje) i podjednako „Alf“. Tek sam kasnije saznao koliko je snimanje privatno razvalilo cijelu ekipu... Televizija je moćna i opasna.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
– „Strange Angel“.
Serija koju nikada nijeste završili?
– „China Beach“. Termin emitiranja je bio loš, ali mi je ostala i do dan-danas u pozitivnom sjećanju, ono malo epizoda koje sam gledao.
Sve što je vezano za kreativnost Marku Mihalinecu – strano nije. Oblasti multimedije, vještačke inteligencije, uvezivanja naizgled nespojivih elemenata za njega su samo još jedan izazov. Dugogodišnji producent elektronske muzike, nastupa pod imenom Plazmatick, a njegov singl „Južina“, koji najavljuje album „Fionna“, nominovan je za nagradu „Elector“ koja će biti uručena 1. februara. Markova muzika kombinacija je trip-hopa, džeza, dabstepa, kojima dodaje ambijentalne tonove. Audio-vizuelna igra koju stvara prepoznata je i u svijetu filma, pozorišta, televizije. S Velimirom Grgićem Marko je autor jedinstvene enciklopedije – trilogije „Žuti titl“ i romana „Kriza“. Pored svih obaveza, uvijek pronađe vremena i za filmske kritike, intervjue i prikaze, koje možete čitati na portalu Fanomanija. Više o Mihalinecu i uspomenama koje su ga učinile takvim talentom saznajte u našim „Obrtajima“.
Najdraži par iz serije?
Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
– „Umoran“ Jasmina Stavrosa na pokojnog bratića preminulog u prometnoj nesreći 1991. godine
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
– „Valcer broj 2“ Dmitrija Šostakoviča Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
– „Došel bum doma, sel si bum pod brajde Rajka Suhodolčana“.
– „I like to move it move it“, Real 2 Real. Ni tada, 1992. kada je izašla, ni danas nemam pojma o čemu mrmlja osim da se voli kretati, ali kad god je zavrte, atmosfera živne, gdje god sam bio.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
– Bet Gibons iz benda „Portishead“.
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
– Dok god mogne nabaviti „dobrovoljne“ darivatelje krvi, da
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
– „Lost“. Ni sam Dejvid Lindelof kao scenarist ne zna objasniti što je napisao.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
– Jedino mi pada na pamet gumena patka za haubu iz „Konvoja“ („Convoy“, Sem Pekinpo, 1978), ali to je film, nije serija. Eh, da... Tražio sam Tamacti Jun figuricu iz serije „See“, ali nema, čak ni neke unikatne fanovske produkcije.
– Molder i Skali iz „The X-Files“. Koliko sam sezona čekao (čak i dva filma) da se spandžaju – i ništa. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
– „Weeds“, vrhunska roba i životno okruženje. „Breaking B ad“ je mačoizirana verzija ovog zaboravljenog i ne toliko popularnog klasika.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
– Uvijek za underdoga. Džeri! R. O.
Film je satkan od grozničavih generalskih strategija, liderskih impulsa, nadmetanja i nadmudrivanja tipova koji su na frontu bili gospodari sudbina miliona. Samo što je Džordž Paton sve to stvarno lično doživljavao
Napoleon je tvrdio da vještina najvećih generala nije u strategiji, nego u sposobnosti da ljudsku prirodu kalupe po svojoj volji. Kada na antičkim ruševinama afričke obale, koje jedino Kartagina mogu biti, general Paton izgovori: „Tu sam ja već bio“, tada u filmu „Patton“ (1970) Frenklina Dž. Šafnera znate: da se tu o ljudskoj prirodi više i ne radi.
Više od života – Volim to. Bog nek mi pomogne, ali ja to volim. Više od svog života – izgovara Džordž K. Skot u ulozi karijere; kaže to taj general Džordž S. Paton o ratu, u groznici scenarija Frensisa Forda Kopole... I tada već osjećate da to Kopola prorokuje ono: „Volim miris napalma u zoru“, pukovnika Kilgora ( Robert Duval ), koje će se desiti u drugom filmskom ratu u Frensisovom klasiku „Apocalypse Now“ (1979). Šta god vam rekli o tome, „Patton“ nije antiratni film, niti ga je Kopola ikad sa Šafnerom tako zamišljao. Postoji tu nešto mnogo dublje.
Znate kako su američke vojničine, veterani najtežih bojišta Zapadnog fronta, opisivali generala Patona? Kao enigmu. Isto tako su ga svi, skoro bez izuzetka, obožavali.
Takav je i u velikom filmu, koji je premijeru prije 55 godina dočekao: skoro ništa nam ni Kopola ni Šafner ne kažu o njemu, lično. Niko se od njegove porodice tu ne pojavljuje. Nema tu odjeka njegovog američkog, mirnodopskog života. I na sami pomen rata on, taj uragan, to čudo od života, tu kopni... – Svim dobrim stvarima jednom mora doći kraj – tako Paton, uoči finiša filma, od svih
riječi, bira da članovima štaba govori o kraju rata!
E, takav su film, nakon premijere 4. februara 1970. u Njujorku, zamislite – žigosali kao narativno nerazrađen. Jer, bože moj, nedovoljno opisuje Patonove „obične“ dane. I navodno ne dotiče genezu te ličnosti koja je, na frontu Drugog svjetskog rata, bila jedinstveni i nepokolebljivi gospodar rata. Ili, preciznije, čak i ne pokušava da pronikne u njega kao svakodnevnog čovjeka.
Manifestacija ega
Kakva omaška; koliko je taj zaključak daleko od poente. General iz filmskog imena, to moćno „Patton“, nije čovjek rata uopšte. On je rat sam po sebi. E, to je ona Kopolina poenta, koju je godinama kasnije, u filmu „Apocalypse Now“, dodatno produbio, uspješno otvarajući gomilu pitanja. Nije li rat posljedica nečeg iskonskog u ljudskoj prirodi? A njegovi pobjednici oni koji su svojom ličnošću najbliži ratnoj suštini? Nije li rat manifestacija ega? Ili ego posljedica svih tih ratova, ili...?
Tako su Kopola i Šafner odlučili: da svoju filmsku publiku, u predivnim kadrovima ravnim onim iz filma „Lawrence of Arabia“ (1962) Dejvida Lina , bombarduju cijelim frontom od pitanja. Da od svih tih bioskopskih sala, u kojima je bilo i mnogo ratnih veterana, naprave nešto poput poprišta za unakrsnu vatru velikih etičkih dilema. I da gospodar svega toga bude Paton, odnosno, Džordž K. Skot.
Zbog čega je to uloga života: ni u jednom momentu ne možete stvarno da razdvojite gdje tu prestaje Skot, tj. glumac, a gdje počinje Paton, general, gospodar fron-
ta i ratne pozornice. To kada Skot beskompromisno traži da se napada – kad od vojnika zahtijeva da njihova jedina emocija bude zadatak, juriš, pobjeda – takav je, kažu, bio Skot u pozorištu ili pred kamerom. Opsesivni perfekcionista, uragan od karaktera, i pijanac, u istoj mjeri... I da: ličnost, čovjek koji je postojao samo i isključivo onda dok je radio posao za koji je rođen.
E, isto tako, kako je Paton venuo i umirao pred velika primirja i posljednje ratne tutnje; tako se Skot gubio i gasio pred posljednju filmsku klapnu i pred kraj završnog pozorišnog čina. Sjetite ga se samo sumanutog u Kjubrikovom „Dr. Strangelove“ (1964), pa ćete znati kakva je to glumčina – kakva je to hrabrost bila. I onda je jasno zbog čega je upravo Skot bio idealan da glumi Patona.
Gorčina poraza
„Patton“ je film ironije. Gotovo sentimentalan, spram saznanja i činjenice da u modernim ratovima nema mjesta za Patone, za takve beskompromisne, genijalne gospodare rata. I da je on, u tom Kopolinom tekstu, žestoko svjestan toga. Kako je samo bijesan spram saznanja na afričkom frontu da je britanski general Montgomeri – žešći oportunista. Kako se samo utrkuje sa njim, da prvi zauzme strateški bitnu Mesinu na Siciliji – i kako ostaje gorko poražen u trijumfu onda kad mu američka komanda naredi da se povuče i ne rizikuje živote regruta.
Ničega u filmu „Patton“ nema što bi moglo da izgleda kao „rat iz prvog lica“. Nema tu iskustva običnog vojnika sa prve borbene linije. Niti užasa od granatom raznije-
tih udova; niti jednog sporog umiranja mladosti na frontu. „Patton“ je film satkan od grozničavih generalskih strategija, liderskih impulsa, nadmetanja i nadmudrivanja tipova koji su na frontu bili poput polubožanstava; gospodari sudbina silnih miliona. Samo što je to Džordž Paton sve stvarno lično doživljavao.
– Kučkin sine, sve sam to pročitao u tvojim knjigama –govori sam za sebe, a obraća se najvećem od svih rivala i njemačkih generala Romelu, nakon afričkog trijumfa. I gdje je tu Amerika? Jedna je ona koja Patonu, zbog šamaranja uplakanog vojnika na frontu, uskraćuje privilegiju i pravo da rukovodi makar dijelom invazije na Normandiju. Što on, naravno, doživljava samo kao božansko prokletstvo i usud svog i našeg vremena.
Druga je ona sa početka filma, iz jurišnog ratnog govora generala Patona, uoči bitke... Tu je on ispred velike američke zastave; pobjednik koji sopstvene vojnike čini žednim trijumfa, žednim krvi. I eto je tu – još jedna gomila Kopolinih pitanja i ironija.
Samo što je to, vrlo ciljano i ironično – laž, sama po sebi. Govor se jeste desio, tamo negdje na početku savezničke invazije u Italiji. Ali daleko od toga da je bio takav; bio je zasoljen gomilom sočnih vojničkih psovki, koje filmski Paton prije 55 godina i u Šafnerovom filmu nikako nije mogao izgovoriti. I da, ta gomila ordenja na Džordžovim generalskim prsima tada se nije mogla dogoditi; skoro sve ih je zavrijedio koju godinu kasnije, na kraju rata... Privatnost koja se, naravno, nije mogla vidjeti u filmu: jednom je general Paton za-
ista nosio sve to ordenje. Po povratku kući – kada ga je supruga, za jedan prijem, to zamolila. Tad i nikad više.
Usud imperatora
E, sa svim tim lakše je shvatiti zbog čega je to bio čovjek rata i isključivo rata. I zašto na samom kraju filma govori o trijumfalnim paradama rimskih imperatora. Pa opisuje svu tu raskoš ratnog plijena, i bogatstvo, i duge kolone robova, i fanfare, i blistave legionarske uniforme... I jednog roba, koji bi imperatoru držao krunu i na uho mu šaputao: „Sva ta slava... Jednom iskopni“.
E, takvog ratnog strastvenika, to lice i naličje prirode rata ili prirode čovjeka, mogao je odigrati samo Džordž K. Skot – da pored njega veliki Karl Malden, onaj Mladen Sekulović iz Bileće u ulozi generala Omara Bredlija, djeluje potpuno sićušno... I da, zaista se niko nije tada u Holivudu začudio – što je Skot postao prvi glumac koji je Oskara odbio. I svu tu odluku da se odrekne Akademijine nagrade za najboljeg glumca – jednostavno obrazložio riječima da je besmisleno upoređivati bilo čije performanse i uloge. Takva je slava, u konačnom, pripadala i generalu Džordžu Patonu; da bude ultimativni pobjednik, personifikacija samog rata – i onda kad mu gravitacija od savitljivog karaktera drugih ljudi – to nije dozvoljavala. Dovoljno za jednu filmsku biografiju vrijednu sedam Oskara. I za filmsku viziju koja nikako nije antiratna. I koja sa tih tenkova i tih ratnih linija šapuće i izgovara nešto mnogo strašnije o čovjeku nego što to može bilo koja ratna priča. S. STAMENIĆ
Nije Volt Dizni stigao ni da pročita knjigu do kraja, već je znao da to mora biti njegov film. Takođe je već tada odlučio da to mora biti i drugačija priča od tog „Pinokija“ Karla Kolodija
Sva ta savršena, poslovična lakoća animacije, njenog jezika i igre, dovela je do toga da je sada doživljavamo zdravo za gotovo; da smo je tako uvijek i osjećali. I ne samo to – da je smatramo manje ozbiljnom nego što stvarno je-
ste. Ali nekada su znali koliko je njena magija zapravo stvarna. I koliko istine o našem svijetu može reći.
Raskošni crtež
Veliki sovjetski režiser Sergej Ejzenštajn , genijalni tvorac filma „Battleship Potemkin“, koji je postavljao nova i trajna pravila jezika pokretnih slika i filmske umjetnosti – ovako je rekao 1940. godine: „Za mene je najveći film u istoriji ’Snežana i sedam patuljaka’ onog Volta Diznija!“ A znate zašto? Jer je tu, u formi crtaća kao dugometražnog filma, vidio totalnu umjetničku slobodu. Rame uz rame sa svim onim što stane u sat i po
Film je bio veliki bioskopski neuspjeh; zamalo je otjerao Voltov studio u nansijski ćorsokak. No, lmski svijet, sa naknadnom pameću, ovako ga doživljava: kao vrhunac stvaranja Diznijeve ekipe
igranog filma; samo još luđe i maštovitije. Da je stvarno tako filmski svijet dobio je krunski dokaz prije 85 godina – kada je na februarsku bioskopsku pozornicu, već ratne 1940, iskoračio „Pino-
cchio“.
Nego, iz ruke animatora Normana Fergusona , tokom produkcije „Snežane i sedam patuljaka“ („Snowhite and the Seven Dwarfs“, 1937), Volt je dobio prevod
Kolodijevih, tada pola vijeka starih, „Pinokijevih avantura“. Ideja je bila da ga snimaju odmah nakon „Bambija“ (1942). Onda se animiranje svih Bambijevih junaka i likova, svih tih životinja, zbog insistiranja na realizmu odužilo... A Volt kao da je jedva dočekao: mijenjamo plan, „Pinocchio“ će ići prvi! Tek treći dugometražni animirani film, snimljen u Americi. Iskorak na novu teritoriju. Gdje niko do tada nije smio, ali je pripadala Dizniju. Prije svega, da Pinokija i te likove pretvori u nešto što nije samo crtež na filmskoj traci. Da ožive, u svojim raskošnim ličnostima i transformacijama, u svijetu ove naše gravitacije od vremena, od ljudske prirode i karaktera. Majstori smo naknadne pameti, taman kao oni koji su u filmu spremni da Pinokija prevedu žednog preko vode. Pa je isto tako i istina da je film „Pinocchio“ bio bioskopski neuspjeh. Da je Diznijev studio zamalo otjerao u finansijski ćorsokak, a profit donio tek nakon odluke da se drugi put prikazuje u bioskopima, tamo krajem Drugog svjetskog rata. Filmski svijet, sa naknadnom pameću, ovako ga doživljava: kao vrhunac stvaranja Diznijeve ekipe. Kao krajnji domet ambicije, mašte, avanture stvaranja – spram kojeg, na
kraju, ispadne nešto i na mahove zastrašujuće... I nešto što, u svakom momentu, blista kao djelo najvještijih zanatlija. Za jedan drhtaj, emocionalnu rezonancu i eho koji odjekuje decenijama.
Jer istina je: sve dok je ovog i ovakvog svijeta, biće i „Pinokija“ da u nama dotakne nešto važno i lično. U jednom filmu, za koji nikad ne postoji ključ, koji će ga u potpunosti dešifrovati i „riješiti“. Jer uvijek će otvarati nova pitanja i udarati lično. Ali za to je prvo bilo potrebno da ga Dizni učini svojom, ličnom pričom.
Musavi deran
Priča o lutku na dugom putu da postane pravi dječak: taj narativ i ta priča bitniji su i bolji od svih tehničkih inovacija i ideja Diznijevih animatora, poput one „multiplejn kamere“ s efektom „crteža u tri dimenzije“ ili momenata kad likovi „izađu“ iz kadra, iskorače iz frejma – pa se vrate, kao Đepeto i Pinokio u utrobi kita Monstra... I svi ti momenti koji su pokrete animiranih likova učinili stvarnim i ljudskim, i detalji poput kiše ili podvodnog svijeta – sve to je nebitno spram moći i univerzalne vrijednosti te priče. Od onog mo-
menta kada cvrčak Džemini zakorači u radionicu starog i tužnog lutkara Đepeta; a jedna vila tom svijetu podari drveno dijete. Naravno, nije tu poenta u priči o lažima i koliko velike posljedice i tragove na našim licima mogu imati. Već nešto dublje, što se tiče prirode djeteta i prirode čovjeka. Jer svako dijete zna šta je potrebno i na koje sve načine može biti dobro; isto tako je svjesno u kojoj mjeri je slabo, onda kada ga iskušavate. E tu, na pola puta onog što mu karakter jeste i što može biti, jeste naš Pinokio. Z ato on nikako nije mogao biti onako nepodnošljiv, musavi deran, onakav mali pokvarenjak, kao u Kolodijevoj knjizi. Dizni je insistirao da njegov Pinokio bude u ovom
svijetu nesnađeno i neuko dijete. Koje je na prvu loptu tako lako preveslati i naivčinom ga učiniti. Pa da vidi posljedice svojih laži, pa da se o sjeti i sasvim odbačenim, onda kada starog Đepeta ne nađe u njegovoj radionici. Da sa jednim cvrčkom ode na veliku avanturu okeanskom dubinom. I da sa tatom pronađe pravu bliskost.
Naravno, do kraja filma, već ćete znati da vam nije stalo do Pinokija zato što želi da postane pravi dječak; već zato što ga stvarnim čine realne i teške lekcije odrastanja. I tu je negdje ključ Diznijeve melanholije; na tom prostoru gdje se odrastao i ostvaren mora biti, a klica djetinje radosti i duha sačuvati.
Pionirsko stvaranje
Zbog toga su neprimjerene neke višedecenijske kritike i stavovi da je „Pinocchio“ film koji slavi moderni kapitalizam. Onaj koji djetetu pruža šansu da bude „pravi čovjek“ – onda kada prihvati radne navike i odgovornost i svoju ulogu u „podjeli rada“. Ovaj film je, ipak, mnogo više. Da je tako, ne bismo mu se vraćali i ne bi publiku hvatao onom istom emocionalnom udicom, i nakon prvog gledanja i nakon naučene lekcije o skupom odrastanju...
To nešto, naravno, tiče se grozničavog stvaranja divnog ti-
ma animatora. Onih, koji su u tom poslu bili apsolutni pioniri, i stvarajući otkrivali teritoriju čiju kreativnu širinu ni sami nijesu slutili zbog svih momenata, kada je Volt svojim animatorima cijepao i vraćao desetine verzija nacrtanog Pinokija... I uvijek tražio da bude „ljudskiji“, bliži realnom djetetu. Pa su na kraju samo te neke ruke i noge, i taj nos, slutili da se radi o lutki.
Ili, na primjer, onda kada je Dizni osjetio da je u njegovoj priči Pinokio previše meta za sve one koji namirišu banalne i neuke naivčine... Pa je, samo zato da ne bi bio sam, tu dodao jednog cvrčka Džeminija. Čije će uloge u drugim crtaćima živjeti i mnogo nakon avanture sa Pinokiom...
Ta velika avantura odrastanja, lekcija o odgovornosti i lažima, sav taj svijet gledan očima djeteta – na kraju ostaje da odjekuje filmskom istorijom. I taj pokret, taj štos od duha i k araktera malog Pinokija, pronaći ćete i prepoznati i u „Toy Story“ filmovima, i u avanturi „Up“ (2009), i u k osmičkom putovanju ,,WALL-E“ (2008)... Potez koji od lutke učini dječaka; od kog i crtež u pokretu oživi. Koji i od nečeg tako strašnog, kao što je to odrastanje u ovom našem svijetu – učini trajnu umjetnost.
S. STAMENIĆ
Pozornica koju sada dijele muzičari i teatarski glumci; ovog puta, tu među konopcima, jedan elegantni tehničar – i prekoputa silni nokauter, fajter...
Svaki je Titograđanin tu u Domu omladine strepio: da je Dragan Mugoša previše mlad, da je tinejdžer, da je previše nježan u toj prefinjenosti silnog talenta. Sa druge strane: strašni Edvard Dervoz, reprezentativac. Ulog – najveći do tada u Titogradu.
I kako je Titograd dočekivao novu godinu prije tačno pola vijeka i kakav je praznični poklon dobio na kraju decembra. Pravo u 1975 – sa prvim klubom u gradu, koji je postao šampion Jugoslavije! I drugim u Crnoj Gori. Prije boksera Budućnosti, tada prije pola vijeka, uspjeli su to samo vaterpolisti hercegnovskog Jadrana, pedesetih. Njih više od 1.000 stisnutih u onoj sali koju sada prepoznajemo kao KIC, i bokseri, i strateg i mentor Gojko
Radunović – svi su znali da deseti poen u toj velter borbi znači sve. Znači titulu, prvu jugoslovensku, protiv šampiona – banjalučke Slavije.
A Dragan je bio takav da ih je već u prvoj rundi znao dići na noge. Nije tu bilo neke obijesne sile, ni sportske oholosti; samo ljepota, tehnika iz udžbenika. Dijeljenje lekcija Dervozu, reprezentativcu. Koji mjesec ranije, taj Titograd dobio je i univerzitetsku zgradu. Fudbaleri Budućnosti grabili su, nakon mnogo godina, ka Prvoj ligi; i već se nazirao ram onog tima koji će koju godinu kasnije stići do finala Kupa Jugoslavije. I grad je te zime, na samom kraju 1974. i početku 1975, treperio od napretka kao od najljepšeg prazničnog kićenja. Ali sve to je na kraju moralo stati u korake te mladosti i te pesnice. Početak druge runde; Dragan pojačava tempo. Cijeli Dom omladine tu je, da mu čuva oslonac, da ispruži ruku, iz ramena. I eto ga, najljepše za
kraj: jedan direkt u pravo mjesto, da Dervozu otkrije slabe tačke. I kroše koji je zapamtio cijeli Titograd. Pravo u bradu. Za nokaut, serviran slavnom nokauteru! I to je to: sa deset bodova znali su da je titula u džepu. Potom je, u svojoj borbi u srednjoj kategoriji, Živorad Pavićević ovjerio... Podgorica ovog januara nije znala da, na pravi način, obilježi svoju prvu veliku šampionsku titulu. I to je šteta, jer priča o karakteru šampiona, jedne mladosti i grada – blista i nakon pola vijeka. Uz priču onih koji su tada bili tamo da je pozdrav, pa rastanak boksera na kraju duela dva velika tima – na kraju bio kavaljerski i prijateljski. Da je banjalučka čestitka bila javna i iskrena, nakon 10:10 u prvom duelu u njihovom gradu. Taman tog dana kada je izašao izvještaj sa borbi koje su Titogradu donijele prvu šampionsku titulu, u bilo kom ekipnom sportu, 31. decembra 1974 – Pobjeda je počela da izlazi kao dnevni list (do tada je publikovana dva puta sedmično). Još jedna karika u mozaiku nasmijano-rastućeg grada.
I od svega bitnije, ko su bili ti Gojkovi mladići koji su dosanjali tron. Recimo ovako: Sreten Dondić u muva kategoriji – mašinbravar; tada u ekipi već šest godina. Pa Bajram Ademović, perolaka, 19 godina. Učenik. Veliki Mijo, Miodrag Perunović, budući evropski prvak i svjetski vicešampion. Tada sa samo 17 godina, u lakoj kategoriji, učenik. Pa Dragan Perunović, poluvelter. Dragan Mugoša, naravno, velter – do tog dana na 93 borbe čak 80 pobjeda, samo 18 godina. Pavićević u srednjoj – metalostrugar. Gojko Nikač u polusrednjoj kategoriji – radnik. Milutin Milović u poluteškoj, 23 godine – automehaničar. I Dimitrije Stojanović, teškaš, do tada sa 150 nastupa i 115 pobjeda. I da, uz sve to –visokokvalifikovani električar... Shvatate li sada zbog čega bi nam ti bokseri Budućnosti bili bitni? Zašto im je vrijednost trajna? Za novu 1975. redakcija Pobjede poslala im je „novogodišnju kritiku“. Pisalo je u njoj ovako: „Za poslovnu politiku, sa pozicija sile u osvajanju bokserskog Olimpa“. Stojan STAMENIĆ
DokBritanski filmski institut kuva program u čast nedavno preminulog maestra alternativnog filma Dejvida Linča, ljubitelji sedme umjetnosti imaće priliku da obilježe početak kineske, tj. lunarne nove godine posebnim filmskim
programom u čijem su fokusu ostvarenja iz Hong Konga. Godinu zmaja BFI otvara bogatim trodnevnim programom novih faca koje dolaze iz ovog specijalnog regiona.
Britanski filmski institut, u saradnji s Ekonomskom trgo-
Britanski filmski institut otvara godinu zmaja trodnevnim
programom u okviru kojeg će biti prikazani filmovi uzbudljivih autora iz ovog specijalnog regiona
vinskom kancelarijom Hong Konga u Londonu, u okviru selekcije „Focus Hong Kong“, premijerno prikazuje „True Love, for Once in My Life“, režiserski debi scenariste Siua Kunhoa. Simpatično istraživanje tradicionalnog braka, či-
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Tijana
ji je jedan od producenata poznati režiser Fruit Čan i koje iznosi moćna glumačka ekipa, prati odnos dvoje ljubavnika koji inicijalno nijesu planirali vezu.
U okviru ovog filmskog programa publika može da pogleda i ostvarenje „All Shall Be Well“ (2024) Reja Jonga, živopisan portret grupe starijih pripadnika LGBTIQ+ zajednice, koji se svakodnevno suočavaju s nepravdama i društvenom diskriminacijom. Jedna od najviše iščekivana projekcija je „Elegies“ (2023) En Hjui, intiman dokumentarni portret nekoliko pjesnika Hong Konga, čiji stihovi reflektuju karakter i kulture njihovog grada.
Za ljubitelje starijih filmova iz Hong Konga, BFI je spremio specijalnu projekciju filma „July Rhapsody“ (2002) fenomenalne Hjui – duboko istraživanje prekinutih odnosa, destruktivne čežnje i izgubljenih snova, koje stiže iz kineske poezije, a tu je i vanvremenski klasik „Shanghai Blues“ (1984) Tsui Harka o japanskom napadu na Šangaj 1937. godine. Leila MURSELJEVIĆ
