Poneđeljak, 27. januar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21243 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio da kada ne postoje institucionalni mehanizmi da se zaštite prava, pribjegava se mjerama građanske neposlušnosti
Hrvatski vazduhoplovni analitičar poručio Vladi da vazdušne luke treba da ostanu u ,,rukama“ države
Opozicija treba da ima eksibilniji odnos prema blokadi parlamenta. Bilo bi produktivnije da ne bojkotuju sve sjednice, kao što je bila svečana sjednica na kojoj se obratila komesarka Marta Kos. Opozicija treba da koristi svaku priliku da naglasi svoj proevropski karakter –kazao je Zlatko Vujović
STR. 2. i 3.
Sudbina državničkih obilježja guvernadura Radonjića nije razjašnjena ni nakon sedam godina, iz istoimene fondacije ogorčeni na NMCG i Ministarstvo kulture
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Srđan Milivojević, predsjednik
Demokratske stranke i jedan od lidera nekadašnjeg studentskog pokreta „Otpor“
Izazivanjem krize u regionu Vučić bi, kao i svaki samoživi, sebični i beskrupulozni tiranin, kazao: „Sad ste našli da me rušite u Srbiji dok je ugrožen naš narod na Kosovu i Metohiji ili u Republici Srpskoj“. Naposljetku, zaslijepljen nezasitom pohlepom, mahniti tiranin trenutno intenzivno pregovara o dobijanju azila od strane država u koje je već sklonio naš novac, stečen tokom dvanaestogodišnje bjesomučne pljačke Srbije. Njegov uzor Bašar el Asad pobjegao je iz Sirije sam, ne obazirući se na to kakva sudbina čeka njegove najbliže saradnike
STR. 6. i 7.
DIPLOMATSKA POŠTA
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Opozicija mora potvrditi i naglasiti svoju apsolutnu i neporecivu evropsku orijentaciju, ali i pokazati - i Crnoj Gori, i Evropi, i svijetu - da neće pristati, niti dozvoliti dalju degradaciju, urušavanje i razaranje crnogorskog društva i crnogorske državnosti. Za to će im biti potrebno mnogo energije, ali i znanja i vještine. Dolaze teška i mučna vremena, za koje su potrebni jasni, postojani i efikasni odgovori
STR. 4.
KOMENTAR: Trampovo ,,zlatno doba“, Pariski sporazum i Grenland
I dok Tramp povlači SAD iz Pariskog sporazuma, njegove druge aspiracije ukazuju da su klimatske promjene postale resurs u međunarodnim odnosima. Riječ je arktičkom ostrvu - Grenlandu. Ako se apstrahuju bezbjednosni interesi koje su SAD oduvijek imale na Grenlandu, uspostavljene vojne i radio-stanice, svemirska baza Pitufik, topljenje kopnenog leda sa glečera i ledenih pokrivača na Grenlandu može da ima dalekosežne bezbjednosne, ekonomske i geostrateške posljedice na globalnom nivou
Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ STR. 9.
Programska direktorica CDT-a smatra da je Ustavni sud pred testom i kritikuje pasivnost te institucije
o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti
PODGORICA - Ustavni sud je 27. decembra konačno informisao javnost da je odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić kojom se uvodi ,,slava grada“. Teško da iko može pohvaliti ažurnost suda, budući da je CDT ovu inicijativu podnio prije više od godinu i po dana, uz više puta ponovljene apele da sud odluči po našoj inicijativi, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kovačević je rekla da je pasivnost Ustavnog suda ostavila prostor da i druge opštine donose slične diskriminatorne propise.
- Ohrabreni primjerom Nikšića, u Pljevljima su otišli i korak dalje, namjeravajući da ukinu antifašistički praznik – dan oslobođenja, i zamijene ga pravoslavnim vjerskim praznikom kao danom grada - istakla je Kovačević. Odluke Ustavnog suda nijesu samo reakcija na već nastale probleme, već, kako je kazala, i alat za uspostavljanje pravnih i društvenih standarda koji sprečavaju donošenje sličnih akata u budućnosti. Njegova preventivna uloga, navodi Kovačević, od suštinskog je značaja za očuvanje ustavnih vrijednosti, zaštitu ljudskih prava i očuvanje sekularnog karaktera države. - Zbog toga, izražavamo nadu da za donošenje odluke Ustavnom sudu neće biti potrebno još godinu, već da će se ovo pitanje riješiti u najkraćem roku - naglasila je ona. Prema njenim riječima, ovaj zadatak ne bi trebalo da bude težak, budući da je Ustavni sud Republike Crne Gore još 2005. godine utvrdio da uvođenje krsne slave u Statut Opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
- Tada je Sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela
Politički analitičar ocijenio da kada ne postoje institucionalni mehanizmi mjerama građanske neposlušnosti
svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države - podsjeća Kovačević. U saopštenju suda, naglasak je stavljen na proceduralne propuste, na koje je i CDT ukazao – Skupština opštine Nikšić nije pribavila saglasnost Vlade prije donošenja odluke, što je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Međutim, Kovačević napominje da je problem mnogo dublji od procedure.
Uloga Ustavnog suda, naglašava ona, ne može i ne smije biti ograničena samo na proceduralna pitanja – od njega očekuju da bude garant jednakosti i pravde za sve građane.
CDT je uvjeren da je Skupština opštine Nikšić uvođenjem slave grada pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane –pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, i time povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo ustavno pravo da budu zaštićeni od bilo kojeg akta posredne ili neposredne diskriminacije - Očekujemo da će Ustavni sud Crne Gore uspjeti da se odupre pritiscima i željama političkih aktera i da će donijeti odluku utemeljenu na ustavnim principima, pravnom znanju i nepristrasnom razumijevanju pravde. Time će poslati poruku svim opštinama koje razmatraju ili planiraju slične diskriminatorne mjere. Njegova nezavisnost i sposobnost da odlučuje isključivo u interesu zaštite vladavine prava i prava građana ključni su za očuvanje demokratskog poretka i povjerenja građana u institucionalni okvir države - poručila je Kovačević. r.P.
Opozicija treba da ima fleksibilniji odnos prema blokadi parlamenta. Bilo bi produktivnije da ne bojkotuju sve sjednice, kao što je bila svečana sjednica na kojoj se obratila komesarka Marta Kos. Opozicija treba da koristi svaku priliku da naglasi svoj proevropski karakter – kazao je Zlatko Vujović, dodajući da je dobra ideja posredovanje Venecijanske komisije u rješavanju ustavne krize, ali i da to treba da bude dio dogovora vlasti i opozicije, koje bi se obavezale na određena postupanja - poštovanje mišljenja VK, ali i odustajanje vlasti od određenih problematičnih zakonodavnih inicijativa
PODGORICA – Kada više ne postoje institucionalni mehanizmi da se zaštite prava, onda se, nažalost, pribjegava vaninstitucionalnim mjerama, mjerama građanske neposlušnosti. To je ono što se sada dešava u Srbiji. Bojim se da nas potezi Mandića, Demokrata i radikala u PES-u vode scenariju kroz koji sada prolazi Srbija - kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja.
Vujović smatra da bi premijer Milojko Spajić, ako bi imao podršku najvećeg dijela vladajuće koalicije, jednostavno i brzo mogao da napravi kvalitetan dogovor sa opozicijom o prevazilaženju političke krize, što, kako je kazao, pokazuje iskustvo sa dogovorom o sprovođenju popisa. Vujović, međutim, kaže da ono što bi Spajić i dogovorio ne dozvoljavaju protivnici EU u vladajućoj koaliciji, odnosno - dogovor sa opozicijom doveo bi do članstva u EU, što je prosrpskim i proruskim partijama u vlasti nešto što se ne smije dozvoliti.
Preuzeta nadležnost
Komentarišući ustavnu i političku krizu u državi, Vujović je rekao da je „iz poteza vladajuće većine jasno da je Skupština izašla iz ustavnog okvira i preuzela nadležnost Ustavnog suda, odnosno jasno je da je ovim postupkom vladajuća većina pokušala da blokira odlučivanje Ustavnog suda po određenim pitanjima koja su došla na red, odnosno u krajnjem da kompletira, stvori, većinu u Ustavnom sudu koja bi bespogovorno donosila odluke u skladu sa zahtjevima, prije svega, predsjednika parlamenta Andrije Mandića“.
- Ovdje uopšte ne zauzimam stav kad treba da se penzionišu sudije. Mnogo je važnije i opasnije pitanje da jedan državni organ samovoljno, protivustav-
no preuzima nadležnost drugog organa – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, ako se primijeni takav princip, onda vojska može da preuzme nadležnost policije, vojni bezbjednosni organi nadležnost ANB-a, Vlada nadležnost predsjednika.
- Zato je važno ne dozvoliti da jedan državni organ preuzima protivustavno nadležnost drugog, a posebno ne onog koji kontroliše upravo tu ustavnost - istakao je Vujović.
Na pitanje je li opozicija blokadama parlamenta na pravom putu, Vujović je istakao da se postavlja pitanje koja to sredstva ostaju na raspolaganju opoziciji, s obzirom na to da najveći dio vladajuće većine najavljuje brojne poteze koji mogu izazvati opasne situacije sa potencijalom konflikta, kao i da ne iskazuju spremnost za kompromis kada je riječ o najvažnijim temama. - Vidjeli smo da u dvije opštine nije moguće okončati izbor-
ni proces, da se u opštinama u kojima vladajuća koalicija gubi većinu pribjegava blokadama, odnosno nasilju da ne bi došlo do promjene vlasti. Vlast je ostavila opoziciju bez institucionalno pravne zaštite svojih prava i interesa. I ne samo opoziciju, nego i brojne građane koji su predmet sistemskog progona ili diskriminacije vlasti. Kada više ne postoje institucionalni mehanizmi da se zaštite prava, onda se, nažalost, dolazi u situaciju da se pribjegava vaninstitucionalnim mjerama. Mjerama građanske neposlušnosti. I to je ono što se sada dešava u susjednoj Srbiji, jer je režim obesmislio procedure demokratske promjene vlasti – istakao je Vujović. Pritom se, kako je rekao, mora naglasiti da se situacija u Crnoj Gori rapidno radikalizuje ulaskom DF-a direktno u vlast, posebno Mandića na poziciju predsjednika Skupštine.
- Bojim se da nas potezi Man-
dića, Demokrata i radikala u PES-u vode scenariju kroz koji prolazi sada Srbija – kazao je Vujović. Na pitanje da li se uopšte može dijalogom opozicije i vlasti riješiti ustavna i politička kriza, Vujović je kazao da je potreban sporazum vlasti i opozicije koji će relaksirati Crnu Goru stalnih kriza koje kreira predsjednik parlamenta sa svojim saveznicima.
- Potrebno je da Crna Gora dokaže svojim EU partnerima da je spremna da postane članica EU. Nažalost, umjesto toga vidimo neuspjeh vlasti da garantuje minimum poštovanja zakona i demokratskih procedura. Zemlja u kojoj vlasti ne dozvoljavaju promjenu vlasti na bazi izbornih rezultata ne može biti članica EU. I to je svima jasno. Zato i potreba protivnika EU u vladajućoj koaliciji da se kroz postojanje krize u Šavniku, Kotoru, Budvi, prije toga u Andrijevici, šalje poruka EU da odustane od
mehanizmi da se zaštite prava, pribjegava se
Crne Gore - kazao je Vujović. Poručio je da bi Spajić, ako bi imao podršku najvećeg dijela vladajuće koalicije, jednostavno i brzo mogao da napravi kvalitetan dogovor sa opozicijom. - Što pokazuje iskustvo sa dogovorom o sprovođenju popisa. Nažalost, ono što bi Spajić i dogovorio ne dozvoljavaju protivnici EU u vladajućoj koaliciji. Što je i prirodno. Dogovor sa opozicijom bi doveo do članstva u EU, što je prosrpskim i proruskim partijama u vlasti nešto što se ne smije dozvoliti. Stoga nijesam optimista da se taj dogovor može postići u ovom trenutku - istakao je Vujović.
MANDIĆ PREŠAO
CRVENU LINIJU
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da će kazniti opozicione poslanike zbog blokade parlamenta i na pitanje kakvu reakciju opozicije očekuje na to, Vujović je rekao da je Mandić svjestan da će radikalizacijom protesta u Skupštini i eventualnim represivnim mjerama njegov autoritet u potpunosti biti urušen, a on dodatno označen kao ključni kočničar napora da Crna Gora postane članica EU. - Već sada ključni zapadni partneri označavaju Mandića kao problem - koji se mora riješiti. Prosto, Mandić je prešao crvenu liniju i nije iskoristio priliku da se njegov blok predstavi kao konstruktivan partner. Tome je dosta doprinijela i Hrvatska, koja je isprovocirana od vladajuće koalicije iskoristila priliku da označi tri lidera vladajućih partija ne samo kao persone non grata za tu državu, već i kao ključne kočničare članstva Crne Gore u EU.
Pritom je zapadnim partnerima jasno da Demokrate samo slijede DF, nespremne da autohtono preduzimaju poteze – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postalo je jasno da liderstvo DF-a u vlasti vodi neuspjehu pregovora o članstvu Crne Gore u EU.
- Tako da će Mandić više puta morati da razmisli o narednom potezu, jer vrijeme definitivno ne radi za njega, ako je suditi po nekim prilično pouzdanima izvorima - istakao je Vujović.
Na pitanje je li dobra odluka opozicije da bojkotuje sjednicu parlamenta na kojoj je govori-
Zlatko Vujović je, komentarišući neusvajanje budžeta zbog opozicione blokade parlamenta i eventualne posljedice toga po građane, kazao da je jasno da institut privremenog finansiranja omogućava da odgađanje usvajanja budžeta ne utiče na podmirivanje osnovnih obaveza Vlade, što potvrđuje dosadašnja praksa. - Stoga građani ne treba da brinu da li će primiti penzije i plate. Institut privremenog finansiranja pokriva to, bez obzira što vlast koristeći bojazan građana pokušava da tim osjećanjima izvrši pritisak na opoziciju da odustane od blokade parlamenta. Drugo je pitanje daljeg zaduživanja Crne Gore, koje je nemoguće sprovesti bez odluke parlamenta. Blokada parlamenta sprečava dalje, veće, zaduživanje Crne Gore, ali i brojne druge akcije koje nemaju veze sa isplatama plata i penzija – kazao je Vujović.
la evropska komesarka Marta Kos, Vujović je rekao da bi bilo produktivnije da opozicija ne bojkotuje sve sjednice, poput one na kojoj je govorila Kos.
- Mišljenja sam da opozicija treba da ima fleksibilniji odnos prema blokadi parlamenta. Na njihovom mjestu bilo bi produktivnije da ne bojkotuje sve sjednice, kao što je bila svečana sjednica na kojoj se obratila komesarka Kos - poručio je Zlatko Vujović. Kazao je da opozicija treba da koristi svaku priliku da naglasi svoj proevropski karakter. - Međutim, pohvalno je što se komesarka Kos sastala sa opozicijom i da je spremna da pomogne prevazilaženju krizekazao je Vujović. Na pitanje šta misli o prijedlogu da Venecijanska komisija posreduje u rješavanju ustavne krize, Vujović je kazao da je to dobra ideja. - To je dobra ideja, ali treba da bude kao dio dogovora vlasti i opozicije koje bi se obavezale na određeno postupanje - poštovanje tog mišljenja, ali i oko odustajanja vlasti od određenih problematičnih zakonodavnih inicijativa... Ako ima volje na strani vlasti, uz pomoć EU, lako se može doći do izlaska iz ove krize. Nažalost, značajna mišljenja VK, od ove vlasti, odnosno njenih ključnih konstituenata nijesu ranije poštovana, stoga je i pitanje zašto bi sada to bio slučaj – kazao je Vujović. Na pitanje da prokomentariše najavu jačeg otpora opozicije, blokade ukupnog političkog života i da li se to odnosi i na lokalni nivo, Vujović je ka-
Polemika čelnika koalicija „Budva naš grad“ i „Za budućnost Budve“ ne jenjava
PODGORICA – Koalicija „Budva naš grad“ optužila je Mladena Mikijelja iz koalicije „Za budućnost Budve“ da preko svojih kanala moli budvanski DPS da ga podrži u lokalnoj vlasti, nudeći toj partiji 30 odsto vlasti. Iz koalicije „Za budućnost Budve“ odgovorili su – „nije Mikijelj u prethodnim danima išao na sastanke sa DPS-om nego Vi, gospodine Jovanoviću, i to u pratnji Moma Lekovića“.
zao da „postaje jasno da, pošto vlast blokira izbor rukovodstva Opštine Budva, da će opozicija blokirati rad drugih, opština kao što je Opština Podgorica“.
VLADA ULAZI U RIZIČAN PERIOD
- Naravno, ta eskalacija znači paralizu dijela političkog procesa. Kada se tome doda eskalacija protesta „Kamo śutra“, odnosno uvođenje u njihove proteste mjera građanske neposlušnosti, onda Vlada ulazi u veoma rizičan period – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, postaje jasno da Spajića savjeti koje dobija samo uvlače u političko blato koje stvara dio njegovih koalicionih partnera.
- Umjesto da ga zaštite, neki njegovi poslanici izjavama pokušavaju da ga naprave metom protesta, ne bi li time obezbijedili podršku vrhu bezbjednosnog sektora. Jasno je da Crna Gora klizi ka stanju kakvo je u Srbiji, posebno što su vidljive akcije bezbjednosnog sektora nalik onima u Srbiji. Difamacija, antikampanja, zastrašivanje, prije svega organizatora studentskih protesta, ali i njihovih podržavalaca od vlasti i medija koje kontrolišu oni i srpski predsjednik Vučić je snažna i kontinuirana. Ali čini mi se i nedjelotvorna, kao i ona protiv studenata u Srbiji. Umjesto da prevenira krize, vlast ih produbljuje, čak suprotno svom sopstvenom interesu. Stoga to vodi zaključku da je većina tih kriza stvorena pod spoljnim pritiskom – dodao je Vujović. Ivana KOPRIVICA
- Posljednji politički trzaji Mladena Mikijelja, poslušnika OKG Budvanska i bezbjednosno-interesantnih lica jedino mogu da posluže da ovih dana dobro zasmiju javnost – saopštili su predstavnici liste „Budva naš grad“. - Ovaj jurišnik koji je fizički napao funkcionerku opštine Marijanu Božović i protiv koga je pokrenut sudski postupak zbog toga očigledno gubi tlo pod nogama i saopštava nebuloze u koje niko ne vjeruje. Najbolje je o sebi rekao sam, a to je da je spreman da napada žene ne bi li se dokopao fotelje predsjednika opštine i raspolagao budžetom opštine od 65 miliona. Nervoza ovog „gospodina“ ko-
jom zabavlja javnost glumeći opasnu facu narasla je do zabrinjavajućeg nivoa jer shvata da nikada neće biti predsjednik opštine - navode oni, dodajući da je izdaja sinonim za njegovo lično i političko djelovanje, te da je Novu srpsku demokratiju spustio sa 12 mandata prije izbora na svega tri. Navode da bi Mikijelj, da ima imalo moralne i političke odgovornosti, podnio ostavku zbog izbornog fijaska u dva izborna ciklusa iz kojih je definitivno, kako navode, stekao status „političkog grobara NSD Budva“.
- On je u manjinskoj vladi DPS-a 18 mjeseci vršio funkciju direktora Morskog dobra i primio 54.000 eura od tog zloglasnog DPS-a, tako da ne-
Odžić: Mikijelj me je više puta zvao i preko posrednika pokušavao da zakaže sastanke
Petar Odžić, zamjenik predsjednika SDP-a i nosilac liste Evropskog saveza u Budvi, saopštio je da ga je Mikijelj više puta zvao i pokušavao da zakaže sastanke preko posrednika.
- Molim ljude koji pišu Mladenu Mikijelju saopštenja da prestanu da se šale sa njim. Prije petnaestak dana su mu napisali da je grupacija „Budva naš grad“ u stvari narko-klan, samo dan kasnije je pružao ruku pomirenja, a tri dana kasnije da je Jovanović najveći izdajnik.
više, da se svi prije objave konsultuju sa gazdom iz Krimovice sa boravištem u Beogradu - navodi Odžić. Prema njegovim riječima, „ovo ovako ne ide, jer birači mogu pomisliti da su dali podršku osobi sa podvojenom ličnosti ili da se radi o nekoj drugoj bolesti“.
Predložio bih da mu saopštenja piše isti čovjek ili, ako je nužno da ih je
- Takođe, apelujem da prilikom pisanja koriste proste termine, kako bi ljudi koji poznaju Mladena stvarno pomislili da je on, jer termini poput „pravna degradacija institucija sistema“ se ne mogu naći u njegovom vokabularu - kaže Odžić. Takođe, dodaje, ne mogu govoriti u njegovo ime da se SDP ne smije vratiti na vlast, kad ga je Mikijelj poslije prvog kruga više puta telefonski zvao, a preko desetina posrednika pokušavao da zakaže sastanke za sastavljanje vlasti.
da se SDP ne smije vratizvao, a preko desetina sastanke za vlasti.
ma pravo da bilo kome šta kaže. Njegova saradnja sa DPSom je bila i te kako isplativa po njega i vidimo da mu današnji moral „nikad sa njima“ tada nije proradio. A ako sada jeste, pozivamo ga da tih 54.000 eura uplati u dobrotvorne svrhe i time dokaže da se istinski pokajao. Posebno je ponižavajuće kako Mikijelj preko svojih kanala moli budvanski DPS da ga podrži u lokalnoj vlasti i za to im nudi 30 odsto vlasti jer izgleda da mu je DPS po mjeri onda kada njega podržava, a kada to neće, onda su zlotvori - naglasili su. Koalicija „Za budućnost Budve“ demantuje da je htjela u koaliciju sa DPS-om. - Lažne priče da je Mladen Mikijelj napao Marijanu Božović demantuje snimak koji je sama objavila, kako bi se zataškao napad vaših gerilaca na odbornicu Pićan. Nakon tog napada, ponosni vođa u pokušaju, Nikola Jovanović izjavio je „nije joj ništa“. Ljudskost kod takvih osoba očigledno ne postoji i poštovani građani Budve, to je upravo „čojski“ karakter grupe građana „Budva naš grad“. Kada je o ličnoj hrabrosti riječ, najbolje o njoj govori činjenica da se nigdje ne pojavljujete bez pratnje Slavka Filipovića, Ljuba Vulevića, zaposlenih u Komunalnoj policiji i oslobođenih radnih obaveza sa zadatkom da Vas prate, i Saše Zejaka, višestruko osuđivanog lica - ističu oni. Jovanovićevi su šefovi, dodaju, Milo Božović i Radovan Perović - Obojica su optuženi za međunarodnu trgovinu narkoticima, kao i Dragan Perović, poznat u Budvi po građevinskim i zelenaškim poslovima. Svake nedjelje, bar jednom sedmično, idete u Spuž po instrukcije koje bespogovorno izvršavate. Nije Mladen Mikijelj u prethodnim danima išao na sastanke sa predstavnicima DPS-a nego Vi, gospodine Jovanoviću, i to u pratnji Moma Lekovića, hapšenog u slučaju međunarodne trgovine ukradenim luksuznim vozilimaističu iz te koalicije. R. P.
Josif Visarionovič Džugašvili, zvani Koba, kasnije globalno poznat kao Staljin, volio je da raseljava narode. Tragična premještanja i iseljavanja u daleka sibirska bespuća, samo su dio krvave i zločinačke staljinističke povijesti. Čečeni i krimski Tatari su najpoznatiji na toj dugoj listi.
Teško je bilo zamisliti da takva grozomorna ideja može biti dio javnog narativa u modernom svijetu. Ali, (i) za tu nemoguću stvar se pobrinuo stari/novi predsjednik SAD Donald Tramp, upravo skandaloznom izjavom o premještanju stanovništva iz potpuno razorene Gaze u arapske zemlje. Novina je, dakle, da je premiještanje i raseljavanje sada dobilo međunarodnu dimenziju: državnik zemlje A želi da očisti teren za „divni građevinski projekat“ na teritoriji B, kako bi „riješio problem“ zemlji C, nadajući se da će vlasti zemalja D, E, F i ostalih imati razumijevanja za razvoj ekskluzivnih nekretnina na plažama jugoistočnog Mediterana!
O tom planu, koji podrazumijeva da se milion Palestinaca iseli sa sopstvene zemlje - svojevrsnog rezervata u koji su sabijeni mučnom i tužnom razdoblju poslije 1949. (a posljednjih godinu dana bjesomučno bombardovani i uništavani od strane Izraela, pred očima nemoćnog svijeta) - Tramp je, navodno, već razgovarao sa jordanskim kraljem Abdulahom II.
LA COMMEDIA È FINITA
Ideja o raseljavanju Palestinaca iz pojasa Gaze je posljednja u nizu bizarnih i opasnih ideja koje nova američka administracija smatra realističnim. Za to vrijeme, glavni finansijer i svojevrsni „konsiljere“ 45./47. američkog predsjednika, Elon Mask, poslije kontroverze sa nacističkim pozdravom pred egzaltiranom MAGA publikom u Vašingtonu, gostuje u Njemačkoj, na skupu „Alternative za Njemačku“ (AfD) - partije krajnje, ekstremne desnice, sa jasnim afinitetima za ksenofobne i rasističke ideje. „Ne treba da se stidite svojih predaka“, uzvikuje naelektrisani bogataš, rođeni Afrikaner. Nadrealno! Eskapadama i skandaloznim izjavama novih zvaničnika u Vašingtonu nema kraja. Oglasio se - povodom protesta u Srbiji - i nama (Zapadnom Balkanu, to jest) dobro znani Ričard Grenel, sada specijalni izaslanik predsjednika Trampa za specijalne misi-
Diplomatska pošta
Opozicija mora potvrditi i naglasiti svoju apsolutnu i neporecivu evropsku orijentaciju, ali i pokazati - i Crnoj Gori, i Evropi, i svijetu - da neće pristati, niti dozvoliti dalju degradaciju, urušavanje i razaranje crnogorskog društva i crnogorske državnosti. Za to će im biti potrebno mnogo energije, ali i znanja i vještine. Dolaze teška i mučna vremena, za koje su potrebni jasni, postojani i e kasni odgovori
je. Njegova izjava povodom protesta u Srbiji - u kojoj „osuđuje“ nekakvo nasilno zauzimanje institucija - direktna je usluga i podrška režimu Aleksandra Vučića. Naprasni odlazak ambasadora Kristofera Hila nije, dakle, ostavio Vučića samog - tu je, pored redovnih blagonaklonih „analiza“ nekadašnjeg ambasadora Vilijama Montgomerija, opet Ričard Grenel. Biće to nastavak jednog divnog prijateljstva, da parafraziramo završnu repliku čuvenog filma. Vjerovatno vrlo kratki nastavak - s obzirom na razvoj situacije u susjednoj Srbiji. Gospodin Grenel je našao vremena i da se vrlo negativno oglasi i povodom kosovskog premijera Albina Kurtija, koji je u sred predizborne kampanje, ali i da posredno pohvali Milojka Spajića, citirajući njegov tvit čestitke Trampu. (Američki diplomata, srećom, nije vidio da je Spajić sebe snimio kako pjeva jednu američku pjesmu. Šteta!)
Sve ovo ukazuje da nas čeka jedno uzbudljivo, dramatično i krajnje neizvjesno razdoblje od (pretpostavljene) četiri godine završnog Trampovog mandata, u kojem će i vlasti na Zapadnom Balkanu - baš kao što je to sada slučaj sa onima iz Danske i Grenlanda, Meksika, Kanade i Paname - morati da odluče kako da se postave prema agresivnim i maksimalističkim, a istovremeno nekonzistentnim i neodrživim zahtjevima/eksperimentima iz Bijele kuće. Ćutati ili čekati do trenutka
kada je reakcija neizbježna? Ili se otvoreno oduševljavati, kao banalni Spajić, koji nalazi paralele između sopstvenih megalomanskih i propagandnih projekcija i kampanja - i onih koje potencira Tramp?
(U tome ga, da ne zaboravimo, stidljivo prati četnički vojvoda - predsjednik Skupštine
Andrija Mandić, koji se oduševio Trampovom izvršnom naredbom da „od sada“ [?!] postoje samo dva pola - muški i ženski. Vojvodino neskriveno oduševljenje tom odlukom može biti vrlo kratkog vijeka, pomućeno drugim američkim saznanjima i nalozima - ali da ne trčimo pred rudu. Sve u svoje pero, građanine Mandiću!)
Postoje zapisi - ako želimo da zaokružimo ovaj segment o gotovo surealnim odlukama, izvršnim naređenjima i namjerama Donalda Trampakako je jednom, davno, fašista Benito Musolini, suočen sa izvještajima o lošem rodu usjeva širom Italije, pobjesnio na jednoj sjednici svog kabineta i vikao: „Pobijte ptice, pobijte sve ptice!“ Italijanske ptice su nadživjele Dučea. Ko će i kako nadživjeti Donalda Trampa i njegovu administraciju - pokazaće vrijeme.
BRISEL SUZAMA NE VJERUJE
Da Crna Gora ima vanjsku politiku i diplomatiju sposobnu da je slijedi, sada bi bio pogodan trenutak da se preduzmu mjere koje bi pozicionirale našu zemlju u novoj globalnoj
konstelaciji, na relaciji Vašington -Brisel, tj. SAD - EU. Za to bi bilo potrebno jače oslanjanje na evropske partnere - iz razloga koje nije potrebno posebno objašnjavati. Vidjeli smo da se premijer Spajić lako opredijelio: oduševljen je Trampom, a za evropske partnere ima nekoliko prigodnih fraza (a sa kojima on, nažalost, ima muke - bez obzira na njihovu jednostavnost i bezgranično ponavljanje), koje potvrđuju njegovo evropsko usmjerenje - via Singapur & kripto-valute, naravno.
Ta „taktika“ je maksimum vlasti koju nominalno vodi Spajićev PES, dok je usmjerava Mandić i njegove partije, mediji i Crkva.
(Jedna od rijetkih „low profile“ aktivnosti 44. Vlade - o kojoj se mnogo ne govori - a za koju je zadužen potpredsjednik Ivanović, a ne njegov indisponirani kolega i mvp Ibrahimović - je kandidatura Crne Gore za mjesto nestalnog člana Savjeta bezbjednosti UN. Hvalospjevi Trampu valjda treba da pomognu toj ambicioznoj zamisli … Digla žaba nogu!)
Situacija sa evropskom agendom naše zemlje se dodatno zakomplikovala povodom i poslije posjete nove evropske komesarke za proširenje. Neko je pogrešno sugerisao gospođi Marti Kos da centralni sadržaj njenog boravka u Crnoj Gori bude posjeta Skupštini, za koju se moglo lako pretpostaviti da neće biti kompletna. (Pritisci na DPS
vito sagledava opšte socijalne, ekonomske, bezbjednosne i političke prilike kod nas. Zato su danas i Brisel i Podgorica - i ona zvanična, i ona opoziciona - na raskrsnici: ili će se drugačije odnositi prema crnogorskoj zbilji, ili će parola o 2028. ostati to što i jeste: parola.
BUDUĆNOST
EVROPSKE AGENDE
Za crnogorsku vlast je vidljivo da je u svojevrsnoj pat-poziciji: Spajić ne smije da reaguje ni povodom besprizornog odnosa Demokrata prema tragediji na Cetinju, a ni povodom opšteg haosa i nesposobnosti u bezbjednosnom sektoru, u kojem, da ne zaboravimo, postoji i segment odbrane, koju vodi kompromitovani ministar Krapović
da njihovi poslanici ipak budu prisutni su bili jaki, ali su ostali bez uspjeha.)
Druga omaška je sadržaj i stil obraćanja u Skupštini. Pogrešne riječi pogrešnom čovjeku - a povodom stvari koja je od kapitalnog istorijskog značaja za našu zemlju. Kurtoazne ljubaznosti neće primaći Podgoricu Briselu. Gubljenje vremena „a lá Varhelji“ je apsolutno neprihvatljivo - iako bi se toj opciji najviše poradovali upravo oni čijeg je lidera pohvalila gospođa Kos. Komesarka Kos je trebalo da prioritet stavi na razgovore sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. Ona je to - sigurni smo - i shvatila poslije tih komunikacija. Otud i ideja o (novoj) „arbitraži“ Venecijanske komisije (VK) - koja, s jedne strane, pokazuje da su evropska zvaničnica iz Slovenije i austrijski ambasador Satler, šef Delegacije EU u Podgorici, shvatili da postoji Problem, i, s druge, potvrđuje da, nažalost, EU (tj. Evropska komisija i diplomatije zemalja članica) još nisu spremne da se na rezolutniji način odnose prema eklatantnom (što će reći - očevidnom i jasnom) kršenju Ustava od strane vladajuće većine u Crnoj Gori. Iskustva sa prethodna tri mišljenja VK - koje su Avgustovske vlasti ignorisale - mogla bi da evropskim zvaničnicima ukažu sa kojom vrstom „evropske“ politike imaju posla. Ali, moguć je, još uvijek, i scenario da Brisel nastavi da ignoriše i te činjenice - kao što, uostalom, površno i necjelo-
Još manje je „vladajući“ PES sposoban da se na bilo koji način suprotstavi Mandiću, čije političko znanje i vještine daleko nadilaze instrumentarijum kojim raspolaže Spajić. Ostaje centralno pitanje: đe će američka konjica prije stići - u slučaju Do Kvona, ili u primjeru Mandića? Tek kada ta viseća dilema bude razriješena - znaćemo ko iz postojeće vladajuće nomenklature može biti upotrebljiv i koristan za evropsku agendu. Crnogorsku opoziciju muče druge muke. Mladi lideri su shvatili kolika i kakva bi greška bila da su pristali da budu ukras u Skupštini prilikom (diplomatskog, kurtoaznog) hvalospjeva evropskoj i demokratskoj prošlosti Andrije Mandića - tog dobrovoljca u izgubljenim srpskim ratovima devedesetih - ali, još važnije, koji su (konačno!) spoznali potrebu odlučnog i aktivnog opozicionog djelovanja. Opozicija mora potvrditi i naglasiti svoju apsolutnu i neporecivu evropsku orijentaciju, ali i pokazati - i Crnoj Gori, i Evropi, i svijetu - da neće pristati, niti dozvoliti dalju degradaciju, urušavanje i razaranje crnogorskog društva i crnogorske državnosti. Za to će im biti potrebno mnogo energije, ali i znanja i vještine. Dolaze teška i mučna vremena, za koje su potrebni jasni, postojani i efikasni odgovori. Da bi se kvalifikovala za članstvo u EU - građanska i demokratska Crna Gora mora odbraniti svoj identitet, očuvati državni integritet i ponuditi političku, ekonomsku i socijalnu platformu koja će okupiti sve građane koji ne žele da budu podanici nacionalističke velikosrpske ideologije i „lokalno stanovništvo“ u velikodržavnom projektu kojem je centralni stub klerikalizivana nekompetentna vlast, a čiju stratešku orijentaciju i dnevnu politiku definišu i kanališu srpske obavještajne službe, Crkva Srbije i režimski mediji - privatni i javni. Poželimo im sreću - jer i od toga zavisi evropska budućnost naše zemlje. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Poneđeljak, 27. januar 2025.
Hrvatski vazduhoplovni analitičar poručio Vladi da vazdušne luke treba da ostanu u ,,rukama“ države
PODGORICA - Suludo je davati crnogorske aerodrome pod koncesiju, poručio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric
On smatra da Crnoj Gori i njenim aerodromima nije potreban koncesionar te da kompanija Aerodromi Crne Gore može sama finansirati potrebnih 150 miliona eura investicija kako bi se crnogorski aerodromi doveli na nivo konkurencije u Tirani, Dubrovniku i Prištini.
-Davati strateške objekte pod koncesiju je suludo. Crna Gora zavisi od turizma, njen BDP se puni sa nekih 25 odsto od turizma. Crna Gora ima katastrofalnu putnu infrastukturu, željeznice su u još gorem stanju, brodova gotovo da i nema. A Crna Gora je jako daleko od evropskih destinacija. Stoga su putnici osuđeni dolaziti u Crnu Goru avionima – kazao je Šćuric u razgovoru za Pobjedu.
PROBLEMI U REGIONU
On dodaje da su u tom kontekstu aerodromi najbitniji strateški resurs države i ,,infrastruktura koja se mora kontrolisati“.
-Želi li Crna Gora probleme koje ima Aerodrom Beograd sa koncesionarom, lošu koncesiju kao Zagreb, Skoplje ili Priština, ili da bude druga najgora vazdušna luka u Evropi kao što je slučaj sa Ljubljanom. Nemalo puta sam pitao kako to da su vlasnici aerodroma na Zapadu države, a kod nas to moraju biti ti aerodromi sa Zapada. I čije interese onda u Zagrebu štiti francuski državni koncesionar, hrvatske ili francuske –zapitao se Šćuric.
On je podsjetio na uporedna iskustva iz regiona i Evrope, i ocijenio da su se koncesionari aerodroma u tim državama pokazali ekstremno loše.
-Nije li indikativno da je Mađarska vratila svoje aerodrome u svoje vlasništvo od koncesionara i pritom platila duplo više nego što je od koncesionara dobila. Jer je bila ekstremno nezadovoljna. Zašto su to napravili osim ako su bili ekstremno nezadovoljni koncesijom? Ljubljana je drugi najlošiji aerodrom u Evropi po oporavku od kovida-19. Zagreb usporava rast kako ne bi morao uložiti u širenje terminala i ima loš pristup novim kompani-
Pro t Aerodroma Crne Gore je deset miliona eura i raste, dakle za nekoliko godina će biti i daleko veći. Sa tim pro tom Aerodromi Crne Gore mogu dići kredit na petnaestak godina i investirati potrebnih 150 miliona eura. To znači da će nakon toga stvarati pro t državi. To je 15 godina pro ta, što je daleko veći novac nego što se može dobiti od koncesijske naknade u tih 30 godina, saopštio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric
jama, Beograd ima enormno puno problema, megaproblemi se doslovce dešavaju svake sedmice, koncesionar u Prištini je bio u sukobu sa vlasti, onaj u Skoplju nije ispunio obećanja za investicije u aerodrome. Konačno, kako objašnjavamo odlične rezultate Splita, Dubrovnika i Sarajeva, aerodroma koji nijesu pod koncesijom, a imaju daleko bolje rezultate nego oni koji u regiji jesu pod koncesijom. Ovi aerodromi imaju ogroman porast broja putnika i linija, stvaraju ogromne profite, a aerodromi pod koncesijom su prošle godine bili u gubicima – istakao je Šćuric.
PROCJENE
On je naveo da ako se već mora uzeti koncesionar onda treba izabrati najboljeg od ponuđenih.
-Neki kažu da je najbolje rješenje koncesionar izvan Evrope koji će se više truditi. Nijesam siguran, on je daleko, ne razumije evropske trendove, njemu će trebati mnogo više za reakciju, ozbiljno će griješiti, to je dru-
gi mentalitet, druge redne navike... Tu Crna Gora mora jako ozbiljno pristupiti procjeni svakog kandidata, treba puno razgovarati, platiti spoljne stručnjake da ekstremno ozbiljno procijene koncesionare – saopštio je Šćuric i dodao da je tu Crna Gora u jako lošoj poziciji.
-Na strani koncesionara su megastručnjaci, vrh struke, pravnici, ekonomisti, banari, stručnjaci iz vazduhoplovstva... koji imaju plate i po nekoliko desetina hiljada, pa i stotina hiljada eura, koji su opako motivisani i premazani svim mastima. No, sa druge strane pregovaraće kadar iz Crne Gore koji radi za par stotina eura i jedino što im je prioritet je da odu kući sa posla dva sata ranije. To nije „pošteno“ pregovaranje i upravo zato su sve koncesije u regiji loše. Ovi koji su premazani svim mastima su uspjeli izmuljariti države i staviti vodu na svoj mlin. Mislite da će u Crnoj Gori biti drugačije nego u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Kosovu ili Makedoniji –naglašava Šćuric.
On smatra da Crnoj Gori, njenim aerodromima nije u ovom trenutku potreban koncesionar, te da kompanija Aerodromi Crne Gore mogu sami finansirati potrebnih 150 miliona eura investicija da se crnogorski aerodromi dovedu na nivo konkurencije, dakle aerodroma u Tirani, Dubrovniku i Prištini. -Oni imaju taj novac, tj. eventualno kreditno zaduženje mogu plaćati iz sadašnjeg profita. Profit Aerodroma Crne Gore je deset miliona eura i raste, dakle za par godina će biti i daleko veći. Sa tim profitom Aerodromi mogu dići kredit na petnaestak godina i investirati potrebnih 150 miliona eura. To znači da će nakon toga stvarati profit državi. To je 15 godina profita što je daleko veći novac nego što se može dobiti od koncesijske naknade u tih 30 godina – naglasio je Šćuric. Tenderska komisija za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Podgorica i Tivat pozvala je krajem prošle godine, uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), zainteresovane da dostave ponude na tender za davanje tih vazdušnih luka pod dugoročnu koncesiju.
- Taj korak predstavlja drugu fazu tenderskog postupka i jasan je pokazatelj posvećenosti 44. vlade da u interesu daljeg ekonomskog razvoja Crne Gore okonča proces započet 2019. godine – navedeno je krajem decembra u saopštenju Tenderske komisije, čiji je predsjednik Nik Đeljošaj
MODEL JAVNOPRIVATNOG
PARTNERSTVA
Oni su podsjetili da je za pet godina od početka tog procesa
stva, uključujući i koncesije u sektoru vazduhoplovstva i aerodrome.
- Imajući u vidu da je IFC u toku prve faze realizovala ugovorene obaveze shodno ugovorenoj dinamici, koje su podrazumijevale učestvovanje u pripremi tenderske dokumentacije, vođenje tenderskog postupka, uključujući i pomoć u komuniciranju sa ponuđačima i pretkvalifikaciju potencijalnih ponuđača, čime su se stekli uslovi za narednu fazu postupka, kao i da su upoznati sa svim aktivnostima tenderskog postupka, ocijenjeno je da će nastavak saradnje sa ovom institucijom za najkraći rok dati najbolje rezultate – kazali su tada iz Vlade.
PRETKVALIFIKACIJE
okončan samo pretkvalifikacioni postupak, prema kojem su za drugu fazu kvalifikovana tri međunarodna ponuđača.
- Imajući u vidu važnost aerodroma za turistički i privredni razvoj Crne Gore, nastavak ovog procesa od izuzetne je važnosti za donošenje strateške odluke kada je u pitanju dugoročni razvoj Aerodroma Crne Gore, bilo kroz model javno-privatnog parterstva u slučaju dobijanja odgovarajućih ponuda, ili razvoja Aerodroma od strane države - zaključuje se u saopštenju.
Aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević je ranije za Pobjedu, na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja aerodromima ili da to radi koncesionar, odgovorila da sa državnom imovinom treba postupati vrlo oprezno i svaka odluka treba da bude dobro promišljena i donijeta u najboljem interesu Crne Gore. - Taj proces je u toku, ali još nemamo konačnu odluku, i lično ću sagledati sve činjenice prije nego se donese odluka o koncesiji. Smatram da država na neki način treba da zadrži kontrolu nad aerodromima i biću zagovornik te ideje – kazala je Vukićević ranije našoj redakciji. Vlada je 4. aprila prošle godine prihvatila ugovor o pružanju savjetodavnih finansijskih usluga između Vlade i Međunarodne finansijske korporacije (IFC). Ugovor se odnosi na nastavak realizacije druge faze tenderskog postupka za projekat davanja koncesija za korišćenje Aerodroma Crne Gore. IFC je međunarodna finansijska instutucija iz grupacije Svjetske banke, koja posjeduje iskustvo u pružanju savjetodavnih usluga u oblasti javno-privatnog partner-
Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina. Nekadašnje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, 11. oktobra 2019. godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.
Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija bilo je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači.
U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača: južnokorejska kompanija „Incheon International Airport“, indijski „GMR Airports“, luksemburška „Corporacion America Airports“ i francusko - turski konzorcijum ADP-TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija. Indijska kompanija GMR nekoliko mjeseci kasnije je navela da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija za Aerodrome Crne Gore. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP, koji sa turskom TAV kompanijom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od te indijske kompanije. Nakon što je završena pretkvalifikaciona faza trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavila su sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića Tadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je nakon tog predstavljanja saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos tadašnjoj situaciji u vezi sa pandemijom korona virusa.
Razgovarala:
Tamara NIKČEVIĆ
PODGORICA - Duže od dva mjeseca traju protesti koje su studenti četiri državna univerziteta u Srbiji započeli nakon što je u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu živote izgubilo petnaest građana. Umjesto istrage i procesuiranja odgovornih za novosadsku tragediju, režim predsjednika Aleksandra Vučića studentima i žrtvama ponudio je fotografiju krvave ruke sa podignutim srednjim prstom.
„Ponuditi građanima Srbije srednji prst kao odgovor na studentske zahteve može samo skupina najpodlijih primitivaca, nesvesnih da je njihova odgovornost zbog tog krvavog prsta ogromna. Građani su ismejali su ovu akciju. Pristojna Srbija šokirana je činjenicom da moralno dno Srpske napredne stranke (SNS) ima i svoj podrum. Brzina sa kojom se SNS odrekla ove akcije i napor da se anuliraju ogromni negativni efekti koje je proizvela, jasno govore o uzdrmanosti režima i konfuziji koja je zavladala u taboru naprednjaka“, kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević. Jedan od lidera nekadašnjeg studentskog pokreta „Otpor“ (1998-2004) kaže da ga skaredna poruka režima mnogo ne iznenađuje.
„Nagomilani primitivizam, udružen sa prostačkom i raskalašnom bahatošću naših vlastodržaca, dostigao je svoju metastazirajuću kulminaciju. Mafijaški režim davno je pokazao da imamo posla sa ljudima koji nemaju moralnu kočnicu. Za slobodu se borimo protiv bića amputiranog morala“, kaže Milivojević. Prema njegovim riječima, režim je krvave nadstrešnice zamijenio krvavim hauba -
Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke i jedan od lidera nekadašnjeg
Izazivanjem krize u regionu Vučić bi, kao i svaki samoživi, sebični i beskrupulozni tiranin, kazao: „Sad ste našli da me rušite u Srbiji dok je ugrožen naš narod na Kosovu i Metohiji ili u Republici Srpskoj“. Naposljetku, zaslijepljen nezasitom pohlepom, mahniti tiranin trenutno intenzivno pregovara o dobijanju azila od strane država u koje je već sklonio naš novac, stečen tokom dvanaestogodišnje bjesomučne pljačke Srbije. Njegov uzor Bašar el Asad pobjegao je iz Sirije sam, ne obazirući se na to kakva sudbina čeka njegove najbliže saradnike
ma, a krvave šake krvavim volanima.
„Zaletanje kolima u studente na trotoaru direktno je inspirisano od samog Vučića, koji je u nedavnom obraćanju medijima to i najavio. Nasilje je model političkog delovanja naprednjaka, koji su preko Šešeljevog šinjela navukli evropski frak. Nažalost, ispod tog evropskog fraka izviruje zarđala kašika i kišobran kalibra 7,62 mm, kojim se Vučić verao po brdima u okolini Sarajeva. Izviruje i ona ista moralna struktura sa rupom od bedža i likom Vojislava Šešelja. Od promotera politike „100 muslimana za jednog Srbina“, došli smo do politike 100 studenata za jednog naprednjaka u blokadi saobraćaja. Nažalost, danas su na vlasti u Srbiji oni koji su snimili spot kojim je najavljeno ubistvo Olivera Ivanovića, kao i oni koji su kazali „kad-tad ću se osvetiti Slavku
Ćuruviji za laži koje o meni objavljuje Dnevni telegraf“. Oni koji su napunili snajpere ubicama Zorana Đinđića i to ponosno isticali nasiljem će braniti svoju vlast, bez obzira na cenu te odbrane. Odgovor na napredno nasilje mora biti naša istrajnost i hrabrost da se zlo pobedi razumnim političkim delovanjem na polju nenasilja, kao što smo to uradili i 2000. godine“.
P OBJEDA: Znate da je predsjednik Vučić obećao da će ubuduće voditi računa o svakoj javno izgovorenoj riječi i pozvao ostale političke aktere da se toga pridržavaju.
MILIVOJEVIĆ: Aleksandar Vučić je generator i pokretač mržnje u našem društvu, podstrekač nasilja koje ta mržnja proizvodi; onaj ko inspiriše nasilnike i provocira incidente. Nije prošlo ni nekoliko sati otkako je izgovorio to što
Spoljnu politiku Srbije sigurno bismo uskladili sa politikom EU
POBJEDA: Zašto Zapad podržava predsjednika Vučića?
MILIVOJEVIĆ: Demokratska stranka se 35 godina zalaže za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. DS je nosilac evropskih vrednosti u Srbiji, ledolomac na tom teškom putu. To znaju diplomate i političke stranke u Evropskom parlamentu sa kojima se sastajem. Ipak, neke evropske države podržavaju režim Aleksandra Vučića jer im je lično obećao ostvarenje njihovih interesa u ovom delu Evrope, i to na uštrb vitalnih nacionalnih interesa naše zemlje. Naravno, svi su svesni da je samo jaka
Demokratska stranka garant evropske budućnosti, ne samo Srbije, nego i celog regiona.
POBJEDA: Da li bi Srbija trebalo da uvede sankcije Rusiji?
MILIVOJEVIĆ: Srbija ne može ići u Evropsku uniju i biti deo evropske porodice ako svoju spoljnu politiku ne uskladi sa politikom zajednice čiji deo želi da bude. Pritom, građani Srbije ne znaju da je režim Aleksandra Vučića uveo sankcije Belorusiji i da je jedan od glavnih snabdevača Ukrajine oružjem i municijom. Na Dan državnosti Srbije, 15. februara 2024. godine, ruski grad Belogord, pandam našem
Beogradu, ukrajinske snage gađale su raketama proizvedenim u Srbiji, na kojima je pisalo: „Srećan Dan državnosti Srbije, Slava Ukrajini“.
POBJEDA: Niste mi odgovorili na pitanje.
MILIVOJEVIĆ: Jasno sam kazao da nema napretka ka EU dok Srbija svoju spoljnu politiku ne uskladi sa politikom EU.
POBJEDA: Gospodine Milivojeviću, da ste vlast, da li biste uveli sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu?
MILIVOJEVIĆ: Rekao sam… Mislim da je jasno. POBJEDA: Znači da biste uveli sankcije Rusiji?
navodite, opoziciju je već nazvao najpogrdnijim imenima. Vučić ne shvata da Srbiju neće voditi onaj ko ima poganiji jezik, jače pesnice, dužu štanglu, bolju dugu devetku sa prigušivačem iz Kosovske Mitrovice kojom je ubijen Oliver Ivanović, niti onaj ko je prepreka normalnom životu, već oni koji se ne plaše da iskorače pred zlom i oni spremni da omoguće da normalan život nadvlada nečoveštvo koje je zavladalo. Hrabrost nije odsustvo straha; hrabrost je svest da strah postoji, ali i volja, rešenost i odlučnost da se nastavi dalje. Ovaj narod je mnogo puta pokazao kako u Srbiji okovi lako postaju krila slobode ako se jakom idejom suprotstavimo čvrstini lanaca. Naša ljubav prema otadžbini mnogo je jača od Vučićeve mržnje i prezira prema Srbiji.
POBJEDA: Ne jenjava nasilje koje režim sprovodi nad
MILIVOJEVIĆ: Ne, ponoviću Vam što što rekao: spoljnu politiku Srbije sigurno bismo uskladili sa politikom EU. Kako će moj odgovor neko razumeti, verujte da mi je svejedno. Mislim da sam bio veoma jasan.
POBJEDA: Da, jeste. Veoma jasan odgovor… Veliki broj medijski najprominentnijih figura Srpske napredne stranke izašao je „ispod šinjela“ Demokratske stranke. Kako to tumačite?
MILIVOJEVIĆ: Srpska napredna stranka postala je sigurna kuća za one koji su označeni kao „žuti lopovi“. A ti se ljudi svojevremeno nisu učlanili u Demokratsku stranku, već u vlast.
studentima. Što to govori o režimu?
MILIVOJEVIĆ: Režim svakodnevno menja propagandnu taktiku, što nam jasno ukazuje da Vučić ne ume da se nosi sa studentskim protestima i da se prvi put od dolaska na vlast našao u situaciji koju ne može da kontroliše bezočnom propagandom, zastrašivanjem i potkupljiva-
Promenom vlasti, otišli su tamo gde su privilegije i moć. Po padu ove mafijaške vlasti, neće moći da se vrate u Demokratsku stranku, već će biti predmet lustracije i finansijske istrage.
POBJEDA: Kome se tačno obraćate? Kome prijetite lustracijom?
MILIVOJEVIĆ: Sprovođenje lustracije nije pretnja, nego naše obećanje građanima Srbije. Svako ko se ogrešio o elementarne moralne norme pristojnog ponašanja u politici, ko je javni posao zloupotrebio za sticanje koristi, mora se suočiti sa zakonom ove zemlje. Nema iskoraka iz ovog mulja bez namirenja pravde.
njem. Studenti neće jeftine stanove, već uređenu državu sa stabilnim institucijama. Studenti istrajavaju na zadovoljenju pravde, a to Vučića i njegovu kliku iz fotelja vlasti vodi pravo na optuženičku klupu. Ovo rastakanje države ne može proći besplatno. Iza ove vlasti, pored milijardi opljačkanih para, ostalo je mnogo leleka majki koje su ostale bez dece i plača siročića. Bulevar sećanja na žrtve režima Aleksandra Vučića zahteva pravdu. Kroz usta studenata taj zahtev je jasno izgovoren. Baš kao i Slobodan Milošević devedesetih, Vučić je od studenata napravio najopasnije protivnike, trajnu pokretačku snagu pobune protiv njega. Koja će samo rasti. Okončaće se tek kada uzurpator padne.
POBJEDA: Da, ali studenti danas prave jasnu distancu i od opozicije. Zašto, što mislite?
MILIVOJEVIĆ: Opozicija je dvanaest godina satanizovana, drobljena i rastakana, naročito Demokratska stranka. Vučić zna da je najveća opasnost po njegov opstanak na vlasti jaka Demokratska stranka. U javnosti otrovanoj propagandom, a željnoj promena, studenti su doživljeni kao nešto čisto i uzvišeno, a opozicija kao nešto neefikasno, plaćeno od Vučića i
studentskog pokreta „Otpor“
prokazano od istog tog režima kao najveće zlo našeg društva. I pored takve propagande, opozicija je opstala, a Demokratska stranka, kao najjači simbol slobode u našem društvu, ubrzano raste, sprovodeći integrativne procese koji je čine ne najjačom snagom u opoziciji, već alternativom režimu. I devedesetih su studentski pokreti imali distancu od političkih stranaka, a ovo danas nije borba za vlast, već borba za slobodu.
POBJEDA: Ne bih rekla da je 1996/97. postojala ovakva distanca; to su bila dva paralelna protesta, čiji su se zahtjevi u dobroj mjeri poklapali. Da li je danas tako nešto moguće?
MILIVOJEVIĆ: I ovi protesti će ići na više paralelnih koloseka, koji će se jednog trenutka ukrstiti i udariti u najslabiju kariku režima. Nasilje režima je odgovor na proteste i iskazane slobodarske težnje. Režim to radi po uslovnom refleksu. Od onih kojima je mržnja oblikovala političku svest i način delovanja ne možete očekivati drugačiji odgovor. Paradoks i nepisano pravilo je da će to nasilje biti integrativni faktor u buđenju solidarnosti i udruživanju svih aktera u jedinstven front u borbi za slobodu i uspostavljanju normalnog života. Sukobi u Srbiji će eskalirati sve
dok narastajuće nezadovoljstvo i borba građana za slobodu ne dobiju svoj epilog kroz političku artikulaciju građanskog nezadovoljstva.
POBJEDA: To je jasno. Ali, kad će se opozicija uključiti?
MILIVOJEVIĆ: Nemojte zaboraviti da su proteste pokrenule opozicione stranke, da je opozicija sama izašla pred kordon zahtevajući pravdu za uhapšene studente i da su studenti, iskazivanjem pošte stradalima, proizveli histeričnu i agresivnu reakciju režima u smislu napada na dostojanstvene mlade ljude koji zahtevaju odgovornost za zločin u Novom Sadu. Političke stranke nemaju uticaja na studentske proteste, iako su njihovi zahtevi izrazito politički. Podržavamo studente, sa njima smo na ulici, ali naša borba ne treba da bude vidljiva samo na ulici. Tim pre što opozicija neće prihvatiti pruženu ruku režima da izazovemo građanski rat. Očito svesniji značaja uloge opozicije od nekih protivnika režima, Vučić zna da jedino političkom artikulacijom pobune može biti stvarno pobeđen i čini sve da do toga ne dođe.
POBJEDA: Studenti traže Generalni štrajk. Generalnu probu smo vidjeli u petak?
M ILIVOJEVIĆ: Generalni štrajk je najefikasnije sredstvo u borbi protiv režima i putokaz ka slobodi. Anticipirajući događaje, ideju Generalnog štrajka DS je iznela još u junu. Srbija mora da zastane da bi se pokrenula.
POBJEDA: Stala je i Demokratska stranka, stupili ste u štrajk. Što to tačno znači?
MILIVOJEVIĆ: Sesti za sto sa Anom Brnabić i učestvovati u prividu parlamentarizma dok režim kolima gazi našu decu, raspravljati sa mafijom na vlasti o bilo čemu dok studente napadaju napredne batinaške falange, glumiti skupštinsku sednicu dok mafijaška vlast buduće akademce naziva ustašama, a prodavci Kosova i Metohije im poručuju da su izdajnici, znači saučesništvo u zlu, a ne otpor huljama na vlasti koje nasrću na našu decu. Ne možemo pozivati na Generalni štrajk, a ne pokazati ličnim primerom da smo solidarni sa prosvetnim radnicima. Jasno smo čuli poziv studenata na Generalni štrajk i tom pozivu smo se odazvali na najefikasniji način koji imamo
na raspolaganju. Nećemo biti deo farse koja se odvija u Skupštini, moramo biti nosioci otpora zlu. Ako štrajkuju advokati, čak i sudije, ako to rade privatni preduzetnici i oni koji rizikuju otkaze, onda to treba da urade i poslanici.
POBJEDA: Hoće li?
MILIVOJEVIĆ: Verujem da hoće. Mnogo je bolje da to urade sada, nego kada studenti dođu pred Skupštinu i zagrme „Izlazite napolje!“.
POBJEDA: Očekujete li podršku EU?
MILIVOJEVIĆ: Ovo je posao koji građani Srbije sami moraju da završe. Od Evropske unije je dovoljno da prestanu da podržavaju jedinu mafijašku vlast u Evropi i da u zemlji gde je sprovedena najveća izborna krađa kakvu je Evropa videla - a medijske slobode se guše kao da smo u Severnoj Koreji - prestanu da hvale korumpirani režim zarad ostvarenja sopstvenih ekonomskih interesa koje im on omogućava. Evropa je naše opredeljenje, ali očekujemo da nam ne odmažu u ovoj borbi ako već nema spremnosti i rešenosti da nam pomognu.
POBJEDA: Može li ekspertska/prelazna vlada koju pominje opozicija biti izlaz iz postojeće krize?
Doduše, predsjednik Vučić ponavlja da je neće prihvatiti.
MILIVOJEVIĆ: Sve se busajući u grudi kukavne, Vučić se zavetovao da nikada neće dati Gazivode, saobraćajne dozvole i registarske tablice svom koalicionom partneru Albinu Kurtiju, pa je dao i više od toga.
POBJEDA: Čekajte! Kakvom koalicionom partneru?
MILIVOJEVIĆ: Srpska lista (SL) je u koaliciji sa Kurtijem.
POBJEDA: Nije u koaliciji. Tako ste ponavljali da je
predsjednik Vučić koalicioni partner sa Milom Đukanovićem, što…
MILIVOJEVIĆ: Ne, ne, nije isto. Srpska lista je deo parlamentarne većine. Kurti je izabran za premijera tako što su poslanici SL položili zakletvu nad kosovskim Ustavom, obećavši da će poštovati teritorijalnu celovitost i nezavisnost Republike Kosova, raditi na jačanju Kosova i stupili u koaliciju sa Kurtijevim Samoopredeljenjem. Pre toga, Srpska lista je bila u koaliciji sa Hašimom Tačijem, pa sa Ramušom Haradinajem. Vučiću je, dakle, svejedno: sa svetom pregovara po principu - moj poslednji uslov, pristajem na sve, samo ne dirajte u moje samovlašće i svevlašće. Evo vam i Kosovo i Metohija, Republika Srpska, litijum, EPS; napraviću nuklearne elektrane, uvoziću radioaktivni otpad i skladištiti ga u Srbiji, samo mi tron ne drmajte.
POBJEDA: Kakve tačno veze predsjednik Vučić ima sa entitetom RS?
MILIVOJEVIĆ: Nikakve, ali se postavlja kao pokrovitelj i zaštitnik Srba u BiH. Ponaša se kao neformalni predsednik RS, „garant“ njenog o pstanka. Kao što je devedesetih politikom koju je zastupao doveo do egzodusa Srba iz Hrvatske, tako je spreman da to sada ponovi i u BiH. Sve da bi opstao na vlasti. Srećom, to svevlašće mu je danas ugroženije nego ikada. Prelazna vlada koju ste spomenuli način je da dođemo do fer i poštenih izbornih uslova. I to je put za miran izlazak iz duboke političke, socijalne, ekonomske i moralne krize u koju je režim gurnuo Srbiju. To je bio put izlaska iz sličnih kriza i u Makedoniji i u Albaniji.
POBJEDA: Mislite da predsjednik Vučić neće izaći kao pobjednik i iz ove krize?
Pruženu ruku u Crnoj Gori ima ko da prihvati
POBJEDA: Kako tumačite to što nijedna stranka vlasti u Crnoj Gori nije podržala ni studentske, ali niti jedne antivladine demonstracije u Srbiji? A riječ je, da Vas podsjetim, o partijama koje je opozicija u Srbiji zdušno i nedvosmisleno podržala 2020. godine.
MILIVOJEVIĆ: Od toga je mnogo važnije da stranke u Crnoj Gori prestanu da podržavaju Vučića, koji je jedan od glavnih izvora političke nestabilnosti u našoj bratskoj republici. Verujem da će oni koji bi da vode Crnu Goru ka evropskoj budućnosti prepoznati da im je Demokratska stranka najiskreniji partner na tom putu.
POBJEDA: Ima li osnova tvrdnja da se opozicija u Srbiji bori protiv režima predsjednika Vučića, ali da joj, kada je riječ o regionu, ne smeta njegova agresivna, antizapadna i asimilatorska politika u BiH i u Crnoj Gori?
MILIVOJEVIĆ: Naravno da nema istine u takvim tvrdnjama. Demokratska stranka najglasnija je u osudi svakog Vučićevog pokušaja da krizu iz Srbije izveze u region. Žao mi je što mediji u regionu, pa i u Crnoj Gori, o takvim aktivnostima izveštavaju prilično udržano. Za 25 godina aktivnog bavljenja politikom, samo sam jednom bio gost Nacionalnog javnog servisa u Crnoj Gori. A imao bih šta da kažem.
POBJEDA: Predsjednik Vučić računa da će administracija predsjednika Donalda Trampa ojačati njegovu poziciju i u Srbiji i u regionu, te da će dobiti „vjetar u leđa“ za dodatnu destabiliza-
ciju država Zapadnog Balkana. Koliko su realna ta očekivanja? Hoće li Vaša DS u tom slučaju podržati crnogorsku prozapadnu opoziciju, i to na sličan način na koji je ta opozicija, dok je bila na vlasti, u vrijeme Slobodana Miloševića pružala logističku, političku, finansijsku i svaku drugu pomoć tadašnjim opozicionim strankama u Srbiji, uključujući i fizičku zaštitu Zorana Đinđića i još nekih funkcionera Demokratske stranke?
MILIVOJEVIĆ: Aleksandar Vučić je ključni faktor nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. To što je porodici Donalda Trampa omogućio da otkupi zgradu Generalštaba i da na mestu nekadašnjeg ponosa Srbije izgradi kockarnice i druge prateće objekte zabavnog karaktera, govori da Vučić nije ni nacionalista, ni patriota, ni rodoljub, ni evropejac, ni naprednjak, već čovek koga jedino zanima ničim ograničena i kontrolisana moć i da je zarad te moći spreman na sve. Demokratska stranka nikada neće kao Vučić birati domaćina tuđe kuće, niti će uticati na izbore u bilo kojoj državi u regionu. Naravno da ćemo uvek sarađivati sa svim progresivnim i proevropskim snagama, bez obzira da li su na vlasti ili u opoziciji. Pre svega građani Crne Gore, ali i svi politički akteri posvećeni izgradnji mira, stabilnosti i evropske perspektive regiona, imaju našu pruženu ruku. Verujem i znam da tu pruženu ruku u Crnoj Gori ima ko da prihvati, uz puno uvažavanja i poštovanja.
Nećemo biti dio farse koja se odvija u Skupštini, moramo biti nosioci otpora zlu. Ako štrajkuju advokati, čak i sudije, ako to rade privatni preduzetnici i oni koji rizikuju otkaze, onda to treba da urade i poslanici
MILIVOJEVIĆ: Aleksandar Vućić, ratni huškač i organima gonjenja u Srbiji poznat kao inspirator ubistva Olivera Ivanovića i Slavka Ćuruvije, trenutno pokušava da krizu iz Srbije izmesti u region, kako bi još malo opstao na vlasti. Zajedno sa svojim koalicionim partnerima u regionu - Ramom i Kurtijem, zajedno sa onima koji ga drže u šaci, koji znaju da za namirivanje njihovih interesa niko nije korisniji od korumpiranog, sramnog i njegovog ucenjenog režima, Vučić planira
akciju sopstvenog spasavanja. Zato je za očekivati da mu „prijatelji i saborci“ pomognu u opstanku na vlasti: ucenjeni Vučić idealan za ostale, a katastrofalno opasan po interese Srbije. Poznati piromani igraju regionalnu igru šibicama na pr epunjenom buretu baruta na Zapadnom Balkanu. Vučić je spreman da ugrozi Srbe u regionu zarad opstanka na vlasti.
POBJEDA: Kako?
MILIVOJEVIĆ: Izazivanjem krize u regionu Vučić bi, kao i svaki samoživi, sebični i beskrupulozni tiranin, kazao: „Sad ste našli da me rušite u Srbiji dok je ugrožen naš narod na Kosovu i Metohiji ili u Republici Srpskoj“. Naposletku, zaslepljen nezasitom pohlepom, mahniti tiranin trenutno intenzivno pregovara oko dobijanja azila od s trane država u koje je već
sklonio naš novac, stečen tokom dvanaestogodišnje besomučne pljačke Srbije. Njegov uzor, Bašar el Asad, pobegao je iz Sirije sam, ne obazirući se na to kakva sudbina čeka njegove najbliže sardnike. POBJEDA: Kako Vi to znate? Odakle Vam te informacije?
MILIVOJEVIĆ: O tome nas obaveštavaju ljudi iz Vučićevog neposrednog okruženja. Vučić nije putovao u Davos, na Svetski ekonomski forum, da bi predstavio nepostojeće ekonomske uspehe Srbije, već da bi pregovarao o azilu za sebe. U tom smislu, njegov jedini izlaz iz postojeće krize vodi preko aerodroma „Nikola Tesla“. Na sreću, taj će izlaz tada blokirati policajci koji su zakletvu položili nad Ustavom Srbije, a ne nad partijskom knjižicom Srpske napredne stranke. •
Pretresi na Cetinju
CETINJE - Službenici policije juče su obavili pretrese na četiri lokacije na Cetinju, a fokus je stavljen na operativno interesantne osobe i sa njima povezana lica, te pronašli municiju - potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije. U akciji su učestvovali službenici Regionalnog centra bezbjednosti Centar, Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i službenicima Sektora za borbu protiv kriminala. - Vršeći pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti sa fokusom
na operativno interesantna i sa njima povezana lica danas su izvršili pretrese na četiri lokacije na Cetinju. Pronađena je municija i drugi tragovi i predmeti koji će biti predmet daljih vještačenja - saopšteno nam je nezvanično. Uprava policije će, kako dodaju, i u narednom periodu nastaviti intenzivne aktivnosti usmjerene prema operativno interesantnim osobama, ali i građanima za koje postoji sumnja da drže oružje u ilegalnom posjedu, a sve sa ciljem stvaranja povoljnog bezbjednosnog ambijenta i zaštite građana. R.P.
Apel civilnog sektora Za pet godina ubijeno 17 žena: Femicid što prije da bude krivično djelo
PODGORICA - Za Crnu
Goru ovo je važan trenutak i prilika da pokažemo da naše društvo ne toleriše nasilje nad ženama i da smo spremni da preduzmemo odlučne korake kako bismo zaštitili živote i dostojanstvo svih građanki podjednako i osigurali bezbjednost žena i djece. To je za portal RTCG saopštila Neda Radović iz NVO Sistem, a povodom izmjena Krivičnog zakonika, koje su od petka na javnoj raspravi, a kojim je predviđeno i uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- NVO Sistem podržava i pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da otvori javnu raspravu o uvođenju femicida kao zasebnog krivičnog djela u Krivični zakonik. Zaustavljanje femicida odgovornost je svih nas - poručuje Radović.
Smatra da je ovo jedan od ključnih koraka u borbi protiv nasilja nad ženama i ozbiljnom pristupanju sankcionisanju rodno zasnovanog nasilja.
- Ako uzmemo u obzir da je samo u Crnoj Gori u proteklih pet godina ubijeno 17 žena, a svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, podaci pokazuju potrebu da se što prije femicid uvrsti u zasebno krivično djelo - kazala je Radović.
Kako ističe, trenutni pravni okvir nedovoljan je da pruži zaštitu žrtvama i jasno kazni počinioce.
Femicid kao zločin koji nastaje iz mržnje prema ženama je, kako kaže Radović, posljednji čin kontinuiranog nasilja, prožetog diskriminacijom, rodnim nerav-
Prof. dr Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta u saradnji sa domaćim kolegama rukovodi projektom čiji je cilj unapređenje životne sredine
PODGORICA - Potreba suzbijanja fitopatogenih gljiva bez štete po korisne organizme ili životnu sredinu bio je motiv da se u okviru projekta „Primjena biofungicida u poljoprivredi i urbanim sredinama (BIOAPP)“, koji finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, okupi tim koji nastoji da zajedničkim radom unaprijedi svijet poljoprivrede, hortikulture, pejzaža i travnjaka u Crnoj Gori.
nopravnostima, sistemskom nebrigom, kao i ukorijenjenim stereotipima da je u Crnoj Gori i dalje nejednaki jaz između muškaraca i žena. Izdvajanje femicida u zasebnu krivičnu kategoriju omogućilo bi, kako kaže Radović, prepoznavanje femicida kao društvenog problema, a ne samo kao individualnog zločina ili, kako je do sada tumačeno, kao porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom. - To bi omogućilo i ozbiljnije i strože kaznene mjere koje bi poslale jasnu poruku da je nasilje neprihvatljivo. Uvođenje femicida značilo bi i bolju prevenciju i zaštitu žena kroz adekvatne zakonske mjere - navodi Radović. Ovaj korak Vlade, kako poručuje Radović, predstavlja djelimičan odgovor na godine napora civilnog društva, nevladinih organizacija i pojedinaca koji su maltene svakodnevno ukazivali na ozbiljnost problema i tražili promjene.
- Protesti koji su iza nas, inicijative i javni apeli i molbe odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i donosilaca odluka o nužnosti prepoznavanja femicida u zakonu - navodi Radović. Ona poručuje i da civilni sektor od Vlade očekuje jednoglasno usvajanje izmjena Krivičnog zakonika, kao i brzu i efikasnu finalizaciju zakonskih izmjena. - Očekujemo i konkretne mjere koje će obezbijediti pravnu, psihološku i socijalnu podršku žrtvama nasilja i ozbiljnije pristupanje praćenju primjene zakona kako bi se osigurala njegova efikasnost i dosljednost - zaključila je Radović. R.P.
- Naš cilj je dobijanje pouzdanih podataka o efikasnosti biofungicida (prirodnih preparata za suzbijanje gljivica) prema najznačajnijim prouzrokovačima bolesti biljaka. Uspostavljanjem laboratorijskih metoda i kontinuiranim radom na razvijanju potencijalnih biofungicida radimo na razvoju strategije održive zaštite bilja. Implementacija IT tehnologija u zaštiti bilja je takođe jedan od prioritetnih zadataka našeg tima – kazao je za Pobjedu rukovodilac tima BIOAPP prof. dr Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Pored istraživača sa Biotehničkog fakulteta UCG, u projekat su uključene i njegove kolege sa Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu iz Beograda i Koledža za poljoprivredu i bioresurse (University of Saskatchewan, Kanada). Projekat su podržale i kolege iz Francuske (Univerzitet Reims Champagne-Ardenne) i Slovenije (Institut za hmeljarstvo in pivo -
- Cilj je da dobijemo pouzdane podatke o efikasnosti biofungicida (prirodnih preparata za suzbijanje gljivica) prema najznačajnijim prouzrokovačima bolesti biljaka. Uspostavljanjem laboratorijskih metoda i kontinuiranim radom na razvijanju potencijalnih biofungicida, radimo na razvoju strategije održive zaštite bilja. Implementacija IT tehnologija u zaštiti bilja je takođe jedan od prioritetnih zadataka našeg tima – kazao je za Pobjedu rukovodilac tima BIOAPP prof. dr Nedeljko Latinović
varstvo Slovenije). Finansijsku podršku projektu pruža i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore.
POBJEDA: Na što se konkretno misli kada se kaže biofungicid; kako se takvi preparati proizvode i koji je put do efikasnog sredstva koje ne šteti okolini i živim organizmima?
LATINOVIĆ: Najčešće se misli na biofungicide dobijene na bazi mikroorganizama kao što su bakterije, gljive ili na bazi biljnih ekstrakata, koji nude ekološki prihvatljivu alternativu sintetičkim fungicidima. Zahvaljujući inovacijama poboljšana je efikasnost i stabilnost biofungicida, čineći ih efikasnijim u suzbijanju širokog spektra gljivičnih oboljenja.
P
OBJEDA: Koliko je u modernoj poljoprivredi zastupljena upotreba biofungicida i mogu li uspješno da supstituišu upotrebu hemijskih sredstava?
LATINOVIĆ: Posljednjih godina se dosta radi da se razviju efikasni biofungicidi, njihova
primjena je u stalnom porastu, a postoji već i veliki broj registrovanih preparata koji se koriste za suzbijanje mnogobrojnih gljiva prouzrokovača bolesti na različitim poljoprivrednim kulturama. Na njihovom razvijanju sigurno će se dosta raditi u budućnosti, a oni trenutno mogu da se nađu u praksi i da zamijene pojedina hemijska jedinjenja, ali još upotreba sintetičkih fungicida dominira.
POBJEDA: Koliko ste u okviru BIOAPP projekta odmakli u istraživanjima i da li je efikasna proizvodnja biofungicida povezana upravo sa podnebljem i korišćenjem „lokalnih“ mikroorganizama ili biljnih ekstrakata kao baze?
LATINOVIĆ: Napravljen je plan rada za tekuću istraživačku godinu vezano za terenske i laboratorijske aktivnosti kako bi izolovali, identifikovali i proučili biofungicidno djelovanja što većeg broja mikroorganizama u Crnoj Gori. Takođe, sprovedena su direktna laboratorijska testiranja antagonističkog potencijala komercijalnih biofungicida prema fitopatogenim gljivama, prouzrokovačima bolesti biljaka u Crnoj Gori. Osim komercijalnih biofungicida, ispitana je i efikasnost bakterijskih izolata porijeklom iz Republike Srbije. Pored toga, istraživački tim je obišao vinograde na lokalitetima Lješkopolje (Podgorica), Golubovci (Zeta) i Vuksanlekići (Tuzi), tokom kojih su sakupljeni projektom planirani uzorci biljnog materijala. U cilju izolacije korisnih mikroorganizama na svim lokalitetima su prikupljeni i uzorci zemljišta. Daljom laboratorijskom obradom prikupljenih uzoraka, očekivana je izolacija većeg broja bakterija iz roda Bacillus čija će efikasnost biti predmet daljih istraživanja.
POBJEDA: Poznate su manjkavosti sintetičkih fungicida; mogu biti toksični, gljive razvijaju rezistenciju na njih, pa stalna upotreba istih preparata ne proizvodi očekivani efekat. Kako spriječiti takve situacije?
Biljni rastvori za zaštitu imaju potencijal ako su ispitani, a njihova primjena standardizovana
POBJEDA: Živo je sjećanje da su starije generacije na ovom podneblju koristile neke biljke, odnosno njihove rastvore za tretman bilja ili prskanje vinove loze: jasenova kora, kopriva...To znači da su vinogradari, na primjer, odvajkada bili upućeni na, iako limitirano, ipak iskustvenu upotrebu bio-preparata?
LATINOVIĆ: Svakako se takve stvari mogu čuti i od predaka, ali i danas, međutim svi ti preparati u kućnoj radinosti nijesu standardizovani, zatim nijesu ispitani, ali potencijalno mogu imati neke dobre strane na kojima se treba raditi. Njihova efikasnost, ako je i ima, nije sigurno bila značajna na način kako su upotrebljavani jer, da je bila, ne bi uopšte koristili sintetič-
ka jedinjenja koja danas dominiraju. Iz moje višegodišnje prakse imam slučaj gdje je proizvođač prema njegovim navodima tretirao jagodu samo sa rastvorom dobijenim od koprive, a u toj jagodi smo našli šest aktivnih materija koje vode porijeklo od hemijskih jedinjenja... Svakako da biljni rastvori imaju potencijala, pogotovo za pojedine štetne
organizme, ali njihova upotreba mora biti ispitana, a i način pripreme i primjene mora biti standardizovan. Ne dobijaju se efikasni ekstrakti pod bilo kojim uslovima i ne djeluju ni oni u bilo kojim uslovima ili fazama razvoja bolesti. I za njihovu primjenu je opet neophodno veliko znanje, jer ako nije tako, onda je sve prepušteno slučaju.
LATINOVIĆ: Kod upotrebe sintetičkih fungicida postoje brojni rizici koji mogu da utiču na ljude koji ih upotrebljavaju, zatim mogu se naći u hrani koju jedemo i životnoj sredini. Ovi rizici su minimalni ukoliko se takvi preparati primjenjuju prema uputstvu, odnosno ako se poštuje doza primjene i zatim karenca (period od posljednje primjene preparata do berbe ili žetve).
Ljudi, bez obzira na sve, neodgovorno primjenjuju sredstva za zaštitu bilja i u tim slučajevima dolazi do velikih problema za zdravlje ljudi i životne sredine. Razloga da ne poštujemo dozu ili karencu nema, ali do toga dolazi i to najviše zbog neznanja ili loše obučenosti. Iako se dosta radi na obukama ljudi koji rade u prodaji, kao i onih koji primjenjuju sredstva za zaštitu bilja, do problema dolazi jer neodgovornih pojedinaca ima svuda. Na obuci se mora kontinuirano raditi, a takođe sprovoditi kaznene mjere. Kontrola hrane koja se nalazi na tržištu Crne Gore se sprovodi prema pravilima Evropske unije koja su unešena u Zakon o sredstvima za zaštitu bilja i svi poljoprivredni proizvodi u kojim se utvrdi povišen sadržaj nekih aktivnih materija se povlače sa tržišta i uništavaju ili se vraćaju u zemlju izvoznicu takve hrane.
Poljoprivredni proizvođači imaju značajne štete iako ogroman novac daju za zaštitu poljoprivrednih kultura, i to je kod nas često kod gajenja vinove loze ili krompira koji se gaje na većim površinama i gdje, iako se obavlja tretiranje, ne dobijamo na terenu dobru zaštitu. Razlog ovome dolazi uglavnom iz nepoštovanja osnovnih principa zaštite bilja.
POBJEDA: Brojni sintetički preparati se iz godine u godinu povlače sa tržišta, što ukazuje da postoji stalan problem i izazov u zaštiti bilja u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno vinogradarstvu, naročito u nekim našim regijama, gdje povećana vlažnost
i visoka temperatura predstavljaju veliki izazov?
LATINOVIĆ: Gajenje vinove loze nije lako, zahtijeva kontinuirani rad i obavljanje brojnih tehnoloških operacija, kako u periodu vegetacije tako i u periodu mirovanja. Tehnologija zaštite bilja je veoma bitna i zahtijeva poznavanje štetnih organizama koji je napadaju, kao i sredstava za zaštitu bilja da bi sačuvali vinovu lozu. Samo par grešaka može da u potpunosti uništi prinos ili da ga prepolovi. Da do toga ne bi dolazilo, neophodno je kontinuirano se obrazovati u ovoj oblasti.
Svake godine imamo sve manje preparata na tržištu, međutim i taj broj je dovoljan ako dobro poznajete štetne organizme koji napadaju poljoprivredne kulture, zatim ako pravovremeno i kvalitetno obavljate tretiranja u zasadu. Zaštita ne smije da se obavlja „za svaki slučaj“, nego treba da se sredstva za zaštitu primjenjuju samo onda kada su potrebna da bi zaštitili biljke.
POBJEDA: Kako pridobiti povjerenje poljoprivrednika, pa da se uzdaju u prirodne umjesto u sintetičke preparate?
LATINOVIĆ: Najlakše se dobija povjerenje ako preparat ima visoku efikasnost. Međutim, da bismo postigli visoku efikasnost neophodno je poznavati štetne organizme koje suzbijamo. Bez obzira da li se radi o prouzrokovačima bolesti (gljivama ili bakterijama) ili o nekim štetočinama (insekti, grinje i dr.) neophodno je poznavati njihov životni ciklus, uslove za njihov razvoj, u kom periodu razvoja su najosjetljiviji itd. Da bismo uspješno zaštitili poljoprivredne kulture od štretnih organizama, neophodno je odabrati dobar preparat, zatim momenat tretiranja i obaviti kvalitetno tretiranje. Bilo koji od ovih činilaca ako nije savršen izostaće efikasnost. Ovo važi ne samo za biopesticide, nego generalno i za sintetičke preparate. I. PERIĆ
Trampovo ,,zlatno doba“, Pariski sporazum i Grenland
U danima u kojima požari i dalje bukte Kalifornijom i podsjećaju na uticaje nezaustavljivih klimatskih promjena, Donald Tramp je kao jedan od prvih poteza u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) potpisao Izvršnu naredbu ,,Amerika na prvom mjestu u međunarodnim ekološkim sporazumima“, kojom će SAD istupiti iz Pariskog sporazuma - najvažnijeg globalnog sporazuma u borbi protiv promjene klime. U Izvršnoj naredbi piše da će ambasador SAD u Ujedinjenim nacijama (UN) odmah dostaviti zvanično pismeno obavještenje o povlačenju SAD iz Pariskog sporazuma u skladu sa Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama. Ovim će se odmah opozvati svaka finansijska obaveza koju su SAD preuzele u skladu sa Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama. I to se događa samo dva mjeseca nakon COP29 koji je održan u Azerbejdžanu i na kojem je dogovoreno povećanje finansijske podrške zemljama u razvoju na najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine.
UGROŽENE ZEMLJE U RAZVOJU
S obzirom na ulogu SAD u finansiranju klimatskih projekata i tehnološkoj podršci, ovakav potez mogao bi ugroziti održivost mnogih inicijativa u zemljama u razvoju, najviše pogođenih klimatskim promjenama. Sličan potez kao i u prvom mandatu, ali i očekivan. Tramp je tokom svoje kampanje isticao potrebu za revitalizacijom tradicionalnih energetskih izvora, poput uglja i nafte, smatrajući da Pariski sporazum ograničava američki ekonomski rast i suverenitet u odlučivanju o energetskoj politici. Odlukom Donalda Trampa sa pozicije predsjednika, 4. novembra 2020. godine, SAD su već jednom napustile Pariski sporazum. Prvog dana svog mandata, 20. januara 2021. godine, tada novi predsjednik Bajden je ponovo uveo SAD u sporazum. Za razliku od tadašnjeg kratkog odsustva iz Pariskog sporazuma, ovog puta SAD, kao drugi najveći emiter gasova s efektom staklene bašte, odmah nakon Kine, ostaće van Pariskog sporazuma najmanje
I dok Tramp povlači SAD iz Pariskog sporazuma, njegove druge aspiracije ukazuju da su klimatske promjene postale resurs u međunarodnim odnosima. Riječ je o arktičkom ostrvu - Grenlandu. Ako se apstrahuju bezbjednosni interesi koje su SAD oduvijek imale na Grenlandu, uspostavljene vojne i radio-stanice, svemirska baza Pitu k, topljenje kopnenog leda sa glečera i ledenih pokrivača na Grenlandu može da ima dalekosežne bezbjednosne, ekonomske i geostrateške posljedice na globalnom nivou
pet godina, što bi moglo da ima ozbiljne implikacije po globalne napore za borbu protiv klimatskih promjena, oslabi međunarodnu saradnju, uspori implementaciju klimatskih ciljeva i dodatno poveća globalnu prosječnu temperaturu. Izvršna naredba je naglasila potrebu za ekonomskim rastom i očuvanjem radnih mjesta, uz nastojanje da SAD i dalje preuzimaju vodeću ulogu u globalnim naporima za zaštitu životne sredine. Prema Trampu, prelazak na zelenu energiju bi doveo do gubitka američke konkurentnosti na globalnom tržištu, posebno u odnosu na države poput Kine i Indije, koje nisu podložne istim ekološkim standardima, a koje imaju „nepravednu“ prednost u globalnoj ekonomiji. Industrije koje zavise od fosilnih goriva i dalje su stubovi američke ekonomije, a mnogi radnici strahuju da će izgubiti posao u „zelenoj“ budućnosti. Ovim potezom, SAD se vraćaju u trenutak kada su fosilna goriva bila temelj američke ekonomske snage, energetskog suvereniteta i globalnog uticaja. Povlačenje SAD-a iz Pariskog sporazuma može uticati i na trgovinske odnose SAD-a sa drugim zemljama, posebno onima koje su posvećene smanjenju emisija. Takođe, američke kompanije koje posluju globalno mogle bi se suočiti sa ograničenjima na tržištima koja favorizuju ekološki odgovorne partnere.
NAJTOPLIJI
KONTINENTI IKADA
SAD jesu u eri dominacije fosilnih goriva postale imperijalna sila i predvodnica zapadne civilizacije. Međutim, kako nauka ukazuje da danas promjene u klimi uglavnom dolaze od sago-
rijevanja fosilnih goriva, kao i promjena u korišćenju zemljišta (npr. sječa šuma, urbanizacija, itd.), povratak fosilnim gorivima u XXI vijeku predstavlja korak unazad, opasan za globalnu budućnost. Emisije gasova s efektom staklene bašte konstantno rastu i ne pokazuju znake dostizanja vrhunca, pa je svaka od posljednje četiri decenije bila uzastopno toplija od bilo koje decenije koja je prethodila 1850. godini. Godina za nama, koja je za čak 1,6 stepeni Celzijusa bila toplija u odnosu na predindustrijski period, bila je najtoplija u analima temperaturnog mjerenja. Tokom 2024. godine, izuzev Australije i Antarktika, svaki kontinent je bio najtopliji ikada, isto kao i svako godišnje doba. Uporno više temperature od prosjeka u SAD-u, u februaru 2024. godine dovele su do istorijski niskog leda na Velikim jezerima. Desilo se još prirodnih katastrofa na američkom kontinentu koje su povezane sa vremenskim promjenama, a koje su pored ljudskih žrtava dovele i do ekonomskih gubitaka. I dok Tramp povlači SAD iz Pariskog sporazuma, njegove druge aspiracije ukazuju da su klimatske promjene postale resurs u međunarodnim odnosima. Riječ je arktičkom ostrvu - Grenlandu. Ako se apstrahuju bezbjednosni interesi koje su SAD oduvijek imale na Grenlandu, uspostavljene vojne i radio-stanice, svemirska baza Pitufik, topljenje kopnenog leda sa glečera i ledenih pokrivača na Grenlandu može da ima dalekosežne bezbjednosne, ekonomske i geostrateške posljedice na globalnom nivou. Ono otvara nove morske puteve za komercijalnu plovidbu tokom cijele godine i olakšava pri-
stup do sada nepristupačnim resursima, poput nafte, gasa i minerala. Posebno je interesovanje za prirodna bogatstva ove teritorije, između ostalog i za rudarenje rijetkih minerala, uranijuma i gvožđa, važnih za razne tehnologije, od mobilnih telefona do vjetro turbina, a koji nisu još iskopavani, ali postaju dostupniji zbog globalnog zagrijavanja, što može izazvati geopolitičke tenzije u arktičkom regionu. Odluka Donalda Trampa da povuče SAD iz Pariskog sporazuma i istovremeno usmjeri pažnju na geostrateške i ekonomske koristi od klimatskih promjena, poput topljenja leda na Grenlandu, simbolično oslikava kontradiktornost pristupa klimatskim izazovima. Ovo podsjeća na krhku prirodu međunarodne saradnje, u kojoj ekonomski interesi često nadjačaju naučne dokaze i hitnost djelovanja. Grenland, simbol drastičnih posljedica globalnog zagrijavanja, otkriva novu dinamiku međunarodne politike, gdje klimatske promjene nisu samo prijetnja, već i resurs moći. Topljenje leda na Grenlandu predstavlja izazov koji zahtijeva međunarodnu saradnju, klimatsku diplomatiju i pažljivo upravljanje kako bi se ublažile negativne posljedice po globalnu stabilnost i sigurnost. Ako svijet ne ispuni ciljeve Pariskog sporazuma, led sa Grenlanda nastaviće da dominira svjetskim morima i okeanima, podižući njihov nivo i do jednog metra do kraja tekućeg vijeka. Grenland nas opominje na produbljivanje klimatske i geopolitička krize, a svjetske lidere stavlja na test odgovornosti. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)
U skupštinskoj proceduri polugodišnji izvještaj ombudsmana za prošlu godinu koji se tiče zaštite od diskriminacije
PODGORICA - Prema
izvještaju Sudskog savjeta Crne Gore za period od 1. januara do 31. jula prošle godine za krivično djelo silovanje iz člana 204 Krivičnog zakonika u radu je bio 51 predmet, od čega je pravosnažno okončano pet. Sve su osuđujuće presude, i to: jedna uslovna osuda i četiri kazne zatvora.
To je navedeno u polugodišnjem izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji je u skupštinskoj proceduri. U dokumentu je kratko obrazloženo da su u vezi sa članom 204 Krivičnog zakonika uključeni pokušaji i nedozvoljene polne radnje. Izvještaj ombudsmana se tiče zaštite od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije za period 1. januar31. jul 2024. godine.
Osamnaest slučajeva teškOg ubistva
Ombudsman je naveo da im je iz Sudskog savjeta saopšteno da su u ovom periodu u radu bila tri predmeta koji se tiču krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tacka 6 Krivičnog zakonika Crne Gore i da nijedan nije okončan. Za krivično djelo teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tacka 8 KZCG u radu je bilo 15 predmeta i nijedan nije, takođe, okončan.
U dostavljenom dokumentu Sudskog savjeta navedno je da su u radu bila dva predmeta koja se tiču krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem iz člana 205 Krivičnog zakonika, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je zatvorska kazna. Za krivično djelo ,,obljuba sa djetetom iz člana 206 KZCG u radu je bilo 28 predmeta od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je kazna zatvora”, a za krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja iz člana 207 Krivičnog zakonika u radu su bila dva predmeta koja nijesu okončana.
-Za krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije iz člana 210 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije okončan, a za krivično djelo dječja pornografija - prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije iz člana 211 KZCG u radu je bilo 16 predmeta, od čega nijedan nije pravosnažno okončan – piše u izvještaju.
Dodaju da za krivično djelo mamljenje djeteta u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode iz člana 211 b KZCG u radu su bila dva predmeta koja nijesu pravosnažno okončana. Statistika pokazuje i da je ka-
U dostavljenom dokumentu Sudskog savjeta navedeno je da su u radu bila dva predmeta koja se tiču krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem iz člana 205 Krivičnog zakonika, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je zatvorska kazna. Za krivično djelo ,,obljuba sa djetetom iz člana 206 KZCG u radu je bilo 28 predmeta, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je kazna zatvora”, a za krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja iz člana 207 Krivičnog zakonika u radu su bila dva predmeta koja nijesu okončana
da je riječ o krivičnom djelu vanbračna zajednica sa maloljetnikom iz člana 216 KZCG u radu je bilo osam predmeta od čega su četiri predmeta okončana i to tri izricanjem usiovne osude, a jedan kaznom rada u javnom interesu. -Za krivično djelo oduzimanje maloljetnog lica iz člana 217 KZCG u radu je bilo devet predmeta, od čega su dva pravosnažno okončana i kojima su izrečene uslovne osude; za krivično djelo zapuštanje i zlostavijanje maloljetnog lica iz člana 219 KZCG u radu je bilo osam predmeta, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je uslovna osuda – istaknuto je u dokumentu.
Dalje se navodi da je za krivično djelo nedavanje izdržavanja iz člana 221 KZCG u radu bilo 140 predmeta, od čega je pravosnažno okončano 27 predmeta i donijete su osuđujuće presude, odnosno izrečene kazne: kućni zatvor u četiri predmeta; novčana kazna u tri slučaja; obavezno psihijatrijsko liječeenje zabilježeno je u dva predmeta; rad u javnom interesu u jednom predmetu, te uslovna osuda u njih 16 i zatvorska kazna u jednom slučaju.
Za krivično djelo povreda ravnopravnosti u zapošljavanju iz člana 225 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije završen. Za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 KZCG u radu su bila četiri predmeta od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je kazna zatvora. A za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 427 KZCG
u radu je bio jedan predmet koji nije okončan.
-Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 428 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije okončan. Za krivično djelo rasna i druga diskriminacija iz člana 443 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije pravosnažno okončan – navodi se u dokumentu.
Istaknuto je da je u periodu od 1. januara do 31. jula 2024. godine evidentirano 20 tužbi čija je vrsta spora diskriminacija, dok je 27 predmeta prenijeto iz prethodne godine, iz čega proizilazi da je tokom 2024. godine do 31. jula u radu bilo 47 predmeta. Završeno je 11 predmeta, od čega su tri predmeta pravosnažna. Ostećene osobe su pet žena, devet muškaraca i jedna NVO organizacija. U odnosu na
Ombudsman je konstatovao da preporuka u predmetu u odnosu na Opštinu Herceg Novi nije ispoštovana, gdje je traženo da se u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaijivanja lutke uputi javno izvinjenje
Andreju Nikolaidisu Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je istakao da je u predmetu karnevalskog spaljivanja lutke u liku književnika i publiciste, dobitnika istaknutih domaćih i međunarodnih priznanja i kolumniste, ne može predstavijati dozvoljeni oblik izražavanja kao bunta na političku i društvenu stvarnost.
Podsjetio je da karnevalsko spaljivanje treba da simbolizuje protest protiv negativnih pojava, odluka i praksi kreiranih sa pozicija moći i odlučivanja, protest protiv ugnjetavanja, diskriminacije, nasilja, govora mržnje i drugih pojava koje urušavaju koncept demokratskog i slobodnog društva.
U izvještaju ombudsmana je istaknuto da prisutnost govora mržnje pretežno u onlajn prostoru zahtijeva pravo vremeno i adekvatno reagovanje, kroz mehanizme samoregulacije, ali i postupke utvrđivanja krivično - pravne i prekršajno - pravne odgovornosti.
vrstu odluka, kako je objašnjeno, donijeto je u jednom slučaju djelimično usvajanje tužbenog zahtjeva; u tri predmeta je donešena presuda - odbijanje tužbenog zahtjeva. Rješenje o obustavljanju parničnog postupka donešeno je u jednom predmetu, te u dva rješenje o odbačaju tužbe. Zabilježena su tri rješenja o povlačenju tužbe, a usvojen je jedan tužbeni zahtjev. Prosječno vrijeme trajanja ovih predmeta je 299 dana. -Sudski savjet nije dostavio podatke o osnovu diskriminaci-
je, uz obrazloženje da nijesu u mogućnosti da dostave tražene podatke, jer se ta vrsta spora u trenutnom informacionom sistemu zavodi kao „naknada štete”, ali ne i po kojem osnovu – navedeno je u dokumentu ombudsmana.
utvrdili
diskriminaciju
u 51 predmetu
Sektor za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti ombudsmana je u periodu od januara do
31. jula prošle godine imao u radu 178 pritužbi, od kojih je u 66 predmeta meritorno odlučeno, dok je u 51 predmetu utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava i dato je 99 preporuka. Nije ispoštovano 18 preporuka. -Kao prethodnih godina, najveći broj pritužbi podnijet je u oblasti rada i zapošljavanja – 70. Po osnovu nacionalne pripadnosti podnijeto je 18 pritužbi, od čega je u deset predmeta utvrđena diskriminacija i/ ili povreda drugog prava i date su preporuke. Po osnovu društvenog ili etničkog porijekla podnijeto je pet pritužbi, od čega su u dva predmeta utvrđene povrede i date preporuke, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. Navedeno je da je po osnovu jezika podnijeta jedna pritužba, te da je u tom predmetu utvrđena povreda. Diskriminaciji po osnovu vjere ili uvjerenja je prigovarano u tri predmeta, od čega je jedan okončan ukazivanjem. Po osnovu političkog ili drugog mišljenja podnijeto je sedam pritužbi, od čega je u tri predmeta utvrđena povreda. -Po osnovu pola, promjene pola, rodnog identiteta podnijeto je pet pritužbi, od čega je u tri predmeta utvrđena povreda i data preporuka. Po osnovu seksualne orijentacije i/ili interseksualne karakteristike podnijeta je jedna pritužba, dok su po osnovu zdravstvenog stanja podnijete dvije prituzbe od kojih je u jednoj utvrđena povreda – piše u dokumentu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Po osnovu invaliditeta podnijeto je 18 pritužbi, od čega je u pet predmeta utvrđena povreda, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. Po osnovu starosne dobi podnijeto je pet pritužbi, od čega je u četiri predmeta utvrđena povreda. Navedeno je da su po osnovu bračnog ili porodičnog stanja podnijete dvije pritužbe, dok je u jednoj utvrđena povreda. U 20 okoncanih predmeta je prigovarano diskriminaciji po osnovu pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, pa je u 11 predmeta utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava upućene su preporuke, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. n.ĐurĐevac
Izraelske snage ubile 14 osoba u Libanu
BEJRUT - Ministarstvo
zdravlja Libana saopštilo je da je 14 osoba ubijeno i najmanje 83 ranjeno izraelskom vatrom na jugu te zemlje Ujedinjene nacije su ocijenile da stanovnici ne mogu bezbjedno da se vrate u pogranična područja na jugu Libana. Izraelska vojska je saopštila da je pucala na osumnjičene osobe koje su prilazile vojnicima još razmještenim u južnom Libanu.
Među poginulima je i jedan libanski vojnik, prenose izraelski mediji.
Bi lo je planirano da izraelske snage u nedjelju okončaju povlačenje sa juga Libana,
ali Izrael tvrdi da Liban još nije ispunio uslove prekida vatre.
To znači da će izraelski vojnici ostati na jugu Libana, ali ne zna se koliko dugo. Sporazum o prekidu vatre je potpisan krajem novembra i njime je okončan sukob Izraela i Hezbolaha, koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu. Na osnovu sporazuma u nedjelju je istekao rok od 60 dana za povlačenje izraelskih snaga i proiranskog Hezbolaha sa juga Libana, te razmještanje libanske vojske.
Skupovi podrške studentskim zahtjevima širom Srbije
BEOGRAD/NIŠ/NOVI
SAD - Protesti i blokade saobraćajnica kojima se odaje pošta žrtvama nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu organizovani su 26. januara u gradovima širom Srbije. Za danas je najavljena cjelodnevna blokada Autokomande u Beogradu.
Više desetina hiljada ljudi okupilo se na poziv studenata u Nišu, trećem po veličini gradu u Srbiji.
U Čačku je organizovana protestna šetnja.
U Beograd su paori došli trak-
Izraelski ministar nakon odluke Trampa:
torima koje su parkirali ispred Poljoprivrednog fakulteta kako bi pružili podršku studentima u blokadi.
U Novom Sadu su građani odali počast psu Doni, koju je 24. januara na protestu u tom gradu pregazilo vozilo Kliničkog centra Vojvodine. Protesti podrške studentima koji traže političku i krivičnu odgovornost za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu organizovani su i u inostranstvu. Studenti, koji blokiraju više od 60 državnih fakulteta, zahtijevaju objavljivanje kom-
TEL AVIV - Šef izraelske diplomatije Gideon Sar zahvalio je juče američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji je nagovijestio deblokiranje isporuka bombi od 900 kilograma.
- Region je sigurniji kada Izrael ima ono što mu je potrebno da se brani - napisao je izraelski ministar na platformi Iks (X).
Administracija bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena prošle godine je obustavila isporuke Izraelu 1.800 bombi od 900 kilograma, upozoravajući da bi njihova upotreba izazvala „veliku ljudsku tragediju“.
Tramp je u subotu rekao da se mnogo stvari koje je Izrael naručio sada isporučuju. Ame-
rički predsjednik je to rekao poslije medijskih izvještaja da je odobrio isporuku bombi od 900 kilograma.
- Mnoge stvari koje je naručio i platio Izrael, a nije poslao Bajden sada su na putu - napisao je američki predsjednik na svojoj platformi Truth Social. Sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu prije sedam da-
Visoki zvaničnik palestinske islamističke organizacije potvrdio
pletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu. Traže i sankcionisanje napadača na učesnike protesta koji su uslijedili nakon nesreće i obustavljanje postupaka protiv demonstranata. Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete, premijer Srbije najavio je objavljivanje nove dokumentacije o Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da se obustava rada na fakultetima nastavlja do daljnjeg.
na između Izraela i Hamasa, sa ciljem konačnog okončanja rata u Pojasu Gaze, izazvanog Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine. U Trampovoj poruci se ne pominje konkretno oružje koje se šalje Izraelu.
Međutim, američki sajt Aksios prenio je izjavu novinara specijalizovanog za bezbjednosna pitanja Baraka Ravida da je Tramp naložio Ministarstvu odbrane da ukine zabranu isporuke bombi od 900 kilograma. Tramp se tokom svog prvog mandata često hvalio da Izrael „nikada nije imao boljeg prijatelja u Bijeloj kući“, a to je tada ponavljao i izraelski premijer Benjamin Netanjahu
VAŠINGTON - Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je za AFP da se ta palestinska islamistička organizacija protivi ideji predsjednika SAD Donalda Trampa da raseli stanovnike Gaze u Egipat i Jordan da bi „očistio“ ratom razoreno područje.
- Kao što je osujetio svaki plan za raseljavanje i alternativne domovine tokom decenija, naš narod će osujetiti i takve projekte - rekao je član političkog krila Hamasa Basem Naim, aludirajući na Trampove izjave, prenose izraelski mediji. Islamistički džihad, manja ekstremistička organizacija u Gazi, takođe je osudila Tram-
povu ideju, označivši je sramotnom i ohrabrenjem ratnih zločina.
- Taj prijedlog spada u ohrabrenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti prisiljava-
njem našeg naroda da napusti svoju zemlju - saopštila je ta organizacija.
Tramp je rekao u subotu da bi želio da Jordan, Egipat i druge arapske zemlje povećaju broj palestinskih izbjeglica koje primaju iz Gaze.
Taj prijedlog je do sada bio crvena linija za arapske zemlje, pogotovo Jordan i Egipat, koji masovnu migraciju Palestinaca u svoje zemlje smatraju potencijalnom egzistencijalnom prijetnjom.
One su isticale izraelsko odbijanje da javno obeća da će dopustiti Palestincima koji odu da se kasnije vrate i ne žele da budu saučesnici egzila.
Sudbina državničkih obilježja guvernadura Radonjića nije razjašnjena ni nakon sedam godina, iz
Prema dostupnim podacima, četiri pečata guvernadura Radonjića su 1962. godine prenesena iz Istorijskog instituta u tadašnji Državni muzej, ali je tokom revizije utvrđeno da su nestali, bez jasnih informacija o njihovoj sudbini. Prijave podnijete Osnovnom državnom tužilaštvu 2018. i 2020. godine nijesu dovele do značajnih pomaka u istrazi
PODGORICA – Ni poslije sedam godina od prijave nadležnim institucijama, sudbina četiri pečata guvernadura Radonjića, značajnih simbola crnogorske istorije i zaštićenih kulturnih dobara, ostaje nepoznata. Iz Fondacije Guvernaduri Radonjići izražavaju duboko nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, ignorantskog odnosa Narodnog muzeja Crne Gore i Ministarstva kulture prema ovom pitanju, ističući da se radi o nemaru prema kulturnom nasljeđu koje ima ključnu ulogu u razumijevanju prošlosti Crne Gore. Nestanak ovih pečata, koji su u crnogorskoj istoriji imali ključnu simboliku vlasti i mo-
ći, pokreće pitanja o tome kako se danas institucije odnose prema očuvanju i dokumentovanju istorijskog nasljeđa. Prema dostupnim podacima, pečati su 1962. godine preneseni iz Istorijskog instituta u tadašnji Državni muzej, ali je tokom revizije utvrđeno da su nestali, bez jasnih informacija o njihovoj sudbini. Prijave podnijete Osnovnom državnom tužilaštvu 2018. i 2020. godine nijesu dovele do značajnih pomaka u istrazi. Štaviše, od razotkrivanja afere o nestanku velikog broja predmeta u Narodnom muzeju Crne Gore 2017. godine do danas niko nije snosio odgovornost za ovaj ozbiljan propust. Iako su procesuirani pojedinci optuženi za zloupotrebu položa-
ja i nemar, sud ih je oslobodio krivice, što je dodatno produbilo nepovjerenje javnosti u institucionalnu odgovornost i transparentnost.
SAMO KURTOAZNO
Kada je Pobjeda 29. decembra 2018. godine objavila priču o nestanku pečata, ubrzo
su reagovali iz Fondacije Guvernaduri Radonjići. U otvorenom pismu koje su uputili Narodnom muzeju Crne Gore i Ministarstvu kulture, na čijem čelu je tada bio Aleksandar Bogdanović, zatražili su da ih uprava NM i Ministarstvo blagovremeno obavijeste o sudbini četiri pečata. Ubr-
zo im je od Narodnog muzeja i Ministarstva stigao dopis kako će učiniti sve što je u njihovoj moći da rasvijetle sudbinu ovih predmeta, te da će sa njima potom i kontaktirati. Međutim, ni Ministarstvo ni Narodni muzej nikada nijesu obavijestili Fondaciju Guvernaduri Radonjići o preduze-
Otkad su objavili izvještaje o reviziji u Narodnom muzeju, uprava ove javne ustanove nerado je odgovarala na novinarska pitanja o pojedinačnim nestalim predmetima, smatrajući kako je izvještajima sve rečeno. Takav jedan odgovor stigao je ranije Pobjedi od bivše direktorice Narodnog muzeja Anastazije Miranović, koja je, gle čuda, bila vrlo kritična prema ovoj ustanovi dok je prethodno bila na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara. No, budući da u izvještajima, osim brojki, ništa nije rečeno, odnosno da nemamo nijedan trag o pojedinačnoj odgovornosti brojnih radnika Muzeja za ogromnu štetu koja je pričinjena našoj baštini, upitali smo i aktuelnog direktora Narodnog muzeja Jakšu Ćalasana o sudbini pečata guvernadura Radonjića. Ćalasan je, ipak, pristao da odgovori na naša pitanja, poručujući da je „Narodni muzej javna ustanova koja radi transparentno i odgovara na sve upite građana i novinara“.
POBJEDA: Zašto u izvještajima nakon revizije nije pruženo detaljno objašnjenje o nestanku četiri pečata guvernadura Radonjića?
ĆALASAN: Četiri pečata guvernadura Radonjića, kao i njihov nestanak, tretiraju se kao i svaki drugi predmet u fondovima Narodnog muzeja Crne Gore.
POBJEDA: Da li postoji bilo kakva dokumentacija ili trag koji bi ukazivao na posljednju lokaciju ili stanje pečata prije nego što su nestali?
ĆALASAN: Aktom iz 12. septembra 1962. godine, Istorijski institut NRCG obavijestio je Državni muzej na Cetinju da se u istom nalaze „nekoliko starih crnogorskih pečata, koji Institutu nijesu potrebni“ i da ih ustupa Državnom muzeju. Direktor Državnog muzeja, aktom od 15. septembra 1962. godine, zahvaljuje Istorijskom institutu za „poslate stare pečate (4 originalna i 6 otisaka u gipsu)“. Direktor Državnog muzeja obratio se 2. aprila 1963. godine Zavodu za zaštitu spomenika kulture NR Crne Gore zahtjevom da se u registar spomeni-
ka kulture NRCG, između ostalih, uvedu „četiri stara pečata crnogorskih guvernadura, koje je Muzeju poslao na poklon Istorijski institut NRCG“.
POBJEDA: Da li je pokrenuta interna istraga unutar Narodnog muzeja ili prijava nadležnim institucijama u vezi sa nestankom pečata?
ĆALASAN: Nedostatak predmeta prijavljen je nadležnim institucijama dopisom Osnovnom državnom tužilaštvu 24. februara 2020. i istom organu dopunjenim aktom 2. novembra 2020. godine. Pored toga, tokom inspekcijskog pregleda od strane Odsjeka za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine, broj 01-1837 od 11. 7. 2022, odnosno UPIN –0503-742/21-172/52, takođe je konstatovan nedostatak če-
tiri pečata. Narodni muzej Crne Gore je nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete, za koje se u postupku revizije utvrdilo da nedostaju, a kroz kustoski rad i postupke obrade fonda, kao i u saradnji sa nadležnim organima, pokušava se ući u trag nedostajućim predmetima i izvrši povraćaj pronađenih.
POBJEDA: Ko snosi odgovornost za neadekvatnu evidenciju i čuvanje predmeta (pečata) u fondu Muzeja?
ĆALASAN: Činjenica je, koju moramo priznati, da je dokumentacija u ranijem periodu vođena na adekvatan način, do ovih nejasnoća ne bi došlo. Dokumentaciona služba je „najmlađa“ služba u Narodnom muzeju, osnovana nakon zemljotresa 1979. godine i od svog postojanja do danas nije se u svom radu bavila objedinjavanjem dokumentacije iz prethodnih perioda postojanja muzeja. Odgovornost za neadekvatnu evidenciju i čuvanje predmeta u fondu Muzeja snose dokumentaristi i kustosi. Kako je nedostatak predmeta uočen u vremenu kada navedenim pečatima nije bio zadužen kustos, odgovornost za ovaj propust će snositi ono lice za koje utvrde nadležni organi nakon sprovedene istrage.
POBJEDA: Zašto Narodni muzej nije ispunio obećanje o obavještavanju Fondacije Guvernaduri Radonjići o sudbini pečata?
ĆALSAN: S obzirom na to da smo na konferenciji za novinare organizovanoj 30. oktobra 2020. godine prezentovali rezultate sveobuhvatne revizije muzejskog materijala i dokumentacije, a nakon toga i publikovali izvještaje svih revizionih komisija, smatramo da smo time omogućili javnosti i svim zainteresovanim stranama da se detaljno upoznaju sa istim.
POBJEDA: U izvještaju o reviziji Muzeja kralja Nikole navodi se samo da iz Zbirke crnogorskih pečata nedostaju četiri pečata. Što konkretno znači da „nedostaju četiri pečata“ – da li su izgubljeni, ukradeni ili postoji sumnja na neregularnosti unutar Muzeja?
ĆALASAN: Nadležnost muzeja je da konstatuje stanje i smještaj predmeta. Kako muzej nema mehanizme da otkrije kako je došlo do nestanka, usljed tadašnje nemogućnosti trajnog pohranjivanja video/nadzora ili pomenute zaduženosti predmeta od strane kustosa, ne možemo tvrditi da su predmeti izgubljeni, ukradeni ili da postoje neregularnosti, već se u ovim slučajevima koristi terminologija nedostajući predmeti.
tim koracima u rasvjetljavanju nestanka ovih muzealija. To je za Pobjedu potvrdio član Upravnog odbora i doskorašnji sekretar Fondacije Guvernaduri Radonjići Đorđija Radonjić, navodeći da za ovih sedam godina nijesu dobili nijednu informaciju.
- Ne, nažalost, ništa konkretno osim, neposredno poslije tih naših prvih obraćanja njima, uopštenih i kurtoaznih koji se u takvim i sličnim prilikama podrazumijevaju uz opet, čini nam se, a zapravo –i pokazalo se, dosta uopšteno, da će učiniti sve što je „u kompetenciji Narodnog muzeja da se utvrdi sudbina četiri originalna pečata guvernadura Radonjića (koliko dozvoljavaju nadležnosti), i blagovremeno (nas) informisati“, te da će nas „u odnosu na očekivani odgovor Narodnog muzeja Crne Gore njima, Ministarstvo kulture obavijestiti o statusu predmetnih muzealija“ i na tome se završilo – kazao je Radonjić. Na pitanje da li je izostanak detaljnih odgovora rezultat nedostatka interesa, sistemskih problema u upravljanju kulturnom baštinom ili mogućeg prikrivanja informacija, Radonjić je odgovorio da „vrlo vjerovatno od svega toga ima tu ponešto.“
- Ali ipak, ovoga posljednjega - prikrivanja ponajviše. I nije to od juče, ni od prije nekoliko mjeseci, ni od prije koju godinu, ni od prije nekoliko decenija. Traje to bezmalo dva vijeka, zahvaljujući crnogorskoj „dvorskoj“ ili možda bolje - „zadatoj“ istoriografiji koja, čitavo to vrijeme, do dana današnjega, ima nesebičnu i bezmalo jednoglasnu podršku i ostalih crnogorskih naučnih i intelektualnih elita. Možda je sve to, prije nekoliko godina, najbolje sažeo u samo
iz istoimene fondacije ogorčeni na NMCG i Ministarstvo kulture
Član Upravnog odbora i doskorašnji sekretar Fondacije Guvernaduri Radonjići Đorđija Radonjić kazao je za Pobjedu da su članovi Fondacije prije tri mjeseca, na posljednjoj sjednici Skupštine i Upravnog odbora, razgovarali i o pečatima guvernadura. - U svemu ovome ima
jednom naslovu pisac Jovan Nikolaidis: „Pukla nam je pogibija od onog dana kad su Petrovići Radonjiće oburdali niz lovćenske strane u Boku“. Ja bih samo dodao, zapravo malo ispravio gospodina Nikolaidisa, jer simbolički je jako bitno - nije bilo danju, nego noću, 6. na 7. januar 1832. godine. Pošto su im prethodno ognju i plamenu dali sve kuće i „oburdali“ ih, iste noći „oburdali su niz lovćenske strane“ i njih trideset dvoje ili troje koji nijesu imali vremena ni pokopati ili ponijeti svojih najbližih i ubijenih „5-6 lica na Lovćenu“ –rekao je Radonjić.
ANEKS PRIJAVE
Manjak četiri istorijska pečata guvernadura Radonjića, podsjetimo, prvi je 2018. godine otkrio tadašnji muzejski tehničar Narodnog muzeja Aleksandar Berkuljan, koji je podnio prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju. U aneksu krivične prijave koju je Berkuljan 2018. godine dostavio Pobjedi navodi se da je trag o postojanju i čuvanju pečata našao tokom pregleda administrativne građe Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja. Pronašao je spisak predmeta koji su poklonjeni Državnom muzeju 1962. godine - Tu su, uz ostalo, upisana i četiri jedinstvena pečata guvernadura Radonjića, koji su
makar jedna dobra stvar –što su otisci u vosku dva od tih pečata sačuvani zahvaljujući članu Fondacije Aleksandru Berkuljanu i on nas je na sjednici upoznao sa snimcima tih otisaka. Dogovoreno je da dalje aktivnosti, između ostaloga i u vezi sa ovim, budu stvar dogovora novoizabranih -
predsjednika i sekretara sa Upravnim odborom Fondacije – rekao je Radonjić.
Pečat guvernadura Vukala Radonjića, 1817. godine
predstavljali jedan od najznačajnijih dokaza njihove državničke uloge u crnogorskoj istoriji. Sa ovim sam upoznao direktorku Anastaziju Miranović i, sticajem okolnosti, u direktnom kontaktu i članove muzejskog Savjeta, a prije toga i predsjednicu Komisije za reviziju muzejske dokumentacije, gospođu Tatjanu Jović, koja je istovremeno direktorka Muzeja kralja Nikole, u čijem fondu bi trebalo da se nalaze sporni predmeti – navodi se u aneksu prijave Berkuljana.
Jović je, kako se navodi u aneksu prijave, sa članovima Komi-
Odgovarajući na pitanje kako bi nestanak pečata mogao uticati na razumijevanje uloge guvernadura Radonjića u našoj istoriji, Radonjić je odgovorio da „nema tu neke velike mudrosti“, te da je „posjedovanje i upotreba pečata simbolički i najpouzdaniji znak vršenja vlasti, u ovom slučaju svjetovne, odnosno državne“. - Pa čak i bez ova četiri nestala pečata, ko hoće da čita i ko ima dobru namjeru, lako će shvatiti da je i previše dokaza da su se za sve vrijeme guvernadurstva Radonjića kod njih nalazili državni pečati. Da navedemo samo jedan od brojnih u kojemu sve ovo zapisujući svjedoči niko drugi do sami mitropolit Petar I. Njemu guvernadur Jovan na Njegušima, u Raićevićima, u svojoj kući i vjerovatno sa samrtničke postelje, 4. januara 1802. godine, nekoliko mjeseci prije smrti, „čujući se u životu tverdo slabu, a u pameti fala B(o)gu zdravoj“, diktira opširni testament, a mitropolit Petar I, između ostaloga, zapisuje: „I Vuko (najstariji Jovanov sin i kasniji guvernadur Vukolaj) neka uzme u svoju skrinju MOHUR ZEMALJSKIJ i MOJ VELJI te su u grad u sanduk“. Sve ovo svojim potpisom potvrđuje i sami mitropolit Petar I, sigurni smo - i on „u pameti zdravoj“, jer, kako u komentaru testamenta ističe istoričar Risto Dragićević: „Testament je napisan na prvoj i trećoj strani. Na drugoj strani nalazi se u dva reda uspravno napisana ova bilješka, za koju sam utvrdio da je pisana rukom mitropolita Petra I: ‘Proglašenije Narodu Crnogorskomu na pazar pred Kotor’“. Treba li jasnijega dokaza? A ovo je samo jedan od brojnih – tvrdi Radonjić.
Bend Krajnji sjever objavio novi singl „Istine glas“
PODGORICA - Nakon singlova „Grad“ i „Neka danas popravi juče“, bend Krajnji sjever objavio je pjesmu „Istine glas“. Kako kažu članovi benda, ovaj put su se odlučili za promjenu ritma, pa nova numera zvuči dosta drugačije od prethodne dvije.
Krajni sjever je bend iz Podgorice koji čine: Ivan Mrdak (gitara i glas), Ivan Andrijašević (klavijatura i glas), Đorđe Sulaver (bubanj i glas) i Dragan Lučić (bas i glas).
- Dok su prva dva singla bile numere laganijeg tempa i melanholične atmosfere, „Istine glas“ je energična alt rok trominutna stvar obogaćena usnom harmonikom na kojoj je kao i uvijek briljirao Danijel Petkovski (Light Under the Black Mountain, Kukavice, Kind of Blues...).
A da sve ne bi završilo u potpunosti u bluz vodama, bend je pjesmu obogatio i jednim novotalasnim obrtom – saopštili su članovi benda.
Prva verzija pjesme, kako ističu, nastala je prije dosta godina.
sa sobom ili težnji za boljim društvom.
- „Istine glas“ će svako tumačiti na svoj način. Bilo da se radi o ličnoj (ne)slobodi, društveno političkim represijama, otupljenosti i izgubljenosti u digitalnim bespućima... Moderno doba je prepuno zamki koje za tren sputaju. Istina i sloboda nikada nijesu bile datost ili konstanta, a posebno ne danas. Za njima se uvijek traga i za njih se uvijek vrijedi boriti – ističu iz benda. Muzika koja naginje bluz-roku odlična je podloga za nizanje stihova koji pozivaju na buđenje i akciju. Jednostavan, pamtljiv refren i konkretan aranžman donose sasvim dovoljno iznenađenja da slušaoca natjeraju na ponovno slušanje.
sije za reviziju Muzeja kralja Nikole provjerila zbirku pečata, koja je navodno već bila pregledana bez konstatovanih manjkova.
- Jović me usmeno obavijestila da tih pečata nema, kao ni još jednog, a da za ranije prijavljeni „pečat dvorske kancelarije“ još ne mogu da kažu - navodi se, između ostalog, u prijavi Berkuljana. Đorđija Radonjić je za Pobjedu izjavio da je tokom 2019. godine tražio u Istorijskom institutu „istini za volju, samo usmenu informaciju o evidenciji za ova četiri pečata koja su oni 1962. godine poklonili tadašnjem Državnom muzeju na Cetinju i što bi trebalo da bude zavedeno u njihovim službenim (popisnim i sl.) knjigama“.
- Rekli su mi da takve evidencije nemaju, te da je sva njihova dokumentacija te vrste i iz toga vremena - što mi je bilo malo čudno - pohranjena u Državnom arhivu na Cetinju. Istoga dana sam na Cetinju u Državnom arhivu dobio takođe usmenu informaciju da se kod njih ne čuvaju administrativne (popisne i sl.) knjige Istorijskog instituta iz toga vremena, što mi je logično – rekao je Radonjić.
ŠIRI PROBLEM
Slučaj nestalih pečata guvernadura Radonjića simbol je šireg problema u upravljanju i očuvanju kulturnog nasljeđa Crne Gore, koje je već decenijama u jako lošem stanju. Iako su nadležne institucije godinama bile obaviještene o ovom propustu, izostanak odgovornosti i konkretnih rezultata u istrazi produbljuje sumnje u njihovu efikasnost i namjere. Ovaj slučaj, naravno, nije samo pitanje nestalih predmeta, već i važan podsjetnik na potrebu sveobuhvatne reforme u upravljanju kulturnom baštinom, o kojoj se samo izokola govori ili se najavljuje u kakvim prigodnim ministarskim govorima, dok se u stvarnosti i dalje dešavaju nedopustive degradacije i devastacije našeg nasljeđa. Jasno je da bez političke volje, sistemske reorganizacije i međunarodne podrške, ovakvi problemi neće biti riješeni. Nestanak makar i jednog muzejskog predmeta predstavlja nemjerljivu štetu po našu istoriju, identitet i baštinu, a kamoli nekoliko stotina ili hiljada. No, izgleda da mnogi računaju na zaborav, pa i institucije sistema ove države. J. NIKITOVIĆ
- S vremena na vrijeme bi iskrsla tokom proba i zaokupila nam pažnju. U trenutku kada je dobila prepoznatljiv rif i kada je tekstualno zaokružena, pomislili smo da je vrijedna objavljivanja – kazali su iz benda, uz žal zbog aktuelnosti teme. Poruka pjesme je kratka i jasna, a kao svojevrstan tizer ove numere mogu se izdvojiti stihovi: „Slobodu brane grudi hrabre/Nijesu svi cvjetovi oborili glave“. Ipak, iz benda kažu da ovo nije samo pjesma o želji za promjenama, borbi
Za mali žanrovski skok u odnosu na prva dva singla, iz benda kažu da je „kriva“ muzika koja je upijana godinama i koja je svakog od njih obilježila na poseban način. - Kada pravimo muziku, uvijek se nađemo na razmeđi iskustava nas četvorice. Čini nam se da je to dobra formula. Kada smo nas četvorica, različitih muzičkih i životnih iskustava zadovoljni napravljenim, pa kasnije i snimljenim, spremni smo da pođemo dalje – navode članovi benda.
Takođe su otkrili da je četvrti singl već snimljen, te da ga treba očekivati na proljeće. Cilj im je i dalje album i tvrdi nosač zvuka.
Pjesma „Istine glas“ je snimana u nikšićkom studiju „Disorder“, pod producentskom palicom Bojana Dobrilovića
R. K.
Izvođenje predstave na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
„Potreba za povratkom“ u KIC-u
PODGORICA – Predstava
„13419: potreba za povratkom“ poznatog italijanskog umjetnika Roberta Atiasa biće premijerno izvedena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Ulaz je besplatan.
Izvođenje predstave organizuje Ambasada Italije u Crnoj Gori u saradnji sa KICom.
- „13419: potreba za povratkom“ je priča o čovjeku koji se vraća iz prošlosti, odnosno o životu dva jevrejska mladića nakon proglašenja rasnih zakona. Italijanski glumac Gaspare Del Vekio će predstaviti zgroženost, pokušaj reagovanja, partizansku borbu i deportaciju, kroz intenzivan, direktan monolog, ponekad čak i smiješan, praćen muzikom tog vremena, uz kraj koji premotava traku priče, iznenađujući gledaoce – navodi se u najavi. R. K.
Aktivnosti Komunalnih usluga
Naš glavni grad pokriven je više od 97 odsto savremenom LED rasvjetom, čime se postiže kvalitetnije osvjetljenje i smanjuje potrošnja električne energije u odnosu na raniji period.
Za ovu godinu, kako poručuju iz Komunalnih usluga, planiraju nastavak ugradnje solarnih LED svjetiljki, što će se dodatno odraziti na smanjenje potrošnje električne energije. Nastavljaju da šire mrežu javne rasvjete na seoskom području, postavljaju punionice za električna vozila za potrebe gradskih službi, realizaciju adaptibilnog upravljanja svjetlosnom signalizacijom - druga faza…
ULAGANJA
Navodeći da je osnovna djelatnost Komunalnih usluga održavanje objekata javne rasvjete i svjetlosne signalizacije na teritoriji glavnog grada, podsjećaju da nekoliko godina unazad sprovode brojne aktivnosti na modernizaciji infrastrukture javne rasvjete, svjetlosne signalizacije i telekomunikacione infrastrukture. Ističu da je Podgorica sa više od 97 odsto pokrivena savremenom LED rasvjetom, čime se postiže značajno kvalitetnije osvjetljenje u skladu sa standardima i preporukama, a pored toga, smanjuje se potrošnja električne energije i troškova održavanja što pozitivno utiče na životnu sredinu.
- Prošle godine realizovali smo brojne aktivnosti, a neki od većih projekata su - modernizacija javne ra -
Iz Komunalnih usluga Podgorica poručuju da za ovu godinu, između ostaloga, planiraju nastavak ugradnje solarnih LED svjetiljki, što će se dodatno odraziti na smanjenje potrošnje električne energije. Nastavljaju da šire mrežu javne rasvjete na seoskom području, postavljaju punionice za električna vozila za potrebe gradskih službi, rade na realizaciji adaptibilnog upravljanja svjetlosnom signalizacijom…
Adaptibilnim upravljanjem semaforima smanjuju saobraćajne gužve i zagađenje
Iz Komunalnih usluga poručuju da je svjetlosna signalizacija u potpunosti pokrivena LED davačima svjetlosti. Kako dodaju, uspostavljeni su optički linkovi DATA centra sa mikroprocesorskim semaforskim uređajima na 48 raskrsnica.
- Time su stvoreni uslovi za neprekidno praćenje i uočavanje svih vanrednih događaja. Brzi odziv na pojavu svih vrsta grešaka i njihovo brzo otklanjanje u velikoj mjeri utiče na bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, što nam je i bio jedan od primarnih ciljeva – poručuju iz Komunalnih usluga.
Podsjećaju da je realizovana prva faza adaptibilnog upravljanja svjetlosnom signalizacijom, a što je podrazumijevalo uvođenje softera koji prati realnu gustinu saobraćaja na raskrsnicama i tako reguliše dužinu trajanja zelenog i crvenog signala, kako za vozače, tako i za pješake.
- Sve ovo dovodi do smanjenja gužvi u saobraćaju, boljeg protoka saobraćaja i za 10 odsto, kao i smanjenja zagađivanja vazduha u gradu – navode iz Komunalnih usluga.
svjete na Starom aerodromu, na više lokacija u MZ Zabjelo (kvartovska rasvjeta, Jerevanska ulica), Ulica Ilije Plamenca, Bulevar vojvode Stanka Radonjića (obližnji parking i park). Takođe, izvođeni su radovi na izgradnji nove javne rasvjete u Komanima, kao i rekonstrukcija iste u parkovima u
Jerevanskoj ulici, Karađorđevom, zatim parkovima u blokovima pet i šest, na Bulevaru Ivana Crnojevića, kao i onima u ulicama Meše Selimovića, Nikole Tesle... – navode iz Komunalnih usluga. Za ovu godinu, kako ističu, planiraju nastavak ugradnje solarnih LED svjetiljki što će se dodatno odraziti na sma-
Glavni grad organizovao veliku akciju čišćenja divljih deponija
njenje električne energije. - Solarne LED svjetiljke rade hibridno, mogu da rade na baterije, a mogu da rade na električnu mrežu javne rasvjete. Solarni paneli pune baterije tokom dana i ta uskladištena energija noću napaja LED svjetiljke. Budući da je Podgorica grad sa najvećim brojem sunča-
nih dana u regionu, vjerujemo da će ovaj projekat u potpunosti vremenom zaživjeti – poručuju iz Komunalnih usluga, uz napomenu da se pomenuti projekat već primijenjuje na nekoliko lokacija u gradu - u Ulici Arsenija Boljevića, na mostu Gazela... Njihove ekipe radile su i na
Po nalogu Glavnog grada, ekipe gradskih preduzeća Čistoća, Putevi i Deponije prije dva dana počele su velike akcije čišćenja divljih deponija na tri lokacije - Adžovića kuće, kod Distributivnog centra i iza Stočne pijace. Tokom subotnje akcije sa ove tri lokacije, kako ističu iz Glavnog grada, prikupljeno je 270 tona otpada. Navodeći da nova gradska administracija stavlja poseban fokus na uklanjanju divljih deponija i preuređenju zapuštenih lokacija u prijatne prostore, poručuju da je ova akcija konkretan primjer te posvećenosti.
- Veliku zahvalnost dugujemo preduzećima Čistoća, Putevi i Deponija, koja su još jednom pokazala svoju posvećenost u stvaranju čistije i ljepše Podgorice. Bez obzira na loše vremenske uslove, timovi su marljivo radili na čišćenju i sanaciji ovih zapuštenih lokacija, čime dokazujemo da nije dovoljno samo sanirati, već i trajno spriječiti stvaranje divljih deponija. Važno je da svi prepoznamo svoju odgovornost – naši prostori su ogledalo naše zajednice. Pozivamo sve građane da budu odgovorni i pomognu u održavanju onoga što smo zajedno stvorili. Podgorica je naš grad, a samo kroz zajednički rad možemo osigurati da bude čist, zelen i prijatan za život – poručuju iz Glavnog grada. I. M.
postavljanju dekorativne rasvjete na zgradama, kako bi naš grad bio ljepši i privlačniji za posjetioce i turiste. Podsjetivši da su u prethodnom periodu realizovali brojne zahtjeve za postavljanje javne rasvjete na seoskom području, poručuju da će njihove ekipe i u narednom periodu nastaviti sa ovim aktivnostima.
MODERNIZACIJA
Podsjetivši da su uoči novogodišnjih praznika ukrasili trgove, bulevare i druge javne površine širom grada, ističu da su prošle godine opredijeljena sredstva u iznosu od 300.000 eura iz budžeta Glavnog grada za nabavku novih dekorativnih ukrasa.
Završili su, kažu, sve planirane aktivnosti za prošlu poslovnu godinu i sve započete projekte iznijeli na kvalitetan i odgovoran način do kraja.
- Ponosni smo i na saradnju sa ostalim privrednim druš tvima čiji je osnivač Glavni grad, izgradnju javne rasvjete na velikom broju sportskih poligona, dječjih igrališta i parkova, gdje se izgradnjom rasvjete postiže pun efekat naročito u večernjim časovima – poručuju iz Komunalnih usluga. Realizovali su i postavljanje punionica za električna vozila za potrebe gradskih službi.
- Pored navedenog, Komunalne usluge će raditi i na realizaciji pilot projekta adaptibilnog upravljanja javnom rasvjetom, nastavku ugradnje solarnih LED autonomnih svjetiljki, postavljanju punionica za potrebe gradskih službi, nastavku adaptibilnog upravljanja svjetlosnom signalizacijom - druga faza i drugo – zaključuju iz Komunalnih usluga, uz napomenu da će i u narednom periodu nastaviti s ovakvim i sličnim aktivnostima kako bi naš grad bio ljepši i sigurniji za sve sugrađane, posjetioce i bezbjedniji za sve učesnike u saobraćaju. I. MITROVIĆ
Počela naplata usluga na smart parkiralištu ispred CGES
smart
Cijena po započetom satu – 50 centi
Iz gradskog preduzeća Parking servis obavještavaju građane da će naplata parkiranja na smart parkiralištu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (ispred Crnogorskog elektroprenosnog sistema) početi od danas. - Cijena parkiranja je 50 centi po započetom satu. Plaćanje je potrebno obaviti prije preuzimanja vozila na naplatnom terminalu. Takođe, platnom karticom možete platiti direktno na POS terminalu kod izlazne rampe, bez napuštanja vozila – navode iz Parking servisa. I. M.
Poneđeljak, 27. januar 2025.
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija nagomilalo dug od oko šest miliona eura
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da situacija u gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija nije sjajna, da imaju dugovanja u iznosu od šest miliona eura, te da je stečaj jedna od opcija ukoliko ne bude drugog izlaza.
Reagujući na ovu izjavu, oglasio se Novi sindikat Vodovoda i kanalizacije i zatražio razgovor sa gradonačelnikom Mujovićem kako bi zajednički utvrdili ko je odgovoran za nagomilavanje duga od oko šest miliona eura i sagledali kako da se izađe iz ove krize. Pozivaju članstvo i sve zaposlene u Vodovodu da, koristeći sva zakonom dozvoljena sredstva, stanu u odbranu svojih radnih mjesta i egzistencije svojih porodica i ne dozvole eventualno uvođenje stečaja.
ODGOVORNOST
Gradonačelnik Mujović je izjavio za portal CdM da je, kao i šira javnost, upoznat sa situacijom u Vodovodu koja nije sjajna, kao i sa naporima menadžmenta tog gradskog preduzeća u proteklom periodu kako bi se stvari popravile. Kao rezultat toga, naveo je on, imaju određene pozitivne pomake koji se tiču smanjenja gubitaka na mreži i povećanja prihoda od naplate i potraživanja.
Mujović napominje da je javnost takođe upoznata sa odlukom o povećanju cijena vode što će, po nekim projekcijama, dovesti do značajnog povećanja prihoda ovog privrednog društva, a samim tim, značajno poboljšati situaciju u ovom, za Glavni grad, važnom preduzeću.
- Pratićemo situaciju i spram toga sprovoditi odgovarajuće aktivnosti. I stečaj je jedna od opcija, ukoliko ne bude drugog izlaza – poručio je Mujović.
Kako je naveo, prema njegovim saznanjima, trenutno je aktivno 13 tužbi protiv Vodovoda po osnovu aneksa Ugovora o radu.
- Troškovi postupka se procjenjuju na oko 5.000 eura, međutim teško je procijeniti tačan iznos po osnovu tužbi u ovom trenutku, s obzirom na to da se tužbenim zahtjevom može ostvariti jedino
pravo na razliku u koeficijentu u odnosu na prihvaćeno drugo radno mjesto, a za koje ulogu ima vrijeme trajanja spora, koje može biti i duže od godinu - naveo je gradonačelnik.
Govoreći o odgovornosti za stanje u ovom preduzeću, Mujović je istakao da, s obzirom na to da je trenutni menadžment zatekao veoma tešku situaciju i da postoji zalaganje sa njihove strane da se situacija popravi, moraju imati određenu dozu razumijevanja i strpljenja, što svakako ne znači da bilo koga aboliraju od odgovornosti. - Pitanje Vodovoda je jedan od prioriteta nove gradske uprave, a to znači maksimalna angažovanost na što bržem rješavanju trenutnih izazova. Moji potezi će isključivo zavisiti od rezultata, kako finansijskih, tako i projektnih. Iako se akcenat uglavnom stavlja na finansijski momenat, jako nam je važno da se realizuju projekti vodovoda za Lješansku nahiju, Bratonožiće, da se obezbijedi voda za odmaralište na Veruši, da se uradi
studija vodopriključenja za Velje brdo i slično - podvlači gradonačelnik, uz napomenu da, prema podacima koje je dobio iz ovog gradskog preduzeća, stvarni dug iznosi oko šest miliona eura, što je iznos istovjetan zatečenom i naslijeđenom od strane prethodne uprave.
ZABRINUTOST
Reagujući na izjavu gradonačelnika, iz Novog sindikata Vodovoda i kanalizacije pozvali su Sašu Mujovića da primi njihove predstavnike na razgovor jer, kako kažu, imaju brojne druge dokaze o pogrešnoj poslovnoj politici. - Izjava gradonačelnika Podgorice, gospodina Saše Mujovića, u kojoj pominje stečaj kao jednu od opciju za rješavanje finansijskih problema u Vodovodu, dodatno je zabrinula Novi sindikat i sve zaposlene - poručuju iz te sindikalne organizacije. Smatraju da djeluje nestvarno da je jedno monopolsko preduzeće, zaduženo za snadbijevanje vodom građana jednog evropskog glavnog grada, došlo u situaciju
da svoje poslovanje rješava stečajem.
- Pritom, niko se ne pita - ko i sa kojim poslovnim politikama je Vodovod doveo u stanje duga od oko 6.000.000 eur a? Ako neko treba da ostane bez posla u Vodovodu, to je menadžment, koji vodi poražavajuću poslovnu politiku, a ne zaposleni koji su svoje zadatke predano i redovno izvršavali. Imamo pravo i da sumnjamo da bi stečaj mogao biti iskorišćen kao alat za rješavanje problema menadžmenta na teret radnika, odnosno za moguće otpuštanje određenog broja zaposlenih (po ovoj ili onoj liniji) ili čak za privatizaciju preduzeća, što bi imalo dugoročne negativne posljedice kako za zaposlene, tako i za građane - navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Marko Prelević.
Kako ističe, gradonačelnik treba da zna da Vodovod svakodnevno napuštaju ključni kadrovi.
- Ukoliko ovakvo upravljačko stanje još malo potraje, nećemo imati kadra za rea-
Mašković: Stečaj u Vodovodu izazvao bi katastrofalne posljedice, Mujović da smijeni Nišavića
Odbornik Evropskog saveza u Skupštini glavnog grada Miloš Mašković smatra da je izjava gradonačelnika Saše Mujovića - da je stečaj ,,jedna od opcija“ za gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija, direktno priznanje nesposobnosti aktuelne gradske uprave, odnosno direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića da pronađe održi-
vo rješenje za ključni komunalni sistem. - Nedavno povećanje cijene vode za čak 41 odsto opravdavano je tvrdnjama o stabilizaciji finansijske situacije u Vodovodu. Međutim, gradonačelnik sada priznaje da, uprkos tim mjerama, situacija ostaje jednako kritična. Ovo jasno pokazuje da se povećanje cijena koristi samo za ,,gašenje
požara“ kratkoročnim prihodima, bez strateškog pristupa i odgovornog planiranja… Šokantno je da gradonačelnik iznosi podatke o dugovanjima Vodovoda i mogućnosti stečaja, dok istovremeno poziva na ,,strpljenje“ i ,,razumijevanje“ za menadžment koji nije pokazao sposobnost da odgovori na izazove. Umjesto toga, predlažem
da gradonačelnik inicira razrješenje gospodina Nišavića, koji je pokazao da nije dorastao funkciji koju obavlja. Podsjetiću da sam ranije više puta upozoravao na loše stanje u Vodovodu i da su aktuelna dugovanja od šest miliona eura rezultat loših upravljačkih odluka, uključujući neplaćene poreze, doprinose i nagomilane kamate, što je
vikpg
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog predzeća Vodovod i kanalizacija su u septembru prošle godine izjavili da su za prvih šest mjeseci 2024. godine poslovali sa gubitkom od 1,3 miliona eura, a da su ukupna dugovanja fizičkih i pravnih lica na dan 20. jun 2024. godine iznosila 3,4 miliona eura. Tada su nam saopštili da je u tom gradskom preduzeću bilo angažovano 549 zaposlenih što je, kako su naveli, oko 20 manje u odnosu na treći kvartal 2023. godine.
- Novi menadžment je započeo analizu poslovnih potreba i identifikaciju funkcija koje treba optimizovati, te će u narednom periodu, shodno potrebama optimalnog i efikasnog obavljanja radnih obaveza, broj radnih mjesta racionalizovati – poručili su tada iz ViK-a, ali nijesu precizirali koliko radnika je višak u tom preduzeću. Pokušavajući dijelom da opravdaju gubitak od 1,3 miliona eura, kazali su da su im troškovi zarada porasli u odnosu na isti period pretprošle godine.
- Razlog tome je primjena novog granskog kolektivnog ugovora, po kojem je koeficijent veći za 20 odsto. Samo trošak zarada je veći za oko 600.000 eura za prvih pola godine poslovanja... U preduzeću postoji višak zaposlenih koje je novi menadžment zatekao prilikom stupanja na funkciju. Postoji problem sa prekomjernim brojem zaposlenih u administrativnom dijelu, angažovanjem velikog broja visokoškolskog kadra, dok je manjak zaposlenih prisutan u stručnom inženjerskom segmentu, kao i u operativnom dijelu, odnosno, na pozicijama koje pokriva niže kvalifikovani kadar – poručili su u septembru prošle godine iz ovog gradskog preduzeća.
lizaciju projekata vodovoda za Lješansku nahiju, Bratonožiće, Verušu, a pogotovu ne za studiju vodopriključenja za Velje brdo. Takođe, gradonačelnik Mujović treba lično da se uključi i preispita otkud tolika potreba za svakodnevnim prerasporedima u Vodovodu, zbog čega, kako i sam kaže, trenutno imamo 13 aktivnih tužbi, a biće ih i više, za koje se sudski troškovi procjenjuju na oko 5.000 eura, plus troškovi razlike zarade u odnosu na poslove sa kojih su nezakonito preraspoređeni. Pitamo se kada će prestati takva situacija u preduzeću, koja zaposlene dovodi u stanje brige i stresa, pa samim tim
direktna posljedica neznanja, nemara i ignorisanja osnovnih obaveza. Stečaj u ovom preduzeću imao bi katastrofalne posljedice, kako za zaposlene, tako i za građane. Koristim ovu priliku da pozovem na preuzimanje odgovornosti i hitno kreiranje strategije za finansijsku stabilizaciju preduzeća kroz odgovorne i konkretne poteze, umjesto nastavka prakse prebacivanja krivice na građane glavnog grada - poručuje Mašković.
i do smanjenog radnog učinka zbog učestalih pošteda od posla - upozorava Prelević. Pita i da li će menadžment odgovarati i pokriti sudske troškove ili će isti opet pasti na teret preduzeća i zaposlenih. - Novi sindikat Vodovoda poziva članstvo i sve zaposlene da, svim zakonom dozvoljenim sredstvima, stanemo u odbranu svojih radnih mjesta i egzistencije svojih porodica, te da ne dozvolimo eventualno uvođenje stečaja i da on bude izgovor za smanjenje broja zaposlenih ili umanjenje naših prava, kao i da se izborimo za odgovorno upravljanje preduzećem, koje mora biti odgovorno prema svojim zaposlenima, korisnicima i zajednici. Istovremeno, i ovom prilikom pozivamo gradonačelnika Sašu Mujovića da primi predstavnike Novog sindikata Vodovoda na razgovor, jer imamo brojne druge dokaze o pogrešnoj poslovnoj politici koje nijesmo iznijeli u javnost jer smo htjeli da o svemu prvo upoznamo njega - zaključuje Prelević u reagovanju. Ovim povodom juče smo poslali pitanja Glavnom gradu i gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija, ali do zaključenja broja nijsmo dobili odgovore. I.M.
Odigrana tri meča 15. kola I A MCKL
PODGORICA – Odigrana su prva tri meča 15. kola I A MCKL.
Košarkaši Podgorice Bemaks slavili su nakon drame protiv Lovćena, Dečić je nakon velikog preokreta i produžetka savladao ekipu Vukovi Zeta, dok je Sutjeska Elektroprivreda lako došla do brejka u Rožajama protiv Ibra.
Podgorica Bemaks bila je bolja od Lovćena 1947 – 88:87. Meč je riješen 11 sekundi prije kraja, kada je mladi Marko Radunović pogodio jedno od dva bacanja za 88:87, a gosti nijesu iskoristili posljednji napad, jer je Milutin Đukanović pokušao za tri iz prilično teške pozicije. Domaćin je na kraju prve dionice imao dvocifrenu prednost, kada je Đurišić pogodio za 27:16, a novi Amerikanac Rodes je stavio tačku na prvo poluvrijeme za 44:35. Kada je sredinom treće dionice Đurišić pogodio tricu (54:42), sticao se utisak da je otpor gostiju slomljen. Ali Lovćen je u finišu treće dionice uspio da se vrati – 56:55, 61:59... Ipak, u finišu je bilo uzbuđenja. Na 1,47 prije kraja, Lacmanović je pogodio dva bacanja za 87:82, da bi Latković trojkom najavio dramu – 87:85. U posljednji minut ušlo se sa 87:87, jer je Latković pogodio dva penala i uslijedila je velika borba. Radunović je uspio da nakon ofanzivnog skoka dođe do lopte, a nakon faula Lopičića, s obzirom na to da su Cetinjani bili u bonusu, imao je dva bacanja. Pogodio je drugo i ispostaviće se za trijumf svog tima. Balša Živanović ubacio je 27 poena, uz 6 asistencija i 4 skoka,
a dvocifreni su bili još Pavle Đurišić i Danilo Brnović sa po 12. Kod Cetinjana Milutin Đukanović postigao je 32, BalšaDragović 13, a Nikola Ratknić 11. Sutjeska je savladala Ibar u Rožajama – 103:66. Sutjeska je od starta vodila, nakon serije 7:0 povela 21:12, a prvu dvocifrenu prednost stekla nakon poena Miloša Vujovića – 25:15. Do kraja meča ekipa je imala maksimalna 42 po-
ena. Najefikasniji su bili Bojić i Vojinović sa po 15 poena. Barović je imao 13, Vebster 12, a Vujović i Spasojević po 10. Kod Rožajaca Haris Andelija je ubacio 15, Ognjen Gutović 13, a dvocifren je bio još Nedim Mustafica sa 11. Dramatičan meč viđen je u Golubovcima, gdje je Dečić nakon produžetka savladao ekipu Vukovi Zeta – 109:107. Gosti su već u prvoj dionici imali dvo-
U „Bemaks areni“ završen pretposljednji turnir WABA 2 lige
PODGORICA – Košarkašice Podgorice i teoretski su na fajnal-foru WABA 2 lige.
Podgorica je pobjedom prvog dana turnira u „Bemaks areni“ protiv Banovića praktično ovjerila vizu, ali je drugog dana situacija teoretski mogla da se zakomplikuje. Ilirija, koja ima samo jedan poraz, doputovala je sa juniorskim sastavom, kako bi se spremala za Top8 fazu WABA lige do 17 godina, a to je mogla da iskoristi ekipa Banovića. Tim iz Bosne i Hercegovine vodio je četiri minuta prije kraja protiv Ilirije 55:52, ali su Slovenke na kraju stigle do pobjede 65:58, čime su Banovići ostali bez šansi da se u februaru na svom terenu protiv Podgorice i Džampera bo-
re za dva trijumfa, kako bi došli do četvrte pozicije.
Podgorica je, sa druge strane, opravdala očekivanja protiv Džampera 60:49, pa dva kola prije kraja ima dva trijumfa više od Banovića i čak „plus 48“
iz međusobnog duela, a tri više od Džampera... Na taj način, mladi sastav Podgorice imaće priliku da igra na fajnal-foru, gdje će učesnici biti timovi iz Slovenije – Maribor, Ilirija i Ježica.
cifrenu prednost (27:17), a poenima Saba na poluvremenu su Vukovi vodili 49:40, a kada je Kolins pogodio trojku u 30. minutu za 75:59, činilo se da je sve riješeno. Ipak, Dečić je uspio da odreaguje nakon odmora i u četvrtoj četvrtini postigne čak 35 poena. Na 80 sekundi prije kraja, Sab je pogodio za 96:87, međutim, ni tada Dečić nije želio da se preda. U samo desetak sekundi Tuzani su postigli pet poena – prvo je Nikaljević pogodio trojku, a nakon ukradene lopte Koljevića, Ivanović je poentirao za 92:96. To je bio početak serije Dečića, koji je nakon poena Marinovića, a onda i Koljevića devet sekundi prije isteka vremena došao do egala – 96:96. U dodatnih pet minuta Dečić je uspio da dođe do pobjede. Nakon velike borbe, Marinović je pogodio za 108:105, a tačku na meč stavio je Bogojević, koji je realizovao jedno od dva bacanja za konačnih – 109:107. Marko Koljević je ubacio čak 43 poena (postigao osam trojki), imao 8 asistencija i 5 skokova, Petar Ivanović dodao je 20, uz po 6 asistencija i skokova, Đorđe Marinović upisao je 18, a dvocifren je bio još Luka Nikaljević sa 11. Kod gostiju, Miljan Marinović postigao je 32, Amerikanac Sab dodao je 22, uz 9 skokova i 5 asistencija, Dražen Otašević 18, uz 9 skokova i 7 ukradenih lopti, dok su Željko Matanović i Zian Kolins dodali po 11. Danas se sastaju Teodo i Primorje 1945 (18 h), dok će 15. kolo biti zaključeno u utorak, kada se sastaju Jedinstvo 1950 – SC Derbi (17 h) i Šušanj – Danilovgrad (21). R. PEROVIĆ
Duel protiv Džampera nije donio neizvjesnost – izabranice Marka Miloševića otvorile su meč sa 12:4, a već u osmom minutu, nakon dva bacanja Kasalice bilo je 19:9 za prvu dvocifrenu razliku. Kada je Ljube Andrić u 14. minutu pogodila za ,,plus 18“ (33:15), bilo je jasno da slijedi samo formalan posao za domaćina. Iako u posljednjih šest i po minuta nijesu postigle koš iz igre, košarkašice Podgorice došle su do trijumfa. Još jednom je Ljube Andrić bila centralna figura – imala je po 12 poena i skokova za indeks 26, Marija Sekulović postigla je 9, uz 6 skokova, Anđela Rondović, Hajdana Šćepanović i Anastasija Kasalicapo 6, Marija Dutina 5, Milena Vujović imala je po 4 poena, skoka i asistencije, a 4 poena dodala je i Anđela Rakočević U strijelce su se upisale još Mila Mijušković i Valerija Nagornaja po 3, Anđela Sekulić 2. R. P.
Oslabljeni i roviti, košarkaši SC Derbija nijesu uspjeli u Zadru da pariraju domaćem timu, ali ne očajavaju
Mijović:
PODGORICA – SC Derbi je bio neprepoznatljiv u Zadru u odnosu na prethodna dva meča i pobjede protiv Spartaka u gostima i Cibone kod kuće.
„Studenti“ su u Dvorani „Krešimir Ćosić“ ubacili svega 58 poena (primili 71), i, što je interesantno, više su šuteva postigli za tri (27) nego za dva poena (22). To je posebno bilo izraženo u prvom poluvremenu, u kojem su Podgoričani pogodili šest trojki, ali su ubacili samo jedan šut za dva poena, čime je tim Petra Mijovića brzo izgubio početnu prednost, jer su Podgoričani meč otvorili vođstvom od 9:0. Zadar je preokrenuo već do kraja kvartala (19:15), na poluvremenu je vodio devet razlike (39:30), a domaćin je sve dileme otklonio početkom posljednje četvrtine kada je poveo sa nedostižnih 19 razlike (61:42)… – Imali smo periode kada smo mogli da se „zakačimo“ za egal, ali smo bili brzopleti i gubili neke lopte bez potrebe. Nije to bilo iznuđeno, već neka naša nestrpljivost, koja nas je dovela u situaciju da ne uđemo u napad kako treba, a sa izgubljenim loptama smo dali mogućnost Zadru da iz kontranapada kazni naše lake poene – kaže Petar Mijović, trener Podgoričana. Olakšavajuća okolnost za slabu partiju SC Derbija u Zadru je odsustvo prvog centra Zorana Nikolića, ali ne samo to: – Imali smo problema pred utakmicu. Erik Nil je bukvalno osposobljen pred utakmicu da nešto odigra, zbog problema koje je imao sa temperaturom i stomačnim virusom, dok Zoran Nikolić nije ni doputovao, što nas je limitiralo –ističe Mijović. Strateg Podgoričana kaže da je meč u Zadru bio veoma težak.
– Mislim da smo se i mi mnogo
31,7
odsto su šutirali Podgoričani iz igre u Zadru, što je negativni sezonski rekord
11 puta je za dva poena SC Derbi pogodio protiv Zadra, najmanje na jednom meču od početka sezone
44 je bio ukupan timski indeks korisnosti SC Derbija protiv Zadra, najmanji od početka sezone
potrošili, na šta vas Zadar tjera sa svojom strukturom igre. Imali smo izuzetno loš šut za dva poena, čak i u zicer situacijama. U prvom poluvremenu smo šutirali 12-1 za dva poena, što je nedopustivo za ovaj nivo i mislim da je dosta uticalo na naše samopouzdanje u nastavku meča. Generalno, utakmica je bila tvrda i teška, ne pretjerano dobra za gledanje, ali takmičarska.
SC Derbi je upisao 12. poraz, a ima i šest pobjeda. U narednom kolu Podgoričani gostuju Partizanu. – Idemo dalje, pred nama je dosta utakmica. Mi smo otprilike tu gdje treba i želimo da budemo, a u nastavku prvenstva želimo da ostvarimo još koju značajnu pobjedu za nas – zaključio je Mijović. S. J.
Budućnost Voli je odličnu formu potvrdila nadahnutom igrom i ubjedljivom pobjedom u „Mtel dvorani Morača“ protiv Igokee sa 111:77, za koju je tokom i na kraju meča nagrađena gromkim aplauzima zadovoljne podgoričke publike. Svi igrači su dobili šansu i svi su se upisali u strijelce.
„Plavi“ su i u prethodna dva meča u regionalnoj ligi, protiv Mornara i Splita, lako došli do trijumfa, što se kasnije pozitivno odrazilo na evropske duele protiv Hapoela i Ulma, u kojima su Podgoričani došli do bitnih pobjeda. U Budućnosti se nadaju istom slijedu događaja, u srijedu kod kuće protiv Huventuda, jer podgoričkom timu treba pobjeda za nastavak borbe za mjesto u plej-ofu Evrokupa.
Znatno lakše od duela u gostima (76:71), Budućnost je protiv Igokee zadržala nepobjedivost kod kuće u međusobnim duelima (svih 14 pobjeda, ukupno 22 u regionalnom takmičenju). Crnogorski šampion je, tako, zadržao korak za Partizanom,
ABA LIGA (18. KOLO):
PODGORICA – Negativnoj seriji košarkaša Mornara Barsko zlato nema kraja – tim Mihaila Pavićevića deklasiran je na gostovanju Cedevita Olimpiji (114:72), što mu je 11. uzastopni poraz u ABA ligi. Barani su na dnu tabele, s jednom pobjedom i 17 poraza, a trijumf više ima Cibona, jedini tim kojeg crnogorski predstavnik može da sustigne. Mornar je meč s ekipom koju vodi nekadašnji crnogorski selektor Zvezdan Mitrović otvorio sa dvije ,,trojke“ i imao prednost nakon šuteva Buljevića i Kartera iza linije 6,75, ali je vrlo brzo postalo jasno da od napadačke rapsodije, a naročito defanzivne discipline – neće biti ništa. Previše lakih i brzih poena primao je Mornar, a nakon što je Buljević smanjio na 15:11 domaćin je napravio seriju od 8:0 i nijednom se više nije postav-
Dvorana: ,,Mtel Morača“. Gledalaca: 1.500.
Sudije: Belošević, Hordov i Jevtović.
pa su oba tima i dalje na diobi prvog mjesta sa po 16 pobjeda i dva poraza. Igokea je sada na diobi petog mjesta sa Cedevita Olimpijom i skorom 11-7. Budućnost je pitanje pobjednika, praktično, riješila u prvom poluvremenu, u kojem je gostima ubacila 60 poena i do odmora stekla nedostižnih 19 poena prednosti (60:41), što je i bila maksimalna prednost u prvih 20 minuta, u još dva navrata (55:36, 58:39). „Plavi“ su u prva dva kvartala pogodili osam trojki i bili dominantni u skoku (19-11), iako nijesu valorizovali mnogo bolji ofan-
zivni skok (10-3), jer je Igokea imala više poena iz drugog napada (12-11). Budućnost je dobro otvorila meč, vođstvom 5:0, a onda je serijom 7:0 povela 12:3, nakon tri i po minuta igre. Rano vođstvo kao da je malo usporilo domaće, pa je Igokea došla do daha i nakon trojke Marka Jeremića prišla na posjed zaostatka (16:13), nepuna tri minuta prije kraja četvrtine. Tada su se Podgoričani trgli, predvođeni Mekinlijem Rajtom (osam poena u ovoj dionici), pa su do kraja četvrtine vratili tri posjeda prednosti
(26:19), a vođstvo su uvećali na dvocifrenu razliku već nakon 54 sekunde igre u drugoj četvrtini, nakon trojki Matea Drežnjaka i Flečera Megija, za 32:19. Podgoričani su nakon tri minuta igre u ovoj dionici, novom serijom od 6:0, bili na još sigurnijoj distanci (40:24), ali je Žakelj minut kasnije, nakon što je njegov tim primio dva uzastopna koša, morao da potroši i drugi tajm-aut u ovoj četvrtini, nezadovoljan igrom pojedinaca u odbrani (Omić, Drežnjak). Nakon toga je njegova ekipa odreagovala bolje defanzivno, a na-
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je ekipi uz napomenu da je „pristup bio pravi“. - To je najbitnije. Sada imamo pristup, energiju i samopouzdanje, i na tome treba da radimo i u narednim utakmicama. Mislim da smo u drugom poluvremenu kontrolisali utakmicu, iako smo, normalno, i mi imali periode malo lošije igre. Generalno, mislim da smo odigrali dobru utakmicu i još jednom čestitam momcima. Međutim, moramo odmah da okrenemo glave, znamo šta nas čeka za tri dana i moramo da se odmorimo i pripremimo, da budemo fokusirani i sa velikom energijom da uđemo u sljedeću utakmicu – rekao je Žakelj. Na pitanje o stanju povrede Jovanovića, Žakelj je odgovorio: - Baš ga boli. Ne znam da li je samo od udarca ili je ruptura. Vidjećemo kad se sve ohladi i poslije pregleda, ali znajući Đoleta ako postoji i procenat šanse, on će da trenira i igra –dodao je slovenački trener.
stavila je sa efikasnom igrom pa je do maksimalne prednosti u prvom poluvremenu došla trojkom Rajta za 55:36, na dva minuta i 48 sekundi do kraja poluvremena. Treća četvrtina je bila najizjednačenija, Budućnost je taj dio meča dobila sa dva poena razlike (24:22), a u ovoj dionici je prednost išla do 25 poena, kada je Nikola Tanasković pogodio za 77:52. Budućnost je najveću prednost od, 38 razlike (109:71), imala na dva minuta i 20 sekundi prije kraja, nakon trojke Đorđija Jovanovića koga je na 64 sekunde do kraja, kada je krenuo da zakuca, grubo faulirao Karter, pa je mladi košarkaš Podgoričana morao da uz pomoć saigrača napusti teren, uz bolnu grimasu zbog udarca koji je dobio po tijelu. Budućnost u narednom kolu, 1. februara, dočekuje Zadar. S. JONČIĆ
ljalo pitanje da li je u ,,Stožicama“ moguća senzacija. Cedevita Olimpija je poslije uvodnih 10 minuta vodila 38:18 – to je najbolji košgeterski učinak neke ekipe u ABA ligi u jednoj četvrtini ove sezone, a ukupno 14. u istoriji regionalnog takmičenja. Već na poluvremenu bilo je 30
razlike (63:33), pa je slovenački šampion u laganom ritmu mogao da odigra drugo poluvrijeme meča koji će se pamtiti i po tome što je Jaka Blažič postao najefikasniji izvođač slobodnih bacanja u istoriji ABA lige – prvi na vječnoj listi postao je kada je u prvoj četvrtini ubacio svoj 712. poen sa penala, a sa 2.850
poena došao je na drugo mjesto vječne liste strijelaca regionalnog takmičenja. Ispred njega je NemanjaGordić sa 3.330 poena. – Rezultat sve govori – daleko smo od ovog nivoa košarke. Svaki klub prolazi kroz dobre i loše trenutke, mi smo tu gdje smo, borimo se za goli život, igre ko-
je sad pružamo zaista ne obećavaju mnogo, ali ostalo je dosta utakmica do kraja – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević. Njegov tim će 1. februara dočekati Megu, sedam dana kasnije čeka ga gostovanje Borcu... – Imali smo težak raspored na početku drugog dijela sezone, igrali sa najboljim timovima li-
ge, a sad nam predstoje mečevi u kojima ćemo tražiti spas, vidjećemo da li ćemo uspjeti. Za mene predaja nikad nije bila opcija, tako je i sada. Uradiću sve da Mornar i naredne sezone gostuje u Ljubljani, u nadam se kudikamo boljem izdanju nego večeras – poručio je Pavićević. Ne. K.
PODGORICA – Janik Siner odbranio je trofej u Melburnu, najbolji teniser na svijetu je bez problema slavio u finalu protiv Aleksandera Zvereva (6:3, 7:6,6:3).
Italijan je dominirao, rivalu nije ni pružio priliku za brejk i lako je odbranio trofej na Australijan openu.
Svjetski broj dva ni u trećem grend slem finalu nije uspio da dođe do trona iako je neke segmente u igri znatno popravio, prije svega servis, što nije bilo dovoljno za dramu.
miliona gledalaca bilo je u „Melburn parku“, a 12. 000 na tribinama
Sa samo 23 godine Siner je najbolji italijanski teniser sa osvojena tri grend slem turnira
Njemac je bio razočaran, Italijan je po običaju bez pretjeranih emocija nakon meča slavio sa svojim timom i porodicom. – Opet težak dan sa Sašu, ali ne samo za tebe već za tvoj tim i porodicu. Imaš fantastičan tim, a i takav si igrač. Moraš da vjeruješ u sebe, jer svi koji su uključeni u sport znaju koliko si jak kao igrač i kao osoba. Nastavi naporno da radiš, jer vjerujem da ćeš vrlo brzo podići jedan ovakav trofej. Pričaću i o timu koji radi sa mnom, a radio
je mnogo da bih bio u ovoj poziciji. Fantastičan je osjećaj dijeliti ovakav trenutak sa svima – kazao je šampion. Razlika u klasi je bila evidentna – Siner je u prvom setu osmog gema napravio prvi brejk, a u nastavku, u taj-brejku, bilo je neizvjesno sve do 4:4. Uz malo sreće, Siner je osvojio i ovaj set. Zverev je, istina, u drugom setu igrao bolje, ali vidjelo se i tada da, iako je
pokušavao konstantno da mijenja ritam i udarce, ovo nije dan za trofej. Treći set je odlučen u šestom gemu, najbolji na ATP listi je ,,brejkovao“ rivala i stigao do druge uzastopne titule na prvom grend slem turniru u 2025. godini. – Užasno je stajati pored trofeja bez mogućnosti da ga dodirneš. Čestitam Sineru, najbolji je na svijetu, bez konkurencije. Nadao sam se da bih mogao da budem više konkurentan, ali Siner je bio suviše dobar. Sa timom je uradio dobar posao i niko više od njega ne zaslužuje trofej. Zahvalio bih i mom timu, pokušavali smo sve da dođemo do trofeja, ali, očigledno, nijesam dovoljno dobar. Prosto, to je to. Ne znam da li ću ikada biti u prilici da podignem trofej, ali nastaviću da se vraćam i pokušavam. Njemac je posljednji igrač koji je pobijedio Sinera na tvrdoj podlozi – na US openu 2023. Ali Italijan je pronašao pobjedničku formulu u velikim finalima – nešto što Zverev
turnira na tvrdoj podlozi, a prvi nakon Novaka Đokovića 2015–16. godine. Naredni grend slem je u Parizu, na čuvenoj šljaci Rolan Garosa. A. MARKOVIĆ Ništa novo na Australijan
tek treba da otkrije. Pitanje je da li će s obzirom na to da još nije pronašao način da kanališe nervozu. Nakon što je dva puta slavio u Melburnu i US openu 2024.
godine, Siner je sada u nizu od zapanjujuće 21 pobjede na velikim terenima na tvrdoj podlozi. Italijan je i peti igrač u open eri koji je osvojio tri uzastopna grend slem
Drugi turnir NLB WHEEL lige košarkaša u kolicima
PODGORICA – Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice poražen je u Zagrebu od Parasport Slovenije 59:53, u meču drugog turnira NLB WHEEL lige košarkaša u kolicima.
PODGORICA – Crnogorski
karatista Nemanja Mikulić sa srebrnim odličjem završio je nastup na turniru Premijer lige u Parizu.
Mikulić je u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Abdala Abdelaziza iz Egipta 8:3. Karatista Bijele do meča za zlato došao je nakon pet efektnih pobjeda. Prvo je u petak kao prvopla-
sirani završio takmičenje u grupi, nakon pobjeda protiv EnesaBuluta iz Turske 4:0, Kiliana Kiza iz Francuske 7:2 i Alžirca Usame Zaida 4:3. U tom duelu gubio je 3:1 do 15 sekundi prije kraja, a pitanje pobjednika riješio je iponom. U četvrtfinalu eliminisao je Hišama Abdelgavada iz Egipta (0:0), a u polufinalu Mohameda Abudabousa iz Libije 4:2. Drugi crnogorski predstvanik Nikola Malović, u kategoriji do 84 kilograma, takmičenje u grupi završio je kao drugoplasirani i ostao bez četvrtfinala. Ostvario je dva trijumfa i poraz od Marokanca Mehdija Sritija, koji ga je koštao plasmana među osam najboljih. Turnir u Parizu okupio je po 32 najbolja taktičara po kategorijama sa svjetske rang-liste, koji su raspoređeni u osam grupa. R. P.
To je prvi poraz Paramonta u regionalnom takmičenju ove sezone, nakon pobjeda pred svojim navijačima protiv Zmaja iz Gradačca 69:57 i Una Sane iz Bihaća 70:54. Podgorički tim je, nakon slabije tri četvrtine i zaostatka od 18 poena (50:32), u posljednjem dijelu uspio da se vrati u igru i smanji zaostatak, ali je za preokret nedostajalo koncentracije u odsutnim
Slalom u Kicbilu
trenucima.
Trener Vladan Nikolić kazao je da je Paramont odigrao tešku utakmicu protiv raspolo-
ženog protivnika iz Ljubljane. – Izgubili smo tijesno, dali smo sve od sebe. Slovenački predstavnik se pokazao kao odličan
PODGORICA – Klemon
Noel pobijedio je u Kicbilu, u osmom slalomu sezone Svjetskog kupa.
Francuski skijaš je bio tek četvrti nakon prve vožnje, ali je
sve nadomjestio u drugoj i slavio u vremenu minut, 41 sekunda i 49 stotinki. Francuz je u ovoj sezoni bio najbolji u finskom Leviju, austrijskom Gurglu i švajcarskom Adelbodenu. U Svjetskom kupu ima 14 pobjeda i sve je ostvario u slalomu. Italijan Aleks Vinacer zaostao je devet stotinki za pobjednikom, a treći je bio, sa 19 stotinki zaostatka, Lukas Braten Pineiro, Norvežanin koji od ove sezone nastu-
tim, koji je kvalitet potvrdio pobjedom protiv zvaničnog šampiona, ekipe Vrbasa iz Banja Luke. Bili su raspoloženi, nadogradili su igru i odigrali mnogo bolje nego prošle sezone – rekao je Nikolić i istakao da ostaje žal za izgubljenom utakmicom.
– Ništa još nije riješeno. Imaju da se odigraju još dva kola i svašta je moguće. Računam da smo sa dva trijumfa praktično već u polufinalu, a onda nam ostaje borba za prva tri mjesta – rekao je Nikolić. Parasport je do pobjede vodio Haris Kuduzović sa 22 poena. U ekipi iz Podgorice, Ramo Rekanović je ubacio 31, a dvocifren učinak imao je još samo Nermin Hujić sa 13 poena. Naredni turnir biće odigran u Bihaću, 23. februara, a Paramont će biti slobodan. R. P.
pa za Brazil. Tragičar je bio Timon Haugan, najbrži nakon prve vožnje, ali je u odlučujućoj napravio grešku i ostao bez plasmana. Noel je trijumfom u Kicbilu preuzeo vođstvo u plasmanu slaloma sa 464 boda. Švajcarac Marko Odermat na čelu je u generalnom poretku sa 1.006 bodova. R. A.
Poraz u Đeru nije poremetio planove rukometašicama
Budućnosti za plasman u osminu nala Lige šampiona
PODGORICA – Budućnost je imala dobre ideje i prijetila Đeru napadačkom mirnoćom u odbrambenoj stabilnosti, a onda je sve pokvarila brazilska internacionalka De Paula koja je serijom golova od 17. minuta kada je zamijenila Minko, i sve iz individualnih performansi, uvela domaćina u stabilniju ofanzivu sa još dva beka Jorgensen i Rju
I nakon 8:4 za ,,plave“ i dobrog zaleta sa serijom 5:0 u uvodnim minutama drugog poluvremena, uz dva propuštena napada za ,,minus dva“, sve je proteklo u znaku aktuelnih šampionki Evrope.
Budućnost je, nažalost, po ko zna koji put u sezoni ušla u seriju tehničkih grešaka i bez dobre reakcije kako igračica sa klupe, tako i đevojaka koje su dok su mogle pratile ritam, domaćin je lako isparirao i došao do ubjedljive pobjede 33:21 u 11. kolu Lige šampiona. Dva tima sa najviše pobjeda u Ligi šampiona, posebno Đer ništa neočekivano nije pokazao u „Audi areni“, osim što kompletna rukometna javnost zna – Per Johanson ne bi pogriješio žmureći da izabere prvu postavu.
Rapid je izgubio od Esbjerga – 28:26 u posljednjem meču B grupe 11. kola LŠ. Epilog meča u Rumuniji odgovara rukometašicama Budućnosti, koje će, izvjesno je, sa ovom ekipom voditi borbu za plasman u osminu finala.
– I u napadu i odbrani smo imale odličnu energiju na početku meča. Ipak, uslijedio je pad u igri, naročito u odbrani, a Đer je kažnjavao greške koje smo pravile i postizao lake golove. Žao mi je zbog pada u igri nakon sjajnog starta, ali moramo da nastavimo da radimo naporno i više vjerujemo u sebe. Znam da možemo da odigramo bolje nego u Đeru – kazala je Tanja Ivanović Moćan tim iz Mađarske na papiru, koji, doduše, još uvijek nije na vrhuncu forme, revanširao se ,,plavima“ za šokantan remi u Podgorici, ali izabranicama Bojane Popović nije pokvario planove. Ako u naredna dva kola ne dođe do rezultatskih iznenađenja, a Budućnost priželjkuje bod u narednom meču protiv Oden-
U A grupi Krim je u nokdaunu – šampion Slovenije, sa novim trenerom Ambrošem Martinom, koji je naslijedio Dragana Adžića, doživio je treći uzastopni poraz u drugom dijelu sezone. Tim iz Slovenije poražen je u gostima
zea u Podgorici, posljednji duel sa Rapidom odlučivaće o posljednjem putniku iz B grupe u osminu finala. Ako ostane trenutna bodovna razlika (Rumunke imaju dva boda više), ,,plave“ će morati da jure minus od pet golova. U Ligi šampiona slijedi pau-
Peti superveleslalom sezone
PODGORICA – Lara
Gut-Behrami slavila je u petom superveleslalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica, koji je juče vožen u Garmiš-Partenkirhenu.
Švajcarkinja je upisala prvi trijumf sezone, ukupno 46 u Svjetskom kupu, i to u vremenu minut, 14 sekundi i 91 stotinka. Za 35 stotinki je bila brža od drugoplasirane Norvežanke Kajse Vikof
SVJETSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠE: Poznati četvrt nalni parovi
kod Storhamara 29:28. Gol odluke na tri sekunde prije kraja dala je Kjestrin Boge Solas U porazu Krima u sastavu nije bilo Itane Grbić i Jovanke Radičević, dok je Tatjana Brnović dala tri gola. Krim je na tri kola prije kraja zakomplikovao prolaz u osminu finala jer je šesti sa dva boda manje od rumunske Glorije.
za, Budućnost će 8. februara ugostiti danski Odenze, a u pretposljednjem kolu gostuje Brestu. Rapid će u Podgoricu doći odmorniji jer će preskočiti pretposljednji duel koji je bio planiran sa Vajpersom koji je odustao od takmičenja. A. MARKOVIĆ
Li, odnosno, Italijanke Federike Brinjone sa 38 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Gut-Behrami je trijumfom u Garmiš-Partenkirhenu učvrstila čelnu poziciju superveleslaloma sa 385 bodova, Brinjone je druga sa 310, a treća Gođa sa 246 bodova. Brinjone je vodeća u generalnom poretku sa 799 bodova. R. A.
Poznati su svi četvrtfinalni parovi Svjetskog prvenstva za rukometaše, a posljednju kartu za nokaut rundu osvojila je Hrvatska u dramatičnom meču sa Slovenijom u Areni Zagreb. Ekipi Dagura Sigurdsona odgovarala je samo pobjeda, na kraju je stigla poslije velike borbe – 29:26. Hrvati su tako kući poslali sunarodnike svog selektora, Islanđane, koji u trouglu s jednim od domaćina Mundijala i Egiptom (svi po osam bodova) imaju najlošiju gol razliku. ,,Ribari“ su juče nadigrali Argentinu (30:21), a Egipat je lako izašao na kraj sa Zelenortskim Ostrvima (31:24).
Hrvatska će kao prvoplasirana u grupi 4 glavne runde u četvrtfinalu SP igrati s Mađarskom, protivnikom Crne Gore u kvalifikacijama za Euro 2026. Taj meč igraće se sjutra u Zagrebu, kao i okršaj Francuske i Egipta. Pobjednici tih duela sastaće se u polufinalu, takođe u glavnom gradu Hrvatske.
Dan kasnije u Berumu, predgrađu Osla, za mjesto u borbi
za medalje sastaće se Danska – Brazil i Portugal – Njemačka. Portugal je prvo mjesto u grupi 3 glavne runde ovjerio pobjedom nad Čileom od 46:28, drugoplasirani Brazil savladao je otpisanu Španiju sa 26:25, dok je u duelu takođe prežaljenih ekipa Norveška bila bolja od Švedske sa 29:24. Oba meča posljednjeg dana prvenstva igraće se u Norveškoj, ali tamo neće biti domaćina. Slovenija je sinoć protiv Hrvatske vodila 5:0, bilo je i 6:1, 7:3, pa opet pet razlike – 12:7, ali je domaćin uspio da uhvati priključak i do poluvremena izjednači na 15:15. U nastavku je Dominik Kuzmanović imao nekoliko sjajnih odbrana, dao krila saigračima i stigao je preokret u 39. minutu – 20:19. Nijednom poslije toga Slovenci nijesu bili u prednosti, Hrvati su serijom 3:0 poveli 25:22 na 10 minuta do kraja i sačuvali dva zlata vrijedna boda. Marin Šipić, Ivan Martinović i Filip Glavaš dali su po pet golova za Hrvatsku, koliko i Aleks Vlah za Sloveniju. Ne. K.
Međunarodni rukometni turnir Naše
PODGORICA – Ženska rukometna kadetska reprezentacija Crne Gore osvojila je turnir „7 kruna“ u Kraljevu, koji je uvertira za Mediteransko prvenstvo koje se narednog mjeseca održava u Podgorici.
Generacija koju sa klupe predvode Miloš Perović i Bobana Krstović u finalu je savladala Crvenu zvezdu (20:17) i sa tri pobjede došla do naslova pobjednika turnira. Crna Gora je u subotu, prvog dana turnira, ostvarila dvije pobjede – protiv rumunske
ekipe Mihau Viteazu (44:14) i Metalca iz Kraljeva (40:20). U finalu protiv Crvene zvezde, Nejla Hodžić je bila najefikasnija sa šest golova, dok je Anđelija Orbović četiri puta zatresla mrežu protivnika. Maša Ulićević je postigla tri, po dva Ivana Savić, Jovana Tešović i Mia Ulićević, dok se u strijelce upisala i Andrea Dragnić Turnir u Kraljevu i Mediteransko prvenstvo u februaru su uvertira za najveći izazov u ovoj godini – učešće na Evropskom prvenstvu za igračice do 17 godina koje će u avgustu biti održano u Podgorici. R. A.
PODGORICA – Budućnost je ostvarila ubjedljivu pobjedu na pripremama u Turskoj – meč u Antaliji protiv Zorje završen je 4:0.
,,Plavi“ su 2020. godine igrali sa istim rivalom u evropskom dvomeču, Ukrajinci su tada bili bolji, ali sada, doduše u prijateljskom odmjeravanju snaga, podgorički tim održao je čas fudbala.
Golove za sastav Ivana Brnovića postigli su Lazar Mijović, novajlija Marko Miličković, Oliver Šarkić i Ognjen Gašević
Jesenji šampion Meridianbet 1. CFL bio je toliko bolji da je mogao da slavi i sa većom razlikom.
– Lijepo je dobiti jednu evropsku ekipu ubjedljivo, ali kao što sam govorio i ranije: rezultat u pripremnom periodu je manje važan. Bitno je da smo izgledali ozbiljno, igrali visoko, jedan na jedan tokom čitavog meča u gen-gen presingu, trčali smo fantastično, taktički sjajno izvršavali zadatke, dizali stalno intenzitet i protivniku otežali svaki pas i odluku – rekao je šef stručnog štaba Ivan Brnović nakon utakmice.
- Takođe, odigrali smo bez većih oscilacija, imali kontrolu meča i mislim da je ovo model kako Budućnost treba da igra u narednom periodu. Naravno, neće biti lako prikazivati stalno slične partije, ali ćemo kroz rad težiti tome. Mislim da je ekipa stekla radne navike, možemo da se ponavljamo i razvijamo iz utakmice u utakmicu. Suština je da se ne zadovoljavamo, ispravljamo greške i težimo boljem
fudbalu. Takođe, na individualnom planu smo odigrali dobro, hemija je prisutna na svakom koraku – u hotelu, na terenu, tokom šetnje. I to je ono jedinstvo koje tražimo i stvaramo već duži period – jasan je Brnović. Kako odmiče trenažni proces, Budućnost djeluje sve ozbiljnije...
– Sve je ovo pripremni period i nema baš nikakve euforije, a zapravo će naredne dvi-
je sedmice biti najzahtjevnije tokom čitavog perioda do početka prvenstva. Čestitke igračima na prikazanom, nadam se da ćemo da nastavimo u sličnom ritmu i sa ovakvom željom – utakmica sa Zorjom je primjer kako se treba boriti za svoj grb – ističe Brnović. Zorja je za cijelu utakmicu stvorila jednu ozbiljnu priliku (Đurović odbranio, pa Gašević sklonio loptu) i dvije polušanse, dok su ,,plavi“ po-
red četiri pogotka imali sijaset šansi. Andrija Bulatović je oprobao šut iz blizine, Ilija Serikov je gađao pored nakon oduzete lopte, sjajnog sprinta i asistencije Ivana Bulatovića, Mijovićje oprobao udarac, takođe i Igor Ivanović poslije tečne akcije u kojoj su učestvovali Petar Grbić, Danilo Vukanić i Ognjen Gašević, te Vukanić koji je gađao prejako iz blizine.
A golovi – svaki lijep na svoj
način. Mijović je pogodio u 38. minutu sa 18 metara po zemlji nakon što je pretrčao sa loptom gotovo pola terena. Miličković je poentirao u 46. nakon što je Mijović oduzeo loptu na svojoj polovini, a golman protivnika odbio šut Mirkovića Treći gol je stigao u 57. minutu – sve je krenulo iz posljednje linije, kapiten Grbić je prebacio cijeli teren, lansiravši Ivanovića, koji je vratio loptu Griviću, a desni bek je po zemlji pronašao Šarkića koji je sa ivice šesnaesterca uz devijaciju proparao mrežu.
Na četvrtu egzekuciju čekalo se kratko: Gašević je pogodio u 62. nakon povratnog pasa Grbića.
Budućnost je prvo poluvrijeme odigrala u sastavu: Mijatović (od 30. Domazetović), Dakić, Orahovac, Serikov, Vuković, Mirković, Andrija Bulatović, Miličković, Mijović, Bojović i Ivan Bulatović. Drugo poluvrijeme na terenu su bili: Domazetović (od 60. Đurović), Grivić, Tomašević, Dakić (od 65. Popović), Gašević, Vukanić, Đukanović (od 85. Perišić), Šarkić, Grbić, Ivanović i Kostić (od 85. Jovanović). D. KAŽIĆ
Novi ugovor za sjajnog Crnogorca
Marušić
Laciju do ljeta 2028?
Adam Marušić bi karijeru mogao da završi u dresu Lacija.
Korijere delo sport objavio je da će crnogorski fudbalski reprezentativac produžiti ugovor sa rimskim klubom po kojem bi u Vječnom gradu ostao do 35. godine.
KlauJankovimenadžera
- Lacio se približio obnovi Marušićevog ugovora nakon sastanka predsjednika dijaLotita i Uroša ća, menadžera Crnogorca, na kojem je došlo do usmenog dogovora o novom ugovoru – objavio je Korijere. Aktuelni ugovor našeg fudbalera ističe na ljeto, a novi bi trajao do 2028. Finansijski detalji nijesu poznati, ali izvjesno je da bi Marušić zarađivao vi-
še od sadašnjih 1,8 miliona godišnje, uz bonuse. Univerzalac po desnoj strani u oktobru je rekao da se u Laciju i Rimu osjeća kao kod ku-
će i tako nagovijestio da ne bi imao ništa protiv da i dalje nosi dres ,,neboplavih“. Marušić je u Lacio stigao u julu 2017. godine. Ne. K.
Inter je odgovorio Napoliju i lakom pobjedom na gostovanju Lećeu od 4:0 vratio se na tri boda zaostatka za liderom, s tim da ima i utakmicu manje.
,,Nerazuri“ imaju četiri boda više od Atalante, koja bi takođe mogla da se do kraja bori za Skudeto.
Tim Simonea Inzagija dominirao je od starta protiv ekipe Nikole Krstovića i poveo već u šestom minutu Davidea Fratezija na asistenciju Markusa Tirama. Interu su dva pogotka poništena zbog ofsajda, veliku šansu propustio je Tiram, ali nije bilo bojazni da bi Leće to mogao da kazni.
Lautaro Martines je sjajno zatresao mrežu u 39. minutu i od tog trenutka sve je postalo još lakše za Inter.
Domaćin je napadao na startu nastavka, prije svega preko Krstovića, koji nije imao pravu podršku saigrača, da bi DenzelDamfris poslije odlične asistencije Martinesa povisio na 3:0 u 57, a posljednji gol dao je MehdiTaremi
iz jedanaesterca u 61.
Inter će u narednom kolu igrati s Milanom, koji je u dramatičnom meču pobijedio Parmu sa 3:2.
Gosti su vodili dva puta – preko Matea Kanćelijerija u 24.
i Enrika Del Prata u 80. minutu. Prvo izjednačenje donio je Kristijan Pulišić iz jedanaesterca u prvom poluvremenu, a svega je bilo u nadoknadi drugog. Milan je do izjednačenja došao u 92, kada se u strijelce upisao
TidžaniRejnders, da bi veliki preokret potpisao Samjuel Čukvueze u 95. Na kraju meča je došlo do tenzija između trenera Milana SeržaKonseisaoa i fudbalera ,,rosonera“ DavidaKalabrije I Roma je slavila nakon preokreta – u gostima je bila bolja od Udinezea (1:2). Lorenco Luka doveo je ,,zebre“ u vođstvo, tri boda Romi donijeli su Lorenco Pelegrin i Artjom Dovbik Roma je na devetom, Milan na sedmom mjestu na tabeli. Ne.K.
TRADICIONALNO CRNOGORSKO GRADITELJSTVO
Autor: Pavle ROVINSKI
U Crnoj Gori se sve prostorije koje imaju krov nazivaju jednako – suvota. Može to biti prostorija stalnog ili privremenog karaktera, namijenjena za ljude ili stoku, gdje je najvažnije da ona predstavlja zaklon od kiše i drugog nevremena. Kolibe su za ljude privremena boravišta, a za stoku stalna i grade se u blizini kuće ili na mjestima izdiga sa stokom. Zato, kada se vojska, ili narod uopšte, okuplja negdje izvan naseljenog mjesta, postavlja se pitanje: „Stoji li vojska u suvotu?“, a kada je riječ o životinjama: „Ima li suvote za konja?“ ili: „Koliko ima suvote?“, to jest kolika je ta prostorija? Zatim, postoje i ovi izrazi: kuća ili dom, koji u upotrebi nemaju međusobno nikakve razlike, mada se ponekad i na tome može insistirati.
Kula, čardak itd. su objekti za stalni boravak, a koliba, stan, klada itd. za privremeni. Svi navedeni objekti za stanovanje međusobno su različiti, naročito po svome unutrašnjem rasporedu i pratećim objektima za domaćinstvo, pa i po tome koliko su opremljeni namještajem, posuđem, alatima.
KUĆE SU UGLAVNOM
OD KAMENA
Kuće se, prije svega, razlikuju po tome od kakvoga su materijala sagrađene: od kamena ili od drveta. U cijeloj Crnoj Gori, kuće su uglavnom od kamena, samo u Vasojevićima, pretežno ili skoro isključivo kuće su drvene; približno je tako i u Morači, Pivi i Drobnjacima. Razmotrićemo ih posebno,
U Crnoj Gori se sve prostorije koje imaju krov nazivaju jednako – suvota. Kada se vojska, ili narod uopšte, okuplja negdje izvan naseljenog mjesta, postavlja se pitanje: Stoji li vojska u suvotu?“, a kada je riječ o životinjama: „Ima li suvote za konja?“ ili: „Koliko ima suvote?“
Kada uđete u kuću, prvo sretate ognjište na kome se vatra nikada ne gasi. Ako nema plamena, ispod pepela mora biti žara i lako se razgori vatra. Ovakve kuće obično nemaju stropa, ali je taj prostor najčešće pokriven tankim upletenim prućem i naziva se peter (u nekim selima petar)
ali počnimo od kamenih kuća. Ovdje sretamo dva tipa kuća: najjednostavniju kuću sazidanu direktno na zemljanoj podlozi koja se zato i naziva pozemljuša, pa kuću na pod, odnosno, na sprat, gdje na spratu živi čeljad, a u prizemlju je prostorija za stoku, ili je to podrum. Prvi pomenuti tip sličan je kolibi i sada se može naći samo u zabačenim mjestima kod sirotinje ili najnovijih doseljenika, dok su ranije svi imali ova-
kve kuće bez razlike kakvoga su imovnog stanja. Ima ovih kuća koje su dosta prostrane i solidno građene. Skoro su sve kuće suvomeđe, krov na dvije vode – najčešće od slame, a rijetko od prirodnih kamenih ploča krečnjačkog sastava, koje su pritisnute krupnim kamenjem da ih vjetar ne odnese. Sve su ove kuće izdužene, pošto im je širina najčešće jednaka polovini dužine, mada zna biti veća ili nešto manja. Na koju su
stranu okrenuta vrata – to najviše zavisi od lokalnog reljefa: prednost se daje južnoj strani, koju neki izbjegavaju zbog pretežno južnoga vjetra. Drugi, opet, izbjegavaju sjeverni vjetar. Nekada su vrata okrenuta prema susjednoj stijeni, a uopšte ne postoji običaj da se vrata okreću prema putu, jedino ako nije riječ o krčmi.
PLETENI STROP
Kada uđete u kuću, prvo sretate ognjište na kome se vatra nikada ne gasi; ako nema plamena, ali ispod pepela mora biti žara i lako se razgori vatra. Ovakve kuće obično nemaju stropa, ali je taj prostor najčešće pokriven tankim upletenim prućem (lijese) što zamjenjuje strop i naziva se peter (u nekim selima petar, prev.). Ovaj nepotpuni pleteni strop naslanja se na poprečne grede, oslonjene svojim krajevima na zidove. Među gredama je jedna najdeblja koja ide sredinom kuće, iznad samog ognjišta i koja je poduprta stubovima, nekada samo jednim, a kada je prostorija veća, i sa dva ili tri takva podupirača (urovanj, mn. urovnji). Sa te glavne grede spušta se lanac o kome visi kotao (kazan) za kuvanje hrane. Odmah iznad ognjišta je rešetkasti pod na kome se suši ovčetina i kobasice i sl. Dalje od ognjišta takođe vise mješine sa mrsom, komadi slanine i sl. O tu istu gredu, bliže zidu, vješaju se
oružje, struke i druge stvari, a kada dođe gost, i njegove stvari tamo vješaju. Sve se to kači o debele drvene klinove zabodene u pomenutu gredu („klinci“)“.
MALENI OTVORI U ZIDU
Gredica na vrhu krova naziva se šljeme i oslanja se na „strojnice“ koje su uprte u zidove. Kada je između zidova više strojnica, i one se naslanja-
ju na glavnu gredu. Rogovi (ključevi) koji se dolje oslanjaju na zidove i gore sastaju u sljemenu, povezuju se međusobno otprilike negdje na svojoj polovini poprečnim gredicama (pante). Za krov od slame, na rogove se pričvršćuju drvene gredice koje sa njima stvaraju rešetku na koju se slama postavlja. Za rogove slamu pričvršćuju vrbovim prutilima. Prutilo može biti i od bršljana ili nekog drugog savitljivog drveta. Uski prostor između zidova i krova popunjava se kamenjem ili upletenim prućem.
Pod je zemljani, ponekad popločan kamenom nepravilnih oblika, ali može biti i od kamena, pošto je za gradnju kuće najbolja podloga kamena ploča kao cjelina. Ove kuće zapravo nemaju prozora, već samo male četvrtaste otvore u zidu koji je suprotan vratima, te ove otvore, prema potrebi, zatvaraju daskom. Ponekad je ovakav prozorčić u zidu pored vrata. Ovi otvori ne služe samo da bi kroz njih prodirala svjetlost ili samo za ventilaciju, već više da se kroz njih može paziti šta se događa napolju. (Nastavlja se)
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Ujedinjene nacije su, prije dvije decenije, 27. januar proglasile Danom sjećanja na žrtve holokausta i posebnom Rezolucijom uputile poziv svim zemljama članicama ,,da poštuju uspomenu na žrtve holokausta, na šest miliona stradalih Jevreja, što je jedna trećina jevrejskog naroda, sa bezbroj pripadnika drugih manjina i da podstiču razvoj obrazovnih programa o istoriji holokusta, kako bi se spriječila buduća djela genocida“.
U najvećem broju zemalja ovaj dan se obilježava na različite načine. U Crnoj Gori
Na današnji dan prije 80 godina Crvena armija oslobodila je zloglasni fašistički koncentracioni logor Aušvic, koji je imao oko 40 logora smrti. U njima je od zičkog rada i ubijanja, do gasnih komora stradalo milion ljudi, najviše evropskih Jevreja
prvi je, prije deceniju i po, različitim programima počeo obilježavanje Savez boraca NOR-a i antifašista Cr-
ne Gore (nekada zajedno za Jevrejskom zajednicom Crne Gore). Održane su brojne akademije na kojima su istraživači-istoričari poput Branka Pavićevića, dr Zvez-
dana Folića i Aleksandra Gaona, iz Saveza jevrejskih opština Srbije, podsjetili da je ,,stradanje Jevreja na prostorima nekadašnje Jugoslavije samo mali segment
stradanja evropskih Jevreja. U kraljevini Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata bilo je oko 700.000 Jevreja, od kojih je stradalo više od 80 odsto. Tokom rata veliki
broj je obukao partizanske uniforme.“
Tako je u Crnoj Gori đe je, prema istraživanju Františeka Šisteka u odličnoj knjizi ,,Istorija Jevreja u Crnoj Gori“, utočište našlo dvije stotina Jevreja ,, od kojih se većina smjestila na području Kotora, tačnije u Jevrejski ljetnjikovac u Prčanju. Nakon 13-julskog ustanka Italijani su deportovali blizu dvije stotine Jevreja u koncentracione logore u Albaniju, zatim u Italiju đe su ih kasnije saveznici oslobodili.“ Jevreji, čije postojanje traje na ovom prostorima od Duklje do današnjih dana, ostavljali su poseban trag, kao ,,mesija“ Šabataj Cevi koji je početkom 17. vijeka živio i radio u Ulcinju đe je, kako se pretpostavlja, i sahranjen. Od posebne važnosti je i knjiga o Jevrejima u Boki Kotorskoj dr Lenke Blehove-Čelebić, koja potvrđuje boravak i život Jevreja na ovom području. Od crnogorskih Jevreja poginulih u ratu, pomenimo da se na Brezi Kolašinskoj nalaze spomen-obilježja partizankama dr Ružici Rip i Radi Ćorović (Rene Abravenel) o kojima brinu kolašinski antifašisti. Spomen-ploča u Nikšiću, koju su podigli borci i antifašisti ovog grada, podsjeća na hrabrog muzičkog pedagoga Luja Daviča, o kome je izuzetnu knjigu napisala dr Aleksandra Brajović, uz sjećanje majke Radmile Nikčević-Brajović, koja je svjedok hrabrosti mladog Jevreja, koji je bacio bombu na italijanske oficire i kasnije bio strijeljan.
I ostali Jevreji u ratnom i poratnom vremenu ostavili su i ostavljaju zapažen trag, tada kao hrabri borci, sada kao uspješni i Crnoj Gori posvećeni građani. Genocid nad njihovim narodom i hrabra borba protiv fašizma, obavezuju nove generacije da učine sve da se ovakvi zločini ne ponove, da poštuju i pamte STRADANJE KOJE SE SMIJE ZABORAVITI.
1839
Dana 26. januara 2025. preminuo je u 66. godini naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 27. januara od 11 do 16 časova i 28. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
supruga MARIJA, sin ALEKSANDAR, ćerke MIRJANA i SVETLANA, sestre MIRJANA, MARIJA i DRAGICA sa porodicama, sinovci VLADIMIR i VASILIJE sa porodicama, snahe DUŠANKA i DRAGICA, zetovi, unučad i ostala brojna rodbina
1810
1808
Napustila nas je na svoj 89 rođendan naša voljena majka, svekrva, baba i prababa
Sahranjena je 26. januara 2025. godine u krugu porodice, najbliže rodbine i prijatelja. Njena dobrota, gostoprimstvo i ljubav koju je svima pružala nikada neće biti zaboravljeni. Adresa: Brod bb, Vidrovan, Nikšić.
Zahvalni za sve što je uradila za porodicu vole je:
sinovi DRAGAN i BOŽO, ćerka DRAGICA - GAGA, snahe JASMINA i RAJKA, zaove BULA i STANA, unučad, praunučad i ostala rodbina
1824
Javljamo rodbini, kumovima, prijateljima da je dana 25. januara u 77. godini poslije duže bolesti prestalo da kuca toplo, plemenito srce naše
Posljednji pozdrav dragom stricu ČEDU
IVANKA Borova LOPUŠINA rođena PEJANOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 26. januara u 12 časova na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: sin DRAGAN, unuka MARIJA, brat PAVLE, bratanić SAŠA, sestrična SVETLANA i ostala rodbina
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki IVANKI
Hvala ti na bezgraničnu ljubav i toplinu koju si nam pružala tokom našeg odrastanja.
NELA, NIKOLA i MARKO
MILINKO sa porodicom 1822
Posljednji pozdrav mojem kolegi i prijatelju NOVAK ROGANOVIĆ
JAKOV i NEVENKA POPOVIĆ
Otišla je u sjećanje naša draga baba
OLGA
Pamtićemo česta okupljanja kod nje, njeno radovanje i plemenitost. Obogatila je naše djetinjstvo svojom nesebičnom ljubavlju i pažnjom i to ostaje kao doživotno sjećanje. Uvijek će je voljeti njena unučad:
BOBO, RATKO, PAVLE, MIKO, MILOŠ, NIKOLA, NEVENA, MILICA, snahe i zet
Draga naša baba
Nama, tvojim praunučadima, će nedostajati tvoje toplo krilo i prava ljubav koju smo svi od tebe dobili. Mnogo smo lijepih trenutaka kod tebe proveli zato ćemo te pamtiti i voljeti.
ILIJA, DARKO, MAKSIM, UROŠ, ANĐELA, DUŠAN, MARTIN, IVAN, LUKA, IVONA, MARTINA, BALŠA I DARIJA
1837
1825
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Počivaj u miru
Od SAŠE, TOMA i NADE sa porodicama
1827
Posljednji pozdrav dragoj tetki
IVANKI Borovoj LOPUŠINI
Porodice KARAN, KORUNOVSKI RADULOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Sa dubokom tugom opraštamo se od naše Ive koja je svojim prisustvom ispunjavala naše živote toplinom, ljubavlju i nesebičnom pažnjom. Beskrajno ćeš nam nedostajati.
PAVLE i DUNJA
1826
Poneđeljak, 27. januar 2025. Oglasi
1828
Posljednji pozdrav našoj dragoj
JOŽICI STEZINAR
Velikom čovjeku i prijatelju naše familije.
MILJA I MIRA KULJAK TANJA sa familijom IGNJATOVIĆ
Posljednji pozdrav ocu
ĐOKU
Počivaj u miru pored naše voljene majke. MIJO i MILENA
Posljednji pozdrav našem dragom djedu
Posljednji pozdrav dragoj strini
ZORKA Janka RAIČEVIĆ
S poštovanjem,
Porodica pok. VASKA LJAKA RAIČEVIĆA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
ALEKSANDRI SEKULOVIĆ
Borila si se do zadnjeg trenutka. Počivaj u miru u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
RAKOČEVIČ DRAGANA i BUBA VLAHOVIĆ sa porodicom
DIMITRIJE i MILOŠ MIŠKOVIĆ sa porodicama
1820
Srce majkino, odlaziš na neko bolje mjesto. Neka tvoja napaćena duša nađe mir među anđelima.
Ožalošćena majka MILENA
Mezimče naše, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoje tetke MARINA, DIJANA i BOŽIDARKA
Posljednji pozdrav voljenom kumu
BATU KOVAČEVIĆU
Posljednji pozdrav ocu i đedu
ĐOKU
Neka tvoja duša počiva u miru.
Od sina DRAGANA sa porodicom
Posljednji pozdrav mom dragom ocu
ĐORĐIJE DOMAZETOVIĆ
1821
DUBRAVKA MIŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
1815
ĐOKU
Počivaj u miru. SLAVKA, BOŠKO i DRAGANA KEKOVIĆ
Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru
1814
IVAN ĐUROVIĆ sa porodicom
ĐOKU Ilijinom DOMAZETOVIĆU
U tišini vječnog mira neka te prate naše misli
OŽALOŠĆENI: Brat DANJO, snaha MILIJANA sa porodicom
Brate
MARKINO
Godine nam idu, krčimo svoje puteve kroz život, jer si ti postavio čvrste osnove našeg malog kruga prijatelja. Tvoje mjesto u centru niko ne može zauzeti, dragi prijatelju.
Tvoji: MARIO, EMMA, CHIARA, GANLUCA, ALBERTO, LAURA, GIORGIA, VERONICA, MIRIAM i ostali prijatelji
MARKO moj
Oprosti mi za ove moje godine, daleko mi je naša Crna Gora, da dođem i suzama operem tvoju vječnu kuću. Umjesto da se radujem praunucima, ja plačem za tobom u tuđini.
Tvoja neutješna baba STANA GAZIVODA
1804
MARKO
Počinjem da shvatam da će ova praznina koju šest godina pokušavam da popunim zauvijek ostati tu, ali i moja ljubav i sjećanje na tebe, jer bratska ljubav je vječna. Nedostaješ mi, brate. ĐORĐE
1805
Brate moj
MARKO
Nijedna radost, ni tuga nije potpuna bez tebe. Šest punih godina čekam da se vratiš, da me zagrliš, utješiš, da nas sve ozariš svojom dobrotom i ljubavlju, ali vrijeme prolazi i okrutno me ranjava. Mili brate, svi te volimo i nedostaješ nam
Sestra MARIJA, zet MANUEL, sestrići MATTHIAS i MARLON, sestrična MELODY
1829
NIKOLA PEJANOVIĆ
16 godina prođoše kako nas vječno ostavi, ali ni jedan dan bez sjećanja na tebe i tvoj časni život. Uvijek ćemo te se sjećati i u srcima nositi.
Tvoja PORODICA
1819
Osam godina je od smrti naše voljene
MIRE VUJOVIĆ
Mnogo je lijepih uspomena koje smo prepričavali u godinama koje prođoše bez tebe, čuvajući te tako od zaborava. Zauvijek u našim srcima i mislima.
MIĆA, MIRKO, MARKO i IVANA
Poneđeljak, 27. januar 2025. Oglasi
SJEĆANJE
30 godina 23 godine
ANKA MAŚA PRELEVIĆ PORODICA
Navršava se godina dana od kada nisi sa nama
JELENA Radomirova POPIVODA
Lijepe uspomene i sjećanja ispunjavaju prazninu koju si ostavila svojim odlaskom.
Hvala ti na svemu, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoj sin SLAVKO, snaha VANJA, unuci MARKO i DARKO sa porodicama
Danas 27. januara je godina dana od kada nas je napustio naš
1806
ĐORĐE ĐOKO Markov VUČETIĆ
Vrijeme brzo prolazi, ali sjećanje na tebe živjeće vječno.
Sjećanje na naše voljene 25. 9. 1939 – 19. 1. 2015. 14. 10. 1965 – 30. 3. 2024.
Teško smo se mirili svih ovih godina da nisi sa nama. Nijedan dan u godini nije prošao da se ne pomene tvoje ime, kroz najljepše uspomene i tvoje uzrečice. Ali si otišao srećan jer nisi dočekao da sahranjuješ našeg dobrog, plemenitog i najvoljenijeg Ivana Ivane, stalno se pitamo da li je istina da tebe više nema među nama. Zašto baš tebe da uhvati teška bolest, kojoj ne bi lijeka. Samo mi znamo kakvu bol trpimo. Ti si voljen i cijenjen od strane svih dobrih i iskrenih ljudi. I to nam je velika utjeha.
Volimo vas i voljećemo vas sve dok živimo
Vaši VJERA i MIĆO
1818
Osam je godina od smrti moje voljene sestre
U tišini i sjećanju čuvam uspomene i sve lijepe trenutke koje smo zajedno proveli.
Svojim časnim životom si zaslužila vječno sjećanje i poštovanje.
Dana 27. januara 2025. navršava se godina tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena sestra i tetka
1836
Nedostaješ!
BEBA, MILICA i DIJANA
BOSANAC 8. 5. 1950 – 26. 1. 2013.
Dvanaest godina mine, A ti u sjećanje nam dođeš, Kroz snove nam često prođeš, Dok u srcima si nam vječno nastanjen.
Tvoji: MIRA, SANJA, VANJA, VIKTORIJA, NIKOLA, PETAR, TARA, PETRA i IGOR
1838
Dana 27. januara 2025. navršava se 6 godina od kada nije sa nama naš voljeni
S ljubavlju i poštovanjem zauvijek te čuvamo u našim srcima.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Konkurs za upis polaznika kursa crnogorskoga jezika za strance
Na osnovu člana 23 Zakona o obrazovanju odraslih („Sl. list CG“, br. 20/11, 047/17) i Rješenja o izdavanju licence organizatoru obrazovanja odraslih UPI broj: 060-85/2017 od 7. 7. 2017. godine, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Ulica Baja Pivljanina 134, Cetinje 041/241-244 • 068548033 www.fcjk.me • info@fcjk.me raspisuje
KONKURS za upis polaznika kursa crnogorskoga jezika za strance.
Pravo prijave na konkurs imaju stranci koji borave na teritoriji Crne Gore i koji u momentu upisa imaju navršenih 18 godina života, bez obzira na prethodni nivo obrazovanja.
Uz prijavu za upis kandidati podnose ova dokumenta: •odštampan i potpisan prijavni list •kopiju važećega pasoša •kopiju dozvole za privremeni boravak i rad ili drugoga dokumenta važećega na teritoriji Crne Gore. Prijave za konkurs podnose se najkasnije do 21. februara 2025. godine.
Obrazac elektronske prijave može se preuzeti na naslovnoj strani fcjk.me ili putem linka chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://fcjk.me/wp-content/uploads/2024/10/Prijavni-obrazacza-kurs-crnogorskog-jezika-za-strance-FCJK.pdf. Popunjenu i potpisanu prijavu uz ostalu neophodnu dokumentaciju potrebno je skenirati i poslati na imejl adresu crnogorski@fcjk.me. Organizuje se nastava za nivoe A1, A2, B1, B2. Nastava će se organizovati prema Programu obrazovanja za učenje crnogorskoga jezika (CSO), koji je usaglašen sa Zajedničkim evropskim okvirom za žive jezike (ZERO). Program obrazovanja za učenje crnogorskoga jezika možete naći na linku https://fcjk.me/kursevi-crnogorskoga-jezika. Kurs će trajati 16 neđelja, počevši od 2. marta 2025. godine. Završava se 20. juna 2025. godine Časovi će se održavati dvaput neđeljno u trajanju po 90 minuta (2 x 45 minuta). To ukupno iznosi 64 časa po semestru.
Polaznik je obavezan prisustvovati na 2/3 ukupnog broja časova.
Nastava se bazira na komunikacijskome pristupu. Izvodiće je profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost koji su licencirani za rad s odraslima i imaju iskustvo u nastavi crnogorskoga kao stranoga jezika. Na početnim nivoima nastava se drži na crnogorskome i engleskome jeziku, a na nivoima B1 i B2 isključivo na crnogorskome jeziku.
Nastava crnogorskoga jezika po ovom programu ima za cilj da: –omogući polazniku da proširi svoju sposobnost sporazumijevanja na crnogorskome govornom području –stvori dobru lingvističku osnovu za dalje izučavanje crnogorskoga jezika –osposobi polaznika da proširi mogućnosti za upotrebu jezika koristeći informacije iz autentičnih jezičkih izvora –upozna posebnosti crnogorske kulture. Prije početka pohađanja kursa crnogorskoga jezika za strance kandidati polažu test koji će omogućiti profesorima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost pouzdano formiranje grupa polaznika približno istoga nivoa znanja. Po završetku semestra polaznici polažu test koji će biti pismeni i usmeni. Na testovima se provjerava čitanje, razumijevanje i konverzacija. Polaznik će položiti ispit ako dobije više od 60% bodova. Po uspješno položenome ispitu polaznici će dobiti sertifikat o stečenome nivou znanja crnogorskoga jezika. Nastava se organizuje online ili uživo u zavisnosti od mogućnosti polaznika i sastava formiranih grupa. Grupe će činiti od 5 do 12 polaznika. Iznos školarine je 80 eura mjesečno, odnosno 320 eura za čitav semestar.
Za sve informacije možete se obratiti na tel. 041/241-244 ili email: crnogorski@fcjk.me.
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/1 8) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠȚAVA
zainteresovanu javnost
da je „AUTO CENTAR BOBO BS” d. o. o, iz Pljevalja donijeto Rješenje, broj: 03-UPl-2525/5 od 20. Ol 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta za održavanje i popravku motornih vozila, na katastarskoj parceli 1892 KO Pljevlja, u Pljevljima. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku Od 15 dana Od dana objavljivanja u štampanom mediju ilili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.
Poneđeljak, 27. januar 2025.
Poslovni broj: Iv. br. 2034/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vojtecki Nade i Vojtecki Svetozara, oboje iz Bara, Brca bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave –analitičke kartice br. 022825 od 20.04.2023. godine do 20.11.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.01.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vojtecki Nade i Vojtecki Svetozara, oboje iz Bara, Brca bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 022825 od 20.04.2023. godine do 20.11.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.12.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.01.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 2005/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Johan Christopher Sanders iz Bara, Josip Slade bb, Ilino, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016529 od 20.08.2021. godine do 20.11.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.01.2025. godine,
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Johan Christopher Sanders iz Bara, Josip Slade bb, Ilino, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016529 od 20.08.2021. godine do 20.11.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.12.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.01.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 2012/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Čurović Jovan iz Bara, Vuletića Brijeg bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 023672 od 20.02.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.01.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Čurović Jovan iz Bara, Vuletića Brijeg bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 023672 od 20.02.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 20.12.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.01.2025. godine.
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama
+38267854444
