Dnevni list POBJEDA 26.01.2025 by Pobjeda

RAZGOVOR: Hrvatski europarlamentarac

Gordan Bosanac

Zabrinjavajući razvoj

događaja u Crnoj Gori

Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

„KAMO ŚUTRA“ NAJAVLJUJE RADIKALIZACIJU

Ispred MUP-a masovni protest, 13 minuta tišine za 13 žrtava tragedije na Cetinju, studenti uslovili Spajića

Smjene Šaranovića i Bečića ili građanska neposlušnost

Lider Građansko demokratskog foruma kaže da su crnogorski studenti u velikoj prednosti u odnosu na srpske, jer većina građana podržava evroatlantske integracije

STR. 2.

Vuletić: Ukoliko sa Vučićem ne promijenimo i njegovu politiku, nijesmo

ništa uradili

U EU se ljudi, umjesto uzimanja pištolja u ruke, obraćaju državi. Studenti ne treba da se takmiče sa vlastima u iscrpljivanju već da hrabro politički kucaju na otvorena EU vrata. Ima Crna Gora političare i partije koje bi dobro razumjele taj zahtjev - kaže Vuletić

STR. 3.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga počelo izradu izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada

INTERVJU: Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović

POGLED SA STRANE: Možda je postignuti mir u Gazi samo pauza pred novu buru

Rat još nije stao

Piše: dr Dragan VESELINOV

I sada će se dodatno dogoditi i ovo: Hamas će ponovo jačati dejstvom samog sporazuma o miru jer će Izrael pustiti iz zatvora na slobodu i na stotine pohvatanih boraca i simpatizera Hamasa. Mnogi će odmah sjutra obući uniforme. I što je onda Izrael potpisao mir kada time jača Hamas? Naravno, nije zbog toga, ali nije mogao drugačije. Potpisao ga je zbog unutrašnjeg i spoljnjeg otpora iako je Hamas bio pred istrebljenjem

IN MEMORIAM: Odlazak istaknutog crnogorskog slikara Slobodana Pura Đurića (1935–2025) koji je, osim u umjetnosti, ostavio značajan trag i u društvenom životu

RazgovoR: Hrvatski europarlamentarac Gordan Bosanac

Zabrinjavajući razvoj događaja u Crnoj Gori

PODGORICA - Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta Gordan Bosanac.

Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.

Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.

- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji

to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu. Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.

- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.

Izvještaj e P s adržaće P rec I zne P re P oruke

Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca , Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU. - Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.

Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.

- Za moju grupaciju zelenihpitanja napretka u području

zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.

Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.

- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva.

Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkret-

Sitne provokacije su opasne

Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“. - Pozivam obje strane da se

klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je sagovornik Pobjede. Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.

- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u nauč-

no-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac

no dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je sagovornik Pobjede.

Istrage ratn I h zloč I na važn I je od P roš I renja

Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da

čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji. Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.

- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama

Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i izviniti se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac. Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara

Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol

ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinimaprvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi, navodi europarlamentarac. Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol. - Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac. Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu. - To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac. Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi. - Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i izviniti se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac. Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara. Bojan ĐurIšIć

svi imaju velika očekivanja od CRne goRe : Gordan Bosanac

Lider Građansko demokratskog foruma kaže da su crnogorski studenti u velikoj prednosti u odnosu na srpske, jer većina građana podržava evroatlantske integracije

Vuletić: Ukoliko sa Vučićem ne promijenimo i njegovu politiku, nećemo ništa uraditi

U EU se ljudi, umjesto uzimanja pištolja u ruke, obraćaju državi. Studenti ne treba da se takmiče sa vlastima u iscrpljivanju, već da hrabro politički kucaju na otvorena EU vrata. Ima Crna Gora političare i partije koje bi dobro razumjele taj zahtjev - kaže Vuletić

PODGORICA - Najveća dobit građanima dolazi sa pravno uređenim sistemom i nezavisnim institucijama koje obesmišljavaju posjedovanje oružja i - što je najvažnije - kulturni obrazac života u EU počiva na takvim institucijama. U EU se ljudi umjesto uzimanja pištolja u ruke obraćaju državi. Studenti ne treba da se takmiče sa vlastima u iscrpljivanju, nego da hrabro politički kucaju na otvorena vrata EU. Ima Crna Gora političare i partije koje bi dobro razumjele taj zahtjev - kaže u razgovoru za Pobjedu Zoran Vuletić, lider Građansko demokratskog foruma

POBJEDA: Tragedija na Cetinju bila je povod za studentske proteste u Crnoj Gori kojima se priključuju i građani. Vidimo da vlast „ne čuje“ zahtjeve studenata koji kažu da neće odustati. Ko će duže izdržati, od čega zavisi da li će zahtjevi biti ispunjeni?

VULETIĆ: Nažalost, velike tragedije su pokrenule studentske proteste u obe države - Srbiji i Crnoj Gori. Takođe, u obe države su na vlasti veoma neodgovorni ljudi sa sličnim modusom operandi koji se svodi na ignorisanje, propagandnu manipulaciju, provokaciju incidenata… Srpska vlast za sada prednjači jer propagandno izaziva ekstremne i po život opasne proboje studentskih blokada, a zatim pokaže srednji prst. Studente u Crnoj Gori je pokrenula cetinjska tragedija, odnosno akumulirano nezadovoljstvo koje je posledica naopake politike. Voleo bih da studenti izbegnu klopku vlasti kako se eto „bave politikom“. Naravno da se bave politikom jer se i politika bavi njima i svim ostalim građanima. Učinili bi sjajan potez kada bi zahtevom obesmisli-

li takve zamke i zahtevali od političara u Crnoj Gori vođenje jasne proEU politike. Smena ministra i potpredsednika vlade neće rešiti bezbednosni problem i besperspektivnost. EU je Crnoj Gori zaista širom otvorila vrata i to je svima jasno. Crnogorski studenti su u velikoj prednosti u odnosu na srpske, jer većina građana podržava evroatlantske integracije, NATO je neupitan i koncept građanskog društva je neoboriv. Treba hrabro da naprave sledeći korak i neodgovorne političare suoče sa suvim političkim zahtevom - EU odmah! Sistem će zatim urediti sve oblasti života, svakako i način držanja oružja kao i kazne za neovlašćeno držanje oružja.

POBJEDA: Promoteri „srpskog sveta“ u Crnoj Gori potpisali su peticiju „Odbrana prava na život, predsednika Aleksandra Vučića“. Zamijenjene su teze o tome kome je ugroženo pravo na život, jer politika koju vodi Vučić ugrožava region.

Što je cilj tih potpisa i do čega može da dovede ta akcija?

VULETIĆ: Ti promoteri su izvođači radova beogradske politike koja drži zaključan region trideset godina. Mandić i Knežević ne vide Crnu Goru kao nezavisnu državu, to se vidi iz svakog njihovog nastupa, posebno u beogradskim medijima. Ne čudi me ta groteskna peticija kojom čuvaju Vučićev život, ispravno tumače očekivanja predsednika Srba. Jedan od pravaca Vučićeve propagande već duži period je da mu rade o glavi dušmani ljubomorni na neviđenom uspehu Srbije, posebno ekonomskom. Nažalost,

cenu tog „Perikleovog doba“ će građani Srbije decenijama plaćati. Vrlo blizu smo spoljnom dugu koji ćemo teško servisirati. Dodao bih da i pored svega što zabrinjava naše susede, politika srpskog sveta je ipak danas bezuba, nema Srbija više vojsku koju bi politika zloupotrebila. Pokazivanje mišića sa besmisleno kupljenim oružjem je jalovo. Nema više ko da ratuje.

POBJEDA: Dvanaest hrvatskih i rumunskih državljana protjerano je iz Srbije. Što ohrabruje srpsku vlast da se tako ponaša - međunarodna podrška ili je to samostalna akcija režima?

Nažalost, velike tragedije su pokrenule studentske proteste u obje države - Srbiji i Crnoj Gori. Takođe, u obje države su na vlasti veoma neodgovorni ljudi sa sličnim modusom operandi koji se svodi na ignorisanje, propagandnu manipulaciju, provokaciju incidenata… Srpska vlast za sada prednjači jer propagandno izaziva ekstremne i po život opasne proboje studentskih blokada, a zatim pokaže srednji prst

Studenti ne mogu sami i bez politike

-Vučić je u Jagodini praktično priznao poraz i pozvao studente na razgovor. Nadam se da su u ova tri meseca njihovi lideri sazreli i da će prihvatiti taj poziv uz uslov da tom razgovoru mora da prisustvuje i parlamentarna opozicija uz sve direktore/urednike opozicionih i režimskih medija, kao i da taj razgovor mora da ima formu Okruglog stola. Stekli su dovoljan autoritet i to se

osetilo ovog petka u Beogradu, ali i u čitavoj Srbiji. Mogu da traže političarima i medijima EU ODMAH! Bio bi to prvi korak ka normalnim izborima gde bi se kanalisala sva izlivena energija. Rešenje nam ne može doneti bitka sa Vučićem na sve ili ništa, podržali bi građani sigurno takav pristup, a političari bi bili primorani da prestanu sa bajkama o Kosovu i Rusiji. Rešenje najnovijeg proble-

ma sa NIS-om ne može da reši sama ni jedna strana, EU ne bi stajala po strani kao do sada jer ne nazire ishod nakon haosa. Ovo je prilika kojoj se nije lako radovati imajući u vidu tragediju koja je sve inicirala. Studenti bi morali da znaju da se potpuno ispunjavanje njihovih zahteva ne nalazi u Vučićevoj, Tadićevoj, Koštuničinoj, Đilasovoj volji, nego u poglavljima 23/24 pregovaračkog pristupnog

VULETIĆ: Zgodno je došla ova redovna aktivnost Erste fondacije režimu Aleksandra Vučića koju je zloupotrebio kako bi dokazao da mu se dešava Obojena revolucija. Bez trunke razmišljanja je proterao učesnike akademije Erste fondacije koji su došli iz Austrije, Rumunije, Severne Makedonije, Moldavije, Slovenije, Češke, Albanije i naravno Hrvatske. Posebno su maltretirani ljudi iz Hrvatske jer se uveliko gradi narativ da deo organizacije studentskih protesta vode „zli“ Hrvati, ko drugi? Tužna je i bedna ovakva odbrana naopake politike koja ubija sopstvene građane zbog korupcije. Ne haje lider „srpskog sveta“ za diplomatske proteste koji stižu od svih država čije smo građane proterali bez razloga i pritom smo im učitali subverzivnu aktivnost u putinovskom maniru. Rekao bih da je ovo ipak terminalna faza re-

procesa. Sa ovim protestima smo dobili šansu da od politike dobijemo uverenje da ona ne mora da bude najomraženija delatnost od koje svi beže, već da može i da donese veliku korist i dobrobit građanima. Voleo bih da studenti odigraju tu revolucionarnu ulogu, ne trebaju nam posrednici Evropskog parlamenta u dijalogu, njih danas niko ne sme da odbije. Snažno ih podržavam. Ne mogu sami i ne mogu bez politikekaže Vuletić

žima koji će nam naneti dosta štete kako bi zadržao još koji dan, mesec ili godinu vlasti. Siguran sam da čak i racionalizovan stav EU prema Srbiji, od koje ne očekuju ništa više od kakve-takve stabilnosti, neće još dugo opstati. Ugrožena vlast počinje da pokazuje svoju prirodu. Ukomponovana Vlada Srbije po ukusu Moskve, Pekinga, Brisela i Vašingtona pokazuje da je, nažalost, Aleksandar Vulin glavni ideolog. Tu je propast zagarantovana.

POBJEDA: Dvomjesečne demonstracije studenata kulminirale su generalnim štrajkom. Kako dalje - prelazna vlada koja organizuje izbore ili insistiranje da prorade institucije?

VULETIĆ: Insistiranje da prorade institucije je utopija. Generalni štrajk je po mom mišljenju više nego uspeo. Beograd je bio gotovo sablasno prazan, kao u vreme bombardovanja 1999, osim na rutama koje su studenti iscrtali za protestnu šetnju koju je činila nepregledna kolona ljudi. Znam stotine ljudi iz privatnog sektora, zanatlije, vlasnike većih firmi, ugostitelje, zaposlene obične ljude koji su ljudi velikog formata jer rade korektno i pošteno svoj posao. Danas 24. januara su se svi osećali uzvišeno jer su pokazali da se ne slažu sa sistemom koji nas razdire. To saznanje mi daje najveću nadu. Ipak se radi o sektoru koji izdržava državu i puni joj budžet. Takođe, znam lično i mnogo ljudi koji rade u javnom sektoru, užasno su uplašeni, ljuti i žele promene. Oni najbolje vide razmere nepodnošljive korupcije. Sve pobrojano daje dobru osnovu da je promena moguća i nije daleko, ali je mnogo veće pitanje kakva će promena biti od toga kada će biti. Ukoliko sa Vučićem ne promenimo i njegovu politiku nećemo ništa uraditi, izgubićemo novih deset gidina života i najveći broj ovih divnih studenata koji su prodrmali učmalu Srbiju. Naši studenti su u mnogo težoj situaciji od vaših, malo je političara koji to razumeju, a još mnogo manje onih koji žele Srbiju na Zapadu. Dobili smo šansu posle ovog veličanstvenog petka kada smo videli veliku pozitivnu energiju sa jedne strane i izduvani balon kontramitinga u Jagodini. Violeta CVEJIĆ

Zoran Vuletić

RazgovoR s povodom: Refik Akova, predstavnik bošnjačkog udruženja „Turska – Bosna – Sandžak“ iz Istanbula

Vrijeme je za jedinstvo i dugoročne strategije razvoja

PODGORICA - Crna Gora, iako bogata istorijom, prirodnim resursima i ljudskim potencijalima, danas se suočava s izazovima nestabilnosti koji prijete njenoj budućnosti. Kao mlada država u savremenom političkom smislu, još traži put ka stabilnosti, održivosti i zajedništvu - ističe Refik Akova, predstavnik bošnjačkog udruženja „Turska – Bosna – Sandžak“ iz Istanbula. U razgovoru za Pobjedu kazao je da je izlaz u ponovnom okupljanju svih koji Crnu Goru doživljavaju kao svoj dom – kako unutar zemlje, tako i među dijasporom širom svijeta.

- Crna Gora ne smije biti podijeljena političkim, etničkim ili ekonomskim linijama. Nestabilnost koja je sada prisutna može se prevazići samo ako shvatimo da je zajedništvo naš jedini izlaz - kaže Akova.

JačanJe veza sa diJasporom

Akova vjeruje da Crna Gora ne smije ostati ograničena trenutnim stanjem. S obzirom na populaciju od svega 600.000 stanovnika i ogroman broj ljudi porijeklom iz Crne Gore širom svijeta, on poziva na jačanje veza između dijaspore i matice. - Ti ljudi su se razvili, stekli znanja i iskustva, ali njihovo srce ostaje vezano za domovinu. Povratak nije samo fizičko vraćanje, već i obnova duha i pripadnosti - ističe Akova.

Uz jasnu strategiju i odgovorne odluke, Crna Gora može povratiti stabilnost i izgraditi bolju budućnost. Akova posebno naglašava važnost zajedničkog nacionalnog projekta koji bi okupio sve političke, ekonomske i društvene aktere.

- Sada nije vrijeme za podjele i sukobe. Vrijeme je da gradimo mostove saradnje, kako unutar zemlje, tako i prema dijasporikazao je on.

Nestabilnost Crne Gore, kako smatra Akova, ogleda se i u za-

Crna Gora ne smije biti podijeljena političkim, etničkim ili ekonomskim linijama. Nestabilnost koja je sada prisutna može se prevazići samo ako shvatimo da je zajedništvo naš jedini izlaz - poručuje Refik Akova

nemarivanju njenih prirodnih resursa i potencijala.

- Imamo plodno zemljište koje uništavamo urbanizacijom, sela koja ostaju napuštena i turizam koji ne koristi svoje prednosti. Vrijeme je da se okrenemo održivim rješenjima, obnovimo sela i razvijemo ekološki turizam koji će donijeti prosperitetu - poručuje naš sagovornik.

Akova vjeruje da samo kroz zajedništvo i zajedničke napore Crna Gora može prevazići trenutnu nestabilnost i postati snažna, stabilna i prosperitetna država.

- Budimo zajedno. Gradimo jedinstvo, jer samo tako možemo izgraditi budućnost kakvu Crna Gora zaslužuje - poruka je Refika Akove.

Po njegovim riječima, Crna Gora treba da se pozicionira kao zakonodavna i demokratska država, koja teži evropskim standardima i integraciji.

- Uz zdravu hranu, kvalitetne proizvode i očuvane prirodne resurse, možemo postati simbol održivog razvoja i gostoprimstva. Crna Gora je jedna od

Gostoprimstvo je ključ uspjeha

Umjesto da turistima pružimo vrhunsku uslugu i gostoprimstvo koje će ih motivisati da se vrate, često, kako tvrdi Akova, naplaćujemo sve – od suncobrana do dodatnih usluga.

- To ostavlja utisak pohlepe, dok primjeri - poput Istanbula, gdje se nudi besplatna usluga, pokazuju kako možemo napredovati. Turista ne smije osjećati da je opljačkan, već dobrodošao. Ključ uspjeha leži u toplom gostoprimstvu i jednostavnosti koji će turisti pamtiti i zbog čega će se vraćati. Cilj je ne samo privući turiste, već ih zadržati i prikazati Crnu Goru kao sinonim za kvalitet i gostoljubivost - ističe Akova.

najstarijih država u regionu, s bogatim istorijskim nasljeđem. Među prvim zemljama Evrope, zajedno s Bosnom, imala je jasno definisane granice. Njihova istorijska važnost seže unazad do vremena kada ni rimska imperija nije uspjela da izmijeni te granice, što svjedoči o dugotrajnosti i stabilnosti ovih prostora - kazao je Akova.

Ne doživljava Crnu Goru kao zemlju od 500.000 ili 600.000 stanovnika, vidi je kao milionsku, sa svim ljudima koji su iz nje potekli, ali su otišli širom svijeta.

vriJednost domovine

On tvrdi da je naš narod pametan i sposoban.

- Gdje god da ode, uspijeva i ostavlja trag. Potrebno je da se prestanemo međusobno svađati, da ne dozvolimo ljubomori da nas dijeli, već da zajedno gradimo budućnost. Ljudi koji se vrate moraju razumjeti vrijednost domovine, cijeniti je više i doprinijeti njenom razvoju. Nakon godina provedenih u pečalbi, ljudi shvataju koliko im je domovina važna. Vrijeme je da stvorimo uslove da oni koji žele mogu da se vrate, kako bi gradili uspješnu i snažnu Crnu Goru, na ponos svih nas - poručuje Akova.

On je nedavno bio u posjeti Crnoj Gori na poziv Ministarstva dijaspore i vanjskih poslova i kaže da je zadovoljan razgovorima.

- Imam pozitivno mišljenje o ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću i velika očekivanja od njegovog rada. On je poput kapitena koji ulazi u ozbiljnu igru – igru u kojoj se oblikuje crnogorski identitet i jača pozicija Crne Gore unu-

tar Evrope. Od njega očekujemo mnogo jer vjerujemo u njegov kapacitet. Nalazi se pred velikim ispitom, ali sam siguran da ima znanje i sposobnosti da ga položi. Treba mu dati priliku da pokaže što može i što će ponuditi Crnoj Gori - kaže Akova. Napominje da je, nakon izlaska iz Federativne Republike Jugoslavije, Crna Gora prošla kroz transformaciju – od jedne od najstarijih, postala je jedna od najmlađih država u Evropi.

- Iako je mlada kao politički entitet, ona nosi bogatu prošlost, duboke korijene državnosti i generacije lidera koji su oblikovali njen identitet - kazao je Akova.

On navodi i ključne aspekte da bi Crna Gora osigurala stabilnost i prosperitet.

- Ključna je ispravna analiza trenutnog stanja. Kao što ljekar ne može prepisati terapiju bez precizne dijagnoze pacijenta, tako ni Crna Gora ne može graditi svoju budućnost bez temeljnog razumijevanja svojih potreba, potencijala i izazova. Samo uz takav pristup moguće je pronaći rješenja koja će doprinijeti dugoročnoj stabilizaciji, ne samo Crne Gore, već i šireg regiona - smatra Akova, dodajući da je Crnoj Gori potrebna temeljna i precizna analiza da bi opstala zajedno sa svojim narodom.

- Prije svega, važno je da se ova zemlja ne prodaje, jer je suviše mala da bi mogla biti izgubljena na taj način. Ako je prodamo, ona više neće biti naša - kaže Akova.

potenciJali

Crna Gora je, kako ističe, izuzetno bogata prirodnim resursima, možda i najbogatija

država na Balkanskom poluostrvu.

- Blago Crne Gore su planine, prepune ljekovitih biljaka koje se koriste u medicini. Na primjer, Turska danas uvozi određene vrste biljaka iz Crne Gore, koje se prerađuju i koriste za proizvodnju ljekova. Ovo samo potvrđuje koliko je Crna Gora bogata, ali i koliko je važno da se pažljivo planira i koristi njeno prirodno bogatstvo, uz očuvanje njenog identiteta i resursa za buduće generacije - kaže Akova. Takođe navodi i da se crnogorska tla doline po kvalitetu mogu uporediti sa najplodnijim zemljištima u Evropi, čak i sa Holandijom. - Nažalost, umjesto da ovaj prirodni potencijal koristimo za razvoj poljoprivrede, činimo veliku grešku – na toj plodnoj zemlji gradimo zgrade i kuće. U zemlji koja ima toliko kamenitih predjela i područja pogodnih za naseljavanje, zanemarujemo tu mogućnost i nastavljamo da urbanizujemo najkvalitetniju zemlju. Ova praksa predstavlja ozbiljan gubitak. Umjesto da razvijamo sela, gradimo puteve i podstičemo povratak na ruralna područja, fokusiramo se na prekomjernu urbanizaciju. Primjer je Podgorica, gdje se gradi ,,beton na beton“, spratovi se nižu jedan na drugi, dok sela ostaju napuštena i bez života. Vrijeme je da preispitamo ove odluke i pronađemo održiva rješenja koja će očuvati plodnu zemlju dolina za poljoprivredu i buduće generacije. Poljoprivreda nije samo privredna grana, već i temelj zdravog i održivog razvoja zemlje. Zamislimo čovjeka koji može, udaljen svega 15 kilometara od gradske gužve, sjesti na svoje imanje, uživati u prirodi i razviti turističku ponudu. Ovo bi rasteretilo gradske centre, gdje već sada nedostaje prostora za parkiranje, smanjilo gužve i omogućilo zdraviji način životasmatra Akova. Po njegovim riječima, poljoprivreda i turizam, koji su trenutno nedovoljno razvijeni, mogli bi postati ključni stubovi održivog razvoja. - Međutim, važno je shvatiti da turizam nije samo kupanje na plažama. Budućnost je u prirodnom, ekološkom turizmu i autentičnom seoskom životu, što sve više traže strani posjetioci. Stranci dolaze da iskuse prirodu, mir i autentičnost, a Crna Gora ima ogroman potencijal da im to ponudi. Nažalost, mnoge odluke donose se pogrešno i kratkovido. Sada, zahvaljujući Ministarstvu za dijasporu i ministru Azemoviću, postoje plano -

Turistički sektor traži znanje i kontrolu

Jedna od ključnih stvari, koju treba uzeti u obzir, smatra Akova, jeste obrazovanje kadrova za sektor turizma. - Potrebno je školovati konobare, menadžere u hotelijerstvu i ostalo osoblje koje direktno doprinosi kvalitetu turističke usluge. Nažalost, radna snaga nam odlazi, a poslodavci koji grade hotele često se fokusiraju isključivo na zaradu, zanemarujući širu sliku razvoja turizma. Uz obrazovanje domaće radne snage, važno je da strani investitori, koji ulažu u hotele i turističke kapacitete, poštuju crnogorske zakone. Ne smijemo dozvoliti da donose sopstvene pravne norme ili djeluju mimo propisa. Potrebno je uvesti stroge kontrole i osigurati da svako ulaganje doprinosi razvoju zemlje u skladu s njenim zakonima i vrijednostima - poručuje Akova.

vi za jačanje saradnje s našim ljudima u inostranstvu i povećanje njihovog doprinosa razvoju domovine - kaže Akova, dodajući da je vrijeme da se okrenemo dugoročnim strategijama, koje će uključivati razvoj sela, infrastrukture i održivog turizma, uz podršku iseljenika i dijaspore.

- Ne priznajem da postoji granica između Turske i Crne Gore. Od postanka Crne Gore pa do dana današnjeg, iz Crne Gore su se doseljavali narodi u Tursku - Crnogorci, muslimani Albanci, katolici Albanci i bošnjaci Muslimani. To je ta populacija koja je morala napuštati Crnu Goru. Uvijek su vrlo dobro znali gdje im je domovina i gdje su se rodiliističe Akova. Smatra da je zajedništvo s Bosnom i Hercegovinom u razvoju turizma još jedan važan potencijal koji ne smijemo zanemariti.

- Dijelimo mnogo toga – od prirodnih ljepota, rijeka i planina do zajedničkih interesa u zimskom i ljetnjem turizmu. Te veze su naši zajednički resursi koje možemo iskoristiti za unapređenje turističke ponude na Balkanu - zaključuje Akova. n. Kovačević

CRna goRa ne smije biti podijeljena: Refik Akova

Neđelja, 26. januar 2025.

PODGORICA - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako su potvrdili Pobjedi, pokrenulo je proces izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada, čiji je cilj rješavanje problema neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih čiji su poslodavci prestali da postoje. Formiranje radne grupe u kojoj će, osim predstavnika Ministarstva, učestvovati i predstavnici Fonda rada, Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata Crne Gore, označava važan korak ka jačanju socijalne pravde i odgovornosti države.

Ovim izmjenama planira se omogućiti ostvarivanje prava na penziju radnicima koji su zakonski ispunili uslove, ali su zbog neplaćenih doprinosa od strane poslodavaca ostali uskraćeni za ovo osnovno pravo. Očekuje se da će proširene nadležnosti Fonda rada donijeti veću sigurnost i održivost ovog sistema, uz istovremeno saniranje štetnih posljedica koje su godinama pogađale stotine građana Crne Gore. - Imajući u vidu da tek treba da otpočne rad na izmjenama predmetnog zakona rano je govoriti o procjenama koji je to opseg bivših radnika, kao i iznos sredstava koji će biti omogućen za isplatu po ovim namjenama - kazali su Pobjedi iz Ministarstva rada. Iz Unije slobodnih sindikata su kazali Pobjedi da su iz Ministarstva rada reagovali na njihovu incijativu i da planiraju rad na nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada.

U inicijativi USSCG traženo je proširenje nadležnosti Fonda rada kako bi se omogućila uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenima kojima poslodavci to nijesu obezbijedili. Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara i savjetnica za pravna pitanja u USSCG, istakla je za Pobjedu da bi predložene izmjene obezbijedile veću pravednost i održivost Fonda, te poziva poslanike da hitno reaguju i uvrste inicijativu na dnevni red.

Izmjene I dopune

Mihajlović upozorava da je veliki broj zaposlenih pogo-

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga počelo izradu izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada

Nova šansa za radnike

sa nepovezanim stažom

Ovim izmjenama planirano je da se omogući ostvarivanje prava na penziju radnicima koji su zakonski ispunili uslove, ali su zbog neplaćenih doprinosa od strane poslodavaca ostali uskraćeni za ovo osnovno pravo. Očekuje se da će proširene nadležnosti Fonda rada donijeti veću sigurnost i održivost ovog sistema, uz istovremeno saniranje štetnih posljedica koje su godinama pogađale stotine građana Crne Gore - poručili su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga

đen problemom neuplaćenih doprinosa zbog propusta poslodavaca i gašenja firmi pa država mora preuzeti odgovornost i omogućiti zaposlenima ostvarivanje prava na penziju.

- Izmjene i dopune Zakona o Fondu rada smo pripremili i dostavili predsjedniku Skupštine i svim poslaničkim klubovima još 2021. godine, a po istom urgirali i 2022, te 2023. i već dva puta prošle godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada predviđeno je proširivanje nadležnosti Fonda rada što je u skladu sa funkcijom koju bi Fond, kao garantni, trebalo da ima. Osim toga, uporište u podnijetoj incijativi vidimo u

postojanju finansijskih sredstava i održivosti prijedloga budući da postoje namjenska sredstva koja se izdvajaju za Fond rada, a od kojih se gotovo 90 odsto nenamjenski troši, odnosno preusmjerava na druge budžetske jedinice - objasnila je Mihajlović. Ona pojašnjava da, nažalost, nemaju preciznu evidenciju koliko zaposlenih u Crnoj Gori trpi posljedice neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ali vjeruje da se radi o značajnom broju i da smo u prethodnom periodu svjedočili grubom kršenju ustavnih i zakonskih prava zaposlenih na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

Raspisan oglas za prodaju imovine preduzeća Vektra Jakić

PODGORICA - Stečajna uprava Vektre Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424.600 eura.

Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi se na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, a čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža. Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo

otvaranje zakazano je za dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu

i uplate predviđeni depozit. Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. Imovina dužnika, koja je pred-

- Ipak, ubijeđeni smo da su postojeća sredstva Fonda rada dovoljna da na godišnjem nivou zadovolje potrebe nastale predloženim proširivanjem nadležnosti. USSCG gotovo svakodnevno zaprima pritužbe naših kolega koji nijesu u mogućnosti da ostvare pravo na penziju usljed činjenice da im poslodavci nijesu uplatili dio ili ukupne doprinose po osnovu rada, a da su u međuvremenu ti privredni subjekti prestali da postoje. Budući da je država najodgovornija za takvo stanje, dozvoljavajući poslodavcima da ne izvršavaju obaveze kako prema zaposlenima, tako i prema državnom budžetu i fondovima, to je na njenoj strani da

preuzme odgovornost za budućnost građana koji trpe posljedice takvog stanja - ističe Mihajlović. S obzirom na to da su ovu inicijativu podnosili i ranijih godina očekuju da poslanici u Skupštini konačno prepoznaju značaj, važnost i hitnost postupanja po podnijetoj inicijativi jer se radi o pitanju od čije realizacije zavisi sudbina, odnosno egzistencija na stotine naših građana.

- Osim što se inicijativom predlaže uvođenje pravednosti i preuzimanje odgovornosti od strane onih koji su najodgovorniji za ovakvo stanje, proširivanjem nadležnosti Fonda osigurala bi se i njegova dalja održivost i funkcionisanje - naglašava Mihajlović. pravo građana

Ona navodi da je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o Fondu rada zasnovana, između ostalog, na činjenici da je nepostupanje nadležnih institucija dovelo do toga da imamo veliki broj građana koji ne mogu da ostvare svoje pravo usljed nezakonitog postupanja svojih poslodavaca. - Budući da su takvi poslodavci oštetili kako zaposlene, tako i državni budžet, a ostali nekažnjeni, jasno je da država mora preuzeti odgovornost za koliko-toliko saniranje štetnih posljedica. Institucije sistema, odnosno organi državne uprave nadležni za praćenje i primjenu zakonodavnog okvira, najodgovornije su za uvođenje sistema odgovornosti na tržištu rada uz neselektivnu primjenu zakona i ovlašćenja. Uspostavljanje sistema

odgovornosti na svim nivoima, pa i na tržištu rada, naš je hronični nedostatak na čijem otklanjanju USSCG insistira od svog nastanka - objasnila je Mihajlović jer, kako dodaje, svako nečinjenje, propuštanje ili neadekvatno činjenje nadležnih institucija dovodi do pravne nesigurnosti, urušava vladavinu prava i pravnu sigurnost, te kao takvo daje vjetar u leđa svima koji za svoje nezakonite radnje ne snose odgovornost.

- Podsjećamo da su povrede prava iz rada i socijalnog osiguranje prepoznate kao krivična djela, te da su za njih Krivičnim zakonikom Crne Gore propisane novčane, ali i kazna zatvora do dvije godine - poručuje Mihajlović.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je medijima nedavno da izmjenama žele da prošire nadležnost Fonda rada, te da se na taj način ispravlja nepravda prema radnicima koji su ostajali bez penzije zbog propusta poslodavaca.

- Fond rada je garantna institucija koja mora da postoji. Kroz Fond rada smo riješili i pitanje ,,Košute“. Mislimo da je ta institucija bila nedovoljno iskorišćena. Ako nešto ima status kao garantna institucija, gdje se uplaćuje određeni dio doprinosa, onda svi naši građani koji ostvare jedan od uslova za penziju, a iz nekih razloga poslodavac im nije uplatio doprinose, moći će to da ostvare kroz Fond rada koji neće biti vezan samo za stečaj, već će njegova djelatnost biti proširena - kazala je Nišić. n. KovačevIć

met prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu

najavu stečajnom upravniku. Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u preduzeću Vektra

Radnici nijesu krivi zato što im nijesu uplaćeni doprinosi

m. babović

Jakić. Stečaj je uveden na prijedlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije. r. p.

Kompanija Vektre Jakić

Odluka Vlade nakon tragedije u prijestonici

Od februara sve obrazovno-vaspitne ustanove na Cetinju imaće zaštitare

PODGORICA - Sve obrazovno-vaspitne ustanove na Cetinju od početka februara dobiće fizičko obezbjeđenje - zaštitare, odlučila je Vlada na telefonskoj sjednici na inicijativu Prijestonice Cetinje, a na prijedlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

- Navedenom aktivnošću Vlada Crne Gore, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, pokazuje punu posvećenost u pružaju podrške građankama i građanima Cetinja kako se tragedija koja je zadesila prijestonicu nikad više ne bi ponovila - saopšteno je iz Vlade.

Podsjećaju da je u pitanju samo jedna od mjera koja je realizovana nakon tragedije na Cetinju. Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija su, u saradnji sa Kliničkim centrom i Udruženjem psihologa Crne Gore, a uz podršku Prijestonice Ceti-

nje, angažovali timove za psihološku podršku učenicima, nastavnicima i roditeljima, a Ministarstvo zdravlja je, uz podršku Telekoma, otvorilo i SOS telefonsku liniju za psihološku pomoć i podršku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju. R.P.

Dvije NVO podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije

PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine. Kako je saopšteno, cilj predstavke jeste da se utvrde sve relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori. - Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i slobo-

da. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović-Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocijeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.

U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo

je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i što je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju poslije masovnog ubistva 12. avgusta 2022? Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v. d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbjednost na Cetinju unaprijedi nakon prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost. - Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava

policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, što je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP. Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog događaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim. R.P.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila nabavku namještaja za sve predškolske i školske ustanove u Crnoj Gori

PODGORICA - U Crnoj

Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu. Ministarka je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.

Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnja škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnja škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici. Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u

tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić-Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.

Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori. Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.

Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola. Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona eura kreditnih sredstava, a crno -

gorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.

– Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost – rekla je Jakšić-Stojanović. Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija. – Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona eura, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kredit-

„KAMO ŚUTRA“ NAJAVLJUJE

nakon čega je uslijedila protestna šetnja

Smjene

ili građanska

Učesnici su poručili da će, ukoliko premijer Spajić do 1. februara ne ispuni njihove zahtjeve, biti spremni na građansku neposlušnost. Student Milo Perović poručio je da fotelja nije moneta, lična stvar ili svojina. Objasnio je da njih ne zanimaju lična razračunavanja političara, zato ih i ne pominju i borbu vode dostojanstveno bez ličnog targetiranja.

- Mislili smo da ste elementarno odgovorni, pokazali ste suprotnonaglasio je Perović

PODGORICA – Treći protest koji predvodi neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ održan je sinoć u Podgorici, a učesnici su poručili da će, ukoliko se do 1. februara ne ispune njihove zahtjevi, među kojima su i ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića biti spremni na građansku neposlušnost.

nih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom KfW– rekla je Jakšić Stojanović. Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.

– Crnogorske škole opremljene su računarskom opremom vrijednom oko sedam miliona eura, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti više od 2,5 miliona eura - podsjetila je ministarka prosvjete. Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, ona je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo. – U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion eura podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović. R.P.

Ovoga puta studenti su zatražili od premijera Milojka Spajića da smijeni Šaranovića i Bečića zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju 1. januara, kada je Aco Martinović u krvavom pohodu usmrtio 13 osoba, a troje teško ranio. Studenti, osim smjena, zahtijevaju i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih po pitanju predmeta posjedova-

nja oružja, zatražena je i reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u sve osnovne i srednje škole. Zatražili su i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. Učesnici protesta su se prvo okupili ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), gdje su trinaestominutnom ćutnjom odali poštu stradalima na Cetinju. Nakon toga su krenuli u protestnu šetnju do Skupštine Crne Gore, skandirajući: „Foteljaši“, „Studenti vam nijesu OKG“, „Vidiš li nas dobro, Danilo?!“, „Ostavke“. Građani su nosili i brojne transparente na kojima je, pored ostalog, pisalo: „Ostavka je minimum odgovornosti“, „Mir je naša racija“, „Časti mi, Lekoviću, ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu“, „Tuga, revolt, bijes, nema nazad“ ...

RADIKALIZACIJU: Ispred MUP-a masovan protest, 13 minuta tišine za 13 žrtava tragedije na Cetinju, šetnja do parlamenta, studenti uslovili Spajića

Šaranovića i Bečića građanska neposlušnost

Neće odustati od zahtjeva Iz organizacije „Kamo śutra?“ poručili su da „nijesu sluge ni prošlog ni sadašnjeg režima, niti sluge partija“ te da neće odustati od svojih zahtjeva. - Zahtjevi su jasni i dostavljeni. Dok se ne ispune, mi nećemo odustati! Tražili smo od premijera Crne Gore zakazivanje pres konferencije najkasnije do 1. februara, na kojoj se mora obrazložiti što se od zločina koji se dogodio na Cetinju 1. januara, uradilo do sada – kazala je učesnica protesta Itana Dragojević. Aludirajući na snimak koji

je premijer Spajić objavio na društvenim mrežama u noći inauguracije predsjednika SAD Donalda Trampa, gdje neposredno nakon tragedije koja je skamenila Crnu Goru bezbrižno pjeva „God Bless America“, Dragojević je istakla da u njihovom „mravinjaku“ zvanom građanski protest, stoji mnogo pametnih i marljivih ljudi koji ne služe jednom „cvrčku“, koji ne razmišlja o „zimi“ koja je ovih dana, ali i godina zavila crnogorske gradove.

- Poručili bismo mu: „Vi nijeste kralj mrava, vi nemate svu moć svijeta, ali još imate moć

da smijenite druge „cvrčke“, koji ne umiju ni da „pjevaju“, a kamoli da rade svoj posao. Stoga, da vam damo savjet - slijepljeni u fotelji, ne možete stići nigdje. U vašoj fotelji koja poput kocke izaziva zavisnost, vi nećete vidjeti dalje od svoga prsta. Zato, ustanite iz iste, pogledajte kroz prozor, uvjerite se koliko nas ima i počnite da radite svoj posao - podvukla je Dragojević.

Gospodo, fotelja je ipak samo stolica

Student Milo Perović poručio je nosiocima vlasti da je fotelja ipak samo obična stolica, a da

su mandati pruženo povjerenje građana da bi se dokazala odgovornost i kompetencija. - Fotelja nije moneta, lična stvar ili svojina, ali kako biste to znali kad za vas sve ima cijenu, ali ništa nema vrijednost! Ne zanimaju nas vaša lična razračunavanja, zato vam nijesmo pominjali imena, ne što ne znamo ko ste, nego što našu borbu vodimo dostojanstveno bez ličnog targetiranja. Mislili smo da ste elementarno odgovorni, pokazali ste suprotno - naglasio je Perović. Ponovio je da su samo tražili ostavke, a da su oni nezrelo i arogantno odbili taj zahtjev i

Protest protekao mirno

pokazali da je odgovornost za njih samo „tuđica“.

-A pošto ste na njih tako nezrelo odgovorili i oglušili se, „Kamo śutra?“ traži od premijera smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića – jasan je Perović.

Zahtijevaju, kako je dodao, od Spajića da se što prije izjasni o njihovim zahtjevima, pogotovo o prvom jer do sada niko nije rekao ni jednu jedinu riječ javno.

- Mi služimo jedino univerzalnim vrijednostima, nijednom režimu, nego slobodi, pravdi, plemenitosti i dobroti - poručio je Perović.

Neće zaboraviti

zločiN za koji Niko

Nije odGovarao

Ispred neformalne grupe „Kamo śutra?“ obratila se i studentkinja Jovana Kujačić i naglasila da, uprkos brojim pokušajima da se skrene pažnja sa razloga koji ih je okupio, oni ne zaboravljaju ono što se desilo na Cetinju, te da to nije mala stvar.

- Nećemo zaboraviti 13 osoba i zločin za koji još niko nije odgovarao – poručila je ona. Umjesto da preuzmu odgovornost vođeni ljudskim osjećajem i dužnostima, crnogorski političari se, kako je istakla Kujačić, više bave diskreditovanjem i širenjem neistina o njima. - Crnogorski političari se trude da djeluju simpatično dok iz skupštinskih automobila mašu i pozdravljaju pjesmom. Političari nas decenijama prave budalama, ali ćemo im reći da ovako više ne može. Nećemo da živimo u zemlji u kojoj vlada partitokratija i u ko-

Iz Uprave policije saopšteno je da je okupljanje građana, ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova i ispred Skupštine Crne Gore proteklo mirno, bez narušavanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz poštovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje.

- Uprava policije ostaje posvećena obezbjeđenju javnog reda i mira, zaštiti prava građana, očuvanju bezbjednosti i saradnji sa društvenom zajednicom u cilju izgradnje povjerenja i sigurnog okruženja za sve – kazali su iz policije.

joj se ne osjećamo sigurno. I zato nećemo stati dok svi naši zahtjevi ne budu ispunjeni - poručila je ona. Biće, kako je najavila, tu da ih opominju.

- Od građana ove zemlje sve zavisi i njihovi mandati. Ovo je samo početak jer, svidjelo se to njima ili ne, na nama svijet ostaje - istakla je ona. Zahvalila se građanima što su došli u velikom broju i što stoje uz njih u borbi za bolju i sigurniju budućnost.

- Hvala što ste ispred Ministarstva unutrašnjih poslova sa nama odali počast stradalima u zločinu na Cetinju - poručila je Kujačić. Prvi pr otest grupe „Kamo śutra?“ održan je 5. januara na Cetinju i u Podgorici, a drugi, na kojem je bilo više hiljada građana, 16. januara u glavnom gradu. Predstavnici studentske grupe zahtjeve su ranije predali premijeru Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konferenciji za medije do 1. februara. jovana raičević foto: dragan m ijatović

Studenti transparentima poslali poruke

Hiljade građana na trećem protestu „Kamo śutra?“

PODGORICA – Stanje u vezi sa gojaznošću u Crnoj Gori pogoršalo se u odnosu na 2018. godinu. Tada je, prema vrijednostima BMI (Indeksa tjelesne mase)15,2 odsto adolescenata i 9,7 odsto adolescentkinja bilo prekomjerno uhranjeno ili gojazno, a podaci do kojih je došao Erol Vrević, kroz doktorski rad, pokazuju da je taj procenat povećan i iznosi – 24,8 odsto adolescenata i 15,1 odsto adolescentkinja.

Istraživanje saradnika u nastavi na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje UCG u Nikšiću Erola Vrevića trajalo je dvije godine, a doktorski rad odbranio je krajem prošle godine. Uzorak ispitanika činili su adolescenti u Crnoj Gori, 1.503 njih iz 14 crnogorskih gradova u sve tri regije, u 27 srednjih škola.

- Kako je ovo istraživanje prva nacionalna studija u Crnoj Gori na temu razlika u stepenu uhranjenosti i nivou fizičke aktivnosti kod adolescenata koji žive u urbanim i ruralnim oblastima Crne Gore, nadam se da će se država iskoristiti ovo istraživanje prilikom donošenja budućih strategija razvoja – rekao je Vrević Pobjedi. Vrević podsjeća da gojaznost, kao i manjak fizičke aktivnosti predstavljaju jedan od najvećih problema današnjice. U prilog tome, kako dodaje, govori i podatak da je Svjetska zdravstvena organizacija problem prekomjerne uhranjenosti i gojaznosti proglasila epidemijom.

- Dosadašnji podaci, koji govore koliko pomenuti problemi opterećuju zdravstveni i ekonomski sistem jedne države, veoma su zabrinjavajući, pa je stoga neophodno stalno informisati javnost o problemu sa kojim se suočavamo – kazao je Vrević.

Neđelja, 26. januar 2025.

Urađena prva nacionalna studija u Crnoj Gori o razlici u nivou uhranjenosti i fizičke aktivnosti adolescenata u gradu i selima

Zabrinjavajući rast gojaznosti tinejdžera

Posmatrajući stepen uhranjenosti po regijama u Crnoj Gori, kako je rekao Vrević, adolescenti koji žive u urbanim sredinama sjeverne regije bili su gojazniji od vršnjaka iz ruralnih oblasti budući da su pokazali statistički znatno viši nivo gojaznosti u dvije posmatrane varijabile. Značajnije razlike u drugim regijama nijesu postojale

I znoseći ključne detalje iz svog doktorskog rada, on navodi činjenicu da, kada su u pitanju razlike u stepenu uhranjenosti kod adolescenata u odnosu na tip naselja, one nijesu postojale na ukupnom uzorku.

Posmatrajući stepen uhranjenosti po regijama u Crnoj Gori, kako je rekao, adolescenti koji žive u urbanim sredinama sjeverne regije bili su gojazniji od vršnjaka iz ruralnih oblasti budući da su pokazali statistički značajno veći nivo gojaznosti u dvije posmatrane varijabile. Značajnije razlike u drugim regijama nijesu postojale.

Kada je u pitanju nivo fizičke aktivnosti, adolescenti koji žive u urbanim sredinama bili su statistički značajno manje fizički aktivni od vršnjaka iz ruralnih sredina. Adolescentkinje iz urbanih sredina bile su statistički značajno manje fi-

zaštita i bezbjedniji ambijent za rad

Napad na nastavnike

PODGORICA - Napad na nastavnike biće krivično djelo, poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pohvalilo je aktivnosti Ministarstva pravde, koje je nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, na inicijativu MPNI, pre-

poznalo ovu oblast kao posao od javnog značaja. - Naime, poslovi od javnog značaja su prema Krivičnom zakoniku poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost lica koja ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u ovu kategoriju pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete. R.P.

zički aktivne samo tokom svog slobodnog vremena od vršnjakinja iz ruralnih sredina, dok statistički značajne razlike u ukupnom nivou fizičke aktivnosti nijesu postojale.

- Kada je u pitanju fizička aktivnost, razlike nijesu postojale u sjevernoj i južnoj regiji u odnosu na tip naselja, dok su u centralnoj regiji adolescenti koji žive u urbanim oblastima pokazali statistički značajno manji nivo fizičke aktivnosti u odnosu na svoje vršnjake iz ruralnih regija. Razlike su postojale u ukupnom nivou fizičke aktivnosti, tokom slobodnog vremena, časova fizičkog vaspitanja, velikih i malih odmora u školama – istakao je Vrević.

Kada su u pitanju adolescentkinje, njegovo istraživanje pokazalo je da su razlike postojale samo tokom slobodnog vremena gdje su adolescentkinje koje žive u urbanim sredi-

PODGORICA - Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine - poruka je sa konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.

Na sjednici Savjeta razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.

- Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih roko-

nama bile manje fizički aktivne od vršnjakinja iz ruralnih sredina.

- Zanimljivo je napomenuti, kada je već riječ o regijama, da su adolescenti iz sjeverne regije bili najmanje fizički aktivni na časovima fizičkog vaspitanja u poređenju sa vršnjacima iz centralne i južne regije. Iako ovo nije bio cilj našeg istraživanja, ovo je jedan od podataka koji nam je skrenuo pažnju

i na koji bi trebalo obratiti posebnu pažnju u budućim istraživanjima – smatra on. Vrević kaže da su prikupljanje podataka, koji su obuhvatali za svakog ispitanika pet antropometrijskih mjera za procjenu stepena uhranjenosti i anketni upitnik za procjenu nivoa fizičke aktivnosti, a zatim i sama analiza predstavljali veliki izazov. Dodaje da su postojale poteškoće

Zasijedao Savjet za vladavinu prava

prilikom dobijanja odobrenja od direktora škola za pristup mjerenju, pronalaska slobodnih termina u kojima bi učenici mogli pristupiti eksperimentalnom tretmanu kako ne bi gubili časove... - Još jedna značajna poteškoća bila je dobiti urbanističko plansko rješenje iz svake opštine u kojoj je istraživanje vršeno, kako bi se adolescenti svrstali u urbane i ruralne regije, jer jedan broj opština nije pokazao želju za saradnjom ne odgovorivši niti na jednu našu molbu za pristup pomenutim dokumentima. Međutim, na kraju smo ipak uspjeli doći do željenih podataka. Takođe, potrebno je napomenuti poteškoće finansijskog aspekta, budući da je cijelo istraživanje finansirano iz ličnih sredstava – rekao je Vrević. Nakon odbrane doktorskog rada, najavljuje da se vraća poslu saradnika u nastavi na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje i radu sa studentima što je, kako kaže, njegova najveća ljubav. Trudiće se da sa studentima i kolegama afirmiše struku i ukaže na njen ogroman značaj, s obzirom na sve probleme izazvane nedostatkom fizičke aktivnosti. - Naš poziv, iako u okruženju možda nije dovoljno cijenjen i prihvaćen, u savremenim stilovima života predstavlja humanu nauku kojoj treba posvetiti veliku pažnju, što je već prepoznato u svijetu. Ipak, na nama je da doprinesemo njenom razvoju, što je vjerovatno i najveći izazov. Pored toga, trudićemo se da kroz nove naučne radove dobijemo korisne podatke koji bi državi mogli dati polaznu tačku i na osnovu kojih bi se mogle donositi dalje strategije razvoja – zaključuje Vrević. N. Đ.

Nedostatak sudija je

va, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, da bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije – navodi se u saopštenju Vlade.

Dodaje se da je posebno bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskoj grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu.

- Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno

rješavati, budući da se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega SDT, SPO, kao i ASK – navodi se u saopštenju. Predsjednik Savjeta je, kako je saopšteno, izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju završnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor

i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava. Naglašena je i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. Saopšteno je i da će Savjet za vladavinu prava biti motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU. R. P.

Erol Vrević

Dodatna

Ministarstvo prosvjete

Neđelja, 26. januar 2025.

PODGORICA - Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović upozorava da komentarisanje sudskih postupaka podriva povjerenje javnosti u rad suda, a time i vladavinu prava, te samu demokratiju u jednom društvu.

Kao veliki izazov za redovno i ažurno obavljanje poslova u Apelacionom sudu istakla je problem nedostatka sudija i savjetnika, dok je, govoreći o radu nižestepenih sudova, ukazala da bi trebalo znatno unaprijediti efikasno upravljanje postupkom i više voditi računa o pravu stranaka na suđenje u razumnom roku.

POBJEDA: Kakva je trenutna situacija u Apelacionom sudu na čijem ste čelu, kada je riječ o kadrovskim kapacitetima?

POPOVIĆ: Za ovih osam mjeseci, a zbog ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, prestala je sudijska funkcija za četvoro sudija ovog suda. Nove sudije na tim pozicijama nijesu izabrane, tako da od propisanog broja sudija, koji je za ovaj sud 12 sudija i predsjednik suda, sudijsku funkciju u Apelacionom sudu obavlja samo osam sudija i ja, kao predsjednica suda. Sem značajnog nedostatka broja sudija, Apelacionom sudu Crne Gore nedostaje i znatan broj nesudijskog kadra. Tačnije, od 13 sistematizovanih mjesta savjetnika, popunjeno je samo šest, a upražnjena su nam i dva službenička mjesta. Slab je odziv zainteresovanih na oglase koje za ova radna mjesta objavljujemo, posebno za savjetnička mjesta, tako da, kao što i sami možete zaključiti, u znatnoj meri oslabljeni kadrovski kapaciteti su veliki izazov za redovno i ažurno obavljanje poslova u ovom sudu.

POBJEDA: Laička javnost u Crnoj Gori, koja nema pravničko obrazovanje, često bude zbunjena odlukama Apelacionog suda. Da li možete približiti ulogu Apelacionog suda u pravnom sistemu i o čemu on zapravo odlučuje?

POPOVIĆ: Zakonom o sudovima Apelacioni sud je osnovan za teritoriju Crne Gore, dakle, imamo samo jedan apelacioni sud.

Osnovna funkcija ovog suda, koja je laičkoj javnosti vjerovatno i najpoznatija, a i najzanimljivija, jeste da odlučuje o žalbama koje izjave nezadovoljne stranke protiv presuda i rješenja Višeg suda u Podgorici, Višeg suda u Bijelom Polju i Privrednog suda Crne Gore. Odlučujući o osnovanosti takvih žalbi, ovaj sud u stvari ispituje zakonitost presuda i rješenja koja ova tri suda donose. Tu svoju nadležnost Apelacioni sud vrši tako što se u sudu, u okviru dva odjeljenja, građansko-privrednom i krivičnom odeljenju, formiraju vijeća od po troje sudija, koja na svojim sjednicama, većinom glasova, donose odluke kojima potvrđuju odluke nižestepenih sudova, ukidaju ih i vraćaju na novo suđenje ili ih preinačavaju. Osim ove nadležnosti, ovaj sud i vrši druge poslove koji su mu

INTERVJU: Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović

Komentarisanje rada sudija prešlo granicu

Funkcioneri druge dvije grane vlasti, političari, pa i drugi društveni akteri, sve češće kometarišu sudske postupke i odluke, sude i presuđuju. Ljudima je svojstveno da imaju svoj stav o nečemu, ali smatram da se takvom vrstom komentarisanja pokušava uticati na sud u pravcu donošenja ,,poželjne“ vrste odluke, kazala je predsjednica Apelacionog suda

zakonom dati u nadležnost, recimo, rješava sukob nadležnosti između različitih sudova (situacija kada recimo neki osnovni sud smatra da neki predmet treba da sudi neki od viših sudova, a ne taj osnovni sud, i slično)

POBJEDA: Da li neujednačena sudska praksa koju imamo prilikom izricanja presuda u prvostepenim postupcima predstavlja problem prilikom donošenja odluke Apelacionog suda?

POPOVIĆ: Prvo bih iskoristila priliku pojasniti što termin ,,sudska praksa“, uopšte znači. Naime, izvor prava u našem kontinentalnom pravnom sistemu su zakoni, a ne sudska praksa.

Međutim, nikako ne smijemo umanjiti značaj jednake primjene prava. Upravo tu jednaku primjenu prava od strane sudova u činjenično-pravno istim ili uporedivim situacijama, i zovemo ,,sudskom praksom“. Jednaka primjena prava, odnosno, jednako postupanje sudova u istim ili uporedivim situacijama, važno je, jer obezbjeđuje jednakost svih pred zakonom i pravnu sigurnost. Osim toga, jednaka primjena prava od strane sudova obezbjeđuje predvidljivost sudskog postupanja, kao neodvojiv dio vladavine prava. Ta predvidljivost u stvari znači da svaki građanin u zemlji vladavine prava opravdano očekuje da bude tretiran kao i ostali, kao i što očekuje da se može osloniti na prethodne odluke sudova u uporedivim slučajevima i tako predvidjeti pravne posljedice svog ponašanja. Ukoliko nemamo ovakvu usaglašenost sudskih odluka, može se stvoriti stanje pravne nesigurnosti, koje, pak, može da dovede do smanjenja povjerenja javnosti u sudstvo. Dakle, jednaka primjena prava od strane sudova u istim ili uporedivim situacijama je veoma važna i, shodno međunarodnim standardima, posebnu ulogu u obezbjeđivanju jednake primjene zakona, u tom formalnom načinu obezbjeđivanja ujednačene sudske prakse (tih načina ujednačavanja prakse ima više) imaju upravo apelacioni sudovi, kao „žalbeni“ sudovi.

Imajući u vidu da je, dakle, na ovom sudu da, odlučujući o žalbama izjavljenim protiv

prvostepenih presuda nižestepenih sudova, ujednačava sudsku praksu i obezbjeđuje jednoobraznu primjenu prava, o tome i vodimo računa. Ono što zaista moram naglasiti jeste da težnja da se obezbijedi jednaka primjena prava ne smije da vodi rigidnosti i smetnjama za razvoj prava. Taj se zahtjev da „bi slične predmete trebalo tretirati na sličan način“ ne smije tumačiti u bukvalnom smislu. Razvoj sudske prakse, promjene u društvu i brojni drugi faktori mogu da iniciraju potrebu za novim tumačenjem prava i time da dovedu do promjene u dotadašnjem načinu sudskog odlučivanja. Recimo, i odluke međunarodnih sudova (poput Suda pravde Evropske unije ili Evropskog suda za ljudska prava) često dovode do potrebe za promjenom nacionalne sudske prakse.

POBJEDA: Kao predsjednica Apelacionog suda imate uvid u rad kolega nižestepenih sudova. U čemu najčešće griješe?

POPOVIĆ: Nadležnosti predsjednika ovog suda u odnosu na nižestepene sudove su propisane pozitivnim propisima i istih se, naravno, držim. Duža elaboracija zahtijevala bi mnogo više vremena i prostora. Mogu, veoma kratko i sažeto reći da nalazim da treba značajno unaprijediti efikasno upravljanje postupkom, više voditi računa o pravu stranaka na suđenje u razumnom roku, kao i više voditi računa o stavovima sudske prakse i primjeni međunarodnih standarda i praksi, što nam je ustavna obaveza.

POBJEDA: Ima li pritisaka na sudije Apelacionog suda

i na koji način se oni ispoljavaju i kako gledate na to kada političari javno komentarišu sudske postupke?

POPOVIĆ: Svjedoci smo da sve češće funkcioneri druge dvije grane vlasti, političari, pa i drugi društveni akteri, kometarišu sudske postupke i odluke, sude i presuđuju. Bez imalo namjere da umanjim značaj činjenice da je svojstveno ljudima da imaju svoj stav o nečemu i bez ikakve namjere da umanjim njihovo pravo da svoj stav i iskažu, smatram da je u našem javnom diskursu takva vrsta komentarisanja u odnosu na sudsku vlast, prešla granicu dozvoljenog i postala neprimjerena, jer doživljavam da se time pokušava vršiti uticaj na sud u pravcu donošenja ,,poželjne“ vrste odluke. U mom slučaju, potpuno bezuspješno. Nalazim i da kod svakog sudije koga rukovodi znanje, integritet, hrabrost i autoritet norme, takva vrsta „pritiska“, kao ni jedna druga, neće uroditi plodom. Međutim, takvo komentarisanje sudskih postupaka podriva povjerenje javnosti u rad suda, a

Sudijski posao nikada nije bio rutinski i uvijek će biti ,,težak”

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović poručila je mladim kolegama da sudijska funkcija nije, niti će ikada biti, posao koji se radi rutinski, -To nije ,,posao“ koji je ,,u posljednje vrijeme postao težak“, već je po definiciji to uvijek bio i biće težak posao, a integritet, posvećenost, rad, red i kontinuirano usavršavanje su jedini pravi put za obavljanje ove funkcije –pojasnila je Popović. Ona kaže, da bi voljela da joj je na početku karijere, neko od starijih i iskusnijih kolega savjetovao da i privatni život planira sa jednakom posvećenošću detaljima, kao profesionalni.

time i vladavinu prava, te samu demokratiju u jednom društvu, i apsolutno nije prihvatljivo da ostale grane vlasti kritikuju sudske odluke na način na koji se podriva autoritet sudstva i podstiče nepoštovanje suda, a to sve češće čine.

POBJEDA: Koji je vaš najveći profesionalni uspjeh?

POPOVIĆ: Bez imalo lažne skromnosti, moram istaći da sam ponosna na svoj profesionalni put i do sada ostvarene ciljeve, jer znam koliko vremena, rada, truda, posvećenosti, odricanja i svakodnevnog usavršavanja sam investirala u svoju karijeru. Naravno, teško da bih ostvarivala svoje zacrtane profesionalne ciljeve bez podrške najbližih, koji imaju razumijevanja za činjenicu da mi je karijera visoko na listi prioriteta, i na tome sam im zahvalna. Posebno sam zadovoljna činjenicom da je moj profesionalni put do funkcije predsjednice Apelacionog suda Crne Gore, što smatram svojim velikim profesionalnim uspjehom, vodio jasnom i logičnom profesionalnom putanjom, počev od advokature, preko funkcije sutkinje osnovnog, višeg, te Apelacionog suda.

P OBJEDA: Koji predmet vam je bio najteži?

POPOVIĆ: Svaki predmet koji je za ovih gotovo 27 godina moje pravne karijere bio u mojim rukama, jednako mi je bio težak. „Lakog“ predmeta smatram da nema. Odlučivati o nečijim pravima i obavezama, o nečijoj slobodi, o nečijoj imovini, djeci, zaposlenju nikada nije lako, bez obzira na akumulirano iskustvo i znanje, i sudija nikada ne smije da dozvoli da mu se posao pretvori u rutinu. Onog trena kada neko sudijsku funkciju počne obavljati rutinski, dijeleći pritom predmete

na „lake“ i „teške“, a bez svijesti o značaju odluka koje donosi, treba da mijenja profesiju.

POBJEDA: Osam i po godina ste se bavili advokaturom nakon čega ste karijeru nastavili kao sutkinja osnovnog, višeg i sada Apelacionog suda. Da li je izazovnije biti u advokatskim ili sudijskim vodama? Koliko vam u obavljanju sudijske funkcije znače znanja i vještine koje ste stekli u advokaturi?

POPOVIĆ: Svoju pravnu karijeru otpočela sam 1998. godine, kao advokatska pripravnica, a od 2001. do decembra 2010. godine bila sam advokatica. Od 2010. godine obavljam sudijsku funkciju, ali nikada ne zanemarujem značaj koji je advokatska karijera imala za moj profesionalni razvoj. Obje pravne profesije, advokatura i sudstvo, imaju svojih prednosti i mana, svojih specifičnih izazova, ali, iako sam izuzetno ponosna što obnašam časnu i uglednu funkciju sutkinje, a posebno predsjednice ovako visokog suda u sistemu sudske vlasti, smatram da su rezultati koje sam postigla u sudstvu ostvareni zahvaljujući i vještinama i znanjima stečenim u advokaturi. Raznovrsno iskustvo i inkluzija različitih pravnih profesija su, po mom mišjenju, jedan od načina za rješavanje određenih problema sa kojima se sudstvo suočava. Zato sam, godinama unazad, zagovornik stava da je neophodno izvršiti izmjenu zakonskih propisa u pogledu uslova za izbor sudija svih instanci, kako bi sudstvo postalo otvoreno i kako bi za sudijske pozicije u sudovima svih nadležnosti mogli konkurisati i pravnici iz drugih pravnih profesija.

POBJEDA: Optuženi za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića: Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović u više navrata su osuđeni na po 30 godina zatvora, ali je Apelacioni sud ukidao te presude. Vrhovni sud je u decembru 2019. godine ukinuo presudu Apelacionog suda od 20. februara 2015. godine a ovim optuženim se sada sudi pred Apelacionim sudom. Nazire li se kraj postupka u ovom slučaju?

POPOVIĆ: Da, predmetni postupak je na odlučivanju pred ovim sudom i vijeću koje sudi u tom predmetu je taj predmet prioritet u radu, tako da se pretresi u tom predmetu održavaju u kontinuitetu. Predmet je, kako sam informisana od sudećeg vijeća, u završnoj fazi, i javnost će, shodno važećim propisima, biti blagovremeno obaviještena o ishodu istog.

Bojana ROBOVIĆ

Mirjana Popović

Možda je postignuti mir u Gazi samo pauza pred novu buru. I Hamas i Izrael su proglasili pobedu, tako da naizgled niko nije kapitulirao. Te pobede su obostrano najavili i pre rata, samo što zbog takvih pobeda sada milionske metropole Gaze više nema, a izbezumljeno stanovništvo se bez nade za život vraća na ruševine. Ishod rata je ovo: Izrael nije sporazumom o miru stekao civilnu vlast u Gazi niti je Gazu pripojio sebi, a Hamas nije uništio Izrael i nije ušao u Jerusalim. Gledajući politički, obe strane su ostale na početnim ciljnim pozicijama i rat je bio gotovo uzaludan.

A jedina zemlja koja je zaista pretrpela vojni poraz je Iran iako u ratu nije frontovski učestvovao. Teheran je izgubio saveznike jer je sunitski Hamas u Gazi postao ponovo mali mada još nije razoružan, šiitski Hezbolah u Siriji je propao, dok su zaidski jemenski Huti prestali da glume svetsku šiitsku silu raketiranjem tankera u Crvenom moru i slanjem dronova na Izrael. Njih, možda, tek sada čeka revanšistički udar moćnih država, uključujući i vahabijske Saudijske Arabije. Izrael nije pretrpeo vojni poraz. On je pobedio. Ali je izgubio moralni rat i zbog toga je stao. Slično Amerikancima u Vijetnamu. Moralno je osuđen kako kod kuće, tako i vani. Kod kuće su posebno rodbine Hamasovih izraelskih talaca od oktobra 2023. godine i pacifisti zahtevali obustavu rata, dok se međunarodna zajednica užasnula zbog katastrofe Palestinaca. Krik protesta je krenuo i od vlada evropskih država, do pape u Vatikanu i Međunarodnog suda pravde UN koji je 2024. godine po žalbi Južne Afrike naredio Tel Avivu da predupredi moguće akte protivne Konvenciji o genocidu iz 1948. godine (u dejstvu od 1951). I presudio da je izraelska okupacija Gaze nezakonita. Ipak, mnogi neće osporiti da je Izrael bio u pravu što je na varvarski Hamasov napad na kibuce 7. oktobra 2023. godine odgovorio vatrom.

PARADOKS HAMASA

Hamas je izašao iz tunela. Čudesno je to. Od 25 njegovih vođa, 23 je ubijeno. Da ne ukazujemo na hiljade izgubljenih boraca. I odmah su po sklapanju mira preživeli naoruža-

POGLED SA STRANE: Možda je postignuti mir u Gazi samo pauza pred novu buru

Rat još nije stao

ni borci preuzeli civilnu vlast u Gazi, kao da se rat nije dogodio. I još su od genocidnih zločinaca stanovnika jevrejskih kibuca i kriminalnih korisnika međunarodne pomoći stanovništvu Gaze postali asistenti UN zaduženi za njihovu distribuciju vode, nafte, prehrambene, medicinske, odevne i druge pomoći. Dnevno sada tamo ulazi najmanje 600 kamiona UN, što je malo, ali drži Palestincima glavu iznad vode. Razočarani povratnici su su se obrnuli natrag i otišli ponovo u izbegličke šatore UN.

Kaže The Jerusalem Post da aktivisti UN čak više žele Hamasa za zaštitu i organizaciju civilnog života u Gazi od Izraela. To je i očekivano, jer Izrael nikada nije ni želeo da pomogne Palestincima da ostanu u Gazi, već da ih otera bilo gde, samo ne na svoju teritoriju. On neće da hrani Palestince. I to je sada velika slabost postignutog mira. Kao da je Izrael izigrao sam sebe. Ta teroristička sila, Hamas, koja je zločinom započela rat, postala je ovla-

šćeni humanitarni distributivni arbitar stanovništvu Gaze.

A to je tako zato što Ujedinjene nacije nisu poslale međunarodna snage da sprovode civilnu vlast u Gazi umesto bilo koje od dve zaraćene strane. Gutereš nije učinio ništa da to učini na vreme iako je imao dovoljno meseci za to.

A možda malo ko u svetu i želi da se prihvati takve mandatne uprave.

I sada će se dodatno dogoditi i ovo: Hamas će ponovo jačati dejstvom samog sporazuma o miru jer će Izrael pustiti iz zatvora na slobodu i na stotine pohvatanih boraca i simpatizera Hamasa. Mnogi će odmah sutra obući uniforme. I što je onda Izrael potpisao mir kada time jača Hamas? Naravno, nije zbog toga, ali nije mogao drugačije. Potpisao ga je zbog unutrašnjeg i spoljnjeg otpora iako je Hamas bio pred istrebljenjem.

DRUGA RUNDA

Sklopljeni mir je čudan. Niko ne zna šta će biti posle prvih šest nedelja sprovođenja pr-

ve runde, koja je sada u toku. Ova, prva runda, se sastoji od razmene talaca i zarobljenika i humanitarne obnove života u Gazi. Međutim, ako se u Gazi želi stabilan mir, onda tamo moraju doći međunarodne mirovne snage. One bi morale da razdvoje zaraćene strane i preuzmu mandat civilnog života bez učešća Hamasa. I zločinci Hamasa bi morali na sud. To bi bila vojno-civilna uprava Ujedinjenih nacija do uspostavljanja uslova za demokratiju. Hoće li Hamas pristati na to? To je gotovo preteško očekivati. To ne samo da bi zahtevalo bar postepeno razoružavanje Hamasa uz izvođenje njegovih ratnih zločinaca na sud, već bi zahtevalo i izgradnju drugačijih političkih snaga od Hamasa. Do sada je stanovništvo palestinske Gaze bilo isto što i Hamas. Njihov glavni cilj je bio uništenje Izraela. A demokratija se u arapskim zemljama teško uspostavlja, jer one nemaju evropsku parlamentarnu istoriju i prosvetiteljsku ideologiju. Njih su

Gaza je na moru. More je glavna ekonomska perspektiva Gaze počev od teretnih, putničkih i turističkih luka do razvoja nove vancarinske trgovine, ugostiteljske industrije i programa zabave. Gaza ima bolji položaj od Abu Dabija, Dubaija, Katara i ostalih daljih država u Persijskom zalivu. Te zemlje nemaju masovni putnički brodski promet, a ovdje bi sve mediteranske zemlje bile Gazanima na dohvatu ruke. A kopnom se može začas i u drevni Egipat, Jordan, Siriju i Izrael. Uslov za to je da Gazani prekinu sa maštanjem o tome kako će da unište Izrael i osvoje Jerusalim. Ne bi valjalo da zbog toga iznevjere sve države i fondacije svijeta koje bi pomogle podizanju Gaze. Država od dva miliona stanovnika - koliko Gaza najviše i ima, više je nego dovoljno za samoodržavanje, razvoj i udoban život

Arapi deformisano primali preko kolonijalne dominacije Evropljana u 19/20. veku. A tu ,,deformaciju“ obuzdava i jak islamizam preko koga su se arapski narodi dizali protiv Evrope i Turske. Islamisti doživljavaju demokratski politički sistem kao put za osporavanje islama, jer on podrazumeva formiranje civilnog društva bez verske kontrole. Za islamiste je sekularna država i ideološka konkurencija islamizmu izdaja Muhameda - a to nije daleko od istine. Muhamed nije bio ni sekularista niti je bio neverski liberal. On je bio trgovački liberal.

ISLAMSKI LIBERALIZAM

Sa islamističkog stanovišta reč ,,liberalizam“ ima jedino smisla ukoliko podrazumeva ograničenu političku konkurenciju u etičkom i pravnom okviru Korana. Nije nužno da ulema stoji na vrhu arbitraže, mogu i ,,civili“. Iskorak u mediteranskom basenu je jedino kako-tako čvrsto uspela da učini Turska. I jedino je njoj uspelo da na Bliskom istoku među Arapima čuva mir - ali nikad van islamskih ideja. Taj mir na turskom Mediteranu je trajao, grubo navodeći, od 1453. do 1798. godine, sve dok u egipatsko područje Turske nije upao Napoleon Bonaparta i osvojio Aleksandriju i Kairo. Unutrašnje pobune

u Turskoj pre toga nisu imale evropski klasni i prosvetni sadržaj. Govori se da bi Katar i Egipat bili prvopozvani investitori i organizatori obnove Gaze. U tome bi sigurno na međunarodnim donatorskim skupovima išla i dodatna pomoć. Verovatno bi Arapi mogli biti najveći priložnici. Ali takav projekat bi bio uzaludan ukoliko bi Hamas zadržao vlast u Gazi. Mi, ipak, ne tvrdimo da su čuda nemoguća i da se ne može odbaciti pomisao da bi Hamas odustao od novog napada na Izrael poučen prethodnim 15-mesečnim ratom sa njim. Arapske zemlje i međunarodna humanitarna zajednica ne bi smele dozvoliti novu katastrofu, možda i nepovratnu po Palestince. To je u Davosu 21. januara 2025. godine istakao i katarski šeik Abdulrahman. Nema smisla ponovo dizati Gazu ako će sutra biti uništena novim ratom. Arapske zemlje su u ovom rivalitetu Hamasa sa Izraelom bile mrzovoljne da pomažu Palestincima i primaju njihove izbeglice. Tiho su pustile Izrael da bombarduje narod, a od ukupno poginulih Gazana, oko 70 odsto su deca i žene. Ove zemlje nisu htele da prime ratoborne imigrante - posebno Egipat, jer bi ih imigranti sutra mogli uvući u sukob sa Izraelom. Arapi su do sada izgubili sve ratove sa Izraelom i novi ne žele. Oni znaju i da SAD neće dozvoliti propast Izraela. Ni Evropa.

SUĐENJE

Teško da bi do mira u Palestini došlo bez paralelnog suđenja izraelskim osumnjičenim ličnostima za mučenje i zločine. Batina ima dva kraja. Specijalni izvestilac UN o navodnim mučenjima Palestinaca u Izraelu Alis Džil Edvards je 20. januara 2025. godine rekla: ,,Svi navodi moraju biti pažljivo razmotreni, a odgovorni za to moraju odgovarati, i svim žrtvama se mora pružiti sudsko zadovoljenje i rehabilitacija“. Izrael je do sada odlučno odbacivao sve navode o neljudskom ponašanju svoje sile nad Palestincima, bilo na frontu, bilo u zatvorima. Mnogi mu ne veruju. Tu će možda doći do političkog natezanja između njega i Hamasa oko toga koga da žrtvuju. Ali ne izgleda da će Tel Aviv bez unutrašnjeg pritiska građana to voljno učiniti. On spolja uživa američku zaštitu i ,,imunitet“ na Međunarodni sud pravde. To mu daje dodatnu tvrdoglavost. A svakako bi bilo od značaja da on pruži dokaz o spremnosti na iskreni mir sa Palestincima umesto da se ponaša ,,jugoslovenski“. Vlasti u Srbiji,

Piše: dr Dragan VESELINOV

NAKON PROGLAŠENJA PRIMIRJA: Palestinski narod na ulicama Gaze

Hrvatskoj, BiH i na Kosmetu su vazda umanjivale značaj Haškog suda za bivšu Jugoslaviju osnovanog 1993. godine (u dejstvu od 1994) i mnoge osuđenike proglašavale za nacionalne heroje, a ne za zločince. I stalno su, doduše neuspešno, zahtevale paritet u broju osuđenih. To je bila i ostala mehanička politička pravda bez dovoljne humanitarne vrednosti.

KO JE PROTIV MIRA

Nisu svi za mir sa Hamasom u Izraelu. Ortodoksni Jevreji su za rat do istrebljenja Arapa kao i ekspanzionističke partije. A protiv mira su i izraelski američki Jevreji koji se protivpravno naseljavaju na zapadnoj obali reke Jordana pod zaštitom izraelske vojske i Vašingtona. Tu oblast je Izrael osvojio od Sirije u ratu 1967. godine, ali je nije uprkos međunarodnoj obavezi vratio Damasku. Američkih Jevreja je tamo oko 60.000, a godišnje pobiju oko 500 Palestinaca među kojima je i nekoliko desetina dece. Dnevno čine stanovništvu velika zla, a posebne grozote priređuju noću. Predsednik Bajden je kao odgovor na to bespravlje ograničio putovanja u SAD rođenim izraelskim Jevrejima iz te oblasti, ali je to postalo beznačajno. Njih je malo u spornim oblastima, jer su tamo u nadmoćnoj većini Jevreji rođeni Amerikanci. I tamo se govori na engleskom jeziku. A Amerikancu sa pasošem SAD niko ne može zabraniti ulaz u njegovu državu tako da je Bajdenova kazna bila metak u prazno. Predsednik Tramp je ovu slabu Bajdenovu odredbu ukinuo odmah po inauguraciji 20. januara 2025. godine. On je time možda dao i posredan znak američkim jevrejskim kolonijalistima da nastave sa proterivanjem Palestinaca i otimanjem zemlje na zapadnoj obali Jordana.

Osim toga, u Izraelu ne živi manje od 500.000 američkih Jevreja. To je sila. Mnogi ne govore hebrejski, ali su izuzetno uticajni. Uticajni su sve do Bele kuće.

TRAMP I IZRAEL

Sa ponovnim Trampom u Vašingtonu to se može pojačati. Tramp je možda još uvek ljut što su Palestinci na početku

Nijesu svi za mir sa Hamasom u Izraelu. Ortodoksni Jevreji su za rat do istrebljenja Arapa, kao i ekspanzionističke partije. A protiv mira su i izraelski američki Jevreji koji se protivpravno naseljavaju na zapadnoj obali rijeke Jordana pod zaštitom izraelske vojske i Vašingtona. Tu oblast je Izrael osvojio od Sirije u ratu 1967. godine, ali je nije, uprkos međunarodnoj obavezi, vratio Damasku. Američkih Jevreja je tamo oko 60.000, a godišnje pobiju oko 500 Palestinaca među kojima je i nekoliko desetina djece. Dnevno čine stanovništvu velika zla, a posebne grozote priređuju noću

njegovog mandata 2017. godine prekinuli diplomatske odnose sa SAD. To je učinio predsednik Palestine Mahmud Abas (zapadna obala Jordana), jer je Trampov Vašington prihvatio Jerusalim za prestonicu Izraela umesto Tel Aviva. Godine 2019. su Palestinci odbili Trampov ekonomski plan za razvoj Palestine sa konferencije iz Bahreina, dok su 2020. godine odbili i njegov politički plan za rešavanje odnosa Palestina - Izrael. Američki Jevreji u Izraelu većinski odbijaju ideju da bi izraelska država trebalo da se sastoji od dve federalne jedinice - prva je sam Izrael, a druga je zajednica Gaze i Zapadne obale. Ova ideja je pretrpela brojne modifikacije. A oko zajednice ove dve palestinske teritorije ne mogu da se slože ni sami Palestinci, jer je u Gazi radikalni Hamas, a na Zapadnoj obali je pomirljiv PLO, ranije poznat kao Al Fatah. Ali se i on odskora ponovo radikalizuje i zahteva slobodno naseljavanje Palestinaca u Izraelu što vodi ideji o jednoj zajedničkoj Palestini kako za palestinske Arape, tako i za Izraelce.

Ni na sekundu se ne može zamisliti da bi Izrael to dozvolio, jer je to odbio već posle prvog rata sa Arapima 1948. godine. Sa zločinom Hamasa od 7. oktobra 2023. godine nad stanovnicima kibuca duž granice sa Gazom, otpor američkih Jevreja bilo kakvom sporazumu sa Palestincima je još jači. I oni će zajedno sa ortodoksima i osvajačkim partijama zahtevati oštar odnos prema Palestincima. Oni zastupaju starozavetno ,,božansko“ obećanje Jehove da imaju pravo na teritoriju koju im je nebeski saveznik dao. Tu nema pregovo-

Brojne sporne objave o jučerašnjim blokadama u Beogradu dobile su ocjenu pristrasno izvještavanje

Raskrinkavanje: „Generalni štrajk“

u Srbiji nije propao, tabloidi izvještavali kao

iz paralelne stvarnosti

PODGORICA - Širom Srbije ljudi su na ulicama, brojne ustanove i objekti ne rade, a sve je dio akcije „generalni štrajk“, odnosno opšte građanske neposlušnosti, na koju su pozvali studenti.

ra i miroljubivih rešenja, osim mača. Njih može najviše da smiruje Vašington. Možda će to Tramp u naredne četiri godine i da preduzima. U suprotnom, zapretila bi obnova rata i novi genocid nad Palestincima što bi donelo i novu krizu u međunarodnom poretku.

TREĆA RUNDA

Treća runda bi bila verovatno obnova Gaze posle postignutog političkog sporazuma oko oblika vlasti u njoj. Mi bismo voleli kada bi u tome učestvovao i sam Izrael. Ne samo u znak političkog pomirenja, već i zbog ekonomskih interesa.

Gaza je na moru. More je glavna ekonomska perspektiva Gaze počev od teretnih, putničkih i turističkih luka, do razvoja nove vancarinske trgovine, ugostiteljske industrije i programa zabave. Gaza ima bolji položaj od Abu Dabija, Dubaija, Katara i ostalih daljih država u Persijskom zalivu. Te zemlje nemaju masovni putnički brodski promet, a ovde bi sve mediteranske zemlje bile Gazanima na dohvatu ruke. A kopnom se može za čas i u drevni Egipat, Jordan, Siriju i Izrael.

Uslov za to je da Gazani prekinu sa maštanjem o tome kako će da unište Izrael i osvoje Jerusalim. Ne bi valjalo da zbog toga iznevere sve države i fondacije sveta koje bi pomogle podizanju Gaze. Država od dva miliona stanovnika - koliko Gaza najviše i ima, više je nego dovoljno za samoodržavanje, razvoj i udoban život. No, sada nam jedino ostaje da posmatramo razvoj mirovnog procesa u prvoj rundi sporazuma. A sve dalje će biti još teže, ali bi i moralo voditi ka pobedi razuma. •

Međutim, kako prenosi Raskrinkavanje, srpski mediji, uglavnom tabloidi, kao da izvještavaju iz paralelne stvarnosti. Samo neki od naslova koji su se mogli pročitati u medijima kao što su: Novosti, Alo, Kurir, Informer, B92, kao i portala Borba su: „Propao generalni štrajk“, „Novosti na ulicama Beograda – Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice“; „Ljudi idu na posao, gužve u saobraćaju, redovi u pekarama“, „U Srbiji se sve odvija normalno, propao generalni štrajk“; „Kurir na ulicama Beograda – dan kao i svaki drugi! Poziv na generalni štrajk propao! Sve radi i funkcioniše uobičajeno“; „Propao generalni štrajk! Informer od ranog jutra na ulicama glavnog grada – Sve radi!“; „Beograd normalno funkcioniše, generalni štrajk propao; „Marinika Tepić blokirala auto-put u Novom Sadu“; „Ništa od generalnog štrajka: Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice“ ... Potom su ovi tekstovi krenuli da se šire po društvenim mrežama.

Iz svih navedenih medija stiče se utisak da je situacija u Beogradu, ali i drugim srpskim gradovima potpuno uobičajena, da se život odvija kao i svakog drugog normalnog dana. Simptomatično je i to što većina pomenutih portala ima istu rečeničnu konstrukciju, koja glasi da generalni štrajk nije uspio jer „većina građana

Srbije/ljudi ne podržava ovu akciju“. Na sve to treba dodati da većina njih na naslovnicama drži potpuno benigne stvari, poput prijedloga za ljetovanje 2025. - Međutim, to je daleko od istine. Beograd je blokiran na više lokacija. Na hiljade ljudi je izašlo na ulice u znak podrške opštoj građanskoj neposlušnosti na poziv studenata, širom zemlje - konstatuju iz Raskrinkavanja. O tome pišu mediji kao što su N1, Vijesti, Aldžazira Balkans, Radio Slobodna Evropa. Njihovi naslovi su: „Generalni štrajk u Srbiji – protestne šetnje đaka i studenata, odata pošta u 11.52“; „Hiljade studenata i građana širom Srbije odalo poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu“; „U Srbiji protesti i generalni štrajk na poziv studenata“; „Katanci na mnogim vratima širom Srbije u akciji ,generalni štrajk‘ na poziv studenata“... Samo jedan segment iz Beograda iz svih tih tekstova, koji govore da su se ljudi u Srbiji masovno odazvali opštoj građanskoj neposlušnosti kaže: -Više hiljada studenata i građana blokiralo je raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša ispred Vlade Srbije a kolona učesnika protesta prostirala se do raskrsnice Kneza Miloša i Trga Nikole Pašića s jedne, i od raskrsnice Nemanjine do Savskog trga, s druge strane.

Okupljeni su nosili zastave Srbije i transparente s napisima „Generalni štrajk“, „Od tvojih laži načisto umrećemo“, „Čoveče, naljuti se“. Oni su poslije odavanja pošte krenuli ka Ušću gdje bi trebalo da se sretnu sa srednjoškolcima koji su prethodno blokirali kružni tok kod zgrade Opštine Novi Beograd…“

Iz objektivnih medijskih izvještaja je jasno da su centralne gradske ulice i dio Novog Beograda blokirani, te da definitivno u pitanju nije „dan kao svaki drugi“ kako žele da ga predstave pojedini mediji. Iz Raskrinkavanja podsjećaju da su studenti pozvali građane Srbije na totalnu obustavu svih aktivnosti u petak 24. januara i apelovali da se ne ide na posao, predavanja, u prodavnice, kafiće, tržne centre, noćne lokale i sl. Pod terminom „generalni štrajk“, kako su pojasnili, misli se na opštu građansku neposlušnost. - Sudeći po slikama iz Beograda i drugih gradova u Srbiji, kao i brojnim svjedočenjima, čini se da je apel studenata upalio, iako neki mediji pokušavaju to da predstave na potpuno drugačiji način - navode u Raskrinkavanju. Sporne objave dobile su ocjenu – pristrasno izvještavanje. Ocjenu „Pristrasno izvještavanje“ dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja sa drugom stranom kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktere prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu one koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu. R.P.

Palestinska djeca slave prekid rata u pojasu Gaze

Jučerašnja slika iz Beograda

PODGORICA - Istaknuti crnogorski slikar Slobodan Puro Đurić (1935-2025) preminuo je 19. januara u 90. godini. Njegovo slikarstvo je originalno i samosvojno. Slikao je ulice, kuće, krovove, avlije, male crkve po Cetinju, motive sa Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, Crmnice i sela iz Stare Crne Gore.

Fasciniralo ga je Crnogorsko primorje, naročito Budva i Sveti Stefan. U jednom trenutku počinje sa figurativno-irealnim slikarstvom, pa su na njegovim platnima dominantni motivi sa neobičnim enterijerima, napuštenim gradovima, odbačenim predmetima... Sve je to na njegovim slikama ukomponovano bez nekih ustaljenih pravila, u geometrijskom-polukubističkom maniru.

SARADNJA

Veliki čovjek i veliki umjetnik. Takav je bio Puro. Pobjeda je sa Đurićem imala višegodišnju saradnju. Prvi susret autorke ovih redova sa njim dogodio se povodom objavljivanja knjige „Dado Đurićfragmenti iz života“. Umjetnik nas je dočekao u svom domu u Budvi, gdje mu se nalazio i atelje. Tokom razgovora dotakli smo se različitih tema - umjetnikovog druženja sa bratom od strica Dadom Đurićem i njihovih doživljaja iz djetinjstva. Puro nas je čekao u bašti koja se nalazi neposredno uz more. Od tada naša saradnja nije prestajala. Uvijek je bio tu da razgovaramo o različitim temama. Puro je imao običaj da odgovore na naša pitanja piše rukom. Zbog ,,opasnosti“ da nešto nećemo prekucati kako treba, u početku smo išli kod njega i njegove supruge Vide, kako bismo na licu mjesta kucali odgovore koje bi on sam čitao. Vremenom, njegov rukopis postao nam je toliko blizak da je napisano bilo lako čitljivo. Purovi odgovori su uvijek bili iskreni, baš onakvi kakav je i sam bio i kakvo je bilo njegovo slikarstvo. O njego voj duhovitosti ne treba posebno govoriti. O tome najbolje svjedoče njegove knjige - autor je šest izdanja knjige „Cetinjske šaljive priče“ - Cetinjski humor je specifičan, kao što je to i podgorički, bokeški, sjevernjački. U mojim knjigama ima dosta autentičnog humora. Trudio sam se da dočaram taj cetinjski ambijent. Crnogorski humor nijesu vicevi, to smo „uvezli“. Crnogorski humor je u kratkim pričama, anegdotama. U našem humoru, kada nešto obrađujete, vi morate da opišete ambijent i ljude, pa tek onda da se našalite - govorio je Đurić. Iako je tokom zimskih dana bio daleko od svog ateljea u Budvi, on je neumorno stvarao u Podgorici. Ispred njega je često bio mali štafelaj. U periodima odmora volio je da se posveti malim formati-

Neđelja, 26. januar 2025.

Draž slikarstva je da ti tajna uvijek izmiče

Puro je imao običaj da odgovore na naša pitanja piše rukom. Zbog ,,opasnosti“ da nešto nećemo prekucati kako treba, u početku smo išli kod njega i njegove supruge Vide, kako bismo na licu mjesta kucali odgovore koje bi on sam čitao. Vremenom, njegov rukopis postao nam je toliko blizak da je napisano bilo lako čitljivo. Purovi odgovori su uvijek bili iskreni, baš onakvi kakav je i sam bio i kakvo je bilo njegovo slikarstvo

ma. Najviše je volio da radi s jeseni, kada lišće mijenja boju. - Niko kao priroda ne umije da postavi stvari na božanski, na najljepši način. Ja sam tu prirodnu harmoniju dopunio vlastitom pikturalnom. U svijetu ima mnogo lijepih krajeva, ali ljepših od Crne Gore nema. Uostalom, i naša mala Crna Gora zapravo je jedna fantastična slika - smatrao je Đurić.

Za njegovu likovnu poetiku bila su važna dva pojma - djetinjstvo i more. Puro je smatrao da svaka slika, bez obzira na to da li je realistička, nadrealna ili apstraktna, mora da ima neku igru, neko dešavanje bojenih, figurativnih i kompozicionih površina. Iako veoma duhovit, Puro je bio vrlo kritički nastrojen prema svom djelu.

- Teško se oduševim nekom svojom slikom. Trudim se da je napravim pristojno, ali koliko je to dobro, treba da kažu drugi. Vjerovatno sam od onih koji nikada neće napraviti tu pravu sliku. U stvari, takva slika se ne može napraviti. To je draž slikarstva. Jedan veliki francuski slikar rekao je da u slikarstvu postoji jedna tajna i kada mislite da ste je otkrili, ona uvijek ostaje negdje izvan vašeg dometa. Mislim da, kada bismo otkrili tu tajnu, više ne bi bilo slikarstva. Stvaranje ne poznaje konačnost - govorio je Đurić. Smatrao je da je svaki novi pokret četkice nova avantura koja ponese umjetnika.

- Kada uđeš u svijet slike, onda ne znaš ni đe si, ni kako si, ni kad ćeš i hoćeš li izaći iz njega. On vam izmiče i postaje neuhvatljiv, a ne trpi priču i pretjerana pojašnjenja… Nikada ne

znam unaprijed što ću slikati. To dolazi samo po sebi. Često pređem sa onoga što sam počeo na sasvim nešto drugo… Mora nešto kod stvaraoca da sazri da bi nesmetano nastavio posao - isticao je Đurić.

Posljednji put smo se sa Purom vidjeli kada smo se bavili temom o značaju koji ateljei imaju za stvaralački proces. Na rečenicu: ,,Puro, ništa se ne mijenjate“, uz osmijeh je kazao: ,,Godine, Adrijana, godine“. Posljednji put smo se čuli 19. novembra, kada je preminuo slikar Vojo Stanić. Po boji glasa moglo se osjetiti da se ne osjeća dobro. Ipak, i pored narušenog zdravlja, izašao nam je u susret i dao izjavu o svom prijatelju i kolegi. Uz želje za brzo ozdravljenje, zahvalio je i rekao ,,Hvala. Čujemo se, Adrijana“. To je bio naš posljednji razgovor.

PLEMENITOST

Na vijest o smrti Slobodana Pura Đurića kontaktirali smo sa njegovim kolegama i prijateljima - istoričarkom umjetnosti Ljiljanom Zeković, slikarima Dimitrijem Popovićem i Slobodanom Slovinićem i vajarom Pavlom Pejovićem, koji su sa nama podijelili sjećanja na velikog umjetnika. Zeković je istakla da posebnima, čiji su lik i djelo duboko ugrađeni u temeljne vrijednosti crnogorske savremene umjetnosti, pripada naš cijenjeni slikar Slobodan Puro Đurić. - Njegov fizički odlazak, sa kojim smo suočeni, ne znači i konačnost, već otvaranje novih stranica na kojima će se čuvati i promišljati nove istine o njegovom djelu i respektabilnoj personalnosti. Puro Đurić je jedan od posljednjih iz pleja-

de velikana koji su imali značajnu ulogu u razvojnim tokovima crnogorske umjetnosti od pedesetih godina XX vijeka. Metafizika sa premisama nadrealnog u pomjerenim vizurama stvarnosti karakteriše njegovo slikarstvo intimnog prosedea i samosvojnog izraza - kazala je Zeković. Vođen kreativnim nadahnućem i potrebom da slijedi unutrašnje impulse Puro je, prema riječima Zeković, uspio da stvarnost preoblikuje u novu realnost ispunjenu lirskom toplinom i sentimentalnim doživljajem slike u kojoj su pohranjene uspomene iz djetinjstva, prepoznatljivi urbani prostori, apokaliptična predskazanja... - Jedinstvenu cjelinu u njegovom slikarstvu predstavljaju pejzaži ispunjeni metafizičkom tišinom, melanholičnom

atmosferom, ali i romantičnom lirikom, inspirisani Cetinjem sa okolinom, Crnogorskim primorjem, predjelima Skadarskog jezera - rekla je Zeković.

Ona je naglasila da izuzetan respekt zaslužuje Đurićev neizmjeran doprinos oformljenju, razvoju i očuvanju brojnih institucija kulture i obrazovanja u Crnoj Gori: ,,Salon 13. novembar“, Kulturološki fakultet, FLU na Cetinju… - Sa entuzijazmom koji se graničio s izgaranjem zacrtao je i ispunio svoj zadatak da podigne na viši nivo umjetnički i kulturni život Cetinja i Crne Gore. Puro Đurić, dobitnik najznačajnijih državnih nagrada, priznanja i odlikovanja, član i predsjednik brojnih strukovnih i naučnih institucija, apriorno je bio jedan od duhovnih svjetionika svoga grada Cetinja, koje je ovjekovječio kičicom i perom, a prije svega svojim prisustvom koje je zračilo plemenitošću i toplinom - ocijenila je Zeković.

LIRSKA NOTA

Popović je kazao da je Slobodan Puro Đurić pripadao generaciji crnogorskih umjetnika čiji je likovni prosede bio određen nadrealističkim izrazom u širem smislu ovog pojma. - Ono što ga povezuje sa Vojom Stanićem, Dadom Đurićem i Urošom Toškovićem je kontinuirano povjerenje u slikarstvo kao medij koji potvrđuje svoju vitalnost u vremenu radikalnih promjena umjetničkog izražavanja. Za razliku od navedenih umjetnika, u čijem djelu dominira ljudski lik od duhovite neobičnosti do ekspresivne groteske, slikarstvo Slobodana Pura Đurića prikazuje metafizičko odsustvo čovjeka iz svijeta koji je stvarao. Na njegovim kompozicijama minuciozne izvedbe i rafiniranog kolorita prikazani su konglomerati raznih objekata koji mogu pobuditi varljiv utisak pesimistične slike svijetarekao je Popović. Prema njegovim riječima, naslikane panorame multipliciranih stvari simboličke su slike koje podstiču više misao o gradnji, jer ono što istorija ili priroda razori treba biti ponovo sagrađeno. - To je u osnovi ljudske stvaralačke prirode, afirmacije čovjeka kao demijurga. Zato formalna dinamika autorovih djela upravo upućuje na optimističnu sliku svijeta. U Purovom nadrealnom slikarskom izrazu takođe postoji i neka lirska intimna i nostalgična nota inspirisana i posvećena njegovom rodnom gradu

Slobodan Puro Đurić u svom stanu u Podgorici

Ljiljana Zeković Dimitrije Popović Slobodan Slovinić

Pejović

Staza časti i ponosa

Pavle Pejović je kazao da se, i pored svih životnih iskušenja, Slobodan Puro Đurić radovao i nesebično pomagao, pretačući te porive u snagu izraza na svojim slikama, koje će nam kao zaokruženi ciklus ostati najznačajnijim svjedočanstvom njegovog časnog bitisanja, sa zasluženim mjestom na pijedestalu u istoriji umjetnosti Crne Gore. - Živio je život punim plućima, ostvarujući se na više polja; kao umjetnik sa najznačajnijim državnim priznanjima među kojima su Trinaestojulska nagrada za slikarstvo i zvanje Istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore, kao kulturni poslenik i društveno-politički radnik, ali i kao roditelj koji je sa suprugom Vidom odgajio uspješnu porodicu. Činilo mi je čast prijateljstvo sa njim koje smo uzajamno gajili, kao i nastavak takvog odnosa sa njegovom porodicom. Njegov skoro uspravni hod dug devet decenija služio je na čast svima koji su ga poznavali, ovom gradu, prijateljima i drugovima i ostaje kao obaveza porodici da nastave taj hod tom utabanom stazom časti i ponosa - kazao je Pejović.

Cetinju, čiji je jedno vrijeme bio gradonačelnik. Od snolike stvarnosti ,,Aninoga sna“, preko kompozicija napuštene kafane, arkada Cetinjskog manastira do mediteranskog ozračja budvanskog ambijenta u kojemu je posljednjih godina slikar živio i stvarao, izražava se nijansiranost specifičnog slikarskog izraza koji potvrđuje Slobodana Pura Đurića kao istaknutog stvaraoca naše savremene umjetnostikazao je Popović.

PREPOZNATLJIVOST

Slovinić je istakao da umjetnici pripadaju onoj čudnovatoj, tvrdokornoj i samosvojnoj

vrsti ljudi, koji do posljednjeg daha ne posustaju, a među njima je i uvaženi crnogorski slikar Slobodan Puro Đurić. - Podizao se, izrastao i formirao se u cetinjskoj familiji bogate umjetničke tradicije. Poput brojnih crnogorskih umjetnika, likovno obrazovanje je sticao u Umjetničkoj školi u Herceg Novom, na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću i Kulturološkom fakultetu na Cetinju. Čitav svoj uspješan stvaralački život zaljubljenički je proveo na umjetničkoj pozornici. Kao i mnogi ostali umjetnici sa ovih prostora, i Puro Đurić se tokom svog poluvjekovnog kreativnog rada,

sebno insistira na intenzivnom, toplom i čistom tonalitetu. Valerska skala je razvijena, bogata i izražajna. Hladnijim tonovima on naglašava bačene sjenke, čime osobito ističe trodimenzionalnost i prostornost krajolika - rekao je Slovinić. On je naglasio da je u tematskoj ravni, osim brojnih pejzaža, Đurić njegovao mrtvu prirodu i portret. - Kao njegov poznanik i blizak sugrađanin u Budvi, pamtiću slikara Pura Đurića kao dobro raspoloženu i veselu ličnost, uvijek spremnu za razgovor o umjetnosti i slikarstvu. Odavno sam se bio navikao da se sretnemo u portu, razgovaramo o moru, barkama, ribolovu i šaljivim cetinjskim doskočicama. Ali, svi umjetnici su kao i zvijezde na nebu, dugo sijaju, bliješte i u neočekivanom trenutku se pretvore u neminovne padalice - kazao je Slovinić.

SVJEDOČANSTVO

Pejović je rekao da je Slobodan Puro Đurić rodnom gradu Cetinju dao nemjerljiv doprinos i kao društvenopolitički poslenik, a posebno kao prepoznatljivi umjetnik.

- Upoznao sam ga davne 1982. godine, kada je kao predsjednik strukovnog Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore organizovao prijem nas tek diplomiranih mladih umjetnika u taj umjetnički esnaf, pomažući nam da kroz široko otvorena vrata uđemo na crnogorsku likovnu scenu, radeći to iskreno i dobronamjerno – rekao je Pejović.

Pamti njegov ogromni angažman vezan za Cetinjski salon, koji je u to vrijeme bio jugoslovenska manifestacija od posebnog interesa.

- Pamtim njegov nesebičan doprinos otvaranju Fakulteta likovnih umjetnosti, kada je kao predsjednik opštine Cetinje i dobar domaćin činio sve da dobijemo adekvatan prostor za rad i normalan život studentske populacije. Susreti sa njim su uvijek bili ispunjeni dobronamjenošću i podrškom - istakao je Pejović.

On se prisjetio da je Purovo djetinjstvo i ranu mladost obilježilo odrastanje uz nešto starijeg Dada, njegovog brata od strica.

U KIC-u predstavljena knjiga „Dani od snova“, autora Momira Matovića

Sa predstavljanja knjige u Podgorici

Čuvanje kulture sjećanja

PODGORICA – Knjiga „Dani od snova“, autora Momira Matovića, koja je nastajala nakon premijere njegovog istoimenog dokumentarnog filma, predstavljena je u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ovo djelo na poseban način spaja sjećanja, dokumentarnu građu i osvrt na neprocjenjivo nasljeđe crnogorske i jugoslovenske kinematografije, sa akcentom na tri autora: Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića.

O knjizi su govorili recenzetkinja dr Jelena Mišeljić, autor Matović i novinar Pobjede Jovan Nikitović, koji je i moderirao promociju. - Preko knjige „Dani od snova“ Momira Matovića ulazimo u prostor u kojem se prepliću sjećanja, istorijski konteksti, lični susreti i tragovi koje su ostavili najveći autori iz istorije crnogorske i jugoslovenske kinematografije. Ovaj obimni rad nudi čitaocu slojevitu perspektivu: s jedne strane, to je svojevrsna hronika o djelu trojice velikana – Gilića, Golubovića i Nikolića – a sa druge, ona je pažljivo strukturirana studija o vremenu koje je oblikovalo njihov rad, kao i o kontekstima koji su utemeljili njihove vizuelne poetike – kazao je Nikitović.

REDITELJ U KNJIZI

veći doprinos ove knjige je što je ona neka vrsta brevijara koja čuva kulturu sjećanja, što je izuzetno važno sa studije filma generalno - kazala je Mišeljić. Ona je dodala da je ova knjiga i jako dobar temelj, odnosno odskočna daska za nova tumačenja i kritičke radove u okviru nastavnih programa ili univerzitetskih istraživanja. Knjiga nam, prema mišljenju Mišeljić, dokazuje i da su društveni konteksti u kojima su stvarala trojica pomenutih autora veoma slični društvenom kontekstu u kojem stvaraju savremeni autori.

- Razlika je, sa druge strane, što je uprkos tom kontekstu i svim tim dešavanjima koji su uticali na produkcije, distribuciju i plasman filmova, u ranijim vremenima postojala kultura filma, jedna vrsta razumijevanja toga koliko je film važna umjetnost – rekla je Mišeljić. Matović je objasnio da mu je ključni poriv za stvaranje filma i knjige bila bliskost sa filmskim poetikama ovih autora, te činjenica da potiču iz Crne Gore. - Nikolić je Nikšićanin, iz Ozrinića, a Gilić i Golubović su titogradski Podgoričani i njih sam poznavao, družio se sa njima. Živka Nikolića uopšte nijesam poznavao, to moram da priznam. Nikad se nijesmo sreli. Međutim, to nije značilo da ne treba i njemu da se posveti pažnja – rekao je Matović.

NOVA OTKRIĆA

Stalo mu je bilo da, pored filma, sačuva šira svjedočenja sagovornika kao jedan vrijedan dokument koji će kroz knjigu ipak ostati dostupniji nego kroz film.

osim slikarstva i grafike, bavio - dizajnom, menadžmentom u kulturi, publicistikom i društvenim angažmanom - istakao je Slovinić.

On je kazao da će iz Đurićeve sadržajne i bogate kulturološke odiseje, javnost osobito pamtiti nadahnute pejzaže starih primorskih aglomeracija.

- U tim svojim mediteranskim i arhaičnim vedutama, Đurić je razvio specifičan i prepoznatljiv likovni izraz. Njegove slikane forme su simplifikovane do brojnih geometriziranih tijela: paralelopipeda kocke, kupe, piramide i valjka. U hromatskoj lepezi, Đurić po-

- Iz njihovih sjećanja na taj period njihovih života saznajemo o užasima rata i smrti koje je rat donosio. Smrt dvojice Purove braće, koji su kao tek stasali mladići dali živote za slobodu, stradanja, glad i poratna nemaština, ostavili su neizbrisiv trag na njihovom odrastanju, ali su postali i kreativna baza za stvaralaštvo obojice aktera, iako se kod njih manifestovala na različite načine. Dado je kao pjesnik smrti i rastakanja otišao nekim svojim putem koji ga je odveo u vrhove evropske umjetnosti, a Puro je ostao vjeran svom Cetinju i metafizici ovog drevnog mjesta, opsenarski istražujući njegovu slojevitost i mistiku - istakao je Pejović. A. ĐOROJEVIĆ

Mišeljić je konstatovala da je jedna od najvrednijih karakteristika knjige udaljavanje od „strogog akademskog, analitičkog pristupa i vraćanje nekoj novoj senzibilnosti, nekoj vrsti plemenite ideje i misije koju Matović ima i koju je iskazao u ovom djelu“.

- S tim u vezi, meni je na prvom mjestu, kao nekom ko radi na akademiji i predaje teoriju i istoriju filma, bila zanimljiva struktura knjige, odnosno ta metodologija „reditelja u knjizi“. Mi prolazimo kroz detaljna sjećanja, intervjue koji su sačuvani iz starijih novina, intervjue sa autorima, ulice u kojima su živjeli, razgovore sa prijateljima, saradnicima, ljudima koji su činili taj prostor poznavanja njihovog djela. To su ujedno ljudi koji su poznavali i neke njihove intimne prostore. Naj-

- Radeći na ovom filmu, došao sam u dodir sa mnogim ličnostima i snimili smo dosta materijala. Film nije mogao da podnese toliko materijala i onda mi je bilo žao da to ostane skriveno, jer dokument ako se ne iznese, ne ugleda svjetlo dana, ostaje u mraku dugo vremena, dok ga neko ne otkrije. Ko je gledao film prije dvije godine, vjerovatno ga je i zaboravio, knjiga će ipak ostati prisutnija – rekao je Matović.

Tražio je, kako je objasnio, ljude koji su bili u okruženju ova tri autora, te da nije tražio glumce jer oni, koga god pitate o režiseru, kažu da je to najbolji reditelj. - Nijesam to želio jer sam pretpostavljao da tu ne bi ništa bilo novo, pa sam zato išao na sporedne ličnosti i tu sam došao do novih otkrića, koja su me začudila. Nadam se da ćete čitati tu knjigu i da ćete ući u jedan novi svijet – rekao je Matović. R. K.

„Predio“

„Seoska antikvarnica“

Sjećanje na slavnog komandanta

NIKŠIĆ - Delegacija SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i delegacije UBNORA Nikšića, Herceg Novog, Kotora i Tivta povodom 120 godina od rođenja narodnog heroja Save Kovačevića položile su vijence i cvijeće na spomenik u Grahovu, uz podsjećanje na slavnog komandatna, njegove saborce i borce koji su položili živote u borbi protiv fašizma.

-U slobodarskim gorama rastu visoki hrastovi, koji odolijevaju i vremenu i nevremenu i svjedoče o postojanosti i prošlosti. Takav visoki hrast crnogorskog i jugoslovenskog slobodarstva je Sava Kovačević, borac za slobodu i pravdu između dva svjetska rata, posebno u borbi protiv fašizma, kada

je stao na čelo kolone hrabrih, na Sutjesci poginuo, ali nije pao jer je u narodnom sjećanju i pjesmi ostao da vječno živi, kao legenda koja opominje da niko nema pravo da trguje sa svetim parčetom zemlje, koji se zove domovina, rekao je na početku skupa Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNORA Crne Gore. - Na ovom svetom mjestu, uzvišenom biljegu i svetilištu crnogorske istorije stojimo uz poštovanje prema prošlosti, uz zavjet koji i mi vremešni i mladi moraju znati, naša zajednička svetinja je slobodna, građanska, multietnička, multikonfesionalna i evropska Crna Gora. Svetinja koju bez obzira na partije, vjere i nacije moramo sačuvati, posebno sada kada je ponovo stiješnjena, i kada joj prijeti opasnost

da bude zalogaj velikih- istakao je Đurović. O herojskom liku Save Kovačevića i njegovih saboraca i viteštvu Crne Gore govorila je Sonja Nikčević, predsjednica UBNOR-a i antifašista Nikšića. - Dok je Evropa stenjala pod okupatorskom čizmom 13. jula 1941. godine snažan opštenarodni ustanak predvođen borcima kakav je bio Sava Kovačević suprotstavio se okupatoru i pronio luču slobode Crnom Gorom. Ginulo se sa idejom slobode vrednijom od života svjesno gradeći bolju budućnost potomcima. Crnogorski narod učešćem u borbama širom Jugoslavije dao je ogroman doprinos oslobađanju zemlje od fašizma. Oslobodilački rat i revolucija u nikšićkom srezu na platformi oslo-

Prva proleterska NOU brigada, pod komandom Koče Popovića i političkog komesara Filipa Kljajića, imala je šest bataljona, od kojih su prva dva crnogorski. Prvim bataljonom komandovao je Pero Ćetković, a drugim Radovan Vukanović. Brigada se nalazila u reonu Romanije. Dugotrajne iscrpljujuće borbe sa njemačkim

Igmanski marš

Slavna slobodarska epopeja

Jedna od najslavnijih epizoda NOB-a odvijala se u toku Druge neprijateljske ofanzive - u istočnoj Bosni, januara 1942. godine, bio je Igmanski marš

planinskim jedinicama, potpomognutim artiljerijom, tenkovima i avijacijom, da ne bi zapala u okruženje, prinudile su Brigadu na povlačenje. Cilj je bio izmještanje u zonu Jahorine, gdje se nalazio Vrhovni štab. Zbog kontrolisanih i prekinutih komunikacija, jedini putni pravac, iako duži, prema procjeni Štaba Brigade, bio je zaobilaženje Sarajeva sa sjevera i zapada, domoći se planine Igman na jugu i preko

Trnova i Kalinovika uspostaviti vezu sa Vrhovnim štabom. Odluka Štaba Brigade da se u neposrednoj blizini zaobiđe Sarajevo bila je neočekivana, iz razloga što su u gradu postojale veoma jake neprijateljske snage. Procjena je da i neprijatelj neće pretpostaviti da se na tako učvršćenom prostoru mogu očekivati partizanske jedinice, što se pokazalo tačnim. Iz tih razloga trebalo je, u svakoj situaciji, izbjeći bor-

bu sa nadmoćnijim neprijateljem. Na tom putu postojale su veoma opasne i teško premostive prepreke: otvoreno Sarajevsko polje, neposredna blizina aerodroma Rajlovac, kontrolisane saobraćajnice koje vode od Sarajeva prema Slavonskom Brodu i Mostaru i rijeka Bosna. Surovi zimski uslovi znatno su otežavali realizaciju plana. Pripremu jedinica, započetu 26. januara oko 16 sati,

naročito dobro je sproveo komandant Prvog bataljona Pero Ćetković, predratni oficir. Priprema je podrazumijevala provjeru oružja, opreme i odjeće, oslobađanje suvišnog tereta, vađenje zatvarača iz pušaka i stavljanje u džepove da ne mrznu, utopljavanje boraca, mazanje stopala i obuće ovčijim lojem. Niska temperatura od minus 32 stepena Celzijusa, dubok snijeg, led, smrznuta obuća nakvašena gaženjem rijeke, umor i iscrpljenost, usporili su kretanje kolone. Ipak, uz nadljudske napore čitavu noć 26/27. januara, glavnina snaga Brigade je, poslije 19 sati hoda i pređenih 50 km, uspjela da se okupi na Velikom polju na Igmanu. Dvije stotine ili 30 odsto boraca je promrzlo. U Centralnoj bolnici u Foči su, bez anestezije, izvršene 172 operacije od

promrzlina, amputacijom pojedini djelovi tijela. Igmanski marš, u vojnom i ljudskom smislu, predstavlja najsvjetliji primjer smjelosti i požrtvovanja. Vojnička procjena da se izvlačenje iz okruženja izvede neočekivanim pravcem kretanja predstavljala je manevar iznenađenja koji je uticao na konačan, uspješan ishod akcije. Jedna strašna golgota, savladana nadčovječanskim naporom, upornošću i disciplinom boraca, pokazala je da su ljudske granice izdržljivosti i junaštva nemjerljive. Pobjedu nad okupatorom izvojevali su hrabri borci NOVJ, u kojoj su ravnopravno učestvovali svi građani tadašnje države, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Crnogorski borci i komandni kadar, kojeg je bilo u svim partizanskim jedinicama

Crnogorski antifašisti na Igmanu

Više hiljada antifašista sa područja bivših jugoslovenskih republikana obiljeđilo je juče na Igmanu 83. godišnjicu istorijskog Igmanskog marša i podsjetilo na slavne borce koji su u izuzetnim uslovima, ,,kada se krv ledila u žilama“, pregazili planinu, spasili se i nastavili borbu protiv fašizma.

Zajednička delegacija antifašističkih organizacija sa područja bivše Jugoslavije u kojoj su bili potpredsjednici SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić i Stevan Radunović, položila je vijenac sjećanja na spomenik igmanskim junacima.

Besjedama i umjetničkom programu prisustvovalo je blizu dvije stotine crnogorskih antifašista iz Podgorice, Bijelog Polja (oko 50 učenika), Cetinja, Kotora, Bara, Danilovgrada, Budve, Pljevalja i drugih gradova.

Odavanje počasti narodnom heroju

Piše: Milojica DAKIĆ

Heroji koji su pregazili planinu

Neđelja, 26. januar 2025. Crnom

bodilačke i revolucionarne borbe za pravednije društvene odnose povezao je sve slojeve društva, seljaštvo, inteligenciju, radnike.

K omandant Sava ostaće upamćen po hrabrosti i slobodarskom duhu na čelu čuvene Pete proleterske brigade gdje je u odsudnoj bici na Sutjesci predvodio Treću udarnu diviziju čiji je zadatak bio nadasve težak i human - zaštititi i spasiti centralnu bolnicu i kolone ranjenika provesti u prodoru kroz mnogo nadmoćnije njemačke divizije. Pokošen je u jurišu prkoseći neprijatelju. Sava Kovačević je proglašen narodnim herojem manje od mjesec dana nakon smrti, 6. jula 1943. Na Sutjesci gine i njegov otac Blagoje, brat Janko i bratanić Dragan. Tri generacije ponosne porodice Kovačević utkale su svoje živote u borbu za našu slobodu.

Obavezuju njihove žrtve da ih čuvamo od zaborava.

UBNOR Nikšić čuva sjećanje na borce NOR-a sa prostora naše opštine što će ra-

diti i ubuduće. U saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore iniciraćemo očuvanje i obnovu spomen obilježja koji su izgrađeni u sjećanje na borce koji su pali u oslobodilačkim ratovima.

Rodnu kuću Save Kovačevića u Nudolu obnovilo je Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Nikšić, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture 2019. godine, i od tada vodi brigu o njenom očuvanju. Ovaj spomen-kompleks obnovljen je od strane Ministarstva kulture uoči 13. jula 2020. godine. Ovdje ispred ovog monumentalnog spomenika komandant Sava nas i danas opominje i poziva da se fašizmu koji i danas prijeti moramo suprostaviti i dići glas, jer antifašizam je ideja koja je svevremena, otpor prema svemu što je nehumano i usmjereno protiv slobode i prava čovjeka. Zar ovi svijetli primjeri nijesu buktinje koje vječno gore i opominju, istakla je Sonja Nikčević. D.Đurović

epopeja

i van Crne Gore, imali su ogroman udio u konačnom oslobođenju zemlje. Njihov doprinos i žrtve priložene slobodi i izgradnji poslijeratne države, do današnje Crne Gore, ne smiju biti zaboravljeni.

Crna Gora, kao moderna evropska država, počiva na temeljima NOB-a i civilizacijskoj tekovini pobjede nad fa-

šizmom. Djelo hrabrih partizana svjetionik je mladima da čuvaju, održavaju i unapređuju ono što su generacije predaka, odricanjem, patnjom, borbom i žrtvama, stvarale kroz dugu i slavnu prošlost ove države i naroda. (Autor je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore)

U Zetskom domu na Cetinju uručene nagrade i priznanja „Iskra“

Krajnje je vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti filantropije

CETINJE - U Zetskom domu na Cetinju tradicionalno su, šesnaesti put, uručene godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“, koju dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT).

- Na pravom smo putu onda kad shvatimo da smo svi odgovorni i da svi možemo nešto da uradimo. Zato smo i upalili iskru, ali ne zaboravljamo da su na prvom mjestu odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i najveći uticaj. Odgovorna je država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje društvo, zajednicu. Mi odavno ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijeva a suštnski je u izvornom smislu nestajala. Stoga je krajne vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva –kazala je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo Anica Maja Boljević. Žiri za dodjelu nagrada i priznanja odlučio je da za 2024. godinu dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja. Nagradu za dopinos dijaspore dobila je porodica Hajdari, za doprinos opštem dobru nagradu je posthumno dobio Petar Sinanović Nagib, kompanija One Crna Gora dobitnik je nagrade za doprinos na nacionalnom nivou, a NLB Banka Podgorica za doprinos lokalnoj zajednici. Specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru dobili su Vuk Vujisić, Pavle Pepđonović, Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ i Centar za prava djeteta. Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje dobio je specijalno priznanje za mlade filantrope, dok je specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom iz Nikšića. Novinarke televizije Nova i TV7, Željka Mirković i Tijana Perović, dobile su specijalno priznanje za medijski doprinos.

Iz FAKT-a su kazali da porodica Hajdari dugo godina doprinosi razvoju ruralnih područja opštine Ulcinj.

- Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019. godine, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300.000 američkih dolara - kaže se u obrazloženju. Navodi se da ta porodica u kontinuitetu pomaže ugroženim porodicama, starim osobama, studentima,

Tople ljudske priče

U saopštenju se navodi da Željka Mirković, dobitnica specijalnog priznanja za medijski doprinos, prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način.

- Da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama - navedeno je u obrazloženju Žirija za dodjelu nagrade. Dodaje se i da je uradila mnogo priloga kojima je inicirala pomoć drugima.

Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović koja, kako se navodi, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu.

kao i organizovanje raznih aktivnosti za djecu i mlade. Ističe se da je samo u ovoj godini porodica Hajdari donirala 50.000 eura.

Obrazlažući odluku žiri za dodjelu nagrada, između ostalog navodi da je Petar Sinanović Nagib, kojem je posthumno dodijeljena nagrada „Iskra“, prvoborac koji je odbio da primi Patrizansku spomenicu smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku smatrao patriotskom dužnošću. Sinanović je, kako se dodaje, bio i privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije i, kao istinski filantrop, podržavao je školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. - Pomagao im je da steknu i da poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio radnicima obavezno ljetovanje - kaže se u saopštenju. Kompanija One Crna Gora dobila je nagradu za doprinos na nacionalnom nivou jer je, kako je saopšteno, društvena

odgovornost ugrađena u temelje korporativne kulture i identitet kompanije. Navodi se da je ta kompanija tokom ove godine realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekte u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura.

Dodaje se da je nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala NLB Banci čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom.

- Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori je iznosila više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu Bosne i Hercegovine sa 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Vuk Vujisić, dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru, novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine, koji je pričama i aktivizmom pokrenuo osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo. - Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru - istakli su iz FAKT-a. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru Pavle Pepđonović je, kako se navodi, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju, na kojem su se okupile brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Dobitnici tog priznanja su i dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“, udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U obrazloženju se navodi da to udruženje od 2020. godine organizuje akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore koji je, za gotovo dvije i po decenije djelovanja, učestvovao u unapređenju kvaliteta života djece i mladih. - Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou - kaže se u obrazloženju . Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje FAKT uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“. Jelena Đukanović - Petrović

Pero Ćetković

Radovan Vukanović

Spomenik Igmanskom maršu u Blažuju

Sa dodjele nagrada crnogorskim dobročiniteljima

Medison Kiz bolja od Arine

Srušila predrasude i najbolju na svijetu

PODGORICA - Jednostavno je bila bolja - mentalno jača i rasterećenija. Jednako snažno kao i favoritkinja udarala je loptu, podigla se u svim segmentima igre... Finale je sačekala razmišljajući ovako:

- Odmalena sam mislila ako nikada ne osvojim grend slem titulu, neću ispuniti ono što su ljudi mislili da je trebalo da budem. To je bio težak teret. A onda sam konačno došla do toga da sam ponosna na sebe i nije mi bio potreban grend slem trofej da mislim da imam dobru karijeru i da sam zaslužila da se o meni priča kao o sjajnoj teniserki. Mislim da, kada sam konačno prestala da imam taj unutrašnji monolog, da mi je upravo to dalo mogućnost da igram zaista dobar tenis i da zapravo osvojim grend slem. Medison Kiz napokon je u svom drugom grend slem finalu, a prvom ovogodišnjem, podigla trofej i to na koji način: na ,,Rod Lejver areni“ u Melburnu savladala je dvostruku uzastopnu šampionku i prvu teniserku svijeta - 7:5 ,2:6 ,6:3 Arina Sabaljenka je predala krunu koleginici koja je na putu do senzacije izjednačila nekoliko rekorda. Do najvećeg uspjeha u karijeri savladala je Igu Sfjontek, drugu teniserku svijeta, a juče i Bjeloruskinju zvanično najbolju na planeti. Ovo je za rukom pošlo još samo davne 2005. Sereni Vilijams I ovo nije sve, da su godine samo broj pokazala je Kiz (29), koja postala druga najstarija

Premijer liga u karateu

U 74. godini, nakon duže i teške bolesti, preminuo jedan od najboljih evropskih košarkaša

Otišao

U najavi spektakl, dva najbolja u lovu na trofej

Janik Siner i Aleksandar Zverev od 9.30 sati boriće se za prvi ovogodišnji grend slem trofej. Najbolja

teniserka sa osvojenim grend slem trofejom i to još od 2015. kada je Flavija Peneta osvojila US open!

- Toliko dugo sam željela ovo. Nijesam znala da li ću moći da se vratim na ovu poziciju, da pokušam da osvojim trofej, a moj tim je vjerovao u mene na svakom koraku i kada ja nijesam vjerovala u sebe. Prošla godina je bila tako teška sa nekim zaista teškim povredama. Biti ovdje i imati ovaj trofej i gledati mog muža koji je pomalo ošamućen i zbunjen… Volim

dva tenisera na planeti imala su lak posao u polufinalu, Italijan je u meču bez tenzija u tri seta bio bolji od

vas sve mnogo. Toliko sam zahvalna svakoj osobi koja mi je pomogla da nastavim da vjerujem u sebe i u san - kazala je šampionka. Emotivna Kiz nije mogla da zadrži suze, ipak, nije to tako jednostavno kada iz drugog plana osvojite turnir u Australiji. - Apsolutno ću zaplakati. Nema šanse da prođem kroz ovo bez suza.

Bjeloruskinja je teško podnijela poraz. Bila je apsolutna favoritkinja. U seriji pobjeda, stigla je do finala odmornija.

Malović bez četvrtfinala u Parizu

PODGORICA - Crnogorski karate reprezentativac

Nikola Malović nije uspio da se plasira u četvrtfinale Premijer lige u Parizu.

Član nikšićkog Onogošta je, u kategoriji do 84 kilograma, nastup u grupi završio kao drugoplasirani, sa dva trijumfa i porazom.

Na startu takmičenja u sedmoj grupi bio je ubjedljiv protiv Le-

tonca Denisa Sadikovsa 7:1, dok je u drugom kolu izgubio od Marokanca Mehdija Sritija 4:2. Malović je upisao pobjedu i protiv Turguta Hasanova iz Azerbejdžana, ali je morao da se zadovolji drugim mjestom u grupi. Marokanac, 12. na rang listi, kao prvoplasirani, sa maksimalnim učinkom, izborio je četvrtfinale. Za trofej će se danas boriti Ne-

manja Mikulić u kategoriji do 75 kilograma protiv Egipćanina Abdalija Abdelaziza. Do meča za zlato došao je nakon pet pobjeda.

Turnir u Parizu okupio je po 32 najbolja takmičara po kategorijama sa svjetske rang liste, koji su raspoređeni u osam grupa. Pobjednici grupa, nakon tri kola i borbi svako sa svakim, izborili su plasman u nokaut fazu, među osam najboljih. R. P.

Bena Šeltona (u posljednja dva Amerikancu je prepustio četiri gema), a Njemac je na teren proveo jače od sat jer mu je Novak Đoković zbog povrede predao meč nakon prvog seta. Trofej brani Italijan.

Ali.. Poslije poraza ,,sakrila“ se ispod peškira, vjerovatno je razmišljala o propuštenoj šansi da postane prva teniserka od Martine Hingis koja je osvojila tri uzastopne titule. Poraz je teško pogodio, ali se i brzo sabrala. Njen humor je ponovo isplivao:

- Nadam se da ćemo se vidjeti sljedeće godine. Medison, vau, kakav turnir. Igrala si nevjerovatan tenis, srušili si ovo večeras. Uživajte u proslavi –poručila je Bjeloruskinja novoj šampionki. A.MARKOVIĆ

PODGORICA – Poslije duže i teške bolesti, u Beogradu je u 74. godini preminuo Dražen Praja Dalipagić, jedan od najboljih evropskih košarkaša, nevjerovatan šuter, nekadašnji reprezentativac Jugoslavije, legenda svjetske košarke, član Kuće slavnih u Springfildu i FIBA Kuće slavnih…

Dalipagić je za reprezentaciju nekadašnje SFR Jugoslavije odigrao 246 utakmica i postigao 3.700 poena, što je i najviše u istoriji, i osvojio sve što se moglo osvojiti. Bio je jedan od lidera slavne generacije koja je osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a u svojoj riznici ima ukupno 12 reprezentativnih odličja – zlato, srebro (Montreal 1976) i bronzu (Los Anđeles 1984) sa olimpijskih igara, zlato (1978), srebro (1974) i dvije bronze sa svjetskih prvenstava (1982. i 1986), kao i tri evropska zlata (1973, 1975, 1977), uz srebro (1981) i bronzu (1979).

Dalipagić je rođen 1951. u Mostaru, trenirao je fudbal, zatim i rukomet, a na sreću košarke, sa 18 godina oprobao se pod obručima i u tom sportu ostao do kraja života.

U Partizan ga je doveo pokojni Ranko Žeravica 1971. godine i u tandemu sa Draganom Kićanovićem obilježio je jednu od najsjajnijih epoha ovog kluba. Najbolji je strijelac u istoriji Partizana sa rekordnih 8.278

Dobar start kadetkinja na rukometnom turniru u Kraljevu Dvije

PODGORICA - Ženska kadetska reprezentacija igraće u finalu međunarodnog turnira „7 kruna“ u Kraljevu, koji je uvertira za Mediteransko prvenstveno koje se narednog mjeseca

održava u Podgorici. Generacija koju sa klupe predvode Miloš Perović i Bobana Krstović prvog dana turnira ostvarila je dvije pobjede - protiv rumunske ekipe Mihau Viteazu (44:14) i Metalca iz Kraljeva (40:20). U duelu protiv rumunskog tima Jovana Tešović je bila najefikasnija sa šest golova, dok su po pet postigle Andrea Jovanović, Maša Ulićević i Anđela Vujović. U okršaju protiv Me-

poena. Za „crno-bijele“ je igrao do 1980. godine, kao i u sezoni 1981/82. i osvojio je dvije titule 1976. i 1979, Kup SFRJ i dva evropska kupa Radivoja Koraća 1978. i 1979. godine. U bogatoj košarkaškoj karijeri, Praja je nastupao i za Veneciju, Real, Udine, Veronu, a igračku karijeru je završio 1991. u 40. godini u Crvenoj zvezdi, za koju je odigrao 30 utakmica i ubacio 487 poena. Zvanično se nalazi među 50 igrača koji su najviše doprinijeli Evroligi. Bio je MVP Svjetskog prvenstva 1978, a iste godine je proglašen i za najboljeg sportistu Jugoslavije. Proglašen je najboljim košarkašem Evropskog prvenstva 1977. godine, a najboljim košarkašem u Evropi 1977, 1978. i 1980. Italijanski košarkaški list Superbasket mu je dva puta dodijelio nagradu „Mr. Evropa“, 1977. i 1978. godine, nagradu namijenjenu najboljem evropskom košarkašu, bez obzira na to da li igra u Evropi ili ne. On je 1980. dobio košarkašku nagradu Euroscar. Po završetku karijere, Dalipagić je radio i kao košarkaški trener u Srbiji, Italiji i Sjevernoj Makedoniji, a bio je i sportski funkcioner u nacionalnom timu i KK Partizan.

Dražen Praja Dalipagić iza sebe je ostavio suprugu Sonju, bivšu teniserku, sina Davorina i kćerku Sanju Vrijeme i mjesto sahrane Dražena Praje Dalipagića biće naknadno objavljeni. S. J.

talca, koji je trostruki šampion Srbije u ovom uzrastu, istakle su se Tešović, Anđelina Orbović i Vujović koje su po pet puta zatresle mrežu rivala. Turnir u Kraljevu i Mediteransko prvenstvo u februaru su uvertira za najveći izazov u ovoj godini - učešće na Evropskom prvenstvu za igračice do 17 godina koje će u avgustu biti održano u Podgorici. R. A.

Šampion Evrope ništa ne prašta

PODGORICA - Budućnost je poražena od Đera 33:21 u 11. kolu Lige šampiona, ali uprkos ubjedljivom minusu ,,plave“ su dobar dio meča odigrale hrabro.

Vodile su 8:4 u 12. minutu, dobar zalet - serijom 5:0, napravile su u uvodnim minutima drugog poluvremena, nakon čega su dva puta propustile šansu da se približe gošćama na tri gola i koliko-toliko utakmicu uvedu u neizvjesnost. Nažalost, ponovo su šampionke Crne Gore ušle u kontraritam, iz grešaka dozvolile protivnicama da kroz brzu igru i lake golove dođu do dvocifrene prednosti. Jedan od ključnih detalja u porazu u Mađarskoj bio je ulazak De Paule u 17. minutu. Brazilka je napravila takvu razliku i bez problema sa pet golova omogućila svojoj ekipi da dođe do prve prednosti od gola - u 21. minutu. Kakva je klasa sa bekovske pozicije Brazilka je pokazala prije dvije sezone u dresu Meca, kada je u Podgorici pravila velike probleme našem timu. U Đeru, istina, dobija povjerenje sa klupe, ali pravi najveću napadačku razliku. Nije sve bilo idealno ni u igri aktuelnih šampionki, kod ,,plus tri“ za naš tim trener Per Johanson je na tajm-autu tražio od svojih igračica da se razbude i obrate pažnju na dvije igračice Budućnosti koje na terenu prave šou (mislio je na Jelenu Radivojević i Ivanu Godeč).

Napadački su u ovom periodu ,,plave“ djelovale sigurno, takođe i odbrambeno, iako je Haučer sa tri gola do devetog minuta držala Đer na pristojnoj razlici. Upravo je od tog trenutka Armel Atingre zaustavila četvrti šut reprezentativki Holandije i odsjekla napadačka krila, što se brzo vidjelo po rezultatu. Od 12. minuta Budućnost je bila sjajna, uz visok procenat šuta (oko 80 odsto) i sa svega jednom tehničkom greškom i samo jednim primljenim golom iz kontranapada. Što se

onda dogodilo? Domaće su pokazale klasu i preuzele inicijativu i serijom 14:4 otišle na odmor sa četiri gola prednosti. Imala je Budućnost i taj peh što je Radivojević bez treninga ušla u meč sa Đerom, a Godeč nije mogla sa istim intenzitetom, iako je odigrala odlično, da odigra kompletan meč. Pokušavala je Bojana Popović sa promjenom odbrane da dođe do pravih odgovora prema bekovskoj liniji, Nađa Kadović je u jednom trenutku bila ,,isturena“ u odbrani ,,pet-jedan“, dobila je i Bugarka Pla-

menova kratko šansu, kao i krilo Marsenić, a Jelena Vukčević bila je za malo stoprocentna sa sedam metara. Peti sedmerac je odbranila danska reprezentativka Sandra Toft, a do kraja meča još tri. Dankinja je meč završila sa 15 odbrana (do 19. minuta Đer je imao samo odbranu sa gola!), iako je tek sredinom prvog poluvremena zamijenila Francukinju Sako, koja je na klupu otišla sa učinkom 8-0! Budućnost nije imala šansu protiv glavnog favorita Lige šampiona, ali imaće šansu da

Jadran M:tel praktično je završio posao u Šapcu u prvom meču osmine finala Evrokupa. Novljani su savladali predstavnika Srbije 13:8 i sa ogromnim samopouzdanjem čekaju revanš kod kuće.

Aktivan rezultat pred revanš u Kotoru ima i Primorac. Ekipa trenera Vjekoslava Paskovića u golejadi odigrala je neriješeno (16:16) protiv BVSC-a. Ponovo su Kotorani, kao i nedavno u Hrvatskoj protiv Primorja u Premijer ligi, odigrali odlično završnicu. Gubili su 13:10 na pet i po minuta do kra-

ja, ali su u finišu pokazali da mogu daleko u ovom takmičenju.

JADRAN M:TEL: Đurović, Holod 4, Vučurović, Obradović, Vujović 2, D. Radović 3, Lazić 3, Gojković, Ivović, Sladović, Milojević, V. Radović, I. Radović.

Budućnost je odlično parirala Đeru u prvih 20-ak minuta duela u Mađarskoj, ali je šampion Evrope uz veliku rotaciju održavao visok ritam tokom čitavog meča, dok jedan od najmlađih timova u Ligi šampiona to nije u stanju da uradi, naročito kada ima veliki broj tehničkih grešaka i promašenih zicera, kazala je trener Bojana Popović nakon poraza (33:21) u 11. kolu elitnog takmičenja. - Dobro smo počeli, naročito u odbrani i to nam je donijelo dobar rezultat. Bili smo ravnopravan rival velikom favoritu u prvih 20-ak minuta, nakon čega je Đer promijenio sva tri beka. Te nove igračice su donijele energiju domaćinu, dok smo mi napravili dosta grešaka u napadu i dozvolili im da postižu lake golove. Kada igrate protiv Đera, znate da imaju veliku rotaciju i da čestim izmjenama održavaju visok ritam, a za mladu ekipu, kao što imamo mi, teško je ispratiti taj ritam. U nastavku smo se u jednom trenutku približili, ali su se ponovo desili promašeni ziceri i sedmerci, što dovodi do pada u igri. Rezultat je takav kakav jeste, ali zadovoljna sam onim što smo prikazali u prvih 20 minuta - kazala je Popović. Popović:

ode u osminu finala jer će vjerovatno u posljednjem kolu sa Rapidom odlučivati o posljednjem putniku grupe B. ,,Plave“ će 8. februara kod kuće dočekati Odenze. A. MARKOVIĆ

ŠABAC – Gradski bazen. Gledalaca: 200. sudije: Đorđi (Mađarska) i Pau (Španija).

Rezultat po četvrtinama: ,1:4 4:2 ,1:3 ,2:4

ŠABAC: Gavrilović, Novaković 1, Kovačević 2, Repanović 1, Toholj 1, Krug, Barac, Pljevančić 1, Mačić 1, Dragović, Stojanović, Korać 1, Katsujuki.

Jadran M:tel je drugi put za četiri dana bio bolji od Šapca. Novljani su prvo rutinski slavili protiv ekipe iz Srbije u Premijer ligi, a sinoć su u osmini finala Evrokupa praktično završili posao pred revanš 6. februara. Novljani su bolje ušli u meč, u 12. minutu vodili su 6:1, dolazio je vicešampion Crne Gore i na visokih 12:4, a domaćin je uspio do kraja da ublaži poraz...

BUDIMPEŠTA – Bazen „Laki Karolj“. Sudije: Buč (Španija) i Derveuks (Francuska). Rezultat po četvrtinama: 5:4, 4:3, 3:3, 4:6. BVSC: Gjapas, Tatrai 2, Ka-

po 2, Konarik 4, E. Čačovžik 1, A. Čačovžik, Janšik, Ekler 2, Kovač 1, Gal 2, Bundkhuh 1, Mesaroš 1, Korom.

PRIMORAC: Masaro, Brguljan 1, S. Ćetković 4, Šušiašvili 4, Mršić 3, Murišić, Matković 4, Nikaljević, Vico, Brkić, P. Ćetković, Vučković, Pejović. Ekipa trenera Vjekoslava

Paskovića u golejadi odigrala je neriješeno (16:16) protiv BVSC-a. Ponovo su Kotorani, kao i nedavno u Hrvatskoj protiv Primorja u Premijer ligi, odigrali odlično završnicu. Gubili su 13:10 na pet i po minuta do kraja, ali su u finišu pokazali da mogu daleko u ovom takmičenju. A. M.

Trener: Per Johanson Trener: Bojana Popović

Šampion se revanširao ,,plavima“ za remi u Podgorici

Da „Morača“ ostane neosvojiva tvrđava za ekipu iz Laktaša

PODGORICA – Budućnost

Voli je prethodna dva meča u Admiralbet ABA ligi dobila lako i ubjedljivo kod kuće protiv Mornara (110:79) i Splita u gostima (83:48), nakon čega je upisala dvije važne pobjede u Evrokupu u borbi za mjesto u plej-ofu, protiv Hapoela kod kuće i Ulma u gostima.

Pred, takođe, važan meč sa Huventudom, u srijedu u Podgorici, za tim Andreja Žakelja bilo bi veoma korisno da danas protiv Igokee upiše pobjedu, po mogućnosti sa što manje potrošnje, kako bi „plavi“ sačuvali snagu i energiju za duel sa španskim timom. Problem je, međutim, što danas u „Mtel dvoranu Morača“ (19 časova) stiže neugodan protivnik, koji igra veoma dobro ove sezone i koji zahtijeva maksimalan pristup, bez ikakvog opuštanja ili potcjenjivanja. Ako pristup bude takav, Budućnost nema razloga za brigu, posebno jer se nalazi u sjajnom naletu sa 11 pobjeda u posljednjih 12 mečeva na oba fronta. Najzad, Igokea nikada nije slavila u Podgorici, pa će crnogorski šampion uraditi sve da tako ostane i nakon ovog duela… - Mislim da je Igokea zasluženo na poziciji na kojoj je sada u ABA ligi. Dobar tim s dobrim trenerom, dobro se priprema-

ju, imaju i vremena da se kvalitetno spreme. Težak protivnik s dobrim individualcima, iskusnim igračima, tako da, ako im dozvoliš da igraju njihovu igru, imaš probleme. Na nama je da se spremimo, da njihove glavne aktere što više isključimo iz igre i da iskoristimo naše prednosti – rekao je trener „plavih“ Andrej Žakelj.

Budućnost je u seriji od osam pobjeda u ABA ligi, sigurno

da želi da ostane na tom kursu još barem dva kola, do velikog derbija u Beogradu protiv Crvene zvezde. U slučaju pobjede protiv Igokee, Podgoričani će, u najgorem slučaju, i nakon ovog kola ostati na diobi prvog mjesta sa Partizanom, koga očekuje gostovanje pretposljednjoj Ciboni. Budućnost je savladala Ikogeu u Laktašima (76:71). Podgoričani su vodili gotovo cijelo vri-

jeme, ali je domaćin uspio da utakmicu uvede u neizvjesnu završnicu, koju su „plavi“, ipak, riješili u svoju korist.

Sa druge strane, Igokea je upisala pobjede u prethodna tri kola i trenutno je peta na tabeli, sa 11 pobjeda i šest poraza. U posljednjih devet kola poražena je samo dva puta, i to od Partizana i Dubaija, i trenutno ima samo pobjedu manje od četvrtoplasiranog Dubaija.

STEFANOVIĆ:

Najteži susret u dosadašnjem toku sezone

Nenad Stefanović, trener Igokee, ističe da je pred njegovim timom „sigurno najteži susret u dosadašnjem toku sezone“. - Budućnosti igra izvanredno u ABA ligi i u Evropi, i na sve to idemo bez Brajsa Džonsa, tako da mislim da su oni apsolutni favoriti. Mi ćemo pokušati da odigramo što bolje, da energija i borbenost budu na najvišem mogućem nivou. Nema nikakve predaje prije početka susreta, idemo rasterećeno i nadamo se što boljem rezultatu u Podgorici – rekao je Stefanović.

Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu se kupiti na biletarnici „Mtel dvorane Morača“ od 10 do 19 časova

28.

- Čeka nas utakmica protiv Igokee, koja ima svoj kvalitet. Mislim da smo u dobrom ritmu i da treba da budemo na istom energetskom nivou kao do sada, pa neće biti problema. Energija, domaći teren – nemamo pravo na kiks. Kvalitetniji smo i to treba da pokažemo – rekao je Andrija Slavković, krilo podgoričkog tima.

Budućnost u posljednjih više od mjesec dana odlično „gu-

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (18 h) gostuju Cedevita Olimpiji u utakmici 18. kola Admiralbet ABA lige

PODGORICA – Nakon duela i ubjedljivih poraza od Budućnosti i Crvene zvezde, košarkaši Mornara Barsko zlato seriju teških mečeva nastavljaju večeras u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije (18 časova), ekipe koja od povratka na klupu Zvezdana Mitrovića, nakon pauze zbog zdravstvenih razloga, igra sjajno na oba fronta.

Tim iz Ljubljane je, naime, doživio samo dva poraza u posljednjih 18 mečeva u ABA ligi i Evrokupu. Sa druge strane, Mornar je na samo jednoj po-

bjedi u 17 kola ABA lige, pa je jasno ko je favorit u glavnog gradu Slovenije… - Ekipa Cedevita Olimpije je napravljena od izuzetno kvalitetnih igrača i taj sastav je projektovan da se bori za najviše domete u ABA ligi i Evrokupu. Imali su na početku sezone peh zbog povrede glavnog trenera Mitrovića. Izostali su, možda, očekivani rezultati, ali njegovim povratkom na klupu došlo je sve na svoje mjesto. Cedevita Olimpija sada igra sjajno, to povrđuju rezultati, u vrhu su Evrokupa. Jednostavno, teško gube utakmice. Zaista nas če-

ka teška i zahtjevna utakmica – kazao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Iskusni stručnjak ističe da njegova ekipa „nema mnogo izbora“, bez obzira što su Barani izgubili posljednja tri duela od današnjeg protivnika. - Žao mi je što ove utakmice ne koristimo da poboljšamo svoju igru. Prethodne dvije su pokazale da imamo velikih oscilacija u igri, da na momente odigramo dobro i onda jednostavno se predamo i nestanemo sa terena. Nadam se da će ova utakmica biti mnogo drugačija i da ćemo prići sa mnogo više želje,

volje i koncentracije da odigramo protiv izuzetno kvalitetnog tima – dodao je Pavićević. Mornar će protiv Cedevita Olimpije biti jači za dva igrača, hrvatskog plejmejkera Roka Rogića, koji je debitovao u prošlom kolu protiv Crvene zvezde, te američkog krilnog centra Drua Pembera. - Momci su me, stvarno, lijepo prihvatili, nakon dan-dva sam se osjećao kao da sam tu duže vrijeme. Dobro radimo, dobro treniramo, nadam se da ćemo to da „preslikamo“ na teren, nadam se već protiv Cedevita Olimpije. Čeka nas jako teš-

put sastaće se ova dva tima u ABA ligi, a Budućnost ima 21 pobjedu i bez poraza je u Podgorici

ra“ na oba fronta, što nije lako, a Podgoričani se nadaju da će u tom ritmu da nastave i protiv Igokee. - Poslije Evrokupa vidi se malo umora od putovanja i svega, ali moramo da imamo maksimalan pristup, bez obzira na protivnika. Ovaj dan, dva ćemo iskoristiti da se što bolje pripremimo. Favoriti smo i moramo to da opravdamo – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Mitrović: Igrači moraju da budu koncentrisani

Zvezdan Mitrović, trener Cedevita Olimpije, poziva na oprez protiv Mornara, posebno jer dolazi u nepovoljnom momentu, nakon poraza od Burga u gostima.

- Mornar se pojačao u posljednjem periodu, tako da je ovo druga ekipa u odnosu na prvi meč, ali i tada smo teško uspjeli da pobijedimo. Zato igrači moraju da budu koncentrisani i spremni da odigraju meč na nivou koji znamo. Ako se previše opustimo, to može da bude veoma opasno za nas, jer je Mornar veoma talentovana ofanzivna ekipa - rekao je Mitrović.

7-4

vodi Cedevita Olimpija u pobjedama protiv Mornara u ABA ligi, a u Ljubljani je skor 3-2 za korist domaćina

ka utakmica, protiv ekipe koja igra Evrokup, koja se diže iz sedmice u sedmicu, stvarno dobro igraju na oba fronta. Mi idemo tamo da se pokažemo u što boljem svjetlu, pa što bog da –rekao je Rogić. U ekipi Cedevita Olimpije ne bježe od uloge favorita. - Mornar će sigurno u Ljubljanu doći opušten, jer protiv nas nemaju što da izgube, ali mogu

mnogo da dobiju i takve ekipe su obično izuzetno opasne. Svi smo zabrinuti zbog toga i ozbiljno ćemo se pripremati za meč. Svaka utakmica nam je veoma bitna jer se i dalje borimo za plasman u plej-of regionalne lige. Moramo da pokažemo dobar učinak i uradimo sve da dođemo do željene pobjede - rekao je Aleksej Nikolić, bek Cedevita Olimpije. S. J.

Košarkaši Budućnost Volija nakon pobjede protiv Igokee u Laktašima

Sa prvog meča dva tima u Baru

Mem s nastavio seriju pobjeda, Portland u gostima slavio protiv Šarlota, Filadel ja „uzela mjeru“ Klivlendu

Kavalirsi

drugi put u seriji poraza

Tek drugi put u sezoni, Klivlend je doživio drugi uzastopni poraz. Kavalirsi su izgubili od Filadelfije (132:129), koja je prekinula niz od sedam poraza. Filadelfiju je do pobjede predvodio Pol Džordž sa 30 poena (trojke 11-6), uz pet skokova, samo poen manje upisao je Tajriz Meksi , uz sedam asistencija, dok je Keli Ubre upisao dabl-dabl, 22 poena i 13 skokova. I bivši igrač Real Madrida Geršon Jabusele je imao dabl-dabl učinak na ovom meču (12 poena, 13 skokova). Klivlend je poražen na ovom meču uprkos nestvarnoj večeri Taja Džeroma, koji je utakmicu okončao sa 33 poena, uz nepogrešiv učinak za tri poena (8-8). On, međutim, nije bio najefikasniji na ovom meču, jer je Donovan Mičel imao 37 poena, uz sedam asistencija. Kod Kavsa jedini dvocifren uz ovu dvojicu košarkaša bio je Darijus Garland sa 26 poena, uz sedam asistencija. Memfis je na utakmici protiv Nju Orleansa upisao svoju pobjedu u nizu (139:126), i učvrstio se na trećem mjestu Zapada.

I na ovom meču je blistao Džeren Džekson, koji je punio sve kolone sa 29 poena, sedam asistencija i pet skokova. Luk Kenard je, takođe, odigrao sjajan duel sa 27 poena i šest asistencija, dok je Dezmond Bejn imao 20 poena i 14 skokova. Kod Pelikansa Dežonte Marej je upisao 26 poena uz sedam asistencija i šest skokova, Si Džej Mekolum je utakmicu okončao sa 22 poena, koliko je imao i Trej Marfi, uz šest skokova.

Portaland je u gostima pobijedio Šarlot rezultatom 102:97. U pobjedničkom timu je još jednom najbolji bio Anferni Simons sa 27 poena i pet skokova. Džerami Grent je dodao 22 poena, a istakao se i Deni Avdija sa 18 poena, pet skokova i četiri asistencije. U ekipi Šarlota je najefikasniji bio Nik Smit sa 17 poena, uz po pet skokova i asistencija, Džoš Okogi je meč završio sa dabl-dablom od 16 poena i 10 uhvaćenih lopti, Mark Vilijams je imao po jedan manje u odnosu na Nigerijca u obje statističke kategorije (15-9), dok je dvocifren bio još Džoš Grin sa 15 poena. Srpski košarkaš Vasilije Micić je meč završio sa 12 poena. S. J.

„Studenti“ bez municije u Zadru

PODGORICA – Nakon dvije odlične partije i pobjeda protiv Spartaka u gostima i Cibone kod kuće, košarkaši SC Derbija ubjedljivo su poraženi u Zadru 71:58 u 18. kolu Admirabet ABA lige. Izuzev samog početka utakmice, tim Petra Mijovića je napadački potpuno podbacio u dvorani „Krešimir Ćosić“ i upisao je 12. poraz u ligi, uz šest pobjeda. Jedina dobra stvar je što je poraz manje ubjedljiv od pobjede SC Derbija protiv istog rivala u Podgorici (86:62), iako je pitanje koliko će to na kraju da znači s obzirom na to da Zadrani sada imaju skor (10-8), odnosno četiri pobjede više... SC Derbi je u prvom, inače neefikasnom, poluvremenu ubacio sedam trojki (iz 19 pokušaja), a na odmoru je Zadar vodio devet razlike (39:30)! „Studenti“ su u prvih 20 minuta zakazali u šutu za dva poena jer su ubacili samo jedan takav koš iz 12 šuteva, i to nakon 13 minuta i pet sekundi igre (Zoran Vučeljić položio u kontri). Sa druge strane, Zadar se više oslanjao na unutrašnju igru (26-13), ali su mu za vođstvo pomogle i tri trojke, te prednost u skoku (2216), pa i ofanzivnom (5-2), što su domaći krunisali sa više poena iz drugog napada (6-3). Uz bolji kontaranapad (8-3), Zadar je imao i više ukradenih lopti

U „Bemaks areni“ održan prvi dan turnira WABA 2 lige

PODGORICA – Košarkašice Podgorice igraće na fajnalforu WABA 2 lige.

Podgorica je prvog dana turnira u „Bemaks areni“ savladala direktnog rivala, ekipu Banovića

– 90:42, dok je u prvom susretu turnira Ilirija opravdala očekivanja protiv Džampera – 72:59. Podgorica je bila pod imperativom pobjede, ali se nije očekivalo da će mladi tim Marka Miloševića tako lako slaviti, ia-

ko je usljed svih problema, Podgorica bila i bez Katarine Radulović. Neizvjesnost je trajala samo do kraja prve četvrtine –13:11, sve nakon toga bilo je u znaku domaćina. Podgorica je drugu dionicu riješila sa 30:8,

Mijović: Bez Nikolića smo bili

Mihailović 11 Vol 12

Klarica 20 Proleta 8 ŽganecMazalin 12

DundovićRamljakGilbert 8 Torbarina -

Dvorana: ,,Krešimir Ćosić“ Gledalaca: 3.000.

71 58

(19:15, 20:15, 16:12, 16:16)

(17-8)

(5-1), te manje izgubljenih (59). Interesantno, najefikasniji igrač prvog poluvremena bio je igrač gostiju Andrija Grbović sa 11 poena (tri trojke). Podgoričani su odlično otvorili meč, sa tri trojke Luke Bogavca, Erika Nila i Grbovića i nakon minuta i 38 sekundi su poveli 9:0. Tu su gosti, međutim, stali, Zadar je preokrenuo serijom 13:0 i poveo 13:9. SC Derbi je nakon trojke Davida Mirkovića izjednačio na 15:15, na dva minuta i 13 sekundi do kraja kvartala, i to je bio posljednji put da tim iz glavnog grada Crne Gore nije bio u minusu. Do kraja prve i početkom druge četvrtine je samo pogađao Zadar (21:15), ali su Podgoričani nekako držali priključak do sredine četvrtine (25:22), ka-

tako da je na poluvremenu imala ogromnih +24 (43:19). Drugi period počeo je serijom 25:4. Ljube Andrić i Milena Vujović blistale su u napadu, a sjajnom odbranom Banovići su bili bez rješenja, pa je upravo u tom intervalu Podgorica napravila ključnu razliku. Sve je bilo odlučeno, ali je Podgorica u dobrom ritmu bila do kraja i stigla do čak 90:42) 48+).

SudarNil 10

Pavlićević 2

Anđušić 4

Bogdanović 2

Hadžibegović 8

Vučeljić 2 Grbović 12

Drobnjak 2

TodorovićBogavac 8 Mirković 8

da je Zadar serijom 7:0 stigao do prve dvocifrene prednosti (32:22), na dva minuta i 35 sekundi do odmora i rutinski sačuvao lijepu prednost do kraja poluvremena (39:30) i zbog toga što je u posljednjem minutu za domaće proradio i naš Vladimir Mihailović i upisao prvih pet poena na meču. Treća četvrtina je bila nastavak slabe efikasnosti oba tima, pa su i domaći i gostujući košarkaši u trećem kvartalu ubacili po pet koševa iz igre. SC Derbi je pogodio četiri puta za dva poena i jednom za tri, a Zadrani su ubacili dvije trojke i tri koša za dva poena, a uz tri pogođena bacanja više (4-1) domaći su pred posljednju četvrtinu stekli 13 poena prednosti (55:42).

U ovoj četvrtini, Podgoričani

Blistala je Ljube Andrić sa 16 poena, uz 8 skokova, za indeks 23, a 16 je upisala i Vujović, koja je imala tri ukradene lopte, te po dvije asistencije i skoka, Anastasija Kasalica 9, Anđela Rondović 8, Marija Dutina 7, Mila Mijušković 7 uz 8 skokova, Marija Sekulović, Anđela Sekulić i Hajdana Šćepanović po 6, Anđela Rakočević 4, Valerija Nagor-

Petar Mijović, trener SC Derbija, nakon meča je kazao da je „pobjeda Zadra apsolutno zaslužena“. - Bio je težak meč, Zadar je bio u apsolutnoj kontroli meča od 7-8. minuta. Gledajući rezultat, Zadar je po četvrtini pravio prednost od jedne do jedne i po lopte, što je na kraju rezultiralo njihovom pobjedom od 13 razlike. Mi smo znali da je u Zadru jako teško da se igra. Moj utisak je da Zadar, od kada je ušao u probleme sa povredama i skratio rotaciju, izgleda bolje, što pokazuju prethodni rezultati. Znali smo da ako fizički ne odgovorimo i ne budemo igrali sa dovoljno energije i čvrstine da će da bude jako teško. U situacijama gdje su nas napali na donjem postu uspjeli su da preuzmu kontrolu utakmice, a mi smo tu ostali oslabljeni jer je Zoran Nikolić ostao u Podgorici zbog temperature. Njegovim izostankom mislim da smo pod košem, posebno defanzivno, bili realno limitirani – rekao je Mijović.

su samo dva puta imali jednocifren minus, u 25. (43:34) i 28. minutu (48:40). Zadrani su sve dileme o pobjedniku riješili nakon nepuna dva minuta igre u četvrtoj dionici, kada su serijom 6:0 poveli sa nedostižnih 19 razlike (61:42). Domaći su nakon toga rutinski priveli meč kraju, a Podgoričani su u dva navrata smanjili samo na po 10 razlike (66:56, 68:58). SC Derbi gostuje i u narednom kolu, 2. februara protiv Partizana. S. JONČIĆ

naja 3, Martina Terić 2. Danas, za kraj pretposljednjeg ligaškog turnira, igraju se još dva meča u „Bemaks areni“. U podne se sastaju Banovići i Ilirija, dok se od 14 časova sastaju Podgorica i Džamper. Upravo u tom duelu Podgorica će tražiti priliku da i teoretski ovjeri prolaz na završni turnir, što će za ovaj gotovo juniorski tim biti veliki uspjeh… R. P.

Sudije: Nikolić, Obrknežević i Arsenijević

Liverpul hita ka tituli, Siti preskočio Čelzi

Liverpul je nastavio put ka tituli, nakon dva remija vezao je dva trijumfa u Premijer ligi i uz meč manje zadržao šest bodova prednosti u odnosu na Arsenal.

,,Redsi“ su pobijedili Ipsvič sa 4:1, a sve je bilo riješeno do kraja prvog poluvremena kada je tim Arnea Slota vodio 3:0. Trijumf je najavio Dominik Soboslai, na 2:0 povisio Mohamed Salah, a pred odlazak na odmor upisao se i Kodi Gakpo

Holanđanin je pogodio i u 66, a konačan rezultat postavio je Džejkob Grivs u posljednjem minutu regularnog toka.

Arsenal je zadržao korak za ,,redsima“ pobjedom na gostovanju Vulverhemptonu od 1:0. Kai Haverc nije iskoristio zicer u prvom poluvremenu, u čijem finišu je Majls Luis-Skeli dobio direktan crveni karton. Ipak, ,,tobdžije“ su i s igračem manje nastavile da napadaju, a do gola su stigle četiri minuta nakon što je isključen i igrač Vulvsa – Žoao Gomeš dobio je drugi žuti karton u 70.

Heroj trijumfa tima Mikela Artete bio je Rikardo Kalafjori

Arsenal je sam na drugom mjestu jer je Notingem forest doživio debakl na gostovanju Bornmutu – 5:0 slavio je šestoplasirani tim lige i prišao ,,šumarima“ na četiri boda.

Het-trik je imao Dango Ua-

tara, a u strijelce su se upisali i Džastin Klajvert i Antoan Semenjo

Mančester siti je porazom od Pari Sen Žermena prije tri dana doveo u pitanje plasman u plej-of Lige šampiona, ali reakcija u derbiju 22. kola Pre-

mijer lige bila je dobra, iako je meč sa Čelzijem na ,,Etihadu“ počeo košmarno.

,,Plavci“ su vodili od trećeg minuta, na kraju je bilo 3:1 za aktuelnog šampiona – Siti je tako preskočio Čelzi, ima bod više i stigao je do četvrtog mjesta.

Bivši reprezentativac Crne Gore produžio ugovor sa Željezničarom

zentativcu prethodni ugovor isticao je za pola godine, spekulisalo se da bi nakon dobrih igara mogao da napusti ,,Grbavicu“ ove zime, ali je velikan bosanskohercegovačkog fudbala uspio da zadrži ofanzivca rođenog 12. decembra 1995. godine i dogovori nastavak saradnje.

Željezničar je zadržao najboljeg fudbalera iz protekle polusezone – crnogorskog internacionalca

Aleksandra Boljevića, koji je juče produžio ugovor do ljeta 2027. godine. Našem nekadašnjem repre-

Boljević je ove sezone odigrao 16 utakmica na kojima je postigao sedam golova i dodao četiri asistencije. Na ,,Grbavicu“ je stigao u septembru 2023. godine i ukupno je za ,,plave“ odigrao 34 utakmice – deset puta je bio strijelac, a osam puta asistent.

Ponikao je u Zeti, a potom igrao za PSV, Vasland Beveren, Standard Lijež, Eupen i Hapoel Tel Aviv.

Za seniorsku reprezentaciju Crne Gore upisao je 26 nastupa.

Osim Boljevića, od crnogorskih internacionalaca za Željezničar nastupaju Nemanja Cavnić i Stefan Radinović Sarajevski tim je na polovini sezone u Premijer ligi BiH na četvrtom mjestu, devet bodova iza prvoplasiranog Zrinjskog. Ne. K.

Dvadesetogodišnji Uzbekistanac Abdukodir Husanov imao je ,,vruć“ debi u dresu Sitija – omogućio je Noniju Maduekeu laku realizaciju već u trećem minutu, a samo minut kasnije nakon još jedne loše reakcije dobio žuti karton. Izgledalo je da će to biti debi za zaborav, ali saigrači su učinili da mladi defanzivac lakše preboli kikseve na velikoj sceni, a kada je zamijenjen u 54. publika ga je pozdravila aplauzima. Siti je u svim statističkim parametrima bio bolji od Čelzija i do zasluženog izjednačenja stigao je u 42. minutu. Nunješ je nakon sjajnog pasa izašao sam ispred golmana, Robert Sančes je odbranio, ali se lopta odbila do sveprisutnog Joška Gvardiola koji je kao lijevi bek ispratio akciju i zatresao mrežu.

Sančes je krivac za drugi gol Sitija jer je u 68. nepotrebno izašao s gola i omogućio Erlingu Halandu da ga lobuje s ivice šesnaesterca.

Čelzijeva odbrana morala je da izađe visoko i još jednom su ,,građani“ iskoristili prostor –Haland je odlično sačuvao loptu u 87. minutu i lansirao u kontru Fila Fodena koji je ovjerio trijumf golom za 3:1.

Njukasl je nakon preokreta i uz dva pogotka Aleksandera Isaka savladao Sautempton (3:2), dok je Everton pobijedio Brajton u gostima sa 1:0. N. KOSTIĆ

BUNDESLIGA (19. KOLO)

SERIJA A (22. KOLO): Preokret ,,azura“ za nastavak puta ka Skudetu

U Italiji nema više

Bajern je prije četiri dana dobio lekciju od Fajenorda u Ligi šampiona (3:0), ali sedmicu završava zadovoljan jer je u Bundesligi uvećao prednost nad jedinim konkurentom za titulu – Bavarci su savladali Frajburg u gostima (2:1) i na ,,plus 6“ su u odnosu na Bajer, koji je remizirao na terenu RB Lajpciga (2:2). Bajern je u Frajburgu poveo u 15. minutu 17. prvenstvenim pogotkom Harija Kejna nakon čijeg udarca je golman morao bolje da reaguje. Na 0:2 povisio je južnokorejski štoper Kim, a golman Atubolu uzalud je signalizirao da je

Nema više neporaženih u Seriji A ove sezone – Napoli je u 22. kolu nanio prvi poraz Juventusu (2:1) i nastavio put ka Skudetu. Tim Antonija Kontea, nekadašnjeg igrača i trenera ,,stare dame“, slavio je nakon preokreta na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ i uz dva meča više odmakao Interu šest bodova. ,,Nerazuri“ večeras od 18 sati gostuju Lećeu našeg Nikole Krstovića Napoli je uhvatio sjajan ritam, vezao je sedmu pobjedu u prvenstvu, iako je danas gubio od 43. minuta. Juve je u vođstvo doveo debitant u crno-bijelom dresu Randal Kolo Muani, koji je pogodio iz okreta nakon što se lopta srećno odbila do njega od defanzivca Napolija. ,,Azuri“ su izjednačili u 57. minu-

tu – prvo je loptu sačuvao snažni Romelu Lukaku, Mateo Politano sjajno centrirao, a Frank Angisa u skoku bio uspješniji od Vestona Mekenija Preokret je potpisan u 69. Lokateli je u šesnaestercu grubo faulirao Mektomineja, a Lukaku nije pogriješio iz jedanaesterca.

Vasilije Adžić nije ulazio u igru u timu Juventusa, koji je ostao na petom mjestu, sa dva boda manje i utakmicom više od Lacija. Iza Napolija i Intera je Atalanta, koja je takođe nakon preokreta bila bolja od Koma u gostima (1:2).

Niko Pas je u 30. pogodio za vođstvo domaćina, da bi Mateo Retegi u 56. i 70. donio trijumf ,,boginji“ koja ima sedam bodova manje od Napolija. Ne. K.

golu prethodio faul nad njim. Frajburg je ublažio poraz takođe pogotkom glavom, preko Matijasa Gintera u 68. minutu.

Bajer je protiv RB Lajpciga vodio 2:0 na poluvremenu pogocima Patrika Šika i Aleiša Garsije, ali nije uspio da sačuva tri boda. U 41. minutu smanjio je David Raum, a potpuni šok za aktuelnog šampiona stigao je u 85. kada je Edmond Tapsoba zatresao sopstvenu mrežu.

I Borusija iz Dortmunda vodila je 2:0, ali nije uspjela da savlada Verder kod kuće – završeno je 2:2.

Serhu Girasi bio je strijelac u 28. minutu, autogol Fridla u 51. donio je ,,milionerima“ 2:0, ali ni nakon odlaska trenera Nurija Šahina velikan sa ,,Signal Iduna parka“ nema stabilnost – Leonardo Bitankur i Marvin Dukš donijeli su bod ,,zelenima“, koji ih je ostavio na ,,plus 1“ u odnosu na Borusiju. Augsburg je pobijedio Hajdenhajm (2:1), dok je Majnc savladao Štutgart (2:0). Borusija iz Menhengladbaha bila je ubjedljiva protiv Bohuma (3:0). Ne. K.

GOL IZ PENALA ZA POBJEDU: Romelu Lukaku

PONOVO STRIJELAC: Mohamed Salah

Crnogorski pjevač Bojan Jovović u razgovoru za Pobjedu najavio nove projekte i duet sa Jadrankom Barjaktarović

Inspiracija je kod mene jako bitna i mnogo toga u mom okruženju može da me inspiriše - porodica, prijatelji, događaji, grad, zemlja, rekao je Jovović

PODGORICA - Crnogorski pjevač Bojan Jovović na svom Instagram profilu podijelio je djelić pjesme ,,Ljepoto moja“, koja bi uskoro trebalo da ugleda svjetlost dana. Osvrnuo se na prve reakcije publike na navijačku pjesmu koju je otpjevao za Košarkaški klub Budućnost Voli. Kaže da su njegova vječita inspiracija prilikom stvaranja muzike porodica, prijatelji, događaji, grad, zemlja, a najviše Bokokotorski zaliv, gdje je napisao većinu pjesama.

POBJEDA: Na svom Instagram profilu najavili ste premijeru pjesme ,,Ljepoto moja“, što je bila inspiracija za pjesmu, da li ste Vi kompletan autor?

Bokokotorski zaliv kao vječita inspiracija za stvaranje muzike

POBJEDA: Da li ste zadovoljni prvim reakcijama na navijačku pjesmu za KK Budućnost Voli, da li su navijači već poslali pozitivan feedback na pjesmu?

JOVOVIĆ: Naravno, pjesma se već uveliko pjevuši, nekako je pjevljiva i Momčilo Zeković Zeko je to sve lijepo upakovao i osmislio. Dobio sam taj poziv da je otpjevam i budem dio toga i sa zadovoljstvom sam prihvatio.To je jedna od random pjesama koje treba da se puštaju u dvorani ,,Morača“ dok su urakmice i već će biti puštena u etar u sljedećoj utakmici. Ljudi iz uprave KK Budućnost Voli su zaista veliki profesionalci i sve što rade za taj klub je posebna ljubav koja se, smatram, odražava i širi i na naš grad, naše Podgoričane i stvara se jedna posebna energija. Raduje me sve to.

POBJEDA: Odakle crpite inspiraciju za numere koje pišite?

JOVOVIĆ: Pjesma je u procesu i radim je uporedo sa još jednim pr ojektom. Uvijek imam pjesme koje se izdvajaju, generalno biram da ta koja po nekom svom ośećaju ide u etar bude jedna od boljih i zaista pažljivo biram i nekako čitav taj proces volim dok se stvara pjesma, video itd. Nekako sebe najviše vidim u tom stvaranju, to me najviše i zanima, dolazi sa iskustvom, velikim radom i uz vjeru koja mora biti konstantno prisutna.

jaktarović, kažite nam više detalja o pjesmi i u kojem će maniru biti?

POBJEDA: Uskoro izlazi i duet sa crnogorskom pjevačicom Jadrankom Bar-

Pjevačica sa Barbadosa objavila na društvenim mrežama fotografiju u donjem vešu

JOVOVIĆ: Jeste, pripremamo i pjesmu sa uvaženom koleginicom Jadrankom Barjaktarović, Momčilo Zeković Zeko i ja. On je radio muziku, dok sam ja bio zadužen za tekst, aranžman i sve potrebno za audio snimak. Video je radio Dejan Senić i njegova ekipa sa kojima sarađujemo i imamo uspjehe. Što se pjesme tiče najbolje je da se svi iznenadite jer smo se mjesecima

mnogo posvetili njenoj izradi i mislim da, će to biti pjesma koja će ostati upamćena i koja će se godinama pjevati. Zaista je divna i jedva čekam da izađe, da svi iz ekipe negdje vidimo reakcije i uživamo u njoj.

JOVOVIĆ: Inspiracija je kod mene bitna stvar i mnogo toga u mom okruženju može da me inspiriše. Porodica, prijatelji, događaji, grad, zemlja, mnogo je faktora a sve je negdje uvezano. Inspiraciju najviše tražim u Bokokotorskom zalivu. To je neđe moja oaza mira i većinu pjesama sam i napisao tu, jedno nestvarno mjesto na planeti zemlji i mislim da nijesmo ni svjesni i i da ne cijenimo koliko bi trebalo taj dragulj koji imamo. Mnogo toga zna da mi bude inspirativno, ali ovo su neke stvari koje bih izdvojio. Mislim da ljudi koji imaju talenat treba da stvaraju, da rade na sebi i napreduju u svemu tome. To je jedini recept za uspjeh. B. PRELEVIĆ

,,Hot for You, Baby“ predstavljena u emisiji BBC Radija 2 sa Markom Godierom

LOS ANĐELES - Slavna pjevačica Rijana podijelila je nekoliko seksi fotografija kako bi promovisala najnoviju kolekciju svog brenda „Savage X Fenty“.

Muzičarka i preduzetnica pozirala je u izazovnom donjem vešu i užarila atmosferu na društvenim mrežama. Pozirala je u crnom, čipkanom bo-

diju s izvezenim ružama koji je sjajno istakao njene obline. Upotpunila ga je crnim štiklama i crnim halterima. ,,Naklonite se – stigla je kraljica Dana zaljubljenih“, „Jedina popularna zvijezda s prirodnim tijelom, bez operacija“, ,,E ovo je kraljica“, ,,Rijana, ako mi pokušavaš uzeti sav novac, samo reci“, glasili su samo neki od komentara obožavalaca.

NJUJORK - Pjesma ,,Hot for You, Baby“ Tine Tarner, koja je ostala neobjavljena, napokon je ugledala svjetlo dana. Ova pjesma je predstavljena u emisiji BBC Radija 2 s Markom Goodierom, kao dio posebnog izdanja albuma ,,Private Dancer“ povodom njegove 40. godišnjice. Album ,,Private Dancer“ objavljen je u maju 1984. godine i označio je povratak Tine Tarner na muzičku scenu, nakon što je sedamdesetih godina pobjegla iz nasilnog braka s muzičarem Ikeom Tarnerom Tada je bila suočena s finansijskim problemima, živjela je od bonova za hranu i radila u kabareu kako bi otplatila dugove. Međutim, njena karijera doživjela je preokret kada ju je rok grupa Rolingstonsi pozvala na svoju američku turneju, a Rod Stjuart joj je ponudio nastup na ,,Saturday Night Live“.

To je bio trenutak kada je shvatila da još ima veliku podršku

fanova, posebno u Velikoj Britaniji. Pjesma ,,Hot for You, Baby“ dugo se smatrala izgubljenom, snimljena u Kapitol studiju u Holivudu, ali izbačena sa samog albuma kako bi se ostavilo mjesta za hitove

poput ,,What’s Love Got to Do with It“ i ,,Better Be Good to Me“. ,,Private Dancer“ postigao je ogromni uspjeh, dospjela je na prvo mjesto na američkoj top listi, a Tarner je osvojila četiri Gremija.

Za ovu pjesmu zaslužni su muzičari Džordž Jang i Hari Vanda, dok je produkciju potpisao Džon Karter, koji je, uprkos početnim sumnjama izdavačke kuće pristao potpisati ugovor sa Tarner za Kapitol.

Bojan Jovović

Tina Tarner

Rijana

Neđelja, 26. januar 2025.

Što je za svijet zapadnog hrišćanstva Bazilika Svetog Petra u Rimu, to je Engleska banka u svijetu bankarstva, nepodijeljeno je mišljenje bankarskog establišmenta.

Rađena na temeljima ranohrišćanske crkve, u slavu jednog od Hristovih apostola, započeta prema Projektu Bramantea iz Urbina 1506. godine, konačno je završena 1626. godine, uz ,,autorski pečat“ Mikanđela, Moderne, Beninjija. Sa 22 m dužine, a 136,6 metara visine i dvije moćne kolonade, Crkva Svetog Petra pretvorila je cijeli trg u crkveni trem, a njena unutrašnjost – 21.000 metara kvadratnih – čini je najprostranijom crkvom ikad sazdanom. Njen ,,svjetovni“ pandan –Engleska banka osnovana je 1694. godine, u slavu funte, čiji je daleki predak bila rimsla libra (327,45 grama). Engleska funta od XVI stoljeća težila je 373,342 grama i dijelila se na 12 funkcija.

Osnivanje Engleske banke vezuje se za Vilijama Patersona, savremenika i sunarodnika Škotlanđanina Džona Loa, neuspješnog reformatora novca. Paterson je ideju o osnivanju banke izložio Vilijemu Oranskom , engleskom kralju, u trenutku kada se ovaj našao u finansijskim teškoćama izazvanim ratovima sa francuskim suverenom Lujem XV. Patersonova zamisao bila je da se kraljevskom poveljom osnuje bankarsko dioničarsko društvo sa kapitalom od 1.200. 000.000 funti. Čim bi se ta suma upisala, novac bi se pozajmio Viljemu Oranskom. Kao garancija da će se vratiti poslužilo bi vladino obećanje za emisiju obveznica (nota u tom iznosu). Ove obveznice dotle bi se emitirale kao zajmovi privatnim investitorima. Tako bi banke dobijale kamate i od tih zajmova, ali od zajmova datih državi. Patersonov prijedlog je prihvaćen uprkos žestokom protivljenju ,,torijevaca“ koji su zastupali mišljenje da je banka po svojoj prirodi strogo republikanska ustanova i da takva mora ostati.

organizaciona šema

Sama organizaciona šema Engleske banke bila je i ekonomična i efikasna. Sačinjavali su je članovi Vijeća direktora, guverner, zamjenik guvernera, 17 činovnika i dva vratara. Već nakon kratkog vremena, Vijeće direktora napustio je osnivač banke Paterson. Razlog nije bila plata – iznosila je dvije hiljade funti godišnje, već - ,,sukob interesa“. Paterson se angažovao u osnivanje jedne konkurentske banke. Tek, osnivač Engleske banke vratio se u rodnu Škotsku, gdje je svojim sunarodnicima izložio Darijenski projekat - ,,Kolonizaciju Panamske prevlake“. Uprkos zdušnoj podršci, Patersonov projekat neslavno se završio – investitori su izgubili uloženi novac, a od malarije i drugih bolesti stradalo je 1.200 kolonizatora, što su brodovima doplovili u Panamu. Među umrlima je bila Patersonova žena i di-

Janusova lica novca

Engleska bankačuvar finansijskih interesa države

Engleska banka, nastala krajem XIX vijeka, dugi niz decenija odolijevala je brojnim mijenama i izazovima, da bi bila uvrštena među osam najstarijih banaka po kontinuitetu. U početku akcionarsko društvo, nacionalizovana je 1946. godine da bi 1998. prešla u puno vlasništvo vladinog pravnog odjela. Bila je jedna od osam banaka ovlašćenih za izdavanje novčanica britanskog kraljevstva, ali sa punim monopolom na teritoriji Engleske i Velsa

jete, a on sam pukim slučajem izbjegao je smrt. Darijenski projekat je propao, ali je Patersonova zamisao o Engleskoj banci zaživjela. Kako je engleskoj državi trebalo sve više i više novca, Banka je povećala upis kapitala. Zauzvrat, od države je dobila monopol bavljenja dioničkim bankarstvom pod zaštitom i garancijom Krune i taj se monopol održao čitav jedan vijek. Uprkos ovim povlasticama, Engleska banka je samu sebe doživljavala kao običnu, doduše povlašćenu banku. Sličnim poslom bavili su se i zlatari, kao primaoci depozita i davaoci zajmova. Otuda su se oni žestoko protivili povlasticama Engleske banke, ali su njihovi prigovori bili uzaludni. Daleko veća opasnost prijetila je od novog konkurenta koji će ugroziti njen status vladinog bankara -Kompanije Južnih mora. Godine 1720, nakon kraćeg perioda rutinskog poslovanja, ova kompanija ponudila je preuzimanje državnog duga uz uslov da od Krune dobije niz koncesija. Jedna od njih trebalo je da bude i monopol trgovine sa španskim kolonijama. Tako je Engleska banka bila prinuđena da se upušti u licitaciju za državni dug, ali je ,,bitku“ izgubila – protivnik je ponudio znatno bolje uslove ne propustivši pritom – za svaki slučaj –da potplati članove parlamenta i ministre.

Uspjeh Kompanije Južnih mo-

ra izazvao je mahnito špekuliranje njenim akcijama, a i sama kompanija razradila je niz projekata: Jedan je bio ,,Konstrukcija i proizvodnja točka za ´Perpetum mobile´“, drugi ,,Popravljanje i pregrađivanje župnih dvorova“, a posebno mjesto zauzimao je projekat ,,Osnivanja kompanije za izvođenje jednog korisnog poduhvata“, ali s tim da niko ne smije saznati o kakvom je projektu riječ. Sve ovo vodilo je krahu, a kako je Engleska banka iz ovih projekata izašla uz priličnu dozu sreće, manje-više neoštećena, porastao je njen ugled kao oprezne i razborite institucije.

papirni novac

Narednih decenija (1720-1780)

Engleska banka bila je ne samo čuvar i kontrolor ponude novca, nego i čuvar finansijskih interesa engleske države. Engleske banknote mogle su se, bez ikakvih teškoća, konvertovati u gotovi novac, pa se zato nijesu ni podnosile za isplatu. Zahvaljujući opštem pomirenju, Engleska banka će 1770. godine postati gotovo jedini izvor papirnog novca u Londonu.

Nakon što je sa novčanog tržišta eliminisala banknote svojim konkurenata, Engleska banka mogla se posvetiti i rješavanju drugih problema, ali sada iz vizure Centralne banke. Tada se postavilo i pitanje: Ko reguliše ponašanje regulatora? Što ako i

sama Engleska banka zbog vlastitog optimizma ili zbog kakve javne potrebe podlegne pritiscima i nesrazmjerno poveća vlastite zajmove, banknote, depozite. Pritom, pitanje nije imalo samo teorijski karakter. Na prelazu iz XVII u XVIII vijek Britanija je uzastopno ratovala na dva fronta – protiv američkih kolonija, zatim Napoleona, a onda opet protiv Američke republike. Otuda je državi bio neophodan novac – i za izdržavanje vojske, flote, davanje subvencija saveznicima. Viljem Pit mlađi (1717-1806), predsjednik britanske vlade, povećavao je stare i istovremeno uvodio i nove poreze, ali neumorno tražio (i dobijao) zajmove od Engleske banke, čije su se rezerve opasno istanjile. Napokon, 1797. godine kada se očekivao francuski ,,desant“ na London, Banka je privremeno ukinula pravo zamjene svojih banknota i isplatu depozita za zlato i srebro. Bila je prinuđena da štampa banknote od jedne i dvije funte, a iz svojih trezora izvuče oveću količinu opljačkanih španskih zlatnika od osam talira, na kojima je, preko glave španskog monarha, sada bila utisnuta glava Džordža III. Sa zajmovima i novim emisijama banknota porasle su cijene roba i zlata, što je izazvalo veliku zabrinutost u vladinim krugovima i uticalo da donji dom formira poseban odbor (1810. godine), koji je trebalo da ispi-

ta da li je pala vrijednost baknota engleske banke ili je skočila vrijednost zlata. Ova dilema relativno je lako riješena (u pitanju je bilo preveliko limitiranje banknota), ali debata koja je nakon toga uslijedila i do naših dana važi za najslavniju debatu u istoriji novčarstva. Trebalo je odgovoriti na pitanje: Djeluje li novac na privredu ili samo reagira na privredna kretanja? Posebnu ,,težinu“ diskusiji dalo je učešće jednog londonskog berzovnog mešetara jevrejskog porijekla, a kojeg će mnogi smatrati za najvećeg ekonomistu svih vremena… David Rikardo – o njemu je riječ – beskompromisno je podržao stanovište odbora sa zlatnim polugama – da zapravo nije porasla cijena zlata, nego je, posve sigurno, pala vrijednost banknota. Vremenom ovo gledište postaće u svijetu poznato kao ,,gold standard – zlatni standard“ (,,Plemenite kovine i same su podložne većim mijenama, ali su u tom pogledu nešto najbolje što postoji“). Banknote su veoma praktične i ekonomične, ali moraju biti potpuno konvertibilne u kovani novac, tvrdio je Rikardo. Rikardovo gledište će 1821. godine pobijediti i u praksi. Ali do tada, Engleska banka biće makar i nevoljno zajmodavac

svoje vlade. Tek kada Kruna okonča sa ratovima i oni postanu prošlost, uvešće se puna konvertibilnost, a Rikardo će osvojiti Englesku, kao što je Sveta inkvizicija nekad osvojila Španiju. Tridesetih godina XIX vijeka Engleska banka naći će se i pred novim izazovima. Nicale su kao pečurke poslije kiše i nova dioničarska društva i ,,fantomskim“ projektima nadmetaće se za zajmove Engleske banke. Mnogi od tih projekata bili su inspirisani ,,magičnim“ bogatstvom Južne Amerike, pa su prihvatani sa zdravom skepsom. ,,Originalnošću i ozbiljnošću“ izdvajao se projekat jednog dioničarskog društva osnovanog radi isušivanja Crvenog mora kako bi se tako došlo do blaga koje su ondje ostavili Egipćani poslije prelaženja Jevreja preko Crvenog mora. Ovaj projekat naišao je na ohrabrujuću reakciju Engleske banke. Ovakvi i slični ,,projekti“, koji su nailazili na razumijevanje kod uprave Engleske banke, učinili su da se rezerve banke u jednom trenutku gotovo iscrpe, a ona sama nađe pred bankrotom.

pozajmica

Spas je stigao od strane konzorcijuma britanskih bankara koji joj je ,,pozajmio“ zlato. Nakon ovog neprijatnog iskustva, Robert Pel, tadašnji predsjednik britanske vlade, uvešće 1874. godine za Englesku banku željezni sistem. Posebnim zakonom određeno je da Engleska banka ograniči emisiju banknota na iznos od 14 miliona funti, koji će garantovati državne obveznice. Preko te svote, papirni novac mogao se emitovati samo do vrijednosti zlata i srebra u trezorima banke. Ovaj ,,željezni“ sistem svakako je doprinio stabilnosti Engleske banke, ali ne i afirmaciji njene uloge, kao povjerioca u nuždi. Narednih godina, u cilju stavljanja pod kontrolu komercijalnih ili podređenih banaka, Engleska banka uvela je dva važna instrumenata politike Centralne banke na tržištu – operacije na otvorenom tržištu i eskontna stopa. Oba ova izraza dugo su bila zaodjenuta velom tajanstvenosti. Operacija na otvorenom tržištu zapravo je prodavanje vrijednosnih papira, kojim Centralna banka izvlači gotovinu ili rezerve iz centralnih ili običnih banaka. Eksontna ili reeskontna stopa su sredstvo kojim se sprečava da komercijalne banke odviše lako dolaze do gotovine uzajmljujući je od Centralne banke. Znatno je vidljivija posljednja funkcija Centralne banke – zajmodavac u krajnjoj nuždi. Ako bi deponenti, iz ovog ili onog razloga, odlučili da svoje depozite u komercijalnim bankama pretvore u gotovinu, a nje nije bilo dovoljno, u pomoć bi priskakala Centralna banka. Bilo direktnim pozajmicama, bilo fino ,,štimovanim“ instrumentima – povećanjem eskontne stope, čime bi se odvraćalo od olakog uzimanja kredita, ali i privlačila iz inostranstva ne-

Engleska centralna banka

Rober Pel

Vilijam Paterson

Neđelja, 26. januar 2025.

namjenska investicijska sredstva. Zatim bi se zadovoljile potrebe solventnih banaka koje bi od nje tražile sredstva i tako vraćale povjerenje svojih depozitara.

Engleska banka ubrzo će postati prototip za ostale Evropske centralne banke. Prva će njenim stopama krenuti Francuska banka (1800), zatim Pruska državna banka (1875), a nakon toga ubrzo će i ostale države dobiti slične institucije. Godine 1867, na konferenciji u Parizu, predstavnici glavnih evropskih industrijskih država dogovorili su se da ubuduće sva plaćanja gotovim novcem obavljaju u zlatu i samo u zlatu, posredstvom konvertibilnosti banknota i depozita koji su se nesmetano mogli transformisati u zlato po fiksnom kursu.

Čitava ova struktura djelovala je stabilno (koherentno) – solidan novac, zlatni standard, fiksni kurs, ali….

OPASNOST

Oprezni i sumnjičavi ekonomisti od početka su upozoravali na opasnost – a šta ako samom zlatu padne vrijednost?

I ta bojazan nije bila ,,teorijske prirode“. Samo u toku jedne godine (1850) – u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, proizvedeno je toliko zlata koliko je u prosječnim godinama prethodne decenije proizvodio cijeli svijet. U isto vrijeme sretniji kopači zlata iskopavali su u Australiji grumene auruma tako teške da su ih jedva podizali; jedan takav grumen od 100 kg pronađen je ,,samo“ 10 metara ispod površine zemlje. Devedesetih godina XIX vijeka otkrivena su golema nalazišta zlata na Klondijahu i basnoslovni Randov rudnik u Južnoj Africi. Nakon toga, nijesu otkrivena nova nalazišta. Druga opasnost po Englesku banku, a i druge centralne banke – bio je rat. Iako je stabilnost zlatnog standarda, bila i rezultat pametnog upravljanja od strane Engleske banke, za monetarnu stabilnost najzaslužniji je bio Pax now in Britanica – Mir u kojem su živjeli Britanija i svijet. Već u narednom vijeku kada zaraćene vlade od svojih centralnih banaka zahtijevaće novac koji nijesu mogli namaknuti porezima, nijednoj centralnoj banci – ma koliko se ponosila svojom nezavisnošću – neće biti ni na kraj pameti da se odupre takvim zahtjevima. Ipak, najveća opasnost po centralne banke bila je – demokratija! Engleska banka, kao ,,oruđe vladajuće klase“, preko svoje monetarne politike nanosila je tjegobe stanovništvu, zahtijevajući od njega da podnosi i žrtve. Banka je mogla nesmetano snižavati cijene i nadnice, povećavati nezaposlenost, donositi niz mjera u korist bogatih i povlašćenih. Iz vizure moćnih banaka XIX vijeka teško je bilo predvidjeti da će doći i vrijeme kada će radnici preko sindikata, a farmeri preko svojih udruženja moći da prisile vlade na ustupke i sustezanja od nametanja tih tjegoba, čak i onda kada su neophodne za odbranu nacionalne valute.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Japansko odlikovanje crnogorskom gospodaru

Stari kontinent druge polovine XIX vijeka znakovito uzdiže epohu velikih sila; neprikosnovene uloge u diplomatiji i ratovima. Njihove državne politike dobijaju jake imperijalne obrise u Africi, Aziji, Americi, na Pacifiku. Kolonijalna bogatstva slivaju se u prestižne prijestonice. Evropska moć gospodari svijetom. Na Dalekom istoku čudesna zemlja pod zastavom Izlazećeg sunca, zadivljena snagom britanske mornarice i vojnom dominacijom Zapada, napušta tradicionalne srednjovjekovne okove. Podvizi i čast samuraja, nepobjedivih starovremenskih vitezova ispisanih mačem i perom ostaju u sjećanjima. Mladi japanski car Meidži podiže zavjesu izolacionizma, usvaja savremene tekovine Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, a ministar vanjskih poslova Japana Inoue Kaoru 1887. ističe: „Mi moramo ustanoviti japansko carstvo na rubu Azije po ugledu na evropska carstva“. Krunidbene svečanosti imperatora i kraljeva; svita gizdavog plemstva, otmjenih dostojanstvenika, specijalnih izaslanika, slavnih vojskovođa. Isijava aristokratska raskoš, dok ponos nacije često nadilazi sumornu stvarnost podanika. Rijetka, izvanredna prilika za susrete, upoznavanje, povjerljive upite, zagonetne odgovore, dobijanje značajnih informacija; poslastica za diplomatiju. Ceremonija krunisanja ruskog cara Aleksandra III tokom maja 1883. Zanimljivi državnički razgovori evropskih monarha, visokih delegacija iz Japana, Kine, Sjedinjenih Američkih Država. Jedinstvena prigoda. Sa Cetinja divna svita; otmjeni crnogorski knjaz Nikola Petrović, u pratnji naočitog ministra inostranih djela vojvode Stanka Radonjića, ađutanta Matanovića, pjesnika i knjaževog osobnog ljekara Jovana Jovanovića Zmaja. Prefinjena pravila protokola uznose bilateralne odnose na prijatnu razinu, uspostav-

Daleke zemlje, drevnih civilizacijskih žila i podneblja kulture posve različitih, ali kodeks morala i junaštva veoma sličan. Od Japanskog do Jadranskog mora nevjerovatna putanja diplomatskih valova periodično je unosila ugodne mirise prijateljstva udaljenih država - Carevine Japana i Knjaževine Crne Gore

ljene vladarskim instinktom, uljepšane uručenjem odlikovanja. „Glas Crnogorca“ od 3. juna 1884. donosi veoma interesantnu vijest: „Njegovo veličanstvo Car Japanski poslao je preko ovd. carsko ruskog zastupstva Njegovom visočanstvu našem Knjazu-Gospodaru svoj domaći orden hrizantema, kojim se odlikuju samo vladajuće osobe. Carsko ruski zastupnik poslova na Cetinju g. Pages imao je čast da preda Njegovom Visočanstvu Knjazu znakove rečenog ordena na naročitoj audijenciji, koju je imao u srijedu prije podne. Ovo odlikovanje našeg uzvišenoga vladaoca od strane Carskoga Dvora jedne velike monarhije na dalekom istoku napuniće jakim zadovoljstvom svakojeg Crnogorca, jer ovo služi kao dokaz, da je Crna Gora u uzvišenoj osobi svoga vladaoca stekla uvaženje i poštovanje i u dalekim krajevima svijeta. Ujedno javljamo, da je Njegovo Veličanstvo Car Japanski blagovolio odlikovati i Knj. Ministra inostranih djela g. V. St. Radonjića ordenom rađajućeg se sunca prvog reda“. Sa Dalekog

istoka kitnjasti ordeni obasjali stasite fizikuse crnogorskog gospodara i knjaza Nikole Petrovića i znamenitog diplomate Radonjića. Pravila reciprociteta precizno balansirana. Zablistao je Orden Danilovog krsta na osebujnoj ličnosti japanskog cara Meidžia. Daleke zemlje, drevnih civilizacijskih žila i podneblja kulture posve različitih, ali kodeks morala i junaštva veoma sličan. Pravda usađena u temelje savremene crnogorske države; čvrsti ugaoni kamen - Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore iz 1888, zahvaljujući brilijantnom intelektu, dubrovačkom šarmu, istraživačkom žaru i zavidnom obrazovanju Valtazara Bogišića, vinuo visoko ugled Crne Gore u svijetu, svojim rješenjima obasjao evropske divove Njemačku i Francusku, nadasve staru tradiciju budućeg geopolitičkog kolosa, usamljenog Japana. Interesantnu vijest donosi Glas Crnogorca od 4. februara 1890: ,,Vojnički ataše pri Japanskome poslanstvu u Berlinu, major gosn. Fukušima nahodi se od prošlog utorni-

ka među nama“. Isti list u sljedećem broju od 11. februara izvještava: ,,U prošli utornik izvoljelo je Njegovo Visočanstvo, u svom Riječkom Dvoru, primiti vojničkog pristava pri japanskom poslanstvu u Berlinu, G. Majora Fukušimu. Tom prilikom izvoljelo je Njegovo Visočanstvo odlikovati japanskog diplomatu krstom Danila I, trećeg stepena. – G. Fukušima krenuo je u srijedu po podne preko Kotora u Berlin“. Rezidencija Petrovića na Rijeci Crnojevića odisala je osmišljenim državničkim stilom, odveć diplomatskim ceremonijalom visoke klase, s reputacijom dvorova velikih sila. Ubrzo Glas Crnogorca od 4. marta 1890. donosi zanimljivost ,,Japanac na Cetinju“: ,,Tek što smo ispratili majora Fukušimu, vojnog pristava japanskog poslanstva u Berlinu, dođe nam, kroz najviši snijeg, prestavnik japanskog carstva u Beču, G. Tanahasi. Ovi nam je bio utoliko zanimljiviji od prvog, što je s njim bila i žena mu, mlada, lijepa, plava Njemica, šćer nekoga bogataša iz Magdeburga. S njim su bila i dva oficira ć. i kr. austro-ugar-

ske mornarice. Bavili su se ovdje od subote do utornika, razgledali su okolinu i bili do Rijeke. U nedjelju bjehu putnici gosti ć. i kr. Austro-ugarskog ministra G. T. vit. Milinkovića, a u ponedjeljnik su oni vratili gozbu porodici G. Milinkovića u gornjoj dvorani vel. lokande. – Kad uzmemo, da smo ove zime imali već dva gosta iz najdaljega kraja ovoga svijeta, a zima na Cetinju zaista nije najugodnije doba, da koliku budućnost ima Cetinje kao putničko zborište u ljeto, kad je vaistinu ljepota biti na Cetinju“! Snjegovite lovćenske zime otkrivaju fine tragove inostranih gostiju, njihove posjete prijestonici i dobronamjernu radoznalost varošana. Kultni cetinjski hotel ,,Lokanda“ središte zbivanja, fina mješavina crnogorske tradicije i arome stranih kultura.

Od Japanskog do Jadranskog mora nevjerovatna putanja diplomatskih valova periodično je unosila ugodne mirise prijateljstva udaljenih država - Carevine Japana i Knjaževine Crne Gore. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Japanski Orden Hirzantema

Orden knjaza Danila I za nezavisnost Crne Gore

Kralj Nikola Petrović

KAKO JE GLASILA PRESUDA DRAŽI MIHAILOVIĆU

TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Pomilovanja nije bilo, smrtne kazne su izvršene

Branioci optuženoga Mihailovića istakli su na pretresu da okrivljeni Mihailović nije lično sarađivao sa okupatorom, a da za saradnju njego vih komandanata sa okupatorom on ne može biti odgovoran. Međutim, utvrđeno je iz originalnih depeša i pisama optuženog Mihailovića i priznanjem optuženog Mihailovića o sastancima sa Njemcima i Nedićem, da je on lično sarađivao sa okupatorom, a takođe da je preko svojih komandanata stvarao sporazum o saradnji sa o kupatorom, pa je ovaj navod odbrane kao neosnovan odbačen.

Branilac okrivljenog Mihailovića advokat gospodin Dragić Joksimović istakao je da okrivljeni Mihailović nije izvršio integralnu izdaju naroda sarađujući sa okupatorom u borbi protiv oslobodilačkog ustanka naroda Jugoslavije, nego da može biti riječi samo o tome da je on, to jest optuženi Mihailović, izvršio izdaju u odnosu prema partizanima. Da je Sud usvojio ove navode branioca Joksimovića ustvari bi opravdao saradnju okrivljenog Mihailovića sa okupatorom i izdajstvom naroda, jer branilac Joksimović, braneći Mihailovića da nije izvršio integralno izdajstvo, već izdajstvo samo jednog dijela naroda, i to onog dijela koji se borio isključivo protiv okupatora, stao je time u odbranu onih koji se protiv okupatora ne samo da nisu borili, nego

Iz originalnih depeša i pisama optuženog Mihailovića i priznanjem samog Mihailovića o sastancima sa Njemcima i Nedićem, utvrđeno je da je lično sarađivao sa okupatorom, a takođe da je preko svojih komandanata stvarao sporazume o saradnji sa okupatorom

su okupatora i okupaciju podržavali, a to znači u odbranu onog malog broja koji su se nalazili u izdajničkoj organizaciji okrivljenog Mihailovića i organizacijama drugih slugu i pomagača okupatora.

Sud nije mogao stati na stanovište branioca Joksimovića i opravdati podržavanje okupatora i saradnju sa okupatorom protiv naroda Jugoslavije, pa je stoga ovaj navod branioca Joksimovića i odbacio.

Branilac Joksimović je istakao u odbranu okrivljenog Mihailovića, da se on, optuženi Mihailović iz ideoloških razloga borio protiv oslobodilačkog ustanka, to jest da

je Mihailović bio nosilac jedne ideologije, a narodnoslobodilački pokret druge, pa se borba okrivljenog Mihailovića protiv oslobodilačkog pokreta osnivala na suprotnosti ideologija. Uz to on je isticao da je okrivljeni Mihailović bio jedini legalni pretstavnik koga je priznavala legalna vlada, a da je narodnoolobodilački pokret bio ilegalan. Zbog toga svega on je istakao da se optuženi Mihailović ne može smatrati krivim za izdaju naroda i države. Sud nije usvojio navode branioca Joksimovića zato što je utvrđena saradnja osuđenog Mihailovića sa okupatorima u podržavanju okupacije i gu-

šenju oslobodilačkog ustanka naroda Jugoslavije, pa je svaka odbrana Mihailovićevog izdajničkog rada zasnovana na ideološkim razlozima ustvari odbrana ideologije podržavanja okupacije, podržavanja sistema porobljavanja naroda Jugoslavije, odbrana ideologije izdaje otadžbine kakva je ustvari po svojoj suštini bila Mihailovićeva ideologija. Činjenica koju je branilac optuženog Mihailovića istakao da je okrivljeni Mihailović bio član legalne emigrantske vlade i da je ta vlada proglasila za jedinog legalnog predstavnika osuđenog Mihailovića odobravajući potpuno njegov rad i pomažući ga svim onim čim je mogla, ne pokazuje ništa drugo nego to da je i emigrantska vlada takođe

podržavala sistem okupacije i pomagala okupatore u gušenju oslobodilačkog ustanka naroda Jugoslavije, pa ni u kom slučaju ne može isključiti krivičnu odgovornost osuđenog Mihailovića.

Obrazlažući, dalje, krivičnu odgovornost svakog pojedinog od osuđenih, predsjednik Suda je na završetku rekao: Izričući ovakvu presudu, Sud je smatrao da je bio vjeran tumač narodnih osjećanja pravde i pravičnosti, i da je žigosanjem izdaje otadžbine ostao dosljedan vjekovnim slobodarskim tradicijama naših naroda, koji su od pamtivijeka slobodu uzdizali iznad svega, a izdaju otadžbine osuđivali kao najteži zločin. Smrt fašizmu — sloboda narodu.

(Buran aplauz u publici i poklici: „Živeo Narodni sud”.)

PREZIDIJUM NARODNE SKUPŠTINE FNRJ ODBIO

Knjiga „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“, objavljena je 1946. u Beogradu. Fototipsko izdanje objavio je Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore u Podgorici 2022. Tekst presude dvadeset četvorici izdajnika i ratnih zločinaca je za ovu priliku ijekaviziran

JE MOLBE ZA POMILOVANJE NA SMRT OSUĐENIH IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Prezidijum Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije na svojoj sjednici od 16. jula 1946. godine rješavajući po molbama za pomilovanje, koje su podnijeli na kaznu smrti osuđeni

Dragoljub-Draža Mihailović, lično; branilac osuđenog Mladena Žujovića; Radoslav Rade Radić, lično; Milo Glišić, lično; branilac osuđenog Petra Živkovića; Dragomir Dragi Jovanović, lično; Tanasije-Tasa Dinić, lično; Velibor Jonić, lično; Đura

Sud nije usvojio navode branioca Joksimovića zato što je svaka odbrana Mihailovićevog izdajničkog rada zasnovana na ideološkim razlozima u stvari odbrana ideologije podržavanja sistema porobljavanja naroda Jugoslavije

Dokić, lično; Kosta Mušicki, lično; Boško Pavlović, lično — donio je odluku da se molbe za pomilovanje navedenih lica ne uvaže. IZVRŠENA JE SMRTNA KAZNA NAD DRAŽOM MIHAILOVIĆEM I OSTALIM NA SMRT OSUĐENIM IZDAJNICIMA I RATNIM ZLOČINCIMA Beograd, 17. jula Pošto je Prezidijum Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije odbio molbe za pomilovanje na smrt osuđenih izdajnika i ratnih zločinaca, to je izvršena smrtna kazna nad Mihailovićem Dragoljubom-Dražom, Radićem Radoslavom-Radom, Glišićem Milošem, Jovanovićem Dragomirom-Dragim, Dinićem Tanasijem-Tasom, Jonićem Veliborom, Dokićem Đurom, Mušickim Kostom i Pavlovićem Boškom. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ratni zločinci Rade Radić i Slavoljub Vranješević (prvi i drugi slijeva) i Dragi Jovanović (skroz desno) tokom suđenja

Ratni zločinac Stevan Moljević pred sudom 1946. godine

Advokat Dragić Joksimović

Ratni zločinac Draža MIhailović u zatvoru 1946. godine

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je dana 25. januara 2025. preminula poslije kraće bolesti u 67. godini

NADA Radula KOKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 26. januara od 10 do 15 časova i 27. januara od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova. Kuća žalosti: Vojislava Grujića broj 18.

OŽALOŠĆENI:

otac RADULE, sin MARKO, kćerke OLIVERA i DIJANA, snaha TAMARA, braća LJUBIŠA i MIRKO, sestre RADMILA i SLAVOJKA, unučad MILICA, NIKOLA, KATARINA, JOVAN, VOJIN, zetovi DARKO i RADOMIR i ostala mnogobrojna rodbina

FUAD Ibrahima MUČIĆ 1941 – 2025

Hajtar će se primati 25. januara 2025 godine u porodičnoj kući u Maslinama, Ulica Desete crnogorske br. 44, kao i 26. januara do 9 časova, a od 10 časova na mezarju Cijevna do 14 30 časova.

Dženaza će se obaviti 26. januara na mezarju Cijevna u 14 30 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga SUADA, sinovi AMEL i ALEN, ćerke LEJLA i AMELA, brat HALID, unučad ALMA, ELDAR, SEJLA, ALDINA, ALMIR i DARIS, kao i porodice LJALJEVIĆ, DELALIĆ i LUKAČEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

Na Ahiret je preselio u 85 godini naš dragi Rahmetli

Neđelja, 26. januar 2025.

са породицом, братанична МИРА са породицом, тетка ЗОРКА, стрина ЗЛАТАНА, ујна МИРЈАНА, снахе НИКОЛЕТА и ЉИЉАНА, заова ВЕСНА, јетрва

Dragoj majci, babi i svekrvi

ZORKI

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružala sve ove godine Sin SRĐAN sa porodicom

Voljenoj snahi i šurnjavi

DUBRAVKI SAMARDŽIĆ

Draga naša Dube, bila si mnogo više od snahe, bila si mi kao sestra. Nemam riječi kojima bih opisala tugu s kojom si me ostavila.

VESNA i MLADEN 1781

Posljednji pozdrav dragoj kumi

SNEŽANI ŠOFRANAC

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SLOBODAN BOŽOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

VESELINU VEŚU ZLATIČANINU

Dobrom komšiji i prijatelju.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. VESKO JANKOVIĆ sa porodicom

1771

Posljednji pozdrav

SNEŽI ŠOFRANAC Počivaj u miru.

TIJANA, JOVANA i GAGA 1782

Posljednji pozdrav dragoj mami

DUBRAVKI SAMARDŽIĆ

Bila si borac, lavica, najbolja mama na svijetu, naš anđeo čuvar.

Volimo te, tvoji

Posljednji pozdrav

BATU KOVAČEVIĆU

Hvala na svim zajedno i iskreno provedenim trenucima života. Počivaj u miru.

Ujna ANĐELIJA i brat RANKO JOVOVIĆ sa porodicom

Od kolektiva EKO CLEANA 1780

Neđelja, 26. januar 2025. Oglasi i obavještenja

1765

Opraštamo se od naše drage majke, tašte i babe

ZORKA RAIČEVIĆ rođena SAVKOVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Kćerka LELA, zet VESO, unuke MARTINA i ANJA sa porodicama

Opraštamo se od naše drage sestre i tetke

ZORKA RAIČEVIĆ

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru!

1774

NEVENKA, LJUBINKA, OLIVERA i GORDANA KAPA sa porodicom

Našoj babi

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i brigu koju si nam pružala.

Tvoji NAĐA, DUNJA i OGNJEN

Opraštamo se s poštovanjem od

ZORE RAIČEVIĆ

Hvala za častan komšijski odnos. Počivaj u miru. BORIS, LIDIJA i SUNČICA sa porodicom

Posljednji pozdrav tetku

FUADU MUČIĆU

Tvoju dobrotu i ljubav koju si nam iskazivao čuvaćemo od zaborava

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

FUADU MUČIĆU

Ponosni što si bio naš otac i suprug

ENIS i FAKI ĐEČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom dedi

FUADU MUČIĆU

Pamtićemo te po tvojoj iskrenosti i blagoj naravi

Supruga SUADA, sinovi AMEL i ALEN, ćerke LEJLA i AMELA

Unučad ALMA, ELDAR, SEJLA, ALDINA, ALMIR i DARIS

1773

ZORI

Neđelja, 26. januar 2025.

Posljednji pozdrav

VELJKU Jokovom ĐURAŠKOVIĆU

Počivaj u miru, poštovani tetak Veljko. Veliko hvala Tebi i svoj tvojoj porodici za svu pažnju i gostoprimstvo.

MIĆA KAŽIĆ sa familijom

Šest godina je od smrti moje majke

ZORICE - BEBE Milenkove STAMATOVIĆ

Sve ove godine su tuga i čežnja za tobom. Mir i spokoj tvojoj duši pored tate i tvog i našeg Milana.

NATAŠA NIKOLIĆ sa porodicom

Voljenom sinovcu

IVICI KRIVOKAPIĆU

Zauvijek ćeš biti u mom srcu i moja rana. Počivaj u miru. Nikada te neće zaboraviti stric VLADO sa porodicom

Sedam je godina od smrti našeg dragog kuma

DAMJANA

Počivaj u miru.

Tvoji kumovi: SVETO, MAJA, VASILIJE, ANĐELA i MARIJA

Sjećanje 26. 1. 2011 – 26. 1. 2025.

VLADIMIR VLATKO LJUMOVIĆ

Uvijek si u našim srcima i mislima TVOJA PORODICA 1790

1787

Dana 28. januara 2024. navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga

JELENA Radomirova POPIVODA rođena VUJOVIĆ

Voljena majko, nedostaješ nam puno. Ne možemo zaboraviti tvoju neizmjernu ljubav, pažnju, brigu. Ostaćeš zauvijek sa nama, u našim srcima i mislima. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoj sin TIHOMIR POPIVODA sa porodicom

1768

Prođe godina otkad nijesi sa nama

MILAN ČUROVIĆ

Ostaćeš voljen i nezaboravljen u srcima MILOJKE, SLAVICE, NEVENE i MARKA

Godina dana je od smrti našeg voljenog ujaka

MILANA ČUROVIĆA

Vole te tvoje

SNEŽANA i NATAŠA sa porodicama

Voljenim roditeljima

SONJA SLAVKO 30. 1. 2024. 25. 10. 1998. NOVAKOVIĆ

Vrijeme prolazi ali sjećanja ne blijede, svima nam beskrajno nedostajete. Vjerujemo da postoji neko bolje mjesto, đe ćemo se opet jednom svi sresti. U subotu 26. januara 2025. u 10 časova porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću.

Vaši BOJO, TINA, FILIP i ANJA sa porodicama

1758

Dana 26. januara navršava se četiri godine od smrti našeg

LAZARA VUJOVIĆA

Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe! Počivaj u miru! PORODICA VUJOVIĆ

Voljenoj sestri

SONJA NOVAKOVIĆ 30. 1. 2024.

Tvoje: LJILJA, TANJA i VANJA 1783

Godina je prošla... Vrijeme, nijemi svjedok naših misli i osjećanja. Nedostaješ nam svaki dan... Prolazi vrijeme, ali sjećanje na tebe ostaje kao dragocjena uspomena.

1769

1775

1776

Neđelja, 26. januar 2025. Oglasi

SAVETA MIHAILOVIĆ

Jednoga dana, negdje daleko, prepoznaću tvoje lice… Tvoja MILICA

Četrdeset dana od smrti mog oca

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol a ljubav i uspomene ostaju vječne.

Sjećanje na milu braću

27. 7. 2024 4. 3. 2016 26. 1. 2025. 26. 1. 2025.

DRAGA

BANJA

11. 4. 2002 – 26. 1. 2025.

MIKA

VUKČEVIĆ

Kad zaboli, nema tog vremena koje liječi. Ono je samo nijemi svjedok tuge koja ne prolazi. Drago, šest mjeseci patim bez tebe.

Nijesmo više svi zajedno, ali ste vas trojica u svakom mom uzdahu i svakoj mojoj misli.

Sjećanja na vas su živa, čuvam svaki osmijeh, svaku riječ, svaki trenutak koji smo zajedno proveli u našem Filipovom kršu. Čeznem za vama!

SLAVKA LABUD

JOKANOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomene na vas

Tvoja TAKA - TANJA ŠALETIĆ sa porodicom

MILORAD Ilijin ĐUKANOVIĆ

Navršava se godina dana od kada nijesi sa nama. Nedostaješ nam mnogo, bol za tobom ne prolazi. Vječni nezaborav. Počivaj u miru.

Dragi naš

Vaša sestra BRANKA sa porodicom 1786

DRAGO

Pola godine je od tvog iznenadnog odlaska.

Vrijeme nije lijek, uspomene i sjećanja na tebe ostaju da žive zauvijek. Tvoji: KOKE, DEJAN, IGOR, LJILJANA i unučad

TVOJA PORODICA 1777

Dana 27. januara navršava se godina od smrti

ANDRIJA Dušanov MILAŠEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, kroz najljepša sjećanja čuvamo uspomene na tvoj lik, dobrotu i posebnost. Nedostaješ...

Tvoji: SONJA, SAŠA i JOCO sa porodicama

Pola je godine od odlaska naše

JOVANKE

MRVALJEVIĆ

Tvoja ljubav i pažnja i dalje žive u nama. Hvala Ti što si bila dio naših života. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu opisati. Volimo Te beskrajno.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Tri godine otkako nas je napustila naša draga majka, baba i tašta a dva mjeseca otkako joj se pridružio naš otac i đed

SLAVKA LABUD JOKANOVIĆ

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo vas od zaborava