Neđelja, 2. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21249 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
NEDOPUSTIVO: Uprava policije od Agencije za nacionalnu bezbjednost nije tražila procjenu bezbjednosti za brutalno napadnutu novinarku Pobjede
Iz vrha bezbjednosnog sektora Pobjedi je potvrđeno da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije uradila procjenu ugroženosti Raičković i njene porodice. U noći incidenta, kada je Raičković brutalno vrijeđana i zički napadnuta, u Centru bezbjednosti Podgorica joj je saopšteno da će biti urađena procjena bezbjednosti. Prošla su gotovo tri mjeseca, a procjene još nema
Profesor međunarodnog prava i bivši sudija Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić govori o krizi u Ustavnom sudu, odnosima sa Hrvatskom i studentskim protestima
Nalazimo se u pat poziciji tako da čekanje na mišljenje Venecijanske komisije neće prouzrokovati dodatne probleme. S obzirom na postojeći politički kontekst možemo očekivati još goru blokadu Ustavnog suda - kazao je prof. Vučinić, navodeći da nije pesimista, već da je samo realan STR. 3.
PRVI BLOKIRANI MOST: Neformalna grupa „Kamo śutra“ nezadovoljna odgovorom premijera, najavili nova okupljanja
Blokade
INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Nema suživota između „srpskog sveta“ i politike
ZABRINJAVAJUĆA STAGNACIJA CRNOGORSKOG TURIZMA Gubimo li turističku bitku na Mediteranu?
Tri mjeseca nakon tragedije u Novom Sadu blokirana tri mosta
POGLED SA STRANE: I u Beogradu i u Podgorici širi se vapaj za pravnom državom i obnovom profesionalne etike državnih službi
Desetine hiljada ljudi blokiralo je sva tri mosta, u ovom gradu, na velikom protestu studenata i građana. Masovnost skupa je bila tolika da su redari zbog bezbjednosti naizmjenično puštali građane na mostove - prvo je određen broj ljudi morao da siđe sa mostova da bi se sljedeći popeli na njih
11.
Nova odluka Vlade
PODGORICA - Sjednica Skupštine opštine Budva biće održana 3. februara u 15 sati, odlučila je sinoć Vlada na elektronskoj sjednici, saznaje Pobjeda. Vlada je prvobitno zakazala sjednicu budvanskog parlamenta za 11. februar. Na dnevnom redu je izbor predsjednika SO Budva. R. P.
Nosilac liste „Za budućnost Budve“ pisao Nikoli Jovanoviću
Mikijelj predlaže
Carevića za prvog čovjeka Budve
PODGORICA – Najbolji izlaz iz situacije u Budvi bio bi izbor nestranačke ličnosti za predsjednika opštine, rekao je nosilac liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj, i predložio da Marko Carević bude prvi čovjek grada.
Mikijelj je, u pismu nosiocu liste „Budva naš grad“ Nikoli Jovanoviću, rekao da su svjesni izazova i podjela koje su nastale u procesu formiranja vlasti, ali i dalje vjeruju da se dijalogom može postići optimalno rješenje za sve građane jer, kako je naveo, „oni to od nas očekuju“.
- Svi pamtimo 30. avgust 2020. godine – dan kada smo zajedno stali protiv kriminalnog režima DPS-a i njegovih satelita, braneći ne samo političke stavove već i temelje naše vjere, identiteta i slobode - rekao je Mikijelj.
Kako je saopšteno iz Nove srpske demokratije, on je naveo da je danas, u trenutku kada se donose ključne odluke za Budvu, važno ne zaboraviti zbog čega su se tada borili i kome duguju lojalnost. Mikijelj je dodao da su to građani koji su im dali povjerenje i očekuju od njih odgovorno i principijelno vođenje politike. Podsjetio je da Jovanoviću nije bila prihvatljiva opcija da Vesko Marković bude predsjednik opštine Budva, jer se nalazio na listi „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“, kao ni prijedlog o formiranju vlasti po principu rotacije. Mikijelj je zato predložio Jovanovuću da zajedno razmotre kompromisno rješenje
koje bi bilo u najboljem interesu svih građana Budve. - Smatramo da bi najbolji izlaz iz ove situacije bio izbor nestranačke ličnosti za predsjednika opštine Budva, te predlažemo Carevića kao zajedničkog kandidata - kazao je Mikijelj. Dodao je da bi Carević, kao nestranačka ličnost, mogao da obezbijedi neophodnu neutralnost i saradnju između njihove dvije liste, koja je neophodna za stabilnosti i napredak Budve. Mikijelj smatra da formiranje vlasti sa DPSom ne može donijeti ništa dobro Budvi i njenim građanima.
- Vjerujemo da ne smijemo izdati povjerenje onih koji su nam dali mandat da budemo alternativa upravo takvoj politici - dodao je Mikijelj. Prema njegovim riječima, odluka o budućnosti vlasti u Budvi je jednostavna.
- Potrebno je samo da ostanemo dosljedni demokratskim principima i volji naroda. Otvoreni smo za razgovor i iskreno se nadamo da ćemo postići dogovor - zaključio je Mikijelj. R. P.
Jovanović: Ako nam fali još kandidata, možda treba da probamo i sa Svetim Stefanom
Lider političke grupacije „Budva naš grad“ Nikola Jovanović ironično je prokomentarisao ponudu političkog protivnika Mladena Mikijelja da budući predsjednik Opštine Budve bude Marko Bato Carević kao nezavisni kandidat.
- Sjajna ideja! Ako nam fali još kandidata, možda da probamo i sa Svetim Stefanom – kazao je Jovanović.
INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju
Aktuelni protesti okupili su razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu identifikacionu legitimacijsku bazu dok se sam pokret zasada legitimiše isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu. Međutim, društvene krize ovakvih razmjera morale bi se u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. U tom procesu će se iskristalisati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta - kaže Picula
PODGORICA - Uvijek sam isticao da nema suživota između politike tzv. srpskog sveta i politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Tko misli drugačije taj živi u nekom „paralelnom svemiru“ - kaže izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u razgovoru za Pobjedu. Objašnjava da su aktuelni protesti okupili razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu identifikacionu bazu dok se sam pokret zasada legitimše isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu. Ističe da bi se društvene krize ovakvih razmjera morale u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. Prema njegovim riječima u tom procesu će se iskristalisati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta.
POBJEDA: Studentski protesti doveli su do pada Vlade u Srbiji. Da li je vlast u Srbiji prinuđena da ispuni zahtjeve studenata, čime bi profunkcionisale institucije, ili predsjednik Srbije ima još manevarskog prostora za opstanak na vlasti?
PICULA: Što se tiče nedavnih ostavki u Srbiji, odnosno pada Vlade, treba razlikovati kada vlada odlazi nakon izgubljenih izbora od situacije kada je pad vlade taktika političkog opstanka. Svaki autoritarni model ima svoju točku loma, kao što ima i svoje mehanizme zaštite. Ostavke u osnovi sekundarnih političkih figura u takvom ambijentu često nemaju smisao oslobađanja institucija nego čuvanja nedodirljivog autoriteta. Prosvjednici, međutim, traže da u Srbiji funkcioniraju institucije, a ne vlast jedne uske grupe, odnosno samo jednog čovjeka. Što se tiče daljnjeg razvoja do-
gađaja, sve ovisi o percepciji prosvjednika o tome da li ove ostavke zbilja otvaraju proces dubljih promjena u društvu ili predstavljaju tek presvlačenje režima u novo ruho bez ozbiljnih zahvata u vitalne pretpostavke starog načina funkcioniranja.
P
OBJEDA: Demonstracije studenata pretvorile su se u opštu pobunu građana širom Srbije. Da li je sadašnja vlast u Srbiji i dalje legitiman sagovornik za EU?
PICULA: Protesti studenata u Srbiji su prerasli u masovni građanski pokret i predstavljaju vjerojatno najvažniji oblik društvenog i političkog aktivizma danas, ne samo u Srbiji nego i na širem prostoru. Treba pratiti reakciju institucija EU koje često nisu bile kritične prema jasnoj suspenziji demokratskih standarda u
Srbiji pod vlasti SNS-a. Premda je pristupni proces Srbije u stagnaciji tri godine, nije bilo sankcija za režim koji nije uveo sankcije Rusiji, usuglasio se sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU ili je ignorirao kazneni progon za paravojne skupine odgovorne za okršaj u Banjskoj na sjeveru Kosova. Ostaje za vidjeti što će prevagnuti u skoroj budućnosti; hoće li politička i financijska podrška autokraciji ostati nepromijenjena i nakon evidentnog kolapsa dosadašnjeg modela vladanja Srbijom ili će prevladati insistiranje na standardima liberalne demokracije bez kojih nema ni napretka u pregovorima, a pogotovo članstva u EU. Kako god ovi protesti završili, Vučićev legitimitet je ozbiljno načet.
POBJEDA: Ukoliko se promijeni vlast u Beogradu,
Protesti studenata u Srbiji su prerasli u masovni građanski pokret i predstavljaju vjerovatno najvažniji oblik društvenog i političkog aktivizma danas, ne samo u Srbiji nego i na širem prostoru. Treba pratiti reakciju institucija EU koje često nijesu bile kritične prema jasnoj suspenziji demokratskih standarda u Srbiji pod vlašću SNS-a - ističe Picula
može li to biti znak da je kraj sa politikom „srpskog sveta“, koja se nameće Srbima u regionu?
PICULA: Uvijek sam isticao da nema suživota između politike tzv. srpskog sveta i politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Tko misli drugačije taj živi u nekom „paralelnom svemiru“. To su ideje koje jedna sa drugom nemaju ama baš nikakve dodirne točke. Aktuelni protesti su okupili razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu legitimacijsku bazu dok se sam pokret zasada legitimira isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu. Međutim, društvene krize ovakvih razmjera morale bi se u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. U tom procesu će se iskristalizirati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta. POBJEDA: Kakav rasplet očekujete u vezi sa vlasništvom NIS-a, usljed sankcija SAD - NIS je najvažnija kompanija za srpsku ekonomiju?
Uvijek sam isticao da nema suživota između politike tzv. srpskog sveta i politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Ko misli drugačije taj živi u nekom „paralelnom svemiru“. To su ideje koje jedna sa drugom nemaju ama baš nikakve dodirne tačke - kaže Picula
PICULA: Optimalno rješenje bi predstavljalo smanjivanje utjecaja Putinove Rusije na Srbiju uz sigurnost daljnje opskrbe srpskog tržišta energentima. Pritisak američke administracije dokaz je kako postoje trajni interesi Vašingtona koji nadilaze unutrašnje američke političke podjele. Svjedoci smo sličnog procesa i u BiH gdje su Amerikanci čvrsto odlučili riješiti problem interkonekcije s plinovodom kojim bi eliminisali ruski utjecaj na opskrbu važnim energentom, a time i sposobnost Kremlja da politički destabilizira BiH. POBJEDA: Srbija je protjerala 12 državljana EU. Kakav biste Vi odgovor predložili EU na tu mjeru Srbije?
PICULA: Pritvaranjem i protjerivanjem državljana EU zbog sumnje da rade protiv nacionalne sigurnosti, Srbija je poslala vrlo neprijateljsku poruku. To su teške optužbe koje bi vlasti morale uvjerljivo objasniti. Smatram kako iza ovih pritvaranja stoje pokušaji zastrašivanja stranih državljana, ali i stvaranja dojma u srpskoj javnosti da iza prosvjeda studenata i građana zapravo stoje strani centri moći. Time se šalje paralelna poruka da jedino sadašnja vlast štiti cjelovitost Srbije od pokušaja destabilizacije – što, naravno, ničim nije dokazano. Mislim da bi ministarstva vanjskih poslova država čiji su građani privedeni i prognani iz Srbije trebala pozvati veleposlanike Srbije i inzistirati na jasnom odgovoru što se dogodilo i pojašnjenju postoji li rizik od prelaska srbijanske granice od strane njihovih državljana.
Violeta CVEJIĆ
Prof. dr međunarodnog prava i bivši sudija Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu za Pobjedu govori o krizi u Ustavnom sudu, odnosima sa Hrvatskom i studentskim protestima
Nalazimo se u pat poziciji tako da čekanje na mišljenje
Venecijanske komisije neće prouzrokovati dodatne probleme. S obzirom na postojeći politički kontekst možemo očekivati još goru blokadu Ustavnog suda - kazao je prof. Vučinić navodeći da nije pesimista, već da je samo realan
PODGORICA – Da je Crna Gora iole normalna država i da imamo iole „normalan“ Ustavni sud, situacija u kojoj se trenutno nalazimo bila bi riješena na jednoj sjednici tog suda od petnaestak minuta, uz dopunu koja bi podrazumijevala izmjene protivurječnih propisa koji se odnose na uslove penzionisanja sudija i prihvatanje rješenja koja se odnose na sve.
To je za Pobjedu kazao prof. dr Nebojša B. Vučinić povodom problematične situacije u ovom dijelu pravosudnog sistema, a koja je izazvana odlukom Ustavnog odbora da penzioniše sudiju Draganu Đuranović - Međutim, situacija je takva kakva je. Po mom mišljenju, u Crnoj Gori su sve institucije zarobljene od ove većine, tačnije rekao bih da je na djelu tiranija većine. Zarobljene su institucije i iskren da budem ne vidim način na koji
B. Vučinić
sve ovo može da se riješi. Mislim da bi nam mišljenje Venecijanske komisije, uz prethodnu obavezu svih aktera da to i prihvate, bilo od velike pomoći, ljekovito i blagotvornoistakao je prof. Vučinić.
Iako je riječ o savjetodavnom tijelu, prof. Vučinić smatra da je Venecijanska komisija tijelo od najvišeg moralnog, stručnog, pravnog i političkog autoriteta u Savjetu Evrope.
- Nalazimo se u pat poziciji tako da čekanje na mišljenje VK neće prouzrokovati dodatne probleme. S obzirom na postojeći politički kontekst možemo očekivati još goru blokadu Ustavnog suda - kazao je prof. Vučinić navodeći da nije pesimista, već da je samo realan. Na pitanje da li je utopistički očekivati da Ustavni sud bude oslobođen političkog uticaja, prof. Vučinić kaže „da je sreće, to bi tako trebalo da bude“. - To je u stvari njegova funkcija. On je poseban organ i nije dio redovnog sudstva. Ustavni sud je pravni organ sa značajnim političkim uticajem jer
i porijeklo Vučića, u Srbiji ne bih isključio ni najgori scenario
Nakon gotovo tri mjeseca od pokretanja protesta u Srbiji, koji su počeli poslije tragedije u Novom Sadu gdje je nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici stradalo 15 osoba, 28.januara je pod pritiskom javnosti ostavku podnio premijer Vlade Srbije Miloš Vučević na što prof. Vučinić kaže da je „malo kasno, ali može imati ljekovit uticaj“. - Tragedija koja se desila u Novom Sadu je posljedica korumpiranog sistema koji je i te kako zloupotrijebio svoja ovlašćenja na štetu građana. Ti protesti su veoma ozbiljni i masovni i vjerovatno će dovesti do promjena. S obzirom na političku genezu i porijeklo gospodina Aleksandra Vučića, koji je izvorni radikal, tu ne bih isključio ni najgori scenario - dodao je prof. Vučinić.
rješava sporove koji su pravni i politički i da je sreće usmjeravao bi tokove društvenog razvoja u Crnoj Gori. Međutim, pošto je na djelu tiranija većine, sve je blokiran - zaključio je prof. Vučinić. Osvrćući se na nedavno održanu prvu rundu konsultacija o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske u kojoj su učestvovali državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Periša Kastratović i Frano Matušić sa druge strane, prof. Vučinić je kazao da je
„u kontekstu evropskih integracija taj susret uobičajen“. - Pregovori su prvo sredstvo za rješavanje sporova. Ako se u pregovorima konstatuje da su polazišta toliko udaljena, postoji čitav dijapazon mirnih načina rješavanja sporova do Međunarodnog suda pravde - ponovio je raniji stav prof. Vučinić i podsjetio da Crna Gora ima hipoteke iz prošlosti, ali i da najnoviji razvoj situacije sa „nesretnom“ i nepotrebnom Rezolucijom o Jasenovcu i te kako može da utiče na međusobno povjerenje i stav Hrvatske koja je punopravna članica EU.
- To je jedna potpuno besmislena i nepotrebna rezolucija, odnosno politički stav koji i te kako može da iskomplikuje odnose između dvije države, a posebno u kontekstu evrointegracija - kazao je prof. Vučinić. Na pitanje koliko je realno očekivati da se sa postojećim kadrovskim rješenjima na čelnim pozicijama u ministarstvima odbrane, evropskih i vanjskih poslova može očekivati pomak u stabilizaciji odnosa dvije države, prof. Vučinić je ocijenio da, s obzirom na značaj i kompleksnost pitanja, naročito kada je riječ o sporu oko Prevlake, tu se moraju uključiti najautoritativnije strukture i na političkom i na intelektualnom i ekspertskom planu.
Na pitanje da prokomentariše aktuelne proteste studenata u Crnoj Gori pod nazivom „Kamo śutra?“, prof. Vučinić je kazao da je riječ o potpuno legitimnom načinu iskazivanja bunta s obzirom na jednu negativnu i tragičnu društvenu pojavu koja se dogodila na Cetinju. On je dodao da podržava zahtjeve studenata za smjene odgovornih u bezbjednosnom sektoru.
- Ništa nije naučeno iz onog prvog masakra koji se dogodio na Medovini i sasvim je normalno da se traži moralna, vaspitna i politička odgovornost nosilaca funkcija. Promjene Zakona o posjedovanju oružja i njegovo pooštravanje ima smisla, ali to je od sekundarnog značaja jer kod nas u Crnoj Gori izgleda da su najjednostavnija i najbolja rješenja - najudaljenija. Niko
ne postavlja pitanje gdje su nam pozornici u kvartovima koji su ukinuti prije desetak i više godina, niko se ne pita što radi komunalna policija, da li je ona opremljena, da li možda treba angažovati i neki dio penzionisanih „čistih“ službenika MUP-a da pomognu u stvaranju opšte bezbjednosne klime - kazao je prof. Vučinić i podsjetio da se većina ubistava dešava usljed korišćenja
nelegalnog oružja. Ipak, problem vidi u činjenici da posljednjih 30 godina, kako kaže, imamo legitimizaciju i opravdanje nasilja da je ovakva bezbjednosna situacija sasvim očekivana. - Situacija koja se dogodila na Cetinju može da se ponovi u bilo kom drugom gradu zato je neophodno sprovesti radikalne političko bezbjednosne mjere. Zaista smatram da je neophodno da odgovorni u bezbjednosnom sektoru podnesu ostavke - poručio je prof. Vučinić.
„Taj spor oko Prevlake, da ne pominjemo brod ,,Jadran“, klasičan je teritorijalni spor. On uključuje pitanje granice na kopnu, moru i podmorju. I za države koje nijesu imale nikakvih sporova u novijoj istoriji to je preveliki i dosta težak spor. Tu na nivou ministarstava se mogu konstatovati određene stvari, može se doći do određenih zaključaka, ali mislim da je za početak rješavanja tih sporova važno da se uključe najodgovornije strukture u obje države - kazao je prof. Vučinić i dodao da se ovakvi sporovi ne rješavaju „preko noći“, bilo u pregovorima, bilo uz posredovanje treće strane ili pred Međunarodnim sudom pravde. On je istakao da se s obzirom na dugogodišnje iskustvo najviše zalaže sa sudsko rješenje uz opasku da „u ovom trenutku treba pokazati dobru volju da se sjedne za pregovarački sto i otvoreno raspravlja kako bi otkrili što je sporno“. U fazi pregovora dvije strane, prema riječima prof. Vučinića, oni ne mogu biti javni, već zahtijevaju visok stepen diskrecije jer je takva diplomatska praksa, ali tu će se, kako kaže, izdefinisati oko čega postoji spor kada je u pitanju Prevlaka. I.MILOVIĆ
OO DPS Šavnik odgovorio Dukaju
PODGORICA – Raduje nas saznanje što se, konačno, neko iz izvršne vlasti sjetio da je Šavnik tamo đe je nekad bio i da lokalni izbori više od dvije godine još nijesu završeni, a kad će - ne zna se – navodi se u reagovanju Opštinskog odbora DPS-a Šavnik na izjavu ministra javne uprave Maraša Dukaja, koji je premijeru i predsjedniku Skupštine Crne Gore uputio informaciju o potrebi hitnog rješavanja problema u sistemu lokalne samouprave, sa fokusom na izazove u Šavniku i Kotoru.
- Ipak, ministar Dukaj zna da „postoji opasnost da skupštine koje nemaju izborni legitimitet izaberu predsjednike“navode iz OO DPS Šavnik. Ukazali su na propis iz Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je, kažu, jasno određeno trajanje mandata odbornika i poslanika: „Danom potvrđivanja mandata odbornika, odnosno poslanika novog saziva prestaje mandat odbornika, odnosno poslanika prethodnog saziva“.
- Vjerujemo da bi precizno poznavanje Zakona pomoglo i oslobodilo Vas nepotrebne panike, jer mnoga od rješenja nalaze se baš u tom aktu. Ukoliko je namjera ministarstva kojim rukovodite, zbilja, interes građana, onda Vas pozivamo da u postupku rješavanja nastale situacije u Šavniku uzmete u obzir sve činjeniceporučuju u saopštenju. Kako naglašavaju, dosadašnji nastupi na zadatu temu ne idu mu u korist.
- Olako pretrčite preko činjenica koje vanredno stanje u Šavniku determinišu. Utisak je da ministar Dukaj namjerno zaboravlja da su izbori u Šavniku u toku, a ponajviše zaboravlja aktere koji opstruiraju izborni proces. Valjda bi o tome trebalo da izvijestite Spajića i Mandića - navode iz DPS-a Šavnik.
Za ministra Dukaja imali su i, kako kažu, dobronamjernu poruku.
- Da primijenimo Zakon i sigurni smo da ćemo na obostrano zadovoljstvo prevazići situaciju koju nazivate „opasnom“ – zaključuju u saopštenju. R. P.
Bojkot Skupštine, ali ne i dnevnica i putovanja u SAD?
Knežević: Poslanici DPS-a podnijeli molbu Mandiću da im odobri sredstva za put u Vašington
PODGORICA – Poslanici
DPS-a Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević odlučili su da prekinu skupštinsku blokadu i kroz pisanu molbu predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću zamole da im odobri plaćanje avionskih karata, hotelskog smještaja i dnevnica kako bi mogli prisustvovati molitvenom doručku sa Donaldom Trampom – saopštio je juče Milan Knežević, predsjednik DNP-a. - Da mi je neko prije deset dana rekao da će poslanici DPS-a podnijeti molbu četničkom vojvodi Andriji Mandiću da im odobri putne troškove za Vašington, kako bi prisustvovali molitvenom doručku, vjerovatno bih pozvao duševnu bolnicu u Kotoru i prijavio da imaju odbjeglog i po okolinu opasnog pacijenta - saopštio je Knežević.
I nije toliko ni važno, dodao je Knežević, što su za vrijeme predsjedničkih izbora gore navedeni poslanici otvoreno podržavali Bajdena, svako ima pravo na sopstvenu zabludu, ali da mole četničkog vojvodu da im odobri put, e to već ne mogu da prihvatim.
- Ne da ne mogu da prihva-
Politikolog iz Zagreba kaže da je partija koja je odgovorna za sigurnost u Crnoj Gori najparazitskija stranka koju je svijet ikada vidio
PODGORICA - Ono najsramotnije, najnecrnogorskije, ono što je u svakom raskoraku sa crnogorskom tradicijom (kako god da doživljavaš Crnogorce, da li kao nacionalne Crnogorce ili crnogorske Srbe, zavisno koji dio društva gledaš), je nepojavljivanje državne vlasti na komemoraciji na Cetinju. To je ocjena Aleksandra Musića, politikologa iz Zagreba. On je u emisiji na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) kazao da je to jezivo ubistvo na Cetinju i zaista bestidna reakcija vlasti, ono što je hiljade mladih ljudi izvelo na ulice.
- Ovo što se događa u Crnoj Gori zapravo je autonomno. Tragedija je možda nešto drugačija, u smislu društvenih okolnosti, nego u Srbiji, ali je trauma i ono što dolazi na površinu jednako intenzivno - rekao je Musić.
Na dan kad su ti ljudi pobijeni, podsjeća on, policija je nekoliko sati lutala, ministar policije se bavio time kakav mu je odsjaj naočara u kameri, a niko iz vlasti se nije pojavio.
tim, nego sam zgrožen da poslije svih izrečenih uvreda na račun vojvode Mandića, dvomjesečne blokade Skupštine, opkoljavanja mikrofona, lomljenja dvije hemijske, šaranja po zidovima, bacanja dimne bombe, pjevanja himne u terci, oni mole četničkog vojvodu za odobrenje da otputuju - saopštio je Knežević. Umjesto da se, dodaje on, kao dokazane patriote javno isprse i kažu: „Ne treba nam ništa od četničke vlasti, idemo pješke za Ameriku ako treba, ili feribotom Bar - Bari, a onda kao slijepi putnici u potpalublju nekog prekookeanskog broda, poput Leonarda di Kaprija i Kejt Vinslet u onom filmu, sve tako dalje kroz bure i oluje, preko plave vode dok ne ugledamo kip Slobode. A tamo će nas raširenih ruku dočekati dijaspora i odmah u limuzini za vjenčanja transportovati do Vašingtona, kako bismo na vrijeme stigli na doručak. A i ako malo zakasnimo, znamo da Tramp bez nas neće početi doručak“.
- E, tako se to radi, ako nećeš da imaš posla s četnicima i kad voliš Crnu Goru više od avionske karte, hotelskog smještaja i dnevnica - dodaje, između ostalog, Knežević. R. P.
- Devet policajaca je bilo u gradu. Pa su poslije manipulisali snimcima kamera, pa je to završilo u srpskim tabloidima, što znači da neko i u tako jezivoj tragediji diluje ispod stola snimke koji bi trebalo prvo biti dostupni policiji, pa onda javnosti - dodao je Musić. Kazao je da protest mladih ljudi u Crnoj Gori ima procrnogorski šmek. - Protest se zove ,,Kamo śutra?“.
To su neki koristili da je to nekakvo crnogorsko nacionalističko divljanje. Veze nema sa vezom, dolaze ljudi iz svih stranaka i različiti djelovi društva podržavaju - inženjeri, arhitekte, akademski djelatnici. Ti mladi ljudi su takođe jako strpljivi, jako inteligentni, vrhunskih vizuala. I tačno gađaju tamo gdje treba - rekao je Musić. Stranka koja je odgovorna za sigurnost u Crnoj Gori, za policiju i tajne službe je možda, navodi on, najparazitskija stranka koju je svijet ikada vidio. - To je stranka Demokrate. Demokratska Crna Gora, čiji je lider jedna od persona non grata u Hrvatskoj, koji se dugo migolji. On bi bio dobar sa Hrvatskom i Evropom, ali kad je biti ili ne biti - onda klekne pred moćnijeg, pred onog kojeg se boji a to je u konkretnom slučaju Andrija Mandić i njegov gospodar. To je stranka ljudi koje, da ih zajedno staviš, nemaju pet godina radnog staža. Samo im je do službenih automobila, do popeka. Popek je neka vrsta crnogorske verzije pohovane svinjetine - dodaje Musić.
To im je zapravo, dodaje on, politički rad.
- Uhljebljivanje, prežderavanje, bujanje stomaka. A što se tiče dužnosti koju imaju prema društvu, prema sigurnosti - od toga nema ništa.
Ono što je zanimljiva politička dinamika jeste, dodaje on, da sada imate trokomponentnu vlast Milojka Spajića i Pokreta Evropa sad koji u sebi ima sve i svašta, različite struje koje vuku na različite strane i oni imaju određenu podršku Evrope. Stranka Demokrate, kaže, isključivo se bavi vlastitom koristi i muljanjem.
Dodaje da su tu i Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partiju (DNP) - Mandićev dio koalicije.
- Oni rade jedan dubinski, tektonski, dugoročni posao. Rade ga vrhunski. Mogu ja o njima ideološki misliti što god želim, oni su najinteligentniji i najuspješniji igrači u Crnoj Gori. U pogrešnom cilju, po mom mišljenju, ali rade to poprilično suvereno - smatra Musić. Ta skalamerija, dodaje on, to nekako plovi.
- Mnogi su gasili vatru benzinom pa su izazvali požar. Oni su odmah, loptaški, pokušali opoziciji pripisati proteste u Crnoj Gori. Mandić ne, ali ostali da. Ko god posmatra crnogorsku političku scenu vidi da je opozicija terminalno nesposobna - dodao je Musić. On je rekao da je opozicija izgubila četiri godine i 15 izbora. - Sve moguće izbore. Ne može, nije u stanju izreći jednu razumljivu rečenicu prosječnom građaninu u Crnoj Gori, a kamoli da organizuje hiljade mladih ljudi koji izbjegavaju sve nagazne mine prijašnjih vremena. Pa su se tako odredili i stavili distancu prema starom i prema novom trenutnom i traže neke načelne stvari - rekao je politikolog.
Crna Gora je mala, ona je manja od Srbije, teritorijalno je manja od Srbije, pa je onda i, dodaje, broj ljudi nešto manji. - Ali po nivou inteligencije, unikatnosti i zapravo zdravih stvari koje bi svako trebalo potpisati, nezavisno od toga kako se nacionalno izjašnjava, to je jako ugodno iznenađenje. Ono što lično posmatram jeste to kako će se to u nekom trenutku preliti na nešto trajnije. Hoće li biti obavještajno bušeno spolja ili iznutra i hoće li biti obavještajno bušeno od trenutnog, i hoće li zbog nekih starih sujeta biti bušeno od onog starog, u svakom slučaju Crna Gora je barem malo prodisala. A i to je na tragu njene istorije, jednog slobodarskog načina gledanja na ovaj život. To je nasljeđe - ono koje uči da je čojstvo ono koje mora biti prvo, zaključuje Musić. R. P.
DPS počeo kampanju za predstojeći kongres, održana tribina u Andrijevici Živković: Vlast ćemo vratiti u okvire ustavnog ponašanja, Kongres će potvrditi snagu DPS-a
PODGORICA – Vlast ćemo vratiti u okvire ustavnog ponašanja, a Kongres će potvrditi snagu Demokratske partije socijalista - poručio je lider te stranke Danijel Živković.
Demokratska partija socijalista počela je kampanju za predstojeći deseti Kongres pod sloganom: ,,Dostojanstveno! Pouzdano! Snažno!“ tribinom sinoć u Andrijevici. Živković je, kako se navodi u saopštenju, istakao zahvalnost na fenomenalnom rezultatu na prethodnim lokalnim izborima, te podsjetio da je
u prethodnoj godini, kada se pogledaju zbirno ostvareni rezultati na lokalnim izborima, DPS ostvario rezultat od 28 odsto podrške čime je, kako je kazao, ponovo postao ubjedljivo najjači politički subjekt u Crnoj Gori nakon četiri godine brutalne kampanje koja je imala za cilj da nestane partija.
- Ne samo da nijesmo nestali, nego vraćamo povjerenje građana i podrška nam je porasla za oko osam odsto u odnosu na godinu ranije na parlamentarnim izborima, što dovoljno ukazuje da se bliži kraj ove vlasti - kazao je Živković. Istakao je da trenutno Crnu
Goru potresaju tri krize – parlamentarna, institucionalna i vaninstitucionalna.
- Parlamentarna kriza započeta je onog momenta kada je parlamentarna većina odlučila da na Ustavnom odboru preuzme nadležnost Ustavnog suda, a kada ne važi Ustav, onda ne važi više ništa. Zbog toga je blokada rada Skupštine mjera kojom ćemo vlast vratiti u ustavne okvire. Ta institucionalna kriza je, dakle, proizvedena isključivo djelovanjem vlasti. Kao što je i institucionalna kriza zbog koje imamo ljude na ulicama i blokade mostova nastala kao posljedica
odbijanja da se preuzme odgovornost za očigledne propuste u sektoru bezbjednosti koji su doveli do gubitka ljudskih života - rekao je Živković. Finalno, možda i najdublja kriza koju imamo je, dodaje on, kriza u Budvi, koja prijeti da suspenduje demokratiju, što će za posljedicu imati blokadu čitave Crne Gore. - Zbog toga vam sad kažem, ukoliko se onemogući formiranje vlasti koja nije po volji Andrije Mandića, i ukoliko se suspenduje demokratija, onda izbori više nemaju nikakvog smisla - saopštio je predsjednik DPS-a. R. P.
Neđelja, 2. februar 2025.
ZABRINJAVAJUĆA STAGNACIJA CRNOGORSKOG TURIZMA: Gubimo li turističku bitku na Mediteranu?
PODGORICA - Nekada su razlike između Crne Gore i Albanije u turizmu bile neuporedive i u potpunosti išle u našu korist. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći goste iz luksuznih tržišta, dok je Albanija tek izlazila iz decenija izolacije, sa infrastrukturom daleko ispod standarda potrebnih za razvoj ozbiljnog turizma.
Tada je Crna Gora imala više od 20.000 mjesta u hotelima, kvalitetne smještajne objekte i solidnu avio-povezanost, dok je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje nijesu imale sopstvena kupatila, a avionske linije bile su ograničene na svega dvije ili tri dnevno.
Sad i prije
Međutim, danas je situacija potpuno drugačija. Dok je Albanija doživjela nevjerovatan napredak u turizmu, ulažući milijarde u infrastrukturu, modernizaciju hotela i unapređenje avio-saobraćaja, Crna Gora se suočava s ozbiljnim izazovima koji je sve više sputavaju u borbi za turiste. Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, sada broji više od 200 hotela, a glavni aerodrom u Tirani postao je jedan od najprometnijih u regionu, povezan sa cijelim svijetom. Kako ističe za Pobjedu dugogodišnji turistički radnik Branko Diki Kažanegra, Crna Gora danas nije ni približno konkurentna kao nekada i problemi poput loše dostupnosti, nedovoljno razvijene infrastrukture i neefikasnog planiranja doveli su do toga da nekadašnje prednosti više ne postoje. Dok Albanija postaje prepoznata kao nova rastuća turistička sila na Mediteranu, Crna Gora se suočava s opasnošću od stagnacije i gubitka pozicije koju je nekada čvrsto držala.
- Turizam u Crnoj Gori prošao je kroz značajne promjene tokom posljednjih decenija. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći turiste iz luksuznih tržišta, uključujući goste iz arapskih zemalja i drugih prestižnih destinacija. U to vrijeme, naša hotelska infrastruktura bila je razvijena, a avio-povezanost
Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, danas ima više od 200 hotela. Aerodrom ,,Majka Tereza“ u Tirani, jedini međunarodni aerodrom u Albaniji donedavno, radi neprekidno 24 sata i jedan je od najprometnijih u regionu. On je postao ključna saobraćajna tačka za međunarodne letove, sa sve većim brojem putnika i destinacija. Samo sa Italijom Albanija ima direktne avio-linije prema čak sedam gradova, a za svaki od njih postoje najmanje dva leta dnevno. I to su samo letovi ka Italiji – ne računajući druge evropske i svjetske destinacije – navodi Branko Kaženegra
omogućavala je kontinuirani priliv stranih gostiju - kazao je Kažanegra.
Zanimljiv kontrast u tom periodu je, kako navodi, da je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje su imale sopstvena kupatila, dok je većina smještaja bila znatno skromnija.
- Pored toga, avionske linije su bile ograničene na svega dvije ili tri dnevno. Danas je situacija drugačija – regionalna konkurencija je postala znatno jača, tržište zahtjevnije, a očekivanja gostiju sve veća. Crna Gora i dalje posjeduje ogroman turistički potencijal, ali ključni izazov ostaje podizanje kvaliteta usluga i infrastrukture na nivo koji bi je ponovo svrstao među najpoželjnije destinacije na Mediteranu - objašnjava Kaženegra. On podsjeća da je početkom devedesetih godina putovao u Albaniju i tada dobio neobičan savjet od tadašnjeg našeg konzula u Tirani.
- Rekao mi je da, kada dolazim, obavezno ponesem vodu i bateriju. U prvi mah nijesam shvatio zašto, ali mi je ubrzo postalo jasno. Kada sam stigao u hotel, oko deset sati uveče nestala je struja, a s njom i voda. To je u to vrijeme bilo normalno za Albaniju. S druge strane, Crna Gora je u tom periodu bila na vrhuncu svog turističkog razvoja. Imala je više od 20.000 mjesta u hotelima, a koji su bili kvalitetni i dobro opremljeni. Nakon zemljotresa 1979. godine, praktično je obnovlje-
na čitava hotelska infrastruktura, što je rezultiralo time da je Crna Gora imala bolje i modernije smještajne kapacitete nego cijela jugoslovenska obala – od Poreča do juga Jadrana - kaže Kaženegra dodajući da su danas stvari neuporedive. - Nekada su poređenja bila u korist Crne Gore, ali sada, nažalost, situacija ide u korist Albanije. Njihova turistička ponuda se drastično unaprijedila, dok se Crna Gora suočava s izazovima koji usporavaju njen razvoj. Potrebna su ozbiljna ulaganja i strateški pristup kako bismo povratili nekadašnji status jedne od vodećih destinacija na Mediteranu - ističe Kaženegra.
Navodi da je Albanija doživjela ogroman turistički razvoj u posljednjih nekoliko godina. - Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, danas ima više od 200 hotela. Aerodrom ,,Majka Tereza“ u Tirani, jedini međunarodni aerodrom u Albaniji donedavno, radi neprekidno 24 sata i jedan je od najprometnijih aerodroma u regionu. On je postao ključna saobraćajna tačka za međunarodne letove, sa sve većim brojem putnika i destinacija. Samo sa Italijom Albanija ima direktne avio-linije prema čak sedam gradova, a za svaki od njih postoje najmanje dva leta dnevno. I to su samo letovi ka Italiji – ne računajući druge evropske i svjetske destinacije - navodi Kaženegra. Ovaj impresivan napredak u avio-saobraćaju i turističkoj infrastrukturi pokazuje, kako naglašava naš sagovornik, koliko je Albanija napredovala i koliko ozbiljno ulaže u turizam, dok se Crna Gora suočava s izazovima u održavanju konkurentnosti na mediteranskom tržištu.
doStupnoSt - Moj unuk je prije nekog vremena otišao na školovanje u Ameriku i, sasvim prirodno, putovao je iz Tirane. Drugi unuk mi takođe dolazi iz inostranstva – ponovo preko Ti-
rane. To dovoljno govori o trenutnoj situaciji. Danas, Crna Gora, uprkos svom turističkom potencijalu, spada među najlošije dostupne destinacije na Mediteranu, bilo da je riječ o kopnenom, vazdušnom ili pomorskom saobraćaju - naglašava Kaženegra dodajući da je osnovni preduslov za razvoj turizma oduvijek bila dostupnost i da je turizam zapravo i nastao kada su ljudi počeli da putuju.
- Svaka uspješna destinacija mora imati dobro razvijenu transportnu infrastrukturu. Nažalost, Crna Gora trenutno ne ispunjava taj ključni uslov. Pored problema s avio-povezanošću, sada se suočavamo i sa izazovima u željezničkom saobraćaju. I dok druge zemlje ulažu u modernizaciju puteva, aerodroma i luka, mi ostajemo među najmanje dostupnim destinacijama na Mediteranu, što ozbiljno utiče na konkurentnost našeg turizma - ističe Kaženegra. Njegova poruka vlastima bi bila da se hitno uključe u rješavanje nagomilanih problema u turizmu.
- Međutim, postavlja se pitanje kome tu poruku uopšte uputiti, jer izgleda da ove probleme niko ne smatra prioritetnim. Rezultati govore sami za sebe – priče ima na pretek, ali od priče se ne živi. Ako se ova-
kav trend nastavi, Crna Gora će se suočiti s postepenim, ali nezaustavljivim odumiranjem turizma. Trenutno je taj proces još uvijek blag, ali bez hitne intervencije može doći do drastičnog pada. Najveća opasnost leži u tome što bi turizam mogao potpuno preći u nelegalne tokove, a zapravo je već duboko u njima - smatra Kaženegra. Po njegovim riječima, za održiv i uspješan turizam moraju se znati osnovni parametri: koliko imamo smještajnih kapaciteta i koliko turista zapravo dolazi.
- Bez tih podataka, nemoguće je pratiti trendove, planirati razvoj i osigurati kvalitet usluga. Ako ne riješimo ove probleme, ne samo da ćemo izgubiti konkurentnost, već ćemo postati destinacija koja više ne može privući ozbiljne investicije ni turiste koji donose dugoročnu vrijednost ekonomiji. Mi ne samo da ne znamo tačne smještajne kapacitete, već ih ne znamo ni izbrojati. To je suštinski problem našeg turizma. Bez preciznih podataka o tome koliko gostiju dolazi, koliko ih ostaje, gdje borave i kakva je stvarna popunjenost, nemoguće je planirati bilo kakav ozbiljan razvoj - tvrdi Kaženegra. On podsjeća da su prije nekoliko godina u Privrednoj komori razgovarali s tadašnjim rukovodiocima i da je tada jasno rekao da u ovakvoj situaciji turistički radnici mogu jedino –da proklinju vlast. - To nam je, nažalost, jedino preostalo, jer svaki apel i svaki pokušaj da se ukaže na probleme ostao je bez odgovora. Danas, nakon svih ovih godina, čini se da ni nova vlast ne pokazuje ozbiljnu inicijativu da promijeni stvari. Zato turistički radnici, oni koji su godinama ulagali trud, rad i znanje u ovu granu privrede, ostaju prepušteni sami sebi, boreći se sa sistemom koji ne funkcioniše i ne prepoznaje turizam kao prioritet. Ako se ovakav odnos prema turizmu nastavi, nećemo morati da brinemo o njegovom razvoju – jer ga uskoro više neće ni biti - poručuje na kraju Kaženegra. n. Kovačević
Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ sinoć blokirala Most Blaža Jovanovića na sat zbog odgovora premijera
PODGORICA – Nezadovoljni odgovorom premijera Milojka Spajića na njihove zahtjeve, neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ je sa sinoćnje jednočasovne blokade Mosta Blaža Jovanovića u Podgorici poručila da više ne zahtijevaju ostavke, već traže od Spajića da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića. Najavili su da će do tada nastaviti blokade.
- Tačno je da je ostavka moralni čin, ali gdje je odgovornost za zločin koji se dogodio? Da li se ispituje postupanje nadležnih 1. januara 2025. godine? Da li su do danas utvrđeni propusti u radu? Ako nijesu - da li možete tvrditi da ih nije bilo? Ko će odgovarati za to što nakon zločina koji se dogodio u Medovini 2022. godine ništa nije urađeno kako se takav zločin ne bi ponovio? Ko će odgovarati za smrt trinaest osoba u gradu površine 910 km2? Kada planirate sprovođenje evaluacija rada? Zar zločin koji se godio 1. januara 2025. nije bio dovoljan razlog da se sa evaluacijom počne? Čvrsto vjerujemo da jeste. Upravo zbog toga ostavke više nijesu naš zahtjev – kazao je predstavnik studenata Marko Vukčević zahtijevajući da Spajić smijeni Šaranovića i Bečića.
Ne traže, kako je naveo, deklarativne izmjene sistema, već sistem u kojem se funkcije zasnivaju na odgovornosti, što je jedan od principa demokratske, legitimne vladavine.
Zamjerili su premijeru što je „navodno bio na pijaci“ dok su oni prije dvije večeri na Cetinju odavali počast žrtvama
Traže odgovornosT: Građani na Mostu Blaža Jovanovića
Ko će odgovarati za smrt trinaest osoba u gradu površine 910 km2? Kada planirate sprovođenje evaluacija rada? Zar zločin koji se dogodio 1. januara 2025. nije bio dovoljan razlog da se sa evaluacijom počne? Čvrsto vjerujemo da jeste. Upravo zbog toga ostavke više nijesu naš zahtjev – kazao je predstavnik studenata Marko Vukčević, zahtijevajući da Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost
stradalim u zločinu koji se dogodio prije mjesec.
Bol se pretvorio u Bijes
- Na Cetinju su sa nama bili bližnji stradalih u oba zločina. Osjećanje bola koje nas je preplavilo na tom skupu, danas se pretvorilo u bijes. Stoga smo donijeli odluku da nastavimo blokade koje možete očekivati sve dok ne ispunite naše zahtjeve - poručio je Vuk-
Neprijavljeno javno okupljanje
Iz Uprave policije je saopšteno da je „neprijavljeno javno okupljanje grupe građana koje je sinoć održano na Mostu Blaža Jovanovića, proteklo mirno, bez narušavanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz poštovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje“.
Iz Uprave policije pozvali su učesnike da tokom eventualnih sličnih okupljanja postupaju u skladu
sa zakonom, vodeći posebno računa da nenajavljenim blokadama saobraćajnica mogu ugroziti svoju i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju. - Uprava policije ostaje posvećena obezbjeđenju javnog reda i mira i primjeni svih zakonskih mjera u cilju zaštite prava građana, očuvanja bezbjednosti i izgradnje sigurnog okruženja za sve – saopšteno je iz policije.
čević dodajući da bi danas trebalo da obavijeste javnost o daljim koracima.
Osvrćući se na Spajićev odgovor koji im je javno uputio prije dva dana, Vukčević je kazao da će dostaviti svoje prijedloge na nacrt zakona o oružju koji je na javnoj raspravi, dodajući da se Spajić u odgovoru ni-
je ni osvrnuo na njihov zahtjev da se dozvola za posjedovanje oružja izdaje na godinu. Nijesu zadovoljni ni ostalim odgovorima.
- Odgovor na zahtjev da se reformiše sistem funkcionisanja policijskih struktura ne može biti samo zapošljavanje većeg broja policajaca. Re-
forma sistema funkcionisanja znači redovne obuke za postojeće službenike i poboljšanje njihovih uslova rada. Kada je riječ o zahtjevu da se u sve osnovne i srednje škole uvede kao obavezan predmet građansko obrazovanje, posebno smo insistirali na proučavanju antiratne prošlosti,
te izučavanju primjera građanske neposlušnosti u doba militarizacije Crne Gore. Da li je tako nešto predviđeno planom Strategije obrazovanja za 2025 – 2035? Još bitnije od toga, građani i građanke moraju znati hoće li i kada će tačno građansko obrazovanje ponovo biti u školama – poručio je Vukčević.
Tvrdi i da je izostao jasan odgovor u odnosu na njihov zahtjev da se poboljša institucionalni pristup brizi o mentalnom zdravlju.
- Nije pomenuto kreiranje priručnika za krizne situacije, kao ni mogućnost otvaranja psihološko-savjetodavnog centra na sjeveru. Legitimnost ovih, ali i ostalih zahtjeva vezanih za mentalno zdravlje potvrdio je i ministar zdravlja Vojislav Šimun, koji je 30. januara 2025. godine na studentskoj tribini koja se održala na Medicinskom fakultetu tvrdio da je spreman da izađe u susret, te da je isto poručio i Vama. Zašto onda, idućeg dana u Vašem saopštenju nema ni riječi o tome - pitaju studenti.
odgovor premijera koji je razBijesnio studente Nakon što su studenti pozvali Spajića da do 1. februara organizuje konferenciju za medije i jasno iskaže stav o njihovim zahtjevima i obavijesti javnost što je urađeno od 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana, Spajić se prije dva dana oglasio saopštenjem. Osvrćući se na njihove zahtjeve da Šaranović i Bečić daju ostavku, saglasio se da je ostavka čin moralne i objektivne od-
Na Cetinju su sa nama bili bližnji stradalih u oba zločina. Osjećanje bola koje nas je preplavilo na tom skupu, danas se pretvorilo u bijes. Stoga smo donijeli odluku da nastavimo blokade koje možete očekivati sve dok ne ispunite naše zahtjeve - poručio je Vukčević dodajući da bi danas trebalo da obavijeste javnost o daljim koracima
govornosti, dodajući da su svi članovi Vlade podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka od kojih će zavisiti konačne odluke. Nije precizirao da li je evaluacija njihovog rada u toku ni kada bi mogli biti poznati rezultati te analize. Obavijestio je studente da je nacrt izmjena Zakona o oružju i municiji na javnoj raspravi pozivajući ih da do 24. februara daju svoje prijedloge. Spajić je naveo da je tim prijedlogom predviđeno podizanje starosne granice na 25 godina za podnošenje zahtjeva za dozvolu za oružje, smanjen period važenja oružanog lista na pet godina te proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja. Izmjenama Krivičnog zakonika, kako je kazao Spajić, pooštrene su kazne za nedozvoljeno nošenje oružja i femicid, a napad na ljekare i prosvjetne rad-
Vukčević je naglasio i da se istovremeno sa sinoćnom blokadom Mosta Blaža Jovanovića, održavao i protest u Zagrebu, a da su njihove kolege u Novom Sadu blokirale tri mosta. - Jedan od ta tri mosta je Žeželjev most, koji je projektovao inženjer Branko Žeželj, isti čovjek koji je projektovao i Most Blaža Jovanovića. Sa svih ovih lokacija šalje se jasna poruka svim liderima regiona. Poruka da su mladi spremni da se bore za svoje ideje i da ne prihvatamo da se na naše zahtjeve odgovara politikanski i površno –poručio je Vukčević u ime Neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“.
nike prepoznat kao krivično djelo. Kao odgovor na njihov zahtjev za reformu funkcionisanja policijskih struktura, Spajić je kazao da je u međuvremenu zaposleno 49 policajaca i raspisan konkurs za prijem još 815. Vlada je donijela i odluku o angažovanju zaštitara u školama, a Strategijom obrazovanja je predviđeno, kako je kazao Spajić, uvođenje građanskog obrazovanja u škole. Ministarstvo zdravlja je, kako je naveo Spajić, izradilo program za mentalno zdravlje na osnovu kojeg bi u naredne dvije godine trebalo da budu osnaženi kapaciteti u smislu prevencije, brzog dijagnostifikovanja i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja. Menadžment RTCG-a ga je, kako je kazao Spajić, obavijestio da će u narednom periodu dodatno tretirati teme vezane za mentalno zdravlje.
M. Lk.
nedopustivo: Uprava policije od Agencije za nacionalnu bezbjednost nije tražila procjenu bezbjednosti za brutalno napadnutu novinarku Pobjede
PODGORICA – Brutalni napad na Anu Raičković najteži je napad na novinare u posljednjih šest godina, ali Uprava policije ne čini ništa da osigura njenu i bezbjednost njene porodice. Nakon skoro tri mjeseca otkako je novinarka Pobjede napadnuta, Uprava policije nije našla za shodno da traži od Agencije za nacionalnu bezbjednost da se za Raičković i članove njene porodice uradi procjena ugroženosti i utvrdi da li mogu vjerovati tvrdnjama Zorana Bećirovića i ostalih optuženih za napad da im oni neće nauditi.
U sudnici Osnovnog suda u Podgorici Zoran Bećirović, njegov sin Luka, Mijatović i Ljubomir Dukić tvrdili su da nijesu krivi i da niko „prstom nije dotakao“ Raičković, njenog sina i vjerenika, te da su oni žrtve novinarke koja je sporne noći, po njihovoj procjeni, bila sređena kao da će u grad i bila „u kožnim gaćama“. Pobjedi je iz vrha bezbjednosnog sektora potvrđeno da Agencija za nacionalnu bezbjednost koja postupa po zahtjevu Uprave policije, odnosno Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata, nije uradila procjenu bezbjednosti Raičković i njene porodice. Javnost je u petak, kao i Raičković imala prilike da čuje da nema bojazni za bilo kakav dalji napad, jer se napad nije ni dogodio?!
Prema stavu Osnovnog državnog tužilaštva ona, njen sin i vjerenik 10. novembra u Bloku pet, napadnuti su ispred objekta brze hr ane „Gurman“.
Pobjeda je 22. januara pitala Upravu policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova da li je gotova procjena ugroženosti, ali nijesmo dobili odgovor. Na suđenju u petak advokat odbrane Danilo Mićović zatražio je ukidanje pritvora za Bećirovića i Mijatovića i „garantovao da optuženi neće nauditi Raičković i njenoj porodici“.
Isto to kazali su i optuženi, na što je tužiteljka Romina Vlahović podsjetila da je formiran predmet po prijavi brata Ane Raičković da je Ljubo Dukić nudio da plate oštećenoj da odustane od krivične prijave, a kada je odgovorio da od toga nema ništa, oštećeno mu je staklo na vozilu. Optuženi se nijesu izjasnili na okolnosti povreda koje je zadobila već su tvrdili da oni nijesu bili akteri tog napada. Takođe, oni nijesu pomenuli ni kako je došlo do oštećenja na njenom vozilu.
Četvorica optuženih zauzeli su stav da su žrtve Raičković, a da je njen sin „zloupotrijebljen“. Te tvrdnje se ne poklapaju sa iskazima Raičković i njenog sina.
- Nijesam znala da moj sin, dok sam sa njim razgovarala
Iz vrha bezbjednosnog sektora Pobjedi je potvrđeno da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije uradila procjenu ugroženosti Raičković i njene porodice. U noći incidenta, kada je Raičković brutalno vrijeđana i fizički napadnuta, u Centru bezbjednosti Podgorica joj je saopšteno da će biti urađena procjena bezbjednosti. Prošlo je gotovo tri mjeseca, a procjene još nema
telefonom, čuje uvrede i prijetnje. Fokusirana sam bila na njegov glas i naravno da mu nijesam pominjala ništa, ali je on čuo. To što je čuo kazao je inspektorima i tužiteljki, a i te kako ga je pogodilo zbog čega je došao prije policije –ispričala je Raičković. Njen sin ispričao je da je došao odmah kad je čuo da mu je majka u opasnosti.
U noći incidenta, kada je Raičković brutalno vrijeđana i fizički napadnuta, uslijedilo je davanje iskaza pred službenicima Centra bezbjednosti Podgorica.
Iste večeri saopšteno joj je da će biti urađena procjena bezbjednosti, nakon čega joj se tim povodom niko nije obraćao.
Ona je te noći navela da strahuje za sina i njegovu bezbjednost jer su joj prijetili da će ga naći i da ga ne može zaštititi. Kazala je da je i tužiteljki ispričala da je Dukić molio da ne prijavljuje policiji jer će se napraviti velika frka i da nije svjesna u što ulazi i da joj to ne treba ništa.
Kada se ponudio da joj plate, Raičković je Dukiću rukom pokazala na ulaz zgrade u kojoj stanuje brat i kazala da ne može da vjeruje da joj se to dešava u dijelu grada gdje živi njena porodica.
Samo dan nakon toga, Dukić je preko zajedničkog prijatelja tražio njenog brata da razgovaraju, što je on odbio. - Nemam što da se dogovaram sa nekim ko mi je napao sestru i sestrića, kazao je on, na što je Dukić objašnjavao da su bili na sahrani u Morači, da su pili čitavi dan, da su pogriješili i da će se iskupiti. O svemu tome brat Ane Raičković obavijestio je policiju i tužilaštvo. Nakon dva i po mjeseca Dukić tvrdi da je Raičković „tražila od njega da se dogovore“. Podsjetimo, Raičković je nakon napada otišla u policiju i u više navrata saopštila da neće odustati od krivičnog gonjenja.
Podsjetimo, svjedok incidenta je i policijski službenik Srđan Korać za kojeg policija još nije utvrdila da li je postupio u skladu sa službenim ovlašćenjima 10. novembra kada je, kako je kazao, za portal Libertas bio „nekoliko minuta u toaletu, a incident je trajao više od 20 minuta. Raičković je došla do pulta, poručila hranu kada su Zoran Bećirović i Mijatović počeli da je vrijeđaju i prijete, prepoznavši je kao novinarku. Uprava policije nije dostavila ni odgovor komisije za napade na novinare koja je tražila da im dostave dokumentaciju.
J. RAIČEVIĆ
ŽENE JEDNA DRUGOJ PODRŠKA: U Crnoj Gori ne postoji psihološko savjetovanje za parove koji prolaze kroz postupke vantjelesne oplodnje
U mnogim zemljama psihološko savjetovanje u postupku VTO je obavezna stvar jer je poznato koliko stres utiče na kvalitet jajnih ćelija, a kod nas se o tome veoma malo govori - kazala je Jelena Obradović. Kristina iz Podgorice kaže da je odgovore na sva pitanja i nedoumice pokušavala da nađe na brojnim forumima gdje su žene iz zemalja regiona dijelile svoja iskustva o vantjelesnoj oplodnji
PODGORICA - U Crnoj
Gori ne postoji podrška za parove koji prolaze kroz postupke vantjelesne oplodnje, niti se o tome govori kada jednom uđete u taj proces - kazala je za Pobjedu Jelena Obradović, socijalna radnica i sistemska porodična psihoterapeutkinja pod supervizijom, koja je sa suprugom prošla kroz ovaj proces.
Istakla je da je tokom desetogodišnje borbe upoznala mnogo žena koje nikada nijesu potražile pomoć i podršku terapeuta, a razlozi su iscrpljenost od mnogobrojnih procedura oko samog postupka, nedostupnost te podrške, a i finansije.
- Kada smo ušli u postupak prvi put, prošli smo kroz psihološku procjenu koja je bila dio standardne procedure. To je kratki informativni razgovor da biste dobili saglasnost da uđete u postupak, tako da ga ne možemo nazvati podrškom, već još jednim od mnogobrojnih testova koji morate proći da dođete do bebe - kazala je Obradović.
Poučena ličnim iskustvom kazala je da se žene u tom stanju teško odlučuju da same potraže pomoć i podršku stručnih lica, zbog preokupiranosti rezultatima i procedurama, a nalaze se u stanju strepnje, straha i uznemirenosti od nepoznatog.
- Postupak VTO rijetko uspije iz prvog pokušaja, vrlo često se ne završava u prvom krugu, već je potrebno nekoliko postupka da biste došli do pozitivnog testa na trudnoću. Moje lično iskustvo potrajalo je dugih 10 godina, kada sam poslije prvog postupka shvatila da pozitivan test na trudnoću ne znači pozitivan ishod postupka, a koliko je samo bilo po -
trebno doći do tog pozitivnog testa - ispričala je Obradović.
RAZOČARANJE, NEUSPJEH…
Pojašnjava da postupak VTO nažalost nosi brojna razočaranja, neuspjehe, iscrpljenost, traži strpljenje i vjeru i to je samo dio paketa negativnih osjećanja na ovom putu.
- Neke žene će potražiti podršku psihologa, a mnoge neće, to je ostavljeno kao lična odluka. O tome se na svim klinikama ne govori, VTO je jedna priča vjere, nade i optimizma i par vrlo poletno kreće u priču da je na putu da se ostvari njihova velika želja. Kada se krene sa injekcijama, punkcijama i da se nižu stručni izrazi, vaše godine života i uspješnost postupaka, počinjete da shvatate realnost i ozbiljnost postupka u kom se nalazite. U mnogim zemljama savjetovanje je obavezna stvar jer je opštepoznato koliko stres utiče na kvalitet jajnih ćelija, a kod nas se o tome jako malo govori - kazala je Obradović. Pojašnjava da neka istraživanja pokazuju da akumulirani stres tokom postupka može uticati kasnije na brigu o djetetu i dovesti do stvaranja nerealnih očekivanja od sebe kao roditelja. - Lično sam sa ljekarima i se-
U 2024. godini 715 osiguranih lica je ostvarilo pravo na vantjelesnu oplodnju (Bolnica ,,Danilo I“ Cetinje i privatne zdravstvene ustanove sa kojima Fond ima zaključen ugovor za vantjelesnu oplodnju). - Kako budžet Crne Gore, a samim tim i Fonda za zdravstveno osiguranje, još nije usvojen u Skupštini, Fond nije u mogućnosti da se izjasni o
strama sa klinike imala veoma lijep odnos i razumijavanje za sve što prolazim, ali bih voljela da sam imala pristup savjetovanju i psihološkoj podršci tokom postupaka i smatram da je to potrebno da bude sastavni dio postupka. Grupni tretmani sa parovima kod nas do sada nijesu realizovani, a takođe smatram da bi mnogim parovima ovakav vid podrške tokom postupaka bio veoma koristan. Sama sam sa mnogim ženama razvila poznanstva i stidljivo smo pružale jedne drugima podršku preko društvenih mreža, a pitam se koliko bi to bilo za sve nas korisno da smo bile okupljene na jednom mjestu i dijelile iskustva i poteškoće - rekla je Obradović. Ističe da psihološka podrška ženama koje prolaze kroz postupke treba da bude zasnovana na prihvatanju osjećanja i prevazilaženju trauma i pojačanog stresa. Pristup zavisi od situacije i potrebe, može biti individualni ukoliko jedan partner potraži pomoć ili bračna terapija ili grupni rad sa parovima. - Postupak VTO, nažalost, često nosi razočarenja od neuspjelih postupaka i trudnoća do mnogih drugih aspekata, medicinskih kontraindikacija i slično. Podrška parovi-
planiranim sredstvima za bilo koju aktivnost, pa ni za vantjelesnu oplodnju. Fond će, kao i u 2023. godini, omogućiti vantjelesnu oplodnju svim našim osiguranicima kojima
Sistemska porodična psihoterapeutkinja pod supervizijom Jelena Obradović kazala je da je veoma važno da u narednom periodu žene i parovi koji se nađu u postupcima VTO imaju lakše dostupnu stručnu podršku, dostupne grupne radionice da bi se olakšao iscrpan proces i najdužih 14 dana čekanja ishoda embriotransfera, a i svega što poslije tih 14 dana dolazi. - Što se tiče porodica parova veoma je važno da podrška bude u smislu razumijevanja i da se bude naročito oprezan kada su osjećanja u pitanju. To ne smije da bude tabu tema
u porodici, već se o tome treba otvoreno razgovarati, ali da se parovima ne nude gotova rješenja i mitovi o raznim parovima koji su uspjeli na neke načine koji su mistični i na nivou bajki. Parovi su zatrpani tuđim pričama, ali njihova je jedinstvena i njihov put je dovoljno težak već pri prvom koraku i odabiru klinike gdje će započeti ovo putovanje da nije potrebno da budu dodatno opterećeni tuđim pričama i ishodima. Podrška im je jako potrebna, ali u smislu prihvatanja, otvorenog razgovora i podrške za sve njihove buduće izbore - rekla je Obradović.
ma potrebna je u svim fazama, od onih početnih kada se par nalazi pred nepoznatim pa do onih kada se suočavaju sa neuspjesima i brojnim izazovima. Istraživanja pokazuju da žene u velikom broju žele ovu podršku kada bi im bila lako dostupna, praksa pokazuje da neće učiniti dodatne napore da pomoć potraže same, jer to od njih zahtijeva dodatne angažmane u već zahtjevnom postupku, a posebno jer je potreban dodatni finansijski izdatak - kazala je Obradović.
IZAZOVI PROCESA
Kristina, samohrana majka iz Podgorice, imala je slično iskustvo kada je VTO u pitanju. Na putu da se ostvari u ulozi majke izostala je podrška psihologa ili drugog stručnog lica koje bi joj pomoglo da se na adekvatan način suoči sa svim izazovima koji prate tako zahtjevan proces. - Pripr eme za vantjelesnu oplodnju, barem u Crnoj Gori, ne podrazumijevaju podršku psihologa ili drugog stručnog lica. Činjenica je da ni u inostranstvu to dugo nije bila praksa, ali su uvijek postojale klinike koje strogo vode računa da stručno lice uradi procjenu koliko ste psihički spremni za cijeli proces vantjelesne oplodnje. Posebnu pažnju dobijale su žene koje već imaju neki zdravstveni problem ili su već sprovedene procedure bile neuspješnekazala je za Pobjedu Kristina. Pojašnjava da kada je 2019. godine bila u procesu pripreme za vantjelesnu oplodnju, ni iz javnih zdravstvenih ustanova, a ni iz privatnih klinika nije dobijala preporuke da se posavjetuje – ili barem razgovara – sa nekim ko bi mogao da joj pruži psihološku podrš-
to bude medicinski indikovano u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, bez obzira koliko to bude koštalo jer se za to moraju obezbijediti sredstva.
ku na tako zahtjevnom putu. - Naprotiv. Istovremeno, insistiralo se na čestim kontrolama i brojnim suplementima koji će na „najbolji mogući način“ pripremiti buduću mamu za sve što dolazi, ali moje psihičko stanje je bilo moja isključiva odgovornost, a svako loše raspoloženje i strah bili su predmet kritika - ispričala je ona. Ističe da je odgovore na sva pitanja i nedoumice pokušavala da nađe na brojnim forumima gdje su žene iz zemalja regiona dijelile svoja iskustva o vantjelesnoj oplodnji.
- Ove stranice istovremeno su mi služile kao mjesto gdje sam tražila drugo mišljenje (ono po koje obično odlazite kod drugih ljekara) i kao grupna terapija. Srećom, meni je to bilo sasvim dovoljno – istakla je Kristina.
PROCEDURA ZA
DOBIJANJE VTO
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje pojasnili su uslove kojima se ostvaruje pravo na vantjelesnu oplodnju i koliko puta besplatno pacijent može ostvariti to pravo, preko Fonda za zdravstveno osiguranje. - Članom 14 stav 1 tačka 19 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da pravo na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje imaju bračni, odnosno vanbračni supružnici, odnosno žena koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, i to - po četiri postupka - bračnim, odnosno vanbračnim supružnicima i ženi koja ne živi u bračnoj, odnosno vanbračnoj zajednici, homologne vantjelesne oplodnje (IVF/ ISCI), zamrzavanja kvalitetnih embriona na period od po godinu, do napunjene
Kao i do sada, bićemo apsolutno posvećeni stvaranju pretpostavki da se naši osiguranici ostvare kao roditelji jer je povećanje nataliteta jedan od osnovnih ciljeva koji moramo ispuniti kao društvo i država - kazali su iz FZO.
45. godine žene, i četiri postupka transfera embriona nakon odmrzavanja iz tih ciklusa, do navršene 50. godine, ako nemaju djece - kazali su iz FZO. Par u kome žena ima do 45 godina, imaju jedno zdravo dijete, sleduju tri postupka zamrzavanja kvalitetnih embriona na period od po godinu i tri postupka transfera embriona nakon odmrzavanja.
- Parovi koji imaju dvoje zdrave djece, a žena ima do 45 godina, imaju pravo na dva postupka homologne vantjelesne oplodnje (IVF/ISCI), zamrzavanje kvalitetnih embriona na period od po godinu i dva postupka transfera embriona nakon odmrzavanja. Po dva postupka imaju bračni, odnosno vanbračni supružnici heterologne vantjelesne oplodnje (IVF/ISCI), zamrzavanja kvalitetnih embriona na period od po godinu i dva postupka transfera embriona nakon odmrzavanja, do napunjene 50. godine žene ako nemaju djece, kao i bračni, odnosno vanbračni supružnici koji se nijesu ostvarili kao roditelji kroz homolognu vantjelesnu oplodnju (IVF/ISCI), do napunjene 45. godinepojasnili su iz FZO. Dodaju da osiguranim licima reproduktivne dobi do 37 godina, oboljelim od maligne bolesti ili druge teže bolesti čije liječenje zahtijeva primjenu terapija koje će dovesti do neplodnosti, a nemaju djecu, omogućava se prezervacija fertilnosti nekom od adekvatnih metoda za taj pojedinačni slučaj, po preporuci stručnjaka za reproduktivnu medicinu (infertilitet i sterilitet), na prijedlog konzilijuma onkologa Kliničkog centra Crne Gore, na period od pet do deset godina ili duže. - U skladu sa medicinskim indikacijama i prijedlogom konzilijuma za prezervaciju fertilnosti Kliničkog centra Crne Gore; pravo na jedan postupak liječenja muške neplodnosti metodom "Micro TESE" za sprovođenje postupka MPO - kazali su iz Fonda za zdravstveno osiguranje. B. PRELEVIĆ
Neđelja, 2. februar 2025.
PODGORICA – Ombudsman nije samoinicijativno formirao predmet povodom toga što je bivša učenica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Sara Vujisić na društvenim mrežama dobijala komentare uvredljive sadržine, a nakon što je objavila ispovijest da joj je prije tri godine profesor Radoman Čečović slao uznemirujuće poruke.
Kažu da ne postoje mehanizmi da se isprate sve aktuelne objave i teme koje do njih ne dođu direktno ili indirektno.
Bivša učenica Vujisić se nije žalila ombudsmanu. Iz ove institucije kažu Pobjedi da ombudsman može, kada je u saznanju, uz dobijenu saglasnost stranke, da postupa po sopstvenoj inicijativi, što nijesu učinili u ovom slučaju.
- Imajući u vidu specifičnost internet prostora, broj portala, komentara, društvenih mreža i drugih vidova onlajn komunikacije, ne postoje mehanizmi da se isprate sve aktuelne objave i teme koje do nas ne dođu direktno ili indirektno. Kontinuirano reagujemo i saopštenjima, pa na taj način kritikujemo, osuđujemo, apelujemo i ukazujemo na neku pojavu/problem – rekli su oni.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, odnosno zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić postupila je u slučaju doskorašnje direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović koja je na društvenim mrežama uvredljivo kritikovana, jer određeni pojedinci nijesu bili zadovoljni na koji način je reagovala u spornom slučaju uznemiravanja učenice Vujisić. Vučurović je dostavila pritužbu ombudsmanu, Dobardžić je potom formirala predmet i utvrdila da je bila izložena elementima neprihvatljivog, uvredljivog, mizoginog i seksističkog govora na društvenim mrežama i posterima na javnim površinama. Zatražila je, između ostalog, od poli-
Ombudsman nije formirao predmet zbog spornih komentara koje je na društvenim mrežama dobijala bivša učenica podgoričke gimnazije
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, odnosno zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić postupila je u slučaju doskorašnje direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović, koja je na društvenim mrežama uvredljivo kritikovana, jer određeni pojedinci nijesu bili zadovoljni na koji način je reagovala u spornom slučaju uznemiravanja učenice Vujisić
cije da pronađe osobe koje su vrijeđale Vučurović.
jednak tretman
Iz institucije ombudsmana podsjećaju da su u slučaju bivše učenice Vujisić reagovali i pozvali da se s dužnom pažnjom i senzibilitetom svi odnose prema novima slučajevima o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju. Tada su naveli da prikupljaju informacije od nadležnih i da prate kako se sprovode radnje da bi se u konačnom odredili u svom postupanju.
- Uz poštovanje pretpostavke nevinosti, do sprovođenja svih pokrenutih postupaka i procedura apelujemo na sve od-
govorne donosioce odluka da na adekvatan način tretiramo svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozivamo da se obrate ombudsmanu – saopštili su oni.
Naveli su tada da su nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije, te da je upitno da li će zbog toga drugi biti ohrabreni da progovore o svojim traumama, da prijave i potraže pomoć.
Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda obrazlažu da postupak pred ombudsmanom može da se vodi samo u odnosu na državne organe, organe državne uprave, organe lokalne samouprave i lokal-
ne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, dok u slučajevima zaštite od diskriminacije, uključujući govor mržnje, ima mandat da postupa i prema fizičkim licima, odnosno subjektima u privatnom sektoru.
- Podsjećamo da Sara Vujisić ili neko drugo aktivno legitimisano lice nije podnijelo pritužbu zaštitniku tim povodom – naveli su oni.
Dodaju da je, prije svega, važno podsjetiti da je nadležnost zaštitnika da „samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupa-
njem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja“.
socijalna zaštita
- S tim u vezi, navodi o seksualnom uznemiravanju učenice podgoričke gimnazije, koji su s pravom uznemirili javnost, postali su predmet interesovanja sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu kako bi se utvrdilo da li je svaki nadležni organ/ustanova postupao u skladu sa ovlašćenjima i važećim propisima – kažu oni. Važno je, kako dodaju, naglasiti da je odredbom člana 32 Zakona o zaštitniku propisano da se pritužba zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, ombudsman može postupati i po isteku roka iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. - Zaštitnik ovim povodom nije imao pritužbi sadašnjih ni bivših učenica, a ni aktivno legitimisanog lica koje se obratilo u njihovo ime, ali od saznanja za događaj iz medija prikupljaju se informacije i obavještenja od nadležnih organa koji su se bavili istim činjeničnopravnim pitanjem iz domena svojih nadležnosti, kako bi se u konačnom odredili u svom postupanju. Još uvijek očekujemo izjašnjenje nadležnog tužilaštva, nakon čega ćemo zauzeti stav po ovom pitanju – rekli su oni. Ponovili su da su u saopštenju i reagovanju koje su dali ovim povodom kada je slučaj po -
stao medijski aktuelan, apelovali, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate ombudsmanu. - Imajući u vidu rasprostranjenost društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostale modele i forme onlajn izražavanja, gotovo je nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja – kažu oni. Navode da, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o djeci i/ili mladim osobama, naglasili su tada da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama. - Momenat je kada će se možda i druge žrtve sličnih postupanja (ne samo u obrazovnom sistemu, već i u drugim sferama), ohrabriti da progovore o svojim traumama, da prijave i potraže pomoć. Upitno je da li će se to desiti ukoliko nastavimo da ih dodatno šikaniramo, a posebno u manjim mjestima gdje se status žrtve dodatno komplikuje – rekli su oni. Nakon što je slučaj profesora Čečovića objelodanjen, Prosvjetna inspekcija je reagovala i utvrdila da direktorica Vučurović nije postupila po propisima i nije ispitala navode učenice Vujisić ima li u Gimnaziji još sličnih slučajeva koji potvrđuju sporno ponašanje profesora. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je 17. januara razriješila direktoricu Vučurović. Čečović je ovog mjeseca dobio otkaz, jer nije dolazio na posao. On je bio na bolovanju do 17. decembra, a onda je najavio upravi da više neće raditi. Gr ađanski aktivista Kosta Mijušković i Sara Vujisić su nakon što je ona objavila na društvenim mrežama ispovijest najavili organizaciju protesta. Organizovali su dva okupljanja sa kojih je zatraženo da se smijene Vučurović i Čečović. ODT je formiralo slučaj u ovom predmetu. n. Đ.
Neđelja, 2. februar 2025.
Malo ko bi se usudio kazati da je predvideo kako će u Crnoj Gori gotovo istovremeno krenuti ustavna buna i antikartelni potrošački otpor po samouslugama, a u Srbiji studentski ustanak protiv cele Vlade i predsednika Republike. To su po sadržaju akcije bez međusobne sličnosti, mada će se možda u nekom trenutku politički dodirnuti. Ona prva, u Crnoj Gori, više je partijska borba za obuzdavanje puča nad nemoćnim Ustavnim sudom i monopolskih cena čvaraka, dok je u Srbiji krenuo opšti napad na neustavnu vladavinu Srpske napredne stranke i njene kriminalne satelite. Beograd i Podgorica se ipak već sada ovde dodiruju: u oba centra se raširio vapaj za pravnom državom i obnovom profesionalne etike državnih službi.
ŽENE PREDVODE
U Beogradu se odvija jedno čudo. Izgleda da žene vode ,,revoluciju“- i to kako protiv drugačijih žena, tako i protiv muških vladalaca despotskih osobina. One su i najveće žrtve režimskih pristalica. Pri tome mi svi vidimo da polna razvrstanost demonstranata nema nikakvu seksističku ulogu u ovom maršu studenata i naroda. Naprotiv, marš žena, studentkinja u Beogradu, poslao je najlepšu poruku svim građanima - žene su srubile domaćinski jagodinski patrijarhalizam na dronjke, a odbacile da ijednom rečju pomenu mantre državno-crkvenog režima o nacionalističkom i vulgarnom hrišćanskom identitetu Srbina. Studentkinje uopšte ne upotrebljavaju terminologiju poludele Matice srpske, nesigurnog Vučića i njegovog klera. I zbog devojaka u Beogradu i Podgorici ovo želimo da istaknemo: najveću građansku revoluciju zbog gladi su u Francuskoj 5. oktobra 1789. godine, napadom na Versaj započele su žene koje nisu imale ni krpu da njome kupe hleb i nahrane decu. Kralj je to platio glavom. Žene su podigle ceo narod na noge koji je ionako odavno čekao da napadne dobro ugojeni aristokratski sistem. Ali Francuzi se ženama nisu odužili. Odrekli su im pravo glasa i državno zaposlenje, a na giljotini su 1793. godine odrubili glavu Mari Guz, autorki ,,Deklaracije o pravima žene“ iz 1791. godine. Posvetila ju je Mariji An-
Patrijaršija u Beogradu konačno je krenula u boj. I odmah uprskala. Ona nije samo zbog dizanja budžetskih crkava i državnih plata i penzijsko-socijalnog osiguranja popova krenula da brani Vučićevu elitu. Ona se, u stvari, gadi svega što nije srednji vijek na treperavom svijetlu lojanica i zajedničkom spavanju stoke i ljudi u štalama. Industrijsko društvo joj je neprijatelj. Obrazovani Srbin i studentkinja iz Beograda izmiču njenom modelu mitskog Srbina na jednožičanim guslama i pravu despotskog vladara da osvaja vangranične zemlje uz ohrabrujuće pojanje prelata
toaneti misleći da bi ova mogla biti na strani revolucije. Obe su stradale. Za tadašnje revolucionare nije bilo mesta ni za monarhiju niti za ravnopravnost žena.
Sada u Beogradu studentkinje čine ogromnu silu u ,,studentskoj klasi“. One ravnopravno vode opšti ustanak protiv nedostojne vlade koji je povukao i druge socijalne slojeve. A štite ih i ,,muška zanimanja“, jer ispred studenata idu traktori agrarnih jedinica, a bočno ide konjica od stotina motociklističkih jahača. To do sada nije nigde u svetu viđeno. Mi odavno lepšu javnu sliku nismo posmatrali.
RIJEČ O
DOSTOJEVSKOM
O, što Dostojevski nije živ da tu žensku sliku iz Srbije i sam vidi! Koliko god da je bio opsednut idejom o sveslovenskoj državi sa žezlom Rusije na vrhu, o ruskom pravoslavlju kao jedinom spasu Evrope, o ruskoj religiji kao kičmi
identiteta Rusa i gospodarenju Rusa nad obudavelim grčkim Carigradom u Turskoj - bio je književnik koji je toplo podržavao uspon žena i u uzoru života Žorž Sandove je video nadahnuće za sve moderne žene Evrope. Kaže on:,,… koliko mi je samo ta pesnikinja izmamila ushićenja, obožavanja u ono vreme, koliko mnogo radosti i sreće mi je tada dala“! Bio je zaljubljen u njen lik, u Šopenovu dragu i dragu drugih - kako muških, tako i ženskih dragani - i gorko je proplakao njenu smrt. Njegova dnevnička oda Žorž Sandovoj iz juna 1876. godine je jedan od najznačajnijih priloga podršci usponu onih žena u 19. veku koje deizam nije sprečavao da lete kroz slobodu svoje ličnosti. Zaljubljena Srpska pravoslavna crkva u jedino mističnog Dostojevskog to kod šireg Fjodora Dostojevskog ne ističe. A i nerado govori da je čisto narodno razlikovao Srbe od Crnogoraca - ovo nismo odoleli da usput ne kažemo.
MOĆ GRAMZIVE CIJENE
Strateška prehrambena mreža mora biti pod direktnim nadzorom Vlade i voditi trgovačke poslove u okviru smisla antimonopolskog postojanja privrednih komora. U suprotnom, širi se prostor za monopole i narodno dranje kože. Na hiljade puta u istoriji je narod napadao trgovce što mu prazne džepove do dna. Crnogorski poziv antimonopolskih udruženja potrošačima da petkom ne uđu ni u jedan monopolski trgovački lanac jeste mogući nastavak borbi iz prošlosti koja se stalno ponavlja. A ta borba se ponavlja jer nesposobna i potkupljena država ne kažnjava kartelno dogovaranje velikih trgovačkih mreža da teritorijalno ne dele tržište i nameću besprizorne cene. I umesto da Vlada, posebno Ministarstvo trgovine, natera pohlepne direktore trgovačkih mreža da se sastaju uz njenu dozvolu jedino u Privrednoj komori i da tamo vode javni snimljeni zapisnik,
U Crnoj Gori je moguće zamisliti da pobuna potrošača zbog kartelne trgovačke pljačke ujedini građane protiv nesposobne vlade. Oko cijena hrane, struje, benzina i ljekova, građani se lakše ujedinjavaju, nego na izmirenju strateških ideoloških razlika među partijama. Na razlikama se partije dijele, nekad gotovo do krvi, ali na hljebu i zejtinu malo. Ako se antimonopolski protesti sa petka prebace i na druge dane ili na druge metode borbe protiv pljačke, onda takav pokret može zaljuljati stamenost vlade. Možda je to nekim političkim snagama već palo na pamet. Sadašnji sastav crnogorske skupštine malo pokazuje gdje se može postići jedinstvo. Malo je opštih integracionih prijedloga.
ona im toleriše da se sastaju kako im se prohte i donose odluke protiv standarda potrošača i bezbednosti države.
Vlada je dužna da upozorava sve firme pod antimonopolskom kontrolom da ne smeju da se tajno sastaju i dogovaraju Morzeovom i Brajevom azbukom, italijanskim piskutavim zviždanjem, piktogramima, golubovima pismonošama, tam-tam bubnjevima, kuririma, telefonom, nemim jezikom invalida, dimnim signalima, oglasima i čituljama u novinama, dark-vebom, šifrovanim porukama na ,,Enigmi“, kipu kanapima, maskiranim kuririma, mejlom, lozinkama popova i papirićima ispod sukanja ljubavnica. To se odnosi i na direktorke. Nisu one ništa manje gramzive.
ANTIMONOPOLSKA
BORBA JE TEŠKA
Borba sa strateškim trgovačkim kartelima je teška. Podrazumeva napad vladinih inspektora, policije i tužilaštva na komercijalne direktore i vlasnike trgovačkih mreža za nezakonito dogovaranje i korupciju. A udruženja za zaštitu interesa potrošača su svakako dragoceni vladini saveznici. I robne zalihe države mogu svojim izlaskom iz magacina po nižim cenama da obuzdavaju vi-
soke kartelne cene - ali ne dugo. A određivanje niskih cena vladinim odlukama vodi nestašicama prehrambenih proizvoda. I oni potom beže na crnu berzu. I tako u krug. Zato je najbolje odmah krenuti na kartel, pre nego što se zavrtimo u kolo. U Crnoj Gori je moguće zamisliti da pobuna potrošača zbog kartelne trgovačke pljačke ujedini građane protiv nesposobne vlade. Oko cena hrane, struje, benzina i lekova, građani se lakše ujedinjavaju, nego na izmirenju strateških ideoloških razlika među partijama. Na razlikama se partije dele, nekad gotovo do krvi, ali na hlebu i zejtinu malo. Otuda, ako se antimonopolski protesti sa petka prebace i na druge dane, ili, na druge metode borbe protiv pljačke, onda takav pokret može zaljuljati stamenost vlade. Možda je to nekim političkim snagama već palo na pamet. Sadašnji sastav crnogorske skupštine malo pokazuje gde se može postići jedinstvo. Malo je opštih integracionih predloga.
PARALELNI SVIJET PATRIJARŠIJE
Patrijaršija u Beogradu je konačno krenula u boj. I odmah uprskala. Ona nije samo zbog dizanja budžetskih crkava i državnih plata i penzijsko-socijalnog osiguranja popova krenula da brani Vučićevu elitu. Ona se, u stvari, gadi svega što nije srednji vek na treperavom svetlu lojanica i zajedničkom spavanju stoke i ljudi u štalama. Industrijsko društvo joj je neprijatelj. Obrazovani Srbin i studentkinja iz Beograda izmiče njenom modelu mitskog Srbina na jednožičanim guslama i pravu despotskog vladara da osvaja vangranične zemlje uz ohrabrujuće pojanje prelata. Na 27. januar 2025. godine - to je diptihtska slava Sv. Save, digitalnom šefu patrijaršijske propagande i rasejavanja njene verske učenosti bilo je dozvoljeno da se u potpisu na sajtu Patrijaršije predstavi kao ,,službenik Srpske patrijaršije“ i da u samostalnom podrugljivom nastupu ustanovi da su izlišne rasprave da li postoje paralelni univerzumi. Nepostojeći univerzum u odnosu na stvarni univerzum po autoru kod nas već postoji budući da ga dokazuju studenti sa fakulteta organizacionih, političkih i pravnih nauka. A njihov univerzum je lažni univerzum, jer nije crkvePOGLED SA STRANE: I u Beogradu i u Podgorici širi se vapaj za pravnom
Neđelja, 2. februar 2025. Povodi
obnovom profesionalne etike državnih službi
ni kosmos. Jedino je pravi univerzum njegov univerzum gde studenti ,,ponosno nose ikone i državne zastave, i celivaju ih krsteći se“…dok ovi studenti , sa tri fakulteta, gledaju ,,nemo i bez protesta“ kako na sceni tu zastavu pogane i obesvećuju i gde oni one koji se ,,krstom krste izvrgavaju najbestidnijim uvredama“.
S mušeno je ovo pisano, ali shvatamo da je patrijaršijski astronom ustanovio da nije pravi kosmos onda kada studenti zahtevaju da se predsednik Republike drži Ustava, zatim, da se otkriju međunarodni tajni ugovori Vlade na štetu naroda, zatim da se objave nezakonite javne nabavke Vlade, ko je sve dobio nezakoniti novac za ubitačnu ,,rekonstrukciju nadstrešnica“ na novosadskoj železničkoj stanici i drugo.
POZADINA SUKOBA
Čitalaca radi, astro-fizičar Patrijaršije na njenom sajtu ne govori da je studentima nedavno u pomenuta tri fakulteta prikazan dokumentarni film o Zoranu Đinđiću hrvatskog autora Olivera Frljića iz 2012. godine. Studenti su se od nekih poruka iz ovog filma ,,ogradili“nisu im se neki kadrovi dopali, pogotovo ne u sadašnjoj atmosferi. Film kritikuje vlasti Srbije jer neće da otkriju stvarne krivce za Đinđićevu smrt. Što bi Patrijaršija bila protiv toga?
Nećemo cepidlačiti oko autorskog pleonazma o ,,krštenju krstom“, niti ćemo pominjati ime ovog digitalnog ekonoma i teologa veštačke inteligencije iz Šapca u službi ,,svetejšeg“ patrijarha Perića. Ti prelati još uvek srpski jezik napadaju arhaičnim ruskim rečima iz doba rusifikacije vojvođanskih Srba u 18. veku. Beznačajan je ovaj autor. A i njegov štitonoša Irinej Bulović ipak piše zamršene fraze bolje od njega i stoga je šteta što ga je pustio u javnost. Izgleda da tu Perić gubi dizgine u Patrijaršiji, vode ga roboti AI?
ŠTO SU HTJELI
STUDENTI U MATICI
SRPSKOJ
Bio je težak sukob u Matici srpskoj 27. januara 2025. godine, na svečanosti povodom dana Svetog Save. Studenti su tamo došli. Hteli su da pobožnog predsednika Matice srpske podsete da je baš on, kao pesnik, ispevao 1981. godine stihove divljenja novosadskoj železničkoj stanici čija je nadstrešnica 2024. godine ubila 15 putnika. Njegova pesma se zove ,,Sričem pesmu“. Ona govori o hormonalnim poremećajima crvene železničarske zastavice i ušnim školjkama koje se uvlače pod peronsku nadstrešnicu. U stil njegovog pevanja ne ulazimo.
No, on o nesreći na železničkoj stanici, pre 43 godine naravno nije mogao ništa znati. On se samo tada lirski divio ondašnjoj estetičkoj smelosti arhitekte stanice. Nama je to drago. Ovaj pesnik je rodom iz Trstenika. I milo nam je da je završio škole u Novom Sadu i radujemo se da ga je železnica u Vojvodini više dojmila od tradicionalnog saobraćaja pre parne mašine u njegovoj postojbini kraj Morave. Ali se u Novom Sadu još nije oslobodio od nacional-crkvene mržnje latinice kao ,,pisma drugog naroda“. A Šumadinci ne mrze slovenske narode - svako se u to može uveriti. Studenti su došli da ga podsete da Matica srpska mora biti iznad podrške državno-crkvenom režimu u Beogradu i nacionalne averzijie.
Predsednik Matice izgleda to nije razumeo. On nijednom rečju nije osudio unajmljene silnike iz Matice koji su rvačkim zahvatima isterali studente sa tamjanske Svetosavske akademije. A ni on, kao, navodno ni Matica, nije znao da li su to bili vragovi režima. Ne mora on to da zna. Narod zna. Jer, sutradan je od batina novosadskih ,,naprednih bandita“ stradala još jedna novosadska studentkinja, do loma vilice i rebara.
MAJA GOJKOVIĆ I ANARHIZAM
Ulazak studenata u Maticu srpsku je režim odmah preko Maje Gojković, radikalske predsednice Skupštine Vojvodine, nazvao ,,anarhizmom“. Napredno obrazovanje Vučićevih sledbenika nažalost neuko izjednačava ideologiju anarhizma sa neredom. Anarhizam nije nered, on je red bez državne sile. Tako ga u svojoj različitosti obrazlažu svi teoretičari bezdržavnog života počev od Godvina do Kropotkina, Rusoa, Prudona, Bakunjina, Sorela, Malateste, Tolstoja i drugih, kao i nekih protestantskih kongregacija. Gojkovićeva slabo vlada političkom teorijom i teologijom, zato i upotrebljava vulgarnu terminologiju amatera. Ali Crkva ne, ona tačno zna šta je učinila sa stvarnim anarhizmom. Ona se seća jedinog ,,srp-
Osnivanje Vučićevog državno-crkvenog radikalskog mas-pokreta u Srbiji trebalo bi da uništi kako savezničke partije koje bi u taj pokret ušle, tako i da slomi sadašnje dizanje naroda ka obnovi i unapređenju demokratije u zemlji. U jednoj riječi, ta zamisao vodi potpunoj minorizaciji parlamenta, koji je već sada lični sluga predsjednika Republike, i završnoj poruzi izbornoj vladi, koja je već pala, a bila je pognuti lakej predsjednika Republike u dvoru porodice Obrenović
skog“ teo-ideološkog pokreta protiv despotskog vladarskog zakona i crkvene dominacije nad Slovenima na Balkanu i u Srbiji - bogumila. A upravo je taj hristoljubivi i miroljubivi pokret Savina crkva mačem njegovog oca Stevana bezdušno istrebljivala.
Zato ovo ističemo: bogumili jesu bili originalni zadružni anarhisti, ali studenti Srbije i Vojvodine nisu bogumili i ne zahtevaju smrt države, već njen oporavak. Oni vide ovu državno-crkvenu vlast kao bezdržavlje i nepravdu. Žele bolju. Crkva i režim su primili k znanju da su zaposleni u Matici srpskoj odbacili optužbe države da su studenti ,,anarhisti“ i podržali su ih. Time je prosečen jaz između nacionalističkih i religioznih fantasta u upravi Matice od njenih službenika. I Patrijašija je primila k znanju da je manja grupa monaha, sveštenika i teologa protestovala kod patrijarha Perića zbog napada njenog astro-fizičara na studentski pokret. Opomene su krenule.
U ovom trenutku studenti su sa narodom možda postali vladari ulice. Njihov entuzijazam ih drži na bulevarima i po 24 časa. Oni su izašli sa fakulteta i bez teškoća se održavaju pod nebom. Uopšte ne pominju upad u Narodnu skupštinu i zgradu Vlade Srbije. Ali šta ako se fakulteti predomisle - i to onda kada na ulice izađe kritična i beskompromisna narodna sila? Kao 5. oktobra 2000. godine? Režim se boji metle.
KONAČNI
APSOLUTIZAM VUČIĆA
Ideja o narodnom pokretu pod vođstvom Aleksandra Vučića je trik. A najavljena promena polovine ministarskog sasta-
Tri mjeseca nakon tragedije u Novom Sadu blokirana tri mosta
NOVI SAD - Tri mjeseca nakon novosadske tragedije desetine hiljada ljudi blokiralo je sva tri mosta, u ovom gradu, na velikom protestu studenata i građana. Masovnost skupa je bila tolika da su redari zbog bezbjednosti naizmjenično puštali građane na mostove - prvo je određen broj ljudi morao da siđe sa mostova da bi se sljedeći popeli na njih.
PODRŠKA
va Vlade je njegova vodviljska uvertira za krvožedni narod koja je odmah propala ostavkom Vučevićeve ekipe 28. januara 2025. godine. Naprasne istorijske ideje predsednika Republike sve kraće traju. I sada je krenula poslednja farsa: predsednik Republike Srbije najavljuje da je na putu političke taktike kralja Aleksandra Karađorđevića koji je 1929. godine zabranio postojeće parlamentarne partije i raspustio parlament, zatvorio je sindikate i zaveo otvorenu cenzuru štampe. Između njega i jugoslovenskih naroda više nije bilo posrednika - tako je Karađorđević zamišljao sretnu Jugoslaviju. Njoj je nakon dve godine, po svom Ustavu iz 1931. godine, podario jedinu dozvoljenu partiju, samo srpsku, pod generalom Petrom Živkovićem - i tako je hrlio ka raspadu države koju je prosrbijanski podelio na devet veštačkih banovina. Nije obratio pažnju ni na višenacionalni oružani otpor komunista odmah posle 1929. godine, ni na velebitski ustanak ustaša 1931. godine - i zatvorio je velikog projugoslovenskog građanskog Hrvata Vladka Mačeka Osnivanje Vučićevog državno-crkvenog radikalskog mas-pokreta u Srbiji trebalo bi da uništi kako savezničke partije koje bi u taj pokret ušle, tako i da slomi sadašnje dizanje naroda ka obnovi i unapređenju demokratije u zemlji. U jednoj reči, ta zamisao vodi potpunoj minorizaciji parlamenta, koji je već sada lični sluga predsednika Republike, i završnoj poruzi izbornoj vladi, koja je već pala, a bila je pognuti lakej predsednika Republike u dvoru porodice Obrenović. Oseća se miris baruta. Idemo ka završnici. •
Rijeke ljudi ulazile su tokom cijelog dana u Novi Sad da bi podržali studentsku pobunu koja traje već dva i po mjeseca i odali poštu stradalim građanima. Prvog novembra je poginulo 15 ljudi nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici, a vlast još nije objavila cjelokupnu dokumentaciju o rekonstrukciji ove stanicešto je prvi zahtjev studenata. „Borimo se za bolju Srbiju, za slobodu, pravdu“...., govorili su građani iz raznih djelova Srbije i izražavali spremnost da ostanu tokom 24-satne blokade Mosta Slobode. Akcija blokade mostova počela je u 15 sati kada su na tri sata blokirana Varadinski, Žeželjev i Most Slobode, a u 18 sati su se svi preselili na Most Slobode. „Više nećemo da ćutimo – nikome i nikada“, poručivali su demonstranti.
Skup u Novom Sadu inicirali su novosadski studenti, podržali ih beogradski koji su dva dana marširali ka njima, a omasovili građani koji kroz podršku studentima dižu po-
bune u svojim mjestima širom Srbije. Solidarnost koju svi djelovi društva iskazuju tokom studentskih protesta kulminirala je u Novom Sadu, jer su se na jednom mjestu našli svi: poljoprivrednici, đaci, zanatlije, umjetnici, akademska zajednica.
KRIZA VLASTI
Skup u Novom Sadu pokazao je da je nastala velika kriza na koju vlast nema odgovor. - Studentski protest je izašao sa Univerziteta i dobio podršku u različitim društvenim grupama i Srbija ulazi u ozbiljnu institucionalnu krizu – rekao je dr Dušan Spasojević sa beogradskog fakulteta političkih nauka.
– Ulazimo u institucionalnu krizu ne samo zato što je vlada pala već i zato što ove ljude neko mora da predstavi i njihov glas će morati da se čuje, a nijesam siguran kako to da izvedemo – rekao je Spasojević u Novom Sadu, naglasivši da je poruka iz ovog grada: „Solidarnost i istrajnost“. Međutim, ključna poruka za prof. Spasojevića je broj ljudi koji je došao na protest.
– Nadamo se da će vlast čuti tu poruku – rekao je on. Ocjenjujući da bi raspisivanje izbora, kojem teži vlast, uvelo vladajuću SNS partiju još u dublju krizu Spasojević kaže da ta stranka sada čeka „reakciju opozicije“ da bi napravila sljedeći potez. Kao rješenje on vidi formiranje prelazne vlade ali kaže „nejasno je ko bi je činio“. V. CVEJIĆ
PODGORICA – Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja svake godine iznjedri novu generaciju mladih, diplomiranih glumica i glumaca, a pozorišna i filmska produkcija, te ustanove kulture u Crnoj Gori nemaju kapaciteta da im svima ponude šansu da se umjetnički ostvaruju u svojoj domovini.
Ovaj problem iz godine u godinu eksponencijalno raste –svršenih glumaca je sve više, otvaranje novih pozorišta je na nivou incidenta, a naša filmska industrija je izuzetno limitirana i nedovoljan broj filmova nastaje u crnogorskoj produkciji. Nezavisna scena se, s druge strane, bori za preživljavanje i ne može da ponudi egzistencijalna rješenja glumcima. Da većina glumaca grca u problemima vidjelo se i nedavno, kada je Gradsko pozorište iz Podgorice odlučilo da ukine fiksne honorare, te da honorarne saradnike (glumce) plaća isključivo po učinku.
O tome da li su glumački talenat i kvalitet garant da će se naši umjetnici nametnuti na filmskoj ili teatarskoj sceni u Crnoj Gori, o ograničenosti tržišta i resursa, pitanju odgovornosti za takvo stanje i potencijalnim strategijama koje je moguće primijeniti kako svršeni glumci ne bi ostajali neupošljeni za Pobjedu su govorili glumci ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta
Jelena Minić, Aleksandar Gavranić i Dejan Ivanić, te glumica Gradskog pozorišta i saradnica u nastavi na FDU
Cetinje Anđelija Rondović
NEBRIGA
Prema riječima Minić, ne samo u glumi, već i u svakom drugom poslu ljudi se nameću onako kako znaju i umiju. - Neko talentom i kvalitetom, a neko pak poltronskim pristupom i raznim aferama. Sve je to dosta puta viđeno i nije nam nepoznanica. U glumi ništa nije garant za uspjeh, ali magija scene, pogled u partnera okom punim emocije, zagrljaj kolega poslije predstave, aplauz publike, podrška saradnika... jesu garant da si na dobrom putu – kazala je Minić. Na pitanje ima li Crna Gora kapaciteta da uposli sve svršene glumce i, ako nema, ko snosi odgovornost za takvo stanje, Minić je istakla da ,,kada govorimo o državnim institucijama, pozorištima, uvid u njihove sistematizacije je najbolji odgovor na to pitanje“.
- A samim tim i alarm da se konstantno kontinuirano izbjegava ozbiljan i neophodan pristup deficitu ne samo glumaca, već svih ljudi koji čine umjetnički sektor pozorišta. Odgovornost za to snosi svaki pojedinac koji je bio, jeste ili će biti u prilici da od pozorišta pravi instituciju u kojoj dominira administrativni sektor, dok kulturni djelatnici ostaju u manjini jer nijesu sistematizovani – kazala je Minić. Ona je istakla da je ,,pozorište domovina, kuća svih nas i štit od laži i otrova“.
- Sistemsko neprepoznavanje važnosti pozorišta u razvoju zdravog društva, onoga što ono jeste i što bi moglo da bude je veoma opasno. Nebriga o pozorištu, ograničavanje u svakom smislu ostavlja prostora i otvara vrata učmalim provincijskim nadgornjavanjima, zatupljivanjima, lakoj zabavi – rekla je Minić.
Prema njenim riječima, ograničenost tržišta i popunjenost radnih mjesta u institucijama najviše će uticati na studente i mlade ljude koji čekaju šansu. - I konstantno slušaju kako je nemoguće raspisati konkurs jer se nijesu stekli uslovi. Kada govorimo o projektima vezanim za nezavisnu scenu, u pitanju je vječita muka oko malog budžeta, ljudi se snalaze kako znaju i umiju i to uglavnom bude sa odličnim kreativnim rezultatima, ali kratkog vijeka i bez mogućnosti preživljavanja. Jako ograničavajući faktor je i nedostatak prostora. Prostora za rad i prostora za izvođenje projekata nezavisne scene - istakla je Minić. Ona smatra da je veoma važno da se crnogorski glumci predstave regionu.
- Brojni su reditelji koji dođu u Crnu Goru i ističu glumce kao veoma talentovane, vrijedne, ali nedovoljno istaknute da bi bili prepoznatljivi. S tim u vezi kažem da uspjeh u drugoj zemlji mora biti podržan organizovanim marketingom i ciljanim plasiranjem onoga što imamo u
regionu - kazala je Minić.
Brojna su imena iz svijeta kulture, prema njenim riječima, koja su prepoznata kao ambasadori zemalja iz kojih dolaze.
- Kod nas se o tome ne vodi računa, nažalost. Festivali su npr. nešto što doprinosi međusobnom upoznavanju, usavršavanju, razmjeni iskustva... Ali odlazak na festival umjesto da nam je navika nama je događaj godine, skoro pa incident. Tako da predlažem svima da ne čekaju podršku, već da što prije krenu sa self- marketingom – kazala je Minić.
MINIĆ:
Ograničenost tržišta i popunjenost radnih mjesta u institucijama najviše će uticati na studente i mlade ljude koji čekaju šansu
STRPLJENJE
Prema riječima Gavranića, ne postoji garancija da ćete se nametnuti na pozorišnoj i(li) filmskoj sceni talentom i kvalitetom.
- Garancija za bilo što ne postoji, ali ako čovjek bespoštedno ulaže u izgradnju svog karaktera i talenta, ima priličnu šansu da postane autentično biće koje će privući pažnju. Ne vjerujem u nametanje. Budi svoj, nepotkupljiv, dostojanstven, obrazovan, vrijedan, pouzdan i ljudi će ti prići prije ili kasnije. Pronaći ćeš prostor za
GAVRANIĆ:
Nerealno je očekivati da se uposle apsolutno svi svršeni glumci, jer to što ste završili akademiju ne znači da i suštinski jeste za taj poziv
rad. Talenat se brani etičkim i estetskim standardima, a produbljuje umijećem strpljenja i čekanja - kazao je Gavranić. Crna Gora, prema njegovim riječima, nema kapacitete da uposli sve svoje glumce, ,,ali opet nerealno je očekivati da se uposle apsolutno svi svršeni glumci jer to što ste završili akademiju ne znači da i suštinski jeste za taj poziv“.
- Potrebno je vrijeme da se napravi prirodna selekcija. Solidan broj ljudi koji završi umjetničku akademiju nikada se ne bavi time u životu. Neko
RONDOVIĆ:
Ne treba primarni cilj da bude da se zaposlimo u instituciji, već da kreiramo sopstveni sadržaj i nudimo ga centrima za kulturu
i limitirane
odustane. Neko poludi. Neko se upropasti. Neko se preusmjeri na nešto drugo. Mali broj ljudi koji su završili akademiju postanu ozbiljni glumci - kazao je Gavranić. On je podsjetio da pet godina nakon završene akademije nije imao posao, ali se u tom periodu snalazio i izgrađivao sebe. - Nijesam očekivao od bilo koga da me uposli. Sam sam krčio svoj put. Neko je na primjer uposlen već na početku studija, ali je sada već umoran i istrošen glumac. Sve ima svoje. Poenta je da mlad čovjek treba da radi na sebi, a stvari će doći kada treba da dođu. To što nijesi odmah poslije završenog fakulteta negdje zaposlen nije razlog za očajanje. To je makar moje iskustvo - rekao je Gavranić. Prema njegovim riječima, ako pristaneš na siromaštvo duha - onda ćeš se osjećati ograničeno.
- Ovaj izbor je do kraja života. Važno je pitanje da li istinski želiš takvo putovanje? Koliko je duboka tvoja motivacija? Nijesam nikada mnogo očekivao ni od ljudi ni od sredine. Imam svoj smisao i držim se za njega. Što bih se priklonio toj ideji da me sredina ograničava? Ako je krug mali, iskorači izvan njega. Nema opravdanja za pogrešne izbore jer oni te određuju. Mislim da je važno da ne lažeš sebe. Čovjek koji laže sebe nikada ne može postati ozbiljan glumac - rekao je Gavranić.
IVANIĆ:
Ne možemo se više ponašati kao da je sve u redu, dok trpimo nikad snažniju invaziju nekulture. To bi bila uspješna strategija
Odgovarajući na pitanje kakva bi strategija trebalo da bude primijenjena u pozorišnoj i filmskoj industriji Crne Gore kako mladi glumci ne bi ostajali neupošljeni, Jelena Minić je istakla da joj je najlakše da na to pitanje odgovori kada je u pitanju filmska industrija jer je ona ,,nepostojeća, nevidljiva, čak se ne nazire ni u naznaci“. - Tako da mi je lako odgovoriti da bi bilo kakva strategija na tu temu bila bolja od nikakve - rekla je Minić. Pozorišna industrija, prema njenim riječima, opstaje zahvaljujući njenim kolegama, saradnicima i iskrenim ljubiteljima teatra i, prije svega, publici koja puni sale. - Raduje me činjenica da je, i pored depresivnog advertajzinga, za neke predstave sve teže doći do karte. Svijest o tome da pozorište ne može da funkcioniše bez glumca otvara vrata dobre strategije - kazala je Minić.
Rondović takođe smatra da Crna Gora nema kapaciteta da uposli sve svršene glumce, a uzroci su, kako kaže, mnogostruki.
- Zatvoreni kastinzi, namješteni kastinzi, namješteni konkursi, ugašeni konkursi za NVO koji su omogućavali umjetnicima da prijave velike projekte... Kao i to što Gradsko pozorište i dalje nema zgradu i to što zbog toga nije ustalo pola Podgoričana koji su odrasli uz predstave jednog od dva teatra u glavnom gradu jeste tužan presjek kulture - rekla je ona.
Prema njenim riječima, ne treba primarni cilj da bude da se glumac zaposli u instituciji, već da kreira sopstveni sadržaj i ponudi ga centrima za kulturu.
- Mi to ne možemo, jer nam upravnici budžete troše na zvijezde Granda koje pune sale, na silikonuše i ,,slavne“ glumce treš serija. Mi ustupamo mjesto kiču kad god imamo nekoliko hiljada u budžetu. Jedan pozorišni festival sa 20 programa košta koliko koncert neke Pinkove zvijezde. Samo da se rulja zabavlja – kazala je Rondović. Što se tiče potencijalnih strategija u pozorišnoj i filmskoj industriji kako glumci ne bi ostajali neupošljeni, Rondović ima više prijedoga.
- Otvaranje dugo obećavanog pozorišta za djecu u Kotoru. Da se od tivatskog Centra za kulturu napravi pozorište ili da Bar dobije pozorište, da Kolašin dobije pozorište. Da centri za kulturu u Crnoj Gori služe svojoj namjeni, a ne partijskim zapošljenjima - kazala je Rondović. Takođe, ona smatra da treba da se uvede praksa saradnje između kulturnih institucija i škola i fakulteta, te da se na taj način stvori nova publika.
- Da se dramska pedagogija uvede u škole. Da svaki javni servis ima otvoreni prostor za sadržaj koji bi dolazio od studenata FDU-a. Naš fakultet je među pet najuspješnijih jedinica UCG-a, što znači da mi imamo divne studente koji ostvaruju zavidne rezultate na regionalnim festivalima. Ono što nemamo su međunarodni projekti kojima bismo mjerili snage sa ostalim kolegamaistakla je ona.
Rondović smatra i da bi svaki investitor trebalo da bude dužan da dio profita odvoji za
U Kolašinu održana premijera predstave „Vilinjska gora“, u režiji Zorana Rakočevića
kulturnu zajednicu mjesta u kom gradi.
- Jer ulaganjem u sadržaj privlači posjetioce, goste i pokazuje društvenu odgovornostrekla je ona.
NEKULTURA
Prema riječima Ivanića, trenutno ima više glumaca i glumica nego što postoji radnih mjesta u crnogorskim pozorištima. - Kad uzmemo u obzir da živimo u zemlji koja ima četiri profesionalna pozorišta (kad kažem profesionalna, mislim na to da zapošljava glumce) i jedan centar za kulturum koji ima neki svoj ansambl (Bijelo Polje), kada znamo da je budžet za kulturu iz godine u godinu sve manji i manji, kada imamo nepotizam i partijska zapošljavanja u svim institucijama, logično je da dođemo do zaključka da talenat i glumački kvalitet apsolutno nijesu nikakav garant - istakao je Ivanić, dodajući da „odgovornost pripada ljudima koji su donijeli takve odluke“.
Na pitanje kako ograničenost tržišta i resursa utiče na karijere i izbor projekata glumaca u Crnoj Gori, Ivanić je odgovorio jednim slikovitim primjerom.
- Kada sam igrao predstavu u Kairu i kada nas je vodič poveo da vidimo pozorište u kojem ćemo nastupiti, skoro izvinjavajućim tonom nam je saopštio da igramo u jednom od manjih pozorišta i da ima samo 5.000 mjesta, tako da vjerujem da je ovo najbolji način da odgovorim na Vaše pitanje – kazao je Ivanić.
Strategija koja bi trebalo da bude primijenjena kako u Crnoj Gori glumci ne bi ostajali neupošljeni, prema riječima Ivanića, jeste strategija ,,koja bi u prvi plan postavila crnogorske glumice i glumce“.
- Koja bi u ovom tužnom vremenu ukazala da se ne možemo više ponašati kao da je sve u redu, dok trpimo nikad snažniju invaziju nekulture. To bi bila uspješna strategija - rekao je Ivanić.
On je ubijeđen da crnogorske glumice i glumci mogu naći svoje mjesto u regionu, ali i šire. - Mi imamo kvalitet, što i brojni dosadašnji primjeri potvrđuju. Mislim na naše kolege i koleginice koji su napravili karijere u regionu - istakao je Ivanić. Andrija RADOVIĆ
KOLAŠIN - Komad u kojem lutke „pomažu“ glumcima, gdje su najiskreniji i najduži aplauzi mlade publike, sa porukama koje zamjenjuju lekcije iz građanskog obrazovanja, ali i sa dovoljno simbolike i sadržaja da i odrasli budu zadovoljni i ispunjeni. Korifej teatar, na premijeri predstave „Vilinjska gora“ Sandre Vujović, u režiji Zorana Rakočevića, još jednom je bio originalan u saopštavanju novoga sa žigom političke analize.
Potvrdilo je to i naviknuto „stanje“ u kolašinskom Domu kulture, kada glumci Korifej teatra hodaju daskama - „stanje“ bez prazne stolice...
Anđelija Rondović, koja glumi u predstavi, ali i „kontroliše“ scenski pokret i animaciju lutaka, kaže je Korifej teatar bio nov i neočekivan za publiku... - Ponudili smo pozorišni sadržaj sa polulutkarskim i poluigranim komadom za djecu. Svim tim smo planirali da damo nešto novo i u tome uspjeli, što je potvrdila i publika. Ali i polulutkarskim i poluigranim komadom za djecu sačuvali smo ambijent i poruke političkog teatra. Smatramo da takve poruke trebaju i djeci kako bi ih učili građanskom obrazovanju - istakla je Rondović. Dramski tekst autorke Sandre Vujović je po ocjenama Udruženja pozorišta za djecu i mlade ASSITEJ proglašen za najbolji u 2021. godini. Žiri je tada obrazložio da ima čvrstinu dramske struk-
ture, osjećaj za scenski ritam i priču koja je nadgrađena maštovitošću i majstorstvom njenog vođenja. Postoje u njemu svi elementi bajke kao i kriterijumi pozorišne predstave za djecu jer formira kritičko mišljenje, budi radoznalost i razvija sistem vrijednosti. Ovom pričom ističemo važnost otpora i bunta potrebnih procesu osvajanja slobode, smatra tekstopisac Sandra Vujović. Ona želi da se zapamti da u svakom od nas čuči po jedan heroj. Heroj je u nama i ne treba da ga čekamo da dođe sa strane da nas oslobodi. - Naš zadatak je da se suprotstavimo tiraninu ili bilo kome ko nas ugnjetava i sa dovoljno hrabrosti i smjelosti da postanemo svoji heroji. Osvajanjem
slobode ispunjavamo obavezu prema narednim generacijama. Otpor je suština čovjekovog duha i sloboda je rezultat kojim se nadmašuju prepreke i izazovi - smatra autorka teksta. Reditelj Zoran Rakočević ističe da je „Vilinjska voda“ bajka koja ne bi trebalo da ima veze sa nama danas...
- Uvjeravam vas da nema veze sa nama danas. Zato je i bajka jer je davna i daleka. Svjesni smo da živimo u državi koja je sređena, u kojoj perfektno funkcioniše ekonomija, standard je visok, ljudi svih vjera i nacija su složni, siromaštvo je iskorijenjeno. Politika postoji samo koliko bi održala jedan sistem i nenametljivo služila kao servis građanima. Političke partije postoje, ali niko ne
Kraljevsko pozorište Zetski dom objavilo repertoar za februar
„Princeze Ksenije“
PODGORICA – Februar u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju obilježiće premijera predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“, u režiji Radmile Vojvodić, 10. februara. Reprizno izvođenje zakazano je za 11. februar
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta ove godine doživljava novu inscenaciju u saradnji Kraljevskog pozorišta i Crnogorskog narodnog pozorišta. Prema tekstu i u režiji Vojvodić, predstava je premijerno izvedena na Cetinju 1994. godine. Uloge u novoj inscenaciji tumače: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Marković, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovače-
vić, Nada Vukčević i Lazar Đurđević. Drugog februara će publika na Cetinju imati priliku da pogleda predstavu „Bog masakra“, koju je po tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Etimov, a već sedam godina je uspješno igra glumačka postavka koju čine Maša Labudović, Vu-
le Marković, Jelena Đukić i Omar Barjamspahić. Povodom obilježavanja sedam godina trajanja, glumci će biti gosti pozorišnog podkasta „Art department“. Šestog februara predstava „Slučaj virdžina“, koju je po tekstu Stele Mišković režirala hrvatska rediteljka Dora Ruž-
zna ni kako se zovu niti iskazuje kakav interes prema njima - kazao je Rakočević. U predstavi „Vilinjska gora“ igraju Ognjen Sekulić, Mirjana Spaić, Pavle Novaković i Anđelija Rondović. Scenografiju je uradila Ivanka Vana Prelević, scensku tehniku organizuje Radovan Drašković, a zanatske poslove Miroslav Bato Lisičić Frano Kolović je autor vizuelnih rješenja, a Duško Miljanić fotografija. Projekat je finansiralo Ministarstvo kulture i medija, a radi se o produkciji Opštine Kolašin, postprodukciji Korifej teatra, uz podršku JU Centar za kulturu, Turističke organizacije i Omladinskog kulturnog centra Zabjelo. Dr. DRAŠKOVIĆ
djak-Podolski, predstaviće se publici u Dubrovniku. Ovo gostovanje obilježiće početak saradnje Zetskog doma sa Kazalištem „Marina Držića“, koje će se već u narednom mjesecu predstaviti publici na Cetinju. Predstava „Pod oba sunca“ će se 17. februara predstaviti publici u Podgorici, kao gost Gradskog pozorišta. Prema istoimenom romanu Ognjena Spahića, predstavu je režirao B oris Liješević . Devetnaestog februara ljubitelji klasične muzike na Cetinju će moći da čuju gudački kvartet ,,Cattaro“, koji će izvoditi kompozicije Ludviga van Betovena, Ivana Brkljačića i Antonina Dvožaka Na sceni Zetskog doma, 23. februara, biće odigrana predstava „Obožavateljka“ Ane Vukotić. Predstava za tinejdžere i odrasle „Draga profesorice“, u režiji Branka Ilića, biće izvedena 25. februara. Gradsko pozorište 27. februara gostuje sa predstavom „Pomelo, mali ružičasti slon“, u 12 sati. Predstavu je režirala Gosja Debska An. R.
Budva: Nakon petodnevnog štrajka, zaposleni u Čistoći, uz pomoć radnika iz Zelenila, Vodovoda i kanalizacije i vatrogasaca uredili grad
BUDVA – Radnici Čistoće i Zelenila u petak u 17 sati obustavili su petodnevni štrajk i u saradnji sa pripadnicima Vatrogasne jedinice i Vodovoda i kanalizacije u roku od devet sati ispraznili i očistili sve kontejnerske stanice, te oprali gradske ulice. Ukupna količina sakupljenog miješanog otpada iznosila je preko 160 tona – saopšteno je na Instagram profilu Komunalnog preduzeća.
Oni su kazali da je cjelokupan otpad prevezen na sanitarnu deponiju Možura u Bar, a u objavi su se zahvalili građanima Budve i zaposlenima. – Zahvaljujemo se sugrađanima na empatiji koju su pokazali pružajući pomoć na terenu, kao i na posluženju koje
su iznosili našim zaposlenima koji su na terenu bili od 17 sati do dva sata poslije ponoći. Takođe, zahvaljujemo im se na strpljenju i razumijevanju koje su pokazali. Zahvalni smo i Vatrogasnoj jedinici, kao i preduzeću Vodovod i kanalizacija na pruženoj pomoći i našim kolegama iz Čistoće i Zelenila na posvećenosti i efikasnosti u obavljanju posla – poručili su oni. Radnici su u štrajk stupili u ponedjeljak, zbog neisplaćenih decembarskih, a izvjesno je bilo i januarskih zarada. Problem je riješen nakon što se u petak tim povodom na mreži Iks oglasio premijer Milojko Spajić – Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji – po-
ručio je premijer. Poruku prati video-zapis na kojem se vide trotoari i kontejnerska mjesta zatrpana gomilama smeća. U drugom dijelu poruke apelovao je na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih usluga. Uslijedilo je saopštenje potpredsjednika opštine Budva Nikole Jovanovića u kojem informiše javnost da je Opština ,,pronašla novac za plate u Komunalnom i da se očekuje prekid štrajka“. – Opština Budva, kao osnivač DOO Komunalno, uložila je maksimalne napore da se pronađe održivo rješenje i omogući isplata zarada zaposlenima koji svakodnevno doprinose urednosti i hi-
Kolašin: Posebna misija delegacije UBNOR-a i antifašista
Na spomenkompleksu na Brezi imena i poruke dvije Jevrejke koje su sebe ostavile slobodarskom svetilištu kod Kolašina, vjerujući u slobodu i ljubav
KOLAŠIN - Delegacija
UBNOR-a i antifašista
Kolašina položila je cvijeće na spomen-ploče na kojima su imena dr Ruže Rip i Radmile Ćorović. Ove dvije heroine, Jevrejke, strijeljane su na Brezi zajedno sa preko 200 partizana i rodoljuba. Danas su njihova imena poseban dio spomen-kompleksa, ali i razlog brojnih turističkih posjeta.
Kako ističu u kolašinskom UBNOR-u, cvijeće i sjećanje na Ružu i Radmilu je uvijek istorijski čas, koji je potreban i sadašnjim generacijama da razumiju nepokolebljivost i hrabrost kada je dostojanstvo bilo način, a sloboda cilj. - Ružu Rip je revolucija i borba protiv okupatora iz rodnog Sombora i Beograda, gdje je stekla ljekarsku diploma, do-
gijeni našeg grada – saopštio je Jovanović.
Vršilac dužnosti direktora Komunalnog preduzeća Ilija Gigović je zahvalio Vladi bez čije pomoći se, kaže, ne bi došlo do rješenja problema.
– Premijer Milojko Spajić poslao je urgenciju Opštini da reaguju i pomognu u „puštanju“ plata radnicima Komunalnog. Nikola Jovanović novac je ,,pustio“ isključivo na urgenciju premijera – kazao je Gigović.
Gigović je kazao za Pobjedu da bi radnicima čišćenje bilo lakše da, radi sticanja političkih poena, potpredsjednik opštine Nikola Jovanović nije otkazao dolazak mehanizacije i ljudi iz Podgorice.
– Bio je postignut dogovor sa direktorom Komunalnog preduzeća iz Podgorice Denisom
vela u Crnu Goru i Kolašin. Bio je tu još jedan razlog, a to je što je njen vjerenik bio Milutin Lakićević, revolucionar i narodni heroj. Svojom humanošću i ljekarskim dijagnozama pomagala je i partizanima, ali i svim građanima kojima je trebao savjet ljekara. Zarobljena je na Crkvinama, utamničena u četničkom zatvoru u Kolašinu i kasnije sa Đurđom Vlahović obješena na Brezi. Jevrejka sa humanošću ljekarke i idejama i vizijama revolucije i slobode - istakli su iz UBNOR-a i antifašista Kolašina. Radmila Ćorović - takođe u njenom srcu sloboda i internacionalizam, ali i ime Jovan – narodni heroj Jovan Ćorović. Njeno pravo ime je Renata Abravanel. Fašistički streljački stroj je za sva vremena ostavio na partizanskoj Brezi. Supruga revolucionara Jovana Ćorovića, pa na spomen-ploči piše Radmila Ćorović. Turisti iz Izraela tokom boravka u Crnoj Gori uvijek posjete Kolašin i spomen-kompleks Brezu da pročitaju dva imena jevrejskih heroina i slobodarki – Ruža i Radmila... Dr.DRAškOvIĆ
Hotom i sekretarom za komunalne poslove u Glavnom gradu Aleksandrom Babovićem da pomognu budvanskim radnicima u poslu. Dogovoreno je da mehanizacija i ljudstvo podgoričkog preduzeća krenu ka Budvi. Međutim, kabinet gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića dobio je informaciju od Nikole Jovanovića da za tim nema potrebe – kazao je Gigović. On očekuje reakciju Ministarstva javne uprave kojim rukovodi Maraš Dukaj, a koje je već reklo da je Jovanović nezakonito izabran, da stavi tač-
ku na priču i da ga spriječi da ubuduće donosi odluke u ime Opštine. Gigovića, inače člana Nove srpske demokratije (NSD) i koalicije ,,Za budućnost Budve“, za vršioca dužnosti direktora Komunalnog Budva izabrao je Odbor direktora 11. novembra 2024. godine. Tada počinje ,,rat“ Gigovića i prethodnog direktora Predraga Ivanovića, odnosno, koalicija „Za budućnost Budve“ i „Budva naš grad“, koji jedni druge optužuju za loše stanje u preduzeću koje ima više od 400 zaposlenih. I. RADONJIĆ
Kolašin: Nastavljaju se akcije u cilju prikupljanja pomoći za liječenje djevojčice Mije Popović iz Podgorice
„Da pobijedimo
Start trke je 22. februara, a organizatori iz NVO Novi početak i tima Bjelasica trejla pozivaju sve da se uključe i pomognu maloj djevojčici da pođe na važnu operaciju u Bolonju
KOLAŠIN - Planina Bjelasica sa svojim zaljubljenicima i organizacijama koje su „vezane“ za njenu ljepotu nastavlja da bude adresa sa koje se pomaže djevojčici Miji Popović iz Podgorice. Nakon što su ovog vikenda tri planinarska društva organizovala pohod iz Mojkovca na vrh Mučnicu (1809), ali i sakupljanje pomoći, naredna humanitarna misija za Miju na Bjelasici biće održana 22. februara. NVO Novi početak i tim Bjelasice trejla organizuju humanitarnu trku u dužini od 12 km koja će startovati iz centra Kolašina. Trka ima naziv „Da pobijedimo Miroslava“ jer mala Mija tako zove svoju bolest kao neprijatelja kojeg će da pobijedi. Njoj predstoji izuzetno važna operacija nakon što
je odradila cikluse hemoterapije. Liječila se na Institutu za onkologiju i radiologiju u Beogradu gdje je poboljšano njeno zdravstveno stanje. Predstoji operacija u Bolonji i neka to bude naredni korak ka njenom ozdravljenju, žele i poručuju organizatori trke. Oni ističu da se misija prikupljanja novca za nastavak Mijinog liječenja može realizovati na više načina. - Učešćem na trci i uplatom kotizacije, učešćem u organizaciji događaja kao volonter, kao sponzor, kao neko ko dijeli informacije o Miji i njenom liječenju i motiviše da se pomogne. Ko ne može da trči, može da šeta, volontira, donira. A oni najspremniji će trčati za Miju, trčati za život - poručuju organizatori iz NVO Novi početak i tima Bjelasica trejla. Dr. DRAškOvIĆ
Poruka numere je da se ne smije stati. Traganje se nastavlja, makar uzaludno, ali mora se ići dalje, iznova i po svaku cijenu. Ovo je jedna od najpozitivnijih pjesama iz opusa grupe Grimm iako u njoj nema bezbrižnog, površnog i ničim zasluženog optimizma - kazao je Đukanović
PODGORICA - Barski bend ,Grimm predstavio je publici novu pjesmu „Kroz prste“ , za koju je urađen i spot, a prema riječima frontmena grupe Nebojše Đukanovića, predstavlja emotivno-filozofski osvrt na životni tok u našem specifičnom vremenu.
-Poruka pjesme je da se ne smije stati. Traganje se nastavlja, makar uzaludno, ali mora se ići dalje, iznova i po svaku cijenu. Ovo je jedna od najpozitivnijih pjesama iz opusa grupe Grimm iako u njoj nema bezbrižnog, površnog i ničim zasluženog optimizma - kazao je Đukanović. Stilski, pjesma „Kroz prste“ je mješavina klasičnog hard roka
Barski bend Grimm publici predstavio spot za novu pjesmu
sa alternativnim elementima, blago zalazeći u got ambijent. - Ona se može tumačiti iz više ravni, kroz prizmu različitih emocija i uključuje više pojmova. Spot je tako rađen da je osnova priče ljubav između dvoje ljudi koji se traže, a nikako da se sretnu ili prepoznaju, pritom osjećaju da su blizu jedno drugome. Opet, može se tumačiti i kao realna ljubav partnera gdje je jedno uvijek
za korak brže, pa im asinhroni ritam ne dozvoljava da se usaglase, prilagode i osjete punoću i sadržaj doživljene ljubavi - pojasnio je Đukanović. Za realizaciju spota bio je zadužen Stefan Jovčić i kuća Telermedia.
- Jovčić je poznat kao neko ko jako uspješno prati ton pjesme u vizuelno artističkom smislu. Scenario je osmislio bubnjar grupe Željko Samardžić koji
Fanovima se nije dopao video-snimak na kojem je pjevačica plakala pričajući o politici masovnih deportacija
Selena Gomez
kritikovala
Trampa, pa izgubila
800.000 pratilaca
NJUJORK - Pjevačica i glumica američko-meksičkog porijekla Selena Gomez izgubila je više od 700.000 pratilaca na Instagramu u posljednjih 30 dana, nakon što je izazvala oštre reakcije zbog video-snimka u kojem je osudila politiku predsjednika Donalda
Trampa o deportaciji imigranata, kao i negativnih kritika na račun njenog filma ,,Emilija Perez“.
Iako je Gomez i dalje najpraćenija žena na Instagramu sa 422 miliona pratilaca, broj pratilaca joj je opao za 707.880 u posljednjih mjesec
dana, objavio je britanski list Dejli mejl.
Na video-snimku koji je brzo obrisala, Gomez je plakala pričaj ući o politici masovnih deportacija.
Reakcije na njen snimak bile su mješovite, a mnogi je kritik uju zbog toga što nije iskoristila svoju imovinu da konkretnije pomogne migrantima.
Pored toga, njen film ,,Emilija Perez“ dobio je negativne ocjene, uprkos velikom broju nominacija za Oskara, a glumica je bila kritikovana zbog svog nastupa.
Mnogi od njenih pratilaca su izrazili nezadovoljstvo, a analize podataka pokazuju da je u posljednjih mjesec dana izgubila više od 800.000 pratilaca na svim društvenim mrežama.
Kako je navedeno ranije, Gomez je na Instagramu objavila, a zatim i obrisala video-snimak u kojem emotivno reaguje na oštre mjere prema migrantima u okviru kojih je uhapšeno više od 1.000 ljudi. Ona je na snimku uz jecaje rekla da su ,,napadnuti svi pripadnici njenog naroda“. Gomez je dodala da ne razumije sve to, posebno kada je riječ o djeci.
je po okončanju audio snimanja već imao gotove slike u glavi - kazao je naš sagovornik. Dodaje da je spot sniman u drevnom Kotoru.
-U spotu su na idealan način prisutne i dvije mačke gdje jedna odlazi, a druga ide za njom. Bukvalno smo dobili dvije neplanirane, nadrealne sekvence koje su upotpunile mistiku i simboliku, a nas ostavile u čudu.Tu je i smrt, u
ulozi crne kukuljice akustičnog gitariste koji nadgleda sve mistične simbole na jednom mjestu u cilindru koji je objedinitelj ovozemaljskog i onostranog života. Postoji i najupečatljiviji detalj u spotu koji želim da gledaoci sami spoznaju jer je gotovo holivudski. Nadam se da će ova pjesma, naći put do duša slušalaca i gledalaca - rekao je Nebojša Đukanović.
U ranijem razgovoru za Pobjedu, Đukanović je najavio da će ove godine izaći novi album ,,Između svjetova“, na kojem će se naći deset pjesama i dva bonusa. Tom prilikom frontmen benda je ispričao da je najavljeni album najzahtjevniji i najemotivniji album, koji će vjerovatno biti i posljednje izdanje Grimma.
B. PRELEVIĆ
Nova serija ,,S ljubavlju Megan“ na Netfliksu od 4. marta
LOS ANĐELES - Nova serija Megan Markl ,,S ljubavlju, Megan“, koja je trebalo premijerno da počne 15. januara, pa je odložena zbog velikog požara u Los Anđelesu, počeće da se prikazuje 4. marta.
Kako prenose mediji ova serija trebalo bi da predstavi njenu drugačiju stranu. Meganina bliska prijateljica Abigail Spenser otkrila je da će javnost biti u prilici da kroz ovu seriju, koja sadrži osam epizoda u kojoj ona dijeli savjete o kuvanju, baštovanstvu i domaćinstvu, vidi njenu stvarnu ličnost. U seriji ,,S ljubavlju, Megan“ pojavljivaće se i prijatelji vojvotkinje, kao i članovi porodice, poput njenog supruga princa Harija i drugih. Meganina prijateljica Spenser tvrdi da će kroz seriju gledaoci moći mnogo naučiti. -Zaista sam uzbuđena jer će svi upoznati Megan koju ja poznajem. Serija je zaista auten-
i kuvanju
tična. Zahvalna sam svima koji su imali priliku upoznati Megan koju i ja znam - izjavila je Spenser, za magazin Hello. Prema zvaničnom opisu serija koju produciraju Megan i prin c Hari odnosno njihova produkcijska kuća Archewell Productions predstavlja žanr kreiranja životnog stila, spajajući praktična uputstva i iskrene razgovore sa prijateljima. Zanimljivo, čim je objavljen trejler, ovaj projekat je dočekan na nož.
Mnogi su optužili Megan kako kopira Kejt Midlton, počev od odjeće koju nosi u trejleru, do aktivnosti kojima se bavila, kao i da od drugih krade ideje i recepte za hranu koju je spremala u seriji. -Jednostavno ne razumijem Megan, čovječe. Ona je sva kao: „Ma ne, paparaci su najgori, oni mi totalno zadiru u privatnost“, ali onda ode i napravi rijaliti o svojoj porodici i prijateljima. Kao, što je s tim?“, upitao je jedan korisnik na mreži Iks.
Košarkaši SC Derbija večeras gostuju Partizanu (20 h) u posljednjoj utakmici 19. kola Admiralbet ABA lige
PODGORICA – Za timove poput SC Derbija, posebno za mlađe igrače, dueli poput večerašnjeg gostovanja Partizanu u „Areni“ (20 časova), predstavljaju pravi praznik košarke. To su utakmice u kojima „studenti“ nemaju što da izgube, a mogu mnogo da dobiju, počev od sticanja iskustva i prilike da se pokažu na velikoj sceni protiv evroligaša.
Najzad, takve utakmice su i šansa za podvig, što je SC Derbi znao da uradi protiv Partizana, jednom u Beogradu, u prvom meču četvrtfinalne plej-of serije u sezoni 2022/23, a onda i u finalu ABA Superkupa, u sezoni 2023/24. U oba slučaja Podgoričani su iznenadili Partizan, koji će i zbog toga ozbiljno da shvati ovaj duel, kako ne bi gubio korak za ekipom Budućnosti na vrhu tabele regionalnog takmičenja…
- Sigurno jedan od najtežih mečeva do sada, Partizan je apsolutni favorit, bez dileme. Ekipa koja je u vrhunskoj formi, igraju vrhunsku košarku sa vrhunskim trenerom. Na nama je da pokušamo da pariramo, svjesni smo da će i to umnogome da zavisi od njihovog pristupa i angažovanja. Međutim, nadam se da ćemo uspjeti da ispunimo naše ciljeve za predstojeću utakmicu, da ćemo biti na nivou meča. Ono što nam je cilj u ovakvim utakmicama je da iz meča uzmemo ono što je za nas potrebno, da iz meča izađemo bolji – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija. SC Derbi dočekuje Partizan nakon ubjedljivog poraza, kojim su Podgoričani prekinu-
li niz od dvije pobjede. U prvom dijelu lige, Partizan je slavio u „Mtel dvorani Morača“ sa 80:60. - Čeka nas utakmica iz koje, ako na pravi način pristupimo, možemo dosta da dobijemo. O ekipi Partizana nema potrebe puno toga da se priča, znamo kakav tim imaju i ekipa su koja i u Evroligi ima ambicije za sam
vrh takmičenja. Mislim da je najvažnije da sad pokažemo maksimalnu odgovornost i fokus u odbrani jedan na jedan. Motivacije ne fali za ovaj meč, bitno je da hrabro i odlučno uđemo u utakmicu i pokušamo da sprovedemo u djelo stvari koje smo pripremali prethodnih dana – rekao je Andrija Grbović, krilo „studenata“.
Održan drugi dan Top8 faze WABA lige za košarkašice do 17 godina
Obradović: Maksimalno poštovanje za protivnika
Željko Obradović, trener Partizana, ističe da je posljednji trening „poslužio za oporavak i gledanje snimka u sklopu priprema nekih taktičkih stvari za utakmicu sa SC Derbijem“. - U meč ulazimo sa maksimalnim poštovanjem za protivnika. Ostaje da vidimo u kakvom stanju će biti bolesni i povrijeđeni igrači do utakmice, ali to ne umanjuje obavezu da damo sve od sebe kako bismo odigrali dobru utakmicu –kazao je Obradović.
9-1
vodi Partizan u pobjedama u ABA ligi protiv SC Derbija, koji je jednom slavio na pet gostovanja u Beogradu
Partizan dočekuje SC Derbi nakon poraza od Crvene zvezde u Evroligi. - Ekipa Studentskog centra je u prethodnim sezonama pokazala da može biti nezgodna za nas. Pripremićemo se najbolje što možemo i dati svoj maksimum da dođemo do važne pobjede u ABA ligi – rekao je Balša Koprivica, igrač Partizana. S. JONČIĆ
PODGORICA – Gradiška je epicentar ženske košarke ovih dana, a čak 14 ekipa trenutno je u ovom malom mjestu, gdje osam igra odlučujuće mečeve za plasman na fajnal for WABA lige za košarkašice do 17 godina, dok šest ekipa vodi bitku od 9. do 14. mjesta. Crnogorski timovi Budućnost Bemaks i Sea Stars učesnici su Superlige. Sea Stars iz Tivta, nakon što je doživio poraz prvog dana, drugog dana turnira upisao je još dva i definitivno se oprostio od mogućnosti da bude učesnik fajnal fora. Sa
druge strane, Podgoričanke su poslije startnog trijumfa, drugog dana, takođe, doživjele dva poraza, ali će posljednjeg dana turnira vjerovatno imati šansu protiv Ježica da jure plasman na završni turnir, mada postoji mogućnost da baš kao i prošle godine tri tima imaju identičan skor i da čak koš razlika odluči ko će biti u borbi za trofej... Sea Stars je prvo poražen od Ježica – 84:71. Slovenke su već na poluvremenu imale +15, pa je bilo jasno da Tivćanke ne mogu napraviti podvig. Istakla se Maša Praščević, koja je postigla 21 poen, uz po 8 skokova i
asistencija, te 6 ukradenih lopti. Sofija Vučković dodala je 16, uz 8 skokova, 6 asistencija i 4 ukradene lopte, Mia Bajo ubacila je 12, imala 7 skokova, dok je dvocifrena bila još Vanja Kaluđerović – 11, a u strijelce su se upisale još Mila Kovačević – 9, uz 7 skokova i 4 asistencije, te Elena Begović 2, ali uz 7 skokova. Sea Stars je poražen i od Janjine 66:58. Do sredine posljednje dionice Tivćanke su imale prednost, ali je uslijedio pad u posljednjih pet minuta. Bajo je postigla 24 poena, uz 8 skokova, Praščević 9, uz po 4 skoka i asistencije, Begović 9, uz 6 sko-
kova, Vučković 6, a imala je još 7 asistencija i 5 skokova, Kovačević 4 (uz 6 uhvaćenih lopti i 4 asistencije), Kaluđerović 4. Budućnost Bemaks je u jutarnjem terminu poražena od italijanske Futurose 81:57. Istakla se Marija Sekulović sa 17 poena, dva manje dodala je Milena Vujović, a u strijelce su se upisale još Nađa Dubljević 6, Martina Terić i Anđela Sekulić po 4, Ana Jovović 2, uz 6 skokova, Blanka Jovović 2, a imala je još 8 skokova, 5 asistencija, Milena Bijelović i Anđela Janković po 2. U drugom meču, mlade ,,vučice” po-
Šampion Boston do pobjede u posljednjoj sekundi, Jokić blizu tripl-dabla
Čikago je prekinuo niz
Toronta od pet pobjeda, a velike zasluge za to ima naš Nikola Vučević. Pobjednika je, inače, odlučila treća četvrtina, u kojoj je Čikago izašao kao pobjednik i koji je na ulasku u posljednji period imao 14 poena viška.
Crnogorski centar je u pobjedi
Bulsa (122:106) upisao 21 poen (12-7 iz igre, 2-1 za tri poena), 12 skokova, tri asistencije i ukradenu loptu.
Najefikasniji kod Čikaga bio je Kobi Vajt sa 25 poena, dok su dobre partije pružili još i Džejlen Smit sa 17 poena i Džoš Gidi sa 15 poena, sedam skokova i pet asistencija. Kod ekipe Toronta Skoti Barns je nastavio svoju dobru formu, te je i ovaj meč obilježio svojim novim dabl-dabl učinkom sa 20 poena i 10 skokova. Ar Džej Beret je za nešto više od 30 minuta imao 19 poena i bio je na pragu dabl-dabla, jer je imao devet skokova. Imanuel
Kvikli i Džakobe Volter ubacili su po 14 poena. Košem Džejsona Tejtuma u posljednjoj sekundi šampion Boston je savladao Nju Orleans u gostima sa 118:116. Tokom cijelog trajanja utakmica je bila neizvjesna i dramatična, gdje nijedan tim nije uspio da stekne dvocifrenu prednost. Na kraju je sve stalo u posljednji napad, koji je riješio najbolji igrač branioca titule i čijim poenima su Seltiksi odnijeli drugu pobjedu u nizu poslije trijumfa nad Čikagom na svom terenu. Tejtum je utakmicu okončao sa 27 poena i deset asistencija, dok je Džejlen Braun ubacio poen više. Dobro su odigrali Kristaps Porzingis i Derik Vajt, koji su utakmicu završili sa po 16 poena. Kod Pelikansa sjajnu partiju je imao Trej Marfi, čijih 40 poena (12-8 za tri) na kraju, ipak, nije donijelo pobjedu ekipi Nju Orleansa. Hose Alvarado je ubacio 20 poena, dok je Si Džej Mekolum imao 17. Poslije velike drame, Denver je u gostima slavio protiv Filadelfije sa 137:134. Čovjek odluke bio je Nikola Jokić, koji je samo u posljednjem minutu postigao osam poena i tako neutralisao učinak Tajriza Meksija na drugoj strani. Rezultati: Šarlot - LA Klipers 104:112, Detroit - Dalas 117:102, Filadelfija - Denver 134:137, Toronto - Čikago 106:122, Nju Orleans - Boston 116:118, San Antonio - Milvoki 144:118, Golden Stejt - Finiks 105:130. S. J.
Ekipa Sea Starsa iz Tivta
ražene su od Celja 95:38, koje je zadržalo maksimalan učinak od starta sezone. Podgoričanke su glavne adute čuvale za posljednji meč, tako da je lider imao olakšan posao. Dvocifrena je bila samo Dubljević sa 10, u strijelce su se upisale još Sekulović 8, Nagornaja 6, Vukmirović 4, Jovović i Vujović po 3, Janković i Bijelović po 2. Posljednjeg dana turnira, Sea Stars od 10 časova igra protiv Futurose, dok od 12.15 Budućnost Bemaks igra odlučujući duel sa Ježicama. R. P.
Iako mnogo manje ubjedljivo i efikasno nego u prethodnim susretima, košarkaši Budućnost Volija nastavili su niz pobjeda u ABA ligi, što je u ovom trenutku i bilo najvažnije za tim Andreja Žakelja
Trijumf u „Mtel dvorani Morača“ protiv Zadra (84:77) bio je deseti uzastopni u regionalnom takmičenju (drugu sezonu zaredom), a 13. u posljednjih 14 utakmica na dva fronta. Na taj način su Podgoričani, sa skorom 17-2, osigurali barem diobu prvog mjesta u ABA ligi sa Partizanom (večeras dočekuje SC Derbi), ali su i napravili lijepu uvertiru pred dva uzastopna gostovanja na dva fronta, koja mogu da odrede sudbinu ove sezone. Podgoričani prvo u srijedu igraju u Viljnusu protiv Vulvsa meč za prolaz u plej-of Evrokupa, a onda ih idućeg poneđeljka očekuje derbi ABA lige u Beogradu protiv Crvene zvezde, kada bi eventualnim trijumfom istakli kandidaturu za prvo mjesto i na kraju regularnog toka lige. Slab finiš u prve dvije četvrtine, spriječio je Podgoričane da na poluvremenu imaju više od posjeda prednosti (42:39). U prvoj polovini prve četvrtine se igralo koš za koš, a nakon trojke Džuvana
Morgana Budućnost je prva došla do dva posjeda prednosti (16:11), na dva minuta i 38 sekundi igre. Nijesu Podgoričani nastavili u tom ritmu, već je Zadar serijom 8:0, za nešto više od dva minuta igre, preokrenuo i poveo 19:16, na 20 sekundi do kraja. Mekinli Rajt se u posljednjem napadu pobrinuo da prednost gostiju ne bude veća od pola koša (19:18). Zadrani su bolje otvorili drugu četvrtinu, pa su u tri navrata imali pet poena prednosti, posljednji put na 27:22, nakon
Mornar Barsko zlato ubjedljivo izgubio i kod
Utakmice prolaze, a za košarkaše Mornara se ne vidi svjetlo na kraju tunela kada je borba za opstanak u ABA ligi u pitanju.
Izabranici Mihaila Pavićevića doživjeli su novi ubjedljiv poraz, kod kuće su izgubili i od mlade, rastrčane i raspoložene Mege, sa 113:83, pa su i dalje „zakucani“ na posljednjem mjestu na tabeli, sa samo jednom pobjedom u 19 kola. Nakon nove blijede partije, Mornar je protiv Mege doživio 12. poraz u nizu, a da stvari budu gore pobrinula se i Cibona, koja je slavila u Novom Mestu protiv Krke (97:92, nakon produžetka). Pretposljednji Zagrepčani su tako „pobjegli“ Baranima za dvije pobjede, a još dalje je Krka na 14. mjestu, sa tri pobjede više od našeg tima. Jasno je da će Mornar bodove spasa morati da traži u mečevima sa timovima iz donjeg dijela tabele, jer protiv ostalih kao da igrači barskog tima ne vjeruju da mogu nešto više da učine, pa u skladu sa tim se i ponašaju na terenu. Pitanje
je da li mnogi od njih to i žele, ali i da li imaju kvalitet za ovakvo takmičenje. Početak meča je nagovijestio konačan epilog, jer je Mega prvu četvrtinu otvorila sa 15:0, a Barani su prve poene upisali tek nakon četiri minuta i 25 sekundi, kada je pogodio Roko Rogić. Do prvog koša, domaći košarkaši čak dva puta nijesu uspjeli da šutiraju do isteka vremena za napad. Beograđani su prednost od 15 poena imali i u posljednjem minutu (26:11), ali je Mornar bolje odigrao sam finiš i trojkom Noe Tomasona, prve timske nakon tri promašaja, i koša Čika Kartera, smanjio minus na 10 poena na kraju kvartala (26:16). Gosti su imali odlične procente šuta za dva (7-6) i tri poena (4-2), te bolji skok (6-3), više asistencija (9-2) i izgubljenih lopti (4-2), uz devet poena iz kontranapada (Mornar nijedan).
Iako prednost gostiju nijednog trenutka nije bila ugrožena, Barani su, koliko-toliko, odolijevali u prvih šest i po minuta druge četvrtine, do minusa od 13 poena (43:30), nakon tri
dva minuta i 46 sekundi igre. Tada je uslijedio jedan od ponajboljih perioda igre „plavih“, koji su preokrenuli serijom 12:0 i poveli 34:27, sredinom četvrtine, a onda su nakon koša Alena Omića imali i prednost od devet poena (38:29), na tri minuta i 41 sekundu do kraja. Međutim, ponovo su domaći košarkaši imali slab završetak četvrtine, pa je Zadar u posljednjem minutu prišao na pola koša minusa (40:39), prije nego je Rašid Sulejmon pogodio pod faulom, ali je i pro-
mašio dodatno bacanje, pa je Budućnost na odmor otišla sa tri poena prednosti. Pokušavala je Budućnost da se odlijepi u prvoj polovini treće četvrtine, ali nije uspijevala da vodi sa više od pet poena (56:51), jer se Zadar nije predavao, a nakon trojke bivšeg beka „plavih“ Vladimira Mihailovića sa 10 metara gosti su ponovo poveli (59:58), na dva minuta i 10 sekundi do kraja četvrtine. Za razliku od prethodne dvije, Podgoričani su finiš treće dionice odigrali
uzastopna koša Kartera, najefikasnijeg u domaćem timu u prvom poluvremenu sa 11 poena. Međutim, u posljednjih tri i po minuta prvog poluvremena igra domaćih se potpuno raspala, Mega je do odmora ubacila 16 poena (primila samo pet), ukupno 59 za poluvrijeme, pa je na polovini meča imala nedostižnih 24 poena prednosti (59:35).
Mega je u drugoj četvrtini ubacila pet trojki, a Barani svega dvije, pa su gosti i dalje imali mnogo bolje procente šuta za dva (76,5 – 57,1 %) i tri po-
ena (58,3 – 25 %) poena, više skokova (14-8) i posebno asistencija (19-7), te više poena iz drugog napada (11-6) i kontranapada (13-2). U nastavku meča je samo pitanje bilo kojom će razlikom gosti da dođu do devete pobjede u sezoni, pa je prednost Mege u trećoj četvrtini išla do 36 poena (86:50), a u četvrtoj do maksimalnih 37 razlike (101:64), koliko je bilo sredinom ovog kvartala, što je Pavićević iskoristio da pruži šansu i jedinoj dvojici domaćih igrača, Vladu Komneno-
Morgan 6
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je svojoj ekipi na pobjedi, ali i gostima na igri. - Zadar je odigrao vrhunsku utakmicu, sa mnogo čvrstine, fizički jaku, gdje smo mi imali neke probleme. Kod nas se vidio mali umor, da smo malo ispražnjeni od
mnogo bolje i počeli novu seriju od 12:0 koju su završili nakon 16 sekundi igre u posljednjem kvartalu, kada je Kenan Kamenjaš zakucao za prvo dvocifreno vođstvo na meču (70:59). Činilo se da je crnogorski šampion prelomio meč, ali su gosti i dalje bili raspoloženi za borbu, pa su za samo dva i po minuta uzvratili serijom 9:0 (u tom periodu je zbog pet ličnih grešaka izašao Mihailović) i prišli na posjed minusa (70:68), na sedam minuta i 11 sekundi do kraja, kada je Žakelj
svih utakmica i srijede. To se vidjelo u prvom poluvremenu po broju izgubljenih lopti, koliko mislim da ih mi nijesmo imali nijednom za 20 minuta. Najvažnija je pobjeda, sigurno naša najlošija igra u posljednjih mjesec ili čak i više. Ali, biće toga još, jer igrači nijesu roboti. Bitno je da se sada odmorimo, a neke glave već su bile na utakmici u srijedu. Moramo ovo brzo da zaboravimo, da odmorimo i krenemo u pripremu sljedeće utakmice – rekao je Žakelj.
morao da reaguje tajm-autom. Minut odmora je djelovao ljekovito na Podgoričane koji su novom serijom, od 10:0, koju je trojkom zaključio Sulejmon, stigli do nedostižnih 80:68, na tri minuta i 45 sekundi do kraja. Zadar je do kraja uspio da smanji minus, ali ne i da ugrozi pobjedu domaćina… Sulejmon je bio najefikasniji sa 24 poena (četiri trojke), Rajt je dodao 17 poena, pet asistencija i tri skoka, a Kamenjaš 13 poena, 10 skokova, tri ukradene lopte. S. JONČIĆ
viću i Lazaru Radetiću, koji su upisali po koš za dva poena... - Čestitam ekipi Mege na pobjedi. Što se nas tiče, ništa novo. Poslije pauze koju smo imali, kao ekipa više apsolutno ne postojimo. Ovo je četvrta utakmica u nizu gdje lagano primamo preko 100 poena, ne možemo ništa da odbranimo. Nakon utakmice su me pomoćnici pitali da li smo nešto preskočili što nijesmo re-
kli igračima. I oni kažu pričali zidovima ili njima – isto je, jer nema nikakvog efekta na terenu. Situacija je više nego kritična. Čeka nas gostovanje Borcu iz Čačka a onda je pauza. Jednostavno, moramo da povučemo neke poteze ako mislimo da imamo ikakve šanse da se spasimo. Mislim da je to jedino rješenje – rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. S. J.
Rukometaši Danske bez poraza su na svjetskim prvenstvima čak 36 utakmica, odnosno šest godina, tokom kojih su osvojili tri uzastopne titule (2019, 2021, 2023).
Posljednji poraz na SP doživjeli su u osmini finala 2017. od Norveške (25:27), a nakon toga su nanizali 34 pobjede i dva remija. Jedine dvije neriješene utakmice odigrali su protiv Egipta (2021) i Hrvatske (2023).
Upravo će Hrvati danas pokušati da sruše skandinavsku mašineriju, i to baš u Skandinaviji – finale Mundijala igra se od 18 sati u predgrađu Osla, Berumu. Za razliku od Danaca, koji su godinama unazad navikli na završnice i trofeje, Hrvati su se na ovom šampionatu vratili u vrh svjetskog rukometa – na medalju čekaju od evropskog srebra 2020.
- Nijesu nas očekivali ovdje. Razgovarao sam s Nikolajem Jakobsenom , danskim selektorom, smijali smo se. Razgovarali smo i prije turnira, nijedan od nas nije ovo očekivao. Biće zabavno igrati protiv njih. On je sjajan lik, a Danska je sjajan izazov. Postoji mnogo problema koji leže pred nama. Imaju sjajne golmane koji bi mogli namučiti naše bekove. Imaju sjajne kontre, ima mnogo opasnosti - rekao je selektor Hrvatske Dagur Sigurdson - Nevjerovatno su jaki. Ne samo da pobjeđuju, nego su uvjerljivi. Elegantni su, igraju divan rukomet, lijepo ih je gledati. Ključ će biti odbrana, golman i napad. Morate biti dobri na svim poljima. Što više pobjeđuju, moraju negdje stati, to je takođe jedan način gledanja na ovu utakmicu – naveo je islandski stručnjak na klupi Hrvatske.
Hrvatska je u preliminarnoj
PLES
rundi izgubila od Egipta, taj poraz izazvao je sumnju kod javnosti iako su Afrikanci sjajna ekipa, ali su Domagoj Duvnjak i drugovi potom pokazali od čega su satkani – pred svojim navijačima u Zagrebu dobili su sva tri meča u glavnoj rundi, potom Sloveniju u četvrtfinalu, pa Francusku u polufinalu.
Danci su se prošetali do finala – najmanje ubjedljiva pobjeda bila je nad Češkom u glavnoj rundi od šest razlike.
- Ništa ne uzimamo zdravo za gotovo. Prije svakog takmičenja sjednemo kao grupa i pokušavamo da shvatimo kako možemo svaki put biti bolji. Iako smo došli ovdje kao olimpijski i trostruki svjetski prvaci, ponekad nam trener kaže da igramo na 80 odsto mogućnosti – rekao je Matijas Gidsel, fantastični desni bek.
- To samo pokazuje kakva smo grupa kao ljudi i igrači. Uvijek se trudimo da napredujemo, ia-
ko znamo da smo možda najbolji tim. Sad smo ponovo ovdje i pokušavamo ponovo da ispišemo istoriju – dodao je Gidsel.
Osim Gidsela, Simona Pitlika, Emila Jakobsena i ostalih izvanrednih napadača i defanzivaca, velika snaga Danske je golman Emil Nilsen
- Od Portugala smo u polufinalu bili mnogo bolji u drugom poluvremenu, prvo nije bilo baš dobro. Nećemo tako moći u finalu. Moramo biti bolji od početka utakmice. Sposobni smo da odigramo sjajno i moramo tako da nastavimo. Ako smo pobijedili 13 razlike, to ne znači da ćemo to moći protiv svakoga. Hrvatska je odlična ekipa. Ulazimo s velikim poštovanjem i poniznošću. Moraćemo da damo 100 posto ako mislimo da pobijedimo – izjavio je Nilsen.
Finale u Oslu biće ,,posljednji ples“ velikog Domagoja Duvnjaka, kapitena hrvatske repre-
zentacije, koji će odigrati posljednji meč za nacionalni tim. Uz njega, oprostiće se još jedan veteran – Igor Karačić - Prezahvalan sam i presrećan. Imamo medalju, nevjerovatan osjećaj. Htio sam ga doživjeti još jednom, uspio sam. Hvala saigračima, hvala navijačima i selektoru. Uživaću u ovih zadnjih 60 minuta - rekao je Duvnjak, koji je posljednje mečeve igrao povrijeđen.
- Nadam se da ćemo ponoviti odbranu kao protiv Francuske, da ćemo ih usporiti. Ne smijemo imati tehničkih grešaka, moramo se brzo vraćati i bićemo spremni. Idemo u boj svih 60 minuta. Nijesu me iznenadili Danci jer igraju tako cijeli turnir. Veliki su favoriti protiv nas, ali nadam se da ćemo ih držati u egalu i da je onda sve moguće u zadnjih 15-ak minuta - zaključio je Duvnjak. Francuska i Portugal će u 15 sati igrati meč za treće mjesto. N. KOSTIĆ
Superliga za odbojkašice (10. kolo)
PODGORICA – Nakon dvije i po godine bez poraza, odbojkašice Herceg Novog izgubile su jedan meč na domaćoj sceni – „skalp“ Novljankama uzela je Budućnost volej, koja je u derbiju kola na svom terenu, i to nakon preokreta, slavila sa 3:2. Kristina Božović je predvodila „plave“ sa 18 poena, Sara Belojević je dodala 13, a Mileva Magdelinić 12. U poraženom timu najbolja je bila Geraldine Gonzales sa 19 poena, Ralica Vasiljeva i Ana Marija Galić upisale su po 14. Podgoričanke su upisale osmu pobjedu (uz dva poraza) i saču-
vale treće mjesto, dok je Herceg Novi bodom u Podgorici sačuvao prvo mjesto na tabeli, sa istim skorom kao drugoplasirana Luka Bar (po devet pobjeda i poraz), ali sa bodom više (28-27). Pobjede u ovom kolu upisale su i Akademija, Morača i Albatros. Rezultati 10. kola: Akademija – Budva 3:0 (25:21, 25:20, 25:22), Budućnost volej – Herceg Novi 3:2 (14:25, 22:25, 26:24, 25:21, 15:12), Jedinstvo – Morača 0:3 (18:25, 21:25, 22:25), Gimnazijalac – Albatros 2:3 (25:17, 28:26, 15:25, 17:25, 11:15). Petak: Luka Bar – Galeb 3:0 (25:11, 25:15, 25:16). S. J.
Superliga za odbojkaše (10. kolo)
PODGORICA – Budva je sezonu nastavila očekivanom i maksimalnom pobjedom kod kuće protiv Sutjeske. To je deveti trijumf šampiona u isto toliko mečeva, dok
je Sutjeska upisala peti poraz. Vukota Čelebić je imao najviše poena u domaćem timu – devet, Rastko Milenković i Vasilije Milenković dodali su po osam. Kod gostiju je najbolji sa tri poena bio Igor Perović
Rezultati 10. kola: Budva –Sutjeska 3:0 (25:8, 25:17, 25:17). Petak: Budućnost volej – Mornar 3:0 (25:20, 25:18, 25:15). Danas: Galeb - Jedinstvo (12). Slobodno je Jedinstvo. S. J
Premijer vaterpolo liga (15. kolo)
Solaris 16
Primorac 20
SPLIT - Bazen ,,Poljud“. Gledalaca: 100. Sudije: Anđelić i Raković (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 5:5, 3:4, 4:4, 4:7. SOLARIS: Štrkalj (šest odbrana), Cudina, D. Akrap, Brajković, R. Akrap 2, Vrbnjak, Petković 4, Vlahović 1, Pelicarić 4, Vrdoljak 2, Bulat, Koprčina 2, Šparada 1, Bralić.
PRIMORAC: Masaro (13 odbrana), D. Ćetković, Brguljan, S. Ćetković 3, Šušiašvili
Plej-of runda druge Svjetske grupe Dejvis kupa Poraz crnogorskog
PODGORICA - Crnogorski dubl Petar Jovanović i Aleksa Krivokapić poražen je od Kineza Fedžing Sana i Ridžel Tija 2:0 (6:4 i 7:6) u plej-of rundi druge Svjetske grupe Dejvis kupa. Kina je tom pobjedom povela 3:0 i obezbijedila trijumf. Prvog takmičarskog dana dvo-
Džudo prvenstvo za starije pionirke i pionire Milenijumu
meča u Džuhaiju, Dži Kui je savladao Petra Jovanovića 2:0 (6:4 i 7:6), dok je Žinžen Žong slavio protiv Alekse Krivokapića 2:0 (6:4 i 6:4). Nakon dubla igranje i četvrti meč, iako nije imao rezultatski značaj, u kojem je Sun pobijedio Jovanovića 2:0 (6:3 i 7:5). R. P.
3, Mršić 3, Drašković, Matković 5, Janović, Vico 2, Brkić 1, P. Ćetković, Stanojević 1, Vučković 2. U festivalu golova Primorac je bio bolji od Solarisa (20:16) u gostima u 15. kolu Premijer vaterpolo lige. Kotorani su stigli do šeste pobjede i sada mo-
gu lakše da dišu jer su se udaljili od baraža sa bodom više od sedmoplasiranog Juga ili 12 bodova manje od petoplasirane Mladosti. Kotorani nijesu ni sinoć blistali, ali su u snažnom meču iz egala uspjeli da izađu od druge četvrtine, kada su prvi put poveli sa dva gola razlike (8:6). Nakon odmora domaćin je boljom igrom tri puta dolazio do izjednačenja (9:9, 10:10, 11:11), ali je finiš ipak pripao igračima trenera Vjekoslava Paskovića. Sa golom prednosti šampion Crne Gore ušao je u posljednju dionicu i otvorio je odlično sa dva brza gola (15:12). Ali, tu nije bio kraj, domaćin se nije predavao - približio se na gol (17:16) na 1.57 prije kraja, a onda je uslijedio maestralni foto finiš Kotorana. Serijim 3:0 Primorac je na kraju došao do ubjedljivih - konačnih ,,plus tri“. A.MARKOVIĆ
Nakon tri kola 77. prvenstva
Crne Gore u šahu, na čelu tabele nalaze se branilac titule, velemajstor Nikita Petrov, i fide majstor Nemanja Vukčević. Petrov je u drugom kolu savladao Peka Đurovića, nakon što je preciznom igrom u završnici iskoristio stečenu prednost. U trećem kolu Petrov je savladao fide majstora Jovana Milovića. Milović je bijelim figurama krenuo u svom prepoznatljivom silu, a riskantnu igru Petrov je kaznio i do poena došao nakon precizno vođenog kontranapada, saopšteno je iz Šahovskog saveza.
Jedini maksimalan uz Petrova je fide majstor Nemanja Vukčević, koji je u jučerašnjim
duelima upisao pobjede protiv Danila Nenezića i Miloša Vlatkovića. Vukčevića u četvrtom kolu očekuje duel sa Petrovim na prvom stolu. Slijedi grupa od šest igrača sa 2,5 poena u kojoj su velemajstori Božidar Ivanović, Nebojša Nikčević i Denis Kadrić, internacionalni majstor Predrag Nikač, fide majstor Andrej Šuković i Vuk Miletić U trećem kolu, četvorostruki šampion Crne Gore Nikač je savladao desetostrukog prvaka, velemajstora Nikolu Đukića, dok je Miletić preciznom igrom natjerao Blaža Kalezića da potpiše kapitulaciju. Kadrić je opravdao ulogu favorita protiv Mirsada Đokovića, dok su velemajstori Ivanović i
Nikčević savladali Vladimira Vujoševića, odnosno Armina Mušovića
Slijedi grupa od 11 igrača sa dva poena.
Danas je na programu četvrto
kolo koje počinje od 16 časova. Izdvajaju se dueli: Petrov - Vukčević, Miletić - Kadrić, Nikčević - Ivanović i Šuković - Kadrić.
Igraće se ukupno 11 kola. R. A.
PODGORICA - Džudisti Milenijuma sa tri titule prvaka najuspješniji su učesnici prvenstva Crne Gore u konkurenciji starijih pionira i pionirki u Podgorici.
Prvaci Crne Gore postali su Sofija Marašević (do 40 kilograma), Damjan Prelević (do 60) i Tijana Vuksanović (do 57). Po dva zlatna odličja osvojili su džudisti Ibra (Ali Hodžić do 38 i Ajla Šahić do 48 kilograma), Igala (Vuk Andrić do 55 i Mitar Kokot do 66) i Ipona (Lazar Dubljević do 42 i Helena
Krtolica do 36). Zlatne medalje osvojili su i Vojin Radošević (do 46, Nenad Sinanović), Nikola Čelebić (do 50, Crnogorac), Filip Milošević (do 73, Champion), Matija Raičković (preko 73, Budućnost), Lina Bicić (do 44, Dečić), Katarina Pindović (do 52, Akademik), Tijana Kotlaja (do 63, Pljevlja), An-
deja Pavićević (do 70, Tivat) i Anamarija Milatović (preko 70, Trebjesa). Šampionat u sportskoj sali podgoričke Osnovne škole ,,Novka Ubović“ okupio je takmičare iz 31 kluba. Danas će, po takmičarskom kalendaru, biti održano prvenstvo Crne Gore u konkurenciji kadeta i kadetkinja. R. A.
Danas Međunarodni memorijalni turnir „Saša Milačić“
PODGORICA - Međunarodni stonoteniski turnir, Memorijal „Saša Milačić“ – Podgorica Open za mlađe kategorije, biće odigran danas, a okupiće oko 100 stonotenisera iz Crne Gore i regiona.
Turnir će biti odigran u univerzitetskom Sportsko-kulturnom centru, na 12 stolova, u znak sjećanja na dugogodišnjeg stonoteniskog radnika. Počeće u devet, a svečano otvaranje zakazano je za 11 sati. Zvanično će ga proglasiti otvorenim zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić. Učešće na turniru potvrdili su stonoteni-
seri Budućnosti, Spina, Lovćena, Budima, Jedinstva, Novog, Gorštaka, Valdanosa i Kotora, kao i igrači iz kluba Priping iz Prištine i Đakondi iz Tirane. Organizator drugog memorijala je STK Budućnost, uz podršku Sekretarijata za sport glavnog grada, kao i tehničku podršku Stonoteniskog saveza Crne Gore. Milačić je bio dugogodišnji prvotimac, direktor i predsjednik Budućnosti. Bio je i međunarodni sudija, član predsjedništva stonoteniskog saveza SFR Jugoslavije i predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore. - Za doprinos razvoju stonog
tenisa kao zaslužnom sportskom radniku dodijeljena mu je titula počasnog člana Balkanske stonoteniske unije - saopšteno je iz STK Budućnost. Milačić je preminuo od posljedica kovida-19, sredinom januara 2021. godine. Glavni grad posthumno ga je nagradio Zlatnom plaketom za doprinos razvoju sporta u Titogradu i Podgorici.
Milačić će ostati upamćen kao predsjednik Stonoteniskog saveza koji je tokom devedesetih godina pokrenuo u Svjetskoj stonotenioskoj uniji pitanje osamostaljenja.
- Nadamo se velikom učešću djece iz Crne Gore i inostranstva, da započnemo godinu sjećanjem na našeg uvaženog sportskog kolegu - piše u saopštenju. R.P.
PREMIJER (24. KOLO): Sedam golova ,,šumara“, Egipćanin junak trijumfa Liverpula nad Bornmutom
Kako sezona odmiče sve je više jasno da bi bilo čudo ukoliko Liverpul ne osvoji titulu u Premijer ligi.
,,Redsi“ su slavili na terenu gdje su se mnogi ,,sapleli“, pobijedili su Bornmut sa 2:0 i imaju devet bodova više od Arsenala, koji danas od 17.30 sati dočekuje Mančester siti. ,,Tobdžije“ će nakon tog duela imati meč više od lidera....
Najzaslužniji za trijumf Liver-
pula ponovo je bio Mohamed Salah. Egipćanin je dao dva gola i došao na šesto mjesto vječne liste strijelaca u Premijer ligi. Postigao je 178 pogodaka, jedan više od Frenka Lamparda, a do kraja sezone mogao bi da prestigne Serhija Aguera (184) i Endrjua Kola (187). KodiGakpo je u prvom poluvremenu iznudio penal koji je u 30. minutu u pogodak pretvorio Salah, a meč je riješen u 75. kada je Egipćanin mae-
stralno lijevom nogom pogodio dalji ugao.
Između ta dva gola bilo je šansi na obje strane, Bornmut je dva puta pogodio stativu, a nakon druge takve situacije obrukao se Klajvert, koji je promašio skoro prazan gol.
Nakon toga je prekid serije domaćih od 11 mečeva bez poraza – bio izvjestan.
- Utakmica je bila tačno onakva kakvu smo očekivali. Sa mnogo intenziteta i trčanja. Podsje-
vremena upisao se Hari Kejn, da bi Englez glavom zatresao mrežu i u 46.
tio sam prije ovog meča da oni – i kad smo na ,,Enfildu“ vodili 3:0 na poluvremenu – nijesu prestajali da trče punim intenzitetom. Morali smo da igramo na maksimumu naših mogućnosti i trebala nam je doza sreće da bismo pobijedili. Nijesmo kontrolisali meč, oni su dobar tim sa dobrim trenerom. Mnogo sam srećan što smo sačuvali mrežu i postigli dva gola – rekao je Arne Slot, trener Liverpula.
Spektakularan meč odigrao je Notingem forest, koji je kod kuće pobijedio Brajton sa čak 7:0. Trostruki strijelac bio je Kris Vud, pogađali su i MorganGibs-Vajt, Neko Vilijams, Žota Silva, kao i fudbaler Brajtona LuisDank, koji je zatresao sopstvenu mrežu.
Ovo je Forestova najubjedljiva ligaška pobjeda od trijumfa nad Čelzijem u aprilu 1991. godine – bilo je takođe 7:0. Zanimljivo, ,,šumari“ su prošlog vikenda deklasirani od Bornmuta sa 5:0.
- Kakva promjena može da se napravi za jednu sedmicu. Prošlog vikenda to nijesmo bili mi, ali sada definitivno jesmo – rekao je Kris Vud, igrač utakmice.
- Sve je zasluga tima. Elanga mi šalje lopte ,,na tanjir“ i svaki put mi olakšava posao, potom mi je Gibs-Vajt omogućio penal za het-trik. To je fantastično, momci su pokazali karakter nakon teškog poraza u prošlom kolu – dodao je Vud.
Forest ima isti broj bodova kao Arsenal, ali i utakmicu više. Njukasl je napravio korak unazad u borbi za Ligu šampiona jer je kod kuće izgubio od Fulama (2:1), Everton je pobijedio Lester (4:0) i sve je dalje od opasne zone, dok je Ipsvič u derbiju začelja kao domaćin izgubio od posljednjeplasiranog Sautemptona (2:1). N. KOSTIĆ
Povratak sa stilom, helikopterom sletio na kultni stadion ,,Vila Belmiro“, navijači Santosa u transu Stigao je
PODGORICA - Vratio se tamo gdje je sve počelo - na stadionu „Vila Belmiro“ u bijelom dresu. Sletio je juče u fudbalsko srce Santosa, gdje su ga sačekale pune tribine - 20.000 navijača u transu skandiralo je ime jednog od najboljih fudbalera Brazila. Nejmar će u svom novom mandatu, a u čast velikog Pelea, nositi broj deset.
- Biće mi čast da nosim sveti dres. Srećan sam što sam se vratio. Neću se suzdržavati da driblam kao nekada - kazao je Nejmar na predstavljanju.
Početkom januara nova desetka legendarnog brazilskog kluba nije slutila da će napustiti Al Hilal i vratiti se u Santos.
Nakon sporazumnog raskida ugovora sa saudijskim Al Hilalom, gdje je zarađivao 155 miliona eura godišnje, Brazilac će, kako prenose domaći mediji, u u Santosu primati osnovnu platu od 161.500 eura. Ali... Brazilski as se dobro zaštitio, kao i dok je nastupao za Barselonu i PSŽ. Zadržaće 90 odsto prava na imidž, samim tim će mjesečno prihodovati znatno više novca nego što piše u ugovoru. Tako je bilo kada je od 2010. do 2013. nastupao za Santos. Mjesečni ugovor iznosio je 48.400 eura, ali je preko marketinških prava prihodovao 533.000 eura!
5,1
milion pregeda na Instagramu imao je Nejmar nakon samo jedne objave sa stadiona!
- Bio sam srećan, navikao sam na takav život i imao sam želju da igram, ali osjećao sam se tužno na treningu svakog dana. Nije mi išlo dobro. Kada se pojavila prilika da se vratim, nijesam mnogo razmišljao. Rekao sam ocu i sve je dobro ispalo. Od kada sam stigao ovdje, osjećam se kao da imam opet 17 godina. Jedva čekam da zaigram . Slavni Brazilac na predstavljanju je zaplakao, vidjelo se koliko mu je stalo i koliko mu znači povratak kući. A. M.
HNL (20. KOLO): Hajduk može da preuzme prvo mjesto
Bajern je u Minhenu u meču sa sedam pogodaka pobijedio Holštajn, ali na ,,Alijanc areni“ nije bilo uzbuđenja kako bi se možda moglo zaključiti na osnovu rezultata – 4:3.
Sve je bilo riješeno poslije 54 minuta, kada je domaćin vodio 4:0. Džamal Musijala pogotkom u 19. minutu najavio je trijumf vicešampiona Njemačke i aktuelnog lidera Bundeslige, u nadoknadi prvog polu-
Ovacije je zaslužio Serž Gnabri, koji je dao fantastičan pogodak u 54. minutu – na malom prostoru prebacio je rivala desnom nogom, pa efektno pogodio lijevom iz prve. Holštajn se potrudio da iz Minhena ode sa što boljim utiskom. Fin Porat u 62. i Steven Skžibski sa dva pogotka u nadoknadi ublažili su poraz. Bajern ima 51 bod, devet više od Bajera, koji danas dočekuje Hofenhajm (17.30 h).
Borusija iz Dortmunda prekinula je seriju od četiri meča bez pobjede u Bundesligi. ,,Milioneri“ su u gostima savladali Hajdenhajm – Serhu Girasi i Maksimilijan Bejer dali su golove za tim Nika Kovača Borusija je tek 10. na tabeli. Zankt Pauli i Augsburg remizirali su 1:1, Borusija iz Menhengladbaha kao gost je pobijedila Štutgart sa 2:1, dok je Frajburg takođe na strani bio bolji od Bohuma sa 1:0. Union Berlin i RB Lajpcig igrali su 0:0. Ne. K.
Nema više neporaženih u hrvatskom fudbalskom šampionatu – Rijeka našeg trenera Radomira Đalovića izgubila je juče prvi put nakon 19 kola, tokom kojih je imala 10 pobjeda i čak devet remija.
Tim sa ,,Rujevice“ poražen je na gostovanju Varaždinu (1:0), a ekipi našeg nekadašnjeg reprezentativca presudio je još jedan Crnogorac – Aleksa Latković Fudbaler sa Cetinja, bivši član Lovćena, Osijeka i Rudeša, rutinski je zatresao mrežu u 31. minutu. Bio je strijelac i u prošlom kolu protiv Gorice (1:1) i ovo su mu prvi pogoci u HNL-u ove sezone.
Rijeka je meč završila sa dva igrača manje, a poraz od Varaždina – prvi nakon 258 dana
– mogao bi da je košta gubitka prvog mjesta. Đalovićev tim ima dva boda više od Hajduka, koji će preuzeti lidersku poziciju ukoliko danas (12.50 h) savlada Lokomotivu u Zagrebu. - Jedan gol donio je Varaždinu tri boda i čestitam im na pobjedi. Ulazak u utakmicu je bio loš, nijesmo bili u duelu kako treba, a Varaždin nam je stvarao probleme u sredini terena. Probali smo i s izmjenama, s igračem pa čak i dva igrača manje, borili se jesmo, ali nijesmo nagrađeni da postignemo gol - rekao je Radomir Đalović. Ne. K.
Neđelja, 2. februar 2025.
TRADICIONALNO CRNOGORSKO GRADITELJSTVO
Autor: Pavle ROVINSKI
U podgoričkim kućama, u ženskom odjeljenju, pored rešetaka od metala, prozori se još zatvaraju gustom drvenom rešetkom koja se spolja i ne vidi. Ova je rešetka obojena najčešće žutom, modrom ili zelenom bojom. Zidovi kuće i spolja i iznutra su bijelo okrečeni i ponekad ukrašeni nekim arabeskama, natpisima ili figurama. Plafon je obično od daščica, raspoređenih u obliku često ili osmougaonika u čijem je centru obično neki cvijet. I plafoni su obojeni. Sobe obično razdvaja hodnik iz kojega u svaku od njih vode mala vrata odozgo poluokrugla i takođe ponekad sastavljena od daščica sa limenim pločicama ili zvjezdicama na njihovoj ukupnoj površini. Na zidovima su ispod stropa police za posuđe, a iznad vrata je nekakvo proširenje (musandera) gdje preko dana drže jastuke i jorgane koji se noću upotrebljavaju za spremanje postelje. Pod je od dasaka i nije zbijen, pa kada duva vjetar, po njemu prostrti ćilimi ili sture se podižu.
Duž tri zida su uzdignute podnice visine 15 cm, a širine 0,5 m, na kojima se sjedi i spava. U svakoj je turskoj kući sobica za obredno umivanje (banjica, amamadžik). Turske kuće imaju i tzv. ćoškove, vrstu balkona koji imaju zastakljene spoljašnje strane. Konstrukcija ovih kuća dosta je solidna, jer su građene od krupnog tesanog kamena, uglavnom dopremljenog iz Duklje ili sa drugih starih građevina, pa se takoreći u svakoj turskoj kući mogu naći kamenovi sa rimskim natpisima ili sa nekakvim figurama. Ali, zidovi
Dr Petar Miljanić je tri godine živio u Podgorici kao ljekar, pa je imao slobodan pristup u turske kuće. Kod njega nalazimo ovakav opis: U Podgorici ima takvih kuća koje su u tursko doba koštale i po 10.000 florina, pa i više. Ali kada duva sjever, i u njima bi se, kako ovdje kažu, i medvjed smrznuo
između soba uglavnom su od daske ili čatme (pleter povezan tankim stubovima i oblijepljen krečom sa glinom). Zato se ovakvi zidovi lako ruše. (Ponekad se uz kuću, češće u gradovima, nalazi posebna prostorija – sionica.)
KUHINJA
Dr Petar Miljanić je tri godine živio u Podgorici kao ljekar, pa je imao slobodan pristup u turske kuće. Kod njega nalazimo ovakav opis: „U Podgorici
ima takvih kuća koje su u tursko doba koštale i po 10.000 florina, pa i više. Ali kada duva sjever, i u njima bi se, kako ovdje kažu, i medvjed smrznuo. U tijesnim i uskim sokacima, vidite kuće bez prozora; kada uđete u dvorište ograđeno visokim zidom, penjete se kamenim stepeništem i preko prostranog trijema ulazite u kuću ili kuhinju, gdje se uz ognjište grije domaća čeljad i kuvaju se jela i gdje svi ručaju i večeraju. Muhamedanci u praznične dane, za vrijeme ramazana, Bajrama i kada su svadbe – ovdje priređuju svoje gozbe; pravoslavni za slavu ili kada je svadba, ovdje postavljaju trpezu i igraju kolo. Sa strana su jedna ili dvije sobe sa
prozorima prema dvorištu, a zagrijavaju ih na najnezdraviji način – lojem u mangalu“ (Grlica, 1891).
VIŠESPRATNICE
Kuće u Baru i Ulcinju, uglavnom su iste kao one u Podgorici, jedino što je ovdje vidljiv uticaj susjedne Italije. Onda, ima i kuća na dva sprata, a u zidinama Bara i Ulcinja ima i trospratnica. Nijesu sve te kuće gradili Turci, već su mnoge ostale iz ranijeg vremena. Na nekima ima i potpuno očuvanih latinskih natpisa. Uselivši u ove kuće, Turci su samo njihovu unutrašnjost prilagođavali svome načinu života. Sadašnji stanari čuvaju neke postupke u gradnji, ne razu-
Muslimanske kuće u Podgorici imaju i tzv. ćoškove, vrstu balkona koji imaju zastakljene spoljašnje strane. Konstrukcija ovih kuća dosta je solidna, jer su građene od krupnog tesanog kamena, uglavnom dopremljenog iz Duklje ili sa drugih starih građevina, pa se takoreći u svakoj kući mogu naći kamenovi sa rimskim natpisima ili sa nekakvim figurama
mijevajući njihovu namjenu i prilagođavajući ih svojim potrebama. Tako, u svim starim građevinama, iznad prozora se izdvajaju po dva kamena sa otvorima koji su služili za pričvršćenje roletni za zaštitu od sunca. Sadašnji stanovnici, iako ne znaju ovome pravu namjenu, ne samo da su to zadržali u starim kućama, već ovakve kamenove ugrađuju u kuće koje sami grade i koriste ih da na njima suše duvan, papriku i dr. Dok se ponekad tamo može vidjeti i rublje koje se suši.
SARAJ ILI DVORI
Kuća, koje su ostale iz predosmanskog doba ima i u okolini pomenutih gradova, pa i u najudaljenijim selima, gdje su svojevremeno bile vile. Primijetimo samo to da u ovakvim kućama po selima gdje žive samo Arnauti, u prizemlju je konoba, dok u prostorijama za stanovanje najvažniji dio je ognjište koje je najčešće postavljeno uza zid. Takođe je neizbježan prijeklad, kameni ili gvozdeni, a ponekad postoje oba, pa gvozdeni stoji sa prednje strane. Iza ognjišta je nešto slično kaminu, pa kompletna peć za hljeb. Kuće poznatih begova u Baru nazivaju se saraj ili dvori. Takva je kuća Selimbegova koji je u tome dvorištu imao i do 40 čeljadi, tj. svojih slugu i tjelohranitelja, pa je beg uz njihovu pomoć držao u poslušnosti cijeli grad, vršeći i mnoga nasilja.
DRVENE KUĆE
Pozabavićemo se malo i drvenim kućama. Najkompletniji tip takve kuće nalazi se u Vasojevićima, pa ćemo i početi sa
Kuće u Baru i Ulcinju uglavnom su iste kao one u Podgorici, jedino što je ovdje vidljiv uticaj susjedne Italije. Onda, ima i kuća na dva sprata, a u zidinama Bara i Ulcinja ima i trospratnica. Nijesu sve te kuće gradili Turci, već su mnoge ostale iz ranijeg vremena
ovom kućom. I ove kuće, kao i kuće od kamena, razlikuju se po tome što mogu biti prizemne i na izbu. Prvi tip potpuno odgovara pozemljuši i naziva se brvnica, mada se ovaj naziv često proširuje na sve građevine od drveta. Ipak se nećemo baviti ovim jednostavnijim tipom, već ćemo odmah preći na opisivanje kuće na izbu, pošto ona ima i sve osobine ove prve, uz dosta toga što prva nema. Isključujući samo one najsiromašnije, ovdje svaka kuća ima po cijeloj svojoj dužini trijem (divanana).
Spolja se popnete prvo na taj trijem, ponekad pravo sa tla, ako je prizemlje ukopano, ali češće kamenim stepeništem, pa kroz vrata ulazite u kuću, to jest, prostoriju u kojoj je ognjište, i ovdje obavezno na sredini. Iz ove prostorije druga vrata su sasvim suprotna ulaznim, kao da vode u dvorište iza kuće, a vrata lijevo vode u toplu sobu gdje se nalazi glinena peć koja se (peć!) naziva soba. Sobom se ponekad naziva i prostorija u kojoj je pomenuta peć. (Nastavlja se)
Neđelja, 2. februar 2025.
Prvi primjerci zatureni su negdje u ,,maglinama vremena“ u doba starih Vavilonaca, čiji se računi i ,,priznanice“ mogu smatrati pretečama papirnog novca.
Znatno bliže su savremenim novčanicama kineske ,,novčanice“ iz vremena Kublaj Kana (1273) rađene na solidnijem materijalu – dudovoj kori. Na tim ,,novčanicama“, prema istorijskim zapisima, stajao je pečat moćnog kana i potpis njegovog blagajnika. Najstariji sačuvani novac je ,,kvan“ dimenzija 8,5 x 11,5 inča i bio je korišćen u Kini, u doba dinastije Ming, između 1368. i 1399. godine.
Na Starom kontinentu prvi put su odštampane 1601. godine u Švedskoj, ali su pravi ,,procvat“ doživjele u kolonijalnoj Americi. Tako je ,,sveto trojstvo“ finansija definitivno podijeljeno: komercijalno bankarstvo, zasluga je italijanskih srednjovjekovnih gradova, centralno bankarstvo Londona, a za papirni novac najzaslužnije su SAD. Pioniri ovog poduhvata na tlu Amerike bile su kolonije zaliva Masačusets. Naime, godine 1690. izvjesni Viljem Pips, koji je svoj ugled i bogatstvo dugovao u zlatu i srebru izvučenom sa jedne španske galije, poveo je dobrovoljačku narodnu miliciju u pohodu na Kvebek. Troškovi ekspedicije trebalo je da budu podmireni pljačkom tvrđave, koja na žalost dobrovoljaca nije osvojena. Zauzvrat, vojnicima su podijeljene obveznice (note), sa obećanjem da će one jednog dana biti isplaćene kovanim novcem – zlatnicima i srebrenjacima. Ali isto tako je odlučeno da će ove note od tog časa služiti i kao zakonsko sredstvo plaćanja. I zaista, ove obvezni-
Janusova lica novca
I sa današnje vremenske distance, vješto i razborito upravljanje papirnim novcem od strane ,,srednjih kolonija“ prosto zapanjuje. Naročito je poučan primjer Pensilvanije, koja je 1723. godine emitovala papirni novac, u periodu kada su cijene opadale, a privreda stagnirala. Nakon puštanja u opticaj papirnog novca, privreda se oporavila, a tražnja za proizvodima nivelisala je pad cijena. Slične emisije novca dale su pozitivne rezultate i u Njujorku, Džersiju, Delaveru, Merilendu. Sve ove kolonije razborito su vodile monetarnu politiku, a kolonija Merilend osnovala je i ured za pozajmljivanje novca. U ovom uredu, farmeri i poslovni ljudi za koje se smatralo da su u službi povjerenja, mogli su dobijati i zajmove, koje su kasnije bili dužni vratiti. Novčanice Merilenda mogle su se konvertovati i u kovani novac
ce u narednih dvadeset godina cirkulisale su vredeći kao zlatnici i srebrenjaci, sa ekvivalentnom denominacijom, razmjenjive za zlato i srebro. Uspješan ,,eksperiment“ sa banknotama inspirisao je koloniste na dalje korake – nastavili su sa emisijama banknota, uvijek kada bi to potrebe nalagale. Sa druge strane, njihovo konvertovanje u zlatnike i srebrenjake neprestano je odlagano. I dogodilo se – očekivano. Cijene robe, zlata i srebra, porasle su po nekoliko puta. Papirni novac rapidno je gubio na vrijednosti.
Primjer Masačusetsa slijedile su i druge kolonije – Nova Engleska, Južna Karolina, Rod Ajlend, s tim što su one novac emitirale mnogo neobazrivije. Naročito se neumornim doštampavanjem novca isticao Rod Ajlend. Vremenom, ovaj novac postao je gotovo potpuno bezvrijedan. Kasniji istraživači ovih monetarnih ,,kretanja“ uglavnom su isticali negativnu stranu
prekomjernog doštampavanja novčanica, vidjevši u tome ,,novu izmišljotinu u anglosaksonskom svijetu, koja podriva kredit i povećava siromaštvo“. Previđali su da skok cijena motiviše inicijativu preduzetnika, kao što opadanje cijena destimuliše. Nažalost, Rod Ajlend, Južna Karolina, Masačusets, nijesu sačuvali suzdržanost –prepuštali su se ,,matici“. Ali ne i srednje kolonije.
I sa današnje vremenske distance, vješto i razborito upravljanje papirnim novcem od strane ,,srednjih kolonija“ prosto zapanjuje. Naročito je poučan primjer Pensilvanije, koja je 1723. godine emitovala papirni novac, u periodu kada su cijene opadale, a privreda stagnirala. Nakon puštanja u opticaj papirnog novca, privreda se oporavila, a tražnja za proizvodima nivelisala je pad cijena. Slične emisije novca dale su pozitivne rezultate i u Njujorku, Džersiju, Delaveru, Merilendu. Sve ove kolonije razborito su vodile monetarnu politiku, a kolonija Merilend osnovala je i ured za pozajmljivanje novca. U ovom uredu, farmeri i poslovni ljudi za koje se smatralo da su u službi povjerenja, mogli su dobivati i zajmove, koje su kasnije bili dužni vratiti. Novčanice Merilenda mogle su se konvertovati i u kovani novac.
Novčani eksperiment ove kolonije nije ostao nezapažen.
Raspirio je ,,plamen industije, koja se počela gasiti“ – zapisao je jedan savremenik. Još eksplicitniji bio je jedan novi istraživač, zaključivši da je to bio ,,najuspješniji papirni novac koji je mogla emitirati bilo koja američka kolonija“. Mo-
netarni eksperiment Pensilvanije zdušno je podržao i slavni Bendžamin Frenklin, inače vatreni pobornik papirnog novca. Franklin nije ostao samo na riječima – njegova štamparija te 1736. godine marljivo je štampala novčanice. Pa ipak, uprkos Franklinovom autoritetu, kasniji istoričari i ekonomisti nijesu imali puno razumijevanja za monetarne eksperimente ,,srednjih kolonija“. Većina njih, bespogovorno je vjerovala u zlatni standard. Protiv ,,monetarnog“ eksperimenta – kako su ga nazivali, bila je i tadašnja matica američkih kolonija –Engleska. Londonski parlament 1711. godine zabranio je dalje emitovanje papirnog novca u Novoj Engleskoj, a 13 godina kasnije ova zabrana prenešena je i na ostale kolonije. Mišljenje Londona potvrdio je mnogo kasnije i cijenjeni autoritet za finansijsku istoriju kolonija Čarls Bulok. Pišući o tome 1900. godine, on je monetarnu politiku kolonija okarakterisao kao ,,orgiju prevara, pronevjera i korupcije“, ,,mračnom slikom koja izaziva
stid“, dok je odluku Engleskog parlamenta kojom je dokrajčeno emitovanje novčanica, nazvao ,,spasonosnom“.
* ,, Monetarni eksperiment“ američkih kolonija jasno je naglasio postojanje dvije tendencije: ,,starija“ društva manje su sklona ,,novčanom eksperimentu“ od ,,mlađih“ društava. I druge – oni koji su upoznali inflaciju, preferiraju stabilnu ,,čvrstu“ valutu. Neposredno pred sticanje nezavisnosti, u kolonijama su djelovale obje tendencije. Inflacija, koja je u Novoj Engleskoj u prvoj polovini XVIII vijeka, rezultirala je povećanim interesovanjem za pouzdanu, stabilnu, ,,čvrstu“ valutu. ,,Opelo“ papirnom novcu XVIII vijeka u američkim kolonijama održali su ,,ljudi sa parama“ kako ih je nazivao Rikardo, tj. zagovornici i pristalice stabilnog, kovanog novca, jer nijesu željeli da im dužnici vraćaju dugove novcem umanjene kupovne moći. A da praštaju dugove svojim dužnicima – uprkos novozavjetnim porukama – nijesu željeli!
Neđelja, 2. februar 2025. Oglasi
Sa dubokom tugom obavještavamo da je u subotu 1. februara 2025. preminuo u 100. godini
doktor ekonomskih nauka 1925-2025.
Saučešće primamo u kapeli Čepurci u Podgorici u nedjelju 2. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u krugu porodice na groblju Ždrebaonik, Danilovgrad, u 15 časova.
Pismena saučešća na adresi Bregalničlka ulica 5, Podgorica. Duboko poštovanje i neizmjerna hvala za bezuslovnu ljubav, podršku i pažnju kojom si nas obasipao. Tvoja plemenitost i život posvećen porodici, dobročinstvu i dobrobiti Crne Gore nam ostaje za primjer, pouku i ponos.
ZAHVALNI: kćerke RADMILA i OLGA, sin ŽELJKO, brat VOJO, sestra DANICA, snahe BRANKA i DRAGICA, unučad i praunučad, bratanić ZORAN, bratanice, sestrići i sesrične sa porodicama i brojna rodbina
Тужним срцем јављамо да је 1. фебруара 2025. у 84.
преминуо наш драги
МИЛЕНКО Шћепана ЈОКАНОВИЋ 1941 - 2025.
Саучешће примамо у капели на мјесном гробљу Васиљевац-Маслине 2. фебруара од 9 до 15 часова и 3. фебруара од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.
Кућа жалости Улица ратних ветерана број 88. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови БУДИМИР, БРАНИМИР и ВЛАДИМИР, снахе
СЛАЂАНА и СВЕТЛАНА, унучад ФИЛИП, ЈОВАНА, ПЕТАР,
Dana 30. januara 2025 umro je u 86 godini naš voljeni
prof. dr MLAĐEN ŠLJIVANČANIN
Sahrana je obavljena u Podgorici 1. februara 2025 u prisustvu uže porodice, po sopstvenoj želji našeg Mlađena.
OŽALOŠĆENI: supruga SLAVKA, ćerke LJILJANA i ANA, sestra STANUŠA, brat NOVICA, unučad FEDOR, MILICA, IVANA, STAŠA i KRSTO, zet RADE, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, i ostala porodica ŠLJIVANČANIN
Posljednji pozdrav dragoj
RADI GAZIVODI
Od BEBE i RADA PERIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj RADI
Neđelja, 2. februar 2025.
BLAŽO BOGETIĆ
1925 – 2025.
Voljenom i poštovanom ocu, svekru i djedu, beskrajno hvala za tvoju ljubav i podršku, blagost i mudrost, za primjer i putokaz. Volimo te najviše i čuvamo te u našim srcima.
Vječnaja pamjat.
Tvoji
sin ŽELJKO, snaha BRANKA i unučad MILICA i ALEKSANDAR BOGETIĆ
Tvojim odlaskom ostala je praznina koju ništa ne može ispuniti, ali tvoja ljubav i dobrota vječno će živjeti u našim srcima. Tvoje NADA, MIRJANA i TEODORA 141
Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu
BLAŽU BOGETIĆU
Tvoja bratska ljubav, sloga i dostojanstven život ostaju nam u trajnom sjećanju.
Brat VOJISLAV, snaha DRAGICA i bratanične ZORICA i ZDENKA sa porodicama
nama.
Neđelja, 2. februar 2025.
Posljednji pozdrav đedu
BLAŽU Miroja BOGETIĆU 1925 – 2025.
Razgovori sa tobom bili su privilegija. Moje djetinjstvo obilježio si posebnim odnosom koji si gradio na tebi svojstven način i zahvalan sam na svim najljepšim ljudskim osobinama koje si pokušao da preneseš na mene. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja.
Tvoj unuk SINIŠA BORIČIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
BLAŽU BOGETIĆU
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.
NADA ŠARANOVIĆ, ACO i SINIŠA sa porodicama
Poštovani striko
BLAŽO BOGETIĆ
Bio si mi primjer ljudskosti, poštenja i dobrote. Hvala ti za ljubav i podršku koju si mi pružio.
ZORICA BOGETIĆ HAJDUKOVIĆ sa porodicom
Dana 1. februara 2025. prestalo je da kuca plemenito srce našeg đeda i prađeda
BLAŽA Miroja BOGETIĆA
1925 – 2025
Bio si uzor, ponos i oslonac. Svaka tvoja riječ je bila puna ljubavi, topline i mudrosti. Čuvaćemo tvoj lik i tvoja djela od zaborava.
Tvoj unuk JOVAN, snaha MILICA i praunuci OGNJEN i DAVID
ŚOBO
Počivaj u miru, anđele naš.
Suprug MITAR i sin FRANO
Posljednji pozdrav ocu, đedu i prađedu
BLAŽU Miroja BOGETIĆU 1925 – 2025
Bio si nam oslonac u svim momentima života. Sa ponosom ćemo se sjećati i čuvati tvoj lik od zaborava.
Ćerka RADMILA, unuci PREDRAG, KAĆA i JOVAN sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava jer si to zaslužio.
RADA VUKASOJEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Neka ti je lako putovanje u vječnost. Uvijek ćemo te čuvati od zaborava.
FILIP i SMILJANA
Najdraži naš đedo
rof. dr MLAĐEN ŠLJIVANČANIN
Bio si naš oslonac, naša snaga. Uvijek si bio uz nas, čuvao nas i pružao podršku. Tvoja ljubav nam je davala snagu da možemo sve. Iako je bol zbog tvog gubitka neizmjerljiva, uspomene na tebe popunjavaju prazninu u našim srcima. Naša je privilegija što smo tvoja unučad. Volimo te najviše.
Tvoji FEDOR, MILICA, IVANA, STAŠA i KRSTO
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
ZORKA Nenada PEJOVIĆ
Od BOSE, SAVA i SVETOZARA BANOVIĆA 138 Voljeni
ZORI
Mnogo je lijepih uspomena da te pominjemo i čuvamo od zaborava. Puno ćeš nam nedostajati.
FILIPIČ MILAN sa porodicom
97
95
Posljednji pozdrav voljenom đedu i prađedu
BLAŽU Miroja BOGETIĆU
Za tebe nas vežu divne uspomene. Hvala za podršku, pažnju i ljubav.
Tvoji: SRĐAN, MARIETA, PETAR, ANDRIJA i SARA BORIČIĆ
Najdraži moj deda
BLAŽO M. BOGETIĆ
1925 – 2025
Obojio si moj život i moju dušu, ispunio najljepšim primjerima mudrosti, pameti, ljudskosti, porodične ljubavi i međusobnog poštovanja.
Bio si uvijek ispred svoga vremena i svojim primjerom objašnjavao nama, tvojim potomcima, kako se živi zdravo, čestito i otmeno. Učinio si me ponosnom. Neizmjerno Ti hvala, moj najdraži deda.
Tvoja unuka ŽANA MITROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i prađedu
BLAŽO Miroja BOGETIĆ 1925 – 2025
Proživio si srećan i sadržajan život sa svojom porodicom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i najljepšim uspomenama meni i mojoj porodici.
Tvoji BORIČIĆI: OLGA, SRĐA, ŽANA i SINIŠA sa porodicama
Neđelja, 2. februar 2025.
Posljednji pozdrav voljenom pradedi
BLAŽU BOGETIĆU 1925 – 2025
Dragi deda Blažo, ostavio si predivan trag u našem djetinjstvu.
Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima i uspomenama.
Tvoje praunuke
DUNJA i LANA MITROVIĆ
133
134
Danas se navršavaju 4 godine od kada nas je napustila naša
Još jedna godina je prošla bez tvog zagrljaja, tvoje dobrote i mudrosti, naše snage i oslonca. Praznina u našim srcima ostaje teška i bolna, kao i prvog dana. Ipak, i dalje osjećamo tvoju ljubav, vjerujemo da nas vodiš kroz život i čuvaš, kao što si uvijek i činila. Zauvijek te volimo, najviše.
Tvoji LJUBO, TIJANA, ANJA i ANĐELA
40 dana je od smrti mog oca
MILUTINA MIŠKA BULATOVIĆA
Dragi tata, hvala za svu ljubav koju si mi pružio. Ostaćeš vječno da živiš u mom srcu. Tvoja SEKA sa porodicom
132
Neđelja, 2. februar 2025.
Voljenoj i nikad zaboravljenoj
VJERA STOJOVIĆ
rođena BAROVIĆ 2. 2. 2013–2. 2. 2025.
Voljena moja, u dubini misli TUMARAM, u svjetlosti istine i nade... da ćeš mi jednog dana iznenada odnekud banuti!
Tvoj tužni i voljeni suprug SVETOZAR 101
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
DRAGUTINA-ŠOLA Mitrova ŠOĆA
Bio si naša velika snaga i čvrst oslonac, ostaćeš zauvijek u našim srcima.
Počivaj u miru pored tvog voljenog sina Milana. U neđelju 2. februara uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
TVOJI: supruga ISMETA, ćerke MILENA, MILICA i ANA sa porodicom
februara 2025. navršava se pet godina od smrti
SLAVKE Rajkove VIDAKOVIĆ
Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života u kojem neizmjerno nedostaješ. Uvijek ćeš biti u našim srcima
Navršava se pola godine od smrti naše drage majke
VUKOSAVE BOJANE ĐUKANOVIĆ
Dan za danom prolazi...
Vrijeme ne liječi bol, ne popunjava prazninu i tvoj nedostatak, samo nas uči da živimo s tim i vodimo se mišlju da si tu i da kao uvijek paziš na nas.
Ostavila si toliko svoje duše u svima nama. Hvala ti za sve, ponosni na tebe, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoji SVETLANA, NIKOLA i BOBAN sa porodicama
Tvoji: ŽELJKO, ŽARKO i GORAN sa porodicama 123
MIKA VUJOŠEVIĆ
rođena KERKEZ
Vrijeme prolazi, ali tvoja ljubav, dobrota i požrtvovanost ostaju zauvijek u našim srcima. Nedostaješ nam beskrajno.
Tvoji MIŠO i OLIVERA sa porodicama
Pola godine je od smrti moje majke, svekrve i babe
VUKOSAVE ĐUKANOVIĆ
Fali nam tvoje veliko srce i čista duša.
Svaka riječ je suvišna. Rastanak sa tobom donio je veliku bol i tugu. Bila si naša snaga, a tvoje srce izvor ljubavi, dobrote, razumijevanja i podrške. Zbog tebe možemo sve a ti nas gledaj i čuvaj. Nedostaješ za sve što dolazi... Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima.
Tvoji: sin ŽARKO, snaha NATAŠA i unuk MILUTIN
Navršava se pola godine od smrti naše voljene
VUKOSAVE - BOJANE ĐUKANOVIĆ
Vilo naša, tvoja dobrota, plemenitost i dostojanstvo ostaće zauvijek utkani u našim životima. Hvala ti na svemu.
Sin GORAN, snaha RADMILA i unuke GORANA i ASIA 122
Neđelja, 2. februar 2025.
87
Sjećanje na voljene roditelje
2. 2. 2022-2. 2. 2025. 14. 2. 2021-14. 2. 2025.
MARTA DUMEZIĆ ANTO
S tugom što vas nema među nama, čuvamo uspomenu na vašu dobrotu i lik. Sin BORO i kćerka EVICA sa porodicom
Uz doživotnu bol i tugu
Vole ga Baba VESNA i đed RAJKO
Rođendan bez tebe! Živiš u našim riječima svakog jutra, u mislima svakog dana, u dugim noćima, u srcu gdje najviše boli.
Vole te roditelji LJUBICA i ŽARKO
Prošla je godina od kada te nema, mali moj kume
LAVE
Nedostaješ više nego što riječi mogu reći!
Osjećam prazninu bez tvog osmijeha i tvojih radosnih koraka, ali tvoja dječja duša zauvijek će živjeti u mom srcu. Tvoj kum STEFAN
130
Godina dana tuge i bola za tobom, brate
Bio si nam beskrajna radost, velika snaga i uzdanica. Sada samo sjećanja su to, uspomene koje mnogo znače pa i kad bi oko da zaplače, srce ne da jer te ima svuda.
Od sestre VASILJKE, zeta ILIJE i od sestrični: MARIJE, MILICE i DRAGANE
119
Godina dana od smrti našeg voljenog
NIKOLE-ANDRIJE MARKOVIĆA
Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Vječno živiš u našim srcima.
Tvoja sestra STANISLAVKA sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog brata i strica
120
NIKOLE - ANDRIJE MARKOVIĆA
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na tebe i tvoja djela. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. RADOSAV, MILKA, RAJKO i NELA
Tvoja toplina, pažnja i ljubav kojom si nas obasipala ostaće zauvijek u našim sjećanjima.
STANKA, BEBA, NEĐELJKA i MIRA sa porodicama
140
Tri su godine od kada nas je napustio naš voljeni
JOVAN - ĆOJO MILUTINOVIĆ
Uspomene ostaju, sjećanja ne blijede. Godine prolaze, ali tuga je ista.
Tvoji: BORIS, MICA i NAĐA
139
Godina dana je od smrti našeg voljenog
ZDRAVKA VOJVODIĆA
85
88 Voljena sestro
Rođendan još jedan! Ljubav i sjećanje na tebe dio su mog života, u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ
Tvoja sestra DIJANA
90 Voljena sestro
Svaki dan, svaki rođendan si u mom srcu i tako će biti dok ono kuca!!! Voli te brat!
DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA, TODOR i OGNJEN
Tužno sjećanje na našeg voljenog brata
JOVANA - ĆOJA MILUTINOVIĆA
Godine se nižu, a sa njima se uvećava želja i sjećanja na tebe. Dovijeka ponosne na tebe.
Tvoje sestre LJIKA i BOSA
Godina je dana od smrti mog voljenog ujaka
ILIJA JOVOVIĆ
Dragi ujače, Hvala ti za sve lijepe uspomene koje me vezuju za ujčevinu i djetinjstvo, a čiji si ti bio neraskidivi dio. Počivaj u miru.
Tuguje za tobom
Tvoja sestričina LJUBINKA
86
Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a nama ostaju vječno sjećanja i uspomene na tebe.
Snaha JULIJA i bratanične JADRANKA, NATAŠA i ANA
Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš otac STANKO
Tužni i teški su bili tvoji posljednji trenuci, tata. Sad spavaj mirno u zagrljaju svojih voljenih, a mi ćemo te čuvati od zaborava!
Tvoji DRAGO i VANJA
103
Neđelja, 2. februar 2025.
Dugih šest mjeseci od našeg posljednjeg zagrljaja, jedina moja
Tuga bez glasa u vječnom vremenu i praznoj tišini.
Tvoja JELENA
Dana 3. februara 2025 navršava se pola godine od kada nije sa nama
ANDRIJA VUKČEVIĆ
Sa ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo te u našim srcima i uspomenama. Uža porodica će 2. februara posjetiti njegov grob. PORODICA VUKČEVIĆ
SJEĆANJE
VOJISLAV GOSPAVA 2000 2022
GOJKO DESANKA 2012 2024
ĐURIČKOVIĆ
Zahvalni njihovi
NAJMILIJI
Pola godine je od kada nije sa nama
LUKA ROGANOVIĆ
Vrijeme prolazi a tuga i bol za tobom neće nikada. Bolno je sve ovo vrijeme bez tebe, moj sine. Neka te anđeli čuvaju u carstvu nebeskom.
NIKAC, JOVAN, DANILO, ANĐELKA
VLADO VULETIĆ
Sve što je lijepo, časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši, bilo je u tvojoj. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a u našim srcima ostaćeš vječno voljen, poštovan i od zaborava sačuvan. Od porodice pokojnog PERA VULETIĆA
2. 2. 2011–2. 2. 2025.
MILEVA BEBA PEJANOVIĆ
Prođe još jedna godina
Dragom đedu
Tvoj BAĆKO
99 Godina dana otkako nije sa nama naš voljeni
VLADO VULETIĆ
Vrijeme prolazi ali ne i sjećanje na tvoj plemeniti lik. Nedostaje nam tvoj blagi osmijeh, topli zagrljaj i mudri savjeti sa kojima si nas dočekivao i ispraćao. Bilo je lako ići kroz život sa tobom, sada živiš sa nama kroz najljepša sjećanja.
Hvala ti za sve lijepe i srećne dane koje si nam pružio.
TVOJA PORODICA
Sve što je dostojanstveno, lijepo, ljudski pripadalo je tebi. Sa ljubavlju i poštovanju koje smrt ne prekida čuvaćemo te od zaborava.
VANJA i TAMARA
Prošla je godina dana od kada si nas napustio VLADO R. VULETIĆ
Za sobom si ostavio neizbrisiv trag i ljudske vrline koje se ne zaboravljaju. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. Tvoj brat BRANKO s porodicom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
Neđelja, 2. februar 2025.
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
