Dnevni list POBJEDA 05.02.2025

Page 1


Srijeda, 5. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21252 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Vladajuće partije na državnom nivou osudile novoformiranu većinu u Budvi i izbor funkcionera ES za predsjednika tamošnjeg parlamenta

Evropsko obećanje

4. Piše: Miodrag VLAHOVIĆ DIPLOMATSKA POŠTA

Opozicioni poslanici juče predstavili svoje viđenje okončanja brojnih problema

Prijedlog sporazuma kao realna mjera kompromisa za izlazak iz krize

Sramne stranice crnogorske istorije - Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i Deportacija izbjeglica - ponovo pod lupom SDT-a

Ratni zločini izvučeni iz fioka

Tea Gorjanc Prelević kazala je Pobjedi da je ovo veliki pomak, jer je ista obaveza bila propisana i Strategijom bivšeg VDT-a Ivice Stankovića još 2015. godine, ali da nije bilo volje da se išta uradi. Istakla je da se nada da će sve preduzeto dovesti do rezultata dok su svjedoci i najbliži srodnici stradalih žrtava i nekažnjeni počinioci još živi

Nastavljeni protesti koje organizuje „Kamo śutra?“ u znak revolta što vlast ne prepoznaje odgovornost za žrtve masovnih ubistava u prijestonici

Cetinje i Kotor solidarisali se sa studentima u Podgorici

Alternativa Crna Gora pozvala građane da krajem sedmice izbjegavaju kupovinu u megamarketima

Novi bojkot trgovinskih lanaca u petak i subotu

NBCG „Đurđe Crnojević“ otkupila tri latinske inkunabule prvog južnoslovenskog tipografa i izdavača Andrije Paltašića Kotoranina

Dobili prvorazredne spomenike naše kulture

Antikvarnica iz Zagreba ponudila je ova izdanja prvo Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, pretpostavljajući da pripada crnogorskoj kulturnoj baštini. Inkunabule su otkupljene za 22.000 eura – kazala je za Pobjedu direktorica NBCG Dragica Lompar

Vladajuće partije na državnom nivou osudile novoformiranu većinu u Budvi i izbor funkcionera ES za predsjednika tamošnjeg parlamenta

Politički principi jeftiniji od sezonske rasprodaje

U PES-u smatraju da će biti mučno gledati kako će „tzv. Evropski savez pravdati svojim biračima to što je njihov funkcioner postavljen nacionalističkim troprstnim pozdravom“, na što im je iz te koalicije odgovoreno da je „služenje Andriji Mandiću“, taj pokret u Budvi sa 24 odsto podrške birača svelo na svega tri odsto

PODGORICA – Nakon što je u ponedjeljak u Budvi, konstituisanjem lokalnog parlamenta, ozvaničena nova vladajuća koalicija koju će u tom gradu činiti grupa građana „Budva naš grad“, Evropski savez i Građanski pokret Ura, Pokret Evropa sad najavio je da će istrajati u namjeri da građane i međunarodnu zajednicu upozna sa scenariom koji je pripreman za Podgoricu, a realizovan u Budvi, kojom sada rukovode „pojedinci iz organizovanih kriminalnih grupa koji se trenutno nalaze pritvoreni u spuškom zatvoru“.

U PES-u smatraju da se formiranjem nove većine u Budvi, koju su nazvali koalicijom kriminala i nacionalizma, „demaskirao pripejd antifašizam DPS-a, tzv. Evropskog saveza

Izbor predsjednika opštine u četvrtak

Novoizabrani predsjednik SO Budva Petar Odžić najavio je za četvrtak novu sjednicu lokalnog parlamenta na kojoj će se birati čelnik opštine.

Za tu funkciju predložen je jedino lider liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović

- Ono što mogu ekskluzivno da vam najavim jeste da će sjednica za izbor predsjednika opštine biti u četvrtak u 14 sati. Stigao je zahtjev za imenovanje Nikole Jovanovića s potpisom 12 odbornika. Radi se o istim odbornicima koji su potpisali i zahtjev za moje imenovanje - rekao je Odžić, a prenio RTCG.

i navodnog crkvenog pokroviteljstva Jovanovića“. - Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održa-

vanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima – saopštili su iz PES-a. Uz podsjećanje da je izbor odbornika ES-a Petra Odžića za šefa budvanskog parlamenta lider liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović podržao sa tri podignuta prsta, iz PES-a do-

Knežević: Milu Božoviću sam rekao da zaboravi na mene i Mandića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević razočaran je činjenicom da je grupacija okupljena oko Mila Božovića napravila koaliciju sa DPS-om u Budvi. - Razumijem da je tu bilo prepirki, rasprava i svađa ali ne mogu da shvatim da se odlazak sa DPS-om u koaliciju predstavlja kao neko herojsko djelo, nakon svađe

dojučerašnjih prijatelja. A svi se nešto pozivaju na srpstvo i Miloša Obilića. Iskopali su sve junake pokosovskog ciklusa - rekao je Knežević u emisiji „Klub A plus“.

On je ispričao i da je prilikom nedavne posjete spuškom zatvoru sa Božovićem razgovarao o situaciji u Budvi.

- Ta posjeta izazvala je znatiželju, ali ja sam ga posjećivao i ranije, naravno uz odobrenje suda. Kad smo se zadnji put vidjeli saopštio sam mu da, ukoliko grupacija koju vezuju za njega napravi koaliciju sa DPS-om, može da zaboravi na nas i kao prijatelje i kao partnere u politici - kazao je Knežević.

daju da će biti mučno gledati kako će „tzv. Evropski savez pravdati svojim biračima to što je njihov funkcioner postavljen nacionalističkim troprstnim pozdravom“.

- Još mučnije će biti posmatrati njihovog poslanika, sklonog moralnim pridikama i snebivanju, kako obrazlaže koaliciju sa učesnicima protesta protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici. Možda je do, kako reče, podmirenja – saopštili su iz PES-a. Formiranje nove budvanske većine prokomentarisao je juče i poslanik tog pokreta Armen Šehović, navodeći da su u Budvi politički principi jeftiniji od sezonske rasprodaje, ali i da lideru Socijaldemokrata Damiru Šehoviću odjednom više ne smetaju tri prsta u budvanskom parlamentu.

Novoformiranu većinu u Budvi osudio je i poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović, ističući kako je „navodni povratak DPS-a i pokazivanje političke snage sveden na pružanje manjinske podrške grupaciji okupljenoj oko Nikole Jovanovića“.

- Jasno je da je DPS ovom odlukom poručio svojim biračima i cijeloj crnogorskoj javnosti da je spreman na savez sa bilo kim, samo da bi se po svaku cijenu vratio na vlast, iako je njihov politički položaj zapravo suštinski inferioran - smatra Božović.

Ističe i kako sada licemjerno zvuče kritike koje su upućivali predstavnicima manjinskih naroda zbog koalicija koje su napravili na državnom nivou sa navodnim kleronacionalistima i četnicima.

- Sada je očigledno da je to bila prazna priča, bez ikakve suštine, iza koje se krije samo neutoljiva žeđ za vlašću i privilegijama koje su trajno izgubljene 2020. godine. Mi DPS ne možemo kriviti, jer ih odlično poznajemo i znamo na što su sve spremni zarad očuvanja svojih pozicija. Ali krivimo one ljude iz pokreta „Budva naš grad“, kojima je ruka zadrhtala kada

Dodao je i da je imao pravo da to saopšti Božoviću jer su ga, kako je naveo, i on i šef parlamenta Andrija Mandić branili pred šefom SPO-a Predragom Šukovićem i vrhovnim državnim tužiocem Vladimirom Novovićem kada je uhapšen.

- Iz punih usta to govorim, jer Božovića niko nije branio osim nas otkako je počeo taj istražni proces. Branili smo ga i na Odboru za bezbjednost i u Skupštini – naveo je Knežević.

Opozicioni poslanici

su glasali da Petar Odžić bude predsjednik Skupštine opštine. Svjesni su da su tim činom izdali volju svojih birača i na mala vrata omogućili povratak onih koji su željeli da protjeraju sveštenstvo SPC iz Crne Gore, a srpski narod na traktorima deportuju iz države - naveo je Božović, koji poručuje i da je riječ o izdaji koja neće biti zaboravljena. Iz Evropskog saveza su, sa druge strane, reagovali na prethodno saopštenje PES-a ocjenjujući kako je „služenje Andriji Mandiću“, taj pokret u Budvi sa 24 odsto podrške birača svelo na svega tri odsto.

- Svjedoci smo tumaranja Pokreta Evropa sad koji je sa samo godinu i po dana postao „Pokret Mandić sad“ (PMS) i time se pridružio nizu partija koje su poslije saradnje sa njim prestale da postoje. O nivou propadanja ove partije najbolje govori to što danas moraju da kriju svoje poslanike, jer svako njihovo pojavljivanje znači par stotina glasova manje. Tako su juče poslije aplauza Mandiću doživjeli politički šamar u Budvi kroz ubjedljivi izbor Petra Odžića za predsjednika Skupštine - poručeno je iz ES-a.

Dodaju i da razumiju nervozu dijela PES-a.

- Razumijemo nervozu dijela PMS koji želi da se obračuna sa PES-om i nastavi slugansku politiku koja Crnu Goru vraća unazad, svađa sa susjedima, a izabrane funkcionere proglašava za persone non grata. Želimo sreću hrabrim članovima PES-a koji ovih dana pokušavaju da vrate tu partiju na pravi kolosijek i odvoje je od uticaja Aleksandra Vučića, čiji pad ne vidi samo onaj ko neće - ističe se u reagovanju ES-a.

Pred građanima je jasna slika, dodaju oni, da li će putem Vučića i Mandića ili evropskim i građanskim.

- Kontakti koje pokušavaju da ostvare sa ES-om su pozitivan signal, ali će morati da počiste nered u svojoj kući i jasno kažu da li su za njih crnogorski studenti kamikaze koje podlijeću pod auta ili su, kao i za sve nas normalne, svijetla budućnost ove zemlje. Ali ako je nešto dobro u svemu jeste to što je pred građanima jasno ogoljena situacija -ili će Vučićevim putem Andrije Mandića, PMS i ostalih uslužnih partija ili evropskim, građanskim i naprednim koji više nego iko personifikuje Evropski savez. Sigurni smo da će rezultat za ovu anticivilizacijsku ekipu biti jednak mršavom rezultatu PMS, a da će Evropski savez nastaviti pobjedničkim putem - zaključili su u reagovanju. I. MILOVIĆ

Prijedlog realna za izlazak

PODGORICA – Opozicija je juče, kao odgovor na nedavnu ponudu vlasti da Venecijanska komisija da svoje mišljenje o spornom penzionisanju sutkinje Ustavnog suda na osnovu odluke Ustavnog odbora, predložila novi sporazum čijim bi se potpisivanjem parlamentarne partije obavezale da, bez prethodnog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost i da će biti u potpunosti posvećene ispunjavanju obaveza neophodnih za pridruživanje naše zemlje Evropskoj uniji.

Sam tekst tog dokumenta zapravo je proširena verzija onoga što je prethodno predložila vlast. I za opoziciju to nije sporno jer, kako pojašnjavaju, njihova je namjera bila da prijedlog vlasti bude osnova za pregovore i pronalaženje kompromisa koji će voditi ne samo normalizaciji rada Skupštine, već i cijelog političkog i društvenog života u zemlji. Prijedlog u šest tačaka juče su javnosti predstavili pr edsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalis ta Andrija Nikolić i njegov kolega iz Socijaldemokrata Boris Mugoša Na prvom mjestu je, naravno, obustavljanje procedure izbora sudije Ustavnog suda koja je u toku. Uslijedilo bi usaglašavanje stavova vlasti i opozicije povodom odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine, a koji bi zatim bili upućeni Venecijanskoj komisiji na davanje mišljenja. Do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije, u Skupštini bi se raspravljalo samo o budžetu i povezanim zakonima poput zaduživanja, a „u cilju prevazilaženja teške finansijske situacije u kojoj se Crna Gori nalazi“. Nakon što stigne stav Venecijanske komisije, parlament bi u roku od sedam dana trebalo da „sprovede sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju“. Osim N ikolića i Mugoše, prijedlog su potpisali predsjednici klubova poslani -

Petar Odžić i sekretar SO Budva Berislav Fabris

poslanici juče predstavili svoje viđenje okončanja brojnih problema

Prijedlog sporazuma kao realna mjera kompromisa izlazak iz aktuelne krize

Iako njihov prijedlog u šest tačaka taksativno navodi što sve smatraju preduslovom da Crna Gora uskoro vidi „bolje dane“, Nikolić i Mugoša su istakli da je to samo polazna osnova za nalaženje kompromisa sa vladajućim strankama da bi se zaista krenulo u završavanje obaveza na putu ka EU

ka GP Ura Miloš Konatar i manjinskih stranaka DUA i HGI Adrijan Vuksanović

PRIJEDLOG

Prezentujući juče opozicioni prijedlog sporazuma, Nikolić je ocijenio da je bilo značajno da informišu javnost o njihovom načinu za izlazak iz krize, prevashodno zbog samovoljnog ponašanja predsjednika pa rlamenta Andrije Mandića koji je većem dijelu opozicije zabranio prisustvo na sjednicama.

ova bahatost pokazuje na najrazličitije načine. No, to nije greška Mandića, već ostalih 40 poslanika koji su u vlasti i koji ništa ne čine da zaustave ovakvo njegovo djelovanje. Evropska Crna Gora, standard građana, progresivnost društva – sve je to samo maska kako bi ostali u vlastidodao je poslanik SD. Odgovarajući na pitanja novinara o nastavku dijaloga, Nikolić je naveo da postoji interes, pod uslovom da je vlast „bila iskrena u tome“.

- Ako su razumni, sješće za pregovarački sto sa opozicijom da bi se ujedinile i ukrupnile snage. Lopta je sada u dvorištu vlasti. Ali, ako nastave s ovim destruktivnim djelovanjem, opozicija će zajednički odgovoriti - izjavio je Nikolić.

Govoreći o sastanku sa ambasadorima Kvinte i EU dan ranije u ponedjeljak, Mugoša je kazao da su od diplomata dobili potvrdu da Mandić nema odobrenje stranih partnera i saglasnost za poteze koje povlači.

PES pozvao opoziciju da konstruktivno djeluje

Iz najjače stranke aktuelne vladajuće većine juče je stigao poziv opoziciji da se „vrati konstruktivnom djelovanju“, te da budu „svjesni koliko je značajno da parlamentarni rad bude nesmetan i dinamičan“. - Poslaničkom klubu PES-a je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije da se, nakon više od mjesec dana blokade, sada dodatno uspori dinamika rada Skupštine – stav je te stranke povodom prijedloga opozicije.

Oni takođe navode da budućim sporazumom dva pola u parlamentu „umjesto blokiranja, treba da ubrzaju dinamiku rada“, jer, kako su naveli, postoji „ambiciozan i realan plan“ koji podrazumijeva usvajanje zakona za unapređe-

nje životnog standarda, kao i onih koji bi omogućili da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. - Usporavanje zakonodavnih aktivnosti potpuno bi blokiralo povlačenje novca iz evropskog Plana rasta EU, za koji je neophodno realizovati brojne obaveze kroz aktivnosti u Skupštini. Takođe, Skupština već preduzima konkretne korake u okviru svojih nadležnosti, kako bismo što prije imali funkcionalan Ustavni sud u punom kapacitetu, što je interes domaće i međunarodne javnosti. Ohrabrujuće je što opozicija prihvata da se u međuvremenu konsultuje Venecijanska komisija koja bi dala mišljenje u vezi sa insceniranom krizom sa Ustavnim sudomzaključuju iz PES-a.

- Mandića je izdala nervoza zbog Budve. Ni Aleksandar Vučić, ni njegov „trbuhozborac“ Mandić nijesu uspjeli da „reše Budvu“. On strijepi bukvalno od svakog susreta ambasadora sa Milojkom Spajićem, jer se plaši da će biti odstranjen kao što je on to uradio sa opozicionim strankama. Mandić nema interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. I ako postoji zera razuma među strankama vlasti, onda treba da stanu na stranu Crne Gore - rekao je Nikolić. Mugoša je dodao da je njihov sporazum „realna mjera kompromisa za izlazak iz krize“.

ćinom. A kada je saznao za naš prijedlog sporazuma, udaljio je opoziciju iz parlamenta. Ostali iz vlasti su onda samo slegnuli ramenima, pognuli glave i poslušali što im je on naredio... Današnje zakazivanje Skupštine predstavlja njeno privatizovanje, jer smo sat ranije dobili informaciju o sjednici i to samo oni poslanici koji mogu da joj prisustvuju - izjavio je Mugoša.

- Takve njegove izjave su pokušaj svjesne dezinformacije. Dijalog nema alternativu i to je bilo normalno očekivati – istakao je Mugoša, te podsjetio na brojne loše postupke ranije opozicije, uključujući i četiri godine blokiranja rada parlamenta.

On je potvrdio da je opozicija još u decembru ponudila vlasti da usvoje budžet bez njihovog učešća u radu.

- Došli smo do toga da Mandić sa 13 poslanika upravlja cijelom parlamentarnom ve-

No, kako je istakao, niko nije bio informisan o čemu će se raspravljati tokom jučerašnje sjednice.

- To govori do kojeg se nivoa

- Dijalog nije „uzmi ili ostavi“, ali nakon što smo predstavili naš prijedlog, veći dio vlasti je poslušao svog „gazdu“ Mandića koji im svojim stavom nameće da je glavni na vlasti, da izdiktira što će ko da radi, dok oni to poslije brane kao svoj stav. Ipak, neki procesi su pokrenuti. Vrijeme licemjerja, površnosti i manipulativnosti prolazi –kazao je Mugoša.

- Nakon što su isplatili plate i penzije za januar, danas su počeli sjednicu ne od budžeta, već od izmjena Zakona o PIO - primijetio je Mugoša. Nikolić je poručio kako će opozicija „sačekati da vidi ima li razuma u dijelu parlamentarne većine“.

- Ako ga ne bude, opozicija će ponovo zajednički nastupiti. Nije nam u interesu da parlament bude blokiran, ali nekome to odgovara kako bi se lakše

manipulisalo građanima. Nećemo ni nasrtati na pripadnike obezbjeđenja iz Uprave policije, kao što je sadašnja vlast ranije radila. Oni su srušili Ustav naočigled javnosti, Mandić ima dvojno državljanstvo, a govore o pravdi - kazao je Nikolić. Mugoša je naveo da je PES izrazio volju za razrješenje situacije, ali se sada situacija promijenila, očigledno zbog pritisaka, te da „svjedočimo podizanju tenzija svakog dana“.

Prijedlog opozicionog sporazuma za prevazilaženje aktuelne duboke ustavne, političke i finansijske krize sadrži šest tačaka od kojih se prva odnosi na zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda i usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi sa

odlukom Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Druga tačka podrazumijeva da pozicija, do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije, omogući parlamentarnu raspravu o budžetu i povezanim zakonima, a u cilju prevazilaženja teške finansijske situacije u kojoj se Crna Gori nalazi.

To znači da se, kako piše u prijedlogu sporazuma, osim u okviru rasprave o Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu i povezanim zakonima, parlament ne bi sastajao do izjašnjenja Venecijanske komisije.

- Skupština Crne Gore će, najkasnije u roku od sedam dana od dostavljanja mišljenja

Venecijanske komisije, sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju – navedeno je u prijedlogu sporazuma.

Jedna o tačaka tog dokumenta podrazumijeva i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđe-

nog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu. - Navedenom platformom, predstavnici parlamentarnih stranaka bi se obavezali na potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu pridruživanja EU – zaključuje se u prijedlogu sporazuma.

Nikolić je čak otkrio da je predsjednik poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić najavio da će taj Pokret prihvatiti da sa opozicijom pregovara o traženju mišljenja od Vencijanske komisije i deblokiraju Skupštine. - Nakon toga, Mandić je disciplinovao poslanički klub PES -a i premijera Milojka Spajića, a istovremeno je stigla kazna za opozicione poslanike – zaključio je on.

Sjednica Skupštine, bez prisustva većeg dijela opozicije, biće nastavljena danas, ali termin još nije poznat. K. JERKOV

Boris Mugoša i Andrija Nikolić
m. babović

Moguće je da je crnogorska demokratska, građanska i pro-evropska opozicija zakasnila sa objavljivanjem svog prijedloga Sporazuma o prevazilaženju političke krize. To je konzistentan i ozbiljan tekst, koji potvrđuje nespornu i neupitnu evropsku orijentaciju opozicije i koji, na dnevno-političkom planu, direktno obesmišljava poteze i odluke predsjednika Skupštine Andrije Mandića i, još i više, podršku koju on (još uvijek) ima među poslanicima partija koje čine parlamentarnu većinu. Četničkom vojvodi se, očigledno, žurilo: razvoj situacije u Budvi je razbio vještački psihološki i politički zid da se ne može i ne smije sarađivati sa DPS i sa Evropskim savezom. Događaji i razvoj situacije u Srbiji ne vise nad glavom samo Aleksandru Vučiću: Mandić i njegove partije su neke od domina koje ne mogu izbjeći pad kada „predsednik svih Srba“ to više ne bude. Nervoza i žurba su neizbježne. Većina, sa (još uvijek) neutralisanim i nijemim predstavnicima Bošnjačke stranke i Albanske alternative, sada sjedi iza plavih zastavica EU, kao vrhunskim „dokazom“ o evropskom usmjerenju i namjeri, dok njihova retorika i poruke sve više dobijaju karakteristike narativa počivšeg Demokratskog fronta i njegovih najagresivnijih reprezenata. Plava zastavica kao smokvin list zvanične crnogorske evropske agende! I, dok crnogorska politička kriza tone na još niži nivo, evropski emisari i diplomate uglavnom ponavljaju formule (i fraze, nažalost) koje su u značajnoj mjeri doprinijele da se Crna Gora, poslije dvije neuspješne i kompromitovane vlade i njihovih čelnika, suoči i sa trećom neuspješnom garniturom izvršne vlasti, takođe kompromitovanom, ali i pod direktnim i presudnim uticajem srpsko-ruskih političkih eksponenata. Čak i bez apsolutno diskreditovanih Bečić-Bogdanović-Krapović demokrata, ta slika je vrlo tmurna. Ostaje nejasno, bez obzira na više „dobro obaviještenih izvora“ povodom sastanka predstavnika opozicije sa ambasadorima Kvinte i šefom Delegacije EU u Podgorici, što je tačno novina u stavovima te skupine diplomata najuticajnijih zemalja i njihovog evropskog kolege, Austrijanca Johana Satlera. Ako je uopšte ima.

Stiče se utisak, od kojeg je teško pobjeći, da je vojvoda Man-

DIPLOMATSKA POŠTA

Evropsko obećanje

dić (bez obzira, to jest uprkos ružnim i opterećujućim najavama povodom njegove navodne krivično-pravne odgovornosti, a za koje je javnost u Crnoj Gori, sasvim nepametno i nelogično, i vrlo neprofesionalno, da ne zaboravimo, „saznala“ preko nekog opskurnog, ekstremno desničarskog i ustašoidnog tv-kanala iz Zagreba), još uvijek korak ispred evropske i američke diplomatije i njihovih poziva da se, svi zajedno, ujedinjeno i beskonfliktno, usmjerimo na evropske integracije.

EVROPSKA AGENDA

Crnogorski politički čvor, naravno, ne postoji izvan i mimo regionalnog, evropskog i globalnog konteksta, koji doživljavaju tektonske poremećaje i potrese, sa epicentrom u Vašingtonu, Avenija Pensilvanija br. 1600. Što se EU, ali i NATO, tiče, stari/novi stanovnik bijelog zdanja na pomenutoj adresi je razlog za veliku brigu. Biće potrebno mnogo umijeća, energije i sreće da EU očuva svoje jedinstvo i da se odupre istorijskom izazovu koji pred nju postavlja nova verzija politike američkog izolacionizma i tzv. transakcionizma - krajnje sirovog i brutalnog pragmatizma, i na unutrašnjem, i na vanjskom planu - koji predsjednik Tramp i njegova sjenka Elon Mask ispoljavaju bez ikakvog zazora i kočnica.

Uz to, EU će morati da (pokuša da) nađe odgovor na otvorenu i agresivnu podršku koju Tramp-Mask pokazuju prema vladama i političkim strankama nacionalističke desnice, ne samo u Mađarskoj i Slovačkoj, već i širom Evrope. Maskovo oduševljenje Alternativom za Njemačku (AfD), o kojoj smo već pisali, ukazuje na namjeru da Trampova administracija, na različite načine, gradi ono što neke diplomate i analitičari već zovu „crnom internacionalom“.

Prezir koji je Tramp ispoljavao i tokom prvog mandata prema bilo kakvom obliku multilateralizma u međunarodnim odnosima sada je samo dobio na jačini. Evropski zvaničnici i diplomate su svjesni da će zvanični Vašington preferirati da razgovara sa pojedinačnim zemljama-članicama EU, a ne sa briselskom administracijom. To je njegov teren i to će biti modus operandi Uz negativne trendove (u smislu slabljenja uticaja evropskih partija i političara) u mnogim zemljama EU, nove vlade u Evropi, sa većim ili presudnim uticajem desnih nacionalista jednako željno očekuju i Tramp i Vladimir Putin

Sve će to dovesti do značajnih poremećaja na listi vanjskopolitičkih prioriteta EU. Proši-

renje, i kao ideja i kao praksa, će trpjeti. Disonantni tonovi se povodom toga najmanje i čuju, jer zvanično i javno zalaganje za proširenje (van izbornih ciklusa, naravno) ne košta mnogo i uglavnom ne proizvodi loše posljedice po onoga ko ih izriče. Zaokupljeni crvenim alarmom koji se zove Tramp - EU, s jedne, i Zapadni Balkan, s druge strane (uz prijatelje iz Moldavije, Ukrajine, Gruzije i Jermenije), teško će naći energije i zajedništva (čak i da se modifikuje način odlučivanja u EU) da dovrše ijedan projekat proširenja.

To, naravno, ne znači da Crna Gora - ko god da bude u njenoj izvršnoj vlasti u mjesecima i godinama pred nama - treba da odustane od evropske agende. Upravo suprotno. Ali, za kredibilnu i elementarno realističnu projekciju u vezi toga, treba biti svjestan te nove evro-atlantske konstelacije.

EVROPSKA MUKA

SA BALKANOM

Ako nam istorija - zamislimo i tu mogućnost, ne samo kao optimističnu i/ili teoretsku projekciju - bude naklonjena apropos Donalda Trampa (da ne izazivamo sudbinu pričom o mogućem uključivanju njegovog emisara Ričarda Grenela u zapadno-balkanske rabote), pa EU zvaničnici i lideri zemalja-članica nađu prostora i interesa da razmišljaju o novoj članici koja se zove Crna Gora, onda bi valjalo podsjetiti što bi bilo korisno da se promijeni, tj. - ako to zvuči manje apodiktično - da se moderira u pristupu Brisela našoj zemlji. Pođimo od neoborive pretpostavke da evropski prijatelji i

partneri znaju sve što se dešava u Crnoj Gori. Sigurni smoa i mnogi u diplomatskom koru u Podgorici nas uvjeravaju da je to apsolutno tačno i da u to ne može biti sumnje - onda je pitanje promjene odnosa i retorike, kada je o javnom segmentu diplomatije riječ, zapravo pitanje promjene stava, a ne problem spoznaje stvarnog stanja. Što, posljedično, ukazuje da je suština u namjeri, potrebi i interesu (a sada i sposobnošću) svih zemalja-članica EU da se Crna Gora primi u evropsku porodicu, a ne u nedostatku informacija o, recimo, velikosrpskom nacional-šovinizmu, raznim vidovima anti-crnogorske politike, o bezbjednosnim problemima i kompromitacijama, pa sve do, na kraju, do neizbježnih i neporecivih, nažalost, i vrlo aktuelnih problema sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Nije, dakle, pitanje, da li naši prijatelji Evropljani znaju i shvataju procese u Crnoj Gori, već da li zemlje i administracije koje predstavljaju hoće proširenje ili ne (Nećemo zapasti u grešku da u svemu tome i crnogorske vlasti i opozicija - svako na svoj način - imaju odgovornost. Ali, to se podrazumijeva, valjda. Mada je odavno postalo dosadno slušati podsjećanja i na te opštepoznate stvari. Od nas zavisi - na početku i na kraju.)

Kada se govori o evropskoj politici na Zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji - uz sve pohvale i zahvalnost, koje nikako nisu puka kurtoazija, i nesporni napredak u mnogim zemljama, ne može se prenebreći i činjenica da je i ona

- politika Brisela, dakle, ali i većih evropskih zemalja - povlađivala i tolerisala aktivnosti i postupke režima u Beogradu, što nije uticalo samo na stagnaciju evropske agende u Srbiji, nego i na njeno ugrožavanje i regresiju u zemljamasusjedima Srbije. Primjera za to je mnogo, i ne odnose se samo na razdoblje kada je u Njemačkoj Angela Merkel bila kancelarka, već se takvi fenomeni mogu prepoznati i u ponašanju drugih, prije svega Francuske.

EVROPSKA ODGOVORNOST

U novim uslovima - da se vratimo Crnoj Gori i najnovijoj fazi njene produžene političke krize - EU zvaničnici moraju izaći iz obrazaca i shema koje karakterišu njihov pristup problemima i situacijama u našoj zemlji. Neke od početnih izjava komesarke za proširenje Marte Kos i izvjestioca Evropskog Parlamenta Marjana Šareca odslikale su tu mnogo puta viđenu i spoznatu logiku, kao i repetitivnu retoriku koja ih prati. Nadamo se da se tu radi o početnom oprezu i suzdržanosti - kada je najsigurnije poseći za diplomatskim vokabularom i formulacijama koje su dovoljno generalne i „politički korektne“ - da ne uvrijede, niti politički naškode bilo kome. Ali, ta je faza već prošla. Crnoj Gori i njenim političarima - kako onima koji su autentični i iskreni zagovornici članstva u EU, tako i onim čije je stvarno evropsko usmjerenje tanje i od najmanje plave zastavice sa žutim zvjezdicama - potrebna je agilna i efi-

kasna evropska diplomatija. Ona može nastaviti da, u javnoj sferi, ponavlja uobičajene generalne poruke, ali ih mora dopuniti i konkretnim i jasno adresiranim stavovima u kojima će građani Crne Gore i njihovi politički predstavnici moći da prepoznaju što nam Evropa tačno misli, što je potrebno uraditi, a što ne može naići na tolerisanje ili saglasnost Brisela.

U tome će, svakako, važnu ulogu imati i pomenuti ambasador Johan Satler, kojega, na našu žalost i zabrinutost, prati loša reputacija iz Bosne i Hercegovine, đe je službovao prije dolaska u Podgoricu. Njegovu, nazovimo je tako, izuzetnu blagonaklonost prema Dodiku i Čoviću i susjednoj BiH, mogli bismo lako „prevesti“ na političku scenu u Crnoj Gori, sa jasnom slikom ko bi mogao uživati slični „preferencijalni status“ od strane Delegacije EU.

To bi bila velika greška, čije smo obrise naslutili i u nekim pasažima obraćanja gospođe Marte Kos u crnogorskoj Skupštini. Sigurni smo, međutim, da NjE ambasador Satler neće ponoviti takvu grešku. I EU i Crna Gora zaslužuju krajnje otvoreni, iskreni, nepristrasni i prijateljski odnos - koji podrazumijeva otvorenost i svrsishodnost - i na njima zasnovanu uspješnu evropsku agendu.

Ili bar kredibilni pokušaj da se ona, evropska agenda, ostvari u krajnje kompleksnim - nepovoljnim, turbulentnim i rizičnim prilikama u svijetu u kojem živimo. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Tektonski poremećaji na relaciji Evropa - SAD

Srijeda, 5. februar 2025.

PODGORICA – Alternativa Crna Gora (ACG) je pozvala građane na opšti bojkot megamarketa u petak 7. februara i subotu 8. februara - objavljeno je juče na njihovoj Fejsbuk stranici.

Poručuju da „cijene u megamarketima divljaju“ te da povećanje plata ne dolazi do izražaja.

- Svaki dan svjedočimo nezapamćenim poskupljenjima osnovnih proizvoda, dok vlasnici velikih lanaca gomilaju profite na račun naroda. Vrijeme je da kažemo dosta – poručili su iz ACG.

Pozvali su građane da tokom ova dva dana zaobiđu velike markete te da, ukoliko im je neophodna, kupovinu obave u malim lokalnim marketima.

- Podržite one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju. Ovo je glas naroda. Ako ne zaustavimo ovaj bezobrazluk, sjutra ćemo hljeb plaćati zlatom – poručili su iz ACG pozivajući građane da dijele njihovu objavu.

Poreska uprava je prije dva dana objavila da je promet pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori prošlog petka, kada je prvi put organizovan bojkot, bio niži za 56,14 odsto nego sedmicu ranije, 24. januara. Najveći odziv na inicijativu ACG bio je u sjevernoj regiji, u kojoj je pro-

Alternativa Crna Gora pozvala građane da krajem sedmice izbjegavaju kupovinu u megamarketima zbog visokih cijena

Novi bojkot trgovinskih lanaca u petak i subotu

Svaki dan svjedočimo nezapamćenim poskupljenjima osnovnih proizvoda, dok vlasnici velikih lanaca gomilaju profite na račun naroda. Vrijeme je da kažemo dosta – poručili su iz Alternative Crna Gora

met bio niži za 61,4 odsto, u centralnoj regiji promet je pao za 57,89 odsto, a u južnoj za 52,2 odsto. Tako je promet prošlog petka u ovih pet lanaca iznosio 1,22 miliona eura u odnosu na 24. januar kada je iznosio 2,79 miliona eura. U petak je izdato 130.000 računa, što je za 102.000 manje nego 24. januara.

Zarija Pavićević iz ACG je Pobjedi ranije kazao da su zadovoljni odzivom građana i srećni što su se najzad ujedinili oko pi-

tanja ekonomskog statusa. Poručio je da ne žele da dovedu do toga da se ovim kompanijama smanjuju profiti, već da pošalju poruku od koje očekuju da bude ozbiljno shvaćena. Naveo je i da je dvodnevni bojkot i dalje samo opomena, dodajući da bi naredni korak mogao biti poziv na bojkot trgovinskog lanca za koji utvrde da je najskuplji ili poziv na bojkot mesnih i mliječnih proizvoda, zbog ograničenog roka trajanja. Pavićević se ogradio od poziva koji se posljednjih

Skupština zasijedala kraće od sat, završena rasprava o izmjenama Zakona o PIO, budžet nije stigao na red

I korisnici srazmjernih penzija da primaju minimum 450 eura

Ministarstvo finansija opredijelilo

219,8 miliona eura potrošačkim jedinicama kroz rješenje o privremenom finansiranju za februar

PODGORICA – Skupština je juče započela sjednicu na kojoj je između ostalog predviđena rasprava o Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu i odluka o zaduživanju, ali su poslanici raspravljali samo o izmjenama Zakona o PIO koji se odnose na srazmjerne penzije. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije, koje je parlamentarna većina optužila da su krivi što 2.500 srazmjernih penzionera u januaru

nije dobilo minimalnu penziju od 450 eura, što im je bilo obećano. Ipak, poslanici se juče nijesu izjašnjavali o ovim zakonskim izmjenama, a nastavak sjednice je najavljen za danas.

IzVInjEnjE pEnzIOnErIMa Izmjenama Zakona o PIO predviđeno je da osiguranici koji imaju pravo na srazmjernu penziju, a čiji iznos je niži od minimalno utvrđene penzije, budu izjednačeni sa osta-

lim penzionerima koji primaju minimum 450 eura. Mirsad Nurković (BS) je apelovao da se ovaj zakon izglasa do 10. februara kako bi penzioneri već u ovom mjesecu mogli da prime prve srazmjerne penzije. Jelena Kljajević (DNP) je kazala da je jučerašnja sjednica korak ka usvajanju budžeta, te da joj je žao što do sada nijesu usvojili zakone zbog „retrogradne opozicije“ koja je opstruirala rad parlamenta. Dušan Stijepović (Demokrate) je ocijenio da su konačno poslije 50 dana na red došli interesi građana, e ne „sudije bivšeg režima“. Izvinjenje penzionerima koji u januaru nijesu primili uvećane penzije uputio je Dejan Đurović (NSD) dodajući da je „ovo nesrazmjerna penzija sa onim što je na računu jednoj policajca koji ima deset puta više u odnosu na ono koliko će Crnu Goru godišnje koštati dodatak za srazmjerne penzije“.

prIVrEMEnO fInansIranjE

Sa budžetom juče, kako se ispostavilo, nije bilo žurbe, a posebno imajući u vidu da je Ministarstvo finansija (MF) donijelo i drugo rješenje o pri-

dana šire sa određenih profila na društvenim mrežama da se jedan trgovački lanac bojkotuje sedam dana.

vremenom finansiranju za februar, kojim je potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta opredijeljeno 219,8 miliona eura.

U dokumentu MF se navodi da su rješenje donijeli na osnovu evidencije o preliminarnoj stvarnoj potrošnji za prošlu godinu, koja je iznosila 3,49 milijardi eura. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđa da, ukoliko Skupština do 31. decembra ne donese Zakon o budžetu za iduću godinu, MF do njegovog donošenja potrošačkim jedinicama odobrava sredstva do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. Tako je za bruto zarade i doprinose na teret poslodavaca opredijeljeno 56,2 miliona eura, na transfer za socijalnu zaštitu otići će 84 miliona eura, od čega najviše na penzije 60,87 miliona eura. Institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru biće transferisano 35,8 miliona, dok će za kapitalne izdatke biti izdvojeno 23,66 miliona eura. Za otplatu dugova će u januaru biti opredijeljeno 43,46 miliona, a za kredite i pozajmice 657,9 hiljada eura. Za tekuću budžetsku rezervu predviđena su četiri miliona eura. Najveći budžet u februaru imaće na raspolaganju Fond PIO kojem je opredijeljeno 65,1 milion eura, zatim MF 27,2 miliona, Fond za zdravsteno osiguranje 30,3 miliona, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija 24,4 miliona, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju 20,5 miliona, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 4,9 miliona eura. M.Lk.

- Moram da zatražim strpljenje, i ja bih volio da sve to može tako da uspije, ali to nije baš tako jednostavno. Apelujem na

građane da slušaju smjernice ACG, jer ne smijemo donositi ishitrene odluke – kazao je Pavićević.

Ministarka turizma se sastala sa šeficom Kancelarije UNOPS-a

Uspostavljanje sistema za praćenje turističkog prometa

PODGORICA - Uspostavljanje integralnog sistema, koji služi za precizno i pravovremeno praćenje turističkog prometa omogućiće bolje upravljanje resursima, suzbijanje sive ekonomije i donošenje strateških odluka zasnovanih na pouzdanim podacima, ocijenila je ministarka turizma Simonida Kordić

Ona se sastala sa šeficom Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Mikelom Telatin , pri čemu je potvrđena saradnja sa UNOPS-om na sprovođenju sveobuhvatne analize trenutnog stanja u operativnom dijelu turističkog sektora, u smislu sprovođenja procedura, evidencije djelatnosti, naplate taksi, kao i prikupljanja podataka za upravljanje turističkom privredom.

Taj dokument obuhvatiće mapiranje postojećih platformi, tokova podataka i izazova u digitalizaciji turizma.

Kordić je navela da će njihovo iskustvo biti dragocjeno, te da se bez kvalitetne analize, koja bi trebalo da bude završena u prvoj polovini godine, ne može imati realan uvid u situaciju u turističkom sektoru.

Zajednički je zaključeno da je

ovaj proces naročito važan za Crnu Goru uoči priključenja Evropskoj uniji, te da će doprinijeti i boljem pozicioniranju i prepoznavanju na turističkoj mapi. Takođe, dogovoreno je da se razmotri saradnja i na projektima koji se tiču izrade nove Strategije turizma planirane za narednu godinu.

- U procesu smo unapređenja naše legislative. Stoga će nam iskustvo i ekspertiza UNOPS-a biti veoma značajni. Otvoreni smo za saradnju koja će biti korisna za obje strane - kazala je Kordić.

Telatin je zahvalila na interesovanju za saradnju, dodajući da stoje na raspolaganju Crnoj Gori kako bi pripremila i infrastrukturu i kadar za standarde koje zahtijeva Evropska unija. s.p.

vlada crne gore / b. ćupić

M. LEKOVIĆ
Detalj iz maloprodajnog objekta jednog trgovačkog lanca u Podgorici
Sa jučerašnje sjednice
m. babović
Simonida Kordić

Kotor Regency Hyatt Bay Resort, dio prestižne Hyatt korporacije, obilježio godinu i po poslovanja u srcu Boke Kotorske

Doprinijeli pozicioniranju

Crne Gore na mapi najtraženijih destinacija

PODGORICA - Hyatt Regency Kotor Bay Resort, dio prestižne Hyatt korporacije, obilježio je godinu i po poslovanja u Crnoj Gori, a 2025. predstavlja prvu punu kalendarsku godinu rada ovog luksuznog rizorta. Tokom ljetnje sezone proslavili su i prvi rođendan, uz impresivne rezultate koji su premašili postavljene ciljeve, kako u pogledu popunjenosti, tako i u podizanju standarda usluge.

Prema riječima Tamare Radišić, marketing direktorice rizorta, Hyatt je u protekloj godini znatno doprinio pozicioniranju Boke Kotorske i Crne Gore na globalnoj mapi poželjnih turis tičkih destinacija. Uz visoke ocjene gostiju, zaposlenih i partnera, te već popunjene kapacitete za određene mjesece naredne godine, Hyatt Regency Kotor Bay dokazao je da luksuz, kvalitet i inovacija mogu opstati i u izazovnim globalnim ekonomskim okolnostima.

Unapređenje

U slU ge

- Osim što pratimo globalne trendove, radimo na tome da ih i postavljamo, pružajući gostima više nego što očekuju. Naša filozofija usmjerena je na konstantno unapređenje komfora, luksuza, raznovrsnosti ponude i sveukupnog doživljaja - istakla je Radišić za Pobjedu, dodajući da su se potrebe i očekivanja gostiju promijenile pod uticajem

Naša popunjenost tokom cijele godine, a posebno tokom sezone, prevazilazi ono što smo, donekle agresivno, sebi zadali. Međutim, ono što je mnogo bitnije je da smo, uz velike razvojne projekte, uspjeli i da konkretno doprinesemo pozicioniranju Boke i same Crne Gore na svjetskoj mapi najtraženijih turističkih destinacija - kazala je marketing direktorica rizorta Tamara Radišić

globalne ekonomske situacije, kao i novih demografskih kretanja uslovljenih povećanjem direktnih letova i promjenama u ciljnim tržištima. - Bili smo svjesni da, pored najvažnijih prvih utisaka ka gostima, članovima World of Hyatt programa lojalnosti, našim partnerima pa i samoj grupaciji Hyatt Hotels Corporation, treba da opravdamo i sebi zadate ciljeve. Naša popunjenost tokom cijele godine, a posebno tokom sezone, prevazilazi ono što smo,

PODGORICA – Odbor

direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ je sazvao vanrednu Skupštinu akcionara za 24. februar, na čijem dnevnom redu je razrješenje starog i imenovanje novog Odbora direktora – navodi se u dokumentu Instituta.

Aktuelnim odborom direktora predsjedava dr Predrag Dragojlović, dok su članovi Pavle Obradović, Petar Rakčević, Goran Čabarkapa i Savo Kalezić

Iako u sazivu Skupštine akcionara za 24. februar u dnevnom redu nije navedeno odluči -

donekle agresivno, sebi zadali. Međutim, ono što je mnogo bitnije je da smo, uz velike razvojne projekte, uspjeli i da konkretno doprinesemo pozicioniranju Boke i same

Crne Gore na svjetskoj mapi najtraženijih turističkih destinacija. Što se tiče same ocjene poslovanja, to govore naše visoke ocjene, zadovoljni gosti, zaposleni i partneri, i već značajna popunjenost u određenim mjesecima sljedeće godine - kazala je Radišić Što se tiče izazova, s obzirom

na globalnu ekonomsku situaciju i promjene u turističkoj industriji, navodi da se osjeća promjena u gostima u smislu potražnje i očekivanja. - Onaj prvi talas slobode i zadovoljavanje duše putovanjima nakon pandemije i vraćanja u ’normalu’ je poprimio sasvim drugi nivo sada uz ekonomsku situaciju koja mijenja i sam profil kako turističkog, tako i poslovnog posjetioca. Naši planovi i sistem rada su prevazišli ove izazove s obzirom na to da mi

konstantno pratimo i osluškujemo naše goste, i radimo možda i najviše na tome da gosti uvijek imaju više nego očekivano u smislu komfora, luksuza, ukusa, aktivnosti, i raznovrsnosti ponude. Pratimo trendove, ali ih i postavljamo - kazala je Radišić. Ističe da se Crna Gora godinama oslanjala na tradicionalne posjetioce koji su zbog dešavanja u tim zemljama sada doprinijeli i promjeni demografije gostiju.

- Međutim, ta demografija se takođe promijenila i zbog novih direktnih letova, kao i napora na svim nivoima u smislu ponude destinacije. Najveći je porast broja gostiju iz Velike Britanije, zatim iz Njemačke i Francuske, ali i iz Turske i SAD. Naš glavni cilj je da opravdamo sada već vi-

sok glas ljepote destinacije, nivo koji Hyatt svojim imenom obećava, i ugođaj koji Crna Gora svojom kulturom, ljudima, istorijskim znamenitostima i kuhinjom privlačinaglašava Radišić. Prate tehnološki razvoj i poboljšanje unutar operacije i komunikacije sa gostima sa inovativnim rešenjima, uvode usluge i aktivnosti kao i zdravstvene i estetske novine u paleti programa i terapija centra Health & Wellbeing Retreat De’Mar Vrmac. - Najvažnije ove jeseni smo otvorili novu i moderno opremljenu dvoranu koja nudi raznovrsne mogućnosti za organizaciju događaja do 400 ljudi, uz naše već postojeće kapacitete restorana, terasa i sala. Svečana sala, koja se može podijeliti na dva manja multifunkcionalna pristora, krasi naš nov kompleks, a ujedno je i najveća konferencijska dvorana u zalivu - kazala Radišić.

svaka nedjelja isp U njena aktivnostima

Naglašava da imaju ponudu tokom cijele godine, ne samo ljeti.

- Većina bi pomislila da su jesen i zima, izuzev sezone praznika, mirniji dani u našem rizortu, i to je možda tačno ako gledamo terase, plaže i donekle popunjenost, međutim što se tiče ponude, specijalnih programa i aktivnosti, nama je svaka nedjelja ispunjena aktivnostima. Jesen je već tradicionalno privržen kulinarskim ugođajima u našem Lighthouse restoranu gdje smo imali mjesec italijanske kuhinje u novembru, a sada uveliko gosti uživaju u novom zimskom meniju koji nije samo različit u smislu jela, to jest ukusa, već ga prate novi kokteli, novine u vinskom izboru i naravno samom dizajnu restorana - kaže Radišić. Pored toga, akcenat stavljaju na brigu o sebi u smislu zdravstvene, wellbeing i wellness ponude gostima, kao i aktivnosti sa djecom kroz čokoladne radionice i praznične aktivnosti koje su usmjerene kako na goste, tako i na naše zaposlene i našu zajednicu. n.kovaČeviĆ

vanje o Planu restrukturiranja koji je, nakon prethodne sjednice poslat profesorima Univerziteta Crne Gore na doradu u skladu sa dogovorom Vlade i najvećeg manjinskog akcionara HTP Vila Olive, u zaključku sa te sjednice se navodi da će izmijenjeni

Plan biti razmatran na narednoj vanrednoj sjednici. Tako se, kako Pobjeda nezvanično saznaje, očekuje da Plan do tada bude dopunjen te da se

i ova tačka nađe na dnevnom redu 24. februara. Plan restrukturiranja je do sada dva puta bio pred akcionarima Instituta, a nakon prošle sjednice je saopšteno da je postignut dogovor te da je potrebna korekcija Plana. Tada je predstavnik HTP Vile Oliva Petar Rakčević kazao da su intenzivni pregovori sa Vladom rezultirali približavanjem stavova u vezi sa nekoliko spornih tačaka, među kojima je njihovo ne-

slaganje oko prodaje prve faze Instituta, potrebe pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem koje se može predvidjeti samo za zdravstveni ili komercijalni turizam, te smanjenja predviđenih troškova za rekonstrukciju Instituta. Jedino im je prihvatljiva prodaja Dječjeg odjeljenja, ali samo za potrebe izgradnje škole u Igalu. Suvlasnik Vile Oliva Žarko Rakčević je ranije Pobjedi ka-

zao da je na berzi kupio akcije od grupe akcionara koji imaju oko dva odsto akcija, a na osnovu čijih punomoćja su i do sada imali dva od pet članova u bordu. Akcionari su prodali akcije za 58 eura po akciji, a posljednjih nekoliko dana na Montenegroberzi nije bilo trgovina akcijama Instituta. Tako je, kako je kazao ranije Rakčević, udio njegove kompanije u Institutu porastao na oko 29 odsto. m.lk.

Vanredna Skupština Instituta Igalo zakazana za 24. februar
Institut „Simo Milošević“
Kotor Regency Hyatt Bay Resort
Tamara Radišić

Nastavljeni protesti koje organizuje grupa studenata „Kamo śutra?“ u znak revolta što vlast ne prepoznaje odgovornost za žrtve masovnih ubistava u prijestonici

Cetinje i Kotor se solidarisali sa studentima u Podgorici

U organizaciji grupe prosvjetnih i kulturnih radnika sa Cetinja sinoć je uz 23 minuta šutnje blokiran kružni tok prema Podgorici i Budvi, u znak solidarnosti sa studentskim protestima u Podgorici. Protestima se u Kotoru pridružila grupa građana koja je blokirala saobraćajnicu ispred Starog grada. Grupa „Kamo śutra?“ najavila za danas u 17.26 sati blokadu raskrsnice na mostu na Ribnici (iznad Karvera)

PODGORICA – Cetinjskim putem u Podgorici sinoć su nakon polučasovne blokade kružnog toka kod „Kapital plaze“ prošetali učesnici protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ koja pod motom „23 minuta buke“, uz podršku građana, pokušava da probudi osjećaj odgovornosti kod čelnika bezbjednosnog sektora imunih na posljedice masakra u prijestonom Cetinju 1. januara ove godine.

Uporedo, u organizaciji grupe prosvjetnih i kulturnih djelatnika i djelatnica sa Cetinja sinoć je uz podršku građana prijestonice i 23 minuta ćutnje blokiran kružni tok prema Podgorici i Budvi u znak solidarnosti sa protestima u Podgorici.

Oni su sinoć ispred spomenika Vila održali plenum u znak solidarnosti sa studentima i studentkinjama.

Kako je kazao njihov predstavnik Stefan Todorović nije bilo govora, ali su okupljeni krenuli od spomenika prema kružnom toku na ulaz u grad gdje su ćutali zbog žrtava tragičnih događaja u prijestonici, koji su se dogodili u nase-

lju Medovina 12. avgusta 2022. godine i 1. januara ove godine. U Kotoru se protestima pridružili građani koji su blokirali saobraćajnicu ispred Starog grada.

Treća blokada ključnih saobraćajnica u Podgorici počela je u 17.26 sati, u vrijeme kada je masovni ubica Aco Martinović 1. janura započeo krvavi pir na Cetinju tokom kojeg je na pet lokacija ubio ukupno 13 ljudi. Nakon nekoliko protestnih šetnji od MUP-a do zgrade Vlade i 13 minuta ćutnje, studenti su proteklih dana krenuli u novi vid protesta i sada za one do kojih ne dopire tišina, organizuju buku - tražeći smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i njegovog partijskog druga i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića Funkcioneri Demokrata duže od mjesec negiraju da su odgo-

vorni što je sistem zatajio i nije preduzeto ništa da se unaprijedi sigurnost građana, već se u prijestonici dogodilo drugo masovno ubistvo za nepune dvije i po godine, a život izgubile 23 osobe, među kojima četvoro djece.

Uz povike „ostavke“, „foteljaši, „Bečiću-Vučiću“ i transparente kojima se apeluje na odgovornost u zemlji u kojoj čelnici sat nakon završetka višečasovne drame na Cetinju pozivaju na povratak „normalnom životu“ okupljeni demonstranti su u finišu okupljanja zakazali novo okupljanje za danas u

Pažnju je privuklo i obraćanje predsjedniku države Jakovu Milatoviću naslovljeno sa: „Princezo, javi se“ uz njegov prateći portret. Bila je to poruka za šefa države koji se od 5. januara i početka građanskih okupljanja nijednom nije konkretno oglasio ili prokomentarisao zahtjeve studenata koji su se zbog svog aktivizma našli na meti prijetnji, govora mržnje podstaknutog etiketiranjem Demokrata da su instruisani od bivše vlasti i kriminalnih krugova

17.26 sati na raskrsnici kod mosta na Ribnici iznad nekadašnje Banje (Karvera). Podršku studentima u Podgorici na originalan način pružio je juče i poznati slikar Roman Đuranović koji je organizatorima protesta poklonio angažovano umjetničko djelo – transparent sa porukom „Pokaži zube“. Pored već standardnih transparenata koji su postali zaštitni znak protesta koje organizuje „Kamo Śutra?“, pažnju je privuklo i obraćanje predsjedniku države Jakovu Milatoviću naslovljeno sa: „Princezo, javi se“ uz njegov prateći portret. Bila je to poruka za šefa države koji se od 5. januara i početka građanskih okupljanja nijednom nije konkretno oglasio ili prokomentarisao zahtjeve studenata koji su se zbog svog aktivizma našli na meti prijetnji, govora mržnje podstaknutog etiketiranjem Demokrata da su instruisani od bivše vlasti i kriminalnih krugova.

Bunt studenata iskazan je ranije kroz tri velika protesta u Podgorici, a potom i blokadom Mosta Blaža Jovanovića 1. februara na dan kada je navršen mjesec od tragedije. Studenti su poručili da neće odustati od protesta sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi povodom tragedije na Cetinju, a ukoliko ne budu ispunjeni, kazali su da će pozivati na građansku neposlušnost.

Pored ostavki, odnosno smjene Šaranovića i Bečića, studenti zahtijevaju strogu kontrolu izdavanja oružja i demilitarizaciju društva. Studenti ističu da je neophodno da se povrati povjerenje građana u policiju, te da je obavezno da se vrate kvartovski policajci. Traže od Vlade da poboljša uslove rada samih policajaca i više obuke za njih. Jedan od zahtjeva je i povratak građanskog obrazovanja, kao obaveznog predmeta u sve škole, osnovne i srednje, a posljednji zahtjev je da država počne ozbiljnije da brine o mentalnom stanju građana, kroz snaženje institucija, kadra. Pod pritiskom javnosti vlast je najavila izmjene Krivičnog zakonika, time što su tek sada, dvije godine nakon iniciranja „Mašanovog i Markovog zakona“, pokazali spremnost da čuju građansku incijativu. Zahtjevi za smjenu političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora i dalje se ne razmatraju. I. PERIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

Za danas najavljena blokada mosta iznad Banje

Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i Deportacija izbjeglica, sramne stranice crnogorske istorije, biće ponovo

Ratni zločini u Crnoj Gori izvučeni iz fioka tužilaca

PODGORICA – Ratni

zločini Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i Deportacija izbjeglica iz Herceg Novog ponovo su otvoreni u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naredio je da se ponovo formiraju predmeti u ovim slučajevima, kako bi konačno dobili sudski epilog. - U novoformiranim predmetima obrazovani su i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove – saopšteno je iz SDT-a. Pojasnili su i da su predmeti dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjim rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.

GST Novović je, kako je saopšteno, prije ponovnog formiranja krivičnih predmeta, donio planove postupanja u vezi sa predmetima ratnih zločina koji su u fazi izviđaja ili istrage, odnosno u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, a kojima je uredio mjere i aktivnosti koje će SDT preduzimati sa ciljem donošenja tužilačkih odluka u što kraćem roku, odnosno razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje na osnovu raspoloživih i eventualno novih dokaza.

- Donošenjem planova postupanja, u čijoj izradi je učestovala i radna grupa koju je obrazovao i kojom je rukovodio glavni specijalni tužilac, Specijalno državno tužilaštvo je počelo ispunjavanje obaveza u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. godine i pratećim Akci-

Tea Gorjanc-Prelević kazala je Pobjedi da je ovo veliki pomak, jer je ista obaveza bila propisana i Strategijom bivšeg VDT-a Ivice Stankovića još 2015. godine, ali da nije bilo volje da se išta uradi. Istakla je da se nada da će sve preduzeto dovesti do rezultata dok su svjedoci i najbliži srodnici stradalih žrtava i nekažnjeni počinioci još živi

onim planom za sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2025. godine - saopštio je juče SDT. Strategija za istraživanje ratnih zločina je usvojena u septembru prošle godine, a razvijena je uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), za period do 2027. godine. Tada je usvojen i Akcioni plan za ovu godinu.

Nada u pravdu

Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) kazala je Pobjedi da ta organizacija pozdravlja radnje koje je GST preduzeo u pogledu formiranja krivičnih predmeta u odnosu na zločine u Morinju, Bukovici, Deportaciji i Kaluđerskom lazu.

- To pokazuje da se primjenjuje nova Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. kao i prateći Akcioni plan, koji predviđaju ponovo otvaranje starih predmeta koji nijesu adekvatno procesuirani, kao i veću transparentnost Specijalnog državnog tužilaštva u odnosu na rad na ratnim zločinima – kazala je ona.

Ona je istakla da je ovo veliki pomak, jer je ista obaveza bila propisana i Strategijom bivšeg VDT-a Ivice Stankovića još 2015. godine, ali da nije bilo volje da se išta uradi.

- Nadamo se da će sve preduzeto dovesti do rezultata dok su svjedoci i najbliži srodnici stradalih žrtava i nekažnjeni počinioci još živi. To bi bilo od velikog značaja kako za po-

rodice žrtava tako i za vladavinu prava i vraćanje povjerenja u pravosuđe u Crnoj Gori – kazala je Gorjanc-Prelević. deceNijski muk Prilikom predstavljanja strategije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilaštvu obavezu da unaprijedi postupanje i intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina.

Novović je ranije kazao da će SDT svojim postupanjem osigurati da se Strategija sprovede na način koji će unaprijediti istraživanje ratnih zločina i dovesti do konkretnih rezultata.

Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima.

Ivica Stanković , nekadašnji VDT je u maju 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina, kojom se Vrhovno državno tužilaštvo obavezalo da pojača borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina „efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima“. Ipak od tada, do danas crnogorsko pravosuđe nije iskoristilo mehanizme da se rasvijetle ratni zločini počinjeni u ratovima devedesetih.

Za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih, Crna Gora je u proteklih 26 godina pravosnažno osudila 11 osoba, manje od trećine optuženih. U tri predmeta (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski laz) optužnice su pale, jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu. Od petorice osuđenih u predmetu Klapuh,

samo jedan je izdržavao kaznu. Nijesu temeljno istraživani zločini na dubrovačkom ratištu, kao ni djelovanje tzv. vikend ratnika, uprkos izričitim preporukama eksperta Evropske komisije Mauricija Salustra iz 2014. godine. kaluđerski laz

U Kaluđerskom lazu, u blizini Rožaja, pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije su 1999. godine ubili ukupno 22 i ranili sedam civila albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova izbjegli na teritoriju Crne Gore za vrijeme NATO intervencije. Među ubijenima su bili djeca, žene i starci. Iz HRA su podsjećali godinama da niko nije odgovarao za zločin zbog loše sprovedene istrage. Viši sud u Bijelom Polju nije mogao da identifikuje ko je od vojnika pucao na civile ni ko je izdao naređenje, pa je sve optužene oslobodio zbog nedostatka dokaza 2013. godine. Tu je presudu kasnije potvrdio i Apelacioni sud. Viši sud nije dao ni odgovor na pitanje da li je ubistvo izbjeglica na području Kaluđerskog laza predstavljalo ratni zločin. Ovo je dovelo do toga da porodice oštećenih ne ostvare naknadu štete zbog isteka roka zastarjelosti.

moriNj, tabla spoticaNja U Morinju je izvršen ratni zločin, što je potvrđeno pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici, kada je utvrđeno da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu fizičkog zlostavljanja, i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora – Ivo Gojnić na dvije godine, Boro Gligić na tri godine, Špiro Lučić na tri godine i Ivo Menzalin na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. U Morinju je u oktobru 2022. godine postavljena i spomen-ploča, koja je izazvala negodovanje dijela javnosti i mještana, a

Ponovo pisali premijeru Spajiću, traže javnu raspravu i ukazuju na neustavnost promjene svojinsko pravnog režima

STEGA

PODGORICA – STEGA je juče obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratije na Zakon o državnoj svojini, a koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica. STEGA je sredinom januara pisala zbog ovog problema i premijeru Milojku Spajiću, ali odgovor nijesu dobili. Zbog ćutnje, odlučili su da sa mogućim prepisom grobalja na SPC upoznaju ambasade.

- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora premijera, STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene amba -

sade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim „prirodnih bogatstava i dobara u opštoj upotrebi“ - istakli su oni.

Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevantne međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovakve, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.

- STEGA podsjeća da su prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da, prema Ustavu Crne Go-

Žrtve Deportacije nijesu našle spas u Crnoj Gori

opštinske inspekcije su pokušale da je uklone, Međutim, ploča je na objektu koji čuva Vojska Crne Gore, pa do uklanjanja nije došlo.

BukovicA u mRAku

pRAvosuđA

U Bukovici je od 1992. do 1995, prema dostupnim podacima, ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo zbog torture, 11 ih je oteto, 70 mučeno, a oko 270 protjerano. Bilo je to u vrijeme oružanog sukoba u BiH, kada je na prostoru Pljevalja boravio veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, pripadnika paravojnih formacija i policije Crne Gore. Do danas za te zločine u Crnoj Gori niko nije osuđen. Nijesu otkriveni počinioci ni nalogodavci.

U analizi HRA, koja se detaljno bavila ovim ratnim zločinom, navedeno je da je zahtjev za pokretanje istrage povodom krivičnih djela počinjenih u Bukovici, Viši državni tužilac podnio tek 11. decembra 2007. godine Višem sudu u Bijelom Polju. Istraga je odmah nakon otvaranja proglašena službenom tajnom. Istragom je obuhvaćeno sedam bivših pripadnika rezervnog sastava policije i rezervnog sastava Vojske Jugoslavije. Optužnica za ratni zločin protiv čovječnosti podignuta je 21. aprila

re, nije moguće da budu objekt privatne svojine - naveli su oni. To, kako su podvukli, podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih licaosim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.

- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju

Srbi i Crnogorci iz tog područja. Vrhovno državno tužilaštvo je protiv pravosnažne presude Apelacionog suda podnijelo Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud je 21. januara 2013. odbio taj zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva kao neosnovan.

TRAžili spA s, poslATi u smRT

Zakazano suđenje suspendovanom specijalnom tužiocu poslije 17 mjeseci i 11 dana od potvrđivanja optužnice

Saša Čađenović pred sudom 28. marta

2010. protiv braće Radmila i Radiše Đukovića, Slobodana Cvetkovića, Milorada Brkovića i Đorđija Gogića, pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije, odnosno Slaviše Svrkote i Radomana Šubarića, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Crne Gore. Optuženi su, kako je istražila HRA, terećeni da su zlostavljali muslimansko življe prouzrokujući im teške patnje, ugrožavajući im zdravlje i tjelesni integritet, primjenjujući mjere zastrašivanja, i tako stvarali psihozu za prinudno iseljavanje. Istaknuto je i da je posebno interesovanje vladalo za svjedočenje direktora Uprave policije Veselina Veljovića, koji je u vrijeme obuhvaćeno optužnicom bio komandir Stanice milicije u Pljevljima i, po nekim svjedočenjima, predvodio pretrese kuća u Bukovici. Sud je ocijenio da nema dokaza koji bi potkrijepili tezu iz optužnice. Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju je 2011. objavilo presudu kojom je optužene oslobodilo od optužbe. Prvostepeni sud je, suprotno navodima iz optužnice, utvrdio da se pripadnici muslimanske nacionalnosti sa područja Bukovice nijesu iseljavali zbog nehumanog postupanja okrivljenih, nego dobrovoljno, a iseljavali su se i

predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi“ koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao „druga lokalna dobra od opšteg interesa“, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđenih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini – ukazuju iz organizacije STEGA.

U maju 1992. godine crnogorska policija je deportovala bosanske izbjeglice i isporučila ih Vojsci Republike Srpske, tada pod vođstvom Radovana Karadžića. Najveći broj njih je likvidiran, dok je 12 izbjeglica uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima. Među njima je bilo i izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni da bi ih mobilisali. Prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je najveći broj njih likvidirala. Uhapšene su i 33 izbjeglice iz BiH srpske nacionalnosti. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.

Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano, autobusima, transportovani 25. maja u koncentracioni logor KPD Foča, a 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH, na teritoriju tadašnje Srpske Republike.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Pavle Bulatović izdao je pisano naređenje, na zahtjev MUP-a Republike Srpske, na osnovu kojega su po Crnoj Gori hapšene bosanske izbjeglice. Potom su predate trupama Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Deportacija, jedna od sramnih stranica crnogorske istorije, nije zavrijedila da žrtve dobiju spomen-ploču ili obilježje, na što nevladine organizacije HRA, CGO i ANIMA ukazuju već više od 15 godina, koje i obilježavaju svake godine ovaj zločin, traže odgovornost, ne dozvoljavajući da se zaboravi ni ovaj, a ni ostali o kojima je brigu konačno preuzeo SDT. J. mARTiNoviĆ

Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure da se organizuje javna rasprava u koju bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji „skrivena i loša namjera“ i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima proizvele. J.m.

PODGORICA – Početak suđenja suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću zakazano je za 28. mart, poslije 17 mjeseci i 11 dana od potvrđivanja optužnice kojom ga kolege iz Specijalnog tužilaštva terete da je službeno djelovanje podredio kavačkoj kriminalnoj grupi.

Čađenoviću će suditi sudija Višeg suda Veljko Radovanović, kome je ovaj predmet ustupila Nada Rabrenović Početak suđenja u ovom predmetu odlagan je od jula prošle godine što zbog propusta suda koji nije u konkretnom slučaju obezbijedio da Čađenoviću sudi tročlano vijeće sudija s obzirom na to da se radi o specijalnom predmetu, tako i zbog opravdanog izostanka sutkinje Rabrenović usljed zdravstvenih problema.

Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022, a nakon 19 mjeseci provedenih u pritvoru, 11. jula prošle godine pušten je da se brani sa slobode.

U Specijalnom tužilaštvu on je negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne grupe, podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osno-

vu dokaza koje je prikupio. On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Ustvrdio je da ne poznaje Radoja Zvicera, ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića, koju je on podigao. Kazao je i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima, ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega.

Sa druge strane, prema optužnici Specijalnog tužilaštva koju potpisuje tužilac Miloš Šoškić, Čađenović je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela i nije pokretao krivične postupke protiv njih tako što je uklanjao krivične prijave protiv vođa i pripadnika kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera, Igora Božovića, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Aleksandra Paunovića i Aleksandra Ljumovića Tužilac Čađenović je, piše u optužnici, postao član kavačkog klana u drugoj polovini 2020. godine. Prema tvrdnjama SDT-a, Zvicera, Vujotića, Živkovića i Dragana Kneževića u spisima tužilačkih predmeta predstavljao je kao nepoznata lica iako je znao njihov identitet. B.R.

U Podgorici i Beranama uhapšene tri osobe po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva

Inspektora u beranskoj kriminalističkoj policiji terete za organizovano pranje novca

PODGORICA - Specijalno policijsko odjeljenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapsilo je tri osobe iz Podgorice i Berana, od kojih je jedna inspektor Centra bezbjednosti Berane D.S.

PODGORICA - Vijeće Višeg suda potvrdilo je optužnicu Višeg tužilaštva protiv R. R. zbog silovanja A. K. i krivičnog djela protivpravno lišenje slobode M. K.

- Okrivljenom R. R. se optužnicom stavlja na teret da je upotrebom sile i prijetnjom da će neposredno napasti na život i tijelo oštećene i članova njene porodice oštećenu prinudio na obljubu, iako ga je sve vrijeme molila da to ne radi i gurala ga od sebe kako bi

Kako je Pobjedi potvrđeno iz tužilaštva, uhapšeni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Uhapšeni policijski inspektor obavlja poslove u kriminalističkom odjeljenju u Beranama. - U toku su pretresi stanova i drugih prostorija koje koriste radi eventualnog prikupljanja i drugih dokaza o krivičnim djelima za koje se terete - rečeno nam je iz tužilaštva.

Viši sud potvrdio optužnicu Tužilaštvo ga sumnjiči za silovanje i otmicu

se odbranila, ali on nije odustajao, već je uz upotrebu sile nastavio da vrši krivično djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret - navodi se u saopštenju tužilaštva.

Istog dana, kako dodaju, R. R. je zatvorio u stambeni objekat M. K.

R.

- Držao ga je zatvorenog, na način što je zaključao ulazna vrata objekta u kojem je oštećenom prethodno rekao da uđe, te ga držao zatvorenim izvjestan period, a zatim je došao i otključao vrata objekta i pustio oštećenog da izađe - navode iz tužilaštva. A. R.

A.
Saša Čađenović sa advokatom Lazarom Akovićem
Vladimir Novović
Tea Gorjanc Prelević

Srijeda, 5. februar 2025.

U podgoričkom Višem sudu završnim riječima okončano suđenje optuženima za pljačku Pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, presuda 25. februara

Branioci traže oslobađajuću presudu, tužilaštvo da se oglase krivima i 30 godina zatvora

PODGORICA – Branioci optuženih za pljačku u blizini Pošte u Nikšiću kada je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak tražili su oslobađajuću presudu za Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanju Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića, jer javnost, ni porodica Mrdak „u ovakvom postupku, na osnovu ovakve istrage i optužnice ne mogu saznati istinu.“

Tužilaštvo je ostalo pri stavu da su krivi i zatražilo da ih sud osudi na po 30 godina zatvora. Izricanje presude zakazano je za 25. februar. Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je da su izvedenim dokazima potvrđene tvrdnje i optužbe tužilaštva i da su odbrane optuženih sročene tako da se izbjegne pravna odgovornost. - Iz iskaza oštećenih utvrđeno je kako je ova grupa djelovala. Očigledno je da je Ljubiša Mrdak zbog svoje građe bio prijetnja za optužene - kazala je između ostalog tužiteljka navodeći razloge zašto je Mrdak ubijen.

NEPROFESIONALNA

ISTRAGA

Advokati odbrane i optuženi su osporili navode tužilaštva i ukazali da je istraga neprofesionalna. Više puta su naveli da je vještak medicinske struke kazao da Mrdak nije ubijen iz automatskog oružja, već iz revolvera ili pištolja, a ne kako je navedeno u optužnici. Dodali su da je optužnica neprecizna, da njom nije određeno vrijeme izvršenja djela i ko je od optuženih što uradio. Advokat Marko Radović kazao je, između ostalog, da je sudu bitnije da su optuženi u pritvoru, a ne da se dođe od istine, te da je oslobađajuća presuda jedina ispravna odluka. Naveo je da je sud odbio sve dokazne prijedloge odbrane, rizikujući da se neki nikad više neće moći provesti.

- Za 15 godina još nijesam vidio ovakvu optužnicu... Nijesu istinito utvrđene činjenice - ukazao je između ostalog advokat Radović. Advokat Miloš Vuksanović naveo je da oštećena porodica ima pravo da zna istinu, ali da je kroz ovaj postupak neće saznati.

- Uz sve dužno poštovanje, kad se sa ovako lošim optužnicama suočavam, osjećam da postajem loša osoba, jer se na način koji je neprimjeren moram suprotstaviti. Ovdje epilog može biti samo oslobađajuća presuda - naglasio je Vuksanović. I advokat Srđan Lješković ukazao je da dokazi nijesu analizirani u potpunosti.

- Dovoljno je bilo čuti svjedoke pred ovim sudom i čitanjem njihovih iskaza iz istrage bilo bi jasno kako se oni ne podudaraju, da su kontradiktorni, a da su pojedini iskazi uzimani od okrivljenih pod pritiskom, tj. batinama policije - naveo je između ostalog Lješković. Ukazao je da su evidentne kontradiktornosti u optužnom aktu u dijelu povreda kod oštećenog.

-Dr Šoć je u svom izlaganju na zapisnik pred sudskim vijećem konstatovao da su smrtne povrede nastale od pištolja ili revolvera, dok je u optužnom aktu navedeno da su povrede nastale od automatskog oružja. Ako imamo u vidu ovakvu konstataciju vještaka – obducenta, onda se postavlja pitanje da li je i koje oružje bilo predmet vještačenja, da li su i čiji otisci pronađeni, ali i gdje se oštećeni nalazio kritičnom prilikom - ukazao je on.

ODBIJEN PRIJEDLOG

ODBRANE

Podsjetio je da je sud odbio prijedlog odbrane da se vještači listing poziva sa telefona sada pokojnog Dragana Bigovića, koji je naveo da je kada je pozivao Stefana, njegov telefon bio isključen.

-Takvim vještačenjem, a na osnovu podataka sa baznih stanica, nadležni bi mogli sa preciznošću utvrditi lokaciju okrivljenog kritičnog dana, kao i da telefon Stefana Regojevića nijednog momenta nije bio isključen - kazao je Lješković.

On je ukazao da je tužilačka istraga vođena začuđujuće nemarno i površno, pravljene su greške koje ni početnici ne bi počinili.

- Neko mora da izvuče pouku za ubuduće da se niko ne smije igrati tuđim životima, bez jednog čvrstog dokaza da je neko počinio neko krivično djelo. Vodeći računa o bolu i ugledu pokojnikove porodice, ipak kao branioci ne smijemo dozvoliti u interesu materijalne istine da se prećuti ono što je istina i da se ne nazove pravim imenom ono što je urađeno. Kada bi postojalo čak i samo priznanje Regojevića dato pod batinama nikšićke policije, ni ono ne bi moglo da posluži za osuđujuću presudu ako ne bi bilo u skladu sa ostalim pratećim dokazima. A ovdje takva situacija nije, svi prateći dokazi idu u prilog okrivljenom - naveo je Lješković. On je završne riječi završio citatom srpskog sudije Novice Mutavdžića ,,Snaga jedne presude ne ogleda se samo u kažnjavanju krivca, već i u oslobađanju nevinog“. Njegova koleginica, advoka-

tica Maja Zeković, takođe je kazala da je vođenje ovog postupka na osnovu ovakve optužnice koliko optuženima isto toliko i oštećenoj porodici naškodilo i ta pričinjena šteta, koja traje gotovo četiri godine, nažalost ne može se više nadoknaditi niti ispraviti na bilo koji način.

ŽRTVE

- S razlogom povlačim paralelu između ovdje optuženih i porodice oštećenih, budući da su i jedni i drugi skupa žrtve nezakonite policijske i tužilačke istrage - kazala je Zeković. Istakla je da se ni na jednom od pregledanih video-zapisa nije identifikovalo na pouzdan način vozilo „nissan kaškai“, kao ni vozilo „citroen kaktus“ niti su i u jednom od navedenih vozila identifikovana lica.

- Osim toga, svi svjedoci očevici opisali su ova četiri lica na veoma sličan način, kao osobe visine preko 185, pa čak i do 198 cm, pri čemu su takođe saglasni da je osoba koja je nosila pušku imala svijetle oči. Kao što sam i tokom postupka ukazivala vijeću više puta, i neposrednim uvidom je utvrđeno da je moj branjenik nižeg rasta, 170 cm i da ima crne oči, a pritom svaki svjedok očevidac kojeg je sud upitao naveo je da Nemanja Miljković nije osoba koja je bila na licu mjesta i da ne odgovara opisu - naglasila je ona. Advokat Ivan Šljukić kazao je da je sud olako i bez poseb-

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje zbog nasilja ispod zapadne tribine Gradskog stadiona

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata B. C., osumnjičenom

da je 3. februara kod Gradskog stadiona udario partnerku pesnicom, a kada je pala, nastavio da je udara.

Na teret mu se stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

- Osumnjičeni je 3. februara

2025. godine oko 1.45 časova, na trotoaru ispod zapadne tribine Gradskog stadiona, lako tjelesno povrijedio partnerku

u intimnoj vezi, tako što je udario pesnicom u glavu, od čega je pala na asfalt, da bi je zatim uhvatio za glavu i njenom gla-

nog obrazloženja odbio dokaze koje je odbrana predložila, a na osnovu kojih bi se po ubjeđenju ovog branioca utvrdila stoprocentna nevinost okrivljenog Mitra Kneževića i odbacila svaka povezanost sa izvršenjem ovog krivičnog djela. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli 423.000 eura namijenjenih za isplatu penzija. Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra 2022, oko devet sati, optuženi su u „džipu kaškai“ čekali radnike obezbjeđenja. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade Pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz „džipa“ i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila. Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca, od kojih je jedan pogodio Mrdaka u grudi. Preminuo je od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejom, prebacili novac u svoje vozilo i pobjegli. Ubrzo nakon toga u naselju Grebovice pronađen je uništeni „džip“, koji su koristili počinioci.

J. RAIČEVIĆ

vom dva ili tri puta udario u asfalat. U daljem vršenju nasilja nad oštećenom osumnjičenog je spriječila drugarica oštećene, koja se nalazila u blizini - navode iz ODT-a Podgorica. A. R.

Sa uviđaja nakon pljačke Pošte i ubistva
Ljubiša Mrdak

Pucnjava u Centru za obrazovanje odraslih u Švedskoj

EREBRO - Švedska policija je potvrdila da je u jučerašnjoj pucnjavi u Centru za obrazovanje odraslih u Erebru ubijeno najmanje deset osoba.

Premijer Ulf Kristerson rekao je na konferenciji za novinare da je riječ o ,,najgoroj masovnoj pucnjavi“ u istoriji zemlje.

Kao osumnjičeni počinitelj identifikovan je 35-godišnjak.

Prema informacijama švedske televizije TV4, napadač je mrtav nakon što je sebi pucao u glavu.

- Ovo je nevjerovatno tragičan događaj za sve - kazao je Roberto Eid Forest, načelnik lokalne policijske oblasti Erebro. Na konferenciji za novinare kazao je kako vjeruju da su identifikovali ,,primarnog počinitelja“.

- Ali ne isključujemo mogućnost da je uključeno više ljudi

- kazao je Roberto Eid Forest novinarima.

Bolnica u Erebrou objavila je da je prešla u hitni način ra-

BEOGRAD - Rektorski kolegijum razmotrio je poziv na dijalog, koji im je uputio predsjednik Srbije i odlučio da ne prihvati poziv jer, kako navode, predsjednik države nije nadležan za ispunjenje zahtjeva studenata, a najviše univerzitetsko tijelo ne može da pregovara u ime studenata.

- Niz nedosljednosti u javnim istupanjima predstavnika državnih organa ne uvjerava da je dijalog koji vodi ispunjenju studentskih zahtjeva moguć, a ni djelotvoran ako se organizuje između dvije strane koje nemaju mandat da o zahtjevima raspravljaju i kojima zahtjevi nijesu ni upućeni - naveli su članovi rektorskog kolegijuma.

NAPADI

- Poziv na dijalog dolazi u trenutku kada su prekoračene sve moralne i zakonske norme, u atmosferi opšteg nepovjerenja. Kao predstavnici Univerziteta i akademski građani dodatno smo obeshrabreni da je predloženi dijalog moguć zbog kontinuiranih napada usmjerenih protiv akademske zajednice u medijskom prostoru, a još brutalnijih, nedopustivih fizičkih napada u javnom prostoru - kažu u odgovoru Vučiću rektor i četiri prorektora koji čine rektorski kolegijum.

Rektor dr Vladan Đokić i prorektori dr Dejan Filipović, dr Zorica Vujić, dr Nenad Filipović i generalni sekretar dr Marija Kostatinović podsjećaju Vučića da Univerzitet u Beogradu (UB) insistira na ispunjenju zahtjeva studenata „od strane nadležnih institucija“ i podsjeća da se dijalog „mora voditi u atmosferi uzajamnog uvažavanja“ između svih relevantniih aktera, sa povjerenjem u institucije i u okvirima pojednačnih nadležnosti. Rukovodstvo Univerziteta na-

Najmanje 10 ubijenih u napadu na školu

da. Naveli su da su u hitnu primili pacijente - petoro ih ima prostrijelne rane, a četvoro je operisano.

- Dvoje je operisano i stabilno su. Jedan od onih koji su na operaciji je teško povrijeđen. Osoba koja nije podvrgnuta operaciji lakše je ranjena, rekao je Jonas Klaeson, direktor zdravstvenih i medicinskih

usluga u regiji tokom policijske konferencije za novinare. Švedski premijer Ulf Kristerson poručio je na društvenoj mreži X da je ovo bolan dan za cijelu zemlju i da policija provodi sve potrebne aktivnosti. - Biti zatvoren u učionici s brigom za vlastiti život noćna je mora koju niko ne bi trebalo da doživi. Vlada je u bliskom kon-

taktu s policijskom upravom i pažljivo prati razvoj događaja - napisao je Kristerson. U kampusu u kojem se nalazi centar, nalazi se i nekoliko drugih škola, uključujući i one koje pohađaju djeca. Napad se dogodio nakon što su mnogi učenici otišli kućama, poslije polaganja državnog ispita.

Centar se nalazi 200 kilometara zapadno od Stokholma. Iako su napadi na škole rijetki u Švedskoj, posljednjih godina dogodilo se nekoliko ozbiljnih incidenata. U martu 2022. godine18-godišnji učenik smrtno je izbô dva profesora u srednjoj školi u južnom gradu Malmou. Dva mjeseca ranije, 16-godiš-

Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu odbio Vučićev poziv na sastanak

njak je uhapšen nakon što je nožem ranio drugog učenika i učitelja u školi u gradiću Kristianstadu. U oktobru 2015. tri su osobe ubijene u rasno motivisanom napadu u školi u gradu Trolhatanu na zapadu zemlje od strane napadača naoružanog mačem.

Predsjednik države i Rektorat nijesu nadležni

za zahtjeve

studenata

Niz nedosljednosti u javnim istupanjima predstavnika državnih organa ne uvjerava da je dijalog koji vodi ispunjenju studentskih zahtjeva moguć, a ni djelotvoran ako se organizuje između dvije strane koje nemaju mandat da o zahtjevima raspravljaju i kojima zahtjevi nijesu ni upućeninaveli su članovi rektorskog kolegijuma

vodi da je spremno da studentima pruži ekspertsku podršku u cilju ispunjenosti zahtjeva, „da svoje dalje aktivnosti na uspostavljanju društvenog dijaloga usaglasi sa odlukama studentskih plenuma i time očuva jedinstvo Univerziteta“. Rektorski kolegijum smatra da je dijalog ključno sredstvo u izgradnji demokratskog društva i da je Univerzitet kao predstavnik akademske zajednice važan akter i respektabilan sagovornik i da zato stoji na raspolaganju javnosti i institucijama za svaku temu od društvenog značaja – u okvi-

rima nadležnosti i stručnosti. - Sve dok radimo u skladu sa povjerenim dužnostima i okvirima naših nadležnosti i kompetencija, radimo za dobrobit univerzitetske zajednice, studenata i cijelog društva. U tom duhu ostajemo otvoreni za razgovore sa punom akademskom i ličnom odgovornošću - naveli su članovi rektorskog kolegijuma.

VUČIĆEVE IGRE

U nemogućnosti da predsjednik Srbije kontroliše pobunu u društvu jer se ona ne odvija na političkom terenu, nastavlje-

no je fingiranje o ispunjavanju studentskih zahtjeva. Novosadsko tužilaštvo je 31. januara saopštilo da su počeli istragu o korupciji na rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu sa koje se 1. novembra obrušila nadstrešnica i ubila 15 ljudi. Međutim, to tužilaštvo nije nadležno za korupciju koja se pojavljuje prilikom rekonstrukcije Željezničke stanice! Odnosno, za visoku korupciju je nadležno Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u Beogradu. Jasmina Paunović, tužitelj-

Đajić: Imam dokaze za sve tvrdnje

Inžinjer geologije Zoran Đajić koji je radio na rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu dao je iskaz u novosadskom tužilaštvu jer je više puta u javnosti govorio da se radi o korupciji. Đajićeva reakcija, odmah poslije pada nadstrešnice, otvorila je sumnju da se radi o mutnim stvarima pod okriljem države. Nakon tvrdnje ministra građevinarstva Gorana Vesića da nadstrešnica koja je ubila ljude nije rekonstruisana, Đajić je odmah rekao da jeste.

Za nekoliko medija Đajić je ocijenio dvosatni razgovor u tužilaštvu kvalitetnim i naveo da je iznio činjenice i saznanja u vezi sa radom firme „Starting“ (ta firma je bila jedan od podizvođača radova i blisko je povezana sa SNS-om, niko iz nje nije pozvan u tužilaštvo).

Prilikom objavljivanja dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, Đajić je uočio falsifikovanu dokumentaciju koja je nastala poslije pada nadstrešnice i još dosta nepravilnosti.

- Za sve tvrdnje sam rekao da imam dokaze, nijesam osjetio da tužilac skreće temu, moj utisak je da će oni ovo tjerati do kraja – važno je da se javnosti stavi do znanja da prvi zahtjev studenata nije ispunjen, još puno toga nedostaje - rekao je Đajić. la

ka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, objasnila je da novosadsko tužilaštvo koje vodi postupak oko pada nadstrešnice „ne može da ide u ispitivanje eventualne odgovornosti nekog iz izvršne vlasti“.

Ona je za TV N1 rekla da, koliko se zna iz javnosti, TOK pregleda dokumentaciju u vezi sa rekontrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, kao i da se „do istine dolazi samo sagledavanjem kompletnog činjeničnog stanja“. Govoreći o tvrdnji predsjednika Srbije da u vezi sa rekontrukcijom Željezničke stanice

nije bilo korupcije, Paunović je rekla: „To bi prvo trebalo da znaju oni koji rade na predmetu, a nikako predsjednik države“.

Paunović je objasnila da visoka korupcija podrazumijeva krivično – pravnu odgovornost ljudi iz vrha vlasti. - Imam utisak da se ne razumije da je vlast jedno, a država drugo. Vlast treba da odgovara pred državom i narodom. U tom smislu sam stanovišta, da, ako ne uspijemo da identifikujemo vinovnike ove tragedij,e mi ništa nijesmo uradili - rekla je Paunović. Violeta CVEJIĆ

Policija tokom operacija u školi u Erebru, Švedska
Priredila: R. U. -I.
Rektorat Beogradskog univerziteta

TivaT: Realizovan projekat vrijedan 235.000 eura

Na mjestu „divlje“ garaže u Seljanovu

„niklo“

igralište

U okviru projekta rekonstruisan je sistem rasvjete, uređene su zelene

površine i šetališne staze, kao i parking prostori u okruženju. Potrebno je što više ovakvih sadržaja. Igralište zadovoljava potrebe najmlađih stanovnika, omladine, ali i starijih sugrađana – rekao je predsjednik Mjesne zajednice

Seljanovo Ranko Samardžić

TIVAT – Na Seljanovu je juče otvoren novi dječji park sa igralištem, multifunkcionalnim sportskim terenom i pripadajućim infrastrukturnim sadržajima. Realizacija tog projekta koštala je 235.000 eura.

Park se nalazi u okviru stambene zone u Bokeljskoj ulici (iza zgrada SIZ-a) i sadrži multifunkcionalni teren i igrališni plato sa novim podnim oblogama i mobilijarom. – U sklopu projekta rekonstruisan je i sistem rasvjete, uređene su zelene površine i šetališne staze, kao i parking prostori u okruženju, na mjestima prethodno uklonjenih privremenih objekata - garaža. Radove

je izvela je firma AG Infoplan – saopštili su iz Opštine. Okončanje projekta ozvaničio je predsjednik opštine Željko Komnenović, koji je čestitao

ulici protestovali su ispred zgrade Opštine Herceg Novi i zahtijevali da budu obeštećeni. Oni tvrde da su

stanovnicima tog tivatskog naselja na novom prostoru za igru, rekreaciju i odmor. – Prošle godine u ovom periodu krenuli smo sa akcijom

uklanjanja nelegalnih garaža. Prostor je bio prilično zapušten i zaboravljen, a sada smo u prilici da otvorimo sasvim novo igralište koje je na ponos mjesnoj zajednici i gradu. Bilo je mještana koji su pokazali izvjestan otpor u vezi s ovim projektom. Drago mi je što su i oni danas ovdje sa nama i što su uvidjeli da je projekat i te kako opravdan i da je ovaj dio naselja oživio – kazao je Komnenović. On je najavio i nova ulaganja u igrališta i terene, napominjući da je nedavno potpisan ugovor sa izvođačem radova na izgradnji balon sale kod Doma zdravlja u Tivtu. Direktor opštinske Direkcije za investicije Vlado Brguljan kazao je da su radovi trajali malo duže, ali da se vodilo računa o svakom detalju, te zahvalio izvođaču radova i kolegama iz Direkcije na uspješno realizovanom projektu. Predsjednik Mjesne zajednice Ranko Samardžić poručio je da je potrebno što više takvih sadržaja i dodao da su ovim dječjim parkom zadovoljene potrebe najmlađih stanovnika, omladine, ali i starijih sugrađana koji su dobili mjesto za šetnju i odmor.

Doprinos svečanom programu u protokolarnom dijelu dali su članovi KUD „Boka“, a treneri FK „Arsenal“ za osnovnoškolce su pripremili sportski poligon. Među prvim korisnicima parka bila su djeca iz obližnjeg vrtića „Bambi“ i učenici OŠ „Drago Milović“. I.R.

PLJEv LJa: Čistoća unapređuje komunalne usluge

Umjesto kanti savremeni kontejneri

PLJEVLJA – DOO Čistoća nastavlja modernizaciju komunalnih usluga kroz postavljanje novih polupodzemnih kontejnera. Od početka godine postavljeni su na pet ključnih lokacija u gradskim zonama, u ulicama Velimira Jakića, Joka Kneževića, Plužinskoj, Obilićevoj i Ulici Marka Miljanova. Osim toga, kontejneri za komunalni otpad i pepeo postavljeni su u Tršovoj ulici, zatim ulicama Save Kovačevića, Narodne revolucije, Mojkovačkoj i Volođinoj. Kako bi se unaprijedio sistem odlaganja otpada, DOO Čistoća donijela je odluku da ukloni manje posude – kante koje su do sada koristila domaćinstva u ulicama gdje su postavljeni novi kontejneri. Svi građani su dužni da svoje kante vrate u pogon Čistoće do 7. februara.

Iz Čistoće objašnjavaju da su koristi od modernizacije komunalnih usluga brojne. – Efikasnije se prikuplja otpad jer polupodzemni kontejneri imaju veći kapacitet (po pet kubika) i smanjuju potrebu za čestim pražnjenjem. Sma-

Domaćinstva u ulicama gdje su postavljeni novi kontejneri su dužna da svoje kante u koje su odlagali otpad vrate u pogon Čistoće do 7. februara

njuje se neorganizovano odlaganje otpada, zatim racionalizacija troškova i radne snage i bolji higijenski uslovi i smanjenje neprijatnih mirisa – naveli su iz Čistoće.

Iz tog preduzeća najavili su da će nastaviti unapređenje komunalne infrastrukture. – Nakon izrade geodetskog elaborata i dobijanja potrebnih odobrenja, planirano je postavljanje dodatnih metalnih i polupodzemnih kontejnera u svim gradskim zonama gdje se otpad odlaže u individualne kante – kazali su iz Čistoće. Naglašavaju da im je na putu ka ekološki održivom sistemu upravljanja otpadom bitna podrška građana. C.G.

H ERCEG NOvi: Protest privrednika i ekologa zbog radova u Njegoševoj

usljed radova na gubitku –imaju smanjen promet. Organizatorima protesta ponuđeno je da dva predstavnika uđu na sastanak sa glavnim administratorom Opštine Herceg Novi, na šta oni nijesu pristali.

Kako prenosi RTHN, dogovoreno je da u srijedu u 18 sati održe sastanak u prostorijama Mjesne zajednice Herceg Novi i predaju konkretne zahtjeve. Protestno okupljanje, kako je rekla predsjednica Ekološkog društva Boke Olivera Dokle-

stić, održano je u ime poslodavaca i zaposlenih kojima je smanjena dobit zbog rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice. – Sve je ovo krenulo zbog radova u Njegoševoj ulici koji se izvode neprimjereno, sa tehničkim i inženjerskim znakovi-

ma pitanja. Ulica se sužava, a to će sutra da bude značajan problem za saobraćaj i transport. S druge strane je problem za vas koji imate poslovne prostore, butike, agencije, kafane, restorane jer vam je znatno opao posao – kazala je Doklestić. Predsjednik opštine Stevan Katić, kazao je ranije da se u ime NVO „Eko Boka“, predsjednica te organizacije duže vrijeme bavi politikantstvom i pokušava da manipuliše privrednicima koji posluju u centru grada. C. G.

NOvi SaDRŽaJ U NaSELJU: Igralište na Seljanovu
PO MJERi SviH GENERaCiJa: Sa otvaranja igrališta
Za ČiSTiJi GRaD: Postavljanje kontejnera u naselju Kiseljak
DaNaS ĆE FORMaLiZOvaTi ZaHTJEvE: Sa jučerašnjeg protesta

Bijelo Polje: Tehnički direktor Komunalnog preduzeća o skloništu za napuštene životinje

Grubović: Opština je nadležna za rješavanje problema zbog kojih azil još nije otvoren

BIJELO POLJE – Problem pasa lutalica još nije riješen, a nije izvjesno ni kada će biti. Osim što su napuštene životinje opasnost za zdravlje i bezbjednost ljudi, ružna su slika u gradu, ali i prigradskim naseljima. Posebno zabrinjava to što ih ima u blizini škola

Sklonište u Mjesnoj zajednici Kanje (selo Dobrinje), za smještaj i zaštitu napuštenih i izgubljenih pasa besplatno je ustupila firma ,,Franca“, na dvije godine.

KRITERIJUMI

Tehnički rukovodilac u Komunalnom preduzeću d.o.o. „Lim“ koje će upravljati azilom Časlav Grubović saopštio je Pobjedi, da je sve završeno što se tiče objekta. Preostali su neki tehnički i papirološki problemi koji su u nadležnosti lokalne uprave. – Azil zadovoljava tražene kriterijume. Raspolaže sa 33 kaveza sa pratećim sadržajima. Osim toga, planski će se sakupljati otpad i strogo voditi računa o higijeni tog komunalnog objekta... Iskopana je rupa za septičku jamu kao i rupa u šumi gdje će se zakopavati lešine pasa. Tre-

Treba da se riješe neki imovinski odnosi, a vlasnik izvorišta prekinuo je dovod vode do objekta pa je potrebno naći alternativni način snabdijevanja. Apsurdno je da se neko protivi otvaranju objekta koji će raditi po svim standardima te da zbog toga ima čopore pasa na ulicama koji ugrožavaju građane – kazao je Časlav Grubović

ba da se riješe neki imovinski odnosi, da bi sve to funkcionisalo. Takođe, prekinut je i dovod vode do azila. To je uradio jedan od mještana, vlasnik izvorišta, pa tre-

Direktor Komunalnog „Lim“ Muradif Grbović je ranije kazao da otvaranje skloništa sabotira grupa mještana zbog ličnih interesa, jer put pored tog objekta koriste za šverc razne robe iz Srbije

ba naći alternativno rješenje za snabdijevanje vodom – kazao je Grubović.

Problem je i to što se dio mještana Dobrinja protivi otvaranju skloništa. Grubović kaže kako je nadležnost lokalne uprave da riješi taj problem. – Lokalna uprava je nadležna da nađe kompromis sa onima koji se protive otvaranju azila. Nigdje u svijetu nije zabilježen slučaj da se mještani

BAR: Predstavnici Društva maslinara na sajmu u Bariju

BAR – Predstavnici Društva maslinara Bar učestvovali su na sajmu ekstra djevičanskog maslinovog ulja Levante (Fiera dell Levante) u Bariju.

Na sajmu je vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja izložila 161 kompanija kao i 20 udruženja, dok su sa druge strane bila prisutna 22 inostrana strateška partnera.

Predsjednik Udruženja maslinara Bar Ćazim Alković kaže kako su imali izuzetno zado-

voljstvo da budu dio te svjetske maslinarske priče, da aktivno učestvuju u programima sajma, a posebno da zajedno sa poznatim panelistima degustiraju vrhunska maslinova ulja.

– Pored izložbe svjetski poznatih proizvođača maslinovog ulja na sajmu su održana predavanja, degustacije, promocije komplementarnosti maslinarstva i turizma, kombinovanje maslinovog ulja u mediteranskoj kuhinji te mnogobrojne druge ak-

tivnosti vezane za maslinarstvo i maslinovo ulje – kaže Alković.

Barski maslinari su na sajam putovali o sopstvenom trošku. – Prisustvo na sajmovima ove vrste je od izuzetnog značaja, ali nisu svi maslinari u mogućnosti da izdvoje finansijska sredstva za putovanje i edukaciju, a bez toga nema ozbiljnog napretka. Šteta je što Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede nije u mogućnosti da podrži učešće crnogorskih maslina-

protive izgradnji azila za pse koji zadovoljava savremene komunalne stanarde, uz obrazloženje da će im to pričiniti štetu na poljoprivrednim gazdinstvima. U konkretnom slučaju, protive se oni čija su domaćinstva udaljena od budućeg azila, za razliku od onih koji graniče sa azilom. Radi se o apsurdnoj situaciji – kazao je Grubović. Zbog problema na koje je

ukazao dodaje da nije još definisano kad će sklonište biti otvoreno.

ODŠTETA

Sagovornik Pobjede podsjeća da psi izazivaju i veliku materijalnu štetu jer građani traže odštetu nakon ujeda. – Samo za tri godine po tom osnovu je izvojeno 287.000 eura. Još nije stigao izvještaj za prošlu godinu. Dakle, sve

ukazuje na to da se sklonište mora što prije staviti u funkciju – poručio je Grubović. Na nelogičnosti je ranije ukazao i direktor Komunalnog „Lim“ Muradif Grbović. On je na jednoj od sjednica Skupštine opštine Bijelo Polje saopštio da otvaranje objekta sabotira grupa mještana zbog ličnih interesa. Kako je objasnio, selo Dobrinje pripada MZ Kanje i svega 100 metara je udaljeno od administrativne i državne granice Crne Gore i Srbije.

– Problem pravi dio građana koji se bune jer put pored tog objekta koriste za šverc razne robe iz Srbije. Kad se azil otvori put će biti pod video-nadzorom, a to je ono što im ne odgovara – naveo je Grbović.

On je podsjetio da je objekat u kojem je azil ranije bio farma goveda, ali da mještanima nije smetala. Jedan od protivnika azila mještanin Dobrinja Branislav Gačević kaže da lokalna uprava treba da organizuje sastanak sa žiteljima Dobrinja. – Lokalna uprava treba da organizuje sastanak na licu mjesta, sa građanima čija domaćinstva gravitiraju tom komunalnom objektu. Uz iznijete argumente sa obje strane treba vidjeti na čemu se zasniva otvaranje ili neotvaranje privremenog azila za napuštene životinje – kaže Gačević. Pobjeda je povodom ovog problema postavila pitanja lokalnoj upravi ali odgovor nijesmo dobili. B.ČOKOVIĆ

ra na ovakvim događajima. Ako država Crna Gora istinski želi sistemski napredak u maslinarstvu, ako istinski že-

li ozbiljan panel za senzorsku ocjenu kvaliteta maslinovog ulja i laboratoriju onda mora da nađe način da stimuliše što

veći broj crnogorskih maslinara da učestvuje na ovakvim i sličnim događajima – poručio je Alković. C. G.
UoBiČAjeNA SliKA U GRADU: Detalj iz Bijelog Polja
SVjeTSKi DoGAĐAj: Barski maslinari u Bariju

Preminuo novinar i kolumnista Teofil Pančić, nekadašnji saradnik Pobjede

Čovjek široke erudicije, unikatnog karaktera

PODGORICA – Književni kritičar, novinar, esejista, kolumnista i urednik kulture u nedjeljniku Vreme Teofil Pančić preminuo je 3. februara u Novom Sadu, poslije duge i teške bolesti.

Pančić je bio redovni kolumnista i jedan od najpoznatijih autora u nedjeljniku Vreme, a jedno vrijeme bio je i kolumnista Pobjede. Rođen je u Skoplju 1965. godine. Kao dijete vojnog lica, dio djetinjstva proveo je u Pirotu, a potom se preselio u Zagreb, grad koji ga je formirao. Od ranih devedesetih živio je na relaciji Beograd – Novi Sad. Zauvijek je ostao Vojvođanin, jer je za svoje beogradsko prebivalište odabrao Zemun. Stalni kolumnista Vremena bio je od 1993. godine. Objavljivao je tekstove i kolumne u mnogobrojnim medijima među kojima su: Slobodna Evropa, Jutarnji list, Naša borba, Autonomija, Republika, Globus, Dani, Sarajevske sveske, Dnevnik, Nezavisni, Vojvodina, Pobjeda, Monitor itd.

Autor je više od 20 knjiga, mahom zbirki eseja, među kojima se izdvajaju: „Urbani bušmani“, „Čuvari bengalske vatre“, „Osobeni znaci“ i kratki roman „39 dana juna“. Dobitnik je brojnih domaćih i regionalnih nagrada, kao što su „Jug Grizelj“, „Vitez poziva“, „Srđan Aleksić“… Većina nagrada koje je Teofil Pančić dobio dodjeljuju se za hrabrost, novinarsku ili ljudsku. - Odlazak Teofila Pančića prkosi paroli da nema nezamjenljivih. Njegovom smrću Vreme ostaje bez jedinstvene pojave široke erudicije, unikatnog karaktera, nepogrešivog osjećaja za pravednost i bez autora neponovljivog stila. Iako je govorio da se, etnički, uvijek osjećao samo i jedino kao Vojvođanin, Teofil je ostavio trag na prostoru čitave Jugoslavije, zemlje koje tehnički više nema, ali, sigurni smo, cijela danas žali – saopšteno je iz redakcije nedjeljnika Vreme. Vrijeme i mjesto ispraćaja Teofila Pančića biće objavljeni naknadno. R. K.

Promocija knjige Aleksandra Radunovića „Stub soli“ u Tivtu

PODGORICA - Promocija knjige „Stub soli“ Aleksandra Radunovića biće održana večeras u 20 sati, u Velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu. S autorom će o tom izdanju Fokalizatora razgovarati urednica knjige Sanja Vojinović.

- Radunović u strukturi teatarskog omnibusa preludira na temu svijeta razvaljenih moralnih vrijednosti koje, čini nam se, postoje samo zato da bi čovjek dokazao koliko su fiktivne, koliko su daleko od samog njega, a ono dobro i plemenito netragom nestaje ili ostaje kao puka čežnja i težnja, nama daleka – zapisao je u predgovoru knjige dramski pisac Stevan Koprivica Pr ema njegovim riječima, „Stub soli“ je dramski, tragički ogled na zadatu temu koja je tema svih tema, djelo koje nas vrlo boli jer nas se vrlo tiče.

- Dolazimo do apsurdne spoznaje da su sve brojne smrti tragičkih aktera ovog komada zapravo spas i zaslužni spokoj poslije ovozemaljskog užasa, ali to je tema koja bi bila povod novog komada ili nove rasprave na osnovu ovog začudnog i vrijednog djela - zapisao je Koprivica. R. K.

Srijeda, 5. februar 2025.

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ otkupila tri latinske južnoslovenskog tipografa i izdavača Andrije Paltašića Kotoranina

Dobili prvorazredne spomenike naše

PODGORICA - Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ namjenskim sredstvima Ministarstva kulture i medija otkupila je tri latinske inkunabule prvog južnoslovenskog tipografa i izdavača Andrije Paltašića Kotoranina od antikvarnice „Biblos“ iz Zagreba. Za ovu svrhu potrošeno je 22.000 eura.

Riječ je o štampanim knjigama iz XV vijeka, koje su uvezane zajedno sa originalnim italijanskim polupergamentnim „monaškim“ povezom na drvenim daskama, sa elegantnim cvjetnim i geometrijskim ukrasima na svinjskoj koži. Svaka od ove tri knjige na početku je ukrašena predivnim inicijalima u zlatu i bojama (minium crvena, kobaltno-plava i bakarno-zelena), u tipičnom venecijanskom stilu. U pitanju su zbirke ljubavne poezije latinskih pjesnika Tibula, Katula i Propercijusa, štampane 1487. i 1488. godine u Veneciji. Imena trojice pjesnika ,,Propertio Catullo Tibullo“ naknadno su ispisana rukom i još su čitljiva na prednjoj korici.

SARADNJA

Direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar za Pobjedu je pojasnila da je antikvarnica ,,Biblos“ kontaktirala sa Nacionalnom bibliotekom uz informaciju da je dobavila ovu rijetku i vrijednu knjigu. - Ponudila je prvo Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, pretpostavljajući da pripada crnogorskoj kulturnoj baštini. To je bio početak čitave priče. Nakon toga sam kontaktirala sa nadležnim ministarstvom i Ministarstvom finansija da vidimo postoji li mogućnost da se opredijele vanredna sredstva zato što taj trošak nijesmo mogli planirati budžetom za 2024. godinu. Radi

se od 22.000 eura - istakla je Lompar.

Odgovarajući na pitanje da li je bilo administrativnih ili finansijskih prepreka prilikom realizacije otkupa, Lompar je kazala da su morali sprovesti postupak nabavke jer je za tu sumu predviđeno sprovođenje procedure neposredne nabavke.

Baština rasuta svuda po svijetu, prioritet je njeno prikupljanje

Direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar kazala je da su u XV i XVI vijeku, na prelazu između srednjeg i novog vijeka ,,štampari sa područja Crne Gore izradili 70 knjiga: do 1500. godine - 46 inkunabula i tokom XVI vijeka (do 1597) - 24 postinkunabule“.

- Tiraž ovih izdanja nije još precizno utvrđen. Preko ovih djela, Crna Gora se ravnopravno svrstala u evropsku i svjetsku kulturnu baštinu, u epohalni period pronalaska štampe, zauzimajuću prvo mjesto među Južnim Slovenima i po latiničnoj i po ćiriličnoj knjizi. Stoga smatramo da je prioritet države Crne Gore, Ministarstva kulture i medija i Nacionalne biblioteke da se sa posebnom pažnjom i brigom posveti prikupljanju svoje pisane kulturne baštine, koja je rasuta svuda po svijetu - smatra Lompar.

- Onda se cio taj postupak sproveo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. To je jeste potrajalo, ali smo u međuvremenu zamolili vlasnika antikvarnice da skloni tu inkunabulu kako ne bi bila prodata. Obezbjeđenje tih vanrednih sredstava je malo usporilo proces, ali je definitivno realizovano prošle godine, a samo dopremanje početkom godine uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade Crne Gore u Republici Hrvatskoj - kazala je Lompar. Lompar je dodala da je u svrhu stručne ekspertize, NBCG angažovala prof. dr Božidara Šekularca, uglednog istoričara koji se bavi proučavanjem i istraživanjem starog štamparstva na području Crne Gore.On je u Zagrebu, na licu mjesta, izvršio uvid u autentičnost i očuvanost knjiga i o tome dostavio pisani izvještaj. Nakon njegovog izvještaja i razgovora konstatovali smo da je ona u odličnom stanju i što se tiče same sadržine i knjižnog bloka, a i poveza. Definitivno nije potreban nikakav detaljni restauratorski tretman, sve stranice su očuvane. Moguće da je potrebno samo neko čišćenje, a to će obaviti naša konzervatorska služba, u smislu dezinfekcije listova. Vjerujem da neće biti ništa više od togakazala je Lompar.

U Kuslevovoj kući u Podgorici otvorena izložba radova ,,Kultura svima“

PODGORICA - Izložba ,,Kultura svima“, koja slavi inovaciju, inkluziju i mladu kreativnost, otvorena je u Kuslevovoj kući. Postavku čine predmeti koje su osmislili mladi autori i pet muzeja.

Pred publikom su trodimenzionalni modeli muzejskih predmeta, vajani eksponati, ručno izrađeni djelovi kulturne baštine i animacije koje prikazuju životinje i predmete inspirisane muzejskom baštinom. Svaki eksponat prati audio-vodič na crnogorskom

jeziku, dok su nazivi obilježeni i na Brajevom pismu, čime je izložba prilagođena osobama sa različitim senzornim potrebama. Direktor Biblioteke za slijepe Božidar Denda kazao je da se prvi put predstavljaju eksponati i umjetnička djela u obliku 3D modela, vajarskih i ručno rađenih replika koje omogućavaju osobama sa različitim potrebama da dožive kulturu na pravi način. Glavni pregovarač Crne Gore u EU Predrag Zenović naglasio je da naša zemlja ima bogatu kulturnu baštinu ko-

Teofil Pančić
Spoljašnji izgled inkunabule koju je otkupila NBCG
N b CG

latinske inkunabule prvog

prvorazredne

kulture

Što se tiče digitalizacije ovih knjiga, Lompar je istakla da će nastojati da se što prije to uradi.

- Problem biblioteke je mali broj izvršilaca na poslovima digitalizacije, a digitalizacija je jedan od najskupljih i najsporijih postupaka na zaštiti stare i vrijedne građe – kazala je Lompar.

Ona je naglasila da Nacionalna biblioteka Crne Gore u kontinuitetu radi pretragu antikvarnica, sajtova i svega onoga što bi za njih bilo relevantno, ne samo kada je u pitanju ovako stara građa.

- Ovo je rijetkost da nađete na tržištu. Već radimo pretragu i svih ostalih naslova koji se tiču Crne Gore ili su crnogorski autori u pitanju, iz bilo kojeg perioda. To je jedan od zadataka NBCG da tu građu nekako markira i proba da je obezbijedi za svoj fond i da je trajno sačuva. To je naš prioritet i na tome neprestano radimo ne samo kada su u pitanju knjige, nego i stara periodika, stare karte i razglednice, sve što se tiče crnogorske pisane baštine. Ovo je jedinstven slučaj da na tržištu pronađete knjige Andrije Paltašića. To su prvorazredni štampani spomenici crnogorske kulture - kazala je Lompar.

ZNAČAJ

Šekularac je u izvještaju zapisao da je „Paltašić kao izdavač i štampar radio u Veneciji između 1476 i 1499. godine, gdje je

Crne Gore

ja, nažalost, nije uvijek pristupačna svima.

- Izložba nas vodi na jedinstveno putovanje kroz prošlost i prirodu Crne Gore, spajajući tradiciju i inovacije, tako što savladava prepreke, vodeći računa o svim članovima našeg društva, posebno

U Kuslevovoj kući sinoć otvoren festival „Pekićeva srebrna ruka“

PODGORICA - Festival

„Pekićeva srebrna ruka“, jedna od najznačajnijih kulturnih inicijativa koja će biti realizovana tokom godine u Podgorici, otvoren je sinoć u Kuslevovoj kući, na dan kada se veliki pisac Borislav Pekić 1930. godine rodio u Podgorici.

Na otvaranju festivala, čiji će vrhunac biti 2030. godine na stogodišnjicu rođenja Pekića, u ime organizatora obratili su se sekretarka za kulturu glavnog grada Snežana Tomanović i prof. dr Aleksandar Jerkov, koji je nakon otvaranja održao predavanje o tome kakav je savremeni klasik Pekić. Tomanović je podsjetila da je velikan južnoslovenske i svjetske književnosti 20. vijeka Borislav Pekić rođen 4. februara, prije 95 godina, u strogom centru grada.

Podgorica se vraća velikom piscu

postao jedan od najpoznatijih venecijanskih majstora (magister) štamparstva“. - Prema naučnim saznanjima Paltašić je prvu svoju inkunabulu objavio početkom 1477, a posljednju 1499. godine. Objavljivao je pretežno djela grčke i rimske klasike, savremenike – humaniste, istoriografe i leksikografe, te starije savremene teološke pisce. Svoja izdanja objavljivao je na latinskom i italijanskom jeziku. Između ostalih to su djela Cicerona, Diodorusa, Gelijusa, Plinija Starijeg, Vergilija, Ovidija itd. i djela autora čije su knjige bile predmet našeg interesovanja: Katula, Propercija i Tibula - zapisao je Šekularac.

Kako je naveo u izvještaju, procjenjuje se da Paltašićeve knjige po grafičkoj opremljenosti, izradi i estetsko-likovnom izgledu spadaju među najuspješnije tvorevine ranog srednjovjekovnog štamparstva XV vijeka. - Upravo ovaj primjerak, očito nepoznato izdanje nezabilježeno u ISTC (International standard text code), posjeduje konačni registar za sva tri toma. Pretpostavlja se da je lično pisao predgovore i pogovore za svoje knjige. S ponosom je isticao svoje ime, prezime i mjesto rođenja - Tražiš li umjetnik ko je, koji li rodni mu kraj je: Andrija, Jakovljev sin, i Kotor rodni mu kraj - zapisao je Šekularac. A. ĐOROJEVIĆ

onim kojima kulturna dobra nijesu uvijek dostupna - rekao je Zenović. Zamjenik ambasadora EU u Crnoj Gori Ricardo Seri istakao je da je ova izložba pokazatelj vrijednosti EU u praksi. U ime Muzeja i galerija Podgorice obratio se Matija Miljanić, koji je kazao da su ovakvom izložbom omogućili svim licima sa invaliditetom da osjete umjetnost i uživaju u njoj. A. Đ.

- Mjesto njegovog rođenja danas obilježava samo spomen-ploča koja ukazuje da je na toj lokaciji, u maloj varoši tadašnje Jugoslavije, rođen jedan od najvećih umova ovog govornog područja - čovjek vanvremenske inteligencije, obrazovanja i predanosti. U godini kada se obilježava šest decenija od objavljivanja njegovog prvog romana ,,Vreme čuda“ Sekretarijat za kulturu i Književno društvo za proučavanje i promociju dje-

la Borislava Pekića ,,Srebrna ruka“ utemeljio je ovaj festival sa ciljem njegovanja sjećanja na Pekića. Cilj ovog festivala je da se Podgorica kao grad vrati Pekiću - kazala je Tomanović.

- U okviru festivala već ove godine planiramo utemelje-

Ona je najavila da se u okviru festivala planira organizacija stručnih predavanja i tribina, umjetnička interpretacija njegovog djela i nagrađivanje mladih stvaralaca putem konkursa.

nje književne nagrade ,,Pekićeva srebrna ruka“ - kazala je Tomanović. Na to se nadovezao Jerkov koji je istakao da će nagrada ,,Pekićeva srebrna ruka“ graditi novu tradiciju i oblikovati kulturu. A. Đ.

Muzička predstava ,,Utopija danas“ izvedena u KIC-u u sklopu ,,FebruArta“

Futuristička vizija stvarnosti

PODGORICA – Ako bi čovjek bio oslobođen bilo kakve forme rada, koji bi umjesto njega obavljale mašine, te slobodan da život provodi u hedonizmu, materijalnom blagostanju i izobilju svega – da li bi zaista bio srećan?

To je pitanje koje postavlja eksperimentalna muzička predstava sa elementima teatra, filma, video-arta i performansa ,,Utopija danas“, koja je prikazana u KIC-u ,,Budo Tomović“ u sklopu revije regionalnih predstava ,,FebruArt“, u organizaciji Sekretarijata za kulturu glavnog grada. Koncept, originalnu muziku i video predstave potpisuje Marko Grubić (saradnici na videu su Nadia Czachowska-Aleksić i Dušan Aleksić), a dramaturgiju i izvedbeni tekst Milena Bogavac

SMRT KAPITALIZMU ,,Utopija danas“ sadrži dva dijela. Predstava počinje video-projekcijom galaksija u svemiru, iz kojeg se optika polako približava našoj majušnoj planeti pored koje stoje strelica i natpis: ,,Vi ste ovdje“. Slijedi igra ,,Srećni Sizif“, jasna referenca na viziju ovog mitskog junaka kakvu je iznio Alber Kami u djelu ,,Mit o Sizifu“. U prvom dijelu ogoljava se kapitalistički poredak i neravnomjerna raspodjela dobara u

svijetu u kojem je novac jedini ekvivalent čovjekove vrijednosti. Gledaoci na brutalan način bivaju suočeni sa različitim činjenicama, poput one da 2.208 najbogatijih ljudi svijeta posjeduje viđe od 10 biliona dolara. Drugi dio počinje velikom revolucijom u kojoj je kapitalistički poredak zbačen posredstvom vještačke inteligencije i tehnološkog razvoja. Predstavljen je svijet u kojem vlada tehnosocijalizam – svi ljudi podjednako žive u izobilju, hedonizmu i blagostanju koje, ispostaviće se, možda i nije blagostanje kakvo se isprva čini.

„Utopija danas“ postavlja različita egzistencijalna pitanja, ali i pitanja smisla čovjekovog života koja su protkana kroz

cijelu predstavu. Futuristička vizija stvarnosti ogleda se u potpunoj kontroli vještačke inteligencije nad čovjekom, koji ima jednu jedinu svrhu –biti srećan. Savršeno društvo u predstavi ispostavlja se kao utopija zbog nesavršenstva ljudi kao bića i činjenice da nijesmo u mogućnosti dostići apsolutnu sreću, već smo predodređeni da patimo. Prema riječima Grubića, ova predstava je – naročito drugi dio – utopija. - Mali problem je što je teza malo radikalna. Dok god smo mi homo sapiensi sa ovim ustrojstvom kakvo imamo, ne možemo da napravimo idealno društvo. Naravno, jako je bitno boriti se za što bolje i nije svejedno je li ono srednjo-

vjekovno ili demokratsko, ali kad sve saberete i oduzmete, dok mi ne evoluiramo u nešto što nije homo sapiens neće biti dobro, biće manje ili više loše – rekao je Grubić.

TEHNOSOCIJALIZAM

On je istakao da ova predstava u prvom dijelu ,,na jedan stilizovan dokumentaristički način pokazuje gdje mi to živimo“. - To je kapitalizam koji je u svojim raznim varijantama u svim društvima svijeta. Onda se na pola desi revolucija i u drugoj polovini gledamo osam scena iz tzv. tehnosocijalizma. Tehnosocijalizam je zaista idealno društvo za čovječanstvo. Tu vještačka inteligencija donosi odluke globalne vlade, sve je u savršenoj harmoniji tako da svaki pojedinac ima i ličnu slobodu i materijalna dobra da može u njima da uživa – kazao je Grubić. Prema njegovim riječima, kada nam je sve to riješeno – dolazimo do ključnog pitanja. - Da li onda više ne postoje problemi? Ispada da postoje i to se vidi u ovoj predstavi –rekao je Grubić. U predstavi igraju članovi grupe ,,VROOOM“: Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Tamara Radovanović , Danilo Milovanović i Aleksa Jovčić (gluma i pjevanje), Nebojša Brdarić (zurla, duduk, frule) i Branislav Potić (bubanj). A. RADOVIĆ

Sa predavanja Aleksandra Jerkova o Pekiću
Sa izvođenja predstave „Utopija danas“
Stranice iz inkunabule posvećene pjesništvu Propercijusa

Srijeda, 5. februar 2025.

Za sveobuhvatno uređenje dvorišta Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) svoj doprinos donacijom vrijednom 75.000 eura dala je i građevinska firma Štrabag, koja je prethodnih dana asfaltirala 3.500 kvadratnih metara saobraćajnica u krugu ove javne ustanove. Na osnovu komunikacije sa gradskom upravom, u KCCG su uvjereni da će gradsko preduzeće Putevi uskoro nastaviti realizaciju preostalog dijela projekta u skladu s potpisanim Memorandumom o saradnji. - U periodu prije novogodišnjih praznika nije postojala mogućnost angažovanja gradskog preduzeća Putevi za nastavak radova te smo, cijeneći značaj postavljanja asfaltnih površina kako za posjetioce KCCG tako i za zaposlene, iskoristili dobronamjernost građevinske firme Štrabag, koja nam je donacijom obezbijedila asfaltiranje 3.500 kvadratnih metara. Aproksimativan

Nastavljeno uređenje dvorišta najveće zdravstvene ustanove u zemlji

Ekipe Štrabaga asfaltirale glavne saobraćajnice u krugu Kliničkog centra

iznos donacije iznosi 75.000 eura – naveli su iz Kliničkog centra, odgovarajući na pitanja Pobjede. Asfaltirane su saobraćajnice koje od glavne rampe (u Ljubljanskoj ulici) vode prema dva glavna ulaza u zgradu KCCG, ka Urgentnom bloku i dalje prema Dječjoj bolnici, zatim dio kraka koji vodi pre-

Dugogodišnji problem

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Kliničkog centra Crne Gore podsjetili su da je tokom prethodne godine kao jedna od prioritetnih aktivnosti bilo označeno rješavanje problema uređenosti saobraćajne infrastrukture s aspekta dostupnosti pacijentima, ali i obezbjeđivanja uslova za nesmetan rad zaposlenih u KCCG. - U veoma dugom periodu režim saobraćaja bio je neorganizovan, izazivao je haotično kretanje bez jasnih saobraćajnih pravila. Kolovozne površine su bile dotrajale, neadekvatne za upotrebu, uzurpirane nemarno parkiranim vozilima. Parkirališta za zaposlene i pacijente najvećim dijelom nijesu bila organizovana. Zelene površine bile su neobezbijeđene i koristile su se za parkiranje vozila, a s aspekta hortikulture nijesu bile održavane. Prostor je bio neosvijetljen i ugrožavao je bezbjednost kako pacijenata, tako i zaposlenih. Shodno tome, izrađena je studija izvodljivosti kako bi se utvrdile mjere za otklanjanje identifikovanih problema, a na osnovu studije i elaborat saobraćaja na osnovu kojeg su stvoreni preduslovi za izvođenje radova na adaptaciji saobraćajnih površina, odnosno uređenja kruga KCCG – naveli su iz KCCG. U tom kontekstu, u saradnji sa Vladom Crne Gore, Eko-fondom, Glavnim gradom, privatnim donatorima i nevladinim sektorom, obezbijedili su sredstva za adaptaciju saobraćajnih površina, postavljanje ograda za zaštitu zelenih površina, postavljanje novog sistema rasvjete, uspostavljanje irigacionog sistema i sadnju biljnog materijala. - Osim ovih radova, do sada je posađen određeni broj stabala, orezana su postojeća, a pokrenut je i postupak formiranja službe za održavanje prostora. Očekujemo da početkom proljeća Klinički centar dobije nove obrise za dostojanstven boravak pacijenata i zaposlenih – poručili su iz KCCG.

ma Zavodu za transfuziji krvi i Stomatološkoj poliklinici, a na drugoj strani dio saobraćajnice koja vodi prema zgradi Instituta za onkologiju.

SARADNJA

Iz KCCG očekuju da će ekipe gradskog preduzeća Putevi ubrzo nastaviti započeti posao. - U uvjerenju smo, a na osnovu komunikacije sa upravom Glavnog grada, da ćemo uskoro obezbijediti prisustvo mehanizacije preduzeća Putevi za realizaciju preostalog dijela projekta koji je utvrđen potpisanim Memorandumom o saradnji, čime bi se izvršilo asfaltiranje preostalih saobraćajnica i asfaltiranje jedne parking površine, kao i izvo-

U posao uređenja prostora oko Kliničkog centra Crne Gore uskoro bi trebalo da bude uključena i mehanizacija preduzeća Putevi, a na osnovu Memoranduma o saradnji koji je potpisan između KCCG i Glavnog grada

đenje horizontalne i vertikalne signalizacije – poručuju iz KCCG.

U kontekstu integralnog uređenja dvorišta KCCG, iz ove javne ustanove ističu da su donacijom privatnog preduzeća obezbijedili izradu i montažu 1.500 metara ograde i nabavku sistema vodosnabdijevanja i irigacije, kojima će zaštiti zelene površine, nakon čega predstoji njihovo uređenje.

- Korisno je ovdje ukazati da je krajem prošle godine obi-

lježeno 50 godina od useljenja u zgradu Kliničkog centra, a time i reći da je zatečeno stanje zahtijevalo intervencije i u pravcu osnovnog održavanja biljnog materijala. Upravo u te svrhe, pored radova stabilizacije zemljišta u jednom dijelu zahvata i vršenje prekopa na saobraćajnicama za sprovođenje kablova budućih sistema energetskog napajanja rasvjete i irigacije, angažmanom Zaštita prostora d.o.o. izvršeno je ore -

Sastanak zamjenice gradonačelnika i ambasadora Republike Slovačke Otvorene

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić razgovarala je juče sa ambasadorom Republike Slovačke Borisom Gandelom o mogućnostima za jačanje saradnje i unapređenje odnosa između Podgorice i Bratislave.

U fokusu je bilo nekoliko oblasti u kojima bi za Podgoricu bila dragocjena iskustva glavnog grada Slovačke, u prvom redu urbanizacija i rješavanje problema u saobraćaju kroz integrisane saobraćajne sisteme i pametne tehnologije u urbanom planiranju. Bilo je riječi

i o mogućnostima valorizacije Morače po uzoru na Dunav, u dijelu razvoja šetačkih i re-

kreativnih zona, kao i ekoloških projekata. Na agendi se našlo i upravljanje otpadom

i saradnja u projektima reciklaže, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, a istaknuto je i da je Bratislava, kao jedan od evropskih lidera u IT sektoru i inovacijama, otvorena za moguće opcije povezivanja startapova u Podgorici sa slovačkim tehnološkim ekosistemom. Jedna od tema bila je intenziviranje kulturno-sportske saradnje i razmjene između Podgorice i Bratislave, kao i mogućnost povećanja broja stipendija za crnogorske studente i sportiste koji žele da studiraju ili se sportski usavršavaju u Slovačkoj.

Ambasador Gandel uputio je predstavnicima Glavnog grada poziv da posjete Bratislavu u cilju detaljnije razrade i realizacije pomenutih ideja i planova. H. P.

zivanje i odvoz većeg broja utovara otpadnog biljnog materijala. Realizacijom tih aktivnosti okončan je i angažman tog preduzeća – navode iz KCCG.

RADOVI

Naglašavaju da integralno rješavanje problematike uređenja prostora ne obuhvata isključivo i samo pitanja koja se odnose na infrastrukturu, već i pitanja koja se tiču sistema upravljanja i budućeg održavanja, te shodno tome očekuju kontinuitet u realizaciji procesa do uspostavljanja uređenog sistema po mjeri pacijenta i zaposlenih. Iz KCCG su u novembru prošle godine Pobjedi rekli da je vrijednost sveobuhvatne adaptacije i uređenja dvorišta Kliničkog centra Crne Gore ,,nekoliko stotina hiljada eura“, te da se finansira iz sopstvenih sredstava, donacija i na osnovu sporazuma o poslovno-tehničkoj saradnji. U raznim fazama izvođenja radova do sada su učestvovali Zaštita prostora Crne Gore d.o.o., gradska preduzeća Putevi i Agencija za stanovanje i donatori (NVO, pravna i fizička lica). Pripremni radovi počeli su 21. oktobra, a njihov završetak bio je planiran do sredine decembra prošle godine. I.MITROVIĆ

Večeras kod Sahat-kule manifestacija ,,Veče vina i koštanja“

Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice večeras organizuju manifestaciju ,,Veče vina i koštanja“, koja će biti održana na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića, kod Sahat-kule, s početkom u 19 sati. - Ovaj događaj, koji iz godine u godinu okuplja veliki broj posjetilaca, donosi spoj autentičnih ukusa, dobre atmosfere i druženja. Posjetioci će imati priliku da uživaju u mirisima pečenih kestena i čaši vrhunskog vina, dok će za muzički

ugođaj biti zadužen ansambl Pljevaljski tamburaški. Manifestacija „Veče vina i koštanja“ doprinosi očuvanju tradicije i promociji kulturnog nasljeđa Podgorice, a ujedno predstavlja i priliku za okupljanje sugrađana i gostiju u jedinstvenom ambijentu Stare varoši, koja čuva duh prošlih vremena i podsjeća na bogatu istoriju našeg grada – poručili su iz Turističke organizacije Podgorice, uz poziv građanima na zajedničko uživanje u toplini ovog zimskog okupljanja. H. P.

Ekipe Štrabaga ispred Urgentnog bloka I.MITROVIĆ
Boris Gandel i Nađa Ljiljanić

Budućnost Voli večeras (18 h) gostuje Vulvsu u odlučujućem meču za prolaz u plej-of Evrokupa

U Viljnusu na „život ili smrt“, samo pobjeda garantuje prolaz

PODGORICA – Čitava sezona na evropskoj sceni staje u jedan meč - košarkaši Budućnost Volija večeras u Viljnusu protiv Vulvsa (18 časova) traže pobjedu za prolaz u plej-of Evrokupa, čime bi ostvarili proklamovani cilj u ovom takmičenju. Prošle sezone želja „plavih“ bila je polufinale ovog takmičenja, kako je u najavi sezone kazao predsjednik Dragan Bokan, ali se Budućnost nije domogla ni nokaut runde, već je takmičenje završila u grupnoj fazi. U ovoj sezoni su stvari realnije postavljene, da se prvenstveno prođe, inače, teška grupa, a tim Andreja Žakelja je blizu da ispuni očekivanja. Da nije bilo slabijeg prvog dijela sezone (četiri pobjede u 11 kola), crnogorski šampion je, možda, mogao ranije da izbori mjesto među šest najboljih u grupi A. Ovako, Podgoričani su se sa pet pobjeda u posljednjih šest kola vratili u život i sebe doveli u poziciju da sami odlučuju o svojoj sudbini. A kako trenutno igraju, u nastavku takmičenja bi mogli da budu prijatno iznenađenje. Za prolaz će morati da se bore na vrućem terenu i protiv ekipe kojoj je, takođe, potrebna pobjeda za mjesto u plej-ofu. Pred večerašnji duel, naime, Budućnost i Vulvsi imaju isti skor (9-8), kao i Bešiktaš i Ulm. Ta četiri tima se bore za tri mjesta koja vode u osminu finala, dok je prvoplasirani Bahčešehir (14-3) već u četvrtfinalu, a za drugo direktno mjesto među osam bore se Hapoel Tel Aviv i Gran Kanarija (imaju po 11 pobjeda i šest poraza).

Ako pobijedi u Litvaniji, Budućnost će biti peta u grupi, bez obzira na ostale rezultate, jer ima bolji međusobni skor od Ulma, koji kući dočekuje Hapoel Tel Aviv. U slučaju poraza, Podgoričanima ostaje da čekaju rezultat iz Njemačke (meč počinje u 19 sati) i da se nadaju porazu Ulma od Hapoela, što bi „plavima“ donijelo šesto mjesto i, takođe, prolaz u osminu finala.

Najbolji scenario za Budućnost bila bi pobjeda u Viljnusu i porazi Ulma i Bešiktaša, jer bi u toj varijanti crnogorski šampion bio četvrti i meč osmine finala igrao bi kod kuće, dok to ne bi bio slučaj ako završi peti ili šesti…

TEŽAK MEČ

- Jeste težak meč, ali bila su to i posljednja tri-četiri kada smo dobro reagovali, pa se

M. BABOVIĆ

Sa prve utakmice Budućnost Voli - Vulvs u Podgorici

MAGRO: Lijepo je gledati kako Budućnost igra

Alesandro Magro, trener Vulvsa, nada se pozitivnom ishodu ovog meča. - Počeli smo takmičenje u Evrokupu prije nekoliko

Rezultati i parovi

SINOĆ

Trefl Sopot - Gran Kanarija 73:76 VEČERAS

18.00 - Vulvs - Budućnost Voli

18.00 - Bešiktaš - Trento

19.00 - Ulm - Hapoel Tel Aviv 20.30 - Huventud - Bahčešehir

nadam da će isto biti i za ovu utakmicu. Posljednjih mjesec ili dva igramo dobro, ali treba da u ovoj utakmici pokažemo najviše, koliko je to moguće, što se tiče fokusa i energije, jer je to najbitnije - poručio je Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija. Utakmica u „Tvinsbet areni“, drugoj najvećoj u Litvaniji, biće odlučujuća i za domaćina.

- Utakmica je bitna i za njih, imaju prednost domaćeg terena, što u ovoj situaciji mislim da nije mala stvar. Ali, ako mi igramo našu igru, možemo da dobijemo i na strani i Vulvse – dodao je Žakelj.

mjeseci i stigli smo do finalne utakmice koja je nevjerovatno važna za obje ekipe. Pred nama je jedan od timova koji je sada u najboljoj formi po

samopouzdanju, učinku i rezultatima u ABA ligi i Evrokupu. Igraju jaku košarku i „dijele“ loptu i lijepo je gledati ih. Za nas je to veoma važan

Pravila plej-ofa

U plej-of Evrokupa ide po šest najboljih timova iz obje grupe, s tim da će po dva prvoplasirana tima direktno izboriti plasman u četvrtfinale. Timovi koji su plasirani od 3. do 6. mjesta igraće u osmini finala, a ukrstiće se sa ekipama iz

druge grupe. U osmini finala se igra jedan meč, pri čemu će trećeplasirane i četvrtoplasirane ekipe iz obje grupe taj meč igrati na domaćem terenu, i to 4. ili 5. marta, sa petoplasiranim i šestoplasiranim timovima druge grupe.

test, ali se osjećamo blagosloveno što smo bili u stanju da dođemo do posljednje utakmice koja ima takav nivo značaja – rekao je Magro.

Budućnost je slavila protiv Vulvsa u prvom meču 104:77, ali malo ko vjeruje da će ponovo da bude tako lako, naprotiv. - Imaju, svakako, dobar tim, sa dobrim plejmejkerom, skorerima na pozicijama „dva“ i „tri“, atletama na „četiri“ i „pet“. Čeka nas težak rival, ali došli smo do toga što smo htjeli - da posljednja utakmica odlučuje i na nama je da probamo da je okrenemo u našu korist i da dobijemo –zaključio je Žakelj.

ZNAJU KAKAV JE ULOG

Zahvaljujući partijama u posljednje vrijeme, Podgoričani sa mnogo samopouzdanja dočekuju odlučujući duel protiv ekipe koja je proteklog vikenda u domaćem prvenstvu poražena u gostima od lidera Žalgirisa sa 97:84. - Pristupamo utakmici kao da se radi o „životu ili smrti“, sa željom da pobijedimo i izborimo plasman u plej-of - kaže za Pobjedu Flečer Megi, sjajan bek šuter Podgoričana, koji je u pr-

RAJT: Ako prođemo, možemo da budemo opasni za svakoga u plej-ofu

I u četvrtfinalu, koje je na programu 11. i 12. marta, igra se samo jedan meč, ponovo na terenu bolje planiranog tima u grupnoj fazi. Polufinale i finale igra se do dvije pobjede, a prvi meč i eventualna majstorica se igra na terenu ekipe koja je bila bolje plasirana u grupnoj fazi takmičenja.

vom meču ubacio Vulsima 16 poena, i to sve iz šuta za tri poena. - Znamo da će da bude teže nego u prvoj utakmici, oni igraju dobro i znamo dobro kakav je ulog u ovom meču. Bitno je da u ovoj utakmici nastavimo u našem ritmu, da zajedno igramo u napadu i „dijelimo“ loptu i, naravno, da igramo jaku odbranu na njihov napad – dodao je Megi.

Budućnost je u posljednjem meču, proteklog vikenda, protiv Zadra odigrala ispod nivoa

Za Budućnost je meč u Litvaniji „biti ili ne biti“. - To je ono zbog čega smo se skupili i prije početka sezone rekli da želimo da uradimo. Želimo da idemo u plej-of i sami kontrolišemo svoju sudbinu. I Vulvsi su u istoj poziciji, biće to prava bitka i meč na fizičkom planu. Očekujem tešku utakmicu, jedva čekam da počne. Mislim da će i da bude zabavno. Ja sam motivisan za svoj tim i mislim da možemo da pobijedimo – kaže plejmejker Budućnosti Mekinli Rajt Kao i ekipa, i Rajt je u odličnoj formi, i svjestan je koliko Budućnost može da bude opasna po rivale ako prođe dalje. - Mislim da smo se „našli“ u savršenom trenutku. Imali smo težak početak sezone, ali ako uđemo u plej-of, osjećam da mnogi timovi ne bi željeli da nas sretnu u tom trenutku, jer znaju kuda idemo kada se saberemo i da možemo da budemo zaista dobri. A mi smo sada mnogo bolji nego na početku sezone, kada smo imali svoje probleme. Ako prođemo, osjećamo da možemo da budemo opasni za svakoga koga sretnemo u plejofu. Ne plašimo se nikoga, svakoga poštujemo. Biće zabavno, ali je potrebno da prvo izborimo mjesto u plej-ofu – dodao je Rajt.

koji je imala u prethodnim susretima. Očigledno su misli bile okrenute meču sa Vulvsima, ali je za „plave“ najbitnije da su upisali očekivanu pobjedu, pa u dobrom raspoloženju očekuju meč u Viljnusu. - Znamo kakav je ulog protiv Vulvsa i nijesmo imali najbolji pristup utakmici sa Zadrom. Ali, igrali smo dovoljno dobro da pobijedimo, a protiv Zadra je teško igrati, tako da je najvažnija pobjeda – zaključio je Megi. S. JONČIĆ

Košarkašice danas putuju u Švajcarsku, gdje sjutra veče igraju pretposljednji meč u kvalifikacijama za Eurobasket

Žele da obraduju Crnu Goru

PODGORICA - Košarkašice Crne Gore od ponedjeljka su na okupu, odradile su već tri treninga, a nakon što danas u jutarnjim časovima odrade još jedan u „Topolici“ slijedi put preko Beograda i Ciriha u Arau. Švajcarska će biti posljednje gostovanje u ovim kvalifikacijama za naše košarkašice, koje upravo u ovom meču mogu da naprave ključni iskorak na putu ka osmom uzastopnom plasmanu na Eurobasket. U februarskom ciklusu naše dame, sjutra (19.30 h), gostuju Švajcarskoj, a tri dana kasnije

u barskoj „Topolici“ dočekuju Luksemburg od 16 časova. - Svjesne smo da je pred nama istorijska šansa. Želimo da se domognemo vize za Eurobasket, a ako znamo da je Crna Gora od 2011. godine na svakom šampionatu Evrope, onda je jasno kakav je to podvig. Iako smo samim tim možda navikli javnost na to, moram napomenuti da to iz ovako male zemlje i baze nije uopšte lako. Ali, želimo da Crnu Goru učinimo ponosnom. Uvijek iz dana u dan, iz ciklusa u ciklus, od prvenstva do prvenstva, želja je uvijek da napredujemo i da pariramo svima.

U pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo pokazali smo da možemo da igramo sa svima, tako da se nadam da ćemo sada kada je najteže napraviti još jedan veliki rezultat - istakla je Dragana Živković, reprezentativka Crne Gore. Nekadašnja kapitenka Budućnost Bemaksa prošle sezone osvojila je duplu krunu u Rumuniji sa Konstancom. Nakon izazova u Evrokupu ove sezone, Dragana je početkom decembra napustila redove tima, koji se „osuo“ jer je veći dio tima prešao u redove Rapida. - Trenutno sam bez kluba. Već

mjesec i po sam u Crnoj Gori, ali sam svakako u treningu. Od trenutka kada sam napustila Konstancu, koja sada prolazi kroz težak period, jer je otišlo dosta igračica, pa i stručni štab. Ali, trenirala sam individualno sa kondicionim trenerom, a formu sam održavala takođe kroz treninge sa ekipom Budućnost Bemaksa, kojima ovom prilikom zahvaljujemobjasnila je novonastalu situaciju Živković.

U februarskom ciklusu naše dame sjutra gostuju Švajcarskoj, a tri dana kasnije u barskoj „Topolici“ dočekuju Luksem-

Gildžes-Aleksanderu dovoljna 22 minuta za 34 poena, Atlanta prekinula niz od osam pobjeda

Novi tripl-dabl Jokića, Buker najbolji strijelac u istoriji Sansa

PODGORICA - Oklahoma, najbolji tim Zapadne konferencije NBA lige, bez većih problema je na svom parketu izašla na kraj sa Milvokijem (125:96), koji je na ovom meču bio bez Janisa Adetokumba, Demijena Lilarda, Bruka Lopesa i Krisa Midltona. Tanderi su tako uspjeli da se revanširaju za poraz u prvom meču ove sezone, kada su Baksi bili bolji na istom mjestu. Uz Nikolu Jokića prvi kandidat za MVP sezone Šej Gildžes-Aleksander je upisao 34 poena za 22 minuta na terenu. Kanađanin je na cijelom meču samo četiri puta promašio, dok je dva puta bio precizan za tri. Usman Dijeng je utakmicu okončao sa 21 poenom i sedam skokova, dok je Ajzea Džo ubacio 18 poena. Milvoki je morao da se pomiri sa svojim četvrtim porazom u nizu i ovo je prvi put da su Baksi postigli manje od 100 od 12. novembra, kada su na meču protiv Toronta postigli 99. Kod njih je najefikasniji bio Rajan Rolins sa 16 poena. Oklahoma ostaje na prvom mjestu Zapada sa skorom 39-9. Košarkaši Denvera pobijedili

su Nju Orleans 125:113 i zabilježili treći uzastopni trijumf. Najefikasniji u ekipi Denvera bio je Majkl Porter junior sa 36 poena (sedam pogođenih trojki), dok je Nikola Jokić upisao tripl-dabl sa 27 poena, 14 skokova i 10 asistencija. Džamal Marej je dodao 20 poena i osam asistencija, dok je Džulijan Stroter postigao 15 poena. Za ekipu Denvera zbog povreda nijesu igrali Rasel Vestbruk i Eron Gordon. U ekipi Nju Orleansa najefikasniji je bio Trej Marfi sa 41 poenom, Si Džej Mekolum je dodao 30

poena, dok je Zajon Vilijamson postigao 14 poena. Denver je četvrti na tabeli Zapadne konferencije sa 31 pobjedom i 19 poraza, dok je Nju Orleans zabilježio šesti uzastopni poraz i zauzima pretposljednje, 14. mjesto sa skorom 12-38. Atlanta je na gostujućem terenu pobijedila Detroit 132:130 i time prekinula niz od osam poraza. Najefikasniji u ekipi Atlante bio je Trej Jang sa 34 poena, uz devet asistencija i pogođenim šutem za pobjedu. Diandre Hanter je postigao 20 poena, dok je Dajson Deni-

jels dodao 19 poena, sedam asistencija, šest skokova, četiri ukradene lopte i tri blokade. U ekipi Detroita najefikasniji je bio Kejd Kaninghem sa 30 poena, uz 14 asistencija. Tobajas Heris je dodao 22 poena, dok su po 18 poena postigli Malik Bizli i Džejlen Duren, koji je imao i devet skokova. Atlanta je deveta na tabeli Istočne konferencije sa 23 pobjede i 27 poraza, dok je Detroit peti sa skorom 25-25. Portland je poslije produžetka pobijedio Finiks 121:119, uz 25 poena i 20 skokova Diandrea Ejtona, dok je u gubitničkom timu Devin Buker postao rekorder kluba iz Arizone po ukupnom broju postignutih poena u karijeri. Buker je dostigao brojku od 15.668 poena i pretekao Voltera Dejvisa (15.666).

R ezultati : Šarlot – Vašington 114:124, Detroit – Atlanta 130:132, Njujork – Hjuston 124:118, Memfis – San Antonio 128:109, Minesota – Sakramento 114:116, Oklahoma – Milvoki 125:96, Denver – Nju Orleans 125:113, Juta – Indijana 111:112, Golden Stejt – Orlando 104:99, Portland – Finika 121:119, poslije produžetka. S. J.

burg… U dosadašnjem dijelu kvalifikacija Luksemburg i Crna Gora imaju identičan učinak u grupi H (tri pobjede i poraz), Švajcarska ima dvije pobjede i dva poraza, dok je selekcija Bosne i Hercegovine bez trijumfa u četiri meča. Jasno je da su košarkašice jako blizu plasmana, a samim tim motiv kod svih igračica je na maksimumu...

- To je nešto posebno kod svakog igrača. Konkretno u mom slučaju, želja i motiv kada je u pitanju reprezentacija uvijek su na maksimumu. Volim da igram za Crnu Go-

ru - jasna je Živković. Pobjeda nad Švajcarskom spriječila bi situaciju da Crnogorke u posljednjem kolu jure +23 kako bi bile bolje međusobno od Luksemburga i samim tim osvojile prvo mjesto. - Nema mjesta kalkulacijama. Ne razmišljamo na taj način, interesuju nas samo dvije pobjede, jer na taj način sigurno imamo vizu za Evropsko prvenstvo. Svjesne smo da smo napravile kiks u Luksemburgu, ali opet sve je u našim rukama, tako da zavisimo isključivo od sebe – podvukla je Dragana Živković. R. PEROVIĆ

EPCG Superliga za odbojkaše (12. kolo)

Budućnost želi da ovjeri drugo mjesto

PODGORICA – Ostala su još tri kola ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkaše, a praktično su definisane prve dvije pozicije koje direktno vode u polufinale plej-ofa, a koje će da zauzmu Budva (skor 10-0) i Budućnost volej (7-3).

Borbu za treće mjesto vodiće Mornar i Jedinstvo, koji imaju po šest pobjeda i četiri poraza, a vjerovatno će odlučivati njihov međusobni duel u posljednjem kolu u Bijelom Polju. U ligi u kojoj se ne ispada (jer nema drugu ligu), ostali timovi će se boriti za mjesto u četvrtfinalu plej-ofa, za koje najmanje šansi ima posljednjeplasirani Lovćen.

Budućnost može da „zaključa“ drugo mjesto ako večeras u „Mtel dvorani Morača“ pobijedi Jedinstvo. Podgoričani su bili bolji u Bijelom Polju sa 3:0. Voljom žrijeba, ova dva tima sastaće se i u polufinalu Kupa Crne Gore. U četvrtak su na programu preostala dva meča 12. kola. Budva je domaćin u Mediteranskom sportskom centru, gdje će da ugosti Lovćen, dok Galeb u „Topolici“ dočekuje Sutjesku, koja je dobila prvi međusobni duel u sezoni sa 3:0, pa će Barani pokušati da se revanširaju. Parovi 12. kola – danas: Budućnost volej – Jedinstvo (19). Sjutra: Budva – Lovćen (18.30), Galeb – Sutjeska (20). Slobodan je Mornar. S. J.

Crnogorski reprezentativac u klubu za koji je igrao Nikola Krstović

Đukanović pozajmljen

DAC-u do kraja godine

PODGORICA - U ponedjeljak je najavljeno, juče ozvaničeno – Viktor Đukanović novi je fudbaler DAC-a iz Dunajske Strede. Dvadeset jednogodišnji crnogorski reprezentativac raskinuo je pozajmicu sa Standardom iz Liježa, gdje nije uopšte igrao, da bi ga Hamarbi poslao na novu – u redove slovačkog prvoligaša, iz kojeg je 2023. Nikola Krstović otišao u Leće. DAC je pozajmio Đukanovića do kraja 2025, sa pravom otkupa ugovora.

Krilni fudbaler nije došao u nepoznato okruženje jer je u novembru sa mladom reprezentacijom Crne Gore gostovao Slovačkoj na terenu akademije DAC-a. - Došao sam u prelijepu sredinu, ovdje je sve na najvišem nivou. S Akademijom sam se

upoznao u novembru, a mnogo pozitivnih stvari o klubu mi je rekao i Nikola Krstović, moj saigrač iz reprezentacije. I zbog toga sam odlučio da prihvatim ponudu iz Dunajske Strede, u koju dolazim sa ciljem da pokažem svoje kvalitete. Međutim, ne želim da pričam previše o sebi, tip sam igrača koji više voli da priča kroz nastupe na terenu – rekao je Đukanović na predstavljanju. - Moje najjače strane su tehnika, brzina, igra jedan na jedan. Želim da iskoristim ovo oružje da pomognem saigračima. Baš kao što piše na zidu ovdje u DAC trening centru – na prvom mjestu je klub, drugom tim, a na trećem igrač. Dakle, zajednički uspjeh je najvažniji i trudiću se da doprinesem dobrim rezultatima kako bismo imali uspješno proljeće, a po-

Prvenstvo Crne Gore u šahu

tom i dobar početak nove sezone – dodao je Đukanović. Izvršni direktor kluba Jan Van Dale rekao je da Viktora prate dugi niz godina, još od vremena kada je igrao za Budućnost. - Kvalitete je pokazao u Švedskoj, ali je nakon odlaska u Standard prošlog ljeta pao na marginu. Gledali smo ga kako igra u našoj akademiji prošlog novembra u dresu reprezentacije Crne Gore do 20 godina. Sa Krstovićem smo dosta razgovarali o njegovoj situaciji, a u razgovorima sa njegovim predstavnicima relativno brzo smo našli zajednički jezik. Osjetio sam veliku motivaciju da pokaže talenat u dresu DAC-a – rekao je Van Dale. DAC je trenutno četvrti u slovačkoj ligi, sa 20 bodova manje od prvoplasiranog Slovana. Ne. K

Vukčević se pridružio Petrovu i Šukoviću na čelu tabele

PODGORICA - Fide majstor

Nemanja Vukčević savladao je čelnu tablu reprezentacije, velemajstora Denisa Kadrića, i tako se pobjedom pridružio Nikiti Petrovu i Andreju Šukoviću (koji su remizirali u međusobnom duelu) na čelu tabele. Vukčević, inače doktor medicine, hirurški precizno iskoristio je neopreznosti Kadrića i upisao efektnu pobjedu kojom je došao na vrh tabele nakon šest odigranih kola. Igrana je manje poznata varijanta sicilijanske odbrane, Vukčević je preciznom igrom gradio poziciju, a na kraju uspio da patira Kadrićeve figure, što je uslovilo da Kadrić prizna poraz u poziciji sa jednakim ,,materijalom“ u kojoj nije imao koristan potez. Sjajna pobjeda Vukčevića, peta na ovom prvenstvu, a jedini poraz u dosadašnjem dijelu pretrpio je od Nikite Petrova. Sadržajnu partiju odigrali su Nikita Petrov i Andrej Šuković. Šuković se odlučio za francusku odbranu, pravilno je tretirao poziciju i izjednačio igru crnim figurama. Sit-

Nemanja Vukčević

nom neopreznošću dozvolio je braniocu titule da zakomplikuje borbu, Petrov je poziciono žrtvovao figuru i kada se očekivala velika borba, bijeli se odlučio da ponavljanjem poteza remizira meč. Iza vodećeg trojca, sa pola poena zaostatka na četvrtoj poziciji nalazi se legendarni velemajstor Božidar Bonja Ivanović. Bard crnogorskog šaha uspio je u šestom kolu da crnim figurama savlada fide majstora Miloša Vlatkovića. Vlatković je imao prednost na

Stefan Mugoša kao najbolji strijelac K1 lige u 2024. pokazao klubu koji će prvi put igrati u drugom rangu južnokorejskog

Srce ispred logike: Inčon je za mene nešto posebno

PODGORICA - Stefan Mugoša pokazao je ljubav i lojalnost Inčon junajtedu u najtežim trenucima – njegov klub je prošlog novembra prvi put ispao iz južnokorejske K1 lige, ali kapetan nije želio da napusti ,,brod“ koji će ove godine ploviti drugoligaškim vodama.

- Nijesam imao nikakvu dilemu – priča za Pobjedu najbolji strijelac ,,plavo-crnih“.

- Htio sam da ostanem i pored nekoliko ponuda koje sam imao. Željeli su me klubovi iz Južne Koreje, ali to nije dolazilo u obzir jer ovdje za mene postoji samo Inčon. Odavno sam se odomaćio, od 2018. sam u klubu, s izuzetkom godine u japanskom Visel Kobeu. Imao sam i ponudu iz Kine, ali klub je odbio, mada je svakako ne bih prihvatio, ali ovako su mi olakšali – dodaje Mugoša, kojem ugovor s Inčonom ističe krajem 2025.

Vjeruje da će se klub ekspresno vratiti u elitu – misija će početi 22. februara.

svojoj strani, međutim ukazao je velemajstoru Ivanoviću šansu da efektnim udarom okrene partiju u svoju korist i upiše pobjedu kojom se primakao gornjem domu tabele. Zanimljivo je da su ostali dueli igrača koji su imali 3,5 poena uoči današnjeg kola okončani remijima, što su na najbolji način iskoristili: velemajstor Nebojša Nikčević, internacionalni majstor Blažo Kalezić, fide majstor Jovan Milović i Peko Đurović, koji su se pridružili grupi igrača koja nakon ovog kola imaju četiri poena.

TABELA: Petrov, Šuković i Vukčević imaju po 5 poena, a uz stopu ih prati Ivanović sa 4,5. Zatim slijede: Kadrić, Nikčević, Nikač, Tomić, Vujošević, Pečurica, Mušović, Kalezić, Podlesnik, Milović i Đurović sa po 4.... Današnje sedmo kolo obilježiće dueli: Šuković - Vukčević i velemajstorski derbi IvanovićPetrov, dok ništa manje neće biti neinteresantni i mečevi: Kadrić - Milović, Kalezić - Podlesnik, Nikčević - Vujošević, ĐurovićPečurica, Mušović - Tomić i Nikač - Vlatković. B. KADIĆ

- Dobro smo se pojačali, došao je ofanzivac Barou, koji je bio u Džonbuku, pa u Saudijskoj Arabiji, sada je opet u Koreji. Došlo je još nekoliko dobrih igrača i cilj kluba je da se odmah vrati u K1 ligu. Sigurno neće biti lako jer svi kažu da je druga liga, kao i svaka na svijetu, vrlo teška, ali uradićemo sve da ispunimo ambicije. Doveli smo i trenera koji je minule sezone proglašen za najboljeg u K1 ligi, bio je drugoplasirani sa Gangvonom, za koji igra naš Marko Tući. Napravio je čudo sa tim timom, sada je kod nas i već smo prihvatili njegove taktičke zamisli. Na dobrom smo putu nakon prvog dijela priprema – kaže Mugoša.

KOMPLIKOVAN PUT

Prvoplasirani tim direktno će se plasirati u K1 ligu.

- Još se ne zna definitivno, ali postoji mogućnost da i drugi iz K2 lige ide direktno. Po sadašnjem sistemu, drugoplasirani igra baraž sa 11. iz K1 lige, a trećeplasirani čeka pobjednika razigravanja između četvrtoplasiranog i petoplasiranog. Bolji iz druge runde baraža sastaje se sa 10. timom iz elitnog ranga. Bilo bi najbolje da kao prvi direktno uđemo u K1 ligu, u ovakvom sistemu takmičenja važan je svaki gol, a kamoli bod – navodi 32-godišnji napadač.

SUZE I APLAUZI

Inčon je prvi put ispao iz K1 lige, samo godinu nakon što je nastupao u azijskoj Ligi šampiona. - Bio sam u šoku kako su navijači to podnijeli. Važe za jedne od boljih u Južnoj Koreji. Igrali smo kod kuće meč pretposljednjeg kola, dali smo sve od sebe, ali izgubili smo sa 2:1 i tada je bilo jasno da smo ispali. Ipak, cijeli stadion nam je pružio podršku, aplaudirali su i plakali. Nijesam mogao da vjerujem da takvu ljubav pokazuju prema klubu i timu koji je ispao. Obično navijači budu ljuti i nervozni, a ovo je bila potpuno obrnuta situacija. Poslije toga mi je klub postao još draži, ako je to uopšte i bilo moguće jer familija i ja se ovdje osjećamo kao kod kuće – opisao je Mugoša.

MIJENJAO BIH GOLOVE ZA OPSTANAK

Mugošin ostanak u klubu koji će igrati drugu ligu ,,kosi se“ s uobičajenim razmišljanjem sportista i zbog toga što je bio najbolji strijelac K1 lige. Dao je 15 pogodaka, jedan više od Rusa Stanislava Iljucenka iz Seula.

- To je nestvarna priča jer ne pamtim da je igdje, a naročito ovdje u Južnoj Koreji, najbolji strijelac bio iz posljednjeg tima na tabeli. Ipak, rado bih mijenjao tu titulu za opstanak u ligi. To sam rekao i na preuzimanju nagrade, ali realnost je drugačija i moramo da je prihvatimo, da radimo još jače i da ovaj klub uvedemo u prvu ligu jer to zaslužuju svi – klub, navijači i grad koji je treći najveći u Koreji, sa ogromnim potencijalom i zaslužuje da bude

ODAVNO
JUŽNOJ KOREJI: Stefan Mugoša

pokazao lojalnost

južnokorejskog fudbala

logike: mene posebno

dio elite – ističe Mugoša. - Kad se završila sezona dobio sam mnogo poruka, molili su me da ostanem, nijesu mogli da vjeruju da ću ostati nakon titule najboljeg strijelca. Nijesam tada htio ništa da pričam, ali iz dubine srca sam želio da ostanem. Jeste malo nelogično da najbolji strijelac prve lige sad igra u drugoj, ali Inčon je za mene nešto posebno i nijedne sekunde nijesam razmišljao o tome da napustim klub –podvlači iskusni Podgoričanin.

U INČONU DO KRAJA

KARIJERE

Mugoša i Inčon – veza je očito neraskidiva.

- Kad sam 2022. odlazio u Japan, Inčon je bio treći na tabeli. Bilo mi je žao što odlazim, ali otišao sam punog srca jer sam ostavio ekipu u do-

Ekipa voli Prosinečkog, uz zdravlje i sreću do podviga

Stefan Mugoša će uskoro na dug put – u domovinu. Crna Gora u martu utakmicama sa Farskim Ostrvima i Gibraltarom počinje kvalifikacije za Mundijal, a u grupi su još Češka i poraženi iz baraža Lige nacija između Francuske i Hrvatske. - Prije svega, drago mi je što je RobertProsinečki ostao selektor. Svi imamo vrlo dobar odnos sa njim, volimo ga i to je moglo da se vidi kroz Ligu nacija. Iako smo dobili samo jedan meč i ispali, cijela ekipa je uz njega i tu nema nikakve dileme. Grupa na prvi pogled djeluje malo lakša, ali uopšte nije. Česi su vrlo jaki, pobijedili su nas u svakom od pet međusobnih mečeva, a dobro su se pokazali i na prethodnom Evropskom prvenstvu –podsjetio je Mugoša. - I na Farane treba obratiti pažnju. Kod nas se uvijek svi potcjenjuju, govorimo kako se tamo i ne igra fudbal, ali nije tako –danas svi igraju i nikoga ne smijemo da potcijenimo. Poštujemo svakoga, ali nadam se da ćemo se boriti za drugo mjesto jer nije baš realno pored Francuske, pa i Hrvatske, da budemo prvi, iako ni protiv koga nećemo ići da izgubimo, već na pobjedu. Sada je obaveza da se dobiju oba meča u martu, iako neće biti lako. Samo da budemo zdravi i da nas pogleda sreća u ovim kvalifikacijama, onda možemo da napravimo podvig – naglasio je igrač sa 61 nastupom i 15 pogodaka u dresu Crne Gore.

brom raspoloženju. Po povratku iz Visel Kobea rekao sam da želim da završim karijeru u Inčonu. Nijesam mogao da pretpostavim da ćemo ispasti iz lige i zbog toga su svi bili u strahu da li ću ostati, ali presudila je ljubav prema klubu – navodi crnogorski reprezentativac I dalje je ,,na snazi“ plan da karijeru okonča kao fudbaler Inčon junajteda. - Ostajem pri tome. Ne znam što donosi sjutra, ali moj plan je da ovdje završim karijeru. Igraću još dugo, ne planiram brzo da se penzionišem, ali svakako želim još dugo da budem fudbaler Inčona. Prelijepo mi je ovdje, najbolji sam strijelac u istoriji i legenda kluba, cijene me i vole. Osjećam tu ljubav, koja je obostrana – zaključuje Stefan Mugoša. N. KOSTIĆ

PODGORICA - Nikšićani su u posljednje četiri ligaške utakmice osvojili osam bodova, izašli iz opasne zone i prvi dio takmičenja u Meridianbet 1. CFL završili na sedmoj poziciji sa 24 boda.

Oživjela je vjera u bolje, vedrije, uspješnije proljeće. Tinja i kakva-takva nada da izabranici Milije Savovića mogu do evropske scene, od koje su trenutno udaljeni devet bodova.

TREĆE MJESTO

(NE)REALNO

Moguće, međutim, da će za učešće u kvalifikacijama za Ligu konferencija biti dovoljno i treće mjesto koje je na ,,plus šest“.

- Šest bodova je dostižno. To je aktivna, otvorena opcija. Ne znamo da li će treće mjesto donijeti igranje u Evropi, ali svakako ćemo se potruditi da dostignemo Bokelj – za Pobjedu kaže trener Savović, koji objektivno gleda na poredak u prvoligaškom rangu.

- Drugoplasirani Petrovac bježi nam devet bodova, a to je već ozbiljna razlika. Trebalo bi tokom proljeća da budemo na nivou šampiona da bismo nadoknadili toliki minus. Biće mnogo teško jer su se i ostale ekipe jako dobro pojačale. Petrovac, Mornar, Arsenal i naravno Dečić imaju kvalitet. Takođe i visoke ambicije. Vjerujem da će biti neizvjesno do samoga kraja. Svaki bod će biti važan i veći nego jesenas. Na nama je da se do završnog kola borimo za što bolji saldo i plasman – ističe stručnjak koji je sa Sutjeskom osvojio posljednju titulu 2022. godine.

VJERA U POJAČANJA

Savović je u međuvremenu napustio Nikšić. Jedno vrijeme proveo je u Libiji, potom vodio tivatski Arsenal, da bi se jesenas, usred takmičenja, vratio kraj Bistrice. Sa ,,plavo-bijelima“ ove zime prolazi još jedne pripreme. Nakon što je nova Uprava preuzela klub, ekipa je znatno promijenjena.

Pojačanja su donijela ono što iskusni strateg želi – makar takav utisak stiče kroz svakodnevni rad i prijateljske utakmice.

- Tim će biti drugačiji. Doveli smo dva argentinska internacionalca – Arona i Arbelja, kao i domaće fudbalere Borisa Kopitovića i Balšu Toškovića. Svi rade za pohvalu. Zakazali smo veći broj kon-

Trener Sutjeske Milija Savović zadovoljan radom ekipe tokom priprema i pojačanjima u zimskom prelaznom roku

Proljeće velikih očekivanja

Stigao vezista iz Maroka

Sutjeska je dovela dva Argentinca, a novi član nikšićkog kluba po svemu sudeći biće i jedan Marokanac.

Riječ je 26-godišnjem vezisti po imenu Ajub Abu, koji je prethodno nosio dres jermenskog kluba Urartu. U dva navrata bio je igrač italijanskog SPAL-a, igrao u Bugarskoj, sarađivao sa Hetafeom.

Abu je prošao mlađe selekcije Barselone, nastupao za U19 tim Porta, B sastav Real Madrida. Promijenio je nekoliko španskih niželigaša.

trolnih mečeva kako bi se ekipa bolje uigrala. Za sada sam zadovoljan kako se stvari odvijaju – dodao je Savović. Prelazni rok nije završen za Nikšićane...

- Imamo prostora da dodatno osvježimo sastav. Potreban nam je vezista, a ako se ukaže prilika, doveli bismo rješenje i za neke druge pozicije – poručio je Savović.

SAVOVIĆ: Reprezentacija lansirala

mlade igrače

Maltene u jednom danu ozvaničena su tri transfera crnogorskih talenata u velike evropske klubove. Šesnaestogodišnji Andrija Vukoje potpisao je za Inter, Bodin Tomašević je novi član Bolonje, dok je Andrija Bulatović stavio paraf na saradnju sa Lansom. Osamnaestogodišnji

Kolašinac će do kraja sezone ostati u Budućnosti. Kako na aktuelna dešavanja na tržištu gleda trener Sutjeske Milija Savović? - Uvijek je kod nas bilo talenata, samo sa njima treba raditi, posvetiti im punu pažnju. Mladi momci koji su sada ostvarili inostrane transfere skrenuli

Tamnoputi fudbaler sredine terena već trenira sa Nikšićanima, a od ugovora

FORMA SE TEMPIRA ZA START PROLJEĆA

Sutjeska je nedavno učestvovala na Memorijalnom turniru ,,Andrija Anković“ u Gabeli. ,,Plavo-bijeli“ su u polufinalu savladali Zrinjski nakon boljeg izvođenja penala, dok su u finalu izgubili od domaćeg GOŠK-a (2:0). - Turnir je bio koncipiran tako da su u dva dana na programu bile dvije utakmice. protiv

su pažnju nastupima u mlađim reprezentativnim selekcijama. Selektor Perišić je imao sjajnu generaciju omladinaca. Ta ekipa je pravila zavidne rezultate, bila blizu plasmana na Evropsko prvenstvo. To neko ozbiljno prati. Igre u reprezentaciji podigle su vrijednost mnogih igrača. Mislim da je to ključno za transfere koji su se sada realizovali – rekao je Savović.

Zrinjskog smo izašli sa jačom postavom i prikazali se u lijepom izdanju. Nijesmo bili kompletni jer su neki momci bili pod virusom, ali i pored toga smo djelovali ozbiljno. Zrinjski je odlična ekipa, prva u prvenstvu BiH, a i oni takođe prolaze kroz pripremni period. U regularnom toku je bilo 1:1, a mi smo prošli u finale poslije penal serije. Sljedećeg dana smo veću minutažu dali mlađim fudbalerima. Sa nama je nekoliko omladinaca koji se sve više nameću. Među njima ima momaka koji su zalog za budućnost –ističe Savović. Sutjesku na startu proljeća očekuje težak raspored. - Budućnost, Petrovac, Arsenal, pa dalje redom... Raspored je takav da formu tempiramo za prvo kolo nastavka. Bilo bi jako dobro da pozitivnom serijom otvorimo drugi dio šampionata. Jesen je bila takva kakva jeste, a od proljeća imamo mnogo veća očekivanja – zaključio je Savović. D. KAŽIĆ

ga dijeli još samo administracija – papir koji se čeka iz Jermenije.
Milija Savović sa pomoćnikom Dejanom Jelenićem

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Otac me bješe dao da učim kod Dimitrija Milakovića

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Rukopis memoara vojvode Ilije Plamenca čuva se u Istorijskom institutu Crne Gore u Podgorici (fascikla br. 74). Memoari su objavljeni prvi put kao posebna publikacija tek 2004. godine, a za štampu su ih priredili istoričari Živko Andrijašević i Slavko Burzanović. Dr Savo Plamenac je krajem šezdesetih godina radio na priređivanju ovog rukopisa za štampu, ali do publikovanja memoara nije došlo. Pojedini fragmenti objavljeni su u časopisu „Stvaranje“ 1972. godine (br. 7-8). Pet godina kasnije djelovi memoara objavljeni su kao feljton u dnevnom listu „Pobjeda“ (br. 4257-4296, 1977). U tome najveća zasluga pripada književniku Veljku Martinoviću, koji je kao urednik „Pobjede“ priredio, za štampu pripremio i kao feljton objavio najveći dio memoara. Godinu nakon toga djelovi memoara objavljeni su u antologiji crnogorske memoarske literature („Svjedočenja“, 1978). Memoari vojvode Ilije Plamenca objavljeni su 2004. bez ikakvih izmjena ili skraćivanja. Plamenčevi memoarski zapisi odišu živim narodnim govorom i u tom smislu predstavljaju istinsku riznicu za proučavanje izvornog i „nenatrunjenog“ crnogorskog jezika, onakvog kakav je postojao stoljećima, kao što su zapisi Sima Matovog Martinovića U tom smislu ćemo skrenuti pažnju na jedan značajan lin-

Donosimo izvode iz memoara vojvode Ilije Plamenca koji zahvataju period od njegovog dolaska na Cetinje 1839. do oslobođenja Nikšića 1877. godine. „Memoare” su objavili CID i Udruženje Crmničana „Crmnica” 2004. godine

gvistički detalj. Vojvoda Ilija Plamenac, u više slučajeva prvog lica množine aorista, umjesto „pođosmo“ i „stadosmo“, koristi oblike „posmo“ i „stasmo“, kao što i u trećem licu množine aorista umjesto oblika „pođoše“ i „stadoše“, koristi „poše“ i „staše“. Ovdje donosimo nekoliko primjera: „I posmo naprijed na pjacu cirkulovu“ (str. 36); „Stasmo u Kotor dva-tri dana dokle dođe vapor“ (str. 36); „Pošto ve-

Plamenčevi memoarski zapisi odišu živim narodnim govorom i u tom smislu predstavljaju istinsku riznicu za proučavanje izvornog i „nenatrunjenog“ crnogorskog jezika, onakvog kakav je postojao stoljećima, kao što su zapisi Sima Matovog Martinovića

čerasmo posmo na vapor da noćimo“ (str. 36); „1851 godine mjeseca novembra poše njekoliko Pipera sa Stijene u Skadar“ (str. 52); „...posmo svi skupa u dvor Ali-paše“ (isto, 75); „I mi posmo u hotel na svoje mjesto“ (isto, 78); „A karoca i gardisti poše u dvor carev“ (isto, 82); „I tako dođi mi u naš hotel i posmo sjutri dan kod Ali-paše“ (isto, 82). U Plamenčevim memoarima nalazimo i oblik „naše“ umjesto „nađoše“, kao i „nasmo“ umjesto „nađosmo“. Primjeri: „Pošto čuše veliku vojsku Omer-pašinu naše se na muku“ (isto, 54); „Suviše nasmo jedno dobro pecivo na ražanj“ (isto, 59); „I tu nasmo i dvoja karoca“ (isto, 78); „Sretoše ne, to jest nasmo

gardu uparađenu“ (isto, 79). Takođe, umjesto oblika „dođosmo“ i „dođoše“ nalazimo „dosmo“ i „doše“. Primjeri: „Putujući dosmo u Škaljare“ (str. 36); „Kad dosmo na pjacu svetoga Tripuna pred crkvom...“ (str. 36); „Doše na Grabovik“ (isto, str. 58) i „Treći dan doše Ljubotinjani“ (isto, str. 59).

I tako dalje. Ovo nije lokalizam, jer identičnu praksu nalazimo na više strana. Tako Andrija Jovićević, koji je iz Riječke nahije, u knjizi „Riječka nahija“, u trećem licu množine aorista umjesto „stadoše” koristi oblik „staše”. Takođe kod njega u prvom licu množine aorista umjesto „stadosmo“ nailazimo na oblik „stasmo“. Istu praksu nalazimo u još nekoliko starijih izvora.

Tako u pismu koje je hajdučki harambaša Stefan Pustahić uputio mitropolitu Petru I Petroviću 16. februara 1824. godine stoji: „Hodio sam s Krivošijanima i uskocima u četu kroz tursku zemlju (...) Najposlije posmo u četu u tursku zemlju (...) i ufatismo živa Ahmet-agu Paića iz Ljubinja“ (Hajdučki život i borbe, Prednjegoševsko doba, Titograd, 1966, 332).

Konačno, takvu jezičku praksu nalazimo i u dokumentu od 26. aprila 1820. godine, koji počinje rečenicom: „Doše danas u ovu Kancelariju Narodnu niže imenovati...“ (Saslušanje,

Prednjegoševsko doba, 328). A sada prelazimo na vojvodine memoarske zapise.

MEMOARI VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Dolazak na Cetinje i prvo putovanje Godine 1839. ja sam doša na Cetinje. Moj otac dao me bješe da učim kod Dimitrija Milakovića 1839. godine… ja sam imao oko 14 godina, malo više. Kreni pokojni Dimitrije Milaković u Dubrovnik kod brata, rođaka i prijatelja. Ali njemu bješe naredio Vladika Rade da svrati u manastir Stanjeviće i da ga stima sa jednijem idžinirom austrinskim i da ga Vladika proda – manastir i sve što je manastirsko. Kad kreni Milaković ispred manastira, dođe Vladika Rade i pozdravi se s Milakovićem i vidje da sam i ja krenuo š njim i reče mi Vladika: „Oli ti Ilia hodit s Milakovićem u Du-

brovnik?” Ja mu rekoh: „Hoću“ Vladika reče: „Haide, tebe je i otac dosta puta bio po svijetu!“ Mi kreni preko Lovćena. Milaković jaše na masku Špira Mitrova Baice jer mu bješe jedna noga oštećena, u ljesicu zgrčena i ne mogaše bez stapa hodit. A, ja idem. Mene gajret da idem jer sam iziša kao iz zatvora. Ovo bješe u ljeto i dosmo na Ivanova korita i tu smo objedovali i stavili onu vodu u putijer na sunce da se malo stopli pak da se pije. Kako bješe studena! I pođi uveče u manastir Stanjeviće i tu ne dočeka đakon Ivo Zec i sin mu Niko koi držaše manastir. I tu prenoći. Sjutri dan dođe indžinijer austrinski. Zvaše se Marko Bencon. I onđen stani tri-četiri dana. I ovi dvojica pogađu se oko manastira koliko valja i koliko će platit Austrija Crnoj Gori. Ja, kao dijete, ne znam oko česa se pogađu, niti ja o tome mislim no pregledivam manastir i okolo njega. Kako bješe lijepo poprav kao u Primorje! Poslije doznadoh da ga stimaše tridest hiljada fijorina a manastir pod Mahine tridest hiljada, ka i Stanjeviće. Ali u Mahine nijesmo bili no onako sprema Stanjevića. Pošto ovo svršiše i posjediše, kreni put Kotora. I bješe s Milakovićem jedan perjanik, Krsto Kašćelan s Mirca, te mi pasaj preko Mirca. Tu je put za Kotor. Ja primjeti po onia baština mnogo krša, a znajući u moje rodno mjesto ne dadu po baština nigđe škalja no sve čiste, ja reci Krstu Kašćelanu: „Zašto ove kamene ne očistite sa ovia baština?“ On mene kaže: „Da očistimo ove kamene ne bi se rodilo to đavo izio!“ Putujući dosmo u Škaljare. Milaković uljezi u jednu kuću da se promijeni jer smo već blizu grada i kreni na vrata ot Šuranja. U to vrijeme ne bješe nikakva mosta da se može prijeć na rivu nako proz grad. Milaković ide na štap, staplje se kako mu je noga oštećena još u đetinjstvo. Ja, kao dijete mnogo se začudih velikoj građevini, kad uljegosmo u grad, nehodio nikuđ da viđu što. Kad dosmo na pjacu svetoga Tripuna pred crkvom učinje mi se da ne može ljevše bit ni ono mjesto đe sami car živi. I posmo naprijed na pjacu cirkulovu. Izide tu njeki Jozo Tica zove se a bio njekad učitelj na Cetinje. Poznava Dimitriju Milakovića dobro. Kako viđe stade da vika što mu grlo daje: „Eviva Dimitrije Milaković, eviva u mnogo puta!“ Svi onizi, a i sami Milaković, viču: „Neka Jozo, neka Jozo!“. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Petar II Petrović Njegoš s pratnjom, August Oro, akvarel, 1839.
Dimitrije Milaković
Feodor Karačaj - Trg od oružja u Kotoru, prva polovina 19. stoljeća

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me

Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama

+38267854444

Poslovni broj: Iv.br.1283/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca EPCG AD NIKŠIĆ-FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Krulanović Dejana, ul. VI Crnogorske brigade T5, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 290,11 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvrsene usluge električne energije za period od 31.01.2023. godine do 30.09.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Krulanović Dejanu, ul. VI Crnogorske brigade T5, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja

o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1283/2024 od 28.11.2024. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 290,11 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1283/2024 od 04.02.2025. godine.

Izvršni dužnik Krulanović Dejan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1283/2024 od 28.11.2024. godine sa predlogom prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1283/2024 od 04.02.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Krulanović Dejan, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 04.02.2025.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.2110/2016

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO ,,APS KAPITAL,, Podgorica, Bulevar Knjaza Danila Petrovića br.11, koga zastupa AOD

„Đukanović & Vuleković“ advokat Marija D. Vuleković iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnih dužnika 1.Milović Željko, NIKŠIĆ, Obala Bistrice bb, 2.Milović Veljko, NIKŠIĆ, Ćemenca bb, 3.Milović Miodrag, KOTOR, Dobrota bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 32.986,89 eura, na osnovu izvršne isprave -Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.12471/2008 od 03.09.2008. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima I reda Milović Željku iz Nikšića, Obala Bistrice bb, II reda Milović Veljku z Nikšića, Ćemenca bb, dužniku III reda Milović Miodragu iz Kotora, Dobrota bb, vrši se dostavljanje Rješenje poslovne oznake I.br.2110/2016 od 04.02.2025.godine sa podneskom od 04.02.2025.godine. Izvršni dužnici I, II III reda se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja poslovne oznake I.br.2110/2016 od 04.02.2025.godine sa podneskom od 04.02.2025.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici I, II III reda da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 04.02.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj Iv.br.13/25 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca AUTOBOKA AD Kotor, Put prvoboraca bb, PIB:02013045, koga zastupa Advokatsko ortačko društvo „Durutović, Vuksanović & Kraljević“, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „LASTA MONTENEGRO“ doo, PIB:02809796, adresa Trg Golootočkih žrtava 1 (zgrada Autobuske stanice) Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 10.0441,20€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 04.02.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik „LASTA MONTENEGRO“ doo, PIB:02809796, sa poslednjom poznatom adresom Trg Golootočkih žrtava 1, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.13/25 od 15.01.2025.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, Rješenje o troškovima od 03.02.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 04.02.2025. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Srijeda, 5. februar 2025.

Poslovni broj: Iv. 2025/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Dželadini Suridin – Ćevabdžinica ‘’LOZANA’’ ,PIB 03312062, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157,34 eura, dana 04.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Preduzetnik Dželadini Suridin – Ćevabdžinica ‘’LOZANA’’ ,PIB 03312062, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.2025/22 od 26.11.2024 .godine i rješenje o troškovima od 04.02.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv. 3960/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Naser Latif Milla, Đerane bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.316,79 eura, dana 04.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Naser Latif Milla, Đerane bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3960/23 od 12.12.2023 .godine rješenje o troškovima od 04.02.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv. 3960/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Naser Latif Milla, Đerane bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.316,79 eura, dana 04.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Naser Latif Milla, Đerane bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3960/23 od 12.12.2023 .godine rješenje o troškovima od 04.02.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Cjenovnik čitulja

Formati Cijene

1/9

1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Srijeda, 5. februar 2025.

dr SVETOZAR Radoja CEROVIĆ

Saučešće primamo 5. februara na gradskom groblju Čepurci, od 10 do 14 časova i 6. februara na gradskom groblju Nikoljac, u Bijelom Polju, od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

ОŽALOŠĆENI: sin IVAN, ćerke SVETLANA i ANA, unučad LUKA, NAĐA, PAVLE i MARKO, snaha ANA i ostala porodica CEROVIĆ

JELENA Mićkova RADUNOVIĆ rođena VUKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 5. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju. Kuća žalosti: naselje Gipos, 4 niz, 1. ulaz, stan 12.

OŽALOŠĆENA PORODICA: šćeri SONJA i TANJA, sin GORAN, unučad ANĐELA, ALEKSA, MIA i ANASTASIJA, braća SREĆKO i VESKO sa porodicama, sestre STANISLAVA, RUŽA i VASILJKA sa porodicama, đever VELJKO sa porodicom, zaova DANICA sa porodicom i ostale brojne porodice RADUNOVIĆ i VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav

DARINKI VUKČEVIĆ

A porodici iskreno saučešće Od porodice pokojnog RAJA Milovanovog

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav

dragi

MILIVOJE - MIĆA Milutinov MUMINOVIĆ

Saučešće primamo 5. februara od 11 do 13 časova na groblju Barakovac u Foči, gdje će se obaviti sahrana istog dana u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga NEDELJKA, kćerka MIRA, unuke JADRANKA i MILICA, praunuk PETAR, brat LAZAR, bratanići: DRAGAN i DEJAN, bratanične: RADA, BELA, ZORA, MILENIJA, BILJANA, MARINA i VERA, snahe: STANOJKA, JELENA i DANIJELA, zetovi, ostala unučad i praunučad, kao i mnogobrojna rodbina MUMINOVIĆ i MITRIĆ

Voljenom ocu

NIKOLA DOMAZETOVIĆ

Počivaj u miru pored tvog Mića, a mi ćemo s poštovanjem čuvati uspomenu na tebe.

LENKA, CVIJETA, SEKA i MIRA

LJUBINKA Veljka ĐUROVIĆA

rođena ŽIVKOVIĆ

Počivaj u miru, kraljice, u toj carskoj zemlji, i neka te anđeli čuvaju vječno od zaborava. Tvoji prijatelji: Danilo, Stefan, Darko, Danica i DUDA

RISTO MIJOVIĆ

S ljubavlju koju smrt ne prekida, vječno ćeš živjeti u našim srcima, zauvijek voljen i nikad ne zaboravljen. Ćerka ZORKA sa porodicom

Dana 3. februara 2025. godine umrla je naša draga
Dana 4. februara 2025. godine preminuo je naš voljeni
Dana 3. februara 2025. preminuo je u 93. godini naš

Srijeda, 5. februar 2025.

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu

SVELU CEROVIĆU

Hvala ti na vječnoj podršci i brižnoj ljubavi. Ostaju neizbrisiva sjećanja i ponos za vazda.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Hvala ti za sve.

Bratanić VELJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav sestri

Tvoji IVAN, SEKA i ANA

Posljednji pozdrav dragoj

Tvoje KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav tetki

Bratanična BRANISLAVA GRBAVČEVIĆ sa porodicom

JELENI RADUNOVIĆ

Počivaj u miru, plemenita dušo

SREĆKO VUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Neka ti duša počiva u miru.

VELJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg druga

ALEKSE

Bila nam je čast četiri godine dijeliti školske klupe sa tobom. Tvoja dobrota obasjavala je učionicu. Pamtićemo te s ljubavlju i poštovanjem i zauvijek ćeš nam ostati u srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

VIDI MIRANOVIĆ

Počivaj u miru.

BRANKO, MAGDALENA, NEVENKA i MILICA

Posljednji pozdrav

JELENI RADUNOVIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim srcima

Sestra RUŽICA sa porodicom

Posljednji pozdrav

JELENI RADUNOVIĆ

Počivaj u miru

Sestra VASILJKA sa porodicom

Voljenoj majki

VIDOSAVI MIRANOVIĆ

Počivaj u miru, anđele moj! ZDENKA, DUŠAN, MIRKO i RISTO sa porodicom

Tvoje odjeljenje 4-ES 248

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

VIDI

MIRANOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava u najljepšem sjećanju.

šćer ŽELJKA, unuka JELENA i unuk IVAN sa porodicama i zet GOJKO VUJANOVIĆ

Dana 5. februara navršava se četiri godine od kada nas je zauvijek napustio naš sin i brat i ujak

245

VLADAN POPOVIĆ

JELENI RADUNOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

Sestra STANISLAVA sa porodicom

Teško se navikavamo na život bez tebe. Ima te u svakoj našoj suzi, sjećanju, razgovoru.

VIDI

Srijeda, 5. februar 2025.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

SJEĆANJE

DUŠAN DRECUN

Ova zima djeluje mi hladnije od prošle. Najbolji idu prvi, izgleda da pravde nema

Otišao brat, nije rekao – doviđenja

I čudo je da nema te da prošetaš po kvartu

Kao legendu i brata, braća pamte te i znaju

FILIP, NIKOLA, BLAŽO, MILAN i VUK

BOBE

U svakom ćutanju te čujem, u mislima vidim, u srcu čuvam, a moju ranu liječim sjećanjem na tebe. Nedostaješ sve više... Sestra MILKA sa porodicom

Tri godine prođoše

S ljubavlju i tugom sjećamo se našeg voljenog sina i brata

DUŠANA DRECUNA

Prošlo je pet godina otkako si nas prerano napustio; pet godina bez tvog prisustva, ljubavi, blagosti, topline i dobrote; pet godina praznine i tuge. S ponosom i neizmjernom čežnjom čuvamo uspomenu na tebe.

Dana 5. februara 2025. navršava se tužna godina od prerane smrti našeg dragog

BLAGOJA BAJČETE 1977–2024.

Dragi Banjo, prerano nas napusti i ode na vječni počinak. Tvojim najmilijim ostavi tugu, da večno tugujemo za tobom.

otac NIKOLA i sestra BILJANA

Naša BOBICE

Prođe nekako dan, skrivajući te po ćoškovima duše, ali noć nekako pojača nedostajanje. Vrijeme je nijemi svjedok naših misli i osjećanja. Ali, ne, ti nijesi otišla, još stojiš tu u sjenci grana... Nedostaješ nam.

Tvoja djeca NOVAK, NAĐA, TAMARA i MIRKO sa porodicama

Prošlo je šest godina od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i djed

RANKO JOVOVIĆ 1952 – 2019.

Uvijek će boljeti praznina koja je nastala tvojim odlaskom. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima i našim mislima. Tvoja dobrota i posvećenost porodici, rodbini, prijateljima i kolegama traju u sjećanjima svih koji su te poznavali. Ponosni smo što si bio naš i što smo bili tvoji.

Supruga VINKA, kćerke MILENA i ANA, unuk MIHAILO i zet VLADIMIR

Tvoji RODITELJI i BRAĆA

236

ZDRAVKO ROLOVIĆ

Toliko bismo toga htjele reći, ali ne staje ni u riječi ni u ovih 12 godina Nedostaješ… VANJA, ANA-MARIJA, SAŠA

242

Prođe još jedna godina od kada je prestalo da kuca plemenito srce moje majke BRANKE BULATOVIĆ

Uvijek si u mom srcu i mojim mislima. Počivaj u zagrljaju svog sina Miška. Mnogo vas voli vaša SEKA

TVOJA PORODICA 267

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 5. februara navršava se šest mjeseci otkako nas je napustila naša voljena

NATAŠA

Sa tugom, ali i s ljubavlju, čuvamo uspomenu na tebe. Tvoj topli osmijeh, nježne riječi i bezuslovna ljubav ostaju zauvijek u našim srcima.

Nedostaješ nam svaki dan.

Tri godine, moja draga sestro

5. februar 2025.

Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni

DRAGAN MRVALJEVIĆ

Dani prolaze, a tuga, bol i praznina za tobom se ne smanjuju.

Od kada nijesi tu, više ništa nije isto.

Nema više tvog osmijeha, tvog vedrog duha, tvoje ljubavi, tvog toplog zagrljaja, podrške, nema nam tebe. Bio si naša snaga, i naš ponos. Nedostaješ neizmjerno, najdraži naš.

Počivaj u miru, gledaj i čuvaj nas, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima. Volimo te!

DRAGAN MRVALJEVIĆ

Prijatelju, tužno je ovih godinu dana bez tebe. Sa poštovanjem ćeš uvijek biti u našim sjećanjima i mislima.

Danas su dvije godina od kada je preminuo naš voljeni suprug, otac, djed i tast

260

NOVO LABUDOVIĆ

Teško se navikavamo na život bez tebe. Ima te u svakoj našoj suzi, sjećanju, razgovoru, porodičnom okupljanju. Nedostaješ nam mnogo… za sve… Bio si i ostao naš uzor, snaga i ponos. Volimo te i čuvamo od zaborava.

247 Sjećanje na brata

NIKICU Š. OROVIĆA

Dan po dan, prođe 20 godina, ali ni jedan dan bez sjećanja na tebe. Dok smo živi čuvaćemo te od zaborava, ponosni na tebe.

Brat RADOJE sa porodicom

PORODICA CICMILOVIĆ

246 Dana 7. februara 2025. navršava se godina dana od smrti

NIKOLE A. MARKOVIĆA

Bio si primjer dobrote i plemenitosti, pun ljubavi pažnje i razumijevanja, naš čvrst oslonac i podrška. Neizmjerno ti hvala na svemu.

Brat JOVO sa porodicom

TVOJA PORODICA

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

Mi

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.