Četvrtak, 6. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21253 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PODGORICA: Uvećani iznosi koje moraju plaćati za usluge gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija izazvali nezadovoljstvo
Stigao mi je račun za vodu 30 eura, a decembarski je bio 16. Ovo je katastrofa. Uz ovu skupoću i sve ostale namete, ovo je previše – kazala je Nada Lakić, čekajući juče ispred naplatnog punkta ViK-a na Zelenoj pijaci u TC Pobrežje
Lider PzP-a Nebojša Medojević o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji u zemlji i promjenama koje nastupaju dolaskom Donalda Trampa na čelo SAD Šaranović je morao da podnese ostavku, dok je Šćepanovića trebalo smijeniti
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio Vladi inicijativu kojom predlaže donošenje deset mjera za snižavanje cijena
Potrebno je sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema, poručio je predsjednik države Jakov Milatović
IZ
poraz Budućnost Volija u Viljnusu – Turk Telekom rival u osmini nala
U nekoliko gradova organizovane blokade saobraćajnica kao odgovor na neispunjavanje zahtjeva organizacije „Kamo śutra?“ koja traži smjenu čelnika bezbjednosnog sektora
Komisija za kontrolu kvaliteta KCCG tvrdi da je preminula Drita Tafa liječena po svim pravilima struke
Pobjedi je iz KCCG saopšteno da je nažalost došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema i smrtnog ishoda, bez obzira na to što su adekvatno i blagovremeno sprovedeni svi terapijsko dijagnostički postupci i što je primjenjivana sva potrebna terapija preventivno i pravovremeno
Poslanici opozicije o reakcijama na njihov prijedlog sporazuma i formiranje vlasti u Budvi
PODGORICA – Htjeli su da mi ova dva dana u Skupštini Crne Gore napravimo problem i haos oko predloženih zakona i da onda kažu „evo, blokiraju nam budžet“, jer nemaju više argumenata, samo manipulišu, prosto smo ih doveli na čistac.
To je juče izjavio predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući nedavne poteze vlasti. Tu se, prije svega, misli na odluke šefa parlamenta Andrije Mandića da veći dio opozicije kazni udaljavanjem iz najvišeg zakonodavnog doma na 15 dana, do nastavka prvog zasjedanja u ovoj godini koji je počeo sa raspravom o izmjenama Zakona o PIO (i potencijalnim uvećanjem srazmjernih penzija) umjesto državnog budžeta za godinu koja je u toku. Mugoša je, uz poslanika Demokratske partije socijalista Nikolu Milovića, juče najveći dio obraćanja medijima u holu parlamenta iskoristio za predstavljanje uzroka i posljedica duboke finansijske krize koja, uz političku, može imati pogubne posljedice po cijelo crnogorsko društvo. No, među temama kojima su se bavili, bile su i reakcije na jučerašnji predlog opozicionog sporazuma, kojim u šest tačaka predlažu vladajućim strankama dogovor koji bi mogao voditi, za početak, deblokadi rada parlamenta, odnosno, rješavanju političke krize.
Komentarišući reakcije na jučerašnji predlog koji su javnost predstavili Mugoša i Andrija Nikolić (DPS), Milović se osvrnuo na sami početak sjednice prvog dana sedmice. Kako je kazao, tada je „šef parlamentarne većine Mandić razvio priču o tome da treba da dođe do dogovora između opozicije i vlasti“.
– Time je još jednom pokazao da je on šef većine. Mi smo, na-
Mislim da su uslovi iz Sporazuma vrlo realni i utemeljeni i da će nakon svega ovoga što je ponuđeno i sa jedne i sa druge strane uslijediti razgovori, najavio je Nikola Milović
kon toga, u utorak uputili zajednički stav sa šest ključnih tačaka koje su vezane za mogućnost dogovora, koji treba da postoji. Mislim da su ti uslovi vrlo realni i utemeljeni. I mislim da će nakon svega ovoga što je ponuđeno i sa jedne i sa druge strane uslijediti razgovori – najavio je poslanik DPS-a. Mugoša je pak sa nekoliko crtica ilustrovao jučerašnji dan nakon opozicionog predloga za izlazak iz krize. Počeo je od reagovanja vladajućeg Pokreta Evropa sad za koje kaže da su imali već uveliko spremnu reakciju. – Potrčali su da kažu da im nije prihvatljivo ono što ni ne piše u sporazumu. Znači, opet klasična manipulacija. Treba dobro pročitati sporazum, nismo rekli da ćemo u Skupštini dozvoliti da se raspravlja samo o Zakonu o budžetu nego i o svim onim povezanim zakonima. Nisu oni slučajno izabrali Zakon o PIO za početak rasprave i vidjeli ste na
što je to ličilo – naveo je poslanik SD-a, dodajući da je takva „tužna slika“ pratila i jučerašnje zasjedanje povodom usvajanja budžeta. Osvrnuo se na još jednu tačku predloženog sporazuma, koja podrazumijeva rješavanje problematike oko Ustavnog suda uz uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije, s obzirom na to da im je spočitavano da ne žele da čuju stav te međunarodne instance.
Nastavak zasjedanja sa izmjenama Zakona o PIO umjesto o budžetu, Mugoša smatra još jednom zloupotrebom vlasti. Prema njemu, opozicija je na to trebalo burno da reaguje, za što bi vlast imala „izgovor“ da kaže kako se nastavlja blokada usvajanja budžeta.
– Nemaju više argumenata. Samo manipulišu, jer smo ih prosto doveli na čistac... Potrebna je rasprava o budžetu i povezanim zakonima, kojih je mnogo i koji se tiču zatvaranja pregovaračkih pogleda.
I Plan rasta Evropske unije je
vezan za budžet, pa je njihova manipulacija i to da opozicija to sprečava. Ali znate što njima najviše smeta? Zadnje dvije stavke, jer nemaju amin svog vođe, koji ih usmjerava u svim ovim procesima. A to je da pitanja koja nas dijele odgodimo dok ne uđemo u Evropsku uniju i da smo apsolutno posvećeni ispunjavanju evropske agende – naglasio je Mugoša. Uz ovakve konstatacije koje smatra očiglednim manipulacijama, on je prokomentarisao još jedan detalj iz saopštenja PES-a povodom predloga opozicije.
– U jednoj stavci, PES kaže da su oni „već preduzeli mjere za funkcionalnost Ustavnog suda“, što je veoma opasno. Znači da oni nastavljaju javni poziv za izbor onog sudije kojeg će možda zamijeniti prije nego što VK kaže da li je neustavno smijenjena sutiknja Ustavnog suda. Njih to mišljenje VK, u stvari, uopšte ne interesuje. Zbog toga smo napisali da stopiramo javni poziva, izu-
zev onog za mjesto sudije Gogića i koji je trebalo da se raspiše još prije šest mjeseci. Ali moralo je da se trguje, kako bi jedan dio koalicije ušao malo po dubini, malo po širini – dodao je poslanik SD-a. Za njega sve je stvar dobre volje i želje da se dijalogom riješi problem Ustavnog suda. No, smatra da su izjave predstavnika vlasti pokazale ko i kako vrši pritisak da se promijeni troje sudija. – Ispade da nije DF, nego da je PES pritiskao, pa da je to radio sa nekim iz međunarodne zajednice, da je radio sa nekim iz sudskih instanci. Ovdje su očigledno posao Skupštine i Ustavnog suda preuzeli neki kojima to nije nadležnost. Vidite o kakvoj se koaliciji radi: smatraju da je ovo stanje redovnosti, sa snagama javnog reda i mira koje brane vlast, pa se ide na sporedne ulaze Skupštine, gdje se izriču mjere koje su smiješne. I oni su srećni. Slušam ih juče u plenumu –kažu: „Dobro je što raspravljamo ovako, bez opozicije“. Zamislite taj nivo demokratske emancipacije – prokomentarisao je on. Milović je, govoreći o situaciji u Budvi – posebno sjednici koja je zakazana za danas na kojoj bi trebalo da se glasa o izboru predsjednika te opštine, za kojeg je kandidovan Nikola Jovanović iz koalicije „Budva naš grad“ – rekao da će stav DPS-a biti jasan i svima javno saopšten. – Brzo ćemo javnost upoznati kakvi su naši stavovi kada je upitanju glasanje za predsjednika Opštine. Ono što nas zanima jeste razvoj Budve, pokretanje kompletnog procesa normalizacije odnosa u gradu, projekti koji će se realizovati, profesionalizacija i depolitizacija svih službi koje su vezane za razvoj samog grada, i situacija da će u Budvi biti vrlo lijepi, prosperitetni i kvalitetni projekti – naveo je poslanik najjače opozicione partije. Za njegovog kolegu iz SD-a je sve to početna tačka za korak naprijed.
– Ali krenulo je. Otpočeli su procesi. Evo, kukaju dva dana, ne znam što je ovo, nisam znao da im ovako teško pada to što neće biti u vlasti u Budvi... Čak teže pada PES-u i drugima, nego DF-u. Evo i sedmi poslanik PES-a pati za Budvom iako nema veze sa njom... Procesi su počeli, oni to osjećaju i kažem im: samo strpljenja i mudrosti. Proći će i ova faza demokratskog sazrijevanja crnogorskog društva – zaključio je Mugoša. K.J.
Danas sjednica budvanskog parlamenta na kojoj bi trebalo da bude biran predsjednik opštine
BUDVA – Novoizabrani predsjednik Skupštine u Budvi Petar Odžić za danas je, po hitnom postupku, zakazao sjednicu tog lokalnog parlamenta na kojoj bi trebalo da bude biran čelnik opštine.
Za tu funkciju kandidovan je jedino lider građanske liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović Očekuje se da će na današnjoj sjednici biti konstatovana i ostavka dosadašnjeg predsjednika opštine Mila Božovića, koji se od aprila 2023. godine nalazi u pritvoru zbog sumnji u stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje narkotika. Budvanski parlament konstituisan je u ponedjeljak izborom Odžića za njegovog pred-
sjednika, na burnoj sjednici koju su obilježila međusobna prepucavanja i uvrede funkcionera nekada jedinstvenog Demokratskog fronta, koji se nakon pritvaranja Božovića podijelio na dvije frakcije. Jednu predvodi Jovanović, a drugu lider lokalnog ogranka koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj
Bivši partijski drugovi Jovanovića optužuju da je, formiranjem većine sa Evropskim savezom i Građanskim pokretom Ura, a uz manjinsku podršku Demokratske partije socijalista, iznevjerio izbornu volju građana i bivši trodecenijski režim ponovo vratio na vlast u Budvi. Đ.Ć.
Lider PzP-a Nebojša promjenama koje nastupaju
PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, nakon masovnog ubistva na Cetinju, bio u obavezi da podnese ostavku, dok je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, zbog profesionalne odgovornosti, morao biti smijenjen, smatra predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Nebojša Medojević.
On u razgovoru za Pobjedu ističe kako bi Demokrate time dobile političke poene iako, kako je naveo, niko od funkcionera te partije ne snosi direktnu odgovornost zbog tragedije koja se prvog dana ove godine dogodila u crnogorskoj prijestonici i u kojoj je život izgubilo 13 osoba, uključujući dvoje djece. - Niko od njih nije direktno kriv, ali ako uđemo u dublju analizu, otvara se pitanje zašto nije napravljena procjena i istraga prvog zločina u Medovini, nego je sve, nažalost, zatrpano gomilom grobova. To nije dobro, a važno je da znamo. Ako su razlozi za ponavljanje ove čitave priče politički, ideološki, religiozni ili vjerski, onda sve ovo ima elemente terorizma i prijeti da se ponovi. Istraga je morala da se sprovede do kraja - smatra Medojević, koji ističe i da ovakvo mišljenje iznosi na osnovu činjenica i iskustva drugih zemalja u kojima su slične pojave mnogo češće. Medojević u tom kontekstu ističe da proteste studentskog pokreta „Kamo śutra?“ lično podržava, jer su razlozi za taj bunt, kako kaže, opravdani. Studentima, međutim, zamjera to što se kriju iza same organizacije i time, smatra on, otvaraju prostor za manipulacije - Potpuno podržavam proteste. Razlozi za njih su opravdani, ali smatram da su orga-
Nebojša Medojević o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji u zemlji i nastupaju dolaskom Donalda Trampa na čelo SAD
Lider PzP-a Nebojša Medojević tvrdi da je policijskom akcijom „General“ bio obuhvaćen i dio funkcionera Albanske alternative, koju predvodi aktuelni potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, čije je kodno ime bilo general, a koji u toj akciji nije uhapšen.
Medojević objašnjava da je riječ o međunarodnoj akciji u kojoj je, kako tvrdi, Đeljošaj bio nebitan u kriminalnom smislu, ali važan u Tuzima, gdje su, kako kaže, braća Drešaj i FK Tuzi.
- Tu su operativci i članovi Sedme uprave Vuk Vulević i Ivan Delić bili informisani i pobjegli su. Odnekud cure informacije, to je očigledno – zaključio je Medojević.
efekat borbe Vladimira Novovića i Predraga
Medojević smatra da su razlozi za protest studentskog pokreta „Kamo śutra?“ opravdani, a organizatori tog protesta sporni. Posljednja dešavanja u Budvi i to što dio grupacije tamošnjeg odbora NSD-a sada uživa manjinsku podršku DPS-a on vidi kao dio politike, dok efekat borbe Vladimira Novovića i Predraga Šukovića ocjenjuje nezadovoljavajućim zbog čega očekuje američki pritisak na njih
nizatori sporni, jer se kriju. Organizatori se moraju znati kako bi prostor za manipulacije bio smanjen. Nije ništa strašno ni da DPS kaže da stoji iza njih i da ispostave političke zahtjeve – napominje Medojević.
Lider PzP-a smatra i da su posljednja dešavanja u Budvi ogromna prijetnja po nacionalnu bezbjednost države. Taj stav pravda time što se u Budvi, kroz involviranost pripadnika organizovanog kriminala u političke procese, „obrće se ogroman novac“. - Tu svako ko je bio dio nekih kriminalnih struktura i stekao novac ima ekonomski interes da utiče na vlast. To je ozbiljan interesni konflikt. Na sreću još nije bilo žrtava. Toliki nivo involviranosti bezbjednosno interesantnih osoba u politiku je opasan i postaje bezbjednosni rizikocijenio je Medojević.
Medojević očekuje da će uskoro u Ministarstvu pravde biti aktivirano pitanje bilateralnog sporazuma o izručenju optuženih za transnacionalni kriminal između Crne Gore i SAD, odnosno da će doći do rati kacije tog sporazuma
Nebojša Medojević
Sa druge strane, to što dio grupacije NSD-a predvođene Nikolom Jovanovićem dobija manjinsku podršku DPS-a u Budvi, Medojević vidi kao dio politike. Smatra i kako drugi dio NSD-a nema pravo da se poziva na tekovine 30. avgusta.
- Jer su sami učestvovali u tome da se rad DPS-a ne zabrani i da opstane kao legitimna politička partija - naveo je Medojević.
sa broda MSC u SAD. Upravo je od tog trenutka prestala i politička podrška režimu Mila Đukanovića. Đukanović od tada više nije ni partner ni saveznik, već bezbjednosna prijetnja – rekao je Medojević. Navodi kako je tada, sa sjedištem u Beogradu, oformljen poseban projekat „benignog“ naziva Tehnička podrška crnogorskom tužilaštvu u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, u čijem je sastavu 36 ljudi. - Ti ljudi koordiniraju akcije sa Europolom kada je riječ o presretanju „Skaj“ komunikacije i direktno komuniciraju sa glavim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem i starješinom SPO Predragom Šukovićem, a ne sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićemkazao je Medojević.
Govoreći o novoj američkoj administraciji i njenom odnosu prema Evropi, regionu Zapadnog Balkana i Crnoj Gori, Medojević ističe kako očekuje velike promjene, naročito u sferi obračuna sa organizovanim kriminalom. - Jedno od najvažnijih obećanja predsjednika Donalda Trampa je da će ispuniti sve sa liste od 118 izvršnih naredbi. Prva među njima je obezbjeđivanje sigurnosti svojim građanima. Narkokarteli i bande detektovani su kao ključni nacionalni bezbjednosni problemi, zbog čega ih je i proglasio nacionalnim te-
rorističkim organizacijama. Tramp je svim svojim saradnicima i saveznicima poslao jasnu poruku da isto tako urade – navodi Medojević. Procjenjuje i da carine i nove tarife koje je Tramp uveo Meksiku, Kanadi i Kini nijesu rezultat trgovinskih odnosa, već upravo znak pojačane borbe protiv kriminala, budući da se smatra da iz tih zemalja u SAD dolazi najveći dio droge. Medojević smatra i da borba protiv narkokartela i proglašavanje istih terorističkim organizacijama postaje ključna tačka Trampove po-
litike u zaštiti države spolja i iznutra što, dodaje on, ne isključuje ni Crnu Goru. - Bivša državna tužiteljka sa Floride Pam Bonding sada je postavljena za federalnog državnog tužioca, a Tulsi Gabard će biti direktorka Nacionalne agencije za bezbjednost. Ovim se stvara zakonska osnova da se primoraju na saradnju zemlje koje su američke bezbjednosne službe locirale kao izvoznike kriminala. Crna Gora je među tim zemljama još od 19. jula 2019. godine, kada je crnogorski narkokartel pokušao da ubaci 26 tona kokaina
Iza duboke države skriveni djelovi SPC, vlasnici Vijesti i pojedini biznismeni
To što je proces tranzicije nakon smjene vlasti 2020. godine bio neuspješan, lider PzP-a pripisuje uticaju crnogorske duboke
države koju, prema njegovim tvrdnjama, čine djelovi Srpske pravoslavne crkve, vlasnici Vijesti, biznismeni Miodrag Daka Davido-
U tom kontekstu ističe i kako Vlada Crne Gore nema nikakav upliv u rad Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja što je, kako navodi, nonsens. Medojević smatra da efekat borbe Novovića i Šukovića još nije na zadovoljavajućem nivou zbog čega očekuje američki pritisak na njih u smislu hapšenja vrhuške kartela. - Ne želeći da umanjujem njihov značaj, smatram da oni sami bez političke podrške ne mogu da kreiraju najvažniju državnu politiku koja se odnosi na bezbjednost građana, stabilnost države i na ispunjavanje uslova iz Poglavlja 23 i 24, a Spajić, Mandić i Milatović su im to prepustili. Hapšenja se sprovode do određenog nivoa, a ostali su zaštićeni. Onda se otvara pitanje uticaja na Šukovića i Novovića. Očekujem da će se pritisak pojačati i na Ministarstvo pravde da se izvrše reforme u pravosuđu, jer je očigledno da je vojska biv-
vić i Žarko Rakčević, te trebinjska grupa na čelu sa vladikom Grigorijem i Dejanom Bodirogom - Ti ljudi nijesu dozvolili da se Vlada formira na osnovu izbornog rezultata, što je osnov ustavne demokratije. Tada je prekinut ustavni poredak i nametnula se priča da neformalni centri moći mogu da formiraju Vladu - naveo je Medojević.
Medojević ističe da proteste studentskog pokreta „Kamo śutra?“ lično podržava, jer su razlozi za taj bunt, kako kaže, opravdani. Studentima, međutim, zamjera to što se kriju iza same organizacije i time, smatra on, otvaraju prostor za manipulacije
šeg režima raspoređena po pravosuđu čijim opstrukcijama se odlažu ročišta, izlazi u susret advokatima, čeka se zakonski rok isteka rokova za pritvor, ne donose se prvostepene presude, a oni koji imaju novca i resursa bježe - istakao je Medojević.
On očekuje i da će uskoro u Ministarstvu pravde biti aktivirano pitanje bilateralnog sporazuma o izručenju optuženih za transnacionalni kriminal između Crne Gore i SAD, odnosno da će doći do ratifikacije tog sporazuma. - Taj sporazum omogućava da se kriminalcima koji su učestvovali u transnacionalnom kriminalu sudi u SAD po zakonima njihove države –objašnjava Medojević.
On dodaje da će Amerikanci, kada taj sporazum zaživi, zahtijevati ekspresno izručenje ljudi iz crnogorskog kriminalnog miljea koji su prepoznati kao akteri šverca narkotika. Medojević pravda i Trampovu naredbu o ukidanju USAID finansijske podrške, tvrdeći da su nevladine organizacije kroz taj program sprovodile lijevu, odnosno zelenu agendu i preko cenzure medija i priče o rodnoj ideologiji vršile uticaj na političke procese u zemlji.
- Meni je žao kolega iz NVO sektora koji još ne mogu da dođu sebi, jer su im ukinuti ozbiljni finansijski izvori uz pomoć kojih su pojedini postali ozbiljni tajkuni i stekli ozbiljni kapital, a u stvari su bili agenti od uticaja SAD, jer je USAID korišćen za civilno finansiranje tajnih operacija obavještajnih službi – tvrdi Medojević. Irena MILOVIĆ
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio inicijativu Vladi u kojoj predlaže donošenje deset mjera za snižavanje cijena
Potrebno je sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema, poručio je predsjednik države Jakov Milatović
PODGORICA - Predsjednik
Crne Gore Jakov Milatović uputio je Vladi inicijativu za preduzimanje hitnih mjera čija bi primjena omogućila snižavanje cijena i poboljšanje standarda građana. Milatović je kazao da nedavni bojkot trgovačkih lanaca jasno pokazuje da rast cijena i dalje predstavlja veliki teret za građane, jer su osnovne namirnice često skuplje nego u mnogo razvijenijim evropskim zemljama.
On je Vladi predložio donošenje deset mjera u koje spadaju obavezno isticanje marži uz cijene proizvoda. - U cilju povećanja transparentnosti i sprečavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu vi-
sinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca - navodi se u Inicijativi Milatovića. On je Vladi predložio ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode. - Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda - kazao je Milatović.
Formiranje rezervi
Predsjednik predlaže i formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvo-
da kojima je marža ograničena, Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Jedna od mjera je i sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
- Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava
Preporuke iz Biznis agende Unije poslodavaca
U preporukama se navodi da je neophodno smanjiti troškove zaposlenih, koji su trenutno veoma visoki i rastu iz godine u godinu, imajući u vidu finansijsku stabilnost javnih resursa
PODGORICA - Crnoj Gori je neophodno smanjenje kontinuirano rastućih troškova zaposlenih u državnoj administraciji, što znatno utiče na poslovanje i otežava konkurentnost privrede, dok kvalitet usluga ne odgovara očekivanjima i potrebama poslovnog sektora, navedeno je u Biznis agendi 2025. Unije poslodavaca (UPCG). U preporukama Biznis agende 2025, kojim se identifikuju
prioritetne oblasti reforme, radi unapređenja poslovnog ambijenta, rasta i konkurentnosti preduzeća, navedeno je da je neophodno smanjiti broj zaposlenih u državnoj administraciji kako bi se poboljšala efikasnost, uzimajući u obzir da se radi o maloj i dinamičnoj ekonomiji. U preporukama se navodi da je neophodno smanjiti troškove zaposlenih, koji su trenutno veoma visoki i rastu iz godine u godinu, imajući u vidu finansijsku stabilnost
javnih resursa, prenosi PR centar. - Zbog toga su troškovi poslovanja u Crnoj Gori viši, dok kvalitet usluga državne administracije za privredu nije na adekvatnom nivou. Neophodno je obezbijediti kontinuirani proces učenja kroz prilagođavanje politika promjenjivim okolnostima i povratnim informacijama od zainteresovanih strana - objašnjeno je u dokumentu. Kad su u pitanju preporuke za unapređenje pravnog i regulatornog okvira, u Poslovnom planu se navodi da je potrebno uključiti poslodavačke organizacije u sve faze kreiranja politika, od samog početka, na osnovu analiza zasnovanih na dokazima. - Ključno je osigurati jasan glas poslodavaca u svim rješenjima politika, od zakona do strategija.
tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda - naveo je Milatović.
On je predložio i povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) za ugrožene građane putem socijalnih kartica. - Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristu-
piti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica - smatra Milatović. On je predložio i povećanje subvencija za domaću proizvodnju. - Jačanje domaće poljoprivrede ključno je za stabilno tržište i održive cijene. Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 miliona eura, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lo-
kalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza - rekao je Milatović. Predložena mjera obuhvata i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda. - Razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode. Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode - kazao je Milatović.
Smanjenje PDv-a Još jedna mjera je i razmatranje smanjenja PDV-a za osnovne proizvode. - Ključno je definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo odnosno kategorija „korpe za život dostojanstven čovjeka“, i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode - dodao je Milatović.
On je naveo da je potrebno analizirati marže i uzrok viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU
- Potrebno je sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema - precizirao je Milatović.
On je kao desetu mjeru naveo jačanje uloge Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
- Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova - rekao je Milatović. On je u dopisu Vladi poručio da samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori. S.PoPoviĆ
Upravni odbor Fonda PIO donio set odluka
Ključno je osigurati jasan glas poslodavaca u svim rješenjima politika, od zakona do strategija
Takođe, prema važećem zakonodavstvu, mišljenje Socijalnog savjeta je obavezno za sve izmjene, što trenutno nije slučaj. Stoga bi unapređenje transparentnosti i inkluzivnosti procesa donošenja odluka trebalo da bude prioritet - piše u preporukama. Biznis agenda 2025 proistekla je iz izvještaja Podsticajno okruženje za održiva preduzeća (EESE), koji je Unija izradila u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada. Taj dokument će biti predstavljen na forumu Biznis agenda 2025, koji UPCG organizuje 20. februara na povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, uz podršku MOR-a. r. e.
Januarske penzije veće 6,85 odsto
PODGORICA - Upravni odbor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) je donio set odluka o usklađivanju penzija. Fond PIO je donio odluke o usklađivanju penzije za jedan lični bod, kao i penzija i novčanih naknada, od 1. januara ove godine. Donijeta je i Odluka o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje, takođe od 1. januara. - Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. januara ove godine usklađuju za 6,85 odsto - rekli su iz Fonda PIO. Donesene odluke biće primijenjene prilikom isplate penzije za januar, koja će biti realizovana u februaru. r. e.
U Skupštini održana rasprava o Prijedlogu budžeta i zaduživanju za 2025. godinu
PODGORICA - Ministar finansija Novica Vuković je tokom jučerašnje rasprave u Skupštini u vezi sa Prijedlogom zakona o budžetu, odluci o zaduživanju i izmjenama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kazao da će crnogorska ekonomija rasti zbog domaće potrošnje, privatnih investicija i lične potrošnje domaćinstava, dodajući da su prihodi u ovoj godini planirani na nivou u 2,88 milijardi, a izdaci na 4,03 milijardi eura.
Kapitalni budžet, za koji je kazao da obuhvata samo zrele projekte, težak je 280 miliona eura, za sektor saobraćaja planirano je 242 miliona, zdravstvo 474 miliona i obrazovanje 362 miliona eura. Planirano je zaduženje do 900 miliona eura u ovoj godini, od čega se najveći dio odnosi na ranije
dugove u iznosu od 820 miliona eura koji dospijevaju u ovoj godini. Vuković je naveo da većina dugova dospijeva u mandatu ove vlade, ocjenjujući da se prvi put upravlja dugom kako treba.
OdrživOst Vuković je poručio da je proces budžetiranja veoma zahtjevan te da to zahtijeva posvećeno i sveobuhvatno poznavanje i uzimanje u obzir svih aspekata javnih finansija. - Moram skrenuti pažnju na značaj budžeta, da građani Crne Gore apsolutno ne budu neinformisani, da stav Ministarstva finansija u svakom trenutku je nešto što je, zajedno sa vama, na fonu zaštite interesa građana Crne Gore. Ministarstvo finansija sa tog aspekta i sa aspekta struke, ekspertize, daje i predlaže ono što je održivo, ono što je moguće i ono iza čega sto-
Planirano je zaduženje do 900 miliona eura u ovoj godini, od čega se najveći dio odnosi na ranije dugove u iznosu od 820 miliona eura koji dospijevaju u ovoj godini, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Dodao je da većina dugova dospijeva u mandatu ove vlade, ocjenjujući da se prvi put upravlja dugom kako treba
ji – kazao je Vuković dodajući da su pretpostavili da su na dobrom putu sa ovogodišnjim budžetom imajući u vidu rezultate budžeta za prošlu godinu.
Dražen Petrić (PES) je podsjetio da se, ukoliko se budžet ne usvoji, ne može očekivati 400 miliona eura u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ukazao je da je ključno da imamo povoljan bonitet i kreditni rejting, imajući u vidu
iznos dugova koji se mora vratiti. Petrić je dodao da je prošlogodišnji budžet ostvaren na nivou od 99 odsto, te da su posljednja dva mjeseca prihodi bili veći za 40 miliona eura u odnosu na godinu prije, kao i da je Crna Gora fiskalno stabilna.
Obaveze i rezultati
Dejan Đurović (NSD) je kazao da prethodne vlade nijesu dovoljno brinule o potrebama građana, već o kratkoročnim
Na konferenciji za medije Nikole Milovića (DPS) i Borisa Mugoše (SD) Milović je poručio da su javne finansije pred kolapsom zbog loše politike te da programi Evropa sad 1 i 2 ne mogu biti realizovani bez zaduživanja i novih nameta.
- Vidjeli ste da će se Crna Gora u naredne tri godine zadužiti 3,5 milijarde eura. Ono što je danas ključno pitanje ministru jeste da li Crnoj Gori prijeti bankrot i koliko novca ima u državnoj kasi. Bojim se da ekonomska politika bazirana na zaduženju prijeti da Crnu Goru odvede u bankrot – naveo je Milović dodajući da će to dovesti do pada kvaliteta života građana.
Boris Mugoša (SD) je kazao da se i dalje vodi bilbord ekonomija, te da su, kad su vidjeli da im fali u budžetu 500 miliona zbog ukidanja doprinosa, odlučili da povećaju poreze.
- Vlada da bi krpila rupe, dodatno vrši pritisak na cijene. Zbog toga je od 2021. do prošle godine veća stopa inflacije nego u većini zemalja eurozone. Njima je bitna odluka o zaduženju, a
političkim ciljevima i interesima, te da su sadašnja većina i Vlada pokazali opredijeljenost ka povećanju standarda građana. Smatra budžet odgovornim i održivim, dodajući da podaci govore da su se problemi sa švercom cigareta i alkohola sveli na minimum. Boris Bogdanović (Demo -
ne budžet, jer su takav model ekonomije napravili, koji suštinski ne povećava standard građana. Povećavaju se profiti velikima, a sve se svodi na zaduženje. Ne komentarišu podatak da je u posljednjih 15 godina najveći spoljnotrgovinski deficit, 3,5 milijardi eura više uvezeno nego izvezeno. Jesu li to prokomentarisali? Jesu li prokomentarisali deficit od 300 miliona u novembru i decembru prošle godine? Ali su vam pričali bajke o suficitima od januara do oktobra, jer su znali da ti suficiti ne predviđaju deficite koji će tek doći – kazao je Mugoša. Dodao je da o tome koliko je dobar ovaj budžet govori to što je predloženo 120 amandmana, od čega je 100 od poslanika vlasti. - Tako oni vode ozbiljnu politiku. Građani shvataju o čemu se ovdje radi –poručio je Mugoša. Upitan da li će poslanici kojima nijesu izrečene mjere doći na raspravu i glasanje o budžetu, Milović je kazao da će naknadno zauzeti zajednički stav kao opozicija.
krate) je kazao da su zasukali rukave i u odnosu na godinu ranije, počeli da ispunjavaju evropske obaveze i ostvarili istorijske rezultate.
Vuković nije odgovorio na pitanje Milana Kneževića (DNP) u vezi sa nastavkom izgradnje druge dionice auto-puta, niti na njegove tvrdnje da su Evropska komisija i Evropska banka za razvoj (EBRD) tražile da Vlada poništi pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice. Knežević je napomenuo da je, kada su davali uslovnu podršku premijeru Milojku Spajiću,
jedan od ključnih zahtjeva bio završetak druge dionice auto-puta od Andrijevice do Mateševa.
- Premijer Spajić je saopštio da očekuje prvu lopatu u septembru, a pošto je DNP delegirala Maju Vukićević na mjesto ministarke saobraćaja, imamo obavezu da vam kažemo da se plašimo da ta lopata neće cukati u septembru, jer su EK i EBRD tražili poništenje pretkvalifi-
kacionog tendera i odmah prelazak na glavni tender –ustvrdio je Knežević. To, kako je ocijenio, znači produžetak svih procedura bez jasne analize šta može da se očekuje, navodeći da je razlog za to što su se na pretkvalifikacioni tender prijavile kompanije iz Kine, Turske i Azerbejdžana, te da će, ako se ukine, na tender moći da se prijave i oni koji nijesu inicijalno.
- To mene zabrinjava, iako želim snažno partnerstvo sa EBRD. Gospodine Vukoviću, vi ste dužni da, zajedno sa premijerom i direktorom Monteputa, date infomacije kakva je projekcija EK i EBRD što se tiče druge dionice, koja košta 530 miliona eura. Ako ovo ide onako kako ja vidim, onda smatram da mi kao država moramo da tražimo alternative u slučaju da EBRD i EK novim prolongiranjem odlože ovo vađenje lopate iz službenog auta Spajića koju treba da udari na početak radova - kazao je Knežević
dodajući da u slučaju poništenja pretkvalifikacionog tendera, radovi ne bi počeli prije iduće godine. Vuković nije odgovorio ni na Kneževićev zahtjev da izrazi stav u vezi sa bojkotom trgovina, niti na pitanje da li bi država trebalo da ograniči cijene.
- Ako ne nađete mehanizam da ograničite cijene, vjerujte da će ljudi početi da pune korpe i izlaze napolje i ne plate ništa. Šta god da urade ja ih razumijem i neće naštetiti trgovačkim lancima – ocijenio je Knežević.
- Donijeli smo i veće plate, penzije, dječje dodatke i besplatne udžbenike, sve to za nepune tri godine. Zato više nije pitanje ko je bolji, taj rebus smo riješili sada je samo pitanje hoćete li nazad – kazao je Bogdanović. Mirsad Nurković (BS) je makroekonomski ambijent ocijenio stabilnim uz očuvanu otpornost i rast ekonomije u posljednje dvije godine. Nada se, kako je kazao, da će ove godine vidjeti početak radova na drugoj dionici auto-puta, dodajući da iako je polovina kapitalnog budžeta namijenjena sjeveru, da je potrebno još ulaganja kako bi doživio renesansu.
Poslanici se juče nijesu izjašnjavali o ovim tačkama dnevnog reda, a o nastavku sjednice će, kako je saopšteno, obavijestiti naknadno. M. leKOviĆ
U nekoliko gradova organizovane blokade saobraćajnica kao odgovor na neispunjavanje zahtjeva organizacije „Kamo śutra?“ koja traži smjenu čelnika bezbjednosnog sektora
Iz organizacije „Kamo śutra?“ pozvali su sve slobodne građane Crne Gore da im se pridruže, a takođe su pozdravili samoinicijativna okupljanja u drugim gradovima uz očekivanje da će se proširiti na čitavu zemlju
PODGORICA – Blokade saobraćajnica u više gradova u Crnoj Gori održane su sinoć u znak revolta zbog neispunjavanja zahtjeva koje je pokrenula neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ tražeći smjene čelnika bezbjednosnog sektora nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju za protekle dvije i po godine.
Oni blokade i proteste organizuju u Podgorici uz „23 minuta buke“ u 17 sati i 26 minuta, simbolično, kada je i policiji stigla prva prijava zločina na Cetinju. Od juče su inspirisali i građane Budve, Bara, Nikšića, Kotora i Herceg Novog. Na Cetinju su preksinoć kulturni i prosvjetni radnici organizovali plenum, kao i blokadu kružnog toka, što su učinili i sinoć.
Ima l I m I rnog sna Za razliku od ovog vida svakodnevnog revolta zbog toga što do pozicija u Vladi
odgovornih za sigurnost građana ne dopiru pozivi za ostavku, odnosno smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, protesti koje u Podgorici organizuje „Kamo śutr a“ jednom nedjeljno protiču drugačijom dinamikom: uz 13 minuta tišine, kojom se odaje počast ubijenima Radovanu i Radmili Martinović, njihovim sinovima blizancima Milošu i Marku, Radomiru M arkoviću , Jošu Otaševiću, Branislavu Mudreši, Dragani Drašković, Zorici Vuletić. Ubijeni su i dječaci Vukan i Jovan Vuletić i njihov stric Mirko Vuletić. Dejan Kokotović je preminuo nakon nekoliko dana u KCCG.
U Podgorici su sinoć „Kamo śutra?“ organizovali blokadu
Mosta na Ribnici iznad nekadašnje stare banje, a pridružili su im se građani koji su uz zvuke pištaljki, sirena zatražili smjene u sektoru bezbjednosti.
„Masira li te fotelja“ i „Mirno spavate jer nijesu vaša đeca“ neke su od poruka sa transparenata koji su nosili učesnici protesta.
Nova blokada, kako je najavljeno, biće održana danas u isto vrijeme na raskrsnci kod Trgovinske škole.
Iz organizacije su pozvali sve slobodne građane Crne Gore da im se pridruže, a takođe su pozdravili samoi-
nicijativna okupljanja u drugim gradovima uz očekivanje da će se to proširiti na čitavu zemlju.
PItanje emPatIje Dio građana Herceg Novog simboličnom šetnjom preko pješačkih prelaza na kružnom toku u Meljinama priključio se protestu koji organizuje grupa studenata u Podgorici.
Kako je prenio RTV Herceg Novi, iza organizacije skupa ne stoji ni jedna politička partija, već protest je organizovan spontano, kazala je studentkinja Jovana Jančić
– Juče je na društvenim mrežama izašla objava da bismo i
mi mogli da podržimo organizaciju „Kamo sjutra?“. Ovo nije skup bilo kakve političke partije, nije skup ni organizacije „Kamo śutra?“, već isključivo podrška građana Herceg Novog, koji imaju dovoljno empatije i ljudskosti u sebi da, kada se dogodi tragedija, mogu i žele da izađu na ulicu bez straha o tome ko će šta da kaže – kazala je ona.
I Nikšićani su izašli sinoć na centralni kružni tok i blokirali sve saobraćajnice koje se ulivaju u Trg Save Kovačevića. Okupljeni su skandirali ,,Ostavke, ostavke“... Nosili su transparente na kojima piše „Neka svemir čuje ne-
mir“, „Nikšić je uz studente“, „Sonja, izađi da skitamo“, „Vidi ga, vidi, niži je od perona“. Blokada, koja je trajala više od pola sata je protekla mirno, a kako se moglo čuti, novo okupljanje zakazano je za danas u isto vrijeme i na istom mjestu. Na kružnom toku kod stadiona Lugovi održana je i blokada u Budvi dok su Cetinjani i Cetinjanke na kružnom toku i blokirali ulaz u grad, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo povodom zločina koji su se dogodili na Cetinju. Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Milo Perović i Itana Dragojević u izjavi za Radio Cetinje, kazali
su da je ovo zajednička borba studenata, građana Cetinja i brojnih crnogorskih gradova.
- Jako nam je značajna podrška koja stiže iz brojnih gradova. Srećni smo i veoma zahvalni što su ljudi odlučili da se samoinicijativno okupe, i mi to pozdravljamo – naveli su oni. Pojasnili su da su se juče obratili javnosti da bi razjasnili da nemaju informacije i ne organizuju proteste u drugim gradovima.
- Apsolutnu podršku dajemo svim građanima koji ne mogu da dođu u Podgoricu – naveli su studenti.
traže Pravdu
i odgovornost
U Kotoru je u isto vrijeme blokiran pješački prelaz kod Luke. Okupljeni su zviždali i uzvikivali ,,Ostavke, ostavke“, a nosili su i transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: „Diploma, a ne stranka i sendvič“, ,,Oslobođeni od Ustava i odgovornosti“, ,,Nema pravde, svi u
„Kamo śutra?“ protestuje uz „23 minuta buke“ u 17 sati i 26 minuta, simbolično, kada je i policiji stigla prva prijava zločina na Cetinju. Od juče su inspirisali i građane Budve, Bara, Nikšića, Kotora i Herceg Novog
blokade“, ,,Studenti su uvijek u pravu – J. B. Tito, jun 1968“, ,,23 žrtve nijesu samo broj“ Kako saznajemo, i ubuduće će se protesti održavati svakog radnog dana u 17.26 i trajaće 23 minuta u znak sjećanja na 23 žrtve koje su stradale na Cetinju. U Baru su okupljeni podršku neformalnoj grupi studenata i njihovim zahtjevima izrazili na glavnoj ulici naspram Robne kuće. redakcija Pobjede
Komisija za kontrolu kvaliteta Kliničkom centru Crne Gore tvrdi da je preminula Drita Tafa liječena po svim pravilima struke
PODGORICA - Drita
Tafa je u Kliničkom centru Crne Gore liječena u skladu sa savremenim medicinskim principima i pravilima struke, nalaz je Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.
Pobjedi je iz KCCG saopšteno da je nažalost došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema i smrtnog ishoda, bez obzira na to što su adekvatno i blagovremeno sprovedeni svi terapijsko dijagnostički postupci i što je primjenjivana sva potrebna terapija preventivno i pravovremeno.
U Opštoj bolnici Bar je u novembru sprovedena kontrola, i Komisija je i u toj ustanovi utvrdila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
Drita Tafa porodila se 13. septembra u Opštoj bolnici Bar, a narednog dana je, zbog sumnje na komplikacije, upućena u KCCG, gdje je bila do 25. septembra. Otpuštena je i došla na zakazanu intervenciju 30. oktobra. Nakon intervencije, došlo je do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja i ona je preminula 2. novembra u Kliničkom centru u Podgorici. Smrt ove porodilje ispituje i Više državno tužilaštvo, koje je prošle nedjelje dobilo i konačni obdukcioni nalaz i mišljenje vještaka. VDT je po službenoj dužnosti naredilo ekshumaciju i obdukciju kako bi se utvrdio uzrok smrti. Time će se baviti i eksterna komisija eksperata iz Slovenije.
- Razmatrajući medicinsku dokumentaciju, bez uvida u obdukcioni zapisnik, nijesu ustanovljeni formalni ili suštinski propusti (koji se tiču domena rada ove Komisije), niti nepoznate ili neprepoznate komplikacije koje se mogu javiti tokom ovakvog liječenja – rečeno je Pobjedi iz KCCG. Komisija KCCG je izvršila analizu medicinske dokumentacije, u vezi sa bolničkim liječenjem u KCCG, u dva navrata tokom kojih je iječena u toj instituciji. Razmotrena je i dostupna medicinska dokumentacija tokom perioda liječenja van ustanove između dva bolnička liječenja.
Pobjedi je iz KCCG saopšteno da je nažalost došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema i smrtnog ishoda, bez obzira na to što su adekvatno i blagovremeno sprovedeni svi terapijsko dijagnostički postupci i što je primjenjivana sva potrebna terapija preventivno i pravovremeno
Kažu da nije analiziran obdukcioni zapisnik, koji je dio tužilačkih spisa i svakako nije predmet rada ove Komisije. Komisija je utvrdila da je tokom oba bolnička liječenja medicinska dokumentacija sačinjena detaljno, jasno, precizno i da sadrži sve medicinski značajne činjenice za ocjenu toka liječenja.
Što se Šalje u sloveniju
Ministar zdravlja Vojislav Šimun je nakon smrti Drite Tafe najavio formiranje nezavisne komisije kojoj će poslati obdukcioni nalaz koji se čekao od Višeg državnog tužilaštva. Međutim, kada je nalaz bio gotov, 29. januara, ispostavilo se da ga VDT ne može ustupiti Ministarstvu, jer ono nije stranka u postupku.
Iz VDT-a je pojašnjeno da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da pravo na uvid u spise predmeta imaju oštećeni, njegov punomoćnik, kao i osumnjičeni, odnosno okrivljeni i branilac, te da iz tog razloga obdukcioni zapisnik nije dostavljen Ministarstvu zdravlja.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun nakon smrti Drite Tafe najavio je formiranje nezavisne komisije kojoj će poslati obdukcioni nalaz koji se čekao od Višeg državnog tužilaštva. Međutim, kada je nalaz bio gotov, 29. januara, ispostavilo se da ga VDT ne može ustupiti Ministarstvu, jer ono nije stranka u postupku
Zbog toga će, prema informacijama Pobjede, Ministarstvo uzeti nalaz od porodice Tafa i poslati ga u Sloveniju. Šimun je kazao da niko neće biti pošteđen odgovornosti te da će svu dokumentaciju izuzetu o liječenju pacijentkinje u Opštoj bolnici Bar i u KCCG, uz zdravstveno-sanitarne nadzore i sve ostale segmente, poslati u Sloveniju na dodatno vještačenje. Više državno tužilaštvo je takođe angažovalo nezavisne vještake u ovom slučaju na čije su mišljenje i čekali da bi u okviru svojih nadležnosti istraživali da li je i ko kriv za smrt porodilje. Ta institucija radi sudsko-medicinsku obdukciju, koja je dio spisa, a KCCG i OB Bar su formirali komisije koje utvrđuju liječenje i medicinske procedure.
ProPusti i Protesti
Arben Tafa, Dritin suprug, u iskazu policiji, koji je na sjednici Odbora za zdravstvo pročitao poslanik Miloš Konatar, naveo je da se nakon porođaja i operacije žalila na jake bolove, da je sjutradan upućena u KCCG, te da joj je ljekarka V. Đ. kazala: „Idi i spašavaj glavu“. Opisao je i njen boravak u KCCG i navode ljekara koji su iskazali sumnju da je nastupila sepsa. Kazao je i da je infromacije dobijao od žene koja je sa Dritom bila u sobi. Drita Tafa je preminula, a dijete koje je rodila je dobro i zdravo. Na sjednici Odbora je tada dr Šimun kazao da je takvo obraćanje ljekara nedopustivo.
Takođe, na informacije da se suprug informisao o zdravlju tako što je komunicirao sa pacijentkinjom koja je sa njom bila u sobi, ministar kaže da mora postojati komunikacija između ljekara i porodice.
Kada je riječ o barskoj bolnici, najavio je da postoji praznina, ali da su u pregovorima sa kvalitetnim ljekarima koji će doći da rade.
– Da bismo vratili povjerenje u bolnicu, moramo da budemo realni i posložimo stvari kakve jesu – kazao je on.
Iz Ministarstva zdravlja ranije je saopšteno da ljekarka koja je učestvovala u porođaju preminule porodilje iz Ulcinja Vesna Đokvučić više ne radi u Opštoj bolnici u Baru. Direktor te zdravstvene ustanove Igor Karišik saopštio je, nedugo nakon smrti porodilje, da je komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici zaključila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima.
Zbog smrti Drite Tafe, 7. novembra u Ulcinju je održan masovni protest na kojem su članovi porodice, predstavnici civilnog sektora i više hiljada građana pozvali nadležne da ispitaju okolnosti pod kojima je ona preminula. Jedan protest je održan i prije tri godine, kada je u barskoj bolnici nakon porođaja preminula Ajla Hot, čija porodica još traži odgovore na pitanja - zbog čega se to desilo i ko je odgovoran. j. MartinoviĆ
Udruženje pravnika podržalo zahtjev organizacije STEGA da se iz skupštinske procedure povuče prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini
Ishitrena i nepripremljena izmjena zakona, koju nije pratila bilo kakva pravna analiza, izaziva zabrinutost ne samo u dijelu stručne javnosti, već i kod velikog broja građana, što je razumljivo s obzirom na osjetljivost teme i samu prirodu groblja i grobnog mjesta – navodi se u saopštenju Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore
PODGORICA - Udruženje pravnika Crne Gore zvanično je podržalo zahtjev organizacije STEGA da se iz procedure povuče prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, a da se o predloženim promjenama pravnog režima grobalja organizuje javna rasprava.
- Groblja, koja su sada, saglasno članu 58 Ustava, isključivo državna svojina, planiranom izmjenom čl. 16 Zakona o državnoj imovini izgubila bi status „dobara u opštoj upotrebi“. Ovako ishitrena i nepripremljena izmjena, koju nije pratila bilo kakva pravna analiza, izaziva zabrinutost ne samo u dijelu stručne javnosti, već i kod velikog broja građana, što je razumljivo s obzirom na osjetljivost teme i samu prirodu groblja i grobnog mjesta – navodi se u saopštenju Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore. Uprkos apelima stručnjaka i građana, sporni amandman Nove srpske demokratije kojim se na mala vrata omogućava promjena pravnog režima svojine nad grobljima u državi, odnosno njihova privatizacija - uključujući i legalizaciju svih dosadašnjih protivpravnih upisa vlasništva SPC nad grobljima širom Crne Goreipak se krajem januara našao u skupštinskoj proceduri.
Premijer Milojko Spajić je, naime, zvanično obavijestio Skupštinu da je Vlada prihvatila amandman koji je podnio poslanik NSD-a Velimir Đoković i kao predlagač ga uputila da bude uvršten u ranije pripremljene izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini.
Skupštini je amandman dostavljen 29. januara, čime se Spajić oglušio na otvorena pisma i apele strukovnih udru-
ženja, nevladinih organizacija i političkih subjekata koji su upozorili da se time otvara nova, ozbiljna i opasna linija podjela u ionako politički bremenitom trenutku, što može dovesti do nesagledivih posljedica.
PrePoznati javni intere s
Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore ocijenio je da ovu temu treba temeljno sagledati sa stanovišta odredbe čl. 58 Ustava i ne dozvoliti da se partikularni, stranački ili bilo čiji lični interes stavi iznad javnog. Posebno, kako dodaju, brine činjenica da premijer ne daje odgovore na javno postavljena pitanja, čime još više podražava zabrinutost javnosti. - Saglasno svemu navedenom, Udruženje pravnika Crne Gore poziva premijera Spajića da pruži neophodne odgovore na javno objavljeno obraćanje organizacije STEGA i u cilju obezbjeđenja vođenja javne rasprave, saglasno članu 147 Poslovnika Skupštine, ponuđene izmjene povuče iz procedure - zaključili su iz UPCG. Predsjednik Vlade uopšte nije reagovao na zajednički apel Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), nevladine organizacije „Komunica - Ne damo groblja“ i Udruženja pravnika Crne Gore od 23. januara da preduprijedi dalekosežne posljedice amandmana na tekst izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, zbog čega se razmatra i mogućnost protesta, jer zakonske izmjene zadiru u veoma osjetljivo pitanje.
Prethodno, STEGA je 17. januara obavijestila premijera Spajića o problemu, kada su ga otvorenim pismom, predatim i službenim putem, upoznali sa detaljnom i opsežnom analizom i argumentacijom zašto
Premijer Spajić zvanično je obavijestio Skupštinu da je Vlada prihvatila amandman koji je podnio poslanik NSD-a Velimir Đoković i kao predlagač ga uputila da bude uvršten u ranije pripremljene izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini. Time se oglušio o apele strukovnih udruženja i nevladinih organizacija da bi zadiranje u pravni režim groblja mogla da bude ozbiljna i opasna linija podjela u ionako podijeljenom društvu
Turske vlasti donijele presudu
država ne bi smjela da se upušta u izmjene pravnog statusa grobalja.
Tada su upozorili da se amandmanskim izmjenama zakona groblja kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi“, koja su prema članu 58 Ustava vlasništvo države koje ne može biti predmet privatne svojine, pretvaraju u „dobra od opšteg interesa“. Naizgled tehničkom promjenom se mijenja režim svojine i omogućava da groblja u svojini države mogu postati i privatna svojina. STEGA, NVU „Komunica NG“ i Udruženje pravnika upozorile su da bi zakonske izmjene proizvele tenzije i generisale novu liniju podjela u već nestabilnom društvu.
ozbil jna odgovornost
Ocijenjeno je da je upravo premijer Spajić najviše odgovoran da se sporne izmjene zakona, koje je amandmanski oblikovala Mandićeva NSD, zaustave, odnosno povuku iz procedure. Budući da premijer nije odgovorio na pismo organizacije STEGA, sa nedavne konferencije za medije pitali su da li je Spajićeva prava namjera da mijenja pravni status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli njihovo preimenovanje.
- Da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa grobalja: da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, vlasništvo privatnih lica i vjerskih organizacija koje bi odlučivale o tome ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova i grobalja... Zar je moguće da ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom – kazao je nedavno član organizacije STEGA advokat Vlado Vuković Spajić i njegovi saradnici i ministri upućivanjem amandmana potvrdili su da prihvataju agendu Mandićeve NSD, kao i intencije vjerskih organizacija, u prvom redu SPC, koja pokušava da faktički obesmisli niz postupaka koji se vode pred sudovima zbog protivpravnog prepisivanja državne imovine na eparhije. i. P.
PODGORICA – Turske vlasti osudile su Željka Bojanića, Radoja Živkovića, Yakupa Dogana i Emircana Sümera na doživotne kazne zatvora zbog ubistva Kotoranina Jovana Vukotića u Istanbulu, prenio je portal HalkTV.
Vukotić je ubijen 8. septembra 2022. godine, a za njegovo ubistvo optuženo je 16 osoba, među kojima su pripadnici kavačkog klana i turske mafije. U njegovom vozilu bio je po-
PODGORICA – Početak suđenja advokatu Dimitriju Dapčeviću zbog sumnje da je kao pripadnik kriminalne organizacije Radoja Zvicera oprao 2,6 miliona eura, juče je u Višem sudu u Podgorici odgođeno za 19. mart. Do tada trebalo bi ovom okrivljenom da budu uručeni svi dokazi radi pripreme odbrane.
Dapčević je sudu saopštio da je spreman da iznese odbranu, ali da ne može komentarisati nalaz vještaka i slično jer se sva njegova korespondencija sa klijentima, koja se odnosi i na uplate i isplate, nalazi u laptopu i telefonu koji su mu oduzeti prilikom hapšenja.
Istakao je da je ta komunikacija jedna bitna cjelina, kojom će dokazati da ništa nije onako kako je SDT predstavio u optužnici.
Dapčević je kazao da nema ništa od dokumentacije, pa ni nalaze vještaka ni navodnu „Skaj“ komunikaciju.
stavljen GPS uređaj za praćenje, zbog čega je Vukotić bio pod stalnim nadzorom. Tokom istrage, pokrenuta je tužba protiv više osoba. Među optuženima su Radoje Živković, poznat kao „Mario“ (40), Zdravko Perunović , poznat k ao „Pitbul“ (50), Milan Vujotić (44), kao i Asije Yüksel (51), Ayşe Sipahi (45), Murat Polat (51), Cemre Murat Çalış (31), Emircan Sümer (25), Elanur Tuna (23), Erdi Ertan (36), Esat Candan (36), Furkan Yeşil (29), Emre Karağaç (26), Niyazi Serkan Altundaşar (51) i Yakup Doğan (22). Takođe, tokom suđenja, otvorena je istraga i protiv Željka Bojanića, koji je bio optužen za ubistvo Rista Mijanovića Po izvještajima turskih medija, Tužilaštvo je navelo da je ubistvo Vukotića nastavak obračuna zavađenih klanova iz Crne Gore. Ističe se da su članovi organizacije, u kojoj je bio značajan broj turskih državljana, po uputstvu Rado-
Odložen početak suđenja advokatu optuženom
Advokat Dimitrije Dapčević ostaće u pritvoru odlučilo je juče krivično vijeće Višeg suda.
Branioci Dapčevića, advokati Miloš Vuksanović i Draško Dapčević, prije odluke suda, rekli su da će prestati da se bave advokaturom ukoliko bi taj Budvanin, nakon puštanja na slobodu, pobjegao.
Odbrana Dapčevića ranije je ponudila jemstvo od 1,35 miliona eura u nekretninama porodice i prijatelja, kao garanciju da on neće pobjeći tokom postupka, ukoliko mu sud dozvoli da se brani sa slobode.
Njegov branilac, advokat Miloš Vuksanović dodao je da ni tokom ročišta za kontrolu optužnice, pa ni sada, odbrana nema i nije imala kompletne spise predmeta, odnosno nije imala nalaz vještaka, dokaze, „Skaj“ dokumentaciju. -Pojma nemam o čemu tužilac govori. Optužnica je naracija tužioca. Danas bih mogao da iznesem odbranu do dijela nalaza i mišljenja vještaka ekonomske struke. Na mom telefonu, kompjuteru i mejl adresi nalaze uplate i isplate. Blokirali su mi i mejl. Molio bih da mi se to vrati da bih se mogao
škaljarskog klana u Istanbulu
nadležnima i oni su uhapšeni. U taksi vozilu u kojem su bili u trenutku hapšenja pronađen je cijanid, koji su oni, prema sumnjama tužilaštva, htjeli da mu stave u hranu.
U Specijalnom tužilaštvu saslušani osumnjičeni pripadnici kriminalne organizacije Radoja Zvicera
REAGOVANJE NA TEKST ,,KO NADGLEDA CETINJE“: Milisav Damjanović tvrdi da njegov video nadzor ne kontrolišu kriminalni klanovi
ja Zvicera radili na lociranju Vukotića, te da su uspjeli da otkriju da boravi u Istanbulu. U optužnici je navedeno da je nakon nekog vremena mafijaška grupa u Turskoj imala za cilj da organizuje napad na Vukotića koristeći svoju moć i resurse koje su imali na raspolaganju, te su u tom pravcu kontaktirali i sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Binali Čamgoz
Dvojica napadača na motociklima otvorila su vatru na automobil, a potom pobjegli. Ispalili su ukupno pet hitaca u Vukotića.
Desetak dana kasnije uhapšena je grupa crnogorskih i turskih državljana zbog sumnje da su odgovorni za to ubistvo. Vukotić je inače nekoliko puta izbjegao smrt: dok je bio u ekstradicionom pritvoru u Centralnom zatvoru u Beogradu krajem decembra 2019. godine, zatim kada je prebačen u spuški zatvor, a onda i nakon izlaska, ispred kotorske stanice policije.
Predstavljajući se kao policajci, trojica osumnjičenih presreli su Vukotićevu nevjenčanu suprugu koja mu je nosila ručak u Centralni zatvor, ali ona u tom trenutku nije imala hranu, već garderobu. Zatražili su da provjere što se nalazi u paketu, ali je njoj to bilo sumnjivo i odmah je prijavila
Ovaj Kotoranin, koji je imao crnogorsko i srpsko državljanstvo, nakon odležane kazne u Srbiji izručen je Crnoj Gori 8. februara 2020. godine, prevezen je helikopterom pod jakim obezbjeđenjem. Crnogorske vlasti tražile su ga zbog pokušaja ubistva supruge vođe kavačkog klana Tamare Zvicer, Miloša Radonjića i Vojina Stupara, te zbog nedozvoljenog držanja oružja. Optužbe za pokušaj ubistva su odbačene. I u spuškom zatvoru Vukotić je bio pod posebnim režimom jer ga je Uprava tretirala kao osobu kojoj je bezbjednost visoko rizična. Supranička grupa, kako je to nedavno zvanično potvrđeno, planirala je njegovo ubistvo. Krajem jula 2020. godine Vukotić je izašao iz pritvora, a samo tri mjeseca kasnije, kada je pozvan na razgovor u kotorsku stanicu policije, ispred glavnog ulaza ga je čekao Petar Mujović, naoružan vatrenim oružjem i sa kriptovanim telefonom u ruci.
Po ulasku Vukotića u stanicu, Mujović je i dalje ostao da čeka ispred i to na istom mjestu, neposredno pred sami glavni ulaz. Jovanov otac Veselin Vukotić ubijen je Dobroti, 20. aprila 2019. godine, ispred porodičnih apartmana. Ubica mu je prišao s leđa i ispalio nekoliko hitaca. Taj zločin nije rasvijetljen do danas.
Drugi Veselinov sin – Igor Vukotić takođe se teretio za stvaranje kriminalne organizacije koja je planirala izvršenje teških krivična djela. Igor Vukotić se već duže ne nalazi u Crnoj Gori, kao ni vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, za kojeg istražitelji vjeruju da je direktni nalogodavac. A. R.
optuženom za pranje novca Dapčević tražio dokaze pripremio odbranu
izjasniti, rekao je Dapčević On je dodao da je tužilac u optužnici napravio alternativu.
- Napravio je za ,,Skaj“ optuženja, pa ako mu to ne prođe onda se nadovezao na nalaz vještaka - ukazao je on.
Tražio je i da mu se vrati oduzeti novac, naglašavajući da mu je jedina struka advokatura i da već 11 mjeseci ne radi a da je to bio prihod za njega i porodicu.
- Da sam radio kako je navedeno u optužnici, ne bih radio više od deset sati dnevno i imao 350 aktivnih predmeta - naglasio je Dapčević. Dapčević je uhapšen u julu prošle godine, a sumnjiči se da je pomoću fiktivnih kupoprodajnih ugovora i ugovora o pozajmicama, sa ofšor desti-
Stefanoviću, Miliću i Ćoroviću
određeno
zadržavanje do 72 sata
PODGORICA – Policijskom inspektoru Dušanu Stefanoviću, Bobanu Miliću i Farisu Ćoroviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu zbog osnovane sumnje da su povezani sa kriminalnom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, potvrđeno je Pobjedi.
Odluku o zadržavanju donio je specijalni tužilac Vukas Radonjić Osumnjičeni su, prema riječima njihovih branilaca, negirali bilo kakvu vezu sa djelima koja im se stavljaju na teret.
Osim navodnog članstva u Zvicerovoj kriminalnoj grupi, Stefanoviću, Miliću i Ćoroviću se na teret stavljaju i krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.
Prema nezvaničnim informacijama Libertasa, policajac Stefanović je osumnjičen da je primio mito od 500 eura, odavao tajne podatke iz službe, obavještavao navodne saučesnike o kretanju određenih osoba... Za prenošenje tih podataka, navodno, koristio je kriptovani telefon.
Do sumnje da su trojica juče uhapšenih pripadnici kriminalne organizacije na čijem čelu je Zvicer, tužilaštvo je, navodno, došlo analizom materijala sa nekada zaštićene „Skaj“ aplikacije.
CETINJE – Milisav Damjanović sa Cetinja tvrdi da su, četiri dana nakon što je na portalu Pobjede objavljen tekst ,,Ko nadgleda Cetinje?“, polomljene kamere na njegovoj kući i stubu u blizini, a koje je postavio radi nadgledanja svoje imovine.
On je demantovao tvrdnje Gojka Simovića, sagovornika Pobjede u pomenutom tekstu da kamere instalirane na njegovoj kući kontrolišu kriminalni klanovi. Damjanović je za Pobjedu kazao da je video nadzor postavio iz bezbjednosnih razloga a nakon što su na njegovu imovinu u januaru prošle godine jedne noći bačene dvije bombe. -Srećom niko nije stradao, ali moram istaći da sam pretrpio veliku materijalnu štetu. Zbog osjećaja ugroženosti odlučio sam da postavim video-nadzor. Da je to bio pravi potez pokazalo se nakon bombaškog napada koji je uslijedio desetak dana kasnije. Zahvaljujući snimcima sa video-nadzora razotkriven je identitet osobe koja je bacila bombu – navodi Damjanović. Za treći bombaški napad procesuiran je Nikšićanin Dragan Zmajević koji je nepravosnažno osuđen na tri godine i
dva mjeseca zatvorske kazne. Zmajević je, kako navodi Damjanović, priznao izvršenje krivičnog djela, ali iz straha za sebe i porodicu nije otkrio ko je nalogodavac bombaškog napada. Procesuiranje Zmajevića, za Damjanovića ne predstavlja satisfakciju zbog toga što, kako kaže, policija i tužilaštvo, još nijesu utvrdili ko je naložio napade i ko je izvršilac preostala dva bombaška napada. On je istakao da ne zna zašto se našao na meti napada jer nema veze sa kriminalnim klanovima, niti je bilo kome počinio zlo. -Oduvijek sam se trudio, i čini mi se, da vodim normalan život koliko je to moguće –navodi Damjanović ističući
da nikada nije krivično odgovarao. Poslije napada koje je pretrpio u prethodnoj godini, mišljenja je da bi svaki građanin na Cetinju trebalo da postavi kamere za nadzor svoje imovine. Dodaje da je policija prilikom provjere kamera koje je postavio utvrdila da one snimaju isključivo njegovu imovinu, a nikako javnu površinu. Podsjećamo, Pobjeda je 22. januara pitala Ministarstvo unutrašnjih poslova koliko je nadzornih kamera postavljeno na Cetinju, koliko njih su instalirali državni organi, koje pozicije pokriva video nadzor i ko ima uvid u taj sistem, ali nam ni nakon 15 dana nije odgovoreno B. R.
Majka ubijenog Žarka Pejakovića pita ministra unutrašnjih poslova ko je odgovoran za ubistvo prije tri mjeseca u Podgorici
,,Dokle ćete ćutati i ignorisati tugu porodica
nacija i iz različitih evropskih država, lično ili preko svojih računa u poslovnim bankama, preuzimao novac kavačkog klana i potom ga uvodio u legalne tokove.
Istražitelji su do Dapčevića došli analizom poruka koje je on putem „Skaj“ aplikacije razmjenjivao sa Draganom Kneževićem, navodno visokopozicioniranim pripadnikom kavačkog klana i njegovom suprugom Draganom Knežević
Zadatak budvanskog advokata, prema sumnjama SDT-a, bio je da pronalazi modalitete i načine prikrivanja porijekla novca stečenog prodajom kokaina.
Suđenje se nastavlja 19. marta. B. ROBOVIĆ
Milić je hapšen i u junu 2022. godine zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo sada pokojnog Milića Minje Šakovića Plan je tada osujetila policija. Milić Šaković ubijen je 17. juna 2022. godine u Budvi. B. R.
PODGORICA – Nataša Pejaković, majka ubijenog Žarka Pejakovića, pitala je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića ko je odgovoran za ubistvo njenog sina, kao i ko je dojavio da su on i njegov prijatelj Petar Lipovina 6. novembra izašli iz Cetinja, ko ih je pratio i koja je policijska ,,dačija“ bila na kružnom toku kad su oni likvidirani? Ona se obratila redakciji Pobjede, jer je, kako tvrdi, ostala uskraćena za mnoga pitanja, a prošla su tri mjeseca od ubistva njenog sina Žarka i Petra Lipovine.
-Ko se od zaduženih postarao da se prikupe video-zapisi sa okolnih kamera? Ko je odgovoran što nam je sin i brat više od pet godina, ni kriv ni dužan, proveo u istražnom zatvoru?
Ko ga je i na osnovu kojih dokaza proglasio članom narkokartela i kriminalne organizacije,
pitala je Nataša Pejaković ministra Šaranovića. Podsjetila je na Šaranovićevu izjavu da je situacija u Cetinju, nakon tragedije 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, stabilna i pod kontrolom i pitala da objasni „situaciju o kojoj priča pola Cetinjana“. - Naime, radi se o tome da je, uz prijetnje, izvjesnu djevojku maltretiraoneki bahati momak, a sve se odvijalo u auto -perioni. Prijavila ga je policiji, da bi se isti, kad su došli na uviđaj, izljubili i izgrlili sa dotičnim. Obrlatili su djevojku da ne podnosi krivičnu prijavu inače će krivac, s obzirom na sva dešavanja, par godina provesti u zatvoru, navela je ona. Od Šaranovića je tražila odgovor ko je dezinformisao policiju i javnost da je izvjesni Željko Pejaković ubio suprugu i sebe. -Imate li objašnjenja za bilo što od ovoga? Dokle ćete ćutati i ignorisati tugu porodica
Lipovina i Pejaković? Dokle ćete zanemarivati kukavička ubistva Petra i Žarka i pored saznanja i imena koja imate, kao uostalom, što zna i cijela država? S razlikom što Vi krijete, zajedno sa svojim poslušnicima, a narodu usta ne možete zapečatiti. Ćutati nećemo dok se Pandorina kutija ne otvori - poručila je Pejaković. Ona je navela da su zatražili zaštitu CBCT, što je ispoštovano, i postavljanje video-nadzora za koji imaju saglasnost komšija iz ulaza. -Da Vam ponovimo, bilo što nažao da se desi članovima porodica Lipovina i Pejaković Vi ćete snositi odgovornost. P(r) ozivamo od 6. novembra prošle godine sve koje smatramo odgovornima. Ćute. Što bi drugo? Nesposobni i uljuljkani u ,,svojim“ foteljama, a nesreće na svakom koraku. Posebno u ukletom Cetinju, zaključila je Pejaković. A. R.
Čelnici primorskih opština predlažu da se stopira donošenje izmjena Programa privremenih objekata za period 2024–2028.
PODGORICA - Primorske opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, jedinstvenog su stava da je neophodno sačekati izjašnjenje Skupštine Crne Gore o prijedlogu Zajednice opština u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi sa upravljanjem morskim dobrom – navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Kako objašnjavaju, u toku je izmjena Programa privremenih objekata za područje morskog dobra za period 2024–2028. godina, a smatraju da bi svaka odluka donesena prije parlamentarnog izjašnjenja bila ishitrena i mogla bi dovesti do daljih komplikacija u upravljanju obalnim područjem.
– Stava smo da nije primjereno raditi petogodišnji program privremenih objekata koji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom pregovara sa Vladom, sve dok Skupština Crne Gore ne donese odluku o prijedlogu Zajednice opština. Umjesto toga, predlažemo da se do donošenja konačne odluke nastavi sa praksom potpisivanja aneksa ugovora sa zakupcima kupališta i objekata, kako bi se održao privredni kontinuitet u obalnoj zoni i izbjegla pravna nesigurnost u poslovanju – navode lokalne samouprave. Čelnici šest primorskih opština potpisali su u decem-
U Kotoru i Tivtu
KOTOR/TIVAT – Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu otvorene su juče. Okončanje posla vrijednog ukupno 214.000 eura ozvaničili su državna sekretarka Ministarstva zdravlja mr Mirjana Vlahović–Andrijašević, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković. Za oba objekta je iz kapitalnog budžeta Fonda izdvojeno po 73.000 eura, a medicinska oprema u vrijednosti od
Čelnici primorskih opština podnijeli su u decembru Skupštini Crne Gore inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru kojom traže da se lokalnim upravama vrati nadležnost nad obalom koja im je oduzeta 1992. godine. Smatraju da treba sačekati izjašnjenje parlamenta po tom osnovu pa onda donijeti program privremenih objekata
bru prošle godine, zajedničku Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i Zakona o lukama. Inicijativu su potpisali predsjednici opština Herceg Novi, Tivat, Bar i Ulcinj, Stevan Katić, Željko Komnenović, Dušan Raičević i Genci Nimanbegu, kao i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potpredsjednik opštine Budva Nikola Jovanović.
– Morskom obalom su, kao najvrednijim dijelom crnogorske teritorije, sve do 1992. godine upravljale opštine. Nakon 1992. godine ovi poslovi se u cjelosti centralizuju osnivanjem Javnog preduzeća Morsko dobro koje u ime države preuzima nadležnost za upravljanje morskom obalom. Počev od avgusta 2013. godine javno preduzeće ostvaruje svoje funkcije suprotno Zakonu o privrednim društvima, ali i Zakonu o unapređenju po-
slovnog ambijenta čijim je stupanjem na snagu prestao da važi Zakon o javnim preduzećima i kojim je utvrđen prelazni rok od tri godine za reorganizaciju javnih preduzeća u privredna društva. U slučaju Javnog preduzeća Morsko dobro ta zakonska obaveza do danas nije sprovedena, što dovodi u pitanje pravnu valjanost svih njegovih odluka koje su donesene po isteku navedenog roka – podsjećaju u inicijativi. C.G.
C E t INJE: Gradonačelnik Đurašković ugostio ambasadora Feltena
CETINJE – Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sastao se sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Peterom Feltenom, koji je posjetio Cetinje povodom tragičnog događaja koji se dogodio 1. januara. – Ambasador Felten izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa građanima Cetinja u ovim teškim trenucima. Takođe, istakao je podršku Njemačke u naporima da se pruži pomoć građanima – saopšteno je iz Prijestonice. Đurašković je zahvalio na posjeti i iskazanom saosjećanju, naglasivši da je Prijestonica
posvećena prevazilaženju posljedica te tragedije uz podršku građana i međunarodnih partnera. Na sastanku su razmatrane mogućnosti daljeg unapređenja saradnje između Cetinja i njemačkog grada Nirnberga, sa kojim Prijestonica ima potpisan Protokol o partnerstvu od 2012. godine. Poručeno je da prijestonica Cetinje cijeni kontinuiranu podršku Njemačke i ostaje otvorena za inicijative koje doprinose razvoju grada. Nakon sastanka, Đurašković i ambasador Felten zapalili su svijeće i odali počast stradalim građanima u tragediji koja se dogodila 1. januara. C.G.
KOLAŠIN: Popisane saobraćajnice
KOLAŠIN – Prema podacima iz novog Registra lokalnih puteva, dužina saobraćajnica na području kolašinske opštine je blizu 600 kilometara. Preciznije, više od 586 km lokalnih puteva na površini od 986 kvadratnih kilometara. Time se bavi odluka o opštinskim i nekategorisanim putevima koja je na javnoj raspravi.
U okviru DUP-a Centar, Sportska i industrijska zona, Smailagića Polje, Radigojno i Breza je 27,5 km saobraćajnica. Prigradska naselja Stijenama, Babljak, Rogobore, Dulovine, Bakovići, Gornji Pažanj i Selišta imaju 17,7 km opštinskih puteva. Seoski putevi su dužine 176 km dok je nekategorisanih 364 kilometara. Najduži je put ka Štavnju od 15 km. Dr. D.
po 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Ukupna vrijednost radova iznosi po 107.000 eura. Vuk Niković kazao je da je misija Zavoda za hitnu medicinsku pomoć da renoviraju sve jedinice, da nije jednostavna, ali je bitno da imaju podršku Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja. – Kada završimo adaptaciju je-
dinica u Baru i Budvi, sve primorske opštine će biti savremeno i uniformno opremljene, te ćemo imati mogućnost da na adekvatan način pružimo usluge hitne medicinske pomoći – istakao je Niković.
Državna sekretarka Mirjana Vlahović–Andrijašević istakla je važnost adaptiranja i osavremenjivanja jedinica hitne medicinske pomoći. Predsjednik opštine Tivat Želj-
ko Komnenović podsjetio je da je godinama u lošim uslovima radila vrijedna ekipa predvođena doktoricom Marinom Perović koja je zaslužila ovaj prostor odavno. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Vuk Kadić podsjetio je da je ovo 13. renovirana jedinica hitne medicinske pomoći, te najavio da se nadaju da će do kraja godine biti 18 adaptiranih jedinica. C.G.
Rožaje: Predsjednik opštine Rahman Husović o najvažnijim investicijama u ovoj godini
ROŽAJE – U ovoj godini planirali smo realizaciju kapitalnih projekata, čija je vrijednost višemilionska. Cilj je, prije svega, poboljšanje lokalne komunalne infrastrukture u gradskom i seoskom području te izrada tehničko-planske dokumentacije – kazao je za Pobjedu predsjednik opštine Rahman Husović.
Poseban fokus je, kaže, na stvaranju pretpostavki za valorizaciju potencijala Rožaja. – Predviđena je valorizacija lokaliteta bivše fabrike „Gornji Ibar“. Naša je namjera da taj lokalitet koji se nalazi u centru grada privodimo namjeni u skladu sa DUP-om ,,Centar II“ koji, pored stanovanja i poslovanja, predviđa razvoj centralnih djelatnosti i izgradnju objekata obrazovanja i zdravstvene zaštite, zelenih površina i drugih sadržaja po mjeri građana. Takođe, uspostaviće se i biznis zona „Zeleni“, sa ciljem privlačenja i realizacije investicija u realnom sektoru – naveo je Husović.
KAPITALNI PROJEKTI
Kada je o kapitalnim projektima riječ naglašava da je jedan od najvažnijih izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže. Izvodi se u fazama, a cilj je stvaranje uslova za postizanje standarda Evropske unije. – Kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, odobren je grant šema za realizaciju ovog projekta u iznosu od 11,2 miliona, dok je kroz saradnju Vlade i Evropske investicione banke Opština obezbijedila kredit kojim će se finansirati preostali dio investicije (pet miliona). Ukupna vrijednost investicije prelazi 16,2 miliona. Važna je i rekonstrukcija i izgradnja saobraćajnica koje nas ključno povezuju sa regionom. U to ubrajamo završetak radova na obilaznici oko Rožaja, obuhvata dovršetak prve i radove na drugoj fazi. Vrijednost procijenjenih radova od strane Uprave za saobraćaj iznosi najmanje 12 miliona, a očekuje se ponovno raspisivanje tendera. Uprava za saobraćaj uskoro će raspisati tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rožaje – Berane (30 miliona) te nastavak rekonstrukcije magistralnog puta M5 - dionica puta kroz uže gradsko jezgro, uz izgradnju nove pješačke staze ukupne vrijednosti 1,1 milion. Za ovu godinu je kapitalnim
Biće završeno uređenje staza na skijalištu Štedim-Hajla počeće izgradnja bazne stanice i hidrotehničkih instalacija, čime se stvaraju osnovne pretpostavke za puštanje u rad ovog ski-centra krajem 2026. godine. Predviđena je valorizacija lokaliteta bivše fabrike „Gornji Ibar“, uspostavljanje biznis zone. Planirali smo uređenje glavnog trga i Trga Devete crnogorske brigade, izgradnju pješačke staze u Ulici Rifata Burdžovića– navodi za Pobjedu Rahman Husović
budžetom države opredijeljeno 160.000 eura za početak rekonstrukcije i modernizacije regionalnog puta Zeleni – Biševo – Vuča – objasnio je Husović. Izgradnja šestosjedne i sklopive žičare budućeg skijališta Hajla – Štedim odvija se planiranim tokom.
– Radi se o jednom od najznačajnijih kapitalnih projekata za Rožaje ukupne vrijednosti 30 miliona, od čega je do sada uloženo više od 12 miliona. Radove finansira Vlada. Kako je jedan od strateških ciljeva razvoja Rožaja turizam, prioritet i najznačajnija investicija koja će doprinijeti sveukupnom razvoju naše opštine odnosi se na završetak ski-centra. Naša i očekivanja javnosti su da se tokom 2025. godine završe radovi na uređenju ski-staza, i intenzivno otpočnu radovi na izgradnji bazne stanice i hidrotehničkih instalacija, čime se u osnovi zaokružuje investicija i
stvaraju osnovne pretpostavke za puštanje u rad ovog ski-centra krajem 2026. godine – naveo je Husović.
vOdOvOdI
Ističe da su za 2025. godinu predviđeni i projekti u oblasti snabdijevanja vodom i komunalne infrastrukture.
– Radi se o poboljšanju sistema vodosnabdijevanja kroz projekat izgradnje razdjelnih komora u MZ Seošnica, u vrijednosti 370.000 eura bez PDV-a i izgradnji vodovodne mreže za naselje Baza, procijenjene vrijednosti 1,46 miliona. Očekujemo da će projekte vodosnabdijevanja finansirati Vlada. Pored krupnih kapitalnih projekata, Programom investicionih aktivnosti za 2025. godinu planirali smo 1,1 milion eura za aktivnosti u okviru komunalne infrastrukture. To su izgradnja infrastruk-
Dugoročno ulaganje Vlade u sjever ključno za zaustavljanje migracija
Prema podacima popisa stanovništva iz 2023. godine, prosječna starost stanovništva Rožaja je 35,8 godina. Rahman Husović kaže da su kao najmlađa opština ohrabreni tim podatkom te da im je motiv da ulože dodatne napore radi ublažavanja negativnih
migracionih kretanja koja možemo posmatrati kao dio procesa ukupnih migracija stanovništva sjevernog dijela Crne Gore. – Smatramo da rješenje leži u strateškom pristupu koji podrazumijeva snažnije ulaganje u regionalni razvoj, unapređenje obrazovnih i
profesionalnih mogućnosti, te jačanje lokalnih zajednica. Ključni faktor je veće angažovanje i dugoročno ulaganje Vlade u sjevernu regiju, s ciljem stvaranja novih radnih mjesta, kako bi se mladima omogućilo da pronađu stabilnost i perspektivu na rodnom tlu. Takođe, potrebno je
ture na gradskom području 180.000 eura (uređenje glavnog gradskog trga, uređenje Trga Devete crnogorske brigade, rekonstrukcija javne rasvjete, izgradnja pješačke staze u Ulici Rifata Burdžovića, obnavljanje vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije). Za modernizaciju i adaptaciju lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca biće izdvojeno 662.883 eura, a za izradu projektne dokumentacije 105.000 eura. Za izgradnju i poboljšanje vodosnabdijevanja utro-
ojačati povezivanje sjevera sa ostatkom zemlje, što bi pomoglo u stvaranju održivog okruženja koje bi spriječilo dalji odliv mladih i omogućilo im da doprinesu razvoju svojih zajednica. Svjesni smo da je ovo dugoročan proces, ali vjerujemo da uz pravovremene i adekvatne mjere, uz koordinisanu podršku sa svih nivoa vlasti, možemo znatno poboljšati situaciju i omogućiti mladima da vide svijetlu
šiće se 130.000 eura. Takođe je predviđeno i čišćenje riječnih korita (20.000 eura) – kazao je Husović. Prvi čovjek opštine je zadovoljan podrškom Vlade. – Imamo pozitivne najave da će u tekućoj godini iz kapitalnog budžeta Vlade biti finansirano niz projekata od značaja za razvoj lokalne infrastrukture. S jedne strane se radi o novim projektima, ali smo aplicirali i sa onima čiji je cilj unapređenje sadržaja višegodišnjih projekata, u konkretnom slučaju – Haj-
budućnost u svojim sredinama – poručio je Husović. Dodaje da Opština subvencijama motiviše i pomaže mladima. Na primjer, budžetom za 2025. je za podsticaj poljoprivredi namijenjeno 80.000 eura, 50.000 eura za stipendije za studente i dodatnih 15.000 za jednokratne pomoći za učenike i studente, dok je za jednokratne socijalne pomoći opredijeljeno 90.000 eura.
la i Štedim – kazao je Husović. Strateškim planom razvoja opštine definisan dugoročan cilj – ,,Savremeni grad sa razvijenom privredom, boljim standardom i kvalitetom života stanovništva uz očuvanje životne sredine“. – Prioriteti u dostizanju cilja ogledaju se u razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća, razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma. U konačnom, želimo da Rožaje postane turističko mjesto sa jakom lokalnom privredom u kojem će naši sugrađani moći da iskažu puni potencijal. Znamo da taj put nije lak i kratak, ali do cilja ćemo svakako stići – uvjeren je Husović. Komentarišući političku situaciju u državi, kazao je da očekuje očuvanje stabilnosti. – Naša lokalna zajednica, kao zainteresovana strana, aktivno prati političku situaciju na državnom nivou. Očekivanja građana se ogledaju u očuvanju stabilnog kursa Crne Gore na putu ka evropskim integracijama i ispunjavanju standarda – kazao je Husović. I. RAdONJIĆ
Izložba ,,Silver Splash and Glitter MashUp“ u Podgorici
PODGORICA - Kolektivna izložba radova pod nazivom ,,Silver Splash and Glitter Mash-Up“ biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji RTCG.
Kustoskinja izložbe je Anja Marković , a radove izlažu umjetnice Milica Živković, Anastasija Kostić, Jovana Šarac, Ana Aleksić, Ivana Pejović i Tamara Đurković
Izložba okuplja radove savremenih umjetnica koje koriste elemente sjaja i refleksije u svom stvaralaštvu, istražujući njihovu simboliku i značenje u različitim društvenim kontekstima - od simbolike proslave i radosti, preko rodnih
uloga, do pop i glam rok buntovničkog duha. Kroz inovativne vizuelne izraze, izložba pruža priliku publici da preispita sopstvene stavove prema estetici sjaja i njenoj kulturnoj poziciji. A. Đ.
Slaviša Čurović podnio ostavku na mjesto u Savjetu Filmskog centra
PODGORICA – Glumac
Slaviša Čurović objavio je na svom Fejsbuk profilu da je podnio „neopozivu ostavku na mjesto u Savjetu Filmskog centra Crne Gore“.
- Da ne bi bilo da me se tiče išta od budaletina koje su zaposjele sve po kulturi CG... i u moru Budvi, trangaša i frangaša... da obavijestim da sam podnio neopozivu ostavku na mjesto u Savjetu Filmskog centra Crne Gore – zapisao je Čurović.
Kako je naveo, ne želi da ima išta sa „fizijatarskom kulturom, sa
godinu i po letargije i orgijanja netalenta po kulturi, od postavljenja nove ministarke“.
- Nepostavljanjem Savjeta, direktora, sa očuvanjem svih DPS satelita na svim mjestima neka se bavi Vlada Crne Gore, ako hoće. Jer ovako više ne ide. A ako i kako već ide, pošto neće, neka ide bez mene, kao da je to bitno... Apanaža za sve ove tri godine tamo mi je bila 150 eura mjesečno, a zadnjih godinu 250. Eto tako se i cijeni samopregor i odgovornost – zapisao je Čurović. Ostaje, kako je rekao, posvećen „napretku Crne Gore na kulturnom planu, radom i stalnim insistiranjem da moramo snimati, koproducirati i delati.“
- I to činim svaki dan, ali sam, svojim snagama, svojim novcem i svojim idejama i sa svojim prijateljima i prijateljima Crne Gore, a fala Bogu ima ih dosta. Ovo nema veze sa bilo kakvom politikom, sem kulturnom, jer nijesam član niti jedne stranke. Možda sam vječita opozicija, ali da gledam da neznaveni rade, a ja ćutim, to ne mogu – zapisao je Čurović. R. K.
Slikarka Tijana Gordić za Pobjedu o izložbi
može pogledati u Perjaničkom domu
PODGORICA - Izložba radova akademske slikarke
Tijane Gordić, pod nazivom ,,Night Sky“, može se pogledati u Perjaničkom domu Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore do 28. februara. Zanimljivo je da je ovo prvi put da Gordić pokazuje radove s noćnim predjelima. Iako već nekoliko godina istražuje noćne motive, ovo je prvi put da ih izlaže pred publikom.
Gordić je za Pobjedu kazala da noć donosi drugačiji doživljaj prostora - tišinu, introspekciju i specifičnu igru svjetlosti i tame.
- Kroz tonske odnose i kontraste nastojala sam dočarati tu atmosferu i podstaći posmatrača na sagledavanje predjela i emocija koje noć budi - istakla je Gordić. Njena platna pred posmatrače donose pregršt raznovrsnih nebeskih tijela, astralnih pejzaža… Gordić kaže da njeni radovi nijesu čisto imaginarni, već spoj stvarnih predjela, emocija, sjećanja i misli.
- Nebeska tijela i astralni motivi odražavaju iskonsku povezanost sa svime što jesmo i što nas okružuje. Slike postaju kaleidoskop unutrašnjih doživljaja, gdje se realno i izmaštano sjedinjuju. Kroz njih istražujem odnos između viđenog i osjećanog, pozivajući posmatrača da prepozna sopstvene misli u tim predstavama - rekla je Gordić.
podsticA j
Njena umjetnost ne pruža gotove odgovore, a umjetnica se trudi da kroz elemente koji či-
ne sliku usmjeri posmatrača na unutrašnje putovanje. - Vjerujem da preko rada mogu da podstaknem posmatrače da krenu na lično istraživanje. Cilj nije da ih vodim ka određenom zaključku, već da im omogućim da kroz slike dožive unutrašnje putovanje. To putovanje bi trebalo da ih odvede ka dubljem razumijevanju njihove povezanosti sa svijetom, emocijama koje oblikuju njihovu stvarnost i pitanjima koja nose u sebi. Svaka osoba nosi svoj vlastiti put, a slike su samo podsticaj za to istraživanje - rekla je Gordić. Na njenim radovima posebno je prepoznatljiv specifičan rukopis koji podrazumijeva ritmično ponavljanje određenih elemenata na slici. Gordić pojašnjava da repeticija koja se odigrava simbolizuje cikličnost života, stalni tok i ritam prirodnih procesa. - Ponovljeni elementi nijesu samo estetski, već doprinose atmosferi slike, stvarajući osjećaj kontinuiteta i povezanosti. Ovaj ritam proizvodi doživljaj
unutar kojeg se sve usklađuje, omogućavajući posmatraču da osjeti vrijeme i transformaciju emocija - kazala je Gordić.
Istoričari umjetnosti su zapazili da je na njenim radovima ton boje preveden u zvuk i da ono po čemu slike Tijane Gordić zaista pamtimo jeste po muzici, po čudesnim akordima neznanih tonova.
- Muzikalna dimenzija mojih radova nastaje kroz odnos boja, tonova i ritma, gdje frekvencije boje i zvuka oblikuju naš doživljaj stvarnosti. Svaka boja ima svoju frekvenciju, a linije stvaraju ritam, oblikujući atmosferu koja podsjeća na zvučnu kompoziciju. Događa se da konzumenti prepoznaju muziku koja ih podsjeća na moje radove, što potvrđuje da slike komuniciraju ne samo vizuelno, već i kroz emo-
Bez obzira na mnoštvo detalja koji ispunjavaju platno od ivice do ivice, zanimljivo je da na slikama
Tijane Gordić nema ničeg nepotrebnog - djela odišu skladnom kompozicijom. - Količina informacija na slika-
ma nije tu da bi ispričala priču ili predstavljala motiv, već da podrži tretman, atmosferu i emociju koju želim da postignem. Svaki detalj ima ulogu u stvaranju određene energije. Ponekad je, zapravo, količina informacija sredstvo da
Predstava ,,Kako sam naučila da vozim“ izvedena u KIC-u u sklopu ,,FebruArta“
PODGORICA – Predstava ,,Kako sam naučila da vozim“ u režiji Tare Manić, produkcija beogradske Hartefakt Kuće, izvedena je na Velikoj sceni KIC-a ,,Budo Tomović“ u sklopu revije regionalnih predstava ,,FebruArt“.
Ovaj komad, američke dramaturškinje Pole Vogel, mnogi s razlogom nazivaju ,,Lo-
litom“ napisanom iz ženske perspektive. Originalna verzija komada sadrži više likova, ali su ga Manić i dramaturg Vuk Bošković adaptirali kao duodramu. Publika je zajedno s glumcima na sceni, što doprinosi međusobnoj prisnosti, što funkcioniše izuzetno uspješno u postizanju intimne atmosfere, u skladu sa težinom teme koju predstava obrađuje.
U pitanju je drama koja prikazuje odnos između Malecke, koju igra Marta Bogosavljević, i njenog tetka, kojeg tumači Svetozar Cvetković Njihov odnos je enigmatičan i prepun suprotstavljenosti – s jedne strane je nježan i dopadljiv, a s druge manipulativan i užasan, jer se nedvosmisleno radi o pedofiliji. Ipak, publika tokom čitave predstave ostaje u dilemi i na momente
čak sažalijeva lik koji tumači Cvetković, sve dok se u jednoj od posljednjih scena ne otkriva da je on silovao Malecku dok je učio da vozi automobil. Zbog toga je ova predstava pravi rolerkoster emocija, a nakon izvođenja mnogima u publici oči su bile prepune suza, koje su se mogle uočiti i kod glumice Bogosavljević nakon višeminutnih ovacija. Cvetković je kazao da su težili
da ne postave crno-bijelu sliku zlostavljača i žrtve, već odnos dvoje ljudi koji su neprikladni jedno prema drugom što se tiče godina, ali koji nalaze utjehu jedno u drugom zbog načina života koji žive.
- I u toj utjehi se između njih javlja jedna emocija koja je istinita, ali koja kao finale ima apsolutnu neprihvatljivost i emociju koja vas dovodi do nečega što se objektivno zo-
ve zločin - rekao je Cvetković. Bogosavljević je istakla da u ovoj predstavi možemo da vidimo ,,suštinski i pravi odnos i zrno suštinske ljubavi koji postoji u odnosu dvoje ljudi“. - Ali onda i da vidimo gdje to prevazilazi neke granice i gdje nema nikakvih opravdanja. No, nije crno ni bijelo, nijansa sive je nešto čime smo se bavili - kazala je Bogosavljević. An. R.
Vjerujem da preko rada mogu da podstaknem posmatrače da krenu na lično istraživanje. Cilj nije da ih vodim ka određenom zaključku, već da im omogućim da kroz slike dožive unutrašnje putovanje - rekla je Gordić
cionalnu rezonancu, nalazeći paralelu sa zvukom - kazala je Gordić. Kustoskinja ove izložbe Natalija Đuranović govori o specifičnom spajanju geometrije, ornamentike i zvuka. Gordić kaže da geometrijski oblici i ornamentika donose strukturu i ritam, dok taj zvuk, kroz boje i frekvencije, dodaje dubinu i atmosferu.
se izgrade osjećaji, a ne da se prenesu konkretni motivi. Kroz njih nastojim da postignem doživljaj, koji je važniji od same predstave - istakla je Gordić.
- Lijepo je to Natalija locirala. Ovaj spoj omogućava stvaranje vizuelne simfonije, gdje svaka linija i oblik nose svoju melodiju, a zajedno vjerujem da stvaraju složenu, ali koherentnu cjelinu koja angažuje cijelo biće - istakla je Gordić. Možemo reći da ova izložba predstavlja svojevrsni pomak kada je u pitanju stvaralaštvo Tijane Gordić. Njen dosadašnji opus bio je prepoznatljiv po naglašenom koloritu, dok je sada on dosta sveden i može se definisati kao noćni. Komentarišući otkud ta promjena i likovno istraživanje tišine, beskraja i mira noći, Gordić je kazala da je pustila pogled da ide dalje, ka nekoj dubljoj dimenziji, koja se najbolje osjeća u tišini noći. - Volim tu atmosferu, njen mir i introspektivnost, jer pruža osjećaj slobode i prostora za refleksiju. Noć mi omogućava da se distanciram od svakodnevnog, da uronim u spokoj koji dolazi sa njenim beskrajem - kazala je Gordić.
OptImIZam No, iako je riječ o malo tamnijem koloritu, slike Tijane Gordić reflektuju optimističnu poruku. Umjetnica vjeruje da njene slike ostavljaju optimističan utisak, ali više u smislu unutrašnje ravnoteže i smirenosti nego konkretne radosti. - Želim da posmatrači kroz njih dožive osjećaj nade i tišine, kao i dublju povezanost sa sobom i svijetom oko njih. Moj cilj nije da nametnem određenu emociju, već da stvorim prostor za refleksiju i osjećaj da postoje mir i harmonija - rekla je Gordić. a. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Ona predstava 30 godina prije, odnosno ova 30 godina poslije, kako to i jeste u prirodi pozorišne umjetnosti, zavise od duha vremena u kojem predstave nastaju i najkraće i najsadržajnije je reći da smo u stvaralačkom procesu i novom čitanju tog komada pošli od toga da je nužno da njenu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog vremena –kazala je rediteljka Radmila Vojvodić na pres konferenciji povodom predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“, koja će premijerno biti izvedena sjutra, u 20 sati, na Velikoj sceni CNP-a.
Ona je dodala i da „put ka novom izvođenju ove drame nije mogao ni poći putem nekog pukog rimejka“. Podsjetimo, CNP je u saradnji s Kraljevskim pozorištem Zetski dom u novembru prošle godine počelo rad na obnovi ove predstave, podnaslova ,,Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, koja je premijerno izvedena 1994. godine i koja je imala impozantnih 159 igranja.
EGZIL
Vojvodić je istakla da su u ovoj predstavi preispitivali ,,istoricizam teme egzila slavnih Petrovića kojim barata priča komada“.
- Ispitivali ne samo taj egzil, nego i istorijsku traumu koju princeza Ksenija kao junakinja ima, jednu dramsku naraciju, traumu nestanka države Crne Gore od 1918. sa evropske karte. Ostajemo zapitani nad egzilima i unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura – rekla je Vojvodić. Preispitujući taj istoricizam, kako je kazala, dolazili su do aktuelnosti, do polemičnosti u odnosu na sadašnjost.
- Ostajemo zapitani jednako nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda, egzilima i unutrašnjim egzilima
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, u režiji Radmile Vojvodić, biće premijerno izvedena sjutra veče u CNP-u
Sa konferencije za novinare u CNP-u
malih naroda i kultura, kao i nad kontroverzama političkih moći nakaradnim političkim mentalitetima i po tom pitanju smo aktuelni u vlastitom vremenu – istakla je Vojvodić. Glumac Slobodan Marunović rekao je da mu je posebno zadovoljstvo što je i nakon 30 godina u podjeli ove drame koja se, kako je kazao, bitno razlikuje od one koja je nastala devedesetih i koja je komentarisala vrijeme u kojem je nastala.
- Ponovo je jedno vrijeme vaskrsnulo ovu predstavu i pozorište je opet imalo potrebu da dramu koja se desila devedesetih godina ponovo prikaže novim generacijama iz kritičnog ugla na sve što se desilo od vremena nastanka do početka rada na novoj predstavi – kazao je Marunović.
Dramaturg ,,Princeze Kseni-
je“ Božo Koprivica kazao je da se u njoj ,,rimuju kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško“.
- Ova drama rimuje se i sa romanom ,,Besudna zemlja“ Milovana Đilasa zato što se i u jednom i drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar – rekao je Koprivica.
fantastIKa Prema njegovim riječima, u novoj inscenaciji ,,Princeze Ksenije“ postoji jedna nota fantastike.
- Njoj posebno doprinose scenografija, kostimi, oskudna upotreba rekvizita i čarobna muzika Žarka Mirkovića, te stihovi iz ,,Balkanske carice“. Toj noti doprinose i elementi humora koje su glumci fantastično izve -
li – istakao je Koprivica. Osim Vojvodić, Marunovića i Koprivice, na pres konferenciji govorili su i umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović, kompozitor Žarko Mirković, te glumci Varja Đukić, Ana Vučković, Izudin Bajrović, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Dušan Kovačević i Lazar Đurđević. Osim njih, u predstavu igraju i Dejan Ivanić, Gorana Dragašević i Nada Vukčević. Kostimografiju potpisuje Boris Čakširan, a scenografkinja Marija Kalabić. Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović. Repriza izvođenja u CNP-u je dan kasnije, 8. februara, dok će u Kraljevskom pozorištu Zetski dom predstava biti izvedena 10. i 11. februara.
a. RaDOVIĆ
Poznata francuska glumica dobila novu „ulogu“ na svjetskoj filmskoj manifestaciji
PODGORICA - Filmski festival u Kanu izabrao je jedno od najpoznatijih lica francuske kinematografije u svijetu i angažovanu ličnost, glumicu Žilijet Binoš, za predsjednicu žirija 78. izdanja festivala, koji će biti održan od 13. do 24. maja.
Binoš je na toj dužnosti naslijedila rediteljku Gr etu Gervig, koja je predsjedavala prošle godine. Žiri je tada Zlatnu palmu dodijelio američkom filmu Anora Š ona Bejkera, podsjeća AFP. - Drugi put u istoriji festivala dvije će umjetnice razmijeniti prestižnu baklju predsjedavanja žirijem - objavili su organizatori.
Isto se dogodilo ’60-ih godina prošlog vijeka, kada je ikona italijanske kinematografije Sofija Loren preuzela dužnost od Olivije de Haviland, glumice poznate po ulozi u
filmu „Prohujalo s vihorom“. Binoš, koja je radila s nekim od najvećih reditelja našeg vremena, redovna je gošća filmskog festivala u Kanu još od 1985. godine i filma „Rendez-vous“ Andrea Tešinea, koji ju je otkrio.
- Veselim se da podijelim ove životne trenutke sa članovima žirija i javnošću. Godine 1985. prvi sam se put popela stepenicama s entuzijazmom i nesigurnošću mlade glumice. Nijesam nikada zamišljala da ću se vratiti 40 godina kasnije na ovu počasnu ulogu predsjednice žirija. Još razmišljam o privilegiji, odgovornosti i apsolutnoj potrebi poniznosti zbog ove uloge - rekla je Binoš.
Festival je, kako pišu svjetski mediji, odabrao angažovanu umjetnicu koja se ne
ustručava da zauzme politički stav za ljudska prava i žene u Iranu, ekologiju ili osobe bez dokumenata. U pokretu #MeToo, koji je posljednjih godina izmiješao karte svjetske kinematografije, ne štedeći ni festivale, svrstala se na stranu onih koji osuđuju seksualno nasilje. Budući da je u filmu još od 1980-ih, često obilježenom svemoći muškog reditelja, nedavno je pozvala muškarce da i oni prekinu ćutanje o toj temi. Do otvaranja festivala u Kanu ostala su još tri mjeseca, a objava filmova odabranih u takmičarskoj konkurenciji očekuje se sredinom aprila, prenijela je Hina. R. K.
Podgoričanima su ovih dana stigli januarski računi za usluge gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija - znatno veći u odnosu na decembarske ili novembarske.
Građani koji su juče čekali ispred naplatnog punkta ViK-a na Zelenoj pijaci u TC Pobrežje nijesu krili nezadovoljstvo, ukazujući i na brojna druga poskupljenja.
NEZADOVOLJSTVO
Nada Lakić ogorčena je ubog iznosa januarskog računa za vodu.
- Stigao mi je račun za vodu 30 eura, a decembarski je bio 16. Ovo je katastrofa. Živim sama i imam svoje brojilo. Sinoć sam provjerila stanje na vodomjeru, pokazuje da sam u odnosu na prije dvije noći potrošila kubik, odnosno 1.000 litara vode. Račun za struju mi je 60 eura, a voda 30 - to je van pameti! S obzirom na to da Podgorica leži na vodi, ovo je preskupo za glavni grad i standard građana. Uz ovu skupoću i sve ostale namete, ovo je previše –kazala je Lakić.
I Miodrag Begović smatra da su cijene usluga ViK-a previsoke.
- U stanu živimo supruga i ja i za januar nam je stigao račun
12,97 eura. Mislim da je za crnogorske uslove to previše. Ranije nam je stizao račun sedam-osam eura – kazao je Begović, uz napomenu da možda
ima ljudi koji nemaju novca da pored svih troškova plaćaju i visoke račune za vodu.
I Vaid Kerović smatra da je račun za vodu previsok.
Stigao mi je račun za vodu 30 eura, a decembarski je bio 16. Ovo je katastrofa... Račun za struju mi je 60 eura, a za vodu 30 - to je van pameti! S obzirom na to da Podgorica leži na vodi, ovo je preskupo za glavni grad i standard građana. Uz ovu skupoću i sve ostale namete, ovo je previše –kazala je Nada Lakić
- Ja sam na zajedničkom brojilu. Ima nas petoro u porodici i račun za prošli mjesec nam je bio oko 25 eura, a januarski 29,16. Mislim da nam je račun za vodu i ranije bio preveliki, a da ne govorim o ovih skoro 30 eura sada. Nijesam podnosio zahtjev za posebno brojilo, ali ozbiljno o tome razmišljam, mislim da ne trošimo ovoliko vode – kazao je Kerović.
Na cijene vode i zajedničko brojilo imala je primjedbu i Vasiljka Mijajlović, koja živi sama u stanu u zgradi na Starom aerodromu.
- Preveliki su računi za vodu, ali plaćam redovno. U većini stanova u zgradi je po četvo-
ro-petoro, samo nas je troje koji živimo sami, a isto plaćamo vodu i mi i oni. Išla sam zbog toga u Vodovod da se žalim, ali su mi rekli da to nije njihov posao nego da se obratim upravniku zgrade. Kako mi nemamo upravnika, ponijela sam spisak svih stanova i napisala koliko koji stan ima stanara, ali opet ništa nijesu uradili – kazala je Mijajlović.
OBEĆANJE
Privredno društvo Vodovod i kanalizacija ranije je obavijestilo potrošače da će od 1. januara ove godine primjenjivati novi cjenovnik usluga, izrađen po Metodologiji za utvrđiva-
U Osnovnoj školi ,,Dr Dragiša Ivanović“ organizovana humanitarna akcija za pomoć u liječenju učenice te škole
Za prikupljanje novčane pomoći za liječenje učenice osmog razreda Osnovne škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ Mije Popović, koja boluje od malignog tumora kosti karlice, ustala je cijela Crna Gora, a akciji su se pridružili i humani ljudi iz susjednih država - Bosne i Hercegovine i Srbije.
U dvorištu škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ na Zlatici juče je organizovana još jedna u nizu akcija sa ciljem prikupljanja novca za operaciju u Bolonji, koja je od presudnog značaja da se Mia izbori sa ovom opakom bolešću. Djeca i roditelji iz njene škole juče su u dvorištu ove vaspitno-obrazovne ustanove pripremali američke palačinke za učenike, ali i ostale zainteresovane koji su mogli da se zaslade i doniraju novac za pomoć Miji.
DRUGARSTVO
Učenica odjeljenja VIII-2 Hristina Bušković iskazala je ogromno zadovoljstvo što je organizovana još jedna akcija za pomoć njihovoj drugarici iz odjeljenja.
- Mia mi je jedna od najboljih drugarica. Tu smo svi za nju, čitavo odjeljenje, da podržimo akciju maksimalno i uradimo za nju sve što treba, samo da nam ozdravi i da nam se što prije vrati u školu – kazala je Hristina. I njihov drug iz odjeljenja
Ognjen Vešović, kaže da najmanje što mogu da urade jeste to da pomognu da se prikupi novac za Mijino liječenje. - Mnogo bih bio srećan da Mia ozdravi i da nam se što prije vrati u školu. Ona je super drugarica, dolazila je i onako bolesna da nas posjeti. Svima nam je veoma stalo do nje – kazao je Ognjen. Njihov školski drug iz odjeljenja VIII-3 Ognjen Šuković u kutiju za donacije ubacio je dio džeparca. - Kupiću palačinke za drugove i sebe, ali nijesu nam bitne te palačinke. Bitno nam je da održimo akciju i da naša drugarica ozdravi – kazao je Šuković.
Sofija Bulatović, čija djeca pohađaju školu ,,Dr Dragiša Ivanović“ i Bojana Đukić, koja joj je pomogla u organizaciji ove akcije i pripremi pala-
Zainteresovani za pomoć u liječenju Mije Popović novac mogu donirati do subote veče, uplatom na žiro-račun 530-1000100083144-60 u NLB banci, na ime Anica Popović
činki, iskazale su zadovoljstvo zbog velikog odziva jučerašnjoj akciji.
- Prezadovoljne smo kako sve protiče. Poziv svima da svoje znanje i vještine iskoriste kako bismo zajedno pomogli Miji – kazala je Đukić.
ZAJEDNIŠTVO
Jedna od organizatora ove humanitarne akcije Milica Vlahović iz Savjeta roditelja OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ naglasila je da su više nego zadovoljni time koliko je ljudi podržalo njihovu inicijativu.
- Ovo je prevazišlo sva naša očekivanja. Od prvog dana kada smo objavili apel za pomoć to je ,,buknulo“. Cijela Crna Gora se digla na noge. Učestvovale su škole, firme, ustanove, sportski klubovi, građani… Pomoć stiže i iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Svima mnogo hvala – kazala je Vlahović.
Devedeset odsto donacija, navodi ona, uplaćeno je na žiro-račun člana Mijine porodice.
- Organizovaćemo i donatorsko veče u holu škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ u subotu, 8. fe-
bruara, u 18 sati. Najavilo se dosta ljudi, svi su dobrodošli. Svi koji su planirali, novac mogu donirati do tog datuma. Nakon toga donacije neka preusmjere na neku drugu stranu, jer smo već skupili dosta novca – kazala je Vlahović. Kako dodaje, nakon donatorske večeri, obavijestiće javnost o iznosu koji je prikupljen za liječenje Mije Popović.
- Mia se lavovski bori sa ovom opakom bolešću. Nakon više
ciklusa hemoterapije u Beogradu moraće na operaciju u Bolonju, koja je ključna za njeno ozdravljenje. I nakon toga trebaće da nastavi liječenje i terapije. Kada ne bude trebalo više novca za liječenje, sav višak će sa računa u tom momentu biti preusmjeren onome kome u tom trenutku bude najpotrebniji. Njena porodica će nas tada konsultovati da bi sve bilo javno i transparentno – zaključila je Vlahović, uz napomenu da je Mia ovih dana na terapiji u Beogradu, odakle se vraća u Podgoricu za nekoliko dana. Podsjećamo, država pokriva troškove kompletnog liječenja u Beogradu i putne troškove, a Savjet roditelja OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ pokrenuo je ovu akciju kako bi pomogli članovima Mijine porodice da pokriju dodatne troškove, koji nijesu mali, kao i operaciju u Bolonji.
Zainteresovani za pomoć u liječenju Mije Popović novac mogu donirati do subote veče, uplatom na žiro-račun 530-1000100083144-60 u NLB banci, na ime Anica Popović I. MITROVIĆ
Osim zbog visokih iznosa na računima za vodu, građani su se juče žalili i na to što su morali dugo da čekaju u redu da bi ih platili.
- Ovo je sramota! Moramo ovoliko da čekamo ovdje da bismo platili račun. Radnik na šalteru nam je kazao da mu ne radi štampač, pa mora svaki račun ručno da ispisuje, što zahtijeva više vremena. Sramota – kazao je Miodrag Begović
Na naše pitanje o čemu je riječ, službenik na naplatnom punktu samo je slegnuo ramenima.
- Da imamo štampač, to bi nam znatno olakšalo i ubrzalo rad – bio je njegov komentar.
nje cijena regulisanih komunalnih djelatnosti koju je propisala Regulatorna agencija za energetiku. Nova cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio cijene, potrošači plaćaju nezavisno od potrošnje, dok su varijabilnim dijelom cijene obračunati količina utrošene vode, odnosno, količina prikupljene, odvedene i prečišćene otpadne vode. Cijena prečišćavanja otpadnih voda ima samo svoj vari-
jabilni dio i ista je za sve kategorije potrošača. Po novom cjenovniku izjednačavaju se fizička i pravna lica. Kada je u pitanju javno vodosnabdijevanje, „start“ na računu iznosi 0,99 eura po korisniku, dok varijabilni dio iznosi 0,52 eura po kubiku. Kada je u pitanju prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda „start“ na računu iznosi 0,30 eura po korisniku, dok varijabilni dio cijene iznosi 0,19 eura po kubiku. Prečišćavanje komunalnih otpadnih voda košta 0,17 eura po kubiku, a isporuka vode drugom izvršiocu košta 0,04 eura po kubiku. Direktor ViK-a Aleksandar Nišavić najavio je krajem prošle godine da će cijene njihovih usluge poskupiti za najviše dva eura po računu. - Od januara usluge gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija poskupiće od euro i po do dva – poručio je tada Nišavić. Podsjećamo, Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica i 1. januara prošle godine varijabilni dio cijene usluge za javno vodosnabdijevanje za fizička lica povećalo je 24 odsto u odnosu na duži period kada nijesu mijenjane. Takođe, od maja prošle godine ovo gradsko preduzeće počelo je da naplaćuje i ponovni priključak na vodovodnu mrežu onima koje su zbog duga isključeni sa nje, a ta usluga košta 52,66 eura, sa PDV-om. Uvidom u evidenciju Službe za elektronsku obradu podataka, krajem juna prošle godine ViK je imao registrovanih 90.000 korisnika usluga - 81.600 fizičkih lica i 8.400 pravnih. i. MitroViĆ
Zajednička akcija gradskih preduzeća Zelenilo i Čistoća
Radnici Čistoće na starom groblju pod Goricom
Ekipe gradskih preduzeća Zelenilo i Čistoća započele su uređenje starog gradskog groblja pod Goricom, koje se prostire od Crkve Svetog Đorđa do Stadiona malih sportova. - Ovim radovima želi se po-
boljšati izgled i očuvati značaj ovog prostora, kao dio kulturno-istorijskog nasljeđa grada. Planirane aktivnosti uključuju čišćenje i uređenje zelenih površina, uklanjanje otpada i divljeg rastinja – saopšteno je iz Glavnog grada. H. P.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka protiv Trampovog prijedloga o preseljenju Palestinaca iz Gaze
Izjave predsjednika
SAD Donalda Trampa o prijedlogu za američko zauzimanja Pojasa Gaze i preseljenje Palestinaca koji tamo žive su „opasne za stabilnost i za mirovni proces“, izjavila je juče portparolka francuske vlade Sofi Pramas.
- Francuska se u potpunosti protivi premještanju stanovništva - izjavila je Sofi Pramas i naglasila da se njena zemlja drži svoje politike – nema premještanja stanovništva, traganja za privremenim primirjem, dok se ide ka mirovnom procesu i rješenju o dvije države, izraelske i palestinske. Britanski šef diplomatije
Dejvid Lami ponovo je potvrdio juče da bi trebalo da Palestinci mogu da „žive i napreduju u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali“, reagujući na izjave američkog predsjednika Trampa o potencijalnom američkom preuzimanju kontrole nad Gazom i preseljenju Palestinaca.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da Pojas Gaze „pripada Palestincima, isto kao i Zapadna obala i Istočni Jerusalim, i da treba da bude dio buduće palestinske države“. - Civilno stanovništvo Gaze ne treba da bude protjerano i Gaza ne treba da bude okupirana trajno ili ponovo kolo-
nizovana - navela je Berbok u saopštenju. Tramp je izjavio da želi da preuzme kontrolu nad Gazom razorenom ratom, raseli njene stanovnike i od nje napravi „bliskoistočnu Azurnu obalu“.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas odlučno je odbacio plan o zauzimanju Pojasa Gaze od strane Sjedinjenih Američkih Država, koji je najavio američki predsjednik Tramp, kao i njegove pozive na prisilno premještanje Palestinaca koji tamo žive. I turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je juče da je neprihvatljiv plan američkog predsjednika
Trampa za preseljenje stanovništva iz Pojasa Gaze. - Trampova izjava o Gazi je neprihvatljiva. Protjerivanje (Palestinaca) iz Pojasa Gaze je pitanje koje ne možemo da prihvatimo ni mi, ni zemlje u regionu. Nema govora o tome da se o tome čak i diskutujedodao je šef turske diplomatije u intervjuu za tursku novinsku agenciju Anadolija. E gipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati pozvao je na brzu rekonstrukciju Pojasa Gaze, bez raseljavanja njenih stanovnika i Trampovu izjavu nazvao smiješnom i apsurdnom.
Niškom kardiohirurgu dr Draganu Miliću uručen poziv za saslušanje
BEOGRAD - Dok bukte protesti nezadovoljnih građana širom Srbije policija vrši pritiske na one koji se odupiru režimu. Dr Dragan Milić, kardiohirug iz Niša, objavio je da mu je kriminalistička policija uručila poziv za saslušanje
Prijetnje
Dr Milić je predvodio opoziciju grada Niša na posljednjim lokalnim izborima kada su pobijedili na brojanju glasova, ali je vještim manevrom SNS kupio jednog poslanika Ruske stranke i tako nastavio da vlada u Nišu. Vlastima se zamjerio i prije izbora kada je sa svojim timom radio i vikendom i ukinuo liste čekanja za operacije na srcu.
- Proganjanje osoblja (Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš) od strane naprednjačkog režima ne prestaje. Kliniku i zaposlene posjetila su dva policajca iz kriminalističke policije i uručili mi poziv za saslušanje pod prijetnjom prinudnog privođenja - napisao je dr Milić. On je podsjetio da je Tužilaštvo u Nišu već odbacilo prijavu protiv šest ljekara ove ustanove uključujući i njega – ali da sada policija postupa po istoj prijavi.
Prijetnje da će dobiti otkaze i ostati bez plata svakodnevno dobijaju i prosvjetni radnici, iako ministarka Slavica Đukić-Dejanović tvrdi da ,,samo razgovara sa direktorima o povratku učenika na nastavu u školama gdje je potpuno ili djelimično obustavljena“.
Nakon osam dana, ostavka premijera Srbije Miloša Vučevića konačno se pojavila pred poslanicima - Vučević je ostavku podnio 28. januara u javnosti, ali ona nije bila dostupna poslanicima u parlamentu do 5. februara.
Zbog toga su studenti sa prosvjetnim radnicima protestovali ispred Ministarstva prosvjete.
„Korupcija puca, pravda kuca“ bio je centralni transparent okupljenih, kao i poruke: „Nećete nam prijetiti“, „Ne damo vam prosvjetu“.
- Svaki napad na nastavnike i profesore je i napad na nas, obrazovni sistem i srpsko društvo - rekla je dr Iva Draškić, dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu, uz poruku da dekani stoje uz svoje buduće kolege
- Navodno je podnijeta 28. januara, ali se pred poslanicima pojavila tek sada - napisala je na X mreži Biljana Đorđević, poslanica i profesorka Fakulteta političkih nauka. Ona je objavila dokument na kojem se vidi da je ostavka zavedena na
i da od institucija traže da obustave pritiske i progone nastavnike koji protestuju u školama.
Podjele
Iako Ministarstvo prosvjete tvrdi da se nastava na neki način odvija u 97 odsto škola u Srbiji, podaci sa terena i slike iz unutrašnjosti pokazuju da su protesti u školama redovna pojava. Učenici i njihovi roditelji širom Srbije kažu da će protestovati dok se studentski zahtjevi ne ispune. Oni u škol-
pisarnici parlamenta 28. januara.
- Valjda nijesu htjeli da troše papir na to dok ne stignu i obavještenja o povlačenju iz procedure prijedloga za ministarke građevinarstva i trgovinenapisala je Đorđević. Vlada je nakon ostavki ministara Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, predložila nove ministre, ali je taj prijedlog povukla iz skupštinske procedure.
Prije nego što su poslanici dobili ostavku, Vučević je za TV K1 rekao da će se u narednih desetak dana, do dvije sedmice, donijeti odluka o tome da li će biti formirana nova vlada ili će se ići na izbore.
skim dvorištima svakodnevno odaju poštu stradalima u Novom Sadu i prosvjetne inspektore koji provjeravaju da li škola radi ispraćaju uz aplauz. U takvoj atmosferi ministarka prosvjete nastoji da podijeli zaposlene u prosvjeti. Ona je prošle sedmice sa četiri reprezentativna sindikata potpisala poseban kolektivni ugovor. U njemu je sporno što će samo članovi sindikata dobiti pun iznos ove nagrade, a oni koji to nijesu samo 50 odsto iznosa. V. CVejiĆ
PODGORICA – Košarkašice Crne Gore nakon tri dana mini-priprema u Baru, gdje su odradile četiri treninga, doputovale su kasno sinoć u Arau.
Naša reprezentacija nakon jutarnjeg treninga u „Topolici“ otputovala je za Arau preko Beograda i Ciriha, a s obzirom na to da je stigla u kasnim večernjim časovima, trening u dvorani ,,Sporthal“, gdje će igrati utakmicu, imaće tek danas, a od 19.30 časova nastojaće da naprave važan iskorak ka cilju.
U Švajcarskoj će biti posljednje gostovanje u ovim kvalifikacijama za naše košarkašice, koje upravo u ovom meču mogu da naprave ključni iskorak na putu ka osmom uzastopnom plasmanu na Eurobasket, a taj podvig mogle bi da proslave u neđelju u duelu protiv Luksemburga u Baru. – Očekuju nas dva izuzetno bitna meča. Slijedi nam gostovanje Švajcarskoj, a onda tri dana kasnije dočekujemo Luksemburg. Svjesne smo da je posljednji ciklus odlučuju-
Podgoričani izgubili
kod kuće od Heliosa u 2. kolu Top 8 faze
ABA 2 lige
Sekulić: U posljednjoj četvrtini
sve smo prosuli
PODGORICA – Kada su na četiri minuta prije kraja treće četvrtine poveli devet razlike (49:40) protiv Heliosa, činilo se da su košarkaši Podgorice Bemaks uhvatili pravi ritam za prvu pobjedu u Top 8 fazi ABA 2 lige.
Tim Marka Sekulića je uspio da se vrati iz minusa od 11 poena u prvoj četvrtini, do odmora stekne prednost od pet poena (35:30), a onda nastavi sa dobrom igrom i u najvećem dijelu treće četvrtine. Međutim, u posljednja četiri minuta trećeg kvartala i u čitavoj posljednjoj četvrtini Podgoričani su, jednostavno, „nestali“ sa terena, jer su domaći košarkaši do kraja meča upisali svega 10 poena, a pet u posljednjoj dionici. Presudi-
ći i znamo šta se od nas očekuje. Trebaju nam dvije pobjede, kako ne bismo pravili nekakve računice. Vjerujem da možemo da ostvarimo dvije pobjede i samim tim obradujemo Crnu Goru – kazala je Sanja Akšam, centar naše reprezentacije. Veliki posao u reketu moraće da odradi i Bojana Kovačević, koja je svjesna značaja ovog ciklusa. – Pred nama je odlučujući ciklus i svjesne smo značaja utakmice, ali i ovaj mini-period nastojale smo da iskoristimo maksimalno. Dobile smo Švajcarsku u Herceg Novom, znamo šta nas očekuje, želimo pobjedu, mada neće biti lako – kazala je Kovačević, krilni centar Crne Gore. Crna Gora je u prvom ciklusu kvalifikacija savladala Švajcarsku 12. novembra 2023. godine u Herceg Novom – 85:61. Obje selekcije doživjele su određene promjene u timu od tada, ali sigurno da je i taj meč pomogao u pripremi.
– Prošlo je mnogo vremena, dosta toga se promijenilo, kako kod nas, tako i kod njih. Me-
la je serija Heliosa od 17:0, između 29. i 37. minuta, tokom kojih su gosti od „minus dva“ (54:52) stigli do vođstva od 69:54 i prelomili meč za pobjedu od 83:59. Podgorica je u ovom meču imala čak 27 izgubljenih lopti i sa igrom u posljednjih 14 minuta nije mogla da izbjegne drugi poraz u grupi, nakon onog u prvom kolu od Zlatibora, takođe na domaćem terenu... – Igrali smo dobro prvo poluvrijeme, koncentrisano, fokusirano, ali smo drugo otvorili loše, a još slabije završili. U posljednjoj četvrtini praktično smo sve prosuli, dali smo samo pet poena, a sa tim brojem poena na domaćem terenu ne može da se dobije ni neka slabija ekipa, a kamoli tim kakav je Helios – rekao je Marko Sekulić, trener Podgorice. Jure Močnik, trener Heliosa, istakao je da je njegova ekipa „stvarno dobro otvorila meč, imala dobar rezultat“. – Ali onda smo nekako ugasili u drugoj četvrtini. Nakon toga, loše smo počeli i drugo poluvrijeme, ali smo brzo zaigrali agresivno u odbrani, ono što radimo cijele sezone i što nam daje rezultat. Fantastični smo bili kako u odbrani, tako i u napadu, tako da mogu čestitati mojim igračima – rekao je Močnik. Podgorica u narednom kolu, 5. marta, gostuje Bosni. S. J.
đutim, razlika koju smo napravile tada sigurno da nam znači mnogo, kako u rezultatskom, tako i na psihološkom planu. Sada smo fokusirane samo na Švajcarsku, nadam se da ćemo ući u meč što bolje i da možemo ostvariti pobjedu – kazala je Novljanka Sanja Akšam, inače članica Crvene zvezde. Iako je prošlo više od godine od prošlog međusobnog meča, taj duel svakako je pomogao našem stručnom štabu za pripremu možda i najbitnije utakmice u kvalifikacijama.
– Svjesne smo da je prošlo mnogo od meča sa Švajcarskom, ali će nam ta utakmica mnogo značiti – dodala je članica izraelskog Hapoela. U dosadašnjem dijelu kvalifikacija Luksemburg i Crna Gora imaju identičan učinak u grupi H (tri pobjede i poraz), Švajcarska ima dvije pobjede i dva poraza, dok je selekcija Bosne i Hercegovine bez trijumfa u četiri meča.
Jasno je da su košarkašice jako blizu plasmana, a samim tim motiv kod svih igračica je na maksimumu...
– Radujemo se da smo opet
zajedno. Ova ekipa uvijek ima izuzetnu atmosferu, želimo da i sada u odlučujućim mečevima pokažemo da vrijedimo i da još jednom izborimo prvenstvo Evrope – kaže Kovačević, a treća od ukupno osam Novljanki u nacionalnom timu Jovana Pašić sa dosta emocija u glasu se nadovezala.
– Uvijek to govorim, ali, zaista, radujemo se svakom okupljanju reprezentacije. Imamo sjajnu energiju, nevjerovatnu atmosferu, a svaka djevojka je izuzetno motivisana, što se sigurno vidi i na terenu – istakla Jovana Pašić, bek reprezentacije.
Dva meča za kraj kvalifikacija daće posljednji odgovor koje selekcije će prigrabiti kartu za Eurobasket.
– Slijede dva presudna meča u kvalifikacijama, ali sada je maksimalan fokus na duel u Švajcarskoj. Idemo na pobjedu, ali definitivno uz veliko poštovanje protivnika. Neće biti la-
Ugovor potpisan na četiri godine
ko, igramo u gostima, a znamo da je Švajcarska nedavno savladala Luksemburg i to u gostima. Međutim, od početka kvalifikacija znamo šta je naš cilj i trudićemo se da ga ispunimo osmi put zaredom – dodala je Novljanka, koja nastupa za Hapoel Kfar Sab. Švajcarska je upravo trijumfom u novembru protiv Luksemburga obradovala Crnu Goru, jer bi naše košarkašice brejkom u Švajcarskoj imale priliku da i sa minimalnom
pobjedom u Baru nad Luksemburgom budu prve u grupi. – Iskrena da budem, ne bavimo se kalkulacijama, niti razmišljamo na taj način. Ne želim da mislim šta će se desiti u slučaju poraza. Zavisimo sami od sebe, želimo obje pobjede, a zato je potrebno da već u Švajcarskoj napravimo dobar rezultat. Moramo biti maksimalne, ispoštovati sve zadatke i dogovore, a onda sigurna sam da rezultat neće izostati – naglasila je Pašić. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore i kompanija „Lob“ potpisali su ugovor o sponzorstvu, pa će u naredne četiri godine logo ove kompanije imati posebno mjesto na opremi reprezentativnih selekcija. Ugovor o sponzorstvu potpisali su predsjednica Saveza Jelena Dubljević i zamjenik izvršnog direktora kompanije „Lob“ Marko Pajović – Velika mi je čast i zadovoljstvo da sam danas u ime Saveza potpisala jedan od najvećih i sigurno najdužih ugovora u istoriji Košarkaškog saveza. To je ugovor koji će nam pomoći da u budućnosti stabilizujemo našu finansijsku situaciju, a samim tim i ugovor koji će dati nadu, prostor i sigurnost mladim košarkašima i košarkašicama da napreduju i ostvaruju što veće uspjehe. Ugovor je potpisan na četiri godine, a to u sportu znači mnogo, donosi sigurnost, posebno u ovim momentima u kojima se trenutno nalazimo. Veliku zahvalnost dugujem ljudima iz kompanije „Lob“, prije svega na povje-
Košarkaškog saveza
renju, a iskreno se nadam da ćemo zajedno postići još veće uspjehe i slaviti sa našom reprezentacijom – kazala je nakon potpisivanja ugovora Jelena Dubljević . Kompanija „Lob“ će sa zadovoljstvom podržavati naše košarkašice i košarkaše na putu da naprave još jedan evropski uspjeh, a iz kompanije pozivaju sve ljubitelje sporta da prate aktivnosti na društvenim mrežama, jer ih očekuju brojna iznenađenja, nagrade i sjajne sportske priče. – Kompanija „Lob“ je već četvrt vijeka, koliko uspješno po-
sluje u Crnoj Gori, tijesno povezana sa domaćim klupskim i reprezentativnim sportom. Ponosni smo na brojne projekte čija je realizacija doprinijela jačanju sporta u našoj zemlji. Aktivno učestvujemo u razvoju crnogorskog sporta i stvaranju novih generacija vrhunskih sportista, koji su najbolji ambasadori naše zemlje. Od danas naša kompanija pruža punu podršku Košarkaškom savezu Crne Gore. Nadamo se da će ovo biti jedna duga i uspješna saradnja tokom koje će djevojke i momci u svim reprezentativnim selekcijama
ponosno predstavljati našu zemlju širom svijeta. Radujemo se novim pobjedama i uspjesima timova u crveno-žutom dresu. Vjerujem da ćemo zajedno proslaviti plasman na Eurobasket, kao i da će naše mlađe kategorije već ovog ljeta ponovo biti dio elitnog ranga evropske košarke – kazao je Marko Pajović, zamjenik izvršnog direktora kompanije „Lob“. Košarka je Crnoj Gori donijela brojne evropske i svjetske uspjehe, pozicionirala našu zemlju kao uspješnu, talentovanu i borbenu sportsku naciju. Predstojeći izazovi i takmičenja biće prilika da kroz podršku i ljubav prema sportu ispišemo nove stranice crnogorskog sporta. Evropsko prvenstvo za seniorke biće održano od 18. do 29. juna u četiri države (Češka, Njemačka, Italija i Grčka). Od 27. avgusta do 14. septembra biće održano prvenstvo Evrope za seniore (Kipar, Letonija, Poljska i Finska), dok su četiri mlađe reprezentativne selekcije prijavljene za kontinentalne šampionate. R. P.
POKLON IZ NJEMAČKE: Pobjeda Hapoela nad Ulmom „poništila“ poraz Budućnost Volija u Viljnusu - Turk Telekom je rival Podgoričanima u osmini nala Evrokupa
I pored najlošije partije u posljednja skoro dva mjeseca i poraza u gostima od Vulvsa (91:82), u najbitnijem evropskom meču sezone, košarkaši Budućnost Volija, ipak, su izborili plasman u plej-of Evrokupa.
Na takav epilog su Podgoričani morali da čekaju skoro sat nakon što su završili meč u Viljnusu, nadajući se povoljnim vijestima iz Njemačke, gdje je „plavima“ trebala pobjeda Hapoela iz Tel Aviva protiv domaćeg Ulma. Na kraju je stigla željeni trijumf Izraelaca sa 97:90, iako je Ulm na osam minuta prije kraja vodio 10 razlike (80:70), pa se dramatično posljednje kolo ligaškog dijela pozitivno završilo za crnogorskog šampiona. Budućnost Voli će u osmini finala da igra protiv Turk Telekoma, trećeplasiranog tima iz grupe B. U osmini finala se igra jedan meč, na terenu bolje plasiranog tima, što znači da će „plavi“ 4. ili 5. marta da igraju u Ankari... Tim Andreja Žakelja je, tako, zauzeo šesto mjesto u grupi A, sa po devet pobjeda i poraza, a iza sebe je ostavio upravo Ulm, koji je imao isti skor, ali su „plavi“ prošli dalje jer su imali bolji međusobni skor (pobjede kući i u gostima). Hapoel je pobjedom u Njemačkoj zauzeo drugo mjesto i izborio direktan plasman u četvrtfinale, zajedno sa Bahčešehirom. Budućnost je u posljednjem kolu jurila pobjedu u Litvaniji za peto mjesto, a nadala se i četvrtom, u slučaju poraza Bešiktaša protiv Trenta, što se nije dogodilo. Za razliku od meča u Podgorici, koji je Budućnost dobila 104:77, u Viljnusu je bilo drugačije, prije svega, kada je šut za tri poena u pitanju. Podgoričani su u „Morači“ ubacili 13 trojki, a gosti svega četiri, u Viljnusu je domaćin pogodio 12 trojki, od čega 10 u prvom poluvremenu, a Budućnost sedam. Na kraju, Podgoričani su mogli da ostanu praznih ruku, da Hapoel nije opravdao ulogu favorita.
TROJKAŠKA
RAPSODIJA DOMAĆINA
Vulvsi su bili veoma raspoloženi u šutu sa perimetra već od prve četvrtine, pa su u prvih nešto više od šest minuta, do vođstva od 20:15, ubacili čak pet trojki (Jogela tri, Tejlor dvije) iz osam pokušaja, a samo dva koša za dva poena. To je li-
tvanskom timu omogućilo da konstantno vodi od starta, izuzev početnih 2:0 za Podgoričane nakon koša Andrije Slavkovića. Serijom 10:0, Vulvsi su nakon dva minuta igre vodili 10:2, a tri i po minuta kasnije imali su i „plus devet“ (17:8). Iako nije uspijevala dobro da brani šut sa distance domaćih, Budućnost je takođe bila raspoložena u napadu, sa manjim pauzama, što im je omogućilo da ne dozvole domaćinu da pobjegne. Podgoričani su polako „topili“ prednost Vulvsa, da bi serijom 8:0, koju je sa svih osam poena sam kreirao Rašid Sulejmon, bivši igrač tima iz Viljnusa, stigli do preokreta i vođstva od 23:22, minut i po prije kraja četvrtine. Do kraja kvartala su domaći postigli koš više za dva poena i četvrtinu završili sa pola koša prednosti (26:25). Podgoričani su imali prednost u skoku (8-5), a polovinu skokova gostujućeg tima je upisao Kenan Kamenjaš, koji je sa sedam poena bio najbolji pojedinac „plavih“ u prvoj četvrtini, u kojoj je pogodio i trojku. Iako je Budućnost imala skok više u napadu (2-1), samo su Vulvsi imali poene iz drugog napada, ali i više poena iz kontri (7-2) i nakon izgubljenih lopti rivala (6-2), a Podgoričani su imali dvije izgubljene lopte više (4-
2). Domaćin je bolje šutirao za tri poena (55,6 – 33,33 procenta), a gosti za dva (72,7 – 62,5 procenata), a Vulvsi su imali i više asistencija (9-4). Vulvsi su napadački za nijansu bili bolji u drugoj četvrtini (za dva poena), a ponovo su pogodili pet trojki, pa su do odmora imali 10 pogodaka sa perimetra iz 16 pokušaja! Kao u prvih 10 minuta, Budućnost defanzivno opet nije imala lijek za šut domaćih, ali u drugoj četvrtini nije odgovorila ni napadački, uz svih šest promašaja za tri poena, a devet uzastopnih računajući i prvu četvrtinu nakon trojke Sulejmona za 22:18. Uz to, Podgoričani su do odmora izgubili i prednost u skoku (15-16), u drugoj četvrtini nijesu upisali nijednu asistenciju, a jedino pozitivno je bilo to što su imali samo jednu izgubljenu loptu (Vulvsi tri).
To je Vulvsima širom otvorilo vrata ka pobjedi, jer su na odmoru imali 13 poena prednosti (54:41), iako nakon šest minuta igre u drugoj četvrtini ništa nije nagovještavalo takav epilog. Na četiri minuta prije kraja prvog poluvremena, naime, Budućnost je, nakon koša Alena Omića, imala samo posjed minusa (39:37), u četvrtini koju je otvorila vođstvom, nakon što je pogodio
Rezultati i tabela
18. kolo: Trefl Sopot – Gran Kanarija 73:76, Vulvs – Budućnost Voli 91:82, Bešiktaš – Trento 79:75, Ulm – Hapoel 90:97, Huventud – Bahčešehir 69:56.
1. Bahčešehir 18 14 4 1463:1334 32
2. Hapoel Tel Aviv 18 12 6 1583:1424 30
3. Gran Kanarija 18 12 6 1409:1351 30
4. Vulvs 18 10 8 1511:1523 28
5. Bešiktaš 18 10 8 1526:1504 28
6. Budućnost Voli 18 9 9 1520:1498 28
7. Ulm 18 9 9 1543:1573 27
8. Huventud 18 7 11 1422:1505 25
9. Trento 18 6 12 1413:1510 24
10. Trefl Sopot 18 1 17 1354:1522 19
Jogi Ferel, za 27:26. Ispostaviće se da je to bila posljednja prednost Podgoričana. Vulvsi su u prvih šest minuta vodili do pet poena (33:28, 37:32), ali su snagu i želju za pobjedom pokazali serijom 12:0 za vođstvo od 51:37, na dva minuta prije odmora, kada je Žakelj reagovao drugim tajm-autom. Nakon trojke Jogele, svoje šeste iz sedam pokušaja u prvom poluvremenu, domaćin je imao maksimalnih 15 poena prednosti (54:39), prije nego što je posljednji koš za goste u prvom poluvremenu postigao Sulejmon, sa 12 poena jedini dvocifreni kod „plavih“ u prvih 20 minuta.
ODLUKA U 3. ČETVRTINI Često je treća četvrtina ove sezone bila problematična za
Kovan 13 Bruks 6 KirinijauskasMiniotas 2 MarcinkevičusEndrjus 10 Žemaitis 2 Turman 10 Blaževič 10 Jogela 20 Tejlor 15 Kulboka 3
Poslije poraza od Vulvsa, u trenutku kada još nije znao za rezultat iz Njemačke, trener Budućnost Volija Andrej Žakelj je, razumljivo, bio razočaran.
- Čestitke domaćoj ekipi, zaslužili su pobjedu i bili bolji od starta. Ušli smo u utakmicu previše meko, dozvolili smo im da postignu neke koševe. Teško je vratiti se nakon što se rival tako opusti u napadu. To je bilo, prvenstveno, do naše odbrane. Nijesmo bili dovoljno čvrsti, već suviše spori i nedovoljno agresivni. U drugom poluvremenu smo pokušali da se vratimo na različite načine, imali smo dobre minute, bolju odbranu, ali nije bilo dovoljno za dobar tim Vulvsa.
Na pitanje o uzrocima lošeg početka meča, Žakelj je odgovorio: - Ritam je veoma težak, mada je tako svakome. Imali smo dugo putovanje, i nijesmo bili svježi, ali ne možemo da tražimo izgovore. Moraš da umreš za svaku loptu, da trčiš, praviš faulove… Analiziraćemo i vidjeti zbog čega smo poraženi - dodao je slovenački stručnjak.
Poznati učesnici plej-ofa
Posljednje kolo odredilo je sve učesnike plej-ofa. Dva prvoplasirana tima iz grupe A - Bahčešehir i Hapoel Tel Aviv, odnosno iz grupe B - Valensija i Hapoel Jerusalim, direktno su izborili plasman u četvrtfinale. U osmini finala će se sastati Gran Kanarija – Venecija, Vulvs – Kluž, Turk Telekom – Budućnost Voli i Cedevita Olimpija – Bešiktaš. U prvoj rundi nokaut faze igra se jedan meč na terenu bolje plasiranog tima, i to 4. ili 5. marta. Budućnost će tako igrati u Ankari. Pobjednici mečeva osmine finala plasiraće se u četvrtfinale, gdje se takođe igra samo jedan meč, a gdje se priključuju četiri najbolja tima grupne faze.
Budućnost, a njoj su se „plavi“, praktično, predali u Viljnusu. Iako je domaćin u ovom periodu meča ubacio samo jednu trojku, Podgoričani su u prvih sedam minuta treće četvrtine upisali svega tri poena, pa su Litvanci došli do nedostižnih 24 poena prednosti (68:44). U preostalom dijelu treće četvrtine, ali i meča uopšte, igrači Budućnosti su uspjeli samo da ublaže poraz, ali su mislima, sigurno, bili na utakmici
u Njemačkoj, gdje su sve nade polagali u Hapoel. Na kraju ih je i sreća pogledala... Jogi Ferel je bio najefikasniji u redovima „plavih“ sa 20 poena, Rašid Sulejmon je dodao 14, uz pet skokova, dok je Kenan Kamenjaš imao devet poena i sedam skokova. U domaćem timu šestorica igrača su imala dvocifren broj poena, a najefikasniji je bio Jogela sa 20, uz pet skokova i četiri asistencije. S. JONČIĆ
Nina Ramusović je drugi put sa 17 godina operisala prednje ukrštene ligamente, ali supertalentovana rukometašica Budućnosti ne očajava
PODGORICA - Osmijehom
topi led, a optimizam joj je za deset plus. I to nešto govori o nekome - zar ne, u ovom slučaju o 17-godišnjoj Nini Ramusović, supertalentovanoj rukometašici koju je javnost odavno upoznala.
Golovima se isticala kroz crnogorsku ligu i nastupajući za mlađe reprezentativne selekcije. Moćna na terenu za svoj uzrast, snažna u duelima i dok je igrala istovremeno za pionirski i seniorski tim Berana. I kratko za Nikšić i filijalu Budućnosti - Rudar. Ne treba pretjerano biti stručan za ovaj sport da se zaključi kako Crna Gora u najavi ima nešto veliko što treba da čuva, njeguje i pruži šansu koju je Nina dobila ove sezone u prvom timu Budućnosti. Debitovala je sa tri gola protiv Bresta u 2. kolu Lige šampiona. Upamtila je dobro 15. septembar 2024, ali i svaki naredni vikend u kojem je dobijala povjerenje. Nažalost, privremeno je Ninin let zaustavila povreda 19. januara u Njemačkoj, kada su prve informacije bile optimistične, a magnet dva dana kasnije pokazao da mora na operaciju desne noge. I to drugi put zbog iste povrede - prednjih ukrštenih ligamenata. Sa 15 godina je prošla kroz istu priču, a sada je čeka nova. I ne plaši se, naprotiv, kazala nam je da će se vratiti još bolja i da će biti najbolja. - Još 15 dana i štake će biti prošlost. Sada se samo zagrijavam za ono što me čeka. Najvažnije da je operacija bila uspješna. Doktor Saša Janković je već nakon prvog pregleda konstatovao da je noga jaka i da mogu brzo na operaciju. Kratko sam
imala bolove, sada je sve ok, jedva čekam da uđem u teretanu i da se spustim na teren kod đevojaka. Mada, svakodnevno me obilaze dok sam na terapijama i baš mi znači njihova podrška - kazala je Ramusović. Za nekoliko mjeseci će na teren. - Sve će ovo brzo da prođe. Mada, najiskrenije, nakon prvih pregleda nijesam očekivala operaciju. Ali, magnet je pokazao to što je pokazao, prihvatila sam situaciju i to je to. Najvažnije je da su svi oko mene, prije svega moja porodica i klub, što mi znači za oporavak. Već sam prošla kroz sličan period, znam što me čeka i spremna sam. Treba razmišljati o onome što dolazi. Usred razgovora o putu oporavka, Nina je misao prekinula... - Imamo šansu za osminu finala. Možda već u subotu protiv Odenzea napravimo veliki korak. Iskreno bih voljela da pobijedimo, a znam da možemo. Mlada rukometašica počela je sa šest godina da se bavi rukometom. Sanjala je veliku scenu. - Uvijek sam razmišljala o Budućnosti i nastupu u Ligi šampiona, a moj najveći san je seniorska reprezentacija Crne Gore. Uvijek ću pamtiti prve golove u Ligi šampiona. Iskreno da vam kažem nijesam mogla da zamislim da ću onoliko vremena da provodim na terenu. Prije svega bila sam srećna što sam došla u prvi tim, a sve poslije je bonus. Ponosna sam zbog povjerenja koje sam dobila od Bojane Popović Rad sa prvim timom ,,plavih“ je neprocjenjivo iskustvo, kaže Nina.
- Treninzi su mnogo drugačiji u odnosu na treninge sa mojom generacijom. Prije svega,
PODGORICA – Jadran
M:tel praktično je osigurao plasman u četvrtfinale Evrokupa nakon što je u prvoj utakmici protiv Šapca slavio 13:8. Primorac čeka težak posao, ali i aktivan rezultat (16:16) sa mađarskim BVSC.
Oba naša predstavnika mogu do osam najboljih u drugom po kvalitetu takmičenju, Jadran je u seriji pobjeda, a Primorac je ohrabren izdanjem iz posljednjeg meča Premijer lige sa Solarisom.
Prvi će u bazen Kotorani od 17.30 sati, a sat i po kasnije Novljani će, takođe kod kuće, sačekati mađarskog predstavnika.
NOVLJANI VIDE ČETVRTFINALE
igračice su starije i iskusnije od mene, samim tim dueli su drugačiji. Kad osjetiš na svoj koži... E to je ono pravo.
Još kao klinka sa tribina je posmatrala treninge prvog tima Budućnosti. I dok je njena starija sestra Ema, nekadašnja reprezentativka Crne Gore, nastupala za podgorički tim, bila je redovna na treninzima skoro kao i prvotimke.
- Bilo je zanimljivo da gledam što rade, kako razmišljaju... Uživala sam. U rukomet sam se bukvalno zaljubila sa šest godina. Gledala sam na TV-u sestru kako igra. Bilo je fenomenalno kada je došla u Budućnost i prosto sam poželjela da se bavim sportom. Majka me povela na trening, meni se dopalo i nastavila sam. Mada sam uvijek bila za loptu. Nina je bek, Ema je bila pivotkinja.
- Sviđa se meni moja pozicija. Volim što je igram i bolja je od pozicije koju je Ema igrala. Iskreno, volim da dajem golove i asistiram.
I malo, po malo, rukomet se sada zavrtio oko mlađe od sestara Ramusović. Ema se penzionisala, postala je majka, ali uvijek ima vremena za mlađu sestru.
- Ema je uz mene, i sada, kada ima bebu, uvijek nađe vremena da me savjetuje.
Obradovala se još jednim detaljem u Budućnosti. U stvari, nije to baš detalj, već, kako je istakla privilegija.
- Najviše volim individualni rad sa Bojanom. Iskreno, ne mogu da opišem koliko mi znači. Uživam i da mogu čitav dan bih trenirala sa Bojanom - istakla je Ramusović. A. MARKOVIĆ
Vicešampion Crne Gore je uhvatio dobar zalet, igra sjajno u Premijer ligi, što se reflektovalo u Evropi. Izabranici trenera Vladimira Gojkovića su praktično osigurali završnicu najjačeg regionalnog takmičenja, a u Evrokupu samo čudo može da ih zaustavi na putu do četvrtfinala. Činjenica je da Šabac nije bauk, prosječna ekipa, koja je, istina, na startu Premijer lige slavila sa golom razlike, ali su Novljani izdominirali u posljednja dva meča sa istim rivalom.
– Izuzetno važna utakmica za nas – revanš meč osmine finala Evrokupa. Svjesni smo da imamo veliku prednost iz prve utakmice, ali se nadam da se
nećemo na tome bazirati, nego da ćemo da probamo da igramo na način na koji smo igrali prethodne utakmice. Da ostvarimo pobjedu i obezbijedimo prolaz u sljedeću rundu. Ekipa je dobro trenirala, a poslije dobrih igara, vjerujem da možemo da ostanemo na tom nivou. I to nam je cilj, da zadržimo formu i za ono što nas čeka poslije ove utakmice – poručio je Gojković.
VICO ZOVE NAVIJAČE
Kotorani u dobrom raspoloženju čekaju revanš, prije svega su relaksirani po pitanju plasmana u Premijer ligi, izašli su iz zone potencijalnog baraža i sada hladne glave čekaju revanš osmine finala Evrokupa. – Remi nam daje za pravo da se nadamo, a i želimo prolaz u četvrtfinale Evrokupa. Mislim da smo bolja ekipa i na našem bazenu treba da pokažemo ko
Od 17. februara kreće Mediteransko prvenstvo za rukometašice do 17 godina
Podgorica domaćin, „lavice“ mogu daleko Kadetska reprezentacija Crne Gore
PODGORICA – Glavni grad će od 17. do 22. februara biti domaćin Mediteranskog prvenstva za rukometašice do 17 godina. Na takmičenju će nastupiti 13 reprezentacija koje će biti podijeljene u dvije grupe.
U grupi A našem timu društvo će praviti Hrvatska, Slovačka, Tunis, Italija, Turska i Kosovo, a u grupi B nastupaće Srbija, Rumunija, Španija, Grčka, Kipar i Slovenija.
Nakon grupne faze – 22. februara na programu će biti mečevi za konačan plasman. Utakmice će se igrati u Dvorani „Verde“ i Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore. Za našu reprezentaciju, koju sa klupe predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović, predstojeće Mediteransko prvenstvo je uvertira za najveći izazov u ovoj godini – učešće na Evropskom prvenstvu koje će u avgustu biti održano u Podgorici. A. M.
(17.30), Jadran M:tel – Šabac
smo i šta smo. Smatram da zaslužujemo prolaz dalje – istakao je Nemanja Vico Vaterpolisti iz Kotora kao da su se u ovoj sezoni specijalizovali za finiše utakmica – nemali broj puta gubili su tri-četiri gola razlike, a slično je bilo u Mađarskoj.
Vodio je domaćin na 5,39 do kraja 13:10, imao je dva gola prednosti na tri minuta, ali... Izabranici trenera Vjekoslava Paskovića bili su mirniji u završnici i sa go-
Noviteti u PVK
Budućnost
lom Dušana Matkovića stigli do konačnih 16:16. – Težak meč je bio u Budimpešti. Znamo da Mađari na isti način igraju kod kuće i u gostima, tako da i u Kotoru očekujem sličan meč. Na nama je da se što bolje taktički pripremimo. Vico se nada punim tribinama.
- Potrebni su nam navijači više nego ikad i vjerujem da će nam biti vjetar u leđa.
A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Zvanično je krenuo sa radom ženski vaterpolo tim Budućnost.
Đevojke su odradile prvi trening, a dobrodošlicu im je poželio trener muškog seniorskog tima i koordinator svih vaterpolo sekcija kluba Aleksandar Aleksić – Nakon muškog seniorskog tima, koji već u debitantskoj sezoni bilježi sjajne rezultate, mlađih vaterpolo selekcija i naših plivača koji iz takmičenja u takmičenje bilježe vrhunske rezultate, naš klub je napravio još jedan veliki iskorak osnivanjem ženskog vaterpolo tima. Siguran sam da će se u skorijoj budućnosti Podgorica i Crna Gora ponositi našim djevojkama. Velika je baza, veliko je interesovanje za ženski vaterpolo, a mi ćemo se potruditi da im obezbijedimo najbolje uslove za rad – kazao je Aleksić. Sa ekipom će raditi treneri Mihajlo Pajović i Danilo Petrušić, pod vođstvom glavnog trenera za vaterpolo Aleksića. U početku, treninzi će se odvijati tri puta sedmično. A. M.
KUTAK LEGENDI - NEZABORAVNI TALENAT MIRKA VUČINIĆA: Crnogorski as bio gost svog nekadašnjeg kluba na utakmici Lige šampiona sa Ben kom
PODGORICA - Juventus ne zaboravlja majstorstvo Mirka Vučinića – prvi kapiten crnogorske fudbalske reprezentacije bio je gost ,,stare dame“ na meču Lige šampiona sa Benfikom prošle sedmice, što je bila prilika za podsjećanje na dane koje je Nikšićanin proveo među ,,bjankonerima“.
- Juventus i njegovi navijači utisnuti su u moje srce i um. Povratak ovdje je ponovo probudio sve divne emocije koje sam doživio u ovom klubu i na ovom stadionu. Svi znamo koliko su navijači važni za tim, koliko mogu pomoći igračima u bilo kom trenutku, ali i napraviti razliku podrškom koja se, uvjeravam vas, osjeća na način koji je teško opisati – re-
kao je Vučinić za klupski sajt. – Talenat Mirka Vučinića je nezaboravan, i dalje je u očima svih onih koji su imali prilike da se dive njegovim predstavama, često nepredvidivim, na zelenom pravougaoniku. Toliko nezaboravan da je ušao u srca navijača Juventusa koji su mu tokom večeri provedene na stadionu ,,Alijanc“ ukazali poštovanje i naklonost – piše na sajtu Juventusa, u tekstu naslovljenom ,,Juventusov kutak legendi, nezaboravni talenat Mirka Vučinića“. Mirko je u Juveu proveo tri godine – stigao je na ljeto 2011. nakon što je u Italiji prethodno nastupao za Leće i Romu. Dobro se sjeća prvog prvenstvenog pogotka u crno-bijelom dresu, u septembru 2011. – Nikada neću zaboraviti prvi
gol u crno-bijelom dresu, postignut kod kuće, na stadionu ,,Alijanc“. Igrali smo protiv Bolonje, Pirlo mi je dao iznenadnu asistenciju u šesnaestercu... Bilo je nezaboravno, još se dobro sjećam svega i osjećaj je koji ću uvijek nositi sa sobom – prisjetio se Vučinić. Nekadašnji maestro je u 96 nastupa postigao 26 pogodaka za Juventus, uz 21 asistenciju. – Da, upisao sam i nekoliko asistencija, ali kao napadač i kao broj 9 uvijek sam više volio gol asistenciju za pobjedu. U svakom slučaju, bilo je veliko zadovoljstvo kada saigračima obezbijediš najbolju poziciju za postizanje gola – naveo je Vučinić, trenutno pomoćnik u stručnom štabu reprezentacije Crne Gore. U dresu ,,stare dame“ osvojio
Danas u Nionu žrijeb za Evropsko prvenstvo fudbalera do 21 godine
PODGORICA – Žrijeb kvalifikacija za UEFA Evropsko prvenstvo za mlade fudbalere održaće se danas u Nionu.
Crna Gora čeka rivale iz petog šešira, u kojem su još Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Kipar, Letonija, Litvanija, Kazahstan, Azerbejdžan i Luksemburg. Devet pobjednika grupa i najbolja drugoplasirana selekcija direktno će se kvalifikovati na završni turnir, koji će se 2027. godine igrati u Albaniji i Srbiji. Ostalih osam drugoplasiranih kroz baraž će se boriti za preo-
stala četiri mjesta u završnici. Novi ciklus kvalifikacija počeće u martu ove i završiće se u oktobru 2026. godine.
Prvi šešir čine Španija, Engleska, Portugal, Holandija, Njemačka, Francuska, Ukrajina, Italija, Danska, u drugom šeširu su Ru-
je pet trofeja – tri Skudeta i dva Superkupa Italije. Kako je rekao, uvijek će u sebi nositi radost osvajanja prve titule u Seriji A – 6. maj 2012. bio je veliki dan za cijelu crno-bijelu porodicu jer je Juve uzeo prvi Skudeto poslije devet godina i teškog perioda zbog afere ,,kalćopoli“.
– Prvi Skudeto sam osvojio u ovim bojama nakon mnogo godina u Italiji – tu sreću i zadovoljstvo zauvijek ću nositi sa sobom. Svi u Juventusu smo čekali taj uspjeh neko vrijeme i kada se desio, te nezaboravne večeri u Trstu, svi smo zajedno uživali nakon sjajne sezone – prisjetio se Mirko Vučinić šampionske utakmice sa Kaljarijem u Trstu, na kojoj je bio strijelac prvog gola u trijumfu od 2:0. Ne. K.
munija, Švajcarska, Hrvatska, Češka, Poljska, Norveška, Belgija, Gruzija, Republika Irska Treći šešir čine: Slovenija, Finska, Švedska, Austrija, Slovačka, Grčka, Island, Mađarska, Bugarska, a u četvrtom šeširu su Škotska, Vels, Izrael, Sjeverna Makedonija, Turska, Kosovo, Sjeverna Irska, Farska Ostrva, Moldavija. U petom šeširu, pored Crne Gore, su Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Kipar, Letonija, Litvanija, Kazahstan, Azerbejdžan, Luksemburg, a u šestom Estonija, Malta, Jermenija, Andora, Gibraltar, San Marino. R. P.
Branilac titule, velemajstor Nikita Petrov, osamio se na čelu tabele 77. pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore zahvaljujući pobjedi u sedmom kolu protiv legendarnog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića
Naš reprezentativac je uknjižio čitav poen kao vođa crnih figura. Igrana je španska partija, a Petrov je iskoristio neopreznost „vječitog“ prvaka Crne Gore u cajtnotu, kada je imao dva pješaka manje. Petrov je taktičkim udarom osvojio jednog pa drugog pješaka, preuzeo inicijativu i preciznom igrom došao do trijumfa dok su njegovi prvi pratioci Andrej Šuković i Nemanja Vukčević remizirali u klupskom derbiju, pa se tako usamio na čelu tabele sa šest osvojenih poena. Šuković i Vukčević nijesu htjeli da izazivaju sudbinu nakon obostrano korektne igre, pa imaju po pola poena zaostatka za Petrovim. Novu jedinicu upisao je Denis Kadrić, koji je savladao Jovana Milovića u izuzetno zanimljivoj partiji, u kojoj je predsjednik ŠSCG originalnom igrom stvorio perspektivnu poziciju u kojoj je propustio bolje nastavke, pa je predvodnik naše reprezentacije upisao važnu
U Vajk An Zeu završen 87. superturnir „Tata Steel“ Pragna bolji od
Gukeša u indijskom derbiju
Indijac Ramešbabu Pragnanandha je pobjednik 87. izdanja grandioznog turnira „Tata Steel Chess“, postigavši do sada najimpresivniji rezultat u karijeri. On je u doigravanju po ubrzanom tempu slavio sa 2:1 protiv zemljaka i aktuelnog svjetskog šampiona Domarajua Gukeša U regularnom dijelu ovog prestižnog takmičenja sa 14 vrhunskih matadora obojica su sakupila po 8,5 poena, pa je odluka o konačnom poretku na tabeli pala u taj-brejku. Interesantno je istaći da su i jedan i drugi
pobjedu kojom je došao na diobu četvrtog mjesta. U okršaju intermajstora Blaža Kalezića i Bogdana Podlesnika „bijeli“ je postepeno sticao materijalnu prednost u završnici teških figura, a protivnik mu je pružio ruku u 34. potezu, kada je imao čak tri pješaka manje. Kadrić ima pet poena, koliko imaju i internacionalni
poraženi u posljednjem 13. kolu, pruživši šansu Nodirbeku Abdusatorovu da se i on domogne diobe prvog mjesta, međutim, Uzbekistanac je remizirao sa Pentalom Harikrišnom, pa se morao zadovoljiti bronzanom medaljom. Zatim slijede Vladimir Fedosejev sa 7,5, Aniš Giri i Ji Vej sa po 7, Pentala Harikrišna sa 6,5, Fabijano Karuana i VinsentKejmer sa po 6, Arjun Erigaši Jorden van Forest i Aleksej Sarana sa po 5,5, Leon Mendonca sa 5 i Maks Varmerdam sa 4,5 poena.
majstori BlažoKalezić i Aleksandar Tomić, koji su savladali Bogdana Podlesnika i Armina Mušovića Pet poena nakon sedam kola ima i Miloš Pečurica koji je iskoristio grub previd Peka Đurovića u dobijenoj poziciji.
Do kraja šampionata ostala su još četiri kola u kojima će sigurno voditi velika borba za
konačan plasman na tabeli. TABELA: Prvi je Petrov sa šest poena, a uz stopu ga prate Šuković i Vukčević sa po 5,5. Zatim slijede: Kadrić, Tomić, Kalezić i Pečurica sa po 5, Ivanović, Nikač, Nikčević, Vujošević, Šćekić sa po 4,5…
Važniji parovi osmog kola: Petrov - Kalezić, PečuricaVukčević, Tomić - Šuković,
1.e4 c5 2.Nf3 Nf6 3.e5 Nd5 4.Nc3 Nxc3 5.dxc3 Nc6 6.Bf4 Qb6 7.b3 Qc7 8.Qd2 e6 9.Bd3 h6 10.h4 b6 11.Be4 Bb7 12.h5 Na5 13.Bxb7 Nxb7 14.c4 d6 15.Qe3 0–0–0 16.0–0–0 Be7 17.Rd3 Rhe8 18.Rhd1 f6 19.exf6 Bxf6 20.Qe4 a6 21.Nh2 Kb8 22.Ng4 Be7 23.g3 Bf8 24.a4 Ka7 25.Re1 Qf7 26.Qg6 Qxg6 27.hxg6 e5 28.Bd2 Re6 29.Ne3 Rxg6 30.Nd5 Na5 31.Bxa5
Vlatković
1.d4 Nf6 2.Nf3 e6 3.Bg5 d5 4.e3 Be7 5.Nbd2 Nbd7 6.Bd3 h6 7.Bh4 c5 8.c3 0–0 9.0–0 cxd4 10.exd4 b6 11.Re1 Bb7 12.Qe2 a6 13.Rad1 Qc8 14.Ne5 Bd6 15.f4 Re8 16.g4 Bf8 17.g5 hxg5 18.Bxg5 g6 19.Qf2 Bg7 20.Qh4 Ne4 21.Nxd7 Nxg5 22.Nxb6 Qc6 23.Nd7 Qxd7 24.Qxg5 a5 25.Nf3 Ba6 26.Bb1 a4 27.Ne5 Qe7 28.Qg3 Bf6 29.Qg4 Kg7 30.Nf3 Rh8 31.f5 exf5 32.Bxf5 Be2 33.Qg3 Qe3+
Kadrić - Nikčević, Šćekić - Ivanović, Vujošević - Nikač, Đukić - Rašović, Milović - Nenezić…
U Herceg Novom održan XI međunarodni Memorijal „Đorđe Konjević“
34.Kg2 Bxf3+ 35.Kf1 Be2+ (dijagram) 36.Rxe2 Qxg3 37.hxg3 Rh1+ 38.Kg2 Rxd1 39.Bd7 a3 40.Bc6 Rd8 0:1
Sudijski
U okviru 56. Praznika mimoze, ŠK Herceg Novi 1949 je u saradnji sa lokalnom upravom i ŠSCG uspješno organizovao u istoimenom primorskom gradu 11. Međunarodni memorijal „Đorđe Konjević“, posvećen čovjeku koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte. Poslije 13. odigranih kola isti učinak od 9,5 poena imali su iskusni velemajstor Milan Draško i FIDE majstori Božidar Kisić i Dragan Popadić, ali je zahvaljujući boljem buholc koeficijentu šampionski pehar pripao standardnom prvotimcu tivatske Mimoze, dok su se njegovi pratioci okitili srebrnom, odnosno, bronzanom medaljom. Među nagrađenima su i FM Peko Đurović i IM Boro Miljanić sa po 9, FM Jovan Milović, IM Blažo
Kalezić i GM Nebojša Nikčević sa po 8,5, GM Dragiša Blagojević, MK Veljko Draganić, FM Sulejman Suljević i MK Mitar Đukanović sa po 8 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Margarite Soroščenko, omladinca Dimitrija Vujovića, veterana Jovana Pejovića i Mašana Bubanje, te najuspješnijeg predstavnika grada domaćina Nebojše Nikolića – Morali smo se prilagoditi kalendaru takmičenja ŠSCG i turnir realizovati tokom radnog dana što je mnoge
potencijalne učesnike spriječilo da nam se pridruže. Ipak, uspjeli smo da okupimo impozantan broj profesionalaca i amatera, a prije svega vrijednih i ambicioznih pionira i omladinaca, što za naš klub i lokalnu upravu predstavlja dodatni motiv i obavezu da i dalje poštujemo tradiciju i još više se posvetimo šahovskoj afirmaciji na svim nivoima – rekao je Bubanja i naglasio da je memorijal bio najljepša uvertira uoči Pojedinačnog seniorskog prvenstva države koje je u toku i jednog od 17 sportskih događaja u
okviru Praznika mimoze. Na završnoj svečanosti u Hotelu „Plej“ igračima je zahvalila na učešću Slavica, kćerka pokojnog Đorđa Konjevića, ističući značaj ovog takmičenja za porodicu i ljubitelje drevne igre u Crnoj Gori i okruženju. Za direktora turnira Miloša Bubanju memorijal je ispunio očekivanja organizatora i svih takmičara, njih 51 iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Srbije, Rusije, Švajcarske i naše zemlje koji su evocirali uspomene na divnog čovjeka, vrsnog pedagoga i šahistu.
PODGORICA – Džudo
spektakl u Podgorici – Crna
Gora će od 23. do 27. aprila ove godine prvi put biti domaćin Evropskog seniorskog prvenstva.
– Ovo je prvi put u istoriji da je Crna Gora domaćin ovako prestižnog sportskog takmičenja, što predstavlja najveće priznanje ne samo našem džudou već i crnogorskom sportu uopšte. Organizacija Evropskog prvenstva u džudou donosi ogromnu čast, ali i odgovornost –ne samo da predstavimo naš sport na najvećem nivou već i da pokažemo da je Crna Gora spremna za događaje ovog ranga – rekao je predsjednik
Džudo saveza Crne Gore Jovica Rečević na konferenciji za medije.
Istakao je da će ovaj šampionat Crnu Goru upisati na mapu evropskog i svjetskog sporta i donijeti benefite ne samo džudou već i turizmu, ekonomiji i promociji Podgorice kao regionalnog sportskog centra. – Posebno smo ponosni što se ovaj događaj održava u godini kada Džudo savez Crne Gore slavi 50 godina postojanja. Ovo prvenstvo biće kruna našeg jubileja, rezultat dugogodišnjeg rada, posvećenosti i vizije svih
nas koji smo posvetili život razvoju džudoa u Crnoj Gori –kazao je Rečević na događaju na kojem je predstavljen logotip jubileja kao i promotivni spot vezan za Evropsko seniorsko prvenstvo. Selektor Ilija Vukotić poručio je da će naši takmičari pred domaćom publikom imati motiv više da se dokažu. Za sada je
devetoro crnogorskih džudista izborilo nastup na EP, a navedeno je da se očekuje da budu još najmanje dva predstavnika. – Očekujemo jako prvenstvo, na ovakvim događajima se okupi krem džudoa. Mnogi će kroz ovo takmičenje tražiti ulaz za olimpijske cikluse i bodove koji tek slijede, tako da će biti teška i jaka konkurencija –
Dabl-dabl Vučevića
PODGORICA – Čikago je došao do 22. pobjede u sezoni pošto je na svom terenu savladao Majami 133:124, uz dabl-dabl Nikole Vučevića. Crnogorski reprezentativac je meč završio sa 12 poena, 11 skokova, dvije asistencije i ukradenom loptom.
Najefikasniji u ekipi Čikaga sa po 24 poena bili su novajlija Matas Buzelis (10-10 iz igre) i Džoš Gidi, koji je zabilježio i sedam asistencija i pet skokova. Kobi Vajt je dodao 22 poena, a Ejo Dosunmu 21 poen i devet asistencija. U ekipi Majamija najefikasniji sa po 23 poena bili su Bem Adebajo i Tajler Hiro, koji je imao i devet asistencija i osam skokova. Reprezentativac Srbije Nikola Jović je upisao 20 poena (pet trojki), dok je Kelel Ver ostvario dabl-dabl sa 17 poena i 12 skokova.
Čikago zauzima 10. mjesto na tabeli Istočne konferencije sa 29 poraza nakon 51 utakmice, dok
je Majami šesti sa skorom 24-24. U derbiju večeri, Boston je u gostima pobijedio Klivlend 112:105 i time zabilježio četvrti uzastopni trijumf. Najefikasniji u ekipi Bostona bili su Džejson Tejtum sa 22 poena, Derik Vajt sa 20 poena i Kristaps Porzingis sa 19 poena. Džejlen Braun je do-
dao 16 poena i devet skokova, dok je Al Horford upisao dabldabl sa 13 poena i 10 skokova. U ekipi Klivlenda najefikasniji je bio Donovan Mičel sa 31 poenom, uz 10 skokova, Darijus Garland je postigao 25 poena, dok je Džeret Alen dodao 17 poena i 18 skokova. Boston je drugi na tabeli Istoč-
kazao je Vukotić i dodao da će za neke naše takmičare ovo biti debitantski nastup. Predsjednik Ljekarske komisije DŽSCG dr Suad Šabanović naveo je da je džudo važan ne samo za fizičko već i za mentalno zdravlje. – Džudo razvija disciplinu, jača tijelo, ali i duh, i predstavlja jedan od najboljih načina
ne konferencije sa 36 pobjeda i 15 poraza, dok je Klivlend ovim porazom prekinuo niz od četiri uzastopna trijumfa i na prvom mjestu ima skor 40-10. Lejkersi su dobili derbi Los Anđelesa protiv Klipersa sa 122:97, a meč je sa klupe posmatrao Luka Dončić, novi igrač Lejkersa koji tek treba da se oporavi od povrede lista koju je zaradio u Dalasu i zaigra za novi tim. Lejkersi su u prvoj dionici postigli 45 poena (njihov rekord sezone) i najavili trijumf.
Lebron Džejms je bio glavni akter susreta sa 26 poena, devet asistencija i osam skokova, a pratili su ga Ostin Rivs i Rui Hačimura sa po 20 poena, a Rivs je imao i devet asistencija i šest skokova. Na drugoj strani se istakao Norman Pauel sa 20 poena, ali zvijezde tima nijesu blistale. Džejms Harden je pogodio dva od 12 šuteva za sedam poena, dok je Kavaj Lenard imao svega 11 poena i šest skokova. Derik Džons Junior je imao 17 poena, a Ivica Zubac 10 skokova i osam poena. Dva tima zauzimaju peto i šesto mjesto na Zapadu. Lejkersi su ispred sa 29 pobjeda i 19 poraza, dok su Klipersi na 28-22. Rezultati: Filadelfija – Dalas 118:116, Toronto – Njujork 115:121, Klivlend – Bos ton 105:112, Bruklin – Hjuston 99:97, Čikago – Majami 133:124, Portland – Indijana 112:89, LA Klipers – LA Lejkers 97:122. S. J.
za prevenciju povreda, jačanje imuniteta i očuvanje vitalnosti. Evropsko prvenstvo koje organizujemo biće prilika da promovišemo ove vrijednosti, ali i da predstavimo Crnu Goru kao snažnog domaćina ovakvog sportskog spektakla - naveo je Šabanović i dodao da bavljenje džudoom nakon šeste godine ži-
vota preporučuje i Unicef. Džudista Jovana Peković iskazala je zadovoljstvo što se EP organizuje u Podgorici. – Džudo me je naučio da nikada ne odustajem i da se svaki trud na kraju isplati. Svako ko se bavi sportom zna koliko je važna podrška – hvala svima koji stoje uz nas i koji vjeruju u našu reprezentaciju – kazala je Peković. Takmičar Anto Dubeta rekao je da želi da svi takmičari, osim što će se boriti za pobjedu, odu odavde s osjećajem da su bili među prijateljima, u prijatnom i toplom okruženju, i da iz Crne Gore ponesu najljepše uspomene. Poruke podrške poslali su potpredsjednice Evropske džudo unije Katarina Rodriges i Kristina Pekola, kao i olimpijski, svjetski i evropski šampion Hijadat Hidarov, te crnogorski sportisti, teniserka Danka Kovinić i fudbaler Stevan Jovetić – April u Podgorici, najveći događaj u sportskom svijetu... Pozivamo i sve građane da dođu i podrže najbolje džudiste Evrope, da zajedno budemo dio ovog istorijskog sportskog spektakla – naglasio je predsjednik DŽSCG Jovica Rečević. N. KOSTIĆ
EPCG Superliga za odbojkaše (12. kolo) Budućnost pobjedom osigurala drugo mjesto
PODGORICA – Maksimalnom pobjedom protiv Jedinstva u „Mtel dvorani Morača“, odbojkaši Budućnost voleja su osigurali drugu poziciju i direktno mjesto u polufinalu plej-ofa.
Podgoričane su do pobjede vodili Luka Lojić sa 13 i Aleksa Nikolić sa 12 poena, Ivan Zvicer je dodao devet, a Adnan Silajžić osam. U poraženom timu istakli su se Stefan Bugarin sa devet, Vladan Stojanović sa osam i Uroš Konatar sa sedam poena. Budućnost je upisala osmu po-
bjedu, uz dva poraza, dok je Jedinstvo sada na skoru 6 - 5 i sa Mornarom će da nastavi borbu za treće mjesto. Danas su na programu preostala dva meča 12. kola. Budva je domaćin u Mediteranskom sportskom centru, gdje će da ugosti Lovćen, dok Galeb u „Topolici“ dočekuje Sutjesku, koja je dobila prvi međusobni duel u sezoni sa 3:0, pa će Barani pokušati da se revanširaju. Rezultati 12. kola: Budućnost volej – Jedinstvo 3:0 (25:18, 25:17, 25:21). Danas: Budva – Lovćen (18.30), Galeb – Sutjeska (20). Slobodan je Mornar. S. J.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Milaković bješe mnogo strašljiv pak mu ne bješe mila ta vika nikako poradi vlasti austrinskia. Jozo viče što bolje može: „Eviva!“ Dade mu neki fiorin da prekine i vrati se već blizu crkve svetoga Špiridona. Bješe lokanda pred crkvom svetoga Nikole. Zvaše se Anđelika lokandijerica i tu počini Milaković. Dadoše mu jednu lijepu kamaru na pogled pijace. Stasmo u Kotor dvatri dana dokle dođe vapor. A u ta vremena bješe počeo vapor dolaziti kaida, čini mi se, oko petnajest puta. U to vrijeme bješe veliko čudestvo vapor. Govorahu: „Kako to može bit da vapor ide po moru na oganj?“
I kad hćaše doći pot Kotor to ćaše isist sve ko se mogaše i stapa držat, da vidi kako vapor ide. Puna riva napuni se te sve gleda ot Prčanja. Pošto večerasmo posmo na vapor da noćimo. Uljeze Milaković i leže u posteljinu donju a ja više njega u onu gornju. Vapor kretaše po noći, izpred zore. Ja zaspi dobro. Čujem njeku veliku vardanju po vaporu. Ali ja ne koporam, no zaspi. Ujutro rano čujem g. Milakovića po
U to vrijeme bješe veliko čudestvo vapor. I kad hćaše doći pot Kotor to ćaše isist sve ko se mogaše i stapa držat, da vidi kako vapor ide. Puna riva napuni se te sve gleda ot Prčanja
vaporu. Poznajem po njegovu stapu đe šeta te side dolje i zove me: „Ilia, mi dosmo kod Dubrovnika!“ Ja na brzu ruku naredi se, izidi gore na kufijertu i viđu, evo ne pot Dubrovnik. Vapor u ono vrijeme ne pristavaše u Gruž nego s ove strane. Dođe z barkom jedan Škuljević, veliki prijatelj Milakovića u barku i poveze Dimitriju Milakovića u grad a mene reče: „Uzmi moje stvari i dođi u barku s kapetanom u grad!“ Ja uzeh njegove stvari i bješe jedan lijepi štap. Ručica bješe ot slona, bijela, kao ot parade, a Milaković bješe ponio sa sobom stap prosti. Ja ulazeći s vapora u barku uteče mi stap u more i utonu. Pošto stvari i ja posmo u grad kod g. Milakovića ja mu odmah kaži: „Gospodine, ja sam udavio vaš stap nehotično u more!“ Milakoviću bješe ga dosta žao jer ne mogaše onakvoga naći onamo da kupi. Škuljevići braća bijahu tri. Imahu u grad kancelariju od trgovine s Triješćem i u dan sjeđaše se u onu kancelariju. Brat Dimitrije Milakovića, Jovo, ne bješe u Dubrovnik no bješe u Trijest. Đe Jovo stajaše u kuću, bješe izvan grada, na desno, više kolskoga puta koi vodi put Gruža. Te uveče iđasmo na večeru i na spavanje u kuću Jovovu, brata Dimitrije, a u dan pođi u grad, u kancelariju braće Škuljevića, a na podne, svaki dan, iđasmo na objed izvan grada u Škuljevića. Bješe kuća bogata, a braća i druga čeljad predobra. Po ob
jedu opet u grad, u kancelariju. Svaki dan dolazaše jedan stari. Zvaše se Vlaho. I traži g. Dimitriji: „Oli mi dati ovoga maloga Crnogorca, da ga vodim po gradu?“ Milaković dopusti te mene stari Vlaho vodi svuđ po gradu. A meni to bješe najmilije. Stadosmo u Dubrovnik petnajest dana. Svaki dan dolazi stari Vlaho i traži g. Dimitriji: „Oli mi dat ovoga maloga Crnogorca da ide sa mnom?“ Milaković dopušti. Staro Vlaho vodi me svuđ a osobito u manastire, pak me dočeka fratri prelijepo i daju mi svašta i to iz srca. I to jedan dan u jedan a drugi dan u drugi manastir. Stari Vlaho vazda me povedi kod Milakovića i kaži mu: „Evo sam ti doveo ovoga maloga Crnogorca!“
A Milaković učtiv i vazda mu zafali. Sjutradan isto dođi stari Vlaho i traži me g. Dimitriji: „Oli mi dat ovoga malog Crnogorca da ga vodim?“ Dimitrije hoće reći: „Gospodaru Vlaho, ti ćeš mene pokatoličit toga malog Crnogorca!“ Milaković šali se a stari Vlaho: „Neću, g. Dimitrija ja njega polatinit. Ima Latina i bez njega dosta!“
Ja sam sa starijem Vlahom bio sasvijem zadovoljan. I vodio me po cijelome gradu i u svija crkava i manastira. Koliko smo stali u Dubrovnik sve je ovako bilo.
Srbi pravoslavni nemahu crkve u varoš ni blizu varoši grada. U ono vrijeme imahu crkvu malo daleko, čini mi se, zvaše se Na Buninovo. Bješe crkva, učinje mi se, ne velika ali bješe
Svaki dan dolazaše jedan stari. Zvaše se Vlaho. I traži g. Dimitriji: „Oli mi dati ovoga maloga Crnogorca, da ga vodim po gradu?“ Milaković dopusti te mene stari Vlaho vodi svuđ po gradu. A meni to bješe najmilije. Stadosmo u Dubrovnik petnajest dana
dosta lijepa i na lijepo mjesto. Milaković oprosti se sa rođacima i prijateljima. I mi kreni u vapor put Kotora i dođi u Kotor. G. Milaković počini na isto mjesto u lokandu. I staše tu dva dana. I dođe Špiro Mitrov s maskom za Milakovića. Mene se učinje Kotor sasvijem slab pri Dubrovniku. I promisli u sebe koliko bi čovjek hodio naprijed, čini mi se, bi sve ljevše bilo. Te već uz kotorske strane a oni put ot pazara crnogorskog do Praćišta ne bješe jošt Austrija napravljala no bješe sasvijem slab. I dođi na Cetinje. Stadoh kod g. Dimitrija Milakovića poviše dvije godine te on dobi naredbu ot Vladike da ide u Petrovgrad. On bješe kod Vladike sekretar i kasijer. I bješe predobri i pa
metni čovjek. Što bi ja za njega zborio? On je za sebe zborio i njegova djela ostaće mu za vazda. On se spremi i kreni u Petrograd i ja š njim do Kotora. On mene reče: „Pođi ti doma i stani dokle ja dođem pak onda dođi kod mene opet na Cetinje!“ On otide s vaporom a ja put Cetinja. Kad dođi na Cetinje, zove mene g. Đorđija da budem kod njega kai što sam bio kod Milakovića. I bješe mu milo i kaže: „Dođi kod mene i to dokle dođe iz Rusije Milaković“.
Ja pođi kod Đorđije i da učim jednako. Bješe učitelj Lazar Vlahović a škola u Manastir.
A i Đorđije stajaše u manastir. Vladika Rade stoji u Biljardu. Kad sam ja najprije doša na Cetinje, 1839. godine, bješe po
Kad sam ja najprije doša na Cetinje, 1839. godine, bješe po Biljarde ograđeno: ona strana istočna i ona polovina gradila se je 1840. godine. Bješe jedna velika kućerina na kraj Biljarde put Manastira. U tu kuću bješe senat. I tu suđahu i u istu gotovijaše i‘ za jelo. I onđe spavahu. Ova kuća bješe pokrivena slamom
Biljarde ograđeno: ona strana istočna i ona polovina gradila se je 1840. godine. Bješe jedna velika kućerina na kraj Biljarde put Manastira. U tu kuću bješe senat. I tu suđahu i u istu gotovijaše i‘ za jelo. I onđe spavahu. Ova kuća bješe pokrivena slamom pak poslijed razvali se i ogradi za senat. I pokri se tiglom i uredi se za sudnicu. Pošto dođe g. Milaković iz Petrograda na Cetinje, ja više ne pođoh kod njega no ostani kod g. Đorđije Petrovića. Dođe glas Vladici da će udarit Ali-paša Stočević na Grahovo a bješe Vladika naredio te se bješe ogradila jedna kula kao fortica na vr‘ glavice na Humac Grahovski. Toboš za obranu. Pošto dođe ovi glas, Vladika naredi da se kupi vojska crnogorska na Grahovo. I Vladika pođe i Pero, brat Vladičin, i Đorđije i svi drugi glavari. Ja pođi s Đorđijom i toga sam puta uzeo velju pušku prvi put da nosim. Imao sam oko sedamnajest godina. Pođi na Grahovo, Vladika zatvori se u onu kulu. Izabra š njim oko četrdeset Crnogoraca da budu u zatvor a Pero i Đorđija i Stefan Perkov i Lazo Proroković i jošt njekoliko Crnogoraca u kuću vojvode Jakova Dakovića i š njima Jakov. Okupi se vojske crnogorske dosta. Bješe sva Katunska nahija i Riječka i Crmnička (na čelu sa Markišom) i njekoliko Bjelopavlića. Ovo bješe godine 1843. (Markiša stalno u svađi sa Vladikom i Perom. Ne mogaše ih očima vidijeti. Ali kad je spoljna opasnost on sve zaboravi.) (Nastavlja se)
Klikom na www.cgknjizara.me
možete da naručite knjige uz dostavu
Četvrtak, 6. februar 2025.
Poslovni broj: I.br. 1325/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aničić Milorada iz Nikšića, Bulevar 13 Jul bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 45.814,62 eura, dana 05.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1325/17 od 19.05.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.433/10 od 25.01.2011. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 2051 KO Kličevo PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja livada 3. klase, površine 280 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 126 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 101 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 05.03.2025.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 45.955,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1325/17 od 04.02.2019.godine.
IV Na petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 4.595,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine, i zabilježba obavještenja o početku namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca- obavještenje broj 24-01/3976.
Dana 05.02.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Poslovni broj: I.br. 2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 05.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se trideset osma prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.
II Ročište za trideset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 05.03.2025.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.
IV Na trideset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 05.02.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
I.br.1394/23
Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, “KIPS” doo Podgorica, ul. Veljka Vlahovića br.90, PIB: 02047403, protiv izvršnog dužnika “VAMAX INVEST MONTENEGRO” DOO, iz Podgorice, ul.Crnogorskih serdara bb, PIB:02692694, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 303.419,01 eura , dana 03.02.2025. godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi
ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1 koje su upisane u Listu nepokretnosti broj koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 4674 KO PODGORICA III, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 212, površine 58m2, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD240, površine 114m2.
II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 03.03.2025.godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).
III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.1394/23 od 22.12.2023.godine, na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke I to nepokretnosti iz lista nepokretnosti 4674 KO PODGORICA III, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 212, površine 58m2, na iznos od 93.826,47€, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD240, površine 114m2, na iznos od 158.833,90€.
IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.
V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti ovih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.
VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.
VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.
IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
U Podgorici, dana 03.02.2025.godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
1927–2015.
Dragi Milorade, dragi tata, iako nijesi više sa nama, često si nam u mislima. Prisjećamo se ljeta koja smo provodili sa rođacima i prijateljima u Martinićima.
Tvojih godina u CNP-u i svih predstava u kojima smo zajedno uživali. Tvog druženja i prave ljubavi sa svojom braćom. Tvojih redovnih odlazaka u „Mašu“ u poznim godinama i razgovora o Crnoj Gori, njenoj politici i kulturi sa savremenicima. A prije svega, prisjećamo se koliko smo lijep život sa tobom imali. Ponosni smo na tvoje djelo posvećeno razumijevanju, vrednovanju i razvoju crnogorske kulture i jačanju svijesti o sebi. Nedostaje nam tvoja blaga narav, tvoja jasna misao i pozitivan i otvoren stav prema ljudima i prema životu.
LJILJA, VESNA, OLJA i MARKO
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
6.
сахрана.
ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ПРЕДРАГ и
Дана 5. фебруара 2025. упокојио се у Господу у 84.
- ДРАГО
Саучешће за покојником примамо у капели у Спужу 5. фебруара од 14 до 20 часова и 6. фебруара
ПЕТАР, ПАВЛЕ и УРОШ, снахе ЂИНА и МИРЈАНА, братанић КОСТО, братанична АНА, сестрићи МИОДРАГ, ЉУБОМИР и ПРЕДРАГ, сестричне СЛАВИЦА, НАТАША, МАРИНА и МАЈА, брат од тетке МИШКО
BRANKO Miladina MITROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u selu Zagorak 5. februara od 11 do 14 časova i 6. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju Zagorak.
OŽALOŠĆENI: sin BOJAN, kćerka OLIVERA, brat NEBOJŠA, sestra VESNA, snahe TAMARA i SONJA, zetovi ŽELJKO i DANILO, unučad IVAN, LEON, IVA i LARA, bratanične, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav dragom
RADE ĐUKANOVIĆ sa familijom
Posljednji tužni pozdrav
ŽELJKU BRKOVIĆU
Preselio se u vječnost još jedan moj generacijski drugar. Ostaju najljepša i nezaboravna sjećanja na naša druženja, koja će se sada nastaviti na nekom boljem mjestu sa našima Mirom, Pajom, Davorom..
VLADO RASPOPOVIĆ sa porodicom
VJERA Mićova CRVENKO
Sahrana je obavljena u krugu porodice 5. februara na seoskom groblju Vignjevići -Ljubotinj.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Sa velikom tugom opraštamo se od našeg dragog kolege i dugogodišnjeg rukovodioca
Bila je privilegija raditi sa Tobom. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo
INDIRA, JELENA, SAŠA, RADOVAN i ACO
Poštovanom zetu
Poštovanom zetu
Hvala ti za više od 40 godina poštovanja, ljubavi i pažnje prema mojoj sestri i našoj familiji i primjerenog vaspitanja i podizanja svoje djece i unučadi.
Sa tugom i velikom sjetom, a ponosom ćemo te uvijek pominjati.
BATO ŠOĆ sa svojom familijom
ŽELJKU BRKOVIĆU
Hvala za godine poštovanja, ljubavi, tople riječi kojima si nas uvijek dočekao.
DUŠKO, MILENA i TEA ŠOĆ
Opraštamo se od našeg dragog
ŽELJKA BRKOVIĆA
U bolu… U mislima i sjećanju… U srcu… Zauvijek. Tvoji: VESNA, MARKO i NIKOLA ERAKOVIĆ
Posljednji pozdrav
ŽELJKU BRKOVIĆU
Tvoje plemenitosti, beskrajne dobrote, blage i vesele naravi ćemo se uvijek sjećati.
S tugom se opraštamo od dragog kolege ŽELJKA BRKOVIĆA
Ostavio si neizbrisiv trag svojim radom, profesionalizmom i ljudskosti. Neka ti je vječni mir, a porodici iskreno saučešće.
KOLEKTIV PRVE BANKE - FILIJALA NIKŠIĆ I CENTURION AGENCIJA
Posljednji pozdrav bratu naše velike prijateljice Vesne BRANKU MITROVIĆU
Počivaj u miru.
ZORICA KOVAČEVIĆ sa porodicom 298
Posljednji pozdrav kumu
MARKU Krstovom GAZIVODI
Ponosni i zahvalni na iskrenom kumstvu.
Kum MILORAD i NEDA JANKOVIĆ
Ljubav, pažnju i oslonac koje si nam i u dobru i u zlu, poput roditelja pružao ne možemo i nećemo zaboraviti.
Zauvijek ponosni tvoji: BOJANA, SAŠA, NATAŠA, snaha VOJKA, zet BRANO i unučad BALŠA, VLADO i PETAR
297
Danas je godina dana od smrti naše sestre, zaove i tetke
OLGE Pavla POPOVIĆ
rođene JANKOVIĆ
Neka tvoja dobrota i plemenita duša počiva u miru.
Brat NINO sa porodicom
Danas je godina dana od smrti moje sestre
OLGE Pavla POPOVIĆ rođene JANKOVIĆ
Nema riječi kojima bih mogla da ti zahvalim za svu tvoju ljubav i brigu koju si mi nesebično pružala.
Sestra MIKA
Nedostaje nam tvoj osmijeh kojim si nas dočekivao svaki put kad bismo ti došli. Znamo da si gore negdje iznad oblaka i da nas čuvaš. Tvoji SERGEJ, ANĐELA, FILIP i SOFIJA
Navršava se godina dana od smrti naše drage
OLGE Pavlove POPOVIĆ
Mnogo nam nedostaješ. Uvijek ćemo čuvati u našim srcima uspomenu na tebe.
Jetrva VUKICA, đeveričić JOVO sa porodicom, đeverična MARIJA sa porodicom
Tri godine od kada nisi tu, moja Buki
Pet godina od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac
BRANKO – BRANO JOŠANOVIĆ
Vrijeme ne liječi bol, ne popunjava prazninu i tvoj nedostatak, samo nas uči da živimo s tim. Ponosne što si naš, a mi tvoje.
DESA, SAŠA, MILKA i BRANKA
godina
NEVENKA MIJUŠKOVIĆ
Sa puno ljubavi čuvamo najljepše trenutke sa tobom.
MLADEN i GOJKO sa familijama
277
Godina je od kada nije sa nama naša draga sestra, tetka i baka
ZORKA - ZORA RAKOČEVIĆ rođena ZINDOVIĆ
Posebna dobrota, nježnost, posvećenost i pažnja krasile su našu dragu Zoru.
Vrijeme prolazi, a uspomene na vrline neobično dobre i drage sestre i odive ne blijede i ostaju u trajnom sjećanju porodice, roda i prijatelja.
MILOJICA ZINDOVIĆ sa porodicom
BUDIMKA VUKČEVIĆ
U mislima uvijek sa tobom, uz najljepša sjećanja na divno druženje i tvoj pozitivan duh. Tvoja kuma NATAŠA RAIČEVIĆ
DRAGUTIN Spasojev PEJOVIĆ
17 godina nijesi sa nama, ali u našim srcima i sjećanjima bićeš zauvijek.
Supruga ĐINA, ćerke VERA i DALIBORKA, unuke ALEKSANDRA i MARIJA i praunučad ALEKSANDAR i ĐORĐE
S bolom u srcu sin i brat DRAGAN sa porodicom 283
Tuga ne prolazi
Danas je 11 godina a 17. februara 42 godine od smrti naše mile od kako je tragično stradao naš dragi
Božove MARKO MACKO PEROVIĆ PEROVIĆ
280
6. februar 2025. Oglasi i obavještenja
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama
+38267854444
PRODAJEM kožne čizme br.43.
Tel. 069/616-187
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine.
Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me
PRODAJEM plac u Donjoj Gorici. Tel. 067/788-482
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta „SAMPADA” d.o.o. iz Bara podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu z za izgradnju poslovno stambenog objekta, na dijelu urbanističke parcele A2-UP4, u zahvatu DUP-a „Topolica IV”, koju čine katastarske parcele broj 5846/6 i 5846/7, KO Novi Bar u opštini Bar.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova i u Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 10. 03. 2025. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Opštine Bar, dana 21.02.2025. godine, sa početkom u 10 časova.
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
zbog čega je „Otapanje vladara“ Ivana Salatića vrlo interesantna istorijska drama inspirisana Njegošem
Str. 4, 5. i 6.
Četvrtak, 6. februar 2025. • broj 458.
Film„Otapanje vladara“ crnogorskog režisera Ivana Salatića svjetsku premijeru dočekao je u Roterdamu, postavljajući, makar nakratko, našu kinematografiju u centar pažnje u određenim važnim krugovima u Evropi. Ova vijest i stavovi izrečeni u tekstu „Ako ne propadneš ili poludiš, ostaju ti strpljenje i čekanje“ objavljenom u Pobjedi, a koji se dijelom tiču i crnogorske filmske industrije – naveli su me da još jednom preispitam stavove koje sam više puta javno izrekao. Javno reći da je crnogorska filmska industrija, citiram, ,,nepostojeća, nevidljiva, čak se ne nazire ni u naznaci“ – brzopleto je i nepromišljeno. Naprotiv, naša kinematografija postaje sve vidljivija, prisutnija i, možemo reći, skoncentrisanija oko specifične velike teme.
Mi, autori sa te scene, i te kako se borimo da naši filmski projekti, koji predstavljaju Crnu Goru, budu reprezentativni i u saglasju sa savremenim tokovima u kinematografiji. Koliko smo uspješni u tome i da li stvari mogu biti bolje jeste pitanje koje nas neminovno čeka 2027. kada se navrši deset godina od osnivanja Filmskog centra Crne Gore. No, očekivati industrijsku, masovnu proizvodnju audio-vizuelnih djela u maloj zemlji poput naše umnogome jeste zamjena teza.
Vratimo se filmu „Otapanje vladara“, u kojem Salatić pokreće nekoliko važnih tema. Centralni lik u filmu je Morlak, fiktivni vladar Crne Gore, koji odlazi na liječenje u Italiju u trenutku dok je njegova zemlja u sukobu s Osmanskim carstvom. Jasno je da autor referiše na Petra Drugog Petrovića Njegoša i poznu fazu njegove vladavine. Međutim, fiktivni prikaz nedvosmisleno poznatih činjenica otkriva nam veliku priču o identitetu koji polako postaje jedna od centralnih tema ne samo ovog već i niza drugih crnogorskih filmova. Pitanje identiteta u Crnoj Gori, kada ga pomenemo, uglavnom nas asocira na pozicioniranje na ovu ili onu stranu u nacionalnom određenju, što je prilično banalno i s vremena na vrijeme umije da bude i vrlo uvredljivo.
Temom identiteta crnogorskog bića bavili su se mnogi autori prije nas koje ova tema sada opsjeda. U remek-djelu „Čovjek koga treba ubiti“ Veljko Bulajić i te kako propituje tu tananu nit našeg usuda i odnosa prema vladarima. Veliki dio karijere Živko
Piše:
Sead ŠABOTIĆ
Javno reći da je crnogorska lmska industrija, citiram, ,,nepostojeća, nevidljiva, čak se ne nazire ni u naznaci“ – brzopleto je i nepromišljeno. Naprotiv, naša kinematogra ja postaje sve vidljivija, prisutnija i, možemo reći, skoncentrisanija oko speci čne teme
Nikolić posvetio je upravo ovoj temi. Velimir Stojanović je autor koji je među prvima i začeo tu priču na filmu. Međutim, kako je pitanje identiteta vrlo fluidna stvar, čini mi se da je za nas, autore koji sada stvaramo filmove i iznova ovu temu propitujemo, važna komponenta koja povezuje čovjeka i podneblje koje ga okružuje. U Salatićevom filmu, maestralnim radom direktora fotografije Ivana Markovića, taj osjećaj neraskidive povezanosti čovjeka i ambijenta dostiže dublji, maltene metafizički nivo.
Ono što posjeduju savremeni crnogorski filmovi u odnosu na pomenute iz prošlosti jeste jedan poseban nivo autoironije. Primjera radi, Dušan Kasalica otvorio je interesantno polje rodnog identiteta u filmu „Soa“ o čovjeku koji se oblači kao žena i zlostavlja ovna kako bi se stvorila netrpeljivost prema njegovoj supruzi. A Gojko Berkuljan je kazao mnogo o našem identitetu, ugrađujući u porodični film „Planeta 7693“ saj-faj elemente i lične fascinacije odrastanja uz naučnu fantastiku. Naravno, ne možemo zanemariti ni distopijsko viđenje ove teme iz ugla Nemanje Bečanovića u „Supermarketu“; identitetska cijepanja i neraskidivu vezu između osobe i mjesta odakle je ponikla predstavljene u Šahmanovićevom „Sirinu“ ili pak identitet prikazan kroz prizmu komedije kako to radi Ivan Marinović. Duh Boke, satira i ono specifično crnogorsko „ludilo“ uvijek se osjećaju u Marinovićevim filmovima. S druge strane, u pojedinim studentskim filmovima nastalim u produkciji FDU pitanje identiteta je dominantno. Na koncu, tu je i moj posljednji film „Porodica na određeno vrijeme“. Baveći se temom odbačene djece na konkretnom primjeru čovjeka koji je cijelog života u institucijama, pokrenuo sam temu i pitanje ne samo njegovog već i ličnog identiteta okrećući vizuru kamere prema sopstvenoj intimi. Na taj način sam želio da rekonstruišem i nanovo konstruišem tu tananu liniju i neraskidivu povezanost čovjeka i mjesta iz kog je potekao.
Vjerujem da je ovo interesantan začetak nečega što bismo mogli da nazovemo nacionalnom kinematografijom. Ne tvrdim da je identitet jedina tema koja moderne crnogorske režisere zanima, ali trenutno jeste dominantna. I da se vratim na početak: ne fali nama filmska industrija koliko posvećenost i upućenost u kulturne tokove, razumijevanje realnih mogućnosti i istinskih potencijala za kreativno stvaranje u ovoj zemlji i na našem podneblju. I na filmu i mimo filma. U suprotnom, nećemo mi niđe. Možemo da budemo samo jedan običan protrčaj na umjetničkoj sceni.
Ako očekujete tipičan istorijski film s linearno građenom pričom i klasičnom strukturom, potcrtavanjem Njegoševog mita i fokusom na konkretna dešavanja iz prošlosti, čeka vas iznenađenje
Nema boljeg uvoda za radnju građenu po standardima koji nijesu pitki za najširu publiku – od ograđivanja u najavi filma. Tekst koji otvara „Otapanje vladara“ („Wondrous Is the Silence of My Master“) Ivana Salatića jednako je enigmatičan po pitanju vremenskih ramova koliko i sam film za koji, iako znamo da se radnja odvija u 19. vijeku, toga moramo povremeno da se podsjetimo.
Nerazumljivi zapisi
U filmu, čija je svjetska premijera održana u glavnom programu Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu, svaki kadar je kao u život prizvano ulje na platnu naslikano četkicom Paje Jovanovića ili Uroša Predića... ali i to je simplifikacija vizuelno-narativne gozbe koju nudi drugi dugometražni film crnogorskog režisera Ivana Salatića, sniman kamerom direktora fotografije Ivana Markovića.
U „Otapanju vladara“, svijet je surov, hladan, hijerarhičan, nedekorativan, neizromantiziran i među običnim svijetom dijaloški jalov, pa se može razumjeti i kao mnogo stariji. I Salatić je o tome govorio u intervjuu u susret premijeri: „U ovoj priči, devetnaestovjekovna Crna Gora nosi veliku sličnost sa srednjim vijekom (...) Dakle, vidite sve te slike iz različitih perioda koje se spajaju u jedno, a to je 19. vijek“. Na jednoj pijaci u Kotoru, rečeno nam je, među papirima
za umotavanje ribe, neki ribar pronašao je rukom ispisane spise za koje je utvrđeno da datiraju iz prve polovine 19. vijeka. O tome ko je to i kada utvrdio, režiser neće sitničariti. Ovaj vijek, prošli vijek, isto je, jer to ni u kom smislu ne utiče ni na šta. Ostaje važno to da su rukopisi pripadali izvjesnom Đuku, perjaniku „vladara brda“ Morlaka iz pomenute epohe, koji je inspirisan likom i djelom crnogorskog vladike, pjesnika i filozofa Petra Drugog Petrovića Njegoša. Ono što najviše čudi, objasniće nam isti tekstualni uvod, jeste
da je te spise teško dešifrovati i razumjeti, pa ih je prosto nemoguće kategorizovati. Isto se može reći i za Salatićevu impresivnu istorijsku dramu „Otapanje vladara“, koja je toliko vizuelno jaka i bremenita simbolima, te istovremeno i „zaključana“ i totalno otvorena za interpretaciju, da je unapred osuđena na to da svako o njoj ima jako mišljenje, znao ili ne znao nešto o Njegošu.
Pisma iz Italije
No, prije nego što upoznamo vladiku Morlaka (hrvatski pjesnik Marko Pogačar, vrlo do-
bar u prvoj ulozi na filmu) i njegovog vjernog perjanika Đuka (Salatićev „kućni“ glumac Luka Petrone), slijedi dio naslovljen „Umjesto prologa“. Film se otvara jednom pričom koja će se ugasiti prije nego što se i razmahala. Odlazak mladog čovjeka iz sela i proročanska vizija jedne žene, koja mještane upozorava na zlo koje dolazi s najezdom žaba, postaju dio slagalice sačinjene od simbola i metafora o korijenima, odanosti i izdaji, duhovnom uzdizanju i monumentalnosti nacionalnog heroja i njegovoj borbi protiv prolaznosti.
Četvrtak, 6. februar 2025.
Da li je dolazak žaba ovdje upotrijebljen da uvede drugu priču – onu u kojoj se traga za izlječenjem (za žabe se vjerovalo da predstavljaju sile izlečenja, ali i vaskrsenje i Sveto Trojstvo) ostaje otvoreno pitanje. Iako tog odgovora nema, gledalac sebi zapravo i ne postavlja pitanje o tom čudnom prelasku iz jedne u drugu priču, od kojih prva nema kraja, a druga početka.
U toj drugoj priči u kvaziprologu Turci se približavaju. Mnogi se kriju ranjeni u šumi. Čuvši da vladika
izdašno plaća svaku tursku glavu, jedan Brđanin skraćuje za perčin ranjenog Turčina i odnosi je do Morlaka. Ipak, „vladar među varvarima i varvar među vladarima“ zaokupljen je i drugim mislima, ne samo time kako da od turske pošasti oslobodi svoj narod. Morlak je bolestan od tuberkuloze. I s malom pratnjom, koju čine Đuko, sluga Božo (Vladimir Milošević) i kćerka Nara (Vanja Matić), kreće za Napulj u potrazi za lijekom.
Interesantno je to da je Salatiću kao (jedna od) inspiracija za Morlaka poslužila knjiga „Pisma iz Italije“ Ljubomira Nenadovića , na čijem je liku u „Otapanju vladara“ očigledno i baziran učenjak kojeg će crnogorski vladika upoznati u Napulju, a koji će njegovim kontemplacijama o smrti, prolaznosti i smislu života biti duboko fasciniran.
Da je režiser krenuo s tim putopisnim tragom gradeći film u kojem istorija i fikcija konstantno i pružaju ruku i podmeću nogu jedna drugoj, vidi se i iz drugih detalja poput samog Đuka, koji odgovara Nenadovićevom opisu Njegoševog perjanika Vukala, ali i onim narandžama kojima ga je nudio tokom svih druženja u Italiji... I, naravno, zbog „Smrti Smail-age Čengića“. Jer upravo je Nenadović „kriv“ za početak rasprave, koja traje i dan-danas, o pravom autorstvu epa i tome da li je Ivan Mažuranić bio onaj što je, kako je Njegoš Nenadoviću kazao, „zacigančio“, da mu svoj rukopis
o Smail-agi preda... I potom objavio najslavnije djelo potpisano svojim imenom.
Bez gizdavosti
„Krcnu kolac nekoliko puta,/ Zviznu pala nekoliko puta,/ Zadrhtaše ta vješala tanka,/ Al ne pisnu Crnogorčad mlada,/ Niti pisnu, niti zubi škrinu.“ Ko je autor ovih stihova, koji u „Otapanju vladara“ odzvanjaju moćno, nekoliko puta, za Salatića nije bitno. Ono što je, pak, režiseru i scenaristi važno jeste to što ti momenti u kojima ih Morlak recituje – grade moćnu sliku o vladici koji svoju zemaljsku smrt predosjeća... I zna da će doći prije nego što spasenje za svoj narod dočeka. Stoga, to što ne znaju kontekst ovih stihova ili, pak, to da se Morlak, daleko od crnogorskog krša, u momentima najgrozničavijeg magnovenja i jednoj od najdojmljivijih scena filma, pod Žabljakom Crnojevića zamišlja – uopšte ne bi trebalo da smeta internacionalnoj publici. Salatićev film se za narativne zakukuljenosti i glumačke „iskoke“ iskupljuje nevjerovatnom vizuelnom snagom, onom koja jasno stavlja do znanja isto što je i Nenadović o Njegošu i Crnogorcima naznačio u „Pismima iz Italije“. Ni taj Morlak ni njegov Đuko – nikad nijesu napustili svoju zemlju iako su otputovali u tuđu. U tome i leži, i tu se lomi, i na tome počiva – sva drama i jačina „Otapanja vladara“. U tom Đukovom „Sanjam naš kamen ko da je od zlata“, i onom vladičinom: „Što da čini čoek s tolikim prosvjetljenjem!“... Stoga, ukoliko od „Otapanja vladara“ očekujete tipičan
istorijski film s linearno građenom pričom i klasičnom strukturom, potcrtavanjem Njegoševog mita i fokusom na konkretna dešavanja iz prošlosti, čeka vas iznenađenje. Njegoš je uzet samo kao baza za lik Morlaka. U filmu nije obučen u gizdavu crnogorsku nošnju, kako ga je u Italiji opisivao Nenadović... Ono što ga krasi i od raskošne italijanske sredine odvaja jeste ljepota jezika kojim se izražava. Njegov izgled je prosječan, neupečatljiv; njegova moćna pojava je „utišana“; on je vladar duhovni čije se zemno meso polako topi.
Salatićev izbor Pogačara za vladiku i Petronea za perjanika mogao bi djelovati nelogično, čak i istorijski netačno kada uzmemo u obzir sve zapise, od Nenadovića nadalje, o izgledu Njegoševih gardista, te o ljepoti i utisku koji je crnogorski gorštak ostavljao u Italiji. U tom smislu, posebno je neočekivana scena na dvoru s francuskom vojvotkinjom (Valeri Masadijan), koja ne da nije impresionirana Morlakom nego mu se i ruga („Pjesnik, o kako egzotično! Nevjerovatno je šta sve divljak može postići kad mu se malčice obasja put.“).
Krš i tuđina
No, te i takve momente „nepreciznosti“ (a nije ih malo u Salatićevom filmu), valja shvatiti kao ono što i jesu – autorski izbor. I kao imagologiju njegovog Đuka, način na koji vidi svoju zemlju i vladara – i onog Drugog, uvek tuđeg, grđeg, odbojnijeg od sebe i svog naroda. Jer cijelo je „Otapanje vladara“ zapravo ogledalo mladićeve patnje za domom, otpora prema „tuđinu“, ljubomore prema onima s kojima se njegov voljeni vladika zbližava, približavajući se smrti i udaljavajući se od rodnog praga, sve brže svakog dana.
Mnogo je rizika preuzeo Salatić „indirektno“ se baveći jednom od najznačajnijih figura u crnogorskoj istoriji, a koja je vječito – od svog vremena, preko komunista, naovamo –služila za potkusurivanja, politička i ina. Krajnji rezultat je impresivan i, na neki način, bolji nego što je imao „prava“ da to bude, iako „Otapanje vladara“ bez sumnje ima i mana. Iz-
među ostalog, Salatiću se može spočitati rad s ansamblom, kojim dominiraju naturščici što ne idu uvijek u korist filma, ali i pojedine narativne nejasnoće i zamagljeni detalji koje se, pak, ne mogu etiketirati kao „mjesta za slobodnu interpretaciju“.
Jedan od boljih primjera je, recimo, tretman lika vladičine kćerke Nare, za koju baš i nijesmo sigurni što je „pjesnik htio da kaže“, naročito u kriptičnom dijelu „Umjesto epiloga“, koji slijedi nakon jedne od najmoćnijih scena – a možda i jedine u kojoj je moguće direktnije prepoznati Salatićev odnos, da ne kažemo stav prema Njegošu i brđanima, i to ne samo ondašnjim, nego i prema ovim sadašnjim. „Jerbo nijesmo znali čitati, jerbo nijesmo znali putovati“ – vrhunac je cijelog filma.
Tu je i arhaičnost u mnogovrsnim dijalekatski distinktivnim varijantama jezika s prostora bivše Jugoslavije, uz atmosferični saundtrek italijanskog umjetnika Tonija
„Otapanje vladara“ je koprodukcija Crne Gore, Francuske, Italije, Hrvatske i Srbije. Uloge u filmu tumače: Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko. Direktor fotografije je Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović, scenografiju potpisuju Dragana Baćović i Marija Mitić Kostimografkinje su Lidija Andrić i Tijana Milutinović, dizajner zvuka je Amaury Arbo-
Katronea poznatog kao Mai Mai Mai (njegov stil opisuje kao „mješavinu južnog italijanskog folklora, industrijske muzike, proto-tehna i mijazmičke elektronike, a smatra se nekom vrstom mediteranske hauntologije“)... Sve su to smjeli i egzotični izbori, čak i
un, a muziku je komponovao Toni Katrone (Mai Mai Mai). Producenti su Jelena Angelovski i Dušan Kasalica („Meander Film“, Crna Gora). Koproducenti su Ines Vasiljević i Stefano Sardo („Nightswim“, Italija), Jasmina Sijerčić („Bocalupo Films“, Francuska), Tena Gojić („Dinaridi Film“, Hrvatska) i Stefan Ivančić, Dragana Jovović i Ognjen Glavonić („Non-Aligned Films“, Srbija). Koproducent filma je i Radio-televizija Crne Gore.
onda kada potpuno ne služe svrsi. Za ključni utisak da je „Otapanje vladara“ jedan od onih filmova koji ostaju dugo u imaginaciji gledalaca, pripadali „ovom kršu“ ili „tuđini“. M. D. RICHTER M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 3.5/5
Predvidljivost je ključna prednost života u zabiti: ništa se izvan zadatih okvira ne događa; sve funkcioniše po ustaljenim pravilima i principima usađenim od rođenja. Nedostatak života u zabiti je pak svojevrsna učmalost, pa i rigidnost. Objašnjenje i za jedno i za drugo je is to – ništa se nikad i ni po koju cenu ne menja. To, naravno ne znači da neke tajne nisu prisutne; samo su skrivene ili se o njima jednostavno ne razgovara, jer nije uputno.
Briga o pastvi
Sasvim obična priča u filmu „Vermiglio“ Maure Delpero , koji danas stiže u Sinepleks, dogodila se u vrlo specifičnom kontekstu sela Vermilja, duboko u italijanskim Alpima pred kraj Drugog svetskog rata. Ali mogla se desiti i u nekom drugom udaljenom, ušuškanom, od sveta odsečenom mestu, ili pak na istoj lokaciji, oko nekog drugog rata ili ne-rata koji je taj kraj uglavnom zaobišao.
Naslo vno selo u Vermilju ima jednog sveštenika koji brine o moralu pastve i jednog učitelja zaduženog za njeno obrazovanje. Učitelj je Ćezare (Tomazo Ranjo), jedini je obrazovani čovek u selu i jedan od retkih koji je ikada kročio van njega. On je učitelj i svojoj deci, buljuku njih, budući da je njegova žena Adele ( Roberta Roveli) veći deo života provela trudna.
Nije da njoj to naročito smeta ili da oko toga sme imati primedbi, a i pravila kuće se poštuju: deca pre zore pomuzu, a ona im skuva mleko za doručak. Adele pak nije tako tiha oko Ćezareovog „javnog“ hobija – skupljanja gramofonskih ploča, zdravorazumski navodeći da bi
Da nije odglumljen savršeno diskretno i „obučen“ u periodne kostime, tako hiperrealističan i naturalistički intoniran, film bi mogao da prođe kao opservacioni dokumentarac
taj novac mogao biti potrošen racionalnije – na hranu ili na školovanje još jednog deteta.
Kad smo kod školovanja, za njega je predviđena kći Flavija, koja će otići u internat u Trentu. Ada, nažalost, nije ta koja će ići u grad, iako je veliki svet u kojem će možda moći da istraži svoje „grešne misli“. Najstariji Dino je izgubljen slučaj – bolnu istinu o svojoj sudbini težaka utapa u vino kad god mu se ukaže prilika. Ali naša junakinja je zapravo tiha i enigmatična Lučija (Martina Skrinci)...
Diskretni detalji
Lučijin mirni život biće iz korena promenjen kada se u selu pojave dva dezertera iz friško kapitulirale italijanske vojske. Jedan je domaći, Atilio ( Santiago Fondevila), a drugi njegov drug koji mu je navodno spasio život, stranac, Sicilijanac Pietro ( Đuzepe de Domeniko ). Upravo u njega će se Lučija zaljubiti, s njim zatrudneti, za njega se udati... Ali to što Pietro nije čovek od mnogo reči (možda nikad nije ni bio, a možda je to posledica ratne traume) ne znači da nema tajni. Njegov odlazak u posetu rodbini na Siciliji otkriće jednu od njih – i dobro protresti i porodicu i celu zajednicu.
„Vermiglio“ je film sporog tempa i niske događajnosti, sasvim nasuprot očekivanji-
ma od filma koji se dešava za vreme rata. Dakle, bez velikog junaštva i velike politike. Zapravo, da nije odglumljen (savršeno diskretno) i „obučen“ u periodne kostime, tako hiperrealističan i naturalistički intoniran bi mogao da prođe kao opservacioni dokumentarac. Uostalom, u prvom činu u potpunosti (a i u ostalim dobrim delom) Maura Delpero zapravo studira odnose snaga po pitanju autoriteta koje niko ne sme da propituje (prave moći uglavnom nema
jer nema ni mnogo novca, pa su skoro svi ujedinjeni u siromaštvu).
I direktor fotografije Mihail Krihman („uslikao“, između ostalog, i filmove Andreja Zvjaginjceva) to sve slika kao opservaciju, sa fine distance, u kombinaciji širokog formata slike i prirodno hladnih boja, ali sa prefinjenim osećajem za kompoziciju kadra koji ostavlja likovima dovoljno mesta da se u njemu kreću, a gledaocima da prate i otkrivaju detalje.
„Vermiglio“ je, zapravo, pun detalja, od kojih neki možda i neće doći na „naplatu“ po standardima holivudskih i uopšte savremenih filmova sa jasno istaknutom agendom. Maura Delpero radi suviše fino i diskretno, puštajući gledaocima da sami promisle o svemu što su videli.
Ove kvalitete ozbiljne, ljudske i čovečne drame (kakvu smo, možda u izmenjenom obliku čuli kao priču „naših starih“) prepoznao je žiri u Veneciji i ovenčao film Velikom nagradom žirija, a prepoznali su ih i „žiranti“ Zlatnog globusa, gde je dospeo do nominacije. U slučaju Oskara, „Vermiglio“ je dogurao do šireg spiska od 15 nominovanih naslova. I tu je stao..., a nama ostaje da se ovom pomalo staromodnom filmu prepustimo, da se pronađemo u likovima i da pustimo da nas nose.
Marko STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 4.2/5
Piše: Marija
IvanovIć-nIkIčevIć
Vještačka inteligencija ugnijezdila se na samom vrhu liste tehnoloških noćnih mora našeg doba. I dok jedni AI doživljavaju kao prijetnju cjelokupnom „poretku“ koji poznajemo, a drugi joj se prepuštaju do te mjere da ne umiju ni imejl iz „svoje glave“ da iskucaju kada na 24 sata „padne“ ChatGPT – najbitnije je ne bježati od realnosti. Jer – neće ona niđe.
Vještačka inteligencija je tu i bitno će uticati na način na koji funkcionišemo; stoga je važno ne dizati paniku, informisati se i uključiti u debatu. Kada bi većina zemljana to i učinila, umjesto da hejtuje ili sriče teorije zavjere, onda bi svakako bila manja šansa da svi zajedno završimo u nekoj ozbiljno zeznutoj „Black Mirror“ epizodi.
Striming opcija
Čarli Bruker, kreator te košnice tehnoloških noćnih mora koje po imenu „Black Mirror“ prepoznajemo, opčinio je milione upravo ukazujući na to da tehnologija nije niti bi ikada bila prijetnja, da nije ljudska priroda toliko falična i tako pogrešni načini na koji je (ne) koristimo.
Stoga, kad god se pojave novi film ili serija, čiji autori krenu da nam objašnjavaju koliki zapravo ispadnemo glupanderi i skotovi čim se susretnemo sa tehno-inovacijama, poređenje sa njegovom antologijom bude neminovno. I dovoljno je da nekome kažete da je taj novi naslov kao vrhunska, osrednja ili baš banalna „Black Mirror“ epizoda; vaš sagovornik obično odmah zna što bi mogao da očekuje.
E, kada je u pitanju saj-faj film „Companion“ („Pratnja“), trenutno dostupan i na repertoaru Sinepleksa, poređenje glasi: „Kao prerazvučena, poprostačena i prilično nadobudna ’Black Mirror’ epizoda.“ Režiser i scenarista debitant Dru Henkok možda jeste krenuo od brukerovski interesantne premise, ali toliko ju je raskupusao i žanrovski loše usmjerio
„Companion“ – ni upola pametan, zabavan i uzbudljiv koliko Dru Henkok misli da
Režiser zdušno izbjegava etičke i tehnološke zavrzlame do kojih bi seksbot scenario mogao da dovede u realnosti. Taj dio kao da ga uopšte ne zanima; autor premisu koristi striktno da bi pomjerao likove i radnju naprijed
do kraja puta, da je nemoguće pobjeći od utiska da njegovom filmu uopšte nije mjesto u bioskopu. „Companion“ je idealna neboliglava isključivo za striming, i to u najbolju ruku.
Čedna domaćica
Sinopsis, ukratko: u fokusu priče su golupčići Džoš (Džek Kvejd, smotanko Hjui u bezočno-neodoljivoj satiri „The Boys“) i Ajris (Sofi Tačer, sjajna u hit seriji „Yellowjackets“ i religijskom hororu „Heretic“, 2024), koji treba da provedu vikend u izolovanoj kolibi u šumi sa grupicom njegovih najboljih prijatelja.
Koliba je, zapravo, mnogo više raskošna vila, s obzirom na to da pripada Sergeju (neubjedljivi Rupert Frend), ljigavom Rusu upletenom u još ljigavije biznise od kojih mu na sve strane sipa lova. No, nije da to previše smeta Ket (Megan Suri), Džošovoj bivšoj curi i, navod-
no, superprijateljici. Dok njen sugar daddy Sergej nema problem da joj ispunjava želje, dostupna mu je na „klik“ za svaki scenario u krevetu.
Problemi u raju nastaju u trenutku kada Sergej pomisli da bi na „klik“ mogao da dobije i Ajris, koja je toliko zaljubljena i opsjednuta udovoljavanjem svom Džošu, da na neprimjerni dodir drugog muškarca reaguje kao ubilačka mašina. Hasta la vista, Sergey! No, u trenutku dok, potpuno istraumirana i okupana krvlju, bude pokušavala da Džošu objasni da je upravo spriječila pokušaj silovanja, Ajris ne zna da je to za nju – tek početak pakla. Od egzistencijalističke sorte, naravno.
„Iris, go to sleep.“ Četiri riječi postaju okidač za prvi u nizu obrta kojima, sve do kraja, bombarduje Henkok. U tom trenutku, kada uklavirite da je Ajris zapravo „pratnja za emocionalnu podršku“, tj. Džošov seksbot, postaju vam jasniji i njeni slatkasti autfiti i „ukalupljeni“ izgled čedne domaćice iz pedesetih, i njen ciljani plastično-romantični odnos sa voljenim, i čudnjikavi pogledi i komentari njegovih prijatelja. Opet, to ne mijenja činjenicu da ste skoro pola sata „visili“ s opštim mjestima od likova i slušali njihove prvoloptaške fore.
Taj utisak neće se popraviti ni u nastavku; štoviše, sa svakim narednim obrtom film koji se prodaje kao nekakva uvrnuta mješavina romanse, mračne komedije, horora i trilera – postajaće sve gori. U „Companion“, Henkok je u suštini „promašio fudbal“: fokusirao se na
REŽIJA: Dru Henkok
ULOGE: Sofi Tačer, Džek Kvejd, Lukas Gejdž, Harvi Giljen
TRAJANJE: 97 min
triler, tenziju i krljačinu, umjesto da se zadubi u likove, izgradi motivacije, pruži im više od jedne (i to šupačke) dimenzije – i kaže nešto zaista bitno o toksičnim, kontrolišućim vezama, za koje film (valjda) služi kao metafora.
Sa pametnije i inovativnije napisanim skriptom, ta „I wanna be your dog“ metafora i priča o tome koliko neko može da izgubi sebe dok trči da zadovolji potrebe onoga koga smatra „najsvojom osobom“ – možda bi i imala smisla. Isto važi i za sloj filma koji se odnosi na AI, a u kojem Henkok zdušno izbjegava sve potencijalne etičke i tehnološke zavrzlame do kojih bi mogao da dovede seksbot scenario u realnosti. Ironično, taj dio kao da ga uopšte ne zanima; autor ga koristi striktno da bi pomjerao likove i radnju naprijed. Neki pokušaj razgovora o tome da li seksbot, ipak, može da ima
dublju i značajniju rolu u životu svog korisnika, čak i postoji, i ne tiče se samo Ajris i Džoša nego i njegovih drugova Ilaja (Harvi Giljen, neodoljiv kao Gijermo u vampirskoj poslastici „What We Do in the Shadows“) i Patrika (Lukas Gejdž). Nažalost, kao što scenario ne ide u prilog ni likovima ni glumcima kada su u pitanju Tačer i Kvejd, tako iznevjerava i drugi romantični filmski par, u kojem je jedna osoba takođe, vrlo očigledno, van lige svog partnera.
Gomilanje leševa
Henkok je, jednostavno, likove bacio pod voz i cijelu priču sveo na gomilanje leševa i jurnjavu prazne lokomotive. Pritom se opučio da cijeli film prožme forama i gegovima, ne bi li mu dao uvrnutu, mračnjačku notu – a nije bio sposoban da napiše niti jedan istinski uspjeli štos. Možda se, eto, nasmijete nekoliko puta kada se Ajris domogne Džošovog telefona, preko kojeg kontroliše njene postavke i spazi da joj je, pored boje očiju i glasa ili jezika koji govori, kontrolisao i kvocijent inteligencije. Četrdeset odsto? Eh, crni Džoše...
Henkok može da sanja o tome da „Companion“ može da se pohvali čak i sa 40 odsto inteligencije; mnogo je banalniji i dosadniji njegov film nego što režiser misli da jeste. Štoviše, odavno se bolja i predanija glumačka ekipa nije gledala u tako poprostačenom filmu o naprednoj tehnologiji. A Kvejd i Tačer ne da se trude, dok ih skript iznevjerava na svakom koraku... I praktično ih pelješi za mogućnost da kažu nešto iole simpatično (ako već ne i pametno i važno) o svim tim „dobrim momcima“ (ili dje-
vojkama, što da ne) ispod čijeg se pristojnog ponašanja skrivaju uznemirujuće kontrolišuće osobe...
Pravac spavanje
I Kvejd i Tačer sposobniji su za mnogo više nego što su dobili od Henkoka, koji je i njihove i likove Giljena i Gejdža sveo na priproste negativce. Njega valja kriviti zbog toga što Sofi u pojedinim momentima djeluje i kao da „preglumljuje“, tj. kao da se nalazi u mnogo strašnijem i pametnije skockanom filmu. Ako je Brukerovo „A šta ako...?“ znalo da smrzne krv u žilama (naročito prije nego što je počeo da zbrzava „Black Mirror“ produkciju nakon selidbe na Netfliks), to isto pitanje kod Henkoka uopšte ne pije vodu. Dok se trudi da na svakom ko-
raku izvuče novog zeca iz šešira, autor zaboravlja i na logiku, i na suštinu brzorastućeg straha od tehnologije i distopijske budućnosti na „pet minuta“... Zaboravlja da je ljudska priroda previše kompleksna i kontradiktorna, te sposobna da dovede do mnogo strašnijih scenarija od njegovih krvoprolića. Henkokovi obrti su vam samo za jedno gledanje (ako su i za toliko), pa istinski vrijedne priče o romantičnim i drugim odnosima između ljudi i robota valja potražiti na drugim mjestima. Recimo, kod „Her“ (Spajk Džonzi , 2013), remek-djela usamljenosti i čežnje za Drugim, koje iz godine u godinu postaje sve relevantniji u ovom našem sve otuđenijem svijetu. A ne biste pogriješili ni s „Ex-Machina“ (Aleks Garland, 2014),
ili „The Stepford Wives“... Ma, čak je i nesrećno riješeni „Don’t Worry, Darling“ (Olivija Vajld, 2022) mnogo srećniji izbor od Henkokovog protrčavanja kroz AI i #MeToo teme.
S obzirom na to da ne prolazi baš najbolje na boksofisu, iznenadili bismo se da Henkok dobije priliku za nastavak. No, bože moj, i od mnogo grđih i glupljih filmova pravile su se franšize, a nije da se među svjetskim kritičarima nijesu našli i oni kojima je „Companion“ bio super iskustvo. Što god bilo sa njim, jedno je sigurno: Henkoku bi bolje bilo da pisanje prepusti nekome drugom. Jedino što mu se, poslije ovog niza jednokratnih fora, obrta i likova može reći, jeste: „Gasi robote, motaj kablove... Drew, go to sleep.“
Ocjena: 5/10
Piše: Marko STOJILJKOVIĆ
Mnogi obrasci mogu se pronaći u dugoj, plodnoj i nadasve raznolikoj autorskoj karijeri Stivena Soderberga , koja podrazumijeva makar jedan film godišnje, uz povremeni rad i na televiziji. Jedan pak dominira, a taj obrazac možemo da nazovemo „jedan za publiku, jedan za sebe“.
Soderberg je doista počeo kao indi-autor, ali su u Holivudu brzo shvatili da je i te kako „bankabilan“, i za drame ili ozbiljne trilere na velike teme (koje su u datom trenutku u trendu), i za „lakše note“ kao što su žanrovski filmovi – ak-
cije, trivijalniji trileri, komedije i njihove mešavine.
Kada snima „za sebe“ pak Stiven najviše voli da eksperimentiše sa žanrovskim izražavanjem i sa dostignućima ne nužno skupe i profesio-
Priča se odvija iz perspektive natprirodnog „prisustva“ iz naslova, što nije do sada neviđen odabir ugla pripovijedanja. Opet, Soderberg i scenarista Dejvid Kep imaju veće ambicije od reciklaže i preslaganja opštih mjesta
nalne video-tehnologije, dakle foto-aparata i kamera na mobilnim telefonima. „Presence“, premijerno prikazan u noćnom programu prošlogodišnjeg Sandens festivala, svakako je primer takvog filma iz njegovog opusa.
Velike ambicije
Za početak, Soderbergov film hronološki dolazi nakon završetka trilogije o striperu „Magičnom Majku“, a zapravo nastavlja niz koji je autor
uspostavio s „Unsane“ (2018) i „Kimi“ (2022) u smislu prostorno ograničenih priča centriranih oko jedne fore. U ne nužno uspelom „Unsane“, to je bila estetika videa za prismotru preko koje pratimo mladu ženu zaključanu u ludnici protiv svoje volje, a u tehno-trileru „Kimi“ (samo) nametnuta izolacija glavne junakinje koja dolazi u sukob sa nadmoćnim protivnikom. Sada naizgled imamo priču o duhovima na lokaciji „ukle-
te kuće“, ali ispričanu upravo iz perspektive natprirodnog „prisustva“ iz naslova. Koncept nije nužno novi, budući da smo već gledali filmsku pucačinu iz prvog lica „Hardcore Henry“ (Ilja Najšuler, 2015), pripovest o duhovima većim delom iz prvog lica „A Ghost Story“ (Dejvid Lauri, 2017), pa nedavno i „slešer“ iz perspektive koljača „In a Violent Nature“ (Kris Neš, 2024) i kuću koja obavlja funkciju Foresta Gampa u „Here“ (Robert Zemekis , 2024). Opet,
imajući u vidu da se ovde radi o Soderbergu i vrlo pouzdanom scenaristi Dejvidu Kepu , jasno nam je da njih dvojica ovde imaju veće am-
bicije od reciklaže i preslaganja filmskih „tropa“. Uvodnom scenom, u kojoj kamera prolazi kroz neosvetljene prostore u praznoj kući na sprat sve do pogleda kroz prozor u jednoj sobi (ispostaviće se najznačajnijoj), uspostavljaju se pravila perspektive i estetike. Već u sledećoj vidimo ženu agenta za nekretnine (Džulija Foks) kako žuri unutra da se pripremi za sastanak sa kupcima. Oni su porodica koju čine bračni par Rebeka (Lusi Liu) i Kris (Kris Saliven) sa dvoje tinejdžera, Tajlerom (Edi Medej) i Kloi (Kalina Liang). Čini se da tu žustra žena karijerista Rebeka vodi glavnu reč; da je Kris suviše mekan ili možda tup da bi je uspešno upozorio da se ne zaleće, a da je motiv za kupovinu možda preskupe kuće pripadnost školskom distriktu gde Tajler treba da nastavi svoju plivačku karijeru, dok Kloi tiho pati od za sada još neimenovane traume.
Zaštitnički duh Čim se usele u kuću, otkrivamo da savršena porodica, naime, nije ni izbliza toliko savršena kakvom se na prvi pogled čini. Rebeka ima neku frku na poslu koja će možda imati i finansijske i pravne posledice po oboje supružnika, pa Kris gleda da se, ako je ikako moguće, od toga zaštiti. Deca se ne slažu, jer prizemni sportista od brata sestru smatra cmizdravom ludačom, a pritom je i naklonost roditelja podeljena, pa tako imamo situaciju da majka favorizuje Tajlera, dok otac štiti Kloi. Natprirodno „prisustvo“ iz naslova najjače je upravo u Kloinoj sobi u kojoj najčešće i „boravi“ i, čini se, štiti je od uticaja u kući dok se ona, kako saznajemo, oporavlja od smrti najbolje prijateljice koja se navodno predozirala.
Međutim, dolazak Tajlerovog druga Rajana (Vest Malholand), koji postaje i Kloina simpatija, unosi nove tenzije. Posebno zato što je Rajan pomalo mračan lik, sin lokalnog farmaceuta i neka vrsta „dilera“ u školi...
Pumpanje tenzije
Jasno, „Presence“ nije baš klasičan horor, zapravo više funkcioniše kao porodična drama sa natprirodnim elementima. Naravno, ima tu „natprirodne intervencije“, pa čak i akcije u kratkim „rafalima“ kada stvari počinju da se pomeraju i tresu, a Kloi da se plaši. Ipak, čini se da je taj „kućni duh“ prema njoj blagonaklon i čak zaštitnički nastrojen. No, iako je u pitanju pomalo neočekivan štos, kao takav ne vodi prema smirivanju tenzija, naprotiv. Ono što se isprva čini kao prednost takve postavke i njene dosledne dramaturške izvedbe u čvrstom scenariju Dejvida Kepa, do kraja filma pretvoriće se u nedostatak jer se okreće na predvidljivost, očekivanu suspenziju neverice i „telefoniranje“ konačnog ishoda. Doduše, isto smo prošli i sa prethodnom saradnjom dvojca na trileru „Kimi“.
Soderberg, sa svoje strane, na tu doslednost odgovara svojom u režiji, u kojoj se drži zadatog stila, odnosno, posmatranja iz te jedne jedine izabrane perspektive koliko god je to moguće. To rezultira po pravilu dugim i neprekinutim scenama, čak sekvencama, sa samo tridesetak rezova za sat i po vremena, pa i određenom „traćenju vremena“ na hod, odnosno, preletanje tog duha iz prostorije u prostoriju.
Režiser je, opet, pod uobičajenim pseudonimima, sam sebi montažer i direktor fotografije, pa održava komplet-
nu autorsku kontrolu nad time kako će film izgledati, usput koristeći muziku Zeka Rajana da „pumpa“ tenziju. Iznenađenje koje nam je priredio je pak to da, umesto mobilnog telefona kako se na prvi pogled čini, on snima foto-aparatom „Sony Alpha9 III“, i to u testnoj fazi proizvoda, u tajnosti i u kratkom vremenskom periodu. Striktni koncept u neku ruku utiče i na glumce koji su po pravilu snimani iz daljine zbog toga što ih „prisustvo“ posmatra sa sigurne distance, pa onda ne mogu da se „razmašu“ kako bi to inače bio slučaj. Opet, takav pristup približavanja i retke rezove čini posebno značajnima, či-
me se prilično jasno naznačuje sled događaja. To postaje posebno problematično u scenama Rajanovih naoko nebuloznih monologa u krupnijim kadrovima, što može figurirati kao ušančivanje filma na jedinu moguću trasu, pa će na konačni sud uticati i to koliko se taj i takav jedini mogući kraj može „kupiti“. Zbog toga „Presence“ kao film možda nije savršen, ali je zato kao dosledno izveden eksperiment – prilično zanimljiv. Čak iako isprva nije ni bio originalan, a putem se potrošio i ušančio, doslednost eksperimenta začinjena sa malo pripovedačke veštine ipak je vrednost za sebe. Ocjena: 3.5/5
Jedna od dobrih strana
muzike je to što, kada te jednom udari, prestaneš da osjećaš bol – govorio je Bob Marli, birajući ram u koji bi
mogao da stane cijeli rege. Ili u ono: „Neki ljudi osjećaju kišu, a drugi samo pokisnu“... Ovog 6. februara, Bob Marli proslavio bi 80. rođendan. I sada, skoro 44 godine od njegove smrti, svjedočimo koliko je komotno i bezbjedno skloniti se pod tu dobrotu od njegove muzike... Da ne pokisneš, i da osjetiš kišu, kao tamo na njegovim Karibima. Jer „ako si srećan, to ne znači da je dan savršen, nego da si naučio da pogledaš iza njegovih nesavršenosti“. I to je rege.
Samo takav Bob Marli mogao je da postane simbol borbe za slobodu i bitke protiv opresije – prije više od pola vijeka i u onim godinama kada se stvarno svijetu i mladosti činilo da neki novi album može da promijeni svijet.
Zbog tog Marlija, savršeno
skromnog lika i zvijezde koja je uvijek i prije svega ispred sebe stavljala muziku kojoj pripada – ova filmska lista nije posvećena striktno njemu, već regeu.
I dan-danas svjedočimo koliko je komotno i bezbjedno
skloniti se pod dobrotu od Marlijevih pjesama. Ipak, na dan kada bi proslavio 80. rođendan, ovo je, ipak, više priča o muzici koju je cijelim bićem osjećao
A najljepši je uvijek početak... I, recimo, suva činjenica da je za globalnu popularnost rege muzike, filozofije i kulture – postao zaslužan jedan film.
Perija Henzela Džimijem Klifom
Krimi-drama koja je svijetu otkrila rege, knap deceniju nakon što je Jamajka izborila nezavisnost od Britanije. „The Harder They Come“ , sa u
roli mladog provincijalca Ajvena... Polazna tačka – njegov dolazak u Kingston, glavni
grad Jamajke.
Marlijev bend „The Wailers“ i do tada je bio poznat muzičkim
Rege poletio kao kometa nakon krimi-drame
„The Harder They Come“
sladokuscima s obje strane Atlantika, a pogotovo slavnim muzičarima. Za njih je film bio prava poslastica; prva šansa da tu muziku zaista vide i osjete – u njenom pri-
rodnom okruženju.
Henzel je bio promišljen; njegov vizuelni jezik bio je jednako oštar, uzbudljiv, sočan i nasmijan kao i sama muzika. „The Harder The Come“ postao je dio brojnih urbanih legendi sedamdesetih; od toga kako se, tek na zimu 1973, „prikradao“ publici kroz ponoćne projekcije njujorških bioskopa, pa polako zasluživao sve veću pažnju... Do priče o samim pjesmama: kako je Klif snimio famoznu „Many Rivers to Cross“, kako je bend „The Melodians“ upao sa „Rivers of Babylon“, kako je tu završila „Johnny Too Bad“, a
kako naslovna pjesma...
Kao manu su mu prišivali uglavnom „iz neba pa u rebra“, totalno zbrzan kraj – što je bilo i svojevrsno proricanje, kako je rege kometa bljesnula i brzo minula na muzičkom nebu sedamdesetih.
Malo rege postmoderne – iz kuhinje sjajnog dokumentariste Teda Bafalukosa. O čemu se radi: „Rockers“ (1978) je prvo zamišljen kao slika i prilika jamajčanske muzičke scene sa kraja sedamdesetih. Onda je režiser promiješao karte: sa stvarnim ličnostima ispleo je fiktivni narativ, maltene fantaziju – gdje oni, kao potlačeni izvođači, zajedničkim snagama biju „boj“ protiv onog skorojevića koji ih uporno izrabljuje.
Narativ ciljano „baca“ na vanvremenski „Bicycle Thieves“ (1948) Vitorija de Sike – samo što tu, sa kraja na kraj Kingstona, slavni bubnjar Liroj „Horsmaut“ Volas traži ukradeni motocikl. I usput nailazi na neke genijalne, osobene muzičare i otkriva nam njihov svijet. Ako postoji neki momenat koji treba da doživimo kao vrhunac rege ere i muzičkog vrenja u Kingstonu, onda je to – to.
Fantastična, skoro magijska ženska priča sa Kariba. „Dancehall Queen“ (1997) Dona Leca i Rika Elguda – za fenomenalan i potpuno iskren glumački debi Odri Rid. Ona je tu samohrana majka, koja napušta posao kod uličnog prodavca – da bi se kao „The Mystery Lady“ prijavila za kingstonski konkurs Kraljice plesnog podijuma.
Koliko je samo energije, soka života i ženstvenosti, u tom silnom oslobađanju na p odijumu za ples, za ulogu života Odri Rid – i koliko je tu dobre muzike. Ali nije to suština filma: već onaj obrt kada shvatite koliko je na putu ostvarenja prepreka, tuđih očekivanja, požude, gladnih očiju i predrasuda – spremnih da junakinji sijeku krila. Kako je samo lako za nju navijati u ovom filmu...
Babylon
Nego, žestok vremenski korak unazad: film „Babylon“ (1980) Fr anka Rosa bio je žestoka kontroverza. Tolika da je na Njujorškom filmskom festivalu zabranjen, uz saopštenje da se „strahuje da može da izazove rasne tenz ije“. U Velikoj Britaniji žigosan je „X“ etiketom; zabranjen za maloljetne. Roso je, ipak, dočekao veliku premijeru u Kanu, a njegova
drama je, u najmanju ruku, bila opominjuća.
U centru radnje u južnim londonskim predgrađima (dijelom i na Vest Endu) je Di Džej Blu ( Brinsli Ford ) – danju automehaničar, noću rege zvijezda u usponu. A to „u usponu“ je put na kom ga sapliće nesreća siromašne porodice, kao i stvaran užas rasizma u ulicama njegove stvarnosti. Uz mnogo sjajne muzike koja priči pruža izuzetan puls – i prkosnu završnicu, koja blista jače od svake zabrane
Stepping Razor: Red X
Nema te priče o Bobu Marliju koja se ne oslanja i na više od 12 godina stvaranja u bendu „The Wailers“. Najkontroverznija, najsubverzivnija figura među njima – bio je Piter Toš. Cijeli je stao u famozne stihove: „I’m like a steppin’ razor, don’t you watch my size? I’m dangerous...“ I naravno da su morali da uđu u na-
ma; ona koja otkriva najsenzualniju stranu regea. Ono što je, na početku, susret dvoje mladih ljudi na kućnoj zabavi u Zapadnom Londonu, 1980. godine – postaje simfonija lagane radosti, predavanja, solidarnosti i dobrih namjera. I sve je to nošeno ritmom divne muzike, u gomili divno oslikanih detalja i u paleti boja koja je jednako i karipska i londonska.
Centralni momenat, katarza – a cappella izvođenje „Silly Games“ Dženet Kej, scena je koju niko od publike ove samo naizgled lagane filmske priče sigurno neće zaboraviti. Majkl Vord i Amara-Džej Sent Obin neodoljivi su u ključnim rolama.
Šteta što je Makvinov film, sticajem okolnosti, ostao ispod radara; trebalo je da bude prikazan na Kanskom festivalu, koji je u jeku pandemije otkazan, pa je potom stigao na virtuelno izdanje Njujorškog festivala... A Makvin, sin karipskih imigranata, potpisao je divnu posvetu upravo svim djevojkama iz tih manjinskih zajednica i njihovom odrastanju u Londonu.
Bob Marley:
slov dokumentarca Nikolasa Kembela o Piteru Tošu.
„Stepping Razor: Red X“ (1992) snimljen je pola decenije nakon njegove tragične smrti, ubistva prilikom upada provalnika u Piterov dom. Film vrišti od jakih emocija; od arhivskih snimaka sjajnih nastupa, preko svjedočenja najbližih, do dramatično oslikanih okolnosti vezanih za noć smrti. Iznad svega je njegova duhovnost – ono „Rastafari“ koje prožima i uznosi rege – i što svaku zvijezdu o ve muzike obavezuje na pravičnost, na borbu protiv svega korumpiranog. A Piter je bio taj koji je mnogima, po mnogo čemu i samom Marliju, pokazao put.
Lovers Rock
Zavodljiva, sočna romansa – i djelo modernog režisera ekstraklase. „Lovers Rock“ (2020) Stiva Makvina je sasvim zavodljiva, vizuelna bombona od romantičnog fil-
The Making of a Legend I konačno, jedan i samo jedan film o Marliju. Naravno, ne prošlogodišnji. Izbor je ovog puta sasvim lak: dokumentarac „Bob Marley: The Making of a Legend“ (2011) koji je, sa Čileancem Hianom Godojem, radila Ester Anderson Razlog, krunski: film je dobrim dijelom oslonjen na materijal, fotografije i video -snimke, koje je Ester, Marlijeva dugogodišnja partnerka, snimala početkom sedamdesetih. Veći dio se i smatrao izgubljenim, duže od tri decenije.
E, ti formativni momenti Marlijeve mladosti i uzleta kao vanvremenskog autora; ti trenuci sasvim lake bliskosti dijeljene sa Piterom Tošom, od prve „The Wailers“ probe do ključnih albuma – to ovaj dokumentarac čini idealnom polaznom tačkom, za uranjanje u svijet Boba Marlija i u onu galaksiju, koju na vedrom ljetnjem nebu prepoznajemo kao rege. Stojan STAMENIĆ
Palestinski imigrant. Na ljeto 2022, kada je prva sezona serije „Mo“ sletjela na Netfliks, ova sintagma nije bila „crveno dugme“ u javnom prostoru, niti jakom politkom obojena odrednica. No, poslije 7. oktobra 2023. i Hamasovog napada na Izrael, sve se promijenilo. I Mohameda Amera, koji je seriju „Mo“ kreirao sa Ramijem Jusefom (genijalština „Ramy“), odjednom su svi počeli da posmatraju kao glasnogovornika Palestine.
Nasmijani brk
Samim tim, mnogi gledaoci tek tada su otkrili njegov fantastični projekat, jedan od zasigurno najblistavijih dragulja nepravedno zagubljenih u Netfliksovoj haotičnoj i prenagužvanoj videoteci. I zapeli su čekalicu.
Sve koji su se s Amerovom serijom susreli i koji su dovedeni do ivice suza i plača gledajući bizarne „avanture“ njegovog Moa Nandžara – zanimalo je što će o invaziji reći u drugoj sezoni. Da, o invaziji , a ne o „konfliktu“. Jer za pravi konflikt potrebne su dvije ravnopravne strane, kako će već u prvoj epizodi nadobudnom meksičkom diplomati, objašnjavajući suštinu „rata“ Palestine i Izraela, reći Mo. I to u tako urnebesnoj, a prodornoj sceni, da bi se nasmijao brk
Ova serija najbolji je srednji prst koji se može pokazati Trampu, Trampovima i svima koji ljude, ma kojoj „tuđoj“ zemlji pripadali, žele da slome
i kralju situacione komedije Lariju Dejvidu... I tako da odmah znate da su Amer i Jusef na dobrom putu, te da vas u nastavku (osam epizoda po 30 min.) vjerovatno čeka jedna od najurnebesnijih – ali i najdirljivijih serija godine. Na početku druge sezone Moa pronalazimo tu gdje smo ga ostavili u finalu prve, kada je, sasvim slučajno, sa sve kamionom punim drveća masline, sebe deportovao iz Teksasa u Meksiko. Šest mjeseci kasnije naš teddy bear i dalje je u paklu. Ne može da se vrati kući u Hjuston jer nema ni pasoš, ni zelenu kartu, niti jedan dokaz da živi u Sjedinjenim Državama više od 20 godina... I da je, isto toliko vremena, s majkom Jusrom (sjajna Farah Bsieso), bratom Samirom (neodoljivi Omar Elba) i sestrom Nadijom (Šerin Debis), zaglavljen u birokratskom limbu.
Moa muči i raskid s Marijom (Teresa Ruiz iz „Narcos: Mexico“), te što nije tu da brine o porodici. Jer, iako izgleda kao laganini tip, koji se vodi modernim pravilima života, ipak je odrastao u duboko tra-
dicionalnoj porodici. Ne samo što još živi sa majkom i dozvoljava joj da se miješa u njegove odluke nego je i pod velikim pritiskom očevog nasljeđa. Tata je preminuo prije nego što su uspjeli da stignu do Teksasa, pravo iz Kuvajta, odakle su pobjegli od Zalivskog rata..., a umro je crnčeći od jutra do mraka u maloj radnji, nedostojnoj njegove inženjerske diplome i vizionarskog odnosa prema tehnologiji. Samo da bi porodici obezbijedio bolje uslove za život...
Neljudski sistem Zvuči ozbiljno, zvuči tužno; zvuči kao potpuno pogrešan materijal za komediju? O, ozbiljno i tužno – i te kako, ali žanrovski promašeno nimalo, ne. Čitava ljepota serije „Mo“ počiva upravo na tom vještom, organskom, nenormalno iskrenom miješanju kompleksnih tema i zahtjevnih emocija s otkačenim humorom. Jer, u svijetu u kojem skoro svi trče da mu zatvore vrata pred nosem i ubijede ga da ne vrijedi –Mo odlično zna da je štos njegovo jedino i najbolje oružje.
To vidimo već u prvoj epizodi nove sezone, dok dane provodi radeći kao luča libre rvač „El Oso Palestino“ (Palestinski medvjed), član marijači benda i prodavac falafel takosa, a noći ležeći u krevetu u garaži, gledajući telenovele, plačući i šaljući poruke Mariji. Rvačka maska samo je zamijenila njegovo troterovski-nezaustavljivo snalaženje na ulici i zarađivanje za život prodajom satova i „Šanelovih“ torbica (nijesu lažnjaci, nego „visokokvalitetne kopije“, molim lijepo!)... Moova nutrina – ta njemu svojstvena upornost i neodustajanje ostali su isti. Sticajem okolnosti, kako se to može dogoditi samo Mou, pojavljuje se tip koji može da mu pomogne. No, „morfološka začkoljica“ (invazija ili konflikt, je li) ponovo ga vraća na početak. I, nakon scene koja se komotno može proglasiti jednim od duhovnih nasljednika Larijeve „Curb Your Enthusiasm“, Mo je primoran da pređe granicu nelegalno.
Druga epizoda, u kojoj će završiti u pritvornom centru za imigrante, jedan je od najboljih dokaza da su Amer i Jusef majstori da iskoriste komediju kao ogledalo u kojem se reflektuju užasi stvarnosti. Tu jasno vidite koliko je neljudski sistem kroz koji u Sjedinjenim Državama prolaze
6. februar 2025.
osobe bez papira, ali i kako Mo bira (ključna riječ) da ne bude ponižen, da održi glavu iznad splačine, da pokuša da se nekako, bilo kako, iz strave izvuče i da, nausput, podigne duh svih koji s njim muku dijele, bili čuvari ili pritvorenici u tom istom imigrantskom centru.
jem (savršeno-mrzni Sajmon Reks), koji nije samo šef i vlasnik hiperpopularnog restorana u kojem se red čeka i dva mjeseca, niti samo ima okeanski plave oči koje hipnotišu i žensko i muško, nego je još –i Izraelac! Pa kako je mogla!? Zbog čega je, od svih ljudi, odabrala baš Izraelca!? I kako onda da joj Mo ne kaže da je
terorista koji se avionom zabija u tuđa osjećanja!?
u situacijama bez izlaza, a tago i u drugoj sezoni. Čak i na-
su samo imigrantske prirode i onoj nanogici koju će mu prikačiti... Ljepota njegovog lika počiva upravo u tome što nije definisan isključivo etničkom mukom, nego i dilemama s kojima se suočavaju
Kako su samo ti i takvi momenti prokleto realni; bolni i urnebesni istovremeno. I ne tiču se samo Marije nego skoro svih osoba koje Moa okružuju, posebno za brata Samira. U drugoj sezoni, jedan od najdirljivijih motiva je njegovo suočavanje s dijagnozom au-
način da svemu
vu seriju čini samo još boljim i unikatnijim iskustvom. Kada bivša cura u koju si još momka, koji izgleda 100 puta bolje i uspješnije od tebe... Pakao, zar ne? I te kako, ali Moo-
tizma... I u tom olujnom oblaku, uz fenomenalnu glumu Omara Elbe, Amer uspijeva da pronađe zračke nezaustavljivog sunca. Što je najjače, uz sve te šamare realnosti, u drugu sezonu uplivali su i momenti nadrealizma. Bilo to luča libre rvanje usred restorana s Gajem, ili cmakanje s Marijom u telenoveli, ili Bob Ros i „Shawshank Redemption“ parodija, dođe na isto... Sav taj nadrealizam mnogo govori i o stanju , Trampovima i svima koji ljude
Moovog uma i o našoj realnosti. I najbolji je srednji prst koji se može pokazati Trampu – ma kojoj „tuđoj“ zemlji pripadali – žele da slome.
Srednji prst za takve njuške, naročito neposredno nakon što je prva među njima povela novi rat protiv imigranata po povratku u Bijelu kuću, jeste
nički diverzitet u tom „bijelom“ Teksasu.
Marija je iz Meksika, Moov naj-
bolji drug Nik )
( Tobe Nvigve iz Nigerije, a Hamid (Moajad Alnefaie) je iz Saudij-
ske Arabije, a pritom
Mohamed Amer zna gdje i kome pripada u sjajnoj drugoj sezoni
je i najluđi „američki patriota“ kojeg ćete u životu vidjeti. Prva puška Teksasa! I mislite li da svima njima stvarno ima veze odakle su, kada znaju ko su i kome pripadaju? Zbog toga „Mo“ i jeste ne pesnica – nego široki osmijeh u lice Trampovoj administraciji. I oličenje mudrosti koju će Mou reći majka: „Svijet će uvijek pokušavati da nas slomi. Kada to radi, nasmiješimo se. Zbog toga što znamo ko smo“. Uvijek će neko čuti „Hamas“ kada kažeš „humus“ (prejaka scena), i uvijek će biti mnogo, i previše onih koji Palestince vide samo kao žrtve ili teroriste. Ipak, kako će dodati Moova sestra: „Mi smo mnogo više od svoje patnje“. Kada bismo gledali samo vijesti, ne bismo mogli to da zaključimo. Zbog toga i imamo ludu sreću što je jedan ponositi Palestinac – dobio priliku da progovori. Sve što Mo Amer želi i što u autorskoj seriji radi usmjereno je na to da spriječi svijet da mu slomi duh, volju, srce. I da drugima, koji se beznadežno osjećaju, pruži snagu da izdrže. Finalna epizoda, čija se cijela radnja odvija u Palestini i koja staje knap 6. oktobra 2023. – dan prije početka invazije i stradanja od 15 mjeseci, savršena je od prve do posljednje sekunde. To je bio pravi izbor da se priča smjesti prije. Završnica je upravo zbog „neprikazanog“ dobila snagu i potcrtala poentu. Dobro znamo što je uslijedilo nakon 7. oktobra, pa kraj serije samo čini da palestinsku tragediju još dublje osjetite. Moova sestra još je rekla i da Palestinci moraju da nastave da žive i prenose to ko su i što su – svojoj djeci. „Samo tako neće moći da nas izbrišu.“ I to je živa istina, koja odjekuje cijelom serijom „Mo“, najboljim nasljeđem koje je Amer mogao da ostavi svojoj djeci i narodu, ali i čitavom svijetu. Zbog toga ovu seriju valja gledati, obnavljati, širiti riječ o njenoj dubini. U nadi da će Netfliks promijeniti odluku da druga sezona bude posljednje što ćemo vidjeti od Moa... Jer toliko je toga što Amer još može ispričati i o Palestini i o svima nama, da bi bio grijeh prekinuti ga.
M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 4.5/5
Piše: Davor pavlović
Japan je tradicionalna zemlja, ali i razglednica puna mašte za strance. Mistična priprema hrane, elegantna povučenost, posebna kultura i karakteristični pogled na svijet oko sebe – samo su neki od elemenata koji ga čine vječno primamljivim zapadnjacima. Režiser Hirokazu Koreeda ima ukus i vještinu da sve to prenese na ekran, poput svog „učitelja“ Jasudžira Ozua, u što je mogao da se uvjeri svako ko je gledao njegove filmove Nakon serije „The Makanai: Cooking for the Maiko House“, Koreeda je nastavio saradnju s Netfliksom. Rezultat je „Asura“: sedmodjelna drama kroz koju se provlače teme vrlo karakteristične za režiserov dosadašnji filmski opus, od emocionalne i krvne veze, preko tugovanja i gubitka, do važnosti sjećanja, djetinjstva i roditeljstva.
Izjava ljubavi
„Asura“ je djelo dobro poznato većini japanskih čitalaca i gledalaca, ali ne i strancima. Prvobitno je to bio televizijski scenario koji je 1979. napisala Kuniko Mukoda, kraljica romana u kojima se opisuje svakodnevni život japanskih porodica. Njeno djelo doživjelo je TV ekranizaciju prije Koreedine, kao i verziju u obliku igranog filma koji je 2003. režirao Jošimitsu Morita Koreeda je originalni predložak malo prilagodio savremenoj publici: radnju je smjestio u sadašnjost, ali kroz filter prošlosti, pretvarajući svaku scenu u izjavu ljubavi svom idolu Ozuu. Njegova serija je priča o porodici Takezava sedamdesetih godina prošlog vijeka. Glavne junakinje su četiri sestre, od kojih svaka doživljava susret s izdajom. Najstarija Tsunako (Rie Mijazava) radi kao cvjećarka od muževljeve smrti i ima aferu s oženjenim muškarcem. Makiko (Mačiko Ono) je domaćica s dvoje djece tinejdžera koja je uvjerena da je suprug
Poput četiri sestre u fokusu ove drame, režiser i nas suočava s protivrječjima ljubavi prema onima koji su nas povrijedili, pokazujući nam da jezgro porodice, ma koliko krhko
bilo, može da izdrži i više nego što se na prvi pogled čini
vara. Trećerođena Takiko (Ju Aoi ) radi u knjižari, dok je najmlađa Sakiko (Suzu Hirose ) konobarica koja potajno živi s nadobudnim bokserom. Kvartet se ponovo okuplja po nalogu Makiko, nakon što unajmi privatnog detektiva i otvori Pandorinu kutiju. Ona, naime, otkriva tajnu vezu između svog oca i para koji je dobio dijete prije nekoliko godina. Sada njih četiri – složne, ali i posvađane – moraju da odluče što da rade, prvenstveno to da li smiju da saznanje prenesu majci. Sukob koji proživljavaju nakon ovog šokantnog otkrića iznosi na vidjelo tajne koje je svaka od njih pokušavala da zadrži u tajnosti...
Narativna ikebana
Naslov serije odnosi se na drevna božanstva u hinduističkoj i budističkoj religiji, a koja mogu da imaju i pozitivne i negativne osobine. Kao neuhvatljivi, oni misle da vladaju
Četiri sestre s čijim se unutrašnjim previranjima nije teško povezati
svojim mikrosvemirom, da bi otkrili da su samo posmatrači i da su fascinirani bićima koja nikada neće moći u potpunosti da razumiju.
Narativ serije nalik je ikebani. Ljepota cvijeća u ovom aranžmanu isprepletena je s opipljivom boli koja je svuda okolo. Tajne, poput korijenja koje raste, hrane scenario stalnom napetošću, dok Koreeda ne dopušta likovima da skliznu u predvidljive arhetipe. Muškarci, iako često krivi za izda-
je, nijesu jednodimenzionalni negativci, a žene, uprkos svojoj otpornosti, takođe nijesu imune na greške.
Na modernoj televiziji rijetko možemo da vidimo složene i tajanstvene ženske figure, koje ruše društvene uloge i očekivanja. Koreeda rekreira Japan, sazdan od porodičnih veza, nostalgije i ritualne svakodnevice, gdje četiri različite sestre, stvaraju zajednicu koja je nekonformistička i povezana neraskidivim tragom ljuba-
Četvrtak, 6. februar 2025.
vi. Sve one kuju unutrašnju revoluciju i transformišu se. Takiko nema muškarca i „zanemaruje samu sebe“; Makiko, iako je savršena supruga, prisiljena je da prihvati muževljevu izdaju, dok se udovica Tsunako ponižava kao ljubavnica. Sakiko, buntovna i impulsivna, živi dan za danom. No, koliko god jedna drugoj umiju da idu na živce, one su uvijek najsrećnije ili najbezbrižnije – kada su zajedno. Njihovi rituali i zajed-
nička sjećanja daju seriji očaravajuću toplinu, dok se nad svima njima nadvija sjena očinske figure, čovjeka koji se, slično Komađiru ( Nakamuri Gandžiro) u filmu „Ukigusa“ („Floating Weeds“, Ozu, 1959), neodgovorno upušta u vanbračnu aferu, nanoseći patnju svojoj porodici. Ozuovi fanovi osjetiće najveće zadovoljstvo gledajući „Asuru“, dok Koreeda stalno referiše na klasični stil pripovijedanja i režiranja. Prisutna je tu
i manijakalna pažnja pojedinim motivima, scenarističkim detaljima i ukrasima, kao i sitnicima koje se suptilno ponavljaju. Tu je i fotografija, koju karakterišu topli i nostalgični tonovi, a koja savršeno dočarava atmosferu. Svaki detalj, od scenografije do rekvizite, pridonosi stvaranju vjerodostojnog i impresivnog svijeta. I to je sve „ogrnuto“ sjećanjima koja kriju duboku napetost. Koreedu ne zanimaju zavrzlame kao kod sapunica, na-
protiv. S „Asurom“, japanski majstor stvorio je antisapunicu. Fokus je sve vrijeme na pokušajima sestara da se nose sa svojim i životom svojih roditelja, kako znaju i umiju. Kao prelomne tačke u priči, Koreeda koristi prepoznatljive događaje kao što su sahrana u trećoj epizodi i vjenčanje u petoj. To su momenti koji spajaju sestre, ali ih i još više razdvajaju zbog međusobnih razlika.
Univerzalne teme
Obećanja modernog vremena u ovoj seriji ne samo da se sudaraju s ograničenjima tradicije (posebno s patrijarhatom) već su i sama po sebi protivrječna, što se najbolje vidi kod Takiko, s željom za nezavisnošću koja može da dovede do društvene i teške emocionalne izolacije.
Glumačka ekipa fantastična je od prvog do posljednjeg kadra. Koliko su glumci i glumice posvećeni, vidljivo je prvenstveno u njihovim minijaturnim ekspresijama koje oslikavaju različita stanja, ali očitava se i kroz njihovu zajedničku hemiju, naročito kada je riječ o četiri glavne junakinje. Jer – vrlo je lako povjerovati da su ove žene stvarno sestre.
Na kraju, ne dobijamo rješenje, ali ostaje veliki osjećaj povezanosti s likovima zbog toga što režiser i nas, poput glavnih sestara, sve vrijeme suočava s protivrječjima ljubavi prema onima koji su nas povrijedili, naglašavajući da jezgro kakvo je porodica, koliko god bilo krhko, ipak, može da izdrži i više nego što se na prvi pogled čini. Doduše, s vidljivim ožiljcima.
„Asura“ je dragulj koji nikada ne biste očekivali u Netfliksovom katalogu. Iznoseći na vidjelo univerzalne teme kao što su ljubav, oproštaj i potraga za identitetom, s prefinjenom režijom i u kombinaciji s briljantnim glumačkim performansima, Koreeda nam je obezbijedio impresivno i dirljivo iskustvo, između smijeha i suza. Stoga, „Asura“ je, kao takva, pozivnica koja se ne odbija i ne zaboravlja... Naročito ako spadate u gledaoce koji su uvijek u potrazi za pametno i dirljivo orkestriranim pričama.
Ocjena: 4.5/5
FILM
S obzirom na to da sam odrastao na distopijskoj literaturi kao što su Orvelova „1984.“ ili delo „U znaku nezakonito rođenih“ Vladimira Nabokova – privlače me takvi filmovi. Ali volim i srećan kraj, da postoji nada.
muzičara koji stvaraju od 1980. naovamo su i The Nightingales, The Monochrome Set i Stjuart Moksam iz Young Marble Giants.
Od novije muzike apsolutni favorit mi je Jockstrap, taj duo je žanr za sebe. Tu je i Oldfield Youth Club (za koji smo moja supruga Aleksandra i ja radili dizajn omota). Volim da čujem i Korin Bejli Rej
Džez: Dajana Kral, možda najbolja pevačica po mom ukusu pored Dasti Springfild. Volim i otkačene džez pankere The Lounge Lizards, Bila Frizela, Marka Riboa. Od klasike volim Prokofjeva, Satija, Mocarta i Baha, ali daleko sam od poznavaoca.
Ne pratim blokbastere; filmove biram i gledam kada naletim na nešto što mi se učini zanimljivo. Nedavno sam gledao „Snowiercer“ (Bong Džun-ho, 2013) i držao mi je pažnju, što zbog priče koja simbolično objašnjava ustrojstvo sveta kroz kompoziciju voza i vagona, što zbog fenomenalne glume Džona Herta, Tilde Svinton, Krisa Evansa i drugih. Sve u režiji Paola Sorentina, Džima Džarmuša, Majka Lija i Stivena Frirsa je garantovano, ako ne odlično, onda barem dobro. Od filmova bih izdvojio i „Screamers“ (Kristijan Duge, 1995) i „Kingsman: The Secret Service“ (Metju Von, 2015).
Od klasika koji su ostavili snažan utisak, a ima ih mnogo: „A Clockwork Orange“ (Stenli Kjubrik, 1972), „Fahrenheit 451“ (Fransoa Trifo, 1966), „The Night Porter“ (Lilijana Kavani, 1974)... Od domaćih naslova: „Kad budem mrtav i beo“ (Živojin Pavlović, 1967) i „Ko to tamo peva“ (Slobodan Šijan, 1980).
TV
Svaka engleska TV drama ili serija fenomenalna je u svakom aspektu. Sve to što se dešava tridesetih i četrdesetih je sjajno: priča, scenografija, kostim, gluma, svetlo... Pravi
vremeplov u koji vas prenesu atmosferom i ubedljivošću. Volim serije koje traju tri, šest, 12 epizoda; tada se priča ne uguši ponavljanjem. Iz poslednje decenije izdvojio bih serije „The Lucky One“ i „Counterpart“, a od dužih – duhovitu i inteligentnu američku dramediju „The Marvelous Mrs. Maisel“. Što se tiče starijih naslova, Dejvid Linč je sa „Twin Peaks“ doneo nešto potpuno novo, nadrealno, mračno, a privlačno. I da, „Only Fools and Horses“ bih mogao da gledam 100 puta, a da mi ne dosadi.
MUZIKA
Stalno slušam muziku. Ranije sam češće išao na koncerte, sada ne idem skoro uopšte. Neki od poslednjih na kojima sam bio pre korone: Edvin
Kolins u Beču; Majkl Hed, Vik Godar i Subway Sect, The Fallen Leaves, The Monochrome Set u Londonu; Killing Joke u Budimpešti. U dva navrata bio sam čak i promoter koncerata u Beogradu, za The Mekons, na 40-godišnjoj jubilarnoj turneji, i za The Nightingales.
Što bi rekla pevačica grupe Elastica, sredovečni ljudi vole muziku svoje mladosti. Dok slikam, često slušam pank: Subway Sect, The Damned, The Clash, Skids, Stiff Little Fingers, Public Image, Magazine; zatim muziku adolescencije –Prefab Sprout, Everything but the Girl, The Smiths, Roberta Vajata
Sviđa mi se sve što uradi Vik Godar, moj prijatelj, koji i dalje, sa 65+ godina, izbacuje dobru i svežu muziku. U istoj kategoriji
Nemam visoko mišljenje o Holivudu i njegovoj ideološkoj dimenziji; smatram da je i to jedan od oblika kontrole nad ljudima. Narod se „ispuca“ kroz film, herojske akcije; misle ljudi da su nešto uradili, a nisu. Ipak, ne mogu da izbegnem holivudske filmove. Produkcijski je to urađeno na najvišem nivou, pa često uživam u njima.
TV
Novije domaće serije (mislim na celi region). Pokušao da gledam, ne ide. Sa druge strane, zahvalan sam tom žanru jer služi starijim ljudima da prekrate vreme.
MUZIKA
Šund bilo kojeg oblika. Turbo-folk ni u promilima – u većim količinama opasan je za mentalno i duhovno zdravlje.
6. februar 2025.
Maestro u 70. godini može da dozvoli sebi malo nostalgične sentimentalnosti: recimo, za lijenim i sunčanim raspustima, negdje na rivijeri
u Boka di Magri, na pola puta od Đenove ka Pizi, tamo šezdesetih. Odjeci tog dječaštva stali su u album „The Summer Portraits“.
Muzičkom svijetu više ne treba objašnjavati ko je Ludoviko Einaudi. Sa pokrićem od divne klavirske muzike i čak devet milijardi strimova godišnje (!), Italijan je superstar i liga za sebe. I gospoče koje pokazuje da ga globalna slava kreativno ne sputava. Kako i dolikuje onom torinskom djetetu, čiji
je otac bio izdavač najboljih knjiga velikog pisca Itala Kalvina – a djed, zamislite, višegodišnji predsjednik Italije u poslijeratnom periodu. Novi album satkan je od 13 ličnih kompozicija; čak i u emotivno najzgusnutijim momentima poput „Pathos“, Ludoviko zna da se tu vrati mediteranskoj i azurnoj smirenosti. „Rose Bay“ posvećena je maminom ocu, operskom dirigentu Vandu Aldrovandiju koji je, nakon odbijanja da radi sa fašisti-
Široka je muzička magistrala kojom se kreće bend „Kensington Lima“ – otprilike od „Bitlsa“, do modernih i najslavnijih indi-folkera i amerikana bendova... Zagrepčani su prije tri godine zablistali na albumu „Southbound“, a „The Beat That Saved Our Lives“ je dostojan nastavak te priče.
Album je spakovan pod devizom „kraće, jezgrovitije, sirovije“. Veći dio materijala snimljen je uživo u studiju; taj suženiji manevarski prostor perfektno
je iskoristio frontmen Josip Radić. Kako i dolikuje tipu kojeg znamo i iz onog ludog projekta „Valentino Bošković“, ali i po bendu „Pavel“.
Materijal sa ploče bi se, ukratko, mogao opisati kao nešto što bi merački slušali, recimo, Džef Tvidi (Wilco) i njegov prijatelj, veliki kantautor
Džejson Izbel, još iz neke mekše faze, debelo nakon odlaska iz benda „Drive-by Truckers“. Jedno pop ozračje je tu da onako diskretno uputi
na sve te „The Beach Boys“ i „The Beatles“ fascinacije. Ta vožnja od folka ka popu i nazad postaće vam jasna i ugodna već od uvodne i naslovne pjesme. „Knebworth“ je divna pokazna vježba koliko Radićev glas dobro štima u tandemu s autentičnom Lovorkom Sršen. Kod „Means So Much“ bićete već ubijeđeni da je ovo vaš izbor muzike za vožnju ovih mjeseci. Centralni, ključni momenat „Coming Out at Midnight“ i
ma, Italiju napustio i emigrirao u Australiju. Mnogo je odlučnosti i karakterno podvučenog stava u tom Vandovom dugom putovanju. U „Punta Bianca“ Einaudi najbolje hvata tu atmosferu neodoljivih italijanskih ljetovališta zavučenih u malim zalivima Tirenskog mora. I ono famozno dolce far niente, koje možda nije dio italijanskog identiteta u mjeri u kojoj se reklamira – ali svakako pripada Ludovikovoj generaciji. E, njoj je ovim albumom pružio divnu posvetu. S. S.
Ocjena: 80/100
vrlo lična „The Same Mistake“ najljepši su djelovi ovog muzičkog mozaika. Radiću sad samo valja poželjeti da ga što prije šira muzička javnost prepozna kao istinsku zvijezdu; taj status je zaslužio. S. S.
Ocjena: 87/100
N
ekad je bio omiljeni loši momak među folkerima; potom obožavani tata i suprug koji je slavio
život u predgrađu u malom
remek-djelu od albuma „I Made a Place“ (2019)... Boni „Prins“ Bili je za povratak, nakon šest godina, odabrao – putovanje u Nešvil.
Nije „The Purple Bird“ album koji otključava velike istine ili katarzu; naprotiv, ozariće vas radošću sjajnog muzičara koji je, jednostavno, ponosan i zatečen što je na mjestu i među muzičarima koje obožava, koji su mu fascinacija.
Na putu za Nešvil sa starim muzičkim drugom i bliskim
prijateljem Dejvidom Fergusonom, Boni je, ipak, svukao taj famozni alias; sada je Vil Oldam, spuštenog garda, prepušten iskustvu kantri prijestonice.
Da čujete samo sanjivi keltski folk „Downstream“, ili jednu od najljepših melodija Bonijeve karijere „Boise, Idaho“, od koje sigurno danima nećete moći da se odbranite... I biće vam jasno zbog čega je za dugo čekani projekat Vil Oldam odabrao jednostavan album, van svog žanra i zone komfo-
ra. Čak često i odbijajući da, u ramu od nekih sjajnih muzičara, bude u centru pažnje. Opet, karakterni autor je poslovično duhovit; zna da neodoljivo lako kupi pažnju publike na način da mu se svaka riječ i tišina tu dobro premjere. U „Our Home“ stigne i da potpiše, koliko mu znače grad, komšiluk, porodica, sve što dijeli: „When the hard times are coming to push you down low, you’re only as good as the people you know“. Iskreno i dragocjeno. S. S. Ocjena: 82/100
Film koji Vas čini srećnom?
– „Little Miss Sunshine“ (2006) je film koji uvek mogu da pogledam. Niko od likova u filmu nije ni prelep, ni prepametan, ni premoćan. Naprotiv, svakom su istaknute mane i slabosti koje mogu da razumem, i koje su iste ili slične mojima ili nekom od članova moje porodice. Taj film mi uvek dođe kao neki topao zagrljaj i podsetnik koliko je porodična ljubav važna i šta sve lepo može da nam donese onda kada mislimo da smo najveći gubitnici.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
– Mnogo ih je, a najčešće su to oni koji pretenduju da budu najbolji, a zaborave na početnu stvar – priču. Neka to bude Nolanov „Oppenhaimer“ (2023), zbog odsustva bilo kakve svesti o kvalitetnom građenju ženskog lika, kao i celokupnog filmskog ritma.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
– „Being John Malkovich“ (1999) toliko nisam skapirala, da sada ne mogu da navedem nijednu stvar u koju sam sigurna da se desila.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
– Mislim da je svaka tema na neki način obrađena kroz regionalnu kinematografiju, ali ne znači da je ne bi trebalo uraditi ponovo. Jako me rastužuju selektivni abortusi u Crnoj Gori i mislim da je to i dalje goruća tema o kojoj moramo da govorimo.
kazuje da prava ljubav može sve da pobedi.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
kako je jedna životinja savršeno ispratila filmski mizanscen.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
Omiljeni filmski rivali?
– Legendarni „Cry-Baby“ (1990) i podela na grupe „drapes“ i „square“ (mislim da su ih kod nas preveli „konzerve“ i „čistunci“). Primer domišljatog humora, sa pričom koja do-
– „Monkey Business“ (1952) i genijalna scena sa šimpanzom u laboratoriji. Svaki put mi je fascinantno
– „Pa znaš ti kako se postaje pravi šampion? Tako što izađeš na teren kad je najteže i pobediš“. „Nebeska udica“ (2000) i legendarni Glogi!
Teodora Marković: Smatra da moramo da razgovaramo o selektivnim abortusima
film
– Plankton iz „Sunđer Boba“. Usmeren uvek na otkriće tajnog recepta za Krabine pljeskavice, ali i nesrećno zaljubljen u kompjuterski program. Baš negativac kog možeš da razumeš i nad kojim možeš da se sažališ. Dakle, van svakog stereotipa, pa samim tim i neodoljiv. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
– „Kirikou and the Sorceress“ (1998). Fantastičan crtani film, koji i dan-danas volim da pogledam. Rekla bih veoma slojevit i daleko od toga da je samo za decu. Sećam se da sam bila očarana i da sam terala roditelje da ga iznova gledamo. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
– „The Time of My Life“ iz filma „Dirty Dancing“ (1987). Zato što govori o prisutnosti i uživanju u ljubavi sada, ovog trenutka, bez prognoze kako će ta ljubav izgledati za nekoliko dana, meseci ili godina. Volela bih da tako stalno razmišljam o onome što mi život donosi i da se jednostavno prepustim.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
the Life“ filljubav koja fil
– Italija je zemlja koja me oduvek privlači, tako da bilo koji film snimljen na tom području. Već prvi kadrovi filma
6. februar 2025.
„Call Me by Your Name“ (2017) naterali su me da isplaniram novi odlazak tamo. Zaista ta zemlja nudi toliko lepote na jednom mestu. La grande bellezza, što bi rekao i snimio Sorentino Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
– Prvo bih pozvala Ridlija Skota u kafanu „Mornar“ u Beogradu, na dobar ručak i domaću rakiju. Zatim bih sa Sofijom Kopolom otišla u niz diskoteka u Luci Beograd i pila različite vrste koktela. A jutro bih dočekala sa Vimom Vendersom u ćošku kafane „Tri šešira“ u Skadarliji, gde bismo zajedno oplakivali bivše ljubavi. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
– Nezamislivo mi je. To je režiser koji je istinski zaljubljen u sopstvenu profesiju, jako dugo radi na svakom segmentu svog filma.
Bojim se da bi našim filmskim radnicima bilo teško da se posvete samo jednom procesu. Nažalost, oni su prinuđeni da istovremeno rade na nekoliko projekata kako bi se prehranili i ostali dostupni u javnom svetu. Verujem da bi im bilo neobično da dobiju honorar od kojeg mogu super da žive, a da to ujedno bude i projekat u koji će moći da veruju i sa kojim će biti zadovoljni.
Da se našalim za kraj... Mislim da bi Kventin morao da nauči sve psovke na Balkanu da bi se upustio u režiranje na ovim prostorima. Bez toga se ne može!
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
– „Jednom kad sve ovo...“, Knock Out. Za svu moju raju u Sarajevu.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
– „Recovery“, LP.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
– „Papa“, Sajsi MC. Za mene je to postala himna tokom rada na predstavi „Tiho, tiše“, a vidim i da publika lepo reaguje kada je čuje.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
– „Zvao sam je Emili“, Zdravko Čolić. „Lejla“, Sarr E Roma. I legendarna „Roxanne“, The Police.
Vaša pjesma za karaoke?
– Toliko loše pevam da se ne usuđujem da uzmem mikrofon osim ako nisam bar malo pripita. I nekako se to uvek desi na pesmi Lepe Brene – „Jugoslovenka“.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
– Marka Luisa! Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
– Nek bude Džastin Biber. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
– Definitivno Ejmi Vajnhaus Ogroman talenat, verujem čak i nenadmašan.
Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?
– Ubih se od razmišljanja... Nek bude Bajaga i Instruktori –„Montenegro“. Uvek sam imala neverovatan sukob ljubavi i mržnje u toj pesmi. Dakle, s jedne strane zašto legendarni Bajaga pravi reklamnu pesmu, a sa druge strane, zašto dok je slušam još više želim da sam na Crnogorskom primorju i da uživam?
Beograđanka
čije su drame nagrađivane, pjesme štampane u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, BiH, scenaristkinja brojnih kratnih i igranih filmova, ovih dana ima najteži zadatak. Teodora Marković poput junakinje u sopstvenoj drami „Geneza jednog propadanja/preobrazba“, koja se čita u Ateljeu 212, neumorna je u osvajanju slobode. U okviru studentskih protesta, sa kolegama Fakulteta dramskih umetnosti mijenja istoriju svoje zemlje i napisane riječi pretvara u djela, jer „sad se čini najteže pisati“. Nadamo se da će naša gošća u nekoj novoj svakodnevici dočekati premijeru filmova dugog metra „Psi i ostali“ i „Sjajno mesto za nesreću“, čije je scenarije napisala. Do te nove zore, čitajte njene „Obrtaje“ i kolumne (urbanmagazin. ba) u kojima preispituje aktuelna dešavanja, podsjeća na prisutnost osjećanja od kojih se ne možemo otrgnuti i upozorava na važnost razvoja kolektivne svijesti.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
– Milana Mladenovića Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
– Verujem da hoće. Zapravo, mora! Retko ko ume da tako dobro prikazuje kako starost može da bude lepa. Savršen primer neodustajanja od života i umetnosti.
Brada“ mojih dragih prijatelja iz Sarajeva... Ako želite dobar krimić, onda „Yellowjackets“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
– „Policajac sa Petlovog brda“. Mislim da je i sada tematski veoma revolucionaran za domaću kinematografiju. Još u detinjstvu bila sam fascinirana drugačijim prikazom ženskih likova i mogućnošću da te žene grade svoje karijere, a ne samo da budu uplakane majke i domaćice. Plus, čitava stvar je obrađena u žanru komedije, što čini seriju dopadljivijom.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
– „The Night Of“. Uzbudljivo, napeto i sažeto u samo osam epizoda.
Serija koju nikada nijeste završili?
– Ima ih mnogo. Najsvežiji primer je „The Perfect Couple“. Nije mi bila dovoljno uzbudljiva i neizvesna za krimić.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
– Nažalost, to se često dešava sa dobrim serijama. Produkcija traži nove sezone zarad zarade, publika zarad zadovoljstva, a priča se rasteže i postaje sve manje uverljiva. Mnogo volim „Yellowstone“ , ali u petoj sezoni postala je negledljiva zbog ponavljanja istih obrazaca radnje, dešavanja i odnosa među likovima.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
– Sve što su junakinje crtanog serijala „Superšpijunke“ („Totally Spies!“) imale kao predmete za lakše rešavanje tajne misije. Najdraži par iz serije?
– Bet i Rip („Yellowstone“). Zbog sirove kaubojske ljubavi koja pobeđuje socijalne razlike i porodične sukobe. Bez patetike, sa jasnom porukom da su jedno uz drugo do samog kraja.
Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
– Retko koje radno okruženje mi se dopalo u bilo kojoj seriji, ali poželela sam da bar nakratko budem deo ekipe „Grey’s Anatomy“.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
Serija idealna za kišni vikend?
– Ako želite romantiku, onda „Nobody Wants This“. Ako želite da se nasmejete, onda animirani serijal „Bruca Braca Bruda
– Uvek za Džerija, ali najpre za Mrvicu, njegovog neodoljivog rođaka koji mu uvek pomaže da se izvuče iz nevolje, a ujedno je preslatka beba. R. O.
Nešto kao „Citizen Kane“ filmova o tinejdžerima. Ultimativni film mladosti osamdesetih. A sve što je bilo potrebno, jeste da tu neko počne da razgovara. „The Breakfast Club“ Džona Hjuza, prije četiri decenije, nije bio ništa više, niti išta manje od toga.
Priča oko koje se film vrti –starija je i od stare Grčke. Da neke savršeno različite ljude
voljno da nauče nešto o sebi. Snimao je, godinama kasnije, Džon Hjuz mnogo raskošnije stvari; doživio i veći uspjeh sa
nevoljno izoluješ. I da oni tu, zatvoreni u sobi, počnu da dijele neke istine o sebi. I dođu do razumijevanja. Samo što je ta soba ovdje jedna školska biblioteka, u kojoj su neki đaci, mimo časova i na dan vikenda – po kazni zaglavili.
popodne, u biblioteci. I u fil-
tu i drugima; do-
Kultna petorka „izašla“ pred svijet 1985.
scenarijima za filmove poput „Home Alone“ – ili za dječji klasik „Beethoven“ s obožavanim bernardincem. Ipak, niti jedan od gomile filmova u koje je ugradio autorstvo nije veći i bitniji od „The Breakfast Club“ (1985); niti jedan nije ni
tako ličan.
U Hjuzovom filmskom univerzumu, radnja se najčešće
dešava negdje u okolini Čikaga; uglavnom je smjesti u fiktivnu srednju školu „Šermer“. Srednja škola je za Hjuza bila trauma; bio je jedinac sa tri sestre koji je djetinjstvo proveo u najbanalnijem penzionerskom predgrađu u Mičigenu. Kada je imao 12 godina, porodica se preselila u Čikago. Završio je u džungli velike gradske srednje škole. I tamo su ga dočekali i Dilanova muzika, i Bitlsi, i Pikasove slike, i... Od vreve i žamora školskog hola i dvorišta, od nekih surovih i opasnijih klinaca, od ambicija strogih roditelja –branio se bijegom u bioskop. Bijegom u film.
Njih petoro – i zamjenik direktora, odlučan da ih kazni i dokaže da ne vrijede ni pišljivog boba. Da im je suđeno da budu korov ove planete. I kazna koja postaje dovoljna da nauče nešto o svijetu i drugima... Da shvate nešto važno i o sebi
Tada je upoznao Nensi Ludvig – pametnjaković je uspio da smuva čirlidersicu. Džon i Nensi živjeli su zajedno do kraja života. Kontate li sada zbog čega su Hjuzu bile tako bitne sve te priče o odrastanju?
Skup predvidljivosti
Nego, tamo oko osam sati, subota ujutru, u biblioteku po kazni stiže: buntovnik bez razloga, delinkvent Bender (Džad Nelson). Zaglavio tu jer je aktivirao školski protivpožarni alarm.
Dolazi i Kler (Moli Ringvald), kraljica mature; tatina i mamina princeza – koja je preskakala časove da bi otišla u šoping. Endrju (Emilio Estevez), sportista koji je zakučio kaznu zbog neslane šale na račun rivala sa takmičenja. Brajan (Entoni Majkl Hol) – arogantni pametnjaković, odlikaš koji je, ničim izazvan – u školu banuo sa bacačem plamena. I Alison (Ali Šidi) – koja je, prosto, introvertna, čudna na svoj način. I niko ni ne zna kako je ona tu zaglavila, a nikom nije ni pretjerano bitno.
Sve što se tu potom dešava jeste predvidljivo: neki savršeno različiti mladići i djevojke nalaze način prvo da podijele nešto o sebi, a potom i da prihvate jedni druge. I istine o nji-
ma su, onako, predvidljive – ali i potpuno istinite. U tome je i draž te savršene predvidljivosti njihovog „kluba“. Recimo, otac onog sportiste je užasni i zahtjevni perfekcionista, a roditelji one kraljice mature znaju samo da joj naklonost kupuju novcem. Onog delinkventa i njegovu mamu otac fizički i užasno maltretira; a pametnjaković je pod užasnim pritiskom da uvijek izgura neke starcima bitne ocjene... I da – ona mala čudakinja je od svih, pa i od roditelja – totalno ignorisana. I traži način da ode odatle. Od svega.
6. februar 2025.
Naravno da svakog od njih u toj biblioteci poznajete; naravno da ste takve u svojoj učionici znali, a sada, godinama ili decenijama kasnije, na njih nalijećete na ulici, premjeravate koliko su se promijenili oni, a koliko vi... Pa vam se tu vrate i driblanja sa 30 neopravdanih, neprežaljene pa zaboravljene simpatije, drugarstva za kojima sada više žalite i od tih simpatija, snovi o tome šta ste željeli biti, i šta ste postali. Pa je onda lako i shvatiti, zbog čega je forma odrastanja, coming of age filma, za „The Breakfast Club“ – savršena. Kao nekakav filmski perpetuum mobile. Zbog toga i četiri decenije nakon premijere i svaku generaciju – hvata na emociju savršeno lako.
Divna transformacija E taj i takav film su, nerijetki, optuživali – da je suštinski desničarski! Jer, bože moj, ta djeca ne odluče da naprave nekakav protest, niti mini-revoluciju protiv tog strašnog zamjenika direktora Vernona (Pol Glison, prilično jednodimenzionalan u svojoj pokvarenosti, od početka do kraja). Već, prosto, odluče da iskažu svoju individualnost, i da štosno „pobijede“, tako što će uraditi – ništa. Ono, na sve provokacije da iskažu bunt – oni gledaju svoja posla. I onda je to nekom djelovalo onako, prilično konzervativno.
Naravno, od prvih taktova pjesme „Don’t You (Forget About Me)“ benda „Simple Minds“ na početku do završnih na kraju filma, vi svjedočite da je samo tako i moglo i moralo biti.
Jer je takva stvarnost – škole, odrastanja i života. Nema to nikakve veze s ideologijom. Nego sa tim da je Džonu Hjuzu sve to bilo toliko bitno i intimno – da je moglo isključivo biti stvarno. Pa nije ni čudo što su jedina slaba tačka Hjuzovog klasika –oni rijetki odrasli. Ne samo taj dežurni zloća od zamjenika direktora već i domar, koji ničim izazvan izbacuje neke velike filozofske misli i naginje ka tome da bude deus ex machina, neočekivana sila koja spašava stvar – pa to, na kraju, ipak, i ne bude. Sva ta djeca, njih petoro, suštinski i ne obraćaju pažnju na odrasle. Kao i većina srednjoškolaca. Jer se, eto, oni konačno i suštinski bave sobom. Nauče nešto o sebi, tako što konačno shvate i nešto o drugima. I ta transformacija je predivna; taj lijepi proces je Hjuz savršeno uspio da oslika i uhvati. Pa nije ni čudo što je „The Breakfast Club“, tog 7. februara 1985. lansirao karijere ovih glumaca; kao što je Hjuz, potom, nekim drugim filmovima, trasirao put Metjua Broderika , Majkla Kitona, Bila Pakstona, Makolija Kalkina
Koliko puta ste, tokom tinejdžerskog odrastanja, zaista osjetili – da vas niko ne čuje i ne razumije? E onda, kada ova divna i neshvaćena djeca konačno počnu da pričaju, da dijele sebe i od sebe, u toj biblioteci – Džon Hjuz ima savršeno i potpuno ljudsko, filmsko oko i uho da ih vidi i čuje. I u tome je najplemenitija vrijednost onoga što nam četiri decenije nakon premijere znači „The Breakfast Club“.
S. STAMENIĆ
Teatarski pulen Dejvid
Vork Grifit nije bez razloga etiketiran kao „kreator modernog filma“. Njegov revolucionarni pristup dao je sedmoj umjetnosti oblik po kojem je i dan-danas prepoznajemo, učinivši ga jednom od najuticajnijih figura u svijetu kinematografije... I to uprkos tome što su Grifit i jedno od njegovih najvećih režiserskih dostignuća bili i ostali – predmet vruće kontroverze. Jedne od najvećih u istoriji filma. Tolike da se o njoj i dan-danas raspravlja s istim žarom kao i prije 110 godina.
Diskutabilna forma
Ime te kontroverze i prva asocijacija na ime D. V. Grifit je, naravno, „The Birth of a Nation“, premijerno prikazan 8. februara 1915. u Los Anđelesu. Prije nego što je stigao pred publiku, Grifitov film imao je drugačije format i ime. S obzirom na to da je krenuo da adaptira tada izuzetno kotroverzan roman „The Clansman“ američkog pisca i borca za rasnu segregaciju Tomasa Diksona , režiseru se činilo da tim putem treba i da nastavi. No, stvari su se promijenile nakon što je pisac originalnog predloška shvatio važnost Grifitovog djela, koje nije samo premašilo očekivanja nego je praktično progutalo njegov roman. Stoga, Dikson mu je, na koncu, i zalijepio stiker „The Birth of a Nation“.
Grifit je bio krajnje razočaran reakcijama publike i kritike nakon premijere, pa se već sljedeće godine pojavio s novim projektom, koji su mnogi pro-
theposterdb.com
Vanvremensko i za filmsku umjetnost jako važno djelo možda tehnički ne govori o ropstvu, ali, kako je Grifit kao podlogu uzeo Diksonov ro-
tumačili kao „izvinjenje“ za „rasističku naciju“. Inovativno ostvarenje „Intolerance“ (1916), urađeno iz četiri različita ugla i fokusirano na isto toliko perioda, priča je o manjku tolerancije i strpljenja, pa se slavni reditelj ponadao da će uspjeti u smirivanju strasti. Iako ovo ostvarenje
man o istorijskoj „romansi“ Ku Kluks Klana iz konfederacijske perspektive, a u okviru „američke rekonstrukcije“ – režiser je poslao i preciznu
nije steklo popularnost kao „The Birth of a Nation“, ostalo je upamćeno kao još jedan primjer toga do koje tačke Grifitova filmska magija može da pođe. No, ako ni to nije bilo dovoljno, Grifit je dobio još jednu šansu. Prije nego što su producenti prepakovali „The Birth of a
poruku o Afroamerikancima. Ova važna istorijska tačka u filmskoj istoriji, čija se radnja tiče Građanskog rata i Ku Kluks Klana, ujedno je bila i
Nation“ za projekciju 1931. godine, u jednom od privatnih razgovora Grifita s glumcem Volterom Hjustonom, u okviru promotivnog filma kratke forme, režiser je, potencirajući filmsku „istorijsku prezentaciju“, tj. rekonstrukciju perioda koji je stigao nakon Građanskog rata u Sjedinjenim
6. februar 2025.
Nakon što je ovo revolucionarno
ostvarenje stiglo u bioskope, eksperimentisanje s narativnom
strukturom i vizuelnim stilom za buduće generacije režisera moglo je da počne
najskuplji i tada najduži snimljeni film. Jedan od prvih blokbastera ikada napravljenih!
Nijemo ostvarenje „The Birth of a Nation“, uprkos krajnje diskutabilnoj formi i fabuli, kroz cijela tri sata trake, bilo je apsolutna i neprikosnovena senzacija koja se nije mogla lako ignorisati. Već na samom startu, uz prve kadrove dolaska Afrikanaca na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država i uvodnu „karticu“ na kojoj piše kako je njihov dolazak „posadio prvo sjeme razjedinjenosti“ – put ove „vizije“ američke istorije uveliko je trasiran.
Film je očekivano postao predmet velikih protesta organizacija za građanska prava, i to s razlogom. Nedugo nakon prvih projekcija „The Birth of a Nation“ postao je okidač za nasilje prema Afroamerikancima koje se vrlo brzo proširilo u više američkih gradova. Grifitov
Državama, pokušao objasniti kako je projekat finalizovan. Spomenuvši tadašnjeg predsjednika Vudroa Vilsona, podvlačeći da rasno pitanje nije poenta radnje, Grifit je Hjustonu kazao da je u pitanju „priča o velikoj borbi, velikim ljudima, velikim žrtvama, patnji i smrti“.
komad možda jeste bio svojevrsna vizuelna analiza psihološke estetike jednog kompleksnog društva, ali je problematično i obilježio izuzetno važan početak američkog sinematskog realizma bez kojeg sada, sasvim sigurno, ne bismo imali vrlo primamljive filmske interpretacije nekih drugih možda na prvi pogled manje značajnih istorijskih događaja.
Dubok a zahvalnost
„The Birth of a Nation“ postao je tehničko čudo svog vremena zahvaljujući Grifitovim inovacijama poput tehnike
Grifitov filmski kolač gorkog ukusa svojevrstan je nastavak trenda koji je započet prekoputa Atlantika, u Evropi, i to krajnje simbolično, u Francuskoj, s fenomenom dugometražnog filma, koji uglavnom vežemo za „Les Amours de la Reine Elizabeth“ (Luj Merkanton, 1912).
Ipak, „Quo Vadis?“ (1913) Enrika Guaconija i „Cabiria“ (1914) Đovanija Pastronea smatraju se direktnim „krivcima“ zbog toga što su američki producenti postali
kros-katinga s kojim je uspijevao da pojača napetost i emotivni intenzitet. Dok je na neki način unaprijedio upotrebu krupnih kadrova lica, njegova inovativna primjena osvjetljenja i scenografije doprinijela je stvaranju dubine i realističnijeg prikaza scena, koje su dobile mnogo precizniju ulogu zahvaljujući sasvim novom pristupu montaži. Eksperimentisanje s narativnom strukturom i vizuelnim stilom za buduće generacije režisera moglo je da počne...
„The Birth of a Nation“ ostavio je dubok i kontroverzan trag; njegov uticaj na rasne odnose i filmsku industriju i dalje je predmet rasprava i analiza. Ova produkcija inspirisala je druge filmske stvaraoce da te-
opsjednuti dugometražnom formom.
Evropska opsesija dugim trakama, koja se brzo pronašla na Grifitovom stolu, tako je direktno uticala na razvoj ovog filmskog formata s druge strane Atlantika. I to je američki velikan efikasno iskoristio, dokazujući budućim kolegama da, uz dobru naraciju i buduće tehnološke inovacije, ova forma može da bude idealno sredstvo za građenje epske priče i detaljne emocionalne ekspresije.
že ka ambicioznijim projektima i postavila standard za buduće generacije. Grifitova strast prema dugometražnom formatu nije samo oblikovala njegov rad već i cijelu američku filmsku industriju, stvarajući temelj za holivudski sistem i uopšte za američki narativni film. Zasluge njegove velike i trajne estetike čine ovo djelo jednim od onih koje nije moguće zaboraviti. I kojem, uprkos brojim kontroverzama, dugujemo zahvalnost. Jer upravo zbog „The Birth of a Nation“ počeli su da se nižu mnogi ambiciozni filmski projekti, uz koje sada možemo da uživamo, da o njima pišemo i da kritikujemo. Leila MURSELJEVIĆ
Jedan put od nekoliko sedmica ili mjeseci – od Mikelanđelovog „Davida“, do drvene kolijevke u kojoj je, ispred kamene kuće u Crnoj Gori, sanjalo dijete. Prošao ga je i sačuvao František Kratki, češki fotograf, na prelazu iz 19. u 20. vijek; njemu je bio dragocjen.
Hoćete da znate kako se stvarno čuvao san jednoj bebi i o njoj brinulo, na ovom našem kamenu, prije vijeka i kusur?
František Kratki, sin slikara i štampara, imao je jednostavnu devizu: ako želiš da nekog upoznaš sa nekim dalekim zemljama, onda mu pokaži njihove ljude. Zato je na njegovim fotografijama, sa putovanja Crnom Gorom, od Kotora ka
Njegušima, pa preko Cetinja, Rijeke, ka Podgorici – mnogo svakodnevnog, stvarnog života. I vrhunac je ta kolijevka i rad „Černa Hora Albanska Matka“. Jedna od najdirljivijih fotografija iz naše zemlje. František je bio majstor stereo-fotografije. Otprilike, to je fotografisanje dvije neznatno različite fotografije, snimane sa dva aparata razmaknuta taman onoliko koliko je razmak između dva oka. Jer još od antičkih vremena se znalo: lijevo i desno oko, zbog tog razmaka od nekoliko santimetara, registruju dvije gotovo identične, ali, ipak, različite slike. I tek njihovim spajanjem u mozgu u jednu sliku, stvara se utisak dubine, tj. trodimenzionalnosti.
Zaglavi se
To je bila i osnovna ideja stereo-fotografije, da se takva dva snimka mogu potom gledati pomoću posebnog uređaja, stereoskopa; da bi ljudi mogli da vide „trodimenzionalne slike“. Da ti likovi pred njima ožive. Tada, krajem 19. i početkom 20. vijeka! Mnogo toga je od Františekovih fotografija iz Crne Gore i sačuvano. Recimo, „Slijepi guslar“ (1907) sa pijace u Podgorici, koju je potom zbog izuzetne estetike autor odlučio da odabere – za tada izuzetno komplikovan proces ručnog kolorisanja. Ili „Crnogorke na studencu“... Uvijek i prije svega – to je, ipak, i slika nekog otvorenog, radoznalog naroda. Koji je bio spreman da stane pred objektiv izvanjca koji je govorio o nečemu tada tako stranom i nerazumljivom, kao što je stereo-fotografija... Františekove fotografije imaju fantastičan putopisni karakter, kada se njegovo djelo gleda kao cjelina: od udaljenih krajeva u unutrašnjosti carske Rusije, Sankt Peterburga, preko provincijskih kutara Austrougarske: Galicije, Dolomita, Balkana... Do Švajcarske i antičke i renesansne ljepote u ujedinjenoj Italiji. Pa tako onu posebnu
ljepotu imaju njegove kolorisane fotografije iz Firence: sa Trga Santisima Anuncijata, ili sa Pjace Mikelanđelo, gdje se, iza neke radosne i divne djece, otkriva, u svoj sili i vječnosti, onaj „David“... Nastale su istog ljeta – kada i one iz Crne Gore. Naravno, nije ključna vrijednost Františekovog rada to što nam je sačuvao i pružio uvid u neke, vijek i dvije decenije stare, „trodimenzionalne“ slike naših ljudi, domova i ulica. Već to u kojoj mjeri je njegov izražaj ličan; koliko je sve te ljude, njihovu svakodnevicu, radost i muku, doživio kao bliske. Taman kao i svi oni brojni i slavni češki slikari, koji su u Crnoj Gori tih godina pronalazili nešto, za sebe važno... Nešto više od inspiracije. Cijele dvije decenije František Kratki vodio je izuzetan i uspješan biznis vezan za stereo-fotografiju, u Češkoj koja je tada bila pod austrougarskom vlašću. Posao je naprasno batalio 1911. nakon operacije oka; biznis i porodičnu tradiciju nastavio je sin Jiri... Češka je Františekovo djelo prepoznala i sačuvala kao važan dio svog nasljeđa. Zahvaljujući tome, i sada otkrivamo neke kutke i kolijevke iz Crne Gore. Stojan STAMENIĆ
Iakose može reći da je relativno mlado kada su u pitanju mjesta za organizaciju specijalizovanih događaja, „Lajtrum“ („Lightroom“) u centru britanske metropole već dvije godine oduševljava strance i lokalce, uprkos tome što su cijene ulaznica za pojedine događaje značajno visoke. Opet, kako organizatori rade ruku pod ruku s umjetničkim talentima i najvećim imenima iz svijeta muzike, filma, mode i nauke, tako nude i posebno impresivna iskustva za koja, ipak, vrijedi dati katkad i više od 30 evra. Jedno od njih je sasvim sigurno i „The Moonwalkers: A Journey With Tom Hanks“.
Kao jedan od glavnih aktera u popularnoj, Oskarom nagrađenoj doku-drami „Apollo 13“ (Ron Hauard, 1995) – ali i uvijek spreman za naučna istraživanja, američki glumac Tom Henks posvetio je značajno vrijeme Apolo misijama. Trideset godina nakon čuvene saradnje s Hauardom, o kakvoj je fascinaciji riječ Londonci mogu da vide u „Lajtrumu“. Unikatno audio-vizuelno iskustvo „The Moonwalkers“ priča je o intimnim detaljima koji
Unikatno audio-vizuelno iskustvo „The Moonwalkers: A Journey with Tom Hanks“ vodi na impresivno putovanje filovano zanimljivim detaljima u vezi s Apolo misijama
se tiču Apolo misija i Artemis programa. Originalni NASA snimci i maestralne fotografije Endija Saundersa transformisali su prostor i pretvorili ga u impresivne putovanje i boravak na površini Mjeseca, pa su
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
tako posjetioci dobili osjećaj kao da su postali aktivni učesnici u Apolo programima. Uz spektakularan muzički skor Ane Nikitin, posjetioci, pored Henksovih intervjua s glavnim akterima, imaju pri-
liku da pogledaju i čuju niz zanimljivosti o svemirskim misijama, a možda i da promijene način na koji percipiraju kako prošla, tako i buduća putovanja ljudi na Mjesec. Leila MURSELJEVIĆ
Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter
