Dnevni list POBJEDA 03.03.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: An Mari Maske, ambasadorka Republike Francuske u Podgorici

Sve partije da se ponašaju u skladu sa evropskim ciljem

Raduje me što je, prema posljednjim informacijama kojima raspolažem, izabrano rješenje koje podrazumijeva uključivanje treće strane od povjerenja kako bi se izašlo iz ćorsokaka kakav je blokada parlamenta. Venecijanska komisija je jak i pouzdan partner, ali to ne sprečava Crnu Goru da na kraju preuzme svoju odgovornost, na bazi njenih preporukakaže Maske

Dr Jadranka Kaluđerović, direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), komentariše državne intervencije na tržištu

Robne

rezerve mogu samo privremeno ublažiti rast cijena osnovnih prehrambenih

proizvoda

Hrvatski analitičar i zičar Tonči Tadić kaže da se Evropa može naoružati, ali ne preko noći

Svima je jasno da Putin i Tramp pokušavaju da podijele Ukrajinu na

rusku i američku koloniju

kim imaju posla. Evropa pod hitno mora da prestane da razmišlja o svojoj budućnosti na dosadašnji način: poslujemo sa Rusijom, oni

koji onkološki pacijenti mogu u Igalo

Predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje, Instituta za onkologiju i Instituta ,,Dr Simo Milošević“ iz Igala održali su inicijalni sastanak i dogovorili pripremu podrobne analize koja će jasno pokazati kriterijume i sve mogućnosti koje mogu biti dostupne onkološkim pacijentima STR. 8. i 9.

od Angele Merkel, prestala je da postoji u trenutku ruskog

je pune tri godine da liderima

Koliko god čudno zvučalo, Tramp je koristan po Evropu. Tokom posljednjih mjesec, Evropa je od Trampa dobila nekoliko „zidarskih šamara“, nakon čega su se mnogi otrijeznili i shvatili s kim imaju posla. Evropa pod hitno mora da prestane da razmišlja o svojoj budućnosti na dosadašnji način: poslujemo sa Rusijom, oni nam isporučuju plin, Amerikanci nas štite i sređuju stanje u našem susjedstvu. Ta naivna vizija Evrope, promovisana od Angele Merkel, prestala je da postoji u trenutku ruskog napada na Ukrajinu. Trebalo je pune tri godine da liderima EU neko u Americi to nacrta. I nacrtao je - kaže Tadić

Radna grupa priprema stručnu analizu o kriterijumima za korišćenje usluga Instituta ,,Dr Simo Milošević“

Nakon obustavljanja nelegalnih radova, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela rješenje o zaštiti arheološkog lokaliteta u opštini Bijelo Polje

RAZGOVOR: Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza

Ključni dio Vlade i parlamentarne većine čini upravo koalicija ZBCG, odnosno bivši DF, i ona vuče konce – kazao je Vatroslav Belan

PES poručio da pojedinačne izjave i postupci koalicionih partnera ne odražavaju stav Vlade

Crna Gora poštuje

suverenitet BiH

Boris Mugoša reagovao na objavu PESa, poručujući da ta partija ne smije ni da pomene Andriju Mandića i Milana Kneževića, nego bojažljivo navodi „predstavnici koalicionih partnera“

PODGORICA – Pokret

Evropa sad ostaje dosljedan svom stavu da Crna Gora poštuje suverenitet i unutrašnje procese Bosne i Hercegovine, kao i svih susjednih država, poručuju iz ove partije na društvenoj mreži Iks.

- Stav naše Vlade i institucija je jasan – ne miješamo se u unutrašnja pitanja drugih država - navodi se u objavi.

Iz PES-a ističu da pojedinačne izjave i postupci predstavnika koalicionih partnera ne odražavaju zvanične stavove Vlade Crne Gore.

- Pojedinačne izjave i postupci predstavnika koalicionih par-

tnera ne odražavaju zvanične stavove Vlade Crne Gore, niti imaju institucionalni karakter. Crna Gora se vodi principima dobrosusjedskih odnosa, stabilnosti i evropskog puta i svaki naš potez biće u skladu s tim vrijednostimazaključuju iz PES-a. Potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša reagovao je na objavu PES-a, poručujući da PES ne smije ni da pomene Andriju Mandića i Milana Kneževića, nego bojažljivo navodi „predstavnici koalicionih partnera“.

- To radi partija koja ima 20 poslanika u crnogorskom parlamentu, a „Za budućnost Cr-

PES će odluku formalizovati u četvrtak

Mrkić nosilac liste

PODGORICA – Direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Zoran Mrkić biće nosilac odborničke liste Pokreta Evropa sad (PES) na izborima u Nikšiću, saznaje Pobjeda.

Kako nam je rečeno, ova odluka najvjerovatnije će biti formalizovana u četvrtak na stranačkim organima, a u lokalnom odboru postoji opšta saglasnost.

Izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april. R. P.

Osnovana Bošnjačka građanska alijansa, a predsjednik do Kongresa biće Seid Hadžić

ne Gore“ ima 13. Toliko o tome ko vodi glavnu riječ u parlamentarnoj većini i ko upravlja političkim procesima – napisao je Mugoša na društvenoj mreži Iks.

On podsjeća i da u PES-u kažu da je stav institucija jasan i da stav Mandića nema institucionalni karakter. - Tužno da tužnije ne može biti. Mandića na aerodromu dočeka predsjednik Skupštine RS, sastanak drži u zvaničnom sjedištu predsjednika RS (Palata Republike) i pres u toj zgradi, sastanku prisustvuje predsjednik Skupštine RS i srpski član Predsjedništva BiH – dodao je Mugoša. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i lider DNP-a i poslanik Milan Knežević u subotu su bili u Banjaluci kako bi pružili podršku predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojeg je Sud BiH osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita R. P.

Bošnjaci u Crnoj Gori ne smiju biti slabi i podijeljeni

PODGORICA – Bošnjačka građanska alijansa (BGA) osnovana je u Rožajama, a za predsjednika i odgovorno lice za zastupanje stranke do održavanja Kongresa određen je poslanik Seid Hadžić Na osnivačkoj skupštini poručeno je da je ovo partija udruženih pojedinaca sa stavom da Bošnjaci u Crnoj Gori ne smiju biti slabi i podijeljeni. Hadžić je bivši predsjednik Stranke pravde i pomirenja

(SPP) koji je, nakon isključenja iz ove partije, zadržao poslanički mandat u okviru Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES).

Saopšteno je da je na osnivačkoj skupštini konstatovano da je prikupljena sva dokumentacija za registraciju ovog političkog subjekta, usvojena programska načela i Statut.

Na skupu su se, osim Hodžića, obratili neki od brojnih osnivača stranke: Aldin Muratović, dugogodišnji odbornik u Skupštini opštine Petnjica, i specijalista primijenjene fizikalne terapije Aldin Murić

Saopšteno je da Bošnjaci budućnost treba da grade na ideji jakog, disciplinovanog i radnog naroda, kao i politički zrelog društva.

- Jasno je da rad na političkoj zrelosti naroda više ne može nositi samo jedna partija, te da su promjene nužne. Nijedna partija više nema monopol nad bošnjačkim narodom kakav je nekada imala, niti može upravljati svim procesima sama – navodi se u saopštenju.

PODGORICA - Vladavina prava i poštovanje pravnog okvira zemlje suštinski su uslovi za sve zainteresovane strane u zreloj demokratiji. Što se tiče Skupštine, ona je kamen temeljac demokratije.

Mjesto gdje predstavnici naroda slušaju jedni druge, debatuju u cilju pronalaženja rješenja i zajedničkih koraka naprijed, uz poštovanje pravila i konkurenata koji se, takođe, moraju smatrati partnerima. Ovo funkcioniše samo ako su sve strane iskreno i bez izuzetka posvećene dobru zemlje. Svi koji ozbiljno razmišljaju o putu Crne Gore ka Evropskoj uniji moraju se ponašati u skladu s tim. To je njihova odgovornost prema građanima. U suprotnom, rok koji je zemlja sebi postavila za pristupanje Evropskoj uniji mogao bi biti doveden u pitanje - kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Francuske u Podgorici An Mari Maske.

POBJEDA: Nedavno ste sa Vašim kolegom, njemačkim ambasadorom Feltenom, u Crnoj Gori podsjetili javnost na Jelisejski ugovor iz 1963. godine kada su se dvije velike evropske zemlje Francuska i Njemačka pomirile i postavile osnove dalje saradnje. Kakvo je Vaše mišljenje o tome zašto na prostorima bivše Jugoslavije ne uspijevamo da na takav način uredimo dobrosusjedske odnose, već politika „srpskog sveta“ vraća region u devedesete?

INTERVJU: An Mari Maske, ambasadorka

Sve partije ponašaju sa evropskim

Dodaje se da je na skupu naglašeno da ovo nije priča o rušenju bilo koga.

- Time se nećemo baviti. Ovo je priča o ujedinjenju i zajedničkom uspjehu. BGA je spremna na saradnju, savezništvo i dijalog sa svim partijama, udruženjima, socijalnim grupama i pojedincima koji su posvećeni stabilnosti i prosperitetu svih građana Crne Gore. Devedesetih godina, dok su u Bosni i Hercegovini rušene džamije, Bošnjaci su u Rožajama gradili crkvu. Zbog toga ćemo se truditi da pomognemo svakoj zajednici u Crnoj Gori da pređe iz usko nacionalne u građansku politiku. Naš cilj je baštiniti građanske principe i opredjeljenja. Ne želimo da budemo lideri bošnjačkog naroda, želimo da napredujemo zajedno s njim. Budućnost gradova ne vidimo na isti način kao ostali, stoga ćemo dati sve od sebe i narodu ponuditi svoju viziju opštedruštvenog napretka – piše u saopštenju, uz poruku da partitokratija više ne smije dominirati. R. P.

MASKE: Jelisejski ugovor je, prije svega, bio ugovor o prijateljstvu koji je stavio tačku na višedecenijsko rivalstvo i sukobe između naših zemalja, postavljajući temelje za blisku bilateralnu saradnju u cilju jačanja evropskih integracija. Ova saradnja, koju su željeli političari vizionari, oslanjala se na obrazovanje, sport i kulturu, naročito kroz rad Francusko-njemačke kancelarije za mlade koju su osnovali, a koja je imala za cilj da aktivno promoviše dijalog i razmjenu mladih ljudi u našim zemljama, što je ključni element svakog pokušaja pomirenja. Uvjerena sam da se sličnim putem neumorno i odlučno mora ići i na Zapadnom Balkanu, kako uz pozitivne impulse vlasti tako i kroz „bottom-up“ pristup koji podrazumijeva uključivanje civilnog društva i mladih.

Vezano za impulse koje dolaze od vlasti, očigledno je da u aktivnom procesu pomirenja politički akteri na Zapadnom Balkanu imaju vodeću ulogu u promovisanju dobrosusjedskih odnosa među državama i zajednicama. Što se tiče „bottom-up“ procesa, Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) koja je osnovana 2016. godine po modelu Francusko-njemačke kancelarije za mlade, pored brojnih drugih partnera, uživa kontinuiranu podršku Francuske i Njemačke. Prošle sedmice imala sam čast da najavim početak velikog projekta na Zapadnom Balkanu, pod nazivom „Zajednički horizonti“ (Horizons partagés) koga, takođe, podržava Francuska. Cilj ovog programa je jačanje dijaloga i saradnje mladih kroz sport, borbu protiv dezinformacija, promovisanje zajedničkog nasljeđa i razmjenu ideja. Posredstvom različitih instrumenata želimo da podstaknemo na bolje uzajamno razumijevanje i ohrabrimo društva u regionu na trajni proces zbližavanja.

Sa povjerenjem

gledamo u budućnost

POBJEDA: Direktorica za kontinentalnu Evropu u Ministarstvu inostranih poslova Francuske Florans Manžen je 2017. godine crnogorskom princu Nikoli Petroviću uručila najviše odlikovanje Francuske – Nacionalni orden Legije časti. Tom prilikom je izjavila da je „u pobjedničkoj euforiji

1918. zbog Jugoslavije žrtvovana Kraljevina Crna Gora onome što su tada bili viši interesi“. Ova izjava je imala snažnog odjeka u Crnoj Gori i doživljena je kao veliki gest izvinjenja velike sile. Kako to komentarišete s obzirom da su izvinjenja veoma rijetka pojava u diplomatskim odnosima?

POBJEDA: Koliko su realne šanse da Crna Gora postane sljedeća članica EU sa ovako heterogenom vladom u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti ka Moskvi nego ka Briselu?

MASKE: Proces pristupanja Evropskoj uniji zasniva se na sopstvenim zaslugama svake od država kandidata. Evropska komisija i sve države članice ih ocjenjuju na osnovu toga. Ono što se računa to je sposobnost zemlje kandidata da usvoji evropski pravni poredak i da ga primijeni, posebno u pogledu vladavine prava, kao i da podrži vrijednosti i politike. Crna Gora je sebi postavila ambiciozan ali ostvarljiv cilj članstva u Evropskoj uniji 2028. godine. U potpunosti je usklađena sa evropskom zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Prošle godine je, takođe, bila prva zemlja kandidat koja je ispunila niz prelaznih kriterijuma koji se odnose na vladavinu prava (čuveni IBAR). Isto tako, nastavila je da zatvara poglavlja nakon frustrirajuće pauze ko-

MASKE: Moj komentar je na kraju prilično jednostavan i konstatovaću ono što ste i sami mogli da primijetite: odnosi između Crne Gore i Francuske su posljednjih godina još sadržajniji i bogatiji, i drago mi je što mogu da ih opišem kao odnose od povjerenja i poštovanja koji daju rezultate od obostrane koristi. Na političkom nivou, pozdravljamo intenziviranje posjeta crnogorskih ministara Francuskoj, od kojih su dvije bile prošle sedmice, i raduje-

Zoran Mrkić

Seid Hadžić

Uprava za saradnj U sa dijasporom

partije da se

u skladu evropskim ciljem

ja je trajala nekoliko godina. Ako se održi ova dinamika, koja je svakako zahtjevna i koja će zahtijevati mnogo zajedničkih napora, pod budnim okom Komisije i država članica, nema razloga da Crna Gora ne bude sljedeća članica Evropske unije. Tim prije što, koliko znam, sve partije zastupljene u Skupštini Crne Gore dijele ovaj cilj. Stoga očekujemo da se svi ponašaju u skladu s tim.

ske i Crne Gore. Zdravstvo, odbrana, ekologija i infrastruktura. Godinu poslije gdje je i da li je napravljen pomak u saradnji u ovim oblastima?

MASKE: Želim ovom prilikom da pozdravim kvalitet bilateralnih odnosa koji nam je zajednički omogućio da postignemo odlučujući napredak u svakoj od oblasti koje su prepoznali predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron i predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, na sastanku u Jelisejskoj palati prije godinu. Projekata zaista ima mnogo i ne mogu ih sada sve navesti, ali uvjeravam vas da u svim pomenutim oblastima ostvarujemo konkretne rezultate. Da navedem samo skorašnji primjer – Francuska razvojna agencija (AFD) upravo radi na otvaranju kancelarije u Podgorici, što će joj omogućiti da pomno prati svoje rastuće angažovanje na teritoriji Crne Gore, posebno u prioritetnoj oblasti zelene tranzicije. U tom dijelu su krajem 2024. godine potpisani značajni sporazumi, kao podrška pristupnim pregovorima.

POBJEDA: Primijećeno je da se Francuska od dolaska predsjednika Makrona na čelo države vraća na Balkan. Takođe su i zvanične posjete specijalnog izaslanika Renea Trokara učestale. Kako Francuska gleda na masovne studentske proteste u Srbiji, ali i proteste naših studenta koji imaju iste ciljeve - da žive u pravednijem i bezbjednijem društvu?

Evropa je već preuzela svoju odgovornost u Ukrajini

POBJEDA: Francuski predsjednik Emanuel Makron je, nakon boravka u Vašingtonu, najavio da bi mir između Ukrajine i Rusije mogao da se postigne narednih nedjelja. Ali, nijedan mogući dogovor „ne smije da bude predaja Ukrajine“ i mora da sadrži bezbjednosne garancije, upozorio je Makron. Da li mislite da se može postići dobar ugovor za Ukrajinu, ako Donald Tramp Vladimira Putina ne smatra agresorom?

MASKE: Prije svega, željela bih da ponovim da je Francuska odlučna da pruži Ukrajini svu neophodnu podršku, koliko god je to potrebno, da osujeti agresorski rat Rusije, i da je posvećena miru koji poštuje Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo. Poruka koju je predsjednik Republike prenio predsjedniku Trampu u Vašingtonu i koja je odlično primljena je da postoji suštinska razlika između primirja i trajnog mira. Sjetimo se istorije i neuspješnih mirovnih pokušaja u Ukrajini, bilo da je to Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine ili sporazumi iz Minska 2014-2015. koje je Rusija više puta prekršila. Francuska stoga nastavlja sa angažovanjem, zajedno sa partnerima, kao što je to učinila prošlog ponedjeljka u Ujedinjenim nacijama, kako bi obezbijedila da perspektiva trajnog mira ne bude dovedena u pitanje.

POBJEDA: Vašington traži da Evropa obezbijedi bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Koliko će biti teško da Evropa zaštiti svoju bezbjednost bez pomoći dugogodišnjeg saveznika SAD-a?

MASKE: Čini se jasnim da će garancije za bezbjednost u Ukrajini morati da dâ uglavnom Evropa, ne samo zato što to zahtijeva Vašington, već zato što je to uslov za našu bezbjednost. Evropa je već preuzela svoju odgovornost u Ukrajini, budući da su većinu današnje podrške, kako vojne tako i ekonomske, pružili Evropljani. Uopšteno govoreći, trenutna geopolitička konfiguracija mora da bude prilika za Evropu da se afirmiše kao strateška sila kakva ona jeste. Zaista smo u odlučujućem trenutku za bezbjednost našeg kontinenta. To znači da moramo da pređemo na viši nivo kako bismo garantovali bezbjednost kontinenta na samostalniji način i kako bismo, takođe, ojačali naše kapacitete i nastavili da pružamo podršku Ukrajini tokom vremena. Evropska unija ide naprijed i mora da se osigura instrumentima koji će joj pomoći na tom putu koji podrazumijeva, između ostalog, jačanje evropskog stuba NATO-a, koga je Francuska uvijek podržavala.

ko vidite razvoj ovog, za Crnu Goru važnog, projekta?

POBJEDA: Politička situacija u Crnoj Gori je veoma nestabilna. Opozicija blokira parlament jer parlamentarna većina očito krši Ustav. Kako gledate na ove postupke vlasti koja se kune da su im evropske integracije prioritet? Koliko nas ovakvo stanje koči na putu ka EU?

mo se što će francuski delegirani ministar za evropske poslove uskoro posjetiti Crnu Goru. Sa povjerenjem gledamo u budućnost. Jasno vidim da naše dvije zemlje nastavljaju da jačaju veze u svim oblastima koje ih spajaju, počev od evropskih vrijednosti koje dijelimo, u duhu onoga što je predsjednik Makron opisao kao „ponovno ujedinjenje evropskog kontinenta“, na konferenciji Globsec prije dvije godine.

MAS KE: Vladavina prava i poštovanje pravnog okvira zemlje suštinski su uslovi za sve zainteresovane strane u zreloj demokratiji. Što se tiče Skupštine, ona je kamen temeljac demokratije. Mjesto gdje predstavnici naroda slušaju jedni druge, debatuju

Vaše pitanje mi, takođe, daje priliku da pozdravim plodnu saradnju koju Ambasada ima sa princom Nikolom Petrovićem Njegošem i njegovom istoimenom fondacijom. Princ je izuzetno simbolična ličnost koja na poseban način spaja naše dvije zemlje i neumorno radi na temama do kojih mu je stalo, a koje su od velike važnosti, kao što su zelena tranzicija, održivost, ekološka Crna Gora… prioritetne teme Francuske u Crnoj Gori, takođe.

u cilju pronalaženja rješenja i zajedničkih koraka naprijed, uz poštovanje pravila i konkurenata koji se, takođe, moraju smatrati partnerima.

Ovo funkcioniše samo ako su sve strane iskreno i bez izuzetka posvećene dobru zemlje. Svi koji ozbiljno razmišljaju o putu Crne Gore ka Evropskoj uniji moraju se ponašati u skladu s tim. To je njihova odgovornost prema građanima. U suprotnom, rok koji je zemlja sebi postavila za pristupanje Evropskoj uniji mogao bi biti doveden u pitanje. Budući da nijesam pravnica, ne želim da ulazim u pravnu debatu. Međutim, raduje me što je, prema posljednjim informacijama kojima raspolažem, izabrano rješenje koje podrazumijeva uključivanje treće strane od povjerenja kako bi se izašlo iz ćorsokaka u koji je dovelo ovo složeno pitanje. Venecijanska komisija je jak i pouzdan partner, ali to ne sprečava Crnu Goru da na kraju preuzme svoju odgovornost, na bazi njenih preporuka.

MASKE: Koliko mi je poznato, studenti koji stoje iza protesta u Crnoj Gori nijesu pravili paralelu sa situacijom u Srbiji, iako u oba slučaja građani koriste osnovna prava na slobodu izražavanja i protestovanja. U Crnoj Gori protest je nastao kao reakcija na tragediju koja se dogodila 1. januara na Cetinju i koja je duboko potresla ne samo zemlju već i šire. Taj događaj je potresao i Francusku. Tragedija, čiji su uzroci, nažalost, povezani sa više faktora, pokrenula je brojna i legitimna pitanja o mjerama koje treba preduzeti kako bi se spriječilo da se takav užas ponovi. Jedno od najhitnijih pitanja u ovom kontekstu odnosi se na posjedovanje i nošenje oružja u zemlji, što je, nažalost nasljeđe višegodišnjih sukoba. Francuska je posebno osjetljiva na ovo pitanje i doprinosi borbi protiv nelegalne trgovine malokalibarskim i lakim naoružanjem na Zapadnom Balkanu. Spremni smo da i dalje podržavamo Crnu Goru u okviru naše policijske i bezbjednosne saradnje.

MASKE: Koncesije za aerodrome su model koji se dokazao širom svijeta, a Francuska raspolaže priznatom stručnošću i ima svjetske lidere u ovom sektoru. Potrebno je hitno odgovoriti na izazov kakav je modernizacija i razvoj crnogorskih aerodroma, jer aerodromi u susjednim zemljama stiču sve veći tržišni udio na račun crnogorskih, koji su premali i slabo prilagođeni današnjici. Važno je da se krene sa ovim projektom koji je od suštinskog značaja za nastavak turističkog i ekonomskog razvoja zemlje. Bolja aerodromska infrastruktura i jačanje vazdušnih veza, posebno sa Evropom, mogu samo doprinijeti zbližavanju naših naroda i naših ekonomija u perspektivi evropskih integracija Crne Gore. To je sva svrha ovog postupka u kojem imamo ADP kao zaista vrlo ozbiljnog kandidata.

M ASKE: Navedeni stubovi jačanja bilateralne saradnje očigledno izazivaju veliko interesovanje. Francuska i Crna Gora, takođe, imaju mnogo prostora za saradnju u oblasti turizma. Francuske kompanije vide napredak Crne Gore, posebno u dijelu njene evropske perspektive, i sve više i više žele da budu prisutne u Crnoj Gori. Najavljena posjeta francuskih preduzetnika Crnoj Gori na proljeće, kako bi razmotrili mogućnosti uspostavljanja i razvoja saradnje, primjer su tog novog pristupa. POBJEDA: Donald Tramp je najavio uvođenje carina EU. Koliko će to pogoditi Francusku, Uniju i koliko će uticati na transatlantske odnose?

P OBJEDA: U javnosti su spominjana četiri stuba saradnje između Francu -

POBJEDA: Godinama Francuska ima najveći broj turista u Crnoj Gori kada je u pitanju Evropska unija. Ti turisti uglavnom dolaze avionom. Ovih dana ponovo je otvoreno pitanje koncesije aerodroma u Crnoj Gori i jedan od finalista na tenderu je francuska kompanija Aeroports de Paris (ADP). Ka-

POBJEDA: U kom pravcu se razvija ekonomska saradnja naše dvije zemlje? U okruženju vidimo velike projekte gdje su nosioci kompanije iz Francuske. Koja je industrija u Crnoj Gori najinteresantnija Francuskoj?

MASKE: Sada je još rano o tome govoriti. Kada se uzmu u obzir svi ekonomski sektori, privredni odnosi između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država su uravnoteženi. Na desetine hiljada američkih kompanija proizvodi na evropskom tlu i one bi bile prve žrtve tih carina, zbog čega moramo dati šansu dijalogu i istovremeno biti spremni da čvrsto branimo evropske interese.

Marija JOVIĆEVIĆ ambasadorka Republike Francuske u Podgorici

An Mari Maske

INTERVJU: Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza

Naš cilj je da predsjednici opštine Nikšić više nikad ne budu poput Marka Kovačevića

PODGORICA – Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kaže u intervjuu Pobjedi da na predstojećim izborima u Nikšiću očekuje rezultat koji će omogućiti ono što je ostvareno u Budvi – „da partije državne vlasti pošaljemo u opozicione klupe i tako nastavimo trend vraćanja crnogorskih gradova Crnoj Gori i skidanja sa vlasti onih koji upravljaju našim gradovima, a raportiraju Aleksandru Vučiću“. Poručio je i da im je cilj da nijedan predsjednik opštine Nikšić više nikad ne bude funkcioner poput Marka Kovačevića.

POBJEDA: Da li će rascjep u nikšićkom odboru Liberalne partije negativno uticati na vaše birače na izborima u toj opštini? Kakav rezultat Evropskog saveza očekujete?

BELAN: Evropski savez u Nikšiću će, uz nesumnjiv doprinos i Liberalne partije, naših članova, aktivista i simpatizera, sa listom koju će predvoditi Ivan Radojičić, ostvariti rezultat koji će omogućiti ono što smo već ostvarili u Budvi – da partije državne vlasti pošaljemo u opozicione klupe i tako nastavimo trend vraćanja crnogorskih gradova Crnoj Gori i skidanja sa vlasti onih koji upravljaju našim gradovima, a raportiraju Aleksandru Vučiću. Naš osnovni cilj jeste da predsjednici opštine Nikšić više nikada ne budu funkcioneri poput aktuelnog predsjednika Marka Kovačevića, čiji je jedini simbol i asocijacija šubara sa četničkom kokardom.

Ivan Radojičić je u prvoj poruci jasno poručio – Budimo hrabri i glasni, pokažimo da se slobodarski Nikšić nikada ne predaje!

Kada smo prezentovali ideju i misiju Evropskog saveza kao nadstranačke platforme koja će okupljati i nezavisne intelektualce i prepoznatljive emancipovane društvene aktiviste, mislili smo upravo na ljude poput Ivana. Sa njim i ostalim kandidatkinjama i kandidatima na našoj listi započećemo dobre stvari za Nikšić i napraviti prvi korak na putu do postavljanja nove građanske, patriotske, progresivne i evropske gradske uprave. Naši birači, brojne Nikšićanke i Nikšićani, kroz kampanju koju kreiramo sve ovo će dobro

prepoznati i dati nam podršku.

POBJEDA: Predstavnik ES Petar Odžić izabran je za predsjednika SO Budva. Međutim, pojedini su za njega glasali dizanjem ruke sa tri prsta. Je li Vam to smetalo? Vjerujete li da može potrajati koalicija sa dijelom nekadašnjeg Demokratskog fronta - listom „Budva naš grad“? BELAN: Glavna emocija te večeri, naravno vrlo pozitivna, bila mi je vezana za rezultat glasanja koji je označio odlazak partija državne vlasti u opoziciju u SO Budva i njihov izlazak iz izvršne gradske vlasti. Ključni zacrtani cilj u Budvi je ostvaren, nijesmo ni u jednom trenutku dugog i napornog izbornog procesa, koji je imao svoja dva poluvremena, dva izborna ciklusa, dozvolili sebi da od stabla ne vidimo šumu. Evropski savez je u Budvi pokazao razlog zbog kojeg je osnovan – da bude pokretač i jedna od ključnih karika pozitivnih promjena i povratka Crne Gore na njen građanski, sekularni i evropski put. Na tom putu će biti potrebne i heterogene koalicije, ali ključni momenat jeste da vlasti budu građanskog karaktera i da nijesu na uzici zvaničnog Beograda i Aleksandra Vučića, da svoju autentičnu politiku kreiraju u Crnoj Gori i usmjeravaju je na boljitak građanki i građana naše države i naših gradova koji su ih birali.

Budvi je sada potrebna stabilizacija na svim poljima i dugoročan rad za boljitak Budvanki i Budvana. Vidjeli smo ovih dana alarmantni podatak o padu turističkog prometa u Crnoj Gori

nakon 20 godina, a znamo koliki je doprinos Budve u našoj turističkoj privredi. Potrebno je rješavati brojne naslijeđenje probleme, a istovremeno planirati budućnost, ne osvrtati se i gledati naprijed. Evropski savez je ozbiljna i odgovorna nadstranačka politička grupacija koja nije ni u Budvi, a neće u bilo kojem od narednih gradova u kojima ćemo, zahvaljujući povjerenju birača, biti u prilici ulaziti u neozbiljne kratkoročne aranžmane.

POBJEDA: Vidite li izlaz iz političke i ustavne krize u državi?

BELAN: Vidim, naravno, opozicija je dala jasan hodogram. Nije opozicija ta koja je dovela do ustavne i političke krize, ali od početka ističe koji je put do povratka u kakvu takvu funkcionalnu normalnost da se ne bi ugrozila naša evropska agenda i propustio novi, bojim se posljednji, momentum za priključenje EU. Dakle, mogu samo da ponovim ono što je jasno predočeno premijeru Spajiću i što je u ime Evropskog saveza već taksativno saopštio kolega Damir Šehović - obaveza obraćanja Venecijanskoj komisiji radi dobijanja stručnog mišljenja povodom kršenja Ustava u članu 154 i obaveza prihvatanja mišljenja; postizanje saglasnosti o stavljanju moratorijuma na sva pitanja koja dijele crnogorsku javnost, poput izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja i Zakona o crnogorskom državljanstvu; obaveza povratka opozicije u parlament i podrška zakonima sa EU agende. Jasno, precizno i jednostavno! Dan nakon sastanka, koji je or-

Na žalost i na muku Crne Gore mi nemamo ni premijera, niti predsjednika, niti snažnu političku grupaciju unutar izvršne vlasti i parlamentarne većine koja do kraja želi i koja je spremna i sposobna da zaustavi naume struktura okupljenih oko koalicije ZBCG, bivšeg DF-a. Ključni dio Vlade i parlamentarne većine čini upravo ta koalicija i ona vuče konce – kazao je Vatroslav Belan

ganizovan u medijaciji ambasadora Satlera, čuli smo pojašnjenje jednog od premijerovih nadređenih nadzornika, Milana Kneževića da Spajić na sastanak nije došao u svojstvu premijera, već u svojstvu predstavnika PES-a. Da, vidimo, ali u tumačenju djelovanja i politike 44. vlade kao relevantno uzimam samo ono što kažu lideri bivšeg DF-a, jer dominantno odlučuju i usmjeravaju rad ove vlade, na žalost građanske, progresivne i evropske Crne Gore. POBJEDA : Predsjednik DNP-a Milan Knežević nudi turski model dvojnog državljanstva – tzv. plave karte. Kako to komentarišete i uopšte insistiranje na dvojnom državljanstvu i srpskom jeziku kao službenom? Može li se takav naum ostvariti?

BELAN: Vidite da je u današnjem svijetu sve moguće i da 44. vlada i njeni konstituenti kada god im je politički profitabilno krše Ustav i zakone Crne Gore, a onda opoziciju optužuju za blokadu sistema. Zna se što je naum Milana Kneževića i političke strukture iz koje dolazi – da Crna Gora nestane kao suverena i nezavisna država i bude samo geografski pojam, najviše izborna jedinica unutar ,,srpskog sveta“. Kako su pravilno razumjeli, odnosno kako im je savjetovano sa Andrićevog venca u Beogradu, da taj zadatak nije ipak moguće obaviti blickrigom, igraju na neki srednji rok stvarajući uslove kroz izmjenu Zakona o državljanstvu i kako je to Knežević jasno kazao na jednom od opskurnih srpskih političkih talk show programa da će se boriti da nekoliko stotina hiljada građana Srbije dobije državljanstvo Crne Gore. U nadi razvoja geopolitičkih okolnosti koje će im ići naruku i predaje Zapadnog Balkana na potpuni uticaj Rusije čekali bi referendum o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. ,,Plave karte“ i slični primjeri iz velikih zemalja, koji su neprimjenjivi na Crnu Goru, samo su zamagljivanje ove ideje. U prvu ruku cilj ovih tema

i ovakvih trikova jeste da se u aktuelnom momentu ne bavimo obavezama na evropskom putu, da se naš napredak ka članstvu u EU usporava što je više moguće, jer se članstvom u EU do kraja ove decenije i pitanje nezavisnosti i državnosti Crne Gore dodatno cementira. Na kraju, uvjeren sam i da su sve građanke i građani Crne Gore, bez obzira na partijsku pripadnost ili političko opredjeljenje, dovoljno ponosni i samosvjesni da žele zadržati svoj, Ustavom garantovani, suverenitet i da ipak ne žele da im o sudbinama odlučuje bilo ko izvan Crne Gore, pa bili to i bliski ili dalji rođaci.

POBJEDA: Kako komentarišete podršku predsjednika Skupštine Andrije Mandića i Milana Kneževića predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku nakon što je osuđen pred sudom BiH?

BELAN: Ništa novo u političkom djelovanju Andrije Mandića i Milana Kneževića. Bilo bi razočaravajuće da nas još uvijek iznenađuju i da se čudimo što sprovode svoju politiku na unutrašnjem i vanjskom planu, kada je grade, prezentuju i na njoj politički žive već tri decenije. Problem je što je njihov tandem jedina politička struktura unutar 44. vlade i parlamentarne većine koja ima svoju jasnu ideologiju i politiku i koja koristi poluge moći izvršne i zakonodavne vlasti da ih sprovodi na terenu. A cilj je definisan i dijelom sam ga istakao u prethodnom pitanju – Crna Gora i entitet Bosne i Hercegovine kao dio ,,srpskog sveta“. Dodik, Mandić i Knežević su karike u lancu Aleksandra Vučića i politike zvaničnog Beograda koji ne odustaju od ,,načertanijskih“ ciljeva. Mračne ratne devedesete vide samo kao neuspjeli pokušaj da do ostvarenja tih ciljeva dođu i nadajući se nekakvim za njih pozitivnim geopolitičkim raspodjelama razrađuju taktike i čekaju priliku. Kako oni to vide pokazuje i tragikomična izjava Milorada Dodika da će na navodnu inicijativu Rudi-

ja Đulijanija, po povlašćenim cijenama, Donaldu Trampu ponuditi rudno bogatstvo entiteta Republika Srpska, a u zamjenu za Trampovu podršku nezavisnosti i tako ,,Republiku Srpsku učiniti velikom“. Na žalost i na muku Crne Gore mi nemamo niti premijera, niti predsjednika, niti snažnu političku grupaciju unutar izvršne vlasti i parlamentarne većine koja do kraja želi i koja je spremna i sposobna da zaustavi naume struktura okupljenih oko koalicije ZBCG, bivšeg DF-a. Ključni dio Vlade i parlamentarne većine čini upravo ta koalicija i vuče konce. Svjedočimo potpunom neredu unutar Vlade u kojem koalicioni partneri jedni drugima poručuju da stavovi koje iznose nijesu stavovi Vlade. Mi više ne znamo da li po bilo kojem pitanju subjekti 44. vlade imaju stav koji se može smatrati Vladinim. Jedino oko čega su okupljeni jesu fotelje i sinekure. Na polju vanjske politike, dok ZBCG oduševljeno posmatra rast desničarskih pokreta u Evropi i tenzije na liniji SAD – EU/Ukrajina, pojedini poslanici PES-a izražavaju zabrinutost zbog američke podrške desničarskim pokretima i pritisak administracije SAD na Ukrajinu kvalifikuju kao sramotan. ZBCG podržava Dodika koji glasno poziva na razbijanje BiH, u PES-u tvrde da poštuju suverenitet BiH. U BS-u kažu da su Mandić i Knežević kod Dodika bili u lično ime, privatno. PES zatim tvrdi da pojedinačne izjave ne odražavaju stavove Vlade. Kazao sam juče - cirkusu nikad kraja. Pojedine partije manjinskih naroda tu i tamo ,,zaprijete“ izlaskom iz Vlade, ali brzo se predomisle i kažu: ,,Ko je to rekao? Ja to rekao?“ To što od Crne Gore u ovim izuzetno izazovnim vremenima svi zajedno prave disfunkcionalnu državu, nije ih briga. Važno je da ostaju u ovakvoj vladi i tako više svjesno, nego nesvjesno ostvaruju upravo jedan od ciljeva ,,srpskog sveta“ i pomažu da dvojac Mandić-Knežević ispuni zadatak. I. KOPRIVICA

Vatroslav Belan

Dr Jadranka Kaluđerović, direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), komentariše državne intervencije na tržištu

PODGORICA - Robne rezerve mogu privremeno ublažiti rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, ali ne mogu dugoročno riješiti problem zavisnosti Crne Gore od uvoza, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović. Iz Vlade su nedavno ponovo najavili formiranje robnih rezervi i donošenje zakona koji bi to omogućio. Kaluđerović smatra da ograničavanje cijena i marži može izgledati kao brzo rješenje za inflaciju, ali dugoročno može imati neželjene posljedice.

- Tržišne cijene su rezultat interakcije ponude i tražnje. Ako država koristi rezerve da vještački obori cijene, može stvoriti kratkotrajnu stabilnost, ali ako globalne cijene nastave da rastu, onda intervencija Vlade postaje finansijski neodrživa –kazala je Kaluđerović Pobjedi. Državna intervencija na tržištu

Ona smatra da jedan od ključnih problema jeste i moralni hazard kada tržišni akteri (u ovom slučaju, trgovci i potrošači) počnu da se oslanjaju na državnu intervenciju umjesto na vlastitu procjenu i upravljanje rizicima.

- Ukoliko država često interveniše i utiče na cijene, to može podstaći trgovce da na primjer smanje zalihe i ulaganje u logistiku, računajući na to da će država u slučaju potrebe pustiti robne rezerve u promet. Ovo može dovesti do još veće nestabilnosti u dugom roku. S druge strane, intervencija države može narušiti prirodni tržišni mehanizam samoregulacije. U tržišnim ekonomijama, kada cijene rastu, potrošači smanjuju potrošnju, a proizvođači i trgovci povećavaju zalihe, čime se postiže balans. Ako država interveniše robnim rezervama, taj balans može biti poremećen, što može dugoročno dovesti do još većih oscilacija u cijenama – pojasnila je Kaluđerović.

Ona ističe da ograničavanje cijena i marži može izgledati kao brzo rješenje za inflaciju, ali dugoročno može imati neželjene posljedice.

- Kada država nametne ograničenje na cijene, trgovci i proizvođači mogu smanjiti svoju ponudu, jer im se smanjuje profit, što može dovesti do nestašica na tržištu. Dodatno, kada država pokuša da kontroliše jedan aspekt tržišta (npr. cijene), to često vodi do novih

Robne rezerve mogu samo privremeno da ublaže rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda

Tržišne cijene su rezultat interakcije ponude i tražnje. Ako država koristi rezerve da vještački obori cijene, može stvoriti kratkotrajnu stabilnost, ali ako globalne cijene nastave da rastu, onda intervencija Vlade postaje finansijski neodrživa, smatra direktorica ISSP-a dr Jadranka Kaluđerović

problema koji zahtijevaju dodatne intervencije, stvarajući lanac negativnih posljedica –upozorava Kaluđerović.

Smanjenje poreSkih opterećenja

Ona dodaje da se u razvijenim tržišnim ekonomijama, umjesto direktne kontrole cijena, često koristi strategija smanjenja poreskih opterećenja na osnovne proizvode ili podsticanja konkurencije među trgovcima.

- Ovo omogućava tržištu da prirodno snizi cijene bez potrebe za direktnom državnom intervencijom. Dodatni problem s intervencijama na cijene jeste što one mogu dovesti do rasta neformalne ekonomije. Ako država ograniči cijene određenih proizvoda ispod tržišnog nivoa, može doći do nestašica, a roba se može prodavati na neformalnim kanalima po višim cijenama – naglasila je Kaluđerović i dodala da je ovo problem koji su mnoge zemlje sa strožim kontrolama cijena doživjele u prošlosti.

- Dakle, robne rezerve mogu biti dio rješenja, ali ne smiju zamijeniti fundamentalne ekonomske reforme koje bi dugoročno osigurale stabilnost cijena. Ključni izazov je pronaći balans između zaštite potrošača i očuvanja tržišnih principa, bez prevelikog državnog uplitanja koje može donijeti više štete nego koristi – poručila je Kaluđerović. Ona je navela da robne rezerve imaju tri ključne funkcije: obezbjeđivanje osnovnih zaliha u kriznim situacijama, stabilizaciju cijena i podršku domaćim proizvođačima.

- Prva funkcija je posebno značajna u vanrednim okolnostima kao što su ratovi, prirodne katastrofe ili ekonomski šokovi, kada može doći do ugrožavanja snabdijevanja. Međutim, u mirnodopskim uslovima i bez neposredne prijetnje prekida uvoza, opravdanost postojanja robnih rezervi je upitna, posebno sa aspekta troškova njihovog održavanja – kazala je Kaluđerović.

Ona je dodala da se druga funkcija robnih rezervi odnosi na stabilizaciju cijena, odnosno omogućavanje stanovništvu nabavke robe po nižim cijenama.

- Ova funkcija je naročito važna za zemlje poput Crne Gore, koje su u velikoj mjeri zavisne od uvoza. Međutim, prema osnovnim zakonima tržišne ekonomije, kao što je model ponude i tražnje, dugoročno održavanje vještački niskih cijena može dovesti do neefikasnosti u alokaciji resursa. Ako država interveniše previše agresivno kroz robne rezerve, može narušiti tržišne signale koji privatne trgovce i potrošače podstiču na racionalnije upravljanje zalihama i troškovima – rekla je Kaluđerović.

Treća funkcija je, kako kaže, podrška domaćim proizvođačima putem otkupa proizvoda po garantovanim cijenama. - Ovaj mehanizam može biti djelotvoran u ekonomijama sa razvijenim agrarnim sektorom, ali u slučaju Crne Gore,

Ukoliko država često interveniše i utiče na cijene, to može podstaći trgovce da, na primjer, smanje zalihe i ulaganje u logistiku, računajući na to da će država u slučaju potrebe pustiti robne rezerve u promet. Ovo može dovesti do još veće nestabilnosti u dugom roku. S druge strane, intervencija države može narušiti prirodni tržišni mehanizam samoregulacije. U tržišnim ekonomijama, kada cijene rastu, potrošači smanjuju potrošnju, a proizvođači i trgovci povećavaju zalihe, čime se postiže balans. Ako država interveniše robnim rezervama, taj balans može biti poremećen, što može dugoročno dovesti do još većih oscilacija u cijenama – pojasnila je Kaluđerović

m. babović

gdje nema značajne proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda, ova funkcija gubi smisao. Ako država otkupljuje proizvode kojih nema dovoljno na domaćem tržištu, tada bi u suštini podržavala strane proizvođače, što nije dugoročno održivo rješenje – saopštila je Kaluđerović.

iSplativoSt formiranja rezervi

Na pitanje da li je Crnoj Gori isplativo da ima svoje robne rezerve, ima li država kapaciteta za to i jesu li potrebna znatna ulaganja, Kaluđerović odgovara da različiti modeli organizacije robnih rezervi nose različite troškove i izazove.

- Centralizovani model, gdje država direktno upravlja rezervama putem specijalizovanih agencija, osigurava veću kontrolu, ali istovremeno stvara znatne troškove za budžet. Takođe, država često ne može efikasno upravljati resursima kao što to može tržište, jer nema sve potrebne informacije o promjenama u ponudi i tražnji u realnom vremenu – kazala je Kaluđerović. Dodaje da decentralizovani model, gdje lokalne samouprave upravljaju robnim rezervama, može omogućiti veću fleksibilnost i prilagođavanje specifičnim potrebama regiona.

- Međutim, ovaj model zahtijeva administrativne, logističke i infrastrukturne kapacitete koje mnoge opštine nemaju. Problem sa ovim pristupom je i što bi kontrola bila podijeljena među više aktera, pa bi postojala opasnost neefikasnog upravljanja – rekla je Kaluđerović. Prema njenim riječima, najčešće se zagovara javno-privatno partnerstvo, gdje država angažuje privatne kompanije da skladište i obnavljaju rezerve prema određenim standardima.

- Ovaj model može biti finansijski održiviji jer smanjuje direktne državne troškove i koristi kapacitete privatnog sektora. Međutim, i dalje postoji problem finansiranja.

Subvencije ili plaćanja koje bi država vršila privatnim firmama na kraju dolaze iz budžeta, što znači da ih plaćaju poreski obveznici. Ključno pitanje jeste da li su troškovi uspostavljanja i održavanja rezervi manji od potencijalnih ušteda kroz stabilizaciju cijena – kazala je Kaluđerović. Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja Jasna Vujović je krajem januara na pres konferenciji najavila da bi nacrt zakona o robnim rezervama trebalo da bude završen u aprilu. Poručila je da rade na ažuriranju plana interventnih nabavki koristeći rezultate popisa, ukazujući da je prethodni plan bio baziran na podacima iz 2011. godine. - Formiranje robnih rezervi uticaće na sigurnost snabdijevanja i stabilizaciju cijena u Crnoj Gori – ocijenila je tada Vujović.

Bez oDgovora iz miniStarStva Pobjeda u prethodne dvije sedmice nije dobila odgovore od Ministarstva ekonomskog razvoja na pitanja da li je Crnoj Gori isplativo da ima robne rezerve i ima li država kapaciteta za njihovo formiranje. I premijer Milojko Spajić je nedavno najavio formiranje robnih, ali i stabilizacionih rezervi koje će, kako je rekao, pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima.

On je kazao da je država ograničila marže za ogroman broj proizvoda, i da je reagovala onako kako je mogla. - Građani su u pravu, i potpuno saosjećam sa njima, ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako kako smo mogli. Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi - kazao je Spajić 7. februara u intevjuu za Televiziju Crne Gore. On je rekao da bi se na taj način, i uz stabilizacione rezerve, moglo doći do dugoročnog rješenja. Stabilizacione rezerve podrazumijevaju da, kako je pojasnio, veleprodajne cijene ne budu neka osnova na kojoj će neko da prikaže vrlo male marže. S. popović

Jadranka Kaluđerović

Intervju: Tonči Tadić, hrvatski analitičar, fizičar, stručnjak za nuklearnu energiju

Razgovarala: Tamara Nikčević

PODGORICA - Čisti mafijaški posao, koji se nastoji predstaviti kao „visoka politika“ i vrhunsko pregovaračko umijeće Donalda Trampa! Ovako je hrvatski analitičar, fizičar, stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić prokomentarisao prošlonedjeljni susret predsjednika Donalda Trampa i potpredsjednika SAD Džeja Di Vensa sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim Sve što je svijet tog dana mogao da vidi u Ovalnom kabinetu u Vašingtonu, Tadić je nazvao „dnom dna američke politike i diplomacije“.

„Znate kako je to izgledalo? Don Vito Corelone i njegov consigliere Džej Di Vens pokušali su naplatiti reket od vlasnika picerije Volodimira Zelenskog, koga je napao mafijaški klan Solozzo, odnosno Vladimir Putin. Vlasnik picerije trudio se objasniti podivljalom Don Corleoneu da urlanjem neće dobiti reketnema plaćanja reketa ako nema zaštite, staro je pravilo. I, što sad? Ništa! Zelenskom ne može biti gore, budući da je Tramp od početka kočio isporuku američkog oružja uz pomoć svojih pijuna u Kongresu. Svima je jasno da Putin i Tramp probaju podijeliti Ukrajinu na rusku i američku koloniju“, kaže Tonči Tadić za Pobjedu.

POBJEDA: Ali samo dan ranije, predsjednik Tramp je, tokom susreta sa britanskim premijerom Keirom Starmerom, kazao da su pregovori „veoma napredovali“ i da je mirovni sporazum blizu. Što je ovo?

TADIĆ: Pregovori su napredovali samo u slučaju da doista vjerujete u ono što Tramp kaže. A riječ je o čovjeku o kome pouzdano znamo da mu se ništa ne može vjero -

Svima je jasno da Putin pokušavaju da podijele na rusku i američku

vati, odnosno da rutinski patološki laže. Prošloga je tjedna Tramp Zelenskog nazvao diktatorom, što su onda papagajski ponavljali svi trampofili u SAD i u Europi. Ipak, prilikom susreta sa britanskim premijerom, na pitanje novinara da li isto misli o Zelenskom, Tramp se čudio da je to uopće nekada kazao. Kada je riječ o tzv. mirovnom sporazumu, nitko još ne zna što su zapravo Putin i Tramp dogovorili putem svojih posrednika. Vjerujem da ni Putin ne zna kako će se sve završiti. Najzad, ni sam Tramp u ovom trenutku ne zna što će sjutra učiniti li reći - Donald Tramp.

OBJEDA: Ko onda zna?

TADIĆ: Nitko. Kako se Trampu tog dana učini, ta-

ko će tog dana i biti. Trampov cilj je u svakoj situaciji pokazati da stvari drži pod kontrolom, odnosno da nastoji izvući korist za američke birače. Tramp je, sjećate se, svojim glasačima dao dva krupna obećanja: zaustaviće ulazak migranata i inflaciju, tj. rast cijena. Ništa nije ispunio, pa mu je nužno bila potrebna jača vijest. Tako je otvorena tema mirovnog sporazuma, o čemu je također govorio tijekom predizborne kampanje. Naime, obećavao je rat zaustaviti tijekom 24 sata koja, eto vidimo, traju gotovo mjesec. A mir nije ni na vidiku. Tramp, dakle, ne zna kako zaustaviti rat u Ukrajini, baš kao što ne zna kako zaustaviti migrante i rast cijena.

Sve što Milanović kaže o Ukrajini na tragu je onoga što ponavlja Peskov

POBJEDA: Podržavaju li premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović mirovni sporazum predsjednika Trampa?

TADIĆ: Njihovi stavovi uvijek su bili suprotstavljeni, a nisu drugačiji ni danas. Pogledate li izjave predsjednika Hrvatske, bit će Vam jasno da se ono što o Ukrajini i ruskoj agresiji na tu zemlju govori Milanović praktično ne razlikuje od stavova Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova. Sve što Milanović kaže o Ukrajini, na tragu je onoga što ponavlja Peskov.

POBJEDA: Što, na primjer?

TADIĆ: Da je Ukrajina nedemokratska i korumpirana država, da je razvijanje nuklearnog arsenala Ukrajine bio razlog za početak ruske agresije, da Rusi nisu krivi za Buču, da Ukrajini nije mjesto u NATO, da je „Slava Ukrajini“ slična fašističkom pozdravu… Nakon izbora, tijekom prvih javnih nastupa, Milanović je pokušao da objasni da je Ukrajina zapravo kriva za rat, da nikada neće u NATO, te da to nije „naš rat“, što je završilo veoma neobično: na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji, predsjednica Slovenije Milanovića je

upozorila da njena zemlja ne želi podržavati rusku propagandu.

POBJEDA: Pozicija premijera Plenkovića je drugačija?

TADIĆ: Jeste. Planković slijedi zajednička stajališta EU i NATO. Kad kažem zajednička stajališta, mislim na EU bez Mađarske i Slovačke. Ako netko govori o pomirenju stavova Pantovčaka i Banskih dvora, Milanovića i Plenkovića, on zapravo govori o pomirenju vatre i vode. Tog pomirenja neće biti i Hrvatska može biti srećna samo u smislu što su Milanovićeve ovlasti u upravljanju državom ograničene.

POBJEDA: Mjesec nakon inauguracije, vjeruju li Amerikanci predsjedniku Trampu?

TADIĆ: Ostavimo po strani elektorski sustav i pogledajmo brojke! Tramp je na izborima dobio 49,5 procenata glasova, Kamala Haris 48. Dobio je, dakle, jedan i pol procenat više od svoje protivnice. U najboljem slučaju, za njega je glasala polovica Amerike i to je postotak s kojim je započeo svoj mandat. Nakon nešto manje od mjesec, Tramp je na 44 procenta. Niti jedan američki predsjednik, tijekom posljednjih sedamdeset godina, nije za tako kratko vrijeme u toj mjeri izgubio podršku. Amerikanci polako shvaćaju što su zapravo izabrali.

Najveći gubitnici među njima su američki Arapi, koji su kroz svoje udruge otvoreno lobirali da se glasa protiv Kamale Haris, čvrsto vjerujući Trampovim obećanjima da će se prema Gazi odnositi daleko bolje od Džoa Bajdena i Kamale Haris. Sada vide da ta obećanja završavaju pričom o veličanstvenoj rivijeri u Gazi i prisilnom raseljavanju Palestinaca.

Kada je riječ o obećanju o naknadama američkim građanima, poreskim obveznicima povodom slanja pomoći Ukrajini, nejasno je kojom se matematikom došlo do 350 milijardi dolara.

POBJEDA: I Ukrajina i lideri država EU to su više puta demantovali.

TADIĆ: Kao i sam general Kit Kelog, specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, koji kaže da je Amerika dala 122 milijarde, od čega je najveći dio bio subvencija američkim kompanijama za proizvodnju za-

mjenskog oružja. To znači da se Ukrajini šalje škart. Tramp se, naravno, ne obazire na činjenice, pokušavajući, poput Don Korleonea, od Ukrajine utjerati reket. Ali ako prijeđemo sa poštivanja potpisanih obveza SAD prema Ukrajini - jer se međunarodni odnosi očito počinju analizirati kroz čistu zaradu ili gubitak - moramo se prisjetiti da je 1994. SAD pritiskala Ukrajinu da odustane od 1900 nuklearnih bojnih glava, određenog broja strateških bombardera „tupovljev“, te interkontinentalnih i raketa srednjeg dometa. Prilikom pokretanje nuklearnog programa, da biste dobili jednu bombu, potrebno vam je dvadesetak milijardi eura. A bilo je, ponavljam, 1900 bojnih glava. Prema tome, ako svaki bombarder vrijedi pola milijarde dolara, ako svaka od raketa vrijedi stotinjak milijuna dolara, Ukrajini je, pod prijetnjom američkih sankcija, prisilno oduzeto oružje u vrijednosti od stotinu milijardi dolara. I nikom ništa! Kao zamjenu za taj arse-

nal, Ukrajini je obećana američka pomoć kako bi se mogla razvijati mirno i bez straha od ruskog napada. U trenutku izbijanja rata sa Rusijom, Amerika nije poslala svu potrebnu pomoć kako bi Ukrajina mogla biti sigurna, što je vodilo do gubitka dobiti ukrajinskih kompanija i do izravne ratne štete, koja već iznosi blizu 500 milijardi eura.

POBJEDA: To znači…?

TADIĆ: To znači da su, kada govorimo o čisto financijskim pokazateljima, SAD svojim nečinjenjem, tj. izbjegavanjem svojih obveza prema Ukrajini, toj državi pričinile štetu od 500 milijardi eura. Ako je, dakle, netko nekome dužan, onda su to SAD Ukrajini. I Zelenski se upravo to i pita: otkuda smo sad mi vama nešto dužni?! Za što točno? Za to što niste poštivali vlastite obveze koje ste preuzeli Budipeštanskim memorandumom?!

POBJEDA: Predsjednik Tramp odgovara da je to potpisala administracija predsjednika Bila Klintona. Znači li to da predsjednika Trampa

tramp ne zna kako da zaustavI rat u ukrajInI : Tonči Tadić

Putin i Tramp podijele Ukrajinu koloniju

potpis njegovog prethodnika ne obavezuje?

TADIĆ: Znači. Sjajno, ne? Zašto bi onda itko, nakon što mu prestane mandat, poštivao jamstva koja će Tramp dati kao predsjednik? Suština svih pregovora Zelenskog i Trampa je u tome što Zelenski inzistira na jamstvima sigurnosti, dok Tramp, kao trećerazredni mafijaš, pokušava nešto ušićariti. Upravo zato Zelenski nije mogao potpisati ono što mu je u Vašingtonu ponuđeno: dokument ne sadrži nikakva sigurnosna jamstva koja znače kraj rata. A kraj rata se postiže u trenutku kada Moskva shvati da to prestaje biti sukob Rusije i Ukrajine i postaje rat sa više veoma ozbiljnih protivnika. Da su jamstva bila iskrena i prava, rata ne bi ni bilo. Zelenski ne može potpisati ponuđeni ugovor i zato što kao predsjednik ne može pristati na pretvaranje Ukrajine u američku koloniju. Ukrajina je mogla biti partner SAD, prihvatiti suinvestiranje u eksploataciji i sa Amerikom dijeliti dobit; ali biti kolonija, to ne može.

POBJEDA: Ni predsjednik Putin, kažete, ne zna što sadrži američki ugovor o prekidu rata. Kakva je danas njegova pozicija?

TADIĆ: Ne bih rekao da je u naročito zavidnoj situaciji. Naime, Putin pobjedom može proglasiti to što se trenutno zbiva, ali samo pod uvjetom da prizna da se odrekao ratnih ciljeva sa kojima je slavodobitno ušao u rat. A ciljevi su bili sljedeći: savladati Ukrajinu tijekom tri do pet dana, i to uz minimalnu angažiranost ljudi i opreme; smjenom vlasti u Kijevu, Ukrajinu pretvoriti u ruskog vazala i zauzeti cijelu zemlju; spriječiti širenje NATO. Ni jedan od navedenih ciljeva nije ostvaren. Koliko Rusiji loše ide na bojištu, toliko Putin umanjuje ratne ciljeve koje je postavio. Jer, je li se NATO prestao širiti? Nije, dapače: proširio se. Sve zemlje koje su do tada bile neutralne, shvatile su da je bolje biti dio NATO.

POBJEDA: Ali predsjednik Tramp ponavlja da Ukrajina nikada neće biti dio NATO.

Sa velikom zabrinutošću gledam na to što u regionu radi Trampova „trojka“

POBJEDA: Kako se politika predsjednika Trampa prema Ukrajini i EU odražava na odnose među državama Zapadnog Balkana? Imate li utisak da su dodatno ojačale ruske snage u regionu?

POBJEDA: Možda?

TADIĆ: Ako čvrsto vjerujemo svemu što Tramp kaže taj čas i ako je to što on kaže obvezujuće za narednu američku administraciju, onda Ukrajina neće biti dio NATO. Što će, dakle, u tom smislu biti sa Ukrajinom, ovisi o NATO, ne o Trampu. Ako netko želi Ukrajinu kao partnera, kao zemlju sa golemim rudnim bogatstvima i golemom žitnicom, kao državu strateški važnu za stabilnost istočne Europe, shvatiće da je sve daleko lakše ostvariti ako je Ukrajina članica NATO.

POBJEDA: Mislite da Evropa ima kapacitet da se odupre predsjedniku Trampu i njegovoj administraciji?

TADIĆ: Koliko god čudno zvučalo, Tramp je koristan po Europu. Tijekom posljednih mjesec, Europa je od Trampa dobila nekoliko „zidarskih šamara“, nakon čega su se mnogi otrijeznili i shvatili s kim imaju posla. Europa pod hitno mora prestati razmišljati o svojoj budućnosti na dosadašnji način: poslujemo sa Rusijom, oni nam isporučuju plin, Amerikanci nas štite i sređuju stanje u našem susjedstvu. Ta naivna vizija Europe, promovirana od Angele Merkel, prestala je postojati u trenutku ruskog napada na Ukrajinu. Trebalo je pune tri godine da liderima EU netko u Americi to nacrta. I nacrtao je.

POBJEDA: Kako? Objavom da SAD više neće pomagati Ukrajinu?

TADIĆ: Teško je povjerovati da, usprkos gospodarskom potencijalu koji ima, stanovništvu i tehnološkoj razini, Europa nije u stanju stvoriti vlastito oružje i vlastiti nuklearni arsenal. Može! Samo je za to potrebno vrijeme. Naravno, pitanje je zašto tek sad, zašto su kasnili, može li dovoljno brzo…

POBJEDA: Pa, zašto tek sad?

TADIĆ: Zato što je to američka politika od 1945. na ovamo. Amerika je zapadnu Europu uvjeravala da se ne mora pretjerano naoružavati. U prvom redu nije bilo pametno Njemačkoj i Japanu dopustiti brzo naoružavanje, dok su obje države uljuljkivane u umjetno stvoreni pacifizam. Očito nije bilo dobro imati Veliku

TADIĆ: To je za nas ključno pitanje. Jer odnose u Americi će Amerikanci već nekako riješiti. Nas zanima rat u Europi, na njenim istočnim granicama, i nestabilnost na europskom jugu. Hrvatska ne može biti nezainteresirana za ono što se događa u njenom susjedstvu - u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori prije svega. Svi bi u Hrvatskoj željeli imati Crnu Goru kao prijatelja, dobrog susjeda i saveznika. Na koncu, zajedno smo u NATO. Međutim, sa velikom zabrinutošću gledam na to što u regiji radi Trampova „trojka“ - mislim na Ričarda Grenela, Roda Blagojevića i Trampovog zeta Džareda Kušnera. Zajedno sa Vučićem, Kušner gradi stambeno-poslovni kompleks u Beogradu, što Srbiji možda olakšava pristup Trampovim planovima.

Britaniju sa njenom silnom flotom, pa su i Britanci uvjeravani da im je, umjesto gomile brodova, dovoljno tek nešto od površinskog sastava, i to, ako je moguće, bez nosača aviona. I Europa je uvjeravana da joj nisu potrebne vlastite nuklearne bombe, ali su, unatoč molbama i pritiscima, i Britanci i Francuzi napravili svoj nuklearni arsenal. Najzad, i Hrvatsku su partneri preko Atlantika uvjeravali da joj nisu potrebni borbeni avioni, tenkovi, čak ni mornarica. Sve ćemo vam to riješiti, vi ste naši saveznici, govorili su.

POBJEDA: I?

TADIĆ: Nakon sedamdeset godina uvjeravanja Europe da se ne mora naoružavati i da će to oni činiti umjesto njih, došli smo u fazu da se iz Amerike šalju poruke - a što se ne naoružavate!

Dakle, Europa se može naoružati, ali ne preko noći. Na kraju, ključno pitanje odnosa sa SAD je - što ako Europa doista napravi vlastiti plan obrane, naoruža se i stvori nuklearni arsenal? Čemu onda savez sa SAD? Drugo, kome je to u SAD palo na pamet da se američka vojska povuče iz Europe? Ti se glasovi čuju iz Trampove administracije, i to kao akt dobre volje prema Putinu. Ali ako je uloga SAD bila odvraćanje od ruskog napada, ako se američke postrojbe sada povlače iz Europe, što će, nakon toga, uopće Americi vojne baze u Europi i zašto bi ih nakon toga itko trebao natrag?

TADIĆ: Da, možda. Do sada se, naime, nije rodio onaj koga Tramp u nekoj fazi nije prevario. U tom smislu, Vučić se grdno vara ako misli da će mu Tramp olakšati posao preuzimanja Kosova i Crne Gore. Jer Tramp ne zna što će napraviti sa Amerikom, a ne sa Balkanom. Ako je cilj američke politike pod Trampom tzv. pivot prema Aziji i Pacifiku, što je započeo Barak Obama, onda je za SAD ova regija marginalna. Ako Amerikancima, najzad, nije bitan rat u Ukrajini, što je najvažniji istorijsko-politički događaj prve polovice 21. stoljeća, onda su zbivanja u Crnoj Gori i Srbiji tek na nekom 375. mjestu državnih prioriteta.

POBJEDA: Ni administraciji predsjednika Džoa

Bajdena Zapadni Balkan nije bio prioritet, pa pogledajte što su, tokom posljednje četiri godine, niži činovnici te administracije učinili od regiona.

TADIĆ: Sve do pojave

Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića u Srbiji, Hrvatska je, upravo od SAD, divljački gurana u Zapadni Balkan.

Tek se pojavom ove dvojice i njihovim otvorenim koke-

P OBJEDA: I ozbiljna zapadna štampa piše o navodnim starim vezama predsjednika Trampa ne samo sa aktuelnim režimom u Kremlju, nego i sa onim iz vremena SSSR-a. Ima li osnova za to? Duguje li predsjednik Tramp nešto predsjedniku Putinu?

TADIĆ: To još ne znamo. S jedne strane, postoje spekulacije da Putin drži kopromitirajuće fotografije Trampa sa prostitutkama iz Moskve, dok s druge, imate Donalda Juniora koji navodno tvrdi da je ruski novac kao rijeka tekao prema njihovoj kompaniji. Riječ je bila o kupovanju Trampovih nekretnina od strane ruskih oligarha. Možda ćemo jednom saznati što je od toga istina i koliko je tu novca ušlo. Ali ako imate čovjeka koji je četiri puta bankrotirao i koji je svaki put nekim čudom spašen, ako imate ruske oligarhe koji ulože novac tamo gdje im kaže gazda u Kremlju, onda ništa sa sigurnošću ne možete isključiti, demantirati ili potvrditi.

P OBJEDA: Što za to vrijeme rade Demokrate?

TADIĆ: Demokrate je, s jedne strane, uzdrmao poraz na predsjedničkim izborima, a sa druge se očito drže Napoleonove maksime da ne ometate protivnika dok radi gluposti i greške. Svaki žestoki napad Demokrata na Trampa mogao bi, procjenjuju, konsolidirati Trampovu bazu. Zato ga puštaju da radi ludosti, da se utapa i da ne rješava osnovni

tiranjem sa Rusijom netko u SAD sjetio da kaže - čekaj, ovdje imamo naše pouzdane saveznike; Hrvatsku moramo tretirati kao uporište odakle se može kontrirati ruskim planovima na Balkanu. Sa Crnom Gorom je stvar puno kompliciranija: potreban je zajednički, dobro usaglašen stav svih američkih predstavnika, koji će biti jednako jak koliko utjecaj Srbije i Rusije.

POBJEDA: Da, ali upravo je izum prethodne američke administracije, koju je dosljedno provodila i aktuelna ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke, da se protiv ruskog uticaja najefikasnije borite savezom sa ruskom agenturom na vlasti.

TADIĆ: Zato kažem da je stvar komplicirana. Saveza o kojem govorim trenutno nema, ne vidim ga. Posebno sada, sa administracijom koja ne zna ko joj glavu nosi i koja nema nikakvu viziju što napraviti sa Balkanom. Zato i nije isključeno da se dogodi bilo što. Tim prije što ovdje ipak nema potencijala da se desi nešto toliko bitno da bi Trampa skrenulo sa ključnog cilja, a to je sukob sa Kinom.

problem: rast cijena hrane. A to je ono što prosječnog Amerikanca najviše brine. U tijeku je proces čišćenje savezne administracije od Demokrata ili stranački neutralnih. Nakana je da se tu instalira što više onih lojalnih Trampu. Šalju se pozivi zaposlenima u saveznoj administraciji da odu na odmor do rujna, dok se klima ne raščisti, zatim pozivi tim ljudima da sami podnesu ostavke; u urede upadaju tzv. revizori, momci od 19-20 godina koje šalje Ilon Mask, a čiji je zadatak da pronađu nekakve p rijestupe ili loše trošenje proračunskog novca koje su navodno počinili činovnici u prethodnoj administraciji. A u Trampovoj administraciji, što je posebno bizarno, nemate stučnjake.

POBJEDA: Nego?

TADIĆ: Nego ili medijske osobe ili čelnike pojedinih korporacija. Posljednjih pola stoljeća SAD su bile uzor organizacije društva, demokracije i svih vrsta sloboda. Ovim što radi Tramp, Amerika gubi ugled, kao i svaku „meku moć“ koju je imala u svijetu. U tom smislu postaje problematična strategija Demokrata da se Tramp pusti da se sam utapa: nastavi li, uskoro bi mogao kontrolirati saveznu administraciju i savezne organe do mjere da oni više neće moći biti neutralni i neovisni.

POBJEDA: Kako se naziva takav sistem?

TADIĆ: Autoritarizam, ne?

IJZ saopštio da je od početka godine u Crnoj Gori registrovano šest slučajeva malih boginja

Jedna osoba u Plavu

oboljela od morbila

PODGORICA – Labora-

torija Centra za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore 28. februara dokazala je PCR dijagnostikom prisustvo virusa malih boginja (morbila) kod jedne osobe sa mjestom prebivališta u Plavu, starosti 36 godina, nevakcinisane protiv ove bolesti, saopšteno je iz IJZ. – Epidemiološkim istraživanjem koje je u toku, ovaj slučaj za sada nije epidemiološki povezan sa prethodnim slučajevima u Crnoj Gori – saopštili su iz IJZ.

Navode da je od početka ove godine registrovano šest slučajeva, a ukupno 41 u posljednjih 11 mjeseci.

– Epidemiološka služba Instituta za javno zdravlje zajedno

sa nadležnom higijensko-epidemiološkom službom sprovodi neophodne mjere iz svoje nadležnosti, uključujući epidemiološko istraživanje svih slučajeva sumnjivih na morbile, preporuke za vakcinaciju neimunizovanih i druge protivepidemijske aktivnosti – kazali su iz IJZ. Kako su saopštili, trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 57,8 odsto, kod djece u osnovnoj školi iznosi 87,9 odsto, dok u srednjoj školi iznosi 91,6 odsto. – Ukupan broj djece od jedne do 18 godina koja nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine je 28.038. Takođe, registruje se pad vakcinacije i drugom

dozom – upozoravaju iz IJZ. Prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH je tokom 2024. godine registrovano 7.477 slučajeva (zaključno sa 26. januarom 2025).

– U Srbiji su registrovana 694 slučaja morbila (zaključno sa 30. novembra 2024), dok je u Republici Srpskoj prijavljeno 314 slučajeva (zaključno sa 17. januarom 2024). U toku 2024. godine u Albaniji je prijavljeno 48 slučajeva morbila, u Hrvatskoj 27, Sloveniji 17 – dodaju iz IJZ.

Iz IJZ poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila. – Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u re-

dovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršene godine, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu – pojašnjavaju iz IJZ.

IJZCG u kontinuitetu poziva roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativne objekte, izlete, ekskurzije…).

– Rizik od pojave i širenja morbila raste sa nastavkom redovne nastave u predškolskim i školskim ustanovama. Osobama koje nijesu potpuno vakcinisane protiv morbila ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima. Na taj način mogu izbjeći rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – zaključuju u saopštenju. r p

Anita Stijepčević iz Centra za prava žena i Biljana Pejović iz Ministarstva za ljudska prava govore o ubistvima žena i rodnoj ravnopravnosti

Uvesti obavezno vođenje

statistike o femicidima

PODGORICA - Vođenje posebne zvanične statistike o femicidu trebalo bi da bude obavezno u Crnoj Gori, ocijenila je Anita Stijepčević iz Centra za ženska prava (CŽP).

S njom je saglasna i načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović navodeći da je vođenje evidencije o femicidima važno, a posebno u kontekstu formiranja politika prevencije. Stijepčević je u intervjuu agenciji MINA rekla da u CŽP smatraju da bi obavezno vođenje statistike trebalo uvesti kroz izmjene Krivičnog zakonika kojima je predviđena i inkriminacija femicida. - Zaista mislim da konačno mora da se uvede obaveza vođenja evidencije o femicidima - rekla je Stijepčević, podsjećajući da Ministarstvo unutrašnjih poslova vodi evidenciju o slučajevima ubistva žena, ali da svako ubistvo žene nije femicid.

Pejović je ukazala na značaj svih podataka koji se odnose na nasilje, navodeći da se na osnovu toga planiraju politike koje se tiču edukacija, podrške ženama, ali i sve politike usmjerene na prevenciju nasilja Komentarišući uvođenje femicida kao posebno teškog ubistva ženske osobe iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti, Stijepčević i Pejović su ocijenile da je važno precizno definisati femicid

kako bi se izbjegla neujednačena praksa pravosudnih organa koja je veliki problem u Crnoj Gori.

Stijepčević je istakla da pozdravlja inkriminaciju femicida, navodeći da je izuzetno važno raditi na efikasnoj implementaciji zakonskih rješenja koja bi spriječila da dolazi do femicida.

- Potrebno je definisati šta znači pobuda zasnovana na rodnoj pripadnosti da bi se izbjegla različita postupanja pravosuđa u konkretnim predmetima, kao što je do sada bila praksa - kazala je ona.

Pejović je ukazala i na značaj uvođenja pojačanih kazni koje bi trebalo da dovedu do smanjenja broja slučajeva femicida.

- Poenta jeste adekvatno kazniti počinioca, odnosno prepoznati da je to ubistvo žene zato što je žena - kazala je Pejović. Govoreći o stanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori u kontekstu evropskih integracija države, ona je navela da i indeks rodne ravnopravnosti pokazuje da je država napravila određeni pomak, ali da i dalje postoje izazovi u procesu približavanju standardima Evropske unije (EU). Prema njenim riječima, to se posebno odnosi na domene moći i ekonomije, učešća žena u političkom i javnom životu. Ističe da veliki problem predstavlja praksa i implementacija postojećih zakona, dodajući da iz EU obično stiže komentar da nema dovoljno političke volje i posvećenosti za napredak u oblasti rodne ravnopravnosti.

- Imamo dobre zakone, radimo na njihovom usklađivanju sa EU, ali ono što nedostaje je praksa i njihova implementacija - kazala je Pejović, dodajući da je potrebno mnogo više ulaganja u pitanja rodne ravnopravnosti i primjene rodnoodgovornog budžetiranja. Stijepčević smatra da je evidentan nedostatak političke volje da se pitanje rodne ravnopravnosti ozbiljnije adresira.

Ona je saglasna da se ključni izazovi odnose na domen političke participacije i većeg ekonomskog osnaživanja žena, ali ističe i da je najradikalniji oblik rodne neravnopravnosti – rodno zasnovano i porodično nasilje, izuzetno prisutan u Crnoj Gori.

- Najvažnije je jačanje institucionalnog mehanizma koji treba da sprovodi politike rodne ravnopravnosti - kazala je Stijepčević.

Komentarišući izmjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti koje su preporučene i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, Pejović je kazala da postojeći zakon nije dovoljno primjenjiv u praksi i da su potrebne ozbiljne izmjene, zbog čega bi, kako je navela, trebalo donijeti novi zakon umjesto izmjena. Jedan od ključnih segmenata koji bi trebalo da bude unaprijeđen je, prema njenim riječima, promjena institucionalnog odgovora države u odnosu na sprovođenje principa rodne ravnopravnosti. Ukazujući na to da važeći zakon predviđa kontakt osobe u

Radna grupa priprema stručnu analizu o kriterijumima

I dalje razmatraju onkološki

na oporavak

PODGORICA - Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Pobjedu su kazali da radna grupa priprema stručnu analizu koja će pokazati koji onkološki pacijenti će biti upućivani na rehabilitaciju u Institut Igalo i na koji način.

- Početkom marta se očekuje konačan stav i prijedlozi za izmjenu propisa kojim je definisana lista indikacija za upućivanje osiguranika na medicinsku rehabilitaciju - rekli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Ministarstva zdravlja potvrdili su da će Fond za zdravstveno osiguranje biti zadužen za izradu pravilnika za rehabilitaciju onkoloških pacijenata.

ministarstvima i drugim organima, Pejović je kazala da imaju informaciju da je u sistemu na državnom i lokalnom nivou oko 140 kontakt osoba, ali da je problem to što većina njih nema dovoljno znanja iz oblasti rodne ravnopravnosti. - Želimo novim zakonom da uspostavimo drugačiji mehanizam, ne kontakt osobe, nego ljude sa ekspertskim znanjima koji će biti zapošljeni u institucijama i koji će se isključivo baviti pitanjima rodne ravnopravnosti - navela je Pejović.

Prema njenim riječima, novi zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je među završnim mjerilima za poglavlja 23 i 24, trebalo bi da bude usvojen do drugog kvartala naredne godine.

- On je vrlo važan, ne samo s aspekta pregovora sa EU, nego i da bismo unaprijedili stanje i politiku rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori - rekla je Pejović. Stijepčević je pohvalila ideju da se u javnu upravu uvedu eksperti za rodnu ravnopravnost, ističući da je glavno što očekuju od novog zakona to da on više ne bude „kozmetički“. - Postojeći zakon o rodnoj ravnopravnosti je najljepši kozmetički zakon i zakon koji je apsolutno pokazao da nema nikakav kapacitet primjene u praksi - rekla je Stijepčević. Pejović i Stijepčević su saglasne i da situacija nije povoljna kada je u pitanju učešće žena u političkom i javnom životu, a ukazuju i na mali broj žena u aktuelnoj izvršnoj i parlamentarnoj vlasti. B.r.

- U međuvremenu, predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje, Instituta za onkologiju i Instituta ,,Dr Simo Milošević“ iz Igala održali su inicijalni sastanak i dogovorili pripremu podrobne analize koja će jasno pokazati kriterijume i sve mogućnosti koje mogu biti dostupne onkološkim pacijentima. Ministarstvo zdravlja i sve relevantne zdravstvene institucije posebnu pažnju posvećuju upravo onkološkim pacijentima te su ostvareni značajni pomaci za poboljšanje kvaliteta njege u odnosu na ovu kategoriju osiguranika - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Unapređenje pripreme terapije

Podsjetili su da je početkom jula prošle godine implementiran projekat Centralne pripreme citostatika, jedan od najsavremenijih načina pripreme specifične onkološke terapije koji je omogućio bržu, precizniju i bezbjedniju pripremu, a samim tim i primjenu terapije. - Vrijednost projekta iznosila je više od 800.000 eura. Upravo je uspostavljanje Centralne pripreme citostatika prvi korak ka decentralizaciji onkološke službe i otvaranju onko-

loških dispanzera na sjeveru i jugu Crne Gore. U septembru 2024. godine pušten je u rad skener vrijedan 420.000 eura, za potrebe Klinike za radijacionu onkologiju koji je omogućio brže i kvalitetnije planiranje zračne terapije, što je bio preduslov za nabavku novog linearnog akceleratora koji će omogućiti uvođenje dodatnih savremenih tehnika zračenja, posebno onih koje se odnose na respiratorno pokretljive organe - rekli su iz Ministarstva zdravlja. Tokom oktobra realizovan je niz aktivnosti o podizanju svijesti i značaju ranog otkrivanja karcinoma dojke, kao najčešće maligne bolesti u ženskoj populaciji. Održano je više edukativnih predavanja namijenjenih đacima i studentima kao budućem stubu našeg društva. - U saradnji sa NVO sektorom i psihološkinjom Instituta za onkologiju upriličeno je više radionica psihološke podrške pacijentkinjama koje se liječe ili su se liječile od karcinoma dojke. Slične radionice održane su i na sjeveru i jugu Crne Gore u saradnji sa primarnim i sekundarnim zdravstvenim ustanovama - kazali su iz ove institucije.

Proširenjem Dnevne bolnice smanjiće se period čekanja na terapiju

Kako navode iz Ministarstva zdravlja, raspisan je tender za proširenje Dnevne bolnice za planiranih deset mjesta čime će se značajno smanjiti period čekanja od trenutka kada pacijent završi ljekarski pregled i započne pripremljenu terapiju, koji je sada značajan i višesatan upravo zbog velikog opterećenja Dnevne bolnice.

Institut ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu

razmatraju koji pacijenti mogu oporavak u Igalo

Podsjećaju da je krajem 2024. godine počela primjena specijalnog vaskularnog pristupa koji omogućava jednostavniju i bezbjedniju primjenu terapije dugotrajnih i komplikovanih citostatičih terapija. - Omogućavanje ovakvog, komfornog i bezbjednog venskog pristupa aplikacije onkološke terpije bio je neophodan korak ka novom projektu, nabavci elestomernih pumpi, koje će jednoj grupi pacijenata koji primaju kontinuirane protokole (48 ili 72 sata) omogućiti mobilnost i umjesto hospitalizacije na tri dana, omogućiti da se to odvija u kućnom okruženju - pojasnili su iz Ministarstva zdravlja.

Podrška HPV Vakcinaciji

Dodaju da su u januaru ove godine sve zdravstvene ustanove, u prvom redu Institut za onkologiju i Institut za javno zdravlje, obilježile nedjelju borbe protiv karcinoma grlića materice, jedne izuzetno učestale i teške bolesti u našoj populaciji. Time je potencirana potreba prevencije i ranog otkrivanja, posebno podrška kampanji HPV vakcinacije.

- Sa zadovoljstvom možemo reći da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja primjenjuje novi pristup sprovođenja skrining programa

raka grlića materice, pri čemu se koristi najsavremenija tehnologija i najbolji skrining testovi. Od januara ove godine primjenjuje se unaprijeđeni skrining, koji uključuje najmodernije metode, kao što su HPV i LBC testiranje. Nabavkom Alinity mp preanalitičkog aparata omogućeno je da žene prilikom jedne posjete izabranom ginekologu urade HPV testiranje i da se iz istog uzorka u slučaju pozitivnog HPV nalaza odradi LBC. Usvojen je novi algoritam sprovođenja koji se zasniva na individualnoj procjeni rizika za nastanak raka grlića matericenavodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja. Takođe, obezbijeđena je donacija sedam hemioterapijskih stolica, posebno dizajniranih, multifunkcionalnih koje omogućavaju komfor prilikom primjene terapije, posebno tokom višečasovnih protokola.

- Zahvaljujući dobroj organizaciji i uvođenju dopunskog rada, u Institutu za onkologiju KCCG nema više listi čekanja na radio i hemioterapiju - tvrde iz ove institucije.

oPrema za radioteraPiju U cilju unapređenja liječenja onkoloških pacijenata, 2024. godine zaključen je, posredstvom Uprave za ka-

Stav

Jezik, koze i rogovi u vreći

U planu nabavka novih

Pozitivna lista ljekova za onkološke pacijente tri puta je ažurirana prošle godine.

- Terapija za onkološke pacijente dobila je značajne pozitivne izmjene. Sada su našim pacijentima dostupni imuni i ciljani ljekovi za karcinom dojke, ali i za neke druge grupe malignih bolesti. Ove godine u planu je dodatna dostupnost još inovativnih ljekova - navode iz Ministarstva zdravlja. Ističu da, u saradnji sa Montefarmom i zdravstvenim ustanovama, kontinuirano prate nestašice kako u Crnoj Gori, tako i širom Evrope.

- Da bi se preduprijedile nestašice ljekova, blagovremeno se pristupa procesima nabavke od lokalnih ovlašćenih distributera. Ujedno, Ministarstvo je član više radnih grupa i organizacija koje se bave ovom problematikom i na nivou Evrope - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

pitalne investicija, ugovor za nabavku novog linearnog akceleratora za potrebe Klinike za radijacionu onkologiju, vrijednosti oko četiri miliona eura.

- Krajem godine počela je adaptacija bunkera za smještaj aparata, a krajem marta se očekuje početak instalacije i puštanje u rad. Obuke ljekara su počele tokom ovog mjeseca u referentnim regionalnim centrima. Nabavkom trećeg linearnog akceleratora, Crna Gora se svrstava u zemlje regiona sa najsavremenijom opremom za sprovođenje radioterapije i sa optimalnim brojem aparata u odnosu na broj stanovnika. Sve navedene aktivnosti jasno pokazuju namjeru zdravstvenih vlasti da poboljšaju zdravstvenu zaštitu i tretman pacijenata sa onkološkom patologijom - zaključili su iz Ministarstva zdravlja. B. PreLeViĆ

Možemo li stvarno više da prestanemo sa pričom oko jezika i toga koji jezik ko smije da priča u Crnoj Gori? Dakle, u Crnoj Gori ljudi, narod i građani, te poneki papagaj isto, govore crnogorskim, srpskim, bosanskim, hrvatskim, albanskim... (Dostina u zadnje vrijeme i ukrajinskim, ruskim i turskim, sudeći prema popisu.) Govorimo u školi, kod kuće, na ulici, poslu, kod doktora. Dokumenta dobijamo na ćirilici ili latinici – kako se kome sviđa. Niko nikoga ne uznemirava ako kaže: „Razumiješ li ti srpski kad ti nešto kažem, ne moram ti ponavljati sto puta“. Uznemirimo se samo na „Srbija do Tokija“ jer nijesmo sigurni što Japanci o tome misle, jer smo tek nedavno diplomatski sa njima okončali rat.

Pošto se puno priča i piše, a premalo čita, što je takođe posebno oboljenje, karakteristično za slovenske/balkanske narode, evo sumirano u najkraćem.

Ustav Republike Srbije

Jezik i pismo

Član 10

U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.

Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava.

Ustav Republike Hrvatske Članak 12.

U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

Ustav Crne Gore

Jezik i pismo

Član 13

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.

U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Ko je „jednakiji“ u kojoj državi?

Ako Ustavi ne lažu, srpski jezik ima potpuno isti status u ove obje naše voljene države.

Ako Ustav ne laže, lažu političari i politički lingvističari. Ustav je rog, možete ga, što bi koza rekla, komotno kao kakav lovački trofej zakačiti o klin, što se pseudonaučnika tiče.

Crna Gora je jedina eks-Ju država koja u obrazovnom sistemu nije nazvala jezik imenom države.

U Crnoj Gori đeca (djeca) dobijaju ocjene iz crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika, poznatijeg kao CSBH. Ko ne vjeruje, neka pogleda u svjedočanstva i dnevnike.

U sredinama u kojima žive Albanci, u školama se uči na tom jeziku. Testovi za polumaturu i maturu su na tom jeziku za one kojima je maternji albanski.

Znamo da je čojstvo nešto sasvim drugo od junaštva, ako smo i tu crnogorsku bibliju moga plemenika pročitali. Jer čojski smo zaštitili ono što Crnu Goru čini zemljom za koju s ponosom kažemo da je multikulturalna, multinacionalna, multivjerska... Na polzu svih naroda koji žive u njoj.

I ne znam što bi jedan zarez umjesto tirea promijenio, što su pojedini tražili kako bi srpski jezik bio „jednakiji“? Crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski je nešto drugačije?

Nije čak ni semantički.

Crna Gora ne uređuje drugim zakonima upotrebu drugih službenih jezika, već Ustavom. Niko ovdje nikome ne brani da govori kojim god jezikom želi.

Trebalo bi samo da se zabrani laž, govor mržnje i raspirivanje podjela.

To što neko svoje lične frustracije, mržnju i neznanje pokazuje na taj način je problem nadležnih organa koji

imaju zakonsku mogućnost da ga procesuiraju, da mu tako nešto ne pada na pamet. S druge strane, traži se jezička ravnopravnost koja već postoji, a nikome od tih Srba niti Crnogoraca, Hrvata ili Bošnjaka nije palo na pamet da nemamo udžbenik romskog jezika, iako, eto, i oni žive među nama.

A lijepo ih držimo, jer nikada neću zaboraviti fašistički odnos ove države prema njima kada je bila korona. Niti se uvažavaju kad već godinama traže svog predstavnika u parlamentu. Niti političare zabrinjava to što romska đeca nemaju jednak status u školama i vrtićima. Bavimo se zarezima i tireima u nazivu jezika i time ko je „jednakiji“. Ovo je zemlja u kojoj pobjede ištu podjele. I nekima je džaba diploma (ona prava), pošto su toliko ispoltronizirani da ostaju u vječnom mraku tamo đe se nalaze i odakle ne smiju da izađu.

Svi smo „jednaki“ i ne kvarite nam to, nego malo bolje pogledajte kakve nam ocjene đeca dobijaju iz CSBH, jer nas to jedino može spasiti. Nego, vidjeli smo da je Tramp kazao da bi volio da se zatvori savezno ministarstvo obrazovanja, jer je prevara. Ako je Mandić to čuo, možda možemo da očekujemo i taj prijedlog, a onda baš više ne moramo da mislimo ni o čemu. •

Piše: jelena martinoViĆ

Predstavnik crnogorske dijaspore Holandije Mesud Zajmović kaže da su brojni protesti po Crnoj Gori loša poruka investitorima i turistima

Dok stranci sumnjaju u bezbjednost, političari ignorišu problem

Potencijalni investitori pažljivo prate političku i društvenu situaciju prije nego što donesu odluku o ulaganju. Svaki znak nestabilnosti i nesigurnosti može ih odvratiti od Crne Gore i usmjeriti ka drugim destinacijama u regionu i šire - poručio je Zajmović

PODGORICA - Crna Gora, nekada prepoznata kao biser Jadrana i stabilna destinacija za investitore i turiste, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima koji narušavaju njen imidž i dovode u pitanje njenu budućnost kao sigurne i atraktivne zemlje za ulaganja i posjete.

Kako je Pobjedi kazao predstavnik crnogorske dijaspore Holandije Mesud Zajmović , studenski protesti protiv predstavnika sektora bezbjednosti, koji odražavaju dublje nezadovoljstvo mladih političkim odlukama i smjerom u kojem se kreće država, samo su jedan od pokazatelja rastuće nestabilnosti.

Perce P cija

- Kada se uz to doda sve češća percepcija da sigurnost građana nije na adekvatnom nivou, a institucije ne odgovaraju efikasno na izazove, stvara se negativan utisak koji odjekuje ne samo u zemlji, već i van njenih granica - kazao je Zajmović dodajući da ovakva situacija može imati dugoročne posljedice po ekonomiju.

- Potencijalni investitori pažljivo prate političku i društvenu situaciju prije nego što donesu odluku o ulaganju. Svaki znak nestabilnosti i nesigurnosti može ih odvratiti od Crne Gore i usmjeriti ka drugim destinacijama u regionu i šire, gdje su pravila poslovanja jasnija, tržište stabilnije, a politička situacija predvidljivija - navodi Zajmović.

S druge strane, turizam, koji čini značajan dio crnogorske ekonomije, takođe, kako

ističe, trpi štetu od ovakvih dešavanja.

- Gosti traže sigurne destinacije, gdje mogu uživati u odmoru bez bojazni od protesta, političkih previranja ili rasta kriminala. Svaki negativan izvještaj u međunarodnim medijima može dovesti do smanjenja broja posjeta, naročito među onima koji planiraju porodične odmore ili dolaze iz zemalja gdje je sigurnost ključni faktor pri odabiru destinacijekaže Zajmović navodeći da je stanje u Crnoj Gori daleko od standarda koje Holandija postavlja u pogledu stabilnosti i sigurnosti.

- U Holandiji, bezbjednost i ekonomska predvidljivost su temelji na kojima se gradi uspješan privredni sistem. Kada se država suoči s izazovima, reakcija vlasti je brza i efikasna, jer su svjesni da investitori, kao i turisti, ne žele dolaziti u sredinu gdje su društvene tenzije i nesigurnost dominantne teme. U Crnoj Gori, nažalost, sve češće vidimo političke nestabilnosti koje direktno utiču na ekonomski razvoj i imidž zemlje na međunarodnom planu - smatra Zajmović.

On dodaje da je pored političke nestabilnosti dodatni problem i porast troškova života, što može dodatno udaljiti Crnu Goru od potencijalnih investicija.

- Kada investitori procjenjuju neko tržište, oni gledaju ne samo na političku i pravnu stabilnost, već i na ekonomsku realnost. Ako su cijene osnovnih proizvoda i usluga nerealno visoke, ako nekretnine postaju nepristupačne čak i za domaće stanovništvo, a troškovi života ne prate realne plate,

to su sve signali da nešto nije u redu. Holandija je skupa zemlja, ali je i prosječna plata dovoljna da ljudi mogu živjeti bez egzistencijalnog straha. U Crnoj Gori, nažalost, taj balans ne postoji, a država mora hitno preduzeti mjere da bi vratila stabilnost i povjerenje građana i investitora - poručuje Zajmović.

POŽ e L j N a

D e ST i N acija

Ako Crna Gora želi da zadrži status poželjne zemlje za investicije i turizam, neophodno je, kako navodi, da što prije pronađe rješenja za rastuće probleme. - Stabilizacija političke situacije, jačanje bezbjednosnog sistema i povratak povjerenja građana u institucije moraju biti prioriteti kako bi se

Kada investitori procjenjuju neko tržište, oni gledaju ne samo na političku i pravnu stabilnost, već i na ekonomsku realnost. Ako su cijene osnovnih proizvoda i usluga nerealno visoke, ako nekretnine postaju nepristupačne čak i za domaće stanovništvo, a troškovi života ne prate realne plate, to su sve signali da nešto nije u redu. Holandija je skupa zemlja, ali je i prosječna plata dovoljna da ljudi mogu živjeti bez egzistencijalnog straha. U Crnoj Gori, nažalost, taj balans ne postoji, a država mora hitno preduzeti mjere da bi vratila stabilnost i povjerenje građana i investitora - poručuje Zajmović

spriječila dalja degradacija imidža zemlje na međunarodnoj sceni. Osim političke nestabilnosti, dodatni problem predstavlja i rastući trošak života, koji postaje sve veći teret za građane, ali i ozbiljna prepreka za ekonomski rast. Dok su plate u Crnoj Gori i dalje znatno ispod evropskog prosjeka, cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu iz godine u godinu, bez adekvatnog povećanja primanja. Sve više građana se suočava sa smanjenom kupovnom moći, dok životni standard rapidno opada - kaže Zajmović.

Još jedan problem koji umanjuje ugled Crne Gore među turistima jesu ugostitelji koji, po riječima našeg sagovornika, uoči svake turističke sezone drastično podižu cijene, čime ne samo da otežavaju život lokalnom stanovništvu, već i odbijaju dio potencijalnih turista koji sve više upoređuju ponude i biraju jeftinije alternative u regionu.

- Marketi su sve skuplji, pa su osnovne prehrambene namirnice često skuplje nego u razvijenim evropskim zemljama, dok se inflacija osjeća na svakom koraku.

Još jedan ozbiljan izazov je tržište nekretnina, koje je postalo nepristupačno za prosječnog građanina. Cijene stanova i kuća rastu vrtoglavom brzinom, zbog čega mnogi mladi ljudi, pa čak i oni sa stabilnim primanjima, ne mogu sebi priuštiti stambeni prostor. Nekretnine se često kupuju u gotovini od strane stranih državljana ili investitora, dok lokalno stanovništvo ostaje bez realnih mogućnosti da riješi stambeno pitanjekazao je Zajmović smatrajući da ovaj trend doprinosi osjećaju nesigurnosti i nepravde, ali i dodatno komplikuje privredni ambijent, jer strane investitore ne privlače zemlje u kojima je životni standard prenizak, a poslovanje nepredvidivo. - Turizam, koji čini ključni segment crnogorske ekonomije, može osjetiti ozbiljne posljedice ovakvih trendova. Posjetioci, koji su već suočeni sa visokim cijenama smještaja, hrane i usluga, lako mogu izabrati druge, pristupačnije destinacije poput Hrvatske, Albanije ili Grčke, gdje mogu dobiti bolju vrijednost za svoj novac. Negativni naslovi u mediji-

ma o političkoj nestabilnosti, nesigurnosti i prevelikim troškovima dodatno odvraćaju turiste, koji pri planiranju odmora traže sigurnost, kvalitetnu uslugu i povoljne cijene - kaže Zajmović.

r e P u Tacija Ako se ovakvi trendovi nastave, po njegovim riječima, Crna Gora bi mogla izgubiti reputaciju atraktivne turističke i investicione destinacije, što bi dugoročno imalo ozbiljne posljedice po ekonomiju zemlje. - Bez konkretnih mjera i jasne strategije za stabilizaciju tržišta, smanjenje inflacije i regulisanje cijena u ključnim sektorima, životni standard će nastaviti da pada, a država će sve više gubiti konkurentnost u odnosu na zemlje koje nude povoljnije uslove za građane, turiste i investitore. Vlada i nadležne institucije hitno moraju preduzeti konkretne korake da bi povratile povjerenje i stabilizovale ekonomsku i društvenu situaciju. Bez toga, Crna Gora rizikuje ne samo ekonomski pad, već i gubitak svog statusa kao poželjne destinacije za ulaganja i turizam - poručio je Zajmović.

U svjetlu ovih izazova, sve je jasnije, kako ističe, da dijaspora, koja predstavlja značajan ekonomski oslonac Crne Gore kroz doznake i investicije, mora dobiti jaču političku ulogu.

- Došlo je vrijeme da i mi, porijeklom iz Crne Gore, ali sa iskustvom života i rada u uređenim sistemima, učestvujemo u kreiranju budućnosti države. Dijaspora već decenijama doprinosi ekonomiji, ali je politički marginalizovana. Naše znanje, iskustvo i globalni kontakti mogu biti ključni za razvoj zemlje, ali samo ako imaju direktan uticaj na donošenje odluka - kazao je Zajmović dodajući da su oni prave patriote i da svojom vizijom, iskustvom i znanjem neće raditi u interesu pojedinaca, već u interesu države i njenih građana. N.KOVaČeViĆ

Mesud Zajmović

Evropski lideri i najviši predstavnici NATO-a okupili su se juče na samitu u Londonu, koji je dobio poseban značaj poslije katastrofalne posjete Zelenskog Vašingtonu

LONDON - Više zemalja je nagovijestilo da želi da bude dio planirane evropske „koalicije voljnih“ da pomognu Ukrajini, izjavio je juče britanski premijer Kir Starmer ne navodeći koje su to zemlje, poslije sastanka evropskih lidera u Londonu.

Evropski lideri i najviši predstavnici NATO-a i Evropske unije okupili su se na samitu u Londonu, koji je dobio poseban značaj poslije katastrofalne posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu.

Iako je Ukrajina bila u fokusu samita, očekivalo se da će razgovori obuhvatiti i evropsku bezbjednost u širem smislu, dok raste zabrinutost zbog posvećenosti SAD odbrani Evrope pod predsjednikom Donaldom Trampom - Što se tiče „koalicije voljnih“, da, jedan broj zemalja je danas naznačio da želi da bude dio plana koji razvijamo. Ostaviću ih da daju svoje izjave o tome kako tačno žele da daju taj doprinos, ali mi smo uspjeli da to pomjerimo naprijed - kazao je Starmer na konferenciji za novinare.

Starmer je rekao da „Evropa mora da uradi težak posao“ u obezbjeđivanju mira u Ukrajini i pozvao na podršku SAD tim naporima.

- Evropa mora da uradi težak posao, ali za podršku miru na našem kontinentu i da bi to uspjelo, ovaj napor mora da ima snažnu podršku SADrekao je Starmer, koji je takođe najavio sporazum kojim se Ukrajini omogućava da koristi 1,6 milijardi funti (dvije milijarde dolara) iz izvoznog finansiranja Velike Britanije za kupovinu više od 5.000 raketa protivvazdušne odbrane.

Britanski pr emijer takođe je rekao da ne prihvata da su SAD pod predsjednikom Trampom nepouzdan saveznik.

Plan za zaustavljanje borbi

Starmer je uoči samita rekao da Francuska i Velika Britanija namjeravaju da „rade sa Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa SAD“, koje ne učestvuju u razgovorima u Londonu.

Starmer je tada naglasio da će za svaki mirovni sporazum za Ukrajinu koji bi bio funkcionalan biti potrebne bezbjednosne garancije SAD – što je jedna od nekoliko spornih tačaka oko kojih su se Zelenski i Tramp sukobili u petak na izuzetno napetom sastanku u Ovalnom kabinetu.

- Uvijek sam jasno stavljao do znanja da će za ovo trebati pomoć SAD, jer ne mislim da bi bilo garancija bez toga - rekao je Starmer za BBC.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i italijanska

Više zemalja želi u evropsku „koaliciju voljnih“ kako bi pomogle Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, London, 1. mart 2025. Evropa mora da uradi težak posao, ali za podršku miru na našem kontinentu i da bi to uspjelo, ovaj napor mora da ima snažnu podršku SAD - rekao je britanski premijer Kir Starmer, koji je takođe najavio sporazum kojim se Ukrajini omogućava da koristi 1,6 milijardi funti (dvije milijarde dolara) iz izvoznog finansiranja Velike Britanije za kupovinu više od 5.000 raketa protivvazdušne odbrane

premijerka Đorđa Meloni su među više od deset evropskih lidera koji se pridružuju Starmeru i Zelenskom na razgovorima u Londonu. Uoči konferencije, Starmer je razgovarao s italijanskom premijerkom Meloni, koja bi mogla da ima značaj u pokušajima Evrope da ubijedi Vašington u potrebu da podrži Ukrajinu.

Nastupajući pored Starmera, Meloni je rekla da bi London i Rim mogli da „igraju ključnu ulogu u izgradnji mostova“ poslije sukoba u Ovalnom kabinetu, dodajući da je „veoma, veoma važno“ da zapadni partneri izbjegnu raskol. Ona je vjerna pristalica Ukrajine, ali je takođe ideološki bliska Trampu i on je za nju imao tople riječi pohvale. Samitu prisustvuju i kanadski premijer Džastin Trudo, turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, generalni se-

kretar NATO-a Mark Rute, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta Uoči konferencije, Starmer je primio Zelenskog u svojoj rezidenciji u Dauning stritu, poslije čega je uslijedila najava zajma Ukrajini od 2,26 milijardi funti (2,84 milijarde dolara).

- Ovaj zajam će poboljšati odbrambene kapacitete Ukrajine i biće otplaćen prihodima od zamrznute ruske imovine - objavio je Zelenski na društvenim mrežama poslije razgovora.

To nije iznos koji će promijeniti situaciju, ali nudi izvjesnu utjehu Zelenskom poslije nezabilježenog i žučnog spora s predsjednikom SAD posli-

je koga je otišao iz Bijele kuće ranije nego što je predviđeno i praznih ruku.

Londonska konferencija je dobila novi značaj poslije sukoba u Ovalnoj kancelariji, a oživljavanje odnosa Tramp-Zelenski vjerovatno će biti ključna tačka dnevnog reda.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je u subotu da Zelenski mora da pronađe način da obnovi odnose s Trampom. Tramp je kazao da bi Zelenski mogao da se vrati „kada bude želio mir“.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Majkl Volc rekao je u subotu za Foks njuz da su on i drugi članovi Trampovog tima „prilično jednoglasno“ savjetovali da predsjednik ne stupa u kontakt sa

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za znatan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der

Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija Rojters.

Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.

Zelenskim odmah poslije, kako je Volc rekao, „te uvrede u Ovalnoj kancelariji“. To je naizgled ubrzalo odlazak ukrajinskog predsjednika iz Bijele kuće.

Zelenski je gostujući na Foks njuzu odbio da se izvini zbog prekida razgovora, ali je rekao da vjeruje da se odnos sa SAD još može spasiti.

I prije posjete Zelenskog Vašingtonu, evropski lideri su iskazali sve veći osjećaj urgentnosti da se pokažu relevantnim za Trampovu administraciju. To je podstaknuto izjavama visokih američkih zvaničnika koji su sugerisali da Evropa neće biti direktno uključena u mirovne pregovore u Ukrajini, kao i zbog znakova otopljavanja veza SAD s Moskvom.

brojni izazovi

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u međuvremenu optužio evropske zemlje da „traže ‘nastavak banketa’ u vidu rata“.

On je, kako su prenijeli ruski mediji u nedjelju, pohvalio Trampa kao „pragmatičara“. - Njegov je slogan: zdrav razum - rekao je Lavrov. Prethodni krizni razgovori u Parizu prošle nedjelje bili su fokusirani na to da li bi Evropa mogla da prikupi kredibilnu vojnu silu koja će se rasporediti u Ukrajinu poslije prekida vatre ili mirovnog sporazuma, kao i na dugoročniji cilj obećanja da će povećati potrošnju na odbranu.

Postignut je određeni napredak, ali nije bilo odlučne najave. Izazov za londonske razgovore, poslije debakla u Ovalnoj kancelariji, jeste da se postigne nešto opipljivije i impresivnije. Pored toga, neki evropski lideri daju naznake da je riječ o nečemu više od pokazivanja svog značaja Vašingtonu. Umjesto toga, radi se o pripremi za mogući scenario u kojem se ne mogu osloniti na bezbjednosni kišobran SAD.

Poslije posjete Zelenskog Vašingtonu, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je da će podržati mjere za pomoć Ukrajini da se „odupre agresiji Rusije čak i ako SAD povuku podršku“. - Evropa stoji pred istorijskim testom - rekao je češki premijer Petr Fiala u subotu. - Mora da brine o sopstvenoj bezbjednosti.

- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da znatno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.

Bivši premijer Boris Džonson kazao je: „Najbolji put naprijed sada je da se sporazum o mineralima potpiše što je prije moguće. Još postoji put ka miru“. Sporazum o mineralima je trebalo da bude velika diplomatska nagrada posjete Zelenskog Vašingtonu, najavljujući obnavljanje odnosa sa SAD. Te velike nade su pretrpjele težak udarac, pa lideri u Londonu očajnički traže odgovor. Predsjednik Zelenski sastao se i sa britanskim kraljem Čarlsom

Priredila: Mr. j.

Nakon obustavljanja nelegalnih radova, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela rješenje o zaštiti arheološkog

PODGORICA – Nakon

nešto više od godinu kada je Eparhija budimljansko-nikšićka SPC počela izgradnju nove crkve na ostacima starije u okviru arheološkog lokaliteta

Samograd, u opštini Bijelo Polje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara početkom ove godine donijela je rješenje o zaštiti ovog manastirskog kompleksa kao kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Status „kulturno dobro“ dolazi nakon što je Uprava prije godinu proglasila prethodnu zaštitu, odnosno period tokom kojeg je utvrđivala vrijednosti ovog lokaliteta, njegovo stanje i mjere zaštite. Na odluku Uprave, začudo, nije imala ništa protiv Eparhija budimljansko-nikšićka, ali ni Vlada, budući da se katastarske parcele u Samogradu vode na ova dva subjekta, te se nijesu pojavili na usmenoj raspravi koja je, shodno zakonu, bila oglašena nedugo po donošenju elaborata o valorizaciji.

RIJETKOST

Podsjetimo, Eparhija budimljansko-nikšićka na tom ranohrišćanskom lokalitetu, koji je u posljednjih deset godina u tri navrata arheološki istraživan, tokom 2023. počela je izgradnju nove crkve i to na konzerviranim ostacima viševjekovne bogomolje. U to se uvjerila ekipa Pobjede u decembru 2023. godine, prilikom posjete ovom manastirskom kompleksu u dolini Lima, koji je po svom položaju bio strateški važan punkt u antičkom periodu i srednjem vijeku.

Ekipa Pobjede zatekla je izlivenu betonsku podnu ploču među zidovima ostataka ranohrišćanske crkve, koji su konzervirani tokom arheoloških istraživanja. I ne samo da je bila izlivena betonska ploča, nego su radnici na više mjesta raskopali kameni zid kako bi napravili prostor za armaturu koja bi im poslužila za vertikalne stubove.

Pored crkve bila je istovarena veća količina kamena za zidanje, a u sredini manastirskog kompleksa, preko puta ranije izgrađene drvene crkve, posložena veća količina građevinskog materijala, kojom su dominirale armaturne mreže. U nastavku ranije konzerviranog bedema, ozidan je novi kameni zid po ivici manastirskog kompleksa koji će istovremeno da posluži i kao zapadna strana konaka. Taj konak, kako je Pobjeda saznala na licu mjesta, planirali su da zidaju na ostacima ranohrišćanskog objekta.

U momentu kada su stručnjaci Uprave, krajem prošle godine, ponovo posjetili ovaj lokalitet, zatekli su i još neke nove radove unutar ostataka crkve. Upoređujući fotografije Pobjede iz decembra 2023. godine i fotografije iz elaborata Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje su nastale krajem 2024, jasno

Samograd proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja

Pogled na manastirski kompleks arheološkog lokaliteta Samograd

Arheološki lokalitet pretrpio je izvjesna oštećenja u prethodnom periodu, ali su njegovi glavni elementi –spoljna i unutrašnja bazilika i ostaci bedema u najvećoj mjeri očuvani u svojoj izvornoj formi, pa se može zaključiti da je dobro u velikoj mjeri zadržalo svoju autentičnost –navela je Uprava za zaštitu kulturnih dobara

je da su, kako je to obrazloženo u elaboratu, u unutrašnjosti crkve formirani i „bočni banci od kamena i betona“.

- Na osnovu dokumentacije Uprave za zaštitu kulturnih dobara i terenskog uvida u lokalitet, utvrđeno je da dobro i pored do sada izvedenih intervencija posjeduje autentičnosti i integritet, a u okviru istog prepoznati su arheološki, arhitektonski i istorijski značaj. Arheološki lokalitet pretrpio je izvjesna oštećenja u prethodnom periodu, ali su njegovi glavni elementi – spoljna i unutrašnja bazilika i ostaci bedema u najvećoj mjeri očuvani u svojoj izvornoj formi, pa se može zaključiti da je dobro u velikoj mjeri zadržalo svoju autentičnost. Lokalitet je sačuvao i značajne elemente po kojima je prepoznatljiv i koji mogu služiti za dalja arheološka i naučna istraživanja, te stoga ispunjava kriterijum stepen očuvanosti – navodi se u elaboratu o valorizaciji Arhe-

ološkog lokaliteta Samograd. Prema zaključcima stručnih lica Uprave, budući da su tragovi ranog hrišćanstva rijetko zastupljeni u Crnoj Gori, posebno u njenom sjevernom dijelu, te da je lokalitet po značaju sličan ranohrišćanskim strukturama u okviru lokaliteta Duklja, Martinića gradina i Zlatica, može se zaključiti da ovaj lokalitet posjeduje jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste. - S obzirom na to da su rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja uputili na kontinuitet korišćenja ovog prostora od praistorije do poznog srednjeg vijeka, dobro posjeduje arheološki značaj, antropološki i istorijski značaj i ispunjava kriterijum starost dobra –navodi se u elaboratu Uprave.

UTVRĐENJE

Arheološki lokalitet Samograd se nalazi između dubokih usjeka koje su udubile rječice Brzava sa jugoistočne strane i Seli-

na sa sjeveroistočne strane. Na kupastom proplanku, dijelom prekivenom gustom šumom, izdiže se ovo skoro prirodno utvrđenje. U pitanju je prostor

od oko pola hektara, oivičen sa sedam velikih i visokih gromada stijena. Prostor unutar stijena zatvoren je bedemima čije su osipine i danas vidljive. Predstavlja jedinstveni prostor okružen sa sedam stijena visokih do 80 metara koje formiraju skoro pravilan krug. Unutrašnjost utvrđenja podijeljena je na dvije ravni sa visinskom razlikom od oko 10 metara. Gornji predstavlja plato od približno 50 x 50 metara, dok je donji plato di-

menzija 70 x 30 metara. Detaljnim rekognosciranjem oba platoa uočeni su tragovi bedema na svim međuprostorima između pojedinih stijena, kao i konture više građevina unutar utvrđenja koje su vjerovatno istovremene i u funkcionalnoj vezi s njim. Sa spoljne strane, jugozapadno od utvrđenja, nalaze se ostaci veće crkve oko koje se nalazi groblje. U I fazi istraživanja na ulazu utvrđenja Samograd, kako se navodi u elaboratu UZKD, arheološkim iskopavanjima otkrivena je ranohrišćanska bazilika iz perioda oko 390 godine nove ere. Ovo otkriće rezultat je četrdesetodnevnog istraživanja JU „Polimski muzej – Berane“, koje predstavlja nastavak istraživanja iz 1988. godine, prema kojima se znalo da na tom području postoje ostaci ranohrišćanskog svetilišta. U pitanju je ranohrišćanska bazilika sa dva broda. Centralni dio crkve, tj. glavni brod, dimenzija je 17 x 8 metara, koji na istočnoj strani ima apsidu sa sintronosom, to jest sjedištem episkopa ili arhiepiskopa. Južni brod je širine četiri metra i bio je podijeljen na tri prostorije. U srednjoj je otkrivena memorijalna grobnica ktitora crkve ili obnovitelja. U II fazi arheoloških istraživanja koja su realizovana 2017. godine obuhvaćen je prostor unutrašnje bazilike koja se nalazi na istočnoj strani utvrđenja, na prelazu iz donjeg dijela utvrđenja ka akropoli. Na ovom prostoru, između dvije prirodne stijene, otkriveni su ostaci bazilike na kojoj se jasno

Armatura spremna za vertikalne stubove

Bijelo Polje

Potrebno ukloniti sve nelegalne građevinske intervencije

U cilju unapređenja stanja kulturnog dobra Arheološki lokalitet Samograd, u elaboratu Uprave za zaštitu kulturnih dobara navodi se da je potrebno, uz konzervatorski nadzor, uklanjanje svih intervencija koje su za posljedicu imale umanjenje kulturnih vrijednosti i integriteta dobra: postavljene armature za vertikalne serklaže na zidovima unutrašnje crkve i uklanjanje betonske ploče formirane unutar bazilike.

- U komunikaciji sa dosadašnjim nosiocem istraživanja, napraviti plan daljih

izdvajaju dvije građevinske faze. Prvobitno je podignuta jednobrodna bazilika sa apsidom na istočnoj i sa troje vrata na zapadnoj strani naosa. Još jedna vrata su se nalazila na južnom zidu i vodila su u uzan prostor između bedema, bazilike i stijene koja se nalazi na južnoj strani bazilike.

U drugoj građevinskoj fazi uz zapadnu fasadu prizidan je narteks dimenzija 10 x 5 metara. U ovoj obnovi u naosu su prizidane klupe duž zapadnog, južnog i sjevernog zida dok je u apsidi podignut sintronos. U jugozapadnom uglu narteksa podignuta je nadzemna grobnica, istovjetna onoj otkrivenoj na „bazilici extra muros“.

- Na osnovu nađenog pribora za krštenje i obrednih posuda, sa sigurnošću možemo reći da su obje bazilike podignute i obnovljene u gotovo istom periodu – navodi se u elaboratu.

KAMEN-GRAD

U III fazi istraživanja istražen je prostor od 120 m² unutar antičkog utvrđenja i to u dijelu uz zapadni bedem sa unutrašnje

arheoloških istraživanja u cilju otkrivanja svih kulturnih slojeva. Izraditi konzervatorski projekat sanacije svih labilnih partija, otkrivenih tokom arheoloških istraživanja. Sprovesti konzervatorske mjere po izrađenom konzervatorskom projektu i prezentovati arheološki lokalitet – navodi se u elaboratu Uprave, uz napomenu da je sve aktivnosti kojima se zadire u integritet kulturnog dobra potrebno sprovesti u skladu sa konzervatorskim uslovima izdatim od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

strane. Pronađeni su arhitektonski ostaci dva objekta koji su izrađivani u različitim periodima. Stariji objekat je dimenzija 15 x 7 m. Izrađen je od kamenih blokova, klesanih sa jedne strane, slaganih u pravilne redove i vezani krečnim malterom. Drugi, mlađi objekat predstavlja ostatke zida koji je rađen u tehnici „suhozida“. Obrađeni blokovi, sa jedne strane, slagani su u pravilne redove i spajani su zemljom, tj. blatom. Ovaj objekat je dimenzija 4 x 4 m i praktično se nalazi u okvirima starijeg objekta. Pored arhitektonskih ostataka oba objekta nađeno je dosta fragmenata keramike, bronzanih i gvozdenih predmeta koji datiraju od IV do VI vijeka nove ere. Duhovni život na ovom mjestu, kako se ističe u elaboratu, počeo je da se razvija u periodu IV vijeka, a sa određenim prekidima trajao je do sredine XV vijeka, kada su ga srušile Osmanlije. Samograd je bio duhovni, kulturni i ekonomski centar ovog kraja, a zbog svoje specifične strukture nazivan je još i sedmokliki grad ili kamen-grad. J. NIKITOVIĆ

Likovna kolekcija Diseldorf – Tivat prvi put u cjelosti izložena u tivatskom Muzeju i galeriji

Nemjerljiv značaj donacije koja povezuje više kultura

PODGORICA - Jubilej 20 godina od donacije kolekcije Diseldorf – Tivat svečano je obilježen u Muzeju i galeriji Tivat, gdje su na tri nivoa galerijskog prostora prvi put izloženi svi radovi iz kolekcije.

Direktorica Muzeja i galerije Danijela Đukić istakla je da je riječ o reprezentativnom presjeku savremene umjetničke scene Diseldorfa, grada koji je prepoznat kao umjetnički centar, te da su danas, nakon 20 godina, mnogi od umjetnika i globalno poznati. - Kolekcija sadrži 94 djela 72 autora, i to radove umjetnika ne samo iz Njemačke, već i iz Bangladeša, SAD, Japana, Koreje i Nigerije, koji su u tom periodu svoj umjetnički kredibilitet sticali u Diseldorfu. Znatan dio kolekcije poklonio je njemački umjetnik Bernd Švarcer. Značaj donacije je nemjerljiv, jer su svojim gestom obogatili našu kolekciju i omogućili nove konekcije sa savremenom umjetničkom scenom. Posebno želim da istaknem da su umjetnici ambasadori svoje zemlje i kulture. Među njima je i naš tivatski slikar Ivica Aranđus, koji je dugo živio i radio u tom gradu i bez kojeg muzej danas ne bi bio bogat za ovu kolekciju - istakla je Đukić, prenosi CGnews.

Objašnjavajući motiv da uđe u ovaj umjetnički projekat, Ivica Aranđus rekao je da to implicira priču o događajima poslije 1945. u poslijeratnoj Njemačkoj, nakon što se, po-

dijeljena na Istočnu i Zapadnu, našla u „Nultom satu“ likovne umjetnosti.

- U isto vrijeme na Diseldorfskoj akademiji formiraju se grupe umjetnika, od kojih su najznačajnije Zero, Fluksuz, Zen i druge… sve su imale filozofski manifest poput „Čovjeka u revoltu“. Njihov stav je bio bojkot društva i bojkot njegovih tradicionalnih konvencija - rekao je Aranđus.

Diseldorfska akademija postala je, prema njegovim riječima, jedna od tri najuticajnije likovne akademije, uz njujoršku i londonsku, što je bio magnet za umjetnike iz cijelog svijeta.

- Odluka da dio tog svijeta i duha donesem u Tivat kako bi mlađe generacije i ljubi-

telji umjetnosti imali kopču i dodir sa svjetskom univerzalnom umjetnošću je bila jedna od mojih boljih odluka. Srećan sam što sam većinu ovih velikana imao čast da lično upoznam i provedem sa njima dio svog života. Svima njima dugujem veliku zahvalnost što su se odazvali mom pozivu da učestvuju u ovom projektu i poklone mome gradu svoja djela - kazao je Aranđus.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten rekao je, otvarajući izložbu, da je prije nekoliko sedmica dolazio u Tivat da vidi kolekciju Diseldorf - Tivat.

- Izložba je cjelokupan poduhvat, ali i nit koja spaja dva grada i dvije zemlje. Kolekcija ima tradiciju od 20 godina i

ne predstavlja samo njemačke umjetnike, nego umjetnike širom svijeta. Svaki od predstavljenih umjetnika nije donio samo svoju ličnost, nego i svoju pozadinu, znanje i poveznicu sa kulturama. U ovom vremenu nacionalizma, šovinizma, egoizma, uskogrudosti, jako je važno što nam umjetnost donosi i pruža - kazao je Felten, prenosi CGnews.

Publika je imala priliku da pogleda i film o kolekciji pod nazivom „Trajni otisak“, u režiji Dušana Vulekovića, koji će Muzej i galerija Tivat prezentovati na art festivalima u Njemačkoj i drugim državama Evrope, promovišući kulturu različitosti, umjetnost, visoku kulturu i neraskidivu vezu dva grada. R. K.

PODGORICA - Međunarodni filmski festival sedam svjetskih problema (Seven Issues Film Festival - SIFF) biće održan prvi put 27. i 28. jula u bioskopu Edison u Karlovcu, u Hrvatskoj, a skrenuće pažnju na diskriminaciju, okolinu, zdravlje, siromaštvo, nasilje, ženska prava i osnaživanje mladih. Cilj Festivala sedam svjetskih problema je da osnaži mlade ljude u Hrvatskoj i svijetu da postanu aktivni učesnici u rješavanju globalnih izazova kroz filmski izraz. Filmove mogu prijaviti svi mladi filmski umjetnici od 18 do 30 godina, pri čemu oni ne smiju trajati više od 15 minuta. Sam koncept Festivala sedam svjetskih problema in-

spirisan je Međunarodnim samitom medija za mlade (International Youth Media Summit – IYMS) koji ovog ljeta obilježava 20 godina postojanja kroz dvonedjeljni program u Karlovcu. Učesnici samita - mladi filmski autori i diplomate sa svih strana svijeta takođe će preuzeti

i ulogu žirija SIFF-a, te će nakon festivalskih projekcija glasati za svoje favorite u pojedinim kategorijama i tako izabrati sedam pobjednika, jednog za svaki svjetski problem. Gran pri SIFF-a dodjeljuje posebna komisija koja se sastoji od mladih filmskih radnika, umjetnika i struč-

njaka iz Hrvatske i svijeta. - Ovim festivalom nastojimo u prvi plan staviti moć filmskog aktivizma i kratke forme. Trenutno se mladi širom svijeta svakodnevno suočavaju s raznim socio-ekonomskim problemima. Stoga im želimo ponuditi platformu putem koje se mogu izraziti o pitanjima koja ih zabrinjavaju i oko kojih su strastveni, tako potencijalno inspirišući i podstičući gledaoce na akciju - poručio je voditelj SIFF-a Antonio Britvar Njegova saradnica i kovoditeljka festivala Rebeka Čuljak dodala je da taj festival već smatra uspjehom jer je prijavljivanje počelo početkom januara, a već broje više od 1.700 prijava iz cijelog svijeta. Prijavljivanje na SIFF moguće je putem platforme Film Freeway. Svečana dodjela nagrada biće 28. jula, uz projekcije najuže selekcije filmova, diskusije i interaktivne filmske radionice. R. K.

Sa obilježavanja jubileja kolekcije Diseldorf – Tivat

Logo prvog Festivala sedam svjetskih problema

Novoformirani bočni banci od kamena i betona u unutrašnjosti ostataka crkve

Aktivnosti Puteva

Saniraju ulice širom grada

Nakon rekonstrukcije

Orjenske ulice, preduzeće

Putevi završilo je sanaciju

Starozlatičke ulice. Njihove ekipe obnavljaju

asfalt u

Ulici Novice

Sekulovića u

Donjoj Gorici, a počeli su i radove na sanaciji putnog pravca

Farmaci - Lekići –Grbavci

Ekipe gradskog preduzeća Putevi prethodnih dana

bile su angažovane na asfaltiranju nekoliko saobraćajnica širom grada, kao i obilježavanju i postavljanju horizontalne i vertiklane saobraćajne signalizacije.

Nakon rekonstrukcije Orjenske ulice, završili su sanaciju Starozlatičke ulice. Njihove ekipe obnavljaju asfalt u Ulici

Novice Sekulovića u Donjoj Gorici, a započeli su i radove na sanaciji putnog pravca Farmaci - Lekići – Grbavci.

Foto-detalj

RADOVI

- Ekipe gradskog preduzeća Putevi izvode radove na ugradnji asfaltne mase u Ulici

Novice Sekulovića u Donjoj Gorici. Stanovnici ovog dijela grada će nakon više decenija dobiti novi izgled ulice u dužini od oko 720 metara, prosječne širine tri metra. Mještani koji su godinama imali problema sa rupama i dotrajalim asfaltom, sada sa

zadovoljstvom ističu značaj ove realizacije – poručuju iz Puteva.

Kako dodaju, svojim predanim radom ulažu trud i punim kapacitetom daju doprinos na poboljšanju putne infrastrukture u svim djelovima grada, kako bi građani dobili adekvatne puteve. Podsjećaju da je nakon sanacije i Starozlatička ulica dobila novi izgled.

- Putevi su završili radove na sanaciji Starozlatičke ulice, u dužini od oko 620 metara. Radovi su obuhvatili uklanjanje dotrajalog asfalta, sanaciju podloge i postavljanje novog asfalta, čime su značajno poboljšani uslovi za saobraćaj i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. U toku su radovi na postavljanju zaštitno odbojne ograde i završetak se očekuje u narednim danima – navode iz Puteva.

ULAGANJA

Kvalitetnije saobraćajnice, ističu iz ovog gradskog preduzeća, doprinose sigurnijem saobraćaju i višem standardu života za građane širom Podgorice, što je prioritet ovog preduzeća. - Počeli su radovi na sanaciji putnog pravca Farmaci - Lekići - Grbavci u dužini od pet i po kilometara. Trenutno se izvode radovi na postavljanju prvog sloja asfalta u širini od pet metara, nakon čega će uslijediti završna faza –kažu iz Puteva, uz napomenu da nastavljaju ulaganja u infrastrukturne projekte koji unapređuju kvalitet života naših građana. Njihove kolege, kako dodaju, svakodnevno su i na terenu gdje izvode radove po rješenjima Sekretarijata za saobraćaj na postavljanju asfaltnih platformi uz prateću vertikalnu signalizaciju, kao i obilježavanje horizontalne signalizacije za osobe sa invaliditetom, ugradnju putnih ogledala na području grada... - Ekipe gradskog preduzeća Putevi izvode radove kroz redovno održavanje na popravci i zamjeni vertikalne signalizacije, kako bi se osigurala njena ispravnost i vidljivost, čime se doprinosi bezbjednosti učesnika u saobraćaju – zaključuju iz ovog gradskog preduzeća. I. M.

Zbog radova na Bulevaru Veljka Vlahovića izmijenjen režim vožnje do 28. marta

Rupa u trotoaru u Ulici Bracana Bracanovića

Na stazi za pješake u Ulici

Bracana Bracanovića, u blizini kružnog toka i zgrade Poreske uprave, već duže vrijeme uklonjeno je nekoliko betonskih ploča. Na mjestu gdje fale ploče dio

kanala dubok je nekoliko desetina centimetara i dijelom ispunjen raznim komunalnim otpadom, pa kao takav predstavlja opasnost po pješake, ali i nemali broj biciklista koji voze ovom stazom, na-

ročito u večernjim časovima. Zbog bezbjednosti svih, nadležni bi trebalo da ugrade betonske ploče na mjestima gdje fale, odnosno vrate trotoar u pređašnje stanje. I. M.

Održana 86. zajednička vožnja biciklista ,,Kritikal mas“

Uprkos ne baš idealnim vremenskim uslovima, u 86. zajedničkoj vožnji ,,Kritikal mas“ učestvovao je juče veliki broj biciklista svih generacija.

Slaven Šćepanović iz NVU Biciklo.me, koje organizuje zajedničke vožnje, iskazao je zadovoljstvo zbog velikog odziva biciklista. - Iako nijesu idealni vremenski uslovi, ovom vožnjom pokazujemo da je biciklo prevozno sredstvo za čitavu godinu. Drago mi je što danas, kao i uvijek, na kritičnoj masi vidimo ljude različitih genera-

cija, porodice sa djecom, što govori da Podgoričani zaista vole da voze biciklo. Zato je potrebno da uprava Glavnog grada, ali i država, stvori uslove za bezbjedan biciklistički saobraćaj u gradovima, kako bi se što više ljudi svakodnevno kretalo biciklom. Tako ćemo imati zdraviju naciju, manje zagađenja vazduha i buke, bezbjednije ulice i gradove sa visokim kvalitetom života –poručio je Šćepanović. Jučerašnja vožnja organizovana je u okviru projekta ,,Biciklo je moj izbor“, koji je podržalo Ministarstvo saobraćaja. I. M.

Predstavnice Čistoće održale radionicu o reciklaži u vrtiću ,,Pčelica“

Upoznale

mališane s ekološkim temama

U okviru programa

Zatvoren saobraćaj na dijelu Aerodromske ulice

Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Aerodromske ulice, od raskrsnice sa Bulevarom Veljka Vlahovića u dužini od 60 metara, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji Bulevara Veljka Vlahovića. Kako saopštavaju iz Glavnog grada, zatvaranje saobraćaja važi do 28. marta ove godine. - Za vrijeme zatvaranja saobraćaja, isti će se odvijati okolnim saobraćajnicama – navodi se u saopštenju. H. P.

Eko-škola, za djecu srednjih vaspitnih grupa vaspitne jedinice ,,Pčelica“ (JPU ,,Ljubica Popović“) prethodne sedmice održana je edukativna radionica o reciklaži. Predstavnice gradskog preduzeća Čistoća Maja Stojanović i Milica Šanović, kroz radionicu ,,Reciklaža nije gnjavaža“, upoznale su mališane s važnim ekološkim temama –što je reciklaža, zašto je važna, što je reciklažno dvorište i koliko ih ima u našem gradu.

- Uz rekvizite prilagođene uzrastu, djeca su imala priliku da uče kako pravilno razvrstati otpad i kako doprinijeti očuvanju okoline. Dogovorili su se da se ubrzo vide u nekom od reciklažnih dvorišta i na taj način pokažu da primjenjuju ono što uče. Mališani su sa pažnjom slušali informacije o brizi za pse lutalice i aktivno učestvovali u davanju odgovora na postavljana pitanja, pa time pokazali da već imaju znanje o zaštiti životne sredine – navode iz JPU ,,Ljubica Popović“. I. M.

Sa radionice

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme, uz umjeren do jak

sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko šest, najviša dnevna 15 stepeni.

PUNOM PAROM: Putari na terenu

Sa starta Kritične mase juče u podne u Ulici slobode

Poneđeljak, 3. mart 2025.

Radost, sreća, muzika, aplauzi, usklici, malo plesa i suza, a još više druženja i zagrljaja, utisci su sa nastupa podgoričkog KIC pop hora koji je, povodom svog osmog rođendana, prije dvije večeri poklonio koncert mališanima i osoblju Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj.

„U svijetu postoji jedno carstvo“, „Kad si srećan, ti udari dlan o dlan“, „Đon“, „Mene voljela“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Bela, ćao“ bio je dio repertoara koji je popularni podgorički hor izveo, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević, na svom 127. koncertu, a jednom od najemotivnih, uz podršku djece i nastavnika u refrenima.

- Plemeniti članovi hora su, u skladu sa svojim mogućnostima, uz muziku, djeci u ovom domu, koja su lišena roditeljskog staranja, kao i onoj čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama donijeli na poklon i garderobu, školski pribor, slatkiše, igračke, dok je Slavica Dragović napisala pjesmu „Uvijek nas pozovite kad vam se pjeva i sluša, za vas je otvorena naša horska duša“, koju je uz dječje usklike kazivala Sneža Delević-Terzić – saopšteno je iz KIC pop hora. Ovoj humanoj misiji pridružio

KIC pop hor poklonio koncert povodom svog osmog rođendana

Zagrljaji i pjesma u Dječjem domu „Mladost“

se najstariji crnogorski dnevni list Pobjeda i Arena, koji su u saradnji sa fudbalskim, košarkaškim, rukometnim i odbojkaškim savezom Crne Gore

Zajednički projekat Glavnog grada, Univerziteta Crne Gore i kompanije LD gradnja

Rekonstruišu dio Tološke šume

Građani Podgorice, posebno oni u blizini Tološke šume, uskoro će dobiti savremen prostor za rekreaciju i rad na otvorenom – poručili su iz Glavnog grada.

Kako se navodi u saopštenju, u saradnji Glavnog grada, Univerziteta Crne Gore i kompanije LD gradnja, dio park šume Tološi biće modernizovan i integrisan s okolnim univerzitetskim i stambenim objektima.

- Nakon rekonstrukcije, prostor će imati savremene staze za šetnju i trčanje, modernu rasvjetu, ekološki održivi mobilijar, dječje igralište, sportske terene i zone za odmor sa

urbanim baštama - dodaje se u saopštenju. Ovaj prostor biće opremljen besplatnim internetom, omogućavajući korisnicima univerzitetskog kompleksa i građanima rad na otvorenom. - LD gradnja finansira projektovanje, opremanje i izgradnju, dok Glavni grad obezbjeđuje urbanističke uslove i geodetske podloge - rečeno je iz Glavnog grada. Projekat, kako ističu, potvrđuje viziju gradonačelnika Saše Mujovića da se unapređenje grada može postići kroz saradnju sa društveno odgovornim kompanijama, a ne isključivo iz državnog budžeta - zaključuje se u saopštenju. I. M.

poklonili 15 lopti Dječjem domu „Mladost“, kako bi njegovi korisnici razvijali sportski duh, koji je najbolji putokaz njihove budućnosti. Ljepšem

ugođaju doprinijeli su i budvanska poslastičara ,,Mocart“ sa svojim delicijama, kao i JP Tržnice i pijace.

H. P.

Zajednički će raditi na brojnim projektima

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova potpisali su prethodne sedmice memorandum o saradnji, kojim je ozvaničena saradnja između Glavnog grada i UNDP-a. Kako prenosi PG biro, oblasti koje su ovim dokumentom

prepoznate kao ključne za razvoj Podgorice tiču se unapređenja klimatskih akcija, koncepta pametnog grada, podsticanja preduzetništva, regionalne saradnje, usluga socijalne zaštite, rodne ravnopravnosti, digitalne transformacije i jačanja institucionalnih kapaciteta.

- Zadovoljstvo mi je što nastavljamo saradnju sa sjajnom organizacijom koja će nas kroz kvalitetne programe podržati na našem evropskom putu.

Kroz ovo savezništvo i podijeljenu viziju implementiraćemo mnogobrojne projekte u različitim oblastima na dobrobit svih građana i građanki – poručio je Mujović.

Ekaterina Paniklova je istakla da su snažno posvećeni razvoju Podgorice kao modernog, zelenog i inkluzivnog grada, koji usklađuje urbani razvoj sa zaštitom životne sredine, promoviše čistu energiju i unapređuje kvalitet života svojih stanovnika.

- Naša vizija je da Podgorica postane dinamičan centar prilika, gdje se inovacije, održivost i inkluzivnost sjedinjuju u stvaranju prosperitetnog i perspektivnog urbanog prostora – poručila je predstavnica UNDP-a.

Jelena Borovinić-Bojović je kazala da partnerstvo koje predviđa ovaj memorandum otvara nove mogućnosti za naš grad, a predstavlja odraz povjerenja, međusobne saradnje i zajedničkih ciljeva.

- Vjerujem da smo i u prethodnom periodu pokazali spremnost za jačanje međunarodne saradnje i usvajanje dobrih praksi na institucionalnom nivou, a u tom duhu i nastavljamo – poručila je Borovinić-Bojović.

S aradnja Glavnog grada i UNDP-a, ističu iz Glavnog grada, donosi konkretne benefite građanima i građankama Podgorice, jer će unapređenje javne uprave značiti brže, efikasnije i transparentnije usluge.

- Rezultati ovog partnerstva će biti vidljivi u mnogim segmentima, a Podgorica će postati primjer dobre prakse u regionu, sa sistemom uprave koji odgovara potrebama svih generacija – zaključuju iz Glavnog grada. I. M.

Pokloni horista i donatora

KIC pop hor sa nastavnikom Milanom Radulovićem u Domu Bijela

M. VUKSANOVIĆ

LOŠA RASVJETA: Tološka šuma noću

Potpisan memorandum o saradnji između Glavnog grada i UNDP-a

Sa potpisivanja memoranduma GLAVNI GRAD

Košarkaši Budućnost Volija lako dobili derbi u ABA ligi protiv

Cedevita Olimpije, mislima već okrenuti važnom meču u Evrokupu

Omić: Daćemo sve od sebe za pobjedu u Ankari

PODGORICA – Sa sigurnom i ubjedljivom pobjedom protiv Cedevita Olimpije (95:78), košarkaši Budućnost Volija su nastavili na isti način na koji su i dočekali pauzu u ABA ligi zbog nacionalnog Kupa i „prozora“ u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

Skoro tri sedmice od velike pobjede u Beogradu protiv Crvene zvezde, izabranici Andreja Žakelja su lako riješili u svoju korist derbi 21. kola regionalnog takmičenja i ostali na vrhu tabele ABA lige sa skorom od 19 pobjeda i samo dva poraza. Od trenutka kada su serijom 14:0 preokrenuli minimalno vođstvo gostiju od 14:12 i poveli 24:14 u 9. minutu, pobjeda Podgoričana, koji su imali i 18 poena prednosti, praktično, nije dolazila u pitanje. Istina, tim iz Ljubljane je u finišu treće četvrtine u dva navrata smanjio minus od šest poena (61:55, 64:58), u 32. minutu je imao sedam poena minusa (71:64), ali su „plavi“ brzo vratili dvocifrenu prednost i rutinski priveli kraju meč u kojem su bili bolji u gotovo svim elementima, izuzev šuta za tri poena (pogodili su trojku manje)…

– Nama je cilj bio, kao što je trener rekao, samo da ostanemo tim do kraja, bez obzira na to da li je tokom meča „minus tri“ ili „plus 10“, i bodrimo jedan drugog, To smo uradili, nije bilo straha kada su oni prišli na „minus šest, držali smo se našeg plana igre cijelu utakmicu i zato smo zasluženo pobijedili – kaže za Pobjedu Alen Omić, centar Podgoričana, koji je u dva navrata nosio dres Cedevita Olimpije, posljednji put prošle sezone. Pobjeda protiv kvalitetnog tima iz Ljubljane je bila važna i zbog toga što je došla nakon pauze.

– Neki od nas su posljednju utakmicu igrali protiv Zvezde, bilo je onih koji su igrali Kup, a neki i nastupali sa reprezentacijom, pa im je, možda, bilo malo lakše. Mi koji smo pauzirali od meča sa Zvezdom smo jedva čekali na utakmicu, da nastavimo borbu za prvo mjesto u ABA ligi. Uspješno smo završili duel sa Cedevita Olimpijom i sada je pred nama novi zadatak – da se dobro pripremimo za Turk Telekom i

tamo idemo sa velikom motivacijom da pobijedimo – dodaje centar „plavih“.

TURK TELEKOM

ATIPIČNA EKIPA

Za Budućnost slijedi važan meč u Evrokupu, u srijedu u Ankari protiv Turk Telekoma u osmini finala. S obzirom na to da se u osmini finala i četvrtfinalu igra samo jedan meč, prednost domaćeg terena ima tim koji je bio bolje plasiran u ligaškom dijelu, a to je u ovom slučaju Turk Telekom. Turski tim je bio trećeplasirani u grupi B, a Budućnost šestoplasirana u grupi A. – Odranije znam da Turk Telekom igra veoma brzu i atipičnu košarku. Kod njih centar nije centar nego „četvorka“, četvorka je „trojka“… Imaju veoma dobra tri-četiri igrača. Izgubili su od Burse posljednju utakmicu. Sve je moguće na jednu utakmicu, imaju pritisak jer igraju kod kuće i moraju da pobijede. Ali mi znamo šta je naš cilj, daćemo sve od sebe da pobijedimo u Ankari. Zbog načina igre Turk Teleko-

NOVE OBAVEZE ČEKAJU „PLAVE“: Alen Omić

ma, Podgoričani moraju strpljivo u napadu da „poštuju“ loptu. – Protiv takve ekipe ne treba „divljati“ i brzati u napadu, već treba da igramo našu igru, kao što smo uradili protiv Cedevita Olimpije.

OSMIJESI NA TRENINGU

Omić ističe da je ekipa spremno dočekala nastavak sezone, posebno dio igrača koji nije imao obaveze u Kupu Crne Gore i kvalifikacijama za Eurobasket.

Rezultati i tabela

21. kolo: Mornar Barsko zlato – Spartak 66:76, Budućnost Voli – Cedevita Olimpija 95:78, Dubai – Cibona 90:61, FMP – SC Derbi 78:55, Igokea – Mega 90:87, Crvena zvezda – Zadar 87:76. Danas: Split –Borac (19).

1. Partizan 21 19 2 1955:1548 40

2 Budućnost Voli 21 19 2 1914:1579 40

3. Crvena zvezda 21 17 4 1883:1664 38

4. Dubai 21 16 5 1840:1643 37

5. Igokea 21 13 8 1763:1802 34

6. Ced./Olimp. 21 12 9 1763:1696 33 7 Spartak 21 11 10 1772:1728 32 8. FMP 21 11 10 1678:1771 32 9. Mega 21 10 11 1737:1720 31 10 Zadar 21 10 11 1594:1589 31

11. SC Derbi 21 7 14 1727:1792 28

Stef Kari zakucao prvi put poslije šest godina, Foks pogodio za pobjedu Sparsa

Filadelfija prekinula agoniju

PODGORICA – Pobjedom

protiv Golden Stejta sa 126:119, Filadelfija je prekinula niz od devet poraza. Meč karijere odigrao je Kventin Grajms, koji je upisao 44 poena, uz sjajne procente šuta. Iz igre je šutirao 24-18, a ubacio je šest trojki iz devet pokušaja, a, interesantno, najlošiji je bio prilikom izvođenja slobodnih bacanja jer je pogodio tek dva od osam pokušaja. Sjajno veče Grajamsa nije mogao da zasjeni ni spektakularni Stef Kari, koji je ubacio 29 poena, ali će ovog puta ostati upamćen i po jednom zaista neobičnom „ostvarenju“. Naime, na meču sa Seventisiksersima je zakucao prvi put nakon šest godina.

Ni 13 asistencija lidera Golden Stejta nijesu pomogle ekipi Stiva Kera da izbjegne prvi poraz poslije pet uzastopnih pobjeda. Kventon Post bio je drugi strijelac Voriorsa sa 15 poena, dok je Geri Pejton Junior ubacio 15. Sa druge strane, podbacio je najbolji strijelac Filadelfije ove sezone Tajris Meksi, postigao je samo pet poena, ali su istupili Pol Džordž sa 20 poena i Žerson Jabusele sa 18. Oba tima igrala su značajno oslabljena, Fila bez Džoela Embida, za kojeg je sezona završena, a Voriorsi bez rovitog Džimija Batlera Milvoki je zbog odlične partije Janisa Adetokumba i Demijana Lilarda uspio da odnese pobjedu na utakmici protiv

Dalasa, sa rezultatom 132:117. Janis je utakmicu okončao sa 29 poena i po devet skokova i asistencija i bio je veoma blizu novog tripl-dabla. Lilard je uspio da pogodi četiri trojke i na ovom meču dođe do 28 poena. Od ostalih igrača Geri Trent je imao 20 poena i pet skokova. Kod Dalasa, Kajri Irving je ubacio 31 poen, dok je Mozes Braun bio na pragu dabl-dabla sa 18 poena i devet skokova. Klej Tompson je ubacio 16 poena. Milvoki je stigao do svoje druge pobjede zaredom i sada se nalaze na četvrtom mjestu Istočne konferencije, Dalas je deveti na Zapadu. Poenima Dearona Foksa, San Antonio je na kraju slavio protiv Memfisa sa 130:128. Junak meča je uzeo loptu, probio čuvara i onda odlično naskočio na poludistancu i na 1,8 sekundi do kraja pogodio za veliko slavlje gostiju. On je utakmicu okončao sa 20 poena, koliko je imao i Devin Vasel, dok je Stefon Kasl bio najefikasniji sa 24 poena. Kod Memfisa brutalnu partiju je pružio Džered Džekson Junior kome je ovo bila utakmica sezone sa 42 poena, Džejlen Vels je imao 18, dok je Zek Idi bio na pragu dabl-dabla sa 17 poena i devet skokova. Detroit je bez većih problema savladao Bruklin sa 115:94. Malik Bizli i Džejlen Duren su bili najefikasniji sa po 18 poena, a isti učinak je imao Tobajas Heris. Kod Bruklina je Tajris Martin upisao 23 poena, dok je Džejlen Vilson imao 14, a Kion Džonson jedan poen manje. Rezultati: Šarlot – Vašington 100:113, Detroit – Bruklin 115:94, Hjuston – Sakramento 103:113, Memfis – San Antonio 128:130, Dalas – Milvoki 117:132, Filadelfija – Golden Stejt 126:119. S. J.

12 . Borac 20 8 12 1546:1657 28

13. Split 20 6 14 1525:1666 26 14. Krka 21 4 17 1736:1865 25

15. Cibona 21 3 18 1577:1859 24 16. Mornar 21 1 20 1576:2007 22

22. kolo (6 – 10. mart): Zadar – Krka, Cibona – Mornar Barsko zlato, Dubai – SC Derbi, Borac – Igokea, Mega – Budućnost Voli, Cedevita Olimpija – Crvena zvezda, Spartak – Split, Partizan – FMP.

– Nekoliko nas je imalo 4-5 slobodnih dana, dok smo ostalo vrijeme konstantno radili. Baš smo dobro trenirali, bili smo u dvorani svaki dan po dva ili dva i po sata, stručni štab nas je baš dobro pripremio. Sve pohvale za stručni stab, to mogu da primijetim po sebi jer sam na neki način bio i umoran, jedva sam čekao da krenu utakmice, drugačiji adrenalin od onoga na treningu. Vidio sam i po drugim igračima da su svi željni utakmice i na utakmici se vidjelo da smo dobro trenirali i da su nas dobro pripremili. Omić ističe da je pauza prijala svima. – Kada smo se svi okupili na treningu, to se dogodilo s osmijehom. Time smo pokazali da možemo i želimo, što se vidjelo i na utakmici sa Cedevita Olimpijom. Idemo dalje – zaključio je Omić. S. JONČIĆ

Plej-in EPCG Superlige za odbojkaše

PODGORICA – Odbojkaši Jedinstva su zakoračili ka plej-ofu i polufinalnim duelima protiv Budućnost voleja. Bjelopoljci su u Baru savladali Galeb 3:0 (25:14, 25:18, 25:12), u prvom meču plej-ina, pa u

revanšu na svom terenu imaju priliku da ovjere plasman u doigravanje za titulu. Jedinstvo su do pobjede vodili Stefan Bugarin i Vladan Stojanović sa po 10 poena, dok se u domaćem timu istakao Vasilije Božović sa 13. U drugom duelu plej-ina, Mornar je u gostima pobijedio Sutjesku, takođe sa 3:0. Revanši plej-ina planirani su za 5. mart, a ukoliko bude potrebno, pobjednika dvomeča odlučiće „zlatni set“. S. J.

M. BABOVIĆ

SC Derbi uglavnom vodio 25 minuta, ali je na kraju ubjedljivo poražen od FMP-a

Nemoćni u posljednjih 15 minuta

PODGORICA – Dobrih 25 minuta igre, tokom kojih su duže imali prednost, nije bilo dovoljno košarkašima SC Derbija da u oslabljenom sastavu naprave iznenađenje u gostima protiv FMP-a.

Tim iz Železnika je na kraju ubjedljivo slavio 78:55 u 21. kolu ABA lige i upisao 11. pobjedu, dok je SC Derbi doživio 14. poraz.

Desetkovani bez povrijeđenih

Luke Bogavca i Igora Drobnjaka, te bolesnih Zorana Vučeljića i Ivana Bogdanovića, izabranici Petra Mijovića su u posljednjih 15 minuta upisali svega devet poena, a devet minuta i 56 sekundi su bili bez poena kada je FMP, na prelazu iz treće u četvrtu četvrtinu, napravio seriju od 21:0, pa je poraz bio neminovan.

SC Derbi se bolje snašao u neefikasnom prvom poluvremenu, u kojem su oba tima ubacila po devet koševa za dva poena, a gosti jednu trojku i poen vi-

Dvorana: ,,Arena KK FMP“. Gledalaca: 650.

Hordov, Nedović i Nikšić

še sa linije bacanja (4-3), što je Podgoričanima omogućilo dva posjeda prednosti (36:32) nakon 20 minuta igre.

FMP je bolje otvorio meč, poveo 5:0, SC Derbi je prve poene na meču upisao nakon dva minuta i 45 sekundi (dva bacanja Erika Nila), a trebalo je da prođu skoro četiri minuta da Podgoričani ubace prvi koš iz igre (trojka Nila), kojim su „studenti“ smanjili na 7:5. Doma-

ćin je nakon toga u tri navrata imao po dva posjeda prednosti, posljednji put na minut i 24 sekunde do kraja (15:11), ali su Nikola Pavlićević i Nil uz zvuk sirene izjednačili do kraja kvartala.

Gosti su bolje otvorili drugu četvrtinu, serijom od 7:0 su poveli 22:17, nakon koševa Zorana Nikolića su u dva navrata imali i sedam poena prednosti (29:22, 31:24), a

Košarkašice Budućnost Bemaksa u Celju doživjele prvi poraz ove sezone

MIJOVIĆ: Peta lična Nila nas je potpuno ugasila

Trener SC Derbija Petar Mijović je i u najavi meča govorio da će biti teško u Železniku.

– Mi smo posljednjih četiri-pet dana bili na treningu sa svega četiri-pet zdravih igrača. Čak nas nije bilo da igramo „tri na tri“, a kamoli za nešto više. Mislim da se

maksimalnih „plus osam“ nakon trojke Davida Mirkovića za 35:27, nešto više od tri minuta prije odmora. Međutim, Podgoričani su do kraja poluvremena upisali samo jedan poen (Vladimir Sudar jedno bacanje), pa je FMP to iskoristio da prepolovi zaostatak na četiri poena (36:32).

Treća četvrtina je, praktično, odlučila pobjednika, jer je FMP ovaj dio meča dobio sa

Neiskustvo u finišu skupo plaćeno

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene su u Celju od šampiona WABA lige, koji je tri godine zaredom titulu osvajao baš protiv ,,plavih“ u Podgorici. ,,Vučice“ su odigrale hrabro i odvažno, bile u prednosti, zatim u egalu, držale Celje na distanci, zonom zatvorile reket, mada su Slovenke pogodile nestvarnih 14 trojki, a onda je u finišu neiskustvo podgoričkog kluba skupo plaćeno. Podmlađeni tim, skraćena rotacija usljed povreda, te petog faula Jelene Bulajić, učinio je da petorka bude promijenjena, a nevjerovatni propusti da Celje napravi 8:0 i stigne do trijumfa. – Napravili smo mnogo gluposti u finišu. Promašili ne-

ke otvorene šuteve, imali faul u napadu, izgubljene lopte, a onda u samom finišu bukvalno su nam loptu uzeli iz ruke, gdje smo imali 15 sekundi da

Sa puta na utakmicu

Košarkašice Budućnost

Bemaksa odmah nakon

meča sa Celjem i puta iz Slovenije odigrale su meč

10. kola I A ŽCKL. Podgoričanke su savladale Novi 132:49. Najefikasnija bila je Nikolina Ilić sa 32 poena,

organizujemo napad za sedam razlike, što je bilo potrebno da ostanemo prvi. Ali čestitke igračicama, borile su se i svaka im čast. Nije bilo lako, Milena

uz 9 skokova, Jana Beljkaš postigla je 18, uz 20 skokova, Janja Dragišić 16, uz čak 15 asistencija, Maja Bigović imala je po 15 poena i skokova, Marija

i Maja Bigović danima su bile na infuzijama zbog virusa i opet su bez razmišljanja izašle i odigrale. Na kraju poraz, ali svakako da je i ovaj meč pokazao da imamo kvalitet da se nosimo sa svima, pa i sa šampionom – kazao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. ,,Vučice“ se sada okreću posljednjem meču protiv ekipe Beroe, a onda kreće spremanje za fajnal-for. – Svjesni smo da nam rezultatski taj meč neće promijeniti ništa. Ali sigurno da ćemo dati sve od sebe da budemo bolji i sa pobjedom dočekamo finalni turnir. Poraz nas neće poremetiti, jer idemo dalje, svjesni da ono pravo tek slijedi – naglasio je Stojanović. R. P.

Baošić 12, Jelena Bulajić 11, Jovana Vukmirović i Sofija Maraš po 10, Lola Racković i Atina Radević po 4. Kod Novljanki najbolja je bila Sofija Letić sa 18.

to večeras i te kako odrazilo na meč, možda ne u prvom poluvremenu, ali u drugom jeste. Mislim da smo 27-28 minuta bili u utakmici, nakon toga je FMP preuzeo kontrolu. U tom periodu je pogodio dosta teških šuteva, prije svega Džošua Skot i Petar Popović, i otišao u potpunu

rezultatom 27:14 i stekao devet poena prednosti (59:50) pred posljednju dionicu. Podgoričani su ubacili samo šest koševa iz igre, sve za dva poena, i to uglavnom sve u prvoj polovini kvartala, u kojem su „studenti“ čuvali prednost s poluvremena (46:42). Međutim, SC Derbi je potpuno pao u drugoj polovini četvrtine, u kojoj je ubacio samo dva koša (Zoran Nikolić i Nil), a primio

kontrolu dešavanja na terenu do kraja meča. Rana peta lična Erika Nila, posebno na rotaciju koju smo imali, potpuno nas je ugasila. Moram da pogledam snimak, ali tri ofanzivna faula od pet ličnih glavnog igrača, nijesam baš siguran da je nešto što se desilo. Ali to, naravno, ne umanjuje pobjedu FMP-a, čestitam im na tome i sve najbolje u završnici sezone –rekao Mijović.

čak 17, pa se već nakon 30 minuta mogao naslutiti pobjednik meča.

Kada je nakon 40 sekundi igre u posljednjem kvartalu ostao bez prvog plejmejkera Erika Nila zbog pet ličnih, bilo je jasno da je SC Derbi ostao bez šansi da napravi povratak u meč, ali je malo ko očekivao da će gosti u ovom kvartalu upisati samo pet poena i to u posljednja dva minuta... S. JONČIĆ

Prvenstvo Balkana u karateu Još dva zlatna

PODGORICA – Muški timovi u katama i borbama karate reprezentacije Crne Gore osvojili su zlatne medalje posljednjeg takmičarskog dana seniorskog prvenstva Balkana u Budvi. Bronzani je bio ženski kata tim, za koji su nastupali Katarina Vlahović, Viktorija Raičević i Mia Ramović Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić, u finalu savladao je Srbiju 24,70-23,10. Tim u borbama do finala došao je nakon dvije pobjede – protiv Rumunije 3:1 i Srbije, nakon preokreta, 3:2. U meču za zlatnu medalju pobijeđena je Turska 3:1. Prvaci Balkana postali su Nenad Dulović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Nikola Malović, Dušan Bijelić, Lazar Jovović i Lazar Potpara Crna Gora je šampionat završila sa 14 medalja - sedam zlatnih, četiri srebrne i tri bronzane. R. P.

LIGA (19. KOLO): Slavili Primorac i Jadran M:tel

Matković iks faktor

Primorac i Jadran M:tel ostvarili su gostujuće pobjede u 19. kolu Premijer vaterpolo lige.

Kotorani su do sedmog trijumfa došli u Šapcu i to nakon peteraca, a Novljani su sa važnim bodovima iz meča sa Crvenom zvezdom ostali u igri, sa Novim Beogradom, za prvo mjesto pred završni turnir ovog takmičenja.

Šabac 24

Primorac 25

(peterci 8:9)

ŠABAC - Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Sivčević i Copić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 5:7, 5:2, 3:3.

ŠABAC: Gavrilović, Katsujuki (pet odbrana), Novaković 4, Kovačević, Repanović, Lazić, Mićanović, Barać 2, Pljevančić 2, Mačić 2, Dragović 1, Stojanović 6, Korać 2, Toholj 5.

Budućnost bez plej-ofa

Vaterpolisti Budućnosti porazom od Starog grada u Beogradu (12:8) ostali su bez plasmana u plej-of A2 Regionalne lige. Na drugom mjestu završio je Partizan kao najbolji u trouglu sa Vukovima i podgoričkim timom.

PRIMORAC: Masarao (dvije odbrane), D. Ćetković (jedna odbrana), Brguljan 1, S. Ćetković 2, Šušiašvili 5, Janović, Murišić, Matković 8, Nikaljević 3, Vico 1, Brkić, P. Ćetković, Stanojević 3, Vučković 1. Primorac je nakon peteraca slavio u Šapcu (25:24), a gol

za pobjedu postigao je Dušan Matković. Naš reprezentativac pogodio je za 16:16 na 1,35 prije kraja i omogućio svojoj ekipi da kroz ,,penal rulet“ dođe do bodova. Kotorani su mogli ranije da riješe utakmicu, jer su na 22 sekunde do odmora imali prednost od četiri gola (11:7). Uslijedio je nakon toga preokret, domaćin je serijom 6:1, na 43 sekunde pred kraj treće dionice, stigao do vo-

đstva od 13:12... Kotorani, sa utakmicom manje, zauzimaju osmo mjesto, sa istim brojem bodova (19) kao i sedmoplasirani Jug. U novom trijumfu istakao se Matković sa šest golova iz igre i dva sa pet metara...

C. zvezda 4

Jadran M:tel 21

tirović“. Gledalaca: 50. Sudije: Blašković i Savinović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 0:6, 1:4, 1:5, 2:6. CRVENA ZVEZDA: Mišović (pet odbrana), Savić (tri odbrane), Kuzmanovski 1, Kasum, Ristivojević, Živković, Danković, Radanović, Basara 1, Vukičević, Seman 2, Šulc, Banićević, Krtsić.

Rukometašice Crne Gore danas se okupljaju Kreću po vizu za SP

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore danas će početi pripreme u okviru EHF sedmice. Prvo okupljanje, nakon što su „lavice“ krajem prošle godine učestvovale na Evropskom prvenstvu, prvi je korak ka krajnjem cilju, a to je plasman na SP. Našu ekipu 9. i 12. aprila očekuje baraž sa Portugalom. Selektorka Suzana Lazović ranije je objavila spisak, a među pozvanima su debitanti: krilo Lokomotive iz Zagreba Mela Mehmedović i Marija Božović, bek češkog kluba Hazena Kinžvart. Sa prvobitnog spiska faliće nekoliko igračica kao Jelena Radivojević, ko-

ja je nedavno objavila kraj reprezentativne karijere, a Tanja Ivanović zbog problema sa leđima moraće da pauzira još tri sedmice. Na spisku su golmanke: Armel Atingre, Anastasija Babović-Vujović, Marta Batinović, Jovana Kadović i Marija Marsenić, (krila) Dijana Mugoša, Ivona Pavićević, Mela Mehmedović, Nina Bulatović, Milica Trifunović, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, (bekovi) Đurđina Jauković, Ilda Kepić, Matea Pletikosić, Nikolina Marković, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević A. M.

BEOGRAD - SC ,,M. G. Muška-

JADRAN M:TEL: Đurović (dvije odbrane), I. Radović

SBbet Prva liga za rukometaše

(tri odbrane), Holod 1, Vučurović 3, Obradović 1, Vujović 2, D. Radović 4, Lazić 1, Gojković 1, Ivović, Sladović 3, Milojević 2, V. Radović, Stupar 3. Poslije slabog izdanja i poraza od četiri gola u Zagrebu od Mladosti, u prvom meču četvrtfinala Evrokupa, vicešampion Crne Gore bio je ubjedljiv protiv Crvene zvezde - 21:4. Vodili su Novljani do odmora 10:1, dominirali u oba pravca, a nakon tri četvrtine primili su samo dva gola i još dva do kraja utakmice.

Svi igrači upisali su se u strijelce, uz 60 odsto timske uspješnosti. U narednom kolu Jadran će 8. marta dočekati Radnički iz Kragujevca. A. MARKOVIĆ PREMIJER

PODGORICA – Članu Auto-moto sportskog kluba Kotor Milanu Jakšiću uručen je u Bratislavi trofej za osvojeno prvo mjesto u šampionatu Centralno-evropske zone (CEZ) u grupi 5. Kotorski as je u prvenstvu u kojem učestvuju automobilisti iz 14 država centralne Evrope ubjedljivo osvojio prvo mjesto sa 118 bodova. Na glamuroznoj svečanosti u glavnom gradu Slovačke stariji od braće Jakšić primio je specijalno priznanje. – Prošla godina bila je za mene jako naporna i veoma uspješna. Vozio sam čak 14 trka na evropskoj sceni i u domaćem šampionatu i na oba fronta ubjedljivo osvojio prvo mjesto. U takmičenju CEZ-a u pet trka četiri puta sam pobijedio, a jednom bio drugi. I evo me u Bratislavi na svečanoj dodjeli nagrada FIA za najbolje automobiliste 2024. godine – rekao je Jakšić. R. P.

PODGORICA - Rukometaši Lovćena i Budućnost Podgorice na diobi su prvog mjesta i nakon 10. kola SBbet Prve crnogorske lige, prvog u 2025. godini.

Aktuelni šampion lako je izašao na kraj sa Zabjelom u gostima (27:19), isto kao i prošle sedmice u Kupu, dok je Budućnost – takođe u Univerzitetskoj dvorani – tijesno pobijedila Mornar 7 (30:29).

Najefikasniji u pobjedi Lovćena bio je Vuk Mrvaljević sa pet pogodaka, jednim više od Petra Radoičića i Bogdana Petričevića Savo Vujović imao je 11 odbrana.

Kod Zabjela odskočio je Filip Božović sa šest golova.

Budućnost Podgorica je odigrala zanimljiv meč s Mornarom 7, a prelomljen je u posljednjih 10 minuta, kada je domaćin poveo 26:22 i uspio da odbrani prednost.

Sedam golova je dao Emir Đulović, pet Nikola Andrić, po četiri Milan Nišavić i Rade

Bogdan Petričević dao četiri gola za Lovćen protiv Zabjela

Živković. U poraženom timu najbolji je bio Božidar Nikočević s osam pogodaka. Budvanska rivijera Budva je uz 13 pogodaka Novaka Bajčete i devet Aleksandra Mrvaljevića slavila na gostovanju Sutjesci (36:33), za koju su po šest dali Vladan Lončar, Nikola Marušić i Aleksa Jokić

Partizan 1949 je u Bijelom Polju savladao Jedinstvo Bemaks sa 33:22. Ivan Čule imao je 17

odbrana na golu Partizana, a najefikasniji su bili Dario Maslovar i Nemanja Drakulović sa po sedam golova. Za Jedinstvo je Aleksa Medojević dao devet. Rudar je u subotu u gostima pobijedio Berane 1949 (25:24).

TABELA: Lovćen 18, Budućnost 18, Rudar 16, Partizan 11, Zabjelo 11, Berane 10, Mornar 6, Jedinstvo 4, B. rivijera 4, Sutjeska 2 boda. Ne. K.

PODGORICA – Mark Markes je pobjednik prve ovosezonske trke u Moto GP šampionatu.

Vozač Dukatija je na Velikoj nagradi Tajlanda završio ispred brata Aleksa na Gresiniju i Frančeska Banjaje na drugom Dukatiju. Mark je slavio u prvoj trci sezone prvi put nakon 11 godina. Tri kruga prije kraja trke Mark je pretekao Aleksa koji je vodio žestoku borbu sa drugim vozačem Dukatija. Na četvrtom mjestu je završio Franko Morbideli ispred debitanta Aija Ogure, a među prvih deset završili su Mark Beceki, Žoan Zarko, Bred Binder, Enea Bastijanini i Fabio di Đanantonio R. A.

Dušan Matković postigao je osam golova u trijumfu Kotorana

K. VULOVIĆ

MERIDIANBET 1. CFL (22. KOLO): Budućnost savladala Bokelj, Petrovac bolji od Jezera, pobjede Dečića, Sutjeske i Jedinstva

Runda u znaku domaćina

PODGORICA – Svih pet domaćina upisali su pobjede u 22. kolu Meridianbet 1. CFL. Budućnost je preokretom savladala Bokelj pod Goricom – od 0:1 do 3:1 Petrovac je trijumfovao nad Jezerom 2:1, dok je Dečić nadigrao Mornar – 2:0. Sa istim rezultatom je Jedinstvo stiglo do bodova protiv Otranta, kao i Sutjeska u meču s Arsenalom.

PREOKRET ,,PLAVIH“ Kakav put kroz utakmicu je prošao osamnaestogodišnji Andrija Bulatović. Novi igrač Lensa, pozajmljen Budućnosti do ljeta, skrivio je vodeći gol gostiju, potom je malo falilo da postigne evropogodak, a isto tako i da bude isključen –rizikujući drugi žuti. Smjenjivale su se dobre i manje dobre stvari od bisera crnogorskog fudbala koji je pred odlazak na pauzu ispravio greške. Lijepu akciju izveli su ,,plavi“ u dodatku prvog dijela – Grbić i Piščević su priredili situaciju za Miličkovića, koji je dodirom klase omogućio Andriji Bulatoviću da izađe na golmana. Mladi vezista bio je neumoljiv u završnici – za izjednačenje.

Bokelj je poveo u 15. minutu kada je Silađi odigrao na stranu sa Perovića koji je dijagonalom po zemlji primorao Mijatovića da vadi loptu iz mreže.

Trudili su se Podgoričani da što prije uzvrate, ali Bulatovići, prvo Andrija, pa Ivan, nisu nadmudrili Spasojevića. ,,Jedinica“ Bokelja posebno se istakla kada je bravurom, uz pomoć prečke, odbranila topovski volej mlađeg Bulatovića sa ivice kaznenog prostora.

Meč se promijenio od 33. minuta kada je Marko Čavor morao na tuširanje nakon druge javne opomene.

Skandalozni previd napravio je sudijski tim pod Goricom kada nije vidio gol Šarkića u nastavku – lopta je bar pola metra bila unutra. Ipak, nije Budućnost zbog toga oštećena za ishod. Vrlo brzo nakon previda djelioca pravde, Grbić je okrenuo duel u korist domaćina – udarcem iz kaznenog prostora, kapiten ,,plavih“ proparao je mrežu u 56. Kotorani nisu imali snage da urade nešto više prema naprijed, a smušenom, amaterskom reakcijom u zadnjoj liniji omogućili su izabranicima Ivana Brnovića da čak budu i ubjedljivi. Nespretnost Mršulje rezultirala je autogolom za 3:1.

MAKSIMALNI PETROVAC

Petrovac ne griješi u drugoj polusezoni: četiri meča – če-

tiri pobjede. Nakon trijumfa protiv Rudara u četvrtfinalu Kupa, stigli su ligaški uspjesi protiv Otranta, Sutjeske i sada Jezera. Sva tri pogotka viđena su u prvom poluvremenu. ,,Nebo-plavi“ su poveli u četvrtom minutu kada je Golubović matirao Asanovića

Plavljane je u egal vratio Perović u 12. minutu, a u 22. je mogao da donese vođstvo svom timu. Imali su gosti penal, odgovornost je preuzeo 28-godišnji napadač – i izgubio duel sa golmanom Kordićem Kazna je vrlo brzo servirana na kontrastrani. Petrovac je ponovo stekao rezultatski višak, ovoga puta u režiji Bašića, koji je bio strijelac u svakom proljećnjem duelu. Priča o lošim terenima u Crnoj Gori nikako ne zaobilazi stadion „Pod Malim brdom“. Upravo su nehumani uslovi krivac za jednu bizarnu, bolje reći komičnu scenu kada je Okamoto poslao jednostavan povratni pas ka Asanoviću. Golmanu Jezera nije uspio prijem, a igrači ,,nebo-plavih“ podigli su ruke u znak slavlja – poklon-gola. Blato je, međutim, bilo saveznik gostiju – lopta se zaustavila na gol-liniji. Radovali su se i igrači Dečića koji su nadigrali Mornar u direktnoj borbi za četvrtu poziciju. Ušli su Tuzani bolje u meč, a dva pokušaja Sekulovića bila su najava ofanzivnog razmišljanja domaćina. Iskosa sa lijeve strane šutirao je Pulejo, ali je Pavličić dobro po-

Andrija Bulatović daje gol za 1:1

Skandalozni previd napravio je sudijski tim pod Goricom kada nije vidio gol Šarkića u nastavku – lopta je bar pola metra bila unutra

krio bliži ugao i odbio u korner. Barani su se posložili nakon pauze, njihova koncepcija izgledala je smislenije, obećavajuće... Ipak, isključenje Đurišića, poslije drugog žutog kartona u 54. minutu, srušilo je plan Mornara. Sa čovjekom više, Dečić je krenuo odlučnije, izašao više i sve jače ugrožavao zadnju liniju Mornara.

Nakon nekoliko dobrih izleta, falio je zadnji pas za nešto više, Sekulović je tukao neprecino, a trzaj glavom Matića odbio je Pavličić. Potegao je trener Edis Mulalić za izmjenama – i pogodio. Striković i Ndiaje riješili su sastav Zorana Đuraškovića

Striković je poentirao u 76. nakon skoka, a potom je u drugom minutu sudijske nadoknade namjestio pogodak Ndiajea koji nogom iz peterca sproveo loptu u mrežu.

PRORADILA SUTJESKA

Proradila je Sutjeska –poslije dva poraza, došla je prva proljećnja pobjeda.

Bili su Nikšićani u teškoj situaciji, raslo je nezadovoljstvo i na tribinama, ali reakcija je bila prava protiv Arsenala. Momci Milije Savovića slomili su Tivćane u finišu kada su dva nova igrača potpisala tri boda –Kopitović je bio precizan u 70, a Desančić u 73. minutu. ,,Blic krig“ kraj Bistrice. Sutje-

Budućnost 3 1

ska se pomjerila na šestu poziciju, dok je prvoligaš sa Jadrana kliznuo na sedmo mjesto. Od mirnog statusa u eliti, Arsenal je počeo da strahuje od baraža. U derbiju začelja Jedinstvo je pred svojim navijačima savladalo Otrant.

Bjelopoljci su bili bolji, opasniji, organizovaniji i konkretniji. Od samog starta nametnuli su se po teškom terenu, a sredinom prvog poluvremena stigli do vođstva. Strijelac u 26. minutu bio je Mušović – majstorskim lobom sa 25 metara nakon boksovanja golmana Ljuljanovića

Nastavili su momci Seada Babače da napadaju, da igraju na gol više, a pokušavali su odakle su god procijenili da bi mogli da ugroze mrežu gostiju.

Nije više bilo promjene do odlaska na odmor, ali jeste u nastavku.

Tamo gdje su stali u uvodnih 45 minuta, fudbaleri Jedinstva nastavili su u drugoj polovini utakmice.

Nekoliko dobrih prilika propustio je domaćin, a onda je mogao da bude kažnjen preko Vukčevića čiji je udarac iskosa sa desne strane odbranio Aković A onda minijatura Bjelopoljaca, razmjena pasova na malom prostoru i lijep pogodak Koraća sa petnaestak metara. Iskusni napadač ušao je sa klupe u 74. minutu, a 120 sekundi ka-

BudućnostBokelj 1 Bokelj 1

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 700. Sudija: Mladen Knežević. Golovi: 0:1 Perović u 14, 1:1 A. Bulatović u 45+1, 2:1 Grbić u 56, 3:1 Mršulja (ag) u 74. Žuti kartoni: A. Bulatović, Grbić (Budućnost), M. Čavor, Muković, V. Čavor (Bokelj) Crveni karton: M. Čavor (Bokelj) 33.

Mijatović

Dakić Piščević (od 77. Mirković)

A. Bulatović (od 46. Šarkić)

Miličković (od 69. Vukanić)

Gašević

I. Bulatović (od 69. Kostić)

Serikov

Grivić

Ivanović

Grbić (od 69. Bojović)

Petrovac

Spasojević

V. Čavor

Silađi (od 37. Petrović)

Perović

Poček (od 70. Janketić)

Suva (od 80. Pepić)

M. Čavor

Bumbar

Mršulja

Rašo

Muković (od 70. Sklender)

1 Jezero 1

2 2 PetrovacJezero

Kordić Pešukić Golubović Šimun (od 83. Popović) Pupović

Bakić Petrović (od 66. Arambašić) Kapisoda Kastanjeda (od 75. Kordić) Franeta Bašić (od 83. Stanišić)

Asanović Vakabajaši Ćuković

Perović

Redžepagić (od 66. Kojić)

Okamoto Bojović Alić

Boričić (od 66. Boričić) Pavlićević (od 78. Maksimović) Kontić

Rezultati i

tabela

Budućnost – Bokelj 3:1

Petrovac – Jezero 2:1

Sutjeska – Arsenal 2:0

Jedinstvo – Otrant 2:0

Dečić – Mornar 2:0

1. Budućnost 22 17 3 2 50:13 54

2. Petrovac 22 13 3 6 33:23 42

3. Bokelj 21 10 3 8 22:23 33

4. Dečić 21 7 10 4 21:17 31

5. Mornar 22 8 5 9 25:30 29

6. Sutjeska 22 7 6 9 21:23 27

7. Arsenal 22 6 8 8 22:27 26

8. Jedinstvo 22 7 4 11 23:35 25

9. Otrant 22 4 5 13 16:29 17

10. Jezero 22 3 7 12 14:27 16

U narednom kolu (8. marta) sastaće se: Arsenal – Petrovac, Bokelj –Sutjeska, Mornar – Budućnost, Otrant – Dečić, Jezero – Jedinstvo.

snije riješio meč nakon dodavanja najboljeg aktera Mušovića – egzekutora i asistenta. Raspao se koncept Ulcinjana, dobili su čak i crveni karton novajlije Filipovića, pa su završili duel kraći za dva gola i fudbalera manje.

Jedinstvo je na bod od mirne luke, a pobjeglo je pretposljed-

(Sutjeska), Petović (Arsenal).

Giljen Desančić (od 83. Miranović) Barget Damjanović (od 46. Jokić) Kopitović Tošković Kalezić (od 87. Miljanić) Janjić (od 87. Abu) Đinović Krstović Pajović (od 87. Kecojević)

Zogović Regan (od 76. Kordić) Mandić (od 69. Maraš) Bulatović (od 77. Merdović)

Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 400 Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 1:0 Mušović u

njem Otrantu na ,,plus osam“. Jezero je zadržalo fenjer prvoligaškog karavana – sa poenom manje od Ulcinjana. D. KAŽIĆ

Slavlje Fulama, Osmajićev Preston dobio rivala u četvrtfinalu

Leno eliminisao Junajted iz FA kupa

Užasna sezona Mančester junajteda dobila je još jednu takvu epizodu – ,,crveni đavoli“ eliminisani su u osmini finala FA kupa od Fulama nakon penal-serije.

U regularnom toku i nakon produžetaka bilo je 1:1, potom su gosti bili mnogo bolji u izvođenju jedanaesteraca – slavili su 4:2, a heroj je bio golman Bernd Leno koji je odbranio šuteve Viktora Lindelofa u četvrtoj i Džošue Zirkzea u petoj seriji.

Za Junajted su pogađali Bruno Fernandeš, Diogo Dalo i Kazemiro, dok su za Fulam precizni bili svi izvođači – Raul Himenes, Sander Berge, Vilijan i Entoni Robinson

Tužna je sezona Junajteda, tek je 14. u Premijer ligi, prerano je ispao iz FA kupa i jedino mu je ostala Liga Evrope, gdje će u osmini finala igrati s Real Sosijedadom.

Fulam je na ,,Old Trafordu“ poveo u nadoknadi prvog poluvremena – na centaršut Rodriga Munisa glavom je pogodio Kelvin Basej

Domaćin je izjednačio u 71. savršeno preciznim udarcem Bruna Fernandeša. Mogla je potom da se zatrese mreža na obje strane, ali ostalo je 1:1 i tokom produžetaka.

Na kraju se radovao Fulam koji se u četvrtfinalu FA kupa pridružio Prestonu našeg Mi-

Kompletirano 20. kolo Druge lige

Remi Grblja i Iskre

PODGORICA – Iskra i Grbalj podijelili su plijen (1:1) u posljednjem meču 20. kola Druge lige.

Gosti su došli do prednosti u 25. minutu. Strijelac vodećeg gola bio je Nikola Liješević Liješević je stigao iz Petrovca gdje je u prvom dijelu sezone odigrao šest utakmica. Ipak, domaći tim, koji je napravio senzaciju na premijeri drugog dijela sezone, kada je eliminisao Budućnost iz Kupa, bio je sve agilniji i sve ofanzivniji. Bili su uporni i to se ispla-

tilo u 89. minutu. Poravnanje i veliki bod Iskri donio je rezervista Jovan Perišić Prethodno u ovom kolu Lovćen je igrao neriješeno protiv Mladosti 2:2, Podgorica je savladala Rudar 2:1, dok su Ibar i Igalo igrali bez golova. Mladost je lider sa 41 bodom, Rudar ima pet bodova manje, dok je Igalo treće sa 29. U dnu tabele su Ibar sa 14 i posljednji Kom sa svega 9. U narednom kolu, 8. marta, sastaju se: Grbalj – Lovćen, Igalo – Iskra, Rudar – Ibar i Kom – Podgorica. R. P.

lutina Osmajića, Aston Vili, Bornmutu, Mančester sitiju, Kristal Palasu i Brajtonu, koji je juče nakon produžetaka u gostima eliminisao Njukasl (1:2).

Posljednji četvrtfinalista biće poznat nakon večerašnjeg meča Notingem foresta i Ipsviča (20.30 h).

LA

LIGA (26. KOLO)

Već su izvučeni parovi, a Osmajićev Preston ponovo će igrati kod kuće – protiv Aston Vile 29. marta. U ostalim četvrtfinalnim duelima sastaće se Fulam – Kristal Palas, Bornmut – Mančester siti i Brajton – Ipsvič/Notingem forest. Ne. K.

Barselona ubjedljivom pobjedom odmakla Realu

Barselona nije propustila šansu da zadrži prvo mjesto u La Ligi i odmakne najvećem rivalu – Katalonci su pobijedili Real Sosijedad sa rezultatom 4:0 u utakmici 26. kola i imaju tri boda više od Real Madrida, koji je u su-

botu poražen od Betisa sa 2:1. Između ,,blaugrane“ i ,,merengesa“ je Atletiko – tim Dijega Simeonea zaostaje samo bod za liderom. Sosijedad je na ,,Monžuiku“ već u 17. minutu ostao s igračem manje jer je Aric Elustondo napravio faul kao posljednji

Crnogorski fudbaler adut Kečkemeta u borbi za opstanak

Dva gola

Camaja protiv kandidata za titulu

Kečkemet je zaustavio kandidata za titulu u mađarskom prvenstvu, ekipu Pakšija, a za vrijedan bod u borbi za opstanak najzaslužniji je Driton Camaj – crnogorski fudbaler postigao je oba gola

za domaćina u remiju 2:2. Pakši, tim koji je minulog ljeta eliminisao Mornar u kvalifikacijama za Ligu konferencija, poveo je u 35. pogotkom mađarskog reprezentativca

Martina Adama Uzvratio je Camaj sjajnim golom s ivice šesnaesterca već u 37, da bi gosti do nove prednosti stigli u 58. preko Bencea Otvoša

Posljednju riječ imao je član ,,sokola“ – izveo je jedanaesterac u 71. minutu, golman pogodio stranu, ali nije mogao da odbrani šut. Camaju je ovo treći gol otkad je u januaru stigao iz Kišvarde. Kečkemet je posljednji na tabeli, s istim brojem bodova kao Debrecin (19), pet manje od prve ekipe iznad crte – Njiređhaze. Ne. K.

igrač odbrane i dobio direktan crveni karton.

Za goste iz San Sebastijana bio je to preveliki hendikep – samo osam minuta kasnije Đerard Martin dao je pogodak za 1:0, da bi na 2:0 povisio Mark Kasado u 29. U nastavku je Ronald

Arauho u 56. minutu pogodio za 3:0, a konačan rezultat postavio je Robert Levandovski u 60. Barselonu za dva dana čeka meč sa Benfikom u Lisabonu u osmini finala Lige šampiona, dok će u narednom kolu La Lige dočekati Osasunu. Ne. K.

Remi na „Maksimiru“, Rijeka ostala prva

Subotnji kiks Rijeke na gostovanju Gorici (0:0) nije rezultirao padom ekipe crnogorskog trenera Radomira Đalovića sa prvog mjesta hrvatskog prvenstva – Dinamo i Hajduk su remizirali 2:2, pa je stanje na vrhu tabele ostalo isto.

Rijeka ima 46 bodova, ,,bili“ jedan manje, dok su ,,modri“ na ,,minus 7“ u odnosu na lidera. Dinamo je dva puta vodio na ,,Maksimiru“, Hajduk se oba

puta vraćao, a domaćin meč završio sa dva igrača manje –Stefan Ristovski je u 61. dobio drugi žuti karton (prvi u 55), dok je Niko Galešić isključen u 101. zbog brutalnog starta na golmana Ivana Lučića kojeg je zakačio kopačkom po licu u želji da prvi stigne do lopte. Tim Fabija Kanavara je rano poveo – ,,suvo zlato“ Dinama Martin Baturina ostao je sam u petom minutu i pogodio iz prve sa 11 metara.

Hajduk je gubio, ali bio bolji rival, Šego nije iskoristio zicer, pa je izjednačenje u 31, iako srećno – došlo zasluženo. Bartol Franjić je nakon centaršuta s lijeve strane zatresao sopstvenu mrežu.

Dinamo se konsolidovao na pauzi i stekao novo vođstvo tek što je meč nastavljen. Baturina je u 48. odigrao sjajan pas za Ronela Pjer-Gabrijela koji je ,,zapalio“ Maksimir. Ipak, dva žuta Ristovskog u

roku od šest minuta natjerala su ,,modre“ da zaigraju opreznije i činilo se da će s igračem manje uspjeti da odbrane pobjedu, jedini ishod koji im je odgovarao u vječitom derbiju hrvatskog fudbala. Hajduk je, međutim, zaslužio da odnese makar bod i osvojio ga je udruženim snagama dvojice rezervista – Bruno Durdov je centrirao, a Filip Krovinović glavom zatresao mrežu Dinama u 91. Ne. K.

Bernd Leno odbranio dva penala

HNL (24. KOLO): Uzbudljiv derbi, golman Hajduka dobro prošao nakon stravičnog starta Galešića

Detalj sa jučerašnje utakmice

CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI

Mihailo Obrenović je planirao ostvarivanje srpske hegemonističke ideje formiranjem integralnog balkanskog saveza. Bilo je proklamovano da se samo udruženi u Balkanski savez Srbije i ostalih balkanskih zemalja i naroda mogu osloboditi turskoosmanlijske vladavine. Za realizaciju toga cilja Srbija je zaključila savezničke dogovore s Crnom Gorom 1866. godine, s Grčkom 1867. godine i s Rumunijom 1868. godine. (Ubrzo je, 29. maja 1868. godine, na srpskog kneza Mihaila Obrenovića izvršen atentat – kad su i politički osujećene njegove integralističke ideje.) Nepripremljenost i neodlučnost crnogorskog knjaza Nikole I da uspješnije prilagodi crnogorske državne i nacionalne interese novonastalim globalnim i regionalnim procesima doprinijele su da prihvati konformizam kao jedini politički pristup za potvrđivanje crnogorskog državnog pitanja u okvirima integralističkih procesa, zajedno sa srpskim i regionalnim balkanskim rješenjem. Iz tih razloga više nikada nije insistirao s predlaganjem rješenja za „crnogorsko pitanje“, već je političke inicijative predstavljao kao regionalne u kontekstu širih integracija ka tzv. „balkanskom“ ili „jugoslovenskom“ pitanju. Pritom je u potpunosti devalvirao ranije unutrašnje i međunarodno političko uvjerenje da crnogorski državni status treba tretirati kao posebno rješenje u odnosu na ostale zemlje iz regiona, a sudbinu Crne Gore je samo zapleo u različite strateške interese velikih sila. Nadalje se crnogorski knjaz počeo nekritičkije priklanjati aktuelnom doktrinarnom principu velikih sila da se u vidu ima načelo narodnosti prilikom rješavanja bilo kojeg od državnih pitanja, što je upućivalo prema podršci stvaranju integrisanih i većih državnih zajednica. U konkretnom slučaju upečatljivo je istaći da je aktuelna evropska integralistička ideja istovremeno preokupirala i dvojicu novih vladara na Balkanu: Nikolu Petrovića, vladara međunarodno priznate nezavisne Knjaževine Crne Gore, i Mihaila Obrenovića, iz vazalne Kneževine Srbije. S jedne strane, njihovi su koncepti regionalne integracije

Sujeta ga omela da uoči štetu od doktrine crnogorskog „srpstva“

Suštinski neiskreni politički odnos crnogorske i srpske strane prema realnom ostvarivanju proklamovane integralističke ideologije doprinio je da svaka strana ignoriše nacionalno ujedinjenje i da se dva po slovenskom rodu, religiji i jeziku bliska naroda udaljavaju jedan od drugog

zemalja i naroda prema jednakoj vjerskoj (pravoslavnoj) pripadnosti i prema srodnom (slovenskom) porijeklu imali isti prikriveni cilj – da svaki od njih bude svojevrsni „dominus“ – gospodar teritorijalno ujedinjene (savezničke) države. Zbog toga su hegemonističke ideje crnogorskog i srpskog vladara politički bile usmjeravane jedne naspram drugih: ko će od njih dvojice zadržati suverenitet vladavine. Njihove ideje ipak su se ideološki ukrštale u zajedničkom aspektu novoproklamovanog fenomena „srpstva“. Da bi se rasteretile savremene konfrontacije preokupirane istorijskim prtljagom naslijeđenog crnogorsko-srpskog ideološkog narativa iz druge polovine XIX vijeka, nužno je podśetiti da politički instalirana hibridna doktrina niti po jednom osnovu nije mogla funkcionisati za spajanje dva posebno doživljena naroda u binarno integrisanom identitetu: „srpstva“, kao narodnosno samoprepoznate subjektivizacije Srba po rodu; ili „crnogorskog srpstva“, kao objektivizirane sintagme za prostor na kojem je živio sa-

moidentifikovani crnogorski narod. Zapravo, ovakva hegemonistička ideja nije mogla izdržati test vremena da bi opstala u integrisanom identitetskom subjektivitetu – da se unutar sebe, Crnogorci ili Srbi, doživljavaju kao zajednički jedinorodni „srpski“ narod. Naime, upravo se zbog neprirodnih pokušaja ideološke afirmacije nespojivog jedinstva među različitim nacionalnim identitetima u prošlosti nije uspijevalo, a ni do danas se ne uspijeva, pretočiti dva narodnosna supstrata u hibridnost Vukove teorije s načelom „Srbi svi i svuda“. Suštinski neiskreni politički odnos crnogorske i srpske strane prema realnom ostvarivanju proklamovane integralističke ideologije doprinio je da svaka strana ignoriše nacionalno ujedinjenje i da se dva po slovenskom rodu, religiji i jeziku bliska naroda udaljavaju jedan od drugog. U tom kontekstu smatramo suštinskom istoriografsku konstataciju Dragoja Živkovića: „Odnosi između Crne Gore i Srbije u drugoj polovini XIX i u prvim decenijama XX stoljeća zasnivali su se na

paralelnim, iz obje zemlje ispoljenim ekspanzionističkim pretenzijama, prema kojima je svaka od njih imala ambicije da bude ‘ujedinitelj’ ‘srpstva’, s ciljem da likvidira i obezdržavi, u krajnjoj konsekvenciji, izbriše s političke karte svoju suparnicu.“

Ipak, važnije je imati u vidu da su se hibridno ideologizovanoj političkoj doktrini ujedinjavajućeg karaktera identi-

Kao dva etnogeografska suśeda Crna Gora (Duklja, Zeta) i Srbija (Raška) imale su periode međusobnog približavanja i prožimanja, ali su se mnogo više nalazile u sudarima, konfrontacijama i u žestokim sukobima

tetskog konstrukta „srpstva“ istovremeno suprotstavljale i uspostavljene tradicije crnogorske i srpske istorijske posebnosti. One su kroz istorijske tokove dviju zemalja i dvaju naroda izdvajale jedne od drugih posebne istorijske sudbine, a svaka je imala sopstveni put etnografske emancipacije. Kao dva etnogeografska suśeda Crna Gora (Duklja, Zeta) i Srbija (Raška) imale su periode međusobnog približavanja i prožimanja, ali su se mnogo više nalazile u sudarima, konfrontacijama i u žestokim sukobima. Jednostavno, vjekovima nagomilane crnogorsko-srpske etnografske različitosti nadvladavale su u suprotstavljanju pokušajima da se njihove sličnosti po osnovu slovenskog roda integrišu u jedinstven politički, duhovni i kulturološki organizam. (I u savremenom dobu svjedoci smo nažalost kako se i dalje instrumentalizuje romantičarsko hegemonističko nasljeđe s politikantskim manipulacijama o postojanju jednog naroda (Srbi i crnogorski Srbi) koji živi u dvije „srpske“ države. Jednaki hegemonistički narativ s porijeklom iz nacio-

nalnih unifikacija u globalnoj evropskoj epohi nacionalromantizma iz druge polovine XIX vijeka predstavlja i savremeni bugarski ekspanzionizam prema Makedoniji i makedonskom narodu, propagirajući ekstremni asimilatorski narativ o jednom istom narodu (Bugari i Makedonski Bugari) koji živi u dvije „bugarske“ države. Ovakav istorijski produkovan međunacionalni antagonizam predstavlja civilizacijski neproduktivan anahronizam u doba XXI vijeka, kada nova globalizacija integriše narode s različitostima i sličnostima – ističući i štiteći individualna prava na samoopredjeljenje i samoizjašnjenje.)

S istorijske distance za savremene je istraživače mnogo intrigantnije što knjaz, kasnije kralj Nikola Petrović nije politički doživljavao doktrinarno proklamovanje crnogorskog „srpstva“ kao štetno po crnogorski duhovni, kulturnoistorijski i nacionalni identitet. Jednostavno mu je u prvom planu bilo izdizanje lične vladarske sujete: da preko podrške politički doktriniranog „srpstva“ dođe do prestižnijeg trona eventualne integrisane crnogorsko-srpske države. Zaslijepljenost željom sticanja mnogo šire vladavine udaljavala ga je od opreza da zaštiti crnogorske državne i nacionalne interese. U prve dvije decenije vladavine knjaza Nikole Petrovića političko doktrinarno „srpstvo“ počelo se nametati do toga stepena da je isto postalo jedna od važnijih strateških ideja u crnogorskom društvu. To je širom otvorilo vrata Crne Gore srpskim hegemonističkim tendencijama, koje su poslati srpski emisari trebali i da idejno efektuiraju. Većinu je prihvatio i sam crnogorski knjaz, lično im povjeravajući važne funkcije u državnoj administraciji – uključujući ih čak i u crnogorski politički sistem, školstvo, kulturne institucije i sl. Upečatljiv je bio primjer kada su Karađorđevići poslali svojeg agenta Milana Piroćanca da postane sekretar knjaza Nikole, s koje pozicije je trebao uticati na crnogorskog vladara da sprovodi ideju ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom. (Nastavlja se)

Autor: Prof. dr Ilija VELEV

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

Milan Piroćanac

Knez Mihailo Obrenović

Pismo iz Njujorka

Crnogorsko primorje ponovo je uzdrmano

Kretali smo iz Sarajeva za Kardeljevo (Ploče) noćnim vozom da bismo stigli neđe pred zoru i presjeli u onaj zadarski autobus preko Dubrovnika, Kotora do Ulcinja. Bilo je naporno, ali to je za nas studente bila najbolja opcija i cijena koja je odgovarala dubini našeg džepa.

Pošto sam stigao neđe poslije jedan po podne, izađoh malo i legoh ranije. Iako umoran, te noći nijesam mogao ni odmah zaspati, vozarina i duga autobuska vožnja učinile su svoje. Onako u snu, pred zoru, probudila me neka podmukla tutnjava, kao da je voz prolazio pored naše kuće. Pada pokućstvo, pucaju stakla na prozorima, lome se stvari…

Stariji brat je polako ušao u sobu.

- Ne paniči, pogodio nas je jak zemljotres.

- Kako ne paniči, jadan - nađoh se napolje, bez obuće, a džemper sam navukao umjesto pantalona.

Brat je polako izašao, uzeo četku i čistio cipele.

Tog jutra, 15. aprila 1979, sve komšije su bile van svojih domova, uspaničene, zbunjene, prepričavajući doživljaj i ponavljajući isto svakom drugom komšiji, ponekad i istom. Panika je polako napuštila komšiluk, a priča da se srušio Hotel ,,Jadran“ postala je zaokupljujuća tema.

SJEĆANJE NA STRAVU IZ 1979.

Samo da istrgnem iz zaborava:

Tog 15. aprila 1979. godine Crnu Goru je pogodio snažan zemljotres, sa epicentrom između Ulicinja i Bara. Razorna jačina zemljotresa se prenijela na cijelo Crnogorsko primorje, unutrašnjost Crne Gore i Albanije, a osjetio se i u mnogim mjestima širom tadašnje Jugoslavije.

Poginuo je 101 građanin Crne Gore, više od 100.000 ljudi je ostalo bez krova na glavom, 450 sela je sravnjeno sa zemljom, svi stari gradovi, utvrđenja i citadele na Primorju su pretrpjeli ogromnu štetu, 1.000 spomenika kulture i veliki broj vjerskih objekata, stambenih građevina, mnogi hoteli, škole, državni objekti i institucije uništeni su ili su pretjepjeli ogromnu štetu. Ne ponovilo se! Dani koji su prolazili donijeli su žalost za onima koji su izgubili živote, zatim neizvjesnost za mnoge građane,

Gospodine ministre Radunoviću, postoji percepcija kod građana Primorja da su najnoviji tenderi odraz političkog revanšizma. Lično - u to ne vjerujem, ali sam ubijeđen da Vlada i oni koji su predmet najnovijeg tendera mogu sjesti za isti sto i dogovoriti se kako na najbolji način da prevaziđu razlike i dođu da najboljeg rješenja u interesu svih. Ponajviše u interesu crnogorskog turizma i budućnosti generacija koje dolaze

pokušaje da se zbrinu porodice, obezbijede osnovne životne namirnice i raspodijeli humanitarna pomoć, koja je pristizala iz svih krajave Jugoslavije. I u svakom od tih razgovora, zajednička nit koja se provlačila bila je - srušio se Hotel ,,Jadran“. Hotel ,,Jadran“ simbol jednog grada, ovjekovječen na ulcinjskim razglednicama, u nezaboravnim sjećanjima kod mnogih domaćih i stranih turista. ,,Jadran“, dio istorije grada i države, svojim zdanjem i postojanjem. Po ,,Jadranu“ se pamte prvi turistički radnici i pregaoci ulcinjskog i crnogorskog turizma. ,,Jadran“ u čijem sam okruženju i odrastao. Pamtim Hotel ,,Jadran“ iznutra i iz okruženja. U toj prelijepoj sali hotela sa školskim horom i himnom ,,Hej, Sloveni“ otvarali smo sve opštinske proslave. Kasnije, iz onih mladalačkih dana, Ludvigova plaža Hotela ,,Jadran“ bila je naše sastajalište i kupalište. Nezaboravna je njegova sala i u njoj ugošćeni mnogi posjetioci, među kojima predsjednik Jugoslavije - Josip Broz Tito, holivudski glumci Kirk Daglas i Ričard Barton. Na terasi su se održavale pjesme ljeta, a kao dijete

sam se divio pjevanju Đorđa Marjanovića, Mikija Jevremovića i mnogih estradnih zvijezda tog vremena. Kao znatiželjno dijete bio sam zadivljen magacinskim prostorom i uskladištenoj robi, kao u najljepšoj prodavnici, đe bi me glavni magacioner Esat Nimanbegu nosio na ramenu ili vodio za ruku, dok je tata posluživao goste hotela onim predivnim jelima pripremljenim uz veliku ljubav

i pažnju kuvarskog umijeća Danice Mirović i Fije Mehmedović. Iz te iste kuhinje bih istrčavao i sa grančicama ruzmarina dočekivao nove turiste, kada bi ih braća Rudović dovozila sa dubrovačkog ili tivatskog aerodroma.

Uz izuzetno poštovanje i ponos poznavao sam čovjeka koji je dao neizbrisiv doprinos razvoju ulcinjskog turizma, pokojnog Ljuba Brnovića, direktora tada Hotelskog preduzeća, koji je osmislio akciju ,,Ulcinjske razglednice“.

Za mnoge turističke radnike nije postojalo radno vrijeme, sa domaćim i stranim gostima bi se sklapala lična prijateljstva, ti radnici bi otvarali turistima svoje skromne domove i častili ih ulcinjskom dobrodošlicom. Zaista bi mnoge stranice bile ispunjene imenima ulcinjskih familija i pojedinaca koji su živjeli za turizam i od njega.

Nažalost, mnogi od njih nijesu doživjeli, i pored mnogih obećanja, da vide ponovni Hotel ,,Jadran“. Neodgovornošću gradske uprave, državnom nebrigom i privatnim interesima izbrisani su njegovi temelji, dok je Ludvig Bumer, Slovenac, koji je posjetio Ulcinj i ovaj hotel prije Drugog svjetskog rata i ostao da radi u njemu, kao kućepazitelj hotela, domar i graditelj, po-

kazao svoju brigu i neizmjernu ljubav. On je, rizikujući svoj život, presjekao kabal za aktiviranje eksploziva, koji su vojnici Njemačke u Drugom svjetskom ratu pri povlačenju postavili u namjeri da razore taj bijeli simbol slobode i istorije.

ISHITRENE MJERE

Sada gospodin ministar Radunović, poslije 46 godina, a neposredno pred godišnjicu zemljotresa iz 1979, svojim rješenjima i ishitrenim mjerama ponovno trese Crnogorsko primorje, odnosno ono najvažnije, ono zbog čega je i poznato naše primorje, ono što je prošlost, sadašnjost i budućnost njegovih žitelja i ne samo njih, već svih građana Crne Gore. Gospodine ministre, turizam je specifična grana privrede, za njen razvoj i održivost potrebno je mnogo više od zakonskih rješenja i odluka Vlade. Potrebni su briga, napor i angažovanje svih, od onog djeteta sa grančicom ruzmarina, vozača autobusa poput braće Rudović, koji bi o svom trošku nudili smokve i flašu lozove rakije stranim turistima kada bi ih prevozili do Crne Gore i kroz nju. Turizam je Ljubo Brnović, koji pokreće akciju 60-ih godina da građani Ulcinja šalju pisma i uz to nekoliko razglednica sa poštanskim markicama, kako bi njihovi prijatelji te iste slali svojim poznanicima širom Jugoslavije i ubijedili ih da posjete Ulcinj. Ministre Radunoviću, turizam je svaki ugostitelj i svaki njihov objekat, svaki hotel i hotelski sadržaj, svaka plaža i mobilijar, svaki taksista i prevoznik čamcem, svaka prodavnica velika ili mala,

Crnoj Gori su potrebni razvojni projekti, a ponajviše njihova realizacija, kao na primjer most ili tunel umjesto trajekta. Most koji će smanjiti duga čekanja u vrelim ljetnim danima, ali i frustraciju mnogobrojnih turista

svako pozorište ili Grad teatar. Turizam je svaki kulturni i istorijski spomenik, kao i svaka crkva i džamija. Turizam je crnogorska, bokeljska, nošnja Paštrovića, albanska i nošnje svih naroda Crne Gore. Turizam su njeguški pršut i sir, ulcinjska riba na Bojani i bokeljske sardele na gradele. Turizam je svako primorsko dijete, koje bi uz osmijeh mahalo i iskazivalo dobrodošlicu svakom turističkom autobusu. Turizam je sve, a i mnogo više od toga.

Gospodine ministre, postoji percepcija kod građana Primorja da su najnoviji tenderi odraz političkog revanšizma. Lično u to ne vjerujem, ali sam ubijeđen da Vlada i oni koji su predmet najnovijeg tendera mogu sjesti za isti sto i dogovoriti se kako na najbolji način da prevaziđu razlike i dođu da najboljeg rješenja u interesu svih. Ponajviše u interesu crnogorskog turizma i budućnosti generacija koje dolaze. Gospodine ministre, crnogorske potrebe za zdravstvo, školstvo, penzije, socijalna i druga državna izdvajanja su znatno veće od prihoda ostvarenih preko Morskog dobra. Crnoj Gori su potrebni razvojni projekti, a ponajviše njihova realizacija, kao na primjer most ili tunel umjesto trajekta. Most koji će smanjiti duga čekanja u vrelim ljetnim danima, ali i frustraciju mnogobrojnih turista.

Crnoj Gori su potrebni razvojni projekti, primorska infrastruktura, saobraćajnice i mnogo hotelskih kapaciteta i uz to prihodi u državnoj kasi od nekoliko milijardi eura, a ne desetine miliona od naplata ležaljki, suncobrana i prevoza ,,Ruke pravde“. Gospodine minis tre, treba stvarati duštvo bogatih, a ne društvo preraspodjele siromaštva. Treba stvarati društva za građane i zadovoljiti prohtjeve novih generacija, treba graditi, a ne razgrađivati. Treba nam društvo dogovora, a ne bojkota, društvo prosperiteta i nade, a ne političke parade. Crnoj Gori je potrebno sve, a i mnogo više od toga. Crnoj Gori je potreban Hotel ,,Jadran“, onakav kakav i bješe, mediteranske bijele fasade, krovom od crvenog crijepa, balkonima od klesanog kamena sa kojih će turisti posmatrati taj predivan izlazak i zalazak sunca i diviti se plavetnilu našeg prelijepog Jadranskog mora. •

Piše: Džavid KAHARI finansijski analitičar

Džavid Kahari

Crnoj Gori su potrebni razvojni projekti: Detalj sa ulcinjske plaže

Prestižni make-up brend sada dostupan i u Crnoj Gori

Uz Artdeco ljepota nije standard, već izraz samopouzdanja

PODGORICA - U ekskluzivnom ambijentu restorana „100 manira“, 27. februara, uz prisustvo istaknutih predstavnika biznisa, medija i javnog života, make-up brend Artdeco zvanično je predstavljen crnogorskom tržištu. Brend koji već 40 godina pomjera granice i postavlja standarde u beauty industriji sada je dostupan i u drogerijama Kuća hemije i Dama. Artdeco je prisutan u 65 zemalja i vodeći je make-up brend u Njemačkoj – svaki drugi proizvod u parfimerijama nosi upravo ovo ime

Pozicioniran uz luksuzne brendove poput Chanela i Diora, čak ih nadmašuje po prodaji, potvrđujući svoju filozofiju: luksuz ne treba da bude privilegija, već dostupna realnost.

Ekskluzivnost događaja dočarali su Artdeco Head Trainer, renomirani Macedonio Bezzera, i make-up artistkinja Snežana Karović, koji su

kroz demonstraciju šminkanja predstavili jedinstvenu filozofiju brenda – individualnost ljepote, održivost i inovativni refill sistem koji je re-

volucionarizovao šminkanje još 1985. godine. Moderator večeri bila je voditeljka Maja Abramović, dok je ekskluzivna video-prezentacija do-

datno približila Artdeco priču prisutnima. U atmosferi inspirisanoj svjetskim modnim backstage-ima, gosti su imali priliku da iz prve ruke iskuse moć transformacije kroz Artdeco proizvode. Njihova poruka je jasna – ljepota nije standard, već izraz samopouzdanja. Lansiranje je obogaćeno pažljivo osmišljenim detaljima – od elegantnog ambijenta do ekskluzivnih poklona za goste, čime su Kuća hemije i Dama još jednom potvrdile svoju posvećenost vrhunskom beauty iskustvu. PR

Nova krimi serija u režiji Gaja Ričija počinje da se emituje 30. marta Hardi, Miren i Brosnan u trileru ,,MobLand“

LOS ANĐELES - Striming servis Paramount objavio je prve fotografije Toma Hardija, Pirsa Brosnana i Helen Miren iz nove kriminalističke triler serije ,,MobLand“ koju režira Gaj Riči.

,,MobLand“ je priča o dvije generacije gangstera, njihovom poslu i vezama, kao i o šarmantnom i opasnom muškarcu kojeg zovu kada stvari pođu po zlu. Muškarca, zvanog Hari, glumi Hardi, dok Miren i Brosnan igraju vođe kriminalnih klanova.

Riči je prošle godine oduševio gledaoce Netfliksovom serijom ,,The Gentlemen“, a sada, uz ovu seriju, snima i filmove ,,Wife & Dog“ i ,,Fountain of Youth“, prenosi 24sedam. ,,MobLand“ počinje da se emituje 30. marta.

LOS ANĐELES - Američka pop pjevačica Kejti Peri uskoro će letjeti u svemir zajedno sa još nekoliko žena, među kojima je vjerenica Džefa Bezosa Loren Sančez, saopštila je svemirska kompanija Blu oridžin. Let će biti „na proljeće“, navela je svemirska kompanija koja je u vlasništvu Amazona.

SARAJEVO - Jedan od najpoznatijih regionalnih muzičara Dino Merlin obradovao je publiku novom pjesmom ,,Briga“, kojom najavljuje izlazak dugoočekivanog 12. studijskog albuma.

Sarajevski muzičar Dino Merlin publici predstavio novu pjesmu „Briga“ najavljuje novi album

Ova pjesma, ispunjena snažnim stihovima i prepoznatljivim Merlinovim muzičkim stilom, već osvaja srca slušalaca.

- Briga je jedno od osjećanja koji te nikada ne napušta –od prvog daha do posljednjeg otkucaja srca, uvijek je s tobom. Neizostavni je dio ljudskog iskustva, nježna i teška u isti mah. Povezuje nas s drugima, sa svijetom, sa sobom. U njenoj dubini kriju se tuga, melanholija i gubitak, ali i snaga koja nas pokreće. Briga nije samo teret, ona je pokretač promjena i kroz nju pronalazimo snagu da se nosimo s onim što nas čeka - istakao je Dino Merlin uoči premijere nove pjesme.

Merlin, koji potpisuje i muziku i tekst, kroz pjesmu donosi priču o ljubavi, rastanku i neizbježnoj boli, a refren posebno odjekuje među fanovima.

Kompanija Blu oridžin potvrdila da će u letilici „Nju šepard“ biti i vjerenica Džefa Bezosa Loren Sančez

To će biti 11. let sa ljudskom posadom kompanije Blu oridžin, koji već nekoliko godina nudi letove svemirskog turizma zahvaljujući svojoj raketi „Nju šepard“.

Pored Kejti Peri, pop pjevačice koja je postala svjetski poznata pjesmom „I kissed a Girl“ 2008. godine, i vjerenice Džefa Bezosa, u svemir će letjeti i flimska producetkinja

Kerijen Flin kao i osnivačica jedne nevladine organizacije koja se bavi borbom protiv seksualnog nasilja Amanda Ngijen. Tokom leta koji traje nekoliko minuta, putnici mogu da se odvoje od svojih sjedišta i nakratko lebde u nultom gravitacionom stanju. Potpuno automatizovana raketa polijeće vertikalno i kapsula se odva-

ja u letu, prije nego što se vrati nazad na Zemlju, usporena padobranima i retro pogonskim gorivom. Cijena karte se čuva u tajnosti. Glavni konkurent kompanije Blu oridžin za ovu vrstu leta je kompanije Virdžin Galaktik, koja nudi slično iskustvo.

Sa promocije brenda Artdeco u Podgorici

Dino Melin

Artdeco proizvodi

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JU OSNOVNA ŠKOLA

"Narodni heroj Savo Ilić”

Broj:06 611-603-26/25 Kotor, 28.02.2025. godine

DOBROTA - KOTOR

JU Osnovna škola ”Narodni heroj Savo Ilić”, Dobrota, Kotor raspisuje

JAVNI OGLAS

za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvodenje škole u prirodi

Predmet: Javni poziv za izbor turističke agencije za izvodenje škole u prirodi za učenike od 2. do 8. razreda u školskoj 2024/25. godini

Ekskurzija za okvirno 350-360 učenika, od II-VIII razreda je planirana u sljedećim terminima:

• Od 23. — 30. april i

• Od 12. — 16. maj, 2025. godine.

• Aranžman za učenike od II-V razreda u trajanju od dva noćenja tri dana,

• Aranžman za učenike od VI-VII razreda u trajanju od tri noćenja četri dana,

• Grupe je potrebno organizovati na način da je jedna grupa maksimalno 90 učenika sa nastavnicima (na svakih 20 učenika, I nastavnik-pratilac),

• Smještaj cijele grupe mora obavezno biti u istom hotelu,

• Potvrdu o rezervaciji hotela za navedene periode, Ekskurzija je planirana na teritoriji Crne Gore, na relaciji Kotor-Žabljak-Kotor.

Ponuda treba da sadrži:

• Cijenu, uslove i način plaćanja odnosno broj rata:

• Ukupnu cijenu za 360 učenika bez PDVa i sa PDVom kao i pojedinačno iskazanu cijenu po osobi,

• U ukupnu cijenu ponude potrebno je uračunati troškove prevoza, smještaja i dnevnice za nastavnike/nastavnice za vrijeme trajanja putovanja,

• Gratis ponudu zajedno dijete na svakih 25 učenika, a 50% za drugog blizanca i

• 100% popusta za djecu sa posebnim potrebama,

• Plaćanje će se izvršiti u tri rate, za termine u aprilu završna rata krajem maja a za termine u maju, završna rata do kraja školske godine,

• Ponuda treba da uključi organizacione troškove, takse, parkinge za autobuse, posjete kulturnim spomenicima i ulaznice za NP Durmitor,

Uslovi koje dobavljači moraju zadovoljiti da bi učestovali u javnom pozivu: Treba da dostave sljedeće dokumente (ovjerene kopije):

• Uvjerenje, potvrdu/dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata (CRPS),

• Licenca za obavljanje djelatnosti turističke agencije - organizatora putovanja i Rješenje o izdavanju licence, izdatu od nadležnog Ministarstva (Prema zakonu o turizmu) koja je važeća u vrijeme realizacije škole u prirodi,

• Licenca za javni prevoz putnika u unutrašnjem ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije škole u prirodi,

• Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište,

• Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrdivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzij sko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ drave u kojoj privredni subjekat ima sjedište,

• Listu referenci izvedenih usluga organizacije ekskurzija, izleta i škola u prirodi za posljednje tri godine (2022, 2023 i 2024).

- Hotel mora biti od minimum 3 zvezdice.

- Prevoz mora biti organizovan tehnički ispravnim, modernim, turističkim autobusima, (klima, audio i video ozvučenje).

- Nephodno je obezbijediti stalno prisustvo animatora za svaku grupu sa organizovanim aktivnostima u jutarnjim, popodnevnim i večernjim časovima.

- Ponuda treba da uključi grupno osiguranje učenika i nastavnika tokom cijelog vremena trajanja škole.

- Potrebno je obezbijediti stalno prisustvo osobe obučene za pružanje prve pomoći. Trajanje oglasa i način dostavljanja ponuda:

• Trajanje oglasa za prikupljanje ponuda je 8 dana.

• Rok važenja ponude je 45 dana od dana dostavljanja ponuda.

• Troškove oglasa plaća izabrana agencija.

• Ponude sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JU OŠ ”Narodni heroj Savo Ilić” — Dobrota bb — Kotor Kontakt telefon: 032/330-275; 069404210

• Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj koverti.

• Neblagovremene i nepotpune ponude se neće razmatrati.

Direktorka

Smiljana Lazović

Poneđeljak, 3. mart 2025.

I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 28.02.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XLIV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Četrdeset četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 21.03.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €. VI Na četrdeset četvrtom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrdeset trećem javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 28.02.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst

čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

MARKO DRAŠKOVIĆ

Putuj sa anđelima u rajske odaje koje zaslužuješ, najbolja dušo koju smo upoznali. SRETO PAJOVIĆ sa porodicom 178

Posljednji pozdrav dragom

MARKU

od MIĆA PEROVIĆA iz San Franciska

179

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je u 66. godini preminuo naš dragi muž, otac i brat

DUŠKO Đorđija RADONJIĆ

Saučešće će se primati u kapeli Škaljari - Kotor dana 3. marta 2025. od 11 do 15 časova i 4. marta u gradskoj kapeli u Baru od 11 do 14 30 časova, poslije čega će se obaviti sahrana na groblju Gvozden Brijeg u porodičnoj grobnici.

OŽALOŠĆENI: supruga VESNA, sinovi ĐORĐIJA i MILOŠ, ćerka MARIJA, sestra MILICA sa sinovima NEBOJŠOM i IVANOM, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom i nikad prežaljenom

MARKO Dušanov DRAŠKOVIĆ

Sudbina te prerano otrže iz zagrljaja tvojih najmilijih.

Počivaj u miru Anđele naš, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav mom dragom brataniću

MARKO Dušanov DRAŠKOVIĆ

Skrhani od tuge i bola za tvojim mladim izgubljenim životom, uz sve molitve naše i tvog dragog oca, koji te je bodrio do zadnjeg trena, nisu uslišile da te povrate u život. Počivaj u miru, naš anđele, među anđelima jer tu i pripadaš. CARSTVO TI NEBESKO.

Tvoja tetka MILICA i brat MILOŠ VUKČEVIĆ

MARKO DRAŠKOVIĆ

Saosjećamo sa bolom tvoje porodice.

SLOBA i SANDRA MILETIĆ

Dragi naš

MARKO DRAŠKOVIĆ

Do posljednjeg trena vjerovali smo da ćeš iz ove bitke izaći kao pobjednik. Borio si se kao lav, ali tvoje plemenito srce nije izdržalo. Iznenada i bez pozdrava si se preselio među anđele. Tvoj vedri duh i plemenita duša zauvijek će ostati u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru, neka ti je laka crna zemlja.

Tvoji: BRANKO, TANJA, DORIS i BLANKA

181

Posljednji pozdrav

SVETOZARU – SVETU RAIČKOVIĆU

Striko, hvala ti za svaku podršku i ljubav koju si mi pružio, to u srcu ostaje zauvijek. A nas dvoje smo jako tužni što nismo uspjeli sa tobom duže da se družimo. Počivaj u miru!

i BALŠA RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu

SVETU

Tuguju za tobom

Dragi brate

MARKO

Neopisiva bol…. Tuga…. Bratska praznina…. Nikada te nećemo zaboraviti.

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Tvoji: BRANKO, SONJA i VANJA sa porodicama

MARJAN, MARINKO – PURA i LIDIJA sa porodicama

184

SVETOZARU – SVETU Milovom RAIČKOVIĆU

Od djetinjstva i rane mladosti život Te nije nimalo mazio! Naprotiv! Hrabro si prkosio svim nedaćama i u toj borbi stasao u čovjeka hrabrog, plemenitog, pomažući svima koji su Ti se obratili.

Ali si u ovoj borbi najtežoj, sa opakom bolešću, na žalost svih nas izgubio. Otišao si na nebo, pravo u raj, jer si to svojim djelima zaslužio.

Počivaj u miru i neka Ti je laka ta zemlja lješanska, koju si jako, jako volio.

Brat MIŠKO sa ćerkama TAMAROM i TANJOM

183

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

JAKOVU - JAŠU BURIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ZDRAVKA, STANKA i GOCA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom stricu

JAKOVU JAŠU BURIĆU

Od BRANKA, ALEKSANDRA i ALEKSANDRE

Posljednji pozdrav dragom

Zauvijek ću čuvati uspomenu na tebe.

SAVO BOJANIĆ sa porodicom

TAMARA

MRKIJU

S ljubavlju i tugom se sjećamo naših dobrih roditelja

STANKA JOVIĆEVIĆ rođena ORLANDIĆ

3. 3. 2021 – 3. 3. 2025.

VIDO JOVIĆEVIĆ

28. 1. 2012 – 3. 3. 2025.

LIDIJA, VESNA i SUZANA

170

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni

MILENKO - MINJO KOLJENŠIĆ

Vrijeme će i dalje teći, godine prolaziti, a bol za tobom će vječno trajati.

Neće proći nijedan dan, a da ne bude obojen sjećanjem na tvoju neizmjernu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Sve riječi su male da opišu tugu i prazninu koja je ostala za tobom.

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanja u kojima te nema.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

MARIJA KEKOVIĆ

Godinu je dana od tvog preranog odlaska. Sa radošću se sjećamo tvog plemenitog karaktera i iskrenog osmijeha.

Hvala ti za svaki trenutak koji smo za života zajedno proživjeli.

Čast je bila imati osobu kao tebe u životu. Čuvamo te od zaborava.

MILOJKA A. MILA A. BLAGOJEVIĆA BLAGOJEVIĆA

Od dijela njihove zaostavštine obnoviću njihovu kosturnicu i spomenik.

Izvršiću prenos kosti njihovih srodnika, doniraću inventar bolnici Plužine, daću učešće za održavanje našega groblja, daću pomoć bolesnim ljudima koji nemaju za ljekove.

Rođak i punomoćnik MILUTIN - ZELE BLAGOJEVIĆ

Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš

MIROSLAV - MIŠO Milutina IVANOVIĆ

Premalo je riječi, a previše tuge... Čuvaćemo te, pominjemo te i živimo sa tobom u mislima.

Nedostaješ...

PORODICA

Tvoji NIKOLA i SLOBODANKA ALEKSIĆ sa porodicom 169

Vole te tvoji najmiliji: supruga JOJA i kćerke SANDRA i IVANA sa porodicama 171 Navršava se godina dana i pola godine od smrti od smrti

2. 3. 2010 – 2. 3. 2025

NADA KRIVOKAPIĆ rođena ZUBER

Vrijeme prolazi, a sjećanja žive. Nedostaješ nam.

ZORAN i MIJO sa porodicama

Prošlo je 40 dana otkako si otišla, najdraža moja sestro, a bol ne jenjava.

Još uvijek očekujem onaj tvoj blagi glas, pun ljubavi i razumijevanja koji mi je uljepšavao svaki dan. Praznina koju si ostavila ne može se ispuniti.

Znale smo sve jedna o drugoj, dijelile smo svaki teret i svaku radost.

Jelena moja, neizmjerno te volim i u srcu ću te nositi dok god budem disala. Tvoja dobrota, tvoja nježnost i tvoj duh žive u meni i u svima koji su te voljeli.

Tvoja sestra BOJANA

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog brata, supruga, oca i đeda

SVETISLAV Đorđija VULANOVIĆ

Ljubav, mudrost i toplina koje si nam ostavio nikada neće izblijeđeti. Tvoje riječi i vrijednosti živjeće kroz nas, dok s ponosom čuvamo uspomenu na tebe. TVOJA PORODICA

JELENA MALOVIĆ

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“

- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“

„ “

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“

- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“