Subota, 8. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21283 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Pregledom snimaka sa video-nadzora pumpe u Bloku VI u Podgorici potvrđeno nasilje kontroverznog biznismena, njegovog sina i tjelohranitelja 10. novembra ispred restorana „Gurman“ nad novinarkom Pobjede i članovima njene porodice
Okrivljeni članovi Savjeta RTCG, zbog reizbora Raonića za generalnog direktora 2023. godine, juče poručili da nijesu krivi
Nijesu htjeli da odgovaraju na pitanja sudije, advokata i tužioca
STR. 7.
Zoran Bećirović je kazao da su oni izašli iz objekta bez namjere da napadaju Raičković, već da bi saznali ko je udario Mijatovića. - Mi smo muškarci, da smo htjeli da je bijemo, prebili bismo je. Na snimku se vidi da nju niko ne napada. Ovaj snimak dokazuje da sve što sam govorio u odbrani, tako je i bilo, a više o tome ću reći kada dođemo do završnih riječi, rekao je Bećirović
Politički analitičar Srđan Vukadinović objašnjava što se krije iza odluke premijera da odbije prijedlog o reizboru direktora Morskog dobra
Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Neke naznake toga su bile i prilikom nedavnog sastanka premijera sa dva predstavnika opozicije, koji je ogranizovao šef Delegacije EU u Podgorici. To jasno govori o tome da neko ima namjeru da dođe do preslaganja u parlamentarnoj većini, jer nije bilo logike da na tom sastanku ne budu i predstavnici bivšeg DF-a, smatra Vukadinović
Demokratska partija socijalista izabrala novi najveći organ stranke
Kolumnisti Branu Mandiću uručen sudski poziv zbog teksta u kome reaguje na lascivne komentare profesora UCG Aleksandra Stamatovića izgovorene u TV emisiji
Uprava za saobraćaj o rekonstrukciji Jadranske magistrale na dionici Jaz - Tivat
Trećina bulevara biće pod asfaltom u aprilu
Riječ je o dionici dužine pet kilometara, od Tivta do raskrsnice ka Bigovu. Bliži se ljetnja turistička sezona i želimo da završimo što više posla. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo izvođenje prema Budvi – saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović STR. 14.
STR. 8. i 9.
Izrečena presuda optuženom za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen
Politički analitičar Srđan Vukadinović objašnjava što se krije iza odluke premijera da odbije prijedlog o reizboru direktora Morskog dobra
PODGORICA – To što je premijer Milojko Spajić na posljednjoj sjednici Vlade odbio da funkcionera Nove srpske demokratije Mladena Mikijelja reizabere na funkciju direktora Morskog dobra, što je izazvalo oštru raspravu između njega i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ukazuje na to da je u planu određeno pregrupisavanje aktuelne parlamentarne većine.
To smatra politički analitičar Srđan Vukadinović, koji u izjavi za Pobjedu pojašnjava kako, osim primjera sa posljednje sjednice Vlade, na takav razvoj događaja ukazuje i prethodni sastanak premijera sa predstavnicima Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, ali i smjena direktorke podgoričke gimnazije i to što se Pokret Evropa sad ogradio od nedavne posjete šefa parlamenta Andrije Mandića i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića Banjaluci i njihovog sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom Prijedlog ministra Radunovića da se na funkcije direktora Morskog dobra ponovo imenuje njegov partijski kolega Mladen Mikijelj, koji je na tu poziciju postavljen u vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, izazvao je svađu između njega i Spajića na zasjedanju Vlade u četvrtak. Spajić je prijedlog o reizboru Mikijelja odbio sa obrazloženjem da mjesta direktora javnih preduzeća i kompanija ne
Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Neke naznake toga su bile i prilikom nedavnog sastanka premijera sa dva predstavnika opozicije, koji je ogranizovao šef Delegacije EU u Podgorici. To jasno govori o tome da neko ima namjeru dođe do preslaganja u parlamentarnoj većini, jer nije bilo logike da na tom sastanku ne budu i predstavnici bivšeg DF-a, smatra Vukadinović
bi trebalo da se dijele po partijskom ključu, zbog čega su ga Radunović i ostali ministri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta podsjetili da se na takvim pozicijama nalaze i funkcineri PES-a, ali i zaprijetili da će, ukoliko Mikijelj ne bude reizabran, napustiti Vladu. Premijer se, prema navodima izvora Pobjede, zbog te prijetnje nije pretjerano uzbudio, već je svima koji prijete izlaskom iz Vlade poželio srećan put.
- Očito se nešto sprema u pregrupisavanju parlamentarne većine – rekao je Vukadino-
vić, komentarišući ova dešavanja sa sjednice Vlade.
Osim činjenice da ova situacija još jednom potvrđuje da je aktuelna vlada potpuno disfunkcionalna i da je, kako je rekao, ne veže ništa osim golog interesa za očuvanje fotelja i straha da će vlast preuzeti neko drugi, Vukadinović ističe kako to ukazuje i na mogućnost neke vrste pregrupisavanja unutar Vlade i parlamentarne većine.
- Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Neke naznake toga su bile i prilikom
nedavnog sastanka premijera sa dva predstavnika opozicije, koji je ogranizovao šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler. To jasno govori o tome da neko ima namjeru dođe do preslaganja u parlamen-
tarnoj većini, jer nije bilo logike da na tom sastanku ne budu i predstavnici bivšeg DF-a, budući da su na drugoj strani bili predstavnici DPS-a i ES-a koji nisu ni u kakvoj zvaničnoj koaliciji – navodi Vukadinović. Napominje da je ambasador Satler odlično znao koga treba pozvati na taj sastanak i da se ne može govoriti o tome da je to bila omaška i da su predstavnici bivšeg DF-a izostavljeni greškom.
- Premijer je dugo bio u stezi DF-a i očito su u PES-u uvidjeli da to ne ide tako, da oni gube svoje pozicije, da više nikada ne mogu biti ono što su bili i da je to partija koja se marginalizuje i da će, ako tako nastave, postati potpuno beznačajni. Ova situacija može da kulminira na način da dođe do određenog preslaganja. Očito se nešto priprema u svoj ovoj konfiguraciji koja se dešava uopšte u tim političkim mijenama u svijetu, pa vjerovatno neće mimoići ni
Očito se nešto sprema u pregrupisavanju parlamentarne većine, rekao je Vukadinović, komentarišući ova dešavanja sa sjednice Vlade. On navodi da je premijer dugo bio u stezi DF-a i da su u PES-u uvidjeli da oni gube svoje pozicije, da više nikada ne mogu biti ono što su bili, da je to partija koja se marginalizuje i da će, ako tako nastave, postati potpuno beznačajni
Demokratska partija socijalista izabrala novi najveći organ stranke
PODGORICA – Demokratska partija socijalista sinoć je, na prijedlog Glavnog odbora, izabrala novo Predsjedništvo u kome, prema saznanjima Pobjede, više nema poslanika te stranke Nikole Janovića, koji se javno usprotivio imenovanju bivšeg lidera Mila Đukanovića za počasnog predsjednika partije. Osim Janovića, koji je izostao i sa nedavnog kongresa DPS-a na kome je Đukanović izabran za počasnog predsjednika, među članovima Predsjedništva nema ni Zorana Pažina, Aleksandra Žurića, Predraga Boškovića, Draš-
ka Došljaka i Leona Đokaja, koji su bili u prethodnom sazivu tog stranačkog tijela. Za nove članove Predsjedništva izabrani su Nermin Abdić, Nikola Milović, Jugoslav Jakić, Nikola Rakočević, Oskar Huter, Predrag Smolović, Mladen Đuričić, Alen Balić i Srđan Mašović Sastav Predsjedništva po funkciji čine još i lider stranke Danijel Živković, potpredsjednici Ivan Vuković, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević i Aleksandra Vuković-Kuč, generalni sekretar Aleksandar Bogdanović i šef poslaničkog kluba Andrija Nikolić Živković je sinoć, nakon sjednice Glavnog odbora, kazao da su Janović, Bošković i Pažin ljudi koji su obavljali važne funkcije i bili na pozicijama u izvršnoj vlasti.
- Svi oni će dati puni doprinos
Balkan – smatra Vukadinović. On vjeruje da su ozbiljne nesuglasice između DF-a i PES-a počele onog trenutka kad je ministarka prosvjete, nauke i inovacija smijenila direktorku podgoričke gimnazije, a da su nastavljene nedavnim kritikama na račin visokih funkcionera nekadašnjeg Fronta zbog njihovog sastanka sa Miloradom Dodikom, koga je sud BiH prethodno proglasio krivim zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Ne ulazeći u to ko je ispravno postupio, a ko ne, Vukadinović napominje da parlamentarna većina, u kojoj postoji bar minimum saglasnosti u donošenju odluka, ne bi smijela da se ponaša na način kako se to sada dešava.
- Uostalom, prijedlog za direktora Morskog dobra nikako nije smio da ide na Vladu prije konsultacija unutar tog takozvanog užeg kabineta, gdje se razrješavaju ključna kadrovska pitanja – smatra Vukadinović. Ističe i kako ne bi dobro bilo da, nakon svega ovoga, premijer ipak prihvati odbrazloženje aktuelnog resornog ministra i, uz neku formalnu biografiju, Mikijelja ponovo imenuje na funkciju direktora Morskog dobra, jer bi to, kako je objasnio, značilo da on ne može da se istrgne iz zagrljaja bivšeg DF-a.
- Vdjećemo je li ovo, nakon mnogo primjedbi, početak kraja ove parlamentarne većine ili će ona i dalje nastaviti da radi na način gdje se niko ne miješa u svoj posao – zaključio je Vukadinović. Đ. ĆORIĆ
onome što je naš osnovni zadatak, da odbranimo pravo u Crnoj Gori. Jedan dan se nalazite na jednoj poziciji, drugi dan na drugoj, nema nikakve mistifikacije osim da učinimo ovo tijelo dodatno operativnim - rekao Živković odgovarajući na novinarska pitanja. Pojasnio je da je izbor članova Predsjedništa težak zadatak, jer podrazumijeva odabir najoperativnijeg tima iz baze koja broji 20.000 članova. Živković je ocijenio i da će novoizabrani tim najbolje doprinijeti povratku DPS-a na vlast. U tom kontekstu je poručio da na predstojećim izborima u Nikšiću očekuju ubjedljivu pobjedu sa više od 40 odsto podrške građana. Istakao je i da povratak DPS-a u Skupštinu zavisi od razgovora vlasti i opozicije koji su već počeli. Đ.Ć.
Kopredsjednice Ženskog kluba Skupštine Radinka Ćinćur i Drita Lola potvrdile da je obrazac nerada parlamenta prenijet i na njih
PODGORICA – Parlamentarna kriza koja posljednjih mjeseci vlada na crnogorskoj političkoj sceni nije zaobišla ni Ženski klub koji već četiri godine funkcioniše u okviru Skupštine Crne Gore.
U međuvremenu, kako u se mijenjale vlade, mijenjao se i sastav Kluba koji je osnovan sa namjerom da probudi natstranački politički aktivizam kod žena, solidarnost i da doprinese boljim rezultatima na polju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Ovo zakonodavno tijelo osnovano je na inicijativu bivše poslanice i članice Pokreta za promjene Branke Bošnjak i sada ima četiri kopredsjednice, po dvije iz reda vlasti i opozicije.
Prema riječima jedne od njih, nezavisne poslanice Radinke Ćinćur Ženski klub 28 saziva Skupštine Crne Gore je važno tijelo koje bi trebalo da predstavlja kohezionu snagu parlamenta, ali da se trenutno obrazac nerada sa plenuma prenio i na njih.
- Neučestvovanjem opozicije u radu parlamenta, blokiran je i rad Ženskog kluba. Nažalost, ni mi nijesmo uspjele da prevaziđemo partijske interese, u korist interesa zajednicekazala je Ćinćur, navodeći da kao zajednica zaboravljamo da je pitanje ženske emancipacije pitanje emancipacije cijelog društva. Osvrćući se na rad Kluba u prethodnom periodu, Ćinćur je podsjetila da su amandmanskim djelovanjem na Krivični zakonik propisane obaveze nadležnom ministarstvu da mora da vodi registar počinilaca krivičnih djela protiv polnih sloboda nad maloljetnim licima i uvede mjere posebnog nadzora nakon odslužene kazne, koje podrazumijevaju zabranu primicanja mjestima gdje se okupljaju djeca, poput škola i igrališta, redovno javljanje policiji, posjete stručnim savjetovalištima.
Neučestvovanjem opozicije u radu parlamenta, blokiran je i rad Ženskog kluba. Nažalost, ni mi nijesmo uspjele da prevaziđemo partijske interese, u korist interesa zajednice, kazala je Ćinćur, dok je Lola istakla da je natpartijska saradnja u ženskom klubu prirodno ugrožena kada ne postoji osnovni konsenzus o pitanjima koja su ključna za funkcionisanje i same Skupštine
- Kroz izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju bračnim i vanbračnim partnerima i ženama koje ne žive u takvim zajednicama, a koje imaju problema da se ostvare kao majke, obezbijeđeno je da mogu o trošku države da imaju šest pokušaja medicinski potpomognute oplodnje, dok muškarci imaju jedan pokušaj liječenja neplodnosti metodom „Micro TESE” u svrhu medicinski potpomognute oplodnje na te-
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur podržala je prijedlog svoje koleginice Jevrosime Pejović o uvođenju menstrualnog bolovanja, dok je funkcionerka DPS-a Drita Lola upozorila da su rezultati zemalja koje su usvojile slične politike bili ograničeni u smislu primjenjivosti u praksi.
Ćinćur smatra da je prijedlog da žene koje rade dobi-
konsenzus o pitanjima koja su
ret budžeta - dodala je Ćinćur. Podsjetila je da je potpisan Memorandum o saradnji Ženskog kluba i ženskih odborničkih klubova iz četrnaest opština kroz koji je planirana stručna podrška lokalnim inicijativama, dok su u saradnji sa Međunarodnim klubom že-
na Crne Gore i UNICEF-om organizovali Donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju. - Radile smo i na izmjenama Zakona o farmaceutima kojim je omogućeno da se izjednači osnovna plata doktora farmaceuta i izabranih ljekara i stomatologa, i taj prijedlog je usvojen - kazala je Ćinćur i dodala da je bilo i inicijativa koje nijesu dobile zeleno svjetlo, poput prijedloga o izmjenama Zakona o porodičnim penzijama, sa ciljem nediskriminacije žena koje mlade ostanu udovice.
Ćinćur podržala ideju o menstrualnom bolovanju, Lola smatra da je primjena te inicijative u praksi ograničena
ju jedan slobodan dan u toku mjeseca, kao menstrualni dan, human gest, koji bi predstavljao korak naprijed u emancipaciji. Ona navodi i da je to već poznata praksa u razvijenim socijalnim društvima poput Finske, zbog čega je najoštrije osudila, kako je rekla, otvorene i necivilizacijske napade sa kojima se Pejović suočila nakon iznošenja svog prijedloga.
- Ako neko ne želi da iskorači iz 19. vijeka, kad su naše babe rađale djecu u njivama, to je njihov problem i nivo razvoja. Ali, kao društvo obrazovanih žena, ne smijemo dozvoliti da nam takve persone određuju etički kodeks u politici - kazala je Ćinćur, dodajući da mizogini komentari potvrđuju koliko smo kao društvo nesposobni za emancipaciju.
Ona smatra da treba diskutovati o ovom prijedlogu, analizirati pravne posljedice usvajanja ili neusvajanja, uz konstataciju da bismo morali da prestanemo da, iz pizme i nespremnosti na promjenu, kočimo napredne ideje koje olakšavaju život.
Drita Lola, sa druge strane, smatra da je potrebno podrobnije analizirati iskustva zemalja koje su usvojile
Druga kopredsjednica Kluba, poslanica DPS-a Drita Lola za naš list je ocijenila da principi koji se primjenjuju u definisanju rukovodeće strukture Ženskog kluba u ovom mandatu doprinose značajnijem uticaju poslaničkih klubova na rad i odlučivanje ovog tijela. - Iako bi trebalo da Ženski klub bude simbol i jedinstven prostor natpartijske saradnje, takva saradnja je prirodno ugrožena onda kada ne postoji osnovni konsenzus o pitanjima koja su ključna za funkcionisanje i same institucije kroz koju zastupamo javni interes. Ali, ne treba zanemariti ni drugu činjenicu, a to je način kojim se trenutno reguliše funkcionisanje Ženskog kluba, kroz strukturu koja je definisana novim sporazumom - dodala je Lola. Na pitanje da li je u proteklom periodu bilo inicijativa za većim angažmanom žena u politici i u kolikoj mjeri su kao članice Kluba odgovorile na potrebe najugroženijih kategorija ženske populacije, nezaposlenih žena i samohranih majki, kroz koje konkretne projekte ili akcije, Lola je kazala da nije bilo konkretnih prijedloga u pogledu zakonskih izmjena za podršku ovim kategorijama ženske populacije. - Ako uzmemo u obzir nadležnosti i dosadašnji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje bi Ženski klub mogao imati značajnu ulogu u pravcu unapređenja političkih prava žena, podsjetiću da se ovaj odbor od početka ustavne krize u parlamentu ne sastaje - istakla je Lola. Odgovarajući na pitanje koliko su političke tenzije među članovima muškog dijela poslaničkih klubova uticale i na njihov rad i koliko smo kao društvo uspjeli u namjeri ostvarivanja rodne ravnopravnosti na mjestima odlučivanja, ona je navela podatak da je žena na čelu samo jednog od 11 poslaničkih klubova.
takve inicijative, specificirati potrebe i ponuditi rješenja koja se oslanjaju na najbolje međunarodne prakse i standarde pružanja zdravstvene njege.
- U principu, podržavam otvorenu i argumentovanu raspravu na ovu temu i smatram da je važna za podizanje svijesti o zdravstvenim problemima sa kojima se žene suočavaju - rekla je Lola.
- Kada zamišljamo rad kolegijuma predsjednika Skupštine, bar iz ugla zastupljenosti rodne perspektive, treba imati na umu odnos žena i muškaraca u forumima u kojima se donose važne odluke. Uostalom, to je slika i rukovodstava političkih partija i našeg društva u cjelini, gdje postoji značajan disbalans moći između žena i muškaraca. U takvom kontekstu, ili tačnije iz takvog mentaliteta proizilazi i Ženski klub tako da doprinos i izazove tog tijela treba mjeriti u odnosu na ukupno stanje i dominantnu kulturu u društvu. Dodajući tome činjenicu da su konzervativne struje te koje usmjeravaju politike danas ili, u slučaju naše političke scene, političko licemjerstvo koje zastupanje javnog interesa u kontinuitetu obesmišljava, onda su uslovi za prevazilaženje razlika i za izgradnju održive saradnje mnogo izazovniji - zaključila je Lola. Irena MILOVIĆ
Uticaj prolongiranja reformskih obaveza na nastavak procesa evropskih integracija
PODGORICA - Glomazni apetiti, partijske trgovine i partijsko zapošljavanje crpe resurse države i ogroman su teret svim građanima i građankama, kazao je za Pobjedu Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). Komentarišući put naše zemlje ka Evropskoj uniji i punopravnom članstvu u toj zajednici, naglašava da put nije samo usporen, već da je došlo do stagnacije zbog koje je, u jednom trenutku, zamalo došlo do blokade u pregovorima.
Crnogorska politička scena trenutno ima nikada više zagovornika ulaska naše zemlje u EU. I vlast i opozicija su, deklarativno, jedinstveni u stavu da ne treba propustiti neponovljivu priliku koja se Crnoj Gori sada pruža da ispunjavanjem neophodnih uslova najkasnije do 2029. postane nova članica ovog saveza. No, u stvarnosti se teško može naći primjer onoga za što se navodno zalažu.
Stranke koje su doprinijele da naša zemlja davne 2012. godine započne pregovore za pristupanje EU, danas su opozicija koja nije željela da se pojavi u skupštinskoj sali tokom prve posjete nove komesarke za proširenje Marte Kos. I pored sugestija da nije vrijeme da „tjeraju mak na konac“, propustili su priliku da utiču na aktuelnu vlast kako bi se zajednički došlo do najboljih rješenja na putu ka EU.
S druge strane, vladajuće partije koriste sve poluge moći kako bi proširile (politički) uticaj na sve grane vlasti, istovremeno praveći prostor za zapošljavanje hiljada podobnih.
Ipak, jedina konkretna poruka zvaničnog Brisela da naša zemlja ne ide ka EU u skladu sa smjernicama na koje se javno obavezala, bilo je Poglavlje 31, koje je ostalo nezatvoreno, jer Hrvatska to nije odobrila.
Komentarišući danas očigledno usporavanje evrointegracija, Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje, kaže da je naš put ka
EU „odavno usporen“, što je zamalo dovelo do blokade u pregovorima. Kako podsjeća, zbog geopolitičkih gibanja Crna Gora je u junu prošle godine dobila važan impuls u vidu pozitivnog IBAR-a, „koji je trebalo da bude motivišući za suštinske reforme“. - Međutim, to je brzo stavljeno pod sjenku nekih loših političkih odluka, poput ugrožavanja dobrih odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je članica EU, zbog čega nijesmo zatvorili Poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Time je nova dinamika EU integracija praktično zatvorena iz same Crne Gore. Sve to prati i niz drugih akcija unutrašnjih tzv. „veto igrača“ ovog procesa – naveo je sagovornik Pobjede.
Zbog toga ocjenjuje kako je vlast „deklarativno evropska“, ali je to „nepotkrijepljeno praksom i političkim postupcima“. To se može reći i za prošlonedjeljni „šumu u komunikaciji“ oko vanjskopolitičkih interesa i prioriteta, i to na najvišem nivou,
kada je za usklađivanje viznog režima sa vanjskom politikom EU prvo rečeno da će biti prolongirana do kraja februara, a onda „do kraja pregovora“.
Mirković ukazuje na činjenicu da Crna Gora do kraja februara „mora ispuniti 14 obaveza predviđenih reformskom agendom“, jer je to preduslov da nam bude uplaćena prva tranša novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. - Izvjesno je da promjene viznog režima neće biti moguće u tom roku, ali je zabrinjavajuća bezbrižnost Ministarstva evropskih poslova koje uporno kreira ružičastu sliku crnogorskoj i međunarodnoj javnosti. Umjesto da se smanjuje broj zemalja sa bezviznim režimom, svjedoci smo izjava, i sa najvišeg nivoa, o potrebi „balansiranja“ te obaveze. Čini se da se opet neko opasno kocka sa onim što je naš put ka EU – napominje on.
Uz to, još jednom naglašava da je Crna Gora u obavezi da viznu politiku u potpunosti usaglasi sa onom EU.
- Blagovremeno ispunjavanje
Tu je i Zakon o nansiranju političkih partija i kampanja, koji je praktično dio paketa čije je usvajanje bio uslov za dobijanje IBAR-a, a čemu je Evropska unija „progledala kroz prste“, kazao je Mirković i dodao da je zvanični Brisel očekivao da će upravo ta zakonska rješenja biti zaokružena „u nekom prikladnom roku“
Glavnim političkim akterima u Crnoj Gori manjka iskrene političke volje i odgovornosti za bilo što čime bi se ograničio ili poremetio njihov rad, smatra saradnik na programima u CGO Nikola Marković
Takođe je ukazao na stav koji je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec iznio u svom prijedlogu rezolucije. - On je donosiocima odluka u Crnoj Gori sugerisao da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, kako bi se, prije svega, osiguralo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, a uz rješavanje drugih otvorenih pitanja u ovoj oblasti. Svjedoci smo da danas imamo nevjerovatne situacije kada je riječ o lokalnim izbornim procesima, poput primjera Šavnika ili Kotora. Sa tim otvorenim procesima, prije 13 godina ne bismo bili u stanju ni da otvorimo pregovore, pa je situacija tim ozbiljnija kada nam se ovo dešava nakon toliko godina pregovora o pristupanju EU.
te obaveze Crnoj Gori gradi ili razgrađuje kredibilitet u Briselu, pa time ne bi trebalo „balansirati“. Mnogo je načina adekvatnog adresiranja nacionalnih turističko-ekonomskih interesa, a da se oni pritom ne sukobljavaju sa nacionalnim interesom Crne Gore da dinamizira svoj put ka EU – rekao je Mirković. Na listi „zaboravljenih“ obaveza već mjesecima je i rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu koji, osim produženja roka rada, još ni-
je dao bilo kakve konkretne rezultate.
- Jedan od trajućih i glavnih kočnica na putu EU integracija jeste izborna reforma, za koju se opozicija uvijek glasno zalaže. A kada ona dobije poluge moći, taj proces se uglavnom blokira, kao što je to i sada slučaj. No, moraće da se proguta i ta gorka pilula. Neće biti ozbiljnijeg privođenja kraju reformi koje EU od nas očekuje, bez sadržajnog rada i u toj oblasti – naveo je Marković.
No, zakoni koji se mijenjaju, te tumačenje postojećih rješenja, ne garantuju da smo bliže EU standardima, naprotiv. Više se prilagođavaju ličnim odnosno partijskim interesima, na što ukazuju najave vraćanja koncesija u Zakon o šumama, veće mogućnosti partijskog zapošljavanja kroz zakone o državnim službenicima i namještenicima, o Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
- Činjenica je da glavnim političkim akterima u Crnoj Gori manjka iskrene političke volje i odgovornosti za bilo što čime bi se ograničio ili poremetio njihov rad, kao što je već pomenuta izborna reforma. Ali, tu je i Zakon o finansiranju političkih partija i kampanja, koji je praktično dio paketa čije je usvajanje bio uslov za dobijanje IBAR-a, a čemu je EU „progledala kroz prste“ – kazao je Mirković. Kako je dodao, zvanični Brisel je očekivao da će upravo ta zakonska rješenja biti zaokružena „u nekom prikladnom roku“.
- S druge strane, bezbroj puta je dokazano da se politički akteri u Crnoj Gori lako dogovore kada to njima odgovara. Znači, zakoni se lako mijenjaju i prilagođavaju kada su interesi partija u pitanju. Primjeri Zakona o državnim službenicima i namještenicima, o MUP-u i o ANB-u čine da se navika partijskog zapošljavanja razvija što više i lakše. Na istim principima počiva i trenutna Vlada Crne Gore, inače najbrojnija u Evropi, sa rekordna čak 32 člana. Glomazni apetiti, partijske trgovine i partijsko zapošljavanje crpe resurse države i ogroman su teret svim građanima i građankama – zaključuje Mirković za Pobjedu. Sudeći prema dosadašnjim pokušajima, biće potrebno još mnogo kompromisa u svakoj partiji pojedinačno da bi se ponovo pokrenuo zamajac evropskih integracija u Crnoj Gori.
Kristina JERKOV
Završena javna rasprava o nacrtu izmjena Zakona o zaštiti konkurencije
PODGORICA – Savjet
Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) ubuduće bi trebalo da bira Skupština na osnovu prijedloga kandidata koji im dostavi Vladina komisija koja će sprovoditi javni konkurs.
To je, između ostalog, predviđeno nacrtom izmjena Zakona o zaštiti konkurencije. Nedavno je završena javna rasprava o nacrtu tog zakonskog rješenja, koju je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Ovaj princip izbora Savjeta uveden je krajem prošle godine kroz izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama, na osnovu kojih će se sljedeći saziv Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) birati na isti način. Opozicija je tada negodovala ocjenjujući da se time Skupština „pretvara u protočni bojler Vlade“, dok je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, u čijoj nadležnosti su oba zakona, ocijenio da se na taj način doprinosi još većoj transparentnosti i kontroli između institucija, kako bi se dobio što profesionalniji Savjet.
Tako će Savjet AZK-a, ukoliko ovo zakonsko rješenje dobije podršku poslanika, ubuduće odgovarati Skupštini kojoj će dostavljati godišnje izvještaje. jačanjE nEzavisnosti
Osim toga, kako se navodi u obrazloženju, usklađivanje Zakona o zaštiti konkurencije sa evropskom praksom ojačaće ovlašćenja i nadležnosti, funkcionalnost i finansijsku nezavisnost AZK-a. -U pravcu jačanja nezavisnosti umanjuje se uticaj Vlade na imenovanje članova Savjeta, tako što se propisuje da ga imenuje Skupština. Vlada sada samo formuliše prijedlog imenovanja i to nakon sprovedenog javnog poziva koji će sprovo-
Nacrt zakona predviđa da Agencija za zaštitu konkurencije može izricati novčane kazne kao upravne mjere i periodične novčane kazne, a može i samoinicijativno pokretati postupke i donositi odluke, čime se, kako se navodi u obrazloženju, jača uloga regulatora. AZK će moći odrediti kaznu u visini do deset odsto ukupnog prihoda u godini koja je prethodila onoj kada se desila povreda konkurencije. Osim toga, rok zastare je novim zakonskim rješenjem sa dvije godine podignut na pet godina od trenutka učinjene povrede konkurencije
diti tročlana komisija predstavnika ministarstava finansija i ekonomije i predstavnik akademske zajednice – stoji u obrazloženju. Biće pooštreni i kriterijumi za kandidate, pa osim onih koji su pravosnažno osuđeni za krivična djela iz oblasti korupcije, mjesta u Savjetu neće biti ni za funkcionere političkih partija, poslanike ili odbornike, članove Vlade ili će morati da prođe najmanje pet godina od takvog angažmana. Kandi-
PODGORICA - Češka ekonomija može da posluži kao primjer Crnoj Gori u pogledu ekonomske diverzifikacije, inovacija i otpornosti na globalne izazove, saopštio je potpredsjednik
Privredne komore (PKCG) Nikola Vujović
On je na crnogorsko-češkom poslovnom forumu, koji je juče održan u Podgorici, kazao
da privreda Crne Gore može mnogo naučiti iz češkog modela razvoja, posebno u oblastima vojne industrije, inženjeringa i informacionih tehnologija. - Češka se dokazala kao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, a njihov pristup valorizaciji potencijala i korišćenju benefita Evropske unije može biti dragocjen za Crnu Goru - kazao je Vujović.
dati će morati da uživaju lični i profesionalni ugled te da imaju najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti prava ili ekonomije. Predsjednik i članovi Savjeta će se birati na četiri godine, funkciju će obavljati profesionalno bez ograničenja za ponovno imenovanje.
Nacrt zakona predviđa da AZK može izricati novčane kazne kao upravne mjere i periodične novčane kazne, a može i samoinicijativno pokretati postupke i donositi odluke, čime
se, kako se navodi u obrazloženju, jača regulatora uloga.
KaznE
AZK će moći odrediti kaznu u visini do deset odsto ukupnog prihoda u godini koja je prethodila onoj kada se desila povreda konkurencije. Osim toga, rok zastare je novim zakonskim rješenjem sa dvije podignut na pet godina od trenutka učinjene povrede konkurencije.
U obrazloženju se navodi i da
Održan crnogorsko-češki poslovni forum
se ovim izmjenama jača položaj zaposlenih u AZK i njihova nezavisnost. -Po predloženom rješenju, na zaposlene se primjenjuju opšti propisi o radu, izuzev u dijelu zarada gdje se propisuje primjena propisa kojim se uređuju zarade u javnom sektoru. Pritom se propisuje i pravo na dodatak na mjesečnu zaradu od 30 odsto sa izuzetkom funkcionera čija se zarada izjednačava sa zaradom zaštitnika imovinsko pravnih interesa odnosno njegovog zamjenika. Radi očuvanja kompetentnosti kadra omogućava se i da funkcioneri Agencije kojima je istekao mandat budu raspoređeni na odgovarajuće radno mjesto u Agenciji, a ukoliko do toga ne dođe u roku od godinu dana od dana prestanka mandata, ostvaruju pravo na naknadu u visini posljednje zarade koju su ostvarili u periodu od godinu dana – stoji u obrazloženju. Iz MER-a su u pratećem dokumentu zakona ukazali da se ovim zakonskim izmjenama rješava problem odugovlačenja postupaka pred sudovima, kao i nizak iznos kazni za povrede pravila zaštite konkurencije.
-Raspon kazni za kršenja pravila konkurencije na tržištu, kao i praksa sudova da izriču iznose ispod zakonom propisanog minimuma, dovodi do nejednakog tretmana privrednih subjekata koji poštuju pravila konkurencije na tržištu i onih koji to ne rade, pa je neophodna izmjena zakona i stroža kaznena politika u ovom dijelu – ukazuju iz MER-a ocjenjujući da su ove zakonske izmjene preduslov za zatvaranje Poglavlja 8 - konkurencija. Očekuju značajno uvećanje iznosa novčanih kazni koje će učesnici na tržištu biti dužni da plate u slučaju povrede zaštite konkurencije. -Pozitivne posljedice donošenja propisa u potpunosti opravdavaju troškove koje će on stvoriti, s obzirom da će se na taj način omogućiti veća nezavisnost nadležnog organa pa samim tim i smanjenje opterećenja na nadležni sud koji je do sada vodio prekršajni postupak. Takođe, značajno uvećanje novčanih kazni za povrede zaštite konkurencije uticaće aktivnije na potencijalne prekršioce da se uzdrže od djela i radnji koje predstavljaju povrede konkurencije, a ono što je najznačajnije sva sredstva od naplaćenih kazni biće, nakon u potpunosti završenog postupka pred Agencijom, uplaćena u budžet Crne Gore – navodi se u obrazloženju MER-a. Aktuelni članovi Savjeta, direktor i zamjenik direktora će, kako zakon predviđa, nastaviti da obavljaju funkciju do isteka mandata. Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović imenovan je u aprilu 2022. godine, a direktor AZK Nebojša Jovović pola godine kasnije. Ovim zakonskim rješenjem predviđeno je da se podzakonski akti donesu u roku od devet mjeseci, dok će zakon početi da se primjenjuje u roku od godinu od stupanja na snagu. Predviđeno je da postupci započeti po sada važećem zakonu, budu završeni u skladu sa njim. M. LEKoviĆ
Poslovni forum organizovala je PKCG u saradnji sa Ambasadom Češke i Udruženjem odbrambene i bezbjednosne industrije iz te zemlje (AOBP). Crna Gora i Češka, kako je poručeno sa skupa, nastavljaju da jačaju ekonomsku saradnju, što potvrđuje i treći poslovni forum u manje od godinu.
- Dvije zemlje već imaju čvrstu osnovu za saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrambene industrije, te ovakvi skupovi dodatno doprinose jačanju poslovnih veza, razmjeni iskustava i otvaranju novih mogućnosti za zajedničke projekte -
navodi se u saopštenju PKCG. Vujović je naglasio značaj ovakvih susreta, ističući da oni potvrđuju kvalitet odnosa između dvije zemlje i predstavljaju važan korak ka daljem unapređenju ekonomske saradnje. On je ukazao i na otvorenost crnogorske ekonomije za češke investicije, posebno u sektorima odbrambene industrije i ICT-a.
Prema riječima Vujovića, Crna Gora nudi stabilno poslovno okruženje, konkurentne poreske uslove i rastuću ekonomiju koja može biti privlačna za češke investitore. On smatra da su šanse za una-
pređenje saradnje značajne i raznovrsne, te da će forum donijeti novu dodatnu vrijednost objema privredama i otvoriti nove perspektive za dalji razvoj poslovnih veza između dvije zemlje. Potpredsjednica AOBP-a Kristina Helm istakla je značaj ekonomske diplomatije i državne podrške u jačanju međunarodne saradnje.
- Ova ekonomska dostignuća ne bi bila moguća bez sveobuhvatne i ciljno usmjerene državne podrške za našu ek onomsku diplomatiju - naglasila je Helm. Ona je saopštila da Češka kon-
tinuirano proširuje svoj portfolio, ne samo u sektoru odbrane, već i kroz strateške privredne inicijative. Kao ključne partnere u ovom procesu, Helm je izdvojila Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i poslovne delegacije koje aktivno rade na unapređenju međunarodne saradnje.
- Odbrambeni sektor je specifičan, jer su njegovi glavni kupci države i oružane snage. Zato je od suštinskog značaja da industrija ima snažnu podršku državnih institucija i ekonomskih diplomatskih mreža - dodala je Helm. s. P.
Stranci u našoj državi: Johannes Zevenhuizen, lider crnogorskog ogranka njemačke kompanije Creditreform
Creditreform International je krovno udruženje nezavisnih Creditreform kancelarija u 22 zemlje. Njihov cilj je pružanje usluga poslovnih informacija i naplate potraživanja na internacionalnom nivou, kako bi klijenti imali siguran biznis. Johannes Zevenhuizen najavljuje da će njihovi uspostavljeni sistemi, stručnost i iskustvo automatski doprinijeti smanjenju rizika, poboljšanju tokova gotovine i podsticanju profesionalnih praksi upravljanja kreditima u crnogorskim kompanijama
PODGORICA - Kao lider
crnogorskog ogranka njemačke kompanije
Creditreform, Johannes Zevenhuizen trenutno razvija poslovni model koji bi mogao značajno unaprijediti transparentnost i sigurnost poslovanja na lokalnom tržištu. Iako firma za sada pruža usluge samo za njemačko tržište putem koncepta „nearshoringa“, planovi za proširenje u Crnoj Gori su već u razmatranju.
– Kada počnemo da nudimo usluge lokalno, naši uspostavljeni sistemi, stručnost i iskustvo automatski će doprinijeti smanjenju rizika, poboljšanju tokova gotovine i podsticanju profesionalnih praksi upravljanja kreditima u crnogorskim kompanijama –ističe Johannes Zevenhuizen za Pobjedu.
Privučen
crnogorskim
lje P otama
Ovaj iskusni poslovni konsultant iz Holandije, nakon decenija provedenih u Njemačkoj, odlučio je da započne novo poglavlje života u Crnoj Gori.
Sa suprugom Makedonkom, rođenom u Australiji, preselio se u Bar, privučen ljepotom Primorja i toplinom balkanske kulture. Iako su se prvobitni motivi preseljenja bili opušteniji način života i priprema za penziju, poslovne prilike koje nudi Crna Gora nijesu prošle nezapaženo. - Moja supruga (Australijanka, rođena u Makedoniji) i ja (Holanđanin, živio i radio 30 godina u Njemačkoj) željeli smo da se opustimo i usporimo, i pripremimo se za buduću penziju uz uživanje u toplijem vremenu i blizini mora. Gostoprimstvo i ljubaznost balkanskih naroda takođe su odigrali veliku ulogu u našoj odluci - kazao je Zevenhuizen.
Creditreform International je krovno udruženje nezavisnih Creditreform kancelarija u 22 zemlje. Njihov cilj je pružanje usluga poslovnih
informacija i naplate potraživanja na internacionalnom nivou, kako bi klijenti imali siguran biznis.
- Naši standardi koji zahtijevaju najnovije podatke i naše decentralizovane operacije na lokalu garantuju najkvalitetnije moguće podatke u svim našim uslugama u sektoru međunarodnog upravljanja potraživanjima - objašnjava Zevenhuizen. Kompanija je osnovana kao kreditna agencija u Majncu 1879. godine, a danas nudi sveobuhvatan spektar integrisanih finansijskih i usluga poslovnih informacija.
- Naše široko prisustvo na tržištu kroz 127 kancelarija samo u Njemačkoj omogućava nam da pružimo jedinstvene i kvalitetne usluge poslovnih informacija i naplate potraživanja. Sa stalno ažuriranim informacijama o kompanijama, profesionalnim i efika-
Pošto naše usluge u svim zemljama poslovanja pružamo za sve industrije, slično će biti i u Crnoj Gori – rekao je Zevenhuizen dodajući da je, kroz mrežu na Balkanu i razgovore sa lokalnim firmama, menadžment različitih kompanija saznao da postoje poteškoće u naplati potraživanja
snim računima potraživanja i upravljanjem rizicima, Creditreform nudi sigurnost kompanijama pri formiranju i širenju poslovnih odnosa. Mi smo tržišni lider u poslovnim informacijama, spadamo u top tri kompanije u oblasti informacija o potrošačima i među pet najboljih agencija za naplatu potraživanja u Njemačkoj - kaže Zevenhuizen. Trenutno ne nude usluge u Crnoj Gori, ali razmatraju mogućnost da počnu uskoro. - Sada radimo kao entitet za njemačko tržište, što znači da naši lokalni zaposleni rade direktno na njemačkim sistemima za njemačke klijente. Ovakav sistem se naziva „nearshoring“, što znači da kompanija angažuje zaposlene u drugoj državi slične kulture, u istoj vremenskoj zoni. Pošto naše usluge u svim zemljama
poslovanja pružamo za sve industrije, slično će biti i u Crnoj Gori – rekao je Zevenhuizen dodajući da je kroz mrežu na Balkanu i razgovore sa lokalnim firmama, menadžment različitih kompanija saznao je da postoje poteškoće u naplati potraživanja.
- Od 1. decembra imamo 13 zaposlenih koji govore njemački. U narednim nedjeljama završićemo našu strategiju rasta za sljedeću godinu, a trenutni planovi i stanje ukazuju na potencijalno udvostručenje broja zaposlenih. Svi naši zaposleni prolaze obuku u Njemačkoj kako bi bili spremni za izazovan rad na našim sistemima. Veoma smo zadovoljni timom koji smo oformili u Crnoj Gori, a uskoro će biti još otvorenih pozicija - kaže Zevenhuizen. Kada govori o poslovnoj klimi
U Podgorici održan regionalni sastanak predstavnika kontrola letjenja Albanije i Srbije i Crne Gore
PODGORICA - U Podgorici je održan regionalni sastanak predstavnika Kontrole letjenja Albanije ALBCONTROL i Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA. Učesnici sastanka su prezentovali rad svojih kompanija i ukazali na brojne izazove koji su prevaziđeni, ali i
na one koji će uslijediti u narednom periodu, saopšteno je iz SMATSE. -Istaknut je visok profesionalan i veoma odgovoran nivo saradnje između obje kontrole letenja, sa naglaskom da i dosadašnja uspješna saradnja uvijek može biti unaprijeđena – kaže se u saopštenju.
Navedeno je da su obje kompanije punopravne članice EUROCONTROL-a, a za približavanje visokim evropskim standardima komunikacija i radni sastanci, kao što je bio ovaj, više su nego dobrodošli. -S obzirom na to da je ovaj region na putu evropskih integracija, značajan će biti do-
u Crnoj Gori ističe da je u Njemačkoj manje tolerancije za neformalna prilagođavanja ili vrstu „može, može“ fleksibilnosti koja se vidi kod nas. lični odnosi
- Interpersonalni pristup i pristup vođen odnosima koji preovladava u Crnoj Gori stvara prostor za fleksibilnost, što može ojačati veze, ali i unijeti dvosmislenost u poslovanje. Lojalnost njemačkih kupaca obično zavisi od izvršenja ugovora, dok u Crnoj Gori lični odnosi često igraju veću ulogu u njegovanju poslovnih veza - objašnjava Zevenhuizen. Što se tiče života kaže da uživa u opuštenijem načinu u Crnoj Gori.
- I dalje nam u mnogim situacijama govore „polako, polako“. Kada je u pitanju poslovanje, još ima prostora za poboljšanje. U ovom digitalnom dobu, više informacija ne samo da bi trebalo da bude dostupno već i prihvaćeno u digitalnim formatima - ističe Zevenhuizen. Lokalnim kompanijama savjetuje da se više fokusiraju na upravljanje kreditnim rizikom i da kreiraju ulogu menadžera kreditnog rizika, ako ga još nemaju.
- Vidim da Crna Gora radi na stvaranju poslovnog okruženja pojednostavljivanjem i smanjenjem propisa. Koraci kao što su usvajanje međunarodnih bankarskih standarda i implementacija mjera zaštite podataka u skladu sa GDPR odražavaju ovaj pozitivan pravac. Glavna prednost je dostupnost visokoobrazovane radne snage, mnogo kandidata sa akademskim diplomama koje u početku nijesmo u potpunosti očekivali. Međutim, postoji kriva učenja za lokalno stanovništvo u razumijevanju načina na koji međunarodne kompanije funkcionišu, uključujući očekivanja kompanije u pogledu učinka, besprekornih tokova posla i ponekad suočavanja sa radnim pritiskom. Iako ova prilagođavanja u početku mogu biti izazovna, neophodna su za usklađivanje sa globalnom poslovnom praksom - zaključuje Zevenhuizen. n kovačeviĆ
prinos institucije kontrole letjenja ka strateškim ciljevima država koje kontrole i predstavljaju – dodaje se u saopštenju. Zaključak sastanka je da ova vrsta regionalne saradnje doprinosi svima - putnicima, institucijama i zaposlenima u kontroli letjenja, kao i da će u budućnosti nastaviti organizaciju ovakvih sastanaka na obostrano zadovoljstvo. U prošloj godini Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA imala je 975.587, a ALBCONTROL 398.214 vazdušnih operacija. r. e .
Okrivljeni članovi Savjeta RTCG, zbog reizbora Raonića za generalnog direktora 2023. godine, juče poručili da nijesu krivi
PODGORICA – Članovi
Savjeta RTCG Veselin
Drljević, Amina Murić, Filip Lazović, Naod Zorić i Predrag Miranović koji su pred sudom zbog reizbora generalnog direktora Borisa Raonića 1. juna 2023. godine, juče su na ročištu kazali da nijesu krivi.
Tužilaštvo tereti dio članova Savjeta RTCG za zloupotrebu službenog položaja u saizvršenju.
Tokom jučerašnjeg suđenja, sutkinja Dragana Lubarda sprovela je materijalne dokaze. Novo ročište zakazano je za 11. april kada će saslušati svjedoke na ročištu.
Ponovo ćutnja
Drljević, Murić, Lazović i Zorić juče iznijeli odbranu, ali su odbili da odgovaraju na pitanja, kao što su učinili i prošle godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Glavni specijalni tužilac Vladan Novivić je prošle godine kazao da su oni ćutali na pitanja tužioca. Pojasnio je tada da je zbog činjenice da je glasanje tajno, a da oni nijesu htjeli da kažu kako su glasali, specijalni tužilac Vukas Radonjić tražio i glasačke listiće da bi donio odluku i provjerio činjenice koje su mu važne.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević juče je kazao da nije kriv, već da pritisak na Javni servis vrše drugi mediji, ko-
ji ne žele da na njegovom čelu bude Boris Raonić. Kazao je i da se vrši medijska haranga na Javni servis od jedne ili više medijskih grupa. - Krenuću od 2021. Kao i kolege, prošli smo razne filtere i izabrani smo u Skupštini. Bilo je to priznanje za naš rad, i to navodim da biste razumjeli da poznajemo oblasti koje se tiču medija. Birali smo direktore i nijesmo mijenjali konkurs. Situacija u kojoj se našao generalni direktor ticala se sudske presude da je bio u sukobu interesa. Sud je tumačio različito odredbe Zakona o javnom emiteru i to je i nama pobudilo dvojbu kako ćemo reagovati. Ovo tim prije jer i poslanici imaju rok od 30 dana da izaberu funkciju na kojoj će ostati. To tako sud nije cijenio i došli smo u situaciju da je naša odluka iz 2021. poništena – kazao je juče Drljević. On je rekao i da su 1. juna 2023. godine po njegovom ličnom uvjerenju, ali i nakon uvjeravanja pravnih eksperata u Javnom servisu i pravnika koje je angažovao Javni servis, odabrali Raonića.
- To smo radili u uvjerenju da biramo između četiri prijavljena kandidata, uz napomenu da su svi prošli intervjue. Uvjereni smo da u tom trenutku nije bio u sukobu interesa i da nema prepreka da bude izabran. U zapisniku se vidi kako je tekao tok sjednice – kazao je Drljević.
Član Savjeta Filip Lazović rekao je da nije kriv, i da nije počinio krivično djelo i neće odgovarati na pitanja suda, tužioca, a ni advokata.
Lazović je juče kazao i da nije očekivao da sve ovo bude predmet krivičnog postupka. On se osvrnuo na optužni akt, i istakao da se u predmetnom slučaju radi o odluci jednog kolegijalnog tijela koje ima pravo na svoje odluke.
- Mnogo puta se dogodilo da odluke sličnih tijela budu poništene od suda, ali nikada nigdje nijesam našao da je neko kasnije krivično gonjen zbog toga - rekao je Lazović.
Kazao je i da sumnja da je tužilac podlegao pritiscima javnosti.
- Time se stvara ozbiljan pre-
Tadašnji član Savjeta Predrag Miranović, koji je prošle godine podnio ostavku na članstvo, juče je kazao da nije kriv, ali je i jedini odgovarao na pitanja i iznio odbranu. On je prošle godine jedini javno istupio i kazao da je njegov listić bio prazan.
Naglasio je da nije bilo dogovora kako će ko da glasa i dodao da niko nije vršio uticaj na njega. - O odluci suda sam se prvo upoznao iz medija. Bilo je jasno da, pošto nemamo više generalnog direktora, Savjet RTCG mora nešto da preduzme. Na radnom konsultativnom sastanku smo se upoznali sa tekstom presude. Bili su prisutni pravni zastupnici RTCG-a i šef pravne službe RTCG-a, koji su nam dali obrazloženje i sugestije kako da postupimo kako bismo ispoštovali odluku suda. Neizvršavanje presude je krivično djelo, to nam je bilo jasno - rekao je
juče Miranović. On je juče kazao da je Savjet prvo glasao da se prihvati presuda suda, a da je druga tačka bila da li da se poništi konkurs i raspiše novi, ili treba da se vrši izbor između preostalih kandidata.
- Bio sam bliže prvom stavu. Pravnici su smatrali da to nije ispravno, jer sud u svojoj odluci nije to naveo –kazao je Miranović i istakao da je on bio za to da se poni-
šti konkurs.
On je juče ponovio da nikoga nije zaokružio na tajnom glasanju.
Miranović je kazao da je juče da samom početku sastanka Savjeta prisustvovao Raonić te da je izašao jer je dobio obrazloženje od pravne službe da nije više direktor, jer je sudska presuda pravosnažna.
Tužilac je pitao Miranovića da li je članica Savjeta Mili-
sedan i šalje poruka da, ako se nekome u Televiziji ili van nje ne dopadne vaša odluka, možete biti izloženi kaznenom progonu. A Ustav daje slobodu samostalnog odlučivanja –rekao je on.
Murić: Kriva jer saM radila svoj Posao
Amina Murić je kazala da ne priznaje krivicu i da nije učinila krivično djelo, te da neće odgovarati na pitanja.
- Ne razumijem taj prijedlog i vidim da sam optužena samo zato što sam radila svoj posao. Ovaj postupak je instrumentalizovan jer se koristi za napade na mene i moje kolege. To što je navedeno je besmisleno. Činjenica da sam ja danas ovdje na optuženičkoj klupi
ca Špajak učestvovala u glasanju. Miranović je odgovorio da Špajak nije uzela glasački listić.
- Pretpostavljam da se kvorum računao od onih koji su uzeli listić i pristupili glasanju – rekao je Miranović.
Špajak i Marijana Camović-Veličković tog dana nijesu glasale. Jutro uoči sjednice, Bojan Baća je podnio ostavku na članstvo, a u obrazloženju je naveo da je pravna posljedica presude Višeg suda po kojoj je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG-a višesmislena i otvorena za ili-ili tumačenja, te da on nije pravnik i da ne može da je tumači. Tog dana nije glasao ni član Savjeta Predrag Marsenić, koji nije prisustvovao sjednici. Prilikom reizbora Raonića 1. juna 2023. godine jedan glasački listić je bio nevažeći, a četiri su bili za. SDT Vukas Raonić je tokom izviđaja tražio upravo te listiće, zbog ćutnje članova Savjeta.
mi je duboko uvredljiva – rekla je ona. Poručila je i da se pravi predstava kao da su oni neka udružena grupa. Član Savjeta Naod Zorić je takođe kazao da nije kriv i da ne priznaje optužni akt i da neće odgovarati na pitanja. Rekao je da smatra da je optužnica koja je plod pritisaka koji traju u kontinuitetu od pojedinaca i nekih organizacija.
Zorić je rekao da su iz medija saznali za odluku suda, te da im je data na sastanku.
- Na sjednici Savjeta bio je haos, veliko interesovanje što će da bude. To mi je jedan od najtežih dana u životu. Ispoštovali smo odluku suda i razriješili Raonića. Uslijedila je rasprava da li se raspisuje novi konkurs ili da se bira direktor od postojećih kandidata - pojasnio je Zorić. On je naveo da je imao dilemu da li treba da se raspiše novi konkurs i da li Raonić može da bude kandidat.
- Tražio sam mišljenje i nijesam bio zadovoljan odgovorom koji bi zadovoljio moje pravno neznanje. Odgovor sam tražio putem mejla. Uvjeravali su nas da može biti kandidat i da nema smetnji. Uvjeren sam i jasno mi je da je sasvim svejedno kako sam glasao kad vidim kakav je pritisak i što se radi prema Savjetu. Neko hoće da mi presudi prije vas i da preko svih upravlja Televizijom - zaključio je Zorić.
očeKivanje
ra sPleta
Savjet RTCG je 1. juna 2023. godine - uprkos sudskim presudama kojima je potvrđeno da je Raonić nezakonito izabran na konkursu iz 2021. godine, ponovo izabrao Raonića za generalnog direktora.
ODT 3. juna 2023. formira predmet, a i Media centar podnosi krivičnu prijavu protiv dijela Savjeta jer su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravo-
Pojedini okrivljeni su juče pred sudom kazali da smaraju da je tužilaštvo podnijelo optužnicu jer su tužioci to učinili pod pritiskom. Tako su ponovili stav RTCG-a, zbog čega je Vrhovno državno tužilaštvo već ranije reagovalo. - Bilo koja vrsta reakcije na rad državno tužilačke organizacije ne smije i neće uticati na postupanje državnih tužilaca u krivičnim predmetima – rečeno je ranije Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao odgovor na molbu za komentar povodom izjava generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, kojima je optužio državne tužioce da nezakonito obavljaju svoj posao, te naveo da pojedini tužioci koji su angažovani na predmetu RTCG imaju kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama (OKG). U odgovoru Vrhovnog tužilaštva kojim rukovodi Milorad Marković, na pitanje da li će VDT preduzeti mjere kako bi ispitao navode, podsjetili su da je ODT demantovalo navode direktora RTCG-a Borisa Raonića i ohrabrilo ga da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv bilo kog državnog tužioca za kojeg smatra i ima dokaze da je postupao pod bilo čijim uticajem. Prema informacijama Pobjede, do takvih prijava nije došlo.
snažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Već narednog mjeseca Specijalno državno tužilaštvo preuzima predmet. Tamo je bio tačno godinu, a za to vrijeme je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić saslušao svjedoke i osumnjičene, pribavio dokaze... U međuvremenu je promijenjen Zakon o SDT, pa je umjesto odluke, predmet u julu ponovo vraćen odakle je i krenuo - u ODT 16. juna prošle godine, koje u novembru potvrđuje optužnicu. H. janKović
PODGORICA – U Podgorici je prekjuče iznenada u 66. godini umro Božidar Božo Vuksanović
Vuksanović je na čelo Uprave policije došao u decembru 2011. godine, zamijenivši Veselina Veljovića. Tokom svoje političke karijere bio je poslanik u Skupštini Crne Gore u tri mandata, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, direktor Uprave Carina i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, sekretar Sekretarijata za sport Podgorice, te generalni sekretar Olimpijskog komiteta Crne Gore i generalni sekretar Saveza organizacija fizičke kulture. Nosilac je svjetske i šest evropskih medalja u karateu. Bio je predsjednik Bokserskog saveza Crne Gore, bio je i član Upravnog odbora COK-a i začetnik ideje olimpizma u Crnoj Gori. Sahrana Vuksanovića obaviće se danas u Podgorici, na gradskom groblju Čepurci. r d
Direktor JU KIC ,,Zeta“ reagovao na navode organizacija da promocijom monografije o Pavlu Bulatoviću glorifikuju ratne zločince
PODGORICA - Direktor
JU KIC „Zeta“ Branko Noković reagovao je na navode organizacija da promocijom monografije o Pavlu Bulatoviću „glorifikuju ratne zločince“, navodeći da ,,ove tendenciozne kvalifikacije predstavljaju još jedan pokušaj pojedinih nevladinih organizacija da arbitrarno sude o istorijskim činjenicama i nameću selektivnu interpretaciju prošlosti.“
- Kao direktor KIC „Zeta“ odlučno odbacujem ovakve optužbe koje ne samo da su neosnovane, već i politički motivisane, sa ciljem diskreditacije rada naše ustanove i svih koji baštine nacionalno i kulturno nasljeđe Crne Gore – saopštio je Noković. KIC „Zeta“ je, dodaje on, javna institucija koja djeluje u skladu sa zakonima države i vrijednostima slobode izražavanja, pluralizma mišljenja i zaštite kulturno-istorijskog identiteta.
Kolumnisti Branu Mandiću uručen sudski poziv zbog teksta u kome reaguje profesora UCG Aleksandra Stamatovića izgovorene u TV emisiji
PODGORICA – Kolumnista Brano Mandić će morati da se pojavi pred Sudom za prekršaje zbog toga što je u tekstu objavljenom na portalu Normalizuj.me kritikovao TV nastup profesora Univerziteta Crne Gore Aleksandra Stamatovića.
Profesor istorije, dugogodišnji nastavnik i pedagog, voditeljki Ireni Ivanović Tatar na Televiziji Adria, na kraju emisije „Neki to vole vruće“, koja je emitovana 16. maja prošle godine, kazao je da mu se veoma sviđa ono što je ispod i iznad majice koju je nosila. Razgovor je tekao ovako: – Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX – rekao je Stamatović urednici i voditeljki, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
– Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se – odgovorila je ona.
Činjenica da je Etički odbor UCG propustio da ispuni svoju dužnost i makar simbolično usmjeri g. Stamatovića na vlastiti kodeks bila je moj jedini motiv da napišem tekst, ne sluteći da ću time poremetiti javni red i mir – kazao je Mandić
- Promocija monografije o Pavlu Bulatoviću bila je prilika da se predstavi biografija čovjeka koji je, kao visoki državni funkcioner, dao nemjerljiv doprinos svojoj zemlji. Osporavanje ove promocije predstavlja opasan presedan koji vodi ka pokušaju cenzure i ograničavanja akademske i kulturne slobode – istakao je u reagovanju. Dodaje da su optužbe da KIC „Zeta“ učestvuje u „rehabilitaciji ratnih zločina“ apsurdne i dio šireg narativa kojim se pokušava kriminalizovati sve što nije u skladu sa određenim ideološkim matricama.
- Podsjećam da Pavle Bulatović nikada nije bio optužen niti osuđen pred bilo kojim sudom, a pokušaji da se njegovo ime dovede u kontekst ratnih zločina predstavljaju grubu manipulaciju činjenicama.
Naša institucija neće dozvoliti da postane meta političkih obračuna niti će se povinovati pritiscima onih koji misle da imaju monopol nad istinom. KIC „Zeta“ ostaje dosljedan svojoj misiji – da bude otvoreni prostor za razmjenu ideja, promociju istorijskih i kulturnih vrijednosti i jačanje dijaloga u crnogorskom društvu – rekao je on.
Pozvao je ,,sve dobronamjerne aktere da se uključe u konstruktivnu raspravu umjesto što posežu za diskreditacijama i neargumentovanim optužbama, te da je Crna Gora demokratsko društvo u kojem kultura ne smije biti žrtva političkih obračuna“. r. d.
– Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje – rekao je profesor.
Zbog te emisije i neprimjerenog obraćanja profesora voditeljki, reagovao je i Mandić u svojoj kolumni „O čemu govorimo kada govorimo o sisama“.
Osnovno državno tužilaštvo je procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Nakon toga, Uprava policije Crne Gore podnosi prijavu protiv Mandića zbog kolumne pred Sudom za prekršaje u Podgorici, a saslušanje je zakazano za 16. aprila 2025.
Pobjedi juče iz ODT nije odgovoreno da li je tužilac odbacio prijavu, te da li je i ko tu prijavu podnio tužilaštvu ili je ODT postupilo po službenoj dužnosti.
Mandić je kazao da je uz sud-
ski poziv primio i policijski zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, sa potpisom službenika Alekse Rečevića U tom zahtjevu piše da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.“
Mandić je u kolumni koja je objavljena 18. oktobra 2024. godine kritikovao Etički odbor Univerziteta Crne Gore.
Etičkom odboru vulgarnosti su odbrana duha
Pobjeda je pisala o odluci Etičkog odbora, koji nije „kaznio“ Stamatovića,
već je to tijelo Univerziteta ocijenio da je profesor Stamatović ,,isk azao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
Pobjeda je tada napisala i da se ovakva odluka Etičkog odbora po značenju može mjeriti sa vulgarnošću Stamatovića.
Mandić je juče objavio tekst „Zašto mi je policija upala u tekst?“ u kome navodi sporni dio kolumne koja je podstakla Stamatovića da ga tuži: ,,…Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu
pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po Svetom Nilu Sorskom.“
Zaštić E ni od javn E kritik E Mandić je juče naglasio da ga nije tužio profesor Stamatović, već je država Crna Gora u dva koraka, prvo preko policijske prijave, a onda preko sudskog poziva na saslušanje, zaključila da njegovo autorsko pismo valjda remeti javni red i mir ili što zakon kaže ,,vrijeđa moral“.
Grupa nevladinih organizacija pozvala je Upravu policije da odustane od prekršajnog gonjenja Mandića i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstruktivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina. Smatraju da i samo pokretanje prekršajnog postupka za takvu stvar ugrožava slobodu govora zaštićenu Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim standardima slobode izražavanja. - Na osnovu prekršajne pri-
jave Uprave policije koju je podnio Aleksa Rečević, šef Stanice za javni red i mir u OB Podgorica, novinar će se naći pred sudom, zbog toga što je autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa univerzitetskog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Štoviše, on bi zbog toga mogao biti poslat i u zatvor – naveli su oni. Dodaju da je Mandićev tekst satira, koja na osnovu presuda Evropskog suda za
ljudska prava uživa visok stepen zaštite i podrazumijeva oštriji, polemičan izraz u iznošenju vrijednosnih sudova o kontroverznim pitanjima u društvu, upravo u cilju pokretanja debate od javnog interesa. - Krajnje je problematična i sporna primjena Zakona o javnom redu i miru na medijske i s njima povezane sadržaje na društvenim mrežama, na što se poziva policija u prekršajnoj prijavi. Iako je u članu 7, stav 1 Zakona sankcionisano „vrijeđanje
i drsko ponašanje“, Evropski sud za ljudska prava je odavno utvrdio zaštitu izražavanja koje sadrži i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, ako je činjenično utemeljeno i u kontekstu teme od javnog interesa –naveli su oni. Reagovanje potpisuju Akcija za ljudska prava, Centar za demokratsku tranziciju, Centar za istraživačko novinarstvo, Centar za ženska prava, Centar za građansko obrazovanje, Institut za medije Crne Gore, Media centar, Sindikat medija Crne Gore, MANS. Reagovao je i prof. dr Vladimir Vojinović, predsjednik
- Tu već dolazimo do problema koji nema veze sa ishodom ovog slučaja, ali ima sa granicama slobode izražavanja u profesiji koju smo nekad vidjeli kao temelj slobodnog društva – napisao je Mandić. On je istakao da se već dvije decenije bavi novinarstvom te da je i Stamatović mnogo duže javna ličnost.
- Shodno tome i brojnim presudama iz Strazbura, a koje svi vrapci znaju, treba dodati da su javne ličnosti podložnije kritici, da moraju shvatiti novinarski govor kao dio kreativnog izraza kojim se nadograđuje društvena savjest. Činjenica da je Etički odbor UCG propustio da ispuni svoju dužnost i makar simbolično usmjeri g. Stamatovića na vlastiti kodeks bila je moj jedini motiv da napišem tekst, ne sluteći da ću time poremetiti javni red i mir – smatra Mandić.
On je naglasio da je važno istaći, jer se ne dešava prvi put, da je policija ušla u tumačenje novinskog članka preko društvenih mreža, a članak nije tretiran kao javno dobro i stilizovani politički tekst, već kao bukvalna opaska, povreda ličnosti i u konačnom – šteta za zajednicu.
- Nadam se da je ovdje riječ o neznanju, ali plašim se da je ovakvo djelovanje države pokušaj da se slobodna kritika zakine do mjere blaziranosti koju propisuju političari, istoričari i ostale malterdžije našeg oštećenog javnog diskursa – smatra Mandić.
On je rekao i da nevoljno ulazi u sudski proces kroz obraćanje javnosti, ali da je njegova dužnost prema kolegama da prijavi ovaj neobični pravni tok u kome se našao kao okrivljeni.
Društva crnogorskih izdavača i Akademije ,,Milovan Đilas“, navodeći da je pritisak na Mandića nastavak prakse suzbijanja slobode govora i medijskih sloboda, koja je u proteklih pet godina manifestovana i u slučajevima Adnana Čirgića, Bobana Batrićevića ili Andreja Nikolaidisa. - Kažnjavanje intelektualaca za javno saopšteni stav nije ništa drugo do pokazatelj dalje atrofije sistema društvenih vrijednosti i jasan signal da naše društvo klizi ka zoni u kojoj tavore totalitarni režimi –saopštio je Vojinović.
Centar za ženska prava organizuje danas u Podgorici marš povodom
Međunarodnog dana žena, kritikuje poteze izvršne vlasti
- Vjerujem da će sud postupiti u skladu sa razumnim pretpostavkama, ali ponavljam da je već i ovaj vid državne kontrole i agresije prema meni kao piscu i novinaru neprihvatljiv. Pritisak policijskog aparata vidim kao solidan povod za jedan žustri odjeb koji ovim putem šaljem. Pod uslovom da takvo što smijem reći, a da ne povrijedim svetost javnog reda i mira, koji tako uspješno čuvaju – zaključio je Mandić.
Ograđivanje UC g
Nakon emisije u kojoj je profesor Stamatović izgovorio voditeljki da ga više zanima ono što je ispod majice, Pobjeda je pitala Etički odbor da li će reagovati na ovakve lascivne poruke. Iz tog tijela je tada odgovoreno da će sprovesti postupak ispitivanja kršenja načela datih u Etičkom kodeksu i ostalim relevantnim propisima. - Ne prejudicirajući konačan ishod, napominjemo da je najteža mjera koju je u ovakvom postupku moguće izreći javna osuda sa objavljivanjem u Biltenu Univerziteta Crne Gore - rečeno je tada Pobjedi iz UCG. UCG je tada, sa zakašnjenjem od tri dana, a nakon burnih r eakcija javnosti, najoštrije osudio vulgarne komentare Stamatovića, te istakli da su kao najvažnija institucija obrazovanja u potpunosti posvećeni izgradnji tolerantnog i otvorenog društva u kojem nema mjesta mizoginim i seksističkim istupima. Ipak, komisija, koju je Etički odbor formirao nakon pola godine, stava je da je to što Stamatović voli „ispod i iznad majice“ odavanje počasti duhu jedne žene. Aleksandar Stamatović je profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a do 15. aprila 2023. je predavao na Filozofskom fakultetu na Palama. U biografiji, koja je dostupna na portalu UCG, navodi se da je trinaest godina radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. Piše i da je u zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran 17. novembra 2017. godine. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću. j. martinOvić
PODGORICA – Centar za ženska prava pozvao je sve građane da se pridruže današnjem maršu u Podgorici povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena kako bi zajedno zatražili od nadležnih da se efikasno zaštite svi od nasilja. Traže, kako poručuju, da se iskorijeni institucionalni nemar koji plaćamo životima. Osmomartovski marš održavaju pod sloganom ,,Bunt“. Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da će na ovom okupljanju zatražiti i zaštitu za najranjivije kategorije žena. Obrazložila je da se, pored ostalog, žene koje su preživjele nasilje i samostalno brinu o djeci suočavaju sa egzistencijalnim problemima. Prema njenim riječima, teško po pristojnim cijenama mogu da dođu do krova nad glavom, ali i da usklade brigu o djeci sa zaposlenjem.
Žene koje su preživjele nasilje i samostalno brinu o djeci suočavaju se sa egzistencijalnim problemima
Raičević kaže da su podržali inicijativu Unije samostalnih sindikata koja se bori za državne stanove, jer je kompatibilna sa njihovim prijedlozima za dodjelu socijalnih stanova ženama koje su preživjele nasilje. - To bi bila sjajna inicijativa, da se omogući krov nad glavom ovim ženama, da to ne bude samo za one koje su socijalno ugrožene – istakla je Raičević. Precizirala je i da su najviše diskriminisane Romkinje koje nemaju nikakvu zaštitu od nasilja.
Analizirajući položaj žena u društvu danas u odnosu na period prije deset ili dvadeset godina, Raičević smatra da je u velikoj mjeri zakonodavni okvir unaprijeđen i da je to dobro, jer imamo garancije ljudskih prava koje su neophodne. Zapaža da je smjenom vlasti došlo do gubitka značajne institucionalne memorije, pošto su ljudi koji su godinama obučavani na ove teme zaštite žena otišli iz institucija.
- Moramo ponovo da edukujemo javne službenike zašto je važno da se ove politike sprovode – kazala je Raičević. Smatra da aktuelna vlast nema fokus na prva žena, na ljudska prava generalno.
- Imamo Vladu koja je glomazna tvorevina i pretežno muška u kojoj nije bilo mjesta za žene. Čak i pored toliko mjesta u Vladi, imamo samo četiri ministarke, u tom dijelu se nijesu promijenile, čak su nazadovale – kazala je ona.
Raičević ističe da se ne primjenjuju ni međunarodne preporuke iz ove oblasti koje su obavezujuće, da im država ne poklanja pažnju. Kaže da se pita da li su institucije svjesne obaveze, te podsjeća da upravo organizuju godinama marš povodom Osmog marta da podsjete donosioce odluka na značaj tog datuma, kao i na činjenicu da je riječ o političkom prazniku, a ne komercijalnom. - Borba se mora nastaviti. Ovo je podsjetnik što su naše pretkinje za nas uradile i što mi dalje moramo da nastavimo – zaključuje Raičević. Protest će se održati na Trgu nezavisnosti u Podgorici sa početkom u 12 sati. Najavljeno je da će se grupa kretati Ulicom slobode, zatim Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a zatim Ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti. n. đ.
Uručene zahvalnice predstavnicima medija za podršku pilot projektu, među njima i Pobjeda
PODGORICA – Pobjeda, Portal Analitika, Antena M, TV E i Portal E TV, Ecoportal, TV Nikšić i Radio Nikšić su mediji kojima je juče Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uručila zahvalnice povodom završetka snimanja pilot projekta ,,EkoKvizija predškolaca“, jer su podržali njihov rad.
Koautor projekta Bojan Bašanović juče je izrazio najdublju zahvalnost svima koji su podržali ekološki projekat i Udruženju Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Delegaciji EU u Crnoj Gori i Falcon grupi - brendu Cre Monte, na finansijskoj, logističkoj i svakoj drugoj pomoći. Djeca iz podgoričkih vrtića ,,Đina Vrbica“, ,,Ljubica Popović“, ,,Eko vrtić Bambino“ i ,,The Dodo“ su uestvovali u projektu Agencije, koji je jedinstven u regionu kada je riječ o edukaciji predškolskog uzrasta.
- U narednom periodu očekujemo povratne informacija iz vrtića koji su bili dio ovog projekta, ,,EkoKviziju predškolaca“ namjeravamo da implementiramo u cijeloj zemlji, što je od izuzetnog značaja za dalji progres našeg društva i države na putu ka EU - kazao je Bašanović.
Dodao je da je ovaj projekat po mnogo čemu jedinstven, jer se po prvi put organizovao pred TV kamerama u Podgorici, Crnoj Gori ali i u regionu.
- Posebno bih apostrofirao ulogu medija u širenju informacija i promociji ekologije, svih segmenata životne sredine i bezbjednosti u saobraćaju kao životno praktičnih pitanja - rekao je Bašanović.
Potpredsjednik Skupštine glavnog grada Dragutin Vučinić je juče istakao važnost ekološkog obrazovanja od najranijeg uzrasta i najavio je podršku ovom inovativnom i izuzetno značajnom projektu koji će obuhvatiti sve vrtiće u Crnoj Gori. - Još jednom se zahvaljujemo svim pokroviteljima koji su vjerovali u našu viziju i
pomogli da se ova ideja ostvari. Vaša podrška je bila ključna za uspjeh našeg projekta i za budućnost naših najmlađih sugrađana, uz očekivanje da ćemo i dalje sarađivati i nastaviti zajednički da radimo na promociji ekološke svijesti među djecom i svim našim građanima - kazao je Bašanović.
B. PreLević
Jedan od optuženih u predmetu „General“ saslušan u Višem sudu u Podgorici
PODGORICA – Pripadniku kavačkog klana Draganu Pavlićeviću (65) juče je, nakon što je iz Turske izručen Crnoj Gori, u Višem sudu u Podgorici određen pritvor do dalje odluke suda kako ne bi pobjegao i na taj način opstruirao krivični postupak koji se vodi protiv njega u predmetu „General“.
Odluku o pritvoru Pavlićeviću donijela je sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se tereti. Pavlićević se tereti za pripadništvo kriminalnoj organizaciji kojom su rukovodili Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan i Vaso Ulić iza dva učešća u organizaciji šverca droge. Ova kriminalna organizacija oformljena je radi šverca skoro 2,5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju. Na optužnici čija je kontrola zakazana za 14. mart, pored Pavlićevića, Zvicera, Kašćelana i Vasa Ulića su i Ulićev sin Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević, Vukan Matić Čoković, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić, Radovan Pantović, Milo Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić i Leon Drešaj Ulić, Zvicer i Kašćelan se terete da su početkom 2020. godine organizovali prekomorsko krijumčarenje 1.570 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a što je spriječila policija Kolumbije. Šverc 903. kilograma kokaina koje je ova kriminalna organizacija pokušala da prošvercuje u junu 2021. godine spri-
ječila je australijska policija. Po prijedlogu Specijalnog tužilaštva Viši sud je nakon podizanja optužnice produžio pritvor Ulićima, Viktoru Drešaju, Petru Miranoviću, Veselinu Pavličiću, Radomiru Dobriši, Mileti Božoviću, Marinku Preleviću i Vukanu Matiću Čokoviću. SDT je predložilo i da se Zviceru, Draganu Pavlićeviću, Vuleviću, Radulu Božoviću, Deliću i Leonu Drešaju, koji su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima, sudi se u odsustvu. Ostali okrivljeni se nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanju zatvorske kazne ili u pritvoru u drugom krivičnom postupku.
Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno devet od 19 pripadnika ove kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou. Prema navodima krivične prijave ,,kriminalna organizacija formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, dok je njeno djelovanje planirano na neograničeni vremenski period, u međunarodnim razmjerama“.
Navodi se i da je u svom kriminalnom djelovanju ova kriminalna organizacija koristila firme za pranje novca. Ulić i Zvicer su, kako navode iz SDT-a ,,vrbovali članove kriminalne organizacije, davali instrukcije, obezbjeđivali materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivali novac za troškove pripadnika kriminalne organizacije, razmjenjivali i prenosili poruke ostalim članovima kriminalne organizacije putem zaštićenih / kriptovanih telefonskih aparata, davali naloge i pratili tok realizacije kriminalnog plana.
Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napuštio početkom februara 2021. godine. Do danas on je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – škaljaraca.
Vaso Ulić, poznat kao crnogorski Pablo Eskobar, duže od 20 godina je bio jedna od glavnih meta policijske obrade više najznačajnijih policijskih službi širom svijeta.
On je hapšen krajem avgusta 2017. godine zbog sumnje da je bio vođa narko-kartela koji je krijumčario drogu u Australiju.
Crnogorska kriminalistička policija na njegovom slučaju sarađivala je sa policijom Australije koja je tada prikupila dokaze da je Ulić šef najvećeg svjetskog narko-kartela. Navodno se bavio švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje, samo u Australiju, uvozio oko šest tona droge.
Povezivan je i sa švercom oružja i pranjem novca, a za centre operacija označene su još Španija, Holandija, Srbija i Crna Gora.
Braća Drešaj pominjana su u istrazi ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića 27. maja 2004. godine u Podgorici, za koje je jedini osuđen bivši karatista Damir Mandić.
Viktor i Leon Drešaj u dokumentu SOCTA - ,,Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala“ zavedeni su kao vođe jakog kriminalnog klana iz Tuzi. U tom dokumentu piše da se Drešaji godinama bave ,,švercom kokaina, ali da im je primarna djelatnost - krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda“. b. r.
Pregledom snimaka sa video-nadzora pumpe u Bloku „Gurmana“ nad novinarkom Pobjede i članovima njene
PODGORICA - Pregledom video-zapisa i iznošenjem nalaza vještaka juče je nastavljeno suđenje biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću kojima se sudi za nasilničko ponašanje 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ kada su napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice.
Snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je sudija Ilija Radulović juče detaljno analizirao jasno je pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake od srednjeg do jakog intenziteta.
Hronološki je prikazan cijeli događaj – od trenutka kada se Raičković parkirala kod „Gurmana“, s namjerom da poruči hranu, do trenutka kada počinje verbalni sukob koji su isprovocirali Bećirović i Mijatović koji joj se više puta unosio u lice, preko detalja koji su prethodili i fizičkom okršaju unutar i van restorana.
Sa druge strane, optuženi i njihovi branjenici tokom cijelog ročišta pokušali su da negiraju da je došlo do fizičkog kontakta sa Raičković, uz tvrdnje da su zapravo oni napadnuti i nepravedno pritvoreni?! Nakon uvida u snimak, Raičković je predložila sudu da se saslušaju policijski službenici i inspektori koji su postupali u noći incidenta, uz podsjećanje da se vodi prekršajni postupak protiv mlađeg i starijeg Bećirovića, po prijavi policajaca zbog neprimjerenog ponašanja u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica, nakon hapšenja.
Osvrnula se na opaske odbrane okrivljenih, koji su problematizovali što je Raičković, u trenucima verbalnog konflikta, snimala Zorana Bećirovića. - Snimala sam okrivljenog jer sam bila verbalno napadnuta i to je bilo u 21:11 h, a nakon dva minuta sam pozvala policiju. Odmah nakon svega ovoga sam pošla u policiju, precizirala je Raičković.
Ona je predložila i vještačenje telefona Mijatovića i Bećirovića, s obzirom na to da se na snimku izuzetom sa pumpe jasno vidi da je Mijatović snimao njeno vozilo i registarske tablice.
- Na snimku se čuje što su mi sve govorili i da su mi poručili da će mi zagorčati život, istakla je ona.
Mićović tvrdi da je raičković stiskala sebe za vrat?!
Branilac Bećirovića i Mijatovića, advokat Danilo Mićović, nakon uvida u snimak, kazao
Zoran Bećirović je kazao da su oni izašli iz objekta bez namjere da napadaju Raičković, već da bi saznali ko je udario Mijatovića.
- Mi smo muškarci, da smo htjeli da je bijemo, prebili bismo je. Na snimku se vidi da nju niko ne napada. Ovaj snimak dokazuje da sve što sam govorio u odbrani, tako je i bilo, a više o tome ću reći kada dođemo do završnih riječi, rekao je Bećirović
je da nije vidio fizički napad na Raičković te da se na snimku vidi kako ona samu sebe stiska za vrat.
- Odbrana zapaža da nema čupanja za vrat od strane bilo kog okrivljenog, već se vidi da ona samu sebe drži za vrat, pa je vjerovatno lako nanijela sebi crvenilo, kazao je Mićović. Mićović je bio koncizan da ne vidi momenat gdje Bećirović udara Arapovića u potiljak, kao ni momenat gdje Zoran Bećirović gura Raičković. Dodaje da se, u momentu kada Raičković odlazi sa mjesta svojim vozilom, vidi da je oštećenje na njenom vozilu manje nego na prikazanim fotografijama.
- Jasno je da je neko naknadno proširio oštećenje. U medijima se plasira kako je njenom bratu slomljeno staklo od auta, kao i glavnom i odgovornom uredniku Pobjede Nenadu Zečeviću, kako bi se povezalo sa ovim slučajem, smatra on. Sudija Radulović je ponovio dio snimka na kojem se vidi nasilje, međutim i pored toga advokat tvrdi da nije vidio taj „pokret“.
- Ne vidi se da on drži ni Anu, ni bilo koga - zaključio je. Zoran Bećirović tvrdi da su oni izašli iz objekta bez namjere da napadaju Raičković, već da bi saznali ko je udario Mijatovića.
- Mi smo muškarci, da smo htjeli da je bijemo, prebili bismo je. Na snimku se vidi da nju niko ne napada. Ovaj snimak dokazuje da sve što sam govorio u odbrani, tako je i bilo, a više o tome ću reći kada dođemo do završnih riječi, rekao je Bećirović. vje štak utvrdio povrede
Vještak medicinske struke dr Krsto Nikolić analizirao je nastanak povreda kod Ane Raičković i poručio da je zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake od srednjeg do jakog intenziteta.
- Može se konstatovati da je sila koja je djelovala u predjelu naddlanene strane lijeve šake koja je ,,proizvela“ crni podliv kože bila minimum srednjeg do jakog intenziteta, naveo je Nikolić.
Vještak Čarapić: Oštećenja na vozilu nastala predmetom
Vještak saobraćajne struke Goran Čarapić pojasnio je da, na osnovu analize oštećenog vozila Ane Raičković marke „BMW“, proizilazi da su oštećenja na zadnjem vjetrobranskom staklu i, ukoliko bi ista nastala eventualnim kontaktom šake, tada bi zasigurno ostale i povrede. - Iz tog razloga mišljenja sam da su ova oštećenja mogla nastati prilikom udara nekom vrstom predmeta - precizirao je Čarapić.
Pored toga, sudija Ilija Radulović predložio je da se pročita iskaz svjedoka Milivoja Purića, konobara „Gurmana“, kojeg je sud više puta pokušao da pozove da svjedoči, međutim poziv mu nije bilo moguće uručiti. Raičković je ocijenila da bi bilo jako bitno da se ovaj svjedok pojavi pred sudom jer je bio u neposrednoj blizini kada je napadnuta 10. novembra.
Bloku VI potvrđeno nasilje kontroverznog biznismena, njegovog sina i tjelohranitelja 10. novembra ispred njene porodice
I ostale povrede okarakterisao je od minimum srednjeg do jakog intenziteta.
- Sama lokalizacija prednje strane vrata i desnog dijela nadključničnog predjela me opredijelila da konstatujem da su crvenila nastala stiskanjem rukom od strane druge osobe, dok me sama lokalizacija lijevog slabinskog predjela opredijelila da konstatujem da je mehanizam nastanka crvenila u tom predjelu dejstvo tupine aktivno zamahnutog mehaničkog oruđa u što bi spadala noga i slično - objasnio je dr Nikolić. Na pitanje sudije Radulovića u vezi sa povredama Uroša Gagovića, doktor je objasnio na koji način su one nastale. - Oguljotine su faktički opisane kao ,,čiste“, dakle bez primjesa otoka, krvnog podliva ili crvenila i sl. Tkiva u predjelu ispod i oko oguljotine. Zbog toga sam, kada je u pitanju mehanizam nastanka istih, dao primat grebanju. Međutim, rana, razderotina ima potpuno drugi patološko-anatomski sadržaj u odnosu na oguljotinu i ista sadrži prekid kontinuiteta tkiva i ona ne može nastati grebanjem, već do toga dolazi mehaničkim dejstvom. Zato sam, praktično kao jedini mehanizam nanošenja te rane razderotine, naveo dejstvo tupine mehaničkog oruđa, što može biti stisnuta pesnice - rekao je Nikolić.
Govoreći o povredama optuženog Mladena Mijatovića, vještak Nikolić je pojasnio da je konstatovana sumnja na prelom desne nosne kosti.
Snimak incidenta
Sudija Radulović je detaljno i precizno pregledao 13 snimaka, opisujući tok događaja jasno i koncizno.
Na video-zapisima se vidi da optuženi Mijatović više puta prilazi Raičković, a da Dukić pokušava da ga zaustavi. Mijatović, u trenutku kad Raičković odlazi, prolazi kroz baštu lokala i opet prilazi Raičković, nakon čega ponovo ustaje Dukić i staje između njih. Mijatović se vraća ka bašti, a Raičković ka svom vozilu. Nakon toga, Mijatović uzima telefon, prilazi vozilu Raičković i telefonom snima njene tablice, što se jasno vidi na snimku, nakon čega Raičković premješta vozilo kod perionice.
Dukić se zatim udaljava crnim džipom „mercedes“.
Na snimku se vidi da, dok sjedi u vozilu, „smartom“ dolazi Tomo Arapović, vjerenik Raičković, a ubrzo i njen sin Uroš Gagović i trčećim korakom prilazi majci koja je u vozilu.
- On komunicira sa njom, podiže pogled prema bašti lokala u kojoj je više muških osoba - rekao je sudija.
Ona izlazi iz vozila gdje se nalazi i njen sin Uroš. Na snimku
se vidi kao da ih grli i pokušava da ih odvrati od nečega, rekao je sudija. Ona pušta Toma i žustro komunicira sa Urošem i hvata ga za vrat visoko.
Na sljedećem zapisu vidi se kako Arapović kreće ka bašti lokala, a Raičković pokušava da zaustavi Uroša da ne ide za njim.
- Tomo ulazi u baštu gdje sjede okrivljeni, za sve vrijeme Raičković čupa i pokušava da zadrži svog sina Uroša kako ne bi krenuo ka bašti - kazao je sudija.
Međutim, Gagović se istrgao i trčećim korakom prišao bašti, zamahnuo i udario Mijatovića.
- Sa snimka se ne može utvrditi da je Mijatović napravio neku radnju koja bi se, prema riječima sudije, mogla okarakterisati kao napad na Gagovića. Vidi se da se njih dvo-
jica nalaze u bliskom odnosu i da Gagović zadaje najmanje još dva udarca Mijatoviću koji pada na pod, a i Gagović zajedno sa njim - kazao je sudija. Potom se u bašti stvara gužva, prva ulazi Raičković, a za njom i njen vjerenik.
U momentu kada Arapović ulazi, osoba koja se nalazi iza njega, a koja je prethodno sjedjela za stolom (Zoran Bećirović), pravi trzaj rukom i sa leđa udara Arapovića u glavu. - Arapović se okreće i podiže ruku. A ovo lice, koje podsjeća fizičkim karakteristikama na Zorana Bećirovića, ulazi za njim u objekat - prepričao je sudija detalje sa snimka.
U lokalu je bila gužva, ali se vidi da Dukić potom dolazi ,,mercedesom“, izlazi iz auta i trčećim korakom ide ka bašti lokala.
Dolazi do guranja u lokalu, a za to vrijeme svjedok Balša Dragović gleda na vratima što se dešava. Iz lokala izlaze Arapović i Gagović, za njima izlazi i Raičković.
- Kada su izašli iz lokala, Arapović drži Gagovića za ruku i vuče ga ka ulici - kazao je sudija i dodao da se Gagović potom udaljava sa lica mjesta.
naSilje nad
Raičković
Raičković je nakon toga ušla u svoje vozilo, ne zatvarajući vrata, nakon čega joj prilazi Mijatović ubrzanim korakom, a za njim i Dukić.
- Mijatović je otvorio vrata, sagnuo se i vidi se da joj se obraća, pravi više gestikulacija rukom. Dukić staje iza njega, pa onda sa njegove desne strane zbog čega se Mijatović podiže i odguruje Dukića, zatim stavlja ruke na krov vozila. Ponovo se naginje ka Raičković, prilazi i Zoran Bećirović. Raičković izlazi iz vozila, Mijatović je drži rukom za lijevo rame i ponovo se nalaze licem u lice. Mijatović je drži u predjelu ruke. Njoj prilazi i okrivljeni Zoran Bećirović, a sa desne strane i Dukić, dok se Luka Bećirović nalazi iza njih - pojasnio je sudija Radulović. U nastavku se vidi da u jednom momentu ona pravi nagli trzaj glave u pravcu Dukića i reklo bi se da je odgurnuo Bećirović. - Bećirović svojom lijevom rukom drži u predjelu glave Raičković, ali se ne može tačno precizirati - naveo je sudija. Bećirović je rukom pokazao i na vozilo Arapovića, pa se okrivljeni Mijatović i Bećirović kreću prema vozilu Arapovića. Dukić je ostao sa Raičković, blago je grli i pokušava da je navede da uđe u vozilo.
- Ona se sve vrijeme desnom rukom drži u predjelu grudi i vrata - naveo je sudija i dodao da se Bećirovići i Mijatović ponovo vraćaju ka njenom vozilu, a Dukić im gestikulira da idu ka lokalu.
Nakon toga, Raičković je sjela u vozilo, a Zoran Bećirović otvara vrata, a Dukić se nalazi između njega i Raičković sprečavajući da dođe do konflikta.
- Mijatović desnom rukom hvata Bećirovića za ruku, a zatim ga pušta i odlazi u pravcu bašte lokala - kazao je sudija i dodao da se Zoran Bećirović naginje ka Raičković i vidi se da lijevu ruku usmjerava u pravcu unutrašnjosti vozila, ali se od tijela Dukića taj dio ne može vidjeti. Bećirović se ispravlja, pa se ponovo saginje dok ga je Dukić odgurnuo unazad.
Za to vrijeme Luka Bećirović drži vrata vozila Raičković i četiri puta udara o ogradu.
- Dukić gura dvojicu Bećirovića. Luka Bećirović je tada rukom udario u šoferšajbnu vozila, nakon čega ide ka bašti lokala, a za njim to čini i Zoran Bećirović i idu do stola gdje su sjedjeli – objasnio je. Dukić potom razgovora sa Raičković koja sjedi u vozilu, a Mijatović ponovo prilazi Raičković i naginje se u njenom pravcu i komunicira sa njom nekih desetak sekundi.
U momentu kad Mijatović razgovara sa Raičković, dolazi policija sa rotacijama.
Nakon toga se na snimku vidi kako Raičković zajedno sa Dukićem odlazi sa parkinga „Gurmana“ i odvozi se ka lokalu „Minhen“.
optuženi za naSilničko ponašanje
Novinarka Pobjede Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili staklo na automobilu.
Optuženi su na suđenju, održanom 31. januara, negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.
Bećirović je na glavnom pretresu tvrdio da nije prijetio, a ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima njene porodice.
Branilac okrivljenih, advokat Danilo Mićović ponovo je zatražio ukidanje pritvora Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću uz zahtjev da se zamijeni nekom alternativnom mjerom.
- Ovo posebno nakon što smo odgledali sni-
mak koji je pokazao da nije sve onako kako je predstavljeno. Oni koji su predstavljeni kao napadači, u stvari su žrtvekazao je Mićović. Sudija Ilija Radulović odbio je prijedlog za ukidanje pritvora. Radulović je, na kraju
današnjeg ročišta, usvojio prijedlog odbrane za vještačenje Luke Bećirovića i Dukića, ali i dodatno vještačenje Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića. Vještak Željko Golubović trebalo bi da se izjasni o njihovoj uračunljivosti.
Na prošlom glavnom pretresu saslušana su četiri svjedoka - policijski službenik Srđan Korać, advokat Balša Dragović, vlasnik „Gurmana“ Ranko Radulović, kao i taksista Miloš Stanković
Niko od ove četvorice svjedoka nije vidio napad na Raičković ni u objektu, a ni ispred. Suđenje se nastavlja 19. marta. jovana Raičević
Izrečena presuda optuženom za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli
Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen
Od siline udara, Dubljević je „golfom“ pomjerio „hondu“ 23 metra, pa produžio naprijed 40 metara, otkinuo jarbol, zakucao se u Dom zdravlja i srušio dva zida, spoljašnji i unutrašnji. To vozilo, brzinom od 112 kilometara na sat, ne može da uradi, kazao je advokat Dragoljub Petrović
PODGORICA - Jovan Dubljević (21) osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na četiri i po godine zatvorske kazne jer je 31. decembra pretprošle godine, zbog brze vožnje i prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su stradali Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen.
Pravni punomoćnik porodica poginulih mladića, advokat Dragoljub Petrović je nakon
izricanja presude ocijenio da je izrečena kazna blaga i da je siguran da je optuženi vozio brzinom većom od 112 kilometara na sat. - Okrivljeni Dubljević je vozilom ,,golf“ udario čeono u lijevu bočnu stranu „honde sivik“ kojom je upravljao Vučeljić. Tražio sam da se izvrši novo vještačenje, jer se moj stav temelji na fizici da se „golf“ kretao mnogo većom brzinom od 112 km/h, koliko je našao saobraćajni vještak. Jer je od siline udara pomjerio „hondu“ 23 metra, produžio naprijed 40
metara, otkinuo jarbol, zakucao se u Dom zdravlja i srušio dva zida, spoljašnji i unutrašnji. To vozilo brzinom od 112 kilometara na sat ne može da uradi - ocijenio je advokat Petrović. Prema navodima presude koju je izrekla sutkinja Katarina Padalica, tokom suđenja su dokazane optužbe tužilaštva da je Dubljević 31. decembra 2023. godine, oko 21 sat, na Bulevaru Vilija Branta u podgoričkom naselju Zlatica izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli Vučeljić i Novaković.
Optuženi je upravljajući „golfom“ brzinom od 112 kilometara na sat prošao kroz r askrsnicu na kojoj je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i udario u vozilo ,,hondu sivik“ za čijim upravljačem se nalazio Vučeljić, koji je na mjestu stadao. Njegov saputnik Andrija Novaković je od zadobijenih povreda preminuo 4. januara 2024, u Kliničkom centru Crne Gore.
Teške tjelesne povrede, tom prilikom zadobio je Edin Kerović koji je bio suvozač u vozilu optuženog Dubljevića. Sud je nesumnjivo utvrdio da je Dubljević počinio krivično djelo ,,teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja“, te da se vozilom „golf“ kretao dvostruko većom brzinom od dozvoljene - 60 kilometara na sat.
- Okrivljeni je postupao sa eventualnim umišljajem, dok je u odnosu na nastalu posljedicu postupao sa svjesnim nehatom, ali je olako držao da do nje neće doći. Nesporno je da je ulaskom u raskrsnicu brzinom od 112 kilometara na sat u trenutku kada je bilo upaljeno crveno svjetlo optuženi bio svjestan da može ugroziti živote ljudi – kazala je sutkinja Keković i podsjetila da je svjedok Kerović potvrdio pred sudom prolazak kroz crveno svjetlo.
Odlučujući o visini kazne, sutkinja Keković je navela da je sud kao olakšavajuće okolnosti cijenio činjenicu da je Dubljević bio mlađe punoljetno lice u trenutku izvršenja krivičnog djela odnosno da je imao 19 godina i da je izrazio žaljenje.
Kao otežavajuću okolnost sud je cijenio to što je Dubljević vozio brzinom od 112 kilometara na sat iako je dozvoljena brzina 60 kilometara na sat kao i činjenicu da su stradale dvije osobe dok je jedna teško povrijeđena.
B. ROBOVIĆ
Održan protest ispred Višeg tužilaštva zbog oslobađajuće presude protiv okrivljenih u predmetu ,,Pošta“
Porodica
Ministarstvo pravde potvrdilo da je odobreno izručenje osumnjičenog za dvostruko ubistvo brata i sestre u Bijelom Polju
PODGORICA – Bjelopoljac Alija Balijagić osumnjičen za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milanke (69) Madžgalj biće izručen Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva pravde Crne Gore.
Kako su kazali, Ministarstvo pravde Srbije odobrilo je izručenje.
-Nakon završetka procedura, okrivljeni će biti dostupan pravosudnim organima. Zahvaljujemo Ministarstvu pravde Srbije na brzoj i efikasnoj saradnji, naveli su u saopštenju.
Balijagić se sumnjiči da je 25. oktobra u bjelopoljskom selu Sokolac ispalio smrtonosne hice u brata i sestru Madžgalj koji su ga nekoliko sati prije zločina nahranili i počastili rakijom.
Nakon što je pucao u leđa Jovanu Madžgalju, njegova sestra uspjela je da pozove policiju i prijavi zločin. Za Balijagićem su tragale naj-
prije crnogorska, pa i srpska policija nakon što se došlo do podataka da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.
Balijagić se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega bez greške doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.
Mještanin sela Pribojska Goleša je 20. novembra u 22 sata prijavio da je vidio Balijagića, a pet sati kasnije pripadnici SAJ-a su uprkos intenzivnim padavinama, nepristupačnom planinskom terenu na preko hiljadu metara nadmorske visine stigli u zonu gdje su primijećeni tragovi koji su
djelimično bili popunjeni snijegom.
Trag je vodio do planinske kuće.
Balijagić je pronađen 15 kilometara od mjesta gdje je posljednji put viđen.
Pripadnici SAJ-a su upali u objekat i na spavanju zatekli Balijagića.
Kuća u kojoj je pronađen i uhapšen, prema pisanju srpskih medija, bila je prazna. Nije poznato koliko večeri je Balijagić proveo u tom objektu. Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao preko 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. A. R.
PODGORICA – Porodica i prijatelji Ljubiše Mrdaka, koji je stradao u pljački Pošte u Nikšiću oktobra 2021. godine, protestovali su juče ispred Višeg tužilaštva u Podgorici zbog presude kojom su okrivljeni u ovom slučaju oslobođeni od optužbe.
Protest su počeli minutom ćutanja nakon čega je predsjednik Udruženja Vranešana Momo Joksimović okupljenima poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu.
Podsjećajući da Mrdak nije bio svakidašnji čovjek, već odlika vraneške i crnogorske tradicije, Joksimović je kazao da je za državu sramotno da ga ponovo ubija pravosuđe sramnom presudom.
- Sramota je za državu da je ovako izgubio život. Oni su postali dželati nad pravdom, u sramnom tužilaštvu gdje se diplome kupuju kao na pijaci - rekao je Joksimović.
Smatra da odgovornost treba tražiti u tužilaštvu, jer sud tvrdi da optužnica nije valjana.
Najavio je da će zakazati parastos pred Apelacionim sudom.
Kum pokojnog Mrdaka, Petar Vuković smatra da su institucije zakazale prilikom
sprovođenja istrage dok je brat stradalog, Vojo Delić istakao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom, već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde. Delić je naveo da nije zadovoljan konstatacijom ministra pravde da na ovaj slučaj nije stavljena tačka. - Nijesmo zadovoljni ni stavom predsjednika Vlade. On je nezadovoljan radom ministarstava, a ne pomaže u rješavanju problema - kazao je Delić. Najavio je da će radikalizovati proteste i uvjeren je da će izdržati do kraja.
Borivoje Orović tražio je da se formira komisija koja će utvrditi ko je odgovoran u tužilačkoj organizaciji za optužnicu koja je pala pred sudom. - Vojnik umire dva puta, za više ciljeve i ideale, a drugi put ako ga otadžbina zaboravi. Mi to nećemo dopustiti – kazao je Orović dodajući da društvu nedostaje odgovornost pa tek onda odgovori. Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić se zapitao može li neko iz institucija da garantuje da ubuduće neće ohrabrivati druge kriminalce da učine isto.
On je poručio da neće odustati od potpunog ozdravljenja pravosudnog sistema.
- Zahtijevamo odgovornost i ostavke i nećemo se povući sa ovog mjesta – zaključio je na kraju.
Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić se zapitao može li neko iz institucija da garantuje da ubuduće neće ohrabrivati druge kriminalce da učine isto
Na prošlonedjeljnom protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je zakazan za sedam dana u 14 sati ispred Višeg i Apelacionog suda. B. R.
VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da razmatra uvođenje novih sankcija i carina protiv Rusije nakon novih ruskih napada na Ukrajinu tokom noći.
- Uzimajući u obzir činjenicu da Rusija trenutno doslovno ,,melje“ Ukrajinu na bojištu, ozbiljno razmatram široke bankarske sankcije, sankcije i carine protiv Rusije sve dok se ne postigne primirje i konačni mirovni sporazum, napisao je Tramp.
Podrška predsjedniku
Ukrajine Volodimiru
Zelenskom u toj državi trenutno je u ravni od 68 odsto, pokazuje istraživa-
U poruci je pozvao obje strane na pregovore.
- Za Rusiju i Ukrajinu – sjednite za sto odmah, prije nego
nje čije je rezultate juče objavio Kijevski međunarodni sociološki institut. Sa druge strane, 29 procenata istaklo je da nemaju
što bude prekasno. Hvala, poručio je Tramp.
- Ruske snage lansirale su juče ujutro rakete na različite re-
povjerenja u njega. Ispitivanje je rađeno nakon što je Zelenski, tokom razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, napustio Bijelu kuću. Prije toga, povjerenje u Zelenskog imalo je 57 odsto ispitanika.
gione Ukrajine, gađajući energetsku i gasnu infrastrukturu širom zemlje, rekao je ukrajinski ministar energetike Her-
Donald Tramp
man Haluščenko da su ,,spasioci i energetski radnici“ na licu mjesta kako bi obezbijedili hitne radove na obnovi. Rusija je prvobitno lansirala seriju projektila oko četiri ujutro po lokalnom vremenu ciljajući različite regije na krajnjem zapadu zemlje. Druga serija projektila ušla je
BEOGRAD: Generalni štrajk u Srbiji završen skupom ispred Radio-televizije Srbije
BEOGRAD - Drugi generalni štrajk, za koji su poziv uputili studenti u blokadi i maturanti, bio je masovan po odzivu ljudi koji su šetali ulicama mnogih gradova Srbije, ali nije sve stalo kako je planirano.
U Beogradu je generalni štrajk bio najmasovniji i završen je ispred RTS-a gdje je iskazana podrška radnicima Javnog servisa.
Zahtjevi radnika rtS-u
Okupljeni studenti, maturanti i građani prekidali su ovacijama Dragana Vučelića, voditelja kulturnog Dnevnika, koji u ime zaposlenih RTS-a tražitrenutnu promjenu uređivačke koncepcije i profesionalno izvještavanje Javnog servisa o svim javnim događajima, izvinjenje u drugom dnevniku svima onima koji su vrijeđani, klevetani i omalovažavani u programu Javnog servisa, kao i izvinjenje cjelokupnoj javnosti koja je izložena neistinitim informacijama.
Rukovodstvu ove medijske kuće ostavljen je rok do 15. marta da otvori sve informativne emisije za sve relevantne snage društva.
Najveće negodovanje prisutnih izazvalo je pominjanje uvreda koje je predsjednik Srbije izrekao novinarki Lidiji Georgijev nazvavši je „imbecilom“ zbog izvještavanja sa protesta u Nišu. „Pumpaj, pumpaj“, vikali su okupljeni, dok je Vučelić govorio da u RTS emisije ne dolaze više dugogodišnji saradnici jer su „bliži slobodi mišljenja od onoga što se propagira kao poželjan stav“.
Ispred zgrade RTS-a smjenjivali su se govornici iz pobunjenih firmi koje trpe, kako su rekli, „pritisak i nepravdu“, a učenik Pete beogradske gimnazije, koja je u blokadi, naveo je da traže smjenu „nametnute direktorke“.
Osvrnuvši se na pritiske koje trpe zbog tog zahtjeva, on je rekao: „Nećemo rijaliti šou, hoćemo kulturno-obrazovni program“.
,,PumPAj, PumPAj“: Sa sinoćnjeg skupa ispred RTS-a
U Srbiji su u generalnom štrajku srednje, osnovne škole, državni univerziteti nekoliko privatnih, umjetnici i advokati, dok su prodavnice, tržni centri i veliki trgovinski lanci radili normalno – da li zbog nedostatka sindikalne borbe ili straha da im se vlast osveti kroz kazne.
ProSvjeta
Nezadovoljstvo u prosvjeti kulminiralo je dan pred generalni štrajk kada su nastavnici, profesori u učitelji dobili plate koje su iznosile od 0 do 20 eura za februar. Tom cifrom je i ministarka prosvjete Slavica Đukić-Dejanović ostvarila svoju prijetnju da će novac dobiti samo oni koji su radili – iako je ona bila i profesor na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Međutim, pro-
Nezadovoljstvo u prosvjeti kulminiralo je dan pred generalni štrajk kada su nastavnici, profesori u učitelji dobili plate koje su iznosile od 0 do 20 eura za februar. Tom cifrom je i ministarka prosvjete Slavica Đukić-Dejanović ostvarila svoju prijetnju da će novac dobiti samo oni koji su radili – iako je ona bila i profesor na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu
svjetari su ministarki uzvratili kontrapitanjem - kako je ona mogla da dobije platu ako njen sektor ne radi?
Igra izdržljivosti Ministarstva sa prosvjetarima traje već tri mjeseca i ne vidi joj se kraj, jer dio učenika uz podršku roditelja i nastavnika nema nastavu, ali su svakodnevno u školama. Oni traže da se ispune zahtjevi studenata i prosvjetnih radnika koji se odnose na poboljšanje njihovog položa-
ja u procesu rada. Tvrdnju sindikata u školstvu da obračun po kojem su dobili plate nije po zakonu potkrijepili su i direktori škola koji su nakon sastanka u Ministarstvu prosvjete dobili usmena obrazloženja da se plate umanje, ali ništa napismeno nijesu dobili iako su tražili. Prema zakonu, plata može da se umanji samo kada se prethodno okonča disciplinski postupak prema radniku. Rukovodeći se
,,Pumpaj, pumpaj“, ,,generalni štrajk“ uzvikivali su prisutni ispred RTS-a, „nećemo rijaliti šou, hoćemo kulturnoobrazovni program“, rekao je učenik Pete beogradske gimnazije
tim pravilom dio direktora škola je prosvjetnim radnicima obračunao punu platu, ali im nije ništa isplaćeno.
PriPrema Za 15. mart
Protestne šetnje u kojima je učestvovao veliki broj srednjoškolaca i građana u mnogim gradovima i manjim mjestima počinjale su 15-minutnom tišinom za 15 poginulih u Novom Sadu.
Šetalo su u Nišu, Kragujevcu, Užicu, Čačku, Valjevu, Šapcu, Kraljevu i vojvođanskim gradovima: Zrenjaninu, Bečeju, Subotici, Somboru… pod geslom da je to proba za 15. mart kada su studenti u blokadi pozvali sve da dođu na veliki skup u Beogradu.
Đaci, profesori i građani nosili su parole: „Na bezakonje se odgovara otporom“, „Čas je gotov kad mi kažemo“, „Sačuvajmo OBRAZovanje“. Srednjoškolce koji su iz Zrenjanina pješke došli do Bečeja, osim brojnih mještana, sačekao je i hor pjevajući pjesme: „Gaudeamus“ i „Vostani Serbijo, davno si zaspala“. v. Cvejić
u ukrajinski vazdušni prostor
Eksplozije su zabilježene u zapadnom gradu Ternopolju
oko pet ujutro po lokalnom vremenu, nakon prve serije napada, javlja Suspilne. Kasnije ujutru, u gradu Harkovu na liniji fronta začule su se eksplozije. Protivvazdušna odbrana bila je aktivna u svim regijama Ukrajine usred prijetnji raketama.
Prema podacima Ujedinjenih nacija
Više od 300.000 izbjeglica vratilo se
NJUJORK - Prema podacima Ujedinjenih nacija više od 300.000 izbjeglica vratilo se u Siriju otkako je pao tadašnji predsjednik Bašar al-Asad. Selin Šmit iz Agencije UN za izbjeglice (UNHCR) izjavila je da je broj povratnika od 8. decembra prešao 300.000, prenio je Figaro. Prema njenim riječima, osim tih 300.000 povratnika, još 900.000 ljudi, koji si bili prisiljeni da napuste svoje domove ali su ostali u Siriji, vratilo se u matične gradove, što znači da se ukupno 1,2 miliona ljudi, uključujući izbjeglice i interno raseljene osobe, vratilo u svoje područje od početka decembra.
Turska, koja je domaćin skoro tri miliona sirijskih izbjeglica, takođe je saopštila da se više od 133.000 Sirijaca, koji su živjeli u Turskoj, vratilo u svoju zemlju.
Prema UNHCR-u, u ratu u Siriji, koji je počeo 2011. godine, poginulo je više od 500.000 ljudi i raselilo se nekoliko miliona, što ga čini najvećom migracionom krizom na svijetu.
Uprava za saobraćaj o rekonstrukciji Jadranske magistrale na dionici Jaz - Tivat
Riječ je o dionici, dužine pet kilometara, od Tivta do raskrsnice ka Bigovu. Bliži se ljetnja turistička sezona i želimo da završimo što više posla. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo izvođenje prema Budvi – saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović
TIVAT – U aprilu će pod asfaltom biti pet od ukupno 15 kilometara budućeg bulevara Jaz – Tivat. Riječ je o dionici od Tivta do raskrsnice ka Bigovu, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
On je, zajedno sa direktorom Aerodroma Crne Gore Rokom Tolićem i predsjednikom opštine Tivat Željkom Komnenovićem, obišao radove na izgradnji bulevara Tivat – Jaz.
NIKŠIĆ – Kuća poljoprivrede u Nikšiću za tu opštinu, kao i za Šavnik i Plužine, biće građena na lokaciji (površina parcele 1.434 m2) koja se nalazi na ulazu u Nikšić, sa regionalnog puta Plužine – Šavnik – Žabljak. Izgradnja tog objekta i opremanje namještajem svih službi koštaće oko 1,51 milion eura, a investicija će biti realizovana u okviru novog kreditnog angažmana Svjetske banke – navedeno je u informaciji koju je usvojila Vlada.
Kako stoji u dokumentu, Ministarstvo finansija dalo je saglasnost da se te aktivnosti mogu finansirati sredstvima kreditnog aranžmana Svjetske banke, a Opština će obezbijediti dozvole koje se izdaju na lokalnom nivou i učestvovati u koordinisanju opremanja objekta. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u
– Bliži se ljetnja turistička sezona i zbog toga želimo da završimo što više posla. U aprilu će biti asfaltirane sve četiri trake u dužini od oko pet kilometara. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo izvođenje prema Budvi – rekao je Vuksanović.
Dodao je da se radi o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer se, pored izgradnje savremene saobraćajnice, gradi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda,
polaganjem cijevi u trup bulevara, u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri bokeljske opštine kroz koje prolazi. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović istakao je značaj izgradnje bulevara, naglašavajući da će se time smanjiti saobraćajne gužve i poboljšati protok vozila.
– Ovaj projekat je od velike važnosti ne samo za našu opštinu, već i za cijelu Boku. Dnevno ovom saobraćajnicom prođe i više od 20.000 vozila, što je čini jednom od najfre-
AKTIVNOSTI: Obilazak gradilišta Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, Podizvođač je podgorička kompanija Bemaks
kventnijih u zemlji. Realizacijom ovog projekta rješavamo brojne probleme u svakodnevnom funkcionisanju građana, ali i turista – rekao je Komnenović.
Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić naglasio je značaj završetka bulevara za bolju povezanost Aerodroma Tivat sa ostatkom zemlje.
– Ovaj projekat nam mnogo znači, posebno jer ove godine očekujemo rekordnu turistič-
Kroz MIDAS 2 Vlada realizuje projekat vrijedan 1,51 milion eura
ku sezonu. Važno je da putnici koji dođu u Crnu Goru ponesu pozitivne utiske i da nam se ponovo vraćaju – kazao je Tolić. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, po ugovoru treba da bude završen za dvije godine. Podizvođač je podgorička kompanija Bemax.
Ugovor o izgradnji, odnosno rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz, potpisao je u martu 2023. godine premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Početak radova, ozvaničio je 1. avgusta 2023. godine, ali je nakon okončanja pripremnih radova posao stopiran jer nije dobijena građevinska dozvola zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat. Posao su usporavali i protesti mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići, koji su zahtijevali izmještanje trase bulevara jer, naveli su, prolazi kroz njihova imanja. Građevinska dozvola je izdata u oktobru 2023. godine, ali su radovi nastavljeni tek pet mjeseci kasnije – u januaru 2024. godine. Tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio je da bi trebalo da budu završeni za dvije godine – januar 2026. godine. Pobjedi je nedavno iz kompanije Bemaks saopšteno da je rok završetak radova januar 2026. godine moguće dostići jedino uz urgentno rješavanje problema koji se odnose na eksproprijaciju zemljišta i izmještanje cjevovoda – lokalnog vodovoda u Kotoru. Prema elaboratu koji je urađen 2020. godine trasa bulevara prolazi kroz 20 katastarskih opština u opštinama Budva, Kotor i Tivat. Predmet eksproprijacije biće 661 parcela od kojih su 424 u privatnom vlasništvu, a 112 privrednih subjekata. Pored toga, 125 parcela se nalazi u državnom ili vlasništvu lokalnih samouprava. Rekonstrukcija dionice podrazumijeva izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije kolovozne trake u pravcu kretanja (4 x 3,25 m), obostrane trotoare (2 x 2 m) i razdjelni pojas (2 m). Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. c. g.
skladu sa Akcionim planom za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, poglavlje 11 –poljoprivreda i ruralni razvoj, radi na uspostavljanju šest regionalnih kancelarija u opštinama Bijelo Polje, Berane, Podgorica, Nikšić, Pljevlja i Bar, kao dijela buduće agencije za plaćanja u poljoprivredi. U Bijelom Polju je uspostavljena prva regionalna kancelarija. U sklopu tog objekta su smješteni zaposleni Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, Služba za selekciju stoke, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i inspekcij-
ske službe. U toku su tenderi za izgradnju regionalne kancelarije-kuće poljoprivrede
u Beranama i Pljevljima. U ovim objektima biće smještene državne institucije i služ-
be koje imaju ispostave u tim opštinama, a koje nemaju trajno riješeno pitanje poslovnih prostora - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – regionalna kancelarija Direktorata za plaćanje, savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, služba za selekciju stoke, inspektori za poljoprivredu, šumarstvo, inspektori Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – veterinarski i fitosanitarni inspektori, kao i Sekretarijat za poljoprivredu. – S obzirom na činjenicu da savjetodavne službe i službe koje imaju svoje ispostave u
Beranama i Pljevljima, a koje će se nalaziti u novoizgrađenim objektima, imaju ispostave i u Nikšiću, opravdana je potreba za izgradnjom objekta u ovom gradu, koji bi bio u funkciji buduće regionalne kancelarije agencije za plaćanje u poljoprivredi – navodi se u informaciji. Crna Gora je sa Svjetskom bankom marta 2018. godine potpisala sporazum o zajmu za implementaciju Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2). Vrijednost projekta je 30 miliona eura, a predviđeno je da projekat traje do juna ove godine. Ministarstvo poljoprivrede je, posredstvom Ministarstva finansija, jula prošle godine zatražilo produženje projekta i očekuje se da Svjetska banka uskoro odgovori ovom zahtjevu – čime bi se trajanje projekta produžilo za dodatnih 12 mjeseci.
c . g.
Predsjednik države Jakov Milatović odlikovao NVU Žene Bara Medaljom čovjekoljublja
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena Nevladino udruženje Žene Bara, gdje je sa predsjednicom Ljiljanom Vujović i rukovodstvom Udruženja razgovarao o aktivnostima, kao i o značaju humanitarnog djelovanja koje kontinuirano sprovode.
Prethodno, predsjednik Milatović je odlikovao Udruženje Žene Bara Medaljom čovjekoljublja, koja se dodjeljuje za lično djelo pomoći bolesnim, ranjenim, prognanim ili izbjeglim licima, kao i svima kojima je pomoć neophodna, izvan i iznad zahtjeva dužnosti.
HUMANOST
- U srdačnom razgovoru, predsjednik države izrazio je duboko poštovanje i zahvalnost članicama i članovima ovog udruženja za nesebičan trud i humanost koju svakodnevno pokazuju. Dodao je da njihov rad, osim što je podrška onima kojima je najpotrebnija, služi kao primjer iskrenog saosjećanja i nesebične brige za druge.
Poručio je da rad ovog udruženja predstavlja sliku onoga što znači biti čovjek u punom smislu te riječi, naglašavajući da su svaka akcija i trenutak pažnje onima u potrebi, koraci ka izgradnji društva u kojem se svi osjećaju sigurno i prihvaćeno – navedeno je u saopštenju.
Takođe, Milatović je naveo da je obaveza države, nadlež-
Predsjednik Milatović je istakao da je rad NVU Žene Bara primjer iskrenog saosjećanja i nesebične brige za druge, a one su poručile da je Medalja za njih priznanje za rad, ali i podstrek da nastave i da „izgrade obruč empatije oko Bara“
nog resornog ministarstva, da prepozna i institucionalno podrži ovo udruženje i ovakve aktivnosti, jer se samo zajedničkim naporima može graditi pravednije i prosperitetnije društvo. Zahvaljujući se predsjedniku Milatoviću na odlikovanju, članice Udruženja su navele da je njihova misija da „izgrade obruč empatije oko Bara“. – Ova počast, dodijeljena u susret 8. martu, za nas predstavlja ne samo priznanje za dosadašnji rad, već i snažan podstrek da nastavimo dijeliti snagu crnogorske žene –
Medalja čovjekoljublja se dodjeljuje za lično djelo pomoći bolesnim, ranjenim, prognanim ili izbjeglim licima, kao i svima kojima je pomoć neophodna, izvan i iznad zahtjeva dužnosti
njenu dobrotu, ljubav i požrtvovanost – s onima kojima je to najpotrebnije. Podrška države i prepoznavanje našeg truda dodatno nas obavezuju da istrajemo u našoj misiji dobročinstva. Medalja je dar crnogorskoj ženi koja zna da dijeli, kako bi se oni kojima je potrebna podrška, osjetili da nijesu sami – poručile su. Na kraju, predsjednik Milatović je poručio da djelovanje ovog udruženja treba da nas podstakne, da stvorimo obruč empatije oko cijele Crne Gore, što je preduslov sveukupnog društvenog napretka u našoj zemlji.
POČELE KAO FB GRUPA
Udruženje je osnovano u januaru 2018. godine, kada je Ljiljana Vujović formirala Fejsbuk stranicu pod nazi -
vom „Žene Bara kuvaju srcem“, iz želje da se sačuvaju tradicionalni recepti. Preko noći grupa je dobila veliki broj članova, uglavnom žena iz Bara, koje su pored razmjene recepata tu pronašle lijepo mjesto komunikacije. U međuvremenu, do njih su dolazile informacije o, kako kažu, nesnađenim sugrađanima kojima su pomagale. Tada je rođena ideja da otvore kuhinju. To su uradile u novembru iste godine a početni kapital bio je honorar od prodaje njene knjige ,,Niti“.
Danas te dame velikog srca kuvaju dnevno obroke za 250 osoba. Osim toga organizuju akcije prikupljanja sredstava od kojih su siromašnim sugrađanima uspjele da obezbijede krov nad glavom. C. G.
Srednjoškolci i studenti praksu obavljaju u Brodogradilištu Adriatik 42
Ž AB l JA k: GP Durmitorska inicijativa najavio obnovu prijedloga
ŽABLJAK – Građanski pokret Durmitorska inicijativa najavio je da će na narednoj sjednici gradskog parlamenta za dnevni red ponovo predložiti prijedlog odluke o lokalnim objektima od opšteg interesa.
Kako objašnjavaju, novi zakon o izgradnji objekata u članu 155 nedvosmisleno potvrđuje pravni stav koji je Durmitorska inicijativa od početka zastupala. – Prijedlogom odluke o lokalnim objektima od opšteg značaja na prostoru bivše kasarne predviđena je izgradnja novog gradskog trga sa pratećim objektima i sadržajima: podzemna garaža (300 parking mjesta), etno muzej, objekat TO, ugostiteljski objekti, trgovinski objekti, komercijalni objekti, objekti za stanovanje (deficitarni kadar), otvoreni amfiteatar, vidikovac-kula, klizalište, spomenici, fontane,
javna česma, štandovi za domaću radinost, natkriveni tremovi – pojasnili su iz Durmitorske inicijative. U neposrednoj blizini trga, kroz Prostorni plan opštine Žabljak, predviđena je izgradnja novog vrtića i igraonice koji su, naglašavaju, više nego neophodni gradu.
Ovaj projekat će u velikoj mjeri donijeti ili pospješiti kvalitet života građanima Žabljaka i omogućiti brendiranje našeg grada i učiniti ga prepoznatljivim u regionu, a i šire - kažu u GP Durmitorska inicijativa
– Linijski gradski park na koji se oslanja trg cjelokupnom prostoru daje poseban značaj i obogaćen je velikim brojem sadržaja: nordijska, šetačka, roler staza, avanturistički park, igraonica na otvorenom… Smatramo da će ovaj projekat u velikoj mjeri donijeti ili pospješiti kvalitet života građanima Žabljaka i omogućiti brendiranje našeg grada u najboljem mogućem svjetlu i učiniti ga prepoznatljivim u regionu, a i šire. Projektnu dokumentaciju i čitav projekat finansirala bi država Crna Gora. Uloga Opštine ogleda se u utvrđivanju lokacije za izgradnju jednog ovakvog sadržaja – kazali su iz Durmitorske inicijative. Dodaju da je sve to plod dvogodišnjih pregovora predstavnika našeg pokreta sa najvažnijim državnim adresama. Građanski pokret Durmitorska inicijativa je članica vladajuće koalicije, zajedno sa Novom i Demokratama. Durmitorsk a inicijativa u Skupštini opštine Žabljak ima šest odbornika, Demokrate i DF po pet, a Prava Crna Gora jednog. SNP ima tri, a DPS deset mandata. D. Š.
TIVAT – Kompanija Adriatik 42 pokrenula je saradnju sa srednjom školom
„Mladost“ iz Tivta i Srednjom pomorskom školom iz Kotora, kao i sa Pomorskim fakultetom, kako bi se učenici i studenti kroz praksu pripremali za odlazak na brod ili zaposlenje u brodogradilištu.
Izvršni direktor kompanije
Zoran Stanjević, kazao je da Adriatik 42 posluje sa međunarodnim brendovima pa će učenici kroz praksu steći zna-
nje i iskustvo za buduću karijeru na brodu. – Tek je treća godina, tako da smo paralelno investirali u brodogradilište i gradili, pa su se sada stvorili uslovi da pokažemo plutajući dok od 10.000 tona kapaciteta, imamo dizalicu od 720 tona kapaciteta, prikolicu, takozvani trejler lift, jednu od većih u regionu kapaciteta 350 tona, tako da nam je trebalo vrijeme da se naučimo, pa da krenemo sa razmjenom i obukom đaka i studenata – navodi on.
Nastavnik brodomašinske grupe predmeta u Srednjoj pomorskoj školi Ivica Mi-
ševi ć o bjašnjava da je cilj saradnje da se učenici upoznaju sa savremenim nači -
nima servisiranja brodova. – Ono što su čuli u učionici kroz teorijsku nastavu i praksu koju rade u školi, mogu da vide kako izgleda u praksi, da praktično dohvate rukom. Značiće im da kombinacijom teorijske i praktične nastave dobiju upotpunjeno znanje i sadržaj koji bi im bio neophodan za kasnije – objašnjava on. Organizator za praktičnu nastavu u SMŠ „Mladost“ Tivat, Zdravko Čurović objašnjava da u toj školi učenici na zanatskim smjerovima imaju veliki
broj časova praktične nastave. – Ovo je dobar pravac da za te tri godine osjete realno to radno okruženje, a mislim i da je za poslodavca dobro da kroz praksu naviknu na učenike i pokažu im sve. Jer, lakšeje zaposliti učenika koji je bio ovdje tri godine na praksi, nego nekoga sa biroa rada, koji nije sa time upoznat i sve mu je novo – priča on. Kompanija Adriatik 42 nasljednik je nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj. C. G
U Modernoj galeriji otvorena izložba djela Filipa Jankovića
PODGORICA - Filip Janković je jedan tihi, posvećeni profesionalac koji ima izrazito etički odnos prema umjetnosti kao svojoj profesiji. On je dosljedan svom umjetničkom kredu od početka do danas – istakla je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić na otvaranju izložbe radova crnogorskog umjetnika u Modernoj galeriji.
Karadžić, koja je i kustoskinja izložbe, podsjetila je da čitav opus Filipa Jankovića ima duboke korijene u razumijevanju prirode.
- Filipov opus od sedamdesetih godina, pa do danas spada u ponajbolje primjere štafelajnog slikarstva u Crnoj Gori. Na ovoj izložbi mogu se vidjeti radovi koji su nastali tokom posljednje dvije godine. Imajući na umu Filipove pozne godine, dosta je zanimljivo da su to radovi koji su nastali 2023. i 2024. godine i da se tu desilo neko iracionalno ubrzanje. Obično kada ljudi uđu u neke godine usporavaju, a ovdje se desilo ubrzanje, pa je Filip tokom ove dvije godine naslikao preko 200 slika. To je zaista impresivna cifra i za nekog ko brzo slika,
za nekog ko je u mlađim godinama, a kamoli za njega - istakla je Karadžić. Ona ja naglasila da Janković pripada kolorističkom ekspresionizmu i intimizmu.
- Na izložbi možete da vidite i njegove vrlo rane akvarele koji su nastali 50-ih i 60-ih godina. Zašto smo njih spojili sa ovim novim radovima? Zato što ih je Filip ponovo pogledao svojim strogim i ispitivačkim pogledom i zaključio da treba da ih završi. Na svim tim starim akvarelima on je negdje diskretnije, a negdje upadljivije intervenisao - istakla je Karadžić.
Prema njenim riječima, Janković je ostao dosljedan svojim motivima – mrtvoj prirodi, portretima, enterijeru.
- Međutim, jedna zanimljiva promjena dogodila se prošle godine kada se Filip još više okrenuo ka apstrakciji. Ono što mu je nekada bio prioritet u slici – harmonija, sada je potisnuto u korist nekih drugih interesovanja koje on pronalazi na slici. Sada su slike skoro apstraktne ili se negdje asocijativno nazire nešto što je figurativno – rekla je Karadžić. Direktorica Muzeja i galerija Izložba će biti otvorena do 30. aprila. A. Đ.
Najizvođenije opersko djelo svijeta u CNP-u ,,La Traviata“ večeras na Velikoj sceni
PODGORICA – Koncertno
izvođenje opere „La Traviata“ Đuzepea Verdija, prema konceptu i u režiji Andree Tokija, jednog od najznačajnijih stvaralaca današnjice, biće upriličeno večeras u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ovo Verdijevo djelo je najizvođenija opera na svijetu. CNP koncert organizuje se u saradnji s International Opera Foundation. Operu „La Traviata“ je 1853. godine komponovao Verdi, po libretu Frančeska Maria Pjave, a inspirisan djelom Aleksandra Dime ,,Dama sa kamelijama“. Ovo je treća opera iz Ver-
Reditelj Andrija Rašović za Pobjedu povodom predstave
PODGORICA – Predstava ,,Magareće godine“ (13+) Gradskog pozorišta, koju je po motivima istoimenog romana Branka Ćopića režirao Andrija Rašović, nije samo lirski igrokaz za djecu koji se bavi djetinjstvom i odrastanjem, već postavlja i važna pitanja za odrasle koja tjeraju na potragu za prvobitnom čistotom, zbog čega je Rašović poslije premijere predstavu nazvao svojevrsnim pozivom ljudima da svijet gledaju dječjim očima.
Ovo je druga predstava mladog crnogorskog reditelja, koji je trenutno na master studijama na FDU Cetinje, a premijerno je prikazana krajem januara. Postavljena u krajnje poetičnom ambijentu, sa mnoštvom inovativnih režijskih rješenja i scenografijom kojom dominiraju suncokreti, ,,Magareće godine“ na krajnje poetičan način donose priču o ljubavi, požrtvovanju i pobuni. U intervjuu za Pobjedu Rašović o najznačajnijim aspektima ovog novog projekta Gradskog pozorišta.
POBJEDA : Kako ste balansirali između poštovanja originalne književnosti Branka Ćopića i Vašeg režijskog pečata u predstavi? Koji su bili najvažniji izazovi u tom procesu?
Magareće godine nas sve prate: svako dijete u svakom vremenu voli da voli, da je voljeno, da se buni i da nama odraslima postavlja pitanja. U moru tehnologija, čovjek postaje roba – kazao je Rašović
ju Ćopićeve pjesme. U njima, u prepoznatljivom lirskom naboju, dominira upravo taj žal koji sam ja osjetio, žal prema davnim drugovima, prvim ljubavima i početku sazrijevanja: „A sa kim se pozdraviti neću, zašto mi se oči rosom pune?“.
Najveći izazov je bio pretočiti lirsko u scensko, a ispričati jednu univerzalnu priču o odrastanju i ostati dosljedan osjećanju s kojim je Ćopić pisao svoje dječačke rukopise.
dijeve popularne trilogije (uz ,,Rigoletto“ i ,,Il Trovatore“), u pitanju je potencijalno najljepša i najdirljivija od svih romantičnih italijanskih opera. Glavnu ulogu ima Violeta (Natalia Roman), dama željna života i pažnje, koja se prvi put zaljubljuje u mladog Alfreda (Đorđi Cuckovski). Međutim, Germont (Marjan Jovanoski), Alfredov otac, traži od mlade djevojke da odustane od te ljubavi, vrijedne prezira u njegovim očima. Ovo dirljivo djelo muzički će, uz izuzetne operske pjevače, dočarati maestro Sofia Mazar (klavir). Ulaznice se mogu kupiti putem vebsajta www.cnp. me i na biletarnici. An. R.
RAŠOVIĆ: „Magareće godine“ kao roman su jedno od kapitalnih djela Branka Ćopića. Meni, kao početniku, za prvi proces zapalo je da sa dramaturgom Vukom Draganićem prenesem siže romana koji je dovoljno jasan i sa čvrstom dramaturškom strukturom u jedinstveno scensko-izvođačko djelo, tj. predstavu. Međutim, čitajući roman i poznajući biografiju Ćopića, osjetio sam između redova upisan Ćopićev žal za prošlim vremenom. U mom rediteljskom čitanju i pripremi predstave podjednako mjesto uz roman zauzima-
P OBJEDA : Scenografija, muzika i simboli poput suncokreta i mjeseca u predstavi stvaraju lirski ambijent. Na koji način ste uspjeli da izbjegnete patetiku, o kojoj je i glumac Luka Stanković govorio nakon premijere, stvarajući izrazito poetičnu predstavu?
RAŠOVIĆ: Mišljenja sam da je čovjek, naročito kao dijete, na jedan jednostavan, ali neobjašnjiv način, u iskrenoj sponi sa svojim osjećanjima i sa prirodom. Kao i Ćopić, naročito sam vezan za svoj kraj i svoje selo, koje me čitav život prati. Junaci mog djetinjstva, moje prve ljubavi, na isti način su prve ljubavi i junaci Ćopićevog djetinjstva i književnog opusa. Jedini način da se izbjegne patetika (a samim tim i umjetnost radi umjetnosti,
U Dvorcu Petrovića predstavljena
PODGORICA – Drama
„Sula Radov i četiri Petrovića“, autorke prof. dr Sonje Tomović-Šundić, predstavljena je sinoć u Dvorcu Petrovića. Kako je sala u koju je prvobitno bila planirana promocija bila premala da primi sve zainteresovane, promocija je iz prizemlja premješten na sprat Dvorca, zbog čega je program i kasnio oko pola sata. Čak ni druga sala nije bila dovoljne veličine, pa je oko šezdeset ljudi sjedjelo, a
petnaestak stojeći ispratilo promociju. Osim autorke, o ovom djelu govorio je predsjednik Skupštine Fondacije „Sula Radov“ prof. dr Branislav Radulović. Tomović-Šundić govorila je o svom interesovanju za složenu ličnost kakav je bio Sula Radov, naglašavajući njenu književnu i dramsku inspi-
odnosno spektakl) jeste da se publici, naročito djeci, prilazi iskreno. Patetika uvijek dolazi kada između osjećanja koje sadržaj nosi, osjećanja koje pisac utka u svoje djelo, i gledaoca ili čitaoca stoji autor-interpretator koji nema iskrene namjere. Iskrenost je najveća slabost i krhost svih nas, a upravo i naša najveća snaga. POBJEDA : Odrastanje i važnost djetinjstva centralna su tema predstave. Kako biste opisali ,,magareće godine“ današnjih generacija, s obzirom na ubrzan razvoj tehnologije i mnogostruke društvene promjene?
RAŠOVIĆ: U Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ u okviru programa ,,Studio“ , radim sa djecom uzrasta od prvog razreda osnovne škole do četvrtog srednje škole. Više od 120 djece. Kada imamo časove, kad se ne bavimo telefonima i algoritmima, možemo da se razumijemo. Magareće godine nas sve prate: svako dijete u svakom vremenu voli da voli, da je voljeno, da se buni i
da nama odraslima postavlja pitanja. U moru tehnologija, čovjek postaje roba: plasiraju nam se reklame, tamo neko zna više nego mi sami o sebi, i svaki dan svoje identitete održavamo živima hraneći ih lajkovima i skrolovima. To nisu dječije bolesti, već bolesti savremenog odraslog čovjeka. U prelazu iz djetinjstva u mladost, na raskoraku ka odraslom dobu, djeca su najranjivija. Ali ne smijemo izgubiti iz vida da su i dalje djeca. POBJEDA : I stakli ste da predstava pokreće pitanje individualnosti, te da ,,osobenjacima moramo da damo da kažu ono što misle“. Koliko je važno da umjetnost, naročito za djecu, potiče na razmišljanje o individuaciji i nepristajanju na ukalupljivanje u društveno prihvatljive šablone? RAŠOVIĆ: Za sebe smatram da sam osobenjak. Tokom svog odrastanja i svojih magarećih godina vrijeme sam provodio sam. Ne pretjerujem kad kažem da su me knji-
raciju, te želju da prikaže odnos između čovjeka iz naroda i vladara iz dinastije Petrović Njegoš.
- Sula Radov, komansko-zagorički kapetan, presuditelj, savjetnik i umiritelj u plemenu, bio je moralna vertikala, mudrac koji poput Sokrata opominje svoje savremenike da se pridržavaju pravnih i mo-
ralnih načela – rekla je Tomović-Šundić. Radulović je u svom izlaganju istakao važnost dramskog oblikovanja ovog perioda naše istorije.
- Dr ama je struktuirana u 13 cjelina, scena i prof. Šundić-Tomović vrlo uspješno povezuje kompletan period Sulinog života stavljajući ga
ge, filmovi i umjetnost spasile. Dale su mi razloga da uživam u svom osobenjaštvu. Mislim da umjetnost, naročito danas, treba da ponudi i pobudi u svakom od nas onu iskru individualnosti koju svi nosimo i u koju treba da ulažemo. U moru gore pomenutih identiteta serviranih zarad lakšeg vaspitanja i prevaspitavanja masa, najteže je gajiti individualnost.
POBJEDA: Danilo Kiš je govorio da je književnost zamjena za život. Nakon premijernog izvođenja kazali ste da ste ovom predstavom pokušali da ispravite i kompenzujete to što ste kao tinejdžer ,,zakinut za neke ljubavi, za neke nepravde i pobune“. U kojoj je mjeri umjetnost zaista može da zamijeni i(li) kompenzuje život?
RAŠOVIĆ: Uvijek ću pamtiti Kišove ,,Rane jade“. Naročito rečenicu iz priče ,,Livada“: „U to vreme još nisam ni pomišljao da ću ikada pisati priče, ali sam pomislio: ‘Gos-
Ponekad me strah da na svijet gledam dječijim očima
POBJEDA: Da li i danas posjedujete moć da svijet gledate dječijim očima, na što ste pozvali ljude nakon predstave, i šta Vam najviše nedostaje iz perioda odrastanja?
RAŠOVIĆ: Trudim se. Ponekad me je strah da na svijet gledam dječijim očima, jer se često osjetim poraženim. Najviše mi nedostaju večeri pred kraj zimskog raspusta. Sjedio bih kraj prozora i gledao snijeg. U tim trenucima sam prvi put osjećao tugu jer se završava zimski raspust.
pode, kako sam nemoćan pred ovim cvećem!’“ Nisam nikad kao dječak ni pomislio da ću se ikada baviti poslom kojim se danas bavim. Htio sam da budem ljekar, da pomažem ljudima, naročito djeci. Bolovao sam od bronhijalne astme kao dječak, i bio oduševljen plemenitošću pojedinih ljekara koji su me liječili. Htio sam da budem kao oni. Volim da mislim da me život naveo da na neki način pomažem ljudima. Naročito djeci. Umjetnost ne smije da zamijeni život, niti da ga kompenzuje. Svjetovi mašte stvaraoca su životi za sebe. Iako ne može da ga zamijeni, umjetnost može da mijenja živote.
A. RADOVIĆ
U Baru predstavljena knjiga „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ Slobodana Čukića
PODGORICA – Knjiga
„Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“, autora Slobodana Boba Čukića, predstavljena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru.
Ovo značajno djelo, u izdanju Nove Pobjede, predstavlja jedinstvenu studiju o prisustvu zmijskog kulta na grobljima u Crnoj Gori, kroz prizmu etnografskih, istorijskih i antropoloških istraživanja. O knjizi su govorili predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, istoričar mr Petar Lekić, profesor Neđeljko Đurović i autor.
Kako prenosi Barinfo, Jovović je istakao da je Čukićevo djelo rezultat višegodišnjeg istraživanja i rada na terenu, pri čemu je obišao 450 pravoslavnih i 15 katoličkih grobalja u Crnoj Gori.
- Sagledavajući ukupan intelektualni opus Slobodana Čukića, nameće se zaključak da je večeras među nama jedan polihistor, koji referentno poznaje i tumači procese na crnogorskom prostoru, od antike do savremenog doba. Ta svoja stanovišta jasno i hrabro stavlja na uvid stručnoj i laič-
koj javnosti - kazao je Jovović. On je naglasio i značaj knjige u kontekstu očuvanja kulturne baštine.
- U vremenu kada ubrzano nestaju tragovi naših predaka, autor je sačuvao od zaborava jedan nezaobilazan segment crnogorske kulturne baštine, jer je i riječju i slikom zabilježio dosad nepoznato narodno graditeljstvo - rekao je Jovović, prenosi Barinfo. Đurović je podsjetio okupljene da su ovaj fenomen našeg prostora izučavali i Pavle Rovinski, etnolozi Jovan Vukmanović i Mirko R. Bar-
Dugotrajan proces istraživanja
Autor Slobodan Čukić istakao je da je rad na knjizi bio dugotrajan proces koji je uključivao istraživanje na terenu i proučavanje dostupnih istorijskih izvora. Istraživanje je započeo na Fundini koja je granično mjesto između Kuča i Malisora, zatim je nastavio u Crmnici, kada još nije bio siguran u
svoju hipotezu da se zmije nalaze i na pravoslavnim grobljima. Međutim, kada je vidio da se zmije nalaze i na Cetinju, ispred Vlaške crkve, onda je, kako je objasnio, shvatio da je profesor Aleksandar Stipčević zanemario fenomen zmija na pravoslavnim grobljima. Tada je nastavio istraživa-
jaktarović, lingvisti Adnan Čirgić i Suljo Mustafić, istakavši da je studijom Slobodana Čukića ova tematika, ne samo obrađena kroz sferu sepulkarne, odnosno pogrebne običajnosti, već joj je moguće po prvi put dodijeljen status primarno obrađene ili centralne teme. - Ova monografija o fenomenu prikaza apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori predstavlja jedno veoma interesantno i neizostavno naučno štivo, koje ne samo da upotpunjuje ovu problematiku, već je i svojom sveobuhvatnošću dijelom pobija
nje putanjom koja je išla od Danilovgrada, preko Pive, nastavljeno u okolini Mojkovca preko Vasojevića, zaključno sa Kučima i basenom Skadarskog jezera, gdje je utvrdio 34 nadgrobna spomenika sa zmijom, na pravoslavnim grobljima. Uz to, ispričao je anegdotu kako je i u Crmnici prvi put vidio simbol zmije na porodičnim kućama, koje je kasnije vidio i u drugim krajevima Crne Gore.
i jedno višedecenijsko naučno stanovište i u znatnoj mjeri doprinosi novom i objektivnijem pristupu u izučavanju ovog fenomena - naglasio je Đurović. Lekić je, uz konstataciju da je crnogorska etnologija dobila jedno ostvarenje koje dublje prodire u puteve naše arhaike, istakao da je vrijednost ove knjige u tome što pruža saznanja i komparacije sa ostalim naukama koje direktno obrađuju istoriju kulture.
- Kada bi ukratko bili upitani šta ovu knjigu odvaja od mnogih istraživačkih poduhvata, to jeste upravo pristup prema prošlosti. On je zasnovan na bezrezervnom entuzijazmu, koji, nažalost, u naše vrijeme nije tako čest – rekao je Lekić. Naglasio je da seoska pravoslavna groblja jesu odličan pokazatelj promjena u prošlosti, jer se radilo o izuzetno bitnom segmentu događajnosti u svakodnevnom životu crnogorskog naroda.
- Ova knjiga, stoga, promatra komponentu običaja društva određenog vremena i određenog prostora, u ovom slučaju Crne Gore na nivou pravoslavnih grobalja - zaključio je Lekić. R. K.
PODGORICA – Filmski festival ,,Misli o drugima“ (MOD FEST) otvorio je poziv za prijave filmova. Zainteresovani filmski autori iz Crne Gore, regiona i svijeta mogu prijaviti filmove putem platforme FilmFreeway, gdje su dostupni svi detalji o festivalu i uslovi učešća. Prijave su otvorene do 15. aprila.
Festival će biti održan 9. i 10. maja u Podgorici. MOD Fest prikazuje igrane i dokumentarne filmove autora koji pripadaju manjinskim narodima ili drugim manjinskim zajednicama, kao i filmove koji istražuju teme manjinskog
identiteta, prava i kulture. Festival promoviše različitost i inkluziju kroz filmsku umjetnost, ukazujući na značaj po-
zitivnog društvenog djelovanja i uvažavanja manjinskih zajednica. MOD Fest 2025. donosi raznovrstan kulturni
program, koji uključuje filmske projekcije – selekcija kratkih i dugometražnih filmova na teme manjinskih zajednica, panel-diskusije – razgovori sa filmskim autorima i predstavnicima manjina i radionice i predavanja – edukativne sesije namijenjene mladim filmskim stvaraocima. Festival ,,Misli o drugima“ povezuje manjinske zajednice kroz filmsku umjetnost, vjerujući u moć društvenih promjena i interkulturalnog dijaloga.
Projekat finansira i podržava Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, a ulaz na sve programe festivala je besplatan. A. Đ.
CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI
Potpisivanje Konkordata sa Svetom Stolicom podstaklo je knjaza Nikolu da u dogovoru s nadbiskupom Šimunom Milinovićem i s đakovačkim biskupom Josipom Jurjem Štrosmajerom pred papom pokrenu i pitanje uvođenja staroslovenskog jezika kao liturgijskog u barsku arhidijacezu. S obzirom na to da je crnogorski knjaz bio prvi slovenski vladar koji je potpisao Konkordat s Vatikanom, u duhu njegove primjene i papa Lav XIII je 1887. godine izdao Koncil Barskoj nadbiskupiji –kojim se dozvoljavalo da se u njenoj arhidijacezi misa bogosluži i na staroslovenskom jeziku. Još jednom je barski nadbiskup uspio izdjejstvovati papino odobrenje da se odštampa novo izdanje Misala na staroslovenskom jeziku. Slovensko rimokatoličko bogoslužbeno izdanje odštampano je 1893. godine u Rimu glagoljičkim pismom, jer je papa ćirilično pismo smatrao nesvojstvenim za katoličke vjernike. Tadašnji istaknuti hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić (1832–1902) izvršio je slovensku redakturu za štampu Rimskog (odnosno Barskog) misala, ugledajući se na tekstološka i pismena iskustva primjenjivana u sačuvanim ohridskim rukopisima
Hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić izvršio je slovensku redakturu za štampu Rimskog (odnosno Barskog) misala, ugledajući se na tekstološka i pismena iskustva primjenjivana u sačuvanim ohridskim rukopisima Asemanovom i Marijinskom jevanđelju
Asemanovom i Marijinskom jevanđelju – koja se datiraju približno u period Samuilove vladavine (997–1014). Štampanje slovenskog Misala za bogoslužbene potrebe u Barskoj arhidijacezi izazvalo
je lavinu intriga s više strana, a snažnije su se suprotstavile Austrougarska i Rusija – zato što su izdanje i bogosluženje rimokatoličke mise na staroslovenskom jeziku smatrale direktnim ugrožavanjem svojih interesa u Crnoj Gori i šire u ostalim slovenobalkanskim sredinama. Iz tih je razloga bila aktivirana austrougarska diplomatija da otkupi takoreći kompletan odštampani tiraž Barskog misala, a samo je nekoliko primjeraka odnešeno u Crnu Goru. Prvi put je u Crnoj Gori bogoslužbeno korišćen odštampani Misal 1. januara 1895. godine, kada je u Barskoj katedrali nadbiskup Šimun Milinović služio liturgiju (misu) na crkvenoslovenskom jeziku. Ovom svečanom bogoslužbenom činu prisustvovali su visoki crnogorski državni predstavnici, strane diplomate, kao i veliki broj katoličkih i pravoslavnih vjernika. Događaj je doživljavan kao duhovno svecrnogorsko narodno praznovanje. S obzirom na to da u kratkom periodu nije bilo dostupno prvo izdanje Barskog misala iz 1893. godine na slovenskom jeziku, papa je naložio Kongregaciji za propagiranje vjere da odštampa i drugo izdanje. Već je 1896. godine odštampano drugo, a 1905. godine i treće izdanje.
U drugoj polovini XIX vijeka u Crnoj Gori su se nasta-
vili nadgrađivati nacionalni kulturnoistorijski i književnostvaralački procesi Preporoda , koji su u crnogorskoj sredini imali drugačije prilike i uslove u odnosu na ostale zemlje i narode regiona. Za crnogorski kulturnoistorijski Preporod karakteristično je što se uspostavio i dalje razvijao kao kontinuitet kulturološkog prelaska od prosvjetiteljstva ka narodnom buđenju (folklor, narodni socijalni realizam i sl.). Već smo i u prethodnim poglavljima ovog monografskog rada istakli da su u Crnoj Gori prosvjetiteljske ideje podsticane dvosmjernim razvojem, uglavnom zbog odraza paralelnih duhovnih uticaja zapadnog katolicizma i istočnog pravoslavlja. Dvojne prosvjetiteljske kulturološke introspekcije sjedinjavale su se u fokus na prelasku prema crnogorskom narodnom buđenju i prema nacionalnom preporodu, s tom razlikom što su se konkretno u crnogorskoj prosvjetiteljskoj književnosti stvaralački aspekti brže transformisali kao nadreligiozni. Treba naglasiti da su se crnogorsko narodno buđenje i Preporod počeli preuranjeno najavljivati, još u prvoj polovini XVIII vijeka. Prodirali su jasnim isticanjima slavne crnogorske istorije, koja je trebala da ohrabri generacije u XIX vijeku, kako bi istra-
javali u očuvanju samostalne državnosti. Naročito je do izražaja dolazilo njegovanje crnogorskog folklora i narodne biti, koji su crnogorski narod jasno odvajali od suśednih slovenskih naroda. Zato i nijesu bili slučajni prosvjetiteljski angažmani glavnih crnogorskih protagonista ideja narodnog buđenja: pisanje istorijsko-ljetopisnih knjiga, sastavljanja zbornika s izvornim materijalima iz crnogorskog folklora, pa čak i pisanje poetskih i proznih djela na crnogorskom narodnom jezuku – ili u duhu crnogorskih narodnih epskih i lirskih pjesama. Svakako je posebno upečatljivo što su stvaralački motivi bili crpljeni iz istorijskih ili iz aktuelnih ratnih događaja povezanih s Crnom Gorom i s istaknutim crnogorskim ličnostima. (...) Prema dosadašnjim istraživanjima u montenegristici već je naučno i kulturološki potvrđeno da je postojao kontinuitet crnogorskog književnoistorijskog razvoja između 1852. i 1918. godine. Korisna saznanja srijećemo kroz istraživanja Milorada Nikčevića u trećoj knjizi izdavačkog makroprojekta Istorija crnogorske književnosti. Studije Milorada Nikčevića su faktografski dokumentovano i teorijski protumačeno pokazale da su u tom razvojnom književnostvaralačkom periodu
već bili profilisani kulturološki odnosi, veze i uticaji crnogorske književnosti s drugim književnostima – dijeleći zajedno globalna i interkulturna idejna i estetska iskustva. Tome je doprinijela i situacija što se na crnogorskoj kulturnoj i književnoj sceni pojavilo više uticajnih periodičnih izdanja, almanaha, kalendara i listova. Među istaknutijim časopisima bili su Crnogorka (1871. i 1884–1885), Zeta (1885), Nova Zeta (1889–1891), Luča (1895–1900), Književni list (1901–1902), Dan (1911–1912) i dr. Od almanaha ćemo pomenuti Orlić (1865–1880. i 1885), Boka Kotorska (1882–1883), Boka (1909–1914) i dr. Svakako da su među njima značajnu ulogu imali i kalendari: Grlica (1889–1893. i 1896–1897), Zeta (1908–1914), Zahumlje (1908–1909) i Lovćen (1902). Književne i idejne tendencije u Crnoj Gori afirmisane su i preko listova koji su izdavani na Cetinju: Crnogorac (1871–1873) i Glas Crnogorca (1873–1914), kao i onih koji su izlazili u Nikšiću: Nevesinje (1898–1899) i Onogošt (1899–1900). Prisustvo društvene, kulturne i književne periodike u Crnoj Gori omogućavalo je razvoj pluralizma ideja, ali je podstaklo i estetska saobražavanja stvaralačkih modela s iskustvima ostalih književnosti iz okruženja i srednjoevropskih kulturnih sredina. U periodu druge polovine XIX i prve dvije decenije XX vijeka već se tipologizovala autentičnost nove crnogorske književnosti, kada se i pojavljivljuju brojni književni stvaraoci poetskih, proznih, dramskih, putopisnih, memoarskih i književnokritičkih djela. Talas novih i prema vani otvorenijih kulturoloških kretanja u Crnoj Gori podstakao je i interes za interkulturne odnose s drugim nacionalnim i globalnim književnostvaralačkim iskustvima, pri čemu se intenziviralo i prevođenje savremenih poetskih i proznih književnih djela. Veći dio crnogorskog književnog stvaralaštva ovoga perioda uglavnom se oslanjao na tradicionalna folklorna i moralizatorsko-didaktička iskustva, koje je u razvojnom kontekstu predstavljalo premošćavanje tradicije prema savremenim idejnim tendencijama i stvaralačkim formama. (...) (Nastavlja se)
Sastanak delegacija Glavnog grada i UNDP-a
Bliska saradnja kao doprinos održivom razvoju
Delegacije Glavnog grada i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) razmatrale su konkretne aktivnosti u oblastima koje su u nedavno potpisanom Memorandumu o saradnji prepoznate kao ključne za razvoj Podgorice.
Gradonačelnik Saša Mujović i predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović i stalna predstavnica UNDP-a Ekatarina Paniklova sa saradnicima razgovarali su o temama koje se tiču zelene tranzicije i zaštite biodiverziteta, uključujući upravljanje otpadom, društvene inkluzije sa fokusom na starije i osobe sa invaliditetom, te digitalne transformacije i jačanja institucionalnih kapaciteta.
Na sastanku je razgovarano o inicijativama čija realizacija je u toku, ali i onima koje bi u relativno kratkom roku mogle biti pokrenute. Glavni grad, kao jedan od učesnika misije 100 klimatskih neutralnih i pametnih gradova, obavezao se da će preduzeti korake koji se tiču i organizovanja klimatske skupštine građana, inovativnog koncepta kojim će do 2030. godine trebalo da bude dostignut cilj - klimatska neutralnost.
Jedna od tema bilo je i učešće Glavnog grada u programu „Zajedno za opšte dobro“, koji je od velikog značaja za inkluziju građana i pospješivanje lokalnog dijaloga. Kroz kontuinirano učešće u regionalnom programu ,,ReLOaD“ unaprijeđen je nivo demokratije na lokalnom nivou, a u
narednoj fazi programa u fokusu će biti i rad sa mladima, čime se doprinosi uspješnosti procesa nominacije Glavnog grada za evropsku prijestonicu mladih. Kako će Crna Gora i u narednom trogodišnjem periodu sarađivati sa Fondom za gradske eksperimente CEF, značajno je to što će nova faza te saradnje biti usmjerena na zelenu i digitalnu tranziciju, a aktivnosti će biti proširene i na Podgoricu. Osim toga UNDP je u partnerstvu sa gradskim preduzećem Deponija pokrenuo je projekat ,,ReWaste“ sa ciljem transformacije sistema upravljanja otpadom u skladu sa EU standardima. Istaknuto je i da su prostorno planiranje, strateško planiranje u oblasti sprečavanja rizika od katastrofa i energetska efikasnost u javnom i rezidencijalnom sektoru, oblasti na kojima Glavni grad i UNDP mogu zajedno raditi i konkretnim aktivnostima iskoristiti potencijale koji u Podgorici postoje kad je riječ o obnovljivim izvorima energije. Takođe, dogovoreno je da Glavni grad i UNDP posebnu pažnju u narednom periodu usmjere na unapređenje društvene inkluzije, te kroz zajedničke akcije i projekte učine socijalne servise dostupnijim ranjivim članovima društva. Na sastanku je posebno istaknut značaj nastavka bliske saradnje, te ekspertiza i stručne podrške UNDP-a u implementaciji različitih rješenja u domenu digitalizacije javne uprave, zelene ekonomije, održivog razvoja i jačanja sistema socijalnih usluga u Podgorici. H. P.
Za vikend uglavnom sunčano, do 22 stepena
Za vikend je najavljeno uglavnom sunčano vrijeme. Danas će biti pretežno sunčano, uz povremeno visoku oblačnost. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do šest stepeni, a najviša dnevna 22. I u neđelju se očekuje pretežno sunčano, s tim što je u noćnim satima moguće povećanje oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, pro-
mjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do šest stepeni, a najviša dnevna 21. H. P.
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice organizovala akciju sadnje na Gorici
Na vršnom platou Gorice, na lokaciji koja je prošle godine bila zahvaćena požarom, juče je održana akcija sadnje tokom koje su ,,pluća grada“ obogaćena za 120 stabala hrasta, košćele, jasena i judinog drveta. U akciji koju je organizovala Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice učestvovali su i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, gradonačelnik Saša Mujović i direktorica Agencije Jasna Gajević
Iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice poručili su da je učinjen još jedan značajan korak ka očuvanju našeg zaštićenog područja, park-šume Gorica, našeg zajedničkog dragulja, ali i dat još jedan primjer kako možemo djelovati odgovorno prema očuvanju životne sredine. Upućena je i zahval-
nost na velikoj podršci kolegama iz gradskog preduzeća Zelenilo koje su omogućile uspješnu realizaciju ovog projekta, kao i svima koji su donirali sadnice i podržali ovaj važan ekološki korak u težnji da Gorica bude zelenija.
– Simbolika je da ambasador Satler danas sa mnom postavlja neke nove temelje – sadnje sadnica za nove generacije koje će ovo brdo posjećivati kao jedan od najljepših djelova Podgorice, budućeg grada Evropske unije – rekao je gradonačelnik Mujović. Ambasador EU Johan Satler kazao je da se već osjeća kao Podgoričanin, te da je sa zadovoljstvom tu da zajedno sa gradonačelnikom unaprijedi jedan od simbola grada. H. P.
Predstavnici boračkih udruženja položili vijence na spomen-obilježja Ljubice Popović i Đine Vrbice
Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, delegacije SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i UBNOR-a i antifašista Glavnog grada položile su vijence sjećanja i poštovanja na spomen-biste crnogorskih heroina Ljubice Popović i Đine Vrbice. U kratkom obraćanju, predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović istakao je da su žene u Drugom svjetskom ratu dale veliki doprinos pobjedi nad fašizmom.
- U borbi su bile hrabre i neustrašive, bacale su bombe na bunkere, izvlačile i spašavale ranjenike, u logorima su bile dostojanstvene, na vješalima i pred streljačkim strojem prave heroine. Zato je poštovanje koje ukazujemo sjećanjem na njihove svijetle primjere borbe za slobodu, samo mali dio duga novih generacija onima koje nikada, ni u najtežim mukama nijesu izdale nikoga, posebno ne svoju zemlju - istakao je predsjednik UBNORA Podgorica. H. P.
Za prijavu zahtjeva ili komunalnih problema građanima na raspolaganju i portal
Služba Glavnog grada za odnose s javnošću objavila je juče da je građanima na raspolaganju portal Građanski servis, putem kojeg se mogu podnijeti zahtjevi ili prijaviti problemi iz nadležnosti službi, preduzeća i organa Glavnog grada.
- Gradska uprava je u obavezi da građane u roku od 48 sati obavijesti o statusu podnesene prijave i o načinu njenog rješavanja. Obavještenje će biti poslato komunikacionim kanalom koji građani sami izaberu (imejlom, uvidom na portal,
Servis za efikasniju komunikaciju sa gradskom administracijom
SMS-om ili telefonom). Prijave podnesene petkom i vikendom rješavaće se od narednog ponedjeljka, a one koje su dostavljene u vrijeme praznika rješavaće se prvog radnog da-
na, osim prijava koje se odnose na gradske službe i preduzeća koje imaju dežurne ekipe za hitne intervencije – saopšteno je iz Glavnog grada. Svi detalji o načinu prijave
kao i kontakti, dostupni su na veb-sajtu https://gradjanski. podgorica.me/ H. P.
PREMIJER LIGA ZA VATERPOLISTE (20. KOLO): Zvezda u Kotoru
PODGORICA – Primorac je trijumfom protiv Šapca nakon peteraca u gostima (25:24) prekinuo seriju od dva poraza u Premijer ligi i večeras od 18 sati biće u prilici da veže dva trijumfa
– na bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“ dočekaće Crvenu zvezdu. – Ulazimo u finiš sezone regionalne lige. Čeka nas težak meč protiv iskusne ekipe koja je ove sezone pokazala da i
te kako zna da igra dobar vaterpolo. Njihov ubjedljiv poraz od hercegnovskog Jadrana (4:21) nas neće zavarati. Očekujem njihovu reakciju, sigurno žele da pokažu da to nije bila njihova prava slika.
Regionalna A1 liga za vaterpoliste
PODGORICA – Prvi crnogorski okršaj u razigravanju od petog do osmog mjesta u regionalnoj A1 ligi za vaterpoliste pripao je Budućnosti. Ekipa Aleksandra Aleksića savladala je Budvu na bazenu ,,Morača“ sa 13:9 iako su gosti nakon prve četvrtine vodili 1:5. Bilo je i 2:6 za Budvane, 4:7 na poluvremenu, 5:8 i 6:9 u trećoj četvrtini, a onda se sve promijenilo. ,,Plavo-bijeli“ do kraja nijesu primili nijedan pogodak, a postigli su čak sedam za trijumf od 13:9.
Četiri gola za Budućnost dao je Matija Brguljan, jedan manje Neđo Baštrica, dva Damjan Vujičić, a po jedan Petar Brnović, Marko Bošković, Goran Grgurević i Vladan Vukićević. Kod Budve je najefikasniji bio
Petar Mitrović sa pet golova, dva je postigao Nikola Saveljić, a u strijelce su se upisali i Aleksa Popović i Todor Vukčević Dragan Kolesko imao je 10 odbrana. Budućnost ima šest bodova na tabeli razigravanja od petog do osmog mjesta u drugom rangu regionalnog takmičenja, dok je Budva ostala na tri. U grupi su još Vukovi i Medvešćak, koji se odmjeriti snage večeras od 19 sati u Zagrebu. Ekipe igraju po dva meča s timovima koji im nijesu bili rivali u preliminarnoj rundi – Budućnosti će se sastati još sa Medvešćakom, a Budvani sa beogradskim Vukovima. Kataro razigrava od devetog do 12. mjesta i danas od 16.30 sati gostovaće POŠK-u 1937. Igraće još sa KPK sa Korčule.
Ne. K.
Imaju dva možda najiskusnija centra u ligi, igrača Kristijana Šulca u vrhu liste strijelaca, tako da znamo odakle prijeti najveća opasnost – rekao je Vido Lompar, pomoćni trener Primorca. Kotorski sastav je favorit u duelu nekadašnjih prvaka Evrope jer ,,crveno-bijeli“ imaju četiri uzastopna poraza, ukupno šest u posljednjih sedam utakmica.
– Naša prednost su dobra odbrana i tranzicija. Moramo da nametnemo svoj ritam i realizujemo šanse koje nam se ukažu. Mislim da je tu naša prednost, moramo da realizujemo prilike koje nam se ukažu –istakao je Lompar. Primorac je sedmi u ligi sa 12 timova i ima bod više, a utakmicu manje od Zvezde.
– Veoma važna utakmica za nas jer bismo se pobjedom primakli sredini Premijer lige. Nema mnogo utakmica do kraja, daćemo sve od sebe da budemo maksimalni.
Imamo dobar raspored i nadam da ćemo ući u seriju pobjeda – zaključio je Vido Lompar, pomoćni trener i ,,vojnik“ Primorca.
Drugi crnogorski predstavnik u Premijer ligi, Jadran MTEL, u ponedjeljak od 19 sati dočekaće Radnički u derbiju kola. Ne. K.
SBbet Prva liga za rukometaše (11. kolo)
U PROŠLOM
PODGORICA – Stanje na vrhu tabele SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše nije se promijenilo nakon prvog kola nastavka sezone jer su Lovćen i Budućnost Podgorica ostali na diobi prvog mjesta uz dva boda više od Rudara, a male su šanse da dođe do promjene i poslije mečeva 11. runde. Sva tri kandidata za titulu su (veliki) favoriti u utakmicama koje se igraju ovog vikenda. Rudar će večeras od 18 sati dočekati Jedinstvo, a pola sata kasnije u Univerzitetskoj dvorani počeće podgorički derbi
između Budućnosti i Zabjela. Lovćen će sjutra gostovati Budvanskoj rivijeri Budva (18 h), s kojom je godinama vodio bitke za trofeje, ali je tim iz prijestonice crnogorskog turizma trenutno posljednjeplasirani na tabeli. Biće to i jedini duel koji će se igrati u nedjelju. Kolo će danas otvoriti duel Mornara 7 i Berana 1949 (15.30 h), dok će se u 19 sati sastati Partizan 1949 i Sutjeska.
TABELA: Lovćen 18, Budućnost 18, Rudar 16, Partizan 11, Zabjelo 11, Berane 10, Mornar 6, Jedinstvo 4, B. rivijera 4, Sutjeska 2 boda. Ne. K.
PODGORICA – Nova subota – novi fudbalski dan u Crnoj Gori. Sve utakmice 23. kola Meridianbet 1. CFL igraju se danas – Mornar će kao nominalni domaćin na „DG areni“ voditi borbu sa vodećom Budućnošću (18 h), drugoplasirani Petrovac gostuje Arsenalu (14 h), dok će Bokelj odmjeriti snage sa Sutjeskom (15 h).
Derbi sjevera, a ujedno i začelja tabele, zakazan je u Beranama, gdje se sastaju Jezero i Jedinstvo (14 h). Treća ekipa koja koristi tuđi teren je Otrant – Ulcinjani će na Kampu FSCG pokušati da poprave bodovni saldo nakon duela sa Dečićem (16 h).
HRABRO NA FAVORITA
„Plavi“ su u ligaškom takmičenju doživjeli svega dva poraza. Jedan je jesenas stigao upravo od Barana, koji u posljednje vrijeme očigledno znaju kako da uzmu mjeru aktuelnom lideru.
O tome svjedoči činjenica da su izabranici Zorana Đuraškovića tri puta slavili u posljednja četiri okršaja sa Podgoričanima.
– Vjerujem da ćemo i ovog puta biti više zadovoljni poslije utakmice – za Pobjedu kaže Đurašković.
– Izuzetno cijenim ekipu Budućnosti. Tabela govori koliko su superiorni – imaju najviše pobjeda, najmanje poraza, najbolju gol-razliku... Jako dobro su izbalansirani, posjeduju timski i individualni kvalitet. Rivalu prepuštamo ulogu favorita, ali ovo su mečevi koje znamo da igramo. Pobjeđivali smo Budućnost u prethodnim duelima, čak i pod Goricom. Ovo su utakmice koje dodatno motivišu. Očekujem da se prikažemo u najboljem izda-
9 – Vukotić (Budućnost)
8 – Abdulahi (Arsenal), Korać (Jedinstvo)
7 - Bojović (Budućnost), Janjić, Kalezić (Sutjeska)...
nju, jer samo tako možemo da se nadamo povoljnom ishodu – poručio je trener Mornara. Prethodne tri pobjede prvoligaša sa Jadrana nad ,,plavima“ bile su sa po 1:0... – Malo koji tim može da se pohvali da je tri puta savladao Budućnost od četiri posljednja meča. Odlučivao je jedan gol, a to znači da su nijanse, najsitniji detalji uticali na ishod. Slično će biti i na „DG areni“. Greške moramo da svedemo na minimum, jer Budućnost surovo kažnjava propuste. Uvjerili smo se u to krajem avgusta na „Topolici“ kada smo bili „izmučeni“ od Evrope – oni su trijumfovali sa 2:0 – kazao je Đurašković. Na „Topolici“ se trenutno radi novi teren. Mornar je prinuđen da domaće mečeve
Završeno Omladinsko prvenstvo svijeta u šahu u Prana i Šukhman novi
PODGORICA - Indijac Pranav Vankataneš u muškoj i Ruskinja Ana Šukman u ženskoj konkurenciji, novi su omladinski prvaci svijeta u šahu. To je epilog trinaestodnevne planetarne šahovske smotre u Petrovcu na kojoj je nastupilo skoro 260 igračica i igrača iz 67 država. Indijski velemajstor Pranav Vankataneš je titulu planetarnog vladara osvojio sa devet poena. Pranav (2615) je pružio izvanrednu igru, ostvario je sedam pobjeda i četiri remija, ostvarivši performans od 2721 i potpuno zasluženo osvojio prvo mjesto. Dodatni kriterijumi su odlučili da srebrna medalja pripadne FIDE majstoru Maticu Lavrenčiću
iz Slovenije koji je osvojio 8,5 poena koliko je imao i trećeplasirani velemajstor Elham Amar iz Norveške. U ženskoj konkurenciji neprikosnovena je bila Ana Šukhman predstavnica Rusije, ko-
u Tivtu, Bokelj igra sa Sutjeskom
igra van svog dvorišta...
– Već drugi put da domaću utakmicu organizujemo van Bara. Žao mi je što se ne igra na našem stadionu, ali to su okolnosti koje smo prihvatili. Jeste hendikep, ali ne umanjuje želju da se ponovo dokažemo protiv Budućnosti. Igraćemo visoko, otvoreno, napadački. Uostalom, to je model koji nam je donio dobre rezultate protiv lidera. Nećemo ništa mijenjati u principima. Naravno, rezultat zavisi i od protivnika. I oni imaju trenera sa svojim zahtjevima. Vidjeće-
mo ko će biti uspješniji – ističe Đurašković.
,,PLAVI“ GRABE KA TRONU
Budućnost je senzacionalno ispala iz Kupa, ali u prvenstvu ništa ne prepušta slučaju. ,,Plavi“ krupnim koracima grabe ka sedmoj tituli u klupskoj istoriji. Trofej može da bude bliži poslije sudara sa Mornarom.
– Dobro smo počeli proljeće, sve je, osim utakmice sa Iskrom koja nas još boli, za sada – odlično. Imamo rezul-
hverdijeva iz Azerbejdžana, koliko je imala i trećeplasirana Lu Miaoji iz Kine, koja je bila prva nositeljka na turniru. Najbolji crnogorski predstavnik bio je Peko Đurović koji je ostvario polovičan učinak od 5,5 poena, dok su po pola poena manje osvojili Mihailo Pušara i Đorđe Žižić. Najuspješnija naša dama bila je Mateja Popović B. K. u Petrovcu
ja je takođe imala devet poena. Šukhman je u posljednjih pet kola ostvarila svih pet pobjeda i potpuno zasluženo došla do najsjajnijeg odličja. Na drugom mjestu sa osam poena turnir je okončala Ajan Ala-
Petrovac je jedini sastav koji je ostvario maksimalan skor od početka proljećnje polusezone. Računajući Kup i elitni rang, „nebo-plavi“ imaju četiri od četiri. Crta li se u Tivtu peta vezana pobjeda?
– Na krilima dosadašnjih uspjeha, idemo na petu proljećnju pobjedu – za Pobjedu kaže Zdravko Dragićević, trener Petrovca. – Samopouzdanje ekipe je
zahtjevne i Mornar ima snagu kojom može da se suprotstavi svim ekipama u prvenstvu. Spremni smo za borbu, želimo novi trijumf kako bismo se dodatno približili tituli – jasan je 30-godišnji centralni bek. Granulo je sunce, temperature su visoke, vremenski uslovi posljednjih dana u Podgorici su gotovo savršeni.
Valjda budu i bolji tereni...
Ilija Serikov (Budućnost) u akciji
tat, igramo dobro, ali sam siguran da možemo još bolje da izgledamo. Ne postoji granica kada se trudite i želite – rekao je Ilija Serikov, ruski internacionalac u redovima vodećeg tima na tabeli. Aktuelna sezona je već donijela dva okršaja u domaćem prvenstvu: Budućnost je slavila u Baru 2:0, a izgubila pod Goricom 1:0.
– Mornar je uz Bokelj jedini tim koji nas je porazio, tako da odlično znamo koliko može da bude opasan po nas. Biće teško, obje utakmice su bile
– Ne znamo u kakvom je stanju teren „DG arene“, ali vjerujem da će biti dobar. Ne obaziremo se na to, znamo šta je naš cilj. Maksimalno poštujemo Mornar, ali ne gledam previše na prednosti i mane protivnika, jer mislim da će pobjeda biti naša ukoliko budemo koncentrisani, posvećeni i požrtvovani – poručio je Serikov.
Momak iz Kastroma ljetos je pojačao Budućnost. Opravdao je očekivanja, navikao se na Crnu Goru.
– Volim Podgoricu, saigrače i navijače, sviđa mi se Crna Gora kao država. Daću sve od sebe da budemo što bolji, da
na visokom nivou. Krenuli smo odlično u nastavku sezone i bilo bi lijepo da zadržimo ovakav ritam.
osvajamo trofeje i napravimo iskorak u Evropi – kazao je Serikov.
SILAĐI „IKS FAKTOR“ BOKELJA
Bokelj je u prvoj polovini prvenstva pobjeđivao ekipe koje su osvajale titule – Budućnost, Dečić i Sutjesku. Plan Kotorana je da se novim trijumfom protiv Nikšićana učvrste na trećoj poziciji.
– Sutjeska je promijenila dosta igrača u zimskom prelaznom roku. Imidž kluba ne dozvoljava da budu u donjem dijelu tabele i polako su počeli da se pridižu. Sportski je da sanjaju Evropu. Mi smo tu da damo maksimum pred svojim navijačima. Znamo da će biti zahtjevna utakmica, ali ako uđemo sa dobrom energijom, možemo do tri boda koja bi mnogo značila – za Pobjedu je izjavio trener Drašković Napadač Vladimir Silađi najveće je pojačanje Bokelja u januarskom „merkatu“. Iskusni ofanzivac riješio je duel u Bijelom Polju, a u meču pod
Danas na programu utakmice 21. kola Druge lige
PODGORICA – Utakmicama 21. kola danas se nastavlja Druga liga. Četiri meča biće odigrana u dva termina, jer će ovu rundu otvoriti lokalni derbi Kom – Podgorica, koji se sastaju u ne baš popularnoj satnici – tačno u podne! Ostale tri utakmice Grbalj – Lovćen, Igalo – Iskra i Rudar – Ibar počinju u 14 časova, dok je ekipa Mladosti DG slobodna u ovom kolu. Derbi ove runde igra se u Radanovićima, gdje Grbalj dočekuje Lovćen. Dva tima dijeli samo jedan bod, a predstavljaju velike rivale u borbi sa Igalom za treće mjesto, zbog čega je jasno koliki značaj ima ova utakmica. U Podgorici igraju Kom i Podgorica. Zlatičani su
utakmice Kom - Podgorica
Biće teško protiv Arsenala. Riječ je o dobrom timu, koji, možda, nije najbolje otvorio polusezonu, ali sigurno ima kvalitet i iskustvo, kako u igračkom kadru, tako i u stručnom štabu. Znamo da nas čeka zahtjevan izazov, ali želimo da se nadigramo i „pojurimo“ tri boda. Svi fudbaleri su na raspolaganju, osim Rodriga Fausta koji još uvijek nije spreman nakon povrede – zaključio je mladi strateg.
Goricom asistirao je za vođstvo Kotorana. Spletom okolnosti – nije previše bio na terenu. U punom izdanju očekuje se protiv Sutjeske. – Kasnije nam se priključio u fazi priprema i trebalo je malo vremena da se fizički spremi. Ušao je sa klupe protiv Jedinstva i donio nam pobjedu. U meču sa ekipom Budućnosti je asistirao Peroviću kada smo poveli, ali dobili smo crveni karton u prvom poluvremenu i zamijenjen je taktički. Silađi je odmah pokazao kvalitet, dobro trenira i mnogo nam znači. Očekujem da protiv Sutjeske na terenu bude onoliko koliko zaslužuje, a to je cijelu utakmicu – ističe Drašković, koji ima problema sa sastavom: – Ne možemo da računamo na braću Čavor, ali koga nema –bez njega se mora. Proširili smo roster i vjerujem da će momci koji dobiju šansu biti na visini zadatka. Trenutak je jako bitan za nas i uradićemo sve da upišemo trijumf – dodao je šef stručnog štaba tima iz Kotora. D. KAŽIĆ
od starta sezone ,,fenjeraši“ i u teškoj situaciji su kada je u pitanju borba za opstanak, dok Podgorica je u zlatnoj sredi-
ni, iznad opasne zone, ali daleko od zone baraža. U Pljevljima će Rudar i Ibar igrati derbi sjevera. Rudar ima pet bodo-
va manje od lidera, a s obzirom na to da je Mladost slobodna u ovom kolu, Pljevljaci imaju priliku da se dodatno primaknu, dok Ibar ima pet bodova više od posljednjeplasiranog Koma. Igraju još Igalo – Iskra. Domaći jure pobjedu kako bi nastavili borbu za baraž.. R. P.
Boston bolji od Filadelfije, Čikago i dalje bez Nikole Vučevića, Dončić i Džejms produžili seriju Lejkersa
PODGORICA – Nakon
uzbudljivog meča, koji je završen u produžetku, Los Anđeles Lejkersi su na svom terenu savladali Njujork 113:109 i zabilježili osmi uzastopni trijumf u NBA ligi. L ejkerse je predvodio dvojac Luka Dončić – Lebron Džejms . Dončić je upisao 32 poena, 12 asistencija i sedam skokova, a Džejms 31 poen, 12 skokova i osam asistencija. Dvocifreni su bili i Gejb Vinsent sa 12 i Dalton Neht sa 11 poena. U ekipi Njujorka najefikasniji je bio Džejlen Branson, koji je zabilježio dabl-dabl sa 39 poena i 10 asistencija. Odži Anunobi je postigao 20 poena, Džoš Hart je dodao 18 poena i 10 skokova, dok je Karl-Entoni Tauns upisao 12 poena i 14 skokova. Lejkersi su drugi na tabeli Zapadne konferencije sa skorom 40-21, dok je Njujork treći na Istoku sa 40 pobjeda i 22 poraza.
Šampion Boston je kao domaćin pobijedio Filadelfiju 123:105 za treću pobjedu u nizu.
Najefikasniji u ekipi Bostona bio je Džejson Tejtum sa 35 poena, uz sedam skokova. Pej-
Kari je meč završio sa 40 poena (iz igre 20-12, trojke 13-7), a imao je i po četiri skoka i asistencije. Publiku na noge je digao u finišu prvog poluvremena, kada je primio loptu kod centra terena, okrenut leđima prema košu, sa samo tri sekunde do isteka druge četvrtine. Bez mnogo razmišljanja, okrenuo se i „opalio“ šut sa 10 metara i pogodio
ton Pričard je dodao 19 poena, Bejlor Šajerman je upisao 15 poena, dok su Derik Vajt i Tori Kreg postigli po 12 poena. Utakmicu su propustili Džejlen Braun, Kristaps Porzingis, Džru Holidej, Al Horford i Sem Hauzer U ekipi Filadelfije najefikasniji je bio Keli Ubre Junior sa 27 poena. Doskorašnji igrač Žalgirisa Loni Voker je dodao 17 poena, dok je Džastin Edvards upisao 14 poena. Uz Džoela Embida, koji će zbog povrede kolena pro-
PODGORICA – Pred današnje teško gostovanje Dubaiju (17 časova po našem, a 20 sati po lokalnom vremenu), protiv kvalitetnijeg i iskusnijeg rivala, kandidata za vrh ABA lige, trener SC Derbija može da bude zadovoljan makar zdravstvenim stanjem u timu.
Mnogo više nego što je to bio slučaj pred prethodno kolo i meč protiv Spartaka, kada trener Podgoričana nije mogao da računa na povrijeđene Igora Drobnjaka (skočni zglob) i Luku Bogavca (polomljen nos), te bolesne Zorana Vučeljića i Ivana Bogdanovića
– Ako izuzmemo povrijeđenog Igora Drobnjaka, mislim da smo u četvrtak, poslije crnogorskog Kupa, prvi put imali skoro kompletan tim na treningu. To je za nas, poslije svih problema koje smo imali, jedan značajan momenat – kaže Mijović, uz napomenu da će Bogavac da nastupi sa zaštitnom maskom.
Gostovanje novajliji u ABA ligi je, svakako, izazov za „studente“.
pustiti ostatak sezone, zbog povreda nijesu igrali ni Pol Džordž i Tajris Meksi Boston je drugi na tabeli Istočne konferencije sa 45 pobjeda i 18 poraza, dok Filadelfija zauzima 11. mjesto sa skorom 21-41.
Stef Kari je imao sjajno veče u pobjedi Golden Stejta nad Bruklinom sa 121:119. Voriorsi su upisali 10. pobjedu na posljednjih 12 utakmica. Kari je meč završio sa 40 poena (iz igre 20-12, trojke 13-7), a imao je i po četiri skoka i asistencije. Publiku na noge je digao u finišu prvog poluvremena, kada je primio loptu kod centra terena, okrenut leđima prema košu, sa samo tri sekunde do isteka druge četvrtine. Bez mnogo razmišljanja, okrenuo se i „opalio“ šut sa 10 metara i pogodio.
Džimi Batler je dodao 25 za Voriorse uz šest asistencija, a dvocifren je bio Geri Pejton sa 16 poena i devet asistencija. Golden Stejt ima 10-2 od kada je Batler ušao u postavu, 8. februara u Čikagu. U ekipi Bruklina, koji je izgubio šesti meč u nizu, istakli su se Kameron Džonson sa 26 poena, šest skokova i četiri asistencije i Kam Tomas 23 poena i sedam asistencija. Čikago je i dalje bez povrijeđenog Nikole Vučevića, ali je pobijedio Orlando 125:123, uz 44 poena Kobija Vajta
Rezultati: Orlando – Čikago 123:125, Atlanta – Indijana 124:118, Bruklin – Golden Stejt 119:121, Boston – Filadelfija 123:105, Nju Orleans –Hjuston 97:109, LA Lejkers –Njujork 113:109 S. J.
– Ovo je još jedna utakmica iz reda utakmica u kojima imate veliku šansu da napredujete, da budete bolji. Mislim da, ukoliko želite da budete u igri protiv Dubaija, odbrana mora da bude na visokom nivou. Tu prevashodno mislim na igru „jedan na jedan“ i „pik en rol“ odbrani. Takođe, važna je agresivnost na kreatori-
linijom koju predvode Abas, Prepelič, Anđušić, Mejson, Tejlor. Radi se o širokom rosteru, jako mnogo opcija i na Košarkaši
ma, igraju mnogo po dubini, „pik en rol“, u postu sa Duverioluom, Butselom i Vilijamsom, sa odličnom spoljnom
EPCG Superliga za odbojkašice (16. kolo)
PODGORICA – Odbojkašice Luke Bar upisale su maksimalnu pobjedu kod kuće protiv Jedinstva, u premijernom meču 16. kola EPCG Superlige. To je 15. pobjeda Baranki koje će ponovo biti same na prvom mjestu, čekajući meč Herceg Novog u subotu protiv Gimnazijalca. Jedinstvo je upisalo 12. poraz.
Baranke su do trijumfa vodile Dijana Vuković sa 15 i Teodora Čavić sa 10 poena, dok se u poraženom timu istakla Andrijana Merdović sa devet poena. Herceg Novi je apsolutni favorit protiv Gimnazijalca, koji ima pet pobjeda u dosadašnjem toku prvenstva, a derbi kola je u Podgorici između trećeplasirane Budućnosti (skor 13-2) i četvrtoplasiranog Albatrosa (8-7).
U derbiju sredine tabele, u Podgorici igraju Morača i Budva. Budvanke su u prethodnom kolu ubjedljivo savladale Galeb na domaćem terenu, dok je Morača priredila iznenađenje u Herceg Novom, pobjedom nad Albatrosom sa 3:2. Morača je šesta na tabeli sa pet pobjeda, dok Budvan-
Branilac trofeja u muškoj konkurenciji dobio tehničku organizaciju
PODGORICA – Odbojkaški klub Budva dobio je organizaciju finalnih utakmica Kupa Crne Gore, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore.
Budvani su dobili tehničku organizaciju nakon sprovedenog konkursa na koji se, takođe, prijavio i OK Herceg Novi. Finalne utakmice Kupa Crne Gore igraće se 30. marta u dvorani Mediteranskog sportskog centra Budva. Prvo će na teren, od 16 časova, odbojkašice Herceg Novog i Luke Bar, dok je za 18.30 sati zakazano muško finale između Budve i Budućnost voleja. Trofeje u Kupu brane odboj-
utakmici 22. kola Admiralbet ABA lige
nama je da pokušamo da se pripremimo na što bolji način i vidimo za šta je to dovoljno –dodaje Mijović.
ke drže petu poziciju sa dvije pobjede više.
Posljednja utakmica 16. kola zakazana je za utorak, kada će snage odmjeriti ekipe sa začelja tabele – Galeb i Akademija. Galeb silno traži novi trijumf kako bi izbjegao ispadanje iz najjačeg ranga takmičenja, dok Akademija želi pobjedu kako bi pobjegla sa dna tabele i osigurala mirniju završnicu sezone. Rezultati i parovi 16. kola: Luka Bar – Jedinstvo 3:0 (25:13, 25:20, 25:21). Danas: Herceg Novi – Gimnazijalac (16), Budućnost volej – Albatros (18), Morača – Budva (18.30). Utorak: Galeb – Akademija (17). S. J.
SC Derbi je u prvom dijelu lige odigrao odličan meč sa Dubaijem, u „MTEL dvorani Morača“ je poražen sa pola koša (87:86). Podgoričani su u drugom poluvremenu tog duela uspjeli da se vrate iz minusa od 12 poena koliko je bilo u 22. minutu (51:39) i da, čak, izjednače na 86:86, trojkom Erika Nila na 31 sekundu do kraja. U narednom napadu je AjzeaTejlor izborio diskutabilni faul Emira Hadžibegovića, ali je na 10,6 sekundi do kraja pogodio samo jedno bacanje. Mijović nije imao tajm-aut, SC Derbi je krenuo u napad za pobjedu, ali je Nil umjesto heroja postao tragičar meča, jer se spetljao i potrošio napad... – O ekipi Dubaija ne treba previše trošiti riječi, mislim da se radi o jednom od timova sa najvećim individualnim kvalitetom u ABA ligi. Rezultati jasno pokazuju za šta je tim građen u ovoj sezoni. Mi smo u prvom dijelu sezone imali jednu jako dobru utakmicu
protiv njih, na jednu loptu sa posljednjim napadom. Sada je situacija malo drugačija i oni su upotpunili svoj roster dok smo mi bez nekih nosilaca i sigurno da Dubaiju pripada uloga favorita – zaključio je Mijović.
SC Derbi u duel sa Dubaijem ulazi sa sedam pobjeda i 14 poraza, dok je Dubai četvrti na tabeli sa skorom 16-5. – Očekuje nas fizički teška utakmica protiv veoma kvalitetne ekipe sa iskusnim i talentovanim igračima na svim pozicijama. Mi smo se koliko-toliko kompletirali, s obzirom na to da nam je u prošloj utakmici falio veliki broj igrača na bekovskim pozicijama. I dalje smo bez Drobnjaka, ali ćemo pokušati da nadoknadimo njegovo odsustvo. Odradili smo nekoliko kvalitetnih treninga ove nedjelje i uz određeni fokus i energiju nadaćemo se najboljem u ovom meču – rekao je Emir Hadžibegović, krilo SC Derbija. S. JONČIĆ
Nestvaran učinak košarkašice Budućnost Bemaksa
Mornar ubjedljivo izgubio od Cibone, u derbiju začelja Admiralbet ABA lige
Iako je do kraja ligaškog dijela ostalo još osam kola, košarkašima Mornara Barsko zlato trebaće pravo čudo da u ligaškom dijelu izbore opstanak u ABA ligi.
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa već više od decenije dominiraju na domaćoj sceni i redovne su učesnice završnice WABA lige. Podgoričanke su više od 10 godina bez poraza na domaćoj sceni, gdje su im mečevi u seniorskoj konkurenciji samo lakši treninzi. Tako je bilo i juče u ,,Bemaks areni“, gdje je ,,šareni“ sastav ,,vučica“ imao samo formalni posao protiv mlade ekipe Herceg Novog – 128:47. Ipak, ubjedljiva pobjeda ne predstavlja ništa novo u Prvoj ligi za košarkašice, ali učinak 14-godišnje Jane Beljkaš iz Budućnost Bemaksa svakako je učinak koji će se pamtiti i
sigurno predstavlja svojevrsni rekord. Naime, djevojčica koja je ove sezone stigla iz Pljevalja, a koja će uskoro proslaviti 15. rođendan, dominirala je u utakmici protiv Novljanki – za 36 minuta igre postigla je 32 poena (šut iz igre 16-20), uz čak 35 skokova, za indeks 64! Sam meč donio je „jednosmjernu ulicu“ – na kraju prve dionice bilo je nevjerovatnih 51:5! Kod domaćih Maraš je ubacila 22, a u strijelce su se upisale još Radović 17, Radević 15, Ilić 13, Dragišić 10, Vukmirović 8, Bulajić 5, Laković 4 i Loncović 2. Kod Novljanki Petković 14, Jana Cimbaljević 13, Letić 9, Markanović 6, Jeretin i Petra Cimbaljević po 2, Lutovac 1. R. P.
U derbiju začelja u Zagrebu, izabranici Mihaila Pavićevića su ubjedljivo poraženi od Cibone sa 82:64, pa su nakon 22. kola ostali još više prikovani za dno tabele sa samo jednom pobjedom. Pretposljednja Cibona sada ima tri pobjede više i bolja je međusobno (Mornar je u Baru slavio 92:85), a isti broj pobjeda više od Barana ima i Krka, dok su Split i SC Derbi, realno, na nedostižnoj distanci sa po šest pobjeda više. Kako stvari trenutno stoje, Mornaru ostaje da se nada u pozitivan rasplet u ABA2 ligi. Naime, u slučaju da neki srpski tim bude pobjednik drugog ranga regionalnog takmičenja, taj tim će, zbog nacionalnog ključa (maksimum šest timova iz jedne zemlje), igrati baraž protiv najlošijeg tima iz Srbije u ABA ligi (trenutno je to Borac), dok bi posljednjeplasirana ekipa iz ABA igrala baraž sa drugoplasiranom iz ABA2 lige. Ako je i drugoplasirana iz Srbije, onda ne bi bilo baraža i „fenjeraš“ iz ABA lige bi opstao u društvu najboljih. S obzirom na to kako je izgledao u prvih 15 minuta, nakon kojih je imao 19 poena zaostatka, Mornar je mogao da bude i te kako zadovoljan što je na odmor otišao sa osam poena minusa (33:25). Barani su najbolji dio prvog poluvremena imali u drugoj polovini druge četvrtine, i to dok je na parketu u ulozi plejmejkera bio maloljetni Vlado Komnenović (12. marta puni 18 godina). Sve prije toga je bilo za zaborav, jer je Mornar prvi poen na meču upisao nakon tri minuta i 12 sekundi, kada je Džamari Smit ubacio jedno od dva slobodna bacanja i smanjio vođstvo Cibone na 3:1. Barani su na prvi koš iz igre morali da čekaju pet minuta i 11 sekundi (tokom kojih su promašili pet šuteva za dva i dva za tri poena, te izgubili tri lopte), kada je Dru Pember pogodio trojku i smanjio minus svog tima na 7:4. Serijom 9:0, Cibona je u posljednjem minutu prve dionice imala 16
Vuković 8 Ročak 3 Radovčić 11
Aranitović 4
Perasović 22
Skorić 7 Bundović 8
Smajlagić 6 Majcunić 3 Jok 3 Bart 5 Rikić 2
poena prednosti (22:6), a onda je sredinom druge četvrtine došla i do vođstva od 19 razlike (31:12). Kada se činilo da su „cibosi“ uhvatili zalet za sigurnu i ubjedljivu pobjedu, Mornar je pokazao reakciju, pa je prvo sa sedam uzastopnih poena
Smita smanjio na 31:19, a onda je Lovro Buljević pogodio za dva poena, a onda je u narednom napadu realizovao jedno od dva bacanja, pa je Mornar na odmoru imao podnošljivih osam poena minusa.
Iako je Cibona početkom treće četvrtine vratila dvocifrenu prednost (35:25), Mornar je nastavio da igra u ritmu od druge polovine druge četvr-
tine, pa je serijom 9:0, koju je zaključio Noa Tomason sa dva pogođena bacanja, prišao na samo pola koša minusa (35:34), na šest minuta i 36 sekundi zaostatka. Uspijevali su Barani uglavnom da odgovaraju da koševe Cibone i ne dozvoljavaju domaćinu da se odlijepi, do 45:41, ali su onda pali. Zagrepčani su do kraja četvrtine digli prednost na devet poena (52:43), a onda su sa šest trojki u prvih šest minuta posljednje četvrtine, od čega je pet ubacio Ivan Perasović (sin nekadašnjeg rasnog strijelca Velimira Perasovića je imao ukupno 7-7 sa perimetra), poveli sa nedostižnih 24 razlike (76:52) S. J.
Danas počinje Evropski seniorski džudo kup
PODGORICA – Podgorica
će danas i sjutra biti domaćin Evropskog seniorskog kupa u džudou, koji će okupiti više od 300 boraca iz 29 država.
Predsjednik Jovica Rečević kazao je da je Evropski kup generalna proba za najvažniji sportski događaj ikada održan u Crnoj Gori – seniorsko Evropsko prvenstvo, od 23. do 27. aprila u Podgorici.
– Evropsku kup okupiće veliki broj država i takmičara, za sada je prijavljeno dolazak 29 država sa dva kontinenta, sa više od 300 takmičara. Jako zahtjevna organizacija, prvi put smo domaćini takmičenja tog ranga – rekao je Rečević na konferenciji za novinare i najavio da će u okviru manifestacije u zvaničnoj posjeti
Džudo savezu boraviti predsjednik Evropske džudo unije Laslo Tot
– To nam daje dodatnu odgovornost da učinimo dodatni napor da sve protekne u najboljem redu – rekao je Rečević.
Potpredsjednik Džudo saveza Marinko Jovović kazao je da je organizacija takmičenja izuzetna zahtjevna, navodeći da već dva dana pripremaju Sportski centar.
– U organizaciju uključen je veliki broj volontera, kao i ljudi iz Organizacionog odbora, a prisutno je više od deset delegata iz Evropske džudo unije, koji su supervizori za medicinsku i sudijsku kontrolu, za organizaciju samog takmičenja – rekao je Jovović i saopštio da je postavljeno više od hiljadu kvadrata tatamija, LED ekrani i pobjednička postolja. – Izuzetno zahtjevna organizacija, ali uspjeli smo da je odradimo na najbolji način –rekao je Jovović.
Predsjednik DŽSCG Jovica Rečević
Selektor Ilija Vukotić kazao je da je na Evropskom kupu prijavljeno učešće ozbiljnih takmičara, rangiranih među prvih 100 u svim kategorijama. – To otežava posao našim borcima, ali im ujedno omogućava da se pred svojom publikom oprobaju sa najjačim borcima Evrope i svijeta. Što se nas tiče, prijavljeno je 47 džudista, ali imamo nekih zdrastvenih problema sa par takmičara. Imaćemo jak tim, sa pravom se nadamo da možemo da se umiješamo u borbu za meda-
Crnogorci uspješno završili prvi turnir razvojnog kampa u Antaliji
PODGORICA – Crnogorski teniseri uspješno su završili prvi turnir u uzrastu od 14 godina na razvojnom kampu u Antaliji (Turska), na kom učestvuje deset evropskih zemalja.
Petar Stanković je nakon teške borbe za 3. mjesto ipak završio turnir kao četvrti, dok je Đorđe Kordić ostvario pobjedu nad protivnikom iz Azerbejdžana uprkos povredi ramena. U ženskoj konkurenciji, Anja Adamović je izvojeva-
la sedmo mjesto u „domaćem“ okršaju protiv Eve Angeline Radoman. Najuspješniji ta-
kmičari uzrasta od 14 godina izboriće mjesto u timu Evrope koji će na ljeto igrati presti-
Danas počinje seniorsko prvenstvo Evrope u streljaštvu
Crnogorski strijelci
PODGORICA – Osijek
će od danas do 13. marta biti domaćin seniorskog prvenstva Evrope u streljaštvu, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore. Crnogorsko streljaštvo predstavljaće četiri takmičara. Nastupiće Nevena Šaranović, Lazar Vujošević i Savo Vulević u disciplini vazdušni
pištolj, a Miloš Božović u disciplini vazdušna puška.
Crnogorski strijelci takmičenje će početi danas, kada će na vatrenu liniju izaći „pištoljaši“. Svi crnogorski reprezentativci nastupiće i u novoj disciplini solo.
Crnogorske strijelce predvode treneri Željko Božović i Dušan Đukić
Za razliku od seniora, mlađe uzrasne kategorije već su imale nastup. Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore na 13. mjestu završila je ekipni nastup na Evropskom prvenstvu u streljaštvu, u disciplini trio.
Crnogorski tim nastupio je u sastavu Ksenija Jukić, Kristina Popović, Ena Đukić, Staša Lutovac i Milovan Drobnjak
U pojedinačnoj konkurenciji, Milovan Drobnjak ostvario je 617,8 krugova i zauzeo 49. mjesto od ukupno 62 takmičara, uz lični rekord. Najbolja u po-
lju – rekao je Vukotić i ponovio da će biti izuzetno jaka konkurencija i da je u svakoj kategoriji prijavljeno 30 boraca. – Za medalju trebaće nam četiri ili pet mečeva. Sposobni su, spremni, dobar dio njih nema iskustva, ali će imati priliku da vide gdje su u odnosu na najbolje. U svakoj kategoriji imamo predstavnike – rekao je Vukotić. Reprezentativac Petar Radović kazao je da su, uprkos jakoj konkurenciji, očekivanja velika.
– Pripreme su prošle dobro. Konkurencija je nikada jača, ali smatram da smo kroz naporne pripreme i praćenje kampova dostigli zavidnu formu, koja nas može odvesti u borbu za medalju – rekao je Radović i očekuje podršku sa tribina, navodeći da mu puno znači što će se boriti pred svojim navijačima. Početak takmičenja oba dana je u deset sati, dok je svečano otvaranje zakazano za subotu u 15.30 sati.
Takmičenje će biti održano na tri tatamija, za prvi dan planirane su lakše muške i teže ženske kategorije. Finalni blokovi na programu su od 16 do 18 sati. R. PEROVIĆ
žne teniske turnire u zapadnoj Evropi. Teniseri uzrasta 12 godina su završili prvu nedjelju razvojnog kampa u kojoj su trenirali i pripremali se za turnir koji će se održati druge nedjelje kampa. Razvojni kamp u Antaliji se u saradnji sa Svjetskom (ITF) i Evropskom (ETA) teniskom asocijacijom održava već 14 godina, a Crna Gora je učesnik kampa od samog osnivanja. Ove godine, na kampu je učestvovalo ukupno deset evropskih zemalja, i to: Crna Gora, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Gruzija, Moldavija, Albanija, Jermenija i Turska kao domaćin. R. P.
jedinačnoj konkurenciji bila je Ksenija Jukić sa 618,5 krugova (78. mjesto). Nastupile su i Kristina Popović (614,5 krugova, 91. mjesto), Ena Đukić (608 krugova, 101. mjesto) i Staša Lutovac (607,4 kruga, 102. mjesto). U novoj disciplini solo najbolje plasirana bila je Ksenija Jukić sa osvojenim 21 bodom (38. mjesto), Ena Đukić je bila 49. (20 bodova), dok je Kristina Popović osvojila 17 bodova i zauzela 64. mjesto. Nastup reprezentacije nadgledao je i pratio stručni štab predvođen trenerima Željkom Miličkovićem i Vojislavom Zečevićem R. P.
Crnogorska atletičarka ispunila primarni cilj na dvoranskom prvenstvu Evrope
PODGORICA – Marija Vuković nastupiće sjutra u finalu Evropskog dvoranskog prvenstva. Crnogorska atletičarka sa preskočenih 189 centimetara uspjela je da izbori finale discipline skoka uvis na šampionatu, koji se održava Apeldurnu.
Marija je u kvalifikacijama skoka uvis preskočila visinu od 189 centimetra i zauzela šesto mjesto, čime je izborila mjesto za finale, gdje će se naći osam najboljih. Crnogorska atletičarka je lako preskočila 175 i 180 centimetara iz prvog pokušaja, dok je iz drugog puta uspjela da preskoči 185 i 189 centimetara, što je bilo dovoljno za plasman u finale. Nijedna takmičarka nije preskočila
normu od 192, pa je osam najboljih izborilo plasman dalje. Sa Marijom na šampionatu je njen trener Grk Vasilikos Dimitrios
Finale skoka uvis planirano je da se održi posljednjeg takmičarskog dana (sjutra od 17.05 časova) Evropskog prvenstva, koje je okupilo 700 sportista iz 46 država Evrope. Ovo je ujedno i prvi put da se prvenstvo održava u dvorani u Holandiju od 1989. godine. Događaj na licu mjesta prati oko 30.000 gledalaca, kao i oko 66 miliona gledalaca putem TV prenosa. Mariju ove godine pored ovog očekuje veliki broj takmičenja na otvorenom zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Japanu koje je na programu u Tokiju od 13. do 21. septembra. R. P.
Atletski savez Crne Gore potvrdio
PODGORICA – Međunarodni ultramaraton na 50 kilometara „Montenegro 2025“ biće održan 30. marta u Podgorici. Podgorički ultramaraton održava se 26. put, a ultramaratonci će i ove godine trčati Ulicom crnogorskih serdara, pored brda Ljubović. Kružna staza duga je kilometar. Vremenski limit za takmičenje je ograničen na šest sati, pa će zvaničan rezultat važiti samo za one takmičare koji 50 kilometara pređu za to vrijeme. Ultramaraton će biti i zvanično prvenstvo Crne Gore, a održava se u okviru manifestacije „Dan trčanja Podgorice“, sa ciljem da se animira i uključi što više zaljubljenika u trčanje u glavnom gradu i Crnoj Gori. Trke na pet i deset kilometara biće i zvanično prvenstvo Crne Gore na cesti.
U okviru ultramaratona predviđene su i trke zadovoljstva na tri, pet, deset i 21 kilometar. Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Milorad Backović apelovao je da se što više ljudi bavi sportom u glavnom gradu i Crnoj Gori. – Posljednjih nekoliko godina ima sve više zaljubljenika koji se bave sportom iz zadovoljstva u cilju očuvanja zdravlja. Pozivam sve ljubitelje trčanja da se što više uključe i učestvuju u trkama na tri, pet i deset kolometara, a oni koji to žele mogu se oprobati i u trci na 21 ili 50 kilometara – rekao je Backović. Tehnički organizator manifestacije je ATK Podgorički maraton, u saradnji s Atletskim savezom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih. Početak manfestacije planiran je za deset sati. R. P.
Subota, 8. mart 2025.
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.178/2025 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI”MonteCredit”DOO Podgorica,Ul.8 Marta br.52, protiv izvršnih dužnika Irene Šekularac I Radiše Pavićevića,oboje iz Bijelog Polja a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, v.s. od 9.657,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 07.03.2025 godine:
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Radiši Pavićeviću sa poslednjom poznatom adresom Resnička br.63,Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 178/2025 od 14.02.2025 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima postupka Iv.br.178/2025 od 28.02.2025 godine. Izvršni dužnik Radiša Pavićević može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 07.03.2025.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Poslovni broj: Iv 3133/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Jovetić Milica, ZELENI POJAS BB, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 385,12 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Jovetić Milica iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3133/24 od 17.06.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 5169/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Berišić Ljulja, Meraja, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 380,06 eura, dana 07.03.2025. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Berišić Ljulja, Meraja, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 5169/23 od 05.01.2024. godine rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv 5212/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Maslakov Igor, Kruče bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 120,81 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Maslakov Igor, Kruče bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 5212/24 od 28.11.2024. godine rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Saučešće se prima u kapeli na gradskom groblju Čepurci 8. marta od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
ćerke TATJANA i IVANA, unučad ANDRIJA, MATIJA i LUKA, sestrić BRANKO i ostala rodbina.
1/9
Cjenovnik čitulja
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi 35€
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.
Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
МИЛО, СТЕФАН и НИКОЛА, унуке МИЛИЦА, ЛАНА и НИКОЛИНА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина РАЗИЋ и МИТРОВИЋ
Preminuo je naš dragi
DURUTOVIĆ 1940-2025
Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice 7. marta na mjesnom groblju u Donjim Breznima.
OŽALOŠĆENI: supruga SULUMIJA, sin VESKO, kćerka MAJA, sestra IVKA, sinovci DRAGUTIN i MILUTIN, sinovica JELENA, snaha MARIJA, unučad DORIS, SARA, FILIP i LUCIJA, praunučad JANA,VOJISLAV i VIKTOR, sestrići, sestrične i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragoj strini ZORKI
Posljednji pozdrav našem dragom ujaku
MIRKU DURUTOVIĆU
S ljubavlju i poštovanjem, DRAGAN RADOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
RAZIĆU od porodice pok. BELOG POPOVIĆA
Draga majko
Počivaj u miru IVANA sa porodicom
Dragoj našoj
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragoj
Od COLA sa porodicom
neizmjernom tugom opraštamo se od naše voljene sestre
MILENE POKRAJAC-CEROVIĆ
Od TANJE, GORANA, ANDRIJE i LUKE
DRAGAN, VESKO i DARKO sa porodicama
Dragoj našoj babi
Od ANDRIJE i LUKE
Posljednji pozdrav našoj dragoj drugarici JELENA PAJKOVIĆ
ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tebe MILAN MARKOVIĆ i GORDANA PAOVIĆ - JEKNIĆ
Subota, 8. mart 2025.
Posljednji pozdrav prijatelju
BOŽIDARU VUKSANOVIĆU
412
S poštovanjem, RADE i MAJA RAONIĆ 411
Ostali smo bez našeg dragog i iskrenog prijatelja
BOŽA VUKSANOVIĆA
Po dobru ćemo te pamtiti, a sa poštovanjem pominjati.
VOJKAN i TANJA MARKOVIĆ sa porodicom 413
Posljednji pozdrav prijatelju
BOŽIDARU VUKSANOVIĆU
Vječno pamćenje na iskreno prijateljstvo, RADOJE i STANA RAONIĆ 388
Preminuo je nekadašnji poslanik Skupštine Crne Gore
BOŽIDAR VUKSANOVIĆ
Sa pijetetom i poštovanjem sjećaćemo se njegovog lika i djela.
Posljednji pozdrav našem dragom i nikad prežaljenom
BOŽIDARU BOŽU VUKSANOVIĆU
čijim je preranim odlaskom Crna Gora izgubila iskrenog prijatelja i beskompromisnog borca za čast, pravdu i ljudskost, kao osnovne vrline koje krase našu zemlju, ali koje su ujedno krasile i našeg Boža.
Demokratska partija socijalista se oprašta od svog dugogodišnjeg saborca, istaknutog funkcionera i jednog od najuglednijih među nama.
Tokom svoje dugogodišnje karijere na istaknutim pozicijama u okviru izvršne i zakonodavne vlasti, ali i kao visoko nagrađivani sportista naše države, Božo je pokazao izuzetnu odgovornost i posvećenost, zbog čega je zauvijek ostavio neizbrisiv trag u sjećanjima svih nas.
Počivaj u miru, dragi prijatelju.
DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav voljenom prijatelju
BOŽIDARU VUKSANOVIĆU
Ostaćeš zauvijek u mom srcu i sjećanju.
Počivaj u miru.
DRAGAN KOPITOVIĆ sa porodicom
BOŽO VUKSANOVIĆ
Dragom i iskrenom prijatelju posljednji pozdrav
RADENKO RADOJIČIĆ sa porodicom
Mom dragom prijatelju i kumu
BOŽU VUKSANOVIĆU
Posljednji pozdrav, počivaj u miru. DRAGANA DOBROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju
Nikada nećemo zaboraviti kumstvo, tvoju dobrotu i plemenitost. Naše prijateljstvo se neće zaboraviti. Počivaj u miru. Kum BORO MIJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mom prijatelju BOŽU
MILOMIR LEOVAC sa porodicom
Posljednji pozdrav prijatelju
433
BOŽIDARU VUKSANOVIĆU
Porodica ŠAVELJIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav
BOŽIDARU VUKSANOVIĆU
Hvala na svemu, dragi kume. Počivaj u miru.
ĐIDO MARKUŠ sa porodicom
383 Četrdeset dana od smrti našeg dragog
MIRKA NOVAKOVIĆA
Tvoj odlazak je ostavio prazninu i bol u našim srcima, ali i puno lijepih uspomena. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Brat ZORAN, snaha SVETLANA, bratanić IVAN i bratanična ANDREJA
384 40 dana je od smrti našeg voljenog
MIRKA NOVAKOVIĆA
Riječima se ne može opisati tuga i bol koju si ostavio u našim srcima. Ostavio si nam najljepše uspomene. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Brat MLADEN NOVAKOVIĆ sa porodicom
IN MEMORIAM 4. 2. 1989. 8. 3. 2016. 14. 5. 2014.
MILAN NATAŠA ZORKA
KARAĐINOVIĆ LIPOVINA KARAĐINOVIĆ rođ. KARAĐINOVIĆ
Vrijeme ne donosi zaborav.
Vaše VERA, SONJA i TANJA sa porodicama
Četrdeset je dana otkad nije sa nama naš otac, svekar i đed
JURO KOMŠIĆ
Neizmjerno nam fali tvoja ljubav, podrška, vedri duh i tvoj osmijeh. Počivaj u miru, a sjećanje na tebe živjeće u našim srcima dok postojimo.
Tvoji: sin MIKI, snaha SANJA, unučad MILENA i PETAR
Četrdeset je dana od smrti mog voljenog TATE
JURA KOMŠIĆA
Prođe 40 dana bola i tuge za tobom. Bol u srcu, u duši praznina. Nedostaješ mi u svakom trenutku. Nedostaju mi tvoj glas, zagrljaj, tvoje prisustvo i naši razgovori. Ne znam kako dalje kroz život, jer sam tvojim odlaskom izgubila mnogo. Učim živjeti sa ovom prazninom. Hvala ti na svemu, tata, na ljubavi, snazi, savjetima, na svemu što si radio za mene. Počivaj u miru, gledaj i čuvaj me, a ja ću te uvijek čuvati u mom srcu, dragi tata, i beskrajno te voljeti.
Tvoja ćerka DACA
Četrdeset je teških i bolnih dana od smrti mog dragog supruga
JURA KOMŠIĆA
Sjećanje na tebe svaki dan, toliko toga lijepog provedenog sa tobom, zaslužuje vječnu ljubav i poštovanje. Fališ mi mnogo. Hvala ti na svemu
Tvoja DRAGICA
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog
Dani prolaze, a ti nam sve više nedostaješ. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe
Tvoji: kćerka MARIJA, unuci VUK i LUKA i zet SAVO
Subota, 8. mart 2025.
Četrdeset je bolnih dana od kada nije sa nama naš voljeni
Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima. Bez tebe ništa nije isto. Nedostaje nam tvoj osmijeh, tvoje riječi, tvoja dobrota. Bio si nam veliki oslonac i podrška.
S ponosom i iskrenom ljubavlju čuvaćemo sjećanje na tvoje časno ime. Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružao, za sve divne trenutke koje ćemo pamtiti. Tvoja dobrota i snaga nastavljaju da žive u našim srcima. U neđelju, 9. marta 2025, najuža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću, zaliti je suzama i okititi cvijećem.
Počivaj u miru, dragi naš, a mi ćemo te čuvati od zaborava
Tvoji najmiliji: supruga DRAGICA, sin MIKI, kćerke DACA i MARIJA, unučad MILENA, PETAR, VUK i LUKA, snaha SANJA i zet SAVO
Prošla je tužna godina otkako nije sa nama brat i ujak
MIODRAG
Ti nijesi otišao samo si postao dio svega.
Plačem jer nije prošlo i nikada neće proći. Ti si tu u našoj duši danas, sjutra i zauvijek.
sestra JOVANKA i sestrična JELENA
Dragi naš zete
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
U nedjelju 9. marta 2025. je godina dana od kada nije sa nama naš dragi
MIODRAG-DRAGAN DORONGIĆ
Vrijeme neumoljivo odnosi ljude i događaje, ali nam ostavlja snažne tragove kroz divna sjećanja na tvoj uzorni lik, uokviren ljubavlju i djelima koje smo zajedno gradili. Sa ponosom,
razgovori sa
8. 3. 2005–8. 3. 2025.
dr LUKA VUJOŠEVIĆ profesor Univerziteta Crne Gore
Uvijek u našim mislima ispunjenim ljubavlju, ponosom i zahvalnošću. PORODICA
Tvoje: VEJA i TINA
Tvoji: LJILJANA, DARKO, LIDIJA, BOJANA i DUŠAN
Godina prođe, ali ne i tuga zbog tvog preranog odlaska. Sve što je plemenito i ljudsko bilo je satkano u tvom srcu i duši. Počivaj u miru.
Porodica pok. DRAGOLJUBA TOMAŠEVIĆA
Godina je dana od kada nije sa nama naš
VUKČEVIĆ
Prođe godina, a dan nikad. Bljesak tvog osmijeha nas prati i daje snagu.
Nedostaješ nam, ali se nadamo da je tvoja duša tu pored jezera našla vječni mir. Hvala ti na svemu što si bio, to nam je ponos.
Danas će njegovi najbliži posjetiti njegovu vječnu kuću.
Tvoji: CVIJETA, JELENA, MILOŠ i GARA
RADIVOJE MARKOVIĆ Živio si tiho i dostojanstveno, takvog ćemo te pamtiti. Hvala ti za sve, počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
JELUŠIĆ RADA sa porodicom
Dragom ocu, tastu i đedu
Tuga nije u riječima već u našim srcima. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol, a ljubav i uspomene ostaju vječne. Bez tebe tužni, a ponosni kakvog smo te imali. Zauvijek ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru
Tvoja ćerka ANA, zet SRĐAN, unuke IVA i NEVENA
Dragom ocu, tastu i đedu
Teško je prihvatiti istinu da te više nećemo vidjeti, čuti tvoj glas i tvoje mudre savjete. Otišao si, a bol i praznina ostali su sa nama. Nedostaješ nam svakog dana, u svakom trenutku, ali tvoje riječi, dobrota i ljubav zauvijek će biti dio nas. Počivaj u miru
Tvoja ćerka MILENA, zet MILAN, i unučad VLADAN, NOVAK, ELENA i TODOR
Dragom ocu, tastu i djedu
RADIVOJU MARKOVIĆU
Prošlo je 40 dana od kada te nema. Bol je ista. Nedostaješ svokog dana. Svratiš nam u snove, makar tu te vidimo. Naučio si nas da se uvijek držimo zajedno i da dijelimo sve, pa dijelimo i bol za tobom. Jedno drugome smo utjeha. Počivaj u miru
Tvoja ćerka NATAŠA, zet SINIŠA, i unuci SARA i DAVID
Bio si najbolji đed na svijetu, a sada je teško gledati tvoju sliku na vitrini i znati da te više nikad neću uhvatiti za ruku. Teško je ući u tvoju sobu i vidjeti da je prazna, ali će mi zato srce uvijek biti puno uspomena i vremena koje smo proveli zajedno. Jednom si mi rekao da kad nas pogledaš onda znaš zašto si živio, a ja znam da nas i dalje gledaš i paziš na nas
Tvoja unuka ELENA - ENI
40 dana je od smrti našeg dragog supruga, oca, tasta i đeda
Bio si veliki oslonac u našu kuću. Mudar hrabar, vrijedan, pošten.
Treba nam tvoj savjet. Svakodnevno se pitamo… što bi ti sad rekao? Što bi uradio?Borio si se sa teškom bolešću… hrabro, tiho , sa malo riječi… tako si nas i napustio.
Hvala ti za sve što si nam pružio, a nama ostaje da te čuvamo u našim srcima, ponosni što smo te takvog imali.
Hvala svima koji su obilazili našeg Radivoja za vrijeme bolesti.
Hvala svima koji su izrazili saučešće, i ispratili ga do vječne kuće.
Hvala na izrazima saučešća putem telegrama i telefona kao i na priloženom cvijeću, riječima utjehe i na svakom iskrenom zagrljaju.
Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove, komšije i rođake da ćemo u nedelju 9.3.2025 u 10 časova posjetiti vječnu kuću našeg Radivoja Supruga DARA i sin MILOŠ
Dana 8. marta 2025. navršava se godina dana otkako si nas napustila naša voljena majko
LJUBICA Vojislava KNEŽEVIĆ
Ni danas, kao ni prije godinu dana bol ne prestaje, ali ljubav i sjećanje na tebe jači su od vremena. Tvoj topli zagrljaj i osmijeh ostaju urezani u našim srcima.
Sa ljubavlju najdraži tvoji MAJA, MIODRAG i MILENA
Draga naša baba Ljubice
LJUBICA Vojislava KNEŽEVIĆ
Prošla je godina otkako si nas napustila, ali ne prođe ni dan da ne pomislimo na tebe. Tvoj dom više nije isti otkako nijesi tu, ali uspomene na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružala zauvijek će živjeti u našim srcima. Nedostaješ nam beskrajno.
Tvoja unučad INA, ILIJA i ADRIANA
Danas se navršava 40 tužnih dana od smrti naše drage sestre
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je prazninu i bol u našim srcima. Faliće nam tvoja toplina i ljubav koju si nesebično pružala svima, a posebno nama tvojim najbližima.
O svim si vodila više računa nego o sebi.
Hvala ti na svemu što si nam pružila za života.
Neka ti naše suze i jecaji ne remete vječni mir. Čuvana od zaborava živjećeš vječno u našim srcima.
Tvoje neutješne sestre sa porodicama VOJA, STANKA, MARTA i JELENA
Godinu dana je od smrti naše drage
LJUBICE KNEŽEVIĆ
Svojim odlaskom ostavila si veliku prazninu u našim životima. Pamtićemo te po ljubavi i dobroti koja se ne zaboravlja.
375
JELENA i VOJO SRZENTIĆ sa porodicom 387
Četrdeset je dana od smrti mog voljenog oca
BORA KEKOVIĆA
Tata, nedostaješ mi puno, ali i dalje živiš kroz moja sjećanja, kroz svaki moj udah i otkucaj srca. S ponosom i neizmjernom ljubavlju ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.
DANKA sa porodicom
Subota, 8. mart 2025.
Našem voljenom đedu i prađedu BORU KEKOVIĆU
Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama, ali nijedan dan bez tebe u našim mislima.
Mnogo nam nedostaju razgovori sa tobom.
Nedostaje nam tvoj osmijeh, zagrljaji i ljubav koju si nam nesebično pružao.
Čuvamo te u srcima od zaborava. Počivaj u miru veliki čovječe.
Tvoji: MARKO, ALEKSANDAR, VLADIMIR, KRSTO, DARIJA, MARA i MILA
Četiri godine su od kada nije sa nama naš voljeni
MILENKO MILUNOVIĆ
Vrijeme prolazi, uspomene na tebe trajaće zauvijek. Čuvamo te od zaborava.
Tvoji:
Prošlo je 40 dana od smrti našeg dragog BOGDANA - BORA KEKOVIĆA
Živiš u našim mislima i srcima. Nema dana da te se ne sjetimo i sa ponosom pomenemo. Porodica će u neđelju 9. marta 2025. godine u 10 časova posjetiti vječnu kuću dragog Bora.
Tvoja PORODICA
Četiri godine su otkad nije sa nama naš voljeni
Neke boli nikad ne prođu, samo smo naučili da živimo sa njima. Otišao si iz naših života, ali iz srca nećeš nikada.
supruga MILANKA, djeca ŽELJKO i LJILJA, snaha SNEŽANA, unučad DANILO, JELENA, MILICA i VUK, praunuk MILJAN 381
392
Sjećanje na MILKA Ratka MEĐEDOVIĆ 8. mart 1998–8. mart 2025 Vječno voljena i nikad zaboravljena.
Tvoji : RATKO, ŽELJKO, SVETLANA, MIRA, BLAŽO, PETAR, VASILIJE i MILAN
Navršava se četrdeset dana od smrti oca, tasta i đeda
MARKA ADŽIĆA
Postoji nešto što nikad ne može umrijeti, a to je sjećanje na tvoju plemenitu dušu, nesebičnu ljubav i pažnju prema nama. MIRA, BRANKO, RISTO i ANA
Četrdeset dana je od smti mog oca
MARKA
Dragi tata, Mila čeka svog đeda da se vrati, a ja utjehu nemam. Fali nam tvoj smijeh i podrška. Spavaj spokojno, moj dobri tata. Tvoja ćerka IVANA sa porodicom
410
BOJANA VUJIČIĆ
Tvoja supruga SLAVICA, ćerke: SLAĐA, TANJA i ŽANA i sin NEMANJA
MARKO ADŽIĆ
Vrijeme prolazi a uspomene i sjećanja na tebe trajaće zauvijek. Sa tugom u srcu vječno ćeš živjeti u našim srcima. TVOJA PORODICA
40 je dana od smrti voljenog, oca, svekra i đeda
MARKA Vukovog ADŽIĆA
NIKOLA, MARIJA, LANA, ANDRIJA i ALEKSA 408
Još te čekamo da nam uđeš preko vrata, a čekaćemo te zauvijek. Nedostaje nam tvoja dobrota svakog dana sve više.
Tvojim životom učinio si da nam sad beskrajno nedostaješ. Prazninu je ispunila tuga, a sjećanja ponos! Zahvalni smo što si bio takav otac, tast i đed. Tvoji DUNJA, MIĆKO, NINA, IVA i NAĐA
se četrdeset dana od smrti našeg voljenog MARKA Vukovog ADŽIĆA
Porodica će u neđelju 9. marta u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću. Tuga za tobom je velika i uvijek će biti.
ŠĆENA PORODICA
Poslovni broj: Iv 804/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Halem Murić, Štoj bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.306,64 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Halem Murić, Štoj bb, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 804/24 od 24.07.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 2024/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Kalac Hidro, Ada Bojana, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 456,53 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Kalac Hidro, Ada Bojana, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2024/24 od 07.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Na osnovu članova
Poslovni broj: Iv 5161/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Demiroviq Ruzhdi, Beogradsko
Naselje II, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.940,00 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Demiroviq Ruzhdi, Beogradsko
Naselje II, Ulcinj,, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 5161/23 od 05.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 5163/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Muratović Enis, Donji Štoj bb, Ulcinj radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 69,84 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Muratović Enis, Donji Štoj bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 5163/23 od 05.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u 4662 KO Podgorica II, označene kao:
•Stambeni prostor, površine 68m2, spratnost P, PD2, u zgradi br.1, na kat.parceli br.2474/1
SVOJINA Miloša Đurđića iz Podgorice, u obimu prava 1/1.
Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 126.500,00€.
Kreditni dužnik Marko Ivanović iz Podgorice, na dan 26.09.2024.godine, ima neizmireni dug u iznosu od 112.346,42€. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.000,00€.
Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 17.03.2025.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 9:00 časova.
Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 12.650,00€.
Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 90755501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.
Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: -Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; -Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.
Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.
Depozit izabranog ponudjača se zadržava uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Zorana Mijovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 445 665, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana
Tomaševića br.21, Podgorica.
Poslovni broj: Iv 1060/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Hot Nevrija, Donji Štoj bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 10.219,78 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Hot Nevrija, Donji Štoj bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1060/24 od 12.03.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 3445/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Hadžović Hadžija, Kolomza bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 56,47 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Hadžović Hadžija, Kolomza bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3445/24 od 04.07.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 5162/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika Marisenovic Halil, Bulevar Teuta, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 104,45 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, Marisenovic Halil, Bulevar Teuta, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 5162/23 od 05.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 5166/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEDIS’’ DOO PODGORICA, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika FINAL TRADE DOO BAR, PIB 02662574, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 93,40 eura, dana 07.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik, FINAL TRADE DOO BAR, PIB 02662574, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 5166/23 od 05.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 07.03.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
U
bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
