Poneđeljak, 10. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21285 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Akademik Radovan Radonjić ocijenio da je inicijativa predsjednika Crne Gore o donošenju zakona o obeštećenju „golootočkih žrtava“ puna praznina
ANALIZA: Kako je zvanična Podgorica reagovala nakon susreta Zelenskog i Trampa u Bijeloj kući
Već iz podatka da je od 55.683 lica koja su bila evidentirana kao sumnjiva uhapšeno njih 16.228 može se zaključiti da se ipak vodilo računa i o tome prema kome primijeniti određene sankcije. Pamtim da sam tokom školovanja i radnog vijeka imao profesore i pretpostavljene iz reda bivših golootočkih zatvorenika. Neki su bili rektori Univerziteta, neki dekani fakulteta, neki partijski funkcioneri, a neki meni bliski lični i porodični prijatelji – kaže Radonjić
Iz Podgorice se ipak neko nekako, makar i nemušto oglasio, iz Beograda niko i nikako. Šta ćete, ljudi se boje slobode govora na koju tako uporno pozivaju Tramp i njegov super ministar. Ali taj poziv važi za njihove istomišljenike. Za druge može da bude opasan. Izostanak jasne i glasne reakcije, pa ako hoćete i svrstavanja, ovim povodom, upravo govori o hrabrosti, vizionarstvu i opredijeljenosti liderčića sa Zapadnog Balkana - navodi diplomata Srećko Đukić
Zakon o zaštiti prirode, ako bude usvojen, propisaće
OSVRT
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
Ko zapali livadu biće kažnjen od dvije do četrdeset hiljada eura
Paljenje livada ne samo da uništava travnjake i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, već izaziva i ozbiljne požare, koji često zahvate šume i nisko rastinje. Te pojave dovode do ugrožavanja bioraznolikosti, a dim i zagađenje ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu – rekli su iz
Ministarstva ekologije
je ljekar nemotivisan, neka pročita Hipokratovu zakletvu i zapita se, pod punom moralnom odgovornošću, da li je za taj posao
Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva iz Socijaldemokrata kaže da je daleko rješenje političke krize u dvije opštine
Zirojević: Državna vlast zaslužna što su izboriobesmišljeni u Šavniku i Kotoru
Akcija za socijalnu pravdu traži da država zakonski utiče na visoke cijene
Na pitanje Pobjede da li smatra da bi se u Crnoj
zakon, dodajući da je Crna Gora u odnosu na Hrvatsku mnogo manje tržište
Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva iz Socijaldemokrata kaže da je daleko rješenje političke krize u dvije opštine
PODGORICA – Politička kriza i u Šavniku i u Kotoru mora biti produkt dogovora svih političkih subjekata, kako bi se izborni proces odblokirao i do kraja sproveo. Nažalost, mislim da smo daleko od toga – kazao je za Pobjedu Nikola Zirojević, član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva iz Socijaldemokrata.
Poručio je da je tačna tvrdnja da su izborni procesi u Šavniku i Kotoru obesmišljeni, ali je, kako je rekao, tačna i njegova tvrdnja da su za to zaslužni predstavnici parlamentarne većine na državnom nivou i institucije sistema koje su u potpunosti zakazale. Zirojević je rekao i da je povratak opozicije u Odbor za izbornu reformu uslovljen punom normalizacijom političkih prilika u Crnoj Gori.
POBJEDA: Da li je razgovarano na nivou opozicije o eventualnom povratku u Odbor za izbornu reformu, naročito nakon dešavanja u Šavniku i Kotoru?
ZIROJEVIĆ: Povratak opozicije u Odbor za izbornu reformu zavisi od ishoda razgovora dvojice predsjednika partija Damira Šehovića i Danijela Živkovića sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem. Opšte su poznati razlozi zbog kojih je opozicija napustila Odbor, kao i činjenica da smo, od osnivanja Odbora, bili u potpunosti kooperativni i voljni da donesemo adekvatna rješenja, bilo zakonska, bilo za sve probleme sa kojima se trenutno suočavamo, između ostalog i problem koji imamo u Šavniku. Nažalost, od koleginica i kolega iz parlamentarne većine nije bilo spremnosti za to.
Dakle, da zaključim - povratak opozicije u Odbor za izbornu
Izbornu reformu možemo završiti u okviru ovog mandata parlamenta ukoliko sa druge strane bude postojala volja za normalizaciju političke situacije i povratak vladavini prava i poštovanju Ustava – kaže Nikola Zirojević
reformu uslovljen je punom normalizacijom političkih prilika u Crnoj Gori.
POBJEDA: Da li izbor predsjednika opština Šavnik i Kotor na način na koji je to urađeno govori da su obesmišljeni izborni procesi? Kakva se poruka šalje građa-
nima ovakvim razvojem događaja u Šavniku i Kotoru?
ZIROJEVIĆ: Apsolutno da govori. Podsjetiću kako smo došli u takvu situaciju u Šavniku - predstavnici parlamentarne većine na državnom nivou su, iz sedmice u sedmicu, nezakonitim djelovanjem
Smiješno djeluju protesti u Šavniku od onih koji su na isti način imenovali predsjednika opštine iz svojih redova u Kotoru. Time su jasno pokazali što misle i o situaciji koju imamo u Šavniku i dali joj legitimitet - rekao je Nikola Zirojević
onemogućavali održavanje izbora na dva biračka mjesta, svjesni činjenice da ih u Šavniku čeka sasvim izvjestan izborni poraz. Lomljene su kutije, kradeni i cijepani glasački listići, a lica upisana u birački spisak su onemogućavana da iskoriste svoje biračko pravo. S druge strane, država je pokazala apsolutnu nemoć - počev od Državne izborne komisije, MUP-a i Uprave policije, do Osnovnog državnog tužilaštva
u Pljevljima koje je, rekao bih sračunato i namjerno, par ekselans krivična djela tretiralo kao prekršajna, time omogućavajući njihovo ponavljanje. Dakle, tačna je tvrdnja da su izborni procesi u Šavniku i Kotoru obesmišljeni, kao što je tačna i tvrdnja koju ja iznosim da su za to zaslužni predstavnici parlamentarne većine na državnom nivou i institucije sistema koje su u potpunosti zakazale.
POBJEDA: Dok se ovakve stvari događaju, Odbor za izbornu reformu „miruje“. Da li sve ukazuje da ni ovoga puta neće biti završena izborna reforma?
ZIROJEVIĆ: Stanje u Odboru za izbornu reformu, ponoviću, proizvod je neprirodne političke klime na državnom nivou u kojoj su pojedinci, opijeni vlašću, povjerovali da im može biti da rade što žele, ne osvrćući se na Ustav i zakone ove države. Prirodan odgovor opozicije na takvo djelovanje bio je izlazak iz Odbora i blokada plenarnog zasijedanja. Izbornu reformu možemo završiti u okviru ovog mandata parlamenta, ukoliko sa druge strane bude postojala volja za normalizaciju političke situacije i povratak vladavi-
Šef parlamenta Andrija Mandić ponovo potencira dvojno državljanstvo i srpski jezik, iz Spajićeve partije odgovorili
PODGORICA – Identitetske teme nijesu prioritet Vlade, već ekonomija, infrastrukturni razvoj, evropske integracije i vladavina prava - poručio je potpredsjednik Skupštine i generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Kazao je da PES nije protiv dijaloga koji će riješiti višedecenijske podjele podsticane u političke svrhe.
- Ali nije ni za afirmaciju onih tema koje će dizati tenzije, takođe u političke svrhe, što je protivno interesima većine građana koji žele bolji životnaveo je Pejović na mreži Iks. Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da je potezanje pitanja dvojnog
državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako se radi posao u opštem interesu.
- Prosto - nemaju plan za Nikšić, pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - naveo je Čarapić na mreži Iks.
Iz koalicije „Za budućnost Nikšića“ reagovali su na izjavu poslanika PES-a Vasilija Čarapića, rekavši da ne razumiju kako kolege iz nikšićkog odbora PES-a dozvoljavaju
da im poslanik Čarapić svojim izjavama smanjuje rejting i stvara probleme u izbornoj kampanji.
- Umjesto da svoju ograničenu energiju upotrijebi za obilazak domaćinstava kako bi im inicijalni skup u Nikšiću izgledao iole atraktivnije, on daje izjave koje do temelja ljuljaju kampanju nikšićkog PES-a i za eventualni loš rezultat tog pokreta u našem gradu neka krivca isključivo traže u Vasiliju Čarapiću. U našem dugom vremenu postojanja nagledali
smo se dosta političara koji su svoju politiku zasnivali na zamisli „dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane“ i cijela Crna Gora zna da se takvi nijesu dugo zadržavali na sceni. Zato je bolje da se Čarapić okane Nikšića i posveti sebi i svojoj karijeri - navode iz ZBNK. Dodaju i da Nikšićani znaju „ko je preporodio ovaj grad za svega četiri godine i iza koga je rezultat 5.000 novozaposlenih“.
- Upravo će se zbog toga istorijskim rezultatom naše koa-
licije sa Markom Kovačevićem na čelu nastaviti razvoj i napredak grada pod Trebjesom. Na samom kraju, vrlo je važno da ovu izjavu šefa poslaničkog kluba PES-a pročitaju svi oni koji govore srpskim jezikom, jer im je jasno pokazao da ne poštuje osnovna ljudska prava i o takvim stavovima i njegovoj politici sud će dati i građani Nikšića na izborima 13. aprila - navode u saopštenju.
Iz ZBNK poručuju da će njihova koalicija kao i do sada dostojanstveno nastaviti da se bori za položaj koji srpski narod po svim demokratskim pravilima zaslužuje, kroz iniciranje širokog dijaloga. - Nikada više nećemo dopustiti da se srpskom narodu i
Stanje u Odboru za izbornu reformu proizvod je neprirodne političke klime na državnom nivou u kojoj su pojedinci, opijeni vlašću, povjerovali da im može biti da rade što žele, ne osvrćući se na Ustav i zakone ove državekazao je Nikola Zirojević
ni prava i poštovanju Ustava.
POBJEDA: Kako gledate na proteste koje kod Šavnika organizuje tamošnja opozicija blokirajući put?
ZIROJEVIĆ: Smiješno djeluju protesti u Šavniku od onih koji su na isti način imenovali predsjednika opštine iz svojih redova u Kotoru. Time su jasno pokazali što misle i o situaciji koju imamo u Šavniku i dali joj legitimitet.
POBJEDA: Na koji način riješiti lokalnu krizu?
ZIROJEVIĆ: Lokalna kriza, u obje opštine, mora biti produkt dogovora između svih političkih subjekata, kako bi se izborni proces odblokirao i do kraja sproveo. Nažalost, mislim da smo daleko od toga.
POBJEDA: Kako komentarišete izjavu predsjednika Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad, čiji je on funkcioner, predložiti raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista?
ZIROJEVIĆ: Što se tiče izjava poslanika PES-a Vasilija Čarapića o zalaganju za održavanje referenduma o otvorenim listama, takvo zalaganje u potpunosti podržavam i u punom kapacitetu bih učestvovao u referendumskoj kampanji za otvorene liste, dodatno motivisan činjenicom da bi to značilo da poslanika Čarapića zasigurno više nećemo gledati na crnogorskoj političkoj sceni. I. KOPRIVICA
ljudima koji govore srpskim jezikom neko obraća ultimatumima - zaključili su. Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je u intervjuu Politici da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada i naglasio da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda. Mandić je rekao i da „poenta“ njegove inicijative u vezi sa dvojnim državljanstvom nije izborni inženjering, već da ponude „ljudima koji svoje korijene imaju u Crnoj Gori, čije su porodice, kuće, zemlja, grobovi u njoj, da dobiju pravo da se vrate i svoju budućnost vežu za svoj rodni kraj“. R. P.
ANALIZA: Kako je zvanična Podgorica reagovala nakon susreta Zelenskog i Trampa u Bijeloj kući
Iz Podgorice se ipak neko nekako, makar i nemušto oglasio, iz Beograda niko i nikako. Šta ćete, ljudi se boje slobode govora na koju tako uporno pozivaju Tramp i njegov super ministar. Ali taj poziv važi za njihove istomišljenike. Za druge može da bude opasan. Izostanak jasne i glasne reakcije, pa ako hoćete i svrstavanja, ovim povodom, upravo govori o hrabrosti, vizionarstvu i opredijeljenosti liderčića sa Zapadnog Balkana - navodi diplomata Srećko Đukić
PODGORICA - Nemušta i bojažljiva reakcija Crne Gore nakon nedavnog susreta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i njegovim saradnicima ne priliči zemlji koja pretenduje da bude prva naredna članica Evropske unije.
To je ocjena sagovornika Pobjede, diplomata Srećka Đukića i Željka Perovića Razgovor Zelenskog i Trampa završio je neslavno nakon što dvojica predsjednika nijesu uspjela da nađu zajednički jezik u v ezi sa potpisivanjem sporazuma o ukrajinskim mineralima, koji je u krajnjem trebalo da rezultira primirjem u rusko-ukrajinskom ratu.
Detalji razgovora iz Bijele kuće obišli su svijet, a reakcije, mahom one u kojima se pruža podrška Ukrajini, stizale su sa svih strana.
Riječi podrške Ukrajini čule su se ipak i iz Crne Gore, od predsjednika Jakova Milatovića.
- Crna Gora podržava pravedan i trajan mir u Ukrajini i stoji uz njen narod u nastojanju za mirom - napisao j e Milatović na društvenoj mreži Iks.
Ministarstvo vanjskih poslova nije se zvanično oglašava-
lo, a vid njihove podrške bilo je dijeljenje Milatovićeve objave na mreži Iks. Reakcija je izostala od premijera Milojka Spajića i Vlade Crne Gore.
Strah od S jenke preko okeana
Srećko Đukić napominje da su skoro sve evropske zemlje podržale Zelenskog i Ukrajinu poslije „domaćinskog“ prijema u Ovalnom kabinetu.
- Iz Crne Gore se ipak neko nekako, makar i nemušto oglasio, iz Beograda niko i nikako. Šta ćete, ljudi se boje slobode govora na koju tako uporno pozivaju Tramp i njegov super ministar. Ali taj poziv važi za njihove istomišljenike. Za druge može da bude opasan. Izostanak jasne i gla-
sne reakcije, pa ako hoćete i svrstavanja, ovim povodom, upravo govori o hrabrosti, vizionarstvu i opredijeljenosti liderčića sa Zapadnog Balkana - navodi sagovornik Pobjede.
Kako kaže, oni se ne plaše sopstvene sjenke, nego one preko okeana.
Đukić dodaje da sve to i nije rijetko u politici.
- Jedni vuku na jednu stranu, drugi na drugu stranu. I to može da bude razumljivo.
Ali u slučaju Crne Gore mislim da je to štetno. Zemlja se nalazi na korak od EU i potreban joj je jedan politički konsenzus - navodi on.
Perović napominje da Crna Gora i SAD ostaju veoma važni partneri i da to nikako ne treba izgubiti iz vida. Ipak, navodi da jasniji i ozbiljniji stav zvanične Podgorice to ne bi ugrozio. - Crna Gora je članica NATO-a i pretenduje na skorije EU članstvo, zbog čega je poražavajuće da
od strane nje nema snažne reakcije - smatra crnogorski diplomata. Kako kaže, naša Vlada i premijer trebalo je da se ugledaju na evropske lidere.
- Ozbiljna reakcija, poput one evropskih lidera Makrona, Starmera, Merca, to su poruke koje treba da se šalju u ovakvim
situacijama i to treba da urade i čelni ljudi vlasti u Crnoj Gori - navodi Perović. Odlučno kretanje ka EU i ponašanje u skladu sa tim ne bi bilo protumačeno kao pogrešno, smatra i Đukić. - Na Zapadu, u SAD, na Istoku, u Rusiji, Kini, niko ne bi pogrešno protumačio reakciju Crne Gore na situaciju
u vezi sa Ukrajinom. To su apsolutno pogrešne percepcije, ako tako neko misli. Crna Gora za to može samo dobiti aplauze da u ovom vremenu odlučno korača u EU - navodi Đukić. Kako dodaje, Evropi i njenoj Uniji država i naroda je zagarantovana budućnost. - Evrope bez unije nema jer
je ona potrebna i velikim i malim evropskim narodima, zbog ekonomije, tržišta, nauke, tehnologije, bezbjednosti. Za sada bez nekog posebnog uticaja. Kao i u svakom velikom geopolitičkom prekomponovanju. Prve poteze i prvo razumijevanje stvari u evropskoj i široj geopolitici povlače veliki, njih slijede manji i mali - navodi diplomata iz Srbije.
Đukić kaže da Crna Gora mora imati konsenzus po svim pitanjima kako bi savladala prepreke na putu ka EU u zadatom vremenu.
- Tako su i druge zemlje ulazile u EU, tako treba i politička Podgorica da sve razlike ostavi po strani i da se koncentriše na Brisel - navodi Đukić.
Milatović trebalo da Se ugleda na Đukanovića
Perović ističe da je reakcija predsjednika države Jakova Milatovića bila mlaka i neubjedljiva.
- Ono što je on saopštio skoro da i nema nikakvu težinu - rekao je Perović.
Sa druge strane, poruku bivšeg predsjednika Mila Đukanovića smatra veoma snažnom i u maniru istinskog lidera. Đukanović je nedavno ocijenio da je rat protiv Ukrajine i rat protiv demokratske Evrope, njenog sistema vrijednosti i njenog jedinstva.
- To ponavljam uporno od prvog dana agresije. Tri godine su Ukrajinci, uz ogromnu podršku EU i SAD, hrabro držali front uz ogromne ljudske žrtve. Zato je danas nerazumljivo i apsolutno neprihvatljivo mijenjati narativ o agresoru i žrtvi i teret odgovornosti za trajanje rata i njegove konsekvence adresirati Ukrajini - naveo je, između ostalog, Đukanović. - Milatović je definitivno trebalo da se ugleda na svog prethodnika. Poruka Đukanovića je direktna i odražava suštinu - navodi Perović. Smatra i da potez Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore nije vrijedan pomena.
- Na jedan potpuno neozbiljan način su pristupili cijeloj ovoj situaciji. To nije vrijedno komentarisanja i pomena - navodi on.
Perović smatra i da je Zelenski pokazao da je heroj tokom susreta u Bijeloj kući.
- Nakon onakvog pristupa gdje je od strane više ljudi napadnut i pokušano je da bude ponižen, on je pokazao svijetu dostojanstvo jednog lideranavodi sagovornik Pobjede. bojan Đurišić
Kako kaže, ove stvari treba shvatiti ozbiljno, te ići u korak sa Evropom.
- Po mom shvatanju ništa nije izgubljeno, sve se može stići i na voz se neće zakasniti. Ipak, treba požuriti da posljednji vagon ne utekne. Naša istorija bivše Jugoslavije mnogo nas čemu u tom pogledu uči, ako znamo da čitamo te istorijske lekcijezaključio je.
PODGORICA – Predsjednikov prijedlog za donošenje zakona o obeštećenju „golootočkih žrtava“ iz Crne Gore ima toliko praznina i objektivno ne nadilazi sada već u Crnoj Gori uobičajeni manir oficijelne vlasti da umjesto stvarnih rješenja nudi populističke fantazmagorije u službi njenog krajnjeg cilja – obezličiti i uništiti Crnu Goru. Doduše, može mu se pripisati i „dovitljivost“ da se na tobože neprimjetan način stavi do znanja Trampovo-Putinovskom frontu da u tridesetoavgustovskoj parlamentarnoj većini imaju sigurnog saveznika, odnosno da je anticipativno sračunat na mogućnost ukidanja odgovornosti za vlastitu izdaju Crne Gore koja je, ako je takvo što moguće, sramnija i od one iz 1948. godine - kaže u intervjuu Pobjedi akademik Radovan Radonjić.
Profesor Radovan Radonjić je jedini na ovim prostorima dao utemeljenu i na istorijskim činjenicama zasnovanu analizu dešavanja na Golom otoku, čiju vjerodostojnost je potvrdila i američka i ruska strana. On naglašava da nikad socijalistička Jugoslavija i Crna Gora nijesu zanemarivale žrtve jugoslovensko-sovjetskog sukoba iz 1948. godine.
POBJEDA: Najava predsjednika Jakova Milatovića da će inicirati donošenje zakona o obeštećenju „golootočkih žrtava“ iz Crne Gore peti je pokušaj te vrste u našoj zemlji. Zašto prethodni pokušaji nijesu uspjeli i zašto predsjednik baš sada otvara ovo pitanje?
RADONJIĆ: Za odgovor na Vaše pitanje potrebna su mnoga prethodna objašnjenja. Radi se o stanovištu šefa države, a ono po drevnim i dalje važećim zakonima vlasti i vladanja mora biti promišljeno, cjelishodno i neizbježno u služ-
ocijenio da je inicijativa predsjednika Jakova
izdržavanja i sasvim rehabilitovani –
Već iz podatka da je od 55.683 lica koja su bila evidentirana kao sumnjiva uhapšeno njih 16.228 može se zaključiti da se ipak vodilo računa i o tome prema kome primijeniti određene sankcije, a koga, kako se tada govorilo, „pustiti ispod istrage“. Neki koji su bili stvarno krivi i s razlogom kažnjavani, zavisno od toga kako su se ponašali tokom izdržavanja kazne, bili su ranije oslobađani njenog izdržavanja i sasvim rehabilitovani –građanski i politički. Lično pamtim da sam tokom školovanja i radnog vijeka imao profesore i pretpostavljene iz reda bivših golootočkih zatvorenika. Neki su mi bili rektori Univerziteta, neki dekani fakulteta, neki kolege u nastavi ili pretpostavljeni šefovi i direktori, odnosno visoki partijski i državni rukovodioci, a neki bliski lični i porodični prijatelji - kaže Radonjić
bi dobra i napretka društva i države. Ciceron nije slučajno rekao da je služenje državi „najljepši zadatak mudrosti i veličanstveni dokaz odvažnosti“. Taj posao može da obavlja jedino onaj ko drugima služi za primjer, ko je kadar „da pruži svojim sugrađanima kao ogledalo blistavu čistotu svoje duše i svojega života“. I, dakako, onaj ko je obrazovan. Jer, kaže dalje Ciceron, samo visokouman, svestrano obrazovan i vrlinama obdaren dr-
šefovi i direktori, odnosno visoki a neki bliski lični i porodični
žavnik može pružiti onoliko koliko se od njega očekuje, naročito u onim situacijama kada u društvu, kao i u muzici, usklađivanjem najrazličitijih elemenata, treba da se postigne „srećna harmonija“.
POBJEDA: Ima li te „srećne harmonije“ u ovom slučaju ili je to samo pokušaj da se rehabilituju nekadašnji politički zatvorenici iz Crne Gore koji su bili na strani Moskve u sukobu Staljinovog Sovjetskog Saveza
NACIONALNA PRIPADNOST HAPŠENIH I KAŽNJAVANIH — Prosjek u periodu 1948–1963 — 1 23454:2
NacijaUkup. br.% Ukup. hap. i kažnj. %%
JUGOSLAVIJA17,250.00010016288100—
Srbi 7,176.66541,607.23544.410,10
Hrvati 4,039.10623,412.58815,880,06
Slovenci 1,509.3128,745663,410,03
Makedonci 927.8285378835,420,09
Crnogorci 469.7682,723.43921,130,73
Muslimani-Jug.890.9385,76———
Albanci 832.5954,284362,670,05
Mađari 500.4302,902441,490,05
Turci 140.4590,8170,040,004
Slovaci 85.0300,49———
Italijani 52.5950,30870,530,16
Rumuni 62.478036220,130,03
Bugari 61.8820,352511,540,40
Česi 34.6730,20630380,18
Ost. i nepoz. 149.1160,862021,40,13
sa Jugoslavijom Josipa Broza Tita?
RADONJIĆ: Formalno, moralo bi se pretpostaviti da ima, budući da bi svaki čovjek, a kamoli šef države, u principu, trebalo da zna - što smije htjeti. Osim toga, predsjednikovo stanovište je apodiktičkog karaktera, što bi trebalo da znači da je on sasvim siguran u to: a) da su svi golootočki zatvorenici bili nevine žrtve jednog zločinačkog režima, čije se vrijeme vladanja s razlogom kolokvijalno označava kao „pedeset godina (komunističkog) mraka“; b) da tim nesrećnicima nikad niko do sada nije pružio neku utjehu za nepravedno pretrpljene muke i poniženja - za koje se mora priznati da jesu bili krajnje teške i nečovječne! - te da u tom pogledu gotovo ništa nije promijenjeno ni nakon usvajanja Deklaracije o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, što je uradila Skupština Republike Crne Gore, na sjednici održanoj 16, 17. i 18. januara 1992. godine, iako je tom Skupštinom predsjedavao jedan od pomilovanih informbirovaca, koji su po povratku sa Golog otoka bili tretirani kao ugledni građani – profesori i čak rektori Univerziteta „Veljko Vlahović“, direktori preduzeća, poslanici te Skupštine i drugi društveni i politički aktivisti i slično. c) da gospodin predsjednik dijeli mišljenje da je jedina stvarna odgovornost kažnjenih u crnogorskoj 1948, bila kako
gospodin Milan Knežević reče u svojoj podršci predsjednikovom prijedlogu, jedino to što su ti ljudi „drugačije mislili“; d) da je gospodin predsjednik siguran u to da kao argumentaciju uz svoj prijedlog, umjesto njegovog podrobnijeg objašnjenja sugrađanima, pruži onu Ciceronovu „kao ogledalo blistavu čistotu svoje duše i svojega života“; e) da je upravo sada, u fazi sazdavanja Tramp-Putinovog „pakta o nenapadanju“, pravi trenutak da se ispunjenjem „duga prošlosti“ prema žrtvama Golog otoka stvori u Crnoj Gori toliko potrebna „unutrašnja harmonija“ i „vanjskopolitička sigurnost“.
POBJEDA: Da li smatrate da je tematika Golog otoka suviše kompleksna za pristup koji ima predsjednik Milatović?
RADONJIĆ: Gospodin Milatović je, uz sve moje veliko poštovanje šefa države, čiji sam građanin rođenjem i opredjeljenjem, u postupku formiranja svog prijedloga – to moram ljudski i profesionalno kritički primijetiti – propustio nekoliko stvari koje njegovu formalnu ravan ili ozbiljno dovode u pitanje, ili sasvim obesmišljavaju. Riječ je, sasvim konkretno, o sljedećem: U prvom redu, propustio je da makar i u najkraćim crtama opiše duhovno i materijalno, etičko i političko stanje u zemlji, u vrijeme kad se predmetni problem dešavao.
Zatim, propustio je da definiše osnovne pojmove na kojima temelji svoje uvjerenje, da prijedlogom o kolektivnoj rehabilitaciji svih „golootočana“ čini pravu stvar.
Dalje, propustio je da u svom prijedlogu objasni zašto on, kao predsjednik države, nakon pomenute Deklaracije o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je donijela Skupština Republike Crne Gore, sredinom januara 1992. godine, mora ponovo da se time bavi, ali sada malo strože, budući da predlaže da se povodom predmetne teme donese zakon.
Najzad, propustio je gospodin predsjednik da kaže, da li se 1948. godine išlo na Goli otok, samo zato što se drugačije mislilo (budući da misliti uvijek znači misliti drugačije), ili se tu, barem kod dijela onih koji su tamo bili zatočeni, radilo o nekim ne baš časnim i patriotskim opredjeljenjima i činjenjima, poput formiranja informbirovskog Centralnog
komiteta KP Crne Gore i četiri sreska komiteta, odmetanja u šumu čitavih sreskih komiteta partije, s „pozajmljenim“ oružjem i drugom opremom iz obijenih magacina UDB-e, da bi se sreli s ubačenim naoružanim četama iz Albanije, radi podizanja oružanog ustanka i – da ne nabrajamo. Da i ne govorimo o predsjednikovom propustu da nešto kaže o tome da se na Goli otok išlo i po „preporuci“ drugova, prijatelja, zavisnika, zavidnika, zavodnika, podvodača i drugih podlaca svih vrsta. Nije se Tito slučajno, na sjednici CK KPJ od 4. juna 1951. godine, „za kosu hvatao“, pitajući se što se dešava s ljudima: „Jesu li oni neprijatelji, ili su izašli iz takta zbog prenapornog rada?“ I nije slučajno, na istoj sjednici konstatovao: „Došlo je do takvih apsurda da neki sreski partijski ili privredni organ kome se sviđalo neko imanje, neka kuća ili neko dvorište –kaže da se taj vlasnik uhapsi i strpa u zatvor, i to samo zato što im se sviđalo njihovo imanje i što su to imanje, možda, htjeli prilijepiti zadruzi“.
POBJEDA: Biste li nam nešto više rekli o tim propustima, s obzirom na činjenicu da su oni koji su rođeni kad se sve to dešavalo danas stariji od 80 godina? Postavlja se pitanje kako će se odvojiti oni koji su na Golom otoku bili bez razloga i oni koji su bili sa razlogom?
RADONJIĆ: Jugoslavija (u čijem sastavu je, skupa sa drugim republikama, bila Crna Gora) je iz Drugog svjetskog rata izašla čvrsto riješena da se ono, što se tokom rata i revolucije krvlju (s)teklo, (od) brani - po svaku cijenu. Na putu ostvarivanja tih ciljeva i ambicija Jugoslavije, međutim, nalazile su se dvije krupne prepreke. Jedna prepreka proizilazila je iz fakta da su prve poratne godine, umjesto ostvarivanja principa sadržanih u Atlantskoj povelji o svijetu bez rata, sukoba i nadređenosti jednih naroda i država drugima – čije su potpisnice, osim zapadnih velesila, bile i Sovjetski Savez i Jugoslavija - donijele novo dramatično pogoršanje međunarodnih odnosa, a time nuž-
no i radikalno smanjenje „manevarskog prostora“ za svaku iole ozbiljniju demokratsku orijentaciju i akciju. Štoviše, oštra i duboka podjela među saveznicima iz antihitlerovske koalicije, utemeljena na ideološki kodovanim blokovskim hegemonističkim rivalitetima, prijetila je mogućnošću izbijanja novog svjetskog rata. Drugu prepreku su produkovali mnogobrojni naslijeđeni i novostvoreni unutrašnji problemi i iskušenja, najvećim dijelom dopunjenim učincima „evropskog klasnog društva“ koje je - kako je rečeno na naučnom skupu povodom obilježavanja četrdesete godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-abalkanski prostor od Karantanije do Soluna bilo gurnulo na najniži nivo klasne piramide, izložen najoštrijem ukrštanju fanatičnih interesa i stremljenja velikih svjetskih tvorevina, usljed čega su njegove kvazi više i srednje društvene grupe bile pretvorene „u smjesu“ mekih kičmi, sluganstva, dvoličnosti i cinične neosjetljivosti za vlastite i ine nacionalne i državne interese, tako su na toj podlozi moglo klijati jedino „goli izdajnici i dotad najbjedniji imperijalistički privjesci“. Na tu se „bazu“, sa svim velikim problemima koji su iz njenog postojanja emanirali, „nadogradila“ pojava informbirovaca, tj. lica koja su podržala staljinski nasrtaj na zemlju, s proljeća 1948. godine. Naspram njih, ispunjeno nadom da „priča još nije završena“, nalazilo se više desetina hiljada obuhvaćenih manjim ili većim oružanim grupama,
koje su pod budnom paskom, i uz pomoć, izvanjskih „mentora“ i „dobrotvora“, inklinirali suprotnim orijentacijama i solucijama od onih koje su, kako je rečeno, imale Jugoslavija i Crna Gora poslije Drugog svjetskog rata. Skupa s njima djelovalo je i desetak terorističkih „formacija“ ubačenih sa raznih strana spolja, sa zadatkom da u centralnom dijelu zemlje „dižu bunu“.
P
OBJEDA: Koliko je pritisak Sovjetskog Saveza na Jugoslaviju tada bio jak svjedoči podatak, koji iznosite u Vašoj knjizi „Znalo se“ da je na jugoslovenskim granicama na Istoku bilo zabilježeno 7.877 incidenata u kojima je poginulo oko 2.000
građana. Da li je tačno da je Jugoslavija tada bila na ivici rata?
RADONJIĆ: Predsjednikov propust u pogledu nedefinisanja glavnih pojmova unutar inspiracija i anticipacija na kojima se temeljio njegov prijedlog utoliko je veći što je udar sa Istoka na Jugoslaviju, s proljeća 1948. godine, došao kao „grom iz vedra neba“. Kao takav, iznenadio je i zbunio, sve – u svijetu i u Jugoslaviji. U svijetu, posebno na Zapadu, prilično dugo se mislilo da je u pitanju neka „komunistička porodična ujdurma“, direktno usmjerena protiv kapitalizma, ili, u najboljem slučaju, sračunata na ostvarivanje nekih posebnih
interesa „istočnog bloka“ u hladnom ratu koji se ubrzano razbuktavao. U zemlji su, pak, mnoge – od „običnih građana“ do najviših partijskih i državnih rukovodilaca - razdirala raspeća između ljubavi prema dojučerašnjem idolu i odanosti sopstvenom revolucionarnom djelu. Edvard Kardelj o tome piše: „Cijela generacija revolucionara koja je bila na čelu narodnooslobodilačkog rata bila je svom svojom sviješću povezana sa Oktobarskom revolucijom i Sovjetskim Savezom. Pored toga, njena se svijest politički i ideološki oblikovala u atmosferi povjerenja u Staljinovu ličnost. Bez obzira na to što smo se i prije rata u mnogo čemu politički i ideološki razlikovali od Staljina, ipak je on u našoj svijesti ostao vodeća ličnost revolucionarnog socijalizma u svijetu. Zato je svaki komunista u tim danima 1948. godine preživljavao ličnu dramu u svom opredjeljenju“.
I Tito je priznao da je taj sukob doživio kao „možda najteži“ događaj u životu, kao trenutak u kome mu se rušilo „sve ono u što je vjerovao i na čemu je sam sebe gradio“. Posebno pada u oči izostanak objašnjenja ko se za što tada u Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji 1948. zalagao i što je to značilo za njih i za svijet. To je razlog što se iz predsjednikovog prijedloga ne vide nekolike, po Crnu Goru i njen opstanak kao slobodnog društva i države, krucijalno važne stvari. 1.Ne vidi se da je Milovan Đilas, 7. novembra 1943. godine, kad su neka opredjeljenja na savezničkoj strani postala nešto jasnija, urbi et orbi stavio na znanje crnogorsku stratešku orijentaciju: Mi ratujemo za svoje vlastito oslobođenje, sve što smo stekli, stekli smo sopstvenim rukama, ali ratujemo zajedno i sa saveznicima i smatramo da je dužnost saveznika da nas pomažu, jer pomažu i svoju vlastitu stvar, a da je stvar nas samih – i jedino nas samih – kako ćemo
Najzad, propustio je gospodin predsjednik da kaže da li se 1948. godine išlo na Goli otok samo zato što se drugačije mislilo (budući da misliti uvijek znači misliti drugačije), ili se tu, barem kod dijela onih koji su tamo bili zatočeni, radilo o nekim ne baš časnim i patriotskim opredjeljenjima i činjenjima, poput formiranja informbirovskog Centralnog komiteta KP Crne Gore i četiri sreska komiteta, odmetanja u šumu čitavih sreskih komiteta partije, s „pozajmljenim“ oružjem i drugom opremom iz obijenih magacina UDB-e, da bi se sreli s ubačenim naoružanim četama iz Albanije, radi podizanja oružanog ustanka i – da ne nabrajamo
urediti naše unutrašnje stvari. Tako mi tumačimo Atlantsku povelju. Pri tome, gospodin predsjednik ne objašnjava ni to da je Atlantska povelja bila dokument koji su Amerika i Velika Britanija potpisale 14. avgusta 1941. godine, a u septembru iste godine su potpisali predstavnici Belgije, Grčke, Čehoslovačke, Nacionalnog komiteta oslobođenja Francuske, Luksemburga, Holandije, Norveške, Poljske, SSSR-a i Jugoslavije. Tim dokumentom su utvrđena načela spoljne politike zemalja-potpisnica nakon Drugog svjetskog rata, u kojima se ističe: da se ne prihvataju bilo kakve teritorijalne promjene izvršene suprotno izraženoj volji zainteresovanih naroda; da svi narodi imaju pravo da sami izaberu oblik vladavine u kojoj žele da žive i da suverena prava naroda, koja su im silom oduzeta, moraju biti ponovo uspostavljena; da svi narodi moraju imati slobodan pristup trgovini i svjetskim izvorima sirovina, kao i pravo slobodne plovidbe; da poslije pobjede nad nacističkom tiranijom treba uspostaviti mir koji će biti zasnovan na odustajanju od prijetnji silom ili upotrebe sile od strane svih država i osiguran širokim i čvrstim sistemom kolektivne bezbjednosti, u okviru koga moraju biti razoružane sve agresorske snage, a miroljubivim narodima olakšan teret koji predstavljaju troškovi naoružanja. 2. Gospodin predsjednik, u tom smislu, takođe, ne pominje ni cilj borbe jugoslovennastavak na sljedećoj stranici
skih komunista u Drugom svjetskom ratu, o kome Tito, u čuvenom govoru na Visu, 12. septembra 1944. godine, kaže: Ako smo mi u sklopu naših velikih saveznika jedna mala zemlja po teritoriji, svojim djelima smo dokazali da je naš narod velik duhom. Bilo bi nam mnogo krivo i ne bismo se s tim mogli pomiriti, kad bi se u ovim danima, u kojima se rješava sudbina pojedinih zemalja, naša zemlja smatrala nečim trećestepenim, kada bi nas držali po strani i kada bi nam drugi krojili košulju. Mi hoćemo da budemo zajedno sa našim saveznicima za stolom gdje će se rješavati sudbina Evrope, pa i naše zemlje. To je naše pravo i mi ćemo pri njemu i ostati. 3. Predsjednik Milatović ne spominje ni stratešku platformu crnogorskih informbirovaca, koju je definisao jedan od njihovih najviđenijih članova, a koja glasi: Danas u svijetu postoje dva tabora, s jedne strane, socijalistički tabor sa SSSR-om na čelu i, s druge – tabor kapitalistički, sa Amerikom na čelu. U međusobnoj borbi svaki od ovih tabora ima svoju strategiju. Amerika provodi svoju strategiju preko Maršalovog plana, a SSSR - Staljin, vodi za sebe, odnosno za cio blok demokratskih zemalja na svoj način strateško pitanje, te kroz prizmu interesa demokratskog bloka posmatra pojedinačno i demokrat-
ske zemlje i izgrađuje jedan određeni kurs za čitav demokratski blok. Mi se nalazimo na periferiji tog bloka, a naš CK hoće da podiže tešku industriju. To se ne slaže sa gledanjem SSSR-a, jer u slučaju rata, moglo bi se desiti makar i privremeno, da industrija jedne takve zemlje, kao što je naša, padne kapitalizmu u ruke i da se, na taj način, pojača njegov ratni potencijal. SSSR se ne može pomiriti sa izgradnjom teške industrije kod nas, kako predviđa naše državno rukovodstvo, nego zahtijeva da nas on snabdijeva proizvodima teške industrije, a mi da se orijentišemo na poljoprivredu. Pitanje, da li treba izgrađivati ili ne tešku industriju, glavni je razlog Rezolucije, a to pitanje je, ujedno, i strateško pita-
VRSTE KAZNI INFORMBIROVACA
nje, iako se sa njim ne operiše otvoreno i za javnost. Ova platforma je, inače, smislom i suštinom, odnosno duhom i slovom, naslonjena na Staljinovu izjavu iz 1928. godine, u razgovoru sa prvom američkom radničkom delegacijom koja je posjetila Sovjetski Savez. Hazjain tada, svojim gostima, kaže: „Budućnost svijeta zavisi od ishoda neizbježnog sukoba dvaju blokova – istočnog i zapadnog, a u tom sukobu će pobijediti hegemon bloka koji bude imao veću ekonomsku i vojnu moć“. 4. Gospodin predsjednik je propustio i da objasni onima koji to ne znaju, a takvi su danas gotovo svi građani Crne Gore, da je Informbiro ili Kominforma (od Komunistički informacioni biro), predstav-
ničko tijelo devet komunističkih i radničkih partija, formirano u Sklarskoj Pormbi, naselju nedaleko od Varšave, septembra 1947. godine, formalno s ciljem da bude koordinaciono-savjetodavno tijelo partija koje predstavlja, koje tobože „omogućava razmjenu iskustava i, u slučaju potrebe, koordinaciju djelatnosti komunističkih partija na osnovi uzajamne saglasnosti“ (Informacionoe sovešćanie nekatorih kompartij, Moskva,1947,w str. 12). Suštinski, međutim, zadatak mu je bio da, kako se ubrzo pokazalo na primjeru Jugoslavije, zamijeni Kominternu i omogući Staljinu i KP SSSR da drži pod kontrolom čitav svjetski komunistički pokret. Da bi se zavarao zapadni svijet, da više nije riječ o obnovi Kominterne pod drugim nazivom, u sastav Kominforma ušle su samo sljedećih devet komunističkih i radničkih partija: Komunistička partija Jugoslavije, Bugarska radnička partija (komunista), Komunistička partija Rumunije, Mađarska komunistička partija, Poljska radnička
partija, Svesavezna komunistička partija (boljševika), Komunistička partija Francuske, Komunistička partija Italije i Komunistička partija Čehoslovačke. Informbirovsku osudu KPJ zbog njene orijentacije da, umjesto da poslušno slijedi diktat Moskve i Staljina, djeluje saobrazno svojim potrebama i mogućnostima, slijedile su sve komunističke i radničke partije u svijetu, osim KP Maroka, s tim što je KP Kine čak donijela svoju rezoluciju, čija se retorika gotovo sasvim poklapala s naslovom Druge rezolucije Informbiroa, od 29. novembra 1949. godine, koji je glasio: „Kompartija Jugoslavije u rukama špijuna i ubica“.
P OBJEDA: Koliko je bilo nevinih na Golom otoku?
RADONJIĆ: Nikad socijalistička Jugoslavija i Crna Gora nijesu zanemarivale žrtve jugoslovensko-sovjetskog sukoba iz 1948. godine. Pitanje je samo što je ko očekivao kao nagradu za ondašnju neupitnu izdaju zemlje, jer kad je riječ o „golootočanima“, tamo je takvih bilo – još kako. Po podacima sa jednog od plenuma CK SKJ iz 1954. godine, među licima koja su hapšena i zlostavljana kao informbirovci, bilo je i oko 40 odsto nevinih. Riječ je o oficijelnim podacima kojima se raspolagalo u nadležnim državnim službama. Već iz podatka da je od 55.683 lica koja su bila evidentirana kao sumnjiva u tom pogledu, hapšeno njih 16.228 može se zaključiti da se ipak vodilo računa i o tome prema kome primijeniti određene sankcije, a koga, kako se tada govorilo, „pustiti ispod istrage“. Neki koji su bili stvarno krivi i s razlogom kažnjavani, zavi-
No, da je bilo i onih koji nikad nijesu izašli iz informbirovske košuljice koju su namakli 1948. godine, pokazala je AB revolucija, u čijem su inspirisanju i usmjeravanju imali vidnu ulogu, odnosno skup u Baru 1976. godine, gdje su ilegalno održali Peti kongres Nove KPJ. Ima ih i danas, i oni to više ne kriju
sno od toga kako su se ponašali tokom izdržavanja kazne, bili su ranije oslobađani njenog izdržavanja i sasvim rehabilitovani – građanski i politički. Lično pamtim da sam tokom čitavog školovanja i radnog vijeka imao profesore i prepostavljene iz reda bivših golootočkih zatvorenika. Neki su mi bili rektori Univerziteta, neki dekani fakulteta, a neki i šefovi matičnih komisija kod izbora za dekana novoosnovanog fakulteta ili mentori, neki kolege u nastavi ili pretpostavljeni šefovi i direktori, odnosno visoki partijski i državni rukovodioci, a neki bliski lični i porodični prijatelji. No, da je bilo i onih koji nikad nijesu izašli iz informbirovske košuljice koju su namakli 1948. godine, pokazala je AB revolucija, u čijem su inspirisanju i usmjeravanju imali vidnu ulogu, odnosno skup u Baru 1976. godine, gdje su ilegalno održali Peti kongres Nove KPJ. Ima ih i danas, i oni to više ne kriju. POBJEDA: I, što zaključujete iz svega što ste naveli? Je li ova inicijativa jedan od pokušaja da se trenutni parcijalni interes zadovolji na račun zanemarivanja suštine stvari koji prije ili kasnije vodi trajnoj šteti po društvo u kome se događa?
R ADONJIĆ: Zbog navedenih praznina koje prate predmetni predsjednikov prijedlog, on objektivno ne nadilazi sada već u Crnoj Gori uobičajeni manir oficijelne vlasti da umjesto stvarnih rješenja nude populističke fantazmagorije u službi njenog krajnjeg cilja – obezličiti i uništiti Crnu Goru.
Doduše, može mu se pripisati i „dovitljivost“ da se na tobože neprimijetan način stavi do znanja Trampovo – Putinovskom frontu da u tridesetoavgustovskoj parlamentarnoj većini imaju sigurnog saveznika, odnosno da je anticipativno sračunat na mogućnost ukidanja odgovornosti za vlastitu izdaju Crne Gore, koja je, ako je takvo što moguće, sramnija i od one iz 1948. godine. Ne više od toga, jer su sve jugoslovenske Drine i iskrivljene i ispravljene prije gospodina predsjednika i njegovih velikosrpskih saboraca. Marija JOVIĆEVIĆ
Ekonomski analitičar Oleg
Filipović smatra da država mora biti regulator i da mora naći način da obuzda
enormne cijene
PODGORICA – Nakon što je Hrvatska usvojila Zakon o izuzetnim mjerama kontrole cijena, što je bila reakcija države na višenedjeljne bojkote tamošnjih trgovina, Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tražila je da se isto uradi i u Crnoj Gori.
Hrvati su propisali obavezu trgovcima da na svojim internet stranicama objavljuju cijene i omoguće potrošačima da ih upoređuju sa drugim trgovinama. Time se, kako je ocijenjeno, štiti standard građana i obezbjeđuje brza reakcija u slučaju tržišnih poremećaja. Trgovci će morati da naznače prethodnu i trenutnu cijenu proizvoda, kako bi se omogućilo lakše praćenje promjena. Istovremeno je propisano i ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica uz obavezu jasnog označavanja.
InIcIjatIva Prema riječima Ines Mrdović iz ASP, na inicijativu upućenu Vladi da se i u Crnoj Gori donese ovakav zakon, odgovor još nijesu dobili. Nije, kako kaže, bilo reakcije ni na njihov raniji zahtjev premijeru i Ministarstvu ekonomskog razvoja da razmotre rad Agencije za zaštitu konkurencije, ukazujući da postoje ozbiljne sumnje na monopol u raznim sektorima. Mrdović ukazuje da ne treba „izmišljati toplu vodu“, već preuzeti isti zakonski model kao u Hrvatskoj, pod uslovom da postoji politička volja za tim.
- Kada Hrvatska, kao članica EU, ne strahuje od ograničavanja tržišne konkurencije kroz donošenje posebnog zakona za zaštitu potrošača od visokih cijena, čemu bi takav strah postojao u Crnoj Go-
I u Crnoj Gori već duže od mjesec Alternativa Crna Gora poziva građane na bojkot trgovačkih lanaca zbog visokih cijena. Ponovni poziv upućen je za 11. i 14. mart i to ponovo na bojkot svih lanaca, nakon više poziva da se bojkotuju pojedinačni.
ri. U tom smislu se stiče utisak da se kroz potenciranje pitanja tržišne konkurencije zapravo pokušava zamagliti suština, a to je da su cijene kod nas dostigle zaista ogromne visine i da su apetiti za profitima u trgovinama sve veći i veći. Nekoliko trgovačkih lanaca i sedam domaćih dobavljača je do
Na pitanje Pobjede kako gleda na bojkote i da li su oni imali ikakvog efekta, Mrdović ukazuje da su građani na taj način preuzeli stvar u svoje ruke, iako se pokazalo da trgovine imaju na svojoj strani brojne društvene aktere.
kraja 2023. godine nagomilalo dobit oko 190 miliona eura i te brojke su neumoljive. Izgleda da se pokazuje da je milione i desetine miliona profita najlakše napraviti na teret siromašnog crnogorskog građanstva - smatra Mrdović.
RegulatoR
Ekonomski analitičar Oleg Filipović je stava da država mora biti regulator tržišta, jer „slobodno tržište nije Eldorado, već način na koji se konkurenti ponašaju“.
- U ovom momentu, nemamo regulisano tržište u Crnoj Gori. Imamo zakone i institucije, ali tržište nije regulisano – ocijenio je Filipović. Na pitanje Pobjede da li smatra da bi se u Crnoj Gori mogao donijeti zakon po uzoru na Hrvatsku, Filipović odgovara da ne možemo samo prepisivati zakone te da je jedno donijeti, a drugo sprovoditi zakon, dodajući da je Crna Gora u odnosu na Hrvatsku mnogo manje tržište.
- Država bi trebalo da utiče, ne samo kroz zakone, već kroz eventualno formiranje ili reformisanje postojećih institu-
- Prosto je bilo nevjerovatno kako su se pojedini utrkivali da se stave na stranu trgovina, a ne građana, iako svi svjedočimo tome da plaćamo izuzetno visoke cijene. Bojkot je moguće samo djelimično dao određene rezultate, a
cija čiji bi zadatak bio da prati kretanje svih cijena i projektuje minimalne i maksimalne cijene koje uključuju maržu i sve druge troškove. Tako bi došlo do regulacije – smatra Filipović.
Drugu mogućnost vidi i u tome da država ili samostalno ili u suvlasništvu sa privrednim subjektima formira preduzeće koje bi se orijentisalo na domaću proizvodnju.
- U poređenju sa uvozom, gotovo da nemamo svoju proizvodnju. Država bi trebalo da formira preduzeće koje bi bilo konkurencija drugim trgovačkim preduzećima i distribuciji, na taj način bi se moglo uti-
u smislu da je spriječio dalji značajniji rast cijena, što bi se sigurno desilo da nije bilo ovih akcija. Međutim, vidimo da trgovine nijesu snizile cijene, osim što su davale određene akcije. Stoga je najavljen nastavak akcija, a vrijeme će
cati i na cijene i istovremeno podsticati domaća proizvodnja – smatra Filipović. Ocjenjuje da treba tražiti kompromis i imati razumijevanja i za uvoznike i sve ostale u lancu, dodajući da su distributeri na trećem, četvrtom mjestu u odnosu na proizvodne cijene. Država kao regulator, dodaje Filipović, mora onemogućiti stvaranje oligopola na tržištu.
- Ne mogu da tvrdim da mi sada imamo dogovornu konkurenciju kada je riječ o cijenama prehrambenih proizvoda, ali kada uporedite cijene između različitih lanaca i vidite da su one manje-više svuda iste, jasno je da se radi o ne-
Hrvati su propisali obavezu trgovcima da na svojim internet stranicama objavljuju cijene i omoguće potrošačima da ih upoređuju sa drugim trgovinama. Time se, kako je ocijenjeno, štiti standard građana i obezbjeđuje brza reakcija u slučaju tržišnih poremećaja. Trgovci će morati da naznače prethodnu i trenutnu cijenu proizvoda, kako bi se omogućilo lakše praćenje promjena. Istovremeno je propisano i ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica uz obavezu jasnog označavanja
pokazati koliko će sve biti uspješno. Na kraju, naznačiću da je država ta koja bi kroz zakonsku intervenciju trebalo da što prije riješi zaštitu potrošača od visokih cijena. Kao građanin želim da vjerujem da će javni interes prevladati nad privatno-profiterskim – zaključuje Mrdović.
koj vrsti dogovora – smatra Filipović. Naglašava da je Crna Gora malo tržište koje je kao takvo podložno uvoznim uticajima. - Ako imate malo tržište i ono pritom nije regulisano odnosno institucije nijesu jake, ono je onda podložno uticajima i u tom slučaju onda imate ovakve cijene – ukazuje Filipović.
lIsta pRoIzvoda Na pitanje Pobjede da li bi država cijene trebalo da ograniči samo u dijelu prehrane ili šire, Mrdović naglašava da „nije život samo šećer, ulje i brašno“. - U tom smislu potencijalne akcije, poput postojeće „limitirane cijene“, ne treba da se ograničavaju samo na najnužnije prehrambene proizvode, ili na neke proizvode koji se možda ni ne kupuju u velikom obimu, dok su stotine drugih proizvoda sa „paprenim cijenama“. Te akcije do sada nijesu imale značajnijeg efekta i Vlada mora da promijeni pristup i poput Hrvatske zakonski interveniše. Naravno, pod uslovom da joj je cilj zaštita građanstva, a ne privilegovanih, monopolista, tajkuna – ocjenjuje Mrdović. M.lk.
Pokrenuta prekršajna prijava protiv roditelja u Nikšiću
PODGORICA – Službenici
Odjeljenja bezbjednosti
Nikšić postupali su po prijavi sugrađanke da je neposredno prije prijavljivanja u školskom dvorištu jedne osnovne škole u Nikšiću nepoznato lice uz upotrebu noža uputilo riječi njenom maloljetnom djetetu zbog kojih se isti osjećao ugroženo, saopšteno je iz Uprave policije
Ovo lice je po navodima iz prijave, držeći nož u ruci, prišlo njenom sinu, prislonilo nož uz glavu i uputilo riječi zbog kojih se oštećeni uplašio za svoju bezbjednost. Oštećeni je nakon toga uspio da se udalji sa lica mjesta.
Preduzimajući prioritetne
PODGORICA – Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, postupajući po informaciji da je 8. marta oko 15.30 sati na Cetinju došlo do tuče između više osoba, preduzeli mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja nakon čega je identifikovano pet lica, a lišena slobode su dva - saopšteno je iz Uprave policije.
Iako predmetni događaj nije zvanično prijavljen policiji, preduzete su proaktivne mjere i radnje koje su rezultirale rasvjetljavanjem događaja. U tuči su, kako se sumnja, učestvovala operativno interesantna lica bliska organizovanim kriminalnim grupama, kada je jedno lice zadobilo teške tjelesne povrede u vidu loma nosa i noge. Sprovodeći istražne i ostale
mjere i radnje u cilju pronalaska lica, policijski službenici su identifikovali maloljetnika istog uzrasta, sa kojim je u
prisustvu zakonskog staratelja - roditelja u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić obavljen razgovor
na predmetne okolnosti, kada je isti u prikupljenom obavještenju potvrdio navode iz prijave. Sa događajem je upoznat je dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da je pomenuti maloljetnik krivično neodgovoran zbog uzrasta. Protiv roditelja ovog maloljetnika podnijeta je prekršajna prijava iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zbog zanemarivanja. Policijski službenici će sa događajem upoznati upravu škole koju pohađa maloljetno lice, kao i Centar za socijalni rad radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti. Uprava policije će nastaviti sa sankcionisanjem neodgovornog ponašanja zakonskih staratelja u cilju zaštite maloljetnih lica od potencijalnih prijetnji i rizika. Posebna pažnja će biti posvećena bezbjednosti djece u školama kako bi se stvorio siguran ambijent za obrazovanje i razvoj, bez straha od nasilja, uznemiravanja ili drugih prijetnji, zaključuju iz UP. R. P.
Tuča pripadnika kriminalnih klanova na Cetinju
mjere i radnje iz svoje nadležnosti policijski službenici identifikovali su i lišili slobode dva učesnika događaja: A M. (33) - operativno interesantno lice i M. M. (33) - pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe. O događaju je obaviješten dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju po čijem su nalogu A. M. i M. M. uz krivičnu prijavu lišeni slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo učestvovanje u tuči. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje tragaju za još tri lica čiji je identitet poznat policiji. Uprava policije nesmanjenim intenzitetom
Prijava protiv ukrajinske državljanke
Ostavila dijete bez nadzora na balkonu stana
PODGORICA – Službenici
Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po prijavi građana da se na balkonu stana u Podgorici nalazi maloljetno dijete bez nadzora roditelja, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je tokom noći, oko 1.40 sati, policiji prijavljeno od stanara zgrade da se na balkonu jednog stana već duže nalazi dijete, u vidno uznemirenom stanju. Dolaskom na lice mjesta policijski službenici su na pomenutoj adresi zatekli dijete, bez
Uhapšen mladić iz Bijelog Polja Vozio pod
PODGORICA – Službenici saobraćajne policije uhapsili su E. C. (20) iz Bijelog Polja.
nastavlja da radi na suzbijanju djelovanja operativno-interesantnih lica i pripadnika organizovanih kriminalnih gru-
nadzora roditelja. Dvadesetak minuta nakon dolaska službenika policije na pomenutu adresu došla je i majka djeteta I. B. (39), ukrajinska državljanka, za koju je kasnije testiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,48 g/kg. Policijski službenici za suzbijanje nasilja u porodici protiv I. B. su podnijeli prekršajnu prijavu Sudu za prekršaje u Podgorici zbog počinjenog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje, na štetu svog maloljetnog djeteta - zaključuju u saopštenju iz UP. R. P.
pa, sprečavanju nasilja, zaštiti građana i podizanju nivoa kolektivne bezbjednosti, zaključuju u saopštenju iz UP. R.P.
Akcija policije u Ulcinju
Uhapšeni zbog brze
vožnje
PODGORICA - Službenici policije uhapsili su D. M. (34) i M. Đ. (31) iz Ulcinja zbog prekoračenja brzine, saopšteno je iz Uprave policije.
Vatra bukti na Žabljaku, Garaču, Župi
PODGORICA – Veliki broj požara juče je bio aktivan u više crnogorskih opština, a iz MUP-a je saopšteno da je njihov uzrok ljudski faktor. Požari u reonu žabljačkog sela Međužvalje i Crnog vrha, kao i na planini Garač kod Danilovgrada i juče su bili aktivni, a u gašenju su učestvovali avion MUP-a i helikopter Avio-helikopterske jedinice MUP-a. Požari su buktali u Župi Nikšićkoj i u Gusinju. Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Župa i Službe zaštite i spasavanja Nikšić gase požar u reonu sela Kuta u Župi Nikšićkoj. Kako je za RTNK kazao predsjednik MZ Župa Nikšićka Dragoljub Radulović, koji učestvuje u gašenju, nijesu ugrožene kuće.
- Trudimo se da spriječimo vatru da dođe do obližnje borovo šume i nadamo se da ćemo u tome uspjeti - rekao je kratko Radulović za portal RTNK. U Gusinju je najmanje desetak
aktivnih požara od kojih su tri prijetila kućama, a jedan se približio gradskoj deponiji. Kako je javila reporterka RTCG, je-
Zakonom o zaštiti prirode biće uvedene stroge kazne za čišćenje travnjaka paljenjem
Ko zapali livadu biće kažnjen od dvije do četrdeset hiljada eura
PODGORICA – Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
(MERS) predvidjeće u prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih
Predsjednik opštine Tivat zatražio razrješenje osumnjičenog Komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim
- Testiranjem je utvrđeno da je E. C. upravljao pod dejstvom opojnih droga - kokain i marihuana, kao i alkohola u kon-
centraciji od 1,34 g/kg - navela je policija na mreži Iks. On je priveden sudiji za prekršaje. R. P.
Navodi se da je barska policija u Baru i Ulcinju sprovela akciju pojačane kontrole saobraćaja „Brzina“ i izdala 15 prekršajnih naloga, podnijela osam prekršajnih prijava i uhapsila dvije osobe.
- Uhapšeni su D. M. (34) zbog upravljanja vozilom brzinom od 116 km/h i M. Đ zbog vožnje brzinom od 148 km/h na dijelu puta gdje je najveća dozvoljena brzina 60 km/hnaveli su iz Uprave policije na mreži Iks. R. P.
TIVAT - Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović izrazio je žaljenje zbog nemilog događaja u Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i pozvao nadležne službe da efikasno rasvijetle sve činjenice i okolnosti. Iz Uprave policije saopšteno je da je defektolog zaposlen u Dnevnom centru za djecu i
mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Seljanovu O. B. (42) iz Foče, državljanin Bosne i Hercegovine, osumnjičen da je počinio krivično djelo zlostavljanje na štetu osmogodišnjeg djeteta.
- O. B., sa privremenim boravkom u Tivtu, kako se sumnja, kao zaposleni na radnom mjestu defektologa u Dnevnom centru za djecu i mlade sa smet-
dan pomoćni objekat je u potpunosti izgorio.
Ranije juče za portal RTCG komandir Službe za zaštitu i
kazni za čišćenje livada paljenjem, jer takvi postupci nanose ogromnu štetu prirodnom okruženju - saopštili su iz tog resora i Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).
Iz Ministarstva i Agencije kazali su da će biti predložene novčane kazne u rasponu od dvije do četrdeset hiljada eura.
- Paljenje livada ne samo da
osumnjičenog iz obrazovnim potrebama incidentu u Dnevnom
spašavanje u Gusinju Sejo Radončić rekao je da su uz pomoć kolega iz Plava intervenisali u selu Martinovići, gdje
uništava travnjake i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, već izaziva i ozbiljne požare, koji često zahvate šume i nisko rastinje – navodi se u saopštenju. Dodaje se da te pojave dovode do ugrožavanja bioraznolikosti, a dim i zagađenje ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu. - MERS, kao predlagač novog zakona, a uz podršku
su uspjeli da požar lokalizuju.
- Međutim, požar bukti prema Visitoru i plavskoj teritoriji i teško možemo djelovati na tom terenu - kazao je Radončić juče. Vatrena stihija zahvatila je i Šavnik. Požari su aktivni u mjestima Grabovići i Kruševica. MUP je apelovao na građane da budu odgovorni.
- Direktorat za zaštitu i spašavanje bilježi veliki broj požara na teritoriji Crne Gore, iako vremenski uslovi, bez suše i jakih vjetrova, ne ukazuju na prirodne uzroke - navodi se u saopštenju Direktorata.
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a su rekli da to jasno pokazuje da je ljudski faktor glavni uzrok požara.
- Očekivana je hitna reakcija nadležnih institucija, ispitivanje svih okolnosti i sankcionisanje odgovornih - kaže se u saopštenju.
Iz Direktorata su naveli da svako ko nepažnjom, nemarom ili svjesnim djelovanjem izazove požar mora da snosi posljedice, jer ugrožava živote, imovinu i prirodna dobra. Oni su poručili građanima da paljenje sopstvenih imanja zbog „čišćenja“ nije rješenje, kao i da budu odgovorni i svjesni da jedna varnica može izazvati velike posljedice. Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a podsjetili su građane da su obavezni da pozovu Službu zaštite i spašavanja da im pruži asistenciju ukoliko pale gorivi materijal prilikom čišćenja imanja, iako trenutno nije na snazi zabrana paljenja vatre na otvorenom.
- Ukoliko primijetite rizične situacije ili sumnjive aktivnosti, odmah ih prijavite nadležnim službama - navodi se u saopštenju. R.P.
EPA, vjeruje da će takav prijedlog uticati na smanjenje požara u Crnoj Gori koji, kako vidimo ovih dana, uništavaju životnu sredinunavodi se u saopštenju. Iz MERS-a su kazali da je prema podacima koji su dostupni Agenciji trenutno najkritičnije stanje u opštinama Danilovgrad i Žabljak, gdje požar prijeti da zahvati nacionalni park. R. P.
njama i teškoćama u razvoju, u mjestu Seljanovo, opština Tivat, 26. februara, više puta je udario otvorenom šakom u predjelu glave osmogodišnjeg korisnika te ustanove, što je i potvrđeno izuzetim snimcima sa video-nadzora iz ustanove - navedeno je u saopštenju policije. Komnenović je uz, kako je rekao, roditeljsko saosjećanje sa porodicom djeteta prema kome
je član stručnog osoblja Centra pokazao agresiju, ponudio svu pomoć i podršku da se saniraju posljedice ovoga incidenta. Podržava i napore rukovodstva i zaposlenih u ovoj ustanovi koja je, kako je rekao, sve do ovog događaja bilježila uspjehe u svom radu, na zadovoljstvo svojih korisnika, da istraju u naporu da očuvaju kredibilitet institucije. - Odmah po dobijanju informacije o incidentu tražio sam od rukovodstva Centra izjavu o okolnostima koje su do njega dovele, a istovremeno i razrješenje osumnjičenog defektologa iz Komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Od direktora Srđana Krunića informisan sam i da je pokrenut disciplinski po-
stupak protiv zaposlenih koji su učestvovali u incidentu. Zahvalan sam i na stavu roditelja oštećenog mališana koji, kako sam informisan, uprkos nemilom događaju ostaju uz Centar ne želeći da se priključe krivičnom procesu protiv vinovnika - naglasio je Komnenović u reagovanju.
Poštujući princip nevinosti do utvrđivanja krivice, nada se, kako kaže, da će ovaj izolovani slučaj intenzivirati napore Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju uz podršku Opštine Tivat i svih relevantnih gradskih institucija.
- Da zajedno uložimo dodatnu energiju, unaprijedimo položaj najosjetljivije kategorije mališana i ojačamo usluge Centra - zaključio je Komnenović. R.P.
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
Od avgusta do decembra Kankaraši su išli doktorima, „državnim“ i „privatnim“ – a njihovo dijete je umrlo. Preko domova zdravlja, bolnica, specijalista, privatnih ordinacija, prošli su desetine ljekara i pregleda - i niko mjesecima nije mogao da uspostavi dijagnozu, sve do pet dana pred smrt jedanaestogodišnjaka. Tada je već bilo kasno.
U tekstu koji je objavio CINCG opisan je pakao ove porodice kroz lavirinte crnogorskog zdravstva. Pitanja bez odgovora, slanje od jednog doktora do drugog uz utješne riječi „nije mu ništa“ i „biće dobro“.
Moguće je da se dijagnoza ne uspostavi, događa se, i zbog toga je ova profesija jedna od najtežih na svijetu. Zbog toga možda pojedini ljekari biraju lakši put – da slegnu ramenima i pošalju pacijenta dalje. I tako do smrti, kao što je bilo u slučaju ovog dječaka od 11 godina.
Moguće je da jedan ljekar nešto ne zna, ali nije normalno da ne proba da učini sve ono što zna i dijapazon sumnji raširi do krajnjih granica. Nije normalno da kaže roditeljima - „nije mu ništa“.
Nije normalna ni rečenica: ,,Ko vas tjera da mu mjerite temperaturu svaku noć“, i da se insistira na tome da je dječak zdrav, jer prema riječima doktorice, „bolesna djeca ne izgledaju tako“.
Nije normalno da bolnica u Nikšiću neće da primi dijete koje je dobilo uput, uz obrazloženje da - nema dijagnozu. Dakle, ako u domu zdravlja ne uspostave dijagnozu, daju uput za bolnicu, nema što da se ide tamo, jer dijagnoze nema. Valjda treba ostati kući i čekati da se nekako sama ukaže. Da je roditelj odsanja ili da izgugla simptome, možda to?
Nije normalno da ljekar roditeljima kaže da se ne igraju doktora Hausa i da „drame“. A drame jer dijete mjesecima ima visoku temperaturu i sve je lošije i ne znaju uzrok. Nije normalno da na opasku oca na određene simtome, ljekar ne zatraži još jedno vađenje krvi koje bi mu možda spasilo život.
Nije normalno da dijete, koje konačno dođe u Dječju bolnicu, sa takvom istorijom leži u sobi dva dana i da sa vrata ljekari pitaju „jeste li dobro“ . Nije normalno da se na kraju let za Beograd odloži jer nije bilo dovoljno novca da se
Nije normalno da u vremenu u kojem Ministarstvo zdravlja nabavlja savremenu opremu za dijagnostiku, sistem ipak napravi ovakav „propust“. Osim stetoskopa, ljekari danas imaju aparate i laboratorije, ali izgleda da nemaju hrabrosti da se uhvate ukoštac i probaju da izigravaju doktora Hausa. Plata, mala ili velika, svakako ne smije da bude motiv za spašavanje života djeteta. Ukoliko je ljekar nemotivisan, neka pročita Hipokratovu zakletvu i zapita se, pod punom moralnom odgovornošću, da li je za taj posao
tog dana organizuje. U Crnoj Gori se novac presipa iz šupljeg u prazno, a služi da se jednokratno ugase požari kada se prijeti protestom ili štrajkom.
Nije normalno da nakon višemjesečnih pregleda, ljekar u Dječjoj bolnici nakon jednog preslušavanja čuje šum na srcu i pita je li moguće da to njegove kolege nisu čule. Nije normalno da u vremenu u kojem Ministarstvo zdravlja nabavlja savremenu opremu za dijagnostiku, sistem ipak napravi ovakav „propust“. Osim stetoskopa, ljekari danas imaju aparate i laboratorije, ali izgleda da nemaju hrabrosti da se uhvate u koštac i probaju da izigravaju doktora Hausa. Plata, mala ili velika, svakako ne smije da bude motiv za spašavanje života djeteta. Ukoliko je ljekar nemotivisan, neka pročita Hipokratovu zakletvu i zapita se, pod punom moralnom odgovornošću, da li je za taj posao.
Nije normalno da Ljekarska komora nikada nije osudila nijedan postupak kolega, čak ni onoga koji je govorio na antivakserskom skupu tokom korone. Da jeste, možda bi makar etika ili strah od kazne dovela u red nevoljnost i slijeganje ramenima.
Što su ovoj porodici bili potrebni sve bolnice, privatne ordinacije i domovi zdravlja, ako su samo lavirint iz kojeg nikada neće izaći?
Što će nama svima magnetne rezonance, PET skeneri i najsavremenije laboratorije, ako nas ljekar ne pošalje na pregled i ako mu nalaz ne probudi sumnju?
„Nije mu ništa, zdrav je, vodite ga kući, temperatura je od
ranog puberteta, dešava se...“ Desilo se da je jedan dječak umro. Formirane su komisije, kažu nadležni. A komisije često znaju da napišu da nije bilo propusta u liječenju, jer su u komisijama ljekari, kao i oni u Ljekarskoj komori. Moraće ministar da nastavi da traži nezavisne eksperte iz drugih zemalja, kako bi nalazi bili nepristrasni, što je i sam rekao nakon smrti porodilja. Za preminule je kasno, a neka razmisli što je sa nama koji ćemo morati da idemo kod doktora. I neka osmotri rad zdravstvenih organa dobro, jer se njime sve češće bave tužilaštva. Ovaj tekst „Da li se mogla spriječiti smrt dječaka iz Nikšića: Mjesecima bio bez prave dijagnoze“ izaziva strah. I ne znam je li kap koja je prelila čašu. Ministru Šimunu mora biti, kao i „rukovodećem kadru“. Nemojte da nas tjerate da se za sitnice liječimo u inostranstvu, da plaćamo privatnike iako vas već plaćamo, da idemo u očaju kod nadriljekara – jer vas se bojimo i taj strah plaćamo kreditima. Nemojte, jer se iz takvog straha rodi bijes, uzimanje pravde u svoje ruke ili odlazak iz ove zemlje u kojoj više niko nikome ne vjeruje. Da „institucije“ rade, tužilaštvo bi imalo manje posla. Slijeganje ramenima i slanje dalje jednostavno nije lijek. Postoje i mnogi ljekari koji imaju prirodnu dozu hrabrosti, odgovornosti i poštovanja za pacijente. Oni koji to nemaju, morali bi, makar na silu, da uzimaju te suplemente - ili da jednostavno priznaju sebi da su promašili profesiju.
Veliki uspjeh alpinista sa Cetinja
CetINje - Članovi
SAK „Slobodni penjači
Cetinje“ Dejan i Rajko
Popović popeli su se na sjevernu stranu legendarne stijene Eiger, jedan od vrhova Bernskih Alpa. Oni su taj uspjeh ostvarili
Samo odgledajte film „North Face“ i biće vam jasno što je sjeverna stijena Eigera - kazao je Rajko Popović
5. i 6. marta, a ovaj uspon je jedan od najizazovnijih i najopasnijih na svijetu.
Planinarski savez Crne Gore saopštio je da sjeverna strana Eigera, visoka 3.970 metara, predstavlja pravi izazov za alpiniste iz cijelog svijeta. - Sa ocjenom ED2, ovaj smjer zahtijeva vrhunske sposobnosti i mentalnu izdržljivost. U zimskim vremenskim uslovima koji su se kretali do minus 17 stepeni Celzijusa, Dejan i Rajko su proveli 60 sati u akciji, pritom prelazeći smjer Heckmayer-Harrer vertikalni zid visine 1.800 metara, ostavši 24 časa na penjanju, te noćenjem u bivak vreći u ledu, na maloj polici stijene i današnjim si-
laskom sa planine – saopšteno je iz Planinarskog saveza. Njihova sposobnost da ostanu fokusirani i motivisani tokom ovog teškog uspona, dodaju, izazov je za sve alpiniste. - Tokom penjanja, Popovići su se suočavali s brojnim preprekama, a njihova posvećenost treningu i pripremama rezultirala je ovim veličanstvenim uspjehom. Ovolika hrabrost služi kao uzor mladim alpinistima, pokazujući
da se snovi mogu ostvariti uz trud i upornost – saopštili su iz Planinarskog saveza, dodajući da je ovaj uspon predstavlja krunu njihove alpinističke karijere. Rajko i njegovi sinovi Dejan i Vuk već duž od decenije bave se disciplinom slobodnog penjanja i skoro da nema vrha u Evropi koji nijesu osvojili. Učestvovali su i u više akcija spašavanja iz nepristupačnih mjesta na teritoriji prijestonice.
- Tokom ekspedicije koja još traje, javljeno mi je da sam dobio unuka Bodina i ovaj uspjeh posvećujem njemu! Dio tima ove ekspedicije bila je i moja supruga tamara, kao moralna podrška, i dok nas je čekala u jednom od hotela u podnožju „skratili“ smo joj život nekoliko godina zbog silne brige - poručio je Rajko Popović.
- Tokom dva dana penjanja i trećeg dana spuštanja zapadnom stranom, nikog nije bilo u Eigeru sem nas dvojice. Do 1938. godine svi vrhovi u Alpima sa svih strana bili su popeti, samo je prkosila sjeverna stijena Eigera, vertikalni zid 1.800 metara visine, koja je u tim prvim pokušajima uzela osam života. Prvo zimsko ponavljanje izvedeno je 1961. godine. Iz zemalja iz okruženja niko nije popeo sjevernu stijenu Eigera sem hrvatski alpinisti Stipe Božić i Edo Retelj O ovoj stijeni snimljeno je nekoliko igranih filmova i mnogo dokumentaraca. Samo odgledajte film „North Face“ i biće vam jasno što je sjeverna stijena Eigera - kazao je Rajko Popović. Inače, kompletnu ekspediciju Popovići su sami finansirali. Popovićima je na velikom uspjehu čestitao i gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković, podijelivši priču na svom FB profilu. J.Đ.P.
KOLAŠIN – U prvim satima ovoga 8. marta, nakon ponoći, one su krenule ka svojim radnim mjestima. Vidosava Bošković, Tamara Ugrenović i Olivera Drljević. Centar grada, pale se svijetla u „Našoj pekari“. I ime ulice gdje se pekara nalazi „sviti“ samo od sebe – 13. jula. Koleginice se pozdravljaju, garderoba, radna odijela i sve je spremno za osmomartovsku proizvodnju. Rad tokom noći traži i posebnu koncentraciju i napor. Koliko god da se stvori navika, rad noću je dodatni zahtjev i izazov. Kada su peciva zamirisala, ,,zora je svanula“ i bez Nede Ukraden. U prodajni dio pekare stigle su Danka Vujisić, Ivana Vlahović i Žana Dožić Zna se koje mušterije dolaze prve i uvijek se dočekuju sa spakovanim kesama jer se zna što traže i zašto su došle u pe-
karu. U malom gradu se zna i ko kakav hljeb kupuje, kome se ostavlja onaj crni sa susamom, a kome bijele kiflice. Ljubitelji bureka i pita su takođe „nametljivi“ i zahtjevni, jer ih traže dok su vreli. Najveće gužve su u toku školskih odmora kada osnovci i srednjoškolci požure da kupe doručak. Kolektiv „Naše pekare“ je sto
posto ženski. Dame će ovoga 8. marta imati i radni i svečani dio. Žana Dožić, koja je „šefica“ i vlasnica, ali i radnica, kaže da se slažu i funkcionišu kao porodica... - Žene umiju da se dogovore, organizuju i naravno da rade. U 12 godina postojanja pekare, dominantno smo ženski kolektiv i vjerujem da nam je
to prednost. Većina žena je tu od prvog dana sa nama, ima i onih koje su se zaposlile u zrelijim godinama i odlično su se snašle. Posao u pekari - i u proizvodnji i prodaji – zahtjevan je i složen, ali sve stižemo. Uvijek ponudimo neki proizvod više i uglavnom su to recepti naših žena - objašnjava Dožić. Sto odsto damski kolektiv i ovaj 8. mart obilježava i radno i svečano. Uvijek sa planom i organizacijom za naredni dan kada peciva ponovo moraju da zamirišu. Dožić smatra da ženska sloga i dogovor donose posebno samopouzdanje. - Tamo gdje preuzmu odgovornost, žene uvijek na pravi način ispune ono što se od njih traži i očekuje. Uvijek treba imati mjeru za što smo spremne. Ambicija mora da je realnog okvira, utemeljena u tradiciji i posvećenosti. U našem kolektivu smo sve to „sakupili“ i tako dolazimo
u novim globalnim okolnostima
BRISEL - SAD stvaraju novi svjetski poredak po svojoj mjeri i Evropska unija mora znatno da ojača svoju odbranu i bitno utiče na rasplet rata u Ukrajini, zato što nije jasno da li Vašington od saveznika postaje suparnik Evrope.
To je sažeti zaključak mnogih zapadnoevropskih analitičara i medija, dok američki vodeći centri za spoljnu i bezbjednosnu politiku misle da Vašington želi postojani mir, ali ne i da „beskonačno podržava Kijev“.
To ističe predsjednik Savjeta za međunarodne odnose (CFR) Majkl Froman, koji stavlja do znanja da je glavni cilj američkog predsjednika
Donalda Trampa da „povrati ulaganja koja su SAD dale kao podršku Ukrajini i obezbijedi kraj rata koji neće obuhvatiti dalje američko uplita-
nje… što Kijev ostavlja sa malo aduta u igri“. U napisu za časopis „Forin polisi“ Andrij Zagorodnjuk , bivši ukrajinski ministar odbrane, predočava da je „Bijela kuća stavila do znanja Kijevu da Ukrajina nije u stanju da postavlja uslove“ za mirovni sporazum i da dosad nije bilo jasnog puta ka miru. Zagorodnjuk smatra da bi morao da se primijeni dogovor kao u korejskom ratu kad je Amerika ekonomski i vojno pomogla Južnoj Koreji da izgradi sopstvenu odbranu. Evropski političari na vlasti i mediji su većinom mišljenja da evropski partneri u EU i NATO moraju da vojno ojačaju da bi mogli uticati na rasplet u ukrajinskom ratu.
A dokaz za to su dramatični američki potezi obustave vojne pomoći Ukrajini i pritisak da Kijev prihvati zamašne ekonomske poslove kako
Detalj iz Brisela
bi se obustavio rat i krenulo u mirovne pregovore s Rusijom. Za razliku od ratoborne Francuske i Poljske, nordijskih i baltskih zemalja, neke članice EU i NATO smatraju da se ipak mora očuvati bezbjednosno savezništvo s Bijelom
Novi pritisak na Hamas da prihvati produženje prve faze prekida vatre
TEL AVIV - Izrael je juče saopštio da prekida snabdijevanje Gaze strujom, javlja Rojters navodeći da ,,puni efekti“ te odluke nijesu odmah jasni, ali da postrojenja za desalinizaciju teritorije dobijaju struju za proizvodnju vode za piće.
Jučerašnja objava izraelskih vlasti uslijedila je sedam dana nakon što je Izrael prekinuo sve isporuke robe na teritoriji za više od dva miliona ljudi.
Novim mjerama Izrael pokušava da izvrši pritisak na Hamas da prihvati produženje prve faze prekida vatre koja je završena prošlog vikenda. Izrael želi da Hamas oslobodi polovinu preostalih talaca u zamjenu za obećanje da će pregovarati o trajnom primirju. Hamas je vršio pritisak da umjesto toga započne pregovore o težoj drugoj fazi prekida vatre.
Palestinska militantna grupa saopštila je danas da je bez
promjene svog stava završila posljednju rundu pregovora o prekidu vatre sa egipatskim posrednicima, istovremeno pozivajući na hitan početak druge faze primirja.
U novom pismu izraelskog ministra energetike Izraelskoj električnoj korporaciji se kaže da prestane da prodaje struju Gazi.
Ta palestinska enklava je u velikoj mjeri razorena ratom, a generatori i solarni paneli se koriste za dio napajanja. Sporazumom o prekidu vatre pauzirane su najsmrtonosnije i najrazornije borbe ikada između Izraela i Hamasa, izazvane napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Uslijedila je odmazda i invazija Izraela na Pojas Gaze, što je za posljedicu imalo više od 40.000 ubijenih Palestinaca i desetine hiljada raseljenih iz naselja koja su u bombardovanju i raketinim napadima porušena do neprepoznatljivosti.
kućom u kojoj je sad Tramp. Francuski zvaničnici su posebno bili pogođeni Trampovom izjavom da jako sumnja da bi neki partneri u NATO, poput Francuske, pomogli Americi ako bi njena bezbjednost bila ugrožena.
Pariski dnevnik Mond piše da su, odlukom da stotinama milijardi eura ojačaju odbranu, Evropljani krenuli da se suoče i s Trampom i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, „ali da to ipak ne znači raskid s Amerikom“.
uoči novih mirovnih pregovora
Njemački portal Dojče vele smatra da temeljito jačanje evropske vojne moći ima za cilj da se Ukrajina dovede u što snažniju poziciju pod formulom „mir kroz snagu“. Belgijski list „Libr belžik“ piše da znaci približavanja Francuske i Njemačke predstavljaju zaokret i da „EU prestaje da bude ekonomska sila, paralisana vojnom nemoći i sebe preoblikuje u vjerodostojnog strategijskog igrača“. Grčki portal TVXS istovremeno skreće pažnju na to da „jedino rješenje na korist građana Evrope jeste najprije bezbjedan mir u Ukrajini, ali i ugrađivanje Rusije u novo ustrojstvo kolektivne bezbjednosti u Evropi“. Grčki medij navodi da bi novo masovno naoružavanje Evrope „iziskivalo prevelika, skupa izdvajanja i izazvalo nepopularna kresanja prihoda za građane… kao i još veći uspon krajnje desnice“.
TEHERAN - Iran bi razmotrio pregovore sa Sjedinjenim Državama ako je cilj da se pozabave zabrinutošću u vezi sa bilo kakvom potencijalnom militarizacijom njegovog nuklearnog programa, saopštila je iranska misija Ujedinjenih nacija na društvenoj mreži Iks (X).
Međutim, u objavi je navedeno da, ukoliko je cilj razbijanje iranskog mirnodopskog nuklearnog programa, takvi pregovori nikada neće biti održani.
Iran je 8. marta saopštio da još nije primio pismo američkog predsjednika Donalda Trampa koji je rekao da zahtijeva nove nuklearne pregovore.
Tramp je za Foks biznis kazao da postoje dva načina za rješenje problema sa Iranom, ,,vojni“ ili sklapanje sporazuma, kako se Teheran ne bi domogao nuklearnog oružja.
Na to je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei izjavio da Teheran neće podleći pritisku da uđe u pregovore navodeći da su razgovori za SAD ,,put prema novim očekivanjima i nijesu samo o nuklearnim pitanjima, a
Iran neće prihvatiti ta očekivanja“.
U prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma velikih sila sa Iranom koji je postavio ograničenja iran-
Međutim, u objavi je navedeno da ukoliko je cilj razbijanje iranskog mirnodopskog nuklearnog programa, takvi pregovori nikada neće biti održani
skom nuklearnom programu u zamjenu za ublažavanje sankcija. Uveo je i sankcije Teheranu, nakon čega je Iran daleko premašio nametnuta ograničenja iz sporazuma. Šef nuklearne agencije Ujedinjenih naroda (UN) Rafael Grosi rekao je da vrijeme curi za nametanje novih restrikcija iranskim aktivnostima dok Teheran ubrzava oboga ć ivanje uranijuma blizu nivoa potrebnog za oružje. Teheran istrajava na tome da razvija nuklearni program isključivo za civilne svrhe.
INTERVJU: Slikar Filip Janković za Pobjedu o izložbi u Modernoj
PODGORICA – Slikar Filip Janković umjetnik je tananog poetskog senzibiliteta i lirske topline. Stapanje sa ljepotom prirodnih fenomena predstavlja značajno obilježje njegovog slikarstva. Slika po motivu, ali ne prema motivu. Zapravo, za njega nije važan motiv, već radost i ljepota slikanja.
Na izložbi, koja se do 30. aprila može pogledati u Modernoj galeriji, predstavio je slike nastale tokom posljednje dvije godine, kao i rane akvarele. Tih, skroman, nenametljiv i duhovit - takav je Filip Janković. Sa umjetnikom smo se sreli u galerijskom prostoru. Došao je u tačno zakazano vrijeme. S obzirom na to da je kao mlađi bio strastveni biciklista, pitamo ga da li je do galerije došao biciklom. Kroz smijeh nam odgovara: ,,Nijesam, taksijem sam“. Filip nikada nije kupio auto, zapravo, nikada nije poželio da ga kupi. Imao je bicikl i ništa mu drugo nije trebalo. Biciklom je išao svuda po Crnoj Gori, znao je da ode do Petrovca, Ulcinja… da se kupa, jer mnogo voli da pliva.
Vrlo emotivno govori o svom stvaralaštvu i dosadašnjem sli-
Mnogi mladi umjetnici će danas
teško proći
POBJEDA: Kada Vas pitaju može li od slikarstva da se živi, Vi duhovito odgovarate: „Pa, vidite da sam živ“…
JANKOVIĆ: Naravno.
Da nije moglo da se živi, ne bih bio tu. Živio sam, a kako, to je drugo. Bio sam i gladan i žedan. Ali prošao sam sve. Zato kažem, mnogi mladi umjetnici će teško proći, mnogi neće izgurati, a mnogi će pregurati i ostati živi, zdravi i postati dobri slikari. Ako je mladi umjetnik na moje sumnje da će moći da preživi gluv i gura svoje, onda je to dobar znak.
karskom putu. Sa suzama u očima kaže nam da mu je žao što mnogo toga nije drugačije. Na pitanje što konkretno, kratko odgovara: „Takav sam, osjetljive prirode. Žao mi je što nijesam napravio bolje slike, što sam propustio mnogo vremena, što nijesam slikao preko zime… Kada se sjetim svega toga, emotivan sam. Žao mi je što sam mnogo toga propustio u životu. To ne mogu da nadoknadim“.
POBJEDA: Kada se sada osvrnete unazad, da li biste nešto promijenili?
JANKOVIĆ: Drugima ne bih preporučio da idu mojim putem. Ali ja bih opet istim. Opet bih bio slikar.
POBJEDA: Zašto to kažete?
JANKOVIĆ: Zato što su sada uslovi mnogo gori. Teško je biti slikar danas u Crnoj Gori. Malo ko misli o tome kako mladi umjetnici preživljavaju. Kada bi danas trebalo nekome da kažem što da odabere za životni poziv, ne bih mu rekao da bira slikarstvo, a ja bih opet isto.
Kada sam počinjao, pričalo se o nauci, o umjetnosti, postojale su novine i časopisi o umjetnosti, govorilo se o umjetnicima. Bilo je dosta poznatih stvaralaca, pa sam i ja poželio da budem slikar. Imao sam u tome podršku, mada su roditelji bili zabrinuti. Prvo sam svirao usnu harmoniku i otac mi je govorio: ,,Nećeš u svirače!“ Nijesam otišao u svirače, nego u slikare, a onda mi je rekao: ,,Ti ćeš kao Van Gog da ‘zaglaviš’ u životu, da nemaš ni hljeba, da ne možeš da preživiš“. Bio je zabrinut otac, ali su me roditelji ipak podržavali i pomagali. Mogao sam da očekujem stipendiju i dobio sam je za vrijeme studija, mogao sam da se školujem u Beogradu, da ne plaćam školovanje. Sada je sve drugačije. Danas se pitam od koga će ovi mladi koji sada počinju dobiti podršku, kako će da žive? Mladima ne mogu da preporučim da se bave sli-
Kada bi me neko pitao što bih želio da se vrati, to je Sitnica. Njoj su oduzeli vodu i uništili je. To je jedno pusto korito, tu života nema. Teško mi je da odem da je vidim – kazao je Janković
karstvom, jer ne znam kako će živjeti od tog posla. Ali ako su tvrdoglavi i uporni kao što sam bio ja, onda neka nastave svoje i ne slušaju mene.
POBJEDA: Vaš stvaralački poriv se ne stišava, što bi se moglo očekivati zbog Vaših poznih godina. Kakva su Vaša osjećanja vezana za ovu izložbu? Koliko je djela nastalo tokom posljednje dvije godine?
JANKOVIĆ: Osjećam potrebu da, pošto slabije vidim, publici predstavim ono što sam uradio, da mi kažu kako njima to izgleda - da znam jesam li promašio ili sam uradio ne-
što dobro. Bitno mi je da publika vidi radove. Ako se izložba i slika ne vide, onda one nemaju vrijednost, one kao da ne postoje. Tokom dvije godine nastalo je oko 200 djela. Ima još dosta toga u ateljeu što sam započeo. Mnogo sam slika započeo, ne znam hoću li ih završiti. Nadam se da hoću veći dio.
POBJEDA: Koliko danas vremena provodite u ateljeu?
JANKOVIĆ: Radim više nego ranije. Ranije sam govorio: ,,Imam vremena, sad mogu malo da odem u Pariz, Amsterdam, malo na more, na jezero“.
Gubio sam dosta vremena. Sad ne idem nigdje, sjedim u ateljeu i nemam vremena za gubljenje. Ranije sam bio ,,ljetnji“ slikar. POBJEDA: Što znači biti ,,ljetnji“ slikar?
JANKOVIĆ: Radio sam kada otopli, jer nijesam nikada mogao da ugrijem atelje. Napravio sam veliki atelje koji je pet puta manji nego što je meni trebalo. I toliko mali atelje nijesam mogao da ugrijem preko zime. U početku sam slikao u zimskom kaputu. Kao mlad igrao sam uz muziku i slikao, tako se i grijao. Sad to više tako ne može, sad mi treba da je atelje u kojem radim topao. Prilagodio sam jedan mali prostor od sedam kvadrata, umjesto 56 kvadrata ateljea koji stoji prazan. To je prvi put da poslije ko zna koliko godina slikam preko zime, tako da sam sad postao i ,,zimski“ sli-
kar. Zahvaljujući tome što nijesam prekidao sa radom, napravio sam ovoliko slika.
POBJEDA: Što se dešavalo kada pauzirate sa slikanjem cijele zime?
JANKOVIĆ: Dešava se to da kada dođe maj počinjem sve ispočetka.
POBJEDA: Kako mislite ispočetka?
JANKOVIĆ: Kao da nijesam nikad slikao. To je strašno i nepodnošljivo. Kada počnem da slikam, polako ulazim u for-
mu. Prvih dana pravim slike gdje sam prilično ,,odsutan“ – to nijesu one moje slike koje sam polako osvajao. To je sad nešto kao ,,s neba palo“. Ne vidim pejzaže kao slikar, kao da nemam više mašte. To nije bilo dobro, ali kako dani odmiču, tako počnem da vidim taj pejzaž kao nešto čarobno, vidim ga kao slikar. Kada dođe zima, onda opet stanem i sve ispočetka. To sigurno nije dobro. Ove dvije godine radim beskrajno. Slikam kako osjećam. Osjećao sam to i prije 80 godina, ali nijesam shvatao sliku kako je sad shvatam. Jedino što sada može da mi fali je vrijeme.
POBJEDA: Ove godine punite 90 godina, što Vas pokreće da i dalje neumorno stvarate?
JANKOVIĆ: Pokreće me svijet oko mene. Slikam ono što me očara. Ako vidim cvijet u kamenu koji je tu našao svoje mjesto, to mi je velika tema. Bilo je i momenata kada sam mislio da je bolje da bacim četke, da više ne slikam, kada već ne mogu kako treba.
POBJEDA: Dobro je što ih ipak nijeste bacili?
JANKOVIĆ: Odlučio sam da to ne uradim. Slikaću kako mogu, kako umijem, osjećam, shvatam i znam. Hoće li to biti dobro, to ne znam. Sa svakom slikom shvatim nešto novo. Radoznao sam i stalno tražim da nađem nešto što do sada nijesam našao, da otkrijem nešto neviđeno. Kada sam jednom profesoru u Parizu pokazao slike, on mi je kazao: ,,Ovo je neviđeno“. Meni je to san – da to neviđeno jednog dana napravim i vidim. To su stvari koje me pokreću i zbog kojih ne mogu da stanem.
POBJEDA: Vratimo se, nakratko, na početke Vašeg bavljenja umjetnošću. Kako ste ušli u svijet umjetnosti?
JANKOVIĆ: Počeo sam da crtam kada sam dobio voštane boje od strica iz Amerike. Našao sam malo papira i počeo da šaram po njemu. To
su moji prvi radovi. Kasnije sam raspoređen iz Gimnazije u Tehničku školu, građevinski odsjek. Za mene je to bila katastrofa. Umjesto da pišem šta je profesor diktirao, ja sam crtao njegov portret. Jednom mi priđe profesor i kad je vidio šta radim, povede me kod direktora. Na mene muka velika. Direktor pogleda crtež i kaže profesoru: ,,Pogledaj kako te je dobro nacrtao“. Upitao me je zašto nijesam na arhitektonskom odsjeku. Kada sam mu rekao da ne može jer sam raspoređen na građevinski, on mi je kazao: ,,Idi tamo i kaži da sam te ja poslao“. Tako sam prešao na drugi smjer. Tu sam dobio najviše volje i želje za slikanjem. Tu je bio arhitekta i slikar Slavik, koji je sa nama izlazio napolje kako bismo crtali. Dobro je to radio, kao da je bio profesor na akademiji. To je meni bila prva akademija. Kada bi padala kaša, radili smo u učionici. Jednom prilikom nam je kazao da u okolini nađemo predmet koji ćemo da slikamo i donesemo ga na čas.
POBJEDA: Sjećate li se što ste donijeli?
JANKOVIĆ: Sjećam. Meni je mnogo šarenila bilo na smeću. Tu su bile šolje, šerpe… Vidio sam jednu duboku cipelu koja je bila sva od vode razmaknuta, dolje je otpao đon. Ponio sam je u učionicu i stavio na sto. Drugovi su mi rekli: ,,Miči to, sad će ti profesor doći, pa će izbaciti i tebe i cipelu sa časa“. Međutim, kad je profesor došao, rekao mi je: ,,Od tebe ću da napravim majstora“. To je bila prva dobra ocjena za to što radim. Poslije toga sam otišao u Beograd. Moj brat je učio tamo i ja sam želio da pođem. Dopao mi se Beograd. Bilo je problema da se upišem u Tehničku školu, ali bilo je i nešto veoma loše po mene – nije bilo slobodno-ručnog crtanja, pa sam opet crtao profesore. Poslije toga došli su dani kada više nijesam mogao da podnesem statiku i matematiku i odlučio sam da napustim ško-
lu i da idem na akademiju. Nijesam znao hoću li se upisati, pa sam išao u školu u Šumatovačkoj da učim da crtam akt. Međutim, pošto sam bio u internatu, vaspitač je javio ocu da sam napustio školu. Otac je odmah došao u Beograd. Sjećam se i danas tih pet minuta razgovora. Pamtim njegove riječi: ,,Podržaću te ako završiš Tehničku školu, ako je ne završiš, neću da znam za tebe!“ Vratio sam se u školu, završio je, konkurisao za akademiju, primljen sam i tada počinje moj život slikara.
POBJEDA: Da li je tačno da se Vaš prvi susret sa umjetnošću dogodio kada ste imali 17 godina i kada ste posjetili izložbu francuskih impresionista u Narodnom muzeju u Beogradu?
JANKOVIĆ: Profesor matematike kog smo zvali Spale odveo nas je u Narodni muzej. Bio sam začuđen, to su bile prve slike koje sam vidio u životu. Oduševio sam se kada smo došli do djela francuskih impresionista. Tada sam donio odluku – ili ću biti slikar ili ništa.
P
OBJEDA: Na samom početku karijere posvetili ste se portretima i jedno vrijeme ste samo njih radili. Pročitala sam da nikada nijeste naslikali nijedan portret po fotografiji?
Ne kajem se što nijesam ostao u Njemačkoj
POBJEDA: Studijski ste boravili u Francuskoj, Holandiji, Njemačkoj, Grčkoj… U Njemačkoj su kupovali Vaše slike skoro brže i rađe nego u Crnoj Gori. Da li ste tada prvi put osjetili da ste pravi slikar – da živite od slikarstva i za slikarstvo?
JANKOVIĆ: U Njemačkoj sam puno slikao. Supruga i djeca su me podržavali, bili su srećni kad slikam. Otvorio sam jednu izložbu i ljudi su odjedanput počeli da trče od jedne do druge slike i stavljaju crvene tačke, što je značilo da bilježe koju sliku žele da kupe. Prodao sam dosta slika na otvaranju izložbe, a cijene su bile prilično visoke. Pomislio sam: ,,Pa ja ću da postanem pravi slikar, od slika ću moći da živim“. Pomišljao sam da ostanem u Njemačkoj, ali moja majka je stalno govorila: ,,Čekam kad ćete mi doći“. Nijesam ostao u Njemačkoj, vratio sam se i ne kajem se. Opet bih tako uradio.
JANKOVIĆ: Tako je. Radio sam i dječje portrete. Sjećam se kada me je jedna koleginica u Holandiji zamolila da naslikam njenu djecu. Sin je imao dvije godine, a ćerka tri. Sjeli su na dvije stolice. Ja slikam, a dječak izvadi ispod sebe jastuk i gađa me njime. Ja se jednom rukom branim od jastuka, a drugom slikam.
POBJEDA: Je li slično i sa motivima iz prirode i pejzažima?
J ANKOVIĆ: Jeste, izlazio sam u najgore vrijeme da slikam pejzaž – u podne, kada je napolju 45 stepeni u hladu. Kada sam slikao Staru varoš, znao sam da sjednem nasred ulice u doba dana kada je najviše vruće i kada niko ne izlazi iz kuće. Izađe jednom jedna žena: ,,A, sine, nećeš valjda sad da radiš, uđi da popiješ jednu limunadu. Ti ćeš tu da nastradaš“. Tako mi je dala da popijem limunadu i malo se odmorim. Sjećam se kad mi je rekla: ,,Idući put dođi ujutru rano, kad je ’ladno“. Nigdje u Evropi nijesam bio tako dobro i mirno prihvaćen kad slikam na ulici kao u Podgorici. Kada sam bio u drugim zemljama, bilo je drugačije, ljudi su bili nezainteresovani za ono što radim. Ali ja sam bio miran i mogao sam da slikam, i to je dobro.
POBJEDA: Često ističete da Vaše djetinjstvo nije počelo tamo gdje ste rođeni – u Gornjoj Gorici, već malo tamo s kraja, pored Zelenike – na rijeci Sitnici. Sa posebnim emocijama govorite o Sitnici i o tome da bi rode, guske, patke, ribe, vodeni leptiri, zmije, žabe, kornjače... bili Vaši motivi za čitav život da taj svijet jednog dana nije uništen. Možemo li reći da baš odatle potiče i Vaša ljubav za svijet malih bića, ptica, intimnih pejzaža, cvjetova…?
JANKOVIĆ: Bio sam dio tog svijeta, doživljavao sam ga. To je za mene bio raj – gledao sam rode, patke, žabe, vodene zmije, ribe… To mi je bio život. Kada bi me neko pitao što bih želio da se vrati, to je Sitnica. Njoj su oduzeli vodu i uništili je. To je jedno pusto korito, tu života nema. Teško mi je da odem da je vidim.
POBJEDA: Kad već pominjemo Sitnicu, sjećam se da ste mi jednom prilikom rekli da biste voljeli da naslikate jedan broj pejzaža Sitnice. Koliko je to teško uraditi s obzirom na to da sada kada dođete na Sitnicu možete napraviti samo sliku suvog korita gdje nema života?
J ANKOVIĆ: Nema mlina, izvora, mosta… Sve je to nestalo. Najviše bih želio, a ne znam da li ću uspjeti, da naslikam Sitnicu. Sad više imam tih slika Sitnice u sjećanju. Do sad nijesam mogao. Da li ću je naslikati ne znam, treba mi veliki format – dva-tri metra. To je slika koju stalno nosim u sebi. Sva ova djela koja sam do sada slikao elementi su upravo te slike. A. ĐOROJEVIĆ
Još jedno priznanje Američke akademije za Sarajevo film festival
PODGORICA – Sarajevo film festival dobio je još jedno priznanje Američke akademije filmskih umjetnosti i nauka koja je prepoznala ovu manifestaciju kao izuzetan svjetski festival, te joj dodijelila status „kvalifikacijskog filmskog festivala“. To znači da će pobjednički filmovi u odabranim kategorijama biti u mogućnosti da se kvalifikuju za nominaciju za Akademijinu nagradu Oskar.
Nakon što je 2019. uvršten na listu prestižnih svjetskih festivala čiji se dobitnici u kategoriji kratkometražnog filma automatski kvalifikuju za razmatranje za nominaciju za nagradu Oskar, od sada tu privilegiju imaju i dobitnici Srca Sarajeva za najbolji dugometražni dokumentarni film. Američka Akademija filmskih umjetnosti i nauka uvela je ka-
tegoriju „kvalifikacijski filmski festivali“ kako bi istakla filmove koji su nagrađeni na relevantnim svjetskim festivalima. Prema odluci američke Akademije, dobitnici Srca Sarajeva za najbolji dokumentarni film, za najbolji kratki film te dobitnik kandidature za nagradu Evropske filmske akademije u kategoriji najbolji kratki film automatski se kvalifikuju za nominaciju za Oskara. Time se priznaje izvrsnost koju ostvaruju dobitnici nagrada na Sarajevo film festivalu te se, ako ispunjavaju ostala pravila Akademije, kvalifikuju za razmatranje za nominaciju za nagradu Oskar. Prijave za programe 31. Sarajevo film festivala otvorene su do 25. maja. Pravila za prijavljivanje i formular za prijavu su na veb-stranici Sarajevo film festivala, www.sff.ba. Festival će biti održan od 15. do 22. avgusta. R. K.
Promocija knjige Slađane Kavarić-Mandić „Pontevedra“ u Dodestu
PODGORICA - Knjiga
Slađane Kavarić-Mandić „Pontevedra“, nedavno objavljena u izdanju IK „Žuta kornjača“, biće predstavljena večeras, u 18 sati, u sali Dodest, u okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“.
Naslovnica knjige
O knjizi će sa autorkom razgovarati Jelena Knežević i Brano Mandić. „Pontevedra“ je feminističko-lirska poema koja prati život Soledad Ortege, Španjolke zamišljene nad unutrašnjim i spoljašnjim zbivanjima i sopstvenim položajem u različitim društvenim odnosima. Kroz intimno svjedočenje u prvom licu i permanentno preplitanje sadašnjosti i prošlosti, poema prikazuje strijepnju pred neizvjesnim i melanholiju osjećaja prolaznosti. Slađana Kavarić-Mandić (1991, Podgorica) spisateljica je i filozofkinja. Piše poeziju i kratke priče. Zastupljena je u više međunarodnih časopisa i antologija. Prevođena je na engleski i grčki jezik. Objavila je zbirku pjesama „Ljudi niotkuda“ („Žuta kornjača“, 2016), kao i knjigu „Filozofija Danka Grlića“ (2022). R. K.
Kompanija MTEL proglasila je i nagradila pobjednike osmog ciklusa m:tel app konkursa za srednjoškolce u izradi mobilnih aplikacija za Android i IOS. Nagrade na konkursu osvojili su tim ,,ReGen“ Srednje stručne škole iz Nikšića (aplikacija Eco Connect), tim Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ (aplikacija Motorigrarija), timovi ,,Brain Labs“ (aplikacija NeuroLens) i ,,CG Kompas“ (aplikacija CG Kompas) Elektro-tehničke škole ,,Vaso Aligrudić“, kao i tim ,,Intelecto“ iz Elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja (aplikacija KomUnity).
Žiri kompanije MTEL odabrao je timove čije su se ideje za aplikaciju pokazale najboljima, a vrijedni pokloni koje je obezbijedila ta telekomunikaciona kompanija uručeni su im u MTEL digitalnoj fabrici. Pobjednici će učestvovati na regionalnom APP konkursu zajedno sa učenicima srednjih škole iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a imaće priliku i da predstave ideju investitoru ,,TS Venture“ fondu, čiji je osnivač Telekom Srbija.
NAGRADE
Tim iz Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ nagrađen je za aplikaciju Motorigrarija. - Željeli smo da napravimo jednostavnu, ali korisnu igricu za djecu sa posebnim potrebama za vježbanje njihovih motoričkih vještina. Cilj naše igrice je da djeca poboljšaju koordinaciju, koncentraciju i motoričke vještine.
Ovo takmičenje nam je pružilo priliku da izrazimo našu kreativnost, sposobnosti za pravljenje igrica i timski rad. Mislim da nam je ova prilika dala dosta iskustva i da će nam poslužiti za budućnost - kazala je učenica Ana Radunović
Dodijeljene nagrade za pobjednike osmog m:tel app konkursa za srednjoškolce
Pobjednici će učestvovati na regionalnom APP konkursu zajedno sa učenicima srednjih škole iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a imaće priliku i da predstave ideju investitoru, ,,TS Venture“ fondu
Važnost podrške kompanije MTEL mladim kreativcima istakao je i mentor ekipe iz Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ profesor Mladen Janković - Ulaganje velikih kompanija, kao što je MTEL, u mlade talente je odličan izbor zbog toga što oni dobijaju priliku da svoje ideje pretvore u konkretne projekte. Kroz m:tel app izazov mladi su imali priliku da steknu dragocjeno iskustvo za izradu mobil-
Najavljeno formiranje komisije za izmjenu Poslovnika Skupštine glavnog grada
Od neurotehnologije do zbližavanja
Tim ,,Brain Labs“ iz Elektro-tehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ nagradu je zaslužio za aplikaciju ,,NeuroLens“ koja koristi vještačku inteligenciju i neurotehnologije kako
nih aplikacija, da izraze svoju kreativnost, te da vide kako za uspjeh u IT sektoru ne moraju da idu van Crne Gore i da svoju budućnost mogu da grade ovdje - rekao je profesor Janković.
Tim ReGen iz Srednje stručne škole iz Nikšića nagradu i prolazak na regionalno takmičenje zaslužio je aplikacijom Eco Connect.
bi snimila moždane talase i odredila fokus kod korisnika. Drugi tim iz podgoričke ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ ,,CG Kompas“ nagradu je zavrijedio za aplikaciju CG Kom-
- Aplikacija se zasniva na povećavanju ekološke osviještenosti korisnika, koja se zasniva na praćenju potrošnje struje, vode i utiče na osviještenost o potrošnji i uštedi energije. Imamo i eko-mapu koja služi da prikaže sve reciklažne centre unutar Crne Gore i na osnovu tih podataka, koje mi predstavljamo putem aplikacije za naše korisnike, pruža-
pas koja prikazuje sve događaje u Crnoj Gori na jednom mjestu, dok je tim ,,Intelecto“ iz Elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja pažnju žirija privukao aplikacijom ,,KomUnity“ koja pomaže komšijama da se zbliže i pomažu jedni drugima.
mo im savjete kako da smanje tu potrošnju - naveo je predstavnik ReGen tima, učenik Luka Mašulović Zadovoljstvo zbog uspjeha koji su njegovi učenici postigli na konkursu istakao je mentor ReGen tima, profesor Vladan Dragićević - Rad sa inovativnim i kreativnim timom je bio zadovoljstvo i nije predstavljao nikakav na-
por. Njima je mentorisanje minimalno potrebno u ovakvoj situaciji, možda samo u formi nekih preporuka i savjeta prilikom odabira ideje i nekih sitnih smjernica kako da dođu do završnog proizvoda. I te kako je značajno što je MTEL kao velika kompanija prepoznala potencijal mladih ljudi i njihove ideje. Ova podrška učenicima pokazuje da su njihove ideje prepoznate od strane zajednice i da i te kako mogu biti korisne - kazao je profesor Dragićević.
Tokom razgovora sa kreatorima aplikacija, izvršni direktor kompanije Zoran Milovanović poručio im je da imaju snažnu podršku kompanije MTEL na izazovnom putu preduzetništva.
- Ponosni smo na sve učenike koji su bili dio ovog projekta, prije svega jer su prepoznali značaj konkursa. Nastavljamo sa jakom podrškom obrazovanju, školama i usmjeravanju. Najveće priznanje nam je činjenica da su se timovi iz čak 23 škole prijavili i učestvovali. Naša podrška i saradnja se ne završavaju ovdje, već počinju – istakao je Milovanović. Podršku takmičarima pružio je i suosnivač aplikacije TravelAizer, Boban Šćepanović - Činjenica da su timovi ovdje na dodjeli nagrada potvrđuje da imaju pravi tajming za razvoj svojih ideja, timove koji mogu da iznesu sve te ideje, da imaju jako dobre mentore i da će im kompanija MTEL, kao ključni partner za svu tu podršku, osigurati taj dodatan vjetar u leđa koji im je potreban ka nekoj konačnoj valorizaciji njihovih ideja - kazao je Šćepanović. Iz kompanije MTEL poručili su da će, kao ponosna članica Telekom Srbija grupe, svoje društveno odgovorno poslovanje i posvećenost mladim ljudima nastaviti da temelje na kreiranju idealanog ambijenat za produkciju ideja i pokretanje biznis planova iz oblasti informacionih tehnologija. H. P.
Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović potvrdila je da je u proceduri formiranje komisije za izradu izmjena i dopuna Poslovnika gradskog parlamenta.
Da će doći do izmjene ovog dokumenta bilo je jasno na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta, 25. februara, kada je i odbijena inicijativa Stranke evropskog progresa (SEP) da se kroz izmjene Poslovnika omogući da izborne liste sa dva odbornika dobiju pravo
da formiraju odbornički klub (isti prijedlog imao je i Pokret Preokret).
Predsjednica gradskog parlamenta kazala je da će komisija biti formirana shodno odredbama člana 4 i 18 odluke o obrazovanju radnih tijela Skupštine glavnog grada. - Odluka mora da prođe skupštinsku proceduru. Najprije će šefovi odborničkih klubova delegirati članove, zatim će odluku razmatrati Odbor za izbor i imenovanja, a nakon toga upućuje se na odlučivanje u plenum. Imaćemo čla-
nove komisije iz reda pozicije i opozicije. U cilju demokratizacije procesa i dobre komunikacije među odbornicima i odbornicama pozicije i opozicije koju baštinim, uputiću poziv i odbornicima SEP-a, Ure i Pokreta Preokret, da zajednički delegiraju jednog člana komisije, iako nemaju formirane klubove te važećim odredbama nije planirano njihovo učešće u radnoj grupi. Oni su na prethodnoj sjednici delegirali određena pitanja koja se odnose upravo na izmjene postojećeg poslovnika. Komisija će bi-
ti formirana na prvoj sjednici Skupštine glavnog grada, nakon čega ćemo odmah početi da radimo - saopštila je Borovinić-Bojović. Ona je navela da će članovi radne grupe predložiti izmjene Poslovnika o kojima će odlučivati na kraju, glasanjem. - Izmjene koje ću predložiti biće uglavnom tehničke pri-
rode, a sve u cilju efikasnijeg rada, racionalizacije i postizanja većeg kvaliteta i boljeg stepena funkcionalnosti zasijedanja. Takođe ću predložiti određene tehničke izmjene koje će omogućiti još veću transparentnost rada i bolju komunikaciju sa građanimanajavila je predsjednica Skupštine glavnog grada. H. P.
Za danas je tokom prijepodneva najavljeno postepeno povećanje oblačnosti, a krajem dana i tokom noći povremeno kiša. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna 19. H. P.
BEOGRAD - Sergej Ćetković je 8. marta proslavio svoj rođendan u krugu najmilijih, ali svakako nije propustio da svim damama čestita veliki praznik i na društvenim mrežama.
Zahvalan za svaku lijepu riječ koja je pristigla „na njegovu adresu“, pjevač je poručio: - Dragi moji, hvala vam na divnim i iskrenim željama! Moje drage dame, želim vam srećan praznik! Da ste voljene, poštovane, mažene i pažene i da vam svaki dan bude 8. mart! Voli vas Sergej - pa je u okviru svojih storija pokazao kako mu je supruga Kristina čestitala, kao i dobra prijateljica, a spisateljica i voditeljka Vesna Dedić.
- Srećan rođendan mom najblesavijem drugu, jedinom sa-
Dragi moji, hvala vam na divnim i iskrenim željama! Moje drage dame, želim vam srećan praznik! Da ste voljene, poštovane, mažene i pažene i da vam svaki dan bude 8. mart – napisao je Sergej na Instagramu
vršenom suprugu kojeg poznajem, najnježnijem tati, odanom prijatelju i božanstvenom umjetniku… Voljen i bezbrižan - istakla je Vesna, dok je Kristina napisala ,,Srećan rođendan, radosti moja“.
Pjevačica Milena Vučić čeka treće dijete sa producentom Nikolom Burovcem
PODGORICA - Pjevačica Milena Vučić je najljepšu vijest, da je u drugom stanju, podijelila na Dan žena sa svojim prijateljima.
- Ovo je poseban trenutak za nas i za cijelu porodicu. U isto vrijeme smo srećni i radoznali. Čeka nas divan period, koji sa sobom nosi i veliku odgovornost. Radujemo se i molimo da, prije svega, sve bude u redu. Tačno
je, trudna sam treći put -napisala je ona na društvenim mrežama Milena u braku sa producentom Nikolom Burovcem ima dvoje djece. Iako kažu da su trudnice nervozne i razdražljive, Milena otkriva kako ne staje i da sprema još puno iznenađenja i to dok još traje trudnoća. Inače, porođaj se očekuje krajem avgusta, a pol bebe će uskoro da saznaju srećni roditelji.
Džesika Simpson u novoj pjesmi prozvala bivšeg supruga
LONDON - Britanski kralj Čarls učestvovao je u radio emisiji Apple Music
The King ’s Music Room, podijelivši sa slušaocima ličnu listu omiljenih hitova, uključujući disko, rege i afrobeat.
Pjesme Boba Marlija, Kajli Minog, Grejs Džons i savremeni umjetnici Davida i Reja su među onima koje su ušli u Čarlsove izbor najboljih.
Snimajući radio emisiju za Apple Music 1 u svojoj kancelariji u Bakingemskoj palati, kralj je ispričao brojne anegdote iz svojih susreta sa nekim od umjetnika i otkrio
koje su odabrane pjesme činile zvučni zapis njegovog života. Govorio je o uticaju koji je muzika imala na njega, od njene sposobnosti da izazove srećna sjećanja, utješi u trenucima tuge i donese radost. U pratećem video-snimku, kralj je prikazan kako sjedi za svojim starinskim stolom i snima svoje riječi, sa svjetlećim starinskim natpisom „On Air“ pored njega. - Muzika mi je tokom života mnogo značila. Znam da je to slučaj i sa mnogim drugima. Ima tu izvanrednu sposobnost da vrati srećna sjećanja koja izviru iz najdubljih
uglova našeg sjećanja, da nas utješi u trenucima tuge i da nas odvede na daleka mjesta.
Ali, možda, prije svega, može da nam podigne raspoloženje - rekao je on.
LOS ANĐELES - Glumica i pjevačica Džesika Simpson navodno je prozvala svog uskoro bivšeg supruga Erika Džonsona u emotivnoj novoj pjesmi ,,Leave“, koju je objavila nakon što je najavila njihov razvod.
Pjevačica u rok baladi, koja je u petak izašla kao dio njenog albuma Nashville Canyon, Pt. 1, sugeriše da ju je bivši igrač NFL-a
Britanija izabrala predstavnika za Eurosong
LONDON - Velika Britanija je izabrala numeru koja će ih predstaviti na ovogodišnjem takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Bazelu.
Pop kantri trio „Remember Monday“, koji čine tri djevojke, predstavljaće Veliku Britaniju na takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Švajcarskoj u maju.
Nade fanova Pjesme Evrovizije u Velikoj Britaniji položene su u ruke tročlanog djevojačkog benda, a mnogi su oduševljeni njihovim izborom za ovo takmičenje, još više pjesmom koja je izabrana. Kantri trio ,,Remember Monday“ čine Šarlot Stil, Loren Birn i Holi-En Hal, koje su se upoznale u šestom razre-
du osnovne škole, a izabrao ih je žiri sastavljen od stručnjaka Bi-Bi-Sija.
Njih tri su postale poznate kada su se plasirale u četvrtfinale muzičkog takmičenja ,,The Voice“.
Trio je izdao brojne singlove, a njihov posljednji EP objavljen je u oktobru 2024. godine. Za sada, najveći hit ovog ben-
prevario s drugom ženom i izražava svoje razočaranje. - Ono što smo imali bilo je čarobno. A sada si to pretvorio u tragediju. Daješ njoj ono što si davao meni. Sada je izvor iz kojeg si pio presušio - piše u uvodnim stihovima pjesme. Pjevačica dalje ističe kako ju je Džonsonova ,,slabost“ učinila usamljenom i kritikuje njihov ,,nesveti brak“ i dodaje da je ,,jača sama“.
da je numera „Fat Bottomed Girls“ iz 2021. godine. Na TikToku ih prati više od pola miliona obožavalaca i dobile su više od 11,3 miliona lajkova. Pjesma kojom će braniti boje Velike Britanije u Bazelu zove se ,,What The Hell Just Happened“.
Derbi 20. kola Premijer lige u Herceg Novom
PODGORICA – Jadran
MTEL razmišlja samo o pobjedi uoči večerašnjeg (19 h) derbija sa Radničkim iz Kragujevca u 20. kolu Premijer lige.
Lider najjače lige regiona želi domaćinstvo završnog turnira i veoma je blizu, jer je ispred Novog Beograda (ima isti broj bodova), a nakon ove utakmice odigraće još dvije sa ekipama iz donjeg dijela tabele (gostovaće Primorju i dočekaće Solaris). – Utakmica ima veliki ulog i od ogromnog je značaja za nas. Potrudićemo se da osvojimo tri boda i da se fajnal-for igra kod nas – u Herceg Novom. Pozvao bih navijače da nas podrže kao i u prethodnim utakmicama – poručio je mladi Strahinja Gojković Novljani su bili u sjajnom nizu, koji je prekinula Mladost u prvom meču četvrtfinala Evrokupa. Nekoliko dana kasnije igrači trenera Vladimira Gojkovi-
ća gostujućom pobjedom nad Zvezdom vratili su se na pravi kolosijek. Ali je poraz od četiri gola u Zagrebu pokazao neke slabosti, koje protiv opasne ekipe iz Kragujevca ne bi smjele da se ispolje. Radnički je u prvom dijelu sezone izgubio 12:9 od crnogorskog vicešampiona koji je u ovom meču poslije tri četvrtine vodio 11:5. U posljednjih osam minuta domaćin se trgnuo (4:1), ali samo jedna dobra četvrtina ne donosi bodove. Za ekipu iz Kragujevca nastupa nekoliko iskusnih i odličnih vaterpolista kao što su Strahinja Rašović, Nikola Jakšić, Boris Vapenski Ekipa iz Srbije je na trećoj poziciji, sa dva boda manje od Jadrana i N. Beograda, pa je i dalje u igri da se domogne prve ili druge pozicije. Mnogo bi da sklizne na poziciju četiri gdje se nalazi splitski Jadran sa istim brojem bodova. A. M.
Evropsko dvoransko prvenstvo u Holandiji
PODGORICA – Crnogor-
ska atletičarka Marija Vuković osvojila je osmo mjesto na Evropskom dvoranskom prvenstvu u disciplini skok uvis.
Jedina crnogorska predstavnica na takmičenju u Apeldornu nastup u finalu završila je sa rezultatom 185 centimetara. Marija je u holandskom Apeldornu stala na visini od 189 centimetara, koliko je preskočila dva dana ranije u kvalifikacijama kada je i izborila prolaz u finale među devet najboljih skakačica. Naime, Marija Vuković je u trećoj seriji ,,savladala“ visinu od
185, ali nije mogla preskočiti ljestvicu na 189, čime je njen nastup bio završen. Lošiji plasman u finalu imala je Mađarica Liliana Batori, koja je zastala na početnoj visini (185). Zlatnu medalju očekivano je osvojila Ukrajinka Jaroslava Mahučik, koja je ostvarila rezultat 199, dok je Angelina Topić iz Srbije sa 195 centimetara bila druga, a bronzu je osvojila Šveđanka Engla Nilson, ostvarivši lični rekord – 192. Marija se u ovoj dvoranskoj sezoni vratila na zaletište nakon duge pauze, a 29. januara je u Beogradu osvojila zla-
Muška rukometna reprezentacija danas se okuplja za dvomeč sa Mađarima u okviru kvali kacija za Evropsko prvenstvo
„Lavovi“
PODGORICA – Pred početak nove sezone Formule 1 u javnosti se može i vidjeti i čuti mnogo toga oko ugovora aktuelnih vozača i uveliko se priča o tome koliko će dugo voziti za sadašnje ekipe.
Mediji su objavili i spisak s ugovorima i dužinom trajanja istih i evo kako će Formula 1 izgledati makar u bliskoj budućnosti.
MEKLAREN
PODGORICA – Muška rukometna reprezentacija Crne Gore sa pobjedama protiv Slovačke i Finske krenula je u priču oko Evropskog prvenstva, a ono što je čeka 12. i 16 marta je najveći izazov u kvalifikacijama.
„Lavovi“ će utakmice odluke –za prvo mjesto u grupi, odigrati sa Mađarima prvo kod kuće, a pripreme za velikog rivala počinju danas. Selektor Didije
to na dvoranskom prvenstvu Balkana sa preskočenih 190 centimetara. Osvojila je i prvo mjesto na šampionatu Grčke, čime je ostvarila normu za dvoransko prvenstvo Evrope, a tokom ove godine očekuje je veliki broj takmičenja na otvorenom, zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Japanu, koje je na programu od 13. do 21. septembra. R. P.
Crnogorske odbojkašice i odbojkaši uspješni u inostranstvu
Trofeji u Kupu za Sašku Đurović i Jovana Delića
PODGORICA – Crnogorski odbojkaški reprezentativci, srednji bloker Saška Đurović i primač servisa Jovan Delić, okitili su se trofejima sa svojim klubovima u nacionalnim kupovima Portugala i Bosne i Hercegovine.
Saška Đurović je sa Sportingom iz Lisabona, u finalu Kupa Portugala, pobijedila Vitoriju sa 3:0 (25:13, 25:21, 29:27) i stigla do prvog trofeja u sezoni. Naša odbojkašica je bila jedna od najzaslužnijih za pobjedu, sa 11 poena, od čega je šest bilo iz bloka, četiri iz napada i
jedan iz servisa. Sporting je u polufinalu pobijedio Vilakondense, takođe, sa 3:0 (25:17, 25:16, 25:16), a naša reprezentativka i tada je ostvarila učinak od 11 poena (sedam iz napada i četiri iz bloka).
Do prvog trofeja u sezoni stigao je i Jovan Delić, koji je u finalu Kupa BiH sa Domaljevcem pobijedio Napredak sa 3:0 (25:21, 25:19, 26:24). Delić je sa 14 poena je bio najefikasniji igrač meča. S. J.
Dinar za predstojeće obaveze pozvao je 18 igrača, od kojih je 14 bilo u sastavu za duele na startu kvalifikacija u novembru prošle godine. U nacionalni tim vraćaju se lijevo krilo Filip Vujović, srednji bek Miloš Božović i pivot Admir Pelidija, a stručni štab, za razliku od prva dva meča, može da računa na Stefana Čavora koji se oporavio od povrede. Na spisku nema Vuka Borozana koji se nije u potpunosti
oporavio od povrede. U dogovoru sa stručnim štabom, lijevi bek će se u slučaju potrebe, ipak, staviti na raspolaganje za važne mečeve koji očekuju „lavove“. „Lavovi“ će, inače, rivala dočekati u „MTEL dvorani Morača“ što će biti i prvi meč u najvećoj crnogorskoj dvorani za selektora Dinara, koji je mandat započeo sa pobjedama protiv Finske u „Bemaks areni“ i Slovačke u Košicama. A. M.
SBbet Prva liga za rukometaše (11. kolo) Lovćen
PODGORICA – Lovćen je kao gost bio bolji od Budvanske rivijere (37:21) u posljednjem meču 11. kola SBbet Prve lige.
Lando Noris – 2027. Noris je pristao na produženje ugovora neposredno prije početka F1 sezone 2024. Dovodio se u vezu s prelaskom u Red Bul, ali je umjesto toga odlučio da predvodi pokušaje Meklarena da svrgne Maksa Ferstapena sa trona. Meklaren je saopštio da je Noris potpisao višegodišnje produženje svog prethodnog ugovora, koji je trebalo da istekne 2025. godine, što potvrđuje da će 25-godišnjak ostati vezan za britanski tim najmanje do kraja 2027.
Oskar Pjastri – 2026. Pjastri je u septembru 2023. godine, tokom svoje debitantske sezone s Meklarenom, potpisao višegodišnji ugovor o produženju saradnje. Oskar je relativno neiskusan u poređenju sa svojim timskim kolegom Norisom, tako da će biti fascinantno vidjeti kako će Zak Braun i Andrea Stela upravljati svojim vozačima ako Pijastri napravi još jedan korak naprijed 2025. godine, a Meklaren ima bolid sposoban za osvajanje šampionata.
je u januaru 2024.
U domaćem timu najefikasniji sa šest pogodaka bio je Novak Bajčeta, gol manje dao je Aleksandar Glendža A. M.
Cetinjani su se sa 10. trijumfom, sa dva boda više od Rudara i Budućnosti, osamili na tabeli, a za ekipu Filipa Popovića sinoćnji duel, protiv nekada jakog rivala, bio je jači trening. Cetinjane je do ubjedljive pobjede sa gola vodio Savo Vujović (19 odbrana), dok je reprezentativac Crne Gore Mirko Radović postigao devet golova (uz jedan promašaj).
Osmina nala Kupa za rukometašice
PODGORICA – Rukometašice Trebjese Bemaks savladale su Rudar 27:22 u osmini finala Kupa Crne Gore, ranije su Tivat, Komovi i Levalea 2010 izborili plasman u četvrtfinale.
U Nikšiću je do samog finiša bilo uzbudljivo, nakon odmo-
ra domaće su sa dva gola prednosti sačekale nastavak meča, a gošće su jurile minus i prilazile na gol zaostatka. U posljednjih devet minuta, od 23:21, mlade rukometašice iz Podgorice postigle su samo gol – početkom 57. minuta kada su posljednji put zaprijetile (24:22). U finišu je domaći tim serijom 3:0 riješio sve dileme. Kod Trebjese po šest golova postigle su Andrea Jovanović i Anđelina Orbović, gol manje je dala Anđela Gezović, a Maša Dubljević imala je 11 odbrana. Kod gošći pet puta bile su precizne Lara Burzanović i Sofija Delević, dok je sa gola Una Siništaj zaustavila 11 šuteva. A. M.
tarisao dužinu njegove vjernosti. Šarl je kasnije na društvenim mrežama izjavio da će biti s Ferarijem „još nekoliko sezona“, i teško je zamisliti da
Kako će izgledati Formula 1 u 2025. godini
Luis Hamilton – 2026. Hamiltonova šokantna objava od 1. februara prošle godine da prelazi u Ferari bio je jedan od najvećih transfera u istoriji F1. Luis će provesti najmanje dvije sezone u Ferariju, nakon što je potpisao višegodišnji ugovor koji je počeo ove godine. Trideset devetogodišnjak je blizu kraja svoje F1 karijere, a osjećaj je da će se povući iz F1 u crvenom bolidu.
RED BUL
Maks Ferstapen – 2028. Ferstapen je u martu 2022. godine potpisao dugoročni ugovor da ostane u Red Bulu do kraja 2028. Međutim, u Ferstapenovom ugovoru postoje klauzule
jom za Ferstapena u budućnosti. Ferstapen je više puta naglašavao da ne želi da provede cijelu trkačku karijeru u F1.
Lijam Loson – 2025.
Odluka Red Bula da otpusti Serhija Peresa znači da će Loson biti Ferstapenov novi timski kolega, a njegova F1 karijera zavisiće od performansi u sezoni 2025. Loson, koji ima samo 11 startova u trkama, potvrđen je samo za 2025. godinu, a njegova budućnost će isključivo zavisiti od toga kako se bude pokazao u poređenju s Ferstapenom.
MERCEDES
Džordž Rasel – 2025.
tiv Kristijana Hornera, koje su kasnije te godine odbačene. je potvrdio da se tokom prošlogodišnje ljetnje pauze sastao s Ferstapenovim menadžerom Rejmoni njegovim
Josom Ferstapenom
Adrijan Njui, koji se pridružuje Aston Martinu, i Honda, koja od 2026. postaje dobavljač pogonskih jedinica za taj tim, takođe su učinili Aston Martin potencijalnom opci-
ne kao lider tima u Mercedesu uz tinejdžera Andreu Ki-
. Oba vozača Mercedesa su potvrđena samo za 2025, što možda ukazuje na
ljanje njegovih sjajnih nastupa
Antoneli – 2025.
luku da zamijeni Hamiltona
deća velika zvijezda u F1, ali veliki udes na njegovom debiju
čaravajuća sezona u F2 mogli su da smanje sjaj Italijana pred
2026. Fernando je najstariji vozač na gridu i napuniće 45 godina tokom sezone 2026, što bi ga učinilo prvim vozačem koji se takmiči u Formuli 1 u tom uzrastu još od Grejema Hila 1975. godine. Španac nije pobijedio na F1 trci od 2013, a njegove dvije titule osvojene su 2005. i 2006. godine. On se nada da će mu bolid koji predvodi Adrijan Njui u 2026. godini pomoći da ostvari svoj san i postane trostruki svjetski šampion.
Lans Strol – 2026. Strol je jedini vozač na gridu čiji su detalji ugovora uglavnom nepoznati, djelimično zato što je on sin vlasnika tima Lorensa Strola i čini se da će imati mjesto u timu dokle god njegov otac ostane na toj poziciji. Alonso je nadmašio Strola tokom njihove dvije sezone, ali Aston Martin je zvanično najavio prošlog juna da Kanađanin ima ugovor za 2025. godinu i dalje.
Okon napustio Alpinu pre kraja prošle sezone. Džek je imao svoj puni F1 debi na Abu Dabi Grand priksu 2024. godine zbog iznenadnog odlaska Okona. Dvadestjednogodišnji Australijanac bio je rezervni vozač Alpina prošle godine i mogao bi biti pod ranim pritiskom da zadrži svoje mjesto. Džek je sin žive legende Moto GP šampionata Mika Duana HAS Esteban Okon – 2026. Okon pokušava da oživi svoju F1 karijeru u Hasu nakon razočaravajućeg kraja njegovog vremena u Alpini. Francuski vozač je pristao da pređe u Has prošlog jula na višegodišnji ugovor i imaće mladog Britanca s kojim će se takmičiti u američkom timu.
jeđen u glavni tim Red Bula, ali će umjesto toga provešće petu sezonu u novouslovljenom Racing Bulls timu, koji je prethodno bio poznat kao Toro Rosso, Alfa Tauri, a posljednje vrijeme i RB.
Cunoda je potvrđen da ostaje u sestrinskom timu Red Bula za 2025. godinu prošlog juna, ali promjene vozača mogu se desiti u bilo kojem trenutku u bilo kom Red Bul timu.
Isak Hadžar – 2025.
2026. godine. Šef Vilijamsa Džejms Volz opisao je potpisivanje Sajnsa kao ,,nešto veoma snažno“.
Aleks Albon – 2026. Albon je prošlog maja dogovorio novi višegodišnji produženi ugovor, ali će ove sezone imati svoju najveću konkurenciju u Vilijamsu.
la dogovorio produže-
ALPINA
Pjer Gasli – 2026.
nje ugovora s Aston Martinom, u kojem će ostati najmanje do kraja F1 sezone
Gasli je takođe najavio produženje ugovora s Alpinom do kraja F1 sezone 2026. godine, na isti dan kada je objavljen Strolov ugovor.
Pjer je došao u Alpine početkom 2023. godine i impresionirao mnoge prošle sezone svojim performansama, uključujući postolje na Sao Paulo Grand priksu na kiši.
Džek Duan – 2025.
Duan će biti Gaslijev novi timski kolega nakon što je Esteban
Oliver Berman – 2026. Berman već ima tri F1 trkačka vikenda iza sebe, uključujući snažan debi sa Ferarijem kada je zamijenio Karlosa Sajnsa na trci za Veliku nagradu Saudijske Arabije 2024. Oliver je potvrđen kao vozač Hasa za 2025. godinu tokom prošlogodišnjeg vikenda za VN Velike Britanije (Silverston), a kasnije je dva puta vozio za tim umjesto Kevina Magnusena koji je bio suspendovan za VN Azerbejdžana u Bakuu i VN Brazila kada je bio boletsan.
Devetnaestogodišnji Berman je najmlađi Britanac u istoriji F1.
RACING BULLS
Juki Cunoda – 2025. Mnogi smatraju da je Cunoda trebalo da bude unapri-
Red Bul junior Hadžar je potvrđen kao drugi vozač Racing Bulls-a u decembru. Dvadesetogodišnji Francuz je prošle godine završio kao drugi u F2 šampionatu, iza novajlije iz Zaubera Gabrijela Bortoleta, nakon što je pobijedio na četiri trke i postao je najnoviji vozač iz Red Bulovog juniorskog programa koji je prešao na F1 grid.
Hadžar je prošao kroz četiri nastupa u F1 sa dva Red Bul tima tokom posljednje dvije sezone na F1 trkama i postao je 19. vozač iz ovog programa koji prelazi na najviši nivo.
VILIJAMS
Karlos Sajns – 2026.
Sajns je bio ključni faktor na tržištu vozača F1 u početnim fazama prošle sezone, znajući da neće imati ugovor za 2025. godinu kada je Hamilton najavljen kao njegov nasljednik u Ferariju.
U julu, Vilijams je potvrdio da su pobijedili u borbi za potpisivanje Sajnsa na dvogodišnji ugovor sa ,,opcijama za produžetak“ poslije
Rođeni Tajlanđanin je došao u Vilijams 2022. nakon pauze godinu u sportu, pošto je Red Bul odlučio da ga otpusti na kraju 2020. godine nakon 18 mjeseci kao timskog kolegu Maksu Ferstapenu.
ZAUBER
Niko Hulkenberg – 2026. Hulkenberg je potvrđen kao prvi vozač Audija u Formuli 1 prošlog aprila, nakon što je Has otkrio da će napustiti šampionat 2026. godine i to su objavili na kraju sezone 2024. Hulkenberg je potpisao višegodišnji ugovor i voziće za Zauber ove godine, nakon čega će tim preuzeti njemački proizvođač Audi od 2026.
Gabriel Bortoleto – 2026. Kako bi upotpunili Hulkenbergovo iskustvo, Zauber i Audi su potpisali sa F2 šampionom Bortoletom, koji je još jedan uzbudljiv mladi talenat koji dolazi na grid.
Bortoleto je osvojio F3 i F2 šampionate u svojoj ruki sezoni, što pokazuje da je izuzetan talenat i da bi mogao postati jedan od najboljih vozača F1 u budućnosti. Audi ga ima najkraće do kraja 2026. godine. J. TERZIĆ
Nikola Krstović za Pobjedu nakon dva gola protiv Milana i poraza Lećea uprkos vođstvu od 2:0 na stadionu „Via del mare“
Tuga i bijes nakon najveće partije u karijeri – iskusio je to Nikola Krstović u subotnjem duelu s Milanom nakon što je Leće njegovim pogocima, od kojih je prvi bio spektakularan, vodio 2:0 i na kraju ostao bez ičega jer su ,,rosoneri“ preokrenuli na 2:3. ,,Đalorosi“ su bili u oblacima, Krstović na ,,sedmom nebu“ kada je nakon sata igre doveo domaćina do (naizgled) velike prednosti. Milan je najveći klub protiv kojeg je crnogorski fudbaler bio strijelac, a velike klubove od drugih odvaja i to što individualnim i(li) timskim kvalitetom mogu da se izvuku iz situacija u kakvoj je tim Serža Konseisaoa bio na stadionu ,,Via del mare“. – Umjesto da bude noć za slavlje i uživanje, pretvorila se u pakao. Naša nepažnja dovela je do prvog gola Milana. Taj autogol ih je pokrenuo i dao im krila, nastavili su u istom ritmu, a mi bili u šoku i nokdaunu. Uslijedio je penal za 2:2, a onda se, iskreno, znalo da ne možemo izvući povoljan rezultat. Svi su to osjetili i poraz nam je baš teško pao... I dalje sam u nokdaunu, ne mogu da opišem koliko mi je teško – rekao je Krstović za Pobjedu. Vrhunska kretnja i realizacija sa skoro 20 metara u sedmom minutu, pa brza i precizna reakcija u 59. Sve je uradio Krstović da njegov tim napravi senzaciju, da duel s gigantom sa ,,San Sira“ i on i njegovi saigrači pamte dok su živi. Još od 2006. Leće čeka na tri-
jumf nad ,,rosonerima, iz perioda kada je za ,,đalorose“ igrao Mirko Vučinić – Mijenjao bih ova dva gola za tri boda ili makar neriješen rezultat. Kako smo veliku šansu imali, nemoguće je što smo prokockali – razočarano govori 24-godišnji napadač.
MOTIV ISTI ZA SVE RIVALE Italijanski mediji objavili su u januaru da je Milan zaintere-
sovan za Krstovića, ali da Leće ne želi da ga proda. Svima je (postalo) jasno zbog čega su oba poteza opravdana. Interesovanje milanskog giganta, navodi Krstović, nije ga posebno motivisalo pred meč protiv Pulišića i drugova. – Nije uopšte, spremao sam se kao za svaki drugi meč. To kod mene ništa ne mijenja – dajem maksimum u svakoj utakmici, ko god da je rival. Nekad bude
bolje, nekad lošije, zavisi kako se meč okrene. Ne štedim sebe, fokus je uvijek maksimalan, to svi znaju – dodao je Krstović, za kojeg klub s juga Italije navodno traži 30 miliona eura na ime obeštećenja, a piše se da je za Crnogorca zainteresovana i Roma.
POLA GOLOVA – KRSTOVIĆ Fudbaleri Lećea su u 28 kola Serije A postigli samo 20 po-
PREMIJER LIGA RUSIJE (20. KOLO): Pobjede timova crnogorskih fudbalera
godaka, od čega Krstović skoro polovinu – devet. Bez ovakvog učinka Crnogorca vjerovatno bi već bili prežaljeni u borbi za opstanak.
– Drago mi je što pomažem ekipi da izborimo opstanak, a bio bi veliki uspjeh da Leće tri sezone zaredom zadrži mjesto u Seriji A. Sve radim da to ostvarimo – dajem golove, asistiram... Teško je, nema nam nekoliko bitnih igrača, ali vraćaju se i vidjećemo kako će sve ići. Moramo da smanjimo broj primljenih golova, Milan nam je u 15 minuta dao tri. Naravno, očekuje se da veliki timovi budu dominantni, ali teško je prihvatiti ono što nam se desilo i oporaviti se od toga – ne miri se Krstović sa subotnjim porazom.
TEŽAK RASPORED
Do kraja italijanskog prvenstva je 10 kola, a Leće ima težak raspored jer će igrati s Romom, Juventusom, Atalantom, Napolijem, u posljednjem kolu s Laciom.
– Velika je žal što smo ostali na 25 bodova, sa 28 bi bilo znatno lakše. Igraćemo s nekoliko ekipa koje su u gornjem dijelu tabele i morati da idemo na pobjedu i u takvim duelima, a zna se koliko je teško tu računati na bodove. Imamo najteži raspored od svih konkurenata u borbi za opstanak – ocijenio je Krstović, najveći adut Lećea za očuvanje prvoligaškog statusa.
– Radim što je do mene, a bilo bi mi lakše kad bismo primali manje pogodaka. Protiv Milana nam se pet puta tresla mreža, s tim da su dva gola poništena, a iz mog ugla rivali olako dolaze u takve situacije. Krstović vjeruje da će golgeterski nastaviti gdje je stao – i u dresu Lećea i u dresu reprezentacije za koju je u posljednjem meču dao het-trik protiv Turske, a uskoro je čekaju mečevi sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima na startu kvalifikacija za Mundijal. – Nadam se da će tako biti. Optimizam me ne napušta koliko god da je teško, a kad je u pitanju reprezentacija, motiv je uvijek na najvišem nivou – zaključio je Nikola Krstović N. KOSTIĆ
u Mančesteru
Stefan Lončar nastavio je gdje je stao prije pauze u ruskoj Premijer ligi – treći put zaredom bio je strijelac u prvenstvu, a kad on pogađa Akron rijetko gubi. Tim iz Toljatija osvojio je tri boda na gostovanju ekipi Krila Sovjetov – 0:2. Akron je poveo u devetom minutu pogotkom Artjoma Dzjube, koji je ušao u istoriju – 36-godišnji napadač je sa 234 gola postao najefikasniji ruski fudbaler, a sa prvog mjesta vječne liste istisnuo je Aleksandra Keržakova koji se 233 puta tokom
karijere upisao u strijelce na takmičarskim utakmicama. Gosti su trijumf ovjerili u 83. kada se nakon auta s desne strane Lončar ubacio između linija domaćih i iz prve i okreta lijepo pogodio dalji ugao. Sjajno igra vezista iz Nikšića u debitantskoj sezoni u ruskom fudbalu – sa šest golova je najbolji strijelac Akrona, dodao je i pet asistencija. Tresao je mreže u posljednja dva kola prvog dijela sezone – protiv Orenburga i Zenita, prvi meč u drugoj polusezoni preskočio je zbog kartona, da
bi danas nastavio po starom –drži svoj tim u sredini tabele i preporučuje se selektoru Robertu Prosinečkom za minute u crnogorskoj reprezentaciji na startu kvalifikacija za Mundijal.
Veliku pobjedu ostvario je Rubin, čiju kapitensku traku nosi Igor Vujačić. Tim našeg defanzivca pobijedio je moskovski Spartak (2:1), kojeg s klupe vodi Dejan Stanković
Oba pogotka za domaćina dao je albanski napadač Mirljind Daku – u osmom i 28. minutu, a za goste se u 42. upisao
Esekjel Barko ,,panenkom“ iz jedanaesterca. Daku je u 75. dobio drugi
ka Aleksis Duarte
Ishod derbija 28. kola Premijer lige išao je naruku Liverpulu – Mančester junajted i Arsenal remizirali su 1:1, pa ,,tobdžije“ uz meč manje zaostaju čak 15 bodova za vodećim ,,redsima“. Šampionska trka je riješena, mada bila je svakako i prije duela na ,,Teatru snova“... Uzbudljiv meč odigran je u Mančesteru, po broju šansi moglo je da bude mnogo više od dva pogotka. Prvu priliku imao je napadač gostiju Mikel Merino u 10. minutu, a u nadoknadi prvog poluvremena zatresla se mreža na drugoj strani – Bruno Fernandeš je fantastično izveo slobodan udarac. Prilika Martina Edegora otvorila je drugo poluvrijeme, odbranio je Onana, a potom su pred golom Arsenala neprecizni bili Zirze i Mazraui. ,,Tobdžije“ su izjednačile u 74 – Timber je ušao u šesnaesterac i asistirao Deklanu Rajsu Vatreno je bilo i u finišu – Onana je odbranio šut Martinelija, na drugoj strani zaustavljen je Hojlund, a rezultat se nije promijenio ni nakon udarca Fernandeša. Čelzi je poslije dva poraza vezao drugu pobjedu u Premijer ligi – na ,,Stemford bridžu“ pobijeđen je Lester sa 1:0, strijelac je bio Mark Kukurelja u 60. Kol Palmer u 22. nije iskoristio jedanaesterac.
Totenhem je u Londonu gubio od Bornmuta golovima Tavernijea i Evanilsona, ali je izbjegao poraz zahvaljujući Saru i Sonu (2:2). Čelzi je četvrti na tabeli, ima dva boda više od Sitija, tri od Brajtona, četiri od Aston Vile, pet od Bornmuta i Njukasla... Totenhem i Mančester junajted su sa 34 boda na diobi 13. mjesta. Ne. K.
MERIDIANBET 1. CFL (23. KOLO): Budućnost bolja od Mornara, Nikšićani vezali drugu pobjedu, Otrant slavio protiv Dečića
PODGORICA – Odavno nije pitanje ko će da osvoji titulu, nego kada će Budućnost zvanično da postane novi-stari šampion Crne Gore.
,,Plavi“ vode trku sami sa sobom, a cilju su bliži nakon pobjede nad Mornarom (2:1) u 23. kolu Meridianbet 1. CFL.
Podgoričani su na vrhu zadržali 12 bodova više od drugoplasiranog Petrovca koji je maksimalni proljećnji skor, svih pet trijumfa, potvrdio protiv Arsenala u Tivtu (2:1).
Bokelj je u duelu sa Sutjeskom vezao drugi poraz, a Nikšićani duplo slavlje – utakmica u Kotoru završena je 2:1 u korist gostiju.
Jezero i Jedinstvo priredili su goleadu u Beranama, gdje je meč pripao Plavljanima (3:2).
Na terenu Kampa FSCG na Starom aerodromu Otrant je savladao Dečić sa 2:0.
BUDUĆNOST HITA
KA TRONU
Budućnost je senzacionalno kiksala u Kupu, ali kroz prvenstvo nezadrživo hita ka tronu. Dupla kruna više nije dostižna, ali titula će sigurno biti dobro iskupljenje.
Izabranici Ivana Brnovića upisali su u subotu 18. ligašku pobjedu, ovoga puta na ,,DG areni“, protiv rivala sa kojim nisu imali blistav skor u prethodna četiri sudara.
Mornar je u tom nizu tri puta uzeo mjeru favoritu, ali najbolji domaći tim sada nije dozvolio nikakvo iznenađenje. Za vođstvo je pogodio ruski internacionalac Ilija Serikov – glavom u 37. minutu, izjednačio je Balša Sekulić u 58, a trijumf gostima donio je Igor Ivanović, utrčavanjem i uklizavanjem na loptu nakon promašenog penala Petra Grbića u 70.
– Ostavili smo iza sebe tvrdu utakmicu po teškom terenu, protiv više nego jakog protivnika, koji je u prvom poluvremenu bio posebno defanzivno orijentisan. Mislim da smo generalno bili bolji, a pobjedu smo zaslužili jer smo je više željeli i došla je poslije dva prekida uprkos tome što smo prije vođstva imali tri dobre šanse, gdje je trebalo i da povedemo u prvih 20-25 minuta – rekao je trener Brnović.
– Mornar se u drugom poluvremenu vratio nakon sjajnog
golova postignuto je na pet mečeva 23. kola prvoligaškog karavana – 3,2 po utakmici, što je dobar prosjek za crnogorski fudbal
udarca Balše Sekulića, primili smo gol i onda je bilo teško, ali smo na mišiće i na karakter došli do važnog trijumfa, jer je utakmica stvarno bila teška, tvrda. Čestitam protivniku na jednoj takmičarskoj igri, a posebne čestitke zaslužuju moji igrači koji su pokazali stravičan karakter i zajedništvo koje nas krasi od prvog kola. Nadam se da ćemo nastaviti u tom tonu – poručio je šef stručnog štaba Budućnosti.
BOLJI DANI KRAJ BISTRICE
Bodovno i poziciono popravila se Sutjeska poslije uspjeha u Kotoru. Momci Milije Savovića savladali su Bokelj nakon preokreta (2:1) i izdigli se na peto mjesto. – Bili smo zaista uzdrmani nakon dva startna poraza, ali pokazali smo karakter, podigli se i vezali dvije pobjede. Čim se
dobijaju utakmice, raspoloženje, volja, energija i samopouzdanje rastu. Pokazalo se da ova ekipa nije baš tako slaba kako je izgledalo na početku druge polusezone, ali jeste nova, pola tima su bonusi, a to traži vremena, prostora i strpljenja. Nastavljamo da se borimo – za Pobjedu je rekao Savović. Predaleko su Nikšićani od Budućnosti, daleko i od Petrovca, ali su uhvatili priključak za Kotoranima. Treća pozicija mogla bi u krajnjem da donese Evropu. – Drugoplasirani Petrovac igra
odlično, sve pobjeđuje i teško da možemo da nadoknadimo 15 bodova minusa. Treće mjesto djeluje mnogo realnije. Vidjećemo da li će ta pozicija donijeti izlazak na međunarodnu scenu, ali kako god – želja nam je da budemo treći – dodao je trener Sutjeske. Naredno kolo na programu je već u srijedu, pa se igra u neđelju. Potom dolazi reprezentativna pauza. Mnogo fudbala od kada je krenulo proljeće. Kraj Bistrice gostuje Mornar... – Barani su jedan od najkvali-
Tri od pet utakmica 23. kola elitnog ranga riješeno je nakon preokreta – na taj način slavili su Sutjeska protiv Bokelja (2:1), Jezero u duelu sa Jedinstvom (3:2) i Petrovac u Tivtu (2:1)
Tri fudbalera iz tri različita tima postigla su po dva gola u 23. kolu Meridianbet 1. CFL – Mihailo Perović iz Jezera, Aldin Mušović iz Jedinstva i Petar Vukčević iz Otranta
dinac Damjanović koji nam je donio pobjedu u Kotoru. Vjerujem da će biti još momaka koji će se nametnuti. Ne letimo nakon dva trijumfa, svjesni da je pred nama još mnogo posla – ističe Savović, koji je sa Sutjeskom bio šampion 2022. godine.
VUKČEVIĆ
POBJEDU OTRANTA
tetnijih sastava. Ove sezone ne ide im tako sjajno kao prošle, ali to ne umanjuje njihovu ozbiljnost. Zaslužuju poštovanje. Bićemo oprezni. Potrudićemo se da adekvatno odgovorimo izazovima predstojećeg duela. Moramo da pružimo maksimum kako bismo mogli da se nadamo nečemu pozitivnom. Bilo bi lijepo da produžimo niz. Kalendar je zgusnut, ima mnogo utakmica, ali za to smo se i spremali. Pružamo šansu mladim igračima, a oni pokazuju da se na njih može računati. Primjer je debitant, omla-
Jezero je bilo bolje od Jedinstva, ali je nastavilo da drži fenjer prvoligaškog karavana. Razlog je odgovor Otranta koji je ostao u zoni baraža nakon slavlja protiv Dečića. Ulcinjani imaju bod više od Plavljana. – Jako važan trenutak za nas. Ostvarili smo novu pobjedu, zadržali se iznad Jezera, a više nije tako daleko ni Arsenal koji je trenutno u luci spasa. Vjerujem da je tih šest bodova dostižno. Zaslužujemo mjesto u eliti, a to je potvrdila i partija protiv Dečića. Na nama je da jako radimo i u svakom meču tražimo bodove – za Pobjedu je rekao Petar Vukčević. Dvadesetčetvorogodišnji univerzalac pojačao je Ulcinjane u zimskom prelaznom roku. Stigao je iz Sutjeske i odmah postao bitan faktor u timu Miodraga Vukotića. Postigao je tri gola na četiri utakmice, oba u trijumfu nad Tuzanima. – Bio sam strijelac protiv Petrovca, ali nije nam to mnogo donijelo jer smo izgubili. Golovi protiv Dečića vrijede mnogo više zbog pobjede. Drago mi je što sam bio čovjek odluke, znači mi na planu samopouzdanja, ali sve što radim na terenu – radim za tim. Ovoga puta sam ja iskočio iz kolektiva, sjutra će biti neko drugi. Bitno je da ostvarimo cilj, a manje je važno ko će zatresti mrežu. Moj primarni cilj je da ispunim zadatke šefa stručnog štaba koji nas je dobro postavio. Ne opterećujem se brojkama, a uvijek je zadovoljstvo kada igrač doprinese pozitivnom rezultatu – kaže Vukčević. Otrant u srijedu gostuje Budućnosti pod Goricom. – Budućnost je najbolja, biće mnogo teško, ali imaćemo i mi što da pokažemo. Motiva neće faliti. Spremićemo se. Domaćin je favorit, ali u fudbalu ta uloga često ne znači ništa. Teren je jedino mjerilo. Uradićemo sve da priredimo iznenađenje – zaključio je Vukčević, koji je nosio dres ,,plavih“. D. KAŽIĆ
Budućnost Voli je do srijede igrala odlično, u protekla tri mjeseca je imala odlične rezultate na dva fronta, a onda je u četiri dana doživjela dva poraza kojima je prekinula odličan momentum – nakon izgubljene utakmice u Ankari od Turk Telekoma i eliminacije iz Evrokupa, tim Andreja Žakelja je bio nemoćan i u abaligaškom duelu sa Megom u gostima, koji je izgubio ubjedljivo sa 93:79. Crnogorski šampion je, tako, prekinuo niz od 12 pobjeda u ABA ligi, i prvi put od sredine novembra vezao dva poraza. Što je bitnije, Podgoričani su trećim porazom sebe usporili u trci za prvo mjesto u ligaškom dijelu, jer Partizan večeras protiv FMP-a ima priliku da ostane sam na prvom mjestu, sa pobjedom više od Budućnosti. Srećom po Budućnost, Crvena zvezda je izgubila u Ljubljani od Cedevita Olimpije 74:69 i ostala dvije pobjede iza ,,plavih“.
Da li je uzrok ispadanje sa evropske scene ili pak odsustvo posebno Jogija Ferela (u Americi je zbog porodičnih razloga i ne zna se kada će da se vrati), te povrijeđenog Andrije Slavkovića, tek uz blijedu igru u oba pravca, Podgoričani su od početka do kraja meča bili u podređenom položaju u Novom Beogradu. Utisak je bio da ne bi dobili ovu utakmicu ni da se igrala dva dana. Prva četvrtina „plavih“ je bila jedna od najgorih ove sezone, vjerovatno najgora u ABA ligi. Samo u prva tri minuta su Podgoričani kontrolisali Megu, do zakucavanja Kenana Kamenjaša za vođstvo od 6:4. Serijom 8:0 za vođstvo od 12:6, domaćin je najavio više nego uspješan meč. Crnogorski šampion, jednostavno, nije imao potrebnu energiju da parira rastrčanom, energičnom i borbenom domaćem timu, koji je nakon trojke Mihaila Petrovića došao i do dvocifrene prednosti (23:12), na 72 sekunde do
kraja četvrtine, koja je mogla biti i ubjedljivija da Petrović u narednom napadu nije promašio oba slobodna bacanja ili da je pak Stefan Miljenović pogodio trojku na isteku kvartala. Budućnost je u prvoj dionici promašila sva tri šuta za tri poena, dok je Mega pogodila tri od šest, što je, u suštini, i donijelo prednost srpskom timu na kraju prvih 10 minuta, uz prednost u skoku (9-5) i četiri asistencije više (6-2). „Plavi“ su se trgli napadački u drugoj četvrtini, koju su na kraju i dobili (25:23), ali odbrambeno nijesu ponovo odgovorili zadatku, zbog čega je Mega kontrolisala rezultat do odmora, a u dva navrata je imala i maksimalnih 13 poena prednosti, prvo nakon trojke Andrije Jelavića za 39:26, a onda i nakon što je Bogoljub Marković (19 poena u prvom poluvremenu) pogodio jedno od dva bacanja za 40:27. Budućnost je kratko pokazala reakciju, serijom 6:0 je smanjila na 40:33,
Košarkašice Budućnost Bemaksa kasno večeras putuju za Staru Zagoru
MilenkovićMiljenović 8
Jelavić 13
VukčevićMarković 27
Kroflič 13
Milijašević 5
MilutinovićSrzentićJović 2
Petranović 19
Malovec 6
Dvorana: ,,Ranko Žeravica“ Gledalaca: 400.
i Hadžić.
ali je Mega odbila taj napad sa dvije uzastopne trojke u 30 sekundi Miljenovića i Markovića (46:33). Ipak, prvo Rašid Sulejmon, a potom i Nikola Tanasković omogućili su gostima jednocifreni minus na poluvremenu (46:37).
Ni treća četvrtina nije donijela Budućnosti ništa dobro kada je odbrana u pitanju, pa je Mega nastavila sa efikasnom igrom (još tri trojke, ukupno
ŽAKELJ: Bez energije i fokusa
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je Megi na zasluženoj pobjedi.
– Bili su bolji cijeli meč i zasluženo su pobijedili. Sve se vidjelo na terenu, ušli su u utakmicu sa pet puta više energije nego mi i to je
glavna stvar. Danas smo bili bez energije i fokusa i to ne može tako. Pojedini igrači su počeli da igraju malo drugačije nego što smo se dogovarali, a mi možemo da igramo samo kao tim, protiv bilo koga. To bi bio problem
protiv svake ekipe, a ne protiv kvalitetne Mege. Tako je bilo do sada i biće od sada i to ćemo da riješimo sami. Ima još mnogo da se igra, treba da se trenira i analizira. Idemo dalje – rekao je slovenački trener.
Morgan 2 Sulejmon 13
Ilić 4
Megi 14
MinićTanasković 17 Jovanović 4 Drežnjak 3 Omić 2 Rajt 12 AzubukiKamenjaš 8
10 nakon 30 minuta) i kontrolom rezultata. Iako su Podgoričani, poenima Sulejmona sa penala, prišli na „minus sedam“ (46:39), početkom četvrtine, prednost domaćina je vrlo brzo porasla na 14 poena (55:41), a onda je u dva navrata bilo „plus 16“, posljednji put na dva minuta i 17 sekundi do kraja (68:52). Budućnost je odigrala bolje finiš četvrtine, poenima Tanaskovića i trojkom Megija je smanjila na 70:59, ali nije iskoristila posljednji napad (Aleksi Iliću ispala lopta kod koša nakon pasa Rajta) da dodatno smanji minus pred posljednju četvrtinu. U posljednjih 10 minuta prednost Mege nije padala ispod 10 poena, pa je domaćin rutinski stigao do trijumfa… Budućnost u narednom kolu, 16. marta, dočekuje Borac. S. JONČIĆ
PODGORICA – Kolo prije kraja ligaškog dijela WABA lige sve je poznato – Celje će kao prvoplasirani tim dočekati završni turnir i igrati u polufinalu protiv ekipe Beroe, dok će drugi polufinalni par činiti Budućnost Bemaks i Montana. Baš zbog toga posljednje ligaško kolo, koje je na programu prekosjutra, neće donijeti rezultatski značaj. U posljednjem kolu, podgoričke košarkašice putuju na najudaljenije gostovanje – u Staru Zagoru. Budućnost Bemaks pokušaće, iako lišena rezultatskog imperativa, da nakon poraza u Celju napravi reakciju i pobjedom protiv ekipe Beroe zaokruži drugi krug i tako na najbolji način napravi uvertiru za fajnal-for. – Čeka nas teško gostovanje. Beroe je neugodno, posebno na svom terenu i znamo da neće biti lako. Ali želimo pobjedu i bilo bi lijepo da ligaški dio završimo sa trijumfom. Period od meča u Celju iskoristile smo da se podignemo, vrijedno smo trenirale, a kroz nekoliko laganih mečeva u domaćem šampionatu nastojale da se što bolje spremimo za ovaj duel – kazala
je Marija Baošić, plejmejkerka Budućnost Bemaksa. U prvom krugu takmičenja ,,vučice“ su neočekivano lako savladale Beroe – 83:42. Ali, i pored toga, vrlo su oprezne pred gostovanje u srijedu. S obzirom na to da im slijedi najduže putovanje, ,,plave“ će na put za Staru Zagoru krenuti kasno večeras, sjutra u popodnevnim časovima odradiće trening, a onda u srijedu od 17 časova igrati meč posljednjeg kola. – Beroe se u međuvremenu pojačalo, došao je novi trener, tako da se dosta toga promijenilo kod njih. Odigrale smo taj meč u Podgorici zaista dobro, ali ta ubjedljiva pobjeda neće nas zavarati i opustiti, već maksimalno koncentrisane čekamo ovo gostovanje – dodala je Baošić. Celje će biti domaćin završnog turnira 29. i 30. marta, ali u podgoričkom taboru fokusirani su trenutno samo na meč koji slijedi. – Idemo za Bugarsku sa ciljem da dođemo do brejka. Neće biti lako, ali nastojaćemo da sa pobjedom završimo ligaški dio, a tek nakon ove utakmice slijedi priprema za završni turnir – podvukla je Baošić. R. P.
Karate turniri u Tuzli i Skoplju
Potocima 17 medalja
PODGORICA – Karatisti pljevaljskog kluba Potoci sa 17 medalja završili su nastup na turnirima u Tuzli i Skoplju. U Tuzli, u konkurenciji više od 600 takmičara, osvojeno je osam medalja – pet zlatnih, dvije srebrne i jedna bronzana. Zlatne medalje osvojili su Vasilije Tomić, Vid Beljaš, Boris Perović, Miloš Popadić i kata tim u sastavu Jakov Cupara, Boris Perović i Miloš Popadić. Cupara je osvojio i dvije srebrne, a Lena Smolović jednu bronzanu medalju. Na Gran priju Makedonije, na kojem je
nastupilo više od 1.000 takmičara, pljevaljski karatisti osvojili su četiri zlatna, tri srebrna i dva bronzana odličja. Zlatni su bili Jevrem Cupara, Teona Tošić, Luka Drobnjak i kata tim u sastavu Luka Drobnjak, Jevrem Cupara i Teodor Tošić Srebrne medalje osvojili su Teodor Tošić, Marija Zindović i Martina Bošković, a bronzane Mia Lončar i Miljana Džaković, koja je do odličja došla u borbama. Učestvovali su i Nevena Ivanović, Nina Đurović i Dunja Grujičić, ali su ostale bez medalje. R. P.
Politički cilj crnogorskog vladara bio je da se onemogući eventualno posredovanje velikih sila, jer je smatrao da će njihova arbitraža biti prilagođena isključivo sopstvenim različitim strateškim interesima. Međutim, nije propuštio da istakne eventualnu važnost arbitraže Rusije, u čijem je uključivanju i uticaju prepoznavao jedini politički autoritet koji bi mogao uspješno neutralisati interne šovinizme manjih balkanskih zemalja i naroda – a pritom bi i spriječila da dođe do formiranja posebnih makedonskih i albanskih državnih entiteta. Ukoliko bi došlo do situacije da se ozbiljnije aktuelizuju državne aspiracije o posebnosti dviju pomenutih balkanskih zemalja i naroda, tada je predviđeni plan crnogorskog vladara bio konkretniji: da se teritorije Albanije podijele između Crne Gore i Turske, a ukoliko Makedonija dobije status posebnog političkog subjekta – njen bi vladarski prijesto pripao Crnoj Gori, saglasno pravu „dinastičkog prvenstva“. U kontekstu predbalkanskih vojnih preplitanja potrebno je dodatnu istraživačku pažnju posvetiti državno-političkim prilikama u kojima se nalazila Knjaževina Crna Gora. U tom je periodu Crna Gora bila među rijetkim nezavisnim zemljama na Balkanu koja je već imala razgraničenu državnu teritoriju s Turskom. Istovremeno je crnogorski vladar Nikola još jednom učvrstio političko konstituisanje zemlje, kada je 1905. godine donio najviši državotvorni akt Ustav za Knjaževinu Crnu Goru. U to vrijeme Nikola je važio za suverenog vladara s neograničenom vlašću, zbog čega je imao stečeni međunarodni ugled među stranim kraljevskim dvorovima – s kojima je uspostavio i rod-
U crnogorskom društvu počeo se javljati ośećaj da je država nemoćna da se sopstvenim snagama uspješno obračuna s globalnim i s regionalnim izazovima, pa su propagandni uticaji sugerisali da jedini ishod treba tražiti u ujedinjenju sa Srbijom
binske veze. Pośedovanje neprikosnovene suverene vladarske pozicije vjerovatno mu je probudilo ličnu sujetu, koja ga je navela na političku inspiraciju da se kruniše za crnogorskog kralja. Kraljevski status mu je pritom omogućio i da izrazitije ističe sopstveni vladarski apsolutizam preko monarhijskog uređenja države. Svečani ceremonijalni čin kraljevskog krunisanja dogodio se u crnogorskoj prijestonici Cetinju 28. avgusta 1910. godine, odnosno na pedesetogodišnjicu vladavine Nikole Petrovića Knjaževinom Crnom Gorom. Slijedio je period ostvarenja plana savezničkih balkanskih zemalja da pokrenu Prvi balkanski rat 1912. godine, koji je imao prvenstveno antiturski vojnopolitički karakter. Ali i pored toga što je Crna Gora imala stečeno međunarodno priznanje državne nezavisnosti s monarhijskim vladarskim statusom i već bila razgraničena s Turskom, ona nije ravnopravno participirala kao poseban subjekt u balkanskoj savezničkoj koaliciji između Grčke, Srbije i Bugarske. Niti je pak ostala neutralna u pokrenutim vojnim operacijama tokom balkanskih ratova. Crnogorski kralj Nikola odlučio se da učestvuje
u balkanskim ratovima uključivanjem u zajedničku crnogorsko-srpsku vojsku. Iz tih je razloga zemlji kojom je vladao dodijelio epizodnu ulogu prije nego što su međunarodna i regionalna zajednica stekle političke utiske. Na ovaj je način dodatno kontaminirao „srpstvom“ crnogorski državni, vjerski i nacionalni identitet. Istovremeno se u crnogorskom društvu počeo javljati ośećaj da je država nemoćna da se sopstvenim snagama uspješno obračuna s globalnim i s regionalnim izazovima, pa su propagandni uticaji sugerisali da jedini ishod treba tražiti u ujedinjenju sa Srbijom. Tokon Drugog međusavezničkog balkanskog rata 1913. godine čak je i crnogorska vlada počela javno proklamovati ideju „za uniju između dvije države“ – Crne Gore i Srbije. Pred integralističkom idejom za ujedinjenje crnogorske i srpske države našla su se dva pitanja koja je trebalo politički protumačiti i precizirati. Prvo je da vladarske garniture u dvjema kraljevinama nijesu bile spremne da se saglase s načelom sankcionisanja nezavisnosti dvaju država i dinastija u ujedinjenoj državi. Posebno je crnogorska vladarska dinastija nastojala da obezbi-
jedi garancije da se ne bi narušila ravnopravnost Crne Gore u odnosu na političku prednost koju je Srbija očigledno imala. Sljedstveno je i bliži bio kompromis o stvaranju zajedničke države kraljevina Crne Gore i Srbije.
Drugo pitanje je što se politički nije demonstrirala snažnija suprotstavljenost bilo koje strane izgradnji etničkog suživota crnogorskog i srpskog naroda u zajedničkoj državi. Ovakva situacija više je išla u prilog srpskim hegemonističkim aspiracijama, jer se na direktniji ideološki način omogućavao prodor propagandnog gesla o objedinjavanju „jedinstvenog srpskog naroda“.
Pritom je još 1914. godine došlo do eskalacije osporavanja viševjekovnog crnogorskog duhovnog, kulturnoistorijskog i nacionalnog identite-
Kralj Nikola se sve više počeo distancirati od Srbije i namjerno komplikovati postizanje crnogorsko-srpskog dogovora o ujedinjenju. Iz tih se razloga ubrzo suočio s posljedicama već otvorene i odlučne ruske preorijentacije samo na interese Srbije
ta, kada je u priručniku Poznavanje zakona, koji su sastavili Živko Dragović i Ljubomir
Situacija je išla u prilog srpskim hegemonističkim aspiracijama. Pritom je još 1914. došlo do eskalacije osporavanja viševjekovnog crnogorskog duhovnog, kulturnoistorijskog i nacionalnog identiteta
Bakić, u cjelosti negirano postojanje crnogorske nacije – a navođeno je da su Crnogorci po narodnosti Srbi. Ipak, nacrt dogovora za stvaranje unije između crnogorske i srpske države pripremljen 1914. godine, koji je podržala Rusija, nije imao sudbinu da se pretvori u „obnovu (tj. oslobođenje) Dušanovog carstva“. Ulog je za Crnogorce trebao biti preveliki: da dožive presudan crnogorski istorijski preokret – koji u daljem toku događaja i procesa nije mogao ići u prilog zaštiti državnog suvereniteta, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, kao i nacionalnog integriteta. Uskoro je to jasnije sagledao i kralj Nikola, koji se sve više počeo distancirati od Srbije i namjerno komplikovati postizanje crnogorsko-srpskog dogovora o ujedinjenju. Iz tih se razloga crnogorski vladar ubrzo suočio s posljedicama već otvorene i odlučne ruske preorijentacije samo na interese Srbije, koju je manifestovala sugestijama da se crnogorska vojska onesposobi za samostalno ratovanje i tajnom ruskom umiješanošću u atentat na austrougarskog prijestolonasljednika – nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 28. juna 1914. godine. Crnogorskom vladaru Nikoli Petroviću nakon toga je pre-
ostalo samo da prihvati epizodnu ulogu u regionalnom rješavanju otvorenog Balkanskog pitanja, već pretvorenog u „Bure baruta“. Uporedo s državno-političkim i vojnim prilikama u Crnoj Gori na prijelazu iz XIX u XX vijek i autokefalnost pomjesnosti Crnogorske pravoslavne crkve suočavala se s istim posljedicama kontroverznih globalnih i regionalnih procesa. U uslovima brzog i nepredvidljivog razvoja događaja u regionu Balkana knjaz Nikola je podržao mitropolita Mitrofana Bana da se donesu glavni pravno-kanonski akti koje treba da ima svaka pomjesna crkva: Ustav Svetog Sinoda (Cetinje, 30. decembra 1903), Ustav pravoslavnih konzistorija (Cetinje, 1. januara 1904), Zakon o parohijskom sveštenstvu (Cetinje, 31. avgusta 1909), a pomjesni status Crnogorske pravoslavne crkve bio je potvrđen i Ustavom za Knjaževinu Crnu Goru iz 19. decembra 1905. godine (isti od 1910. do 1918. godine i za Kraljevinu Crnu Goru). Donošenje navedenih osnovnih organizacionih pravno-kanonskih akata trebalo je da garantuje autokefalni opstanak Crnogorske pravoslavne crkve, jer je od njene pozicije i statusa u državi direktno zavisilo i očuvanje crnogorskog duhovnog, kulturnoistorijskog i nacionalnog identiteta.
(Nastavlja se)
Piše: davor Đenero
Kako se sada čini, početak drugog mandata administracije predsjednika Donalda Trumpa i njegov odnos prema geopolitici i europskom mirovnom poretku, koji je (prije svega zahvaljujući SAD) uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, probudio je Europu iz sna o sigurnosti koji je usnula nakon pada željezne zavjese i uvjerenja da su odnos koje su neki cinično nazivali Pax Americana zapravo „kraj povijesti”.
Snažan val demokratizacije s kraja ’80-ih i početka ’90-ih ostavio je dojam kako je na cijelom kontinentu prevladala vrijednost zaštite temeljnih prava građana, osobnih i ekonomskih sloboda i izgradnje međusobno kompatibilnih država s trajno definiranim granicama. Uz sve europsko nesnalaženje, čak je i Miloševićeva agresija na ostale članice nekadašnje složene države, bivše jugoslavenske (kon) federacije, ipak završila prividom poštivanja temeljnog načela nepromjenjivosti granica, a i Unija i SAD su se trudile da afirmiraju načelo diobe vlasti kao alternativu za načelo diobe teritorija. Dvaput su u tome uspjele – u procesu mirne reintegracije Podunavlja u Hrvatskoj u razdoblju 19961998. i Ohridskim mirovnim sporazumom kojim su u ljeto 2001. završeni međunacionalni sukobi Makedonaca i Albanaca u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. San o vječnom miru koji proizlazi iz Europskog mirovnog poretka, neraskidivo povezanim i s europskom integracijom, počeo se raspadati agresijom Rusije na Ukrajinu i ruskim provođenjem novog principa u području koji Putinov režim, ali i većina Rusa, smatra njihovim povijesnim, ekonomskim, kulturnim i političkim prostorom, a taj je prostor doktrinarno definiran kao „ruski svijet”. Inicijalni odgovor na ono što je Putin počeo 24. veljače 2022. bio je primjeren, pa i ugodno iznenađujući. Činilo se da euroatlantski partneri ne namjeravaju pristati na to da se načelo europskog mirovnog poretka, makar na dijelu europskog kontinenta, nadomjesti načelom „ruskog svijeta“. Ipak, propusta koji su se događali bilo je više nego što smo ih vidjeli, a uvjerenje u dugotrajnost, pa i karakter vječitoga, kad je riječ o euroatlantskom partnerstvu, pokazalo se suviše optimističnim.
Ovih dana je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović, upravo u emisiji Recite Al Jazeeri progovorio o kontradiktornom postupku, jer su euroatlantski partneri, koji su u odnosu na koncept „ruskog svijeta“ i njegovo provođenje reagirali ispravno, na Balkanu
prihvatili koncept asimetričkih odnosa što ih prije svega Srbija i njen režim promiču, najprije konceptom Otvorenog Balkana, a onda i potpunim derivatom Putinove ideologije – „srpskim svijetom“.
Sjajna TuSkova ide ja
Kako sada stvari stoje, čini se da Europska unija nije odustala od očuvanja europskog mirovnog poretka, samo zato što je administracija u SAD-u odustala od koncepta Pax Americana i što se odlučila na to da više ne želi preuzimati odgovornost za svjetski mirovni poredak. Iako je dramatična promjena američke politike bila očekivana, iako je sadašnji predsjednik Donald Trump u svojoj predizbornoj kampanji to jasno najavljivao, kad je nova administracija počela provoditi takve politike, u Europi je ipak došlo do svojevrsnog iznenađenja i prvi potezi nisu bili najbolje balansirani, ali su lidersko profiliranje poljskog premijera Donalda Tuska (nekadašnjeg stalnog predsjednika Europskog vijeća u mandatu 2009-2014) motivacijskom porukom o tome kako je paradoksalno da 500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da ih zaštiti od 140 milijuna Rusa. Samo nekoliko dana nakon te sjajne poruke, koja ima snagu preokrenuti trendove u Europskoj uniji, potisnuti populistički kvazisuverenizam, a prvi korak je učinjen na izvanrednom summitu Europskog vijeća, dakle u forumu koji je i namijenjen donošenju ključ-
nih europskih zajedničkih odluka, stvaranje obrambenog fonda za paneuropske projekte od 100 milijardi eura u narednom budžetskom razdoblju Unije.
Samim time što se Unija „probudila”, pokazalo se i kako su strahovi od protueuropskih diverzija nekih od Unijinih članica bili pretjerani. Naravno, ostao je problem pozicije Mađarske, ali za sada samo Mađarske, kad je riječ o potpori obrani Ukrajine, ali i za taj će se problem definirati europsko institucionalno rješenje. Kad postoje svijest o opasnosti, samosvijest i liderstvo u obrani, okolnosti se relativno lako i brzo mijenjaju.
Greške evrop Ske unije na Balkanu Bivši crnogorski predsjednik je s pravom upozorio na greške što ih je Unija činila na Balkanu, ali Balkan ostaje prostor koji daje manje razloga za optimizam od onoga što se počelo dešavati unutar EU. Unatoč tome što su istovremeno postale očite dvije činjenice, naime da je režim u Beogradu razorio institucije i uspostavio autoritarnu vlasti, mimo načela vladavine prava i bez demokratske kontrole vlasti, a da je i izgubio vladavinske performanse, jer se već mjesecima ne uspijeva othrvati pritisku uspostavljenje socijalne dinamike (prije svega one što su je stvorili studentski protesti), a s druge strane taj svoj problem rješava izazivajući kaos u susjednim državama, prije svega Bosni i Hercegovini, gdje se koristi uslugama svog podlož-
nika Milorada Dodika. Umjesto jasnog odmaka od režima, kakav zagovara većina u Europskom parlamentu, članice Unije bilateralno, ali u dobroj mjeri i Europska komisija, još uvijek na Aleksandra Vučića gledaju kao na ekskluzivnog partnera u Srbiji. Pritom uopće ne problematiziraju Vučićevu neskrivenu ambiciju da ono što danas nazivamo Zapadnim Balkanom ne funkcionira kao skupina ravnopravnih država, nego kao piramidalno uređeni sustav, podređen ili jednom ili dvama regionalnim „liderima”, Srbiji i možda Albaniji. Pritom Vučić razvija koncept prema kojem bi ključna država ili ključne države imale pravo arbitrirati unutar „svog povijesnog, kulturnog, ekonomskog i političkog prostora”, upravo kao Putin u „ruskom svijetu“. Na području bivše Jugoslavije jedino je Slovenija politički relativno stabilna i ne vidi se opasnost od nekakvog protueuropskog odmaka i stvarne opstrukcije zajedničkih europskih politika, pa tako i obrambene i sigurnosne politike EU. Doduše, u Sloveniji je „ruski lobi” i snažan i prepoznatljiv, ali su okviri njegova utjecaja ipak ograničeni, a ne postoji opasnost da bi se donošenje odluka o vanjskoj, obrambenoj i sigurnosnoj politici moglo naći u rukama tog lobija, pa čak niti da bi iz tog lobija mogla proizaći neka stvarna „veto snaga” koja bi zaustavila provođenje zajedničkih politika.
Hrvatska je u daleko težoj i ozbiljnijoj situaciji, iako ta situacija, uz malo političke mudrosti, nije nepremostiva. Naime, Hrvatskoj se dogodio neugodan paradoks – da je kao nominalno kandidat stranke SDP, koja je formalno proeuropska, za predsjednika Republike izabran populistički političar koji zastupa vrijednosti kvazisuverenizma, otvoreno govori protiv vrijednosti europske integracije i u odnosu na Ukrajinu zagovara politiku appeasementa, povlačenja pred slabom, ali agresivnom silom, sve u ime „očuvanja mira”. Tu politiku zagovaraju sve protueuropske populističke političke opcije – od Nacionalnog okupljanja u Francuskoj, Alternative za Njemačku, Slobodarske stranke u Austriji, koje, su u svojim državama potisnute snažnim sanitarnim kordonom i ne utječu na javne politike svojih zemalja. Naravno, to je i politika premijera Orbana, koji posve kontrolira javne politike svoje države.
HrvaTSki paradokS Paradoks Hrvatske je da je na predsjedničkim izborima krajem prošle i početkom ove go-
dine Zoran Milanović izabran kao formalno SDP-ov kandidat, na osnovu izborne ponude koja je bila svojevrsna garancija da će obuzdati uspostavljanje apsolutne vlasti HDZ-a i njegove potpune kontrole nad državom. U izbornoj kampanji Milanović nije htio mnogo govoriti o svojim europskim politikama, niti o odnosu prema europskom mirovnom poretku, a protukandidati, prije svega HDZov Dragan Primorac, nisu uspijevali nametnuti raspravu o tim temama. Iako sa standardnim brojem glasova, s izrazito niskim odazivom na izbore, Milanović je uspio stvoriti privid o tome kako je „plebiscitarno” izabran, jednostavno zato što je minimalan broj birača htio glasati za njegova protukandidata. U prošlom mandatu je vlada Andreja Plenkovića samostalno vodila europsku i vanjsku politiku, a Milanović je blokirao odnose prema NATO-u, pa zbog njegove blokade Hrvatske nije potpisala Ukraine Compact u Washingtonu, u rano ljeto prošle godine, na posljednjem summitu NATO-a kojem je domaćin bio predsjednik Joseph Biden, njena vojska nije sudjelovala u obuci ukrajinske vojske u Njemačkoj, jer je Milanović to spriječio uskratom potpisa. Jednako je bilo i sa sudjelovanjem u europskoj logističkoj operacije NSATU, koja se odvija pod okriljem NATO-a.
Nakon izbora Milanović je pokušao povećati manevarski prostor svoje „veto pozicije”, pa je oštro kritizirao to što je Hrvatska u Generalnoj skupštini UN-a glasala za ukrajinsku rezoluciju, koju je podržala cijela EU, o ratu u Ukrajini, a ne za onu američku, koja je na koncu bila proširena i ruskim amandmanom i koja ne definira odgovornost Rusije za agresiju na suverenu državu. Milanović je jasno pokazao da je njegov odabir suprotan, ali nije mogao spriječiti ovakvo glasanje. Zanimljivo je da za svoje stavove nije dobio nikakvu relevantno političku potporu, a da SDP postepeno o obrani i ratu u Ukrajini uspostavlja vlastitu poziciju, koja je bliža vladinoj, nego Milanovićevoj.
Slijedi oSjeTljiv poliTički period
Ipak, Hrvatska je zbog stava predsjednika Milanovića, koji je otvoreno konfliktan u odnosu na europske politike još od 2022. i madridskog summita NATO-a, kad je govorio o potrebi blokade primanja Švedske i Finske u NATO (kako bi se ostvarila njegova ideja o promjeni izbornog za-
konodavstva u BiH, u zamjenu za hrvatski pristanak na proširenje). Nesudjelovanje u zajedničkim operacijama NATO-a, najava o tome da će blokirati slanje Hrvatske vojske u eventualnu misiju očuvanja mira u Ukrajini, najave problema u glasanju oko zajedničkih prioriteta europskih država, što je Milanović činio u proteklom razdoblju, dovele su do toga da se Hrvatsku počelo tretirati kao „volatilnu” nepouzdanu članicu EU i to unatoč tome što premijer i Vlada ustraju na tome da Hrvatska provodi ključne zajedničke europske politike. Posljedice su bile očite, pa Hrvatske nije bilo niti na sastanku što ga je u veljači ad hoc organizirao predsjednik Macron, niti na nedavnom summitu kojeg je u Londonu organizirao britanski premijer Starmer. Pred Hrvatskom je osjetljivo političko razdoblje, i jedini način na koji može osigurati opstanak u glavnom toku europskih politika je stvaranje novog europskog savezništva među demokratskim strankama. Čini se da se SDP počinje emancipirati od Milanovića, a jedini način da se efikasno marginalizira protueorupskog predsjednika bilo bi stvaranje „velike koalicije”, suradnja HDZ-a i SDP-a u izvršnoj vlasti, čime bi se osigurala ustavna većina u Saboru za prevladavanje Milanovićevih političkih blokada. Time SDP ne bi iznevjerio svoje birače, koji su za Milanovića glasali kao za nekog tko će ograničiti moć premijera Plenkovića, jer partnerstvom u Vladi stranka preuzima suodgovornost za izvršnu vlast i tu međusobnu kontrolu nosilaca vlasti. Što je s drugima na prostoru bivše Jugoslavije. Nažalost, vrlo je vjerojatno da će u uvjetima kad treba braniti temelj europskog mirovnog poretka, a kad neke nove članice Unije i onako stvaraju ozbiljne probleme u provođenju zajedničkih politika (prije svega Mađarska, ali i Slovačka, a potencijalno i Hrvatska, Rumunjska, Bugarska) politika proširenja jednostavno ne može biti jedna od važnijih zajedničkih politika. Politikom proširenja u ovakvim uvjetima, kad svaka potencijalna nova članica unosi i novu nestabilnost i neriješene probleme u Uniju, nitko se ozbiljno neće baviti, osim onih kojima je to u resoru, ali njihova je moć marginalna. Problem je što je cinizam europske politike, kojeg je opisao bivši predsjednik Đukanović, i dalje dio obrasca ponašanja članica Unije, ali i Europske komisije, prema Balkanu. •
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
JU OŠ,,Pavle Rovinski”
Ul.Radoja Domanovića br.2 Podgorica JU OŠ „PAVLE ROVINSKI“ PODGORICA
Na osnovu člana 36 stav 2 Zakona o državnoj imovini („Sl .list CG“ br.21/09 i 40/11) , član.3 stav 5 i člana29, 30, 31 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj i movini („Sl.list CG“, br.44/10), Odluke Školskog odbora JU OŠ „ Pavle Rovinski“ o davanju u zakup sportskih terena u okviru školskog dvorišta, br. 1003 od 6.09.2024 godine i Zaključka Vlade Crne Gore broj 10-603/25-348/3 od 13 februara 2025. godine i objavljuje
JAVNI POZIV
ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP SPORTSKIH TERENA U OKVIRU ŠKOLSKOG DVORIŠTA
Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti (sportskih terena u okviru školskog dvorišta), evidentiranih na katastarskoj parceli 2090, LN br.731 KO Podgorica III, radi održavanja sportskih i rekreativnih aktivnosti .
Predmet zakupa Površina u m2
Sportski tereni u okviru školskog dvorišta
Sportski tereni u okviru školskog dvorišta
Početna cijena mjesečnog zakupa (€)
Depozit za učešće na javnom pozivu
Nepokretnost se daje u zakup na period od pet godina, i računa se od dana stupanja na snagu Ugovora o zakupu, zaključenog između Zakupodavca i izabranog ponuđača.
Zakupnina ne uključuje troškove električne energije Zakupnina će se plaćati mjesečno, unaprijed do 10 u mjesecu.
Navedeni sportski tereni, koji se daju u zakup, će se koristiti u vrijeme i na način koji neće remetiti nastavno- obrazovni proces u Školi. Škola će imati pravo upotrebe istih za vrijeme trajanja zakupa u terminima koji će se dogovoriti sa Zakupcem. Ostali uslovi korišćenja biće detaljno precizirani ugovorom o zakupu.
Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je najviša ponuđena cijena mjesečnog zakupa a koja ne može biti niža od 860,00€ za sportski terene od 1012 m2, n i niža od 680,00€ za sportski teren od 800m2.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 200,00 eura na žiro račun Škole br. 510-92298-81 kod CKB banke. Ponuđačima koji nijesu uspjeli u javnom nadmetanju depozit će biti vraćen u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora sa izabranim ponuđačem.
Ponude se predaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva zaključno sa 17.3.2025. godine i to neposrednom predajom na arhivu Z akupodavca radnim danima od 10 do 12h ili putem pošte na adresu JU OŠ „ Pavle Rovinski“, ul.Radoja Domanovića br.2, Podgorica. Ponuđači su dužni da ponude predaju u zapečaćenoj koverti. Na prednjoj strani koverte potrebno je naznačiti naziv i sjedište Zakupodavca, predmet zakupa na koji se odnosi ponuda, datu m podnošenja ponude i naznaku „ NE OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA“.
Ponuda treba da sadrži: podatke o ponuđaču za fizička lica- ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša , ponuđeni iznos za predmet zakupa na koji se odnosi ponuda i dokaz o uplati depozita, za pravna lica- naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji (IZVOD) iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica, ponuđeni iznos za predmet zakupa na koji se odnosi ponudai dokaz o uplati depozita. Sve dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerenih kopija.
Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se razmatrati.
Ponude koje sadrže cijenu manju od minimalne cijene definisane ovim pozivom, neće se razmatrati. Javno otvaranje na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će se održati dana 24.3. 2025.godine u 11.00 h u prostorijama škole, adresa JU OŠ „ Pavle Rovinski “ , ul.Radoja Domanovića br.2, Podgorica, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači , pa im se drugo obavještenje neće slati
Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti obilazak sportskih terena čije davanje u zakup je predmet Javnog poziva, za vrijeme trajanja javnog poziva svakog radnog dana u periodu od 09 .00-10.00h. Ponuđači su u obavezi da najave obilazak predmetnih sportskih terena pozivom na broj telefona 020 /651-511 Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je najveća ponuđena cijena zakupnine na mjesečnom nivou. Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup školske nepokretnosti vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno i finansijski ispravne i ukupno prihvatljive kada utvrđuje rang listu. Sa najpovoljnijim ponuđačima će biti zaključen ugov or o zakupu sportskih terena u roku od 7 dana od dana javnog otvaranja ponuda, kojim će se precizirati prava i obaveze ugovornih strana i termini zakupa U slučaju da izabrani ponuđač odustane od zakupa nepokretnosti, gubi pravo na povraćaj depozita , a ugovor će se zaključiti sa sljedećim najpovoljnije rangiranim ponuđačem. Sve potrebne informacije zainteresovani ponuđači mogu dobiti putem telefona na br oj 020/651-511
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 9. marta 2025 godine iznenada je preminuo u 61. godini naš voljeni
mr ph. DRAGAN Brankov RADOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Gornjoj Gorici 10. marta od 10 do 14 časova i 11. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 11. marta u 14 časova na groblju u Gornjoj Gorici.
OŽALOŠĆENI: supruga DIJANA, sinovi DANILO i MIHAILO, stric RAJKO, braća od strica GORAN i SAŠA, sestre od stričeva SANJA i MILENA, snahe OLJA i ANA, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina
Dana 8. marta 2025. u 74. godini preminula je naša draga
DARINKA Sveta TOMOVIĆ rođena VUJAČIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 9. marta od 12 do 16 časova i 10. marta od 10 do 12 časova, kada krećemo za rodno mjesto Podgor - Ovtočići, gdje će se primati saučešće od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENA PORODICA: ćerke SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA, DIJANA i MILICA, đeveričići RAJKO i SAŠA - BATO, đeverične SNEŽANA i RADMILA, jetrva VERA, bratanići PEĐA, LJUBO i VEKO, bratanična MILENA, sestrići ĐURO i MILORAD, unučad, praunučad i ostala rodbina TOMOVIĆ i VUJAČIĆ
LJUBOMIR Boškov STOJANOVIĆ
Sahrana je obavljena 9. marta u Beogradu.
OŽALOŠĆENA PORODICA: sin DEJAN, šćer DANIJELA, unuk STEFAN, sestre MILOSAVA, VIDOSAVA i DESANKA, snaha NJEGOSAVA i ostala rodbina STOJANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju SAVU
Počivaj u miru.
MLINAR DUŠAN sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki
523
512
Opraštamo se od naše voljene zaove i tetke
MARIJE – MAKE ADŽIĆ
Draga naša Make, pregršt je lijepih uspomena na vrijeme provedeno sa tobom i tvoju pažnju i ljubav prema nama. Čuvaćemo te u našim srcima dok smo živi.
Porodica VLADA ADŽIĆA
Snaha DANICA i bratanići SRĐAN i DARKO sa porodicama
Obavještavamo da je
PJETER Kolje DEDVUKAJ rođen 8. 4. 1939.
preminuo nakon kraće bolesti dana 8. marta 2025. u 85. godini.
Saučešće za dragog nam pokojnika primamo u kapeli „Malesija“ u Tuzima 10. marta od 17 do 22 časa, te u utorak, 11. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici Ćeu i Doljecit.
OŽALOŠĆENI: sinovi ANTON i PAŠKO, kćerke ELIZABETA, LENA i VERA, snahe MARINA i HELENA, sestre MARA, DRANA i AGA, bratanići MARK, NIKA, ĐON i LJEKA, bratanična KATRINA, unuci DRITON, ARTON, SANDRO, ANTON, PAJO, CHRISTIAN, SEBASTIAN, MARK, ALEXANDER i MATHIS, unuke SANDRA, ANTONETA, GABRIELA, ALEXANDRA, AMANDA i ADRIANA, praunučad, kao i ostalo bratstvo DEDVUKAJ
Voljena moja tetka
ROSA RUBEŽIĆ
Čitav svoj život posvetila je svom rodu, bila je i otac i majka svojoj braći i sestrama.
Prva je od desetoro djece mog đeda Boža i babe Miluše zakoračila u Titograd, pomagala i na pravi put usmjeravala svoje najbliže.
Voljena, dostojanstvena, puna gostoprimstva moja Tetka, veliko HVALA za svu pažnju koju si poklanjala mojoj braći, meni, a posebna zahvalnost za ljubav i odnos prema mojoj djeci. Teško je biti čovjek jedan dan, a moja tetka Rosa je to bila čitav svoj život.
KASALICA VELJO, LJUPKA i djeca NINA, ANJA i ALEKSA
Voljena tetka
ROSA RUBEŽIĆ
Tvoja dobrota i plemenitost nikad neće biti zaboravljeni.
KASALICA BATO, JELENA i MATIJA
532
Nedostajaće nam tvoja ljubav, radost i toplina koje si nam neizmjerno pružala. Tužan pozdrav.
Sestra NATA i sestrić VLADAN KASALICA
Vječno ću
Carstvo ti nebesko.
Dragoj majci
Kako se oprostiti od nekog ko je bio stub naše porodice. Hvala ti za bezuslovnu ljubav koju si nam dijelila.
Tvoj odlazak je u mom srcu ostavio neizbrisiv trag. Počivaj u miru. Neka mi te anđeli čuvaju.
Tvoja ćerka SEKA, zet NIKOLA, unuk IVAN
Povodom smrti vaše drage majke primite naše iskreno saučešće.
Daru ćemo pamtiti kao plemenitu i blagorodnu sestru, tetku i prijateljicu.
RADMILA i BOŽO VUJOVIĆ sa porodicom
Mnogo godina daljina je učinjela da sam manje s tobom. Nedostajala mi je tvoja ljubav, pažnja i toplina. Uspjela sam da dođem kada ti je bilo teško i da te ispratim na vječni počinak.
Hvala ti, moja majko, na svemu.
Tvoja SANJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri
DRAGO i BUDO sa porodicom
519
Voljena naša
Draga moja baba,
Bila si anđeo čuvar mog djetinjstva. Počivaj u miru. Neka tvoja svjetlost nastavi da sija kroz sve uspomene koje si mi ostavila.
Tvoja unuka NINA sa porodicom
DARE
Pamtićemo te onakvu kakva si uvijek bila, dobra, plemenita. Nedostajaće nam tvoj lik, tvoja topla riječ, zagrljaj, dok nas dočekuješ i ispraćaš. Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava. TINA, ŽARKO, ŽAKLINA, ANA, SIMONA
511
Našoj babi
Posljednji pozdrav dragoj majci
528
Posljednji pozdrav majci, tašti i babi
Rastanak sa tobom je tužan i bolan. Počivaj u miru, voljena majko.
Ćerka DIJANA, unuci GORAN i NIKOLA MUDREŠA
Voljena naša, hvala ti na svakom dočeku, na lijepoj riječi, na znanju, na hrabrosti. Sa ponosom kroz prelijepe uspomene pričaću svojoj đeci o tebi i đedu Svetu. O vašoj ljubavi prema svima nama, brizi i požrtvovanosti. Počivajte u miru. Unuka ŽAKLINA PEJAKOVIĆ sa porodicom 518
Tvoju ljubav, pažnju zauvijek ćemo pamtiti. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Ćerka MILICA, zet SLAVKO ĐUROVIĆ, unučad SARA, LUKA, DUŠAN
Posljednji pozdrav našoj dragoj majci
Rastanak sa tobom teško nam pada. Hvala ti na svemu što si uradila za nas, toga je bilo mnogo. Vječno ćemo te pamtiti i voljeti.
Tvoje ćerke: SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA, DIJANA i MILICA
526
521
Draga naša bako, tvojim odlaskom više ništa neće biti isto. Hvala ti za sve nezaboravne trenutke koje smo zajedno provele, za svu pažnju i bezbrižno djetinjstvo i za sve što si uradila za nas.
Volimo te beskrajno, počivaj u miru.
Tvoje unuke ANA i ANDREA
520
Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi
Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružila. Rado ćemo se sjećati svakog trenutka provedenog sa tobom. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
SLAVKO, MARIJANA, ANDREA, JELENA i DANILO DRAŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav babi i prababi
513
Posljednji pozdrav voljenoj majci
ĐORĐINI – ĐINI
Tvoji sinovi VESELIN i RAJKO sa porodicama
Hvala ti za sve lijepe trenutke, ljubav i toplinu koju si nam nesebično poklanjala. Tvoj trag ostaće zauvijek u našim srcima i sjećanjima. Nedostajaćeš nam i nikada nećeš biti zaboravljena. Počivaj u miru.
Tvoji: unuk IVAN, snajka MAJA i unučad TEONA i TEODOR
Opraštamo se od dragog i poštovanog
ĐOKA ŠUKOVIĆA
Počivaj u miru.
Deset godina
ACO i NIKOLA IVKOVIĆ
503
MILEVA RAIČEVIĆ
Od kada nijesi sa nama vječno u žalosti za tobom Kćerka VOJA sa porodicom
501 10. 3. 2011 – 10. 3. 2025.
Mnogo nedostaješ, tuguje za tobom ĆERKA
Posljednji pozdrav babi i svekrvi
JELENI GOJKOVIĆ
Ti odlaziš u zagrljaj svome sinu, a nama ostaje da čuvamo lijepe uspomene na vas.
IGOR i MILENA 525
Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi JELENI GOJKOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Čuvaćemo te od zaborava.
IVANA, ANDREA i MATIJA ĐURĐEVAC
Tužno sjećanje na našeg dragog BORA
Vole te i ne zaboravljaju
Tvoji: DRAGAN, JOVAN, LUKA i VESNA
504 Sjećanje na majku, babu i prababu
MILEVU RAIČEVIĆ
Deset godina od kada si nas napustila i pošla u zagrljaj svojih sinova i muža, mojeg oca Radovana i braće Raja i Slavka.
Počivajte u miru voljeni moji, a ja vas čuvam u svom srcu do kraja života.
MACA sa porodicom
509
Godina dana kako nije sa nama naš
DANILO Dušanov DRAŠKOVIĆ Njegova neponovljiva čestitost i beskrajna plemenitost žive našim sjećanjem.
Tuguju za njim: sestra JELENA, brat DRAGOLJUB, snaha RANKA, sinovica JOVANA i sinovci DIMITRIJE i KONSTANTIN
507
502
Tri su godine otkad nije sa nama naš ŠERIF
Nemoćni pred vremenom, nastavljamo dalje da koračamo po tragu koji si za sobom ostavio. Zagrlimo sjećanja, čuvamo ih. U njima nijesi samo ti, u njima smo i mi, kakvi nikada više nećemo biti… Volimo te.
DRITA, SANELA, SABINA, EMINA, SANJIN, RIJAD, ŠEJLA i NEJLA
TUŽNO SJEĆANJE otac majka
PAVLE ŽIVANA
27 god. 24 god. brat
VESELIN 14 god. ŠABAN
Počivajte u miru, dragi naši.
Kćerke i sestre BEBA i ZORICA sa porodicama
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
„ “
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
