Subota, 15. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21290 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
POBJEDA PITA: Zašto priča o reformi izbornog sistema i uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori nikada nije završena
Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici održan protest povodom oslobađajuće presude optuženima za ubistvo Ljubiše Mrdaka u Nikšiću 2021.
Iako dešavanja na političkoj sceni, prema ocjeni nezavisne poslanice Radinke Ćinćur, političkim akterima daju za pravo da konačno počnu sa sprovođenjem reformi izbornog sistema, lider Pokreta Preokret Srđan Perić sumnja da će se to desiti jer, kako objašnjava, aktuelna većina otvaranjem teme o otvorenim listama zapravo samo kupuje vrijeme od izbora do izbora
Uprava policije odustala od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv novinara koji je kritikovao profesora Aleksandra Stamatovića Mandić:
Policija je odustala od postupka protiv Mandića, ali on je rekao za Pobjedu da je, ipak, ovaj slučaj pokazao da nam treba još dosta edukacije i slobode u praksi, kako bismo shvatili što je polemika, kritika, javna riječ...
„Nećemo dozvoliti da pravda umre“
Neće biti da Ljubišu niko nije ubio i da ubicu niko nije vidio. O ovom slučaju se i Evropa raspituje, imaćemo i sastanke sa njima. Bićemo sa tobom, Ljubiša, vječna ti slava – poručeno je, između ostalog, sa protesta
10. i 11.
BIJELO POLJE: Ministarstvo prosvjete će ispitati kako je došlo do izbacivanja nastavnika Nova Vukovića sa časa, zbog čega je juče održan protest dijela gimnazijalaca
KOMENTAR: Ekološki, društveni i upravljački faktori
dr Ivana
Sindikat prosvjete zatražio od resornog ministarstva da se plate časovi preko norme za više od hiljadu nastavnika kako ne bi svi pokrenuli tužbu, jer su već stigle dvije pravosnažne presude u njihovu korist Država mora da plati
Predsjednik Sindikata prosvjete, profesor mr Radomir Božović kazao je Pobjedi da je on jedan od nastavnika koji je dobio spor protiv škole. Njemu obrazovna ustanova treba da plati oko 2.000 eura, a mimo tog iznosa, kako objašnjava Božović, država snosi sudske troškove, troškove advokata, te će ukupno predmet koštati više od 4.000 eura...
U susret lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom
U susret lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom
PODGORICA – U toku
je provjera pojedinih slučajeva eventualnog sukoba interesa javnih funkcionera u vezi sa lokalnim izborima koji će biti održani 13. aprila u Nikšiću i Herceg Novom, rečeno je Pobjedi iz Agencije za sprečavanje korupcije.
- Zakonom je jasno propisano da javni funkcioneri ne smiju privatni interes stavljati iznad javnog. U skladu s tim, ASK daje mišljenja na zahtjev funkcionera, djeluje preventivno kako bi smanjila broj potencijalnih situacija sukoba interesa i pokreće postupke kada utvrdi sumnje u kršenje zakona – rečeno je našem listu iz te institucije.
PROPISI
U susret prvom ovogodišnjem izlasku na birališta građana dva crnogorska grada, Pobjeda je od Agencije zatražila precizne informacije o tome koja sve postupanja javnih funkcionera smatra spornim. Oni su podsjetili da su posvećeni „dosljednoj primjeni zakonskih propisa u cilju zaštite integriteta izbornog procesa, sprečavanja zloupotreba i obezbjeđivanja transparentnosti upotrebe javnih resursa, kao i osiguravanja transparentnosti rada javnih funkcionera“.
Iz ASK-a su precizirali da su, prema važećem zakonodavnom okviru, zabranjene dvije vrste funkcionerske kampanje.
- Prvo, to je zloupotreba službenih prostorija. Ukoliko svi učesnici izbornog procesa ne-
U izbornim ciklusima tokom proteklih par godina na lokalnom i državnom nivou, ASK je više puta „rješavala“ situacije kada se odlučivalo o tome da li su javni funkcioneri prekršili Zakon o finansiranju zbog učešća u predizbornim kampanjama
maju jednak pristup, službene prostorije se ne smiju koristiti za pripremu i realizaciju kampanje. Drugo je angažovanje javnih funkcionera u kampanji tokom radnog vremena. To znači da je javnim funkcionerima zabranjeno angažovanje na aktivnostima izborne kampanje u toku radnog vremena – dodaju iz ove institucije.
Isto se odnosi i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave, te javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima.
No, izuzeci uvijek postoje, pa se tako ova ograničenja ne odnose na poslanike i odbornike koji su a priori politički predstavnici na svojim „radnim mjestima“.
Sankcije za kršenje zakona, prevashodno onog o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, takođe su definisane.
- ASK će, u skladu sa svojim nadležnostima, procesuirati svako utvrđeno kršenje zakona. Takođe, u opštinama gdje se održavaju izbori, pojačane su kontrole i nadzor nad potencijalnim zloupotrebama
javnih resursa – napominju iz ove agencije.
ASK takođe djeluje u situacijama kada određena nedozvoljena ponašanja nijesu formalno kažnjiva – na osnovu određenih zakona ili sličnih pravnih akata.
- Kada te radnje mogu da naruše integritet institucija i izbornog procesa, ASK javno ukazuje i apeluje na odgovorno ponašanje, koristeći svoj autoritet da podigne standarde transparentnosti i etičkog djelovanja – zaključuju iz te institucije.
Iz ASK-a podsjećaju da su stalno prisutni u opštinama u kojima se održavaju izbori, ali da djeluju i kroz preventivne aktivnosti koje uključuju konstantnu komunikaciju sa institucijama, partijama i građanima u kampanji.
RIJEŠENE SITUACIJE
U izbornim ciklusima tokom proteklih par godina, kako na lokalnom, tako i na državnom
Još čekaju predložene izmjene zakona
Kada je riječ o učešću javnih funkcionera u predizbornim aktivnostima, a koji se ponavljaju svakog izbornog ciklusa, iz ASK-a su naveli da su u
više navrata tražili pooštravanje kaznenih odredbi zakona koji su vezani za te situacije. - U saradnji sa relevantnim nadležnim institucijama,
nivou, Agencija za sprečavanje korupcije je više puta „rješavala“ situacije kada se odlučivalo o tome da li su javni funkcioneri prekršili Zakon o finansiranju zbog učešća u predizbornim kampanjama. Tako su nekadašnji premijer Dritan Abazović i aktuelni predsjednik Jakov Milatović svojevremeno prijavljeni zbog ovakvog tipa prekršaja. Naime, Abazović je prijavljen zbog aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju u toku radnog vremena pred parlamentarne izbore održane 11. juna 2023. godine. I Milatović je provjeravan zbog eventualnog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pošto je u toku radnog vremena imao promotivne aktivnosti vezane za listu „Za bolju Podgoricu“ u susret izborima koji su u Glavnom gradu održani 29. septembra prošle godine.
U oba slučaja, ASK je utvrdila da zakon nije prekršen, jer kao šefovi Vlade odnosno države nemaju zakonski propisano radno vrijeme koje bi ih ograničavalo u aktivnostima koje se odnose na promociju izbornih lista.
S druge strane, Milatović nije dobro prošao po prijavi povo-
NVO sektorom, medijima i međunarodnim partnerima, inicirali smo i predlagali izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Međutim, one do danas nijesu usvojene, ali su u fazi izrade – naveli su iz ASK-a.
dom snimanja promotivnog videa „Predsjednik Milatović - Moć je u vašim rukama“ u službenim prostorijama koje koristi, i to za vrijeme predizborne kampanje u Podgorici. Tada je Agencija navela da je prekršen član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu“.
- Utvrđeno je da je Milatović u službenim prostorijama snimio video-materijal kao obraćanje koje se odnosilo na slanje afirmativne poruke svim građankama i građanima da iskoriste svoje biračko pravo i da ne dozvole da se važne odluke donose bez njih, ali da je samim preuzimanjem, odnosno stavljanjem na uvid navedenog materijala političkom subjektu koji je nosio njegovo ime povrijedio odredbe koje se odnose na zabranu upotrebe državnih sredstava i na obezbjeđivanje istih uslova svim učesnicima u izbornom procesu – navedeno je u odluci ASK-a.
Kako su precizirali, predsjednik je u ovom video-obraćanju, za čije snimanje su korišćene službene prostorije državnog organa, dao prednost samo jednom političkom subjektu Građanskom pokretu Ura koji je bio dio koalicije „Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu“, što znači da „nije obezbijedio iste uslove i istu dostupnost materijala svim učesnicima u izbornom procesu“. S obzirom na to da su izbori u Nikšiću i Herceg Novom svojim značajem i uticajem daleko iza glavnog grada, vjerovatno će biti manje pokušaja kršenja zakona. No, to ne znači da će zvaničnici na najvišim funkcijama u državi „ostati po strani“, već da će mnogo bolje prikrivati svoje greške. Kristina JERKOV
PODGORICA - Agencija za zaštitu životne sredine, na čijem je čelu Milan Gazdić, reagovala je povodom jučerašnjeg istraživačkog teksta Pobjede u kojem smo otkrili određene nezakonite postupke u rukovođenju tom institucijom.
U reagovanju koje Agencija nije uputila našem mediju, već objavila na svom nalogu na društvenoj mreži Fejsbuk, potvrđuju se detalji izneseni u našem tekstu. - Istina je da gotovo četiri godine četiri sektora u Agenciji za zaštitu životne sredine nemaju svoje načelnike, odnosno
Istina je da gotovo četiri godine četiri sektora u Agenciji za zaštitu životne sredine nemaju svoje načelnike, odnosno pomoćnike direktora, stoji u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk
pomoćnike direktora – stoji u objavljenom napisu koji potpisuje Sektor za informisanje. Takođe se navodi kako su za isto vrijeme u tri navrata tra-
žili od izvršne vlasti da da imenuju ovi rukovodioci „kako bi se povećala produktivnost i rasteretio direktor“, ali da „nisu naišli na pozitivan odgovor“.
- Pa su radna mjesta predviđena sistematizacijom za pomoćnike, tj. načelnike sektora ostala upražnjena. Ne našom voljom – naveli su u reagovanju.
Napominju i da načelnike sektora imenuje Vlada i da njihova uloga nije kontrola direktora, već da zajednički rješavaju probleme.
- Da bismo premostili ozbiljan problem u radu, angažo-
vali smo među zaposlenima koordinatore sektora, za čiji rad ne primaju nikakvu nadoknadu. I funkcionišemo na način da pojednici u Agenciji rade i van radnog vremena, uključujući i vikende, pa posao ne trpi, na čemu im iskreno zahvaljujemo. Sa tim koordinatorima sektora pripremili smo 49 zakona i podzakonskih akata, izdajemo na godišnjem nivou na stotine rješenja i do-
zvola, te procesuiramo veliki broj procjena uticaja na životnu sredinu. I na dobrom smo putu da najveći broj zadataka Poglavlja 27, u saradnji sa Ministarstvom, zatvorimo do kraja ove godine – poručuju iz Agencije. Dodaju da su na isti način pisali, aplicirali i dobili nekoliko projekata odnosno donacija, čime će državni budžet, tvrde, biti rasterećen u milionskom iznosu.
- Neimenovanjem pomoćnika Agencija je uštedjela državnom budžetu desetine hiljada eura na godišnjem nivou – zaključili su u reagovanju. K. J.
PODGORICA – Reforma izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih listi predstavljala bi istinsku promjenu koja bi počela u politici, a bila nastavljena u svim institucijama, smatraju sagovornici Pobjede, ali i upozoravaju da se politička oligarhija u Crnoj Gori neće odreći aktuelnog mehanizma kontrole iz koga, kroz stranačke liste, crpi političku i svaku drugu moć.
Na taj su način nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur i lider Pokreta Preokret Srđan Perić prokomentarisali najavu pojedinih političara da će se zalagati za sprovođenje referenduma o otvorenim listama.
Ideju da građani, putem referenduma, odluče o tom pitanju plasirao je nedavno poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji je ujedno i kopredsjedavajući parlamentarnog Odbora za izbornu reformu.
Perić sumnja da se iza tih najava krije stvarna želja za promjenom trenutnog izbornog modela objašnjavajući da je politika kod nas dovedena do toga da se, navodi on, ne možemo pouzdati ni u riječ ni u obećanje.
Iako od referendumskog izjašnjavanja građana, kako kaže, ne treba bježati, Perić pojašnjava da za otvorene liste nije potreban referendum već politička volja narodnih predstavnika.
– Poslanici koji dizanjem ruku u parlamentu, mogu uvesti otvorene liste sada kažu da su spremni da se održi referendum na tu temu. Kada bi svi oni koji govore da su za otvorene liste za to glasali u Skupštini, to bi bila gotovo konsenzualna većina – kazao je Perić Pobjedi.
Plasiranje ideja o referendumu o otvorenim listama objašnjava na način da su političari „ono mogu uraditi odmah, spremni su da urade kasnije“. – U krajnjem, od direktnog izjašnjavanja građana ne tre-
POBJEDA PITA: Zašto priča o reformi izbornog sistema i uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori nikada nije završena
Da je Crna Gora od devedesetih do danas imala sličnu progresiju u opsegu populacije kao tri decenije prije tog perioda, sada bi imala oko milion stanovnika, smatra Perić i dodaje kako je upravo to cijena proistekla iz obesmišljavanja izbornog sistema i mogućnosti da
ba bježati, ali neka se aktuelni parlamentarci obavežu da će do kraja godine sprovesti taj referendum – kazao je Perić Pobjedi. On smatra i da aktuelna većina otvaranjem teme o otvorenim listama zapravo samo „kupuje vrijeme od izbora do izbora“. – Kada se dođe do rokova, vi vidite da je to priča koja se svodi na to da su oni kao otvoreni za ideju i da kao žele da pitaju građane, a zapravo samo kupuju vrijeme od izbora do izbora da bi sproveli nešto za šta, utiska sam, u javnoj sferi prevladava stav da se radi o nužnoj potrebi – navodi on. Perić podsjeća da je nebrojeno puta do sada bilo priče o izmjenama izbornog zakonodavstva i da je svaka od njih završena na način da neko iz nekog razloga bojkotuje rad
Cijena obesmišljavanja izbornog sistema
glas na izborima bilo šta odlučuje i da se ljudi vrednuju prema onom koliko znaju i mogu, a ne prema partijskoj pripadnosti. Perić naglašava da je nepravda oličena kroz zapošljavanje na osnovu partijske komande, a ne sposobnosti i znanja
Iako dešavanja na političkoj sceni, prema ocjeni nezavisne poslanice Radinke Ćinćur, političkim akterima daju za pravo da konačno počnu sprovođenje reformi izbornog sistema, lider Pokreta Preokret Srđan Perić sumnja da će se to desiti jer, kako objašnjava, aktuelna većina otvaranjem teme o otvorenim listama zapravo samo kupuje vrijeme od izbora do izbora pravo kupuje izbora do izbora
Odbora za izbornu reformu.
– Priča o reformi na tom polju se neprestano prolongirala i dodatno obesmišljavala sistem – kaže Perić.
U tom kontekstu podsjeća na primjer uoči lokalnih izbora u Podgorici kada su vlasti, znajući da je to neustavno, mijenjale granice izbornih jedinica i odlagale već raspisane izbore.
– Naglašavam da su to bile neustavne odluke ne po mom slobodnom uvjerenju, već po odlukama Ustavnog suda –dodao je Perić. On potcrtava da su trenutne izborne liste, koje građanima ne omogućavaju da sami biraju poslanike, temelj aktuelnog političkog sistema. – U praktičnom smislu to znači da svaka politička oligarhija može izdiktirati listu na kojoj
pogonsko gorivo partitokratije.
– Jer se tu generiše ogroman uticaj partijskog vođstva koje onda odlučuje o stvarima bitnim za egzistenciju ljudi. Cijena ove prakse je visoka i ona se dobrim dijelom očituje u ogromnom odlivu mladih i sposobnih ljudi, jer su obeshrabreni da se njihov rad i znanje vrednuje – poručio je Perić
postavlja sebi lojalne ljude koji će sprovoditi njihove naume. Oni se ne žele odreći tog mehanizma kontrole iz koje crpe svoju kompletnu političku i svaku drugu moć. To je početak i kraj priče – naglašava Perić i dodaje kako ne treba pristajati na njihovu retoriku koja se, ističe on, na kraju svede na to da je to dobra ideja, ali da nije vrijeme za nju.
Lider Preokreta naglašava da su izbori jedino mjesto gdje bi se političke korporacije mogle opomenuti, ali da nam je ta mogućnost u značajnoj mjeri nedostupna upravo iz razloga jer poslanike ne biramo direktno, već glasamo za listu koju te korporacije kontrolišu. - Potreban nam je preokret političkog sistema, a tu bi otvorene liste imale veliki značaj. Na taj način bismo se počeli oslobađati ogromnog uticaja nekolicine pojedinaca na kompletan sistem. I to nam je potrebno odmah, da ne gubimo vrijeme na opravdanja zašto to ne može sada. Dakle, može vrlo brzo, ali političke korporacije to ne žele. Suočavanje sa tom činjenicom je prethodnica početka djelovanja u pravcu istinske promjene političkog sistema koja bi bila na korist građana, jer bi im vratila moć donošenja odluka koje se odnose na živote svih nas – zaključio je Perić. Sličnog je stava i nezavisna
poslanica Ćinćur koja ističe da svjedočimo pogubnom uticaju partitokratije na crnogorsko društvo. – Tu je partijsko zapošljavanje i ideološko targetiranje koje kompromituje pojedince. Sveprisutna je potpuna otuđenost izabranih predstavnika vlasti od njihovih birača, a o neodgovornosti prema javno izgovorenoj riječi je izlišno govoriti – navodi Ćinćur i dodaje da sveukupna situacija i dalje vodi ka starim podjelama na patriote i izdajnike, te one koji su za progres i one koji ga koče. Očigledne podjele i nerazumijevanje istih, prema njenim riječima, pristojne ljude koji sebe ne vide u taborima demotiviše da uzmu učešće u donošenju važnih odluka za društvo. – Naravno, zbog takvih stavova gube svi koji očekuju promjene. Na prvom mjestu mladi ljudi koji očekuju jedno pristojno, prosperitetno društvo i na našim prostorima – rekla Ćinćur Pobjedi.
Uz podsjećanje da neku vrstu otvorenih lista i direktne demokratije imaju sve evropske zemlje i većina država u okruženju, Ćinćur navodi da će se i crnogorski političari koji žele istinske promjene i demokratizaciju društva zalagati za reforme.
– Nadam se da ćemo na sljedećim izborima birati na drugačiji način, nove i odgovornije
Odluka Vlade Crne Gore sa telefonske sjednice
Neke nove politike, koje ne žele da se vraćaju u devedesete godine prošlog vijeka, danas možemo tražiti u lokalnim listama i parlamentima, smatra Ćinćur – Čini se da su njihovi predstavnici spoznali pogubnosti naše partitokratije i žele da u svojim sredinama pokažu nešto novo. U većini slučajeva, oni su dobili povjerenje građana i ušli u lokalne parlamente, bez obzira na to jesu li ili ne postali dio vlasti – navela je Ćinćur.
političare – kazala je Ćinćur. Ona smatra da sveukupna dešavanja na političkoj sceni njenim akterima daju za pravo da počnu sa sprovođenjem reformi izbornog sistema, što bi značilo da ubuduće građani ne glasaju samo za partije kojima vrlo često upravljaju lideri, već za ljude na tim listama. – Tako je vrlo moguće da ljudi sa čela liste ne dobiju najveću podršku birača, već da to budu drugi ljudi sa liste. Tako bismo dobili više pojedinačne odgovornosti za rečeno i obećano, a partije bi se borile za uticajne ljude u svojim redovima, dok oni koji ne ispune obećanje, ne bi mogli da očekuju novo povjerenje građana – navela je Ćinćur. To bi, dodala je ona, bila istinska reforma koja bi počela u politici, a bila nastavljena u svim institucijama.
– Nadajmo se da bi ovo otvorilo put profesionalizaciji javne uprave i ubrzalo naš evropski put – zaključila je Ćinćur. Irena MILOVIĆ
PODGORICA – Vlada
Crne Gore donijela je, na telefonskoj sjednici u četvrtak, odluku o uvođenju restriktivnih mjera Rusiji zbog destabilizacije Ukrajine.
Uvedene mjere utvrđene su, kako je saopšteno iz Vlade, odlukama Savjeta i regulativama Evropske unije.
- Vlada je, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije i regulativama Evropske unije s obzirom na djelovanja Ruske Federacije kojima se destabilizuje situacija
u Ukrajini – saopšteno je iz Vlade.
Na sjednici je, takođe, usvojena i informacija o potrebi realizacije tačke 3 zaključka Vlade sa sjednice održane 18. aprila 2019. godine. Đ. Ć.
Iz Komisije za tržište kapitala upozoravaju na obmanjujuće i lažne informacije na društvenim mrežama
PODGORICA - Na društvenim mrežama, posebno na Instagram platformi, pojavile su se obmanjujuće i lažne informacije, plasirane putem izmišljenog intervjua sa ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem, saopšteno je iz Komisije za tržište kapitala.
- U navedenim objavama šire se neistinite tvrdnje o navodnim isplatama građanima do 2.500 eura mjesečno, uz ulaganje od samo 250 eura, putem platforme NetherexPro, koja se lažno predstavlja kao državni projekat za ostvarivanje pasivnih prihoda - navodi se u saopštenju. Komisija za tržište kapitala želi nedvosmisleno da naglasi da Ministarstvo ekonomskog razvoja, Vlada i ostale nadležne državne institucije nemaju nikakvu saradnju i povezanost sa pomenutom platformom NetherexPro, niti sa bilo kojom drugom sličnom investicionom platformom.
- Sve informacije koje tvrde suprotno su u potpunosti neistinite i predstavljaju pokušaj
prevare građana - navodi se u saopštenju. Komisija je apelovala na sve građane da budu izuzetno oprezni, da ne dijele svoje lične podatke ili finansijske informacije neprovjerenim subjektima, te da se suzdrže od investiranja novca u neprovjerene i neregulisane platforme.
- Savjetujemo svima da se, prije donošenja bilo kakvih finansijskih odluka, informišu putem zvaničnih sajtova Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja - rekli su iz Komisije.
Ukoliko građani, kako su kazali, imaju bilo kakve sumnje u vezi sa ponudama koje obećavaju garantovane visoke prinose, mole se da ih prijave nadležnim institucijama kako bi spriječili moguće zloupotrebe i zaštitili sredstva građana.
- Komisija za tržište kapitala Crne Gore će nastaviti da aktivno prati i upozorava na sve pokušaje finansijskih prevara, te apelujemo na građane da ostanu informisani i oprezni - zaključuje se u saopštenju. r. e.
Februarski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potrošnje
PODGORICA - Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru su u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku, bile više 2,8 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene su u februaru u odnosu na januar u prosjeku bile više 0,4 odsto.
-Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: gorivo i mazivo za motorna vozila, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, farmaceutski proizvodi, mlijeko, sir i jaja, mineralna voda, bezalkoholna pića, sokovi od voća i povrća, žestoka alkoholna pića, restorani, kafei i slično - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u periodu januar – februar, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 2,8 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u februaru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama: zdravlje 3,5 odsto, prevoz 1,6 odsto, alkoholna pića i duvan 0,8 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,7 odsto, rekreacija i kultura 0,6 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto, hrana i bezalkoholna pića i ostala dobra i usluge po 0,2 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 1,7 odsto, restorani i hoteli 0,6 odsto i komunikacije 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale. Indeksi potrošačkih cijena (CPI) su jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori. Indeks
Ministarstvo
PODGORICA – Ministarstvo finansija (MF) uvažilo je, u okviru javne rasprave, u potpunosti svega tri primjedbe od ukupno 26 primjedbi i sugestija na nacrt zakona o strateškim investicijama, dok su tri djelimično usvojene.
Na okruglom stolu koji je MF organizovalo krajem prošle godine direktorica za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić saopštila je da je ovaj prijedlog zakona promotivna aktivnosti i pružena ruka države sa onim što se u ovom trenutku moglo ponuditi investitorima kako bi brže realizovali projekte. Riječ je o novom pravnom institutu koji, kako je kazala, nije bilo jednostavno uklopiti u postojeći regulatorni okvir.
potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe. Indeks potrošačkih cijena se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba.
Indeks potrošačkih cijena se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Mjesečna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima. Godišnja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. S. P.
-Za nas je bilo važno da kreiramo novi okvir koji će ubrzati javne investicije i da pokažemo da su sve one koje realizuje privatni sektor, a imaju uticaja na ambijent u Crnoj Gori, za nas strateške investicije – kazala je tada Jovetić dodajući da je tekst rađen po uzoru na Hrvatsku i Grčku. Ovaj zakon su, kako je ranije saopštio Marko Miročević iz Američke privredne komore inicirali upravo oni, vjerujući da održivost crnogorske ekonomije nije moguća bez kvalitetnih investicija. Htjeli su, kako je kazao tokom javne rasprave, dati i dodatan podstrek administraciji da se vodi rokovima.
Primjedbe
MF je usvojilo prijedlog predstavnika kompanije Luštica development i Savjeta stranih investitora da se za projekte koji su u toku ili se realizuju u
Na prijedlog kompanije Luštica development da se uvedu kazneni mehanizmi u slučaju da institucije ne poštuju rokove predviđene zakonom, Ministarstvo finansija nije pristalo. Iz tog resora su poručili da bi se tim propisom smanjio broj procedura jer se predviđa hitnost postupanja
skladu sa posebnim ugovorima investitora i države omogući da se direktno stave na Listu strateških investicija. Za to će, kako se navodi u obrazloženju, biti potrebno da MF podnese zahtjev za upis. Na prijedlog Luštice development da se uvedu kazneni mehanizmi u slučaju da institucije ne poštuju rokove predviđene zakonom, MF nije pristalo. -Kaznene odredbe nijesu kon-
cept ovog zakona, već se ovim propisom pokušava napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. U tom cilju želi se poslati poruka o naporima Vlade da Crna Gora postane interesantna investiciona opcija za strateške projektne ideje. Država svojim autoritetom ovim zakonskim rješenjem želi da podrži investicionu politiku u namjeri da stvori po-
Sastanak radne grupe koja radi na dopunama Zakona o slobodnim zonama
PODGORICA - Radna grupa koja radi na izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama održala je treći sastanak na kojem su razmotreni svi pravni aspekti tog zakonskog rješenja i dogovoreni naredni koraci i aktivnosti. Sjednicom je predsjedavala državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvo-
ja Ana Raičević, koja je ujedno i predsjednica radne grupe. Raičević se na početku zahvalila Mariji Jojić i Milanu Kekeru koji, u ime Ambasade Velike Britanije, pružaju nesebičnu pomoć u izradi zakona.
- Nakon drugog sastanka radne grupe i dodatnih konsultacija sa potpredsjednikom Vlade i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem,
preduzeli smo progresivne korake i stekli širu sliku na osnovu koje smo se dogovorili da se najvažnije izmjene odnose na bliže definisanje odredbi vezanih za carinski nadzor, obavezu da se unaprijedi normiranje osnivača, operatora i korisnika zona, te da se izbrišu skladišta i podzone - navodi se u saopštenju Ministarstva. Keker je predstavio radnu ver-
nacrtu zakona o strateškim ulaganjima
voljniji poslovni ambijent i olakša administrativne procedure – navodi se u obrazloženju nacrta.
Hitan postupak
Nacrtom zakona se predviđa obaveza državnih i lokalnih organa da djeluju hitno u ovim postupcima. Odluku da se neka investicija stavi na listu strateških predlagaće Agencija za investicije, a nakon procjene fiskalnog uticaja koju će raditi MF, konačnu odluku donosiće Vlada. Na zahtjev Agencije da daju mišljenje institucije će morati da odgovore u roku od osam dana, a nacrt odluke Agencija će objavljivati na svom sajtu na najmanje sedam dana radi javnih konsultacija. Institucije će morati da preduzimaju upravne radnje u roku od tri dana od prijema zahtjeva investitora, eventualna
mišljenja Agencija za zaštitu životne sredine i Uprava za zaštitu kulturnih dobara moraće da dostave za deset dana, dok će se eventualni tenderi sprovoditi po hitnom postupku, što će važiti i za procedure zapošljavanja i boravak stranaca. Po skraćenom postupku će se odlučivati i o raspolaganju državnom imovinom i javnom infrastrukturom i eksproprijaciji, dok će Zaštitnik imati 15 dana da iskaže mišljenje na zaključenje ugovora o prenosu svojine. Iako je tokom javne rasprave Miloš Vuković iz Fidelity Consaltinga ukazao da su rokovi prekratki te da bi ih trebalo produžiti po uzoru na Hrvatsku, iz MF nijesu uvažili taj prijedlog. U obrazloženju su naveli da žele omogućiti bržu implementaciju projekata uz efikasne procedure.
-Ovim propisom će se konkretno uticati na umanjenje broja procedura u najvećoj mjeri propisanom odredbom koja se odnosi na hitnost u postupanju u vezi sa sprovođenjem strateške investicije – naveli su iz MF. Na sumnje Vukovića da Agencija ima dovoljno kapaciteta, imajući u vidu da je „cijeli teret zakona stavljen“ na nju, Jovetić je kazala da je riječ o jednoj od najefikasnijih institucija, što se vidjelo kroz projekat ekonomskog državljanstva. Smatra da je ovo manje kompleksan posao.
Da bi bila proglašena strateškom, biće potrebno da investicija doprinosi regionalnom razvoju, zaštiti životne sredine, rastu zaposlenosti, razvoju uslova proizvodnje i novih tehnologija, te da utiče na podizanje standarda građana. Iznos procijenjene vrijednosti projekta, u zavisnosti od oblasti, kretaće se između milion i pet miliona eura. M. LEkoViĆ
Sa sastanka
ziju nacrta izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama. Takođe, u duhu partnerstva i saradnje, na poziv Ministarstva ekonomskog razvoja, na
trećem sastanku učestvovali su i predstavnici Luke Bar i Finansijsko-obavještajne jedinice (FOJ) Uprave policije. R. E.
Predstavnici Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju čekaju rezultate tendera
PODGORICA - Predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju Prelja Škrelja najavio je moguće proteste i blokade poslije ponedjeljka do kada bi trebalo da bude poznato kome su plaže dodijeljene, a na osnovu tendera kojim su Ulcinjani bili nezadovoljni i tražili njegovo poništenje.
Kako je Škrelja kazao Pobjedi tender nije ključni faktor, već da se radi o fazama iza kojih stoje drugi ljudi ,,naši“ iz Crne Gore i Srbije. - Zakupci koji su ranije dobijali plaže su zapravo ljudi kojima su one bile jedini izvor prihoda, jer u Ulcinju ne postoji industrija niti razvijena privreda – osim trgovine i turizma. Ove plaže su prepoznatljiv brend i ključni faktor u privlačenju gostiju, bez kojih bi turistička sezona bila ugrožena. Ako se ovako nastavi, Ulcinj će pretrpjeti ozbiljne gubitke – ne samo u sektoru plažnog turizma, već i u cijelom ugostiteljstvu i smještajnim kapacitetima, uključujući apartmane, hotele, kondo hotele i motele. Posljedice će osjetiti i lokalni trgovci, jer smanjen broj gostiju znači manju potrošnju u marketima i drugim poslovnim objektima - poručuje Škrelja dodajući da su zbog svega ovoga građani
Ulcinja duboko razočarani i zabrinuti za budućnost svog grada i egzistenciju porodica koje zavise od turizma.
Podsjećamo da je predsjednik opštine Genci Nimanbegu bio u Podgorici i da je Pobjedi rekao da nije zadovoljan razgovorom sa premijerom i ministrom prostornog planiranja i državne imovine.
- Oni su rekli da ne znaju o čemu se radi, što je očito čista laž. Znaju oni dobro. Ovo nije pripremljeno juče, nego je pripremljeno još odavno. Kako može u roku od šest dana, plus je
bila između subota i nedjelja, da učestvuju i da dobiju 19 garancija. To je nemoguće da ne zna država, da ne zna Vlada, a to su oni podmuklo, jako podmuklo, brzo i netransparentno odradili. Odložili su i tender, odnosno ponude su prvobitno trebale biti dostavljene do 4. marta, ali je rok produžen do 11. marta - kaže Škrelja.
Ističe da to nije odloženo zbog zakupaca iz Ulcinja, nego da bi se oni drugi pripremili. Taj koji je uzeo 19 plaža, kako kaže Škrelja, nije došao u Ulcinj da se bavi le-
žaljkama i suncobranima. - U zaleđu Velike plaže on ne može ni kamen da stavi, jer su to privatne parcele i one koje su u restituciji. Tu ne može dobiti niko dozvolu da gradi, pa da taj investitor pomišlja da će tu graditi i imati plaže ispred na raspolaganju. Urađena je velika nepravda prema gradu Ulcinju. U ponedjeljak ističe rok za objavu da li je neko dobio plažu, a kada se to razjasni, onda smo spremni i nećemo jednostavno to pustiti tako - naglasio je Škrelja. n koVaČEViĆ
Nacionalni ekspert smatra da su prava potrošača u Crnoj Gori ugrožena na svim nivoima
PODGORICA – Prava potrošača u Crnoj Gori su na svim nivoima ugrožena, a zakoni koji regulišu ovu oblast sistemski se ne poštuju – saopštio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača.
Situacija u sektoru zaštite potrošača, kako je kazao Rabrenović, može se ocijeniti alarmantnom, a iako Crna Gora ima relativno dobar zakonski okvir, primjena je daleko od zadovoljavajućeg nivoa.
-Potrošači su izloženi drastičnom padu životnog standarda, rekordno visokoj inflaciji, nestabilnim i nepredvidljivim cijenama osnovnih proizvoda i usluga, te konstantnim novim opterećenjima koje im nameću trgovci i javne institucije –smatra Rabrenović. Posebno zabrinjava, napominje Rabrenović, što trgovci, distributeri i pružaoci javnih usluga, kao što su Elektroprivreda, vodovodi, telekomuni-
kacioni i kablovski operateri ne poštuju potrošačka prava te što je ostvarivanje pravde pred sudovima izuzetno sporo. Problem vidi i u nepostojanju alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporova što, kako smatra, dodatno obeshrabruje potrošače. -Dodatno zabrinjava nepoštovanje saobraznosti i garancija - potrošači često teško ostvaruju svoja prava po osnovu garancija, naročito pri kupovini mobilnih telefona, bijele tehnike i kompjuterske opreme –kazao je Rabrenović.
S druge strane ni mnogi građani nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obavezama, što ih, ocjenjuje Rabrenović, čini podložnijim zloupotrebama i otežava im ostvarivanje zaštite.
-Pr oblem je i nedostatak efikasnih mehanizama za brzo rješavanje sporova. Dužina trajanja sporova obeshrabruje potrošače u ostvarivanju svojih prava, što ukazuje na potrebu za bržim i efik asnijim mehanizmima zaštite – smatra Rabrenović Kontrola bezbjednosti i kvali-
teta proizvoda nije efikasna, a potrošači se, kako navodi, često žale na loš kvalitet proizvoda, nehigijenske uslove u radnjama, neadekvatno skladištenje i proizvode kojima je istekao rok trajanja, što ugrožava zdravlje i sigurnost potrošača. Rabrenović smatra da država mora hitno da reaguje i formira mehanizme poput nacionalnog savjetovališta i zaštitnika potrošačkih prava, te da strože kontroliše primjenu zakona i ubrza sudske procese. Podsjeća da bi i potrošači trebalo da budu odlučni, organizovani i spremni da zahtijevaju svoja prava, kao i da trgovci zavise od njih, a ne obrnuto. -Pozivamo građane, organizacije i institucije da se zajedno angažujemo kako bismo osigurali da prava potrošača ne budu samo slovo na papiru, već standard koji garantuje dostojanstven i siguran život svakog građanina Crne Gore. Zaštita potrošača nije samo pitanje prava, već i pitanje pravde i razvoja društva u cjelini –ocijenio je Rabrenović. M. Lk.
Nastavljeno saslušanje kandidata za sudije Ustavnog suda po konkursu koji je raspisao Ustavni odbor
PODGORICA - Kandidati za sudije Ustavnog suda Marko Blagojević, Zoran Vukićević i Milva Prelević juče su odgovarali na pitanja članova Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore.
Ovim su nastavljena konsultativna saslušanja, a na prethodnom su na pitanja poslanika odgovarali Alija Beganović i Nenad Đorđević
Kandidati su odgovarali i na pitanja o ulozi Ustavnog odbora u slučaju sutkinje Dragane Đuranović, kojoj je nakon odluke tog tijela, Skupština konstatovala odlazak u penziju. Dvoje od troje juče saslušanih kandidata smatra da je Ustavni odbor, koji ih saslušava, donio pravilnu odluku. To su smatrali i kandidati sa prethodnog saslušanja. Ta odluka je dovela do bojkota opozicije, njihovog udaljavanja iz parlamenta i dogovora da li da se Venecijanska komisija pozove i da mišljenje da li je Ustavni odbor preuzeo ingerencije Ustavnog suda. Sve dosadašnje sudije su penzionisane na osnovu Zakona o radu, dok je samo kod sutkinje Đuranović primijenjen zakon i PIO, koji ima godinu dana kraći „rok“ za penzionisanje. nikad do ustavne žalbe
Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Podgorici, apostrofirao je da se dugo čeka na odluke po ustavnim žalbama, te da zbog toga ona može da bude izgubljena kao djelotvorno pravno sredstvo od strane Evropskog suda za ljudska prava, koji to može da uradi. Blagojević je na pitanje Admira Adrovića (BS) kako se može ubrzati rješavanje nagomilanih predmeta, odgovorio da to može jedino marljivim i mukotrpnim radom. - Ako hoćete rezultat, morate da radite. Pitanje unapređenja suda je pitanje za predsjednika Ustavnog suda, a ako bih ja bio izabran, radio bih na efikasnosti tako što bih pokrenuo priču oko norme. Ipak tu treba napraviti balans izme-
đu broja završenih predmeta i kvaliteta pravde – rekao je Blagojević.
bez diskriminacije
Kandidat Zoran Vukićević je, odgovarajući na pitanje predsjednice Odbora Jelene Božović, da li je Ustavni odbor postupio po zakonu u vezi sa pitanjem penzionisane sutkinje Đuranović, izjavio da je Odbor postupio u skladu sa zakonom.
Vukićević je advokat, a poslanicima je kazao da nikada nije bio član ni jedne partije od osnivanja višestranačkog sistema, te da nije registrovao ni jednu partiju. On je rekao i da je u 41. godini imao udes u kojem je između ostalih povreda, ostao bez desne podlaktice, te da je nastavio da se bori i dokazuje da invaliditet ne može biti prepreka za doprinos društvu.
- Smatram da bi moje imenovanje predstavljalo korak ka usklađivanju naše prakse sa evropskim principima jednakosti i nediskriminacije, te bi istovremeno bila snažna poruka da su znanje, integritet i iskustvo ključni za poziciju, a ne fizičke predispozicije - kazao je on. Istakao je da se bavio svim oblastima prava, najviše parničnim postupcima, ali i ozbiljnim krivičnim predmetima. On je rekao i da najviše želi da doprinese Ustavnom sudu, da bude institucija koja bi garantovala zaštitu prava i sloboda svih građana.
zaštita ljudskih
Prava
Kandidatkinja Milva Prelević juče je poslanicima kazala da bi Zaštitnik ljudskih i manjinskih prava morao da ima veća ovlašćenja
Poslanik Darko Dragović (PES) tražio je od nje da pojasni izjavu da bi odluke ombudsmana trebalo da budu pravno obavezujuće, te da li se to miješa sa nadležnostima Ustavnog suda. Prelević je objasnila da bi napravila klasifikaciju predmeta, pa da bi nekima dala prednost. -Smatram da bi obaveznost odluka ombudsmana dovela do veće njegove proaktivnosti. Ombudsman može odmah da
BIJELO POLJE: MPNI će ispitati kako je došlo do izbacivanja sa časa zbog čega je juče održan protest dijela gimnazijalaca
odreaguje, bilo bi više pravilnosti i pravde u društvu. Smatram da mora da postoji institucija koja prati rad državnih organa. Možda bi morala da bude izmjena i korekcija propisa, da ne dođe do miješanja nadležnosti sa Ustavnim sudom, suština je da moraju biti veća ovlašćenja ombudsmana - objasnila je Prelević Na pitanje Božovićeve da li je bila član neke partije, Prelevićeva je kazala da je bila članica DPS-a, a da posljednjih 10 godina nije ni u jednoj partiji i da je apolitična. Ona je, govoreći o slučaju sutknje Đuranović, kazala da „Ustavnom odboru nije ništa ostalo osim da konstatuje činjenicu koja je jasna“. Sjednici Ustavnog odbora juče nijesu prisustvovali poslanici opozicionih partija, a predsjednica Odbora Jelena Božović je konstatovala da ima kvoruma. Kandidati za sudije Ustavnog suda koji su se javili na javni konkurs Skupštine od 23. januara 2024, su: Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović
Sudijama Ustavnog suda, kojih treba da ima sedam, mandat traje 12 godina. Njih bira parlament – pet na prijedlog Ustavnog odbora a dva na prijedlog predsjednika. Ustavni sud trenutno ima pet od sedam sudija. Skupština je raspisala oglas za izbor dvoje sudija umjesto Milorada Gogića i Dragane Đuranović. Osim Ustavnog odbora, kandidate za sudije Ustavnog suda predlaže i predsjednik, a komisija koju je formirao Jakov Milatović utvrdila je listu od šest kandidata na kojoj se nalaze Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Dejan Vukšić, Nataša Radonjić i Nikola Golubović. Intervjui sa ovim kandidatima biće obavljeni naredne sedmice. Neko od tih kandidata popuniće mjesto koje je ostalo prazno nakon penzionisanja Budimira Šćepanovića Tokom razmatranja o uslovima penzionisanja sudije Šćepanovića, sudije Ustavnog suda imale su različite stavove o datumu kad je Šćepanović stekao ili stiče uslove za penziju. Dvoje sudija smatrale su da je ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine (po Zakonu o PIO) dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović, 31. maja ove godine, ispuniti uslove za prestanak funkcije (po Zakonu o radu).
Sudije Ustavnog suda su dosad odlazile u penziju po Zakonu o radu, dok je kod sutkinje Đuranović primijenjen Zakon o PIO. h. janković
BIJELO POLJE - Dio učenika bjelopoljske gimnazije „Miloje Dobrašinović“ juče je protestovao, dajući podršku nastavniku geografije Novu Vukoviću
Vukovića je prekjuče zaštitar škole pokušao da izbaci sa časa koji je držao, a Ministarstvo prosvjete je taj postupak ocijenilo nedopustvim. Nastavnik koji narednog mjeseca odlazi u penziju, kako je juče pojašnjeno, nije htio da iskoristi preostali godišnji odmor, već je ipak odlučio da radi, iako je potpisao rješenje o odmoru. On se pojavio u školi jer đacima prethodno, kako je kazao, nije bilo omogućeno da mu naprave ispraćaj u penziju. Čas je držao drugi profesor geografije, a Vuković, koji je od tog dana zvanično na odmoru ipak preuzima nastavu. Nakon toga je direktorica poslala zaštitara…
Poziv na dostojanstvo
Cijeli pokušaj izbacivanja Vukovića sa časa zabilježen je telefonom i kruži društvenim mrežama.
Direktorica direktorata MPNI Svetlana Drobnjak juče je učenicima kazala da nije u nadležnosti tog resora da li će profesor Vuković nastaviti držati časove, te da MPNI ne može i ne želi se miješa u nešto što nije njegova nadležnost.
Ona je juče održala sastanak sa nastavnikom Novovićem, upravom škole i direktoricom Jasminkom Međedović. Nakon sastanka, Drobnjak je kazala da su scene iz učionice u Ministarstvu procijenili kao nešto što se ne smije desiti ni u jednoj učionici.
- MPNI će uvijek biti uz dostojanstven obrazovni proces, dostojanostvo škola činite vi, dostojanstvo škola činimo mi u Ministarstvu a dostojanstvo škola činimo zajedno sa kolegama, nastavnicima odnosno svim zaposlenim u školi – kazala je Drobnjak kada se obratila okupljenima ispred škole. Na sastanku je dogovoreno da se u slučaj uključe sve nadležne insitutcije, kako bi se utvrdilo kako je došlo do ove situacije. Drobnjak je okupljenima kazala da ne može sa sigurnošću reći što se dogodilo te da bi sve što izgovo-
ri bila polovična informacija. - Uvažavajući instituciju iza nas, ne želim da dajemo bilo kakve informacije koje nijesu do kraja ispitane – rekla je Drobnjak. n edostojan is P raćaj Vuković je juče kazao da je imao pravo na odmor ali, kako nije uvažena volja učenika, nije želio da ga koristi iako je potpisao rješenje, već da želi da radi kao i dosad. - Neću tražiti nadoknadu za to što mi po zakonu pripada, ne treba mi to, ja ću džabe da radim, hoću sa vama ov-
izbacivanja nastavnika Nova Vukovića gimnazijalaca
dje. Dokle? Dok se stanje ne promijeni, nadamo se, imamo obećanja da će inspekcija odraditi svoj dio posla. Neću ulaziti u detalje, ne odustaje vaš profesor ni od čega što je ljudsko, ispravno i normalno. Tražim odgovornost, i moja odgovornost neka bude, ja ću da radim, ali volio bih da se ovo sve završi što prije i da se, zajedno sa vama, pozdravim i da napustim gimnaziju i da vam poželim svako dobro – rekao je Vuković. On je precizirao da je odmor uzeo od 12. marta, ali da je ponašanje uprave uslovilo da dođe do svega ovoga.
- Potpisao jesam, ali sam radio čitavo vrijeme, i pripada mi do 66. godine života da radim, a mogu što hoću. To je moje pravo. Mogu da radim, s tim što u ovom slučaju, ako radim, nemam pravo da tražim nadoknadu za godišnji odmor – rekao je Vuković. Profesor Vuković je juče kazao da izvodi 43. generaciju učenika iz Gimnazije te da je sve počelo onog trena kad su učenici željeli da mu naprave ispraćaj u penziju.
- Podnijeli su zahtjev, iako direktorica tvrdi da niko nije došao niti donio taj zahtjev, nego da ja to izmišljam – kazao je juče Vuković.
On je opisivao poteze uprave, koja je navodno izbjegavala da učenici organizuju ispraćaj, te da su čak organizovali neregularni sportski dan kako bi to spriječili. Kazao je da je u srijedu, kada je zvanično počeo dio godiš-
njeg odmora na koji ima pravo, nastavio sa radom jer nije udovoljena želja učenika. - Niko mi nije osporio da ja radim. U četvrtak, na moj čas, odnosno u kabinet geografije, zatekao sam kolegu, profesora geografije, kojem ne znam ni ime ni prezime. Rekao sam mu da sam i ja profesor geografije i da živim još, te da još držim časove. Saopštio sam mu da može da sjedi ili da ode. Poslije par minuta, on je izašao, dolazi direktorica i dovodi zaštitara. Naravno, sa namjerom da me odstrani sa časa, pred đacima, a đaci su svjedoci što je ona izgovorila: da napustim školu. Naravno, čas je svetinja za onoga koji vodi čas. Profesor je u učionici prioritet, to je snaga, to je zakon i to pravo koje njemu pripada, ne može ni ministar, ni direktor, ni bilo ko da ugrozi pravo prostora koji on ima u samom odjeljenju – kazao je juče profesor koji narednog mjeseca odlazi u penziju.
PORUČIO
ĐACIMA DA UČE
On je juče apelovao na predstavnike MPNI da se u škole primaju nastavnici koji imaju dušu, nose znanje čime će obradovati i đake i roditelje. - To je suština života kojim treba da se bavimo. Da zamolim da ovo bude putokaz da ispliva prosvjeta i da dobijemo kadar, jer veliko neznanje izlazi, jer je neznanje od profesora koji vas vaspitavaju –kazao je juče Novović. On je kazao da ministarka treba da izvrši hiruršku operaciju sistema obrazovanja. - Ja sam najmanje bitan. Ako kažete da odem sad, vi ste mi najveće zadovoljstvo napravili, ja bih sad otišao, ali imam osjećaj da bih vas izdao i da bih bio ponizan pred ovom školom gdje sam 47 godina proveo. Molim vas sve na kraju, budite ljudi, idite u školu, učite, vaspitavajte se – poručio je Vuković juče svojim đacima okupljenim ispred škole.
Dok je trajao protest u školi se odvijala nastava. Protest je prošao bez incidenata a u blizini su bili i pripadnici policije. Osim učenika, bilo je još pojedinaca koji su protestovali, poslanik Demokratskog fronta Vaso Obradović i odbornik Radovan Rakočević Iz bjelopoljskog ODT-a je Pobjedi saopšteno je da su upoznati sa dogadjajem u bjelopoljskoj gimnaziji ali da nema nikakvog osnova da postupaju po službenoj dužnosti. Beća ČOKOVIĆ
Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ Direktorica Centra za klimatske promjene UDG
Koncept koji objedinjava ekološke, društvene i upravljačke faktore (ESG - Environmental, Social and Governance) postao je neizostavan element modernog poslovanja i investicionih odluka. Ne samo da pomaže kompanijama da održe konkurentnost na tržištu, već i osigurava njihovu dugoročnu otpornost na ekonomske, ekološke i društvene izazove. U vremenu kada klimatske promjene, društvena pravda i korporativna odgovornost oblikuju globalne trendove, ESG je prilika za stvaranje održivih i inovativnih poslovnih modela, a ne samo obaveza.
Najprije, ako pođemo od ekoloških faktora, jasno je da uloga kompanija u smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte (GHG) nikada nije bila važnija. Evropska unija (EU) je još 2005. godine uspostavila sistem trgovine emisijama (ETS), kako bi odredila cijenu ugljen dioksida i pomogla državama članicama da ispune obavezu smanjenja GHG emisija. Danas je ETS kamen temeljac globalnog karbonskog tržišta i ekonomski podsticaj u borbi protiv klimatskih promjena. Trenutno pokriva oko 45 odsto GHG emisija u EU, odnosno više od 11.000 stacionarnih industrijskih instalacija. EU je 2021. godine donijela i prvi evropski Zakon o klimi u koji je ugradila cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine („neto nulte emisije“). Ovim su evropske kompanije zakonski obavezane da redefinišu svoje strategije kako bi smanjile karbonski otisak. Postati prvi klimatski neutralan kontinent je izazov da se gorući problem klimatskih promjena transformiše u jedinstvenu priliku, kroz podsticanje efikasnog korišćenja resursa koje znači razdvajanje njihove upotrebe od ekonomskog rasta. Nedavno je EU usvojila i „mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici“ (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism - CBAM), koji treba da osigura da pojedi-
KOMENTAR: Ekološki, društveni i upravljački faktori
ESG koncept znači i to da se kompanije ne ocjenjuju samo na osnovu nansijskih performansi, već i na osnovu društvenih faktora, odnosno toga kako tretiraju zaposlene, kakav odnos imaju prema lokalnim zajednicama i koliko su posvećene inkluziji i ljudskim pravima. Jedna od najnovijih direktiva u ovoj oblasti iz 2024. godine - Direktiva 2024/1760 o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDD) nameće odgovornost korporacijama da prepoznaju i upravljaju rizicima po ljudska prava i održivost (ESG rizicima) u svojim lancima snabdijevanja
ni uvozni proizvodi (cement, gvožđe i čelik, aluminijum, đubriva i električna energija) budu podvrgnuti istim ekološkim standardima kao i oni proizvedeni u EU, odnosno da se cijena uvezenih proizvoda uskladi sa količinom emisija ugljenika uključenih u njihovu proizvodnju. Ovim se namjerava suzbiti nelojalna konkurencija iz trećih država koje imaju manje stroge ekološke propise. ESG koncept znači i to da se kompanije ne ocjenjuju samo na osnovu finansijskih performansi, već i na osnovu društvenih faktora, odnosno toga kako tretiraju zaposlene, kakav odnos imaju prema lokalnim zajednicama i koliko su posvećene inkluziji i ljudskim pravima. Jedna od najnovijih direktiva u ovoj oblasti iz 2024. godine - Direktiva 2024/1760 o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDD) nameće odgovornost korporacijama da prepoznaju i upravljaju rizicima po ljudska prava i održivost (ESG rizicima) u svojim lancima snabdijevanja. Pored toga, Direktiva 2014/95/EU koja reguliše obaveze nefinansijskog izvještavanja od strane određenih velikih preduzeća i grupa, kao i Direktiva 2022/2464/EU o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) koja proširuje obaveze izvještavanja o ESG faktorima i na mala i srednja preduzeća, dodatno osnažuju transparentnost u poslovanju, zahtijevajući od kompanija da objavljuju detaljne podatke o društvenim
Saradnja Crne Gore i Francuske u obrazovanju
i ekološkim uticajima svojih operacija. Konačno, treći ESG faktorupravljački faktor upućuje na to da je dobro korporativno upravljanje ključno za održivost kompanija i povjerenje investitora. Transparentnost, etika i odgovorno donošenje odluka sada su više nego ikad pod budnim okom regulatora. Uredba (EU) 2019/2088 o objavljivanju informacija povezanih sa održivošću u sektoru finansijskih usluga (SFDR) nameće transparentnost ESG faktora u sektoru finansijskih usluga, jer obavezuje finansijske institucije da pruže jasne informacije o ESG rizicima i uticajima svojih investicija. Od juna 2020. godine, u EU je na snazi Uredba (EU) 2020/852 o uspostavljanju okvira za olakšavanje održivih ulaganja (Uredba o taksonomiji), koja definiše koje se ekonomske aktivnosti mogu smatrati održivim, osiguravajući investitorima jasne smjernice o tome šta predstavlja kvalifikovanu investiciju za postizanje željenih ekoloških ciljeva i održavanje integriteta tržišta. Taksonomija pruža transparentnu i vjerodostojnu listu potencijalnih održivih investicija, i to na osnovu naučno zasnovanih kriterijuma. Time ima i širu svrhu van finansijskih tržišta, jer usmjerava javne investicije i finansijske tokove ka aktivnostima koje promovišu ostvarenje ekoloških ciljeva i finansijskim institucijama olakšava nadzor održivih praksi. Uredba o taksonomiji pokriva šest
PODGORICA - Između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva za Evropu i inostrane poslove Republike Francuske pot-
pisan je juče u Vili „Gorica“, administrativni sporazum za promovisanje francuskog jezika u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori.
Kao okvir saradnje dvije države u narednih pet godina, sporazumom će biti podržane aktivnosti namijenjene usavršavanju nastavnika francuskog
ekoloških ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagođavanje klimatskim promjenama, održiva upotreba i zaštita vodnih i morskih resursa, prelazak na cirkularnu ekonomiju, sprečavanje i kontrola zagađenja, kao i zaštita i obnavljanje biodiverziteta i ekosistema. Za razliku od EU taksonomije koja pokriva različite nijanse zelenih/braon aktivnosti i kategoriju „prelaznih“ aktivnosti, uključujući sektore koji danas nijesu niskokarbonski, ali gdje su ciljevi prelazak na niže emisije, taksonomija Kine je binarna (projekti su zeleni ili nije su zeleni). Nakon 2020. godine, što je bila i tema sporenja, u EU taksonomiju su uključeni poljoprivreda i pojedini energetski sektori, djelatnosti nuklearne energije, prirodni gas i srodne tehnologije. Očigledno je da EU u kontinuitetu postavlja ambiciozne ciljeve i reguliše ESG praksu na način da ne bude prolazni trend ili regulatorna obaveza, već temelj za dugoročnu otpornost, inovacije i održivi ekonomski razvoj. U svijetu u kojem investitori, potrošači i regulatori sve više vrednuju transparentnost, etiku i odgovorno poslovanje, i kompanije u Crnoj Gori koje danas uključe ESG faktore u svoje poslovanje, osiguraće ne samo usklađenost sa evropskim i globalnim standardima, već će i izgraditi poslovni model spreman za budućnost. To će biti i presudno za opstanak i konkurentnost na zajedničkom evropskom tržištu.
jezika, razvoju dvojezične nastave, promovisanju sticanja diplome o poznavanju francuskog jezika - školskog DELF-a, unapređenju međuuniverzitetske saradnje, kao i podsticanju izučavanja francuskog jezika na visokoobrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, prema potrebama tržišta rada. R.D.
Uprava policije odustala od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv novinara koji je kritikovao profesora Aleksandra Stamatovića
PODGORICA - Uprava policije odustala je od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv novinara Brana Mandića, koji je podnijet Sudu za prekršaje u Podgorici, a zbog kolumne u kojoj je kritikovao javni govor profesora UCG Aleksandra Stamatovića. Mandić je juče Pobjedi kazao da je dobro što je policija uvidjela grešku, te da je zadovoljan.
Mandić je u kolumni kritikovao profesora istorije, dugogodišnjeg nastavnika i pedagoga koji je voditeljki Ireni Ivanović-Tatar na Televiziji Adria, na kraju emisije „Neki to vole vruće“, koja je emitovana 16. maja prošle godine, kazao da mu se veoma sviđa ono što je ispod i iznad majice koju je nosila. Policija je odustala od postupka protiv Mandića, ali novinar kaže Pobjedi da je, ipak, ovaj slučaj pokazao da nam treba još dosta edukacije i slobode u praksi, kako bismo shvatili što je polemika, kritika, javna riječ... - Važno mi je i da je javnost mogla uvidjeti da ovo nije bila nikakva privatna razmirica, nego nedopustivo miješanje države u slobodu izražavanja svakog od nas. Na kraju, Etički odbor Univerziteta Crne Gore, o kome sam primarno i pisao u svom kritičkom tekstu, na moje veliko zadovoljstvo opet je razotkriven kao mnogo veća opasnost za društvo od nedoličnog ponašanja profesora kojeg su opravdali – rekao je Mandić.
Pobjeda je pisala ranije o odluci Etičkog odbora, koji nije „kaznio“ Stamatovića, već je to tijelo Univerziteta ocijenilo da je profesor ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“. Iz policije su saopštili juče da su nakon detaljne i sveo-
buhvatne analize, kao i širih konsultacija i preporuka iz relevantnih pravnih izvora i uporedne prakse, a cijeneći i vodeći se pretežnijim javnim interesom, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica odustali od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv novinara po prijavi advokatske kancelarije Šušić.
Advokat Mitar Šušić reagovao je juče na odluku policije, navodeći da je time pokazala da su ,,državni organi nemoćni u sprovođenju zakona“. Kazao je, pored ostalog, i da je ,,nemjerljiva šteta koja se ovakvim postupanjem pravi pravnoj sigurnosti i integritetu državnih organa“, te da su beskrajno zabrinuti za društvo u kojem ,,okrivljeni naređuje policiji kako da postupa“.
Iz policije su saopštili da se analiza postupanja u konkretnom slučaju zasnivala na dodatnoj ocjeni osjetljivog specifičnog događaja koji je predstavljao kritiku javnog nastupa usmjerenog na zaštitu dostojanstva
žene, a sagledavajući i međunarodne konvencije i standarde u slobodi izražavanja, te imajući u vidu da su javne ličnosti dužne da istrpe pojačanu kritiku na radu i u vezi sa radom i da svojim primjerom preuzmu odgovornost u skladu sa poslovima koje obavljaju. -Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su pisanim putem upoznali i obavijestili Sud za prekršaje o povlačenju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, dok će punomoćnika podnosioca prijave, Advokatsku kancelariju Šušić, blagovremeno pisanim putem obavijestiti o ovom ishodu, sa pravnom poukom da zaštitu prava svog klijenta mogu ostvariti putem privatne tužbe u građanskoj parnici ili eventualno u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima ukoliko zahtjev podnosioca bude dozvoljen od strane Suda za prekršaje u Podgorici - saopšteno je iz policije. Nakon što je Uprava policije podnijela prijavu protiv Mandića zbog kolumne, uslijedila je oštra reakcija javnosti, te se oglasio vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanovć koji je najavio da će se preispitati osnovanost podnošenja zahtjeva za prekršajnu prijavu protiv novinara i kolumniste Mandića. Ministarstvo kulture i medija tada je pozdravilo odluku Šćepanovića. N. Đ
Sindikat prosvjete zatražio od resornog ministarstva da plati časove preko norme za više od hiljadu nastavnika kako ne bi svi pokrenuli tužbu, jer su već stigle dvije pravosnažne presude u njihovu korist
PODGORICA – Dva
profesora koja su tužila škole jer im nijesu isplaćeni časovi preko norme iz 2020. godine dobili su pravosnažne presude koje će državu ukupno koštati više od 8.000 eura. Sindikat prosvjete je na osnovu tih presuda zatražio od resornog ministarstva da se dogovore da se isplate časovi preko norme za još više od hiljadu nastavnika, jer će u suprotnim i oni pokrenuti tužbe...
Predsjednik Sindikata prosvjete profesor mr Radomir Božović kazao je Pobjedi da je on jedan od nastavnika koji je dobio spor protiv škole. Njemu obrazovna ustanova treba da plati oko 2.000 eura, a mimo tog iznosa, kako objašnjava Božović, država snosi sudske troškove, troškove advokata, te će ukupno predmet koštati više od 4.000 eura...
Čekaju sastaNak
Božović navodi da bi bilo dobro da se dogovore sa Ministarstvom, jer bi sporovi manje koštali državu, odnosno ukoliko se ne pokrenu tužbe, neće morati da plaća sudske troškove, troškove advokata...
Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo odgovore o ovoj temi.
Božović ističe da sa resornim ministarstvom još nijesu održali zvanično sastanak, te da očekuje brzih dana da se dogodi.
Predsjednik Sindikata naveo je takođe da su škole u obavezi da isplate dosuđen iznos štete u roku od osam dana od dobijanja presude. Prema podacima Sindikata, četvoro profesora tužilo je škole zbog neisplaćenih časova, te su dva predmeta, za sada, pravosnažno okončana...
Božović je kazao Pobjedi da je više od 1.200 nastavnika i nastavnica predalo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža i da im se isplate časovi preko norme koje su držali 2020. godine. On je istakao da je maksimalni iznos koji bi koštao državu oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude oko dva miliona.
Božović je obrazložio da su pokušali ranije da se dogovore sa resornim ministarstvom, da su pregovarali prije nego što su pokrenuli sudske postupke, ali da Ministarstvo finansija nije odobrilo da im se isplati po-
traživanje, odnosno časovi preko norme koje su držali tokom epidemije covid-19.
Božović je naveo da su se dogovorili u Sindikatu da ne idu masovno s tužbama, nego da je prvo pokrenu njih nekoliko, pa ukoliko bude u njihovu korist, iniciraće da se dogovore sa nadležnima za ostale slučajeve. Predsjednik Sindikata je istakao i da su preko advokatske kancelarije u septembru morali da reaguju, jer je zastarijevao slučaj. Nakon četiri godine potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju predmeti, pa je više od 1.200 naših koleginica i kolega iz čitave Crne Gore riješilo da preda Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža.
- Smatramo da imamo pravo na honorar koji nijesmo dobili – poručio je Božović.
On je objasnio da iznos koji treba da se plati pojedinačno profesorima zavisi od slučaja do slučaja, jer je neko imao i do deset časova honorara, neko manje...
- Iznos treba da bude po nastavniku između 500 i 2.000 eura, sve zavisi – kazao je nedavno Božović. Komentarisao je da sporni časovi nijesu plaćeni, jer se nijesu dogovorili sa nadležnima.
Podsjetio je da su pregovarali s tadašnjom ministarkom Vesnom Bratić -Tada su spiskovi bili gotovi, provjereno je ko je imao časove preko norme u vrijeme korone, ali su iz Ministarstva finansija rekli - ne. I tu smo stali. Ušlo se u neku priču da sa Ministarstvom da riješimo mirno putem potraživanja, ali nije uspjelo, i onda smo se obratili sudu – istakao je predsjednik Sindikata prosvjete.
tok pregovora Podsjetimo, tadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, komentarišući što nijesu platili prekovremeni rad nastavnicima, saopštila je da nije ni jasno, ni
precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada. Govorila je i da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok. Iz Sindikata prosvjete odgovarali su da tu nema dileme i da imaju pravo na dodatnu zaradu. Pozivali su se na odredbe Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zapošljenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Isto tako, objašnjavali su oni, Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno je uvećanje zarade, odnosno, osnovnog koefi-
cijenta od pet odso za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni. Iz Sindikata su ranije ukazivali i na činjenicu da su nadležni u startu rješavanja ovog problema imali drugačiji stav od onog koji su kasnije razvili. Podsjetili su da su predstavnici Sindikata prosvjete imali sastanak sa državnim sekretarom Ministarstva finansija Jankom Odovićem i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, te da je zaključak sastanka bio da će se od vaspitno-obrazovnih ustanova potraživati broj održanih časova preko norme, kao i broj izvršilaca, odnosno nastavnika. Kako je saopšteno, tadašnji državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović je izjavio da su u budžetu obezbijeđena sredstva za prekovremeni rad nastavnika tokom epidemije, ali da bi bila isplaćena, neophodno je da se ustanovi na koji način će to da bude obračunato i ko su zaposleni koji su zaista radili prekovremeno. Rekao je i da su časovi bili skraćeni na 30 minuta, te da je pitanje na koje treba da odgovori resor kojim rukovodi Bratić - da li se školskim časom može smatrati to da se 30 minuta izjednači sa 45. N. ĐurĐevaC
Predsjednik Ukrajine, ipak, optimista
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ,,postoji dobra šansa“ da se okonča rat sa Rusijom, nakon što su Ukrajina i SAD predložile 30-dnevni prekid vatre, na što je Moskva rekla da će pristati samo ako se ispune određeni uslovi. Zelenski je napomenuo da će ruski predsjednik Vladimir
Putin pokušati da odugovlači sa pregovorima o prekidu vatre i pozvao SAD i druge saveznike Ukrajine da izvrše pritisak na Rusiju, prenosi Rojters.
Nakon razgovora u Džedi, Ukrajina je prihvatila prijedlog SAD o 30-dnevnom prekidu vatre, a Putin je rekao da se načelno slaže sa prijedlogom, ali da ,,postoje nijanse“.
ŠTO JE SVE VLAST U SRBIJI SPREMILA ZA DANAS: Zatvorila skupštinu i tri programa Radio Beograda, dovezla traktore u centar grada i kese sa kamenjem, ukinula vozove, popravlja auto-put, a obratila se i predsjednica Skupštine
BEOGRAD - Usijanu atmosferu koju je vlast svojim potezima dovela do tačke ključanja, pred protest 15. marta, krunisala je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić opasnom izjavom: „Svi zajedno su planirali jasno, direktno i nedvosmisleno državni udar, nasilje kao uvod u građanski rat i ubistvo predsjednika Srbije“.
TROVANJE JAVNOSTI
Brnabić je zaključak izvela na osnovu filma koji su zajedno uradile i emitovale televizije: Pink, Hepi, Prva, B 92 i Studio B – 13. marta uveče.
U njemu se u audio-snimku razgovora čuje i vidi sastanak novosadskih aktivista grupa „Stav“, „SviĆe“ i članova podmlatka opozicione partije „Pokret slobodnih građana“. Oni se pripremaju za dolazak u Beograd u subotu i pričaju što bi mogli da rade tog dana.
U dijelu filma profesorka Marija Vasić kaže da je u kontaktu sa sindikatom Vojske Srbije i tvrdi da će vojska doći na poziv Univerziteta u Beogradu.
- Meni je najstrašnija i najšokantnija bila uloga beograd-
skog univerziteta… moraju neodložno da reaguju državni organi - priželjkuje Brnabić i pita rektora beogradskog univerziteta prof. dr Vladana Đokića - Ko je iz beogradskog univerziteta učestvovao u pokušaju vojnog puča, državnog udara i građanskog rata u Srbiji i ubistvu predsjednika Sr-
bije? Odakle pravo BU i ko je odlučio da kontaktira sa Vojskom Srbije kako bi obezbijedio vojni puč?
UNIVERZITET
Prošireni rektorski kolegijum odgovorio je da Marija Vasić nije profesorka Univerziteta u Beogradu, niti je u bilo kojem kontekstu povezana sa Uni-
U Novom Sadu privedeni članovi PSG i osoba iz organizacije „Stav“
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Službe za suzbijanje kriminala i Službe za borbu protiv terorizma, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su šest osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, u vezi sa krivičnim djelom pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, saopšteno je. Uhapšeni su: L. D. (24), član
- Molim sve za mir, pomilovanja neće biti jer sam jednom napravio tu grešku, svu odgovornost će snositi organizatori nelegalnog skupa - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osvrćući se na protest u Beogradu koji danas organizuju studenti u blokadama. Tvrdeći da je pomenuti skup ilegalan jer nije prijavljen, Vučić je priprijetio: „Ko bude narušavao mir, biće uhapšen i najstrože kažnjen, cilj je da sačuvamo stabilnost i
studentske organizacije
„Stav“, i članovi Pokreta slobodnih građana M. C. (26), D. S. (25), M. V. (50), L. J. (44) i S. Đ. (27). Policija intenzivno nastavlja dalji rad na ovom slučaju, dodaje se.
verzitetom, već profesorka sociologije u jednoj novosadskoj gimnaziji i da to svi znaju. Zatim su izrazili javni protest zbog „zlonamjernih insinuacija“ i uputili apel svim javnim radnicima i funkcionerima da odgovorno obavljaju svoj posao i „obustave opasna uznemiravanja javnosti“. - Pronošenje neistinitih infor-
bezbjednost. Uznemirili su me podaci koje je dostavila policija da su pronađeni Molotovljevi kokteli i bejzbol palice kod RTS-a, u automobilu iz BiH“. Kritikujući plenume studenata u blokadi Vučić je rekao
da ne zna nikoga iz plenuma, ali da zna sve studente iz Pionirskog parka koji „hoće da uče“. Optužio je strance da sprovode obojenu revoluciju i najavio veliki broj tužbi protiv onih koji podržavaju plenume.
Novinarima Radio Beograda nije dozvoljeno da rade za vikend
Kako bi svi mediji emitovali samo one vijesti koje budu dirigovane iz jednog centra, novinarima Radio Beograda drugog i trećeg programa i programa 202 zabranjen je rad u subotu. Zaposlenima u Radio Beogradu je naređeno da do 17 sati u petak napuste zgradu i da im do ponedjeljka neće biti dozvoljeno da uđu. - Za vikend će raditi samo provjereni novinari - rekao je novinar Radio Beograda agenciji „Beta“, a umjesto redovnih, emitovaće se ranije snimljene emisije.
macija preko sredstava javnog informisanja od nosilaca javnih funkcija i to u kontekstu izazivanja panike i stvaranje atmosfere nesigurnosti kod građana je osnov za pravnu, političku i moralnu odgovornost - navodi rukovodstvo beogradskog univerziteta u saopštenju. Oni apeluju na pravosudne organe da stanu u zaštitu akademske zajednice od kleveta i retorike kojima se podstiču sukobi i nemiri.
OPSTRUKCIJA
U sklopu višednevne kampanje u kojoj Vučić i Brnabić šire paniku da će 15. marta biti neredi, nasilje, državni udar, upadi i zauzimanje institucija zaustavljen je i željeznički saobraćaj ka Beogradu sa obrazloženjem da se radi o dojavama o bombama. Ni drumski saobraćaj ne funkcioniše kako treba: na auto-putu u pravcu Beograda iz Novog Sada izvode se radovi na sve tri trake koje se kombinovano zatvaraju. Mnogi autobusi koji su iz unutrašnjosti krenuli za Beograd vraćaju se na vanredne tehnič-
- Napravio sam veliku grešku ispunjavajući treći zahtjev studenata jer sam donio odluku o pomilovanju za 12 lica. Živ se pojedoh - rekao je Vučić, koji se obrušio na opoziciju zbog nereda u parlamentu i optužio ih da slijede „kriminalni kartel koji predvodi Dragan Šolak“.
ke preglede, ali su ljudi uporni da dođu do Beograda i poručuju: „Nema nazad“. Proširio se i broj šatora u kojima kampuju „studenti koji žele da uče“. Osim Pionirskog parka, zauzeli su i plato ispred Skupštine grada Beograda. Sve se desilo nakon što je Vučić „zamolio studente koji žele da uče, da odu u subotu i vrate se u nedjelju“. To šatorsko naselje obezbjeđuju traktori bez vozača i bez registarskih oznaka ili sa skrivenim oznakama. Na mnogobrojne dokaze, slike, video-snimke, da je u kampu najmanje studenata, vlast ćuti i izdaje zabrane. - Obje zgrade parlamenta Srbije zatvorene su do 17. marta iz bezbjednosnih razloga, kako bi učinili sve da skup 15. marta prođe bez ikakvih incidenata - saopšteno je iz Skupštine.
Ali gradske službe nijesu reagovale na slike na kojima se vide džakovi sa kamenjem u Ulici Svetozara Markovića, nedaleko od zgrade Skupštine. Na društvenim mrežama se pojavio snimak u kojem pored džakova sa kamenjem stoji policajac i nešto piše, na pitanje prolaznice: „Ko skuplja kamenje jer ga ima svuda“, policajac odgovara: „Ne znamo, ima ga svuda po gradu“. Studenti u blokadi objavili su na svojoj Instagram stranici da će današnji protest u Beogradu početi u 16 sati ispred Skupštine Srbije. AP
Priredila: R. U.–I.
Saobraćajna nesreća u Zagrebu Crnogorski
državljanin stradao u udesu
PODGORICA – Crnogorski državljanin, star 29 godina, stradao je u saobraćajnoj nesreći u mjestu Lukavec, kod Zagreba, objavio je hrvatski portal Indeks.hr. On je poginuo preksinoć oko
21.45, kada se sudario sa vozilom zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 36-godišnjak. Tijelo stradalog prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu. C. H.
Apelacioni sud odbio žalbe tužilaštva i odbrane optuženog za ubistvo Mila Ilića i Veselina Kalezića
PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Marjan Vujačić i u ponovnom postupku pred Višim sudom osuđen na 20 godina zatvora za ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića.
Prvostepenom presudom
Vujačić je na po 15 godina zatvora osuđen za ubistva Kalezića i Ilića, i još po godinu za dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja.
Potom mu je sud izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina za sva krivična djela.
Istom presudom koju je 3. aprila prošle godine izrekao sudija Višeg suda Amir Đokaj, Vujačić je oslobođen od optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.
Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka dokazano je da je
Vujačić sa leđa ubio Veselina Kalezića i Mila Ilića.
U postupku odlučivanja po žalbama na prvostepenu presudu Apelacioni sud je utvrdio da je došlo do zastare u odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.
Precizirali su da je zastarjelost u odnosu na ovo krivično djelo nastupila prije dostavljanja spisa Apelacionom sudu Crne Gore na odlučivanje 17. decembra prošle godine.
- Iz tog razloga je ovaj sud preinačio prvostepenu presudu tako što je zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja optužbu odbio za jedno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i nakon što je utvrdio kazne za svako pojedinačno krivično djelo ubistvo i jedno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija osudio ovog optuže-
nog na istu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina – navodi se u saopštenju. Apelacioni sud Crne Gore je prethodno ukinuo prvostepenu presudu Vujačiću, koji je u Višem sudu u Podgorici bio osuđen takođe na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina za sva krivična djela i vratio na ponovno suđenje.
Ubistva Kalezića i Ilića, koji se dovode u vezu sa kavačkim klanom, naručena su, a Vujačić je tim ubistvima navodno otplatio kockarski dug.
Podsjetimo, Ilić je ubijen 30. aprila 2019. nakon što je u blizini autobuske stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu. Kamere su tada snimile osobu sa kačketom, koja je ispalila 13 hitaca.
Ilićev prijatelj Veselin Kalezić ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred kafića ,,Level“. U njega je ispaljeno 10 hitaca, a kamere su snimile likvidaciju. Pored zločina počinjenih u Crnoj Gori, Vujačić se u Srbiji tereti da je 27. septembra 2017. ubio Jugoslava Cvetanovića, dok postoje indicije da je u Amsterdamu likvidirao još jednog Vranjanca - Gorana Tasića Ubijeni Cvetanović bio je brat Saše Cvetanovića Pitbula koji je u aprilu prošle godine osuđen na 35 godina zatvora jer je, kako je utvrdio sud, 2013. godine u centru Beograda ubio Nikolu Bojovića, brata Luke Bojovića Za ubistvo ga je, kako se navodi, angažovao pokojni Slobodan Šaranović i isplatio mu 30.000 eura. B. r
Evakuisana zgrada podgoričkog suda nakon anonimne prijave o postavljenoj eksplozivnoj napravi
PODGORICA - Dojava o bombi u Osnovnom sudu u Podgorici bila je lažna, saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog anonimne prijave da je u Osnovnom sudu u Podgorici postavljena eksplozivna naprava izvršena je evakuacija zaposlenih i stranaka iz te zgrade. Kako je Pobjedi saopšteno iz
policije, dojava je stigla oko 13 časova na broj dežurne službe. - Odmah nakon primanja dojave upućene su patrole u
Osnovni sud. Policija preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti, naveli su iz policije. j. r.
SVI SMO MI LJUBIŠA: Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici održan optuženima za ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka i pljačku
Neće biti da Ljubišu niko nije ubio i da ubicu niko nije vidio. O ovom slučaju se i Evropa raspituje, imaćemo i sastanke sa njima. Bićemo sa tobom, Ljubiša, vječna ti slava – poručeno je, između ostalog, sa protesta
PODGORICA – Protest povodom oslobađajuće presude optuženima za ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka prilikom pljačke Pošte u Nikšiću, koje se dogodilo 20. oktobra 2021. godine, održan je juče ispred zgrade Višeg suda u Podgorici.
Okupljeni građani i porodica ubijenog Mrdaka ogorčeni su zbog, kako su poručili, sramne prvostepene presude kojom su svi okrivljeni, sa debelim kriminalnim dosjeima pušteni na slobodu.
U ime organizatora protestnih okupljanja, Petar Vuković je istakao da su „umjesto trunke olakšanja zbog presude zlikovcima, dobili teško breme na plećima“
Presudu je nazvao sramnom i dodao da nakon nje ne vide i ne osjećaju da postoji pravda.
- Ovo mjesto je za nas sinonim za ,,ne ponovilo se“. Prisustvovao sam brojnim ročištima kada se sudilo onima koji su mislili da će sa svojim plijenom odnijeti i život Ljubiše Mrdaka, ali dok je ljudi i pravde, to se nikada neće desiti – istakao je Vuković.
Vuković je posebno problematizovao to što su na slobodi ljudi koji su višestruki povratnici u izvršenju brojnih krivičnih djela.
- Ovdje se okupljaju ljudi koji prepoznaju nepravdu koja je nanijeta Ljubiši Mrdaku. Zato sam na prošlom skupu pozvao na minut ćutanja u ime umrle pravde i istine u Crnoj, nema kud crnjoj Gori, a ne zbog stradanja Mrdaka, dodao je on. On je naveo i da su uputili niz pitanja na adrese državnih organa u kojima traže odgovore u vezi sa postupanjem tužilaštva i suda kada je riječ o odlukama u vezi sa ovim teškim zločinom.
- Razumite ljude koji noćima nijesu spavali zbog odluka koje je donio ovaj sistem. Ljubiša
Mrdak je sada življi nego što je bio za vrijeme ovozemaljskog života, nećemo dozvoliti da pravda umre. Svi smo mi Ljubiša - poručio je Vuković. Uoči protesta, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić razgovarala je sa članovima porodice ubijenog Mrdaka.
Nakon okupljanja ispred Višeg suda, prisutni građani održali su i protestnu šetnju do zgrade Ministarstva pravde.
Zapaljene svijeće Za pokoj duše tri grane vlasti
U okviru jučerašnjeg protesta, okupljenima se obratio i Božidar Đilas koji je zapalio svijeće za tri grane vlasti koje, prema njegovim riječima, ćute nakon oslobađajuće presude izrečene 25. februara.
- Jedini čovjek koji se javno obratio bio je predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, a ostali ćute. Ćute kukavice! Ove su svijeće za pokoj duše tri grane vlasti, naveo je on.
Ispred Udruženja građana „Vraneš“ obratio je Momir Joksimović koji je pozvao Apelacioni sud da o žalbi povodom presude postupi savjesno i odgovorno, u skladu sa Ustavom.
- Ljubiša, tvoj Vraneš čeka tu odluku Apelacionog suda, a kao i mnogo puta ranije, ako ne bude zadovoljan, krenuće u oslobodilački pohod. Mi molimo, još jednom, ovu vlast, koja se muči sama sa sobom, da napravi otklon od prethodnog kriminalnog režima. Što je sa tužilaštvom, sudovima, što je sa policijom? Je li sve ogrezlo u kriminalu i korupciji? Nećemo se dati, istakao je Joksimović. Naglasio je da cijela Crna Gora zna ko je ubio Mrdaka, a da
samo sudije to ne znaju. - Neće biti da Ljubišu niko nije ubio i da ubicu niko nije vidio. O ovom slučaju se i Evropa raspituje, imaćemo i sastanke sa njima. Bićemo sa tobom, Ljubiša, vječna ti slava – poručio je on.
uputili niZ pitanja nadležnima
Porodica ubijenog Mrdaka, zajedno sa najbližim prijateljima, uputila je niz pitanja na adrese predsjednika države Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića te vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću Pored njih, obratili su se i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, Agenciji za sprečavanje korupcije, ali i poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore i zatražili odgovore na pitanja da li je nadležni ili vrhovni državni tužilac preispitao način postupanja tužilaca u slučaju ubistva Ljubiše Mrdaka i pljačke novca namijenjenog za penzije i socijalna primanja u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine. Zanima ih, ukoliko jeste, kakav je rezultat tog postupka i kako se moglo desiti da optužnica padne na sudu, a ukoliko nije da li imaju namjeru da sve preispitaju.
- Da li je nadležni sudski organ preispitao pravilnost postupanja pretpretresnog sudskog vijeća koje je potvrdilo optužnicu tužioca u ovom postupku? Ako jeste, kakav je nalaz provjere i kako se moglo desiti da potvrđena optužnica bude tako ,,traljava“ i padne pred postupajućim sudskim vijećem? Ako nije, ima li namjeru i kada da izvrši provjeru postupa-
održan protest povodom oslobađajuće presude pljačku Pošte u Nikšiću 2021. godine
nja sudskog vijeća – upitali su. Između ostalog, u pitanjima, u koja je Pobjeda imala uvid, zanima ih i da li je u sklopu istražnog postupka izvršena provjera radnji Pošte Crne Gore i Agencije Sekjuriti gard Montenegro koja je u tom periodu bila angažovana za transport i obezbjeđenje novca za potrebe Pošte Crne Gore.
- S obzirom na to da smo upoznati sa propustima koji su doveli do navedenog zločina i da su ti propusti više puta pominjani u sredstvima javnog informisanja, da li su nadležni organi spremni da pozovu na odgovornost Poštu Crne Gore i Agenciju Sekjuriti gard Montenegro ili će ćutanjem na evidentne činjenice i dalje prihvatati ulogu saučesnika u ovom zločinu – piše u dopisu koji je dostavljen na adrese najviših državnih organa.
Upitali su i da li Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Crne Gore, u saradnji sa agencijama za obezbjeđenje, planiraju izradu novog Zakona o zaštiti lica i imovine, kojim će detaljnije biti regulisana ova oblast kako bi se u narednom periodu spriječile ovakve ili slične tragedije u toku vršenja navedene službe.
- Da li aktuelne vlasti imaju namjeru da formiraju nezavisnu komisiju koja će ispitati rad svih istražnih, tužilačkih i sudskih organa u vezi sa svim nerasvijetljenim ubistvima u prethodnih 30 godina? Da li ASK ima uvid u imovinsko stanje tužilaca i sudija, kako sadašnjih tako i onih koji su već ostvarili penziju – naveli su, između ostalog. Oni su od parlamentarnih stranaka Skupštine, ali i od Vlade zatražili da po hitnom postupku ponovo razmotre i donesu zakon o vetingu ili lu-
Uskoro suđenje optuženoj za propust koji je doveo do toga da osuđivani Vuk Borilović, koji se liječio u psihijatrijskoj bolnici, ne vrati pušku koju je kasnije iskoristio za masakr u Medovini
CETINJE – Sutkinja Osnovnog suda Marija Ćupić sudiće nekadašnjoj načelnici Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Oliveri Krivokapić (64) za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka protiv Vuka Borilovića (34) da mu se oduzme oružje.
straciji u sudskoj grani vlasti. - Na taj način bi se zdravo tkivo tužilačkih i sudskih organa, zajedno sa svim časnim, poštenim, nezavisnim i nepristrasnim tužiocima i sudijama odvojilo od onih tužilaca i sudija koji su u prethodnom periodu svojim radom kompromitovali pravosudne organe, ističe se u dopisu. Pored toga, zatražili su i da Milatović posthumno odlikuje Ljubišu Mrdaka. - Tražimo i da ministar Šaranović donese uredbu kojom će Policijska akademija u Danilovgradu nositi ime inspektora Slavoljuba Šćekića, a od gradonačelnik Podgorice Saše Mujovića da donese uredbu o preimenovanju Ulice 13. jula u Bulevar Duška Jovanovića (ulica u kojoj je ubijen), a nekoj drugoj ulici dati ime za podsjećanje na veliki državni praznik, zaključuje se u dopisu uz pojašnjenje da odgovore na zahtjeve i prijedloge očekuju najkasnije do 28. marta.
Optuženi na slObOdi Svi optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka - Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević, usljed nedostatka dokaza, oslobođeni su optužbi za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak. Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović koji je, prije obrazloženja odluke, saopštio da je njegovo krivično vijeće na neki način bilo stavljeno pred svršen čin jer je bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu. Nakon toga, Više državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je da će uložiti žalbu na ovu odluku. Ova odluka izazvala je ogorčenje šire javnosti, a porodicu ubijenog Mrdaka primio je i premijer Crne Gore Milojko Spajić koji je tada poručio da slučaj ubistva Ljubiše Mrdaka nije završen te da pravda mora biti zadovoljena. I ministar pravde Bojan Božović naglasio je da predmet ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka i pljačke Pošte u Nikšiću još uvijek je u toku te da smo daleko od konačne i pravosnažne presude. Ovo je bio treći protest povodom presude u vezi sa ubistvom Mrdaka. Prvo protestno okupljanje bilo je u Nikšiću, 27. februara, dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda, a zatim 7. marta, ispred zgrade tužilaštva u Podgorici. Jovana RaiČeViĆ
Borilović je, uprkos činjenici da je pravosnažno bio osuđen za nasilno ponašanje i liječio se u psihijatrijskoj bolnici, u svom posjedu imao pušku iz koje je 12. avgusta 2022. godine ubio 10 i ranio šest osoba.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da još uvijek nije određen početak suđenja u ovom predmetu, ali da će termin biti zakazan u zakonom propisanom roku. - Pred ovim sudom u toku je krivični postupak protiv okrivljene Krivokapić Olivere, zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 2 u vezi sa stavom 1 KZCG, formiran po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju Kt.br. 157/24 od 6. marta 2025. godine, zaveden pod poslovnom oznakom K.br. 28/25 10. marta 2025. godine. Predmet je dodijeljen u radu kod sutkinje Ćupić Marije – precizirali su iz cetinjskog suda. Osnovno državno tužilaštvo sa Cetinja, nakon godine i deset mjeseci izviđanja i istrage, utvrdilo je da je Olivera Krivokapić odgovorna što nije pokrenula upravni postupak
protiv Vuka Borilovića (34) da mu se oduzme puška iz koje je 12. avgusta 2022. godine ubio deset i ranio šest osoba.
S druge strane, Krivokapić tvrdi da njenim optuženjem tužilaštvo pokušava da zaštiti sebe od odgovornosti zbog propusta u slučaju Borilovića i da je zbog toga podnijela krivičnu prijavu. Tek iz drugog pokušaja, cetinjsko tužilaštvo je targetiralo Krivokapić, a na njihove optužbe da je bila odgovorna, ona je izričita u stavu da su neosnovane te da će ovu tvrdnju lako dokazati pred sudom.
- Ovim optužnim prijedlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled - navela je Krivokapić. Kaže da su u cetinjskom ODT-u predložili oduzimanje motke - a da posjedovanje oružja nijesu ni utvrdili.
- Takođe nije obavijestilo MUP da je pokrenut krivični postupak, što je uslov za eventualno pokretanje upravnog postupka. Zakon o oružju je sastavni
dio pravnog poretka Crne Gore - tako da ga tužilaštvo mora poznavati - navela je ona u reagovanju nakon informacije da će joj se suditi. U bezumnom pohodu u cetinjskom naselju Medovina Borilović je ubio osmogodišnjeg Marka Martinovića, njegovog tri godine starijeg brata Mašana i njihovu majku Natašu (35), Milana Mitrovića (37), kojeg je kum Miloš Martinović pozvao telefonom i očajnički zamolio da pođe u Medovinu, jer je on bio van Cetinja, i pomogne supruzi Nataši i djeci. Borilovićev krvavi pir nije uspio da zaustavi ni njegov rođeni ujak Goran Đurišić, (54), koji je dojurio u Medovinu čim je čuo što se događa. Sestrić ga je ubio čim se pojavio.
Borilović je upao i u kuću prvih komšija Drecuna i ubio Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj komšijskoj kući usmrtio je sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović
Iako teško ranjeni, njegov krvavi pir preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun,
Odgođena ocjena dokaza protiv kriminalne organizacije odgovorne za šverc skoro 2,5 tona kokaina
kao i policajac Ljubiša Maksimović
Vrlo brzo nakon tragedije saznalo se da pet pripadnika Posebne jedinice koji su čuvali Cetinjski manastir nijesu opalili nijedan metak iako se na nekoliko desetina metara od njih odigravao masakar. Saznalo se i da Boriloviću nikada nije oduzeto oružje uprkos činjenici da je pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Cetinju od 25. oktobra 2021. godine oglašen krivim za nasilničko ponašanje i liječen u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru.
Saznalo se i da porodica Borilovića nije prijavila njegove prijetnje da ,,ide da pobije Martinoviće“.
Zato je advokat Zdravko Đukanović u junu 2023. godine u ime porodica žrtava podnio krivične prijave protiv šefova cetinjske i podgoričke policije Dalibora Šabana i Gorana Jokića za nesavjestan rad u službi koji se, kako su kazali, ogleda u teškim i ozbiljnim propustima koji su, po njihovom mišljenju, značajno doprinijeli da dođe do tragedije. b. RObOViĆ
PODGORICA – Kontrola
optužnice protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana i pripadnika njihove kriminalne organizacije, formirane radi šverca skoro 2,5 tona kokaina iz
Južne Amerike u Evropu i Australiju, odložena je za 28. mart, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.
Na optužnici koja je podignuta 14. januara su Ulićev sin Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević, Vukan Matić Čoković, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić, Radovan Pantović, Milo Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević Ulić, Zvicer i Kašćelan se terete da su početkom 2020. godine organizovali prekomorsko krijumčarenje 1.570 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a što je spriječila policija Kolumbije.
Šverc 903 kilograma kokaina koje je ova kriminalna organizacija pokušala da prošvercuje u junu 2021. godine spriječila je australijska policija.
Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno je devet od 19 pripadnika ove kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou
Po predlogu Specijalnog tužilaštva, Viši sud je nakon podizanja optužnice produžio pritvor Ulićima,Viktoru Drešaju, Petru Miranoviću, Veselinu Pavličiću, Radomiru Dobriši, Mileti Božović, Marinku Preleviću i Vukanu Matiću Čokoviću.
SDT je predložilo i da se Zviceru, Draganu Pavlićeviću, Vuleviću, Radulu Božoviću, Deliću i Leonu Drešaju koji su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima sudi u odsustvu. Ostali okrivljeni se nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanju zatvorske kazne ili u pritvoru u drugom krivičnom postupku.
Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno devet od 19 pripadnika ove kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou.
Prema navodima krivične prijave, ,,kriminalna organizacija je formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, dok je njeno djelo-
vanje planirano na neograničeni vremenski period, u međunarodnim razmjerama“. Navodi se i da je ova kriminalna organizacija koristila firme za pranje novca.
Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napustio početkom februara 2021. godine. Do danas on je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – škaljaraca.
Vaso Ulić, poznat kao crnogorski Pablo Eskobar, duže od 20 godina je bio jedna od glavnih meta policijske obrade više najznačajnijih policijskih službi širom svijeta.
On je hapšen je krajem avgusta 2017. godine zbog sumnje da je bio vođa narko-kartela koji je krijumčario drogu u Australiju.
Crnogorska kriminalistička policija na njegovom slučaju sarađivala je sa policijom Australije koja je tada prikupi-
la dokaze da je Ulić šef najvećeg svjetskog narko-kartela. Navodno se bavio švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje, samo u Australiju, uvozio oko šest tona droge. Povezivan je i sa švercom oružja i pranjem novca, a za centre operacija označene su još Španija, Holandija, Srbija i Crna Gora. Braća Drešaj pominjana su u istrazi ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića 27. maja 2004. godine u Podgorici za koje je jedini osuđen bivši karatista Damir Mandić Viktor i Leon Drešaj u dokumentu SOCTA – ,,Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala“ zavedeni su kao vođe jakog kriminalnog klana iz Tuzi. U tom dokumentu piše da se Drešaji godinama bave ,,švercom kokaina, ali da im je primarna djelatnost –krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda“. b. R.
CETINJE: U Domu zdravlja u toku provjera psihofizičkih sposobnosti šestogodišnjaka
Pedijatri rade fizikalni pregled (visina, težina, vid, nalaz na srcu i plućima, mjerenje krvnog pritiska, pulsa, držanje - kičma), a školski psiholog pravi procjenu da li je dijete sposobno za polazak u školu. Dijete obavezno treba da primi i vakcine tetraksim i drugu dozu MMR
CETINJE - Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole počeli su u Domu zdravlja na Cetinju 17. februara i trajaće sve dok bude potrebe - poručili su iz Službe izabranog pedijatra u prijestonici. Pobjedi je iz Doma zdravlja
PLJEVLJA – Ekološka inspekcija najavila je da će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Elektroprivrede a. d. Nikšić – Podružnica Termoelektrana „Pljevlja“. To je navedeno u odgovoru inspekcije mještanima sela Gornji Komini koji su se žalili na probleme uzrokovane prašinom sa deponije Maljevac.
Mještani oko dvadeset domaćinstava su se obratili Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kojim rukovodi Damjan Ćulafić, izražavajući zabrinutost zbog svakodnevnog širenja prašine koju vjetar raznosi sa deponije, što utiče na kvalitet vazduha i zdravlje stanovništva. Nakon toga, ekološka inspekcija na čelu sa inspektorom Veliborom Kljajevićem izvršila je 11. marta inspekcijski nadzor. – Kontrolom je utvrđeno da dolazi do podizanja prašine sa odlagališta-deponije pepela i šljake Maljevac, preciznije, sa dijela aktivne kasete broj 3. Dizanje prašine se dogodilo usljed duvanja jakog vjetra sa dijela kasete na kojem nije bilo formirano „vodeno ogledalo“. Elektroprivreda je bila u oba-
saopšteno da je do četvrtka obavljeno 20 pregleda i sva pregledana djeca su sposobna da krenu u prvi razred. Prema zdravstvenim kartonima očekuje se nešto veći broj mališana nego prethodne godine. Sistematske preglede obavljaju tri pedijatra, svakog radnog dana od 8 do 12h, u organiza-
cionoj jedinici izabranog doktora (ID) za djecu. – Pedijatri rade fizikalni pregled (visina, težina, provjera vida, nalaz na srcu i plućima, mjerenje krvnog pritiska, pulsa, držanje - kičma) i vakcinaciju, a školski psiholog pravi procjenu da li je dijete sposobno, tj. spremno za pohađanje
Za tri godine 52 djece moralo odgoditi polazak u školu
Prije tri godine u Domu zdravlja na Cetinju je formirano Savjetovalište za roditelje, koje se bavi ranim prepoznavanjem razvojnih rizika, poteškoća i smetnji kod djece. – Članovi tima Savjetovališta (dvije medicinske sestre i psihološkinja) realizovali su 1.362 kućne posjete, djece uzrasta do šest godina. U okviru ovih aktivnosti identifikovano je 52 djece, kojoj je potrebna dodatna podrška, odnosno djece koja su morala odložiti polazak u školu –naglasili su iz Doma zdravlja Cetinje.
Upis u osnovne škole počinje 1. aprila. U školu se upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina. Protiv roditelja, koji u zakonskom roku ne upišu dijete, škola je dužna da podnese prijavu inspekciji
prvog razreda – kažu iz službe ID za djecu. Naglašavaju da roditelji prije sistematskog pregleda djetetu treba da objasne postupak pregleda, kao i to da će dobiti dvije vakcine, koje su obavezne. Za sistematski pregled, a koji uključuje i vakcinaciju, neophodno da je dijete bez znakova akutne infekcije. Vakcinacija je obavezna, u sklopu kalendara redovne imunizacije - djeca primaju dvije vakcine: tetraksim i MMR (druga doza). – Kada govorimo o redovnoj vakcinaciji, djece koja treba da budu upisana u prvi razred, odziv nije zadovoljavajući, budući da svake godine oko 30 djece ne dođe na obavezni sistematski pregled, te samim tim se ni ne odazovu vakcinaciji – kažu u DZ na Cetinju naglašavajući da djeca koja dođu na sistematski pre-
gled najčešće prime i vakcinu. Međutim, kada je riječ o redovnim sistematskim pregledima i vakcinaciji djece do prve godine života, vakcinacija je na zadovoljavajućem nivou, sve do momenta kada dijete treba da primi MMR vakcinu. – Tada, obično dolazi do odgađanja vakcinacije, ili odbijanja – kazali su iz Doma zdravlja. Upis u osnovne škole počinje 1. aprila. U školu se upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina. Protiv roditelja koji u zakonskom roku ne upišu dijete, škola je dužna da podnese prijavu inspekciji. Djetetu se može odložiti početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja.
J.ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ
B ERANE: Inicijativa DPS-a
BERANE – Klub odbornika Demokratske partije socijalista predao je Skupštini nacrt odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u JPU „Radmila Nedić“.
– Usvajanjem i primjenom odluke o besplatnom vrtiću, pružili bi značajnu podršku roditeljima, naročito onima sa više djece, a ujedno bismo podstakli da svako dijete ima jednak položaj i jednako pravo na obrazovanje, bez obzira na materijalni status porodice. Ovaj pristup bi doprinio većoj ekonomskoj sigurnosti porodica, poboljšao zaposlenost, naročito među ženama i podstakao demografsku stabilnost zajednice – naveli su u obrazloženju.
Dodaju kako očekuju jednoglasnu podršku svih 34 odbornika. Šest opština donijelo je do sada odluku da subvencioniše boravak djece u predškolskim ustanovama. Žabljak od januara 2023. godine, Šavnik i prijestonica Cetinje od januara 2024. godine i Plužine od januara 2025. godine potpuno pokrivaju troškove boravka i ishrane djece u vrtićima, dok opštine Zeta i Mojkovac od januara ove godine plaćaju 50 odsto troškova. C.G.
vezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno, održava što veće ,,vodeno ogledalo“ na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Na osnovu činjeničnog stanja Ekološka inspekcija je subjektu nadzora usmeno na zapisnik donijela rješenje kojim se nalaže da
se u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 obezbijede tehničko-tehnološki uslovi, a koji se odnose na formiranje što većeg ,,vodenog ogledala“ na površini deponije i održavanje deponije vlažnom, kao i suvih djelova (plaža) deponije. S obzirom na to da nijesu poštovane mjere predviđene Elaboratom procjene uticaja
na životnu sredinu za deponiju Maljevac, a koje se odnose na dizanje prašine sa aktivne kasete 3, ekološka inspekcija će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka –navedeno je u odgovoru koji je potpisao Kljajević. Mještani su zahtijevali od Ministarstva ekologije i izvještaj o kvalitetu vazduha.
– Elektroprivreda – Podružnica TE na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta – deponije pepela i šljake Maljevac, nakon čega mu ovlašćena institucija izdaje konačan godišnji izvještaj za taj period. Za rezultate mjerenja koje tražite potrebno je da se obratite Agenciji za zaštitu životne sredine ili Centru za eko-toksikološka ispitivanja – navedeno je u odgovoru. Mještani su u znak protesta zbog zagađenog vazduha tri dana proveli u objektu mjesne kapele. Prvobitno su najavili da će od ponedjeljka početi blokade puteva sve dok im predstavnici Elektroprivrede Crne Gore ne daju garancije da će se deponija šljake i pepela Maljevac uredno održavati. Juče su kazali da će nakon sa-
stanka odlučiti o daljim koracima. Od 1982. godine, odnosno od početka rada Termoelektrane „Pljevlja“, na deponiju Maljevac pepeo se odlaže u vidu razrijeđenog mulja u veliki bazen. Prema potpisanom ugovoru sa Svjetskom bankom iz 2014. godine, za sanaciju crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori obezbijeđeno je 50 miliona eura. Pored ostalog podrazumijeva remedijaciju deponije pepela i šljake Maljevac. U junu 2021. godine Vlada je saopštila da je završena sanacija deponije. Radovi, vrijedni 20 miliona eura, obuhvatali su učvršćenje i osiguranje stabilnosti brane, izmještanje Paleškog potoka koji je tekao ispod deponije i bio jedan od najvećih zagađivača rijeke Vezišnice. Rekultivacija podrazumijeva postepenu obustavu deponovanja materijala na takozvanoj kaseti 3. D.Š.
Bijelo Polje: Statistika rada Osnovnog suda za prošlu godinu
BIJELO POLJE – Osnovni sud u Bijelom Polju je do kraja februara primio ukupno 760 predmeta, od kojih su 104 u „kri“ referatu – krivična djela. Predsjednica suda Gorica Đalović kaže da je to zabrinjavajući podatak jer je u čitavoj prethodnoj godini ukupan broj predmeta u ovom referatu iznosio 400.
Đalović je na konferenciji za medije predstavila izvještaj o radu suda za prošlu godinu. kvalitet presuda
Statistika pokazuje zabrinjavajući trend kada je u pitanju krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. – U postupku istrage je za dva mjeseca 2025. godine bilo sedam predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a za isto je u sedam predmeta podnijet optužni akt protiv okrivljenih za ovo krivično djelo. U 2024. godini, ukupno je u radu bilo 45 krivičnih predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, od kojih je 28 pravosnažno okončano, u odnosu na šest je u toku žalbeni postupak, a devet predmeta nije završeno. U 25 predmeta je donijeta zatvorska osuda, sedam je izrečena uslovna osuda, u jednom vaspitna mjera zavodskog tipa, u dva predmeta mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi i u jednom predmetu je donijeta oslobađajuća presuda – kazala je Đalović. Čelnica Osnovnog suda zadovoljna je ažurnošću. – Na početku 2024. godine bilo je nezavršenih predmeta iz prethodnih godina 1.851,
Za dva mjeseca ove godine sud je primio 104 krivična predmeta, a za čitavu prošlu godinu bilo ih je 400. U postupku istrage je do kraja februara 2025. godine bilo sedam predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. U 2024. godini, ukupno je u radu bilo 45 krivičnih predmeta za to krivično djelo
od kojih je najviše parničnih 1.144 i 172 krivična predmeta. U 2024. godini primljeno je ukupno 4.755 predmeta, tako
da je ukupno bilo u radu 6.606.
Od tog broja, na kraju 2024. godine, riješeno je 4.279 predmeta, dok je neriješenih osta-
lo 2.320 – saopštila je Đalović. Ona je kazala da je procenat riješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u radu
– 64,84 odsto, a da je procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv za 2024. godinu bio je 89,99 odsto. Đalović je zadovoljna i kvalitetom rada, odnosno donijetih presuda. – Od ukupno riješenih žalbi 344, potvrđeno su 263 (76,45 odsto), 13 je preinačeno (3,78 odsto), a 50 ukinuto (14,53 odsto), dok je 18 (5,23 odsto) djelimično potvrđeno u odnosu na ukinuto – navela je Đalović. U sudu su na kraju 2024. godine bila neriješena 102 pred-
ŽABLJAK – Gašenje
Osnovnog suda na Žabljaku nije opcija, već će planom reorganizacije pravosudne mreže doći do spajanja sudova na Žabljaku i
u Pljevljima – saopštio je predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić nakon sastanka sa ministrom pravde Bojanom Božovićem.
– Prema riječima ministra,
BAR: Ekološki projekat ,,Recyeco“ za osnovce
sudije iz Pljevalja će raditi na Žabljaku, do izbora sudije. Raspisivanje oglasa za izbor sudije na Žabljaku očekuju se vrlo brzo, čim se sprovede plan. Ministru Božoviću sam ponudio svu neophod-
nu pomoć Opštine Žabljak, kako bi se postupak izbora sudije okončao na najbolji mogući način i kako bi konačan epilog bio taj da Žabljak dobije za početak jednog sudiju. Posebno raduje
Kol A ši N: Uručena tradicionalna priznanja
činjenica da će svi zaposleni u Osnovnom sudu u Žabljaku ostati na svojim radnim mjestima i da će dostupnost pravosudnim institucijama biti omogućena svim našim građanima – naveo je Žugić.
Sud je, prema riječima predsjednice Osnovnog suda Gorice Đalović, imajući u vidu dvotrećinsku, ili u jednom periodu i polovičnu popunjenost kapaciteta, postigao zavidnu ažurnost i rezultate rada. – Tim prije što u sudu nedostaje i polovina od predviđenih savjetničkih mjesta, kao i dobar dio službeničkog kadra. Sistematizacijom je predviđeno 12 sudija, a radno angažovanih je bilo šest plus predsjednica suda. Fali šest sudija i tri savjetnika, a očekujemo da do kraja godine popunimo mjesta sa troje sudija koji su na obuci u Podgorici –navela je Đalović.
meta, tzv. crvenih omota, odnosno predmeta starijih od tri godine i više. prOstOrNi kapaCiteti Govoreći o prostornim kapacitetima, Gorica Đalović je navela da je u tekućoj godini planirana adaptacija velike sudnice za suđenje, za koju je već urađen projekat, a realizacija se očekuje nakon što Sudski savjet odobri sredstva. – Zgrada u kojoj se nalazi, osim Osnovnog, i Viši sud u Bijelom Polju odnedavno posjeduje lift, kao i platformu za bolji prilaz zgradi osobama sa invaliditetom, ali ista trenutno nije u funkciji, s tim što se uskoro očekuje da bude privedena namjeni. Građanima je na raspolaganju besplatna pravna pomoć, a žrtvama nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici ta pomoć je 24 sata omogućena, putem kontakta dežurnih sudija za istragu i zaduženih savjetnika – zaključila je Đalović. B. ČOkOviĆ
BAR – U osnovnim školama ,,Srbija“, ,,Jugoslavija“, ,,Mrkojevići“ i ,,Meksiko“ održane su radionice iz oblasti životne sredine i tretiranja otpadnih baterija.
Riječe je o projektu ,,Recyeco“ koji realizuju Rotari klub Bar, u partnerstvu sa Opštinom Bar i kompanijama He-
mosan i Neregelija uz podršku predavača Ivane Raičević spec. zaštite životne sredine. – Cilj akcije je podizanje svijesti kod mladih o visokoj štetnosti otpadnih baterija i o važnosti očuvanja životne sredine. Dio akcije biće donatorski i usmjeren za podršku digitalizacije škola – saopštili su organizatori. Istrošene baterije odlagaće u specijalne kontejnere, i odvoziti na reciklažu van Crne Gore.
– Đaci su bili veoma zainteresovani tokom predavanja i smatramo da smo postigli osnovni cilj a to je da se najmlađi upoznaju sa toksičnošću otpadnih baterija, kako da rukuju sa njima – saopštili su organizatori. C. G.
KOLAŠIN – Vanja Miletić, Mladen Bošković i Srećko Bošković su, na prijedlog Zorana Braunovića, načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, dobili zahvalnice od rukovodstva Opštine kao najbolji policajci kolašinskog OB-a. Zahvalnice su im uručili Petko Bakić, predsjednik opštine, i Vasilije Bulatović, potpredsjednik opštine, ističući da se radi o tradicionalnim priznanjima za rad i angažovanje na području odgovornosti Odjeljenja bezbjednosti
Opštine i nagrađeni policajci
Kolašin. Naglasili su da će lokalna uprava uvijek biti pouzdani partner kako bi turistički i investicioni Kolašin bio prava
adresa bezbjednosti za građane, ali i za turiste i one koji su ovaj grad izabrali za poslovna ulaganja. dr. d.
Kol A ši N Sportistima 80.000 eura
KOLAŠIN – Najviše sredstava na konkursu za sufinansiranje sportskih klubova dobio je Ženski odbojkaški klub Gorštak – 9.834 eura. FK Gorštak je dobio 7.292 eura, Futsal klub Gorštak 6.925, KK Gorštak 6.768 eura, KK 6.086 eura, Karate klub Gorštak 6.066, ŽKK Tara basket 5.693, Stonoteniski klub Gorštak 4.338 eura, Power Lifting klub Gorštak 4.239 eura, SK Gorštak 4.127 eura. SRK Kolašin 3.908 eura, SRFFK Maniro 3.233 eura i SRK Gorštak 2.128 eura. Auto-moto klub Gorštak je dobio 3.962 eura, ŠK An pasan 3.233 eura i BK Star bike 2.261 euro. dr. d.
Konkurs za najbolju priču inspirisanu Bihorom
PODGORICA – Organizatori Festivala priče ,,Zavičajne staze – Bihor 2025“ raspisali su konkurs za priču inspirisanu Bihorom. Nagrade se dodjeljuju za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom, ali i zavičajem uopšte, migracijama i traganjima kroz sopstvenu kulturu. Konkurs je otvoren do 31. maja, a nagrade će biti dodijeljene na završnici Festivala u Petnjici, u avgustu.
S tručni žiri (imena će biti objavljena nakon završetka konkursa), ocjenjivaće književno-umjetnički karakter prispjelih rukopisa. Tri najuspjelije priče biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom. Prvonagrađenom pripašće 500 eura, drugonagrađenom 400, dok je za treću nagradu opredijeljeno 300 eura. Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala. Autori nagrađenih i odabranih rukopisa, samim učešćem pristaju da ustupe prava na objavljivanje njihovih priča u zborniku Festivala.
Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Mihaila
Jedna od ranijih zbirki priča inspirisanih Bihorom
Lalića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana iz bihorskog kraja. Veličina priče koju autor šalje ne treba da prelazi četiri strane u Word-u, veličina slova treba da bude 12. Konkurs je anoniman. Priče se šalju poštom u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče. U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, imejl. Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica bb, 84312 Petnjica, Crna Gora, sa naznakom: ,,Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2025“. An. R.
Novi roman ,,Očevi ispred sinova“ Ksenije Popović
PODGORICA – Novi
roman Ksenije Popović ,,Očevi ispred sinova“, objavljen u izdanju Nove knjige, od danas je u prodaji u Gradskoj i Kosmos knjižari, kao i na sajtu izdavača.
Roman donosi priču o Igoru Vukoviću, koji je rano pobjegao od očeve surovosti i gradio karijeru – prvo kao sportista, a potom kao doktor. Nakon jedne kafanske tuče, Igor postaje meta krvne osvete i primoran da izabere između odanosti porodici koja ga vodi u sigurnu smrt ili bjekstva kojim će ukaljati svoj obraz.
- Dvadeset tri godine kasnije, stara lična karta nepoznatog čovjeka navodi mladog fudbalera Nikolu Džonija Pejovića da kopa po prošlosti i gura ga u onaj isti sukob koji je uništio Igorov život – naveli su iz Nove knjige, te dodali da ova knjiga ,,donosi uzbudljivu priču o identitetu, nasljeđu koje svakom od nas ostaje u amanet, i onima koji se usude da mu se suprotstave“. Popović je autorka romana, kratkih priča, pozorišnih komada i scenarija. Objavila je romane „Dječak iz vode“ (2004) i „Uspavanka za Vuka Ničijeg“ (2012).
An. R.
PODGORICA – Predstava ,,Tarzan – gospodar džungle“ (5+), koju su po motivima romana Edgara Rajsa Barouza režirali Davor Dragojević i Tamara Vujošević-Mandić, biće izvedena danas, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. U predstavi igraju: Milo Pe-
rović, Jelena Simić/Aleksa Balević, Jelena V. Đukić, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Pavle Ilić, Anđela Radović, Vukan Pejović, Smiljana Martinović Sejfo Seferović, Itana Dragojević, Anđela Marunović, Matija Memedović i Andrea Drašković. An. R.
PODGORICA – Izložba radova „Departmani poezije: papir, ogledalo, fotografija“, renomiranog hrvatskog umjetnika Vlada Marteka, jednog od najznačajnijih predstavnika postavangardne umjetnosti sa međunarodnom reputacijom, otvorena je u Galeriji MSUCG. Temeljno obilježje njegovog rada, što se može vidjeti i na ovoj izložbi, jeste povezivanje jezika i likovne umjetnosti u crtežima, fotografijama, objektima, slikama, akcijama, performansima i instalacijama.
Izložba obuhvata radove od umjetnikovog najranijeg perioda, kada je djelovao u okviru poznate postavangardne zagrebačke Grupe šestorice autora (Mladen Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović), pa sve do ciklusa nastalih nakon dvijehiljadite godine.
JASAN STAV
Uoči zvaničnog otvaranja izložbe, Martek je izveo performans, dijeleći publici keks sa natpisom „Laži državi“, čime je nastavio dugogodišnju praksu subverzivnih i angažovanih umjetničkih gestova. Martek je za Pobjedu kazao da je taj rad nastao prije 40 godina i da je prvi put predstavljen u Veneciji na italijanskom jeziku.
- To sam dijelio posjetiocima Bijenala u Veneciji. Na taj način izrazio sam svoj anarhistički stav koji je imanentan umjetnicima. Pravi umjetnici nikada ne pripadaju strankama, već su na neki način sami sebi stranka, anarhisti su. Tu počiva ta moja borbenost. A zašto je to tako? Država je za mene, ali i za većinu ljudi, simbol neslobode. Moraš da poštuješ zakone, a na kraju te uvijek izigraju. Ako država laže tebe, laži i ti nju - čisto na simboličkoj ravni. To daje
Hrvatski umjetnik Vlado Martek za Pobjedu o izložbi ogledalo, fotografija“ u Galeriji MSUCG
Publika na izložbi djela Vlada Marteka u Galeriji MSUCG Oni koji su na vlasti znaju da mi ne možemo da ugrozimo njihove privilegije. Njihove privilegije ugrožavaju krize, narod na ulici. Oni znaju odakle dolazi opasnost, a to nije od umjetnika. Mi smo za njih kao ukrasi na jelkama. A kako to znaju? Znaju zbog jedne tužne stvari – ni narod ne vjeruje umjetnicima, ne smatra ih važnim – kazao je Martek
čovjeku prostor da se ponaša slobodnije - rekao je Martek. Prema njegovim riječima, država veliki dio energije koristi da zaštiti privilegovane i bogate
- Na taj način štiti poredak i traži neki kontinuitet. Političari, politika i država su uvijek protiv slobode, protiv pojedinaca, protiv onog nepredvid-
ljivog u životu što bi trebalo biti neka sloboda. U Skandinaviji su političari službenici. Kod nas političari čim dođu na vlast misle da imaju harizmu, manje-više vuku krive poteze. Oni misle da od njih zavisi život. To je iluzija, to je laž – smatra Martek.
On naglašava da država potpuno ignoriše umjetnike.
Država kao prirodni neprijatelj
Vlado Martek osvrnuo se na rad iz 1982. godine ,,Državo, unakazit ću te artom“. - To je jedna patetično-romantičarska ideja – kao pojedinac nametnuću neke druge vrijednosti državi. Pošto država manje-više mene ponižava, sada ću
ja poniziti nju. On je mene ,,unakazila“ u smislu da moram raditi neke ustupke ili da nemam šanse da budem slobodan. Koristio sam namjerno takve ,,grozne“ riječi kao ,,unakaziću te“ riječi da bih pokazao animozitet prema takvoj
državi. Država je prirodni neprijatelj svakog umjetnika. Tim naslovom sam stavio ogromnu važnost na samu umjetnost koja ima snagu da može ,,unakaziti“. To su ta pretjerivanja. Umjetnost je stvar pretjerivanja – kazao je Martek.
- To je zapravo potpuno ignorisanje i podsmijeh. Oni koji su na vlasti znaju da mi ne možemo da ugrozimo njihove privilegije. Njihove privilegije ugrožavaju krize, narod na ulici. Oni znaju odakle dolazi opasnost, a to nije od umjetnika. Mi smo za njih kao ukrasi na jelkama. A kako to znaju? Znaju zbog jedne tužne stvari - ni narod ne vjeruje umjetnicima, ne smatra ih važnim. Narod je manje-više neobrazovan, a ono što ima dobro u sebi, a to je duša, to nije dovoljno u ovim vremenima da bi povjerovali da su umjetnici voditelji kritičke misli. To pomalo dolazi od neobrazovanosti - čim su ljudi manje obrazovani, oni su lakše podložni manipulaciji. Dajte čovjeku povišicu od 100 eura i on će slijepo pratiti političa-
Predstavnici Državnog arhiva Crne Gore boravili u SAD kao specijalni gosti na globalnoj konferenciji
PODGORICA – Predstavnici Državnog arhiva Crne Gore boravili su od 4. do 8. marta u Sjedinjenim Američkim Državama (Solt Lejk – Juta), kao specijalni gosti iz Evrope, na globalnoj konferenciji „RootsTech 2025“, najvećem svjetskom skupu posvećenom porodičnoj istoriji i tehnologiji. Crnogorski predstavnici uče-
stvovali su na poziv organizatora „FamilySearch International“, najveće genealoške organizacije na svijetu. Delegaciju je prevodio direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević, uz prisustvo načelnika arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost Predraga Adžića. Pored predstavnika Državnog
Vlado Martek
ra kojeg je prije toga ismijavao. Umjetnika neće slijediti sigurno jer mu on ne daje novac - kazao je Martek.
On smatra da je umjetnička praksa 20. vijeka toliko sofisticirana da prosječan čovjek često ne umije da pročita poruku na pravi način.
- On će reći: ,,Lijepa je ova slika, kupiću je za kuću“. A to nije to. Drugi slojevi su danas bitni i najvredniji u samoj umjetnosti. Ponašanje umjetnika i njegov govor je važniji od onoga što on naslika - rekao je Martek.
On smatra da je danas umjetnost postala kultura i da je izgubila svoju prepoznatljivost, a time i dignitet i autoritet.
- Umjetnost je izgubila auru, svoju posebnost i dignitet. Zato mnogi ljudi više ne vjeruju umjetnicima. Umjetnost se utopila u kulturi. Počela je služiti sociologiji, humanizmu, društvu i kao takva umjetnost nije više svoja. Ona je sada u službi sociologije. U tom smislu je umjetnost postala kultura - jedna sveopšta stvar. Postala je i dio turističke ponude mnogih gradova. Dogodilo se ono što je bilo ideal 70-ih godina, a to je da se umjetnost i život spoje. To je bio ideal moje generacije. Danas sam shvatio da život i umjetnost treba odvojiti. Umjetnost je zbog života izgubila svoju prepoznatljivost. Kultura je nešto
konferenciji „RootsTech 2025“
što je dobro, ali je razrijeđena stvar, a umjetnost je ipak neki koncentrat, laserski zrak koji ima poruku. Kada postane dio kulture, ona više nema tu udarnu snagu - kazao je Martek.
POTOP
On smatra da umjetnik uvijek mora biti buntovnik, ne može biti pomirljiv tip.
- Umjetnik je taj koji treba usmjeravati pažnju za ono što ne valja. Umjetnici podsjećaju ljude na nešto što je idealno, teško ostvarivo. Ali u našim glavama postoji želja za nečim idealnim. Kada umjetnost postane dio kulture, to je jedan potop – istakao je Martek.
Prema njegovim riječima, umjetnost je dobro sredstvo, ali loš cilj.
- Klasični umjetnici prave izložbe, ulaze u leksikone, bore se za svoje mjesto u društvu, bore se za slavu. To je legitimno, ali zato postoji avangarda – umjetnici koji neće tako i koji umjetnost shvataju kao sredstvo da se ode u duhovno, da se shvati istina života. Umjetnost je sredstvo i da se ti kao čovjek izgradiš u plemenito biće. Pitanje umjetnosti je pitanje samorazvoja i izgrađivanja - kazao je Martek. Kustoskinje izložbe njegovih djela su Neva Lukić i Teodora Nikčević A. ĐOROJEVIĆ izložbi „Departmani poezije: papir,
Na Cetinju predstavljena knjiga „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ Slobodana Čukića
CETINJE – Promocija knjige „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“, autora Slobodana Čukića, koja je objavljena u izdanju Nove Pobjede, predstavljena je u Centru za kulturu na Cetinju.
Prema riječima prof. dr Adnana Čirgića riječ je o knjizi o zmiji u crnogorskoj tradicijskoj kulturi „gdje je zmija bila čuvarica i na ovome i na onome svijetu“. - To je knjiga o kultu zmije na ovome prostoru od ilirskog doba do gašenja klasične Crne Gore. To je knjiga koja donosi tipologiju nadgrobnih spomenika u Crnoj Gori, kroz vrijeme - kazao je Čirgić. Brižljivom pretragom literature, kako crnogorske, tako i regionalne, kako je rekao Čirgić, može se reći da je Čukić konsultovao sve što se konsultovati moglo, a onda ta saznanja podvrgnuo analitičko-kritičkom postupku, upoređujući ih sa saznanjima do kojih je sam došao tokom višegodišnjeg terenskog rada. - Počevši od podataka Aleksandra Stipčevića, koji nije problematizovan do pojave Čukićeve knjige, da su prikazi zmija čuvarki na nadgrobnim spomenicima na našim prostorima odraz vjerovanja iz ilirskog perioda i da se javljaju u Crnoj Gori na katoličkim grobljima, Čukić je posegnuo za istraživanjem kojim će pokazati da je motiv zmije na crnogorskim grobljima zastupljen ne samo kod katolika no i prilično široko na
pravoslavnim grobovima. I ne samo na grobovima. Impozantan je broj lokaliteta koje je autor obišao, a zmijske predstave na grobovima zabilježio je širom Crne Gore - od Primorja do Male Crne Gore - kazao je Čirgić. Kako je naglasio, autor je obišao 450 grobalja, i registrovao čak 36 lokaliteta na kojima se nalaze grobovi sa zmijskim prikazima, i to nije uzimao u obzir zmijolike predstave već samo predstave zmija. Prema riječima dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandra Radomana monografija koju potpisuje Čukić predstavlja izuzetan istraživački poduhvat, zahvaljujući kojem je osvijetljen jedan sasvim ne-
poznat segment crnogorske kulture iz domena pogrebne običajnosti.
- Do Čukićeve monografije o fenomenu prikaza apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Goru u nauci je bilo riječi tek uzgredno s pogrešnim upućivanjem na zaključak da je riječ o pojavi koja je karakteristika užega areala „skadarskog basena“ i albanskih katoličkih grobalja
- kazao je Radoman.
Prema njegovim riječima, obimna i sistematska terenska istraživanja koja je preduzeo Slobodan Čukić rezultirala su dragocjenim saznanjima koja su na ovaj problem bacila posve novo svjetlo.
- Otkriveno je, naime, da se taj fenomen javlja na širem crno-
gorskom prostoru i to na relativno brojnim kamenim spomenicima nastalim u periodu oko 1878. do 1941. godine. No, Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkog erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskog kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem - prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - kazao je Radoman. J. Ð. P.
U Galeriji CANU održano stručno vođenje kroz izložbu Dada Đurića
PODGORICA - ,,Hajde da uđemo u univerzum Dada Đurića“ - riječi su kojima je kustokinja izložbe, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović juče pozvala mnogobroju publiku da uđe u galerijski prostor Crnogorske akademije nauka i umjetnosti kako bi zajedno obišli izložbu radova velikog crnogorskog umjetnika Miodraga Dada Đurića. Izložba naslovljena ,,Anđeli iz Crne Gore“ realizuje se u saradnji sa fondacijom „Luča Artis“ iz čije zbirke potiču izložena djela. Tokom stručnog vođenja posjetioci su mogli da čuju više informacija o svim fazama Dadovog umjetničkog opusa.
Znao da prepreke pretvori u prednost
rodnog muzeja Crne Gore koji mu kupuju sliku ,,Smak svijeta“. Zahvaljujući toj pozamašnoj apanaži Dado uspijeva da se domogne Pariza. Odlazak iz male Crne Gore u veliki grad pedesetih godina bilo je za njega posebno otkriće. Počeo je da mijenja pogled na umjetnost, na svoje djelo i da otkriva kod sebe neke nove afinitetete. Rasvjetljavanje palete krenulo je sa tim ranim periodom, a
posebno su ga impresionirali poenilisti. U tom ranom periodu kreće njegova fascinacija svjetlošću - svjetlost je glavni nosilac slike - istakla je Dabović-Pejović. Ona je podsjetila da se s kraja pedesetih godina Dado u Parizu ne osjeća dobro jer mu užurbanost velikog grada ne prija.
- Zahvaljući Danijelu Kordijeu on se 1960. godine se-
li u Eruval u stari napušteni mlin, u jedno napušteno imanje koje će biti odlučujuće za njegov život i gdje će provesti cijeli životni vijek zajedno sa suprugom i djecom. Odlazak u Eruval za njega je otkrovenje, voli tu novu atmosferu. Osim što oslikava unutrašnjost prostora u kojem boravi, radovi postaju mnogo veći, a mijenja se i način rada. U ovoj fazu su radovi koji se bave rastakanjem ljudskog tijela - istakla je ona.
Dabović-Pejović ističe da sedamdesetih godina Dadovo stvaralaštvo kreće u novom smjeru.
arhiva Crne Gore, konferenciji i simpozijumu prisustvovali su i predstavnici arhiva i srodnih institucija iz Njemačke, Holandije, Ukrajine, Mađarske, Hrvatske, Albanije i drugih evropskih zemalja, kao i delegacije iz Afrike, Azije i gotovo svih krajeva svijeta. Delegacija je takođe održala poseban sastanak sa rukovodstvom „FamilySearch Inter-
national“, gdje su razgovarali o mogućim oblicima saradnje u narednom periodu, s posebnim naglaskom na proces digitalizacije arhivske građe. - Od strane „FamilySearch“ organizacije postoji spremnost za pomoć u digitalizovanju naše arhivske građe. Izrazili su želju za pružanjem pomoći i podrške u procesu digitalizacije - rekao je Mrvaljević. An. R.
Dabović-Pejović je podsjetila da je Dado rano djetinjstvo proveo na Cetinju, te da je za njegove dječačke godine vezano mnoštvo tragičnih i dramatičnih događaja. Ona je istakla da je profesor Marko Čelebonović podstakao Dada da ode u Pariz.
- Dado odlazi u Pariz 1956. godine. Odlazi uz podršku profesora Čelebonovića, ali i ljudi sa Cetinja, odnosno ljudi iz Na-
- To je intenzivan i buran period u njegovom životu. Vlada veliko interesovanje evrosokih muzeja i galerija za njegov rad. Izlaže u Njujorku, putuje na Korziku… Negovo djelo se mijenja. Sada se paleta više usmjerava ka plavim tonovima. Na platnima dominiraju glave, razobličene figure, neko raspadanje forme. Za Dada to nijesu tragične scene, već ogoljavanje ljudske prirode - istakla je ona, dodajući da je Dado znao kako da prepreku pretvori u prednost. A. Đ.
Uklanjanjem velikih količina otpadnih guma nije riješen problem njihovog adekvatnog tretmana na teritoriji grada
Iz reciklažnih dvorišta, na koja građani legalno mogu odlagati otpadne gume, radnici Čistoće na deponiju svakodnevno dopreme oko desetak tona ovog komunalnog otpada. Nažalost, problem je to što se stare gume i dalje svakodnevno pale, i to na petnaestak lokacija u Podgorici
U nekoliko organizovanih akcija u prethodnom periodu, sa nelegalnih deponija na teritoriji glavnog grada uklonjeno je više od 100 tona guma – sa Ćemovskog polja 79 tona, Kakaricke gore 16,6, sa Mareze 12...
Iz reciklažnih dvorišta na koja građani legalno mogu odlagati otpadne gume, radnici gradske Čistoće na deponiju svakodnevno dopreme oko desetak tona ovog komunalnog otpada. Nažalost, problem je to što se stare gume i dalje svakodnevno pale, i to na petnaestak lokacija u Podgorici. Za rješavanje ovog ekološkog problema potrebne su, prije svega, intenzivnije zajedničke akcije državnih i lokalnih inspektora, angažovanje većeg broja ljudi, kao i proširenje njihovih nadležnosti. Isto tako, nabavka linije za usitnjavanje guma, zahvaljujući kojoj bi bilo omogućeno lakše skladištenje u krugu gradskog preduzeća Deponija, njihova dalja obrada ili izvoz kao sirovine, bio bi i te kakav doprinos rješavanju ovog ozbiljnog problema.
ODGOVORNOST
S namjerom da se ozbiljno uhvate u koštac s ovim problemom, predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera prethodne sedmice održali su zajednički sastanak sa predstavnicima svih komunalnih inspekcija na nivou lokalnih samouprava. Dogovoreno je da u naredna dva mjeseca bude sproveden zajednički inspekcijski nadzor državnih ekoloških inspektora i komunalnih inspektora iz
lokalnih samouprava. Cilj je da obiđu sve vulkanizere i auto-servise, da se uklone otpadne gume i odlože na mjesta koja su za to predviđena. Nakon toga radiće popis guma, jer trenutno nemaju tačan podatak koliko njih se nalazi u prirodi. Novim zakonom predviđeno je da uvoznik guma bude odgovoran za cjeli životni ciklus gume, čak i onog trenutka kada ona postane otpad. Na taj način će se smanjiti mogućnost ilegalnog deponovanja otpadnih guma, jer će se suštinski znati sve uvezene količine.
Direktor gradskog preduzeća Deponija Aleksandar Božović ističe da je nelegalno deponovanje otpadnih guma višedecenijski problem, koji se gurao pod tepih. – Svakodnevno se pale gume, postoji petnaestak lokacija u Podgorici gdje se to radi, najčešće u sumrak kada se najmanje primjećuje dim – navodi Božović, upozoravajući da se na ovaj
način ugrožava zdravlje građana i životna sredina.
Podsjeća da su i ove godine sa Ćemovskog polja prikupili 79 tona otpadnih guma, a sa Mareze 12, dok su njihove kolege iz Čistoće sa Kakaricke gore prikupile 16,6 tona otpadnih guma.
– Nama svakodnevno stiže desetak tona otpadnih guma od kolega iz Čistoće, koje građani odlažu u njihova reciklažna dvorišta – dodaje Božović, uz podsjećanje da fizička lica mogu da odlože otpadne gume u reciklažna dvorišta bez novčane nadoknade.
Ističe da je na građanima i privrednim društvima odgovornost i obaveza da se ponašaju u skladu sa direktivama i zakonom koji je usvojen u aprilu prošle godine.
ULAGANJE
U tom preduzeću uskoro očekuju nabavku mašine za rezanje guma, koja bi omogući -
Direktor Deponije navodi da oni u ovom trenutku imaju 44 sklopljena ugovora sa distributerima guma na teritoriji glavnog grada. – Oni tvrde da su predali te količine otpadnih guma koje su imali. U ovom trenutku plaćaju 200 eura za odlaganje tone guma kod nas, jer nas toliko
košta da ih izvezemo u inostranstvo na uništenje... Distributeri, odnosno vulkanizeri, donosili su kod nas određenu količinu guma, ali veći dio onih koji su s nama sklopili ugovore nije dostavio nijedan komad! Poslali smo sve te podatke Ekološkoj inspekciji i nadamo se da
će oni u narednom periodu odraditi svoj posao do kraja. Moramo zajednički da radimo na tome kako bi sve te gume završile kod nas na deponiji, a ne na Ćemovskom polju, a, nažalost, i u parkovima prirode, nacionalnim parkovima i rijekama – poručio je Božović
Udruženje podstanara Crne Gore pozvalo sve podstanare koji imaju sklopljen ugovor o zakupu da predaju potrebnu dokumentaciju za dobijanje subvencije
Podsjećajući kako nije usvojen njihov prijedlog da se za subvencije podstanarima izdvoji barem milion eura iz gradskog budžeta koji iznosi 153 miliona eura, Udruženje podstanara Crne Gore ukazalo je juče da je broj korisnika subvencija za tu kategoriju stanovništva ove godine ograničen na svega 125 podstanarskih porodica.
la njihovo lakše skladištenje i izvoz.
– Nadamo se da će ta mašina u ovoj godini biti kod nas – kazao je Božović, uz napomenu da ostaje još da se vidi na koji način će biti obezbijeđena sredstva za njenu nabavku.
Iskazuje zahvalnost zbog toga što je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera prepoznalo značaj nabavke ove mašine.
– Ona ima kapacitet da samelje sve gume koje imamo. Samo u našem dvorištu imamo više od 2.000 tona otpadnih guma. Nažalost, pretpostavljam da ih i u prirodi ima još toliko. Takođe, u hangarima, magacinima i skladištima auto-servisa i vulkanizera ima oko 1.000 tona – što znači da u Crnoj Gori trenutno ima oko 5.000 tona otpadnih guma... Na godišnjem nivou u Crnu Goru se uveze oko 400.000 automobilskih guma, što znači da je toliko i otpadnih. To je okvirno 2.800 tona otpadnih guma na godišnjem nivou. Ako imamo taj podatak kao polaznu osnovu, onda znamo da bi ta mašina mogla da završi posao za cijelu Crnu Goru i mi bi tu gumu kao takvu mogli da skladištimo na ispravan način ili, s druge strane, da je izvezemo, jer postoji tržište za tako rezanu gumu – kazao je Božović, uz napomenu da takva mašina košta oko milion eura. I. M.
Za vikend je najavljeno uglavnom oblačno vrijeme. Danas će biti promjenljivo oblačno, tokom dana uglavnom suvo. Uveče povremeno slaba
do umjerena kiša, a moguća je i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, uglavnom tokom noći kratkotrajno pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatu-
ra vazduha 15 stepeni, najviša dnevna 22. U neđelju se očekuje prijepodne bez padavina. Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode i
uglavnom suvo. Uveče povremeno kiša. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, dnevna do 20. H. P.
Oni su, ipak, pozvali sve podstanare koji imaju sklopljen ugo vor o zakupu da uredno predaju potrebnu dokumentaciju, jer postoji mogućnost da kroz rebalans budžeta bude proširen broj korisnika subvencije i njome budu obuhvaćeni svi koji ispunjavaju uslove. – Udruženje je na sastanku sa predstavnicima Glavnog grada ukazalo na to da će se ove godine prijaviti znatno veći broj podstanara nego ranijih godina. Takođe, podnijeli smo zahtjev da budemo dio Komisije za raspodjelu sredstava kako bi se osigurala transparentnost i pravedna dodjela subvencija, ali i inicijativu za povećanje iznosa subvencija. Očekujemo da nadležni uvaže ove zahtjeve u interesu svih podstanara. Takođe, obavještavamo pod-
stanare da će svi oni kojima subvencije u visini od 100 eura mjesečno budu odobrene, retroaktivno primiti sredstva za ovu godinu zbog kašnjenja raspisivanja konkursa. Ovo predstavlja možda jedinu povoljnost kašnjenja odluke o raspodjeli – navodi se u saopštenju UPCG. To udruženje očekuje da se konačno oglasi Sekretarijat za socijalno staranje, navodeći da taj resor gradske vlasti uporno ćuti, odnosno, ne odgovara direktno na njihove upite, već isključivo putem sredstava informisanja.
– Smatramo da je to pokušaj da se minimalizuje upornost i odlučnost Udruženja podstanara Crne Gore. Funkcije su prolazne, a udruženje će postojati još veoma dugo. Mnoge smo ispratili sa funkcija, a mi smo još uvijek tu i bićemo još dugo vremena. Ukoliko dođe do neregularnosti u procesu raspodjele subvencija ili odbijanja prijava uprkos ispunjenju svih kriterijuma, Udruženje podstanara Crne Gore će zahtijevati da se Upravni sud izjasni i, po potrebi, poništi nepravedne odluke – poručili su iz UPCG, uz poziv podstanarima da se aktivno uključe, podnesu prijave i prate dalji razvoj situacije. H. P.
Predsjednik Crne Gore juče posjetio OŠ ,,Radojica Perović“
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je juče Osnovnu školu ,,Radojica Perović“, đe je prisustvovao času matematike u odjeljenju VI-7, u kojem uči Itana Zvizdojević koja je nedavno na Državnom takmičenju iz matematike osvojila prvo mjesto, ostvarivši maksimalni broj bodova.
- Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet, a dobar uspjeh u školi pomoći će vam da postignete sve što ste zacrtali - poručio je Milatović osnovcima.
Nakon razgovora sa direktoricom škole Dijanom Laković, Milatović je razgovarao i sa predstavnicima Đačkog parlamenta i odgovarao na pitanja učenika.
- Danas je bio jedan od najljepših dana od kada sam predsjednik. Želim da vas ohrabrim da nastavite da učite, budete uporni i odlučni da ostvarite sve što zacrtate. I ne zaboravite – uspješni smo onoliko koliko boljitka donosimo društvu u kom živimo. Slušajući vas danas, shvatio sam da je budućnost naše zemlje u sigurnim rukama – poručio je Milatović. H. P.
Potpredsjednik EBRD, Patrone impresioniran Volijevim ekološkim projektima
Podgorica – Potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Matteo Patrone boravio je u radnoj posjeti Crnoj Gori, gdje je zajedno sa delegacijom ove finansijske institucije obišao kompaniju Voli. Tokom susreta, predstavnici EBRD-a izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s Volijem, ocjenjujući ga najvažnijim klijentom u Crnoj Gori, kao i primjerom uspješnog korporativnog upravljanja u regionu.
Patrone, koji je u Podgoricu stigao sa šefom EBRD-a za Zapadni Balkan Matteom Kolangelijem i direktorom kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Remonom Zakariom , nije krio oduševljenje napretkom kompanije Voli i njenim strateškim razvojem.
Poseban utisak na delegaciju ostavila je inovativna energetska tranzicija kompanije, oličena u postavljanju solarnih panela na krovovima logističkih centara.
- Bilo mi je izuzetno zadovoljstvo započeti sedmicu posjetom Crnoj Gori i jednom od naših najvažnijih klijenata u zemlji, kompaniji Voli. Riječ je o izuzetno inspirativnom preduzetniku i njegovom timu, koji rade fantastičan posao u razvoju distribucije i modernizaciji sektora maloprodaje. Ponosni smo na dugogodišnje partnerstvo sa Volijem i namjeravamo da nastavimo saradnju s kompanijama koje predstavljaju najbolje primjere menadžmenta i korporativnog upravljanja u regionu – a Voli je svakako je-
dan od takvih primjera - istakao je Patrone.
Impresivan pogled s krova
Jedan od najupečatljivijih trenutaka posjete bio je obilazak solarne elektrane na krovu distributivnog centra Volija, kada su potpredsjednik EBRD Patrone i predsjednik kompanije Voli Dragan
Bokan iz prve ruke sagledali razmjere ovog značajnog ekološkog projekta.
- Bilo je impresivno. Ovo je jasan pokazatelj kako kompanije sa vizijom mogu igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji. Voli je sjajan primjer odgovornog poslovanja koje kombinuje ekonomski rast sa održivošću - izjavio je Patrone nakon obilaska.
Bokan je istakao da je Voli kroz tri velika EBRD projekta uspješno realizovao investicije u proizvodnju solarne
energije, vrijedne više od dva miliona eura, dok je novi ugovor vrijedan četiri miliona eura usmjeren na proširenje kapaciteta solarnih panela na krovovima maloprodajnih objekata.
- Ponosni smo na našu saradnju sa EBRD-om, koja traje od 2009. godine kroz kreditno finansiranje, a od 2015.
godine i kroz vlasničku strukturu. Ovo nam je omogućilo da dodatno unaprijedimo disciplinu poslovanja i ojačamo odnose sa domaćim proizvođačima mesa, mlijeka i poljoprivrednih proizvoda. Sigurni smo da će buduće zajedničke investicije dodatno doprinijeti razvoju crnogorske privrede - poručio je Bokan.
Novi investicioni ciklus
Osim investicija u održive izvore energije, Voli i EBRD razgovarali su i o budućim projektima, uključujući izgradnju novog Super Volija na lokaciji bivše fabrike Radoje Dakić, vrijednog 30 miliona eura. Novi objekat, koji će se prostirati na 25 hiljada kvadratnih metara, obuhvatiće hipermarket, restoran i poslovnu zgradu, s ciljem da se crnogorskom tržištu ponudi maloprodajni objekat po najvišim evropskim standardima.
- Ž�elimo da crnogorskom tržištu donesemo jedan od najmodernijih maloprodajnih objekata u regionu - kazao je Bokan. Smatramo da će ova investicija značajno unaprijediti ponudu na domaćem tržištu i doprinijeti jačanju saradnje sa domaćim proizvođačima mesa, mlijeka i poljoprivrednih proizvoda. Uvjereni smo da ćemo, zajedno sa EBRD-om, nastaviti da gradimo projekte koji imaju pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju Crne Gorezaključio je Bokan.
Ž ahvaljujući se domaćinima iz ove kompanije, Patrone je ponovio da će EBRD nastaviti da podržava Voli u daljim razvojnim projektima, prepoznajući ga kao ključnog partnera u Crnoj Gori.
- Siguran sam da je ovo samo jedna u nizu posjeta i da ćemo zajedno ostvariti još mnogo uspješnih projekata - poručio je potpredsjednik EBRD-a.
PODGORICA – Crnogorski rukometaši nijesu uspjeli da iznenade Mađarsku u ,,MTEL Dvorani Morača“ u srijedu, tim Ćeme Rodrigesa slavio je sa 29:26 i približio se ovjeri prvog mjesta u kvalifikacionoj grupi 2 za Evropsko prvenstvo.
,,Lavovi“ će šansu za revanš imati sjutra (17.30 sati) u Tatabanji – u slučaju pobjede bilo bi sve otvoreno uoči majskih duela sa Finskom i Slovačkom, dok bi drugi poraz u kvalifikacijama sastav Didijea Dinara ostavio bez šansi da na EP ode kao lider.
Odlazak u Skandinaviju u januaru 2026. svakako ne bi bio ugrožen jer će na šampionat ići po dvije selekcije iz osam grupa, te četiri trećeplasirane, a naš tim već ima dva trijumfa. Crna Gora na sjeverozapadu Mađarske ipak želi da pokaže da može da igra sa vrhunskim reprezentacijama nakon što je u posljednjih dvije i po godine gubila i od Poljske, Slovenije, Islanda, čak i od Bosne i Hercegovine i Italije... – Moglo se više u prvoj utakmici, svima nam je teško pao poraz. Mečevi koje igramo kod kuće nam uvijek mnogo znače, emotivno se ispraznimo poslije svakog... Ali što je tu je, slijedi novi duel sa Mađarima, a znamo da smo u prvom neke stvari mogli bolje da odradimo. Zato sada treba da se još bolje pripremimo i pokušamo da ih iznenadimo – rekao je desni bek Stefan Čavor
PASIVAN POČETAK
,,Lavovi“ su se od starta mučili u napadu i bili bez rješenja za odbranu Mađarske kojom su komandovali Adrian Šipoš (198 cm) i Patrik Ligetvari (201 cm).
– Početak nije bio dobar. Ušli smo u utakmicu dosta pasivno. Sigurno ćemo te stvari promijeniti, pogotovo zbog njihove odbrane koja je izgledala dosta agresivno i sa dosta „izla-
zaka“, ali ima i dobrih stvari koje smo radili u drugom poluvremenu – istakao je Čavor. ,,Crveni“ će morati da pronađu rješenja za pivota Mikloša Roštu, strijelca devet golova u Podgorici.
– Znali smo da Mađari imaju dobre pivote. Rošta je imao odličnu utakmicu u Podgorici, probaćemo da odigramo što bolje protiv njega, ali opet oni imaju bekove šutere koji
Čavor na meču s Mađarskom u Podgorici
su dosta dobri sa vanjskih pozicija. Sigurno da će biti zahtjevno i mislim da odbrana nije bila toliki problem koliko su nas neke sitnice u napadu koštale dobrog rezultata –zaključio je Čavor.
PROMJENA SISTEMA U ,,Morači“ je sjajno veče imao i golman Krištof Palašič, koji je ,,skinuo“ nekoliko zicera, ali upisao i mnogo lakih odbrana.
– Bile je dosta takvih šuteva i od strane bekova i od krila, generalno nijesmo bili na zavidnom procentu. Najveći problem je bio što smo dolazili u teške pozicije za šut. Dosta su visoki i uglavnom njihova ,,trojka“ i ,,četvorka“ dupliraju pri šutu. Pred sami kraj meča smo ih raširili ulaskom krila između odbrambenih pozicija ,,pet“ i ,,šest“ i tako dolazili u bolje pozicije. Promijeniće-
M. BABOVIĆ Imamo novu konstelaciju snaga u reprezentaciji, dosta je mladih momaka, nije ista ekipa od prije dvije godine, tri pivotmena su nova. To je proces, treba vremena i strpljenja da se sve uklopi – poručio je Stefan Čavor
mo sistem, probati da ih raširimo što više i dođemo do lakših šuteva – istakao je Čavor, koji je dvije godine igrao u Mađarskoj za Čurgoi.
STRPLJENJE ZA MLADE
Crna Gora je u srijedu pretrpjela četvrti uzastopni poraz u ,,Morači“, nekada neosvojivoj tvrđavi. Mađarska je uradila ono što je od 2013. polazilo za rukom Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Italiji. – Teško je to prihvatiti jer smo imali dug pobjednički niz u našoj najvećoj dvorani. Nije lijepo čuti da smo vezali četiri poraza, ali to je sport, dešava se. Imamo novu konstelaciju snaga u reprezentaciji, dosta je mladih momaka, nije ista ekipa od prije dvije godine, tri pivotmena su nova. To je proces, treba vremena i strpljenja da se sve uklopi. Vjerujem da će u narednom periodu sve biti kao nekad što se tiče utakmica u ,,Morači“ – poručio je Stefan Čavor.
N. KOSTIĆ
Košarkaši Mornara Barsko zlato i SC Derbija večeras u Baru (18 h) igraju crnogorski derbi u 23. kolu ABA lige
PODGORICA – Da bi na terenu izborili opstanak u ABA ligi, košarkaši Mornara Barsko zlato u preostalih osam kola moraće da naprave istinski podvig, da upišu četiri pobjede više od Cibone ili Krke. Počev od večerašnje utakmice u „Topolici“ sa SC Derbijem (18 časova).
S obzirom na to kako su igrali u protekla 22 kola, da su zabilježili samo jednu pobjedu, i to prije 15 kola, malo je onih koji vjeruju da Barani mogu da se nadaju opstanku u ABA ligi, osim u slučaju da finalisti ABA 2 lige budu dva srpska tima, čime bi ostali u ligi, jer bi baraž igrao pobjednik ABA 2 lige i najslabije plasiran srpski tim u ABA ligi (trenutno je Borac).
Sa druge strane, SC Derbi je upisao poraze u prethodna dva kola, ali je u sigurnoj zo-
ni, šest pobjeda više od Mornara, a po tri više od Cibone i Krke, pa će „studenti“ pokušati da se pobjedom pokrenu ka plej-of zoni, koja je udaljena četiri pobjede...
BARANI DESETKOVANI Mornar je do sada jedinu pobjedu upisao kod kuće, protiv Cibone, i to dalekog 4. novembra prošle godine. – Iz utakmice u utakmicu se ponavljam, nadajući se da ćemo odigrati na potrebnom nivou da bismo došli do pobjede koja bi nam mnogo značila. Ali nekako stvari ne idu u dobrom pravcu. Ima i objektivnih problema. Kad smo nešto i počeli da igramo, ostali smo u tom momentu bez najboljeg igrača Kartera, onda je uslijedio problem sa Dženkinsom koji je morao da napusti Crnu Goru... – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević Strateg Mornara je istakao da
su „ove sedmice dvojica ključnih igrača van trenažnog procesa“.
– Smita i Runjića je uhvatio virus i pitanje je da li mogu da igraju. Nijesmo u dobrom momentu, ali moramo da damo sve i probamo da dođemo do pobjede koja bi, možda, značila neku prekretnicu. Neću da stavljam nikakav pritisak na igrače, od njih, kao i do sada, samo tražim da daju maksimum, pa ako to bude dovoljno, bićemo svi zadovoljni –dodao je Pavićević.
Centar Lovro Buljević je trenutno najkonstantniji igrač Mornara u posljednje vrijeme.
– U goste nam dolazi ekipa koja nije nimalo naivna, već dobar tim koji vodi dobar trener. Oni jesu u lošem ritmu, ali imaju kvalitet, sa dosta mladih i iskusnih igrača. Moramo da damo sve od sebe, da se borimo i probamo da pobijedimo. Imamo dosta povrijeđe-
nih igrača i sada je jako bitno da svi budemo u utakmici, i vidjećemo šta će da bude – rekao je Buljević, koji ove sezone prosječno bilježi 11 poena i 6,3 skoka.
PODGORIČANIMA
TREBA ODBRANA
Od povrede skočnog zgloba Igora Drobnjaka, 13. februara u polufinalu Kupa Crne Gore, SC Derbi konstantno muče zdravstveni problemi, pa u nastavku sezone nije bio kompletan ni u jednom meču. Pitanje je da li će biti i protiv Mornara.
– Iza nas je jedna jako dobra trenažna nedjelja. Međutim, imamo kadrovskih problema i neizvjesno je da li ćemo biti kompletni. Mornar je ekipa koja zahtijeva maksimalan pristup i koncentraciju. Na domaćem terenu igraju sa više samopouzdanja i energije. Čvrstinom i intenzite-
Parovi 23. kola
SINOĆ
Igokea – Spartak 87:76
SUBOTA
18.00 - Mornar Barsko zlato – SC Derbi NEĐELJA
17.00 - FMP – Krka
18.00 - Cedevita Olimpija – Zadar
19.00 - Budućnost Voli – Borac
20.00 - Crvena zvezda – Mega PONEĐELJAK
16.30 - Dubai – Partizan
19.00 - Split – Cibona
tom moramo da se vodimo, da pokušamo odbranom da ritam utakmice kontrolišemo. Ne smijemo dozvoliti da iz situacija „jedan na jedan“ i ofanzivnog skoka dolaze do laganih poena. Napadački moramo biti jasni i precizni sa idejom. Očekujem tešku i zahtjevnu utakmicu – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija.
SC Derbi je dobio prvi međusobni duel u sezoni, na svom terenu, sa 99:91, a Podgoričani su u prvoj polovini treće četvr-
5-2
vodi SC Derbi u pobjedama u ABA ligi, a Podgoričani imaju i pobjedu više u Baru (2-1)
tine u nekoliko navrata imali i 21 poen prednosti. – U subotu nas čeka jako nezgodan meč protiv rivala koji je na posljednjem mjestu na tabeli i za kojeg je ovo možda i posljednja šansa u borbi za opstanak. Za nas bi pobjeda značila i definitivan opstanak. Moramo maksimalno da poštujemo Mornar i ne smijemo se opustiti jer bez obzira na stanje na tabeli, imaju kvalitetnu ekipu – rekao je Zoran Nikolić, centar SC Derbija. S. JONČIĆ
PODGORICA – Košarkaši
Podgorice Bemaks su probili led i u Top 8 fazi ABA 2 lige, pošto su prvu pobjedu upisali u četvrtom kolu, kod kuće protiv Bosne (91:78), jednog od favorita za prvo mjesto u drugom rangu regionalne lige.
Tim Marka Sekulića je dominirao od prvog do posljednjeg minuta, gosti nijednom
nijesu vodili, a Podgoričani su u 34. minutu imali i maksimalnih 19 razlike (80:61).
Na kraju, tim iz glavnog grada Crne Gore je imao bolje procente šuta za dva (60 – 46,3 odsto) i tri poena (39,3 – 34,8 odsto), bolje je šutirao i imao slobodna bacanja (88,9 – 66,7 odsto), imao je više skokova (34-32), asistencija (21-17) i ukradenih lopti (8-4), te manje
izgubljenih (10-13). Uz više poena iz kontranapada (14-11), Podgoričani su bolje kažnjavali rivala nakon izgubljenih lopti (20-7). Sarajlije su jedino imale više ofanzivnih skokova (12-9) i više poena iz drugog napada (14-11)… – Čestitam mojim igračima na pobjedi. Možda smo zaslužili i ranije da upišemo pobjedu, ali nijesmo imali sreće, ali nam se
to večeras vratilo. Ipak, moram naglasiti da smo tu dozu sreće apsolutno zaslužili, jer su se igrači borili sa sjajnom atletskom ekipom Bosne, koja je fizički vjerovatno najdominantnija u ligi. Dali smo maksimum, pogodili dosta otvorenih šuteva i na kraju stigli do pobjede
i imamo razloga za zadovoljstvo – rekao je Marko Sekulić, trener Podgorice. Aleksandar Damjanović, trener Bosne, priznao je zaslužen poraz svog tima. – Mislim da je Podgorica odigrala dobru utakmicu. Možda smo mi našim pristupom i sla-
bijom energijom dozvolili rivalu da se rastrči i pogodi neke otvorene šuteve. Stalno bili tu negdje u igri, ali je protivnik bio od starta u dobrom ritmu. Pokušavali smo da se vratimo, dolazili na desetak poena zaostatka, neki dobri šutevi su nam izašli iz obruča i na kraju zaslužena pobjeda Podgorice i čestitam im i na trijumfu i na dobroj igri – rekao je Damjanović.
Nakon pobjede protiv Bosne, Podgorica je ostala u igri za prolaz u polufinale, iako ima pobjedu i tri poraza u grupi E, koliko i Helios. Prvoplasirani Zlatibor je nedostižan za sve četiri pobjede, dok Bosna ima skor 2-2.
Međutim, za Podgoricu će biti izazov da se domogne drugog mjesta, jer posljednja dva meča igra u gostima, prvo protiv Zlatibora, a onda i Heliosa. S. J.
Odbojkaški savez Crne Gore obavijestio klubove o kriterijumima i načinu učešća u Srednjoevropskoj ligi
PODGORICA – Odbojkaški savez Crne Gore, shodno odluci Upravnog odbora na sjednici održanoj 13. marta, obavijestio je zainteresovane klubove o kriterijumima i načinu učešća u MEVZA (Srednjoevropskoj) ligi, koja se igra od 2005. godine, i u kojoj nastupaju klubovi iz
Hrvatske, Slovenije, Austrije, Slovačke i Mađarske. Kako je saopšteno iz OSCG, prijavljivanje za učešće u MEVZA ligi traje do 1. maja, a za učešće je potrebno uplatiti 35.000 eura, od čega je 20.000 potrebno uplatiti do 1. juna, a preostalih 15.000 do 1. septembra.
Sredstva za učešće u MEVZA ligi, koje klubovi treba da uplate na tekući račun OSCG, biće iskorišćena za pokrivanje kotizacije, troškove prevoza eki-
pe na turnire, smještaj ekipe na gostujućim turnirima, smještaj gostujućih ekipa i službenih lica tokom organizacije turnira, troškove prevoza i dnevnica MEVZA službenih lica. Ukoliko klub ne ispoštuje rokove za uplatu sredstava, OSCG „može prijavu kluba učesnika za nastup u MEVZA ligi smatrati nevažećom“, a klub koji je otkazao učešće će snositi finansijske i svake druge sankcije, a shodno regulativi MEVZA zonske asocijacije. Jedan od propisanih uslova za nastup u MEVZA ligi jeste
EPCG Superliga za odbojkašice (18. kolo)
PODGORICA – Posljednje, 18. kolo regularnog dijela EPCG Superlige za odbojkašice otkloniće dilemu oko drugog mjesta, koje vodi direktno u polufinale plej-ofa, i presudiće koja će ekipa u baraž za opstanak. Ostalo je već jasno – Herceg Novi je osigurao prvo mjesto, Galeb ispada iz lige, Albatros, Morača i Budva su sigurni učesnici plej-ina, Albatros sigurno sa četvrtog mjesta, dok Gimnazijalac, Jedinstvo i Akademija, koji imaju po pet pobjeda i 12 poraza, u posljednjem kolu vode bitku da izbjegnu pretposljednje mjesto i baraž.
Derbi kola se igra u neđelju u Baru (16 časova) između Lu-
ke Bar i Budućnost voleja. Nekadašnji protivnici u borbi za titulu, bore se za drugo mjesto. Oba tima imaju po 15 pobjeda i dva poraza, a Baranke imaju četiri boda više. Kako o plasmanu prvo odlučuje broj pobjeda, to znači da će pobjednik da ide direktno u polufinale plej-ofa, a poraženi u plej-in. Baranke su, uz Herceg Novi, jedini tim koji je pobijedio Budućnost ove sezone, ali su mlade Podgoričanke jedine „uzele mjeru“ Herceg Novom. Branilac titule će ligaški dio sezone da završi sa utakmicom protiv Jedinstva, koje još uvijek strahuje za prvoligaški status, i pored pobjede protiv Galeba. Naime, u slučaju poraza u Herceg Novog, a pobje-
da klubovi igraju i nacionalno prvenstvo, te da učestvuju u nekom od evropskih kupova. Ipak, očekuje se da za crnogorske klubove nastup u Evropi ne bude uslov za igranje MEVZA lige, makar ne za one koji, inače, ne namjeravaju da nastupaju u evropskim kupovima.
MEVZA zonska asocijacija će odlučiti koliko će mjesta pripasti Crnoj Gori, a konačnu odluku o klubovima učesnicima donijeće Upravni odbor OSCG. Ipak, realno je, kako saznaje Pobjeda, da našu zemlju predstavljaju najviše po dva kluba u muškoj i ženskoj konkurenciji. OK Budućnost, kako je Pobjedi već potvrdio direktor Zoran Vukčević, želi da nastupi sa muškom i ženskom ekipom. S. J.
de Akademije kod kuće protiv Morače, Bjelopoljke će u baraž, bez obzira na rezultat Gimnazijalca protiv Galeba. Kotorankama pobjeda protiv „fenjeraša“ garantuje opstanak, dok Akademiji treba pobjeda protiv Morače i poraz Jedinstva.
Ovo kolo će da otvori meč koji ne nosi veliki rezultatski imperativ. Budva, koja je sa sedam pobjeda i 10 poraza bezbrižna na šestoj poziciji u svojoj debitantskoj sezoni u najjačem rangu, dočekaće ekipu Albatrosa, koja je nedostižna na četvrtom mjestu. Šestoplasirana Budva bi pobjedom, uz poraz Morače, mogla da završi na petom mjestu i u plej-inu ponovo igra s Albatrosom…
Parovi 18. kola – danas: Budva – Albatros (17), Jedinstvo – Herceg Novi (18), Gimnazijalac – Galeb (19). Sjutra: Luka Bar – Budućnost volej (16). Poneđeljak: Akademija – Morača (18). S. J.
Premijer liga u vaterpolu (21. kolo): Crnogorski timovi
Lejkersi ubjedljivo poraženi od Milvokija uprkos sjajnom učinku
PODGORICA – Nikola Vučević još uvijek traži pravi ritam nakon pauze od sedam mečeva zbog povrede lista – crnogorski centar je u pobjedi Čikaga protiv Bruklina (116:110) upisao sedam poena (6-3 iz igre, 2-2 sa linije bacanja), tri skoka i tri asistencije.
ena, a Nik Klakston 18 poena, 14 skokova i pet asistencija. Čikago je deseti u Istočnoj konferenciji sa skorom 28-38, dok je Bruklin 13. sa 22 pobjede i 44 poraza.
Najefikasniji u ekipi Milvokija bio je Janis Adetokumbo sa 24 poena, uz 12 skokova i devet asistencija. Bruk Lopez je dodao 23 poena, dok su po 22 poena postigli Ke-
je 18 je imao re-
Bulse je do četvrte pobjede predvodio Kobi Vajt sa 31 poenom, sedam skokova i četiri asistencije, Kevin Huerter dodao 18 poena, devet skokova, a Tre Džons 18 poena, te šest skokova i šest asistencija. Kem Tomas je bio najefikasniji u ekipi Bruklina sa 24 poena, uz 10 asistencija i šest skokova, Tajris Martin je upisao 19 po-
les, ali to nije pomoglo Lejkersima da izbjegnu poraz od Milvokija (126:106), koji je prekinuo niz od tri uzastopna poraza. Dončić je meč zavr-
vin Porter Junior i Dejmijan Lilard, koji je zabilježio i 10 asistencija. Ostin Rivs je u Lejkersima dodao 28 poena i
ena bio još samo Dalton Neht sa 10 poena. Četvorostruki najkorisniji
ge Lebron Džejms
PODGORICA – Jadran
MTEL je prije pet dana savladao posljednju tešku prepreku ka ovjeri prvog mjesta pred fajnal-for Premijer lige u vaterpolu, ostala su dva lakša ispita – večerašnje gostovanje desetoplasiranom Primorju (19 h) i narednog vikenda meč sa pretposljednjim Solarisom u Herceg Novom.
Ovo je posljednje gostovanje u Premijer ligi ove sezone i izuzetno važan meč za nas. Želimo da zadržimo prvo mjesto na tabeli – istakao je golman Darko Đurović
Jadran je prvi duel s riječkom ekipom dobio lako – 18:12. Đurović, ipak, poziva na oprez pred okršaj na Kantridi.
Dončića
– Primorje je mlada ekipa, ima karakterističan stil igre i biće izuzetno teška utakmica. Nadam se da ćemo biti na potrebnom nivou i odbraniti prvu poziciju pred fajnal-for – kazao je čuvar mreže Jadrana, koji iz 20 mečeva ima 51 bod, koliko i Novi Beograd od kojeg je bolji u međusobnom skoru. Drugom crnogorskom predstavniku u regionalnom takmičenju, sedmoplasiranom Primorcu, ostala su još tri meča – makar bi tako trebalo da bude jer se još ne zna što će biti s gostovanjem Jugu koji želi da igra u Dubrovniku, ali Kotorani ne žele da idu u Gruž shodno dogovoru sa hrvatskim klubovima da se dueli odigravaju na neutralnom bazenu.
utakmicu je propustio zbog povrede prepone. Milvoki je četvrti na tabeli Istočne konferencije sa 37 pobjeda i 28 poraza, dok su Lejkersi nakon trećeg uzastopnog poraza četvrti na Zapadu sa skorom 40-24. Golden Stejt je na svom terenu porazio Sakramento 130:104 i time zabilježio šesti uzastopni trijumf.
Najefikasniji u ekipi Golden Stejta bio je Drejmond Grin sa 23 poena. Džonatan Kuminga je u svojoj prvoj utakmici nakon oporavka od povrede, zbog koje je sa terena odsustvovao od 4. januara, zabilježio 18 poena, Mozes Mudi je upisao 17 poena, dok je Badi Hild dodao 16 poena. Stefen Kari je na ovom meču postigao svoju
4000. trojku u karijeri. U ekipi Sakramenta najefikasniji je bio
Demar Derozan sa 23 poena, uz sedam asistencija i pet skokova. Kijon Elis je dodao 18 poena, dok je Zek Levin postigao 14 poena. Najbolji skakač NBA lige ove sezone Domantas Sabonis je i ovu utakmicu propustio zbog istegnuća tetiva. Golden Stejt je šesti na tabeli Zapadne konferencije sa 38 pobjeda i 28 poraza, dok je Sakramento nakon trećeg uzastopnog poraza deveti sa skorom 33-32.
Rezultati: Detroit – Vašington 125:129, Milvoki – Los Anđeles Lejkers 126:106, Čikago –Bruklin 116:110, Nju Orleans – Orlando 93:113, Golden Stejt – Sakramento 130:104. S. J.
Evropski zimski kup u bacanjima 15. i 16. marta
Amir Papazi predstavlja
Crnu Goru
PODGORICA – Crnogorski
atletičar Amir Papazi nastupiće na 25. Evropskom zimskom kupu u bacanjima, koji će 15. i 16. marta biti održan u Nikoziji.
Nastupiće 302 takmičara – 156 u muškoj i 146 u ženskoj konkurenciji, iz 39 država. Papazi će se takmičiti u disciplini bacanje koplja. Njegov lični rekord iznosi 72 metra, a taj rezultat ostvario je prošle godine
Primorje je mlada ekipa, ima karakterističan stil igre i biće izuzetno teška utakmica. Nadam se da ćemo biti na potrebnom nivou i odbraniti prvu poziciju pred fajnal-for – kazao je čuvar mreže Jadrana Darko Đurović
Tim Vjekoslava Paskovića večeras od 19 sati gostuje Valisu i veliki je favorit protiv ekipe koja ima samo bod. – Valis je posljednji na tabeli, međutim, na svom bazenu zna da bude vrlo težak protivnik. To pokazuju rezultati nekoliko posljednjih utakmica, gdje su protiv favorita do kraja bili u igri. To nas poziva na oprez, moramo od početka da budemo maksimalno ozbiljni – rekao je Petar Ćetković pred utakmicu u Valjevu. – Promijenili su trenera, sigurno će to donijeti određene izmjene u njihovoj igri, ali ipak sve zavisi od nas. Ukoliko budemo pravi, a siguran sam da hoćemo, donijećemo bodove u Kotor – poručio je Ćetković. N. KOSTIĆ
Slovenka na treninzima u Vikersundu oborila svjetski rekord u skiskokovima
na međunarodnom atletskom mitingu u Baru. U disciplini bacanje koplja prijavljena su 22 takmičara iz 19 država. Papazi će na bacalište 16. marta u 15.20 časova. R. P.
Selektor crnogorskih vaterpolista objavio spisak za završnicu Svjetskog kupa
PODGORICA – Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić objavio je spisak igrača za Superfinale Svjetskog kupa, koje će se od 11. do 13. aprila održati u Podgorici. Na Savićevoj listi je 25 igrača: Lazar Andrić, Darko Đurović, Petar Tešanović, Đuro Radović, Vasilije Radović, Danilo Radović, Marko Mršić, Strahinja Gojković, Miroslav Perković, Srđan
Janović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Matija Sladović, Aljoša Mačić, Jovan Vujović, Danilo Stupar, Petar Vujošević, Uroš Vučurović, Đorđije Stanojević, Balša Vučković, Dimitrije Obradović, Nikola Moskov, Filip Gardašević, Savo Ćetković i Dušan Banićević Novo ime kod proslavljenog srpskog stručnjaka je bek Pro Reka Petar Vujošević, bivši mladi reprezentativac i ne-
kadašnji igrač Primorca, među ,,ajkulama“ je ponovo Dimitrije Obradović iz Jadrana, dok na spisku nema standardnih reprezentativaca Bogdana Đurđića i Vlada Popadića Crna Gora će 11. aprila u četvrtfinalu igrati protiv Hrvatske.
Istog dana odigraće se još tri četvrtfinalne utakmice: Španija – Njemačka, Mađarska – Holandija i Grčka – Japan. Pobjednik duela Crna Gora –Hrvatska u polufinalu će igrati sa boljim iz meča Španija –Njemačka.
Tri selekcije sa turnira u Podgorici koje još nijesu izborile mjesto na Svjetskom prvenstvu plasiraće se na šampionat koji se održava u Singapuru od 11. jula do 3. avgusta ove godine.
Mjesto na SP od selekcija koje će igrati u Podgorici već su obezbijedile Hrvatska, Španija i Mađarska. R. A.
PODGORICA – Šampionka Slovenije i svijeta u ski-skokovima Nika Prevc oborila je u petak na treninzima u Vikersundu svjetski rekord. Na prvom (poslije i na trećem) treningu Nika Prevc je letjela 236 metara i tako za 5,5 metara popravila svjetski rekord koji je držala Norvežanka Silja Opset (230,5 metara). Nika, najmlađa od četvoro izuzetno uspješnih ski-skakača iz familije Prevc, nije prva u porodici koja je postavila svjetski rekord. Prije deset godina, 14. februara 2015. njen najstariji brat Peter Prevc upisao je rekordni skok od 250 metara i to na istom mjestu. Međutim, njegov rekord na snazi je bio nešto manje od 24 sata. R. A.
PODGORICA – Italijanska skijašica Federika Brinjone pobijedila je u superveleslalomu, koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u italijanskom La Tuju. Ona je slavila sa rezultatom 57,95 sekundi. Drugo mjesto zauzela je njena sunarodnica Sofija Gođa sa 0,01 sekundom zaostatka, dok je treća bila Francuskinja Roman Miradoli sa 0,05 sekundi zaostatka. Četvrto mjesto podijelile su Švajcarkinje Lara Gut-Behrami i Korin Suter sa 0,35 sekundi zaostatka. Treba svakako istaći da pobjednica prvog superveleslaloma u La Tuju, voženog u četvrtak, Njemica Ema Ajher nije uspjela da završi jučerašnju trku. Brinjone je prva u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1.454 boda, 382 više od drugoplasirane Gut-Behrami, četiri trke do kraja, koje sa sobom nose ukupno 400 bodova.
Gut-Behrami bi morala da pobijedi na sve četiri posljednje trke, a da u isto vrijeme Brinjone na njima ne osvoji nijedan bod, kako bi osvojila titulu Svjetskog kupa. Među te četiri trke nalazi se i slalom, disciplina u kojoj Gut-Behrami nije učestvovala u Svjetskom kupu od 2017. godine. Ako uspije da osvoji Veliki kristalni globus, Brinjone, koja
će 14. jula napuniti 35 godina, postaće najstariji skijaš, u obje konkurencije, koji je osvojio Svjetski kup. Brinjone je ovim trijumfom pretekla Gut-Behrami u plasmanu superveleslaloma i sad je i tu prva sa pet bodova više od Švajcarkinje. Takmičenje u Svjetskom kupu nastavlja se 22. marta, kad je na programu spust u američkom San Veliju. R. A.
Marčinjak o famoznom penalu Alvareza protiv Real Madrida u osmini finala Lige šampiona
Svjetski sankcionisani miting iz Svjetske serije
PODGORICA – Crnogorska paraplivačica Iskra
Dedivanović kao sedmoplasirana u kategoriji S9, sa novim ličnim rekordom, završila je nastup u trci na 100 metara prsno na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije u Linjanu.
U generalnom plasmanu imala je deveto vrijeme u juniorskoj konkurenciji. Dedivanović je trku isplivala za minut, 46 sekundi i 59 stotinki. To je za tri sekunde i 71
stotinku bolje od njenog dosadašnjeg najboljeg rezultata (1:50,30).
Dedivanović je dan ranije za deset sekundi i 47 stotinki popravila lični rekord na 100 metara slobodno.
Trener Danijela Bulatović kazala je da su lični rekordi
Iskre Dedivanović još jedan dokaz njenog napretka i kontinuiranog rada.
– Iskra je pokazala veliku borbenost i snagu. Popraviti lični rekord na takvom takmičenju nije mala stvar, a ona to radi iz dana u dan. Veoma sam ponosna na njen nastup i jedva če-
kam da vidimo šta nam donosi nastavak takmičenja – rekla je Bulatović.
Dedivanović će danas plivati na 100 metara leđno. – Vjerujemo da će Iskra nastaviti sa odličnim rezultatima i novim uspjesima – rekla je Bulatović. R. P.
Podgorica od 20. do 23. marta domaćin turnira Lige šampiona u golbalu
PODGORICA – Vjerovatno
će se decenijama ispred nas pisati i pričati o nevjerovatnoj situaciji tokom penal-serije između Atletiko Madrida i Real Madrida u osmini finala Lige šampiona. Naravno, u pitanju je famozni gol napadača Atletika Hulijana Alvareza u drugoj seriji, koji, ipak, nije bio gol – poništen je. Njegov pogodak zbog duplog dodira sa loptom je poništen, kako su procijenile sudije u VAR sobi.
Konačno se povodom ove situacije oglasio i glavni sudija utakmice Šimon Marčinjak Poljskog arbitra optužuju da je reagovao tek poslije prigovora Kilijana Mbapea. – To uopšte nije tačno. Ja sam bio taj koji je obavijestio VAR sudije da postoji 99 odsto šanse da je Alvarez imao dvostruki dodir sa loptom i oni su to pregledali. Moram da budem iskren, nikada se nijesam suočio sa ovakvom situacijom u svojoj sudijskoj karijeri, ali igrači znaju pravila – rekao je Marčinjak.
UEFA je svojim saopštenjem stala uz sudiju i podržala njegovu odluku. Objavljen je i video, gdje se vidi da je stajaću noga Alvareza imala kontakt sa loptom. – Iako minimalno, igrač je uspostavio kontakt sa loptom, koristeći stajaću nogu prije nego što je šutnuo. Prema sadašnjem pravilu, VAR je morao da pozove sudiju, signa-
Nikšić juri plasman na završni turnir
PODGORICA – Podgorica i dvorana „Verde“ od 20. do 23. marta biće domaćini kvalifikacionog turnira
Lige šampiona u golbalu, na kojem će imati priliku da ugoste sedam nacionalnih prvaka. Biće to treći kvalifikacioni turnir Lige šampiona odigran u Crnoj Gori. Crnogorski golbal predstavljaće ekipa Nikšića, koja je prošle sezone završni turnir u belgijskom Blakenbergu završila sa bronzanom medaljom.
Trener Nikola Čurović kazao je da su nikšićki golbalisti spremni za kvalitetan turnir i ozbiljne rivale.
– Nama je glavni cilj jedno od prva tri mjesta i plasman na završni turnir Lige šampiona,
koji će u Portugalu okupiti deset najboljih klubova Evrope – rekao je Čurović. Nikšić će turnir, na kojem će se igrati po sistemu svako sa svakim, otvoriti 21. marta duelom sa danskom ekipom BSI (13.30 h).
Istog dana sastaće se i sa ekipom Grundogasa iz Krakova (17). Dan kasnije igraće protiv Soluna iz Grčke (10.10), niškog Naisa (13.40) i Stokholma (17.10).
Turnir će završiti 23. marta sa duelom protiv turske ekipe Beledijesa (9.40).
– Svi igrači su zdravi i na raspolaganju, bićemo jači za Slovenca Mateja Ledineka, koji je i prošle sezone nastupao za naš klub. Očekujem dobru igru
i nadam se da ćemo ostvariti naš cilj i napraviti lijepu uvertiru pred Kup nacija koji se igra u Berlinu od 3. do 6. aprila i okupiće 16 najboljih svjetskih i evropskih reprezentacija –kazao je Čurović i najavio da
nikšićke golbaliste u junu očekuje Svjetsko klupsko prvenstvo. – Pokušaćemo da na najbolji mogući način iskoristimo ta takmičenja kako bismo spremni i u vrhuncu forme dočekali za nas najvažnije takmičenje ove godine – Evropsko prvenstvo A divizije, koje je na programu od 28. septembra do 8. oktobra u Finskoj, gdje ćemo imati visoke ambicije – rekao je Čurović. R. P.
lizirajući mu da gol treba da bude poništen. UEFA će imati razgovore sa FIFA i IFAB (Međunarodni odbor fudbalskih saveza) kako bi utvrdili da li pravilo treba da se preispita u slučajevima kada je dvostruki kontakt očigledno nenamjeran – piše u saopštenju UEFA. U Atletiku se ne mire sa ovom odlukom sudijskog tima, a i kako bi kada ih je gradski rival po peti put u posljednjih 11 godina zaustavio u Ligi šampiona. Većina tih poraza bila je bolna – čak dva su u finalima. Uslijedila je reakcija sa „Vanda Metropolitana“ na saopštenje UEFA. – Znamo da greška VAR-a nikad neće promijeniti konačni rezultat. Bez obzira na to koliko je jasna greška, rezultat će ostati. Ali duboko žalimo zbog ovog ,,incidenta“ i njegovog uticaja na nas. Ovo je razbilo nadu miliona navijača i potkopalo izvanredne napore naše ekipe. Uprkos objašnjenju UEFA, frustrirani su jer smatraju da: – Lopta nije jasno pomjerena prije udarca ni u jednom od dostupnih uglova. VAR bi trebalo da interveniše samo u slučajevima jasnih i očiglednih grešaka, a ova odluka je donesena za samo 45 sekundi. Nije u Atletikovoj DNK da traži izgovore. Već gledamo naprijed, na naš sljedeći izazov – nedjeljni susret s Barselonom – stoji u saopštenju Atletiko Madrida. J. T.
PODGORICA – Selektor kadetske reprezentacije Crne Gore Radovan Kavaja objavio je spisak igrača na koje računa za međunarodni turnir u Rumuniji. Na Kavajinom spisku je 21 igrač – golmani Danilo Koljčević (Crvena zvezda, Srbija), Adnan Čekić (Ahen, Njemačka); odbrana Blagoje Uzunovski (Igalo), Andrej Krunić (Kom), Aleksa Đurišić, Lazar Popović (Budućnost), Petar Pavićević (Mladost Lob.bet), Andrej Kumburović (Bokelj), Luka Marković (Stari aerodrom); vezni red Petar Vujović, Matija Rakčević, Andrej Vučković, Vuk Jovović (Budućnost), Stefan Nedić, Nemanja Ajković, Mihailo Marković (Stari aerodrom), Mark Đokaj (Dečić Admiral bet); napad Miloš Šekularac, Luka Vušurović (Stari aerodrom), Petar Rešetar (Budućnost), Nikola Vukoje (Grbalj). Na turniru u Rumuniji, osim domaćina i naše selekcije, učestvuju i reprezentacije Poljske i Ukrajine. Rumunija i Crna Gora igraće u prvom kolu, 20. marta od 11 časova, dva dana kasnije u 14 časova ,,sokoli“ se sastaju sa Poljskom, dok će 24. marta u 15 časova rival biti Ukrajina. R. P.
Autor: Kralj Nikola I PETROVIĆ NJEGOŠ
JA SRETOH
STRICA I OCA
Ja sretoh strica (knjaza Danila, prim. prir.) i oca (Mirka Petrovića, prim. prir.), koje praćaše vojvoda Petar i voj... i Njeguša okolo 50 ljudi i đekoji Bjelica, kao Dragiša Ilin i još đekoji, pa i neko od Čevljana. Sretoh strica sred polja. Oni ne iđahu mučki, no pjevahu i pucahu iz pušaka, dozivajući između ... kroz varoš. Stric nazivaše svakome: „Dobar veče”! Neko odgovara, a neko ne odgovara. Neki skida kapu a neki ... Oni na Danilovo: „Dobar veče” - odgovarali su „Dobra ti sreća”! - A jedan jedini, to je bio barjaktar Markiša Ilin Ivanović, glasovito vikne: „Dobra ti sreća, Gospodaru”. Stric Danilo s pratnjom u sami mrak prođe ispod Biljarde put Manastira, da u crkvi poljubi grob svoga strica i predšestvenika. Bio sam tu. O kakvijem žestokijem suzama ... Pošto je tako dugo vremena klečao pred grobom, pođe pred dveri i ćivot Svetoga Petra. Molio se komad, molio se i nije plakao. Pratnja je čekala u stobor. Kad je izašao iz crkve srešće ga jedan sluga, pa će mu reći: „Za vas je naređeno u gornje sobe u Manastiru. Zapovijedate li izaći gore?” - „Ne, đe je Pero?“ - zapita on. „U Biljardu”. On se uputi od Manastira k Biljardi. A kako naljeze on sa onom svojom četom ljudi bi tijesno sa svakim obzirom. Ja mali provukujem se između onijeh sila ljudskijeh kao jelenče između čestijeh jela i borova. Hoću i ja da pođem s njima. Na vratima velike dvorane stajaše Marko Šutanov, perjanik, jedan od prvijeh privrženika Perovijeh. Tu je bio stric, otac, vojvoda Petar i vojvoda Ivo. U to će neko reći: „Zatvorite vrata!” - Perjanik Marko htje da zatvori, pa će reći Milu Novakovu: „Stoj!” - Milo njemu: „Ne stoj, bogami”. Oni dva viteza upriješe se prema vrata. „Ne ovamo!” - viče Marko. - „Ada kud, no tamo!” - odgovori Milo... motreći se krvavim očima. Mala je stvar tu falila, jedna dlaka, pa da se nečuvena krv prospe i junak junaka ne zakolje. U naokolo sale śeđahu senatori i ostali glavari. Kad nazva stric „Dobro veče” - lagano mu odgovoriše: „Dobra ti sreća!”
A Pero, Đorđije, Stevan Perkov i Novica ustadoše i poljubiše se s njim. „Kako ste svikolici?” - „Svi zdravo!” - Stric opazi đeda moga (Stanka Pe-
Donosimo djelove iz memoara crnogorskog kralja Nikole, objavljenih u knjizi „Rat crnogorski” (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Matica crnogorska, Zagreb, 2009). Izbor je načinio Branko Banjević, a lektura izvršena prema pravopisnim standardima crnogorskog jezika
trovića, prim. prir.), pođe k njemu i u ruku ga poljubi i zapita: „Kako si, tata?” - „Zdravo sam!” Svak opet śede na svoje mjesto, a stolice za Danila nema. On se prošeta po sobi dvatri puta, pa opazivši stolovaču pokojnoga Vladike, oko koje je bio obavijen crni veo, hitro priđe k njoj, ščepa veo i raskide ga, pa śede na stolovač. „E sad nije prazna ova stolica. Gospodo senatori i ostala braćo i gospodo, žalim i nikada prežaliti ne mogu mojega velikoga strica, mojega Gospodara i predšestvenika i vazda ću žaliti što se nijesam ovđe namjerio kad se on upokojio. I mojim tu prisustvom šćahu se izbjeći mnoge nepromišljenosti, koje su od smrti njegove nastupile. Ali kaže se: „Snijeg ne pada da svijet podavi, no da se svakoj zvjerki trag vidi”.
„Striko Pero! - ustajući Danilo viknu - dođi ovamo u drugu sobu” - pa krenu sobama pokojnoga Vladike, koje je Pero već bio sposobio kao svoje. Pero ustade i pođe za njim. Danilo oštro zatvori vrata. Prirodu vruću poznavao je svako Danilovu i mogli su očekivati što može biti, očekivali su svi ma samo da što čuju, da po boji tona u razgovoru čuju o situaciji i o svijema njenim okolnostima. U taj mah začu se vika, da se šćaše čuti u dvoranu od Biljarde. Stevana Perkova bogme ne miri mjesto, no uloži da ulježe kod njih. Čuo sam ... (da je) ... plakao i sa suzama u očima kumio ih je za ljubav i slogu. Dugo je Stefan i s njima govorio, pa je izašao, a oni dva produžili su razgo-
vor i poslije Stefana. Malo nešto spokojnije lice Stefanovo nagovještavalo je uspjeh Danilovoj stranici, a Đorđije, đed moj i Novica puno su se uzdali u jedan međusobni sporazum između strica i sinovca. Nakon punog jednog sata izađoše i oni i bili su mirni i svjesniji, no kada su uljegli bili, pa će stric reći: „Ja ću u Manastir noćas, a śutra ću ovđe u ove sobe strikove”. Na ovo Pero sleže ramenima, pa reče: „Kako hoćeš!” Stric Danilo za tim pođe put Manastira i za njim sva ona povorka njegovih pristalica - stope u stopu. Bože moj, kakvi su ljudi! Tu istu veče, taj isti čas oružaše se nekolicina od Perove partije i pođoše za onom Danilovom.
Cijelu noć orila se pjesma u Manastiru i s prozora grmjele
su kuburlije, a međutim u Biljardi nije se ni živa duša čula. ***
Bog viosko, a prijatelja nema. Rusija, stara naša prijateljica, ohladnjela, skoro ravnodušna postaje sprema nasljedniku knjaza Danila, čovjeka koji se nije mogao složiti sa carskijem agentima kod njega. Od krimskog rata i zaključenog mira u Parizu 1856. g. knjaz Danilo osumnjičen (je) gorenavedenim agentima kao samostalno misleći čovjek, ljut na Rusiju za njeno ravnodušno ponašanje na konfrontaciji mira u Parizu, đe je Ali-paša, pred zastupnicima sila, rekao: „Crna Gora je sastavni dio Turske Imperije!” Nesuglasnost stričeva sa ruskim agentima izrodila se najviše iz ličnih zađevica. Naši dobri prijatelji Rusi,
doma inače razložiti i veoma obzirni, na odstojanju i jerarhiju činova dolazili su kod nas sa nekom naduvenošću, kao u podjarmljeni narod, prosipali su izraze nelaskave ni za vladaoca, ni za narod. Izgledali su skoro kao da im je žao bilo što se knjaz Danilo proglasio za svjetskoga vladara. Oni su mislili da bi uspješnije vršili svoju prevlast u Crnoj Gori kada bi tu bio jedan obični vladika, zato, da njegov značaj malo okrnje, dovaćali su se čak u razgovoru među starijema ljudima, naviknutima ranijem režimu... Zašto knjaz nije izašao u srijetanje sa svještenstvom i litijom kad sam na Cetinje prispio? Zar se tako dočekiva predstavnik Rusije? Zar nemate vi ovđe zvona i topova da pozdravite dolazak predstavnika vaše po-
kroviteljice? Ovi izrazi ruskog agenta stizali su bez svake modifikacije do ušiju moga strica i prilično ga oneraspoložavali, ali se nije činio vješt. Naprotiv, u svome dvoru naredio je da se prirede tome strancu dvije sobe i služba za vrijeme njegova bavljenja na Cetinju. (Riječ je o Petru Nikolajeviču Stremouhovu, novom ruskom konzulu u Dubrovniku, prim. prir.).
Uveče još, preko ađutanta, Rus izjavi želju da se predstavi knjazu i zapita čas. Moj stric zakaže deset ura. Na deset ura evo ti Rusa đe dolazi u sasvim lakoj jutarnjoj toaleti. - „Vi sad iz kreveta?” (reče stric), pogledavši ga neobično. - „Ne, ja sam rano ustao, a čitao sam dugo, pa pošto sam u takvoj blizini s apartmentima Vaše Svjetlosti, mislio sam da sam dovoljno oblačen”. - „Ne, nijeste.... Izvolite poći da se promijenite”imperativno mu naredi knjaz. Sahat poslije dolazi zastupnik ruski oblačen u velikoj paradi. Stric ga ljubezno primi i ustavi ga za ručak, pa da ga tom prilikom predstavi i knjeginji. Na ručku je bio dosta neotesan, afektirajući s knjeginjom kao da ne zna dobro francuski i govorio je ruski. Ova opet ne zna ruski, pa zaludu je probala da s gostom govori uz francuski još njemački, talijanski i engleski, a Rus njegovo isto: „Neponjimaju!” A, međutim, ponjimavao je vrlo dobro i francuski i njemački, no čovjek htio je da pokaže da se u jednom slavenskom dvoru mora govoriti nacionalnijem jezikom, da se inače u zemlji ne širi tuđinština. Ovo je nečesov osobenjak, pomislio je stric, ali opet je ruski činovnik; ja neću da se ljutim na njegov postupak nekorektan.
Prije nego je došao na Cetinje, taj gospodin ustavio se neko vrijeme u Dubrovniku i tu je čuo od izvjesnih problematičnih ličnosti, koje su imale vezu s konsulatom ruskijem u toj varoši, kako je knjaz Danilo ćudljiv, samovoljan, ambiciozan i kako bi dobro bilo da mu se od strane Rusije malo priprijeti, jer s uplivom koji ima u narodu s jednom riječi samo on bi bio kadar odvojiti Crnu Goru od njenih tradicionalnih veza sa Rusijom... da je on jedan opasni čovjek i takve moći i upliva na ljude, da je kadar svakoga zavesti i ignorirati Rusiju kao Dansku ili Švedsku. (Nastavlja se)
Subota, 15. mart 2025.
IV Proleterske
broj
JAVNA RASPRAVA O NACRTU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO - URBANISTIČKOG PLANA OPŠTIN E BAR I IZVJEŠTAJU O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Javna rasprava o Nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Opštine Bar i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu , održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 15.03.2025. godine do 11.04.2025.godine
Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostav ljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica), putem pošte ili predajom na arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 11.04.2025.godine. Takođe, predlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e-maila: pupbar@mdup.gov.me zaključno sa 11.04.2025.godine. Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Bar, u petak 21 marta 2025.godine, u Velikoj sali Skupštine Opštine Bar, organizovati javnu prezentaciju Nacrta Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Opštine Bar, u periodu od 11h-14h
Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave
Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.
069/032-380
Crna Gora
vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine oBavJeŠTava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta “MONTENEGRO ASSETS MANAGEMENT” d.o.o. iz Budve donijeto Rješenje, broj: 03-UPI498/10 od 10.03.2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju ugostiteljskog objekta za smještaj turista – hotel sa pet zvjezdica, na lokaciji koja se nalazi u Bloku B1, dio urbanističke parcele 1.17e, koju čine katastarske parcele 2419/8, 2429/1, 2430 KO Budva, opština Budva. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.
“MONTENEGRO ASSETS MANAGEMENT” d.o.o. iz Budve može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
“MONTENEGRO ASSETS MANAGEMENT” d.o.o. iz Budve je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Klikom na www.cgknjizara.me
možete da naručite knjige uz dostavu
1/9
1/8
O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
O SMRTI do 180 riječi
do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
супруга МИЉА, син МИРКО, ћерке НАТАША и ТАЊА, брат БАЈО, сестра ЗОРА, снахе ДАЈАНА, СЕНКА, МИЛА, РАЈКА и РАДМИЛА, унучад ФИЛИП, МАРКО, ВАСИЛИЈЕ, ЈЕЛЕНА, ЈОВАНА, АНАСТАСИЈА и ДАНИЈЕЛА, праунучад, братанићи,
НОВИЦА, ЛАРА и ЈАНА, снахе НЕВЕНА и ЉУБИЦА, ујак ВУКМАН, тетка ЉУБИНКА, стрина ОЛГА, братанић, братаничне, сестрић и сестрична, браћа од стричева
Subota, 15. mart 2025.
Dragom zetu
BOTI IVANOVIĆU
Najljepšim uspomenama čuvaćemo te od zaborava. MARA i VASKO BOLJEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom i plemenitom stricu
Nikada nećemo zaboraviti tvoju pažnju i toplinu kojom si nas obasipao. Tvoji
GORAN, ANETA, SAVO, GORANA i MILJAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom đeveru
u miru i hvala ti za sve godine pažnje i poštovanja. Tvoja snaha
Posljednji pozdrav dragom tetku
Posljednji pozdrav velikom prijatelju
VUJOVIĆU
od SAVA IVANOVIĆA sa porodicom 719
VUJOVIĆU
Tvoja ljubav i pažnja koju si nam pružao se ne zaboravljaju Počivaj u miru. LJILJANA i RADMILA sa porodicom
Teško je danas oprostiti se od tebe nakon toliko decenija zajedničkog života prožetih ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja po kojoj si časno odio. TVOJA MARIJA
731
Dragom i iskrenom prijatelju posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav dragom i plemenitom stricu VASU
Nikada nećemo zaboraviti tvoju pažnju i toplinu kojom si nas obasipao.
Tvoji FIKO, ZORICA, JOKO i NOVAK
Posljednji pozdrav stricu
VASU Jokovom VUJOVIĆU
Počivaj u miru uvijek ćemo te se sa poštovanjem sjećati.
BRANKA i STOJANKA sa porodicama
Godinu dana je od odlaska naše drage
Posljednji pozdrav dragom zetu
VASU VUJOVIĆU
BAJA IVANOVIĆ sa porodicom
Najljepše dane djetinjstva i mladosti provele smo zajedno. Bila si uvijek posebna, vesela i puna života. Zato nam tvoj iznenadni odlazak teško pada. Posebni ljudi žive u našim srcima i kada nijesu pored nas.
MILICA i JELENA DUBLJEVIĆ
RADOJICA DRAGIĆEVIĆ
Veliki druže, sedam godina je od kada nijesi sa nama. Mnogo nam nedostaješ.
Tvoji: MIKO S , MIKO N , VESKO, MILOŠ, FIĆO, IGOR, DRAGAN, MLADEN, DARKO, VELJKO, JANKO, MARKO, VIDAK
Nema riječi ni suza koje mogu opisati moju tugu. Moja duša odavno pati, ali joj je sad lakše jer ti si sad pored nje. Nedostajete svakog dana, ali uspomene i sjećanja na vas žive. Anđeli moji počivajte u miru.
Kćerka NATAŠA, zet SREĆKO sa svojom porodicom
709
Godina je od smrti mog kuma
MARKA VICKOVIĆA
Prođe godina, dođe i taj mart koji je jako bolan za mene i moju porodicu. Sa ljubavlju i poštovanjem ostaješ u našim srcima voljen i nikad zaboravljen.
ŽARKO BELADA sa porodicom
Subota, 15. mart 2025.
IN MEMORIAM
MILEVA PEJANOVIĆ RADONJIĆ 15. 3. 2021–15. 3. 2025.
TVOJI NAJMILIJI
Jedini naš
Godina dana..., a kao da je juče bilo. Godina dana, kao da su ruke ostale prazne, a srce puno tuge. Smijeh koji smo zajedno dijelili pretvorio se u tišinu koja ponekad vrišti više od riječi. Nedostaješ najviše u sitnicama i u rečenicama koje nijesmo stigli reći. Zauvijek si naš poseban i voljen u svakoj stvari i trenutku koji živimo dalje ovdje bez tebe.
Tvoje TATJANA, JOVANA i DIJANA
Četrdeset dana je od smrti voljenog
Prođe 40 dana od kada si nas napustio. Svaki dan je ispunjen bolom i tugom. Vječno ćeš živjeti u našim srcima, anđele moj. Počivaj u miru.
Ćerka DANKA sa djecom
MILIVOJA
Teško se navići na život bez tebe. Počivaj u miru.
Supruga VJERA
Navršava se 40 dana od smrti
Tužni ali ponosni na tebe. Ostavio si trag koji se ne briše i sjećanje koje ne blijedi. Tvoju plemenitost i dobrotu čuvaćemo vječno u našim srcima. Uža porodica će 16. marta 2025 godine u 9 časova posjetiti tvoju vječnu kuću.
TVOJA PORODICA
713
Sjećanje 15. 3. 2024–15. 3. 2025
MIŠO-PUJA RAŽNATOVIĆ
Sjećanje na TEBE ostaje vječno. Počivaj u miru. Brat ZORAN sa porodicom
Dana 15. marta 2025. navršava se godina dana od smrti našeg voljenog oca i đeda
Dobri naš, tužan je ovaj dan jer podsjeća na rastanak sa tobom. Vrijeme prolazi sjećanja ne blijde, svima nam beskrajno nedostaješ!
Tvoji najmiliji: ZORAN, DRAGANA, ANJA, MAŠA, PETRA i VUKAN
Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni
MIŠO-PUJA RAŽNATOVIĆ
Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe ostaje zauvijek u našim srcima. Brat ILIJA sa porodicom
Tvoji: MIRA, DRAGAN, LEA i TEA BATINIĆ 693
Dragom bratu, šuri i ujaku MIŠO-PUJA RAŽNATOVIĆ
Puja, navrši se tužna godina otkako si otišao na vječni počinak. Uze te zla sudbina koja te presrete na putu do kuće. Uvijek si stizao do željenog cilja, a tog petka nijesi uspio. Boli tvoj prerani odlazak.
Nedostajaćeš za sve trenutke koje donosi život.
715
Subota, 15. mart 2025.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Sa velikom tugom i sjetom obilježavamo godinu dana od smrti našeg voljenog supruga i oca
710
Iako si neraskidivi dio nas i živiš u našim sjećanjima, nedostaješ. Velika praznina i tuga vječno će ostati u našim srcima, a naša ljubav, sjećanja i misli te ne daju zaboravu.
U neđelju 16. marta u 10 sati posjetićemo tvoju vječnu kuću, okititi je cvijećem i zaliti suzama.
Tvoje: GROZDANA, TANJA i NATAŠA
SNEŽANA SJEKLOĆA
Sestro… čuješ li me? Ostaješ rana na srcu, a bol na duši. Čast je bila imati te u životu. Oličenje ljepote i ljudske dobrote, naš si ponos. Sa nama si u našim srcima. Anđele naš, volimo te. Brat SAVO POPOVIĆ sa familijom
Voljenoj tetki
SNEŽANI SJEKLOĆI
Tvoja dobrota, uvijek vedar i nasmijan lik živjeće zauvijek u našim srcima. Oni koje volimo, nikada ne umiru. Bratanić ALEKSA POPOVIĆ sa familijom
707
IN MEMORIAM
14. mart 2018–14. mart 2025.
LJILJANA Vojimirova TOŠKOVIĆ
Nijedan dan bez sjećanja na tebe. U srcu i mislima do kraja života.
Dana 18. marta navršava se godina otkako nije sa nama naš voljeni otac, đed i tast
711
Ova duga i bolna godina dana koju živimo bez tebe, tek su početak ostatka života kroz koji treba koračati samo sa uspomenama. Godina je prošla, ali ni jedan dan bez tebe.
U svakoj priči živiš, u svakom ćutanju se čuješ, svakog trena nedostaješ.
Sve čega se dotaknemo si ti. Od naše tuge jedino je veći ponos na tebe.
Sa vječnom ljubavlju i tugom sjećanje na tebe zauvijek će čuvati
TANJA, LUKA i NEĐO
Našem voljenom mužu, ocu i svekru
Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama. Već nam nedostaje tvoje razumijevanje i ljubav prema svima. Fali tvoja plemenitost, jednostavnost i smirenost, kao i osmijeh koji je bio sastavni dio tvog života. Tvojim odlaskom ostaje velika praznina u našim srcima, neizbrisiv trag tuge, sjećanja i uspomena sa kojim ćemo te vječno čuvati od zaborava.
Tužni ali i ponosni na sve što si bio i što si nam značio čuvamo te u našim srcima, a utjehu tražimo u zajedničkim uspomenama i najljepšim trenucima koje smo proveli sa tobom.
Počivaj u miru, a neka tvoja plemenita duša pronađe vječiti spokoj.
Godina dana je od smrti našeg dragog oca i đeda
Prošla je godina otkako te nema. Prošli su i proljeće i ljeto, a ti nas više ne dočekuješ ispred kuće pod lipom. Prošli su i jesen i zima, a u tvojoj radionici je prazna stolica i radio više ne radi.
Voljele bismo još jednom śeđeti na kauču i viđeti te kako se penješ uza stepenice, nazad iz još jedne šetnje. Još jednom se našaliti sa tobom, zagrliti te, držati za ruku.
Praznina u našim srcima se ne smanjuje, ali sjećanje na tebe i tvoju ljubav nam donosi mir i sreću što smo te imale. Volimo te i nedostaješ nam beskrajno.
Zauvijek tvoje: NATAŠA, ANA i AKI
Godina će skoro otkako si se ponovo sreo sa tvojim drugom Đorđem.
701
Preko 8 planina do mira i tišine NE GLEDAJTE DOLE
BRANU MIĆUNOVIĆU
Ples prijateljstva
Prijateljstvo je ples, Balet povjerenja i međusobne podrške. Ustajemo zajedno, Podržavamo jedno drugo kad padnemo. Kroz uspone i padove, Naše prijateljstvo uvijek sija, kao zvijezda padalica u noći.
Pablo Neruda
Tuguje njena sestra MIRJANA
Obavještavamo rodbinu, kumove i komšije da ćemo u neđelju 16. marta 2025. godine u 10 časova na Novom groblju na Cetinju, posjetiti vječnu kuću našeg Branka. Tvoji: NEĐELJKA, JOVAN i ANDRIJANA
Četrdeset dana je od smrti dragog brata
VUKA Milorada VUKOVIĆA
Dragi brate, nedostaješ svakog dana, tuga i bol ne prolaze
Neka tvoja divna i plemenita duša nađe mir kod tvojih roditelja i braće, a mi ćemo čuvati uspomene na vas Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju
MILIJANA i SLAVICA sa porodicama
697
Prošla
Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomene na tvoj častan i dostojanstven zivot. Nedostaju nam tvoja pažnja i mudri savjeti. Počivaj u miru.
Tvoji najmiliji: LIDIJA, VJERA i ŽELJKO sa porodicama
Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena
MIRJANA Slobodana NIKEZIĆ
Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i komšije da će porodica 16. marta 2025. godine u 11 časova posjetiti Mirinu vječnu kuću. Zahvaljujemo se svima koji su nam izjavili saučešće lično, putem telegrama i telefona, kao i onima koji to uradiše u proteklih četrdeset dana.
716
Nema više njegovog osmijeha sa balkona, ni blage ruke koja nas je pozdravljala, ali uspomene žive u našim srcima.
Iako nije među nama, život je i dalje lijep jer sa sobom nosimo njegove riječi, osmijeh i sve srećne trenutke koje smo proveli zajedno, a drugačijih sa njim nije ni bilo.
Vječno u sjećanju unučadi: MARIJE, MITRA, MARKA, MIRKA, NIKOLE I LJUBICE
Dana 15. marta 2025. navršava se četiri godine od smrti mog voljenog oca
BRANKA pok. Nika PEROVIĆA
Tata, nedostaješ mi puno, ali i dalje živiš kroz moja sjećanja, kroz svaki moj udah i otkucaj srca. S ponosom i neizmjernom ljubavlju ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.
Kćer MARINA sa porodicom
Dana 15. marta 2025. navršava se četiri godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda
BRANKA pok. Nika PEROVIĆA
I danas boli kao onog dana kada si nas napustio. Ostaćeš zauvijek u našim mislima, u svakom koraku, u svakom razgovoru. Nedostaješ nam neizmjerno.
Tvoji najmiliji: JOKE BILJANA, MARINA, MARIJA i BRANKO
Četrdeset dana od smrti moje sestre
MIRJANA Slobodana NIKEZIĆ
Miki, znam da si odmorila dušu. Meni si ostavila veliku prazninu i bol. Živjela si tiho i dostojanstveno. Hvala ti što se sa ponosom mogu zvati tvojom sestrom. Počivaj u miru. Volim te.
Tvoja sestra LJILJA LIJEŠEVIĆ sa porodicom
Ponosni što smo vas imali, a tužni jer smo vas rano izgubili. Čuvamo vas od zaborava.
15. 3. 2024–15. 3. 2025 Navršava se godina dana od tragične smrti našeg dragog
Godina dana je prošla a žal za tobom ne prestaje. Mnogo nam nedostaješ i sve nam je teže. Tješimo se da je ovako moralo biti, a znamo da nije. Nijesi poginuo svojom krivicom već od strane nesavjesnog vozača iz suprotnog smjera. On je svojim bahatim ponašanjem u vožnji tebe poslao u carstvo nebesko, a nama nanio bol do kraja života. Ostaje nam da se nadamo da si na nekom boljem mjestu i da ti naša patnja ne remeti mir.
Danas ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću i uz plamen svijeće moliti se za spokoj tvoje duše.
Vole te tvoji: supruga MILA, sin PEĐA, ćerke IVANA i DRAGANA, zetovi VLADO i VUK, unučad: KRISTINA, KSENIJA i KALINA
717
Draga baba, prođe godina dana bez tebe
Nedostaješ nam beskrajno, voljećemo te zauvijek.
Tvoj unuk MILOŠ DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Dana 15. marta navršava se 20 godina od kada nije sa nama naš voljeni
S ljubavlju i velikim poštovanjem čuvamo sjećanje na tebe i tvoj častan život. Nedostaješ... boli ona praznina kao prvog dana
Ponosni što smo tvoji: supruga SPASIJA, đeca PREDRAG, VERA, GORDANA i JELENA, snaha MIRJANA, unučad: JOVANA, ŽELJKA, MILENA, MILOŠ, MILIVOJE, DARINKA, SAVO, MILUTIN, NIKOLA i ANJA i praunuk LAZAR
U
bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
