16.
BRUTALNA REPRESIJA: Potpredsjednika
DPS-a, koji je juče boravio u Beogradu privatno, priveli na nekoliko sati agenti BIA, zabranjen mu ulazak u zemlju na godinu
Borović: Nema zakonskih uslova da se Vukoviću zabrani ulazak u Srbiju
U BEOGRADU: Miting „15 za 15“ – najveći skup u srpskoj istoriji, studenti ujedinili građane
Olako se donose mjere zabrane, to je stvar političkog trenutka, stranačke ili druge netrpeljivosti. To je već viđeno u režimu Vučića – kaže Borović STR. 2. i 3.
Prepuni bulevari nasmijanih građana sa zastavama, pištaljkama i trubama poslali su poruku da su promjene počele, ne mogu se zaustaviti i samo je pitanje načina na koji će vlast otići. Samozvani lider „srpskog sveta“ ni u najljepšim snovima ne može da mobiliše onoliko pristalica koliko je bilo slobodnih ljudi na ulicama Beograda. Jake žandarmerijske snage i policijski „hameri“ bili su i kod Pravnog fakulteta po završetku protesta, gdje je stajao veliki broj građana i vikao: „Uhapsite Vučića”, ali nijesu intervenisali
PUT KA RJEŠENJU KRIZE: Opozicija i vlast potpisale sporazum
Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev Venecijanskoj komisiji uputiće i predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja
Statistika Instituta za javno zdravlje za posljednjih pet mjeseci
M. BABOVIĆ
Dragan Purko Ivančević, nekadašnji direktor Morskog dobra, poručuje da nas očekuje ljetnja turistička katastrofa
Umjesto da se vodi računa o očuvanju kvaliteta obale i omogućavanju pristupačnih uslova kako za turiste, tako i za lokalne privrednike, svjedoci smo odluka koje izazivaju nezadovoljstvo i nesigurnost u cijelom sektoru - objašnjava Ivančević
POGLED SA STRANE
Predsjednik Srbije je konačno spao na završetak svoje epopeje
Piše: dr Dragan VESELINOV
I do sada je predsjednik Srbije velikosrpskom galamom o povratku na Kosmet, a zatim prisajedinjenjem jednog miliona Bosanaca Srbiji i krađom Crne Gore, odvajao srpski narod od susjeda i od svijeta. Prozren je. Sigurno je da i dalje mnogi nacionalisti u Srbiji priželjkuju opstanak dosadašnje politike, ali je stanovništvo najzad umjesto toga poželjelo prelaz na realni ekonomski i pravedni socijalni život. Njega ne mogu osigurati Vučićeve angažovane sremske medicinske sestre na šest mjeseci bolničkog rada koje su u Pionirskom parku u Beogradu prisilno zadužene da glume studentkinje sa indeksom. A potom spavaju u navodno obližnjem Dodikovom hotelu?
Bivši predsjednik Crne Gore na Global Baku Forumu u Azerbejdžanu
Velikodržavni nacionalizmi opet
oživjeli i prijete stabilnosti u regionu
PODGORICA – Geopolitičke promjene koje su u toku prijete međunarodnom pravu i multilateralnoj arhitekturi na kojoj je počivao globalni razvoj poslije Drugog svjetskog ratakazao je bivši predsjednik
Crne Gore Milo Đukanović na XII Global Baku Forumu u Azerbejdžanu.
Veća iznenađenja, nažalost neprijatna, dolaze, ističe Đukanović, iz zapadne političke hemisfere.
- U evroatlantskom prostoru svjedočimo eskalaciji političkog nereda, prijetećeg nasilja kao metoda rješavanja naraslih protivrječnosti. Kao da svakog dana više pristajemo da je problem u demokratiji. Sve je više lidera u demokratskom svijetu koji uzor pronalaze u autoritarnim modelima upravljanja, pravdajući to efikasnošću - poručio je Đukanović.
Kako kaže, kao da smo svi u potrazi za novim šerifom u gradu.
- Moramo se oduprijeti toj iluziji i biti istrajni u odbrani svojih vrijednosti na kojima smo 80 godina gradili uspjeherekao je između ostalog bivši predsjednik Crne Gore Mi-
lo Đukanović na panelu „Put do mira“, u okviru XII Global Baku Forum u organizaciji Međunarodnog centra Nizami Ganjavi - ističe on. Đukanović je za azerbejdžanske medije kazao da smatra da su geopolitičke promjene izazov za svijet u cjelini.
- Za Evropu, rekao bih posebno, a samim tim i za najmanje razvijeni dio Evrope, kakav je Zapadni Balkan. Na Zapadnom Balkanu još nemamo konsolidovanu stabilnost i nemamo jasno definisanu perspektivu. Velikodržavni nacionalizmi koji su doveli do rata na Zapadnom Balkanu 90-ih godina prošlog vijeka opet su oživjeli i prijete stabilnosti i demokratskom životu u našem regionu – kazao je Đukanović.
Na panelu su učestvovali i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, bivši premijer Izraela Ehud Olmert, bivši predsjednik Generalne Skupštine UN-a i doskorašnji specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Miroslav Lajčak, bivši ambasador SAD-a u UK Philip Lader i drugi. R. P.
Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić!“ posjetio Call centar Muratović: Slušamo probleme i savjete građana
PODGORICA – Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić!“ Boris Muratović posjetio je juče operatere u Call centru i razgovarao sa građanima kako bi čuo probleme sa kojima se suočavaju i savjete za dalji razvoj grada - saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS). - Bio sam u posjeti našim vrijed-
nim operaterima u Call centru koji svakodnevno razgovaraju sa građanima Nikšića kako bi čuli njihove probleme i ideje za razvoj grada u naredne četiri godine. Ofanziva je krenula i nastavljamo dalje – sve do pobjede 13. aprila. Bori se za Nikšić! - kazao je on. Muratović je dodao da će se razgovori nastaviti. R. P.
Odluka Demokrata i Plenuma 083
BRUTALNA REPRESIJA: Potpredsjednika DPS-a i poslanika, koji je juče na nekoliko sati agenti BIA, određena mu na godinu mjera zabrane ulaska
Olako se donose mjere zabrane, to je stvar nekog političkog trenutka, stranačke ili neke druge netrpeljivosti. To znači da je to već viđena stvar u ovom režimu Aleksandra Vučića – istakao je Borivoje Borović, dok su iz DPS-a oštro kritikovali privođenje potpredsjednika te partije
PODGORICA – Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, koji je boravio juče privatno u Beogradu, bio je priveden od agenata BIA na izlasku iz hotela gdje je odsjeo, a nakon što je saslušavan nekoliko sati, napustio je prostorije BIA i u Podgoricu stigao letom u 19.30 sati. Vuković je Pobjedi potvrdio da mu je određena mjera zabrane ulaska u Srbiju na godinu. Advokat Borivoje Borović kazao je za Pobjedu da nije bilo osnova za privođenje Vukovića, niti za određivanje mjere zabrane ulaska u Srbiju, čak i da je, kako je rekao, on podržao studente, što je njegovo ljudsko pravo bez miješanja u unutrašnje stvari države.
- Nije postojao nijedan osnov za privođenje Vukovića. Ja sam na posredan način bio angažovan da postupam u njegovom predmetu kao advokat ukoliko bi došlo do sudskog ili nekog drugog postupka. Imao sam kontakt sa tužilaštvom u Beogradu i saopštili su mi da postupak nije otvoren, što znači da je bio samo na informativnom razgovoru u BIA. Nakon toga Vuković je pušten i otputovao je za Crnu Goru, tako da nijesam imao potrebu za advokatskim angažovanjem –kazao je Borović.
Istakao je da se raspitao o čemu se radi u slučaju privođenja Vukovića.
PODGORICA - Predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković jednoglasno je izabran za nosioca liste
koalicije Demokrata i Plenuma 083 na izborima u Nikšiću. Izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april. R. P.
- U vezi sa situacijom poslanika Vukovića naši nadležni organi su promptno reagovali prema kolegama iz Srbije i poslanik crnogorskog parlamenta je već na putu ka Crnoj Gori – napisao je na mreži Iks Spajić, dok je Vuković i dalje bio u prostorijama BIA.
Ivanović je takođe na mreži Iks napisao da je Vuković „pušten iz pritvora i da je na putu ka Crnoj Gori“.
- U razgovoru s uvaženim kolegom Markom Đurićem in-
Oštro je reagovao na izjavu Spajića potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković, navodeći da se „sljedbenik i poslušnik Andrije Mandića – a samim tim i Aleksandra Vučića drznuo na ovaj način da komentariše privođenje crnogorskog državljanina i građanina Podgorice“. - Sramna izjava sramnog premijera - prokomentarisao je. Naveo je da je „svima jasno –svaki glas za PES završava na kontu „srpskog sveta“. Prva šansa da ih građani demontiraju je Nikšić - napisao je Era-
- Neko ko ne pripada nekoj političkoj opciji koja je na vlasti, iako je bio privatno u Beogradu, čak i da je podržao studente, što je njegovo ljudsko pravo bez miješanja u unutrašnje stvari, ne predstavlja nijedan od zakonskih uslova da mu se izrekne mjera zabrane ulaska u Srbiju. Olako se te mjere donose, to je stvar nekog političkog trenutka, stranačke ili neke druge netrpeljivosti. To znači da je to već viđena stvar u ovom režimu Aleksandra Vučića – istakao je Borović. Provođenje Vukovića oštro su kritikovali iz dijela opozicije, a najviše iz Vukovićevog DPS-a. Iz te partije poručeno je da je hapšenje Vukovića jeftin potez koji predstavlja odraz nemoći i straha, te da je njegov nalogodavac
vić, na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori - napi-
DEZINFORMACIJA
Vojislav Šešelj Mii potpredsjednik
Vuković nije pušten onda kada su to saopštili premijer lojko Spajić Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović Spajić je, povodom privođenja Vukovića, naveo da će „država Crna Gora uvijek i u svakoj situaciji stati uz svoje građane“, ali i upozorio da „ne podržavamo miješanje naših zvaničnika u unutrašnju politiku drugih zemalja - prvo poslanik Knežević, a sada i Vukovićjer isti odnos očekujemo i prema Crnoj Gori“.
ković još nije bio na slobodi.
DNP-a ževića Borivoje Borović
Spajićeva objava razljutila je i predsjednika Milana Kne, pa je upitao premijera da li podržava kada njegov šef poslaničkog kluba i predsjednik skupštinskog odbora za bezbjednost, kako kaže, podrži ruše-
Advokat Veselin Radulović kazao je za Pobjedu da nije bilo pravnog osnova za privođenje Ivana Vukovića - Mislim da je privođenje bilo više zbog nekih političkih razloga, ne vidim pravni osnov zbog čega je on morao biti privođen u ovom momentu i nijesam čuo razloge koji bi opravdali to privođenje. Vjerovatno će nadležni organi Republike Srbije dati objašnjenje zbog čega su to uradili. Za sada,
ne vidimo pravni osnov i organa nakon privođenja i dodao da je država dužna da reaguje kada se njen državljanin nađe u takvim ili sličnim situacijama - da bude privođen a da za to, kako je rekao, makar na prvi pogled, nema pravnog osnova. - Naše institucije su adekvatno reagovale i to je dobro. Nije
vjerovatno će biti da on i nije postojao –kazao je Radulović. Pozdravio je reakciju državnih da reagovale i to dobro. ili funkcioner bilo koje Vidio ju državnih organa kada dešavaju poručio Veselin Radulović
važno ko dolazi iz neke političke partije ili je član ili funkcioner bilo koje partije. Dobro je kako su nadležni odreagovali. Vidio sam u medijima saopštenja sa određenih adresa, konkretno od Filipa Ivanovića i to je dobro. Uvijek treba pozdraviti ovakvu reakciju državnih organa kada se dešavaju ovakve situacije - poručio je Radulović. J. R.
juče boravio u Beogradu privatno, priveli ulaska u zemlju, poruka advokata jasna
Vuković: Kad opet budem u Srbiji, nadam se da to neće biti država u kojoj se ljudi privode zbog objava na mrežama
- Nakon što mi je izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Srbiju, vratio sam se u Crnu Goru. Nadam se da, kada opet budem u Srbiji, to neće biti država u kojoj se ljudi privode zbog objava na društvenim mrežama – napisao je na mreži Iks Ivan Vuković, nakon što je juče došao u Crnu Goru iz Beograda. - Uvijek uz studente - naveo je Vuković. Istakao je i da je naišao na korektan odnos službenika BIA.
nje ustavnog poretka u zemlji čiji je bio državljanin.
- Je li to i tvoj stav? Onda budi karakter i podrži i „kamosjutraše“, i oni su nečija djecanaveo je on, ističući da to pita iz jednog razloga.
- Kad ti je trebalo, više si poruka obožavanja i divljenja poslao Aleksandru Vučiću nego ja mojoj ženi dok sam joj se udvarao. Ja ne mijenjam ni kape ni strane kako vjetar duva, posebno onaj sa Beograda na vodi - zaključio je Knežević.
Knežević je prije oglašavanja Spajića „zamolio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da, kako je kazao, bez obzira na sinoćnje agentursko i pučističko djelovanje u Beogradu deklarisanog srbomrsca i stranog državljanina Ivana Vukovića, iskoristi svoj institucionali uticaj i zamoli nadležne organe da ovaj bude pušten na slobodu“.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović napisao je na mreži Iks da zahvaljuje diplomatama Ambasade Crne Gore u Beogradu na, kako je naveo, „brzoj i efikasnoj reakciji, te pravovremenom uspostavljanju komunikacije s kolegama iz Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije sa ciljem rješavanja nastale situacije“.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je za TV Prva da „podrška koju je dao Vuko-
vić nije bila prava i umjesna“.
- Valjda imam više prava da komentarišem situaciju u Srbiji od Ivana Vukovića. Mislim da podrška koju je dao Vuković nije bila prava i umjesna – kazao je Mandić, dodajući da bi „ovo bilo slično kao da je on podržao Plenkovića ili Milanovića“.
- A niko se toj podršci ne bi radovao. Postoje neke stvari koje su prikladne i umjesne a neke koje su neumjesne. To je bilo neodgovorno - smatra Mandić.
BRUTALNA REPRESIJA
Predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović poručio je da „što je vlast nesigurnija, to je represija brutalnija“. - Privođenje Ivana Vukovića ne pokazuje njegovu slabost, već slabost onih koji su, bez ikakve potrebe, posegli za ovakvim činom. Kad nestane argumenata, ostaje samo sila – a to je siguran znak krajaporučio je Šehović u objavi na društvenoj mreži Iks. Portparol DPS-a Miloš Nikolić podsjetio je na mreži Iks da je svojevremeno pokojni Miško Vuković uhapšen na moskovskom aerodromu.
- Danas je njegov bratanić građanin Podgorice, uhapšen od Vučićeve policije u Beogradu. Porodična tradicija hapšenja od diktatorskih režima je nastavljena. Jeftin potez ko-
ji predstavlja odraz nemoći i straha - napisao je juče Nikolić na platformi Iks.
Demokratska partija socijalista saopštila je da je hapšenje Vukovića najavio juče ujutru ideolog aktuelne srpske vlasti – Vojislav Šešelj.
- U strahu su očigledno velike oči – toliko velike da se plaše univerzitetskog profesora i poslanika u Skupštini Crne Gore i vide ga kao prijetnju po ustavni poredak. Uostalom –kad vas hapse po nalogu Šešelja, znate da ste na pravoj strani političke borbe – saopštili su iz DPS-a.
Šešelj je juče ujutru na jednoj srpskoj televiziji upitao zašto nije uhapšen Ivan Vuković. - Što je potpredsjednik stranke Mila Đukanovića radio tamo? U toj rulji koja je napadala studente pred zgradom predsjedništva. On je saučesnik. Kad se nalazite u grupi kriminalaca koji kamenuju nekoga, vi ste odgovorni što ste član te grupe iako nijedan kamen nijeste bacili. On je svojim prisustvom to podržavao i nije kasno ni danas da ga uhapse - kazao je Šešelj. Vuković je noć uoči privođenja objavio na društvenim mrežama kratak video sa dočeka studenata u kojem je napisao kratku poruku: „Uvijek uz studente“. U Beogradu je boravio sa partnerkom Slađanom Vujačić iz privatnih razloga. I. KOPRIVICA
PODGORICA - Na sastanku održanom u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji (VK) najkasnije sedam dana nakon sporazuma, u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović
To se navodi u saopštenju Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
- Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev Venecijanskoj komisiji uputiće i predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. 12. 2024. godine - stoji u saopštenju Delegacije. Nakon potpisivanja ovog sporazuma, kako se navodi, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje
funkcionalnosti Skupštine. - Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, sa ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - saopšteno je. Pored toga, dodaje se, posti-
gnuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“. - Pored ambasadora Satlera i potpisnika sporazuma, sastanku su prisustvovali predstavnici PES-a Boris Pejović i Bojan Božović - navedeno je u saopštenju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. R.P.
BEOGRAD - Građani pobunjenog društva pokazali su na mitingu u Beogradu „15 za 15“ da su daleko brojniji od paralelenog svijeta koji vodi Vučić i njegov režim. Ljudi koji su preplavili centralne beogradske ulice mirno su se suprotstavili orvelovskoj propagandi, lažima i ucjenama kojima su izloženi već 13 godina. Studenti su poručili da je do sada u Srbiji mijenjano samo „lice sistema ali ne i sistem“ i sada treba da se izgradi društvo u kojem „funkcionišu institucije“ i rade nezavisno u interesu svih građana i pozvali građane da istraju u toj borbi.
Kroz Beograd se moglo samo pješke: sa jedne strane „pumpali“ su građani na skupu slobode, sa druge strane „pumpao“ je režim preko svojih medija orvelovsku propagandu da se ništa ne dešava i stacionirao svoje batinaše u Pionirski park.
Policija je saopštila da je u piku bilo 107.000 ljudi i da su mahom bili iz unutrašnjosti. Prepuni bulevari nasmijanih građana sa zastavama, pištaljkama i trubama poslali su poruku da su promjene počele, ne mogu se zaustaviti i samo je pitanje načina na koji će vlast otići. Samozvani lider „srpskog sveta“ ni u najljep-
Veličanst V en događaj u Beogradu: Miting „15 za 15“ – najveći skup u srpskoj istoriji, studenti
Prepuni bulevari nasmijanih građana sa zastavama, pištaljkama i trubama poslali su poruku da su promjene počele, ne mogu se zaustaviti i samo je pitanje načina na koji će vlast otići. Samozvani lider „srpskog sveta“ ni u najljepšim snovima ne može da mobiliše onoliko pristalica koliko je bilo slobodnih ljudi na ulicama Beograda
šim snovima ne može da mobiliše onoliko pristalica koliko je bilo slobodnih ljudi na ulicama Beograda. More ljudi koje se slilo u Beograd podržavaju studente u ispunjenju njihova četiri zahtjeva. U nastojanju da ih ispune studenti su prepješačili Srbiju uzduž i poprijeko, probudili su narod koji je završio na skupu u Beogradu – najmasovnijem do sada u isto -
riji Srbije. Nekoliko stotina hiljada ljudi pokazali su želju za normalnom državom i mirnim ispunjenjem zahtjeva studenata i pitanje je koliko je ovoliki broj ljudi delegitimisao vlast i da li će to biti njen kraj?
Dosta je poniženja „Pumpaj, pumpaj“ orilo se na svakom ćošku od onih koji su godinama bili ponižava-
Žandarmerija „čuva“ institucije od građana
ni, maltretirani i ucjenjivani. Poručivali su: „Sada je dosta“, „Nemamo pravo na strah“ „Nema nazad“, „Moramo da stvorimo normalne uslove za našu zajednicu“, „Mnogo je korupcije i zla uveo režim“, „Moramo biti pristojni i dostojanstveni i mirom i dobrotom pobijediti zlo“, „Podržavamo ovu mladost, istinu pravdu i poštenje“. Zabrinutost da sve prođe mirno bila je velika, ali sigurnost je ulivao ogroman broj mirnih ljudi na ulicama i redari studenti koji su opominjali građane kuda da se kreću. Podršku su im pružali bajkeri na motorima i veterani 63 padobranske brigade koji su
Uhapšena dva mladića u incidentu kod Pionirskog parka
Dva mladića su uhapšena pored zaštitne metalne ograde Pionirskog parka, ali nije saopšten njihov identitet U momentu dok je na Slaviji bilo sve mirno i dok su govorili studenti desio se incident kod Pionirskog parka. Iz parka su poletjele kamenice, topovski udar i flaše ka ljudima koji su bili nasuprot njih kod Doma Narodne Skupštine. Iako je bio vidljiv veliki broj policajaca oni nijesu reagovali, a studenti koji su bili kod Skupštine skinuli su redarske prsluke i rekli da je protest završen. - Ne snosimo dalju odgovornost za dešavanja na ulicama, za nas je protest završen, povlačimo se na fakultete - napisali su studenti na Instagramu. Inače jake žandarmerijske snage i policijski „hameri“ bili su i kod Pravnog fakulteta, gdje je stajao veliki broj građana i vikao: „Uhapsite Vučića“, ali nijesu intervenisali. MUP je saopštio da je na više lokacija u centru Beograda bilo više incidenata i tuče u kojima su napadani policajci.
čuvali zgradu Skupštine Srbije u Ulici kralja Milana. Veoma guste rijeke ljudi slivale su se ka glavnoj zgradi Skupštine Srbije ka Trgu Ni-
Dačić: Privedeno 13 osoba
- Noć uoči mitinga bilo je više incidenata i uhapšeno je 13 osoba - rekao je Ivica
Dačić, ministar unutrašnjih poslova za RTS uz porukuNiko ne smije da bije druge.
Dačić je potvrdio da su svi incidenti bili usmjereni ka Pionirskom parku kao i da
je bilo pokušaja paljenja traktora koji su uokvirili park i gađanja učesnika skupa u Pionirskom parku. - Policija je intervenisala samo u slučaju nužde neophodne za očuvanje i uspostavljanje javnog reda i mira - rekao je Dačić.
kole Pašića, ali mnogi su ostali zaglavljeni u Ulici kralja Milana, drugi su svjedočili da su Brankov most prelazili dva sata, velike gužve bile su
Navodeći da postoje mnoge ekstremne snage koje žele da iskoriste ovaj skup da naruše ustavni poredak, prijete drugim učesnicima ili državnim funkcionerima, Dačić je zaključio - Uloga policije je da spriječi bratoubilački rat ili bilo koje ekstremizme.
Vučić priznao da je bio „veliki protest“
Iznenađujući broj ljudi došao je iz unutrašnjosti
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se nakon jučerašnjeg velikog studentskog protesta u Beogradu. On je rekao da želi da izrazi zadovoljstvo što je održan „jedan veliki protest, uz ogromnu negativnu energiju i gnjev i bijes koji su iskazivani prema vlastima, ali da nije bilo stradalih i teško povrijeđenih“.
Vučić je rekao da je povrijeđeno ukupno 56 osoba, ali da niko nije sa teškim povredama. Uhapšene su 22 osobe.
- Procjene tri naše različite službe su, od vojne - da je
bilo 88.000, do policije, čije je konačna procjena 107.000. BIA je procijenila nešto između - rekao je Vučić dodajući da je iznenađujući broj ljudi na protest došao iz unutrašnjosti, kako sa juga, tako i sa sjevera zemlje.
Vučić je negirao optužbe da je na protestu korišćen zvučni top, nazivajući te tvrdnje sramotnim. -Mi pendrek danas nijesmo podigli. Trpjeli su policajci… U Pionirski park je ubačeno više od 60, što topovskih udara, baklji, kamenica, broj im se ne zna. Oštećeno je i uništeno više od 100 trakto-
kod Opštine Novi Beograd, na Autokomandi. „Atmosfera je veličanstvena“, poručivali su građani, bez obzira što dosta njih nije uspjelo da se probije do Slavije gdje su govorili studenti. Krakovi ulica koje su izlazile na Slaviju bili su prepuni.
Zastrašivanje nije uspjelo
Od prvobitne namjere studenata da skup počne ispred Doma Narodne Skupštine kod Trga Nikole Pašića se odustalo - zbog mogućih provokacija iz Pionirskog parka. U njemu je režim stacionirao prvo „studente koji žele da uče“, zabranjene Crvene beretke i pristalice SNS-a. Oni su opkoljeni žandarmerijom i jakim policijskim snagama, traktorima bez registarskih oznaka i vlasnika. Dva dana prije skupa batinaši, koji su tukli ljude u Novom Sadu i demolirali Gradsku kuću, dovedeni su u Pionirski park uz dnevnice - što je dokumentovano na snimcima.
Kako je rastao broj ljudi ispred Skupštine Srbije, rasla je i opasnost od provokacija iz Pionirskog parka i građani su usmjeravani da se pomjere. Tim potezom studenata srušen je scenario direktnog sukoba koji bi pomogao režimu da izađe iz najveće društvene krize do sada.
Poruke studenata: Često prekidani ovacijama studenti su na Slaviji podsjetili okuplje-
ra srpskih domaćina - rekao je Vučić navodeći da bi bez traktora teško zaustavili krvoproliće.
Još jednom je ponovio da jučerašnji skup nije bio prijavljen, nazivajući ga pokušajem obojene revolucije.
-Ponosan sam na činjenicu da 99 odsto studenata blokadera ne želi incidente.
Oni su i večeras poslije prvih incidenta, ali i međusobnih svađa napustili skup i rekli „ovo nije naše“- rekao je Vučić.
U nastavku obraćanja, Vučić je pozvao studente da dobro i pošteno, bez pritiska, kako je rekao, lažnih ekspertskih grupa, dobro analiziraju ostala tri zahtjeva, pa će vidjeti da su ispunjeni.
- Gorko se kajem što sam ga ispunio - rekao je Vučić.
ne na sve skupove do sada koji su održani u tri velika univerzitetska centra: Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu. „Gazili su nas, izlazili smo sa još više motivacije. Pješačili smo, nosili štafetu slobode i uvijek odlazili sa porukomniko nije umoran. U Novom Pazaru svi studenti stajali jedni do drugih. Sve to ostavilo je neizbrisiv trag kao i rane koje ste nam previjali. Nećemo dozvoliti: da korupcija ugrozi bilo čiji život kao što je usmrtila 15 ljudi u Novom Sadu, da nas lišavate slobode, da funkcioneri jedne partije organizovano napadaju studente, da gazite ljekare, studente - rekla je studentkinja i konstatovala da su ih javni medijski servis i sam vrh države vrijeđali od početka blokada. - Postigli smo mnogo i pokazali da su promjene moguće kada se ujedinimo. Pozivamo vas da u svakoj sredini učestvujemo zajedno, možda će ovo biti trenutak kada će vlast osjetiti da ne trpimo nepravdu. Ono što činimo danas određuje život svih nas sjutra - naveli su studenti u obraćanju.
ispuniti Z ahtjeve
Uz himnu države i studenata mješoviti hor profesora iz cijele Srbije pjevao je pjesme o Srbiji – nakon čega je uslijedila 15- minutna tišina za poginule u Novom Sadu, a zatim i buka.
U mnoš tvu poruka koje su upućene sa skupa najvažnija je da se moraju ispuniti četiri studentska zahtjeva. – Jedna je stvar zašto je nad-
strešnica pala, a druga je zašto je 15 ljudi poginulo na gradilištu i ko je odgovoran - poručili su inženjeri sa protesta i jasno rekli - Ne prihvatamo da je kriva struka. Naime u dokumentima o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu koji su objavljeni djelimično, što je prvi studentski zahtjev, stoji da je ovaj objekat u momentu otvaranja još bio gradilište. Uprkos tome njega je otvorio Vučić pokazujući kojom brzinom država uz pomoć kineskih firmi radi projekte. Inženjeri insistiraju da se njihove uhapšene kolege, koji su u pritvoru, brane sa slobode. Građevinski fakultet u Beogradu je više puta upozoravao da njihov profesor dr Milan Spremić treba da se pusti iz pritvora jer nije odgovoran za što se tereti u optužnici. violeta CvejiĆ
Picula o zabrani ulaska stranim novinarima u Srbiju
Istina se teško može zaustaviti na granici
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kritikovao je srpske vlasti nakon što je dan ranije dio novinarskih ekipa, uključujući hrvatske, zaustavljen na granici pod obrazloženjem da predstavljaju bezbjednosni rizik uoči velikih protesta protiv vlasti predsjednika Aleksandra Vučića.
Picula je incident okarakterisao kao „dokaz nedemokratskog ponašanja srpske vlasti, upozorivši da takve mjere ne mogu da spriječe širenje istine“.
- Novinari se mogu zaustaviti na granici, ali istina se teško može zaustaviti na granici. Vlast koja pokušava da zaustavi istinu sigurno nije demokratska, ali očito ima razloga da pokuša da zaustavi istinu o sebi kako ne bi bila proslijeđena u svijet - kazao je Picula.
Prema njegovim riječima, jučerašnji događaj samo je nastavak dugogodišnje prakse „režima Aleksandra Vučića“ koji unutar Srbije sistematski onemogućava novinare da „prenose istinu o prirodi tog režima“.
Fajnenšel tajms: Podrška Vučiću znatno opala, 55 odsto građana mu ne vjeruje
Istraživanje javnog mnjenja rađeno za potrebe vlasti Srbije, u koje je Fajnenšel tajms imao uvid, pokazalo je da je podrška predsjedniku Aleksandru Vučiću znatno opala i da povjerenje u njega ima svega trećina ispitanika, a da mu 55 odsto ne vjeruje. Sa druge strane, srpske studente koji mjesecima protestuju i drže fakultete u blokadi, podržava 58 odsto ispitanika, piše u tekstu Faj-
nenšel tajmsa „Srbi stižu u Beograd: Vrijeme je za kraj režima“, o protestu u Beogradu u subotu. - Interno vladino istraživanje javnog mnjenja, koje je Fajnenšel tajms dobio, pokazuje da je podrška Vučiću i njegovoj Srpskoj naprednoj stranci znatno opala: 55 odsto ispitanika mu ne vjeruje, dok svega trećina ima povjerenje u njegovo vođstvo. Studenti imaju podršku od 58 odsto
- navodi se u tekstu londonskog lista. U tekstu, između ostalog, piše i da stotine hiljada Srba protestuju zbog Vučićeve represije i korupcije, i da time prkose strahovima od nasilnog obračuna vlasti sa demonstrantima. Skupština Srbije je zaključana, a zapadne ambasade u Beogradu su upozorile svoje državljane na opasnost od nasilja, što podsjeća na kraj režima
Osvrćući se na protest, Picula je rekao kako nije jasno „je li riječ o etapi protesta ili je riječ o njihovoj kulminaciji“. Picula je ocijenio i kako „eskalacija samog sukoba“ nije u interesu niti demonstranata niti vlasti.
Upitan o mogućoj reakciji Hrvatske na zabranu ulaska novinarima u Srbiju, Picula je odgovorio kako bi reakcija hrvatskog ministarstva spoljnih poslova „trebalo da bude odlučnija“. - U najmanju ruku treba pozvati diplomatskog predstavnika Srbije u Zagrebu i pitati ga za razloge zašto se to događa i do kada će se to događati - kazao je Picula.
Slobodana Miloševića prije 25 godina, navodi londonski dnevnik. List navodi da su višemjesečni protesti prerasli u najveći izazov za Vučića, kojeg opisuje kao „ministra propagande za vrijeme Miloševića“, ali dodaje da je on uspijevao da politički preživi masovne demonstracije. Fajnenšel tajms, između ostalog, prenosi i izjavu beogradske studentkinje Anđele Radojević da su se „složili da je vrijeme za kraj režima jer je život vrijedan življenja moguć tek poslije toga“.
Sindikat uprave i pravosuđa najavio da će sjutra ponovo da organizuje protest ispred Vlade, tražiće da se poboljšaju uslovi rada zaposlenih
PODGORICA – Sindikat uprave i pravosuđa najavio je da će u ponedjeljak, 17. marta, ponovo ispred Vlade organizovati protest sa kojeg će zatražiti od nadležnih da ispune zahtjeve i unaprijede položaj zaposlenih. Predsjednik ove organizacije Nenad Rakočević kazao je Pobjedi da su im ,,zavezane ruke“ za radikalizaciju, jer im Zakon o štrajku ne dozvoljava bilo kakvu obustavu rada.
-Da ne prođemo kao prosvjetari na sudu. Jedino možemo da organizujemo proteste i podignemo problematiku na viši nivo tako što ćemo se žaliti i predstavnicima Evropske unije – kazao je on. Prosvjetari su prošle godine štrajkovali, tražili su veće zarade, obustavili nastavu tri dana, nakon čega je resorno ministarstvo podnijelo tužbu protiv njih. Dokazano je na sudu da je štrajk organizovan mimo zakona.
Na prošlom skupu istaknuto je da službenici rade u nehumanim uslovima, daleko od evropskih standarda, ali da se od njih traže evropski rezultati. Pozvali su sve ministre da se javno izjasne da li smatraju da službenici treba da imaju veće plate
PODGORICA – Zvanično - turistička sezona uskoro počinje. U praksi - sve ukazuje na to da Crna Gora opet kasni. Dok konkurencija ubrzano podiže standarde i privlači goste, kod nas su plaže i dalje nedefinisane, zakupci u neizvjesnosti, a država nesposobna da donese ključne odluke na vrijeme.
Žaliće se e U Rakočević kaže da država prema Evropskoj uniji ne može da ispuni uslove koji su prožeti kroz pregovaračko Poglavlje 19 - socijalna politika i zapošljavanje, ukoliko se ne ispune zahtjevi radnika javne uprave i pravosuđa, jer se tiču pitanja socijalne pravde, ravnopravnosti… Predsjednik Sindikata ispričao je da su nakon prošlog protesta imali sjednicu Savjeta za reformu javne uprave, na kojoj je bio i premijer Milojko Spajić, ali navodi da nijesu uspjeli da se dogovore oko bilo kakvog zahtjeva. Rakočević navodi da ga je Spajić upućivao da razgovara sa ministrom javne uprave, te da mu je Rakočević odgovorio da sa njim imaju komunikaciju, ali ne i sa premijerom. -Rekao sam da su otvorena vrata ministra javne uprave za nas, ali da su premijerova zatvorena. Nije bilo nikakvog dogovora – kazao je Rakočević. Poručuje da neće odustati od protesta.
Na prošlom skupu je istaknuto da službenici rade u nehumanim uslovima, daleko od evropskih standarda, ali da se od njih traže evropski rezultati. Pozvali su sve ministre da se javno izjasne da li smatraju da službenici treba da imaju veće plate. Sindikalci su stava da Vlada
Jedan od zahtjeva Sindikata uprave i pravosuđa koji su uputili nadležnima tiče se rješavanja pitanja štrajka, te traže da se promijene propisi i omogući im se pravo na radikalizaciju kada smatraju da su im prava ugrožena. Radnici javne uprave i pravosuđa sa prošlog protesta koji je organizovan ispred Vlade zatražili su bolje uslove za rad – veću platu, jer im je obećano uvećanje 25 odsto, a kažu da su dobili samo pet odsto, u prosjeku 30-40 eura. Traže da im se riješi i stambeno pitanje, te su ponovili i zahtjev da ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naida Nišić treba da podnese ostavku zbog, kako su rekli, niza nezakonitih radnji.
prema 23.000 zaposlenih javne uprave i pravosuđa, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima ima potpun odnos pravnog i opšteg diskontinuiteta i diskriminacije. Poručili su da je sve jasno kada zaposleni dolaze da protestuju ispred zgrade Vlade, gdje rade.
Naveli su da su njihove zarade daleko najmanje u državi i one su u prosjeku srednje stručne spreme sa 20 godina staža 610 eura, a visoke s tručne spreme 820 eura.
Iznijeli su podatak da novozaposleni sa mjesec dana staža i osnovnim nivoom obra-
zovanja ima 600 eura platu. Traže hitno pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto 2024. i dodatnih 10odsto 2025. godine. s porni potezi n išić Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević obrazložio je da traže smjenu Nišić, jer je ,,svojim nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanje kredibilitet čitave Vlade“.
-Predmet njenih postupaka je trenutno aktivan pred Specijalnim državnim tužilaštvom, a imamo i potvrdu Upravne inspekcije gdje ministarka nije postupila zakonito jer nije tražila od Vlade razrješenje i novo postavljenje četiri v. d. predstavnika visoko rukovodnog kadra iz ministarstva. Ministarka je tim nezaposlenim licima omogućila da odlučuju, potpisuju i donose rješenja, na kraju im je dala i zaradu iako im je zvanično istekao mandat na te pozicije. Nanijeta je šteta državi i u pravnom i materijalnom smislu – naveo je Rakočević. Istakao je da je Nišić predložila Vladi, a Vlada postavila za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje lice koje je delegirao Savez sindikata, bez ikakve provje-
re, a ta osoba koja je nezaposleno lice, nije, niti može biti član bilo kojeg sindikata. -To nezaposleno lice je dobilo otkaz jer je zaposlen na nezakonit način u vrijeme 41. vlade. Lice koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama treba da se bavi problematikom zakonitosti zapošljavanja koja je nadležnost i ingerencija Zavoda za zapošljavanje, apsurd i rasulo - naveo je on.
Rakočević je kazao da je osnov rada Nišić saradnja sa sindikatima, ali da im ne odgovara na sijaset zahtjeva za sastanke.
- Očekujemo od trenutno najsvjetlije tačke Crne Gore Vladimira Novovića kao i od vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da obavezno promptno reaguju i obrate posebnu pažnju na ovaj slučaj naših podnijetih prijava protiv ministarke i drugih lica – naveo je Rakočević.
z ahtjevi
Sindikatu nije poznat razlog zašto, kako kažu, Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge, ali da pretpostavljaju da se to radi zbog projekta ,,Velje brdo“, ,,gdje se zbog uskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu“.
Zahtijevaju izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana. Na protestu je zatraženo i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem. -Samo za političke partije se ove godine izdvaja 7,5 miliona eura, a za nas nema eura, kakvo licemjerje... Sindikati u svom opisu posla i djelovanja su potpuno odvojeni od politike, bave se isključivo socijalnom politikom, ali ne smijemo ćutati kada dnevna politika direktno utiče i ugrožava standard i prava naših radnika. Mi nijesmo ćutali ni u najtežim vremenima autokratije, a nijesmo ćutali ni u vremenu bitisanja novih postavki vlada poslije 30. avgusta 2020. godine –poručeno je sa prošlogodišnjeg protesta.
n. Đ U r Đ evac
Tender za zakup morskog dobra, koji je trebalo da bude završen na vrijeme, ne samo da je zakasnio, već je postao epicentar nezadovoljstva. Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore i nekadašnji direktor Morskog dobra, oštro kritikuje trenutni model upravljanja.
Kvalitet ili zarada
- Da li je cilj turistička održivost i kvalitet usluge ili isključivo maksimizacija prihoda od zakupnina – pita se Ivančević, ukazujući na opasnost kratkoročnog pristupa koji već sada ugrožava ugled destinacije. Novi model zakupa praktično istiskuje dugogodišnje partnere koji su ulagali u kvalitet, dok se prostor daje neprovjerenim zakupcima. Odluke donošene bez strateške vizije sada se odražavaju na cijeli sektor: nestabilnost na tržištu, nesigurnost turoperatora i narušavanje imidža crnogorske obale kao uređene destinacije. S druge strane, dok Albanija i druge regionalne destinacije nude sigurnost i stabilnost zakupcima i investitorima, Crna Gora, pod teretom birokratskog haosa i neplanskih odluka, gubi utrku. Turistička industrija, umjesto da bude motor razvoja, postaje žrtva loših odluka i nesposobnosti sistema da odgovori na osnovne zahtjeve tržišta. - Iako prve organizovane grupe stižu već naredne sedmice, što znači da sezona zaista počinje, bojim se da destinacija još uvijek nije u potpunosti spremna. Sada bi već sve trebalo da bude u funkciji – uređena turistička mjesta, izletišta, a kupališta jasno definisana i pripremljena. Posebno jer u aprilu zvanično počinje i kupališna sezonanaglašava Ivančević. Podsjeća da je u vrijeme kada je obavljao funkciju direktora Morskog dobra, prije više od 20 godina, ključna tema u saradnji s nadležnim državnim organima bila upravo politika upravljanja obalnim pojasom. - U to vrijeme postojala je dilema koju smo morali razriješiti kako bih mogao da stupim na dužnost – da li korišćenje plaža i morskog dobra treba da služi primarno za ostvarivanje maksimalne zarade kroz visoke zakupnine ili da se postavi balansirana politika koja će omogućiti dugoročnu održivost i razvoj turizma. Danas je očigledno da je taj balans narušen, a postavlja se pitanje u čijem interesu su donošene određene odluke. Umjesto da se vodi računa o očuvanju kvaliteta obale i omogućava-
Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore i nekadašnji direktor Morskog dobra, poručuje da nas očekuje ljetnja turistička katastrofa
nju pristupačnih uslova kako za turiste, tako i za lokalne privrednike, svjedoci smo odluka koje izazivaju nezadovoljstvo i nesigurnost u cijelom sektoru - objašnjava Ivančević. Ključno pitanje koje postavlja jeste - što je pravi motiv – da li je cilj postići visoke zakupnine ili standardizovati kupališta i organizovati ih prema najvišim evropskim i svjetskim standardima, poput onih sadržanih u programu ,,plave zastavice“.
- Takođe, važno je specijalizovati naše ljude za upravljanje kupalištima, jer znamo da se jedan konobar, kao i svaki operativac u ugostiteljstvu i turizmu, priprema godinama kako bi stekao potrebne vještine za kvalitetno obavljanje svog posla. Isti princip smo nekada primjenjivali i prilikom upravljanja morskim dobrom – cilj nam je bio da angažujemo i animiramo domaće ljude kroz kampanju ,,Za naše dobro“, kako bismo ih podstakli da implementiraju najviše standarde u organizaciji kupališta. Tada smo imali partnere duž čitave obale koji su bili spremni da unaprijede ponudu, znajući da kvalitetna organizacija kupališta predstavlja jedan od ključnih motiva dolaska turista tokom ljetnje sezone - objašnjava Ivančević. U tome su, kaže, i uspjeli – godinama su crnogorski turistički partneri, turoperatori i organizatori putovanja ocjenjivali segment organizacije kupališta kao jedan od najkvalitetnijih djelova crnogorske turističke ponude. - Međutim, sada se primarni fokus prebacuje na visinu zakupnina, umjesto na kvalitet upravljanja. Uz to, napuštaju se dugogodišnji partneri koji su se dokazali u pružanju vrhunske usluge, a umjesto toga, prioritet se daje isključivo finansijskom aspektu, što dugoročno može ugroziti održivost i konkurentnost naše destinacije. Bojim se da ovom akcijom kupališta neće biti spremna za sezonu. Takođe, dio kupališta mogao bi pripasti ljudima za koje nijesmo sigurni na koji način će ih organizovati i kakav će kvalitet usluge pružati. Zbog toga smatram da će ova odluka, uz već donijetu odluku o povećanju PDV-a, predstavljati još jedan ozbiljan udarac na odvijanje turističke sezone ove godinesmatra Ivančević. Što se tiče komentara određenih zakupaca koji smatraju da bi tender trebalo poništiti i da je potrebno ponovo razmotriti zakon o morskom dobru, misli da ta inicijativa ima osnovu.
- Mi smo u Privrednoj komori, zajedno sa korisnicima morskog dobra, održali nekoliko sastanaka i poslali apel ministarki turizma i nadležnim državnim organima. Jasno smo ukazali na to da se zakasnilo s raspisivanjem tendera i da bi bilo daleko racionalnije da se taj proces sprovede nakon završetka sezone, kada bi bilo dovoljno vremena da se identifikuju novi korisnici i omogući im adekvatna priprema za narednu turističku godinu. Sada je već kasno za ishitrene poteze. Ako država želi da pokaže ozbiljnost, trebalo bi da poništi postojeći tender i omogući dosadašnjim korisnicima da nastave s radom do kraja sezone. Nakon toga, u mirnijoj atmosferi i, nadam se, uz bolje organizovan proces, moglo bi se pristupiti novom modelu raspodjele i upravljanja kupalištima - kaže Ivančević dodajući i najave da će morsko dobro doživjeti određene promjene, pa bi i to moglo biti prilika za poboljšanje sistema i donošenje boljih rješenja koja će dugoročno koristiti turističkoj privredi Crne Gore.
Redefinisanje
- Čuli smo da će konačno doći do redefinisanja upravljanja morskim dobrom i da će se postojeće preduzeće transformisati u agenciju ili direkciju. Takođe, planirano je da opštine preuzmu upravljanje korišćenjem obalnog područja, ali u skladu sa standardima koje će propisati i nadzirati institucija koja će i dalje imati integralnu kontrolu nad upravljanjem crnogorskom obalom - kazao je Ivančević smatrajući da je to pozitivna vijest, jer bi takav model mogao donijeti efikasnije upravljanje i bolju organizaciju priobalnih resursa.
- Očekuje nas prilično izazovna sezona, a jedan od ključnih problema ostaje avio-dostupnost. Naša nacionalna avio-kompanija ove godine neće imati na raspolaganju isti broj avio-sjedišta kao prošle, dok druge destinacije ulažu značajno više u povezivanje sa emitivnim tržištima. Što se tiče hotela i resorta namijenjenih organizovanom turizmu, ni u tom segmentu nema značajnijeg rasta. Konkurencija ulaže u proširenje kapaciteta i poboljšanje ponude, dok
Umjesto da se vodi računa o očuvanju kvaliteta obale i omogućavanju pristupačnih uslova kako za turiste, tako i za lokalne privrednike, svjedoci smo odluka koje izazivaju nezadovoljstvo i nesigurnost u cijelom sektoru - objašnjava Ivančević
mi ostajemo na istom nivou, što može negativno uticati na privlačenje turista i ukupan rezultat sezone - objašnjava Ivančević. Navodi da imamo najave velikog broja turoperatora koji izražavaju zabrinutost zbog trenutne cjenovne politike i povećanja dažbina, posebno u vidu rasta PDV-a koji je država nametnula hotelijerima. - U takvim uslovima izuzetno je teško voditi tržišnu utakmicu s konkurencijom, posebno kada je riječ o odnosu cijene i kvaliteta. Ove godine sezona će biti izuzetno izazovna, ali ono što zabrinjava još više jeste perspektiva za narednu godinu, koja bi mogla biti još teža. Već sada imamo informacije da značajan broj turoperatora koji se bave organizovanim turizmom preusmjerava svoje aranžmane na druge destinacije, prvenstveno Albaniju. Razlog za to leži
u činjenici da ne možemo ispuniti dva ključna uslova koja su im prioritet – konkurentne cijene i adekvatan kvalitet usluge - objašnjava Ivančević. Dok druge zemlje ulažu u unapređenje ponude, subvencionisanje turističkog sektora i poboljšanje infrastrukture, kaže da se mi suočavamo sa povećanim troškovima koji otežavaju poslovanje hotelijera i smanjuju atraktivnost naše destinacije.
- Ukoliko se hitno ne preduzmu konkretne mjere kako bi se turistička industrija oslobodila ovih pritisaka, možemo očekivati dalji pad interesovanja turoperatora i smanjenje dolazaka organizovanih grupa, što bi moglo imati dugoročne posljedice na cjelokupnu turističku privredu. Ne možemo turoperatorima obezbijediti povećanje broja avio-sjedišta, niti im ponuditi veći broj hotelskih kapaciteta pod povolj-
,,Na sajmu u Berlinu dominirala Albanija, mi nastupili bez optimizma“
Na sajmu u Berlinu nastupili smo, kako naglašava Ivančević, prilično skromno, bez velikog optimizma.
- S druge strane, naša konkurencija, posebno južni susjed Albanija, imala je snažan i ambiciozan nastup.
Oni su bili zemlja partner sajma, a njihovu delegaciju predvodio je lično premijer. Prisustvovala je čitava vlada, uz ogroman broj turističkih agencija specijalizovanih za destinacijske servise, kao i veliki broj hotelijera i ugosti-
telja. U takvoj konkurenciji, jasno je da smo nespremni da vodimo tržišnu utakmicu. Bojim se da će pad broja noćenja, koji smo ove godine već konstatovali, postati trend, a ne izolovan slučaj - poručuje Ivančević.
nim uslovima, kakve dobijaju u Albaniji, gdje za isti ili čak niži iznos dobijaju viši nivo kvaliteta - naglašava Ivančević. Problem je, po njegovim riječima, što država gotovo ništa ne preduzima – nedostaje jasna strategija, konkretne smjernice i plan kako unaprijediti kvalitet destinacije.
- Nema odgovora na ključna pitanja - što će se konkretno uraditi da Crna Gora postane konkurentnija, kako će se stvoriti povoljniji uslovi za poslovanje u turizmu, te na koji način će se riješiti osnovni infrastrukturni problemi koji trenutno ograničavaju razvoj sektora i ometaju turističke tokove. Uz to, ne treba ni govoriti o nedovoljnoj pripremljenosti i uređenosti turističkih lokaliteta i cjelokupne destinacije za predstojeću sezonu. Dok druge zemlje sistemski rade na unapređenju svoje turističke ponude, mi se suočavamo s nedostatkom vizije i odsustvom konkretnih poteza koji bi osigurali dugoročnu održivost i konkurentnost naše turističke industrije - smatra Ivančević.
TuRopeRaToRi TRaže kvaliTeT Ivančević ističe da, ako se ovako nastavi, vrlo brzo bismo mogli postati destinacija koja će služiti isključivo kao dio regionalnih balkanskih tura, a ne kao ozbiljna turistička destinacija koja privlači turoperatore i dugoročne investicije. - Veliki turoperatori traže kvalitet po konkurentnoj cijeni i žele destinacije koje omogućavaju rast i razvoj. To podrazumijeva povećanje hotelskih kapaciteta, bolju avio-povezanost i strateško ulaganje u infrastrukturu, što su sve aspekti u kojima trenutno zaostajemo u odnosu na konkurenciju. Ovo je ozbiljan zadatak koji stoji pred nadležnim državnim organima i jasna opomena da je krajnje vrijeme za hitnu reakciju. Neophodno je da se za isti sto napokon okupe oni koji donose ključne odluke u državi, zajedno sa direktnim učesnicima u turističkom sektoru, kako bi se postigao dogovor o konkretnoj i sprovedivoj strategiji razvoja turizma - ističe Ivančević dodajući da smo do sada imali strategije koje su ostajale samo na papiru, bez konkretne realizacije. - Potrebno je jasno definisati kako učiniti naš turistički proizvod konkurentnim i atraktivnim, kako bismo osigurali svoj dio turističkog tržišta u evropskom prostoru i održali poziciju kao ozbiljna destinacija - smara Ivančević. n. kovačević
PODGORICA - Od komplikacija izazvanih virusom gripa tokom prethodnih pet mjeseci preminulo je petoro ljudi - najmlađa osoba je imala 36 godina, a najstarija 83 godine. U ovim slučajevima bili su prisutni određeni komorbiditeti. Iz Instituta za javno zdravlje za Pobjedu su kazali da preminule osobe nijesu bile vakcinisane protiv sezonskog gripa.
Iz ove ustanove objašnjavaju da je sada virus srednjeg intenziteta, odnosno da bilježe pad oboljelih u odnosu na prethodnu sedmicu.
Uporedni podaci Instituta za javno zdravlje ukazuju da je procenat pozitivnih uzoraka ispitivanih na prisustvo virusa gripa znatno veći u odnosu na ostale respiratorne viruse koji su aktuelni za ovo doba godine, SARS-CoV-2 koji izaziva kovid-19 i respiratorni sincicijalni virus (RSV).
Od kraja septembra prošle godine do 9. marta 2025. godine testirali su 1.592 uzorka na prisustvo virusa gripa, a infekcija je potvrđena kod 618 osoba. Kod 353 osobe (57,1 odsto) potvrđena je infekcija virusom gripa tipa A, dok je kod 265 osoba (42,9 odsto) registrovana infekcija virusom gripa tip B. Pojasnili su da su u istom vremenskom periodu na prisustvo SARS-CoV-2 virusa testirana 6.244 uzorka od čega su 192 bila sa pozitivnim rezultatom.
- Prisustvo RSV virusa, PCR dijagnostikom, potvrđeno je kod 126 osoba - naveli su iz ove institucije.
Kada su simptomi koji pra-
Statistika Instituta za javno zdravlje za posljednjih pet mjeseci
te sezonski grip u pitanju, iz IJZ kažu da dominiraju glavobolja, grlobolja, iznenadna pojava povišene tjelesne temperature, bolovi u zglobovima, kašalj.
- Rijetko se mogu javiti i tegobe kao što su dijareja, mučnina i povraćanje. Kod većine populacije ovi simptomi će, uz korišćenje simptomatske terapije (ljekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature, protiv bolova, kašlja), proći sami od sebe za pet do sedam dana - istakli su iz IJZ. Oni su podsjetili da je grip bolest koja izaziva komplikacije posebno kod osoba koje spadaju u takozvane rizične grupe.
- Tu se, prije svega, misli na osobe starije od 65 godina, hronične bolesnike starije od šest mjeseci, trudnice, djecu starosti od šest mjeseci do pet godina, osobe smještene u kolektivima kao što su domovi za stara lica - kazali su iz IJZ. Apelovali su da je zbog toga veoma važno da se te osobe vakcinišu svake godine. - Pored vakcinacije, kod osoba koje imaju povećani rizik, a razviju simptome gripa, važna je i pravovremena primjena adekvatnih antivirusnih ljekova (bez obzira na vakcinalni status) kao što su ljekovi iz grupe inhibitora neuraminidaze (oseltamivir - generički naziv
Iz Instituta za javno zdravlje napominju da se virusne infekcije ne liječe antibiotskom terapijom, ukoliko nema potvrde da se pored virusne dogodila i bakterijska infekcija.
- Virus gripa prolazi sam od se-
be u intervalu od pet do sedam dana. Simptomi gripa kod djece mogu trajati duže - kazali su iz Instituta za javno zdravlje. Dr Ivona Jovanović iz podgoričkog doma zdravlja kazala je da je kod virusa gripa ključan
Tamiflu® dostupan je u Crnoj Gori). Ovi ljekovi se izdaju isključivo uz recept ljekara, nakon procjene odnosa koristi i rizika - kazali su iz Instituta za javno zdravlje.
odmor, zatim povećan unos tečnosti, svježeg voća i povrća, kao i uzimanje vitamina C, D i cinka ili nekog preparata koji sadrži kombinaciju vitamina i minerala za podršku imunitetu. Ovi savjeti važe i nakon preležane infekcije, kako bi se organizam oporavio.
Upitani - koji je najbolji način prevencije obolijevanja od gripa i ostalih respiratornih infekcija, iz IJZ pojašnjavaju da je od velikog značaja i pridržavanje opštih mjera za sprečavanje širenja infekcija.
- To podrazumijeva nošenje zaštitnih maski koje pokrivaju nos i usta, redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa osobama koje imaju simptome respira-
torne infekcije i održavanje fizičke distance (minimum 1,5 m), kao i izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama. Ne ići na posao, ne slati djecu u vrtić ili školu, ukoliko se pojave gore navedeni simptomi, a ukoliko se ne ostane kod kuće - savjetuje se nošenje maske dok traju simptomi - navode iz Instituta za javno zdravlje. Istakli su da je IJZCG odmah po uočavanju porasta aktivnosti gripa krajem decembra 2024. uputio dopis svim
Vakcinisano 18.195 osoba
Iz Instituta za javno zdravlje kazali su da je vakcinacija protiv sezonskog gripa za 2024/2025. godinu u Crnoj Gori organizovana u svim domovima zdravlja. - Vakcina, prije svega, štiti od težih formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda. Zaključno sa 5. martom 2025. godine, protiv sezonskog gripa vakcinisano je 18.195 osoba što je porast u broju vakcinisanih u odnosu na sezone 2023/24. (15.803 vakcinisanih), 2022/23. (16.923 vakcinisanih) i sezonu 2021/22. (17.638 vakcinisanih) - kazali su iz ove zdravstvene institucije.
zdravstvenim ustanovama da pooštre kontrolu sprovođenja mjera prevencije i kontrole respiratornih infekcija.
- Tu smo uključili i razmatranje ograničenja posjeta pacijentima u skladu sa epidemiološkom situacijom i u konsultaciji sa nadležnom epidemiološkom službom - kazali su iz IJZ.
Kada je Evropa u pitanju, podaci Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) pokazuju da tokom 10. nadzorne sedmice (1. mart 2025 - 7. mart 2025) i dalje je široko rasprostranjena aktivnost virusa gripa srednjeg do visokog intenziteta.
- Većina zemalja je dostigla vrhunac obolijevanja, dok se trend porasta aktivnosti i dalje registruje u oko četvrtini evropskih zemalja. Aktivnost RSV-a varira - u oko polovini evropskih zemalja vrhunac obolijevanja je prošao, dok se u drugoj polovini bilježi stabilan do povećan nivo aktivnosti. Aktivnost SARS-CoV-2 na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite u evropskom regionu je niska - navode iz Instituta za javno zdravlje. B. PRELEVIĆ
Specijalista ORL i audiolog dr Milena Pupović o najčešćim problemima slušnog aparata i uticaju upala na razvoj djeteta
Kod najtežih oštećenja unutrašnjeg uva vrši se ugradnja kohlearnog implanta, što predstavlja najsavremeniji vid liječenja. Kohlearni implant omogućava djeci koja nikad nijesu čula da prvi put čuju zvuk, a onima koji su izgubili sluh da ponovo čuju. Djeca nakon sprovedene surdološke rehabilitacije razvijaju govor i ne razlikuju se od svojih vršnjaka koji čuju - rekla je dr Pupović
PODGORICA – Ovog mjeseca obilježen je Svjetski dan sluha sa nimalo ohrabrujućim podacima SZO koji ukazuju da se na 1.000 živorođene djece jedno do troje rodi gluvo, rekla je za Pobjedu dr Milena Pupović, specijalista otorinolaringolog, audiolog. Dr Pupović kaže i da su oštećenja sluha kod djece najčešće stečena kao posljedica infekcija srednjeg uva, a urođena su najčešće genetski uslovljena ili pod uticajem faktora sredine. - Oštećenje sluha nastalo prelingvalno (prije razvoja govora) i zavisno od stepena oštećenja
može uticati na razvoj govora, na kognitivne sposobnosti i na psihosocijalni razvoj djeteta. Kada je oštećenje sluha nastalo postlingvalno, kod djece koje su razvila govor, to može dovesti do promjena u govoru, djeca gube određene glasove, često ne čuju sagovornike, učitelje, imaju slabiji uspjeh u školi i gube samopouzdanje - pojašnjava dr Pupović. Dodaje da na svaku sumnju da dijete ne čuje, ljekar treba da uputi roditelje da ga povedu kod ORL specijaliste radi ispitivanja sluha. Dr Pupović ističe i da su kod
djece oštećenja sluha najčešće prolazna, konduktivna. Kaže da su posljedica hroničnog oboljenja srednjeg uva i mogu se liječiti konzervativno ili hirurški.
- Simptomi oštećenja sluha kod djece zavise od stepena oštećenja, djeca najčešće imaju nedosljedne reakcije na zvuk, ne razvijaju govor ili imaju zastoj u razvoju govora. Često pojačavaju ton na televizoru ili na mobilnom telefonu, traže da im se ponovi, glasno govore, pogrešno čuju sagovornika - kazala je dr Pupović. Kada je riječ o liječenju infek-
cija uva, ono može biti konzervativno i hirurško. -Hirurško liječenje infekcija uva ima za cilj izlječenje upalnog procesa i poboljšanje sluha. U dječjem uzrastu je najčešće izvođena operacija implantacija aeracionih cjevčica kod hroničnog sekretornog otitisa koji je najčešće hronično oboljenje srednjeg uva. Takođe se u cilju poboljšanja sluha kod perforacija bubne opne kao posljedica hroničnih upala srednjeg uva izvode i miringoplastike, ugradnje proteza srednjeg uva, kao i ugradnja implanta srednjeg uva - kazala je dr Pupović.
Neliječene upale životno ugrožavajuće
Dr Pupović upozorava da sve infekcije uva zahtijevaju pravovremeno liječenje, jer ukoliko se ne tretiraju akutne upale srednjeg uva, mogu da dovedu do komplikacija koje mogu biti i životno ugrožavajuće.
- Hronični sekretorni otitis kao najčešće oboljenje srednjeg uva kod djece. Najčešće je posljedica ponavljanih upala uva, uvećanog adenoida - trećeg krajnika i alergijskog rinitisa. Liječeći uzroke hroničnog otitisa preveniramo nastanak istog – kazala je dr Pupović.
Dodaje da se kod najtežih oštećenja unutrašnjeg uva ugrađuje kohlearni implant, što je najsavremeniji vid liječenja. - Kohlearni implant omogućava djeci koja nikad nijesu čula da prvi put čuju zvuk, a onoj koja su izgubila sluh da ponovo čuju. Djeca nakon sprovedene surdološke rehabilitacije razvijaju govor i ne razlikuju se od svojih vršnjaka koji čujurekla je dr Pupović. B. PRELEVIĆ
Još jedna blokada na Kruševom ždrijelu
CETINJE- Na Kruševom ždrijelu na magistralnom putu Cetinje - Podgorica i sinoć je održana blokada. Trajala je sat vremena, od 17.26 do 18.26 časova. Oni već mjesec organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“ za odgovornost nad-
Povodom međunarodnog dana borbe protiv policijske brutalnosti
PODGORICA - Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti i ove godine skreće pažnju na važnost zaštite ljudskih prava i neodložnu odgovornost institucija da djelotvorno spriječe i sankcionišu zloupotrebe, umjesto da ih prećutno tolerišu, saopšteno je iz Građanske alijanse.
Međutim, uprkos ovoj obavezi, Crna Gora, ističu, ,, i dalje nema efikasan institucionalni odgovor na policijsku torturu, što omogućava ponavljanje ovakvih slučajeva. Istovremeno, nekažnjivost podriva povjerenje građana u institucije sistema i ugrožava same temelje vladavine prava“. -Iako je prepoznata potreba za boljom koordinacijom između policije, tužilaštva i sudstva, praksa pokazuje da takva saradnja ili izostaje ili je nedovoljno djelotvorna. Kao rezultat, slučajevi policijskog zlostavljanja često ne pr elaze nivo disciplinskih mjera, dok sudski postupci, čak i kada budu pokrenuti, traju godinama bez konkretnih rezultata - navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima ,,posebno zabrinjava činjenica da institucije reaguju selektivno – dok se građani brzo procesuiraju i kažnjavaju, odgovornost policijskih službenika rijetko biva jasno utvrđena“.
-Time sistem, ne sankcionišući zlostavljanje onih koji bi trebalo da štite građane, šalje poruku da je nasilje unutar policijskih struktura prihvatljivo i nekažnjivo - poručuju iz GA.
Osim izostanka sankcija, dodaju, dodatno zabrinjava i način na koji profesionalna odgovornost u bezbjednosnim strukturama ostaje zanemarena.
I dalje svjedočimo da policijski službenici osuđeni za zlostavljanje ne samo da ne snose posljedice, već napreduju u službi i bivaju imenovani na visoke funkcije. Ovakva praksa dodatno učvršćuje kulturu nekažnjivosti i šalje poruku da čak ni najteži prekršaji u službi nijesu prepreka za karijerni napredak - navodi se u saopštenju
-I dalje svjedočimo da policijski službenici osuđeni za zlostavljanje ne samo da ne snose posljedice, već napreduju u službi i bivaju imenovani na visoke funkcije. Ovakva praksa dodatno učvršćuje kulturu nekažnjivosti i šalje poruku da čak ni najteži prekršaji u službi nijesu prepreka za karijerni napredak - navodi se u saopštenju. Još jedan od ključnih problema u borbi protiv policijske torture u Crnoj Gori, ističu, jeste dugotrajnost sudskih postupaka i neefikasnost kaznene politike. Iako su određeni slučajevi policijskog zlostavljanja stigli pred sud, pravosudni procesi traju godinama, iscrpljujući žrtve i obesmišljavajući ostvarenje pravde.
-U tom kontekstu, već naredne sedmice očekuju se presude u predmetima koji se odnose na navode o policijskom nasilju tokom istraga, što će biti važan test za pravosudni si-
stem i njegovu sposobnost da odgovori na ovakve slučajeve - kažu iz GA.
Međutim, i pored brojnih izazova u borbi protiv policijske torture, ,,određeni koraci ka unapređenju institucionalnog odgovora su preduzeti“.
-Naime, u toku 2024. godine, Vrhovni državni tužilac dostavio je svim tužilaštvima obavezujuća uputstva za po stupanje u slučajevima torture. Ona između ostalog nalažu snimanje saslušanja osumnjičenih i obavezu ljekara da dokumentuju i fotografišu povrede, čime se jača transparentnost i efikasnost istraga. Ove mjere predstavljaju iskorak u procesuiranju slučajeva torture, ali njihova stvarna djelotvornost zavisi od dosljedne primjene i odlučnosti institucija da ih sprovedu bez izuzetaka - podsjećaju oni.
Još jedan značajan korak ka jačanju zaštite žrtava torture napravljen je krajem proš-
ležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U organizaciji „Kamo śutra?“ u početku su tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi odnose se i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u sve osnovne i srednje škole i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. R. P.
Po Interpolovoj potjernici lišen slobode osumnjičeni za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga
le godine izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čime su one konačno stekle pravo na besplatnu pravnu podršku. -Ipak, važno je naglasiti da su, za vrijeme dok ovo pravo nije bilo dostupno žrtvama, policijski službenici, prema Zakonu o unutrašnjim poslo vima, imali osiguranu besplatnu pravnu pomoć u postupcima vezanim za upotrebu sredstava prinude. Ovim izmjenama konačno je uspostavljena ravnoteža i omogućeno žrtvama torture da ostvare jednaku podršku u pravnim procesima - navode u saopštenju.
Pitanje zaštite od torture i efikasnog procesuiranja policijskog zlostavljanja, poručuju, značajno je i za evropske integracije Crne Gore, s obzirom na to da EU kontinuirano upozorava na problem nekažnjivosti u bezbjednosnim strukturama.
U tom kontekstu, dodaju, najavljena posjeta Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje torture (CPT) 2025. godine predstavlja važnu priliku za procjenu napretka i dodatni podsticaj reformama. -Borba protiv policijske torture mora se pretočiti u konkretne mjere koje će osigurati odgovornost institucija i zaštitu građana. Nadležni organi moraju pokazati odlučnost u primjeni zakona, procesuiranju odgovornih i konačnom prekidu kulture nekažnjivosti - zaključuju iz Građanske alijanse. R. P.
PODGORICA - Crnogorski državljanin L. D. (27), za kojim je Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu, uhapšen je prekjuče u Njemačkoj, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
L. D. su potraživali crnogorski istražni organi radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci.
- L. D., za kojim je Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu
potjernicu, osuđen je na dvije godine zatvora presudom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - naveli su iz policije. Kako su istakli u saopštenju, sada slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Njemačke u cilju realizacije ekstradicije. J.R.
Podgoričanin osumnjičen da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija
Uhapšen zbog sumnje da je bombu ostavio u blizini mosta
PODGORICA – Podgoričanin S. B. (27) uhapšen je juče zbog sumnje da je ostavio bombu u Ulici Franca Rozmana, blizu jednog mosta u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici su odmah, kako navode, preduzeli sve mjere i radnje kako bi obezbijedili šire lice mjesta i kako bi eksplozivna naprava bila na bezbjedan način uništena. - Obilaskom lica mjesta od strane policijskih službenika pronađena je ručna bom-
ba M75, bez osigurača u ležištu kašike. Na lice mjesta su izašli i službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje, koji su ustanovili da je nemoguće bezbjedno izvršiti transport bombe, nakon čega je eksplozivna naprava pod kontrolisanim uslovima aktivirana i uništena - navodi se u saopštenju policije. Nakon toga, po nalogu postupajućeg tužioca u Podgorici, uhapšen je S. B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. J.R.
Piše: dr Dragan VESELINOV
Vučić je konačno spao na završetak svoje epopeje. To se događa onda kada branite vladavinu čistom fizičkom silom. A kada vladar padne samo na zaštitu policijom, on je gotov. Predsednik Srbije nema ideje kako da uspava i zabavi narod stvarnim socijalnim programom i da se njime štiti. On se ne štiti uspehom. Nikada nije stigao do progresivnog programa i neprekidno ga je zamenjivao histerijom nacionalizma i ksenofobijom od nevidljivih prekograničnih neprijatelja. I njoj je dodavao svoj samoubilački samoljubivi kult mesije svih Srba sveta.
Ubeđeni smo da mnogi osećaju da njegova vladavina pada. Ona pada i zbog toga što je sada politička svakodnevica Beograda spala na otvoreni parazitizam haotične vlade koja imitira tuđe ciljeve i metode političke borbe. Služi se prevarom i kamuflira se u tuđim haljinama. Ona nema svoje ideje i stoga podražavanjem suparničkih zamisli pokušava da se održi u sedlu. Ali sterilna vlada Srbije zaboravlja da nijedna falsifikovana slika ne može biti bolja od autorove verodostojne slike.
Vučićeva partija uzaludno posle nekoliko nedelja kopira forme borbe studenata i građana u Srbiji. Sve joj je sada postalo ogoljena groteska počev od formiranja kontra-studentske grupe koja je lažno spavala u šatorima ispred palate predsednika Republike Srbije - da tamo uči i čuva Ustav, do transportovanja iznajmljenih traktora seljaka kako bi ih bez njihovih vlasnika postavila kao prepreku oklopnim traktorskim kolonama zaista pobunjenih seljaka. Vučić se brani pretvaranjem Beograda u zabranjeni grad opasan zidovima policije odvojenog od naroda. Vlada Srbije se fizički odvaja od naroda, jer je programski propala. Dovela je u Pionirski park čak i raspuštenu zločinačku formaciju Miloševićeve tajne službe, penzionersku formaciju ,,crvenih beretki“,
POGLED SA STRANE: Predsjednik Srbije je konačno spao na završetak svoje epopeje
I do sada je predsjednik Srbije velikosrpskom galamom o povratku na Kosmet, a zatim prisajedinjenjem jednog miliona Bosanaca Srbiji i krađom Crne Gore, odvajao srpski narod od susjeda i od svijeta. Prozren je. Sigurno je da i dalje mnogi nacionalisti u Srbiji priželjkuju opstanak dosadašnje politike, ali je stanovništvo najzad umjesto toga poželjelo prelaz na realni ekonomski i pravedni socijalni život. Njega ne mogu osigurati Vučićeve angažovane sremske medicinske sestre na šest mjeseci bolničkog rada koje su u Pionirskom parku u Beogradu prisilno zadužene da glume studentkinje sa indeksom. A potom spavaju u navodno obližnjem Dodikovom hotelu?
JE DEFINITIVNO PROŠLOST: Sa jučerašnjeg
koja je pokušavala da ubije Vuka Draškovića, a ubila je Ivana Stambolića i Zorana Đinđića, i pokušala pobunom da raspusti petooktobarsku vladu Srbije. I do sada je predsednik Srbije velikosrpskom galamom o povratku na Kosmet, a zatim prisajedinjenjem jednog miliona Bosanaca Srbiji i krađom Crne Gore, odvajao srpski narod od suseda i od sveta. Prozren je. Sigurno je da i dalje mnogi nacionalisti u Srbiji priželjkuju opstanak dosadašnje politike, ali je stanovništvo najzad umesto toga poželelo prelaz na realni ekonomski i pravedni socijalni život. Njega ne mogu osigurati Vučićeve angažovane
sremske medicinske sestre na šest meseci bolničkog rada koje su u Pionirskom parku u Beogradu prisilno zadužene da glume studentkinje sa indeksom. A potom spavaju u navodno obližnjem Dodikovom hotelu?
POLITIKA NACIONALISTIČKE IMITACIJE
Nacionalisti u Vladi Srbije još uvek neguju zastarelu ideju iz 18/19. veka da svaki narod u Evropi može sebično da formira državu samo za sebe bez revanša drugih naroda. Beograd i Banjaluka beskrajno ponavljaju da svi Srbi imaju pravo na ujedinjenje u jednu državu. Da,
ali onda to isto pravo imaju i svi drugi narodi. Onda odmah na štetu srpstva pada srpsko Kosovo zbog dominacije Albanaca - tako da se srpsko pravo na ujedinjenje izvrće u propast srpskog ujedinjenja. Tu se Albanci pre ujedinjavaju od Srba. Ideja Velike Albanije nije manje sprovodiva od ideje Velike Srbije. Parola da svaki narod ima bezuslovno pravo na poremećaj granica i ujedinjenje vodi Srbiju u kolaps. Što onda Rumuni ne bi zatražili Banat do Dunava (kako su to zahtevali posle Prvog svetskog rata), potom zatražili celu vlašku istočnu Srbiju? Što Mađarska ne bi zatražila makar Bačku? A što Hr-
A zanimljivo, što bi bilo ako bi jednog dana crnogorska vlada zatražila da se u Srbiji obrazuje crnogorska eks-teritorija zbog nekoliko stotina hiljada stanovnika crnogorskog porijekla i osjećanja? I da se ona potom prisajedini Crnoj Gori? He, SANU kaže, zajedno sa kir Por rijem Perićem, da to ne može, jer - svi su Crnogorci Srbi i moraju živjeti pod Beogradom. Što i da jesu, pa i svi bektaši muslimani u Albaniji su sada Albanci, ali im je Edi Rama dao pravo da usred Tirane osnuju svoju kvartovsku državu, zar ne? Ko kaže da srpski Crnogorci ne mogu imati svoj kvart i pasoš u Beogradu? Što Mandić - koji, inače, ima smisla za humor - takvim prijedlogom ne iznenadi Beograd? Tamo bi pola Vlade palo u nesvijest. Tada bi on bio stvarni ujedinitelj svih Crnogoraca. Niko mu ne bi osporio tvrdnju da Crnogoraca na Vračaru, Starom gradu i Dorćolu u Beogradu ima više nego na Cetinju i podgoričkoj Staroj varoši
vatska ne bi zatražila Srem i Zemun? A Bugarska Dimitrovgrad i Bosilegrad? Šta bi tu ostalo od Srbije?
Cela zamisao o uniji Evropljana počiva na želji da izbegnemo rat svih protiv svih i da time izbegnemo užase permanentnog rata za teritorije. I da ga zamenimo programom slobodne prekogranične ekonomske i kulturne saradnje zaštićenih političkim jedinstvom. Vučićeva kriminalna vlada u Beogradu to neće jer u uslovima širenja evopske vladavine prava umesto vladavine pljačke i dnevnog nasilja ne bi mogla da opstane. Zato zaslepljuje narod pseudo-patriotizmom i prebacuje ga na Veliku Srbiju, da iluzornim višim ciljem zaboravi na hleb i svoj život.
CRNOGORCI I EKSTERITORIJA U BEOGRADU
A zanimljivo, šta bi bilo ako bi jednog dana crnogorska vlada zatražila da se u Srbiji obrazuje crnogorska eks-teritorija zbog nekoliko stotina hiljada stanovnika crnogorskog porekla
i osećanja? I da se ona potom prisajedini Crnoj Gori? He, SANU kaže zajedno sa kir Porfirijem Perićem da to ne može, jer, svi su Crnogorci Srbi i moraju živeti pod Beogradom. Šta i da jesu, pa i svi bektaši muslimani u Albaniji su sada Albanci, ali im je Edi Rama dao pravo da usred Tirane osnuju svoju kvartovsku državu, zar ne? Ko kaže da srpski Crnogorci ne mogu imati svoj kvart i pasoš u Beogradu? Što Mandić - koji, inače, ima smisla za humor - takvim predlogom ne iznenadi Beograd? Tamo bi pola Vlade palo u nesvest. Tada bi on bio stvarni ujedinitelj svih Crnogoraca. Niko mu ne bi osporio tvrdnju da Crnogoraca na Vračaru, Starom gradu i Dorćolu u Beogradu ima više nego na Cetinju i podgoričkoj Staroj varoši. Umesto toga, frontovci se upinju da dokažu da u Crnoj Gori narod govori na dva jezika! Ne, nije to tačno, govori se jednim jezikom, Srbi govore crnogorskim, a Crnogorci srpskim, zar ne? To je isti jezik. Ko je protiv? I zašto? To je zato, da se sada, baš sada, kada Crna Gora ima obnovljenu šansu da uđe u evropsku državnu integraciju - spreči u tome, i opet odvede u ambis beogradske regresivne dominacije zarad novčanog blaga prosrbijanskih političara u Podgorici. Ničeg drugog tu nema, oni prodaju Crnu Goru za uvećanje svog ličnog koruptivnog blagostanja. Sve ostalo je industrija laži. A kako mi vidimo, doći će kad-tad dan da se u drugačijoj Crnoj Gori od sadašnje kaže da svi Crnogorci govore jednim bratskim jezikom, makar ga nazvali i ,,crnosrpskim“. I makar čekali još sto godina - ali će doći i dan kada ćemo se svi mi, Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Vojvođani, Jugosloveni, južni Sloveni i ostali neimenovani ljudi lepih imena, opet zagrliti i prestati sa lingvističkom separatističkom patetikom kao izgovorom za mržnju i rat.
ČUDO U EVROPI U Evropi su stari kriterijumi za klasifikaciju vrsta politika postali gotovo bezvredni. Više se zasigurno ne zna šta je levica, šta je desnica, šta je centar, šta su liberali, šta su socijalisti, šta su nacionalisti, šta su zeleni, šta su komunisti, šta su internacionalisti, šta su anarhisti, šta su separatisti, šta su globalisti - kao da su svi sišli sa uma. Parlamenti liče na bosanski lonac i u njemu svega ima protivno Mišlenovim kuvarskim receptima, a ipak je ukusan. Nama se ovakva Evropa dopada, zanimljiva je, jer se oprašta od uređenja posle Drugog svetskog rata i
uređenja posle pada Berlinskog zida. Ta dva uređenja nam umiru pred očima - prva je glorifikacija Zapada nad Istokom, a druga je glorifikacija Evropske unije nad nacionalnim interesima svojih članica. Sada idemo ka novoj ravnoteži, za koju još nije ispevana odgovarajuća simfonija poput Betovenove Devete sa njenim završnim pozivom: ,,O, milioni, budite opet zagrljeni“!
SRPSKA LJEVICA
IMITIRA DESNICU
U našoj oblasti je do zbunjujuće imitacije potpuno drugačijeg političkog ponašanja od službenog zadatog programa došlo u Srbiji: to je slom Socijalističke partije Srbije koja je odmah posle svog osnivanja 1990. godine prešla na čis t velikosrpski i antisocijalni program. Imenom je imitirala toplinu komunističke zajednice, a u praksi ju je preko noći razorila apsolutnom nebrigom za narod. Odvukla je stanovništvo u građanski rat sa drugim Jugoslovenima, zavela je oligarhijsku diktaturu nad narodom, opljačkala je štednju i penzijski fond, izazvala je drugu po veličini inflaciju na svetu i bedu na gladi, zavadila se sa celom Evropom i Rusijom koje su joj objavile međunarodnu ekonomsku izolaciju, snizila je nivo profesionalizma u državnoj administraciji i ruinirala je pravnu sigurnost ličnosti i imovine. Njen vrh je srastao sa kriminalnim bandama i ubicama. A poraznim ratovanjem u Hrvatskoj, BiH i na Kosmetu, oterala je u izgnanstvo stotine hiljada srpskog življa. Paradoks njenog rada se nije do danas završio. Iako je 2008. godine ušla u Vladu Srbije jer je podržavala pri-
U Crnoj Gori je situacija bolja nego u Srbiji utoliko što je stepen demokratičnosti vlade i parlamenta viši nego u Beogradu. Njena teškoća je u tome što nema nacionalnog konsenzusa oko toga da li je projekcija ka Evropskoj uniji apsolutni prioritet ili ona mora da sačeka da se prvo razriješi identitetsko pitanje oko jezika i moguće prisajedinjenje zemlje Srbiji koje traže iredentisti. Narod još uvijek ne može čisto da tu dilemu razriješi i zato je i sastav Vlade tako ,,prljav“. Razriješeno pitanje Vučića u Srbiji to mijenja preko noći
stupanje Srbije EU - kada joj je Brisel obećao i ulaz u Socijalističku internacionalu, ona se potom ponovo okrenula kolonijalnoj politici Srbije. Sve do danas je u svim beogradskim vladama, ali je njen antisocijalistički učinak neshvatljiv: ona ne brani prava žena, proganja prosvetne radnike, ne podržava nijedan štrajk, nema ugleda ni u jednom sindikatu, nikada nije organizovala nijednu demonstraciju levice niti izlazi na ulicu za 1. maj, nema socijalističkog saveznika u Crnoj Gori i drugim jugoslovenskim državama, ne podržava rodnu ravnopravnost, raširila je religiju u škole više od religioznih partija i saučestvuje u širenju diktature i kriminalizaciji države. A zove se ,,socijalistička“! I u njoj čak i posle 130 godina posle Erfurtskog kongresa još niko nije izučio niti je čuo za opšti program socijal-demokratije iz 1895. godine koji je napisao August Bebel, i ne shvata da je on živ i danas. Otuda je i Srbija jedan od evropskih primera kako nekada moćna partija može da izgubi svest i postane programski kameleon i završi na milostinji koalicionih potreba moćnih partija. Nema kičmu. Zadovoljan je jedino vrh partije. Obogatio se. No, izgleda da
partiju ,,Leva“, naslednicu bivše istočne komunističke partije, i preko noći osnovala ličnu partiju pod imenom ,,Savez Sare Vagenkneht“. Postala je klasični protivnik imigracije na odbrani prava Nemaca na rad i svoju kulturu. Ali je i branila pravo Nemaca na demokratiju za razliku od pro-nacističke antiimigracione Alternative za Nemačku. Govore neki da je Vagenknehtova desničarka. Mi smo tu zbunjeni, š ta je tu kod nje ,,desno“? Pa ona zastupa klasičan program austro-marksista! Oto Bauer bi je smesta učlanio u austrijski SDP, jer se njena politika poklapa sa njegovim programom od 600 stranica pod nazivom ,,Nacionalno pitanje i socijalna demokratija“ iz 1907. godine. Međutim, Vagenknehtovu liberali neistinito nazivaju desničarkom jer ne mogu da shvate da oni nemaju prava da ,,uvoze“ stranu radnu snagu po cenu siromaštva domaće i koja je neprijateljska prema kulturi Evrope. To u socijalizmu, u DDR-u, nije bilo moguće. I ni u jednoj socijalističkoj zemlji. Ali je teških deformacija bilo u drugim oblastima.
SRPSKOCRNOGORSKA RAZLIKA
Britanski premijer spreman da pozove 25 svjetskih lidera da pojačaju podršku Kijevu
Ovo se dešava dok je Putin pohvalio Donalda Trampa da „radi sve“ kako bi poboljšao odnose između Moskve i Vašingtona, nakon što je Tramp izjavio da su SAD imale „veoma dobre i produktivne razgovore“ sa Putinom posljednjih dana
joj sa studentima sada stiže završni račun.
OTPOR ISTOČNE
NJEMAČKE
Istočna Evropa je ušla u Evropsku uniju, ali nije očekivala da će se naredbodavna dominacija SSSR-a nad njom zameniti naredbodavnim direktivama Brisela. Naravno, kvalitet naredbi Brisla je drugačiji, jer on donosi višepartijsku državu, pravo građanina na spor sa državom i slobodu ideja i kultura. Ali on ujedno zahteva i asimetričnu adaptaciju istočnih zemalja na etičke vrednosti i kulturne pravce Zapada bez dovoljno takta za ogromno bogatstvo kulturnih i moralnih vrednosti istočnih naroda koje se ne mogu zanemarivati. Otuda se pojedine političke snage na Istoku sa sentimentom sećaju navodno većeg poštovanja Sovjeta prema njihovim autentičnim kulturama od zapadnih ,,liberala“. I počinju da hvale Putina Cela bivša Istočna Nemačka je evoluirala iz komunističke ideologije u nacionalističku odbranu svoje samobitnosti. Oseća se zapostavljenom i prezrenom. U januaru 2024. godine u Nemačkoj je izbilo zaprepašćenje kada je ugledna Sar a Vagenkneht napustila svoju istočnonemačku
Otuda želimo da kažemo da nije svaki nacionalizam ,,desni“, i da nije svaki ,,liberalizam“ isto što i progres. Ali u Srbiji nije tako, njen nacionalizam nema veze sa odbranom prava građana na rad i standard, već je napad na granične narode radi otimanja tuđe zemlje. A liberalizam u njoj je sloboda samo za plutokratiju, za usku elitu, da pljačka i tuče sopstveni narod. Stvarni liberalizam bi joj dobrodošao bez obzira na njegove evropske manjkavosti. Neće to ona. Otuda Vučić i podržava Orbana, Vica i istočne nacionaliste, jer oni nacionalističkim otporom Brislu, zapravo, brane svoju ličnu vlast i bogatstvo. I, doduše, to uspešno mešaju i sa odbranom kulturnog identiteta svojih naroda, ali im to nije glavna tačka otpora. U suštini, groze se liberalizma ne zbog nadmenosti Zapada, već se boje narodnog oka svevidećeg. U Crnoj Gori je situacija bolja nego u Srbiji utoliko što je stepen demokratičnosti vlade i parlamenta veći nego u Beogradu. Njena teškoća je u tome što nema nacionalnog konsenzusa oko toga da li je projekcija ka Evropskoj uniji apsolutni prioritet ili ona mora da sačeka da se prvo razreši identitetsko pitanje oko jezika i moguće prisajedinjenje zemlje Srbiji koje traže iredentisti. Narod još uvek ne može čisto da tu dilemu razreši i zato je i sastav Vlade tako ,,prljav“. Razrešeno pitanje Vučića u Srbiji to menja preko noći. •
LONDON - Britanski premijer Keir Starmer upozorio je da se Vladimiru Putinu ne smije dozvoliti da „igra igre“ sa mogućnošću primirja u Ukrajini, dok se priprema da predstavi prijedloge za mirovni sporazum koaliciji od oko 25 svjetskih lidera. Britanski premijer je domaćin sastanka „koalicije voljnih“, grupe država koje su se saglasile da pomognu u očuvanju mira u Ukrajini. On će nastojati da poveća pritisak na ruskog predsjednika da „konačno sjedne za pregovarački sto“ i „zaustavi varvarske napade na Ukrajinu“ nakon što je Kijev ove sedmice pristao na 30-dnevno primirje. E vropske države, Evropska komisija, NATO, Kanada, Ukrajina, Australija i Novi Zeland očekuju se da učestvuju u virtuelnom sastanku i pru-
že ažurirane informacije o pomoći koju mogu obezbijediti za sprovođenje mirovnog sporazuma.
Ovo se dešava dok je Putin pohvalio Donalda Trampa da „radi sve“ kako bi poboljšao odnose između Moskve i Vašingtona, nakon što je Tramp izjavio da su SAD imale „veoma dobre i produktivne razgovore“ sa Putinom posljednjih dana.
Putin je na sastanku sa svojim bezbjednosnim zvaničnicima rekao da je poboljšanje odnosa sa SAD sada na dnevnom redu. - Znamo da nova administracija, na čelu sa predsjednikom Trampom, radi sve kako bi obnovila makar nešto od onoga što je prethodna američka administracija suštinski uništila - rekao je Putin. Napadi se nastavljaju, uprkos načelnoj zainteresovanosti zaraćenih strana za primirjem.
Novi napadi ukrajinske vojske
KIJEV - Ukrajinske vlasti saopštile su da su tokom noći oborile 130 dronova koje je Rusija lansirala širom zemlje, dok se međunarodni napori intenziviraju da se okonča rat koji traje više od tri godine. Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, 14 regiona zemlje gađano je bespilotnim letilicama iranske proizvodnje. Dodaje se da su ruske snage tokom noći lansirale i dvije balističke rakete. Ruske vlasti saopštile su da su presrele 126 ukrajinskih bes-
pilotnih letielica tokom noći, uglavnom iznad svojih južnih regiona Volgograda i Voronježa. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je oborilo 64 bespilotne letilice iznad Volgogradske oblasti i susjedne oblasti Voronjež, dok su ostali ciljali pogranične regione. Ruski predsjednik rekao je prije dva dana da je njegova zemlja za prekid vatre, ali je naveo „važna pitanja koja treba riješiti“, nakon što su SAD i Ukrajina izradile 30-dnevni plan primirja tokom nedavnog razgovora u Saudijskoj Arabiji.
INTERVJU: Miodrag Šćepanović, vajar i dobitnik nagrade ,,Mišel Dimon“ na Salonu francuskih umjetnika
PODGORICA - Crnogorski vajar Miodrag Šćepanović osvojio je još jednom prestižnu nagradu ,,Mišel Dimon“ na 235. Salonu francuskih umjetnika u ,,Grand Paleu“ u Parizu. Nagrađen je za tri skulpture u kamenu - ,,Zasjeda“, ,,Njen izbor“ i ,,U nepoznato“. Tokom trajanja Salona više od 50.000 posjetilaca moglo je da vidi radove oko 3.000 izlagača.
- Ovo je četvrta nagrada na ovom Salonu, a do sada sam donio pet iz Pariza. Izložio sam tri rada, skulpture u kamenu, a međunarodni stručni žiri, koji ima 15 članova, odlučivao je i cijenio da moji radovi zavređuju priznanje ,,Mišel Dimon“ za ovu godinu - kazao je Šćepanović u intervjuu za Pobjedu.
Šćepanovićev opus je u cjelosti posvećen klasičnom idealu ljepote. On je majstor lirskog oblika. Njegova senzualno oblikovana djela imaju pečat ljupkosti i gracioznosti. Šćepanovića krasi originalnost, a njegov stil sinteza tradicionalnog izraza i savremenog identiteta.
POBJEDA: U Crnu Goru donosite petu nagradu iz Francuske. Kako se osjećate povodom ovog priznanja?
ŠĆEPANOVIĆ: Ova priznanja za mene su veoma značajna, s obzirom na to da Salon francuskih umjetnika u „Grand Paleu“ ima zavidnu tradiciju jer postoji od 1881. i svake godine okupi renomirane umjetnike iz cijelog svijeta. Imam više nagrada u Parizu nego ovdje. Od 2006. učestvujem na pariskim salonima - Jesenjem salonu (les ChampsElysées) i Salonu Udruženja francuskih umjetnika „Grand pale“. Na ovim salonima sam dobio pet nagrada - ,,Pol Belmondo“ na Jesenjem salonu u Parizu (2006), nagradu ,,Mišel Dimon“ na Salonu francuskih umjetnika ,,Grand pale“ u Parizu (2012. i 2025), bronzanu medalju (2014) i srebrnu medalju (2019) na istom s alonu. Dobitnik sam i nagrade „Lubarda, Stijović, Mi-
Poslije prve nagrade u Parizu Ministarstvo kulture mi je obećalo atelje. Međutim, sve je to palo u vodu. U Kolašinu sam dobio mali plac pored rijeke koji mi je dala Opština, a Ministarstvo kulture je obećalo da će tu da mi napravi atelje. I to je ostalo tako - istakao je Šćepanović
lunović“ 2003, Trinaestojulske nagrade 2017. i nagrade Hercegnovskog zimskog salona 2019. godine.
P
OBJEDA: Kada kažete da imate više nagrada u Francuskoj nego u Crnoj Gori, što nam taj podatak govori?
ŠĆEPANOVIĆ: Mali je prostor, ima dosta umjetnika. Nekako su se grupisali. Na našim salonima umjetnici najčešće izlažu po pozivu - određeni istoričar umjetnosti poziva umjetnike po njegovom konceptu. Zadnjih godina preskačem kolektivne izložbe - ne želim da budem okvir nekoj slici.
POBJEDA: Kad već pominjemo nagrade, prošle godine dobili ste priznanje ,,Drago Đurović“ za skulpturu ,,Zasjeda“ na tradicionalnoj izložbi savremene crnogorske skulpture u Umjetničkoj koloniji u Danilovgradu. Prilikom uručivanja kazali ste da je to nagrada koju ste u karijeri najviše željeli. Zbog čega? ŠĆEPANOVIĆ: Ova nagrada stajaće „rame uz rame“ sa mojim nagradama iz Pariza. Želio sam ovu nagradu i ona je došla poslije 15 godina izlaganja na izložbi. Mislio sam da je nikada neću dobiti. Drago je zaslužan što sam upisao Akademiju
u Beogradu, on me je nagovorio na to. Na kraju prve godine na Pedagoškoj, Drago mi kaže: ,,Ti moraš da upišeš Akademiju“. On je bio uporan, ali ja ga nijesam odmah poslušao. Međutim, on je bio toliko uporan da sam morao da mu obećam da ću da upišem Akademiju. Drago je bio gospodin i dobar vajar. Bio je čovjek kojeg mnogi nijesu voljeli zato što je bio bolji umjetnik od njih. Kad je neko malo iznad, ne vole ga.
P OBJEDA: Koliko su Vam značajne nagrade?
ŠCEPANOVIĆ: Nagrade su potvrda rada. Kada sam počeo da izlažem u Parizu, ovdje su govorili da je realizam prevaziđen. Međutim, kada sam dobio nagradu, sve se okrenulo. Prvu nagradu koju sam dobio u Parizu 2006. godine sponzorisala je porodica Belmondo. Pol Belmondo je otac glumca Žana Pola Belmonda. Ta nagrada je propraćena u medijima kod nas onako kako treba, ostale su propraćene dosta ,,tiho“, kao da se ništa nije desilo.
POBJEDA: Koliko radova ste izložili na ovogodišnjem Salonu?
ŠĆEPANOVIĆ: Žiri je odabrao tri rada, to je maksimum. Riječ je o radovima ,,Zasjeda“, ,,Njen izbor“ i ,,U nepo-
znato“. Svi su od kamena. Uvijek imam nazive radova kada je izložba u pitanju. Ne volim da piše da je rad ,,Bez naziva“.
POBJEDA: Možemo li reći da su ljepota žene, životinje i ptice Vaše iskonsko nadahnuće?
ŠĆEPANOVIĆ: Tako je. Žena je glavni motiv u mom stvaralaštvu, moja glavna inspiracija. Nekad mi kamen sam nametne da razmišljam što ću od njega da napravim. Recimo, ako je kamen šaren, onda radim pticu, ako je jednobojan, onda radim portret, ako je mali kamen, a kvalitetan, uradim životinju. Ja bih da uradim nešto da sačuvam taj kamen, da ne ode u otpad. Ne mogu od kamena koji nije dovoljno veliki da uradim akt ili figuru. To bi bila minijatura. U svakom radu postoji počet-
na ideja, ali dešava mi se i da tokom rada nešto prepravim.
POBJEDA: Koliko se to često dešava?
ŠĆEPANOVIĆ: Ne ode to mnogo daleko, to je tu negdje. Nema velike razlike. Ne dozvoljava mi kamen da tako brzo mijenjam ideje.
POBJEDA: Kada je počelo Vaše interesovanje za umjetnost?
ŠĆEPANOVIĆ: Moje interesovanje za vajarstvo je počelo u petom razredu osnovne škole. Bilo je puno đaka koji su bili talentovani i bilo je neko ,,tiho“ takmičenje u školi kada dođe do ocjenjivanja. Uvijek sam volio alat, pravio sam neke upotrebne predmete. Kasnije sam pravio radove od gline - nađem u potoku nečistu glinu koja mi kasnije popuca i propadne, ali bilo je ne-
što jače od mene, morao sam da stvaram.
POBJEDA: Kako su roditelji reagovali na Vašu odluku da se bavite vajarstvom?
ŠĆEPANOVIĆ: Nijesu se bunili. Upisao sam Pedagošku i tamo završio jednu godinu. Mislio sam da će na tome da se završi, a onda se pojavio Drago Đurović i otišao sam za Beograd i upisao Akademiju. Konkurisao sam opušteno, kako bih ispoštovao ono što sam obećao Dragu. Međutim, odoh za Beograd.
POBJEDA: Da li biste sada nešto promijenili?
ŠĆEPANOVIĆ: Da mi je neko obećavao brda i doline, ja bih opet otišao ovim putem. Akademiju sam završio 1983. godine. Mislim da se ne bi moglo ništa promijeniti, iako mi puno toga nedostaje. Atelje nemam ni sada. Da imam atelje, više bih stvarao. Ne bih mijenjao ništa, to sam ja. Mislim da me niko ne bi mogao ukrotiti, da me drugačije usmjeri nego što me ovo vuče. To je neka nit koja nije prekidana. Čak sam i u Gimnaziji radio reljefe u drvetu, pravio neke oblike.
POBJEDA: Kako izgleda stvarati na otvorenom, bez ateljea?
ŠĆEPANOVIĆ: Poslije prve nagrade u Parizu Ministarstvo kulture mi je obećalo atelje. Međutim, sve je to palo u vodu. U Kolašinu sam dobio mali plac pored rijeke koji mi je dala Opština, a Ministarstvo kulture je obećalo da će tu da mi napravi atelje. I to je ostalo tako. Nemam atelje, ako je lijepo vrijeme, radim ispred kuće na grubo, pa onda unesem u kuću, usred sobe, gdje smo svi, stavim rad i završim ga. Skulpture mi stoje spakova-
POBJEDA: Kako je biti vajar danas u Crnoj Gori?
ŠĆEPANOVIĆ: Kako se ko snađe. Treba biti snalažljiv, a ja tu nijesam baš dobar. To mi je veliki minus. Dosta sam povučen. Ja sam zadovoljan time da nešto uradim. Takav sam uvijek bio. Ali dobro, ta nit me vuče. Ne odustajem, strašno sam uporan. Kada nešto zacrtam da ostvarim, ne može me niko skrenuti sa tog puta. To može da se zaustavi na neko vrijeme, ali se nastavlja. Tako je i želja za umjetnošću dosta puta prekidana. Recimo, poslije Akademije više od deset godina nijesam ništa radio. Nijednu skulpturu nijesam napravio.
POBJEDA: Zašto?
ŠĆEPANOVIĆ: Nijesam imao uslova. Nijesam imao alat, bio je jako skup. Tada sam počeo da radim u drvetu. Imao sam sjekiricu i radio malo po malo.
ne u kutijama, u kući. Recimo, sad kad iznesem alat i radim na čistom prostoru, razvlačim produžni kabl, pa nosim alat, pa sve to kad završim, moram da očistim… To mi pravi veliki posao. Da imam atelje, mogao bih alat samo da ubacim u prostor i sljedeći dan nastavim da radim. Sve bi mi bilo spremno. Sjećam se kad sam radio 300 metara od kuće, pa u kolica stavim alat i nosim. To je mučenje. A dokazao sam da to što radim vrijedi - imam četiri nagrade u „Grand Paleu“, koji je hram umjetnosti.
POBJEDA: Od kada nijeste samostalno izlagali?
ŠĆEPANOVIĆ: Nijesam izlagao od 2017. godine. Više sam forsirao Pariz. Vajarima je jako teško. Ove godine nije bilo lako sve organizovati, išao sam o svom trošku i nosio sam radove teške 80 kilograma. Supruga je bila sa mnom i pomagala mi oko svega. Imam radova za samostalnu izložbu i nadam se da će ona biti na ljeto. Ako publika ne vidi radove, kao da se ništa ne radi.
POBJEDA: Vi ste neraskidivo vezani za rodni kraj. Od samih početaka, u iskonskom miru svojih Selišta, pretražujete korito rijeke Svinjače, tražeći savršene kamene oblutke. Kamen je postao Vaš primarni medijum. Zbog čega ste odabrali baš taj materijal i kako biste opisali rad sa njim?
ŠĆEPANOVIĆ: Počeo sam od kamena iz Kolašina i radio sam intimnu skulpturu. Taj kamen se pokazao kao dobar, nijesam ni imao novca da kupim mermer ili granit. Kamen nalazim na rijeci Svinjači. Ovi radovi koji su nagrađeni u Parizu urađeni su od kamena iz Tare. U početku sam radio mozaike tako da sam upoznao kamen više nego da sam radio samo skulpture. Vidio sam kako se lomi, kakvog je sastava, kakav je za obradu. Kasnije, kada sam počeo sa skulpturama, prestao sam sa radom u drvetu i počeo da radim u kamenu. To je za mene bolje, ljepše i trajnije. Kamen ne dozvoljava grešku. On je tvrd, opire se, sa njim se polako radi. Na kamen gledam kao na neki plemeniti materijal.
POBJEDA: Dok stvaralac radi u određenom materijalu isti prestaje da bude puko izražajno sredstvo i nemi-
rada da bi umjetnik sebi pročistio put, ali i pročistio skulpturu. Kada gledam neke svoje prve skulpture, vidim da su pretrpane. To su neke sitnice koje publika ne vidi, ali vidim ih ja. Dešavalo mi se da završim skulpturu i onda vidim da mi nešto smeta na njoj, a ona već ispolirana. Uzmem brusilicu i popravljam. Kada se popravlja, ne može se popraviti samo na jednom mjestu, već najmanje pola skulpture mora da se popravi samo zbog te sitnice. I onda me pitaju: ,,Šta to radiš? Ko će to da vidi?“ Ja im kažem: ,,Vidim ja, jer mi se takva skulptura ne bi sviđala, odmah bih je skrajnuo“.
POBJEDA: Nakon studija u Beogradu Vi se vraćate u Kolašin, kako sami kažete - ,,mjesto svetih i njegovanih uspomena“. Živite u selu Selišta, koje se nalazi u blizini Kolašina. Da li ste nekada razmišljali da odete i živite u nekom drugom gradu, poput Pariza?
ŠĆEPANOVIĆ: Nikada nijesam razmišljao da živim u nekom drugom gradu. U Parizu ne bih nikad živio. Taj grad mi dosadi za 15 dana. Ne volim tu jurnjavu. Ovdje imam neku slobodu. Ove slobode nema nigdje. Naši prostori su i dalje najbolji.
novno je suočavanje sa duhovnom dimenzijom materije. U čemu se ogleda moć umjetnika da oživi neživu tvar kao što je kamen?
ŠĆEPANOVIĆ: Čim umjetnik uradi nešto što želi i nešto što se njemu sviđa - to je oživljen kamen. Približio ga je i sebi i publici. Nije mu on ,,udahnuo“ život, nego je primijenio na njega ono što je želio.
POBJEDA: Sve Vaše skulpture odišu ljepotom, harmonijom, ali i snagom. Kako gledate na te ocjene?
ŠĆEPANOVIĆ: To je doživljaj publike i drago mi je što je tako. Lijepo je to čuti. Dešavalo se da na izložbama stavim knjigu utisaka. Oduševljavaju se posmatrači mojim radovim pa se ponekad pitam je li moguće da je to zaista moj rad. Onda mi bude drago. Odavno je nijesam prelistavao.
POBJEDA: Kazali ste jednom prilikom: ,,Ako se skulpture nekog umjetnika razlikuju jedna od druge, očigledno nije našao sebe. Mora da uskladi ono što vidi, što zna i što osjeća, i to je tada on i na svom je mjestu“. Kako umjetnik ,,pronalazi sebe“?
ŠĆEPANOVIĆ: Kad umjetnik manje radi, on ne može da pronađe sebe. Treba puno
Konferencija „Kulturne i kreativne industrije & baština: Agroculture“ u Petrovcu
POBJEDA: Što se dešava sa skulpturama koje Vam se ne dopadaju?
ŠĆEPANOVIĆ: Nije mi se desilo da imam skulpture koje imaju grešku. Mnoge mi se ne sviđaju ako je kamen šaren. Nekada to ne uočim na početku. Dok dobro ne izglačam kamen te šare se ne pojavljuju, ali kada ga ispoliram, te šare mi smetaju u formi. Zbog toga mi se ne sviđaju, ali sviđaju se publici. Sjećam se da jednu skulpturu manjeg formata nijesam nosio na izložbu baš zbog toga što mi se nije sviđala. Jednom kažem sebi: ,,Daj, staviću je tamo ako mi negdje bude falio neki rad“. Izložio sam je i ona je prva prodata. Rekli su mi: ,,Ovo nam liči na kamen“. Ostale ne liče na kamen ako su jednobojne, jer ih ja ispoliram i dovršim do kraja. Desilo mi se jednom na izložbi u Kotoru da me pitaju: ,,Da li je to poliester?“ Toliko je rad bio dobro ispoliran i imao je neobičnu boju kakvu publika do tada nije sretala. Mislili su da je to vještački materijal.
POBJEDA: Da li ste i dalje pri stavu da ,,u kulturi Crne Gore postoji mnogo ljudi koji nijesu za to - novac se troši za nešto što nije umjetnost i na promociju toga“?
ŠĆEPANOVIĆ: Uvijek je bilo tako. Država ima dovoljno novca da nađe prioritete, da organizuje salone poput ovoga u Parizu ili da na ovaj Salon pošalje grupu umjetnika iz Crne Gore.
POBJEDA: Može li se u Crnoj Gori živjeti od umjetnosti?
ŠĆEPANOVIĆ: Ja sam živio samo od svoje umjetnosti. Sada je kupovina umjetničkih djela stala, bar kod mene. Izgleda da je novac kod ljudi koji se ne razumiju mnogo u umjetnost. Treba neko da im kaže da je nešto vrijedno da bi oni to kupili. Rasipaju se novcem, kupuju sve i svašta, a umjetnička djela ne.
POBJEDA: Što biste savjetovali mladim umjetnicima koji su se odlučili za vajarstvo?
ŠĆEPANOVIĆ: Moraju biti uporni ako žele da se bave umjetnošću. Ne treba da se oslanjaju ni na koga, sem na sebe. U Crnoj Gori imamo dobre umjetnike, ali to je sve nekako „zamotano“, ne može se vidjeti taj kvalitet. Imamo sakriveni kvalitet. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Međunarodna multidisciplinarna konferencija „Kulturne i kreativne industrije & baština: Agroculture“, koju realizuje Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, biće održana od 20. do 23. marta.
Svečano otvaranje konferencije biće održano u četvrtak, 20. marta, u 12 sati, na terasi Spomen-doma „Reževići“ u ovom paštrovskom selu, a nakon toga slijedi festival hrane, lokalnih gastro i poljoprivrednih proizvoda, kao i ručnih radova, na kojem će svi posjetioci imati priliku da besplatno degustiraju izložene proizvode.
Radni dio konferencije počeće u četvrtak po podne i trajaće do nedjelje (23. marta) po podne, u hotelu „Monte Casa“ u Petrovcu na Moru, kada se završava ova konferencija. Tokom trajanja programa biće upriličeno više posjeta seoskim gazdinstvima Paštrovića, kako bi se više od 40 učesnika konferencije iz zemlje i inostranstva bliže upoznalo s tradicionalnim i savremenim načinom prerade i proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, te uspostavile saradnje u budućnosti.
Takođe, osim naučnog i stručnog dijela, tokom cijele sedmice pred nama biće održano više interaktivnih radionica i predavanja namijenjenih dje-
ci-učenicima petrovačke OŠ „Mirko Srzentić“. - Cilj konferencije i pratećih programa jeste da se otvori širi dijalog o mogućnostima umrežavanja kulture, umjetnosti i nasljeđa s poljoprivredom, održivim i ruralnim razvojem (naročito maslinarstvom, vinogradarstvom, vinarstvom, voćarstvom), proizvodnjom ljekovitog bilja, tradicionalnim lokalnim načinima pripreme hrane itd., kako bi svi akteri i javnost osjetili društvene benefite od zajedničkog djelovanja. Takođe, želimo da na konferenciji govorimo i o značaju, estetici i kulturi ishrane kroz vrijeme, sve do danas, o ishrani koja predstavlja svojevrsno nasljeđe na određenoj teritoriji, ali i o potencijalima, pristupima i alatima koje kulturne i kreativne industrije posjeduju, a koji mogu biti od direktne koristi proizvođačima i pojedincima koji se bave poljopri-
Izložba djela Vladimira Jovićevića na Cetinju
vredom i izradom lokalnih tradicionalnih gastro proizvoda, te turističko-ugostiteljskom sektoru – saopšteno je iz Društva „Bauo“. Učešće na konferenciji najavili su brojni predstavnici institucija sistema, državne uprave (Vlade Crne Gore), lokalnih samouprava, privrednog sektora, ustanova kulture, civilnih organizacija, kao i pojedinci, nezavisni eksperti, te poljoprivredni proizvođači. Projekat je sufinansiran od Sekretarijata za privredu opštine Budva putem javnog poziva za podršku razvoju poljoprivrede u 2024. godini, a partnersku podršku pružila je, drugu godinu zaredom, Privredna komora Crne Gore, kao i brojne institucije na lokalnom nivou. Program konferencije sa više informacija o ovom projektu biće objavljen u ponedjeljak na vebsajtu konferencije: www.kkib.me. R. K.
PODGORICA – Izložba slika crnogorskog umjetnika Vladimira Jovićevića biće otvorena 17. marta u 19 sati u galeriji Centra za kulturu Prijestonice na Cetinju. Izložbu koju organizuje Matica crnogorska sa CKZ Prijestonice otvoriće istoričarka Ljiljana Zeković.
Jovićević inspiraciju nalazi u crnogorskoj tradiciji i kulturnom nasljeđu, a njegove vještine posebno dolaze do izražaja kod slikanja portreta. Prema
riječima Ljiljane Zeković, kod Jovićevića je sve „u skladu – vedrina, ljepota, izvjesnost i prava mjera, lirska meditacija melanholične zatvorenosti i poetika lirske vedrine, izraženi likovnim jezikom stvaraoca koji respektabilnim umijećem harmonizuje klasično i moderno u jedinstven i samovoljan stil realističkog izraza“. Jovićević je rođen u Podgorici 1987. godine. Stručno obrazovanje sticao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Terniju i na Akademiji umjetnosti u Firenci, gdje je i radio nekoliko godina po završetku studija. U Crnu Goru se vratio 2019. godine. Trenutno živi i radi u Tivtu. Ovo mu je peta samostalna izložba, a biće otvorena do 31. marta. A. Đ.
PODGORICA- U regionu se gotovo do jučer u najvećem dijelu naroda živjelo isto kao u staro doba. Iste narodne nošnje, ista kola, ista pjevanja, isti jezik, isti način života, iste kuće, isti pogrebni i svadbeni običaji, iste zavađenosti i raspre, ista gostoljubivost, lukavost i naivnost, ista fizička snaga, prgavost i sklonost ekscesu, sve je praktički bilo isto do modernosti, a mnogo toga živi u nama i danas- ocijenio je istoričar Domagoj Nikolić. U intervjuu za Pobjedu kaže da za našu autohtonost postoje brojni dokazi, a za dolazak na ove prostore niti jedan.
POBJEDA: Prostor Balkana kroz istoriju je bio dinamičan kada govorimo o civilizacijama, no po vašem istraživačkom radu tok našeg porijekla je drugačiji i mi pripadamo plemenu Ilira. Kako bi ovu teoriju objasnili?
NIKOLIĆ: Nisam siguran da je toliko dinamičan koliko nas je politika uvjerila da jest. Možda bi bolje bilo kazati da je bio dinamičan u okviru unutrašnjih previranja i samozatiranja kakvim smo svjedoci i za naših života. Meni je lično ovo treći državni okvir, praktički se nisam makao odavde, a imam osjećaj da prava frka tek počinje. Ne pamtim generaciju koja nije ratovala, najviše između sebe i to u kompletnom metežu. Ovdje je od najstarijih vremena živio isti narod moren manje-više istim podjelama, najviše vjerskim, te unutarnjim i vanjskim preprekama da se bolje živi, da se konačno krene naprijed. I nismo samo žrtve. Nisu samo strani zavojevači dolazili ovdje, nego smo i mi jedva čekali da netko naiđe ne bi li ih uvukli u svoje sukobe, ne bi li i njih strovalili u svoje jame i grobove. Isto je i danas Znate li da je osamdesetih u Dalmaciji pronađen tzv. Ilirski svitak iz doba Ilirskih ratova kojeg je objavio naš velikan Gojko Nikoliš u knjizi „Zapisi pod pritiskom“ pa do-
Intervju: Domagoj Nikolić, publicista i istoričar
Megalitski kompleks na Medunu je i tipičan, ali opet jedinstven u našim krajevima. Tamošnje perfektno klesano poligonalno stijenje je jedan od najljepših primjera kiklopske gradnje uopšte. Bunar u stijeni sa živom vodom pri vrhu kompleksa koji ne zasušuje ni tokom najljućih žega je takođe svojevrsno čudo. Tome možemo dodati legende da su tu vođene posljednje bitke ilirsko-rimskih ratova te kasniju istoriju uključujući Marka Miljanova koji je veličanstven primjer naše ilirske antropologije kao autodidakt, genije, nepokolebljivi borac protiv samovlašća, junačan, čojstven, pravedan i tolerantan
zvolite da vam ga citiram u cjelosti u prevodu s latinskog Katarine Rajčević: „Cio Ilirik podijeljen je u osam djelova u kojima obitavaju mnogobrojna plemena među kojima su najmoćniji: Japodi, Jasi, Histri, Mezeji, Liburni, Dalmati, Skordisci i Dardani. Između ovih plemena nema sloge. Prepiru se oko toga čiji je jezik ljepši, čiji ljudi su mudriji, čije porijeklo je starije. Vođe im se nadmeću u gospodstvu, pa svaki želi da oponaša rimskog imperatora. Česti su ratovi između plemena, pa i unutar samih plemena. Pate od strasti da se između sebe dijele. Dijele se sve do Demokritovih atoma. Rijeku Savu su podijelili cijelom njenom dužinom. Lijevu polovinu ove velike rijeke posjeduju Jasi, a desnu Japodi. Niti ribe ne smiju prelaziti s jedne na drugu obalu“. Dakle, pitamo se što se promijenilo. Očigledno, sve se
promijenilo i sve je ostalo isto. Kontinuitet razbi-raspada je izgleda neupitan. Toliko o okviru za razmišljanje, a sad nešto konkretnije. Za našu autohtonost postoje brojni dokazi, a za dolazak niti jedan. Jedini izvor koji govori o našem dolasku u ove krajeve u srednjem vijeku je Ioannis Lucius rečeni Ivan Lučić Trogiranin, a nasuprot njemu stoji čitava naša historiografija do 1840-ih godina. Luciusa su i to vrlo uvjerljivo i lako pobijali mnogi od Pavla Rittera Vitezovića, Đorđa Brankovića, Petra Matije Katančića i drugih koji su ga smatrali doslovno neukim i zlonamjernim. Čak ni Porfirogenet ne govori o dolasku s Karpata pa ni Toma Arhiđakon, nego su krivo pročitani prema Luciusu koji se toliko zapetljao u proturječnosti da na kraju i sam mora ustvrditi da su Slaveni u staro doba živjeli s obje strane Du-
nava. O kakvom onda dolasku govorimo? Osim toga, kod nas se nalaze najstariji spomenici kršćanstva uključujući i najstariju katedralu katoličke crkve, a to je ona u Splitu, koja je starija od najstarije u Rimu. A kad tome pridodamo pismo pape Ivana X (kralju) Tomislavu u kojem doslovce navodi: „Tko može dvojiti, da su kraljevine slavenske brojene među prvence apostolske i opće crkve jer još u kolijevci zajedno s mlijekom bijahu nahranjene i propovijedanjem apostola crkve“, onda o čemu zapravo govorimo? Govorimo o tome da je bečka tzv. kritička historiografija napisala na-
šu povijest da bi cementirala naše podjele i komforno nam vladala. Nije li to upravo naše današnje stanje? A što se početnika tiče, savjetovao bih im da čitaju i podvrgnu kritici upravo onu historiografiju koja se diči epitetom kritička. Neka počnu, ako žele, i od mojih knjiga. Mislim da one daju vrlo dobro utemeljen ulaz u to gradivo, naročito u tom pogledu ova posljednja „Tamo gdje se skupljaju orlovi“ koju sam napisao s Vinkom Klarićem
POBJEDA: Ako smo Iliri i ako ta stara civilizacija koja je po vašim riječima mogla stoljećima bitisati na ovom prostoru, imate li objašnjenje kako su rimske vojske uspjele da ih pokore, a osim toga i „zbrisati“ tragove njihovog postojanja na našim prostorima?
NIKOLIĆ: Ništa nije zbrisano, jer na terenu vidimo samo kontinuitet. Kod nas se gotovo do jučer u najvećem dijelu naroda živjelo isto kao u staro doba. Iste narodne nošnje, ista kola, ista pjevanja, isti jezik, isti način života, iste kuće, isti pogrebni i svadbeni običaji, iste zavađenosti i raspre, ista gostoljubivost, lukavost i naivnost, ista fizička snaga, prgavost i sklonost ekscesu, sve je praktički bilo isto do modernosti, a mnogo toga živi u nama i danas. Rimske vojske su na jedvite jade uspjele donekle pokoriti ovaj narod i to na način da su morale dignuti čitavu državu na noge, zajedno s dijelom Ilira koje su pridobili na svoju stranu. Ilirski rat je bio naj-
veća vojna operacija u povijesti do Prvog svjetskog rata, a završio je u „egalu“. Baton je sporazumno položio oružje, Ilirima je priznato rimsko građanstvo, a on je otišao živjeti do smrti u Ravenu. To bi u kratkim crtama bilo ono što se dogodilo plus naše neizbježno bratoubilaštvo, jer su bila dva Batona, navodno brata, a jedan je ubio drugog. Rim postaje carstvo tek kad je preuzeo Iliriju, a potom rimsku vojsku i vlast postepeno preuzimaju Iliri koji carevima postaju najkasnije u 3. stoljeću. Na kraju, koliko je zbrisan Rim, toliko je zbrisan i Ilirik. To je zajednička povijest o kojoj smo krivo učeni. Talijanima ne pada na pamet da kažu da nemaju veze s Rimom, ali mi negiramo svoje ilirstvo pa i vezu s Rimskim carstvom što je apsurdno, premda se najveći broj rimskih carskih palača nalazi upravo kod nas.
POBJEDA: Izjavili ste da se najstarija evropska pismenost, nalazi kod nas i da postoji mnogo dokaza za to. Hoćete li nam potkrijepiti taj stav i konkretno objasniti?
N IKOLIĆ: Treba li krenuti od Vinčanskog pisma? Mislim da je to općepoznata činjenica. To je u najmanju ruku proto-pismo, simboličko-piktografsko, ali pismo. A kad govorimo o ilirskoj tradiciji, onda trebamo spomenuti Svetog Jeronima koji je, prema papinskoj, husitskoj i sveto-rimsko-carskoj tradiciji, usavršio glagoljicu te je Bibliju preveo na latinski jezik, a prema našoj i češkoj glagoljaškoj tradiciji, autor je i starocrkvenoslavenske Biblije. Prema istoj tradiciji, glagoljicu je izumio Etik Istarski čiju je kozmografiju Sveti Jeronim preveo na latinski. Mislim da to govori samo za sebe, a kad tome pridodamo našu dalju latinašku tradiciju ponajboljih erudita, historičara, književnika, pa i kartografa, matematičara i fizičara Evrope, počevši od Dukljanina, preko Pribojevića, Orbina, Lukarevića, Marulića, Vrančića, Mrnavića, Ohmučevića, Boškovića, Dominisa i drugih koji su, između ostalih nadahnuli Shakespearea, Leibnitza, Newtona i Teslu, onda mislim da i to dovoljno govori samo za sebe. Pridodajmo toj tradiciji i Njegoša, jer on to po svemu, iako je kasniji, i te kako zaslužuje.
POBJEDA: Crna Gora često je bila u fokusu vaših istraživanja, pominjali ste stećke na Medunu i drugim lokalitetima, da li su oni trag Ilira i po kojim primjerima ste još to mogli zaključiti? NIKOLIĆ: Megalitski kom-
pleks na Medunu je i tipičan, ali opet jedinstven u našim krajevima. Tamošnje perfektno klesano poligonalno stijenje je jedan od najljepših primjera kiklopske gradnje uopće. Bunar u stijeni sa živom vodom pri vrhu kompleksa koji ne zasušuje ni za najljućih žega je također svojevrsno čudo. Ako tome pridodamo legende da su tu vođene posljednje bitke ilirsko-rimskih ratova te kasniju povijest uključujući Marka Miljanova koji je veličanstven primjer naše ilirske antropologije kao autodidakt, genije, nepokolebljivi borac protiv samovlašća, junačan, čojstven, pravedan i tolerantan, onda odista u njemu, poput Vladimira Dvornikovića, možemo prepoznati starog Ilira, zajedno sa svim negativnim osobinama koje ta antropologija uključuje, a možemo je pratiti i u njegovom „antipodu“ Nikoli Petroviću, kao i njegovim kćerkama i unucima koje također prate slične kontroverze. I eto nas opet na kontinuitetu. Taj naš dualizam najbolje je opisao Koča Popović kao „slavu pobede i gorčinu poraza“. Tu slavu i gorčinu, pobjede i poraze, kolektivne i lične, u sebi nosimo svi. Znamo kakvi smo, koliko god se pravili mahniti.
POBJEDA: Ako je istina žrtva politike, kako ste jednom rekli, da li smo mi žrtva iskrivljenih istorijskih činjenica i jesu li one opasne?
NIKOLIĆ: Povijest dolazi od riječi pri-povijest, od glagola pripovijedati. Povijest je, dakle, priča, pripovijetka, ono što se povijeda, poveda, priča - narativ sa svrhom da opravda vladajuće stanje. Storia na talijanskom jeziku znači priča. Geschichte na njemačkom također znači priča. Povijest je, dakle, politička priča, društveni narativ. Svjestan čovjek gleda oko sebe i propituje valja li to što vidi ili ne. Ako ne valja, onda valjda nisu dobre važeće interpretacije to jest paradigme. Kome valja, njemu je dobro i ništa mu ne treba mijenjati. Naš vjekovječni, jedinstveni, rascjepkani, međusobno zavađeni i „do atoma“ podijeljeni - po novogovoru policentrični - narod je danas objektivno u lošem stanju, više nema sposobnost niti biološke, kamoli ekonomske ili kulturne proste reprodukcije, a tek da ne pričamo o rastu. Pritom nisam siguran da smo žrtve, budući da smo najgorljiviji pobornici vlastite propasti koji najveći entuzijazam i egzaltaciju doživljavaju upravo u samozatiranju. Kako je rekao sarajevski pjesnik Slobodan Blagojević, ovdje je potrebna opštenarodna psihoanaliza i mi smo upravo takav slučaj. Ako ne vjerujemo, čitajmo Batu Čengića, Branka Ćopića, Iva Andrića, Mešu Selimovića, Derviša Sušića i druge. Dobro smo se opisali, nema tu nepoznanica.
POBJEDA: Kontroverzna ličnost iz istorijskih dokumenata jeste Dioklecijan,
smatran je „mrziteljem hrišćana“, vi imate drugu „istinu“ o njemu , takođe smatrate da je bio rođen na našim prostorima. Đe mislite da je rođen i kuda se prostiralo njegovo carstvo?
NIKOLIĆ: Dioklecijan je najčudnija osoba u povijesti. Žena mu je svetica – Sveta Aleksandra – Priska. Kćerka mu je Sveta Valerija. Priležnica s kojom je živio je također – Sveta Jelena. Posinak njegov, ako mu nije sin, je svetac – Konstantin. Brat mu je svetac –Konstancije Klor. Svi njegovi poznati vojnici: Đorđe, Eustahije, Prokopije itd., svi su sveci, samo on nije ni svetac niti kršćanin. Zaustavio je pedesetogodišnji građanski rat, stabilizirao carstvo, donio mu mir, izgradio velebnu infrastrukturu te mirno otišao u penziju. Zapamćen je kao najveći krvolok i zločinac, iako je njegova vladavina najvećim dijelom zapamćena po blagosti bez presedana. Kako to? Rođen je gotovo sigurno u Splitu, premda postoje predanja, najvjerojatnije točne, ali depersonalizirane, u Crnoj Gori da je tu rođen. U Splitu je i umro. Toliko o njemu za sad.
POBJEDA: Posebno zanimljiv je i vaš istraživački rad o Troji, kazali ste, da su zidine Dubrovnika i Kotora „zidane kamenjem sa razorene Troje“. Konkretno što bi takvo otkriće značilo za - Hrvatsku i Crnu Goru?
NIKOLIĆ: Troja je zasigurno ovdje, a gdje se točno nalazila, pozvaniji su da više kažu oni koji su se tom problematikom u javnosti više bavili od mene. Neki kažu da je u Skadru, drugi da je u Istri, treći da je u dolini Neretve. Imate u Podgorici sjajnog autora, istinskog velikana Novaka Andesilića Aristid Vučetić je Odiseju smjestio u Jadran, i nije jedini. Na našim stećcima se nalaze astroteološke metafore – kalendari koji prikazuju planetarnu situaciju na nebu u dan pada Troje pa i mnogi drugi elementi trojanske ornamentike koju su zbunjivali britansku povjesničarku umjetnosti Marian Wenzel Lično sam detaljna trojanska istraživanja ostavio za poznije godine svog života jer smatram da su najkompleksnija. Šta bi to za nas značilo? Ovakvima kakvi smo, ne bi značilo ništa. I Gundulić je pjevao da je ona ukopana „pri moru uprav srpskih strana, na obalah pusta žala…“ pa ništa. Mi ćemo po Gunduliću sve nazvati, i na novčanice, i na glavni zastor Hrvatskog narodnog kazališta staviti „Gundulićev san“, ali Gundulića nećemo pročitati, a kamoli da ćemo sanjati njegove snove o zajedništvu svih nas. Da smo čitali njega i druge autore, da imamo ikakavu svijest o sebi i svojoj kulturi, našli bismo je davno, a ovako – sretni smo, gdje je da je i mi gdje smo da smo, i pravo nam budi. Svaka budala ima svoje veselje.
Hristina JANKOVIĆ
Uzvišeni ideali pripadnosti domovini nakaleme obrise senzibiliteta i jake valove sentimentalnosti u tuđem svijetu. Udaljenost od rodne grude, godinama ili miljama, iznjedri veličanstveni mit o otadžbini i odzvanja u mislima iseljenika, gordo nadvisuje istaknute vrhove bivstvovanja. Rodoljublje i ljubav prema zavičaju daruju dizajn umilnih nota beskrajne odanosti. Dirljiva sjećanja na slobodarska ognjišta. Slike skromnog djetinjstva lišenog kitnjastog rama uzburkano pulsiraju fizikusom i srcem. I damar nostalgije iseljeničkih duša. Strane države i blistavi gradovi ne uznose životnu energiju i polet, kao iskre ljutog krša, koje razgore najfinije zavičajne emocije. Poput mornara s jedrenjaka koji durbinom čežnjivo traže kopno, izoštreni emigrantski pogledi zamišljaju oazu s izvorom blagotvorne, pitke vode, koja natapa voljenu zemlju, dubokih državotvornih žila, magičnu Crnu Goru. Slojevita ljuštura patriotskih poriva štiti od nepoznatih kultura, tradicija i običaja, razbijenih kao talasi o morske hridi. Postojano čuva nasljeđe, datu riječ i čast izdanaka arhaičnog društva u novom svijetu. Izolacioni-
Iz istorije crnogorskog iseljeništva
Poput mornara s jedrenjaka, koji durbinom čežnjivo traže kopno, izoštreni emigrantski pogledi zamišljaju oazu s izvorom blagotvorne vode, koja natapa voljenu zemlju, dubokih državotvornih
žila, magičnu Crnu Goru
zam ili djelimična otuđenost nije bio izbor markantnih kamenštaka, već želja da budu svoji; zazor od nepoznatog. Zamišljeni, gajili su neveselu sjetu, koja izrasta u sumnju o smislu boravka u tuđini. Kolonije Crnogoraca, često neshvaćene u svom poimanju morala i viteštva, čudnovato su izgledale drugim nacijama, rasama, religijama stranih zemalja. Podsjećali na romantične junake iz legendi, narodnih pjesama, usmenih predanja. Životi pečalbara imali su tok bistrih, snažnih rijeka koje se ulivaju u velika jezera i mora, udahnjuju svježinu, krepkost, obilatost i pitkost, koja je godila drugim kulturama, novim zemljama. U njihovom biću snažno je plamtio žar za povratkom svojim korijenima, i životarila nada da će njihovi potomci upijati zrake sunca u ljubljenoj Crnoj Gori. Gorštačke, čvrste crte lica pretaču se u blagost i nježnost, kada do kasno u noć uspomene obrgle, ispune um, utonu u najljepše snove i odjezde svom posnom stijenju, najmilijem domu. Kada zlokobni uzvici osvajačkih hordi prijete naciji, buktinje solidarnosti i epske, neraskidive veze s domovinom, nezadrživo premošćavaju prirodne i državne granice. Rudari iz opasnih američkih rudokopa, radnici na nepreglednim, azijskim željezničkim prugama, težaci iz svjetskih luka, odbacuju suknena, radnička odijela. Ozareni, u punom sjaju crnogorske narodne nošnje, kite se ljubljenim oružjem. U skromnim domovima ostavljaju posjetnice s plemićkim
krunama, zvučnim imenima poslodavaca, bankara, prijatelja. Ushićeno na kapama stavljaju slavne crnogorske grbove. Uspravnim hodom, s ponosom vraćaju se prvobitnom stanju neustrašivih gorostasa. S pjesmom i osmijehom odlaze u boj. Izazivaju divljenje. Njihova pobjednička pjesma i huk patriotizma utjeruju strah neprijatelju, a tek hrabrost slobodara. Iz najudaljenijih prostranstava hrle Crnoj Gori. Duga i mučna putešestvija okeanima, zabitima, pustinjama, nijesu trebala kompase, niti putokaze. Crnogorskim isljenicima je usađena zvijezda vodilja, koja nepogrešivo utire najdraže otadžbinske staze. Bilo je tu vanvremenskog sjaja, nestvarnog bola za rodnom grudom. Oskudni zavičaj uživao je blagost gizdavih, okićenih varoši prazničnih dana, kada izdaleka pristižu istinski sinovi, koji vole svoju i zemlju predaka, dok glasovi ljubavi i pucnji revolvera slave njihov povratak matici. Kult ponosne nacije, oreol istinske samostalnosti i suštinske državnosti uživala je Crna Gora širom svijeta, blagodareći i odvažnim iseljeničkim srcima, koji su roditeljskom milinom i toplinom darovanoj potomstvu, istovjetno sanjali i ljubili svoju otadžbinu. Zazor od nerodnih godina i posna zemlja nosili su pečalbare daleko. Mnoge zauvijek. Vapila je sjetna iseljenička duša za domovinom, a čežnja dobijala orkansku snagu. Njihovim venama nije tekla razvodnjena bevanda, već krv poput najboljeg rujnog vina od plemenitih, starih, crnogorskih loza. (Autor je crnogorski diplomata)
Strahinja Gojković juče pobjedom proslavio punoljetstvo Premijer vaterpolo liga (21. kolo)
Jadran M:tel i Primorac ostvarili su pobjede u pretposljednjem kolu Premijer vaterpolo lige. Novljani i Kotorani do bodova su stigli u gostima kod Primorja (17:8) i Valisa (14:9).
Primorje 8
RIJEKA - Bazen ,,Kantrida“. Gledalaca: 100. Sudije: Stanojević i Raković (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 4:2, 3:5, 1:3, 0:7.
PRIMORJE: Sudulić (jedna odbrana), Kren (šest odbrana), Dragošević, Le. Dujmić, Tončinić 2, Brubnjak 3, Dašić 1, Snel, K. Babić, Burburan, L. Babić, Cripa 1, Rakovac 1, Lu. Dujmić.
JADRAN M:TEL: Đurović (13 odbrana), I. Radović, Holod 3, Matijašević, Obradović, Vujović 1, D. Radović 2, Lazić 1, Gojković 1, Ivović 2, Sladović 2, Milojević 2, V. Radović 1, Stupar 2.
Igrači Vladimira Gojkovića sa bodom više od drugoplasiranog Novog Beograda čekaju posljednji okršaj sa pretposljednjim Solarisom i
praktično su na milimetar da na završnom turniru dočekaju šampiona Srbije, Radničkog iz Kragujevca i splitskog Jadrana. Vicešampion Crne Gore je u Hrvatskoj nakon odmora pokazao ko je favorit - primio je samo gol, a postigao 10.
VALJEVO - Gradski bazen. Gledalaca: 50. Sudije: Kuzmanić i Prančić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 1:2, 1:5, 4:3, 3:4.
VALIS: Virijević, Stojiljković, Čabrilo 2, Dončić, Aleksandrov, Knežević, Kojić 1, Evdokušin 1, Gavrilović, Tubić, Baucalo 2, Stanić 1, Burburan 2, Arsić. PRIMORAC: Masaro, Brguljan 1, S. Ćetković 3, Šušiašvili, Mršić 2, Janović 1, Matković 2, Nikaljević, Perov, Brkić 1, P. Ćetković 1, Stanojević 1, Pejović, Vučković 1. Bez problema je i šampion Crne Gore upisao devetu pobjedu. Vodio je Primorac 7:2 poslije prve dvije četvrtine, početkom treće je uvećao razliku na 8:2… A. M.
Drugo kolo Crnogorske bokserske lige
Nakon prvog poluvremena, posebno prve četvrtine, činilo se da Mornar ima šansu da prekine post koji traje od 4. novembra.
SC Derbi je, međutim, u nastavku meča raspršio sve nade Barana da mogu da prekinu seriju poraza, koja je došla do 16 utakmica. Jači za oporavljenog Igora Drobnjaka, a bez Davida Mirkovića, tim Petra Mijovića slavio je u Baru sa 94:74 i prekinuo niz od dva poraza. Sa skorom 8-15, Podgoričani su mirni kada je borba za opstanak u pitanju, a preostalih sedam kola mogu da iskoriste da probaju da se upuste u trku za plej-of, iako će to da bude jako teško. Mornar je, sa druge strane, upisao 22. poraz i dalje ima samo jednu pobjedu (protiv Cibone), i dalje je „zakucan“ za dno tabele ABA lige, sa vrlo malim šansama da se pomjeri sa te pozicije do kraja ligaškog dijela. Baranima nadu za opstanak daju propozicije takmičenja, po kojima bi ostali u ligi ako bi finalisti ABA2 lige bili srpski timovi, a igrali bi baraž ako bi srpski tim bio pobjednik, a poraženi finalista iz neke druge zemlje. Mornar je u prvoj četvrtini podsjetio na najbolje šuterske dane, iz najboljih abaligaških godina. Barani su ubacili šest trojki iz osam pokušaja, Dru Pember (15 poena u prvom poluvremenu) pogodio je polovinu šuteva sa perimetra, što je domaćinu omogućilo da vodi cijelo vrijeme. Seri-
u konkurenciji juniora, u kategoriji do 52 kilograma. Mrdak je u prvom kolu dobio priznanje za najperspektivnijeg borca. Za najperspektivnijeg boksera drugog kola proglašen je Vukašin Ćirković iz BK Power boxing.
PODGORICA - Član Budve
Strahinja Mrdak obilježio je drugo kolo Crnogorske bokserske lige.
Priznanje za najboljeg boksera zaslužio je efektnom pobjedom protiv Andrije Nikitovića iz BK Nikšić. Meč je održan
Ćirković je u konkurenciji juniora, do 57 kilograma, bio bolji od Đorđa Mitrovića (BK Podgorica). Pobjede su u glavnim borbama ostvarili pionir
Ivan Brkić (BK Herceg Novi 98), školarac Nikola Ilić (BK Podgorica) i juniori Luka Otašević (BK Budva), Omar Bahović (BK Bijelo Polje), Andrija Rakojević (BK Nikšić), Jovan Koljenšić (BK Nikšić), Omar Čoković (BK Feniks), Uroš Globarević (BK Budućnost), Gojko Sarić (BK Cetinje), Draško Mihaljević (BK Power boxing) i Ognjen Ljubisavljević (BK Power boxing).
Ukupno su održane 23 borbe
– deset uvodnih i 13 glavnih, u kojima su nastupili takmičari iz 16 crnogorskih klubova. R.P.
SpičanovićKovačevićRogić 14 Tomason 11 Runjić 9 Buljević 7 Smit 5 Pember 17 Komnenović 3 BulatovićPeković 4 Radetić 4
Trener SC Derbija Petar Mijović bio je zadovoljan igrom i pobjedom svog tima. - Mislim da smo na poluvremenu, s obzirom na sve što smo pokazali do tada, imali aktivan rezultat, Mornar je u tom dijelu meča zaslužio da ima veću prednost i mislim da je tu bila važna stavka vezana za sami kraj i rezultat na kraju. Mislim da smo nakon toga dobro „zategli“ i reagovali u trećoj četvrtini, prevashodno defanzivno. Iz toga smo otvorili neke lagane poene, a kada ubacimo
jom 6:0, Mornar je prvo poveo 12:5, a sa novih pet poena u nizu Mornar je stigao do prve dvocifrene prednosti (19:9), na četiri minuta i 19 sekundi do kraja četvrtine. Nakon trojke Džamarija Smita, Mornar je imao i maksimalnih 11 poena prednosti (22:11), na tri minuta i 45 sekundi do kraja, a dvocifrenu prednost je posljednji put imao na 76 sekundi do kraja (29:19), kada je Lovre Runjić ubacio oba slobodna bacanja. SC Derbi je odgovorio u finišu dionice i poenima Erika Nila (koš i dodatno bacanje) i Andrije Grbovića smanjio zaostatak na pet poena (29:24), te najavio bolju igru u nastavku meča. Koliko je Mornaru išao šut za tri poena u prvoj, toliko ga nije služio u drugoj četvrtini (8-0), koja je, sa obje strane, bila mnogo neefikasnija od prvih 10 minuta. To su „studenti“ iskoristili i serijom 8:0 su preokrenuli i prvi put poveli na meču, nakon poena iz kontranapada Nikole Pavlićevića za 32:31, na pet minuta i 19 sekundi do kraja poluvremena. To je, međutim, bilo i jedino vođstvo Podgoričana u prvom poluvremenu, u kojem je bilo i tri izjednačenja, posljednji put na 41:41, prije nego je Lovro Buljević pogodio uz zvuk sirene i donio Mornaru posjed prednosti na poluvremenu (43:41). Početak drugog poluvremena je nagovijestio konačan epilog. Podgoričani su treću četvrtinu otvorili serijom 11:0 za vođstvo od 52:43, nakon dva minuta i 13 sekundi igre, dok je Mornaru trebalo skoro četiri minuta da upiše prve poene u nastavku, kada je Roko Rogić smanjio vođstvo gostiju na 52:45. SC Derbi je u ovoj dionici imao trostruko više skokova (18-6), uz mnogo bolji ofanzivni skok (9-1), što je Podgoričanima omogućilo 10 poena iz drugog napada. Trojkom Nikole Pavlićevića „studenti“ su sredinom dionice stigli do dvocifrene prednosti (59:49), a nakon četvrte trojke Grbovića (17 poena u prve tri četvrti-
lagane poene, onda imamo i dobar ritam u igri „pet na pet“, ubacili neke poene i mislim da smo od sredine treće četvrtine apsolutno preuzeli kontrolu igre i meč mirno priveli kraju – rekao je Mijović. Trener Mornara Mihailo Pavićević čestitao je ekipi SC Derbija na zasluženoj pobjedi.
Na plivačkom mitingu ,,Serbia open“ Milenković
PODGORICA - Prvog dana nastupa na mitingu „Serbian open“ u Novom Sadu, crnogorski plivači i plivačice osvojili su četiri medalje: zlatnu i tri srebrne.
Do zlata je doplivao Miloš Milenković u disciplini 100 metara delfin, Jana Borović je postavila kadetski i juniorski rekord Crne Gore u disciplini 200 metara leđno i osvojila prvu seniorsku medalju.
PODGORICA - Crnogorska paraplivačica Iskra Dedivanović plasirala se u finale 100 metara leđno na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije u Linjanu i za osam sekundi popravila lični rekord. Nastup u finalu završila je kao petoplasirana u svojoj klasi S9,
Srebrne medalje osvojili su i Jovana Vučetić i Mia Đurđić u disciplini 100 metara delfin. Odličan rezultat ostvarila je Katarina Đurašković, koja je postavila novi rekord za pionirke u disciplini 200 metara prsno. Na mitingu u Novom Sadu učestvuju i Bjanka Bulajić, Marija Terzić, Nikola Alikavazović i Jovana Kuljača R. A.
dok je bila sedma u juniorskoj konkurenciji. Rezultat karijere isplivala je u kvalifikacijama
- minut, 31 sekundu i 47 stotinki. Prethodni lični rekord iznosio je minut, 39 sekundi
Detalj sa meča u barskoj „Topolici“
- Mi smo odigrali dobrih 20 minuta u prvom poluvremenu i onda kao da je na teren izašla neka druga ekipa. Jednostavno, otvorili smo drugo poluvrijeme sa tri-četiri izgubljene lopte, bez ideje u napadu, bez vraćanja u odbranu. Dozvolili smo ekipi SC Derbija da bez po muke dođe do prednosti, napravili su 8:0 ili 10:0 i onda u tim tre-
nucima, kao i u prethodnim utakmicama, čim kola krenu nizbrdo, nemamo nijednog igrača koji može da ta kola zaustavi, organizuje nešto, odigra pametno... Međutim, šta je, tu je, od kuknjave nemamo ništa. Zasluženo smo tu gdje jesmo i do kraja ćemo gledati da odigramo pošteno i krajnje profesionalno – kazao je Pavićević.
ne) i do „plus 11“ (67:56), da bi posljednji kvartal dočekao sa devet poena prednosti (69:60). Kada je Luka Bogavac pogodio u kontri za 73:60, nakon nešto više od dva minuta igre u posljednjoj četvrtini, bilo je jasno da SC Derbi sigurno ide ka pobjedi. Mornar je prve poene postigao nakon četiri minuta i pet sekundi (Pember sa linije bacanja), a sudbinu domaćih je zapečatio Pavlićević trojkom za nedostižnih 78:62, na pet minuta i 14 sekundi do kraja... S. JONČIĆ
i 72 stotinki. Dedivanović je u četvrtak za gotovo 11 sekundi popravila lični rekord na 100 metara slobodno, dok je prije dva dana na 100 metara prsno za tri sekunde i 71 stotinku plivala brže nego do sada. Danas je očekuju trke na 50 metara slobodno i 100 metara delfin. R. A.
PODGORICA – Tek treći put u sezoni, košarkaši Budućnost Volija su u seriji poraza.
Kao i u prethodna dva slučaja, Podgoričani su vezali dva meča bez pobjede i ta činjenica hrabri navijače „plavih“ da će njihov tim večeras u „MTEL Dvorani Morača“ protiv čačanskog Borca (18 časova) prekinuti i ovaj negativan niz.
Uostalom, trener Podgoričana Andrej Žakelj očekuje reakciju ekipe nakon poraza od Turk Telekoma u osmini finala Evrokupa i Mege u prethodnom kolu ABA lige. A reakcija je potrebna kako bi Budućnost ostala u trci za prvo mjesto pred plej-of regionalne lige, jer „plavi“, iako trenutno drugi na tabeli, i dalje kontrolišu svoju sudbinu i sa pobjedama u preostalih osam kola će zauzeti prvu startnu poziciju za doigravanje za titulu… - Prva stvar je da moramo da reagujemo, da pokažemo reakciju poslije posljednje utakmice. To je prvi zadatak – poručio je slovenački trener.
Budućnost je u Čačku slavila 88:82, igrajući dva različita poluvremena. U prvom su Podgoričani dominirali, na poluvremenu su imali 18 poena prednosti, a početkom treće četvrtine i maksimalnih „plus 20“ (56:36). Ipak, Čačani su na dva i po minuta prije kraja uspjeli da priđu na četiri poena minusa (83:79), ali je Budućnost u finišu uspjela da sačuva prednost i pobjedom valorizuje bolju igru tokom većeg dijela susreta.
- Znamo protiv koga igramo, sjećamo se prve utakmice sa dva različita poluvremena. Vrlo su nezgodan protivnik, koji igra čvrsto, sa velikom energijom, rasterećeno. Tako će biti i ovdje vjerovatno, tako da mi moramo maksimalno da se
EPCG Superliga za odbojkašice (18. kolo)
PODGORICA – Očekivanom maksimalnom pobjedom u Bijelom Polju, odbojkašice su ligaški dio EPCG Superlige za odbojkašice završile sa 17 pobjeda i porazom za prvo mjesto i prednost domaćeg terena do kraja plej-ofa. Jedinstvo je upisalo 13. poraz, pa će Bjelopoljke morati da če-
Veleslalom u Ha elu
kaju do poneđeljka i meča između Akademije i Morače da bi saznale da li su izborile opstanak ili će, pak, morati u baraž. Bilo koja pobjeda ostavlja Akademiju u ligi, dok bi poraz omogućio Jedinstvu opstanak u ligi, dok bi Tivćanke igrale baraž.
Opstanak je obezbijedio Gimnazijalac nakon pobjede
Rašid Sulejmon na meču sa Borcem u Čačku
spremimo – dodao je Žakelj. Za razliku od prethodna dva meča, Žakelj će protiv Borca moći da računa i na Jogija Ferela. Američki plejmejker se u srijedu vratio iz Sjedinjenih Država, gdje je bio skoro dvije sedmice zbog porodičnih razloga (porođaj supruge), a u četvrtak je odradio prvi trening sa ekipom. I dalje je van stroja Andrija Slavković zbog operacije desne šake, a nakon povrede u dresu reprezentacije. - Radimo više na našim stvari-
vodi Budućnost protiv Borca u ABA ligi, a Čačani su jedinu pobjedu upisali prije dvije sezone u Podgorici sa 87:85
ma, a tu ima mnogo stvari koje moraju da budu bolje. Tako da naglasak će biti na našoj igri i normalno da ispoštujemo i zadatke iz svlačionice – zaključio je Žakelj. Borac u posljednjih pet utakmica ima dvije pobjede, ali i dva vezana poraza u prethodna dva kola, od Splita i Igokee.
- To je veoma važan meč. Znate, osjećanja iz posljednjih nekoliko utakmica… Bilo je teško.
Ali to je košarka. Sada moramo da pokažemo reakciju. Konač-
protiv Galeba, dok je Albatros slavio u Budvi sa 3:2. Budva je ovim bodom trenutno pretekla Moraču na petom mjestu
sa bodom više, ali Podgoričanke mogu petu poziciju da povrate u poneđeljak u duelu sa Akademijom.
no smo svi ponovo na okupu. Ovo je bila dobra, duga sedmica da se vratimo osnovama. Mislim da u nedjelju moramo da priredimo dobar nastup i vratimo se u ritam. Očekujem kvalitetnu utakmicu – rekao je bek Podgoričana Rašid Sulejmon
Američki košarkaš dodaje da je potrebno da ekipa krene agresivno u meč sa Borcem. - Mi moramo da budemo ti koji će da diktiraju igru, ritam meča. Sve počinje od odbrane – visokog intenziteta, pritiska. To onda može da nam donese lake poene i da nas pokrene u napadu. A kada se to desi sa ovim timom, mislim da smo veoma težak protivnik za bilo koga –zaključio je Sulejmon. S. J.
Derbi kola se igra danas u Baru između Luke Bar i Budućnost voleja. Oba tima imaju po 15 pobjeda i dva poraza, a Baranke imaju četiri boda više. Kako o plasmanu prvo odlučuje broj pobjeda, to znači da će pobjednik da ide direktno u polufinale plej-ofa, a poraženi u plej-in.
Rezultati 18. kola: Budva – Albatros 2:3 (25:20, 25:23, 13:25, 16:25, 10:15), Jedinstvo – Herceg Novi 0:3 (20:25, 20:25, 20:25), Gimnazijalac – Galeb 3:1 (25:17, 25:22, 22:25, 25:13). Danas: Luka Bar – Budućnost volej (16). Poneđeljak: Akademija – Morača (18). S. J.
PODGORICA - Loik Mejar ostvario je prvu pobjedu ove sezone u norveškom Hafjelu, u osmom veleslalomu Svjetskog kupa.
Švajcarski skijaš je trijumfovao u vremenu dva minuta, 18 sekundi i 20 stotinki. Marko Odermat završio je kao drugoplasirani sa 14 stotinki zao-
statka i osigurao je četvrti put zaredom mali Kristalni globus u veleslalomu. Na postolju je završio i treći Švajcarac Tomas Tumler, sa 23 stotinke slabi-
jim vremenom od pobjednika. Odermat je vodeći u plasmanu veleslaloma sa 500 bodova, Kristofersen je drugi sa 394 boda, dok je treći njegov sunarodnik
Aleksander Stin Olsen sa 346 bodova. Odermat zauzima čelnu poziciju i u generalnom poretku sa 1.596 bodova, prati ga Kristofersen (961). R. A.
PODGORICA - Borba za prvo mjesto u kvalifikacionoj grupi 2 za Evropsko prvenstvo mogla bi da bude riješena večeras ukoliko
Mađarska savlada Crnu Goru u meču koji se u 17.30 sati igra u Tatabanji.
Želja crnogorskih rukometaša je da odluku o lideru skupine i ekipi koja će biti u boljem šeširu na žrijebu za šampionat 2026. odloži za maj i duele koje će obje selekcije odigrati sa Finskom i Slovačkom.
Mađari su u srijedu slavili u Podgorici sa 29:26 nakon što je tim Ćeme Rodrigesa vodio sedam razlike, ali bilo je prilika da Crna Gora tok meča učini dosta drugačijim.
- Iskreno se nadam i čitava ekipa vjeruje da možemo da uzvratimo i osvojimo dva boda u Tatabanji. Četvrti uzastopni poraz u ,,Morači“ nije bio nimalo prijatan, 11 godina bila je neosvojiva tvrđava i za najbolje reprezentacije svijeta, tako da to boli. Pokušali smo da ispravimo nedostatke sa te utakmice, nadam se da ćemo uspjeti i da ćemo pobijediti u Mađarskoj – istakao je pivot MiodragĆorsović
Meč je na poziciji pivota počeo Luka Vujović, brzo ga je zamijenio Ćorsović, a šansu je dobio i Admir Pelidija. Nijedan od crnogorskih kružnih napadača nije se naigrao pored mađarskih gorostasa – možda će u Tatabanji biti više prostora i korisnih lopti od bekova. - Pripremali smo neke taktičke zamisli, ali sve su to vrhunski
Miodrag Ćorsović, Luka
Vujović, Admir Pelidija i svi ostali pivoti koji konkurišu za mjesto u reprezentaciji imaju nezahvalan zadatak da popune prazninu koju je povlačenjem iz nacional-
igrači, koji igraju u vrhunskim klubovima. Nikome nije lako da igra protiv njihovih defanzivaca, to su korpulentni i jaki igrači. Teško im se suprotstaviti, ali ćemo se boriti – dodao je Ćorsović.
MAĐARI VIŠI NIVO, ALI
BORBA NE PRESTAJE
Golman Nikola Matović ponovio je koliko je ,,lavovima“ teško pao prvi poraz u kvalifikacijama za EHF Euro 2026. - Želimo da se revanširamo za poraz u ,,Morači“, bila je puna dvorana kao i uvijek, navijači su bili fenomenalni, ali nijesmo uspjeli ni ovog puta i stvarno ne želimo da se izgubi taj kult ,,Morače“ kao neosvojive tvrđave, ali u prethodnih nekoliko mečeva nijesmo uspjeli da dođemo do bodova. Međutim, ne možemo pričati o tome kao o nekom debaklu i neuspjehu. Znamo da je Mađarska ozbiljna reprezentacija, koliko ulažu u rukomet. Kad uporedimo sa na-
nog tima ostavio Nemanja Grbović, godinama najkonstantniji igrač ,,lavova“. - Ekipa nam ne nameće opterećenje, ali mi sami dobro znamo ko je prije bio nas na toj poziciji, koliko su kvalitetni bili ti igračiNemanja, VukLazović, svi ostali prije njih... Grbović je vrlo visoko podigao ljestvicu, ali ćemo se truditi da dostignemo taj nivo – istakao je 25-godišnji Ćorsović.
Grupa 2
Miodrag Ćorsović vjeruje da će imati više prostora protiv mađarskih gorostasa nego u Podgorici
ma, oni su ipak viši nivo što se tiče ulaganja i što se tiče organizacije, ali za reprezentaciju uvijek treba davati 100 odsto i nadamo se da možemo da napravimo podvig i pobijedimo kad već to nijesmo uspjeli kod kuće, da i mi njih iznenadimo – naveo je 26-godišnji golman francuskog Sarana.
RASTEREĆENIJE
U GOSTIMA
I ako izgubi u Tatabanji, tim Didijea Dinara neće ugroziti plasman na EP jer bi bila prvorazredna senzacija da u konkurenciji Finske i Slovačke ne izbori drugo mjesto, a uz to na šampionat Starog kontinenta idu i četiri trećeplasi-
rane selekcije iz osam grupa. Zbog toga bi ,,lavovi“ trebalo da odigraju rasterećenije nego u ,,MTEL Dvorani Morača“.
- Vidio se grč na početku meča, bio je ogroman broj tehničkih grešaka, promašenih zicera... Vjerovatno smo pritisak i sami sebi stvorili, u Mađarskoj naš adut može biti baš rasterećenost – naglasio je Ćorsović - Odradili smo odličan posao na prve dvije utakmice protiv Finske i Slovačke, a sigurno da svi razmišljamo o Evropskom prvenstvu i želimo da se kvalifikujemo, da se nakon jednog propuštenog velikog takmičenja vratimo na stare staze – istakao je pivot Partizana.
DA IH ,,PREBIJEMO“
Matović smatra da Crna Gora mora da igra brže nego prije četiri dana. - Imali smo dosta problema kad smo bili pasivni i kad nijesmo vukli brzi centar. Mađari imaju fenomenalan centralni blok od ,,dvojke“ do ,,petice“, krupne igrače preko kojih je teško šutirati i teško ih je proći ,,1 na 1“. Bilo je dosta iznuđenih šuteva izvan okvira gola ili u golmana, tako da u ovoj utakmici treba da napadamo malo šire, da postavljamo pivotmene kada ne uspiju da se zamijene Fazekaš i Lekai. Vidjeli smo da smo dosta lakih golova postigli iz brzog centra, dok svaki put kad bismo igrali pozicioni na-
pad, dolazili bismo u situaciju da je pasivno, da se mučimo, da imamo te iznuđene šuteve – objasnio je Matović. Golman koji je dobio šansu u finišu prethodne utakmice poručio je i da ,,lavovi“ moraju da budu agresivniji pred svojim golom.
- Svakako bismo mogli – da se žargonski izrazim – da ih malo više prebijemo jer se pivot Rošta naigrao, dao nam je devet golova. Bekovi su im vrlo dobri, ukoliko ih pustimo da ulaze u devet metara, sigurno se neće libiti da šutnu. Treba da igramo malo jače i žustrije, da se svaki put kad napadnu zamisle da li im se to isplati – poručio je Nikola Matović. N. KOSTIĆ
Crnogorski fudbaler ponovo u Dinamu iz Minska
PODGORICA - Selektor fudbalske reprezentacije
Crne Gore Robert Prosinečki pozvao je 25 igrača za mečeve prva dva kola kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo u kojima će „sokoli“ dočekati Gibraltar i Farska Ostrva.
Na spisku selektora „sokola“ nalaze se:
Selektor Crne Gore Robert Prosinečki pozvao 25 igrača za start kvalifikacija za Mundijal
PODGORICA -Dušan Bakić se vratio na mjesto uspjeha – povremeni crnogorski reprezentativac novi je fudbaler Dinama iz Minska. Dvadeset šestogodišnji napadač igrao je za ,,plavo-bijele“ od 2021. do 2023. godine i ostavio veliki trag. U januaru 2024. potpisao je dvoipogodišnji ugovor s kiparskom Omonijom, za koju je odigrao 15 mečeva (samo jedan kao starter) bez posti-
gnutog pogotka. Iz Nikozije je otišao na pozajmicu u Karmiotisu, gdje je dao tri gola na osam mečeva. Kiparska misija nije išla kako je želio, pa je odlučio da se vrati u Dinamo, koji ga je dočekao raširenih ruku pred sjutrašnji start sezone. Bakić je ponikao u Budućnosti, a prije Dinama igrao je za Energetik-BGU, takođe iz Minska. Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je devet mečeva. Ne. K
PREMIJER (29. KOLO): Aktuelnom
šampionu samo bod protiv Brajtona
joj je sve bliži
PODGORICA - Mančester siti se odavno oprostio od odbrane titule u Premijer ligi, a veliko je pitanje da li će uspjeti da uđe u Ligu šampiona za narednu sezonu. ,,Građani“ nijesu uspjeli da pobijede Brajton kod kuće (2:2), pa im prijeti pad na šesto mjesto kada se kompletiraju mečevi 29. kola. Siti ima 48 bodova, jedan više od Njukasla i Brajtona, a ,,svrake“ su odigrale meč manje. U Ligu šampiona će vjerovatno ići pet ekipa iz Engleske. Tim Pepa Gvardiole je dva puta vodio – pogađali su Erling Haland iz jedanaesterca i Omar Marmuš u prvom poluvremenu, a Brajton dva puta stizao zaostatak – Pervis Estupinjan je u 21. pogodio iz slobodnog udarca, dok je Abdu-
kodir Husanov u 48. nesrećno zatresao sopstvenu mrežu. Za razliku od Sitija, Notingem forest je sve bliži Ligi šampiona – u gostima je lako savladan Ipsvič sa 4:2. P oslije 41 minuta bilo je 0:3 (strijelci Milenković i dva puta Elanga), Kajuste je smanjio, Žota Silva povisio na 1:4, a konačan rezultat postavio Hrst ,,Šumari“ su na trećoj poziciji sa bodom manje i utakmicom više od drugoplasiranog Arsenala. Vulverhempton je bio bolji od Sautemptona u gostima (1:2), dok je Everton u nadoknadi stigao do boda protiv Vest Hema. ,,Čekićari“ su vodili na ,,Gudisonu“ pogotkom Součeka u 67, a konačan rezultat je u 91. postavio O’Brajen Brentford je u gostima savladao Bornmut sa 2:1. Ne. K.
Golmani: Milan Mijatović (Budućnost), Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Dečić Admiral bet), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija); odbrambeni igrači: Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Karabag, Azerbejdžan), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Tobol, Kazahstan), Andrija Vukčević (Kartahena, Španija), Nikola Šipčić (Kartahena, Španija), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja), Slobodan Rubežić (Novi Pazar, Srbija), Ognjen Gašević (Budućnost); vezni igrači: Vladimir Jovović (Nefči Fegana, Uzbekistan), Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (OFI Krit, Grčka), Driton Camaj (Kečkemet, Mađarska), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija); napadači: Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Nikola Krstović (Leće, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska). Na spisku nema Stefana Savića i Rista Radunovića, koji su otpali zbog povreda. Savić je iz istog razloga propustio sve mečeve Lige nacija u 2024, tokom januara se oporavio, bio standardan u Trabzonsporu, ali se ponovo povrijedio i zbog toga bio van tima za utakmicu sa Hatajsporom prošlog vikenda i jučerašnju sa Bašakšehirom. Radunović je bio jedan od četiri igrača koji su zamijenjeni na poluvremenu gostovanja rumunskog FCSB na gostovanju Lionu prije tri dana u revanšu osmine finala Lige Evrope. Ispostavilo se da ima povredu koja ga onemogućava da se stavi na raspolaganje Prosinečkom.
Kao što je najavljeno, u nacionalni tim se vraća Slobodan Rubežić, štoper Novog Pazara na pozajmici iz Aberdina. Reprezentacija Crne Gore pripreme za mečeve sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima počeće danas u 17 sati treningom na Gradskom stadionu u Podgorici.
Mečevi sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima igraju se 22. i 25. marta u Nikšiću.
U grupi su još Češka i poraženi iz dvomeča plej-ofa Lige nacija između Hrvatske i Francuske. N. KOSTIĆ
22. MART
18.00 – Crna Gora - Gibraltar 20.45 – Češka - Farska Ostrva
25. MART
20.45 – Gibraltar - Češka 20.45 – Crna Gora - Farska Ostrva
6. JUN
20.45 - Češka - Crna Gora 20.45 – Gibraltar - Francuska/Hrvatska
9. JUN
20.45 – Farska Ostrva - Gibraltar 20.45 – Francuska/Hrvatska – Češka
5. SEPTEMBAR
20.45 – Farska Ostrva - Francuska/Hrvatska 20.45 – Crna Gora – Češka
8. SEPTEMBAR
20.45 – Gibraltar - Farska Ostrva 20.45 – Francuska/Hrvatska - Crna Gora
9. OKTOBAR
20.45 – Češka - Francuska/Hrvatska
20.45 – Farska Ostrva - Crna Gora
12. OKTOBAR
18.00 – Farska Ostrva - Češka
20.45 – Francuska/Hrvatska - Gibraltar
14. NOVEMBAR
20.45 – Gibraltar - Crna Gora
20.45 - Francuska/Hrvatska - Farska Ostrva
17. NOVEMBAR
20.45 – Češka - Gibraltar
20.45 – Crna Gora - Francuska/Hrvatska
PODGORICA - Svi mečevi 23. kola Druge lige biće odigrani danas. Kom će ponovo biti domaćin u terminu od 12 časova, dok se preostala tri meča igraju od 14 sati. Derbi kola igra se u Pljevljima, gdje će bivši prvoligaši i predstavnici na evro sceni igrati važan duel za baraž - Rudar će ugostiti Lovćen. Pljevljaci imaju 42 boda, dva manje od lidera, dok je Lovćen četvrti sa tri
manje od trećeplasiranog Igala. Rudar je u zoni baraža, ali još se nada da priča o prvom mjestu nije završena, dok Lovćen želi da se domogne treće pozicije i prilike da se bori za povratak u elitni rang. Lider, ekipa Mladosti, gostuje Igalu, koje je treće, pa će realno i na ,,Solilima“ biti veoma neizvjesno. Kiks lidera može iskoristiti Rudar, dok poraz Igala može obradovati Cetinjane. U Podgorici se igraju
dva meča - u podne Kom dočekuje Iskru. Zlatičani su posljednji sa 12, Iskra je pobjegla od opasne zone, tako da je pritisak na domaćem timu. Igraju još Podgorica i Ibar. Rožajci su u minulom kolu savladali Kom, pobjegli na +5, pa su mirniji pred gostovanje timu koji je iznad opasne zone sa samo tri boda više. Na taj način Ibar može brejkom napraviti priličnu gužvu na dnu... R. P.
Jedina reprezentativna pauza do kraja klupske sezone predviđena je nakon 25. kola Meridianbet 1. CFL koje se igra danas.
Vodeća Budućnost ima priliku da protiv Jezera u Beranama izjednači najbolju seriju od 10 vezanih pobjeda, što su prethodno uspjele samo šampionske generacije Miodraga Radulovića (2011/12) i Mladena Milinkovića (2020/21).
U istom terminu od 13 časova, Jedinstvo će ugostiti Dečić. Od 15 sati na programu su dvije utakmice – Mornar se na terenu kampa FSCG u Podgorici sastaje sa Arsenalom, dok će na istoj lokaciji, samo 300 metara dalje, u domu Titograda snage odmjeriti Otrant i Sutjeska. Rundu će zaključiti rivali sa Jadrana – Bokelj i Petrovac (15.30 h).
NEZADRŽIVI LIDER
Brojke ne opterećuju lidera, ali kada je izjednačenje rekorda nadohvat ruke – zašto ne ponoviti učinak šampionskih generacija Miodraga Radulovića (sezona 2011/12) i Mladena Milinkovića (2020/21).
I ne samo to – izabranici Ivana Brnovića imaju priliku da pomjere granice – da budu prvi tim ,,plavih“ koji je nanizao 11 trijumfa u cugu.
- Naša obaveza je da uvijek idemo na pobjedu, a to se uklapa sa izjednačenjem rekorda po broju uzastopnih pobjeda. Ne predstavlja nam to psihološku barijeru, ali naravno da ćemo uraditi sve da uspješna serija potraje što duže. Igramo dobro, u formi smo, lijepo bi bilo da to nastavimo pred pauzu. Neće biti lako, ali vjerujem da će u krajnjem presuditi kvalitet koji je na našoj strani – za Pobjedu je rekao Ognjen Gašević Podgoričani su već postavili jedan rekord od početka sezone, a to je 14 bodova prednosti na vrhu tabale. Samo je pitanje vremena kada
- Ostaje žal što nas je loš dan koštao eliminacije iz Kupa. I dalje to ne možemo da prebolimo. Trudićemo se da se što boljim i ubjedljivijim partijama u ligi iskupimo za kiks protiv Iskre. Nadam se da će bodovna prednost biti veća od sadašnje – dodao je lijevi bek Budućnosti.
BOKELJ (NE) IZLAZI IZ KRIZE
Duel pod Vrmcem ima epitet derbija kola, budući da igraju trećeplasirani i drugoplasirani tim na tabeli. Bokelj je spojio tri neuspjeha, a Petrovac je prošle srijede prekinuo niz od maksimalnih pet pobjeda računajući Kup i prvenstvo.
- Jedino što je pozitivno nakon serije poraza je to što smo i dalje treći na tabeli. Stalno ponav-
Perović (Jezero)...
redom, djelovalo je da ga čeka grčevita borba da izbjegne selidbu u niži rang, a onda je dobio iste te protivnike od kojih je poražen.
Kotorani su se podigli, djelovali ozbiljno i do zime sačuvali mjesto u vrhu. Proljeće je počelo kao jesen...
- Iskreno se nadam da ćemo se i sada vratiti na pravi put. Potreban nam je jedan dobar rezultat da vratimo samopouzdanje. Bilo bi idealno da pobijedimo pred pauzu – kazao je Drašković.
MIRNOĆA PETROVCA
Petrovac zna da je bezopasan po Budućnost, ali osjeća mirnoću, komfor i sigurnost na drugoj poziciji.
- Zadovoljni smo učinkom u proljećnoj polusezoni. Plasirali smo se u polufinale Kupa, a u ligi smo osvojili 13 od mogućih 15 bodova. Stvari se dobro odvijaju po nas. Imamo lijepu prednost u odnosu na Bokelj koji je naš najbliži pratilac. Na dobrom smo putu, ali daleko od toga smo nešto završili. Razmišljamo od utakmice do utakmice. Biće teško u Kotoru, Bokelj je kvalitetna ekipa i neće nas zavarati njihova nešto slabija serija. Gledamo sebe. Igraćemo kao i do sada – na pobjedu – rekao je za Pobjedu kormilar ,,nebo-plavih“ Zdravko Dragićević
JEDINSTVO JURI
ZONU SPASA
ljam da je naš primarni cilj opstanak. Biću zadovoljan kada to matematički riješimo. Sve preko toga je veliki bonus za nas – za Pobjedu je izjavio trener Slobodan Drašković, koji nastavlja: - Ušli smo u krizu rezultata, a i igre. Pravili smo individualne i taktičke greške. To nas je koštalo negativnih epiloga. Ipak, ne gubim vjeru u igrače. Svjesni su i oni da možemo i moramo bolje. Pred nama je važan meč. Spremili smo se. Ne zanima nas koliko je Petrovac ispred nas, već da nađemo način da upišemo tri nova boda. To bi bilo od ogromnog značaja za dalji tok prvenstva. Biće teško, rival je odlična ekipa, ali pokazali smo da možemo da slavimo i protiv najboljih – rekao je kormilar Kotorana. Slično je bilo i prošle polusezone. Bokelj je izgubio tri puta za-
To je mjesto koje vodi u Evropu, a moglo bi da postane još izvjesnije u slučaju pozitivnog epiloga u Kotoru.
Grbić i društvo proslaviti mogućih 12.
ĐURAŠKOVIĆ: Sve za pobjedu
Mornar se nije proslavio u posljednja četiri kola sa svega dva osvojena boda od
Zastali su Barani na tabeli, o čemu svjedoči činjenica da su na ,,plus četiri“ od zone baraža, ali i na ,,minus tri“ od trećeplasiranog Bokelja, koji
ima utakmicu manje. Za momke Zorana Đuraš-
kovića duel sa Arsenalom ima ogromnu važnost.
- Nijesmo bili na željenom nivou u prethodnim kolima i potrudićemo se da popravimo utisak – igrački i bodovno. Cilj je da priđemo vrhu tabele, a to možemo samo pobjedama. Dobro bi nam došao uspjeh u meču sa Arsenalom. Pred nama
je zahtjevna utakmica, rival je podigao samopouzdanje pobjedom u prošlom kolu, ali mi treba da uradimo ono što je do nas. Ukoliko pokažemo pravi pristup, uz energiju i agresivnost – vjerujem da rezultat neće izostati. Imamo igrače koji mogu da iznesu ovakav meč – za Pobjedu je rekao Zoran Đurašković.
Jedinstvo nastavlja da juri mjesto u mirnoj luci. Trenutno je na ,,minus tri“ od Arsenala, ali razlika bi možda mogla da bude manja ili čak da je nema u slučaju da Bjelopoljci savladaju Dečić. - Igra nam je sve bolja, a očekujem i da to isprate rezultati. Utakmica sa Dečićem mogla bi da bude prekretnica za nas – za Pobjedu kaže trener
Sead Babača
- Tuzani imaju odličnu ekipu, ali na tabeli ne stoje baš najbolje. Dolaze nam poslije dva vezana poraza i biće motivisani da to isprave. Prepuštamo im ulogu favorita, ali vjerujem da
neće ni nama faliti voljnog momenta, želje i agresivnosti. Ako ponovimo pristup kao u duelima sa Petrovcem i Otrantom pred našim navijačima, nadam se da ćemo ostvariti pobjedu koja bi nam dala vjetar u leđa pred dvonedjeljni odmor – dodao je mladi strateg. Prošli meč istih aktera u Bijelom Polju obilježila je kontroverzna odluka sudijskog tima da doslovno časte goste vođstvom. Lopta je očigledno bila ispred gol linije, ali su arbitri previdjeli situaciju i omogućili Dečiću da povede iz nepostojećeg pogotka. Strasti su se malo stišale poslije izjednačenja Jedinstva. Završeno je 1:1. U Tuzima je domaćin bio silan – 4:0. - Najavljuje se kiša u neđelju, biće težak teren, a tako je bilo i prošli put kada smo igrali sa Dečićem. Očekujem i ovoga puta mušku, fajtersku, otvorenu utakmicu, sa nadom da neće biti sudijskih grešaka. Dešavaju se takve stvari, to je sastavni dio fudbala. Siguran sam da će protivnik tražiti tri boda, ali to isto mogu da tvrdim i za nas. Očekujem da mi budemo uspješniji – ističe Babača. Kormilar Jedinstva ne može da računa na povrijeđene Nikolića i Bogdanovića , Andrej Cvijović ima kartone, a Dacić je pod znakom pitanja zbog prehlade. D. KAŽIĆ
O DOLASKU KNJAZA DANILA
Autor:
Kralj Nikola I
PETROVIĆ
NJEGOŠ Izjavio je knjazu Danilu i negodovanje carevo što ga je vjenčao baron Rodić, guverner dalmatinski, što je iz državne službe otpustio Đorđiju Petrovića, glavnoga privrženika ruskog, što prima konsula francuskoga, što je sinovca Nikolu poslao u Pariz na školu i što je uopšte Crna Gora „krenula stranputicom i malo haje za Rusiju“
Ovakvi raporti patriotu i diplomatu ruskome dovoljni su bili da preneraspolože njegovo držanje prema knjazu crnogorskome, a i sam u želji da kao novajlija u ovim krajevima izađe na glas sa podizanjem ugleda ruskog i omalovaži prestiž jednoga knjaza, koji se ośećao jak u svojim pravima i podkrijepljen od svoga naroda. Jednom riječi, da on sve preinači u Crnoj Gori, sve zamrsi i prepravi po savjetu dubrovačkijeh - da rečemo rusofila i kojeg propalog Crnogorca od starog kova. Zorno je izašao među nas, ali se našao na đetića i patriotu koji je shvatio svoj položaj, interese i dostojanstvo propaćene zemlje crnogorske.
S kakvijem dispozicijama novi zastupnik ruski (Petar Nikolajevič Stremouhov, prim. prir.) dolazi na Cetinje vidi se, a kako će se s Cetinja vratiti znaće se dalje. Na drugi opet dan zakazana je audijencija za razgovor o poslovima i misije zastupnikove. Kao što smo već gore kazali, pisma vlade ruske bila su najbolje i najbrackije sadržine... i fatalno se odluči da zastranjuje, da vrijeđa. U prvi mah stric (knjaz Danilo, prim. prir.) je pomislio da nije čovjeku došao kakav naprasni nastup i poremećenje umno... - „Moja će se vlada najenergičnije na nadležnom mjestu tome oprijeti i ovlašćen sam da to Vam saopštim. Također izjavljujem Vam negodovanje carevo što ste pozvali da Vas vjenča baron Rodić, guverner dalmatinski. Što ste od državne službe otpustili Đorđiju Savića Petrovića, glavnoga privrženika ruskog. Što ste ukinuli pominjanje cara i carske porodice u vašim crkvama. Što primate konsula francuskoga. Što ste Vašega sinovca (mene) poslali u Pariz na školu. Što ste primili na dar osam topova od Austrije. Što otvorena vrata držite nasrtaju oksidantelizma. Što Crnogorci s dana u dan gube njihovu staru okorelost. Što danas nema Crnogorca (koji ne?) nosi košulju, dok su do skoro išli golijeh prsa. Što je uopšte Crna Gora krenula stranputicom i malo haje za Rusiju. Moj car i moja vlada s bolom na srcu posmatraju rušenje jedne slavenske pokrajine, za koju su Rusi tolike žrtve krvlju i novcem pretrpjeli. Što ste Vi lično, Vi knjaže, u jednom trenutku srdžbe na Rusiju, rascijepali Vama darovanu carevu sliku i pod noge ju stavili. Najkraće, pre-
ma svemu gore navedenome, ja ću biti prinuđen da predložim mojoj vladi ukidanje dodanašnje subvencije, koju ona Crnoj Gori dava”. Za cijelo vrijeme ovoga govora stric je u sebi mislio: Siromah čovjek! Da li će ga ovo stanje duševno dugo držati? Da li je imao znakova od ove bolesti još u Rusiji, ili ju je dobio u putu, ili mu je naprasno došla ovđe na Cetinju? Jednom riječi, stric je držao da je Rus savršeno manit, a Rus opet, gledajući strica,... izmijenjena od sažaljenja... da mu je govor silni utisak načinio, pa se radovao i okuražio da ponovo mlati slamu i nastavi: - „Nikad, nikad nećemo mi dozvoliti, da su ovđe bečki savjeti mjerodavni! Crna Gora ne treba da gleda osim u Rusiju, nigđe drugo. Car ruski je pokrovitelj ove zemlje, a Vi njegov izvršitelj,inače ni pare nećete od nas dobiti”. - „Molim, biste li pili malo vode? - reče mu stric. - Vi, bih rekao, ne ośećate se dobro. Vi možete poći da se odmorite, pak ćemo drugi put nastaviti
razgovor” - i zatim naglo ustade i pokaza mu vrata. Pošto je Rus izašao, stric naredi odmah da mu dođe moj otac (vojvoda Mirko, prim. prir.) i Doktor, te obojici kaže što se zbilo u audijenciji s Rusom. Prvome preporuči da kroz dvije ure pođe kod njega, a drugom, pod vidom da mu vrati kartu, (da) vidi istoga po slučaju potrebe (i) da mu ponudi svoje usluge, ili riješi što se ima preduzeti prema njegovom stanju.
- „Dragi Gospodine, Vi i Vaš brat, knjaz, vi ste dvije plemenite duše, dva junaka, dva vruća slavljenika, koje ja veoma uvažujem i ljubim. Vi biste dvojica, pomoću našom, ovu zemlju dalje poveli, da vas ne brkaju dvije kobne osobe
- konsul francuski i, molim, knjeginja Darinka”.
- „Ko? Moja snaha?! Moja vladarka! Molim, riječi natrag!”
- „To jest upliv, produži Rus, francuski s jedne, a austrijski s druge strane”.
- „Moja snaha je sad Crnogorka prije svega”.
- „Ona će nadati se, uzeti korijena, ali Francuz, Francuz, - na zlo knjaza savjetuje, na zlo, na zlo i propast Crne Gore”.
- „Kako to, Gospodine?”
- „Vidite, knjaz hoće da primi sizerenstvo Turske”.
- „Neće, moj brat ne bi to učinio ni pod kakvom cijenom na svijetu”.
- „Hoće, hoće. To sam ja doznao u Dubrovniku, i to mi je kazao Vaš plemenik Jegor Savič i Luka Guvernadurović kazao... te Vašeg brata...”
- „... a Vi ne poznajete ... viđu preko usta Jegora (Saviča i Luke) Radonjića. Moj je brat najprvi i najbolji Crnogorac, moj brat je najvjerniji ovoj zemlji. On nikad, nikad neće ništa uraditi protivu ugleda, časti i dostojanstva svoga naroda?”
- „A zašto on nije prijatelj Rusije?”
- „Dušom i srcem on ljubi Rusiju, a do krajnosti odan je caru i slavenskoj misli. Nikada vladar crnogorski ne bi bio popularan u svojoj zemlji, da (bez) povoda napusti Rusiju. Uostalom, mi nemamo šta
da se žalimo na Rusiju. Ona je za nas dobra i mi smo joj vječito zahvalni”.
- „Ovđe je Rusija zaśenjena Francuskom i Austrijom”.
- „Nikad, nikakvom silom naša vjekovna pokroviteljica ne može biti zaśenjena među nama. Vi se varate, Gospodine, a ako Vi što opažate u zvaničnom našem obhođenju, to je samo jednakost u postupanju prema stranim zastupnicima, a to mora i postojati, da se ne reče: Crnogorci mare samo za Rusiju, a za drugoga nimalo, pa tim bi se... i samoj Rusiji...” Poslije ove pośete on otide kod strica...
Donosimo djelove iz memoara crnogorskog kralja Nikole, objavljenih u knjizi „Rat crnogorski” (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Matica crnogorska, Zagreb, 2009). Izbor je načinio Branko Banjević, a lektura izvršena prema pravopisnim standardima crnogorskog jezika
- „Je li manit?” - „Nije”. - „Šta nije? Nije?!” - „Ne”. - „No, zar je pri zdravoj svijesti onako jutros meni govorio?” - „Po prilici, ali zato što je rđavo obaviješten”. - „Ako mu je trebalo obavještenje morao ga je kod mene tražiti, a ne da ga kupi po budžacima!” - „Što ćeš. Čovjek našao u Dubrovniku, Kotoru a ovđe ljudi zlobnijeh i lažavih, a on izgleda i nešto na onoga popa, koji besposlen i jariće krštava. Najbolje bi bilo, da se ti ne ljutiš, no da ga prezreš i lijepim ga načinom trsiš, pa malo po malo da mu se dokaže, da je rđavo obaviješten”. - „Ne, ja to neću. Ja ću da mu progovorim nekolike riječi, pa nek ide kud zna, i neću nikada više da ga vidim”. - „Molim, samo nemoj se ljutiti, pa lijepim načinom možeš čovjeku reći sve što hoćeš. Najposlje, nemoj zaboraviti da je on zastupnik ruski, čovjek carev”„... smjesta bih naredio da mu se opale stotinu toljaga, pa na ljesu da ga u Kotor odvuku”. - „Molim te i kumim, nemoj se ljutiti. Nijesu za tebe srdžbe i krajnosti, no prosto primi čovjeka obično, pa mu hlad-
no reci da nije dobro obaviješten i da se nadaš, da će vrijeme sve pokazati”. - „E, sad da me ti učiš što da radim?!” - „Ja te samo molim za umjerenost, da se ne bi docnije kajao i da ti nije ružno i nemoj ga zvati danas, nego ga primi śutra”. Otac ostavi strica, pa smjesta pođe kod knjeginje, s molbom da bi i ona ublažavala pravedno ozlojeđenog muža. Noć je dobar savjetnik! Stric, malo rashlađen, prima ruskoga zastupnika stojeći i šetajući po sobi, pa ga najednom oslovi: - „Gospodine, Vi ste juče kazali, između svijeh neistina, da sam ja, u jednom magnovenju ijeda, rascijepao sliku carevu i pod noge je stavio. Jeste li?” - „Jesam”.
- „A ko Vam je to (kazao)?...” - „Dobar čovjek...” - „... laža. Molim ... Laža ... (kao) što je istina da sam ja poc(ijepao sliku) carevu, tako je istina sve što (ste) preda mnom govorili, pa sad mo(lim obrnite) se za Vama i kažite mi, da li Vam je ta slika poznata što visi o duvaru?”
Rus se obrati i vidi sliku carevu o kojoj je bila riječ.
- „Sad, moj Gospodine, Vi danas još imate ostaviti Cetinje, a u najprvi Vaš raport slobodno stavite, da ako je Vlada ruska Vas ovlastila da mi govorite ono što mi juče rekoste, da ja neću da više znam za tu Vladu, niti ću vašijeh knjiga, ni odežda, ni subvencije, pa što Bog da i sreća junačka. Zbogom!” Rusu nije ni ovoliko trebalo, a da željno śede za svoj pisaći sto u Dubrovniku, pa da najoštrijim svojim perom napiše k(njazu) Gorčakovu raport o svemu onome što je doznao u toj varoši i što je vidio i čuo na Cetinju. (...) (Nastavlja se)
Janusova lica novca
Konfederacije su preko nadležnih lica, komesara, pokušavale da zaustave rast cijena, limitirajući gornje granice cijena glavnih artikala. Po završetku rata i kapitulaciji Juga (9. april 1865) novčanice i državne obveznice Konfederacije postale su bezvrijedne. Van svake sumnje je da se finansiranju rata od strane država Konfederacije mogu uputiti ozbiljni prigovori, ali neki autori idu i korak dalje, pa su skloni da za slom Konfederacije okrivljuju njeno lakomisleno upravljanje finansijama
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
Apokaliptične scene američkog građanskog rata 18611865 - ljudske žrtve, uništeni resursi, ratna razaranja - što su se sručile na Uniju, nijesu zaobišle ni države Konfederacije. Uz jednu opasku – monetarna politika država Konfederacije suočavala se sa većim izazovima.
Vladajuće gledište – u pogledu monetarne ekonomije – na Jugu, tih godina, bilo je da su strahote rata same po sebi dovoljne i bez strahota oporezivanja. Tako su i nameti koje je propisala
Vlada Konfederacije – imovinski porez na zemlju i ro-
bove, eksportna carina na pamuk – dali beznačajne rezultate. Kako su prihodi saveznih država Konfederacije rekvirirani, države Juga nastojale su da ih kompenziraju velikim emisijama sops tvene valute. Upravo ovim emisijama i unutrašnjim zajmovima Konfederacija je finansirala rat. Ovaj ukupni iznos emisija banknota države Konfederacije bio je zaista impresivan. Do kraja rata iznosio je više od milijardu dolara. Zajmovi su iznosili tek trećinu tog iznosa. Sve se to reflektovalo na porast cijena - sve do marta 1864. godine rasle su oko 10 odsto mjesečno. Nadnice su zaostajale daleko za cijenama. Dok su do 1865. godine cijene bile 90 puta veće nego 1861. godine, nadnice su povećane tek 10 puta. Članice Konfederacije su preko nadležnih lica, komesara, pokušavale da zaustave rast cijena, limitirajući gornje granice cijena glavnih artikala. Po završetku rata i kapitulaciji Juga (9. aprila 1865) novčanice i državne obveznice Konfederacije postale su bezvrijedne. Van svake sumnje je da se finansiranju rata od strane država Konfederacije mogu uputiti ozbiljni prigovori, ali neki autori idu i korak dalje, pa su skloni da za slom Konfederacije okrivljuju njeno lakomi -
sleno upravljanje finansijama… Pa ipak... Evidentno je da je Konfederacija mogla posegnuti za većim i težim porezima, kako bi pravednije bio raspodijeljen teret rata. Inflacija ne bi uzela takve razmjere, standard stanovništva bio bi bolji, moral stanovnika izraženiji, ali jedna činjenica ne može se poreći – ta mala zemlja, izložena blokadi, u neprijateljskom okruženju, odsječena od svojih izvora sirovina i od svojih tržišta, ratujući na svojoj teritoriji, uspješno je izdržavala vojsku od 600.000 do milion vojnika i održala se u četvorogodišnjem ratu. Sve je to Jug postigao sa resursima kovanog novca ograničenih na samo 37 miliona dolara.
Čudo Konfederacije poput čuda starog Rima – nije što je propala, nego što se tako dugo održala. Čini se da oni koji za slom Konfederacije okrivljuju njen papirni novac mašu njenim ,,papirnatim argumentima“.
Posljednih tridesetak godina XIX vijeka jako je ojačao tabor onih učesnika ,,kompromisa“ koji su se zalagali za kovani novac. Njihovo povlačenje pred pristalicama ,,zelembaća“ sada je pripadao prošlosti. Uspješno je odbijen i napad pristalica srebrne valute. Povlačenje ,,zelembaća“ iz opticaja započelo je 1866. godine. Do sredine godine mje-
sečno se povlačilo 10 miliona dolara, a poslije toga tempom od četiri miliona dolara mjesečno. Sama akcija nije bila popularna. Državni izdaci bili su veoma uvećani troškovima obnove Juga. Cijene žita i drugih životnih namirnica neko vrijeme su rasle, a onda i naglo pale, što je znatno pogoršalo položaj demobilisanih vojnika – farmera. Uz to, njihov hipotekarni dug znatno je narastao tokom rata. Stanovništvo pogođeno ekonomskim nedaćama je kao glavnog krivca označilo povlačenje ,,zelembaća“ iz opticaja. Pod pritiskom nezadovoljnika, Kongres je 1868. godine velikom većinom glasova u oba doma obustavio povlačenje novčanica, a 1871.
i 1872. godine, uprkos protivljenju pristalica kovanog novca, dozvolio emitovanje nekoliko miliona dolara novih novčanica. Dvije godine kasnije – 1874, Kongres je donio zakon kojim je dopušteno emitovanje ,,zelembaća“ do ukupnog iznosa od 400 miliona dolara, ali je predsjednik Grant uložio ,,veto“. ,,Ne vjerujem da je moguće na bilo kakav vještački način praviti takav novac koji bi se mogao smatrati ravnim kovanom novcu ako se ne posjeduje ili ne drži spremna rezerva kovanog novca dovoljna da se ispuni obećanje konverzije.“ Konačna odluka prepuštena je biračima. Godine 1876. osnovana je ,,Stranka zelenih novčani-
ca“ čiji se program zasnivao na protežiranju papirnog novca, ali i uvođenju nekih drugih finansijskih inovacija. Ova stranka na izborima za Kongres 1878. godine dobila je više od milion glasova, što joj je donijelo 14 poslaničkih mjesta. Za to vrijeme bilo je zabranjeno izdavanje novih emisija papirnog novca, ali je bilo obustavljeno i njeno povlačenje iz opticaja. Ukupni iznos ,,zelembaća“ u opticaju fiksiran je sa ,,apotekarskom preciznošću“ na 346.681.016 dolara i na tom nivou ostao je narednih nekoliko decenija. Te 1878. godine pristalice ,,zelembaća“ bile su na vrhuncu moći. A potom se pažnja usredsredila na srebro. •
Formati
1/9
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
Cijene
O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
ШАБАНОВИЋ рођена АНТАК
По изричитој жељи
Dana 15. marta 2025. u 59. godini preminula je poslije kratke i teške bolesti naša voljena
MIRJANA Slobodanova PEJAKOVIĆ rođena USKOKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 15. marta od 14 do 16 časova i 16. marta od 11 do 13 časova, kada krećemo za selo Obzovica, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
и МИЛИЦА, унучад, синовице, синовци, сестричне,
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav
788
OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug SLOBODAN, sinovi MARKO i DARKO, ćerka MILICA, unučad MATEO, LUKA, HELENA i KATARINA i ostala mnogobrojna rodbina PEJAKOVIĆ i USKOKOVIĆ
Posljednji pozdrav sestri
781
Mnogo si se namučila, sestro! Svojim namučenim krilima poleti na bolje mjesto čekaju te sestra, brat, mama i tata. Sestra BRANKA 771
Neka te dragi Bog čuva u svom zagrljaju a mi ćemo u našim srcima, sjećanjima i molitvama. Postoji nešto što nikada ne umire a to je ljubav i sjećanje na tebe. Hvala ti za svaki osmijeh, zagrljaj i ljubav koju si nam pružila.
Počivaj u miru i spokoju.
Tvoj sin DEJAN, snaha RADMILA, unuke ANĐELA, ANDRIJANA, NATAŠA i unuk VUK
Počivaj u miru, nek te dragi anđeli čuvaju.
BRANKO PEJAKOVIĆ sa porodicom
Neđelja, 16. mart 2025.
751
Posljednji pozdrav našem dragom
MIKICI
769
Dragoj ujni
MIRJANI PEJAKOVIĆ
776
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MIRJANI PEJAKOVIĆ
JELENA, IVANA i SAVO
Ženo moja mila
Tvoj prerani odlazak ostavi u nama bol i tugu.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
MAJA MILANOVIĆ i BILJANA KOVAČEVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Tužan je i bolan rastanak s tobom.
Počivaj u miru.
Sestra MARINA, sestrići: SIMON, JAKOV, FILIP i KSENIJA
Posljednji pozdrav tetki
MIRJANI PEJAKOVIĆ
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
MARKO i ANA sa porodicama
Dragoj tetki
MIRJANI
Tužno je opraštati se od tebe. Bila si prava tetka. S ponosom ćemo čuvati sjećanja.
DEJAN, KSENIJA, STEFAN i SVETLANA LJEŠKOVIĆ
782
Počivaj u miru, neka te čuvaju anđeli.
MIRJANA PEJAKOVIĆ
789
ZORAN DELIĆ sa porodicom 783
Suprug SLOBODAN
MIRJANA PEJAKOVIĆ
Tvoja dobrota i nesebičnost je nešto po čemu si čitav život bila prepoznatljiva, bila si naša podrška i naš oslonac. Neka te čuvaju anđeli, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
778
Mirka naša
Tvoji MARKO, DARKO i MILICA
779
MIRJANA PEJAKOVIĆ
Počivaj u miru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. NINA i NAĐA
Mirno spavaj, kraljice moja.
759
Moja mila ujna
Dana 7. marta preminula je naša voljena i cijenjena drugarica
- MAKE ADŽIĆ
Visoki službenik Akademije nauka i umjetnosti Bila je uzor društva u kome je živjela i radila. S ljubavlju i poštovanjem sjećaće se nje njeni školski drugari i drugarice:
RAŠKO, VIDO, BOŠKO, BEBA STANKOVIĆ, DANA, BEBA VUKMANOVIĆ i VJERA ĐUROVIĆ
Posljednji pozdrav
SEADU TUZOVIĆU
Iznenada si pošao. Ostaju samo lijepe slike i sjećanje na tvoju dobrotu. Tvoj drug GORAN SAVIĆ sa porodicom
748
Četrdeset dana od smrti mog voljenog strica
Dragi striko, počivaj u miru, čuvaću te u lijepom sjećanju, daleko od zaborava.
Četrdeset je dana od smrti voljenog strica
774
MICIKA NIKOLIĆ
Daleko da kažem posljednje zbogom ali nikada toliko daleko za posljednje
Hvala... za svaki tren dobrote i toplote kojom si nas obasipala... Voli te BEĆKA
Godinu dana je od smrti našeg supruga, oca, đeda i svekra
Đede, tvoja ljubav i podrška bili su stub naše porodice. Zauvijek ćemo se sjećati svih lijepih trenutaka koje smo proveli zajedno zahvalni za svaki savjet koji si nam dao! Uspomena na tebe živjeće zauvijek u nama.
Tvoji:
supruga VASILJKA, šćeri OLGA i ZORICA, unučad JELENA i VLADIMIR i snaha BILJANA
747 Četrdeset dana od smrti našeg voljenog brata, strica, đevera
Dragi brate, neka moja tuga ne remeti tvoj mir...
757
Posljednji pozdrav dragoj snahi
MICIKI NIKOLIĆ
Sve drage uspomene čuvaću zauvijek u mom srcu. Tvoja zaova GOSPAVA JOVETIĆ
Još jedno tužno sjećanje
758
Posljednji pozdrav voljenoj ujni
Uvijek
RAJKA
Godina prođe otkako neočekivano napusti svoj dom i svoje najmilije i pođe na put bez povratka. Prekinula se tvoja porodična sreća u jednom trenutku, a nama osta tuga i sjećanje na tebe
Tuguje za tobom tvoja sestra MARIJA MRDAK sa porodicom
Dana 17. marta 2025 godine navršava se šest mjeseci od smrti naše voljene
737
sa porodicom
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. ANĐELA sa porodicom
Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava.
VEKO sa porodicom
Sa najljepšim uspomenama živite u našim sjećanjima.
IVANOVIĆ
Prošlo je četrdeset dana, a tuga i bol su neprolazni. Počivaj u miru.
Sestra SLAVKA sa porodicom
– MILE JANKOVIĆ
Riječi nikad neće biti dovoljne da iskažu tugu koju osjećamo zbog tvog odlaska. Nedostaješ nam beskrajno i volimo te zauvijek.
770 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
Nedostaješ u našim razgovorima i okupljanjima, a obradujemo ti se kad god te spomenemo. Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe.
Dana 19. marta 2025. godine navršava se četrdeset dana otkako nas je napustila naša voljena
VUKICA KNEŽEVIĆ rođena JANKOVIĆ
Iako više nije s nama fizički, njen duh, ljubav i toplina ostaju zauvijek u našim srcima. Njena blagost, nesebičnost i nježnost nastavljaju da žive kroz uspomene koje nosimo, kroz svaku izgovorenu riječ, svaki osmijeh i svaku misao ispunjenu ljubavlju.
Nema rastanka za one koji se vole – postoji samo privremena razdaljina, do nekog narednog susreta.
Sa neizmjernom ljubavlju i sjećanjem,
PORODICA
draga
Draga
Teško je živjeti sa istinom da više nijesi sa nama. Godina za nama je opisana u dvije riječi, mnogo nedostaješ
Tvoji: snaha VESELINKA - VESNA, bratanić MLADEN, bratanična IRENA, snaha JELENA i tvoja đeca LUKA, VUK, ĐORĐE i LORENA
VOJKA Vukašina RASPOPOVIĆ
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvamo uspomenu na tebe, na tvoj častan i dostojanstven život, dobrotu i ljubav koju si svima pružala.
Tvoje bratanične IVANA i MAJA i snaha VESNA
Voljeni brate i ujače
ĐOKO STOJANOVIĆ
Navršava se tužna godina od kako nijesi sa nama. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. LJUBINKA, KOKO i PEĐA
Godina dana od kako nije sa nama voljeni brat i ujak ĐOKO STOJANOVIĆ
Vrijeme nije lijek, već nijemi svjedok bola, tuge i praznine. Živiš u našim uspomenama i srcu. Osjeti naš zagrljaj gdje god da si. Volimo te zauvijek. VJERA, BATO, ŽELJKA i MILOŠ
Dana 16. marta
Godinu je dana prošlo otkad nas je napustila naša voljena
VOJISLAVA - VOJKA RASPOPOVIĆ
Porodica će u ime godišnjeg pomena priložiti donaciju Odboru za održavanje Novog groblja Šabov Krug, Podglavice.
navršava se 40
Dani bez tebe jako su tužni i bolni. Ali ne brini, majko, malom čudu što ga ne dočeka prenijećemo svu tvoju dobrotu. Znaće da si bila jedno nestvarno biće, a mi ćemo te čuvati od zaborava, budi spokojna.
Tvoj sin DARKO, snaha MARIJA, unuk BOŠKO
767
Godina dana od kada je preminula naša voljena
VIDOSAVA
Uvijek u našim mislima i zauvijek u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Pamtiću te kroz najljepše uspomene i žaliti za tobom do kraja života. Brat JOKIĆ MITAR i snaha BELA sa porodicom
FILIP KAPISODA
16. 3. 2010 – 16. 3. 2025.
FIKI, danas je petnaest godina od kada nijesi sa nama. Tuga i bol za tobom ne prestaje, naš neprebolu.
Tvoji:
Otac MIRKO - MIĆO, majka LJILJANA, sestra JANE i brat MARKO
DRAGA ĆORAC
15. 3. 2005 – 15. 3. 2025.
20 predugih godina. Bez tvog osmijeha, nježnosti i vedrog glasa. Bez tvoje beskrajne ljubavi i dobrote. Pričamo našoj djeci o tebi i đedu, čuvamo najljepše uspomene i ponosimo se vama. Znamo da nas posmatrate i čuvate. I da se radujete svakom našem koraku i uspjehu.
I ne brini, najmilija naša. Idemo stalno u tvoj voljeni Risan, gdje sve podsjeća na tebe i naše zajedničke trenutke. Hvala ti na ljubavi koju si nam pružila. I učinila naše djetinjstvo i mladost bezbrižnim. To čuvamo u srcu zauvijek.
Tvoji BOBA i FILIP
Godinu dana od smrti naše drage i čestite odive
JOVANKE Savove VUKČEVIĆ
Zauvijek u našim srcima, hvala na svemu. Bratanić BOŽIDAR VUKSANOVIĆ sa porodicom
762
Godina je od smrti
VIDOSAVE MIRKOVIĆ
Draga naša, krasile su te sve osobine koje čovjeka čine velikim. Živjela si časno, dostojanstveno i pošteno. Kad posiješ ljubav, nema odlaska i zaborava koji te mogu oteti iz naših srca. Ostaješ zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Hvala ti na svemu. PORODICA
739
Dvije godine kako nije sa nama naša majka, baba i tašta
Svakim danom sve više nedostaješ
S ljubavlju
NIKOLA, ANDREJ, IVANA i MIJO
Prošlo je šest mjeseci bez tebe, jedina moja
MAJKO, Ne može stati u riječi ono što duša skriva. Ta bol je veća od života... Ali ti si zauvijek tu da me držiš čvrsto na nogama. Svaku suzu izbriše sjećanje na tvoj topli osmijeh, svaki korak osvijetli mi tvoja ljubav kojom si me obasipala. Tvoja čista duša i vedrina, moj su putokaz kako dalje. Budi mi spokojna među anđelima, a ja ću i dalje voljeti život jer to je sve što si željela.
Volim te,
740
Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naša majka
STANKA VUJOVIĆ
Tužne i bolne dvije godine bez tebe
IVAN i IVANA
Dana 19. marta 2025. navršava se pola godine od smrti naše voljene
Najdraža naša, prošlo je najtužnijih šest mjeseci bez tebe.
Vrijeme ne liječi prazninu koju si ostavila, svakog dana nedostaješ sve više.
Htjeli smo još mnogo toga zajedno, ali nije se dalo. Ostaje nam da pamtimo ljubav i toplinu koju si nam bezgranično pružala i nastavimo kako si nas učila
Hrabro i dostojanstveno.
Vole te najviše
tvoji: suprug RADOJICA, ćerka ANA, sin IVAN i snaha MILICA
754
786
746
744
Dvije godine od smrti
VUJOVIĆ
Vrijeme prolazi, bol za tobom ostaje u srcima zauvijek. Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe. Sestra SENKA sa porodicom
785
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine.
069/032-380
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.
069/032-380
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski
Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
