Poneđeljak, 17. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21264 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Demokratska partija socijalista na desetom partijskom kongresu imenovala novi Glavni odbor, usvojila Program i Statut
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
DIPLOMATSKA POŠTA
DPS Sa punim moralnim kapitalom možemo kazati da bi Crna Gora već poklekla da nije bilo našeg snažnog i organizovanog otpora. Rad usmjeren na beskompromisnu zaštitu ključnih državnih ciljeva ostaje prioritet i u naredne četiri godine, naveo je lider DPS-a Danijel Živković
INTERVJU: Ivanka Popović, profesorka na Tehnološkometalurškom fakultetu u Beogradu, nekadašnja rektorka Beogradskog univerziteta i članica građanske inicijative ProGlas
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Dramaturg i pisac Božo Koprivica za Pobjedu povodom predstave ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ i novog djela „Luda knjiga“ Opozicija
RAZGOVOR: Đole Lutovac, predsjednik opštine Berane
Marginalizacija, tj. isključivanje Evrope je suština nove Trampove diplomatije. Ona je svedena na pregovore u kojima je trgovački rezon dominantan. Evropljani tu nisu potrebni, jer pazar treba tvrditi direktno sa Putinom i prodati/dati ga Zelenskom na potpis
Mirza Krnić, ekonomista i član pokreta Preokret, komentariše prošlogodišnje podatke o robnoj razmjeni sa inostranstvom i visoke cijene u našim trgovinama
Dolazak ,,Lidla“ unaprijediće ponudu i ono što građani očekuju – dovešće do razbijanja monopola koji drže određeni trgovački lanci. To su stvari koje će donijeti prednosti društvu u cjelini. Što se nas u Beranama tiče, steći će se uslovi da upošljavamo naše ljude i otvoriće se nova radna mjesta. Kada govorimo o tačnom datumu početka izgradnje samog objekta, uvjereni smo da će uskoro biti poznat, kao i ostali detalji u vezi sa rokovima i brojem radnih mjesta
PODGORICA – Demokrat-
Predsjednik Zelenski je lijepo rekao: „Mirovni sporazum ne može biti potpisan u Minhenu. Jer je to Minhen“. Sjećanje na Čemberlenovo - pokazaće se - bezvrijedno parče papira iz Minhena 1938, koje je ostalo urezano u pamćenju generacijama koje su preživjele Drugi svjetski rat kao simbol propalog pokušaja povlađivanja Hitleru, bilo je neizbježno.
Govor potpredsjednika SAD
Džejmsa Vensa (Vance) je bio obznana novog američkog izolacionizma i nacionalizma. Ako je u vezi pravca i rezona politike druge Trampove administracije uopšte bilo nepoznanica - one su definitivno zbrisane pred publikom u prepunoj sali tradicionalne Bezbjednosne konferencije u bavarskom gradu, koja je upadljivo hladno i mrzovoljno dočekala agresivne, jetke i cinične poruke četrdesetogodišnjeg republikanca iz Ohaja.
Duboko ideologizovano, na način koji je postao prepoznatljiv i kao stil i kao sadržaj medijskih platformi neo-konzervativne i populističke desnice, Vensovo izlaganje je svojevrsna presuda poljuljanom evro-atlantskom savezništvu.
Sjedinjene Države kakve smo znali - najveća i najvažnija svjetska demokratija (uprkos svim greškama, promašajima i pogrešnim istorijskim epizodama) nisu više one koje smo doskora poznavali, ili, tačnije, koje smo podrazumijevali. Potpredsjednik Vens je, bez zazora, sa izrazom potpune uvjerenosti u ono što govori, sasuo niz optužbi i oporih ocjena. Njegove poruke - iako su, u nekim pasažima, otišle duboko ispod minimuma pristojnosti u javnoj komunikaciji prema zemljama saveznicima - su bile kristalno jasne. (Apropos Vensove uvjerenosti i uvjerljivosti, čak ni najvećim optimistima i dobroželateljima ne pomaže činjenica da je taj isti čovjek, 2016. godine, tada predsjedničkog kandidata Trampa nazvao idiotom, „čiji su postupci za osudu“, a privatno i „novim Hitlerom“. Sada smo u novoj realnosti, a Vens je na čelu duge liste novih američkih zvaničnika i političara kojima je personalna odanost Trampu najvažnija karakteristika).
Marginalizacija, tj. isključivanje Evrope je suština nove Trampove diplomatije. Ona je svedena na pregovore u kojima je trgovački rezon dominantan. Evropljani tu nisu potrebni, jer pazar treba tvrditi direktno sa Putinom i prodati/dati ga Zelenskom na potpis
Nada da će nova abnormalna situacija trajati samo četiri godine - dok je Tramp u Bijeloj kući - je, u najboljem slučaju, naivna. Bilo bi lijepo kada bi se takva očekivanja obistinila. Istorija, međutim, ima svoju logiku i dinamiku, i neće zaleđena čekati projektovani kraj Trampovog mandata. Vensov govor će, dakle, ostati za udžbenike kao kraj jedne ere. Zajedništvo iskovano u prvom i drugom globalnom sukobu, osnaženo i tokom hladnog rata, završava se faktičkim napuštanjem Evrope kao principijelnog saveznika SAD. Pred Evropljanima su veliki izazovi. To je odmah shvatio i francuski predsjednik Makron i hitno sazvao sastanak lidera vodećih evropskih zemalja.
AMERIČKA STRATEGIJA BEZ STRATEGIJE?
Da utisak o raskidu sa evro-atlantskom paradigmom i zaista bude potpun, i veoma zabrinjavajući, pobrinuo se novi Trampov sekretar za odbranu Pit Hegset (Hegseth), jedno od lica sa populističkog Fox TV kanala, čija je press-konferencija, povodom konferencije ministara odbrane NATO zemalja, takode odisala usiljenom samouvjerenošću. Hegset, zapravo, nije imao jasne i definitivne odgovore na pitanja o mogućim/budućim pregovorima u vezi prekida rata, tj. mira u Ukrajini. Ni to nije iznenađenje. Sve se svodi - sasvim u stilu Trampa i njegovog kabineta - u neupitno bezgranično povjerenje u pregovaračke sposobnosti sedamdeset osmogodišnjeg američkog predsjednika. „Sve je na stolu“, a „Predsjednik je vrhunski pregovarač“ su odgovori kojima je trebalo da budu zadovoljni prisutni novinari - ne samo ukrajinski - već i Hegsetove kolege iz savezničkih zemalja.
(Naš utisak da „samouvjerenost“ sekretara Hegseta neobično podsjeća na neke od crnogorskih ministara post-avgustovskih vlada je u svemu najmanje bitan, ali je ta sličnost upravo fascinantna. Populizam ima svoje obrasce, a poznavanje materije o kojoj se govori i kompetentnost nisu među njima.)
Vrhunski pregovarač Tramp je već razgovarao sa Vladimirom Putinom. Kasnije se čuo i sa predsjednikom Zelenskim, koji je o tome izvijestio publiku u Minhenu uz šaljive opaske. Ironija i humor su takođe u odbrambenom arsenalu hrabrih Ukrajinaca.
Osnovni problem - osim (čak i za Trampa) zaprepašćujuće retorike o nastupajućim susretima i pregovorima, kojom se, „uzgred“, pominju i mogući teritorijalni „aranžmani“ koji bi formalizovali rusku okupaciju istočnih oblasti Ukrajine i Krima - je, na kraju, potvrđen od strane Kita Keloga (Keith Kellogg), asistenta Predsjednika i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu. „Nije predviđeno da predstavnici EU učestvuju na pregovorima između SAD, Rusije i Ukrajine.“
To je i bio znak za uzbunu širom EU.
Marginalizacija, tj. isključivanje Evrope je suština nove Trampove diplomatije. Ona je svedena na pregovore u kojima je trgovački rezon dominantan. Evropljani tu nisu potrebni, jer pazar treba tvrditi direktno sa Putinom i prodati/dati ga Zelenskom na potpis. U tu svrhu je ukrajinskom predsjedniku - na bilateralnom susretu u Minhenu - predat dokument koji je trebalo da potpiše, a koji je predviđao da ogromne količine rudnog blaga Ukrajine budu na raspolaganju SAD, kao naknada za vojnu pomoć od početka ruske agresije. Volodimir Zelenski je odbio da potpiše tekst koji nije pročitao. Ta epizoda je duboko kompromitujuća za Sjedinjene Države - najviše po načinu kako je taj pokušaj izveden, ali i zbog činjenice da se to nije moglo sakriti od svjetske javnosti.
Ukrajina će, na kraju, biti spremna da kompenzuje bar dio vrijednosti oružja, municije i tehnologije koji je dobila od Zapada - ukoliko mir bude značio povraćaj suverenosti nad okupiranim teritorijama. Moguća je i neka vrsta dugogodišnjeg međunarodnog nadzora, kao i uspostavljanje demilitarizovane zone, ali je priznanje ruskih osvajanja isključeno. Zelenski i ukrajinsko vođstvo to jednostavno ne mogu prihvatiti. Priznanje teritorijalnih osvajanja Rusije za Kijev, dakle, ne do-
lazi u obzir. U tom „detalju“ se prepoznaje nekonzistentnost američkog stava. Ili, bolje reći, improvizacija koja se ne može sakriti. Tramp i njegove službe, od koji mnoge rušilački „reformiše“ ili prosto ukida Elon Mask - što, već sada, „miriše“ na neslavan kraj - su pod ozbiljnom sumnjom direktnog ruskog uticaja. (Kada se i ta dimenzija uzme u obzir, Vensov govor u Minhenu dobija najgore značenje.)
NOVA EVROPSKA POLITIKA?
Evropljani su pred istorijskim upitom. Povlačenje SAD - ideološko, ali i ono u direktnom značenju - kao i jasna namjera Vašingtona da se EU marginalizuje i isključi iz političkih i bezbjednosnih aranžmana je najveći izazov. Da li i nepremostiv, znaćemo vrlo brzo. Desni populizam i nacionalizam su oslabili i ugrozili EU i iznutra. Maligni uticaj Rusije se ne može isključiti. Prvi politički okršaj - u tom smislupredstoji u Njemačkoj. AfD - Alternativa za Njemačku, koja je, za potpredsjednika Vensa, bila prihvatljiva adresa i za susret i za pominjanje u minhenskom govoru, predstavlja realnu opasnost po njemačku demokratiju. Spisak evropskih zemalja u kojima desni nacionalisti i populisti stiču popularnost i uticaj postaje sve duži.
Nerješavanje ukrajinskog problema i popuštanje Putinovoj Rusiji otvara „meki stomak“ Evrope - Moldavija, Mađarska, Češka, Slovačka - što bi imalo negativni uticaj u većini zemalja EU.
Potreba za novom evropskom politikom je očigledna. Ne samo odbrambenom. Na dnevnom redu će opet biti i principi i mehanizam odlučivanja, ali i realne šanse za proširenje u sagledivoj budućnosti.
CRNOGORSKO
LEDENO DOBA
I tu dolazimo do Crne Gore, čiji ministar vanjskih poslova - pošto je Vans održao go-
vor, njemački ministar odbrane
Boris Pistorius promptno i jasno reagovao, a njegove (Ibrahimovićeve) kolege iz Poljske
Radoslav Sikorski i Francuske Žan-Noel Baro (Barrot), uz mnoge druge, jasno govorili o novoj dramatičnoj situaciji, a Zelenski vraćao ponuđene ultimatume - održao, na jednom od naših jezika, svečarsko-ceremonijalni (i potpuno dosadni), neki davno napisano govor o tome kako Crna Gora ima realne šanse da do 2026 … i tako dalje.
Crna Gora i njena politika, pa, samim tim, i diplomatija, ovu istorijsku krizu dočekuju potpuno nespremne. I gore od toga - nesvjesne dramatičnih i teških posljedica koje može, tj. koje će, po svemu sudeći, izazvati nesporazumi Amerike i Evrope, pa još, i najgore, nesposobne da formulišu novu politiku za nove okolnosti na međunarodnom planu.
Vlada koju bi - kada bi to bilo moguće - moglo spasiti jedino zamrzavanje i zaborav od strane svih strana pomenutih u ovom tekstu je u najozbiljnoj krizi.
Ta kriza je pojačana činjenicom da ostrašćeni nacional-šovinisti u njenim redovima, ali i oni koji to isto misle, ali nemaju potrebu da ističu ili mogu da izbjegnu, su u stanju političke ekstaze što konačno imaju uzora i saveznika u Vašingtonu, koji izražava otvoreno poštovanje prema Putinu - kojeg i oni, javno ili u potaji, duboko „strahopoštuju“.
Kada se tome doda njihovo oduševljenje mjerama novouspostavljenog Departmana za efikasnost vlade (DOGE), dok, istovremeno, mastodonskoj vladi dodaju novih dvadeset i šest „savjetnika“/ kontrolora ministara (rekordno partijsko zapošljavanje da ne pominjemo), onda slika populističke i nekompetentne vlasti postaje karikaturalna.
Na toj karikaturi, dok se raspada istorijska evro-atlantska konstrukcija, provincijalni političari i diplomate samouvjereno ponavljaju dosadne fraze o evropskoj agendi, sasvim nesvjesni opasne oluje koja se nadvila nad Evropom. Ili, da prevedemo na naše jezike: opstanak države je u pitanju - u čemu neće pomoći tragikomična politika propagandnih plavih evropskih zastavica u Skupštini; još manje veleizdajničko donošenje Zakona o dvojnom državljanstvu; govori podrške Aleksandru Vučiću na režimskim saborima po Srbiji; potpuno surealno bojkotovanje supermarketa zbog crnogorskog opredjeljenja njihovih vlasnika; ali ni ceremonijalno presijecanje vrpci za svježe asfaltirane puteve u, recimo, prigradskim naseljima Rožaja. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
ska partija socijalista juče je na jubilarnom, desetom partijskom kongresu za počasnog predsjednika stranke izabrala svog doskorašnjeg lidera Mila Đukanovića.
Na Kongresu je izabran i Glavni odbor partije. Izboru počasnog predsjednika i Glavnog odbora prethodilo je obraćanje lidera DPS-a Danijela Živkovića, koji je istakao da je ta stranka, i pored besprizornih udara, revanšizma i stalnih napada na njene članove, ipak ostala najjača na političkoj sceni Crne Gore iako već petu godinu djeluje iz opozicije.
- U prethodne četiri godine smo, djelujući iz opozicije, na svakom mjestu, u parlamentu i lokalnim sredinama, pružili aktivan otpor pokušajima da se ono što smo gradili i stvarali razori i uništi. Zbog toga danas sa punim moralnim kapitalom možemo kazati da bi Crna Gora već poklekla da nije bilo našeg snažnog i organizovanog otpora. Rad usmjeren na beskompromisnu zaštitu ključnih državnih ciljeva ostaje prioritet naše partije na svim nivoima i u naredne četiri godine – naveo je Živković. Dodao je da je serija lokalnih izbora tokom prošle godine pokazala da je DPS na dobrom putu, te da je uvjeren da će i izbori u aprilu u Nikšiću pokazati da snaga te partije prevazilazi 30 odsto. Rekao je i da je vraćanje povjerenja kojim su raspolagali dok je DPS imao parlamentarni status njihov apsolutni prioritet. Istakao je i da Đukanoviću duguju posebnu zahvalnost zbog istorijskih dostignuća i uspjeha koje je pod njegovim liderstvom ostvario DPS, kao i zbog činjenice da je 2016. godine otvorio prostor za novu generaciju političara, koja je u međuvremenu stasala i preuzela rukovođenje partijom. - Vaša dobronamjernost i očinski pristup, koji ste imali od prvog dana prema nama, kao i neprocjenjiva pomoć koju nam i danas pružate kroz Vaša iskustva i savjete, posebno nas obavezuju da budemo dostojni povjerenja koje ste nam ukazali – rekao je Živković obraćajući se Đukanoviću. Na Kongresu DPS-a govorio je i predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić, koji je, uz ocjenu da dvije stranke vežu
Predsjednik Socijalističke internacionale i premijer Španije Pedro Sančez uputio je pismo podrške uoči Kongresa DPS-a i poručio da ovaj značajan događaj označava ključni trenutak u budućem razvoju ove političke organizacije i društva u cjelini. - Sa velikim zadovoljstvom upućujem čestitke povodom 10. Kongresa Demokratske partije socijalista.
partija socijalista na desetom partijskom kongresu imenovala novi Glavni odbor, usvojila Program i Statut
U prethodne četiri godine smo, djelujući iz opozicije, na svakom mjestu, u parlamentu i lokalnim sredinama, pružili aktivan otpor pokušajima da se ono što smo gradili i stvarali razori i uništi. Zbog toga danas sa punim moralnim kapitalom možemo kazati da bi Crna Gora već poklekla da nije bilo našeg snažnog i organizovanog otpora. Rad usmjeren na beskompromisnu zaštitu ključnih državnih ciljeva ostaje prioritet naše partije na svim nivoima i u naredne četiri godine, naveo je lider DPS-a Danijel Živković
socijaldemokratske vrijednosti, naglasio da te vrijednosti danas nijesu iste kao što su bile u XIX i XX vijeku.
- One se danas odnose na slušanje ljudi, na borbu za javno zdravstvo i školstvo i na borbu za lijeve ekonomske politike koje će spriječiti veliki jaz u našim društvima, jer deset odsto stanovništva upravlja sa 90 odsto nacionalnog bogatstva. Tome se demokratske partije socijalista i socijaldemokrata moraju odlučno suprotstaviti – kazao je on.
Istakao je da lider DPS-a Danijel Živković i njegov tim imaju istorijsku ulogu da sačuvaju državnost građanske Crne Gore.
- To je borba koja će trajati do posljednje kapi krvi, ali njihove, a ne vaše – poručio je Hajdaš Dončić.
Aleksandar Saša Dimitrijević je ispred Socijaldemokratskog saveza Makedonije kazao da DPS i SDSM imaju dugu tradiciju borbe za demokratske vrijednosti, socijalnu pravdu i evropsku budućnost. - Crna Gora i Sjeverna Makedonija godinama koračaju zajedničkim putem. Dvije države članice NATO danas su suočene sa novim izazovima. Ubrzanje procesa EU integracija od suštinskog je značaja za dvije zemlje. Zato je važno da, kao dvije partije koje dijele iste vrijednosti, pomažemo jedni drugima, zajednički napredujemo i gradimo zajedničku budućnost za naše građane, ali i cijeli region – naveo je Dimitrijević. Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak istakao je da svijet nikada nije bio
Ovaj značajan događaj označava ključni trenutak u budućem razvoju vaše političke organizacije i društva u cjelini. Kongres je prilika da se analiziraju prethodni uspjesi, istovremeno postavljajući temelje za budući razvoj, sa jasnim ciljem da se nastavi unapređenje života građana i izgradnja stabilnog i prosperitetnog društva - kazao je Sančez. Dodao je da je uvjeren da će posvećenost i vizija ove partije doprinijeti još jačem DPS-u za unapređenje demokratskih vrijednosti, slobode i pravde u Crnoj Gori.
u gorem stanju nego danas jer se, kako je objasnio, nikada ranije nije desilo da imamo fašizam u Moskvi i Vašingtonu od koga se Evropa nejako brani. - Živimo u vremenu u kome su jedino pohlepa i pljačka stvarne – rekao je Čanak i dodao da je jasno da bez promjena u Srbiji nema mira u ovom regionu.
Međunarodni sekretar Samoopredjeljenja i ministar kulture u Vladi Kosova Hajrula Čeku ocijenio je da Crna Gora, kao ostale zapadnobalkanske države, pripada EU. - Kosovo i Crna Gora njeguju dobrosusjedske odnose. Jačanje strateške koordinacije za integraciju ovog regiona u EU je od ključnog značaja. Svjesni smo borbe koju kao zemlja i kao partija vodite protiv ekstremnog nacionalizma, ru-
- DPS je u posljednjih 15 godina odigrao ključnu ulogu na putu Crne Gore ka EU, u članstvu u NATO i obezbjeđivanju zapadne orijentacije zemlje, čime ta partija može da se ponosi – kazala je poslanica Evropskog parlamenta i potpredsjednica Partije evropskih socijalista Katarina Barli, koja je uputila podršku toj stranci uoči Kongresa, ali i izraze saučešća povodom masakra na Cetinju.
Ona je, kako je saopšteno iz DPS-a, ocijenila da Kongres te partije dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru na njenom putu da postane članica EU što je, kako je rekla, cilj koji dijele i podržavaju u okviru socijaldemokratske porodice u Evropi.
- Uvjeravam vas da sa velikim optimizmom gledamo na to da Crna Gora što prije postane članica.
skog fašizma i antizapadnog sentimenta. Sigurni smo da ćete tu bitku dobiti – naveo je Čeku.
Na Kongresu su govorili i lideri Socijaldemokrata Damir Šehović, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, Demokratske partije Fatmir Đeka, Force Genci Nimanbe-
To bi bilo veoma važno za Crnu Goru. I to bi donijelo novu dinamiku u proces proširenja. Važno je da bi to bio jasan signal da drugi uticaji u regionu ne mogu zaustaviti proces integracije – navela je ona. Upozorila je i da svaku vrstu rastućih etničkih tenzija i uticaj anti-EU snaga treba shvatiti ozbiljno. - Mi u Briselu smo i te kako svjesni političke krize sa kojom se Crna Gora danas suočava. Mislim da treba pronaći rješenje koje je u skladu sa Ustavom Crne Gore i koje omogućava deblokadu situacije u parlamentu. Za kraj, čestitam mladom rukovodstvu DPS-a na reformama unutar partije i ohrabrujem sve vas da dalje idete i produbljujete ovaj proces jačanja demokratije, participacije i debate o programskoj viziji stranke – poručila je Barli.
gu, Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman, Crnogorske evropske partije Novak Adžić, kao i član predsjedništva Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović Potpredsjednica Socijalističke internacionale Paulina Lampsa uputila je poruku podrške uoči Kongresa i poručila da ova partija ulaže u konsolidaciju demokratskih institucija, podržava vladavinu prava i napreduje u neophodnim ekonomskim reformama.
O učešću u radu Skupštine odlučiće tokom ove sedmice
Demokratska partija socijalista će tokom ove sedmice zauzeti stav o tome da li će poslanici te stranke, kad im istekne mjera koju im je izrekao predsjednik parlamenta Andrija Mandić, učestvovati u radu Skupštine – kazao je nakon završenog Kongresa Danijel Živković Kada je riječ o reformama unutar DPS-a, Živković je kazao da će ocjenu o tome dati građani.
- Oni najbolje vagaju da li se neko reformisao ili nije - kazao je Živković, ali i dodao da su pojedini lokalni izbori pokazali da jeste. Istakao je da su tokom Kongresa razmotrili šta su u prethodnom periodu uradili na polju njihove politike i što bi trebalo unaprijediti. Najavio je i da su u DPS-u institucionalizovali nova pravila koja se tiču operativnosti rada stranke.
- Čestitam vam na uspješnoj organizaciji Kongresa i želim vam puno uspjeha u svojim budućim poduhvatima. Siguran sam da ćete nastaviti da dajete pozitivan doprinos oblikujući politički život vaše zemlje - naglasio je Sančez. Naveo je da DPS može raču-
nati na punu podršku Socijalističke internacionale, koja će uvijek biti uz njih u svim njihovim nastojanjima da ostvare ciljeve koji doprinose boljitku Crne Gore države i njenih građana. - Uz najbolje želje za nastavak uspjeha - zaključio je u pismu.
- U ime Socijalističke internacionale želim da čestitam Demokratskoj partiji socijalista na vašoj posvećenosti, našim zajedničkim ciljevima. Imali ste ključnu ulogu u oblikovanju političkog i ekonomskog razvoja Crne Gore. Kao potpredsjednica iz Grčke, želim da istaknem važnost postizanja evropskih integracija vaše prelijepe zemlje. To je ključno za naš širi region, za zajednič-
ke napore za stabilnost, prosperitet i mir - istakla je, između ostalog, Lampsa. Podršku je uputio i predsjednik Partije evropskih socijalista Stefan Loven i poslao iskrene komplimente rukovodstvu stranke za njihovu kontinuiranu posve ć enost progresivnim idealima. - Vaš Program od 10 tačaka je svjedočanstvo vaše podrške socijaldemokratiji. Pokriva sve oblasti života u Crnoj Gori, osiguravajući da niko ne bude ostavljen po strani. Želim da istaknem važnost vaše posvećenosti direktnom uključivanju društva. Ovo nije samo politička strategija, to je odraz našeg vjerovanja u moć kolektivnog djelovanja - naglasio je, između ostalog, Loven. Kongres DPS-a počeo je minutom ćutanja za žrtve nedavnog masovnog ubistva na Cetinju, kao i za članove te stranke koji su preminuli između dva kongresa. Đ.Ć.
Analitičari saglasni sa ocjenom bivšeg predsjednika Crne Gore da je na prostoru bivše Jugoslavije zapadna politika „duvala vjetar u jedra ’srpskom svetu’“
Budimo objektivni, Vučiću je do napretka u pregovaračkom procesu stalo koliko i do lanjskoga snijega. On vrlo dobro zna da bi uspješnim usvajanjem acquisa sam sebe detronizirao, da bi morao obnoviti demokratske institucije i kontrolu vlasti, da bi morao uspostaviti vladavinu prava i da način na koji vlada Srbijom jednostavno ne bi bio moguć - kaže hrvatski analitičar Davor Đenero
PODGORICA - Brojne kritike međunarodnih i domaćih analitičara i političara o potrebi resetovanja zapadne politike na Balkanu koja je pokazala tromost i neefikasnost, danas se pokazuju potpuno opravdanim kada na višemjesečne proteste studenata i građana u Srbiji Zapad i dalje ćutnjom podržava Aleksandra Vučića koji cijeli region drži zarobljen u devedesetim.
Slične stavove iznio je i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu Al-džaziri kada je kazao da on cijeni to što je Zapad odgovorio odlučno na invaziju Rusije na Ukrajinu, koja traje skoro tri godine, ali da je za to vrijeme na prostoru bivše Jugoslavije ista politika „duvala vjetar u jedra ’srpskom svetu’“. Hrvatski analitičar Davor Đenero objašnjava da je u potpunosti saglasan sa ovom ocjenom.
- Bivši predsjednik Milo Đukanović, u razgovoru s novinarom Al-džazire Adnanom Rondićem, bio je vrlo uvjerljiv i govorio je oslanjajući se na vrijednosni sustav koje su obilježavale evropski mirovni poredak nakon II svjetskog rata. Tačno je da je Evropska unija na opštu invaziju totalitarnog poretka Vladimira Putina na Ukrajinu reagovala oslanjajući se na te vrijednosti. Danas, pak, gledamo situaciju u kojoj te vrijednosti (nepovredivost granica, matrični odnos među državama, bez obzira na njihovu veličinu, izgradnja kompatibilnih demokratskih poredaka zasnovanih na vladavini prava, zaštiti temeljnih ljudskih prava i ekonomskim slobodama) naočigled padaju i prijeti nam situacija da mirovnim sporazumom u Ukrajini, kakav diktiraju administracija predsjednika Donalda Trampa i režim Vladimira Putina, budu potpuno degradirane. Đukanović je u pravu kad upozorava da načelo kojeg se držala u odnosu na Ukrajinu, Evropska unija nije dosljedno sprovodila na Balkanu. U pravu je u svemu što govori o konceptu Otvorenog Balkana, kao o pokušaju odnosa prema Zapadnom Balkanu na ciničan način – odustajanjem od evropskih principa. Umjesto matrične organizacije država, ovdje se nudio koncept oslanjanja na dvije fokusne sile. Istina je i to da je Otvoreni Balkan koncept kojeg je po -
državala prva Trampova administracija, a Bajdenova se nije odmakla od njega. Istina je, međutim, i to da je paralelno s tim procesom, dio Evropske unije insistirao na održavanju Berlinskog procesa, koji je koncipiran u skladu s evropskim vrijednostima i države u regiji tretira kao ravnopravne. Jasno je da je bivši predsjednik danas u komotnijoj poziciji, nego što je bio u vrijeme dok je vodio administraciju. Jasno je da s ove pozicije ima više manevarskog prostora za kritičan govor, nego što ga je imao prije. Važno je da govori u ime jednakih vrijednosti koje je zastupao i kao nosilac izvršne vlasti. Ako se neko ko govori oslanjajući se na zajednički evropski svjetonazor, samo zbog kritičnosti prema aktualnim politikama, proglašava protiveuropskim i protivatlantističkim, jasno je da nešto nije u redu. Ako, pak, to čine oni koji su prije devet godina učestvovali u konspiraciji kojom je trebalo onemogućiti euroatlantsku perspektivu Crne Gore, onda je jasno o čemu se radi -poručuje Đenero. Na pitanje da li možemo sa Trampom očekivati nastavak ovakve politike na Balkanu ili još gore, Đenero kaže da počinje rizično razdoblje, jer nova američka administracija odustaje od vrijednosti na kojima je bio zasnovan Pax Americana. - Prema mogućim partnerima u svijetu odnosi se cinično, ne bira ih u skladu s zajedničkim vrijednostima i zajedničkim svjetonazorom, nego isključivo prema „poslovnim kriterijima“ jednokratne dobiti. Ruši se globalni poredak odustajanjem od načela na kojima je izgrađen mir u Evropi nakon II svjetskog rata, a interes takve admi-
nistracije je da nađe partnere koji će kontrolisati relevantne dijelove geopolitičkog prostora. Kako će se ti tako izabrani partneri odnositi prema „podređenima“ na prostor koji im je prepušten kontroli, manje je važno - kaže Đenero. On upozorava da Evropa nema vlastiti bezbjednosni identitet i bolno to osjeća promjenom politike SAD prema ruskoj agresiji.
- Još nije definisano kakvi će biti odnosi Amerike i Evrope, hoće li EU pristati na poziciju drugorazrednog „subkontraktora“, izvršioca radova i onog koji će plaćati cijenu tih radova, a bez stvarne moći da na njih utiče. Degradacijski procesi unutar integracije su snažni, i oni sada više nisu svedeni samo na „negativnu selekciju“ unutar briselske administracije, nego temeljne zajedničke vrijednosti dolaze u pitanje. Sve je snažniji blok koji nastoji ismijati one koji zastupaju temeljne vrijednosti, a sve je više ciničnog pragmatizma. Politika Unije je vrlo kontroverzna kad je riječ o proširenju, a forsiranje procesa proširenja s ovakvom Crnom Gorom kakva je danas, oportunistička je politika uvjerena da se time stvara privid živosti procesa proširenja, a ključna pitanja se zapravo ne otvaraju. U takvim je uslovima moguće da tri političke stranke koje otvoreno zagovaraju politiku autoritarnog režima u Beogradu i totalitarnoga u Moskvi, obnašaju kontrolnu vlast u Crnoj Gori, a da ona svejedno prividno napreduje u pristupnom dijalogu, upravo onoliko koliko to odgovara nedemokratskim režimima koji posredstvom ove tri stranke kontrolišu Crnu Goru -kaže Đenero.
INTERVJU: Đole Lutovac, predsjednik
PODGORICA - Novoizabrani predsjednik opštine Berane iz Pokreta Evropa sad Đole Lutovac ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da su političke krize u prethodnom periodu zaustavile brojne procese i projekte važne za građane. Dodao je da je jedan od prioriteta smanjenje duga Opštine.
- Sam način rada i organizacije lokalne samouprave mijenjaće se u narednom periodu. Kao što sam već i rekao, počeo sam od sagledavanja svih problema, tako da ćemo vrlo brzo uraditi konkretne stvari u određenim sekretarijatima i preduzećima - rekao je Lutovac.
P OBJEDA: Svega nekoliko dana ste na čelu opštine. Jeste li uočili potencijalno slabe tačke lokalne uprave, odnosno prostor da se unaprijedi njen rad kao servisa građana – npr. uvođenje novih službi, sekretarijata, preraspodjela postojećih...
Sam način rada i organizacije lokalne samouprave mijenjaće se u narednom periodu. Kao što sam već i rekao, počeo sam od sagledavanja svih problema, tako da ćemo vrlo brzo uraditi konkretne stvari u određenim sekretarijatima i preduzećima.
POBJEDA: Decentralizacija lokalne uprave je tema o kojoj se godinama govori, pripremljena je strategija reforme. Koje bi, po Vašem mišljenju, nadležnosti opštine trebalo da imaju, a koje da ostanu na centralnom nivou?
Dodaje da je i odnos Evropske unije prema Srbiji sličan onom kao prema Crnoj Gori. - Činjenica je da je socijalna dinamika uspostavljena u Srbiji ipak dovela do relativizacije mišljenja predstavničkog tijela, dakle Evropskog parlamenta, o procesima u Srbiji i da Evropski parlament većinski ima izrazito loše mišljenje o Vučićevom režimu. Međutim, koliko se time mijenja stvarna politika? Jasno je da u ovim uslovima neće biti moguće otvaranje klastera 3 u pregovorima EU sa Srbijom, ali evropska razvojna sredstva Srbiji još nisu blokirana, niti nakon sistemskog odbijanja sprovođenja zajedničke vanjske i sigurnosne politike, niti nakon odbijanja harmonizacije sistema kontrole granica s evropskim institucijama, niti nakon vidljivih problema u izbornoj proceduri, niti nakon evidentnog raspada funkcioniranja sustava vladavine prava u Srbiji. A budimo objektivni, Vučiću je do napretka u pregovaračkom procesu stalo koliko i do lanjskoga snijega. On vrlo dobro zna da bi uspješnim usvajanjem acquisa sam sebe detronizirao, da bi morao obnoviti demokratske institucije i kontrolu vlasti, da bi morao uspostaviti vladavinu prava, i da način na koji vlada Srbijom jednostavno ne bi bio moguć. Zato mu i odgovara ovaj samo prividni proces pristupanja, bez stvarnog očekivanja da će Srbija ikad pristupiti Uniji. S druge strane, to odgovara i dijelu političke klase u Briselu jer otvara prostor za odlaganje suočavanja sa stvarnim problemima koje Uniju čekaju u vezi sa Srbijom i prostorom na koji ona širi svoj uticaj - kaže Đenero. Mr.J.
LUTOVAC: Političke krize u prethodnom periodu zaustavile su brojne procese i projekte važne za građane. Uz sve to, dug Opštine je preko 18 miliona eura i mandat sam počeo od sagledavanja finansijskih problema. Veći dio duga, po pitanju poreza i doprinosa, iznosi blizu 16 miliona eura. Moramo prvo da utvrdimo činjenično stanje i da u narednim danima dođemo do rješenja. Plan je da pokrenemo dijalog sa državnim vlastima u cilju pronalaska rješenja, kroz zakonske okvire. To znači da ćemo i preko Zajednice opština ući u dijalog sa Vladom, kako bismo uspjeli da saniramo ovaj dug, koji je primaran, kako bi se odmah krenulo u realizaciju druge faze. Moram da istaknem da konačno rešavamo veliki potreban nam je reprogram od 2014. godine do danas. Ukoliko dođe do usaglašavanja našeg zahtjeva sa zakonskom regulativom, vjerujem da ćemo u narednih 10 godina doći na nulu i izmiriti čitav dug. To naravno nije kratak period, ali smo svjesni da ništa ne može preko noći. Trudićemo se da stvorimo uslove kako bismo ga što prije vratili.
LUTOVAC: Lokalne samouprave su prije svega na različitom nivou razvijenosti, tako da u tom dijelu treba posebno obratiti pažnju, vezano za decentralizaciju. Zato očekujem da se realizuje korak po korak, vodeći računa o konkretnim potrebama zajednice. Smatram da uvijek ima prostora za unapređenje saradnje lokalnog i centralnog nivoa vlasti, što znači da u ovom procesu svi imamo svoje mjesto i svoju odgovornost. Unapređenje normativnog okvira za funkcionisanje sistema lokalne samouprave od ključnog je značaja, zato su velika očekivanja od novog zakona o lokalnoj samoupravi, kojim će se veliki broj izazova tretirati na novi način. Preuzimanje nadležnosti za ključne oblasti koje su važne za rad i ostvarivanje funkcije lokalnih samouprava, kao što su obrazovanje, zdravstvo, prostorno planiranje i druge – iziskuje velike pripreme i trebaće vremena. Opštine moraju biti spremne da uspješno preuzmu punu primjenu prava EU, kada Crna Gora postane dio evropske zajednice.
POBJEDA: Berane je među opštinama koje su zainteresovane za dolazak jed-
Beranski aerodrom je predizborna priča
POBJEDA: Kakav je Vaš stav o ideji otvaranja, odnosno reaktivacije aerodroma?
LUTOVAC: Beranski aerodrom je višedecenijska priča koja se uglavnom koristila kroz predizborne kampanje i kao što svi dobro znamo – niko ko je do sada obećavao bilo što u vezi sa tim projektom, nikada ništa nije sproveo. Mi smo svi svjesni da bi eventualno osposobljavanje i stavljanje u funkciju aerodoma preporodilo naš grad i sjevernu regiju. Međutim, to su veliki i zahtjevni projekti, za koje trebaju posebni elaborati i višemilionska ulaganja. Nećemo odustati i siguran sam da će i to doći na red u naredne četiri godine. Za sada postoji par interesenata, od kojih je jedan najkonkurentniji i sa kojim smo već imali više sastanak, ali je sve u fazi studije opravdanosti, procjene vrijednosti investicije i tako dalje. Uglavnom, daleko od toga da bi imali nešto konkretno da saopštimo građanima, kada je u pitanju tema aerodroma.
nog od najvećih evropskih trgovinskih lanaca - ,,Lidl“. S obzirom na to da je za taj posao dobijena saglasnost Vlade, zemljište je prodato, kad procjenjujete da bi taj trgovinski objekat mogao biti otvoren. Koliko radnih mjesta će biti otvoreno?
LUTOVAC: Dolazak ,,Lidla“ unaprijediće ponudu i ono što građani očekuju – dovešće do razbijanja monopola koji drže određeni trgovački lanci. To su stvari koje će donijeti prednosti društvu u cjelini. Što se nas u Beranama tiče, steći će se uslovi da upošljavamo naše ljude i otvoriće se nova radna mjesta. Kada govorimo o tačnom datumu početka izgradnje samog objekta, uvjereni smo da će uskoro biti poznat kao i ostali detalji vezano za rokove i broj radnih mjesta. Očekujemo uskoro i novi sastanak sa predstavnicima ,,Lidla“, na kojem ćemo razgovarati o svim detaljima.
POBJEDA: Vlasnici privremenih objekata koji su na parcelama prodatim ,,Lidlu“, a koji su predviđeni za uklanjanje, tražili su od Vlade da povuče saglasnost. Do kada ti objekti mogu da rade? Nakon što budu uklonjeni, da li će imati mogućnost da ,,presele“ svoj biznis?
LUTOVAC: Kao što je javnost upoznata, rok za uklanjanje objekata je bio 31. januar. Međutim, na zahtjev zakupaca privremenih objekata koji se nalaze na tom zemljištu ušlo se u fazu pregovora za odlaganje na još nekoliko mjeseci, tačnije do 1. septembra. Imali smo već razgovore sa predstavnicima ,,Lidla“ koji su iskazali korektan odnos i
Dolazak ,,Lidla“ unaprijediće ponudu i ono što građani očekuju – dovešće do razbijanja monopola koji drže određeni trgovački lanci. To su stvari koje će donijeti prednosti društvu u cjelini. Što se nas u Beranama tiče, steći će se uslovi da upošljavamo naše ljude i otvoriće se nova radna mjesta. Kada govorimo o tačnom datumu početka izgradnje samog objekta, uvjereni smo da će uskoro biti poznat, kao i ostali detalji u vezi sa rokovima i brojem radnih mjesta
razumijevanje. Zato sam uvjeren da ćemo uspjeti da se dogovorimo i izađemo u susret našim sugrađanima. Takođe, uz podršku Vlade i premijera Spajića, izgradićemo, koliko je moguće u rekordnom roku, novu Gradsku tržnicu koja je već u fazi projektovanja, kako bismo što prije obezbijedili alternativu i egzistenciju našim sugrađanima. U svakom slučaju, dogovori i rokovi se moraju poštovati. Premijer Spajić je po ko zna koji put pokazao i brigu i empatiju prema svim ljudima, a posebno kad smo mi sa sjevera u pitanju, jer odlično razumije koliko smo dugo bili nepravedno zapostavljeni.
POBJEDA: U Beranama, naročito tokom obilnih padavina, voda iz gradskog vodovoda nije upotrebljiva za piće. Koje je dugoročno rješenje tog problema, u kojem roku je to moguće realizovati?
LUTOVAC: Jedan od najznačajnijih projekata je izgradnja postrojenja za pripremu pitke vode sa vodoizvorišta Merića vrelo. Zašto je ovaj projekat najznačajniji, svi dobro znamo, jer je dovoljna jedna obilnija kiša da dođe do zamućenja vode sa glavnog vodoizvorišta, koju koristi čitav grad i sva prigradska naselja. To je dugogodišnji problem i mi ćemo ga riješiti. Prethodni predsjednik opštine je potpisao ugovor o realizaciji projekta, biće ispoštovani svi rokovi i nadam se da će postrojenje početi da radi u naredne dvije godine i čak postoji opcija izgradnje fabrike vode, kako bismo u potpunosti iskoristili puni potencijal postrojenja. Paralelno,
radićemo na modernizaciji kompletne vodovodne mreže - po fazama, kao i vodovoda u Donjoj Ržanici, Polici i svim drugim mjestima koja su prepoznata kao krizna, kada je u pitanju snabdijevanje vodom.
POBJEDA: Projekat o kojem se govori decenijama, a prevazilazi lokalni značaj, jeste izgradnja zoo vrta i CITES centra. Prije skoro dvije godine je izabrano idejno rješenje projekta. U kojoj je fazi taj projekat?
LUTOVAC: To su milionski projekti na čiju realizaciju ćemo morati da sačekamo, ali se neće odustati. Za sada, mogu da kažem, opredijeljena su sredstva za izradu projektnotehničke dokumentacije koja će se raditi ove godine.
POBJEDA: Nakon što je zatvorena divlja deponija Vasove vode, Opština je otkupila zemljište na kojem se ona nalazila, sa namjerom da se tu gradi regionalna deponija i reciklažni centar. Od tada je prošlo više od deceniju i po, a trajno rješenje za upravljanje komunalnim otpadom nije nađeno. Što se radi po tom pitanju, gdje se sada odlaže komunalni otpad, kada će grad dobiti sanitarnu deponiju?
LUTOVAC: EBRD je spreman da finansira projekat regionalne deponije, sortirnice i reciklažnog centra. Mi smo prošle sedmice imali kontakte sa predstavnicima EBRD-a u Crnoj Gori, razgovorali o problemu komunalnog otpada, izgradnji regionalne deponije i potencijalno najbolje lokacije za to, kao i o benefitima koje bi regionalna deponija donijela opštini u kojoj bi se nalazila.
Smatram da se kroz djelovanje instituacija, počevši od nas na lokalnom nivou, moraju edukovati svi, organizovati javne rasprave, takođe potrebno je uključiti i struku, postići visok nivo inkluzivnosti, uraditi analizu kompletnog problema, pa tek onda donijeti zaključak i krajnju odluku. Nažalost, postoji apsolutno pogrešna percepcija da je i savremena sanitarna deponija gomilanje komunalnog otpada. Naprotiv, tu su zastupljeni svi ekološki standardi i nema opasnosti po zdravlje ljudi i životnu okolinu. S druge strane, ne smiju se zanemariti veliki ekonomski benefiti za opštinu.Nažalost, postoji apsolutno pogrešna percepcija da je i savremena sanitarna deponija gomilanje komunalnog otpada. Naprotiv, tu su zastupljeni svi ekološki standardi i nema opasnosti po zdravlje ljudi i životnu okolinu. S druge strane, ne smiju se zanemariti veliki ekonomski benefiti za opštinu na čijoj teritoriji će se nalaziti. Dolazi bolja infrastruktura, prihodi koji se ubiraju od drugih opština, a da ne govorimo o tome kako bi se na neuporedivo bolji način zaštitila životna sredina u odnosu na postojeće deponije. Što se tiče Berana, komunalni otpad se trenutno odlaže na lokaciji Rujišta, na privremenoj deponiji sve dok se ne pronađe trajno rješenje. Poznato je da se već neko vrijeme razmatra više lokacija na sjeveru, gdje bi se gradila regionalna deponija. Načelno je prihvaćena jedna od lokacija na teritoriji opštine Bijelo Polje, tako da se nadam da će Vlada i nadležno ministarstvo vrlo brzo ući u rješavanje problematike komunalnog otpada. Radi se zaista o problemu koji muči sve opštine na sjeveru, za koji moramo naći zajed-
ničko rješenje. Bez učešća države, nijedna lokalna uprava ne može pojedinačno izdvojiti dovoljno sredstava za realizaciju projekta savremene deponije.
POBJEDA: Zajednički problem opština na sjeveru jesu migracije, naročito odlazak mladih. S obzirom na to da spadate u kategoriju mladih, što iz ugla Vaše generacije nedostaje Beranama. Što sada, kao čelnik grada, planirate da preduzmete, a što po tom pitanju očekujete da uradi država?
LUTOVAC: To je veoma ozbiljan problem i na listi je prioriteta za iznalaženje rješenja, jer zahtijeva hitnu reakciju. Nadamo se da ćemo podstaći mlade ljude da ostanu, ali i da se vrate u Berane, stvaranjem povoljnih uslova za život i rad. Moram da kažem da sam veoma zabrinut zbog velikog pada broja stanovnika u samom gradu, ali i u beranskim selima, posljednjih desetak godina. Zato planiramo pokretanje programa za podršku mladim porodicama, dotiraćemo subvencije za stanovanje, početi sa izgradnjom stambenih objekata u kojima će moći da kupe stan po povoljnim uslovima. Takođe, radićemo na privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta. Posebno ćemo voditi računa o preduzetnicima i odrediti fondove za podršku, pri osnivanju malih i srednjih preduzeća. Takođe, u saradnji sa privrednicima, planiramo da stipendiramo studente koji će imati obavezu da se vrate u Berane, da razvijaju svoj grad, a naše je da im omogućimo posao. Fokusiraćemo se i na unapređenje uslova rada u školama i vrtićima, uticaćemo da se otvore novi smjerovi u srednjim školama, koje prepoznaje tržište rada. Ovo su samo neki od poteza koji su najvažniji u ovom momentu, da svi zajedno krenemo nekim novim i prosperitetnim putem.
Lokalne samouprave su prije svega na različitom nivou razvijenosti, tako da u tom dijelu treba posebno obratiti pažnju vezano za decentralizaciju. Zato očekujem da se realizuje korak po korak, vodeći računa o konkretnim potrebama zajednice. Smatram da uvijek ima prostora za unapređenje saradnje lokalnog i centralnog nivoa vlasti, što znači da u ovom procesu svi imamo svoje mjesto i svoju odgovornost
ska banka u saradnji sa Opštinom. Kako sve ide po planu, siguran sam da će se u međuvremenu ispuniti svi preduslovi da bi se problem od izlivanja rijeke Lim riješio. Ali moram i da dodam - obaloutvrda je izmijenila i uljepšala izgled grada. Veliko je to gradilište od kojeg svi imaju benefite: naši privrednici, domaća radna snaga, građevinske i firme koje se bave proizvodnjom kamena, šljunka – svi koji su angažovani na raznim poslovima. Paralelno sa obaloutvrdom, gradiće se zaobilaznica kojom se rješavaju saobraćajne gužve i taj dio grada se potpuno otvara, postaje mnogo ljepši i atraktivniji.
POBJEDA: Koje je projekte Opština kandidovala za finansiranje iz kapitalnog budžeta države i da li su prihvaćeni?
Jedan od najznačajnijih projekata je izgradnja postrojenja za pripremu pitke vode sa vodoizvorišta Merića vrelo. Zašto je ovaj projekat najznačajniji svi dobro znamo, jer je dovoljna jedna obilnija kiša da dođe do zamućenja vode sa glavnog vodoizvorišta, koju koristi čitav grad i sva prigradska naselja. To je dugogodišnji problem i mi ćemo ga riješiti
POBJEDA: Kako se realizuje projekat izgradnje obaloutvrde sa šetalištem duž rijeke Lim koji finansira Svjetska banka? Što njegovom realizacijom dobijaju grad i građani?
LUTOVAC: Prva faza obaloutvrde, koja se gradi ubrzanom dinamikom, vrijedna je 4.400.000 eura. Sa predstavnicima Svjetske banke, prije nekoliko dana, obišli smo gradilište uz obalu Lima i konstatovano je da će prva faza biti završena prije roka, najvjerovatnije do avgusta. Za projektovanje druge i treće faze, ostaje i dalje uključena Svjet-
LUTOVAC: Opština je kandidovala 14 projekata koji se odnose na unapređenje infrastrukture, od čega će se tokom ove godine realizovati ukupno pet. Finansiraće se izgradnja zaobilaznice sa regulacijom makve, nova kanalizaciona mreža u Gornjem Lužcu i Donjem Talumu, rekonstrukcija Dapsićko–poličkog vodovoda, kao i izgradnja vodovoda Zagrad. Osim ovih projekata, koje je Opština kandidovala za kapitalni budžet, iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera obezbijeđena su sredstva da se radi novi vodovod u Zagrađu. Takođe, od sredstava koja su opredijeljena prošle godine, gradiće se novi vrtić prekoputa Gimnazije ,,Panto Mališić“, projekat je pripremljen i čeka se njegova realizacija. Dragica ŠAKOVIĆ
interVju: Ivanka Popović, profesorka na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu, nekadašnja
Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ
PODGORICA - Dan državnosti Srbije, 15. februar, ove je godine proslavljan na čak tri lokacije: u Sremskoj Mitrovici, u Kragujevcu i u drugoj, susjednoj državi - u Bosni i Hercegovini. Više stotina autobusa iz Srbije, iz Crne Gore i iz BiH u subotu je do Sremske Mitrovice organizovano prevozilo „dekor“ - građane i političare tri države, čija je uloga bila da predsjednika Srbije uvjere u ono što i on veoma dobro zna da nije istina: da je većinska Srbija još uz njega.
Na drugoj strani, predvođeni studentima četiri državna univerziteta u Srbiji, rijeka građana slila se u subotu, 15. februara u Kragujevac, u Šumadiju, u srce Srbije, odakle su režimu u Beogradu poručili da se neće povući, da neće odustati od masovnih protesta i blokada sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je živote izgubilo petnaest ljudi, studenti srpskih univerziteta i građani zahtijevaju da se odgovorni za tu tragediju procesuiraju i kazne, te da se objavi kompletna dokumentacija vezana za nedavnu rekonstrukciju tog objekta.
„Građani Srbije očito postaju svesni ozbiljnosti trenutka. Jedno su demonstracije, izražavanje neslaganja sa politikom režima, želja za, kako studenti kažu, promenom sistema; drugo je politička artikulacija iskazanih zahteva i nezadovoljstva“, kaže za Pobjedu nekadašnja rektorka Beogradskog univerziteta, profesorka na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu i članica građanske inicijative ProGlas Ivanka Popović.
Profesorka Popović je, kao ćerka jugoslovenskog diplomate Gavre Popovića, 1959. godine rođena u Rio de Žaneiru. Potiče iz ugledne novosadske porodice, čiji je djed, senator Daka Popović, bio prvi ban Dunavske banovine.
Profesorka Popović vjeruje da je vrijeme da se, pored studenata, u borbu za promjene u Srbiji aktivnije uključe i ostali djelovi društva. Režim predsjednika Vučića se, kaže, donekle konsolidovao, pa pojačava napade na neistomišljenike, pokušava da podijeli studente, da ih zavadi. Srpsko se društvo, tvrdi, ozbiljno uskomešalo.
POBJEDA: Imate li utisak da je predsjednik Srbije promijenio taktiku: donekle je smanjio fizičko i verbalno nasilje u odnosu na studente, ali nastavlja da dehumanizuje opoziciju i političke oponente?
Potpuna kontrola medija je posljednjih dvanaest godina ostavila strahovitog traga na društvo u cjelini. Svjesno ili podsvjesno, građani Srbije su pod velikim uticajem onoga što vlast definiše kao nacionalni interes: oni ocjenjuju ko su prijatelji, a ko neprijatelji i slično. Upravo zato mislim da danas niti jedan politički prvak u Srbiji, opravdano se plašeći kampanje režima i njihovih medija, nije spreman da se prije izbora izjasni o bilo kojem pitanju te vrste - kaže Ivanka Popović
POPOVIĆ: Da, imate pravo. Vučić zna kako se to radi, ima veliko iskustvo. Uveren da je pametniji i superiorniji od njih, pokušava da prevari studente, koji mu se ne daju.
POBJEDA: Kako da ih prevari?
POPOVIĆ: Simulira simpatiju prema „zavedenim“ studentima, koji su dobri, ali ih je, eto, neko prevario i zaveo. Vučić je bio uveren da će protesti utihnuti čim studenti odu kućama za novogodišnje i božićne praznike. Ipak, dogodilo se suprotno: upravo su studenti, umesto medija koje je režim odavno zarobio, građanima po unutrašnjosti, svojim roditeljima, prijateljima, rodbini preneli šta se zapravo dešava i koliko su opravdani i masovni njihovi protesti. U tom su smislu veoma važni i studentski marševi: marš beogradskih studenata do njihovih kolega u Novom Sadu, organizovan 1. februara, na tri meseca od strašne nesreće u tom gradu, zatim i marš studenata više univerziteta u Srbiji, koji su, iz različitih gradova, 15. februara stigli u Kragujevac. To hodanje studenata od grada do grada, prolazak lokalnim putevima, ulazak u gradove i sela po Srbiji, najbolji je način da građani shvate da se u celoj zemlji dešava nešto važno.
POBJEDA: Kako reaguju građani?
POPOVIĆ: Uprkos različitim političkim orijentacijama, građani su većinom oduševljeni: studente nazivaju - oslobodiocima.
POBJEDA: Na proslavi Dana državnosti u Sremskoj Mitrovici, predsjednik Srbije predstavio je Deklaraciju o Vojvodini. Čemu to?
POPOVIĆ: Reč je o lažnom konstruktu: pre Vučića, nikada niko nije pomenuo Vojvodinu kao državu. Međutim, kao i obično, kad god ne zna kako da izađe iz postojeće krize, predsednik sam stvori novu, lažnu krizu ka-
ko bi pažnju domaće javnosti skrenuo sa onoga što je ključni problem. Nema, dakle, nikakvih indicija da u Srbiji postoji bilo kakav pokret za otcepljenje Vojvodine. To je propaganda, laž, čije se posledice već vide.
POBJEDA: Gdje se vide?
POPOVIĆ : Predsednik je odlučio - a on odlučuje o svemu - da proslavu Dana državnosti Srbije ne održi u Novom Sadu, kako je prvobitno bilo planirano, nego u Sremskoj Mitrovici. Morao je da promeni lokaciju. Mi u ProGlasu dobijamo informacije da veliki broj članova Srpske napredne stranke
Mislim da je sveštenstvu prirodno da stane uz svoj narod, ali su uputstva crkvenog vrha drugačija
POBJEDA: Kako vidite ulogu SPC? Podržava li Crkva Srbije studente?
POPOVIĆ: Uloga SPC bi u ovom trenutku mogla biti veoma pozitivna i konstruktivna kada bi postojala dobra volja. Ne čini mi se da ta dobra volja postoji. Verujem da je lako uočiti duboku podeljenost u stavovima koje javno iznosi vrh SPC s jedne i sveštenstvo sa druge strane. Mislim da je sveštenstvu prirodno da stane uz svoj narod, ali su uputstva crkvenog vrha drugačija. Jasno je, dakle, da je vrh SPC-a stao uz Vučićevu vlast, što proizvodi dodatne tenzije unutar same crkve.
(SNS) odbija da ide na te nameštene skupove, da mu otkazuju poslušnost. Na drugoj strani je mnogo više građana, koji na skupove podrške studentima dolaze svojom voljom, spontano.
Srbija je u veoma ozbiljnoj i dubokoj političkoj krizi, koju vlast pokušava da negira. Premijer Miloš Vučević je, na primer, studentima koji šetaju od Beograda, Novog Sada, Niša i Novog Pazara do Kragujevca ponudio pomoć u obezbeđivanju smeštaja, što bi moglo da znači pomak ili smirivanje tenzija...
POBJEDA: Međutim?
POPOVIĆ: Međutim, iako deluje pomirljivo, reč je o, nažalost, potezima koje režim vuče kako bi opstao na vlasti. Ako je zbog toga neophodno žrtvovati nekoga od saradnika, Vučić će to rado učiniti. Uostalom, pogledajte učestala hapšenja onih za koje smo godinama znali i govorili da bi morali biti procesuirani! Baš sada se protiv njih podižu optužnice, sada se privode i hapse. Nimalo slučajno, naravno. Predsednik pokušava da se prikaže kao veliki borac protiv korupcije, iako znamo da su njegova stranka, njegova vlast i on ključni izvor svih problema. POBJEDA : Mislite da su građanski protesti poli -
tički oslabili predsjednika Srbije?
P OPOVIĆ: To je teško proceniti… Predsednik kontroliše sistem, sve instrumente vlasti ima na svojoj strani. Takođe, istraživanja javnog mnenja pokazuju da mu tvrdo jezgro stranke još veruje, da njegove najvernije pristalice i dalje podržavaju svog lidera. Ipak, ima nešto važnije: generalno, građani su se oslobodili straha, pa su danas spremni javno da govore o onome što ih muči. Ne zaboravite da je Srpska napredna stranka dobrim delom vladala pomoću straha, ucena i sličnih neprimjerenih metoda. Danas, pak, na partijskim tribinama i mitinzima, čak i članovi SNS-a znaju da podignu ton, da postave nezgodno pitanje. To je važna promena; tome su nas naučili studenti. Dva meseca od početka njihovog protesta, atmosfera u društvu je drastično promenjena: građani su više ne boje i neće odustati od namere da promene postojeći sistem. P OBJEDA : Kako? Ko će sprovesti promjene? Gdje je opozicija?
POPOVIĆ : Došli smo do ključnog pitanja! Na početku razgovora ste kazali da je vlast veoma uspešno demonizovala opoziciju kroz višegodišnju sistematsku kampanju njihove satanizacije. Time su opozicione partije oslabljene. U Srbiji imate grupe građana koje se kandiduju na lokalnim izborima i počinju politički da artikulišu stvari na lokalu. Međutim, kao društvo smo još daleko od jake i jasne političke alternative vlasti u smislu postojanja organizovanog pokreta ili partija koje bi se mogle takmičiti sa SNS-om na fer i slobodnim izborima. Doduše, znamo da u Srbiji ne postoje uslovi za fer izbore. U tom smislu, nisam baš sigurna da je trenutno ključno pitanje ko je glavna opoziciona snaga, konkretno koja partija ili lider.
POBJEDA: Što je važnije? POPOVIĆ: Zajednička akcija kako bismo obezbedili uslove za fer i slobodne izbore. Zadatak svih nas - od političkih partija, grupa građana, nevladinih organizacija, neformalnih grupa i cehovskih organizacija - jeste da izvršimo pritisak na vlast da uvaži ODIR-ove preporuke, da sredi jedinstveni birački spi-
Mlada generacija u Srbiji više konzervativna i malo desno nacionalno orijentisana
POBJEDA: Studenti od prvog dana odbijaju da otvaraju traumatične teme, poput odnosa prema prošlosti, genocidu u Srebrenici, etničkom čišćenju na Kosovu, ruskoj agresiji na Ukrajinu, sankcijama Rusiji.. Kao profesorka BU, stalno ste u kontaktu sa studentima. Plašite li se njihovih odgovora na ta pitanja?
POPOVIĆ: Rođena sam i odrasla u drugom veku. Ono što me je formiralo i što su bili aktualni događaji tog vremena drukčiji su od okolnosti u kojima živimo. U tom smislu, ni jedna generacija ne može da predvidi
sak i, najvažnije, da se oslobode mediji. Jer dokle god je RTS pod kontrolom režima, nema uslova za slobodne izbore. Do tada će se, verujem, pojaviti politički akteri sa celom lepezom različitih ponuda po ideološkoj osnovi.
POBJEDA: To znači da postojeća opozicija nije prihvatljiva? Zašto? Što je glavna zamjerka?
POPOVIĆ: Nisam politička analitičarka, ali mogu podsetiti da je i ProGlas opoziciji dao snažnu podršku i za decembarske i za junske izbore, podstičući je da na njih izađe ujedinjena, kako bi ne samo pružila snažan otpor režimu, nego i motivisala građane da izađu na izbore i podrže promene. Nažalost, opozicija nije uspela da se dogovori, da prevaziđe razlike i da ujedinjena izađe na parlamentarne izbore. To je, logično, izazvalo razočaranje velikog broja građana. Isti duboki razdor među opozicionim strankama osećamo i danas: oglašavaju se pojedinačno, nema zajedničke artikulacije, što građane neću da kažem obeshrabruje, ali otvara niz teških pitanja: ako postojeća opozicija nema snagu, ko će popuniti prazninu koja je stvorena? Studenti to svakako neće i ne mogu.
POBJEDA : Studenti, kazali ste, žele da promijene sistem, ali kao da ne razumiju da su političke stranke dio političkog sistema i da bez njih nema promjena. Umjesto koordinacije, ne odustaju od ekvidistance, poručujući da su im jednako odbojni i predsjednik Vučić i opozicija. Zar isto nisu poručivali i prethodni opozicioni pokreti, koji su propadali i nestajali?
kako će sledeća da se ponaša, kako će reagovati. Medijski mrak koji je godinama vladao i vlada u Srbiji onemogućava uravnotežen pristup sa svih strana; umesto toga, servira se realnost onako kako je vidi Srpska napredna stranka. To je ostavilo traga. Moja je procena da je mlada generacija u Srbiji više konzervativna i malo desno nacionalno orijentisana. Mislim da tim pravcem idu zato što za drugo ni ne znaju. Nadam se će ova generacija imati šansu da u relativno skoroj budućnosti dobije pristup medijima koji će izveštavati izbalansirano, što će im omogućiti da mišljenje ofor-
POPOVIĆ: Mislim da se veoma dobro razumemo… Ova generacija studenata odrasla je u vreme vladavine SNS-a; ne znaju i ne pamte drugačiju Srbiju. Razumeju kakve su promene neophodne našem društvu, ali njihovo pravo da izađu na slobodne i fer izbore tek bi trebalo da se realizuje. Duže od deset godina ti mladi ljudi slušaju da je politika prljava i da se njome pristojni ljudi ne bave. To je ostavilo traga, znate... Naša obaveza je da ubedimo građane da bez masovnog učešća svih nema promena. Potrebni su nam oni koji će pokazati da političarima vlast nije potrebna zarad ličnog interesa, nego da bi rešavali probleme druš -
me na osnovu raspoloživih činjenica.
POBJEDA: Studente je podržao cio region. Može li to građanima Srbije konačno otvoriti oči i pokazati da im njihovi susjedi nijesu neprijatelji, već da podržavaju ono što je dobro?
POPOVIĆ: Mislim da je studente veoma obradovala podrška regiona. Svi su se rodili i odrasli u postkonfliktnom periodu, nemaju nikakvog ličnog iskustva iz tog vremena i nemaju razloga da nose bilo kakve negativne emocije. Mislim da je podrška koju su dobili dobra i zdrava za definisanje novih odnosa u regionu.
tva. Nadam da je ovoga puta to jasno, da smo naučili lekciju. Jer ako sada ne dođe do promene, bojim se da naše društvo neće imati naročito svetlu perspektivu.
Kao deo Inicijative ProGlas, putujem po Srbiji, razgovaram sa građanima i verujem da većina njih ima jasan stav o ovom ili onom političaru, o tome kako bismo u Srbiji mogli rešiti probleme. Ipak, nisu spremni da se lično politički angažuju, iako svesni da bez ličnog angažmana nema promene. Ali ljudima je dosta, prekipelo im je; besni su, ljuti, nezadovoljni zbog ogromne nepravde. Režim je očito prevršio meru, pa verujem da su i oni koji su dugo bili pasivni, danas mno -
Međutim, ne smemo zaboraviti da su studenti odgajani u porodicama u kojima možda postoje određena tumačenja prethodnih događaja i da su ta tumačenja preneta mladim generacijama. Želim da verujem da su studenti spremni da idu dalje i da se ne opterećuju prošlošću. Da li mogu da budem sigurna da će tako biti? Ne mogu, jer to često zavisi od političkih aktera koji će kreirati politiku u Srbiji. Mladi ljudi hoće da se bave sobom, hoće da se bave svojim poslom, žele kvalitetan život, što može da znači da žele novu politiku u regionu.
go spremniju da se politički aktiviraju.
Mislim da bi studenti - da se vratim na Vaše pitanjetrebalo da nastave sa svojim akcijama, da isto rade poljoprivrednici, prosvetari, advokati, lekari, sindikati, koji će na kraju naći načina da bliže sarađuju i smanje distancu u odnosu na opozicione stranke.
POBJEDA: Za razliku od studenata, opozicija nema podršku regiona, koji joj, baš kao i dio zapadnih diplomata, zamjera odnos prema državama Zapadnog Balkana, kao i prema ratnim devedesetim. Što Vi mislite?
POPOVIĆ: Potpuna kontrola medija je poslednjih dva-
naest godina ostavila strahovitog traga na društvo u celini. Svesno ili podsvesno, građani Srbije su pod velikim uticajem onoga što vlast definiše kao nacionalni interes: oni ocenjuju ko su prijatelji, a ko neprijatelji i slično. Upravo zato mislim da danas niti jedan politički prvak u Srbiji, opravdano se plašeći kampanje režima i njihovih medija, nije spreman da se pre izbora izjasni o bilo kojem pitanju te vrste.
Sa druge strane, Evropska unija je svojom pasivnošću na Balkanu veoma doprinela tome da su, u njenom odsustvu, drugi našli svoj interes i ozbiljno uticali na političke aktere na Zapadnom Balkanu. Sada kada postoji problem, lako je etiketirati, ali mi se čini da je baš to odsustvo EU, njeno nedovoljno angažovanje u smislu neophodnosti jačanja veza Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana sa EU, doprinelo komešanju u regionu. Evropa želi pouzdanog saradnika, koji će možda sprovesti evropske interese u Srbiji, a možda i pojedinačne političke ili komercijalne interese nekih političara u EU. Zapad je takvog partnera našao u Vučiću i sada ne zna ko bi mogao biti novi potencijalni partner u novonastalim okolnostima. To za njih predstavlja veliku neizvesnost.
P OBJEDA : A za srpsko društvo?
POPOVIĆ: I za srpsko društvo, naravno. Međutim, sve dok Brisel ne sazna, imenom i prezimenom, ko će im biti partneri, ne žele da puste ono što im je poznato. Možda im se to ne sviđa, ali im je poznato. U tom smislu, i EU mora preuzeti odgovornost za ono što se dešava u Srbiji: podržavali su, kažem, partnera koji je možda bio susretljiv kada je reč o pitanjima vezanim za za status
Kosova, za neke kapitalne investicije, za rudarenje litijuma, što se sve pokazalo kao kratkovida politika. Jer, iako EU ulaže i investira ogroman novac u Srbiju, ako pitate prosečnog Srbina ko pomaže Srbiji, reći će vam - Rusi. E, za taj odnos građana Srbije prema EU zaslužan je njihov partner: Vučić je Srbiju okrenuo protiv EU.
POBJEDA: Žele li uopšte Srbi EU?
POPOVIĆ: Srbija je 2000. godine krenula sa veoma jasnom željom za članstvo u EU. Poslednjih godina je skepsa prema Evropi veoma porasla i kao što Srbija mora da poradi na usaglašavanju sa pravilima EU, mislim da i EU mora da pokaže da je Srbija željena članica, da je Evropi stalo do Srbije, a ne da joj čini uslugu. U Evropskom parlamentu se vodi debata o ljudskim pravima, o odnosu prema demokratiji, o gušenju institucija i medija…To se u Srbiji godinama dešava i - nikome ništa! A onda nam pričaju o tome da delimo iste vrednosti!? Što u najmanju ruku deluje licemjerno. Baš zato su se i oni koji su u Srbiji bili evropski orijentisani malo primirili; razočarani su videvši da se Brisel, kada su krenuli problemi druge vrste, prirodno okrenuo sebi, ostavivši Balkan po strani. Posledice takve politike trpe sve države regiona.
POBJEDA : Nakon terorističkog napada na Banjsku, Zapad je poručivao da je predsjednik Vučić prešao granicu i da mu to neće oprostiti. Naravno, to se nije dogodilo. Jeste li tada očekivali reakciju EU? POPOVIĆ: To su geopolitičke igre i pitanje je ko su sve učesnici u njima… Plašim se da je EU izgubila svoju ulogu na Balkanu, iako svesna da nije jedina koja ovde ima uticaj. Postoji mnogo zainteresovanih strana - od SAD i Rusije, do UAE, Kine, Turske. Mnogo je onih koji bi voleli da mešetare na Balkanu. Evropa je imala istorijsku šansu da ovde završi neke važne stvari, ali je zakasnila: šansa nije iskorišćena. Posle perioda potpune ravnodušnosti, koji je poremetila varvarska invazija Rusije na Ukrajinu, Evropa se ponovno setila Balkana, plašeći se mogućnosti otvaranja dva nova žarišta u Evropi. Što može biti dokaz slabosti i tromosti Evrope. Kako će se sve razvijati, ne znam, ali, vraćajući se na domaći teren, mislim da je veoma važno naglasiti da građani koji protestuju u Srbiji ne računaju ni na čiju pomoć; znaju da su prepušteni sebi i da moraju sami da promene sistem. Ako neko bude hteo da pripomogne, dobrodošao je. Ipak, jasno je da je demokratska Srbija trenutno oslonjena isključivo na sopstvene snage. •
Mirza Krnić, ekonomista i član pokreta Preokret, komentariše prošlogodišnje podatke o robnoj razmjeni sa inostranstvom i visoke cijene u našim trgovinama
PODGORICA - Preliminarni podaci Monstata za prošlu godinu pokazuju da iz godine u godinu raste spoljnotrgovinski deficit Crne Gore. Član pokreta Preokret, ekonomista Mirza Krnić saopštio je Pobjedi da podaci Monstata ne predstavljaju nikakvo iznenađenje te da je za dvije godine pokrivenost uvoza izvozom pala sa 19,8 odsto na 15,1 odsto, a kontinuitet pada možemo očekivati i u ovoj godini, s obzirom na privremeno osmomjesečno zatvaranje Termoelektrane Pljevlja, uticaj uvozničkih lobija i nepostojanje bilo kakve vizije o pokretanju proizvodnje, realne ekonomije i rastu produktivnosti.
IZVOZ
Tako je lani izvezena roba bila vrijedna 615 miliona eura, što je 8,8 odsto manje nego 2023. godine, dok je uvoz iznosio 4,07 milijardi eura i bio je veći je 6,8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,1 odsto i manja je nego 2023. godine kada je iznosila 17,7 odsto. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini, pre-
ma preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,68 milijardi eura, što je 4,4 odsto više nego 2023. Rast spoljnotrgovinskog deficita u prošloj godini je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na 2023. godinu, odnosno prvenstveno
Boljom akciznom i poreskom politikom uticati na cijene
Mirza Krnić smatra da Vlada može da utiče akciznom i poreskom politikom uticati na cijene, kao i da jača kontrole velikih trgovinskih lanaca i ograniči i spriječi negativan uticaj na domaće proizvode od strane uvozničkih lobija. - Agencija za zaštitu konkurencije treba da ispuni svrhu postojanja i spriječi dogovorno nastupanje krupnog kapitala. Država treba da formira robne rezerve i uveže ih sa obaveznim otkupom. Treba da promoviše domaće proizvode, uveže u zadruge domaće proizvođače, garantuje im otkup po unaprijed definisanim cijenama, pomogne u brendiranju i uniformisanju proizvoda po kojima smo prepoznati, kao i u iznalaženju ino tržišta – kazao je Krnić.
On navodi da postoje i druge aktivnosti u cilju jačanja domaće proizvodnje, kao i promovisanja ekonomskog patriotizma kroz razne subvencije i popuste. -Tako bi proizveli pomjeranje stvari ka opštem dobru i koristi građana, ali ova Vlada nema želje i ideje kako to da sprovede. Proizvodnjom možemo smanjiti uvoz i povećati izvoz, kao i potrošnju domaćih proizvoda, što se dalje pozitivno odražava na zaposlenost, produktivnost, jačanje konkurentnosti, pa samim tim i snižavanje cijena. Došlo bi do rasta potrošnje i bolje naplate poreza, ali na zdravim osnovama, bazirano na domaćoj proizvodnji, što bi imalo višestruke koristi po državu, zaposlene i građane – smatra Krnić.
Vladi odgovaraju visoke cijene, s obzirom na to da će ubirati više od poreza –od četiri milijarde budžeta, skoro 2,2 milijarde se odnose na prihode od poreza, a za ovu godinu Vlada planira da naplati 170 miliona eura više PDV-a nego što je bio plan za prošlu. Ovaj porez se uvijek prevaljuje na konačnog kupca proizvoda ili usluge, pa je jasno da koliko god premijer podržavao bojkot velikih marketa, on u punjenju budžeta upravo računa na povećanu naplatu PDV-a iz tih marketa, saopštio je član pokreta Preokret, ekonomista Mirza Krnić
Došlo je i do znatnog pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prošloj godini bio vrijedan 38,8 miliona eura, što je 46 odsto manje nego 2023. godine, kad je taj izvoz bio vrijedan 71,8 miliona eura. Lani je izvoz hrane iznosio 54,45 miliona eura, što je 16,4 odsto više nego 2023. godine.
jene, s obzirom da će ubirati više od poreza – od četiri milijarde budžeta, skoro 2,2 milijarde se odnose na prihode od poreza, a za ovu godinu Vlada planira da naplati 170 miliona eura više PDV-a nego što je bio plan za prošlu godinu. Ovaj porez se uvijek prevaljuje na konačnog kupca proizvoda ili usluge, pa je jasno da koliko god premijer podržavao bojkot velikih marketa, on u punjenju budžeta upravo računa na povećanu naplatu PDV-a iz tih marketa – kazao je Krnić. On dodaje da se do veće naplate PDV-a dolazi većom potrošnjom ili većim cijenama. - Naravno, moguće je i sa obje opcije istovremeno, ali u našem slučaju je jasno da se radi o posljedicama povećanja cijena jer nije realna pretpostavka da se toliko dramatično poveća recimo potrošnja hrane iz godine u godinu. Podsjetiću da je u četiri godine plan naplate PDV-a porastao za više nego duplo.
UVOZNA ZAVISNOST
UVOZ
bojkot velikih marketa,
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 990,5 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 382 miliona eura i ostalo.
Sve ovo su posljedice onog čemu je otvorila vrata priča Evropa sad 1, a što je potom „upotpunila“ Evropa sad 2 –površna ekonomska filozofija da što više trošimo i zadužujemo se, a što manje radimo i učimo, da će nam biti bolje –tvrdi Krnić.
nižih cijena električne energije na međunarodnim tržištima tokom prošle godine i lošijih hidroloških prilika. Statističari su izračunali da je došlo i do znatnog smanjenja izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.
U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 154,4 miliona eura koje čine elek-
trična energija sa 114,7 miliona eura i ostalo.
Vrijednost izvezene električne energije lani je smanjena je za čak 54,6 odsto, odnosno za 92,2 miliona eura u odnosu na 2023. godinu, kad je taj iznos bio vrijedan 206,9 miliona eura.
Na uvoz struje smo u prošloj godini potrošili 89,3 miliona eura, što je 52,8 procenata više nego u 2023. godini, kad smo utrošili 58,4 miliona. Lani smo na uvoz hrane potrošili 772,45 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego 2023. godine.
Krnić je saopštio našoj redakciji da ovi podaci Monstata ne predstavljaju nikakvo iznenađenje i logična su posljedica loše planiranih aktivnosti ili neaktivnosti Vlade po pitanju ekonomskog razvoja. - Vladi odgovaraju visoke ci-
Na uvoz struje smo u prošloj godini potrošili 89,3 miliona eura, što je 52,8 procenata više nego 2023, kad smo utrošili 58,4 miliona. Lani smo na uvoz hrane potrošili 772,45 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego 2023. godine
On podsjeća da smo uz sve to, visoko uvozno zavisna zemlja i da, kako kaže, ništa nije urađeno da se to promijeni, naprotiv. - Uvozimo 2,1 milion eura hrane dnevno. Za dvije godine pokrivenost uvoza izvozom je pala sa 19,8 odsto na 15,1 odsto, a kontinuitet pada možemo očekivati i u ovoj godini, s obzirom na privremeno zatvaranje Termoelektrane, uticaj uvozničkih lobija i nepostojanje bilo kakve vizije o pokretanju proizvodnje, realne ekonomije i rastu produktivnosti. Na sve to, Vlada planira dodatna zaduženja kako bi opslužila glomaznu administraciju i mogla isplaćivati uvećane zarade, koje nijesu dovele do suštinski kvalitetnijeg životnog standarda – naveo je Krnić. On dodaje da troškovi rastu brže nego plate, što je, kako navodi, i očekivano kada povećavate plate bez rasta produktivnosti, rada i bilo kakve predstave što to može da izazove.
- Dakle, za 2025. godinu možemo očekivati još veći deficit, a sa ovakvom politikom Vlade ne da ne možemo očekivati poboljšanje, nego će stanje biti lošije – poručio je Krnić.
On navodi da Crnoj Gori treba preokret u ekonomskoj politici, upravljanju državom i planiranju naše budućnosti. - Dok god mislimo da bez dodatnog rada i veće produktivnosti možemo bolje da živimo, nećemo moći ići naprijed. Progres je moguć samo uz vrijedan rad i kreiranje novih usluga, prerade i proizvodnje – zaključio je Krnić. S.POPOVIĆ
Poneđeljak, 17. februar 2025.
PODGORICA - Pištolj Aca
Martinovića, koji je 1. januara na Cetinju u krvavom piru ubio 13 ljudi, ne nalazi se u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja, kazali su iz Uprave policije, dodajući da ne mogu objaviti ishod procesnih radnji po pitanju vještačenja mobilnog telefona ubice jer ih je naložila postupajuća tužiteljka Andrijana Nastić.
Iz policije su se oglasili nakon što su ih iz Akcije za ljudska prava prozvali da 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju. Takođe, i iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, koja na blokadama i protestima traži utvrđivanje i snošenje odgovornosti za tragediju na Cetinju, zahtijevaju od Uprave policije da odgovore na pitanja koja im je javno postavila HRA, te da ih objave na zvaničnom sajtu kako bi bili dostupni ukupnoj javnosti.
- Uprava policije će, kao pouzdan partner u društvenoj zajednici, transparentno, objektivno i nepristrasno, u skladu sa zakonom, fazno obavještavati javnost o konkretnim činjenicama koje su od interesa javnosti sa jedne strane, a sa druge strane poštujući ograničenja krivične istrage, zbog kojih podatke ne možemo objaviti javno bez odobrenja državnog tužilaštva koje rukovodi izviđajnim mjerama i radnjama, kao i cjelokupnom krivičnom istragom - navode iz policije u saopštenju dostavljenom javnosti.
Iz policije kažu da će fazno obavještavati javnost o konkretnim činjenicama u vezi sa tragedijom na Cetinju
Kako se ne bi stekao osjećaj da se ne provjeravaju određene činjenice ili, kako je naglašeno u obavještenju: „da se to doživljava kao opstrukcija“, Uprava policije je, kažu, na većinu pitanja odgovorila javno kroz fazno izvještavanje cjelokupne crnogorske javnosti, „dok na dio pitanja, za koje postoje zakonska ograničenja, nije odgovoreno javno“. Odgovori su, ističu u UP, inkorporirani i dostavljeni u informaciji Savjetu za građansku kontrolu rada policije i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije. - Takođe, ni ova informacija nije konačna iz razloga što
se radi o složenoj i kompleksnoj krivično-pravnoj istrazi, kojom rukovodi viša državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Andrijana Nastić. Predmeti koji su određeni za procesne i forenzičke analize ne mogu se sa-
opštavati integralno od strane Uprave policije, već se dio odgovora na pitanja može zatražiti od tužilačke organizacije iz razloga što Uprava policije nije jedina adresa za dobijanje svih informacija, koje, kao što vam je poznato, nesebično distribuiramo i dijelimo sa građanima - navedeno je u saopštenju policije. U policiji kažu da je utvrđeno da se pištolj ubice Aca Martinovića ne nalazi u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja.
- Zatraženi su odgovori od jednog organa obavještajno-bezbjednosnog sektora da izvrše adekvatne provjere u njihovim evidencijama i zatražene su informacije putem međunarodne operativne policijske saradnje - dodaje se u saopštenju.
Kako kažu, utvrđivanje hronologije porijekla ovog oružja, od proizvođača do krajnjeg korisnika, zahtijeva niz mjera i radnji koje su u toku, a čije bi javno objavljivanje, tvrde, ugrozilo ovaj dio istrage.
U policiji navode i da su preduzimane specijalne i istražne mjere i radnje, shodno Zakonu o krivičnom postupku, kada je u pitanju vještačenje telefona ubice i s kim je bio u kontaktu u vrijeme izvršenja zločina. - Mobilni telefoni koji su pronađeni pretresom objekta, u skladu sa pribavljenom naredbom postupajućeg tužioca, dostavljeni su u Forenzički centar na potrebna vještačenja. Uprava policije ne može objaviti ishod procesnih radnji jer su one naložene od strane postupajuće tužiteljke Andrijane Nastić, a kompletni materijalni dokazi i izvještaji vještačenja biće dostavljeni državnom tužilaštvu - naglašeno je u saopštenju. U Upravi policije poručuju da ostaju otvoreni za odgovore na sva pitanja, u mjeri mogućoj i u skladu sa zakonom, u cilju utvrđivanja svih okolnosti koje bi dovele do razjašnjenja ovog teškog krivičnog djela, koje je izvršeno na Cetinju 1. januara. R.P.
Specijalista pedijatrije dr Anja Đurović upozorava da raste broj djece koja imaju problem sa prekomjernom težinom
- Hronična uhranjenost i gojaznost doprinose porastu hormona koji kontrolišu početak puberteta i polnog sazrijevanja kod dječaka i djevojčica, tako da gojazne djevojčice ranije ulaze u pubertet, a dječacima kasni polno sazrijevanje. To kao posljedicu može u krajnjem imati i infertilitet - pojasnila je dr Đurović
PODGORICA - Sistematski pregledi u domovima zdravlja pokazali su da je povećan broj djece koja imaju problem sa gojaznošću, rekla je za Pobjedu dr Anja Đurović, specijalista pedijatrije.
Pojašnjava da kod nas ne postoje precizni statistički podaci o tome koliko je u posljednje vrijeme gojazne djece, ali ističe da je prekomjerna težina u tom uzrastu globalni problem. Đurović ukazuje da se gojaznost definiše kao višak masnog tkiva u organizmu, što vodi u poremećaj zvani metabolički sindrom.
- Metabolički sindrom predstavlja porast masnoća u krvi - dislipidemiju, porast krvnog pritiska - hipertenziju, poremećaj tolerancije glukoze koja vodi u insulinsku rezistenciju ili dijabetes melitus –ističe dr Đurović. Upozorava da sva ova stanja ukupno mogu voditi u rizik od kardiovaskularnih bolesti u kasnijem dobu. Dodatni problem je, dodaje ona, što gojaznost nosi izražen rizik od hormonskog disbalansa.
- Hronična uhranjenost i gojaznost vode u porast hormona koji kontrolišu početak puberteta i polnog sazrijevanja kod dječaka i djevojčica, tako
da gojazne djevojčice ranije ulaze u pubertet, a dječacima kasni polno sazrijevanje. To kao posljedicu može u krajnjem imati i infertilitet - pojasnila je dr Đurović.
FAKTORI RIZIKA
Ističe da se prilikom prepoznavanja gojaznosti kod djece pristupa multidisciplinarno i da se u liječenje uključuju specijalisti higijene ishrane ili endokrinolog, po potrebi se ispituje i uzrok gojaznosti. - Faktori rizika za nastanak gojaznosti kod djece su: izostanak dojenja u prvim mjesecima života, rano uvođenje nemliječne ishrane uz nepoštovanje
Prevencija gojaznosti podrazumijeva izbjegavanje hiperkalorijske hrane sa manje hranjive vrijednosti (brza hrana, hrana kojoj je dodat šećer, slatki napici, voćni sokovi, koncentrovani slatkiši).
Obavezan je doručak, ne treba preskakati obroke i potrebno je jesti zdravu hrana koja uključuje dosta voća i povrća - kaže dr Đurović
smjernica datih od strane pedijatra, neadekvatno balansirana ishrana uz kalorijski višak na dnevnom nivou, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost kod jednog ili oba roditelja, kao i genetska predispozicija ili bolesti udružene sa gojaznošću - kazala je naša sagovornica. Prema njenim riječima, problem gojaznosti može da dovede i do psihosocijalnih rizika zbog nezadovoljstva izgledom i porasta depresije, izmjene ponašanja, stvaranja loših navika u ishrani i stilova života. - Psihološka podrška je jako potrebna, kako u okruženju tako i od strane stručnih lica. Pored roditelja i ohrabrujućeg okruženja, važna je uloga pedijatra i psihologa. U Domu zdravlja u Centru za djecu sa posebnim potrebama i rani razvoj postoji psiholog koji se uključuje po prijedlogu pedijatra za sva sta-
Kada problem postoji, ulogu imaju i roditelji i ljeKari: dr Anja Đurović
nja koja iziskuju ovu vrstu podrške - rekla je dr Đurović.
Da ne bi došlo do gojaznosti kod djece, kako kaže naša sagovornica, potrebno je preventivno reagovati.
- To podrazumijeva adekvatno izbalansiranu ishranu, fizičku aktivnost, dobar san i manje vremena provedenog u sjedjenju i ležanju uz ekran. Neophodno je izbjegavati hiperkalorijsku hranu sa manje hranjive vrijednosti (brza hrana, hrana kojoj je dodat šećer, slatki napici, voćni sokovi,
koncentrovani slatkiši). Obavezan je doručak, ne treba preskakati obroke i potrebno je jesti zdravu hranu koja uključuje dosta voća i povrća - kaže ona.
POROdIčnI ObROcI
Ističe da nikako ne treba tjerati dijete da jede izvan granica sitosti, a naglašava da nikada ne treba koristiti hranu kao kaznu ili nagradu. - Treba izbjegavati pripremanje posebnih obroka za dijete, odnosno potrebno je naučiti dijete da odmalena jede uobročeno sa ostalim članovima porodice. Pored adekvatne ishrane, jednako je važno uspostavljanje ranih navika za bavljenje fizičkom aktivnošću, najmanje dvadeset minuta, a preporučeno je pedeset minuta bar pet dana u nedjelji – kaže Đurović. U tome, prema njenim riječima, može da pomogne aktivno učešće roditelja kroz model zdravog načina života, zdrave ishrane i zajedničkih aktivnosti kroz šetnje, biciklizam, rekreativne sportove.
- Hipokalorijska balansirana ishrana uz uticaj na ponašanje i adekvatnu fizičku aktivnost formula su za uspjeh - zaključila je naša sagovornica. b. PRELEVIĆ
Žitelji nikšićkih Ozrinića i naselja podno Trebjese protive se ideji da se pored
Gračanice gradi postrojenje za preradu otpada životinjskog porijekla
NIKŠIĆ – Mjesecima, pa i godinama unazad iz nadležnog sekretarijata, pa i samog vrha lokalne vlasti u Nikšiću najavljivana je gradnja postrojenja za preradu otpada životinjskog porijekla u naselju podno Trebjese, na prostoru između rijeke Gračanice i Rudarske ulice, a juče su se tim povodom okupili mještani da iskažu revolt i neslaganje s namjerom odgovornih.
Predsjednik MZ Ozrinići Miodrag Rojević podsjetio je da je devastacija korita Gračanice počela prije osam decenija, te da se neko, pošto je skroz uništena rijeka, dosjetio da uz nju gradi postrojenje koje će zagaditi životnu okolinu i natjerati brojne mještane da se sele.
- Sve ove kuće, ulice koje se vide odavde napravljene su od pijeska iz ove rijeke. I Građevinsko preduzeće Crna Gora je, svojevremeno, eksploatisalo pijesak i kad je i posljednji trun materijala izvađen iz
Gračanice, neko se dosjetio da joj se oduži na taj način, a prethodno smo počeli da je zatrpavamo otpadom. To postrojenje bilo bi završni udarac koritu ove rijeke i ne možemo se saglasiti s tim - kazao je Rojević.
Kovačević: Postrojenje se, vjerovatno, uopšte neće ni graditi u Nikšiću
Odmah pošto je čuo za reakciju svojih sugrađana oglasio se čelnik Nikšića Marko Kovačević, koji je pojasnio da je od ministra poljoprivrede dobio informaciju ne samo da nije određena lokacija za izgradnju spornog postrojenja, već da još nije određeno ni u
KOLAŠIN - Ekspedicija
koju su organizovali PSK
Brskovo iz Mojkovca i PSK Međed iz Podgorice, a u kojoj su učestvovali i njihovi prijatelji iz PSK
Morača, PSK Komovi i PSK Vitor, kao i planinarska družina iz Nikšića,
kojoj opštini će biti građeno. - To zavisi od više parametara, a situacija je trenutno takva da se postrojenje za preradu otpada životinjskog porijekla vjerovatno neće ni graditi u Nikšiću. Razumijem zabrinutost dijela građana, ali sam i uvjeren da ćemo iznaći najbolje rje-
šenje na zadovoljstvo države i svih njenih stanovnika. Sređivanje devastiranog korita Gračanice ubuduće će biti jedan od prioriteta našeg rada, a za to smo dobili i znatna sredstva upravo od Ministarstva poljoprivrede - zaključio je Marko Kovačević.
Novinarima se obratio i imam Islamske zajednice u Nikšiću Damir Hodžić. On kaže da je došao kao građanin, ali i da je pozvan da podrži mještane zbog toga što 80 odsto stanovnika tog kraja pripada Islamskoj zajednici. - Ovdje ljudi ionako nemaju adekvatne uslove za život, a ukoliko bi se izgradio taj pogon, morali bi se seliti, a tek tada ne bi mogli prodati svoju imovinu, jer ona bi dodatno izgubila vrijednost.
Mjesecima unazad tražimo dijalog, ali ne nailazimo na razumijevanje. Nekako je sve rađeno pod velom tajne, nije bilo nikakve javne rasprave, mještane niko ništa nije pitao. Lično, ukoliko lokalna uprava ne pronađe neku drugu lokaciju u nikšićkoj opštini, neko nenaseljeno mjesto, a svi znamo da ih ima mnogo, biću primoran da dođem pred lokalnu upravu i započnem štrajk glađu - kaže Hodžić.
I izvršni direktor NVO Centar za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović apelovao je na Vladu i lokalnu upravu da odustanu od nauma, jer ta ideja je nelogična pošto ovom području gravitira hiljade Nikšićana, a i zaštićeno područje Park-šuma Trebjesa udaljeno je svega nekoliko stotine metara od ovog mjesta. ra.P.
Crnogorski planinari osvojili najviši vrh Balkana – 2.925 metara
osvojila je prošle godine Musalu (2.925 m) najviši vrh Balkana.
Za Aleksandru Saškicu Bulatović, članicu PSK Brskovo, korak uz planinu Rilu, najvi-
ši planinski vijenac Bugarske, bio je do sada najveći planinarski izazov.
Kolašin: U susret Svjetskom danu djece koja boluju od raka
KOLAŠIN - Podrška djeci koja boluju od raka i njihovim roditeljima, koji daju sve od sebe u borbi za njihovo zdravlje, stigla je i iz „male varoši“. Predstavnici Nacionalnog udruženja roditelja djece oboljele od raka, kao i predstavnici lokalne uprave koje je predovodio Petko Bakić, predsjednik opštine, i Turističke organizacije, simbolično su pustili balone ka nebu.
Na ovaj način daje se podrška oboljeloj djeci, ali i njihovim roditeljima da budu hrabri i uporni na putevima liječenja i borbe za zdravlje. Kako je istakla Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, drago joj je što baš iz Kolašina kre-
- Toga jutra, svako od nas 35 planinara imao je samo jednu želju – da sa najvišeg vrha Balkana pogledamo ispod sebe. Osjećali smo da će to biti poseban dan. Kompletna grupa imala je potrebnu opremu. Vodiči su bili Dražen Marković iz PSK Međed i Bobo Janketić iz PSK Brskovo. Odgovorno i sa puno strasti i entuzijazma su cijeli dan vodili grupu ka vrhu i nazad. Stalno je od njih stizala dobra energija, osmijeh, podrška, strpljenje za svakoga. Učnili su da nas ni strah, ni umor, a ni hladnoća ne pokolebaju pri usponu - priča Bulatović. Tako se, korak po korak, stiglo do vrha, a Bulatović objašnjava da je to osjećaj koji se ni sa čim ne može zamijeniti, jer se „pluća šire tako da dobijate osjećaj da možete da poletite“.
- Na osvojenom vrhu Musala
- zagrljeni, a svi na poseban način srećni. Neka specifična vrsta adrenalina, a prizna-
će podrška djeci oboljeloj od malignih bolesti... - Hvala Nacionalnom udruženju roditelja djece oboljele od raka na ovoj inicijativi. Djeca i njihovi roditelji moraju imati podršku od zajednice da bi njihova borba sa opakom bolešću bila lakša i uspješnija. Podržavamo djecu koja su uvijek naveći borci, kao i njihove roditelje koji uvijek daju i više nego mogu. Baloni su poletjeli ka nebu da simbolično pokažemo da smo sa njima i da su humanost i požrtvovanje koje oni zaslužuju uvijek posebni. Od njih učimo i što je hrabrost i odgovornost i kako čovjek ponekad može više od svojih granica - poručila je Milašinović. Dr. Drašković
ću i suze radosnice jer shvataš da postaješ ozbiljan planinar, osvajaju se vrhovi koji imaju svoju „priču“ i istoriju. Kada si na vrhu planine, vidiš ogromno prostranstvo i zahvaljuješ se Bogu što si mu bliže i što doživljavaš tako poseban osjećaj. Onda povratak sa vrha, sa temperature od minus 20 stepeni. Spuštanje se obezbjeđuje sajlama, a spuštamo se istim tempom. Na leđima ranci u kojima smo spakovali malo snova i straha, komad ponosa i krišku sumnje. Kod prvog planinarskog doma se oslobađamo dijela opreme, a na vrhu skijališta Borovec i preostalog dijela. U povratku smo imali posebnu epizodu u Skoplju gdje su nas dočekali prijatelji planinari iz Makedonije uz hranu, muziku i iskrenu toplotu. Takvi momenti zauvijek ostaju zapisani u srcu i potvrđuju naše prijateljske i bratske odnoseispričala je Bulatović. D. Drašković
Poneđeljak, 17. februar 2025.
Studenti dočekani u Nišu, najavili veliki protest u tom gradu 1. marta
NIŠ - Studenti koji su 11. februara krenuli pješice na protest „Sretnimo se na Sretenje“ i prešli oko 150 kilometara dočekani su u centru Niša, a iz Kragujevca su ih dovezli niški taksisti, profesori i građani koji su se samoinicijativno organizovali sa više od 50 vozila. U centru su im dodijeljene medalje, a studenti su zvanično pozvali sve na veliki protest u Nišu 1. marta, pišu Južne vesti. Brojne Nišlije u centru okupile su se kako bi dočekale, kako kažu, studente-heroje, a okupljeni su nosili zastave i transparente, uz povike „Pumpaj“. Kolone studenata sa medaljama i zahvalnicama su dolazile do improvizovane bine u centru Niša, a građani su ih pozdravljali i grlili. Studentima su podijeljene i zahvalnice na kojima piše: Za hrabrost, podršku i upornost. Svojim prisustvom na protestu pokazali ste ljudskost, zajedništvo i pružili nam svoju nesebičnu podršku. Vaš dola-
zak nam je od neprocjenjive važnosti i želimo da istrajemo u zajedničkoj borbi – poruka je studenata Univerziteta u Kragujevcu.
- Govorim u ime svih nas koji su u vama vidjeli snagu da kažu „Dosta je!“ Narod je na Sretenje ustao da se bori za slobodu i pravdu, a danas vi ste podigli treći srpski ustanak. Nijeste
GAZA - Hamas je saopštio da su u izraelskom napadu juče poginula dva policajca i još jedan ranjen u blizini grada Rafa na jugu Gaze, dan nakon što su Izrael i militanti izvršili razmjenu talaca i zarobljenika. Sjedinjene Države i Evropska unija karakterišu palestinsku islamističku grupu Hamas kao terorističku organizaciju. - Dva policajca su ubijena, a treći je teško povrijeđen nakon izraelskog vazdušnog napada koji ih je gađao dok su bili raspoređeni da obezbijede pomoć u oblasti Al-Šuka, istočno od Rafe - navodi se u saopštenju ministarstva unutrašnjih poslova Hamasa.
Izraelska vojska je u saopštenju navela da su njene vazdušne snage izvele vazdušni napad na Gazu, ciljajući „nekoliko naoružanih pojedinaca“.
- Ranije juče, nekoliko naoružanih pojedinaca koji su se kretali prema trupama u južnom pojasu Gaze pogođeno je avionom (izraelskih vazdu-
hoplovnih snaga) - navodi se u saopštenju.
Krhki prekid vatre koji je stupio na snagu 19. januara između Izraela i palestinske islamističke grupe Hamas u velikoj mjeri je donio pauzu u više od 15 mjeseci borbi na obalskoj palestinskoj teritoriji. Od tada je Izrael izveo još najmanje jedan vazdušni napad na Gazu. Ona je 2. februara saopštila da je jedan od njenih aviona pucao na „sumnjivo vozilo“ u centralnoj Gazi. Prekid vatre je nedavno stavljen na probu kada je Hamas u subotu rekao da neće osloboditi izraelske taoce, optužujući Izrael za kršenje uslova sporazuma, posebno u vezi sa ulaskom pomoći. Kao odgovor, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je upozorio Izrael da će nastaviti „intenzivne borbe“ u Gazi ukoliko Hamas ne vrati taoce u subotu u podne. Poslije intenzivnog posredovanja Katara i Egipta, u subotu je izvršena posljednja razmjena talaca i zatvorenika.
uzeli oružje, već zastavu, nijeste nosili samo rance i opremu, već duh i zajedništvo koje nam je prijeko potrebno za Srbiju. U vašem maršu vidjeli su nadu, budućnost. Hvala vam, studenti Niša, što ste nas podsjetili da Ustav, onaj iz 1835. i ovaj danas nije samo mrtvo slovo na papiru. On živi kroz one koji ga brane. Dakle, danas vam
predajemo medalje ne kao nagradu, već kao zavjet, jer vi ste nosili zastavu Srbije na leđima, a mi ćemo nositi vaš primjer u srcima. Hvala vam što ste učinili Srbiju dostojnom onih koji su je branili, dobro nam došli ustavobranitelji - poželio je jedan od studenata dobrodošlicu studentima koji su stigli iz Kragujevca.
Advokat i političar iz Srbije Čedomir Stojković objavio je na mreži Iks fotografiju sa protesta u Kragujevcu ispred crnogorske zastave. Poručio je da je pola svog života Aleksandar Vučić posvetio uništenju ove zastave. - Na današnjim protestima protiv njega one se slobodno i ponosno vijore, usred centralne Srbije, Kragujevcu! Bašta je prelijepa i puna raznih cvjetova - napisao je juče Stojković.
Ukrajinski predsjednik odbacio sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je naredio svojim ministrima da ne potpisuju predloženi sporazum kojim bi se Sjedinjenim Državama dao pristup ukrajinskim vrijednim i rijetkim mineralima, uz objašnjenje da je dokument previše fokusiran na interese SAD. Prijedlog je bio ključni dio razgovora Zelenskog sa američkim potpredsjednikom Džejom Di Vensom na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije u petak, ali nije ponudio nikakve konkretne bezbjednosne garancije zauzvrat, potvrdili su jedan sadašnji i jedan bivši visoki ukrajinski zvaničnik, upoznati sa razgovorima, piše Asošijeted pres. Prijedlog se foku-
sirao na to kako bi SAD mogle da iskoriste ukrajinska mineralna bogatstva, kao kompenzaciju za podršku koju je Ukrajini već dala Bajdenova administracija i kao svojevrsno plaćanje unaprijed za buduću pomoć, rekli su ukra-
Evropa da ima posebnog izaslanika za Ukrajinu
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je juče da bi Evropa trebalo da ima posebnog izaslanika za Ukrajinu kojeg bi poštovala i Moskva, kako bi imala značajnu ulogu u mirovnim pregovorima.
- Ono što nam je nedostajalo u Ukrajini proteklih godina je osoba koju bi svi poštovali, i Moskva i Kijev, i koja bi imala potporu Vašingtona i evropskih
prijestonica, te ostalih čelnika, uključujući globalni jug, i koja bi imala ovlašćenja da vodi mirovni proces - rekao je Plenković na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
- Treba nam neko jako vidljiv i snažan, ko je u stanju upravljati procesom - dodao je. Istu ideju saopštio je i finski predsjednik Aleksnder Stub povlačeći paralelu
jinski zvaničnici, koji su insistirali na anonimnosti. Ukrajina ima velike rezerve minerala koji se koriste u vazduhoplovnoj, odbrambenoj i nuklearnoj industriji. Vlada SAD je nagovijestila da je zainteresovana da im pristupi kako bi se smanjila zavisnost od uvoza iz Kine, ali je Zelenski rekao da bi svako njihovo iskorišćavanje trebalo da bude vezano za bezbjednosne garancije, koje bi odvratile buduću rusku agresiju na Ukrajinu. - Za mene je veoma važna veza između neke vrste bezbjednosnih garancija i neke vrste ulaganja - rekao je Zelenski. Zelenski nije ulazio u detalje zašto je svojim zvaničnicima dao instrukcije da ne potpišu dokument, koji je ukrajinskim zvaničnicima u srijedu
s Kosovom nakon rata 1998/99.
- Evropa treba imati posebnog izaslanika kao što je bio Marti Ahtisari i zamjenika koji bi bio na razini Keloga... U tom smislu mogli bi uticati na ishod - rekao je Stub. Američki izaslanik za Ukrajinu Keit Kelog izjavio je u subotu da Evropa neće imati mjesto za pregovaračkim stolom o okončanju rata u Ukrajini. Francuski predsjednik Emanuel Makron na to je reagovao pozivajući u ponedjeljak na hitan samit evropskih čelnika u Parizu.
dao američki ministar finansija Skot Basent, tokom posjete Kijevu.
- To je kolonijalni sporazum i Zelenski ne može da ga potpiše - rekao je bivši visoki zvaničnik.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Brajan Hjuz nije potvrdio ponudu, ali je izjavio da je „predsjednik Zelenski kratkovid u pogledu odlične prilike koju je Trampova administracija pružila Ukrajini“. Hjuz je rekao da bi sporazum o mineralima omogućio američkim poreskim obveznicima da povrate novac upućen Kijevu, uz istovremeni rast ukrajinske ekonomije.
Hjuz je dodao da Vašington vjeruje da će „obavezujuće ekonomske veze sa Sjedinjenim Državama biti najbolja garancija protiv buduće agresije i sastavni dio trajnog mira i da, pošto SAD to priznaju, a i Rusi to priznaju, Ukrajinci to takođe moraju da priznaju“. Američki zvaničnici u razgovorima sa svojim ukrajinskim kolegama u Minhenu bili su komercijalno nastrojeni i u velikoj mjeri koncentrisani na specifičnosti istraživanja minerala i kako da formiraju moguće partnerstvo sa Ukrajinom. O potencijalnoj vrijednosti minerala u Ukrajini se još nije razgovaralo, a mnogo neistraženih nalazišta ruda je blizu linije fronta, saopšteno je.
Dramaturg i pisac Božo Koprivica za Pobjedu povodom predstave ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ i novog
PODGORICA – Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, premijerno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu 7. februara, nije samo pozorišno oživljavanje kultnog dramskog komada iz 1994. godine, već i refleksija na savremene društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Kroz ovu dramu, koja se bavi traumom gubitka državnosti 1918. godine i sudbinom dinastije Petrović Njegoš, rediteljka Radmila Vojvodić oslikava paralele sa današnjim izazovima, naglašavajući suštinska pitanja identiteta, istorijske manipulacije i političkih pretenzija.
Dramaturg predstave je književnik Božo Koprivica, rođeni Nikšićanin. koji već decenijama živi u Beogradu. U razgovoru za Pobjedu, Koprivica govori o značaju obnavljanja „Princeze Ksenije“ u savremenom kontekstu, njenoj istorijskoj važnosti i društvenim refleksijama koje donosi. Pored toga, osvrće se na svoju posljednju knjigu – „Ludu knjigu“, koju je krajem prošle godine objavio podgorički „Fokalizator“, postmodernizam kao literarni pravac, nostalgiju za nekadašnjim Nikšićem i njegovim preobražajem kroz decenije. Govori i o simbiozi književnosti i fudbala –neraskidivoj vezi koja je obilježila njegov stvaralački opus i koja mu, kako kaže, ostaje važna i danas.
POBJEDA: Koliko je za crnogorsku kulturu bila važna predstava ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ devedesetih godina i koliko je značajno što je obnovljena ove GODINE?
KOPRIVICA: Bilo mi je stalo, ja sam gledao i tu prvu verziju. Igrali su i neki moji prija-
telji: Miša Janketić, Đurđija Cvetić, Milo Miranović. I mnogo je bila važna kao neka vrsta podstreka za ovo što će se početkom sljedećeg stoljeća dogoditi u Crnoj Gori. Mislim da je neke tada i upoznala sa tim važnim istorijskim događajima koji su se ticali porodice Petrovića. Mislim na tu falsifikovanu Podgoričku skupštinu i na taj Božićni ustanak. Neki ljudi iz tog perioda nijesu ni znali čak, vjerujem i neki koji su učestovali u toj predstavi. E sad, važno zato što je i sad slična situacija što se tiče tih nekih pretenzija ove SNS vlasti iz Beograda i ovih ovdje koji podržavaju tu vlast ili je oponašaju. Aleksandar Vučić je toliko sad poljuljan. A za mene je opozicija svako ko prepoznaje primitivizam. Ali mi je ipak najvažnije, pošto je u pitanju pozorište, kad se skupila dobra ekipa, da je Radmila Vojvodić napravila dobru podjelu i da sam upoznao jednog glumca kakav je Izudin Bajrović. To je kao u svim velikim literaturama, pad jedne porodice, kao ,,Pad kuće Ašera“ kod Edgara Alana Poa. Važno je i volio bih da ovu predstavu gleda veliki dio crnogorskih građana.
POBJEDA: Predstava takođe istražuje unutrašnje egzile i patnju za domovinom. Koliko je za Vas lično ta tema značajna, s obzirom na to da ste prije nekoliko decenija napustili rodni Nikšić?
KOPRIVICA: Ja sam otišao na studije kad sam imao 18 godina. Bilo je planirano da odem kod braće u Beograd kad sam imao 10 godina zbog fudbala. Međutim, desile su se neke okolnosti da nijesam otišao, nego sam otišao kasnije na studije svjetske književnosti. Trebalo je da potpišem za Partizan, ali neki preskoci na
,,Princeza Ksenija“ iz 1994. godine bila je važna kao neka vrsta podstreka za ovo što će se početkom sljedećeg stoljeća dogoditi u Crnoj Gori. Mislim da je Radmila neke tada i upoznala sa tim važnim istorijskim događajima koji su se ticali porodice Petrovića. Mislim na tu falsi kovanu Podgoričku skupštinu i na taj Božićni ustanak. E sad, važno zato što je i sad slična situacija što se tiče tih nekih pretenzija ove SNS vlasti iz Beograda i ovih ovdje koji podržavaju tu vlast ili je oponašaju – istakao je Koprivica
srcu nijesu htjeli da bude tako. Nijesam se osjećao u Beogradu kao u egzilu. Moji su živjeli u Beogradu kratko između dva rata, kad su iz Crne Gore otišli. Poslije Ulcinj, Cetinje. pa Nikšić. Taj osjećaj se posljednjih godina pojačao, ali ipak se ne osjećam tamo kao u egzilu jer imam prijatelje. Osjećam se sad kao u nekoj primitivnoj sredini koja preovlađuje. Ne samo zbog vlasti i ovih koji je podržavaju, nego zbog mjerila koja su u svakoj oblasti uništena. Danas u sportu svako može da bude legenda, tako je u glumi i među književnicima. Ranije se znalo što su stvari iznad crte. Prosto se znalo ko je ko. A u meni prevagne ova priča o Nikšiću. Emocionalna, zbog ljudi s kojima sam odrastao – zbog Željka Cerovića, Bala Baletića – nekih ljudi koji su meni jako bili dragi. Nema ih više sad nažalost, ali oni žive sa mnom.
POBJEDA: Vaša posljednja knjiga nosi naziv ,,Luda knjiga“. Zbog čega ste odabrali baš taj naslov?
KOPRIVICA: Pravo da Vam kažem, ja se opredjeljujem za naslov kako mi padne. I svaki čovjek, nije važno čime se bavi, ima trenutke kad je najbliži sebi. To možda zavisi od doba dana, ili od nekog raspoloženja ili od muzike koju čovjek sluša, možda. Ako mi u tom trenutku padne na pamet, to je naslov. Npr. knjiga ,,Samo bogovi mogu obećati“ trebalo je da se zove po mom ,,Dribling i smrt“ i onda su ćerke govorile da stalno pišem o smrti i da je dosta smrti više. A to je u stvari stih jednog pjesnika: ,,Samo bogovi mogu obećati jer su besmrtni“.
POBJEDA: Fridriha Helderlina, zar ne?
KOPRIVICA: Da, da... Mislim da je ponajbolji pjesnik Helderlin. Ja ga nikad nije-
sam do kraja ukapirao, valjda jer ne znam njemački. Mislim da i u djetinjstvu ima nešto besmrtno. I dječak može obećati!
POBJEDA: Knjiga počinje zapisom o grčkom junaku Ajantu, a nastavlja se svojevrsnim putovanjem kroz biblioteku Vaše ćerke Jovane. Mnogostruke su reference, Vaši zapisi komuniciraju intertekstualno sa stihovima desetine i desetine pjesnika. Koliko Vam je bliska ideja o svemiru kao beskrajnoj Vavilonskoj biblioteci, kako je zamislio Borhes?
KOPRIVICA: Ajant je prvi samoubica u antičkoj književnosti. Njemu je oduzeto oružje, koje je trebalo da mu pripadne poslije smrti Ahileja, ali ga je
Artemida dala Odiseju. Ideja svemira kao velike biblioteke odavno mi je bliska. I u prvim knjigama sam to imao, da povezujem. To je veliki rizik. Kao što je i u ,,Ludoj knjizi“ rizik. Onog trenutka kad se uklopi u moju priču i uđe neki stih Helderlina, Rilkea, Cvetajeve ili nekih nepoznatih pjesnika –to su moji stihovi. Ja to tako gledam. Jer Ezra Paund kaže: ,,Ono što voliš niko ti uzeti ne može“. Ili: ono što voliš jedino je nasljeđe tvoje. Jer tih omaža imate u filmovima. Rajner Verner Fasbinder npr. ima omaž Daglasu Sirku, koji se pominje u ,,Princezi Kseniji“. POBJEDA: U svojoj literaturi često miješate stvarnost i fikciju u postmoder-
nom maniru. ,,Luda knjiga“ je, prema riječima urednika Vladimira Vojinovića, ,,više od postmodernizma“. Što mislite o postmoderni i odakle ta potreba za mitologizacijom stvarnosti?
KOPRIVICA: Ja ne mogu da definišem postmodernizam zato što je to potrebno da bi se klasifikovale neke norme. Ali ništa novo nema u književnosti. Stalno uzimam primjer iz ,,Don Kihota“. U jednom trenutku Servantes piše kako je Sančo na magarcu, a onda se sjeti: ja sam u sedmom ili nekom drugom poglavlju zapisao da je Sančo izgubio magarca, ili sam mu ga ja oduzeo. Ta poigravanja nijesu novina. Plašim se da stručne ana-
novog djela „Luda knjiga“
POBJEDA: Kako Vi doživljavate riječ egzil?
KOPRIVICA: Možete da budete u egzilu i u svojoj kući. Ja volim da boravim s prijateljima, ne samo u kafani, nego i da šetam. Ali čovjeku je neophodna usamljenost, neki trenuci u toku dana. To vam je ono kao trenutak kad ste sami na plaži. Ono čega se sjećate tada, vi ne provocirate da se toga sjetite. Što bi se u književnosti odavno reklo, kao neki unutrašnji monolog... Koji je uglavnom vezan za Džejmsa Džojsa. Ali ima u ,,Sevastopoljskim pričama“ kod Lava Tolstoja, 70 godina prije toga, ranjeni oficir kojem kroz glavu prolaze mnoge stvari. Tako da ništa nema novo u književnosti. Nego vole ovi kritičari da razvrstavaju. Džojs je mnogo učio od Tolstoja. A osim toga, misaoni tok Ane Karenjine pred samoubistvo jeste klasičan primjer unutrašnjeg monologa.
lize nemaju hrabrosti da kažu što je dobra književnost. Što se mitologizacije tiče, reći ću vam to ovako, jer ste Vi pjesnik. Ako su tri-četiri detalja dokumentarno tačna, ne da imate pravo na laž, nego imate pravo da ubijedite čitaoca (naravno ako uspijete) da je i taj peti koji je izmišljen dokumentaran. Ako biste sad vi opisivali ovaj hol u Hotelu „Crna Gora“, dovoljno je da umjesto ovih fotelja koje su braon napišete da su zelene. To je odmah drugačija priča. Da li ja iskontrolišem svaki put tu neku šizofreniju pisma, nijesam siguran, ali pokušavam.
POBJEDA: U ,,Ludoj knjizi“ nikšićki trg je predstavljen kao pozornica života. Koliko je ta pozornica bila značajna u vremenu kada ste odrastali?
KOPRIVICA: Tako je. Taj trg je čaroban, tamo sam najviše naučio o pozorištu. Na fudbalu, košarci, ali i tamo. Naučio sam gdje dolazi svjetlo, kako... Pozorište je i kako se javiti nekom, kako vam stariji čovjek skida šešir, a vi ste balavac pa mu se javite. Kako neki profe-
nove knjige
sori vade ruku kad vam se javljaju. Kako ćete pomoći nekoj ženi, ne mora da bude majka i baka nekog druga, nego prosto osjetite potrebu. Na tom trgu spavao je na kolicima Jovo Džada, kojeg često pominjem – Jovo Borozan Imao je ogromno poštovanje. Zbog ponašanja, zbog njegovog objedovanja u kafani. Tražio je uvijek papirnu salvetu, uvijek tri dcl vina. E, da li sam ja to izmislio, ali mislim ipak da mi je ostalo da je on govorio Bodlerovu pjesmu ,,Balkon“. Pa Njegoša i Mažuranića... Često odem u Nikšić bez povoda, do te mansarde gdje smo mi živjeli.
POBJEDA: U Nikšiću je nedavno organizovan humanitarni koncert ,,Za naše Kosovo i Metohiju“, u organizaciji Fondacije „Delije“ i Eparhije budimljansko-nikšićke. Uoči koncerta došlo je do sukoba ,,grobara“ i ,,delija“ – na ulaz u pozorište bačene su dimne bombe, a policija je spriječila teži sukob. S druge strane, Nikšić se kandidovao za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine, na čelu sa predsjednikom opštine koji neumorno potire nasljeđe antifašizma i savremene Crne Gore. Kako komentarišete taj paradoks?
KOPRIVICA: To su ti nezamislivi paradoksi. Ne mora predsjednik opštine da bude, a bilo bi dobro, neko ko je potekao tu, ko je iz tog grada. I nemoguće bi bilo ako bi on imao, može to biti neformalni savjet, ljude koji vole taj grad, koji imaju neko iskustvo. Pa,
zamislite da njemu neko savjetuje da dovede u pozorište navijače. To je stvar političke manipulacije. To je dirigovano. Znate kako je to bilo originalno pozorište koje su napravile zanatlije 1925. To jeste hram isto. Pozorište, kultura, to je demokratska ustanova. I sad vi se bahatite, šaljete podršku Vučiću i slijedite to svakosatno klepetalo. Odakle to? Da nijeste vi gramzivi ili sluga nečija? Morala bi da bude ozbiljnija reakcija u Nikšiću. Ne da se ne odlazi u pozorište, ali da budu demonstracije i da se neke stvari stave do znanja. Da je drugo vrijeme, da je neko za vrijeme intoniranja himne pokazao srednji prst, pa makar bio i mangup - ne bi dobro prošao. Ne bi taj predsjednik opštine smio da se pojavi na ulici, a ne da ima podržavaoce. Pa što nije rekao onda: „jesam, ja sam to uradio“. Nego, slučajno – tako to objašnjava. Bio je predsjednik države pored njega. Kako on nije reagovao, ako je vidio tu fotografiju? Kako nije insistirao da se smijeni taj čovjek?
Sad svaki građanin grada Nikšića koji ima pravo glasa mora da izađe na ove izbore. Ne smije da bude ravnodušan. Tu nijesu u pitanju neke personalne stvari, je li vam neko simpatičan ili nije. Ne možete da se pravite da vas to ne zanima. To je nemoguće. Ne samo zbog standarda, nego zbog toga kako će grad biti uređen. POBJEDA: Kako ste krenuli da spajate dvije svoje najveće strasti i stvarate simbiozu između književnosti i fudbala, koja je obilježila Vaš opus?
KOPRIVICA: Prvi dar mi je lopta. I ostao sam ulični igrač. I to osjećanje koje sam imao kada gledam utakmicu, kad sam čekao te tzv. partizanove bebe je nezamjenjivo. Napustio sam predavanje o Bodleru zbog Pelea. Profesor Koštić, jedan vrlo simpatičan čovjek, pita: ,,Gdje ćete to, gospodine Božo“. Kažem: ,,Profesore, igra Pele protiv Zvijezde“. I pokušam poslije jednom da mu objasnim. Velim: ,,Bolje znate od mene da je lopta božanski oblik. To pišu i Paskal i Ciceron. Pominje se lopta i kod Homera“. Ako taj predmet dobacite igraču sa 40 metara, a da on ne mijenja korak, je li to ritam? Je li to isto kao stih?
POBJEDA: A Borhes je zakazivao predavanja u vrijeme utakmica kako ih studenti ne bi gledali...
KOPRIVICA: Borhes je majstor, ali zbog toga ga ne volim. Za mene je mnogo više za Argentinu učinio Maradona nego Borhes. On je imao snagu da ih sve skupi na Majskom trgu. One utakmice su prikazane kao Engleska – Argentina, ali to je bilo vrijeme Foklandskog rata. Brodski je iznio podatak da samo par procenata ljudi čita. Svijet bi postojao i bez čitanja, uz dužno poštovanje antičkoj književnosti. Nije Maradona uzeo neki Borhesov sonet pred onaj dribling protiv Engleza, koji je neprevodiv. Andrija RADOVIĆ
Šuković, Todorović i Šehanović predstavljaće Crnu Goru na Bijenalu arhitekture u Veneciji
PODGORICA - Crnu Goru će na 19. Bijenalu arhitekture u Veneciji predstavljati projekat autora Ivana Šukovića, Dejana Todorovića i Emira Šehanovića. Kako je ocijenio žiri, rad pod nazivom „Terram intelligere: INTERSTITIUM“ („Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM“) u potpunosti je zadovoljio sve formalne, kvalitativne i suštinske uslove konkursa. Autori su se svojim odgovorom na nacionalnu temu kojom se Crna Gora predstavlja na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture „Razumjeti zemlju“ izdvojili od drugih timova, predstavljajući fundamentalno i u svim aspektima podržan interdisciplinarni projekat, koji donosi polet razumijevanja i učenja među generacijama i među vrstama. - Polazeći od podrobne analize elementa lokalno specifičnog narativa vezanog za uspostavljanje razgraničenja u zemlji, kao podjednako prostornog i kulturološkog crnogorskog fenomena – međe – autori ga u svom rješenju prevode u konstelaciju nastanjenih, lebdećih, polikarbonatnih oblika. Uspostavljena prostorna struktura je personifikacija dihotomija: prošlog i budućeg, umjetnosti i nauke, društvenog i prirodnog – pro-
stora susreta i sagledavanja mogućnosti daljeg, održivog, rezilijentnog modela rasta prirodnih organizama i otvaranja dijaloga sa čovjekom, te primjene naučenog u planiranju i izgradnji budućih životnih prostora – naveo je žiri. Arhitektura ovih pojedinačnih polikarbonatnih oblika, ali i cijele konstelacije, kako se navodi u saopštenju, ukazuje na medijatorsku ulogu arhitekture u svijetu budućnosti i jasno odgovara na pitanje Karla Ratija o razumijevanju arhitekture kao agenta i alata kojim uspostavljamo veze među različitim vrstama i svjetovima. - Arhitektura postavke shvaćena kao granični prostor umjetnosti i nauke, na mikro nivou donosi uvid u razvoj mikro svijeta – stanovnika polikarbonatnih oblika – specifičnih bakterijskih kultura prikupljenih na lokalitetima u Crnoj Gori. Istraživanje mikrobioloških procesa i njihovog potencijala za primjenu u arhitekturi i građenju jeste naučni osnov ovog rada, koji približava i čini prijemčivim za analizu posjetiocima i posmatračima ono što u svakodnevnom životu ostaje nevidljivo. „Živa laboratorija“ uspostavljena na ovaj način nudi istraživanje i učenje iz mikroprocesa, otvarajući
opcije za razmatranje potencijalnih analognih primjena ovih procesa u graditeljskim praksama budućnosti – navodi se u saopštenju. Konkurs za izbor predstavnica Crne Gore na Bijenalu u Veneciji sprovelo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa komesarkom i kustoskinjom crnogorskog paviljona. Ovogodišnje izdanje Bijenala biće održano od 10. maja do 23. novembra u Veneciji. Crna Gora će, povodom učešća na ovogodišnjem Bijenalu, otvoriti nacionalni paviljon u galerijskom prostoru ArteNova, smještenom na lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji. Konkurs je bio otvoren od 21. januara do 10. februara. U predviđenom roku pristiglo je 11 konkursnih radova. Žiri je radio u sastavu: Mirjana Đurišić, komesarka nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture; dr Miljana Zeković, kustoskinja nastupa Crne Gore na Bijenalu; dr Veljko Radulović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici; Tamara Marović, m. arch., članica kreativnog tima nastupa Crne Gore na Bijenalu; Maja Radonjić, m. arch., članica kreativnog tima nastupa Crne Gore na Bijenalu. R. K.
ZUNS raspisao konkurs za vanudžbeničku literaturu
Kraj maja krajnji rok za dostavu rukopisa
PODGORICA - Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Podgorica raspisao je konkurs za vanudžbeničku literaturu, koji je otvoren za autore iz Crne Gore i obuhvata dvije kategorije: knjige poezije, proze ili drame za djecu i omladinu, te knjige poezije, proze ili drame za odrasle.
Pravo učešća imaju isključivo crnogorski državljani, dok su zaposleni u Zavodu izuzeti iz konkursa. Rukopisi moraju biti neobjavljeni i napisani na crnogorskom jeziku, bilo u jotovanoj ili nejotovanoj varijanti. Svaki autor može kon-
kurisati s jednim rukopisom, koji se predaje u šest štampanih primjeraka, potpisan šifrom od najmanje dvije čitko napisane riječi. Prijave su otvorene do 30. maja 2025. godine, a rukopisi se dostavljaju lično u prostorijama Zavoda ili putem pošte, uz obaveznu naznaku kategorije za koju se konkuriše. Stručni žiri, koji formira Zavod, donijeće odluku o najboljim rukopisima, a rezultati konkursa biće objavljeni u roku od 60 dana od zatvaranja prijava. Pobjednički radovi biće nagrađeni objavljivanjem knjige i novčanim iznosom od 1.000 eura, dok
Zavod zadržava pravo da otkupi i druge rukopise koji zadovolje umjetničke kriterijume, uz dodatnu nagradu od 500 eura. Nagrađeni autori obavezuju se da u roku od osam mjeseci dostave finalnu verziju rukopisa, dok je početak distribucije predviđen deset mjeseci nakon predaje završnog teksta. U slučaju da pristigli radovi ne zadovolje kriterijume, Zavod zadržava pravo da ne dodijeli nagradu ni u jednoj kategoriji. Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona 020/230-413, e-maila zuns@t-com.me ili zvanične internet stranice Zavoda. R. K.
Vlada donijela odluku o osnivanju nove javne predškolske ustanove u Zeti
Vlada Crne Gore prethodne sedmice donijela je odluku o osnivanju nove javne predškolske ustanove (JPU) u Zeti.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštavaju da je odluka donijeta na inicijativu Opštine Zeta i da će nova JPU „Zvjezdani vrt“ zamijeniti postojeću koja je, kao jedinica podgoričke JPU ,,Đina Vrbica“, do sada radila u toj opštini.
- Na ovaj način stvaraju se preduslovi za bolju organizaciju rada, rasterećenost administracije, rješavanje pitanja prebukiranosti vrtića, kao i povećanje obuhvata djece predš-
Aktivnosti Puteva
kolskim vaspitanjem i obrazovanjem – poručuju iz MPNI. Dodaje se da je to i cilj Strategi-
je ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja 2021-2025, kao i strategije reforme obra-
Gradsko preduzeće Putevi prethodne sedmice započelo je radove na sanaciji putnog pravca Far-
maci – Lekići – Grbavci. Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević, koji je sa saradnicima obišao ra-
dove, tom prilikom izjavio je da je riječ o saradnji Glavnog grada i Opštine Zeta, te da će na zadovoljstvo građana biti izvršena sanacija na putnom pravcu ukupne dužine oko sedam kilometara. - Zadovoljstvo mi je da u ime Glavnog grada najavim ovaj značajan infrastrukturni projekat, koji će povezivati opštinu Podgorica sa opštinom Zeta, kroz putni pravac Farmaci – Lekići – Grbavci. Opština Zeta je već rekonstruisala dio puta u Vukovcima, dužine oko 1,7 kilometara, dok će ostatak od 5,5 kilometara odraditi Glavni grad u narednom periodu. Izvođač radova na ovom potezu je gradsko preduzeće
Putevi. Ovaj pravac je značajan jer pokriva i dio koji povezuje značajnu kulturnu baštinu, a ujedno na ovom potezu se nalazi i priključak za vodo-
zovanja 2025-2035, koja bi trebalo da bude usvojena do kraja prvog kvartala godine.
Iz MPNI su istakli da će primjena te odluke dovesti do smanjenja troškova korisnicima usluga vrtića. - Opština Zeta je izrazila spremnost da subvencioniše 50 odsto od ukupnih troškova boravka i ishrane u vrtićima – navodi se u saopštenju. MPNI je pozdravilo odluku Opštine Zeta da na taj način pomogne roditeljima, a samim tim i sistemu obrazovanja, ,,radeći na našem zajedničkom cilju obezbjeđivanja što boljih uslova za naše najmlađe“. I. M.
izvorište Bolje sestre, važan segment u okviru regionalnog vodovoda. Ovom prilikom zahvaljujem mještanima na strpljenju i razumijevanju koje su imali i evo danas možemo najaviti dolazak mehanizacije i početak radova - kazao je zamjenik Spalević. Podsjetivši i na značajan broj poljoprivrednih proizvođača na tom području, istakao je da će ovaj projekat stanovnicima tog dijela umnogome poboljšati kvalitet života i podstaći budući razvoj. Planirana vrijednost radova je veća od 703.448 eura, od kojih Glavni grad izdvaja 528.000, a Opština Zeta 175.185 eura.
- Glavni grad je aplicirao za podršku ovom projektu i kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i očekujemo da će se i za ovaj projekat obezbijediti njihova dodatna podrška, budući da je saradnja Glavnog grada, Opštine Zeta i Ministarstva odlična, a nastaviće se i u narednom periodu. Završetak radova na pomenutoj dionici planiran je za april ove godine – navode iz Glavnog grada. I. M.
Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim
Termin za posjete svakog radnog dana od 15 do 16 časova
Iz gradskog preduzeća Ćistoća obavještavaju građane da su posjete skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim dozvoljene svakog radnog dana od 15 do 16 sati. - Kako bi što veći broj pasa iz skloništa našao novog vlasnika, termini za prijave za udo-
mljavanje su četvrtkom od 15 do 18 časova i subotom od 10 do 12 časova. Pozivamo građane da posjete sklonište za napuštene kućne ljubimce, jer ih možda upravo na ovom mjestu čeka neki ostavljeni pas željan prijatelja, koji će osvojiti njihovo srce i dobiti novi dom – poručuju iz Čistoće. I. M.
Poneđeljak, 17. februar 2025.
Nakon brojnih kontroverzi koje su krajem prošle godine pratile izradu i usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, a potom navrat-nanos organizovanu i poslije dva pokušaja neodržanu javnu raspravu, te odluke MPPUDI da je bez obzira na sve zaključi 20. decembra, Strukovna komora arhitekata podsjetila je na brojne primjedbe koje su upućene Vladinom resoru zaduženom za izradu ovog planskog dokumenta.
Oni su Ministarstvu kojim rukovodi Slaven Radunović sugerisali da zaustavi izradu PUP-a ocjenjujući da predloženi nacrt nije u skladu sa planom višeg reda, Prostornim planom Crne Gore, ali ni sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
JAVNI INTERES
- Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Podgorice zaustavi – navedeno je u dopisu Strukovne komore arhitekata. Oni predlažu da izrada novog PUP-a Podgorice počne t ek nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, kako bi bio urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.
U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna PUP-a Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, koji je razmatrao Izvršni odbor Strukovne komore arhitekata, ali i javne debate koju su organizovali za svoje članove. Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i
Glavni
Povodom izrade prostorno-urbanističkog urbanizma i državne
Iz Strukovne komore arhitekata predlažu da izrada novog PUP-a Podgorice počne tek nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, kako bi bio urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa
da stambenu izgradnju koja je suprotna strateškim opredjeljenjima po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja). - Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine pokazali su da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stan. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegal-
U susret očekivanom donošenju izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović uputio je inicijativu Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa setom zahtjeva za povećanje broja sportsko rekreativnih i zelenih površina, te smanjenjem gabarita i spratnosti novih objekata, praćeno smanjenjem izgrađenosti na parcelama. - Vizija naše gradske administracije je održiv razvoj Podgorice, sa ravnotežom gustine naseljenosti po hektru prostora, te fokusom na kvalitetu života i komfora svakog građanina, nasuprot dosadašnjoj isključivo komercijalnoj viziji razvoja. Građani Podgorice zaslužuju da kvalitet njihovog života bude na istom nivou, kao građana najrazvijenijih evropskih metropola – poručio je Mujović.
prostorno-urbanističkog plana Podgorice, Ministarstvu prostornog planiranja, državne imovine upućene brojne primjedbe
nih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Ističu da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.
Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.
- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena. Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja. - Planom praktično nije raz-
matrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje, bez dokaza da li su ostvarive. Nijesu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.
SAOBRAĆAJNA
INFRASTRUKTURA
U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“. - Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu
plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da se problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Podgorice – navodi se u dokumentu Strukovne komore arhitekata. Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.
- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orijentacije prema javnom
Nekontrolisanom gradnjom, koja traje već decenijama, upozoravaju iz Strukovne komore arhitekata, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu. - Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sredine i prirode da bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitekata.
interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.
Strukovna komora arhitekata ocijenila je i da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja novog prostornog plana Crne Gore i završetka razgraničenja između Podgorice, Tuzi i Zete nema nikakvo stručno utemeljenje, a ni obrazloženje.
- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.
Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije korona virusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena
Iz udruženja KANA takođe smatraju da je potrebno izraditi potpuno novi PUP
NVO KANA/ko ako ne arhitekt pozdravlja ovakav stav Strukovne komore arhitekata povodom Nacrta izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada. - Kao i u komentarima naše organizacije, koje smo takođe predali nadležnima u decembru, vidimo da je i Komora zaključila da je ovaj nacrt loš, neusaglašen sa strateškim planovima, urbanistički neodrživ i proceduralno neregularan. Detaljnije, kao tačke u kojima se stavovi naše organizacije i Strukovne komore arhitekata slažu
možemo izdvojiti i sljedeće: nezakonitost i loša procedura izrade plana (kršenje pravila o učešću javnosti, javna rasprava nedovoljna i neadekvatna); nesklad sa strateškim dokumentima i pravnim okvirom (PPCG i zakonodavstvo); prekomjerno i neosnovano planiranje stanogradnje u Podgorici, uprkos postojećem višku stanova; neodrživost projekta Velje brdo, koji je zamišljen bez neophodnih analiza, ekološki opasan i infrastrukturno nerealan; nedostatak ekološke odgovornosti, loše uprav-
ljanje zelenim površinama i mogućnost zagađenja vode i drugih prirodnih resursa. Pritom, slažemo se i da je dokument tehnički loš, sa nepreciznostima, greškama i neskladom između tekstualnog i grafičkog dijela i da ga nije moguće popraviti. Stoga, slažemo se da je najbolje zaustaviti ovu proceduru i krenuti u izradu potpuno novog PUP-a, koji bi bio usklađen sa savremenim podacima, strateškim ciljevima i javnim interesom – poručuju iz udruženja KANA.
i dopuna Prostorno-urbanističkog plana glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.
- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
SAVJET ZA REVIZIJU?! Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.
- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu –naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata. Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da
Iz Strukovne komore arhitekata ističu da nijednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta ,,Velje brdo“, pa nije jasno na osnovu čega je navedeni planerski pristup usvojen, bez pravnog osnova. Taj planski dokument, navode, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu apostrofiraju lokacije u trećoj zoni Parka prirode ,,Rijeka Zeta“ koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta. - Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama –upozoravaju iz Strukovne komore.
krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine. - Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokumentu koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova –smatraju u Strukovnoj komori arhitekata. Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.
- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – zaključuju iz Strukovne komore arhitekata. H. P.
Pivotkinja Budućnosti Ivana Godeč o remiju u Brestu i duelu sa Rapidom u kojem im odgovara bilo kakva pobjeda za osminu finala LŠ
PODGORICA – Psihološka priprema za gostujuću utakmicu u Francuskoj odrađena je na sličan način kao i za meč sa Đerom u Podgorici.
Hladnim glavama su rukometašice Budućnosti ušle u pretposljednji duel preliminarne runde Lige šampiona sa Brestom, a sličan odnos imale su u remiju sa šampionom Evrope u oktobru 2024. Da mjerilo nijesu papir i vrhunska imena koja nastupaju za ekipe, potvrdile su ,,plave“ prije dva dana u meču sa rivalom koji je u vrhu tabele grupe B i dva dana ranije u derbiju domaćeg šampionata sa Mecom izgubio samo gol.
Fokus izabranica Bojane Popović bio je toliko jak da pribranost nijesu gubile u 36. minutu kod zaostatka od pet golova (16:11). I upravo ih je mirnoća, a snažno ih je potpomognula golmanka Armel
Atingre, dovela do pozicije da na četiri i po minuta prije kraja, sa igračicom više, kod 22:22, odlučuju o svojoj sudbini.
Budućnost se pitala, Brest više nije bio tako siguran, ali, nažalost, premor i problem oko rotacije, kao i važnost utakmice – uz manjak iskustva (dva puta je tokom meča Nađa Kadović u odbrani zaradila dva minuta nekoliko sekundi nakon što je ušla na teren, a isti scenario viđen je na 90 sekundi pred kraj meča kada je Andrijana Popović isključena) – bili su ključni da favorit prvi dođe do 23. gola. Ana Vjahireva nakratko je donijela prednost Brestu, a nakon dobro izgrađene akcije lijevi bek Jelena Radivojević je
pronašla pivotkinju Ivanu Godeč koja je razgrnula odbranu Bresta i zaradila sedmerac. Egzekutor je bila Jelena Vukčević sedmim golom sa sedam metara, za konačnih 23:23. Ali kraj je tek onda kada se čuje sirena – onako kako je i zaslužila jer je branila vrhunski, Atingre je u posljednjim trenucima zaustavila šut Žulijet Faure
SAD NA RAPID – Od starta nam je rečeno da ne gledamo u semafor, tako da
U Podgorici danas počinje Mediteransko prvenstvo za rukometašice do 17 godina
smo to ostavile za kraj. Željeli smo da igramo najbolji rukomet i raduje me što smo se konačno, poslije pet golova minusa, vratile u igru. Bez stresa i tenzija počele smo i završile meč. Zaslužile smo bod ili dva. A što se tiče našeg posljednjeg napada, mogu da kažem da sam očekivala i dobila loptu od Jelene, a posao je fenomenalno odradila i druga Jelena sa sedam metara – istakla je Godeč za Pobjedu. ,,Plave“ znaju kako sa Bre -
stom. I prošle sezone su stigle do remija u Francuskoj. Ovosezonski je važniji jer će u posljednjem meču 23. februara kod kuće sa Rapidom odlučivati o osmini finala. I ono što je krucijalno jeste da pobjeda sa bilo kojom razlikom garantuje još najmanje dvije utakmice u elitnom takmičenju. – Ovo su bili posljednji ,,trzaji“ za ono „biti ili ne biti“. Dajemo sve od sebe i na kraju ćemo saznati da li je to bilo dovoljno ili ne – dodala je Godeč.
Ključ u neđelju sa rumunskom ekipom je odbrana. Ali samo saznanje da više nema pritiska da se Rapid mora pobijediti sa većom razlikom od pet golova donekle olakšava situaciju. – Prije svega, i jeste olakšanje kada znaš da ne moraš da juriš pobjedu od šest golova, što bi bilo stvarno teško. Pogotovo nama koji nemamo neku rotaciju, a još smo i mlada ekipa. Što se tiče ključa za taj posljednji meč grupne faze, biće kao i uvijek odbrana, ali moramo se potruditi da smanjimo broj tehničkih grešaka.
NAVIJAČI NA POTEZU Budućnost je najmanje efikasna ekipa od svih učesnika Lige šampiona. Ali kada se đevojke povežu u defanzivi i rivala svedu na 20, 23 gola, onda je sve moguće, potvrdila je Godeč.
– Onda je to sigurno ili bod ili pobjeda za nas – ističe crnogorska reprezentativka. Od starta sezone ,,plave“ su u problemima zbog tehničkih grešaka. Uglavnom je broj dvocifren, a neiznuđenim su poklanjale protivnicima lake golove i osjećaj veće sigurnosti.
– Tehničke greške da smanjimo na minimum, koštale su nas dosta ove sezone – dodaje Ivana.
Ono što je bilo u prethodnih 13 kola je prošlost. Sve će izbrisati, a tako i treba, sa table sjećanja. Okrenule su naše šampionke novi list za Rapid, koji nije blizu ciljeva od početka sezone. Daleko je ovaj tim od forme, a očigledno je da ni španski stručnjak nije uspio da posloži sve kockice. – Najveći fokus će sigurno biti na njihovu pivotkinju. Stvarno je ogromna i baš dobra igračica. Fizički je prejaka. Priželjkuje crnogorska reprezentativka pomoć sa tribina. Hoće li se popuniti ili će kao u prethodnim utakmicama gledalaca biti 300 i to uglavnom sa prijateljima, rodbinom, mlađim kategorijama, pitanje je za milion dolara. – Iskreno, navijači mnogo znače. Igrale smo u Brestu pred punim tribinama i osjećaj je bio nevjerovatan. A tek kada bi se to desilo u ,,Morači“. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Uoči posljednjeg „prozora“ kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i mečeva sa Njemačkom u Podgorici i Švedskom u gostima, košarkaši Crne Gore drže sudbinu u svojim rukama. „Crveni“ su prvi u grupi D sa tri pobjede i porazom, Njemačka i Švedska imaju skor 2-2, a Bugarska 1-3.
Samo splet nesrećnih okolnosti mogao bi da spriječi Crnu Goru da ne bude među tri najbolja tima u grupi i ne zaigra na šampionatu Starog kontinenta, čiji će domaćini biti Letonija, Poljska, Finska i Kipar. A to je da Crna Gora izgubi oba preostala meča, da sve četiri selekcije završe takmičenje sa skorom 3:3 i naša selekcija ima najgoru koš-razliku, a trenutno su na „plus 28“... – Trenutno smo u najboljoj situaciji. Ne bih se mnogo bavio kalkulacijama, ali imamo težak raspored u posljednja dva kola, jer će u Stokholmu biti jako teško protiv Švedske koja će u odnosu na meč u Podgorici imati mnogo jači sastav, sa dva najbolja igrača koja nijesu bila na prvom meču – istakao je selektor košarkaša Crne Gore Boško Radović – Imamo tri dana da spremimo ekipu za utakmicu sa Njemačkom, koja dolazi u najboljem mogućem sastavu, ne računajući igrače iz NBA lige. Takav je spisak, vidjećemo ko će da dođe. Radi se o reprezentaciji koja bi u tom sastavu na Evropskom prvenstvu sigurno bila jedan od kandidata za medalju. Očekuje nas težak posao protiv ozbiljne reprezentacije – dodao je Radović.
NJEMCI POD IMPERATIVOM
PODGORICA – Glavni grad će od danas biti domaćin Mediteranskog prvenstva za igračice do 17 godina.
Na takmičenju će nastupiti 13 reprezentacija, podijeljenih u dvije grupe, a protivnici crnogorske selekcije su Hrvatska, Slovačka, Tunis, Italija, Turska i Kosovo.
Na spisku igračica koje će predstavljati Crnu Goru je 18 igrači-
ca, a prvi protivnik biće Kosovo od devet sati u dvorani „Verde“. Mediteransko prvenstvo je za ovu generaciju prava provjera pred najveći izazov u ovoj godini – nastup na Evropskom prvenstvu koje će u avgustu biti održano u Podgorici.
Na spisku su: (golmanke) Maša Dubljević, Ivana Knežević (krila) Maša Ulićević, Ksenija Petrušić, Jovana Tešović,
Andrea Jovanović, Lara Burzanović, (pivotkinje) Anđela Vujović, Mia Ulićević, (bekovi) Anđelina Orbović, Ivana Savić, Andrea Dragnić, Ksenija Nikčević, Nejla Hodžić,
Crnogorske rukometašice sa turnira u Kraljevu
Martina Knežević, Anastasija Škatarić, Sofija Delević, Nikolina Caušević
Naše igračice imaju veliku šansu u grupi da dođu do maksimalnog učinka, a utisak je da će
ih najteži zadatak čekati u meču sa vršnjacima iz Hrvatske. Grupa B je neizvjesnija jer će nastupati Srbija, Rumunija, Španija, Grčka, Kipar i Slovenija. A. M.
Selektor Crne Gore još jednom podsjeća da ima još da se igra. – Matematički nijesmo obezbijedili učešće na Evropskom prvenstvu i čekaju nas dvije utakmice kao u prethodnom „prozoru“, koji je bio važan. Protiv Bugarske nijesmo odigrali punom snagom, već smo na dva meča bili na 70 odsto onoga što možemo. Ali i pored toga smo ubjedljivo pobijedili u Podgorici, a u Bugarskoj, uz veliku borbu, došli do značajne pobjede koja će, ako odemo na EP, biti krucijalna u ovom ciklusu kvalifikacija. Aktuelni prvak svijeta u Podgoricu dolazi pod imperativom pobjede, jer sa dva poraza u prva četiri meča nije još osigurao vizu za EP. – U ovoj grupi su se „zakuvale“ stvari. Iz projekcije da je apsolutni favorit i da će gurati pobjedama kroz ovu grupu, Njemačka je došla u situaciju da ima dva poraza iz četiri meča i mora da pobijedi
počeli sa mini-pripremama za posljednja dva meča kvali kacija za Eurobasket,
Od utakmice sa Njemačkom, za Crnu Goru počinje život bez Kendrika Perija, koji je igrama i odnosom ostavio dubok trag u našoj reprezentaciji.
– Neće biti lako zamijeniti ga. U potrazi smo za adekvatnim rješenjem za zamjenu Kendrika Perija. Ima nekoliko opcija, ali ćemo sve vidjeti kad se završi ovaj
Imamo tri dana da spremimo ekipu za utakmicu
sa Njemačkom, koja dolazi u najboljem mogućem sastavu, ne računajući igrače iz NBA lige. Takav je spisak, vidjećemo ko će da dođe
u obje preostale utakmice i zbog šešira na žrijebu. I njima, ali i nama i ostalima, bitno je sa koje ćemo pozicije otići na Evropsko prvenstvo.
DUBLJEVIĆ
OPRAVDANO ODSUTAN
Kao što je Pobjeda najavila, ovu akciju će da preskoči kapiten Bojan Dubljević (Saragosa), kao i novi naturalizovani Amerikanac Čarli Mur, koji je projektovan da naslijedi Kendrika Perija, ali koji je povrijedio koljeno sredinom decembra i neizvjesno je kada će plejmejker španskog Breogana ponovo na teren. Pod znakom pitanja je Igor Drobnjak (SC Derbi), zbog povrede zgloba u polufinalu Kupa Crne Gore. U selekciju se vraća drugi naturalizovani Amerikanac Džona Radebau, bek španske Mursije, član crnogorske reprezentacije od jula 2022. godine, koji je od tada odigrao samo dva zvanična meča, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2023, protiv Francuske i Portugala. Igrao je i na pripremnim utakmicama u avgustu 2022, protiv Holandije i Slovenije, a nakon toga je za Crnu Goru nastupao samo Peri, sve do povlačenja iz reprezentacije, u novembru prošle godine. Radović za ovu akciju računa na 16 igrača, a osim Drobnjaka i Radebaua, pozivu selektora su se odazvali i Nikola Ivanović (Breša), Nemanja Radović (Mursija), Marko Simonović (Bahčešehir), Marko Todorović (Mursija), Petar Popović (FMP), Vladimir
„prozor“. Vjerovatno ćemo morati da za sljedeću akciju nađemo dobro rješenje i pokušamo da nadoknadimo odlazak Kendrika Perija. On je sve godine igrao na visokom nivou, pružao ozbiljne partije, zaključno sa ovom posljednjom protiv Bugarske – rekao je Radović Upitan da li ima šanse da se Peri predomisli i zaigra
na Eurobasketu, selektor je odgovorio:
– Mislim da nema. Kendrik je bio na Evropskom i Svjetskom prvenstvu. Moramo se staviti u njegovu poziciju. Odigrao je dva ciklusa kvalifikacija, mnogo pomogao, bio na dva velika takmičenja… Koliko god da je bio dio svega ovoga, nije rođen ovdje u blizini.
Stvarno bih volio
Crna Gora protiv Njemačke igra u četvrtak u „Mtel dvorani Morača“, a ulaz je slobodan. Selektor Boško Radović priželjkuje punu dvoranu.
Mihailović (Zadar), Dino Radončić (Betis). Andrija Slavković , Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Luka Bogavac, Zoran Nikolić, David Mirković, Emir Hadžibegović (SC Derbi) i Balša Živanović (Podgorica Bemaks). – Bojan Dubljević iz opravdanih porodičnih razloga nije u situaciji da bude sa nama. Nema naturalizovanog igrača, Čarlija Mura, koji se povrijedio. A pod znakom pitanja je još nekoliko igrača, veoma važnih u sistemu koji gradimo već nekoliko godina… Riječ je o povredama, zamoru materijala, hroničnim problemima i tako dalje. Gledaćemo u narednih nekoliko dana da osposobimo to što budemo mogli. Selektor Crne Gore podsjeća da naša selekcija nije prvi put u problemima sa nekompletnim rosterom.
– Imali smo dosta teških situacija, više teških nego lakih. Rijetki su bili momenti kad smo bili kompletni. Igrali smo u raznoraznim kombinovanim sastavima, ali ko god je bio u reprezentaciji, dao je sve od sebe, što se vidi i kroz rezultate koje postižemo posljednjih godina. Možda sam bio skroman i govorio da su to dobri rezultati, a sad kažem da su izvanredni. Vrijeme će pokazati koliko su to bili veliki i značajni rezultati. Imamo sjajnu grupu starijih igrača i mlađih koji se priključuju, znaju se pravila i atmosfera je sjajna. U kakvom god sastavu da budemo, spremićemo se najbolje što možemo i gledaćemo da protiv Njemačke
– Ne mogu, a da ne kažem da u posljednjem meču nije bila puna „Bemaks arena“. Kapacitet dvorane je, mislim, 2.000 mjesta i pročitao sam da je bilo 1.700 ljudi. A ta
u „Morači“ odigramo sjajan meč protiv apsolutno favorizovanog protivnika.
SUPERNAPORNI KUP
Reprezentacija se okupila odmah nakon završetka Kupa Crne Gore, na kojem je šestorica reprezentativaca iz Budućnosti (Jovanović, Slavković) i SC Derbija (Drobnjak, Mirković, Bogavac, Hadžibegović) odigrala tri meča u tri dana. – Igor Drobnjak je povrijedio zglob u supernapornom F8 Kupu, gdje se igraju tri utakmice u tri dana. Ima mnogo takvih turnira po Evropi, ali se igraju u drugačijem sistemu. Pogledajte Španiju ili Francusku, tamo se Kup igra pet dana, a naš supernaporni F8 Kup je ovoga puta ostavio posljedicu, jer Drobnjak ima povredu. Vidjećemo da li se tu išta može napraviti. Pošto je Čarli Mur povrijeđen, ostali smo samo na Nikolu Ivanovića kao prirodnog plejmejkera, ostali igrači su na poziciji „dva“i koji će tokom predstojeća dva meča morati da budu i na lopti ako Igor ne bude mogao da nastupa. Ima problemčića, ali nikad se nijesmo žalili, nema kukanja, uvijek smo se trudili da utakmice igramo na najvećem mogućem nivou, pa ćemo da vidimo šta će da bude.
SMJENA GENERACIJA
Ako sve bude po planu i Crna Gora izbori plasman na Evropsko prvenstvo, to bi trebalo da bude posljednje veliko takmičenje za dosta starijih igrača. Njihova mjesta će zauzeti neki od mladih igrača,
Od oporavka Čarlija Mura će da zavise dalji koraci kada je u pitanju naturalizovani igrač na poziciji plejmejkera.
– Ima nekoliko opcija za naturalizaciju igrača na poziciji plejmejkera, ali kasnije ćemo o tome – istakao je Radović.
utakmica sa Bugarskom je bila jednako bitna kao ova sa Njemačkom. Stvarno bih volio da „Morača“, kao što je bila mnogo puta svih ovih godina, bude puna. Da momci imaju veliku i sjajnu podršku, koja bi nam svima značila –rekao je Radović.
prisutni i u ovoj
ović.
– Dobro je što su mlađi momci „uhvatili“ starije i
da kada su u pitanju obaveze, ponašanje, pristup, sama igra… Nije lako sa 20 godina
da vas pogura, pogleda, nauči, pored, naravno, stručnog štaba. Mnogo znači kad imate Bojana Dubljevića, Nikolu Ivanovića, Vladimira Mihai-
savjete. Učimo mi treneri od igrača, a ne oni između sebe. I Radović najavljuje brzu smjenu generacija.
neke bitne mečeve, a da nemareprezentacija jedna obave-
– Vidjećemo kakav ćemo tada imati kvalitet. Mlađi rastu u svojim klubovima, većina njih ima ozbiljne uloge, ali je za. Naučili smo crnogorsku košarkašku i drugu javnost
jedno Evropsko prvenstvo, bili smo na dva svjetska pr-
vi. Ali o tom-potom, daleko
o Njemačkoj – zaključio je Boško Radović.
Regionalna A 1 vaterpolo liga
PODGORICA – Vaterpolisti Budućnosti upisali su 11. trijumf, šesti u nizu i sa druge pozicije čekaju posljednje dvije utakmice Regionalne A 1 vaterpolo lige. „Plavi“ su sinoć u festivalu go-
Prvi
lova savladali Naisu 18:11 (6:4, 4:2, 4:3, 4:2). Najefikasniji u podgoričkoj ekipi bio je David Stevović sa četiri gola. Trostruki strijelci bili su Petar Brnović, Damjan Vujičić i Matija Brgu-
ljan, po dva puta pogodili su gol Goran Grgurević i Marko Bošković, a u strijelce se upisao Jovan Radulović
Mihajlo Ivanović upisao je 14, a Jakša Milanović jednu odbranu. A. M.
meč polufinala Kupa Crne Gore za odbojkaše
PODGORICA – Odbojkaši
Budućnost voleja napravili su veliki korak ka finalu Kupa Crne Gore – Podgoričani su u Bijelom Polju pobijedili Jedinstvo 3:0 (25:18, 25:10, 25:19) u prvom meču polufinala.
„Plave“ su do pobjede u „Nikoljcu“ vodili Luka Lojić sa 17, Aleksa Nikolić sa 14 i Ivan Zvicer sa devet poena, dok se u domaćem timu istakao kapiten Stefan Bugarin sa 10 poena. Duel Budve i Galeba u petak je završen sa maksimalnom pobjedom Budvana. Revanš mečevi na programu su 26. februara.
U finale će timovi koji u dva polufinalna duela sakupe više bodova (tri boda za pobjede od 3:0 i 3:1, dva boda za pobje-
du od 3:2, a poraženom timu bod). U slučaju istog broja bodova, pobjednika dvomeča odlučiće „zlatni set“. S. J.
PODGORICA – Jadran
M:tel ne samo da je u seriji od 12 pobjeda već igra najbolji vaterpolo u Premijer ligi.
Potvrdio je to pobjedom (13:9) protiv evroligaša Novog Beograda u 15. kolu regionalnog takmičenja, nadigrao imenjaka iz Splita u pretposljednjem kolu (11:5), a prije dva dana bez problema riješio meč kod kuće sa Jugom (12:9).
JADRAN M:TEL
U BALANSU
Vicešampion Crne Gore je lider lige, izvjesno je da će nastupati na završnom turniru, a odličnu formu igrači trenera Vladimira Gojkovića potvrdili su u drugom po kvalitetu evropskom takmičenju plasmanom među osam najboljih. Novljani su u balansu, iskustvo i mladost se dopunjuju, mnogi su već isplivali i na njih A nacionalni tim može da računa. Pokazuju redom karakter u provjerenom sistemu, a psihološka snaga je, možda, i najjače oružje, jer nijesu potonuli nakon poraza od Primorca u finalu Kupa.
– Okrećemo se onome što dolazi. Čeka nas važna utakmica sa Primorcem, a svaka je važna. Radili smo dobro, probaćemo da se oporavimo do te utakmice. Ako hoćemo da budemo na vrhu, moramo da pobijedimo, što je važno i zbog rivaliteta u crnogorskom prvenstvu. Nakon ovog meča, razmišljaćemo o drugim protivnicima –kazao je Gojković. Očigledno je da Jadran zna da
Hiro pobjednik takmičenja u brzom šutiranju trojki na Ol-staru u San Francisku
Meklang preskočio auto, zakucao i ispisao istoriju
PODGORICA – Košarkaš
Orlanda Mek Meklang ispisao je istoriju u San Francisku, jer je postao prvi košarkaš koji je tri puta zaredom pobijedio u takmičenju u zakucavanjima na Ol-staru. Pored Meklanga, samo je Nejt Robinson još tri puta pobjeđivao 2006, a onda 2009. i 2010. godine. Meklang je priredio izvanredan šou, zabilježivši savršene ocjene u sva četiri zakucavanja. Prvo zakucavanje Meklang je izveo preko automobila, dok je ključno, posljednje, napravio preko Evana Moblija, koji je držao loptu iza glave.
Posebno interesantno je bilo to što je Meklang, prije nego što ju je zakucao, loptom dodirnuo obruč i tako oduševio sve. Iza Meklanga, završio je Stefon Kasl iz San Antonija, dok su Matas Buzelis iz Čikaga i Andre Džekson Junior takmičenje završili u prvoj rundi. Košarkaš Majamija Tajler Hiro pobjednik je takmičenja u brzom šutiranju trojki. Nakon što se uz dosta muke provukao do finala, Hiro je bio bolji od Badija Hilda i Darijusa Garlanda. Potpuno je podbacio Demijan Lilard, dvostruki osvajač, koji nije uspio da prođe
ni prvu rundu. Hiro je sa skromnih 19 bodova prošao u finale, da bi u najvažnijim momentima uspio da pogodi dvije zelene lopte, koje vrijede tri boda, te sa konačnih 24 trijumfuje. Učestvovali su još i Džejlen Branson , Kejn Kaningem , Kem Džonson i Norman Pauel
Košarkaši Klivlenda Donovan
Mičel i Evan Mobli su bili najbolji na takmičenju u vještinama. Prvo su savladali košarkaša Atlante, novajliju Zakarija
Rišasera i Aleksa Sara iz Vašingtona, a potom bili bolji od Drejmonda Grina i Mozesa Mudija, koji nastupaju za Golden Stejt Voriorse. Mobli i Mičel su prošli poligon za minut, a predstavnici Voriorsa nijesu uspjeli da ga nadmaše. Takmičenje je obilježila i diskvalifikacija Krisa Pola i Viktora Vembanjame, članova San Antonija zbog kršenja pravila, što se desilo prvi put u istoriji. S. J.
rješava utakmice pod pritiskom. Takva je bila posljednja. – Igrači su imali teret da je važna utakmica, kako bi ostali u vrhu, što je cilj. I moramo da se borimo sa tim i rastemo uz to – jasan je Gojković.
KOTORANI GORE-DOLJE Šampion Crne Gore Primorac od starta sezone je u ritmu toplo-hladno. Od ubjedljivih poraza do drama sa srećnim krajem. Nikako da Kotorani uđu u seriju pobjeda. Istina, osvojili su Kup, stigli su do četvrtfinala Evrokupa, ali su bez pravih odgovora u Premijer ligi. Imaju tim za bolji učinak od trenutnog – šest pobjeda i 10 poraza! Posljednji poraz je bio ubjedljiv u Hrvatskoj od Mladosti – 15:7. Napadački su podbacili, do prvog gola stigli tek u drugom mi-
Održan seniorski Top 12 turnir u stonom tenisu
PODGORICA – Stonoteniser hercegnovskog kluba Boka Boris Đukanović i Anastasija Vujović iz beranskog Budima pobjednici su pozivnog seniorskog Top 12 turnira u Podgorici. Đukanović je dobru formu potvrdio osvajanjem trofeja sa maksimalnim učinkom. U odlučujućem meču za prvo mjesto pobijedio je najmlađeg učesnika turnira, talentovanog Milana Vučetića (STK Novi). Vučetić je imao vođstvo od 2:1, ali je iskusniji Đukanović uspio da napravi preokret i slavi 3:2 u setovima. Drugo mjesto pri-
palo je članu STK Kotor Dušanu Bulatoviću, a treće Milanu Vučetiću. Kod seniorki Anastasija Vujović novim trofejom potvrdila je da je najperspektivnija crnogorska stonoteniserka. Najneizvjesniji meč odigrala je protiv Kristine Šebek iz Budućnosti. Vujović je izgubila prva dva seta, da bi preokretom stigla do pobjede. Drugo mjesto zauzela je Šebek, dok je treće osvojila Mia Živanović iz ulcinjskog Valdanosa. Nagrade najboljima na turniru, koji je odigran u sali podgoričke Osnovne škole „Novka Ubo-
nutu druge četvrtine.
– Loše smo otvorili meč. Preplivali su nas, a primili smo dosta golova iz kontri, što je išlo u njihovu korist. U pozicionom napadu nijesmo uspjeli da riješimo neke situacije, a i bilo je loših pasova. Poraz je bio ubjedljiv, ali idemo dalje – čeka nas teška utakmica u Kotoru protiv Jadrana – kazao je Nikola Brkić Brkić je istakao da će se Pri-
PODGORICA - Liverpul je pobijedio Vulverhempton sa 2:1 i vratio sedam bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Arsenal.
Mečevi poput ovakvih odlučuju šampionsku trku jer su ,,redsi“ imali mnogo problema nakon što su pogocima Luisa Dijasa i Mohameda Salaha imali dva pogotka prednosti na poluvremenu. – Voljeli bismo da dominiramo svih 90 minuta, ali ovo je Premijer liga. Vulverhempton je ekipa uvijek sposobna da vas kazni i stvori opasne situacije. Kunjaje u ovom meču bio njihov najbolji igrač i toga smo morali da budemo svjesni. Nažalost, dao je gol, ali smo ih zadržali na tome – rekao je kapiten Liverpula Virdžil van Dajk – Definitivno im odajem priznanje za način na koji su išli jedan na jedan u većini situacija i kako su pronalazili slobodnog igrača između linija. S druge strane, mi smo u nekim momentima bili traljavi i nijesmo mogli da zadržimo loptu kao što možemo – naveo je Van Dajk. Liverpul je poveo u 15. minutu kada je Luis Dijas grudima zatresao mrežu nakon loše reakcije odbrane gostiju. Na 2:0 povisio je Mohamed Salah u 37. iz jedanaesterca koji je izborio Dijas. Vulvsi su u nastavku pritiska-
PREMIJER (25. KOLO): Dijas i Salah donijeli trijumf lideru
li ,,redse“, ali su postigli samo jedan gol. Efektno je u 67. pogodio Mateuš Kunja Liverpul u narednom kolu gostuje Aston Vili, četiri dana kasnije igraće sa Sitijem u Mančesteru.
U duelu ekipa koje su daleko od očekivanih igara i rezultata ove sezone, Totenhem je kao domaćin pobijedio Mančester junajted sa 1:0. Gol odluke postigao je Džejms Medison u 13. minutu – dvadesetosmogodišnji vezista prikucao je odbitak nakon šuta Bergvala i odbrane Onane Junajted je izgubio čak 12 od prvih 25 utakmica, najviše u elitnom rangu engleskog fudbala od sezone 1973/74. kada je imao 13 u tom periodu prvenstva i na kraju ispao iz lige.
Totenhem je 12. u Premijer ligi, sa bodom više od ,,crvenih đavola“ koji su na 15. mjestu. Ne. K.
R. P.
morac boriti za sredinu tabele.
– Nastavljamo put u Premijer ligi, borićemo se za gornji dio tabele. Naravno, i u Evropi nas čekaju važni mečevi i ne smijemo da padamo. Pokušaćemo da se podignemo psihički i fizički nakon ovog poraza i nastavimo da igramo kao što smo igrali u nekim utakmicama ove sezone – jasan je prvotimac Primorca. A. M.ARKOVIĆ
Evropski tekvondo Gran pri u Tirani
PODGORICA – Takmičar
Tekvondo kluba Ulcinj Enes Dušku osvojio je zlatnu medalju na Evropskom Gran priju u Tirani i obezbijedio plasman na Gran pri Serije 1 u Estoniji.
Za trijumf na turniru u Tira-
ni nagrađen sa 30 bodova za Svjetsku rang-listu, a do trofeja je došao nakon pet pobjeda. Član Ulcinja je, nakon što je bio slobodan na startu, eliminisao predstavnike Francuske, Grčke i Njemačke, dok je u finalu bio bolji od reprezentativca Grčke. Nastup u Estoniji obezbijedi-
Crnogorska atletičarka nastupiće na dvoranskom prvenstvu Grčke
PODGORICA – Crnogorska rekorderka u skoku uvis Marija Vuković nastupiće na dvoranskom prvenstvu Grčke, koje će 22. i 23. februara biti održano u Atini. Biće joj to posljednja prilika da izbori plasman na dvoransko prvenstvo Evrope, koje će od 6. do 9. marta biti održano u holandskom Apeldornu. Vuković je trijumfovala na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu, skokom od 180 centimetara. Na otvaranju sezone, krajem januara,
la je i Amela Nuti, pobjedama protiv takmičarki iz Grčke i Italije.
Manje sreće imala je Sara Kraja, koja je zaustavljena u prvom kolu od predstavnice Velike Britanije, dok Arta Ismailaga zbog zdravstvenih problema nije mogla nastupiti iako je bila prijavljena.
Turnir u Tirani okupio je više od 1.100 takmičara iz 36 država, imao je kvalifikacioni karakter i bio je nivoa E3. R. A.
Karate turnir Serije A u Larnaki
PODGORICA – Tina Vujadinović bez pobjede je završila nastup na turniru Serije A u Larnaki.
Crnogorska karate reprezentativka bila je slobodna na startu takmičenja u kategoriji do 61 kilograma, a u drugom ko-
lu zaustavila je Brazilka Barbara Rodrigez Borba je završena neriješeno 4:4, a presudilo je pravilo prvog osvojenog poena. Brazilka je u nastavku takmičenja ostvarila još dva trijumfa, ali nije uspjela da se domogne finala, čime
preskočila je 190 centimetara i osvojila drugo mjesto na dvoranskom mitingu u Beogradu. Da je na prvenstvu Balkana ostvarila identičan rezultat, gotovo izvjesno već sada bi bila sigurna učesnica prvenstva Evrope u dvorani.
Ipak, Marija Vuković se uspješno vratila na atletsku scenu, nakon višemjesečne pauze zbog povrede, tako da ostaje ozbiljan kandidat da Crnu Goru predstavlja na ovom velikom takmičenju… R. P.
je prethodno u pojedinačnom
i bio
je crnogorskoj takmičarki zatvorila vrata repasaža. Rodrigez se u repasažu domogla borbe za medalju. Bronzanu medalju dan ranije je osvojio muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Koćan i Nikola
Fudbaleri Budućnosti senzacionalno eliminisani od Iskre u četvrtfinalu Kupa
PODGORICA – Ništa od duple krune, raspršen je san Budućnosti da za stogodišnjicu kluba osvoji oba domaća trofeja.
Titula se ne dovodi u pitanje, ali ,,plavi“ su „zaribali“ u Kupu. Ni manje ni više nego protiv Iskre, šestoplasiranog drugoligaša, koji krajem jeseni nije mogao da se skupi, bio je u problemima, štrajkovao zbog neizmirenih zarada...
Utakmica četvrtfinala nije zbog toga ni odigrana prošle polusezone, nego je pomjerena za početak fudbalskog proljeća.
Podgoričani su bili apsolutni favoriti, ali su igrom, a pogotovo krajnjim epilogom – razočarali.
Tim Ivana Brnovića nije uspio da postigne gol u regular-
nom dijelu meča (0:0), a onda je eliminisan nakon penal-ruleta (4:1).
Bolan, šokantan epilog za Budućnost koja je već sada ostavljena bez šanse da odbrani tron masovnijeg takmičenja. – Nismo potcijenili protivnika. Znali smo da je to mladi tim, da momci iz Iskre žele da se nametnu, da imaju odličan motiv protiv nas, što je prirodno. Slabije smo ušli u utakmicu. Nije išlo od početka. Bili smo van svog uobičajenog ritma, izostale su prave prilike da dođemo do vođstva. Napadali smo, ali je to bilo stihijski. Kako je vrijeme odmicalo, ulazili smo u nervozu. Duel je otišao na penale. Protivnik je bio srećniji i spretniji – za Pobjedu kaže Ognjen Gašević, crnogorski A reprezentativac iz redova ,,plavih“.
Nedavno smo imali primjer u Engleskoj gdje je niželigaš Plimut izbacio slavni Liverpul iz Kupa.
I na domaćoj sceni se po ko zna koji put pokazalo da je masovnije takmičenje intrigantno, specifično, nepredvidljivo, sklono iznenađenjima. Budućnost je izašla gotovo sa najjačom postavom, a izgubila je od tima sastavljanog od omladinaca.
Ovo što je priredila Iskra može se nazvati – senzacijom. – Nama igračima je najteže. Željeli smo da damo sve za duplu krunu. Poklekli smo u Kupu. Ne možemo da imamo sezonu kakvu smo planirali uoči 100. rođendana. Svima nam je teško. Ostaje velika žal – ističe lijevi bek, koji nastavlja: – Imali smo dobre pripreme,
Cetinjanin „panenkom“ donio trijumf Karabagu nad Nefčijem
Dodir klase Marka Jankovića u duelu s timom Edvina Kuča
igrali kvalitetno protiv jakih rivala, a sve je izgledalo pozitivno i u generalci sa Otrantom. Ne znam što se desilo na startu proljeća. Podbacili smo. Loš dan. Dešava se i najboljima. To je fudbal. Ne pobjeđuje uvijek bolji. Zato je ovaj sport najljepši, najpopularniji, najviše podložan neočekivanim rezultatima. Nažalost, ovoga puta smo to osjetili na svojoj koži. Moramo da dignemo glavu. Kup smo izgubili, vjerujem da je ovo velika lekcija. Ostaje prvenstvo. Prvi smo ubjedljivo. Nećemo dozvoliti da nas bilo što skrene sa šampionskog puta. Dužni smo titulu klubu, sebi i navijačima u godini posebnog jubileja. Za vikend igramo sa Sutjeskom i uradićemo sve da se u derbiju donekle iskupimo za kiks pro-
tiv Iskre – naglašava Gašević. Proslavio se dojučerašnji kadet, 17-godišnji golman Tomaš Đurović, koji je ,,plavima“ odbranio dva jedanaesterca. Prvo novajliji Nedeljku Piščeviću, a zatim i Gaševiću. – Ne pamtim da sam tako loše šutirao. Zamislio sam da uputim udarac u golmanovu desnu stranu. Uradio sam to slabo, nejako, po zemlji, skoro po sredini. Golman je pročitao moju namjeru i odbranio. Da je ikako moguće, najradije bih izbrisao taj šut iz memorije –kazao je brzonogi defanzivac.
IMAMO KVALITET
Budućnost je u zimskom prelaznom roku ostala bez dva najbolja igrača. Otišli su članovi najboljeg državnog tima – Milan Vukotić u Partizan, a Miloš Brnović u Arsenal iz Tule.
Umjesto njih angažovani su Marko Miličković iz uzbekistanskog Metalurga i već pomenuti Piščević, koji je ljetos igrao protiv Budućnosti u dresu bugarskog CSKA 1948. Gdje je sadašnja ekipa sa kvalitetom u odnosu na jesenas? – Vukotić i Brnović su bili jako važni za nas, ali Miličković i Piščević su, takođe, jako dobri igrači. Vidjelo se to na pripremama. Vjerujem da će obojica potvrditi kvalitet, samo treba sve da se slegne. Radom i trudom dostići ćemo formu od jesenas – zaključio je Gašević. Budućnost je lider Meridianbet 1. CFL sa 12 bodova više od drugoplasiranog Petrovca. ,,Plavi“ u subotu pod Goricom dočekuju Sutjesku u prvom kolu proljećnjeg dijela šampionata. D. KAŽIĆ
PODGORICA – Karabag niko ne može da zaustavi na putu ka 12. tituli u Premijer ligi Azerbejdžana, a do 18. pobjede u 23 kola stigao je majstorijom Marka Jankovića Crnogorski reprezentativac odlučio je meč na gostovanju Nefčiju (1:0) efektno izvedenim jedanaestercem u 87. minutu – dvadesetdevetogodišnji Cetinjanin izveo je ,,panenku“ hladnokrvno ,,bocnuvši“ loptu od koje je golman Rza Džafarov ostao predaleko. U poraženom timu, još jedan naš reprezentativac Edvin Kuč odigrao je prvih 45 minuta, dok je Jankovićev saigrač Marko Vešović meč presjedio na klupi. Jankoviću je ovo prvi pogodak u sezoni.
Karabag je ubjedljivo prvi na tabeli, sa 12 bodova više od Araza. Nefči je šesti, daleko od vodećih timova. Ne. K.
HNL (22. KOLO): Đalovićev tim kao lider čeka derbi
Rijeka je ponovo lider Hrvatske nogometne lige (HNL) – tim crnogorskog
trenera Radomira Đalovića pobijedio je u gostima Osijek sa 2:0 i na tabeli preskočio Hajduk koji je remizirao na terenu Istre 1961 (1:1). Tim sa „Rujevice“ ima bod vi-
še od splitskih ,,bilih“, a četiri od Dinama koji je u 22. kolu bio bolji od Gorice (3:1). Rijeka je povela u 15. minutu kada je Duje Čop postigao prvijenac u novom klubu poslije velike greške defanzivca domaćih koji mu je ,,poklonio“ loptu u šesnaestercu.
Na 0:2 povisio je Niko Janković u 37. minutu, asistent je bio Čop. Rijeku u narednom kolu čeka derbi – kod kuće će 22. februara igrati sa Dinamom.
- Mnogo nam znači ova pobjeda jer nam slijedi baš težak raspored. Idemo utakmicu po utakmicu. Dolazi nam Dinamo, mi smo se vratili na prvo mjesto, što je jako važno. Ne bojim se Dinama i jedino što želim je puna Rujevica – izjavio je Đalović. Ne. K.
Futsaleri Zorana Milaševića u finalu bolji od Studentskog doma
Futsaleri Titograda osvojili su Kup Crne Gore – tim Zorana Milaševića u finalu završnog turnira u ,,Topolici“ pobijedio je Studentski dom (1:0).
Odlučio je pogodak Janka Bulatovića u 16. minutu, dvadesetak sekundi nakon što
,,studenti“ nijesu realizovali kazneni udarac dosuđen zbog šest prekršaja gradskog rivala. Za najboljeg igrača finalnog turnira proglašen je golman Titograda Milun Sekulić, koji je i najbolji golman završnice Kupa, dok je najbolji strijelac njegov klupski drug Janko Bulatović
Pehar kapitenu Titograda Aleksandru Obradoviću uručio je selektor crnogorske futsal reprezentacije Sveto Ljesar Titograd se trofejom Kupa, prvim za ovaj klub poslije 10 godina, približio osvajanju duple krune jer u prvenstvu zauzima čelno mjesto na polovini sezone. Ne. K.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
U to, evo jedno momče i nosi mi depešu od Knjaza Nikole u koju piše mi „Čuo sam da si danas bio boj s Derviš pašom u Maljat pak misliš opet sjutra. Ja ti govorim da se maknete iz Maljta. Ti znaš da je Maljat na sred tog polja kai jedna lađa na sred mora a na vrata samog Spuža. Zato makni vojsku put Martinića.“ Gospodar Knjaz bješe onda na Cetinje. Ovo je bilo oko jednu uru pred ponoći. I tako mi ovo zadade veliku brigu. Mislim što ću, ako ostavimo Maljat, sjutra će Derviš paša izgoret svu ravnicu Bjelopavlićcku a koliko gođe imamo vojske u ravnicu ne smijem puštit vojsku našu. A mi imamo vojske dosta i gore. Ne bi ni smio udarit no bismo bili jači u polje on bio jači poprav toliko baterija i topova i jaka vojska. Te smisli da ga sjutra dočekamo i pobijemo se š njim pak će ni Bog pomoć i Sveti Vasilija Ostroški i sveti stefan Piperski. I ovu depešu ne kažujem nikome ot Knjaza.
Te tako naredi komandirima da s vojskom pođu na svoja opredijeljena mjesta i da ograde jake i dobre šančeve. Do zore da bude sve gotovo. Ovo je bilo oko ponoći. Pođe sva vojska t.j. ovi tri bataliona na svoje mjesto. Bjehu bili oni dan u našu vojsku dva Rusa brata i ja već krenuo da budem kod vojske pa će ni jedan reći stariji brat što bješe: „Gospodine vojvoda, sjutra će biti veliki boj. Ja mislim sjutra, kaže, poginut. No te molim, imam kod mene 60 dukata da ti i’ dam na saranu“. Mene bi malo za čudo, te ja njemu reci: „Gospodine, ja ću sjutra priđe poginut no ti jer tebe nije potreba poginut a mene gospodine jest potreba poginut jer ću ja bit sjutra ovđen đe će se ginut!“ Ali svakojako kaži mu đe će novac predat na sigurno, te ja pođi u zoru na moje opredijeljeno mjesto.
OVO JE 27. SETEMBRA. Osviće. Sve sam pregleda’ jesu li batalioni na svoja mjesta. I, kako se razdani, udari Derviš pašina vojska sa svom silom. I otpoče na batalion Mirka Mujova. I zapucaše iz šanca što bolje mogu. Turska vojska nije imala nikakva zaklona i onako, s velikom pogibijom, dođe do blizu šančeva. Ali naprijed ne moga no ustupi natrag. I tako udari na sredinu na batalion Radoja Ristova i tako idu prsimačke, bez nikakva zaklona, i doše (dođoše) ni, s velikom pogibijom, do blizu šančeva.
Knjaz Nikola piše mi u depeši: „Ja ti govorim da se maknete iz Maljta. Zato makni vojsku put Martinića“. Mislim što ću, ako ostavimo Maljat, sjutra će Derviš paša izgoret svu ravnicu Bjelopavlićcku. Te smisli da ga sjutra dočekamo i pobijemo se š njim. I ovu depešu ne kažujem nikome ot Knjaza
Od velike naše pucnjavine i ognja iz pušaka obrnu vojska turska natrag pa napade na lijevi kraj na komandira Jovicu Radovića tako jako i snažno a gađu nas topovi z grada Spuža, sa Hotskija vrata, sa Stologlava s fortice, iz drugia fortica dvadeset i četiri topa te padahu među nama po dvadeset i četiri granate. Ot velija topova turskija i našija i njihovi’ pušaka da se ništa čut ne mogaše. Vojske crnogorske koje nijesu bile u Maljat njima je mnogo teško bilo gledat što se čini i mislili su e će bit sve rob i grob. Te naredi da se vojska izmiče polako po redu. Kako počesmo da se izmičemo ufati magla prirodna i mi ostavi glavice to jest Maljat, i turska vojska ufati Maljat i misli za nama poljem a dočeka batalion Zagarački, prosu veliki oganj i vojska turska jako se začudi
Kako ču Derviš paša da hoće Crnogorci da razvale Vezirov most „i onda misle da me živoga ufate“, 11. oktombra po noći digni vojsku iz Maljta i ostavi njekoliko šatora kako su na brzu ruku utekli. Vidi se da su bježali ko je bolje moga tek ostaviše više od trideset šatora
oklen ovo bi i više ne smjedoše za nama no i’ opet dočeka batalion Ceklinski koi prosu veliku pucnjavinu. A utoliko batalion Piperski naredi serdar Jole i komandir Mihailo Nišin da udare na Velje brdo sa one strane Spuža a preko Zete te se učini na svaku stranu strašni boj. U ovi boj, kako su kaživali Turci, ostalo je u Maljat mrtvoga Turčina 2000 a ranjenija, kažu, te su ponijeli
samo u Podgoricu – 600. I pogiboše dva paše: Dželadin paša i Avdi paša. Dželadin paša bio je desna ruka Derviš paši. Kaživali su mi, kada su ga pronijeli mrtva u Spuž vidio ga Derviš paša i plaka’ je za njim kao malo dijete. A bojevi se prekidoše izpred podna. Pošto pasasmo preko polja pri Goreviću pozvao sam one tri komandira da i’ pitam koliko kojemu pogibe vojnika ot
ovoga strahovitog boja. Komandir Jovica kaza samo dva a Mirko kaza nijedan da mu nije poginuo. U ovi srednji, pitam, komandira Radoja kolika pogiboše a i ja sam vidio da pogiboše njekizi vojnici. Komandir kaza: pogiboše devet vojnika. Mogu slobodno reći u jednu uru boja hoćah z dobre volje potpisat stotinu da bude mrtvia i hoćaše mi se činjet sasvijem malo. Bješe poginuo komandiru Đoku Pejoviću Ceklinjana u Kukoševinu osam a tako Bog i Sveti Vasilija i Sveti Stefan i sreća Knjaževa te skapula ovu vojsku.
Derviš paša stavi šatore i vojsku u Maljat i vidimo da naprijed ne može. I tu stade njekoliko dana. A mi sprema njega izpod Martinića. U to dođe mi glas da će se predati vojska u Medun te ja na brzu ruku pođi na Medun. Bimbaša i vojska iz Meduna bjehu izišli pred grad na milost i nemilost. Te ja odmah uputi bimbašu i vojsku njegovu u Ćeliju Pipersku kod Gospodina Boža a skini topove i naredi da se preždenu preko Morače u Pipere i naredi da se grad zapali i da se razvali. Šest nizama bjehu bolesni te i’ pošlji u Podgoricu kod vojske turske da i’ kažu kako je bilo. Ja odma pođi u Ćeliju (Pipersku) kod Gospodina Boža te mi tu naredi jednoga Nijemca iz Njemačke su njekolika Rogamjanina iz Pipera i dadni i’ pedeset oka dinamide ako mogaše da lagu-
Jedan Rus mi reče: „Gospodine vojvoda, sjutra će biti veliki boj. Ja mislim sjutra poginut. No te molim, imam kod mene 60 dukata da ti i‘ dam na saranu“. Mene bi malo za čudo, te ja njemu reci: „Gospodine, ja ću sjutra priđe poginut no ti jer tebe nije potreba poginut a mene gospodine jest“
maju Vezirov most. I tako ovizi poše (pođoše). Primakoše se ali je teško zakopat u most dinamidu jer su dvije kule na dva kraja od mosta pune nizama koi čuvaju most. I tako oni stavi dinamidu u jedno pomanje okno ali onako otvoreno i stavi miću i pobjezi. I zapali se dinamida i strahoviti potres bi na četiri sahata puta ču se jako. Kako ču Derviš paša da hoće Crnogorci da razvale Vezirov most „i onda misle da me živoga ufate“, 11. oktombra po noći digni vojsku iz Maljta i ostavi njekoliko šatora kako su na brzu ruku utekli u Spuž a tu istu noć uteci Derviš paša i on po noći u Podgoricu. A šatore uzmi vojnici naši a tako i drugoga posuđa našli mnogo. Vidi se da su bježali ko je bolje moga tek ostaviše više od trideset šatora. Iza ovoga bježanja Derviš paše stane njekoliko dana i namjeravamo napadat Podgoricu i primicat se istoj. Utoliko dođe primirje Knjazu Nikoli od Cara ruskoga. I tako Gospodar Knjaz javi Gospodinu Božu da se zasad prekine ratovanje... (Prim. priređivača: Krajem aprila 1877. godine Rusija je objavila rat Osmanskom carstvu, što je knjaz Nikola shvatio kao dobru priliku za nastavak ratnih djejstava protiv osmanskih snaga. Ratne operacije su nastavljene u maju 1877. odine - Istorijski leksikon Crne Gore, Daily pres, 2006, 464). Primirje već izide. Hoće opet rat nanovo. Knjaz Nikola dade zapovijed da vojvoda Božo pođe na Novo Selo pod Zagarač da brani desnu stranu ot Zete. A mene dadni naredbu da stoim u Martiniće da branim lijevu stranu Zete. Ali Said paša i bio je Afiz paša – kaživahu da je bilo svega šest paša i prikupljahu veliku vojsku u Spuž. Vidimo sve lijepo spremahu se ubrzo da nam udare. Te uveče pozovi komandire Mihaila Nišina, Jovicu Radovića i Mirka Mujova. I dogovori se da napuštimo Donje Selo i vojsku našu da ukrijemo povr’ Gorevića i da se ne vidi barjaka niđe. I doklen gođ Turci do nas ne dođu da i’ nipošto ne napanemo. I ovo strogo naredi i đe đe koi batalion zapanut. „Ali svakojako noćas da kažete svoj vojski ovu naredbu jer se počisto nadam e ćemo i’ razbit i posjeć ma ovako ako učinite“. Nama je straža na Visočicu. I njima je naređeno kako vojska turska krene na Martiniće oni da odma bježe put Martinića, da ostave Visočicu. (Nastavlja se)
Iz istorije crnogorske diplomatije
,,Crna Gora je sinonim gorde i asketske ljepote; među njenim planinama, gromadnim i golim, na čijim vrhovima se gnijezde orlovi i sokolovi, živi ratoboran i istovremeno prijatan narod, koji zna da sjedini beskrajnu prefinjenost osjećanja sa urođenom ljubavlju prema oružju, što treperi u njihovim nadahnutim narodnim pjesmama, čiji stihovi odjekuju iz grla lijepih i krepkih žena koje, ponosne na nezavisnost svoje zemlje, idu u rat, kako kaže pjesma: sa handžarom u jednoj ruci, puškom u drugoj, djetetom na grudima, a mecima u kecelji.“ Poetični zapisi iz Mletaka o magičnoj Crnoj Gori, uzvišenom gorskom duhu silnih vitezova i dičnih plemkinja, izviru iz vrijedne knjige ,,Crna Gora iz izvještaja Mletačkih providura 1687-1735.“
Bogatstvo duždevih palata i raskoš drevne Mletačke Republike, đe huči slava skromnog Paštrovića, hrabrog Kanjoša Macedonovića, daruje plašt civilizacijske elite i prefinjenosti Crnoj Gori. Veličanstvena tipografija Oktoiha, s mitskog Oboda, daruje kuriozitet i slatki oreol prestiža, jer umijeće štamparstva tek docnije ozari prijestonice elitne naučne misli Oksford i Kembridž, gizdavi Carigrad i Moskvu. Šarmantne su mletačke sentence o Crnogorcima: ,,Ne-
Izuzetna gura Evgenija Popovića, rođenog van matice, isklesana daleko od zavičaja, protkana nim primjesama evropejstva i vizionarstva iz velikog svijeta, dominantno je isijavala plam patriotizma i čežnje za Crnom Gorom
prekidni odnosi između Crne Gore i Venecije ne datiraju odnedavno: još je od drevnih vremena Venecija tu nalazila podršku, sklapajući česte saveze u neprestanoj i okrutnoj borbi protiv Turaka. Crna Gora je bila, moglo bi se reći, bedem Republike. Takva bliskost, bilo iz političkih ili ekonomskih razloga, izazivala je izlive takvih simpatija između tih naroda i Venecije da su neki crnogorski kneževi, prekaljeni poput čelika, hrabi kao lavovi, nježno podlegali čarima ljubavnih riječi sa usana ljubaznih venecijanskih žena pa su one napuštale venecijanske kanale da bi unijele na crnogorski dvor miris nježnosti i dražesnosti, kao neki blagi odsjaj rodnih krajeva.“ Atistokratsku eleganciju dinastije Crnojevića uljepšava romantični susret u Veneciji i brak gospodara Đurađa i Venecijanke plemenitog roda Lizbet Erico Draž pismenosti i književnosti, čari štamparstva, ubojitost slova slobode na ponosnom Cetinju, nakon pohara Osmanlija, obnavlja ,,ponosni dužd gorske Venecije“ Petar II Petrović Njegoš, dok umne misli ,,Gorskog vijenca“ kazuju da je vojvoda Draško ,,u Mletke hodio“. Crnogorske zastave vijore se zanosno krajem XIX i početkom XX vijeka na Apeninskom poluostrvu, đe kultura i umjetnost, s lepršavim pečatom humanizma i renesanse, svakako i baroka, daruju čarobni sjaj. Divna lepeza crnogorskih počasnih konzula od Trsta, Venecije, Milana, Torina, Đenove, širila se do Napulja, Brindizija, Barija, užarenog Mediterana na Siciliji, u Kataniji.
upijano u Gracu, Pizi, Padovi, Bolonji, ugodan život u Italiji, banketi i diplomatski soarei, nijesu zamaglili ljubav prema Crnoj Gori otmjenog diplomate, ministra inostranih djela, imućnog Evgenija Popovića. Advokat i publicista, dugogodišnji novinar i urednik lista „Il diritto“, dopisnik više listova. Blizak prijatelj Đuzepea Garibaldija, vojskovođe i ujedinitelja Italije. Mistika i civilizacijska moć
vijest o odlikovanju Vas i Vašijeh drugova od strane njegovog veličanstva kralja Italije, kao i davanje agremana od strane Vlade Sjedinjenih Američkih Država mojem prvom izvanrednom poslaniku i opunomoćenom ministru u Vašingtonu… Ujedno ovo je i priznanje Vama i Vašim drugovima za Vaš patriotski rad na dobro naše mile Crne Gore i čitavoga jugoslovenskog plemena.“
Piše: Džavid KAHARI, finansijski analitičar Pismo iz Njujorka
Treba mi nekih dva sata vožnje da stignem do malog mjesta, Grinvil, sjeverno od Njujorka, udaljenog nekih 150 km. Krenuo sam veoma rano, u subotu ujutro, negdje oko pet i po. Uz pjesmu „Još ne sviće rujna zora“ u izvođenju Ismeta Krcića. Prelazeći preko mosta koji dijeli Stejt Ajland i državu Nju Džerzi, pa sjeverno do mog odredišta. Što bi se reklo - u cik zore. U rane sate manje je vozila u saobraćaju, a ja, uz Ismeta, vozim nekih 15 milja preko dozvoljene brzine. Na retrovizoru vidim rotaciona svjetla policijskog auta. Najavljuju, umjesto zore, da se zaustavim. Usporavam, dajem signal i zaustavljam se pošto sam izašao sa mosta. Prilazi mi policajac, otvaram prozor. Kaže mi onako ironično: - Dobro jutro, gdje ste krenuli ovako ubrzano?
- Za Grinvil, odgovorih, pripremajući da mu predam vozačku dozvolu i registraciju.
- Kojim povodom prije zore?
- Da kupim teleće meso, odgovorih onako iz cuga i naivno.
- Teleće meso, upitno reče policajac, začuđen, ili iznenađen moimj odgovorom.
- Zaista je malo duža priča za objašnjavanje zašto i kako.
- Slušajte gospodine, nemam vremena ovako rano da slušam duge priče, no da vam povjerujem u tu dugu priču, pa polako nastavite i pripazite na ograničenja brzine, a nadam se da će ta teletina vrijedjeti truda i tako dalekog puta. Sretan Vam put.
- Hvala Vam, gospodine, uz zadovoljstvo i sreću da mojem telećem mesu nijesam dodao još nekoliko stotina dolara nepotrebnih troškova…
RUKE KOJE LIJEČE
Draž pismenosti i književnosti, čari štamparstva, ubojitost slova slobode na ponosnom Cetinju, nakon pohara Osmanlija, obnavlja ,,ponosni dužd gorske Venecije“ Petar II Petrović Njegoš, dok umne misli ,,Gorskog vijenca“ kazuju da je vojvoda Draško ,,u Mletke hodio“
Lojalnost domovini naročito je cvjetala najfinijim mirisima rodoljublja kod crnogorskog generalnog konzula u Rimu. Školovanje u Trstu sa princom Nikolom Petrovićem Njegošem, zavidno obrazovanje iz prava i političkih nauka
Uvažavanje
Rima godila je njegovoj prefinjenoj ličnosti. Patriotske misli rojile su se ispod njegovog elegantnog cilindra, s pažnjom osluškivane i uvažavane u uticajnim krugovima grada na Tibru. Vila ,,Crna Gora“, Neji kod Pariza. Kralj i gospodar Crne Gore Nikola Petrović 24. jula 1918. piše predsjedniku crnogorske vlade Evgeniju Popoviću: ,,Sa zadovoljstvom sam saznao da ste odlikovani od njegova veličanstva kralja engleskog i cara Indije. Ne manje zadovoljstvo učinila mi je
Ministar inostranih djela, vojvoda Gavro Vuković kazuje o svom kolegi Evgeniju Popoviću: ,,Evgenije, kao veoma uman i kao današnji stanovnik Rima, bijaše versiran u svima potankostima što se u dvoru, u kamarima, u diplomaciji i žurnalistici zbiva i radi. On imaše široko poznanstvo i uvaženje u svijema krugovima rimskog društva kao stari garibaldinac i publicist“.
Izuzetna figura Evgenija Popovića, rođenog van matice, isklesana daleko od zavičaja, protkana finim primjesama evropejstva i vizionarstva iz velikog svijeta, dominantno je isijavala plam patriotizma i čežnje za Crnom Gorom, a koncem Prvog svjetskog rata postaje meta bolnih, opasnih strelica tajanstvenih masonskih udruženja.
Sjaj dragocjenog ordena Britanske imperije, odlikovanja velikih sila, nijesu ublažile damar za voljenom postojbinom.
Okrutnim brisanjem suvereniteta i časnog imena Crne Gore sa zemljopisa Evrope, arhiviran je angažman generalnog konzula, ministra inostranih djela, državnika, odvažnog diplomate od stila Evgenija Popovića, odanog, vatrenog crnogorskoga, srca prijestolu i otadžbini.
(Autor je crnogorski diplomata)
- Vidjela sam tetu Desu, pa mi kaže da moraš da popiješ čaj. E, tada ga nijesam mogao odbiti!
Uz tetu Desu mnoge su medicinske sestre, sa ne manje zasluge, zabilježile to vrijeme svojom ljubaznošću, profesionalnim i nadasve ljudskim odnosom, prema ulcinjskoj djeci i građanima Ulcinja. Medicinske sestre, kao što su bile Bose, Marija, Sabahete - Hete, Almadija … i mnoge, mnoge druge ostavile su dubok trag u našim sjećanjima i oblikovale naša shvatanja zajedničkog života. Medicinske sestre ulcinjske ambulante nijesu prezale od isticanje crvene zastave, slavile su državne praznike, vjernicima čestitale vjerske, obraćale se jezikom Crnogoraca, Albanaca i mijenjale dijalekat, ako bi bilo potrebno. Za njih su sva ulcinjska djeca bila njihova djeca. Njihov odnos ili njihove medicinske usluge bila bi nam najbolja medicina. Njihova je pažnja liječila, a njihova ljubav, kao i vakcine, štitila je od dječjih bolesti. Medicinske sestre ulcinjskog doma zdravlja bezrezervno nose zvanje heroina našeg vremena. Te iste medicinske sestre su nas ispraćale u prve razrede pečatima vakcina na ramenima, a imale bi običaj da nas poljube, ili blago ugrizu ramena i pokažu koliko će nas boljeti ta ista vakcina, kada bi nam ih davale.
SUNCE SA OČIMA Tako bi tu radosnu djecu medicinske sestre, sa pečatima heroina ulcinjske ambulante, predavale učiteljicama te generacije na dalju pažnju i vaspitanje. Posjećivale bi nas
Naravno, ovo nije priča o telećem mesu i mojim američkim putešestvijama. Ovo je priča o ulcinjskoj ženi, zanemarenom heroju našeg vremena, heroini koja je sačuvala vrijednosti zajedničkog življenja i zajednički vaspitavala mnoge generacije višenacionalne i multivjerske sredine. Heroina, kojoj društvo nije podizalo biste ili natpise na pločama ispred ulaza u državne institucije. Heroina, po kojoj društvo nije davalo nazive ulicama, školama, bibliotekama ili domovima zdravlja. Heroina koja bi odslušala priče onih koji su donosili odluke, a pažnju bi poklonila vaspitanju svoje, komšijske i školske djece i učila ih kako živjeti i dijeliti tradicionalni ulcinjski način zajedničkog života. Doktor bi me pregledao onako očima, malo prstima oko vrata i stavio slušalice na prsa u ondašnjoj malo ambulanti, a medicinska sestra, ili, kako smo je svi zvali teta Desa, obavila bi sve ostalo. Nastavila bi temeljni pregled djeteta, postavila na vagu, izmjerila visinu, poigrala se ručicama, i naravno poljubila bi svako dijete. Savjetovala bi majke kako sa djetetom, o dječjoj ishrani, kako izbjegavati teške kućne poslove poslije porođaja, a po potrebi bi čak i o svom trošku kupovala ženske potrepštine za mnoge ulcinjske žene. Desa je bila jedna od najomiljenijih osoba, koja je mnogima u mojoj generaciji, činila posjetu ambulanti bezbolnom. Sve ostale Dese su imale prezime, čak i moja strina, a ona je bila jedina teta Desa. Prošlo je više od pola vijeka, a i dalje pamtim taj najbjelji bijeli mantil, tu ljubav, to uvijek nasmijano lice, njene poljupce u obraze ili one koje bi nam rukom slala, kada bi bila udaljena od nas. Obraćala bi se na crnogorskom, ili na albanskom, a mnogo puta izmiješano, davala nam novac u ambulanti, kada bismo bili bolesni za Bajram, ili crvena jaja za uskršnje praznike. Mrzio sam čaj, ne bih ga nikako popio ni onda kada bih bio bolestan. Jedino sam ga pio kada bi majka dolazila sa pijace.
Ulcinjska je žena tiho i uz lagane pokrete, bez mnogo riječi, radila, pomagala, poklanjala ljubav, vaspitavala, vodila porodicu, kuvala tradicionalna jela, poštovala vrijeme i vjerovala u budućnost. Ulcinjska je žena imala vremena za porodicu i za rad u domu zdravlja, u školi, ili hotelskom, građevinskom, trgovačkom, agropogonu, solani, u opštini, sudu i miliciji, i na svakom mjestu isticala tu skladnost potrebnu za suživot i prenosila to isto na mnoge generacije
u školi, onim godišnjim sistematskim zdravstvenim pregledima, a mi bismo se utrkivali ko će ih najprije zagrliti. Naše učiteljice bi nas učile uspravnim i pravim linijama, krugovima, tačkicama, malim i velikim slovima. Onom suncu sa očima i osmijehom sa dugim kracima. Čitanju, sabiranju, oduzimanju i tablici množenja i dijeljenja. Pamtili smo i recitovali zajedno pjesmice, a onda ih pjevali hodajući kroz grad u šetnji, i u posjeti tadašnjim voćnjacima, maslinjacima, borovoj šumi ili meteorološkoj stanici. Nezaboravne su učiteljice osnovnih škola, heroine našeg vremena. Prvo moja učiteljica Aleksandra Beba Rolović, Bađa, Radojka, Borka, Olga, Sadije, Magdalena, Merveta, Sanija, Nada, Radmila i mnoge čija će pažnja, ljubav prema đacima i napori u vaspitavanju i obrazovanju ostati neizbrisivi u našim sjećanjima. Učiteljice, nastavnice i ostale radnice ulcinjskog obrazovanja stoje na tom istom podijumu ulcinjskih heroina tog vremena.
Poslije dnevnih školskih obaveza, učiteljice bi svoj obrazovni sistem prepuštale ulcinjskim majkama, tetkama, majčinim
majkama, ili čak i onoj najstarijoj generaciji majki. Naše su majke, nijhove majke i bake održale kulturu, jezik, tradiciju, nacionalne i vjerske praznike i uz poštovanje komšijskih običaja, obilježile vrijeme, vrijeme zajedničkog življenja i poštovanja.
Tava zajednišT va Sjećam se da sam kao dijete najradije odlazio subotom kod majčine babe. Još osjećam ukus one ulcinjske tave, kuvane teletine, zatim pečene u tavi sa malo oriza i sve to preliveno umućenim jajima i kiselim mlijekom. Tako zapečeno, do one tamnezlatne boje, gdje bi zapečena površina jaja i mlijeka napravila koricu na mesu i onako zajedno uz miris koji se ne može opisati jeli zadivljeni bojom, ukusom i mekoćom mesa.
Majčina baba je imala veliki uticaj u prenošenju tradicije na svoje unuke, sjećam se da bi majka za vrijeme Ramazana pravila jela koja je naučila od svoje babe. Pričala bi nam priče, koje je slušala od nje i svaka od tih priča imala je životne poruke međusobnog pomaganja žena ulcinjskog življenja, Muslimanki, pravoslavnih i žena katoličke vjere.
Crnogorke i Albanke bi dolazile kod nje, zajednički šile i pravile prćije za kćerke ili unuke. Vezle bi onim złatnim nitima prsluke na crnogorskim, albanskim, ili šestanskim i malisorskim nošnjama, i uz svaki kupljeni ili doneseni materijal ulcinjskih pomoraca čuvale u onim djevojačkim ormarima za prćiju ili buduća pokoljenja. Godinama bi to radile, vezle na đerđefu ili ručno heklale prostirke. Čuvale bi te majke svaki malo ljepši peškir za darove, ili za svatove, kada bi se dolazilo po mladu. Učile bi te žene, komšinice, uz kafu, jedne od drugih crnogorski ili albanski jezik, davale jedna drugoj recepte nacionalnih jela, ili dijelile međusobne obaveze. Komšinica Danica bi pravila džempere, a ponajviše one vunene prsluke za djecu kako bi nas zimi štitile od prehlade i vunene čarape, svakako dobrodošle uz one gumene čizme. Majka bi heklala i pravila stoljnjak za Daničin sto, ili one heklice koje bi ukrašavale kućni namještaj, električni šporet ili televizor. Znale bi te žene sačuvati obraz komšijskim porodicama, jela bi se skidala sa još toplog šporeta kada bi neočekivani gosti dolazili, ili preko kuhinjskih
provod i obratila se nama sa muslimanskim imenima da se ne ustručavamo i da sve možemo jesti, jer ništa nije pravljeno na mast. Koliko je samo ta mala pažnja mnogo govorila o poštovanju i uvažavanju različitosti.
Ulcinjske su žene uvijek znale da i sa najmanjom pažnjom doprinesu skladnosti života i tom tradicionalnom zajedničkom životu, zanemarujući surovo gledanje života od strane onih koji su umnogome donosili odluke.
Zato ulcinskoj ženi, majci i babi pripada to isto zvanje heroine ulcinjskog življenja.
Teško je spominjati svoju majku, babu ili još starije iz svoje porodice a ne sjetiti se tete Dese, učiteljice Bebe, Danice, Draganove babe, i mnogih u tom našem zajedničkom okruženju. Teško je ne sjetiti se svih tih žena, njihove ljubavi i pažnje koje su vaspitavale generacije ulcinjske djece i učile ih poštovanju, prenosile tradicionalni način življenja na mnoge buduće generacije. podrška
Kako su samo crnogorske majke podržavale i na svaki način hrabrile svoje kćerke da raskinu sa shvatanjima onih koji su odlučivali i nastave svoje školovanje na fakultetima širom zemlje. Te bi crnogorske majke govorile i davale podstrek albanskim majkama da to isto urade za svoje kćerke. Mnoge su generacije, uz podršku i insistiranje ulcinjskih majki, danas profesorice, sudije, arhitekte, pravnice, ljekarke, ekonomistkinje, medicinske sestre i učiteljice.
unosili palete pakovanja u hladnjače za transport.
- Izvinite, čuo sam da se ovdje može naći najbolja teletina.
- Da gospodine, ukoliko ste zainteresovani da otvorite račun, s druge strane su kancelarije, a moraćete sačekati do osam.
- Ne, ja bih samo da kupim nekoliko kila teletine, nemam biznis.
- Nažalost gospodine, ovdje nema maloprodaje.
- Je li moguće vidjeti i popričati sa gazdom ili šefom?
- Sačekajte malo. Dolazi čovjek, predstavlja se, vlasnik klaonice i vidje čovjek da nijesam sav pri sebi, pa mi dozvoli da mu objasnim povod mog dolaska i zahtjev da kupim teletinu. Ispričah mu kako je moje majke baba pravila jelo, kako se jelo zove i da je moja kćerka odlučila da to isto jelo spremi, a ja sam joj obećao da ću joj donijeti najbolju teletinu koja se može naći ovdje u blizini Njujorka, i zato sam ja ovdje pored njega jutros.
- Izvolite, uđite sa mnom. Zatim gazda pozva jednog od radnika - reče mu da skine sa obješenog teleta pola od gornjeg dijela telećih kremenadli i da ne skida biftek. Uze gazda taj dobar komad mesa, izvadi nož i sataru, napravi rez i svaki kotlet satarom dosječe. Zapakova u mesarski papir, pa u kesu i pruži mi teletinu. - Što je sada moj udio za ovo predivno meso?
prozora dodavale kafu, šećer, koju kutiju keksa ili tanjir domaćih kolača. Za vrijeme posta, za Ramazan, majka bi postila, pravila bi iftar i često bi dio spremljenog po nekom od nas djece slala komšinici Danici da proba. Čim bi se završio iftar, eto ti Danice sa tanjirom kolača da se zasladimo poslije iftara, a ona i majka da popiju propuštenu jutarnju kafu.
Za Bajram, pošto smo obukli ono najnovije, prvo kod Danice da joj čestitamo Bajram, pa kod moje strine Dese, pa redom. Danica bi uvijek spremala sitniš, kupovala bombone i pravila kolače da bi se svako komšijsko dijete osjećalo dobrodošlo. Majka bi farbala jaja za Uskrs, onako sa listovima crnog luka, da se nijedno komšijsko dijete ne bi osjećalo izdvojeno.
Koliko smo samo pažnje i prije svega ljubavi uživali kod majki naših školskih drugova, njihovih baba, tetki ili strina. Sjećam se proslava rođendana školskih drugova, djece crnogorske ili albanske pripadnosti. Djece odrasle uz tradicije muslimanskog, pravoslavnog ili katoličkog življenja. Sjećam se Draganove babe koja bi nas sve poljubila, poželjela dobar
Ulcinjska je žena tiho i uz lagane pokrete, bez mnogo riječi, radila, pomagala, poklanjala ljubav, vaspitavala, vodila porodicu, kuvala tradicionalna jela, poštovala vrijeme i vjerovala u budućnost. Ulcinjska je žena imala vremena za porodicu i za rad u domu zdravlja, u školi, ili hotelskom, građevinskom, trgovačkom, agropogonu, solani, u opštini, sudu i miliciji, i na svakom mjestu isticala tu skladnost potrebnu za suživot i prenosile to isto na mnoge generacije. Danas ulcinjske žene nastavljaju tradiciju, prenose to zajedništvo na svoje kćerke i djecu, zajednički, bez nacionalnog predznaka, rade, dijele recepte uz kafu i iznose ta tradicionalna jela na društvene mreže.
...Pošto sam svojoj kćerki, ovdje u Njujorku ispričao priču, kako je moje majke baba pravila ulcinjsku tavu i kako sam do sada bezbroj puta jeo tavu koju su pravile mnoge žene u našem okruženju, ali još nijedna nalik onoj pravoj, ona je riješila da pokuša i pripremi to isto jelo na osnovu moje priče.
Za dobro tavu je veoma važno koristiti dobro teleće meso i veliku ljubav osobe koja je sprema. U subotu idem za Grinvil, čuo sam za klaonicu, koja samo prodaje domaću, prirodno hranjenu telad i pakuje teleće meso za najbolje njujorške restorane. Stigao sam nešto poslije sedam i trideset do te mesare, gdje su radnici i viljuškari naveliko
- Ne prodajemo ovdje na malo. Uzmite meso, a ja od Vas samo tražim da mi pošaljete fotografiju i detaljan recept kada to jelo bude spremila Vaša kćerka. Sve najbolje i nemojte žuriti, vodite računa o brzini, ovdje policajci ne opraštaju. Izvlači kćerka iz tople rerne glinenu tavu, zapečenu iznutra mješavinom jaja i kiselog mlijeka. Odslikavaju se komadi teletine i nevjerovatan, očaravajući miris jela je ispunio prostor kuhinje i trpezarije. Uzimam servirnom kašikom, strahujući da što ne pokvarim, taj zapečeni oriz i te zlatne boje zapečeno teleće meso, serviram svima na tanjire, sjedim, jedem i uživam, pokušavajući da ni trunku mesa ne ostavim na koski. Odjednom se suze polako slijevaju niz moje obraze. Umjesto da ih, po prirodi, rukom obrišem, dozvoljavam im da se slivaju i kvase lice. Nijemi pogledi svih za trpezom upereni na moje suze, kćerka ustaje, zagrli me, rukavom svoje bluze obrisa suze i pita zbog čega. - Prvo od sreće i uživanja što je ova tava tako dobro napravljena, kao što ju je i moje majke baba pravila i što do sada nijedna nije bila slična njenoj tavi. Pravila je tu tavu i moja majka i tvoja majka, ali ni blizu tave koju si ti danas spremila. Drugo, iz ponosa da se taj dio te tradicije ulcinjske žene nastavlja i ovdje u Americi, a ti si danas potvrdila da i ti pripadaš tom društvu ulcinjskih heroina. Ulcinjska žena, ona u Domu zdravlja, u ulcinjskim školama, na svakom poslu i u svim domaćinstvima iz punih usta i uz suze niz obraze, nosi naziv heroine našeg i sadašnjeg vremena.
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
(3 slike)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
саучешће у капели од 12 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.
Dana 16. februara 2025. godine poslije kraće bolesti napustila nas je naša voljena
OLGA pok. Radojice LASICA rođena JOVETIĆ
Po želji pokojnice sahrana se obavila u krugu najuže porodice.
OŽALOŠĆENI: sinovi DRAGAN i BRANISLAV - PAJO i šćer NADA sa porodicama
Dana 15. februara 2025. preminuo je u 94. godini naš voljeni
Saučešće će se primati 16. februara od 9 do 16 časova i 17. februara od 9 do 12 časova na gradskom groblju Čepurci, kada krećemo za selo Brskut, gdje će se i obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga DESANKA, sin RADOŠ, kćeri RADMILA, SMILJA i RANKA, snahe JELISAVKA, ŽANKA, MARINA i IVANA, bratanične RAJKA i MIRA, unučad, praunučad, sestrići, sestrične i ostala rodbina GARIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 15. februara 2025. godine prestalo da kuca plemenito srce našeg dragog
RANKO - ŽELJO Stojanov UKŠANOVIĆ 1967–2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 16. februara od 10 do 16 časova i 17. februara od 9 do 12 časova, kada krećemo za selo Boljevići – Crmnica, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
braća RADOVAN i RADMILO - MIKI, snahe OLIVERA i SLAĐANA, bratanić MILOŠ, bratanične MARTINA, JOVANA i JANA, stričevi, ujaci, tetke sa porodicama i ostala porodica UKŠANOVIĆ i TUFEKDŽIĆ
MILENA Mališe RADOVIĆ rođena STEVOVIĆ
Tvoj prerani odlazak ostavlja nam veliki bol i tugu.
Teško je prihvatiti da te više nema među nama.
Hvala ti za svu pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Neka te anđeli čuvaju a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoja strina DUŠKA, braća PAVLE, RANKO i RATKO, snahe IVANA i IRENA sa djecom
Opraštamo se od naše voljene sestre
Zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru. DEJO, RAŠO i DIJANA sa porodicama 941
Draga
Posljednji pozdrav dragoj
903
MILENI
Počivaj u miru dobra dušo.
Porodica RAŠKOVIĆ
MILENA
Bolovala si moje bolove, napatila svoju dušu. Sad ću ja bolovati svoj bol i tvoj nestanak. Tvoj MALIŠA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Posljednji pozdrav
MILENI RADOVIĆ
Draga Milena, napustila si nas prerano i tiho, onako kako si i živjela. Bila si koleginica sa kojom je bilo lijepo i lako sarađivati. Tvoja posvećenost, mudrost, skromnost i vedrina ostavili su neizbrisiv trag u mnogim generacijama koje si izvela. Opraštamo se od tebe sa tugom i poštovanjem. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
KOLEKTIV JU OŠ „RATKO ŽARIĆ“
902
MILENI RADOVIĆ
Porodica MIKOVIĆ
Tužan je ovaj neočekivani posljednji pozdrav. Ostavila si za sobom neizbrisiv trag poštovane i voljene koleginice. Hvala ti za sve trenutke koje smo zajedno proveli.
VESNA, RADA, BRANKA i ŽANA
913
Posljednji pozdrav dragoj
Počivaj u miru dobra i plemenita dušo.
Posljednji pozdrav našoj
Poneđeljak, 17. februar 2025.
RATKI ŠUNDIĆ
Hvala ti za iskrenu ljubav i pažnju koju si nam pružala . Sa tugom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava LAZO, SAŠA, SANJA, TEA i BOBAN DŽAKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
RATKI ŠUNDIĆ
Draga Raje, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava!
Odmori, idi u zagrljaj naših milih a ima ih dosta Poljubi ih i za mene. Počivaj u miru Tvoji VANJA, VESO, MIHAILO i MLADEN 907
Slava ti i vječno hvala!
Posljednji pozdrav dragoj strini
Hvala ti na svemu što si učinila za mene.
CONKI
IVAN BOBIČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj i dobroj komšinici
Brat JOVO PETRIČEVIĆ sa porodicom 901
Mila moja, druga majko, sestro, rođeno moje
RATKA ŠUNDIĆ
Posljednji tužni pozdrav dragoj kumi
ĐOLE, TANJA, NIKOLA i UROŠ
Komšije SIMONOVIĆI I MIRKOVIĆI
Dragoj kumi
CONKI
Tvoj osmijeh i tvoja vedrina živjeće vječno u Ivani i Danilu
SONJA sa porodicom
RATKI Šćepanovoj ŠUNDIĆ
Draga Rajo, prerano si nas napustila. Svakome si dobro činila. Odmori svoju napaćenu dušu pored svoje đece. Porodici najiskrenije saučešće. Žali te VUKA GARDAŠEVIĆ 921
Draga naša
Neka tvoja dobra i napaćena duša počiva u vječnom miru.
Tvoji kumovi: MUJO, VERICA, BOJANA i MILOŠ GARDAŠEVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
Draga Raje, zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru sa svima dragima, koji će te primiti u zagrljaj gore na nebesima.
Brat MILADIN PETRIČEVIĆ sa porodicom 935
926
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
ŠUNDIĆ
Hvala ti na pažnji koju si nam poklanjala.
Voljenoj prijateljici
Uvijek u srcu i sjećanjima
CELA, MITAR i DRAGUTIN MIRKOVIĆ
934
Posljednji pozdrav dragoj kumi
Počivaj u miru, plemenita dušo.
Porodica ČAVIĆ
Dragi ujače
GIGA sa porodicom
NOVAK ŠAPURIĆ
Putuj s anđelima, po dobru ćemo te pamtiti, od zaborava čuvati i sa ponosom pominjati.
GORAN KNEŽEVIĆ sa porodicom
17. februar 2025.
Posljednji pozdrav voljenom sinovcu, bratu, i stricu našem
RANKO – ŽELJO StojanovUKŠANOVIĆ
Hvala ti za najljepše uspomene. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Stric BRANKO i brat TOMISLAV UKŠANOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenom stricu
Hvala ti za beskrajnu ljubav, nježnost i dobrotu. Carstvo ti nebesko.
Posljednji pozdrav voljenom stricu ŽELJU
Sa nevjericom u to da te danas nema, sa nadom u sjutra da ćeš se pojaviti i reći ono tvoje „đe ste, ekipo“.
Tvoji ANA i NIKOLA 930
Tvoji MILAN i MINA LUČIĆ sa porodicom 925
Posljednji pozdrav dragoj majci i svekrvi OLGI
Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava
Tvoji BRANO i BORKA
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Posljednji pozdrav voljenom
OLGI LASICI
Majko, hvala ti za sve. Tvojim odlaskom ostaje velika praznina, tvoja ljubav i snaga biće sa nama zauvijek.
Počivaj u miru.
Tvoji NADA, FILIP i MILAN
Posljednji pozdrav dragoj majci i svekrvi
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru a nama će ostati najljepše uspomene.
Tvoji DRAGAN i RADA 924
Posljednji pozdrav dragom kumu
Ponosni smo što si bio dio našeg tima. Pamtićemo zauvijek tvoju dobrotu i kolegijalnost. Neka te anđeli čuvaju. KOLEKTIV „UNIPROM DOO“ NIKŠIĆ
Posljednji pozdrav dragoj babi OLGI
Ostaćeš u našim sjećanjima.
MARKO, LUKA i MARIJA
Posljednji pozdrav dragoj babi OLGI
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala.
Tvoji NINA, JANJA i NENAD
Danas se navršavaju četiri godine od smrti mog voljenog Brata
Moj Boki, Godine prolaze, a moja tuga nikad. Tvoja sestra OLGA
Prošlo je pet godina bez tebe
ANDRIJA GAZIVODA
Sa ponosom te spominjem. Počivaj u miru.
Отишао си, остао је понос на твоју доброту, другарску
Tvoj brat JOVAN VUJOVIĆ
908
Kume moj!
Prođoše godine, a sjećanje na tebe nikad izbleđeti neće! Čuvamo te od zaborava.
Kum
JOVICA ŽIVKOVIĆ sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE
ANDRIJA GAZIVODA
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe. MILOŠ JOVANOVIĆ
928
Danas je tvoj rođendan GAGA
Vole te
MILICA, LUKA i NATAŠA
Sjećanje na roditelje i voljenu sestru BEĆIR 1907–1955. 1913–1998. 1947–1968.
KRSTO MILICA MAŠE
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na vas. Zaborav ne postoji dok žive oni koji vas vole. Sin VASKO - LAZO sa porodicom
919
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
Slobodan Čukić
na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori
Rezultati terenskog istraživanja
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
Cijena 30 €
