Neđelja, 16. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21263 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
NIJE VRIJEME ZA UZDRŽANOST: Članica neformalne
studentske grupe Nejla Javorovac očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice
Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i oni koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba poštovati kritičko mišljenje. Jedino što vam za sada možemo reći jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune naši zahtjevi - zaključila je Nejla Javorovac
STR. 7.
AKTUELNO: Svjetski stručnjak u oblasti menadžmenta Isak Adižes tvrdi da je crnogorskoj ekonomiji potreban drastičan zaokret
Prije 20 godina, Adižes je predložio drugačiji pravac razvoja – umjesto prekomjernog oslanjanja na sezonski turizam i niskoplatežne poslove, Crna Gora je mogla postati centar za finansijske usluge i visokotehnološke industrije. Tada je upozoravao da nedostatak radne snage predstavlja ozbiljan problem
INTERVJU: Predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović
On organizuje mitinge da bi pokazao da i dalje ima snagu, ali na tim mitinzima nema ni po 10.000 ljudi uz svu mašineriju, autobuse i prijetnje otkazima. To sve izgleda tragično. Kako se njegova vlast održavala isključivo na strahu, sada tog stuba Vučićeve vlasti više nema i samim tim izmijenila se percepcija o Vučiću kao nekakvom božanstvu vlasti. To su sada nova pravila igre koja Vučić odbija da prihvati i zato svakim narednim potezom srlja u propast - kaže Božović STR. 3.
OTVOREN PUT ZLOUPOTREBAMA: Advokat upozorava da su odredbe nacrta zakona o oružju pravno problematične, ne doprinose bezbjednosti građana, te da policija dobija prevelika ovlašćenja
Država, umjesto da riješi ključne probleme – nadzor nad osobama s psihičkim smetnjama, kontrolu nelegalnog oružja i sprečavanje nasilja – poseže za neustavnim i nezakonitim mjerama koje ne doprinose bezbjednosti građana. Umjesto rješavanja problema, predloženi zakon praktično onemogućava posjedovanje oružja građanima koji ga legalno imaju, prvenstveno lovcima i sportskim strijelcima - poručuje Ivanović
POGLED SA STRANE: Sudarile su se dvije vrste etike i po hiljaditi put potvrdile da ne postoji opšta praktična de nicija morala
BEZ MJERE: Za službena putovanja poslanika iz skupštinskog budžeta izdvojeno više od 300.000 eura
IN MEMORIAM: Umrla dugogodišnja novinarka i urednica Pobjede Stojanka Conka Bobičić
Neđelja, 16. februar 2025.
Za službena putovanja poslanika iz skupštinskog budžeta izdvojeno više od 300.000 eura
PODGORICA – Crnogorski poslanici u protekloj godini putovali su na različite svjetske, regionalne i domaće destinacije.
Prema podacima Službe za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore, nijesu svi poslanici putovali, niti su imali isti broj službenih posjeta, ali kumulativno u te svrhe iz budžeta je 2024. godine izdvojeno 325.000 eura.
Jevrosima Pejović, nezavisna poslanica prednjačila je po broju službenih putovanja ali i po troškovima koji su na taj način nastali. Ona je imala 18 službenih posjeta u zemlji i inostranstvu i u te svrhe iz budžeta su isplaćena 24.594 eura. Poslanica Pejović službeno je tokom 2024. bila u Brižu, Tivtu, Atini, Ženevi, Herceg Novom, Kotoru, Bratislavi, Budimpešti, Jerevanu, Budvi, Dablinu, Tbilisiju, Vašingtonu, Rejkjaviku, Briselu, Dohi, Rimu i Sarajevu.
I poslanik Gordan Stojović, poslanik Pokreta Evropa sad je u vrhu liste po troškovima za službena putovanja. On je 2024. godine na devet službenih putovanja u inostranstvo, od februara do novembra, državni budžet „olakšao“ za 19.406 eura. Boravio je u Maroku, Švajcarskoj, Španiji, Italiji, SAD, Argentini, Gruziji i Turskoj. potrošio više od 17.000
Duško Stijepović, poslanik Demokratske Crne Gore bio je u 10 službenih posjeta u zemlji i inostranstvu i po tom osnovu iz budžeta potrošio 17.261 euro. On je boravio u Italiji, Belgiji, Estoniji, Bugarskoj, SAD, Poljskoj i Kanadi. Nikola Camaj, poslanik Albanske alternative imao j e 15 službenih putovanja. On je više puta boravio u Francuskoj, čak pet puta, a putovao je u Portugaliju, Dansku, Albaniju, BiH, Letoniju, Mađarsku, Grčku, Kanadu, Španiju i jednom je službeno išao za Budvu. Iz budžeta je za troškove putovanja, smještaja i dnevnica poslanika Camaja utrošeno 15.868 eura.
Anđela Vojinović, poslanica Demokratske Crne Gore, za deset službenih putovanja, od kojih je pola bilo na teritoriji Crne Gore, iz budžeta potrošila 14.440 eura. Službeno je bila u Pljevljima, Nikšiću, Strazburu, Tivtu, Briselu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešti i Rejkjaviku. Maja Vukićević, poslanica Nove srpske demokratije i aktuelna
Jevrosima Pejović, nezavisna poslanica, prednjačila je po broju službenih putovanja. Imala je 18 službenih posjeta u zemlji i inostranstvu i u te svrhe iz budžeta su isplaćena 24.594 eura. Poslanica Pejović službeno je tokom 2024. bila u Brižu, Tivtu, Atini, Ženevi, Herceg Novom, Kotoru, Bratislavi, Budimpešti, Jerevanu, Budvi, Dablinu, Tbilisiju, Vašingtonu, Rejkjaviku, Briselu, Dohi, Rimu i Sarajevu. I poslanik Gordan Stojović (PES) je u vrhu liste po troškovima za službena putovanja. On je 2024. godine na devet službenih putovanja u inostranstvo potrošio 19.406 eura
ministarka saobraćaja u prvoj polovini 2024. godine dok nije izabrana za člana Vlade bila je u 12 službenih posjeta u zemlji i inostranstvu. Od januara do juna boravila je u Strazburu, Vašingtonu, Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kolašinu i po tom osnovu iz budžeta je izdvojeno 13.119 eura. Admir Adrović, kao crnogorski parlamentarac i poslanik Bošnjačke stranke, u prošloj godini obišao je sedam inostranih destinacija. Od marta do novembra posjetio je Belgiju, Francusku, Azerbejdžan, Luksemburg, Mađarsku, SAD i Italiju. U te svrhe iz budžeta, na ime troškova putovanja, smještaja i dnevnica isplaćeno mu je 13.198 eura.
Jelena Božović , poslanica Nove srpske demokratije, u prošloj godini imala je 12 službenih putovanja u ze-
Jelena Nedović, poslanica Pokreta Evropa sad, imala je 13 službenih putovanja u zemlji i inostranstvu za što je iz budžeta potrošeno 11.501 euro. Nedović je službeno boravila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kolašinu, Bukureštu, Srebrenici, Stavagneru u Norveškoj, Budvi, Dablinu, Taškentu u Uzbekistanu i Rejkjaviku
mlji i inostranstvu. Prisustvovala je sastanku Parlamentarnog odbora EU i CG za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, zatim je učestvovala na Međuparlamentarnoj konferenciji o cirkularnoj ekonomiji u Belgiji, a nakon toga krajem marta učestvovala je i na 148. zasijedanju IPU u Ženevi. Učestvovala je i na seminarima i radionicama u Herceg Novom, Kotoru, Kolašinu i Petrovcu, zatim je u julu boravila u Njujorku na Parlamentarnom forumu u okviru Visokog političkog foruma UN. Do kraja godine poslanica NSD-a bila je i u Mađarskoj, Švajcarskoj, Srbiji i Belgiji. Na njena službena putovanja, smještaj i dnevnice iz budžeta je potrošeno 13.198 eura.
Jelena Nedović, poslanica Pokreta Evropa sad, imala je 13 službenih putovanja u zemlji i inostranstvu za što je iz budžeta potrošeno 11.501 euro. Nedović je službeno boravila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kolašinu, Bukureštu, Srebrenici, Stavagneru u Norveškoj, Budvi, Dablinu, Taškentu u Uzbekistanu i Rejkjaviku.
Nikola Rakočević, poslanik
Admir Adrović, kao crnogorski parlamentarac i poslanik Bošnjačke stranke, u prošloj godini obišao je sedam inostranih destinacija. Od marta do novembra posjetio je Belgiju, Francusku, Azerbejdžan, Luksemburg, Mađarsku, SAD i Italiju. U te svrhe iz budžeta, na ime troškova putovanja, smještaja i dnevnica isplaćeno mu je 13.198 eura
Demokratske partije socijalista, u protekloj godini bio je na šest službenih putovanja i po tom osnovu iz budžeta potraživao je 10.313 eura. Boravio je Estoniji, SAD, Poljskoj, Gruziji i u Budvi. Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke imao je 13 službenih posjeta u zemlji i inostranstvu za koje je iz budžeta potrošeno 10.263 eura. Smailović je bio u Azerbejdžanu, Španiji, Albaniji, Portugaliji, Slovačkoj, Rumuniji, Norveškoj, Irskoj, Njemačkoj, Uzbekistanu, Tukmenistanu, BiH i u Budvi.
Branka Marković poslanica PES-a u prošloj godini boravila je u Briselu, Tivtu, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Budvi, Rejkjaviku, Berlinu i Ženevi i iz budžeta utrošila 9.490 eura.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta Ura Miloša Konatara koštala su 9.351 euro. On je bio u Strazburu i Parizu, Lisabonu i španskoj Terasi.
Za troškove službenih putovanja Nađe Laković, poslanice PES-a, u prošloj godini iz budžeta je izdvojeno 9.156 eura a ona je bila u Strazburu, Parizu, Lampedusu i Istanbulu. Takođe, poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Vašington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Varšavu. Ta putovanja poreske obveznike su koštala 8.693 eura.
Troškovi poslanice Drite Lole iz DPS-a za putovanja u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković putovao je u Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukurešt, Bratislavu, Berlin, Budimpeštu i Beograd, a troškovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura. Troškovi službenih putovanja Jevta Erakovića, poslanika DPS -a u Bukurešt, Dablin i Vašington iznosili su 6.486 eura. Poslanik Jovan Subotić koji je bio u službenoj posjeti Sarajevu, Bukure-
štu, Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Ženevi i Namiru budžet je „olakšao“ za 6.205 eura. Troškovi putovanja u Beč, Bukurešt, Dablin, Vašington i dva puta u Budvu poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura. Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković službeno je putovao u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, što je budžet koštalo 5.202 eura. A poslanica GP Ura Ana Novaković-Đurović lani je bila u Vašingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja koštala su 5.074 eura. Vasilije Čarapić, poslanik PES-a, službeno je boravio u Parizu, Strazburu i Budvi i ta putovanja koštala su 4.767 eura. Za službena putovanja Slađane Kaluđerović poslanice SNP-a koja je prošle godine bila u Beču i Briselu, Strazburu, Beogradu i Budvi izdvojeno je 4.610 eura. Poslanik Socijaldemokrata
Anđela Vojinović, poslanica Demokratske Crne Gore, za deset službenih putovanja, od kojih je pola bilo na teritoriji Crne Gore, iz budžeta je potrošila 14.440 eura. Službeno je bila u Pljevljima, Nikšiću, Strazburu, Tivtu, Briselu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešti i Rejkjaviku
Boris Mugoša putovao je u Strazbur, Madrid, Kotor, Kolašin i Budvu, a troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP Ura Dritan Abazović službeno je boravio Londonu i Briselu, što je parlament koštalo 4.570 eura. Poslanik SD-a Nikola Zirojević prošle godine je putovao za Sarajevo, Tiranu, Varšavu, Briž, Ljubljanu, Brisel, London, Jerevan, Berlin i Budvu i troškovi tih putovanja iznosili su 4.497 eura. Putovanja Dejana Đurovića poslanika NSD-a u Brisel, Nikšić, Kolašin, Bragu, Budvu i Bukurešt koštala su 3.874 eura.
Službena putovanja, sa smještajem i dnevnicama Vladislava Bojovića koštala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić-Lalović 3.374 eura, Mihaila Anđušića 2.705 eura, Miloša Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković-Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić-Harbić 1.014 eura.
na JmanJE trošIlI Troškove službenih putovanja ispod hiljadu eura imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne troškove službenih putovanja u prošloj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglješa Urošević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura. Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, među kojima je evidentiran odlazak u Nikšić u radnu posjetu EPCG. I. mIloVIĆ
INTERVJU: Predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović
PODGORICA- Više od milion građana izašlo je na ulice u ova tri mjeseca. Tako da je ovo kriza Vučićeve apsolutne vlasti koju on neće da pusti. Izlaz iz takve krize jeste da Vučićev režim ispuni studentske uslove. Dokle ćemo to čekati, to nije pitanje za nas, to je pitanje za Vučića, jer on ima opciju da se povuče. Građani tu opciju nemaju jer njima život zavisi od toga. Zato ostaje nejasno koliko dugo on kao apsolutista može da izdrži ove proteste jer mu se njegova autoritarna vlast, koja počiva na strahu, iz dana u dan sve više urušava, kaže u razgovoru za Pobjedu Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.
P OBJEDA: Politička kriza u Srbiji ušla je u treći mjesec. Kako se može izaći iz nje ako je dijalog unutar Srbije sada nemoguć jer vlast neće da ispuni zahtjeve studenata?
BOŽOVIĆ: Prvo da objasnimo zašto dijalog nije moguć iako režim i neki naši partneri iz EU pozivaju na isti. Ovo nije standardna politička kriza između vlasti i opozicije. U tom slučaju bismo se lako složili da političke tenzije treba rešavati dijalogom. Ali ova kriza prevazilazi pitanje odnosa vlasti i opozicije. Ovde su sa jedne strane građani, a sa druge strane Vučićev režim. Nemoguće je organizovati dijalog između građana jedne države, ili i represivnog režima u toj zemlji. Valjda je ta vlast pala samim tim što su joj se građani pobunili? Svaki dijalog između takve vlasti i većinskog broja građana sa druge strane bio bi paradoks. Zato studenti ne traže
On organizuje mitinge da bi pokazao da i dalje ima snagu, ali na tim mitinzima nema ni po 10.000 ljudi uz svu mašineriju, autobuse i prijetnje otkazima. To sve izgleda tragično. Kako se njegova vlast održavala isključivo na strahu, sada tog stuba Vučićeve vlasti više nema i samim tim izmijenila se percepcija o Vučiću kao nekakvom božanstvu vlasti. To su sada nova pravila igre koja Vučić odbija da prihvati i zato svakim narednim potezom srlja u propast - kaže Božović
dijalog jer je on suvišan. Ne postoji dijalog koji bi podrazumevao razgovore o poštovanju Ustava i zakona jer bi taj eventualni dijalog značio pregovaranje, što Vučićev režim i priželjkuje i zato ta opcija nije moguća.
P OBJEDA : Vlada Srbije uputila je pismo ambasadama EU u kojem se kaže da su zahtje vi studenata opravdani i ispunjeni, i da zemlje EU pismo šire dalje u svoje parlamente i institucije. Očigledno je da režim u Srbiji kupuje vrijeme, ali od demonstranata čujemo da nema nazad. Da li su EU i SAD zainteresovane za posredovanje u rješenju krize s obzirom na mlake izjave njihovih zvaničnika?
BOŽOVIĆ: Vučić definitivno kupuje vreme, ali mislim da ovog puta vreme ne radi za njega. Studentski zahtevi su šah-mat od početka za Vučića. Ako Vučić ispuni zahteve ide u zatvor sa najbližim okruženjem, ako ne ispuni zahteve šta god da bude i kako god bude teško pao sa vlasti, a pašće, na kraju puta opet ide u zatvor sa najbližim okruženjem.
Ljudi u Srbiji su se oslobodili straha. Njegovi članovi su vidno uplašeni jer ne znaju kakvu će sudbinu sutra oni sami doživeti. Vučić sve svoje saradnike pušta niz vodu kako bi umirio nezadovoljstvo u zemlji ali to stvara nepoverenje u samom taboru SNS-a. Njegovi aktivisti više ne mogu da održe ni uličnu akciju deljenja letaka da ne dožive more neprijatnosti od građana i prolaznika. Vučić organizuje mitinge kako bi pokazao da i dalje ima snagu ali na tim mitinzima nema ni po 10.000 ljudi uz svu mašineriju, autobuse i pretnje otkazima. To sve izgleda tragično. Kako se njegova vlast održavala isključivo na strahu, sada tog stuba Vučićeve vlasti više nema i samim tim izmenila se percepcija o Vučiću kao nekakvom božanstvu vlasti. To su sada nova pravila igre koja Vučić odbija da prihvati i zato svakim narednim potezom srlja u propast.
Iz tog razloga, ne vidim kako bi mogli da posreduju naši partneri iz Evropske Unije u ovom slučaju osim da osude Vučićevo gaženje institucija pravne
Vučić definitivno kupuje vrijeme, ali mislim da ovog puta vrijeme ne radi za njega. Studentski zahtjevi su šah-mat od početka za Vučića. Ako Vučić ispuni zahtjeve ide u zatvor sa najbližim okruženjem, ako ne ispuni zahtjeve što god da bude i kako god bude teško pao sa vlasti, a pašće, na kraju puta opet ide u zatvor sa najbližim okruženjem. Ljudi u Srbiji su se oslobodili straha. Njegovi članovi su vidno uplašeni jer ne znaju kakvu će sudbinu sjutra oni sami doživjeti. Vučić sve svoje saradnike pušta niz vodu kako bi umirio nezadovoljstvo u zemlji, ali to stvara nepovjerenje u samom taboru SNS-a.
države što se sve češće i dešava u Evropskom parlamentu. Uz to, nadam se da je diplomatama poznato da Vučićev režim ovih dana šalje dve vrste diplomatskih pisama...
POBJEDA: U kojoj mjeri je kriza u Srbiji počela da ugrožava region: Crnu Goru i BiH? Kako sada stoji „srpski svet“ pošto je kriza nastala u njegovom centru Beogradu?
BOŽOVIĆ: Kriza u Srbiji ugrožava Vučićeve satelite i lojaliste u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a ne te države. Svaka kriza Vučićeve mafijaške hobotnice je veća stabilnost za region i države u njemu. I obrnuto, svako jačanje njegovog
mafijaškog režima predstavlja veću krizu za region i slabljenje demokratskih institucija u tim državama. To su parametri koji važe i za „srpski svet“. „Srpski svet“ je oličen u Crkvi Srbije, Mandiću, Dodiku, Srpskoj listi na Kosovu. Tako i da „srpski svet“ gubi u tom smislu svoju osnovnu komponentu, a to je „ugroženost“ Srba u regionu. Sada je taj projekat ogoljen kada njegovi izvršitelji, koji su tobože ugroženi,
podržavaju gaženje i prebijanje srpskih studenata po ulicama Srbije. Naravno, uvek postoji opasnost da režim ovu najdublju političku krizu u Srbiji pokuša da „izveze“ u region i da destabilizuje neku od zemalja u regionu kako bi pomerio fokus sa pitanja korupcije, bezakonja, pljačke u kojima se Srbija nalazi. Srećom, mislim da su prošla vremena kada je Vučićev režim mogao da krizama u regionu skreće pažnju sa realnih tema. Ipak, treba imati u vidu da jedan ovakav režim teško da će mirno i demokratski da odstupi.
Autoritarnim režimima, pre svega ruskom, šalje poruku da je reč o „obojenoj revoluciji“ i da ga Zapad ruši, dok zapadnim prestonicama šalje poruku da je reč o proruskim protestima i da ga Moskva podriva. To govori da ne postoji više nikakva strategija, osim puke odbrane gole vlasti i da je u tu svrhu sve dopušteno.
POBJEDA: Svjedočimo velikoj podršci koju studenti u Srbiji dobijaju iz regiona, ali i od dijaspore. Oni su svojim akcijama povezali i Srbiju i izveli građane na ulice. Sve je bez politike, ali će morati da se završi uz pomoć politike. Zašto se akademci ograđuju od politike?
BOŽOVIĆ: Upravo tako. Na kraju ovog procesa mora da dođe do političke artikulacije nezadovoljstva. Opozicija se trudi i radi na tome. Znate, nakon 12 godina blaćenja nje-
nih lidera i nakon medijskog progona kroz koji su prošli manje više svi opozicioni prvaci, teško je bilo sačuvati ugled i kredibilitet u javnosti. Iz tog razloga i studentski protest zazire da ne uđe u standardne spinove Vučićevih medija. Isti slučaj je i sa studentskim protestom u Crnoj Gori. To je, čini mi se, normalno i sa njihovim sazrevanjem ubrzo će i to proći. Ali optimista sam da će se naći kandidati i ličnosti koje će opozicija svom snagom podržati na nekim narednim izborima. Naziru se razna rešenja, ali sam siguran da to neće moći da se sprovede bez širokog fronta u koji će biti uključeni svi građani koji danas protestuju širom Srbije. Studentski protest je pokazao da u srpskom društvu postoje emocije za koje nismo znali da postoje poslednjih 40 godina. Da i među mladima postoji razumevanje i za region, ali i da u regionu postoji i dalje iskrena želja da se Srbiji pomogne u demokratizaciji. Izrodiće se nešto dobro iz toga. Violeta CVEJIĆ
Istaknuti pravnik i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić kaže da političari koje narod plaća blokiraju sistem iz sopstvenih interesa
PODGORICA – Nema ko da izabere predsjednika opštine u Šavniku i Kotoru, gdje izbori nijesu završeni. Imamo blokadu institucija. To najviše govori o onima koje narod plaća, i to „debelo“, da obezbijede funkcionisanje institucija, a oni blokiraju sistem i dovode do ovih situacija – kaže za Pobjedu prof. Đorđije Blažić, istaknuti pravnik i dekan Fakulteta za državne i evropske studije.
Komentarišući situacije u Šavniku i Kotoru, gdje je predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću istekao mandat u oktobru prošle godine, dok prvom čovjeku šavničke opštine Jugoslavu Jakiću ističe 18. februara, Blažić je kazao da lokalne skupštine biraju predsjednika opštine i niko drugi to ne može.
- A kad skupštine nema, onda nema ni lokalne samouprave funkcionalno. Imamo jedino lokalnu upravu koja funkcioniše i javne službe – kazao je Blažić, dodajući da „oni sami sebe dovode u blokadu iz sopstvenih interesa“.
Istakao je da smo daleko od vladavine prava i da su političari odgovorni za blokadu institucija.
- Nemamo legitimnih institucija, ni državnih, ni lokalnih. Partitokratija rješava sve kako ona hoće. To je institucionalni pravni provizorijum, i na državnom i na lokalnom nivou, i u takvim okolnostima ne možemo pričati o vladavini prava – kaže Blažić. Pr ema njegovim riječima, Skupština opštine od Ustava 2007. godine, kao i Skupština Crne Gore potpuno su nelegitimne.
- Kad nemaju legitimiteta, nemaju ni legaliteta. Svaka priča o vladavini prava je priča za ulicu i partijske klike koje trguju partijskim foteljama i štite svoje interese. Mi smo daleko od demokratskog društva, mi smo klasično partitokratsko, oligarhijsko društvo – kazao je Blažić. Istakao je da, ako institucije ne funkcionišu u opštini, Vlada može da uvede prinudnu upravu.
- Ali koga da raspusti? Te mjere nijesu primjerene demokratskom sistemu, već je to nužna, krajnja mjera ako orga-
ni lokalne uprave ne pružaju usluge građanima, ne funkcionišu. Vlada upozorava prvo, a krajnja mjera je da raspus-
ti lokalni parlament i formiranje prinudne uprave – kaže Blažić. Podsjetio je da je bilo „koli-
Demokratska partija socijalista apeluje na tužilaštvo da reaguje povodom morbidne karikature u dnevnom listu Dan
Skandalozan crtež na kojem je predstavljeno kopanje groba Đukanoviću
PODGORICA- Pokušaj obnavljanja kampanje diskreditacije bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja je
PODGORICA – Ono što vidim kao probleme u najavi jeste to što Evropska komisija insistira da Crna Gora svoj vizni režim u potpunosti prilagodi viznom režimu Evropske unije.
aktuelna ovih dana kroz udruženo djelovanje političkih i pojedinih medijskih struktura, dobila je i morbidan karakter
objavljivanjem karikature u dnevnim novinama Dan - kazali su iz Demokratske partije socijalista. - Skandalozan crtež na kojem
je predstavljeno kopanje groba bivšem predsjedniku Đukanoviću zastrašujuća je potvrda patološke opsesije, koja se manifestuje na najprizemniji način - ocjenjuju u saopštenju.
Pozivaju nadležne strukovne i druge institucije da reaguju i jasno se odrede u odnosu na ovu vrstu uradaka, kako ističu, opasnih za stanje društva u cjelini.
R. P.
Predsjednik Crne Gore vidi problem u insistiranju EU o viznom režimu
ko hoćete“ prinudnih uprava. - I oni govore o demokratiji na svojim predizbornim tribinama, obmanjujući narod
i gledajući ga u oči – dodao je Blažić. Ministar javne uprave Maraš Dukaj uputio je 31. januara predsjedniku Vlade Crne Gore i predsjedniku Skupštine Crne Gore informaciju o potrebi hitnog rješavanja problema u opštinama Šavnik i Kotor. Dukaj je istakao da postoji opasnost da skupštine koje nemaju izborni legitimitet izaberu predsjednike ovih opština i naveo da takvo stanje izaziva ozbiljne i pravne i političke posljedice, koje se ogledaju u nepostojanju izbornog legitimiteta, obesmišljavanju demokratskih procesa i ograničavanju prava građana na lokalnu samoupravu. Izborni proces u Šavniku nije završen još od 2023. godine, a u Kotoru od septembra 2024. godine. Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da mandat lokalnim skupštinama traje četiri godine. Predviđeno je da se predsjednik opštine bira najkasnije u roku od 30 dana od konstituisanja lokalnog parlamenta, odnosno najkasnije 30 dana od prestanka mandata prethodnom predsjedniku opštine. I. K.
Šef odborničkog kluba DPS-a u Podgorici poručio premijeru Milojku Spajiću da provjeri od čijih para je nekoliko funkcionera otišlo da slavi Dan državnosti Srbije
Klikovac: Da li je delegacija NSD dobila dnevnice od Vlade Crne Gore ili SNS-a
Nijesmo ni na nebu, ni na zemlji – nijesmo dio EU, a turistička smo zemlja, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović novinarima u Herceg Novom. Kako kaže, turisti ne žele da idu negdje gdje im treba viza. - Nadam da će Vlada uspjeti da bolje ispregovara tu našu poziciju koja je vezana za naš nacionalni interes, a to je da sa što više zemalja imamo jedan bezvizni režim, kako bi naša turistička
privreda i cjelokupna ekonomska aktivnost bile puno bolje. Nije lako, ali borićemo se za naš interes - kazao je Milatović. Napomenuo je da gosti iz regiona čine više od trećine cjelokupnog turističkog prometa u Crnoj Gori. - Srbija je tu apsolutno važna. Kada sam bio ministar često sam govorio da je nama Srbija individualno najveći ekonomski partner, te sada kao predsjednik činim sve što je u mojoj
moći da politika zapravo bude promoter ekonomskih odnosa, a ne kočnica. To je u interesu građana Crne Gore i Srbije, to je u interesu naših ekonomija. Isti takav pristup imamo i prema svim drugim zemljama regiona. Mi smo zemlja koja najviše zavisi od zemalja iz regiona i kao takva vodimo jednu dobrosusjedsku politiku. Sve zemlje regiona su za Crnu Goru više od ekonomije, to su zemlje sa kojima imamo zajedničku prošlost, zajedničku sadašnjost i sasvim sigurno zajedničku budućnost - istakao je Milatović, prenosi Mediabiro. R. P.
PODGORICA - Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac poručio je premijeru Milojku Spajiću da povodom prisustva delegacije Nove srpske demokratije (NSD) centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja, koja se juče održala u Orašcu, provjeri da li su dnevnice dobili od Vlade Crne Gore ili Vlade Srbije. Potrebno je da premijer Spajić provjeri da li je delegacija iz Crne Gore dobila putne troškove i dnevnice od Vlade Crne Gore ili Vlade Srbije (SNS) - napisao je Klikovac na druš-
Neđelja, 16. februar 2025.
PODGORICA - Crna
Gora se već decenijama suočava sa ključnim ekonomskim izazovima – prevelikom zavisnošću od državne uprave i masovnog turizma. I dok se mnogi mladi ljudi zapošljavaju u javnom sektoru po partijskoj liniji, realni sektor se sve više oslanja na radnu snagu iz inostranstva. Ovaj trend može dugoročno ugroziti ekonomsku stabilnost zemlje, upozorava jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti menadžmenta i ugledni konsultant mnogih vlada i korporacija širom svijeta Isak Adižes.
Predviđanja se ostvarila
Prije 20 godina, Adižes je predložio drugačiji pravac razvoja – umjesto prekomjernog oslanjanja na sezonski turizam i niskoplatežne poslove, Crna Gora je mogla postati centar za finansijske usluge i visokotehnološke industrije. Tada je upozoravao da nedostatak radne snage predstavlja ozbiljan problem i da će, ukoliko se ekonomija ne usmjeri ka sektorima zasnovanim na znanju i inovacijama, država biti primorana na sve veći uvoz radnika iz regiona i drugih zemalja. Danas njegova upozorenja postaju stvarnost. Masovni turizam, nekontrolisana urbanizacija i birokratizovana ekonomija doveli su do niza izazova s kojima se Crna Gora sada suočava. - Na osnovu ličnog iskustva, primijetio sam da trenutna vlast, u velikoj mjeri, više favorizuje položaje u državnoj administraciji, nego preduzetništvo i privatni sektor. Ljudi radije žele da budu ,,šefovi“, nego da pokreću sopstvene poslove. Mnogi žele zaposlenje u javnoj upravi, dok poslove u realnom sektoru obavljaju radnici iz Srbije, Bosne i drugih zemalja. To može stvoriti ozbiljne ekonomske i socijalne probleme na duži rok. Zato bih poručio mladim ljudima u Crnoj Gori da se okrenu preduzetništvu, razmišljaju o privatnom biznisu i inovacijama, umjesto da svi žele da budu administratori i birokrate. Država ne može biti jedini poslodavac - upozorava Adižes.
Ako želimo održivu i snažnu ekonomiju, smatra da privatni sektor mora da raste i razvija se.
Isak Adižes boravio je u Crnoj Gori prije 20 godina i u tom periodu pomno je pratio ekonomska i društvena dešavanja, davao savjete i upozoravao na ključne izazove s kojima bi se zemlja mogla suočiti ako se ne preduzmu odgovarajuće reforme. Nažalost, njegova upozorenja nijesu bila shvaćena dovoljno ozbiljno niti su sprovedene preporučene mjere. Danas, s vremenske distance, jasno se vidi da su se njegove prognoze obistinile – Crna Gora se suočava s posljedi-
Svjetski stručnjak u oblasti menadžmenta Isak Adižes tvrdi da je crnogorskoj ekonomiji potreban drastičan zaokret
Prije 20 godina, Adižes je predložio drugačiji pravac razvoja – umjesto prekomjernog oslanjanja na sezonski turizam i niskoplatežne poslove, Crna Gora je mogla postati centar za finansijske usluge i visokotehnološke industrije.
Tada je upozoravao da nedostatak radne snage predstavlja ozbiljan problem
cama upravo onih problema na koje je ukazivao još tada. brojni izazovi
Adižes je upozoravao da je Crna Gora mala država sa ograničenim resursima radne snage. - Kada država nema dovoljno radnika, suočava se s ozbiljnim izazovima, naročito ako se u potpunosti osloni na sektor turizma. To je industrija koja zahtijeva veliki broj zaposlenih, uključujući konobare, sobarice, čistače i druge radnike. Crna Gora nema dovoljno domaćih radnika da zadovolji te potrebe - upozoravao je Adižes. Još tada isticao je da će zemlja biti primorana da uvozi radnu snagu iz inostranstva, iz regiona, poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije, a možda čak i iz udaljenijih zemalja, poput Tajlanda, Meksika… - Istovremeno, ako se oslanjamo isključivo na stranu radnu snagu, postavlja se pitanje kako će ti radnici živjeti, kakav će biti njihov status i kako će to uticati na lokalnu ekonomiju i društvo - upozoravao je tada Adižes dodajući da ovaj problem nije nastao iznenada. - Danas, s vremenske distance, vidimo da se upravo to dešava – zemlja se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, što dodatno komplikuje ekonomski razvoj i stabilnost turističkog sektora - poručuje Adižes koji je još prije dvije decenije upozoravao na pravce kojima je Crna Gora mogla uspješno da ide. - Crna Gora je imala priliku da se strateški pozicionira u nekoliko pravaca. Mogla je postati regionalni centar za različite industrije, slično modelima koje su primjenjivale druge zemlje. Na primjer, mogla je razviti finansijski sektor i postati međunarodni centar za finansijske usluge, privlačeći investitore i kompanije koje se bave bankarstvom, osiguranjem i investicionim fondovima.
Druga opcija bila je razvoj visokih tehnologija (high-tech industrije), uključujući IT sektor, programerske usluge i
druge oblasti koje ne zahtijevaju veliki broj fizičkih radnika, već obrazovanu i tehnološki osposobljenu radnu snagu. Da bi se to ostvarilo, obrazovni sistem je trebalo usmjeriti ka razvoju digitalnih vještina, inženjeringa i inovacija, kako bi Crna Gora postala država koja se oslanja na znanje i tehnologiju, a ne na intenzivnu manuelnu radnu snagu, koju ionako nema u dovoljnom broju - ističe Adižes. Međutim, kako navodi, takav strateški pravac nije razrađen i sproveden. Umjesto toga, razvojni potencijal je ostao neiskorišćen, a Crna Gora se i danas suočava s posljedicama propuštenih prilika. - Singapur je odličan primjer. To je država koja je, uprkos svojim malim geografskim dimenzijama i nedostatku prirodnih resursa, uspjela da se pozicionira kao globalni centar za finansije, tehnologiju, obrazovanje i inovacije. Njihova strategija se temeljila na snažnom ulaganju u obrazovanje, digitalizaciju, privlačenje stranih investicija i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta - kaže Adižes navodeći ovu zemlju kao primjer na koju Crna Gora treba da se ugleda, - Jedan od ključnih koraka ka modernizaciji jeste ubrzana digitalizacija. Digital-
ne tehnologije omogućavaju smanjenje zavisnosti od manuelne radne snage, što je ključno za Crnu Goru s obzirom na njen ograničen broj radnika. Automatizacija, digitalne platforme, vještačka inteligencija i druge tehnološke inovacije mogu preuzeti dio poslova koje bi inače obavljali ljudi, što bi povećalo efikasnost privrede. Crna Gora bi trebalo da investira u pametnu infrastrukturu, podrži startap ekosistem i tehnološke kompanije, te stvori uslove za razvoj digitalnih usluga. Takođe, modernizacija javne administracije kroz e-upravu bila bi veliki iskorak, jer bi smanjila birokratiju i omogućila građanima i preduzetnicima brže i efikasnije poslovanje - kaže Adižes dodajući da će se Crna Gora, ukoliko se ne okrene tehnološkom razvoju i digitalizaciji, suočiti sa još većim izazovima u budućnosti.
- Vrijeme je da se napravi strateški zaokret i iskoristi potencijal koji moderne tehnologije nude - poručuje Adižes. Crna Gora bi trebalo, po njegovim riječima, da ide u drugom pravcu i kada je turizam u pitanju.
- O tome sam govorio godinama unazad, jer problem nedostatka radne snage postaje sve
na razvoja. To je rezultiralo stihijskom i nekontrolisanom gradnjom, što danas vidimo kao problem koji nazivamo ,,budvanizacija“ – prekomjerna urbanizacija bez jasne vizije - kaže Adižes dodajući da je, umjesto ovakvog pristupa, trebalo donijeti centralizovane odluke o tome gdje i kako graditi, kakav turizam razvijati i koje standarde postaviti. - Crna Gora je imala priliku da izgradi brend luksuzne turističke destinacije, ali je umjesto toga krenula putem masovnog turizma, što sada donosi brojne izazove - ističe Adižes.
trenutni haos
ozbiljniji. Uprkos tome, zemlja se odlučila za masovni turizam. Prije 20 godina, taj koncept smo nazivali ,,paradajz turizam“ – u kojem ljudi dolaze s ograničenim budžetom, sjede na plaži i konzumiraju jeftinu hranu. Međutim, to nije održiv turizam. Takav turizam ne donosi ozbiljan prihod državi, niti poboljšava životni standard lokalnog stanovništva - naglasio je Adižes. Podsjeća da je tada razgovarao o tome sa tadašnjim ministrom turizma Branimirom Gvozdenovićem
- Umjesto masovnog turizma, Crna Gora je trebalo da razvija visokokvalitetni, luksuzni turizam. To znači manje turista, ali oni koji dolaze trošili bi više novca. Prihodi bi bili isti ili veći, ali uz manje opterećenje infrastrukture, prirode i radne snage. Nažalost, to nije urađeno. Umjesto toga, imamo prekomjernu izgradnju, nekontrolisani razvoj i turizam koji se bazira na niskim cijenama. To je ogromna greška. Još jedan ozbiljan problem jeste to što je u to vrijeme svaka opština samostalno odlučivala o razvoju turizma – što će graditi, što će promovisati i na koji način će privlačiti goste. Svaka opština gledala je samo svoje finansijske interese, bez šire strategije i dugoročnog pla-
Koliko je upoznat, danas je sve u haosu, do te mjere da se gubi svaki red i kontrola, a posljedice mogu biti katastrofalne. - To je velika greška, ista ona koja se desila u Meksiku, u gradu Akapulko. Ovaj grad je nekada bio biser meksičkog turizma, simbol luksuza i prestiža. Međutim, prekomjerna i nekontrolisana izgradnja, bez adekvatne pažnje posvećene infrastrukturi, dovela je do njegovog sunovrata. Grad je doživio kolaps jer nije bilo jasne strategije razvoja. Previše je građeno bez plana, a sistem odvođenja otpadnih voda i kanalizacija nijesu mogli da izdrže toliki pritisak. Kada sam prije nekoliko godina boravio u tom regionu, vidio sam kako se kanalizacioni sistemi urušavaju. Otpadne vode su izlazile na ulice, širili su se nesnosni neprijatni mirisi, a more je postalo toliko zagađeno da više nije bilo moguće kupanjeobjašnjava Adižes dodajući da su tamo turisti prestali da dolaze jer niko ne želi da boravi u destinaciji koja je prljava, zagađena i haotična. - Akapulko je od elitne destinacije postao mjesto koje se izbjegava, upravo zbog nedostatka kontrole i prekomjerne urbanizacije. Ovo je ozbiljno upozorenje i za Crnu Goru. Ako se ne obrati pažnja na infrastrukturu, ako se nastavi sa prekomjernom izgradnjom bez dugoročnog plana, ako se sve svede na masovni turizam bez kontrole kvaliteta – posljedice će biti katastrofalne. Crna Gora može izgubiti ono što je njena najveća prednost, a to su prirodne ljepote i ekskluzivni potencijal turizma - kaže Adižes upozoravajući da je od presudne važnosti da se izgradnja planira pažljivo, da se vodi računa o ekološkim standardima i da se izbjegne scenario nekontrolisanog širenja koje vodi u propast, kao što se desilo Akapulku. Na pitanje da li se i kako može popraviti stanje u Crnoj Gori, Adižes je kazao da je to sada vrlo teško.
- Iskreno, ne znam. Vrlo je teško preokrenuti stvari kada je već toliko toga izgrađeno. Što sada uraditi? Ne možete jednostavno porušiti sve što je napravljeno. Problem je što su mnoge loše odluke već donesene, a posljedice se ne mogu lako ispraviti - poručio je na kraju Adižes. n. Kovačević
IN MEMORIAM: Umrla dugogodišnja novinarka i urednica Pobjede Stojanka Conka Bobičić
Dugogodišnja novinarka i urednica Pobjede Stojanka Conka Bobičić (74) umrla je juče u Podgorici. Stojanka Conka Bobičić dala je nemjerljiv doprinos i ostavila neizbrisiv trag u našem listu. Bila je izvrstan ekonomski novinar i jedan od posvećenih urednika deska, a najveći doprinos dala je kao dugogodišnji urednik izdanja Pobjede nedjeljom.
Profesionalizam, entuzijazam i posvećenost koje je ulagala u novinarski i urednički posao ostale su vodilja brojnim mlađim kolegama kako obavljati ovaj izazovni posao.
Conkinim izdanjima Pobjede nedjeljom, koja su imala ozbiljne teme i intervjue, ali i revijalni karakter, mogle bi se podičiti i mnogo veće redakcije od Pobjedine. Dobiti prostor u nedjeljnom izdanju Pobjede, koje je uređivala Stojanka Conka Bobičić, bilo je priznanje za iskusne novinare naše redakcije, a za one mlade ohrabrenje i velika motivacija da nastave da se bave ovim pozivom.
Bila je podrška mladim kolegama da pišu bez ograničenja o svim temama koje su ih interesovale. Kolegijalnost, ljudskost i profesionalizam odlikovali su Conku i u najtežim vremenima. Poseban pečat ostavila je svojim optimizmom, srdačnim i iskrenim osmijehom, koji je bio njen zaštitni znak. Kada je u redakciji bilo najteže, njen neuništiv pozitivan stav bio je putokaz kako dalje. Conku će kolege u Pobjedi pamtiti kao velikog profesionalca, ali iznad svega velikog čovjeka. Sahrana Stojanke Conke Bobičić biće obavljena 17. februara u 14 časova u Podgorici. M. Jovićević
Odgođen početak suđenja lažnom američkom diplomati i srpskom špijunu koji je 2021. godine pregovarao sa Vladom
Ako vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Nikšiću usvoji prijedlog sudije Kojovića, prvo ročište u procesu protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića biće održano čak 51 mjesec nakon što je srpski špijun priveden u Nikšiću februara 2021. godine
PODGORICA - Sudija Osnovnog suda u Nikšiću Mirko Kojović ocijenio jenakon što se na zakazanom ročištu 14. februara nije pojavio Stevan Simijanović, optužen za falsifikovanje isprave - da ,,nijesu ispunjene procesne pretpostavke za suđenje“ pa je zakazao novo ročište za 7. maj. Prethodno je, kako objavljuje portal ETV, nikšićko Osnovno državno tužilaštvo, pune četiri godine od hapšenja Simijanovića i tadašnjeg otkrića da je koristio lažni diplomatski pasoš SAD, predložilo da se Simijanoviiću odredi pritvor a da mu se sudi u odsustvu.
Upravo je tužiteljka Ana Doderović, koja je februara 2021. godine dozvolila Simijanoviću da se brani sa slobode - a on tu priliku iskoristio da nesmetano napusti Crnu Goru preko graničnog prelaza Dobrakovo - sada tražila određivanje pritvora iako nije poznato gdje se nalazi optuženik koji ima crnogorsko i američko državljanstvo.
Međutim, sud jeodbacio taj prijedlog tužiteljke Doderović.
– Potrebna su dva mjeseca kako bi se ispunila sva zakonska pravila i odradile uobičajene procedure. Sve to ide preko
Odluka donijeta na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Vlade
Simijanovićeva lična karta
Ministarstva pravde Crne Gore, a potom preko Ministarstva pravde SAD i nazad. Ako vanraspravno vijeće odluči pozitivno, odnosno da se optuženom sudi u odsustvu, sud će promijeniti datum, donijeti rješenje i ranije zakazati novo ročište. Ako vijeće odluči negativno, sud zakazuje novo ročište 7. maja – rekao je sudija Kojović. Prema njegovoj ocjeni, Simijanović se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama, ali sudija Kojović nije otkrio odakle potiče ta informacija, s obzirom na to da je Simijanović više puta u posljednje pola godine viđen u Beogradu. Za Simijanovića je predložen pritvor 13. februara 2025. go-
dine iako je uhapšen još 8. februara 2021. godine u Nikšiću, kada je zaustavljeno njegovo vozilo i nakon što je ustanovljeno da posjeduje lažni diplomatski pasoš SAD.
Lažni američki diplomata uhapšen je odmah nakon što je završio razgovor sa Miodragom Dakom Davidovićem u sjedištu kompanije „Neksan“. Prethodno je Simijanović napravio čvrste konekcije sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, a čak je u Ministarstvu odbrane pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu – Rusi. Stevan Simijanović je, navodno, imao zadatak da nagovori Miodraga Davidovi-
ća da što prije uđe u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga pritisnu preko Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade. Juna prošle godine portal Libertas objavio je transkripte „Skaj“ komunikacija u kojima se, osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom „Vampir“. Nakon objave transkripta, uhapšen je Ilija Vasović, nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Međutim, Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović nije se oglašavalo da li istraga u sklopu koje je uhapšen bivši šef barske kriminalističke policije Vasović obuhvata Davidovića i Abazovića. Inače, ODT u Nikšiću podiglo je optužni prijedlog protiv Stevana Simijanovića zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave skoro osam mjeseci nakon njegovog bjekstva. Osnovni sud je u aprilu 2022. vratio optužni prijedlog, uz obrazloženje i instrukcije tužilaštvu da je potrebno bolje razrješenje stanja stvari. ODT je novi optužni prijedlog dostavilo 3. oktobra 2022. godine. Ako vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Nikšiću usvoji prijedlog sudije Kojovića, prvo ročište u procesu protiv lažnog američkog diplomate i srpskog špijuna Stevana Simijanovića biće održano čak 51 mjesec nakon što je priveden u Nikšiću februara 2021. godine. R. P.
PODGORICA- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) pribavljaće uvjerenja nadležnog organa iz kaznene evidencije kojim se potvrđuje da fizička lica, odnosno ponuđači na tenderu za zakup plaža, nijesu pravosnažno osuđivani za neko od više krivičnih djela. To je predviđeno izmjenama odluke o davanju u zakup djelova morskog dobra, u dijelu koji se odnosi na izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije za buduće ponuđače na tender za zakup plaža, koje je Vlada danas donijela na telefonskoj sjednici, prenosi Portal RTCG. Navodi se da je izmjena odluke
donijeta jer Ministarstvo pravde, kao nadležni organ za vođenje kaznene evidencije, nema mogućnost da domaćim fizičkim licima, na njihov zahtjev, izdaje uvjerenja iz kaznene evidencije, sem u slučajevima definisanim zakonom, a to je u prethodnoj odluci bilo definisano kao obavezan sadržaj ponude. Zbog toga je prijedlog odluke izmijenjen pa će JPMD pribavljati uvjerenja kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevara, pranja novca, organizovanog krimi-
nala sa elementima korupcije. - U slučaju nemogućnosti pribavljanja navedenog uvjerenja iz razloga što se domaće fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja - navodi se u odluci. Ukoliko je ponuđač strani državljanin, obavezan je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od pobrojanih krivičnih djela, prevedeno i ovjereno od sudskog tumača, ne starije od šest mjeseci, original ili ovjerenu fotokopiju. R. P.
Neđelja, 16. februar 2025.
NIJE VRIJEME ZA UZDRŽANOST: Članica neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“
Nejla Javorovac očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice
PODGORICA - Vijeće
Pravnog fakulteta prošle sedmice je, na elektronskoj sjednici, većinom glasova donijelo odluku da podrži neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra?“ i njihove dosadašnje aktivnosti koje, kako su saopštili, vide kao „izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva“. Nakon njih to je uradilo Vijeće Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) koje je ocijenilo da je ovo „trenutak kada treba donijeti ključne odluke za budućnost naše zajednice“. Početkom mjeseca na ovaj korak se odlučilo i Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) sa kojeg je poručeno da je njihova odgovornost i obaveza da konstruktivno podrže studente u njihovoj „težnji za izgradnju boljeg i odgovornijeg društva“.
- Našom podrškom izražavamo i solidarnost sa lokalnom zajednicom kojoj pripadamo i pridružujemo se traženju pune odgovornosti za tragične događaje - poručili su 7. februara sa FDU. Sinoć, malo prije zaključenja ovog teksta, stigla je i vijest da je proteste podržao i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU). Vijeće FLU-a studentske proteste vidi kao „glas mladih koji preuzimaju odgovornost za budućnost Crne Gore kao građanskog društva transparentnih institucija i političke moralne odgovornosti“.
- Smatramo svojom akademskom i moralnom dužnošću da stanemo uz studente koji mirnim protestima zahtijevaju odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, rečeno je, između ostalog, iz FLU.
Vijeće ovog fakulteta zabrinjava izostanak političke volje da se ovi tragični događaji rasvijetle, posebno zbog „činjenice da nijedan subjekt, iz bilo koje političke opcije, ovo pitanje ne postavlja kao proritet“. Ovaj gest rukovodstava ove četiri univerzitetske jedinice je veoma značajan istakla je na početku razgovora za Pobjedu članica neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“
Nejla Javorovac. Prema njenim riječima zahtjevi su opravdani, racionalni, legitimni i neophodno je da se ispune „kako bismo unaprijedili obrasce ponašanja koji se koriste i u društvenom i političkom životu (ovdje posebno mislimo na odsustvo odgovornosti)“.
- To nam ukazuje i da imamo pravo na zahtjeve, iskazivanje svog mišljenja, kritičko razmišljanje, ali i proteste i blokade koje organizujemo. Kada podrška dolazi od univerzitetskih jedinica, odnosno od naših profesora i naših fakulteta,
Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i oni koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba poštovati kritičko mišljenje. Za sada ne želimo da otkrivamo dalje korake. O našim narednim koracima građani i mediji biće blagovremeno obaviješteni putem naših društvenih mreža. Jedino što vam za sada možemo reći jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune naši zahtjevi - zaključila je Nejla Javorovac
to za nas ima poseban značaj jer nam dokazuje da nijesmo usamljeni u ovoj borbi, već da iza nas i naših zahtjeva, pored velikog broja građana stoje i naši profesori - kaže ona.
Velika podrška Javorovac napominje i da su, pored FDU, Pravnog fakulteta i FCJK, dobili podršku i velikog broja profesora sa više različitih fakulteta i univerziteta.
- Očekujemo svakako i širu podršku, jer naši zahtjevi nijesu ni politički, ni partijski obojeni. Podrazumijevaju isključivo primjenu demokratskih obrazaca kod donosilaca odluka koji im danas, nažalost, nijesu svojstveni. Takođe, cijenimo da su profesori prepoznali da se mi borimo protiv anomalija crnogorskog društva (protiv sistema koji je izgrađen na osnovama partitokratije, nekompetentnosti, partijske lojalnosti i neodgovornosti prema građanima), te nas svojom podrškom dodatno ohrabrili da nastavimo borbu - rekla je Javorovac.
Ističe i da su veoma zadovoljni odzivom studenata. Dodaje i da, kada govorimo o tome,
treba imati u vidu da je stvoren „ambijent u kojem vlada kolektivni strah“, kao i da treba razumjeti one koji im se zbog toga nijesu priključili.
- Odziv i podrška koja dolazi od naših kolega studenata raste iz dana u dan. To nam govori da idemo u pravom smjeru i da smo uspjeli da dođemo do njih. Vjerujemo da ćemo svojim radom i upornošću pri-
dobiti još više studenata - jasna je ona.
Strah od pojedinih profe S ora Javorovac podsjeća i da ljetnji semestar počinje u ponedjeljak, da veliki broj studenata nije bio u Podgorici, ali i da je tokom cjelokupnog ovog perioda trajao ispitni rok.
- Vjerovatno da je prisutan i
strah od profesora (ovdje mislim na revanšizam, osvetušto u 21. vijeku ne bi trebalo i ne bi smjelo da postoji), koji ne podržavaju naše zahtjeve i načine kojima se borimo za njihovo ostvarenje. Važno je napomenuti da su ovo građanski protesti, koje predvodi studentska grupa „Kamo śutra?“ – kazala je Javorovac. Ona navodi i da, naročito na
društvenim mrežama, svjedočimo prebrojavanju godina naših starijih sugrađana koji su podržali studente.
- Danima svjedočimo prebrojavanju godina građana na blokadama i protestima što je neumjesno i, na kraju, nekulturno prema starijim građanima koji su izlaskom na ulice pokazali spremnost da podrže nas kao mlade ljude na kojima budućnost ove države ostajenaglasila je ona.
Blokade i prote Sti SVe do iSpunjenja zahtjeVa
Očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice, ali svjesna je i da to možda neće doći automatski.
- Vjerujemo da će ostale univerzitetske jedinice prepoznati važnost i značaj naših zahtjeva, ali i prepoznati našu građansku neposlušnost kao demokratski mehanizam borbe - optimistična je ona. Javorovac smatra da će dalja podrška zavisiti od njih samih, ali i od toga koliko će oni zaista uspjeti „ostati imuni na uticaj koji dolazi i od strane određenih medija, partija, pa možda i okoline, koji će na sve načine pokušati da utiču kako na studente, tako i na profesore“. Otkrila je i da ona i njene kolege, okupljene u ovoj neformalnoj grupi, ne planiraju građansku neposlušnost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore. - Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i studenti koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba poštovati kritičko mišljenje. Za sada ne želimo da otkrivamo dalje korake, a o njima će građani i mediji biti blagovremeno obaviješteni putem naših društvenih mreža. Jedino što vam za sada možemo reći jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune naši zahtjevi - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, članica neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ Nejla Javorovac. Milovan MarkoViĆ
Neđelja, 16. februar 2025.
OTVOREN PUT ZLOUPOTREBAMA: Advokat upozorava da su brojne odredbe nacrta zakona o oružju ne doprinose bezbjednosti građana, te da policija dobija prevelika ovlašćenja
PODGORICA - Nacrt novog zakona o oružju i municiji, koji je predložilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, izazvao je žestoke kritike stručne javnosti. Advokat Marko Ivanović, koji zastupa oko 1.000 lovaca iz cijele Crne Gore, uključujući i Lovačku organizaciju „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića, upozorava da su brojne odredbe zakona neustavne, pravno problematične i podložne zloupotrebama.
- Država, umjesto da riješi ključne probleme – nadzor nad osobama s psihičkim smetnjama, kontrolu nelegalnog oružja i sprečavanje nasilja – poseže za neustavnim i nezakonitim mjerama koje ne doprinose bezbjednosti građana. Umjesto ciljanog rješavanja problema, predloženi zakon praktično onemogućava posjedovanje oružja građanima koji ga legalno imaju, prvenstveno lovcima i sportskim strijelcima - poručuje Ivanović.
NejasNi kriterijumi Posebno spornim Ivanović smatra nejasne kriterijume za procjenu sklonosti ka konzumaciji alkohola, proširena ovlašćenja policije za ulazak u domove bez sudskog naloga, kao i ukidanje dvostepenosti u odlučivanju po zahtjevima građana. On tvrdi da bi usvajanje ovog zakona dovelo do ograničavanja prava vlasnika legalnog oružja i stvorilo pravni haos, jer bi policijski službenici dobijali prevelika diskreciona ovlašćenja, često bez adekvatne stručne podloge. Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da policija, na osnovu subjektivnih operativnih podataka, ocjenjuje nečije porodične odnose, ponašanje ili sukobe s okolinom i na osnovu toga odlučuje o oduzimanju ili neizdavanju dozvola za oružje. Ivanović naglašava da se takve odluke ne smiju donositi bez konkretnih dokaza, poput pravosnažnih presuda ili zvaničnih prekršajnih rješenja, jer bi to ostavilo prostor za zloupotrebe. Takođe, upozorava da ovakva praksa nije usklađena s Direktivom Evropske unije o nadzoru oružja.
- Ukoliko se već procjenjuje nečija sposobnost za posjedovanje oružja, to bi trebalo da rade posebno obučeni policijski službenici u saradnji sa ljekarima specijalistima – psi-
holozima i neuropsihijatrima – kako bi se osigurala objektivnost i tačnost procjene - ističe Ivanović.
Pored toga, predložene izmjene, kako tvrdi, nijesu u skladu s evropskim direktivama i praksama u zemljama Evropske unije, što dodatno dovodi u pitanje opravdanost donošenja zakona u ovakvom obliku. - Jasno je da će u budućnosti policijski službenici da vrše još veće zloupotrebe. Posebno je sporan neprecizan termin „uživanje alkohola“, jer policajci, bez stručnih znanja, olako kvalifikuju nekoga kao „sklonog prekomjernom konzumiranju alkohola“ čak i zbog davnih, pojedinačnih slučajeva vožnje s minimalnom količinom alkohola u krvi od npr. 0,5 ili 0,6 promilaobjašnjava Ivanović.
Na takvim službenim zabilješkama se u praksi, kako objašnjava, zasnivaju rješenja o odbijanju mnogih zahtjeva za izdavanje odobrenja za oružje, odnosno, oduzima se oružje koje je ranije izdato iako su npr. iste te okolnosti postojale i kad je izdata dozvola.
PotrebaN Nalaz ljekara
- Provjera činjenica ne smije biti diskreciono pravo ovlašćenih policijskih službenika (OPS), niti se odluka može zasnivati na njihovom mišljenju. Ako je procjena sklonosti ka alkoholu potrebna, mora se temeljiti na nalazu ljekara specijaliste ili ljekarske komisije, uz detaljno obrazloženje.
- kazao je Ivanović.
Takođe, navodi da poremećeni porodični odnosi, agresiv-
Država, umjesto da riješi ključne probleme – nadzor nad osobama s psihičkim smetnjama, kontrolu nelegalnog oružja i sprečavanje nasilja – poseže za neustavnim i nezakonitim mjerama koje ne doprinose bezbjednosti građana. Umjesto ciljanog rješavanja problema, predloženi zakon praktično onemogućava posjedovanje oružja građanima koji ga legalno drže, prvenstveno lovcima i sportskim strijelcima - poručuje Ivanović
no ponašanje ili sukobi s okolinom ne mogu se tumačiti na osnovu operativnih podataka, već isključivo ako su potkrijepljeni pravosnažnim presudama ili prekršajnim rješenjima, jer bi u suprotnom postojala velika mogućnost zloupotrebe.
- Jedini validan dokaz za ove navode trebalo bi da budu izjave lica o sukobima i poremećenim odnosima, priložene uz službenu zabilješku OPS-a. Oslanjanje na operativne podatke bez konkretnih dokaza suprotno je EU Direktivi o nadzoru oružjakaže Ivanović ističući da, ako policijski službenici već treba da procjenjuju nečiju ličnost i sklonosti, takve ocjene bi smjela donositi samo posebno obučena grupa policajaca, u saradnji s komisijom ljekara specijalista – psihologom i neuropsihijatrom.
- Spornim se smatra produženje roka MUP-u za odlučivanje o zahtjevima za nabavku oružja sa 30 na 60 dana, kao i ukidanje dvostepenosti u upravnom postupku. T ime bi MUP imao konačnu riječ, a građani bi umjesto žalbe mogli podnijeti samo tužbu Upravnom sudu koji, zbog prenatrpanosti, često odlučuje tek nakon dvije do tri godine - kaže Ivanović koji upozorava da se ovakva
Policijska akademija ne može biti jedina ovlašćena za osposobljavanje za rukovanje oružjem
Ivanović smatra spornim i to što se Policijska akademija u Danilovgradu proglašava jedinom ovlašćenom institucijom za obuku za rukovanje oružjem, iako nema
kapacitete za taj posao na nivou cijele Crne Gore, niti dovoljno obučenih instruktora. Ističe da su se upravo pripadnici Policijske akademije često obučavali
u lovačkim društvima, Lovačkom savezu i Savezu praktičnog streljaštva, gdje postoji mnogo iskusnijih instruktora za ovu vrstu obuke. Ovom odlukom se, bez oprav-
danog razloga, smanjuje kvalitet obuke za rukovanje oružjem, dok se istovremeno uskraćuju prihodi organizacijama koje su se tim poslom uspješno bavile.
„centralizacija“ u stvari svodi na ukidanje efikasne pravne zaštite, jer građani, nakon donošenja rješenja o oduzimanju oružja, moraju odmah predati oružje MUP-u i godinama čekati sudsku odluku. Ivanović upozorava i na problem centralizacije ljekarskih komisija u jednoj ustanovi pri Ministarstvu zdravlja u Podgorici, čime se iz postupka isključuju domovi zdravlja, druge medicinske ustanove i privatni sektor.
- Ministarstvo zdravlja nema kapacitete za procjenu sposobnosti svih građana za držanje oružja, a dodatni problem je što stranke nemaju mogućnost žalbe. Rješenje bi bilo uvođenje dvostepenog postupka, gdje bi komisija Ministarstva zdravlja bila drugostepeni organ - kaže Ivanović koji naglašava da ovakve izmjene ne bi trebalo da budu dio Zakona o oružju,
već isključivo regulisane zakonima iz oblasti zdravstvene zaštite.
sPorNi člaNovi Navodi i posebne primjere, pa prema članu 17 stav 2 i 3 nacrta zakona, policijski službenik bi, u slučaju sumnje, imao ovlašćenje da vizuelno provjerava uslove za smještaj i čuvanje oružja u stambenom prostoru vlasnika, pri čemu bi podnosilac zahtjeva bio obavezan da mu omogući ulazak. - O učestalosti kontrola odlučivalo bi se prema broju i kategoriji registrovanog oružjakaže Ivanović koji upozorava da je ova odredba u suprotnosti s Ustavom Crne Gore, koji garantuje nepovredivost stana i jasno propisuje da je ulazak moguć samo uz sudsku odluku ili u izuzetnim okolnostima. Takođe, ističe da ovakva praksa krši i Zakonik o krivičnom postupku, kojim je precizno regulisan postupak pretresa. Smatra da se ovim pokušava uvesti presedan koji bi omogućio policiji da bez sudskog naloga ulazi u privatne domove, što je neustavno i nezakonito. Ivanović smatra spornim stav 3 nacrta zakona, koji nejasno definiše učestalost kontrola na osnovu broja i kategorije registrovanog oružja, bez preciziranja kriterijuma i nadležnosti za donošenje takvih odluka. - Ova neodređenost otvara prostor za zloupotrebe od policijskih službenika. Odredba o potrebnoj visokoj stručnoj spremi za dobijanje dozvole za proizvodnju oružja i mu-
Neđelja, 16. februar 2025.
oružju pravno problematične,
SKANDALOZNO: Savjet za građansku kontrolu rada policije do danas od Uprave policije nije dobio informacije o tragediji na Cetinju
Ministarstvo zdravlja nema kapacitete za procjenu sposobnosti svih građana za držanje oružja, a dodatni problem je što stranke nemaju mogućnost žalbe. Rješenje bi bilo uvođenje dvostepenog postupka, gdje bi komisija Ministarstva zdravlja bila drugostepeni organ - kaže Ivanović, koji naglašava da ovakve izmjene ne bi trebalo da budu dio zakona o oružju, već isključivo regulisane zakonima iz oblasti zdravstvene zaštite
nicije je protivustavna i diskriminatorska, jer se ne zasniva na konkretnom znanju, već isključivo na formalnom obrazovanju, čime se ograničava sloboda preduzetništva, zagarantovana članom 59 Ustava Crne Gore - objašnjava Ivanović.
On smatra problematičnom odredbu člana 14, stav 1, tačka 2, prema kojoj fizičko lice može dobiti dozvolu za nabavku oružja tek sa 25 godina, dok su izuzeci predviđeni za policijske službenike, vojna lica, zaštitare i sportske strijelce, kojima je dozvoljeno već sa 18 ili 21 godinom.
- Ove starosne granice su nelogične i nepravedne prema lovcima i drugim građanima. Sve starosne granice bi trebalo spustiti na 18 godina, jer su lovci i sportski strijelci ovom odredbom diskriminisani. Opšta granica od 25 godina neopravdano je visoka i neustavna, jer punoljetstvo u Crnoj Gori, kao i u cijeloj Evropi, nastupa sa 18 godina, što je uslov za sticanje građanskih prava i izvršavanje dužnostikaže Ivanović dodajući da su ovakva ograničenja suprotna Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama. - U većini evropskih zemalja, uključujući i region, starosna granica za posjedovanje oružja je 18 godina, dok je za lov često niža uz određene uslove. Ova odredba je u suprotnosti i sa Zakonom o divljači i lovstvu, koji dozvoljava polaganje lovačkog i sokolarskog ispita sa 18 godina - kaže Ivanović.
On posebno naglašava da je predložena starosna granica u suprotnosti s Direktivom EU 2021/555 o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja, kojom je propisano da države članice dozvoljavaju posjedovanje vatrenog oružja osobama starijim od 18 godina, uz određene izuzetke za mlađe osobe koje imaju saglasnost roditelja ili se nalaze pod nadzorom licenciranih instruktora.
- Takođe, prema direktivi, odobrenje se ne izdaje licima koja mogu predstavljati rizik po javnu bezbjednost, što se utvrđuje na osnovu relevantnih presuda, a ne proizvoljnih ograničenja - objašnjava Ivanović.
Prigušivači i noćni nišani Ivanović smatra spornim član 6, stav 1 i 2 nacrta zakona, kojim se potpuno zabranjuje nabavka, držanje i nošenje prigušivača i noćnih optičkih nišana, bez ikakvih izuzetaka. Ova zabrana, prema njegovim riječima, nije usklađena s evropskim zakonodavstvom i suprotna je Direktivi EU 2021/555 o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja. - Dok su u zemljama EU i regiona prigušivači i noćni nišani dozvoljeni uz odgovarajuće dozvole, posebno za lovce i sportske strijelce, Crna Gora ih potpuno zabranjuje. Ovi uređaji ne samo da su uobičajeni, već i korisni – prigušivači smanjuju buku i štite životnu sredinu, dok noćni nišani omogućavaju sigurnije i preciznije gađanje, posebno u noćnim uslovima - kaže Ivanović.
On tvrdi da je ovakva zabrana neutemeljena i da se bazira na pogrešnoj percepciji da su prigušivači i noćni nišani isključivo sredstva kriminalaca, dok se u razvijenim zemljama koriste za povećanje sigurnosti i efikasnosti lova i streljaštva.
- Takođe, ovakvi uređaji već godinama legalno su dostupni na tržištu Crne Gore i u među-
narodnoj prodaji, te postavlja pitanje kako država planira da riješi problem hiljada već kupljenih komada opreme, čija bi zabrana mogla dovesti do milionske štete - ističe Ivanović.
On smatra spornim član 16, stav 1, 2 i 3, koji je povezan s članom 14, stav 1, tačka 6 nacrta zakona.
- Ova odredba predviđa da fizičko lice ne može dobiti dozvolu za nabavku oružja ako postoje okolnosti koje ukazuju na mogućnost zloupotrebe, uključujući konzumaciju alkohola, droga, poremećene porodične odnose, sukobe s okolinom, agresivno ponašanje i druge poremećaje u ponašanju. Član 16 propisuje da policijski službenik može prikupljati podatke o podnosiocu zahtjeva, sačiniti službenu zabilješku i dostaviti je Ministarstvu u roku od 30 dana, uz ocjenu da li postoje smetnje za izdavanje dozvole. Policija, takođe, procjenjuje opravdanost razloga za nabavku oružja, a to mišljenje postaje sastavni dio službene zabilješke - objašnjava Ivanović.
On upozorava da su ove odredbe neprecizne i ostavljaju previše prostora za subjektivne procjene policijskih službenika, što može dovesti do zloupotreba. Smatra da se odluke ne smiju temeljiti na operativnim podacima bez konkretnih dokaza, već da svaka procjena treba biti potkrijepljena relevantnim nalazima stručnjaka i pravosnažnim odlukama nadležnih organa. Nacrt novog zakona o oružju sadrži brojne odredbe koje su, prema Ivanoviću, u suprotnosti s Ustavom Crne Gore, Zakonom o upravnom postupku, Zakonom o divljači i lovstvu, kao i sa Direktivom EU 2021/555 o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja. Iako se predlagač poziva na usklađenost s evropskim zakonodavstvom, pojedine norme koje uvodi ne postoje u EU, već suprotno – krše njene direktive i pravne standarde država članica.
Takođe, naglašava da se u javnosti stvara pogrešna slika o lovcima, iako se lovstvo ne svodi na puko odstrjeljivanje divljači.
- U uređenim državama, pa i u Crnoj Gori, lovstvo je zakonom regulisana djelatnost od opšteg interesa, koja obuhvata uzgoj, zaštitu i racionalno korišćenje divljači. Crna Gora čak i materijalno podržava unapređenje lovstva i zaštitu divljači, što pokazuje njegov značaj. Lovci su, prema Zakonu o divljači i lovstvu, lica s položenim ispitima, lovnim dozvolama i kartama, koji obavljaju lov u skladu s etičkim i zakonskim normamakaže Ivanović poručujući da bi usvajanje ovog zakona u trenutnom obliku dovelo do neopravdanog udara na legalne vlasnike oružja, dok bi stvarni problemi ostali neriješeni. n. Kovačević
PODGORICA- Savjet za građansku kontrolu rada policije saopštio je juče da Uprava policije (UP) nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
U saopštenju Savjeta navodi se da su juče u 14.30 održali sjednicu na kojoj su razmatrane aktivnosti povodom predmeta na osnovu pritužbe, koju su saglasno odredbi čl.190 Zakona o unutrašnjim poslovima i čl. 10 Poslovnika o radu Savjeta, tom tijelu uputile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
-Ovom prilikom Savjet je konstatovao da Uprava policije do trenutka održavanja sjednice nije dostavila odgovor Uprave policije povodom zahtjeva Savjeta od 28. januara 2025. godine, i urgencije upućene s tim
u vezi od 10. februara 2025. godine. Savjet će odmah po dobijanju traženog odgovora od Uprave policije, a saglasno Poslovniku o radu Savjeta, isti proslijediti podnosiocu pritužbe nevladinim organizacijama HRA i CŽP i nastaviti dalji rad u pogledu zaključenja predmeta - piše u saopštenju Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
HRA je 14. februara saopštila da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
HRA i CŽP uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Iz tih NVO su naveli da je 28. januara, Savjet zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci.
Uprava policije je, reagujući na saopštenje HRA i CŽP, poručila da je o svim preduzetim radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, a u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzela i preduzima sveobuhvatne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti koje bi dovele do razjašnjenja ovog teškog krivičnog djela, dok su službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“ sačinili detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama i istu uputili službenom poštom Odboru za bezbjednost i odbranu.
Iz Uprave policije su takođe juče saopštili da su sačinjenu informaciju tog dana uputili Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije. r P.
UP: Informacija upućena 14. februara redovnom poštom
Uprava policije (UP) saopštila je da je 14. februara, redovnom poštom, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju. Oni su reagovali na saopštenje Savjeta za građansku kontrolu rada policije u kome se navodi da Uprava policije nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
- Uprava policije je, kako je javnost već i obavije-
štena, juče redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama, u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije - navodi se u jučerašnjem saopštenju. Dodaju da su u ovom dokumentu sadržane informacije koje se odnose na postupanje policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
- Na većinu pitanja koja su dostavljena Upravi policije već je odgovorio javno vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepano-
vić koji je, podsjećamo, sve informacije koje su bile od interesa za javnost saopštavao fazno u više javnih nastupa u prethodnom periodu. Dio pitanja na koje nije odgovoreno javno, odgovori su inkorporirani u informaciji i dostavljeni Savjetu za građansku kontrolu rada policije u sklopu informacije, koja je juče upućena službenom poštom ovoj instituciji, označena klasifikovano i u nju će uvid imati predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a o čemu će Savjet zainteresovanu stranu upoznati u skladu sa zakonompiše u saopštenju UP.
Prijestonica će do jeseni osnovati fondaciju za podršku osobama sa zdravstvenim problemima, ali i za pomoć mladim talentima
Moramo biti podrška Cetinju
CetInje - Prijestonica će u narednom periodu formirati fondaciju koja će biti podrška građanima sa zdravstvenim problemima, a pomagaće i mladim talentima, najuspješnijim učenicima, studentima, sportistima, kulturnim radnicima – najavio je na svom FB profilu gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković.
Kako je kazao, fondacija bi najkasnije do jeseni trebalo da počne da radi. Moramo biti podrška jedni drugima, moramo biti podrška Cetinju - poručio je Đurašković. J. Đ. P.
Neđelja, 16. februar
Jeste, svi govore da Trampov svirepi plan za pretvaranje Gaze u novi Las Vegas nije prihvatljiv, a niko ne govori kako da se izraelsko-palestinski sukob reši i Gaza pretvori - u šta? Ovo je srž problema: nijedna arapska zemlja neće da prihvati Palestince na svojoj teritoriji i nijedna neće da im pokloni parče svoje pustinje da Gazani osnuju svoju državu i nijedna neće da uloži novac u obnovu Gaze sve dok u njoj komanduje Hamas. A ni Gazani neće iz Gaze. A Hamas jedino tamo i komanduje - i on neće u emigraciju. Kako će Izrael i Amerika da najure Gazane van Gaze, kada arapske države neće da ih prime? A, opet, Amerika i Izrael neće da grade palestinsku Gazu i dopuste opstanak milionskih Palestinaca u Gazi jer je Hamas u Gazi izgubio rat. Razumljivo je da Gazu neće da obnavljaju ni arapske države sve dok se iz Gaze ne istera Hamas - ali Hamasa i da hoćeš ne možeš da isteraš iz Gaze jer su svi Gazani isto što i Hamas. Moraš da iseliš ceo narod. Rezultat je ovo: ni Amerika, ni Izrael, niti arapske države ne žele Hamas u Gazi, niti žele Gazane na svojoj teritoriji. I šta sad? Ko seče nerazrešivi čvor?
ŠTO SA HAMASOM
Cela Gaza će ostati zgarište i izbeglički logor sve dok u njoj postoji Hamas i ideologija invazije na Izrael i povratka Palestinaca u islamski Jerusalim. Da te ideologije ,,Hamas rekonkviste“ nije bilo ne bi ni do rata od 2023. do 2024. godine došlo. Ali tu ideologiju nije stvorio Hamas. Ona je stvorena davno još 1948. godine kada su arapski Palestinci i Transjordan, Egipat, Sirija, Irak, Liban i Jemen izgubili rat sa Izraelom uz pomoć SSSR-a, Čehoslovačke i Jugoslavije. Izraelski Jevreji neće nikada zaboraviti Tita i jugoslovenske komuniste. Naknadno će se topiti njihovo divljenje, ali ne i zaborav. A potom je izraelsku teritoriju napustilo oko 900.000 Arapa, a u njega će se iz arapskih država doseliti oko million Jevreja. Neko će zasigurno kazati da ovog poslednjeg ,,gazanskog rata“ od 2023/2024. ne bi ni bilo da nije jevrejskom ,,rekonkvistom“ stvoren Izrael 1947. godine. Tačno, ne bi ga bilo. Ali je Izrael stvoren svetskim dejstvom Ujedinjenih nacija
POGLED SA STRANE: Sudarile su se dvije vrste etike i po hiljaditi put potvrdile da ne postoji
rezolucijom 181 kao potez milenijumskog izvinjenja Evrope za proganjanje Jevreja. I to se nije moglo promeniti, niti se sada može promeniti. Izrael je apsolutna realnost i večita je briga Evrope zbog svih zala koja je ona njegovom narodu vekovima pričinjavala. I naših novostvorenih kontinentalih interesa, što ne znači da smo mi, u Evropi, večite apologete svih poteza koje čini vlada Izraela. Nismo.
STVARNI GUBITAK PALESTINACA
I tom istom rezolucijom 181 je predloženo obrazovanje arapske palestinske države, doduše na nešto manjem delu teritorije od one koja je data Izraelu. Arapi su to odbili i krenuli 1948. godine u rat da se Jevreji izbace iz Palestine i da se time poništi odluka UN o osnivanju Izraela i da se time okonča navodna dilema kom narodu pripada mandatna bliskoistočna teritorija Britanskog carstva. Ta dilema očigledno nije bila rešena time što su Ujedinjene nacije palestinsku teritoriju podelile na deo za Jevreje i deo za Arape, za osnivanje dve države. Palestinci su to odbili i hteli su svu zemlju za sebe. I potom su zbog toga izgubili kako prvi rat sa Izraelom, tako i sve naknadne ratove sa njim. S tim, što je Titova Jugoslavija naknadno obrnula ćurak naopako i podržala gubitničke ratove Arapa sa Izraelom 1967, a potom i jomkipurski rat 1973. godine koji su protiv Izraela izgubili Egipat, Sirija, Irak, Saudijska Arabija, Alžir, Jordan, Libija, Kuvajt, Tunis, Maroko, Sudan i kubanske grupe Fidela Kastra.
Decenijama se uvećavala mržnja između dva naroda. Izrael se upustio u istrebljivačke zločine i tešku diskriminaciju ljudskih prava preostalih Palestinaca na svojoj teritoriji. A ovi su se sve više upuštali u terorizam i postepeno gubili politički legitimitet kod samih arapskih država kod kojih je jenjavao entuzijazam za dalje ratovanje sa Tel Avivom. Hamas danas jeste sam, ali Arapi ne mogu ostaviti Gazane da trule u demoliranom gradu, pod šatorima i na doturu vode i brašna Ujedinjenih nacija. Mogu li im Gazani pomoći i odbaciti Hamas u korist prihvatanja real-politike
Ovo je srž problema: nijedna arapska zemlja neće da prihvati Palestince na svojoj teritoriji i nijedna neće da im pokloni parče svoje pustinje da Gazani osnuju svoju državu, i nijedna neće da uloži novac u obnovu Gaze sve dok u njoj komanduje Hamas. A ni Gazani neće iz Gaze. A Hamas jedino tamo i komanduje - i on neće u emigraciju. Kako će Izrael i Amerika da najure Gazane van Gaze, kada arapske države neće da ih prime?
arapskih država, u korist realnosti Izraela i u korist spasa od Trampa i zabavnih planova američkih milijardera? Teško. EVROPA NEĆE
PALESTINCE
Naravno da Evropa mora odbaciti Trampov plan o iseljavanju Gazana iz njihove obalske ,,države“. Ko u Evropi želi da u jeku protesta njenih naroda zbog imigracije islamskih i drugih naroda primi Palestince iz ratnog okruženja sa terorističkom istorijom? To bi samo još više u njoj podstaklo nacionalizme sa rastućim primesama rasizma. Sada je to u Evropi unisono. Nema razlike između Zapadne i Istočne Evrope. Zapadna Evropa je počela da shvata Izrael kao svog trajnog saveznika tek 1956. godine, kada je Tel Aviv vojno podržao ,,pravo“ Engleske i Francuske da odbrane ,,svoj“ Suecki kanal od Naserove nacionalizacije u korist Egipta. General Moše Dajan je tada nemilosrdno razarao palestinske terorističke kampove u Gazi i izvodio udare po obali Sueckog kanala i po Sinaju. Potom se u svim ratovima Izraela sa Arapima Zapadna Evropa svrstavala uz njega,
iako je u ovom poslednjem, ,,gazanskom ratu“, osuđivala Izrael zbog prekomerne sile, a sada osuđuje i plan za proterivanje Palestinaca iz Gaze. To je jasno, zbog čega bi Evropa primila Palestince u eri Trampove i evropske borbe protiv imigracije?
Ali nije u pitanju samo ovaj pomenuti izgovor - mi mislimo da više niko u Evropi, pogotovo mi na Balkanu, posle strašnih nepravdi u Drugom svetskom ratu i jugoslovenskih ratova, ne možemo prihvatiti nikakvo nasilno ili iznuđeno izbacivanje ijednog naroda iz njegovog rodnog ležišta. Naš osećaj za pravdu je tu iznad pukog poštovanja zabrane genocidne deložacije stanovništva - i mi to osećamo srcem, a ne jedino poštovanjem pravnih normi. A možda tu kod Evrope ima pomalo i evropske osvetoljubivosti prema Americi. Vašington je 1956. godine podržao Nasera i osudio pokušaj kolonijalne Engleske i Francuske da zadrže Suecki kanal. Tada su za to bili zajedno i Amerika i SSSR. Sada možda Brisel ,,tera“ kontru Amerikancima uz ovu moguću pomisao: mi smo zbog vas napustili Suec, a zašto? Da vi
Trampov plan je opasan i po zalivske arapske emirate. Slom Gaze i palestinske države na zapadnoj obali Jordana bi neminovno oslabio moderne snage u Bahreinu, Abu Dabiju, Kataru, Kuvajtu i drugima, a obnovio bi uticaj Irana u tom regionu baš kada je pao proruski i proteheranski režim u Siriji. I to bi oživjelo i izgubljene pozicije Rusije i Kine koje su pretrpjele velika oštećenja slomom Hamasa i Hezbolaha u ratu sa Izraelom. I Netanjahuov drski stav da bi Saudijska Arabija mogla da naseli Palestince jer ona ,,ima mnogo zemlje“ dodatno doliva benzin na vatru. U stvari, Trampova politika koju podržava Netanjahu sada sigurno vodi ka destrukciji teško stečenih pozicija Amerike na Bliskom istoku. Četiri godine Trampa bi mogle biti najgore godine u istoriji američke spoljne politike na Mediteranu
Amerikanci sada osvojite Gazu? Mi smo odande otišli da vi tamo dođete?
PRVI RAZLAZ MEĐU
ARAPIMA
Ubijen je jordanski kralj Abdulah 1951. godine. Ubio ga je na pragu džamije Al Aksa u Jerusalimu 21-jednogodišnji krojač, član naoružanih ilegalnih jerusalimskih snaga, koji je inače bio i dinamitaš bivšeg jerusalimskog muftije Hadž Amin al Huseinija. Ovaj muftija je za vreme Drugog svetskog rata bio u Berlinu i podržavao je naciste i njihov program istrebljivanja Jevreja. I nastavio je sa tim i u Palestini posle rata kada je jedino podržavao čistu arapsku palestinsku državu bez Jevreja.
A kralj Abdulah je suprotno od njega među arapskim državnicima bio otvoreno sklon istorijskom prihvatanju Izraela. Tako je u arapskom svetu odmah prokopana klisura razlaza oko odnosa prema odluci Ujedinjenih nacija o osnivanju i jevrejske i arapske države u Palestini i Galileji. I tako su krenuli arapski atentati i terorizam, sve do danas. I krenulo je ,,palestinsko“ osciliranje među Arapima sve do danas. Naravno, ovo što smo o atentatu iz 1951. godine naveli nije nikakav razlog da se kompromituju mnogi pravedni zahtevi drugačijih Palestinaca od fanatizovanih militanata da se odnosi između njih i Jevreja ne učvrste na načelima ravnopravnosti. To je, pogotovo
danas, kada je palestinska država na ivici uništenja, nužno da se istakne, i ukaže gde su različiti interesi Arapa i oko Gaze i oko palestinske države na zapadnoj obali Jordana i zašto one sa krajnjom opreznošću govore o tom pitanju.
Danas je teško tvrditi da je ideja Ujedinjenih nacija o dve države u Palestini iz 1947. godine održiva. Možda je ona na konačnom umoru. Nju neće ni Amerika niti Izrael, dok arapske države neće Hamas u Gazi niti žele ratobornu palestinsku arapsku državu. I povrh svega one ne žele da prime islamističko ratoborno stanovništvo na svoje teritorije, jer ne žele da im ono bude prepreka za napredak celog bliskoistočnog i severnoafričkog arapskog sveta. Uslov za to je mir sa Izraelom. Da li su zbog toga Arapi spremni da izdaju Gazu i palestinsku državu na zapadnoj obali Jordana? Ne, to one ne bi mogle, one to ne mogu moralno da izdrže i zapale bi u političke nemire. Vlada Izraela je već naredila vojsci da izradi plan za proterivanje Arapa iz Gaze. Gde? To još ne znamo. A Amerika hoće da očisti Gazu od ruševina i neeksplodiranih bombi i izgradi novu mediteransku rivijeru. Kako? Ni to ne znamo, osim da će Americi Gazu dati Izrael. To znači da je sadašnji mir između Izraela i Hamasa gotovo završen i da neće biti druge faze sporazuma o miru koja bi obnovila palestinsku Gazu. Sve će se završiti sa razmenom talaca i političkih zatvorenika. To je opasno.
ŠTO ČEKA IZRAEL Izrael sada čeka na narednu značajnu provokaciju Hamasa. To bi bio uslov za izraelsko ,,konačno rešenje“ palestinskog pitanja. Hamas će tu grešku verovatno kad-tad počiniti. To na muku stavlja Egipat i Katar koji su sa Amerikom jemci da Hamas neće ponovo krenuti u napad. Hamas ne može dugo da izdrži da samo bude humanitarni sluga Ujedinjenih nacija i distributer hleba i ćebadi za narod Gaze. On je stvoren za rat, a ne da vodi decu za ruke u školu pod šatorima. Desne snage u Izraelu koje vodi Netanjahu - i koje su ojačane sa
Neđelja, 16. februar 2025.
Masovni protest u Kragujevcu, na 15-satnu blokadu stigli građani iz čitave Srbije
PODGORICA – Studenti
svih državnih univerziteta i građani okupili su se juče u Kragujevcu, a masovni protest počeo je 15-minutnom tišinom za 15 ljudi koji su stradali zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Mi nijesmo za Trampov prijedlog. Ali i kao mnogi drugi, ni mi nijesmo sigurni što bi u Palestini moglo dobro da se učini ka trajnom napretku suživota Izraelaca i palestinskih Arapa. A kada svi oklijevamo, vojnici neće. Sila Boga ne pita
slepom podrškom verskih fanatika i američkih doseljenika - jedva čekaju da dobiju casus beli i time jednom za uvek oteraju Palestince u pustinje arapskih država.
Amerika i Izrael podržavaju nasilno naseljavanje imigrantskih Jevreja u područje palestinske države na zapadnoj obali Jordana i na Sinaju koga Izrael neće da vrati Siriji. A tuku i šiitsko stanovništvo u južnom Libanu - Hezbolah. Sve ukazuje na to da je ,,konačno rešenje“ već u toku. A ako padne Gaza, pašće i palestinska država na zapadnoj obali Jordana. Tamo već uveliko rovare američki jevrejski doseljenici sa velikim zločinima. A padne li jordanska Palestina, Egipat mora raskinuti ugovor o miru sa Izraelom. Tako bi se svi mi vratili u bliskoistočnu gužvu iz starih decenija prošlog veka. A egipatski predsednik Fatah al Sisi i progresivne snage ove zemlje bi se ponovo našle na udaru muslimanske braće iz doba pogibije predsednika Anvara al Sadata u atentatu 1981. godine zbog njegovog priznavanja Izraela 1979. godine u Vašingtonu pod posredstvom Džimija Kartera. I to bi moglo dovesti do pada vlade i u samom Jordanu u kome je palestinska imigracija prevladala svojim brojem staro jordansko stanovništvo, tako da je od septembra prošle godine na izborima stekla većinu i u parlamentu. Na udaru bi mogao biti mir Amana sa Tel Avivom i opstanak hašemitske dinastije iz koje je bio i ubijeni kralj Abdulah 1951. godine. Trampov plan je opasan i po zalivske arapske emirate. Slom Gaze i palestinske države na zapadnoj obali Jordana neminovno bi oslabio moderne snage u Bahreinu, Abu Dabiju, Kataru, Kuvajtu i drugima, a obnovio bi uticaj Irana u tom regionu baš kada je pao proruski i proteheranski režim u Siriji. I
to bi oživelo i izgubljene pozicije Rusije i Kine koje su pretrpele velika oštećenja slomom Hamasa i Hezbolaha u ratu sa Izraelom. I Netanjahuov drski stav da bi Saudijska Arabija mogla da naseli Palestince jer ona ,,ima mnogo zemlje“ dodatno doliva benzin na vatru. U stvari, Trampova politika koju podržava Netanjahu sada sigurno vodi ka destrukciji teško stečenih pozicija Amerike na Bliskom istoku. Četiri godine Trampa bi mogle biti najgore godine u istoriji američke spoljne politike na Mediteranu.
POZICIJA
MEDITERANSKOG
REGIONA
Nikako nam nije poželjna gužva na Bliskom istoku. Sigurno da mnogi među nama ne žele ratni povratak velikih sila u tu oblast, a ne želimo ni uvlačenje evropskih država u tamošnje sukobe i ne želimo nove talase islamskih izbeglica. Dovoljno se mučimo sa islamskom imigracijom iz protekle dve decenije, a nova bi nam dala samo novi podstrek za nekorisne nacionalističke populizme. I možda možemo uspeti da se ne svrstavamo u korist vanevropskih velikih sila - Amerike, Rusije i Kine. Možda Tramp neće imati preterano veliki otpor svojoj ideji o izgonu Arapa iz Palestine ni u američkoj Demokratskoj stranci. Prošle godine ga je imao kada su najbogatije američke jevrejske porodice stale finansirati propalestinske demonstracije studenata na Kolumbiji, Harvardu, Jejlu i drugim univerzitetima odupirući se izraelskom razaranju Gaze. Tada su se udružile familije Soroš, Rokfeleri i nepojamno imućni Prickerti (Hajat hoteli, Branif avio-kompanija i mnogo drugog - jedna je od deset najbogatijih američkih porodica) i otvoreno ustali protiv uništavanja Gaze. Sada su ti protesti nestali, a jevrejski filantropi i super milijarderi sa čuđenjem posmatraju Trampove super milijardere kako bez trunke okolišenja staju uz njega i predlažu završno uništenje Gaze. Sudarile su se dve vrste etike i po hiljaditi put potvrdile da ne postoji opšta praktična definicija morala. Mi nismo za Trampov predlog. Ali i kao mnogi drugi, ni mi nismo sigurni šta bi u Palestini moglo dobro da se učini ka trajnom napretku suživota Izraelaca i palestinskih Arapa. A kada svi oklevamo, vojnici neće. Sila Boga ne pita. •
- Što je nama teško da dođemo kada su oni pješačili - govorili su stanovnici Srbije koji su se iz mnogih mjesta u kolonama slivali u Kragujevac da zajedno sa studentima obilježe Dan državnosti Srbije pod nazivom „Sretnimo se na Sretenje”.
Poruka „Pumpaj, idemo do kraja“ žargonski je izraz, nastao u toku studentskog protesta i znači da nema odustajanja od cilja – ispunjenja studentskih zahtjeva.
Sv I u Šu MADIJ u Na 15-časovnoj blokadi Kragujevca stajali su ljudi koji su, kako kažu, došli zbog djece i jer im je važna sloboda, pravda, solidarnost i društvo bez korupcije. Zakrčili su Lepenički bulevar, najveći u Kragujevcu, na kojem je počeo protest 15-minutnom tišinom za 15 ljudi stradalih prilikom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, a čija su imena pisala na 15 stolica. Ljudi su u kolonama u Kragujevac dolazili pješke, biciklima, motorima, automobilima, neki su trčali maraton. U rukama su nosili zastave i poruke: „Srbija je na nogama“, „Došli smo da se sretnemo na Sretenje“, a među njima su bili i tek vjenčani mladenci. O širokoj društvenoj podršci studentima govori i to što su došli i poljoprivrednici na traktorima, ali i glumci Ateljea 212 iz Beograda sa transparentom: „Studenti, scena je vaša, glumci“. Lokalni mještani su često pominjali da Kragujevac nije nikada imao ovako masovan skup, kao i da se mora „pumpati do kraja“, jer žele normalnu državu, ali i da su došli da ne propuste istoriju. Đaci su nosili parole: „Kada porastem, biću student“, a maturanti: „Mi smo budući studenti“.
U takvoj atmosferi cijeloga dana u prvi plan isplivale su emocije prisutnih koji su iskazivali poštovanje prema studentima - jer su po niskoj temparutri, kiši i lošem terenu pješačili tri dana do Kragujevca. U tom herojskom podvigu Nišlije i Novopazarci su prešli 150 kilometara, Beograđani i Novosađani deset kilometara manje, Čačani i Kraljevčani hodali su oko 60 kilometara. Oni su svojim kolegama donijeli Ustav, jer je u Kragujevcu donijet prvi demokratski Ustav Srbije 1835. godine koji ograničava vlast vladara.
- Stiglo Sretenje, kad će ispunjenjenje - pitali su studenti one koji su već više puta tvrdili da su četiri zahtjeva stu-
Na 15-časovnoj blokadi Kragujevca stajali su ljudi koji su, kako kažu, došli zbog djece i jer su im važni sloboda, pravda, solidarnost i društvo bez korupcije. Zakrčili su Lepenički bulevar, najveći u Kragujevcu, na kojem je počeo protest 15-minutnom tišinom za 15 ljudi stradalih prilikom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, a čija su imena pisala na 15 stolica
denata ispunjena. Oni traže punu političku i krivičnu odgovornost za pogibiju ljudi u Novom Sadu i procesuiranje svih koji su napadali studente i građane tokom protesta. Studentski protesti traju već tri mjeseca, počeli su blokadom fakulteta, prenijeli se na blokade osnovnih i srednjih škola bez nastave i svakodnevne ulične proteste koji nijesu održani samo u četiri opštine u Srbiji. Oni uvijek počinju odavanjem pošte poginulima u novosadskoj tragediji i šetnjom koja je održana i u blokiranom Kragujevcu.
uZDRMANA vl AST u S REMSKOJ M ITROv ICI Zbog nemoći da uguši opštu pobunu građana, predsjednik Srbije organizovao je svoj miting u Sremskoj Mitrovici i peti put najavio formiranje narodnog pokreta za Vidovdan. Pod izgovorom da vlast hoće da spriječi separatizam u Vojvodini, usvojena je Deklaracija da je Vojvodina u Srbiji i to sa ljudima koji su natjerani da dođu na skup. - Imamo i mi svoje plenume - rekao je Vučić okupljenima. Nekima od njih je plaćena dnevnica od oko sto eura, dok je drugima prijećeno otkazom u javnim preduzećima ako se ne pojave na skupu. Treći su došli autobusima
iz Republike Srpske baš kao i na glasanje na izborima 2023. godine.
Vučić je u Mitrovicu došao vozom iz Beograda, a tokom vožnje su režimski novinari pjevali pjesme o Kosovu Danice Crnogorčević - koju su isti novinari proglasili za izdajnicu kada je slikom na Instagramu podržala pobunu studenata.
U svom recikliranom nacionalističkom govoru Vučić je pričao o napadima na Srbiju, o tri milijarde eura za razbijanje zemlje, žalio se da više nije isti čovjek, da mu napadaju porodicu...
- Plakao bih od muke što su nam sve uradili, obojena revolucija, nemamo investicija, nema predaje - rekao je Vučić i obećao da će se boriti „onako kako sanjali nijesu“. U žaru na momente histeričnog govora o sveopštem napadu na Srbe, Vučić je ponovio više puta ispričanu priču kako se otcijepila Crna Gora i zaprijetio.
- Javite im u USAID da im je propala obojena revolucija i da je pobijedila Srbija – rekao je i najavio pisanje knjige kako je pobijedio obojenu revoluciju koju će prodati u milionskim primjercima u Kini. Sa bine su ga ohrabrili Mile Dodik pjesmom „Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine“ i riječima da su na strani Vučića svi Srbi i Mi-
lan Knežević koji je obećao da će se boriti za dvojno državljanstvo.
O RAŠAC
Centralna državna proslava Dana državnosti održana je u Orašcu, gdje je 1804. godine podignut Prvi srpski ustanak. Premijer u ostavci Miloš Vučević je sa premijerom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovanom Viškovićem položio vijenac na spomenik vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu, a potom govorio o „pritiscima“ kojima je Srbija izložena uz poruku da će „ostati neutralna jer to žele njeni građani“. Na skromnom skupu bili su i predstavnici Crne Gore: Milun Zogović, potpredsjednik Vlade CG, Dejan Đurović, šef poslaničkog kluba NSD, Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić, Dario Vraneš, predsjednik opštine Pljevlja, Velimir Đoković, poslanik NSD, Milan Knežević, predsjednik DNP, i Vladimir Joković, predsjednik SNP. Prije toga Vučević je na RTS-u „problem Vojvodine“ uporedio sa Crnom Gorom: „Ne bih želeo da dođemo u stanje kao u Crnoj Gori da imamo dva raspopa u Vojvodini, da nam ne bi nametali nešto što nijesmo i kršili naš identitet“. v. CvEJIĆ
Neđelja, 16. februar
PODGORICA - Likovna scena Crne Gore tokom prve i druge polovine 20. vijeka oblikovana je pod snažnim uticajem društvenih i kulturnih faktora, a položaj žena u umjetnosti bio je odraz šire patrijarhalne strukture društva. Iako su prve školovane crnogorske likovne umjetnice ostavile značajan trag, njihov rad često nije bio adekvatno valorizovan, a njihova imena ostajala su u sjenci dominantne muške scene.
Kao prve crnogorske školovane likovne umjetnice moraju se spomenuti Ksenija Vujović-Tošić, Nada Marović-Stanić, Danica Danja Đurović-Marković… Riječ je o autorkama čije radove karakteriše tanani senzibilitet i lirska intimistička poetika. No, osamdesete godine donose preokret – pojavljuje se snažniji autorski glas umjetnica i fenomen tzv. ženskog pisma, koji će obilježiti crnogorsku umjetnost narednih decenija. Kako se razvijao položaj žena u crnogorskoj likovnoj umjetnosti? Koji su ključni faktori doprinijeli porastu broja umjetnica i njihovoj većoj vidljivosti na umjetničkoj sceni? Na koji način su obrazovanje, društvena percepcija i institucionalna podrška doprinijeli ovoj promjeni? O tim pitanjima razgovarali smo sa istoričarkom umjetnosti Ljiljanom Zeković i umjetnikom i likovnim kritičarom Slobodanom Slovinićem, koji su dali osvrt na istorijski kontekst, prepreke i emancipatorske pomake koji su oblikovali crnogorsku likovnu scenu.
DEFINISANE ULOGE
Zeković se vratila u vrijeme kada je žena / majka, supruga, zaštitnica domaćeg ognjišta u strogoj crnogorskoj patrijarhalnoj sredini imala jasno definisanu ulogu koja je vjekovima uslovljavala njen način života.
ZEKOVIĆ:
Naš propust je što češće ne organizujemo retrospektive na kojima bi se pratili razvojni putevi crnogorske umjetnosti kojoj pripadaju i umjetnice koje su ostavile trajan trag u njenom formiranju
SLOVINIĆ:
Sva klasična patrijarhalna društva, pa i naše crnogorsko, smatraju da je polje umjetnosti predodređeno pretežno kao - muška stvaralačka djelatnost. Otuda slijede ostale anomalije
- One su ženskom tananošću u svojim likovnim djelima tražile poetsku notu ljepote i harmonije koju su nalazile u domenu realnosti - iskustvenim vizuelnim senzacijama - rekla je Zeković. Ona je naglasila da tokom osamdesetih godina u likovnoj umjetnosti, kao i u prethodnom stvaralačkom razdoblju, kvantitativno dominiraju umjetnici muškarci. - Međutim, to je i vrijeme kada se kristališe fenomen koji će obilježiti likovnu scenu Crne Gore narednih decenija, a radi se o tzv. ženskom pismu, čiji su nosioci umjetnice, neopterećene likovnim nasljeđem, sklone eksperimentisanju, traženju novog u kontekstu aktuelnih dešavanja na univerzalnom nivou, a koje će dati poseban karakter crnogorskoj recentnoj umjetnosti, apriorno od devedesetih godina XX vijeka - rekla je Zeković. Ona je naglasila da je u tome presudnu ulogu odigralo osnivanje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju 1988. i Cetinjskog bijenala, u periodu 1991-2005, u čijim selekcijama crnogorske umjetnosti dominiraju žene likovni stvaraoci: Anka Burić, Slavica Gvozdenović, Vesna Bošković, Gordana Kuč, Nataša Đurović, Ivanka Vana Prelević, Ana Miljkovac, Tijana DuNaša tema: Žene u crnogorskoj likovnoj umjetnosti u drugoj polovini
- Ne treba zanemariti činjenicu da se kreativnost rađa sa čovjekom, da uvijek, bez obzira na egzistencijalne uslove / neuslove postoji način da ljudsko biće iskaže svoju unutrašnju potrebu za estetskim vrijednostima / ljepotom koju je Crnogorka nalazila u oblikovanju upotrebnih predmeta (vez, tkanine...). Međutim, u XIX vijeku crnogorska žena / heroina izlazi iz anonimnosti kao motivski sadržaj u likovnim djelima stranih umjetnika, ali i kao stvaralac (princeza Ksenija, fotografije). Diskretno je otvoreno jedno novo po-
glavlje u kojem je žena tiho, nenametljivo „ušetala“ u crnogorsku istoriju umjetnosti. Zapravo, treba imati u vidu da se „borba“ za ličnu emancipaciju i rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori sporije odvijala nego u razvijenijim evropskim sredinama. Nažalost, kod nas, kao i na globalnom nivou, ona još traje, ali sada u promijenjenim društveno-socijalnim okolnostima - istakla je Zeković. Ona je podsjetila da se u prvoj polovini XX vijeka status žene u društvu nije mnogo promijenio u odnosu na prošla vremena.
- Za razliku od eks jugoslovenskih prostora, gdje su žene imale mogućnost, mada sa brojnim preprekama, ličnog samoizbora, školovane Crnogorke, obrazovane na srednjim i višim školama, rjeđe fakultetima na jugoslovenskim prostorima, preferirale su tzv. ženska zanimanja (učiteljice, nastavnice, poštanske službenice…). Profesionalno opredjeljenje za umjetnost bilo je tabu tema koja se nije mogla ni zamisliti, a kamoli izgovori-
ti u patrijarhalnoj sredini koja je imala svoje norme življenje i ponašanja, posebno u odnosu preme ženama. Postavlja se pitanje koliko je potencijalnih talenata bilo „žrtvovano“ u ime poštovanja tradicionalnih vrijednosti - istakla je Zeković.
Na pitanje da li je moguće da su neke crnogorske umjetnice postojale i bile aktivne, ali su njihove biografije i djela ostali izbrisani iz zvanične istorije umjetnosti, Zeković je kazala da bi se, s obzirom na mali broj umjetnika, ali vrhunskih stvaralaca iz Crne Gore koji su se formirali između dva rata u zemlji i inostranstvu, teško mogao napraviti propust da se ne pomene ili prepusti zaboravu ime i djelo umjetnice čije bi nam postojanje otvorilo jedan novi pogled na crnogorsku istoriju umjetnosti i ulogu žene u njoj.
- Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da istraživački putevi istorije umjetnosti nijesu zatvoren sistem znanja i vrednovanja. Uvijek postoje mogućnosti novih otkrića. Kao
primjer istakla bih da je jedna od prvih školovanih vajarki na ovim prostorima Vuka Velimirović porijeklom iz naših krajeva (Kralje, Andrijevica)kazala je Zeković.
ŽENSKO PISMO
Zeković je podsjetila da je u periodu nakon Drugog svjetskog rata klima u kojoj se odvijao likovni život u Crnoj Gori (osnivanja Ateljea pri Ministarstvu prosvjete, ULUCG, Umjetničke škole) otvorila stvaralačke prostore mladim talentima, među kojima su i prve crnogorske školovane umjetnice - slikarke, grafičarke, vajarke, koje su bile aktivni sudionici u oblikovanju crnogorske likovne scene od 1945. godine.
- Nakon školovanja na Cetinju / Herceg Novom, u Zagrebu, Ljubljani, Splitu tokom šeste decenije, i kasnije, one izlažu samostalno, na kolektivnim izložbama (ULUCG) i na tematskim i antologijskim prezentacijama crnogorske umjetnosti u zemlji i inostranstvu. U cilju valorizacije svog
stvaralaštava organizuju zajedničke izložbe (najčešće povodom 8. marta, Dana žena) i osnivaju likovnu grupu „Tri“. Postavlja se pitanje da li su ove izložbe i udruživanja, između ostalog, bili podstaknuti potrebom za ličnim i kolektivnim dokazivanjem kojima bi se valorizovao njihov značaj i mjesto u vrijednosnom sistemu crnogorske umjetnosti, u kojoj su tada dominirali umjetnici - istakla je Zeković. Ona je podsjetila da su žene-umjetnice, mada predstavljaju pionire naše savremene likovne scene, nedovoljno poznate široj javnosti.
- Naš propust je što češće ne organizujemo retrospektive na kojima bi se pratili razvojni putevi crnogorske umjetnosti kojoj pripadaju i umjetnice koje su ostavile trajan trag u njenom formiranju, a pri tome, imajući u vidu da sve ne polazi od nas. Zanemarujući prošlost, zapravo, zatvaramo puteve našeg mjesta u budućnosti - smatra Zeković. Umjetnice koje su stvarale u ovom periodu, prema riječima Zeković, povezivala je naklonost prema intimnom i lirskom koje su realizovale u domenu modernog klasicizma, a kasnije sa diskretnim elementima asocijativno-apstraktnih znakovnih formulacija.
16. februar
Ljiljana Zeković smatra da su naše umjetnice svojim djelom prepoznate i uvažene na evropskoj likovnoj pozornici.
- Međutim, njihov status u Crnoj Gori je nezavidan. Zapravo, one dijele sudbinu opšte klime koja decenijama vlada u crnogorskoj kulturi. Pored neriješenih
jović-Liščević, Ana Matić, Suzana Pajović. Irena Lagator-Pejović, Natalija Vujošević, Biljana Keković, Nada Kažić, Milena Jovićević - Kao „gejzir razbuđene likovnosti“ one su pokazale izuzetnu fleksibilnost u prihvatanju formi postmodernističkog izraza (instalacija, hepening, prošireno polje vizuelnih medija ) i novog „plastičkog ruha“ (upotreba nelikovnog, potrošnog materijala), a prije svega kognitivne dimenzije koja mijenja značenje i smisaoni aspekt djela i otvara prostor postmodernističkoj multidisciplinarnosti - kazala je Zeković.
VELIKI TERET
Slovinić je, osvrćući se na poslijeratni period obnove i izgradnje republike Crne Gore, kazao da se treba sjetiti kroz kakve je sve teške razvojne faze prolazilo crnogorsko društvo.
- Veliki teret u izgradnji bombardovane i porušene zemlje važnu ulogu su imali: arhitektonsko-inženjerski kadar, domaći i izvanjci, građevinarska preduzeća i zadruge, građevinski i zanatski radnici, te dobrovoljne akcije mladih naraštaja. To su bili preduslovi da krene razvoj Crne Gore i njenog društva - istakao je Slovinić.
On je naglasio da je u takvim udarničkim zahvatima i akcijama malo kome bilo do umjetnosti.
- Sporadično su se javljale pojedine samouke umjetnice, ali su se one samo sporadično bavile umjetničkim ak-
uslova u kojima žive i rade, one vode i borbu sa ukorijenjenim predrasudama prema emancipovanim i dominantnim ženama. Ono što zadivljuje je da se jednom probuđena svijest i savjest ne može zaustaviti. Umjetnice, nikle na ovim prostorima, uzdigle su se iznad nezavidnog položaja
tivnostima. O širem učešću umjetnica govori se u jubilarnoj monografiji ULUCG (1946-1986), koja je objavljena 1986. godine u Podgorici. U njoj su nabrojane sve članice profesionalnog umjetničkog udruženja. Situacija se znatno mijenja formiranjem ULUCG na Cetinju 1946. godine, zatim otvaranjem Srednje škole umjetničkih zanata na Cetinju 1948, koja je kasnije preseljena u Herceg Novi, otvaranjem Pedagoške akademije - smjer likovno vaspitanje u Nikšiću 1975. godine, formiranjem Kulturološkog fakulteta na Cetinju 1981, formiranjem Likovne akademije na Cetinju 1985. godine – rekao je Slovinić.
On je ocijenio da je patrijarhalna struktura društva sputavala žene da upišu umjetničke akademije i profesionalno se bave slikarstvom.
- Sva klasična patrijarhalna društva, pa i naše crnogorsko, smatraju da je polje umjetnosti predodređeno pretežno kao muška stvaralačka djelatnost. Otuda slijede ostale anomalije - istakao je on. Slovinić uviđa zajedničku nit kada su u pitanju poetike i teme kojima su se umjetnice iz prošlosti bavile.
- Može se govoriti o nekoj vrsti laganije tematike i likovne tehnike, bez istraživanja vlastite originalnosti. Ne sve, ali mnoge vremešne umjetnice su se bavile klasičnim, istraženim i ustaljenim tematom: pejzaž, mrtva priroda, portret, a u realizaciji su pretežno koristile: akvarel, temperu, gvaš, pastel - naveo je Slovinić.
sa lanetom
koji nameće kulturna, društvena i sociološka stvarnost u Crnoj Gori - kazala je Zeković.
Prema njenim riječima, mentalno nasljeđe crnogorskih žena da sve dobijaju svojim trudom podstakao je njihov uvijek prisutan borbeni duh da traže i nalaze svoje mjesto pod suncem.
Odgovarajući na pitanje koliko je žena iz Crne Gore imalo priliku da se školuje na umjetničkim akademijama u Jugoslaviji ili inostranstvu u periodu kojim se bavimo u ovoj temi, Slovinić je kazao da po njegovom ubjeđenju nije bilo nikakvih ograničenja - ni za žene, ni za muškarce.
- Osim, naravno, ukoliko neka porodica nije imala dovoljno materijalnih sredstava da pošalje svojeg člana da studira van Crne Gore, što se kod nas često dešavalo. Ili pak ako se sa takvom situacijom ne bi složio bračni partner. Takođe iz patrijarhalnih ili nekih drugih razloga - kazao je Slovinić. Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo, naše kulturološke prilike, nivo našeg znanja i obrazovanja su, u odnosu na razvijene zapadne sredine, svakako u podređenom položaju.
- Kada se tome doda naša patrijarhalna svijest, naše navike i običaji, moraju se uočiti i osjetiti logične razlike - istakao je Slovinić.
ULOGA RAZVOJA
Kada su u pitanju ključni momenti koji su doveli do toga da danas u Crnoj Gori imamo veliki broj žena u likovnoj umjetnosti, Slovinić smatra da je ukupan razvoj životnih i društvenih prilika u državi Crnoj Gori po tom pitanju odigrao bitnu i značajnu ulogu.
- Otvorili su se stručne škole i stručni fakulteti, životni standard je porastao, povećale su se mogućnost stručnog obrazovanja za čitavo stanovništvo, ubrzano se mijenjala društvena svijest. To je uslovilo da danas na likovnoj sceni postoji veliki broj umjetnica, koje se uspješno bave likovnom umjetnošću - smatra Slovinić. Razvoj crnogorske likovne umjetnosti ne može se posmatrati bez uvažavanja doprinosa žena, koje su uprkos preprekama uspjele da zauzmu ravnopravno mjesto u savremenoj umjetničkoj produkciji. Danas, fenomen „ženskog pisma“ nije samo oznaka stilske odrednice, već i simbol borbe za ravnopravnost u umjetnosti. U tom kontekstu, nastavlja se istraživanje i reinterpretacija ženskog umjetničkog stvaralaštva, kako bi se osiguralo da doprinos crnogorskih umjetnica ne ostane nevidljiv – ni sada, ni u budućnosti. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Premijera predstave „Sunčana linija“, u režiji Dušanke Belade, održana je u Centru za kulturu u Tivtu, čija je i prva ovogodišnja samostalna produkcija.
Direktor CZK Goran Božović nakon premijere je kazao da su počeli ovu godinu na najbolji način, što pokazuje i reakcija publike. - Imamo jednu vrlo inspirativnu i svevremensku, vazda prisutnu priču bračnih odnosa. Tema predstave osvrće se na dvoje ljudi koji poslije sedam godina braka dolaze u situaciju u kojoj više ne slušaju jedno drugo, ne razumiju se i međusobno se iscrpljuju do krajnjih granica psihičke izdržljivosti. Optužuju jedno drugo kako su dospjeli do stanja apsolutnog nerazumijevanja i nesnosnog tupog bola. Pretpostavljam da u partnerskim odnosima prije ili kasnije svaki par dođe do tog momenta – kazao je Božović, prenosi CGnews. Rediteljka Belada je istakla da je predstava proizvod jako dobre sinergije svih aktera i naglasila veoma dobru saradnju sa CZK Tivat. - Zadatak ovog vremena, ko-
ji je u suštini svevremeni zadatak, za šta imamo dokaz u svim umjetničkim djelima ikad jeste da je veliki izazov i da je najteže ljubav očuvati.
S obzirom da je to nešto izuzetno tanano što se najčešće podrazumijeva. Postoji urođena greška u čovjeku da ne zna da je potrebno konstantno da radi na upoznavanju sebe i objektivnom sagledavanju drugog čovjeka. Bračni par u predstavi je jedan od rijetkih koji su do pozitivnog rezultata i došli, što se nažalost ne dešava ni po statistici sa brakovima u našoj zemlji. S obzirom na to da upravo ta ćutnja i to akumulirano nagomilavanje nekih sitnih stvari zna u čovjekovom organizmu da izazove nešto mnogo veće, što dovede u nekom trenutku do potpunog nerazumijevanja. Smatram da je ova predstava naročito važna jer prikazuje na prvom mjestu jedan par koji se izuzetno voli, ali upravo ćutnja i podrazumijevanje je dovelo do toga da se ljubav u stvari zamalo i ubije – kazala je Belada. Glumac Pav le Bogojević smatra da bez bola nema ljubavi te da bi drugi naziv za ovu dramu mogao da bude apsolutno nerazumijevanje svega,
Predstavljanje romana Milorada Popovića „Smrti se podvaljuje“ sjutra na Cetinju
PODGORICA - Promocija romana „Smrti se podvaljuje“, autora Milorada Popovića, biće održana sjutra veče, u 18 sati, u Centru za kulturu na Cetinju.
Roman vodi čitaoce kroz izuzetnu istoriju Cetinja. Kroz živote stvarnih ličnosti – od Danila Kiša i Miodraga Dada Đurića, do kralja Nikole, Petra Sinanovića Nagiba i mnogih drugih – Popović spaja prošlost, stvarnost i duboke kulturne korijene u jedinstvenu i nevjerovatnu priču. O knjizi će govoriti Branimir Pofuk, književni kritičar
iz Zagreba, i Miraš Martinović, pisac i novinar iz Herceg Novog.
- Ovaj roman, bogat literarnim i kulturnim referencama, poziva čitaoce da urone u čudesni svijet Cetinja i njegove istorije kroz riječi autora koji je kroz svoju karijeru ostavio dubok trag u crnogorskoj književnosti – navodi se u saopštenju Centra za kulturu. Milorad Popović (rođen 1957. godine u Lipi Cuckoj, kod Cetinja) je crnogorski pisac, pjesnik i esejista. Autor je više od deset knjiga, među kojima se izdvajaju poezija, eseji i romani. Njegova djela su preve-
fraza koja se više puta u toku predstave pominje.
- To je sedam godina nerazumijevanja, tišine, nekomunikacije i onda te noći nakon sedam sati svađe dolazi do finalnog okršaja, kad se sve teme crpe do kraja. Bez bola nema ljubavi, tako da ta potreba da se partneru nanese bol u stvari nije maliciozna, nego je to samo potreba da se skrene pažnja na sebe, da se stavi partneru do znanja da želimo nježnost, bliskost, brigu. Ljubav jednako bol – rekao je Bogojević.
Glumica Marija Đurić istakla je da čovjek treba biti realan kada je riječ o problemima.
- Ovo je životna predstava koju možemo da prepoznamo u prijateljstvima, bračnim i poslovnim odnosima. Govori o čovjeku koji često zna da potisne svoja osjećanja i onda dolazi do značajnih pucanja. Sve se svodi na to hoćemo li da pređemo granicu koju postavljamo sebi, a još više onu koja se javlja u zajedništvu s drugima. Što je više ljudi uključeno, odnosi postaju složeniji, ali jedino na šta zaista možemo uticati jeste sopstvena promjena – rekla je Đurić, prenosi CGnews. R. K.
dena na mnoge strane jezike, a osvojio je brojne književne nagrade. Popović je bio osnivač Crnogorskog PEN centra i predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika. R. K.
Neđelja, 16. februar 2025.
Odlomak iz knjige Milana Šćekića ,,Izmišljanje prošlosti: osvrt na tumačenje istorije Crne Gore
O sinovima kralja Nikole do 1918. godine uglavnom se pisalo afirmativno. Tako je jedan austrougarski list 1913. godine objavio, vjerovatno naručen, tekst u kome se, između ostalog, za najstarijeg kraljevog sina, prijestolonasljednika Danila, tvrdi da je rođen 1871. godine, da se obrazovao na crnogorskom dvoru, da govori sve moderne jezike, da je generalisimus crnogorske vojske, da je odličan strijelac, da je omiljen u narodu, kao i da će biti ,,dostojni zamenik svoga oca“.
Za srednjeg sina kralja Nikole, princa Mirka se navodi da je rođen 1879. godine, da je u braku sa Natalijom Konstantinović imao pet sinova, od kojih su s proljeća 1913. godine bila živa trojica (Mihailo, Pavle, Emanuel), da se obrazovao na Cetinju, da govori nekoliko modernih jezika, da je temperamentan, ,,okretan i oštrouman“, dok se za najmlađeg kraljevog sina, princa Petra, ističe da je rođen 1889. godine, da se obrazovao u Njemačkoj (Univerzitet Hajdelberg,), da je vojničko vaspitanje stekao na Cetinju, da je pred početak Prvog balkanskog rata imenovan za komandanta Zetsko-brdske brigade, da je prvi metak u ratu sa Osmanskim carstvom ispalio iz brzometnog topa... Za razliku od štampe, savremenici o njima nijesu pisali na afirmativan način. Naprotiv, bili su vrlo kritični prema sinovima crnogorskog suverena. Istina, važno je napomenuti da je većina tih natpisa nastala poslije 1918. godine, kada je o dinastiji Petrović Njegoš, kralju Nikoli i njegovim sinovima bilo poželjno pisati u negativnom kontekstu, posebno o periodu Prvog svjetskog rata, čime im se nastojala pripisati krivica za vojni slom i navodnu izdaju Crne Gore. Zato istoričari, prema ovoj vrsti izvora, moraju imati velike rezerve jer su pojedina svjedočenja tendenciozna i imaju za cilj da unize ugled kraljevih sinova i dinastije Petrović Njegoš. Kada su počele ratne operacije između Crne Gore i Austrougarske, prijestolonasljednik Danilo je boravio u Francuskoj, bez želje da se vrati u zemlju. Zbog neprimjerenog ponašanja i odsustva osjećaja odgovornosti prema domovini koja se nalazila u ratu, prema nekim podacima, ministar spoljnih poslova Petar Plamenac zahtijevao je od kralja Nikole da se prijestolonasljednik vrati u Crnu Goru i predložio da se uputi u Francusku jedan diplomata i da ga dovede. Iako je crnogorski kralj odbio prijedlog ministra spoljnih poslova, srpski poslanik na Cetinju je navodno saopštio predstavniku jedne savezničke države da je kralj Nikola bio veoma ljut na prijestolonasljednika Danila koga su, prema nekim tvrdnjama, u crnogorskoj prijestonici počeli da nazivaju izdajnikom. Zbog nepovoljnih glasina na
No, kakav god da je bio prijestolonasljednik
Danilo, njegov brat, princ Mirko je u moralnom smislu bio nesumnjivo gori. Iako neki savremenici govore za njega da je bio ,,dobrog srca“ i pokazuju razumijevanje za njegov sukob sa starijim bratom i ocem, spletkarenjem, koje mu je bila duhovna hrana, neistinama, infantilnim i neprimjerenim ponašanjem nanio je mnogo štete vladarskoj porodici. Zato ne čudi što mu kralj Nikola nije dozvoljavao da prisustvuje Krunskom savjetu, da se miješa u državne poslove i što ga je za vrijeme Prvog svjetskog rata internirao u Dvorac na Kruševcu. Princ Mirko bio je na sve spreman i kao takav loša reklama za dinastiju i Crnu Goru
račun prijestolonasljednika Danila, ruski vojni agent Nikolaj Potapov svjedoči da se kraljica Milena navodno razboljela. Za razliku od žene, kralj Nikola je navodno odsustvo najstarijeg sina bezuspješno pokušavao da opravda i umiri javnost širenjem kontraglasina da prijestolonasljednik ne dangubi u inostranstvu, već obavlja poslove od državnog značaja ,,kako bi ubrzao dolazak francuske i engleske eskadre“. No, kraljevo lukavstvo, dovitljivost i vještina manipulisanja tih dana su malo koga uvjerili da je prijestolonasljednik u inostranstvu obavljao državne poslove.
šifrovani telegrami Kralj Nikola je, prema nekim izvorima, više puta telegrafski pozivao prijestolonasljednika da se vrati u Crnu Goru. Šifrovane telegrame navodno mu je slala i princeza Ksenija, a vladarska porodica je izgleda angažovala i italijansku kraljicu Jelenu Savojsku ,,da utiče na patriotska osjećanja svoga brata i da ga natjera da se vrati“ u domovinu. U iščekivanju da dođe prijestolonasljednik, prema nekim podacima, u Ulcinj je otišao Jovan Plamenac da ga čeka, ali od njega nije bilo ni traga ni glasa. Zadovoljan zbog odsustva starijeg brata sa kojim se nije slagao, princ Mirko je, navodno, kad god bi sreo nekoga od dvorske svite zlurado ponavljao da prijestolonasljednik ,,neće doći“. O odsustvu prijestolonasljednika Danila u Crnoj Gori pričalo se svašta. Sumnje zbog boravka prijestolonasljednika Danila u inostranstvu dale su povoda ra-
znim glasinama, da crnogorska vojska ne napada Skadar jer se najstariji sin kralja Nikole tobože sporazumio sa Austrougarima, što je potkrepljivano činjenicom da prilikom granatiranja Bara ,,nijedna granata nije ispaljena u pravcu prestolonasljednikove vile ‘Topolica’“. No, kada je postalo izvjesno da će se prijestolonasljednik vratiti, na Cetinju se, prema nekim podacima, pričalo kako se kraljev sin vraća jer je osjetio da će Austrougarska pretrpjeti poraz, dok su mnogi vijest o prijestolonasljednikovom dolasku razočarano propratili zajedljivim komentarima: ,,Samo nam još on fali... E, sada će nam pošto se on vrati, krenuti.“
Zadovoljan što mu se sin napokon vraća u Crnu Goru, kralj Nikola je, tvrdi ruski vojni agent, izvijestio načelnika Vrhovne komande Božidara Jankovića, da prijestolonasljednik dovodi u Bar oko 40 oklopnjača i dva aviona, nastojeći da ubijedi sagovornika da je to bio razlog njegovog odsustva iz Crne Gore. Zato mu je navodno saopštio da bi bilo dobro da upozori crnogorske vojnike da paze da ne obore avione, jer bi u slučaju da ih obore prijestolonasljednikov trud bio uzaludan. Tako je kralj Nikola pravdao najstarijeg sina, prijestolonasljednika Danila koji, da se pitao, vjerovatno ne bi dolazio u Crnu Goru. Ali kako je zbog nezadovoljstva stanovništva vladarska porodica, prema nekim podacima, na sve načina urgirala da se vrati, posebno kralj Nikola, prijestolonasljednik Danilo je, sve su prilike, nevoljno došao u Crnu Goru 6. septembra 1914. godi-
ne (Novica Rakočević tvrdi da je prijestolonasljednik stigao 5. septembra, iako arhivalije svjedoče da je najstariji sin kralja Nikole u Bar stigao 24. avgusta po starom kalendaru u 6 časova ujutru), u pratnji francuskih ratnih brodova. Zbog nezadovoljstva koje je vladalo u zemlji, vijest o dolasku prijestolonasljednika Danila u Crnu Goru upućena je komandnom kadru da je saopšti područnim jedinicama crnogorske vojske. Koliko je prijestolonasljednik bio nezadovoljan što je morao da se vrati u Crnu Goru, tvrdi Nikolaj Potapov, govori podatak da se sa ađutantom, majorom Blažom Vrbicom, koji je insistirao na njegovom povratku, po dolasku u crnogorsku prijestonicu navodno posvađao i dodijelio ga francuskim artiljercima, da bi poslije njihovog odlaska Vrbica dospio u štab divizijara Mitra Martinovića. Tako je, prema ovim podacima, major Vrbica bio kažnjen zbog insistiranja da se prijestolonasljednik Danilo vrati u Crnu Goru.
finansijske prilike Po dolasku na Cetinje, prijestolonasljednik se navodno kurtoazno raspitivao kod članova Vlade o prilikama u crnogorskoj vojsci i finansijama, kao i da li su na sigurnom oko 50.000
kruna koje je donio iz Francuske. U razgovoru o situaciji na evropskim frontovima i ishodu rata, prijestolonasljednik je, prema nekim podacima, uvjeravao okolinu da je trijumf Centralnih sila neminovnost, dok je tobože porodicu ubjeđivao da će ruska vojska uprkos početnim pobjedama na kraju biti poražena: ,,Sačekajte, sačekajte, ruske pobjede su privremenog karaktera. Oni će u svakom slučaju biti pobijeđeni...“ Iako nije bila tajna da je simpatisao Centralne sile, žena ađutanta crnogorskog kralja, prema nekim podacima, odala je Rusima da je prijestolonasljednik za katolički Božić 1914. godine zarobljenim austrougarskim oficirima poslao ,,mnogo šampanjca i raznih zakuski“. Vjera u pobjedu Centralnih sila nije ga navodno napuštala ni kada je bilo izvjesno da je njihov poraz neminovan. Tako je, prema svjedočenju Nika Hajdukovića, aludirajući na prijestolonasljednikovo germanofilstvo i neizbježan poraz Centralnih sila, kralj Nikola pred kraj rata tobože upitao najstarijeg sina: ,,Kako ti ga bi Dano?!“ Ali prijestolonasljednik se navodno nije dao zbuniti, odgovorivši ocu da je rano prognozirati pobjednika jer rat nije završen: ,,Pa, Tata! Ne može se još ništa pouzdano i pozi-
tivno kazati, rat je u jeku, a ratna sreća se često mijenja, čas na jednoj, čas na drugoj strani... Pratim, Tata, događaje. Preuranjeno bi bilo davati definitivne zaključke o pobjedi jedne ili druge zaraćene strane“. Optužujući ga kao germanofila, Hajduković bez čvrstih argumenata tvrdi da je prijestolonasljednik patološki mrzio Ruse (,,nije ih mogao zamisliti“): ,,Poznata je stvar da se u dvorcu njegovom na Cetinju priredilo veselje, kada je kod Čušime Rusija izgubila svoju flotu, iznenadnim napadom japanske flote u tom moreuzu. Zna se, takođe, da je u istom dvorcu knjaz Danilo podigao zdravicu u čast japanskog oružja, kada je general Stesel, poslije devet mjeseci očajničke borbe, primoran bio da preda Japancima utvrđeni grad Port Artur i da je povodom toga, u znak protesta, ruska vojna misija napustila Cetinje i da je trebalo mnogo truda i vremena da se odnosi između Petrograda i Cetinja unekoliko poprave, ali ne i potpuno izglade i izravnjaju.“ Za razliku od Hajdukovića, vojvoda Gavro Vuković tvrdi da je ovu aferu inspirisao jedan ruski diplomatski predstavnik na Cetinju, koji je u ,,Novom vremenu“ oklevetao najstarijeg sina crnogorskog knjaza da se ,,napijao u
zdravlje Toga“, kao i za brojne druge stvari. Po dolasku u Crnu Goru prijestolonasljednik Danilo je navodno pokušavao da ubijedi ruskog vojnog agenta Nikolaja Potapova da je patriota i da se iskreno raduje pobjedama ruske vojske nad Njemcima. Tako je, tobože, nakon što mu je ruski vojni agent saopštio da su njemačke trupe pretrpjele ,,totalni poraz“ od ruske vojske, prijestolonasljednik teatralno skinuo kapu sa glave, koljenima pao na stepenik trijema, usmjerio pogled ka nebu, prekrstio ruke na grudi i kazao: ,,Hvala Ti, Gospode Bože naš!“, a potom navodno povikao: ,,Živjela Rusija!“ Ako su ovi podaci tačni, i ako je uistinu najstariji sin kralja Nikole mislio da će vrsni obavještajac i odličan poznavalac crnogorskih prilika, kakav je nesumnjivo bio Nikolaj Potapov, nasjesti na njegovu amatersku glumu i izvjestiti nadležne u Petrogradu da je crnogorski prijestolonasljednik nepokoljebljivo uz Rusiju, potcijenio je njegovu inteligenciju. Potapov je preko saradnika iz Crne Gore budno motrio na vladarsku porodicu i navodno došao do nepobitnih dokaza da je prijestolonasljednik Danilo ,,preko svog brata Petra i njemu odanih nitkova“ vodio propagandu protiv Rusije.
Mlađeg brata, princa Mirka, prijestolonasljednik Danilo je neizmjerno mrzio, istina, i Mirko njega. Dok se princ Mirko nalazio zatočen u Dvorcu na Kruševcu, prema nekim podacima, prijestolonasljednik Danilo je tražio od njega da potpiše da se odriče svojih, kao i prava svoje djece na prijesto. Nipošto nije želio da ga u slučaju abdikacije naslijedi princ Mirko i njegovi sinovi. To potvrđuje i Risto Popović, koji tvrdi da mu je serdar Janko Vukotić pričao da je molio princa Petra da posreduje kod prijestolonasljednika Danila da im pomogne u vezi sa aferom oko zauzimanja Skadra 1915. godine. Iako je princ Petar posredovao kod brata, prijestolonasljednik mu je navodno kazao da će to učiniti jedino pod uslovom ako kralj Nikola njega, princa Petra, proglasi za nasljednika crnogorskog prijestola: ,,Hoću, ako će Gospodar tebe (Petra) oglasiti za našljednika jer za Mirka raditi neću.“
Ako je vjerovati ruskom vojnom agentu koji je izuzetno kritičan prema crnogorskoj dinastiji, divizijar Mitar Martinović mu je tobože kazao i da je kralj Nikola nesrećan čovjek, da se navodno nalazi na mukama od porodice koja je protiv njega, kao i da mu se najviše suprostavlja prijestolonasljednik Danilo: ,,Ukoliko nešto ne može da postigne kod oca – on se razboli i padne u postelju. Tada Kraljica počinje da se zauzima za sina i nemilosrdno proganja Gospodara. Ako i tada Kralj ne popusti, Kraljica se ‘razbolijeva’, pri čemu joj se temperatura sa normalne podiže na 40 stepeni, a zatim odmah spada na normalnu, pa se ponovo povećava do 40 stepeni. Za to vrijeme svi govore o njenoj skorijoj smrti... Najzad se Kralj predaje i ispunjava Nasljednikov kapric i svi ‘ozdravljuju’…“ Prema nekim podacima, sredinom 1915. godine, prijestolonasljednik Danilo se posvađao sa kraljem Nikolom jer mu nije dozvolio da ode u Švajcarsku, gdje je navodno trebalo da se liječi. Štaviše, zbog ,,energičnog insistiranja“ prijestolonasljednika da mu dozvoli da ode u inostranstvo, kralj Nikola mu je tobože prijetio da će ga internirati. Bez obzira da li su ove tvrdnje tačne, neambiciozan, praktično beskoristan i nezainteresovan za prilike u zemlji, prijestolonasljednik je za vrijeme rata u Crnoj Gori, prema nekim izvorima, živio kao namćor i hipohondar: ,,Priještolo-
našljednik mrzi i na sebe i na cio svijet – silom se načinio bolestan, dok se zbilja razbolio. Izgleda svu je brigu sveo na tome da pođe iz Crne Gore i više se ne vrati.“ Ako mu je to uistinu bio cilj, na kraju je uspio u naumu, napustivši Crnu Goru za vrijeme rata. Takav je, prema svjedočenju savremenika, bio prijestolonasljednik Danilo.
spletkarenje
No, kakav god da je bio prijestolonasljednik Danilo, njegov brat, princ Mirko je u moralnom smislu bio nesumnjivo gori. Iako neki savremenici govore za njega da je bio ,,dobrog srca“ i pokazuju razumijevanje za njegov sukob sa starijim bratom i ocem, spletkarenjem, koje mu je bila duhovna hrana, neistinama, infantilnim i neprimjerenim ponašanjem nanio je mnogo štete vladarskoj porodici. Zato ne čudi što mu kralj Nikola nije dozvoljavao da prisustvuje Krunskom savjetu, da se miješa u državne poslove, i što ga je za vrijeme Prvog svjetskog rata internirao u Dvorac na Kruševcu. Princ Mirko je bio na sve spreman, i kao takav loša reklama za dinastiju i Crnu Goru. U prilog tome svjedoči predstavnik jedne strane države u Crnoj Gori, koji je zabilježio da se princ Mirko, ,,kao i uvijek“, i u crkvi ponašao neprimjereno: ,,Namigivao je sestrama svaki put kad bi neko ušao u crkvu, a zatim bi mu se glupi osmijeh ukočio u licu“. Tako se, ako je vjerovati ovim tvrdnjama, srednji
sin kralja Nikole ponašao kao gilipter, koji je navodno iz automobila dobacio predstavniku Rusije u Crnoj Gori: ,,Vive L’ Autriche!“ (Živjela Austrija!) Za razliku od starijeg brata, princ Mirko je bio vrlo ambiciozan i nije birao sredstva da se domogne prijestola. Pored karaktera, prinčeve ambicije pothranjivalo je neslaganje sa starijim bratom koje se, prema svjedočenju jednog savremenika, vremenom pretvorilo u mržnju, i ocem, koga je, prema nekim podacima, ogovarao da se, kao ni prijestolonasljednik Danilo, ne raduje pobjedama ruske vojske. Iako je katkad neprimjerenim ponašanjem odavao utisak infantilne osobe, ispravno je rezonovao da mu za dolazak na prijesto treba podrška velikih sila. Prema prinčevom mišljenju, put do trona vodio je preko Petrograda. Zato je navodno ruskom vojnom agentu kazao da posjeduje kompromitujuća pisma za prijestolonasljednika, u kojima je tobože najstariji sin kralja Nikole, između ostalog, savjetovao Austrougare da napadnu Srbiju, kao i pisma kompromitujuće sadržine za prijestolonasljednikovog ađutanta Blaža Vrbicu, koja je tobože slao austrougarskom vojnom atašeu na Cetinju Gustavu Hupki. Princ Mirko je, navodno, molio ruskog vojnog agenta da, kada fotogafiše pisma, fotografije preda lično ruskom caru i saopšti mu od koga ih je dobio.
Da bi ubijedio Ruse da ga podrže, tvrdio je navodno da austrougarska agentura na Cetinju i prijestolonasljednik Danilo žele da princ Mirko abdicira, da bi za nasljednika proglasili princa Petra: ,,Oni znaju da je Pero isti takav austrijski špijun kao što je Danilo ... Sva ta austrijska gamad koja sada okružuje moga oca ne želi mene, zato što neću igrati kako oni sviraju... A sa Perom će sve ostati po starom.“ Nakon toga je navodno princ Mirko uvjeravao ruskog vojnog agenta da je kralj Nikola rusofil, ali da je on najveći rusofil u dinastiji Petrović Njegoš. Što se tiče dinastije Karađorđević, Nikolaj Pota-
pov tvrdi da mu je princ Mirko kazao da je Rusiji odan jedino kraljević Aleksandar, ali ne kao on. Iako se na sve načine trudio da zadobije naklonost Rusije, njegovi planovi očigledno nijesu zavrijeđivali veću pažnju pojedinih ruskih predstavnika na Cetinju, koji su princa Mirka smatrali neozbiljnom i previše ambicioznom osobom koja je umislila da će postati kralj. Preko svojih saradnika za vrijeme rata princ Mirko je agitovao protiv crnogorske vlade i Janka Vukotića, a u korist divizijara Mitra Martinovića, tvrdi Risto Popović. Serdar Vukotić je sumnjao da glasine koje je pronosio upravitelj Dvorca na Kruševcu da su vojnici Riječke brigade sramotili na ‘Tisi Gojkovića’ Janka Vukotića ,,i govorili da nije bio tu Gospodar da bi ga bajonetima raznijeli“, protežira princ Mirko sa svojim saradnicima, jer upravitelj Dvorca na Kruševcu nije prisustvovao tim događajima. Pred polazak kralja Nikole u Nikšić 1915. godine, sve su prilike, princ Mirko je pisao, ili naložio da se napiše, anonimno pismo u kojem se kralju Nikoli prijetilo ubistvom. Iako nije posjedovala čvrste dokaze, crnogorska vlada je iz dva razloga vjerovala da je princ Mirko inspirisao ovu aferu: jer je i ranije praktikovao da piše anonima pisma i što se afera dogodila u momentu kada se srednji sin crnogorskog kralja nalazio u Nikšiću. mirkove ambicije Želja da se domogne trona nije ga napustila ni nakon vojnog sloma Crne Gore. Naprotiv, nakon odlaska kralja Nikole, princ Mirko je tvrdio kako mu je navodno otac iz Skadra poslao familijarni statut, iako je kralj Nikola, prema riječima Radomira Vešovića, ,,u duši želio Mirkovu smrt“ i ,,podigao bi zlatni spomenik onome koji bi ga od Mirka oslobodio“. Jer su ambicije princa Mirka da se proglasi za vladara nakon odlaska kralja Nikole iz Crne Gore toliko porasle, da su neki članovi Vlade s pravom zabilježili da princ Mirko prosto ,,izgore za vladarskom krunom“, stalno im sugerišući: ,,Evo vi na raspoloženje moja osoba pa činite što god hoćete!“ Pritom, konstantno je napadao sestre, naročito Kseniju, prijestolonasljednika Danila, koga je posprdno zvao Danguba, i mlađeg brata Petra – Pjotra. Iako je bio dobar strijelac, i godilo mu da ga porede sa đedom, vojvodom Mirkom Petrovićem Njegošem, koji je kao komandant crnogorskih trupa nanio težak poraz osmanskoj vojsci na Grahovcu 1858. godine, ako je vjerovati nekim izvorima, od đeda očigledno nije naslijedio hrabrost. Naprotiv, kada je januara 1916. godine u Podgorici izbio sukob između crnogorske žandarmerije i Albanaca predvođenih Isom Boljetincom, iz Podgorice je pobjegao kod Austrougara, u obližnje selo Kokoti, gdje se sastao sa oberstom Kolerusom, tvrdi Risto Popović. Takav je bio princ Mirko. Konačno, najmlađi sin kralja Nikole princ Petar za vrijeme Prvog svjetskog rata je bio ko-
mandant Lovćenskog odreda. Za razliku od starije braće, koja su se za vrijema rata nalazili na pristojnoj udaljenosti od fronta, i svojom neodgovornošću, nezrelošću, svađama i spletkama nanijeli zasigurno više štete nego koristi Crnoj Gori, princ Petar je bio sa vojskom. Po tome se drastično razlikovao od braće, koja praktično nijesu vidjela neprijatelja, a kamoli učestvovali u ratnim operacijama. Ipak, istoričari ga opisuju kao osobu nedoraslu tom pozivu, dok mu savremenici, ne bez zlobe, izmišljanja i pretjerivanja, spočitavaju da se na položaju komandanta Lovćenskog odreda navodno ponašao nedolično, razvratno, poročno.... Tako je, prema jednom inostranom predstavniku koji nije bio nimalo naklonjen dinastiji Petrović Njegoš, zbog čega se u njegovu objektivnost mora sumnjati, princ Petar tobože u Budvi svakoga dana ,,priređivao najbestidnije orgije sa lokalnim djevojkama, dok mu vojna muzika priređuje muzičko zadovoljstvo“. Optuživali su ga bez dokaza da je navodno zbog noćnih orgija u Budvi poslije osam sati uveče bio zabranjen izlazak na ulicu, kao i da ,,neprestano pijanči“, da je ,,po nekoliko dana provodio sa kćerkom Vuka Vuletića u Ulcinju“... Postoje takođe nedokazane tvrdnje da je bolovao od sifilisa, a na njegovo neprimjereno ponašanje, prema nekim izvorima, navodno se i prijestolonasljednik Danilo žalio divizijaru Mitru Martinoviću. Brojne optužbe na račun sinova kralja Nikole bile su neutemeljene i tendenciozne i nedvosmisleno svjedoče kakva je propaganda vođena protiv kraljevih sinova i dinastije Petrović Njegoš. Niko Hajduković je tvrdio da su se oficiri iz štaba Lovćenskog odreda, kojim je komandovao princ Petar, ponašali osiono prema srpskim dobrovoljcima rodom iz Splita, koji su bili upućeni u Primorsku obast. Tako je poručnik Rako Đurković, navodno zbog nepristojnog ponašanja, ošamario jednog dobrovoljca, zbog čega je protestvovalo srpsko poslanstvo na Cetinju. Razlog zbog kojeg je poručnik Đurković udario srpskog dobrovoljca, prema Hajdukoviću, bio je bizaran: ,,Onijema u štabu nije bilo ugodno da gledaju vojnike dobrovoljce u uniformi Srbije sa šajkačama na glavi, pa je trebalo tu šajkaču silom zbaciti“. A kada se uoči odlaska kralja Nikole iz Crne Gore govorilo o tome da jedan kraljev sin ostane u zemlji, princ Petar ,,hoćaše prije dati se ubiti, nego to učiniti“. Štaviše, Risto Popović tvrdi da je princ Petar ,,napisao nekakvu izjavu kojom se odriče sviju prava“, samo da ne ostane u Crnoj Gori. Tako su, kada su austrougarske snage zauzele Crnu Goru krajem januara 1916. godine, najstariji i najmlađi kraljev sin bili daleko od domovine, dok se srednji sin kralja Nikole, princ Mirko, iako je zemlja bila okupirana, a on narušenog zdravlja, i dalje nadao da će se domoći vladarskog položaja...
Neđelja, 16. februar
PRIJETI MU NOVA SUSPENZIJA: Crnogorski fudbaler ,,najoštrije opovrgao“ tvrdnje tuniskog igrača nakon meča u engleskom Čempionšipu
Milutin Osmajić mogao bi da se suoči sa novom suspenzijom u engleskom Čempionšipu jer ga je fudbaler Barnlija Anibal Mežbri prijavio za uvrede na rasnoj osnovi.
Crnogorski reprezentativac je tokom jeseni bio suspendovan osam utakmica nakon što je u septembru ugrizao igrača Blekburna Ovena Beka. Uz to je platio kaznu od 15.000 funti. Osmajić igra u odličnoj formi, dao je pet pogodaka u 2025. godini, ali ukoliko se navodi Mežbrija ispostave kao tačni, nova dugotrajna suspenzija bacila bi sjenku na sve dobro što je Nikšićanin uradio u dresu ,,nepobjedivih“.
MEŽBRI: NEĆU ĆUTATI
Sporna situacija dogodila se kada je lopta bila u autu. Osmajić je, dok mu je Mežbri bio okrenut leđima, uputio psovke tuniskom fudbaleru, koji tvrdi da su uvrede bile i rasističke.
- Neću ćutati o onome što se dogodilo. Uvijek ću prijavljivati rasizam kad god ga čujem ili vidim. To je jedini način da se mijenjamo kao sport i društvo. Jaka sam osoba, ali niko ne bi trebalo da doživljava ovo odvratno zlostavljanje na terenu – napisao je Mežbri na Instagramu.
DEMANTI OSMAJIĆA
- Preston Nort End je upoznat sa pritužbom koju su Anibal Mežbri i Barnli uputili zvaničnicima utakmice u vezi sa navodom o komentaru Miluti-
na Osmajića tokom današnjeg meča na ,,Dipdejlu“. Milutin Osmajić je na sastanku sa službenim licima poslije meča najoštrije opovrgao tvrdnje Anibala Mežbrija. Klub zahvaljuje službenim licima kako su djelovali povodom ovog problema i pomoći će u istrazi dok se ne donese zaključak. U ovom trenutku neće biti više komentara – saopštio je Osmajićev klub. Oglasio se i njegov trener. - Sa moje pozicije izgledalo je da za nešto optužuju Milija (nadimak Osmajića u Prestonu, prim. aut), bez obzira na to da li je rekao nešto ili ne – kazao je Pol Hekingbotom, ko-
ji je utakmicu pratio sa tribina.
- Utisak mi je da je sudija to dobro odradio u smislu procedura. Vidio sam isto što i vi. Nijesam razgovarao sa sudijom, ni sa kim osim sa našim osobljem i nijesam previše siguran da je iko dolje na terenu znao nešto više. Milutin je mogao da viče na bilo kom jeziku svijeta, da kaže bilo što u momentu kad ste ga čuli kako gunđa. Dakle, moglo je da bude bilo što – dodao je Hekingbotom.
Iz Barnlija su saopštili da su navodne uvrede Osmajića prijavljene zvaničnicima meča tokom i nakon utakmice.
- Tokom drugog poluvremena
Anibal je obavijestio sudiju Endrjua Kičena o komentaru koji je shvatio kao uvredu. Klub zahvaljuje nadležnima na profesionalnom pristupu ovom incidentu. Barnli će nastaviti da iskazuje potpunu podršku Anibalu i neće biti daljih komentara dok se istraga ne završi –naveli su iz Barnlija.
Trener Barnlija Skot Parker poručio je da u potpunosti vjeruje svom igraču.
- Mislim da mu je nešto rekao, neću ulaziti u detalje onoga što je rečeno, ali nešto je rečeno Anibalu i on je to prijavio, a zvaničnici su to zabilježili - rekao je Parker nakon meča koji je završen 0:0.
- Mogli smo jasno vidjeti da je u tom trenutku naš igrač bio vrlo uznemiren i pokušali smo prvo da dobijemo neki kontekst što se tačno dogodilo jer je očigledno bio veoma emotivan. Objasnio mi je što je rečeno i u tom trenutku se radilo samo o tome kako je on i što želi da uradimo – izjavio je Parker.
,, ANIBAL NIJE LAŽOV“
Tunišanin je dobio podršku saigrača nakon meča, a golman Džejms Traford je objavio slogan fudbalske kampanje protiv rasizma: ,,Nema mjesta za to u fudbalu“.
- Ovo mi se prvi put događa kao treneru. Nikada mi nijedan igrač nije prijavio ovakvu vrstu incidenta. Reagovao je na pravi način s obzirom na ono što je izgovoreno – istakao je trener Parker.
Na pitanje da ponovi ono što je njegovom igraču rekao Osmajić, Parker je odgovorio: - Ne bih želio da se miješam u to. Mislim da treba da imate malo razumijevanja u tom smislu. Sve što znam je ono što mi je Anibal rekao, a sarađujem sa njim već sedam mjeseci, emotivan je tip, dijamant od djeteta i nije lažov. Ono što je čuo i što mi je ponovio je nešto... Da, ono što ne želite da se događa – rekao je Parker nakon meča, prenijeli su engleski mediji.
Mežbri je zamijenjen u 71, a Osmajić šest minuta kasnije. Preston i Barnli sastaće se 1. marta u osmini finala FA kupa. N. KOSTIĆ
U Real Madridu kipte od bijesa zbog suđenja na mečevima La Lige. Iz ,,kraljevskog kluba“ žalili su se na arbitre nakon poraza od Espanjola prije tri kola, a ljutnja je pojačana nakon jučerašnjeg remija s Osasunom u gostima (1:1). Sudija Hose Munuera propustio je da dosudi dva ili makar jedan jedanaesterac za ,,merengese“ u uvodnom dijelu meča – zbog igranja rukom Alehandra Katene u drugom, pa faula Đona Monkajole nad Vinisijusom u osmom minutu. Real je poveo u 15. preko Kilijana Mbapea, ali je u 39. ostao s igračem manje jer je direktan karton zbog prigovora do-
bio Džud Belingem Englez je nakon meča tvrdio da je u pitanju nesporazum. Nije to bila jedina nepravda i(li) sumnjiva situacija na štetu Reala koji je, istina, mnogo puta u istoriji bio favorizovan. Osasuna je izjednačila u 58. iz jedanaesterca koji vrlo lako nije morao da se dosudi. Ante Budimir je poslao loptu pored gola, nakon čega ga je Eduardo Kamavinga nagazio. Akcija je bila praktično završena, ali je sudija dosudio penal koji je hrvatski napadač realizovao. Trener Real Madrida se u nevjerici hvatao za glavu... - VAR je gledao situacije u našem šesnaestercu, a nije na su-
protnoj polovini terena, poput onih na početku utakmice. Postojale su dvije ili tri koje je trebalo razmotriti, a nijesu. Crveni karton Belingemu došao je zbog sudijske nervoze. Belingem nije uradio ništa da bude isključen, sudija nije dobro razumio engleski – prokomentarisao je Karlo Anćeloti. Kiks Reala nije iskoristio Atletiko – ,,merengesi“ su remizirali sa Seltom u Madridu (1:1) nakon što su već od sedmog minuta imali igrača manje zbog isključenja Bariosa
Gosti su i vodili – preko Aspasa iz jedanaesterca u 68, a domaćin je izvukao bod zahvaljujući golu Sorlota u 81.
Real je prvi sa 51 bodom, Atletiko ima jedan manje, pa je na potezu Barselona – Katalonci će se izjednačiti sa ,,kraljevskim klubom“ ukoliko sjutra kod kuće pobijede Rajo Valjekano (21 h). Ne. K.
Napoliju ne prijaju gostovanja u Rimu – lider Serije A prije 14 dana zaustavljen je od Rome (1:1), a juče ga je u borbi za Skudeto usporio i Lacio. Na ,,Olimpiku“ je bilo 2:2 i opet su Napolitanci posustali u finišu utakmice. ,,Neboplavi“ su do remija stigli u 87. minutu preko rezerviste Bulaja Dije Lacio je bio bolji od tima Antonija Kontea i vodio već od šestog minuta evrogolom Gustava Isaksena Napoli je izjednačio u 13. pogotkom Đakoma Raspadorija, pa preokrenuo u 64. bizarnim autogolom crnogorskog
fudbalera Adama Marušića, koji nije stigao da reaguje prije nego se lopta od njegove noge odbila u mrežu.
Splet nesrećnih okolnosti nije pokolebao rimski tim, koji je u završnici stigao do zasluženog remija. Napoli ima dva boda i utakmicu više od Intera, a na ,,plus 5“ je u odnosu na Atalantu, koja je razočarala protiv Kaljarija – bilo je 0:0. Lacio ima 46 bodova na četvrtom mjestu, tri više uz meč više od Juventusa.
Večeras se igra Derbi Italije –Juve će dočekati Inter od 20.45 sati. Ne. K.
Ovo može da uđe u rubriku ,,vjerovali ili ne“ – Bajern iz Minhena je utakmicu završio bez ijednog udarca u okvir gola! Ipak, cilj je opravdao sredstvo, Bavarci su odoljeli na gostovanju Bajeru, derbi 22. kola Bundeslige završen je 0:0, pa tim Vensana Kompanija i dalje ima osam bodova više od aktuelnog šampiona. Još 12 kola ostalo je do kraja sezone, izgleda kao nemoguća misija da ,,farmaceuti“ nadoknade toliki zaostatak za liderom. Po statistici koja se vodi od sezone 2004/05, Bajer je tek drugi tim u Bundesligi kojem Bajern nije uputio nijedan šut u okvir gola. Prethodno je to uspjelo Volfsburgu u maju 2008. Bajern je bio bezopasan, ali je bilo zanimljivo pred njegovim golom. Dva puta je Bajer pogađao prečku – Džeremi Frimpong u 21. minutu, pa Nejtan Tela u 25.
Na kraju je domaćin imao stopostotnu šansu, ali Florijan Virc nije uspio da postane heroj... Posrnuću Borusije iz Dortmunda u Bundesligi nema kraja –,,milioneri“ su izgubili na gostovanju Bohumu (2:0) i tek 11. su na tabeli. Frajburg je u gostima pobijedio Zankt Pauli (1:0), Volfsburg je bio bolji od Štutgarta (2:1), a kao gost je slavila i Borusija Menhengladbah protiv Union Berlina (2:1). Ne. K.
Sutjeskin đak Danilo Dragićević potpisao je ugovor sa Drinom iz Višegrada. Riječ je o momku koji je rođen 2004. godine, a može da igra na poziciji veziste i lijevog beka. Dragićević je prošao sve mlađe reprezentativne selekcije Crne Gore. Tokom karijere bio je član Rudara, Grblja, Petrovca i Budve. Drina se takmiči u drugom fudbalskom rangu u Bosni i Hercegovini. Nakon 17. kola zauzima 14. mjesto u ligi sa 18 klubova. Tim iz Višegrada je osvojio 18 bodova, tri više od zone ispadanja. D. K.
TUZI – Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović. Strijelci iz penala: Obradović , Perović, Vučinić, Šćepanović za Iskru, Šarkić za Budućnost. Žuti kartoni: Karadžić, Perović, Perišić (Iskra), Serikov, Mijović (Budućnost).
ISKRA: Đurović, Trninić (od 78. Makočević), Četković (od 78. Šćepanović), Rovčanin, Karadžić, Vučinić, Marković (od 65. Perišić), Bokan, Pavićević (od 58. Jovanović), Perović, Obradović
BUDUĆNOST: Domazetović (od 90+4. Mijatović), A. Bulatović, Miličković (od 64. Šarkić), Gašević, I. Bulatović, Serikov, Grivić, Ivanović (od 76. Mijović), Orahovac, Gerbić (od 64. Bojović), Mirković (od 64. Piščević).
Šokantan početak fudbalskog proljeća u Crnoj Gori – trofej Kupa čeka novog vlasnika nakon što je aktuelni branilac trona, tim podgoričke Budućnosti, eliminisan u četvrtfinalu od Iskre na penal ruletu. U regularnom toku meča u Tuzima bilo je 0:0, a jedanaestercima 4:1 u korist Danilovgrađana. Senzacija nad senzacijama. Samo jedan od primjera koliko je masovnije takmičenje specifično, intrigantno i sklo-
no iznenađenjima vidjeli smo nedavno u Engleskoj, gdje je niželigaš Plimut izbacio lidera Premijer lige – Liverpul. Slično se dogodilo i na domaćoj sceni – ekipa koja je šesta u Drugoj ligi, sastav koji jesenas nije mogao da se skupi, štrajkovao zbog neizmirenih plata, otpisao je daleko snažnijeg protivnika, koji je najavio pohod na duplu krunu uoči proslave stogodišnjice kluba. Na jubilej i poseban rođendan već sada je bačena mrlja, iako će momci Ivana Brnovića gotovo sigurno osvojiti titulu, budući da imaju 12 bodova prednosti u odnosu na
Titograd i Studentski dom igraće večeras od 18 sati u Baru u finalu futsal Kupa Crne Gore. ,,Studenti“ su napravili iznenađenje jer su nakon penal-serije eliminisali branioca trofeja, ekipu Bajo Pivljanin – u regularnom toku bilo je 3:3, a potom je podgorički tim bio prisebniji (4:2).
Tokom regularnog dijela meča za Studentski dom pogađali su Aleksa Rakić (treći minut), Nikola Vidaković (4) i Nikola Pejović (21). Milan Čolović je zatresao sopstvenu mrežu u trećem minutu,
a Danilo Vuković u 11. i Goran Davidović u 22. bili su precizni među igračima tima iz Plužina. Šampioni Crne Gore, futsaleri Titograda, bili su ubjedljivi protiv Dolciniuma – u prvom polufinalu u ,,Topolici“ slavili su 7:2. Strijelci za tim Zorana Milaševića bili su Goran Delić u devetom i 39. minutu, Pavle Vukčević u 12, Aleksandar Obradović u 28. i Balša Bojanović u 30. minutu. Darko Rajković za vođstvo u trećem i Mileta Vučetić u 17. minutu dali su golove za Dolcinium. Ne. K.
drugoplasirani Petrovac. U završnicu Kupa ranije su se plasirali Dečić i Mornar, sada je to mimo svih očekivanja napravila Iskra, a četvrti učesnik polufinala biće poznat u utorak poslije duela pod Malim brdom između Petrovca i Iskre. Budućnost je na popularnu tušku ,,Bombonjeru“ izašla gotovo sa najjačom postavom, ali nije mogla da pronađe put do mreže. Sporo, pokidano, jalovo, nervozno i bezidejno izgledali su ,,plavi“, koji jesu imali veći posjed, ali bez rješenja za blok super motivisanog rivala.
Driton Camaj postigao je prvi pogodak u dresu Kečkemeta i ukrasio ubjedljivu pobjedu fudbalera Zoltana Gere nad MTK (5:0) u mađarskom prvenstvu. Velika pobjeda tima sa stadiona ,,Sektoi“, naravno i najubjedljivija u sezoni s obzirom na to da je Kečkemet posljednji na tabeli, sa 18 bodova u 20 kola. ,,Ljubičasto-bijeli“, ipak, pokazuju da nijesu otpisani. U tri kola druge polusezone osvojili su sedam bodova i potpuno su u igri za opstanak. Iz prve lige ispadaju dva tima. Kečkemet je protiv MTK iz Budimpešte već do poluvremena vodio 3:0, u 69. je bilo 4:0, a pet minuta kasnije na teren je ušao Driton Camaj. Crnogorskom reprezentativcu nije trebalo dugo da postigne prvijenac za klub u koji je došao zimus iz Kišvarde. Gergo Palinkaš je prošao nekoliko igrača gostiju, a Camaj je iz prve i efektno plasirao loptu u suprotni ugao. Njegov pogodak možete pogledati na 2:15. Dvadeset sedmogodišnji krilni fudbaler igrao je 70 minuta u pobjedi nad Zalaegersegom (1:0), svih 90 u duelu sa Njiređhazom (0:0), dok je juče bio rezervista sa golgeterskim pečatom.
Nekoliko udaraca uputio je apsolutni favorit, uglavnom preko gola, Mijović je u finišu šutirao pored stative, a prije toga Orahovac glavom pogotovo prečku iz centaršuta sa strane.
Razočaravajućih 90 i kusur minuta Grbića i društva u prvoj zvaničnoj utakmici nakon zimskih priprema, odrađenih u Antaliji, gdje su se birali jaki suparnici, sa ciljem da se budući crnogorski šampion što bolje spremi za drugu polusezonu.
Naspram Podgoričana bili su golobradi mladići, pojačani najstarijim među nji-
Trener Budućnosti Ivan Brnović bio je razočaran nakon senzacionalne eliminacije iz četvrtfinala Kupa. San o duploj kruni „plavih“ raspršila je Iskra, koja je Podgoričane eliminisala na penale.
- Iskreno, nemam riječi. Treba da pogledam utakmicu još jedno pet puta najmanje kako bismo znali što se dogodilo. Prvi utisak je da smo bili daleko od forme koja nas je krasila tokom jeseni, ali i u pripremnom periodu, a da smo naspram sebe imali protivnika koji je bio riješen da sačuva gol po svaku cijenu - rekao je šef stručnog štaba Ivan Brnović, koji je dodao:
- Falilo nam je koncentracije u završnici, jer smo imali dosta šansi, pogotovo u drugom poluvremenu, a protivnik je cijelo vrijeme bio žilav i borben, sa sjajnom organizacijom u defanzivi. Bili smo smušeni, spori, možda nas je stigao i umor, što ne bi trebalo da se desi, ali moguće. U svakom slučaju, jedno otrežnjenje - udarac glavom u zid kojem se nijesmo nadali. Penali su negdje sreća i lutrija, a negdje i znanje i na kraju – čestitke Iskri na prolazu u polufinale - zaključio je Brnović.
ma – 26-godišnjim Danilom Markovićem, svojevremeno igračem Budućnosti, te dvojicom momaka od 22 godine –Pavlom Pavićevićem i Bogdanom Obradovićem. Ostalo su gotovo sve bili igrači koji su tek postali punoljetni.
Heroj je, međutim, postao najmlađi – 17-godišnji golman Tomaš Đurović, koji se proslavio tokom penal serije. Odbranio je udarce velikog pojačanja Budućnosti – Nedjeljka Piščevića i novog A reprezentativca Ognjena Gaševića Za nominalnog domaćina pogodili su Obradović, pa Perović majstorski - ,,panjenkom“, potom Vučinić i Šćepanović Palac gore za trenera Iskre Milana Radulovića, aplauz za hrabrost i karakter njegovih fudbalera koji nijesu ustukli protiv boljeg, jačeg, organizovanijeg i neuporedivo sku-
pljeg tima. Metaforički: ,,’jugo’ je prestigao ‘ferari’“. Mijenjao je Brnović u nastavku kada je vidio da ne ide – prvo je napravio trostruku izmjenu, zatim još jednu, a onu posljednju čuvao je za sami kraj. Izveo je mladog golmana Domazetovića, a za jedanaesterce uveo iskusnog, neprikosnovenog na crti, reprezentativca Mijatovića
Trideset sedmogodišnji Pljevljak nije bio ni blizu da skine šut sa kreča, dok je 20 godina mlađi Đurović bio mnogo uspješniji. Budućnost je jeftino prosula priču o godini sa dva trofeja. ,,Plavima“ ostaje otvoren horizont do šampionskog naslova. Podgoričani nastavljaju trku u Meridianbet 1. CFL narednog vikenda, kada će ugostiti Sutjesku u najvećem crnogorskom derbiju. D. KAŽIĆ
Crnogorski fudbaleri raspoloženi u mađarskom prvenstvu
Još jedan crnogorski internacionalac bio je juče strijelac u mađarskom šampionatu. Marko Rakonjac je u 60. minutu iz jedanaesterca donio Diošđeru izjednačenje protiv Njiređhaze, ali su gosti stigli do pobjede od 2:1 pogotkom Slobodana Babića, nekadašnjeg napadača Grblja i Petrovca.
Rakonjac (24) je ponikao u bjelopoljskom Jedinstvu, potpunu afirmaciju doživio u Čukaričkom, iz kojeg je otišao u moskovsku Lokomotivu.
Ruski klub ga je slao na pozajmice u Crvenu zvezdu i TSC, a od ljeta 2024. posuđen je Diošđeru, trenutno četvrtoplasiranoj ekipi na tabeli.
Njiređhaza se bori za opstanak i ima četiri boda više od Camajevog Kečkemeta. Rakonjcu, koji ima jedan nastup za reprezentaciju Crne Gore, ovo je četvrti pogodak ove sezone, dok je Babić dao jedan manje Babić je iz Crne Gore, ali je nastupao za kadetsku reprezentaciju Srbije. Ne. K.
Košarkašice Budućnost
Bemaksa potvrdile dominaciju na domaćoj sceni
PODGORICA – Ono što se znalo i prije početka finalnog turnira, pa i sezone, dobilo je samo formalnu potvrdu – košarkašice Budućnost Bemaksa 14. godinu uzastopno osvojile su trofej Kupa. Prvi trofej u sezoni označio je i prvi trenerski u seniorskoj konkurenciji za mladog Petra Stojanovića, a ujedno i napravio dobru uvertiru za najveće izazove. Budućnost Bemaks je u dva meča ,,odradila“ dvije filijale –prvo u polufinalu Podgoricu, a zatim u finalu Trebjesu iz Nikšića, a kroz te mečeve šansu su dobijale i mlađe, pa čak i pionirke poput Lole Racković i Jane Beljkaš, koje su, iako 2010. godište, nagovijestile potencijal. - Svakako da su za nas trofeji na domaćoj sceni obaveza. Drago nam je da smo opravdale očekivanja i da je prvi trofej ove sezone osvojen. Nije bilo teško, razlika u kvalitetu na domaćoj sceni između nas i ostalih ekipa je već godinama evidentna. Ali, svakako da je bilo potrebno da budemo ozbiljne i da ovaj dio odradimo što je bolje moguće, iako smo tek iz reprezentativnih obaveza, tako da nijesmo desetak dana bile zajedno u klubu – objasnila je Jelena Bulajić, iako 2007. godište, veoma važan adut u timu ,,plavih“.
Jovana Savković i na finalnom turniru pokazala je sa kakvom lakoćom igra, nagovijestila da je pred njom svijetla budućnost i da kao jedan od lidera zaslužuje posebnu pažnju, jer će se za nju tek čuti.
- Raduje nas prvi trofej, ali već jutro nakon finala imale smo trening, tako da se vraćamo obavezama i maksimalno se
Čak 12 igračica sa ,,Bemaks lige“ na finalnom turniru Kupa
Zvuči gotovo nevjerovatno, ali je istinito – finalni turnir Kupa Crne Gore za seniorke donio je okršaj četiri tima, od čega su dva filijale Budućnost Bemaksa i to Podgorica i Trebjesa. Podgorica nije mogla nastaviti tradiciju da igra finale Kupa, jer je voljom žrijeba u polufinalu ,,udarila“ na Budućnost. Ipak, taj polufinalni duel donio je duel dvije perspektivne ekipe u kojima je većina seniorskih i juniorskih reprezentativki. Osim reprezentativki u dva tima na polufinalnom duelu Kupa bilo je čak 12 igračica, koje su sticale iskustvo u ,,Bemaks ligi“ osnovnih škola Podgorice. Za Budućnost Bemaks igrale su Marija Baošić, koja je nastupala za OŠ ,,Branko Božović“, Atina Radević (,,Štampar Makarije“), Janja Dragišić i Lola Racković (,,Maksim Gorki“). U timu Podgorice bilo je čak osam – Milena Vujović (,,Vlado Milić“), Anđela Rakočević (,,Dragiša Ivanović“), Hajdana Šćepanović (,,Branko Božović“), Marija Sekulović (,,Pavle Rovinski“), Blanka Jovović (,,Sutjeska“), Jovana Radulović (,,Štampar Makarije), Martina Terić (,,Vlado Milić“), Sara Đukić (,,Pavle Rovinski“).
Na kraju je čak Janja Dragišić, prije dvije godine najbolji strijelac i MVP ,,Bemaks lige“ osnovnih škola, dobila nagradu za najbolju igračicu finalnog turnira Kupa.
Upravo taj podatak najbolja je potvrda koliko je ovo takmičenja za samo par godina ,,fabrikovalo“ novih talenata, koje su već sada okosnica prvog tima i članice reprezentativnih selekcija.
Pobjedom u nalu protiv
spremamo za povratak utakmicama u WABA ligi – kazala je Savković. ,,Vučice“ 19. februara dočekuju Orlove, što bi trebalo da bude ,,lak zalogaj“ za Podgoričanke, a onda u posljednja dva kola slijede dva najteža i najduža putovanja – Celju i ekipi Beroe. - Celje se dobro pojačalo, sa nikad više strankinja i uz sve to doveli su Niku Barič. Jasno je da će biti veoma teško, ali iskoristićemo dvije nedjelje do tog meča protiv šampiona da se dodatno podignemo i da budemo
što spremnije za taj duel. Vjerujem da i protiv najjačih možemo pokazati našu snagu, da smo napredovale tokom sezone i da ovaj tim zaista može mnogo – naglasila je Savković. Ipak, sada je fokus na Orlovima. - Znamo da su oslabljene. Ostale su tokom sezone bez Aleksandre Mužević, a sada u finišu sezone neće igrati ni Dragana Domuzin. Ipak, vrlo smo oprezne i naravno da je cilj odbraniti domaći teren i produžiti trijumfalni niz – podvukla je Savković. R. PEROVIĆ
Prvo kolo Crnogorske bokserske lige Dabović najbolji, Mrdak najperspektivniji bokser prve runde
PODGORICA - Vuk Dabović, član podgoričkog bokserskog kluba Pauer boksing, obilježio je prvo kolo Crnogorske bokserske lige.
Priznanje za najboljeg boksera zaslužio je efektnom pobjedom
protiv Vladislava Šamarina. Meč je održan u konkurenciji mladih, u kategoriji do 67 kilograma, a završen je prekidom u trećoj rundi. Za najperspektivnijeg boksera prvog kola proglašen je Strahinja Mrdak iz BK Budva, koji je u
PODGORICA – SC Derbi nije srušio tradiciju, po kojoj se u nezavisnoj Crnoj Gori nikada nije dogodilo da košarkaši Budućnost Volija izgube dva uzastopna finala nekog od domaćih takmičenja.
„Plavi“ su se revanširali „studentima“ za prošlogodišnji poraz u finalu, i nakon uzbudljivog meča, punog preokreta, najefikasnijeg u borbi za trofej u Kupu u istoriji nezavisne države, slavili su 105:104 i domogli se 17. pehara u 19 izdanja ovog takmičenja... - Prije početka Kupa, znali smo da je ekipa SC Derbija u prednosti jer su oni igrali u punom rosteru iz ABA lige, dok smo mi bili oslabljeni za šest igrača zbog ograničenja broja stranaca. Srećom, u finalu smo bili jači za Mekinlija Rajta, koji zbog povrede arkade nije igrao četvrtfinale i polufinale, i mnogo nam je pomogao u finalu, što je potvrdio MVP partijom – kaže za Pobjedu centar „plavih“ Kenan Kamenjaš, koji je u finalu protiv SC Derbija upisao 19 poena, devet skokova, dvije ukradene lopte, te po asistenciju i blokadu. Budućnost i SC Derbi su u Bijelom Polju odigrali interesantan meč, pun preokreta, u kome je publika mogla da uživa. Na kraju je Budućnost, i pored kraće rotacije, ali sa kvalitetnim igračima poput Rajta, Ferela, Megija, Jovanovića, Kamenjaša, Slavkovića i Ilića uspjela da se domogne željenog pehara...
- Lijepo je osvojiti trofej, vratiti ga u svoje vitrine nakon što smo da izgubili prošle godine protiv istog rivala. Nadam se
konkurenciji juniora, u kategoriji do 52 kilograma, slavio protiv Dragana Muratovića (BK Lovćen) 2:1. U glavnim borbama turnira pobjede su ostvarili i pioniri Mauricio Jeremin (37 kg: BK Lovćen) i MatejPetrović (do 45, BK Podgorica), junior Stefan Drašković (do 57, BK Lovćen) i mladi Gojko Sarić (do 63,5, BK Cetinje).
U okviru prvog kola, od osam planiranih, održano je i sedam uvodnih borbi, a nastupili su takmičari iz devet crnogorskih klubova. R. P.
da je to samo jedan od trofeja u nizu ove sezone – dodao je Kamenjaš. Turnir Kupa je došao u nezgodnom trenutku za tim Andreja Žakelja, nakon dva mjeseca teškog ritma, ali i velikih uspjeha, kao što su plasman u plej-of Evrokupa i velika pobjeda protiv Crvene zvezde u Beogradu, kojom su „plavi“ ostali na diobi prvog mjesta sa Partizanom, a pobjegli su „crveno-bijelima“ dvije pobjede.
- Meč sa Zvezdom je bio jedan od naših boljih ove sezone, od početka do kraja, kao što je bio slučaj sa Partizanom. Čini mi se da nam ove sezone gode gostovanja u Beogradu. Protiv Zvezde smo igrali pametno, znali smo šta radimo, od prvog do posljednjeg minuta, i pobjeda je potpuno zaslužena. Ne bih volio da se na kraju regularnog dijela lige zatvara krug između nas, Partizana i Zvezde, ali mislim da do toga
Crnogorska atletičarka sjajno otvorila godinu
PODGORICA - Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju u skoku uvis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu. Vuković je do zlatnog odličja došla skokom od 180 centimetara. Istu visinu, ali iz više po-
kušaja, preskočila je Tatjana Gusin iz Grčke, dok je bronzana bila Natalija Kostova iz Bugarske sa preskočenih 177 centimetara. Drugi predstavnik Crne Gore na šampionatu Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara zauzeo je 18. mjesto sa rezultatom 7,13 sekundi.
TROFEJ: Košarkaši Budućnost Volija slavili su u Bijelom Polju
Kao i svi ostali učesnici turnira Kupa Crne Gore, i Kenan Kamenjaš je bio oduševljen prijemom i boravkom u Bijelom Polju.
- Hvala Bijelom Polju i Košarkaškom klubu Jedinstvo na sjajnoj organizaciji, na tri predivna dana. Mislim da su svi Bjelopoljci uživali u dobroj košarci, kao što smo mi uživali da igramo u „Nikoljcu“ – rekao je Kamenjaš.
Košarkaši Crne Gore danas se okupljaju i počinju pripreme za posljednji „prozor“ kvali kacija za Eurobasket
neće doći, posebno što Zvezda, ipak, ima bolji međusobni skor u odnosu na nas. Vjerujem da ćemo mi prije kraja ligaškog dijela sve to riješiti najbolje po nas. Kamenjaš će odmarati tek nakon mečeva kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje ga očekuje sa Bosnom i Hercegovinom, dok će njegovi saigrači iz Budućnosti, koji nemaju reprezentativnih obaveza, duže odmarati.
Vuković se ove sezone, inače, uspješno vratila na atletsku scenu, nakon višemjesečne pauze zbog povrede. Na otvaranju sezone preskočila je 190 centimetara i osvojila drugo mjesto na dvoranskom mitingu u Beogradu.
Vođa crnogorske reprezentacije bio je selektor Osman Erović, a sa Marijom Vuković je bio i njen trener Vasilikos Dimitros.
Šampionat Balkana okupio
je više od 250 atletičara iz
21 države članice Balkanske atletske federacije. R. P.
- Pauza će nam dobro doći da se, prije svega, svi oporavimo fizički i psihički i da poslije pauze nastavimo tamo gdje smo stali sa dobrim igrama i dobrim rezultatima. Jer, poslije pauze nas očekuje teška utakmica kod kuće protiv Cedevita Olimpije, koja igra veoma dobro u posljednje vrijeme. Mislim da u tom meču moramo da pokažemo formu iz januara, moramo ići na pobjedu. Favoriti smo u „Morači“, nadam
se da neće biti opuštanja i da rezultat neće doći u pitanje. Kamenjaš je otputovao kući, sa Bosnom i Hercegovinom ga očekuju posljednja dva meča kvalifikacija i borba sa Hrvatskom za mjesto koje vodi na EP.
- Idemo, prije svega, na pobjedu protiv Kipra i čekamo rezultat Hrvatske protiv Francuske iz Zadra i nadamo se porazu Hrvatske, što bi nam donijelo vizu za Eurobasket. Ako Francuska izgubi u „Jazinama“, idemo u Pariz da se borimo za pobjedu protiv Francuske, što je teži put. Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za ta dva meča – zaključio je Kamenjaš. S. JONČIĆ
Karate turnir Serije A u Larnaki
PODGORICA – Skoro tri mjeseca nakon dvostruke pobjede protiv Bugarske, koje su skoro osigurale novi plasman na Evropsko prvenstvo, pred košarkašima Crne Gore je posljednji „prozor“ u kvalifikacijama za Eurobasket. Selektor Boško Radović će danas izvršiti prozivku, a spisak od 16 igrača na koje računa za ovu akciju će saopštiti na konferenciji za medije. Crnu Goru očekuju još dva meča, 20. februara sa Njemačkom u Podgorici i tri dana kasnije u Stokholmu sa Švedskom u gostima. Pred ovaj „prozor“ Crna Gora je prva na tabeli grupe D, sa tri pobjede i porazom, Njemačka i Švedska imaju skor 2-2, a Bugarska 1-3. Samo splet nesrećnih okolnosti mogao bi da spriječi Crnu Goru da ne bude među tri najbolja tima u grupi i da ne zaigra na šampionatu Starog kontinenta, čiji će domaćini biti Letonija, Poljska, Finska i Kipar. A to je da Crna Gora izgubi oba preostala meča, da sve četiri selekcije završe takmičenje sa skorom 3:3 i da „crveni“ imaju najgoru koš-razliku, a trenutno su na plus 28... Ovu akciju će preskočiti kapiten Bojan Dubljević, koji je imao operaciju šake, zbog preloma dva prsta. Centar Saragose još prolazi period rehabili-
PODGORICA - Muški kata tim karate reprezentacije Crne Gore osvojio je bronzanu medalju, dok je Helena Backović u borbama zaustavljena u trećem kolu turnira Serije A u Larnaki. Tim u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Koćan i Nikola Milić u meču za medalju pobijedio je Srbiju 40,60-39,50. Crnogorski kataši
na startu turnira bili su slobodni u prvom kolu, dok su u drugom poraženi od Njemačke 38,1036,60, koja ih je plasmanom u finale povukla u repasaž. Borbu za medalju izborili su pobjedom protiv Italije 37,60-36,10. Njemačka je morala da se zadovolji srebrnom medaljom, nakon što je u finalu poražena od Kuvajta. Backović je kategoriji do 55 kilograma bila slo-
bodna na startu turnira, dok je u drugom kolu efektno pobijedila Francuskinju Tajlu Levaše 1:0. U trećem kolu poražena je od Cu-Jun Čen iz kineskog Tajpeha 5:2, koja je nije uspjela da se domogne finala, čime je crnogorskoj reprezentativki zatvorila vrata repasaža. Backović je prošlog vikenda osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u kon-
tacije, iako nastupa za španski tim, pa će pauzu iskortistiti za dodatni oporavak. U odnosu na širi spisak od 22 igrača koji je Radović objavio 14. januara, jasno je da u februarskom „prozoru“ zbog povrede neće debitovati novi naturalizovani Amerikanac Čarli Mur, koji je projektovan da naslijedi Kendrika Perija. Plejmejker španskog Breogana je 14. decembra na treningu doživio ozbiljnu povredu lijevog koljena i veliko je pitanje da li će uopšte igrati do kraja ove sezone, pošto iz Španije stižu informacije da će barem još mjesec proći dok Mur ne počne da radi sa loptom. Mur je u novembru bio u Podgorici, prošao je trenažni proces u sklopu priprema za dvomeč sa Bugarskom, kako bi se upoznao sa ekipom i stručnim štabom, ali i završio formalnosti oko dobijanja crnogorskog pasoša. Crna Gora će protiv Njemačke i Švedske, ipak, imati jednog naturalizovanog Amerikanca, jer dolazi Džona Radebau, bek španske Mursije. Radebau je član crnogorske reprezentacije od jula 2022. godine, ali je od tada odigrao samo dva zvanična meča, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2023, protiv Francuske (12, poena, šest skokova) i Portugala (šest poena, pet skokova). Igrao je i na pripremnim utakmicama u av-
gustu 2022. godine, protiv Holandije i Slovenije, a nakon toga je za Crnu Goru nastupao samo Peri, sve do povlačenja iz reprezentacije u novembru prošle godine.
Za ovu akciju je upitan plejmejker SC Derbija Igor Drobnjak, zbog povrede skočnog zgloba u polufinalu Kupa Crne Gore protiv Teoda, zbog čega je preskočio finalni meč protiv Budućnosti. Drobnjaka će preuzeti medicinski tim reprezentacije, uz nadu da bi mogao da bude spreman za drugi meč sa Švedskom.
Što se tiče igrača iz inostranstva, očekuje se dolazak Nikole Ivanovića (Breša), Nemanje Radovića (Mursija), Marka Simonovića (Bahčešehir), Marka Todorovića (Mursija), Petra Popovića (FMP), Vladimira Mihailovića (Zadar) i Dina Radončića (Betis). Iz Budućnosti su pozvana trojica igrača, Andrija Slavković, Aleksa Ilić i Đorđije Jovanović, dok su iz SC Derbija pozivi upućeni i Luki Bogavcu, Zoranu Nikoliću, Davidu Mirkoviću i naknadno Emiru Hadžibegoviću. U kombinaciji je i plej Podgorice Bemaks Balša Živanović, a selektor Boško Radović će danas saopštiti konačan spisak od 16 igrača na koje računa za pripreme za posljednja dva meča u kvalifikacijama… S. J. Voli vratio je u svoje vitrine pehar Kupa Crne Gore
kurenciji mlađih seniorki. Prvog takmičarskog dana Vladimir Mijač pojedinačni nastup završio je u repasažu, kao devetoplasirani, dok su Nikola Milić
i Milena
16.
SENZACIJA U FRANCUSKOJ: Budućnost osvojila bod
Rukometašice Budućnosti osvojile su bod u Francuskoj protiv Bresta u pretposljednjem kolu B grupe Lige šampiona i 23. februara u Podgorici protiv Rapida pobjeda bilo kojom razlikom odvela bi ih u osminu finala ovog elitnog takmičenja.
Bravo za ,,plave“, najveće bravo za Armel Atingre, koja je upisala 14 odbrana (od čega šest zicera) i sa zvukom sirene zaustavila šut Žulijet Faure! Na krilima crnogorske reprezentativke podgorička ekipa je uspjela da od 16:11 u 36. minutu, serijom 10:4 - na manje od 10 minuta prije kraja, preokrene rezultat i povede 21:20. U finišu meča je bila drama. Gošće iz Podgorice propustile su dva napada sa igračicom više da dođu do gola prednosti, nakon toga još jedan, kada su snage bile izjednačene na terenu, a onda su domaće, na 1.16 do kraja meča preko Ane Vjahireve pogodile za 23:22. I to nakon što je isključena Andrijana Popović!
Poslije vođstva francuske ekipe, Bojana Popović je pozvala tajm-aut, Atingre je izašla sa terena, ,,plave“ su napadale gol domaćina sa šest igračica i uspjele su da dođu do sedmerca. Tačnije Ivana Godeč je majstorski prevarila odbra-
nu, a Jelena Vukčević pogodila za 23:23. Vukčević je došla do 81. gola u LŠ, a sinoć je sedam puta bila precizna sa sedam metara. Upravo je ljevoruka igračica sa devet golova bila najefikasnija u našoj ekipi.
Ovakav zalet u elitu, a nakon slabog izdanja u porazu od Odenzea kod kuće, možda se i mogao naslutiti, jer bukvalno naša ekipa ništa nije mogla da izgubi. A sa bodom je dobila puno jer naredne sedmice neće morati da jure minus od pet golova iz Bukurešta. Na planu samopouzdanja rezultat iz Francuske mnogo će značiti Budućnosti uoči odlučujuće borbe za ostanak u Evropi, a i pomoć navijača, koja je do sada izostala, bila bi ogromna. Naše šampionke su podršku zaslužile, jer je u igri osmina finala. A.MARKOVIĆ
23
- Pokazale smo pravo lice koje smo tražile u dosta utakmica ove sezone. To znači da izađemo kao tim i da ne damo na sebe, uspjele smo u tome tokom 60 minuta velike borbe u Brestu. Bilo
Odbojkašice Jedinstva
EPCG Superliga za odbojkašice (13. kolo)
PODGORICA – Tri prvoplasirana tima upisala su pobjede u 13. kolu EPCG Superlige.
U reprizi prvog meča polufinala Kupa, Herceg Novi je ponovo bio bolji u gradskom derbiju protiv Albatrosa, ali ovoga puta uz izgubljen set. Šampionke su upisale 12. pobjedu, a Albatros peti poraz. Na pobjedu šampionki odgovorila je i Luka Bar, maksimalnom pobjedom u gostima protiv Budve za, takođe, 12. pobjedu u prvenstvu. Budva je doživjela sedmi poraz. Budućnost je bila sigurna u Kotoru protiv Gimnazijalca sa
Pobjede vodeće trojke
3:0, pa su se Podgoričanke još više učvrstile na trećem mjestu, sa 11 pobjeda i dva poraza, odnosno tri pobjede više od četvrtoplasiranog Albatrosa. Kotoranke su doživjele deveti poraz. Jedinstvo je upisalo važnu pobjedu u borbi za opstanak, u gostima protiv direktnog rivala, tivatske Akademije, sa 3:1. Oba tima sada imaju po četiri pobjede i devet poraza, ali Jedinstvo ima dva boda više (12-10). Morača je opravdala ulogu favorita kod kuće protiv „fenjeraša“ Galeba (3:1), koji je i dalje jedini bez pobjede. Podgoričanke su zabilježile četvrtu pobjedu. S. J.
BUDUĆNOST
je djelova utakmice kada nijesmo koristile situacije sa igračicom više, gdje smo mogle da prelomimo meč u našu korist. Ipak, u tim trenucima nedostajalo je iskustva u sjajnoj atmosferi
u Brestu. Veliki bod i sjajan posao koji su odradile sve igračice, kako u odbrani, tako i u napadu, jer su sve imale određenu ulogu. Izgledale smo kao tim i tako moramo u svakom meču -
kazala je Bojana Popović Sada je sve u igri, ,,plave“ mogu puno da dobiju pobjedom protiv Rapida. - Otvorila nam se prilika, ali nema pritiska. Znamo da je Rapid odlična ekipa i da moramo da budemo smirene, kao da igramo utakmicu koja nema tako veliki ulog. Djevojke bi jednostavno trebalo da uživaju u toj utakmi-
ci, jer su zaslužile ovakvu priliku. Cilj će biti da odigramo kvalitetno, a nakon meča ćemo znati da li će to biti dovoljno za prolaz u osminu finala. Ne treba nam euforija, moramo da odigramo kao tim, jer samo tako možemo da pariramo timu kao što je Rapid, pri čemu će odbrana ponovo biti ključna - jasna je Popović.
PODGORICA - Jadran
M:tel je u seriji pobjeda, lider je Premijer vaterpolo lige, a kakav vaterpolo igra vicešampion Crne Gore pokazao je sinoć u 17. kolu pobjedom protiv Juga (12:9). Novljani sada imaju 14 pobjeda, koliko i ekipe koje ga prate - Novi Beograd i Radnički, a do kraja regularnog dijela odigraće još pet utakmica, narednu sa Primorcem.
Novljani su sigurni učesnici završnog turnira, dok je naš drugi predstavnik - Primorac izgubio u Hrvatskoj od Mladosti 15:7. Kotorani, sa utakmicom manje, zauzimaju osmo mjesto sa šest pobjeda i 10 poraza.
Jadran M:tel 12 Jug 9
HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 200. Sudi-
je: Milović i Virijević (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 2:2, 2:2, 4:2. JADRAN M:TEL: Đurović (osam odbrana). I. Radović, Holod 3, Vučurović, Obradović, Vujović 2, D. Radović 2, Lazić 1, Gojković 1, Ivović, Sladović 1, Milojević 1, V. Radović 1, Stupar.
JUG: Popadić, Jurišić (tri odbrane), Burđelez, Đerković, Zvono, Jerković 1, Pavić 2, Mozara 1, Kabanas, Kržić, Burić 1, Herceg 1, Žuvela 2, Šušić 1. Sinoćnji duel na Škveru nije bio jedan od onih ranijih neizvjesnih derbija, jer Jug u ovoj sezoni nema snagu i moć koju je imao - tek je deveti u Premijer ligi sa pet pobjeda i 11 poraza. Ali, ovakve okolnosti nijesu uspavale igrače trenera Vladimira Gojkovića. Novljani su krenuli ozbiljno, u prvoj i posljednjoj četvrtini slavi-
li 4:3 i 4:2, a straha nije bilo ni u trenucima kada su se gosti na šest minuta do kraja približili na gol zaostatka (9:8). Serijom 3:1 domaćin je riješio utakmicu u svoju korist.
Mladost 15 Primorac 7
VARAŽDIN – Gradski bazen. Gledalaca: 100. sudije: Raković i Anđelić (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 6:0, 4:2, 4:3, 1:2. MLADOST: Marcelić (12 odbrana), Sunara, Bašić 1, Miloš 1, Buljubašić, M. Vrlić, Biljaka, Bukić, Lazić 2, Dobrić, J. Vrlić 1, Vukičević 1, Harkov 7, Bušić 2.
PRIMORAC: Masaro (četiri odbrane), D. Ćetković (dvije odbrane), Brguljan, S. Ćetković 1, Šušiašvili 2, Mršić, Drašković 1, Nikaljević 3, Murišić, Vico, Brkić, P. Ćetković, Stanojević, Vučković. Primorac nije iskoristio dobru priču iz Evrope i posljednju gostujuću pobjedu protiv Solarisa da dođe do bodova u duelu sa ekipom iz Zagreba. Mladost je vodila poslije prve četvrtine 6:0, a Kotorani su do prvog gola stigli tek nakon 10 minuta igre (7:1). Loš ulazak u utakmicu zaustavio je igrače Vjekoslava Paskovića na putu da se rezultatski približe gostima. A. M.
U ovi boj na Fundinu pogiboše ot bataliona Ceklinskog tri oficera i sedamdeset i dva vojnika. Ot bataliona Ljubotinskoga vojnika šesdeset. Ot bataliona Bratonožickoga vojnika trideset i jedan a među njima tri oficera i dva barjaktara. Ot bataliona Martinickog vojnika četrdeset dva i među njima tri oficera i tri barjaktara. Ot Kuča Gornjih i Donjih poginulo sedamdeset i tri a među njima jedan potkomandir i tri barjaktara.
Svega pogibe oni dan u oni boj na Fundinu vojnika sa starješinama 278, a po kaživanju te su Turci kaživali da je poginulo vojske turske oko šest hiljada jer nijesmo mogli znati niti je moga to nitko izbroiti koliko ostade mrtvoga Turčina po onia gora. Suviše miralaji, bimbaše, oficera i starješina sasvijem mnogo koje nijesam u stanju kazati brojem.
Poslje ovoga velikog poraza Njegovo Veličanstvo Sultan pošlje Derviš-pašu poznatog generala da osveti sramotu učinjenu ot Crnogoraca u Kuče. Derviš paša stade njekoliko dana u Podgoricu i vidimo da mu pridolazi vojska. I vas oni kraj turski oveselio se njegovu dolasku jer su sasvijem mislili da će on sve srušit i oslobodit Medun i osvetiti pogibiju. A međutim svaki dan je pregledava đe će napanut na granicu crnogorsku.
Ja sam bio mnogo na oprezu u Kuče. Bojao sam se da me u čem kako ne prevari. I naočigled nijesam se ni malo boja’ no sam molio Boga da obrne vojsku Derviš paša put nas u Kuče. Jer ja sam onda ima’ vojske dosta za dočekat pašinu vojsku i razbit mu je. A to došlo je
Svega pogibe oni dan u oni boj na Fundinu vojnika sa starješinama
278, a po kaživanju te su Turci kaživali da je poginulo vojske turske oko šest hiljada jer nijesmo mogli znati niti je moga to nitko izbroiti koliko ostade mrtvoga Turčina po onia gora. Suviše miralaji, bimbaše, oficera i starješina sasvijem mnogo
njekolika bataliona iz Ercegovine te je Knjaz Nikola posla. 25. AVGUSTA 1876. uparadi se vojska turska na livade pred Podgoricom oko 8 sahati ujutro i dođe među njima Derviš paša. I nama je bilo gledat prelijepo sa strana sjeničkia. I pasa’ izpred svia redova vojske. I tako otpoče vojska turska da maršira put Vezirova mosta. Onda sam se prepa’ e će vojska turska udarit na Gospodina Boža to jest na Rogame, u Pipere. Te ja odmah pošlji izkraj mene dva bataliona bjelopavlicka Radoja Ristova i Jovicu Radovića komandira i š njima 1200 dobria vojnika da pođu kod Gospodina Boža. A ima’ je dva dobra bataliona Njeguško-Cetinjski i batalion Ceklinski. Komandiri Boško Martinović i Đoko Pejović. Ovi dva bataliona bili su u Rogame kod Gospodina Boža te ja piši Gospodinu Božu te mu šiljem dva bataliona na vodu Moraču „ako ti bude ot potrebe da i’ pozoveš jer Derviš pašina vojska pasa’ put Veljega brda. Pazite se da vi ne udari iznenadne!“
I tako između tri i četiri sahata poslje podna udari vojska Derviš pašina preko Vranickia Njiva, pregazi Zetu i osvoi Trijebač a druga isto vojska pregazi Moraču. I tako dočekaše ova dva bataliona izkraj Gospodina Bo-
ža i pobiše se junački. Ali okoliši’ velika vojska turska i morali su naši ustupat. I već došli Turci uzeli Trijebač i Doljansku glavicu.
Međutijem pošlje za one dva bataliona te su iz Kuča poslati, te ubrzo dođu i sastave se svi četiri bataliona i udriše na tursku vojsku. I tako vojska turska obrne u bjegstvo a naši za njima. Sva turska vojska pobježe preko Zete i Morače i tu se nije gledalo đe ima gaza na vodu ili đe nema.
Njekoliko nizama ostadoše vrh Trijepča i počeli gradit šanac da onđe ostanu i to u našu granicu. Ovi četiri bataliona kako je Gospodin Božo razredio opkole Trijebač ot svake strane i pravo svi idu na vrh Trijepča. Barjaktari naši ne uzmiču a za njima sva vojska jedanak udariše na Trijebač. I Turci odmah stali da bježe pošto su naši vojnici počeli uskakat među Turcima. I tu dosta Turaka ostade na mrtvo i barjaktari tu pogiboše i uzeše i’ naši barjake.
Derviš paša – lijepo bilo gledatmoga’ je sve očima gledat kako mu vojska gine a Crnogorci kako i’ ćeraju i sijeku. Derviš paša naredi dva tri bataliona nizama u Zagorič da brane onu vojsku te je ćeraju Crnogorci. I tako se uvrstili na čete i počeli pucat preko Morače put na-
še vojske. No puče jedan naš top izkraj Jova Martinovića koi je bio namješćen na desnu stranu Morače. I tako pani granata blizu vojske turske i zapali travu koje bješe mnogo a puhaše vjetar a trava sufa i tako dođe oganj do vojske uparađene. I tako bez komande pobjegoše u Goricu. To zaista bješe smiješno gledat!
Ovđen u ovi boj izgubi Derviš paša bitku koji je mislio da će mu vojska logorisat u ono mjesto đe je bio logor Gospodinu Božu. U ovi boj pogibe turske vojske dosta, ali i naše pogibe i njekoliko dobria junaka. To je stojalo njekoliko dana.
Iza ovoga krenu Derviš paša s vojskom put Spuža a ostavi po njekoliko vojske u šančeve oko
Podgorice. Te ja naredi vojvodi Marku Miljanovu da ostane u Kuče i da pazi ove straže turske koje su oko Podgorice, a ja pođoh preko Pipera put Martinića da se pazim z Derviš pašom ako bi đe napanuo na našu granicu kai i hoće.
I ja se oprosti s Kučima i digni iz Kuča sasvijem jer ot početka rata ja sam bio sve u Kuče. I tako pođi pred Ćeliju Pipersku i tu nađi Gospodina Boža. Tu stani dva tri dana te ja sidi u Martiniće i pošlji stražu na Visočicu da dobro paze Derviš pašinu vojsku koja se prikuplja u Spuž ako bi krenula vojska iz Spuža da na brzu ruku dođu da mi kažu.
Ja sam se bio savjetova’ sa Gospodinom Božom da ću poć u Maljat da dočekam Derviš pa-
Derviš paša naredi dva tri bataliona nizama u Zagorič da brane onu vojsku te je ćeraju Crnogorci. I tako se uvrstili na čete i počeli pucat preko Morače put naše vojske. No puče jedan naš top. I tako pani granata blizu vojske turske i zapali travu. I tako dođe oganj do vojske uparađene. I tako bez komande pobjegoše u Goricu
šu i da uzmem tri bataliona Bjelopavlicke u Maljat. Jer više vojske nije imalo đe stat. Maljat je glavica u sred polja i dosta tijesno. Derviš paša ima namjeru da gori kuće i sela po Bjelopavlića. Ali mora najpriđe uzet Maljat. Jer ne bi moga naprijed te neće Maljat uzet najpriđe. I to stade njekolika dana.
26. SETEMVRA dođe straža i kaže mi da Derviš paša uređuje vojsku za napadaj te ja s ove tri bataliona odmah potrči preko polja i ugrabi pred njima Maljat. I zađedi se boj i traja od jutra do uveče. Nijesmo se taj dan pogonili ni oni nas ni mi njih. Vojnici koi smo bili u Maljat niti je koi što ijo ni pio. Pošto bi prvi mrak, ja naredi da sva vojska izide iz Maljta samo da straže ostave, a drugi svi da dođu za sami Maljat. Bješe tu voda lijepa i tu se okupi vojska. I ja se razgovori su one tri komandira đe ćemo koi batalion stavit jer će ni sjutra udarit Derviš paša sa svom jakotom. Stavismo Mirka Mujova komandira na lijevi kraj Maljta put Kukoševine, komandira Jovicu Radovića na desni kraj Maljta put Zete, komandira Radoja Ristova u sredinu đe sam i ja bio da gledam desnu stranu i lijevu. Viđu da će sjutra veliki boj i krvoproliće bit. Te ja piši vojvodi Stanku Radonjiću te bješe su njekolika bataliona na Rasaninu glavicu, na desnu stranu Zete, da pošlje batalion Zagarački odmah i da po noći u zemlju ukopaju se krajem Zete i naprave šančiće đe se mogu dobro skrit. I to po noći da bude sve gotovo i svi vojnici na mjesto. I tako pošlji komandiru Đoku Pejoviću da dođe z batalionom Ceklinskijem u Kukoševinu da ne bi vojska turska zaokolila poljem izpred Martinića ot Spuža. I da budu, priđe no svane, svak na svoje mjesto. (Nastavlja se)
Neđelja, 16. februar
Janusova lica novca
Sudionik rata za nezavisnost, sekretar Džordža Vašingtona, gorljivi pristalica jake centralne vlasti i širokih ovlašćenja predsjednika, ministar finansija u Vašingtonovoj administraciji (1789-1795) Aleksandar Hamilton inicirao je i osnivanje Američke centralne banke, iz koje će vremenom nastati i čuveni Sistem federalnih rezervi.
… Nakon što je nastala u poplavi bezvrijednog novca, prve godine mlade američke republike protekle su u znaku snažnog i pokajničkog opredjeljenja za stabilni kovani novac.
Tako je Ustav ograničio pravo kovanja novca odredivši da to pravo pripada samo federalnoj vladi. Saveznim državama, ali i federalnoj vladi izričito je zabranjeno da emitiraju papirni novac. Osnovna valuta države trebalo je da bude zlatni i srebrni novac, a filadelfijska kovnica ,,emisiona banka“. Određeno je da zlatnik od 10 dolara, sa likom orla, takozvani Eagle, sadrži 24,65 graina čistog zlata po svakom dolaru; srebreni dolar morao je da sadrži 371,25 graina čistog srebra. Kako se u slobodnoj prodaji za zlato dobijalo više srebra, prvih godina u kovnicu je dolazilo samo srebro. Drugim riječima, zlato je zvanično bilo potcijenjeno.
Ali američki srebrni dolar nije istisnuo samo američke zlatnike. On je potisnuo i španski srebrni dolar koji je, zbog većih količina srebra, bio i vredniji novac.
Bila je to još jedna potvrda vječnog Grehamovog zakona po kome loš novac iz opticaja istiskuje dobar novac.
Žitelje mlade američke republike sada je čekalo novo iskušenje – poslovanje sa bankama. Kolonisti jesu priznavali zasluge papirnog novca koji je izbavio zemlju od ,,strahote oporezivanja“, spriječio deflaciju
Aleksandar Hamilton bio je jedan od najistaknutijih tvoraca američkog ustava i vođa federalista, tih godina (1789-1795) u Vašingtonovoj administraciji službovao je kao ministar finansija. Inicirao je, u ime federalne vlade, preuzimanje dugova saveznih država i kontinentalnog kongresa; založio se da se kontinentalne novčanice od ljudi koji su ih posjedovali otkupljuju po relativno darežljivom kursu – za svaki dolar u kontinentalnoj novčanici dobijao se jedan cent u kovanom novcu. Stimulisao je i razvoj prerađivačke djelatnosti. Sada je izašao i sa novim prijedlogom –osnovati centralnu banku Sjedinjenih Država!
i pad poslovne djelatnosti, ali su sve te blagodeti imale opšte djelovanje. Uz to su iziskivale i intervenciju države. Koristi od uzajmljenog bankovnog novca odnosile su se pak na pojedinca, jer primalac (zajmoprimac) sada je dobijao bankovne novčanice – uz obavezu da na njih plaća kamatu –i te su kamate donosile zaradu vlasniku banke. Zajmoprimac je pak mogao kupiti zemlju, zgradu, alat, farmu, postati farmer, trgovac… Krediti su omogućavali i siromašnijima da se uključe u ,,tržišnu utakmicu“ pogotovo ako su uslovi pod kojima su dobijali novac bili pristupačni. Tako se razvila i snažna sklonost američkih pionira prema ,,nesolidnim bankama“. I zapravo je to bila pozadina velike bitke u bankarstvu, koja se s kraja XVIII vijeka vodila u SAD. Nekim ljudima bilo je u finansijskom interesu stabilan novac, stabilne cijene, pouzdane banke; drugi su
priželjkivali stabilnu finansijsku disciplinu, što veću ponudu novca, minimum kontrole. Ovaj finansijski Gordijev čvor trebalo je da riješi… Aleksandar Hamilton, jedan od najistaknutijih tvoraca američkog ustava i vođa federalista, tih godina (1789-1795) u Vašingtonovoj administraciji službovao je kao ministar finansija. Inicirao je, u ime federalne vlade, preuzimanje dugova saveznih država i kontinentalnog kongresa; založio se da se kontinentalne novčanice od ljudi koji su ih posjedovali otkupljuju po relativno darežljivom kursu – za svaki dolar u kontinentalnoj novčanici, dobijao se jedan cent u kovanom novcu. Stimulisao je i razvoj prerađivačke djelatnosti. Sada je izašao i sa novim prijedlogom –osnovati centralnu banku Sjedinjenih Država! Kao uzor služila je Engleska banka. Uprkos neprijateljstvu sa Britanijom i vojnim krugovima sa njom, mlada američka republika poštovala je njene finansijske institucije i finansijsku umješnost. Hamilton je predložio da Banka SAD dobije ekskluzivne povlastice na 20 godina, a njen bi dopušteni kapital iznosio 10 miliona dolara, s tim da federalna vlada upiše od toga dva miliona dolara. Po ovom prijedlogu, nijedan pojedinac ne bi imao više od hiljadu, od 25.000 akcija, koliko je trebalo biti pušteno u prodaju; strani državljani mogli su kupovati akcije, ali bez prava glasa. Nakon što je u julu 1791. godine otvoren upis akcija, sve su bile odmah otkupljene. Ubrzo je otpočelo i spekulisanje sa pravima kupovanja akcija; oprezniji ulagači zadovoljili su se time da polože skromnu akontaciju, tako da je Banka započela svoje operacije sa gotovinom od oko 675.000 dolara. U prvih dvadeset godina postojanja, Banka Sjedinjenih Drža-
va postigla je značajan uspjeh. Ona i njenih osam podružnica služile su kao mjesta gdje je država deponovala svoj novac, kao oruđe transfera tog novca iz jednog dijela zemlje u drugi, kao izvršilac isplata državi, kao izvor zajmova državi i kao izvor privatnog kapitala. I Vlada i privatni zajmoprimci preuzimali su zajmove – ili bar jedan njihov dio – u bančinim novčanicama. Te su se novčanice mogle konvertovati u zlatni i srebrni novac i bile su u ravnopravnom opticaju sa njim. Drugih banaka u to vrijeme bilo je prilično malo – tek 75 i sve su se nalazile na istočnom primorju SAD. Banka Sjedinjenih Država uspijevala je da kontroliše ove banke, najčešće tako što nije prihvatala novčanice onih banaka koje ih nijesu –na zahtjev donosioca – mogle konvertovati u kovani novac. Ponekad bi Banka Sjedinjenih Država priskakala u pomoć bankama saveznih država ako bi ih opsjedali vlasnici njihovih banknota ili drugi povjerioci. Sve su to bile neke od osnovnih regulatornih funkcija centralne banke.
Pa ipak, rezultat koji je Banka Sjedinjenih Država postigla u prvih 20 godina mnogima nije bio po volji.
Prije svega, postojala je velika nepovjerljivost prema bankama uopšte, a naročito prema velikim bankama. Gospoda iz Virdžinije u bankama su gledali oruđe nezdrave urbanizacije, neku vrstu prevare, preraspodjele bogatstva od onih koji pošteno rade na polju na one što žive od mešetarenja. I sam predsjednik SAD Tomas
Džeferson imao je slično mišljenje: ,,Oduvijek sam neprijatelj banaka, ne onih koji daju kamate na gotov novac (depozitne banke), nego onih banaka koje stavljaju u opticaj vlastite novčanice, pa tako obezvređuju naš novac. U trenutku osnivanja Banke Sjedinjenih Država, polemizirao sam protiv tih institucija, sa takvim žarom i tako otvoreno da su mi se kao manijaku rugali pripadnici čopora, zagovornika banaka, koji su htjeli od javnosti ukrasti svoju prevarom stečenu dobit… Da li da podignemo oltar starom papirnom novcu revolucije – koji je doduše upropastio mnoge pojedince, ali je spasio Republiku i onda na njemu spalimo sve povelje današnjih i budućih banaka, zajedno sa njihovim banknotama? Ako to ne učinimo, te banke neće upropastiti samo pojedince, nego i Republiku. Ali to se nažalost ne može učiniti. Manija je previše jaka za to. Svojim radnjama i korupcijom obrlatila je sve pripadnike naših naroda.“ Brojne primjedbe dolazile su i od drugih banaka – i velikih i malih. Banka Sjedinjenih Država za njih je bila privilegovani konkurent – držala je depozite Federalne banke, ali se bavila bankarskim poslovima kao i svaka komercijalna banka. Uz to, ona nije bila samo konkurent, već i gazda, koji nameće disciplinu ostalim bankama, tjerajući da konvertuju svoje novčanice u kovani novac. Zlovolja pomenutih banaka prenijela se i na njihove klijente kako bi bili uskraćeni za zajmove ili kada bi ih morali vraćati.
Prilikom glasanja u Kongresu, koje je rezultiralo formiranjem Banke Sjedinjenih Država, delegati sjeveroistiočnih država bili su ,,za“, dok su delegati privredno slabo razvijenog juga bili protiv. Godine 1810. Predstavnički dom ubjedljivom većinom (75:35) podržao je prijedlog da se produži Povelja banke. Kongres je tada prekinuo rad, a protivnici Banke Sjedinjenih Država predah su iskoristili da ,,prevaspitaju“ zakonodavce. Kada se Kongres opet sastao, na ponovnom glasanju Senata, rezultat je bio 17:17. Ipak, posljednji udarac Hamiltonovom projektu o Američkoj centralnoj banci zadao je njegov nasljednik na mjetu ministra finansija u kabinetu Džemsa Medisona Albert Galatin. On se u početku zalagao za obnavljanje Povelje banke, ali kada je glasanje o tome u Senatu potvrdilo neriješen rezultat, Galatin je prešao na stranu opozicije i - Hamiltonov projekat bio je definitivno srušen.
Oslobođeni kontrole Banke Sjedinjenih Država, ohrabreni ratom 1812. godine i konjukturom koja je nakon rata uslijedila, banke Sjedinjenih Država namnožile su se kao ,,pečurke poslije kiše“. Godine 1811. bilo ih je 88, a tek 1815. već 208. Ukupni iznos novčanica u opticaju povećao se od 1812. godine do 1817. godine sa 45 na 100 miliona dolara. Najveće povećanje novčanica zabilježeno je iza planinskog vijenca Apalača. Valja naglasiti da su 1812. godine, kada su Britanci osvojili Vašington, sve banke izvan teritorije Nove Engleske obustavile plaćanja u kovanom novcu. Tako je otpala i nužnost da se novčanice konvertuju u kovani novac, što je silno olakšalo njihovo emitiranje. Novčanice banaka Velike Engleske postale su zamjenljive za zlato i srebro ,,al pari“. Ovu ,,liberalizaciju bankarskog sektora posebno je iskoristila Pensilvanija. Samo u jednoj godini (1817), jednim potezom pera, 37 novih banaka dobilo je dozvole za rad. Maltene, svako naselje koje je bilo „toliko veliko“ da je imalo crkvu, krčmu i kovačnicu smatralo se pogodnim za osnivanje banke.“ Novac su izdavale razne korporacije, trgovci, berbernice, vlasnici barova… I desilo se neizbježno – nered je prizivao ustanovljavanje reda, inflacija ,,prizivala“ stabilan novac. Naziralo se osnivanje nove banke SAD. •
Neđelja, 16. februar 2025. Oglasi
Dana 15. februara 2025. preminuo je u 94. godini naš voljeni
Saučešće će se primati 16. februara od 9 do 16 časova i 17. februara od 9 do 12 časova na gradskom groblju Čepurci, kada krećemo za selo Brskut, gdje će se i obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
supruga DESANKA, sin RADOŠ, kćeri RADMILA, SMILJA i RANKA, snahe JELISAVKA, ŽANKA, MARINA i IVANA, bratanične RAJKA i MIRA, unučad, praunučad, sestrići, sestrične i ostala rodbina GARIĆ
ОЖАЛОШЋЕНИ:
VIDA Vuksana CEROVIĆ rođena ŠUŠIĆ
15. фебруара
18. februara biće izložena u domu u Tušini od 10 do 13 časova.
Sahrana će se obaviti u 13 časova istog dana na mjesnom groblju u Tušini, opština Šavnik
OŽALOŠĆENI: sin DARKO, unučad NEMANJA, MILAN, ANDREA, ANA, sestre MILENA, NOVKA, LJEPOSAVA, STANIJA, SLOBODANKA i ANKA, đeveri MITAR i ILIJA, zaova MILKA i ostala mnogobrojna rodbina CEROVIĆ i ŠUŠIĆ
846 Dana 15. februara 2025. preminuo je u 86. godini
BOŽIDAR Radovana RADUSINOVIĆ
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
do
riječi (1 slika) do
riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12
Saučešće primamo u kapeli na mjesnom groblju u Spužu 15. februara od 14 do 18 časova i 16. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Spužu. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: ćerke GORDANA, VESNA i SVETLANA, bratanična SNEŽANA, sestrići DRAGAN i VESKO - BAGI, sestrična SLAVICA, zetovi, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina
Neđelja, 16. februar 2025. Oglasi
Dana 15. februara 2025 u 74. godini preminula je naša
STOJANKA - CONKA BOBIČIĆ rođena RAKOČEVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 16. februara od 10 do 14 časova i 17. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: suprug MIODRAG - MIŠKO, ćerka IVANA, sin DANILO, sestra SLOBODANKA, brat BRANISLAV, snaha IVANA, unučad PETRA, DAMJAN, BOGDANA, TODOR i ostala mnogobrojna rodbina BOBIČIĆ i RAKOČEVIĆ
880
Dana 15. februara 2025. u 60. godini napustila nas je naša voljena
NATALIJA pok. Svetislava MRVALJEVIĆ rođena PAPIĆ
Po želji pokojnice sahrana se obavila u krugu porodice.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Posljednji pozdrav
NATALIJI MRVALJEVIĆ
Tvojim odlaskom ostaje velika praznina, hvala ti za svaki lijepi trenutak, zauvijek u našim srcima.
Ćerka MAJA, zet DEJAN, unuk VASILIJE
Posljednji pozdrav dragoj tetki
NATALIJI MRVALJEVIĆ
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. DANILO KUZMAN sa porodicom
881
Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci
NATALIJI MRVALJEVIĆ
Mama, znam da nas nikada nećeš napustiti. Ostaješ uvijek u našim srcima.
Voljenom bratu, ujaku i šuri
RATKU STEVOVIĆU
Ostajemo u dubokom bolu sa sjećanjem na sve srećne godine koje smo proveli zajedno
812
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
MARIJA i NIKOLA 882
884
Posljednji pozdrav dragoj
NATAŠI
RADOJE KANDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
RATKU STEVOVIĆU
Sestra NATAŠA VUJOVIĆ sa porodicom
Počivaj u miru.
MIKAN ĐUROVIĆ sa porodicom
888
Voljena moja
Ne može ovaj vapaj duše da boli onoliko koliko može da me hrabri ponos što sam tvoja. Moje si ime za sreću i iskonsku ljubav, oduvijek i zauvijek. Sve ti dugujem, Lolo moja.
847
Tvoja IKA
Voljena moja
Za tobom i tuga i bol pišu se sa osmijehom.
Tvoj DAKIĆ
Voljena naša bako
Zauvijek ćeš ostati naše vječno sunce i najljepša pjesma djetinjstva.
Naša ljubav prema tebi ne zna za rastanak. Čuvaćemo te tamo gdje uspomene žive vječno.
Najdraža naša kumo
Neđelja, 16. februar 2025.
CONKA
Imala si osmeh koji je grejao dušu i najveće srce na svetu. Donosila si radost i budila najlepša osećanja u svima koji su te poznavali. Ostavila si nam bezbroj nezaboravnih zajedničkih trenutaka, koje ćemo prepričavati dok postojimo. Nedostaješ nam već, neopisivo.
Vole te tvoji DANA, VESKO, KSENIJA, FILIP i MINA
Ovo nije oproštaj, ovo je samo pozdrav. Sigurna sam da ste na nekom boljem mjestu, gdje više ništa ne boli. Bila je privilegija poznavati Vas… Veliko hvala na svemu. Nikada Vas neću zaboraviti. Brm brm.
Tvoji: PETRA, DAMJAN, BOGDANA i TODOR 849
Tvoj osmijeh i vedar duh ostaće trajno u našem sjećanju. Tvoje komšije RADONJIĆI 861
848
831
Rano je došao taj dan za posljednje zbogom, dragi kume
Neka tvoja blagorodna duša počiva u raju nebeskom.
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
887
Dragi kume
dragoj
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S ljubavlju i poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava.
tvoji kumovi
VOJKA, MILICA i MILIVOJE
Neđelja, 16. februar
S tugom u srcu opraštamo se od naše
CONKE
Dijelile smo, više od četiri i po decenije, sve što se podijeliti moglo: prijateljstvo i ljubav, radost i tugu. Uz smijeh, pjesmu, suze… Uvijek oslonac i podrška jedna drugoj.
Danas ova tuga ostaje samo naša.
Tvoje drugarice: SILVIJA, GIGA, TANJA, VOJKA, OLJA, VERA i BRANKA
879
Zbogom, voljena naša
Zbogom tvojoj ljubavi, odanosti, tvojoj životnoj radosti.
Zbogom mojoj kumi, jetrvi, a prije svega – prijatelju bez ostatka.
Zbogom našoj strini, njenim uvijek raširenim rukama i toplom zagrljaju – i u radovanju i u žalovanju.
Nikada nećeš otići iz našeg srca.
Neka se tvoj radosni osmijeh zaori vasionom i ukrasi neka nova prostranstva!
Posljednji pozdrav našoj dugogodišnjoj koleginici, poštovanoj i dragoj
835
STOJANKI - CONKI BOBIČIĆ
Pamtićemo njen izuzetno bogat novinarski i urednički doprinos našoj Pobjedi i, posebno, vedrinu i osmijeh kojim je uljepšavala zajedničke dane u redakciji.
KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE
Posljednji pozdrav našoj dragoj
S tugom u srcu tvoje: BRANKA, MILICA i ANA
Posljednji pozdrav dragoj CONKI
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i memoriji. Pamtićemo tvoj osmijeh, optimizam i suosjećajnu ljudsku dušu. Tvojim odlaskom ostala je praznina u nama, ali i čast i ponos što smo ti bili prijatelji. Počivala u miru božijem. BATRIĆEVIĆ RADE i ZDENKA sa porodicom
818
Mojoj najdražoj majci-tetki
ROSANDI NIKOLIĆ
Hvala ti za svaki zagrljaj, lekciju, poljubac, ljubav, snagu, vaspitanje, putovanje, banju, garderobu, cipele, puno knjiga, puno znanja i mudrosti. Hvala ti što si bila dio mog života, ti si me napravila da budem to što jesam.
Voli te MAŠENKA
MILKI MILOŠEVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. HELA i JADRANKA
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi, tetki i babi
S ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava. Brat BOGIĆ, snahe MARGITA i BILJANA, bratanići VESKO i IVAN i unučad EMILI, RENATA i LUKA
817
ROSANDA NIKOLIĆ
Poslednji pozdrav najsnažnijoj sestri koja je uvek bila tu, i najboljem prijatelju.
Od MARIJE, MILANKE, FILIPA, SRĐANA i SONJE
Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj kumi
Od porodice pok. NOVA PAVIĆEVIĆA
Draga
ROSE
Tvoj lik će vječno živjeti u našim sjećanjima
890
Kumovi SENKA i VELIBOR GORANOVIĆ
894
TUŽNO SJEĆANJE
STEVAN MARKOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Kćerka RADMILA
Prođe četrdeset dana od kada nas je napustio naš dragi
BORISLAV – BORO ŠUNDIĆ
Šest
šćer NEVENKA
Svaki dan je prazan bez tebe, ponosni smo na tvoj častan život i srećni što smo te imali.
PORODICA
28. godina od kada nas je napustio
MLADEN Brankov IVANOVIĆ
Neprebolna bol, ali i sjećanje na sve što si nam značio. Tvoji najmiliji majka NEDA i sin JOVAN sa porodicom
17. 2. 2020 – 17. 2. 2025.
I poslije 5 godina, rana na duši i srcu je sve veća, zaborav ne postoji, a ljubav i sjećanje na tebe su trajni. Voli te tvoja porodica. Posjeta tvoje vječne kuće u nedjelju u 10 časova
Otac VASO, majka SNEŽANA, brat LUKA, snaha LIDIJA i bratanići VASO, KRUNA i ISKRA
826
NJANJE LOPIČIĆ
Bila si posebna i kao takva ostaćeš u našim srcima, uvijek voljena i nikad zaboravljena
DRAGAN i NARCISA sa porodicom
Godina je od smrti moje voljene sestre
DANICE NJANJE LOPIČIĆ
Sestrinske ljubavi više nema, a susrete i radovanja zamijeniše uspomene i moja doživotna tuga za tobom. Tvoja sestra BEBA VUJOŠEVIĆ sa porodicom
811
Pet godina bez tvog osmijeha
17. 2. 2020 – 17. 2. 2025
Naša srca i misli su ispunjene uspomenom i sjećanjem na TVOJU bezgraničnu vjeru u ljude, nesvakidašnju hrabrost i ljubav prema svemu što je dobro, čestito i plemenito. Urezana rana nosi nezaborav, radosti i tuge. Zauvijek voljen!
Tvoja sestra TIJANA sa porodicom 891
823
U nedjelju, 16. februara, navršava se 40 dana od kako nije sa nama naša voljena tetka
Tetka, bolna je istina da te više nema. Vrijeme teče nemilosrdno, praznina u srcu raste iz dana u dan, ali uspomene ostaju vječne.
Počivaj u miru i hvala ti za sve.
Tvoji BALŠA i NADEŽDA sa porodicom
GAZIVODA
Protiče vrijeme, a kao da stoji. Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i sjećanju.
Porodica pok. VUJICE VUJAČIĆA
Neđelja, 16. februar 2025.
Četrdeset bolnih dana od smrti
JELENE Milanove KRIVOKAPIĆ
Bila si naš svjetionik, oaza mira i ljubavi.
Jesu li te rane preboljele, draga majko i svekrvo?
Jesi li nam pozdravila dragog tatu i svekra?
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na vas, i na vašu blagu i boleću narav. Teško je doći, a ne naći vas nasmijane i radosne raširenih ruka i toplih zagrljaja.
Počivajte zagrljeni u miru kako ste živjeli i zaslužili, a mi ćemo vas pamtiti i nastaviti kako ste nas i učili živjeti u miru i slozi.
833
Četrdeset dana od smrti
Riječi je malo, a bola previše da bismo rekli koliko nam nedostaješ.
Četrdeset dana od smrti našeg kuma
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.
40 dana je od smrti
DEJANA KOKOTOVIĆA
Do zadnjeg momenta smo vjerovali da ćeš izaći kao pobjednik, ali zla sudbina te istrže iz zagrljaja tvojih najmilijih. Tvoj prerani odlazak još više produbi rane koje nikad neće zarasti. Živjećeš u našim srcima i sjećanjima, tu te čuvamo od zaborava. Počivaj u miru
Dana 20. februara 2025 navršava se godina dana od smrti moga oca
ŽIVADIN Ignjatov MATIĆ 1940–2024
Vrijeme prolazi, ali uspomene na tebe i tvoj lik ostaju zauvijek
Ćerka DIJANA sa porodicom
17 februara prošlo je 4 tužne godine od smrti moje voljene majke DRAGE
843
Draga majko, stalno si mi u srcu i mislima. Hvala ti za sve. Počivaj u miru sa mojim bratom Rankom. ZORAN ZVICER
795
Dana 19. februara navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni
RADOVAN JOVIĆEVIĆ
Ostaće u sjećanju tvoja dobrota i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Vječno ćeš živjeti u nama kroz najljepše uspomene. Ponosni i zahvalni.
Od ujaka ĐURA i brata NIKOLE
Sin SLOBO, snaha ANA sa porodicom 839
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog
Sa ljubavlju, ponosom što smo te imali čuvaćemo uspomenu na tebe.
U našim srcima zauvijek
Tetka PAJA VUJOVIĆ sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti
DEJA
Prolaze dani bez tvog dragog lika, i godine će mnoge proći, a tuga za tobom nikada.
Tetka RADMILA sa porodicom
Dani prolaze ali ne umanjuju bol i prazninu za tobom. Sestra MILENA sa porodicom
Voljenom
DEJU
821
Tetka BRANKA VUJOVIĆ sa porodicom
Navršava se 40 tužnih dana, kume
od tvog preranog odlaska. Hvala ti na ljubavi i dobroti koju si nam pružao. Čuvaćemo te od zaborava.
822
872
Kum BRANIMIR RUDOVIĆ sa porodicom
Voljenom zetu
DEJU
40 je tužnih dana od kada nijesi sa nama. Boemi nikad ne umiru i uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru, voljeni zete.
ŽELJKO, KAĆA i ĐURO JOVOVIĆ
DEJANU
Prolaze dani, a tuga i bol ostaju. JOVO, SANJA, MITAR, MARIJA, GAŠO sa porodicama 807
Otišao si bez pozdrava. Bole sjećanja na tebe, veseljače naš. Nedostaješ nam previše. Ponosni što smo te imali, a ranjeni što smo te izgubili. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: IGOR, LJILJANA i đeca
844
TVOJA PORODICA 803
Neđelja, 16. februar 2025.
Četrdeset je tužnih dana od kako ostah bez mojih najmilijih Kuma
brata MIRKA i moja dva anđela Jovana i Vukana. Praznoga, ranjenoga ostah srca, moga doma i moje duše. Bili ste moje sreće, zaloga, napredak i nadanje do onog kobnog prokletog dana.
Voli vas vaš nesrećni kum, brat i otac MAJO
Tužnih četrdeset dana od tragične smrti
DEJA KOKOTOVIĆA
Dragi kume, svakim danom sve više boli što te nema. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Četrdeset je dana bez tebe, naš dragi DEKI
Tvoja dobrota, snaga i tvoj osmijeh ostali su ovđe, među nama. Ti si za nas i dalje tu, jer živiš kroz tvoju divnu porodicu, koju si prerano ostavio. Spavaj mirno, dobroto. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
RAJO, LIDIJA, VLADAN i NINA
Našem voljenom DEJO KOKOTOVIĆ
Nema riječi kojom bi mogli opisati našu bol i tugu za tobom. Zauvijek ćemo te se sjećati sa osmijehom baš onako kako si volio i živio, veseljače naš. Ostavio si nam trag sebe u tvojim anđelima, u svakom od njih ima nešto tvoje i kad god ih pogledamo kroz njih vidimo tebe.
Tako ćeš živjeti, vječna rano naša. Duša ti carovala, dobroto ljudska.
GORAN, DRAGANA, NENAD i NIKOLINA RADOVIĆ
865
Četrdeset dana od kada nije sa nama naš
PETAR-PAJO PEROVIĆ sa porodicom
Poštovanom kumu
Četrdeset dana od kadа i ti ode, kume...
Hvala ti na iskrenom kumstvu, najviše ti hvala što si poklanjao ljubav i pažnju mojoj đeci, tvojim kumićima, kako si ih od milosti zvao Jovana i Vukana. Znam, kume, i onog prokletog dana da si mogao, uputio bi mi bar taj jedan poziv da spasiš tvoje kumiće. Sad počivajte zajedno u miru, prigrli tvoje kumiće, poljubi mi ih i čuvaj mi ih gore...
S poštovanjem, kuma DRAGANA
40 dana od prerane smrti sinovca brata i đevera
Iako nijesi više sa nama tvoj lik, tvoj glas nas prati. Ne damo te zaboravu.
Plemenitost i dobrota kojom si zračio, zauvijek će ostati urezani u našim srcima.
Stric GOJKO, braća VIDO i NIKOLA, sestra DUBRAVKA, snaha OKSANA
800
DEJO
Dani prolaze, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene.
Od VJERE, ZORANA, MARIJE, MIE, BOJANE, SARE i ĐURA VUKADINOVIĆA
Prošlo je četrdeset dana otkako si nas napustio
Brate naš, pjesme koje si pjevao, sada pjevaju o tebi. Priče koje si pričao, sada pričamo mi. Nema te đe si bio, ali si svuda đe smo mi. Čuvaćemo ono što ti je bilo najvažnije, tvoju đecu VIKTORA, MAŠANA, DAMJANA i ANDREU.
Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama
DEJO
Dragom prijatelju
867
860
DEJU KOKOTOVIĆU
Riječi je malo, a bola premnogo, da bismo rekli koliko nam nedostaješ. LAZO RADOVIĆ sa porodicom
873
Dragi brate, na mogu da opišem bol koju osjećam, niti može stanuti u malo riječi. Samo ću reći da sam ponosna sestra jer sam imala brata kao što si bio ti.
MAJA, RADIVOJE, STEFAN, JELENA i MARIJA
855
Četrdeset je dana od tvog preranog odlaska
Prošlo je četrdeset dana teške i neizmjerne tuge, boli i praznine koju si ostavio iza sebe. Kako dani prolaze sve je teže bez tebe, veseljaku naš. Oprostili se nismo jer rastanak nismo naslutili, al' ostaju nam najljepša sjećanja i uspomene na tebe.
Tvoja braća: BAĆKO, MILOŠ, IGOR, VIDO, NIKOLA, ŽELJKO i sestre MAJA, DUBRAVKA, VJERA i MILENA
Tvoji: ujak FILIP, ujna NADA, brat KRSTO, sestre ANĐELA i DANIJELA
Neđelja, 16. februar 2025.
Dana 16 februara 2025 godine navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog
Ti živiš i dalje i živjećeš zauvijek kao dio nas, jer naša srca kucaju za tebe.
U našim si mislima, pričama i svemu što nam se događa, jer si neodoljiv dio našeg bića. Uvijek ćemo se sjećati tvog osmijeha, tvoje dobrote i tvog daha.
Rado bismo te probudili iz tvog vječnog sna, ali nažalost to je samo jedna od naših želja. U tvom vječnom spokoju pratiće te naše misli i vječna ljubav.
837
Tvoji roditelji BAJO i STANE
40 dana od smrti našeg
Teško je naći riječi kojima bismo opisali našu tugu. Prerano si otišao, al' se sjećam našeg djetinjstva, naših igara, svih tvojih avantura, naših slava i tvojih veselja. Svih trenutaka provedenih zajedno.
Uvijek si bio spreman za okupljanja, tvoja prisutnost činila je naše živote bogatijim i ljepšim. Hvala ti za sve uspomene. U tišini vječnog mira, nek ti duša spokoj nađe, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.
836
Četrdeset bolnih dana prođe bez našeg voljenog muža i oca
Što da ti napišem, sunce moje!? Tuga i bol svakim danom je sve jača. Kako i kojim putem dalje bez tebe? Bio si svijetlo na svakom našem putu i sunce koje nas je grijalo. Kako dalje? Što reći Damjanu, kako da ti odgovore na sva pitanja?
Kako utješiti Viktora i Mašana? A tvoja željena Andrea koju u želju dočeka osta te željna da ti lik ne zapamti. Ne brini, dušo, pričaću im svaki dan da su imali najboljeg oca na svijetu. Hvala ti što sam pored tebe bila najvoljenija žena. Ponosno ću te pominjati i biti zahvalna što si baš ti bio moj muž. Teški dani su ispred mene. Mnogo toga si me naučio, ali nisi mi rekao kako dalje bez tebe. Vodiću se našim snovima, radiću onako kako smo zajedno radili, trudiću se ispuniti sve što smo planirali. Tvoja mladost ostaće moja vječna rana. Daj nam snagu za sve što slijedi, čuvaj nas sa nekog ljepšeg mjesta, a mi ćemo tebe vječno čuvati, pominjati, po lijepome se sjećati. Nikad te prežaliti nećemo.
Vole te tvoji: VJERA, ANDREA, VIKTOR, MAŠAN i DAMJAN
859
Navršava se 40 tužnih dana od tragične smrti mog dobrog i voljenog sinovca
Dragi Dejo, tvoja dobrota ljubav i vedar lik zauvijek će živjeti u mom srcu.
Ostavi svojoj dobroj i plemenitoj suprugi Vjeri da podiže i vaspitava četvoro male đece koje ste izrodili i bili srećni i zadovoljni, sada kada si im bio najpotrebniji ti ode na put bez povratka.
Teško mi je ovo pisati jer suze naviru same, ali one neka ne remete tvoj mir u carstvu snova.
Ponosan na tvoju pažnju, ljubav i dobrotu nikada neću zaboraviti, čuvaću te u svom srcu od zaborava.
Stric NOVO
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog
Postoje riječi što nikad ne utihnu, postoje slike što nikad ne blijede, postoji ljubav što nikad ne slabi. Vrijeme prolazi, ali tuga i žal za tobom zauvijek ostaju!
857
40 dana od smrti sinovca
Tvoj vedri duh, poštenje i dobrota ostavili su neizbrisiv trag u mome srcu.
Tvoj osmijeh i tvoja plemenitost uvijek su okupljali ljude, a tvoja snaga i poštenje bili su primjer svima. Ponosim se što sam te imao za sinovca, i što sam dijelio život sa tobom.
Dok ja živim, živjećeš i ti, čuvajući te u mislima i srcu.
Stric JOVO
Četrdeset je dana od smrti
DEJA
858
866
Tvoji
brat BAĆKO, snaha IVANA, NINA, PETAR, PAVLE i VASILIJE
Stric IVO, strina GARA, braća MILOŠ i IGOR, snahe RINA i JOVANA, sinovac LUKA, sinovična HELENA
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a nama će ostati najljepše uspomene.
Tetka RADMILA, tetak SVETO i brat ŽELJKO
Četrdeset je dana od smrti našeg
DEJA
Vrijeme prolazi, ali ne i tuga za tobom.
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a u našim srcima ostaćeš vječno.
Porodica pok. RAKA i tetka DIDA
813
Navršava se 40 dana od smrti naše voljene kćerke, sestre, tetke i snahe
Vrijeme ne ublažava bol za tobom. Život mnogo teže bez tebe teče. Nikada te nećemo prežaliti. Čuvaćemo te od zaborava, uvijek ćeš biti sa nama.
Majka VELIKA, brat BAĆKO, bratanac VUK, snahe OLIVERA i ISIDORA
Dana 16. februara 2025. godine obilježava se 40 dana od smrti našeg dragog
Ožalošćena porodica VUČKOVIĆ
Četrdeset dana od kako nije sa nama moj brat
DRAGAN ĐURIČKOVIĆ
Tvoja topla duša i veliko srce bilo je otvoreno za sve nas tvoje najmilije i za sve ljude koje si volio.
Otišao si kada je trebalo da uživaš u plodovima rada koje si stvorio zajedno sa tvojom Borkom. Dragi Majo, spavaj mirno pored naših roditelja, brata i sestre
S poštovanjem i ponosom
LILA sa porodicom
16. februar
Kuma moja
Svaki dan počinje sa Tobom, svaki se sa tobom i završava. Sa nevjericom i tugom da te više neću vidjeti. Sve tvoje mi fali, osim ponos dok pričam o Tebi. Voli te tvoj kum ĐURAN sa porodicom
Četrdeset je tužnih dana dragom ocu, đedu i tastu
DRAGANU ĐURIČKOVIĆU
I dalje živiš u nama po svojim djelima i riječima, ponosu naš. Dani idu a nijedan bez sjećanja na tebe. Pamtićemo te onoliko koliko smo te voljeli. Sad, uvijek i zauvijek.
Tvoji: SNEŽANA, MARKO, NIKOLA i MINA BOŽOVIĆ
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
DRAGANA M. ĐURIČKOVIĆA
Svakoga dana je sve teže, sve je drugačije. Čuvaćemo te u srcima ponosni što smo te imali. U nedjelju 16. februara 2025. godine, u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Tvoji: supruga BORKA, sin MILOŠ, snaha MAJA, unuke LANA i DUNJA
864
Navršava se četrdeset dana od smrti mog supruga
DRAGANA
Mnogo mi nedostaješ. Dani prolaze, a ja i dalje ne mogu da se naviknem na tvoj odlazak. Čuvaću te u srcu dok god bude kucalo, a sa ponosom ću pričati o tebi.
Zauvijek tvoja BORKA
854
40 je dana od smrti našeg iskrenog prijatelja
DRAGAN ĐURIČKOVIĆ
Hvala ti za iskreno druženje. Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoju dobrotu.
DRAGUTIN BATO BRAJOVIĆ sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti našeg ujaka
DRAGANA ĐURIČKOVIĆA
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
MLADEN, DRAŽEN i SRĐAN sa porodicama
893
863
862
Četrdeset je dana od preranog odlaska
DEJANA KOKOTOVIĆA
Bio si dio našeg djetinjstva provedenog na Bjeloše. Volio si da pjevaš sa svojim tečom. Žale za tobom,
sestre SLAĐANA i VIOLETA i tetak MIRKO MAJIĆ
Četrdeset je dana bola za našim
DEJANOM KOKOTOVIĆEM
Tvoj vedar lik zauvijek će ostati u našim srcima. Hvala ti što si bio dio nas.
Sestra MARIJANA i zet MARKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
851
852
Neđelja, 16. februar 2025. Oglasi
Četrdeset je najtužnijih dana od kada nije sa nama naša voljena
Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na tebe.
Nedostaješ nam za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali zajedno da dijelimo.
Sa ponosom te pominjemo i sjećamo se tvog vedrog lika.
Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.
Suprug DEJAN, sinovi VLADAN i MILOŠ, snahe MELITA i JELENA, unučad ITANA, DARIJA, LUKA, MATIJA i DANILO
Dragoj sestri i tetki
VESNI RADUNOVIĆ
Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Zauvijek ćeš biti nešto najvažnije u našim životima, jer ti živiš vječno.
877
Četrdeset dana od smrti
Ponosni što smo te imali, a tužni što smo te izgubili.
Bila si, Veke moja, čovjek, borac, lavica, moj prijatelj, drugarica, kuma, sestra, podrška, oslonac, moje Veliko srce.
Znaš da će tvoja duša, živjeti u meni dok dišem. Fališ mi...
RAJKA, SANDRA, BOJANA i ANGELINA
Četrdeset je dana od smrti
VESNE RADUNOVIĆ
Tužni su dani bez tebe. Ali ti ćeš uvijek biti u našim srcima.
870
LELA, ZORAN, FILIP, STEFAN, MILENA, MIKA, ANDREA i KOČA REMIKOVIĆ
869
MARE
871
Četrdeset je dana od smrti snahe i strine
VESNE RADUNOVIĆ
Hvala ti na ljubavi, pažnji, brizi. Hvala ti na svemu. Čuvaćemo sjećanje na tebe. Počivaj u miru.
DARKO, STEFAN i NIKOLA RADUNOVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine.
Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama
+38267854444
Neđelja, 16. februar 2025.
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
