Dnevni list POBJE 15.02.2025 by Pobjeda

Od 114.000 fantom birača, koliko je procijenjeno da ih ima u Crnoj Gori, oko tri hiljade (prema podacima CEMI-ja) ostvaruje pravo glasa u dvije opštine u kojima će u aprilu biti održani lokalni izbori

Vujović: Nikšiću

Ispred prostorija Morskog dobra u Ulcinju juče održan protest zbog tendera za zakup kupališta

Pozvali Vladu da povuče odluku, najavili blokade

Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, ministar javne uprave Maraš Dukaj, predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj, poslanici albanskih partija u državnom parlamentu i visoki funkcioneri lokalne samouprave

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Sa panela na Ekonomskom fakultetu poručeno da targetiranje kompanije Voli nije korektno, niti ga treba podržati

Đeljošaj: Bojkot neće pomoći ni građanima, a ni ekonomiji

Mi nijesmo samo lideri u Crnoj Gori, nego i najveći privatni poljoprivredni i proizvođači mesa. Ovo je prvi put da čujem da se bilo gdje u Evropi napada najveći proizvođač u državi – riječi su koje je Dragan Bokan uputio Đeljošaju dodajući da je nedopustivo da se bojkotuje kompanija čiji je partner Evropska banka za obnovu i razvoj

MUP i policija uporno ignorišu zahtjeve nevladinog sektora da obrazlože odluku da se na uniformu specijalne jedinice policije prišije amblem kapele Karađorđevića, koja je simbol podjela u društvu

CDT: Nijesmo tražili

Još jednom pozivamo MUP i UP da izbjegnemo nepotrebne postupke, da novac građanki i građana ne trošimo na sudske postupke koji su unaprijed izgubljeni, već da se vratimo izvornom principu transparentosti rada državnih organa i njihovoj otvorenosti prema građanskim inicijativama kada su u pitanju teme od nespornog javnog interesa – poručili

Pozivom novog broja Uprave policije za prijavljivanje krivičnih djela 19969 građani dobijaju iste usluge kao i na 122 i 112 Jedan

Na pitanje Pobjede da li će građani koji prijavljuju sugrađane za koje imaju određena saznanja da su skloni kriminalnim radnjama dobijati nagrade, iz policije su kazali da se radi o „obavezi građana“ i da nema nikakve nagrade

Službenici Uprave policije iz Bara nezadovoljni radom Sindikata zbog brojnih problema, traže odgovore od ministra unutrašnjih poslova

Panel „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“ okupio predstavnike vlasti

Mandić i Medojević kao osnivače kartela označili

Mila Đukanovića i DPS

To je direktni politički uticaj mafije koji, osim klasičnog motiva profita, ima i politički uticaj. Mi smo još 2015. godine to promovisali i očekujemo da se sada, s ovom političkom elitom, riješi krupna politička dilema, kazao je Medojević na okruglom stolu

PODGORICA - Organizovani kriminal moramo da nametnemo kao temu broj jedan u Crnoj Gori, jer je samo ona važna, istakao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na juče održanom okruglom stolu kome su prisustvovali predstavnici dijela vladajućih stranaka iz Pokreta Evropa sad i nekadašnjeg Demokratskog fronta.

Otvarajući okrugli sto, Mandić je istakao kako se „Crna Gora više neće povlačiti pred pošasti organizovanog kriminala“, jer je „krajnje vrijeme da se kriminalni klanovi koji svojim djelovanjem ugrožavaju bezbjednost države i njenih građana označe onim što i jesu - terorističkim organizacijama“.

- Ova inicijativa naišla je na podršku predsjednika države i Vlade, Jakova Milatovića i Milojka Spajića, i o njoj će se razgovarati na nastavku sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost – najavio je Mandić. Kako je precizirao, ideja o proglašavanju organizovanih kriminalnih grupa terorističkim organizacijama je nešto što treba da bude u skladu sa inicijativama koje su pokrenute u SAD i Italiji, a da su njeni promoteri u Crnoj Gori nekadašnji DF i Medojević kao jedan od lidera te političke alijanse.

- Posljednji je momenat da otpočnemo odlučnu i bezrezervnu borbu za ozdravljenje

ove države – naveo je Mandić. Kazao je i da se danas u sudstvu teško može pronaći sudija koji želi ili smije da donese presudu „opasnim ljudima“ i stane na stranu pravde, „jer zna da time dovodi u pitanje svoj i život svoje porodice“. Takođe, naveo je da se ne smije dozvoliti da kriminal ima političke predstavnike, jer „klanovi raznim metodama sprečavaju reforme Crne Gore“.

- Da bismo ostvarili ovaj cilj, predložio sam donošenje posebnog zakona o borbi protiv terorizma, kao i inoviranje Strategije nacionalne bezbjednosti. To će biti nova pravna oružja koja će osnažiti kapacitete državnih organa u borbi protiv ovoga zla koje je zahvatilo Crnu Gorurekao je on. Ističe da je došlo vrijeme da uspostavimo sistem u kojem će pravda, a ne strah biti vodilja našeg društva.

- Neka ova borba koju vodimo godinama, a čiju oštricu želimo da uspostavimo donošenjem novog zakona, bude borba za budućnost naše djece. Za suverenu Crnu Goru koja neće biti poznata po kriminalnim klanovima već,

kako je opisao Marko Miljanov, da bude sojska, čojska i junačka – zaključio je Mandić. Ključne teze vezane za zakonska rješenja kojima bi kriminalno udruživanje bilo proglašeno terorističkim organizovanjem, iznio je lider vanparlamentarnog Pokreta za promjene Nebojša Medojević podsjetivši da je nekadašnji DF 2015. godine „kao ključnu prijetnju ustavnom poretku i stabilnosti zemlje uočio politički uticaj organizovanog kriminala“. - Organizovani kriminal u Crnoj Gori nije nastao u podzemlju, na ulici, već u kabinetima vrha vlasti, predsjednika države i vlade. Njime su upravljali ključni operativci službe bezbjednosti i u tu

Bivši predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić komentarisao je činjenicu da je predloženi model „na ivici kršenja ljudskih prava“, navodeći da će Evropski sud za ljudska prava i slobode to tolerisati zbog posljedica koje nosi terorizam kao globalna opasnost

mrežu bio je uključen ključni kadar u policiji, tužilaštvu i sudovima. DF je o tome govorio iz političkog ugla, vodeći računa o interesima države – kazao je on.

Prema Medojevićevim riječima, drugi ključni razlog da organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori budu klasifikovane kao terorističke organizacije jeste ideološki bekgraund. - Nakon pada DPS-a, vidjeli ste da se u mnogim slučajevima pojavljuju lica prepoznata kod međunarodnih službi bezbjednosti kao ključni kadar, vođe i vojnici narko-kartela, a koji sobom provlače i određene ekstremne ideologije. Tu mislim da strukture organizovanog kriminala povezane sa bivšom vladajućom partijom koje su željele da svoje nelegitimne ciljeve političke borbe – osvajanje vlasti s ulice, atentati, kupovina sudija i tužilaca – ostvare nasiljem – dodao je nekadašnji parlamentarac.

On j e podsjetio na brojne objavljene „Skaj“ prepiske u

kojima se, prema njegovim riječima, pojedinci iz tadašnje vlasti pominju kao visokopozicionirani ljudi u strukturi kavačkog klana.

- To je direktni politički uticaj mafije koji, osim klasičnog motiva profita, ima i politički uticaj. Mi smo još 2015. godine to promovisali i očekujemo da se sada, s ovom političkom elitom, riješi krupna politička dilema – rekao je Medojević.

On je takođe naveo da se predloženim rješenjima „donekle ugrožavaju ljudska prava definisana Ustavom i evropskim konvencijama“, ali da je to „rizik koji moraju prihvatiti“.

- Ugrožavanje ustavnog poretka, mira i stabilnosti zemlje su važniji nego stoprocentno pridržavanje najvišim standardima kada su u pitanju ljudska prava. Tu donosioci odluka moraju da prelomeistakao je Medojević.

Ministar pravde Bojan Božović ističe, sa druge strane, da Crna Gora ima mnogo hrabrih sudija spremnih da donesu odluku u teškim predmetima.

Organizovani kriminal u Crnoj Gori nije nastao u podzemlju, na ulici, već u kabinetima vrha vlasti, predsjednika države i vlade, rekao je lider vanparlamentarnog Pokreta za promjene Nebojša Medojević

- Kakva god da bude inicijativa i zakonski tekst, mora se obezbijediti pravičan postupak, podići stepen vladavine prava, ali i zaštiti nacionalna bezbjednost koja je znala biti poljuljana zbog djelovanja kriminalnih grupa – zaključio je Božović.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković upozorio je da su to „teme kojima ne bi trebalo da se igramo u trenutku kada je Crna Gora na ubrzanom putu ka Evropskoj uniji“.

- Radikalna rješenja u ovom trenutku nijesu primjerena jer, zbog nedostatka institucionalnih kapaciteta, nijesu iskorišćena ni sva zakonska rješenja koja trenutno postoje u Crnoj Gori – istakao je Laković.

Sa druge strane, za funkcionera NSD-a Jovana Vučurovića, radikalna rješenja su opravdana, jer će „Crna Gora iz te borbe izaći kao pobjednik“. U ovom trenutku vidi pomake u radu tužilaštva, ali ne i sudstva.

Komentarišući za Pobjedu prijedlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića za proglašavanje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama, advokat i profesor Miloš Vukčević ističe neophodnost određenih poteza i njihov redosljed.

- Da bi prijedlog predsjednika Skupštine bio prihvatljiv,

mora da bude u skladu sa zakonodavnim okvirom Crne Gore, jer nije dovoljno da šef parlamenta narko-kartele proglasi za terorističke organizacije – navodi naš sagovornik. Dodaje i da nije dovoljno ni da se promijeni Nacionalna strategija bezbjednosti, „već se mora mijenjati i dopu-

njavati zakonodavni okvir“ kroz nova rješenja u Zakonu o restriktivnim mjerama, Krivičnom zakoniku, Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma i mnogim drugim. - Potpuno sam saglasan sa mišljenjem Evropske komisije da se označavanje terorističkih organizacija

može izvršiti jedino u skladu sa postojećim zakonima, i to, prije svega, sa Zakonom o restriktivnim mjerama koji sadrži definiciju što je teroristička organizacija, ko je terorista i ko propisuje način na koji se uvode restriktivne mjere, te njihovu primjenu u cilju - između ostalog - borbe protiv terorizma i finansi-

ranja terorizma. Vukčević napominje da je ova problematika uređena i globalnim konvencijama.

- Jedna od njih je Međunarodna konvencija o suzbijanju terorizma, ali su tu i drugi akti koje je Crna Gora već ratifikovala, pa i o tome treba voditi računa – zaključuje sagovornik Pobjede. Vukčević: Sve

- Sudstvo je „rak rana“. Saglasan sam da ne treba govoriti da sve sudije rade loš posao, ali mislim će se i ministar Božović saglasiti da nemamo nijednu presudu protiv narko-kartela – dodao je Vučurović. Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović smatra da se mora „više ulagati u digitalizaciju i vještačku inteligenciju“, jer se kriminal razvija i u tehnološkom smislu. Kada je riječ o oduzimanju imovine, ističe da se mora mijenjati postojeći zakonski okvir kroz uvođenje strožih kazni i sigurni program za zaštitu svjedoka. Savjetnik predsjednika Skupštine i bivši predsjednik Ustavnog suda Miodrag Gogić podržava ideju Mandića. - Bitno je da se politički uticaj na organizovani kriminal inkorporira u krivično zakonodavstvo – rekao je on. Komentarisao je i činjenicu da je predloženi model „na ivici kršenja ljudskih prava“, ali je da će Evropski sud za ljudska prava i slobode to tolerisati zbog posljedica koje nosi terorizam kao globalna opasnost. Posljednji u nizu govornika bio je savjetnik predsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Todor Goranović, za kojeg je riješenost izvršne vlasti i predsjednika Vlade u borbi protiv kriminala neupitna. Potvrdio je i da Mandićeva inicijativa ima njihovu podršku. Kristina JERKOV

Sa okruglog stola

d. malidžan

Od 114.000 fantom birača, koliko je procijenjeno da ih ima u Crnoj Gori, oko tri hiljade, prema podacima CEMI-ja, ostvaruje pravo glasa u dvije opštine u kojima će u aprilu biti održani lokalni izbori

Nikšiću i Herceg Novom prijeti beogradski scenario

PODGORICA – Procjenjuje se da na nivou cijele Crna Gore ima i do 114.000 fantom birača, od kojih njih oko tri hiljade nezakonito ostvaruje pravo glasa u Nikšiću i Herceg Novom gdje će 13. aprila biti održani lokalni izbori.

Na to je, u razgovoru za Pobjedu, upozorio profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora

Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović, koji naglašava da je riječ o ogromnom procentu nezakonito upisanih birača, koji na koncu odlučuju ishod izbora. CEMI je ranije, objašnjava Vujović, provjerom biračkog spiska utvrdio da je oko hiljadu osoba, koje ostvaruju pravo glasa u Nikšiću, istovremo upisano i u birački spisak

Srbije

Kada je riječ o Herceg Novom, utvrđeno je da je 10,54 odsto, odnosno, oko dvije hiljade ljudi nezakonito upisano u birački spisak tog grada. – To je ogroman procent. Više od 10 odsto nezakonito upisanih birača je nešto što odlučuje izbore. Ako nezakonito

Ukoliko nezakonito upisani birači izađu i glasaju u Nikšiću i Herceg Novom, to će nanijeti veliku štetu, jer to narušava regularnost izbora. To isto desilo se u Beogradu. Činjenica je da na izborima, u ogromnom procentu, glasaju ljudi koji na to nemaju pravo, upozorio je, u razgovoru za Pobjedu, profesor na FPN i predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović

upisani birači izađu i glasaju u Nikšiću i Herceg Novom, to će nanijeti veliku štetu, jer to narušava regularnost izbora. To je isto ono što se desilo u Beogradu. Činjenica je da na izborima, u ogromnom procentu, glasaju ljudi koji na to nemaju pravo. To nije nekoliko desetina birača, već govorimo o više od 10 procenata njih. Jedna desetina birača ne bi smjela da ima pravo glasa u Herceg Novom – upozorio je Vujović. Upoređujući birački spisak Herceg Novog sa spiskovima Srbije i Bosne i Hercegovine, CEMI je utvrdio da čak 82 ljudi ima trojno biračko pravo i trojno prebivalište u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. - Dakle, bili su prijavljeni u sve tri države, a prebivalište možete imati samo jedno. Ne možete imati dva ili u ovom slučaju tri – podsjeća Vujović. Objašnjava da motivacija tih birača može biti različita – od

izbjegavanja plaćanja većeg poreza do zdravstvenog osiguranja.

– Međutim, činjenica je da ti ljudi nezakonito glasaju u Herceg Novom i drugim op-

MUP po nalogu AZLP uništio dokaze o nezakonito upisanim biračima

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, prema saznanjima CEMI-ja, a postupajući po odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka, uništilo sve dokaze o nezakonito upisanim biračima u birački spisak.

Riječ je o dokazima za više od tri hiljade fantom birača, koje je ta organizacija MUP-u dostavila još u

PODGORICA – Bivši predsjednik države Milo Đukanović najavio je da će pred Upravnim sudom tužiti Agenciju za sprečavanje korupcije, koja je nedavno utvrdila da je 2019. godine prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer nije prijavio uvećanje imovine za nepunih 17 hiljada eura na ime duga po VIP rivolving kartici u Atlas banci. Đukanović je, u saopštenju koje je juče dostavio medijima, utvrdio kako donošenje tog akta, bez prethodne mogućnosti da se izjasni o rezultatima ispitnog po -

vrijeme dok je tim resorom rukovodio Sergej Sekulović, sa zahtjevom da se sprovede postupak i ti ljudi izbrišu iz biračkog spiska. Iako su mu dostavljeni svi neophodni dokazi, MUP je bez bilo kakve potrebe, kaže Vujović, od kolega iz Srbije tažio da formalno potvrde da se ti birači nalaze i u tamošnjem biračkom

spisku, što su oni odbili.

- Nije postojala politička volja Vlade tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića da se to pitanje istjera do kraja. Naprotiv, politički interes je bio da se to zataška – ističe Vujović. U međuvremenu je, dodaje on, AZLP donijela odluku da se unište svi dokazi o nezakonitom upisivanju u

štinama. Vrlo je moguće da baš ti birači opredjeljuju ishod izbora u Crnoj Gori – naglašava Vujović. Podsjeća kako se situacija vezana za fantom birače iskri-

biračke spiskove po kojoj je MUP i postupio.

- MUP je, koliko smo mi obaviješteni, uništio sve dokaze o tim nezakonitim radnjama, a po nalogu Agencije za zaštitu ličnih podataka. Tako da u ovom trenutku, bar što je nama poznato, ne postoje dokazi. Time je napravljena ogromna šteta, jer se u Crnoj Gori sistemski radi na uništavanju dokaza o fantom biračima koji se nalaze u našem biračkom spisku – zaključio je Vujović

stalisala nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora u Srbiji i slučaja Beograda, u koji je i do stotine hiljada birača dovedeno iz drugih gradova Srbije i iz Bosne i Hercegovine kako bi se promijenio ishod izbora u srpskoj prijestonici.

– Tada je i međunarodna zajednica shvatila kolike su razmjere izborne prevare na Zapadnom Balkanu, koja je dominantno organizovana od strane predsjednika Aleksandra Vučića. To govorim iz razloga jer je kompletna srpska državna administracija bila uključena u izbornu prevaru. To se nikada ranije desilo. Uvijek ima ovih birača koji su nezakonito upisani u birački spisak. Međutim, u tolikom obimu i sistemski podržanih od strane državnih organa Srbije niste imali nikada ranije,

Bivši predsjednik najavio tužbu protiv Agencije za sprečavanje korupcije

Đukanovića terete zbog duga za

stupka, ukazuje na očiglednu namjeru da se prekrši Zakon o upravnom postupku. Takvo postupanje, smatra Đukanović, podrazumijeva pozivanje na odgovornost onih koji svjesno krše zakon, da bi udovoljili očekivanju protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade, a koji svoj politički opus ne vide dalje od otrcanog sen-

zacionalizma tog tipa. – Na sklonost jeftinoj i ciljanoj senzaciji ukazuje i objavljivanje odluke i informisanje medija prije nego se odluka dostavi stranci na koju se odnosi. U pogledu pravne nepismenosti odluke, sve što treba reći naći će se u tužbi koju ću podnijeti Upravnom sudu, odmah nakon što me konačno udostoje dostavljanja

predmetne odluke – saopštio je Đukanović. Bivši predsjednik je podsjetio da je nadležni sud donio čak dvije presude kojima je utvrdio da njegov navodni dug banci nije ni postojao i da mu je, usljed iznošenja brutalnih neistina, povrijeđeno pravo ličnosti. Sve to, kako je dodao, ukazuje i na flagrantno kršenje Zako-

na o kreditnim institucijama javnim objavljivanjem podataka sa računa. Đukanović poručuje kako svima treba da bude jasno da je upravo to i bio cilj tog, kako je naveo, zajedničkog poduhvata sa providnom političkom pozadinom, a kako bi se kupilo vrijeme za podgrijavanje ove teme u narednom periodu, zloupotrebom

niti ste mogli tako nešto vidjeti – navodi Vujović. Dodaje i kako više nema dileme da u ovom regionu postoji više od stotine hiljada birača koji se, na osnovu lažno prijavljenih prebivališta i dvojnih državljanstava, autobusima prebacuju i odlučuju rezultate izbora u ovih nekoliko država. Vujović, u tom kontekstu, podsjeća na izjave opozicionih lidera i poslanika u Republici Srpskoj, koji su tvrdili da su lokalne izbore u Trebinju odlučili Crnogorci koji su istovremeno upisani u biračke spiskove i Crne Gore i Bosne i Hercegovine. – Na taj način se potpuno urušava integritet izbornog procesa – kaže on. Rješenje problema Vujović vidi u inicijativi o uparivanju baza podataka birača na Zapadnom Balkanu i uvođenju rezidencijalnog uslova od godine za lokalne izbore, koju je ranije predložio CEMI, a koju su podržale organizacije CRTA i CESID. Na taj način bi se, kako je objasnio, iskontrolisalo da li birač jedne države ima prebivalište ili državljanstvo u drugoj, na osnovu čega i ostvaruje biračko pravo. Vujović dodaje da je provjera nezakonito upisanih birača u birački spisak jednostavna i laka procedura, koja zavisi od političke volja, a koja u Crnoj Gori, smatra on, uporno izostaje.

- Ona je izostala u slučaju kad je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova bio ministar Sergej Sekulović, a tek će izostati kad je pitanju aktuelni ministar Danilo Šaranović Mislim da će zvanična politika ministra Šaranović i tog dijela vladajuće većine biti da se zataškaju sve te informacije –zaključio je Vujović. Đurđica ĆORIĆ

svih dostupnih institucija u tu svrhu. – I na kraju da zadovoljim interesovanje onih koji bi baš sa ovim ciljem da manipulišu javnošću i da im poručim da je moja porodica u svakom trenutku u periodu od 2007. do 2015. godine, koji je u fokusu interesovanja ljubopitljivih senzacionalista, raspolagala sa dovoljno zakonito stečenih sredstava da izmirimo svaku dospjelu obavezu na ovom i svakom drugom računu koji smo koristili za svoje potrebe, a bez ikakve veze sa javnim funkcijama koje sam obavljao – zaključio je Đukanović. Đ. Ć.

Zlatko Vujović

Ispred prostorija Morskog dobra u Ulcinju juče održan protest zbog tendera za zakup kupališta

Pozvali Vladu da povuče odluku, najavili blokade

Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine

Crne Gore Nikola Camaj, ministar javne uprave Maraš

Dukaj, predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj, poslanici albanskih partija u državnom parlamentu i visoki funkcioneri lokalne samouprave

PODGORICA - Ispred prostorija Javnog preduzeća Morsko dobro u Ulcinju juče je na poziv tri nevladine organizacije - Udruženje zakupaca kupališta, Udruženje Ada Bojana i Udruženje restorana održano protestno okupljanje građana nezadovoljnih posljednjim odlukama Vlade i tog javnog preduzeća.

Odluka Vlade o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni morskog dobra izazvala je žestoke reakcije među bivšim zakupcima i privrednicima primorskih opština.

Portal UL-info prenosi da je Valentina Vanja Bogojević iz Udruženja Restorani Ada Bojana rekla je da se državni zvaničnici Ulcinja sjete samo kada im zafali novca.

- Našom obalom se upravlja iz Budve i kabineta ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića. Mi imamo gdje da uložimo novac u Ulcinj, a ne u Velje brdo - kazala je ona napominjući da će se protesti nastaviti organizovanjem blokada.

Prema riječima Džavida Hodžića iz Udruženja zakupaca plaža, cilj najnovijih odluka kojima se zakup povećava za tri puta jeste da se uništi privreda.

- Zato ovaj tender ne smije proći, jer će imati nesagledive posljedice po turizam – naveo je Hodžić. Isti je stav i predstavnice NVO Ada Bojana Dijane Pelinko-

Podrška stigla i od

Nika Đeljošaja

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj juče je kazao da bi bio sa građanima Ulcinja da već nije prihvatio da bude na panelu o bojkotu trgovina. Problematizuje način na koji se došlo do toga da se raspiše tender za plaže kojim se smanjuju bodovi za ranije zakupce. - Ne mogu reći da je dobro ono što je loše. Ne možemo na elektronskoj sjednici Vlade donijeti tako značajnu odluku kako ćemo da raspolažemo morskim dobrom. Ne možemo sada u februaru to da radimo, to je trebalo u novembru ili decembru kako bi bilo vremena za pripremu. Ovo je za mene avanturizam – kazao je Đeljošaj dodajući da se ne može, zbog 15 do 20 miliona eura većih prihoda od zakupa rizikovati, milijarda na koju računaju od turizma.

Ministarstvo turizma podržalo resor Slavena Radunovića

Odluka Vlade da usvoji izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godina, odnosno raspiše novi tender za zakup crnogorskih plaža, predstavlja važan iskorak ka efikasnijem i održivijem upravljanju morskim dobrom, u interesu kako građana, tako i privrede, saopštili su iz

vić, koja je pozvala Vladu da povuče netransparentne i štetne odluke. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je rekao da je ovo pokušaj da se Ulcinjanima otme kora hljeba.

- Ovo je samo početak protesta i mi ćemo ovu bitku dobiti – poručio je Nimanbegu. Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine Crne

Minstarstva turizma.

Iz tog resora podržali su Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i preduzeće Morsko dobro, da uvedu red u ovu oblast, te omoguće tržišnu utakmicu u kojoj svi imaju jednake šanse.

- Važno je usmjeriti aktivnosti ka podizanju kako kvaliteta usluge, tako i profita

Gore Nikola Camaj , ministar javne uprave Maraš Dukaj, predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj, poslanici albanskih partija u državnom parlamentu i visoki funkcioneri lokalne samouprave. Iz ova tri udruženja koja su organizovala proteste u četvrtak su saopštili da se protive ishitrenoj odluci Vlade da putem elektronske sjednice

Obavezan otkup dokumentacije

Javno preduzeće Morsko dobro saopštilo je da pravo učešća na tenderu imaju isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju.

- Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja - naglašavaju iz Morskog dobra.

Subota, 15. februar

Nova kombinatorika u Vladi Crne Gore nakon ostavke Saše Mujovića

Šahmanović na čelu energetike i rudarstva, Adžović vodi resor javnih radova

PODGORICA - Ministarstvo energetike i rudarstva biće novi resor u Vladi. Rudarstvo i energetika se time spajaju, a na čelu tog ministarstva trebalo bi da bude Admir Šahmanović (BS), dok će novoformirano Ministarstvo javnih radova predvoditi Majda Adžović (PES), potvrđeno je Pobjedi iz Vlade.

Takva odluka trebalo bi uskoro da bude i zvanično saopštena, prenio je portal RTCG. Podsjetimo, stranke saveza ZBCG i Bošnjačka stranka postale su dio Vlade, nakon što je Skupština 23. jula prošle godine izglasala njenu rekonstrukciju.

Strankama iz ZBCG pripala su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok su Bošnjaci dobili jedno potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta. U obraćanju poslanicima tada, premijer Milojko Spajić je poručio da je danas Crna Gora najpomirenija u svojoj istoriji. - Ova vlada garant je stabilnosti i zrelosti. Pokazatelj smo kako Srbi i Albanci, Srbi i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci - svi mogu zajednički da žive i rade. Bićemo svjetionik za čitav Balkan - naveo je premijer. Mjesto ministra energetike odnedavno je upražnjeno, jer je Saša Mujović izabran za gradonačelnika Podgorice. R. E.

države. Jednako je važno obezbijediti fer uslove za sve potencijalne zakupce. Cilj je jačanje konkurentnosti i transparentnosti, što je ključno za dalji razvoj turističkog sektora i privrede u cjelini, a primjena standarda tržišne transparentnosti je i dio obaveza usklađivanja sa procedurama i standardima EU - naveli su u saopštenju.

raspiše tender za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, bez konsultacija sa lokalnim samoupravama i privrednicima. Saopštili su da odluka o drastičnom povećanju cijena zakupa do 300 posto ugrožava poslovanje zakupaca, povećava cijene turističkih usluga i prijeti da uništi turistički sektor Ulcinja i Crne Gore i dovodi u pitanje opstanak Ade Bojane kao prepoznatljive turističke destinacije ,,jer se zakupcima nameću nepodnošljivi finansijski uslovi“.

- Ova odluka direktno ugrožava egzistenciju hiljada porodica koje žive od turizma, čineći Crnu Goru nekonkurentnom u odnosu na druge zemlje regiona – kazali su iz ovih udruženja i zatražili hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima. S. POPOVIĆ

Udruženje podstanara najavilo osnivanje socijalnog preduzeća

Radiće na uvođenju reda u sektor zakupa nekretnina

PODGORICA - Udruženje podstanara Crne Gore najavilo je osnivanje socijalnog preduzeća, koje će, kako je saopšteno, raditi na uvođenju reda u sektoru zakupa nekretnina, suzbijanju sive ekonomije i zaštiti prava podstanara i stanodavaca.

- Ovim potezom želimo da obezbijedimo pravnu sigurnost za više od 30.000 podstanarskih porodica koje su godinama prepuštene nesigurnim i neformalnim ugovorima o zakupu, bez ikakve institucionalne zaštite - navodi se u saopštenju.

Iako su se, kako su kazali, više puta obraćali Skupštini, Vladi, ministarstvima pravde i finansija i Poreskoj upravi, tražeći hitne reforme i zaštitu podstanara, sve institucije su ignorisale njihove zahtjeve, ostavljajući tu ranjivu grupu u pravnoj i ekonomskoj nesigurnosti.

- Država godinama gleda kroz prste nelegalnom ren-

tijerstvu, iako se na taj način gube ogromni poreski prihodi, a podstanari ostaju bez osnovnih prava - tvrde u Udruženju. Novo socijalno preduzeće će, kako su objasnili, iznajmljivati stanove od stanodavaca i izdavati ih podstanarima uz zvanične ugovore, čime će se povećati broj prijavljenih zakupnih odnosa i smanjiti siva ekonomija. - Novo socijalno preduzeće će obezbijediti pravnu zaštitu podstanarima, omogućavajući im sigurnije stanovanje, pravo na subvencije i fer ugovorne odnose. Takođe, stanodavcima će garantovati sigurne prihode i zakonsku zaštitu, čime će im se omogućiti stabilnije poslovanje - dodaje se u saopštenju. S av ostvareni profit će usmjeriti na subvencionisanje podstanarskih porodica, čime će se dodatno poboljšati pristupačnost stanovanja za socijalno ugrožene građane. R. E.

Sa jučerašnjeg protesta

Admir Šahmanović Majda Adžović

Sa panela na Ekonomskom fakultetu poručeno da targetiranje kompanije Voli nije korektno, niti ga treba podržati

Đeljošaj: Bojkot neće pomoći ni građanima, a ni ekonomiji

PODGORICA – Potrebno

je da više slušamo struku, okanemo se populizma i okrenemo promociji domaće proizvodnje - poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sa panela ,,Bojkot trgovine – ko dobija, a ko gubi?“ koji su organizovali Ekonomski fakultet i portal Bankar. Kategorično se protivi bojkotu trgovina dodajući da je premijer Milojko Spajić, podržavajući bojkot, izrazio svoj lični, a ne stav Vlade.

- Vlada kreira politiku da se privređuje i da se štiti standard, pokušavamo to da kombinujemo, da povećamo konkurentnost, a nikako da ugrožavamo privredu. Ako budemo počeli da urušavamo domaće kompanije gledajući neke Fejsbuk stranice, to po mom mišljenju, nema veze sa ekonomijom, već su više politička ideološka populistička kreacija. Mislim da nije slučajno targetiran Voli od ove organizacije, to nije dobro za Crnu Goru. Mi treba da budemo ponosni na naše privrednike koji imaju profit– kazao je Đeljošaj. To je bio odgovor na pitanje predsjednika Odbora direktora kompanije Voli Dragana Bokana na čiji bojkot je pozvala organizacija Alternativa Crna Gora, koji je tražio da se Đeljošaj izjasni da li je saglasan sa premijerom u vezi sa bojkotom trgovina i prijedlogom da se kupuje na pijacama gdje su proizvodi skuplji od 20 do 30 odsto i nema fiskalnih kasa.

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj vjeruje da bojkot trgovačkog lanca Voli neće uspjeti i da će građani vidjeti da je to loše za privredu, građane, ekonomiju i budžet. On smatra da će prevladati razum i poručuje da targetiranje jednog lanca nije korektno niti ga treba podržati

- Da li se slažete da u Crnoj Gori jedna Fejsbuk stranica može da radi posao umjesto Vlade, da okuplja, organizuje napade i priprema odstrijel pojedinaca ili kompanija koje su primjer. Mi nijesmo samo lideri u Crnoj Gori, nego i najveći privatni poljoprivredni i proizvođači mesa. Ovo je prvi put da čujem da se bilo gdje u Evropi dešava da se napada najveći proizvođač u državi – riječi su koje je Bokan uputio Đeljošaju dodajući da je nedopustivo da se bojkotuje kompanija čiji je partner Evropska banka za obnovu i razvoj. Profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je kazala da je njihova analiza pokazala da bi se cijene pro-

Mi nijesmo samo lideri u Crnoj Gori, nego i najveći privatni poljoprivredni i proizvođači mesa. Ovo je prvi put da čujem da se bilo gdje u Evropi dešava da se napada najveći proizvođač u državi – riječi su koje je Bokan uputio Đeljošaju dodajući da je nedopustivo da se bojkotuje kompanija čiji je partner Evropska banka za obnovu i razvoj

mijenile maksimalno za jedan odsto ukoliko bi se neutralisale marže. Prezentujući podatke o poreskom opterećenju u Crnoj Gori i Hrvatskoj, Bokan je naveo da su kod nas nameti veći, a da su marže najniže u regionu. Dodao je da su dovedeni do zida i da se moraju braniti, odbacujući kao zlonamjerno, netačno i ru-

šilački sve što je iznijeto posljednjih dvadesetak dana.

Visoki troškoV i Bokan je kazao da cijene nijesu visoke, već previsoke, ali da su razlozi u najvećoj mjeri globalni, imajući u vidu uvoznu zavisnost. Ukazao je da svakodnevno od dobavljača dobijaju nove cijene, a da su troškovi poslovanja ogromni.

Golubović-Todorović: Smanjenjem poreskih nameta do nižih prodajnih cijena

Zamjenica izvršnog direktora Nove Pobjede i poreski savjetnik mr Milena Golubović-Todorović navela je da bojkot trgovinskih lanaca u Crnoj Gori otvara niz pitanja o ekonomskim, socijalnim i političkim aspektima ovakvih inicijativa.

Ona je naglasila da se ne smije zaboraviti da crnogorska ekonomija posjeduje visok stepen uvozne zavisnosti pa, kako kaže, samim tim imamo i značajan uticaj globalnih faktora u formiranju cijene koštanja.

- Ako se tome dodaju i povećanje obuhvata akciznih proizvoda, carinskih nameta, kao i značajno

povećanje troškova rada za očekivati je da će doći do realnog povećanja prodajnih cijena. Analizirajući

finansijske pokazatelje trenutno targetirane kompanije Voli za poslovnu 2023. godinu, da se zaključiti da je pomenuta kompanija u navedenoj godini izvrsila plaćanja poreskih fiskaliteta budžetu države Crne Gore u iznosu od 79.037.691 euro (akcize i carine 20.099.114, PDV 50.143.747 eura, porez na dohodak fizičkih lica i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje 6.199.937 eura, porez na dobit pravnih lica 2.594.893 eura). Ako se nastavi kontinuitet „bojkota trgovinskih lanaca“, da li

Bokan

kritikovao pasivnost poslovnih udruženja

Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Dragan Bokan poručio je čelnicima poslovnih udruženja u Crnoj Gori da se uključe u ovu problematiku ,,ako žele da se bave svojim poslom“ te da prestanu da budu servis Vlade ii da se okrenu privredi. - Ako nekome nije jasno, spreman sam da razradimo tu temu, jer takva

- U 2022. godini promet je bio 312,3 miliona, 2023. godine 356,2 miliona, dok je prema preliminarnim podacima u prošloj godini promet iznosio oko 368 miliona eura. Troškovi bruto zarada su od 2022. godine sa 21,2 miliona eura porasli na 29 miliona prošle godine. Bruto marža je 2022. godine iznosila 22,97 odsto, 2023. godine 24,31 odsto, dok je u prošloj godini porasla na 24,4 odsto. Odakle možemo servirisati rast troškova, odnosno plata, ako ne raste promet, moraće rasti bruto marže. Ako u ovoj godini ne dođe do rasta prometa, neminovno je da raste bruto marža i cijene u Crnoj Gori – naveo je Bokan dodajući da je bruto marža najniža u regionu, a da je poresko opterećenje u odnosu na Hrvatsku, kada je riječ o carinama i akcizama, veće za 16 odsto. Bokan je pitao i ko ima interes

država ima rješenje kako nadomjestiti navedene prihode, da li je na pomolu novo zaduženje kao privremena alternativa finansiranja javnih rashoda – zapitala se Golubović-Todorović. On je naglasila da je ključno tražiti rješenje i partnerskim djelovanjem države i trgovinskih lanaca generisati održivo smanjenje cijena i bolji ekonomski položaj građana bez urušavanja domaće privrede. - Ukoliko bi država smanjila poreske namete, navedene mjere bi direktno uticale na smanjenje prodajnih cijena, a samim tim bi došlo do očuvanja crnogorske privrede – poručila je Golubović-Todorović.

pasivnost poslovnih udruženja nije dobra i nije interes privrede. Ne govorim da me branite, to mi ne treba, nego da kažete činjenice i branite privredu. Ali mislim da pojedincima nije cilj da brane privredu, nego da se što više približe Vladi, a to je tragedija za Crnu Goru i privredu - kazao je Bokan.

da toliko lobira za dolazak Lidla, pozivajući ovu kompaniju da što prije dođu navodeći da je crnogorsko tržište otvoreno.

- Zašto to lobiranje dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija – kazao je Bokan. Komentarišući to što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do smanjenja otkupa ako padne promet tokom bojktora, Bokan je to ocijenio partnerskim. Đeljošaj vjeruje da do toga neće doći te da bojkot neće uspjeti.

- Vjerujem da će građani vidjeti da je to loše za privredu, građane, ekonomiju i budžet i mislim da će prevladati razum, targetiranje jednog lanca niti je korektno niti treba podržati – kazao je Đeljošaj.

Podrška P oljo P ri V redi

Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG) i vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović je naglasio da Crna Gora kao uvozna zemlja uvozi i inflaciju, ukazujući da moramo da proizvodimo. Naveo je primjer da je gajba paradajza prije korone u Zeti koštala 1,5 euro, dok se danas toliko i više plaća za kilogram, a proizvodnja je radikalno smanjena. Za održivi razvoj je, kako je naveo, neophodna budžetska podrška te da država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu i obezbijedi proizvodnju hrane. Zbog toga što se to decenijama nije tako radilo, ocijenio je Đuranović, danas je takva situacija. M. lekoViĆ

Sa panela na Ekonomskom fakultetu

AERODROMI CRNE GORE: Od 1. jula avio-linija koja će povezivati Tivat i Barselonu

Tolić: ,,Porodično srebro“ ne treba prodavati

Aerodromi su ,,porodično srebro, a porodično srebro se ne prodaje“. Eventualno se posuđuje, a onda ga treba vratiti sjajnije i vrednije nego što je bilo kada smo ga dali na pozajmicu, poručio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, komentarišući eventualne koncesije na crnogorske aerodrome

PODGORICA - Avio-linija koja će povezivati Tivat i Barselonu trebalo bi da krene od 1. jula, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) Roko Tolić. On je na konferenciji za novinare kazao da je uspostavljanje te linije od velikog značaja u kontekstu avio-povezanosti Crne Gore i pozicioniranja države kao turističke zemlje u velikom usponu. - Linija je došla kao rezultat sinhroniziranih nastojanja i zajednički udruženih snaga

svih uključenih strana - kazao je Tolić. Prema njegovim riječima, Vueling, iako okarakterisan kao niskotarifni prevoznik, omogućiće putnicima iz Crne Gore povezanost sa svakim kutkom svijeta.

Direktni letovi Otpravnik poslova Ambasade Španije u Podgorici Horhe Urbiola Lopez de Montenegro kazao je da mu je zadovoljstvo što mogu da najave direktne letove između Tivta i Barselona, odnosno između dvije države.

- Sa institucionalne strane, bitno je imati direktan let, ali značaj ovog leta prevazilazi ovo pitanje kada ga posmatramo iz komercijalnog aspekta - rekao je Lopez de Montenegro. Prema njegovim riječima, ne samo u sektoru turizma, već i u sektoru investicija će ova linija značajno unaprijediti djelovanje poslovne zajedni-

Juče održana izborna skupština penzionera Nikšića

ce, posebno kada se ima u vidu predstojeće članstvo Crne Gore u EU. - Nadamo se da će uspostavljanjem ove linije biti moguće privući još španskih ulagača u turističku branšu Crne Gorekazao je Lopez. Tolić je, govoreći o aerodromu Tivat, podsjetio da je zbog geopolitičke situacije ta vazduš-

na luka izgubila velika tržišta poput Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, ali da se se očekuje da nadmaše rekordnu 2019. godinu sa potpuno drugačijom strukturom prometa.

nove Destinacije

Na pitanje da li se može do početka turističke sezone najaviti neka nova destinacija, Tolić

je odgovorio da od nacionalnog avio-prevoznika imaju najavljene linije za Prag i Baku. - Mi smo se međutim ovdje orijentisali na postojeće partnere i destinacije, proširenje kapaciteta i povećanja frekvencija - rekao je Tolić navodeći da će Vizer imati više rotacija.

On je naveo da ovo što sada imaju ozbiljno nadilazi postojeće kapacitete aerodroma Tivat, u kontekstu komfora, a ne nikako u kontekstu sigurnosti. Komentarišući koncesije na aerodrome i eventualni referendum po tom pitanju, Tolić je odgovorio da bi bilo neozbiljno bilo što komentarisati dok se ne vide ponude. - Iz dana u dan sa svojim timom i sa svim radnicima ACG želim pokazati i dokazati da mi imamo stručnosti, znanja i mogućnosti da radimo ovaj posao na najbolji mogući način i da znamo kako ga unaprijediti. To možemo učiniti u godinama koje su pred nama, ali ne možemo ni zanemariti eventualne sjajne ponude koje se mogu desitikazao je Tolić. On je poručio da su aerodromi ,,porodično srebro, a porodično srebro se ne prodaje“. - Eventualno se posuđuje, a onda se treba vratiti sjajnije i vrednije nego što je bilo kada smo ga dali na pozajmicu - zaključio je Tolić. s. P.

Vladimir Perović dobio novi mandat

NIKŠIĆ – Vladimir Perović ponovo je izabran za predsjednika Udruženja penzionera Nikšića, čime mu je povjeren još jedan mandat da vodi ovo udruženje i zastupa interese brojnih penzionera u gradu pod Trebjesom.

Njegov reizbor na čelo ovog udruženja koje broji 15.300 članova dolazi u izazovnom trenutku za penzionere u Crnoj Gori, suočene s nizom ekonomskih i socijalnih problema, među kojima su niske penzije, stambeni problemi, visoki troškovi života i nedovoljna podrška nadležnih institucija. Perović je istakao da će mu glavni cilj biti unapređenje saradnje unutar udruženja i pružanje pomoći članovima, uz apel na zajedništvo i međusobno razumijevanje u rješavanju svakodnevnih izazova. izazovi

Na svečanosti povodom njegovog reizbora o ključnim problemima sa kojima se suočavaju penzioneri govorili su i predstavnici Saveza Udruženja penzionera Crne Gore i lokalne uprave, ukazujući na neophodnost sistemskih rješenja za poboljšanje položaja najstarije populacije. - Ova dužnost me dodatno obavezuje i motiviše da se posvetim unapređenju naših odnosa unutar ovog udruženja,

Daću sve od sebe da zajedničke probleme učinim podnošljivijim kroz otvoreni dijalog, podršku i konkretne inicijative koje će poboljšati kvalitet života naših članova – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Nikšića Vladimir Perović dodajući da će njegova vrata uvijek biti otvorena za svakog člana jer samo zajedničkim radom mogu, kako je naglasio, pronaći rješenja i osigurati bolje uslove za sve penzionere

svjestan da među članovima postoji mnogo izazova i problema. Uprkos tome, vjerujem da uz međusobnu saradnju i ljudsko razumijevanje možemo napraviti značajne korake naprijed. Daću sve od sebe da zajedničke probleme učinim podnošljivijim, kroz otvoreni dijalog, podršku i konkretne inicijative koje će poboljšati kvalitet života naših članova – poručio je Perović dodajući da će njegova vrata uvijek biti otvorena za svakog člana jer samo za-

jedničkim radom mogu, kako je naglasio, pronaći rješenja i osigurati bolje uslove za sve penzionere. Potpredsjednica Saveza udruženja penzionera Crne Gore Jelena Međedović detaljno je iznijela stavove i ukazala na brojne probleme sa kojima se suočavaju penzioneri širom zemlje. Istakla je da su niske penzije, kao i nedostatak adekvatnih socijalnih programa, među najvažnijim izazovima koji opterećuju najstariju populaciju.

Dijalog

Međedović je naglasila i važnost kontinuiranog dijaloga između nadležnih institucija i udruženja penzionera, kako bi se pronašla održiva rješenja koja će osigurati dostojanstven život za sve penzionere, uz poseban akcenat na buduće generacije koje tek treba da ostvare svoja prava na penziju. - Čuli smo izjavu da će svi penzioneri dobiti povećanje od 50 do 60 eura, ali to ne važi za one koji primaju minimalnu penziju. Minimalna penzija iznosi

450 eura, ali su nas time kaznili jer dvije godine neće biti nikakvog povećanja. Čak 74.000 penzionera prima minimalnu penziju, dok 50.000 njih nije dobilo nikakvo povećanje. Komplikovana tranzicija dovela je do zatvaranja mnogih firmi, ostavljajući ljude u srednjim godinama bez posla. Mnogi su radili na crno bez uplaćenih doprinosa, zbog čega danas ne mogu da dokažu radni staž. Pored toga, ljekovi i medicinski pregledi su izuzetno skupi – kazala je Međedović podsjećajući da je problematično što se sada ukida obaveza uplaćivanja doprinosa za buduće penzije.

- Mi smo godinama uplaćivali doprinose i ulagali u penzioni fond, a sada ni toga više nema. Što onda mogu da očekuju budući penzioneri? U Crnoj Gori još uvijek ne postoji nijedan privatni penzioni fond, a o svemu tome treba ozbiljno razmisliti kako budući penzioneri ne bi bili oštećeni – poručila je Međedović. Navela je i da se odluke donose bez konsultacija sa penzio-

nerima, iako niko bolje od njih ne zna sa kakvim se problemima suočavaju.

- U 21. vijeku imamo penzionere koji gladuju, a nema dovoljno dobre volje da im se izađe u susret – istakla je Međedović. Potpredsjednik opštine Nikšić Mitar Goranović kazao je da je Udruženje penzionera na čelu sa Vladimirom Perovićem uradilo je mnogo za penzionere Nikšića.

- Lokalna uprava je, u saradnji sa Crvenim krstom, obezbijedila obuku za gerontodomaćice koje će pružati pomoć našim najstarijim sugrađanima, kao i određene jednokratne novčane pomoći. Takođe, u saradnji sa nevladinim sektorom, organizovali smo okrugle stolove posvećene obuci stručnog kadra za pružanje podrške starijoj populaciji – kazao je Goranović dodajući da je rješavanje stambenih pitanja jedan je od njihovih prioritetnih problema. - Na tu temu smo vodili razgovore sa predstavnicima Vlade, nakon čega je pokrenuta inicijativa da Opština dodijeli zemljište i obezbijedi komunalnu infrastrukturu po povoljnim uslovima, dok će Vlada preuzeti dalju realizaciju kako bi se stambena izgradnja konačno pokrenula – poručio je Goranović. n. kovaČeviĆ

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici proslijedilo višoj instanci predmet koji se tiče prijave da se jedan nastavnik nedolično ponašao prema učenici u školi u Tuzima

VDT će istražiti da li je bilo nedozvoljene polne radnje

PODGORICA – Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici proslijedilo je Višem državnom tužilaštvu na nadležnost i postupanje predmet koji se tiče prijave da se jedan nastavnik nedolično ponašao prema učenici u jednoj školi u Tuzima, a o čemu treba da se izjasni VDT.

-Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od Osnovnog državnog tužilaštva 27. 1. 2025. godine dostavljeni su spisi predmeta formirani protiv lica zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje u kom predmetu će se nakon izvršene analize spisa predmeta preduzeti sve mjere i radnje za kojima se ukaže potreba u cilju donošenja odluke u predmetu –rečeno je Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

obrazloženje

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici obrazložili su da su taj predmet uputili Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na nadležnost i postupanje. Oni su reagovali po prijavi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija koja im je o ovom slučaju dostavljena krajem prošle godine. Centar za istraživačko novinarstvo objavio je nedavno tekst u kojem je navedeno da je ranije nastavnik navodno neprilično dodirivao djevojčicu po tijelu. Građani su sa nedavnog protesta, koji je organizovan zbog prijava da je profesor seksualno uznemiravao učenika, zatražili hitnu odgovornost

i saopštili da prate reakciju nadležnih organa. Zahtijevali su, pored ostalog, da se procesuira i slučaj koji se tiče spornog profesora u jednoj školi u Tuzima.

reakcija javnosti

Protesti su uslijedili nakon što je objelodanjen slučaj u podgoričkoj gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, gdje je prije četiri godine tadašnji profesor Radoman Čečović slao neprimjerene poruke bivšoj učenici Sari Vujisić. Vujisić je istupila javno u decembru prošle godine i kroz ispovi-

jest ispričala detalje ovog slučaja. Vujisić je kritikovala postupanje tadašnje direktorice škole Biljane Vučurović kojoj je prijavila sporno ponašanje profesora prije četiri godine, a nakon čega je on dobio

kaznu umanjenja plate za 30 odsto. Prosvjetna inspekcija je u decembru krajem prošle godine ušla u školu i utvrdila da Vučurović nije ispoštovala propise u ovom slučaju, jer nije reagovala kako treba

Iz ODT su Pobjedi kazali da je u slučaju Čečovića postupajući tužilac preduzeo sve zakonom predviđene mjere i radnje i da se predmet nalazi u postupku izviđaja. Pred ovim Tužilaštvom bio je još jedan predmet po prijavi protiv jednog profesora da se nedolično ponašao prema učenici gdje je donijeta odluka da se odbaci krivična prijava Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i podgoričke gimnazije, zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer ne postoji osnovana sumnja da je izvršio ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti m. babović

i da nije ispitala sumnje da se profesor nedolično ponašao prema još nekim učenicama. Vučurović je zamjereno i što nije slučaj prijavila nadležnima, policiji, niti tužilaštvu. Na prijedlog Prosvjetne inspekcije ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović razriješila je Biljanu Vučurović 17. januara. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su da je nakon sprovedenog inspekcijskog postupka nedvosmisleno utvrđeno da je Vučurović „propustila da preduzme mjere iz svoje nadležnosti u konkretnom slučaju, a zbog čega je kao osnovan usvojen Prijedlog za razrješenje prosvjetne inspekcije“.

sMjena Direktorke

-Uvažen je Prijedlog za razrješenje, između ostalog, i zbog činjenice da je tokom inspekcijskog nadzora utvrđeno da je u ustanovi, u vrijeme kada se dogodila navedena sumnja na nasilje, suprotno proceduri iz uputstva, koje decidirano školskom timu propisuje dužnost prijave sumnje na nasilje, direktorica Vučurović ne preduzima obavezne mjere iz svoje nadležnosti, već se „nada da kažnjeni nastavnik

nije na isti način postupao prema drugim učenicama, i bez ikakve provjere vjeruje mu na riječ“ – istakli su oni tada. Vučurović je saopštavala da je sve radila u skladu sa propisima.

otkaz

Ona je profesoru Čečoviću dala otkaz malo prije nego što je razriješena sa pozicije direktorice 15. januara, jer nije dolazio na posao. Pošto je objelodanjen slučaj da se sporno ponašao prema bivšoj učenici, Čečović je otvorio bolovanje koje je zaključeno 17. decembra, dostavio je potom dokumentaciju upravi škole i obavijestio je da više neće dolaziti da radi.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva kazali su Pobjedi da je u slučaju Čečovića postupajući tužilac preduzeo sve zakonom predviđene mjere i radnje i da se predmet nalazi u postupku izviđaja. Pred ovim Tužilaštvom bio je još jedan predmet po prijavi protiv jednog profesora da se nedolično ponašao prema učenici gdje je donijeta odluka da se odbaci krivična prijava Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i podgoričke gimnazije, zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer ne postoji osnovana sumnja da je izvršio ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Iz Osnovnog državnog tužilaštva objašnjavaju da razmatraju još jedan predmet po prijavi Ministarstva, te da se nalazi u postupku izviđaja. n. ĐUrĐevac

Crnogorski ženski lobi podržava kampanju ,,Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“

Na sceni i opasni pokušaji

ograničavanja slobode govora

Strujom ubrzane fašizacije paralelno se manifestuje sve veća i opasnija eskalacija ekstremnog patrijarhata u fazi potpune marginalizacije i diskreditacije žena u svim segmentima života, rada, političkog i javnog djelovanja, kroz sve oblike javnog govora mržnje, seksizma i mizoginije koji iskazuju neki politički i institucionalni donosioci odluka u Crnoj Gori – navode iz CŽL-a

PODGORICA – Ljudska prava su širom svijeta, pa i u Crnoj Gori, na udaru i iskorjenjivanju: desničarskih, autoritarnih, ultranacionalističkih, političkih ideologija i pokreta koje karakterišu diktatorske vođe, centralizovana autokratija, militarizacija i klerikali-

zacija svijesti i društva, saopšteno je iz Crnogorskog ženskog lobija. Ta organizacija podsjeća da se od 2012. godine svakog 14. februara u čitavom svijetu, u oko 200 zemalja, obilježava najveća aktivistička kampanja ,,Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevoj-

čicama“. Ove godine slogan kampanje je: ,,Ustanimo za slobodu“. Crnogorski ženski lobi ističe da se širom planete organizuju brojni protesti, performansi, pišu saopštenja, šalju apeli vladama i donosiocima odluka da se nasilje nad ženama i djevojčicama okonča i da se prestane sa institu-

cionalnim i društvenim negiranjem i relativizacijom svih oblika nasilja.

loše stanje U crnoj Gori

Ova organizacija kritikuje stanje u Crnoj Gori, te navodi da se sa strujom ubrzane fašizacije paralelno manifestuje

sve veća i opasnija eskalacija ekstremnog patrijarhata u fazi potpune marginalizacije i diskreditacije žena u svim segmentima života, rada, političkog i javnog djelovanja, kroz sve oblike javnog govora mržnje, seksizma i mizoginije koji iskazuju neki politički i institucionalni donosioci odluka u Crnoj Gori.

- Na sceni je i političko targetiranje, zastrašivanje, demonizacija, pokušaji ograničavanja slobode govora i ugnjetavanje aktivistkinja, feministkinja i svih slobodomislećih ljudi –naveli su oni.

Dodaju da pred svim krajnje retrogradnim ideologijama i njihovim zagovornicima, podstrekačima i implementatorima ne treba podvijati glavu, već im se suprotstaviti svakim vidom mirnog i perma-

nentnog otpora, solidarnosti i podrške različitima po bilo kom osnovu, solidarišući se sa svim borcima i borkinjama protiv urušavanja i negacije ženskih ljudskih prava kao nedjeljive cjeline univerzalnih ljudskih prava.

Dizanje Glasa

-Zato mi bez dileme ustajemo za slobodu tokom ove kampanje i u svim narednim danima i periodima koji dovode do ugroženosti lične i društvene slobode – istakli su u saopštenju. Crnogorski ženski lobi kao i svih prethodnih godina podržava kampanju „Jedna milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama“ i pridružuje joj se ovim reagovanjem i višedecenijskim, svakodnevnim djelovanjem protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama, kao i mirovnim akcijama i aktivizmom. n. Đ.

Na potezu Više državno tužilaštvo

Nezavisni sindikat poziva nadležne da reaguju zbog ataka na osoblje

Medicinska sestra napadnuta u KCCG

PODGORICA – Medicinska sestra Snežana Popović napadnuta je u noći između četvrtka i petka u Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), saopštili su iz Nezavisnog sindikata KCCG i pozvali nadležne na hitnu reakciju.

Iz Nezavisnog sindikata osudili su napad na Popović koji se dogodio u 2.30 sati, objavila je agencija Mina.

- Ovaj čin nasilja predstavlja alarmantno ugrožavanje bezbjednosti onih koji svakodnevno, požrtvovano i posvećeno brinu o zdravlju svih građana. Ne smijemo ćutati dok oni koji spašavaju živote postaju mete agresije - kaže se u saopštenju.

Navodi se da su medicinski radnici stub društva. - Svaki napad na njih je direktan napad na zdravstvo, humanost i osnovne vrijednosti našeg društva. Nezavisni sindikat KCCG apeluje za hitnu reakciju nadležnih organa, i uvođenje oštrijih mjera zaštite zdravstvenih radnika na radnom mjestu - navodi se u saopštenju. Poručili su da je dosta nasilja nad medicinskim osobljem. - Zaštita zdravstvenih radnika mora biti prioritet, jer napad na njih nije samo napad na pojedinca već na cijeli zdravstveni sistem – ističu iz sindikalne organizacije i navode da neće dozvoliti da oni koji liječe i spašavaju živote rade u strahu za sopstvenu bezbjednost.

R. D.

Prvostepenom

Osnovni sud traži

PODGORICA – Osnovni

sud u Baru prvostepenom presudom poništio je izbor za direktora Gimnazije „Niko Rolović“ od 23. 6. 2023. godine, po tužbi Jasminke Milošević.

Sud je ocijenio da je nezakonita odluka Gimnazije o izboru direktora, i poništio izbor, te obavezao tu ustanovu da izvrši ponovni izbor kandidata. Advokat tužilje Milošević, Dino Murić u tužbi je naveo da je Gimnazija raspisala konkurs za izbor direktora prije dvije godine, te da su se javile kandidatkinje Marija Đonović, profesorica engleskog jezika i književnosti, Biljana Vukmanović , profesorica srpskog jezika i književnosti i Jasminka Milošević, profesorica filozofije.

Odlukom od 30. avgusta 2023, izabrana je Đonović, u mandatu od četiri godine.

Sa DR žaj tužbe

U tužbi je navedeno da je odluka nezakonita jer je donijeta suprotno propisima, da je Školski odbor kazao da nema smetnji za njen izbor, ali da se iz dopisa Ministarstva prosvjete vidi da ministar nije dao saglasnost na odluku o izboru.

Milošević se tada obratila Upravi za inspekcijske poslove i dobila obavještenje o inspekcijskom nadzoru u kom je navedeno da Ministarstvo prosvjete, odnosno ministar nije dao saglasnost na odluku Školskog odbora od 25. 7. 2023. godine. Školski odbor je 30. 8. 2023. godine ponovo donio odluku o izboru direktora, i ponovo bira Đonović. Time je grubo prekršen Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, jer je propisano da ministar daje saglasnost na izbor direktora javne ustanove. Takođe, kako se navodi u tužbi, odluka ne sadrži obrazloženje razloga zbog kojeg se Školski odbor odlučio za Đonović, i zbog čega joj se daje primat u odnosu na ostale kandidate.

O b R a ZLOže N je ŠKOL e Gimnazija je istakla u odgovoru na tužbu da je dato jasno obrazloženje odluke o izboru Đonović te da su je učesnici konkursa mogli imati uvid. Ističe se da je od ukupno 33 člana Nastavničkog vijeća koje je glasalo za prijavljene tri kandidatkinje, njih 29 glasalo za kandidatkinju Mariju Đonović, a po dva su

bila za druge dvije kandidatkinje. Gimnazija tvrdi i da ničim nije dokazano da je počinjen nijedan prestup kod izbora direktora.

Sud je utvrdio da je Gimnazija dostavila Zavodu za zapošljavanje konkurs za izbor direktora škole, koji je 23. 6. 2023. godine objavljen u dnevnoj štampi i na sajtu zavoda.

Iz izvještaja po konkursu za izbor direktora/direktorice barske gimnazije proizilazi da je Školski odbor obrazovao tročlanu komisiju koja je pregledala dokumentaciju, obavila usmene intervjue sa kandidatima i pribavila savjetodavno mišljenje Nastavničkog vijeća. Osnovni sud u Baru je pr-

MUP i policija uporno ignorišu zahtjeve nevladinog sektora da obrazlože odluku da se na uniformi specijalne jedinice policije prišije amblem kapele Karađorđevića, koja je simbol podjela u društvu

PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju (CDT) ponovo je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP) da javnosti učine dostupnim sve relevantne informacije o zvaničnim oznakama specijalne policijske jedinice koje su korišćene na nedavno održanom takmičenju „Dubai Swat Challenge“, a uporedo je, zbog upornog ćutanja resora ministra Danila Šaranovića, uputio zvaničan zahtjev za slobodan pristup informacijama koje bi ukazale ko je, kako i u kojoj proceduri uveo simbol koji polarizuje javnost.

- Čvrsto vjerujemo da je objavljivanje ovih informacija od izrazitog javnog interesa budući da se na amblemu jedne policijske jedinice našao objekat čije postavljanje već duži period zagovara jedna vjerska zajednica i koji izrazito dijeli građanke i građane Crne Gore – naveli su iz CDT-a.

Hib R i DN a eti K eta Podsjetimo, prema pisanju Pobjede, na takmičenju u Dubaiju održanom do 1. do 5. februara, koje je okupilo članove policijskih i vojnih specijalnih timova iz više od sto država svijeta, Crnu Goru je reprezentovala novoformirana Specijalna policijska

CDT: Nijesmo tražili da objave državnu tajnu

jedinica za čije potrebe je, po svoj prilici, napravljen ad hoc logo na kojem je u sjenci orla vidljiva kapela Karađorđevića na Lovćenu. Novoformirana Specijalna policijska jedinica (SPJ) nastupila je na takmičenju u Dubaiju, kako je Pobjeda objavila, u hibridnom izdanju: najavljeni pod novim nazivom, ispod loga stara oznaka Protivterorističke jedinice, a amblem redizajnirani koji nije odavno u upotrebi. Na čelo SPJ nedavno je imenovan Miloš Rakonjac koji je kao tadašnji pomoćnik direktora policije predvodio akciju sprovođenja budućeg mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i srpskog patrijarha Porfirija do Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. godine.

Upravo SPC insistira na vraćanju kapele koju naziva Njegoševom, iako svi relevantni istorijski dokazi i izvori bez sumnje upućuju na to da nije riječ o istoj građevini, već da su Karađorđevići na mjesto nje napravili svoju zadužbinu 1925. godine i u njoj pohranili kosti Njegoševe. Taj akt iz vremena Krlajevine Srba Hrvata i Slovenaca smatra se faktičkim i simboličkim nastojanjem vladajuće dinastije da utvrdi pokoravanje Crne Gore koja je mimo svake pravne i moralne logike voljom zvaničnog Beograda i velikih sila zbrisana sa geografskih karti i potčinjena Srbiji, iako je u Prvom svjetskom ratu prva priskočila svom susjedu u pomoć i obajvila rat Austrougarskoj monarhiji.

ĆutaNje aDmiNiStRacije

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica pozvao je MUP prije pet dana da javnosti objasne na koji način i u kojoj proceduri je odabran logo policijske jedinice koji je korišćen na ovom takmičenju. – Dalje, bilo bi veoma značajno učiniti javno dostupnim odluku, odnosno, pravni akt na osnovu kojeg je izrađeno obilježje pod kojim je naša specijalna policijska jedinica nastupala u Dubaiju.

Takođe, pored pravnog akta jako je važno objaviti i zvanično obrazloženje, odnosno, razloge koji su Upravu policije opredijelili da u građanskoj, višenacionalnoj i viševjerskoj državi kao zvanično obilježje važne jedince postavi vjerski objekat jedne vjerske zajedni-

ce koji nema nikakve veze za policijom Crne Gore – kazao je Koprivica. Kako od 10. februara iz MUP-a nema glasa, Koprivica je juče naglasio da ih čudi ignorisanje njihovog dobronamjernog poziva nadležnim institucijama da pojasne razloge za ovu odluku, pravno utemeljenje i procedure koje su sprovedene unutar MUP-a i Uprave policije. -Dakle, CDT nije tražio objavljivanje državnih tajni nego osnovna dokumenta iz kojih se mogu vidjeti razlozi i način sprovođenja procedura za donošenje ove veoma neobične odluke, donijete od institucija zaduženih za zaštitu poretka u državi koja je, makar formalno, shodno Ustavu, država svih njenih građana i građanki – naveo je Koprivica.

Pojašnjavajući da, iako smatraju da je javan i korektan dijalog najbolji način za rješavanje bilo kakvih nedoumica, ćutanje nadležnih institucija ih je primoralo da zvanično upute zahtjev za slobodan pristup informacijama. Njime traže dokumenta kojima je u skladu sa članom 48 Uredbe o uniformi, oznakama zvanja i posebnim oznakama policijskih službenika (Službeni list CG, br. 55/2023) propisan izgled i sadržaj amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica: Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu.

Traže i dokument koji sadrži informacije o postupku i proceduri u kojoj je izvršena izmjena amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica: Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu; kao i dokumente koja sadrže podatke o konkursu za izradu idejno-grafičkog rješenja, zadatku konkursa, tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja, kao i informacije o autoru novih amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica: Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica

Jasminka Milošević

Urgentni blok KCCG gdje se dogodio napad

Baru nezakonito imenovala direktoricu

ponovni izbor

vostepenom presudom istakao da, prema Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju, direktora javne ustanove bira i razrješava Školski odbor, većinom glasova, a da saglasnost daje ministar, prema tada važećem zakonu. Ističe se i da je ministar dužan da da saglasnost ako isti kandidat bude ponovo izabran.

Iz Izvještaja po konkursu za izbor direktora/direktorice JU Gimnazije „Niko Rolović“, sud je utvrdio da je Školski odbor 20. 6. 2023. godine, obrazovao tročlanu komisiju za sprovođenje postupka za izbor direktora, koja je pregledala dokumentaciju i obavila usmene intervjue sa kandidatkinjama.

Ono što Milošević tužbom spori jeste dio koji se odnosi na savjetodavno mišljenje Nastavničkog vijeća, jer ono nije dalo nikakvo mišljenje u ovom slučaju već je na unaprijed pripremljenim listićima za tajno, odnosno nezakonito glasanje na nezakonit način dalo mišljenje, jer zakon ne poznaje tajno glasanje u Nastavničkom vijeću, već je njegov rad javan i transparentan. Milošević u tužbi ukazuje i na neregularnost formira-

nja Komisije za prebrojavanje glasova, koju ne poznaje zakon ni Statut ove gimnazije. U odnosu na ove tvrdnje, sud smatra da davanje savjetodavnog mišljenja ne treba striktno i usko jezički tumačiti u smislu da navedeni pojam podrazumijeva davanje savjeta i mišljenja već predstavlja zakonsku obavezu Nastavničkog vijeća koju članovi mogu izvršiti glasanjem i na taj način iskazati stav o kandidatu koji je po njihovom mišljenju adekvatan za poziciju direktora, uz prethodno izložen plan i program, te sadržinu obavljenih intervjua od strane izabrane Komisije. Nije ispoštova N stat ut

Ipak, upravo iz Zapisnika sa vanredne sjednice Nastavničkog vijeća od 21. 7. 2023. godine, sud je utvrdio da se davanje savjetodavnog mišljenja sprovelo suprotno odredbama Statuta JU Gimnazije „Niko Rolović“ – svako glasanje Nastavničkog vijeća je javno, dok je tajno glasanje predviđeno kao izuzetak, kada je u pitanju izbor predstavnika zaposlenih u Školskom odboru. - Kako u konkretnom nije

riječ o navedenom izuzetku, niti je na samom zapisniku sa vanredne sjednice Nastavničkog vijeća konstatovano da se za tajni način glasanja izjasnilo više od polovine Nastavničkog vijeća, sud je stanovišta da u konkretnom procedura sprovođenja konkursa nije izvršena u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima – piše u obrazloženju presude. Zbog toga je odlučeno da se poništi odluka o imenovanju direktorice Đonović.

Sud je cijenio navode tužilje da odluka o imenovanju nema obrazloženje i nema samog obrazloženja osporene odluke, navodeći da je, pored utvrđene nezakonitosti, veoma važno istaći da odluka mora da sadrži jasno i konkretno obrazloženje o kriterijumima kojima se Gimnazija rukovodila po pitanju izbora direktorice. Školski odbor je tek jednom rečenicom odlučio o izboru direktora, ne dajući valjane i odlučujuće razloge, istakao je sud u obrazloženju presude da je odluka o imenovanju nezakonita. Protiv ove presude koja je donijeta 6. februara, može se podnijeti žalba Višem sudu. j. MaRtiNoviĆ

policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu.

-Još jednom pozivamo MUP i UP da izbjegnemo nepotrebne postupke, da novac građanki i građana ne trošimo na sudske postupke koji su unaprijed izgubljeni, već da se vratimo izvornom principu transparentnosti rada državnih organa i njihovoj otvorenosti prema građanskim inicijativama kada su u pitanju teme od nespornog javnog interesa – naveo je Koprivica.

HRa pisala oMbudsMaNu

Prije tri dana Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na postupanje Ministarstva unutrašnjih poslova zbog izbora

amblema na uniformi Specijalne policijske jedinice (SPJ), koji sadrži prikaz crkve-kapele na Lovćenu, a korišćen je na nedavno održanom takmičenju „Dubai Swat Challenge“1, na kojem je ova jedinica učestvovala.

Kako je u obraćanju čelniku institucije ombudsmana navela izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević, u sekularnoj, građanskoj državi, vjerski objekti ne bi trebalo da se koriste kao obilježje na uniformama državnih organa, koji obavljaju javnu službu u ime svih građanki i građana, bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili političko uvjerenje. -Smatramo da je neophodno da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ispita postupanje

Potpredsjednik SAD govorio na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, kritikovao i Evropsku uniju

Vens: Imamo čime da utičemo na Moskvu

MINHEN - Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džej Di Vens rekao je da će Vašington moći da koristi svoj ekonomski i vojni uticaj u razgovorima sa Rusijom da bi osigurao dobar mirovni dogovor o Ukrajini, ali je njegov portparol kasnije demantovao da je američki potpredsjednik prijetio Moskvi.

Vens je takođe, prije dolaska na Minhensku bezbjednosnu konferenciju, tražio od Evrope da troši više na odbranu, prenosi agencija Rojters. U govoru na konferenciji, koja godišnje okuplja političke lidere, vojne zvaničnike i diplomate, Vens je kritikovao Evropsku uniju zbog propisa u vezi sa govorom mržnje i dezinformacijama, za koje je ocijenio da predstavljaju cenzuru.

- U Vašingtonu, novi šerif je u gradu. I pod liderstvom Donalda Trampa možda nećemo biti saglasni sa vašim stavovima, ali ćemo braniti vaše pravo da ih iznesete u javnosti - rekao je Vens.

S amo je kratko pomenuo Ukrajinu i naglasio da se nada da se može postići ,,razumno rješenje“.

Umjesto toga, govorio je o tome da Brisel zatvara društvene mreže zbog govora mržnje, kritikovao Njemačku zbog, kako ih je nazvao, racija protiv građana zbog objavljivanja anti-feminističkih komentara, Švedsku zato što je osudila jednog hrišćanskog aktivistu, Ujedinjeno Kraljevstvo zbog nazadovanja u vjerskim pravima i Rumuniju zbog poništavanja izbora.

- Ako u strahu bježite od svojih birača, Amerika ništa ne može da uradi za vas - rekao je Vens.

Branio je i političke stranke koje su protiv imigracije i njihove pristalice.

Međutim, Ukrajina i mogućnost mirovnih razgovora zaokupili su pažnju mnogih u Minhenu nakon što je predsjednik D onald Tramp iznenadio američke saveznike telefonskim razgovorom sa ruskim kolegom Vladimir om Putinom i najavom početka pregovora o kraju rata u Ukrajini. Vens, koji se juče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je u intervjuu za dnevnik Vol strit žurnal prije konferencije da bi Tramp mogao da koristi nekoliko sredstava - ekonomska i vojna - da utiče na Putina. Vensov portparol Vilijam Martin rekao je kasnije na društvenoj mreži da Vens ,,nije prijetio“.

Iz Kremlja je prethodno u petak saopšteno da se nada da će SAD pojasniti Vensove izjave za Vol strit žurnal.

- Nijesmo ranije čuli takve formulacije - rekao je portparol Dmitrij Peskov. Američki sekretar za finansije Skot Besent iznio je poruke poput Vensovih.

- Kao i sa tarifama, zavisiće od toga kako predsjednik Putin dođe za sto. Ako budemo vjerovali da će nam podizanje režima sankcija na maksimalan nivo pomoći da imamo premoć u pregovorima - i kao što znate niko ne razumije pregovore bolje od predsjednika Trampa - onda će to biti njegova odluka i sekretarijat za finansije će je primijeniti - rekao je Besent za TV mrežu Foks.

Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je, u skladu s Uredbom o uniformi, oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika, nadležno za izbor obilježja Specijalne policijske jedinice, u odnosu na opštu zabranu diskriminacije propisanu Ustavom Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije. Očekujemo da Zaštitnik utvrdi i ko je odlučio, odnosno odobrio da službenici Uprave policije Crne Gore nose ovo obilježje. Nadamo se da će mišljenje i preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda poslužiti kao osnov za ukidanje ove i svake slične diskriminatorne prakse u radu svih državnih organa – navela je Gorjanc Prelević u obraćanju Bjekoviću. i. peRiĆ

- Nijedan birač na ovom kontinentu nije glasao za priliv miliona neprovjerenih imigranata - naglasio je potpredsjednik SAD.

- Jednostavno je iznio činjenicu da predsjedniku Trampu niko neće oduzimati opcije kada pregovori počnu - napisao je Martin. Martin je objavio, kako je naveo, transkript intervjua, prema kojem je Vens upitan koje indirektne prijetnje i pritisak Vašington razmatra prema Putinu. Dodao je da je Vens odgovorio da je ,,raspon opcija izuzetno širok i postoje ekonomska sredstva uticaja. Naravno, i vojna sredstva uticaja“.

U govoru na konferenciji, koja godišnje okuplja političke lidere, vojne zvaničnike i diplomate, Vens je kritikovao Evropsku uniju zbog propisa u vezi sa govorom mržnje i dezinformacijama, za koje je ocijenio da predstavljaju cenzuru

Zelenski je uoči sastanka sa Vensom rekao da će se sastati sa Putinom, samo nakon što bude postojao ,,zajednički plan sa Trampom i Evropom“. Vens nije pominjao ocjene iz intervjua tokom govora na konferenciji, već se usredsredio na kritikovanje politike EU prema govoru mržnje. - Prijetnja zbog koje najviše brinem kada je riječ o Evropi nije Rusija, nije Kina, nije neki drugi spoljni faktor - rekao je Vens i dodao da su to, kako je ocijenio, odstupanje od osnovnih principa zaštite slobode govora, kao i imigracija za koju je naveo da je ,,izmakla kontroli“ u Evropi.

Trampov razgovor sa Putinom izazvao je strahovanja evropskih vlada da neće učestvovati u pronalaženju rješenja za rat u Ukrajini i da bi ono moglo da bude previše povoljno za Rusiju i da podrije cjelokupnu evropsku bezbjednost. Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok juče je ponovila ta strahovanja. - Lažni mir - bez učešća Ukrajinaca i Evropljana - ništa ne bi postigao. Lažni mir ne bi donio trajnu bezbjednost, ni za narod u Ukrajini, nas u Evropi ili Sjedinjene Države - rekla je Berbok.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da bi bila greška ako bi Tramp uklonio monete za potkusurivanje sa pregovaračkog stola, prije svega ukrajinsko članstvo u NATO i cilj da povrati sve teritorije koje su ruske snage zauzele od 2014. Pistorijus je kasnije kritikovao Vensov govor na konferenciji: - Ako sam ga dobro razumio, upoređuje djelove Evrope sa autoritarnim režimima. To je neprihvatljivo.

Priredila: R. u. - i.

Džej Di Vens na konferenciji

HRA i CŽP uputili 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije

Uprava policije

bez odgovora

na pitanja u vezi s masovnim zločinom na Cetinju

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju, saopštili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).

HRA i Centar za ženska prava (CŽP), kako navode, uputili su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.

Iz tih NVO su kazali da je 28. januara Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci:

Ko je sve, kada i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava?

Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina?

Zašto Uprava policije više od

pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava?

Na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana?

Da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava?

Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?

– Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara. Ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo nas je obavijestilo da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Mini -

starstva unutrašnjih poslova – stoji u saopštenju. HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno, da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. – Očekujemo da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi – zaključili su. a r

Iz policije tvrde da su odgovori ,,inkorporirani u detaljnoj informaciji koja je klasifikovana i dostavljena institucijama“

Iz Uprave policije u reagovanju tvrde da su o svim preduzetim radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, a u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzeli i preduzimaju sveobuhvatne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnostu koje bi dovele do razjašnjenja ovog teškog krivičnog djela, dok su službenici Regionalnog centra bezbjednosti

„Centar“ sačinili detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama i istu uputili službenom poštom Odboru za bezbjednost i odbranu.

Kako su naveli sačinjenu informaciju su 14. februara, uputili Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije. U odnosu na pitanja koja su dostavljena Upravi policije od strane Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a koja su predmet pomenutog saopštenja

HRA i CŽP, podsjećamo javnost da je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović u više navrata, kako na pres-kon-

ferencijama, tako u različitim televizijiskim formatima iznosio informacije koje su bile od interesa za javnost, te da su na većinu postavljenih pitanja već dati odgovori cjelokupnoj javnosti. Takođe, u odnosu na pitanja koja nijesu javno odgovorena, odgovori su inkorporirani u detaljnoj informaciji koja je klasifikovana i dostavljena institucijama - mehanizmima kontrole.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je u dva navrata ostvario neposrednu komunikaciju sa predsjednikom Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoranom Čelebićem, kojeg je fazno informisao o preduzetim mjerama i radnjama kako na radnim sastancima, a tako i putem telefonskih razgovora.

Takođe, v. d. direktora je prekjuče imao komunikaciju sa predsjednikom Savjeta, kojeg je informisao da će mu biti dostavljena pomenuta informacija na uvid. Podsjećamo da je Uprava policije od samog početka pokazala maksimalnu transparentnost i posvećenost objektivnom informisanju

Službenici Uprave policije iz Bara nezadovoljni radom brojnih problema, traže odgovore od ministra unutrašnjih

Policajci zbog cijene kvadrata nemoćni

riješe stambeno

PODGORICA – Policajci iz Bara koji već deset godina pokušavaju da riješe stambeno pitanje uz pomoć Sindikata Uprave policije, moraće da plate 1.383 eura kvadrat, u zgradi iza Opštine Bar, na placu Sindikata bezbjednosnih institucija, čija izgradnja još nije počela. Službenicima policije u ponudu je uračunato 600.000 eura pomoći države, ali nije odlučeno da li će policajce Opština osloboditi komunalija ili napraviti kompenzaciju uzimajući poslovne prostore. -Policajci iz Bara već 10 godina ne mogu da riješe stambeno pitanje, jer sindikat ne radi za dobrobit policajaca – tvrde Pobjedini sagovornici.

Pobjedini izvori tvrde da cijena kvadrata, ponuđena preko

Sindikata Uprave policije nije povoljna, jer ako se ponuđena cijena umanji za 600.000 pomoći države, onda bi cijena iznosila minimum 1.400 eura po kvadratu, samo za izgradnju

Bar

javnosti o svim aspektima ovog tragičnog događaja, gdje je v. d. direktora Uprave policije kroz više javnih nastupa saopštio informacije koje su u datom trenutku mogle biti podijeljene sa građanima i javnosti, vodeći računa o zakonitosti i zaštiti integriteta istrage. Istovremeno, svjesni smo potrebe javnosti za pravovremenim i potpunim informacijama, ali uzimajući u obzir da krivična istraga još nije zatvorena i da Uprava policije djeluje u okviru svojih zakonskih nadležnosti i preduzima mjere i radnje po nalogu i u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, molimo vas za razumijevanje da se u konkretnom slučaju radi o složenim i kompleksnim aktivnostima. Uprava policije ostaje dosljedna principima profesionalizma, zakonitosti i transparentnosti, a o čemu će javnost biti obaviještena neposredno od Uprave policije, kao i posredno kroz mehanizme kontrole – Odbora za bezbjednost i odbranu, Odjeljenja za unutrašnju kontrolu, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Smatraju da Sindikat ne radi u korist policajaca, jer im nudi stanove po većoj cijeni uz izgovor „da je takva trenutna cijena i da je to dobro.“ Pobjedini izvori pojašnjavaju da cijena kvadrata, ponuđena preko Sindikata Uprave policije nije povoljna, jer ako se sa ponuđene cijene umanji 600.000 pomoći države, onda bi cijena iznosila minimum 1.400 eura po kvadratu, samo izgradnje.

-Kad biste u tu cijenu uračunali komunalije i plac, onda bi ta cijena sigurno bila i 300 eura veća od ove. Po toj cijeni stanove možete kupiti i na slobodnom tržištu u Podgorici, Ulcinju, Nikšiću i mnogim drugim mjestima, objašnjava sagovornik Pobjede.

On navodi da je država ustupila opštinsko zemljište i prebacila ga na MUP, dok je MUP prebacio zemljište na Sindikat bezbjednosnih institucija (174 stana).

Prema saznanjima Pobjede, prvi ponuđač za izgradnju stambene zgrade bila je firma Roming iz Nikšića sa cijenom 1.268 eura po kvadratu. Međutim, nekoliko dana prije početka izgradnje firma Roming je odustala od izgradnje.

Nakon toga, raspisan je novi oglas na koji se javlja investitor iz Turske, čija je firma registrovana u Crnoj Gori, ali se ispostavlja da nema dovoljno sredstva na računu, zbog čega je odbijen.

Skuplja ponuda

Ubrzo se raspisuje novi oglas i opet se javlja firma Roming, ali sa skupljom ponudom - 1.670 eura po kvadratu.

Prema saznanjima Pobjede, da bi policajcima kvadrat stana bio jeftiniji, 20-ak službenika treba

da ostane bez stanova, jer ih oni daju Romingu da bi umanjio cijenu kvadrata stana.

Time, policajci gube još tri stana veće kvadrature kako bi platili projekat za zgradu.

Pobjeda saznaje da se čak garažna mjesta duplo naplaćuju policajcima na način što se u cijenu kvadrata stana već uračunalo garažno mjesto, da bi po kupovini stana policajcima prodavana garažna mjesta po cijeni između 12.000 i 15.000 eura.

Prema tvrdnjama sagovornika Pobjede, policajci su nezadovoljni ovakvim načinom rada Sindikata Uprave policije. -U penziju odlaze nezadovoljni jer ne rješavaju stambeno pitanje, a pojedini službenici su čitav svoj radni vijek proveli kao podstanari, objašnjava izvor Pobjede.

Bez odgovora

Pobjeda je 24. januara uputila pitanja Sindikatu Uprave

policije, na čijem je čelu Mladen Šuškavčević, a nakon toga i kontaktirala sa njim telefonom, međutim, nijesmo dobili odgovore.

Šuškavčevića smo pitali koliko novca je država izdvojila za izgradnju sindikalnih stanova u Baru za službenike Uprave policije koji nemaju riješeno stambeno pitanje, kao i koliko stanova ima zgrada, te koliko njih je namijenjeno za službenike policije?

Zanimalo nas je koja firma se javila na oglas, odnosno koji izvođač radova je odbijen i zbog čega.

Šuškavčević nije odgovorio ni na pitanja po kojoj cijeni se nudi kvadrat stana i koji su uslovi da se stan dobije. Pitanja smo poslali i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću nakon saznanja da su mu se članovi Sindikata obraćali za pomoć u rješavanju stambenog pitanja. Odgovore nijesmo dobili na pitanja: da li je tačno da je odbio sastanak sa članovima Sindikata uz obrazloženje da se

Sporan ugovor sa vlasnicima baraka

Sindikat policije potpisao je ugovor sa vlasnicima baraka u Baru, koji koriste te objekte koji su inače u vlasništvu MUP-a, a kako bi i vlasnici baraka stekli pravo da dobiju stan u novoj zgradi - oko 17 stanova, saznaje Pobjeda. -Taj ugovor koji je predsjednik Sindikata Šuškavčević potpisao sa predstavnicima baraka je štetan za policajce jer im je dato pravo na dobijanje stanova, a ugovorom je predviđeno da policajci moraju da plate po 30 kvadrata svakom stanodavcu baraka, objašnjava izvor Pobjede. Napominje da su vlasnici baraka većinom policajci koji su završili službovanje i da su po završetku radnog odnosa trebali da napuste te objekte. -Pravo na dodjelu stana ili proširenje stana imaju policajci koji su živjeli u barakama, a prethodno su riješili stambeno pitanje preko Sindikata. Proširenje stana traže jer su prethodno prodali stan i sad traže mogućnost da ponovo dobiju stan, upozorava sagovornik Pobjede.

radom Sindikata zbog unutrašnjih poslova

cijene nemoćni

to njega ne tiče. Pitali smo Šaranovića da li zna kako je raspodijeljeno 600.000 eura pomoći države za službenike koji nemaju riješeno stambeno pitanje, kao i po kojim uslovima mogu da riješe stambeno pitanje u Baru.

Takođe, interesovalo nas je da li je ministar upoznat sa tim koliko novca odvajaju službenici policije za Sindikat i da li je tačno da plaćaju i uniformu.

Redakciji Pobjede obratili su se nezadovoljni policajci koji su insistirali da ostanu anonimni, podsjećajući da je Vlada na čijem je čelu bio premijer Dritan Abazović govorila o gradnji stambenih objekata za građane po cijeni od 900 eura po kvadratu, dok sadašnji predsjednik Vlade Milojko Spajić nudi cijenu od 1.000 eura po kvadratu. Policajci, zbog ovog i brojnih drugih problema, traže odgovore od ministra Šaranovića. -Tražimo odgovore o pitanju zarada i uniformi. U ovom slučaju, država treba da učestvuje sa 600.000 eura, pa se pitamo da li Šaranović i Vlada treba da isprate gdje ide taj novac. Predsjednik Sindikata ima riješeno stambeno pitanje i gradi kuću u Zeti, pa se pitamo da li bi ministar trebalo da obrati pažnju da li Sindikat radi u skladu sa Zakonom, kazali su oni za Pobjedu.

Oni su ministra pitali da li se pravilnik za rješavanje stambenih potreba mijenja kako bi pojedini službenici bliski Šuškavčeviću dobili dovoljan broj bodova za dobijanje stana u zgradi u Baru, jer, kako tvrde, ti isti službenici uzimali su nepovratne kredite od sindikata čime se automatski, bez promjene pravilnika, udaljuju od dobijanja stana. Napominju da je, prije pandemije korona virusa, kad su nuđeni stanovi po 753 eura

Pozivom novog broja 19969 građani dobijaju iste usluge kao i pozivom na 122 i 112

cijena kvadrata u slobodnoj prodaji bila po istoj cijeni ili 50 eura veća.

-Isto tako kad im je cijena bila 1.268 eura, prema našim saznanjima, u Ulcinju se stan mogao kupiti za 1.100 eura po kvadratu u slobodnoj prodaji, naveli su sagovornici Pobjede. Ponovili su da je u prethodnim godinama bilo veoma aktuelno pitanje stanova za članove Sindikata Uprave policije.

-Prva opcija bila je da se izgradi zgrada sa oko 200 stanova, pri čemu bi izvođaču radova pripalo 60 stanova, za umanjenje cijene kvadrata, a policajca bi stan koštao 753 eura po kvadratu. Sve to iz ovog ugla izgleda lijepo i povoljno, ali moramo znati da je u tu cijenu uračunata i pomoć države koju su policajci trebali da dobiju, a plac dobijen od Opštine. Takođe, moramo imati u vidu da se u tom periodu cijena u izgradnji kretala od 500 do 650 eura po kvadratu, a cijena kvadrata na tržištu oko 900 do 950 eura po kvadratu, ukazali su policajci.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nekoliko dana nakon upita Pobjede, tačnije krajem januara, razgovarao je sa predsjednikom Sindikata Uprave policije Mladenom Šuškavčevićem, kao i sa predsjednikom i potpredsjednikom Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igorom Rmandićem i Đorđijem Vukićevićem.

Na sastanku su razgovarali o rješavanju stambenog pitanja policajaca u više gradova, pitanjima pravne zaštite policijskih službenika, poboljšanja radnih uslova, kao i smanjenju obima posla koji prevazilazi zakonske okvire, izazvanih nedostatkom kadra. Razmatrana su i pitanja socijalne politike, uključujući raspodjelu sredstava za kreditnu podršku zaposlenima, kao i problematiku izgradnje i rješavanja stambenih pitanja za policijske službenike u više gradova.

Šćepanović je tada upoznao predstavnike sindikata sa ključnim pravcima rada Uprave policije u narednom periodu, naglašavajući da će prioriteti biti borba protiv kriminala i korupcije, jačanje profesionalizma i unutrašnje stabilnosti u cilju izgradnje moderne i efikasne policije koja će biti garant bezbjednosti građana, kao i jačanja kadrovskih kapaciteta i popunjavanja deficitarnog kadra.

Takođe, govorili su i o rješavanju problema nabavki policijskih uniformi i opreme, uvođenje stacionarnih radara, a kao dugoročni cilj iznijet je prijedlog nastavka projekta pokrivanja javnih površina video nadzornim kamerama i u drugim gradovima osim Podgorice, Budve i Bara, sa primarnim akcentom na Cetinje. Ana RAIČKOVIĆ / Jovana RAIČEVIĆ

PODGORICA – Na novi broj telefona 19969, koji je Uprava policije nazvala „Jedan poziv mijenja sve“, građani mogu prijavljivati krivična djela isto kao i do sada na 122 i 112, a prijave će primati službenici Operativno komunikacionog centra, koji su tu djelatnost i do sada obavljali i to 24/7.

To je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije. U četvrtak su iz Uprave policije saopštili da su formirali novi besplatni broj putem kojeg građani mogu prijaviti „potencijalnu opasnost pojedinaca po bezbjednost, a posebno ako imaju sumnje da neko posjeduje ili nosi vatreno oružje ili se ponaša na način koji ukazuje na to da bi mogao predstavljati prijetnju po građane.“

-U cilju unapređenja sigurnosti i zaštite građana, intenzivnije saradnje sa društvenom zajednicom, podizanja svijesti o opasnostima koje proizilaze iz devijantnog ponašanja i nasilja, kao i nelegalnog posjedovanja oružja, a u cilju kreiranja kulture nenasilja, Uprava policije je uspostavila mehanizme bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u svrhu stvaranja sigurnijeg ambijenta - naveli su u saopštenju. Na pitanje Pobjede da li je novi broj dostupan građanima striktno za prijavu nasilničkog ponašanja i posjedovanja oružja ili se na 19969 mogu prijaviti i ostala krivična djela: tuče, narušavanje javnog reda i mira, zloupotreba narkotika, kao i teška krivična djela, odgovoreno nam je „da aktivaranjem novog telefonskog broja 19969 ne prestaju da funkcionišu brojevi 122 i 112 na koje građani takođe mogu prijaviti sva dešavanja koja se tiču narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela ili drugih bezbjednosnih događaja, koji mogu biti iz nadležnosti Uprave policije i MUP-a“.

Saopšteno nam je da kontakt sa građanima i javljanje na novi telefonski broj, ostvaruju policijski službenici Operativno

Jedan poziv (ne) mijenja sve

Na pitanje Pobjede da li će građani koji prijavljuju sugrađane za koje imaju određena saznanja da su skloni kriminalnim radnjama dobijati nagrade, kako je to i najavio premijer Milojko Spajić dva dana nakon masakra na Cetinju kada je Aco Martinović usmrtio 13 i ranio tri osobe, iz policije su kazali da se radi o „obavezi građana“ i da nema nikakve nagrade

komunikacionog centra koji su i do sada bili radno angažovani na poslovima i zadacima navedene organizacione jedinice, tako da nije poznato da li će i u kojoj mjeri to rasteretiti do sada dostupan broj 122 i 121 i službenike OKC-a koji se javljaju na pozive građana. -Broj 19969, kao i novootvorena mejl adresa, funkcionišu u okviru Operativno komunikacionog centra i dostupni su građanima 24 časa, precizirali su iz Uprave policije.

je Aco Martinović usmrtio 13 i ranio tri osobe i da li postoje uputstva o načinu i visini nagrada, iz policije su kazali da nema nikakve nagrade.

- Obaveza svih građana propisana zakonom, jeste da policiji prijavljuje sva saznanja vezana za prekršaje i krivična djela, te pozivom na ovaj broj nije predviđena bilo kakva posebna nadoknada osobama koje podnesu prijavu.

Iz policije su naveli da će, bez odlaganja, postupiti po svakoj prijavi i provjeriti i analizirati sve dobijene podatke, te da se prijave mogu podnijeti i anonimno.

Osim novog broja, građanima je dostupna i mejl adresa sos@ policija.me putem koje mogu prijaviti krivična djela.

Poručuju da je saradnja zajednice od izuzetne važnosti za pravovremeno prepoznavanje i rješavanje situacija koje mogu eskalirati i ugroziti bezbjednost građana, te da „samo zajedno možemo izgraditi sigurnije društvo“. -Policijski službenici kontinuirano preduzimaju preventivne i represivne mjere i radnje, usmjerene na dobrovoljnu predaju oružja kroz aktuelnu kampanju „Poštuj život, vrati oružje“, kao i aktivnosti na pronalaženju i oduzimanju oružja u nelegalnom posjedu građana u cilju smanjenja rizika od izvršenja najtežih krivičnih djela počinjenih na ovaj način. Jedan poziv mijenja sve, poručili su ranije iz Uprave policije. J. RAIČEVIĆ

Osnovno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo optužni prijedlog za nasilje u porodici

PLJEVLJA – Osnovno tužilaštvo u Pljevljima podiglo je optužni prijedlog protiv M. B. sa Žabljaka zbog nasilja prema supruzi i djeci, potvrdio je za Pobjedu tužilac Ivan Gačević M. B. se sumnjiči da je 9. februara istukao suprugu nakon čega je zaprijetio da će pobiti nju

Žabljačanin istukao ženu pa prijetio djeci da će ih pobiti

i djecu, čime je ugrozio fizički i psihički integritet porodice. Istog dana M.B. je uhapšen, a policija je pretresom prostorija u kojima boravi pronašla pištolj.

Srpski državljanin izručen Austriji

PODGORICA - Državljanin

Srbije Marko Simić (33) izručen je juče iz Crne Gore Austriji, koja ga potražuje zbog trgovine drogom, saopšteno je iz Uprave policije.

- Službenici NCB Interpola Podgorica su uz asistenciju

službenika Posebne jedinice policije, i uz pojačane mjere bezbjednosti, realizovali ekstradiciju M. S. (33) državljanina Republike Srbije, iz Crne Gore u Republiku Austriju – kazali su iz policije. Kancelarija Interpola u Beču je 3. marta 2023. godine raspi-

Da li će tužilaštvo protiv M. B. podnijeti optužni prijedlog i zbog nedozvoljenog držanja oružja, zavisi od rezultata vještačenja oružja, za koje M. B.

tvrdi da je naslijedio od pokojnog oca. ODT u Pljevljima optužnim prijedlogom predložilo je da se M. B. odredi pritvor. B. R.

Lisice na ruke stavili su mu službenici crnogorskog FAST tima, u Baru, 3. jula 2024. godine.

sala međunarodnu potjernicu za Simićem, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina drogom. Simić je lociran traganjem FAST timova Crne Gore i Austrije.

-M. S. će, osim za navedeno krivično djelo, biti predmet rada nadležnih organa Austrije u tekućim istragama koje sprovodi kriminalistička policija u Austriji, imajući u vidu da su kod ovog lica pronađena i dokumenta drugih država – dodali su iz policije. B. R.

Uprava policije

Berane: Skupština na sjednici sazvanoj po hitnom postupku usvojila budžet za ovu godinu

Opština od marta prelazi na redovno finansiranje

Budžet je primjer građanskog i domaćinskog odnosa. Ne samo da je uvećan u odnosu na prethodnu godinu, već je strukturno napravljen da što bolje odgovori zahtjevima svih budžetskih korisnika, bude što uspješniji servis građana, poboljša funkcionisanje gradskih ustanova i preduzeća i dalji razvoj Berana kroz nove kapitalne projekte – rekao je sekretar za finansije Bojan Radošević

BERANE – Skupština opštine usvojila je na jučerašnjoj sjednici, koja je sazvana po hitnom postupku, budžet za 2025. godinu čime su stvoreni uslovi da ta lokalna uprava sa privremenog pređe na redovno finansiranje.

Budžet je usvojen sa 24 glasa za, dva protiv, a uzdržanih nije bilo. Nijesu prihvaćeni amandmani klubova odbornika Demokratske partije socijalista (pet), tri ,,Zato što volim Berane“ i ,,Za budućnost Berana“ (jedan).

Odbornici Demokratske partije socijalista nijesu učestvovali u radu sjednice. Kako je saopštio član Opštinskog odbora te partije Stefan Jokić

oni su, zbog smrti člana porodice jednog odbornika (koji je autor više amandmana na budžet opštine za 2025. godinu koje je podnijela ta partija), predložili da se sjednica odgodi. Prijedlog nije prihvaćen jer, kako je objasnila predsjednica parlamenta Vida Ivanović, to nije moguće zato što je zakazana po hitnom postupku.

DOMAĆINSKO

PLANIRANJE

Budžet az 2025. godinu je planiran na 15,9 miliona eura što je za 1,6 miliona više nego 2024. godine. Sekretar za finansije Bojan Radošević predstavljajući budžet rekao je da realno sagledava situaciju, pokazuje što lokalna uprava želi

Paunović i Premović potpredsjednici

Milosava Paunović iz Socijalističke narodne partije i Božo Premović iz Demokratske Crne Gore izabrani su za potpredsjednike opštine Berane na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta. Paunović i Premovića su predložile njihove partije kojima po koalicionom sporazumu pripadaju mjesta potpredsjednika opštine.

da radi u ovoj godini, te da se vodi računa o svim potrošačkim jedinicama.

– Budžet je primjer građanskog i domaćinskog odnosa, dobrog upravljanja opštinskim finansijama. Ne samo da je uvećan u odnosu na prethodnu godinu, već je struk-

turno napravljen da što bolje odgovori zahtjevima svih budžetskih korisnika i bude što uspješniji servis građana, da poboljša funkcionisanje gradskih ustanova i preduzeća i dalji razvoj Berana kroz nove kapitalne projekte – rekao je Radošević.

a ndrijevica: Na javnoj raspravi izmjene i dopune Statuta opštine

ANDRIJEVICA – Opština je pripremila odluku o izmjenama i dopunama Statuta opštine koja je na javnoj raspravi do 27. februara. U obrazloženju se navodi da je to urađeno radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi. Novina je da se uvodi opštinska nagrada 17. jul koja će se dodjeljivati svake godine povodom Dana opštine, kao plaketa i novčana nagrada.

Članom 3 izvršeno je usaglašavanje sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, u pogledu nadležnosti Vlade da saziva sjednicu Skupštine opštine ako se ne sazove, odnosno ne održi u rokovima propisanim zakonom.

Član 6 je usaglašen u dijelu koji se odnosi na odluke o kojima Skupština odlučuje većinom glasova ukupnog broja odbornika - dodato je da se na taj način glasa o skraćenju mandata Skupštine.

nije USKLaĐen Sa ZaKOnOM: Opštinska administracija

Članom 7 precizirano je da sazvana sjednica mora biti završena najkasnije u roku od tri mjeseca od dana sazivanja.

Član 66 dopunjen je stavom kojim se precizira da se predsjednik opštine bira najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine. Iz-

mijenjen je član 73 Statuta, u dijelu koji se odnosi na potvrdu odluke koju je predsjednik opštine donio iz nadležnosti Skupštine, odnosno da, ukoliko tu odluku Skupština ne potvrdi ili ne bude podnesena na potvrdu Skupštini, prestaje da važi u roku od tri mjeseca od dana donošenja.

Izmjenama je broj potpredsjednika opštine ograničen na najviše dva, a regulisano je i pitanje mogućnosti osnivanja stručnih službi, a s obzirom na to da je sadašnjim statutom propisana mogućnost osnivanja samo posebnih službi. U članu 103 dodat je osnov za razrješenje starješine organa. – U slučaju kada starješina organa dva puta uzastopno bude ocijenjen sa „ne zadovoljava“, zatim „ako se državni organ ukine ili ako se ukine dio poslova koji ne prelaze u djelokrug drugog državnog organa ili ako njegovo radno mjesto bude ukinuto donošenjem novog ili izmjenom postojećeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji“ i ,,ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnose“ – navedeno je u predloženim izmjenama i dopunama Statuta opštine. C. G.

Prihodi od poreza planirani su u iznosu od 5,26 miliona eura. U okviru njih, prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica planirani su u iznosu od 4,14 miliona. Planom budžeta sredstva prenesena iz prethodne godine planirana su u iznosu od 2,4 miliona. Ta sredstva predviđena su uglavnom za realizaciju kapitalnih projekata koji su bili planirani za 2024. godina i nijesu u potpunosti realizovani.

Od transfera i donacija Opština je planirala šest miliona eura prihoda. Od tog iznosa na transfere iz budžeta države se odnosi 5,7 miliona i to iz državne kase 1,56 miliona i iz Egalizacionog fonda 4,1 milion. Prihodi od donacija pla-

Herceg nOvi

nirani su na 0,3 miliona eura i to po osnovu tekućih donacija 0,1 milion i po osnovu kapitalnih donacija 0,2 miliona. Kada je o rashodima riječ za tekuće izdatke namijenjeno je 11,03 miliona, kapitalne 3,07 miliona, otplatu duga 1,49 miliona i budžetske rezerve (stalnu i tekuću) 0,31 milion eura. Za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca planirani su u iznosu od 3,68 miliona (0,85 miliona više nego prošle godine). Za usluge je namijenjeno 811.600 eura, od čega za službena putovanja 42.000, reprezentaciju 16.500, komunikacione usluge 12.000, a za konsultantske usluge, projekte i studije 632.000 eura. Za subvencije je predviđeno 360.000 eura, a za ugovore o djelu 50.000 eura. Izdaci po osnovu transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, planirani su na 5,51 milion eura (povećani 0,31 milion). Za otplate obaveza iz prethodnog perioda namijenjeno je 1,24 miliona eura (1,15 miliona manje). Izdaci se odnose uglavnom na izmirenje obaveza po osnovu zarada zaposlenih i dospjelih neizmirenih računa do kraja 2024. godine. Vjerske zajednice dobiće ove godine ukupno 57.000 eura.

KAPITALNE INVESTICIJE

Kapitalni izdaci planirani su na 3,07 miliona (1,32 miliona eura više u odnosu na 2024. godinu). Od tog iznosa, na izdatke za lokalnu infrastrukturu odnosi se 1,35 miliona eura. Za nabavku službenog automobila planirano je 70.000 eur a, adaptacija i sanacija službenih prostorija koštaće 119.000 eura, uređenje fasade u užem centru grada 100.000 eura, a rekonstrukcija Dapsićko–poličkog i vodovoda Pešca po 50.000 eura. D. ŠAKOVIĆ

HERCEG NOVI – Praznik mimoze, 56. izdanje, počeće danas – feštom mimoze, ribe i vina duž rivijere. Svečano otvaranje i predaja ključeva grada karnevalistima biće upriličeni tokom centralne fešte u Baošićima. S večano otvaranje bilo je predviđeno za petak, ali je zbog najavljenih obilnih padavina Direkcija Praznika mimoze odgodila program. U subotu, na platou ispred bivšeg hotela ,,Igalo“, od 20 časova nastupiće Ana Bekuta i Hanka Paldum. U Institutu „Dr Simo Milošević“ u 21 sat počeće MTEL maskenbal na kojem će nastupiti Indira Levak i Goca Tržan

Ostatak programa planiranog za berbu mimoze ostaje istipovorka mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i „Maškara“ biće u MZ Kumbor u 9 časova, u Portonovom pola sata kasnije, u MZ Đenović u 10.30, a u Baošićima u 11.30.

Na platou ispred Doma kulture u Đenoviću od 10 časova nastupaju klapa Stari kapetan, KUD Sloga, a od 13.30 pred publikom će biti Isak Šabanović Centralna fešta priprema se u Baošićima gdje će od 10 časova posjetioce zabavljati bend Trio mare. Ceremonijal otvaranja 56. Praznika mimoze počeće u 11.30 časova, a koncert Goce Tržan u 12 časova. C. G.

Bojan Radošević

Vlada odobrila izmjene sistematizacija u ODT i Osnovnom sudu

Dva savjetnika i četiri zapisničara zaposliće u Kotoru i Beranama

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, broj izvršilaca se povećava sa 12 na 16, dva savjetnika i dva samostalna referenta - zapisničara. U Osnovnom sudu u Kotoru sa 19 na 21 povećan je broj samostalnih referenata zapisničara. Tako će svaki sudija imati jednog zapisničara, biće obezbijeđen jedan zapisničar na dvoje savjetnika i jedan će raditi u sudskoj upravi - navedeno je u obrazloženju

PODGORICA – Vlada je dala saglasnost na izmjene i dopune pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Osnovnog suda u Kotoru, kojima je predviđeno povećanje broja državnih službenika i namještenika.

U odnosu na prethodni pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, broj izvršilaca se povećava sa 12 na 16, za dva savjetnika i dva samostalna referenta - zapisničara.

NOVI PRAVILNIK – Kako je odlukom o broju državnih tužilaca utvrđeno da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama tužilačku funkciju obavlja rukovodilac i četiri tužioca, to je shodno članu 10 Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o okvirnim mjerilima za određivanje potrebnog broja državnih tužilaca i državnih

službenika i namještenika u državnom tužilaštvu, koji propisuje da se broj savjetnika u Osnovnom državnom tužilaštvu određuje prema broju državnih tužilaca, i to do 60 odsto od ukupnog broja državnih tužilaca, broj savjetnika sa jednog povećan na tri. Shodno članu 1l Pravilnika koji propisuje da se broj zapisni-

Nadležnost Osnovnog suda u Kotoru se prostire i na Tivat i Budvu, tri najbogatije opštine u državi, sa brojnim investicijama stranih državljana, što neminovno dovodi i do velikog broja sudskih postupaka, posebno u pogledu imovinsko pravnih sporova

čara određuje prema broju državnih tužilaca, i to za jednog državnog tužioca jedan zapisničar, broj zapisničara sa tri povećan na pet – navedeno je obrazloženju. Ističu da je to neophodno jer ODT u Beranama ima povećan obim posla. – Postoji priliv po svim vrstama predmeta, što se utvrđuje uvidom u godišnje izvještaje o radu, a to značajno opterećuje državne tužioce. Ovako predloženom unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom obezbijedilo bi se zakonito, blagovremeno i efikasno vršenje poslova iz nadležno-

E rCE g NOVI: Služba zaštite i spašavanja raspisala dva tendera

HERCEG NOVI – Služba zaštite i spašavanja raspisala je dva tendera za nabavku specijalizovane opreme u slučaju zemljotresa i požara, koja je neophodna za adekvatno reagovanje u tim situacijama.

Samostalni savjetnik i u Službi Zoran Gamber kazao je za RTHN da je to predviđeno Planom zaštite i spašavanja od zemljotresa na teritoriji opštine Herceg Novi koji je urađen 2015. godine.

– Plan sam uradio u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju iz Podgorice, u kojem je predviđena nabavka specijalizovane opreme u slučaju akcidenata i hazarda, kao što je zemljotres. U prvom

dijelu postupka nabavke opreme bazirali smo se na specijalizovane uređaje (lider scan) za pretragu i spasavanje – naveo je Gamber. Riječ o sofisticiranoj opremi koja putem radara otkriva preživjele i žrtve ispod ruševina, gdje se vizuelno ne mogu otkriti.

– Osim radara, postoji i drugi model koji na osnovu kamere otkriva preživjele. Cilj je da se na brzi i efikasan način dođe do povrijeđenih lica. Ove aparate koriste civilne zaštite, službe spasavanja, odnosno, vatrogasci – spasioci u cijelom svijetu. Gamber je objasnio da će vatrogasci sa najsavremenijom opremom, prilikom intervencija, biti maksimalno zaštićeni. I.R.

sti ovog tužilaštva, potrebna samostalnost i odgovornost za vršenje poslova i zadataka, kao i efikasno rukovođenje i koordiniranje u vršenju poslova – zaključeno je u dokumentu.

Prema izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Kotoru broj radnih mjesta samostalnog referenta zapisničara operatera je povećan za dva (sa 19 na 21). Tako će svaki sudija imati jednog zapisničara, biće obezbijeđen jedan zapisničar na dvoje savjetnika i jedan će raditi u sudskoj upravi.

– Osnovni sud u Kotoru je nadležan za područje opština Kotor, Tivat i Budva, zbog čega ima veliki broj predmeta, shodno nadležnostima propisanim Zakonom o sudovima. Veći obim posla je prouzrokovan prije svega povećanjem broja stanovnika u te tri primorske opštine. Takođe, stupanjem na snagu Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, osnovnom sudu data je nadležnost izvršnog vijeća za odlučivanje o prigovoru na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju prijedloga koje je donio isti sud, te o prigovorima na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju prijedloga koje je donio javni izvršitelj – navedeno je u obrazloženju.

PRAVNA POMOĆ

Dodaje se da je povećan obim posla je uzrokovan i povaćenjem predmeta u Službi besplatne pravne pomoći, uređivanjem portala Osnovnog suda u Kotoru, uspostavljanjem savjetnika za podršku žrtvama krivičnih djela nasilja u porodici i trgovine ljudima, praćenjem i analizom rizika od korupcije, vođenjem centralne kadrovske evidencije. – Povećan je broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama i za ubrzanje postupka, zatim uslovnih otpusta koji su iz nadležnosti Ministarstva pravde prešli u nadležnost osnovnih sudova, izuzeća sudija i izuzeća notara i javnih izvršitelja. Došlo je i do povećanja broja parničnih i vanparničnih predmeta –konstatovano je u odluci. Dodaje se da je Osnovni sud u Kotoru jedan od sudova sa najvećim brojem sudija u Crnoj Gori (predsjednik suda i 15 sudija), te da se njegova nadležnosti se prostire na tri najbogatije opštine u državi, sa brojnim investicijama stranih državljana, što neminovno dovodi i do velikog broja sudskih postupaka, posebno u pogledu imovinsko pravnih sporova. I. RADONJIĆ

KOtOr: Akcija

Rotari kluba

Donatorski bal za nabavku EKG aparata

KOTOR – Iz Rotari kluba Kotor najavili su sedmi donatorski Bal pod maskama koji će biti održan u subotu, radi prikupljanja sredstava za nabavku dvanaestokanalnog EKG aparata za dječje odjeljenje Doma zdravlja Kotor.

Organizatori dodaju da je događaj organizovan u duhu kotorskih karnevalskih svečanosti, a održaće se u svečanoj sali D-Event (PC ,,Vukšić“) u Radanovićima. – Dress code ovogodišnjeg tematskog bala je „HIPPIE – GIVE PEACE A CHANCE“, a goste očekuje veče ispunjeno zabavom, muzikom i filantropijom. Program uključuje piće dobrodošlice, večeru, nagradnu lutriju, dok će za odličnu atmosferu biti zadužen ansambl „Toć“. Kotizacija za učešće iznosi 60 eura, dok je za članove Rotarakta 45 eura (u cijenu su uključeni piće dobrodošlice i večera). Uplaćuje se na ulazu – naveli su oni. Donacije se mogu uplatiti na račun: 530-25989-34 kod NLB banke. I. R.

C E t INj E: Donacija Domu zdravlja

,,Lovćenska

vila“ kupila sterilizator

CETINJE - Fondacija ,,Lovćenska vila Cetinje“ donirala je JZU Dom zdravlja sterilizator ,,titanox 60l“, namijenjen službi izabranog doktora za žene, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Vrijednost donacije je 1.300 eura. Ova vrsta opreme doprinijeće efikasnijem i savremenijem radu kadra te službe.

Iz Doma zdravlja Cetinje zahvalili su Fondaciji ,,Lovćenska vila Cetinje“ i direktorici Milici Krivokapić – Saradnja sa uvaženom Milicom Krivokapić traje već godinama, zasnivajući se na usko stručnoj saradnji i njenoj otvorenosti na pružanju svih usluga iz domena obrazovanja i poslova koje obavlja. Samim tim, oslušnula je naše potrebe i uručila nam donaciju sterilizatora ,,titanox 60l“, koji je namijenjen za službu izabranog doktora za žene, a u susret Svjetskom danu seksualne i reproduktivne svijesti koji se obilježava 12. februara – saopšteno je iz Doma zdravlja na Cetinju. J. Đ. – P.

POVEĆAN OBIM POSLA: Osnovni sud u Kotoru

POBJEDA

„Arheološki lokaliteti Danilovgrada“ Boška Ikovića novo izdanje Matice crnogorske

Velika

istorija kojoj treba valorizacija

PODGORICA – Knjiga

„Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ arheologa-konzervatora

Boška Ikovića, novo je izdanje Matice crnogorske.

Predmet Ikovićevog istraživanja u ovoj publikaciji su svi do sada konstatovani, arheološki lokaliteti u naznačenom vremenskom okviru na administrativnoj teritoriji opštine Danilovgrad.

- Ovaj rad je koncipiran kao odraz potrebe za klasifikacijom arheoloških nalazišta, njihovom sistematizacijom i preglednom prezentacijom s ciljem njihovog približavanja naučno-stručnoj i laičkoj javnosti u funkciji adekvatnijeg tretmana i valorizacije - navodi autor u rezimeu.

On je dodao da teritorija opštine Danilovgrad u geološkom, geografskom, klimatskom i hidrografskom smislu predstavlja specifičan, raznovrstan i nadasve povoljan prostor za život, rad i boravak ljudskih zajednica od najstarijih vremena do danas.

– Mnoštvo arheoloških lokaliteta, njihova hronološka raznolikost, pokretni nalazi i samo fragmentarna naučna istraženost opredjeljuju ovaj prostor u rang nezaobilaznih areala državne teritorije Crne Gore, s aspekta arheologije i njoj srodnih naučnih disciplina. U prvom redu, nedovoljno je obrađen kontinuitet čovjekovog bivstvovanja na ovom prostoru u odnosu na epohe i civilizacijske smjene, kao i njegov uzajamni odnos s takvim promjenama u ovom okruženju. Kod ovakvog stepena

istraženosti, s obzirom na geografske, klimatske, hidrološke i kulturološke aspekte, te brojnost lokaliteta i karakter nalaza, ova teritorija je imala veoma respektabilan značaj u naznačenom periodu, a neopravdano se zanemaruje u istraživačkim projektima –naveo je Iković. Sporadični prikazi pojedinih lokacija u literaturi i nekoliko sondažnih arheoloških istraživanja, navodi autor, samo fragmentarno osvjetljavaju grandioznu i živopisnu kulturno-istorijsku sliku ove teritorije. Pored markantnih repera - zaštićenih kulturnih dobara, kakvi su: Spuž s citadelom, Martinićka gradina, Koljat, Sige, Zidanice, te manastiri Ždrebaonik i Ostrog, ovaj kraj obiluje i znatnim brojem manje poznatih, a veoma značajnih lokaliteta i nalaza. Bogato ilustrovana knjiga „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ objavljena je u okviru Biblioteke „Tragovima prošlosti“. Urednik izdanja je Ivan Ivanović, a stručni konsultant istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica R. K.

Biblioteka realizovala akciju „Knjige za prijatelje“

PODGORICA – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ kroz jučerašnju akciju „Knjige za prijatelje“, organizovanu povodom Međunarodnog dana darivanja knjige, donirala je za svega par sati oko hiljadu primjeraka knjiga.

Akciju su podržali izdavači „Nova knjiga“, „Obodsko slovo“, CANU, „Dan“, CID, Zavod za udžbenike i „Ouroboros“. - Zbog nepovoljnih vremenskih prilika, akciju smo organizovali

u holu Biblioteke, koji se popunio već u prvim minutima početka akcije, kada je veliki broj posjetilaca požurio da izabere svoj besplatan primjerak knjge – saopšteno je iz Biblioteke. Kroz ovu inicijativu, kako je naglašeno, Biblioteka je željela da podstakne posjetioce na darivanje knjiga kao lijep gest ljubavi prema književnosti, ali i prema onima koji nisu u mogućnosti da do primjerka omiljene knjige dođu kupovinom. R. K.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priredila okrugli sto o stanju

Depoi puni materijala, a nalazišta zapuštena

Jedini način da zaštitimo arheološke lokalitete u prostoru, a govorimo o onima koji danas nijesu u fokusu u smislu istraživanja, jeste rekognosciranje, odnosno unošenje tih podataka u Studije zaštite, a onda i u planske dokumente. To je jedini način da se oni identifikuju u prostoru. Kada, recimo, imate prostorno-urbanistički plan za opštinu Pljevlja, neće se planirati izgradnja i sadržaji u blizini tih lokaliteta i na njima - kazala je dr Petra Zdravković

PODGORICA – Crna Gora je zemlja sa bogatim arheološkim nasljeđem, koje u najvećoj mjeri nije valorizovano, niti dobro zaštićeno, a briga o našem kulturnom blagu svela se na dobru volju i akciju pojedinaca, iako se već godinama odvajaju znatna sredstva za zaštitu iz državne kase. Ovo je jedan od zaključaka koji se mogao izvući sa okruglog stola „Stanje i razvoj arheologije u Crnoj Gori“, koji je juče održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Otvarajući skup, akademik Aleksanadr Čilikov je kazao da je arheologija nevjerovatno važna nauka za poznavanje i istraživanje istorije Cre Gore, a to se pogotovo odnosi na praistoriju, srednji vijek i dobar dio novog vijeka.

PROBLEMI

Mr Mladen Zagarčanin iz Zavičajnog muzeja u Baru je istakao da ,,ne postoji arheologija u Crnoj Gori“.

- Arheologija u Crnoj Gori će postojati onoga trenutka kada ovo bude prava i istinska državna stvar sa institutom ili fakultetom na čelu. Sve to što

je do sad bilo svodilo se na individualne akcije – rekao je on. Zagarčanin je kazao da danas imamo iste probleme koje smo imali kada je on studirao, u periodu od 1990. do 1995/96. godine.

- Nepostojanje publikacije, prvo na državnom nivou, lenjost u publikovanju i bavljenju naučno-istraživačkim radom, ali nakon svih otkopavanja i naših radova i jedan veoma nekontinuiran i lijen rad na sistematizaciji arheološkog materijala koji je u depou – istakao je Zagarčanin. Naši depoi su, prema njegovim riječima, prepuni materijala. - I da u ovom trenutku prestanemo da iskopavamo i prestanemo da se bavimo terenskim radom, mi bismo imali materijala za 20-30 ili možda više

godina, a da svakih šest mjeseci objavljujemo gotove časopise i zbornike - rekao je on. Mr Miloš Živanović iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore govorio je o novim istraživanjima antičke Dokleje. Osvrnuo se i na probleme arheologije u Crnoj Gori. - Slažem sa Čilikovim da se stanje popravilo zbog toga što sada ima više kolega i nauka napreduje, ali sami sistem nije dobar i to treba javno reći. Jedan od problema je vlasniš-

Politički dekret za izbor kadra u kulturi

Akademik Aleksandar Čilikov je u završnoj riječi kazao da se u Crnoj Gori ,,u svemu donose političke odluke“. - Dobrim dijelom se dovode neznaveni ljudi. I to brzopleto... Predrag Lutovac je pomenuo koliko s promijenilo ministara, direktora i čuda, jer kod nas se ljudi u stručnim ustanovama biraju maltene bez konkursa, jednostavno ukazom iliti dekretom, političkim – istakao je Čilikov.

tvo. Mi smo institucija koja je državna, Vlada nas je napravila da radimo posao arheologije, a onda na državno zemljište tražimo dozvolu od Vlade. To logički nije jasno. Mi dok dođemo do saglasnosti od vlasnika, u ovom primjeru od Vlade, nas prođe volja - kazao je Živanović. On je naglasio da je na Duklji ta stvar lako rješiva jer su ljudi tamo jako voljni da sarađuju, da prodaju svoje zemljište. - Ali ta se prodaja zemljišta uvijek bazirala na to ko će to da otkupi i ko ima pravo preče kupovine. Ko šta radi? Centar tamo želi da istražuje, Muzej hoće da bude uključen, Ministarstvo takođe želi da oformi menadžment plan, Turistička organizacija hoće da naplaćuje ulaznice. Svi nešto hoće od Duklje, a zapravo se niko ne pita šta Duklja hoće od nasistakao je Živanović. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Petra

Ministarstvo kulture i medija raspisalo javni poziv za prijedloge projekata o zaštiti baštine

Traže najbolje ideje za 2025. godinu

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija raspisalo je javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata i programa koji mogu biti uvršteni u Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. godinu.

- Ministarstvo kulture i medija poziva zainteresovana lica da dostave svoje prijedloge, čija realizacija može doprinijeti unapređenju stanja kulturnih dobara, kao i promociji, prezentaciji i valorizaciji

istih – navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva su naveli da podnosioci inicijativa za zaštitu moraju da opišu kako njihov prijedlog doprinosi očuvanju kulturne baštine, a da podijele i ideje o inovativnim pristupima. Takođe, traži se i da bude obraloženo kako će prijedlozi uticati na kulturno dobro i lokalnu zajednicu kojoj pripada. Prijedloge je potrebno poslati na mejl-adresu kulturna.bastina@mku.gov.me najkasnije do 3. marta, uz oznaku „Prijedlo-

zi projekata i programa za Program zaštite za 2025. godinu“. Nakon razmatranja opravdani i inovativni prijedlozi mogu biti uvršteni u Program zaštite za 2025. godinu. Prioritet će imati prijedlozi koji tretiraju unapređenje stanja nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, koja su u stanju potrebe za konzervatorskim tretmanom, zatim istraživanja (arheološka i konzervatorska), te promocije i prezentacije kulturne baštine (materijalne i nematerijalne). Kriterijumi za odabir prijedloga su relevantnost, što podrazumijeva odgovor na dilemu na koji način projekat doprinosi unapređenju stanja i očuvanju kulturne baštine, te da li je projekat u skladu sa ciljevima i prioritetima Ministarstva. Razmatraće se i inovativnost (u kojoj mjeri projekat donosi inovativne pristupe ili primjene novih tehnologija) i održivost (kakav će dugoročni uticaj imati projekat na kulturnu baštinu).

Sa okruglog stola u CANU

arheologije u Crnoj Gori

materijala, zapuštena

Zdravković govorila je o tome šta se radi sa onim arheološkim lokalitetima koji se ne istražuju, a kojih je mnogo. - Svjesni smo da je na Centar za konzervaciju i arheologiju pao jedan veliki teret i posao, a to je formiranje arheološke karte Crne Gore. U pitanju je proces koji nikada do kraja nije završen. Svima nama to može potencijalno da predstavlja problem. Jedini način da zaštitimo arheološke lokalitete u prostoru, a govorimo o onima koji danas nijesu u fokusu u smislu istraživanja, jeste rekognosciranje, odnosno unošenje tih podataka u Studije zaštite, a onda i u planske dokumente. To je jedini način da se oni identifikuju u prostoru. Kada recimo imate prostorno-urbanistički plan za opštinu Pljevlja, neće se planirati izgradnja i sadržaji u blizini tih lokaliteta i na njima - kazala je Zdravković.

Mr Vilma Kovačević osvrnula se na žaštitu i valorizaciju arheoloških lokaliteta Sv. Franjo u Kotoru i Carine u Risnu. - Danas su Carine neprepoznatljive, asfaltiran je put do škole, sad se radi igralište – naglasila je Kovačević. Pomoćnik direktora u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju Predrag Malbaša istakao je da se u ,,proteklih 15 godina na čelu Ministarstva kulture promijenilo 11 ministara, ili zamjenika, ili vršilaca dužnosti“.

- Da su sve to najbolji ljudi, oni ne mogu da postignu rezultat u godinu i po dana. Prvo dođu glumci, pa dođu nevladine organizacije, pa mediji – dok dođe na red arheolog – promijeni se ministar – rekao je Malbaša i konstatovao da je slična situacija i u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.

U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, moramo da razmišljamo da se na nivou države napravi jedna katedra koja bi tokom četiri ili pet godina formirala kadrove.

- Po pet studenata u generaciji i mi bismo za četiri godine imali 20 arheologa koje bi školovali profesori sa ovih univerziteta, ali prema nekom našem prilagođenom programu – kazao je Malbaša.

LEKSIKON

Predsjednik Odbora za arheologiju CANU dr Dejan Gazivoda kazao je da je Leksikon arehologije Crne Gore u završnoj fazi.

- Koncipiran je po oblastima, a trebalo bi da ima oko 520 članaka. Takođe, imaćemo bogat ilustrativni materijal - preko 450 ilustracija. Leksikon će da ima i kartu arheoloških nalazišta koja su u njemu obrađena i biće odrađena u više segmenata zbog bolje čitljivosti. U Leksikonu imamo 51 autora iz Crne Gore, regiona i SAD - kazao je Gazivoda. Na okruglom stolu su još govorili Nikola Borovinić, Dušan Borić, Goran Pajović, Radmila Ćapin, Predrag Lutovac i Dušan Medin. Okrugli sto je, nažalost, obilježilo potpuno odsustvo polemike među učesnicima, izostalo je postavljanje pitanja publike, pa se skup sveo na petnaestominutna izlaganja učesnika na zadatu temu. A. Đ. – An. R.

- Vaše učešće može imati važnu ulogu u procesu kreiranja ovogodišnjeg Programa zaštite očuvanja, kako bi zajedno doprinijeli boljoj budućnosti

kulturne baštine naše zajednice. Pozivamo vas da budete dio ovog puta i da zajedno doprinosimo očuvanju naše baštine – navodi ministarstvo. R. K.

Reditelj Ivan Salatić o filmu „Otapanje vladara“, koji je premijerno prikazan u Roterdamu

Priča o odnosu između

sluge

i gospodara pjesnika

PODGORICA - Crnogorski reditelj Ivan Salatić predstavio se nedavno na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu sa svojim drugim dugometražnim igranim filmom „Otapanje vladara“, koji je premijerno prikazan u okviru takmičarskog programa „Tiger“.

U intervjuu za portal Cineuropa, Salatić je govorio novoj tematizaciji Njegoševog lika i djela, radnji i ambijentu u kojem je smješten film, periodu 19. vijeka. Na pitanje šta ga fascinira u odnosu između odanog sluge i njegovog gospodara, Salatić je odgvorio kako u Crnoj Gori imamo jednu istorijsku ličnost koja je bila veoma važna ne samo za Crnu Goru, već i za čitav jugoslovenski region.

– Petar II Petrović Njegoš živio je u 19. vijeku, bio je pjesnik, vladar i mitropolit. Smatrao se, i još uvijek se smatra, jednim od najboljih književnika u Jugoslaviji, posebno u Srbiji i Crnoj Gori. Oduvijek me fasciniralo kako su ga sve vrste struktura – političkih, kulturnih – prisvajale, svaka iz različitih razloga. Bio je čovjek koji je stajao uz svoju zemlju, uz svoj narod. Takođe je bio pisac i donosio je znanje ljudima. Uvijek mi je bilo pomalo neprijatno zbog načina na koji je predstavljen u mojoj zemlji, naročito dok sam bio mlad. Zato sam želio da pronađem novi pristup njegovoj ličnosti – rekao je Salatić. Saznao je, kako je objasnio, za knjigu „Pisma iz Italije“ Ljubomira Nenadovića, koju je

napisao mladi bogataš iz Srbije, koji je putovao po Evropi. - U Napulju je upoznao Petrovića Njegoša. Kada su se sreli, Njegoš je već bio teško bolestan, a mladić u svom dnevniku posvećuje mnogo pažnje tom susretu. Opisuje kako je pjesnika okruživalo nekoliko ljudi koji su mu služili. U svojim zapisima ih posmatra s visine, jer nijesu bili obrazovani – bili su sluge i mnogo su pati-

li u stranoj zemlji. Ipak, bili su mu odani i činili sve da ga zaštite. Odatle sam počeo da zamišljam odnos između gospodara i sluge. Taj servilni odnos prema gospodaru ili vladaru duboko je ukorijenjen u istoriji mog naroda, ali i cijele istočne Evrope. Želio sam da razvijem perspektivu nekoga ko nije obrazovan, ali ko voli svog gospodara i spreman je učiniti sve da ga spasi. Htio sam da istražim takvu vrstu priče o ljubavi – kazao je Salatić. Njegoš je, prema riječima Salatića, dolazio iz intelektualne elite svoje zemlje, ali u Italiji ga nijesu doživljavali kao sebi ravnog. - Dolazio je iz siromašne zemlje razorene ratovima. Bio je svjestan toga i osjećao određeni stid zbog porijekla. Znao je da ga posmatraju kao „plemenitog divljaka“. Jako me zanimao taj spoj različitih per-

Na Cetinju otvorena izložba „Feniks“ autora Gorana Ćetkovića Čovjek kao nepresušan

CETINJE – Izložba djela Gorana Ćetkovića, pod nazivom „Feniks“, otvorena je u galeriji Centra za kulturu Prijestonice. Postavka se sastoji od 18 duboko emotivnih radova inspirisanih temama transformacije i regeneracije.

Ćetković je pojasnio odakle dolazi inspiracija koja stoji iza njegovog novog ciklusa i zašto je Cetinje bilo prirodan izbor za izložbu.

- Svakako, što se tiče same inspiracije i procesa rada, tematika kojom se bavim jeste svakako čovjek i to je nepresušan izvor mojih inspiracija. Još od akademskih dana, pa do danas stvaram u ciklusima, i ta tema je dominantna u svakom ciklusu. Međutim, vidimo da je u ovom zadnjem ciklusu došlo do određenih transforma-

cija, jer je forma ljudske glave na neki način pojednostavljena, razjedinjena, a iz tih komada sam došao do forme Feniksa, otuda naziv ciklusa – kazao je Ćetković.

Dodao je da je uvijek želio da

se predstavi likovnoj publici na Cetinju.

- Ovdje sam završio Fakultet likovnih umjetnosti, volim ovaj grad – poručio je Ćetković. Otvarajući izložbu, istoričarka

spektiva – kako on sam vidi sebe, kako ga vide ljudi u stranoj zemlji i, na kraju, kako ga doživljava njegova pratnja –rekao je Salatić. Autentične djelove knjige „Pisma iz Italije“, kako je rekao, nije koristio kao inspiraciju za dijaloge u filmu. - Ne, dijalozi su potpuno izmišljeni. Scenario ne odražava stvarne istorijske događaje, ali se temelji na mnogim činjenicama koje sam istraživao o životu ovog državnika. Izmislio sam jezik koji zvuči arhaično, ali je istovremeno blizak i razumljiv modernoj publici. Što se tiče poezije koju gospodar piše, nijesam koristio Njegoševe riječi, već me inspirisala poezija hrvatskog pjesnika Ivana Mažuranića, koji je, po mom mišljenju, još bolji, a koji je takođe bio fasciniran epskim pričama o Crnoj Gori –kazao je Salatić. An. R.

umjetnosti Ljiljana Zeković istakla je duboku emocionalnu i filozofsku dimenziju Ćetkovićevog stvaralaštva. – Već na Goranovim ranim radovima evidentne su projekcije kosmičkog haosa postanja, krik Sioranovog beznađa, Munkovi egzistencijalni strahovi, Van Gogovi psihološki nemiri, Kjerkegorovo očajanje i Jungovi arhetipovi zastrašujućih moći. Međutim, ovaj univerzalni karakter njegovog djela neodvojiv je od umjetnikovog odnosa prema genius loci rodnog podneblja, koje likovno predstavlja i pejzažima (ciklus „Horizonti“) u kojima unosi dramatiku i dinamiku svog antropomorfnog slikarstva. On je otvorio Pandorinu kutiju iz koje je pohrlio jedan izgubljeni svijet, koji je sobom donio bol, razorne moći duševnih sila, strah i mučno stanje propadanja i odumiranja – rekla je Zeković. „Feniks“ je 46. samostalna izložba Gorana Ćetkovića, a biće otvorena za posjetioce do 14. marta. J. Đ. P.

Kadar iz filma „Otapanje vladara“

Ivan Salatić

Cineuropa

Goran Ćetković

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Rašovići sami uzeli su carev barjak i posjekli pedeset glava

I zače se veliki boj žestoki. (Misli se na bitku na Fundini 2. avgusta 1876, prim. prir.) Vojska turska jako se začudi što ovo bi te i’ se udari s pleći a nijesu nikoga viđeli a viđeše veliku pucnjavinu z grada Meduna. A ja odmah s onijem batalionom i su ono garde ceklinske i s onom četom pravo ispod Zvizde i udari na jednu posadu tursku na početak Fundine. Vojska turska koja bješe pošla na one tri bataliona vrnu se natrag a skočiše oni tri bataliona odmah na njih i ovo vojske što je kod mene učini se na put vojski turskoj kudijen mora bježat put Podgorice. A što ću ti kaživat: onoliko vojske turske bježi, fala Bogu, kai česova planina. A na onu posadu što bješe u Donju Vrbicu udariše sami Sjeničani te sva turska vojska sastavi se na jedno i pritisla svu Fundinu. Uskakau momci i junaci te kolju nesretne nizame... A doše (dođoše) oni tri bataliona te ćerahu onu tursku vojsku koja bješe na njih napala. I tako pomješa se sva turska vojska a tako i naša u Fundinu. Vojska je turska u daleko bježala iza Helma do kuća dinoškija i dovrh Kakaricke gore. Bješe jedna dosta velika posada navrh Gradine. I doše (dođoše) njekoliko vojnika Kuča iz Zatrijepča te udari na onu posadu na Gradinu te oni bez nikakve komande pobjegoše i sasvijem pred malo vojnika našia koi na njih napadoše. I tako, kao što gore rekoh sva se turska vojska sastavi a tako i naša, te je sječa i pogibija turska trajala do samog mraka.

Ja sam sve hodio, što sam bolje moga, naprijed a najviše da se ne polomi koi naš kraj te odmah zovi trubača i naredi mu „levokrug“ i „zbor“. Doše (dođoše) oko mene oko osamdeset vojnika i tu njekoliko ranjenika našia a uzeli bjesmo njekoliko konja što bjehu ćera-

Vojska turska koja bješe pošla na one tri bataliona vrnu se natrag a skočiše oni tri bataliona odmah na njih i ovo vojske što je kod mene učini se na put vojski turskoj kudijen mora bježat put Podgorice. A što ću ti kaživat: onoliko vojske turske bježi, fala Bogu, kai česova planina

Donosimo izvode iz

memoara vojvode

Ilije Plamenca koji zahvataju period od njegovog dolaska na Cetinje 1839. do oslobođenja Nikšića 1877. godine. „Memoare“ su objavili CID i Udruženje Crmničana „Crmnica“ 2004. godine

li tain za grad Medun. Te ja naredi da se ovi konji uzmu i da na njih stave ranjenike pak pošto ranjenike predadu na opredijeljeno mjesto onda konje neka uzmu onizi te su i’ uzeli. I tako konje dadoše svi i stavismo na njih ranjenike i opratili i’. Ja pitam: ima li đe vode e se zaisto hoće da se umre. Vas ljetnji dan bez leba i bez vode! Ali leb da je prost pri vodi! Jedne proklete kaplje vode ot zore do ure noći! Kazaše mi da ima vode gore u Premiće, dosta i lijepa voda. Ja pitam je li koliko daleko do vode. Kazaše mi da ima jedan sahat puta i tako kreni sa mnom oko pedeset vojnika. I već je mrklo. Os tavismo na ono mjesto oklen krenusmo mnogo brašna i hleba sufoga i mnogo lama ot cinge u koje bješe naređivano za vojsku u grad Medun. I drugia stvari dosta. Ali nitko ne tiče ništa niti može, no svakome bješe došla prava pogibija ot žeđe. Te već u njeka doba noći dođi do one vode u Premiće te tu počini i napi’ se vode. Ti ćeš sad pitat: đe je vojska ot one tri bataliona koi dočekaše u šančeve vojsku tursku. Onđen njih mnogo pogibe to jest Ceklinjana, Ljubotinjana i Bratonožića, a tako bi mnogo ranjenika te tako vojska ponese mrtve i ranjene. A tako isto i ovizi te su kod mene bili manje su poginuli ali i oni svi se razmakli i ponijeli mrtve i ranjene.

Tako ja prenoći na ove vode su ove pedeset vojnika. I već hoćasmo koje jade večerat ali nemamo ništa no bješe klasova ot kukuruza dosta te vojnici pe-

cijahu klasova i luka u glavice bješe dosta i leba frdžole turske bješe dosta, ali bjehu krvave ot krvi ljudske. I tako sam ja večera klasova pečenih i leba. Tako mi Boga, bješe krvav a drugoga ne bješe nijedan zalogaj. Kod mene bjehu dva tri perjanika Knjaževi te su mi oni pekli klasova te sam kami večera. I tako popadasmo i pospasmo kao mrtvi i to bez nikakve straže niti se već nitko ne može noga držat!

Ja sam vazda u vojsku mnogo ranio i tako to jutro diga sam se pred zorom i digni jednog perjanika te ja š njim pregledava one vojnike kako spavaju preko krša isto kai na stramace. I naredi onome perjaniku polako da ide da ne bi kojega vojnika razbudio. Iako bješe ljeto

milo ni bješe sjeđet pri ognju. I tako je trajalo dok je svanulo i već obdanilo, te su se već sami probudili i umiše se i počeše da peku klasova i da iju. Pošto sunce ogrija, naredih pismo te poslah Gospodinu Božu i kaži mu za jučerašnju veliku pogibiju tursku. I tako jedno momče ponesi pismo u Pipere, u selo Rogame. I tako Gospodin Božo naredi da pukne njekoliko metaka topovskia

kao da učine veselje za pobjedu koju je naša vojska učinila. I ja sa onijema kreni opet da idemo onamo oklen smo sinoć bili krenuli na ove vode. I kaži vojnicima da se raširimo po Fundini da sve pregledamo jer mislim da će bit našia ranjenika ostalo juče po ovoj gori. I tako se mi razredi da sve preberemo i idemo naniže put Kakaricke gore, ali nigđe nema nikoga ot naše vojske da se itko može viđet. A tako ali mnogo grđe ot turske vojske nikoga živoga da se može očima viđet, no sve što nije poginulo uteklo oko Podgorice. Bješe nješto malo vojske turske sinoć zamrklo navr Kakaricke gore ali ne osvanu ni jedan no i oni pobjegoše put Podgorice. Ufatili mi u šir, kao što gore rekoh ne bismo li našli ranjenika i tako zapucaše puške mene po desnoj strani ali blizu. Te mi potrči. Ali bili ostali u goru jedan mulazim turski sa trinajest vojnika te i’ naši vojnici sve pobiše. Te ja pokara’ naše vojnike što i’ pobiše. I mnogo mi žao bi te se naši vojnici stadoše kleti da i’ mi ne ćasmo bit no oni najpriđe gađaše i ubiše našega vojnika. I ja odmah viđeh je li istina. I tako nađoh našega vojnika mrtva to jest jednog Bratonoži-

Pošto sunce ogrija, naredih pismo te poslah Gospodinu Božu i kaži mu za jučerašnju veliku pogibiju tursku. I tako jedno momče ponesi pismo u Pipere, u selo Rogame. I tako Gospodin Božo naredi da pukne njekoliko metaka topovskia kao da učine veselje za pobjedu koju je naša vojska učinila

ća. Te mi tako naprijed kai što smo bili naredili i pođi do blizu našia vojnika dokle su bili juče dopirali. Viđesmo ono mjesto đe bjesmo sinoć ostavili mnogo finog treštinskog brašna, ulja, meda i mnogo punania lama u cingu zatvorenia i mnogo vreća hleba beškota, galeta lijepia i drugia stvari svačesovia mnoštvo. Ranjenika ne nađosmo ni jednoga ali ni od onoga što bjesmo sinoć ostavili, ovo te sam kaza, ma ništa koliko bi jedna litra bila. (...) Mnogo sam se čudio: njeka sve što poniješe no kako skupiše bijelo brašno koje bješe prosuto po kamenja i škala bez nikakvi vreća no kiradžie koi su ćerali tain u grad Medun vojski pak bježali pred našim vojnicima pak prospi tovar brašna i drugo što je bilo teke da skapula konja š njim da bježi da mu ga naša vojska ne uzme te stoga nijesu žalili tovare bačat i brašno prosipat. Evo kako gore rekoh, i ja i vojnici koi su bili sa mnom gazili smo proz brašno do sred noge i sve skupili i ponijeli. Mi se onda povrati natrag pošto ne nađosmo ranjenika te mi izdi gore na Gradinu te se zove i otolen je lijepo gledat sve Ćemovsko polje i Podgoricu. I tu smo sjeli i grijemo se u sunce, iako je ljeto milo ni se grijati se a oko nas po svoj Fundini veliki lješevi turski mrtvi leže. Gledamo izpod nas izišlo njekoliko Turaka Dinošana seljaka te nješto kupe i svukuju. Vidimo i’ i onako lijepo nije daleko. Pogledaj dulbinom ali svukuju njeke lješeve turske već najkradni te su i’ naši vojnici sjekli. Te ja reci jednome Kuču poznaje li koga neka ga zove da i’ pitam što čine. Ovi Kuč izkraj mene zove njekoga poznatoga i odmah ozove mu se i pita ga što čine tu. Oni mu Dinošanin odgovori: mi smo, kaže, izišli da i mi što s ovija mrtvija nizama što oplačkamo. I pita opet ovi Dinošanin jesu li juče što učinjeli Rašovići i kako su se ponijeli. Ovi Kuč kaza onome Dinošaninu: Rašovići sami posjekli su pedeset glava i uzeo je carev barjak, kaza ga po imenu i to je istina bila, ja sam ga dobro poznava ali sad ne znam kako ga zvahu. Ovome Turčinu iz Dinoše bjehu Rašovići nješto svoi po krvi, tako mi kazaše njeki Kuči, te bješe mnogo milo onome Dinošaninu čut za njihovo junaštvo. (...) (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Vojvoda Ilija Plamenac Bitka na Fundini, crtež

Stari grob na ulazu u Rašoviće u Fundini

Gradonačelnik Saša Mujović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković razgovarali su juče o mogućnostima da se kroz zajedničko djelovanje u punu funkciju stave resursi i potencijali Podgorice.

Gradonačelnik Mujović istakao je da funkcionalnost dijela objekata koji pripadaju kompaniji ,,Plodovi Crne Gore“, kao i Distributivnog centra nije na zadovoljavajućem nivou. - U Podgorici se nalazi veliki Distributivni centar, kao i dio objekata AD „Plodovi“, ali njihova upotreba nije na nivou na kojem bismo željeli da bude. Zbog toga smo danas razgovarali o modalitetima prevazilaženja ove situacije, uključujući i mogućnost raspodjele imovine, kako bi Glavni grad preuzeo upravljanje nad njom i integrisao je u rad našeg preduzeća Tržnice i pijace. Time bismo osigurali efikasnije funkcionisanje ovih objekata u interesu građana i lokalne privrede – kazao je Mujović. Ministar Joković je iskazao spremnost da pruži podršku u rješavanju ovog pitanja, naglašavajući da će preduzeti konkretne korake u cilju ispitivanju zakonitosti sticanja imovine kao osnove za da -

Sve resurse i potencijale

Podgorice staviti u funkciju

lje aktivnosti. Na sastanku je iskazana opredijeljenost da ne bude dozvoljeno propadanje imovine ove kompanije, odnosno, njeno neprofita-

Smart sistem naplate na još jednom parkingu

na parkingu kod SC ,,Morača“

Brže i jednostavnije

parkiranje kod

SC ,,Morača“

Smart sistem naplate, koji omogućava brži i jednostavniji ulazak i izlazak sa parkirališta, postavljen je i na veliki parking kod SC ,,Morača“.

Cijena po započetom satu iznosi 0,5 eura. Plaćanje se obavlja prije preuzimanja vozila, na POS terminalu u samonaplatnom objektu ili putem kartice na POS terminalu na samom izlazu sa parkinga. Ugradnjom novog sistema osposobljena su oba ulaza i izlaza sa parkinga (sa Junion bridža i iz Ulice Ivana Milutinovića), što olakšava pristup i smanjuje vrijeme čekanja. H. P.

bilno poslovanje, a Glavni grad i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastaviće saradnju na ovom projektu, uz jasan cilj da se una-

prijedi infrastruktura i stvore uslovi za efikasnije poslovanje i bolje snabdijevanje tržišta kvalitetnim domaćim proizvodima.

glavni grad

Akcionarsko društvo ,,Plodovi Crne Gore“ osnovano je 2004. godine s ciljem otkupa, distribucije, prerade i konzervisanja voća i povrća. Većinski vlasnik je Glavni grad sa 53 odsto udjela, Vlada Crne Gore posjeduje 25 procenata kapitala, a u vlasničkoj strukturi učestvuju i Udruženje poljoprivrednih proizvođača voća i povrća ,,Ratar“ i Udruženje poljoprivrednih proizvođača ,,Malesija“ sa po 10,65 procenata

– Smatram da imamo kapacitete da napravimo moderan i funkcionalan Distribu-

tivni centar, koji će značajno poboljšati snabdijevanje i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Na današnjem sastanku tražili smo najbolje modalitete za realizaciju tog cilja. Dogovorili smo sprovođenje procjene imovine i definisanje narednih koraka kako bismo što prije došli do konačnog rješenja, koje će zadovoljiti interese kako Vlade Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede, tako i, prije svega, građana Podgorice – poručio je Mujović nakon sastanka. Akcionarsko društvo ,,Plodovi Crne Gore“ osnovano je 2004. godine s ciljem otkupa, distribucije, prerade i konzervisanja voća i povrća. Većinski vlasnik je Glavni grad sa 53 odsto udjela, Vlada Crne Gore posjeduje 25 procenata kapitala, a u vlasničkoj strukturi učestvuju i Udruženje poljoprivrednih proizvođača voća i povrća ,,Ratar“ i Udruženje poljoprivrednih proizvođača ,,Malesija“ sa po 10,65 procenata. H. P.

Prva nagrada na Vinskom viteškom turniru pripala vinu „Legat selection“

Na prvom Vinskom viteškom turniru održanom juče u Podgorici, nagrada za najbolje vino sorte vranac otišla je u ruke vinarije „Brajović“ iz Jelenka kraj Danilovgrada.

Međunarodni žiri koji su činili Vesna Maraš iz Crne Gore, Anton Peždric i Janez Šekoranja iz Slovenije, Ivo Kozarčanin (Hrvatska) i Aleksandar Ivkov (Srbija), za najbolji crnogorski vranac odabrao je „Legat selection“ vinarije vlasnika Mladena Brajovića

Na takmičenju u kojem je učestvovalo 26 vinarija, drugo mjesto osvojila je vinarija „Rakčević“, a treće vinarija „Radević Estate“. Članica žirija Vesna Maraš podsjetila je da je vino uvijek bilo dio crnogorske kulture, tradicije, običaja, ali i vjere. Ona je kazala da Crna Gora ima tu privilegiju da je vranac baš ovdje nastao i da čini našu državu velikom vinskom destinacijom.

- Ono što čini Crnu Goru velikom vinskom destinacijom jeste i njena istorija, ali prije svega njene autohtone sorte. Vino je i značajni izvozni proizvod crnogorske ekonomije. To je jedini

Najbolji je vranac vinarije ,,Brajović“

poljoprivredni proizvod u kome Crna Gora bilježi suficit u robnoj razmeni sa ino-

stranstvom. Prema podacima iz 2021. godine, u Crnoj Gori imamo negdje oko tri hiljade hektara vinograda i vjerujem da ćemo uz pomoć svih relevantnih činilaca doprinijeti da bude mnogo više, jer prostora ima - poručila je Maraš, uz podsjećanje da u Crnoj Gori ima više od 300 registrovanih proizvođača vina i 88 registrova -

nih vinarija. Manifestaciju posvećenu autohtonoj sorti vranca, koja se iz Crmnice proširila na čitavu Crnu Goru, a zatim i na region, organizovao je Evropski red vinskih vitezova – konzulat Crna Gora (OEVE – Legatura Crna Gora), povodom Svetog Trifuna, Dana vinara i vinogradara. H. P.

Sa sastanka u Glavnom gradu

Sa uručivanja nagrada na Vinskom viteškom turniru

Glavno ulazno-izlazno mjesto

donio očekivani epilog

Budućnost Bemaks potvrdila dominaciju

BIJELO POLJE – Vladarke ostaju na tronu – košarkašice Budućnost Bemaksa su osvojile 14. uzastopni, a ukupno 16. trofej Kupa Crne Gore.

„Plave“ već godinama igraju protiv svoje filijale za trofej, a ovog puta umjesto gotovo jedinog pravog rivala, ekipe Podgorice, igrale su protiv svoje druge filijale, ekipe Trebjese, a ubjedljiva pobjeda 95:40 potpuno je očekivana s obzirom na to da je nikšićki tim sastavljen uglavnom od kadetkinja i juniorki, čije vrijeme tek dolazi. Sa druge strane, finalni turnir Kupa za Budućnost je bio samo uvertira za završnicu WABA lige, gdje će „plave“ ponovo biti učesnice fajnal-fora. Sam početak donio je dosta grešaka i promašaja (Trebjesa je u prvoj dionici imala šut iz igre 2-12), pa je neočekivano bilo malo poena u ranoj fazi.

Stojanović: Uvertira za finiš WABA lige

Petar Stojanović osvojio je prvi trofej kao trener u seniorskoj konkurenciji.

– Očekivana pobjeda, jer je jasno da je razlika u kvalitetu velika. Budućnost godinama dominira na domaćoj sceni, predstavlja brend u WABA ligi i jasno je da smo u obavezi da osvajamo trofeje. Tokom dva dana nastojali smo da se kroz dvije utakmice vratimo u ritam, jer smo desetak dana bili bez zajedničkog treninga zbog reprezentativne pauze. Bez obzira na razliku, čestitke i Trebjesi, koja je prvi put izborila finale, a pokazalo se da osim u našoj filijali Podgorici imamo talentovane djevojčice i u Nikšiću, pred kojima je veliki rad, ali svakako da neke od njih nagovještavaju potencijal. Pred nama su dva najteža gostovanja, igramo protiv Celja i ekipe Beroe, tako da se sada spremamo za te duele, a u mislima je već i fajnal-for – kazao je Stojanović.

Krstajić ponosna na djevojčice

Nekadašnja članica šampionske generacije Budućnosti Lidija Krstajić sada je na klupi Trebjese, koja je igrala prvo finale Kupa. – Čestitke Budućnosti, koja je bez poraza u regionalnoj ligi, a u Crnoj Gori daleko je najbolja. Na kraju velika razlika, ali sam svakako ponosna na djevojčice koje su igrale hrabro prvo finale Kupa i svakako da je za njih lijepo iskustvo da igraju ovakve mečeve – kazala je Krstajić.

Mila Mijušković 4 Kasalica 2

Milena Mijušković 2 Rondović 19

Sarić 2 T.Jovović –Mandić –Janković 1 Bijelović 3 A.Jovović 5 Dubljević –Doknić 2

Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 300.

Sudije: Gušmirović, Radinović, Raičević

40 95

(5:18, 4:25, 11:20, 20:32)

(13-3)

(48-17) 7% (15-1) za 1 za 2 za 3

(20-13)

(33-17) 52% (31-16) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi 33 (12+21) 2 5 10

FIBA objavila novu rang-listu

„Vučice“ su otvorile meč sa 8:2, Trebjesa prve poene postigla nakon tri minuta igre, a onda je uslijedio period u kojem je bilo dosta grešaka, da bi u sedmom minutu Marija Baošić

pogodila za prvo dvocifreno vođstvo – 14:4, dok je na kraju prve dionice bilo 18:5. Druga četvrtina odmah je pokazala veliku razliku u kvalitetu između šampiona i njegove filijale. Budućnost je „dodala gas“ i pokazala koliko joj malo treba da otkloni sve dileme. Za osam minuta druge četvrtine „plave“ su napravile 16:0 i

Polu nala Kupa Crne Gore za odbojkaše

PODGORICA – Odbojkaši Budve opravdali su ulogu apsolutnog favorita protiv Galeba, u prvom meču polufinala Kupa Crne Gore. Tim MiljanaBoškovića je slavio kod kuće 3:0 (25:10, 25:16, 25:17) i napravio prvi korak ka finalu gdje bi branio trofej osvojen u

prethodnih pet godina. Ponovo su odmarali najiskusniji, Balša Radunović, Miloš Ćulafić i Luka Babić, a Budvane su predvodili Vuk Stanojević sa 13 poena, te Vasilije Milenković i Filip Milosavljević sa po 10 poena. U poraženom timu se istakao Vasilije Božović sa pet poena.

stigle do „plus 29“ (34:5), čime su jasno pokazale da su mečevi na domaćoj sceni samo lakši trening. Veliki post, od čak deset minuta bez koša (od 8. do 18. minuta), Trebjesa je prekinula poenima Rondović za 7:34. Ipak, na poluvremenu je bilo ogromnih „plus 34“ (43:9) nakon što je Janja Dragišić vezala četiri poena.

Ono što je bilo jasno prije početka utakmice bilo je već tada potvrđeno – Budućnost bez problema nastavlja dominaciju, Trebjesa u istorijskom prvom finalu nije ni planirala da napravi nešto više. U nastavku je sve bilo stvar rutine, a ozbiljne minute kod šampionki dobile su i pionirke (JanaBeljkaš i Lola Racković, koje su 2010. godište). Razlika je rasla, pa je u 29. minutu, nakon koša Dragišić, bilo i „plus 43“ (63:20). Upravo je Dragišić vezala 13 poena, pa je

Prvi meč drugog polufinala između Jedinstva i Budućnost voleja igra se u neđelju od 17 časova u Bijelom Polju. Polufinala Kupa Crne Gore igraju se na dva meča, a u slučaju istog broja bodova pobjednika dvomeča odlučiće ,,zlatni set“. Revanš mečevi na programu su 26. februara. S. J.

PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore zauzima 19. mjesto na najnovijoj rang-listi Svjetske košarkaške federacije, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije. To je za tri mjesta bolji plasman u odnosu na prethodnu rang-listu, jer su prije tačno jedne godine bile na 22. mjestu sa 309,9 bodova, dok su sada na učinku od 330,6 bodova.

Mi. Bigović 11 Savković 8 Dragišić 20 Radonjić 7 Brigs 4 Ma. Bigović 4 Ilić 14 Beljkaš –Baošić 7 Radević 19 Bulajić 1 Racković -

u 34. minutu bilo 74:24, da bi na kraju bilo čak „plus 55“ (95:40). Na kraju, priznanje za MVP igračicu dobila je Janja Dragišić iz ekipe Budućnost Bemaksa, kojoj je nagradu uručio Marko Maslovarić, direktor JU Centar za sport i rekreaciju. Članovi UO KSCG Željka Ratković i Hasan Ramović uručili su srebrne medalje Trebjesi i podijelili i zlatne medalje podgoričkom klubu. Pobjednički pehar kapitenki Zorani Radonjić uručila je Željka Ratković. R. PEROVIĆ Finalni turnir Kupa Crne Gore za

Istovremeno je popravljen plasman i u evropskim okvirima, pa su naše dame sada 10. u Evropi. Izabranice Jelene Škerović igrale su polufinale pretkvalifikacionog turnira za Mundobasket u Meksiku, u novembru su u kvalifikacijama za Eurobasket upisale poraz od Luksemburga i pobjedu nad selekcijom Bosne i Hercegovine, da bi nedavno nakon poraza od Švajcarske trijumfom protiv Luksemburga ovjerile osmo uzastopno učešće na šampionatu Evrope. Među prvih 10 selekcija svijeta gotovo da nije bilo promjena – Sjedinjene Američke Države drže prvo mjesto, slijede Australija, Francuska, Kina, Španija, Belgija, Kanada, te selekcije koje su popravile plasman za jednu poziciju – Srbija, Japan i Brazil. Osim Crne Gore, u Top 20 selekcija svijeta uspjele su da uđu prvi put još dvije evropske reprezentacije – Češka (18) i Velika Britanija (20). R. P.

Podgoričanke proslavljaju osvajanje Kup trofeja

BIJELO POLJE – U reprizi prošlogodišnjeg finala Kupa Crne Gore, u meču bez odbrana, košarkaši Budućnost Volija su, u novom uzbudljivom gradskom derbiju, savladali SC Derbi 105:104 i vratili trofej u svoje vitrine, koji im je prije 12 mjeseci „oteo“ upravo mlađi podgorički tim.

Nakon najefikasnijeg finala Kupa u nezavisnoj državi (oboren je rekord iz 2021. godine kada su „plavi“ bili bolji od Mornara 102:93), Budućnost je stigla do 17. trofeja u 19. izdanju ovog takmičenja, iako je igrala bez pola tima, zbog ograničenja broja stranaca (na četiri) i sa samo četvoricom domaćih seniorskih igrača. Međutim, i SC Derbi je bio oslabljen u finalu neigranjem Igora Drobnjaka, koji se povrijedio u polufinalu. Za razliku od prethodna dva meča, Budućnost je u finalu imala Mekinlija Rajta, koji je nastupio i pored povrede arkade, i na kraju je bio najbolji pojedinac meča, a priznanje mu je uručio Boško Radović, selektor muške reprezentacije Crne Gore.

BORBA OD POČETKA

Počev od startnih 4:0, SC Derbi je konstantno vodio u prvoj četvrtini, a u četiri navrata je rezultat bio izjednačen, prvo u 5. minutu, a posljednji put na 26 sekundi prije kraja kvartala (24:24), koji je okončan košem iz tip-ina Zorana Nikolića za posjed prednosti „studenata“ nakon prvih 10 minuta (26:24). Budućnost je prve poene u četvrtini postigla nakon dva minuta i 41 sekundu igre (Jogi Ferel), a morala je konstantno da juri minus, koji je išao najviše do šest poena (15:9), kada je Erik Nil pogodio koš i dodatno bacanje za SC Derbi. Oba tima su u prvoj dionici ubacila po tri trojke, ali SC Derbi iz tri pokušaja manje (6-9), Budućnost je bila preciznija za dva poena (66 – 55 procenata), a izjednačen je bio odnos u skokovima (po devet), iako su „studenti“ imali skok više u napadu (2-1) i bolje koristili drugi napad (4-0). Druga četvrtina je bila efikasnija od prve, za četiri poena, a pripala je Budućnosti (30:24), koja je na polovini meča vodila sa dva posjeda razlike (54:50), a „studente“ je od dvocifrenog minusa spasao raspoloženi Erik Nil (18 poena u prvom poluvremenu) sa dvije trojke u posljednjih 30-ak sekundi poluvremena. Prije toga, Budućnost je stigla do dvocifrene prednosti na 53 sekunde prije kraja druge dionice, kada je Flečer Megi u svom stilu pogodio trojku za 54:44.

Košem Alekse Ilića , Budućnost je do prvog vođstva

nalu Kupa Crne Gore u Bijelom Polju

Pehar ponovo u vitrinama „plavih“

Žakelj: Ne znam odakle

su momci izvukli ovu snagu

Andrej Žakelj, trener Budućnosti pohvalio je svoje igrače. - Da budem iskren, ne znam odakle su momci izvukli ovu snagu, jer je ovo naša četvrta utakmica u pet dana. Igrali smo sa šest igrača, danas nam se pridružio Mekinli Rajt, svaka mu čast, on je gledao na pola oka. Igrao je izvanredno, ima energiju, karakter, moram da mu

došla nakon 60 sekundi igre u ovoj četvrtini, za 29:28. Nakon toga se, maltene, igralo koš za koš do 7. minuta i vođstva „plavih“ od 45:42, kada su Ilić i Rajt (14 poena i pet asistencija u prvom poluvremenu) omogućili svom timu da se prvi put odlijepi na sedam poena, a minut i po kasnije i na 10, ali „plavi“ tu prednost nijesu sačuvali do odmora. Budućnost je do poluvremena preuzela prednost u skoku (17-14), ali je imala i bolje procente šuta za dva (77 – 54 procenta), dok su „studenti“ sa četiri pogođene trojke u drugoj dionici imali bolje procente šuta

skinem kapu za ovakav pristup. Čestitam momcima, mislim da su odigrali dobar turnir, a najbolje finale. Čestitam i SC Derbiju, mislim da su, takođe, odigrali dobru utakmicu – rekao je Žakelj.

- Imamo dobru hemiju posljednja dva mjeseca i igramo dobro, a u Kupu smo bili bez šest igrača, to je sasvim drugi tim. Neki igrači i nijesu navi-

sa perimetra (46 – 45 procenata), imali su i manje izgubljenih lopti (5-7), te više poena iz drugog napada (62) i nakon izgubljenih lopti protivnika (9-6).

DRAMA DO KRAJA

Finiš prvog poluvremena je najavio interesantan nastavak meča. Budućnost je vodila u prvoj polovini treće četvrtine, najviše sa sedam poena (62:55), nakon što je Megi pogodio tri slobodna bacanja, ali je SC Derbi serijom 8:0 preokrenuo i poveo 63:62 na pet i po minuta prije kraja kvartala. Do kraja četvrtine su se timovi smjenjivali u vođstvu od jednog

kli na neke uloge koje su imali na ovom turniru. Imali su motivaciju i energiju, bili su fokusirani za finale i isplatilo se. Slovenački trener je zahvalio domaćinu turnira Kupa u Bijelom Polju.

- Mislim da je organizacija bila vrhunska u Bijelom Polju. Danas slavimo, pa odmaramo i idemo dalje – zaključio je Žakelj.

posjeda, ali pred posljednju četvrtinu nijedan tim nije imao prednost (75:75), kao što je bio izjednačen odnos u skokovima (25-25).

Iako je Budućnost stalno vodila, SC Derbi se nijednom nije predavao ni u četvrtoj dionici, a činilo se da je meč odlučen kada je Budućnost povela 98:92 na dva minuta i 51 sekundu do kraja, posebno što je pri tom rezultatu imala napad. Međutim, nije ga iskoristila, SC Derbi se vratio u meč, trojkom Nikole Pavlićevića je smanjio na 98:97, a Luka Bogavac je izjednačio na 101:101 na 71 sekundu do kraja. „Studenti“ su imali

Ilić 13

Megi 21

Minić 3

KneževićTičićSlavković 7 ŽivaljevićKrivokapićFerel 8 JovanovićRajt 34 Kamenjaš 19

Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 2.000.

105 104

SudarNil 30

Pavlićević 17

Anđušić 2 Bogdanović 3 Hadžibegović 15

Vučeljić 6

Grbović 2 Nikolić 6

DrobnjakBogavac 18 Mirković 5 Sudije: Dragojević,

Mijović: Budućnost je igrala na visokom nivou

Petar Mijović, trener SC Derbija kazao je da je „publika mogla da uživa u vrhunskoj košarci“.

- Na krilima igrača koji rješavaju abaligaške utakmice, Budućnost je igrala na visokom nivou, mislim da je razliku napravio posebno Rajt, koji je bio izuzetan, ali je i Megi pogađao uvijek kada je trebalo. Međutim, mislim da smo i mi doprinijeli da ovo bude vrhunska utakmica. Bili smo na nivou, možda ne defanzivno do kraja, ali je veoma teško braniti te igrače koji imaju izuzetan igrački kvalitet. Čestitam mojim momcima, mislim da smo sva tri dana bili jako pozitivni i dobri, da smo prikazali izuzetno dobru košarku. Čestitam Budućnosti na zasluženo osvojenom trofefu, i nadam se da ćemo mi nastaviti u ovom ritmu i da ćemo imati još dobrih utakmica u ABA ligi – rekao je Mijović.

napad za vođstvo, ali je Kamenjaš izblokirao Nikolu Pavlićevića, nakon čega je Rajt dva puta išao na liniju bacanja i sve pogodio za nedostižnih 105:101, na 8,2

sekunde do kraja, pa je trojka Zorana Vučeljića bila uzaludna na dvije sekude do kraja. S. JONČIĆ J. TERZIĆ

Slavlje Podgoričana u Bijelom Polju

U Baru danas i sjutra završni turnir futsal Kupa

Neizvjesni dueli poziv za publiku

PODGORICA – O osvajaču futsal Kupa Crne Gore ove godine odlučivaće se u barskoj ,,Topolici“ – polufinala su na programu danas, dok je finale sjutra od 18 sati. Prvi meč polufinala na programu je od 16 sati, a sastaju se Dolcinium i Titograd, dok će tri sata kasnije početi duel Baja Pivljanina i Studentskog doma. – Kup je specifično takmičenje, u jednom meču su moguća iznenađenja, ali mislim da ih na završnom turniru ne može biti jer su ovo četiri ekipe koje su i u prvenstvu pokazale najviše i dobro se poznajemo. Odlučiće detalji. Ambicije Titograda su uvijek jasne, to je osvajanje trofeja. Nadam se da ćemo biti na nivou iako imamo mnogo kadrovskih problema, ali ne bih to da potenciram. Uvijek su najboljih 14 igrača oni koji su u timu –rekao je Zoran Milašević, trener Titograda, na konferenciji za medije u Kući fudbala. – Zanimljivost takmičenja je da su ove sezone i drugoligaši igrali Kup, bilo je tijesnih rezultata, do polufinala se dolazilo nakon izvođenja penala... Siguran sam da će oba polufinala biti zanimljiva, a finale će biti spektakl i pozivamo sve ljubitelje futsala u Crnoj Gori da prisustvuju promociji ovog sporta. Bar se organizacijom završnog turnira prvi put pojavljuje na mapi futsala, što može da znači i formiranje kluba u tom gradu – dodao je Milašević, uvjeren da će i mečevi u ,,Topolici“ pokazati da je crnogorski futsal u usponu.

– Svi mi imamo zadatak popularizacije futsala, FSCG na tome mnogo radi zajedno s klubovima i evidentan je napredak posljednjih godina po broju ekipa i organizaciji. Smatram da imamo kvalitet da futsal bude sport iz porodice FSCG koji će

nas odvesti na veliko takmičenje. Naši igrači su uz malo bolje uslove i malo bolji rad sposobni da to urade – optimista je Milašević.

ODLUČUJU DETALJI

Dolcinium će pokušati da pokvari planove prvaku države. – Uoči polufinala Kupa protiv Titograda svjesni smo da nas čeka zahtjevna utakmica protiv kvalitetnog protivnika. Imamo nekoliko problema s povredama, ali vjerujem u naš tim, u karakter i borbenost naših igrača. Ovakve utakmice odlučuju detalji, a mi ćemo dati maksimum da ostvarimo pozitivan rezultat i izborimo plasman u finale – istakao je trener Gazmond Kalezić – Pozivam naše navijače da dođu u što većem broju i pruže nam podršku. Njihova podrška nam znači mnogo i može biti ključni faktor na putu do uspjeha – naveo je Kalezić.

BAJO PIVLJANIN BRANI

TROFEJ

Trofej Kupa brani ekipa Bajo Pivljanin.

– Imamo velika očekivanja, prošle sezone smo iznenadi-

Raspored

Danas - Polufinale

16.00 – Dolcinium – Titograd

li Titograd i osvojili Kup. To je dovelo do značajnih promjena u klubu, pomjerio se sa ,,mrtve tačke“ u organizacionom dijelu. Cilj nam je da napredujemo iz sezone u sezonu. Odradili smo kvalitetnih mjesec dana priprema, kompletni smo i nadamo se najboljem rezultatu, odnosno, osvajanju Kupa – istakao je trener Mirko Durutović i podvukao:

– Ne smatramo da smo favoriti za trofej. Moramo pokazati poštovanje prema Titogradu kao najtrofejnijem klubu u protekloj deceniji, ali naši momci imaju veliku odgovornost prema klubu i rezultatima koje smo napravili i razmišljamo pozitivno – izjavio je Durutović.

IZNENAĐENJA

UVIJEK MOGUĆA

Jovan Popović, član stručnog štaba Studentskog doma, naglasio je da su učesnici po-

vodećim timovima u prvenstvu. – Zato sam siguran da će svi mečevi biti neizvjesni. Kup je specifično takmičenje, pokazalo se to i prošle sezone kada je Bajo Pivljanin osvojio trofej pobjedom nad Titogradom, koji je neprikosnoven posljednjih godina u šampionatu. Nadamo se da se nešto slično može dogoditi i ove godine i u tome vidimo šansu. Prvenstveni meč Baja Pivljanina i Studentskog doma krajem oktobra završen je s tijesnom pobjedom branioca trofeja Kupa od 1:0. – Svaki naš meč je neizvjestan. Svi dueli su izuzetno tvrdi, Bajo Pivljanin je ekipa koja je trkački i taktički dominantna. Očekujem da isto bude i u ovom meču, jedan prekid, šansa ili greška – sve je bitno i može da odluči. Potrudićemo se da napravimo što manje grešaka i iz toga izvučemo povoljan rezultat – naglasio je Popović. Učesnici završnog turnira istakli su da su klubovima omogućeni svi uslovi i zahvalili Fudbalskom savezu Crne Gore na ,,izvanrednoj organizaciji“. N. KOSTIĆ

Marićev spisak za mečeve s Azerbejdžanom i Litvanijom

PODGORICA – Selektor ženske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za uvodne mečeve novog izdanja UEFA Lige nacija.

Marić je za duele s Azerbejdžanom i Litvanijom pozvao 24 igračice – golmanke: Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Leotar, BiH), Marija Vuković (Budućnost); odbrana: Ivana Boričić (Radnički Kragujevac, Srbija), Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Helena Božić, Tanja Malesija (Dinamo Moskva, Rusija), Maja Šaranović (Budućnost), Jovana Sarić (Ekonomist), Andrea Janjušević (Emina, BiH), Tatjana Đurković (Kifisija, Grčka); Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Slađana Bulatović (Fomget, Turska), Nađa Đurđevac, Sara Simonović (Radnički Kragujevac, Srbija), Jasna Đoković (Agram, Zagreb), Jelena Karličić, Darija Đukić (ALG Spor, Turska), Jelena Petrović (Breznica); napad: Armisa Kuč (Fomget, Turska), Medina Dešić (Nirnberg, Njemačka), Maša Tomašević (Budućnost), Anđela Tošković (Crvena zvezda, Srbija), Jelena Vujadinović (Breznica).

U prvom kolu grupe C4, naša selekcija gostovaće Azerbej-

džanu 21. februara. Utakmica na „Dalga areni“ počeće u 12 sati po našem vremenu. – Dobro poznajemo Azerbejdžan, to je ekipa koja nas je dva puta pobijedila u posljednje tri utakmice. Imamo veliki respekt prema njima, njihov stil igre nam baš i ne odgovara, ali se isto tako nadam da smo naučili iz prethodnih duela kako igrati sa njima. U prethodnim kvalifikacijama igrali su Ligu B, gdje su imali nekoliko odličnih partija, tako da posjeduju neosporan kvalitet – rekao je Marić. Četiri dana nakon duela u Bakuu, Crna Gora će na Trening kampu FSCG dočekati Litvaniju.

– Na žrijebu nijesmo imali sreće jer je Litvanija bila najjača iz trećeg šešira. Mislim da smo približnog kvaliteta i ako odigramo na adekvatnom nivou, blizu smo pobjede – dodao je Marić. Februarski termin može biti nezgodan jer u mnogim šampionatima pauza i dalje traje. – Ključni momenat u ovom prozoru biće fizička sprema. Teško je igrati dvije utakmice u četiri dana, pogotovo u februaru kada su mnoge igračice i dalje u fazi priprema. Ipak, može da nas raduje dobra forma djevojaka koje igraju u Turskoj, gledao sam utakmice i vidio da su spremne – istakao je selektor Marić. R. P.

lufinala među

Sa jučerašnje konferencije za medije u Kući fudbala

Subota, 15. februar 2025.

PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore će prva dva meča u kvalifikacijama za Mundijal odigrati u Nikšiću, gdje je bila domaćin i sva tri duela prethodnog izdanja Lige nacija.

Stadion pod Goricom prošle jeseni nije dobio dozvolu Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) za odigravanje mečeva tog ranga, a suspendovan je još minulog ljeta kada zbog katastrofalnog stanja terena Budućnost i Dečić na njemu nijesu mogli da igraju utakmice kvalifikacija za Ligu konferencija. Fudbalski savez Crne Gore je ranije prijavio Uefi stadion kraj Bistrice u Nikšiću kao mjesto odigravanja mečeva sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima, 22. i 25. marta, na početku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Sa sastanka čelnika Glavnog grada i predstavnika Fudbalskog kluba Budućnost i Fudbalskog saveza Crne Gore 15. januara poručeno je da su ,,dogovoreni ključni koraci ka rješavanju problema stadiona pod Goricom“. Kao prioritet istaknuto je hitno renoviranje travnate podloge stadiona, koja će biti zamijenjena hibridnom podlogom umjesto dosadašnje prirodne, saopšteno je tada iz Glavnog grada, i najavljeno da će radovi početi čim vremenski uslovi to dozvole.

Stadion u Nikšiću, čija je glavna tribina konačno rekonstruisana prošle godine, bio je jedini izbor FSCG za mečeve u martu, a ,,sreća“ je što ,,sokoli“ sljedeći takmičarski meč kao domaćini neće igrati sve do 5. septembra i duela sa Češkom.

Martovski mečevi u Nikšiću, Francuze ili Hrvate čeka novi teren u Podgorici

Prethodno će u prijateljskom meču ugostiti Jermeniju 9. juna. Taj duel se, takođe, vjerovatno neće igrati u Podgorici jer da bi se pristupilo zamjeni podloge prvo mora da se završi tenderski postupak, a to u Crnoj Gori uglavnom traje (mnogo) duže nego u većini država.

Opcija je i Cetinje, gdje se završetak radova na novom stadionu najavljivao za početak 2025, ali i dalje nije sigurno kada će moći da se koristi. Stolice na tribinama su postavljene, radovi na hibridnoj podlozi su u toku, ali potrebno je opremiti unutrašnjost stadiona – svlačionice, novinarske i VIP prostorije...

Sve to može da potraje, a nezvanično je plan i želja da se toliko čekani stadion otvori 21. maja, za Dan nezavisnosti. Zavisno od datuma početka (i završetka) radova na promjeni podloge na Gradskom stadionu u Podgorici, čiji bi teren takođe trebalo da bude hibridni (skuplja, ali bolja varijanta od prirodne trave)

KREĆE FUDBALSKO PROLJEĆE U CRNOJ GORI: Iskra i Budućnost danas (13 h) u Tuzima igraju eliminacioni meč četvrtfinala Kupa

,,Plavima“ uloga favorita

PODGORICA – Fudbalsko proljeće u Crnoj Gori počinje danas sa zaostalom utakmicom četvrtfinala Kupa između Iskre i Budućnosti. Eliminacioni meč igra se u Tuzima od 13 časova, a za djelioca pravde određen je internacionalni sudija Nikola Dabanović. ,,Plavi“ su ubjedljivo prvi u Meridianbet 1. CFL, ali najveće ambicije imaju i u masovnijem takmičenju kao branioci trofeja od prošle sezone. Izabranicima Ivana Brnovića pripada uloga apsolutnog favorita protiv drugoligaša iz Danilovgrada. – Izuzetno bitan meč kako za tim tako i za klub i zbog toga smo utakmici prišli maksimalno ozbiljno i odgovorno. Svjesni smo šta nam znači četvrtfinale Kupa, sve staje u tih 90 minuta i nemamo pravo na grešku – rekao je trener Brnović, koji nastavlja: – Za Iskru smo se spremali kao za svaki prethodni meč ili kao

što ćemo za svaki naredni u prvenstvu, analiza i skauting su odrađeni, uvažavamo narednog protivnika maksimalno – dodao je kormilar podgoričke ekipe. Iskra je jesen u Drugoj ligi Crne Gore završila na šestom mjestu, a tokom pripremnog perioda se konsolidovala i že-

li mirno da opstane u sadašnjem društvu. – Rival ima mladu i poletnu ekipu, doduše, i dosta neiskusnu. Starosna dob je 20 godina u prosjeku, ima omladinske reprezentativce u sastavu... Ima naše poštovanje i sigurno ćemo ozbiljno prići meču. Očekujemo pro-

laz dalje – jasan je Brnović. Kad god u Crnoj Gori padne kiša, a kad dođe vrijeme za fudbal – pogled je usmjeren ka nebu. Tereni su jesenas bili veliki problem, ali akteri današnjeg duela trebalo bi da imaju dobre uslove za igru na popularnoj ,,Tuškoj bombonjeri“. – Imajući u vidu vremenske neprilike i sve ono što nas okružuje u smislu terena takvih kakvi jesu – moramo da gledamo u nebo. Ali igramo u Tuzima, gdje se nalazi jedan od boljih terena u državi, i to bi trebalo da ide nama u prilog jer gajimo tehnički stil igre. Volimo da igramo, da se pitamo, kontrolišemo loptu kroz posjed. Imaćemo sve preduslove za jedan dobar meč i nadamo se pobjedi koja garantuje plasman među četiri u Kupu – poručio je Ivan Brnović na kraju. U polufinale su jesenas prošli Dečić i Mornar, a pored Iskre i Budućnosti za četvrto mjesto u završnici masovnijeg takmičenja boriće se Petrovac i Rudar. Njihov duel na programu je 18. februara pod Malim brdom. D. K.

– odrediće se i grad domaćin septembarskog meča sa Češkom. ,,Sokoli“ će u oktobru biti domaćini Lihtenštajnu u prijateljskom duelu, a ono što nikako ne smije da se dozvoli je da naš najveći stadion ne bude spreman za posljednje kolo kvalifikacija.

Crna Gora će 17. novembra

ugostiti poraženog iz plejofa Lige nacija – Francusku ili Hrvatsku.

Svi stadioni u našoj državi, osim pod Goricom, nemaju kapacitet za meč koji će biti spektakl i izazvati veliku pažnju, bez obzira na to da li će naša selekcija biti u konkurenciji za odlazak na SP. Daleko od toga da je i Gradski stadion u Podgorici adekvatan da ugosti selekcije poput ,,trikolora“ i ,,vatrenih“, ali Crna Gora bolji i veći za mečeve tog nivoa – nažalost nema. I (za sada) niko ne sumnja da će se na njemu igrati... Kad su u pitanju mečevi u gostima u grupi L, još se ne zna gdje će se ekipa Roberta Prosinečkog suprotstaviti Gibraltaru 14. novembra, dok je izvjesno da će ih Česi 6. juna dočekati u Plzenju, a Farani 9. oktobra u Toršavnu.

Fudbalski savez Gibraltara je za početak kvalifikacija kao domaći stadion prijavio ,,Algarve“ u istoimenoj portugalskoj regiji jer se stadion koji je do sada koristio u svojoj zemlji – renovira. Gibraltar i Crna Gora su 8. oktobra 2021. igrali na ,,Viktorija stadionu“, kapaciteta oko 5.000 mjesta. N. KOSTIĆ

Slobodan Rubežić o povratku u Novi Pazar

PODGORICA – Iznenađujuće, gotovo nestvarno zvučala je informacija da se Slobodan Rubežić iz Aberdina vraća u Novi Pazar. Crnogorski fudbalski reprezentativac bio je standardan i među boljima u redovima škotskog tima, koji je do početka novembra držao prvo mjesto na tabeli, ispred Seltika i Rendžersa. Idila nije predugo trajala – ,,crveni“ na prvenstvenu pobjedu čekaju duže od tri mjeseca, a očito se u sivilo ekipe uklopio i naš defanzivac koji je u posljednje vrijeme imao manju minutažu. Nešto je ,,puklo“ i 24-godišnji štoper je odlučio da se vrati u klub iz kojeg je u ljeto 2023. i otišao na Ostrvo. Novi Pazar je pozajmio Rubežića do kraja sezone, sa pravom otkupa ugovora. – Vratio sam se svojoj kući. Ovdje sam najviše uživao i imao jedan od najljepših perioda u životu. O nekim stvarima ne bih ništa pričao, meni je naj-

bitnije da sam se vratio ovdje –rekao je Rubežić na predstavljanju u Novom Pazaru. – Dosta je nekih okolnosti o kojima ne želim javno da pričam. Zahvalan sam tim ljudima što su mi izašli u susret i dozvolili da se vratim ovdje, gdje se najljepše osjećam. Mnogima je čudna moja odluka. Neko je tumači ovako, neko onako. Za mene je trenutno najbitnije da sam tu. Hoću da igram i napravim najbolji mogući rezultat do ljeta, a ostalo me slabo zanima Ne. K.

Sa utakmice Crna Gora – Vels u septembru u Nikšiću

Ivan Brnović, trener Budućnosti FK

(13. KOLO): Budućnost večeras (18 h) gostuje Brestu

Zagrijavanje za meč sezone

PODGORICA – Rukometašice Budućnosti nijesu u poziciji da prijete Brestu pred današnji duel 13. kola Lige šampiona, ali mogu, kako je kazala Bojana Popović, da podignu nivo igre, što je cilj za posljednje kolo protiv Rapida.

,,Plave“ su u zaostatku dva boda za ekipom iz Rumunije, a ako ne osvoje bod ili kompletan plijen u Francuskoj za prolaz u osminu finala Lige

šampiona, juriće minus od pet golova iz Bukurešta.

Prethodni okršaj kod kuće sa Odenzeom nije zadovoljio ,,plave“.

– Protiv Odenzea smo uložili dosta truda da se spremimo, ali utakmicu nismo odradili kako treba. Sada nas čeka Brest da popravimo neke stvari i da se sigurnije osjećamo za ono što nas čeka u posljednjem kolu. Probaćemo da izvučemo pouke iz prethodne utakmice, da reagujemo malo opušteni-

je na neke situacije na terenu, jer dosta ostajemo u greškama koje ostavljaju individualne posljedice. Glavni razlog zašto igrači, posebno mlađi, ne mogu da iznesu čitavu utakmicu, do jednog perioda, jeste problem glave zbog pritiska. I sa time treba mnogo bolje da se nose kako bi utakmicu izvukli do kraja od šansi za gol, pa do ostalih odbrambenih i napadačkih situacija – jasna je Popović. Popović je istakla da prethodna utakmica sa danskom

Vaterpolo U16 selekcija na pripremama u Makarskoj

PODGORICA – Crnogorska vaterpolo U16 selekcija (igrači rođeni 2009. i mlađi) od juče je u Makarskoj na zajedničkim pripremama sa vršnjacima iz Hrvatske. Na četvorodnevnim pripre-

mama, tokom kojih će trenirati i sparingovati sa domaćinom, u reprezentaciji Crne Gore je 19 igrača: Danilo Darmanović, Sava Stamatović, Andrija Aleksić, Luka Cerović, Luka Novaković, Strahinja Vraneš, Dimitrije Milić, Miloš Nikezić, Luka Kovačević, Ljubo Sijerković, Matija Franeta, Mijat Pavićević, Mijat Kastratović, Luka Nikolić, Stefan Vraneš, Luka Dragović, Danilo Roganović, Andrej Durutović i Danilo Savović

Tim predvodi Nenad Vukanić, koordinator za mlađe selekcije, sa trenerima Đorđem Radoševićem, Aleksom Brkićem i Dušanom Ivanovskim

Treninzi u Hrvatskoj su nastavak priprema mlade generacije, koja je prošle sedmice, u širem sastavu, bila na okupu u Kotoru, za obaveze koje je čekaju na Evropskom prvenstvu u Manisi od 7. do 13. jula. U grupnoj fazi takmičenja rivali ,,ajkulama“ su Grčka, Italija i Hrvatska. A. M.

ekipom, bez obzira na poraz, može da pomogne za ono što slijedi, a da o Brestu ne treba trošiti puno riječi. – Pokazao je u derbiju domaćeg prvenstva koliko je jak. Sa Mecom je, praktično, čitavu utakmicu vodio. Ova ekipa je borbena, sa mnogo dobrih, pametnih bekova. Teško ih je sve rješavati, ali ćemo pokušati da damo maksimum. ,,Plave“ nemaju šta da izgube, neočekivano su dobile priliku da se bore za prolaz u osminu

Intenzivna komunikacija sa Glavnim gradom

Posebno raduje što je zajednički cilj igračica, stručnog štaba, predstavnika kluba i Glavnog grada, da zajedno gradimo budućnost naše Budućnosti!

- U periodu pred nama, pažnja će biti posvećena i pronalaženju najadekvatnijih kadrovskih rješenja za najodgovornije pozicije u klubu, nakon čega će se, na temeljima koje postavlja Glavni grad, definisati strategija razvoja za naredni četvorogodišnji period. Sve ove aktivnosti imaju za cilj da Budućnost ponovo postane konkurentna na evropskoj sceni i da se, uz podršku vjernih navijača, vrati na staze slave. Ženski rukometni klub Budućnost, kao najveći sportski brend naše države, sa 76 godina tradicije i 77 osvojenih trofeja, zaslužuje da ponovo bude prepoznat kao jedan od vodećih rukometnih kolektiva Evrope. ŽRK Budućnost nastaviće, uz podršku Glavnog grada i svih prijatelja, da predano radi na ostvarenju svojih sportskih ciljeva i da, kroz odgovorno upravljanje, pruža najbolje uslove svojim igračicama i stručnom štabu.

finala elitnog takmičenja nakon što je Vajpers istupio iz takmičenja.

– Znali smo da će biti teško da osvojimo bodove sa Odenzeom, biće i sa Brestom, ali želimo da obezbijedimo povoljniju situaciju pred duel sa Rapidom. Odnosno, da ne moramo da jurimo pet razlike. Sve se svodi na posljednji meč, kojim ne treba da se opterećujemo. Treba da odigramo najbolje što možemo. Rapid je bio projektovan kao skupa ekipa, koja je angažovala dosta stranaca da osvoji domaću titulu i ide malo dalje u Ligi šampiona. I oni imaju dobre pojedince, internacionalke i nećemo da upoređujemo igrače. Kroz rumunsku ligu imaju puno

utakmica i lakše podižu formu. Veliki su favoriti bez obzira na to što igramo kod kuće. Možemo da imamo veliku volju i želju, ali ne treba da se zavaravamo da u Podgoricu dolazi ekipa koju možemo lagano da dobijemo sa pet-šest golova razlike. Prosto, moramo da budemo svjesni situacije, onoga što imamo i kako smo krenuli u sezonu i da se uopšte ne pravi pritisak, već da probamo da djevojke dovedemo do stanja da se bore. Bilo kakav pritisak utiče da teže funkcionišemo. Pretposljednji duel grupe B počinje u 18 sati. Ostali parovi su Odenze – Esbjerg (16) i Đer – Ludvigzburg (16). A. MARKOVIĆ

PREMIJER VATERPOLO LIGA: Jadran M:tel dočekuje Jug (18), Primorac gostuje ekipi Mladosti (19)

Novljani mogu do bodova,

Kotorani vide šansu

PODGORICA – Jadran

M:tel je kod kuće favorit protiv Juga, a Primorac vidi šansu da u Varaždinu protiv Mladosti dođe do novih bodova.

Crnogorske ekipe duele 17. kola Premijer lige dočekuju u dobrom raspoloženju, prije svega vicešampion koji je u seriji pobjeda i sa druge pozicije dočekuje goste iz Dubrovnika. Jug ne blista, ima samo pet pobjeda, uz 10 poraza, tako da su male šanse da iznenadi našu ekipu na Škveru.

– Znamo ih dobro. Igrali smo nekoliko puta u ovoj sezoni. U našoj ekipi hemija je odlična, imamo dobar niz pobjeda koji želimo da nastavimo. Pozivam navijače da dođu večeras i pruže nam podršku – poručio je Vasilije Radović Šampion Crne Gore čini se da je prebrodio muke oko baraža.

Sa osme pozicije, sa bodom više od devetoplasiranog Juga, sprema se za duel sa ekipom iz Zagreba koja je na šest kola do kraja regularnog dijela takmičenja umanjila šanse da se plasira na završni turnir. Mladost je peta i za četvrtim splitskim Jadranom u zaostatku je šest bodova. – Očekuje nas teška i zahtjev-

na utakmica protiv izvanredne ekipe sa velikim brojem standardnih reprezentativaca Hrvatske. Motiva, volje i želje neće nam faliti. Probaćemo da dođemo do nove pobjede – kazao je Balša Vučković Duel u Herceg Novom počinje u 18 sati, a sat kasnije na programu je meč Mladost – Primorac. A. M.

Vasilije Radović (Jadran M:tel)

MISLE NA RAPID: Bojana Popović sa igračicama

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 14. februara 2025. godine preminula naša draga

VUKOSAVA Mitrova RADONJIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 14. februara od 14 do 16 časova i dana 15. februara od 9 do 13 30 časova, kada polazimo za selo Progonovići, gdje će se na seoskom groblju u 15 časova obaviti sahrana. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

braća BOGIĆ i ĐORĐIJE, sestra MILEVA, bratanići RAJKO, DANILO, DRAGAN, VESKO i IVAN, bratanična OLJA, snahe MIJOJKA, MARGITA, SLAĐANA i BILJANA, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Dana 14. februara 2025. preminula je u 91. godini

MILKA Radivojeva MILOŠEVIĆ rođena ŠĆEPANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 15. februara od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

OŽALOŠĆENI:

sinovi DUŠAN i ĐORĐE, kćerke ZLATA, VERA, ANKICA i NADA, brat ĐORĐIJE, sestre MILJA, MILIJANA i KATA, snahe JELENA, MARINA i MIRJANA, unučad, praunučad i ostala rodbina MILOŠEVIĆ i ŠĆEPANOVIĆ

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 14. februara 2025. godine preminuo naš dragi

NIKOLA-NIKICA Ilije PAJOVIĆ 1946-2025

Saučešće primamo u kapeli u Prčanju 14. februara od 11 do 16 časova i 15. februara od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Prčanju.

OŽALOŠĆENI: supruga DANKA, sinovi ILIJA i DEJAN, sestra STANKA, snahe RADMILA, DANIJELA i IVANA, sinovac MARKO, sinovična ANTONIJA, sestrić DUŠAN LUKŠIĆ, unučad i ostala rodbina PAJOVIĆ.

Subota, 15. februar 2025.

Dana 14. februara 2025. godine preminuo je u 46. godini

VELIBOR - BORO Milana IKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 15. februara od 10 do 16 časova i 16. februara od 10 do 14 časova.

Sahrana će biti obavljena na mjesnom groblju Jelenak u 16 časova.

Cvijeće i vijenci se ne prilažu. OŽALOŠĆENI:

majka LJILJANA, brat SRĐA, snaha MAJA, bratanić ANDRIJA, bratanična LANA, stričevi MILENKO i MILIVOJE-LAKI sa porodicama, ujak BRANKO JOKSIMOVIĆ sa porodicom, tetke SLAVKA i STANKA sa porodicama i ostala mnogobrojna familija IKOVIĆ i JOKSIMOVIĆ

Obavještavamo rođake, prijatelje i kumove da je 13. februara 2025. u 45. godini umrla naša draga

ŽAKLINA Vitova ĆETKOVIĆ rođena DOBRECOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 15. februara od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 14.30 časova na groblju Sveti Nikola u Zupcima.

OŽALOŠĆENI:

suprug VITO, ćerke NIKOLINA i KLARA, otac PETAR, majka DRAGICA, sestra TINA sa porodicom, svekar ANTO, svekrva ANĐA i porodice ĆETKOVIĆ, DOBRECOVIĆ i PAVLOVIĆ

Hvala ti što si bila i moja.

Hvala ti što je moj život bogat jer si ti bila njegov deo.

Hvala ti za sve uspomene koje ću čuvati.

Hvala ti što si mi uvek bila podrška u životu, nadam se da si i ti bila ponosna na mene.

Zauvijek ćeš ostati u mom srcu.

Našoj Nini

ROSI NIKOLIĆ

740

Hvala na toplini, neizmjernoj ljubavi i plemenitosti kojima si obojila naše živote. Sigurni smo da si sada bezbrižna, na nekom ljepšem mjestu, i da te ništa ne boli. Zagrli nam našu Ciliku i čuvajte nas.

VASILISA i NIKOLA

Posljednji tužni pozdrav dragoj snahi i strini

ROSI NIKOLIĆ

DRAGAN, VIKTORIJA i VASILISA

ROSI

Posljednji pozdrav. Ujak VOJO sa porodicom

Našoj

ROSI

S tugom i ljubavlju, NADA, VESNA i VESKO sa porodicama

Umrla je moja draga sestra

Draga Gule, bila si nam i sestra i majka i brat. Neka tvoja duša počiva u raju.

787

Sestra LIDIJA, zet SERGIJE, sestrići NIKOLA i MARKO, snaha MIRJANA, unučad ČARNA, VIKTOR i SOFIJA

750

ROSANDA ROSA NIKOLIĆ

Dragoj

Draga moja Roso

ROSANDA NIKOLIĆ

Voli te tvoj SRĐA

Draga Majko

Posljednji pozdrav našoj dragoj

ROSI Batkovoj NIKOLIĆ

Kad prijatelji odlaze odnose i dio nas. Čuvaćemo od zaborava tvoj vedri lik i uspomene na naše prijateljstvo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

MILKA MILOŠEVIĆ

Ti si bila naš svjetionik, oaza mira i ljubavi. Slijedićemo tvoj dostojanstveni životni put jer si ostavila dubok trag.

Teško je riječima opisati našu ljubav i zahvalnost prema majci, Bakici i tašti. Tvoja će duša kao Luča obasjati i krasiti nebesko kraljevstvo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji

ĐUROVIĆI

NADA, MILI, FILIP, MARKO, ŽELJANA i ARSENIJE

MILKA MILOŠEVIĆ

Draga naša Roso

ROSANDA NIKOLIĆ

Hvala što si svoju ljubav, toplinu i radost delila sa nama. Neizbrisive trenutke i uspomene čuvamo zauvek u našim srcima. Putuj sa anđelima.

Vole te NEVA, PAVLE, SRĐA, ZVEZDANA, MILAN i ISKRA BEZMAREVIĆ

791

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i babi

VUKOSAVI - VUKI RADONJIĆ

Hvala ti na ljubavi, pažnji, brizi… Hvala ti na svemu što si učinila za nas. Čuvaćemo sjećanje na tebe. Počivaj u miru, zaslužila si ga.

MILEVA, DARKO, NINA i JANA JOVANOVIĆ

Draga majko, draga naša bakice. Hvala što si svojom dobrotom i toplinom grijala naša srca.

Hvala što si bila naša sigurna luka u koju smo se uvijek rado vraćali.

Volimo te i voljećemo te zauvijek.

Tvoji: ANKA, JELENA i JOVAN JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

VUKOSAVI Mitrovoj RADONJIĆ

S tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Subota, 15. februar 2025.

Posljednji pozdrav voljenoj

MILKI MILOŠEVIĆ

Tvoja ljubav, pažnja i nesebičnost bili su naš oslonac. Volimo te i zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

775

Porodica pokojnog DUŠANA RADONJIĆA

792

Sin ĐORĐE, snaha JELENA, unuci PAVLE, PETAR i LUKA

S dubokim žaljenjem opraštamo se od naše drage sestre

774

MILKE Radivoja MILOŠEVIĆ rođ. ŠĆEPANOVIĆ

Zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. S ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

Sestre MILJA, MILIJANA i KATA i brat ĐORĐIJE sa porodicama

785

Posljednji pozdrav dragoj

MILKI MILOŠEVIĆ

Majko, hvala ti za sve. Tvoja ljubav, snaga i ljepota biće sa nama zauvijek. Počivaj u miru.

776

DUŠKO i ZLATA

VESNA, SANIJA, SONJA i SLAVICA

Našoj majci, baki i prabaki

MILKI

S ponosom i ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tvoju blagu narav, dobrotu i plemenitost kojom si nas nesebično darivala.

Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, tople ljudske pažnje i uvijek blage riječi i savjeta. Neka tvoja blagorodna duša počiva u miru.

Ćerka VERA i unučad IVANA PEJOVIĆ, IRENA BOŠKOVIĆ i IVAN MILATOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

767

Od SRETENA PAJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BRANKU IVANOVIĆU

Od PEĐE PETROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav majci i svekrvi

MILEVI JOVANOVIĆ

Tvoji ŽELJKO i ANA

Posljednji pozdrav voljenom ocu

Draga naša Miśka

MILEVA JOVANOVIĆ

Vijest o tvojoj smrti nam je rastavila dušu na komadiće jer nas više neće dočekati tvoj topli osmijeh, zagrljaj i po neka psovka. Doživjela si neke lijepe godine i ispunila nas sve ljubavlju, radošću i toplinom, onako kako si samo ti znala, ali ćeš nam zauvijek nedostajati, za sve što dolazi.

Ovu ljubav i uspomenu na tebe čuvaćemo dok smo živi, a znamo da nas ti sad čuvaš sa nebeskih visina. Počivaj nam u miru i pozdravi đeda.

Zauvijek tvoji, BILJANA, ANDRIJANA, DANILO i JOVANA

Od DEJANA, DANIJELE, NIKOLE, ĐORĐA i MIJA

Posljednji pozdrav voljenom ocu

ILIJA, IVANA, ELENA i LUKA

739

Dragom striku i đedu

VUKOTI RAJKOVIĆU

Dragi striko, hvala ti na iskrenosti, istrajnosti, nesebičnom davanju i razumijevanju.

Ostavio si neizbrisiv trag u našim životima, a tvoja djela, riječi i postupci uvijek će nas podsjećati na prave vrijednosti i zajedništvo.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima

RAJKOVIĆ DARKO, VESNA, FILIP, KRISTINA I LUKA

MILEVA JOVANOVIĆ

Opraštamo se od časne, plemenite i posebne žene. MIĆO SREDANOVIĆ sa porodicom.

Tvoj zagrljaj pamtićemo vječno.

Unučad RACO i SARA.

NIKOLI

NIKICI

MILEVI JOVANOVIĆ

Poštovana kumo

СЈЕЋАЊЕ 2. 12. 1978 – 20. 2. 2015.

Tvoja energija živi u nama, brate!

GORANU

BOBAN SJEKLOĆA sa familijom

Prođe deset godina od kad nas je napuštio naš brat

GORAN RADOMAN

Godine koje prolaze ne umanjuju tugu za tobom, čuvamo te od zaborava, brate! Živiš zauvijek u našim srcima!

MARIJA LJEŠKOVIĆ

žena brata VASKA LJEŠKOVIĆA

Subota, 15. februar 2025. Oglasi

Dana 15. februara 2025. navršava se godina dana od smrti moje tetke, moje druge majke

DESANKE M. RATKOVIĆ

Koja mi je ostavila pregršt uspomena protkanih nesebičnom ljubavlju i toplinom. Živi u mom srcu kroz neizrecivu bol i prazninu.

Zahvalna i tužna sestrična IRENA IVANOVIĆ sa porodicom

Dana 15. februara 2025. navršava se godina dana od kad me je napustila moja sestra

727

DESANKA M. RATKOVIĆ učiteljica

Nikada nećeš otići iz mog srca i duše. Velika je praznina bez tebe, a tuga neprolazna.

Sestra SLAVKA VUKOVIĆ sa porodicom

Godina prođe otkako nam ode naša

SNEŽANA RADOVIĆ rođ. KRIVOKAPIĆ

Još uvijek zjapi ogromnom prazninom tvoje mjesto među nama…

Još nijesmo prihvatili taj bol, a novi nas je stigao i još jedan dio srca za tobom odnio.

Najljepši cvjetovi iz naše divne bašte, bratski i sestrinski se tamo zagrliše, a mi ćemo ovamo žaliti za vama, padati i ustajati, čuvati uspomene, kojih ima čitav jedan divan život, vrijedan vječnog spominjanja.

Vole vas braća i sestre od tetaka: GORAN, DRAGAN, SLAVICA, IVAN, BOJAN, RADOVAN, ACO, BOJANA, DEJAN, VELIMIR i JELENA

SNEŽANA RADOVIĆ rođ. KRIVOKAPIĆ

Proteklo vrijeme, surovo je haralo po našim srcima. Ti dani i mjeseci vodili su nas nekim teškim (poznatim) stazama, nemilosrdno navodili na nove, oduzimajući nam i to malo snage, kada god smo pomislili da možemo stati na noge.

Boreći se sa gubitkom i takvom sudbinom, samo smo naučili da vrijeme nije moćno da nam oduzme ljubav i sjećanja.

Čuvamo vas u dušama i srcima,

Tetke RADA, NADA, SAŠA, MARINA i TARA

726

Dana 15. februara 2025. navršava se tužna godina otkako nas je napustila

DESANKA M. RATKOVIĆ učiteljica

Tvojim odlaskom otišao je veliki dio mene i nikada neće biti nadoknadiv.

Vrijeme koje prolazi ne liječi bol i tugu i ne umanjuje prazninu u mom srcu. Hvala ti za svu brigu, ljubav i toplinu koju si mi pružala.

Vječno ožalošćena sestra NATA VUKIĆEVIĆ

MACE

Tvoja dobra duša i srce puno ljubavi

Tvoja ćerka STANKA i unuke MILENA i JELENA

Dana 15. februara 2025. navršava se 40 dana od kad nas je napuštila naša

755

GOSPAVA MACE Dragova LIPOVINA rođena KALUĐEROVIĆ

Tvojim odlaskom ostali smo bez čvrstog roditeljskog oslonca i stožera porodice oko kojeg smo se svi okupljali. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Porodica će u subotu u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću i umjesto četrdesetodnevnog pomena priložiti Crkvi Sv. Nikole u Bjelošima 500 eura za obnovu.

Ožalošćena porodica: LIPOVINA i KALUĐEROVIĆ

768 Četrdeset dana od smrti moje majke

MACE

Svaki naš dan je ispunjen sjećanjem na tvoju plemenitu dušu, radosni glas, veliku hrabrost, snagu. Sve godine koje smo proveli s tobom će ostati najljepše u našim životima.

Tvoja ćerka MARIJA sa porodicom

MACE

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i o tebi s ponosom pričamo. Nedostaješ puno.

Tvoji unuk ŽELJKO i unuka NIKOLETA

737 Voljenoj sestri

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. A mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat PEKO sa porodicom

Dan za danom prolazi, vrijeme ne liječi boli, ne popunjavaju prazninu bez tebe. Tvoj nedostatak uči nas da živimo sa tim. Ostavila si toliko duše u tvojim sestrama. Hvala ti na svemu što si nam bila podrška. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Sestre LJILJANA i OLIVERA

730

Godina dana kako nam ode

735

Pola godine prođe

STANA CEROVIĆ

MACI

769

Navršava se četrdeset dana od smrti moje majke i babe

biće naša vječna uspomena. Mnogo nam nedostaješ. Počivaj u miru.

770

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene babe

Četrdeset je bolnih dana od smrti naše voljene

JELENE Milanove KRIVOKAPIĆ rođene BULAJIĆ

Vrijeme koje prolazi nije umanjilo bol i tugu za tobom i svakim danom sve je teže.

Neka tvoj vedar lik i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve tvoje voljene počiva u miru među anđelima, a u našim srcima ćeš zauvijek ostati najbolja majka, baba i svekrva.

U nedjelju 16. februara 2025. godine u 10 časova uža porodica posjetiće vječnu kuću naše voljene i nikad zaboravljene Jelene.

Sinovi: DRAGAN, VLADO i SLOBO Kćerke OLGA i SENKA sa porodicama

Voljena majko

15.

743

Četrdeset tužnih dana od smrti naše voljene Bake

JELENE Milanove KRIVOKAPIĆ

rođene BULAJIĆ

Tvojim odlaskom izgubili smo veliku ljubav, pažnju i toplinu koju si nam svakodnevno pružala, mazeći nas svojim blagim i toplim rukama.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe, i na tvoju blagu i boleću dušu.

Hvala ti za savjete, brigu i dobrotu koju si nam nesebično pružala.

Uvijek ćeš nam nedostajati, a mi znamo jedno da ćeš nas i sa neba čuvati, i ako mi tvoji najmiliji nećemo više nikad osjetiti tvoj najljepši topli zagrljaj. Počivaj u miru sa našim voljenim Đedom.

TVOJA UNUČAD: MILAN, MILOŠ, MATIJA, MIA i ANDREA

JELENA KRIVOKAPIĆ

rođena BULAJIĆ

Četrdeset tužnih dana od kad si otišla tamo gdje bola nema. Da li su te, majko, rane preboljele? Jesu li se tati rane zaliječile? Nama je, majko, svakim danom sve veća tuga za vama.

Teško je doći a nema vas, da nas dočekate vašom toplinom i radošću i ispratite onako kako ste vi to znali. Roditelji moji mili, puno mi nedostajete. Počivajte u miru, moji dobri i boleći roditelji.

Vaša kćerka SENKA VUJOŠEVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti naše

MILICE Danila LJUMOVIĆ

U srcima tvojih najmilijih ostala je bol i praznina.

Počivaj u miru, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Porodica će u subotu, 15. februara 2025. godine u 12 časova posjetiti njenu vječnu kuću. PORODICA

Navršava se četrdeset dana od smrti

VESELIN, MILICA, IVANA i NATAŠA 742

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

40 tužnih dana

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Teško je prihvatiti istinu da smo ostali bez tebe, tvoje topline, ljubavi koju si nam nesebično pružala. Tvoj dragi lik s ljubavlju i ponosom ćemo čuvati u našim srcima. Tvoj sin DRAGAN i snaha NADA

748

Voljenoj Babi

JELENA KRIVOKAPIĆ

Uspomena na tvoju plemenitost i dobrotu ispunjava naša srca ljubavlju i toplinom. Carstvo ti nebesko, dobra dušo.

Unučad: IVANA, MARIJANA, VIDOJE, IVAN i STANKO

Četrdeset tužnih dana

JELENI Milanovoj KRIVOKAPIĆ

Voljena moja majko, tvoj odlazak ostavio je prazninu i tugu u mom srcu. Nedostaješ da sa svojim osmijehom dočekaš i ispratiš onako kako si ti znala. Ostajem tužna, ali beskrajno ponosna što sam te imala takvu. Majko, neka tvoja plemenita duša zajedno sa tatom počiva u miru a ja ću vas vječno čuvati od zaborava.

Kćerka OLGA KONJEVIĆ sa porodicom 746

Voljenoj majci, babi, prababi i svekrvi

JELENI KRIVOKAPIĆ

Voljena naša, četrdeset dana tuge i bola. Svakim danom je sve teže prihvatiti da nema tvog nasmijanog lika i toplog zagrljaja.

Hvala ti neizmjerno na svemu što si nam pružila. Počivaj onako kako si i zaslužila među anđelima.

Sin VLADO, snaha MILANKA, unuke i praunučad

Dana 19. februara 2025. godine navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni đed, otac i suprug

SLOBODAN RADONJIĆ

Čuvamo te u srcima, ponosni što smo te imali. U nedjelju, 16. februara porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji: supruga TAMARA, đeca VUK, JASNA i RASTKO sa porodicama

Riječi je malo, a bola previše da bismo rekli koliko nam nedostaješ.

MIRKO CICOVIĆ

Brat LJAKA i snaha MIRA

Dragi đede

SLOBO

Mnogo nam neostaješ. Volimo te.

MINJA, FILIP i KAĆA

Subota, 15. februar 2025.

Navršava se jedanaest godina od smrti dragog brata i 40 dana od smrti drage snahe

ŽELJKO I SVETLANA ĐUROVIĆ

Tuguju za vama vaše sestre i zaove MILOJKA i IKONIJA sa porodicama

Sjećanje na velike prijatelje

ŽELJKO SVETLANA

Mi znamo da ste u raju, gdje anđeli i pravedni odmaraju, jer vaša duša je bila čista i sad u raju takva blista. Ljubav, ponos i poštovanje za sva vremena.

porodica pok. VLADA BURIĆA

732

40 je dana od kada nije sa nama naš voljeni

MILORAD R. MARTINOVIĆ 1938–2025.

Hvala ti za svu ljubav, podršku i pažnju koju si nam nesebično pružao. Živjećeš uvijek u našim srcima kroz uspomene i najljepša sjećanja. Dana 15. februara 2025. godine porodica će posjetiti Miloradovu vječnu kuću na groblju kod Crkve Sv. Trojice u Kutima – Zelenika. Pomen će se održati u krugu uže porodice.

TVOJI NAJMILIJI

ŽELJKO SVETLANA

Vaša dobrota i roditeljska ljubav beskrajno nedostaju... ćerka IVANA sa porodicom

783

Najdraži naši

ŽELJKO SVETLANA

Dani prolaze, bol ne. U mislima, na kućnom pragu i dalje nas dočekuju vaše tople oči i osmijeh. Snagu nalazimo u bezbroj uspomena koje imamo. Zauvijek ćete biti naše zvijezde vodilje.

sin DRAGOMIR sa porodicom

Navršava se 40 dana od kada je otišla u nezaborav naša voljena tetka

760

STANE KATNIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Počivaj među anđelima, jer njima pripadaš, plemenita i dobra dušo.

Sestrići DUŠAN i GOJKO sestrične NADA, ŽELJKA i STANKA sa porodicama

Sedam godina od kada je prerano otišao voljeni suprug, otac i đed

MILENKO Gojov MUGOŠA

Čuvamo te od zaborava. Nedostaješ nam svaki dan. Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna.

Tvoji: supruga BRANKA, sin MIRKO, kćerke IVANA i MIRJANA i unuka JOVANA

Četrdeset dana

MAJKO...

Dana 15. februara 2025. navršava se 40 dana otkako je preminuo naš dragi

729

ŽELJKO Ilijin KOTLICA

Bol ne jenjava, a praznina koju je tvoj odlazak ostavio postaje sve dublja. Počivaj u miru, u očevom zagrljaju, a mi ćemo te s ponosom i vječnom ljubavlju čuvati od zaborava.

Dana 15. februara posjetićemo tvoju vječnu kuću. Umjesto četrdesetodnevnog pomena, porodica će dati donaciju osnovnoj školi u Podgorici, u kojoj je naš Željko radio.

PORODICA

Dana 18. februara 2025 navršava se godina dana od smrti našeg

Boli i tuga za tobom ostaju zauvijek. Kako vrijeme prolazi sve više nedostaješ tvojim najmilijim. Umjesto pomena porodica daje prilog za održavanje mjesnog groblja u Bajicama. Porodica MARTINOVIĆ

725

I.br.3312/2015

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca CKB banka, Moskovska bb, protiv izvršnog dužnika Bošković Dragana iz Bijelog Polja, Ul.Volođina br.26, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 14.02.2025 godine, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

1.Određuje se peto ročište za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika Bošković Dragana iz Bijelog Polja upisanih u Listu nepokretnosti Ln.br.225 KO Bijelo Polje, koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 to: kat.parcela br.812, plan skica 12/84, potes Volođina, po načinu korišćenja dvorište, površine 482 m2, kat.parcela br.812,zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 106 m2,broj zgrade 1, kat.parcela br.812, zemljište ispod garaže, površine 21 m2, broj zgrade 2, kat.parcela br.813, potes Volođina, po načinu korišćenja voćnjak 1 klase, površine 775 m2, kat.parcela br.813, zemljište pod pomoćnom zgradom, površine 7 m2, broj zgrade 1, kat.parcela br.813, potes Volođina, zemljište pod pomoćnom zgradom, površine 10 m2, broj zgrade 2, što čini ukupnu površinu od 1401 m2, u iznosu od 35,025.00 eura, kat.parcela br.812, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine u osnovi 106 m2, spratnosti P1, sa upisanim posebnim djelovima objekta i to: PD1, po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnosti P, površine 42 m2, PD2, po načinu korišćenja nestambeni prostor, spratnosti P, površine 42 m2 i PD3, po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnosti P1 površine 85 m2, u iznosu od 44.791,50 eura, kat.parceli br.812, broj zgrade 2, garaža, spratnosti P, površine 21 m2, u iznosu od 2,940.00 eura, kat.parcela br.813, broj zgrade 1, pomoćna zgrada, spratnosti P, površine 7 m2 u iznosu od 980,00 eura, kat.parcela br.813, broj zgrade 2, pomoćna zgrada, spratnosti P,površine 10 m2, u iznosu od 1,100.00 eura, što čini ukupan iznos od 84,836.50 eura.

2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.3312/2015 od 19.03.2019.godine. 3.Na ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

4. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, ﬁl.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.03.2025 godine sa početkom u 11h u kancelariji javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

I.br.2099/23

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Momčilo Zec, iz Podgorice, Ivana Vujoševića br 24, koga zastupa pun. Miljan Knežević, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Milutin Đorđević iz Beograda, Bulevar Oslobođenja broj 227, R. Srbija, koga zastupa pun. Danica Kovačević, advokat iz Kotora, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 300.000,00 €, na osnovu čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Službeni list Crne Gore“ broj 36/11, 28/14, 20/15, 22/17, 25/19) dana 14.02.2025. godine donio je

ZAKLJUČAK O I PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I Određuje se ročište prvog usmenog javnog nadmetanja za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika, i to sledećih nepokretnosti upisanih u “V” listu nepokretnosti:

- iz LN 659 KO Đuraševići, na kat.parc. 143 u objektu 1 označene kao: stambeni prostor PD 1 u prizemlju površine 42m2; stambeni prostor PD 2 na prvom spratu površine 52m2; stambeni prostor PD 3 u potkrovlju mansarda površine 41m2, sve svojina izvršnog dužnika u obimu prava 1/1.

- iz LN 658 KO Đuraševići na kat.parc. 142 u objektu 1 označena kao garaža PD 1 u prizemlju površine 16m2, svojina izvršnog dužnika u obimu prava 1/1.

II Ročište za prodaju navedenih nepokretnosti zakazuje se za dan 07.03.2025.godine u 14:00 časova, u prostorijama kancelarije javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi PC Škaljari, kancelarija broj 10, I sprat - Kotor. Prodaja nepokretnosti iz stava I ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti navedenih u stavu I ovog zaključka utvrđena je pravosnažnim Rješenjem oznake I.br. 2099/23 od 29.10.2023. godine i ista iznosi ukupno 189.000,00 € na ime tržišne cijene navedenih nepokretnosti iz stava I ovog Zaključka na dan procjene 01.08.2024 godine.

IV Na prvom ročištu usmenog javnog nadmetanja predmetne nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti naznačene u stavu III ovog zaključka, s tim što se stranke založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod ovog javnog izvršitelja da se iste mgu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponuđači su dužni da najkasnije do 04.03.2025 godine polože jemstvo na žiro račun ovog javnog izvršitelja broj 520-31608-20 kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, i to iznos od 18.900,00 €, što predstavlja 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

VI Najbolji ponuđač-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio predmetnu nepokretnost položi na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-31607-23 kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, u roku od 15 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. VII U evidenciji Uprave za nekretnine u LN 659 KO Đuraševići i LN 658 KO Đuraševići PJ Tivat postoje evidentirani podaci o postojanju tereta i ograničenja na nepokretnostima iz stava I, to: - Zabilježba poreskog potraživanja UPIS ZABILJEŽBE RJEŠENJA O OBEZBEĐENJU PORESKOG POTRAŽIVANJA U IZNOSU OD 2029.42 E, KAO TERET HIPOTEKE U KORIST OPŠTINE TIVAT, BR.0810422/18-UP-27443/1 OD 07.03.2019G.; - Hipoteka HIPOTEKA PO OSNOVU NOTARSKOG ZAPISA ZALOŽNE IZJAVE UZZ 479/2022 OD 11.11.2022. GOD. NOTARA IVANOVIĆ ĐORĐA IZ TIVTA, U KORIST HIPOTEKARNOG POVJERIOCA ZEC MOMČILA, RADI OBEZBJEĐENJA POTRAŽIVANJA HIPOTEKARNOG POVJERIOCA PO OSNOV UGOVORA O ZAJMU UZZ 478/2022 OD 11.11.2022. GOD. (ZAJMOPRIMAC MS GRADNJA 021 DOO NOVI SAD), NA IZNOS OD 300.000,00 EURA SA ROKOM OTPLATE 6 MJESECI OD DANA ZAKLJUČENJA UGOVORA, ZA KOJE VRIJEME JE BESKAMATNI ZAJAM; - Zabrana otuđenja i opterećenja ZABRANA OTUĐENJA, OPTEREĆENJA BEZ PISANE SAGLASNOSTI HIPOTEKARNOG POVJERIOCA I ZABILJEŽBA NEPOSREDNE IZVRŠNOSTI NAKON DOSPJELOSTI POTRAŽIVANJA, SVE NA OSNOVU NOTARSKOG ZAPISA ZALO”NE IZJAVE UZZ 479/2022 OD 11.11.2022. GOD. I UGOVORA O ZAJMU UZZ 478/2022 OD 11/11/2022. GOD. OVJERENO KOD NOTARA IVANOVIĆ ĐORĐA IZ TIVTA; - Zabilježba poreskog potraživanja ZABILJEŽBA HIPOTEKE-PORESKO POTRAŽIVANJE 08-411/22-UP-26148/1 U KORIST OPŠTINE TIVAT ,U IZNOSU OD 4571,55 EURA ,PORESKI OBVEZNIK ĐORĐEVIĆ MILUTIN; Zabilježba notarskog zapisa-sa oznakom pravnog posla ZABILJEŽBA UGOVORA O KUPOPRODAJI UZZ 890/24 OD 06.06.2024. GODINE NOTARA TOMANOVIĆ NIKOLE (samo u LN 658), kao zabilježba predmetnog Rješenja o izvršenju I 2099/23 od 06.10.2023 godine . Kotor, 12.02.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.