Dnevni list POBJEDA 13.02.2025

Četvrtak, 13. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina

Zbog najave o bojkotu trgovine u objektima Volija, iz tog trgovačkog lanca obavijestili proizvođače

Smanjiće dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

Naša misija je uvijek bila i ostala podrška i razvoj domaće proizvodnje, osnaživanje crnogorskog agrara i omogućavanje dugoročne stabilnosti u plasmanu proizvoda. Međutim, najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, koji se sprovodi bez realnog sagledavanja šire ekonomske slike, direktno ugrožava ne samo naš rad, već samim tim i vašu mogućnost redovnog plasmana proizvoda, poručeno je iz Volija

ODT Formiralo predmet nakon prijetnji koje je Predrag Veljić uputio fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću Kada

STR. 10.

Diplomata Željko Perović za Pobjedu govori o uzrocima povlačenja iz trke za nestalnu članicu najznačajnijeg međunarodnog tijela pri Ujedinjenim nacijama

Crna Gora se nije ozbiljno bavila članstvom

Rukovodstvo opštine Pljevlja demantovalo informaciju da se u tom gradu sprema skup podrške predsjedniku Srbije

KAMO ŚUTRA: Velika blokada ispred zgradeVlade danas od 11 do 17.26 časova jer je šest sati policija tražila ubicu, šest nedjelja se traže odgovori i odgovornost

STR.

Piše: Jelena MARTINOVIĆ OSVRT

Ime i prezime djevojke, kanta za smeće 100 metara od dječjeg igrališta, kutija za cipele na kojoj je njeno ime jer je nešto naručila sa interneta... Odlično za naslov, za klik i malo više para na račun firme, ne za vašu platu. Ova djevojka je bila sama, toliko da niko nije ni znao da je trudna. Nije smjela, nije umjela ili mogla bolje

STR. 9.

Rukovodstvo opštine Pljevlja demantovalo informaciju da se u tom gradu sprema skup podrške predsjedniku Srbije

Tvrde da je posrijedi udbina podmetačina

Nema govora o bilo kakvom takozvanom skupu podrške Aleksandru

Vučiću ili o politički motivisanom skupu. Ovim povodom su nas zvali i iz policije, jer su i oni dobili istu informaciju. Mislim da je u pitanju udbina podmetačina, kazao je Jelovac za naš list

PLJEVLJA – Rukovodstvo lokalne samouprave u Pljevljima demantovalo je vijest, koja je juče tokom dana plasirana na društvenim mrežama, o organizovanju skupa podrške predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u tom gradu.

Naime, na „informativnom plakatu“ sa pozivom na pomenuti skup pod nazivom „Aleksandar Vučić - Za našu decu“ navedeno je da je planiran za 14. februar u 18 sati. Predsjednik opštine Dario Vraneš ovim povodom za Pobjedu je kazao da je riječ o potpunoj dezinformaciji koja je, kako je kazao, najvjerovatnije zlonamjerno plasirana. Na pitanje da li će u organizaciji Opštine biti upriličen bilo kakav skup ili proslava državnog praznika Republike Srbije, Sretenja Gospodnjeg, koji se obilježava 15. februara, Vraneš nas je uputio

na odbornika NSD u SO Božidara Jelovca.

- Nema govora o bilo kakvom takozvanom skupu podrške Vučiću ili o politički motivisanom skupu. Ovim povo-

Jelovac je dodao da će uoči državnog praznika Republike Srbije, kao i prethodnih godina, i ove, u organizaciji Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“ biti upriličena Sretenjska akademija

PODGORICA - Imajući u vidu da su prethodnih godina objavljivane izjave određenih lica u kojima se navode događaji koji su bili predmet rada ovog odbora, a nosili su jasan potpis prethodnog režima, smatramo da je u najvećem javnom interesu prikupljanje adekvatnih saznanja činjenica o dešavanjima koja su prethodila i uslijedila nakon tih događaja, kazao je juče poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović.

On je to naveo u prijedlogu parlamentarne istrage i osnivanja anketnog odbora za prikupljanje informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „crne trojke“. Prijedlog koji će 20. februara biti jedina tačka sjednice vanrednog

dom su nas zvali i iz policije jer su i oni dobili istu informaciju. Mislim da je u pitanju udbina podmetačina - kazao je Jelovac za naš list.

On je dodao da će uoči državnog praznika Republike Srbije, kao i prethodnih godina, i ove, u organizaciji Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“ biti upriličena Sretenjska akademija.

- Svečana akademija biće

upriličena u Centru za kulturu Pljevlja sa početkom u 19 sati.

Učestvovaće hor iz Podgorice, nekoliko pljevaljskih kulturno-umjetničkih ansambala, a pozdravnu riječ imaće vladika Atanasije - kazao je Jelovac i dodao da će na dan samog praznika, na istom mjestu, biti održano književno veče i izložba.

I. MILOVIĆ

ASK utvrdila da je bivši predsjednik države prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

Milo Đukanović propustio da prijavi uvećanje imovine

PODGORICA – Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije, jer 2019. godine, dok je bio na funkciji šefa države, nije prijavio uvećanje imovine, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije.

Riječ je o 16.741 euru na ime duga po VIP rivolving kartici u „Atlas banci“, koji je, navodno, te godine izmirio njegov sin Blažo Đukanović.

U odluci Agencije se navodi da je Đukanović prekršio Zakon, jer 2019. nije u zakonskom roku dostavio Izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz Izvještaja koji se odnose na uvećanje imovine, čime nije prijavio novčani iznos od 16.741 eura koji je, kao uvećanje imovine, bio dužan da prijavi.

U obrazloženju odluke ASK-a navodi se da su, postupajući po nalozima iz presude, 16. decembra prošle godine, Đukanovića pozvali da se izjasni povodom navoda iz prijave.

- Kako se nije izjašnjavao, odnosno kako je nemoguće bilo uručiti poziv u skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je ponovno uputila poziv 10. januara 2025. godine. On se na taj poziv izjasnio pismeno 27. januara i istakao da je pred Osnovnim sudom donijeta presuda u njegovu korist i time činjenično i pravno potvrdio njegov stav o nepostojanju duga prema „Atlas banci“, te se sada predmet nalazi u postupku po žalbi tuženih

pred Višim sudom u Podgorici. Takođe, ističe da je u drugom sudskom postupku donijeta presuda u njegovu korist, zbog povrede prava ličnosti. Istakao je da se ne može raditi ni o kakvom prikrivanju imovine, jer je sve ove činjenice više puta javno iznosio u medijskim obraćanjima i istupima, kao što je i navedeno u aktu Agencije - piše u odluci ASK-a. Podsjećaju i da je novim zakonom, koji je na snagu stupio 12. juna prošle godine, propisano da se samo sukob interesa i prijave zviždača mogu riješiti po odredbama starog zakona. ASK je uvažio i dio navoda Đukanovića iz pisanog izjašnjenja od 27. januara ove godine uz ocjenu da ti navodi nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari. - Shodno svemu navedenom, Izvještaji moraju oslikavati i prikazivati realno stanje prihoda i imovine, posebno kod prihoda koji su veći od 1.000 eura i imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju korupcije jasno propisao da se formalni propusti u prijavljivanju imovine i prihoda, koji se kreću u opsegu do 1.000 eura, mogu prijaviti posebnom dopunom ili izmjenom Izvještaja, dok će se razlike u prijavljenim i stečenim vrijednostima imovine i prihoda veće vrijednosti od 1.000 eura smatrati učinjenom povredom Zakona, odnosno kao iskazivanje netačnih i nepotpunih podataka, na osnovu čega je odlučeno kao u dispozitivu odluke - zaključuje ASK. Ir. M.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao pokretanje parlamentarne istrage

Đurović: Rad anketnog odbora trojkama“ pomoći medijski i dokumentima

Drugo vanredno zasijedanje Skupštine zakazano je za 20. februar, a sjednici bi trebalo da prisustvuju i poslanici opozicije, pošto bi dan ranije trebalo da istekne kazna kojom im se ne dozvoljava prisustvo na plenumu i u radnim tijelima

zasijedanja, u ime predlagača je obrazlagao Đurović na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kojem nijesu prisustvovali predstavnici opozicije zbog kazne koju im je 4. februara izrekao predsjednik Skupštine Andrija Mandić

Tako su članovi odbora iz redova vlasti, na čijem je čelu Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije, bez duge rasprave i jednoglasno usvojili pomenuti Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora.

OKOLNOSTI NAPADA Đurović se u svom izlaganju dotakao brojnih događaja za koje je naveo da treba istražiti „okolnosti fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca“ od strane „crnih trojki“ koje su, prema informacijama dospjelim u javnost, bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti. Kako je naveo, riječ je o kršenju ustavnog prava o slobodi govora i medija, te da je Crna Gora „regionalno i svjetski prepoznata“ kao zemlja u kojoj je bilo

prebijanja intelektualaca i novinara.

- Uz politička ubistva, prebijanja novinara, intelektualaca, šverc narkotika, organizovani kriminal decenijama unazad, isplivala je regionalna umiješanost bivšeg režima u kriminalnim aktivnostima zbog kojih je život izgubio veliki broj građana Crne Gore. Imajući u vidu da su prethodnih godina objavljivane izjave određenih lica u kojima se navode događaji koji su bili predmet rada ovog odbora, a nosili su jasan potpis prethodnog režima, smatramo

da je u najvećem javnom interesu prikupljanje adekvatnih saznanja činjenica o dešavanjima koja su prethodila i uslijedila nakon tih događaja – smatra on.

U ime predlagača je potcrtao važnost prikupljanja saznanja, jer, kako je rekao, „da je bilo pravde i odgovornog režima, do ovog ne bi ni dolazilo“.

- Ovom istragom, Skupština bi dala nemjerljiv doprinos zaštiti slobode građana, poslanika, novinara i bila najveća podrška nosiocima javne riječi i medijima da slobod-

no i bez straha budu korektiv rada i podsjetnik savjesti za nosioce javne funkcije –dodao je Đurović. Podsjetio je da su neriješena ostala ubistva Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića, te da bi ovim potezima parlamenta trebalo „ispraviti nepravdu prema onima koji su trpjeli torturu“. Jedini učesnik u današnjoj raspravi na odboru bio je poslanik Demokrata Nikola Rovčanin, koji je naveo da ispod prijedloga stoje potpisi 40 poslanika, što je „veliki demokratski iskorak crnogorskog parlamenta“. - Pravda ne može biti zadovoljena dok se ne sazna ko je ubio Jovanovića i tukao intelektualce. Takođe, ono što je

Dario Vraneš

Božidar Jelovac

Diplomata Željko Perović za Pobjedu govori o uzrocima povlačenja iz trke za nestalnu članicu najznačajnijeg međunarodnog tijela pri Ujedinjenim nacijama

PODGORICA – Odluka

Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.

Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija. Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna. Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude. U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti. - Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata – navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim. Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosi-

Crna Gora se članstvom u SB nikada nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Poslovima kandidovanja za članstvo u SB bavi se tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, osposobljenih da daju doprinos najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva, navodi Perović

Željko Perović

lac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha. - Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To sva-

ka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje – ističe Perović.

Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“. - Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to

o „crnim dokumentima

važno zbog mladih generacija koje ne pamte represivni aparat, jeste da čuju i vide kakvo je bilo vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista. Svjedoci smo dnevnopolitičkih napada kojim se pokušavaju ukaljati javni funkcioneri vladajuće većine i gdje se pokušava problematizovati čak i službeno putovanje, odlazak na neki događaj i parkiranje službenog vozila, a staviti pod tepih ubistva, prebijanja, šverc, kriminal. Zato je bitno da čujemo detalje od ljudi koji će biti saslušavani – kazao je on. Takođe je naveo kako „Anketni odbor nije sud“, ali da je nakon izvođenja dokaza SDT podnijelo istragu protiv Zorana Lazovića

PORODICE POD REPRESIJOM

Raspravu je nastavio Đurović, rekavši da je tokom trideset godina režima na čijem je čelu bio Milo Đukanović, Crna Gora bila označena kao glavna država za šverc cigareta preko Luke Bar, da su u istom periodu „nastala dva kriminalna klana sa kojima danas imaju problem region i države Evrope“. Naveo je i da su represiju trpjele porodice Milana Kneževića i Andrije Mandića, uz „hapšenje članova njihovih porodica koji nemaju veze sa politikom“. - Zar treba Crna Gora da bude osakaćena time da nema rješenja i pravde za ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića? Napomenuo bih i policajce (Gorana) Žugića i (Darka Belog) Raspopovića koji su ubijeni u centru Podgorice. Poštovani građani, vjerovatno možete pronaći opravdanje zato što su na čelu tužilaštva bili ljudi kao što su Milivoje Katnić i Saša Čađenović, a pravosuđa Vesna Medenica, sudije (Blažo) Jovanić i (Suzana) Mugoša. Ne može se očekivati da će ljudi koji su u to doba bili srce pravosuđa riješiti te probleme. Zato je potrebno formiranje anketnog odbora, ali i da se sve to pomogne medijski i do -

Primjeri

Hrvatske i Slovenije

Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja. Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB. - Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umije-

osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo

kumentima. Jer Crna Gora mora oprati obraz kad su u pitanju politička ubistva, prebijanje novinara, prebijanje intelektualaca i da se nikada više ne spominju „crne trojke“ – zaključio je Đurović. Zaključujući raspravu i glasanje, predsjedavajući Bojović

ćem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država – navodi Perović.

Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB. - Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja – naveo je Perović.

je podržati, a potom podršku dali drugoj državi – zaključuje naš sagovornik. Đ. ĆORIĆ

je naveo kako je „rijetko gdje viđena sprega organizovanog kriminala i države kao što je to u Crnoj Gori“.

- Ovaj anketni odbor mora da ima efikasan rad i rezultira konkretnim koracima i procesima koje treba da preuzmu institucije, i koje treba da razotkrijemo do kraja – rekao je on.

Drugo sjednica Srugog vanrednog zasijedanja Skupštine, zakazana je za 20. februar, na dnevnom redu je samo Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora za p rikupljanje informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava, kao i okolnostima fizičkih napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „crne trojke“. Toj sjednici bi trebalo da prisustvuju i poslanici opozicije, jer bi dan ranije trebalo da istekne kazna kojom im se ne dozvoljava prisustvo rada u plenumu i radnim tijelima. K. J.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević ukazao na značaj uključivanja najboljeg tenisera svih vremena u spor između države i „Amana“

Đoković može

da riješi situaciju oko zatvorenog

Svetog Stefana

Ukoliko uspije da se postigne dogovor, kao ekonomski analitičar tvrdim da će turistički prihod Crne Gori porasti makar petnaestak odsto – saopštio je Predrag Zečević za RTS

PODGORICA - Sporu oko

Svetog Stefana godinama se ne nazire kraj, a sada bi, prema najavama, najbolji teniser svih vremena Novak Đoković trebalo da posreduje i pomogne da se stvari riješe.

Prema riječima ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, Đoković je jedini koji je u stanju da riješi, kako je ocijenio „bezizlaznu situaciju zatvorenog Svetog Stefana koja traje već četiri godine“. - Ovdje imamo vin-vin dobitnu kombinaciju gdje je gospodin Đoković, vjerovatno najbolji sportista u istoriji, da ne kažem samo teniser, i imamo „Aman“, koji upravlja hotelom

Sveti Stefan, koji je najbolji turistički operator na planeti i upravlja lancem najprestižnijih hotela - rekao je Zečević u razgovoru za RTS. Đoković, koji vuče korijene iz Crne Gore je, kako je kazao Zečević, pozvan kao ambasador „Amana“ da posreduje i pokuša da riješi problem. On se nada da će „Svetac“ konačno biti otvoren ove godine. - Ne postoji bolji ambasador, ne postoji kompanija koja je bolje promovisala Crnu Goru od Novaka Đokovića i to potpuno besplatno - tvrdi Zečević. On ističe da su zbog ovog spora zaustavljena, između ostalog, i dva značajna projekta. Rješenje problema, naglasio je on, svima ide u korist.

- Ukoliko uspije da se postigne dogovor, kao ekonomski analitičar tvrdim da će turistički prihod Crne Gori porasti makar petnaestak odsto. Gospodin Novak Đoković, koji ima ogromno povjerenje sve tri strane, i mještana, i „Amana“ i Vlade Crne Gore, može da bude taj most koji će povezati te nepomirljive razlike koje su rezultirale time da prvi put nakon dvadesetak godina Crna Gora ima pad turističkih prihoda za dva do tri posto - smatra Zečević, a prenosi RTS.

Đoković, koji je globalni ambasador kompanije „Aman“ svjetski priznatog hotelijerskog brenda i lanca hotela je, nakon što je u nedjelju razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem, objasnio da su obavili „inicijalne razgovore“ i informisali se „o svemu“, naglasivši da pokušava da radi za „opšti interes“ Crne Gore i da se nada da će solucija za rješenje problema vrlo brzo biti „na horizontu“. - Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, kompanije „Aman“, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko pokušava da „Aman“ ostane, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da „Aman“ ne bude više u Crnoj Gori - rekao je Đoković. Kompanija Adriatic properties, koja je zakupac Svetog Stefana, grčkog biznismena Petrosa Statisa, od 2021. drži zatvoren grad-hotel i vilu Miločer, a obustavila je i gradnju novog hotela Kraljičina plaža, nakon čega je pokrenut arbitražni postupak. pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu. R. e.

Direktor Telekoma Srbija o preuzimanju kompanija od United grupe Lučić: Kupovina

će dodatno

ojačati naše pozicije u regionu

PODGORICA - Potpisivanjem važnog ugovora o kupovini NetTV Plus, DTH u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i licenci za prava na Sport klub za Zapadni Balkan, definitivno smo otpočeli novu eru telekomunikacionog tržišta u regionu, naveo je izvršni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić, prenosi portal Investitor.

Podsjetimo, United grupa potvrdila je da je dogovorila prodaju dijela svojih kompanija, a jedan od dva kupca je upravo Telekom Srbija. Iz Telekom Srbija grupe precizirano je da je postignut sporazum o kupovini NetTV Plus, DTH u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i licenci za prava na Sport klub za Zapadni Balkan od United grupe.

- Veliki uspjeh za Telekom Srbija - napisao je Lučić na svom LinkedIn profilu. Očekuje se da ova akvizicija stvori široku sinergiju, poveća prihode i smanji troškove, zvanično je saopšteno iz Telekoma Srbija, koji u Crnoj Gori posjeduje ćerku firmu, Mtel.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne crnogorskih plaža do kraja sedmice

Radunović: Uvodi u sektor u kojem djelovale kriminalne

Vlada je odlukom na posljednjoj sjednici pokrenula proces da prestane hajdučija i da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga, poručio je ministar. On tvrdi da će početne cijene zakupa plaža biti dosta više i da neće biti namještaljki, kao i da su predviđanja da prihodi od zakupa ove godine mogu iznositi i do 30 miliona eura

PODGORICA - Tender za zakup plaža biće raspisan do kraja sedmice, pa se očekuje da će Crna Gora nove zakupce imati već od 20. ili 25. marta - saopštio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za štampu.

- To je dovoljno da se spreme

Primorske

- Ove transakcije su usklađene sa strategijom Telekoma Srbija da izgradi vodeću telekomunikacionu kompaniju na Zapadnom Balkanu, sa prihodima koji će dostizati tri milijarde eura do 2030. godine. Nakon uspješne premijerne emisije euroobveznica u 2024. godini u iznosu od 900 miliona američkih dolara, današnja kupovina imovine United grupe dodatno će ojačati pozicije Telekoma Srbija u regionu i među dijasporom bivše Jugoslavije. Ne očekuje se da ove transakcije povećaju trenutne nivoe zaduženosti Telekoma Srbija - navodi se u saopštenju.

Ističu da zatvaranje transakcija podliježe uobičajenim regulatornim odobrenjima i očekuje se da budu realizovane tokom prve polovine 2025. godine. R. e.

za sezonu. Vlada je odlukom na posljednjoj sjednici pokrenula proces da prestane hajdučija i da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga. Usvojena je neophodna dokumentacija - izmijenjeni i dopunjeni cjenovnik početnih naknada za korišćenje/zakup morskog dobra, koji uključuje izmjene i dopune postojećeg cjenovni-

opštine smatraju da će biti ugrožena sezona

Iz Zajednice opština Crne Gore juče je saopšteno da je zajednički stav predstavnika primorskih opština da ih Vlada ignoriše, da je usvajanje Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra štetna i netransparentna odluka, te da zahtijevaju hitan sastanak sa premijerom. - Izražavamo duboko nezadovoljstvo zbog odluke Vlade da usvoji Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godina, uprkos dobronamjernoj sugestiji primorskih opština da se prioritet dâ Skupštini u pogledu odlučivanja o upravljanju zonom morskog dobra, čime se u potpunosti ignoriše stav lokalnih samouprava koje su najdirektnije pogođene ovom odlukom – kaže se u saopštenju.

Predstavnici primorskih opština upozoravaju crnogorsku javnost da će se usvajanjem ovakvog programa sada već zasigurno ugroziti priprema i realizacija predstojeće turističke sezone i tako direktno prouzrokovati štetne posljedice ne samo po ekonomski razvoj primorskih opština, već i cijele Crne Gore koja se u velikoj mjeri oslanja na turističku privredu.

ka, prijedlog odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, kao i Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godinaporučio je Radunović. Biće skuplje

Naglasio je da će početne cijene biti dosta više i da neće biti namještaljki.

- Doći ćemo do viših iznosa za zakup, i očekujemo da će to biti minimalno 15 miliona eura prihoda za ovu godinu, a naša su predviđanja da može biti i do 30 miliona eura - rekao je Radunović

On je pojasnio da su benefiti ovog postupka ogromni jer se uvodi red u sektoru u kojem su djelovale kriminalne grupe te da više ništa neće moći da se radi preko veze i pritiska. Radunović je naveo zanimljivu činjenicu da je u Ulcinju postojao poseban problem jer su gotovo sve plaže imale dva puta veću kvadraturu - nego što su u stvari plaćane i da su angažovali geodete da prostor plaža tačno izmjere.

Upitan da li će bivši zakupci u Ulcinju dići cijene usluga, tj. plažnog mobilijara zbog većih naknada, rekao je će sve zavisiti od ponude i potražnje. - Ako gosti budu spremni da plaćaju mobilijar 100 eura, on

Sa jučerašnje konferencije za novinare d.

Predrag Zečević

Vladimir Lučić

Uvodi se red

kriminalne grupe

Cijene

karata na trajektu

biće

iste i zimi i ljeti

Cijene karata na trajektnoj liniji Kamenari - Lepetane biće izjednačene u sezoni i vansezonskom periodu. Prevoz za motocikle koštaće 2,5, a za automobile pet eura. To je predviđeno izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju cjenovnika trajektne linije Kamenari - Lepetane, koju je usvojila Vlada na telefonskoj sjednici. Do ovog poskupljenja na trajektnoj liniji, koju je prošle godine koristilo 1,64 miliona vozila, još nije došlo, jer, kako za Novski portal objašnjava poslovođa Aleksandar Crvenko, to je tek prihvaćeno.

Iz preduzeća Morsko dobro nastoje da ovim podstaknu online kupovinu, koju su do sada koristili mahom vozila u tranzitu.

- S obzirom na to da će online kupovina karata ostati s nepromijenjenim cijenima, to bi trebalo da podstakne i naše građane da umjesto čekanja u redu na naplatnim mjestima u Kamenarima i Lepetanima, kupuju karte koristeći telefone i računare - rekao je Crvenko.

U vansezonskom periodu cijena karte za motocikla iznosila je 1,5, a za mala putnička vozila (automobile) i pick up (teretna) vozila četiri eura. U sezonskom periodu cijena karte bila je za euro skuplja u obje kategorije vozila. Izmjene i dopune cjenovnika trajektne linije KamenariLepetane su dostavljene Ministarstvu finansija na mišljenje i taj resor nije imao primjedbi na dokument.

će biti toliko - istakao je Radunović.

Ponovio je da je situacija oko plaža polumafijaška zbog pritisaka na sve uključene, te da upravo zbog toga opštinama nije mogao da pruži veće ingerencije u ovom slučaju.

- To bi bilo katastrofalno za Crnu Goru, jer opštine ne mogu da se izbore sa pritiscima moćnika - istakao je Radunović i dodao da je primio pozive, u kojima su predsjednici opština tražili da se tenzije ne dižu - kazao je Radunović.

Dodao je i da se sa pritiskom u maloj sredini teško izboriti, s obzirom da su svi u rođačkim ili prijateljskim odnosima.

- Kao ministar prostornog planiranja, ne znam kako bi nam obala izgledala da se opštine pitaju - naglasio je on.

O najavi bivših zakupaca da neće ukloniti mobilijar sa plaža, da će blokirati trajekt KamenariLepetane i granični prelaz Sukobin, kazao je da građani imaju puno pravo na protest, te da mobilijar mogu predati ili prodati novom zakupcu, dok će u krajnjem slučaju biti uklonjen. Istakao je i da neće i ne može biti preprodaje zakupa plaža, kako se u prošlosti radilo.

Obala bOgatija za 74 plaže

Predstavnik Radne grupe Nikola Ražnatović ponovio je da su predviđena 74 nova ku-

Korigovani Plan restrukturiranja za hercegnovsku kompaniju stavljen na dnevni red Skupštine akcionara

Umjesto 106,8 miliona eura za spas Instituta predviđeno 88 miliona

Na osnovu korigovanog Plana, umjesto inicijalno planiranih 106,8 miliona eura biće potrebno 88,06 miliona eura, uključujući višegodišnje investicije u objekte od 61,6 miliona eura, milion za informacioni sistem, 345.000 za marketing aktivnosti, dok su za tekuću likvidnost potrebna 21,4 miliona eura uz 3,5 miliona za vlasničko restrukturiranje u ovoj godini

PODGORICA – Plan restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ naći će se 24. februara treći put pred akcionarima, imajući u vidu da je odbor direktora, na zahtjev Vlade proširio dnevni red Skupštine akcionara, nakon što je Projektni tim Univerziteta Crne Gore kojim je rukovodio dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Mijat Jocović korigovao Plan u skladu sa dogovorom Vlade i najvećeg manjinskog akcionara Instituta HTP Olive.

pališta, kao i 193 nove lokacije za privremene objekte. Podsjetimo, crnogorska obala ove godine biće bogatija za 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je za pet i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70. To se navodi u Informaciju o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godina, koju je Vlada usvojila u utorak.

Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1.000 eura, dok će taj iznos za hotelska kupališta biti 2.000 eura.

Na pitanje kako se glasalo na sjednici Vlade o ovim pitanju, Slaven Radunović je kazao da ministri iz Demokratske Crne Gore nijesu učestvovali, dok su protiv bili potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj, dok ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka nije glasao. Upitan o apelu koji je stigao iz Privredne komore da se ugovori sa zakupcima aneksiraju, on je dodao da je i na njih vršen pritisak, te da mu je to u razgovoru potvrdila i predsjednica PKCG Nina Drakić, kazavši da su za to i potpisali inicijativu.

N. KOVaČeViĆ

Tako je izmijenjenim Planom sa 69,7 miliona na 61,6 miliona smanjena vrijednost građevinskih radova predviđenih za dovođenje druge faze Instituta na nivo od četiri zvjezdice. To je, pored inicijalno plana prodaje prve faze, bila jedna od glavnih zamjerki suvlasnika HTP Olive Žarka Rakčevića koji je ocijenio da se taj posao može uraditi sa mnogo manje novca.

- Činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa znatnim učešćem umanjila je iznos neophodnih sredstava za dodatnih 6,08 miliona eura, ali i neophodna sredstva za tekuću likvidnost su manja za 4,59 miliona uz pretpostavku

reprograma postojećeg kredita kod Razvojne banke u iznosu 2,46 miliona eura i činjenicu da ne postoji osnov za otkup akcija nesaglasnih akcionara 1,75 miliona eura usljed dezinvestiranja koje je manje od 20 odsto ukupne vrijednosti društva –navodi se u Planu.

To je, kako stoji, uticalo na izmjenu struktura izvora finansiranja koja se odnosi na učešće Instituta, jer se odustalo od prodaje prve faze, a s druge strane, manjinski akcionari su iskazali namjeru da srazmjeno vlasničkom udjelu učestvuju u finansiranju Plana.

Na osnovu korigovanog Plana, umjesto inicijalno planiranih

106,8 miliona eura potrebno biće potrebno 88,06 miliona eura, uključujući višegodišnje investicije u objekte od 61,6 miliona eura, milion za informacioni sistem, 345.000 za marketing aktivnosti, dok je za tekuću likvidnost potrebno 21,4 miliona eura uz 3,5 miliona za vlasničko restrukturiranje u ovoj godini. Iznos državne pomoći smanjen je sa 64 miliona na 52,8 miliona, dok će Institut zajedno sa manjinskim akcionarima obezbijediti 40 odsto sredstava odnosno 35,2 miliona eura.

Osim prodaje Dječjeg odjeljenja za potrebe škole po cijeni od oko pet miliona eura, oko koje su se Rakčević i Vlada usagla-

Inicijalni

plan

sili, Planom je i dalje predviđena mogućnost prodaje solitera i E odjeljenja za 8,5 miliona eura. Time je inicijalno planirani prihod od prodaje imovine Instituta sa 28,2 miliona smanjen na 13,4 miliona eura. Ostatak od 14,46 miliona eura biće obezbijeđeno iz kredita.

U Planu se navodi da je Projektni tim dobio zahtjev od Vlade da dopuni Plan tako da se u njegovu realizaciju uključi HTP Oliva, isključi prodaja prve faze te predvidi prodaja Dječjeg odjeljenja uz eventualnu prodaju solitera i E odjeljenja iduće godine. Zahtjev se odnosio i na smanjenje inicijalno predviđenih ulaganja. Dnevni red Skupštine akcionara zakazane za 24. februar prvobitno je uključivao samo razrješenje starog i imenovanje novog odbora direktora, ali je nakon okončanja korekcije Plana dnevni red proširen. Aktuelnim odborom direktora predsjedava dr Predrag Dragojlović, dok su članovi Pavle Obradović, Petar Rakčević, Goran Čabarkapa i Savo Kalezić

O Planu se do sada dva puta raspravljalo, ali je nakon druge sjednice postignut dogovor Olive i Vlade. Ova kompanija je insistitrala i na potrebi pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem koje se može predvidjeti samo za zdravstveni ili komercijalni turizam. Rakčević je nakon druge Skupštine akcionara na berzi kupio akcije od grupe akcionara čime se njegov udio povećao na skoro 29 odsto. U rukama države preko Razvojne banke, Vlade i državnih fondova je 56,4 odsto, dok fizička lica imaju 11,3 odsto akcija. M. leKOViĆ

Institut „Dr Simo Milošević“

Međunarodni tender za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine

Dokumentaciju predala dva konzorcijuma

PODGORICA - Na međunarodni tender za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine dokumentaciju su predala dva konzorcijuma kompanija iz Crne Gore i regiona, saopšteno je iz Rudnika uglja Pljevlja (RUP).

Podsjećamo da je Rudnik raspisao 31. decembra 2024. godine tender za dio poslova na projektu sa rokom predaje dokumetancije do 12. februara tekuće godine.

- Vrijednost projekta iznosi 16,2 miliona eura bez PDV-a, a podijeljen je u tri faze. Rudnik uglja Pljevlja je u prethodnom periodu, u cilju smanjenja troškova projekta, samostalno uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura – navodi se u saopštenju. Tenderom je predviđeno da kompanija, koja bude uvedena u posao obavi, između ostalog, inženjerske i građevinske radove, izgradnju mostova i saobraćajnica, cjevovoda, konstrukcija, komunikacijskih i energetskih vodova, hidrograđevinskih vodova, riječnih zidova i vodnih puteva te ostalih poslova definisanih tenderskom dokumentacijom. Rok

za izvršenje projektnog ugovora je 210 dana od uvođenja izvođača u posao. - U skladu sa tenderskim pravilima, u narednom periodu komisija će izvršiti evaluaciju prispjele dokumetacije nakon čega će se odlučiti o rangiranju i izboru ponuđača – kaže se u saopštenju.

Iz Rudnika ističu da je projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja.

- Naime, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku. Stoga se projekat mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine. Kao što je javnosti poznato, radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. – saopšteno je iz RUP-a. S. P.

Zbog najave o bojkotu trgovine u objektima Volija, iz tog trgovačkog lanca obavijestili proizvođače

Smanjiće dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

PODGORICA - Kompanija Voli obavijestila je domaće proizvođače da će smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda. To će, kako navode, uraditi zbog najave o bojkotu tog trgovinskog lanca sljedeće sedmice. Sedmodnevni bojkot Volija najavljen je ukoliko tokom ove sedmice ne snize cijene.

- Obraćamo vam se povodom aktuelnih dešavanja i najavljenog bojkota naših maloprodajnih objekata, za koji smatramo da će nanijeti štetu kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom pogledu –kažu iz Volija. Dodaju da su godinama unazad gradili snažno partnerstvo s domaćim proizvođačima, pružajući im uz saradnju sigurno tržište i kontinuiranu podršku.

- Naša misija je uvijek bila i ostala podrška i razvoj domaće proizvodnje, osnaživanje crnogorskog agrara i omogućavanje dugoročne stabilnosti u plasmanu proizvoda. Međutim, najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, koji se sprovodi bez realnog sagledavanja šire ekonomske slike, direktno ugrožava ne samo naš rad, već samim tim i vašu mogućnost redovnog plasmana proizvoda – rekli su iz Volija.

Navode da će, nažalost, u uslovima potencijalnog smanjenja prometa i narušene tržišne stabilnosti, biti primorani da

u narednom periodu smanje otkup planiranih – dogovorenih, tj. očekivanih količina poljoprivrednih proizvoda. - Svjesni smo koliko je to izazovno za vas i koliko je važno da vaši proizvodi dođu do potrošača, te se nadamo da će razum prevladati i da će svi učesnici u ovom procesu prepoznati dugoročne posljedice ovakvih poteza. Kao naši dugogodišnji – višedecenijski dobavljači, znate kakav ste odnos, pažnju i podršku imali od kompanije VOLI. Apelujemo na donosioce odluka i organizatore ovih inicijativa da umjesto mjera koje štete domaćoj privredi, pronađu održiva rješenja koja će omogućiti nastavak nesmetanog poslovanja i podršku lokalnoj proizvodnji – saopštili su iz Volija domaćim potrošačima.

Poreska uprava objavila podatke o uticaju bojkota na poslovanje trgovačkih lanaca

niži za 56,14 odsto. Ostvareno je 1,22 miliona odnosno 2,79 miliona.

Organizacija Alternativa Crna Gora (ACG) je u utorak objavila rezultate ankete na svojoj Fejsbuk stranici navodeći da je na osnovu 6.743 glasa njihovih pratilaca odlučeno da pozovu na dugoročni bojkot Voli supermarketa zbog visokih cijena.

Na Fejsbuk stranici Alternative se navodi da je za tu oduluku glasalo 63,8 odsto učesnika ankete. Oni su dali rok Voliju da do petka, 14. februara saopšte da će drastično sniziti cijene, naročito osnovnih životnih namirnica, i zamrznuti ih na duži period. U suprotnom, pozvaće na opšti bojkot.

Iz Volija su se u ponedjeljak zapitali da li se iza poziva na bojkot zaista kriju interesi potrošača ili neki drugi motivi koji nemaju veze sa trgovinom ni sa ekonomijom.

Pozvali su Vladu da smanji namete na nivo država u EU, ukazujući da su, kao i do sada, spremni da budu partneri Vlade. Ocijenili su da je stvaranje atmosfere da su trgovački lanci jedini krivci za inflaciju, skretanje pažnje sa drugih problema. Saglasni su da su cijene previsoke, ali tvrde da one nijesu uzrok inflacije, već njena posljedica. Iz ove kompanije su iznijeli podatke o razlici u poreskom opterećenju u Crnoj Gori i Hrvatskoj, gdje je PDV na ribu, voće i povrće pet odsto u odnosu na 21 odsto kod nas, dok je na osnovne životne namirnice u Crnoj Gori sedam, dok je u Hrvatskoj pet odsto. Iz Privredne komore su Pobjedi ranije kazali da su se jasno odredili prema ovakvim inicijativima i dali ubjedljive razloge protiv bojkota trgovinskih lanaca. - Posebno ukazujemo na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći zainteresovanoj stručnoj javnosti da bojkot, kao način uticaja na ekonomske politike, niti je razuman niti opravdan – kazali su iz PKCG. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je ranije za Pobjedu kazao da će uvijek podržati građanske inicijative, ali da smatra da bojkot neće donijeti očekivane rezultate, jer su cijene rasle zbog povećanja troškova, a ne marži. S. P.

PODGORICA - Podaci

Poreske uprave pokazuju da je promet u trgovačkim lancima drugog dana bojkota, u subotu, 8. februara u odnosu na sedmicu ranije 1. februara, bio za 30,23 odsto manji.

Ukupan promet trgovina 30. januara, na dan prvog bojkota 31. januara i dan poslije, 1. februara iznosio je 8,5 mili-

ona eura. Podaci pokazuju da je ukupan promet 6, 7. i 8. februara, od čega su dva dana bili dani bojkota, iznosio 8,22 miliona, dakle nepunih 300.000 eura manje, preciznije 278.620 eura manje. Na dan prvog bojkota, 1. februara registrovan je promet od 4,24 miliona, a 8. februara, drugog dana drugog bojkota, 2,96 miliona eura. Prvi bojkot trgovina organizovan je 31. ja-

nuara, dok su iz Alternative Crne Gore drugi put pozvali na bojkot u petak i subotu, 7. i 8. januara. U danima pred bojkot, 30. januara i 6. februara prometi su iznosili 3,03 odnosno 3,17 miliona eura. Poreska je inicijalno nakon prvog bojkota trgovina objavila podatke da je poređenjem petka, 31. januara i prethodnog petka 24. januara utvrđeno da je promet

Iz Alternative su juče na Fejsbuk stranici pozvali trgovce da snize cijene poručujući da nikog ne napadaju niti žele da ugroze. - Znamo da i vi imate svoje troškove, da je tržište složeno, da postoje izazovi. Ali isto tako znamo da su marže prevelike, da su cijene previsoke u odnosu na region i da su građani dovedeni do ruba. Ako može u susjednim državama, može i kod nas. Ako možemo da se solidarišemo u teškim trenu-

cima, možemo i sada – objavili su iz Alternative. Pozvali su trgovačke lance na kompromis „prije nego se dođe do tačke sa koje

nema povratka“. M. Lk.

Detalj iz maloprodajnog objekta jednog trgovačkog lanca u Podgorici

Rudnik uglja Pljevlja

Trgovački objekat Volija u Podgorici

Podaci Poreske uprave o prometu trgovačkih lanaca

KAMO ŚUTRA: Velika blokada ispred zgradeVlade danas od 11 do 17.26 časova, jer je šest sati policija tražila ubicu, šest nedjelja se traže odgovori i odgovornost

PODGORICA - Bukom

ćemo ometati sjednicu Vlade. Okupićemo se ispred da bismo njene članove opomenuli na odgovornost koju funkcije nose. Preuzimanje odgovornosti je dužnost kojoj se svi donosioci odluka, bez obzira na partijsku opredijeljenost, moraju učiti – ovako su iz organizacije „Kamo śutra?“ za Pobjedu najavili današnju šestočasovnu blokadu Vlade

Nakon šest nedjelja bukom, performansima i planiranim aktivnostima koje ne žele da otkrivaju pozvali su sve građane Crne Gore da im se pridruže, pošto još nema konkretnih odgovora na zahtjeve neformalne grupe studenata, niti pojašnjenja koja bi rasvijetlila što se događalo na Cetinju 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi, ranio troje i na kraju izvršio samoubistvo.

Podrška u više o P ština

Od 5. januara neformalna grupa „Kamo śutra?“ organizuje proteste i blokade, u čemu ih podržavaju hiljade građana Podgorice, a od prošle sedmice su im se se priključili i građani Bara, Budve, Kotora, Cetinja i Nikšića. Prvobitni zahtjev da čelnici bezbjednosnog sektora, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić podnesu ostavke nijesu naišli na odgovor, pa su promijenjeni. Sada se traži od premijera Milojka Spajića da ih smijeni. On je na to odgovorio u pisanoj formi –da će to uraditi nakon evaluacije rada koja će se sprovesti. Ko i na koji način i kada će izvršiti ocjenjivanje rada mini-

Ovo je tek početak!

Protesti su prerasli u blokade zbog toga što premijer Spajić nije pokrenuo smjene Šaranovića i Bečića. Današnja u Podgorici trajaće simbolički šest časova, koliko je policiji trebalo da na malom Cetinju locira ubicu koji je, kako tvrde, za oko pola sata ubio 12 osoba na pet različitih lokacija, dok je trinaesta žrtva ranama podlegla nakon nekoliko dana. Blokada zgrade Vlade počinje u 11 sati i trajaće do 17.26, kada je 1. januara primljena prva prijava da se ubistvo dogodilo u kafani „Velestovo“

stara i članova Vlade nije odgovoreno.

Zbog toga su protesti prerasli u blokade, a današnja u Podgorici će trajati simbolički šest časova, koliko je policiji trebalo da na malom Cetinju locira ubicu koji je, kako tvrde, za oko pola sata ubio 12 osoba na pet različitih lokacija, dok je trinaesta žrtva ranama podlegla nakon nekoliko dana.

Blokada zgrade Vlade počinje u 11 sati i trajaće do 17.26, jer je u toliko sati primljena prva prijava da se ubistvo dogodilo u kafani „Velestovo“.

Organizatori iz grupe „Kamo śutra?“, kazali su da je ovo samo početak.

Građani ne odustaju od blokada u Kotoru i na Cetinju

Inicijativa da se i Vijeće Fakuleta političkih nauka odredi po ovom pitanju je i dalje neizvjesna. Pobjeda juče nije dobila odgovore od dekana FPN Borisa Vukićevića, na pitanja o tome da li će biti zakazana sjednica Vijeća, na kojoj će razmatrati inicijativu o podršci?

Neformalnu grupu studenata „Kamo śutra“ juče je formalno podržalo Vijeće Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. - Smatramo da je društvena i institucionalna odgovornost nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju u samo

- Šest sati jer se toliko tragalo za ubicom. Šest sati jer i dalje nemamo odgovore. Šest sati jer je dosta bilo ćutanja. Šest sati jer ovo nije normalan život. Šest sati jer nam se đeca plaše. Šest sati i trebaš nam ti. Šest sati za tvoje bolje śutra. Šest sati da ne bude kasno za našu đecu. Šest sati i to je tek početak - poručili su u najavi današnje blokade iz organizacije „Kamo śutra?“. Na nekoliko protesta koje je organizovala ova grupa studenata u Podgorici je bilo više od pet hiljada ljudi, dok je na blokadama bio manji broj, ali dovoljan da uz 23 minuta buke zatraže odgovore.

Na protestima su okupljeni ćutali 13 minuta odajući tako poštu ubijenima, a nakon toga su se odlučili za 23 minuta buke, jer, kako su istakli iz „Kamo śutra“, smatraju

dvije i po godine najvažnija tema u državi. Takođe, koristimo priliku još jednom pozvati nadležne organe na ispunjenje zahtjeva i preuzimanje pune odgovornosti s obzirom na to da javnosti još nije predstavljena cjelokupna rekonstrukcija

Građani Kotora su i sinoć blokirali glavnu gradsku saobraćajnicu u znak podrške zahtjevima neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ koji traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i

da ako takva tišina nije doprla do premijera, možda uspiju buka i nezadovoljstvo. Ta 23 minuta su posvećena ubijenima u dva masakra – onome na Medovini prije dvije i po godine i posljednjem od 1. januara u kojima je toliko ljudi ubijeno, a među njima četvoro djece.

Osim gr ađana, studete su formalno podržali i Fakultet dramskih umjetnost, Pravni fakultet i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

isPit za FPn

Inicijativa da se i Vijeće Fakuleta političkih nauka odredi po ovom pitanju je i dalje neizvjesna. Pobjeda juče nije dobila

masovnih ubistava, niti lanci odgovornosti u postupanju organa reda prilikom događaja na Cetinju - saopšteno je juče iz FCJK. Posebno su apelovali na vladajuće partije da prestanu s etiketiranjem studenata iz neformalne grupe „Kamo śutra?“ te da ne sprečavaju ostvarenje njihovih

potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića Blokada je, kao i prethodnih noći, započela u 17.26 sati. Okupljeni su, noseći transparente i pištaljke, skandirali: „Studenti su u pravu“, „Bečiću – Vučiću“, „Foteljaši“...

odgovore od dekana FPN Borisa Vukićevića, na pitanja o tome da li će biti zakazana sjednica Vijeća, na kojoj će razmatrati inicijativu o podršci? Više profesora FPN koji su i u Vijeću, javno se izjasnilo da dio studenata ima njihovu podršku, međutim za formalnu podršku je neophodno da se sastane Vijeće. Zbog doga smo dekana Vukićevića pitali i s obzirom na to da se na FPN upravo izučavaju teme i predmeti koje sada imamo u praksi, (protesti i blokade zbog izgubljenih 13 života na Cetinju, traži se odgovornost zbog ponovljenog zločina jer sistem/ država u međuvremenu nije izvukla nikakvu pouku nakon

temeljnih ljudskih prava zasnovanih na evropskim konvencijama o slobodi govora i okupljanja, a potvrđenih i Ustavom Crne Gore i pozitivnim zakonima. - Ohrabrujemo i sve koleginice i kolege s drugih fakulteta i univerziteta da radi boljeg śutra podrže „Kamo śutra?“ – kazali su sa FCJK.

Skup je završen uz pokliče: „Ostavke, ostavke“. I građani Cetinja su ponovo blokirali raskrsnicu kod Kruševog ždrijela na ulazu u prijestonicu. Za razliku od Kotora, protekla je u korotnoj tišini...

Medovine kada je ubijeno 10 ljudi), da li misli da bi neki vid podrške Fakulteta bio neophodan i studentima ali i građanima. Ukoliko FPN ne želi iz bilo kog razloga da se izjasni ili pruži podršku, pitali smo dekana i da li su razmišljali o nekoj vrsti logističke podrške. Jedno od pitanja je bilo: „Smatrate li da se nedavanjem podrške zapravo slabi uticaj Fakulteta na kome se izučavaju političke nauke, jer cjelokupno društvo upravo od Vas može da dobije, ali i očekuje smjernice u onome što znače građanska prava i mogućnosti?“. Pojedini profesori tog fakulteta, koji su u Vijeću dali su akademsku pordšku studentima. Slučaj zakazivanja sjednice Vijeća tog fakulteta je i spinovan u pojedinim medijima bliskim vlastima, objavama u kojima su tvrdili da je poslanik DPS-a Ivan Vuković tražio da se Vijeće izjasni. Na taj način su pokušali da dovedu u vezu neformalnu grupu studenata sa DPS-om, što je narativ koji su pokrenule Demokrate i pojedini poslanici PES-a nakon što su studenti ispostavili zahtjeve 5. januara - tražeći

ostavke Bečića i Šaranovića koji su kadar Demokrata. Ivan Vuković je, kako se kasnije ispostavilo, samo odgovorio na mejl i kazao da se pridružuje inicijativi da vijeće FPN-a podrži studente. Pobjeda je pitala dekana FPN-a prof. dr Borisa Vukićevića da li će, s obzirom na to da je u javnost procurila interna prepiska članova Vijeća, a koja je u pojedinim medijima doživjela spin, kako bi se stvorio utisak da iza „Kamo śutra?“ stoji DPS, FPN reagovati u vom slučaju i zaštititi i kolege, ali i studente koji su zbog ovoga ponovo doživjeli targetiranje određenih grupacija kojima ovi protesti ne odgovaraju. Na ta pitanja odgovori nijesu stigli do zaključenja broja.

Pitanja za FilozoFski Pitanja su poslata i Filozofskom fakultetu u Nikšiću – da li su na toj univerzitetskoj jedinici razmišljali da kao FDU, Pravni fakultet ili FPN koji je na čekanju, pokrenu na Vijeću pitanje podrške studentima i njihovoj borbi za bezbjednije društvo. Ovom fakultetu su pitanja upućenja zbog njegove važnosti u UCG, ali i samom društvu, jer se upravo na brojnim katedrama tog fakulteta (filozofija, sociologija, istorija, psihologija, obrazovanje učitelja, pedagogija...) izučavaju predmeti koji su važni za ovo društvo nakon dva zločina koja su se dogodila za kratko vrijeme. Važni su i zbog činjenice da se na tom fakultetu obrazuje većina prosvjetnog kadra koji kasnije predaje učenicima i studentima, pod obavezom da podstiču kritičko razmišljanje, slobodu misli i govora, želju za obrazovanjem i postavljanjem pitanja na koja se moraju dati odgovori. Dekanica tog Fakulteta prof dr Tatjana Novović nije odgovorila na pitanja Pobjede. Nakon prvog protesta koji je organizovala grupa studenata, javno ih je podržalo više od 200 akademaca – profesora i saradnika u nastavi na crnogorskim fakultetima. To je bilo prvo pismo podrške, a u nekoliko narednih dana isto su učinili i javno svojim pismima kulturni radnici, građanski aktivisti i NVO, ljekari, stomatolozi, iniženjeri, arhitekte, Udruženje pravnika, profesori i istraživači sa univerziteta u Srbiji, studentska udruženja... j. MartinoviĆ

Poruka građana Cetinja sa jučerašnje blokade na Kruševom ždrijelu

Iz dvije zdravstvene ustanove pojašnjavaju proceduru zakazivanja mamografskog pregleda

U Dom zdravlja samo

sa uputom, za Klinički centar potrebno je proći konzilijum

U Domu zdravlja na Starom aerodromu, mamografski pregled, sa uputom izabranog ljekara, obavljaju žene od 40. do 50. godine i one starosne dobi od 70 godina, kao i sve žene koje ne mogu biti u skrining programu, dok se u Klinički centar Crne Gore upućuju kompleksni pacijenti koji ne mogu biti obrađeni u drugim centrima Crne Gore, koji su obuhvaćeni skrining programom, od 50. do 69. godine

PODGORICA - Mamografski pregled, kojim se precizno mogu utvrditi patološke promjene na dojkama, radi se poslije 40. godine, uz ponekad veoma rijetke izuzetke kada to bolesnički status pacijenta zahtijeva.

- U Domu zdravlja na Starom aerodromu, mamografski pregled, sa uputom izabranog ljekara, obavljaju žene od 40. do 50. godine i one starosne dobi od 70 godina, kao i sve žene koje ne mogu biti u skrining programu, dok se u Klinički centar Crne Gore upućuju kompleksni pacijenti koji ne mogu biti primljeni u drugim centrima Crne Gore, koji su obuhvaćeni skrining programom, od 50. do 69. godine i potrebno je da sa uputom i ostalom neophodnom dokumentacijom prođu ljekarski konzilijum - pojasnili su za Pobjedu iz ove dvije zdravstvene institucije.

Tokom prošle godine urađeno je 1.500 mamografskih pregleda, dok je u Kliničkom centru Crne Gore odrađeno oko 6.000, više stotina ultrazvučnih pregleda ekspertskih ultrazvučnih pregleda i biopsija.

- U DZ Stari aerodrom, mamografski pregled obavljaju žene od 40 do 50 godina i one starosni dobi od 70 godina, kao i sve žene koje ne mogu biti u skrining programu. Mamografski pregledi se zakazuju u zavisnosti od perioda ciklusa kod žena u reproduktivnoj fazi, a to je u okviru mjesec dana - kazala je načelnica odjeljenja za radiologiju dr Alma Crnovršanin-Mucević Pojašnjava da je u skladu sa pr eporukama senoloških udruženja u Crnoj Gori usvojeno da se inicijalna mamografija obavi poslije 40. godine. - Svijest o značaju preventivnih pregleda je u značajnom porastu, naročito kod mlađih žena. Faktori koji utiču na razvoj karcinoma dojke su u prvom redu nasljedni faktor, zatim starenje, hormonski disbalans, kasno rađanje prvog djeteta ili nerađanje, zračenje, gojaznost, alkoholrekla je dr Crnovršanin-Mucević.

Ističe da kod žena u reproduktivnoj fazi mamografski pregled treba obaviti od petog do 11. dana ciklusa, te da je poželjno da se žene prethodno informišu o samom pregledu.

Skupština organizacije slobodnih građana STEGA pozvala imenitelj – poštovanje Ustava i zakona zemlje i ulazak

Crna Gora treba centar, a ne bilo

Poglavlja 23 i 24 predstavljaju put jačanja i ozdravljenja Crne Gore. Ispunjenje ovih poglavlja treba iskoristiti kao mehanizam da očistimo katastar i druge institucije od nezakonitosti i antidržavnog djelovanja. Potrebno je sinergetsko djelovanje tužilaštva i sudova za kažnjavanje odgovornih – poručio je član organizacije STEGA Vladimir Nikaljević

PODGORICA - Nepune dvije decenije od obnove nezavisnosti Crna Gora je umjesto napretka razvoja i sigurnosti suočena sa brojnim i dramatičnim izazovima i prijetnjama državi i društvu koje ispašta zbog toga što su partijski interesi ispred zakonitog, profesionalnog i efikasnog rada institucija. Jedini način da se zausavi trend koji urušava sve oblasti života, uključujući i vitalne aspekte, poput sigurnosti i bezbjednosti, odnosa prema zaštiti državne imovine, građanskom konceptu zemlje, resursima i budućem razvoju, jeste okupljanje i pokretanje razbijene i prosute crnogorske energije uz zajednički imenitelj –poštovanje Ustava i zakona zemlje i angažovanje svih snaga za ulazak u Evropsku uniju.

- U pitanju je neinvazivna metoda, pri kojoj se vrši blaga kompresija dojki koja kod žena može izazvati nelagodu i bol. Potreban je uput od izabranog ljekara za mamografski pregled, a zakazivanje se vrši u mamografskom kabinetu u Domu zdravlja na Starom aerodromu bez konzilijuma - kazala je naša sagovornica. Dr Vojislav Mandić, načelnik Centra za dijagnostiku bolesti dojki, kazao je da se u Klinički centar upućuju kompleksni pacijenti koji ne mogu biti obrađeni u drugim centrima Crne Gore.

- Skrining program mamografskog snimanja dojki obuhvata pacijente od 50. do 69. godine, koji se upućuju u KCCG. Kao što znate, mi pripadamo tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i dijagnostički zbrinjavamo najteže i kompleksne pacijente koji ne mogu biti obrađeni u drugim centrima Crne Gore. U skladu sa tim neophodna je trijaža. Na naše zadovoljstvo možemo reći da u najkraćem mogućem roku dijagnostički zbrinjavamo najkompleksnije pacijente - kazao je dr Mandić.

B. PRELEVIĆ

Ovo su ključni akcenti sa juče održane godišnje Skupštine organizacije slobodnih građana za Strategiju evropske i građanske Crne Gore (STEGA) koju je prošle godine podržalo 65 akademika, univerzitetskih profesora, privrednika i naučnih i kulturnih djelatnika koji možda nemaju jednake poglede na identitetske i političke finese, ali im je zajednič-

ko da Crnu Goru doživljavaju kao jedinu i nedjeljivu cjelinu svih njenih građana. Kako je najavljeno na Skupštini održanoj u PR centru, djelovanje organizacije STEGA, čija se skraćenica simbolički naslanja na istoimeni prvi pisani zakon na području Stare Crne Gore i Brda iz 1796. godine koji je za vrijeme Petra Prvog Petrovića Njegoša donijet na Opštem crnogorskom zboru glavara, imaće dvije etape u okviru uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme. Prva će trajati do 2026. godine, za kada je planirano usvajanje dugoročne Strategije evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta. Konačan cilj je postizanje „Agenda 2028“ – odnosno punopravno članstvo Crne Gore u EU. UstaV na mEtI Član ekonomske redakcije organizacije STEGA i prvi potpisnik inicijative Vladimir Nikaljević, otvarajući sjednicu skupštine kazao je daiako na papiru postoji podjela vlasti, državne institucije i zakonom propisano djelovanje, partije i njihovi programi, političari i izborna obećanjapravna država ne funkcioniše. Prema njegovim riječima,

Ustav Crne Gore je njena najveća zaštita i brana za slabljenje institucija, zbog čega je najviši pravni akt zemlje meta napada preko kojih se, kroz razne inicijative, poput uvođenja dvojnog državljanstva, namjerava urušiti država. Ozdravljenje, kako kaže, vodi kroz jačanje institucija i pravnog poretka. -Poglavlja 23 i 24 su put jačanja i ozdravljenja Crne Gore. Ispunjenje ovih poglavlja treba iskoristiti kao mehanizam da očistimo katastar i druge institucije od nezakonitosti i antidržavnog djelovanja. Potrebno je sinergetsko djelovanje tužilaštva i sudova za kažnjavanje odgovornih – kategoričan je Nikaljević. Prof. dr Branislav Radulović, u ime Redakcije za pravni i politički sistem podsjetio je da STEGA istorijski značila na papir prenijetu „Zalogu čvrste riječi“.

Nova STEGA, prema njegovim riječima, teži da ponudi odgovore na otvorena pitanja, a to su: kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju i osjećaj pripadnosti Crnoj Gori, kako riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržavnim projektima i malignim uticajima, kako se osloboditi uticaja kriminalnih struktura na rad državnih

Nemamo kuda naprijed ako bespovratno devastiramo prostorne potencijale zemlje

Ako nastavimo dosadašnji pristup u trošenju prostora kao najvrednijeg resursa – nećemo ostaviti mogućnost za normalan razvoj zemlje – upozorio je član organizacije STEGA i prostorni planer mr Dragan Marković -Poljoprivredne površine i turističke lokacije pretvaraju se u stanove za tržište čime se troši prostor za prioritetne grane – poljoprivredu i turizam. Umjesto neophodne decentralizacije – evidentna je koncentra-

cija stanovništa na Primorju i Podgorici, uz pražnjenje preostalih naselja u zemlji. Ako sve napravimo u Podgorici i preselimo cijelu zemlju u Podgoricu ne možete imati infrastrukturu ni za zdravstvo ni za školstvo – kazao je on. Prema njegovim riječima, paralelno se događa da forsiramo auto-puteve kroz prostore koje bi više uništila nego unaprijedila njihova gradnja. -Oni puno koštaju, pa se postavlja dodatno pitanje

možemo li ih finansirati bez minusa i gubitka – kazao je Marković. Ističe da je navedeno stanje uzrokovano necjelovitim sistemom planiranja, neadekvatnom kontrolom i lošom planerskom praksom kojom se „planiranje pretvara u puko ucrtavanje“.

Marković smatra da je temeljna reforma potreba i po pitanju regulacionog, zakonskog okvira, reorganizacije uprave ali i struke i planerske prakse.

Mamografija - nezaobilazan pregled za utvrđivanje patoloških promjena na dojkama

pozvala na okup sve kojima je zajednički ulazak u Evropsku uniju

treba da bude sebi

bilo čija periferija

institucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i učiniti državu prosperitetnom.

Radulović je naglasio da Crna

Gora treba da bude svoj centar a ne ničija periferija, a sljedstveno tome „da budemo građani, a ne stranci u EU“.

Paziće na groblja

Advokat Vlado Vuković ohrabrujućom je nazvao najavu premijera Milojka Spajića da se amandman Nove srpske demokratije, kojim je na mala vrata bilo planirano, uz izgovor da se radi o tehničkim izmjenama, promijeni pravni status grobalja, povuče iz skupštinske procedure a to pitanje riješi uz prethodnu pravnu analizu i široku radnu grupu.

Vuković je kazao da očekuje da STEGA, koja je zajedno sa NVU „Komunica -NG“ i Udruženjem pravnika Crne Gore, tražila povlačenje spornog amandmana, biti pozvana kao dio radnog tijela.

-Pravni tim organizacije STEGA nastaviće da prati i proučava pojave koje narušavaju građanski identitet i evropski put Crne Gore, da opominje, predlaže i bori se – bio je kategoričan Vuković.

Doc. dr Nikoleta Đukanović ukazala je na svojevrsni fenomen - da se Crna Gora i dalje suočava sa neuspjelom demokratskom konsolidacijom, koju karakterišu parcijalne reforme u procesu evropeizacije i sporo usvajanje demokratskih vrijednosti, što je za građane najdiskutabilnije.

Doc. dr Nikola Šaranović postavio je retoričko pitanje kojom bi se replikom građevine ili građevina Crna Gora sjutra predstavila u „Maloj Evropi“, simboličnom parku u Briselu

koji predstavlja svaku zemlju članicu.

-Odgovor na postavljeno pitanje vidim kao izazov puta.

To nije put Crne Gore u EU, već je to naš put ka biću Crne Gore. U simbolici imena STEGA sadržano je polazište za taj odgovor. Zato ova inicijativa ima posebnu odgovornost, iako možda i nema veliki uticajrekao je on.

Dodao je da u organizaciji STEGA treba tražiti vrijednost sinteze svih naših različitosti objedinjenih oko istog cilja.

KocKanje razvojnih

šansi

U ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj prof. dr Vesna Maraš je poručila da se kompanija „13. jul Plantaže“ kao nacionalni najvažniji brend mora odbraniti i sačuvati.

Važno je, kako je ukazala, raditi na razvoju i širenju vinske kulture i vinogradarsko vinarskog turizma, kao i promovisati Crnu Goru kao značajnu, kvalitetnu vinsku destinaciju, a to nije moguće bez očuvanja legata vizije i rada generacija koje simbolišu upravo Plantaže. Na ne baš svijetlu situaciju u turizmu, koji je uz poljoprivredu jedna od ključnih razvojnih šansi u konceptu održivog razvoja zemlje, opomenuo je prof. dr Rade Ratković Slikovito je rekao da „turizam nije drača, već pitoma ruža ko-

ju treba gajiti, zalivati, okopavati, obrezivati, da bi dala rezultate“.

Prema njegovim riječima, potrebne su korjenite reforme u sektoru turizma, prije svega kroz uspostavljanje novog modela destinacijskog menadžmenta zasnovanog na principima javno-privatnog partnerstva, i promjeni nepovoljne strukture smještaja. Govoreći u ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Adnan Prekić predložio je razvijanje principa humanističkih vrijednosti kao jedini put za široko obrazovane pojedince, koji će kritički da razmišljaju i razvijaju vještine.

Ukazao je na nedopustivu situaciju da ne postoji opšti društveni konsenzus za suštinske reforme obrazovnog sistema koje ne smiju zavisiti od bilo koje pojedinačne Vlade ili resora, već moraju biti dugoročno postavljene.

Prof. dr Miomir Jovanović založio se za fleksibilnije obrazovne programe koji će odgovoriti potrebama i zahtjevima razvoja tržišta. Mi smo u 21. vijeku i umjesto da se bavimo reformom obrazovanja, mi pričamo o „lošim učenicima“, lažnim diplomama“, ukazao je Jovanović.

bezbjednost je Ključ

Da bi svi navedeni aspekti društva uopšte mogli da se

Jedini način da se zausavi trend koji urušava sve oblasti života, uključujući i vitalne aspekte, poput sigurnosti i bezbjednosti, odnosa prema zaštiti državne imovine, građanskom konceptu zemlje, resursima i budućem razvoju, jeste okupljanje i pokretanje razbijene i prosute crnogorske energije

strateški razvijaju ključni preduslov je povoljan bezbjednosni okvir i konačno uspostavljanje funkcionalne crnogorske diplomatije, ocijenio je dr Boro Vučinić Kao nedopustiv primjer naveo je činjenicu da Crna Gora gotovo pet godina nije imala adekvatno predstavljanje na nivou ambasadora čak ni u susjednoj Hrvatskoj. STEGA bi se, naglasio je Vučinić, posebno trebala angažovati na procjeni svakog mogućeg oblika subverzivnog djelovanja.

Pr edstavnik redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku prof. dr Boban Mugoša kazao je da bi STEGA trebalo da postavi osnovne postulate kako da dođemo do efikasne i funkcionalne primarne zdravstvene zaštite.

On je ukazao da smo zemlja sa najmanje ljekara po glavi stanovnika i najmanje sredstava, pa se postavlja pitanje ko će da njeguje pacijente.

Ukazao je na problem nepovezanih podataka u različitim sektorima zdravstva, a bez adekvatnog informacionog sistema i preciznih podataka nema ni kreiranja adekvatnih politika u zdravstvu.

-Moramo da nađemo načina da se obezbijedi dovoljno obrazovanog kadra, da se sprovede adekvatan način finansiranja primarne zdravstvene zaštite, uspostavi adekvatan informacioni sistem - kazao je Mugoša. Predstavnik redakcije za kulturu prof. Andro Martinović komparativnu prednost Crne Gore vidi u tome što je mali sistem, ali je tu okolnost nemoguće valorizovati bez stvaranja uslova za razvoj nezavisne scene od institucionalnog djelovanja, osim ako ne plediramo da „svi budemo zaposleni u javnom sektoru“.

t emelj o P stan K a Slobodan Marunović je konstatovao da se nije uradilo skoro ništa dugoročno na polju zaštite kulture i kulturnih dobara.

-Površnost četvorogodišnjih jalovih birokratskih planova iz prošlosti stvorilo je plodno tlo za njeno urušavanje. Ako Crna Gora ne razvije dugoročnu strategiju zaštite svoga kulturnog i duhovnog identiteta prijeti joj opasnost da se utopi u balkansko blato kleronacionalističkih i hegemonističkih ambicija – naglasio je Marunović. Prema njegovim riječima, građanska Crna Gora je domovina svih i, kao takva, mora ostati mjesto u kojem će „različitosti biti snaga, a zajedništvo temelj opstanka“. Kako je najavljeno, zaključci Skupštine organizacije o daljem djelovanju biće posredstvom sajta upućeni na uvid javnosti i građanima bez kojih, ključna je poruka, nema ostvarenja boljitka u zemlji. i. Perić

Osvrt

Ostavili smo je samu

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Drage kolege, Zanima me iz koje perspektive, fokusa, člana etičkog kodeksa (ako ste ga ikad pročitali) možete da objavite detalje tragedije kada je jedna mlada žena ubila svoje dijete nakon porođaja.

Ime i prezime djevojke, kanta za smeće 100 metara od dječjeg igrališta, kutija za cipele na kojoj je njeno ime jer je nešto naručila sa interneta... Odlično za naslov, za klik i malo više para na račun firme, ne za vašu platu.

Ova djevojka je bila sama, toliko da niko nije ni znao da je trudna. Nije smjela, nije umjela ili mogla bolje. A „kolege“ su pisale tekstove o njoj, sa njenim imenom, dok je ona ležala u stanu u kome se sama porodila, i sad je zbog komplikacija i ona ugrožena u KCCG. I pišu dalje – puštena je da se brani sa slobode. Njoj zatvor više i ne treba. Trebala joj je pomoć sistema države socijalne pravde i makar jedna empatija.

„Kolege“ su pisale za one slučajne prolaznike koji su se tog jutra našli na tom mjestu i slikali zatečenog radnika Čistoće kako nijemo stoji nad tijelom bebe, za koju se nadao da je lutka. I te slike dijelili putem Vajbera i sličnih aplikacija.

Bez svijesti, empatije i savjesti i znanja da je ona žrtva sistema, da možemo i sami doći na red. Bez znanja o tome što znači čedomorstvo i zbog čega je to „privilegovano ubistvo“ ne jedne već dvije osobe. Možda bi i kolege „izvještavale“ drugačije da smo normalizovali traženje psihološke podrške. Na primjer, da mladoj ženi terapeut kaže da je OK, da je normalna a ne nemoralna. A onda, otvara se još jedna dimenzija, još jedan krug pakla – socijalna pomoć za mladu majku, ako je sama. Kome da je traži? Onima koji onkološkim pacijentima sa metastazama ne odobre tuđu njegu i invalidninu? I među njima ima samohranih majki koje je društvo samo pozdravilo, možda uz rečenicu „jadna žena...“ Jesmo li dovoljno izvještavali i istraživali o tome?

Da mediji ujedinjeno stanu iza ovakvih tema, možda bi pritisak na političare donio nešto više od krvožednog naslova i pornografije smrti u kojoj voajerizam pobjeđuje empatiju.

Da smo češće pisali da oko 35 odsto žena nema naviku da odlazi na ginekološke preglede, čak i nakon upozorenja da je rak grlića materice veoma rasprostranjen, možda bi kvota smrti bila manja. U avgustu žene koje žive u Zeti i Koniku nijesu ni imale ginekologa, a u Podgorici je samo njih pet radilo. Da se podsjetimo situacije od prije samo šest mjeseci – od 10 ginekologa u Podgorici tada je radilo samo pet. Sistematizacijom je propisano još šest ljekara. Dakle, 12 manje nego što bi bilo idealno. Tada su se i trudnice vraćale sa pregleda jer nije imao ko da ih primi, nijesu mogle ni da zakažu nego im je rečeno da dođu sjutra, prekosjutra - jer ljekar koji je radio nema zamjenu... Ovako je bilo u zdravstvenom sistemu na dan 7. avgust 2024. Kome i kako da se javi možda i ova mlada žena? Ko može da joj se posveti toliko, da shvati da možda nema podršku porodice, partnera, sredine... Je li bila sama?

U prosvjetnom sistemu, kada smo se bavili nekim temama, ekskluziva je bila da postoji mogućnost da se vjeronauka uvede u škole, prije nego građansko i seksualno vaspitanje. Tri dana naslova, popunjavanja strana i minutaže, bez koraka dalje - da bi možda dva potonja predmeta, da su ranije uvedena možda nešto promijenila? Da ne misli porodica o nekoj Slavici što će da priča po komšiluku, već o svojoj kćerki. Da joj kažemo da je njen dom uvijek tu i da đe god pošla – može da se vrati sa bebom u rukama. Bez muža.

Ova pitanja su nam domaći zadaci, kolege, bez obzira ko je čiji politički kadar. Koliko smo puta pisali o ovome?

Gotovo nikad, jer su žene i dalje same.

KlJučNI cIlJ „AgeNdA 28“: Dio učesnika skupštine organizacije STEGA

s. vasiljević

ODT formiralo predmet nakon prijetnji koje je Predrag Veljić uputio fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću

Kada mediji rade svoj posao, prijete im lomljenjem glave

Sindikat medija Crne Gore i Institut za medije juče su u odvojenim reakcijama najoštrije osudili uvrede i prijetnje kolegi, novinskom fotografu Savu Preleviću. Pozvali su aktere od značaja za javnost da svoje nezadovljstvo i bijes ne iskazuju prema medijskim radnicima, čiji je posao da informišu javnost o pitanjima od javnog značaja

PODGORICA – Predrag

Veljić prijetio je juče fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću dok ga je fotografisao ispred Višeg suda, a Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet, na osnovu kojeg Uprava policije postupa u slučaju.

- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po službenoj dužnosti, a u skladu sa uputstvom Vrhovnog državnog tužioca za postupanje u slučajevima napada na novinare - saopšteno je Pobjedi iz ODT-a. Veljić je, dok je dolazio na ročište, imao medicinsku masku i naočare, a preko lica je držao i papire, kako ne bi bio fotografisan.

- Viđi junače, slikaj me, pa da ti razbijem to o glavu, idiote jedan – rekao je nezadovoljan što fotograf obavlja svoj posao.

Mediji pišu da je na te prijetnje reagovao advokat Zdravko Begović, koji je Veljiću skrenuo pažnju da „ljudi samo rade svoj posao“, aludirajući na Prelevića i ostale novinarske ekipe koje su došle pred Viši sud da bi propratile ovo suđenje.

Ipak, Veljić je nakon toga dobacio i „klošaru jedan“ i tada ušao u zgradu suda.

Veljiću se u Višem sudu u Podgorici sudi i zbog optužbe da je organizovao kriminalnu organizaciju koja je, navodno, švercovala cigarete, te da je pripadnik kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra Mrkića.

Sindikat medija Crne Gore i Institut za medije juče su u odvojenim reakcijama najoštrije osudili uvrede i prijetnje kolegi, novinskom fotografu Savu Preleviću. Pozvali su aktere od značaja za javnost da svoje nezadovljstvo i bijes ne iskazuju prema medijskim radnicima, čiji je posao da informišu javnost o pitanjima od javnog značaja.

- Suđenja optuženima i grupama da su na bilo koji način oštetila državu jesu od interesa za javnost, a fotografisanje optuženih ni na koji način ne prejudicira ishod postupka kazali su iz Insituta za medije. Ometanje novinara na novinarskom zadatku je pritisak na slobodu govora, koji prekršajno i krivično sankcioniše čitav set zakona.

- Sa žaljenjem ukazujemo da je kreiran ambijent u kome se nesposobnost preuzimanja odgovornosti za lični ili društveni problem često iskaljuje na novinare, što je neprihvatljivo i uzaludno. Uprkos svemu ova profesija je puna pojedinaca koji neustrašivo, bez autocenzure nastavlju časno da rade novinarski posao – poručili su iz Instituta.

Pozvali su nadležne da reaguju na svaki napad na novinare, medije i njihovu imovinu kako bi poslali jasnu poruku da su zastrašivanja, prijetnje i ometanja u radu nedopustiva.

U Sindikatu medija su kazali da su zabrinuti što se nastavljaju nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici.

- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apso-

lutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana – kazali su oni.

Pozdravljaju to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića. Ali i pozivaju nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.

Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika.

Apelovali su na nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad.

J. MARTINOVIĆ

HRA zatražila od Zaštitnika ljudskih prava da ispita postupanje MUP-a povodom loga čija se upotreba kosi sa Ustavom i Zakonom o zabrani diskriminacije

PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na postupanje Ministarstva unutrašnjih poslova zbog izbora amblema na uniformi Specijalne policijske jedinice (SPJ), koji sadrži prikaz crkve-kapele na Lovćenu, a korišćen je na nedavno održanom takmičenju „Dubai Swat Challenge“ 1, na kojem je ova jedinica učestvovala. Kako je u obraćanju čelnika institucije ombudsmana navela izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević, u sekularnoj, građanskoj državi, vjerski objekti ne bi trebalo da se koriste kao obilježje na uniformama državnih organa, koji obavljaju javnu službu u ime svih građanki i građana, bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili političko uvjerenje. -Smatramo da je neophodno da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ispita postupanje Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je, u skladu s Uredbom o uniformi, oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika, nadležno za izbor obilježja Specijalne policijske jedinice, u odnosu na opštu zabranu diskriminacije propisanu Ustavom Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije. Očekujemo da Za-

štitnik utvrdi i ko je odlučio, odnosno odobrio da službenici Uprave policije Crne Gore nose ovo obilježje. Nadamo se da će mišljenje i preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda poslužiti kao osnov za ukidanje ove i svake slične diskriminatorne prakse u praksi svih državnih organa – navodi se u obraćanju Gorjanc-Prelević upućenom zaštitniku ljudskih prava Siniši Bjekoviću Grojanc-Prelević je navela da je amblem SPJ nošen prilikom takmičenja „Dubai Swat Challenge“1, na kojem je ova jedinica učestvovala. Obrazlaže se da je pritužba ombudsmanu podnijeta u skladu sa članovima 3 i 30 Zakona o zaštitniku ljudskih prava, kao i članovima 21 i 22 Zakona o zabrani diskriminacije (Sl. list CG, br. 46/2010, 18/2014 i 42/2017).

U prilogu obraćanja dostavljen je snimak takmičenja sa zvaničnog Jutjub kanala organizatora, kao i tekst Pobjede objavljen 8. februara naslovljen „Kapela na Lovćenu na uniformi i logotipu crnogorskih specijalaca“. Podsjeća se da kapela na Lovćenu predstavlja objekat jedne vjerske zajednice, koji je postojao do 1972. godine, za čije se obnavljanje, na mjestu postojećeg mauzoleja, zalažu pojedine političke partije, dok se druge tome protive. R. D.

PODGORICA – Na Medicinskom fakultetu uvedeni su specijalistički programi iz patologije i epidemiologije, kao i sticanje specijalističkih zvanja doktora medicine iz ovih grana medicine.

-U cilju stručnog usavršavanja doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Podgorici, pored postojećih specijalizacija, dopunom Pravilnika o specijalizacijama zdravstve-

nih radnika i zdravstvenih saradnika, koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, uvedeni su ovi specijalistički programi –saopšteno je sa ovog fakulteta. Kako dodaju, očekivanja su da će se povećati interesovanje doktora medicine za specijalističko usavršavanje u ovim granama medicine, kao i da će doći i do smanjenja troškova za ovaj vid stručnog usavršavanja koje se sada obavljalo samo van Crne Gore. Podsjećaju i da se već sprovo-

de specijalistički programi iz radiologije i porodične medicine, dok je prošle godine počela primjena i programa iz oblasti anestezije, reanimacije i intenzivne medicine, kao i specijalizacija iz urgentne medicine.

-Na ovaj način stvoreni su uslovi za obezbjeđivanje potpune edukacije i stručnog specijalističkog usavršavanja doktora medicine u Crnoj Gori i iz pomenutih oblasti, a što će se pozitivno odraziti

i na racionalizaciju trošenja finansijskih sredstava koja se opredjeljuju za ovu namjenu – saopštili su oni. Ističu da se donošenjem Pravilnika stvara mogućnost da se doktoru koji je prije upisa na specijalizaciju obavio dio specijalističkog staža na drugom fakultetu zdravstvenog usmjerenja po programu iz te grane medicine, može priznati dio specijalističkog staža, ako se poklapa sa programom fakulteta na koji se upisuje, na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja, po zahtjevu zdravstvenog radnika i uz saglasnost Ministarstva. N.

Medicinski fakultet

Kadar iz Prelevićevog snimka koji je bio povod napada „maskiranog“ Veljića na fotografa Libertasa

Logo SPJ koji je korišćen na uniformama takmičara u Dubaiju

Pred Osnovnim sudom u Podgorici održano ročište po tužbi novinarke Vijesti povodom tekstova i komentara na opskurnom portalu Aktuelno, koji je u vlasništvu pritvorenog biznismena Zorana Bećirovića

Šćepanović: Targetiranja na portalu Aktuelno nanijela su mi duševnu bol, strah i nelagodu

Duševnu bol su mi nanijeli tekstovi da sam reketašica, da lažem i spinujem, da sam nervno labilna i nestabilna, da to pišem da bih Vijestima namjestila da se Bećirovićeva firma reklamira u tom mediju. Kroz tekstove portala Aktuelno omalovažavani su ljudi koje sam intervjuisala. Već godinu i po koristim psihološku podršku kako bih mogla da funkcionišem, ispričala je Šćepanović

PODGORICA – Novinarka i dopisnica nezavisnog dnevnika Vijesti Dragana Šćepanović kazala je da su joj targetiranja na portalu Aktuelno, koji je u vlasništvu pritvorenog biznismena Zorana Bećirovića, nanijela duševnu bol i da je zbog njih osjećala strah i nelagodu.

Juče je pred Osnovnim sudom u Podgorici održano ročište po tužbi Šćepanović protiv osnivača portala Aktuelno. me, a povodom spornih komentara koji se odnose na nju i koji joj direktno crtaju metu. - Duševnu bol su mi nanijeli tekstovi da sam reketašica, da lažem i spinujem, da sam nervno labilna i nestabilna, da to pišem da bih Vijestima namjestila da se Bećirovićeva firma reklamira u tom mediju. Kroz tekstove portala Aktuelno, koji su nepotpisani, omalovažavani su ljudi koje sam intervjuisala –istakla je ona.

počelo hipergradnjom

Šćepanović je pojasnila da je sve počelo prije tri-četiri godine, kada je počela hipergradnja u Kolašinu i njeno izvještavanje i istraživanje.

- S obzirom na to da je Ski-centar Kolašin 1450 jedan od najznačajnijih investitora u Kolašinu, počela sam se baviti njihovim poslovnim djelovanjem. Prije svakog mog objavljenog teksta, upućivala sam pitanja na mejl adrese te kompanije, vodeći se Etičkim kodeksom novinara Crne Gore. U početku su odgovarali i ja sam sve njihove odgovore integralno objavljivala –ispričala je novinarka Vijesti. Podsjetila je da je ta kompanija podnijela nekoliko pritužbi ombudsmanu nezavisnog dnevnika Vijesti, ali da

je samo u jednom slučaju pritužba usvojena jer se lice koje je intervjuisala predstavilo kao aktuelni radnik Sindikata Ski-centra Kolašin 1450, a bio je bivši.

- Nastavila sam sa pisanjem, uredno im slala pitanja, međutim, u internoj komunikaciji sa nekadašnjom predsjednicom opštine Kolašin M artom Šćepanović saopšteno mi je da vlasnik Ski-centra Zoran Ćoćo Bećirović želi da obavi razgovor sa mnom, na što sam ja i pristala, sa ciljem sveobuhvatnog izvještavanja. Našli smo se u njegovom restoranu. Nakon tog razgovora, sporadično su počeli da se objavljuju tekstovi o meni na portalu Aktuelno koji nijesu bili etički i nemaju nikakve veze sa novinarstvom – naglašava Šćepanović.

Ističe da je u početku na to gledala kao na obavezu podnošenja određene doze kritike, ali je sve poprimilo dramatičnije obrise jer je poslije svakog teksta koji je pisala na portalu Aktuelno bila vrijeđana i omalovažavana.

- Navođeno je da sam reketašica, da sam dio medijske mafije, da sam kočničarka svega što donosi dobro Kolašinu i još mnogo toga što ne mogu ni da izgovorim... Ističem da

su, mimo tekstova, na mene teško uticali komentari ispod tih tekstova koji su bili vezani za moj moral, povezivanje sa raznim interesnim grupama i nekakvim centrima moći. Bilo je raznih komentara, naročito sa niknejma „Cetinje“, da sam radodajka, da nema sa kim nijesam bila u Kolašinu... Nijedan od tih komentara nije uklonjen – ukazala je Šćepanović.

Dodaje da je na tom portalu bilo navoda da su građani Kolašina pokrenuli peticiju da joj se zabrani izvještavanje iz Kolašina, što se ispostavilo kao netačno.

Ponovila je da je nastavila da šalje pitanja na adresu Ski-centra Kolašin 1450, ali da joj uglavnom nijesu odgovarali i da su joj čak, u dva navrata, na pitanja odgovorili salvom uvreda.

- Uz svaki njihov tekst o meni, objavljivana je moja fotografija, a većina tih fotografija uzimana je sa mog privatnog Fejsbuk profila. O spornim tekstovima sa portala Aktuel-

no sam obavještavana, obično bi mi slali linkove ili bih sama ulazila da čitam te tekstove. Zbog svega navedenog, počela sam da odlazim kod psihoterapeuta koji mi je strogo zabranio da ih čitam. Ipak, to bi do mene svakako dolazilo jer bi me ljudi pitali je li istina ovo što se piše na portalu Aktuelno i sl. – navela je ona. o sjećaj

odbačenosti

Šćepanović je istakla da su zbog cjelokupne situacije, uzimajući u obzir da je Kolašin mala sredina, počeli da je izbjegavaju.

- Sve ovo je uticalo da se sredina u Kolašinu promijeni prema meni, pogotovu moja rodbina koja radi kod Bećirovića. Neki ljudi su me izbjegavali, a samo njih dvoje je željelo da prošeta sa mnom ulicama Kolašina. To je uticalo i na moj posao, jer ljudi nijesu željeli da mi daju izjavu zbog Aktuelno. Kolašin je mala sredina, što dodatno čini da se osjećam posramljeno i da izbjegavam ljude da ne bih bila pitana o sadržaju tih tekstova – ispričala je ona.

Dodaje da su joj bili upućivani komentari poput: „Šta će ti ovo? Znaš li ti ko je on (Bećirović)“.

- Takođe cijela moja porodica me pitala: „Što će ti bavljenje ovim temama? Zbog koga trpiš ovo sve sa portala Aktuelno?“ Nijedan zaposleni u Ski-centru Kolašin više mi se ne javlja na ulici – rekla je Šćepanović. Novinarka Vijesti ističe da su joj prilazile na desetine

sugrađana i upozoravale je da može proći „kao i koleginica iz Pobjede, novinarka Ana Raičković“, koju su Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali 10. novembra ispred restorana „Gurman“, kao i članove njene porodice. - Objavljivanje ovih tekstova mi je teško palo jer su mi desetine sugrađana prilazile i pričale mi da Ćoćo prijeti kada mu se neko zamjeri. Kada se desi da neko ne proda plac, prilazili su mi sa: „Kako možeš, to nam je jedina para“. Građani bi mi govorili: „Zašto sprečavaš gradnju, ova sirotinja će pocrkati od gladi“. Zahladila sam odnose sa ljudima koje sam smatrala prijateljima, koji su se zbog svih okolnosti promijenili prema meni, a počeli su da mi se javljaju nakon što je Bećirović pritvoren - kazala je Šćepanović.

o dbačena prijava u policiji Dragana Šćepanović saopštila je i da je sve događaje prijavila kolašinskoj policiji u martu 2023. godine i istakla da se osjećala ugroženo, ali je krivična prijava odbačena jer nije pronađeno da u pisanju portala Aktuelno ima elemenata krivičnog djela.

- Iz policije mi je rečeno da će prolaziti pored moje ulice i sugerisano mi je da manje šetam psa. Ne mogu da procijenim da li je to bila njihova profesionalna procjena ili građanska sugestija - objasnila je ona i dodala da je se zbog toga odlučila na ličnu tužbu.

Podsjetila je da je tek u novembru 2024. godine ODT Kolašin formiralo predmet povodom komentara na portalu Aktuelno.

Naglasila je da ima podršku od Društva profesionalnih novinara, koje joj je pružilo pravnu podršku u ovom slučaju, i Sindikata medija, NVO i građanskih aktivista.

- Kolege me nijesu drugačije posmatrale, pružile su mi podršku, jer umiju da razdvoje novinarski tekst od sadržaja koji plasira Aktuelno – poručila je ona. Sutkinja Ivana Žujović pročitala je sporne tekstove u kojima se direktno targetira Dragana Šćepanović.

„ a ktuelno bastion istine u c rnoj g ori“

Punomoćnik optuženog Ski-centra Kolašin 1456 Vladimir Đurković kazao je da da su u spornim tekstovima pružene konstruktivne kritike i da je portal Aktuelno bastion istine u Crnoj Gori koji razotkriva sve kočničare razvoja Crne Gore.

- U toj borbi često se susrijećemo sa zataškavanjem istine, a to je ono čime se tužilja bavi. Aktuelno ukazuje na stanje u Kolašinu, gdje određene političke i interesne strukture rade na zaustavljanju razvoja ove opštine zbog ličnih interesa. Pojedini novinari, umjesto profesionalnog izvještavanja, bave se pisanjem tekstova koji odgovaraju određenim interesnim grupama. Tužilja koja radi za Vijesti služi kao propagandi alat određenih centara moći svojim angažmanom. Ona funkcioniše kao megafon struktura koje se bore da Kolašin ostane talac uskih grupacija, što direktno utiče na stagnaciju opštine –rekao je on.

Dodao je da je Šćepanović, umjesto činjenica i dokaza, iznijela subjektivne stavove bez konkretnih dokaza da je pretrpjela duševne bolove. - Tokom postupka, tužilja nije uspjela da pruži nijedan dokaz da je zbog objavljenih tekstova pretrpjela duševne bolove niti je dostavila medicinsku dokumentaciju ili terapiju koja bi potvrdila njene tvrdnje. To jasno ukazuje da emocionalni stres, ako ga je bilo, nije bio ozbiljan niti je uticao na njeno mentalno zdravlje – naveo je, između ostalog, Đurković. jovana raičević

Osnovni sud

Dragana Šćepanović

PODGORICA - Policajci

Nenad Šuškavčević i Boško Raspopović juče su u podgoričkom Višem sudu na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću, optuženom za propuštanje tovara cigareta, kazali da je u kamionu bilo 120 paketa ove akcizne robe.

Oni su naveli da im je tu informaciju saopštio vozač kamiona Igor Baćović Stojanović se tereti da je državnu kasu oštetio za 126.000 eura, kada je 31. marta 2018. godine naredio kolegama da u Zeti propuste kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje je trebalo da budu oduzete. Svjedok Šuškavčević je precizirao da je posljednjeg dana marta 2018. godine po nalogu kolega iz dežurne službe otišao u zetsko selo Ljajkovići gdje se, kako mu je rečeno, odvijao pretovar cigareta.

- To je bilo u blizini stare napuštene kuće, nedaleko od kafane ,,Kod Crnogorca“. Vozač Baćović mi je rekao da su u jednom dijelu kamiona pivske ambalaže, a u drugom cigarete. Baćović nije htio da kaže gdje je trebalo da ih vo-

O količini skrivenih cigareta u kamionu saznali od vozača

zi i kome da ih preda. O svemu smo obavijestili dežurnu službu - rekao je Šuškavčević. On je dodao da mu je Baćović saopštio da u kamionu ima od 100 do 120 paketa cigareta, ali ako je u zabilješci napisano oko 120, onda je toliko.

I drugi svjedok, policajac Raspopović, naveo je da je vozač kazao da u kamionu ima oko 120 paketa cigareta.

Podsjećamo, Baćović je prilikom svjedočenja kazao da ga je za ovaj posao angažovao nepoznati čovjek. On je precizirao da je tovar cigareta trebalo da preveze od Zete do jedne garaže u podgoričkom naselju Zlatica. - Vozio sam neko pivo iz Nikšića u Zetu, do jedne prodav-

nice koja se nalazi tačno na bulevaru. Nakon istovara piva, utovarena je prazna am-

balaža koja mora da se vrati pivari „Trebjesa“. Svratio sam da popijem piće na ben-

Spojeni predmeti protiv nekadašnjeg direktora Uprave policije i šefa kriminalistike u Baru

Suđenje Mrkiću, Veljoviću i ostalima počeće iznova

PODGORICA - Suđenje

bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću za optužbe Specijalnog tužilaštva da je dio kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića počeće iznova 26. februara, za kada je zakazano naredno ročište.

Sutkinja Vesna Kovačević je pojasnila da je vanraspravno vijeće Višeg suda nakon što je potvrđena optužnica protiv bivšeg šefa kriminalističke policije u Baru Ilije Vasovića uvažilo prijedlog tužilaštva i ovaj predmet spojilo sa postupkom protiv Mrkića, Veljovića i ostalih.

Ona je precizirala da zbog okolnosti koje su dovele do odlaganja suđenja neće kazniti beogradske advokate Kristinu Pavlović, Zorana Perovića i Marka Popovića koji se nijesu pojavili u sudnici pravdajući nedolazak štrajkom Advokatske komore Srbije, čiji su članovi.

Sutkinja Kovačević je navela da je 2. februara donijeta odluka o obustavi rada, ali da je Advokatska komora Srbije dan kasnije donijela uputstvo prema kojem su njeni članovi dužni da postupaju u pritvorskim predmetima kakav je i predmet protiv Mrkića i ostalih.

Sud je istakao da ukoliko se

Pavlović, Perović i Popović ne pojave pred sudom 26. februara, umjesto njih biće postavljeni advokati po službenoj dužnosti.

Sutkinja Kovačević kazala je i da će aktuelni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović morati sudu da pojasni zbog čega se pozivi za suđenje ne uručuju nekadašnjem pomoćniku direktora policije Enisu Bakoviću

Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca. SDT optužuje Veljovića da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove krimi-

nalne organizacije Mujo Nikočević

Naknadna analiza „Skaj“ komunikacija otkrila je da je Mrkiću podršku u vidu policijskih informacija pružao i optuženi policajac Ilija Vasović. Iz SDT-a su ranije pojasnili da su obje optužnice podignute, između ostalog, i nakon analize sada dekriptovane komunikacije sa „Skaj“ aplikacije koju je nadležni pravosudni organ Francuske dostavio po zamolnici Specijalnog državnog tužilaštva u januaru prošle godine, za 55 korisnika aplikacije.

- Tako da će Specijalno državno tužilaštvo, u okviru novog krivičnog predmeta, nastaviti analiziranje elektronskih komunikacija za preostale korisnike, u cilju krivičnog gonjenja svih lica za koja se utvrdi

da postoji odgovarajući stepen sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti iz njegove stvarne nadležnosti - najavili su iz tužilaštva.

Vasović je uhapšen 6. juna, dva dana nakon što je Libertas objavio prvi tekst na osnovu Europolovog izvještaja. Sudeći prema komunikaciji sa „Skaj“ aplikacije iz tog izvještaja, koje je Europol dao crnogorskoj policiji i tužilaštvu 7. juna 2023, policajac Vasović godinama se, navodno, bavio švercom cigareta, zloupotrebom službenog položaja, pranjem novca i drugim krivičnim djelima.

Vasović je, kako je Libertas objavio, navodno, prema detaljnim instrukcijama odbjeglog Mrkića, u januaru 2021. godine, sa lažnim diplomatom Stevanom Stivom Simijanovićem, u stanu kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića u Podgorici, navodno, ugovarao preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. U obavještajnom paketu Europola jasno se može vidjeti da je taj policajac bio desna ruka Aleksandru Acu Mrkiću. Vasović je, prije imenovanja na mjesto šefa kriminalistike u Baru, bio inspektor za krvne delikte u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. B.R.

sam igrao igricu na svom mobilnom telefonu. Nakon nekih 15-20 minuta od momenta od kada sam ušao u kamion, do mene su došli policajci koji su me izveli iz kamiona, legitimisali me i oduzeli mi telefon. Tada sam vidio da oko kamiona nema nikog, a da je u tovarni dio kamiona utovarena određena količina paketa sa cigaretama - izjavio je svjedok Baćović. Dodao je da je, kada su ga policajci pitali čija je to roba, rekao da ne zna, a čovjek koji ih je utovarao je ,,odjednom ispario“.

zinskoj pumpi sa jednim kolegom. Dok smo sjedjeli tu, do mene je došao jedan čovjek i pitao da mu prevezem neku robu iz Zete do jednog mjesta u podgoričkom naselju Zlatica. Pitao sam ga o kojoj robi se radi. On je rekao cigarete i da ima dokumentaciju za prevoz. Pristao sam - kazao je tada Baćović. Dodao je da je nakon toga kamion odvezao na jedno mjesto u Zeti, iza jednog restorana, a zatim je, koliko se svjedok sjeća, utovar urađen ručno i to je radila jedna osoba. Baćović je tvrdio da nije vidio ,,od kuda su se te cigarete stvorile na mjestu gdje mu je rečeno da doveze kamion“.

- Dok su utovarali, u kamionu

- Mislim da je prije mene vidio policiju - kazao je Baćović. Stojanović je prilikom iznošenja odbrane priznao da je marta 2018. godine zloupotrijebio položaj kada je naložio da se propusti kamion sa cigaretama u vlasništvu njegovog prijatelja.

- Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je ranije Stojanović. Ovaj potez pravdao je velikim pritiskom koji je tada imao zbog loše bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Nekoliko dana nakon propuštanja kamiona sa cigaretama Stojanović je podnio ostavku na mjesto direktora Uprave policije. B.R.

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje osumnjičenom za nasilničko ponašanje ispred Elektrotehničke škole

Učenika udario metalnim boksom

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata E. M., osumnjičenom za nasilničko ponašanje.

- Osumnjičeni je 11. februara ispred srednje Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“, u prisustvu većeg broja učenika, oštećenog S. N., učenika IV razreda navedene škole, udario tzv. metalnim boksom u predjelu vilice - saopšteno je iz ODT-a. A. R.

AKCIJA LAVIRINT: Uhapšen Baranin osumnjičen za prodaju droge

Terete ga da je prodavao marihuanu

BAR - L. J. (34) uhapšen je zbog sumnje da je na području Bara tokom 2024. prodavao drogu. Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Bar, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, realizovali su višemjesečnu akciju kodnog naziva ,,Lavirint“. - U okviru pomenute akcije, službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar lišili su slobode lice L. J. (34) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga na način što je u toku 2024. godine, na području opštine Bar, prodavao opojnu drogu marihuanu, većem broju lica. Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi L. J. prona-

đena su dva mobilna telefona za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela, kao i vaga za precizno mjerenje, navodi se u saopštenju.

U toku sprovođenja akcije ,,Lavirint“ službenici Jedinice za borbu protiv droga su prethodno zaplijenili 10 PVC kesica marihuane i ručno pravljenu cigaretu džoint, a podnijeta je i krivična prijava protiv još jedne osobe zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iz barske policije su naveli da će nastaviti kontinuirane planske aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju zloupotrebe narkotika i prodaju droge s ciljem razbijanja mreža ulične prodaje narkotika. A. R.

Slavko Stojanović

Veselin Veljović

Izrečena presuda za nesavjesno liječenje pokojne Danke Komnenić

Dimov, Pavličić

i Lamežević

oslobođeni optužbe

PODGORICA - Ljekari

Vladimir Dimov, Miodrag

Pavličić i Eldin Lamežević oslobođeni su od optužbe za nesavjesno liječenje pacijentkinje Danke Komnenić (32), koja je preminula 18. marta 2016. godine.

Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović

Ljekari Dimov, Pavličić i Lamežević su prilikom davanja odbrana ustvrdili da pacijentkinji Danki Komnenić u otpusnoj listi ni usmeno nijesu preporučili vakcinaciju jer joj je tokom operacije sačuvan i ostavljen zdravi dio slezine.

- Ona bolju zaštitu od svoje akcesorne slezine nije mogla da ima, ali sve to pacijentu ne predstavlja garanciju da ne može dobiti infekciju i sepsu. To ne garantuje ni vakcina. Jedino što može da smanji smrtnost (od 10 do 40 odsto) je da se takav pacijent u slučaju temperature, drhtavice i sličnih simptoma odmah javi ljekaru i podvrgne tretmanu antibioticima – kazao je u istrazi doktor Dimov. On je pojasnio da je nemoguće spriječiti smrtni ishod kada se već razvije takvo stanje sepse kao što je to bilo kod Danke Komnenić. Istakao je da Ko-

mnenić nije došla ni na jedan kontrolni pregled nakon operativnog zahvata, iako joj je rečeno da je to neophodno, tako da nijesu mogli da utvrde u kakvom je stanju akcesorna slezina koju je imala. Sa druge strane, tužilaštvo je stava da su ljekari propustili da pokojnoj Komnenić nalože da primi obaveznu vakcinu nakon hirurškog odstranjivanja slezine. Očigledno nesavjesno postupanje okrivljenih, kako tvrde iz tužilaštva, prouzrokovalo je pogoršanje zdravstvenog stanja Komnenić, usljed kojeg je kod nje nastupila smrt.

Ljekari nijesu ni u otpusnoj listi niti usmeno dali uputstvo Komnenić vezano za imunizaciju s obzirom na opasnosti koje uklanjanje slezine nosi po njeno zdravlje. - Okrivljeni su bili svjesni da na taj način postupaju očigledno suprotno pravilima medicinske nauke i prakse, da ne postupaju u skladu sa propisima. Zbog njihovih propusta kod Komnenić je tokom marta 2016. godine došlo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja usljed opšte zaraze pneumokokom i nastanka munjevite pneumokokne sepse i smrti – navodi se u optužnici.

Potvrđeno iz ODT-a u Podgorici

B.R.

Osumnjičena za čedomorstvo braniće se sa slobode

PODGORICA - Osumnjičena za čedomorstvo I. Š. (28) iz Plužina, nastanjena u Podgorici, nakon saslušanja kod tužioca puštena je da se brani sa slobode. - Postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici saslušao je I. Š., koja se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore i nije joj određeno zadržavanje, već će se protiv nje voditi redovan postupak - potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici. Radnik podgoričke Čistoće je u neđelju ujutro u podgoričkom naselju Blok 9 pronašao tijelo tek rođenog dječaka čisteći korpu za otpatke. A. R.

Specijalno državno tužilaštvo identifikovalo dvojicu osumnjičenih škaljaraca za učešće u ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića

Uhapšen Sekulović, traga se za Čarapićem

PODGORICA – Pripadnik

škaljarskog kriminalnog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, dok policija traga za Ivanom Čarapićem zbog povezanosti sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića (23) i Vukašina Gošovića (21)

Zbog sumnje da su kao pripadnici kriminalne organizacije koju su formirali pokojni Alen Kožar i Mile Radulović učestvovali u ovom zločinu, Specijalno tužilaštvo je u oktobru prošle godine podnijelo krivičnu prijavu protiv Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Milana Brajovića i Gorana Milašinovića.

U saopštenju SDT- a je tada precizirano da se zločin dogodio u junu 2019. godine u kući osumnjičenog Brajovića u danilovgradskom selu Jelenak, nakon čega su posmrtni ostaci Marjanovića i Gošovića uklonjeni.

Zbog sumnje da su povezani sa ovim likvidacijama, Brajović i Milašinović uhapšeni su 8. februara na izlazu iz Istražnog zatvora u Spužu, kada su krenuli da ga napuste poslije isteka trogodišnjeg pritvora u kom roku nije donijeta prvostepena presuda u drugim predmetima gdje su optuženi.

Oni su prilikom saslušanja u tužilaštvu negirali izvršenje zločina dok su Tuzović i Đukić Mandić nedostižni državnim organima.

Oni su uhapšeni u Kijevu krajem maja 2020. godine zbog učešća u pokušaju likvidacije Kotoranina Radoja Zvicera. Prema pisanju Kurira, imena Marjanovića i Gošovića nalazila su se na spisku nestalih osoba, koji je isplivao u javnost nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Poslije razbijanja beogradske

Advokat: Konstrukcija tužilaštva protiv Milana

Brajovića

apsolutno nemoguća

Milanu Brajoviću i Goranu Milašinoviću je u poneđeljak veče određen pritvor, iako, prema tvrdnjama advokata Nikole Tomkovića, nije ostvaren osnovni uslov za određivanje ove krajnje mjere.

-Nema ni najmanjeg stepena sumnje da je moj branjenik Milan Brajović izvršio krivična djela za koja ga tereti Specijalno tužilaštvo.

Način i mjesto navodnog izvršenja krivičnog djela

ćelije kavačkog klana 4. februara 2021. godine, otkriveno je da je u prethodne dvije godine nestalo mnogo mladića o čijoj se sudbini ništa ne zna. Gošović i Marjanović su posljednji put viđeni kada su

je apsurdan i apsolutno je nemoguće da se događaj odigrao kako to predstavlja Specijalno tužilaštvo –kazao je za Pobjedu advokat Nikola Tomković. On je istakao da će, ukoliko dođe do podizanja optužnice u ovom predmetu, odbrana vrlo lako dokazati nevinost Milana Brajovića. Advokat Tomković je istakao da, pošto predmet nosi oznaku tajnosti, ne može komentarisati dokaze tužilaštva.

2019. godine krenuli iz Srbije u Crnu Goru. Njih je, kako je ranije sama govorila za medije, do granice automobilom odvezla majka Filipa Marjanovića. Ona je tada potvrdila da je znala da je njin sin u

kriminalnim poslovima. Kao motiv ubistva Gošovića i Marjanovića, navodi se to što su pripadnici škaljarskog klana smatrali da su oni učestvovali u ubistvu njihovog saradnika Z. N. Pr otiv Tuzovića, Đukića Mandića, Brajovića i Milašinovića pred Višim sudom u Podgorici se vodi ostupak zbog optužbi da su planirali ubistvo specijalnih tužilaca Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, policajaca Zorana i Petra Lazovića i Ivana Đokovića Grupa Stefana Đukića pored likvidacije specijalnih tužilaca, visokorangiranih policajaca tereti se i da je planirala prebijanje sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković kao i podmićivanje bivšeg vladinog službenika Boža Milonjića Sutkinja Uskoković se na meti ove škaljarske grupe našla pošto je sudila Đukiću, njegovoj supruzi Danijeli, majci Zorici, polubratu Vuku Lakićeviću i još četiri osobe za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića 1. novembra 2019. godine u Baru. B.R.

Potvrđena odluka o ispunjenosti uslova za izručenje Crnoj Gori osumnjičenog za ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj kod Bijelog Polja Ministarka

KRAGUJEVAC – Ministarka pravde Srbije Maja Popović u narednim danima daće konačnu riječ da li će Bjelopoljac Alija Balijagić (65) biti izručen Crnoj Gori, koja ga potražuje zbog ubistva brata i sestre Jovana (60) i Milenke (69) Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac 25. oktobra prošle godine. Pobjedi je iz kragujevačkog Apelacionog suda saopšteno da je potvrđena odluka Višeg suda u Užicu, koji je utvrdio da

su ispunjeni procesni uslovi za izručenje Balijagića crnogorskim vlastima. Spisi predmeta zajedno sa rješenjem Apelacionog suda u Kragujevcu u utorak su poslati Višem sudu u Užicu. - Odlučujući u postupku po žalbi izjavljenoj protiv rješenja Višeg suda u Užicu od 10 januara, kojim je utvrđena ispunjenost pretpostavki za izručenje pravosudnim organima Crne Gore okrivljenog Alije Balijagića, državljanina Crne Gore, radi krivičnog go-

njenja u postupku istrage koji se vodi pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144, stav 1, tačka 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403, stav 3, u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, Apelacioni sud u Kragujevcu je donio rješenje 7. februara, kojim je odbijena kao neosnovana žalba okrivljenog Alije Balijagića i

potvrđeno rješenje Višeg suda u Užicu za izručenje okrivljenog pravosudnim organima Crne Gore – saopšteno je Pobjedi iz kragujevačkog Apelacionog suda. Viši sud u Užicu dužan je da rješenje Apelacionog suda dostavi strankama a ministru nadležnom za pravosuđe pored odluke ekspedovaće i kompletne spise predmeta ekstradicionog postupka koji se vodio u odnosu na Balijagića. - U skladu sa odredbom člana 31 Zakona o međunarodnoj

pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, pravnosnažno rješenje o ispunjenosti pretpostavki za izručenje dostavlja sa spisima ministru nadležnom za pravosuđe, koji donosi rješenje kojim dozvoljava ili ne dozvoljava izručenje – precizirali su iz Apelacionog suda u Kragujevcu. Balijagić je nakon zločina počinjenog kod Bijelog Polja poslije 27 dana bjekstva uhapšen 21. novembra, na teritoriji susjedne Srbije, u selu Goleša kod Priboja.

Tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća. Balijagić se sumnjiči da je 25. oktobra u bjelopoljskom selu Sokolac ispalio smrtonosne hice u brata i sestru Madžgalj koji su ga nekoliko sati prije zločina nahranili i počastili rakijom.

Za Balijagićem su tragale najprije crnogorska, pa i srpska policija nakon što se došlo do podataka da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.

B. R.

Zgrada Specijalnog tužilaštva

B E r ANE: Skupština opštine zasijeda sjutra, na dnevnom redu najvažniji fnansijski dokument za 2025. godinu

BERANE – Sjednica Skupštine opštine biće održana sjutra, a na dnevnom redu je prijedlog budžeta za ovu godinu. U toj opštini je na snazi Odluka o privremenom finansiranju, a prema kojoj se potrošačkim jedinicama od 1. januara do 31. marta odobrava 1/12 stvarnih prihoda u prethodnoj fiskalnoj godini.

Prema prijedlogu budžeta, opštinska kasa je planirana na 15,9 miliona eura što je za 1,6 miliona eura više nego 2024. godine.

PRIHODI, RASHODI

U planiranim primicima najveće učešće imaju porezi, dok u strukturi izdataka najveće učešće imaju transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru i transferi privrednim društvima čiji je osnovač Opština.

Prihodi od poreza planirani su u iznosu od 5,26 miliona eura, odnosno za 0,08 miliona eura više od planiranih za 2024. godinu i u strukturi ukupno planiranih primitaka budžeta učestvuju sa 33,09 odsto. U okviru njih, prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica planirani su u iznosu od 4,14 miliona, što je za 0,05 miliona više.

Planom budžeta sredstva prenesena iz prethodne godine planirana su u iznosu od 2,4 miliona eura što je 1,24 miliona više nego prethodne godine. Na osnovu obrazloženja ova sredstva planirana su uglavnom za realizaciju kapitalnih projekata koji su bili planirani za 2024. godina i nijesu u potpunosti realizovani.

Od transfera i donacija Opština je planirala šest miliona eura prihoda što je 37,77 odsto ukupno planiranih sredstava budžeta. Od tog iznosa na transfere iz budžeta države se odnosi 5,7 miliona i to iz državne kase 1,56 miliona i iz Egalizacionog fonda 4,1 milion. Prihodi od donacija planirani su u iznosu od 0,3 miliona eura i to po osnovu tekućih donacija 0,1 miliona

PODGORICA – Osam nevladinih organizacija traži da Vlada (Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa) poništi ugovor o koncesiji sa DOO Novi boksiti za istraživanje i eksploataciju crvenih boksita na području zaštićenih i kritično ugroženih šuma munike u Nikšiću.

U zajedničkom saopštenju navode kako je riječ o području gdje se nalaze zaštićene i kritično ugrožene šume bora munike. – Ova odluka znači sječu preko 20.000 m³ šume munike. Najveći profit ćemo imati ako zaštićena šuma ostane zaštićena, a boksit se može kopati i na drugim prihvatljivijim lokacijama – poručuju Crnogorsko društvo ekologa, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Društvo mladih ekologa Nikšić, Parkovi Dinarida, Ozelenimo Crnu Goru, Župa u srcu,

Odbornici odlučuju o budžetu, DPS podnio

četiri amandmana

Prema prijedlogu budžet je planiran na 15,9 miliona eura, što je za 1,6 miliona više od prošlogodišnjeg. Za tekuće izdatke namijenjeno je 11,03 miliona, kapitalne 3,07 miliona, a za otplatu duga 1,49 miliona. DPS predlaže da se umanje sredstva namijenjena za reprezentaciju, putovanja, konsultantske usluge i ugovore o djelu te tako dobijen novac (ukupno 110.000 eura) usmjeri u obrazovanje, podršku nevladinim organizacijama, za stipendije i besplatan vrtić

i po osnovu kapitalnih donacija 0,2 miliona. Prijedlogom odluke o budžetu predviđeno je da se prihodi sa početnim depozitom od 15,9 miliona raspoređuju na: tekuće izdatke 11,03 miliona, kapitalne izdatke 3,07 miliona, otplatu duga 1,49 miliona i budžetske rezerve (stalnu i tekuću) 0,31 miliona eura. U okviru tekućih izdataka za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca planirani su

u iznosu od 3,68 miliona eura odnosno za 0,85 miliona više nego prošle godine. –Izdaci su planirani za 12 bruto zarada. Uvećanje u odnosu na prethodnu godinu uzrokovano je činjenicom da su ranije na poziciji bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca ovi izdaci planirani za jedanaest mjeseci dok su za jedan mjesec isplaćivani sa pozicije Otplata obaveza iz prethodnog perioda – navedeno je u obrazloženju.

Stavka transfeia institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, planirana je na

5,51 miliona eura i u odnosu na budžetski plan za 2024. godinu povećana je za 0,31 miliona. Od tog iznosa je institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru namijenjeno 2,22 miliona, a transferi privrednim društvima iznose 3,29 miliona. Za otplate obaveza iz prethodnog perioda namijenjeno je 1,24 miliona eura što je za 1,15 miliona manje nego 2024. godine. Izdaci se odnose uglavnom na izmirenje obaveza po osnovu zarada zaposlenih i dospjelih neizmirenih računa do kraja 2024. godine. Kapitalni izdaci planirani su u iznosu od 3,07 miliona, odnosno za 1,32 miliona eura više u odnosu na budžetski plan za 2024. godinu i u ukupnim izdacima učestvuju sa 19,3 odsto. Od navedenog iznosa, na izdatke za lokalnu infrastrukturu odnosi se 1,35 miliona eu-

Izbor potpredsjednika

Na dnevnom redu današnje sjednice je imenovanje dva potpredsjednika. To su Božo Premović (Demokrate) i Milosava Paunović (SNP). Premović je donedavno bio predsjednik opštine, nakon što ga je na to mjesto izabrao Odbor povjerenika, a Paunović je bivša poslanica u Skupštini Crne Gore.

ra, za građevinske objekte 0,88 miliona, opremu 0,13 miliona, za investiciono održavanje 0,31 miliona i za ostale kapitalne izdatke 0,4 miliona eura. Ministarstvo finansija dalo je saglasnost na Prijedlog budžeta opštine.

PRImjeDbe

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista je podnio četiri amandmana na opštinski budžet za 2025. godinu. Prvim amandmanom predlažu da se umanji iznos predviđen za reprezentaciju sa 16.500 eura na 11.500 eura. – Ovo je potrebno uraditi iz razloga što su ionako velika izdvajanja uvećana 6.000 eura u odnosu na 2024. godinu. Razliku, 5.000 eura, treba usmjeriti u obrazovanje čime bi se ta stavka uvećala sa 12.000 na 17.000 eura – piše u obrazloženju. Drugim amandmanom predlažu da se umanji iznos namijenjen za službena putavanja, sa 42.000 eura na 37.000 eura i ta sredstva usmjere nevladinim organizacijama kojima je namijenjeno 10.000 eura. Objašnjavaju kako bi na taj način lokalna smaouprava pokazala da civilni sketor smatra partnerom, a ne zakonskom obavezom. Prijedlogom budžeta je za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno 632.000 eura. DPS trećim amandmanom predlaže da se taj iznos umanji za 80.000 eura koje treba usmjeriti za obezbjeđenje besplatnog vrtića za sve mališane. Četvrti amandman se odnosi na ugovore o djelu za koje je u budžetu predviđeno 50.000 eura. DPS predlaže da se taj iznos umanji za 20.000 eura. – Prethodnih godina je Opština je bila u vrhu tabela kada su ugovori o djelu u pitanju. Sve to ukazuje da se ugovori o djelu koriste za nezakonita zapošljavanja. Imajući u vidu uticaj inflacije na studentske stipendije, neophodno je sredstva za taj vid izdvajanja uvećati sa 40.000 eura na 60.000 eura – navedeno je u obrazloženju.

D.ŠAKOVIĆ

Firma Novi boksiti dobila saglasnost za eksploataciju crvenih boksita u Nikšiću, ekološke NVO negoduju

Program za životnu sredinu –EnvPro i Green Home. Ekolozi podsjećaju da je munika endem Balkana, zakonom zaštićena vrsta, a njene šume su ključne za sprečavanje erozija, unapređenje vodnog režima, sprečavanje klizišta i ublažavanje klimatskih promjena. Pored nacionalne važnosti i zaštite, munikine šume na ovom području predstavljaju jedno od najvažnijih budućih Natura 2000 staništa u Crnoj Gori, prepoznato na nivou Evropske unije kao stanište od izuzetnog značaja za zaštitu. Planina Prekornica, kojoj pripada lokalitet, dom je najveće zajednice munike na Balkanu, te sa-

mim tim ovo područje mora biti izuzeto iz bilo kakvih planova koje mogu ugroziti ovaj

već ugroženi ekosistem – navode u saopštenju. Poručuju kako Vlada treba da

obnovi, a ne da dokrajči naše najoriginalnije i najdragocjenije šume. – Ako nestane munika, građani će platiti cijenu loših odluka – upozoravaju ekolozi. Podsjećaju da Zakon o zaštiti prirode zabranjuje uništavanje zaštićenih biljaka i njihovih staništa, a Zakon o šumama sječu stabala zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta drveća. Ističu da projekat nije prošao ekološku procjenu, a da je stručna i šira javnost isključena iz procesa. Dodatnu zabrinutost, kažu, izaziva to što je izmjenama Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić ( jul, 2024.

Godine) taj lokalitet definisan kao ležište mineralnih sirovina i eksploatacionih polja, iako je do tada bio prepoznat kao šumska površina u okviru gazdinske jedinice Župa – Štitovo. –Uprava za šume nije bila obaviještena o procesu izmjene PUP-a, što dodatno ukazuje na netransparentnost. Zbog toga zahtijevamo hitno preispitivanje Odluke i obustavu svih daljih aktivnosti kako bi se spriječila brutalna devastacija zaštićenih šuma – poručili su ekolozi.

Dodaju da su urgenciju uputili Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agenciji za zaštitu životne sredine i drugim relevantnim institucijama da hitno reaguju i postupe u skladu sa zakonom, kako bi zaštićene šume ostale zaštićene, a ne uništene. C. G.

ZAKONOM: Šume munike i kamp na Studenom

NA SNAZI PrIVrEMENO FINANSIrANJE: Zgrada opštinske administracije

Građani primjedbama na nacrt DUP-a ,,Plavsko jezero“ ukazali na najvažnije probleme u opštini

Plavu je hitno potrebna kanalizaciona mreža, a ne biciklistička staza

PLAV – Ova sjeverna opština se suočava sa ozbiljnim problemima, a jedan od njih je nedostatak kanalizacione mreže na koju bi trebalo da se priključi 150 domaćinstava. Fekalne vode zagađuju Plavsko jezero i to treba hitno da se riješi, a ne da se gradi pješačko-biciklistička staza koja nam nije neophodna – kazao je za Pobjedu mještanin Nedžad Cecunjanin.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kreiralo je nacrt detaljnog urbanističkog plana ,,Plavsko jezero“. Ističe se da je cilj izrade DUP-a stvaranja kvalitetnog prostora u ambijentalnom, funkcionalnom i arhitektonskom smislu, kao i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju predviđenih sadržaja. Rukovodilac izrade DUP-a je mast.inž.arh. Dragana Radulović

SUGESTIJE GRAĐANA

U okviru javne rasprave o nacrtu DUP-a, koja je trajala do 15. januara, primjedbe i sugestije su iznijeli i mještani. Pored ostalog kritikuju namjeru da se oko jezera naprave staza za šetanje i biciklistička staza. – Planirana pješačka i biciklistička staza sa zelenim ostrvom, ukupne širine 12 metara, prelazi preko osam katastarskih parcela, i to po sredini ovih parcela. Samim tim onemogućeno nam je da gradimo na njima, jer se nalaze u zelenom pojasu gdje je zabranjena gradnja. Predlažemo da se

Više od 150 kuća koje su svega 100 - 300 metara udaljene od Plavskog jezera nemaju priključak na kanalizacionu mrežu, već koriste septičke jame. Kanalizacije nema, a planira se u ovoj godini izgradnja još 20 kuća, kao i tri stambene zgrade sa 48 stanova. S druge strane, oko jezera je planirana izgradnja biciklističke staze iako već imamo jednu udaljenu oko 50 metara – kaže mještanin Nedžad Cecunjanin

planirana biciklistička staza sa zelenim ostrvom ukloni, zbog toga što iznad naših kuća već postoji biciklistička staza. To je Jezerska ulica sa dva trotoara, ukupne širine 11 metara, za biciklističku stazu dva, a za pješake 1,5 metar –naveli su oni u sugestijama. Autori nacrta DUP-a navode da je posljednjih godina, biciklistički saobraćaj doživio ekspanziju i popularnost. – Očigledno je opšti trend u svijetu prelazak na ekološki prihvatljivije vidove prevoza, pa će biciklistički saobraćaj u narednom periodu dobijati sve veći značaj. U zahvatu plana nijesu planirane posebne staze za bicikliste kroz grad, ali je biciklistički saobraćaj dozvoljen na sekundarnoj saobraćajnoj mreži po pravilima Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Uz sve objekte koji su predmet interesovanja biciklista, mogu se ostaviti parkinzi za bicikla. Uz obalu jezera, predlaže se

Mještani traže da Vlada hitno pokrene projekat izgradnje kanalizacione mreže za ugrožena naselja, te da se obezbijedi trajna kontrola i monitoring kvaliteta vode u Plavskom jezeru. Navode da je ono ključni resurs za razvoj turizma i očuvanje prirode Plava

izgradnja biciklističke staze, čija će se trasa definisati prilkom izrade planova detaljne razrade i projekata uređenja tih pojaseva – navedeno je u nacrtu DUP-a. Pobjedin sagovornik Nedžad Cecunjanin objašnjava da bi nova staza napravila više štete, nego koristi.

– Trebalo bi da prođe ivicom jezera i to bi bio veliki udar na njega, jer bi ga ljudi dodatno zagađivali. Smatramo da nije neophodna, jer je prije desetak godina iznad naših kuća napravljen put koji ima saobraćajnicu sa dvije trake, trotoar i biciklističku stazu. Zašto bi se sada radilo na nekih 50 metara razdaljine još jedna. Tu su imanja na kojima sadimo voće i povrće i zalažemo se za to da se u blizini Plavskog jezera ne grade nikakvi objekti – poručio je on.

fA l I KO l EKTOR

Dodaje da je Plavljanima od biciklističke staze potrebnija kanalizaciona mreža.

– To je veliki problem koji se tiče zaštite Plavskog jezera. Preko 150 kuća nema priključak, a među njima je nažalost i moja, s obzirom na to da svi mi imamo stare, takozvane propusne, septičke jame. Pravljene su davno, dok se još nije

Nebriga države prazni sjever

Nedžad Cecunjanin

naglašava da je zbog nebrige države teško zadržati mlade u na sjeveru, pa i u Plavu. – Od 2020. godine u Plavu ima mnogo velikih problema. Obraćali smo se vlada-

ma Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, a sada i Milojku Spajiću Objašnjavali smo probleme šuma i isticali da postoje karaule koje bi mogle da se koriste za planinarske domove, ali niko nam nije odgovarao. U vezi sa kanalizacijom smo se oglašavali u medijima, ali država ne obraća pažnju. Niko nema sluha za nas, niti nam pruža mogućnost da iznesemo argumente. Jedinu pažnju dobijamo od medi-

razmišljalo o ovakvim stvarima. Kroz njih prolaze fekalije, ali je zemljište korozno i sva kanalizacija najvjerovatnije ide u jezero. Već 15 godina se nijesam kupao u jezeru, jer se voda neprijatno osjeća. Neophodno je da se napravi kolektor koji bi prečišćavao te vode i tako štitio jezero i nas građane. To je problem koji je karakterističan za predio počev od Gusinja, pa do Plava. Razdaljina je oko 10 kilometara, a ne postoji ni jedan metar kanalizacionih cijevi – kazao je Cecunjanin.

ja. Ovo su sve ozbiljne priče i problemi. Fabrike su zatvorene i pokradene. Pilana ŠIK ,,Bor“ prodata je za ni za šta i još mnogo toga. Hoće da zadrže ljude na sjeveru, a ne rade ništa povodom toga. Ne može i ne ide tako – negoduje Cecunjanin.

Otvoriti put Murino –Čakor – Peć

Mještanin Nedžad Cecunjanin kazao je da se za dobro stanje Plava, pored zaštite jezera, moraju čuvati šume i unapređivati saobraćajna infrastruktura. – Plav je navodno turističko mjesto, ali niko ne vodi dovoljno računa o tome. Potrebno je puno ulaganja i odricanja da bi se postigli dobri rezultati. Tri su ključna prioriteta za Plav: zašti-

Mještani su predsjedniku opštine Plav Nihadu Canoviću uputili prijedlog za hitno rješavanje problema kanalizacione infrastrukture na području naselja koja gravitiraju jezeru. – Predlažemo izgradnju kanalizacione mreže na lokacijama gdje se koriste propusne septičke jame. Jezero se nalazi na udaljenosti od 100 do 300 metara od tih jama. Posebno ukazujemo na ulice: Jezersku, Vojnoseljsku i Kumanice (od SUP-a Plav prema Vojnom selu). Kuće na ovim lokacijama nemaju priključak na gradsku kanalizacionu mrežu, što direktno ugrožava kvalitet vode u jezeru i okolnu životnu sredinu. Sastavljen je spisak sa preko 150 domaćinstava koje imaju taj problem, a planira

ta Plavskog jezera, zaštita šuma od potkornjaka, kao i otvaranje putnog pravca Murino – Čakor – Peć koji vodi prema Kosovu. Funkcionisao je 100 godina, a sad nažalost ne radi 20 godina – naveo je Cecunjanin. Dodaje da bi taj granični prelaz doprinio razvoju turističkog potencijala Plava.

se izgradnja još 20 kuća, kao i tri stambene zgrade (ukupno 48 stanova) u 2025. godini – naveli su oni u dokumentu upućenom Opštini. Od Vlade tr aže da hitno pokrene projekat izgradnje kanalizacione mreže za ugrožena naselja, da naloži inspekcijski nadzor i preduzme mjere prema pravnim i fizičkim licima koja ugrožavaju ekološku sigurnost jezera. – Tražimo i da se obezbijedi trajna kontrola i monitoring kvaliteta vode u Plavskom jezeru. Ovo pitanje nije samo od lokalnog značja, već ima širi ekološki i turistički uticaj. Plavsko jezero je ključni resurs za razvoj turizma i očuvanje prirode naše opštine – poručili su mještani. I. RADONJIĆ

SEPTIČKE JAME UGROŽAVAJU PRIRODNI DRAGULJ: Plavsko jezero

Nedžad Cecunjanin

Drugo izdanje Festivala mladih umjetnika od 28. februara do 1. marta

Scena za savremenu umjetnost, ali i gusle

PODGORICA - Drugo izdanje Festivala mladih umjetnika biće održano od 28. februara do 1. marta u Vojnom hangaru u Zagoriču. Nastupiće umjetnici iz Crne Gore, regiona i Evrope, a ulaz na sve festivalske događaje je besplatan.

Za svečano otvaranje festivala zadužen je Crnogorski orkestar mladih koji će u 22 sata izvesti muzičko-scenski spektakl hrvatskog autora Mirka Škarice, a u programu učestvuje pedeset umjetnika. Festival okuplja izvođače različitih umjetničkih izraza, povezujući muziku, teatar, film, performans i vizuelne umjetnosti u jedinstven umjetnički doživljaj. Na ovogodišnjem festivalu u okviru muzičkog programa nastupiće portugalski DJ „Deepneue“, bend Goblini, guslar Maksim Vojvodić, bend Nemeček, Jeak Reak DJ, i drugi, dok će poseban muzičko-scenski spektakl ,,The Stranger Within“ izvesti Crnogorski orkestar mladih. - Drugo izdanje festivala dolazi nakon promocije koju smo održali u Dragstoru u Beogradu, u decembru, kada smo na tri scene predstavili prošlogodišnji program iz Podgorice, zaključno sa Crnogorskim orkestrom mladih koji je u četiri sata ujutru izveo „Četiri godišnja doba“ Maksa Rihtera. Što se tiče ovogodišnjeg izdanja, nastup benda Goblini biće nam od velike pomoći da u subotu u

terminu dva sata ujutru široj javnosti, posebno mladima, predstavimo crnogorske gusle i epsku pjesmu, kao i talentovanog Maksima Vojvodića. U petak nam iz Portugala dolazi transgresivni tehno DJ, rezident Pornceptuala - istakao je Igor Pejović, jedan od organizatora festivala. Pored muzičkih izvođača, publika će imati priliku da isprati baletsku minijaturu „Creature Feature“ Ivana Ćosića, projekciju kratkih filmova u produkciji Škart organizacije, performans „Arhiva prisutnih“ u produkciji Nemanje Mijović, Hane Rastoder i Eme Pavlović, te umjetnički performans beogradskog „Udruženja mladih i napaljenih“ autorki Teodore Arsić i Vanje Ivanović. U okviru likovnog programa, koji će biti otvoren tokom trajanja festivala, predstaviće se: Stefan Raičević, Tereza Živković, Luka Radoičić, Frano Kolović i Aleksa Šestović. Festival organizuje Udruženje mladih umjetnika Crne Gore. A. Đ.

Slikar Goran Ćetković večeras izlaže na Cetinju

Feniks kao simbol ponovnog rođenja

PODGORICA – Samostalna izložba radova ,,Feniks“ slikara Gorana Ćetkovića biće otvorena večeras u 18 sati u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Izložba donosi 25 novih radova inspirisanih temom preobrazbe i trajne regeneracije, u kojima se kroz lik mitološk og bića Feniksa

„Trema: predstava za vježbanje teških situacija“, u

režiji Marije Backović,

Namijenjeno djeci ulaze u svijet očekivanja

PODGORICA – Nova produkcija Centra za kulturu iz Danilovgrada „Trema: predstava za vježbanje teških situacija“ (5+), u saradnji sa Dramskim studijom „Prazan prostor“, biće premijerno izvedena sjutra, u 11 sati, u prostorijama danilovgradske ustanove kulture. Namijenjena je djeci koja ulaze u svijet očekivanja i procjenjivanja.

- Trema se javlja u svima nama kad god se suočavamo sa nepoznatim situacijama, jer ne znamo šta nas sljedeće čeka. To je sasvim uobičajen i čest strah kog se ne otresemo u potpunosti ni kao odraslisaopštio je autorski tim predstave, uoči premijere u Centru za kulturu.

Režiju potpisuje Marija Backović, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija. Predstava je namijenjena djeci nižih razreda osnovne škole. Direktor CZK Danilovgrad Milivoje Lakić kazao je da je ovo prva pozorišna predstava za djecu sa ovom ustanovom kulture kao jednim od producenata.

- Veoma smo zadovoljni cjelokupnim procesom i samim rezultatom autorskog tima koji ćemo 14. februara podijeliti sa publikom. Plan je da predstava dođe do što više djece u Crnoj Gori, ali i šire - rekao je Lakić.

MEHANIZMI

Iz autorskog tima su kazali da se u ovoj predstavi ,,kroz maštovitu igru dječaka i djevojči-

Smatram nužnim da biramo važne teme, a za mene je trema izuzetno važan fenomen o kojem ne govorimo sa djecom ili pogrešno pristupamo tom osjećaju koji kasnije može da prerasta u psihološke mehanizme koji nam mijenjaju život i susprežu životnu energiju – kazala je rediteljka Backović

ce, koji zamišljaju i isprobavaju različite uloge na dječijem igralištu, postajući čas ’tremaroši’, čas ’eksperti za tremu’, kroz praktične primjere demonstrira uticaj treme na nas, ali i prepisuju recepti kako da se izborimo sa njom“. Backović je istakla da kao kulturna radnica rad na predstavama za djecu osjeća kao veliku odgovornost i obavezu. - Smatram nužnim da biramo

važne teme, a za mene je trema izuzetno važan fenomen o kojem ne govorimo sa djecom ili pogrešno pristupamo tom osjećaju koji kasnije može da prerasta u psihološke mehanizme koji nam mijenjaju život i susprežu životnu energiju. Mislim da smo našli dobru formu koja je prikladna današnjoj djeci, ali nudi i susret sa modernim pozorišnim sredstvima koja se rijetko koriste

u pozorištu za najmlađe - izjavila je Backović. Dramaturg predstave Ilija Gajević kazao je da su zahvaljujući zajedničkom naporu uspjeli ne samo da naprave pozorišnu predstavu već su na probama napisali i originalni dramski tekst. - Replike su stvarali glumci, improvizujući svima poznate situacije u kojima se javlja trema. Moj najveći izazov bio

Počinje Međunarodni filmski festival u Berlinu, oko 200 autora predstavlja nova ostvarenja

istražuju dublje dimenzije postojanja i umjetnosti. Feniks, simbol ponovnog rođenja iz pepela, savršeno je ukorenjen u radovima ovog talentovanog crnogorskog umjetnika, pružajući posmatračima jedinstvenu priliku da se povežu sa univerzalnim temama života, smrti i transformacije. Goran Ćetković, priznati crnogorski umjetnik rođen 1975. godine u Kolašinu, diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2000. godine u klasi profesora Nikole Gvozdenovića. Njegov opsežan opus obuhvata više od 30 samostalnih izložbi, a njegov rad je prepoznat i nagrađen brojnim priznanjima, među kojima se izdvaja nagrada za slikarstvo Udruženja likovnih umetnika Crne Gore 2016. godine i plaketa Tesla fondacije 2017. godine. A. Đ.

Najviše

PODGORICA – Svjetskom premijerom drame „Das Licht“ Toma Tajkvera, njemačkog reditelja koji svoj međunarodni uspjeh duguje upravo Berlinu, danas će početi 75. izdanje Berlinala, jednog od najvećih svjetskih filmskih festivala.

Tajkver, kako prenosi T-portal, ove godine donosi povratak velikih autora poput Ričarda Linklejtera i Bong Džun-hoa, nove filmove ukupno oko 200 cijenjenih autora širom svijeta. „Blue Moon“ (Plavi mjesec) Ričarda Linklejtera vjerojatno je najiščekivanija premijera takmičarskog dijela festivala. Slavni reditelj vraća se na Berlinale jedanaest godina nakon što je filmom „Boy-

hood“, premijerno izvedenim upravo u Berlinu, osvojio Srebrnog medvjeda, a iste godine i šest Oskara. Novi pak film vodi nas na set legendarnog mjuzikla „Oklahoma“, na kojem Itan Houk i Endru Skot utjelovljuju legendarne autore mjuzikla „Oklahoma!“, Lorenza Harta i Ričarda Rodžersa, u napetoj večeri premijerne izvedbe 1943. U programu još je 18 filmova, a među naslovima od kojih se puno iščekuje su „Odsjaj u mrtvom dijamantu“ Elen Katet i Bruna Forzanija, bračnog para koji nam donosi akcijski triler o 70-godišnjem penzionisanom špijunu primoranom suočiti se sa svojim demonima kada njegov komšija misteriozno nestane. Tu je još jedna cijenjena francuska reditelj-

ka porijeklom iz BiH, Lusila Hadžihalilović, čiji „Ledeni toranj“ predstavlja slobodnu adaptaciju „Snježne kraljice“ Hansa Kristijana Andersena, u kojoj glavne uloge igraju Marion Kotijar i Gaspar

Noe. Berlinale donosi i „Kontinental ’25“, novi film vrlo popularnog rumunskog reditelja Radua Judea U širem krugu favorita, kako piše T-portal, spominju se i kineska triler drama „Dje-

Plakat za koncert grupe Goblini

Scena iz predstave „Trema: predstava za vježbanje teških situacija“

Kadar iz filma „Plavi mjesec“

koja očekivanja

Pokazaće što trema radi našoj glavi

Glumica Danica Rajković je istakla da kroz ispreplijetano obrađivanje drugih važnih tema poput ljubavi, prijateljstva, roditeljstva žele da pokažu djeci, a ništa manje i odraslima, šta to trema radi našem tijelu i glavi, a šta mi to možemo da uradimo njoj. - Nepoznate situacije, očekivanja i procjenjivanja nas prate i kao odrasle, ali duboko vjerujem da će tako biti dok god se djeci ne obratimo na pravi način i u pravo vrijeme - izjavila je Rajković.

je taj da postignem logiku i dinamiku koja će najmlađima biti atraktivna, a da im na razumljiv način pojašnjava kompleksne psihološke procese i recepte koje mogu da koriste u suočavanju sa njima - rekao je Gajević.

OSLOBAĐANJE

Glumica Danica Rajković istakla je da je rad na predstavi „Trema: predstava za vježbanje teških situacija“ za nju bio oslobađajući od treme uopšte. - Tremu u ovom poslu, kako vrijeme prolazi, sve intenzivnije osjećam. Smatram da je za djecu strahovito važno da se sa izazovima treme, a kasnije i mehanizmima prevazilaženja iste, sretnu što je prije moguće kako ona ne bi napravila dugoročnije razdore u njihovom odrastanju - rekla je Rajković. I njen kolega Slaviša Grubiša kaže da se predstava bavi nečim što jako dobro poznaje jer se sa tim osjećajem kao glumac sreće svaki put kad treba da izađe pred publiku.

- Ono čega je trebalo da se prisjetim i vratim se unutrašnjem osjećaju jeste kako je to bilo kada sam bio dijete. Ili kako djeca to vole da kažu: kad sam bio mali. U tom periodu malo ko je sa mnom uopšte pričao o tremi, nego sam morao sam da se nosim sa nečim što nisam ni znao šta je. Mislim da su i danas djeca u sličnoj situaciji, zato je bitno da i kroz predstavu pričamo o tome - kazao je on. Trema, kako je kazao, nije samo onaj neprijatan osjećaj koji se javlja pred javne nastupe nego i u svakodnevnom životu kada se od nas nešto očekuje.

- Zato je bitno da djeca to već od malih nogu znaju, da shvate da to nije strašno i da nauče kako da pobijede tremu - istakao je Grubiša. Osim rediteljke, dramaturga i glumaca, autorski tim čini i kostimografkinja Lina Leković

Organizator predstave je Vasilije Marunović, dizajn plakata potpisuje Radisav Stijović, a fotografiju Krsto Vulović A. RADOVIĆ

Umjetnik Ivan Šuković za Pobjedu o nagrađenom radu na Hercegnovskom zimskom salonu

Ukazao na promjene i devastaciju prostora

PODGORICA – Crnogorski umjetnik Ivan Šuković dobitnik je treće nagrade pravo izlaganja u Galeriji ,,Josip Bepo Benković“ za djelo „On The Spot“ na nedavno otvorenom Hercegnovskom zimskom salonu. Nagradu ravnopravno dijeli sa Natašom Sedej koja je nagrađena za rad „Ponekad je zima usred ljeta“.

Selektorka Salona, čija je ovogodišnja tema ,,Iskustvo pejzaža“, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić za Pobjedu je kazala da rad Ivana Šukovića može simbolizovati prolaznost i neprestane promjene u prirodi. – Ova skulptura može imati i filozofsku dimenziju, gdje sniježni brijeg simbolizuje nevinost, tišinu ili čak idealizovanu prošlost, dok bi ,,krater“ ukazivao na trag nekog događaja – ocijenila je Duletić. Šuković je za Pobjedu kazao da je ,,On the spot“ skulpturalna instalacija zasnovana na principu fragmentacije, koja uključuje arhivsku građu, fotografiju i topografiju, sa fokusom na teritorijalna istraživanja. – Kroz promišljanje slojevitosti prostora, rad istražuje načine na koje se istorija materijalizuje u pejzažu i kako se sjećanje upisuje u njegovu strukturu – rekao je Šuković. On je naglasio da jedan segment rada sugeriše perspektivu zaokupljenu odsustvom, sa ciljem da prikaže devastacije prostora i promjene koje oblikuju njegovu savremenu stvarnost.

– Prostorna praznina postaje vizuelni znak gubitka, dok istovremeno otvara mogućnost za refleksiju o transformaciji i adaptaciji. Segment rada orijentisan je na minijaturnu kartografiju terena, gdje je rupa urezana u konture teritorije, dovodeći u pitanje ambivalentnost budućih vizija prostora i njegovu krhkost. Kroz ovu intervenciju, otvara se pitanje o odnosu između materijalnog prisustva i simboličkog iščezavanja – rekao je Šuković. Umjetnik je rođen u Podgorici 1981. godine. Doktorirao je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, Odsjek višemedijska umjetnost. Magistrirao je na Odsjeku digitalne umjetnosti i novi mediji u Beogradu (FMK), a diplomu osnovnih studija stekao iz oblasti knji-

ževnosti na Filozofskom fakultetu na Univerzitetu Crne Gore. Od 2011. do 2024. izlagao je u Austriji, Španiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Sloveniji. Šuković je bio jedan od predstavnika Crne

Gore na 59. Međunarodnoj izložbi umjetnosti Bijenala u Veneciji 2022. godine – ,,Umijeće držanja za ruke/ dok se probijamo kroz sedimentni oblak“. Njegovi radovi se nalaze u muzejskim i privatnim kolekcijama. Podsjetimo, odluku o nagradama donio je žiri koji su činili akademska slikarka Dragana Mladenović (predsjednica) i istoričari umjetnosti Miloš Marjanović i Jasmina Žitnik (članovi). Prva nagrada, u iznosu od 1.400 eura, pripala je Paoli Korošec za skulpturu „Kokotov pogled“ izrađenu od karamela, dok je druga nagrada od 1.000 eura dodijeljena Borisu Borču Bogoevskom za sliku „Bijeli oblak“. Radove na Salonu predstavila su 44 likovna umjetnika iz Crne Gore i regiona. A. Đ.

vojke na žici“ o samohranoj majci koju nakon ubojstva narkodilera progoni mafija, njemačka psihološka drama „Što Marielle zna“ o djevojčici koja može čitati misli roditelja, američka humorna drama „Da imam noge, šutnula bih te“, u kojoj glumi i poznati komičar Konan O’Brajen, te argentinski film „Poruka o djevojčici“, s temom djevojčice koja može komunicirati sa životinjama, a njeni roditelji od toga žele da zarade. Ipak, najiščekivaniji naslov festivala biće posebna projekcija filma „Mickey 17“ južnokorejskog filmaša Bong Džun-hoa, najpoznatijeg po oskarovskom megahitu „Parazit“. Robert Patinson u ostvarenju temeljenom na istoimenom romanu Edvarda Eštona iz

2022. glumi siromašnog svemirskog putnika koji pristaje na kloniranje nakon svake misije u svemiru. Problem nastaje kad jedna od njegovih tjelesnih inkarnacija – ne preživi. Među zvijezdama koje će se prošetati berlinskim crvenim tepihom najpoznatija su imena Benedikt Kamberbač, koji će na festivalu predstaviti nadnaravnu dramu „Pernato stvorenje“, zatim Džesika Čestejn, koja glumi u „Snovima“ meksičkog reditelja Majkla Frenka, a dolaze i Toni Kolet, Rebeka Hol, Viki Krips, Roz Birn, Kloi Sevini i Ben Višou. Kao posebno svečan trenutak na otvaranju najavljuje se dodjela počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo legendarnoj glumici Tildi Svinton R. K.

PODGORICA– Seminar

naslovljen ,,Lastovska svadba – folklorna baština Gornje Lastve – okoline Tivta“ Udruženja folklornih ansambala Crne Gore održan je u KIC-u ,,Budo Tomović“. Pratilo ga je više desetina članova iz čak 16 ansambala širom Crne Gore.

Predavači Vidak Božović , Monika Trajčevska i Saša Mamula su ujedno i autori projekta i tokom dva dana kroz mnoge aktivnosti predstavili su ovaj projekat od lokalnog i nacionalnog značaja. Uz njih, govorio je i scenarista finalne faze projekta Stevan Koprivica, o spoju amatera i profesionalaca budući da je ovaj projekat realizovan uz podršku Ministarstva kulture.

Polaznici seminara pogledali

su dokumentarni film istraživanja autorskog tima. Predavači su hronološki upoznali prisutne sa teoretskim dijelom i načinom rada na očuvanju nematerijalne kulturne baštine Tivta kako bi i sami mogli da prenesu vještine na buduće projekte. Uslijedile su mnoge radionice o nošnji, oružju, dotjerivanju mlade i svatova, učenje igara ovog običaja kao i muzička radionica koju su vodili Jelena Božović i Aleksandar Magovčević , uz šest izvornih pjesama za muškarce i žene. Nakon dva dana druženja i učenja kombinovanja savremenih tehnika i tradicionalnog znanja polaznici su uspješno položili i stekli diplome i znanja koje će moći da prenose na ostale članove svojih društava. KUD „Boka“ nastoji da sačuva i unaprijedi nasljeđe koje predstavlja neprocjenjivo bogatstvo za Tivat i cijelu Crnu Goru. Uz saradnju sa mnogim institucijama u Tivtu, a uz finansijsku podršku Opštine Tivat, kroz ostale faze projekta zaključno sa premijerom profesionalne pozorišne predstave u martu, približiće ovaj običaj publici u nadi da će svi ovi načini promocije baštine pomoći da se ona nikada ne zaboravi. A. Đ.

Nagrađeni rad Ivana Šukovića

Privatna

Ivan Šuković

Održan seminar ,,Lastovska svadba – folklorna baština Gornje Lastve – okoline Tivta“

Dio učesnika seminara

Uporedimo cijene

Podstaknuti neosnovanim targetiranjem Volija od strane onih koji se pravdaju navodima da su to „građani odlučili“, dajemo na uvid uporedni prikaz cijena na crnogorskom tržištu. Kao lider u maloprodaji, svakodnevno pratimo tržište, jer nam je jedan od najvažnijih ciljeva da budemo konkurentni i ponudimo kupcima najbolje uslove. Na osnovu kontinuiranih analiza, s punim pravom tvrdimo da su cijene u Voliju najniže na tržištu i namjera nam je da tako i ostane.

U tabeli koja slijedi (proizvodi su navedeni po abecednom redu), možete jednostavno pogledati i uporediti cijene u Voliju u odnosu na cijene u drugim lancima. Tabela je pripremljena radi bolje preglednosti, a znamo da naši potrošači već prepoznaju gdje kupuju najpovoljnije, gde dobijaju najbolju ponudu i uslugu, gdje se najstrožije prate higijenski standardi i gdje im se ukazuje poštovanje već pune tri decenije.

Rekonstrukcija i proširenje vrtića „Poletarac“ na Zabjelu planirani za ovu godinu

Nakon dogradnje sprata biće mjesta za još 400 mališana

Podizanjem još jednog sprata ovaj objekat će imati prostor od 3.100 kvadratnih metara, umjesto dosadašnjih 1.550. Predviđeno je kompletno opremanje objekta, kao i hortikulturno uređenje dvorišta, uz primjenu novog mobilijara. Na ovaj način kreiraćemo kvalitetnije i bolje uslove za djecu, kako bi istovremeno veći broj mališana mogao nesmetano sa svojim vaspitačima da sprovodi aktivnosti na otvorenom – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“

Rekonstrukcija i proširenje, kao i uređenje dvorišta vaspitne jedinice „Poletarac“ (JPU ,,Đina Vrbica“) u Ulici Radosava Burića na Zabjelu planirani su za ovu godinu. Potpisan je ugovor o projektovanju, a ako sve bude išlo po planu, radovi bi mogli da počnu ovog ljeta. Nakon dogradnje sprata, vrtić će duplirati prostorni kapacitet, što je od velikog značaja jer je ta vaspitna jedinica prebukirana, a nalazi se u dijelu grada u kom je

nastavljena intenzivna gradnja stambenih zgrada.

ULAGANJA

Iz Ministarstva prosvjete nauke i inovacija su saopštili da je potpisan ugovor o projektovanju za radove na rekonstrukciji i dogradnji objekata vrtića na Zabjelu. - Predmetni projekti će, osim totalne rekonstrukcije objekta, podrazumijevati i da će vrtić na Zabjelu umjesto dosadašnjih 1.550 kvadratnih metara

nakon dogradnje imati 3.100 kvadrata. Rok za izradu projekata je četiri mjeseca što omogućava da tenderska procedura za izbor izvođača radova započne u drugom kvartalu ove godine, a da već u toku ljeta započnu i radovi na ovom objektu – poručili su iz MPNI. Osim obezbjeđivanja boljih uslova za boravak naših najmlađih, ističu oni, veoma je značajno i pomenuto proširenje kapaciteta, posebno imajući u vi -

Imenovanje u sistemu Glavnog grada

Novi sekretar za sport u Glavnom gradu biće Darko Nikčević. Riječ je o funkciji koja je po koalicionom sporazumu o raspodjeli rukovodećih mjesta u sistemu Glavnog grada pripala Pokretu za Podgoricu. - Njegovo bogato iskustvo u oblasti sporta i menadžmenta, kao i dugogodišnji anga-

Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi

žman na projektima razvoja sportske infrastrukture, biće od ključnog značaja za unapređenje sportskog ambijenta u Podgorici – saopšteno je iz Glavnog grada. Nikčević je profesor fizičke kulture, a na mjestu sekretara za sport naslijediće Igora Vujačića, koji je do sada bio vršilac te dužnosti. H. P

du problem prebukiranosti. - Projekat se realizuje u saradnji sa Evropskom investicionom bankom, a sredstva za radove obezbijeđena su iz kredita EIB-a i grant sredstava prikupljenih kroz WFIB mehanizam (Western Balkan Investment Fund) – navode iz Ministarstva.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz JPU ,,Đina Vrbica“ su potvrdili da je rekonstruk-

cija VJ „Poletarac“, koja se nalazi u Ulici Radosava Burića na Zabjelu, planirana za ovu školsku godinu. - U pomenutoj vaspitnoj jedinici trenutno boravi oko 600 mališana, koji su upisani u osam jaslenih i 10 vrtićkih grupa. Bilježimo veći broj upisane, kao i dolazeće djece u starijim vrtićkim grupama. Vjerujemo da će nakon proširenja kapaciteta, vrata ove vaspitne jedinice biti otvorena za još 400 mališana – po-

ručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“. Zahvaljujući dobroj i intenzivnoj saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, dodaju iz ove ustanove, naš grad i ovaj kraj biće bogatiji rekonstrukcijom ove vaspitne jedinice, koja će u potpunosti zadovoljiti potrebe mališana i njihovih porodica, pružiti brigu, njegu, vaspitanje i obrazovanje koje je prijeko potrebno za ranu stimulaciju. – Osim podizanja još jednog sprata, predviđeno je kompletno opremnje objekta, kao i hortikulturno uređenje dvorišta, uz primjenu novog mobilijara. Na ovaj naičin kreiraćemo kvalitetnije i bolje uslove za djecu, kako bi istovremeno veći broj mališana mogao nesmetano sa svojim vaspitačima da sprovodi aktivnosti na otvorenom. U toku je izrada glavnog projekta, nakon čega očekujemo da se raspiše tender za odabir izvođača radova – poručili su iz JPU ,,Đina Vrbica“. Vaspitno-obrazovni rad u JPU „Đina Vrbica“ organizuje se u 18 vaspitnih jedinica, a za školsku 2024/25. godinu upisano je 6.091 dijete. I. M.

Sastanak gradonačelnika i ministra sporta i mladih

Početak izgradnje istočne tribine za šest mjeseci

Ekipe gradskog preduzeća Putevi završile su temeljnu rekonstrukciju Orjenske ulice u Maslinama, na potezu od raskrsnice Ulice Franca Rozmana do restorana ,,Lovac“.

Radovi su obuhvatili ugradnju atmosferske kanalizacione mreže, temeljnu sanaciju kolovoza, ugradnju ivičnjaka, betoniranje trotoara, sanaciju parking mjesta, obilježavanje horizontalne signalizacije i ugradnju vertikalne signalizacije. Ekipe Puteva su angažovane na nastavku radova od raskrsnice Orjenske i Savske ulice, do Mosorske. I. M.

Gradonačelnik Saša Mujović razgovarao je juče sa ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem o aktivnostima usmjerenim na razvoj sportske infrastrukture u Podgorici. U fokusu je bila istočna tribina Gradskog stadiona, čijom izgradnjom bi konačno bio zaokružen ovaj objekat i značajno unaprijeđen sportski ambijent glavnog grada. Riječ je o projektu koji obuhvata multifunkcionalni objekat sa podzemnom garažom, pa bi osim sportskog aspekta

trebalo znatno da doprinese i rasterećenju saobraćaja u ovom dijelu grada. Gradonačelnik je naglasio da su za realizaciju ovog projekta već obezbijeđeni svi neophodni preduslovi, kao i da je on uvršten u Plan javnih nabavki. Očekuje se da i Uprava za kapitalne projekte uskoro da zeleno svjetlo, nakon čega bi se, a najkasnije u narednih šest mjeseci, moglo započeti izvođenje radova. Pored ovog ključnog infrastrukturnog poduhvata, razgovarano je i o drugim važnim projektima koji bi trebalo

da unaprijede sportski i društveni život Podgorice, među kojima su izgradnja atletskog stadiona, olimpijske kuće, natkrivanje olimpijskog bazena, o mogućoj kandidaturi Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih, ali i o izgradnji novih sportskih terena u svim djelovima grada. Ministar Šćekić je izrazio punu podršku resornog ministarstva realizaciji ovih projekata, ističući da Podgorica treba da bude promoter Crne Gore kroz razvoj moderne i funkcionalne sportske infrastrukture. H. P.

Sa sastanka u Glavnom gradu

Novi izgled Orjenske ulice

Darko Nikčević

Fudbaleri

Petrovca doputovali u Crnu Goru nakon desetodnevnih priprema u Antaliji

Dragićević: Imamo razloga za optimizam

PODGORICA - Od svih prvoligaša koji su glavnu fazu zimskih priprema odradili u inostranstvu, mahom u Turskoj, fudbaleri Petrovca posljednji su se vratili kući. Letom iz Antalije do Tirane, pa dalje busom do Crnogorskog primorja –,,neboplavi“ su prekjuče stigli na Crnogorsko primorje.

Nakon puta i napornog rasporeda na kraju boravka na Sredozemnoj rivijeri Male Azije, trener Zdravko Dragićević juče je ekipi dao slobodan dan.

- Proveli smo 10 dana i odigrali pet utakmica u Antaliji. O uslovima koje smo imali, suvišno je da pričam. Stekao sam utisak da su pripreme u potpunosti uspjele. Zadovoljni smo se vratili iz Turske – za Pobjedu kaže Dragićević.

MNOGO PROVJERA

Malo više provjera za 10 dana priprema – odmah pitamo mladog stratega.

- Planirane su bile četiri utakmice, ali smo jednu svjesno dodali. Nijesmo pogriješili. Želio sam da odigramo što više jakih mečeva, a rivali su upravo bili takvi – dobri timovi koji igraju na višem nivou. Uspjeli smo da odgovorimo tempom i intenzitetom na terenu. Vjerujem da će nam to donijeti napredak, da i mi podignemo ljestvicu sopstvenih partija na domaćoj sceni – ističe Dragićević, koji nastavlja:

- Koncept je bio takav da smo na svaka tri-četiri dana igrali sa jačom postavom. Igrači koji su se nametnuli bili su na terenu po 60 minuta, pa onda više, a na kraju i svih 90. Posljednjeg dana smo zakazali dva kontrolna duela. Nastupili smo sa dva tima, sa istim postavama od početka do kraja. Dosta dobro je to

izgledalo – dodao je kormilar Petrovca.

PROŠLI BEZ POVREDA ,,Neboplavi“ su u poznatom sportsko-turističkom centru prošli bez povreda. - Momci su spremni fizički, a naruku nam ide i zdravstveni bilten. Niko se nije povrijedio. Svi su u trenažnom procesu, osim Žarka Popovića, koji nije putovao sa nama jer je operisao slijepo crijevo pred odlazak u Tursku. I on se mnogo bolje osjeća i očekujem da se brzo priključi saigračima – kazao je Dragićević. Petrovčani su u januarskom ,,mercatu“ doveli tri fudbalera

– Zorana Petrovića iz uzbekistanskog Metalurga, bivšeg napadača Inđije Sava Arambašića i Vladana Kordića iz komšijskog Bokelja. Možda to nije sve...

- Prelazni rok se završava večeras u 18 časova. Postoji mogućnost da u samom finišu dovedemo još jednog domaćeg igrača. Potrebno je da se slože sve tri strane. Vidjećemo – zagonetan je Dragićević. - Što se tiče momaka koji su

Bivši crnogorski reprezentativac stigao u Tivat

Arsenal doveo

Stanišu Mandića

PODGORICA - Arsenal je angažovao pojačanje u finišu prelaznog roka – redove prvoligaša iz Tivta pojačao je Staniša Mandić, nekadašnji fudbalski reprezentativac Crne Gore. Mandić (30) je ponikao u Igalu, a u seniorskoj konkurenciji debitovao je u dresu Čukaričkog. Igrao je i za norveški Sogndal, mostarski Zrinjski, slovenačku Muru, Metalac iz Gornjeg Milanovca, bahreinsku Ist Ri-

fu, GOŠK iz Gabele, a posljednji klub bio mu je Vuksi Vugo, koji nastupa u trećem rangu kineskog fudbala. Igrao je za mlađe kategorije reprezentacije Srbije i sa omladinskom selekcijom ,,orlova“ osvojio svjetsku titulu 2015. na Novom Zelandu. Potom je promijenio državni dres, zaigrao za Crnu Goru i upisao četiri nastupa za naš ,,A“ tim, bez postignutog pogotka Ne. K.

FK ARSENAL

došli, svaki je za sada opravdao očekivanja. Sa razlogom smo se odlučili za njih. Smatram da će biti istinska osvježenja za nas tokom nastavka.

START – DUELOM KUPA

Proljećna polusezona u Meridianbet 1. CFL startuje 22. februara.

Petrovac, međutim, ranije ulazi u takmičarske duele. Boljević i društvo će četiri dana ranije odigrati zaostali duel četvrtfinala Kupa protiv Rudara.

Jedan meč, i to pod Malim brdom, odlučivaće o plasmanu u polufinale.

- Gajimo velike ambicije u Kupu. Spremamo se za Rudar kao da je finale. Razmišljamo samo o narednoj utakmici. Takav pristup imali smo i jesenas. Idemo od meča do meča. Dobio sam određene informacije o Pljevljacima, ali konkretniji skauting napravićemo ovih dana. Želimo pobjedom da otvorimo polusezonu – naglašava Dragićević.

GLEDAMO SEBE

Tim sa Jadrana je drugi na tabeli, sa 12 bodova manje od

vodeće Budućnosti, a tri više od Bokelja. Četvrtoplasirani Dečić je na ,,minus šest“, Arsenal i Mornar na ,,minus osam“, Sutjeska zaostaje devet bodova...

Svi oni pojačali su se tokom zime...

- Nijesmo previše pratili aktivnosti konkurenata. Posvećeni smo sebi. U odbrani druge pozicije – mi se pitamo. Naravno, pod uslovom da pružimo maksimum. Znamo da će biti teško, pogotovo uvodni mečevi. Spremali smo se za izazove koji dolaze. Nadam se da ćemo biti pravi – poručio je Dragićević.

Tereni u Antaliji su kao ,,bilijarski sto“. U Crnoj Gori je neka druga priča.

- Imali smo i mi jesenas problema sa terenom koji je sada u nešto boljem stanju. Biće malo nezgodno da se nakon idealnih uslova prilagodimo na ovdašnje prilike, a i ako krene lošije vrijeme u terminima utakmica. Ipak, kako je nama, tako je i ostalima. Nema izgovora – zaključio je Dragićević. D. KAŽIĆ

Fudbalski klub iz Nikšića predstavio novo pojačanje za proljećnu polusezonu

Desančić u Sutjesci

PODGORICA – Sutjeska je predstavila novo pojačanje za proljećnju polusezonu u Meridianbet 1. CFL – riječ je o dvadesetsedmogodišnjem vezisti Aleksandru Desančiću

Igrač sredine terena kraj Bistrice dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje je nastupao za drugoligaša po imenu Al Hamrija. – U periodu od 2021. do ljeta 2024. godine, sa dosta uspjeha i kapitenskom trakom na ruci, nosio je dres Inđije – odigrao je 108 utakmica, na kojima je postigao 15 golova i upisao 14 asistencija. Svoje prve fudbalske korake je naučio u ekipi Vojvodine, dok je u seni-

orskoj karijeri osim već pomenutih klubova nastupao još za Proleter, ČSK Čelarevo, Bežaniju, Napredak, Metalac GM i albanski Bilis. Prošao je sve mlađe selekcije reprezentacije Srbije i za U19 nacionalni tim je odigrao pet utakmica. Aleksandre, dobro došao – saopštio je nikšićki klub. Sutjeska je jesenji dio prvenstva završila na sedmoj poziciji sa 24 boda, tri više od zone baraža, a devet manje od drugoplasiranog Petrovca koji trenutno drži poziciju za Evropu. Izabranici Milije Savovića proljećnju polusezonu otvaraju derbijem protiv Budućnosti pod Goricom, 22. februara. D. K.

Ulcinjani angažovali dva fudbalera – Stefana Filipovića iz Srbije i Hrvata Matea Panadića

PODGORICA – Otrant

Olimpik je u finišu zimskog prelaznog roka popunio praznine na pozicijama štopera i napadača. Ulcinjani su u zadnjoj liniji doveli Stefana Filipovića, a u vrhu ofanzive Matea Panadića. Tridesetogodišnji srpski defanzivac je stigao iz novosadske Mladosti za koju je jesenas odigrao sedam ligaških utakmica. Filipović je prethodno bio u makedonskoj Bregalnici, a nastupao je i u Litvaniji – za Riterjaji iz Viljnusa. Bio je u subotičkom Spartaku i Radničkom iz Kragujevca, a zanimljivo je da je proljećnu polusezonu 2018/19. proveo u dresu podgoričke Budućnosti. Nije ostavio veći trag pod Goricom jer je bio rezerva, ali ostaće upamćeno da je upisao pet utakmica u prvenstvu i da je osvo-

jio Kup pod vođstvom tadašnjeg trenera Branka Brnovića Iskusni centralni bek je nekoliko sezona igrao za Bežaniju. Napadač Panadić je takođe tridesetogodišnjak, a rođen je u Zagrebu. U najjužniji crnogorski grad došao je iz komšijske zemlje, gdje je bio član albanskog drugoligaša Pogradecija. U prethodnih pola godine odigrao je 18 utakmica i postigao tri gola. Nosio je dres slovenačkih ekipa – Partizan Bardojev, Rudar Velenje, Rogoška, Bražica i Aluminija.

U Austriji je nastupao za Viner Neuštad, a u Švedskoj za Asirisku. Jedno vrijeme proveo je u drugim timovima Šalkea i Austrije Beč, dok je u Hrvatskoj igrao za Goricu. Januarski ,,mercato“ u Crnoj Gori završen je juče u 18 časova. D. K.

Trener Petrovca Zdravko Dragićević sa saradnicima u Antaliji

Stefan Filipović Mateo Panadić

PODGORICA - Bajern je blizu osmine finala, a Milan u problemu pred revanš plej-ofa Lige šampiona.

Bavarci su kao gosti pobijedili Seltik (2:1), dok su ,,rosoneri“ u Roterdamu izgubili od Fajenorda (1:0). Benfika je u Francuskoj bila bolja od Monaka (1:0), a prednost uoči uzvratnog meča narednog utorka ima i Klub Briž koji je u nadoknadi srušio Atalantu (2:1). Bajern je u Glazgovu poveo pred odlazak na pauzu, u posljednjem minutu prvog poluvremena. Upamekano je poslao dugu loptu za Mikela Olisea, francuski vezista se oslobodio čuvara i fantastično šutirao iskosa sa desne strane. Evrogol.

Prvi gol bio je majstorstvo, drugi je došao kao posljedica očajne reakcije odbrane ,,kelta“. Domaći fudbaleri su kod kornera ostavili samog najopasnijeg igrača Bajerna – napadač kakav je Hari Kejn takve greške ne prašta.

U idealnim momentima je Bajern tresao mrežu – krajem prvog i početkom drugog dijela igre – ali nije ,,slomio“ karakter ekipe Brendana Rodžersa Frenetični navijači na ,,Seltik parku“ dočekali su trenutak radosti – loše su reagovali igrači Bajerna nakon kornera, a Daizen Maeda nekako poslao loptu u mrežu u 79. Živi nada u redovima škotskog velikana...

U Roterdamu vlada euforija nakon što je Fajenord savladao Milan sa 1:0. Gol odluke postigao je Igor Paišao u trećem minutu – Brazilac je šu-

Bajern osvojio Glazgov, Milan u problemu pred revanš na ,,San Siru“

tirao s ivice šesnaesterca, golman Menjo loše reagovao. Prethodno je Rejnders propustio šansu za Milan, u strijelce su mogli da se upišu i Leoa i Feliks Moglo je lako da bude i 2:0

jer je Paišao uzdrmao prečku. Na utakmici Monaka i Benfike u prvom poluvremenu je viđena po jedna šansa na obje strane – odličnu priliku za domaće nije iskoristio Aklijuš jer je Trubin odlično intervenisao,

dok je na drugoj strani neprecizan bio Kareras Mreže, ipak, nijesu ostale netaknute – Vangelis Pavlidis je elegantno savladao golmana Monaka u 48. minutu. Grčkom napadaču ovo je če-

Trener fudbalera Reala rekao da madridski klub mora dobro da se pripremi za revanš meč sa Mančester sitijem

PODGORICA – Trener

fudbalera Reala Karlo

Anćeloti izjavio je da madridski klub mora dobro da se pripremi za revanš meč plej-ofa za plasman u osminu finala Lige šampiona protiv Mančester sitija. Fudbaleri Reala pobijedili su u utorak u gostima ekipu Mančester sitija sa rezultatom 3:2 u prvoj utakmici plej-ofa za plasman dalje.

– Nijesmo mogli da riješimo pitanje plasmana u osminu finala, ali smo stekli malu prednost. Bila je to dobra utakmica za nas i moramo da budemo srećni. Imali smo mnogo šansi, ali nam je i Siti pravio probleme. Sada moramo da se dobro pripremimo za revanš, ali ova pobjeda nam daje puno samopouzdanja – rekao je Anćeloti. On je istakao da su fudbaleri Reala odigrali dobar meč u Mančesteru.

– Bila je to dobra utakmica, a očekivali smo ovu vrstu igre. Ponekad je nedostajao balans, ali uz dozu odricanja vidio se kvalitet. Ovo je svakako put kojim želimo da idemo. Uprkos brojnim poteškoćama koje nas prate ove sezone, ostvarili smo dobar rezultat. Posljednja četvorka u odbrani nikad rani-

Anćeloti: Za nas sezona tek počinje

je nije igrala zajedno, pa čak ni na treningu. Uprkos takvoj situaciji, uspjeli smo da izvučemo pravi rezultat – objašnjava Anćeloti.

Revanš meč biće odigran 19. februara u Madridu. – Najveća greška koju možete da napravite je da pomislite da ste već pobijedili i da

izgubite fokus. Svjesni smo da je ovo bila tek prva utakmica. Za nas sezona počinje sada – zaključio je Anćeloti. R. A.

tvrti uzastopni meč u kojem je bio strijelac. Vatreno će biti u Bergamu 18. februara – nagovještava to rezultat prvog meča fudbalera

Klub Briža i Atalante. Belgijski velikan slavio je 2:1

pogotkom Gustafa Nilsona iz jedanaesterca u 94. minutu, nakon neopreznosti Isaka Hijena koji je rukom po licu zakačio upravo Nilsona. Meč na stadionu ,,Jan Brejdel“ generalno nije bio jedan od onih kada je uživanje gledati Atalantu. Domaćin je poveo u 15. minutu kada je Feran Đutgla lijepo primio i efektno poslao loptu u mrežu ,,boginje“. Lijep je bio i gol za izjednačenje u 41 – Davide Zapakosta je centrirao s lijeve strane, a Mario Pašalić glavom postigao pogodak.

Nije se igrao pretjerano uzbudljiv fudbal u Brižu, ali na kraju su tribine ,,eksplodirale“ – Nilson je u nadoknadi bio dovoljno iskusan u duelu s Hijenom i izborio jedanaesterac koji je pretvorio u gol. N. KOSTIĆ

Pep Gvardiola poslije meča sa Real Madridom preuzeo odgovornost na sebe Preuzimam

PODGORICA – Real Madrid je odnio veliku pobjedu iz Mančestera đe je rezultatom 3:2 (0:1) savladao Siti u prvoj utakmici baraža za osminu finala Lige šampiona. Menadžer ,,građana“ Pep Gvardiola je poslije meča preuzeo odgovornost na sebe, ali istakao da je ona među svima u timu. – Puno puta nam se ovo dogodilo ove sezone. Znam koje kvalitete ima ekipa Real Madrida. U drugom poluvreme-

nu smo kontrolisali igru, ali htjeli smo da napadamo previše brzopleto. Ovo se dogodilo jer je Real izvanredna ekipa – izjavio je Gvardiola, pa nastavio: – Loše odluke su odlučile. Preuzimam krivicu, iako nije samo do mene – do svih je. Povrede nas muče cijele sezone i svi to znaju – rekao je sumirajući meč sa Realom menadžer Mančester sitija. Revanš se igra sljedeće srijede na Stadionu ,,Santjago Bernabeu“. R. A.

Igor Paišao uz ,,pomoć“ Menjoa srušio Milan

Rezultati

Crnogorskim arbitrima povjeren meč plej-ofa Lige Evrope

Dabanović ponovo

sudi Murinju

PODGORICA – Sudijski komitet Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) delegirao je sudijski tim iz Crne Gore, na čelu sa Nikolom Dabanovićem, za dijeljenje pravde u meču plej-ofa Lige Evrope.

Našem najboljem internacionalcu povjeren je duel Fenerbahčea i Anderlehta, koji će se igrati večeras od 18.45 sati na Stadionu ,,Šukru Saradžolu“ u Istanbulu. Dabanoviću će asistirati Vladan Todorović i Srđan Jovanović, dok će ulogu četvrtog sudije obavljati Miloš Bošković. U VAR naći će se sudije iz Njemačke, Paskal Miler i Robert Šreder

Na klupi Fenerbahčea sjedi Žoze Murinjo, s kojim su Dabanović i njegov tim imali priliku da se sretnu u novembru 2022. kada je Portugalac vodio Romu u meču Lige Evrope sa Ludogorecom. Dabanović je ove sezone sudio na pet mečeva u evropskim takmičenjima: Anderleht – Dinamo Minsk, Liverpul – Bolonja, Tvente – Lacio, Astana – Vitorija Gimaraeš i Makabi Tel Aviv – Porto.

Dijelio je pravdu i na utakmicama Lige nacija između Norveške i Austrije, odnosno, Izraela i Francuske, a bio je na centru i na dva duela prvenstva Saudijske Arabije Ne. K.

Prvi mečevi polufinala Kupa Crne Gore za odbojkašice

Luka Bar i Herceg

Novi nadomak finala

PODGORICA - Odbojkašice Luke Bar i Herceg Novog slavile su u prvim mečevima polufinala Kupa Crne Gore.

Rutinski su Baranke završile posao u meču sa Budvom – meč je trajao sat i 49 sekundi, a po setovima je bilo 25:18, 25:21, 25:15. Tijana Kruta je osvojila 12 poena za ,,sirene“, koliko i Viktorija Čoković za gošće. Minut kraće trajao je duel Albatrosa i Herceg Novog

Mlada crnogorska rukometašica Ivana Vujadinović u dresu Partizana sve više je zapažena

To se broji, deset od deset šutirala je u posljednjem kolu

PODGORICA - Ivana

Vujadinović, nekadašnja juniorska reprezentativka Crne Gore, postigla je deset golova bez promašaja u pobjedi Partizana protiv Bora 29:27. U klubu u koji je stigla ljetos bila je stoprocentna (šest golova) i u 11. kolu protiv Mladosti iz Nove Pazove. Drugi dio sezone je i za rukometašicu koja je bila na širem spisku selektorke A tima - Suzane Lazović i za njen Partizan počeo idealno. Pobjedama protiv Jagodine, Medicinara i Bora (u međuvremenu je bio poraz od Mladosti) približili su se plej-ofu.

- Samo da nastavim u istom ritmu. Dobro je i za klub što smo otvorili na ovaj način drugi dio sezone. Zbog utakmica sam i stigla u Partizan, jer samo na taj način mogu da dođem do željene forme i samopouzdanja - istakla je nekadašnja članica Rudara filijale Budućnosti.

Crnogorsko lijevo krilo se brzo adaptiralo na promjene. U početku su je problemi sa leđima zaustavili, ali je i to prošlost.

- Zbog problema sam preskočila prve dvije utakmice, a sada je sve ok. Treniram odlično u atmosferi koja prija mladom igraču. Polako sam se adaptirala, mogu da kažem već i na-

vikla na sve promjene, a olakšavajuća okolnost je što su me djevojke prihvatile i baš mi pomogle. Od ove polusezone smo krenuli odlično, tako da sve što radimo na treninzima se isplatilo. A dobro se trenira. Uz to sam i zadovoljna minutažom.

Stigla je u Beograd da pokaže koliko može.

- Nikakav strah nijesam imala kada sam došla u novu sredinu. Bila sam opuštena, željela sam samo da pokažem najviše što mogu. Dobila sam veći broj i to jačih utakmice, ko-

EPCG Superliga za odbojkaše (14. kolo)

je su potrebne mladom igraču da napreduje.

Prošla je u Podgorici sve mlađe selekcije. Lijepa sjećanja je vežu za Rudar.

- Kada se okupimo u Podgorici, pričamo o tim lijepim vremenima. Nikad nam nije bilo dosadno, a atmosfera je bila sjajna. Isto je bilo i sa reprezentacijom. Nada se da će, ako se u još boljem izdanju iskaže, dobiti ponovo poziv od selektorke.

- Prije svega, to je san svakog igrača – reprezentacija - jasna je mlada rukometašica. Posljednje partije nagovješta-

vaju dobre stvari u Ivaninoj karijeri. Svjesna je koliko još mora da radi, posebno u dijelu stabilnosti.

- Na planu samopouzdanja znače golovi, kao i kada otvorim dobro utakmicu. U suprotnom, kreće nervoza i moraću na tom psihološkom dijelu da radim još više. Kažu mi da moram da se opustim, ali kako znam da mogu bolje, iznerviram se. Ali, vjerujem da ću doći do potrebne smirenosti i kada ne krene onako kako želim - jasna je Vujadinović A. MARKOVIĆ

Rutina Budućnosti i Galeba

Odbojkašice Herceg Novog

u Sportskom centru ,,Igalo“. Herceg Novi je slavio takođe sa 3:0, po setovima 25:13, 25:23, 25:12. Ana Marija Galić osvojila je najviše poena (16), tri više od saigračice Gordane Madžgalj

U polufinalu Kupa Crne Gore igraju se dva meča, a dalje ide tim koji osvoji više bodova iz oba duela. Ako bude potrebno, pobjednik dvomeča odlučiće se „zlatnim setom“. Revanši su na programu 26. februara. Ne. K.

PODGORICA - Odbojkaši Budućnost voleja i Galeba upisali su pobjede u gostima u posljednjem kolu ligaškog dijela EPCG Superlige Crne Gore.

Drugoplasirana Budućnost lako je izašla na kraj sa Sutjeskom u Nikšiću – bilo je 3:0 za podgorički tim. Sastav Dejana Radića posao je završio za manje od sat, a najveći otpor domaćin je pružio u drugom setu – redom je bilo 25:20, 25:23 i 25:12. Drugi jučerašnji meč trajao je sat i devet sekundi, a trijumfovao je Galeb protiv Lovćena na Cetinju sa 3:0 – po setovima je bilo 25:17, 25:20, 25:15. Galebu je ovo drugi trijumf

u prvenstvu, dok je Lovćen upisao svih 12 poraza. Duel između Jedinstva i Mornara je odgođen zbog zauzetosti dvorane ,,Niko -

ljac“ u Bijelom Polju – taj meč odlučiće ko će sa treće pozicije u plej-of. Budva je sigurna na prvom mjestu, Budućnost na dru-

gom,

leb

se

Vujadinović je u posljednja dva kola postigla 16 golova bez promašaja

Dabanović i Murinjo na meču Roma – Ludogorec u novembru 2022.

Sutjeska na petom i Ga-

na šestom mjestu. Čeka

ko će između Jedinstva i Mornara biti treći, a ko četvrti pred razigravanje... Ne. K.

Četvrtak, 13. februar 2025.

BIJELO POLJE – Utakmicama četvrtfinala u dvorani ,,Nikoljac“ u Bijelom Polju počeo je trodnevni finalni turnir Kupa Crne Gore u košarci. Prvi dan, u kojem su na programu bili samo mečevi u muškoj konkurenciji, donekle je donio očekivane rezultate – ABA ligaši opravdali su očekivanja, a ulogu favorita potvrdila je i ekipa Teoda, iako se Jedinstvo kao domaćin potajno nadalo narednoj rundi.

Danas, drugi dan turnira, na redu su polufinalni mečevi u obje konkurencije. Na parket će prvo dame, a zatim od 18 časova igraju Budućnost Voli – Mornar Barsko zlato, dok će od 20.30 h igrati SC Derbi – Teodo.

Da li nam slijedi repriza prošlogodišnjeg finala?

Sutjeska 81

Dvorana: „Nikoljac“. Sudije: Koljenšić, S. Ćetković, Vujičić. Rezultat po četvrtinama: 16:19, 24:28, 16:21, 25:19.

SUTJESKA: Otašević 11, Starovlah 14, Mitrović 6, Barović 21, Vojinović 9, Nikolić, Sušić, Vujović 10, Philmore 4, Vebster 2, Vulević 4.

SC DERBI: Vučeljić 6, Nil 18, Hadžibegović 8, Nikolić 4, Bogavac 13, Mirković 9, Anđušić 7, Grbović 2, Sudar, Drobnjak 5, Bogdanović, Pavlićević 15.

Bitka za finale

Raspored

godinama - kazao je trener SC Derbija Petar Mijović. Viđen je zanimljiv meč u kojem su Nikšićani pružili dobar otpor, uspjeli čak da serijom 10:2 na startu drugog poluvremena dođu do preokreta (Vojinović u 24. minutu pogodio za 50:49), ali su „studenti“ odgovorili serijom 16:2 za bijeg na +13 (65:52). U posljednjoj dionici prednost je dostizala i +19 u jednom momentu (85:66), ali je na kraju Sutjeska uspjela serijom 15:2 da makar malo ublaži poraz. - Igrali smo protiv kvalitetnog rivala, koji igra viši rang košarke. Presudio je njihov individualni kvalitet. Imali smo periode dobre igre. Generalno nas kroz sezonu prate oscilacije, radićemo na tome da to ispravimo. Hvala domaćinu na gostoprimstvu - istakao je trener Nikšićana Boško Bošković.

SC Derbi 87 Bud. Voli 96 Primorje 83

SC Derbi je na otvaranju trodnevnog finalnog turnira Kupa u Bijelom Polju u okviru četvrtfinala savladao Sutjesku Elektroprivredu 87:81. - Igrali smo dobro tri četvrtine, ali pristup nije bio dobar u pojedinim trenucima i to remeti ovu pobjedu. Mi samo ako imamo dobar pristup i radimo svih 40 minuta - ličimo na tim. Ovo je dobar signal da se trgnemo, jer ekipe iz crnogorske lige imaju kvalitet. Čestitke ljudima iz Jedinstva za organizaciju, Bijelo Polje je važno za crnogorsku košarku, nadam se da će Jedinstvo biti konkurentnije u narednim

Dvorana: „Nikoljac“. Sudije: Dragojević, Kuburović, Lepetić. Rezultat po četvrtinama: 21:24, 30:12, 25:26, 20:21. BUDUĆNOST VOLI: Megi 21, Kamenjaš 9, Jovanović 22, Slavković 17, Ferel 16, Tičić, Živaljević 3, Minić, Ilić 8, Krivokapić, Knežević. PRIMORJE: Čarapić 6, Danilović 24, Bjelić 13, Đoković, Obradović 10, Radonjić 3, Anđušić 7, Matović, Vučurović 16, Glendža 4. Nakon što je SC Derbi na otvaranju turnira opravdao očekivanja, ulogu favorita opravda-

la je i Budućnost Voli. „Plavi” su u Bijelom Polju savladali Primorje 1945 (96:83) i plasirali se u polufinale Kupa. - Bez treninga i bez šest igrača dočekali smo finalni turnir Kupa. Opravdali smo očekivanja, došli do pobjede, što je najvažnije. Čestitke domaćinu na sjajnoj organizaciji, imamo toplu dvoranu, sjajno smo dočekani i stvarno svaka čast. Okrećemo se odmah polufinalu – kazao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Nešto bolje otvaranje imali su Novljani, koji su nakon 10 minuta igre vodili – 24:21. Rezultatska klackalica trajala je do samog finiša prvog poluvremena, kada je Budućnost napravila seriju 12:0 za 45:33, da bi na poluvremenu već bilo 51:36. U nastavku je već sve bilo u znaku Budućnosti, koja je povećavala prednost (koja je išla i do +24 - 67:43). Meč će posebno pamtiti klinci Budućnosti, koji su debitovali za prvi tim - Vuk Krivokapić, Miloš Knežević, Luka Živaljević i Dušan Tičić.

SP alpskih skijaša i skijašica u ekipnoj kombinaciji u Zeldenu

Dominacija Švajcaraca

PODGORICA - Švajcarci

Franjo Fon Almen i Loik Mejar osvojili su zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu alpskih skijaša

i skijašica u Zeldenu. Za ekipnu konkurenciju, novu disciplinu koja je debitovala u Zeldenu, računaju se zbirni rezultati spusta i jedne slalomske vožnje.

Mejar i Fon Almen, koji je u neđelju bio zlatni u spustu, nakon prvog dijela ekipne kombinacije bili su na drugoj poziciji, a trijumfovali su u vremenu dva minuta, 42 sekunde i 38 stotinki. Vodeći nakon spusta, Švajcarci Aleksis Moni i Tangui Nef, završili su kao drugoplasirani sa 27 stotinki zaostatka, a švajcarsko pobjedničko postolje kompletirali su Stefan Rožentan i Mark Roša sa 43 stotinke slabijim vremenom od pobjednika. Danas će se za medalje u veleslalomu boriti skijašice. R.A.

- Nadam se da smo, kao što sam i najavio, skupo prodali kožu, gledajući statistiku vidi se da smo uspjeli čak da budemo bolji u drugom poluvremenu, a to je stvarno lijepa stvar za nas i daje motiv pred ono što slijedi – istakao je Pavle Roganović, trener Primorja.

Mornar 82 Pg Bemaks 81

Dvorana: „Nikoljac“. Sudije: Rutešić, Jokić, Kaluđerović. Rezultat po četvrtinama: 16:22, 28:17, 16:21, 22:21.

MORNAR BARSKO ZLATO: Peković 12, Tomason 15, Ćubić 6, Pember 25, Runjić 9, Kovačević 3, Spičanović, Radetić 5, Bulatović 7.

PODGORICA BEMAKS: Žižić 14, Smit 11, Rodes 6, Živanović 13 , Radunović 7 , Radonjić, Lacmanović, Vujačić, Đurišić 13, Pinter, Bulajić 4, Džejkobs 13.

Mornar Barsko zlato prošle godine eliminisan je u četvrtfinalu od Podgorice Bemaks, a

PODGORICA – Crnogorska košarkašica Marija Leković nakon godine i po u dresu Fenerbahčea seli se u Španiju. Crnogorska reprezentativka dogovorila je saradnju sa Salamankom (Perfumerias Avenida).

Marija je Fenerbahče došla u ljeto 2023. poslije veoma dobrih partija u dresu Budućnosti Bemaksa. Odlazak Marine Maljković, koja je insistirala na njenom dolasku, uticala je na Marijinu minutažu. Upravo zbog toga, Leković koja je sa Fenerbahčeom osvojila Evroligu, željela je da ima veću ulogu.

I vjerovatno će Španija za nju biti dobra opcija da se vrati na pravi put, a samim tim očekuju se njene još bolje partije u dresu Crne Gore. R. P.

Danas kreću i košarkašice

Drugi dan finalnog turnira Kupa upotpuniće i seniorke. Trofej brani Budućnost Bemaks, koja je i ove sezone apsolutni favorit. Kao i prošle godine, osim Budućnosti, učestvovaće još Podgorica, Primorje i Trebjesa. Turnir će danas otvoriti duel Trebjese i Primorja u 13 časova, dok će se dva i po sata kasnije sastati Budućnost Bemaks i Podgorica. U petak od 17 časova igra se finale, gdje će „vučice“ imati priliku da potvrde dominaciju.

ovog puta je protiv istog rivala stigao do polufinala. Dramatičan meč odlučen je na kraju, iako su Barani na 50 sekundi prije kraja imali pet poena prednost (82:77). Podgorica je preko Živanović brzo stigla do 82:81, a nakon promašaja Kovačevića, Podgoričani su imali napad za pobjedu, a odlučujući šut za trijumf promašio je Đurišić iz kornera... Podgorica je u prvoj dionici imala 19:8, a nakon što je vodila 37:27, Mornar je napravio seriju 10:0 i stigao do egala, da bi na poluvremenu vodio 44:39. Tokom treće dionice viđena je rezultatska klackalica, a u 34. minutu Podgorica je preko Živanovića stigla do 71:64. Uslijedio je novi preokret, Peković je u 37. minutu donio vođstvo Mornaru 78:74, a u dramatičnom finišu i pored grešaka Barani su sačuvali pobjedu.

Teodo 95 Jedinstvo 85

Dvorana: ,,Nikoljac“. Sudije: R. Savović, N. Dragojević, S.

Vuković. Rezultat po četvrtinama: 28:22, 21:24, 22:18, 24:21. TEODO: Vujisić 8, Đorđević – Marinković 19, Popović 18, Raičević 5, Vranješ 19, Kaluđerović, Bakić, Tadić 5, Kusovac, Knežević 6, Ivanović 15, Tončić.

JEDINSTVO 1950: Kljajević 19, Beker 2, Kolins 6, Knežević 14, Košanin 8, Vukčević 4, Evans 20, Bošković 3, Čekić 9, Đukanović, Mujović, Veličković.

Tivćani su u sjajnom ambijentu dvorane „Nikoljac“ uspjeli da savladaju domaćina finalnog turnira, ekipu Jedinstva 95:85 i tako stignu do polufinala. Teodo je od starta vodio, imao u nekoliko navrata u prvom poluvremenu mogućnost da stigne i do dvocifrene razlike, ali domaćin nije dozvoljavao gostima da naprave opipljiviju razliku, tako da je na poluvremenu bilo 49:46. Trojkom Kljajevića u 21. minutu Jedinstvo je stiglo i do egala - 49:49. Ipak, uslijedila je serija Teoda 11:2, koju je zaključio Ivanović trojkom za 60:51. Poenima Ðorđević-Marinkovića u 29. minutu Teodo je konačno došao do dvocifrene razlike - 71:61. U posljednjoj dionici sve je bilo lakše Teodo, čija je prednost išla i do +16 (91:75). R. PEROVIĆ

Baranka napustila redove šampiona Evrope

Momenat sa utakmice Budućnost Voli - Primorje

U Podgorici odigrano 77. Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne

Sjajna izdanja Petrova i Vukčevića

Pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore, 77. po redu, održano je u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“ u Podgorici, čime je i zvanično otvorena nova takmičarska sezona Šahovskog saveza Crne Gore. Među 50 učesnika, nakon 11 odigranih kola po švajcarskom sistemu uz primjenu „Sofijskog pravila“, najviše se radovao prošlogodišnji pobjednik, velemajstor Nikita Petrov (2.585), odbranivši titulu i opravdavši ulogu favorita po osnovu ličnog rejtinga. Za drugi uzastopni trijumf našem reprezentativcu i standardnom prvotimcu nikšićke Elektroprivrede bilo je dovoljno 9,5 poena, odnosno, osam pobjeda i tri remija, što znači da samo on nije osjetio gorčinu poraza na ovom prestižnom državnom takmičenju. Drugo mjesto pripalo je FIDE majstoru Nemanji Vukčeviću (2.312) sa

8,5, a treće GM Denisu Kadriću (2.551) sa osam poena. Pored njih na spisku nagrađenih igrača su i Peko Đurović i Andrej Šuković sa po 7,5, GM Nebojša Nikčević, IM Blažo Kalezić i IM Bogdan Podlesnik sa po 7, te IM Vladimir Vujošević, IM Aleksandar Tomić, MK Veljko Šćekić, FM Jovan Milović, GM Nikola Đukić i FM Miloš Vlatković sa po 6,5 poena. Veliki uspjeh na 77. šampionatu ostvario je jedan od najljepših izdanaka šahovskog regrutnog centra podgoričke Budućnosti Nemanja Vukčević, koji se okitio srebrnom medaljom i koji seniorsko prvenstvo svrstava među najvažnije događaje u godini. – Za mene je uvijek bila čast i zadovoljstvo što mogu da iskoristim mogućnost nastupa na ovako značajnom turniru i ujedno dobijem priliku da odmjerim snage sa našim najboljim igračima – komentariše učinak na šampionatu Vukčević.

On ističe da je Crna Gora zemlja sa bogatom šahovskom kulturom i generacijama veoma jakih šahista, pa su državni šampionati uvijek bili poprišta kvalitetne borbe i neizvjesnih okršaja. – Naravno, vrlo sam zadovoljan ostvarenim rezultatom i neočekivanim drugim mjestom iza Petrova, koji vodeću poziciju nije ni u jednom trenutku doveo u realnu sumnju tokom 11 rundi nezgodnog ,,švajcarca“ – objektivan je mladi specijalista dječje hirurgije, koji je na pravi način uskladio najodgovornije poslovne obaveze i neizmjernu ljubav prema drevnoj igri.

Vukčević ne samo da je ponio laskavo priznanje vicešampiona nego je ispunio i normu za drugi intermajstorski bal, pri čemu je uvećao rejting za čak 46 ELO.

– Uslovi za igru bili su izvanredni. Divan i miran ambijent, koji zrači nestvar-

U toku je Svjetsko prvenstvo u Fišerovom šahu Random

U njemačkom Veisenhausu u toku je Svjetsko prvenstvo u Fišerovom šahu na kojem je učešće uzelo 12 vrhunskih matadora. Ovo grandiozno takmičenje sa nagradnim fondom od 750.000 dolara ulazi u završnu fazu i danas će u

finalu snage odmjeriti Vinsent Kejmer, koji je slavio sa 1,5:0,5 protiv Magnusa Karlsena i Fabijano Karuana koji je u taj-breku pobijedio Javohira Sindarova. Za treće mjesto boriće se Karlsen i Sindarov U međuvremenu održan

je sastanak generalnog pokrovitelja i organizatora ovog šahovskog spektakla Jana Henrika Betnera sa učesnicima turnira na kojem je jednoglasno odlučeno da pobjednik Grand Slam Tour-a za tekuću godinu, koja će se završiti krajem decembra u Južnoafričkoj Republici, osvoji titulu „Freestyle Chess Champion“. Takođe, oni su saopštili planove za

Gore

Pečurica 0 Kadrić 1

1.d4 d6 2.c4 g6 3.Nc3 Bg7 4.e4 Nf6 5.f4 0–0 6.Nf3 e5 7.fxe5 dxe5 8.d5 c6 9.Bd3 b5 10.Bg5 b4 11.Na4 h6 12.Bd2 cxd5 13.cxd5 Nxd5 14.exd5 e4 15.0–0 exd3 16.Bxb4 Re8 17.Qb3 Na6 18.Bc3 Rb8 19.Qc4 Bxc3 20.Nxc3 Nb4 21.Qf4 Rb7 22.Qxh6 Nxd5 23.Ng5 Nf6 24.Kh1 Bf5 25.Rf4 d2

Petrov 1

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 b5 6.Bb3 Be7 7.a4 Bb7 8.d3 d6 9.Bd2 0–0 10.Re1 Qb8 11.h3 Nd7 12.Nc3 Nc5 13.Bd5 bxa4 14.Be3 Nd7 15.Nxa4 Nd8 16.Nc3 Ne6 17.Qd2 Bxd5 18.Nxd5 Bd8 19.d4 exd4 20.Nxd4 Nxd4 21.Bxd4 c6 22.Ne3 Bg5 23.Qc3 Ne5 24.Nf5 c5 25.Qg3 cxd4 26.Qxg5 g6 27.Ne7+ Kg7 28.Nd5 f6 29.Qd2 Qa7 30.Ra4

nom energijom bogatog knjižnog fonda, inspirisao je sve nas da ulažemo maksimum u svakoj partiji. Ovoga puta moram biti pomalo pristrasan i reći da mi je posebno drago što je i ove godine prvenstvo održano u glavnom gradu – naglasio je prvotimac ŠK Omladinac Budućnost čije boje brani na prvoj tabli u Premijer ligi. Specijalna priznanja otišla su na adrese najuspješnije dame Mateje Popović i omladinca Ilije Milovića, te za najbolji učinak po osnovu rejtinga Sofiji Milović, Nikoli Sekuliću i Davoru Draškoviću Ukupan nagradni fond iznosio je 15.000 eura, a sudijski dio posla bez ijedne primjedbe obavili su Zoran Peruničić i Momčilo Pekić. Sjajan domaćin je bila Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“. Organizator prvenstva je bio Šahovski savez Crne Gore, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih. Planirane aktivnosti Šahovskog saveza Crne Gore se nastavljaju 23. februara kada će u Petrovcu početi Svjetsko omladinsko

formiranje vlastite nezavisne asocijacije uz podršku kvalifikovanog pravnog tima kako bi zastupali svoje interese.

Takođe, dogovoreno je da se privremeno izbjegava upotreba riječi „svjetski“ kako bi se suprotstavili neutemeljenim tvrdnjama FIDE o vlasništvu nad tim pojmom. Po svemu sudeći, to je još više narušilo ionako poremećene odnose Karlsena i FIDE, koja igrače primorava da se odreknu

Ratković 0 Vukčević 1

1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 a6 6.Be3 e5 7.Nb3 Be7 8.h3 h6 9.Qf3 Qc7 10.0–0–0 b5 11.Kb1 b4 12.Nd5 Nxd5 13.exd5 0–0 14.Qg3 Kh8 15.f4 Nd7 16.Qf2 a5 17.fxe5 dxe5 18.Bb5 a4 19.Nd2 Nf6 20.Bb6 Qb8 21.Bc6 Ra6 22.Bc5 Bxc5 23.Qxc5 Bf5 24.Rhf1 Bg6 25.Ka1 a3 26.b3 Rd8 27.g4 Kh7 28.g5 hxg5 29.Qe3 Nxd5 30.Bxd5 Rxd5 31.Ne4

Rxd1+ 32.Rxd1 f6 33.h4 Qa8 34.Nc5 Rd6 (dija-

prvenstvo, prvo takmičenje iz kalendara FIDE u našoj zemlji.

prava na slobodan izbor turnira. Međutim, na sastanku igrači su jednoglasno odlučili da ignorišu zahtjeve FIDE, odbijajući da budu prisiljeni da biraju između uzbudljivih novih događaja i budućih FIDE takmičenja. Sve ovo je pokrenulo lavinu diskusija između Karlsena i predsjednika Svjetske federacije Arkadija Dvorkoviča – Od početka smo željeli da sarađujemo sa FIDE, ali je bilo mnogo više razloga

da to ne činimo, pa neka svako radi svoj posao. Njihova posljednja odluka da se odloži donošenje dokumenta o proglašenju svjetskog prvaka u randomu je kap koja je prelila čašu, tačnije FIDE je odustala od našeg zahtjeva i samim tim poremetila međusobne odnose. Neću sarađivati sa FIDE u narednih deset mjeseci, naročito sa sadašnjim rukovodstvom – bio je kategoričan Karlsen.

Priredio: B. KADIĆ

Najbolji na 77. šampionatu

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Utekoše Zebeci, a da nijesu uspjeli da izgore ni fišeka

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Kako smo priješli preko vode Morače, oo je bilo već u granicu tursku i svi Kuči oni su bili u granicu tursku i Bratonožići a nisu bili u granicu crnogorsku. I tome batalionu bio je komandir vojvoda Marko Miljanov. Iza ovoga prijeđi ja sa svijem u Kuče, na Sjenice, a Gospodin Božo (Petrović, prim. prir.) ostani u Pipere, u Rogame. Pošto sam vidio kako je u Kuče, viđu da je teško blokirat grad Medun da mu ne dolazi tain iz Podgorice jer bjehu ograđene tri četiri kule ot Podgorice put Meduna. A one bjehu ograđene ot Vinograda do Meduna i u njih vojska. I ove kule prekidaju Kuče ponapoli. Kuči su dobri junaci i milo i’ je vojevat. Ali kule smetaju, ne dadu dobro polomit vojsku tursku. No, kad i’ mi polomi oni se učini pri kula turskia te i’ brane vojnici iz kula i ne dadu se nama primać. Kad smo krenuli sa Cetinja donijeli smo jedan top mali, četiri funtov. To je jedan ot onia te nam bješe posla Knjaz Mihailo 1866. godine ali to bješe slabo pri turskiema topovima. Turci imahu dobre, novu sistemu i sve ostraguše, a ovome našemu viđaše se zrno u dan kad puca kako ide ot stare sisteme. Ja piši Gospodinu Božu da mi pošlje oni top jer bio je kod njega i š njim komandira artiljerije Jova Martinovića. Ja uzdajući se jer možemo top blizu primać i Turke iz kula isćerat. I tako Gospodin Božo posla top i topdžije i tako mi namjesti top blizu kule te bješe najsrednja. I tako udari top da je bije i pogodi u krov i puče granata u kulu.

I tako Turci odmah pobjegoše te mi sjutri dan na kulu na Orlovo koja bješe sprema grada Meduna a za nas sasvijem na erđavo mjesto. Te bi polo-

15. julia 1876. kreni velika vojska nizama i bašibozuka. I došlo njekolike

hiljade Zebeka koi su govorili u Podgoricu, kad su dijelili džebehanu, da: „Mi nećemo uzimat više no po pet fišeka, pak ćemo onda noževima u te hajduke crnogorske“

Ja piši Gospodinu Božu da mi pošlje oni top I tako Gospodin Božo posla top i topdžije i tako mi namjesti top blizu kule turske. I tako udari top i puče granata u kulu. I tako Turci odmah pobjegoše te mi sjutri dan na kulu na Orlovo. Kako počesmo gađati utekoše Turci strmoglav iz fortice

žaj lijepi i primakni top dosta blizu i počni gađati. Kako počesmo gađati utekoše Turci strmoglav iz fortice i naši odmah uljezi u kulu i pokupi iz nje sve kai iz prve i nađi u njoj jednoga dobra konja, izvedi ga iz fortice i mene ga vojska daruje pusatom, a tako je bilo i drugoga posuđa dosta te je vojska ujagmila isto kai u prvu. Te mi opet sjutri dan naredi na treću i primakni naš top i gađi je. Ali vojska turska koja je bila u Kakaricku goru branili su forticu s njihovim dobrim topovima i martinkama. Ali i’ bi uzalud, ne mogaše otbranit no Turci iz fortice utekoše i naši odmah uljezi u forticu. Ali to bješe čudo. Branjahu je Turci ot nas topovima a tai čas počeše da biju istu kulu topovima, a iz četvrte sami Turci utekoše. Te već pošto zauzesmo sve fortice do samoga grada Meduna onda strogo naredi te i’ izgoresmo i sve razvalismo. I onda sastavismo sve Kuče da ne smeta ništa do samoga grada Meduna. Ali, nažalost, mnogo Kuča Drekalovića i drugia bjehu ostavili svoja ognjišta i pošli s vojskom turskom u Podgoricu, te bješe dosta teško – jedan brat s Turcima a drugi s nama. Ali ovizi te su imali braću u vojsku tursku ništa nijesu za njih mislili no su se junački bili. Na moje oči sjekli turske glave. Pošto se otvori bojno polje po Kuča i zatvorismo grad Medun da mu ne može ništa doći bez velike vojske turske te ne bi na sramotu nama ugnali tain u Medun.

U grad Medun ima oko 400 nizama i jedan bimbaša. Ali, svakojako, na nas je velika muka a to je: u Gornje Kuče, Orahovo ima dva bataliona nizama i to u polovinu Orahova. A u polovinu to jest sela naši vojnici. A tako u Zatrijebač nizami carski i selo Koće i oni su pri Turcima. A katolici su i Koće i Zatrijepčani ali su ni bili na veliku smetnju. To je lako razumjet jer hoćemo da se š njima ćeramo i branimo ot njih. A drugo, velika vojska koja navaliva ot Podgorice. Bilo je mnogo pomanji bojeva proz Kuče ali smo i’ svaki put razbili i dosta i’ posjekli. Te sve

pomanje bojeve ne mogu sve spomenjevat, ni pisat. Ali, vidi se, iako mi imamo malu vojsku, da je dosta strah uljega u vojsku tursku i svaki put jako poginu. Ja imam vojske u Kuče batalion Ljubotinjski i batalion Bratonožicki i Kuče. A ima Kuča, koi su s nama, oko šest do sedam stotina. I već pošto su Kuči zaratili tader imenovat je vojvoda Marko da je komandir ot Kuča a Bratonožićima imenova se drugi, komandir Vuksan Gruić 15. julia 1876. kreni velika vojska nizama i bašibozuka. I došlo njekolike hiljade Zebeka koi

su govorili u Podgoricu, kad su dijelili džebehanu, da: „Mi nećemo uzimat više no po pet fišeka, pak ćemo onda noževima u te hajduke crnogorske. Nijesu se oni jošt bili s junacima kai što smo mi!“ I tako kreni iz Podgorice sila a za njima mnogo konja natovarenia da unesu tain u Medun vojski turskoj. Ja odmah naredi vojvodi Marku da pođe su dva bataliona Ljubotinski i Bratonožicki i nješto Kuča da i’ čekaju u Dučiće i da se naša vojska skrije i da pušte vojsku tursku da ulježe u selo i da izgore njekoliko kuća, pak onda da i’ živo i junački uda-

re, a ja su tri stotine Martinića i njekoliko Kuča da budem turskoj vojsci z boka. I strogo naredi da se barjaci svi skriju da ne znadu ništa đe smo mi i uglavi: kako vidimo oganj u selo Dučiće onda da i’ i mi z boka iznenada udarimo. Vojska turska ide naprijed i ćeraju tain za u grad a za nas ne naum pada i’ koliko da nijesmo živi. Ali se mnogo čude đe smo. I doše (đođoše) pot Zvizdom su dva topa te raztovariše i namjestiše. Ali se je svaki skrio do samo ja sam su četiri pet moi drugova na Glavicu sprema Bojleka. I tako me gađi mnogo lijepo te se i mi skrismo. Te ja odmah pošlji pedeset vojnika iz Kuča da se prokradu ot lomine do lomine kai miši da i’ ne bi opazili z grada Meduna da bi ufatili onu glavicu više topova. I tako izkraj mene polećeše oni pedeset momaka i tako vješto kako se krijahu da i’ i mi ne mogasmo lijepo viđet. I tako doše (dođoše) na glavicu zvatu Navr Zvizde, a topovi i topdžije i vojske jedan dio i miralaj beg zapovjednik podgorički dolaze pod njima. Kako počeše naši na njih pucat, ja odmah živo naredi da se dignu barjaci i mi svi pravo na topove. Ovi pedeset vojnika naši jednako gađu. Turci se dobro ozdol branjahu i gađaju i ubiše tri četiri više sebe. Ali već Turci ne mogaše stat no i’ pogibe miralaj beg i oficijeri i vojnika te ostaviše dva topa. Ovizi gore što biše oni ne mogaše sist da sjeku no bješe velika strmina a visoko, nego i’ pobiše mnoge a posjekoše i’ ovizi izkraj mene.

Vojvoda Marko ne učinje kako mu ja bjeh naredio da pušti vojsku tursku da uljegu u selo i da izgore njekolike kuće pak onda da udare. No tako ne učiniše, no udariše Turcima priđe no su i do sela došli. I odma Turci obratili u bjegstvo a naši za njima.

Vojska turska ne smjedi se obustavit u Koće koi su njihovi bili no uteci a tako i Koći š njima i naša i’ vojska izgori kuće. A mi ne svrći se na topove no u pogon za vojskom turskom. Utekoše Zebeci, nijedan fišek ne basta i’ izgoret niti i’ dadosmo da bježe pravijem putom put Podgorice no i’ nagnasmo sva vojska koja (je) bila da bježi put Dinoše. I tako zovi trubom i povrati našu vojsku. Ali ima već sahat noći i tader se vrati na topove i ponesi i’ sa velikom mukom po noći na Sjenice kod moga prebivanja. (Nastavlja se)

Natpis na grobu Vuksana Grujića kod crkve u Klopotu

Vojvoda Marko Miljanov Popović

Zejbečki ratnik

Zejbeci

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Iv.br.1808/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca izvršnog povjerioca MFI “MonteCredit” DOO

Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Svetozara Markovića br.28, protiv izvršnih dužnika: 1. Nade Tmušić, 2. Siniše Premovića, 3. Milovana Tmušića 4. Vasilija Spasojevića, svi iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 12.02.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika 1. Nade Tmušić, 2. Siniše Premovića, 3. Milovana Tmušića i 4. Vasilija Spasojevića, svi iz Berana. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1808/24 od 17.01.2025. godine, neposredno izvršnim dužnicima, Nadi Tmušić Milovanu Tmušiću, sa zadnje poznatim adresama Dolac bb Berane, odnosno Ul. Spasoja Raspopovića br. 4 Podgorica. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za urbanizam, Opštine Tuzi

OBAVJEŠTAVA Zainteresovanu javnost da je nosilac projekta “GRADNJA INŽINJERING” DOO, adresa ul. Kralja

Nikole 126, Podgorica, dana 12.02.2025. godine, podnio zahtjev broj 07322/25-847/1 za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za “OBJEKATA PRIVREDNOG RAZVOJA - POSLOVNO SKLADIŠNI OBJEKAT”, na katastarskim parcelama broj 325/79,325/80 i 325/81, KO Tuzi, Opština Tuzi.

U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetnu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 44, kancelarija broj 5, radnim danima od 09,00 do 11,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www.tuzi. org.me. Rok za uvid u dokumentaciju i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za urbanizam kao na e-mail urbanizem@tuzi.org.me je od 13.02.2025. do 19.02.2025. godine.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za urbanizam, Opštine Tuzi OBAVJEŠTAVA Zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta “VIB BETON” DOO adresa ul. Bakovići b.b. Kolašin, dana 10.02.2025. godine, podnio zahtjev broj 07-322/25-846/1 za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za “OBJEKT PRIVREDNOG RAZVOJA – POSLOVNO SKLADIŠNI OBJEKAT”, na katastarskoj parceli broj 325/73, KO Tuzi, U ZAHVATU PUP-a Podgorica Opština Tuzi.

U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetnu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 44, kancelarija broj 5, radnim danima od 09,00 do 11,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www.tuzi. org.me. Rok za uvid u dokumentaciju i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za urbanizam kao na e-mail urbanizem@tuzi.org.me je od 13.02.2025. do 19.02.2025. godine.

Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama

+38267854444

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me

Četvrtak, 13. februar 2025.

Poslovni broj: I.br. 2692/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 11.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 594, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za četrdeset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 11.03.2025.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na četrdeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka. Dana 11.02.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI OGLAS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZVOĐENJE POLUMATURSKE EKSKURZIJE ZA ŠKOLSKU 2024/2025.GOD.

Predmet nabavke: Organizovanje polumaturske ekskurzije učenika za školsku 2024/2025 OPŠTI USLOVI:

Termin izvođenja ekskurzije je april ili prva polovina maja 2025.godine. Ekskurzija se organizuje za oko 50 učenika traje 4 dana. Glavne destinacije polumaturske ekskurzije su: Prijepolje, Zlatibor, Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Kraljevo. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 18.550,00 eura. Okvirni broj učenika 50. Ponuda treba da sadrži:

1.Precizan opis maršute i detaljnu listu destinacija koje se obilaze.

2.Cijenu rokove plaćanja. Plaćanje od 3 do 5 mjesečnih rata. 3.Podatke o kvalitetu prevoza i dokaze o visokim standardima, i po pitanju kulturnih, edukativnih, zabavnih drugih sadržaja.

4.Prisustvo profesionalnog vodiča troškove čijeg aranžmana snosi odabrani ponuđač.

5.Prisustvo medicinskog osoblja.

6.Gratis za tri profesora koja su u pratnji polumaturske eksurzije.

7.Smještaj u hotelima sa najmanje 3 zvjezdice u dvokrevetnim trokrevetnim sobama . Pravo učešća na oglasu imaju turističke organizacije i firme koje su registrovane za obavljanje ove djelatnosti,tj.imaju licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja koja je važeća u vrijeme organizacije ekskurzije. Agencija mora posjedovati Licencu TOUR-OPERATOR ,rješenje o izdavanju licence,obaveznu polisu osiguranja licence,licencu za prevoz ,Ugovor o prevozu ,Uvjerenje kaznene evidencije za Pravno lice i Ovlašćeno lice,Uvjerenje Poreske uprave, i Lokalne uprave javnih prihoda,Izvod iz CRPS-A sa podacima, Potvrde i preporuke o iskustvu na istim poslovima sa listom usluga. Oglas je otvoren 10 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Ponude se pripremaju u skladu sa važećim zakonima o turizmu javnim nabavkama dostavljanju u zatvorenim kovertama sa naznakom Ponuda za ekskurziju –ne otvarati. Ponudu prima sekretar škole svaku prispjelu ponudu arhivira uz uslov da imena ponuđača i podnesene ponude čuva kao poslovnu tajnu. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude

1. Podkriterijum cijena (C): kao osnov za vrednovanje ponuda uzimaju se ponuđene cijene ispravnih ponuda. Ponudi sa ponuđenom najnižom cijenom dodjeljuje se maksimalno predviđeni broj bodova = 90 bodova, a ostalim ponudama dodjeljuje se broj bodova po formuli broj bodova(cijena) = C(najniža ponuđena cijena)/C1(ponuđena cijena)*90.

2. Podkriterijum kvalitet (K) vrednovaće se bodovanjem referenci ponuđača i to na sljedeći način: Reference stručnih lica (RS) Maksimalan broj bodova za reference stručnih lica (RS) je 10 Podkriterijum kvalitet u dijelu koji se odnosi na reference stručnih lica iskazuje se kroz: - Reference stručnih lica koja su angažovana na organizaciji usluga koje su predmet nabavke na izvršenju istih i/ili sličnih usluga, na način što se ukupan broj referenci potvrđenih od strane naručioca usluga podijeli sa najvećim ukupnim brojem potvrđenih referenci svih stručnih lica i dobijeni količnik pomnoži sa maksimalnim brojem bodova koji je određen za ovaj parametar. Pod istovjetnim i/ili sličnim uslugama podrazumjevaju se usluge koje su predmet javne nabavke, a odnose se na organizovanje maturskih ekskurzija za posljednjih pet godina. Broj bodova određuje se po formuli: RS = RSp / RSmax * 10 gdje je: RSp - brojem potvrđenih referenci stručnih lica RSmax - najveći ukupni broj svih potvrđenih referenci stručnih lica. Javno otvaranje i vrednovanje ponuda obaviće se 24.02.2025.godine u 14:30 časova u prostorijama škole, adresa: JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“, Njegoševa bb., Mojkovac. Na otvaranju ponuda je obavezno prisustvo ponuđača. Predstavnici komisije će izvršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Neblagovremene i nepotpune ponude, kao ponude koje nijesu zapečaćene, komisija neće razmatrati. Sa odabranim ponuđačem će biti zaključen ugovor o organizovanju i izvođenju polumaturske ekskurzije. Ponude treba slati na adresu JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“, Mojkovac, Njegoševa bb., 84205 Mojkovac. Kontakt za informacije putem telefona: 050 470 164, putem e-mail-a skola@os-abdjilas-mk.edu.me.

Žalba se podnosi Školskom odboru JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“, Mojkovac. Žalbeni rok na Odluku o izboru najpovoljnije ponude je 8 dana nakon prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ponuđač koji bude izabran da izvede matursku ekskurziju, snosi troškove raspisivanja javnog poziva.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 12.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.03.2025.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na četrdeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 12.02.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 13. februar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je naša draga i nikad prežaljena majka, baba i tetka

NEVENKA - CICKA Vuka RADOŠEVIĆ rođena GVOZDENOVIĆ

preminula poslije kraće bolesti dana 12. februara 2025. godine. Saučešće primamo u kapeli Čepurci 12. februara od 13 do 15 časova i 13. februara od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Čepurci u 15 30 časova.

OŽALOŠĆENI:

ćerke VESNA, SNEŽANA - ŽANA i NEVENKA - SEKA, unučad VUK, DANILO, MARICA, RELJA, FEĐA i DUNJA, bratanić ŽELJKO, bratanična ALEKSANDRASAŠKA sa porodicom, sestrična ŽELJKA sa porodicom, zetovi PREDRAG, MILOŠ i RANKO i ostala mnogobrojna rodbina RADOŠEVIĆ i GVOZDENOVIĆ

1/9

1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 13. februara od 12 do 15 časova i 14. februara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga NEĐELJKA, sin JOVAN, brat VELIMIR, sestra SLAVKA, snahe, unučad, sinovci, sinovične, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina IVANOVIĆ i VUŠUROVIĆ

Dana 12. februara 2025. u 74. godini umro je naš voljeni

BRANKO Jovanov IVANOVIĆ

Formati Cijene

Cjenovnik čitulja

12. фебруара од 10 до 15 часова и 13. фебруара од 9 до 11 часова, када се креће за Буроње, гдје ће се обавити опело и сахрана у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

кћерка НАДА, синови ДРАГАН и МИОДРАГ, снаха ТАТЈАНА, зет ФЕЂА, унучад МАША, ДАМЈАН, ЕММА, ТАДИЈА, ВАСИЛИЈЕ, АНАСТАСИЈА, КРУНА, ЂОРЂИЈЕ и остала фамилија РАДУСИНОВИЋ, ЂУРИШИЋ и ЧУРОВИЋ

Dana 4. februara 2025 u 66. godini preminula je naša draga

VUKICA MOHARIĆ

rođena GOGIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 6. februara na groblju Lepenac – Mojkovac.

OŽALOŠĆENI:

suprug NIKOLA, sinovi MARKO i BOJAN, snahe JOVANA i LJILJANA, unučad MAŠA, LUKA i DUNJA, sestre VESNA, LIDIJA i OLIVERA sa porodicama

Dana 12. februara 2025. u 93. godini preminuo je naš voljeni

586

RADIVOJE - LJAKO Velišin DRAKULOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 12. februara od 11 do 16 časova i 13. februara od 9 do 11 časova, kada krećemo za rodno selo Orahovo - Kuči, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga MILICA, sestra MILKA, sin OBRAD, unuk BRANKO, unuka JELENA, snahe SLAVICA i ANA, sestrići RADE i RADENKO MITROVIĆ, ostala rodbina DRAKULOVIĆ i ujčevina NIKOČEVIĆ

584

Posljednji pozdrav

LJUBOMIRU Vukosava MIRKOVIĆU

Od MIŠA STEVOVIĆA iz Belgije

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

JELENA BAČANOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a meni ćeš ostati najljepša uspomena i sjećanje.

Tvoja sestra KATICA RAĐENOVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je dana 12. februara 2025. iznenada preminuo u 60. godini naš voljeni

RADOVAN - RAŠKO Momčila ĐURANOVIĆ

1966 – 2025

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 13. februara od 10 do 15 časova i 14. februara od 10 do 14 30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

OŽALOŠĆENI:

supruga DRAGANA - GAGA, sin MILOŠ, ćerke MARIJA i MILICA sa porodicama, sestre NATAŠA i MARINA sa porodicama, stric PETAR, brat od strica ZORAN, unučad EMILIJA i UROŠ i ostala rodbina ĐURANOVIĆ i SEKULIĆ

591

LJUBOMIR MIRKOVIĆ

Hvala ti za iskreno prijateljstvo. Počivaj u zasluženom miru.

Dana 12. februara 2025. preminuo je u 74. godini naš dragi

MILAN Vuke ĆOROVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 13. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 30 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga NEVENKA, sinovi SAŠA i ACO, snahe ANA i MILICA, unučad STEFANA, STAŠA, TARA i LUKA, brat ZORAN sa porodicom, sestre ZORICA i SLAVICA sa porodicama i ostala rodbina ĆOROVIĆ

SLOBODAN MILAŠEVIĆ sa porodicom 640

SLOBO GOJIĆ sa porodicom

629

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

JELENA BAČANOVIĆ

Hvala ti za iskrenu ljubav, toplinu i pažnju kojom si nas nesebično obasipala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ponosom čuvati od zaborava.

Tvoja sestra NEVENKA i zet BORISLAV DAMJANOVIĆ sa porodicom

630

Posljednji pozdrav dragom prijatelju LJUBU MIRKOVIĆU

Još jedan suri orao sklopi krila i ode na vječni počinak.

626

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

JELENA BAČANOVIĆ

Tvoja dobrota, ljubav i vedar duh zauvijek će živjeti u našim srcima. Hvala ti za svaki osmijeh, zagrljaj i svu ljubav koju si nam pružila. Beskrajno ćes nam nedostajati. Počivaj u miru.

Tvoje sestrične MILICA, MILENA, ANA i ALEKSANDRA

631

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NEBOJŠI ĐUROVIĆU

Počivaj u miru

13. februar 2025.

NEBOJŠA ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku

594

– RAŠKO ĐURANOVIĆ

Tople oči i dobra duša nasmijana uvijek i zauvijek. Bio si najbolji. Naš ponos i moja snaga. Tvoja topla riječ mi je uvijek dušu liječila. Neka te anđeli čuvaju, najbolji moj tata i najbolji đede.

d KOLEKTIVA HOTELA SEA FORT

KOLEKTIV A3 TEAMA 596

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NEBOJŠI ĐUROVIĆU

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku

NEBOJŠA

ĐUROVIĆ

Počivaj u miru.

PORODICA LEKOVIĆ

FILIP i BILJA

Volimo te, UROŠ, MARIJA i PETAR

RADOVAN – RAŠKO ĐURANOVIĆ

RADOVAN – RAŠKO ĐURANOVIĆ

Napustio si nas bez riječi, iznenada. Bio si naš oslonac, snaga i neko ko je mogao sve. A mi, mi za tebe ništa nismo nažalost mogli uraditi. Volimo te, sunce naše.

Bio si najveći u svemu. Titov pionir. Najbolji otac, najbolji deda. Tvoj osmijeh i tople oči će nas čuvati.

Vole te EMILIJA, MILICA i SANJIN

Supruga DRAGANA, ćerke MARIJA i MILICA i sin MILOŠ

RADOVAN

Posljednji pozdrav voljenom kumu

RAŠKO ĐURANOVIĆ

Kume, hvala ti za sve što si uradio za mene i moju porodicu. Hvala ti što si mome tati bio kao brat. Tvoja ljubav i podrška će nam zauvijek nedostajati.

Tvoji: VIOLETA, IVAN, BALŠA i JAKŠA LEKIĆ

Posljednji pozdrav

LJUBU MIRKOVIĆU

Tvoja dobrota, vedar duh i lijepe uspomene ostaće zauvijek u našim srcima... Počivaj u miru.

SENKA, MIĆA, RANKO i RADOJE KORAĆ

Posljednji pozdrav voljenom kumu

LJUBOMIRU-LJUBU MIRKOVIĆU BEĆIR KOSTIĆ sa porodicom

NEVENKA RADOŠEVIĆ

Tvoja dobrota, ljubav i vedar duh zauvijek će živjeti u našim srcima.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala, beskrajno ćeš nam nedostajati.

Počivaj u miru…

Volimo te, tvoji

Posljednji pozdrav našem velikom drugu i prijatelju

LJUBOMIRU-LJUBU MIRKOVIĆU Od RADOŠA, RAJKA L., BEĆIRA, DRAGOLJUBA, DRAGA, ŽARA, RAJA, LJUBA R., ŽELJKA Đ. i RAJKA P.

NEVENKA RADOŠEVIĆ

Anđele naš, nisi bila samo majka, baba i tašta, bila si najbolji prijatelj, „sve“.

Tvoja brižnost, snaga i nezamjenjiva ljubav ostaviće vječnu uspomenu u našim srcima.

Volimo te, tvoji

MARICA, DUNJA, SEKA i MILOŠ KRSTAJIĆ 637

NEVENKA RADOŠEVIĆ

Pobjednice moja… Moj veliki borcu… Ne brini ništa, sve će biti onako kako si ti željela. Ponosu moj, uzoru moj, ljubavi moja. Spavaj mirno, anđele moj

Tvoja SEKA 638

Našoj majki

ŽANA, RELJA, FEĐA i RANKO ŠĆEPANOVIĆ 648

NEVENKI RADOŠEVIĆ

Bila si naša svetinja, oslonac i najveća sigurnost. Bila naš dragulj. Ljubav majke i ćerke je posebna, magična i beskrajna. Takvu ljubav smo živjele nas tri sa tobom. Hvala ti, majko, za sve što jesmo, jer smo imale od koga da naučimo. Od najbolje - najbolje. Putuj sa anđelima i znaj da te beskrajno volimo.

Tvoje šćeri VEJA, ŽAJA i SELA

Našoj najboljoj majki, babi i tašti

NEVENKI RADOŠEVIĆ

Uvijek si bila najnježnija i najtoplija osoba u našim životima. Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružala svakodnevno i bezuslovno. Putuj mirno, anđele naš, i sa neba nas čuvaj. Voljećemo te i pamtiti vječno, jer takvu ljudsku veličinu nećemo nikad više imati pored sebe. Volimo te zauvijek

Tvoji VESNA, VUK, DANILO i PEĐA

636

13. februar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

NEVENKI

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za nesebičnu ljubav i podršku koju smo imali od tebe

Tvoji ŽELJKO i SAŠKA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

RADMILI VUŠUROVIĆ

Draga

RADMILA

Ovo nije posljednji pozdrav jer nikad neću zaboraviti naš zajednički život, lijepe trenutke i tvoje veliko srce. Falićeš mi za naša druženja i sve što dolazi.

Počivaj u miru, misliće na tebe

Tvoja SEKA JABLAN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

STANKI ŠOFRANAC

Od MIJA ŠOFRANCA s porodicom

Posljednji pozdrav

RADMILI VUŠUROVIĆ

VUKAN i LJILJA VUKOTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Od sestre STANKE sa porodicom 610

613

Posljednji pozdrav tetki

RADMILI

BILJANA, JELENA, MILENA i DRAGANA

612

Posljednji pozdrav tetki

RADMILI

BOŠKO VUŠUROVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Počivaj u miru.

Sestra OLIVERA DRAGOJEVIĆ sa porodicom

RADMILI VUŠUROVIĆ

Od brata ĐOKA sa porodicom 611

Posljednji pozdrav mojoj

RADMILI

Teško mi je ovo pisati i oprostiti se od tebe.

Falićeš mi...

Hvala na svim lijepim godinama koje smo provele zajedno.

Misliću na tebe... A kad mi suze skliznu niz lice, neka ne remete tvoj vječni mir.

Tvoja RADOJKA

Posljednji pozdrav našoj i prijateljici naše pokojne majke

RADMILI VUŠUROVIĆ

Bila si podrška i pomagala na načine na koje si mogla da naša porodica prevaziđe teške trenutke. Danas je otišao još jedan dio našeg djetinjstva koje si Ti obilježila. Zahvalni smo na svemu.

MOMO i SAŠA ZEKOVIĆ i DANIJELA RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

RADMILI

Dio mog djetinjstva i odrastanja bio je uz tebe. Hvala ti. Hvala ti što si bila iskreni prijatelj mene i moje porodice. Počivaj u miru, a ja te neću nikad zaboraviti. SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i tetki

RADOVAN MIJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi i prijatelju

NEBOJŠI ĐUROVIĆU

Njegova posvećenost i predan rad, ljudski i kolegijalan odnos ostavili su značajan trag i najljepšu uspomenu u svima nama, ali i u njegovom i našem Baru.

S poštovanjem,

DUŠAN RAIČEVIĆ PREDSJEDNIK OPŠTINE BAR

647

RADMILI VUŠUROVIĆ

RADMILI VUŠUROVIĆ

S posebnom zahvalnošću za dugogodišnju profesionalnu i prijateljsku saradnju opraštamo se od kolege i prijatelja

NEBOJŠE ĐUROVIĆA

Dugogodišnjeg istaknutog radnika i rukovodioca Komunalnog preduzeća koji je dao značajan doprinos našem gradu i ostavio dubok ljudski trag kod svih koji su ga poznavali.

S poštovanjem,

OPŠTINA

BAR

644

Posljednji pozdrav dragom

ŽARKU

U našim srcima i mislima zauvijek. Porodica MITRA KAVAJE

Našem dragom

ŽARKU KAVAJI

Posljednji pozdrav dobrom i mudrom čovjeku

Familija pokojnog SLOBA BANOVIĆA

615

614

622

Posljednji pozdrav

ŽARKU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

ZORICA i ŽELJKO LUČIĆ sa porodicom

602

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

ŽARKU Špirovom KAVAJI

Neka tvoja plemenita, časna i poštena duša počiva u vječnom miru.

Uz zahvalnost i lijepa sjećanja čuvaćemo te od zaborava. Porodica pokojnog MUSE ĐUKANOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom ŽARKU

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

MIRA MILJANIĆ sa porodicom

645

Posljednji pozdrav dragom komšiji ŽARKU KAVAJI

Od komšija RAJEVIĆA, JOVIĆEVIĆA, JANKOVIĆA i RAŽNATOVIĆA

616

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju ŽARU

Od ŽARKA MIĆUNOVIĆA sa porodicom

Poslјednji tužni pozdrav našem dobrom kumu

KAVAJI

Prijateljstvo i kumstvo koje je trajalo više decenija, sve što smo iskreno dijelili, čuvaće te od zaborava u srcima naše familije.

RADOJE i SENKA RADULOVIĆ sa porodicom

ŽARKU

603

Posljednji pozdrav kumu

ŽARKU KAVAJI

PERO VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

ŽARKU

Počivaj u miru moj dobri kume i neka ti je laka gruda crnogorske zemlje po kojoj si časno hodao. Kum MIĆA

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu ŽARKU

Čuvaćemo Te u vječnom sjećanju. SVETOZAR KAVAJA sa porodicom

SJEĆANJE 13. 2. 2004 – 13. 2. 2025

SOFIJA Sava SUĐIĆ iz Petrovca na moru S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava. Porodica SUĐIĆ

Navršavaju se tri mjeseca od smrti našeg voljenog

13. februar je u našoj kući bio uvijek jedan od najvećih praznika, tvoj rođendan.

Iako nijesi sa nama, slavimo te, ne samo danas, nego svaki dan.

Zauvijek zahvalni za vrijeme koje smo proveli sa tobom, za smijeh, ljubav i podršku koju si nam pružao bezuslovno.

U našim srcima zauvijek

TVOJI NAJMILIJI

Posljednji pozdrav prijatelju ŽARKU

Otišli ste mirno i dostojanstveno kao što ste i živjeli. Počivajte pored Vašeg unuka Vasilija. S poštovanjem, RAJKO, ŽARKO, SLAVKO, RAJKA i BILJANA 633

619

Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom prijatelju ŽARKU KAVAJI

Hvala ti na dugogodišnjem prijateljstvu i uvijek toplom dočeku i osmijehu.

MARICA i PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom

618

Posljednji pozdrav voljenom tetku

ŽARKO KAVAJA

Tvoj odlazak ostavlja veliku prazninu u našim srcima. Tvoja dobrota će zauvijek živjeti u našim srcima Tvoji: GORAN i GORDANA ČELEBIĆ sa porodicama

587

Danas su četiri godine od kada nije sa nama naša mnogo voljena

SONJA Svetozara VUKČEVIĆ

Draga Sonja, bilo je zadovoljstvo poznavati Te. Bila je privilegija i čast biti Tvoj kum, prijatelj ili drug, a bila je najveća sreća biti Tvoj suprug, sin, snaha i unuče. Nikada, ama baš nikada te nećemo zaboraviti

Tvoji:

suprug SVETOZAR – CICKO, sinovi DAVOR i SIMO, snaha BILJANA, unučad ANDREA, MLADEN i tvoj praunuk KOSTA kojega nisi dočekala

Navršava se godina dana od smrti moga brata

MOMA RAKČEVIĆA

Brate, prođe godina, a bol za tobom nikad dok sam živa. Još ne mogu da vjerujem da mi nećeš doći. Počivaj u miru pored naših roditelja, brata i snahe.

Posljednji pozdrav

ŽARKU

Dragi kume, počivaj u miru I neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao. DANKO, MOMČILO, SRĐAN NOVOVIĆ

Danas se navršava 10 godina od kada nije sa nama naša draga

621

ROSA Dušanova JANJIĆ rođena VOJINOVIĆ 1928 – 2015.

Majko, nikada nećemo zaboraviti tvoj blagi lik i sve što si nam dala i učinila za nas, na čemu smo ti neizmjerno zahvalni. Čuvamo te u najljepšoj mogućoj uspomeni za sva vremena

Tvoji: MILETA, RADA, MARKO i DUŠAN

599

Godina dana je od smrti našeg voljenog

Rastanak sa tobom donio je veliku bol i tugu. Bio si naša snaga, a tvoje srce izvor ljubavi, razumijevanja i podrške. Nedostaješ nam svakog dana sve više i za sve što dolazi. Počivaj u miru, a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava.

624

Tvoja sestra SEKA sa porodicom

Tvoja supruga SENKA, kćerka TANJA, sinovi SAŠA i MILAN sa porodicama

Posljednji pozdrav

ŽARKU

Počivaj u miru

Neka te anđeli čuvaju.

BRANKA ZORAN KAVAJA sa porodicom

623

13. februar 2025.

Deset godina je od smrti našeg voljenog

NEĐELJKA Markovog POPOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

TVOJA PORODICA

Fališ previše. Nikad zaboravljen i prežaljen. Zauvijek u srcu i mislima. Volimo te.

588

Šesnaest je godina od kako nije sa nama naš dragi

MILENKO JOČIĆ

Imamo puno lijepih uspomena da pamtimo, da te sa ponosom pominjemo, da tvoj častan, istinit i dostojanstven život ne zaboravimo.

Tvoje postojanje bilo je sigurnost i čvrst oslonac užoj i široj familiji, a tvoja plemenitost i dobrota, koju si nesebično pružao svima, bila je uzor, a tvoje ime naš PONOS

585

ŽELJKA dr Radomira - Vučka VUČINIĆ

Valentin je, SREĆO, i rano proljeće što odlazi. Neka tiha čežnja zaiskri u duši. U grudima Tvoja misao i želja... Širim ruke i grlim sjećanja, u njima si Ti kao nekad. Tvoj pogled i osmijeh svuda oko mene. Jedina misao što me svuda prati... U srcu si. Zauvijek si! UZVIŠENA TOBOM! ŽIVIM DA TE VOLIM.

TVOJA MAJKA

Šćepi

ŠĆEPAN

ROGANOVIĆ

DULE, BRANKA i BOJANA

Navršava se godina od kada nije sa mnom moj voljeni suprug

Njegov mio i plemeniti lik nosi u srcu sa neizmjernom ljubavlju, ponosom i velikom tugom njegova

TVOJA PORODICA 601

LJILJA

NIKOLA JANKOVIĆ

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

1944 - 2024

zbog čega poetski pristup romanu o epskom zločinu čini „Nickel Boys“ Ramela Rosa vrlo dragocjenim lmskim iskustvom

Raritet i privilegija

pop/skrinja

Više od posmatrača

Kada se pomene 1968. godina, u Crnoj Gori je dominantna percepcija da se tada ništa značajno nije dogodilo. Svi znamo priče o Parizu, Beogradu, Berkliju, mjestima gdje su studenti ustali protiv sistema, zahtijevajući promjene. U našoj kolektivnoj svijesti, Crna Gora nije imala protestnu tradiciju, a svaki oblik otpora svodi se na mitove o hajducima i gerilskim borcima. Student kao subverzivna figura gotovo da ne postoji u crnogorskoj prošlosti – pamćenju. Tako se i sada, kada mladi izlaze na ulice, neprekidno pokušava umanjiti značaj njihovih zahtjeva, skrenuti pažnja na nevažne detalje, diskreditovati njihovo nastojanje kao „importovane ideje“, da bi se sve više udaljili od suštine a to je odgovornost ljudi na pozicijama odlučivanja i vođenja. Ovo je treća kolumna koju pišem na temu studentskog revolta, jer mi se čini da u Crnoj Gori još nijesmo osvijestili značaj pobune mladih. Nedavno mi je istoričar Adnan Prekić poslao naučni članak Vukadina Nišavića – pregledni rad o studentskim protestima u Crnoj Gori 1968. godine, iz kojeg saznajemo da su i ovđe studenti reagovali na društvene nepravde, ali je njihova pobuna uspješno pacifikovana i zaboravljena.

U junu 1968, kada su u Beogradu studenti izašli na ulice, u Crnoj Gori su organizovani studentski zborovi na Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu u Titogradu i na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Iako nije bilo uličnih demonstracija, nije bilo ni tišine. Studenti su otvoreno govorili o lošim uslovima života u domovima, o zloupotrebama pri dodjeli stipendija, o partijskoj kontroli nad fakultetima i o neizvjesnoj budućnosti koja ih čeka nakon završetka studija. U Titogradu se na zborovima okupilo oko 500 studenata i profesora, a pridružili su im se i visoki partijski funkcioneri – ne da bi podržali pobunu, već da je kontrolišu. Bio je to preventivni mehanizam režima, pokušaj da se izbjegne scenario beogradskih uličnih borbi. U Nikšiću su se studenti takođe organizovali, a zanimljivo je da su dobili i pismo podrške iz Beograda, koje je, prema nekim svjedočenjima, „nestalo“, vjerovatno skriveno od strane onih koji su htjeli da spriječe dublju povezanost između studentskih pokreta u Jugoslaviji. Za razliku od Beograda, đe su protesti

Piše: Tijana TODOROVIĆ

Iako 1968. nije bilo uličnih demonstracija, nije bilo ni tišine. Studenti su otvoreno govorili o lošim uslovima života, zloupotrebama, partijskoj kontroli, neizvjesnoj budućnosti

trajali danima i eskalirali sukobima sa policijom, u Crnoj Gori partija je brzo preuzela kontrolu. Prisustvom partijskih funkcionera na zborovima studenata, vlast je uspjela usmjeriti njihovu energiju u formalne okvire, obećavajući rješavanje problema unutar sistema. Titovo obraćanje naciji 9. juna dodatno je umirilo situaciju – naizgled podržavajući studente, on ih je zapravo skrenuo sa konfrontacije ka institucionalnom dijalogu, čime je partija zadržala kontrolu. Nakon tog govora, studentske akcije u Jugoslaviji su se primirile, a vlast je krenula u obračun sa istaknutim pojedincima – profesorima i studentima koji su pokazali previše inicijative. U Crnoj Gori, protesti su se formalno smirili, ali su vlasti donijele niz mjera koje su trebale pokazati da je sistem reagovao na studentske zahtjeve. Povećan je broj mladih primljenih u Savez komunista, donijeti

su novi zakoni o studentskim domovima i kreditima, ali suštinske promjene su izostale. Studenti su već početkom sedamdesetih shvatili da je mnogo toga ostalo isto – stipendije su se i dalje dijelile netransparentno, smještajni kapaciteti su i dalje bili problem, a obećane reforme ostale su samo na papiru. Studentski protesti u Crnoj Gori nijesu ostavili dubok trag jer nikada nijesu eskalirali u otvoreni sukob. Nasilja nije bilo, uličnih demonstracija nije bilo, profesori se nijesu otvoreno uključili u studentski bunt, a studenti nijesu uspjeli povezati svoj protest sa radničkim pokretima. Partija je pažljivo kontrolisala situaciju, učinila nekoliko manjih ustupaka i tako spriječila da protesti prerastu u ozbiljniji društveni fenomen. Zaborav je, međutim, bio i svjesna strategija. U zvaničnoj verziji istorije, studentski protesti u Crnoj Gori su se jedva desili. Nijesu trajali dugo, nijesu uključivali nasilje, nijesu imali stvarne posljedice – i zato se nije smatralo da su vrijedni pamćenja. Za razliku od beogradskih, koji su ostavili trag u kolektivnom sjećanju, crnogorski studenti su utihnuli i izgubili se u vremenu. Čak i u istraživanjima o jugoslovenskim studentskim pobunama, Crna Gora je fusnota.

Ipak, kada sada gledamo mlade u Crnoj Gori koji izlaze na ulice, nije teško primijetiti sličnosti. Svaki put kada studenti dignu glas, partija pokušava preduhitriti stvar, umanjiti značaj, prebaciti priču na nešto drugo. Protesti se minimiziraju, mladi se diskredituju, objašnjava se kako ne znaju šta traže i kako su njihovi zahtjevi neostvarivi. Poruka je uvijek ista: ovđe nema pobuna, ovđe se ništa ne mijenja. Ali 1968. nam pokazuje da to nije tačno. Studenti su i tada prepoznali nepravdu, izašli iz uloge pasivnih posmatrača i pokušali da se izbore za svoja prava. Njihov protest možda nije bio revolucija, ali je bio jasan znak da ni u Crnoj Gori studenti nijesu bili spremni da ćute. I možda se baš zbog toga o njemu nikada nije govorilo, a sa druge strane ne zaboravimo da je te velike demonstracije u Beogradu organizovala i predvodila mladost cijele Jugoslavije – pa i Crne Gore.

u

fokusu

Najopakije romanse sa najskupljim filmskim

Naličje blještavo

Ljubav je užasna, ispovijeda Endrju Skot , najvoljeniji od svih modernih propovjednika, u seriji ,,Fleabag“. Bolna je i užasavajuća. Tjera vas da sumnjate u sebe, da sebi sudite, da sebe udaljite od drugih. Učini vas sebičnim, jezivim, okrutnim, tjera vas da radite nezamislivo.

Sve što je sebi želimo, a od života nam tako često napravi pakao. Pa nije ni čudo što je ljubav nešto kroz šta definitivno ne želimo da prolazimo sami.

Taj Skotov propovjednik nam još otkriva da ti, ako imaš ljubavi u sebi, ostaje samo da izabereš ispravno mjesto da tu ljubav pružiš. I u tome ,,ispravno“ je kvaka; potrebno je mnogo snage da znate šta je to ispravno i u ljubavi pravo. ,,Ljubav nije rabota za slabiće. I potrebno je pakleno mnogo nade, pa da se bude romantik“. I tu negdje pred kraj Endrju ,,Fleabag“ nam otkrije kakav je osjećaj to kad pronađete nekog koga volite: poput nade.

Za ovo Valentinovo, da pravila lmske igre okrenemo naglavačke: sa listom lmova sposobnih da unište svaki dejt. Onih, koji učine da svaki koncept od muvanja, veze, zaljubljenosti, naprečac osjetite kao žešći transfer blama, a u najmanju ruku nelagodu. Pa od toga ispane žešći štos

U najljepšim stihovima svoje poezije, Morisi nam ovako presuđuje: ,,And you have never been in love/ Until you’ve seen the dawn rise/ Behind the home for the blind“ (,,First of the Gang to Die“). Zato se taman opustite:

muvanja, veze, zaljubljenosti, naprečac osjetite kao žešći transfer blama, a u najmanju ruku nelagodu. Pa od toga ispane žešći štos: jer ako ste već spremni da nekim filmom demistifikujete sve veze i vezice – i da još podnesete spisak

U jednoj drugoj pjesmi, Morisi pjeva: ,,In the absence of your love/ And in the absence of human touch/ I have decided I’m throwing my arms around, around Paris“. E, u tom njegovom Parizu stali bi i svi filmovi koji ogo-

filmskih razloga zašto – onda žešće hrabro djeluje odluka da, ipak, trupačke uletite u to. Uprkos svemu. I kako onda to djeluje? Poput nade.

nema tog Dana zaljubljenih zbog kog baš morate da izaberete savršen zaljubljeni ili romantičan film. Za zajedničko ili samotno gledanje, nebitno. Jer sve to je jedna utopija od Valentinova; i šta uopše znači, spram onog obzorja i zore, iza kuće jednog slijepca u Morisijevoj pjesmi.

le sve romanse, izvrnu naličje svih veza i ocrtaju vam mapu na putu do anti-Valentinova. Jer tamo, na njenom kraju, opet će vas dočekati samo –nada. I ljubav, toliko užasna kako ne biste prolazili sami. I

smisla dijeliti sa nekim slijepcima sličnim sebi.

Zato, za ovaj Dan zaljubljenih, da pravila filmske igre okrenemo naglavačke: sa listom filmova sposobnih da unište svaki dejt. Onih, koji učine da svaki koncept od

romantičnu komediju? Ubuduće dobro

Nezaboravni ubilački par u ,,Natural Born Killers“

za Dan zaljubljenih

blještavo crvene boje

pazite šta ste poželjeli; ,,Young Adult“ (2011) Džejsona Rajtmana, po tekstu sjajne Diablo Kodi, najotkačenija je šizika u svom žanru. I ozbiljno, jedna takva krindžara od rom-koma je ispala i jedna od ključnih uloga karijere Šarliz Teron . Kakva je samo ozbiljna dijagnoza ta njena ženska u filmu! Glumi spisateljicu koja se ne osjeća baš nešto ostvareno u životu – pa mrtva ’ladna odlučuje da se vrati u rodni grad, sa planom da smuva lika kojeg je jurila kao klinka. To što je ona žešći mizantrop, a što njega (Patrik Vilson) zatičemo na krštenju sopstvenog djeteta... Pa, bože moj. Samo početna tačka za žešću komediju jedne žene, spremne da upregne sve svoje silne moći – samo da jednog lika natjera na aferu sa njom. Otkačeno, slatko i filmski životno? Apsolutno. Romantično i za Dan zaljubljenih? Daleko od toga.

Hellraiser

Horor klasik Klajva Barkera, lika čiji su filmovi obično bili cijele simfonije od krvi, mesa i izgubljenih duša. E, pa ,,Hellraiser“ (1987) je možda i najžešća perverzija od pomračenog filmskog uma jedne velike karijere. Koja se još toliko mnogo puta vrtila u lavirint čežnje, požude – i, ako hoćete, ljubavi. Nego, u Barkerovom remek-djelu, jedna preljubnica iz pristojnog i finog predgrađa toliko pati za muževim bratom... Da, u nekakvom ritualu, ubija nasumične strance – samo da bi iz njihove krvi iznova ,,rađala“ tog lika, taj kuk ali objekat svoje požude. Samo što, naravno, nekakvi naživo-namrtvo-odrani zombiji i živi mrtvaci nijesu baš likovi koje biste gledali u nekoj romantičnoj priči. Ili nekakvi Senobiti, nadnaravna bića koja dolaze iz druge dimenzije, ne umiju da razli-

kuju zadovoljstvo i bol na bilo koji način – pa svako pojavljivanje pretvore u pokaznu vježbu ekstremnog sadomazohizma.

Barkerov režiserski debi je i pokazna vježba o tome gdje su tačno limiti fizičke žudnje u igri dominacije i potčinjenog. I to je toliko filmski strašno i groteskno da svakom paru može ogaditi bliskost, pa i na Dan zaljubljenih.

Midsommar

Jedan film koji će vas efikasno natjerati na žešće težak r azgovor, recimo sa voljenom osobom: šta sve treba da se desi, pa da vam sasvim razumski djeluje da poželite smrt partnera. Ono, da je čak priželjkujete u nekoj situaciji. Pa koliko god se voljeli. Florens Pju i Džek Rejnor su savršeno nefunkcionalan par u ,,Midsommar“ (2019) modernog horor maestra Arija Astera. Ono, američki par, ,,ni kriv ni dužan“ satjeran u ritual nasilnog kulta u mnogo zabačenom kr aju Švedske. Samo što, na početku, njih dvoje već imaju neke strašne okidače za promjenu njihovog odnosa: recimo da je njena mentalno bolesna sestra ubila njihove roditelje i sebe trovanjem ugljen-monoksidom... A da je on, eto, sve više distanciran i ćutljiv. Mnogo tjeskoban horor koji u centru, na kraju, ima neke mnogo devijantne ceremonije prinošenja ljudskih žrtava – nećete vjerovati, (onako prilično perverzna) velika je i mnogo pametna alegorija o raskidima. Svim raskidima, ikad. I ništa više. Ma, ko bi rekao...

Gone Girl

Upozorenje: ako osjećate da vam je veza na neki, bilo koji i najmanji način klimava, ili nacikla, ili da ima i kap nepovjerenja u bistrom i mirnom moru vašeg odnosa... Pa, on-

da treba da preskočite ,,Gone Girl“ (2014) Dejvida Finčera. Ima deceniju i kusur, Finčer je snimio film koji je bukvalno protivotrov za bilo kakvo povjerenje. Kriptonit za sve one superheroje dugih veza. I cijeli vatromet toksičnog ponašanja, ghostovanja , pa gaslightinga, pa... Uglavnom, efikasno sredstvo za ubijanje svega što znači povjerenje. Rozamund Pajk i Ben Aflek

su u centru te velike igre mačke i miša, sa sve sociopatskim ramom za radnju koja je, bukvalno, manifest anti-romantičnosti. Pa slučaj nestale supruge postaje postmoderni lavirint, istraga (obostrane) krivice koja se ne bi postidjela mjesta u vrhunskim Borhesovim pričama. A kad u cijelu jednačinu upane i jedna beba, tek onda kreće velika igra bračne osvete koja, ipak

Ben Aflek i Džoi Loren Adams u provokativnom hitu Kevina Smita ,,Chasing Amy“

Zapaljiva fetiš bomba Kronenbergovog filma ,,Crash“

decider.com

bfi.org.uk

– možda i nije ništa više i ništa manje od onog što nazivamo supružničkom ljubavlju. Opako pametno je to Finčer spakovao.

Chasing Amy

Dokaz Kevina Smita da može da sačuva sav šarm i svu raskoš svog neodoljivog filmskog humora iz predgrađa – a da se, pri tome, mnogo temeljno i pametno bavi i nekim temama iz svijeta odraslih. Takođe, ,,Chasing Amy“ (1997) je i mala razrada na temu – šta se sve moglo devedesetih snimati u mejnstrimu, a sada bi bilo vraški teško... Jer teško da bi moderni studiji imali petlje da odobre ovako politički nekorektan film.

I ponovo taj Ben Aflek – koji se tu u filmu žešće zatreskao u Alisu (Džoi Loren Adams), curu koja je, eto – lezbejka. Samo što to njega, još u filmu i svijetu Kevina Smita, nikako ne može zaustaviti. I

stvarno se tu nešto desi između njih, prije nego (nepovratno) naruše odnos, pa... Film kao mali test za svaki par, u kojoj mjeri se svijet promijenio u nekoliko decenija, koliko

je postao tanje kože i osjetljiviji, koliko manje otporan na oporiji humor. Pa nešto što je krajem devedesetih bila onako malo teža komedija za varenje, sad djeluje kao zarđali ekser koji valja zaobilaziti u najširem luku, ako koračete u patikama ovih modernih veza. Na nakon 28 godina ispane i Smitova lekcija o sujeti, zašto da ne.

Crash

Boljeg, a iščašenijeg filma o zakonima i okidačima (seksualne) privlačnosti – teško. ,,Crash“ (1996) Dejvida Kronenberga čak nije njegova najopasnija ljubavna priča koju definitivno morate zaobilaziti u najširem luku za Dan zaljubljenih – to je, naravno, ,,The Fly“ (1986). Samo što je ,,Crash“ mnogo zapaljivija i promišljenija bomba od filma, od koje bi eksplodirao bilo koji dejt.

Džejms (sjajni Džejms

Spajder ) i Ketrin (Debora Kara Unger ) su tu bračni par koji živi neki prilično otvoren odnos... I polako otkrivaju da ih ,,radi“ mnogo lud fetiš – da ih pale situ-

acije saobraćajnih nesreća. Nasilan, žešće estetizovan film, našprican prilično perverznim seksi scenama (sa sve likom koji penetrira nečiji ožiljak) – film je za koji ćete teško reći da vam se sviđa – ali ćete ga žešće poštovati. Jer Kronenberg je, prosto, uzeo primjer fetiša koji u realnosti uopšte ni ne postoji u iskustvu psiho(pato)logije –da oslika žešće hrabar i promišljen film, alegoriju o pornografiji, požudi i bliskosti u isti mah i u jednakoj mjeri. Da vas izgubi u lavirintu najluđe petlje na auto-putu od opasnih pitanja jednog filma.

Natural Born Killers

I neka se skloni Tarantino sa svojim ubilačkim parovima i osvetnicima propalih veza – tron najopasnijih ljubavnika pripada Oliveru Stounu u ,,Natural Born Killers“ (1994).

CELULOID

Triler gleda

Šarliz Teron odlučna da ,,spakuje“ ljubavnu aferu u ,,Young Adult“

jet Luis

Vudi Harelson i Džulitu su žrtve nekih kosmički teških trauma djetinjstva... Koji u svemu tome, jednog dana, pronađu okidač i katapult za mnogo seksi vezu. Pa nakon toga postanu i par masovnih ubica – koje još silni mediji romantizuju i glorifikuju. Jer su, eto, iščašeni par – koji se voli na svoj ludi način. Sve to je Oliver Stoun stilizovao u vrtoglavoj vožnji rolerkosterom svog filmskog jezika, da vam otprilike ostane samo da u prvom krstarenju filmom uživate u pogledu i upijate kadrove – a da tek potom hvatate i neki smisao. A smisao? Da nema tu nekog velikog morala, da par može da djeluje čak i pakleno strašno – u namjeri da ih svijet pusti, da gledaju svoja posla. Biti par, skupa, u inat cijelom svijetu, kao šamar cijelom svijetu? Može, sa licem, naličjem i skupom cijenom svega toga u ,,Natural Born Killers“, u jednom ubilački lijepom filmu Olivera Stouna, čiji strašni potpis crvenom zna da zaslijepi, pogotovo za filmski Dan zaljubljenih. Stojan STAMENIĆ.

filmom smisao?

Onima koji ne znaju, 5. septembra 1972. godine, za vreme trajanja Olimpijskih igara u Minhenu, članovi palestinske terorističke skupine „Crni septembar“ napali su Olimpijsko selo, ciljajući posebno dva stana u kojima su bili izraelski sportisti i treneri.

Na mestu su ubili jednu osobu, smrtno ranili drugu, a ostalih 11 uzeli kao taoce. Tražili su oslobađanje nekih 200 Palestinaca iz izraelskih zatvora pod pretnjom da će ubiti po jednog taoca svakog sata. Reakcija nemačke policije bila je nespretna i zapravo kriva (budući da pripadnici iste nisu bili obučeni i opremljeni da se nose s ta-

Redakcijski pogled na dan stravičnog terorističkog

Četvrtak, 13. februar 2025.

,,September 5“ Tima Felbauma – perfektno stilizovana priča

o terorističkom napadu tokom OI u Minhenu

Triler koji se gleda netremice

kvim tipom pretnje), pregovori neuspešni, a sve se završilo kobno po otete sportiste i sportske radnike...

Vidljiv ožiljak

Izraelska premijerka Golda Meir je zahtevala osvetu i u tu svrhu oformila odred specijalaca koji će teroriste loviti po svetu, a Stiven Spilberg je o tome snimio svoj ,,Munich“ (2005) u kojem se specijalci suočavaju sa svojim moralnim dilemama. ,,September 5“ Tima Felbauma (poznatog po smaračini „Tides“ iz 2021. godine) funkcioniše kao nekakav „prikvel“ Spilbergovom filmu, budući da prati same događaje od jutra do duboke noći 5. septembra. Uprkos tome što film posedu-

je privlačnost američke ozbiljne doku-drame i zvezdanu postavu otprilike na tom nivou ( predvode je Džon Magaro, Ben Čaplin i Piter Sarsgard), zapravo se nije očekivalo da će odjeknuti dalje od festivalskog ciklusa pre obavezne kratke bioskopske distribucije, sletanja na „striming“ i televiziju, ali ,,September 5“ se pominje u sezoni nagrada. Bio je nominovan za Zlatni globus u kategoriji drame, a trenutno ima nominaciju za Oskara za najbolji originalni scenario. Taj scenario koji režiser potpisuje zajedno s Moricom Binderom, a po priči Aleksa Dejvida, svakako je jedan od bitnijih aduta filma jer uspeva da uhvati ono što ga izdvaja od

Scenaristi bistro zauzimaju objektivnu novinarsku, ali nikako apolitičnu ili etički fluidnu distancu, te da nas kao gledaoce povede iza scene samog prenosa tragičnih događaja sa Olimpijskih igara u Minhenu

brojnih drugih filmova po istinitim događajima. Naime, Švajcarac Felbaum i Nemac Binder su i više nego svesni implikacija Olimpijskih igara u Minhenu, sa kojih su sportski rezultati (uključujući tu i rekorde plivača Marka Spica kao najpoznatije) najmanje bitni. Osim terorističkog napada i smetenog odgovora na njega, za Igre u Minhenu je posebno bio važan kontekst posleratne (Zapadne) Nemačke, njene obnove i izgradnje modernog, tolerantnog društva, pa je propust u obezbeđenju velikog događaja u kojem su (ponovo) stradali Jevreji ostavio poprilično vidljiv ožiljak. Za film je, međutim, posebno važan komad tehnološko-istorijske trivije vezan za dotičnu Olimpijadu: to je bio prvi događaj koji je uživo televizijski prenošen s kontinenta na kontinent putem satelitske veze.

E, zbog toga je perspektiva koju zauzima Felbaum posebna: mi sve te događaje visokog in-

tenziteta gledamo iz „kontrolne sobe“ gde realizator Džefri Mejson (Magaro) mora da donosi odluke u sekundi, pritom se konsultujući sa urednikom Marvinom Baderom (Čaplin) i šefom cele operacije prenosa Runom Oldričom (Sarsgard). Štos je u tome da su Mejson i ekipa ljudi ispred i iza kamere od novinara Pitera Dženingsa (Bendžamin Voker) nadalje, specijalisti za sportske prenose i studijske emisije na tu temu, potpuno nepripremljeni za izveštavanje o talačkoj krizi, dok šefovi, budući da imaju prelomnu vest, moraju ispregovarati s konkurentskim TV kompanijama o korišćenju satelitske veze.

Pragmatične odluke

Na terenu se svašta dešava, od pokušaja da se idealno pozicionira kamera i prošvercuje traka za nju mimo policijskog kordona, pa do moralno-pragmatičnih odluka šta puštati u program, pošto i teroristi mogu da ga gledaju. Sve veću ulogu u tome progresivno igra i Mariane Gebhard (Leoni Beneš) koja od prevodioca avanzuje do reportera s lica mesta. Scenario je, dakle, vrlo bistar da zauzme tu objektivnu, novinarsku, ali nikako apolitičnu ili etički fluidnu distancu, te da nas kao gledaoce povede iza scene samog prenosa tog događaja i prenosa događaja tog tipa uopšte. Njega prati Feldbaumova efikasna režija koja gađa i pogađa naturalistički ključ, od uverljive glume svih uključenih, preko verističke kamere iz ruke s oštrim švenkovima (direktor fotografije Markus Ferderer zaslužuje pohvale), pa do vrhunske montaže Hansjerga Vajsbriha u kojoj se stapaju novosnimljeni materijal i onaj postojeći, arhivski, koji se obilato koristi. Rezultat svega toga je savršeno stilizovani triler koji sasvim neočekivano uspeva na polju na kojem su mnogi pali. ,,September 5“, naime, od istinitog, poznatog i uveliko publikovanog događaja, pravi film koji se gleda netremice, uz opcionalno grickanje noktiju od napetosti. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.1/5

terorističkog napada u Minhenu

Piše:

zerkalo Poetski pristup romanu o epskom zločinu čini

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Mini-serija „The Underground Railroad“ (2021) bila je i ostala – nezaboravna studija transgeneracijske traume Afroamerikanaca. Prateći tragove Andreja Tarkovskog i Pola Tomasa Andersona, a opet ostajući apsolutno svoj, Bari Dženkins ispisao je katarzičnu posvetu njihovom stradanju, poetski moćno, a suptilno i sa mjerom pokazujući da ta golgota nikada nije završena... Samo je poprimila druge oblike.

Dženkinsova serija adaptacija je „Podzemne željeznice“, koja je autoru Kolsonu Vajthedu 2017. donijela prvu Pulicerovu nagradu. Dvostruki dobitnik postao je 2020. zahvaljujući romanu „Momci iz Nikla“, čije je glavne junake, temu i vajb – lako zamisliti u Barijevim sigurnim rukama. Taman kao pobratima njegove divne i bolne coming of age drame „Moonlight“ (2016)...

Kingova vjera

Na koncu, iako ekranizacija nije zapala Dženkinsa već

Ramela Rosa (vrhunski dokumentarac „Hale County This Morning, This Evening“, 2018), nemoguće je pobjeći od utiska da „Nickel Boys“ liči na brata Barijevog Oskarom nagrađenog filma. I to ne mlađeg, nego starijeg. Mnogo zrelijeg i prekaljenijeg gorkim talogom iskustva...

Stoga i ne čudi što je Dženkins postao jedan od najglasnijih

Raritet i privilegija

Kamera je toliko zapanjujuće radoznala, da drama Ramela Rosa stalno iznenađuje i vodi na neočekivana mjesta. I podsjeća što je prava filmska magija, tj. što stvarno može da postane u rukama inventivnog autora

fanova Rosovog dugometražnog igranog debija. „U doba kada ne postoji više načina da napravite film, ali je i najmanje varijacija u njihovom izgledu u cijeloj istoriji medija, Ros nam je dao novi način da vidimo. To mora da vas učini poniznim i ispunjenim zahvalnošću“, tvrdi Dženkins. I apsolutno je u pravu. Jer, uz Glejzerov „The Zone of Interest“ (2023), velika avangarda modernog filma upravo je Rosov „Nickel Boys“. Priča počinje 1962, u Talahasiju na Floridi, sa segregacijom na snazi. No, i usred jačanja pokreta za ljudska prava, sa jednim i jedinim Martinom Luterom Kingom na čelu onih kojima je dosta da budu tretirani kao da nijesu ljudska bića.

Sto jedanaest godina samoće

Akademija Nikl fiktivno je ime za školu „Artur G. Dozijer“, najveću popravnu ustanovu u Sjedinjenim Državama. Osnovana 1900, zatvorena je tek 2011. godine, nakon što su, tokom redovne školske inspekcije, otkrivene „nepravilnosti“. Nakon pokretanja istrage, otkriveno je 55 tijela sahranjenih van školskog groblja, te prikupljeni podaci o više od 100 vrlo sumnjivih smrti. Godine 2019. otkriveno je još 27 nemarkiranih grobova. I još se zemljište škole istražuje i prekopava.

Znate li zbog čega su najčešće ta maloljetna djeca tu završavala? Zbog pušenja, bježanja od kuće, sitnih krađa... Kada bi „nestali“, roditeljima bi samo rekli da su utekli, a neke su smrti, tokom 111 godina postojanja, pravdali epidemijom gripe ili požarima. Početkom dvijehiljaditih, grupa preživjelih, poznatija kao White House Boys, pokrenula je kolektivnu tužbu. Više od 300 muškaraca, tada dječaka, svjedočilo je o mučenju. Vezivanje ruku i nogu, bješenje o plafon, bičevanje, prebijanje, seksualno zlostavljanje, samo su neke od stvari koje su preživjeli. A najmlađa žrtva te i takve „akademije“ imala je – godina devet.

Usred te gungule o kojoj televizija izvještava i prizora s ulice i iz bakinog toplog doma –stoji Elvud (Itan Heris). Sve što se događa pratimo iz njegove perspektive, sa kamerom koja nam služi kao oči i uši sedamnaestogodišnjeg dečka koji obećava i kojeg učitelj Hil ( Džimi Fejls ) ohrabruje da misli svojom glavom, da se ne plaši „južnjačke“ propagande, da se naoruža Kingovom vjerom da „niti jedna laž ne može da živi vječno“... I da vjeruje u sebe i da se založi za svoje ob-

Moćno smjenjivanje Elvudove (Itan Heris) i Tarnerove (Brendon Vilson) perspektive

čini „Nickel Boys“ dragocjenim i posebnim filmskim iskustvom

privilegija

razovanje, i pred onima koji bi da ga slome, i pred onima koji bi da ga zaštite. Poput bake Hati (Aunjanue Elis-Tejlor), koja sluti „bijelu odmazdu“... Nakon što mu se otvori besplatna stipendija, nekako će je Elvud i ubijediti da ga pusti na koledž. No, na putu ka tamo, stopiraće i ući kod pogrešnog vozača. Džaba će policajcima govoriti da nije znao da je automobil ukraden; biće proglašen za saučesnika u krađi i otpravljen u Akademiju Nikl.

Esencijalni ugao Tek kada Elvud zakorači u popravnu ustanovu, koja je segregisana, u kojoj bijelci dobijaju povlašćeni tretman, a Afroamerikanci ruglo od sobičaka, maltretiranje i nikakvo obrazovanje – vidjećemo njegovo lice, prvi put. Tada se POV filma dijeli i do samog kraja prebacuje od njega do njegovog novog prijatelja Tarnera (Brendon Vilson), koji ga sve vrijeme uvjerava da od pobune mora da odustane, jer „sve je isto za crnopute, i u školi i napolju“. I naracija počinje da šeta gore-dolje, od sadašnjosti do budućnosti, oblikujući kroz oči dva dječaka sliku o hororu iza zatvorenih vrata ustanove koja je, u realnosti, ubijala mladost i Kingov san duže od vijeka. Od 1900. sve do 2011. kada joj je rad konačno zabranjen.

Ramel je sa koscenaristkinjom

Džoslin Barns toliko „savio“ roman i majstorski ga utjerao u svoju vodenicu, da je „Nickel Boys“ zaslužio mnogo više od dvije nominacije za Oskara (najbolji film i adaptirani scenario). Birajući da priču ispripovijeda kroz POV protagonista, izgnao je objektivno, tj. objektifikovano iz kadra. Mnogi drugi (da ne kažemo svi) odabrali bi mnogo konvencionalniju naraciju; filovali film sentimentalnošću; igrali

na tipičan oskarovski mamac i black trauma pornić. Ali ne i Ramel...

Taj unikatni ugao pripovijedanja, ne da ne djeluje kao gimmick , kao puka valuta za privlačenje pažnje, nego je esencijalni dio ovog filmskog iskustva. Ramel je učinio „Nickel Boys“ dragocjenim i posebnim upravo birajući „subjektivni“ ugao. Ili, bolje rečeno, istiniti i duboko humanizirajući, sa metaforičnim i bukvalnim smještanjem gledaoca u cipele glavnih junaka. Direktor fotografije Džomo Frej jedan je od onih na koje mislimo kada kažemo da filmu fali nominacija za Oskara; sve što vidimo u kadru toliko je prirodno, daleko od vještačkog, filmski insceniranog, unaprijed smišljenog i postavljenog – da film ostavlja utisak dokumentarca. Toliko je zapanjujuća, toliko je radoznala njegova kamera, da vas film stalno iznenađuje i odvodi na neočekivana mjesta. I tako podsjeća što je filmska magija, tj. što stvarno može da postane u rukama inventivnog autora. Elvudovo lice rijetko vidimo; gledamo ga u odrazima izloga, televizora, u retrovizoru; boju kože mu samo naslućujemo, ali toliko puta se kamera okrene ka podu ili završi neg-

dje ustranu, da i ne moraju ni da nam je prikažu da bismo znali da je crna. Da je tretirana kao ništavna, prljava i „donja“. Osjećamo njegovu nelagodu, nemire, tjeskobu... I, na koncu, otpor. Odlučnost da sopstveni „kapacitet za patnju“ pretvori u oružje protiv represije.

Galop imaginacije

Našlo se u suženom, 4:3, „kockastom“ formatu filma, mjesta i za sugestivne arhivske snimke, od Kingovih govora, preko snimaka slijetanja na Mjesec, do školskog groblja i neoznačenih grobnica, medicinskih izvještaja i nalaza nakon ekshumacije... I ta kombinacija igranog (duboko intimnog) i arhivskog (serviranog hladno i novinarski objektivno, bez sentimentalnosti) – apsolutni je pogodak.

Na taj način, ono što vidimo u Elvudovom oku, postaje „materijalni dokaz“ da je taj dječak zaista postojao, bolje nego ijedan podatak dat u medicinskom izvještaju. A ti podaci, opet, važni su jer nam kažu da nije bio jedini. Da je odveć mnogo, premnogo patnje poteklo hodnicima ustanove, koja je zaboravila da je „obraz“ korijen riječi „obrazovanje“. Iz istog razloga vrlo je značajan Ramelov izbor da i to nasilje, koje su afroamerička djeca trjela u školi – nikada ne bude u prvom planu. Da mu svjedočimo baš iz ta dva Elvudova, pa Tarnerova oka. „Nickel Boys“ profitirao je upravo sužavanjem perspektive: „nedozvoljavanjem“ gledaocu da se previše približi, otvorilo mu

REŽIJA: Ramel Ros

ULOGE: Itan Heris, Brendon Vilson, Fred Hečinger, Aunjanue Elis-Tejlor

TRAJANJE: 140 min

je „treće oko“, otključalo empatiju, gurnulo u galop imaginaciju... I natjeralo ga da, u sopstvenoj glavi, pokuša da zamisli i proživi iskustva stotina tamnoputih dječaka sa kojima je Elvud dijelio „školovanje“. Kao što je Glejzer u „The Zone of Interest“ učinio da „progledamo“ i drugim, novim očima vidimo toliko puta na filmu tretiranu traumu holokausta, tako je Ramel „prepjevao“, ponovo izmislio gramatiku filma, ili makar ono što smo mislili da o njoj znamo. Užasno je zahtjevan njegov „Nickel Boys“, ali koliko je težak za gledanje, toliko je i obavezno filmsko štivo. I jedan je od ključnih argumenata u prilog Kingovoj čuvenoj opaski: „Moralni luk univerzuma je dugačak, ali naginje ka pravdi“.

Pravda je užasavajuće spora, ali moramo da vjerujemo da će jednom stići čak iako smo najveći nihilisti; čak i ako tvrdimo da žrtve i njihovi voljeni od naknadne pameti i kažnjavanja zločinaca – nemaju ništa. Ništa tu poentu vječite i bjesomučne borbe (ne uprkos tome nego baš zbog toga što se šanse za pobjedu i ne naziru) ne potcrtava kao rasplet filma „Nickel Boys“.

Spor je, mučan i predugačak put, ali luk se mora savijati ka pravdi. Ovi i ovakvi filmovi su raritet i privilegija jer rade upravo to, ali i jer daju nadu u bolje sjutra... I na filmu i u realnosti.

Ocjena: 8.8/10

Aunjanue Elis-Tejlor, dirljiva i bolna kao baka Hati imdb.com

CELULOID ,,I’m Still Here“ : Moćna porodična i politička drama

Divna posveta sjećanju i solidarnosti

Između fokusiranja na život Marsela Rubensa Paive, potom borbe za slobodu, ali i na brutalnih posljedica njegovog angažovanja u političkom otporu, pa na koncu i žrtve represije – režiser pronalazi inovativan, ali krajnje direktan način da adresira pitanja lične odgovornosti, vjere u pravdu i nadu koja je ostala među Paivinim voljenima i kolegama iz političkog otpora

Piše: Leila MURSELJEVIĆ

Ime

Voltera Salesa na prvu loptu mnogima neće značiti. Ipak, jedan od najsvestranijih i najuticajnijih brazilskih režisera današnjice, čiji opus (ne)rijetko koncizno i detaljno opisuje emocije dubokih socijalnih i ličnih tema, koje pretvara u vizuelne studije – ime je koje će se od 2025. sigurno čuti češće.

Diktatura i otpor

Kao jedan od filmskih autora zaslužnih za popularnost i na koncu razvoj novog talasa brazilskog filma, nakon političkog previranja u zemlji, Sales je sa ,,Foreign Land“ iz 1995. i dobitnikom Zlatnog medvjeda u Berlinu ,,Central Station“ 1998. godine potvrdio da posjeduje šmek kojim povezuje publiku sa fabulama koje reflektuju iskonsku ,,iskrenost“.

Iako se čini kao vrlo (ne)rijetko za filmske stvaraoce iz

Južne Amerike – koji koriste elemente ,,emotivnih putovanja“ kako bi pokazali preobražaj likova u fabulama – Sales je u ovom kontekstu zauzeo posebno bitno mjesto na južnoameričkoj filmskoj skali. Ipak, kritičari su, nakon njegovog kratkog ,,skoka“ u američku produkciju ukazivali na

npr.com

određenu repetitivnost u njegovom režiserskom pristupu, što je sasvim sigurno značajno umanjilo potencijalno autorstvo djela. Pa je zaključak bio da Sales treba da se vrati na lokaciju u kojoj je inicijalno kreativnost pronašla najmelodičniji prostor. Ovogodišnji povratak režisera brazilskoj tematici, ostvarenje ,,I’m Still Here“, dokaz je da su kritičari imali pravo i da njegove sposobnosti da kroz filmsku formu istražuje duboke ljudske emocije i socijalne nepravde, leže upra -

vo na ,,domaćem terenu“. Pa je rezultat – uvijek emotivno snažno i univerzalno prepoznatljivo djelo. Tako je Sales, nekadašnji izvršni producent bez sumnje najboljeg brazilskog komada 21. vijeka ,,Cidade de Deus“ (,,City of God“, Fernando Meirelješ, 2002), vratio kinematografiju Južne Amerike u prvi plan. Politička biografska drama ,,I’m Still Here“ (u originalu ,,Ainda Estou Aqui“), adaptacija memoara sina brazilskog političara Marsela Rubensa Paive iz 2015 godine, inspira-

tivna je depikcija života njegove supruge Junis tokom surovosti vojne diktature u toj zemlji početkom sedamdesetih. Udovica, koja je na filmsko platno maestralno prenesena kroz dva vremenska perioda zahvaljujući ćerki i majci Fernandi Tores i Fernandi Montenegro, u Salesovom filmu aktivno traži elemente pravde. I to nakon što Marselo ,,nestaje“ pod krajnje sumnjivim okolnostima, u periodu kada su svi oblici klasične političke opozicije bili više nego diskutabilni.

Porodična fotografija jak simbol u vremenu represije i diktature

drama nominovana za tri Oskara posveta solidarnosti

Dok je sa jedne strane režiser želio kreirati sliku jednog ostvarenja koje želi adresirati kompleksnu istorijsku situaciju u kojoj se njegova rođena zemlja našla – topli portret porodice i zajednice koja se suočava sa tragedijom šalje mnogo snažniju sliku.

Fernandina tišina ,,I’m Still Here“ na koncu film je koji ne samo koji istražuje istorijsku nepravdu već i ostvarenje čija je uloga da podsjeti na važnost sjećanja i solidarnosti. Između fokusiranja na Paivin život, borbe za slobodu, ali i na brutalne posljedice njegovog angažovanja u političkom otporu, na koncu i žrtve represije, režiser pronalazi inovativan, ali krajnje direktan način da adresira pitanja lične odgovornosti, vjere u pravdu i nadu koja je ostala među Paivinim voljenima i kolegama iz političkog otpora. Fokus na emocijama ljudi koji su ga poznavali i koji su nastojali da dobiju odgovore o njegovoj sudbini, ključno i na njegovoj porodici koja je tragala za njim, ono je u čemu se, baš kao što su kritičari i nagovijestili, Sales najbolje pronalazi. I dok je za ovu priliku iskoristio specifičan stil narativnosti u kojem je emotivna dubina prenesena ekspresivnim kadrovima i minimalnom upotrebom dijaloga, pažljivo kadriranje i snimci lica donose atmosferu napetosti. U kojoj je strah tog vremena političke, ali i socio-ekonomske istorije Brazila simbol ne samo tjeskobe i represije već i psihološkog pada onih koji gube kontrolu nad sopstvenim životom. A

,,kontrolu“ nad kadrovima i pritom emocijama gubimo vrlo brzo na samom početku, kada fabulu otvara vojna policija koja prekida porodičnu idilu i radost, i zatvaranjem zavjese u kući otvara neizvjesnost i strah. Iskoristivši krajnje napeto ,,kamerno sjenčenje“ kao alat zatvorenosti, Sales je ubacio i arhivske snimke tog perioda, pretvorivši ,,I’m Still Here“ u poluotvorenu dokumentarnu igru, u kojoj emocije na koncu imaju istorijsko utemeljenje.

Kada su prije nekoliko sedmica objavljene nominacije za Oskara Američke filmske akademije, jedno od najčešćih pitanja bilo je kako se na listi nominovanih glumica uvukla Tores, koja je tako prohodala istom trasom kao i njena majka prije 27 godina za ulogu u filmu istog režisera ,,Central Station“. No, već nakon petnaestak minuta filma, jasno je da je njena suptilnost interpretacije Junis dovoljno emotivna i snažna, prikazujući je pritom kao apsolutni simbol borbe protiv represije.

Zlatna šansa

Jedna od najinteresantnijih scena koja govori u prilog njene igre suptilnosti, ali i emocionalne kontrole je kada je u jednoj od scena odlučna da, uprkos teroru kroz koji prolaze svakodnevno – porodicu treba fotografisati nasmijanu. I dok pored Fernande Tores u toj kategoriji, za javnost, ima ,,popularnijih“ izbora, ,,tišinu“ njene dramatizacije ove uloge, kroz vrlo specifičan katkad neverbalan pristup u kojem ekspresija na licu govo-

ri više od hiljadu riječi, treba nagraditi Oskarom u kategoriji najbolje glumice. Salesova drama ,,I’m Still Here“ predstavlja snažno i emotivno djelo koje se ne ograničava samo na narativ o porodici i ljubavi već pruža svojevrsnu duboku refleksiju o značajnim političkim i društvenim promjenama kroz koje je Brazil prošao. Iako film precizno ne istražuje u dovoljnoj mjeri političke nijanse tog perioda, čini se krajnje namjenski, njegova emotivna dubina i posvećenost prikazu ljudske patnje i borbe čine ga značajnim za razumijevanje tih fenomena, sa kojima se sada, u 2025. godini, suočavamo na više lokacija.

Kritika represivnog društva, zajedno sa prikazom poslijeratne brazilske istorije, čini ,,I’m Still Here“ filmom koji pruža bogat materijal za dalja razmišljanja, diskusije i kolektivna sjećanja. Da li će Akademija za manje od 20 dana imati isto mišljenje, pa će Brazil imati prvog pobjednika u kategoriji Oskara za najbolji strani film, ostaje da vidimo. Kako se Sjedinjene Države nalaze u kompleksnom scenariju u svojoj modernoj istoriji, čini se, ipak, da to mišljenje Akademija neće dijeliti, pa će ,,Black Orpheus“ Marsela Kamija ostati jedino oskarovsko djelo sa brazilskim šmekom.

Ocjena: 4/5

Fernanda Tores isporučuje emocionalno prigušen i ponosit portret prkosne žene bytowne.ca

CELULOID

„Becoming

Led

Zeppelin“ – prvi autorizovani dokumentarac

Kontrolisana vulkanska

Pred

Džimijem Pejdžom londonski se režiser Bernard Makmahon osjećao samo kao običan školarac. Džaba je bilo i iskustvo i veliki uspjeh s „American Epic“ dokumentarcem, pričom o prvim pločama roots muzike dvadesetih koje su okrenule američku kulturu i tehnologiju naglavačke...

Onako autoritaran i ozbiljan, sa dugom sijedom kosom, razbarušenom po fotelji u svom domu, Pejdž je uglavnom ćutao. A Bernardu se sa scenaristkinjom Alison Makgorti tu samo činilo da ih veliki gitarista to propituje o bendu Led Zeppelin. I trajalo je sedam sati. Onda su se bez mnogo pompe i radosti odatle pokupili. Od Pejdža, naravno, nikakvog glasa, danima. I onda poziv sa nepoznatog broja. „E, Džimi Pejdž je... Samo da znaš, imaš dozvolu da snimate film o na-

Ovo mnogo više djeluje kao Pejdžov ili Plantov lm nego režisera Makmahona. U najbolju ruku je djelo fana, koji u likove ispred kamere gleda kao u božanstva i prepušta im totalnu kreativnu kontrolu, za djelo lišeno kontroverze i priče o famoznim skandalima, za reklamu sebe samih

ma. Samo, ostale momke ćeš morati da nagovoriš sam. Ne pada mi na pamet da se petljam u to“. I klik, kraj. Može li stvarniji početak, za filmsku priču od Cepelinima?

Dobar tajming

„Becoming Led Zeppelin“, u duže od dva sata ekskluzivnog (i, naravno, „nikad prije viđenog“) materijala, vizuelni je rok spektakl; od prošle sedmice u nabudženim „IMAX“ američkim bioskopima, onako kako su Pejdž i Robert Plant poželjeli da to treba čuti i vidjeti... I lijepe tri i po godine od premijere „radne verzije“ na

Nezaboravna četvorka na gromovitom zajedničkom početku

Venecijanskom festivalu. Rokenrol gozba za oči i uši, prvi put sa dozvolom Led Zeppelin ekipe i samih muzičara da se taj film snimi. Ideja je prosta: da se oslika cijela hronika oko toga kako su se okupili i pronašli zvuk koji ih je učinio rok besmrtnicima. Basista Džon Pol Džons je prosto rekao: „Tajming je dobar, da prvi put ispričamo to našim riječima“. Vjerovali ili ne, u zamahu najvećeg stvaranja i vremenu najveće slave među fanovima, Led Zeppelin je bio žešće kritikovan bend. Pogotovo među rok kritičarima i onima za koje je to bio „samo još jedan bend

koji slušamo“. Razlog je prost: i nakon pet i po decenija i više, Led Zeppelin zvuči jednako sirovo eksplozivno. Njihova muzika je poput nekontrolisane vulkanske erupcije, ili lokomotive koja je naprasno odlučila da izleti iz šina – i odvede pravo u pakao. I nakon pet i po decenija, mnogo je onih koji sami sa sobom nijesu sigurni: treba li muzika, bilo koja, da bude ovako luda, divlja i nasilna. U ovoj mjeri da bude katapult jednog, sasvim erotizovanog, vandalizma! I onda, za svaku od tih „Immigrant Song“ ili „Black Dog“, zamislite četiri lika (uz Plan-

Plan-

dokumentarac o rokenrol titanima ipak previše igra nasigurno vulkanska erupcija

ta, Džonsa i Pejdža, tada je još i bubnjar Džon Bonam bio živ) koji insistiraju na apsolutnoj kontroli produkcije, onome što njihova muzika jeste, što slika o njima jeste... I naravno da je lako onda shvatiti zbog čega je u svijetu muzike Led Zeppelin nešto kao singularitet; i zašto je toliko bitno da se čuje njihova priča o svemu tome.

Nikad viđeno

I tu dolazimo do problema sa „Becoming Led Zeppelin“; to mnogo više djeluje kao Pejdžov ili Plantov film nego režisera Makmahona. U najbolju ruku je djelo fana, koji u likove ispred kamere gleda kao u božanstva i prepušta im totalnu kreativnu kontrolu (jer, bože moj, ne bi ti tarci, koje Pejdž uporno zove „momcima“, ni pristali da se ovo snima – da nije tako). Svako od trojice rok titana intervjuisan je dugo, temeljno i individualno; uz sve to je uklopljena i gomila starih (i opet, „nikad ranije viđenih“) snimaka Bonama za života, pa svako od njih to pomalo komentariše, pa... E, da: jedini intervjui u dokumentarcu su oni sa članovima benda: nema tu ni slavnih kolega, ni producenata, ni njima bliskih ljudi, ni... Samo Led Zeppelin. Samo Pejdž, Plant i Džons, onako kako su oni doživjeli te formativne godine.

I to je, naravno, mač sa dvije oštrice. Počev od toga da film narativno klizi sasvim linearno i hronološki: od djetinjstva i odrastanja svakog ponaosob, pa preko momenta kad prvi put uzmu instrumente u ruke, pa prolaze svakakva lična i profesionalna odbijanja, lutanja, neočekivane susrete, još lutanja, uspjeha... Do, naravno, njihovog stvarnog susreta i odluke – da konačno budu bend. I snimaju „Led Zeppelin II“ ploču, kao vrhunac, kao momenat čekirane karte za

vječnost. Sve vrlo linearno, jasno zacrtano – i predvidljivo. Sve sa mnogo poštovanja, temeljnosti i uglađenosti. Problem? Led Zeppelin nikad takav nije bio. Ni oni sami ni njihova muzika. Ovaj dokumentarac je, prosto, previše poštovanja, a premalo duha i prča od onog što stvarno jesu bili Cepelini. Ima tu, naravno, neodoljivih momenata koji se opet tiču Makmahonovog žestoko temeljno obavljenog istraživačkog posla – i volje samih muzičara da otkriju nešto neispričano. Recimo, gostovanje stidljivog školarca Pejdža sa bendom iz razreda u jednoj BBC emisiji za otkrivanje talenata. Nezaboravno. Ili, Plantovo i Bonamovo zajedničko potucanje po gomili provincijskih bendova – dok Bonama supruga ubjeđuje i upozorava da „nikad ništa neće postići ni bilo gdje prispjeti sa tim Plantijem“. Legendarno. Naravno, ima da zinete kad vidite i čujete sa kakvim je muzičarima Džimi Pejdž svirao gitaru šezdesetih: od Dejvida Bouvija i The Who do Toma Džonsa . Neodoljiva će vam biti priča o tome kako je Džo-

nu Polu Džonsu posao bio da piše orkestarske aranžmane za menadžera Roling Stounsa – koji mu je i savjetovao „da promijeni to ime Džon Boldvin , jer ga tako niko nikad neće zapamtiti“. Pa se Džons i Pejdž nađu slučajno zajedno u studiju na snimanju one „Goldfinger“ čuvene teme iz „Džejms Bond“ filmova, pa... Uglavnom, poenta filma (opet, sasvim predvidljivo) je u tome da su njih četvorica imali nagomilano ne samo toliko ludo muzičkog već realno životnog iskustva, od silnih pokušaja, promašaja, grešaka i neodustajanja – da im je bilo beskrajno lako da postanu onaj sirovi i vulkanski Led Zeppelin, kad su se jednom konačno sreli.

Bez kontroverze

Do kraja dokumentarca nas Makmahon, sa posvećenošću velikog muzičkog zaljubljenika, vodi kroz svaku, ali svaku pjesmu „Led Zeppelin II“ – i nastajanju svake posveti, recimo, makar pola minuta... Iz nekog razloga, tu se petlja i gomila arhivskih snimaka astronauta i kosmičkih poduhvata sa kraja šezdesetih; ali opet, ni kapi od one silne kontrover-

ze, skandala koji su pratili Led Zeppelin, njihove privatne živote, priče i urbane legende o silnim devijantnostima... Premalo onog mraka, koji je onu veliku Led Zeppelin rokenrol oblandu činio nezaboravno sočnom i jedinstvenom. A zašto? Jer, prosto, Pejdžu, Plantu i Džonsu sad to nije pretjerano bitno da ispričaju. I ništa više. Tako da je Makmahon je snimio raskošnu, ali sasvim kontrolisanu i previše bezbjednu rokenrol vulkansku erupciju; njegov „Becoming Led Zeppelin“ u bilo kom momentu ne prijeti da će opeći prste, a kamoli stopala, ni njemu kao autoru, ni muzičarima, a kamoli publici. A Led Zeppelin su, i prije pet i po decenija kao i sad, bili upravo to: oni koji će uzvišeno koračati rajskim stepenicama, dostojni ,,Stairway to Heaven“ vječnosti – i istovremeno na te puteve gledati iz nekog paklenog grotla i dubine. I u svoj toj dualnosti, hvatati sočne zalogaje od stvarnog života i življenja. E, te kaloričnosti i tog ukusa, u više od dva sata spektakla, nema u „Becoming Led Zeppelin“. S. S. Ocjena: 3.3/5

Rok ikone Plant i Pejdž na sceni u do sada neviđenim kadrovima

SERIJE Apple Cider Vinegar Furiozno raskrinkavanje

Instagramične pilule za lilule

Mini-serije o ženama koje su uspjele da „preveslaju“ cijeli svijet polako ali sigurno postaju podžanr. Sve je počelo na Netfliksu s „Inventing Anna“ Šonde Rajms, sa Dženifer Garner u ulozi Ane Sorokin, koja se uvukla u elitno njujorško društvo tvrdeći da je hiper-giga-ultrabogata njemačka vojvotkinja. Nedugo potom, Hulu je uletio na sličnu teritoriju sa „The Dropout“ i Amandom Sejfrid, kako bi ispričao priču o usponu i padu Elizabet Holms, osramoćene osnivačice i izvršne direktorice biotehnološke kompanije „Theranos“. No, iako interesantne i, prije svega, glumački jake, obje mini-serije ispale su mnogo površnije i ušećerenije nego što su mogle biti, na koncu došavši do kraja u kojem autori baš i nijesu sigurni što su o temi željeli da kažu.

Cik-cak linija

Netfliks je ovog februara uletio u novi pokušaj pravljenja hita od još jedne priče o usponu i padu velike svjetske prevarantkinje. I, pošteno je reći, iako „Apple Cider Vinegar“ („Jabukovo sirće“) do kraja finalne, šeste epizode (55-65 min) nije uspjela da održi jak utisak sa početka – ova australijska mini-serija mnogo je bolja od „duhovnih“ prethodnica „Inventing Anna“ i „The Dropout“, a pritom je i tematski relevantnija.

Mini-serija kreatorke Samante Štrauz (hit „Dance Academy“, očaj „Nine Perfect Strangers“) prati priču o australijskoj wellness influenserki koja je stekla 2,3 miliona pratilaca tvrdeći da ima kan-

Blještavi celofan ove Netfliksove mini-serije nije prazan; kriju se unutra mnoge gorke istine. Nijesu to samo upozorenja o alternativnoj medicini i toksičnim influenserima, nego i o ljudima dovoljno očajnim da laž prihvate kao slamku spasa

cer mozga i da bolest drži pod kontrolom isključivo zdravom ishranom. Naravno, lagala je, i to ne samo da je pravilan odabir namirnica, uz ignorisanje hemioterapije i ljekova, dovoljan za pobjedu nad terminalnom dijagnozom. Bet Gibson lagala je da je uopšte imala kancer.

„Apple Cider Vinegar“, zasnovana na knjizi „The Woman Who Fooled the World“ novinara Boa Donelija i Nika Toskana, podijeljena je na tri narativna rukavca, a kroz njih se kreće cik-cak linijom, skačući iz sadašnjosti u prošlost pa opet nazad, pokrivajući period od 2010. do 2015. – godine kada je palo influensersko carstvo Bet Gibons.

Glavnu junakinju, koju igra Kejtlin Dever (sjajna u mini-serijama „Unbelievable“ i „Dopesick“; uskoro je gledamo u drugoj sezoni HBO hita „The Last of Us“), upoznajemo – u krokodilskim suzama. Vidjećemo Bet takvu još milion puta, većinom dok gaslajtuje i manipuliše. Opet, biće tu i nekih mnogo iskrenih suza, te pokušaja da se zaviri u komplikovanu psihu žene toliko nesigurne, usamljene i nevoljene, da je bila spremna da ugrozi živote miliona navodeći ih da kažu „ne“ nauci. Samo da bi bila u centru nečije, bilo čije pažnje...

Korijen Betine laži i sociopatske potrebe za pažnjom krea-

torka locira u djetinjstvu s odsutnim ocem i narcističkom majkom Natali (sjajna, ledena Esi Dejvis), odakle i kreću svi toksični odnosi koje će dalje graditi, pa čak i s osobama koje su je zaista zavoljele poput budućeg partnera Klajva (Ašli Zukerman). Paralelno, Štrauz u sagu o usponu i padu Betinog „The Whole Pantry“ carstva umeće dvije narativne linije koje su, ipak, više od pukih podrukavaca priče. Glavna junakinja prve je Mila Blejk (Ališa Debnam-Keri, izuzetna u mini-seriji „The Lost Flowers of Alice Hart“), Belina muza i „mentorka“ zasnovana na liku Džesike Ejnskof, sa kojom je, pak, bila u gorkom influenserkom rivalstvu. Željela je da ima sve što je ona imala... Roditelje pune podrške, do ušiju zaljubljenog partnera, stotine hiljada pratitelja... I, naravno, kancer (kože), od kojeg je i Milina „From Hell to Well“ („Preko trnja do zdravlja“) filozofija i krenula.

Slomljeni ljudi

Treća narativna linija, pak, tiče se Lusi (Tilda Kobnam-Hervej, takođe sjajna u „The Lost Flowers of Alice Hart“), Betine pratiteljke oboljele od kancera dojke, čiji lik daje „lice“ milionima osoba koje je lagala na društvenim mrežama. I ona ima ono o čemu naša guru-inflenserka sanja: beskrajnu lju-

bav, podršku i gorivo od vedrine supruga Džastina ( Mark Kols Smit).

No, nakon što joj Betini holistički recepti (uz užasno iskustvo sa hemioterapijama i distanciranim doktorima koji ne tretiraju cijelu osobu nego samo dijagnozu) usade crv sumnje u nauku, počeće prve nevolje. I njen Džastin, tvrdi protivnik wellness gurua, još čvršći pobornik nauke, a pritom i istraživački novinar u kredibilnim australijanskim novinama - počeće da kopa po prošlosti influnserke koja bi mu mogla ubiti ženu. Sve tri priče lijepo se i spretno prožimaju, sa likovima poput Džastina ili Šanel ( Ejša Di ), Miline najbolje prijateljice i Betine asistentkinje, koji služe kao spona za uvezivanje cjeline. Gluma je hrskava (naročito kod Dever); tempo je brz i furiozan, a produkcija ciljano i smisleno instagramična, tako da vas lako i brzo usisa od samog starta. Sa montažom, scenografijom, bojama i fotografijom koja kao da je sjajem za usne premazana, te sa vizualizacijom korišćenja socijalnih mreža i emotikonima koji pršte sa svih strana – lako je „Apple Cider Vinegar“ mogla da ispadne šarena laž koja se prodaje kao socijalno angažovana priča. Ipak, njen blještavi, instagramični celofan nije prazan; kriju se unutra mnoge gorke

raskrinkavanje wellness industrije, nadriljekarstva i guru-influensera

pilule za lilule. I nijesu to samo upozorenja o alternativnoj medicini, nadriljekarima i otrovnim influenserima, nego i neke istine o slomljenim ljudima... Bili oni ti koji laži plasiraju, ili oni dovoljno očajni da ih prihvate kao slamku spasa.

Opsesija zdravljem

Glavni likovi tretiraju se sa srcem na pravom mjestu; ogromna većina dobija finu karakterizaciju sa pažljivim produbljivanjem psiholoških profila, stanja i motiva. Bel bi, recimo, djelovala odveć predivlje, preludo i sasvim neutemeljeno, da njena tragična pozadina nije približena i da Dever ne uspijeva da pokaže da, uprkos razmjeri svojih laži i davljenja u opštim mjestima tipa „Kada izabereš nadu, sve je moguće“, nije totalni negativac.

Opet, da ironija bude veća, iako Bet možete da razumijete, šira slika o njoj ne budi bogzna kakvo saosjećanje. Mnogo više empatije – čak i kada bira najpogrešnije odluke, mami Mila. Njena drama, ojačana tragično-dirljivim odnosom sa majkom Tamarom (Suzi Porter) i ocem Džoom (Met Nejbl), kazuje i mnogo o ortoreksiji i tome kako moderna opsesija zdravim životom može da pođe po zlu.

I, možda i najbitnije, Mila nam priča o tome zbog čega ljudi sve više okreću glavu od nauke. Jer nije baš da su svi toliko glupi i lakovjerni; ima nečega i u tome kako im doktori (čast izuzecima) pristupaju kada ih liječe. I što u njima vide samo dijagnozu i broj kartona, a ne osobe - bili imućni ili siromašni; u zemljama sa sređenim sistemima ili onima u kojima je

zdravstvo konstantno na ivici kolapsa, kao kod nas. Šteta je što u „Apple Cider Vinegar“ taj sloj posvećen rasvjetljavanju razočaranja u nauku i zdravstvo – nije još nagažen. Ili, što je ostao nejasan onaj lik čudnjikavog, „neidentifikovanog“ doktora kod kojeg Bet vodi prehlađenog sina. Taj je momenat ostao nejasan i među rijetkima je koji potpuno ne funkcionišu. A nije da najbolje „radi“ ni uvođenje kriznog menadžera Heka (Finiks Raej), kroz čije oči u prvoj polovini serije i vidimo i preispitujemo Bet, samo da bi ga kreatorka skrajnula sa strane i „zaboravila“ kao da ga nikad nije ni bilo.

Genralno, Štrauz najviše interesuje pozivanje na odgovornost wellness industrije, ticala se instagramičnih gurua ili kušanja ajahuaske u srcu

Amazonije. Srećom, taj dio je jak i značajan u doba kada je pseudonauka postala mejns trim. I samo je možda falilo još primjera, uz Lusi i onog dječaka oboljelog o d pravog kancera mozga a kojeg Bet uzima pod svoje, da se prenese koliko je raznolike posljedice mogla da ostvari njena bezočno-fabrikovana laž.

Jačanje empatije

Slučaj Bet Gibson, pak, star je više od deset godina; štošta se od tada promijenilo na društvenim mrežama. Mnogi influenseri su, recimo, sv oju nesavjesnu potrebu za novcem, pažnjom, čime god – demonstrirali tokom pandemije korone, izgubivši milione pratilaca. U međuvremenu, uspon je doživio TikTok, pokrenula su se pitanja o privatnosti, reklamiranju spornih proizvoda i što-sve-ne... Masa će uvijek biti puna iluzija i sklona manipulaciji, ali valjda bi trebalo da smo do sada utanačili da nam influenseri nijesu –najbolji drugovi. I osobe od povjerenja.

Opet, ako i nijesmo i zbog onih koji to još nijesu shvatili (posebno starijih, bolesnih ili nedovoljno digitalno pismenih da prepoznaju štetan uticaj na mrežama i u medijima), „Apple Cider Vinegar“ je bitna serija. Očajnima bi mogla da pokaže do koje su mjere eksploatisani, a onima koji u instagramične laži ne vjeruju – da približi ljude koji ipak (i dalje) padaju na retoriku influensera, bavili se zdravljem ili mnogo benignijim temama.

Empatije nam vječito fali, empatija nam je uvijek potrebna. Ako ijednu osobu uspije da zaš titi i učini da bolje razumije žrtve prevara internet figura poput Bet Gibons i ostalih prodavaca otrova u Instagram bočicama – Samanta Štrauz obavila je odličan posao. I „Apple Cider Vinegar“ učinila je must see televizijom, uprkos manama.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Produkcija ciljano ušminkana i kao „premazana“ sjajem za usne

theposterdb.com

SERIJE Paradise

Piše: Davor pavlović

Prije gotovo deset godina, Den Fogelman oduševio je sve serijom ,,This is Us“. Sada je napravio za ,,Disney+“ nešto malo drugačije, seriju ,,Paradise“, koja će sigurno zaintrigirati gledaoce, ali ih i podijeliti u mišljenjima.

Pritajena misterija U glavnoj ulozi je specijalni agent Ksavijer Kolins (Sterling K. Braun ), koji je angažovan da se pridruži sigurnosnom timu Kala Bradforda ( Džejms Marsden ), predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kontroverznog političara koji govori što misli i izvlači se s tim zbog svog dječačkog šarma. Ubrzo postaje jedan od njegovih ljudi od najvećeg povjerenja.

Ali kad jednog sunčanog jutra vidimo agenta kako pronalazi čovjeka za kojeg se zakleo da će ga štititi kako leži u lokvi krvi na podu, ubijen, više ništa nije onako kako bi trebalo biti.

Sada je na Ksavijeru da otkrije što se dogodilo i mora se pro-

Solidna i žanrovski neočekivana nova serija

Put u raj popločan lošim namjerama

Gledalac je bačen u svijet koji podsjeća na serije i filmove poput „Lost“ ili ,,The Truman Show“, ali, ipak, stvara jedinstvenu atmosferu usko povezanu s klasičnom „whodunnit“ pričom

biti kroz mrežu moćnih ljudi i smrtonosnu političku igru. Dinamika je potaknuta činjenicom da želju da Kolins vodi istragu vlasti odbijaju. Sve bi to bilo u redu da tajanstveni šef po nadimku Sinatra ( Džulijen Nikolson ) očito vuče konce i da se grad Raj ne nalazi pod zemljom...

Serija „Paradise“ nudi vješto komponovan buket egzotičnog cvijeća, oslanjajući se prvenstveno na paranoično-politički triler sedamdesetih godina prošlog vijeka. Gledalac je bačen u svijet koji podsjeća na filmove i serije poput „Lost“ ili ,,The Truman Show“, ali ipak stvara svoju

jedinstvenu atmosferu. U srži je usko povezan s klasičnom „whodunnit“ pričom, gdje svi upiru prstom jedni u druge i niko nikom ne vjeruje, ali istovremeno želi biti više od toga i žanrovski i tematski.

Pritajena misterija koja okružuje američko društvo u seriji daje originalan dodir naučne fantastike bliske budućnosti koja se neprestano istražuje, gdje baš i nije na visini. Ona puno stavlja na tanjir, što možda i izgleda ukusno, ali kada se pojede, stvara mučninu. Počinje s gustom atmosferom, usredotočenom na nekoliko elemenata zapleta s konstan-

Ključni glumački trio u radnji koja klizi ka naučnoj fantastici

serija

„This Is Us“

kreatora

Dena Fogelmana popločan namjerama

tno rastućom napetošću. Otkrivanjem dalekosežnog događaja koji seriju uzdiže u sfere saj-faj tipa, radnja gubi sjasnu strukturu, postaje sve više razvodnjena sporednim radnjama i time gubi i zabavnu vrijednost. Nepovezanost između tema i plitkosti likova i izgradnje svijeta potkopava velike ambicije.

Prvenstveno, serija ne upravlja svim likovima na istom nivou emocionalnog intenziteta. Narativno sredstvo koje je Fogelman već upotrijebio u seriji „This is Us“, koristi i ovdje, gdje pričanje pozadinske priče različitih protagonista radi koristeći brojne flešbekove. Ovaj ispreplijetani razvoj nedvojbeno djeluje na davanje ritma epizodama, koji nije ujednačen.

Genijalnost i smeće Može se reći nakon četiri odgledane epizode da je „Paradise“ triler s ladicama u kojima se misterije gomilaju, a rješenja nema, dok se ponekad sve čini pomalo nategnutim. U njemu se spletke zapleta miješaju s politikom punom referisanja na stvarnost, gdje autori žongliraju hronologijom događaja kako bi gledaoce što duže držali u neizvjesnosti. Tako da iako serija nekoliko puta fino iznenadi, gotovo uvijek se ima ravnodušan stav prema onom što se dešava na ekranu i prema likovima.

Najkonvencionalnije razvijena priča nedvojbeno je ona o glavnom antagonisti Samanti, ,,kjaroskuro“ figuri kojoj ni obično efektna glumica poput Džulijen Nikolson ne uspijeva

pružiti potrebnu dubinu. Ona predstavlja klasu prljavih bogatih oligarha koji vuku političke konce.

Iako su se autori pobrinuli da obogate njenu karakterizaciju, zahvaljujući kojoj nije sasvim jednodimenzionalna, ona je ipak najmanje intrigantna, što može biti dijelom zbog nedostatka bolje ideje. S druge strane, glavni lik Ksavijer Kolins prolazi bolje, čak i ako se, kad se sve uzme u obzir, ne udalji predaleko od klasičnog čovjeka i oca rastrgnutog između privrženosti porodice i gorljivog osjećaja dužnosti. Sterling Braun uspješno kombinuje fizičke sposobnosti sa prikazivanjem emocija, što daje uvjerljiv rezultat. Definitivni plus pripada i Džejmsu Marsdenu, čija uloga serijske imitacije Dž. F. Kenedija zahvaljujući brojnim flešbekovima ostaje jedna od ključnih i s vremenom postaje mnogo šarenija.

Neravnomjerno, miješajući manifestacije genijalnosti s idejama koje se graniče s čistim smećem, ili emocionalnu vjerodostojnost s pretjeranim scenarijem, Fogelman i društvo su očito željeli da gledaoci dožive sudbine likova barem jednako intenzivno kao što su doživjeli zaplete, ali u oba slučaja uspjeli su samo povremeno, dok pitanje „ko je ubio predsjednika?“ nikada zapravo ne zaokupi na način na koji bi oni željeli. Tako serija jednostavno ne podiže nivo na koji su je autori postavili. Iako mnoge stvari ovdje ne funkcionišu, serija je eksperiment koji vrijedi pogledati.

Ocjena: 3/5

Samanta, ,,kjaroskuro“ figura kojoj Džulijen Nikolson ne uspijeva pružiti dubinu

Džejms Marsden kao da imitira predsjednika Džona Kenedija

Sterling K. Braun uspješno kombinuje fizičke sposobnosti s emocionalnim momentima

sportskeeda.com

Anime planet Zenshu Najsvježiji dodatak isekai

Ujapanskim animama često ćete naići na motiv u kojem lik slučajno završi ili se, nakon smrti, ponovo rodi u nekom drugom svijetu. Taj svijet je obično ispunjen magičnim bićima i nelogičnostima, a često podsjeća na manga univerzume, video-igre ili na mjesta o kojima smo, kao i glavni junak, maštali kao dijete.

Surova industrija

Primjeri ovakvog pristupa mogu se vidjeti u popularnim serijama poput ,,Re:Zero“, gdje protagonist doživljava beskrajne cikluse smrti, ali i u novoj, ne tipičnoj za žanr, ,,Solo Leveling“ (uz napomenu da je u pitanju korejska animacija), gdje lik dobija moći u paralelnom svijetu i postepeno se izdvaja svojim sposobnostima.

Slični primjeri su i ,,Sword Art Online“, smještena u svijetu zasnovanom na pra-

Kad animatorka glavna junakinja

vilima video-igre po kojima glavni lik igra, ,,That Time I Got Reincarnated as a Slime“ u kojoj junak kreće od nule i postaje nezaustavljivo moćan… Ali i nešto drugačija topla priča ,,Fluffy Paradise“ u kojoj se junakinja ponovo rodi kao crvenokosa djevojčica okružena simpatičnim stvorenjima u kojima uporno pronalazi prijatelje, iako je svi u okruženju savjetuju drugačije.

Ovaj motiv toliko je popularan da ima i svoj poseban žanr – isekai. A najnoviji dodatak isekai žanru je,,Zenshu“. Pitanje koje ,,Zenshu“ postavlja jeste šta bi se desilo

da se u svom omiljenom anime univerzumu nađe jedna anime ilustratorka?

Tu kreće priča o Natsuko Hiruse, talentovanoj, ali iscrpljenoj animatorki koja dane i noći provodi crtajući, boreći se s rokovima i pokušavajući pronaći inspiraciju za svoj novi projekat. Njena realnost odražava surovu stranu anime industrije, gdje su prekovremeni

sati i iscrpljenost česta tema, kako u fikciji, tako i u stvarnom životu. U jednom trenutku, dok jede morske plodove na poslu, preumorna da obrati pažnju na to što jede – doživljava fatalno trovanje hranom. Kada se probudi, shvata da više nije u svom studiju, već u svijetu svog omiljenog anime serijala. I, kako sad?

Nemoguće je ne primijetiti dodatni sloj ironije koji dolazi iz činjenice da je ,,Zenshu“ projekat studija ,,MAPPA“, poznatog po visokokvalitetnim animacijama, ali i intenzivnim radnim uslovima. Toliko intenzivnim da smo prije malo više od godine jednako žalili gubitak Satoru Goža i jadnike koji su animirali fenomenalnu drugu sezonu ,,Jujutsu Kaisen“ anime serijala. Priče o napornim radnim satima u anime industriji nijesu rijetke, a ovaj anime se, svjesno ili ne, osvrće na tu realnost – iako to, naravno, radi uz dozu fantazije i

Mlada animatorka Natsuko i njen alter-ego u fantazijskom svijetu

crunchyroll.com

fenomenalnu radi avanture. sponacrta. od ovdje

Kao što je čest slučaj u isekai žanru, Natsuko je nakon dolaska u ,,A Tale of Perishing“ svijet stekla fantastične moći. A u skladu s njenim poslom animatorke, njena sposobnost je moć da oživi ono što nacrta.

Ovo je odmah stavljeno u prvi plan već u prvoj epizodi, kada Natsuko spašava jednog od glavnih likova. Umjesto nasumične skice, ,,Zenshu“ ovdje pravi jasan omaž gigantskom ratniku iz Mijazakaijevog ,,Nausicaä of the Valley of the Wind“, što je bilo potpu-

japanske animacije

animatorka postane junakinja

Pored toga što je isekai priča, ovo je i svojevrsni omaž istoriji animacije. Natsukina prva hit anime serija jasna je referenca na ,,Sailor Moon“, dok sami svijet u kome je zarobljena, ,,A Tale of Perishing“, nosi snažne paralele sa djelima legendarnog Osamua Tezuke

no neočekivano, ali vizuelno i narativno odlično izvedeno. Omaž Mijazakiju i studiju ,,Ghibli“ je sjajan ne samo zbog impresivnih vizuala već i zbog toga kako je preokrenuo značenje originalne scene.

Omaž Mijazakiju

Kada je isti ratnik aktiviran u originalnom filmu, u pitanju je bio mračan trenutak, dokaz da je čovječanstvo i dalje spremno posegnuti za razornim oružjem koje će ga na kraju uništiti. Scena je, uprkos njenoj vizuelnoj grandioznosti, prizor čistog beznađa. U ,,Zenshu“, međutim, Natsukina verzija iste scene nosi potpuno drugačiji ton. Umjesto simbola destrukcije, njena moć crtanja pruža joj priliku da stvori, a ne da uništi – što ne samo da služi kao kontrast originalu već i savršeno odražava njenu ulogu kao animatorke.

Svijet u koji se Natsuko preselila nije bilo koji fantazijski univerzum – to je njen omiljeni anime, ,,A Tale of Perishing“. Iako izgleda kao klasičan fantazijski svijet, Natsuko već zna sve strašne događaje koji će se dogoditi, a kako su neki od njih suđeni da se dese kad se ljudi najmanje nadaju, to dodaje na muci njenim pokušajima da upozori stanovništvo, naročito u trenutku dok tek zadobija njihovo povjerenje. Iako likovi imaju svoje, scenaristkinja Kimiko Ueno im pruža dovoljno karaktera da se čine dovoljno zanimljivim, iako se za sad čini da je samo zagrebana površina. U jednom trenutku Natsuko dobija priliku da se pridruži Devetorici ratnika koji se smatraju najbitnijim junacima u tom univerzumu. Njena moć crtanja postepeno postaje ključna, ali suočava se s ograničenjima svojih sposobnosti, istovremeno pokušavajući da pronađe način da se vrati kući. Ono što ,,Zenshu“ na prvi pogled izdvaja jeste izuzetna animacija. Opet – sasvim očekivano, s obzirom na to da je u pitanju studio ,,MAPPA“. Natsukina sekvenca crtanja je nesumnjivo najupečatljiviji trenutak epizode – po kvalitetu animacije i dramatičnosti može se porediti s magičnim transformacijama u ,,Sailor Moon“. Umjesto potpuno završenih crteža, njene kreacije oživljavaju u vidu grubih skica s vidljivim anotacijama i smjernicama tipičnim za animatorske ključne sličice (keyframes), što ovoj sceni daje poseban vizuelni šarm i vjerujemo da mnogo znači lju-

dima iz industrije koji će se pronaći više nego standardni anime ljubitelji. ,,MAPPA“ se ovim projektom očigledno igra s tematikom same anime industrije. ,,Zenshu“ je, pored toga što je isekai priča, i svojevrsni omaž istoriji animacije. Natsukina prva hit anime serija jasna je referenca na ,,Sailor Moon“, dok sami svijet u kome je zarobljena – ,,A Tale of Perishing“ –nosi snažne paralele sa djelima Osamua Tezuke. Njegov karakteristično nježan, gotovo dječiji stil crteža, samo je dodatno pojačavao emotivni udarac njegovih često mračnih i tragičnih priča. Kao što je Tezuka kroz decenije lomio srca generacijama djece, ,,A Tale of Perishing“ čini isto sa slatko dizajniranom pričom koja ima potencijala da bude i duboko surova.

Lagani ton

Za razliku od mnogih modernih anime projekata koji se oslanjaju na popularne mange, ,,Zenshu“ je potpuno originalan projekat. To je i prednost i mana. Adaptacije iz mange imaju testiranu bazu fanova i unaprijed oblikovanu priču koja je već dokazano privlačna publici. S druge strane, originalni anime poput ovog imaju punu kreativnu slobodu, ali i veći rizik – moraju sami da pronađu način da pridobiju publiku i održe dosljednost priče. Međutim, scenario Kimiko Ueno i režija Mitsue Jamazaki pokazuju da možda nije nemoguće iznijeti ni ovako ambiciozan projekat. Natsuko kao protagonista donosi osvježavajuću dinamiku. Ona nije tipična isekai junakinja već čupava, pomalo sarkastična, izuzetno snalažljiva djevojka čija nesavršenost čini da se osje-

ćamo kao da gledamo pravu osobu, a ne izgenerisanu anime heroinu. To je nešto što scenaristkinje poput Ueno i Kamazaki razumiju bolje od većine muških autora, i ta perspektiva pruža ovom projektu dodatni sloj autentičnosti. Međutim, ono što bi ,,Zenshu“ moglo uzdići na potpuno novi nivo jeste upravo ono što ga zasad čini lakšim za gledanje – njegov relativno lagan ton. U trenutku kada se budemo najmanje nadali, serija bi mogla da se okrene ka nečemu daleko sumornijem. Šta ako, uprkos svim Natsukinim pokušajima da preokrene tok priče, tragedije u svijetu ,,A Tale of Perishing“ ostanu neizbježne? Šta ako su događaji, koliko god se činili nepredvidivima, zapravo unaprijed ispisani rukom nekog drugog, baš kao što bi bilo u njenom poslu? Baš kao u ,,Re:Zero“, gdje Subaru shvati da, bez obzira na to koliko puta pokuša da spasi prijatelje, oni prije ili kasnije umiru, ,,Zenshu“ bi mogao donijeti trenutak kada se i Natsuko suočava s užasnom istinom – nije ona ta koja crta ovu priču, već je ona sama samo još jedan lik unutar nje. Ako kreatori anime odluče da povuče taj potez, mogao bi postati jedan od najjačih isekai naslova u posljednje vrijeme. U svakom slučaju, nešto je na šta vrijedi baciti pogled.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.3/5

zenshu.fandom.com

DZUBOKS v The Weeknd spreman da pristojno zabavi na svom možda posljednjem albumu „Hurry Up Tomorrow“

Nokaut ili oproštaj

Mimo proricanja sebi jednog blještavog ,,The end is near“ na silnim bilbordima koji najavljuju ploču, mimo silne medijske priče da mu je šesti album stvarno posljednji – Abel Tesfaje servirao je jednu stvarno raskošnu igru u muzičkom pop ringu

Znate

sve one silne bokserske

šampione koji svaku borbu najavljuju kao posljednju, oproštajnu, samim tim epohalno, sudbinski bitnu? Pa se onda opet pojave u ringu? Tako The Weeknd reklamira album ,,Hurry Up Tomorrow“.

Ranjena zvjerka

I malo je reći da Abela Tesfajea slabo ko smatra ozbiljnim u svoj toj namjeri da nokautira i otpiše tu The Weeknd personu pop zvijezde. Mimo toga, mimo proricanja sebi jednog blještavog ,,The end is near“ na silnim bilbordima koji najavljuju ploču, mimo silne medijske priče da mu je šesti album stvarno posljednji – servirao je jednu stvarno raskošnu igru u muzičkom pop ringu. Još spreman da, nakon dugog mrcvarenja i pop fajtanja – pred kraj posljednje runde stvarno servira nokdaun. Pa da pobijedi na poene i odbrani tron.

Sin etiopskih emigranata u Torontu, najslavniji Etiopljanin od Hajle Selasija – Tesfaje je u muzičkoj areni rijetka zvjerka. Pop superstar koji lamentira o ispraznosti celebrity života, lik koji o vezama i romansama pjeva kao predator džungle, kao ranjena zvjerka. I koji realnu i žešću trulež od ispraznih tekstova (kako ćete samo zakolutati na jedno njegovo ,,in this penthouse prison, I’m alone“) pokrije fantastično raznovrsnim muzičkim mirisima. The Weeknd je, prosto, lice i naličje modernog popa – a cijelo iskustvo, prolazak kroz njegove albume, zna da bude zabavan, na mahove i uzbudljiv. I to je slučaj i sa ,,Hurry Up Tomorrow“ – iako je, pravdajući se ,,blizini kraja“, odlučio da tu nabaca čak 22 pjesme u preko sata i po (!) muzike. Što je, jasno vam je, samo po sebi žešća kora od banane za jedan pop album. Ali, kako postaje raznovrsnije i luđe,

kako se polako nazire i budi ono što sam Tesfaje naziva ,,svojim Frankenštajnom od muzike“ –to postaje i prijemčivije.

The Weeknd, u toj borbi za novu (i, kao posljednju, makar za taj Tesfajeov alter ego) muzičku pobjedu – zaista se trudi da demonstrira arsenal potpuno raznovrsnih i raznorodnih udaraca. Recimo, cijelu jednu euforiju i paranoju od brazilskog fanka prostire u ,,Sao Paulo“. Totalno iznenadi sa štosnim ,,Wild is the Wind“ semplom Nine Simon, prije nego ga poklopi autotjunom (!). Vodi vas u afričku džunglu jednog tako karakterističnog i primamljivog psihodeličnog soula sedamdesetih...

Da bi, potom, okomito skrenuo na teritoriju Bitlsa. I to je tek priprema za one nokdaune na kraju.

Tesfaje, konačno, ima perfektna rješenja, kako da vas uzvisi i patosira u isti mah. Otprilike je od ,,Big Sleep“, 16. na albumu, sa semplovima italijanskog disko pionira i genijalca Đorđa Morodera i sa jasnim referencama na Đorđov ,,Scarface“ saundtrek, velikog De Palminog

filma iz 1983. Jer takvu fantaziju od sebe pravi The Weeknd – da je nekakva zvjerka poput Al Paćina lično, poput Tonija Montane, umorna od slave i bogatstva, i dalje spremna za neki ubistveni ples.

Lanina drama

Takav koncept totalno ostvarenje dobije u silnoj drami ,,The Abyss“ sa Lanom del Rej (vjerujte, njihov duet zvuči mnogo bolje nego što biste to mogli pomisliti)... Prije nego ,,Red Terror“ i ,,Without a Warning“ budu perfektna priprema za naslovnu završnicu ,,Hurry Up Tomorrow“. Ako zaista jeste (makar dugoročan) oproštaj Tesfajea od The Weeknd persone, može biti da je dostojan – kompletno ogoljavanje te njegove fiksacije o samodestrukciji. Kako bi se iznova rađao, iznova budio kreativno i životno svjež, tamo u tom zatvoru od penthausa. Pa, na kraju, takva duga kolekcija (uglavnom) tankih supica od ispraznih pop tekstova, i

svi ti lamenti o tome da je The Weeknd prosto previše umoran da ponovo ulazi u šampionsku pop arenu – ispadnu za komad zabavniji i prohodniji nego što biste očekivali. Na kraju Tesfaje stigne i da se izvini svima (,,I hope my confession is enough“, zvuči kao više od molbe u završnici), sa nadom da će biti dovoljno da nastavi dalje. Da pronađe novi put – mimo straha i paranoje plesnog podijuma, gdje je i dalje spreman i sposoban da voznese i patosira sebe i svoju rasplesanu publiku, u isti mah. S. S.

Ocjena: 75/100

Abel Tesfaje spreman da se odrekne alter ega koji ga je učinio pop superstarom

Promjene fino stoje Šeron van Eten. I nekakva tehno-gotika njenih srednjih godina, kao ružin trn, kao rijetko oružje spram svih klopki sumornog svijeta. I sasvim prikladno ženi koju smo na omotu prethodnog ,,We’ve Been Going About This All Wrong“ (2022) albuma zatekli kraj jednog doma, koji samo što nije požar zahvatio. Čerečena pandemijskom stvarnošću, Šeron je tad dekonstruisala svu kompleksnost iskustva roditeljstva u našem vremenu. Problem je bio to, i za fanove i za kritiku, što je taj materijal bio hod po dobro istraženom i poznatom terenu; ništa van onog alt-roka koji je za Šeron zona komfora i slave. Zaokret je ploča ,,Sharon Van Etten & The Attachment Theory“; deset pjesama koje Šeron ovog puta potpisuje sa bendom. Kantautorka je poslušala savjet Nika Kejva – prepustila se radu sa drugim muzičarima. I spakovala nešto što sad opisuje kao

Sharon Van Etten Squid

Sharon Van Etten & The Attachment Theory

,,totalnu kolaboraciju“. Njen način da ukaže povjerenje, ako ne svijetu – onda nekim ljudima u njemu. Rezultat je retro-gotika u stilu osamdesetih, jedan ekspresivniji stil i savršena lakoća u svemu tome. Njeni poslovično zategnuti stihovi, iza kojih je uvijek očigledan veliki rad i strpljenje, sada su dobili pogonsko gorivo od jakih melodija. I odatle gomilu dobrih pitanja Šeron prosto ostavlja neodgovorenim; od onih o praštanju i opraštanju, o ,,životu poslije smrti“ – do straha zbog budućnosti koju više uopšte ne može ni zamisliti kakva bi mogla da bude. Tu negdje, iza jake i mračne šminke mnogo opasne ženske, naziru se i drhtave ruke jedne majke. ,,My hands are shaking as a mother, trying to raise her son right“, da znate zbog čega joj je potrebna sva ta gotika, kao oklop i kao štit, u borbi i sa

ličnim i bjelosvjetskim nesigurnostima i klopkama. Zbog toga i cjelovita slika ne može biti naružena nekim žestokim stilskim skretanjima usred albuma, koja ovog puta nijesu baš poslužila svrsi (poput krautroka u manje od tri minuta centralne ,,Indio“). Sve to je nebitno

spram završnice: ,,Southern Life“ koja perfektno najavljuje putovanja, u po više od šest minuta ,,Fading Beauty“ i ,,I Want You Here“. Da znate, koliko je za Šeron bilo ljekovito i kreativno katarzično da se prepusti drugima, da pruži povjerenje. S. S. Ocjena: 78/100

Cowards

Cijeli

jedan novi visoki talas postpanka već godinama zapljuskuje obale Ostrva, a brajtonski ,,Squid“ je bend koji tu ostavlja najdublje tektonske tragove.

Jedna velika priča, koju je frontmen Oli Džadž započeo u maju 2021. briljantnom debi pločom ,,Bright Green Field“, kao da totalno ostvarenje dobija na trećem albumu ,,Cowards“. I kao da sada, u toj okeanskoj oluji od postroka i psihodelije, cijeli taj zvuk, vreva i buka generacije, konačno dobija jasne konture i ostvarenje. Dobra je vjerovatnoća da će se prepoznavati upravo spram onog što su ,,Squid“ svirali na zimu 2025.

Džadž je tu spreman da bude i pogan na riječima, i stilski i formom krajnje eksperimentalan; otprilike, spram ,,Hail to the Thief“ Radiohead albuma, kao očigledne inspiracije i paralele. Ipak, ovaj zvuk i ova sila od muzike je nepogrešivo južnjački – od njihovog Brajtona do basa i bita nezaboravne bristolske scene. ,,Squid“ ove pjesme opisuju kao ,,devet priča o zlu“, a svo to modernjačko i bučno brodarenje nemirnim vodama našeg vremena, ipak, i skoro bez izuzetka u tim pjesmama, dobije neki veličanstveno vedar obrt. Kao neko inaćenje okeanskog sunca sa olovnim nebom; u kojem se traže novi i neočeki-

vani načini da zraci, ipak, stignu do one obale. Zbog toga završnica u stilu keltskog folka ,,Well Met (Fingers Through the Fence)“ dođe kao totalni trijumf, možda ne radosti, ali svakako beskompromisne stvaralačke energije. Iznad svakog bijesa, destrukcije, iznad mračnjačke poetike i iznad guste uzavrele instrumentalne kaše – izranja

,,Squid“, kao perjanica modernih britanskih rok inovatora. I Oli Džadž više apsolutno ne treba da ubjeđuje i sebe i druge da je ovaj i ovakav ,,Squid“ glas relevantan; već sada djeluje kao novi generacijski i žanrovski početak, za muzičku i rok budućnost sa novom jasnoćom, zamahom i energijom. S. S. Ocjena: 85/100

sharonvanetten.bandcamp.com

elusivedisc.com

33 OBRTAJA

Film koji Vas čini srećnom? – ,,Forrest Gump“ ( Robert Zemekis, 1994). Njegova priča o istrajnosti i ljubavi, uprkos svim životnim izazovima, ostavlja osjećaj topline i nade. Zatim ,,The Pursuit of Happiness“ (Gabrijele Mućino, 2006). Priča o borbi oca i sina kroz teške životne okolnosti podsjeća me na to koliko je važno ne odustati od snova. Srećan kraj je posebno emotivan. Film vraća vjeru u život.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– ,,Srpski film“ (2010) Srđana Spasojevića. To je najgori film koji sam odgledala. Neprihvatljiv i neopravdan u bilo kojem umjetničkom kontekstu. Jednostavno, ne mogu da shvatim ni režisera ni glumce koji su pristali da igraju. Sama ideja je toliko ekstremna, da ne ostavlja prostora za empatiju prema priči, već samo osećaj dubokog zgražavanja. Film koji uopšte nijeste skapirali?

– Mnogo je filmova koji nisu bili dovoljno dobri da mi zadrže pažnju. Takve često nisam ni htjela da odgledam do kraja, pa sam i zaboravila njihove nazive.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Voljela bih da vidim film koji prati priču o mladom čovjeku/ženi iz malog crnogorskog grada koji se bori da se oslobodi pritiska društvenih normi i očekivanja. Iako duboko ukorijenjen/a u tradicionalne vrijednosti, on/ona pokušava da izbjegne zamku primitivizva – neprestane potrebe da se uklopi u stereotipe i održi imidž savršenog domaćina/ ce, sina/kćerke, tj. člana zajednice. Tema koja istražuje kako tradicija može gušiti kreativnost i želju za samostalnim životom, te kako je teško izaći

Pariz u svim Milijana Ćirković, reprezentativka predsjednica Saveza udruženja

iz okvira koji je nametnula porodica, društvo i zajednica, uz balansiranje između očuvanja kulture, lične slobode bez straha od osuđivanja. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– ,,Hachiko: A Dog’s Tale“ (Lase Halstrem, 2010). Potresan trenutak kada pas Hačiko svakodnevno dolazi na stanicu, čekajući pokojnog vlasnika, profesora Parkera. Njegova istrajnost, dan za danom, kroz kišu, sneg i godine, simbolizuje bezuslovnu privrženost koja prevazilazi granice života i smrti. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– ,,The Da Vinci Code“ (Ron Hauard, 2006.) Iako nije isključivo o Parizu, brojne scene snimane su u ovom prelepom gradu, uključujući Luvr, znamenite katedrale i staru arhitekturu, koja dodaje misterioznu i uzbudljivu atmosferu. Pariz, u svim oblicima. Omiljeni filmski rivali?

– Betmen i Džoker iz ,,The Dark Knight“ ( Kristofer Nolan, 2008). Njihov sukob je duboko filozofski – sukob pravde i haosa.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Vuka Kostića – u boemsku kafanu uz neku narodnu muziku uz rakiju ili viski. Sandru Bulok– u elegantni restoran uz bijelo vino i veselu muziku. Vila Smita u klub sa dobrom muzikom, energičnim ritmom uz džin tonik ili tekilu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Sigurno inspirisan crnogorskim kršem. Gdje surovi, kr-

Milijana Ćirković: Serije ,,Charmed“ i ,,Sivi dom“ je podsjećaju na djetinjstvo

, 1982), „Nije , 2002), ,

– Baš ih ima mnogo koje koristim u svakodnevnici, kao što su „Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor“ iz filma ,,Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan važno što ti život donese, nego kako ga nosiš“ iz ,,Zone Zamfirove“ (Zdravko Šotra „Nije važno što si bio juče nego što si danas“ (,,Lepa sela lepo gore“, Srđan Dragojević 1996) i dr. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Skrat iz serijala ,,Ice Age“. Njegova opsesija žirom i urnebesni pokušaji da ga zadrži nikad ne dosade. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– ,,Karaula“ ( 2002) u tadašnjem Kinu „Kultura“. Sjećam se da je film izazvao razne reakcije, smijeh, tišinu, napetost zavisno od scena. Sve ukupan doživljaj bio je pozitivan. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– ,,The Secret Life of Walter Mitty“ ( Stiler , 2013) Pjesma „Step Out“ –Hoze Gonzales

Rajko Grlić , Ben

privatna arhiva

s invaliditetom,

Crne Gore

svim oblicima

ševiti pejzaži postaju više od pozadine – oni su lik u filmu, refleksija unutrašnjih borbi likova. Akcija se sigurno odvija na planinskim stazama, u napuštenim selima, zapuštenim fabrikama i uz dramatične visine kanjona Morače, gde su prirodni elementi neprijatelji i saveznici u isto vrijeme.

Svakim nastupom na sportskom borilištu, naša paraolimpijka Milijana

Ćirković bila je i traje kao inspiracija.

Sa pozicije predsjednice

Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore ističe – u kojoj mjeri je svakodnevica velika lična borba da OSI u našem društvu dobiju prilike koje zaslužuju.

Stoni tenis pružio joj je šansu za lični razvoj, samo-

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

pouzdanje i divna poznanstva, kao i ostvarenje – kroz vrhunske rezultate. Pored funkcije koju obavlja i sporta kojim se bavi, slikarstvo je njena velika ljubav, ali i pop kultura i film.

Kaže da život često posmatra kao filmsku scenu ili pozorišnu predstavu –nekad sa dobrim, nekad sa lošim režiserom i scenaristom, u zavisnosti od situacija i događaja kroz koje

prolazimo. Ponekad smo glumci, ponekad scenaristi, režiseri, ponekad kritičari ili samo posmatrači... Njen filmski, televizijski i muzički mozaik čine priče istrajnosti, ali i dijeljenja, zajedništva. Njegov raskošan dio su i neki pogledi i horizonti Crne Gore – ali i nekih gradova, mjesta koje je kroz djela moderne i popularne umjetnosti osjetila kao svoje.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Moji su drugovi“, Bajaga. nijedno veselje ne može proći bez nje.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– Smak svijeta bih najvjerovatnije prespavala i sačekala novo jutro. Sve to može uz pjesmu „Sreća“ Olivera i Džibonija Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

–,,Sve je lako kad si mlad“ – Prljavo kazalište. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

– ,,Lejla“ od Merlina, ,,Ljiljana“ od Tome Zdravkovića, ,,Marina“ od Balaševića Vaša pjesma za karaoke?

– Od neizbježnih narodnjaka, zabavnjaka i rokenrola. Moje pjevanje je navijački, kao da sam na ,,Marakani“ ne štedim glasne žice, tako da jedna pjesma može, ali za drugu – tu je već glas pukao i ostavljam mikrofon.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Biram jednog stranog i jednog domaćeg: Eros Ramacoti i Balašević.

– Jelena Karleuša . Iako je veoma popularna i ima ogroman broj obožavalaca, za mene je njena muzička karijera više zasnovana na imidžu i kontroverzama. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Toša Proeskog i Đorđa Balaševića. Ovdje bih izvojila omiljenog Nebojšu Glogovca, osim što je bio sjajan glumac, bio je dobar čovjek, često slušam njegove intervjue. Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– ,,Ko rolna toalet papira život se odmotava“ – Babe, Zabranjeno pušenje – ,,Ženi nam se Vukota“, ovo su energične pjesme koje se sa smijehom pjevaju.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

– Robija Vilijamsa , Majkla Džeksona , Kristine Agilere i drugih. I meni najdraži posteri košarkaša Kobija Brajanta i Dejana Tomaševića Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Ako iko može da nas nadživi, to je Kit Ričards.

TVSerija idealna za kišni vikend?

– ,,Ubice mog oca“. Intrigantna i napeta, savršena za gledanje uz kišu u pozadini.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– ,,Sivi dom“, „Charmed“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– Sve novije domaće serije zaslužuju veću pažnju, poput ,,Ringišpila“ – kvalitetne serije s odličnom pričom. Kao i ,,Kalkanskih krugova“ i ,,Bese“.

Serija koju nikada nijeste završili?

– ,,Crna svadba“, ,,Blok 27“, koje bih voljela da se nastave – njihov kvalitet i intrigantne priče zaslužuju nastavak, jer su me potpuno zaokupile.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– ,,Ringišpil“ – sjajna serija sa odličnom atmosferom i likovima, sjajnim glumcima, ali završnica deluje tužno sa previše nesrećnih života i tragedija.

– Ako u bilo kojoj sceni vidim kabriolet, odmah zamišljam da sam ja za volanom (iako nisam vozač), uživajući u vožnji, sa vjetrom u kosi i osjećaju slobode.

Najdraži par iz serije?

– Aleksandar i Jelena iz ,,Ubica mog oca“. Njihov odnos pun tenzije i nerealizovane ljubavi daje dodatnu dubinu.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

– Poželjela bih posao vezan za radnje sa kriminalistikom – istraživanje misterija i rješavanje slučajeva djeluje uzbudljivo i izazovno, p osebno u dinamičnom timu poput onih u serijama. S druge strane, rad u oblasti arhitekture i dizajna p rivlači me kreativnošću, estetikom i mogućnošću da oblikujem prostor i ostavim pečat.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Toma mi je uvek bilo žao, ali sam navijala za snalažljivog Džerija, koji uvijek ima rješenje za svaku situaciju i nikada ne odustaje. Njegove upornost i dovitljivost su me oduševljavale! R. O.

Debitantska ploča Brajana Adamsa slavi Ukus prerano

Vjerovali vi ili ne, onaj album koji je Brajan Adams potpisao samo imenom i prezimenom nema baš nikakve veze sa „(Everything I Do) I Do it For You“. Stilski, suštinski, kako hoćete. Ima veze sa jednim djetetom, koje je bilo spremno da se odrekne svega i napusti sve samo da bude u muzici.

Put do albuma ,,Brian Adams“ (1980), prije 45 godina, za jednog tinejdžera koji će ga sa 19 godina spakovati?

Na primjer, rad u prodavnici hrane za životinje ujutru, a za sudoper om jednog restorana uveče, tamo u Vankuveru, da bi mogao da plati rentu. Do punoljetstva, već iskustvo i napuštanje gomile bendova koji mu nijesu legli, koji su bili nedovoljno ambiciozni, ozbiljni... Sa 19, Brajan Adams bio je već formiran i odrastao čovjek; plaćao cijene svojih grešaka, na njima učio, prošao sito i rešeto. To iskustvo rano dozrele mladosti je stalo na tu prvu ploču.

Ćuške i batine

U razvodnim papirima mame Elizabet Džejn, između ostalog piše da je tata Konrad tukao Brajana čime je po kući stizao: prutom, kutlačama, kaišem... Tata Konrad bio je vojničina, koja je svoje misije uspješno obavljala sa kraja na kraj svijeta – od Lisabona i Beča, od kanadskih Otave i Vankuvera – do UN mirovnjaka na Bliskom istoku. Samo je konstantno i uporno odbijao da bude uspješan muž i roditelj. Od tog dana roditeljskog razvoda, kada je imao 11 godina, Brajan oca cijelih deset godina nije ni čuo ni vidio.

I u toj godini razvoda, roditelji su mu plaćali terapeuta tri puta sedmično. Ovako mu je, tada, psiholog jednom rekao: ,,Brajane, želim da znaš jed-

no. Ti dolaziš ovdje kod mene, ali nijesi ti taj koji treba da bude ovdje, sa tobom nije bilo šta loše. Tvoji roditelji su ti koji treba da idu na terapiju“. U danima već svjetske slave devedesetih, Brajan Adams govorio je o odrastanju već pomirljivije. Prije svega, da su batine dobijali svi, da su svi u generaciji smatrali te ćuške normalnim. Da je sa deset godina dobio prvu gitaru, italijansku ,,Fender Stratocaster“ imitaciju; a već dvije godine kasnije jedan ,,Les

Paul“... I odatle je sve bilo muzika; sjećao se dugih roditeljskih svađa, onda kad otac nije bio na misiji – i bjekstva u sobu, muzike odvrnute do daske, samo da ih ne čuje, samo da ne postoje. Sa 14 je napustio školu da bi svirao u grupi prosto nazvanoj ,,Shock“, tamo u Vankuveru. Škole mu je već bilo preko glave; jer ni u jednom razredu, zbog očevih vojnih premještanja i misija, nije dugo bio: u Otavi, pa u Lisabonu, pa u Beču, pa u izrael-

Svi su željeli da čuju tog tinejdžera, koji je za muziku bio spreman da pruži sve, da se zbog nje odrekne svega, da proživi već jedan cijeli život i ličnu odiseju koju drugi ne prođu ni za 50, 80 godina... E, to je isijavalo iz tih devet pjesama

skoj Jafi početkom sedamdesetih... Sav novac iz malog fonda koji su roditelji zajednički sačuvali za njegovo obr azovanje je potrošio na instrumente. Zaglavio u betonjerci jedne noći i nakon j edne svirke – onako čisto da bi mama ili tata konačno obratili pažnju na njega. Slušao Led Zeppelin, Tinu Tarner, Eltona Džona – od kuće bježao samo da bi bio na tim nekim bitnim koncertima. Sa 15 godina postao je pjevač benda ,,Sweeney Todd“; sa njim snimio pjesmu ,,Roxy Roller“ koja se, doduše, pojavila pri dnu američkih lista...

Sudbinski susret Na drugom albumu hard-rok benda ,,Sweeney Todd“ ,,If Wishes Were Horses“ (1977) pjevač je potpisan kao ,,Brajan Gaj Adams“ – imao je 16 godina kad je i njega napustio. A onda, sa 18, sudbinski susr et: preko zajedničkog druga upoznao je Džima Valansa, bivšeg bubnjara, koji je v eć tad odlučio da batali bendove i postane producent u studiju. Ono, za njihove godine – mnogo zreo lik.

Tinejdžer Brajan Adams na nastupu 1980. godine

rođendan

dozrelog voća

Zajedno će pisati i komponovati ključne pjesme Brajanove karijere; zajedno raditi i na pjesmama Džoa Kokera, Roda Stjuarta, Boni Tajler, Tine Tarner...

Znate koliko je vrijedio prvi diskografski ugovor tinejdžera Brajana Adamsa, sa 18 godina, za kuću ,,A&M Records“, 1978. godine? Jedan jedini dolar. Toliko je koštao san da se snimi nešto tako važno, kao ploča potpisana imenom i prezimenom. San vrijedan napuštanja škole, odlaska od kuće.

I, naravno, nije mu taj ,,Bryan Adams“ album iz 1980. donio svjetsku slavu. Ali ga je učinio vidljivim, makar u Kanadi: ,,Hidin’ from Love“ postala je mali radijski hit, pa ,,Give Me Your Love“... Na ,,Billboard“ dens listi taj prvi rok singl stigao je do 43. mjesta; i taj mali američki uspjeh mu je otškrinuo vrata industrije, na pravi način. Odatle je sve bilo dostupno: radijska puštanja i intervjui, agenti, pravi menadžment, čak turneje...

Poziv mijenja sve

Uzlet do slave je bio dug, ali suštinski linearan, prava linija koja je polako grabila naviše: u Sjevernoj Americi već je postao mini-zvijezda s albumom ,,Cuts Like a Knife“ (1983), sa baladom ,,Straight From the Heart“. Globalno poznat, na vrhu lista? Naravno, sa pločom ,,Reckless“ (1984), već četvrtom u karijeri, na kojoj su i ,,Run to You“ i ,,Summer of ’69“... I nije bilo povratka nazad. Niti je bilo potrebno bilo kome dokazivati da je ispravno to što je školu sa 15 godina napustio.

Brajan Adams sada ima 64 godine; veliku medijsku pa-

relaciji od Londona do Pariza (njegov pariski dom je redovno dostupan na ,,Airbnb“, bavi se i fotografijom drugih slavnih ličnosti, muziku snima više za svoju dušu... Prije godinu i po je, recimo, osnovao i promovisao startap ,,SongBox“, aplikaciju na kojoj muzičari bezbjedno između sebe mogu da dijele muzički sadržaj, ideje, aranžmane, melodije, bez straha da će to završiti u pogrešnim rukama. Veza sa danskom manekenkom Sesilijom Tomsen je već decenijama iza njega; kao i onaj trač da je sa princezom Dajanom imao aferu... Sa više-

tom Alisijom Grimaldi ima dvije kćerke. Ono muzike što sada spakuje i snimi perfektno upada u kategoriju ,,za svoju dušu“ – i ništa više.

Pomiren sa svijetom

Jer bilo je prosto i jednostavno: mnogo bitnih ljudi u muzici, i mnogo onih koji su muziku slušali u eri kada su i vinil i radio bili mnogo relevantniji nego sada – željeli su da čuju priču tog klinca. Tog tinejdžera, koji je za muziku bio spreman da pruži sve, da se zbog nje odrekne svega, da proživi već jedan cijeli život i ličnu odiseju koju drugi ne prođu ni za 50, 80 godina... E, to je isijavalo iz tih devet, Brajanovih i Valansovih pjesama, na albumu ,,Bryan Adams“. Taj kiseo ukus prerano dozrelog voća. I da, zvučalo je mnogo tvrđe, sirovije i ,,neprskanije“ od svega onog, od onog soft-roka, po kom Brajana sada prepoznajemo.

Sa ovim svijetom se, dakle, Brajan Adams davno pomirio. Ali je za to prvo bio potreban jedan telefonski poziv. Otprilike godinu nakon onog ,,Bryan Adams“ albuma, nakon što su za njega i njegovu muziku čuli već sa kraja na kraj svijeta... Bilo je prosto – na televiziji u Los Anđelesu, u pauzi snimanja drugog albuma, uhvatio je neku sladunjavu ispovijest oca i sina. I odlučio da ga zovne. U Londonu su mu iz kasarne rekli – ne, Konrad je u Koreji. Pa je iz Koreje dobio informaciju da je, ipak, u Japanu. Konačno, pravi telefon je zazvonio, sa druge strane je zabrundala stara vojničina... ,,Kuda si, kog đavola, to?“. ,,Vidi, taman sviram naredne sedmice u Japanu, hajde da večeramo“. I jedan poziv je bio dovoljan da obriše deset godi-

žnju odavno ne želi, živi na decenijskom ličnim asistenna.

Omot prve ploče kanadske zvijezde

Tih godina Brajana Adamsa nazivali su ,,budućim kanadskim Springstinom“; sada već znamo da je od njegove karijere ispalo nešto mnogo mekše i sladunjavije, da su stigli svi oni lagani hitovi... A istina je prosta: sve što je od života Brajan ikad želio jeste da u muziku možda može da pobjegne, da ima bend. Bučan taman toliko da se od njega ne čuju roditeljske svađe. I kada se jednom pomirio sa njima, sa njihovim rastankom – onda je ostao soft-rok. I lik koji, jednostavno, uživa u životu, u svojim izborima, u svakom danu. Ali, nekad je tu postojao i biljeg pravog buntovnika, rano dozrelog, prerano odraslog... Na onoj ploči, na kojoj je prije 45 godina pisalo samo ,,Bryan Adams“, i ništa više. S. S.

Lorensov „Montenegro“ v PODGORICARENJE

Ovako je „Njujork tajms“, prije skoro dvije decenije, opisivao roman ,,Montenegro“: ,,To je suptilno i dirljivo djelo, jedan staromodan narativ, koji se bavi modernim pitanjima narodnosti, identiteta, pripadanja“. Autor – Starling Lorens, Amerikanac.

Negdje između špijunske i istorijske drame vijuga fabula tog ,,Montenegra“; smještamo ga lako u neki period nakon Berlinskog kongresa, a prije Prvog svjetskog rata... Dakle, onda kad je i najviše svjetskih namjernika sa Zapada i posjećivalo Crnu Goru. ,,Na dodiru dva vijeka, na mjestu koje je kameno srce Balkana...“ – pisao je, o Lorensovoj knjizi, ,,Publishers Weekly“. Da znate da je u Americi književna publika čula za nju mnogo više nego što je to kod nas slučaj. Glavni junak zove se Oberon Harvel; on je britanski botaničar sa namjerom da proučava planinsko bilje. Gospoče sa Oksforda – i, u stvari, špijun na zadatku lorda Polgrova. Otprilike sa zadatkom da istraži sve kompleksnosti mlade austrou-

garske vlasti u Sandžaku. Uklopiš u sve to jedan prostor koji je tada, početkom 20. vijeka, bio idealan za veliku putopisnu avanturu – ali i kao poprište i bojište političke igre velikih sila tog vremena... I dobiješ ,,Montenegro“, za tog Harvela, lika staromodnih i romantičarskih ideala – koji će, naravno, te naše balkanske borbe da osjeti žestoko lično.

U romanu ga, nakon dugog putovanja brodom, na primjer zatičemo na onim stepenicama koje od Kotora vode ka Njegušima. Tu on lamentira o tome kako nosi izvjesno isti osjećaj divljenja, koji su na istim kotorskim stijenama vijek ranije imali neki Napoleonovi komandanti. Pa i o ,,ivici civilizaciji poznatog svijeta“ – prije nego stigne na Cetinje i zaduži sobu u ,,Grand“ hotelu. Ne lezi, vraže – naš Oberon Harvel na Cetinju upoznaje i zemljakinju, Britanku Lidiju – predavača na Ženskom institutu... I u nju će se, naravno, zaljubiti – dok mu ona bude vodič u pohodima sa kraja na kraj Crne Gore.

Zaglavi se

Na službi u Manastiru Morača,

Na službi u Manastiru Morača, recimo, taj Harvel opisuje oca Stefana, monaha sa ešarpom od blistavog purpura oko struka; ali i ,,oružje svuda“, za svijetlim svilenkastim pojasevima, dugim puškama oivičenim srebrom prebačenim preko ramena na kožnim kaiševima...“. Da je Starling Lorens temeljno istraživao građu za roman, svjedoči i opis jedne svečane večere za tuđinskog gosta (sa sve cicvarom, vranac vinom i jagnjetinom sa ražnja). Uz monahov štos, koji kada Harvel tvrdi i brani se da nije špijun, samo nabacuje: ,,Ne, vi ste Englez... A Englezi dolaze da kopaju po prošlosti“. Roman o kom je ,,Njujork tajms“ tako nadugačko pisao potom skreće radnju ka Kolašinu – koji je tu, otprilike, kao granično selo i poput našeg ,,Srca tame“ Džozefa Konrada i iz Kopoline ,,Apokalipse sada“... Pa je i pandan onog lika pukovnika Kurca, kojeg u filmu onako nezaboravno glumi Marlon Brando – u Starlingovoj knjizi jedan domaćin Danilo Pekočević. Sa sve pobijenim glavama vjekovnih neprijatelja, kao trofejima i upozorenjima za sve namjernike.

kupindo.com

Jedno od izdanja Lorensove knjige

Svašta se tu dešava u domu Pekočevića; na primjer, spram opisa Danilove žene Sofije o onome što je čula o prvim ,,čudnim mašinama koje peru odjeću“ – naš junak, svjetski namjernik, zaključuje da ,,izolacija nije samo fizička činjenica u ovoj zemlji već i navika misli, a

možda i značenje istorije“. Put ga vodi do rožajske čaršije i nje-

nog vašarišta – a radnja dostiže vrhunac pričom o jednoj mladoj muslimanki, koja bira suicid onda kad shvati da se ne može udati za jednog od Danilovih sinova.

Naravno, Harvel do kraja dođe i do sumnje u istinitost i pravičnost svojih svjetonazora ,,imperijalnog svijeta“; zamrzi i Austrijance i onog lorda koji ga je poslao, ,,a najgore, i sebe samog“.

Nema povratka kući za našeg putnika u ,,Montenegru“ Starlinga Lorensa; na kraju je samo put na Cetinje, gdje ga čeka ona Lidija. I jedno: ,,Dok stignu na Cetinje biće već noć, ali vidjeće veličanstven zalazak sunca negdje pri vrhu klanca, dok je put njemu sada bio sasvim poznat“ u samoj završnici. Dovoljno razloga da 28 godina od izlaska i Crnogorcima bude interesantan taj američki roman i avantura; makar u onoj mjeri, u kojoj je to bio ,,Njujork tajmsu“. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

13. februar 2025.

LONDON

CALLING

prkos tome što je od 1991. godine glavni grad Nigerije promijenjen, pa je Abudža, zvanično, jedan od bitnijih centara afričkog kontinenta – Lagos i njegov urbanistički šmek ne samo da diktira norme te države već i kompletnog kontinenta.

A kako je taj šmek izgledao prije više od pet decenija, u galeriji ,,Autograph“ u Šordiču vizuelno nam donosi bračni par Džon i Funmilajo Abe Tako, u okviru misije ove galerije da prikaže filmska i fotografska djela, čiji je cilj da istaknu pitanja rase, ljudskih prava i socijalne pravde, Londonci imaju priliku da ovog mjeseca pogledaju neka kreativno-kritička vizuelna rješenja koja reflektuju moć razumijevanja drugih kultura.

Izložba ,,Spirit of Lagos“ fokusirana je na radove bračnog para Abe i njihovog popularnog ,,Abi“ fotografskog studija i uhvaćene kadrove sedamdesetih, kada su stanovnici nigerijske metropole prolazili kroz vrlo kompleksan transformativan period. A njihov opus obuhvatio je različito kadriranje – od formalnih studijskih portreta, do naručenih fotografija i vizuelnih deskripcija slavlja. Umiksani upečatljivi vizuelni elementi portretima tako pružaju potpuno nov ,,oslobođen svijet“, u kojem se uhvaćeni ritam svakodnevnog života nanovo konceptualizuje.

Kao jedan od najpopularnijih fotografskih studija u tom periodu, ne samo u Nigeriji već i na afričkom kontinentu, ,,Abi“ je imao za taj period i taj region unikatan pristup –žene fotografi su uspjele da u dominantno muškoj industriji efikasno kreiraju prostor za sebe. Spajajući profesional-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Puls ulica Lagosa

Izložba ,,Spirit of Lagos“ fokusirana je na radove bračnog para Abe i njihovog popularnog ,,Abi“ fotografskog studija i uhvaćene kadrove sedamdesetih, kada su stanovnici nigerijske metropole prolazili kroz vrlo kompleksan i transformativan period

ni sa personalnim životom, ovaj bračni par je uravnotežio podizanje velike porodice zajedno sa vođenjem vrlo uspješnog komercijalnog fotografskog studija.

Kroz crno-bijele portrete slučajnih prolaznika u kompleksnom periodu za zemlju, iz sociološkog, ali i političko-ekonomskog ugla, izložba ,,Spirit of Lagos“ postiže delikatnu ravnotežu između istoriografije i klasičnog vida fotografske umjetnosti.

Leila MURSELJEVIĆ

Tijana

Anja

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić,

Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić,

Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Prolaznici u Aine ulici prije pola vijeka

Jaki monohromatski portreti iz Nigerije

Detalj iz galerije ,,Autograph“ u Šordiču

autograph.co.uk

autograph.co.uk autograph.co.uk