Dnevni list POBJEDA 09.02.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

POVODI: Blokiranje USAID pomoći ogolilo stavove i namjere istomišljenika predsjednika SAD na Zapadnom Balkanu

Oživljavaju li Trampovi potezi ideju o „stranim agentima“ u Crnoj Gori

Pojedini političari su se sada ohrabrili i osjećaju da je ovo njihov momenat da slično postupe prema NVO sektoru u svojim državama i „zapuše im usta“ da bi vladali bez kontrole, ocijenio je za Pobjedu profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević STR. 2. i 3.

CRNA GORA I VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA Naučnik Aleksandar Kapisoda stvorio Al asistenta Vladimira Dukljanskog i MontenegroGPT

Revolucionarni iskorak u očuvanju

crnogorskog jezika

Itana Dragojević, članica neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“, kategorično odbacuje sve pokušaje politizacije i manipulacije protestima i blokadama

Zastrašivanja nas motivišu da nastavimo

Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije - MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog koji ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik - poručio je Aleksandar Kapisoda

STR. 4. i 5.

Odluka Vlade nakon urgencija organizacije STEGA i pisanja ambasadorima Kvinte

Povlači se amandman NSD kojim se predlaže

da groblja postanu crkvena imovina

U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz poseban zakon o grobljima. Resorno ministarstvo će poslati poziv svim zainteresovanim stranama i formirati radnu grupu koja će izraditi zakon do kraja godine - naveo je premijer Spajić STR. 6.

POGLED SA STRANE: Niko ne može na tako miran način da parališe rad države kao advokati, a da ni ne izađu na ulice

Ne plašimo se. Razočaranje građana vidimo, ali ga ne prihvatamo kao sudbinu. Mi smo „kondicioni trening“ koji nam treba. Mi smo, zajedno, dokaz da borba nije uzaludna, da se zidovi mogu pomjeriti i da glas običnog čovjeka može prodrmati i najtvrđe strukture. Naša neformalna grupa nije generacija koja će klimati glavom i čekati da se nešto desi. Vjerujemo da nećemo ostati sami, jer naša snaga nije samo u broju, već u ideji. Naša borba nije studentska, već borba svih građana i građanki koji žele dostojanstvo, pravdu, odgovornost i bolju budućnost - kaže Itana Dragojević

Kriminolog ocijenio da bi, ako bi se kriminalni klanovi proglasili terorističkim organizacijama, bilo ključno uspostaviti ravnotežu između protivterorističkog djelovanja i zaštite građanskih sloboda

Rakočević: Ne dozvoliti nekontrolisani nadzor koji bi ugrozio prava i slobode građana

NAŠA TEMA: Finansijska održivost u umjetničkom svijetu ili koliko je teško likovnim umjetnicima u Crnoj Gori da žive od svoje umjetnosti

Štrajk advokata

kao odgovor na

ustavnu krizu

Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

Oštar odgovor Ministarstva dijaspore na optužbe predsjednika udruženja crnogorskih iseljenika iz Burhanije

Postoji osnovana sumnja da je Ozuzun naplaćivao

stotine eura za iseljeničke knjižice

Ministarstvo dijaspore odbacilo je tvrdnje Adila Ozuzuna kao neistinite i tendenciozne, ističući da postoje osnovane sumnje o njegovim zloupotrebama u vezi sa izdavanjem iseljeničkih knjižica. U cilju zaštite crnogorske dijaspore, Ministarstvo najavljuje strože mjere i lično uručenje dokumenata, dok su o cijelom slučaju obaviješteni i zvanični organi Turske

PODGORICA - Ministarstvo dijaspore Crne Gore oglasilo se povodom tvrdnji koje je u intervjuu za dnevni list Pobjeda iznio Adil Ozuzun, predsjednik udruženja crnogorskih iseljenika iz Burhanije. Ministarstvo je odbacilo Ozuzunove optužbe kao tendenciozne, zlonamjerne i neistinite, ističući da su svi crnogorski iseljenici ravnopravni u pristupu institucijama i pravima koja im pripadaju. Istovremeno, Ministarstvo je ukazalo na ozbiljne optužbe koje se dovode u vezu sa radom Adila Ozuzuna, a koje se odnose na moguće zloupotrebe iseljeničkih knjižica i narušavanje ugleda crnogorske dijaspore u Burhaniji.

U nastavku saopštenja Ministarstvo je detaljno obrazložilo razloge zbog kojih smatra da je neophodno preispitati aktivnosti Ozuzuna i preduzeti određene mjere kako bi se spriječile dalje zloupotrebe. - Azemović u državi i inostranstvu predstavlja Vladu Crne Gore i svim našim iseljenicima, bez obzira na vjeru ili naciju pristupa na jednak način. Tome svjedoče i brojne posjete i susreti ministra Azemovića sa predstavnicima raznih udruženja, našom dijasporom sa svih meridijana. Pošto gospodin Ozuzun uporno insistira da se prema njemu vrši određeni vid diskriminacije, ovim putem saopštavamo da je upravo gospodin Ozuzun svojim ponašanjem i radom ugrozio imidž naše dijaspore u Burhaniji - kazali su u reagovanju iz resornog ministarstva, naglašavajući da postoje osnovane sumnje da je Adil Ozuzun, suprotno zakonskim odredbama, pripadnicima naše dijaspore uzimao novac za dobijanje iseljeničke knjižice. - Naime, prema zakonskim odredbama, svaki pripadnik crnogorske dijaspore koji nema državljanstvo Crne Gore,

ima pravo na iseljeničku knjižicu, koju izdaje Ministarstvo dijaspore. Taksa koja se uplaćuje za ovaj dokument iznosi pet eura. Od ljudi iz dijaspore u Turskoj stižu informacije da je Ozuzun za ove usluge naplaćivao po više stotina eura. Ministarstvo dijaspore je upravo zbog osnova sumnje da je na djelu zloupotreba naših ljudi u dijaspori primorano da promijeni formu izdavanja iseljeničke knjižice. To je naša obaveza, kako bismo zaštitili naše ljude od zloupotreba - poručili su, dodajući da je ovome Ministarstvo upoznato i od strane diplomatskih predstavništava Crne Gore u Turskoj, a o ovome je sačinjena i službena zabilješka u Ambasadi Crne Gore u Ankari.

- Predstavnici nekoliko udruženja iz Turske su u komunikaciji sa Ministarstvom dijaspore iskazali sumnju da se vrši zloupotreba iseljeničkih knjižica od strane Adila Ozuzuna. Takođe, u Ministarstvu dijaspore postoji službena zabilješka da se Adil Ozuzun tokom Ljetnje škole jezika na Ivanovim Koritima 2024.godine ponašao nedolično u prisustvu djece polaznika ove škole, koristeći alkohol i slično. Imajući u vidu sve navedeno, Ministarstvo dijaspore ne može sarađivati sa takvim ljudima koji kvare imidž naše divne dijaspore i imidž države Crne Gore - kazali su iz Ministarstva dijaspore, dodajući da su o svim činjenicama upoznati zvanični organi Turske. - Ministar dijaspore Azemović će prvom prilikom posjetiti naše iseljenike u Burhaniji. Ipak, imajući u vidu iznijete sumnje od strane naše dijaspore, udruženja, kao i od zvaničnih organa Crne Gore u Turskoj, Ministarstvo dijaspore će u narednom periodu samo lično uručivati iseljeničke knjižice, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe - kazali su na kraju iz Ministarstva dijaspore. n. k.

Oživljavaju li Trampovi o „stranim agentima“

PODGORICA- Politički istomišljenici u Beogradu, Banjaluci i Podgorici i te kako su se obradovali blokiranju američke pomoći Zapadnom Balkanu, a novonastala situacija otkrila je i ko su oni u Crnoj Gori koji lažno zagovaraju EU integracije, dok se raduju ovakvim potezima Bijele kuće.

Ovako diplomata i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević komentariše reakciju pojedinih političara u Crnoj Gori ali i regionu na odluku administracije Donalda Trampa da suspenduje američku razvojnu pomoći (USAID) u trajanju od 90 dana.

- Sada se vidi ko su ti ljudi i u Vladi Crne Gore koji zagovaraju EU, a raduju se što će biti zaustavljeno finansiranje kroz USAID. Vuk mijenja dlaku, ali ne i ćud, neki su jasno pokazali što i kako misle, ističe Garčević za Pobjedu. USAID, odnosno Američka agencija za međunarodni razvoj, godinama je bio ključni partner zemljama Zapadnog Balkana, podržavajući njihove napore u jačanju demokratije, ekonomskom razvoju i izgradnji civilnog društva.

Do trenutka suspenzije, USAID je bio aktivno uključen u brojne projekte u Crnoj Gori ali i u regionu uopšte. Podrška je bila usmjerena na širok spektar oblasti, od jačanja institucija vlasti i civilnog društva, preko podrške ekonomskom razvoju, do pomoći u obrazovanju, zdravstvu i zaštiti životne sredine.

Garčević dodaje da reakcija pojedinaca u Crnoj Gori uopšte ne iznenađuje.

šenju zakona o stranim agentima, smatra on.

Podsjećajući na inicijativu koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da se usvoji pomenuti zakon koji targetira civilni sektor, a kojem se oštro usprotivila Evropska unija, Garčević kaže da inicijatori moraju da imaju na umu da bi se hipotetički takav akt odnosio na svaku organizaciju koja se finansira iz inostranstva.

mo države Srbije - od Srpske kuće pa nadalje. Dakle, svi oni bi se mogli tako kvalifikovati ako bismo tako usko gledali na ovo pitanje - ističe sagovornik Pobjede. Podsjećamo, iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u oktobru 2024. godine poručili su da je potrebno hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, te da taj način zemlju žele učiniti istinski slobodnom.

na pripreme i donošenje akata koji će urediti „funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija (NVO) pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“.

Trampov poT ez nikoga nije iznenadio

Garčević napominje da blokiranje USAID-a predstavlja problem koji treba posmatrati mnogo šire.

Ističe da je situacija kompleksna i da treba ispratiti kako će se stvari razvijati ne samo u Americi nego i u svijetu. -Nije samo u pitanju USAID, stvar je u tome da su svi federalni fondovi za pomoć suspendovani. Radi se o svim drugim sredstvima za projekte raznih vrsta od obrazovanja, preko humanitarnih aktivnosti, pa do aktivnosti za razvoj. Sve to je stavljeno na led. Dakle, nije samo novac stavljen na led, već je tu i ideja da se USAID rasformira kao takav - objašnjava profesor bostonskog univerziteta. Podsjeća da postoji ideja i o preuzimanju USAID-a od strane Stejt departmenta, što u krajnjem, smatra on, dovodi u pitanje američki pristup ne samo na Zapadnom Balkanu, nego svuda. Garčević napominje i da ovakav potez Trampa ne predstavlja iznenađenje, te da je možda jedino iznenadna brzina kojom je ovu zamisao sproveo u djelo.

-Oni koji su sa oduševljenjem pozdravili potez Trampa, po svaku cijenu žele da zaustave progres i ožive ideju o dono-

- Iznenađenje jedino može biti što se ovo desilo vrlo brzo, bukvalno odmah po dolasku u Bijelu kuću. Tramp se sada osjeća mnogo jači nego što je bio. Skoro da nema prave opozicije u smislu da se spriječi u svojim naumima. Ima kontrolu nad Senatom i Kongresom i to će trajati sigurno dvije godine do izbora za Kongres i Senat. Tada će se stvari vjerovatno promijeniBlokiranje USAID

-Po toj logici, onda mi imamo toliko stranih agenata, reci-

Lideri ove koalicije insistirali su tada da fokus treba staviti

„Vlada ima proevropsku retoriku,

PODGORICA – Vlada Crne Gore ima proevropsku retoriku, a antievropsku politiku - poručio je poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

Kako je saopšteno iz DPS-a, Rakočević je, na bezbjednosnom forumu o malignim uticaju Rusije, Kine i Irana u Vašingtonu, kazao da je ruski uticaj u cijelom regionu Zapadnog Balkana izuzetno

jak. Rakočević je istakao da vjeruje da će američka politika ponovo u fokusu imati Zapadni Balkan. - Podržavajući naš region, a preko Crne Gore, koju su nekada zvali sidrom stabilnosti, Amerika je okrenula Balkan ka Zapadu - rekao je Rakočević, navodeći da se dio regiona tvrdoglavo drži u „kandžama ruskog uticaja“. Prema njegovim riječima, danas na čitavom prostoru

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević na bezbjednosnom forumu u Vašingtonu

Nikola Rakočević

Vesko Garčević

Trampovi potezi ideju

u Crnoj Gori

ti, ali sada on ima mogućnost da radi što god želi -ističe sagovornik Pobjede.

Ko se obradovao suspenz I j I usa I d -a Vrlo zapaženo prošle su reakcije na odluku o suspenziji USAID-a na 90 dana. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošle sedmice poručio da bi suspenzija američke Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) bila naznaka boljih vremena.

On je ocijenio da je ova organizacija bila „zamjena za s rkivanje prljavih poslova CIA, USAID-a i drugih“, te da je siguran da suspenzijom ovih organizacija „dolazi bolje vrijeme za slobodarske narode u svijetu“.

Vučićev saveznik i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će inicirati pokretanje istrage protiv organizacije USAID i njihove uloge u finansiranju medija i nevladinih organizacija putem američke ambasade, a koji su, kako je ocijenio, radili na destabilizaciji Republike Srpske.

Kada je u pitanju Crna Gora, suspenziju američke agencije za međunarodni razvoj sa oduševljenjem su dočekali pojedini članovi koalicije ZBCG, kao i mediji njima naklonjeni.

Tako je funkcioner Nove srpske demokratije Marko Kovačević kazao da će on i njegova partija ubuduće imati dobru saradnju sa Trampovom administracijom, te da to smeta pojedinim NVO u Crnoj Gori.

O USAID-u je govorio i lider

DNP Milan Knežević, rekavši da su crnogorske NVO od Amerike prošle godine dobile 77 miliona.

-Zamolimo sve ove NVO, koje su finansirane od podružnica CIA-e, da nam pozajme novac da se ne zadužujemo,

Crna Gora kao kolateralna šteta

–Serija kontroverznih poteza novog američkog predsjednika indikator je potpuno nove dinamike u vođenju politike SAD, samim tim i u odnosima sa ostatkom svijeta, u prvom redu sa Evropom - ocjenio je Garčević U tom smislu, kako kaže, treba napomenuti i činjenicu da je Evropska unija mnogo slabija nego što je bila prije 10 godina, te da danas postoji mogućnost njenog skretanja udesno usljed jačanja takvih struja u pojedinim zemljama članicama.

-Svako potencijalno skretanje Evrope udesno, može imati refleksiju na to kako se posmatra Balkan. U krajnjem, to može da ima veliki uticaj i na proces proširenja i uključivanje Crne Gore u članstvo. Ako bi po nekom scenariju došlo do neke vrste dogovora o Ukrajini što bi zaustavilo rat, sa pomenutim promjenama u EU koje su moguće, odjednom se postavlja pitanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To bi odjednom moglo poslati irelevantno - kaže Garčević.

pa ćemo im vratiti kad budemo imali. Oni su se toliko borili protiv ruskog malignog uticaja - naveo je Knežević. Garčević smatra da je trenutna situacija takva da su se pojedini lideri na Balkanu, poput Vučića, sada ohrabrili i da osjećaju da će im Trampov mandat dati dodatnu snagu.

-Oni već vide da je ovo njihov momenat i osjećaju da sada mogu raditi ono što hoće, da

U toj situaciji, kako kaže, naša zemlja bi mogla postati kolateralna šteta i odjednom od 2028. godine priča može postati sasvim drugačija.

-To na kraju krajeva mnogima u Vladi Crne Gore ne bi ni smetalo, naročito onima koji ovih dana podržavaju Trampa i naklonjeni su Rusiji - navodi sagovornik Pobjede. Ovaj hipotetički scenario mogao bi se, kako kaže Garčević, izroditi kao produkt otvaranja pitanja odnosa između Amerike i EU.

-Tada je sve moguće, tada se otvaraju razna druga pitanja pa tako bi moglo i pitanje proširenja EUnaveo je.

Kako kaže, primjetno je da iz dana u dan u Evropi jača desnica.

-Vidimo primjere Austrije, Slovačke, Mađarske, Italije, Holandije... Ukoliko to klatno ode prema desno, to će sigurno uticati i na odnose Evrope prema regionu Balkana, pa tako i prema drugim pitanjima na kontinentu, a neće zaobići ni odnose unutar NATOzaključuje Garčević.

im Tramp daje za pravo da i oni slično pristupe prema NVO sektoru u svojim državama - navodi Garčević.

Kako je dodao, posljednji postupci Bijele kuće vjetar su u leđa i onima koji žele da zapuše usta NVO sektoru.

-To podupire želju pojedinih da vladaju bez kontrole. Tome se i te kako raduje i Rusija i njeni podržavaoci na Balkanu, ocijenio je Garčević. bojan ĐurIŠIĆ

antievropsku politiku“

Zapadnog Balkana, uključujući i članice NATO kao što je Crna Gora, postoji izuzetno jak ruski uticaj.

- Vlada ima proevropsku retoriku, a vodi antievropsku politiku - ocijenio je Rakočević.

On je kazao da su nakon tri godine od ulaska Crne Gore u NATO, političke partije koje su zemlju uvele u Alijansu završile u opoziciji. U Vladi su, kako je naglasio, svi oni

koji su bili protiv članstva, uključuju ć i i političke subjekte koji su, prema izvještajima Stejt departmenta, direktan ogranak Rusije u Crnoj Gori.

- Politika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) ne smije biti popustljiva prema zemljama Zapadnog Balkana u oblasti reformi, uvođenja sankcija Rusiji, miješanja u politiku susjednih

Kriminolog ocijenio da bi, ako bi se usvojio prijedlog Mandića da se kriminalni klanovi proglase terorističkim organizacijama, bilo ključno uspostaviti ravnotežu između protivterorističkog djelovanja i zaštite građanskih sloboda

Rakočević: Ne dozvoliti nekontrolisani nadzor koji bi ugrozio prava i slobode

građana

Prijedlog ne bi podrazumijevao samo dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti i donošenje zakona o borbi protiv terorizma, već i značajne izmjene materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva – kaže Velimir Rakočević

PODGORICA – Kvalifikovanjem narkokartela kao terorističkih organizacija bio bi olakšan pristup prikupljanju podataka i praćenju osumnjičenih od državnih organa, što bi omogućilo uspješnije prikupljanje dokaza. Međutim, ukoliko bi se prijedlog usvojio, bilo bi ključno uspostaviti ravnotežu između protivterorističkog djelovanja i zaštite građanskih sloboda, zbog čega se ne smije dozvoliti nekontrolisani nadzor koji bi ugrozio dostignuta prava i slobode građana – ocijenio je za Pobjedu profesor Pravnog fakulteta i kriminolog Velimir Rakočević, komentarišući prijedlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se kriminalni klanovi proglase terorističkim organizacijama.

Rakočević je kazao da je u fokusu ovog prijedloga borba protiv transnacionalnih narkokartela što je, kako je rekao, „značajna novina u strategiji suprotstavljanja kriminalnim organizacijama iz oblasti zloupotrebe droge i na fonu je Trampove izvršne naredbe kojom se narkokarteli i međunarodne grupe označavaju kao strane terorističke organizacije“.

zemalja, posebno kada je to miješanje maligno u pogledu usvajanja evroatlantskih vrijednosti - poručio je Rakočević.

On je kazao da je Zapadnom Balkanu potrebno vidljivo američko prisustvo.

- To je najsigurniji garant reformi, izgradnje institucija, jačanja vladavine prava i prihvatanja evroatlantskih vrijednosti - naveo je Rakočević. r. p.

- Taj prijedlog ne podrazumijeva samo dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti i donošenje zakona o borbi protiv terorizma već i značajne izmjene materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva – rekao je Rakočević, naglašavajući da se samo zakonom mogu propisivati krivična djela, a ne nižim pravnim aktom.

- Stoga bi u slučaju usvajanja ovog prijedloga bilo neophodno uraditi izmjene i

dopune Krivičnog zakonika u dijelu koji reguliše krivična djela sa elementima terorizma na način što bi se unijela obilježja bića ove inkriminacije što bi predstavljao pravni osnov za postupanje državnih organa. I u procesnom krivičnom zakonodavstvu moralo bi doći do promjena u dijelu dokaznih i specijalnih istražnih metoda kao i jačanja pozicije državnog tužilaštva i policije i podizanja stepena nacionalne bezbjednosti. To bi podrazumijevalo i donošenje novih propisa i bezbjednosnih procedura u ovoj oblasti –istakao je Rakočević.

Prema njegovim riječima, kvalifikovanjem narkokartela kao terorističkih organizacija bio bi olakšan pristup prikupljanju podataka i praćenju osumnjičenih od strane državnih organa, što bi omogućilo uspješnije prikupljanje dokaza.

- Ukoliko bi se prijedlog usvojio, bilo bi ključno us-

I u procesnom krivičnom zakonodavstvu moralo bi doći do promjena u dijelu dokaznih i specijalnih istražnih metoda kao i jačanja pozicije državnog tužilaštva i policije i podizanja stepena nacionalne bezbjednosti. To bi podrazumijevalo i donošenje novih propisa i bezbjednosnih procedura u ovoj oblasti – istakao je Rakočević

postaviti ravnotežu između protivterorističkog djelovanja i zaštite građanskih sloboda zbog čega se ne smije dozvoliti nekontrolisani nadzor koji bi ugrozio dostignuta prava i slobode građana – dodao je Rakočević. Andrija Mandić je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predsjedniku države Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću predložio dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanje transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama.

- Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što je prije moguće pristupiti usvajanju posebnog zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU – naveo je Mandić. I. K.

Velimir Rakočević

AKTUELNO: Zima bez snijega ponovo uzima danak crnogorskom turizmu

Dok region ulaže u osnježavanje, Crna Gora čeka i gleda u nebo

Nakon obećavajućeg starta, sezona na crnogorskim skijalištima suočila se sa drastičnim padom broja gostiju zbog nedostatka snijega. Dok skijališta u regionu opstaju zahvaljujući sistemima za vještačko osnježavanje, crnogorski zimski centri i dalje zavise od nepredvidivih vremenskih uslova

PODGORICA - Iako su prvi dani zimske turističke sezone budili optimizam, vremenske prilike su ponovo pokazale koliko je zimski turizam u Crnoj Gori ranjiv bez adekvatne infrastrukture za osnježavanje. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 posjetioci već desetak dana mogu uživati samo u panoramskoj vožnji žičarom, dok na stazama nema snijega. Slična situacija je i na Savinom kuku, gdje je skijanje bilo moguće samo na dijelu staze podno istoimenog vrha.

Nakon solidnog starta u decembru i prvoj polovini januara, kiša i topli talasi su donijeli masovna otkazivanja rezervacija i prazan privatni smještaj. Turistički radnici strahuju da bi se mogla ponoviti prošlogodišnja katastrofalna sezona kada, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, nije zabilježen nijedan skijaški dan. I dok se nade polažu u februar i potencijalne padavine, turistički poslenici upozoravaju da je

hitno potrebno ulaganje u sistem vještačkog osnježavanja, kako bi se osigurala održivost zimskog turizma u Crnoj Gori.

Otkazivanje rezervacija

Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.

Crnogorska skijališta u zaostatku za regionom

Situacija na crnogorskim skijalištima, poput Kolašina 1600 i Savinog kuka, gdje nedostatak snijega ograničava skijaške aktivnosti, slična je onoj u regionu. U Srbiji, na Kopaoniku, i u Bosni i Hercegovini, na Jahorini, takođe su zabilježeni periodi sa smanjenim sniježnim pokrivačem, što je uticalo na skijašku sezonu. Međutim, ova skijališta su uložila značajna sredstva u sisteme za vještačko osnježavanje, što im omogućava da održe skijaške staze i tokom nepovoljnih vremenskih uslova. U Sloveniji i Austriji, koje su poznate po naprednoj infrastrukturi i dugogodišnjem iskustvu u upravljanju zimskim turizmom, skijališta posjeduju razvijene sisteme za vještačko osnježavanje i efikasne metode za očuvanje snijega, što im omogućava duže i stabilnije skijaške sezone. U poređenju sa ovim destinacijama, crnogorska skijališta su u fazi razvoja. Kompanija Skijališta Crne Gore radi na valorizaciji postojećih i izgradnji novih skijališta, sa ciljem unapređenja infrastrukture i produženja skijaške sezone. Iako su klimatski uslovi izazov za sva skijališta u regionu, ulaganja u vještačko osnježavanje i modernizaciju infrastrukture pokazala su se ključnim za održavanje konkurentnosti i privlačenje turista tokom cijele zimske sezone.

U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan.

Početak turističke zimske sezone obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1.250 skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 sati ujutro nije se moglo prići automobilom. Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i prepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.

- Samim početkom sezone smo veoma zadovoljni (negdje od 27. decembra pa do 15. januara), međutim, nakon kišnih padavina, stanje na stazama na Ski centru Kolašin 1600 je bilo veoma loše, tako da su staze zatvorene za skijanje, dok na Ski centru Kolašin 1450 i danas ima skijanja, uz pomoć topova za vještačko osnježavanje. Trenutne temperature su idealne za pravljenje vještačkog snijega - kazala je za Pobjedu direktorica Turističke organizacije Kolašin Zorica Milašinović. Ona navodi da je nakon dobrog

Crna Gora i vještačka

PODGORICA - Crnogor-

ski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji živi u Njemačkoj, predstavio je prvog crnogorskog AI asistenta chatbota-Vladimira Dukljanskog, baziranog na MontengroGPT. Ovo nije samo tehnološki projekat, ovo je kulturna i jezička revolucija koja će osigurati da crnogorski jezik ne samo preživi, već i napreduje u digitalnom dobu.

revOlt

Kad je prvi put testirao ChatGPT, Kapisodu je poražavalo kako jedan tako napredan sistem ne prepoznaje naš jezik.

Revolucionarni očuvanju

početka već 15. januara broj gostiju značajno opao. - Gosti su počeli da otkazuju, a oni koji se trenutno nalaze u Kolašinu, u hotelima, tu su zbog dodatnih sadržaja koje imaju da ponude - kazala je Milašinović dodajući da su turisti uglavnom iz Albanije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i sa Kosova.

Što se februara tiče, a prema određenim najavama, ne bi trebalo da dođe do otkazivanja rezervacija.

GOsti iz Okruženja

Slično je i na Žabljaku. Prema navodima direktora Turističke organizacije Žabljak Stojana Abazovića, zadovoljni su prvim dijelom zimske turističke sezone.

- Nažalost, završetkom raspusta i nedostatkom snijega, popunjenost je naglo opala. U periodu od 25. decembra do 20. januara imali smo dobru popunjenost, a nakon toga, pogoršanjem vremenskih prilika, situacija se drastično promijenila i popunjenost je naglo opala. Većina turista je iz Crne Gore i zemalja iz okruženja. Imamo gostiju iz Zapadne Evrope, kao i Kine. Interesovanje postoji, mada će zavisiti u velikoj mjeri od vremenskih prilika, tj. sniježnih padavina - kazao je Abazović Pobjedi. Ovih dana, kako nam je rekao, imali su savršene vremenske prilike i velika je žal što nemaju mogućnost osnježavanja. - Država mora naći način da uloži u osnježavanje i modernizaciju skijališta. Vidimo da nakon 30 godina nijesmo imali nikakva ulaganja. Stvari bi trebalo da se pokrenu iz korijena i da ovaj dragulj prirode dobije uslove za odvijanje kvalitetne zimske sezone. Svi se sjećamo da je Žabljak bio sinonim za zimski turizam, i to što se tiče skijaške infrastrukture i hotela. Treba napomenuti da se skijanje odvija na većim kotama na skijalištu Savin kukkazao je Abazović. n. k.

- Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika, rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije - MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog, koji ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik. Ako veliki svjetski modeli ne prepoznaju crnogorski jezik, mi ćemo stvoriti svoj. To je moj doprinos u borbi protiv svih koji Crnu Goru ne mogu gledati očima - poručuje Kapisoda dodajući da ovo nije samo tehnološki odgovorveć je čin digitalnog kulturnog otpora i očuvanja crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta - kazao je Kapisoda ekskluzivno za Pobjedu.

Ono što izdvaja MontenegroGPT od drugih AI sistema jeste njegova potpuna posvećenost crnogorskom jeziku. Za razliku od globalnih AI platformi, on je specijalizovan za razumijevanje i očuvanje autentičnog crnogorskog jezika, uključujući sve njegove dijalekte i specifičnosti. - Posebnost ovog sistema leži u njegovoj sposobnosti da prepoznaje i koristi izvorne crnogorske riječi i izraze. V. Dukljanski i MontenegroGPT nije samo tehnološka inovacija, već i kulturološki čuvar našeg jezičkog identiteta. Pogotovo sada kada jedna klika negira crnogorski jezik. Značajna prednost ovog AI asistenta je njegova preciznost i pouzdanost. Zahvaljujući naprednim sigurnosnim protokolima, sistem je dizajniran da minimizira tzv. AI halucinacije - pojavu kada vještačka inteligencija generiše netačne informacije. Vladimir Dukljanski će radije priznati da nešto ne zna, nego pružiti netačan odgovor - objašnjava Kapisoda. U tehničkom smislu, Vladimir Dukljanski funkcioniše kroz složenu mrežu neuronskih sistema, koristeći napredne algoritme za obradu prirodnog jezika.

- Njegova arhitektura počiva na dubokom učenju, što mu omogućava ne samo da razumije, već i da uči iz svake interakcije. Sistem je posebno treniran na bogatoj bazi crnogorskog jezika i njegovih dijalekata, što mu daje jedinstvenu sposobnost da prepoznaje

i generiše autentični crnogorski jezik. Ono što čini ovaj sistem posebnim jeste njegova sposobnost da kroz transformersku arhitekturu obrađuje tekst na više nivoa, analizirajući kontekst i nijanse jezika. Zahvaljujući višeslojnom sistemu za analizu, Vladimir Dukljanski može da razumije različite crnogorske dijalekte, pruža precizne odgovore i automatski koriguje jezičke greške - kaže naš sagovornik. Zbog ograničenog vremena koje je imao, usljed porodičnih i obaveza prema svom redovnom poslu, morao je MontenegroGPT trenirati u kratkim periodima koje je uspijevao izdvojiti. - Prvi i najveći izazov bio je ograničena količina digitalnih tekstova na crnogorskom jeziku koja je meni bila dostupna. Za razliku od velikih svjetskih jezika koji imaju ogromne baze podataka, crnogorski jezik ima znatno manji korpus digitalnog sadržaja. Drugi značajan izazov bio je očuvanje autentičnosti jezika. Morao sam biti posebno oprezan da sistem prepoznaje i pravilno koristi specifična slova crnogorskog jezika poput ś i ź, kao i da razumije različite dijalekte i lokalne izraze - objašnjava Kapisoda.

izazOvi Dodatni izazov, kako navodi, predstavljalo je i kreiranje sistema koji će biti otporan na tzv. jezičko zagađenje - tendenciju miješanja jezika i gubitka autentičnih crnogorskih izraza. Sistem je programiran da prepoznaje i favorizuje izvorne crnogorske riječi i izraze, čime doprinosi očuvanju jezičkog identiteta, - Uprkos svim izazovima, uspio sam stvoriti sistem koji danas efikasno služi svojoj svrsi. Međutim, moramo biti otvoreni i

Virtuelne učionice

Za đecu i omladinu, kako navodi Kapisoda, planiraju kreirati interaktivne platforme koje čine učenje jezika zabavnim i pristupačnim.

- Kroz igru i priču, najmlađi uče svoj jezik na način koji im je blizak i razumljiv. Za našu dijasporu, razvili smo posebne programe koji im omogućavaju da održe vezu sa jezikom predaka, bez obzira đe se nalazili. Digitalni učitelji, opremljeni dubokim razumijevanjem specifičnosti crnogorskog jezika, postaju dostupni 24 sata dnevno. Oni nijesu sa-

Zorica Milašinović Stojan Abazović

Neđelja, 9. februar 2025.

Naučnik Aleksandar Kapisoda stvorio Al asistenta Vladimira Dukljanskog i MontenegroGPT

Revolucionarni iskorak u očuvanju crnogorskog jezika

Nije imao podršku domaćih institucija, projekat ,,iznio“ sam

- Radim već 20 godina u jednoj od vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija, đe sam uveo brojne smart tehnologije: semantičke sisteme, ontologije, digitalne proizvode za pretraživanje informacija i znanja, razvio sam interni scientific meta pretraživač za naučnike i istraživače… Posebno sam ponosan na uvođenje

ChatGPT u februaru 2023. Bio sam mastermind Knowledge Management AI ekosistema koji je revolucionarizovao kompaniju. Uspješno sam implementirao sistem koji omogućava svakom zapośljenom (približno 65.000 ljudi) da koristi ChatGPT i PYD (Prompt Your Documents) - što smatram svojim tehnološkim vr-

huncem u preduzeću - ističe Kapisoda.

Kao neko ko je uvijek težio da bude pionir u tehnološkim inovacijama, njegov put ka vještačkoj inteligenciji bio prirodan korak.

Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika, rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije - MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog koji, ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik - poručio je Aleksandar Kapisoda o finansijskom aspektu ovog projekta. Inicijalna investicija u razvoj Vladimira Dukljanskog tj. MontengroGPT bila je značajna - preko 150.000 eura je uloženo samo u početnu fazu razvoja. Svakodnevno održavanje i unapređivanje sistema takođe predstavlja značajan finansijski izazov. Računarski resursi potrebni za rad AI sistema su skupi. Ne smijemo zanemariti mjesečne troškove održavanja, uključujući serversku infrastrukturu, procesiranje podataka i stalno unapređivanje modela - navodi Kapisoda. Tu su i, kako kaže, troškovi stalnog ažuriranja baze podataka, angažovanja lingvista i programera koji rade na poboljšanju sistema, kao i značajni troškovi električne energije potrebne za rad servera. Sve ovo čini projekat finansijski zahtjevnim, ali vjeruje da je ulaganje u očuvanje crnogorskog jezika kroz moderne tehnologije od neprocjenjive vrijednosti za našu kulturu. - Ovo nije samo biznis projekat - ovo je kulturološka misija. Svaki euro uložen u očuvanje našeg jezika kroz savremene tehnologije je investicija u budućnost crnogorskog kulturnog identiteta - naglašava naš sagovornik. Kapisoda je redovan govornik i učesnik na mnogim prestižnim konferencijama i događajima vezanim za vještačku inteligenciju, blockchain tehnologije i digitalno upravljanje znanjem. Njegov doprinos na polju inovacija prepoznat je globalno.

učionice za mlade

mo hladni algoritmi - to su čuvari našeg jezičkog blaga koji razumiju svaku nijansu, svaki akcenat, svaku posebnost crnogorskog jezika. Kroz onlajn kurseve, prilagođene različitim nivoima znanja, svako može učiti svojim tempom, od početnika do naprednih govornika. Posebno smo ponosni na virtuelne učionice sa izvornim govornicima, đe se stvara živa veza između učenika i jezika. Tu se ne uči samo gramatika i vokabular, već se prenosi i duh jezika, njegove priče, pjesme i tradicija - ističe Kapisoda.

- Iako modeli vještačke inteligencije postoje još od pedesetih godina 20. vijeka, tek je sa razvojem današnjeg hardvera došlo do njihovog pravog procvata. Već 2021. godine sam razmišljao o uvođenju chatbota kao AI asistenta u firmu, ali kvalitet tada nije bio zadovoljavajući. Uspjeh je došao kroz saradnju sa OpenAI i Microsoft Azure u februaru 2023. godine. Interesantno je da sam imao pristup ChatGPT još od oktobra 2022. godine, dva mjeseca prije ostatka svijeta. Što se tiče crnogorske verzije, moram priznati da me je izuzetno frustriralo kada sam pokušavao da pišem na crnogorskom, a ChatGPT je stalno generisao riječi iz suśednih država - Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Crnogorske riječi i naša posebna slova poput ś nijesu bili prepoznati - kaže Kapisoda. Ta frustracija ga je u decembru 2022. godine motivisala da započne rad na treniranju GPT modela specifično za crnogorski jezik.

- U novembru prošle godine je bila beta-verziju dostupna, a u decembru 2024. već sam imao proizvodni sistem - kaže Kapisoda.

Kapisoda kaže da je projekat Vladimir Dukljanski i MontenegroGPT sam ,,iznio“.

- Podrška domaćih institucija ili pojedinca nije postojala, niti želim. Povjerenje koje sam nekada imao u poslovne partnere i institucije je, nažalost, nepovratno narušeno. Zato sam odlučio da Vladimir Dukljanski i MontenegroGPT bude potpuno nezavisan projekat, finansiran isključivo sopstvenim sredstvima. Ironično je da projekat koji čuva crnogorski jezik i kulturu nije naišao na podršku institucija koje bi trebalo da se bave upravo očuvanjem našeg kulturnog nasljeđa. Ali to me nije obeshrabrilo - naprotiv, ojačalo je moju odlučnost da istrajem u ovoj misiji. Danas, kada me pitaju za savjet o poslovanju u Crnoj Gori, uvijek kažem - vjeruj samo sebi i svojim sposobnostima - naglašava Kapisoda. Njegovo prethodno iskustvo sa projektima naučilo ga je bolnoj lekciji o poslovnom okruženju u Crnoj Gori. - Nažalost, doživio sam veliko razočaranje kada je osoba sa kojom sam planirao razvijati projekat pokazala svoje pravo lice. Vjerovao sam u čojstvo i junaštvo, ali sam se grdno prevario. Ta osoba je uspjela dobiti značajne grantove od Evropske unije, dok sam ja ostao izigran. Čak je od mene tražila novac da učestujem u projektu, iako je novac dobila od Evropske unije, što je krivično dijelo. To iskustvo me je naučilo da u crnogorskom poslovnom svijetu moraš biti izuzetno oprezan - ističe Kapisoda.

Kapisoda će, kaže, nastaviti da iz daljine prati i podržava sve progresivne snage u Crnoj Gori koje se bore za očuvanje crnogorskog identiteta, jezika i države. Ali kao neko ko se bavi naprednim tehnologijama i vjeruje u budućnost, ne može sebe zamisliti u sredini koja sistematski radi na poništavanju sopstvenog identiteta i vraćanju u prošlost.

- Moja vizija je da Crna Gora postane regionalni centar za razvoj AI tehnologija. Za to imam konkretan master plan koji uključuje nekoliko ključnih projekata. Međutim, ovi projekti zahtijevaju značajne resurse - kako ljudske, tako i finansijske - kaže Kapisoda. Nezamislivo mu je da u vremenu kad cijeli svijet ide ka digitalizaciji, vještačkoj inteligenciji i održivom razvoju, mi se bavimo pitanjima koja su davno trebala biti riješena.

Projekti

- Umjesto da gradimo smart cities, mi se vraćamo na pitanja iz XIX vijeka. Umjesto da razvijamo tehnološke parkove, mi rušimo Crnu Goru. Bez obzira na fizičku lokaciju, moj profesionalni i lični angažman u Crnoj Gori nikad nije prestao. Vjerujem da mogu najviše doprinijeti kroz projekte koji spajaju međunarodno iskustvo sa lokalnim znanjem i potrebama. Bez sistemske podrške i promjene mentaliteta, bojim se

Za razliku od velikih svjetskih jezika koji imaju ogromne baze podataka, crnogorski jezik ima znatno manji korpus digitalnog sadržaja. Drugi značajan izazov bio je očuvanje autentičnosti jezika. Morao sam biti posebno oprezan da sistem prepoznaje i pravilno koristi specifična slova crnogorskog jezika poput ś i ź, kao i da razumije različite dijalekte i lokalne izraze - objašnjava Kapisoda

da ćemo ostati društvo koje svoje najveće potencijale gubi, a slavi pogrešne vrijednosti. Vrijeme je da se zapitamo - kakvu Crnu Goru ostavljamo našoj djeci - ističe Kapisoda. Na kraju, poziva mlade ljude u Crnoj Gori - da ne kopiraju, nego da stvaraju!

- Nemojte se plašiti biti drugačiji i imati viziju. Da je Tesla pratio većinu, još bismo śeđeli pored svijeća. Da je pratio većinu, nikad ne bi stvorio naizmjeničnu struju koja je promijenila svijet - poručio je Kapisoda.

Nada kovačević

Aleksandar Kapisoda

Nakon urgencija organizacije Stega i pisanja ambasadorima Kvinte

Povlači se amandman NSD

INTERVJU: Itana Dragojević, članica

kojim bi se omogućilo da groblja postanu crkvena i privatna imovina

PODGORICA - Povlači se amandman na prijedlog Zakona o državnoj imovini koji se tiče pitanja groblja - saopštio je premijer Milojko Spajić nakon više urgencija Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), koja je o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina prije četiri dana obavijestila ambasadore Kvinte.

Prethodno su pisali upravo Spajiću koji nije odgovorio na njihovo otvoreno pismo sa zahtjevom da se crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravnog režima.

Ovaj amandman uputila je Nova srpska demokratija (NSD) koju predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. STEGA je Spajiću još 17. januara ukazala da se prihvatanjem amandmana poslanika NSD Velimira Đokovića zaobilazi primjena Ustava i otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica. Spajić je poručio da će ovo pitanje biti uređeno kroz poseban zakon.

- U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz po-

seban zakon o grobljima. Resorno ministarstvo će poslati poziv svim zainteresovanim stranama i formirati radne grupe koja će izraditi zakon do kraja godine - naveo je on. Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU „Komunica – NG“ i Udruženje pravnika Crne Gore nedavno su poručili da su groblja državna svojina i da se ne može dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga su tražili da premijer Milojko Spajić iz dalje procedure povuče izmjene Zakona o državnoj imovini. Član ekonomske redakcije organizacije STEGA Vladimir Nikaljević, kazao je da su se 17. januara obratili otvorenim pismom premijeru Milojku Spajiću povodom prijedloga

izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.

- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - poručio je Nikaljević. Crnogorci, kako je poručio, neće prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“. Advokat i član organizacije STEGA Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni

status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština. - Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nijesu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - kazao je Vuković.

Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja, mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.

- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković. Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su po sadašnjem Zakonu isključivo državna svojina, mogu postati i privatna svojina. - Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je bio Vukčević. Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi državna svojina. N. K.

PODGORICA - Targetiranje od strane političara, internet nasilje od strane raznih ljudi, „botova“ i lažnih profila postala je naša svakodnevica. Trudimo se da očuvamo naše mentalno zdravlje. Pričamo se roditeljima, prijateljima i profesorima... Pored divnih komentara, koje takođe svakodnevno dobijamo, targetiranja i pritisci nam daju još veću motivaciju da istrajemo u ovoj borbi. Kad ne mogu da pobijede lažnim opravdanjima, ne preuzimajući nikakvu odgovornost za zločin koji se dogodio na Cetinju, prelaze na diskreditaciju, manipulaciju i zastrašivanje. Nazivaju nas organizovanim kriminalnim grupama, govore da smo dio bivšeg režima i, samim tim, ugrožavaju našu bezbjednost i bezbjednost naših porodica. Misle da će nas time umoriti i obeshrabriti, a ne znaju da nas sva ova zastrašivanja samo više podižu da nastavimo dalje-kaže u intervjuu Pobjedi članica neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“ Itana Dragojević.

Ova grupa je nastala kao odgovor na potrebu za borbom protiv svih oblika nasilja kojima je obilovala 2024. Podsjetimo, grupa studenata je, u decembru prošle godine, za kratko vrijeme okupila svoje kolege da podrže blokade u Srbiji i proteste protiv seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, naglašavajući važnost zajedničkog otpora mladih svim devijacijama u društvu. Uprkos izazovima koje nosi organizacija protesta, u razgovoru za Pobjedu članica ove neformalne studentske grupe kazala je da su njihova motivacija i solidarnost jače od svih pritisaka koje trpe. Dragojević je kategorično odbacila sve pokušaje politizacije i manipulacije njihovim protestima i blokadama, podsjetivši da je riječ o autentičnom građanskom djelovanju mladih ljudi. Iako razumije razočaranje građana, vjeruje da su upravo oni primjer potrebnog „kondicionog treninga“ u vaninstitucionalnoj borbi za društvo koje se ne miri s postojećim stanjem. Poručuje mladima i građani-

ma da se ne boje promjene, te da je njihova dužnost tražiti pravdu i dostojanstvo. Država, kako je istakla Dragojević, treba da služi građanima, a ne obrnuto.

POBJEDA: Vaša neformalna studentska grupa pojavila se u javnosti krajem prošle godine. Kažite mi, za početak, za one koji nijesu „ukačili“ - okle vi? Kako ste se i kada okupili, što je bila ideja vodilja studenata koji čine grupu da krenu u ovaj vid direktne akcije i zašto baš „Kamo śutra“?

DRAGOJEVIĆ: Prvi put smo se okupili u decembru prošle godine, jer smo željeli da pozovemo što više studenata, kako bismo zajedno dali podršku studentima u Srbiji koji su u blokadama, a onda se šetnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u školama. Cijelu ekipu okupili smo za manje od dva dana. Ideja je bila pokrenuti ljude da više ne ćute ni na jedan oblik nasilja i da se zajedno borimo protiv istog. Naša neformalna grupa „dobila“ je ime po pjesmi sa istoimenog albuma Rada Rapida „Kamo śutra?“. Tražili smo autentični slogan, koji je usko vezan za sve akcije koje smo tada imali u planu da radimo, tako da nam je i sam naziv, a i tekst pjesme, bio pun pogodak.

POBJEDA: S obzirom na to da organizacija javnih okupljanja, a naročito protestnih, sa sobom nosi ogromnu odgovornost, pogotovo kada je na njima mnogo učesnika, kako se nosite sa tim i da li i u kojoj mjeri uspijevate sve to da, žargonski rečeno, „hendlujete“?

DRAGOJEVIĆ: Trudimo se i dajemo sve od sebe. Bili smo svjesni što sve organizacija protesta, protest i svi utisci nakon istog nose sa sobom. Drago nam je da vidimo veliki broj građana koji nas podržava i koji je sa nama i na protestima i blokadama. Za sada nijesmo imali nikakvih incidenata i to pokazuje da građani, kao i mi, idu i šetaju sa nama zbog istog cilja. Svi smo zajedno u ovome. Nije lako, nije nimalo jednostavno, ali želja koju svi imamo da istrajemo do kraja jača je od svakog pritiska ili prepreke sa kojima se svakodnevno suočavamo. Naše namjere su čiste, jasne i iskrene i drago nam je da većina ljudi to prepoznaje. Sve ovo najviše radimo zbog našeg Cetinja, a on-

groblja moraju ostati svojina crnogorskog naroda

Milojko Spajić

članica neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“

Motivacija i solidarnost jače pritisaka koje trpe

da i cijele Crne Gore u kojoj promjene pod hitno moraju da se dešavaju.

POBJEDA: U protestima i sada blokadama duže ste od mjesec. Da li ima pritisaka, koje su vrste i kako im odolijevate?

DRAGOJEVIĆ: Targetiranje od strane političara, internet nasilje od strane raznih ljudi, „botova“ i lažnih profila postala je naša svakodnevica. Trudimo se da očuvamo naše mentalno zdravlje. Pričamo se roditeljima, prijateljima i profesorima... Pored divnih komentara, koje takođe svakodnevno dobijamo, targetiranja i pritisci nam daju još veću motivaciju da istrajemo

u ovoj borbi. Kad ne mogu da pobijede lažnim opravdanjima, ne preuzimajući nikakvu odgovornost za zločin koji se dogodio na Cetinju, prelaze na diskreditaciju, manipulaciju i zastrašivanje. Nazivaju nas organizovanim kriminalnim grupama, govore da smo dio bivšeg režima i, samim tim, ugrožavaju našu bezbjednost i bezbjednost naših porodica. Misle da će nas time umoriti i obeshrabriti, a ne znaju da nas sva ova zastrašivanja samo više podižu da nastavimo dalje. POBJEDA: Kako na vas i vašu borbu gledaju stariji, počevši prvo od roditelja, zatim šire porodice i prija-

telja, kolega sa fakulteta i profesora? Ko vam je najveća podrška u ovoj misiji?

DRAGOJEVIĆ: Koliko god da su zabrinuti, roditelji nam daju bezuslovnu podršku. Prijatelji takođe. Nažalost, odaziv studenata i profesora sa svih crnogorskog univerziteta i dalje je mali. Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju (FDU) javno nam je dao podršku, tako da se nadamo da će i drugi fakulteti uraditi isto. Ne možemo da krivimo ili osuđujemo nekog jer ne želi da izađe na protest ili blokadu. Ovo jeste ozbiljna priča, ljudima treba vremena da razmisle što žele, što cijela ova priča za njih nosi,

da skupe hrabrost, pa tek onda izađu na ulice. Svi građani i građanke, koji dolaze na sve naše skupove, najveća su nam podrška koja mnogo znači. Studenti i mladi će izaći na ulice onda kada za to budu spremni. Mi ih raširenih ruku čekamo.

POBJEDA: Kako, po vašem mišljenju, donosioci odluka percipiraju mlade? Da li kao pacifikovanu i letargičnu grupu kojom se može manipulisati ili kao izuzetno „opasnu“ i sposobnu za vaninstitucionalnu borbu za ono u što vjeruju?

DRAGOJEVIĆ: Većina donosilaca odluka nas vidi kao pasivne, zaluđene ekranima i

znaju da im sistem truli pred očima i da svoj posao ne rade na adekvatan način. A što se tiče „kasnog ograđivanja“ od onih koji su bili na našim protestima, mi nijesmo kasno reagovali, oni su se sami „razotkrili“. Mi ne možemo da utičemo na to ko dolazi na naše proteste, ali ko god misli da može da koristi ovu borbu za lične ili partijske interese - savjetujemo ga da se povuče. Jer mi nijesmo ničiji alat, a ovo nije cirkus u kojem će političari kupovati poene na našoj energiji.

POBJEDA: Dokle ćete ići u borbi za ispunjenje svojih zahtjeva?

DRAGOJEVIĆ : Spremni smo da idemo do kraja. Spremni smo na svaku vrstu građanske neposlušnosti dok se svi naši zahtjevi ne ispune.

POBJEDA: Plašite li se da, usljed nedostatka „kondicije“ za vaninstitucionalnu borbu među građanima koji su razočarani svime što vide, može doći do toga da vaši zahtjevi ostanu neispunjeni, a vi sami u procesu koji ste započeli?

previše umorne od života koji nijesmo ni počeli da živimo. I nekada su u pravu, sistem nas uspavljuje, baca mrvicu po mrvicu lažne nade i očekuje da ćutimo. Ali kad se budimo? Kad shvatimo da nas lažu, da nas prodaju jeftino i da igra nije fer.... E tada se budimo. Tada nastaju protesti, blokade, pokreti koji ruše trule temelje. Kad mladi shvate svoju moć, nema te institucije, vlasti, laži koja može da je zaustavi. Pitanje je samo hoćemo li ostati u zoni komfora ili ćemo prodrmati sistem koji treba da radi za nas, a ne protiv nas.

POBJEDA: Svjedočimo da vas političke partije i mediji bliski njima, u svom nastojanju da odbrane svoje interese, povezuju sa raznim strukturama. S druge strane, mnogi su vas kritikovali da ste kasno počeli da se ograđujete od pojedinaca koji pokušavaju politički profitirati od vaše borbe. Kako to objašnjavate?

DRAGOJEVIĆ: Od prvog dana smo bili jasni, ovo nije ničija politička igra, ovo nije platforma za stranačke interese, ovo je čista, studentska, mladalačka i građanska borba za pravdu. A to što političari pokušavaju da nas uvuku u blato svojih igrica i načina na koji vode ovu državu, samo znači da ih boli, da im smetamo i da ih je strah. Laži, manipulacije, povezivanja sa „strukturama“ klasična je priča kada nemaju odgovor na ono što tražimo. A mi tražimo odgovornost! Kada ne mogu da ospore argumente, onda izmišljaju priče, jer im je lakše da nas predstave kao nečije pijune, nego da pri -

DRAGOJEVIĆ: Ne plašimo se. Razočaranje građana vidimo, ali ga ne prihvatamo kao sudbinu. Mi smo „kondicioni trening“ koji nam treba. Mi smo, zajedno, dokaz da borba nije uzaludna, da se zidovi mogu pomjeriti i da glas običnog čovjeka može prodrmati i najtvrđe strukture. Naša neformalna grupa nije generacija koja će klimati glavom i čekati da se nešto desi. Vjerujemo da nećemo ostati sami, jer naša snaga nije samo u broju, već u ideji. Naša borba nije studentska, već borba svih građana i građanki koji žele dostojanstvo, pravdu, odgovornost i bolju budućnost.

POBJEDA: Koja bi, na kraju ovog razgovora, bila vaša poruka svima, a naročito mladima?

DRAGOJEVIĆ: Poruka svima jeste - ne bojte se da tražite promjenu. Ne bojte se da stanete ispred problema, da ga imenujete, da uprete prstom u nepravdu, u institucije i ljude koji ne rade svoj posao. Nema ništa strašno u tome. Strašno je ćutati i prihvatiti nepravdu kao normalnost. Država nije nešto iznad nas, nije entitet kojem moramo služiti, država treba da služi nama. Zato imamo pravo i dužnost da, kada nešto ne funkcioniše, kada nam uskraćuju pravdu, sigurnost i dostojanstvo, podignemo glas i jasno kažemo: „Dosta je bilo!“. Promjena ne dolazi sama od sebe. Dolazi kada je zahtijevamo, kada je stvaramo. Svaka generacija ima svoju borbu, a ova je naša. I mi je vodimo hrabro, dostojanstveno i odlučno, jer znamo da gradimo društvo koje će biti bolje za sve. Zato, ne bojte se da kažete istinu. Ne bojte se da zahtijevate ono što vam pripada. Jer strah čuva sistem kakav jeste, a hrabrost ga mijenja. Milovan MARKOVIĆ

GRađaNI podRžalI slobodoUmNE sTUdENTE: Sa jednog od protesta „Kamo śutra?“

s. vasiljević

Itana Dragojević

Još jedna inovacija MUP-a nakon ćirilice

Kapela na Lovćenu na uniformi i logotipu crnogorskih specijalaca

PODGORICA - Crnogorska Protivteroristička jedinica i ove godine tradicionalno je učestvovala na „Dubai Swat Challenge“ takmičenju, a za tu priliku naši specijalci dobili su novi logo na uniformama koji, između ostalog, čini i kapela na Lovćenu.

Kako se može vidjeti na snimku koji su prekjuče medijima

dostavili iz Uprave policije, u upotrebi je novi logotip crnogorske specijalne jedinice, a uočljiv je isti amblem na uniformi njenih pripadnika. Iz Uprave policije zvanično nijesu obavještavali javnost o promijeni vizuala ove specijalne jedinice. Međutim, posljednjeg dana prošle godine iz policije su kazali da je došlo do organizaci-

onih promjena u elitnim jedinicama. Tada je na mjesto komandanta Specijalne jedinice policije postavljen Miloš Rakonjac Upravo Rakonjac je predvodio crnogorski tim u Dubaiju na ovogodišnjem takmičenju. Krajem januara zvanično je najavljeno učešće Specijalne jedinice policije (SJP) na takmičenju, međutim na logu

Nakon sprovedenih istraga u Podgorici, Kotoru i Ulcinju

Krivične prijave protiv osumnjičenih za primanje i davanje mita, utaju poreza i građenje bez dozvole

PODGORICA - Policija u Crnoj Gori podnijela je nakon sprovedenih istraga u Podgorici, Kotoru i Ulcinju krivične prijave protiv tri osobe kao i dvije firme, koji se sumnjiče za primanje i davanje mita, utaju poreza i doprinosa i građenje objekta bez dozvole i dokumentacije za građenje, saopšteno je Uprave policije (UP).

Naime, u saopštenju se navodi da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava protiv službenika Uprave carina Crne Gore M. P (48) zbog sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita i N. P. (54) sa Kosova zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje.

Kako se sumnja, M. P. je krivično djelo koje mu se stavlja na teret počinio na način što je u svojstvu službenog licasamostalnog carinika na Graničnom prelazu Božaj u avgustu 2024. godine neposredno od drugog osumnjičenog N. P. zahtijevao i primio mito za sebe u vidu novca, kako bi izvršio službenu radnju ovjere zahtjeva za povraćaj PDV-a u

putničkom prometu, a koju radnju je morao da izvrši, što je utvrđeno nakon višemjesečnog prikupljanja dokaznog materijala.

- Zatim, Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta je krivična prijava protiv pravnog lica „S.Y.P.M.“ d.o.o. Tivat i odgovornog lica u naznačenom pravnom licu, tadžikistanske državljanke M. T. (40), zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa - navode iz policije.

U saopštenju ističu da je krivična prijava realizovana u saradnji sa službenicima Poreske uprave i Sektora za finansijsko obavještajne poslove Uprave policije, nakon višemjesečne kontrole kojom je utvrđeno da osumnjičena M. T. nadležnim poreskim organima nije pružala tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, čime je, ističu, po osnovu utajenog poreza na dodatu vrijednost, kao i poreza na dobit za sebe i prijavljeno pravno lice ostvarila protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 75.000 eura, a na direktnu

Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava protiv službenika Uprave carina Crne Gore M. P. (48) zbog sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita i N. P. (54) sa Kosova zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje

štetu budžeta Crne Gore. - Nadalje, krivična prijava je podnesena i Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju protiv pravnog lica „B.P.“ d.o.o. Ulcinj i odgovornog lica u ovom pravnom licu A. G. (49) zbog sumnje da su počinili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - kazali su iz policije. Navode da je u toku postupka do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je A. G. krivično djelo počinio na način što je postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica „B.P.“ u svojstvu izvršnog direktora društva u septembru 2024. godine, u mjestu Pinješ 2, opština Ulcinj, započeo i izgradio treći i četvrti sprat, bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje i suprotno revidovanom glavnom projektu, čime je budžetu opštine Ulcinj po osnovu neplaćenih dažbina i naknada za komunalno opremanje zemljišta pričinio štetu od oko 30.000 eura.

- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima na otkrivanju i krivičnom procesuiranju svih državnih službenika i drugih lica koja svojim nezakonitim aktivnostima u cilju pribavljanja lične protivpravne imovinske koristi nanose materijalnu štetu budžetu Crne Gore i njenim građanima - zaključili su iz Uprave policije. R. P.

stoji ime stare jedinice (PTJ), ali sa novim grbom čiji je dio kapela koja je varijacija odnosno osvježena verzija oznaka SAJ-a iz ranijeg perioda. Na snimku koji je objavila Uprava policije, primjetno je da crnogorski specijalci nose uniforme na čijoj poleđini piše SJP. Podsjećamo, ministar unutrašnjih poslova Danilo

PODGORICA - Pripadnici kriminalnog škaljarskog klana Goran Milašinović i Milan Brajović, zvani Fitilj, uhapšeni su na izlazu iz spuškog pritvora, zbog sumnje da su povezani sa teškim ubistvom. Uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, nezvanično je rečeno Libertasu.

Kako taj medij piše, Milašinović i Brajović namjeravali su da napuste pritvor jer nije donijeta presuda u zakonskom roku od tri godine u postupku, koji se odranije vodi protiv njih.

Protiv Milašinovića i Brajovića i njihovih, navodnih, drugova iz kriminalnog klana Emila Tuzovića i Stefana Đukića-Mandića, policija je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u oktobru prošle godine, podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su povezani sa ubistvima državljana Srbije, F.M. i V.G, pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije, u danilovgradskom selu Javorak. Iz tužilaštva su tada saopštili da sumnjaju da su, u drugoj

Šaranović je krajem godine kazao da će reforma biti sprovedena u taktičkim jedinicama policije, najavljujući da će Specijalna jedinica policije (SJP) dobiti dodatnu samostalnost. A da je u pitanju novi dizajn može se uočiti i na zvaničnom sajtu organizatora pomenutog takmičenja „Dubai Swat Challenge“.

U dijelu sajta gdje se nalazi spisak učesnica, tj. elitnih jedinica po državama, nalazi

se i Crna Gora. Pored državne zastave nalazi se i naziv jedinice i mala fotografija logotipa pored koje piše „Special Police Unit“.

Crnogorski specijalci učestvovali su i prošle godine na takmičenju elitnih jedinica u Dubaiju, međutim tada je zvanični logo PTJ izgledao drugačije, što se može vidjeti na fotografiji na sajtu „Dubai Swat Challenge“ na listi timova koji su učestvovali 2024. godine. Tadašnji vizual naših specijalaca sadržao je državni grb - dvoglavog orla. Kapela na Lovćenu i inicijativa za njeno obnavljanje pitanja su koja duboko polarizuju crnogorsko društvo dugo godina. Za njeno obnavljanje zalažu se prosrpske stranke u vlasti i njihovi lideri koji obavljaju najviše državne funkcije. B. Đ.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva

polovini 2019. godine, pokojni Mile Radulović i Alan Kožar organizovali kriminalnu grupu, čiji su članovi postali četvorica osumnjičenih, pokojni Damir Hodžić i drugi nepoznati pripadnici. - Predmet krivične prijave je djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali sada pokojni M.R. i A.K., u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, čiji su pripadnici postali osumnjičeni, pokojni D. H. i druga nepoznata lica, sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vr-

šenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, pa tako i ubistvo državljana Srbije, F.M. i V.G, pripadnika suprostavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog ubistva pripadnika svoje kriminalne organizacije Z.N.saopšteno je ranije iz Specijalnog tužilaštva. Tuzović i Đukić-Mandić nalaze se u pritvoru u Ukrajini. Oni su optuženi da su u toj zemlji, krajem maja 2020. godine, pokušali da ubiju šefa kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera R.P.

Akcija crnogorske granične policije na Aerodromu Podgorica Uhapšen turski državljanin

PODGORICA – Crnogorska granična policija uhapsila je na Aerodromu Podgorica turskog državljanina F. K. (24), osumnjičenog za krivično djelo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su službenici Sektora granične policije turskog državljanina uhapsili na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na obezbjeđenje graničnog prelaza i sprečavanje prekograničnog kriminala.

Iz policije su rekli da je, prilikom kontrole putnika na letu strane aviokompanije, pri izlazu iz Crne Gore čekiranju je pristupila osoba koja je službenicima dala na uvid putnu ispravu Irske, sa podacima na ime N.C. (29). Kako su naveli, zbog sumnje u vjerodostojnost i ispravnost isprave, izvršena je detaljna granična kontrola na drugoj liniji graničnih provjera, pa je ustanovljen veći broj odstupanja na stranici za personalizaciju pruženog dokumenta. - Utvrđeno je da se radi o F.K. (24), turskom državljaninu,

koji je kod sebe posjedovao i putne isprave Turske, a isti je kasnije saopštio da je nabavku putne isprave Irske prethodno dogovorio u Turskoj, a istu preuzeo preko nepoznatog posrednika u Podgorici, za osam hiljada funti - kaže se u saopštenju. Navodi se da je, nakon prikupljenog obavještenja, a po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, F.K. uz krivičnu prijavu uhapšen, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave. R. P.

INTERVJU: Prof. dr Zoran Stojiljković, politički sociolog

Protesti studenata su pokret za povratak u normalnost

Priča se o izborima koje niko ne želi pa ni vlast, ali sve su to mehanizmi za kupovinu vremena u kojem će se smanjiti društvene tenzije i omogućiti da se taj prostor širi. Prostor je ovdje dosta sužen. Vlast je pristala da su zahtjevi studenata kredibilni i legitimni, samo se vodi polemika oko toga da li je taj ključni prvi uslov ispunjen: da li je sva potrebna dokumentacija predata i da li organi tužilaštva i pravosuđa mogu da rade. Promjene su moguće i ovo što se sa protestima uradilo je već veliki kapital za uspravne građanke i građane u Srbiji i Crnoj Gori - kaže Stojiljković

PODGORICA - Ne samo u regionu, nego i planetarno počeli smo da se navikavamo na normalizaciju nenormalnih stanja, opresivnih režima, ratova, geostrateških i geoimperijalnih ambicija, a kada se radi o regionu - protesti su odgovor na tu situaciju. Pobunjeni studenti su neka vrsta aktera povratka u normalnost i situaciju u kojoj temeljne vrijednosti solidarnosti i empatije pravde i slobode imaju svoje mjesto - kaže dr Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu za Pobjedu.

POBJEDA: Kada posmatramo bunt studenata u Crnoj Gori i Srbiji, možemo li reći da se bunt protiv nepravde internacionalizuje?

STOJILJKOVIĆ: Na neki način da. Kada se radi o regionu bunt se odnosi na široko društveno raširenu konstataciju da imamo problem sa en-

demskom, sistemskom, političkom korupcijom koja utiče na funkcionisanje vlasti i kredibilitet i povjerenje u njih - u ovoj ili onoj mjeri, zavisno od države. Studenti su ta vrsta aktera koja je, naročito u Srbiji, dobila neku vrstu široke građanske podrške uključujući profesionalna udruženja, medijska udruženja, udruženja u kulturi i umjetnosti, ali sve više i sindikata i sindikalnog članstva. Formira se uspješan građanski pokret, pokret uspravnih probuđenih građana koji prihvataju metode djelovanja i autoritet studenata. Onim što su uputili kao poruku studenti su naišli su na široku pozitivnu reakciju u društvu. Istovremeno se ogradili od svake vrste direktnog stranačko političkog uticaja i ne može im se ni na koji način prilijepiti etiketa neke vrste reaktora na spoljne i unutrašnje uticaje.

POBJEDA: Akademska zajednica iz Zagreba uputila je parolu podrške: „Jedan svijet, jedna borba“, ona se

vidjela i u Srbiji. Da li to znači da studenti ne daju da ih vlast tretira kao podanike?

STOJILJKOVIĆ: Na osnovu protesta koji postoje od 2016. i 2017. godine i koji su uporedivi sa aktuelnim protestima, možemo konstatovati da protesti i blokade sami po sebi ne mijenjaju režime, ali postavljaju jasne granice preko kojih ne mogu ići. U tom smislu oni su pokušaj, kao što govore solidarni studenti iz Zagreba, neka vrsta pokreta za povratak u normalnost. Studenti tu ulogu dobijaju jer postoji široko uvjerenje da budućnost i radikalno izmijenjeni svijet pripadaju mladima, a studenti su najobrazovaniji dio mlade generacije i predstavljaju buduću elitu vlasti. Teško je biti globalno protiv bunta stu-

Manevarski prostor vlasti je dosta širok posebno predsjednicima poput Vučića koji su neka vrsta spin diktatora – spinuju situacije i kada se nađu u nelagodi da izgube većinu oko nekih pitanja, oni pokušavaju da preusmjere krivicu i smanje štetu, da okrenu pažnju na neka druga pitanja. Tip lidera poput Vučića hoće da preusmjeri pažnju na sebe pokušajem da se stvari razrješavaju referendumom o povjerenju njemu izvan ustavno-institucionalnog aranžmana. Ali vi sa tim više ne možete da selektivno primjenjujete nasilje, jer vam to ne prolazi i imate sve uži manevarski prostor

denata. Manipulativno djelovanje politike pokušava uvijek da stigmatizuje pobunjene lijepeći im odgovarajuće etikete, ali sa studentima je to najteže uraditi. Desetak godina unazad i međugeneracijska solidarnost je počela da igra veliku ulogu u našim društvima koja su bila tradicionalistička, konzervativna i autoritarna. Izmijenjena je svijest i ako ćemo saslušati neku vrstu klasa savjesti i budilaca uspavane savjesti, onda nam je najprirodnije da to vidimo prema ovoj dolazećoj mladoj i obrazovanoj generaciji.

POBJEDA: Pokrenuli su se različiti slojevi društva. Na prvom mjestu - oni podržavaju studente, ali svako od njih ima i svoje zahtjeve - cijelo društvo u Srbiji je pobunjeno, pobunu vode oni koji neće vlast. Kako pobuna može da se okonča ako nemamo jasne političke aktere?

STOJILJKOVIĆ: Ta vrsta protesta je neka vrsta povratka u normalnost, da vlast stanuje na ustavno određenim adresama, a ne da bude uzurpirana od onih kojima to nije u nadležnosti, poput stanja u

,,Kamo śutra?“ - borba za pristojno društvo

Protest studenata ,,Kamo śutra?“ – znači što je to što je sjutra, što je normalno i pristojno društvo. Pristojno društvo je minimum minimuma, to je društvo u kome država ne ponižava građane, a građani se ne samoponižavaju udvorištvom i strahom. Prednost blokada i protesta koje vode studenti u ovom momentu ne možete diflamirati time što ćete im nalijepiti etiketu da su nezreli i izmanipulisani, da rade za nekoga, a sa druge strane, oni u redovima građanki i građana imaju široku podršku. Naša kultura se izmijenila u tom smislu da kada osluškujem reakcije, glasove i kretanju ka tome śutra - pitam se što misle oni kojima to sjutra i pripada. Ako vi želite kao mladi da vam pripadne budućnost i bude poželjna, vi morate da otmete i sadašnjost inače

ćete plaćati posljedice nekih tuđih odluka. Da ne govorimo o koterijama intelektualaca i istraživača koji su ovu generaciju oglašavali nesposobnom i bez kapaciteta za neko šire društveno, na empatiji i solidarnosti zasnovano, angažovanje.

Srbiji. Protest postavlja jasne granice onoga što se ne može raditi iza ovih tragedija: nedovoljna osjetljivost vlasti za koruptivne aranžmane ili nedovoljno odgovorno djelovanje javnih službi države.

Kako će se to politički razrješavati - to ćemo još vidjeti. Važno je da unutar civilnog društva stoje kredibilni akteri čija je uloga da umijeće organiče i guraju ka demokratskim rješenjima, ono što u užem smislu shvatamo političkim društvom, odnosno stranačkom izbornom scenom.

Tu nije problem što su sada studenti u Srbiji, pretpostavljam i u Crnoj Gori, u užem smislu r azličito ideološki usmjereni, jer oni tjeraju institucije da počnu da funkcionišu.

P OBJEDA: Do kojeg momenta će vlast u Srbiji, odnosno predsjednik koji je uzurpirao vlast, moći da se služi trikovima: da su zahtjevi studenata ispunjeni - a nijesu, da je premijer podnio ostavku – a nije verifikovana u Skupštini?

STOJILJKOVIĆ: Manevarski prostor vlasti je dosta širok posebno predsjednicima poput Vučića koji su neka vrsta spin diktatora – spinuju situacije i kada se nađu u nelagodi da izgube većinu oko nekih pitanja, oni pokušavaju da preusmjere krivicu i smanje štetu, da okrenu pažnju na neka druga pitanja. Tip lidera poput Vučića hoće da preusmjeri pažnju na sebe pokušajem da se stvari razrješavaju referendumom o povjerenju njemu izvan ustavno-institucionalnog aranžma-

Formira se uspješan građanski pokret, pokret uspravnih probuđenih građana koji prihvataju metode djelovanja i autoritet studenata. Onim što su uputili kao poruku studenti su naišli su na široku pozitivnu reakciju u društvu. Istovremeno se ogradili od svake vrste direktnog stranačko političkog uticaja i ne može im se ni na koji način prilijepiti etiketa neke vrste reaktora na spoljne i unutrašnje uticaje

na. Ali vi sa tim više ne možete da selektivno primjenjujete nasilje, jer vam to ne prolazi i imate sve uži manevarski prostor. Priča se o izborima koje niko ne želi pa ni vlast, ali sve su to mehanizmi za kupovinu vremena u kojem će se smanjiti društvene tenzije i omogućiti da se taj prostor širi. Prostor je ovdje dosta sužen. Vlast je pristala da su zahtjevi studenata kredibilni i legitimni, samo se vodi polemika oko toga da li je taj ključni prvi uslov ispunjen: da li je sva potrebna dokumentacija predata i da li organi tužilaštva i pravosuđa mogu da rade. Promjene su moguće i ovo što se sa protestima uradilo je već veliki kapital za uspravne građanke i građane u Srbiji i Crnoj Gori. Violeta CVEJIĆ

PRomJENE sU mogUćE: Zoran Stojiljković

milan obradović

Da li je naša pomisao da krizu Ustavnog suda u Crnoj Gori mogu pre da reše advokati nego partije u Skupštini Crne Gore? Sada izgleda da partije to ne mogu učiniti sve do Sudnjeg dana. To ne znači da partije koje osporavaju penzionisanje sutkinje Ustavnog suda u Ustavnom odboru Skupštine CG nisu u pravu. Razumljiva je njihova bojazan da bi moguća naredna zamena još dvoje sudija drugim sudijama po volji postojeće probeogradske poslaničke većine mogla zasnovati novu političku nestabilnost u državi.

Ponude Marte Kos iz briselske administracije da Unija, odnosno Venecijanska komisija, pomogne oko ustavne krize Vladi i Skupštini su dragocene, ali je briselski štap za disciplinovanje kratak. On ne može učinkovito da domaši ni do probeograđana u parlamentu, jer ovi još uvek misle da u Beogradu neće pobediti studentski ustanak i čekaju na rasplet, a na drugoj strani izmiču Briselu i patriotske crnogorske stranke koje brane ustavnu proceduru. Čudno? Ne, to nije čudno, jer je sumnja demokratskih parlamentarnih organizacija u dobar uvid Evropske unije u vrenja u Crnoj Gori u poslednjih desetak godina bila i te kako zasnovana. Brisel je doprineo pobedi nacionalističkog i verskog košmara i destabilizaciji Balkana. U Bosni i Hercegovini i Srbiji je to još vidljivije nego u Crnoj Gori.

ADVOKATSKI LIJEK

Ako crnogorski advokati odbiju da prihvate političko anti-ustavno nasilje u Skupštini Crne Gore oko spornog kadrovskog postupka Ustavnog odbora, oni mogu štrajkom da zaustave rad celog sudskog sistema sve dok se parlament ne urazumi i opozove svoje greške. Niko ne može na tako miran način da parališe rad države kao advokati, a da ni ne izađu na ulice.

To ne mogu ni carinici na granici niti kontrolori letenja na aerodromima, niti mnoge druge profesije. Neki profesionalci se kod toga mogu zamenjivati iz kadrovskih rezervi vojske i

POGLED SA STRANE: Niko ne može na tako miran način da parališe rad države kao

Štrajk advokata kao odgovor na ustavnu krizu

Štrajk advokata je lijek koji se malo koristi, ali u Srbiji on postaje praksa. I upravo ćemo sada vidjeti što će se u Beogradu dogoditi s obzirom na to da je 2. februara 2025. godine Advokatska komora Srbije proglasila štrajk na 30 dana - u dejstvu od 3. februara. To je ubitačni pritisak na Vučićevu vlast. Advokati u Srbiji su se na njega i ranije upuštali - i uvijek su pobjeđivali. Doduše, Viši beogradski sud je 5. februara naložio advokatima da u nekim osjetljivim slučajevima moraju pružiti pravnu asistenciju pogođenim klijentima, ali im je ipak ostavio pravo na većinu apstinencije

tako ublažavati štrajkački pritisak, ali je to nesigurno. Jer, recimo, vojni kontrolori letenja ne govore obaveznim stručnim engleskim jezikom i ne poznaju civilne procedure vazdušnog saobraćaja. Slične advokatima po dejstvu su - ovo možda nismo uočavali - predškolske ustanove. Štrajk jaslica, vrtića i predškolskih ustanova odmah vraća sve roditelje sa bilo kog posla kućama. Kada vaspitačice krenu u štrajk, one jače od mnogih drugih profesija napadaju i držav-

Baš nas zanima što će da se dogodi 15. februara 2025. godine u Kragujevcu. Tamo će se na proslavi Prvog srbijanskog ustanka iz 1804. godine i zlosrećnog jednomjesečnog Sretenjskog ustava iz 1835. godine istovremeno naći predsjednik Vučić i studenti. Ovi su baš za taj praznik zakazali svoj centralni šumadijski politički karneval. A ako ga ne pomjere za dan-dva kasnije, to bi mogla da bude zanimljiva fešta. Vućić teško da može izdržati sudar sa studentima i narodom Kragujevca i Šumadije

ni i privatni sektor. I najzadrtiji pristalica režima mora kući da hrani decu umesto što na poslu smišlja pristrasna nevaljalstva. Ipak, advokati su šampioni. Njihov napad na izvršnu vlast, na Vladu, daje trenutan učinak jer zaustavljaju sudsku vlast. A država bez suđenja, posebno kod krivičnih, ekonomskih, imovinskih i porodičnih sporova, strmoglavo rizikuje nered i bespravlje. A zamislite da im se pridruže i matičari - tu bi odmah stala venčanja, a knjiga rođenih i umrlih bi bila zatvorena. Pa još kad bi se tu dodao i katastar!

Štrajk advokata je lek koji se malo koristi. Ali u Srbiji on postaje praksa. I upravo ćemo sada videti šta će se u Beogradu dogoditi s obzirom da je 2. februara 2025. godine Advokatska komora Srbije proglasila štrajk na 30 dana - u dejstvu od 3. februara. To je ubitačni pritisak na Vučićevu vlast. Advokati u Srbiji su se na njega i ranije upuštali - i uvek su pobeđivali.

Doduše, Viši beogradski sud je 5. februara naložio advokatima da u nekim oseljivim slučajevima moraju pružiti pravnu asistenciju pogođenim klijentima, ali im je ipak ostavio pravo na većinu apstinencije.

VJEROVATNOĆA ADVOKATSKOG ŠTRAJKA

Mi mislimo da crnogorski advokati neće otići u štrajk zbog sukoba oko legaliteta izbora ustavnih sudija u parlamentu. To za njih još nije dovoljan motiv za ustanak. Ne bi verovatno bio ni u Srbiji. Advokati u Srbiji nisu ni krenuli u obračun sa Vladom samo zbog pojedinačnog specijalnog pravnog pitanja koje bi ugrožavalo njihov rad. Oni su tamo, u stvari, krenuli u najteži obračun - u obračun sa samom Vladom Srbije zbog opšteg propadanja pravne proceduralnosti sudskog sistema i padanje tužilaca i sudija u političko ropstvo Srpske napredne stran-

Advokati se zbog toga sada u Srbiji bore za hleb. Bore se za profesiju, za svoj život. To je razlika između njihovog položaja u Srbiji i položaja advokata u Crnoj Gori. No, još se nije stiglo do dramatične apsolutizacije egzistencijalnog rasula advokatske službe - i verovatno ni neće, jer korumpirana vlada teško može da savlada advokate dok su još na nogama.

VUČIĆ, USTAV I DOKTORAT

ke. To je dovelo do toga da se u sudovima često kažnjavaju ili oslobađaju od krivice oni za koje to hoće izvršna vlast Vučićeve partije. Ni tužba ni presuda tu više ne zavise od zakona, već od naredbe ,,napredne partije“ uplašenim tužiocima i sudijama na svim nivoima sudskog sistema. Zbog ove dekadencije prava se gubi pouzdanost advokatskih odbrana ili njihovih optužnih napada. Advokat može u Beogradu da briljira na suđenju sa antologijskom ubedljivošću, ali neće oslanjanjem na zakone ne samo nevinog spasti od neutemeljene optužnice, već neće ni nespornog krivca dovesti do zaslužene kaznene presude. Sudska praksa u Srbiji je time omlitavila samu advokatsku profesiju i ugrozila njenu egzistenciju. Što bi se onda bilo ko obratio advokatu za pravnu pomoć kada se ona na sudu pretvara u beznadežni slom živaca i farsu legalnosti procedure i ismejavanja dokaza?

Predsednik Republike Srbije razara Ustav. On je već odavno izveo državni udar. On je to učinio već onda kada je pribavio sebi sve izvršne dužnosti Vlade i osporio zakonodavnu vlast Skupštine. To je onda kada naređuje zasedanje Vlade u svom predsedateljskom prisustvu; onda kada kritikuje i izdaje naređenja ministrima; onda kada resornim ministrima na sednici Vlade ne dozvoljava da u njegovom prisustvu govore o svom radu; onda kada umesto resornih ministara putuje po zemlji i inostranstvu i sklapa političke i poslovne sporazume bez znanja Vlade i Skupštine - i kada to čini tajno; onda kada bez zakonskog odobrenja Skupštine objavljuje moratorijum na primenu zakona i kada protivno Ustavu daje amnestije na istražne procese; onda kada javno objavljuje diskretne procesne pravne i policijske podatke iz istražnih postupaka o firmama i ljudima i otkriva na televiziji intimni život ličnosti i porodica. I posebno onda kada opovrgava nalaz Univerziteta o doktorskim plagijatima svojih podložnika - i mnogo čega drugog. Setićete se sledećeg primera. Senat Univerziteta u Beogradu je u tri navrata od 2019. godine osporio originalnost doktorskog rada sadašnjeg ministra finansija u Vladi Republike Srbije. Uzaludno, nadležni sud osporava stav Univerziteta i odbacuje ga iz ,,proceduralnih“ razloga, ne iz supstancijalnih. To, naravno, on ni ne može. Kako bi uopšte bilo koji sud i mogao da ospori stav Univerziteta o originalnosti doktorata kada iznad dekana svih fakulteta koji čine Senat Univerziteta ne može biti nikoga od veće nadležnosti? Nijedan sud nije naučnik. Ah, da… procedura to može. Samo tu i može predsednik u Beogradu da nađe slamku moralnog spasa za svog miljenika. Kada bi sud mogao da osporava ili potvrđuje doktorate, onda Univerzitet ne bi ni davao odgovarajuće diplome, kandidati bi odmah išli na odbranu disertacija kod sudija režimske stranke.

ZLOČESTA PRETPOSTAVKA

Zamislimo sada da predsednik u bilo kojoj zemlji postavi za guvernera centralne banke falsifikatora novca, ili da to učini sa doktorantkinjom plagijatorkom tuđih finansijskih tekstova, ili da falisikatora doktorske diplome iz inostranstva postavi za ministra policije. Ne, u Srbiji to nije moguće, mi se

KAD NAJMOĆNIJI USTANU: Štrajk advokata u Beogradu

Piše: dr Dragan VESELINOV

da ni ne izađu na ulice

sne pravne i policijske podatke iz

intimni život ličnosti i porodica. I posebno onda kada opovrgava

Predsjednik Republike Srbije razara Ustav. On je već odavno izveo državni udar. On je to učinio već onda kada je pribavio sebi sve izvršne dužnosti Vlade i osporio zakonodavnu vlast Skupštine. To je onda kada naređuje zasijedanje Vlade u svom predsjedateljskom prisustvu; onda kada kritikuje i izdaje naređenja ministrima; onda kada resornim ministrima na sjednici Vlade ne dozvoljava da u njegovom prisustvu govore o svom radu; onda kada umjesto resornih ministara putuje po zemlji i inostranstvu i sklapa političke i poslovne sporazume bez znanja Vlade i Skupštine - i kada to čini tajno; onda kada bez zakonskog odobrenja Skupštine objavljuje moratorijum na primjenu zakona i kada protivno Ustavu daje amnestije na istražne procese; onda kada javno objavljuje diskretne procesne pravne i policijske podatke iz istražnih postupaka o rmama i ljudima i otkriva na televiziji intimni život ličnosti i porodica. I posebno onda kada opovrgava nalaz Univerziteta o doktorskim plagijatima svojih podložnika - i mnogo čega drugog. Sjetićete se sljedećeg primjera

varamo, ne mogu prevaranti i kriminalci u Beogradu biti članovi Vlade.

Naravno da sadašnji Senat Univerziteta u Beogradu ne želi da sa srpskim predsednikom Republike razgovara. Senat nema tematski o čemu da sa predsednikom razgovara - i to baš sada kada je ovaj zapao u političku izolaciju u koju je do sada gurao ceo narod. Rektorat je odabrao da na izolaciju odgovori izolacijom. A da ne govorimo o tome da Rektorat ne želi da sa predsednikom razgovara da bi ga spasavao od studentske kritike i da time prekrši i solidarnost sa ostalim univerzitetima u Srbiji.

UTICAJ

PREDSJEDNIKA NA

PODGORICU

Neki crnogorski političari verno podražavaju Vučićev manir da se upuštaju u neovlašćen javni rad. To su oni koji, između ostalog, uživaju da se avionom Vlade, na teret naroda, vozikaju po srpskom svetu. I izazivaju incidente. Frontovci, naročito. U stvari, u rudimentarnom obliku je taj manir pre i posle Titove smrti naročito razvijao predsednik Skupštine SR Srbije i predsednik Skupštine SFRJ, veliki partizanski revolucionar, Dragoslav Marković, tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. To je u to vreme prećutno, u granicama učtivosti, bilo moguće, jer su se svi članovi SKJ smatrali pozvanim, kao ustavne vođe naroda, da neprekidno usaglašavaju društveni život sa ideologijom svoje partije nezavisno od profesionalnog mesta u političkom sistemu. Ali je bilo malo onih koji bi mislili da su neophodni da ukazuju i u drugim republikama šta je kod njih dobro, a šta nije. Bilo je tada razvijenog osećaja za granice intervencionizma u tuđem profesionalnom području i na tuđoj republičkoj

govine, već Republike Srpske. I izazvao je skandal velikosrpskim govorom sa osudom politike NATO-a čiji je Makedonija član od 2020. godine i usprotivio se težnji Makedonije da uđe u EU. Uvredio je time domaćina, što mu je makedonski premijer Hristijan Mickoski otvoreno i kazao. A začudo, tamo nevolju jedino nije izazvao treći putnik iz vazduha, svetejši patrijarh Perić. On je održao opšti frazeološki govor o navodnoj Savinoj etici i nije zatražio zahvalnost Makedonaca što je Beogradska patrijaršija pristala na autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve. To mu je dobro, jer je time Patrijaršija potvrdila da više neće Makedonce nazivati zaboravnim Srbima. I mirno je primio k znanju to da je Klimentova Ohridska književna škola iz 9. veka rodonačelnik slovenske pismenosti i literature na Balkanu, a ne i Sveti Sava iz 13. veka, i da je prvo slovensko pismo solunska glagoljica, a ne naknadna ćirilica, koju su stvorili - Bugari.

teritoriji, u fabrici, na univerzitetu, i u fudbalskom klubu. Marković je često govorom izlazio iz opsega nadležnosti šefa Skupštine, ali je ipak u tom svojstvu davao i političke izjave koje nisu bile povezane sa odlukama tela kojim je predsedavao. I voleo je to često da čini, ali ne i danonoćno kao Vučić. Tako je stvarao konfuziju oko toga kada on interpretira Skupštinu, a kada iznosi svoje mišljenje kao neskupštinski stav. To se onda nije otvoreno držalo za zloupotrebu javne funkcije u ličnu korist. Ali jeste bilo predmet shvatanja o ukusu i sujeti. Sada je ,,normalno“ da se predsednik Skupštine Crne Gore ukrca u službeni avion i ode u Skoplje na Svetosavsku akademiju srpske nacionalne manjine 27. januara 2025. godine, ali da tamo sedi bez istaknute zastave države Crne Gore. To znači da on nije bio izaslanik ni predsednika Republike niti predsednika Vlade Crne Gore koji jedini zastupaju interese države u inostranstvu. Bio je u privatnom političkom svojstvu, u partijskom svojstvu, na teretu državnog budžeta. To je isto kao i kada bi državnim automobilom otišao na partijski sastanak u svojoj stranci ili sa državnim vozačem na pijacu po lubenicu sa suprugom.

Obrnuto od njega, njegov saputnik, Dodik je stigao u Skoplje sa zahtevom da se ne istakne zastava Bosne i Herce-

NOVA PREDSJEDNIČKA

PARTIJA

Baš nas zanima šta će da se 15. februara 2025. godine dogodi u Kragujevcu. Tamo će se na proslavi Prvog srbijanskog ustanka iz 1804. godine i zlosrećnog jednomesečnog Sretenjskog ustava iz 1835. godine istovremeno obreti predsednik Vučić i studenti. Ovi su baš za taj praznik zakazali svoj centralni šumadijski politički karneval. A ako ga ne pomere za dan-dva kasnije, to bi mogla da bude zanimljiva fešta. Vućić teško da može izdržati sudar sa studentima i narodom Kragujevca i Šumadije. Predsednik Republike je zamislio da proslavu Sretenja iskoristi za podršku Šumadinaca svom projektu osnivanja ličnog mas-pokreta. On ne shvata svoj položaj kao mali spisak ustavnih dužnosti na korist svih građana države. On hoće državu za sebe. I stoga bi on time ponovo demonstrirao svoju zloupotrebu neustavnog korišćenja javne funkcije. Niko nema prava da nju koristi za osnivanje partije. Otuda bi dolaskom u Kragujevac predsednik Republike jedino dodatno potvrdio to koliko su studenti u pravu kada govore da on pučistički koristi državni novac i državne organe sile i propagande zarad lične, a ne narodne polze - da izgovorimo ovu reč otaca. Naoružajmo se pištaljkama i sačekajmo dvoboj. Sva sreća za Crnogorce jeste da im je Srbija sve dalja.

Naravno da sadašnji Senat Univerziteta u Beogradu ne želi da sa srpskim predsjednikom Republike razgovara. Senat nema tematski o čemu da sa predsjednikom razgovara - i to baš sada kada je ovaj zapao u političku izolaciju u koju je do sada gurao narod. Rektorat je odabrao da na izolaciju odgovori izolacijom. A da ne govorimo o tome da Rektorat ne želi da sa predsjednikom razgovara da bi ga spasavao od studentske kritike i da time prekrši solidarnost sa ostalim univerzitetima u Srbiji

Razvojna pomoć ukinuta u najgore vrijeme

KIJEV - Ukrajinska dobrotvorna organizacija koja radi sa ratnim veteranima i njihovim porodicama objavila je da je obustavila svoje aktivnosti jer se oslanja na sredstva USAID-a.

I nije jedina. Širom zemlje, preduzeća i neprofitne organizacije trude se da se izbore sa novom situacijom jer im je izvor finansiranja prekinut. – Sada činim sve da spasim tim. Vijest je bila šokantna – rekla je za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) Natalija Parhitko, vršilac dužnosti direktora dobrotvorne organizacije „Dostupno“. Američki predsjednik Donald Tramp ograničio je rad USAID-a kada je 24. januara naredio 90-dnevno zamrzavanje potrošnje. Otpuštanja i suspezije navele su hiljade ljudi da se pridruže protestima u Vašingtonu. USAID je primarna američka vladina agencija odgovorna za pružanje civilne strane i razvojne pomoći. Posluje u više od 100 zemalja, godišnje distribuira milijarde dolara pomoći i zapošljava oko 10.000 ljudi širom svijeta.

Trampova administracija kritikovala je programe USAID-a kao neefikasne i neusklađene s interesima SAD, tvrdeći da bi neke od funkcija agencije mogao obavljati Stejt department. Kritičari takođe tvrde da određeni

društveni i kulturni programi koje finansira USAID nijesu usklađeni sa njegovom osnovnom misijom.

„Dostupno“ godinama radi na pitanjima pristupačnosti za osobe sa invaliditetom, grupacije ljudi koja je masovno porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Aktivnosti te organizacije uključuju pomoć ranjenim vojnicima da se vrate u civilni život pružanjem psihološke podrške, protetike i invalidnina.

Parhitko kaže da dobrotvorna organizacija, koja zapošljava osam ljudi, sada traži alternativno finansiranje i takođe se nada da će generisati dodatna sredstva putem socijalnog preduzeća koje će provoditi revizije pristupačnosti arhitekture za preduzeća.

– Nećemo dozvoliti da „Dostupno“ zatvori sve projekte i ne radi. Uprkos smanjenju sredstava, nastavićemo naše aktivnosti – obećala je ona. Trenutno ova organizacija nije u mogućnosti da isplati plate osoblju.

Od 2022. godine, USAID je Ukrajini pružio milijarde dolara humanitarne pomoći, razvojne pomoći i direktne budžetske podrške. Poljoprivredni sektor u Ukrajini bio je ključni korisnik.

USAID je saopštio da je od 2022. godine pomogao trećini ukrajinskih poljoprivrednika i obezbijedio im sjeme, đubrivo i finansijska sredstva. Jedan od primalaca bio je

Sveukrajinski agrarni savjet, nevladina organizacija koja podržava poljoprivrednike i zalaže se za poljoprivredne reforme.

Njegov šef Andriy Dikun rekao je za RSE da je podrška USAID-a ključna za mala i srednja poljoprivredna preduzeća u bivšim okupiranim područjima i područjima na prvoj liniji fronta da nastave sa radom ili skladištenjem žetve.

– Na primjer, vreće za skladištenje žitarica, sušare, gnojiva, sjeme. Uz podršku USAID-a, reforma zemljišta je aktivno sprovedena, a sada zajedno radimo na razvoju reformi navodnjavanja, podržavajući poljoprivrednike koji osnivaju udruženja korisnika vode – rekao je Dikun. – Grantovi, konsultantske usluge, pravna podrška - sve je to značajna pomoć ukrajinskim poljoprivrednicima –dodao je.

Situacija utiče i na ukrajinsku vladu, pri čemu su pogođeni budžeti ministarstava energetike, zdravlja i obrazovanja, kao i lokalnih samouprava i drugih državnih agencija. Ukrajinski poslanik Ina Sovsun kaže da je samo u septembru prošle godine osigurano 325 miliona dolara za jačanje energetskog sektora koji je pod stalnim ruskim bombardovanjem.

– U ovom trenutku ne komentarišemo dok proučavamo sve detalje. Možda vam USAID može dati informacije o ovom pitanju – odgovorila je pres služba ukrajinskog ministarstva energetike na pitanje RSE.

Kancelarija USAID-a u Ukrajini nije odgovorila na pitanje koji će državni programi biti obustavljeni.

– Pomoć USAID-a iz temelja je promijenila pravila. To je uticalo na živote stotina hiljada Ukrajinaca, postavljajući nove standarde za slabu državnu mašinu – rekao je Vladislav Sodel, fotograf koji je dokumentovao rad USAID-a osam godina.

Rekao je da ga pogađa obim i raznovrsnost projekata koje finansira agencija, „od kreveta s madracem u skloništu za izbjeglice... do injekcija od više milijardi dolara u stabilnost naših energetskih mreža“. R. P.

Poljoprivredni sektor Ukrajine bio je ključni korisnik ove pomoći

Društvo smo koje ne vjeruje u sopstvenu budućnost

PODGORICA - Umjetnički fakulteti svake godine iznjedre nove naraštaje umjetnika koji se sa stečenim diplomama iz neke od oblasti likovnih umjetnosti suočavaju sa izazovima koje pred njih postavlja tržište rada. Činjenica je da je živjeti „samo od umjetnosti“ u Crnoj Gori apsolutno nemoguće. Da bi preživjeli i da bi se bavili, koliko je to moguće, profesijom koju su odabrali sa toliko ljubavi i entuzijazma, likovni stvaraoci su često primorani da rade razne poslove kako bi obezbijedili osnovne egzistencijalne uslove.

Međutim, iako mu je teško da se bavi onim što voli, umjetniku je još teže da se odrekne onoga što ispunjava njegov život. Tako, po cijenu mnogih odricanja, crnogorski umjetnici ne posustaju, posebno oni koji vjeruju da će za prave vrijednosti doći bolja vremena.

Odluka o tome kako pronaći ravnotežu između posvećenosti vokaciji i ostvarivanju materijalne sigurnosti ostaje na samim umjetnicima. Odluka koja svakako mora biti olakšana društvenom podrškom stvaraocima, kojima je potrebno izaći u susret imajući u vidu značaj njihove djelatnosti za društvo koje bi bilo bogatije za nekog novog Đurića, Milunovića ili Lubardu… O tome da li je isključivo bavljenje umjetnošću dovoljno za obezbjeđivanje materijalne egzistencije likovnih stvaralaca za Pobjedu govore Stefan Todorović, Ana Lompar, Aleksandar Ostojić i Srđa Dragović.

KRIZA

Todorović, koji je trenutno zaposlen u Sekretarijatu za kulturu glavnog grada, smatra da je koncept akademije u krizi ili je u stvari već prevaziđen.

- U eri post-fordizma od sredine sedamdesetih do danas možemo upoređivati da se broj ljudi koji završavaju akademiju udesetostručio, kao i sam broj akademija. Samim tim današnje akademije više služe profesorima nego studentima. To je problem koji je širi od naše sredine. Niti se studenti pripremaju za prilagođavanje onome što dolazi nakon studija, niti mogu biti dovoljno ohrabreni da nastave da vjeruju u svoj umjetnički razvoj - kazao je Todorović.

On smatra da onaj ko vjeruje u svoj umjetnički razvoj zna da to nosi dosta odricanja.

- Međutim, suštinski, to je hibridna pozicija za veliku većinu umjetnika, đe postoje dvije strane - obezbjeđivanje egzistencije i sopstveni umjetnički razvitak. Zato radite sve što morate, ali da vas ne ugrožava - istakao je Todorović.

On naglašava da su na traženje ,,alternativnog“ posla osuđe-

Mnogi umjetnici prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju

Srđa Dragović smatra da su mnogi umjetnici prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju, ako već ne pristaju na to da i nakon studija zavise od roditelja.

- Znam likovne umjetnice i umjetnike koji su radili u oblasti ugostiteljstva, trgovine (kao prodavci u marketima ili knjižarama), građevinarstva i zanatskih usluga (kao moleri), turizma (kao vodiči ili čak stjuardese). Pojedini se okrenu radu u digitalnom marketingu ili agencijskom radu u sferi programiranja ili UX/UI dizajna. Ali sve to ne diktira prethodno obrazovanje - sve su to privremene opcije, koraci preduzeti uz nadu da će za neki stvarni, profesionalni rad doći bolje vrijeme. Ali… Mislim da je čak i rad u prosvjeti za mnoge prinudna opcija, jer su rijetki nastavnici likovne kulture koji su voljni da u okvirima postojećeg sistema unose promjene ili bilo kakve nove perspektive. Ali, tu već načinjemo probleme obrazovnog sistema u Crnoj Gori - kazao je Dragović.

ni mnogi, ne samo umjetnici.

- To je posljedica neprilagođenosti samog obrazovnog sistema i suštinski nepostojanja kulturne scene. Društvo smo koje ne vjeruje u sopstvenu budućnost, orijentisani smo predatorski da nešto zgrabimo ili iskoristimo, nikako da gradimo i ulažemo u napredak - rekao je Todorović.

Na pitanje da li je diplomiranom likovnom umjetniku teško da nađe posao nakon završetka akademije, Todorović kratko odgovara: ,,Apsolutno! Zato što ti poslovi ne postoje“.

- Kada ste čuli da je neko ikad tražio da zaposli likovnog umjetnika za nešto!? Zašto će mu? Mi se ođe bavimo politikom, građevinom, preprodajom kola, uvozom - legalnim i nelegalnim, govorima, partijskim i klanovskim lobiranjima i nešto malo turizmom i

TODOROVIĆ:

Niti se studenti pripremaju za prilagođavanje onome što dolazi nakon studija, niti mogu biti dovoljno ohrabreni da nastave da vjeruju u svoj umjetnički razvoj

to je to, nema mjesta - rekao je Todorović.

Govoreći o tome koji su najčešći problemi sa kojima se umjetnici susrijeću nakon završetka akademije i na koji način se to može poboljšati, Todorović je naglasio da je to vjerovatno dobijanje vize, što se, kako je naglasio, definitivno može poboljšati ulaskom u Evropsku uniju. Dotakli smo se i teme da li je isključivo bavljenje umjetnošću dovoljno za obezbjeđivanje materijalne egzistencije likovnih stvaralaca. Todorović smatra da je, ako oduzmemo sinekure, državna ili inostrana sufinansiranja, to matematički nemoguće.

- Jedino ako ne iskoči neka ,,kombinacija“ za neki period - rekao je on.

Kada je riječ o tome što sve umjetnici moraju da rade da bi ,,preživjeli“, Todorović je poručio - ,,da ne očekuju ni od ko-

LOMPAR: Ne postoji podrška države, postoji samo individualno stremljenje da svoj umjetnički rad predstavite, a to sve zavisi od vaše snalažljivosti

ga ništa i ostanu privrženi sebi i svom radu“.

- Naravno, ako to stvarno žele, jer to nije nikad bilo lako, niti jednostavno. Ako nema puno sabotaže i štete samo, dobro je, preživjeće se. Uz to, treba i da vode računa o zdravlju - istakao je Todorović.

EGZISTENCIJA

Lompar je kazala da nije imala mogućnost da nađe zasposlenje nakon završetka akademije, iako su njena očekivanja bila skromna.

- Umjetnik je osuđen da traži alternativu, bilo da su u pitanju zaposlenje, životna stremljenja, ali i u većini slučajeva uslovi i način izvođenja umjetničkog djela. Uvijek nešto nema, nešto fali ili nije dostupno. Ovđe je tako, nažalost - rekla je Lompar.

Ona smatra da je diplomiranom

DRAGOVIĆ: Znam likovne umjetnike koji su radili u oblasti ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i zanatskih usluga (kao moleri), turizma (kao vodiči ili čak stjuardese)

likovnom umjetniku više nego teško da nađe posao nakon završetka akademije ukoliko se vodi poštenim, korektnim i apolitičnim stremljenjima.

- Rukovodeće institucije, odnosno one koje moraju da vode računa ne interesuje položaj i egzistencija umjetnika sve do trenutka kada im zatreba umjetnikov ,,proizvod“ za potrebe nekog dekorativnog upotpunjavanja sadržaja. Ako ne ulažete u kulturu i kao država takvu ostavljate na čekanju, kontinuirano stvarate probleme u društvu, a društvo bez kulture nije kulturno društvo, već samo društvo. Stoga, ulaganjem u kulturu otvarate mnoge mogućnosti, dajete čak i mogućnost izbora. Dobro bi bilo da politiku eliminišemo iz kulture, a kulturu uvedemo u politiku - kazala je Lompar. Ona smatra da isključivo bavljenje umjetnošću, ovdje i sada, nikako nije dovoljno za obezbjeđivanje materijalne egzistencije likovnih stvaralaca. - Preživjeti... Ta riječ je pogubna realnost svakog umjetničkog djela. Riječ koja zaustavlja i sputava umjetničku namjeru u slobodnom promišljanju i izražavanju likovnih namjera. Ali, ipak i pored toga umjetnik mora imati dostojanstvo da ne radi baš sve zarad pukog preživljavanja, kao recimo prljanje umjetničkog djela političkim uslovljavanjima. Umjetnost bi trebalo da živimo punim plućima, a ne da zbog nje jedva dišemo. Nažalost, ovđe kultura, majka umjetnosti, umire lagano, a mi ni ,,suzu“ da puštimo. Ne postoji podrška države, postoji samo individualno stremljenje da svoj umjetnički rad predstavite, a to sve zavisi od vaše snalažljivosti i da kažemo trenutne sreće - istakla je Lompar.

OSTOJIĆ: Svjedok sam brojnih situacija u kojima moje kolege sa fakulteta duži niz godina, a ni kasnije, nijesu bile u mogućnosti da se ostvare na bilo kojem polju

Borba likovnih umjetnika za egzistenciju često liči na hod po žici, iznad ambisa

Crnoj Gori da žive od svoje umjetnosti

Od umjetnosti i kulture

samo se uzima

Stefan Todorović je kazao da je susreo mnoge dobronamjerne ljude, dok za mecene i umjetničke entuzijaste koji posvećeno ulažu u kulturu i umjetnost nije nikad ni čuo. - Ali, ako ih ima, to je lijepo, evo ovom prilikom im šaljemo pozdrave, siguran sam da ovo čitaju (ili čita). Pošto smo svi svjedoci konstantne prakse koja je potpuno suprotna, đe se od umjetnosti i kulture samo uzima i da se koriste kao paravan za ozbiljnu korupciju. Račun za to ne plaćaju samo umjetnici/ce, nego će ga plaćati generacije i generacije građana naše države. Predlažem Vam to kao temu za sljedeće istraživanje, što rade i što su i kako radili/e funkcioneri i institucije u kulturi, da čujemo malo o njihovim referencama i dostignućima, pa da u saradnji sa nekim ekspertima napravimo neku vrstu evaluacije ili presjeka, konsultujemo pravnike i tužioce da provjerimo legalnost tih postupaka. Na kraju da uporedimo praksu, makar sa okruženjem, pa ćemo između ostalog i vrlo lako zaključiti zašto je položaj umjetnika, ali i svih građana onakav kakav jeste. Takođe će se vidjeti i ovo što ste naveli, zašto crnogorska umjetnost nije prisutna u inostranstvu i kako internacionalne i regionalne veze i kada se uspostave brzo bivaju privatizovane, tajne i sumnjivo ekskluzivne - smatra Todorović.

Dragović trenutno radi kao frilens grafički dizajner i ilustrator, sarađuje sa više domaćih i inostranih kompanija, organizacija, izdavačkih kuća i časopisa. Aktivan je i u polju vizuelne umjetnosti i samostalnog izdavaštva, kao i edukacije u polju grafičkog dizajna i ilustracije. Smatra da je za studente i studentkinje koji završe slikarstvo, grafiku i vajarstvo svakako veći izazov (u poređenju sa studentima sa grafičkog dizajna) da nađu posao nakon završetka akademije.

- Obično su prinuđeni da traže dodatne alternative ako ne uspiju da se zaposle u nekoj od institucija kulture ili u nekoj od obrazovnih ustanova, ili bar u organizaciji koja će im pružiti priliku da se ostvare u profesiji za koju su se školovali. Običan ishod je odlazak vani, gdje je svakako više prilika i mogućnosti za rad i usavršavanje u oblasti umjetnosti, bilo kroz nastavak studija ili profesionalni rad, ali i taj put nosi ogromne rizike i traži mnogo hrabrosti i odricanja - kazao je Dragović.

OP sTAnAk

On naglašava da je najčešći problem sa kojim se likovni umjetnici susrijeću nakon završetka akademije nemogućnost pronalaska posla, samim tim i osnovnih uslova za život i rad. - Dakle, riječ je o goloj egzistenciji, o opstanku, a kamoli o prilikama za bilo kakav napredak u profesionalnom smislu. Postoje autori, kolektivi i organizacije koji kroz različite projekte ukazuju na brojne probleme sa kojima se ne samo (likovni) umjetnici, već generalno radnici u kulturi u Crnoj Gori susrijeću. Rekao bih da je ključ u samoorganizovanju, kao početnom koraku u cilju unapređenja položaja i ostvarenja većih prava, s obzirom na uslove koji iz godine u godinu djeluju sve nepovoljnije - istakao je Dragović. On smatra da isključivo bavljenje umjetnošću nije dovoljno za obezbjeđivanje materijalne egzistencije likovnih stvaralaca, ali da postoje primjeri autorki i autora koji su svoju umjetničku praksu pretočili

Predstava ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ premijerno izvedena u CNP-u

Traumatična priča naše 1918. i dalje jako aktuelna

u neku vrstu samostalnog preduzetničkog rada.

TRŽIŠTE

Ostojić je kazao da danas, nakon devet godina provedenih kao nastavnik likovne kulture, obavlja funkciju direktora Javne ustanove Umjetnička galerija ,,Vitomir Srbljanović“ u Pljevljima. Ukazao je na problem neusklađenosti onoga što se na fakultetima predaje studentima i onoga što ih čeka nakon studija. - Na svom primjeru mogu reći da se ulaskom u učionicu u osnovnoj školi malo koji svršeni student FLU-a može snaći. Kažem ovo jer su u procesu studiranja posjete obrazovnim ustanovama svedene na neprimjeren minimum. Nepostojanje prakse u tom pogledu je najčešće kobno za one koji se upuštaju u nastavničke vode. Sa druge strane, oni koji odaberu da svoje znanje valorizuju kroz samostalni umjetnički rad, baveći se isključivo sopstvenom umjetnošću, bivaju podvrgnuti potpunoj nemogućnosti da se u tom pogledu ostvare u Crnoj Gori. Nekoliko razloga je ključno ako govorimo o tome, a najbitniji je nepoznavanje, nerazumijevanje i na kraju nepostojanje pojma tržišta umjetnosti - istakao je on. Ostojić je naglasio da je svjedok brojnih situacija u kojima njegove kolege sa fakulteta duži niz godina, a ni kasnije, nijesu bile u mogućnosti da se ostvare na bilo kojem polju kada se govori o poslovima koji su vezani za struku i za njihove efektivne kompetencije i znanja koja su stečena na fakultetima. - Većina njih radi privremene poslove na održavanjima zgrada, zanatske poslove, ugostiteljske poslove, sektor trgovine itd. Jedan dio njih je u sferi NVO sektora koji može biti solidna alternativa, ali ne trajno rješenje. Shodno svemu navedenom, ne možemo govoriti da su likovni umjetnici u Crnoj Gori dio društva koji je prepoznat kao strateški važan sektor kulturnih politika. Želio bih da me neko statistički demantuje i da mi dokaže suprotno - kazao je Ostojić. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Kakav su soj ti novi Crnogorci? Crnogorci? Ne mogu da dokučim. Jesu li s pleća rasprtili bremena starih zađevica, sprdnje i poruge i prljavih rabota bratskih? – početak je monologa Varje Đukić, s kraja predstave ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ u režiji Radmile Vojvodić, premijerno prikazane u CNP-u, koji u najkraćem sublimira idejno polazište i težnju rediteljke da kroz tragičnu istorijsku priču o dinastiji Petrović Njegoš i nestanku Crne Gore ispriča priča o nama – sada i ovdje.

Iako se ne radi o klasičnom rimejku ,,Princeze Ksenije“ iz 1994. godine, kako je Vojvodić najavila još na pres konferenciji uoči predstave, već pokušaju da se sada već kultna predstava čita optikom vlastitog vremena i da se njena političnost traži u sadašnjosti – pomenuti monolog Đukić, koji je nekada izgovarala Mira Stupica, ostao je nepromijenjen. Zbog toga se nameće pitanje koliko je, i da li je uopšte, naše društvo napredovalo u potonjih 20 godina? Jedna replika Dušana Kovačevića, koji tumači lik dr Šoća, glasi: ,,35-40 godina raspredamo oko istoga, znači li to da je danas gore nego tada“.

EGZIL

Predstava počinje prologom koji povezuje vrijeme između prve ,,Princeze Ksenije“ i nove, koja je premijerno odigrana u petak, 7. februara. Glumci u prologu ne govore iz svojih likova, već djeluje kao da iz sopstvene perspektive raspredaju o turobnim devedesetim, kada je ,,Princeza Ksenija“ nastala. Prisjećaju se i pojedinih glumaca koji su činili originalnu podjelu, poput Stupice i Mihaila Miše Janketića, pričaju anegdote i lične priče...

Ključna riječ u ovoj predstavi nesumnjivo je egzil, kako se to kaže i u jednoj replici. Kroz egzil kuće Petrovića sagledana je cjelokupna tragična sudbina Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata, ali i činjenica da se recidivi traumatične 1918. i danas osjećaju u našoj zemlji. Paradoksalno, u predstavi je suptilno prikazano da današnja Crna Gora, 100 godina kasnije, kuburi sa istim unutrašnjim previranjima i spoljnim političkim uticajima. „Princeza Ksenija“ preispituje i unutrašnje egzile prepune emocija, porodične odnose u patrijarhatu, a glumci su svoje nimalo lake zadatke obavili besprekorno i kolektivno ostvarili jednu

od najupečatljivijih izvedbi u Crnogorskom narodnom pozorištu posljednjih godina. Vojvodić je nakon premijere kazala da ,,govorimo o jednoj temi iz naše baštine i istorije koja je jako bizarna i jako intrigantna, a koja nas i danas previše opsijeda“. - Ispostavilo se da je ta traumatična priča naše 1918. nekako i dalje jako aktuelna. Ovom predstavom rasvjetljavamo taj paradoks da je toliko aktuelna nakon 30 godina, što svjedoči tome da neprestano ponavljamo neke greške ili da nikako da dođemo do tog nivoa emancipacije da ne zapadamo u taj kulturni rat i da nam politika i njeni interesi determinišu živote. Ta Ksenijina priča i njen glas se zaista živo prelivaju u našu epohu –rekla je Vojvodić. Potreba da napiše prolog, kako je kazala, izvjestan je omaž originalnoj predstavi koja je

značila nešto za crnogorsku kulturu, pozorišnu misiju u bavljenju sopstvenom istorijom, kulturom i identitetom.

- Bila je namjera da tim ženskim glasom relativizujemo istoriografiju, a da se vratimo politici kao temi života i životu kao temi politike i da dođemo do nekog sadejstva sa publikom koje je očigledno postojalo sa onom bivšom predstavom – rekla je Vojvodić.

Za Varju Đukić ova predstava predstavlja patriotski čin i donosi duboke emocije za koje misli da mi imamo više nego neke druge kulture.

- Radmila je svojom prvom predstavom to pobudila, a iskonsko teatarsko iskustvo i moć je to što mi igrajući možemo i dalje to da prenosimo na publiku – kazala je ona. Interesantno je da je Đukić u prvoj podjeli igrala princezu Kseniju u dobi od trideset šest

do četrdeset, a u ovoj princezu od osamdeset godina. Prema njenim riječima, 30 godina nije naročito velik period kako se čini, pogotovo u teatarskom sjećanju.

- To je kao neko najličnije sjećanje. Kao što se mi sjećamo nekih događaja iz života, uspomena, tako je i ova predstava ostala mnogim ljudima postojana, jako važna - istakla je Đukić.

PATRIJARHAT

Glumac Izudin Bajrović, koji tumači lik kralja Nikole, kazao je da je u pripremi obišao kraljev dvorac koji je sada muzej na Cetinju.

- On je dosta intiman u odnosu na sve evropske dvorce koje sam imao prilike da obiđem. Tu se sigurno stvarala kućna atmosfera gdje su članovi porodice imali bliskostistakao je Bajrović. Patrijarhat je, prema njegovim riječima, na ovim prostorima i danas dovoljno jak. - Možemo zamisliti kakav je bio prije 100 ili 200 godina. Taj pater familias je sigurno prije svega osjećao tu funkciju, jer on i u predstavi kaže – preporučujem ti da ljubiš majku, braću i sestre, jer to je najbitnije. Kada ljubiš svoje bližnje, voljećeš i narod i ostale kroz porodični odnos. Porodične veze su u ovoj predstavi možda i najjača linija koja u ovom komadu postoji - kazao je Bajrović. Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović Osim Đukić, Bajrovića i Kovačevića, glumačku podjelu čine: Ana Vučković, Dejan Ivanić, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Nada Vukčević i Lazar Đurđević. A. RADOVIĆ

Dio ansambla nakon premijere predstave

D. Miljanić

Scena iz predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“

NBA Oklahoma i Klivlend nastavili trku za 1. mjesto

PODGORICA - Oklahoma, trenutno najbolji tim lige, savladala je Toronto sa 121:109. Domaći tim je do pobjede predvodio Džalen Vilijams sa 27 poena, pet skokova i četiri asistencije, pratio ga je Šaj Gildžus-Aleksander sa 25 poena, četiri skoka i šest asistencija. Dvocifren je bio i Eron Vigins sa 18 poena, tri skoka i dvije asistencije, kao i Ajzea Džo sa 16 poena. U timu Toronta istakao se Skot Barns sa 21 poenom, pet skokova i četiri asistencije.

Klivlend je uspješno nastavio trku sa Oklahomom za prvo mjesto u ligaškom dijelu NBA lige. Kavalirsi su u gostima pobijedili Vašington 134:124. Vizardsi su prekinuli niz od tri pobjede, dok je Klivlend sada na skoru 42-10, a Oklahoma je za nijansu bolja sa 41-9. Kavalirse je do pobjede predvodio Donovan Mičel sa 33 poena, dok ga je Evan Mobli pratio sa 27 i sedam skokova. Na drugoj strani, Džordan Pul odigrao je utakmicu karijere sa 45 poena, uz četiri skoka i pet asistencija. Rišon Holms je zabilježio dabl-dabl sa po 12 poena i skokova, Kišon Džordž je dodao 17 poena, Bilal Kulibali 16... Jedan od dva najinteresantnija meča odigrali su Šarlot i San Antonio, a u triler završnici je slavio Šarlot 117:116, trojkom Majlsa Bridžisa iz lijevog ćoška, na 1,4 sekundu do kraja. Bridžis je imao 25 poena i sedam skokova, Lamelo Bol je dodao 24 poena i 10 asistencija, dok je Nik Smit imao 19 poena, Set Kari i Kej Džej Simpson po 12, Musa Dijabate devet poena i 15 skokova. Stefon Kesl, ruki Sparsa, bio je najefikasniji igrač sa 33 poena, dok je 22 poena ubacio Dieron Foks, a 16 poena i 11 skokova je bio učinak Viktora Vembanjame Finiks i Juta su igrali produžetak, a slavili su na kraju Sansi sa 135:127, iako je Juta imala gotovo pobjedu u svojim rukama, pošto je na pet sekundi prije kraja regularnog dijela meča vodila 120:116.

Ipak, poslije tajm-auta je uslijedila trojka Grejsona Alena, a potom i brz faul nad Markanenom, koji je pogodio oba bacanja za novih +3 (122:119) Jute na svega sekund prije kraja. Na kraju je još jednu trojku Alen pogodio za produžetak, u kojem su Sansi napravili seriju 8:0 i tako riješili pitanje pobjednika.

Rezultati : Šarlot - San Antonio 1 17:116, VašingtonKlivlend 124:134, Atlanta - Milvoki 115:110, Bruklin - Majami 102:86, Detroit - Filadelfija 125:112, Oklahoma - Toronto 121:109, Finiks - Juta 135:127, poslije produžetka. S. J.

Neđelja, 9. februar

lige

Opstanak sve dalje

Iako su pružili nešto bolju partiju nego na prethodna četiri susreta (Budućnost Voli, Crvena zvezda, Cedevita Olimpija, Mega), košarkaši Mornara Barsko zlato nijesu uspjeli da se pomjere s mrtve tačke na kojoj se nalaze od 4. novembra prošle godine, kada su upisali prvu i jedinu pobjedu u sezoni (protiv Cibone).

Tim Mihaila Pavićevića je 19. poraz, a 13. uzastopni, doživio u Čačku od Borca sa 90:71, pa Barani nijesu uspjeli da se primaknu pretposljednjoj Ciboni, koja je ostala na tri pobjede na-

kon poraza kod kuće od FMP-a.

Za Barane je, tako, opstanak sve dalji, a ostaje da se vidi da li će Mornar nakon pauze, zbog kup takmičenja i kvalifikacija za Eurobasket, nastaviti sa aktuelnim igračkim kadrom ili će, pak, kako je tu mogućnost najavio trener Pavićević, nastaviti ABA ligu sa juniorskim sastavom, što bi značilo da je „Ponos Bara“ digao ruke od borbe za opstanak u elitnom rangu regionalne lige.

Mornar je dobro otvorio meč, poveo je 7:2, nakon dva i po minuta igre, prednost je čuvao u prva četiri minuta (9:6), a on-

Detalj sa meča u Čačku

90 71

PAVIĆEVIĆ:

Na Zapadu ništa novo

Trener Mornara Mihailo Pavićević čestitao je Borcu na zasluženoj pobjedi. - Što bi se reklo, na Zapadu ništa novo. Dosadio sam i sam sebi da ponavljam iste stvari. Iz utakmice u utakmicu se ponavljaju iste stvari, iste greške i pitanje je da li od igrača tražim nešto što oni nijesu u stanju da urade. Imali

smo periode dobre igre, bilo je 68:64 i onda smo krenuli da gubimo lopte poslije kojih je protivnik davao lake poene. Mi, jednostavno, ne umijemo da stanemo, cijele sezone imamo probleme sa organizacijom napada, večeras se to pokazalo u ključnim trenucima, gdje su igrači u spoljnoj liniji lako gubili loptu i otvarali kontre protivniku, koji je iz tih kontri lako priveo utakmicu kraju. Borićemo se do kraja, pa šta nam bog da. Ali, da bi nam bog nešto dao treba i da zaslužimo –rekao je Pavićević.

da je Borac serijom 8:0 preokrenuo na 14:9 i vođstvo nije ispuštao do kraja meča. Novom serijom, od 10:0, Čačani su u finišu pretposljednjeg minuta stigli do prve dvocifrene i najveće prednosti u prvoj četvrtini (24:12). Mornar je u posljednjih šest minuta ovog kvartala upisao samo šest poena, odnosno dva koša iz igre, pa je na kraju dionice imao 11 poena minusa (26:15). Borac je počekom druge četvrtine vodio sa maksimalnih 13 razlike (28:15, 30:17, 33:20), a dvocifrenu prednost je čuvao do sredine druge četvrtine (38:26). Tada se Mornar probudio, zaigrao bolje u oba pravca, iako bez pogođene trojke u ovom dijelu meča. Barani su iskoristili i dvije nesportske lične domaćih, pa su na isteku 18. minuta smanjili na samo četiri poena razlike (42:38) i imali su i napad da dodatno priđu. Međutim, Roko Rogić je na 70-ak sekundi do kraja loše šutirao iz teške pozicije i promašio, što je Borac iskoristio da do kraja poluvremena stekne sedam poena prednosti (47:40).

PODGORICA – Pred košarkašima SC Derbija jedan je od onih duela koje „studenti“, i pored mladosti i neiskustva, moraju da čekaju sa imperativom pobjede – tim Petra Mijovića je od 17 sati u „Mtel dvorani Morača“ domaćin Krki, u 20. kolu Admiralbet ABA ligi, koji je za oba tima bitan u borbi za opstanak.

Podgoričani pred svojim navijačima (ulaz slobodan) žele da prekinu seriju od dva poraza, ali je i tim iz Novog Mesta u negativnom nizu od tri poraza. - Ispred nas je još jedan važan

Mornar je u trećoj četvrtini šuterski bio na nivou prve, dok je Borac ubacio tri trojke i na ula-

sku u 30. minut je stigao do vođstva od 15 razlike (68:53), kada se činilo da je meč odlučen, iako su Barani nešto više od tri minuta prije kraja ovog kvartala bili na osam poena minusa (59:51). Ipak, serijom 11:0, računajući i dva poena u finišu treće dionice, Mornar je prišao na dva posjeda zaostatka (68:64), na šest minuta i 50 sekundi prije kraja meča. Međutim, Barani su tu i stali, Borac je sa sedam uzastopnih poena povratio dvocifrenu prednost (75:64) i do kraja povećavao do maksimalnih 90:68... S. JONČIĆ

meč. Krka je tim zahtjevan za pripremu. Napadački orijentisan tim, sa velikim brojem igrača sa poenima u rukama. Defanzivno moramo biti na visokom nivou, agresivnost i pritisak na glavne šuterske opcije moraju biti konstantni. Napadački moramo biti jako fokusirani i na osnovnu i njihove alternativne odbrane – rekao je Petar Mijović, trener Podgoričana.

SC Derbi je trenutno na diobi 12. mjesta sa Splitom, sa šest pobjeda i 13 poraza, dok je Krka na 14. mjestu sa četiri pobjede i 15 poraza.

- Očekuje nas utakmica protiv

ekipe Krke čiji rezultati ne pokazuju realnu sliku njihovog kvaliteta i zbog toga ih ne smijemo potcijeniti. Igraju sa dosta šuteva van linije 6.75 i ako im se dozvoli da igraju sa dosta prostora oni će pogoditi te šuteve. Za nas pobjeda znači korak bliže opstanku i eventualnoj borbi za posljednje mjesto u plej-ofu tako da ćemo dati sve od sebe da pobjeda ostane u „Morači“ – kazao je Zoran Nikolić, centar Podgoričana, najbolji pojedinac prvog međusobnog meča sa 21 poenom, šest skokova i dvije asistencije. SC Derbi je izgubio prvi meč u sezoni u Novom Mestu sa

Košarkaši SC Derbija danas (17 h, ulaz slobodan) dočekuju Krku u meču 20. kola

Zoran Nikolić na meču sa Krkom u Novom Mestu

Košarkaši Budućnost Volija počeli pripreme za meč sa Crvenom zvezdom u Beogradu

Crnogorske košarkašice danas (16 h) u Baru protiv Luksemburga jure pobjedu za plasman na Eurobasket

Strah, nada i trenutak istine

PODGORICA – Nakon što su izborili mjesto u plejofu Evrokupa, gdje će u osmini finala igrati protiv Turk telekoma, i ispunili prvi sezonski cilj, košarkaši Budućnost Volija mogu sa olakšanjem da igraju u nastavku sezone u kojoj su trenutno bolji od željenih rezultata, i to zbog nastupa u ABA ligi.

Cilj u regionalnom takmičenju je da „plavi“ budu za petama „vječitim rivalima“, a nakon 19 odigranih kola Budućnost je na diobi prvog mjesta sa Partizanom, sa skorom od 17 pobjeda i dva poraza, i pobjedom više od šampiona Crvene zvezde. Da bi i nakon 20. kola ostali na toj poziciji, izabranici Andreja Žakelja treba da naprave podvig u poneđeljak u Beogradu i savladaju Crvenu zvezdu, koja igra odlično na oba fronta, posebno u Evroligi, gdje je na diobi trećeg mjesta (skor 16-10) sa Panatinaikosom, Monakom i Bajernom… - Težak teren. Idemo tamo da damo maksimum. Naravno,

kola Admiralbet ABA lige

idemo po pobjedu. U jako dobroj su formi. Imamo prednost jer se njima poklopilo duplo kolo u Evroligi. Ponavljam, idemo po pobjedu - kazao je krilni centar Budućnosti Nikola Tanasković Budućnost je nesrećno izgubila prvi sezonski duel sa Crvenom zvezdom u „Mtel dvorani Morača“ (73:75). Podgoričani su vodili tokom najvećeg dijela tog meča (30 minuta), do 10 razlike, a prednost od pola koša su imali i na pola minuta do kraja (73:72). Do kraja meča, međutim, samo su Beograđani poentirali, sve sa linije bacanja i upisali pobjedu koja može da bude važna u konačnom rasporedu pozicija za plej-of. Podgoričani će u poneđeljak imati priliku da se revanširaju, ali će biti potrebno da dosta toga bude bolje nego dva posljednja meča sa Zadrom u ABA ligi i Vulvsima u Evrokupu. - Energija, odbrana i skok, pogotovo što igraju sa dosta visokih igrača, koji su jako opasni u skoku. Moramo da zagradimo i damo svoj maksimum - zaključio je Tanasković. S. J.

PODGORICA - Košarkašice Crne Gore ugostiće danas (16 h) selekciju Luksemburga u Baru u posljednjem meču kvalifikacija za Eurobasket.

Kolo prije kraja situacija u grupi H je komplikovana, tri selekcije mogu završiti sa skorom 4-2, tako da će naše košarkašice zbog potencijalnog trougla juriti trijumf od najmanje 11 razlike, kako bi se osmi put zaredom plasirale na prvenstvo Evrope. Istina, bilo koji trijumf (od 1 do 10) našoj selekciji bi donio drugu poziciju, a gotovo je izvjesno da bi i ta pobjeda bila dovoljna, jer bi po svemu sudeći drugoplasirani iz naše grupe trebalo da bude među četiri najbolja drugoplasirana. Iako je komplikovana situacija, svi se nadaju da će se još jedan ciklus uspješno završiti.

Grupa H

sket – kazala je plejmejkerka Marija Leković.

RAZLIKA DODATNI MOTIV Postoji više potencijalnih kombinacija u grupi H, gdje se najviše prolazu nadaju Crna Gora i Luksemburg. Naše košarkašice pobjeda od najmanje 11 razlike sigurno vodi na Eurobasket, jer bi osvojile prvo mjesto, trijumf do 10 poena donio bi drugo mjesto i gotovo izvjestan prolaz kao jedna od četiri najboljih drugoplasiranih selekcija, dok bi poraz označio kraj svih snova...

97:91, iako su Podgoričani vodili duže tokom meča, do devet razlike, ali su pali u posljednjih pet minuta, kada je domaćin osigurao pobjedu. Osim pobjede, za „studente“ će biti važna i konačna razlika, zbog međusobnog skora u slučaju da dva tima na kraju budu izjednačena na tabeli, pa će domaćin pokušati da se domogne pobjede od barem sedam poena razlike. - Imamo dosta igrača koji nedostaju i mali broj igrača u rosteru. Ipak, u svakom meču se borimo koliko možemo. Treneri rade dobar posao, siguran sam da smo najbolje pripremljeni za ovaj meč. Želimo da

se borimo i pokušamo da pobijedimo. Za nas je svaki meč važan, ne samo u ABA ligi, već i u domaćem šampionatu. U svaku utakmicu ulazimo na isti način, pokušavajući da pobijedimo. SC Derbi je dobar tim, a naš trener Jakara ih dobro poznaje, pošto ih je trenirao, što bi mogla da bude značajna prednost. Inače, imaju odlične igrače, kako stranca Erika Nila, tako i domaće igrače. Visoki su, imaju dobre mlade igrače, dobro su ukomponovan tim. Biće teško, ali daćemo sve od sebe i pokušati da iskoristimo svoje prednosti – rekao je Brejdi Skins, košarkaš Krke. S. J.

- Sigurno da nije laka situacija. Svjesni smo trenutka u kojem se nalazimo i sigurna sam da ćemo dati sve od sebe da završimo kvalifikacije na pravi način. Nadam se da će publika doći u većem broju i da će nam pomoći da ostvarimo cilj, a to je plasman na Evropsko prvenstvo - istakla je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore. Sve reprezentativke svjesne su da je ovo poseban momenat.

- Teška je situacija, ali iako nije bilo mnogo vremena, nastojale smo da izvučemo pouke, da sve neke loše stvari popravimo i da se skupimo, izdignemo kada je najteže i pokažemo da, ipak, vrijedimo. Čeka nas težak posao, jer posljednje kolo ostavlja nadu gotovo svima za prolaz, ali vjerujem da uz timski duh, dobru energiju i želju možemo do rezultata koji će garantovati osmi plasman na Euroba-

- Postoji više opcija, ali dobro znamo sve računice, koja razlika nam treba za prvo mjesto, koja za drugo mjesto u grupi, tako da je fokus odmah nakon meča u Švajcarskoj na ovom duelu - objasnila je Škerović. Članica šampiona Evrope, ekipe Fenerbahčea, ne brine zbog komplikovane situacije u grupi H i činjenice da će vjerovatno biti potrebno da se juri osim pobjede i razlika.

Crna Gora će u sjutra u Baru (16 h) protiv Luksemburga morati da juri pobjedu i to od najmanje 11 razlike. Naime, ako Švajcarska dobije Bosnu i Hercegovinu, u grupi H tri tima bi na kraju imala skor 4-2. U tom trouglu Švajcarska ima -9, Luksemburg +15, dok je Crna Gora trenutno na -6, što znači da bismo samo sa trijumfom od najmanje 11 razlike mogli da osvojimo prvo mjesto, dok bismo porazom bili treći i na neslavan način zavr-

šili nikad teže kvalifikacije. Pobjeda sa razlikom manjom od 11 poena donosi drugo mjesto. - Nije lako kada znate da morate da jurite i razliku. Ali, to mislim da nam neće biti preveliki pritisak, već samo dodatni motiv. Potrebno je da u meč uđemo jako, da na pravi način otvorimo utakmicu, da pokažemo da imamo kvalitet i da dobrom energijom od starta pokažemo što je naš cilj – jasna je Baranka. - Moramo dokazati da smo bolje, da je to bio loš dan. Svakako da smo gledali snimak te utakmice, ali sve ono što je bilo mora ostati iza nas, a sav fokus staviti samo na ono što slijedi i utakmicu odluke. Vjerujem da ćemo dokazati kada je najpotrebnije da smo kvalitetnije – naglasila je Leković. Poslije dužeg vremena naše košarkašice zavise od posljednje utakmice u kvalifikacijama. Ipak, dodatni teret svakako je činjenica da se mora juriti određena razlika, kako se ne bi gledao rasplet u drugim grupama i pravila nova računica.

- To je svakako dodatno opterećenje nego uobičajeno, ali mi smo sami krivi za tu situaciju. Ali, nema izgovora, ovo je posljednja šansa, tako da kroz ovu utakmicu moramo da porastemo kao ekipa, ali i da steknemo neko novo iskustvo - jasna je selektorka naše reprezentacije.

SPREMNA OSVETA

Crna Gora je u prošlom ciklusu 7. novembra doživjela težak poraz u Luksemburgu (71:49).

Iako je prošlo samo tri mjeseca od tada „crvene“ moraju da naprave veliku reakciju protiv istog rivala. - Moramo da pokažemo da smo bolji. Te neke situacije sa igračima tokom sezone nama ne idu naruku, ali imamo kvali-

tet, djevojke imaju iskustvo, tako da vjerujem da možemo da ostvarimo rezultat koji nam je potreban. Sami sebe smo stavili u ovu situaciju, tako da sami moramo i da se vadimo - poručila je Škerović. Slično razmišlja i mlada plejmejkerka.

- Moramo dokazati da smo bolje, da je to bio loš dan. Svakako da smo gledali snimak te utakmice, ali sve ono što je bilo mora ostati iza nas, a sav fokus staviti samo na ono što slijedi i utakmicu odluke. Vjerujem da ćemo dokazati kada je najpotrebnije da smo kvalitetnije – naglasila je Leković. Crna Gora će kvalifikacije završiti u Baru, gdje je u novembarskom ciklusu u lijepom ambijentu bila ubjedljiva protiv selekcije Bosne i Hercegovine. Sada se čeka podrška navijača i dobra popunjenost „Topolice“... - U prošlom ciklusu kada smo igrali ovdje u Baru publika je bila na zadovoljavajućem nivou. Nadam se da će sada biti još više navijača, jer nam je zaista potrebna podrška. Domaći teren i navijači daju posebnu energiju, tako da se nadam da ćemo uz njih stići do podvigazaključila je Jelena Škerović. U našem timu su dvije Baranke – Zorana Radonjić i Marija Leković.

- Drago mi je da ćemo istorijski meč igrati u Baru, pred našim navijačima, jer će tako biti lakše nego da smo gosti. Nadam se da će navijači Crne Gore prepoznati bitan trenutak i da će doći da nas podrže. Posebno očekujem podršku mojih Barana, jer bi uz dobru energiju sa tribina sve bilo lakše – jasna je Leković. Utakmica Crna Gora - Luksemburg igra se danas u Baru, sa početkom u 16 časova, a ulaz je slobodan. R. PEROVIĆ

,,Crvene“ na treningu u ,,Topolici“

Prvenstvo Crne Gore u šahu

Petrov na korak od odbrane titule

PODGORICA - Velemajstor

Nikita Petrov pobjedom u 10. kolu nad velemajstorom Nebojšom Nikčevićem napravio je veliki korak ka odbrani titule u šampionatu Crne Gore u šahu. Petrovu će danas u posljednjem kolu biti dovoljan i remi da odbrani titulu, a to bi bila njegova druga u isto toliko nastupa na prvenstvima Crne Gore.

U velemajstorskom derbiju igrana je španska partija, Petrov je vodio bijele figure, a nakon neopreznosti Nikčevića, Petrov je taktičkim udarom krenuo u napad na crnog kralja. Serijom preciznih poteza, Petrov je ispleo matnu mrežu, a završna slika je prelijepa, s obzirom na to da je Petrov skakačem matirao svog protivnika, žrtvujući damu, naveli su iz Šahovskog saveza Crne Gore. Petrov se u posljednjem kolu vodeći bijele figure sastaje sa Veljkom Šćekićem, koji je prijatno iznenađenje šampionata. Šćekić je u desetom kolu savladao Miloša Vlatkovića iskoristivši njegovu grubu grešku u dalekoj završnici. Teoretske šanse da upiše svoje ime na listu prvaka Crne Gore ima i FIDE majstor Nemanja Vukčević. Vukčević je u zanimljivoj partiji, preciznom igrom, savladao Milo-

rada Ratkovića i ostao na pola poena zaostatka za Petrovim. U duelu na trećem stolu, jedan od najvećih talenata crnogorskog šaha Peko Đurović upisao je pobjedu protiv Andreja Šukovića. Đurović je došao do sedam poena na svom kontu i na diobi je trećeg mjesta sa Denisom Kadrićem, koji je crnim figurama uspio da prekine niz Miloša Pečurice od 18 partija bez poraza na državnim šampionatima. U 11. kolu sastaće se i Nemanja Vukčević i Peko Đurović, Denis Kadrić i velemajstor Nikola Đukić, koji se pobjedom u de-

EPCG Superliga za odbojkaše (13. kolo)

setom kolu protiv Blaža Kalezića vratio u gornji dio tabele... Zanimljivo je da su u jučerašnjem kolu odlučene partije na prvih osam stolova, a važne pobjede ostvarili su Vladimir Vujošević, koji je iskoristio neopreznosti Aleksandra Tomića u topovskoj završnici, Armin Mušović, koji je previd velemajstora Božidara Ivanovića kaznio matom, te Bogdan Podlesnik, koji je savladao Uroša Rašovića

Tabela uoči posljednjeg kola: Petrov 8,5 poena, Vukčević 8, Kadrić 7, Đurović 7, Šuković 6,5, Vujošević 6,5, Šćekić 6,5,

Đukić 6,5, Nikčević 6, Pečurica 6, Kalezić 6, Mušović 6, Podlesnik 6, Ratković 6... U posljednjem, 11. kolu sastaće se Petrov – Šćekić, Vukčević – Đurović, Kadrić – Đukić, Vujošević – Šuković, Kalezić –Mušović, Nikčević – Pečurica, Podlesnik – Ratković, Rovčanin – Tomić, Pušara – Milović, Vlatković – Miletić, Drašković – Nikač...

Partije će početi u 16 sati, a nagradni fond u iznosu od 15.000 eura raspoređen je na 12 redovnih i pet specijalnih nagrada za koje slijedi velika borba, saopšteno je iz ŠSCG. R. A.

Budućnost sigurna protiv „fenjeraša“

PODGORICA – U posljednjem meču u ligaškom dijelu EPCG Superlige pred svojim navijačima, odbojkaši Budućnost voleja upisali su novu, maksimalnu pobjedu, i to protiv Lovćena, koji je i dalje bez osvojenog seta u ovoj sezoni.

Podgoričani su upisali devetu pobjedu, osigurali drugo mje-

sto i direktan plasman u polufinale plej-ofa i prednost domaćeg terena u polufinalu. Trener „plavih“ Dejan Radić je odmarao većinu startera, a istakli su se Kosta Poleksić i Adnan Silajžić sa po 11 poena, dok su po četiri poena u cetinjskom timu upisali Žarko Radunović i Branko Stanojević

Mornar je drugi put u sezoni bio bolji od Sutjeske sa 3:0, pa se vratio na treće mjesto, o kojem će odlučivati u posljednjem kolu u Bijelom Polju protiv Jedinstva. Pred taj duel, Barani imaju pobjedu (7-6) i dva boda više (21-19) od Jedinstva. Barane su do pobjede protiv Sutjeske vodili Lazar Cimbaljević sa 18 i Stefan Radević sa

16 poena. U ekipi Sutjeske, koja će u plej-of sa pete pozicije, istakli su se Dragan Stojanović sa devet i Stevan Crnogorac sa sedam poena. Rezultati 13. kola: Budućnost volej – Lovćen 3:0 (25:12, 25:17, 25:13). Petak: Mornar – Sutjeska 3:0 (25:16, 25:22, 25:15). Poneđeljak: Galeb – Budva (21). Slobodno je Jedinstvo. S. J.

EP za kadete, juniore i mlađe seniore Nove medalje za crnogorske karatiste

PODGORICA - Crnogorski karatisti su sa pet bronzanih odličja završili drugi takmičarski dan Evropskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore u Poljskoj. Bronzanim odličjem nastup su krunisali mlađi seniori Balša Vojinović i Helena Backović i juniorke Una Raković i Jovana Damjanović u borbama i muški kadetsko-juniorski kata tim. Tim je nastupio u sastavu Benjamin Aljošević, Aleksa Janjić, Ajsel Gershwitz i

Aleksa Barjaktarović Na korak od medalje bio je i petoplasirani ženski kadetsko-juniorski kata tim (Viktorija Raičević, Mia Ramović i Katarina Vlahović), ali je u meču za treće mjesto doživio poraz. U repasažu zaustavljeni su i juniori Jusuf Saljiu i Vuk Vučinić , pa su na kraju zauzeli sedmo mjesto, kao i devetoplasirani mlađi senior Dušan Bijelić i juniorka Nađa Boričić u borbama. R. A.

EPCG Superlige za odbojkašice (12. kolo)

PODGORICA – Četiri pobjede domaćina i jedna gostujućeg tima, bilans je 12. kola EPCG Superlige za odbojkašice.

Herceg Novi je opravdao očekivanja protiv Morače (3:0) i odbranio prvo mjesto sa bodom više od Luke Bar, koja je dan ranije slavila protiv Albatrosa. Novljanke su do 11. pobjede vodile Ralitsa Vasiljeva sa 20 poena, Ana Marija Galić sa 14 i Gordana Madžgalj sa 10. U podgoričkom timu, koji je doživio osmi poraz, najviše poena je osvojila Anastasija Bogojević (šest). Maksimalnom pobjedom protiv „fenjeraša“ Galeba (i dalje bez pobjede), Budućnost se učvrstila na trećem mjestu sa dvije pobjede više od Albatrosa.

Lana Rakočević je bila najbolja poenterka u redovima „plavih“ sa 12 poena, Milena Ćet-

ković i Klara Đukić su dodale po 11, dok su u poraženom timu najbolje bile Natalija Vlaović sa devet i Sara Striković sa osam poena. Jedinstvo je upisalo prvu pobjedu u drugom dijelu sezone, Bjelopoljke su kod kuće pobijedile Budvu 3:1 za treći trijumf u sezoni. Budvanke su doživjele šesti poraz. Jedinu pobjedu u gostima, i to nakon preokreta, upisala je Akademija, koja je sa 3:2 slavila u Kotoru protiv Gimnazijalca, pa oba tima sada imaju po četiri pobjede, s tim da Kotoranke imaju tri boda više. Rezultati 12. kola: Herceg Novi – Morača 3:0 (25:15, 25:11, 25:14), Budućnost volej – Galeb 3:0 (25:18, 25:11, 25:16), Jedinstvo – Budva 3:1 (25:16, 23:25, 25:16, 26:24, Gimnazijalac – Akademija 2:3 (25:22, 25:13, 16:25, 20:25, 9:15), Luka Bar – Albatros 3:0 (25:15, 25:18, 25:14). S. J.

Partija Ratkovića i Vukčevića, u pozadini Petrov ŠSCG

Helena Backović

,,Plave“ bez odgovora na brzu igru

Ništa od iznenađenja u glavnom gradu - Odenze je bio kao furija, a rukometašice Budućnosti nakon 10. poraza u 12. kolu Lige šampiona najvjerovatnije će u posljednjem meču sa Rapidom odlučivati o osmini finala elitnog takmičenja. Ali, taj put će biti i otežan jer će morati da jure razliku iz Rumunije, gdje je Rapid na premijeri elitnog takmičenja slavio 32:27. Idealno bi bilo da ,,plave“ u narednom kolu osvoje bod ili kompletan plijen u gostima kod Bresta, a u tom slučaju pobjeda sa bilo kojom razlikom odvela bi ih u plej-of. Danski predstavnik u Ligi šampiona igrao je onako kako se i očekivalo, brzo i snažno, tranzicijama je ,,lomio“ našu ekipu, koja je do odmora gubila pet golova razlike. Odenze je do 23. minuta postigao osam, od ukupno 15, lakih golovagošće su bez problema kažnjavale svaku grešku, mada su i u pozicionom napadu bile dominantne. ,,Plave“ je do odmora u koliko tolikom egalu držala Jelena Radivojević, iako su i ostale djevojke pokušavale da zaprijete, ali sa manje uspjeha. Nakon odmora gošće su mini serijom 2:0 stigle do ,,plus sedam“ i to nakon što su Pod-

BUDUĆNOST

Dvorana ,,M:tel Morača“ Gledalaca: 300 Sudije: Džema i Jahja (Kosovo) Sedmerci: Budućnost 2-0, Odenze 4-2 Isključenja: Budućnost 8, Odenze 8 minuta

Atingre (sedmerac)

Marsenić

Hauge (šest odbrana i sedmerac)

goričanke u uvodnom dijelu promašile dva zicera, ali nijesu odustajale. Najbliže su došle na minus od četiri gola u 44. minutu, ali dalje nijesu mogleprvo je Ivona Pavićević zaradila isključenje, vrlo brzo Nađa Kadović, a takvu šansu danski tim nije propustio. Uz to domaće su ponovo ušle u seriju grešaka i malo po malo, uz ponovo

Premijer vaterpolo liga (16. kolo)

PODGORICA – Jadran M:tel ima šansu da pobjedom u Hrvatskoj protiv imenjaka iz Splita dođe do druge pozicije u Premijer ligi i napadne lidera - Novi Beograd, koji ima tri bodova više. Igrači trenera Vladimira Gojkovića u nizu su pobjeda, a nakon plasmana u četvrtfinale Evrokupa (bolji u oba meča od Šapca) sa optimizmom čekaju večerašnji duel od 18 sati. - Očekuje nas duel sa ekipom koja je kvalitetna i nastupa u Ligi šampiona. Imaju dosta individualnog kvaliteta. Mislim da imamo šansu jer bi nas pobjeda odvela u borbu za prvo mjesto. Nadam se da ćemo uspjeti da im se revanširamo za poraz kod kuće i da ćemo nastaviti pobjednički niz – kazao je Matija Sladović. Splićani imaju dva boda više

razbuđene bekove, Odenze je stigao do ,,plus devet“. Za senzaciju je bilo potrebno više energije, faulova, manji broj tehničkih grešaka, ali i rotacije, sve ono što je imao rival, koji će se boriti za drugo mjesto u grupi B i direktan plasman u četvrtfinale.

- I u najavi meča sam kazala da Odenze ima možda i najbolji

od Novljana. U posljednjem duelu ova dva tima 26. oktobra u Herceg Novom gosti su bili bolji za gol (13:12). Naš vicešampion je prokockao šansu u posljednjem napadu da

POPOVIĆ:

Rezultat

nije realan, jer je razlika previsoka poslije svega

Nedostajala je veća energija u odbrani, nije bilo dovoljno agresivnosti i faulova da bi se došlo do pobjede protiv kvalitetnog tima kao što je Odenze, kazala je trener Budućnosti Bojana Popović - Nijesmo bile dovoljno agresivne u odbrani i nijesmo pravile dovoljan broj

napad u Ligi šampiona. Nijesmo imale rješenje za njihov odličan napad. U nekim trenucima smo bile blizu da u potpunosti uhvatimo priključak, ali smo u tim trenucima dobile nekoliko isključenja. Imamo još dva meča u grupi i borićemo se za plasman u osminu finala - kazala je Radivojević. „Plave“ su utakmicu završile

PODGORICA - Kandidati za U16 vaterpolo reprezentaciju Crne Gore, igrači rođeni 2009. godine i mlađi, okupili su se u Kotoru, gdje će obaviti prve mini pripreme ove godine.

Pet treninga obaviće 35 igrača pod vođstvom koordinatora mladih reprezentativnih selekcija Nenada Vukanića i trenera Đorđa Radoševića, Alekse Brkića i Dušana Ivanovskog

faulova protiv kvalitetnog tima kao što je Odenze. Dale smo im previše prostora i dozvoljavale im lake golove. Pokušale smo da promijenimo neke stvari kako je utakmica odmicala, ali Odenze ima veliki broj odličnih igračica i uvijek su imale pravi odgovor. U nekoliko navrata smo prišli

sa 13 tehničkih grešaka, dvije manje od gošći. Primile su 10 lakih golova, mada je veći problem bio taj kako da odgovore pozicionom napadu u kojem su bekovi Odenzea lako poentirali. Nije im bilo ni teško, jer je lopta brzo kružila, stvarali su se viškovi i idealne šanse za šut i gol. Iz takve statične odbrane ni golmanke nijesu imale puno

Novosti iz VPSCG

u drugom poluvremenu, ali su nas u tim trenucima poremetila isključenja. Rezultat na kraju nije realan, jer je razlika previsoka poslije svega viđenog tokom 60 minuta. Ipak, nedostajala je veća energija u odbrani da bi se došlo do senzacije, ali i veći broj odbrana naših golmanki - kazala je Popović.

šansi da se iskažu. Atingre je u 14. minutu zamijenila Hauge, koja je prvu odbranu za Budućnost zabilježila u 21. minutu i to sa sedam metara. Nijesu mogle puno ni napadački naše šampionke protiv snažnih i visokih Čapčete, Ordal i Van der Flit. A bez šansi su bile da zaprijete iz kontranapada ili brzog centra… A. MARKOVIĆ

dođe do izjednačenja. Ova ekipa posjeduje individualni kvalitet na svim pozicijama, a na golu je Marko Bijač, sjajni hrvatski reprezentativac.

A. M.

Na pripremama su Strahinja Vraneš, Dimitrije Milić, Luka Kovačević, Ljubo Sijerković, Miloš Nikezić, Vukašin Gojković, Vlado Žmukić, Danilo Čurčija (Jadran), Matija Franeta, Balša Stefan, Luka Popović, Jovan Abramović, Mijat Kastratović, Bajko Bajković, Petar Nikolić (Budva – Budvanska rivijera), Jakša Milanović, Luka Novaković, Sava Stamatović, Andrija Aleksić, Pavle Brnović, Danilo Darmanović, Luka Cerović, Uroš

Milić, Vuk Ljiljanić (Budućnost), Mijat Pavićević, Nikola Mršulja, Balša Crepulja, Filip Vukasović, Luka Nikolić, Momčilo Marković, Lazar Stepanov, Mlađen Kovačević (Primorac), Bogdan Županović, Martin Petro-

ciju očekuje učešće na Evropskom prvenstvu u Manisi od 7. do 13. jula. U grupnoj fazi rivali su Grčka, Italija i Hrvat-

Trener: Bojana Popović Trener: Ole Gjekstad

Odenze

Jelena Radivojević postigla je 10 golova

M. BABOVIĆ

vić (Kataro), Aleksa Labović (Aquatic Verde). Crnogorsku U16 reprezenta-

ska. A. M.

Preston je ovo čekao 10 godina, Osmajić pogodio u penal-seriji

PODGORICA - Preston

Nort End je poslije 10 godina u osmini finala FA kupa, najstarijeg fudbalskog takmičenja na svijetu.

Kultni engleski klub za 90 minuta nije mogao da slomi otpor trećeligaša Vikomba, nije ni za dodatnih 30 u produžecima, pa su nakon 0:0 odlučivali jedanaesterci – u njima je tim iz Čempionšipa slavio 4:2. Jedan od strijelaca za Preston sa 11 metara bio je crnogorski reprezentativac Milutin Osmajić, koji je neodbranjivo šutirao u drugoj seriji.

Junak je bio golman Frederik Vudman – zaustavio je šuteve Uda u drugoj i Riča u četvrtoj seriji. Meken nije iskoristio prvu ,,meč loptu“ za Preston, ali narednu jeste Čed Evans Osmajić je zaslužan što je Preston došao do četvrtog kola jer je dao oba pogotka u pobjedi

preokreta eliminisao Lejton orijent (2:1), te Milvol, Ipsvič, Bornmut, Barnli, Kardif, Fulam i Njukasl. Kasno sinoć igrali su Brajton i Čelzi... N. KOSTIĆ Kultni klub sa ,,Dipdejla“ u

nad Čarltonom (2:1) 14. januara. ,,Nepobjedivi“ nastavljaju misiju, stigli su do pete runde, gdje su posljednji put bili u sezoni 2014/15, kada su elimini-

BUNDESLIGA (21. KOLO)

Bajer se predaje, Borusiji ne pomaže ni Kovač

PODGORICA - Bajer i Bajern će naredne subote u Leverkuzenu igrati veliki derbi Bundeslige, ali pitanje je da li taj meč može išta da promijeni u borbi za titulu nakon što je aktuelni šampion juče odigrao samo 0:0 na gostovanju Volfsburgu. Bajer je imao samo jedan šut

u okvir gola na ,,Folksvagen areni“ i uradio je premalo da bi ostao za petama Bavarcima – razlika je osam bodova i ukoliko Bajern trijumfuje naredne sedmice, niko neće moći da ga zaustavi na putu ka ,,salatari“. Niko, izgleda, ne može da zaustavi ni pad Borusije iz Dor-

sani od Mančester junajteda. Preston je dva puta osvajao FA kup – 1889. i 1938. godine. U osminu finala juče su prošli i Mančester siti, koji je nakon

tmunda. Na debiju trenera Nika Kovača ,,milioneri“ su kod kuće izgubili od Štutgarta sa 2:1.

Valdemar Anton je u 50. zatresao sopstvenu mrežu, Džef Šabot u 61. povisio na 0:2 poslije očajne reakcije odbrane domaćih, a počasni gol za Borusiju dao je Julijan Brant u 81. ,,Milioneri“ su tek 11. na tabeli i šest bodova udaljeni od četvrtog mjesta, koje zauzima upravo Štutgart.

Frajburg je pobijedio Hajdenhajm (1:0), Union Berlin u gostima deklasirao Hofenhajm (4:0), dok su Majnc i Augsburg odigrali bez pogodaka.

Borusija i Ajntraht u Menhengladbahu su remizirali 1:1. Ne. K.

SERIJA A (24. KOLO): Prvi gol Himenesa u pobjedi Milana

PODGORICA - Mateo Retegi je najbolji napadač u Seriji A ove sezone, a meč karijere odigrao je juče u duelu sa Veronom u gostima – ,,boginja“ je slavila 5:0 uz čak četiri pogotka reprezentativca Italije rođenog u Argentini. Dvadeset petogodišnji napadač već do poluvremena je upisao het-trik, a mrežu je zatresao i u 56. minutu. Uz njega, u strijelce se upisao i Ederson Retegi je dao 20 pogodaka u Seriji A, pet više od od napadača Fiorentine Mojzea Kena Atalanta ima 50 bodova, jedan manje od Intera i četiri od Napolija, ali uz meč više u odnosu na vodeće timove italijanskog prvenstva. Pobjedu u gostima upisao je i Milan koji je odnio tri boda iz

ČETIRI GOLA U GRADU ROMEA I JULIJE: Mateo Retegi

Empolija. ,,Rosoneri“ su trijumfovali sa 2:0, a prvi pogodak u dresu velikana sa ,,San Sira“ dao je Santjago Tomas Himenes, pojačanje iz Fajenorda. Meksikanac je bio strijelac u 76. minutu i ovjerio pobjedu koju je najavio Rafael Leao u 68. Kod oba pogotka asistent je

bio Kristijan Pulišić

Milan na sedmom mjestu ima četiri boda manje od Lacija i Fiorentine.

Lacio našeg Adama Marušića danas od 15 sati dočekuje Moncu, dok će Nikola Krstović u 18 sati sa Lećeom ugostiti Bolonju. Ne. K.

Trener Omonije o burnoj reakciji našeg asa zbog izmjene na meču s Omonijom 29. maj

PODGORICA - Zadovoljstvo u Omoniji nakon sinoćnje pobjede nad Omonijom 29. maj (3:2) u 22. kolu kiparskog prvenstva donekle je pokvario detalj iz 72. minuta kada je Stevan Jovetić ljutito reagovao jer je zamijenjen.

Kiparski mediji prenijeli su da se crnogorski as po izlasku sa terena povišenim tonom obratio treneru Janisu Anastasiuu, ali je 51-godišnji Grk ,,spustio loptu“ uz poruku da je reakcija strijelca efektnog gola za izjednačenje – dio igre. - To je fudbal, ljudi smo, postoji tenzija. Znam kako je jer sam nekada bio fudbaler. Za mene je ta stvar završena, idemo dalje – rekao je Anastasiu.

Jovetić je postigao prvi pogodak u 2025. godini, ukupno peti ove sezone u prvenstvu. U akciji kod tog gola učestvovao je Novica Eraković, a kiparski mediji navode da je njegov ulazak na poluvremenu promijenio utakmicu i donio Omoniji stabilnost na sredini terena. Omonija zauzima treće mjesto, sa tri boda manje od drugoplasiranog Arisa i jednim više od AEK-a iz Larnake, s tim da ima utakmicu više od oba konkurenta, koji će danas odigrati međusobni meč. U četvrtak će Omonija gostovati Pafosu u prvom meču plejofa Lige konferencije. Pafos je prvoplasirani tim prvenstva Kipra. Ne. K

Budućnost u posljednjem zimskom testu savladala Otrant Olimpik (3:0)

Uspjela

PODGORICA - Uspješna ,,generalka“ za Budućnost pred početak proljećne polusezone – u prijateljskoj utakmici zatvorenog tipa, ,,plavi“ su pod Goricom savladali Otrant Olimpik 3:0. Domaćin je postigao dva gola u prvom i jedan u drugom poluvremenu, a strijelci su bili kapiten Petar Grbić, Ivan Bulatović i Lazar Mijović Ulcinjani su imali situaciju kod 0:0, nijesu je iskoristili i bilikažnjeni. Podgoričani su započeli akciju od golmana Milana Mijatovića, lopta je išla od noge do noge, a nakon rikošeta najsnalažljiviji bio je Grbić u 30. minutu.

Na novi gol nije se dugo čekalo, a uslijedio je poslije 120 sekundi: Marko Miličković je lansirao Grbića, krilni napadač je kao brzi voz prošao čuvara i asistirao Ivanu Bulatoviću. Drugi dio je otvoren prilikom Ivanovića, koji šutirao pored stative, a potom su se ređali pokušaji Adnana Orahovca, Andrije Bulatovića i Olivera Šarkića

Na samom kraju ,,plavi“ su krunisali bolje izdanje. Majstorski, desnom nogom, poentirao je Lazar Mijović poslije dodavanja Šarkića.

Imao je i Otrant svoje momente, ali bivši članovi podgoričkog kluba – Miloš Raičković i Aleksandar Vujačić – nijesu uspjeli da matiraju Mijatovića.

- Dobra provjera protiv eki-

pe koja se kvalitetno pojačala i koja ozbiljno djeluje na terenu. Mislim da smo u utakmicu ušli pomalo umorno nakon naporne nedjelje, ali čim smo se u fizičkom dijelu malo podigli, sve je išlo bolje i bolje i dosegli neki vrhunac krajem poluvremena. Moram da budem zadovoljan - rekao je trener Ivan Brnović. - Naravno, zadovoljan sam i drugim poluvremenom uz te određene oscilacije koje su bile sporadične. Generalno, mislim da smo kontrolisali meč, da su svi momci dali puni doprinos, jer su bili posvećeni maksimalno. Rezultat je u drugom planu, ali pokazali smo odnos koji bi trebalo da nas raduje, ali sa druge strane i oprezni smo, jer tek čekamo početak proljeća. Za sada – sve je zadovoljavajuće, a nadam se da ćemo zadržati nivo naše igre, a vremenom ga i podići na ,,level“ više - poručio je Brnović.

Budućnost je igrala u sastavu Mijatović, Grivić (od 75. Đukanović), Orahovac (od 75. Adžić), Serikov (od 65. Dakić), Gašević (od 75. Savović), Mirković (od 65. Vukanić), A Bulatović (od 70. Piščević), Miličković (od 65. Šarkić), Grbić (od 65. Bojović), Ivanović (od 65. Mijović), I. Bulatović (od 70. Kostić). Za Ulcinjane su počeli Ljuljanović, Malešević, Vukotić, Gaši, Vico, Raičković, Terzić, Mrvaljević, Harada, Vukčević i napadač iz Hrvatske koji je na probi - Mateo Panadić U nastavku su minutažu dobili Agović, Baba Musa, Vujačić, Sefa, Nišimura, V. Rudović, Muharemović, Redžović, Budućnost fudbalsko proljeće otvara utakmicom protiv Iskre 18. februara (četvrtfinale Kupa), te najvećim derbijem domaćeg fudbala protiv Sutjeske 22. februara pod Goricom. D. K.

Anastasiu i Jovetić

9. februar

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Odmah se znalo da se Toma

Davidović nije sam objesio

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

U ono vrijeme kad udari Vladika Rade na Podgoricu a Ivanović u Zetu (u februaru 1832. godine, prim. prir.) te pobuniše Zećane i njekoliko Hota bješe glava hotska Has Nika i u Vran njekoliko kuća srpskia bješe kuća Davidovića u Vran. I ovo se bješe sve pobunilo protivu Turaka. Ali ovo bi uzalud. Bješe Ivanović u Zetu š njim bješe Riječka nahija i Crmnička nahija. Učiniše njekoliko boja oko Vranja i kuće Has Nikine. Turci namnožiše i ova vojska te bi u Zetu nijesu se mogli držat no su priješli preko Morače k našoj strani. A ova vojska s Vladikom te je bila š njim Katunska nahija i Brda i Lješanska uljezi preko mosta Vezirova u Goricu da udare na Podgoricu. I Kuči da udare ot Kakaricke Gore pravo na Drač. Vojska što je bila u Goricu zađela je boj s Podgoricom a naši oslabili i vratili se opet preko mosta Vezirova. A Kuči udari na vrh Drača. Pošto ova vojska prijeđe most i Kuči se onda povratiše te to napadanje i u Zetu i na Podgoricu bi uzalud. Svak se vrati svoim kućama kai poprav vojska neuređena i samovoljna. Zećani koi se buniše njima Turci oprostiše. Hoti, kao jako pleme, Turci njima ne učiniše ništa. Ni samome Has Niki Hotu koi je bijo prvi za ustanak njemu Turci nijesu ni smjeli učinit ništa. A tri brata Davidovića s ocem njihovijem Mašom digoše u Crnu Goru. Ova tri brata zvahu se Ilo Mašov i Petko Mašov i pop Tomo. Oni te je bijo dvanajesti s onijema Ceklinjanima te uljegoše noćno na

Kad jedan dan dovedoše popa Toma. U Manastir na gornji dos bješe jedna kamarica i ođena staviše ga kao u pritvor da ne može iz Manastira izlazit. Pitaše svaki što bi i začem pop Toma u zatvor, prvi sluga Vladičin koi ga je obukova i svukova i vazda s Vladikom hodio

grad Žabljački (1835, prim. pr) i osvojiše ga. Ilo Mašov ostani se na Rijeku da krčmu drži a Petka uze Vladika u perjanike. A popa Toma uze (za) svoga kamarijera i kao vjernoga slugu što mu on sve davaše i prinosaše. Ilo imaše ženu i on lijepo živjaše na Rijeku i bješe mio svakome. Ceklinjani kad su gođ hodili u četu vazda je Ilo bio i poznava one krajeve i sjeka je više glava turskija. I bio je otmjeni junak. Petko bješe u perjanike i on bješe dobar junak. Pop Toma bješe naimlađi a i on dobar i zgodan kai naizgodniji mladić koji mogaše bit. Imaše oko dvadest i šest (20-30) godina. Omiljen svakome.

Kad jedan dan dovedoše popa Toma izkraj Vladike. U Manastir na gornji dos bješe jedna kamarica i ođena staviše ga kao u pritvor da ne može iz Manastira izlazit. Pitaše svaki što bi i začem pop Toma u zatvor, prvi sluga Vladičin koi ga je obukova i svukova i vazda s Vladikom hodio. Svako se čudio što je u zatvor. Ja kao đak (učim na Cetinje) stoim u Manastir i često idem na gornji dos kod popa Tome. Bješe mi premio. A on sve plakaše suzama niz obraze i ko hćaše doći da ga vidi ne mogaše se razgovarat ot plača i suza. I sve govori: „Što ovo bi od mene, da znam ikakvu krivicu za čem sam sam sebe bih ubio. No nijesam ništa kriv ni Bogu ni mome Gospodaru kojega sam služio vjerno i pošteno“.

Mnogi dolazili su kod njega da se razgovarahu š njim a on vazda plači „što ja ovo miritah da sam u zatvor u Manastir!“ I vazda kumijaše Bogom onijema govoraše što mogu s Vladikom zborit da mi kaže krivicu i svaki dan šiljaše Vladici, svome Gospodaru, da mu kaže krivicu za čem ga je zatvorio. Ovo često pitanje kaza Vladika. Naša je da mu je ukra šezdeset talijera! I kaži popu Tomi ovo. Pop Toma još više počne plakat. „Ja, kaže, da sam htio krast moga sam više ukrast no šezdeset talijera! Mene je u ruke bilo da mogu lasno ukrast više a ne malu stvar – šezdeset talijera! Pošto Gospodaru Vladici nije milo

da sam kod njega, ja ga molim i kumim Bogom neka mi da pasoš da idem njekuđ iz Crne Gore a ja imam siromaštine moje pak neka namiri šezdeset talijera te što kaže te su mu poginuli. Pošto ču se ova riječ ot popa Tome da traži pasaporat hoće š njim da se drugačije postupi. Ne bješe milo Vladici, ni bratu Peru, da pop Toma ide iz Crne Gore. Jedan dan kreni Vladika i svi senatori š njim put Rijeke. A među tijem zove Pero prijatelja iz Baica Marka Lukina i reci mu da sjutra veče pođe s njekolika Baice u Manastir i „zadavite popa Tomu i objesite ga pak neka se reče da se je sam objesio“. Marko Lukin pođe onu rečenu noć su deset Baica oko ponoći. I nađi popa Tomu đe leži krajem ognja u veliku kužinu perjaničku đe se je gotovilo perjanicima objed i večera. Kako uljezi Marko Lukin z društvom odmah zadavi popa Tomu. I objesi ga na isto mjesto o jednome kocu ot petra a s pasom istijem popa Tome, o njemu visaše. Pošto su ga objesili bjehu stavili jednu klupicu pod noge pa je izvrnuli tobož da se reče da je sam sebe objesio pak izvrnuo nogama klupicu pošto se je objesio. Perjanik nije bio onđen nijedan no su svi pošli s Vladikom i Perom i senatorima put Rijeke. No samo osta njihov kužinar Krsto Živanov z Dobrskoga Sela koi je isto pomoga Marku Lukinu i društvu. Kad ujutro rano teke svanulo, cuka mene njetko na prva vrata kamare. A ja sam vazda i u mlađe godine lako spava da mogu brzo čut.

Ja često idem na gornji dos kod popa Tome. A on sve plakaše suzama niz obraze i ko hćaše doći da ga vidi ne mogaše se razgovarat ot plača i suza. I sve govori: „Što ovo bi od mene, da znam ikakvu krivicu za čem sam sam sebe bih ubio“

Zove Pero Marka Lukina i reci mu da sjutra veče pođe s njekolika Baice u Manastir i „zadavite popa Tomu i objesite ga pak neka se reče da se je sam objesio“. Marko Lukin pođe onu rečenu noć su deset Baica oko ponoći. Kako uljezi

Marko Lukin z društvom odmah zadavi popa Tomu. I objesi ga na isto mjesto o jednome kocu ot petra

Ja odma se digni i otvori vrata ali na vrata Krsto Živanov. I pitam ga: „Što je Krsto?“ On mene kaže: „Objesi se pop Toma sam. No kaži g. Đorđii!“ Ja reci: „Neću mu kazat dokle ne viđu sam!“ Te ja odmah u golu košulju potrči i viđi đe visi pop Toma te ja odmah povrati i pođi u kamaru Đorđinu, otvori vrata a Đorđia nemaše nikad običaja da zatvori vrata iznutra. Pita mene Đorđija: „Što je Ilia?“ Ja mu kaži: „G. Đorđia objesio se pop Toma u kužinu perjaničku!“ On se odmah diže u bijele haljine i ogrnu šubu te pođi u kužinu. I ja isto š njim i pogleda đe visi i klupica izvrnuta pod noge. Te on naredi da se klupica obrne pod noge da vidi ali ne mogahu ni prsti ot noga doseć do klupice. I već vidi se da nije on sam se objesio no su ga drugi objesili. A ovo je bilo naređeno da se kaže Đorđiji. Đorđija tai čas obuci se i pođi na Krčme i viđe Marka Lukina i reče mu: „Marko pođi su njekolicinom u Manastir, visi pop Toma, Skinite ga i maknite ga od ovđen!“I dođe Marko Lukin su njekolicinom i makoše ga s vješala. Pošto ga smakoše reče Marko: „Stanite da vidimo što je njegovo, da mu što ne pogine“. Nađoše dvije ledenice prelijepe, sahat, haljine, para sasvijem malo, haljine i druge sitnice. I Marko Lukin govori: „Nemoj koi što njegovo tać no sve da mu se preda ženi“. Kao duševni čovjek govori. Ja sam bio sve tu i gledao očima. I poniješe zloga popa Tomu mrtvoga put Krčama. A Marko Lukin tai čas pošlje Krsta Živanova, kužinara, na brzu ruku kod g. Pera da mu kaže kako je svršeno onako kako je naredio. I naredi Krstu: ako g. Pero ne bude na Rijeku traži ga đe gođ bude!? Ovo se tobož sve taino učinjelo a sve se je odmah znalo sve kako je bilo. (Nastavlja se)

Manastir i Biljarda na Cetinju, crtež

Pero Tomov Petrović

Đorđije Petrović

Neđelja, 9. februar 2025.

Američka, Francuska, Meksička, Oktobarska… sve ove revolucije, ma koliko bile različite u pogledu metoda koje su koristile i ciljeva kojima su težile, svoju pobjedu, umnogome duguju jednom te istom ,,imenitelju“ - papirnom novcu. Počelo je sa Sjedinjenim Američkim Državama. Bez mogućnosti da u zemlji sa raštrkanim stanovništvom efikasno ubiraju porez, sa lukama i carinarnicama u neprijateljskim rukama, sa skromnim i ograničenim zajmovima, američkim kolonijama jedina mogućnost je bila da državnim i papirnim novcem podmiruju brojne rashode mlade republike. Istina, još prije nego što se sastao prvi Kontinentalni kongres, neke su kolonije – među njima i Masačusets – ratne operacije finansirale emisijom svojih novčanica. Kako Kongres nije imao ovlašćenja da nameće poreze, jedan od njegovih prvih akata bilo je izdavanje dopuštenja jedne emisije novčanica. Kasnije su to uradile i druge države. I upravo je taj papirni novac finansirao američki rat za nezavisnost. Samo u razmaku od maja 1775. do decembra 1779. godine Kontinentalni kongres izdao je 42 emisije papirnog novca u ukupnom iznosu od 261.600.000 dolara. U istom periodu, savezne države emitirale su 205.500.000. Unutrašnji zajmovi, od kojih su mnogi dati u papinom novcu, donijeli su državi nešto manje od 100 miliona dolara. Prihodi od poreza bili su neznatni –poput mnogih drugih naroda, i Amerikanci su imali averziju prema tom obliku donatorstva. Porezi utjerani rekvizicijom donijeli su samo nekoliko miliona dolara. Robert Moris, koga slove kao ,,finansijera revolucije“, sakupio je nekih šest miliona dolara zajmovima od Francuske, nekoliko stotina hiljada dolara od Španije i kad je pobjeda bila na vidiku, tek nešto više od milion dolara od Holandije. To je tek bila simbolična suma koje su pomenute zemlje uzajmile više iz animoziteta prema Engleskoj, nego iz simpatija prema mladoj američkoj republici. Kako ova ukupna novčana suma nije bila praćena i odgovarajućom privrednom aktivnošću, direktna posljedica bila je rast cijena. U početku su rasle lagano, a nakon 1777. godine, sve brže i brže. Uzalud je Kongres apelovao da se dotične novčanice prihvataju kao sredstvo plaćanja. Cijene su neumitno rasle, a novac je sve više obezvređivan. Na kraju, došlo je do toga da su se ,,za puna kola novca jedva mogla dobiti puna kola namirnica. U Virdžiniji je par cipela osrednjeg kvaliteta stajao u papirnom novcu 5.000 dolara, a kompletna garderoba milion dolara“. Dolazilo je i do nadrealnih scena. Povjerioci su se skrivali od dužnika, plašeći se da ih ne isplate obezvrijeđenim novcem. Udovicama se topila renta, djevojke su ostajale bez miraza, a odomaćila se poštapalica ,,ne vrijedi ne prebijenog kontinentala“.

Janusova lica novca

U službi revolucije

Papirni novac učinio je velike usluge jednoj drugoj društveno ljekovitijoj revoluciji. Što su za američku revoluciju bile kontinentalne banknote, za francusku revoluciju bili su asignati. Našavši se u vrtlogu revolucije, u neprijateljskom okruženju, ali i sa moćnom rojalističkom opozicijom, francuske vlasti posegnule su za – asignatima

Tako su se, na talasima hiperinflacije, rodile Sjedinjene Američke Države, kasnije najmoćnija ekonomska sila svijeta. Docnije će se uticajni istoričari monetarne istorije SAD obrušiti na ovaj ,,prvobitni grijeh“ američke novčane politike. On je ,,školski primjer za gotovo svakog ko piše o novcu za koji se ni najstroža kritika ne može smatrati prestrogom“ - kategoričan je profesor Bulok, rezimirajući tako otpor što su ga tada imali i neki od najuglednijih i najpoštovanijih ljudi Sjedinjenih Američkih Država. Uostalom, ovaj otpor bio je i opravdan. Kasniji događaji u kojima je dolazila do izražaja nesmotrena i lakomislena upotreba novca, to će i potvrditi.

Papirni novac učinio je velike usluge jednoj drugoj društveno ljekovitijoj revoluciji. Što su za američku revoluciju bile kontinentalne banknote, za francusku revoluciju bili su asignati.

Našavši se u vrtlogu revolucije, u neprijateljskom okruženju, ali i sa moćnom rojalističkom opozicijom, francuske vlasti posegnule su za – asignatima. Ingenzionost ove odluke nije bila u promovisanju kao novca, ovog pravougaonog komada papira – bila je u izboru ,,artikla“ za koji su se oni mogli mijenjati i koji im je davao vrijednost. To je bila stara, dobra, plodna francuska zemlja. Za razliku od zlata i srebra u kojima je Francuska tih godina oskudijevala, i koji su bili

mahom u rukama protivnika revolucije – plemstva i crkvenih velikodostojnika – zemlja se nije mogla ni sakriti, ni prenijeti u emigraciju. Revolucija je učinila dostupnom ljudima. Prvi resurs koji se našao na ,,udaru“ bili su zemljišni posjedi Crkve. Obično se procjenjuje da se 1789. godine u vlasništvu Crkve nalazila petina svih zemljišnih posjeda u Francuskoj. Kako je 17. juna 1789. godine Narodna skupština sve poreze proglasila protivzakonitim – mjera od koje zastaje dah – a prema papirnom novcu Francuzi su bili rezervisani (sjećanje na Džona Loa), tako su posjedi Crkve bili revoluciji dar koji je poslalo samo Nebo. Presudna akcija preduzeta je 19. decembra 1789. godine. Odobrena je emisija papirnog novca u iznosu od 400 miliona livri. Tim novcem trebalo je isplatiti državni dug, oživjeti industriju i poljoprivredu, bolje iskoristiti zemljišne posjede. Te novčanice, asignate, trebale su biti rekovertirane u roku od pet godina i to novcem dobijenim od prodaje zemljišta Crkve i Krune. Prvi su asignati uz to donosili kamate od pet odsto; svako ko ih je posjedovao u dovoljnoj količini mogao ih neposredno zamijeniti za zemlju.

Naredne godine odobrena je nova, velika emisija asignata, a nešto kasnije emitirani su i asignati, male denominacije. Ujedno, pojavile su se i prve zle slutnje – kao da je duh Džona Loa izašao iz boce. Jedan ano-

nimni i dobronamjerni Amerikanac upozorio je Narodnu skupštinu da obazrivo postupa sa asignatima, navodeći neugodno iskustvo svoje zemlje sa banknotama.

Da su se Francuzi mogli ograničiti na prvu emisiju asignata iz 1789. godine ili u krajnoj liniji na onu iz 1790. godine, asignati bi ušli kao zanimljiva i vrijedna inovacija. Prve godine njihova kupovna vrijednost bila je solidna i oni su znatno uticali na privrednu aktivnost. Ali u Francuskoj potrebe revolucije bile su velike, količina zemlje bila ograničena. Za razliku od asignata koji su mogli da se štampaju bez ograničenja. I uskoro, kada je 1792. godine izbio rat, uslijedila je nova, velika emisija. Cijene izražene asignatima naglo su porasle, a njihov kurs prema zlatu i srebru drastično je pao. Godine 1793. i 1794, za vrijeme Konventa, uslijedio je kratak period stabilnosti. Ali su se opet otvorile javne potrebe, pa je uskoro štampana nova emisija. Uz to, engleski premijer Pit je 1793. godine dopustio rojalističkim emigrantima da štampaju asignate, vjerujući da će tako oslabiti revolucionarni režim. Posljedica toga bila je da su francuske štamparije radile danonoćno, štampajući svakog dana količinu novca sjutradan. Suočeni sa prekomjernom emisijom asignata u zemlji, nelojalnom konkurencijama vani, Direktorijum je ubrzo obustavio prodaju zemlje za bezvrijedan novac – asigna-

te, ozvaničivši tako kraj ,,zemljišnog standarda“. Pokušaj sa uvođenjem nove papirne valute – teritorijalni mandat – koji je takođe bio zamjenljiv za zemlju, naišao je na negativan prijem. Nakon svih ovih ,,revolucionarnih eksperimenata“, Direktorij se na kraju vratio provjerenim vrijednostima: zlatu i srebru. Ali revolucija je tada već bila ,,svršen čin“ pa za njen uspjeh asignati su imali ne manje zasluga od giljotine. Kratku, ali zapaženu, ulogu imao je inflatorni novac i u Oktobarskoj revoluciji. Godine 1920. oko 85 odsto državnog budžeta pokrivalo se emitiranjem papirnog novca. Cijene su na mah reagovale, ,,crna berza“ uzimala je sve više maha. Sovjetske vlasti brzo su odgovorile, postavši ubrzo strog branilac stabilnih cijena, ali i kovane valute. Pa ipak, za uspjeh svoje revolucije i sovjetska vlast, poput američkih i francuskih revolucionara,

Da monopol u emitovanju papirnog novca ipak nije i garant uspjeha neke revolucije, svjedoči i primjer Meksičke revolucije i njenog vođe Dortea Aranje, poznatijeg kao Pančo Vila (1877-1933). Ova koloritna ličnost i uz Emilijana Zapatu, najpopularniji revolucionar, godine 1913. u starom, nekada španskom gradu, Čismahuj sprovodio je simpatičnu kombinaciju banditizma i socijalne reforme. Vojnici su meli ulice, djeca pohađala nastavu, zemlja je dijeljena dojučerašnjim kmetovima – naputničarima, a Pančo Vila je štampao novac na kvadratne metre, dijeleći ga šakom i kapom svakome ko mu se obraćao za pomoć ili mu je bio simpatičan. Tim novcem ništa se nije moglo kupiti bez obzira na Vilin potpis. Njegova kraljevska velikodušnost donijela mu je veliku popularnost, ali ne i pobjedu. Ekspedicioni internicionistički korpus, pod komandom generala Peršinga, bio mu je stalno za petama, a osim toga upleli su se i neki razboriti ljudi iz njegovog okruženja i uspjeli ga nagovoriti da se povuče u neku hacijendu kraj Duranja. Tamo je i ubijen desetak godina kasnije, jer su meksički kontrarevolucionari posumnjali da Vila ponovo snuje o novom pohodu, socijalnim reformama i monetarnom eksperimentu. Nakon svih ovih iskustava, nameće se pitanje zašto nijedna od ovih revolucija nije podigla spomenik u slavu papirnog novca, poput Kipa slobode, Trijumfalne kapije, oktobarskih pamjatnika.

Sve revolucije slave se i uznose kao nešto čudesno, nadnaravno, veličanstveno, stvoreno na podvizima, herojstvu… i kako onda, u tom veličanstvenom Panteonu, naći mjesta za tako nešto problematično i sumnjivo kao - inflatorni novac! •

umnogome duguje papirnom novcu.

Piše: Nebojša KNežević

Viliam Pit, stariji

Maksimilijan Robespjer

General Francisko Vila

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Neđelja, 9. februar 2025.

Cjenovnik čitulja

Formati Cijene

1/9

1/8

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) 275€

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika) 500€

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 9. februar 2025.

породице. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга АНКА, кћерка

Sa velikim bolom u srcu i duši obavještavam prijatelje i poznanike da nas je 7. februara 2025. napustila draga

MARIJA Ferdinanda ZOLAK

poslije duge i teške bolesti, sa navršenih 90 godina plodnog života. Mnogo se napatila posljednjih 12 godina života, boreći se sa nekoliko teških bolesti. U vezi s tim, zahvaljujem svim doktorima i medicinskim sestrama koji su je liječili.

U nedjelju od 10 do 14 30 časova porodica prima saučešće u gradskoj kapeli u Baru, a zatim će u 15 časova biti sahranjena u porodičnoj grobnici na Gvozden brijegu.

OŽALOŠĆENI:

suprug TRIVO ZOLAK, kćerka SUZANA ZOLAK KUKIĆ, zet MILIĆ KUKIĆ, sin VELIBOR ZOLAK, unuk IVAN KUKIĆ, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

Dragom bratu MOMU ROSANDIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati tvoj lik od zaborava. Nedostajaće nam osmijeh i vedar duh. Brat RADISLAV sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

424

Posljednji pozdrav dragom IGORU

Počivaj u miru. Porodica pok. RAJKA LUBARDE

Ne može vrijeme zaliječiti bol niti upotpuniti prazninu koju si ostavio svojim odlaskom. Počivaj u miru i vječna ti slava, brate. Brat DRAGO sa porodicom

Neđelja, 9. februar 2025.

Voljenom bratu, đeveru, stricu i đedu

MOMU ROSANDIĆU

Koliko god se činilo da smo uspjeli da kažemo sve i da se pozdravimo, nije bilo dovoljno. U borbi sa bolešću pokazao si hrabrost i snagu, a sad oslobođen od bola putuj kroz Carstvo nebesko.

Vječna ti slava.

Brat MIHAILO-MIKA, snaha SLAVICA i bratanići TODOR i MILAN, snaha MARINA i unuke ANASTASIJA i TEODORA

452

Dragi brate MOMO

Ostavio si neizbrisiv trag. Boli tvoj prerani odlazak. Nedostajaćeš za sve trenutke koje donosi život. Počivaj u miru.

Brat NIKOLA-MIŠO sa porodicom

Voljenom bratu

Jedan dio mog srca ostaje zauvijek prazan, a ja nijema od bola.

Nije bilo vrijeme. Rano si otišao, imali smo još neispričanih priča, ali u zagrljaju roditelja nećeš osjećati bol. Počivaj u miru, voljeni moj brate. Slava ti i hvala.

479

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

498

Posljednji pozdrav voljenoj strini

DARI MARKOVIĆ

NEVENKA MIJANOVIĆ sa porodicom

515

Posljednji pozdrav dragoj strini

Hvala ti na svemu.

Po tebi se ljudskost mjeri. Sve što je časno i plemenito u jednoj duši bilo je u tvojoj.

S iskrenom ljubavlju i dubokim poštovanjem,

Snaha SONJA, unuke SANDRA, LIDIJA i MILENA 497

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

Od porodice pok.

Posljednji pozdrav komšinici

SLAVICI PANTIĆ

od BRANA NIKČEVIĆA sa porodicom

503

Od MIGA i NADE 478

507

Draga naša prijo

SLAVICA PANTIĆ

Vijest o tvojoj iznenadnoj smrti sve nas je pogodila. Uspomene na vrijeme koje smo proveli sa tobom uvijek će imati posebno mjesto u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava

ZORA, VESNA, TAMARA i TEODORA

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

509

SLAVICI PANTIĆ

Napokon si odmorila, budi spokojna. Tvoj suprug MIRKO

512

Poslјednji pozdrav majci

508

Čuvaću sjećanje na tvoju ljubav što si mi pružila, a falićeš mi za sve što dolazi.

Tvoja ćerka IVANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

MOMU ROSANDIĆU

Uvijek ćeš biti u našim srcima, dragi prijatelju.

JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

Sestra MILANKA 480

Poslјednji pozdrav našoj baki

SLAVICI PANTIĆ

Veliko hvala što si bila dio našeg odrastanja.

JOVANA, NIKOLIJA, LAZAR

510

Posljednji pozdrav dragoj

Od kume IVANE PEROVIĆ sa porodicom

Iznenadio nas je tvoj odlazak. Ostavila si nas u lijepom sjećanju na radost, toplinu i smijeh. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoja ćerka TIJANA sa porodicom

511

Voljena majko, šaljem ti posljednji pozdrav

PANTIĆ

513

Voljena majko, šaljemo ti posljednji pozdrav

SLAVICA PANTIĆ

Uvijek ćeš biti u mojim mislima i srcu.

Tvoja ćerka RANKA

Faliće mi sve tvoje, posebno tvoje raširene ruke kojima bi me dočekala.

Tvoja ćerka ANA

SLAVICI PANTIĆ

SLAVICA

DARI

STEVANA

DARI

DARI MARKOVIĆ

Jetrva DANICA

SLAVICA PANTIĆ

Draga naša

VUŚIKA

Hvala ti za svu ljubav, toplinu i nježnost kojima si ispunjavala naše živote. Đurđu si voljela beskrajno, a malenog Brana uspavljivala i grlila s ljubavlju prave bake. Tvoj osmijeh, tvoj zagrljaj i tvoje mudre riječi bili su utočište i snaga.

Nedostajaćeš nam svakog dana - tvoj glas, tvoj vedar duh i neiscrpna energija koju si crpila iz svojih Jankovića krša. Ali, ljubav ne prestaje odlaskom. Ostaćeš u našim pričama, u uspomenama, u svemu što si nam ostavila. I dok budemo hodali ovim svijetom, znaćemo da odozgo bdiješ, pratiš i obasjavaš.

Počivaj u miru, draga Vuśika, na nekom lijepom mjestu punom svjetlosti i ljubavi. Zauvijek tvoji, SANDRA, ĐURĐA i BRANISLAV

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILORADU Đurovu ĐURANOVIĆU od BOŽA i JELENE sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom đedu

Neđelja, 9. februar 2025.

MILORADU ĐURANOVIĆU

Dragi đede, nedostajaće nam tvoja dobrota, zagrljaj i osmijeh s kojim si nas uvijek dočekivao. Bio si sigurnost, oslonac i podrška. S ponosom ćemo izgovarati tvoje ime i čuvati te od zaborava, dok tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoja unuka MARIJA i unuk MATIJA

Posljednji pozdrav

Opraštamo se od našeg dragog brata

Otišla si...

Vjerujem, u svjetlost, u mir, u neki ljepši svijet.

Ali nikada iz mog srca. Moja majka

VUKICA KNEŽEVIĆ

Moja duša, moj oslonac, moja podrška, moja sigurna luka, moj dom. Hvala ti...

Za ljubav bez kraja.

Za toplinu, zagrljaje, brižnost i nježnost.

Za ruke koje su grlile i štitile.

Za riječi koje su hrabrile i tješile.

Za svaki pogled pun razumijevanja.

Uvijek si sa mnom, u svakom danu, u svakom koraku, u svakom otkucaju mog srca.

Ti i ja - vječno povezane. Tvoja MAJA

Otišla si bez povratka

VUKICA KNEŽEVIĆ

Teško je stegnuti srce da ne boli. Tvoj bol je prestao, a moj ostaje vječno. Voljeni nikad ne umiru

DANA

Posljednji pozdrav sestri od tetke

MILORADU Đurovom ĐURANOVIĆU

MILORADA ĐURANOVIĆA

Dragi Milorade, nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, pažnju, bratski osjećaj i bratsku uzdanicu koju smo uvijek imali u tebi.

Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

VASO, VOJKA, IVANA i BOJAN

LUČIĆ

SLOBODANKA, DANICA, NADA i VESELINKA sa porodicama

LJILJA, ZORICA i MILICA sa porodicama

Tvoje životno ponašanje i časno življenje zaslužuju da ti Bog podari vječni mir i spokoj.

Tvoja braća: VELJKO i CVIJETO sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILORADU Đurovom

Počivaj u miru dobri iskreni i plemeniti brate

Posljednji pozdrav voljenom bratu DRAŠKU GORANOVIĆU

Vječno ćeš živjeti u našim sjećanjima. STEVO sa porodicom

SLAVKI

Posljednji pozdrav sestri od tetke

SLAVKI

Neđelja, 9. februar 2025.

Posljednji pozdrav MILORADU Đurovom ĐURANOVIĆU

Dragi striko, hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Uvijek ćemo čuvati najljepše sjećanje na tebe.

Tvoji sinovci DANILO i JOLE sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom stricu i đedu

MILORADU Đurovom ĐURANOVIĆU

Pamtićemo te po dobroti i plemenitom liku. Počivaj u miru.

VESKO, ANJA i PETAR ĐURANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

MILORADU ĐURANOVIĆU

Od porodice pok. MARKA ĐURANOVIĆA

Draga naša baba

MILOSAVA Radosava VEMIĆ

Hvala ti za srećno provedeno djetinjstvo.

Počivaj u miru sa najboljim đedom i čuvajte naše male anđele na nebu, kao što ste i nas čuvali.

Unučad: NIKOLA, MILENA, MARIJA, DARKO, TAMARA i BLAŽO

40 je dana od smrti naše majke

MILOSAVE Radosava VEMIĆ

Čuvaćemo te od zaborava i živjećeš vječno u našim srcima. Tvoj sin PERO i ćerka VESNA

Dana 8. februara 2025 navršila se tužna i bolna godina od kako si otišla u zagrljaj članovima porodice, draga majko

MILKA Sima RAIČKOVIĆ

rođena KOSOVIĆ, od oca Kosta

Neka Vam naše suze ne remete vječni mir, a mi ćemo Vas nositi u srcima i čuvati od zaborava dok god postojimo

OŽALOŠĆENI: sin i brat SLAVKO, kćerka i sestra STANKA - BEBA

Četrdeset je dana od smrti

MILOVANA MIĆA pok. Boža JABLANA

Brat MILORAD MIGO, snaha MILKA i sinovac DEJAN 429

Navršava se tri godini od smrti našeg voljenog

RADOVANA ŽIVKOVIĆA

Čuvamo te od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI

Tri godine otkad si otišao...

NIKO A. JOVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, bol i tuga za tobom se ne smanjuju.

Tvoja plemenitost, ljubav i dobrota ostaće vječito u našim srcima.

Tvoje

supruga DESE, ćerke SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama

Bol ne jenjava, a praznina koju je tvoj odlazak ostavio postaje sve dublja. U svakom ćutanju te čujemo, u mislima te vidimo, a u srcima vječno nosimo. Osjećamo te u našem domu, u mnoštvu uspomena koje s ljubavlju čuvamo i nosimo kroz život. Dostojanstveni u bolu, ponosni i zahvalni.

Tvoji: supruga IVANKA, kćerke DRAGANA i TIJANA, sin BRANKO, zet VLAJO, unučad: NIKOLA, SOFIJA, UROŠ, STIAN i DAVID

Danas je 40 dana od odlaska moje divne sestre

NEDE GOŠOVIĆ

Napustila si nas i za sobom ostavila neizbrisiv i svijetao trag. Hvala ti za svu ljubav, dobrotu i pažnju koju si nesebično pružala. Ponosna i srećna što sam te imala, sestrinskom ljubavlju ću te čuvati od zaborava i bićeš vječno u mom srcu i mislima.

Tvoja TANJA

Navršava se 40 dana od bolnog gubitka naše drage

NEDE GOŠOVIĆ

Tugom i nevjericom ispunjen je svaki dan, ali sjećanja na tvoj vedar lik i plemenitost, iskonsku pravičnost i požrtvovanost daju nam snagu i vječnu obavezu da te čuvamo od zaborava. Dragi Bog da podari mir tvojoj duši i rajsko naselje.

Tvoja majka ANNA, sestra TANJA, brat ALEKSANDAR i snaha MARIJA

Voljeni naš

BRANISLAV - BRANO KALEZIĆ

Danas su tri godine od kako su Te neznanjem, neodgovornošću, nebrigom…. otrgli iz života Tvojih najmilijih. Ali ne i iz naših srca. Živiš u njima. Živi tvoja: čast, ponos, dostojanstvo, bistrina uma, dobrota - DOBRO NAŠE.

Voli Te i tuguje,

TVOJA PORODICA 417

413

Mili naš

Deset je godina od kada nijesi sa nama, naš dragi

VELJKO - LIKI KOVAČEVIĆ

Ti si u našim srcima, duši i mislima.

Uvijek ćeš nam nedostajati. Sjećanje na tebe i dalje nam daje snagu za sve što dolazi u životu.

Volimo te!

Tvoji: BUBA, TANJA sa porodicom, OGNJEN i JOLE

Navršava se četrdeset dana od smrti

DRAGICE Veljka ZEČEVIĆ

Ostavila si veliku prazninu svojim odlaskom, zauvijek ćemo te čuvati u srcima.

U nedjelju u 10 časova obići ćemo njenu vječnu kuću u krugu uže porodice

Dana 9. februara 2025. navršava se tužna godina od kada nijesi sa nama

IZEDIN DINO SERHATLIĆ

Svakim danom nedostaješ sve više, ali živiš kroz naša sjećanja. Čuvamo te od zaborava u duši i srcu.

Supruga JADRANKA sa djecom i unucima

Četrdeset dana od smrti naše drage

ZORICE VULETIĆ

Prolaze dani, u srcu neizmjerna tuga, bol, praznina. Što reći...? Znamo da Dejani i Petri ne možemo nadomjestiti tvoju ljubav, ali ćeš kroz našu priču biti uz njih. Čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

Četrdeset dana kako nas je tragično napustila

ZORICA Dragana VULETIĆ

Bila si kratko u našem bratstvu, ali časno i pošteno. Ostavila veliku prazninu koja nikada neće nestati. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

BRANKO VULETIĆ s porodicom

Četrdeset dana od prerane, tragične smrti naše drage kume

ZORICE Draganove VULETIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo se sa ljubavlju i tugom vječno sjećati tvog dragog lika.

Tvoji kumovi

MARKO i DACA VOJINOVIĆ sa porodicom

475

Tvoji VELJKO, RATKO i DANICA 449

40 je dana otkako se u vječnost preselila naša majka

ZORKA Blagote ROGANOVIĆ

40 dana je u našim srcima bol, a u duši i domu praznina. Snovi i sjećanja su sve intenzivniji i tu ćemo te s ljubavlju čuvati dok smo živi.

Tvoji VELIZAR i VASILJKA

487

Prošlo je četrdeset dana od kako nije sa nama

ZORICA VULETIĆ

Čuvamo te od zaborava.

Četrdeset dana od kako nije sa nama naša supruga i majka

ZORICA VULETIĆ

Vrijeme koje prolazi samo je nijemi svjedok da si otišla. Tvoji anđeli kroz plač kažu koliko im nedostaje tvoj topli zagrljaj. Sada još male, ali što reći jednog dana kada pitaju gdje si? Nikada nećeš saznati koliko nam fališ.

Tvoji: DRAGAN, DEJANA i PETRA

Prošla je godina od smrti našeg dragog

ALEKSE SIMOVIĆA Živiš u našim srcima kroz lijepa sjećanja na sve trenutke ljubavi i pažnje koju smo međusobno njegovali.

Brat MILORAD i snaha VJERA

Godina dana je od kada nije sa nama naš stric

Porodica VLADA VULETIĆA 465

ALEKSA SIMOVIĆ

Hvala za godine ljubavi, poštovanja i tople riječi kojima si nas uvijek dočekivao. Zauvijek u našim srcima

ZORICA, SNEŽANA i IRENA

Neđelja, 9. februar 2025.

Tužno sjećanje na mog voljenog brata i ujaka

MILANA R. JAKIĆA

Godine prolaze, ali sjećanja na tebe ostaju zauvijek dok sam živa. Počivaj u miru, moj brate.

Sestra MIRJANA i sestrić PEĐA LATKOVIĆ 499

Četiri godine su od odlaska moga voljenog brata

MIŠKA Blagote ASANOVIĆA

Bole me sjećanja, Mikeli moj... rano moja neprebolna. Kažu da vrijeme liječi sve... ali šta mi vrijedi i vrijeme i vječnost bez tebe...

Bio si oslonac i mirna luka, unosio si radost i toplinu u naše živote.

Ostavio si neizbrisiv trag. Znam da sada cijelom sazviježđu ti daješ najljepši sjaj. Ostaješ vječiti ponos i vječna suza.

Tvoje

BILJA i EVA

TUŽNO SJEĆANJE 9. 2. 2018 – 9. 2. 2025.

BRANKO - ŠOLE Đurov PEJOVIĆ

Nedostaješ nam svakog dana sve više i više. Bio si i ostaješ naš uzor i ponos. Vole te i ne zaboravljaju.

TVOJI NAJMILIJI

Godina dana je otkako nije sa nama naš voljeni

ALEKSA SIMOVIĆ

S ponosom, poštovanjem, ali i sa tugom čuvamo te u našim srcima.

Vole te, tuguju za tobom

Tvoj brat BOŽO, sinovci NEMANJA i NEBOJŠA, snaha TAMARA

Прошла је година од смрти нашег никад прежаљеног брата НЕБОЈШЕ У недјељу 9. фебруара 2025. године у 10 часова дајемо

Zauvijek ćeš mi ostati u lijepom sjećanju. Nedostaješ, volim te. Tvoja MIA

485

Navršilo se 40 dana od kada nas sa neba čuva naš ponos

RADIVOJE BEĆO MARKOVIĆ

Čuješ se u svakom našem ćutanju. Živiš u svim našim pričama. Nedostaješ nam da nas kao i uvijek dočekaš na kućnom pragu.

Boli što više nećemo vidjeti tvoj osmijeh i osjetiti tvoj zagrljaj.

Boli svako sjećanje na tebe, na tvoje plemenito srce i čistu dušu.

Naša ljubav, sjećanje i misli te ne daju zaboravu. Mirno spavaj, Anđele.

TVOJA PORODICA

453

Godina od kada nas je zauvijek napuštio naš dragi

NEBOJŠA JOVANOVIĆ

S ponosom, ljubavlju i tugom. Porodica pok. ujaka BEĆA MUHADINOVIĆA

Dragi

BEĆO

Sjaj tvog oka, osmijeh sa lica i pjesmu iz duše ne može da ugasi jedan metak.

Srce je zastalo, ali smo sigurni da si na nekom ljepšem mjestu nastavio svoj put.

Čuvajući one za koje si živio, raduješ se njihovim uspjesima i u društvu braće i prijatelja nazdravljaš njihovoj sreći.

SNEŽANA i RADE

500 Dana 9. februara 2025. su 3 godine od smrti

LJUBOMIRA M. LATKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, jer ti živiš u našim srcima. Hvala ti na ljubavi i dobroti koju si nam pružao cijelog života, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

494

MILORAD VUJAČIĆ

Godine koje prolaze su prepune bola i tuge za tobom. Bol je jača jer pored Sofije i Petre, u naše živote je došao i Vladimir. Oni su tvoji nasljednici koji su siromašni za beskrajnu ljubav koju si pružao ljudima, a naročito svojoj porodici. Sa uspomenama i sjećanjima, čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

412

Voljeni naš

MILORAD VUJAČIĆ

Nedostaje tvoj vedri osmijeh, topla riječ i siguran zagrljaj.

Tvoje NADA, MILENA i MILICA

Supruga MIRJANA i sin PEĐA

Dana 9. februara 2025. četiri godine nije sa nama

Dragi

DEDA

Navršava se Godina dana otkako dvije godine otkako me napustio moj suprug me napustio moj sin

MILORAD Petra ILIĆ ZORAN Milorada ILIĆ

Dragi moji, ostavili ste beskrajnu tugu i bol zbog vašeg odlaska. U mojim mislima živjećete kroz najljepša sjećanja koja podsjećaju na vrijeme srećnog porodičnog života. Neka moje suze ne remete vaš mir, jer u mom srcu ostaje vječni ponos što sam vas imala i neizmjerna tuga što sam vas izgubila.

Vaša supruga i majka DRAGICA ILIĆ

Godina dana od kada nije sa nama naš đed i svekar i dvije godine od kada nije sa nama naš suprug i otac

MILORAD ZORAN ILIĆ ILIĆ

Prazninu koju je vaš odlazak stvorio vrijeme ne liječi, već ona boli sve jače. Fale nam zajednički dani, osmijesi i zagrljaji. Fale nam mir i sigurnost koju ste nam velikodušno pružali. Budite nam spokojni, volimo vas beskrajno mnogo.

Vaši ANA, MATIJA i KSENIJA

Bolni su ovi februarski dani koji podsjećaju na odlazak mog Oca i Brata

456

MILORADA ZORANA

ILIĆA ILIĆA 15. 2. 2024. 11. 2. 2023.

Mnogo dobrote, ljubavi i pažnje otišlo je sa vama. Vrijeme koje je prošlo ne donosi zaborav, a godine ne ublažavaju bol i tugu.

Ne postoji dan u kojem nijeste prisutni u svakoj mojoj misli, svakom osmijehu i suzi.

S ljubavlju vaša ćerka i sestra

LJILJANA GOROVIĆ sa porodicom

Neđelja, 9. februar 2025.

Navršava se 40 tužnih dana otkad nas je napustio naš voljeni

DRAGOLJUB Dušanov MARKOVIĆ

Bol i praznina koju je ostavio tvoj odlazak zauvijek će ostati u srcima tvojih najmilijih. Nedostaju nam tvoj osmijeh, tvoj vedri duh, tvoja dobrota i ljubav koju si nesebično dijelio. Počivaj u miru, dragi naš, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Dana 9. februara 2025. godine u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Kume vrijeme prolazi tuga ostaje. S ljubavlju čuvaćemo uspomene na tebe. Kum MIĆO KRIVOKAPIĆ sa porodicom 427

SJEĆANJE na moga đeda na moga ujaka

MIĆA ILIĆA

ZORANA ILIĆA

Dobri moj đede, po najljepšim uspomenama pamtiću vrijeme provedeno sa tobom sve ove godine. Pamtiću tvoj mili osmijeh, dobru dušu i svaki poljubac na tvoj jedinstven način namijenjen samo za tvoju unučad. Živiš u mojim mislima!

Voli te tvoja TAKALINA!

Dvije godine je prošlo, a kao da je dva dana. Bio si moj oslonac, podrška, moj čuvar tajni i najbolji ujak na svijetu!

Fale mi naši razgovori, tvoj glas i zagrljaj. Fališ mi ti!

Beskrajno te voli tvoja TAŠA!

je dana od smrti našeg kuma

BANJA

Dana 10. februara 2025. navršava se 15 godina od smrti

STEVANA Radojčina MIĆUNOVIĆA

Počivaj u miru pored svojih roditelja i Braće a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

BRAT i SESTRE sa porodicama

Trinaest je godina od smrti naše voljene majke

BILJANE

Prolazi vrijeme, ali našu bol i tugu ne odnosi. Vole te i u srcima čuvaju tvoja djeca

IVANA, MINJA i JOVANA VUKAŠINOVIĆ

Neđelja, 9. februar 2025. Oglasi

Mojim dragim roditeljima JAGOŠ MARIJA 9. 2. 2004 16. 12. 2018

ROVČANIN

Ostavili ste veliku prazninu svojim odlaskom. Zauvijek ćemo vas čuvati u srcima

Vaša kćerka MILICA MARJANOVIĆ sa porodicom

Tužno sjećanje na naše voljene

BILJANA 9. 2. 2012.

RUMICA MILOVAN – MILJA 17. 2. 1988. 13. 4. 1983.

Sa ljubavlju, tugom i poštovanjem

sestre i kćerke MIKA, GARA i STANKA

Skrhani bolom povodom naše tragedije. Navršava se 40 naših rana, bola i neprebola

Mirko brate, čuvaj nam naše i tvoje dva anđela Jovana i Vukana.

PORODICA VULETIĆ

Gavran grakće svakog dana nema

VUKANA JOVANA

A što grakćeš, crni gavrane, Što nam kljucaš ljute rane. Kuku mene, đeco mila, Crna mi vas zemlja skrila. Kuku tetki dovijeka Ovoj tugi nema lijeka.

MILOSAVA sa porodicom

464

463

Prošlo je četdeset dana otkako nas je napustila naša

Uvijek ćemo te se sjećati s ljubavlju i poštovanjem. ĐURO, IGOR, MARIJA, TANJA

Postojite i trajete kroz najljepše uspomene i našu neizmjernu ljubav

koja vas čuva od zaborava.

Vaši najmiliji: sin MLADEN, kćerka OLJA, snaha SLAĐA, unuka IVANA i unuk DEJAN

MIRKA

JOVANA

VUKANA

Navršava se 40 dana tuge i bola od kada vas krvnik otrgnu iz zagrljaja

MIRKO Vladisava

JOVAN Mladenov

VUKAN Mladenov VULETIĆ VULETIĆ VULETIĆ

Nemamo riječi kojima bi iskazali našu bol i tugu zbog vaših prerano ugašenih života. Ponosni što smo vas imali. Ponosni na vašu plemenitost, mladost, nevinost, ljepotu, na ljubav koju ste pružali. Počivajte u miru, Anđeli naši mali sa svojim stricem koji vas tamo čuva od svega. A mi ovamo zauvijek vas čuvamo od zaborava.

BRANKO VULETIĆ S PORODICOM

Četrdeset dana bez vas đeco moja

JOVAN

i VUKAN VULETIĆ

Bili ste moja sreća, radost, sve u životu, sada ste majčina vječna rana bez lijeka. Preteško je živjeti bez vas.

Nemoguće... Bol razara i srce i dušu. U čemu pronaći snagu i nastaviti dalje bez vas, sreće majkine. Sve se nadam da ćete se odnekud pojaviti i reći da je ovo ružan san, ali to je samo pusta želja moja. Majka vas nosi u srcu, duši... tu mi vas niko nikada uzeti ne može. Joco, Vuki, čuvajte gore jedan na drugog. Majka vas neće, ne može prežaliti što mi nevini stradaste, đeco moja...

Voli vas vaša neutješna majka DRAGANA

40 dana od trgične smrti mojih voljenih, brata i đece od brata

Nikad prežaljeni, nikad zaboravljeni

Četrdeset dana od tragične smrti mojih voljenih i nikad prežaljenih sestrića

Dani prolaze a tuga i bol za vama neće nikada. Bili ste tetkini najljepši i najbolji dječaci, nježnog srca, duše iskrene sa toplim očima prepunih snova i želja. Ne ljutite se na tetku kad osjetite moje suze, to je ljubav pretočena u bol i tugu što nema vašeg osmijeha, zagrljaja i uzaludnog iščekivanja da ćete tetki doći. Ni ljeta bez vašeg dolaska neće mi biti ista. Vaše čiste i nevine duše su najsjajnije zvijezde na nebu. Zauvijek će vas čuvati u srcu i tugovati

Vaša tetka RAJKA MITROVIĆ

Četrdeset dana od kako nijesu sa nama

Voljenim kumovima

MIRKO

Nijemi od bola, nemamo riječi da iskažemo tugu i bol za vama. Počivajte u miru u zagrljaju svoga kuma koji vas je neizmjerno volio.

Kumovi KOKOTOVIĆI

Četrdeset dana od monstruozne smrti mojih kumova

JOVANA VUKANA

Tog 1 januara, kume, ugasi se tvoja mladost, ugasi monstrum dva tek započeta neiskvarena života. Neka vaše čiste duše počivaju u carstvu nebeskom NENO MIJANOVIĆ sa porodicom

493

492

Bol nije u suzama i riječima nego u srcu i duši. KUMOVI VULIĆEVIĆI 425

Čuvamo vas u našim srcima Porodica VLADA VULETIĆA

Četrdeset dana je od tragične smrti naših kumova

MIRKO

JOVAN VUKAN

MIRKO

JOVAN VUKAN

MIRKO

JOVAN VUKAN VULETIĆ

JOVANA i VUKANA VULETIĆA

JOVAN VUKAN

MIRKA

Četrdeset je tužnih dana od tragične smrti naših dragih

MIRKA JOVANA VUKANA

VULETIĆ

Zla sudbina vas otrže od života i povede na put bez povratka a nama ostavi vječiti bol i ranu koja nikada neće preboljeti.

Vječno ćemo tugovati za vašim nedužnim životima.

Ujaci MIJO i RADULE i tetke RAJKA i RADOJKA sa porodicama

Četrdeset dana bez vas, a svaki tren boli kao prvi

JOVAN i VUKAN

Nema suza koje mogu ispratiti ovu bol. Nosimo vas u duši u svakoj suzi, u svakom osmijehu. Neka vas anđeli čuvaju.

Tetka VIDOSAVA, sestre JOVANA i IVANA

Prošlo je 40 dana od prerane smrti naših dragih

S neizmjernom tugom i bolom nosimo sjećanje na vaše kratko djetinjstvo. Nepročitane knjige i prekinute snove. Boli sve što nas podsjeća na vas, svaka uspomena i svaka tišina.

Ipak vjerujemo da ste pronašli svoj mir, ruku pod ruku sa stricem koji vas čuva i vodi kroz otvorena vrata Raja. Pamtićemo vas i spominjati s ljubavlju i tugom.

VESKO LAGATOR s porodicom

Četrdeset je dana od smrti

MIRKO JOVAN VUKAN

VULETIĆ

Ni poslije 40 dana ne mogu da shvatim da više nijeste sa nama. Mirčeta brate, kroz život si hodao časno i pošteno. Tvoj prerani odlazak ostavio je vječnu bol u mom srcu.

Dragi

Jovane i Vukane

utjehe nema, zaborav ne postoji. Rano ste otišli i ostavili neizbrisivu bol u mom srcu.

Počivajte u miru, vječno ću vas čuvati od zaborava.

MARKO PERIŠIĆ

Naša tuga za tobom ne može u ovaj tekst da stane. U svakoj si našoj priči. NEDOSTAJEŠ...

Tvoji drugovi: BALŠA KALUĐEROVIĆ, LUKA JABLAN, FILIP STOJANOVIĆ

Prošlo je 40 dana od smrti naših

Ne mogu, ne mogu da prihvatim da vas više nema. Srce vrišti od bola, a nema tih riječi koje mogu opisati koliko me boli to što vas nema i koliko vas volim. Mirčeta, zagrli Jovana i Vukana i pazi na njih kao što si uvijek pazio sve nas.

Volim vas i mnogo mi nedostajete.

VAŠ SAŠA

JOVANU

Nijesam ni slutio da će naš posljednji susret biti 31. 12. 2024. Znaj da ćeš mi nedostajati na svakom času, svakom školskom izletu, ekskurziji i svemu što dolazi. Nikada te neće zaboraviti Tvoj drug MATIJA SJEKLOĆA

469

Navršava se 40 tužnih dana od kada su nas napustili naši voljeni

Teško je prihvatiti istinu da vas više nema, zavili ste tugom vaš grad, rastužili ste svoje drugove. Sada sanjate nedosanjane snove i nastavljate započeto u zagrljaju vašeg strica koji vas čuva. Počivajte u miru, neka vas anđeli čuvaju na vašem putu, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

DUŠAN i FILIP LAGATOR

JOVAN VULETIĆ

MIRKO

JOVAN VUKAN VULETIĆ

MIRKA

JOVANA VUKANA VULETIĆA

MIRKA

JOVANA VUKANA

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“