Dnevni list POBJEDA 07.02.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

NEVOLJE U RAJU: Sukob u vrhu vladajuće koalicije u Glavnom gradu, premijer nezadovoljan radom kadra Demokratske Crne Gore

Spajić

NAPADAČI PRVO VRIJEĐALI, PRIJETILI, PA NASRNULI:

Svjedočenjem novinarke Pobjede nastavljeno suđenje optuženima za brutalan napad na nju i članove njene porodice, demantovala da biznismen nije znao da je ona novinarka

Raičković:

Bećirović mi

bio sagovornik u slučaju ubistva njegovog brata

Ne samo da su digli cijene uprkos našem upozorenju, nego su potpuno neefikasni. Potom je uslijedio (ničim izazvan) nastavak: Oni su usko grlo projekta Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju. Ne budu li otkočili projekat do 15. februara, krenuću u ofanzivu za smjene tamozaprijetio je premijer. Na čelu Vodovoda je kadar Demokratske Crne Gore Aleksandar Nišavić čiju su ostavku već tražili predstavnici opozicije

Lider liste „Budva naš grad“, na jučerašnjoj sjednici SO, izabran za predsjednika te opštine

Jovanović: Ja sam

Srbin, ali ne po mjeri

Andrije Mandića, već po mojoj i mjeri moje porodice

Bećirović me je zvao zbog naslova teksta koji mu se nije dopao. Vrlo dobro se sjećam tog događaja. Insistirao je da u naslovu stoji Vrhovno državno tužilaštvo, a mi smo iz tehničkih razloga stavili samo tužilaštvo. Prijetnje su bile da će podnijeti tužbu protiv mene i da sam ga posvađala sa prijateljima u tužilaštvu. O tome sam obavijestila tadašnjeg glavnog urednika Draška Đuranovića – kazala je Raičković

PRIČE IZ ŽIVOTA: Kolašinac Milovan – Mićo Bulatović, 4. februara započeo jedanaestu deceniju

U beranskoj bolnici jedna porodilja preminula, a njena beba je dobro, druga nakon porođaja poslata u KCCG na liječenje, ali njena beba nije preživjela

Uzrok - komplikacije pri porođaju i koagulopatija

Ministarstvo zdravlja je odmah po dobijanju izjašnjenja, direktora dr Magdelinića i izvještaja Komisije za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u ovoj ustanovi, pokrenulo formiranje vanredne eksterne komisije za provjeru kvaliteta stručnog rada u ovom slučaju

Direktorica Uprave carina Maja Vučinić o rezultatima u proteklih šest mjeseci

Nišavić Spajić

Šef Misije OEBS-a posjetio redakciju Pobjede

Tema razgovora bio napad na našu novinarku Anu Raičković

PODGORICA – Šef misije

OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas bio je juče gost redakcije Pobjede, gdje je sa glavnim i odgovornim urednikom našeg lista Nenadom Zečevićem i njegovom zamjenicom Marijom Jovićević razgovarao o brutalnom napadu kojem je naša koleginica Ana Raičković bila izložena početkom novembra prošle godine, kada

su na nju verbalno, a potom i fizički nasrnuli kontroverzni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, njegov sin Luka i dvojica tjelohranitelja Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.

Haukas je, u tom kontekstu, sa Zečevićem i Jovićević razmijenio mišljenje o položaju i bezbjednosti novinara, razgovarali su i o medijskoj situaciji u Crnoj Gori. Đ. Ć.

pozvao Mandića i Spajića na novi sastanak

Nastavak sjednice Savjeta za odbranu i

Ovo kolektivno tijelo posljednji put se sastalo 11. oktobra 2024. godine nakon višečasovne rasprave. Šef države je od tada dva puta zakazivao nastavak, ali bez uspjeha, jer se predsjednici Mandić i Spajić nijesu odazvali

PODGORICA - Savjet za odbranu i bezbjednost danas će nastaviti 36. sjednicu, pauziranu još 11. oktobra prošle godine, nakon čega će uslijediti i naredna 37. sjednica.

To je juče ozvaničio predsjednik države Jakov Milatović koji je poziv za ovaj sastanak uputio ostalim učesnicima, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću

Prema najavi, prvo će biti završene teme započete prije četiri mjeseca. No, Pobjeda nezvanično saznaje da se neće raspravljati o smjeni i dalje aktuelnog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića Na dnevnom redu 37. sjednice biće bezbjednosna situacija u zemlji, kao i prijedlozi u vezi za aktivnostima Ministarstva odbrane, koji se odnose na vježbe i obuke pripadnika Vojske Crne Gore van zemlje tokom ove godine. - Članovi Savjeta razmotriće i inicijativu Ministarstva pro-

svjete, nauke i inovacija i Ministarstva zdravlja za uvođenje policajaca u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama i molbu Sindikata odbrane i Vojske Crne Gore koja se odnosi na prava zaposlenih –precizira se u pozivu za današnju sjednicu. Takođe se navodi da će Savjet „razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, imenovanjima oficira i oficirki Vojske Crne Gore, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti“.

PAUZA

Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost zvanično je pauziran 11. oktobra, nakon višesatne sjednice bez ishoda, uz pojašnjenje da će biti nastavljen „kada to dozvole agende članova Savjeta“. Tada je trebalo da budu potvrđena razrješenja i imenovanja u Vojsci Crne Gore, uključujući novog načelnika Generalštaba koji će doći na mjesto generala Zorana Lazarevića.

Ministar odbrane Dragan

Krapović je pola godine vršio pritisak da se određeni oficiri unaprijede, a drugi penzionišu. S druge strane, predsjednik Milatović smatra da se takvim odlukama žele obezbijediti „imenovanja po partijskom ključu“.

Krapović je još na sjednici Savjeta održanoj 28. avgusta insistirao na tome da Lazarević bude smijenjen, uz podršku predsjednika Skupštine Mandića i premijera Spajića.

Ministar vojni je tada svoj prijedlog obrazložio neophodnim podmlađivanjem vojnog kadra, što za Milatovića nije bio dovoljno čvrst razlog za razrješenje iskusnog generala. Prema nezvaničnim informacijama, na čelo Generalštaba trebalo je da bude izabran pukovnik Miodrag Vuksanović, trenutno predstavnik Crne Gore pri NATO Savezničkoj komandi u Monsu.

Kako je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odluke donosi konsenzusom, konačna odluka

Lider liste „Budva naš grad“, na

Jovanović: ne po mjeri već mojoj

Jovanovićev izbor podržali su odbornici njegove liste „Budva naš grad“, Evropskog saveza, Građanskog pokreta Ura i Demokratske partije socijalista, dok su dva odbornika Pokreta za grad glasala protiv. Glasanju nijesu prisustvovali odbornici koalicije „Za budućnost Budve“ i saveza Demokrata i Pokreta Evropa sad koji su, uoči glasanja, napustili sjednicu

o budućnosti Lazarevića nije donesena zbog različitih stavova.

POZIVI

Nastavak 36. sjednice, koja bi danas trebalo da bude okončana, više puta je najavljivan. Milatović je prvi put zakazao za drugu polovinu novembra, ali ona nije održana, jer su Mandić i Spajić bili u zvaničnim posjetama van države. Predsjednik je nakon toga najavio da je 10. decembar novi termin sastanka najviših državnih zvaničnika, ističući da će od članova Savjeta tražiti da se „okupe oko onoga što im je zajednički cilj, a to je nacionalna bezbjednost“. Međutim, ni tog dana se niko od pozvanih nije pojavio u unaprijed dogovoreno vrijeme.

Kako su u međuvremenu smanjene političke tenzije među trojicom najviših zvaničnika, naročito nakon formiranja vlasti u Podgorici, može se očekivati da će današnji sastanak biti produktivan, a učesnici usaglasiti stavove o mnogim pitanjima. To se posebno odnosi na tragične događaje koji su se 1. januara odigrali na Cetinju koji još nijesu bili tema sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu.

O tome se raspravljalo samo na sastanku Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kome su na poziv premijera Spajića prisustvovali ministri odbrane, unutrašnjih poslova, pravde, finansija i vanjskih poslova, zatim članovi Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, te vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac. K. J.

BUDVA – Lider građanske liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović sinoć je, kao jedini kandidat za tu funkciju, izabran za predsjednika opštine Budva.

Jovanović se nakon izbora obavezao da će funkciju predsjednika obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Opštine.

On je prethodno, tokom skupštinske rasprave, ocijenio da su dva prethodna izborna ciklusa u Budvi opredijelila volju građana Budve i odredila ko u narednom periodu treba da upravlja gradom. Potom je predstavio platformu za prevazilaženje političke krize i odgovorno upravljanje gradom. U tom kontekstu je istakao da će se agenda rada lokalne uprave u narednom periodu zasnivati na principima transparentnosti, profesionalizacije,

racionalizacije, demokratičnosti, punom poštovanju javnog interesa i prevazilaženju, kako je rekao, vještačkih podjela. Jovanović je istakao da će rad lokalne administracije biti posvećen izgradnji zaobilaznice, novih garaža i dvije hiljade parking mjesta, završetku glavnog projekta za izgradnju šetališta od Starog grada do Bečića, te popisu opštinske imovine i njenoj valorizaciji. - Radna mjesta ćemo učiniti dostupnim za profesionalce i stručni kadar. Cilj nam je da na najodgovornija mjesta dođu najsposobniji ljudi. U tom cilju neće biti raspodjele po dubini i širini, već će se kadar u lokalnoj upravi birati na konkursu – rekao je Jovanović i dodao da će oni koji su godinama izbjegavali dolazak na posao biti sankcionisani. Najavio je i da će stvoriti uslove da svi kapaciteti budu spremni i angažovani na pripremi i realizaciji predstojeće turističke sezone, te usvojiti program privremenih objekata. - Pojačanim kontrolama nadležnih službi riješićemo problem nelegalnog postavljanja privremenih lokacija i suzbićemo problem sive ekonomije u ovoj oblasti. Biće sankcionisan svaki pokušaj devastiranja prostora kroz nelegalno po -

Anđušić: DPS neće ulaziti u bilo koji vid manjinske podrške u Budvi

Demokratske

Sa sastanka u redakciji Pobjede

Milatović

Sa sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

jučerašnjoj

jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta, izabran za predsjednika budvanske opštine

Jovanović: Ja sam Srbin, ali mjeri Andrije Mandića,

i moje porodice

Odžić neće prisustvovati svetosavskoj akademiji i polagati kamen temeljac za izgradnju Hrama Svetog Marka

Odgovarajući na pitanje odbornice koalicije „Za budućnost Budve“ Bojane Pićan, predsjednik SO Petar Odžić kazao je da neće prisustvovati svetosav-

stavljanje i poslovanje privremenih objekata bez dozvole –kazao je Jovanović. Najavio je i da će u okviru službe predsjednika formirati građansku kancelariju koja će biti dostupna svim građanima i nastaviti izgradnju gradske bolnice.

Za riječ se potom javio lider Pokreta za grad Đorđe Zenović ističući da će, ukoliko Jovanović realizuje 20 odsto projekata iz predstavljene

bilo kakvog vida manjinske podrške. Ako bi se desila podrška sjeli bismo za sto da razgovaramo kakav bi to vid bio inkorporiranja naše uloge kada je u pitanju formiranje vlasti u Budvi - rekao je Anđušić na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore.

skoj akademiji u Budvi, kao i da mu ne pripada da položi kamen temeljac za izgradnju Hrama Svetog Marka. - Neću glasati sa dva prsta. Nikome neću da se doka-

platforme, dobiti podršku svih. - Sve što bude na dobrobit grada imaće našu podršku. Očekujemo da ispunite obećanje i otvorite konkurse za stručne ljude - naglasio je Zenović. Kazao je i da od Jovanovića očekuje da se izbori sa građevinskom mafijom i da planska dokumenta DUP Budva centar i DUP Bečići stavi van snage. Odbornik ZBB Ilija Gigović optužio je Jovanovića da je obmanuo birače na izborima i pitao ga zašto se plaši i ide u pratnji obezbjeđenja.

- Može li se prošetati do Starog grada – pitao je Gigović. Odbornica Pokreta za grad Ksenija Baković ocijenila je da izgleda da se budvanski parlament nalazi u Šavniku, a ne u Budvi.

- Niko ne pominje turističku sezonu koja je na pragu. Za nepuna četiri mjeseca u Budvi će opet biti ista situacija. Mi

zujem da sam Crnogorac ili veći Crnogorac. Moj zadatak je da se ljudi pomire. Nijednim potezom nećete vidjeti da sijem mržnju i uvodim razdor - poručio je Odžić.

ćemo da glavoboljamo sa nečistoćom, manjkom komunalnih radnika i sa nemogućnošću da privolimo komunalne policajce da rade svoj posao, a zbog prijateljskih i kumovskih veza mi jedni druge ne možemo da pozovemo na odgovornost – rekla je Baković. Dodala je i da je Budvi potreban sud, kao i predsjednik svih građana.

Odbornik ZBB Krsto Rađenović je, osvrćući se na Jovanovićevu platformu, kazao da je riječ o priči koju su svi odavno čuli.

Krsto Rađenović (SNP), govoreći o programu Jovanovića, rekao je da je to priča koju su svi odavno čuli.

- Nema od te platforme ništa. Isto kao što je Božović imao grandiozne planove, sve je to prevara i od toga i ovoga puta neće biti ništa - kazao je Rađenović.

Da je svrha platforme zamagljivanje političkog dogovora između Jovanovićeve liste, DPS-a, Evropskog saveza i Ure smatra Rađenovićev koalicioni kolega Nemanja Kuljača On je potom konstatovao da skupštinski materijal odbornici dobijaju na latiničnom pismu zbog čega je predsjednika SO Petra Odžića pitao na kom jeziku oni komuniciraju.

- Dok je gospodin Jovanović bio predsjednik Skupštine to je bio srpski jezik i materijali su pisani na ćiriličnom pismu. Mi bismo voljeli da znamo na kojem jeziku komuniciramo –kazao je Kuljača.

Istakao je i da sjednica SO predstavlja završetak procesa koji je počeo u martu prošle godine kada je Jovanovićeva lista, sa DPS-om, skratila mandat Skupštini opštine Budva.

- Jovanović nije dobio mandat da to radi - kazao je Kuljača citirajući Jovanovićevo ranije saopštenje u kojem je rekao da se protiv njega vodi „šibicarska“ kampanja da će vlast formirati sa DPS-om. Kuljača je Jovanoviću sugerisao da bi bilo korektno da građanima konačno prizna da ide sa DPS-om.

- Da znaju građani ko su ljudi koji su tu partiju vratili na vlast – zaključio je Kuljača. Odžić je odgovarajući na njegovo pitanje o jeziku kazao da, shodno Poslovniku SO Budva,

Čestitka Spajića

sav materijal treba da bude na latiničnom pismu, ali i da će on lično predložiti da se, izmjenama Poslovnika, svakom odborniku omogući da sam bira na kojem pismu će mu biti dostavljen materijal. Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra-Stanišić ocijenila je da je Jovanovićev izbor nelegitiman budući da je njegova lista u izbornoj kampanji tvrdila da neće ulaziti u dogovore sa DPS-om. Dodala je i da njegov izbor neće riješiti krizu u Opštini Budva. - Formiranjem ove koalicije ostvaruje se povratak DPS-a na vlast. Ovo je trijumf DPS-a koji uvijek nađe neki pokvareni zub - istakla je ona i dodala da „neprirodna ljubav ne može trajati dugo“.

Na to se nadovezao lider koalicije ZBB Mladen Mikijelj koji je Jovanovića optužio da ga je lično Milo Đukanović poslao u Budvu da bi napravio razdor unutar Demokratskog fronta.

- Srećno bilo u oba doma – kazao je Mikijelj. Potom je ponovio ranije uvrede na račun Jovanovića da je „tranja i splačina“, zbog čega mu je Odžić oduzeo riječ.

Na Mikijeljeve navode reagovao je odbornik liste „Budva naš grad“ Aleksandar Petrić ističući da je Jovanović u Budvu došao kao ekspert da bi pomogao funkcionisanju Opštine.

- To što potencirate da smo izdali naše glasače, ne brinite, to je naš problem. Suludo mi zvuči da je Jovanović posvađao kumove i rođake – rekao je Petrić ističući da će vrijeme pokazati ko je izdajnik.

Za riječ se potom javio i Jovanović koji je naveo da mu, kada sagleda što su kolege iz ZBB sve podmetale ljudima sa liste „Budva naš grad“ nije jasno ko bi više ikada želio da sa njima bude u koaliciji.

- Nikad niko, to vam ja garantujem. Nikad niko ko drži do svog dostojanstva, do svoje časti i svog ugleda – rekao je Jovanović.

Kolege iz ZBB je optužio i da su politiku doveli do „destog kruga pakla“.

- Ne možete nas nazivati najgorim imenima, a kad vam trebaju naši mandati pozivati nas da smo braća, da pružimo ruku pomirenja i da je sve u redu sa nama ako podržimo vas i ako

Premijer Milojko Spajić čestitao je formiranje nove vlasti u Budvi navodeći da se nada dobroj saradnji i efikasnosti. - Ima puno projekata u vezi sa Budvom koje je Vlada pokrenula i koji su na čekanju. Već u nedjelju ću pozvati relevantne činioce iz Budve da pokrenemo ogroman investicioni ciklus za ovaj grad – napisao je Spajić u objavi na platformi Iks. Dodao je i da čestita na „magiji da je čovjek iz zatvora naprasno pristao da podnese ostavku, da se DPS vratio na fabrička podešavanja turbofolk politike iz devedesetih i druge stvari koje nas neiskusne u politici pomalo začude“.

izaberemo vašeg kandidata za predsjednika opštine. To se desiti neće – poručio je Jovanović. Istakao je da se protiv DPS-a borio kada je ta partija bila vlast, te da je besmisleno da se protiv njih bori sada kada su opozicija i kada su ih, kako je rekao, građani već kaznili. - Ovdje sad imamo neke borce protiv DPS-a, koji su svi redom bili u DPS-u. Imamo „svetosavce“ koji nikada nijesu bili u litijama. Ne treba mi vaša potvrda za srpstvo. Ja sam Srbin, ali ne po mjeri Andrije Mandića, već po mjeri mene i moje porodice. Ne daje Andrija Mandić licence za te stvari i nećete vi nama spočitavati da mi izdajemo crkvu – kazao je Jovanović. Uz konstataciju da Budva postoji dvije i po hiljade godina, Jovanović je, aludirajući na sebe, poručio kako ga „neće ovaj Mojkovčanin odnijeti za Mojkovac, već ostaviti mnogo boljim“.

- Sigurno ću biti predsjednik svih građana bez obzira na njihove političke, vjerske i bilo kakve druge razlike – zaključio je on.

Nosilac liste DPS-a u Budvi Nikola Milović poručio je da ne postoji bilo kakva koalicija ili sporazum između te partije i bilo koga od prisutnih u sali SO. - Spokojni mogu da budu oni koji su glasali našu listu. Rekli smo da ćemo biti odgovorni prema građanima, a naša odgovornost predstavlja ono što se desilo na prethodnoj sjednici u vezi sa izborom Odžića i ono što ćemo i večeras uraditi. Pružićemo projektnu podršku platformi, jer je građanski iskorak na političkom nebu Crne Gore. Ovaj grad treba da vode oni koji imaju zvanja, znanja i kuraži. Krajne je vrijeme da se stranačke strasti i uzbuđene sujete političkih lidera stave po strani - kazao je Milović. Za riječ se potom javila i odbornica ZBB Jovana Todorović optužujući Jovanovića da je koalicijom sa, kako je rekla kavačkim klanom i DPS-om, potpisao presudu Milu Božoviću. Đurđica ĆORIĆ

Jovanović izabran glasovima DPS-a, ES-a i Ure

Alternativa Crna Gora pozvala na drugi bojkot trgovina

Predlažu da se danas i sjutra zaobilaze megamarketi

PODGORICA – Danas i sjutra će u Crnoj Gori ponovo biti organizovan bojkot trgovina, nakon što je prethodni, koji je trajao jedan dan, prepolovio promet u pet najvećih trgovačkih lanaca.

Inicijator ovog bojkota Alternativa Crna Gora (ACG) je ponovo pozvala građane na opšti bojkot megamarketa poruču-

jući da zbog visokih cijena povećanje plata i penzija ne dolazi do izražaja.

- Narode, vrijeme je da kažemo DOSTA! Neka naše korpe ostanu prazne u megamarketima, neka vide da bez nas ne mogu. Cijene divljaju, kvalitet opada, a naši džepovi se prazne dok se njihovi profiti gomilaju. Mi smo ti koji kupujemo, mi smo ti koji punimo njihove kase i mi smo ti ko -

ji možemo da ih zaustavimo. Ako im pokažemo da možemo bez njih, moraće da nas čuju. Neka osjete moć naroda. Ne kupuj dva dana – kupi dostojanstvo – poručili su iz ACG na društvenim mrežama.

Pozvali su građane da danas i sjutra, ukoliko im je neophodna, kupovinu obave u malim lokalnim marketima.

- Podržite one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju. Ovo je glas naroda. Ako ne zaustavimo ovaj bezobrazluk, sjutra ćemo hljeb plaćati zlatom – poručili su iz ACG.

Prema podacima Poreske uprave, prošlog petka je promet pet najvećih trgovačkih lanaca bio niži za 56,14 odsto nego sedmicu ranije. Najveći odziv na inicijativu ACG bio je u sjevernoj regiji, u kojoj je promet bio niži za 61,4 odsto, u centralnoj regiji promet je pao za 57,89 odsto, a u južnoj za 52,2 odsto. Tako je promet prošlog petka u ovih pet lanaca iznosio 1,22 miliona eura u odnosu na 24. januar kada je

iznosio 2,79 miliona eura. U petak je izdato 130.000 računa, što je za 102.000 manje nego 24. januara.

Zarija Pavićević iz ACG je Pobjedi ranije kazao da su bili zadovoljni odzivom građana na prvi poziv na bojkot te da su srećni štu su se najzad ujedinili oko pitanja ekonomskog statusa. Poručio je da ne žele da se ovim kompanijama smanje profit, već da im pošalju poruku za koju očekuju da bude ozbiljno shvaćena. Drugi dvodnevni bojkot i dalje tretiraju kao opomenu, dodajući da bi sljedeći korak mogao biti poziv na bojkot trgovinskog lanca za koji utvrde da je najskuplji ili poziv na bojkot mesnih i mliječnih proizvoda, zbog ograničenog roka trajanja. Pavićević se ogradio od poziva koji se posljednjih dana šire sa određenih profila na društvenim mrežama da se jedan trgovački lanac bojkotuje sedam dana, tražeći strpljenje da pozivajući građane da slušaju samo njihove smjernice kao inicijatora. M.Leković

U Skupštini nastavljena rasprava o prijedlogu budžeta za ovu godinu

Socijaldemokrate

traže smanjenje zaduživanja za 200 miliona eura

PODGORICA – Poslanici

Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog odluke o zaduživanju predlažući da se iznos potencijalno planiranog zaduženja smanji za 200 miliona eura.

Iz SD je saopšteno da je Prijedlogom odluke o zaduživanju utvrđeno da za finansiranje budžeta nedostaje 1,14 milijardi te da se država može zadužiti do 900 miliona uz, u izuzetnoj situaciji, mogućnost dodatnog zaduženja do 500 miliona eura. Poslanici SD-a predlažu da se taj iznos smanji za 200 miliona, odnosno sa 500 na 300 miliona uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje. Podsjećaju da je Fiskalnom strategijom predviđeno da će se država u naredne tri godine zadužiti tri milijarde eura te da će neto javni dug Crne Gore porasti 1,2 milijardi i to sa 4,3 milijarde u prošloj na 5,5 milijardi eura u 2027. godini. Poslanici su juče nastavili sa raspravom o budžetu i zaduženju, ali je sjednica završena nakon dva sata bez glasanja uz napomenu da će naknadno biti obaviješteni o nastavku. Amandmani još nijesu stigli na red.

Sa jučerašnje sjednice

Armen Šehović (PES) je ocijenio da je inflacija rezultat globalnih ekonomskih tokova, te da nema veze sa lošom politikom. Tvrdi da je Vlada uspješnom akcijom za ograničenje cijena uticala na smanjenje inflacije, a da je zahvaljujući sredstvima koje je Vlada uložila Plav poprimio izgled

Anđušić: Bez zaduženja država neće moći da isplati plate i penzije

Crnoj Gori je odluka o zaduživanju potrebna jer država bez toga neće moći da servisira obaveze niti isplati plate i penzije –poručio je na jučerašnjoj konferenciji za medije

Mihailo Anđušić (DPS) ukazujući da je poslanički klub DPS-a zbog nemogućnosti da prisustvuje sjednici parlamenta na ovaj način imao potrebu da iskaže stav.

Tvrdi da je stanje mnogo alarmantnije nego što izgleda, dodajući da je prvi put ministar finansija Novica Vuković izjavio da Crnoj Gori prijeti bankrot ako se ne realizuje zaduženje.

Potvrđene tvrdnje lidera DNP-a u vezi sa projektom gradnje druge dionice auto-puta

Na glavnom

tenderu moći će da učestvuju i firme koje nijesu prošle pretkvalifikacije

PODGORICA - Novog pretkvalifikacionog tendera za izgradnju dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica neće biti, već će biti raspisan glavni, potvrđeno je iz Vlade portalu RTCG. Pretkvalifikacioni tender koji je raspisan prošle godine poništen je zbog promjene trase, rekli su portalu RTCG iz Evropske komisije.

Raspisivanje glavnog tendera, kako je objašnjeno, ubrzaće proceduru i učiniće vjerovatnim da radovi krenu planiranom dinamikom, odnosno, možda već ove godine. Iz EK su juče kazali da su ih crnogorske vlasti obavijestile da je promjena neophodna, jer je došlo do značajne promjene trase dionice auto-puta, te da u javnom tenderu mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, uključujući i one koje su već ušle u uži izbor.

stupak okonča u prvom kvartalu ove godine i da se nakon toga, zavisno od potencijalnih žalbi na postupak, zaključi Ugovor o projektovanju i izgradnji u prvoj polovini ove godine

- Prema trenutnoj dinamici, koja je usklađena sa EBRD, predviđeno je da sve faze tenderskog postupka budu okončane sredinom tekuće godine, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora – rekli su iz Monteputa.

modernog urbanog grada. Nikola Rovčanin (Demokrate) smatra da je budžet mjera mogućeg te da je dobro izbalansiran. Ocijenio je istorijskim uspjehom to što je prosječna zarada preko 1.000 eura. Zadovoljan je uvećanjem kapitalnog budžeta za 15 odsto te investicionim planovima za sjever.

Jasmin Ćorović (BS) je naveo da je sjever bio zapušten te da su imali veliki problem zbog iseljavanja stanovištva. Dodao je da budžet treba da bude usmjeren na ravnomjerni regionalni razvoj.

Bogdan Božović (SNP) je kazao da je budžet temelj za budući razvoj ukazujući da se očekuje veća naplata poreza i akcize, te od igara na sreću. M.Lk.

I iz Monteputa je juče saopšteno da se razmatra mogućnost raspisivanja glavnog tendera koji bi omogućio učešće svim zainteresovanim kompanijama, ne ograničavajući se samo na kompanije koje su ušle u užu listu pretkvalifikacionog postupka, a ,,što može uticati na povoljnije cijene i kvalitet izgradnje“.

Iz Monteputa je saopšteno da s obzirom na to da će se radovi na izgradnji dionice Mateševo - Andrijevica finansirati iz kredita EBRD, postupak izbora izvođača radova sprovodi se po njihovim pravilima i procedurama. - To podrazumijeva sprovođenje javnog poziva koji se sastoji iz više faza. Jedna od tih faza je pretkvalifikacija, koja je u prethodnom periodu sprovedena i rezultirala je užom listom potencijalnih učesnika na glavnom tenderu – podsjetili su iz Monteputa. Oni navode da je prvobitni plan bio da se tenderski po -

U Briselu navode da je EU blagovremeno mobilisala dogovorena bespovratna grant sredstva prije promjene rute. - Ostajemo posve ć eni ubrzavanju ovog prioritetnog projekta, pridajući najveću pažnju društvenim i ekološkim aspektima projekta. Projekat nastavlja da napreduje prateći pravila i propise o nabavkama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), obezbjeđujući, između ostalog, konkurentan tenderski proces - naveli su iz EK. EBRD je objavila krajem aprila prošle godine pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice auto-puta Mateševo -Andrijevica. Krajnji rok za podnošenje prijava bio je 23. jun prošle godine. Tender je bio otvoren za sve međunarodne učesnike, u skladu sa najnovijim Pravilima i politikama nabavke EBRD-a. Ključni kriterijumi za učešće obuhvatali su pravnu i finansijsku sposobnost, dokazano iskustvo na sličnim pr ojektima, kao i usklađenost sa međunarodno priznatim standardima zaštite životne sredine, društvenih, zdravstvenih i bezbjednosnih normi. Pr edsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, rekao je ranije da EK traži od Vlade da poništi pretkvalifikacioni tender za dionicu od Mateševa do Andrijevice. S.P.

Detalj iz maloprodajnog objekta jednog trgovačkog lanca u Podgorici

Prva dionica auto-puta

Direktorica Uprave carina Maja Vučinić o rezultatima u proteklih šest mjeseci

Za pola godine naplata prihoda uvećana za 75,6 miliona eura

PODGORICA - Uprava

carina ostvarila je značajne rezultate u proteklih šest mjeseci, bilježeći rast prihoda, jačanje kontrole nad carinskim postupcima i ubrzanje reformskih procesa u cilju evropskih integracija. Naplata carinskih prihoda dostigla je iznos od 700,4 miliona eura, što je povećanje od 12,11 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je u razgovoru za Pobjedu v.d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić.

Rezultati

- Naš cilj je da Uprava carina postane moderna institucija, u potpunosti usklađena sa evropskim standardima, koja će efikasno doprinositi razvoju privrede i zaštiti državnih granica - poručila je Vučinić naglašavajući da je prioritet u narednom periodu zatvaranje Poglavlja 29 – Carinska unija i prelazak na „bespapirno“ poslovanje.

- Ukupna naplata carinskih prihoda je 700,44 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 75,64 miliona eura, odnosno 12,11 odsto. Kada gledamo pojedinačno, naplata PDV pri uvozu je 453,77 miliona eura, što je više za 11,56 odsto, zatim akcize 212,33 miliona eura (više 12,30 odsto) i na kraju carina 32,8 miliona eura što je više za 19,51 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ključni faktori povećanja prihoda su trostruko povećanje carinske vrijednosti robe koja se uvozi iz Turske i carinske vrijednosti polovnih automobila - kazala je Vučinić dodajući da je ukupna naplata prihoda koju ostvaruje ova institucija takođe znatno porasla.

- Ključni razlog za ovaj rast jeste što smo od 1. oktobra znatno povećali carinsku vrijednost robe koja se uvozi iz Turske, a koja je prethodno bila potcijenjena. Možemo se pohvaliti da smo u protekla četiri mjeseca gotovo utrostručili carinsku vrijednost robe uvezenu iz Turske. Pored toga, dodatni doprinos povećanju prihoda dalo je i povećanje carinske vrijednosti polovnih automobila u istom periodu. Ovi faktori zajedno su rezultirali znatnim rastom naplate PDV-a i ukupnih prihoda Uprave carina - kazala je Vučinić.

Novi sistem

U prethodnom periodu od kada je na čelu napominje i jedan od najznačajnijih rezultata Uprave carina, a to je puštanje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) u rad na nacionalnom nivou na cjelokupnom carinskom području u oktobru 2024.

Ključni razlog rasta prihoda jeste što smo od 1. oktobra znatno povećali carinsku vrijednost robe koja se uvozi iz Turske, a koja je prethodno bila potcijenjena. Možemo se pohvaliti da smo u protekla četiri mjeseca gotovo utrostručili carinsku vrijednost robe uvezene iz Turske. Pored toga, dodatni doprinos povećanju prihoda dalo je i povećanje carinske vrijednosti polovnih automobila u istom periodu. Ovi faktori zajedno su rezultirali znatnim rastom naplate PDV-a i ukupnih prihoda Uprave carina, poručila je v.d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić

- Ovaj projekat započet je još u novembru 2018. godine, ali do sada nije bio uspješno implementiran. Iako su posljednje dvije godine izdvajana znatna sredstva za održavanje informacionog sistema, njegova puna funkcionalnost do sada nije bila ostvarena - kazala je Vučinić, dodajući da to znači da se ne radi samo o unapređenju carinske uprave, već i o važnom koraku za Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji. - Implementacija NCTS-a je jedan od ključnih uslova za pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitu, koja predstavlja jedno od mjerila u pregovaračkom poglavlju 29 - carinska unija. Premonitoring misija Generalnog direktorata za poreze i carine Evropske unije iz Brisela (DG TAXUDa) realizovana je od 14. do 16. januara 2025. U misiji su učestvovali i predstavnici zemalja članica Konvencije o zajedničkom tranzitu, koji su procjenjivali da li je Crna Gora, odnosno Uprava carina, ispunila sve neophodne uslove za pristupanje Konvenciji - objasnila je Vučinić. Ovi uslovi, kako je objasnila, odnose se na usklađenost zakonodavstva s propisima EU, broj i stručnost obučenih službenika, spremnost privrednih subjekata i, naravno, na funkcionisanje IT sistema. - Tokom terenske provjere, članovi misije su posjetili carinske ispostave, među kojima i Debeli Brijeg, granični prelaz s Hrvatskom, gdje su detaljno ispitali carinske službenike o sprovođenju tranzitnog postupka. Zemlje koje su trenutno članice Konvencije o zajedničkom tranzitu su države Evropske unije, zemlje EFTA-e, Srbija, Turska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Ukrajina. Naš najveći uspjeh jeste što smo nakon premonitoring misije dobili pozitivno mišljenje. Dati su nam tek manji komentari i sugestije koje

nijesu obavezne, već preporučene. Konačna monitoring misija planirana je za april i maj ove godine - kazala je Vučinić. Nakon pristupanja Konvenciji tokom 2025. godine otpočeće primjena NCTS-a na međunarodnom nivou. Govoreći o izazovima, naglašava da je jedan od najvećih upravo uspješna implementacija NCTS-a. - Drugi ključni izazov je razvoj kompleksnog IT sistema. To podrazumijeva modernizaciju uvoznog i izvoznog sistema, kao i akciznog sistema, koji su od suštinskog značaja za poglavlje 29 - carinska unija kao i za poglavlje 16 - porezi. U tom pravcu smo već pokrenuli konkretne aktivnosti – završili smo tendersku dokumentaciju za dva velika projekta uvozni i izvozni sistem EU, kao i akcizni sistem EU, a očekujemo da implementacija započne u prvoj polovini godine - navela je Vučinić.

sistematizacija

Ona napominje i dobru saradnju sa Ministarstvom finansija, koje im pruža punu podršku u izradi zakonske re-

gulative i podzakonskih akata. - Uspostavili smo odličnu saradnju i zajednički radimo na donošenju potrebnih pravnih akata. Takođe, blisko sarađujemo sa Upravom policije, posebno s Graničnom policijom, gdje imamo zajedničke akcije prilikom otkrivanja krijumčarene robe. Ministarstvo finansija nam pruža punu podršku, što je vidljivo kroz brzu implementaciju sistematizacije radnih mjesta. U roku kraćem od mjesec dana donijet je Pravilnik koji je usvojila Vlada, čime je omogućeno bolje funkcionisanje Uprave. Takođe, odobren je kadrovski plan prema kojem će se zaposliti 27 službenika na neodređeno vrijeme. Uprava carina trenutno ima sistematizovanih 598 radnih mjesta, ali ih je popunjeno svega 480 - kazala je Vučinić, dodajući da će ovaj plan pomoći da se popuni znatan broj upražnjenih pozicija, a nadaju se da će kroz buduće budžetske planove osigurati još dodatnih kadrovskih rješenja. - Takođe sarađujemo i s tužilaštvima, što potvrđuje podatak da smo u proteklih šest mjeseci podnijeli 21 krivičnu

prijavu – kako direktno, tako i u saradnji s drugim državnim organima - kazala je Vučinić napominjući da sa Upravom policije postoji prostor za unapređenje saradnje, posebno kroz formalizaciju sporazuma.

NadzoR i koNtRola - Planiramo dodatne aktivnosti kako bismo zajednički poboljšali mehanizme nadzora i kontrole. Konkretno, Uprava carina posjeduje naprednu kontrolnu opremu koju možemo koristiti u borbi protiv krijumčarenja i shodno carinskim ovlašćenjima možemo bez naloga tužioca ili sudija ulaziti u objekte i vršiti inspekcije - objasnila je Vučinić. Što se tiče mjera koje su preduzete u borbi protiv krijumčarenja narkotika, cigareta i druge robe, ističe da je uvođenjem nove sistematizacije i imenovanjem rukovodećeg kadra, znatno povećana efikasnost carinske službe.

- Rezultat toga je veći broj otkrivenih prekršaja i krijumčarene robe, kao i povećan broj carinskih kontrola. Jedan od najvažnijih rezultata

Digitalizacija i implementacija ključnih IT projekata

Maja Vučinić napominje važnim da je u avgustu 2024. godine Uprava carina u Luci Bar pustila u funkciju Sistem za targetiranje pošiljki u pomorskom saobraćaju (CTS). Sistem omogućava elektronsku najavu manifesta u pomorskom saobraćaju što će doprinijeti efikasnijoj kontroli roba koje pristižu u Luku Bar uz korišćenje sistema za analizu rizika. - Završena je i prva faza digitalizacije trgovinskih

procedura, uz podršku njemačke organizacije GIZ. Uprava carina je znatno unaprijedila Carinski informacioni sistem (CIS), čime je poboljšana razmjena podataka i ubrzana obrada carinskih deklaracija.

Takođe, modernizovana je IT infrastruktura nabavkom servera i storage opreme u vrijednosti od 400.000 eura, što će omogućiti efikasniju digitalizaciju poslovanja - istakla je Vučinić.

jeste sprovođenje popisa cigareta u slobodnoj zoni Luka Bar, što prethodne dvije godine nije učinjeno. Ovaj popis realizovan je u oktobru u saradnji s Upravom policije, a predstavlja važan korak ka transparentnijem poslovanju i jačoj kontroli tržišta duvana. Posebno bih istakla podršku britanske carinske službe, koja nam je pružila tehničku i operativnu pomoć prilikom ovog procesa. Popis smo završili u rekordnom roku od dvije sedmice, čime smo znatno doprinijeli razjašnjavanju situacije u vezi sa skladištenjem i prometom cigareta - kazala je naša sagovornica. Sve ovo, kako je kazala, ne bi bilo moguće bez angažovanja zaposlenih te time rade na jačanju motivacije svojih radnika.

- Motivišemo ih posebno kroz sistem novčanih stimulacija. Do sada su samo pojedini službenici mogli ostvariti dodatne benefite, ali sada smo proširili mogućnost nagrađivanja na službenike na terenu, naročito one koji su direktno uključeni u granične kontrole i otkrivanje prekršaja. Iako iznosi nijesu veliki, ova mjera predstavlja značajan korak ka podsticanju odgovornog i profesionalnog rada - smatra Vučinić. Navela je da je u cilju jačanja transparentnosti i borbe protiv korupcije, Uprava carina sprovela 21 unutrašnju kontrolu, uključujući 11 redovnih i deset vanrednih. Podneseno je devet prijava na rad službenika, a protiv pet carinskih službenika pokrenuti su disciplinski postupci.

Za budući period, kako je istakla, glavni cilj je ispunjenje uslova za zatvaranje Poglavlja 29.

- Prognoze su da bi se ovo poglavlje moglo zatvoriti u drugom kvartalu iduće godine. S obzirom na obim posla i broj reformi koje treba sprovesti, imamo malo vremena, a mnogo izazova pred sobom. Ključni fokus će biti na razvoju i modernizaciji informacionih sistema, kao i potpunom prelasku na digitalno, bespapirno poslovanje. Naš cilj je da Uprava carina postane moderna institucija, usklađena sa evropskim standardima, koja će efikasno doprinositi razvoju privrede i zaštiti državnih granica - zaključuje Vučinić. N.kovaČeviĆ

Maja Vučinić

Više državno tužilaštvo procijeniće da li u bilo čijim istupima ima osnova za krivično gonjenje zbog govora mržnje

Studente bi neki da bace i u Moraču, VDT za sada samo prati i provjerava

PODGORICA – Govor mr-

žnje, uvrede i prijetnje na društvenim mrežama prema članovima neformalne studentske organizacije

„Kamo śutra?“ Više državno tužilaštvo zasad samo prati. Ukoliko bude potrebno, kazali su, formiraće predmet.

„Ovo treba prekundačit dobro ne bi li došla pameti“; „Da neće kolektivno samoubistvo da izvrše“; „K... a raspala plaćena, džabe se nada da će opet dovesti milovce na vlast“; „Ovaj čečerglavko je instruisan da tobože organizuje proteste. Neka pazi da mu neko ne bači opušak na runo ovčje...“; „Pa stani, mala, ti pred mene pa me iznerviraj pa ćeš vidjet kako ćeš proć, pas ti mater…“; „Sve bih ja vas u Moraču“... Organizacija „Kamo sjutra?“ juče je objavila dio komentara koji sadrže uvrede, govor mržnje i prijetnje koje su na društvenim mrežama postavljali korisnici.

- Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti, prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena – kažu iz VDT-a.

Ovo je odgovor VDT-a na pitanje Pobjede da li su uočili govor mržnje, prijetnje i uvrede na društvenim mrežama koji su usmjereni na neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra?“.

Odgovor se odnosi i na pitanje da li je VDT kontaktiralo sa predstavnicima političkih partija koji su tvrdili da iza grupe „Kamo śutra?“ stoje kriminalne strukture, pozivajući se na operativna saznanja i dokaze, kao što je učinio ministar unutrašnjih poslova

Danilo Šaranović

Ministar Šaranović je 5. januara gostujući u emisiji „Nedjelja u retrovizoru“ na TV Vijesti na pitanje urednice emisije Tatjane Ašanin da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i da li ima

Blokade saobraćajnica i sinoć u više crnogorskih gradova, neformalna studenata „Kamo śutra?“ dobija podršku građana širom Crne

Dok 23 života odjekuju tišini, mi blokiramo

Moraju biti svjesni da mi nećemo stati. Čuće nas, čuće nas sa ulica –poručuju studenti

neke operativne podatke odgovorio:

- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata. Studenti su nakon toga kazali da očekuju da potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, kao i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, obavijeste javnost o dokazima na kojima su zasnovali tvrdnje da iza neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“, koja zahtijeva njihove ostavke, stoje organizovane kriminalne grupe, saopštili su iz te organizacije.

Iz neformalne grupe studenata su nakon toga tražili da Bečić i Šaranović obavijeste javnost o dokazima na kojima su zasnovali tvrdnje da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe.

Kao jedan od inspiratora protesta je pominjan i pritvoreni visoki policijski službenik Zoran Lazović, a na taj narativ se nadovezala i partija Milojka Spajića Pokret Evropa sad. Poslanica te partije Jelena Nedović je kazala da PES dijeli mišljenje Demokrata da iza protesta, koje nakon tragedije na Cetinju organizuje neformalna grupa studenata, zapravo stoji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, koji je trenutno u pritvoru.

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ zahtijeva od svih činilaca vlasti da pruže dokaze za tvrdnje da iza njihovih protesta stoje strukture bivšeg DPS-ovog režima ili da upute javno izvinjenje studentima zbog ugrožavanja njihove bezbjednosti i crtanja meta.

Do danas, niko od javnih funkcionera koji su te teze javno saopštavali nije odgovorio studentima niti pružio dokaze. Pobjeda je pitala VDT i da li su se njima obratili politički subjekti koji iznose te tvrdnje i tužilaštvu predočili dokaze i operativna saznanja o povezanosti studenata sa kriminalnim grupama. Odgovor je isti – da VDT prati situaciju. J.M.

PODGORICA - Blokade saobraćajnica u sedam crnogorskih gradova nastavile su se i juče u 17.26 časova. Raskrsnice su bile blokirane u Podgorici, Nikšiću, Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Baru i na Cetinju.

Grupa „Kamo śutra“ jednom nedjeljno organizovala je proteste, uz poruku da se ne smiju zaboraviti žrtve. Uz 13 minuta tišine, na protestima je odavana počast ubijenima Radovanu i Radmili Martinović, njihovim sinovima blizancima Milošu i Marku, Radomiru Markoviću, Jošu Otaševiću, Branislavu Mudreši, Dragani Drašković, Zorici Vuletić. Ubijeni su i dječaci Vukan i Jovan Vuletić i njihov stric Mirko Vuletić. Dejan Kokotović je preminuo nakon nekoliko dana u KCCG. Građani traže odgovore na pitanja o zločinu koji se 1. januara dogodio na Cetinju, kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi, među kojima i dvoje djece. On je, kako je policija saopštila, za

manje od pola sata na pet lokacija ubio 12 osoba i ranio četiri. Policijska potraga je trajala više časova. Zbog toga, što se u još stravičnijem obliku ponovila Medovina nakon dvije i po godine, traže se odgovori, ali i odgovornost nadležnih za bezbjednost – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.

Prva prijava je u OB Cetinje stigla u 17.26 sati i upravo se zbog toga u to vrijeme i organizuju blokade uz buku.

Proteste i blokade u Podgorici organizuje neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ od 5. januara. Podršku studentima dali su brojni profesori, kulturni stvaraoci, sportisti,

građanski aktivisti. Zahtjev za ostavkama je pokrenut i iz Prijestonice Cetinje.

Studenti su Vladi, odnosno premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve. Prvi zahtjev, kojim su od Bečića i Šaranovića tražili moralnu i etičku ostavku, nakon tri protesta su izmijenili i sada traže od premijera da smijeni članove Vlade.

Nakon što Milojko Spajić nije odgovorio na zahtjeve studenata do 1. februara, kako su tražili, odlučili su se za blokade i buku, poručujući da ako nije čuo 13 minuta tišine, da sada mora čuti 23 minuta buke. Ovo je poziv na odgovornost zbog 23 izgubljena života u dva masakra na Cetinju.

- Moraju biti svjesni da mi nećemo stati. Čuće nas, čuće nas sa ulica – poručuju studenti. Studenti iz grupe „Kamo śutra?“ organizuju blokade i proteste u Podgorici, a u posljednja dva dana su inspirisali i građane iz nekoliko crnogorskih gradova. Poručili su da pozdravljaju skupove u drugim gradovima i građane koji se solidarišu sa njima, sve dok političke partije ostaju po strani. Više puta su se studenti grupe „Kamo śutra?“ ograđivali od političara i kriminalnih grupa, sa kojima su ih povezivali iz Demokratske Crne

Gore, čiji čelnici pokrivaju pozicije za koje se traže ostavke. Demokrate nijednom nijesu pružile dokaze, a koje su mediji i studenti tražili, za tvrdnje koje su iznosili – da iza studenata stoji bivši režim DPS, Milo Đukanović, Zoran Lazović koji je u pritvoru ili organizovane kriminalne grupe. „Kamo śutra?“ će danas u isto vrijeme blokirati raskrsnicu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici. Sinoć su na mostu, na bulevaru koji nosi ime Srđana Aleksića, heroja koji je 21. januara 1993. preminuo od povreda koje je zadobio od četvorice pripadnika Vojske Republike Srpske u Trebinju jer je branio svog prijatelja Bošnjaka Alena Glavovića. Srđan je tako

Kotor

Cetinje

Podgorica

Jedna od prijetnji upućenih studentima

neformalna grupa

Crne Gore

odjekuju u blokiramo da se čuje

postao simbol pravde, ljudskosti i junaštva. Više stotina okupljenih u Podgorici je na sinoćnoj blokadi uzvikivalo „ostavke“ uz buku koju su stvarali pištaljkama, bubnjevima, sirenama i zviždanjem. Nosili su transparente „Ako bismo bili APP, mi bismo hitno trebali UPDATE“, „Dok 23 života odjekuju u tišini mi blokiramo da se čuje“, „Đekna još nije smijenjena, a kad će ne znamo“, „Mir je naša racija“, „Princezo javi se“ (sa likom predsjednika Jakova Milatovića koji se još nije izjašnjavao na studenstke zahtjeve i proteste građana), „Ako vi nijeste slobodni nijesam ni ja“, „Stoji na strani dobra, pa makar stajao i sam“, „23 života nijesu samo broj“ ... Na Cetinju su građani juče na kružnom toku izrazili nezadovoljstvo i pozvali na preispitivanje odgovornosti čelnih ljudi u bezbjednosnom sektoru povodom nedavne tragedije na Cetinju. U izjavama za RTV Cetinje, naglasili su da su razočarani trenutnim stanjem i ukazali na potrebu hitnog preduzimanja odgovarajućih mjera kako bi se spriječile tragedije u budućnosti.

Među okupljenim građanima sinoć su bili i članovi studentske grupe „Kamo śutra?“ Itana Dragojević i Milo Perović, studenti Fakulteta dramskih

umjetnosti na Cetinju. Oni su, takođe, u izjavama za RTV Cetinje pozvali na širenje građanske neposlušnosti i u drugim gradovima, smatrajući da je važno da građani iskažu nezadovoljstvo i traže odgovornost od nadležnih institucija. U Kotoru su građani blokirali glavnu saobraćajnicu kod semafora preko puta gradske pijace, simbolično u trajanju od 23 minuta, solidarišući se na taj način sa neformalnom grupom studenata „Kamo śutra?“ koji traže odgovornost nadležnih iz vlasti zbog zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara ali i masakra prije dvije ipo godine u tom gradu. Svoje poruke, bunt i ogorčenje, Kotorani su iskazali zvižducima, povicima „ostavke, ostavke, kao i transparentima sa porukama „Kad pravda zaćuti“, „Istinu moraš govorit sam!!!“,

U beranskoj bolnici jedna porodilja preminula, a njena beba je dobro, druga nakon porođaja poslata u KCCG na liječenje, ali njena beba nije preživjela

Uzrok - komplikacije pri porođaju i koagulopatija

PODGORICA – Jedna porodilja preminula je u beranskoj bolnici nakon porođaja 3. februara, a kod druge je 28. januara došlo do komplikacija zbog kojih je hitno prebačena u Klinički centar Crne Gore. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da je ona u dobrom opštem stanju i da nije životno ugrožena.

Beba pacijentkinje koja je preminula je dobro, dok je druga beba, čija se majka trenutno nalazi u, KCCG, nažalost preminula.

Ministarstvo zdravlja izražava žaljenje zbog nemilih događaja koji su se dogodili u beranskom porodilištu. Iz resora kojim rukovodi dr Vojislav Šimun saopštili su da su odmah tražili izjašnjenje direktora Kliničko bolničkog centra Berane dr Milorada Magdelinića, ali i Komisije za kontrolu kvaliteta te zdravstvene ustanove.

On je Ministarstvu kazao da su prikupljene izjave ordinirajućeg ljekara, kolegijuma ginekologa te da je hitno sazvana sjednica Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga KBC Berane.

KoMplIKacIJe prI porođa Ju

Ministarstvo zdravlja je odmah po dobijanju izjašnjenja, direktora dr Magdelinića i izvještaja Komisije za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u ovoj ustanovi, shodno članu 151 Zakona o zdravstvenoj zaštiti pokrenulo formiranje vanredne eksterne komisije za provjeru kvaliteta stručnog rada u ovom slučaju

jeg odjeljenja i mi smo u saznanju da je u trenutku dobijanja informacija beba bila dobrog opšteg stanja – kazali su iz Ministarstva.

„Tražimo odgovornost za nevine žrtve“, „ Mama ne brini, nije me danas ubio niko…“, „Fotelja nije ljepilo ustani!““ Država nisu fotelje, već ljudi“. Skup koji je obezbjeđivala policija je protekao mirno, sa dugim aplauzom na kraju i porukom da će se blokade u Kotoru nastaviti i narednih dana. Blokada saobraćaja neće biti u danima vikenda. Među okupljenima je bilo studenata, đaka, penzionera i djece.

U Nikšiću su se građani okupili na raskrsnici Njegoševe i Ulice Nika Miljanića u blizini Hotela „Onogošt“. Okupljeni građani su uzvikivali „ostavke“, a na transparentima poručuju „Da se ostavka može plagirati, možda bi je i podnijeli“ „Vratimo sramotu u modu“, „Ovo srce bubnja vječni otpor“, „Što to lijepo ima obraz zakrpljen sa flekom“... J. M. / Iv. K.

Iz Ministarstva su kazali da je Komisija nakon pregledane dokumentacije i izjava ordinirajućih doktora zaključila da su se kod porođaja pacijentkinje desile komplikacije, koje su prepoznate od strane ljekara, ginekologa, urologa i radiologa koje su nerijetke u ovakvim stanjima i tokom porođajnog procesa. Saopšteno je i da je pacijentkinja od strane medicinskog osoblja KBC Berane zbrinuta po standardima i u dogovoru sa ljekarima Kliničkog centra Crne Gore upućena na dalje liječenje sa medicinskom pratnjom, te da je sve urađeno, u skladu sa protokolima i medicinskom doktrinom. Pacijentkinja je dobrog opšteg stanja i nije životno ugrožena.

DIK sInDroM uzroK sMrtI

Kod pacijentkinje koja je preminula 3. 2. 2025. godine, nakon porođaja nastupilo je masivno krvarenje. Utvrđeno je da nije dala odgovor na hiruršku intervenciju i višestruke transfuzije krvnih derivata, što se klinički i laboratorijski povezuje sa sumnjom na sindrom diseminovane intravaskularne koagulacije (DIK), po život opasne koagulopatije. Iz Ministarstva su kazali da će to definitivno biti potvrđeno nakon nalaza patoanatomske obdukcije. - O stanju novorođene bebe uzeta je izjava načelnice Dječ-

U izvještaju Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga KBC Berane u zaključku se navodi da je, na osnovu detaljne analize brojne dokumentacije i izjava, kod preminule pacijentkinje sve urađeno u skladu sa protokolima i medicinskom doktrinom, i da je nažalost, kako se navodi u izvještaju, i pored napora medicinskog osoblja došlo do smrtnog ishoda.

poKrenuta I eKsterna provJera Ministarstvo zdravlja je odmah po dobijanju izjašnjenja, direktora dr Magdelinića i izvještaja Komisije za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u ovoj ustanovi, shodno članu 151 Zakona o zdravstvenoj zaštiti pokrenulo formiranje vanredne eksterne komisije za provjeru kvaliteta stručnog rada u ovom slučaju.

Ovim članom Zakona propisano je da eksternu provjeru kvaliteta stručnog rada obavlja komisija, koju obrazuje Ministarstvo zdravlja, te da članovi komisije istaknuti zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, predstavnici nadležnih komora i fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Nakon delegiranja članova pomenutih institucija Komisija će početi sa radom i izvijestiti o nalazima Komisije Ministarstva. Takođe, dana 11.11. 2024. godine na Odjeljenju ginekologije i akušerstva KBC Berane izvršen je inspekcijski nadzor koji konstatuje da su u pomenutoj ustanovi ispunjeni

sanitarno-tehnički i sanitarno-higijenski uslovi shodno Pravilniku o sanitarno-tehničkim i sanitarno-higijenskim uslovima. Iz Ministarstva su kazali da je od 2020. godine do ovog trenutka u beranskom porodilištu obavljeno ukupno 4.735 porođaja i da tokom ovog četvorogodišnjeg perioda nijesu zabilježeni smrtni ishodi kod porodilja.

U aprilu prošle godine je u potpunosti rekonstruisano i adaptirano odjeljenje porodilišta u KBC Berane, u čiju je adaptaciju, rekonstrukciju i novu opremu uloženo skoro 100.000 eura. Posljednji događaji u beranskoj bolnici su se dogodili samo nekoliko mjeseci nakon što je preminula Drita Tafa mjesec nakon porođaja, a Asmira Aljošević bila tri mjeseca nepokretna na intenzivnoj njezi KCCG. Aljošević, kako su kazali na konferenciji za novinare, u novembru prošle godine nije imala dovoljno trombocita pa je premještena na ginekologiju još par sati nakon čega je imala obilno krvarenje. Direktor KCCG Aleksandar Radović je rekao da je kod nje došlo do pojačanog krvarenja i da su je ginekolozi KCCG hitno primili, te da nije u pitanju hirurško krvarenje, već koagulopatija.

– Pacijentkinja je primila jako veliki broj transfuzija krvi, došlo je do poremećaja funkcije bubrega i pluća, ali je sada u fazi oporavka i odvajamo je od mašine za disanje – rekao je Radović. Asmira je srećom preživjela koagulopatiju i vratila se bebi nakon tri mjeseca.

J. MartInovIĆ

Porodilište u Beranama

Nikšić

r. perošević

Bivši defektolog Osnovne škole ,,Pavle Rovinski“ zatražio je hitnu reakciju nadležnih, jer je ta ustanova raspisala oglas za njegovo radno mjesto, iako je to radno mjesto pod sporom, Prosvjetna inspekcija ušla u školu

Povučen oglas nakon štrajka glađu

PODGORICA – Podgorička osnovna škola ,,Pavle Rovinski“ povukla je oglas kojim je tražila da zaposli defektologa na neodređeno vrijeme, a nakon što je bivši defektolog Ivan Milović koji je radio u toj ustanovi reagovao i juče ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija počeo štrajk glađu. Prosvjetna inspekcija je juče ušla u školu da istraži slučaj.

Milović je dan prije pisao resornom ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji tražeći od njih da hitno ispitaju zakonitost postupka i najavio je tom prilikom da će da štrajkuje glađu. Obrazložio je da je sporno što je škola raspisala konkurs za prijem kandidata na neodređeno, navodeći da to nije smjela da uradi zato što je to radno mjesto pod sporom. On je dobio otkaz u oktobru 2023. godine, a u toku je sudski postupak u kojem traži da se vrati na posao. Prvostepena presuda se očekuje do kraja ovog mjeseca.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su juče kratko Pobjedi da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti i da je o slučaju obaviještena Prosvjetna in-

spekcija koja će postupati u skladu sa svojim nadležnostima.

- O ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena – kazali su oni.

Milović je juče ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija štrajkovao glađu od devet do oko 12.30 sati. On je Pobjedi kazao da je juče razgovarao sa ministarkom i predstavnicima Ministarstva, te da su ga obavijestili da je oglas – povučen. Ministarstvo odobrilo konkurs

Milović komentariše da se to ne bi desilo da on nije reagovao. Objasnio je da je direktorica škole Nataša Popović tražila odobrenje od Ministarstva 17. oktobra da raspiše konkurs za prijem defektologa na neodređeno, ali da nije tada dobila saglasnost, jer je ukazano da se vodi sudski spor i da može da primi kandidata samo na određeno, u trajanju do 31. avgusta ove godine. Međutim, kako navodi Milović, direktorica je 26. decembra ponovo poslala dopis ističući da su se stvorili zakonski uslovi da se raspiše konkurs i dobila je saglasnost. Škola je nakon toga raspisala konkurs 21. januara.

-Ministarstvo je znalo da se vodi sudski spor, ali njih ni-

je interesovalo sve dok nijesam problematizovao sve. Kada sam im poslao dopis, jutros šalju naloge i inspekciji da se odradi sve – rekao je Milović. Pošto je dobio informaciju da je Prosvjetna inspekcija ušla u školu, on je prekinuo štrajk, a o narednim koracima će, kako kaže, odlučiće nakon reakcije nadležnih institucija.

-Ministarka je tokom razgovora obećala da će postupiti po zakonu i da neće nikoga štititi ko krši zakon – rekao je Milović. Dodaje i da ne radi otkako je dobio otkaz, jer država to ne omogućava.

-Ako se zaposlim na građevini i počnem da istovaram nešto i primam platu, to znači da sam našao posao i onda je pitanje samo na sudu da li sam dobio po zakonu otkaz ili nijesam, ne bih se vratio na posao – rekao je on.

dopis Milovića Milović je u obraćanju Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija zatražio da povuku saglasnost koju su dali i odobrili da se raspiše konkurs za radno mjesto defektologa na neodređeno vrijeme. Kazao je da ih je direktorica škole prilikom traženja dozvole obmanula ili su namjerno pristali da budu obmanuti. Milović je do-

pisom zatražio i da zbog brojnih naloga prosvjetne i ostalih inspekcija ministarka uputi po sopstvenoj inicijativi vanredni inspekcijski nadzor kako bi se utvrdile sve nepravilnosti koje se dešavaju u školi.

-Treba da se spriječi direktorka da pričini još štete ustanovi na način što će je razriješiti dužnosti. Da se kaže javnosti koliko desetina naloga za

smjenu je stiglo do Prosvjetne inspekcije da se direktorica razriješi – napisao je Milović. Milović je informisao Prosvjetnu inspekciju da teče rok za donošenje presude povodom njegovog nezakonitog otpuštanja, te da se u presudi traži izricanje privremene mjere u smislu povratka na posao do izricanja presude. -Krajnje je jasno da je cilj ova-

kvog postupanja direktorice da na protivzakonit način primi neko novo lice na moje radno mjesto te onda onemogući izvršenje presude. Molim vas da je u tome hitnim postupanjem spriječite – napisao je on Prosvjetnoj inspekciji. Prosvjetna inspekcija juče nije odgovorila Pobjedi na poslata pitanja o ovoj temi. Direktorica škole Nataša Popović 20. oktobra potpisala je rješenje da Milović dobije otkaz iako je on na bolovanju. Rješenje je zatekao zakačeno na vratima svog stana, a da prije toga nije sproveden disciplinski postupak, niti je dobio bilo kakvo upozorenje. Advokat Miloš Vukčević, koji zastupa Milovića, kazao je tada Pobjedi da traže tužbom da Popović vrati Milovića na radno mjesto koje je i obavljao prije donošenja rješenja o otkazu. U rješenju za otkaz Popović je, kao jedan od razloga, navela i to što je Milović podnio 28. septembra školskom odboru zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv direktorke, koji je istog dana postavio na oglasnu tablu zbornice škole i poslao na Vajber grupu Nastavničkog vijeća. Njegov zahtjev motivisan je time što je Popović nanovo aktivirala zaključen slučaj koji navodno svjedoči o neprimjerenom ponašanju Milovića. Popović ga je prijavila tužilaštvu zbog fotografije na kojoj je sa djetetom sa kojim radi, snimljen s leđa, pored glavnog ulaza u školu za vrijeme odmora. Tužilaštvo se međutim izjasnilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv Milovića, te su odbačene bilo kakve insinuacije na račun Milovića. n. ĐurĐEvaC

Duge liste čekanja u Domu zdravlja Podgorica uzrokovane velikim brojem uputa na svakodnevnom nivou

PODGORICA- Na ultrazvučni pregled u podgoričkom domu zdravlja, čeka se sedam mjeseci, pa je prvi slobodan termin za pacijente koji nijesu u prioritetnoj grupi, tek u septembru, potvrdili su iz ove institucije uz pojašnjenje da je duga lista čekanja uzrokovana velikim brojem uputa na svakodnevnom nivou.

- Duga lista čekanja je uzrokovala i propuštanje termina za UZ pregled , pa je uključen kol centar koji poziva pacijen-

te kako bi potvrdili dolazak, a na upražnjenja mjesta zakazali novog pacijenta. U cilju skraćenja liste čekanja angažovani su i konsultantni radiolozi koji dopunski obavljaju preglede i zakazujemo za oktobar –kazala je načelnica Centra za RTG i UZ dijagnostiku dr Alma Crnovršanin-Mucević Pojašnjava da duge liste čekanja ne važe za pacijente u takozvanim prioritetnim grupama (onkološki pacijenti i preopertivne pripreme), koji termine dobijaju u roku od mjesec dana.

- Izuzetak se pravi za onkološke i one pacijente koji su u sklopu preoperativne pripreme, tj. sa definisanim terminom operacije i pacijenti koji su u akutnom bolu. Ovo su tri prioritetne grupe za radiološki pregled za našu ustanovu. To znači da bi ovi pacijenti trebalo da imaju urađenu radiološku dijagnostiku da bi na vrijeme obavili planiranu operaciju ili zakazanu onkološku kontrolu. Zbog toga su organizovane i prekovremene radiološke ambulante svakim radnim danom – kazala je u ranijem razgovoru za Pobjedu Crnovršanin-Mucević.

Ona je tom prilikom pojasnila da su izdvojili prioritetne pacijente jer je Centar za RTG i UZ dijagnostiku jedino mjesto u javnom zdravstvu gdje osiguranici Podgorice mogu obaviti te preglede. Takođe, uvedena je novina da pacijenti ne mogu direktno da zakazuju preglede na Starom aerodromu već preko doma zdravlja u kojem su registrovani, a na pitanje da li se na taj način dodatno usložnjava problem lokalnih domova zdravlja i „oslobađa“ Stari aerodrom od posla koji bi oni trebalo da rade, Crnovršanin Mucević odgovara:

-Praksa je pokazala da zakazivanje samo u Domu zdravlja na Starom aerodromu dovodi do velikih gužvi što su i neki mediji objavljivali, te je stoga uvedeno da se zakazivanje obavlja na više mjesta - kazala je naša sagovornica. Pojašnjava da na Starom aerodromu imaju tri UZ aparata, i šest stalno zapošljenih radiologa, a tri radiologa su na specijalizaciji koja traje četiri godine.

-Napominjemo da se u našem Centru za RTG i UZ dijagnostiku nalazi i jedini rendgen aparat i mamograf za ambulante preglede na nivou Pod-

gorice, te da je opterećenost velika na postojeće kapacitete, stoga je broj uputa za UZ preglede veći od broja ponuđenih termina -kazala je Alma Crnovršanin-Mucević . U podgoričkom domu zdravlja u toku pet radnih dana zakaže se oko 400 ultrazvučnih pregleda i 230 RTG pregleda. - Ovako velika potražnja za ultrazvučnom dijagnostikom potiče od činjenice da Podgorica nema gradsku bolnicu, kao i da naša ustanova pruža zdravstvenu zaštitu za tri opštine – Podgoricu, Zetu i Tuzi – rekla je naša sagovornica. b. prElEvić

Ivan Milović

Petak, 7. februar 2025.

TEL AVIV - Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je juče da je naložio vojsci da pripremi planove za situaciju u kojoj će veliki broj Palestinaca početi da napušta Pojas Gaze preko kopnenih prelaza, kao i pomorskih i vazdušnih puteva.

Kac je pozdravio, kako je rekao, ,,hrabar plan“ predsjednika SAD Donalda Trampa prema kojem stanovnici Gaze treba da napuste tu teritoriju, koja je razorena izraelskim kopnenim i vazdušnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

- Hamas je iskoristio stanovnike Gaze kao živi štit, izgradio svoju terorističku infrastrukturu u srcu civilnog stanovništva, a sada ih drži kao taoce –iznuđujući novac od njih kroz sistem humanitarne pomoći i sprečavajući njihov odlazak iz

Gaze - napisao je Kac.

- Zemlje kao što su Španija, Irska, Norveška i druge, koje su lažno optužile Izrael zbog njegovih akcija u Gazi, zakonski su obavezne da dozvole stanovnicima Gaze da uđu na njihovu teritoriju. Njihovo licemjerje će biti razotkriveno ako odbiju. U međuvremenu, zemlje poput Kanade, koja ima struktuiran imigracioni program, ranije su izrazile spremnost da prime stanovnike iz Gaze - izjavio je ministar odbrane.

- Narod Gaze treba da ima pravo na slobodu kretanja i migracije, kao što je uobičajeno svuda u svijetu - zaključio je on.

U međuvremenu, Tramp je na svojoj društvenoj mreži ,,Truth“ u četvrtak napisao da bi Izrael po završetku borbi predao Pojas Gaze Sjedinjenim Državama, a da bi Palestnci već bili preseljeni ,,u znatno bezbjednije i ljepše zajednice, sa novim i modernim domovima u region“.

Dodao je da bi SAD u saradnji sa timovima za razvoj iz čitavog svijeta počeli izgradnju onoga što bi postalo ,,jedan od najvećih i najspektakularnijih razvojnih projekata te vrste na Zemlji“.

- Ne bi bili potrebni vojnici SAD. Zavladala bi stabilnost u region – naveo je Tramp.

Izraelski ministar odbrane naredio vojsci da se pripremi za odlazak Palestinaca iz Gaze

Kac: Spremite plan za dobrovoljni odlazak

Hamas je iskoristio stanovnike Gaze kao živi štit, izgradio svoju terorističku infrastrukturu u srcu civilnog stanovništva, a sada ih drži kao taoce – iznuđujući novac od njih kroz sistem humanitarne pomoći i sprečavajući njihov odlazak iz Gaze - napisao je izraelski ministar odbrane Izrael Kac

Palestinski zvaničnici odbacili su Trampov prijedlog iznijet na konferenciji za novinare koju je u utorak predsjednik SAD održao zajedno sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Prema planu, Sjedinjene Države trebalo bi da preuzmu vlasništvo nad Pojasom Gaze, primoraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u ,,rivijeru Bliskog istoka“. Netanjahu je rekao za Foks njuz da bi Palestinci mogli da napuste Gazu dok se ona obnavlja, a zatim da se vrate.

- To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo sprovesti, ispitati, sprovesti i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve - rekao je Netanjahu. Trampov prijedlog je naišao na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, a portparol UN Stefan Dižarik rekao je novinarima da je svako prisilno raseljavanje ,,ravno etničkom čišćenju“. Njemački predsjednik FrankValter Štajnmajer rekao je u srijedu da Trampovi prijedlozi ,,kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas“

Palestinci se sklanjaju u teško oštećenu zgradu u ulici u sjevernom Pojasu Gaze

i da bi bili ,,neprihvatljivi prema međunarodnom pravu“. Dvadeset dvočlana Arapska liga saopštila je da Trampov plan ,,predstavlja recept za nestabilnost“ i da neće unaprijediti izglede za palestinsku državnost.

Sjedinjene Države su već dugo podržavale dogovoreno

rješenje koje podrazumijeva postojanje dvije države kao rješenje višedecenijskog izraelsko-palestinskog sukoba. - Moraju im se dozvoliti da se vrate kući - rekao je britanski premijer Keir Starmer. - Mora im se dozvoliti da se obnove, a mi treba da budemo sa njima u toj obnovi, na

Abas: Ono što Tramp želi je ozbiljno kršenje međunarodnog prava

Palestinski predsjednik

Mahmud Abas pozvao je Ujedinjene nacije da ,,zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava“, rekavši

da bi ono što Tramp želi da uradi bilo ,,ozbiljno kršenje međunarodnog prava“. Hamas je saopštio da je Trampov prijedlog za Gazu

putu ka rješenju dvije države. Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija saopštile su nakon Trampovog prijedloga da nastavljaju da podržavaju rješenje o dvije države. Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili

,,recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava“. Čak i prije nego što je Tramp pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Visoki kazneni sud okončao višegodišnji proces protiv bivšeg hrvatskog premijera

ZAGREB - Visoki kazneni sud odbio je žalbu državnog tužilaštva i potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je bivši premijer Ivo Sanader oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo. Ova odluka pravosnažno je okončala višegodišnji sudski proces koji je uključivao više poništenih presuda i ponovljenih suđenja. Sanader, koji trenutno služi objedinjenu zatvorsku kaznu zbog slučajeva Fimi Media, Planinska i Ina-MOL, bio je optužen da je krajem 1994. i počet-

kom 1995. godine, kao zamjenik ministra vanjskih poslova, zloupotrijebio položaj i primio proviziju od 3,6 miliona kuna od austrijske Hypo banke prilikom obezbjeđivanja kredita za kupovinu zgrada hrvatskih diplomatskih predstavništava. S obzirom na to da je Hrvatska u tom periodu bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, Sanader se suočio s optužbom za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije. Sudovi su ga ranije proglašavali krivim, a presuda je bila

pravosnažna prije nego ju je Ustavni sud ukinuo. Nakon toga je i Vrhovni sud poništio drugu osuđujuću presudu, a Županijski sud u Zagrebu ga je 2022. godine prvostepeno oslobodio optužbi. Iako je sud zaključio da je Sanader primio proviziju, presudio je da to nije bilo ratno profiterstvo, jer iznos od 3,6 miliona kuna nije predstavljao „nesrazmjernu imovinsku korist“ koja bi ugrozila funkcionisanje države u ratnim uslovima. Time se više nije mogao primijeniti Zakon o nezastarijevanju, pa je slučaj zastario.

- Da bi se djelo smatralo ratnim profiterstvom, osim vremena počinjenja, potrebno je da ostvarena nesrazmjerna imovinska korist ozbiljno ugrozi funkcionisanje države i osnovne uslove života stanovništva u ratu - obrazložila je tada sutkinja prvostepenu oslobađajuću presudu. Sada je Visoki kazneni sud potvrdio takav stav i zaključio da županijski sud nije počinio bitne povrede krivičnog postupka, te da su činjenične okolnosti ispravno utvrđene. - Optuženi je spornu proviziju primio iz sredstava banke,

1.200 ljudi i zarobili 250 talaca. U izraelskoj kontraofanzivi poginulo je više od 47.500 ljudi, a više od polovine su žena i djece, saopštilo je ministarstvo zdravlja u Gazi. Izraelska vojska saopštila je da je ubila 17.000 militanata Hamasa. Vjeruje se da Hamas još drži oko 60 zarobljenika. Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika. Još ljudi bi trebalo da bude oslobođeno narednih sedmica, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi okončala sukob, oslobodila preostale taoce i vidjela da se izraelske trupe povuku iz Gaze.

što znači da nije stekao nesrazmjernu imovinsku korist koja bi opravdala primjenu Zakona o nezastarijevanju. Stoga je zastara krivičnog gonjenja za zloupotrebu položaja i ovlašćenja nastupila 22. marta 2022, zbog čega je argumentacija prvostepenog suda u potpunosti pravilna i utemeljena na zakonu - stoji u odluci Visokog kaznenog suda. Ovom odlukom slučaj Hypo pravosnažno je zaključen, a Sanader ostaje na izdržavanju kazne iz drugih predmeta.

Priredila: R. U.-I.

Hronika

PODGORICA – Novinarka

Pobjede Ana Raičković, koju su 10. novembra prošle godine, zajedno sa članovima njene porodice, brutalno napali biznismen

Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji

Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić ispred restorana ,,Gurman“, kazala je da su je napadači prvo najgnusnije vrijeđali i prijetili, a zatim čupali za kosu i davili je.

Ona je juče pred Osnovnim sudom u Podgorici svjedočila u svojstvu oštećene i detaljno ispričala detalje napada. Na prethodnom ročištu, optuženi Bećirovići, Mijatović i Dukić iznijeli su odbrane i negirali krivicu. Zoran Bećirović je tvrdio da nije znao da je Raičković novinarka. Poručila je i da se pridružuje krivičnom gonjenju u odnosu na svu četvoricu optuženih i najavila postavljanje imovinsko-pravnog zahtjeva koji će ostvariti u posebnom postupku.

- Tog 10. novembra otišla sam u ,,Gurman“ da sinu kupim hamburger. Parkirala sam automobil ispred ,,Gurmana“, kod betonskih žardinjera. Dok sam izlazila iz auta čula sam muške glasove kako govore: ,,Op, op, op“, u smislu kako sam se parkirala. Nijesam se okretala da vidim ko su ta lica, prišla sam pultu i naručila hranu. Nakon toga, čula sam kako pominju ,,pokojnog Katnića i Lazovića“. Učinio mi se poznat glas, ali se i dalje nijesam okretala ka njima. Bili su bučni, pretpostavljala sam da su popili. Sve dok mi jedan od njih nije rekao - ja tebe znam – ispričala je Raičković. Navela je da je nakon toga prepoznala Bećirovića i Mijatovića, koje je poznavala od ranije, kroz posao.

- Govorili su: ,,Jeste, jeste, ona je...“. Javio mi se konobar iz ,,Gurmana“, koji me inače zna sa TV E. Oni su ga potom pozvali vjerovatno da se uvjere da sam to ja, a odmah nakon toga uslijedile su gnusne uvrede - da radim na smrdljivoj TV E i da sam plaćenica narkokartela – istakla je ona.

Salva najgnuSnijih uvreda

Potom se, kako objašnjava, okrenula ka njima i rekla Bećiroviću da će iz poštovanja prema njegovim godinama neće odgovarati i da nema potrebe da joj se tako obraća. - Ispoštovaću Vaše godine, dobro se poznajemo, nemojte tako da mi se obraćate. Onda je Mijatović skočio i zaletio se prema meni. Zatim su počeli sa teškim uvredama: ,,K**vo raspala, p***š li k****ve po TVE“ i ostale gadosti. Poslije toga sam uzela telefon i počeli su da mi prijete da će me polomiti i da će mi j***t majku. Osjećala sam se ugroženo jer sam bila sama, a njih je bilo četvorica. Prijetnje su mi upućivali samo Zoran Bećirović i Mladen Mijatović – naglašava Raičković. Dodala je da su je njih dvojica verbalno napadala oko 20 minuta i da je dva minuta na-

NAPADAČI

Petak, 7. februar 2025.

Raičković: Bećirović u slučaju ubistva

Bećirović je zvao zbog naslova teksta koji mu se nije dopao. Vrlo dobro se sjećam tog događaja. Insistirao je da u naslovu stoji Vrhovno državno tužilaštvo, a mi smo iz tehničkih razloga stavili samo tužilaštvo. Prijetnje su bile da će podnijeti tužbu protiv mene i da sam ga posvađala sa prijateljima u tužilaštvu. O tome sam obavijestila tadašnjeg glavnog urednika Draška Đuranovića - kazala je Raičković

kon što je uspjela da snimi dio događaja – u 21.13 sati pozvala policiju i kazala da su je napala dva lica. - Nijesam sigurna da sam policiji rekla o kome se radi. Za to vrijeme zvao me je Tomo Arapović, ali mu se nijesam javljala zbog čitave situacije. Pozvala me i radnica potom, da mi kaže da su hamburgeri gotovi, pa sam pozvala sina da vidim što će od priloga. Nijesam sinu ništa govorila, ali je on preko telefona čuo uvrede koje su mi upućivane – rekla je novinarka Pobjede. Ispričala je da je gledala da ih zaobiđe, ali da joj se Mijatović nekoliko puta zalijetao i unosio u facu uz povike da će je ,,polomiti“.

- Osjetila sam se ugroženo i odgurnula ga rukama jer mi je prepriječio put. Kad sam uzela telefon da snimim i zatražila od Bećirovića da ponovi ko je sve to mene j***ao iz TVE za pare, Mijatović je stao ispred mene i rekao: „Koga ćeš ti da snimaš?!“ Pokušao je da me skloni i stao da zaštiti Bećirovića, koji mu je rekao: „Ma, pušti je da snima, k***a, viđi joj kožne gaće“ – objasnila je Raičković.

Poslije toga, kako je istakla, ušla je u svoj automobil, a Bećirović je rekao Mijatoviću da snimi njeno vozilo i tablice dodajući da će je „naći“.

- Mijatović je nastavio da se vrzma oko mog auta, po instrukcijama Bećirovića. Dukić je smirivao situaciju, nije mi prijetio i nije pokazivao znake agresije prema meni. Nakon toga sam sjela u auto i preparkirala ga da bih sačekala policiju. U međuvremenu pojavio se moj sin. Razmišljala sam da sinu ponesem hranu i da se pravim kao da se ništa nije desilo i odem direktno u policiju, ali me sin preduhitrio. Uroš (sin) je otvorio vrata auta i kada sam ga vidjela, preživjela sam šok jer smo jako vezani i nijesam znala je li ga zvao moj vjerenik. Pitao me jesam li dobro, jesam li povrijeđena, na što sam mu ja rekla

da jesam i pokušala da ga zadržim da ne uđe u sukob sa njima – podvukla je. Ispričala je i da se potom pojavio i njen vjerenik, te da su tada Bećirović i Mijatović počeli da provociraju. - Moj sin je bio prepadnut. Nijesam htjela ništa da mu kažem, ali oni su se smijali. Mijatović mu je govorio ,,dođi, p***o“. Pokušala sam da ga zadržim. Mijatović je krenuo prema Urošu, znala sam da će doći do fizičkog obračuna. Bećirović je nešto dobacivao, a Dukić mislim da nije bio prisutan. Tu je bio i Tomo koji je pošao da razgovara sa njima. Znam da su bili agresivni prema nama, a gdje se ko nalazio, ne znam tačno, jer sam u tom trenutku gledala samo u svoje dijete. Uroš je prišao njihovom stolu, a Mladen kreće prema nama i tada dolazi do fizičkog kontakta - ispričala je Raičković. Objasnila je da je Mladen pokušao da udari Uroša jer je zamahnuo rukom prema njemu.

- Podsjećam da mu je Mijatović govorio svašta i pozivao ga da dođe, a Uroš je užurbano krenuo prema njemu. Uroš je izbjegao udarac Mijatovića, a nakon toga se sjećam da smo bili unutar lokala. Prvo su u lokal ušli Mijatović i moj sin, potom su nas ugurali unutra. Moj sin je bio na Mijatoviću - kazala je Raičković.

udarci i na Silje

Raičković je pojasnila da se Dukić pojavio i nogom udario njenog sina u glavu, ali i da je prilikom incidenta i ona zadobila udarce.

- Mene su udarali s lijeve strane, konkretno Bećirović, ali ne mogu da tvrdim da me je udarao i njegov sin Luka. Kada su prestali sa udarcima, moj sin je otišao, a ja sam krenula prema svom vozilu. Rekla sam Tomu da pođe za Urošem – naglasila je ona i dodala da su četvorica napadača prišla njoj.

Ispričala je da je Mijatović davio, a Bećirović čupao za kosu. Potom su napali Toma.

- Nijesam pružala otpor, jer sam osjetila ogromno olakšanje što je moje dijete otišlo. Tražili su da im kažem ime mog sina. Govorili su mi da su zapamtili tablice i da će naći moga sina i ubiti ga. Dukić ih je smirivao, i da njega nije bilo, mislim da bi se sve okončalo kobno po mene. Gušila sam se, nijesam mogla u tom trenutku mogla da dišem – ispričala je Raičković uznemirujuće. Nakon svega, Dukić je sjeo sa njom u auto i odvezli su se do lokala ,,Minhen“, u blizini pumpe.

- Počela sam da se gušim, izašla sa iz auta i počela da povraćam. Dukić se uznemirio i pokušao da mi pomogne. Govorio je da garantuje da mi se sinu ništa neće desiti i da ne pravim frku oko svega, da ne znam u što ulazim, da i on i ja radimo za bijedne pare, da ti ljudi imaju para i da mogu što hoće - izjavila je Raičković i navela da joj je Dukić obećao da će joj platiti štetu. Novinarka Pobjede je podsjetila i da je pred tužiteljkom Rominom Vlahović kazala da joj Luka Bećirović nije prijetio, ali je poslije uvida u snimak vidjela da je i on bio aktivan učesnik napada.

Odgovarajući na pitanja suda, Raičković je pojasnila da je u istrazi kazala da misli da je Bećirović udario, a pred sudom je tvrdila da je upravo on taj koji je udario.

- Samo je Bećirović mogao da ima toliku cipelu - izjavila je ona i dodala da joj je advokat okrivljenih Danilo Mićović prije davanja iskaza u tužilaštvu kazao da je njen sin nanio teške povrede Mijatoviću i Dukiću, i da će odgovarati za to.

Mićović je neposredno pred saslušanje Raičković saopštio da Mijatović „ima ozbiljne povrede, polomljen nos i arkadu“, što je kod nje izazvalo dodatni stres.

Na to je reagovao Mićović, tvrdeći da to nije tačno i da on nije pominjao povrede Mijatovića. Međutim, sin Raičković,

Odbijen prijedlog da se Bećirović i Mijatović brane sa slobode

Branioci okrivljenih, advokati Marta Šćepanović i Danilo Mićović zatražili su da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor.

Tužiteljka Vlahović usprotivila se ukidanju pritvora okrivljenima jer, kako smatra, i dalje stoje dalji razlozi zbog kojih je i određen i produžavan pritvor. Sud je odbio prijedlog

Uroš Gagović potvrdio je da je Mićović neposredno pred saslušanje kod tužiteljke, dok su bili ispred njene kancelarije, kazao da Mijatović ima teške tjelesne povrede i da će odgovarati. Odgovarajući na pitanja tužiteljke Vlahović da li poznaje policijskog službenika Srđana Koraća, Raičković je pojasnila da ga poznaje kroz posao, ali ne lično. - U ,,Gurmanu“, osim osoblja i okrivljenih, bilo je više ljudi. Poznajem Koraća kroz posao, kao policijskog inspektora, i znam da je bio prisutan te večeri u ,,Gurmanu“. Korać je u toku tuče bio u lokalu, ali je i izlazio napolje. Ne mogu se sjetiti kad je izlazio i ulazio u objekat, ali kad se sve ovo dešavalo, on je bio prisutan. Mogao je sve da vidi i čuje jer je bio u blizini za stolom, u društvu sa Rankom Radulovićem i Balšom Dragovićem - jasna je Raičković. Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić zatražio je da precizira od kada traje njeno poznanstvo sa Bećirovićem i Mijatovićem. - Prije desetak godina, Zoran se obratio redakciji Pobjede i tadašnjem uredniku Drašku Đuranoviću, tražeći da objavimo neke informacije o ubistvu njegovog brata Dragana Bećirovića u Budvi. Tada sam pošla sa koleginicom na sastanak sa Bećirovićem i od tog prvog kontakta (bilo ih je pet-šest) gledali smo se u Hotelu ,,Premijer“. Tu je uvijek bio prisutan i njegov tjelohranitelj, Mijatović, koji je u tim susretima bio korektan - kazala je ona. Advokat Mićović je potom ukazao da je u Pobjedi objav-

odbrane da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor uz pojašnjenje da je cijenio sve okolnosti povodom ovog slučaja i utvrđeno je da postoje određene okolnosti.

- Posljednja kontrola je vršena 31. januara 2025. godine, a odbrana se može žaliti na tu odluku - naveo je sudija Ilija Radulović.

ljena fotografija Zorana Bećirovića od te večeri u sklopu teksta ,,Crnogorske vlasti da najstrože kazne počinioce napada na Anu Raičković“. Na pitanje advokata, ko je osmislio naslov, Raičković je rekla da je to naslov koji je objavljen u svim medijima i dodala da je ona snimila tu fotografiju kao i video-snimak na kojem se ne vidi mnogo. Na zahtjev odbrane, Raičković je navela i ko potpisuje tekstove u vezi sa napadom na nju.

Bećirović i ranije prijetio

Raičković je potvrdila da je pisala o pokojnom bratu Zorana Bećirovića, Draganu Bećiroviću, i da su prekinuli kontakt kada je Bećirović pozvao i počeo da prijeti.

- Zvao je zbog naslova teksta koji mu se nije dopao. Vrlo dobro se sjećam tog događaja. Insistirao je da u naslovu stoji Vrhovno državno tužilaštvo, a mi smo iz tehničkih razloga stavili samo tužilaštvo. Prijetnje su bile da će podnijeti tužbu protiv mene i da sam ga posvađala sa prijateljima u tužilaštvu. O tome sam obavijestila tadašnjeg glavnog urednika Draška Đuranovića - kazala je ona. Prisjetila se i da joj je prijetio, a potom je zvao da izgladi odnose. - Saopštila sam uredniku da sa Bećirovićem ne želim više da sarađujem. Bećirović nije podnosio prijavu protiv mene, ali je počeo da blati Pobjedu i Đuranovića i taj rat traje do danas. Prekinula sam kontakt, tako što sam mu rekla da me više ne zove. Nijesmo se od tada vidjeli, niti čuli - izjavila je Raičković. Na pitanje advokata Mićovića šta uplašeni čovjek radi, Raič-

njegovog

Svjedočenjem novinarke Pobjede nastavljeno suđenje optuženima biznismen nije znao da je ona novinarka

Bećirović bio sagovornik njegovog brata

ković je navela da je ona ,,pozvala policiju“.

- Pozvala sam dežurni broj policije i razgovor je trajao 23 sekunde. Policiji sam rekla da sam ispred ,,Gurmana“ i da sam napadnuta - kazala je ona.

Mićović predložio da se vještači telefon ane raičković

Advokat Mićović zatražio je od suda da se od Ane Raičković oduzme telefon radi vještačenja, a sve, kako je kazao, da bi se vidjelo da sve što je novinarka Pobjede ispričala ,,nije tačno“, da je optuženi nijesu vrijeđali i koliko su krivi Bećirović i Mijatović.

Ovaj prijedlog, sudija Ilija Radulović je odbio uz obrazloženje da bi to vodilo samo odugovlačenju postupka.

Na pitanje advokata optuženih zašto u slobodnom kazivanju nije pominjala inspektora Koraća, rekla je da je to zato što je očekivala da će ga policija predložiti kao svjedoka i podsjetila da je policija dužna da prikupi obavještenja od svjedoka.

- Poznato mi je da je Korać u rođačkim vezama s vlasnikom ,,Gurmana“ koji je prijatelj s Bećirovićem, pa sam pretpostavila da će Korać reći da ,,ništa nije vidio“ - kazala je ona. Advokat Mićović je potom pitao da li je sin Ane Raičković imao tuče do sada.

- Pretpostavljam da advokat ovo pita jer je prije nekoliko mjeseci ranije moj sin napadnut kada je zajedno sa članovima kluvba trčao u parku. Napadle su ga dvije osobe koje su bile pod dejstvom narkotika. Vodi se postupak protiv žene koja mu je kamenom razbila arkadu kao i protiv njenog partnera. Iako ga je napala i nanijela povrede, Uroš joj nije uzvraćao jer je vaspitan da ne napada žene - pojasnila je ona. Dodala je da je nakon situacije sa Bećirovićem pozvalo više osoba koje su govorile o sličnom iskustvu sa njim. - Nemam saznanja da se protiv njega vodi krivični postupak i da je osuđivan, ali znam

Nakon što je branilac

Danilo Mićović prokomentarisao stil postavljanja pitanja tužiteljke Vla-

da se vodi postupak jer je preko njegovog portala Aktuelno napadao koleginicu Draganu Šćepanović iz Kolašina. U noći napada, prije odlaska u policiju, tražila sam savjet od porodice i bliskih prijatelja, a njihova imena ne želim da pominjem - rekla je.

Bećirović rekao da „raičković nije

krediBilan svjedok“

Optuženi Zoran Bećirović, koji je pitao Raičković je li sigurna da je ona pozvala policiju,

pošto je, kako kaže, njen vjerenik tvrdio da je on pozvao policiju.

On je rekao da kroz ova pitanja „hoće da dokaže da Raičković kao svjedok nije kredibilna“.

Raičković je u nastavku demantovala Bećirovićeve tvrdnje da je u noći incidenta govorila: ,,Nemoj, sine, ubićeš ga, sine“.

- Govorila sam: „Nagrdiste mi dijete“ – podvukla je Raičković.

Dukić je pitao zašto ga iste večeri nije prijavila ako je uda-

rio njenog sina, već je uhapšen dva dana kasnije.

- Tada nijesam pomenula

Dukića jer nijesam znala kako se zove, očekivala sam da će policija identifikovati sve napadače - kazala je Raičković. Svi optuženi prigovorili su na iskaz Raičković koji se mimoilaze sa njihovom odbranom.

Na pitanje sudije Radulovića, istakla je da se ne sjeća da li je Bećirović uspio da udari njenog sina Uroša, jer je pokušavala da ga zaštiti.

- Znam da je udario menekazala je.

Pojasnila je da zna da je Zoran zamahivao da udari Uroša, ali da ne zna da li je uspio.

- Ako sam pred tužiteljkom rekla da je Zoran udario Uroša, onda je to sigurno takokazala je.

Ispričala je da je vidjela kako napadaju Toma Arapovića. Odgovarajući na pitanje tužiteljke, Ana je navela da je snimak vidjela 20 dana nakon događaja. Navela je i da bolje može da sagleda događaj nakon pregleda kamere i iskaza optuženih.

Na pitanje suda da prokomentariše iskaze četvorice optuženih koji su na gotovo saglasan način negirali krivicu i navode da je bila nervozna i agresivna, da nijesu znali da je novinarka i da je pisala u negativnom kontekstu o ubistvu njegovog brata, Raičković je kazala da to nije tako, te da su njihove odbrane sračunato date.

arapović: Bećirović je i unutar lokala udarao anu raičković

Svjedok i vjerenik Raičković, Tomo Arapović ispričao je hronološki kako se sve dešavalo i poručio da je Bećirović i unutar ,,Gurmana“ udarao novinarku Pobjede. - Zvao sam Anu te noći i ona mi je prekinula vezu. To mi je bilo čudno, jer se nikad do sada nije desilo. Pozvao sam je ponovo i čuo neku raspravu. Rekla mi je da ne dolazim. Morao sam doći pošto sam preko telefona čuo uvrede. Zatekao sam Anu uplakanu, nikad je nijesam vi-

Nudili novac za obustavu postupka

hović, ona je reagovala i ušla u kratku polemiku sa njim. Ona je posebno apostrofira-

la Mićovićev komentar „da će neko od svjedoka sigurno biti gonjen“. Sudija Ilija Radulović ih je

opomenuo uz konstataciju da njihovo ponašanje predstavlja kršenje procesne discipline.

dio takvu. Za stolom sam vidio Bećirovića kojeg znam iz medija – rekao je Arapović. On je naveo da ga je Mijatović pitao što će on tu, a da je kulminacija incidenta uslijedila nakon što je stigao Anin sin, Uroš.

- Unutar lokala me je Bećirović stariji udario u glavu. Udarali su Anu koja je pala na dijete kako bi ga sačuvala. Ani je bilo bitno da niko ne naudi njenom sinu - ispričao je Arapović. Dodaje da nakon konflikta Uroša sa Mijatovićem, njega i Anu su ugurali u lokal.

- Mene i Uroša su provocirali govoreći - dođi, p***o. Bio sam kod stola i Mijatović mi je kazao da me zna, a kada je došao Uroš do Aninog auta, rasprava je postala žustrija. Tuča je počela kada je Uroš udario Mijatovića - navodi Arapović. Naveo je da je Bećirović je unutar lokala udarao Anu i da je udarce zadobio u Uroš. On ističe da je Uroša i Anu izvukao iz lokala, sa obzirom na to da je, kako kaže, Uroš bio meta.

- Ispratio sam ga do parkinga. Krenuo sam za Urošem jer sam bio siguran da je Ana otišla svojim vozilom. Potom sam vidio da su okrivljeni pored njenog automobila. Izašao sam iz svog vozila da im skrenem pažnju. Pošto su krenuli prema meni, vratio sam se u vozilo. Počeli su da otvaraju vrata i čupaju me. Pošto sam upalio vozilo, dao sam gas i otišao nakon čega sam zvao policiju. Mislio sam da je Ana već pošla - rekao je svjedok, napominjući da prije incidenta nije imao komunikaciju sa Urošem.

GaGović: ZaBrinuo saM se Za Ma jku i Zato sa M otišao u ,,GurMan“ Svjedok i sin Raičković, Uroš Gagović ispričao je da je u ,,Gurman“ otišao nakon telefonskog razgovora sa majkom, tokom kojeg je čuo uvrede i prijetnje. Dodao je da se zabrinuo za majku i nakon toga se zaputio prema restoranu brze hrane. - Čuo sam da je neko rekao: „Sad ćeš ti svima nama da pušiš k***c.“ Sjeo sam u auto i otišao tamo. Zatekao sam majku u autu, bila je potrešena. Čuo sam dobacivanja – „Ajde dođi, pi**o. Sprdali su se na naš račun i vrijeđali nas. Dok sam im prilazio, Mijatović je ustao. Krenuo je prema meni, ste-

Nakon napada u ,,Gurmanu“, kako je objasnila Ana Raičković, optuženi Dukić je preko zajedničkog prijatelja pokušao da se vidi sa njenim bratom. - Nakon razgovara, Dukić je uzeo moj telefon, pozvao svoj broj i rekao da će se sve riješiti. Rekla sam mu da ne mogu da ne prijavim policiji jer ne mogu da razmišljam hoće li me Bećirović ponovo sresti, napasti, pljuvati i vrijeđati. Pokazala sam mu zgradu gdje živi moj brat jer se to dešavalo na pragu njegovog stana i mjesta đe sam odrasla. Ne mogu ni da zamislim što bi se desilo da je izašao moj brat. Rekla sam mu da mi brat radi kao zatvorski policajac i da pošteno živimo i nas niko ne može da kupi – podvukla je Raičković. Nakon ovog događaja, kako je objasnila, Dukić je preko zajedničkog prijatelja pokušao da se vidi s njenim bratom.

- Pozivao je mog brata nekoliko puta da se dogovorimo da on i ostali ne bi krivično odgovarali. Moj brat nije pristao na kontakt s njima. Tražio je preko prijatelja da objasni, da su oni te večeri popili i ponudili su da plate za odustanak od krivičnog gonjenja – kazala je Raičković.

gnutom pesnicom namjeravao je da me udari, ali sam ga ja preduhitrio. Udario sam ga prvi. Pao je na pod. Sjeo sam na njega, on je počeo da me udara nogama, pa sam i ja njega udarao sve dok nije prestao. Majka me je držala i govorila nešto kao - nagrdiste mi dijete. Dok sam bio na Mijatovića, neko me je nogom sa lijeve strane udario u glavu – ispričao je Gagović. Od Mijatovića se, nastavio je on, razdvojio tako što je ustao sa njega. - Izašao sam vani sa majkom. Rekao sam joj da uđe u auto i da ide. Onda sam i ja otišao jer mi je majka rekla da će poći i ona. Krenuo sam pješke, nijesam htio da uđem u svoj auto jer sam se bojao da ga ne slome. Pozvao sam tatu – naveo je on.

Nakon svjedočenja Gagovića, sudija Radulović je sljedeće suđenje zakazao za 24. februar. jovana raičević/ Bojana roBović

Novinarka Pobjede Ana Raičković

KOLAŠIN – U tvoj vijek postojanja stalo je mnogo tuge i bola, ali i smijeha i ljubavi. Početak života je bio surov i težak, kao dječak si ostao bez roditelja, ranu mladost si proveo u ratu. Kada si se oženio u 22. godini, morao si ponovo godinu u vojsku. Ipak, sve si stigao sa suprugom Jovankom - Cicom, tu su sinovi Đoko i Drago, kćerke Milanka i Branka, devetoro unučadi, dvanaestoro praunučadi. Ti bi rekao – puna kuća. I sto puta bi, za svaku godinu ponovio, kako je zdrava i složna porodica nešto najvažnije u životu i kako si ponosan na sve nas...“

Tim se riječima unuka Milena obratila 4. februara đedu Milovanu Miću Bulatoviću, koji je tog dana zakoračio u jedanaestu deceniju. Bio je to veliki dan za „kuću Bulatovića“, u Smajlagića Polju. Kada je nakon uvodne muzike iz dva puta oduvao svjećice, začuo se aplauz, uslijedile su čestitke, a slavljenik je ispred sebe gledao svoj život. One koji nazdravljaju za njegovu „stotu“, one po „bijelom svijetu“, onog jednog na nebu koji boli... Sin Drago živi u Kanadi sa suprugom Verom, sinovima Andrijom i Milošem i unučadima Emom i Lukom. Najstariji sin Đorđije Đoko je preminuo 2023. godine, živio je sa suprugom Goricom u Prijepolju, njihovo troje đece Jelena, Marija i Risto žive u Beogradu i imaju petoro unučadi –Aleksandra, Rada, Andriju, Luku i Anđeliju. Starija kćerka Milanka živi u Beogradu, udata za Zorana Vujičića sa kojim ima kćerku Milicu u Beogradu i sina Vasilija koji živi u Moskvi a imaju i troje unučadi – Marka, Nađu i Sofiju. Najmlađa kćerka Branka je takođe udata u Beogradu za Dragoja Pekovića, kćerke Nevena i Milena žive u Solunu, a imaju i dva unuka – Luku i Maksima. Na 100. rođendan su stigle kćerke, unuci, praunuci. U Kolašin se do-

Petak, 7. februar 2025.

PRIČE IZ ŽIVOTA: Kolašinac Milovan Mićo Bulatović, 4. februara započeo jedanaestu deceniju, otkriva tajnu dugovječnosti

Porodica mi je pomogla da doživim vijek

Ispred njega djeca, unučad, praunučad, pored supruga

Cica, mlađa šest godina, sa kojom je 77 godina u braku. Izrodili su četvoro djece, imaju devetoro unučadi, dvanaestoro praunučadi. Kaže ponosno da su on i Cica okruženi pažnjom i brigom kao da su svi tu sa njima u Smailagića Polju, a ne rasuti po bijelom svijetu – Srbiji, Kanadi, Solunu, Moskvi ...

lazilo se i iz Moskve i iz Soluna, a stigli su i budući zet Srđan i snaha Dijana – Živim dugo jer imam dobru porodicu. Nijesam ništa novo rekao, ali je to zaista tako.

Spomenar đedu Miću....

Nakon što je izrezana rođendanska torta „na dva sprata“, đedu Miću je uručen specijalni poklon – Spomenar, knjiga o njegovom životu sa naslovom „Interesantno jedno čudo“. Autorke su unuke Milica i Milena koje su na tu ideju došle kada je đed ušao u 100. godinu. – Oduvijek smo smatrali da je đedov život zanimljiv i živopisan uz sve lijepe i potresne momente. Pričama se izdvojio i motiv za naziv knjige – „Interesantno jedno

Živimo na toliko krajeva svijeta, ali smo povezani, bliski. Stalno dolaze, posjećuju nas. Ne dozvoljavaju da im se uželimo. Okruženi smo njihovom pažnjom i brigom kao da su svi tu oko nas. Naživio sam se i srećan sam kada vidim kako mi se porodica „drži“. Sudbina se ne može predvidjeti, ali

čudo“. Njegov 100. rođendan bio je pravi povod da se sve objedini. Porodične priče i fotografije, usmena kazivanja đeda i babe koje smo zapamtili, mjesec dana smo tražili i nove informacije koje nam je obrada materijala nametala – kažu unuke Milena i Milica.

ja bih da i vi doživite sto godina. Nastavite da budete zajedno, nastavite da se okupljate –obratio se najbližima Mićo. Potom je sa sjetom u glasu rekao kako mu život nije bio lak. Kao dječak je izgubio oca Rista. Sjeća se da su ga sa katuna za ruku doveli na „žalbu“. Imao je 11 godina kada je umr-

Milena je nekoliko puta dolazila u Kolašin da kompletira potrebni materijal. Simbolika je i u tome da se na Spomenaru - knjizi o đedu Miću Bulatoviću radilo i u Solunu, gdje živi Milena. Druga autorka, Milica, diplomirala je književnost pa joj je pisanje i dio posla, a ovoga puta i – uživanja.

la majka Milica. Unuka Milena je zapisala „da je bio dovoljno veliki da zapamti majku, a dovoljno mali da mu ona zauvijek nedostaje“. Od šestorice braće, trojica su umrli kao dječaci od bolesti koje su tada harale a ostalu trojicu – Mića, Milorada i Spasoja - nakon smrti majke Milice, podigla je strina Jelica. Uz svoje osmoro djece, bila im je kao druga majka. Pamti je i ratovanje, a nakon rata i 13. novembar 1947. kada je 22-godišnjak oženio 16-godišnju Jovanku Cicu Rakočević. Mićo se nakon dodatne godine vojske, zaposlio u Šumskom preduzeću. Počeli su da stvaraju, da se bore, raduju prvom dječjem plaču i osmijehu. – Moglo je da se nema, ali ono čega nikad nije falilo bi-

Poruke

– Postoji jedna slika gdje ti kosiš, ja trčim kroz visoku travu od koje se skoro i ne vidim. Visoku kolašinsku travu malo ko još kosi, a ja sam sebi odavno prokrčio puteve – napisao je unuk Vasilije koji živi u Moskvi. – Hvala Ti što si nas ličnim primjerom naučio kako se kroz život korača, samo sa čistim obrazom i poštenjem. Po tome te svi Kolašinci poznaju– napisala je unuka Nevena

-Ispoštovaću dogovor, kada odlučim da se udam, muža prvo dovodim kod tebe da nam daš blagoslov – piše unuka Milena.

Unuk Miloš iz Kanade se sjetio plastidbe kod TIK-a i u Polje kod Cvetka, šetnja do kumova Jakšića, prvog pucanja iz đedove lovačke puške dok se Andrija krio u žbunu i poklapao uši....

-Ponosim se što nosim ime tvoga oca, i vjerujem da ćemo se još dugo okupljati u kući koja simbolizuje pravu porodicu i slogu – napisao je unuk Risto

Praunuk Luka

Merdžanoski, je pismeni zadatak u četvrtom razredu posvetio prađedu „kojeg svi vole i obožavaju, voli da se šali i uvijek je duhovit, pametan je i ima rješenja za svaki problem...“

la je sloga i ljubav – kaže ponosno. Stvarana je porodica, a izgrađena je i nova kuća čiju je gradnju pozajmicom pomogla Ikonija Rakočević, velika prijateljica porodice iz Vladoša. Mićo i Cica su zajedno 77 godina. Slavljenik je jedanaestu deceniju počeo bistrim umom i ,,svojim“ korakom. Ne slaže više drva i ne silazi u varoš poneđeljnikom na kafu sa mlađim prijateljima kao nekada. Svakodnevno prati kviz „Totalni obrt“ i rješava ukrštenice osmosmjerke. I dalje je omiljeni komšija i prijatelj, čovjek čiji se savjet sluša, a mudrost pamti. Milovan Mićo Bulatović koji u 101. godini potvrđuje da život najveću snagu daje kada ima snažnu i složnu porodicu... D. DRAŠKOVIĆ

SKORO OSAM DECENIJA ZAJEDNO: Jovanka i Milovan Bulatović

Milovan Bulatović sa kćerkama Brankom i Milankom i unučadima Marijom, Ristom, Jelenom, Milenom i VasilijemSlavljenik sa tri praunuka – Andrijom, Lukom i Aleksandrom

Stranica iz Spomenara

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja traži sankcije zato što nije na vrijeme donijet program privremenih objekata za morsko dobro

Đeljošaj: Da ne propadne sezona potpisati anekse sa zakupcima

PODGORICA – Saglasan sam sa predstavnicima primorskih opština da treba pristupiti potpisivanju aneksa ugovora sa zakupcima plaža kako bi se održao privredni kontinuitet u obalnoj zoni i izbjegla pravna nesigurnost u poslovanju – saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Ne smijemo, upozorio je on, ugroziti ljetnju turističku sezonu niti poremetiti ekonomski razvoj naše zemlje. – Novi zakon o morskom dobru, kako smo i sporazumom o formiranju 44. Vlade potpisali, definiše da se vrati nad-

ležnost opštinama po hitnom postupku, kako bi primorske opštine 2026. godine na osnovu svojih planova raspisivale tendere za kupališta. Zaključak Vlade bio je i prošle godine da se na vrijeme pokrenu procedure za kupališta u 2025. godini, a pošto to nije urađeno, jedino rješenje je, kao i prošle godine, da se aneksiraju postojeći ugovori za plaže kao i 2024. godine –poručio je Đeljošaj. Naglasio je i da očekuje odgovor zašto se nije na vrijeme pristupilo implementaciji zaključaka Vlade. – Odgovorni treba da budu sankcionisani, jer je neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu, odnosno sada je morao biti poznat spi-

sak svih zakupaca da bi krenuli sa pripremama, a nadležni nijesu ni raspisali tendere. Sada je već kasno za ovu godi-

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Eko-fond nastavili akciju za čistiju životnu sredinu

nu i ne smijemo rizikovati haos – rekao je Đeljošaj. U toku je izmjena programa privremenih objekata za pod-

Ukloniće 25 „divljih“ deponija u pet opština

PODGORICA - U Crnoj Gori je u prethodne tri godine sanirano 78 nelegalnih deponija, a u toku je sanacija neuređenih odlagališta na 25 lokacija – saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Fonda za zaštitu životne sredine – Eko-fonda.

Saniranje nelegalnih deponija sprovodi Eko-fond, na osnovu javnog konkursa uklanjanja odbačenog otpada u životnu sredinu.

U toku je sanacija neuređenih odlagališta na 25 lokacija u pet opština. U Andrijevici četiri odlagališta ukupne površine 2.900 m², u Kolašinu tri površine 24.314 m², a u Zeti deset odlagališta površine 6.970 m². U Mojkovcu biće sanirana dva neuređena odlagališta površine 130.298 m², a u Beranama šest odlagališta površine 99.870 m².

STATISTIKA

ZA ČISTU PRIRODU: Čišćenje deponija u Andrijevici

Tokom 2024. godine prijavljena je sanacija 62 neuređena odlagališta, a projekat je realizovan na 36 lokacija. – Do sada je projekat sproveden u opštini Nikšić, gdje su sanir ana tri neuređena odlagališta ukupne površine 10.000 m² i uklonjeno više od 1.500 m³ otpada. U opštini Plav sanirano je šest neuređenih odlagališta ukupne površine 8.953,1 m², a akcijom je uklonjeno oko 40 tona otpada. U Baru uređeno je jedno odlagalište površine 1.000 m², a uklonjeno je više od 830 tona otpada. Osim toga, u opštini Bijelo Polje sanirano je 18 neuređenih odlagališta ukupne površine 3.500 m² i uklonjeno više od 1.400 m³ otpada, dok je u Danilovgradu uređeno osam nelegalnih odlagališta ukupne površine 1.650 m², a u akciji je uklonjeno oko 500 m³ otpada – navedeno je u saopštenju.

Tokom 2023. godine sanirano je ukupno 40 nelegalnih odlagališta. U opštini Zeta urađena je sanacija osam nelegalnih odlagališta, ukupne površine 7.150 m² i uklonjeno 940 m³ otpada. U Mojkovcu je uređeno osam lokacije, ukupne površine 204.087 m² i uklonjeno više od 78.800 kg otpada. U Plavu projekat je realizovan na deset lokacija ukupne površine 3.437 m², gdje je uklonjeno oko 600 m³ otpada, a u opštini Bar, na deponiji Vidikovac, zapremine 1.380 m³, uklonjeno je više od 1.300 m³ uglavnom građevin-

skog otpada. U Gusinju je sanirano šest odlagališta ukupne površine 3.558,95 m² i uklonjeno je više od 76 tona otpada. U Rožajama sanirana su dva neuređena odlagališta ukupne površine 4783 m² i uklonjeno više od 450 m³ otpada, a u Nikšiću tri odlagališta, čime je uklonjeno više od 1350 m³ otpada. Osim toga, u Tuzima sanirana su dva neuređena odlagališta ukupne površine 2.060 m², a uklonjeno je više od 481 m³ otpada.

BAR, MOJKOVAC

U 2022. godini projekat uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu realizovan je u dvije opštine - Bar, sa deponije Sokolana, površine 945 m², uklonjeno je 1.226 tona otpada, dok je u Mojkovcu, na deponiji Stevanovac sa dvije površine 2.186 m², uklonjeno 45 tona otpada.

U klonjeni otpad je zbrinut na sanitarnim deponijnama Možura u Baru i Livade u Podgorici, dok su opštine sa sjevera otpad odlagale na privremenim deponijama. Prema informaciji o realizaciji državnog plana o upravljanju otpadom za 2023. godinu u Crnoj Gori ima više od 300 neformalnih odlagališta, odnosno deponija na koje se otpad odlaže bez selekcije. Riječ je o lokacijama koje nijesu predvi-

ručje morskog dobra za period 2024–2028. godine. Prema najavama iz Vlade taj dokument trebalo bi da bude usvojen br-

zo. Čelnici šest primorskih opština potpisali su u decembru prošle godine zajedničku inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i Zakona o lukama. Pored ostalog traže da se opštinama vrati nadležnost upravljanja obalom. Zajednica opština je prije dva dana u ime primorskih opština Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, podnijela inicijativu da treba sačekati izjašnjenje Skupštine Crne Gore o prijedlogu Zajednice opština u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi sa upravljanjem morskim dobrom. C.G.

B IJE l O P Ol JE: Dobra vijest za ljubitelje planine

Na Bjelasici obilježeno 35 kilometara staza

BIJELO POLJE – Posjetiocima Bjelasice olakšan je obilazak jer je u okviru projekta „Eko staze Bjelasice“ obilježeno 35 kilometara staza koje prolaze kroz opštine: Bijelo Polje, Berane, Mojkovac i Kolašin.

Projekat su realizovali Ambasada Republike Poljske u Podgorici i NVO „Vitezovi kneza Miroslava“ iz Bijelog Polja. Otpravnica poslova u Ambasadi Republike Poljske u Podgorici Malgožata Lakota–Micker kaže da informativne table i markirane pješačke staze imaju za cilj da obezbijede sigurnu i pristupačnu turističku ponudu, ali i da podstaknu članove lokalne zajednice na fizičku aktivnost. – Vjerujemo da će biti privlačne i turistima koji posjećuju Crnu Goru, uključujući i Poljake, koji posebno vole planinske ekspedicije. Staze su označene tako da precizno vode turiste do naznačene destinacije i olakšavaju orijentaciju u prostoru. Zahvaljujući korišćenju savremene tehnike neće imati problema sa stizanjem na odredište, što se nažalost često dešavalo, pogotovo kada navigacija telefona otkaže – kazala je Lakota–Micker. Posebna novina je elektronska mapa Bjelasice, specijalno kreirana za navigaciju po njenim stazama i omogućava praćenje rute. Sadrži sve najvažnije tačke, kao i informacije o usponima, opasnostima koje vrebaju turiste (divlje životinje, otrovne gljive), ali i kulturno-istorijskim lokalitetima uz stazu i u njenoj blizini. – Mapa je jednostavna za korišćenje i dostupna svim posjetiocima nakon skeniranja QR kôda telefonom. Vjerujemo da će ovo rješenje, zahvaljujući projektu poljske vlade, doprinijeti poboljšanju turističke ponude sjevera Crne Gore, a prije sve bezbjednosti na stazama i kao trenutno poljsko predsjedavanje Evropskom unijom, čiji je moto „bezbjednost“, svakoga sigurno dovesti do svog odredišta – naglasila je Lakota-Micker. B. Č.

PREDSTOJI POTPISIVANJE UGOVORA O ZAKUPU: Sa jedne crnogorske plaže

SIGURNIJI OBIlAZAK: Obilježene staze na Bjelasici

Program ,,Feminescope“ počinje u Kinoteci

Snaga ženskog glasa na filmskom platnu

PODGORICA - Program ,,Feminescope“, posvećen ženskim likovima ispred i iza kamere - njihovim pričama, talentima i doprinosu kinematografiji, biće otvoren kratkim filmovima studentkinja Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju večeras u 20 sati u sali ,,Gojko Kastratović“ u Crnogorskoj kinoteci.

Publika će na otvaranju programa moći da pogleda šest filmova - ,,Za nijansu“ Ane Bojanić , ,,Sve biće u redu“ Magdalene Tošić, ,,Marko“ Tamare Kadović, ,,Nothing personal daddy“ Tamare Pavićević, ,,Soba 305“ Ulijane Raškine i ,,Dora“ Ane Ćulum. Nakon projekcije biće upriličen razgovor sa autorkama koji će moderirati Milena Đukić.

- Ukupno će biti prikazano 12 kratkometražnih filmova, od čega šest na otvaranju i šest na zatvaranju „Feminescopea“. Program pruža platformu mladim rediteljkama da prikažu svoje viđenje svijeta i umjetničku viziju. Njihova energija i kreativnost vodiće nas u novu filmsku godinu na način koji slavi budućnost ženskog stvaralaštva - saopštili su iz Crnogorske kinoteke. Nakon otvaranja programa, publika će svakog petka moći da uživa u filmskim ostvarenjima u kojima glumice preuzimaju glavnu riječ, donoseći na platno duboke, slojevite i nezaboravne likove.

- Od ikoničnih uloga do suptilnih karakterizacija modernih žena, ,,Feminescope“ je prilika da iznova osjetimo snagu ženskog glasa na filmskom platnu – saopštili su iz Crnogorske kinoteke. A. Đ.

Obnovljena regionalna nagrada ,,Dialogos“

Nova promocija medijske kulture

PODGORICA - Regionalna nagrada ,,Dialogos“, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz teorije i kulture medija, biće obnovljena na inicijativu publiciste mr Željka Rutovića, nakon petogodišnje pauze. Cilj nagrade je promocija, podrška i razvoj naučne kritičke medijske misli, teorije medija i medijske kulture.

Laureati ove respektabilne nagrade, čiji je idejni utemeljitelj Rutović, od 2013. do 2020. godine bili su, između ostalih: prof. dr Ratko Božović , prof. dr Sandra Bašić- Hrvatin, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Gordana Vilović, prof. dr Nenad Vertovšek U cilju kompetentne pripreme, Organizacioni odbor ,,Dialogosa“ za ovu godinu izabrao je selektore zemalja regiona koji će kandidovati knjige za nagradu. Selektor Slovenije je medijski ekspert prof. dr Sandra Bašić-Hrvatin, selektor za Hrvatsku prof. dr Sead Alić, selektor za Srbiju komunikolog

Koordinatorka Foruma mladih pisaca Valentina Knežević za Pobjedu povodom 10 godina postojanja ovog udruženja

Osigurali prostor slobode, pisanja, čitanja i diskusije

PODGORICA – Forum mladih pisaca KIC-a ,,Budo Tomović“ ovog mjeseca obilježava 10 godina postojanja. Za deceniju rada ovaj literarni kružok objavio je 10 zajedničkih zbirki i afirmisao mnoge autore koji danas predstavljaju prepoznata imena na crnogorskoj književnoj sceni.

Svoj veliki jubilej Forum će, 20. februara, obilježiti kroz nekoliko programa. Najprije kroz ,,Dan otvorenih vrata“: u holu KIC-a od 12 do 14 sati biće otvoren info-pult, na kojima će zainteresovani moći da se informišu o radu Foruma, te besplatno preuzmu primjerak nove zajedničke knjige „Unutrašnji kompas“, koji će biti promovisan u sali Dodest, u 20 sati. O zborniku će govoriti koordinatorka Foruma mladih pisaca Valentina Knežević i urednica nove zajedničke knjige Jelena Knežević. Nakon toga biće upriličen performans „Nova poezija – novi beat“. Valentina Knežević je za Pobjedu govorila o osnivanju i počecima rada Foruma, rastu i razvoju KIC-ove književne grupe, izazovima sa kojima su se tokom godina susretali...

POČECI

prof. dr Boban Tomić, za Bosnu i Hercegovinu prof. dr komunikologije Vedada Baraković, selektor za Sjevernu Makedoniju, eks ministarka kulture prof. dr Bisera Kostadinovska-Stojčevska, za Crnu Goru prof. dr medija Nataša Ružić Izabran je i žiri nagrade u sastavu: predsjednik dr Zulfo Ahmetović (Bosna i Hercegovina) i članovi: prof. dr Tanja Vulić (Srbija) i prof. dr Draško Došljak (Crna Gora). Programski organizator i nosilac aktivnosti ,,Dialogosa“ za ovu godinu je Društvo crnogorskih novinara u čije ime će se i uručiti godišnja nagrada. Ovogodišnji ,,Dialogos“ biće posvećen sjenima laureata - prof. dr Ratka Božovića, nagrađenog 2015. za knjigu ,,Paradoksi medijske slobode“ i sjenima programskog di rektora ,,Dialogosa“, publiciste Janka Nikolovskog Programski direktor ,,Dialogosa“ za ovu godinu je doktorand Edin Smailović, a portparol nagrade je novinar mr Amer Ramusović. Medijski pokrovitelj nagrade je portal Analitika. A. Đ.

Inicijativa o osnivanju Foruma u KIC-u, prema riječima Knežević, pokrenuta je iz njihove procjene da je tada, kao što je i godinama prije, posto-

Valentina Knežević je za Pobjedu podsjetila da je Regionalni književni festival ,,LiTeritorija“, koji organizuje KIC-a „Budo Tomović“, pokrenut 2016. sa ciljem da se ,,publici kroz tematizovane i dijaloške programe predstave značajni autori iz zemalja bivše Jugoslavije“.

Forum je živ književni kružok na čijim se okupljanjima čitaju i komentarišu radovi, razmjenjuju informacije o konkursima i mnogim aktuelnim književnim temama, na kojima autori planiraju i pripremaju zajedničke programe… – kazala je Knežević

jala potreba da daroviti mladi ljudi koji pišu dobiju neki oblik institucionalne podrške – i za djelovanje na književnoj sceni, ali i kao vid stimulacije na putu njihovog stvaralačkog razvoja i afirmacije.

- Poslali smo javni poziv darovitim srednjoškolcima i stu-

dentima da oforme grupu u KIC-u, tako dobiju prostor za okupljanja i književne susrete, i priliku da čuju goste pisce, prisustvuju radionicama kreativnog pisanja i da na kraju godine u zajedničkoj knjizi objave izbor iz svojih rukopisa. Jedan broj mladih pisaca i

- Program i goste selektujem u skladu sa kretanjima na aktuelnoj književnoj sceni regiona i književnoj produkciji. Smatram da su takvi festivali vrlo važni za bolju recepciju književnosti koja se danas stvara i prepoznavanje novih vrijednosti koje ona donosi – rekla je ona. Takođe, prema njenim riječima, dragocjeni su i susreti pisaca u toku festivalskih dana, njihovo upoznavanje i razmjena iskustava, međusobno i sa publikom.

- Mislim da istovremeno obogaćuje i domaću i regionalnu književnu scenu.

spisateljica koji su se tada prijavili uspio je da napravi ono što je Forum danas - vrlo aktivnu grupu, sada uglavnom afirmisanih mladih pisaca koji donose nov, svjež i autentičan književni izraz - kazala je Knežević.

Ona je objasnila da Forum nikad nije bio literarna sekcija.

- Mislim da je i za njegov razvoj to bila vrlo važna odluka - da bude prostor slobode: pisanja, čitanja, diskusije, ali i umjetničke akcije za mlade ljude koji su književnost prepoznali kao svoj način autentične komunikacije sa svijetom – rekla je Knežević.

Takođe, festival je dobra prilika za inicijative za rad na budućim zajedničkim projektima, što su mnoga izdanja ,,LiTeritorije“ i imala kao rezultat, kako u pogledu izdavaštva, tako i promocije crnogorskih autora i njihovog rada u regionu. Među njima su bili i pisci Foruma – kazala je Knežević.

Knjiga „Pre vremena čuda“ predstavljena u Podgorici, u okviru novoosnovanog festivala Glavnog grada

PODGORICA – Knjiga

„Pre vremena čuda – Savremeni pisci na Pekićevom tragu“, koju je priredio Vule Žurić, predstavljena je u knjižari „Kosmos“ u Podgorici, u okviru festivala „Pekićeva srebrna ruka“. Riječ je o djelu koje je svojevrsni omaž i potvrda duboke odanosti Pekiću.

Autori različitih senzibiliteta i književnog izraza su u slavu Pekića napisali priče koje, svaka na svoj način, podsjećaju na ,,Besnilo“, ,,Vreme čuda“, ,,Zlatno runo“, ,,Godine koje su pojeli skakavci“ i mnoge druge Pekićeve knjige. O djelu su govorili mr Ksenija Rakočević i prof. dr Aleksandar Jerkov. Rakočević je

istakla da su Pekićeva djela nastajala polako, te da je on na svojim tekstovima radio dugo i temeljno. - Pekić nije bio jedan od onih pisaca koji je pisao da bi se nešto napisalo i da bi se objavilo, već se stalno vraćao svojim tekstovima. To je bio proces koji je podrazumijevao temeljan rad, veliku posvećenost i pre-

danost. Pekić je jedan od pisaca koji nepogrešivo prepoznaje ljepotu. To je jedan od pisaca koji se divi ljepoti – istakla je Rakočević. Ona je rekla da knjiga, koju je objavila „Laguna“ 2020. godine, predstavlja svojevrstan omaž Borislavu Pekiću. - Namjerno pominjem 2020. godinu koju je obilježila pan-

Sa jednog od multimedijalnih projekata članova Foruma

Vuko

slobode, diskusije

Forum, kako je kazala, nije osnovan niti se razvijao kao neki elitistički kružok za odabrane.

- Međutim, brzo se profilisao kao grupa pisaca mlađe generacije koja po mnogim odlikama pripada jednom novom talasu i novim tendencijama u književnosti regiona, ne samo generacijski. Njihovo etabliranje na književnoj sceni brzo je počelo sa samostalnim zbirkama koje su objavili, nagradama koje su osvajali, međunarodnim rezidencijama, prevodima njihovih pjesama i priča na strane jezike… Uz njihove pojedinačne uspjehe brendirana je i grupa u kojoj su nastavljali zajednički da djeluju – istakla je Knežević.

RAST I RAZVOJ

Ona je kazala da je za deset godina, kroz deset objavljenih zbornika, moguće ispratiti i sagledati i rast i razvoj grupe i pjesnika pojedinačno, u oba slučaja konstantan. - Vjerovatno je to neminovno bilo povezano. Oni su jedni drugima uvijek važna podrška i različite aktivnosti u grupi sigurno djeluje podsticaj-

demija korona virusa. To je godina koja je sve one koji čitaju ponovo vratila Pekiću i aktuelizovala njegovo ,,Besnilo“.

Knjiga o kojoj večeras govorimo predstavlja jednu vrstu omaža i jednu meta komunikaciju pisaca sa drugim piscem.

Književnost stalno pokazuje tendenciju komunikacije teksta sa drugim tekstovima, pisca sa drugim piscima. Ako pogledate čije riječi ulaze u ovu zbirku, vidjećete da su to ne-

no, ali svi pisci Foruma imaju svoj lični stvaralački put. Mislim da je za funkcionisanje Foruma veoma bitan osjećaj slobode i samopouzdanja koji stiču ovakvim načinom zajedničkog djelovanja. Bez unaprijed zadatih okvira, bez straha od osude, prosto jedni druge podstiču na sopstvene kreativne odgovore na različite izazove o kojima žele literarno da progovore - rekla je Knežević. S druge strane, prema njenim riječima, iako ne možemo govoriti o poetičkoj homogenosti, njihovu književnost (prije svega poeziju, koja je u Forumu dominantan žanr) određuju različiti senzibiliteti i stilske i estetske tehnike, ,,ipak se izdvajaju neke zajedničke karakteristike koje su kroz godine potvrdile da su to važni novi glasovi u crnogorskoj književnosti“.

- To je, prije svega, društvena osviješćenost i kritički odnos prema društvenoj stvarnosti i trenutku u kojem živimo, kao i potraga za novim, autentičnim književnim izrazom. Forum je živ književni kružok na čijim se okupljanjima čitaju i komentarišu radovi, razmjenjuju informacije o konkursima i mnogim aktuelnim književnim temama, na koje autori planiraju i pripremaju zajedničke programe… – istakla je Knežević. Ona je rekla i da je Forum otvorena grupa – stalno se pridružuju mladi pisci sličnog stvaralačkog i čitalačkog senzibiliteta, a glavni izazov je zapravo pred onim mladim ljudima koji dođu kao vrlo talentovani pisci, ali su daroviti i u drugim oblastima pa ih profesionalna orijentacija, makar za neko vrijeme, odvoji od pisanja i grupe.

- Zato se broj članova s godinama mijenjao, i uz Barbaru Delać, Janu Radičević, Nikolu Ćorca, Natašu Gudelj, Milenu Radević i Marka Stanojkovskog, koji su od početka tu, kao i Sofiju Drakulović, Mariju Ivanović, Ognjena Jovanovića, Jovana Jankovića, Ljeposavu Laketić i Mariju Vujošević koji su se kasnije pridružili, u grupi je bilo više izuzetno darovitih pjesnika i pjesnikinja. Neki dolaze jer žele da preispitaju sopstvene težnje ka pisanju, i mislim da je i u tom smislu ova grupa važna – kazala je Knežević. A. RADOVIĆ

ka od imena koja mi priznajemo kao reprezentativna danas – od Filipa Davida, preko Jovice Aćina, Muharema Bazdulja, Predraga Ličine…. – kazala je Rakočević. Jerkov je kazao da je iz perspektive našeg društva ova knjiga idealna, jer pokazuje zašto je Pekić savremeni klasik. Festival „Pekićeva srebrna ruka“ biće realizovan tokom cijele godine, uz bogat i raznovrstan kulturni program. A. Đ.

kao kolateralna šteta

korupcionog sistema

PODGORICA – Predstavom ,,U agoniji“ u režiji Ane Đorđević, produkcija Beo Arta, u KIC-u ,,Budo Tomović“ okončana je revija regionalnih predstava ,,FebruArt“.

U pitanju je komad Miroslava Krleže, originalno objavljen 1928. godine. U odnosu na originalni Krležin komad, adaptacija u režiji Đorđević sadrži dvije bitne promjene: predstava ne sadrži početni dijalog između Laure i njenog muža baruna Lenbacha, te Lenbachove muke i samoubistva. Takođe, u originalnom komadu Laura na kraju izvršava samoubistvo, dok u beogradskoj adaptaciji ona puca u Križoveca i ubija ga. Treba pomenuti i da ova adaptacija sadrži samo tri lica – Lauru, koju tumači Marija Vicković, dr Ivana Križoveca, kojeg igra Radovan Vujović i policijskog inspektora (Vučić Perović), koji ima i funkciju naratora – iščitava didaskalije, dok originalni komad ima mnogo više likova. U pitanju je višeslojan tekst specifičnog krležijanskog jezika, koji je govoren bez promjena, u duhu epohe – pa na momente predstava djeluje prenatrpana dijalozima, zbog čega je za praćenje potrebna izuzetna koncentracija i strpljenje. U duhu epohe sačinjeni su i scenografija i kostimi glumaca. Predstava ,,U agoniji“ dekonstruiše koncept istine u savremenom društvu i sistem korupcije po kojem sve funkcioniše, pa zbog toga

ovaj komad djeluje aktuelniji nego ikad, gotovo vijek nakon nastanka. Takođe, jedna od osnovnih tema koje obrađuje predstava jeste položaj žene u savremenom društvu, kroz lik Laure koju tumači Vicković. Ona je ujedno i glavni lik ove drame, smještene u 1922. godini – nekadašnja plemkinja čiji je bogati muž osiromašio propašću Austrougarske i formiranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Govoreći za Pobjedu nakon izvođenja u Podgorici, Vicković je istakla da su promjene u odnosu na original, pogotovo kraj komada, izvršene jer bi ,,bilo previše na kraju, u ovom

modernom vremenu, da neka žena koja je toliko napaćena i koja doživljava teror od bivšeg muža, pa onda i od ljubavnika, izvrši samoubistvo“.

- To je, ipak, neko drugo vrijeme bilo kad je Krleža pisao. Žene su se danas izborile za neka svoja prava. Prije će ona naštetiti sebi i poslati sebe u zatvor, nego što će se ubiti. To je bio moj prijedlog reditelju koji je rado prihvatio – kazala je Vicković.

U svakom slučaju, prema njenim riječima, Laura je žrtva od samog početka – od strane muža, ljubavnika, sistema...

- Ona svakako jeste žrtva jednog korupcionog sistema i kad Laura shvati da je taj jedan čo-

vjek, koga je najviše voljela u životu, jedan od glavnih u toj hobotnici korupcionaša, ona bude duplo razočarana – rekla je Vicković. Ona je izuzetno zadovoljna izvođenjem i reakcijom publike u Podgorici.

- Sinoć smo igrali i u Budvi, tamo je publika fantastično prihvatila, a evo večeras i u Podgorici. Čini mi se da na scenu KIC-a nisam stala od srednje škole, od kada su počeli moji prvi glumački koraci – kazala je Vicković. Scenografiju potpisuje Mia David, kostimografiju Adrijana Pajić, dok je o scenskom govoru brinula Dijana Marojević An. R.

PODGORICA – Crnogorsko narodno pozorište i Crnogorska komercijalna banka potpisali su ugovor o partnerstvu, udruživši snage u podršci crnogorskoj kulturi i umjetnosti. Ovo partnerstvo, kako je saopšteno iz CNP-a,

donosi stabilan oslonac nacionalnom teatru i potvrđuje značaj ulaganja u umjetnost kao temelj društvenog razvoja.

Direktor CNP-a Ilija Subotić istakao je da potpisivanjem ovog ugovora Crnogorsko narodno pozorište i Crnogorska

komercijalna banka dijele zajedničku posvećenost unapređenju pozorišne djelatnosti i prepoznaju postignuća nacionalnog teatra u oblasti afirmacije scenske umjetnosti i produkcije djela visokih umjetničkih dometa.

- Na taj način, Crnogorska komercijalna banka, kao društveno odgovorna kompanija, pomaže ostvarivanju javnog interesa u kulturi sa statusom ponosnog prijatelja nacionalnog teatra u 2025. godini – rekao je Subotić. Predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke Tamaš Kamaraši, naglasio je da ovo partnerstvo ima poseban značaj za tu finansijsku instituciju, te da ga raduje činjenica da počinje sa obnovljenom predstavom „Princeza Ksenija od Crne Gore“.

- Crnogorska komercijalna banka i Crnogorsko narod-

no pozorište – dvije institucije, dva brenda, dvije priče koje idu jedna uz drugu. Najveća banka u Crnoj Gori i najznačajnija kulturna institucija u zemlji. Zato nas raduje što ga započinjemo sa predstavom „Princeza Ksenija od Crne Gore“, koja je posvećena ženi koja je svojim znanjem, talentom i vizijom bila ispred svog vremena. Upravo takve priče treba da slavimo i podržimo –priče koje nas uče i inspirišu –rekao je Kamaraši. On je dodao da je uloga CKB-a u crnogorskom društvu šira od finansijske.

- CKB je banka ljudi i za ljude. Naša uloga nije samo finansijska već i društvena. Podržavamo ne samo umjetnost i kulturu već i sport, volonterizam, zelenu agendu, obrazovanje… Sve one koji svojim radom i strašću mijenjaju zajednicu nabolje – istakao je Kamaraši. R. K.

Sa izvođenja predstave u Podgorici

Glavni G rad

grada

Valentina Knežević

NEVOLJE U RAJU: Sukob u vrhu vladajuće koalicije u Glavnom gradu, premijer nezadovoljan radom kadra Demokratske Crne Gore

Spajić zaprijetio smjenama u Vodovodu zbog povećanja

cijena vode i Veljeg Brda

Nakon što su Podgoričanima ovih dana stigli januarski računi za usluge gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija sa znatno većim iznosima u odnosu na dosadašnje, uslijedio je niz reakcija – od samih građana, preko predstavnika partija, pa ćer do državnog vrha, čitaj – predsjednika Vlade.

Tako je član IO i Opštinskog odbora SEP Podgorica Jasmin Košuta pitao predsjednika Vlade Milojka Spajića hoće li predložiti bojkot plaćanja računa za vodu i struju, po istom principu po kojem građane poziva na bojkot trgovina. On je konstatovao da je riječ o još jednom u nizu prevarnih obećanja tipa ,,poskupljenja neće biti“, a računi koje plaćaju građani sve su veći. - Umjesto očekivanog pada cijena i poboljšanja standarda, građani dobijaju veće račune, dok premijer i dalje nudi bajke umjesto konkretnih rješenja. Gdje su obećane investicije? Premijer je tvrdio da će prvih 750 miliona eura zaduženja iz 2020. donijeti nova radna mjesta i ekonomski procvat. Ništa od toga se nije desilo – naveo je Košuta. Potpredsjednica Ure i odbornica u Skupštini glavnog grada Milena Vuković ocijenila

Ne samo da su digli cijene uprkos našem upozorenju, nego su potpuno nee kasni. Potom je uslijedio (ničim izazvan) nastavak: Oni su usko grlo projekta

Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju. Ne budu li otkočili projekat do 15. februara, krenuću u ofanzivu za smjene tamo - zaprijetio je premijer. Na čelu Vodovoda je kadar Demokratske Crne Gore Aleksandar Nišavić čiju su ostavku već tražili predstavnici opozicije

odgovarajući na konkretno pitanje o poskupljenju vode.

INICIJATIVA

Da predsjednik Vlade nije baš nonšalantno primio ,,signale sa mreža“, svjedoči njegov urgentni susret koji je juče imao sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem. Tema je, kako je Pobjeda

je da o ozbiljnosti i odgovornosti premijera Spajića i njegovoj navodnoj grčevitoj bori za standard svakog građanina i građanke u Crnoj Gori, dovoljno govori pogled na januarske račune za vodu.

- Januarski računi za vodu uvećani za više od 40 odsto jasno ukazuju da je Spajić ponovo obmanuo građane, kao i na pogubnost reformi koje nam u kontinuitetu isporučuje PES. O ozbiljnosti i od-

Sastanak premijera i gradonačelnika

nezvanično saznala, bilo sređivanje stanja u gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija, koje je već duže pod lupom javnosti zbog nagomilanih problema. Da li se to i kako može odraziti na

harmonične odnose u vladajućoj koaliciji u Glavnom gradu, s obzirom na to da bi to moglo da bude protumačeno i kao pritisak PES-a na kadar Demokratske Crne Gore, pokazaće vrijeme.

govornosti te i takve politike prema standardu građanki i građana suvišno je trošiti riječi. Kao novoizabrani gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ima i mogućnost, ali i obavezu da reaguje i hitno učini sve što je u njegovoj moći da bi se postojeće stanje korigovalo u interesu građana – poručila je Vuković.

MREŽE

Dio reakcija odvijao se i na društvenim mrežama. Jedan građanin je na mreži Iks pitao premijera Milojka Spajića ,,da li mu je stigao račun za vodu“. Ovu objavu

propratio je skrinšotom njegove komunikacije sa Spajićem od 19. novembra prošle godine u kojoj je na njegovo pitanje kako objašnjava najavljena poskupljenja vode i struje, od premijera dobio odgovor koji je zvučao obećavajuće: Nema poskupljenja ni struje ni vode, naravno, praćen obaveznim smajlijem. Reagujući na ovu jučerašnju objavu-podsjećanje, Spajić je na istoj mreži komentarisao na sljedeći način: Ne samo da su digli cijene uprkos našem upozorenju, nego su potpuno neefikasni. Potom je uslijedio (ničim izazvan) nastavak: Oni su usko grlo projekta Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju. Ne budu li otkočili projekat do 15. februara, krenuću u ofanzivu za smjene tamo - zaprijetio je premijer. Na čelo Vodovoda je kadar Demokratske Crne Gore Aleksandar Nišavić čiju su ostavku već tražili predstavnici opozicije. Prepiska je nastavljena odgovorom ovog građanina premijeru kako je siguran da je Spajiću prioritet Velje Brdo, ali da je desetinama hiljada domaćinstava pristigao uvećani račun za vodu. Konačno, uslijedio je odgovor: Sve je prioritet, nego navodim probleme - objavio je Spajić

Sastanak predstavnika Udruženja podstanara sa predsjednicom Skupštine glavnog grada

Predstavnici Udruženja podstanara Crne Gore (UPCG) dobili su obećanje predstavnika Glavnog grada da će u gradskom parlamentu predložiti povećanje iznosa za subvencionisanje podstanara, za što je ove godine u budžetu predviđeno nepunih 200.000 eura. Istovremeno, iz Glavnog grada ostali su pri stavu da ugovor o zakupu stana mora i dalje biti uslov za ostvarivanje subvencije, dok iz Udruženja podstanara i dalje insistiraju da to ne smije biti barijera u ostvarivanju prava na subvenciju.

Na sastanku u Skupštini glavnog grada učestvovali su predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović, predsjednik UPCG Dragan Živković i odbornici Stefan Šušić i Stefan Vešović Predsjednik UPCG ocijenio je da je situacija podstanara možda najgora od svih socijalnih grupa u državi. - Podstanari su pravno nezaštićeni, i ovaj slučaj dodjele subvencija dovoljno govori o tome da podstanari nemaju dovoljno ugovora. Kao podstanar ste u situaciji da ne možete da dobijete ugovor od stanodavca,

dok s druge strane nema ko da vas zaštiti iako se radi o klasičnom kršenju zakona o nelegalnom poslovanju, jer država propušta da ubira ogromna sredstva na osnovu poreza o rentiranju nekretnina – objašnjava Živković. On navodi da s jedne strane postoji zakon, a s druge strane imamo samovolju stanodavaca i odsustvo empatije.

- Ukoliko kao stanodavac ne želite da date svom podstanaru ugovor o zakupu stana i taj podstanar zajedno sa svojom djecom ostane uskraćen makar za tih 100 eura, koliko je predviđe-

na mjesečna subvencija za ovu godinu, moramo se pozvati na ono naše čojstvo, ali i to kako bi to trebalo da funkcionišu stvari u jednoj normalnoj i zdravoj državi – smatra Živković.

On ja kazao da su se na sastanku složili da su nedovoljna sredstva koja su opredijeljena budžetom za subvencionisanje podstanara.

- Do sada smo imali najviše 130 odobrenih subvencija, jer nije bilo dovoljno ugovora, što je bio glavni uslov za ostvarivanje prava na subvenciju. Međutim, budući da Glavni grad nema podatke da li je u proteklih

Na poskupljenje usluga ViK-a uslijedile su najave konkretnih akcija, i to iz gradskog parlamenta. Šef kluba odbornika Evropskog saveza Miloš Mašković najavio je da će podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke kojom je uvedeno poskupljenje vode od 41 odsto. Mašković naglašava da je ta odluka donijeta nezakonito i na štetu građana, jer nije poštovan zakonom propisani postupak. On podsjeća da je skupštinska većina, izostankom sa sjednice 11. novembra 2024. godine, jasno pokazala da nije saglasna sa ovim povećanjem cijena, što je po odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima trebalo da dovede do privremenog smanjenja cijena vode za 10 procenata, a ne do njihovog nezakonitog uvećanja. Pored toga, Mašković je ukazao da su dugovanja ViK-a rezultat lošeg upravljanja, partijske kadrovske politike i kontinuirane neodgovornosti novog menadžmenta. - Gubitak od više miliona eura u prošloj godini, partijsko zapošljavanje i loše upravljanje, uz nesposobnost trenutne gradske uprave da pronađe održiva rješenja, doveli su do ove situacije. Gradonačelnik sada čak pominje i stečaj kao opciju, što je otvoreno priznanje neuspjeha u upravljanju ključnim gradskim preduzećem – naveo je Mašković. On smatra da se poskupljenje vode koristi samo kao kratkoročno gašenje požara u budžetu Vodovoda, bez strateškog rješenja i odgovornog planiranja. - Ovo nije samo ekonomski problem, već i politička odluka kojom se teret nesposobnosti prebacuje na građane. Vodovod je u dugovima od šest miliona eura, a ova vlast nije preduzela nijedan ozbiljan korak ka njegovoj stabilizaciji, osim što je direktno posegla u džepove građana – zaključio je Mašković, najavljujući podnošenje inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o povećanju cijene vode, sve u cilju zaštite javnog interesa. N. SEKULIĆ

godinu možda došlo do sklapanja novih ugovora, iz Glavnog grada smo dobili uvjeravanje da će oni predložiti uvećanje tih sredstava. Nažalost, i dalje ostaje problem da ugovor bude jedini uslov za ostvarivanje subvencije.

- U Glavnom gradu su i dalje pri stavu da je to jedino pravno validno, ali mi smo dobili pravnu pouku da ugovor ne smije biti jedini uslov da dobijete subvencije, nego da možete priložiti još nekoliko dokaza ovjerenih kod notara kao dokaz da ste podstanar - izjave svjedoka, adresa na kojoj ste pri-

javljeni, da li posjedujete svoj stan, plaćene račune - kazao je Živković. On je naveo da u glavnom gradu ima više od 15.000 podstanara, a da su prošle godine odobrene svega 134 subvencije. - Ukoliko dokažete da ste podstanar i dobijete subvenciju, onda Glavni grad ili država mogu da pokrenu proceduru uvođenja stanodavca u legalno poslovanje. U tom slučaju se sve dovodi u legalne tokove, država ubira prihod od poreza, a podstanari onda imaju osnov da traže veće subvencije – zaključio je Živković. I. M.

Aleksandar Nišavić

Milojko Spajić

M. BABOVIĆ

Za kolektor predložene dvije lokacije u industrijskoj zoni KAP-a

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da nova gradska administracija ulaže ogromne napore u rješavanje prioritetnog problema Podgorice, završetak izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

On je podsjetio da je sadašnje postrojenje (pored Krivog mosta) višestruko manjeg kapaciteta od stvarnih potreba Podgorice, čime se dovodi u opasnost zdravlje građana, ali i onemogućava dalji razvoj grada i novih naselja. Mujović je naveo da je planirana lokacija za novo postrojenje jednim dijelom na prostoru katastarske opštine Botun, podsjećajući da se tamošnje stanovništvo godinama protivi izgradnji postrojenja.

- Kako bih se upoznao sa njihovim stavovima, posjetio sam opštinu Zeta 14. januara i razgovarao sa predsjednikom opštine Mihailom Asanovićem i predstavnicima mještana Botuna. Moram priznati da je

Povodom najavljene prodaje parcele u Gornjoj Gorici (nešto više od 7.500 kvadratnih metara), za koju kompanija ,,13. jul – Plantaže“ tvrdi da je u njenom vlasništvu, juče se ispred zgrade Vlade Crne Gore okupilo nekoliko desetina mještana toga dijela grada, nekadašnjih vlasnika, između ostalog, i sporne parcele.

Na osmom protestu u posljednja dva mjeseca, Lješkopoljci su od premijera Milojka Spajića ponovo zatražili da im pomogne da vrate njihovu đedovinu, oko 110.000 kvadratnih metara zemljišta u Lješkopolju, po principu kako je zemlja vraćana vlasnicima u Valdanosu ili u Šipčaniku.

PRAVO

U dopisu koji su juče predali u zgradi Vlade, zahtijevaju da im se vrati đedovina koja im je, kako tvrde, bespravno oduzeta.

- Za sve imamo papire, ali sudovi uredno osporavaju radi nečijih interesa. Svi, a prevashodno uprava „Plantaža“, kažu ,,uzeto je odlukom nadležnog organa“. Zahtijevamo da se uključite u problem i da više ne budemo građani drugog reda, jer smo to od 1996. godine u svojinskom smislu, jer je oduzeta naša đedovina. Vjerodostojnost se ogleda u tome, što rješenje broj 79 ne posjeduje ama baš niko, a koje je bilo osnov za oduzimanje i vraćanje zemlje 1994/95. godine. Tražimo da vašim autoritetom pomognete u pronalaženju rješenja Opštine

izrečeno od strane mještana imalo potresnu notu – istakao je Mujović.

On je ocijenio da je nemjerljiva šteta koju je mještanima Botuna pričinio Kombinat alumi-

nijuma, posebno sa zdravstvenog aspekta.

– Dodatno, s mještanima se nije konsultovalo pri definisanju lokacije postrojenja, njihovi stavovi su u potpunosti

ignorisani. Sve je to stvorilo bunt i visok stepen jedinstva i odlučnosti mještana da se ne dozvoli izgradnja bilo kog novog postrojenja koje može imati negativan uticaj na nji-

hovo zdravlje i životnu sredinu – ističe Mujović. On je kazao da je sa svojim saradnicima pokušao da nađe alternativno rješenje, o čemu je upoznao i predsjednika opštine Zeta na sastanku održanom 3. februara, kao i predstavnike mještana narednog dana. - Naša nova ponuda podrazumijevala je izmještanje tačke ispusta prečišćenih otpadnih voda za 1,5 kilometara sjeverno od prvobitno planiranog rješenja, u cilju daljeg ublažavanja uticaja efluenata na rijeku Moraču, i značajno uvećanje zelene zone, ugradnju dodatnih filtera na spalionici mulja sa ciljem umanjenja potencijalno štetnih uticaja izlaznih gasova i širenje kanalizacione mreže i odvođenje otpadnih voda sa područja Botuna, Cijevne, Mahale i dijela Golubovaca – naveo je Mujović, ističući da mještani nisu prihvatili taj predlog. Gradonačelnik je nakon toga, cijeneći značaj problema-

tike, stav mještana i razvojne potrebe Podgorice, odlučio da se obrati Vladi Crne Gore i predložim urgentno djelovanje kako bi se izašlo iz neugodne pat-pozicije. - Predložio sam da se Ministarstvo finansija aktivno uključi oko pregovora sa KfW bankom, kao vodećim finansijerom projekta i sa izvođačem radova, kako ne bi došlo do gubljenja bespovratnih grant sredstava u iznosu od 35 miliona eura i kako bi spriječili sudski postupak i potraživanja izvođača radova i da se po hitnom postupku urade studije izvodljivosti i ostala tehnička dokumentacija za dvije alternativne lokacije koje se nalaze u industrijskoj zoni KAP-a, a nesporno su na teritoriji Podgorice – kazao je Mujović. Na taj način, smatra gradonačelnik, uz podršku Vlade i uvažavajući potrebe svih zainteresovanih strana, može biti riješen ovaj problem od kojega direktno zavisi budući razvoj glavnog grada. H. P.

Održan osmi protest grupe mještana Gornje Gorice zbog prodaje parcele u Lješkopolju koju sprovodi državna kompanija ,,13. jul – Plantaže“

Od premijera ponovo zatražili da im pomogne u vraćanju otete đedovine

Titograd broj 79 iz 1959. godine, s kojim bi uz vašu pomoć došlo do razrješenja problema i vraćanja naše đedovine. To rješenje ne postoji, a to je činjenica na osnovu koje je Vrhovni sud donio negativnu odluku. Osnov po kome je Vrhovni sud uzeo naše zemljište je mišljenje vještaka geodetske i poljoprivredne struke, ali niko ne čita dalji tekst u kome oni predlažu sudu da nam zamijeni zemljište nekim drugim, odgovarajućim zemljištem ili adekvatno obešteti. Po nama je to bio osnov za vraćanje a ne za oduzimanje našeg zemljišta – navodi se u dopisu, koji je juče medijima obrazložio jedan od predstavnika mještana Miodrag Berilažić, uz podsjećanje da su se ovim povodom već obraćali premijeru Spajiću.

Naglasivši da u sudove nemaju nikakvo povjerenje, ponavlja da se zbog toga obraćaju državi i njenim institucijama. - Napominjemo zemljište Valdanosa koje je vraćeno vašom odlukom. Napominjemo da

su i mještani naselja Šipčanik u Tuzima, koji su imali spor oko zemljišta sa „Plantažama“, ostvarili pravo na svoju imovinu dobijanjem druge zemlje „kvadrat za kvadrat“. Za navedene primjere se slažemo, pa zahtijevamo da i sa nama postupite isto. Tražimo prijem kod premijera Miloj-

ka Spajića, ali ne kod njegovih pomoćnika već direktno kod njega. Da sasluša problem svojih građana – navodi se u dopisu koji potpisuju predstavnici bratstava Jankovića, Markovića, Stojanovića, Boljevića, Berilažića, Mugoša, Milića, Radovića, Ćupića i Vukčevića, koji drže

do toga da su oni jedini pravi vlasnici spornog zemljišta u Lješkopolju.

ODGOVORNOST

Berilažić podsjeća da su se zbog ovog problema obraćali predsjednicima države, Skupštine i Vlade, gradonačelniku Podgorice, Ombud-

smanu, Evropskoj agenciji, poslanicima... – Posebno nam teško pada da Ombudsman, koji treba da štiti osnovne ljudska prava, apsolutno ne čuje za nas. Prije mjeseca i po smo im uputili zahtjev da nas prime na razgovor. Međutim, prije nekoliko dana nam je rečeno da smo na čekanju, a do kada će to da traje – ne znamo – zaključio je Berilažić, uz napomenu da nemaju namjeru da nekome daju zemljište koje im vjekovima pripada, te da im, ukoliko niko od nadležnih ništa ne preduzme, preostaje da svoja prava brane na ulici. Predstavnik mještana Jovica Boljević poručio je da će đedovinu braniti svim sredstvima.

– Podsjećamo još jednom da nećemo dozvoliti da u našem kraju rade što su naumili, da naša đeca pored naše imovine kao ostvareni ljudi ostaju da žive kod roditelja ili da idu u podstanare, a da njihova đeca zajedno sa njima na našoj zemlji grade zgrade i ostalo što su naumili. Neka znaju da ćemo to braniti svim sredstvima, i životima ako bude trebalo – poručio je Boljević. Iz kompanije ,,13. jul – Plantaže“ ranije je saopšteno da imaju pravo raspolaganja 1/1 nad ovim zemljištem, te da su tvrdnje građana Gornje Gorice neutemeljene. Poručili su im da ukoliko smatraju da su im prava narušena, zaštitu mogu tražiti pred nadležnim organima. I. M.

Plan budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Sa protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade

Crnogorske košarkašice neuspjehom u Švajcarskoj prokockale šansu da se primaknu

Poraz koji komplikuje viđenu vizu

Crnogorske košarkašice u neđelju u Baru igraće najvažniji meč tokom posljednje decenije. Nakon poraza od Švajcarske 55:47, izabranice Jelene Škerović će u posljednjem kolu protiv Luksemburga u ,,Topolici“ (16 časova) morati da jure pobjedu i to od najmanje 11 razlike, ali i osluškivati da Švajcarska dobije Bosnu i Hercegovinu (što je realnost) u našoj grupi stvorio bi se trougao - Švajcarska ima -9, Luksemburg +15 i Crna Gora trenutno -6. To znači da bismo samo trijumfom od najmanje 11 razlike mogli da osvojimo prvo mjesto i izborimo vizu za Eurobasket, dok bi porazom bili treći i na neslavan način završili nikad teže kvalifikacije.

Crna Gora je dobro ušla u meč. Povela 5:0, imala sjajnu odbranu, Švajcarska bila gotovo bez ikakve ideje u napadu. Nakon četiri minuta igre na semaforu je pisalo 5:0, a tek u petom minutu domaće su postigle prvi koš iz igre. Ali baš to ,,probudilo“ je Švajcarkinje, koje su poenima Ranisavljević i Herminard uspjele da serijom 10:0 potpuno preokrenu stvari na terenu.

Crna Gora imala je velike propuste u odbrani, loša rješenja u napadu, a već u finišu prve dionice Sofija Živaljević napravila je treći faul. Dugo se čekalo da ,,crvene“ dođu do poena, ali su naši bekovi bili bez prave kreacije, a onda nas je ,,trgnula“ Bojana Kovačević. Novljanka je nakon tri minuta posta i na tri minuta do kraja prve četvrtine uspjela da pogodi trojku, a onda da veže još četiri poena, pa je sa njenih sedam uzastopnih koševa Crna Gora stigla do preokreta, da bi prvu dionicu zaključila Maja Bigović polovičnim učinkom sa linije penala za 10:14. Sjajnu seriju ,,crvenih“ (11:0) zaključila je Bojana Kovačević u 11. minutu, koja je od tih 11 postigla čak devet poena. Odlučila je Jelena Škerović da u rotaciji na bekovskim pozicijama ,,zavrti“ i Zoranu Radonjić. Kapitenka Budućnost Bemaksa nakon dobre odbrane pogodila je i važnu trojku u 12. minutu za +7 (21:14), a zatim i za 25:19. U drugom dijelu druge dionice

Živković: Vjerujemo do kraja

Crnogorke će u Baru juriti najvažniju pobjedu u istoriji, a izuzetno emotivna bila je Dragana Živković - Znale smo da su pred nama mečevi istine. Vjerovale smo da možemo, iako je ovo Švajcarskoj bila posljednja nada da može do Eurobasketa. Svjesne smo teške situacije, ali pred našim navijačima jurićemo prolaz – kazala je Živković.

,,crvene“ su ponovo imale probleme u napadu. Velike oscilacije osjetile su se u igri Crne Gore, koja nije mogla do poena, pa je do poluvremena samo Mek pogodila dva zicera i omogućila vođstvo našoj selekciji - 29:25. Bilo je jasno da slijedi uzbudljivo poluvrijeme u kojem će oba tima juriti važnu pobjedu. Poenima Herminard sa linije penala Švajcarska je u 24. minutu stigla do egala - 31:31. Dugo smo ponovo bili bez poena, a onda je na 1.31 prije kraja treće dionice, nakon sjajne asistencije Pašić, Živaljević pogodila trojku iz kornera - 32:36. Pred posljednju četvrtinu prednost je mogla biti i veća, ali je za razliku od Živković koja je realizovala dva penala, Živaljević oba promašila, tako da je uoči posljednjih deset minuta na semaforu pisalo 32:38. Švajcarska je već u 32. minutu, preko Herminand uspjela da nakon dužeg vremena povede - 39:38, a zatim i 41:40 na pet i po minuta do kraja. Ista igračica je 14. poenom na 3.31 prije kraja pogodila i za 43:40, a Ranisavljević za 45:40, pa je Crna Gora bila u sve težoj situaciji. Ipak, kada je na dva i po minuta prije kraja, Herminard pogo-

Rezultati i tabela

BiH – Luksemburg 37:78

Švajcarska – Crna Gora 55:47

1.Luksemburg 5 4 1 +69 9

2. Crna Gora 5 3 2 +48 8

3. Švajcarska 5 3 2 +10 8

4. BiH 5 0 5 -127 5

U narednom kolu (9. februara) sastaju se: Crna Gora – Luksemburg i

Švajcarska – BiH

dila trojku za 48:42 bilo je jasno da smo u prilično komplikovanoj poziciji.

Ipak, kada je Kovačević pogodila trojku na 53 sekunde prije kraja za 49:47, pojavila se nada. Međutim, Herminard je pokazala da je heroj meča, pogodila težak šut za 51:47, a nakon promašaja Leković, Favre je sa linije penala riješila meč (53:47)... Jasno je da je Crna Gora u pakleno teškoj situaciji, a kada ima ekipu u kojoj je nekoliko igračica bez tima ili bez minutaže u svojim klubovima, realnost je da se do evropske vize treba dobro pomučiti. Neki novi aduti, čije vrijeme tek dolazi, možda će pokazati svoj kvalitet kada je najteže.

R. PEROVIĆ

SEMINAR

Jelena Škerović, selektorka

Crne Gore bila je razočarana, ali svjesna da se sve misli moraju okrenuti odmah utakmici protiv Luksemburga. Znali smo prije dolaska u Arau da će ovo biti jedna teška utakmica iz razloga što većina igračica nema klub. To se osjetilo u pojedinim momentima koji su i odlučili utakmicu. Nijesmo imali snage u napadu, bacanja smo šutirali 4 od 11, što je mnogo loše za naš standard. Sve to nas je koštalo u ovoj utakmici, jer nijesmo mogli da damo koš, noge su bile umorne, a onda smo ušli u problem sa faulovima - kazala je Škerović. Nakon ubjedljivog poraza u

Indijskog plesa

novembarskom ciklusu od Luksemburga, sada je stiglo još jedno razočaranje. -Veoma loš period za nas koji traje od novembra. Međutim, okrećemo se odmah utakmici sa Luksemburgom. Imamo dva dana da se spremimo za taj meč, jer ovaj duel moramo što prije da zaboravimo, a svu snagu i energiju da preusmjerimo na Luksemburg. Nadam se da ćemo u punoj „Topolici“ i snažnom podrškom sa tribina, koja nam mnogo treba, uspjeti da ipak ostvarimo cilj, a to je prolaz na Evropsko prvenstvo. Neće biti lako, pokazala je to i ova utakmica. Moramo da dignemo glavu i da se spremimo za meč u nedjelju - dodala je Škerović.

Trg Nikole Kovačevića 5, Podgorica

Cijena: gratis

Prijave i info: 067 224 728

U saradnji sa Indijskom ambasadom u Austriji Teacher: Kaveri Sageder

Žakelj: To smo zaslužili, biće nam lakše u nastavku sezone

PODGORICA – Nakon godine pauze, košarkaši Budućnost Volija su se vratili u plej-of Evrokupa, gdje im je i mjesto po kvalitetu tima i tradiciji nastupa u ovom takmičenju.

Nakon dramatičnog posljednjeg kola, u kojem su izgubili u gostima od Vulvsa (91:82), izabranici Andreja Žakelja su na kraju, ipak, izborili mjesto u nokaut fazi ovog takmičenja, jer su zauzeli šesto mjesto u grupi A, sa po devet pobjeda i poraza. Na kraju su „plavi“ imali i sreće, jer im je za prolaz pomogla pobjeda Hapoela u Njemačkoj protiv Ulma, ali su tu sreću i zaslužili partijama na dva fronta u posljednja dva mjeseca, za razliku od prvog dijela sezone, kada su igrali slabije, ali su neke mečeve i nesrećno izgubili. - Nijesmo imali sreće u prvom dijelu sezone. Izgubili smo kod kuće nakon produžetka od Gran Kanarije, na jednu loptu smo poraženi i od Bešiktaša. Međutim, u posljednja dva mjeseca igrali smo kvalitetnu košarku, imali smo i malo sreće, koja je i potrebna, uz dobar rad i igru, energiju i posvećenost. Na kraju smo zasluženo prošli dalje, uz dobar rad cijelog kluba, ne samo nas u timu, i stigla je nagrada za to, pa smo svi zadovoljni – sumira utiske za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Podgoričana.

TEŠKO IŠČEKIVANJE

Do početka meča u Viljnusu, košarkaši Budućnost Volija su sudbinu plasmana u plej-of Evrokupa držali u svojim rukama. Nakon poraza od Vulsa, međutim, Podgoričani više nijesu zavisili od sebe, već su morali da se nadaju pozitivnim vijestima iz Njemačke (meč je počeo sat kasnije), gdje im je trebala pobjeda Hapoela nad Ulmom. Nakon velike neizvjesnosti, stigla je toliko željena pobjeda Izraelaca, iako je Ulm vodio 10 razlike (80:70) na osam minuta prije kraja, kada je izgledalo da će „plavi“ da završe ovogodišnju evropsku misiju... - Bilo je to teško iščekivanje. Dok smo mi igrali, ljudi iz kluba su pratili dešavanja na utakmici u Njemačkoj, u kojoj je Ulm vodio 10 razlike u posljednjoj če-

Peti najefikasniji tim

Evrokupa, treći po broju pogođenih trojki

Budućnost je u grupnoj fazi Evrokupa, u obje grupe, bila peti tim po efikasnosti, sa prosječnih 87,1 poenom po utakmici (prva je Valensija sa 96,4 poena). Podgoričani su treći po broju pogođenih šuteva po meču za dva poena (22,2), a peti po broju pogođenih trojki po utakmici (9,1). „Plavi“ su u vrhu i po još jednom, ali negativnom elementu. U ligaškom dijelu su četvrti najgori tim po broju izgubljenih lopti po meču – 13.

tvrtini, što je donijelo nervozu kod svih nas. Kad smo završili našu utakmicu, onda smo svi zajedno u hotelu pratili rezultat. Na kraju, svi smo bili veseli i zadovoljni, jer smo ispunili cilj. Igrači, stručni štab i svi u klubu smo željeli da uđemo u plej-of i mislim da smo to zaslužili – dodaje Žakelj. A partija u Viljnusu će se brzo zaboraviti - i zbog načina na koji je Budućnost odigrala veći dio utakmice u kojem je, u trećoj četvrtini, imala i 24 poena minusa (68:44). U finišu je uspjela da ublaži poraz, ne i da ugrozi vođstvo domaćina. Jeste bilo malo lošija utakmica u Litvaniji, ali smo mjesto u plej-ofu zaslužili igrama u posljednje vrijeme, sa tri vezane pobjede u teškim utakmicama. - Utakmicu smo počeli premekano, premalo agresivno, a dogovor nije bio takav. Nije se radilo o jednom ili dvojici igrača, mislim da svi nijesmo bili na nivou, svi smo bili spori. Sti-

gao nas je i umor od brojnih utakmica, vidjelo se to u već u prethodnoj utakmici protiv Zadra. Domaćin je bio raspoložen, pogotovo neki igrači koji, generalno, nijesu najbolji šuteri, a oni su pogađali. Međutim, razlog je, više-manje, bio u nama, trebalo je da se branimo čvršće i agresivnije. U drugom poluvremenu, pogotovo u posljednjoj četvrtini, dali smo sve što imamo. Čak smo bili došli ispod 10 poena razlike, kada smo dali trojku, ali nam je sviran faul u napadu, a možda je moglo sve da se okrene. Međutim, nije to bila naša najbolja utakmica, pogotovo energetski, ali ćemo je zaboraviti jer je na kraju, srećom, sve ispalo dobro.

Do gostovanja Vulvsima, Podgoričani su upisali pet pobjeda u šest mečeva, među kojima su tri u nizu bile presudne, kod kuće protiv Hapoela i Huventuda, i u gostima protiv Ulma. Sa dvije pobjede u međusob-

Crvena zvezda će da bude motivisana, ali bićemo i mi

Sa vizom za plej-of Evrokupa u džepu, Podgoričani će rasterećenije moći da se okrenu još jednom velikom izazovu koji ih čeka u poneđeljak u Beogradu – duel sa Crvenom zvezdom.

- Biće sigurno teško u Beogradu, a mi prvo moramo da se odmorimo. Ova putovanja i utakmice nijesu laki, moramo da se osvježimo i onda da rasterećeno idemo u Beograd. Zvezda će, sigurno, biti spremna, imaće dovoljno vremena da se spreme za nas – kaže Andrej Žakelj Podgoričani su imali neizvjestan duel šampionom ABA lige na svom terenu, kada su nesrećno poraženi 75:73. I pored toga su „plavi“ ostali na tabeli ispred Zvezde, a da bi ostali na diobi prvog mjesta sa Partizanom trebaće im novi podvig u Beogradu, nakon onog protiv Partizana. - Prva utakmica je bila neizvjesna, znamo kakva je bila atmosfera. Sigurno je da će oni htjeti da nam, na neki način, vrate za to i biće motivisani. Ali bićemo i mi i želimo, ako je moguće, da ovaj dio prije pauze završimo pobjedom. Moraćemo da odigramo na vrlo visokom nivou, možda da pružimo i našu najbolju utakmicu u sezoni, ako želimo da slavimo – dodao je trener „plavih“.

13,6

poena prosječno po meču je bilježio Rašid Sulejmon, najviše od svih igrača Budućnosti

14,3

je prosječan indeks korisnosti Kenana Kamenjaša (10,6 poena, 6,3 skoka, 2,1 asistencija) u 18 mečeva ligaškog dijela, najveći u timu „plavih“

nim duelima, Budućnost je za sobom ostavila upravo sedmoplasirani Ulm koji je imao isti skor kao „plavi“, ali je ligaški dio završio sa pet poraza. - Bez tri pobjede u nizu, protiv vrlo neugodnih timova, ne bismo prošli. To nam je spasilo sezonu u Evrokupu. Drugi dio sezone je, definitivno, bio bolji nego prvi.

TURK TELEKOM

IZAZOV

Budućnost će u osmini finala igrati sa Turk Telekomom, i to jedan meč, u gostima 4. ili 5. marta, pošto je turski tim bio bolje plasiran u grupnoj fazi (treći u grupi B). Tim iz Ankare ima maksimal-

Nagrada i za navijače

Budućnost je u Viljnusu imala podršku i manje grupe „varvara“, a plasmanu u plej-of se raduju svi navijači podgoričkog kluba, iako u osmini finala i eventualnom četvrtfinalu Evrokupa neće moći da bodre svoj tim u Podgorici, jer će „plavi“ te mečeve morati da igraju u gostima, zbog slabijeg plasmana u ligaškom dijelu takmičenja. - Plasman u plej-of je, sigurno, i nagrada za naše navijače koji su nam u posljednjim utakmicama pružili vrhunsku podršku. Šteta što u plej-ofu nećemo da igramo kući, ali moram da pohvalim grupu navijača koja nas je bodrila u Viljnusu, jer su i oni prošli dug put da nas podrže. Hvala i njima, i siguran sam da uz pristup koji imamo da ćemo se još zajedno veseliti pobjedama – rekao je trener Podgoričana.

Luka je planirao da cijelu karijeru provede u Dalasu, ali NBA je biznis

U seriji trejdova u NBA ligi, pravi zemljotres je izazvao prelazak Slovenca Luke Dončića iz Dalasa u Lejkerse. Njegov sunarodnik na klupi Budućnosti je, kao i svi, bio iznenađen ovim trejdom. - Znam da je Luka planirao da možda cijelu karijeru provede u Dalasu, jer se tamo osjećao super i imao neki mir, što u Los Anđelesu neće tako da bude. Ali to je biznis, NBA liga je biznis, čak i velike zvijezde moraju da su spremne na to. Koliko znam, samo dvojica igrača u NBA ligi imaju klauzulu u ugovoru da ne mogu da budu trejdovani ako oni ne žele (Lebron Džejms iz Lejkersa i Bredli Bil iz Finiksa, prim.a.). Mislim da će sljedeći ugovor Dončića da sadrži tu klauzulu. To je sastavni dio njihovog posla, nema tu puno emocija, već samo biznis – rekao je Žakelj.

no pozitivan skor sa crnogorskim šampionom, jer je dobio sva četiri prethodna meča. U sezoni 2022/23, Turk Telekom je slavio u Podgorici sa 84:71, a na svom parketu sa 77:72, dok je prošle sezone u ,,Morači“ bilo 96:73 za goste, dok je u glavnom gradu Turske bilo mnogo teže (79:77), kada Mekinli Rajt nije pogodio šut za produžetak. - Oni su još jedan od timova koji ima mnogo veći budžet i velike ambicije. Svake godine imaju baš dobar tim, više-manje se oslanjaju na strance. Malo sam ih gledao ove sezone, ali svakako su dobar tim, sa dobrim trenerom. Biće izazov za nas, ali ako budemo zdravi i svježi, možemo da igramo sa njima. S obzirom na to da su ostvarili

cilj, Podgoričani će u nastavku sezone moći da igraju rasterećenije, posebno u Evropi. - To je sigurno. Plasirali smo se u plej-of, mislim, najjačeg izdanja Evrokupa do sada. Po mom mišljenju, naša grupa je bila jača od one druge i mislim da je to uspjeh za Budućnost, rezultat rada svih u klubu. Prošle sezone je bilo i nesrećno izgubljenih utakmica, ali nam se ove sezone to vratilo. Nakon ovoga će da nam bude lakše u nastavku sezone. Sad možemo da se fokusiramo na sljedeću utakmicu, onda na Kup, nakon kojeg slijedi odmor. Poslije toga ćemo da probamo da iznenadimo u osmini finala, sigurno ćemo da uradimo sve da ostanemo još u takmičenju – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Primorac i Jadran MTEL izborili četvrt nale Evrokupa

Moguć bokeljski derbi za polufinale

PODGORICA - Primorac i

Jadran MTEL potencijalni su protivnici u četvrtfinalu Evrokupa, a žrijeb je zakazana za danas u 10 sati.

Šampion i vicešampion Crne Gore ostvarili su cilj, odigraće najmanje još dva meča u drugom po kvalitetu takmičenju. Novljani su lagano došli među osam najboljih jer su u prvom meču protiv Šapca osigurali veliku zalihu, tako da je revanš bio formalnost. Sa druge strane - vaterpolisti iz Kotora protiv rivala iz Budimpešte u finišu su stigli do velike pobjede.

Primorac 17 BVSC 16

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 300.

Sudije: Akladiotis (Grčka) i Kalabro (Italija). Igrač više: Primorac: 10-5, BVSC 15-9. Peterci: Primora 4 (3), BVSC 4 (3). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 5:6, 7:3, 1:4.

PRIMORAC: Masaro, Janović 1 (1), S. Ćetković 1, Šušiašvili 4, Mršić 5 (2), Drašković 2, Matković, Vučković 2, Vico, Brkić 1, P. Ćetković, Stanojević 1, D. Ćetković.

BVSC: Gjipas, Tatrai 5, Kapo 2, Konarik 2, Čačovski 1, Janšik, Seghalmi 2, Kovač, Gal, Buncuh, Mesaroš 4, Korom. Balša Vučković je na minut i sedam sekundi prije kraja utakmice pogodio za plasman Primorca među osam najboljih u Evrokupu. Kotorani su nakon 16:16 u prvom meču u Budimpešti protiv BVSC uspjeli da dođu do velike pobjede, a zamalo nijesu prokockali višak od četiri gola sa kojim su ušli u posljednju četvrtinu.

Gosti iz Mađarske su na minut i po prije kraja serijom 4:0 sti-

gli do izjednačenja, ali ne i do potpunog preokreta. Kotorani idu dalje, cilj su ostvarili, letjeli su kada je bilo najvažnije u trećoj dionici, gdje su iskazali izuzetan napadački potencijal. Prednjačio je Marko Mršić u ovom dijelu igre sa tri uzastopna gola kada je domaćin stigao do najveće prednosti od 14:10. U ovom periodu mađarski tim je ostao (zbog tri isključenja) bez Konarika i Čačovskog, što je u velikoj mjeri poremetilo njihovu igru.

- Srećni smo jer smo uspjeli da ostvarimo pobjedu kod kuće. Utakmica je bila, što se kvaliteta tiče, na ne baš zavidnom nivou, ali važno je da smo pobijedili, a pobjede se samo broje. Zahvalio bih se publici koja je došla da nas podrži. Nadamo se da ćemo uspjeti u četvrtfinalu da dobijemo dobrog protivnika i da se borimo za bolji plasman u ovom takmičenju - poručio je Dušan Matković

Jadran MTEL 5

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadrana“. Gledalaca: 100. Sudi-

Nekadašnji kapiten Budućnosti Vasilije Terzić

Motiv za opstanak da ponovo jurim

PODGORICA - Vasilije

je: Kolombo (Italija) i Balanesku (Rumunija). Igrač više: Jadran M:tel 8-3, Šabac 8-4. Rezultat po četvrtinama: 0:0, 2:2, 1:1, 2:1.

JADRAN MTEL: Đurović (12 odbrana), Holod 2, Stupar, Obradović, Vujović 1, D. Radović, Lazić 1, Gojković, Ivović, Sladović, Milojević, V. Radović, I. Radović.

ŠABAC: Gavrilović, Lazić, Kovačević 1, Repanović 1, Krug, Barac 2, Toholj, Pljevančić, Mačić, Dragović, Stojanović, Korać, Tomić. Jadran MTEL ponovo je bio bolji od Šapca u revanš meču osmine finala Evrokupa. Novljani golgeterski možda nijesu bilo najraspoloženiji u odnosu na prvi meč 13:8, ali su rutinski završili posao. Prvi gol postignut je u drugom minutu druge četvrtine.

- Zasluženo smo pobijedili. Utakmica je bila odlična, sa dosta dobrih odbrana sa obje strane. Možemo biti zadovoljni i plasmanom u četvrtfinale. Sada se okrećemo Regionalnoj ligi koja nas čeka već u neđelju – istakao je Darko Đurović

A. MARKOVIĆ

Terzić je dijete Budućnosti. Prošao je sve selekcije kluba, došao do prvog tima, bio kapiten, odigrao više od 150 ligaških utakmica, osvojio sedam trofeja, ostavio dubok trag. Iz Podgorice je otišao u Banjaluku. Sa Borcem je postao šampion Bosne i Hercegovine, a u finalu Kupa izgubio od ekipe Zrinjskog koju je sa klupe tada predvodio crnogorski trener Željko Petrović. Ove zime dvadesetpetogodišnji vezista prihvatio je ponudu Otrant Olimpika. U Ulcinju ga je sačekala neka druga vrsta priče. Debitant u Meridianbet 1. CFL je posljednji na tabeli. Bori se za opstanak...

Terzić je kao veliko pojačanje angažovan da timu Miodraga Vukotića pomogne u očuvanju elitnog statusa.

- Na moju žalost, ljetos sam ostao bez kluba. U nekoliko navrata sam bio blizu ugovora, ali kako se to u fudbalu često dešava – stvari se izjalove, iako je dogovor maltene sklopljen. Trenirao sam individualno cijele jeseni, a onda više nijesam želio previše da rizikujem i čekam ponude. Bilo je konkretnih poziva iz naše lige, ali odabrao sam Otrant. Ljudi iz kluba su bili direktni i konkretni. Bilo mi je važno da se fudbalski vratim, odigram dobru polusezonu i naravno uradim sve da opravdam očekivanja stručnog štaba, rukovodstva i navijača – za Pobjedu kaže Terzić, koji nastavlja: - Do sada sam se tokom karijere uvijek borio za trofeje. Osvojio sam ih osam igrajući za Budućnost i Borac. Mogao

U subotu protiv svojih

Otrant će u subotu odigrati prijateljsku utakmicu protiv Budućnosti pod Goricom. Biće to specifičan trenutak za Vasilija Terzića. - Odrastao sam u Budućnosti. Za mene će to uvijek biti poseban klub. Prvi put ću biti na drugoj strani. Ne znam kakav će biti osjećaj. Ovo je kontrolni meč i možda priprema za onaj takmičarski koji nas očekuje tokom proljećne polusezone. Lijepe uspomene me vežu za ,,plavo-bijeli“ dres, vidjeću se u subotu sa starim prijateljima, ali profesionalac sam. Kako sada, tako i sljedeći put – daću sve od sebe da moj sadašnji tim, Otrant, ostvari što bolji rezultat – poručio je Terzić.

sam da ostanem u Banjaluci, ali želio sam nešto novo. Nije ljetos sve ispalo kako sam zamišljao. I to je škola koju sam prošao. Prvi put nosiću dres ekipe koja se bori za opstanak. Što se tiče motivacije, zalaganja i davanja na terenu – to ništa ne mijenja. Uradiću sve da Otrant ispuni cilj, a to je opstanak u ligi – dodao je momak koji je bio na spisku crnogorske ,,A“ reprezentacije.

,,BUDUĆNOST U MALOM“ Čelnici Ulcinjana napravili su dobar posao u zimskom ,,mer-

Portugalcu najoriginalniji poklon za 40. rođendan

Ronaldo dobio statuu

na Tajms skveru

PODGORICA - Portugalac Kristijano Ronaldo dobio je vjerovatno najoriginalniji poklon za svoj 40. rođendan - otkrivena mu je bista na Tajms skveru u Njujorku.

Ona je djelo italijanskog umjetnika Serđa Furnarija, poznatog, pored ostalog, po kreaciji kultne njujorške fotografije ,,Vrijeme za ručak na vrhu nebodera“ od terakote i čelika. Sada je napravio bronzanu skulpturu visoku 3,6 metara da bi ,,ovjeko-

vječio suštinu Ronalda ne samo kao sportiste, već i kao kulturne ikone koja je inspirisala milione ljudi na svijetu“, rekao je u saopštenju za javnost italijanski umjetnik. - Kristijano Ronaldo je više od fudbalera, on je simbol istrajnosti, izvrsnosti i globalnog jedinstva koji me je inspirisao na stvaranje ovog remek-djela - rekao je Funari povodom ove svoje rukotvorine, koju će pridružiti njegovim brojnim poznatim djelima. Ronaldo, usljed profesio-

nalnih obaveza, nije mogao da se odazove ceremoniji otkrivanja, kojoj je prisustvovao veliki broj njegovih fanova i znatiželjnika, koji su uveličali događaj. Furnari je za ovu priliku, uz pomoć grupe fanova, pokušao da postigne svojevrsni svjetski rekord u grupnom uzvikivanju pokliča ,,siuuu“, zaštitnog znaka Ronalda prilikom njegove svake proslave gola. Okupljeni navijači su je u nekoliko navrata uzvikivali, ali nije bilo moguće utvrditi da li je

catu“. Doveli su provjerene, prvoligaške igrače. U odnosu na jesenas, znatno podigli kvalitet i širinu rostera. Simptomatično – u Otrant su mahom došli momci koji su neki period karijere, više ili manje, bili članovi Budućnosti.

Pored Terzića, u najjužniji crnogorski grad preselili su se golman Damir Ljuljanović, te Nikola Vukotić, Luka Malešević, Miloš Raičković, Petar Vukčević, Aleksandar Vujačić. U ekipi od ranije ima još fudbalera koji su nosili ,,plavo-bijeli“ dres.

Kristijano Ronaldo je više od fudbalera, on je simbol istrajnosti, izvrsnosti i globalnog jedinstva koji me je inspirisao na stvaranje ovog remek-djelarekao je Funari

svjetski rekord oboren. Otkrivanje Ronaldove statue odigralo se u sklopu obilježavanja rođendana čuvenog Tajms skvera. - Čvrsto vjerujem da će uz adekvatan trening i mentalnu pripremu Ronaldo moći da igra i na Mundijalu 2026. godine. Čitav američki kontinent će ga čekati i navijati da se to desi - zaključio je Furnari.

R. A.

Balša Vučković postigao je najvažniji gol na utakmici

K. VULOVOVIĆ

opstanak kao jurim trofeje

Čak je i šef stručnog štaba Miodrag Vukotić bio igrač Budućnosti, a kao trener uzeo šampionsku krunu.

- Napravljen je dobar, iskusan tim. Iz dana u dan rastemo. Sada smo u periodu kada se igraju prijateljske utakmice. Posljednja provjera i pobjeda nad Arsenalom od 2:0 ukazuje da smo na pravom putu. Polako se bliži početak proljećne polusezone. Pred nama je zahtjevna misija, ali vjerujem da ćemo na kraju svi zajedno uspjeti – ističe Terzić. Aktuelni kormilar je poznat

Vasilije Terzić

po žestokom radu. Tokom priprema zna da nagazi u ,,crveno“. Kako to igrači podnose?

- Bilo je teško u početku. Trenirali smo jako, često po dva puta dnevno. Ima nas koji smo prije sarađivali sa trenerom Vukotićem. Poznat nam je njegov metod rada. Bilo je sitnih povreda, ali raduje što smo sada svi na broju. Prošli smo bazični dio i sve bolje se osjećamo. Posvetili smo se uigravanju. Svi više volimo utakmice. Siguran sad da ćemo kondiciono biti spremni, a vjerujem

i da će igra biti na željenom nivou. Svi su se pojačali, biće teško osvojiti svaki bod, a mi znamo da moramo više da pobjeđujemo nego tokom jesenje polusezone. Ovaj tim, ovi igrači, je sposoban za to – naglašava Terzić.

JEZERO JE ,,TARGET“ Fenjer gori u Ulcinju. Plan Otranta je da ga preda Jezeru ili Jedinstvu, jednom od dva direktna konkurenta iz zone baraža.

Plavljani bježe dva, a Bjelopoljci osam bodova. Jednostavno je zaključiti što je realnije, koga sastav sa začelja ,,targetira“ u proljećnom pohodu za opstanak.

- Jezero je prvi tim iznad nas. Bježi nam dva boda, a to je razlika koja se stiže u jednom kolu. Bez obzira na sve, svjesni smo koliko je složen zadatak pred nama. Plavljani su najmanje mijenjali roster. Ostali su na okupu, a to može da bude prednost. Ipak, vjerujem da je kvalitet na našoj strani i da će to u krajnjem presuditi. Cilj je da što prije uđemo u zonu baraža, a ako se ukaže prilika – nastojaćemo i da pojurimo mirnu luku – kaže Terzić. Hendikep Otranta je što sve utakmice igra van Ulcinja. Jesenas je najavljeno da bi domaći teren mogao da bude otvoren za vrijeme druge polusezone. Moguće je da to bude početkom aprila, nakon reprezentativne pauze.

- Navijači vole klub, dolaze da gledaju i prijateljske duele, bodre nas. Svuda prate ekipu. Bilo bi lijepo zbog njih, a i nas, da se teren osposobi za takmičarske utakmice kod kuće. Svima bi to značilo. Ulcinjani vole fudbal i sigurno bi nam pune tribine dale vjetar u leđa u ulozi domaćina. Nadam se da ćemo pred svojim navijačima, na našem stadionu, proslaviti ostanak u prvoligaškom društvu – zaključio je Terzić.

D. KAŽIĆ

KVALIFIKACIJE ZA EP MLADIH: Crna Gora u grupi sa Italijom, Poljskom, Švedskom, Sjevernom Makedonijom i Jermenijom

Težak put do završnog turnira

PODGORICA - Težak put čeka mladu reprezentaciju Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo za fudbalere U21. Žrijeb je obavljen u Nionu, a ,,sokolići“ će se takmičiti u grupi E – protiv Italije, Poljske, Švedske, Sjeverne Makedonije i Jermenije.

Novi ciklus kvalifikacija počeće u martu ove godine i završiće se u oktobru 2026. Završni turnir igraće se 2027, a domaćini su Albanija i Srbija. - Završili smo u grupi sa veoma kvalitetnim protivnicima, selekcijama koje imaju istoriju nastupa na finalnim turnirima za U-21 reprezentacije i koje su u prošlosti uspjele da se okite naslovom najboljeg u Evropi za ovaj uzrast – rekao je novoizabrani selektor Goran Perišić, koji je prethodno vodio omladinski i kadetski državni tim.

- Prije žrijeba, a i nakon što smo saznali ko su nam protivnici, kao primarni cilj definisali smo da budemo bodovno i pozicijom na tabeli bolji u odnosu na prethodne cikluse, dok ćemo iz drugog plana tražiti šansu da napravimo rezultat koji bi se karakterisao kao veliki uspjeh - jasan je Perišić. U prvom šeširu bili su Španija, Engleska, Portugal, Holandija, Njemačka, Francuska, Ukrajina, Danska i Italija.

Došli su ,,azuri“. Dobro poznati rival iz prethodnih ciklusa.

- Sigurno najkvalitetnija selekcija u grupi, reprezentacija su koja je sastavljena od veoma kvalitetnih igrača koji

Vojvodina pozajmila crnogorskog reprezentativca fudbalskom klubu iz Austrije

PODGORICA - Bio je viđen u Saragosi, ali umjesto Španije karijeru nastavlja u Austriji – Andrija Radulović predstavljen je kao novi fudbaler Rapida.

Vojvodina je ustupila crnogorskog reprezentativca na godinu, a klub iz Beča će nakon isteka pozajmice imati mogućnost da dvadesetdvogodišnjeg krilnog napadača otkupi za 1‚2 miliona eura. Ukoliko dođe do transfera, polovina sume pripašće Crvenoj zvezdi koja je zadržala pravo na 50 odsto novca od naredne prodaje bivšeg igrača. Radulović je u dresu novosadske ,,stare dame“ upisao 60 mečeva, postigao deset golova i 11 asistencija.

- Radulović će do kraja sezo-

Radulović u bečkom Rapidu

ne igrati kao pozajmljeni igrač u Rapidu iz Beča. Fudbalski klub Vojvodina želi Andriji sreće i uspjeha u nastavku sezone - saopšteno je na klupskom sajtu Vojvodine. Radulović je ponikao u Bokelju, nakon čega je stigao u mlađe kategorije Crvene zvezde, igrao kratko za prvi tim, da bi poslije nekoliko pozajmica 2023. pojačao Vojvodinu. Nastupao je za mlađe kategorije crnogorske reprezentacije, potom je odlučio da igra za selekciju Srbije za fudbalere do 17 i 19 godina, da bi se vratio ,,sokolima“ – prvo kao dio U21 ekipe, pa seniorskog državnog tima. Za ,,crvene“ je upisao pet utakmica.

Rođen je u Kotoru 2002. godine, a u Rapidu neće biti prvi Crnogorac. Svojevremeno su ,,zeleni“ dres najvećeg kluba u Austriji nosili Dejan Savićević i Branko Bošković, kao i Filip Stojković koji je iz Srbije, ali je branio boje naše reprezentacije. - Andrija Radulović je veoma talentovan igrač koji je kao tinejdžer privukao interesovanje brojnih velikih evropskih klubova. On je okretan krilni igrač koji je takođe tehnički veoma nadaren i ima kvalitete na oba boka. Još uvijek ima veliki potencijal da se dalje usavršava i ima fudbalske vještine da zaista ,,poleti“ sa nama - izjavio je sportski di-

rektor Rapida Markus Kacer. Radulović stiže u trećeplasirani tim austrijske Bundeslige, a tokom proljeća ga očekuje i osmina finala Lige konferencije nakon sjajne jeseni tokom koje je stigao do četvrtog mjesta ligaškog dijela takmičenja. - Rapid je poznat u mojoj domovini, ne samo zbog našeg najvećeg fudbalera i aktuelnog predsjednika Saveza Dejana Savićevića, koji je ovdje igrao. Radujem se prilici u ovom velikom klubu i nadam se da ću brzo moći da nam pomognem da zajedno postignemo uspjeh kao tim sa velikom bazom navijača - izjavio je Radulović na predstavljanju u novom klubu.

D. K.

Sastav grupa

Grupa A: Španija, Rumunija, Finska, Kosovo, Kipar, San Marino

Grupa B: Portugal, Češka, Bugarska, Škotska, Azerbejdžan, Gibraltar

Grupa C: Francuska, Švajcarska, Island, Farska Ostrva, Luksemburg, Estonija

Grupa D: Engleska, Republika Irska, Slovačka, Moldavija, Kazahstan, Andora

Grupa E: Italija, Poljska, Švedska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Jermenija

Grupa F: Njemačka, Gruzija, Grčka, Sjeverna Irska, Letonija, Malta

Grupa G: Holandija, Norveška, Slovenija, Izrael, Bosna i Hercegovina

Grupa H: Ukrajina, Hrvatska, Mađarska, Turska, Litvanija

Grupa I: Danska, Belgija, Austrija, Vels, Bjelorusija

u kontinuitetu nastupaju za klubove iz Serije A – poručio je Perišić. Kormilar ,,sokolića“ svjestan je da će i ostale utakmice biti zahtjevne. - Vrlo dobro znamo da su i Poljaci, sa kojima smo prethodnih godina igrali u konkurenciji U-19 reprezentacija, kvalitetna selekcija u kojoj ima odličnih igrača. Tu je i Švedska koja iz godine u godinu ima dobru U-21 selekciju i koja će sigurno biti veoma zahtjevan i težak protivnik. Očekuju nas i dueli sa selekcijama Sjeverne

Makedonije i Jermenije koji će makar teorijski biti najlakši za naš tim u ovom ciklusu. Očekuje nas deset jakih i interesantnih duela u ovim kvalifikacijama i svakom od njih pristupićemo maksimalno odgovorno i posvećeno - zaključio je Perišić. Direktan plasman na Euro 2027 izboriće devet pobjednika grupa i najbolja drugoplasirana selekcija u kvalifikacijama. Ostalih osam drugoplasiranih ekipa kroz baraž će se boriti za preostala četiri mjesta u završnici. D. K.

Budućnost u sjutrašnjem duelu sa Odenzeom vidi šansu da dođe do bodova u LŠ, Bojana Popović jasna

Zaustaviti prvi talas, jer sa svima možemo da igramo ,,šest na šest“

PODGORICA - Ključan dan za ,,plave“ je 23. februar kada će, izvjesno je, sa Rapidom odlučivati o plasmanu u osminu finala Lige šampiona. Ali moguć je i drugi scenario da, možda, rukometašice Budućnosti u sjutrašnjem meču protiv Odenzea ili naredne sedmice u gostima kod Bresta osvoje bod ili dva i bez opterećenja da moraju da jure minus od pet golova iz Bukurešta, sačekaju posljednji duel B grupe. Pod uslovom da ekipa iz Rumunije ne osvoji bodove u neđeljnom gostovanju u Njemačkoj. - Počeli smo godinu pobjedom, a poslije toga se desilo što se desilo sa Vajpersom i automatski smo izračunali da smo u priči oko osmine finala što je dodatni motiv da djevojke još više rade i podignu timski nivo igre. Trebalo bi da uhvatimo te neke utakmice koje dolaze, odnosno koje su nam najbitnije, prije svega sa Odenzeom i obezbijedimo bodove kako u posljednjem kolu ne bismo jurili potrebnu razliku protiv Rapida. Kada je nešto u igri, onda je zanimljivije i imate volju i želju veću. Iskreno se nadam da će to da pokažu u subotu - istakla je Bojana Popović ,,Plave“ su dvije sedmice bile bez takmičarskog ritma, ali motivacija je takva da se to zanemaruje.

- Malo smo dodali gas, igrali sa muškarcima, a imali smo i više vremena da analiziramo protivnika. Znamo i ,,šta jedu i šta piju“, prosto moramo da znamo svaki njihov pokret kako bismo zaustavili kvalitetan napad. Odenze je u prvom meču slavio 31:29, na iskustvo je danski tim došao do bodova, nije blistao, ali je za maksimalno uvažavanje jer je do sada upisao osam pobjeda.

- Poznaju se dobro, tri-četiri beka igraju konstantno i dobro se prate. Više šutiraju sa šest metara, tako da nemaju iznenadnu potrošnju. Napad je izgrađen do samog kraja, zbog čega odbrana mora da je fokusirana na svakoj situaciji. Jer ako neko samo malo zaspi u odbrani ili se skrene pogled, njihove igračice će napraviti pro-

EPCG Superliga za odbojkašice (12. kolo)

laz. Tako da je ključ u odbrani. I možda čak bolje od Đera kažnjavaju tehničke greške. Prvi talas Odenzea, koji je tipičan predstavnik skandinavske škole rukometa, mora da se zaustavi.

- Sa svima možemo da igramo ,,šest na šest“.

Dobar osjećaj, kazala je Popović, njena ekipa ima iz prvog meča u Danskoj.

- Imamo iskustvo igranja sa njima, tako da sada još spremnije možemo da sačekamo sjutrašnji meč u smislu da znamo šta nas očekuje. Iskreno se nadam da će nam ove dvije sedmice dati rezultat - jasna je Popović. Priželjkuju u našem timu maksimalnu koncentraciju do kraja, jer su protiv Odenzea zabranjene tehničke greške i ishitreni šutevi.

Derbi u Baru, lako za

Herceg

PODGORICA – U srijedu je završeno 11. kolo, a 12. počinje već večeras u Baru derbijem između Luke Bar i Albatrosa.

„Sirene“ su u odličnoj formi, s dvije pobjede u nastavku sezone, a izabranice Branke Obradović imaju, takođe, maksimalan učinak od dva trijumfa u dosadašnjem dijelu drugog kruga. Luka Bar trenutno zauzima drugo mjesto sa samo jednim porazom, dok je Albatros četvrtoplasirani tim s osam pobjeda i tri poraza. U subotu će se odigrati preostala četiri meča. Prvi će na teren izaći aktuelni šampion Herceg Novi, koji će dočekati Moraču. Novljanke su se vratile na pobjednički kolosijek nakon ubjedljivog trijumfa nad Galebom, dok je Morača u prošlom kolu poražena od

Novi i Budućnost

Luke Bar na domaćem terenu, a prethodno je slavila protiv Jedinstva u Bijelom Polju. Morača je na skoru od tri pobjede uz osam poraza. U Bijelom Polju sastaju se Jedinstvo i Budva. Domaća ekipa još uvijek traži prvu pobjedu u drugom dijelu takmičenja i trenutno je na pretposljednjem mjestu sa samo

dva trijumfa. Budvanke su u nastavku prvenstva ostvarile polovičan učinak – poraz od Akademije i pobjedu nad Gimnazijalcem, pa su trenutno pete sa šest pobjeda i pet poraza.

U Podgorici, u sali Medicinske škole, trećeplasirana Budućnost volej dočekuje posljednjeplasirani Galeb. Sjajan niz

Prvenstvo Crne

Gore u šahu

- Često poslije 30, 40 minuta dolazi do pada koncentracije i to usljed umora. Nama i male izmjene znaju da poremete ritam, a do njih mora da dođe jer djevojke ne mogu 60 minuta da igraju u kontinuitetu u dva pravca. I to protiv baš ozbiljnih igrača. Na primjer, Godeč igra ,,dvojku“ - tešku poziciju, a onda u napadu je i guraju i biju. Tako da mora da dođe do zamjene. E tu imamo problem jer ulazimo u ritam nestabilnosti i nesigurnosti, što nas uvijek košta. Probaćemo da u ovoj utakmici izvučemo maksimum iz tih igrača, pa dokle traje. Sa Odenzeom je cilj da se spusti tempo, ali treba pronaći način kako. Bojana smatra da se do cilja dolazi kroz odbranu. - Protiv Rapida imale su 40 tranzicija, zajedno sa kontrama, što je nenormalan broj. Dale su 25 lakih golova. Zato su ukupno postigle 40 golova. A da se to nama ne desi, moramo da igramo i dobar napad. Tako da je sve to povezano, kao puzle. Bitno je da napravimo tempo koji nama odgovara, jer one trče, pa trče, takav im je stil. I da dugim napadom stvaramo šanse, kako bismo imale vremena da se vratimo i postavimo zonu. Prvi talas je najbitniji, tamo smo to uspjeli da zaustavimo - jasna je Popović.

A. MARKOVIĆ

rezultata ostvaruje mladi tim Luke Bogojevića, koji je prvi uspio da savlada aktuelnog šampiona, a potom je slavio i protiv Akademije poslije preokreta. Ekipa Galeba, predvođena Petrom Kokovićem, još uvijek traži prvi trijumf u nastavku sezone.

Posljednja utakmica ovog kola igra se u Kotoru, gdje će Gimnazijalac da odmjeri snage s Akademijom. Kotorski tim pokušava da upiše prvi trijumf u nastavku takmičenja, nakon što je poražen od Albatrosa i Budve. S druge strane, Akademija je u nastavku prvenstva ostvarila pobjedu nad Budvom, ali je u prošlom kolu poražena od Budućnosti na domaćem terenu.

Nakon 12. kola EPCG Superlige odbojkašica slijedi pauza u prvenstvu jer su 12. februara planirane prve utakmice polufinala Kupa Crne Gore. Parovi 12. kola – danas: Luka Bar – Albatros (18). Sjutra Herceg Novi – Morača (13), Budućnost volej – Galeb (18), Jedinstvo – Budva (18), Gimnazijalac – Akademija (19). S. J.

Petrov remijem sačuvao vrh

PODGORICA - Borbeno osmo kolo 77. Prvenstva Crne Gore obilježili su remiji na prvim tablama, što garantuje velika uzbuđenja u posljednje tri runde. Vodeći, velemajstor Nikita Petrov vodio je bijele figure u duelu sa iskusnim internacionalnim majstorom Blažom Kalezićem. Kalezić se odlučio za Taraševu odbranu, lako je izjednačio crnim figurama, pa je remi sklopljen nakon obostrano korektne igre. Najbliži pratioci Petrova, fide majstori: Nemanja Vukčević i Andrej Šuković su takođe remizirali u sedmoj rundi. Vukčević je holandskom odbranom pokušao da iznenadi Miloša Pečuricu koji je korektno tretirao otvaranje, nastala je završnica u kojoj je Pečurica održao jednakost pa je remi bio realan ishod. Vukčević je tako ostao na pola poena zaostatka iza vodećeg Petrova, a Pečurica nastavio niz bez poraza na prvenstvima, čime je zadržao šanse za visok plasman.

Andrej Šuković i Aleksandar Tomić vodili su stratešku borbu, a remi je sklopljen nakon ponavljanja poteza u završnici nakon vremenske kontrole. Velemajstorski derbi na četvrtom stolu između Denisa Kadrića i Nebojše Nikčevića donio je sadržajnu partiju, a nakon velike borbe okončan je remijem u dalekoj završnici. Djeluje da je Nikčević propustio bolje nastavke, pa nije pobjedom krunisao sjajnu igru crnim figurama.

Veljko Šćekić je bio blizu pobjede protiv legendarnog ve-

lemajstora Božidara Ivanovića, međutim Ivanović je sa dva topa lako izjednačio protiv dame, pa je remi sklopljen nakon velike borbe u šestom satu igru.

Važnu pobjedu ostvario je iskusni internacionalni majstor Vladimir Vujošević koji je kaznio neopreznosti kolege po tituli, Predraga Nikača i važnim trijumfom došao do 5,5 poena na svom kontu. Svi međusobni dueli igrača koji su uoči ovog kola imali po 4 poena odlučene su: Nikola Đukić, Jovan Milović, Miloš Vlatković, Bogdan Podlesnik, Peko Đurović i Milorad Ratković ostvarili pobjede kojima su se priključili gornjem dijelu tabele. Rezultati osmog kola: Petrov - Kalezić remi, Pečurica - Vukčević remi, Tomić - Šuković remi, Kadrić - Nikčević remi, Šćekić - Ivanović remi, Vujošević - Nikač 1-0, Đukić - Rašović 1-0, Milović - Nenezić 1-0, Vlatković - Šoć 1-0, Podlesnik - Rovčanin 1-0, Miletić - Đurović 0-1, Ratković - Mušović 1-0…

Tabela: Petrov je sa 6,5 na prvom mjestu, a u stopu ga prate Vukčević i Šuković sa po 6. Slijede zatim: Kadrić, Kalezić, Vujošević, Tomić, Pečurica sa po 5,5, Ivanović, Nikčević, Šćekić, Vlatković, Đurović, Podlesnik, Milović, Đukić, Ratković sa po 5… Važniji parovi devetog kola: Vujošević - Petrov, Vukčević - Tomić, Šuković - Pečurica, Kalezić - Kadrić, VlatkovićĐukić, Nikčević - Podlesnik, Ratković - Ivanović, Đurović - Milović, Nikač - Šćekić… B.KADIĆ

Austrijanka slavila u superveleslalomu u Zalbahu

PODGORICA - Austrijska skijašica Štefani Fenir osvojila je zlatnu medalju u superveleslalomu na Svjetskom prvenstvu u Zalbahu. Ona je na domaćoj stazi pobijedila rezultatom 1:20,47 minuta. To je njena druga medalja na svjetskim prvenstvima, poslije srebra u spustu 2017. godine u Sankt Moricu.

Italijanka Federika Brinjone osvojila je srebrnu medalju sa

0,10 sekundi zaostatka. Bronzu su podijelile Amerikanke Loren Makuga i Kajsa Vikof Li, koje su kroz cilj prošle sa 0,24 sekunde zaostatka.

Italijanka Sofija Gođa trku je završila kao peta, Čehinja Ester Ledecka je bila sedma, a iza nje Švajcarkinja Lara Gut-Behrami U Zalbahu je nastupila i nekadašnja olimpijska i svjetska šampionka Amerikanka Lindzi Von, ali nije završila trku. R. A.

Bojana Popović i igračice mogu do osmine finala

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Vladika dogna njeke stare topove da bije Lesendro

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

U kuću vojvode Jakova (Dakovića, prim. prir.) bješe oglašena pećina. I u ovu pećinu bješe mnogo imuća grahovskoga. Bjehu vrata na pećinu i ključ. Glavari rasporediše vojsku kako su znali. To stade za nekoliko dana. Bi jedan dan boj ispod Bojanjeg brda ali ne bi nikakve pogibije. A ne bi se vojska naša bez samo jedan dio mali naše vojske. Utoliko Vladika na Grahovo i vojska crnogorska, a Osman-paša s vojskom ot Skadra uzmi Lesendro i Vranjinu, što je crnogorsko bilo i već nije moga grđega mjesta za Crnogorce nać od toga. Zatvori Crmničku nahiju i Riječku da ne može crnje bit. A to se može vazda vidjet kako je ono bilo pravi zatvor do rata posljednjega koje uze Knjaz Nikola Lesendro i Vranjinu. Na glas da Osman-paša zauze Lesendro i Vranjinu pohita sva vojska Riječke i Crmničke nahije put Skadarskog jezera. Kad diže s vojskom Markiša, da bi se pobio s Osman-pašom, zamolih ga da me uzme kod sebe. Ne dade mi nego reče da ostanem kod Đorđija, njegovog pobratima. Naša vojska u Grahovo oslabi pošto poše dvije nahije doma, toboš ne bi li oteli Lesendro i Vranjinu. Ali taj put bi uzalud. Dođe Osman-aga ot Zvornika, poslat ot Ali-paše, da se sastavi s Vladikom. Sastaviše se gore u kulu na Humac i tu se razgovaraše za dugo i ugovoriše da se sastavi Vladika i Ali-paša u Dubrovnik a da se razvali kula u Humac i da je Ali-paša plati. I vojska turska i crnogorska da idu svi svoim kućama. Ostaviše Grahovo pod uslovom da su mirni i da i nitko ne tiče dok se vide Ali-paša i Vladika pak oni

Topovi stari, zrna neumjerena –sasvijem slaba rabota. Svaki dan gađu topovima. Na jedan top bješe i gađe Đorđije Petrović – ja zapačjujem – a na drugi Novica Cerović, a na treći Đorđije Stefanović te je bio u vojnike austrinske kanunijer

kako učine i čije će Grahovo ostat, tursko ili crnogorsko. I kulu razvali i Turci platiše gotovom parom. Upravo ne znam koliko je stimaše. Čini mi se, deset hiljada fijorina. Pošto vojska naša i turska pođe svaki doma, Vladika dogna njeke stare topove naše đe će da bije Lesendro. Staviše tri topa i počeše bit Lesendro. Kakvi bjehu ti topovi rijetko puta hoćaše pogodit zrno u glavicu a nekmoli da oštete građu. Topovi stari, zrna neumjerena – sasvijem slaba rabota. Svaki dan gađu topovima. Na jedan top bješe i gađe Đorđije Petrović – ja zapačjujem – a na drugi Novica Cerović a na treći Đorđije Stefanović te je bio u vojnike austrinske kanunijer. Stade Vladika njekoliko dana pak pođe put Cetinja a ostavi na mjesto svoje Đorđiju Petrovića. Stade se tu oko dvadeset dana te piše Vladika Đorđiji da zajmi topove na Rijeku i tako prekine gađanje a Turci gradiše kule i građevine i staviše na njem topove dosta dobre i vojsku koi čuvaju Lesendro. A na manastir razvalili crkvu i onđen ogradi-

li građevinu i stavili topove i utvrdili svu Vraninu naokolo kulama i vojskom i ostade tursko do posljednjega rata, kai što sam i više reka. Vladika je u više puta bijo u Beč da moli Austriju i Rusiju da se Turci maknu iz onoga mjesta, osobito Rusi mnogo su mu puta obećavali da te Turke mać s Lesendra i z Vranjine ali sve je uzalud bilo. Ali Markiša na svoju ruku udari s vojskom preko Pepića na Krajinu. Ubi boj sa turskom vojskom, posijeci i nagrdi. Popali svu Krajinu. Tada postaše Pepići zauvijek naši. Kad ču Vladika šta je učinio Markiša napisa mu jedno pismo u kojem ga veličao do nebesa. Ravan si, kaže, Obiliću i strahinjiću Banu.

Uglavi se sastanak Vladike i Ali-paše u Dubrovnik. Kreni Vladika. Uze sa sobom Đorđiju i Novicu Cerovića i jošt dva-tri glavara i ja pođi kao tobož sekretar Đorđijin u Dubrovnik. I namjesti se Vladika u varoš a tako i ova druga gospoda. Ču se da je doša Ali-paša na granicu. Jedan dan posla Vladika Filipa Vukovića, svoga sekre-

tara. Filip bješe rodom iz Like i pošli kod Ali-paše da ga pozdravi i da ga pita kad će sist u Dubrovnik da se sastavi s Vladikom. Iza ovoga polaska Vukovića, posla Ali-paša Asanbega Resulbegovića u Dubrovnik. Ali u to vrijeme ne mogaše nitko iz Turske sastavit se s narodom austrinskim zbog bolijesti. No imahu Turci osobit Pazar i

Počeše se razgovarati

Vladika i Ali-paša oko Grahova i tu se prepirali. Za četiri dana hodio Vladika na sjednice u lazaret i svaki dan prepirući se oko Grahova. Vladika veli: „Grahovo je moje!“ Ali-paša govori: „Nije, no moje. Moj car dobio je Grahovo kai drugu Ercegovinu!“ Ali-paša

Pošto se pitaše za zdravlje, pita Vladika: „Kako si Ali-pašo?“ A paša odgovori: „Zdravo sam, no kako si ti Vladiko?“ Kaže Vladika: „Ja dobro“. Ali ne smiju se rukama ticat zbog kotomacije. Ona pratnja pašina pođe sve natrag bez njekoliko glavnija Ercegovaca. S Ali-pašom, na njegovu stranu, ne sjedi nitko bez samo Hasan-beg a drugi svi na noge stoje iza Ali-paše. A kod Vladike sjeđaše Đorđija, i jošt tri-četiri.

lazaret. Ko hoće da se miješa moraše stat u lazaret pet dana. Dođe Hasan-beg u lazaret. Vladika posla Đorđiju u lazaret kod Hasan-bega i tu se sastaviše i stadoše da se razgovaraju. Ali rukama ne smiju se ticat zbog kotomacije. Pošto se razgovoriše o sastanku, Hasan-beg pođe kod Ali-paše a Đorđija u grad kod Vladike. I stade dva dana, eto, ide Ali-paša ozgor, vidi se podaleko izkraj pazara turskoga. Ja kao mlad iziša sam i gledam đe idu ozgor i svak bješe na konja. I bješe i‘ oko dvije stotine. Dopratiše Ali-pašu do lazareta i onđen ulaze u lazaret. Sjutradan pođe Vladika i Đorđija, još dva-tri glavara u lazaret. Onamo bješe napravljeno mjesto đe će sjeđet Vladika z društvom a đe će seđet Ali-paša z društvom a među njima, u čelo, sjeđaše ministar ruski Gagić i general austrinski.

Počeše se razgovarati Vladika i Ali-paša oko Grahova i tu se prepirali. Za četiri dana hodio Vladika na sjednice u lazaret i svaki dan prepirući se oko Grahova. Vladika veli: „Grahovo je moje!“ Ali-paša govori: „Nije, no moje. Moj car dobio je Grahovo kai drugu Ercegovinu!“ I kaže: „Ko je tvoj car u koga se ti Vladiko nadaš da ti car pomože?“ Vladika kaže: „Ja cara nemam, no sam ga izgubio na Kosovo. No se nadam u sebe i moje Crnogorce!“ Oko toga bilo je mnogo prepiranja među njima dvojicom. Jeremija Gagić i general austrinski među njima i slušahu što se prepiru. Ot ovia te bjehu s Vladikom progovorit hoćaše koi u pomoć Vladici. A kod Ali-paše bješe samo Hasan-beg, ma ni on ni jednu riječ nećaše progovorit dokle ne izvadi izum ot Ali-paše pa tadjer govori. Peti dan izide Ali-paši kotomacija i ujakši na konja u grad uljezi jer bješe bolestan ot noge. Ne mogaše bez konja. Ide pravo u stan, u kuću đe Vladika stoi i tu ga dočeka Vladika iz svega serca i svu njegovu pratnju. Naredi se kafa, limunada i slatkiša, komfeta i pije ko šta hoće. Pratnji pašinoj bješe najmilije komfeti i slatkiši i stavljahu sve u špagove i napunjahu. Tu se pobratimi Vladika i Ali-paša i tu bi veliko veselje. Ot nas koizi bjesmo tu i ot turske pratnje pašine.

(Nastavlja se)

Anastas Bocarić - Portret Petra II Petrovića Njegoša

Rizvanbegović (Stočević)

Novica Cerović

Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama

+38267854444

PRODAJEM kožne čizme br.43.

Tel. 069/616-187

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me

PRODAJEM plac u Donjoj Gorici. Tel. 067/788-482

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta „Agrolife Montenegro” d. o. o. iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju solarne elektrane SE „Agrolife Montenegro“, na katastarskim parcelama broj 1134/1, 1134/2, 957/1, 957/2, 957/3, 1023/1, 1023/2, 1023/3, 1024/1 i 1024/2 KO Bratica, opština Ulcinj.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za poljoprivredu, ruralni razvoj i ekologiju Opštine Ulcinj. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 14. 02. 2025. godine.

dragi

MILIVOJE Špirov POPIVODA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 7. februara od 12 do 16 časova i 8. februara od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga VJERA, sinovi NEĐELJKO, MOMO i MIODRAG, šćeri DANKA i NATAŠA, snahe SANDRA, VJERA, MARINA i ZORKA, unučad, praunučad, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Cjenovnik

čitulja

O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do

do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 6. februara 2025. u 98. godini preminuo je naš

Posljednji pozdrav

319

JELENA RADUNOVIĆ

Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitu dušu.

SONJA i FRENK

Posljednji pozdrav dragom bratu

Draga baba

JELENA RADUNOVIĆ

Djetinjstvo koje smo proveli sa tobom biće nezaboravno. Počivaj u miru.

Tvoja unučad ANĐELA, ALEKSA, MIA i ANASTASIJA

Draga majko, svekrvo i babo

JELENA RADUNOVIĆ

Majko, ne postoje riječi hvale za ono što si ti uradila za nas. Dok god mi živimo, živjećeš i ti.

Sin GORAN, snaha NEVENA, unuke ANĐELA, MIA i ANASTASIJA

DRAGUTINU – DRAGU MILONJIĆU Od VLAJKA – MIŠKA RAJOVIĆA sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

318

JELENA RADUNOVIĆ

Ne postoje riječi kojima bih se mogla oprostiti od tebe. Počivaj u miru. TANJA sa porodicom

320

JELENA RADUNOVIĆ

Hvala ti za sve tvoje savjete i pouke. Hvala ti za zlatne riječi, pametnice. Čuvaćemo tebe i tatu u sjećanju i puno ćete nam nedostajati. SONJA, GORAN i TANJA

Posljednji pozdrav kolegi, prijatelju našem

GORANU PEJI PEJOVIĆU

Bila je čast i privilegija imati te u našem kolektivu. Počivaj u miru.

KOLEGE STGP-I NIKŠIĆ

40 dana od smrti našeg dragog

327

Šest godina je od smrti naše DRAGICE Duškove MARTINOVIĆ

Nedostaješ nam.

Vole te tvoji sin MLADEN, snaha MANJA, unučad NINA, FILIP, ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO

Dana 12. februara 2025. navršava se godina dana od smrti naše voljene

VJEKOSLAVE TUJKOVIĆ rođene TOMČUK

Dana 9. februara u 11 časova na gradskom groblju u Škaljarima posjetićemo njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENI: sin MLAĐAN TUJKOVIĆ sa porodicom i kćerka BOJANA DUDIĆ sa porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti BRANISLAVA MUDREŠE

Tvoj tragično izgubljeni život ostavio je veliku tugu i bol u našim srcima. Uskraćeni smo za ljubav i pažnju koju si svima pružao. Zauvjek ćeš biti voljen i nezaboravljen. Tvoja nedužna duša neka počiva u raju. Sestra od strica STANKA ČAVOR sa porodicom 303

BRANKA MUDREŠE

Teško nam je da prihvatimo da je poziv sa tobom i obećanje da ćeš nam doći bio naš posljednji razgovor. Faliće nam tvoj dolazak, tvoje šale i iskreni savjeti. Umjesto tebe, sad nas dočekuje tvoja porodica. Pričaćemo o tebi kako si bio dio našeg djetinjstva i odrastanja i kako si bio tu kad nam je bilo najteže na čemu ti HVALA. Nedostaješ mnogo Nidžu, Mikici i Akici. Naš dobri Banjo...

Porodica pok. brata od tetke MIJA IGUMANOVIĆASONJA, NIKOLA, ANICA i MILICA

Tvoji GORAN i NIKOLA 312

310 Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni tata

BRANKO

Hvala ti za svu ljubav, podršku i pažnju koju si nam nesebično pružao. Svaki dan bez tebe boli jer nam nedostaje da čujemo tvoj glas, vidimo tvoj blagi i iskreni osmijeh, osjetimo tvoj jaki zagrljaj.

Rano si otišao, ali za sobom ostavio neizbrisiv trag.

Za sve što dolazi nedostaješ... Sve što jesmo i što ćemo biti dugujemo tebi.

Navršava se 40 dana od kada nijesi sa nama

Voljeni naš ujače, pamtićemo te po tvom osmijehu i srećnim trenucima provedenim sa tobom, punim smijehom i lijepim srećnim danima, našeg djetinjstva, a i kasnije kroz cijeli život. Hvala ti na svemu i neka tvoja dobra duša se odmori, a mi ćemo žaliti i voljeti te zauvijek. Nedostaješ nam.

MARKO, BILJANA i MAJA

Navršava se 40 dana od kadа nas je napustio naš voljeni ujak

BRANKO

Dobri naš ujače, teško je prihvatiti tvoj odlazak i prazninu koja je nastala.

Očekujemo da se odnekud pojaviš da nas zagrliš da se smijemo tvojim šalama, iako znamo da se to ne može desiti. Tvoj blagi i mili lik će uvijek biti sa nama. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom, a naša sjećanja na tebe ostaju vječna. Hvala ti na svemu.

Tvoji sestrići BOJAN i DEJAN sa porodicom

Četrdeset je dana od tragične smrti našeg voljenog

BRANISLAVA-BRANKA Nikolina MUDREŠE

Bezumni hici su zauvijek prekinuli našu porodičnu sreću i harmoniju i u našim srcima ostavili nemjerljivu tugu i bol i nenadoknadivu prazninu za koje ne postoje riječi kojima se mogu opisati.

Kroz život si išao časno, dostojanstveno i pošteno, uvijek spreman na toplu ljudsku riječ i razumijevanje i u tvojem velikom i plemenitom srcu bilo je mjesta za sve.

Pamtićemo tvoju dobrotu, tvoje tople riječi, pažnju i neizmjernu ljubav koju si nam poklanjao. Bio si naša snaga, čvrsti oslonac i sigurnost. Živjećeš uvijek u našim srcima kroz uspomene i najljepša sjećanja koja nas bolno podsjećaju na vrijeme srećnog porodičnog života i tako će biti uvijek, dok i mi živimo.

Dana 9. februara u 10 časova posjetićemo Brankovu vječnu kuću na groblju u selu Bokovo.

OŽALOŠĆENA PORODICA: majka LJUBICA, supruga DIJANA, sinovi GORAN i NIKOLA, sestre LJILJANA i BRANKA sa porodicama

Četrdeset je tužnih dana od tragične smrti našeg voljenog brata, đevera i strica

BRANKA MUDREŠE

Teško se mirimo da više niјеsi sa nama. Sve ove dane je tuga i čežnja za tobom. Tvoja ljubav i pažnja će ostati duboko urezana u naša srca. Hvala što si bio dio naših života. Počivaj u miru. Nedostajaćeš nam više nego što riječi mogu opisati. Volimo te beskrajno. Tvoji: ACKO, JASNA, BALŠA i SNEŽANA

Navršava se 40 dana od kada nijesi sa nama voljeni brate

BRANKO

Brate moj nema riječi koje mogu opisati bol za tobom. Svakim danom sve je teže shvatiti da mi više nećeš doći, da te više neću viđeti i čvrsto zagrliti.

Bio si moj ponos, moja podrška u svakom momentu života.

Nedostaje tvoja ljubav i dobrota koju si nam nesebično pružao.

Nedostajećeš za sve trenutke koje donosi život, i koje je trebalo da dijelimo zajedno. Sve što je lijepo, iskreno i ljudsko bilo je u tvom srcu. Volim te, brate, i voljeću te dok postojim, zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i u mojim mislima.

Sestra BRANKA sa porodicom

BOŠKO

Sjećanje na tebe ne blijedi. Tvoja ljubav i dobrota još uvijek nas prate.

Tvoji drugovi IVAN i NIKOLA

VUŠUROVIĆ

U našim mislima još uvijek dijelimo učionicu sa tobom.

Četrdeset je tužnih dana od kada tragično nastrada moj voljeni brat

BRANKO

Dragi brate! Utjehe nema, zaborav ne postoji, bratska rana uvijek boli.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Bole suze, uspomene, ćutanje.

Boli me to što znam da više nikada nećemo biti brat i sestra što neću da te vidim, i da mi se javiš. Boli me to što ćeš svuda da mi fališ i što ćeš uvijek biti taj koji nam nedostaje... Neka tvoja iskrena i plemenita duša počiva u miru.

sestra LJILJANA sa porodicom

Voljeni naš sine, voljeni brate

BOŠKO Nenadov VUŠUROVIĆ

7. 2. 2017–7. 2. 2025.

Prolaze godine, drago dijete, nižu se neumoljivo, surovo prkoseći našim slomljenim srcima, bezosjećajno podsjećajući nas što smo imali a zauvijek izgubili.

Tuga za mladošću što prerano ode, za dječakom blagim velikoga srca.

U duši već čovjek a u srcu zauvijek dijete, sa ljubavlju čistom, sa snovima velikim...

Bratu i sestrama bio si krilo, njihova snaga i utočište milo, svetionik nježni u moru života, snaga u tami, svjetlost i ljepota.

Osmijeh tvoj voljeni, snagu nam daje da bodrimo jedni druge, da život ide dalje, i što god da slijedi da ti si tu, tvoj osmijeh ne bijedi.

Kad suza kane, kad tuga pritisne, tvoj glas u tišini čvrsto nas stisne, podigne ruke, hrabrost nam šalje da idemo dalje, da moramo dalje.

Tuga je naša kad ljubav je veća, ti si Bole, naša snaga, zauvijek u srcu i naša sreća.

Sjećanje na tebe trajaće vječno, dok dišemo, dok srce nam bije, u svakom jutru, u svakoj noći, tvoj lik nježno kraj nas bdije.

Neka tvoja duša počiva u toplom zagrljaju tvoje Bake na nekom ljepšem mjestu, a naša ljubav neka bude Sunce što nad vama sija i čuva vas od zaborava.

U srcima našim zauvijek živiš, mi smo četverac čudesni i neraskidivi, snaga koja stoji stameno uz Dagoga i Nini.

Tvoji najmiliji: DAGI, NINA, BALŠA, JELENA i KSENIJA

313

BOŠKO

7. 2. 2017–7. 2. 2025

BOŠKO Draganov VUŠUROVIĆ

Bole,

Anđele naš – Rano naša.

Godine idu a tuga i praznina Ne prolaze. Prerano si pokucao na Nebeska vrata. Tvoja čista i plemenita duša sija na nebu kao i u našim srcima.

Pominjemo te sa ljubavlju i čuvamo u svakoj lijepoj uspomeni.

Vole te tvoje tetke LJILJA i KAĆA sa porodicama

Baba, babice, bakice

DRAGANA DRAGOVIĆ

Nema te znamo… Ali nije to zauvijek, zauvijek ne postoji. Vratićeš se kroz snove, sjećanja i uspomene. Vratićeš se svaki put kad pomislimo na tebe.

Tvoja unučad: PAVLE, DAMJAN, ANDRIJA, UROŠ, JOVAN, SOFIJA, ANĐELINA i UNA

Sele moja

DRAGANA DRAGOVIĆ

Nedostaješ…

Tvoja sele LJILJANA sa porodicom

Dana 12. februara navršava se godina dana od smrti naše drage

DRAGANE DRAGOVIĆ

Godina na izmaku puna tuge i boli, ne mirimo se sa istinom da smo ostali bez tebe. Stalno si u našim snovima, śećanjima i mislima. Počivaj u miru i neka nam te anđeli čuvaju. U subotu 8. februara u 10 časova pośetićemo tvoju vječnu kuću na novom groblju pod Trebjesom.

Petak, 7. februar 2025.

Sinovi DRAGO i VELJKO, ćerke MARIJA i DANICA, snaha SANDRA, unučad PAVLE, DAMJAN, ANDRIJA, SOFIJA, UROŠ, ANĐELINA, JOVAN i UNA

Tužna godina prolazi

DRAGANA DRAGOVIĆ

Tvoje srce je kucalo za nas, a tvoja dobrota nas vodila. I ako nisi više tu, zauvijek si sa nama u našim mislima i srcima. Tvoji: DANICA, NIKOLA, PAVLE, UROŠ i SOFIJA

Dana 7 februara navršavaju se tri godine od smrti naše

MILICE Save BAJAGIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom nikada. Tvoja plemenitost, ljubav i dobrota ostaće vječito u našim srcima.

Tvoji: suprug SAVA, sin BOJAN, kćerka TAMARA, unuci BALŠA, STEFAN, DRAGUTIN i MILIVOJE

DRAGANA DRAGOVIĆ

Godinu dana se trudim i pokušavam da razumijem stvarnost u kojoj mi te je neko surovo uzeo. Imam mnogo pitanja, na mnoga pitanja odgovore ne znam, jer taj neko ima pogled kao da ne vidi ništa loše u tome što je uradio. Ništa od ovoga ti nijesi zaslužila. Nema ni pravde, ni utjehe, ni vremena koje će proći i moju bol i moju tugu učiniti manjom i blažom. Majko, znam da ćeš mi previti sve rane kad i ovo moje srce stane, a do tada ću ići tvojim putem, jer bila si oličenje hrabrosti, dobrote i ljubavi. Čekaću da se probudiš ti ili ja!

Tvoja MARIJA

Godina dana od smrti moje majke

DRAGANE DRAGOVIĆ

Dani prolaze, a ne donose olakšanje već samo bol koji je nastao tvojim preranim odlaskom. Ništa nije kao prije, fališ mi mnogo! VELJKO

340

342

Dana 12. februara navršava se šest tužnih mjeseci otkako nas je napustio naš voljeni

Dani prolaze, a tuga, bol i praznina za tobom se ne smanjuje. Bio si naša snaga i naš uzor. Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima. Volimo te!

Majko moja

Petak, 7. februar 2025.

Godinu dana je od smrti našeg dragog brata

DRAGANA

Fališ nam mnogo.

Tvoja braća ŽARKO i SRETO 341

Dana 13. februara 2025. navršava se deset godina od smrti naše voljene

NADEŽDE NADE PAVIĆEVIĆ

Porodica će 8. februara u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Porodica PAVIĆEVIĆ

Dana 8. februara 2025. navršava se godina dana od smrti

RAJKA – NJARA STEVOVIĆA

U subotu u 11 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Zauvijek ožalošćeni:

majka JELENA – JELA, šćeri NIKOLINA i IVANA, brat SLOBODAN – ŚOTA, sestre IVANKA i NEVENKA 314

Dana 9. februara 2025. godine navršavaju se tri tužne godine od kada je tragično izgubio život naš dragi

FILIP Blaža MILIČIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na Tebe nasmijanog i vedrog neće nikada. U našim mislima si svakodnevno, u našim srcima je ljubav za Tebe zauvijek. U subotu, 8. februara posjetićemo Tvoju vječnu kuću. Beskrajno tužni što niјеsi sa nama.

OŽALOŠĆENI: tata BLAŽO, mama ANĐELKA, sestre SLAVICA i ZORICA i brat STEVAN

7. 2. 2015. 9. 3. 1998.

Svet više nije isti od kada niste tu.

Sestrići: TINA, LELA, MILA i VLADA sa porodicama

3 godine je od smrti 25 godina od smrti našeg oca i đeda naše majke i babe TOMISLAVA JELISAVKE Božovog Tomove RADONJIĆA

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Zaborav ne postoji dok žive oni koji vas vole.

Kćerke LJUBINKA GREDIĆ i VANJA MILANOVIĆ sa porodicama

Mama, mnogo su teške godine bez tebe. Vrijeme samo pojačava bol i tugu. Bila si mi sve na svijetu, u mračnim vremenima me naučila da postoji i ljubav, nesebična dobrota, čestitost. Sigurna sam da će, ipak, istina dočekati svjetlost dana i da će dobrota pobijediti zlo, obmane, manipulacije, nepravde, sramotu. Oduvijek sam ti se divila, željela da naslijedim tvoju snagu. S ponosom i zahvalnošću pričam djeci o tebi, živiš u našim srcima, Anđele!

Tvoja NINA sa porodicom

Naši tetka i teča, zauvek u srcima

MILEVA – MAJA LABUD - BATO GOJNIĆ GOJNIĆ

DANICA STANIŠIĆ