Subota, 8. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21255 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
U Skupštini poslanici parlamentarne većine izglasali ,,državnu kasu“ za ovu godinu - ukupni izdaci planirani na četiri milijarde eura
Odlukom o zaduženju predviđena je mogućnost zaduženja do 900 miliona eura od čega se najveći dio odnosi na ranije dugove. Ministar Vuković je naveo da većina dugova dospijeva u mandatu ove vlade, ocjenjujući da se prvi put upravlja dugom kako treba
BUKA SVE GLASNIJA: Širi se podrška zahtjevima „Kamo śutra?“
Paralelno sa blokadom koju je organizovala neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ u Podgorici, predstavnici dvadesetak crnogorskih nevladinih organizacija blokirali su na 23 minuta raskrsnicu kod Gradskog stadiona
Nakon četvoromjesečne pauze održana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost
Mandić predložio da se kriminalni klanovi proglase terorističkim
O smjeni generala Zorana Lazarevića juče se, prema saznanjima Pobjede, nije raspravljalo. To je bilo očekivano nakon formiranja vlasti u Podgorici i smanjenja političkih tenzija između šefa države i predstavnika izvršne vlasti
Juče na poziv Alternative Crne Gore počeo dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca
PODGORICA: Projekat gradskog preduzeća Komunalne usluge
Novi sistem upravljanja ima za cilj da obezbijedi: povećanje protoka vozila, smanjenje broja zaustavljanja, maksimalno korišćenje raspoloživih saobraćajnih kapaciteta saobraćajne mreže, efikasno upravljanje promjenljivim i ekstremnim saobraćajnim tokovima, integrisano upravljanje vozilima javnog gradskog prevoza
Nakon četvoromjesečne pauze održana sjednica
Savjeta za odbranu i bezbjednost
O smjeni generala Zorana Lazarevića juče se, prema saznanjima Pobjede, nije raspravljalo. To je bilo očekivano nakon formiranja vlasti u Podgorici i smanjenja političkih tenzija između šefa države i predstavnika izvršne vlasti
PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio je juče na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost da se transnacionalni karteli za krijumčarenje narkotika proglase terorističkim organizacijama.
Mandić je u tu svrhu šefu države Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću predložio dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala. - Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jak uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što je prije moguće pristupiti usvajanju posebnog zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politi-
ka i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU - napisao je Mandić u objavi na platformi Iks. Dodao je i da bi se, prilikom izrade tog zakona, stručna javnost, eminentni poznavaoci bezbjednosnih prilika i predstavnici građana vodili najboljom međunarodnom praksom i iskustvima. U tom kontekstu Mandić je izdvojio Sjedinjene Američke Države sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama, smatra, treba uspostaviti neposrednu saradnju u toj oblasti. - Uz izradu inovirane nacionalne strategije i pomenutog zakonskog rješenja, smatram da je neophodno da SPO i GST što prije počnu sa radom u novim adekvatnim prostorijama, kako bi se na taj način riješili prigovori kada je u pitanju efektivnost rada tih organa. Članovi Savjeta su snažno pozdravili ovu inicijativu i zajedno smo odlučili da joj po-
svetimo posebnu pažnju na narednoj sjednici koja će se održati vrlo brzo. Takođe, period koji je pred nama iskoristili bismo da o ovoj inicijativi prvenstveno razgovaramo sa predstavnicima Evropske unije i SAD - zaključio je Mandić u objavi na Iksu. Milatović, koji predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost, saopštio je da je na sjednici donijet zaključak da se zakaže posebna sjednica u širem sastavu na kojoj će biti razmatrana bezbjednosna situacija u zemlji, uključujući i prijedlog dopune Strategije nacionalne bezbjednosti. Utvrđen je i prijedlog odluke o angažovanju pripadnika Vojske u NATO, aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), a članovi Savjeta su usaglasili stav da se te aktivnosti mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja članica NATO. - Savjet će utvrđeni prijedlog dostaviti Skupštini na razmatranje i odlučivanje – saop -
Britanska vlada imenovala novu izaslanicu za Zapadni Balkan
PODGORICA – Bivša ambasadorka Velike Britanije u Americi i nekadašnja stalna predstavnica te zemlje pri Ujedinjenim nacijama Karen Pirs nova je britanska izaslanica za Zapadni Balkan.
To je juče saopštila Ambasada Velike Britanije u Podgorici, precizirajući da će Pirs tu funkciju od svog prethodnika lorda Stjuarta Piča preuzeti ovog proljeća.
- Pirs je dobila mandat da radi
na realizaciji strateških prioriteta Velike Britanije u ovom regionu – precizirano je u saopštenju Ambasade. Ujedinjeno Kraljevstvo će na jesen ove godine biti domaćin Samita Berlinskog procesa zemalja Zapadnog Balkana. Sa-
mit će, kako su naveli iz Ambasade, unaprijediti saradnju sa partnerima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv neregularnih migracija duž glavnih tranzitnih ruta.
- Organizacija Samita u partnerstvu sa Njemačkom na-
Predstavnik Udruženja crnogorskih u razgovoru za Pobjedu objašnjava kako službovanja iznevjerio očekivanja naših
predsjedništvo
šteno je iz Milatovićevog kabineta.
Dodaje se da je na sjednici donijeta i odluka kojom se odobrava učešće jedinica Vojske Crne Gore ranga voda ili višeg ranga za tri vježbe u inostranstvu koje će biti održane tokom ove godine.
Razmotrena je i inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva zdravlja za uvođenje policajaca u obrazovne i zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a Savjet je od Vlade zatražio izjašnjenje o tom prijedlogu.
Savjet je takođe razmotrio molbu Sindikata odbrane i VCG, koja se odnosi na prava zaposlenih u Vojsci. - Članovi Savjeta donijeli su i zaključak da nadležne institucije prioritetno završe obaveze iz svojih nadležnosti kako bi se izmjene i dopune Zakona o Vojsci donijele u prvoj polovini 2025. godine. Savjet je razmatrao i prijedloge odluka o postavljenjima i razrješenjima oficira i oficirki VCG – navedeno je u saopštenju kabineta predsjednika Milatovića. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost održana je juče poslije četvoromjesečne pauze koja je uslijedila nakon što je 11. oktobra prekinuta 36. sjednica kada se predsjednik države usprotivio pritisku ministra odbrane Dragana Krapovića da načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević bude razriješen. O Lazarevićevoj smjeni juče se,prema saznanjima Pobjede, nije raspravljalo, osim što je iz kabineta predsjednika saopšteno da je 36. sjednica završena zaključkom da će se izvršiti dodatne konsultacije između kabineta Milatovića i Krapovića u cilju iznalaženja optimalnog rješenja. To je, nakon formiranja vlasti u Podgorici i smanjenja političkih tenzija između šefa države i predstavnika izvršne vlasti, bio očekivan ishod. Đ. Ć.
glašava posvećenost britanske vlade ponovnom uspostavljanju odnosa sa Evropom i najnoviji je korak u vladinoj strategiji za izgradnju trajnih partnerstava za suzbijanje kriminalnih grupa koje pomažu neregularnu migraciju – saopštila je britanska ambasada. Dodaju i da je britanski šef diplomatije Dejvid Lami istakao da je Zapadni Balkan od dugogodišnjeg značaja za Ujedinjeno Kraljevstvo. Đ. Ć.
Ozuzun objašnjava da je svega par sati nakon sastanka sa Azemovićem u julu prošle godine primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene, prethodno objavljene, fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“ sa kojima ima privatne konekcije
PODGORICA – Ministar dijaspore i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Azemović uspio je da, u prvih nekoliko dana svog rukovođenja tim novooformljenim resorom u aktuelnoj Vladi, iznevjeri sva očekivanja i na krajnje neprimjeren način razočara na desetine hiljada članova jedinog iseljeničkog udruženja u Turskoj, koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
Riječ je o Udruženju crnogorskih iseljenika u Burhaniji u pokrajini Balikesir u kojoj živi oko 40.000 ljudi sa ovih prostora, a čijim Upravnim odborom predsjedava Adil Ozuzun čiji su preci u Tursku došli 1920. godine iz Bijelog Polja i Kolašina. Ozuzun, u razgovoru za Po-
bjedu, ministra Azemovića optužuje za diskriminaciju tog udruženja koje su nekada crnogorske institucije nagrađivale za doprinos promociji Crne Gore.
Ta diskriminacija ogleda se kroz to što Azemović, tvrdi Ozuzun, funkciju ministra dijaspore zloupotrebljava za afirmaciju pojedinih udruženja u Turskoj sa kojima ima privatne konekcije, a koja okupljaju iseljenike dominantno bošnjačke nacionalnosti i to iz Bosne i Sandžaka. Da su ministru Azemoviću neka druga udruženja važnija od crnogorskog shvatio je, kaže, krajem jula prošle godine neposredno nakon rekonstrukcije Vlade i uspostavljanja resora za dijasporu. - Bio sam prilično razočaran nakon tog susreta, jer sam tek tada shvatio da su ministru
Djeca crnogorskih iseljeničkih porodica u Burhaniji svake godine posjećuju Crnu Goru i uče crnogorski jezik
Udruženje crnogorskih iseljenika u Burhaniji razvilo je projekat „Crna Gora moja postojbina“, u sklopu koga svake godine značajan broj djece iz crnogorskih iseljeničkih porodica posjećuje Crnu Goru. Tokom te posjete, objašnjava Ozuzun, oni obilaze crnogorske gradove, uče crnogorski jezik i upoznaju se sa kulturom i istorijom Crne Gore. - Za razliku od našeg, ostala udruženja nemaju nikakvu aktivnost usmjerenu ka Crnoj Gori. Iako ima sličan projekat, udruženje „Turska, Bosna Sandžak“ djecu nijednom nije dovelo u Crnu Goru nego je dominantno riječ o Bosni – tvrdi Ozuzun.
iseljenika u Burhaniji, u pokrajini Balikesir, Adil Ozuzun kako je ministar dijaspore za svega nekoliko dana naših ljudi u tom turskom regionu
neka druga udruženja važnija od našeg – kaže Ozuzun. Objašnjava da je svega par sati nakon tog sastanka primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene prethodno objavljene fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“, koje je uslijedilo nakon Azemovićevog razgovora sa Ozuzunom. - Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Riječ je udruženju koje okuplja iseljenike uglavnom bošnjačke nacionalnosti i čije su aktivnosti usmjerene ka njima, dok se pitanjem crnogorskih iseljenika uopšte ne bave. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni – navodi Ozuzun. Ističe i kako ne uspijeva da pronađe bilo kakvo relevantno objašnjenje za takav postupak ministra.
- Prije svega jer predstavljam jedino udruženje koje su crnogorske institucije prethodno nagradile zbog izuzetne promocije Crne Gore. Očekivali smo da će reorganizacijom Direktorata za dijasporu u Ministarstvo dijaspore,
ta saradnja biti još intenzivnija, ali nažalost to se nije desilo – kaže Ozuzun. Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore. - Naše udruženje broji 40.000 članova. Zgrada našeg udruženja ima jarbol od šest metara na kojem se vijori cr-
Crnogorci
Tačan broj crnogorskih iseljenika u Turskoj još nije precizno utvrđen, ali se procjenjuje da ih na cijeloj teritoriji te zemlje ima pola miliona.
- Oni su Tursku naseljavali u različitim istorijskim periodima. To se naročito dešavalo poslije Berlinskog kongresa. Sljedeći talas iseljenika uslijedio je nakon dešavanja u Tomaševu kod Bijelog Polja. Veliki broj ljudi je kroz istoriju iz Crne Gore došao u Tursku. U posljednje vrijeme je značajna interna migracija tog
nogorska zastava. I to je, iz nekog razloga, zasmetalo nekim drugim udruženjima koja okupljaju sve iseljenike sa prostora ovog regiona – navodi on.
Ozuzun je na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji posljednje tri godine i za to je vrijeme, kaže, ostvario značajnu komunikaciju sa institucijama Crne Gore. - Imali smo izuzetnu saradnju sa nekadašnjim Direktoratom za dijasporu, od koga smo i dobili nagradu za doprinos promociji Crne Gore u Turskoj. Mi se trudimo
Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni , navodi Ozuzun. Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore
konstantno da tu komunikaciju poboljšamo – navodi on. Crnogorski iseljenici u Turskoj, dodaje Ozuzun, od ovdašnjih institucija očekuju pomoć kako bi se bolje povezali sa svojom maticom i svim građanima Crne Gore. Neki od njih žele, kaže, i da investiraju novac u razvoj ove države.
Ozuzun je u tu svrhu, prilikom svog posljednjeg boravka u Crnoj Gori krajem minule godine, „progutao ponos“ i ponovo posjetio Ministarstvo dijaspore.
Tada ga je, umjesto ministra Azemovića, primio vršilac dužnosti sekretara resora dijaspore Jasmin Lukačević, kome je i prenio očekivanja koja naša dijaspora u Turskoj ima od crnogorskih institucija. Đurđica ĆORIĆ
stanovništva u okviru Turske – objašnjava Ozuzun Navodi i kako je kroz sve te istorijske periode dio naših iseljenika izgubio trag sa svojim korijenima. Zaboravili su odakle seže njihovo porijeklo. Međutim, 2015. godine Republika Turska je, na osnovu arhivskih zapisa, pokrenula program koji je svima omogućio da utvrde odakle tačno potiče i kako je njihov dolazak evidentiran.
- Do tada smo svi zemlju porijekla deklarisali kao
Jugoslaviju, ali je nakon pokretanja tog programa ogroman broj ljudi utvrdio iz koje tačno jugoslovenske republike i kog mjesta potiče – ispričao nam je Ozuzun.
Dodaje i da je pokretanjem Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji interesovanje tih ljudi za Crnu Goru značajno poraslo.
- Svi mi želimo da posjetimo mjesto odakle su naši preci došli u Tursku, a u isto vrijeme i da investiramo i ostavimo svoj kapital u Crnoj Gori – zaključuje Ozuzun.
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Ostalo mi je u sjećanju, a to je svakako jedan benigni i simpatični primjer, kada je trebalo, za potrebe neke knjige, da pošaljem fotografiju ili dvije, sa značajnijim ličnostima iz svijeta diplomatije. I pošaljem jednu sliku sa Havijerom Solanom, kako sjedimo u tzv. Indonežanskom salonu, pored plenarne sale u UN, iz septembra 2005, na kojoj se vidi kako se upinjem da nešto objasnim našem podozrivom prijatelju iz Španije; kao i jednu iz Ovalnog ofisa, prilikom predaje akreditiva predsjedniku Džordžu Bušu Mlađem, iz decembra 2006, koji me sluša naslonjen na svoj radni sto. „A ne valja ovo“, kaže mi moj dobri prijatelj, „meni treba ono đe se rukujete ispred zastava, ako imaš“. Jedva sam mu objasnio da slike koje sam mu poslao malo ko ima, a da se ceremonijalne fotografije rukovanja, sa namještenim „diplomatskim“ osmijesima mogu naći na gomile… I da je važniji dio diplomatije u suštinskoj razmjeni mišljenja, često i oprečnih, pa i manje prijatnih, a ne samo u ceremonijalno-protokolarnom ritualu, koji obično prati razna zvanična saopštenja.
Najvažnije stvari u diplomatiji su najčešće one koje nijesu za objavljivanje. Odnosno one za koje morate čekati dvadeset ili trideset godina da ih objavite.
To posebno važi za izjave i stavove koje čujete od druge strane. Treba paziti što se i kako zbori, naročito poslije osjetljivih razgovora prilikom zvaničnih i manje zvaničnih susreta, a naročito ako odlučite da se upustite u interpretaciju onoga što vam je rečeno.
A to nepisano pravilo, tj., bolje, diplomatski postulat, ima posebnu važnost prilikom susreta sa stranama sa/prema kojima postoji neka delikatna situacija ili problem ili neriješeno pitanje.
Doskorašnji ministar vanjskih poslova Filip Ivanović je svakako postupio dobro kada je otputovao za Brisel, kako bi - sa (moramo i to napomenuti) pozicije potpredsjednika Vlade za vanjske poslove i evropske integracije - što je funkcija koja se, u krcatom i glomaznom kabinetu M. Spajića, prepliće i stvara konfuziju sa ovlašćenjima aktuelnog ministra vanjskih poslova i, takođe potpredsjednika Vlade, Ervina Ibrahimovića, što je priča za sebe - komunicirao sa EU zvaničnicima i sa europarlamentarcima.
Njegova izjava (objava na mreži Iks) poslije susreta sa hrvatskim poslanikom u EP Tomislavom Sokolom je, međutim, pokazala da Ivanović ne razumije ni suštinu, ni gabarite problema koji je Vlada koju on predstavlja, i u bivšoj i u aktuelnoj funkciji, napravila i produbila, odnosno pogoršala, prema Republici Hrvatskoj. Ili, još gore, on voljno i ciljano nastavlja da pravi problem u komunikaciji i razumijevanju između dvije zemlje.
„Hrvatska nas nije blokirala, nego je samo pauzirala podršku“, napisao je potpredsjednik Vlade, na što je promptno stigao prvi, a onda i drugi jetki i brutalni odgovor Tomislava Sokola - jer je Ivanović, valjda u nekoj vrsti panike, i pod pritiskom brojnih šaljivih i nemilosrdnih komentara na mreži Iks, pokušao da izgladi stvar nekakvom udvoričko -„diplomatskom“ formulacijom kako se u Briselu uvjerio u „eminentnost pozicije“ (?!) koju g. Sokol uživa u EP. Bolje je, dakle bilo, i svakako diplomatski korektno, da je PPV Ivanović ćutao poslije susreta sa Sokolom. I ćutanje je diplomatija, naročito ako znate što ne treba i ne smijete reći. Ćutanje je posebno dobro i korisno kada nemate što da kažete. Ili, kao u neveselom slučaju kojem smo posvetili pažnju, imate u svom političko-diplomatskom bagažu i krajnje problematične izjave kako, na primjer, tekst na spomen-tabli u nekadašnjem ratnom logoru u Morinju „nije adekvatan“.
Juče smo pročitali na portalu „Standard“ - i vrlo konzistentni - precizni, direktni i, moramo i to istaći, odgovorni i prijateljski intervju poslanika Sokola. To je dobro i korisno štivo za sve političare iz Crne Gore, ali i za sve naše diplomate. A Crna Gora će „imati pauzu“, ne samo u Hrvatskoj, već i u Briselu, u kontekstu njene evropske agende, sve dok politikom i diplomatijom u Crnoj Gori budu upravljali oni koji su bili i ostali protiv njene nezavisnosti, koji su nesrećni zbog njenog članstva u NATO i koji od svih susjeda Crne Gore, poštuju i vole, plaše se i zavise - od samo jednog - i to baš od onog kojemu je do EU i do NATO i do dobrosusjedske saradnje „kao do lanjskog snijega“. Za odnos prema crnogorskom identitetu nećemo trošiti vrijeme, mada je to u temelju svega prethodnog.
Što ti i takvi, povrh svega ostalog, ne znaju i ne umiju da se bave diplomatijom, samo je detalj na tužnoj slici istorijski pauzirane crnogorske zbilje.
(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Centralna banka organizovala okrugli sto na temu Integrisanje ESG principa u strategije i politike kreditnih institucija
Integracija ESG principa u strategije kreditnih institucija nije samo tržišni trend, već i ključna potreba za obezbjeđivanje dugoročne stabilnosti i uspjeha. Kroz bolje upravljanje rizicima, podršku održivim inicijativama i usklađenost sa globalnim regulativama, kreditne institucije mogu značajno doprinijeti održivom razvoju i ostvariti konkurentske prednosti na tržištu, saopštio je viceguverner CBCG Nikola Fabris
PODGORICA - Centralna banka (CBCG) aktivno jača otpornost finansijskog sektora na klimatske i ESG rizike kroz donošenje strateških politika, razvoj alata za upravljanje rizicima i koordinaciju međuinstitucionalnih aktivnosti, uključujući i istraživanje o uticaju klimatskih i ekoloških rizika na poslovanje banaka i izradu Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, saopštio je viceguverner CBCG Nikola Fabris
CBCG organizovala je okrugli sto na temu Integrisanje ESG principa u strategije i politike kreditnih institucija, okupivši predstavnike poslovnih banaka, Vlade, regulatornih i nadzornih tijela, akademske zajednice i Privredne komore, s ciljem podsticanja dijaloga o održivim finansijama i jačanja ESG standarda u bankarskom sektoru.
-Integracija ESG principa u strategije kreditnih institucija nije samo tržišni trend, već i ključna potreba za obezbjeđivanje dugoročne stabilnosti i uspjeha. Kroz bolje upravljanje rizicima, podršku održivim inicijativama i usklađenost sa globalnim re-
gulativama, kreditne institucije mogu značajno doprinijeti održivom razvoju i ostvariti konkurentske prednosti na tržištu. Integracija ESG principa nije samo odgovornost, već i prilika za inovaciju i rast, jer se klijenti, investitori i društvo sve više okreću održivim i odgovornim praksama - istakao je viceguverner Fabris.
digitA liz AcijA
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković rekao je da će u predstojećem periodu fokus poslovnih banaka biti na ključnim oblastima kao što su digitalizacija i automatizacija, sa naglaskom na održivost i ESG, te izazove koji se tiču sajber bezbjednosti i prevenciju prevara, nove oblike sistema plaćanja i nove načine rada u bankama.
O ciljevima i statusu izrade Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, govorila je savjetnica guvernerke za primjenu ESG standarda i inovacije Biljana Gligorić, dok je savjetnik viceguvernera dr Martin Bojaj predstavio rezultate istraživanja o integrisanju ESG principa u strategije i upravljanje, politike i procedure, organi-
PODGORICA – Poslanici parlamentarne većine sinoć su, u odsustvu opozicije, konačno izglasali budžet za ovu godinu. Za usvajanje tog zakonskog rješenja glasalo je 46 poslanika, dok je jedan bio uzdržan.
Osim toga, poslanici su izglasali i odluku o zaduženju te izmjene zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Svi propisi će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, osim zakonskih izmjena koje se odnose na srazmjerne penzionere, koje će stupiti dan kasnije.
AmAndmAni
Poslanici nijesu prihvatili većinu amandmana, ali jesu Vladinih 14, koji su, kako je kazao ministar finansija Novica Vuković, rezultat privremenog finansiranja i odnose se na nastavak više kapitalnih projekata koji nijesu završeni u prošloj godini, te na stvaranje zakonskih pretpostavki za zaključenje kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom za modernizaciju infrastrukture.
Sa jučerašenje sjednice
zaciju i izvještavanje kreditnih institucija, koje je sproveo Centar za makroekonomska i finansijska istraživanja i prognoze CBCG.
energetski PA s oši - Predstavnice poslovnih banaka Vanja Mitrović i Veselinka Mašulović prezentovale su aktivnosti i rezultate svojih kreditnih institucija u primjeni ESG principa u poslovanju. Predstavnik Ministarstva energetike Božidar Pavlović predstavio je proces sertifikovanja energetskih karakteristika zgrada, odnosno energetskih pasoša – saopšteno je iz CBCG.
Navedeno je da su se učesnici skupa saglasili da je koncept održivog razvoja na globalnom nivou s razlogom sve više dio strateškog fokusa u razmatranju dugoročne perspektive razvoja i odgovornosti prema budućim generacijama.
- Zaključeno je da finansijski sektor, u saradnji sa ostalim institucijama, strateškim pristupom i konkretnim aktivnostima, može ne samo da pruži značajan doprinos i da primjere odgovornog poslovanja, već i da bude nosilac razvoja u ovoj oblasti – dodaje se u saopštenju. s. P.
Poslanici nijesu prihvatili a mandman nezavisnih poslanica Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović koje su tražile da se iz budžeta izbaci planirana kupovina aviona Vlade za 25 miliona eura, ocjenjujući da se taj novac može iskoristiti za puteve, bolnice i škole. Vuković je kazao da to nije avion za Vladu, već ga koriste svi visoki državnici, te da je novi avion ne-
Poslanici nijesu prihvatili amandman nezavisnih poslanica Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović koje su tražile da se iz budžeta izbaci planirana kupovina aviona za 25 miliona eura, ocjenjujući da se taj novac može iskoristiti za puteve, bolnice i škole. Ministar finansija Novica Vuković je kazao da to nije avion za Vladu, već ga koriste svi visoki državnici, te da je novi avion neophodan zbog bezbjednosti
ophodan zbog bezbjednosti.
Usvojen je amandman Dražena Petrića (PES) koji je predložio da Zakon o budžetu stupi na snagu momentom objave u Službenom listu.
Prihodi i izdAci Zakonom o budžetu izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,89 milijardi eu-
ra i u odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto. Ukupni izdaci planir ani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.
Za tekući budžet se opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, za transakcije
Projekat Ministarstva turizma i Eko-fonda, uz podršku Evropske unije Dodijeljene
PODGORICA - Ministarstvo turizma i Eko-fond, uz podršku Evropske unije
(EU), dodijelili su subvencije u ukupnom iznosu od 2,5 miliona eura za 15 hotela
od 2,5 miliona
širom zemlje, u okviru programa za podsticanje energetske efikasnosti.
finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura.
Kapitalni budžet, koji prema riječima ministra Vukovića obuhvata samo zrele projekte, težak je 280 miliona eura, što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno, 278 miliona eura.
Prema Zakonu o budžetu, osnovni scenario makroekonomskih projekcija ukazuje na prosječni godišnje realan rast crnogorske ekonomije u srednjem roku od 3,7 odsto, odnosno, po godinama, 4,8 od-
Naredne sedmice konkurs za člana senata
DRI-a
Zamjenik predsjednika odbora za ekonomiju, finansije i budžet Velimir Đoković (NSD) je na jučerašnjoj sjednici najavio da će iduće sedmice objaviti konkurs za imenovanje člana Senata Državne revizorske institucije, imajući u vidu da predsjedavajući Senatu Nikola Kovačević krajem marta odlazi u penziju. Budući senator će po profesiji biti pravnik.
sto u ovoj, a 3,2 odsto i 3,1 odsto u 2026. i 2027. godini.
Odlukom o zaduženju predviđena je mogućnost zaduženja do 900 miliona eura od čega se najveći dio odnosi na ranije dugove. Vuković je naveo da većina dugova dospijeva u mandatu ove vlade, ocjenjujući da se prvi put upravlja dugom kako treba. Usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je predviđeno uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija, ukoliko im je zbirni iznos srazmjernih penzija manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 Zakona, u iznosu od 450 eura. M. LEKOVIĆ
-Time je uspješno završen najzahtjevniji dio jednog izuzetno važnog projekta, koji je pokazao da Crna Gora može i mora da ide putem održivog razvoja, odgovornog upravljanja resursima i jačanja konkurentnosti u turizmu - navodi se u saopštenju Ministarstva turizma. Ministarka turizma Simonida Kordić, kazala je na svečanosti povodom dodjele ugovora da je ovo prvi konkretan korak ka transformaciji turističkog sektora, gdje se inovacije, modernizacija i ekološka odgovornost prepliću u jedinstven cilj - jačanje naše turističke ponude na način koji donosi benefite i privredi i životnoj sredini.
-Ova donacija EU nije samo finansijska pomoć, već i snažna poruka povjerenja u našu viziju i posvećenost održivom razvoju. Podrška međunarodnih partnera omogućila nam je da ostvarimo konkretne rezultate - smanjenu potrošnju energije u 15 hotela, povećan komfor gostiju, kao i smanjen karbonski otisak, što doprinosi očuvanju prirodnih resursa i jačanju ekološkog imidža Crne Gore - istakla je Kordić. Hoteli su imali priliku da dobiju subvencije u vrijednosti od 60.000 do 200.000 eura, a posebno su nagrađeni oni koji rade tokom čitave godine, kao i oni koji posluju na sjeveru države. S. P.
Juče na poziv Alternative Crne Gore počeo dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca
PODGORICA – Juče je na poziv organizacije Alternativa Crna Gora (ACG) počeo dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca u Crnoj Gori na koji drugi put pozivaju zbog visokih cijena u trgovinama.
– Na početku dana smo imali snimke dosta praznih prodavnica, ali još ne možemo govoriti o efektima niti upoređivati sa prvim bojkotom prošlog petka. Ako Poreska uprava u ponedjeljak objavi podatke o prometu, vidjećemo koliko je ovaj put bojkot bio uspješan, imajući u vidu da je to valjani parametar na osnovu kojeg to možemo zaključiti – kazao je za Pobjedu predstavnik ACG Nikola Bezmarević.
PLANOVI
Ipak, nije siguran da li će građani imati dovoljno strpljenja. – Ne znam ni sam dokle se može ovako, znajući naš mentalitet, očekujemo sve u jednom danu, ne znam do kada će imati strpljenja da nastave sa bojkotom. Čini mi se da im već popušta strpljenje i da teško izlaze iz zone komfora – ocijenio je Bezmarević.
Ako Poreska uprava u ponedjeljak objavi podatke o prometu, vidjećemo koliko je ovaj put bojkot bio uspješan, imajući u vidu da je to valjani parametar na osnovu kojeg to možemo zaključiti, saopštio je Pobjedi predstavnik ACG Nikola Bezmarević
Najavljuje da bi, ukoliko i iduće sedmice nastave sa pozivima na bojkot, taj poziv mogao biti upućen određenom trgovačkom lancu. Svjestan je, kako je naveo, da je to radikalna mjera te da bi moglo doći do otpuštanja radnika, što ne žele da se desi. – Pažljivo ćemo razmotriti tu mogućnost, vidimo da je građani žele – kazao je Bezmarević.
OČEKIVANJA
Tvrdi da marketi ovih dana s akcijama i popustima pokušavaju da obesmisle bojkot, te da time šalju prikrivenu poruku da neće spustiti cijene. – Moj prijedlog je da se hitno Vladi upute inicijative za smanjenje marži i PDV-a na pojedine namirnice, jer ako se oni ne uključe, mi možemo ovako do beskonačnosti. Mislim da je Vlada na potezu – kazao je Bezmarević, dodajući da je
Spajić: Građani su u pravu,
bojkot iznuđeno rješenje, jer su građani došli u situaciju da sami rješavaju problem visokih cijena. Prema podacima Poreske uprave saopštenim portalu Bankar, prvi bojkot prošlog petka uticalo je da država naplati 233,2 hiljade eura manje PDV-a nego sedam dana ranije. Pet najvećih trgovač-
Premijer Milojko Spajić je u intervjuu TVCG najavio formiranje robnih, ali i stabilizacionih rezervi koje će pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima. Spajić najavljuje i 20 odsto manje ugovora o djelu do kraja godine. Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu i 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020. Komentarisao je i bojkot trgovačkih lanaca. – Država je ograničila
marže za ogroman broj proizvoda. Naišli smo na brojne načine na koje se trgovci dovijaju s cijenama i lično sam podržao bojkot. Građani su u pravu, ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako
kako smo mogli. Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi –najavio je Spajić.
gdje
Milojko Spajić
PODGORICA - Američke kompanije će u ponedjeljak posjetiti Crnu Goru, što će predstavljati priliku za produbljivanje bliskih ekonomskih veza dvije države, najavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. -Samo tri mjeseca nakon zvanične posjete delegacije Vlade Vašingtonu, koju sam predvodio, a gdje sam u ime Crne Gore potpisao Memorandum o
onako rezerve. Prvu verziju najavio je Spajić.
lizacione rezerve dugo-
Kaže da bi se na taj način i uz stabilizacione rezerve moglo doći do dugoročnog rješenja.
kih lanaca je prošlog petka obračunalo 55 odsto manje PDV-a nego prethodnog petka. Po osnovu PDV-a su ovi trgovački lanci 31. januara obračunali 190.349,45 eura PDV-a, dok je taj iznos 24. januara bio 423.603,06 eura. – Podaci se odnose na PDV obračunat i naplaćen prilikom ostvarivanja prometa ostvarenog od strane fizičkih lica kao krajnjih potrošača kod pet najvećih trgovačkih lanaca – naveli su iz Poreske uprave. Iz Poreske su prethodno ukazali da je u petak 31. januara tokom prvog bojkota pad prometa u pet trgovačkih lanaca u odnosu na sedmicu ranije bio 55,6 odsto. Najveći odziv na inicijativu ACG tokom prvog bojkota bio je u sjevernoj regiji, u kojoj je promet bio niži za 61,4 odsto, u centralnoj regiji promet je pao za 57,89 odsto, a u južnoj za 52,2 odsto. Tako je promet 31. januara u ovih pet lanaca iznosio 1,22 miliona eura u odnosu na 24. januar kada je iznosio 2,79 miliona eura. Tog dana je izdato 130.000 računa, što je za 102.000 manje nego 24. januara. M. LEKOVIĆ
Najava potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja
ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), na dobrom smo putu da napravimo još jedan progresivan korak u ovoj oblasti - naveo je Đeljošaj u saopštenju. On je rekao da se uspjeh i produktivnost tog Memoranduma odmah vide na djelu, zbog
čega su najprestižnije američke kompanije iskazale interesovanje za unapređenje trgovinsko-ekonomskih odnosa sa Crnom Gorom. Đeljošaj će, kako je saopšteno, u ime Vlade zvanično dočekati predstavnike američkih kompanija. -Istorijski broj američkih
kompanija, koje će posjetiti Crnu Goru u okviru ACEBA-e, predstavljaće odličnu priliku za produbljivanje naših bliskih ekonomskih veza, što se promoviše i na osnovu Memoranduma koji otvara vrata za konkretnu razvojnu i investicionu saradnju - kazao je Đeljošaj. R. E.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore uputio Vladi niz zahtjeva
Sindikat je dao rok za početak pregovora – 20. februar, a nakon toga će preduzeti radikalne korake. Traže izmjene zakona, Granskog kolektivnog ugovora i učešće sindikata u radnim grupama i konačno omogućavanje prava na štrajk
PODGORICA – Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore traži ostavku ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu. Najavili su i prvi u nizu protesta za 6. mart ispred Vlade zbog potpunog izostanka socijalnog dijaloga i kontinuiranog ignorisanja njihovih zahtjeva.
U saopštenju ovog sindikata, koje potpisuje predsjednik Nenad Rakočević ističe se da su primorani na preduzimanje radikalnih koraka te da je na sjednici Skupštine donijeta odluka o uslovnom organizovanju niza protesta od kojih će se prvi održati 6. marta 2025. godine u 15.30 časova ispred zgrade Vlade, ukoliko odgovorni činioci Vlade ne započnu pregovore u cilju postizanja dogovora najkasnije do 20. februara.
U zahtjevima koji su dostavljeni Vladi, traži se hitno potpisivanje usaglašenog aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i početak rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja. Sindikat zahtijeva i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.
Zahtijevaju i povlačenje prijedloga zakona o zaradama, o državnim službenicima i namještenicima i o lokalnim službenicima i funkcionerima, uz obavezno učestvovanje svih
SVE GLASNIJA: Širi se podrška zahtjevima „Kamo śutra?“
Paralelno sa blokadom koju je organizovala neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ u Podgorici, predstavnici dvadesetak crnogorskih nevladinih organizacija blokirali su na 23 minuta raskrsnicu kod Gradskog stadiona.
Oni su na taj način dali podršku studentima i građanima koji stoje uz njih. Blokadama su se pridružili građani u još šest opština, a podrška je stigla od Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja
predstavnika reprezentativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka. Sindikat traži da izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača kako bi se regulisale marže na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana. Pitanje prava na štrajk je takođe istaknuto u zahtjevima, jer je zaposlenima u Crnoj Gori trenutnim zakonskim rješenjem to pravo uskraćeno. Iz Sindikata zahtijevaju izmjene Zakona o štrajku, te uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu sa „modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem“. - Veliko nezadovoljstvo zaposlenih najbrojnije javne oblasti kulminiralo je i neravnopravnim odnosom u dijelu visina zarada između službeničkih zvanja koje je uzrokovano programom „Evropa sad 2“, a onda i drastično umanjenom kupovnom moći prioritetno uzrokovanom devalvacijom vrijednosti eura. Bojazan i nagomilani strah svih radnika javnog sektora je nevjerovatno ogromno zaduživanje države i buduća likvidnost, ali kada vidimo gdje se sve troši novac građana i nas radnika, tvrdimo da sredstva za sve naše materijalne zahtjeve moraju da se obezbijede – piše u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore. J. M.
PODGORICA – Smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, koju blokadom neke od ključnih saobraćajnica u Podgorici uz „23 minuta buke“ zahtijeva neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“, juče je, pored građana u više opština, otvoreno podržalo dvadesetak nevladinih organizacija iz Crne Gore kao i Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
To je prva univerzitetska jedinice Univerziteta Crne Gore (UCG) čija je uprava stala uz studentski bunt kojem se trenutno pridružuju i građani u sedam crnogorskih opština zahtijevajući odgovornost ključnih ljudi bezbjednosnog sektora jer nakon masakra u Medovini, prije dvije i po godine, nijesu preduzeli konkretne poteze kako bi unaprijedili sigurnost i spriječili da se ponovi masovni zločin kakav se dogodio 1. januara na Cetinju.
Protesti i blokade organizovani su, pored Podgorice i na Cetinju, u Nikšiću, Baru,
Kotoru, Budvi i Herceg Novom. Tokom vikenda, kako je najavljeno, neće biti blokada ulica, a o daljim potezima javnost će biti obaviještena u ponedjeljak.
Glavna blokada u organizaciji „Kamo śutra?“, održana je
na raskrsnici Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Moskovske ulice.
„Dok 23 života odjekuju u tišini, mi blokiramo da se čuje“, „Benksy bi ođe imao posla“, „Penzioneri su uz studente“ bili su neki od transparenata
Predstavnici NVO na plenumu su kazali da studentima pružaju besplatnu pravnu pomoć i da neće dozvoliti da ih vlast kriminalizuje i lažno optužuje, te da je veoma važno što je mladost i u
Crnoj Gori, Srbiji i u Bosni i Hercegovini pokrenula pitanja odgovornosti za izgubljene živote ljudi
građanske podrške studentskim protestima. Čulo se skandiranje, „Ostavke“, „Foteljaši“, Bečiću- Vučići i „Vidiš li nas dobro, Danilo“. „IdIte, MI vas pratIMo“
Paralelno sa blokadom koju je organizovala neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“, predstavnici dvadesetak crnogorskih nevladinih organizacija blokirali su na 23 minuta raskrsnicu kod Gradskog stadiona. Oni su na taj način dali podršku studentima i gra-
Ministar unutrašnjih poslova možda sinoć nije mogao da odgovori na skandiranje učesnika šeste blokade saobraćajnica u Podgorici, ali je okupljanje građana nadgledao lično načelnik Regionalnog cen-
tra bezbjednosti „Centar“ Goran Jokić, visokopozicionirani čelnik Uprave policije.
On je, vozeći kontrastranom ulice, iz prve ruke ispratio demonstrante koji su, nakon okončane bloka-
u Nikšiću ponudili „konačno rješenje“ za partitokratske šeme
đanima koji stoje uz studente grupe „Kamo śutra?“. Prije blokade, na Trgu Argentina je održan plenum, na kojem su predstavnici NVO istakli da studentima i njihovim protestima nude svu pomoć – logističku, pravnu i da im stavljaju na raspolaganje resurse koje imaju u vidu prostora za održavanje plenuma, sastanaka, medijsku vidljivost i svaki vid pomoći koja je potrebna studentima.
- Mi smo tu da vas podržimo i pratimo - poručili su predstavnici NVO.
Predložili su da se formira savjetodavno tijelo koje bi se sastajalo sa studentima, te istakli da nijesu tu da im promijene mišljenje, već isključivo da im daju prijedloge, koje studenti mogu da prihvate ili ne.
- Idite vi svojim putem, a mi ćemo vas pratiti – istaknuto je na plenumu.
Ispred neformalne studentske organizacije „Kamo śutra?“ Marko Vukčević zahvalio se predstavnicima nevladinih organizacija na podršci.
- U ovom trenutku dok se dešavaju silni napadi i blaćenja, raduje nas što smo upravo prvu podršku dobili od građanskih aktivista i nevladinih organizacija, od onih ljudi koji se godinama i decenijama bore za vladavinu prava i ljudska prava. Ono što smo mi predstavili kao naše ideje nijesu samo neki studentski zahtjevi, već građanski i širi - kazao je Vukčević. Predstavnici NVO na plenu-
mu su kazali da studentima pružaju besplatnu pravnu pomoć i da neće dozvoliti da ih vlast kriminalizuje i lažno optužuje, i da je veoma važno što je mladost i u Crnoj Gori, Srbiji i u Bosni i Hercegovini pokrenula pitanja odgovornosti za izgubljene živote ljudi.
dva Sata blokade na cetinju
Protest građana Cetinja u znak podrške studentima održan je na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, na Kruševom Ždrijelu. Skup je protekao u tišini i bez transparenata, uz prisustvo policije.
Cetinjani su odlučili da se zadrže na Kruševom Ždrijelu do 19.26 sati.
Građani Kotora su i sinoć u 17.26 minuta blokirali glavnu saobraćajnicu kod semafora prekoputa gradske pijace, simbolično u trajanju od 23 minuta, solidarišući se na taj način sa neformalnom grupom studenata „Kamo śutra?“ koja traži odgovornost nadležnih iz vlasti zbog zločina na Cetinju, koji se dogodio 1. januara, ali i masakra prije dvije i po godine u tom gradu.
Svoje poruke, bunt i ogorčenje Kotorani su iskazali zvižducima, povicima „ostavke, ostavke“, kao i transparentima sa porukama: „Kad pravda zaćuti“, „Istinu moraš govorit sam!!!“, „Tražimo odgovornost za nevine žrtve“, „Mama, ne brini, nije me danas ubio niko…“, „Fotelja nije ljepilo, ustani!“, “ Država nijesu fotelje, već ljudi“. Za vikend neće biti blokada.
Osnovno državno tužilaštvo u Baru još se nije izjasnilo o predmetu je li se u Osnovnoj školi ,,Meksiko“ pjevalo: ,,Nož, žica, Srebrenica“
de raskrsnice kod zgrade Maksim, prošetali Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do blizu MUP-a, a onda se vratili na početnu poziciju skandirajući „Vidiš li nas dobro, Danilo“, „Foteljaši“ i „Ostavke, ostavke“...
Građani Kotora će u ponedjeljak, u isto vrijeme na istom mjestu, ali bez buke, u tišini, odati počast žrtvama tako što će paliti svijeće za nastradale u dva odvojena masakra koja su se u protekle dvije i po godine dogodila na Cetinju. Grupa građana je i sinoć organizovala blokade u Nikšiću u naselju Rastoci. Blokadom koja je organizovana i prethodne dvije večeri grupa građana Nikšića podržava zahtjeve neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“. Blokada je počela oko 17.20 h i trajala je duže od pola sata.
Spremni da uče od Studenata Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti podržava zahtjeve neformalne grupe studenata i studentkinja ,,Kamo śutra?“ i poziva na njihovo ispunjenje. - Smatramo da je naša odgovornost i obaveza da konstruktivno podržimo studente u njihovoj težnji za izgradnju boljeg i odgovornijeg društva. Našom podrškom izražavamo i solidarnost sa lokalnom zajednicom kojoj pripadamo i pridružujemo se traženju pune odgovornosti za tragične događaje. Želimo da podstaknemo značaj kulture protesta koji su pokrenuti ovom studentskom inicijativom.
Na taj način izražavamo spremnost da učimo od studenata i zajedno sa njima promovišemo značaj društvene empatije i zastupanja javnog interesa koje studenti jasno promovišu svojim zahtjevima - objavljeno je na sajtu Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Studenti, kako poručuju sa FDU, imaju pravo da nametnu teme za koje oni smatraju da su od značaja za razvoj društva.
-Takav pristup je najdragocjenija platforma za razvoj civilnog društva, pored svih drugih važnih razvojnih aspekata, političkih, kulturnih i ekonomskih, za koje i mi kao dio akademske zajednice imamo odgovornost - zaključak je Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti. i.p. – j. m. – iv. k.
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Baru još nije okončalo predmet koji se tiče tamošnje Osnovne škole ,,Meksiko“, gdje provjeravaju da li se u toj ustanovi pjevalo: ,,Nož, žica, Srebrenica“. Istražuju od februara prošle godine
Rukovodilac tužilaštva Bar Radovan Đurišić kazao je juče Pobjedi da još nije donijeta odluka, jer se čeka policija, da im dostavi određena obavještenja.
-Nije još završen predmet –rekao je on. Reakcija tužilaštva uslijedila je prošle godine u februaru nakon što je ranije uprava škole prijavila policiji jednog roditelja zbog navodno lažne objave na društvenim mrežama i pokušaja unošenja razdora i uznemirenosti među učenicima, nakon što je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, završilo ranije nastavu nakon što su stariji razredi pjevali ,,Nož, žica, Srebrenica“. U međuvremenu se na društvenim mrežama širila i informacija da je navodno neko tu spornu poruku ispisao i na Vajber grupu, te da se i u školi diskutovalo o tome.
škola negira incident
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je tada da su upoznati samo sa slučajem u kojem je prijavljen rodi-
telj zbog ispisanog statusa na društvenim mrežama.
-Uprava JU OŠ ,,Meksiko“ negira da je došlo do bilo kakvog incidenta koji se plasira u javnosti proteklih dana. Uprava škole će o svemu obavijestiti Školski odbor – saopštavali su tada iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
odbačena prijava protiv odbornice b S Više državno tužilaštvo u Podgorici, s druge strane, odbacilo je krivičnu prijavu protiv odbornice iz Bošnjačke stranke Edine Dešić koju je anonimna grupa građana optužila da je kroz javno obraćanje izazivala nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju.
Rukovoditeljka i portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica kazala je Pobjedi da su ranije formirali predmet po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena od Osnovnog državnog tužilaštva u Baru. – Krivična prijava je nakon izvršene ocjene spisa predmeta odbačena zbog toga što u radnjama prijavljene nema elemenata bića prijavljenog krivičnog djela, niti bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – navela je Medenica. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po anonimnoj krivičnoj prijavi grupe građana protiv Edine Dešić iz Bošnjačke stranke zbog krivičnog djela - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Rukovodilac Osnovnog tužilaštva Bar Radovan Đurišić kazao je juče Pobjedi da još nije donijeta odluka, jer se čeka policija, da im dostavi određena obavještenja
Dešić je ranije kao predsjednica OO Bošnjačke stranke, kako su prenijeli mediji, pozvala nadležne da hitno informišu javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na Vajber grupi Osnovne škole ,,Meksiko“ - ,,Nož, žica, Srebrenica“, koju je, kako navodi, poslao učenik te škole. – U vezi sa informacijom koja se počela širiti društvenim mrežama, a koja je i potvrđena od više roditelja učenika barske OŠ ,,Meksiko“, da je na jednoj Vajber grupi neko od učenika ove osnovne škole ispisao poruku/parolu ,,Nož, žica, Srebrenica“ koju je uputio učenicima, članovima iste Vajber grupe islamske vjere, te da je nakon toga u dvorište škole donijeto hladno oružje kako bi se fizički obračunalo sa istim učenicima uz povike iste parole, pozivam direktoricu škole i ministarku da hitno informišu javnost o tome –navela je ona.
Dešić je dodala da treba ispitati i da li je tačna informacija da je jedna nastavnica na času povela debatu o tome što znači ,,Nož, žica, Srebrenica“, te pokušala da relativizuje ovaj događaj, ali i genocid u Srebrenici, govoreći im da nema potrebe da su toliko uznemireni, kao i da ne vjeruju svemu što o Srebrenici pišu i prenose mediji, navodi Dešić. – Takođe, pozivam Upravu policije i tužilaštvo da ispitaju ovaj slučaj s jasnim elementima mržnje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, koji je drugi takav slučaj u Baru u posljednjih deset dana, i da procesuiraju odgovorne kako bi se društvu poslala jasna poruka da država neće tolerisati širenje mržnje – istakla je ona tada u saopštenju. n. Đ.
VDT ima četiri formirana predmeta zbog govora mržnje na društvenim mrežama nakon zločina na Cetinju, protiv dvije osobe pokrenut prekršajni postupak
PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog objava na društvenoj mreži Fejsbuk koje su imale karakter uvredljivog govora i govora mržnje, nakon zločina na Cetinju. Zasad u Višem državnom tužilaštvu postoje četiri formirana predmeta zbog govora mržnje.
Od toga, dva su procesuirana, a u dva slučaja osobe nijesu identifikovane. Lepa Medenica, rukovoditeljka VDT-a je Pobjedi kazala da su ovi slučajevi, kao i ostali, prioritetni i da im je posvećena puna pažnja, ali da se lažni profili veoma teško identifikuju. Zbog toga će, kako je kazala, biti zatražena i međunarodna pravna pomoć, jer je komentar objavljen na društvenoj mreži Iks te da to otežava otkrivanje identiteta i osobe koja je postavila komentar. A na identifikaciji druge osobe, kako je kazala Medenica, radi crnogorska policija.
Istakla je da VDT i dalje prati komentare i objave na društvenim mrežama i medijima. Komentari koji su procesuirani bili su na račun građana Cetinja, a zahtjevi su pokrenuti protiv S. J. Đ. i M. M - Analizom predmetnih objava, utvrđeno je da u radnjama
tati da su na Cetinju svi nenormalni, da taj grad treba zatvoriti, da se sve to dešava zbog mržnje prema SPC, da ih je sustigla kletva, da su umrlice pisane latinicom te da to dokazuje brojne stvari...
Osim „običnih“ ljudi, govor mržnje su ispoljavali i javni djelatnici, poput nagrađivanog književnika Milutina Mićovića, brata mitropolita SPC Joanikija koji je ubrzo nakon tragedije objavio na svom profilu pjesmu „Demon grad“ autora Peđe Vukića u kojoj piše: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe...“
Objava dobitnika „Miroslavljevog jevanđelja“ je generisala komentare sa elementima govora mržnje.
Zbog pojačanog govora mržnje i uvreda na račun građana Cetinja sredinom januara se oglasio Savjet za građansku kontrolu rada policije. Odmah po registrovanju primjera govora mržnje i ekstremizma, Savjet je izdao preporuku da se pažljivo i kontinuirano prati ta pojava koja ne samo da uznemirava javnost, iskazuje nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama, već i ozbiljno podstiče dalju polarizaciju u crnogorskom društvu.
Savjet je tada konstatovao da policija postupa po izdatim preporukama nakon zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara ove godine.
KADROVSKA RJEŠENJA: Iz Uprave policije saopštili prijestonici pojačan da bi građani bili bezbjedni
Iz Uprave policije naglašavaju da Odjeljenje bezbjednosti
Cetinje trenutno broji 53 policijska službenika i to: 39 policajaca opšte nadležnosti, sedam službenika kriminalističke policije i sedam novih policijskih službenika, dok je njih ukupno 36 na ispomoći
S. J. Đ. i lica M. M. nije bilo elemenata krivičnog djela, već su se u istim stekla obilježja prekršaja, zbog čega je ovo tužilaštvo podnijelo dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv navedenih lica –saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva. Više državno tužilaštvo u Podgorici je u nekoliko navrata saopštilo da u okviru svoje nadležnosti prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. 1. 2025. godine. Kazali su i da će sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje, biti adekvatno procesuirana. Pobjeda je ranije pisala da je građanin Marko Roganović policiji prijavljivao govor mržnje koji je primijetio na društvenim mrežama, a uputio je i inicijativu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću za donošenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. U komentarima na društvenim mrežama, koje su pojedini korisnici počeli da objavljuju nakon zločina koji se dogodio u prijestonici, može se proči-
- Takav pristup Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, 2022. godine kada se takođe dogodila tragedija na Cetinju, u potpunosti je izostao – naglasili su tada iz Savjeta.
Krivičnim zakonikom je zabranjeno izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Definisano je da će se onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Zakonom o zabrani diskriminacije je definisano da je govor mržnje svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. U brojnom komentarima koji su objavljivani na društvenim mrežama, pored poruka empatije i podrške, veliki dio bio je suprotan – u njima su Cetinje i Cetinjani dehumanizovani, kriminalizovani i diskriminisani, a pozivano je i na uništenje toga grada. J. M.
CETINJE – Odjeljenje bezbjednosti Cetinje bogatije je za još sedam policajaca sa završenom Policijskom akademijom, a na raspolaganju su im stavljeni i policijski službenici iz drugih organizacionih jedinica policije u vidu ispomoći, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije (UP).
Time su, kako navode, kadrovski kapaciteti Odjeljenja bezbjednosti na Cetinju pojačani u cilju podizanja nivoa bezbjednosti građana.
- Shodno bezbjednosnoj procjeni i sagledavanju bezbjednosne situacije na terenu na području prijestonice Cetinje dodatno su, u određenim vremenskim intervalima, angažovani službenici Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, interventnih jedinica policije iz više odjeljenja bezbjednosti, kao i službenici Sektora granične policije,
te službenici kriminalističke i policije opšte nadležnosti iz Odjeljenja bezbjednosti Podgorica – kazali su Pobjedi iz policije. Naglašavaju da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje trenutno broji 53 policijska službenika i to 39 policajaca opšte nadležnosti, sedam službenika kriminalističke policije i sedam novih policijskih službenika, dok je njih ukupno 36 na ispomoći. - Pojačan je rad dežurne službe ovog odjeljenja angažovanjem dva policijska službenika u svakoj smjeni. Osim toga, formiran je Operativni tim za unapređenje psiho-socijalne podrške građanima koji broji 18 članova, a koji čine predstavnici Uprave policije, Prijestonice Cetinje, Tužilaštva, sudstva, Ministarstva prosvjete i Ministarstva zdravlja – saopštili su iz UP. Ovaj tim je, kako dodaju, formiran u cilju unapređenja in-
terresorne saradnje za praćenje stanja i podizanja nivoa bezbjednosti na Cetinju. - U saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Podgorica izvršena je i reorganizacija radnog vremena koja je doprinijela prisutnosti većeg broja policijskih službenika na području Cetinja – istakli su iz policije. Podsjećaju i da je otvorena SOS linija podrške za lica kojima je potrebna psihološka pomoć nakon tragedije na Cetinju.
- U cilju održavanja stabilne bezbjednosne situacije u sklopu preventivnog djelovanja održan je sastanak sa gradonačelnikom Prijestonice, kao i predstavnicima Savjeta za građansku kontrolu rada policije gdje je sagledana bezbjednosna situacija. Takođe, održan je i sastanak sa Centrom za socijalni rad kome su prisustvovali službenici Odjeljenja bezbjednosti Ce-
Video-zapis iz kafane „Velestovo“ nije „procurio“ iz policije
Video-zapis koji je nastao u kafani „Velestovo“ 1. januara uoči masovnog ubistva na Cetinju u kojem je Aco Martinović usmrtio 13 osoba, a koji su nakon tragedije prenijeli gotovo svi srpski mediji, privatan
je i u medije nije dospio od strane Uprave policije. - Ističemo da je riječ o privatnom video-zapisu koji je dostupan više lica i nije iz dokazne i arhivske građe Uprave policije – podvukli su oni.
Govoreći o istrazi u vezi sa zločinom na Cetinju, naglašavaju da su vještačenja i izviđajne mjere i radnje još uvijek u toku.
- Postupajući tužilac blagovremeno obavještava o svakom detalju i činjenici,
tinje, predstavnici Tužilaštva, predstavnici Osnovnog suda, kao i predstavnici Centra za mentalno zdravlje – saopštili su Pobjedi iz Uprave policije. Na tom sastanku dogovoreni su modaliteti daljeg sprovođenja aktivnosti u cilju boljeg praćenja mentalnog zdravlja građana Cetinja i utvrđeni dalji koraci, odnosno mjere i radnje iz svojih nadležnosti svakog od prisutnih predstavnika institucija na sastanku. Policija je, prilikom pretresa koji su izvršeni zbog prijava građana zbog uznemiravanja, oduzela i pet pušaka. - Ističemo i da je u sklopu akcije ,,Poštuj život, vrati oružje“ od strane građana preuzeto više desetina komada kratkocijevnog i dugocijevnog oružja, ručnih bombi i eksplozivnih materija, zatim na teritoriji Cetinja izvršeno je više desetina mini blokada i racija u ugostiteljskim objektima, 15 pretresa stanova i drugih prostorija s akcentom na prostore koje koriste lica kod kojih su konstatovane određene psihičke smetnje, formirana su i dva pozornička reona – kazali su nam iz UP.
Zasijedao savjet Za građansku kontrolu rada policije
Savjet za građansku kontrolu rada policije održao je sjednicu 28. januara, kojom je predsjedavao advokat Zoran Čelebić koja je tematski ponovo bila posvećena provjeri primjene policijskih ovlašćenja povodom ponovnog masovnog zločina na Cetinju. Pažljivo je razmotrena pritužba nevladinih organizacija (NVO) Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava kojom se zahtijeva nezavisna istraga postupanja policije od strane građanskog nadzora. Savjet već postupa po sopstvenoj inicijativi, a pritužba
a nakon kompletiranja predmeta isti će biti upućen postupajućem tužiocu i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije – navode iz policije. Poručuju da je Uprava policije potpuno otvorena za saradnju sa svim službama u sistemu u cilju unapređenja cjelokupnog stanja u našem društvu.
PODGORICA – Policijski inspektor Dušan Stefanović i Boban Milić sprovedeni su u Istražni zatvor u Spužu zbog opasnosti da bi pobjegli i na taj način ometali istragu Specijalnog tužilaštva u okviru koje se sumnjiče da su povezani sa kriminalnom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, potvrđeno je Pobjedi.
U Specijalnom tužilaštvu saslušani osumnjičeni pripadnici kriminalne organizacije Radoja Zvicera
uglednih NVO je pridružena formiranom predmetu. Istom je zadužen član Savjeta, prof. dr Branislav Radulović, koji će, u kolegijumu, sa advokatom Zoranom Čelebićem, predsjednikom Savjeta, raditi na ovom predmetu. Donijeta je odluka da se NVO detaljno informišu, što uključuje i neposredan uvid u predmet, o svim do sada preduzetim radnjama i aktivnostima. Savjet je izdao nekoliko konkretnih preporuka. Prema nekima od njih Uprava policije je pokazala odgovoran i proaktivan pristup, dok se na neka još uvijek čeka izjašnjenje.
Odlučeno je da se, na osnovu pritužbe NVO, formira lista pitanja, a od Uprave policije zatraže konkretni odgovori.
Takođe, jednoglasno je odlučeno da se na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu pritužbe dvije NVO, zatraži postupanje ovlašćenog službenika unutrašnje kontrole policije.
Prethodna sjednica je održana na Cetinju i u višesatnoj diskusiji učestvovali su i gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković i v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović. To je bila prilika da se rasprave i otvore brojna važna pitanja i dileme. Gradonačelnik Cetinja i Skupština prijestonica saopštili su jasne zahtjeve, odnosno očekivanja lokalne zajednice i javnosti od nadležnih povodom masakra. Savjet podsjeća da je službenim putem i neposredno predložio predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, gospodinu Miodragu Lakoviću održavanje međusobne, tematske, radne konsultacije pod nazivom ,,Masovni masakri i kako unaprijediti bezbjednost javnosti i građana“. Prijestoni grad Cetinje i tamošnje stanovništvo u gotovo dvije godine zadesio je i drugi masakr čije su posljedice, poput onog iz avgusta 2022, izuzetno tragične i emotivno teške. Savjet je ocijenio važnom i neophodnom razmjenu mišljenja o unapređenju odgovornosti i prevencije i kako građanski i parlamentarni nadzor nad radom policije mogu i zajedno doprinositi definisanju strategija, politika, prakse i ponašanja da se spriječe tragedije i zločini ove vrste. jovana raiČeviĆ
Sudija za istragu Goran Šćepanović je nakon saslušanja trećeg osumnjičenog Farisa Ćorovića odbio prijedlog Specijalnog tužilaštva da mu se odredi pritvor, ali je prema ovom okrivljenom odredio mjeru nadzora zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor. Ćorović se, kako su kazali iz suda, sumnjiči za priadništvo kriminalnoj organizaciji. Osim navodnog članstva u Zvicerovoj kriminalnoj grupi, Stefanoviću, Miliću i Ćoroviću se na teret stavljaju i krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca. Stefanović, Milić i Ćorović su uhapšeni 4. februara po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Oni su, prema riječima njihovih branilaca, negirali bilo kakvu vezu sa djelima koja im se stavljaju na teret. Prema nezvaničnim informacijama Libertasa, policajac Stefanović je osumnjičen da je primio mito od 500 eura, odavao tajne podatke iz službe, oba-
vještavao navodne saučesnike o kretanju određenih osoba. Za prenošenje tih podataka, navodno, koristio je kriptovani telefon.
Do sumnje da su trojica juče uhapšenih pripadnici kriminalne organizacije na čijem čelu je Zvicer, tužilaštvo je, navodno, došlo analizom materijala sa nekada zaštićene „Skaj“ aplikacije. Milić je hapšen i u junu 2022. godine zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizaci-
Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo zadržavanje osumnjičenom za nasilje u porodici
KOLAŠIN - Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo je zadržavanje D. T. zbog sumnje da je lakše povrijedio majku i da je prijetio sestri.
Njemu se na teret stavlja kri-
vično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osnovano se sumnja da je optuženi lako tjelesno povrijedio člana porodice - majku, oštećenu D. P., tako što je stisnuo za ruku u predjelju nadlakti-
ce - saopštila je Pobjedi Maja Šćepanović, tužiteljka i portparolka ODT Kolašina.
D. T. je, takođe, prijetio svojoj sestri J. T. da će polomiti vrata sobe u kojoj se ona nalazila. d. d.
Policija vršila pretrese na više lokacija, uhapšene tri osobe Pronađeni i oduzeti
marihuana, novac i oružje
PODGORICA – Policija je, u okviru jučerašnje akcije, vršila pretrese na više lokacija i procesuirala četiri osobe, kod kojih su pronađene marihuana, novac i oružje, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom stana i vozila koje koristi J. P. (31) pronađeno je oko 460 grama marihuane, vaga za precizno mjerenje i 5.450 eura za koje se sumnja da potiče iz krivičnog djela. J. P. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je pretresla stan i druge prostorije u vlasništvu M. K. (65) i pronašla pušku ,,zastava“, 14 komada municije različite vrste i kalibra, vazdušnu pušku i gasni pištolj.
Pretresom stana i drugih prostorija u vlasništvu M. A. (58) u Tuzima pronađen je pištolj ,,crvena zastava M57“, 98 komada municije različitog kalibra i rezervni okvir.
M. A. se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Kod D. U. (25) u Zeti, pronađeno je 10 komada municije za lovačku pušku zbog čega je uz krivičnu prijavu lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Policija je rasvijetlila slučaj podmetanja požara u mjestu Kuće Rakića i uhapsila B. K. (25), zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u produženom trajanju. - Kako se sumnja, 7. i 8. oktobra 2024. godine, u mjestu Ku-
će Rakića, opština Tuzi, B. K. je zajedno sa licem S. A. i još jednim nepoznatim licem, upotrebom podesnih sredstava, izazvao požare na tri hangara u vlasništvu tri oštećena lica. S. A. je 28. novembra 2024. godine lišen slobode, zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u produženom trajanju, i isti se nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - precizirali su iz UP.
Iz policije dodaju da nastavljaju sa kontinuiranim intenzivnim aktivnostima na suzbijanju svih oblika kriminala na teritoriji svoje nadležnosti, procesuiranju izvršilaca i sprečavanju izvršenja krivičnih djela i prekršaja, a sve u cilju stvaranja i održavanja bezbjednog ambijenta za život i rad građana - zaključuje se u saopštenju. j. r.
je koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo sada pokojnog Milića Minje Šakovića Plan je tada osujetila policija. Milić Šaković ubijen je 17. juna 2022. godine u Budvi. B. r.
Uhapšene tri osobe zbog razbojništva
Pretukli
sugrađanina i oduzeli mu telefon i novčanik
PODGORICA - D. I. (27), V. K. (22) i I. C. (24) uhapšeni su zbog sumnje da su 4. februara uveče pretukli jednu osobu i od nje uzeli mobilni telefon, novčanik i lična dokumenta.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njima se na teret stavlja krivično djelo razbojništvo.
Sumnjiče su da su 4. februara oko 19.50 sati prišli oštećenom, dok se nalazio na javnoj površini i zahtijevali od njega da im preda novac, nakon čega su mu zadali nekoliko udaraca i od njega ukrali mobilni telefon, novčanik sa novcem i ličnim dokumentima. - Policijski službenici su otuđeni mobilni telefon pronašli u kratkom vremenskom roku, nakon čega je isti vraćen vlasniku. D. I., V. K. i I. C. su uz krivičnu prijavu privedeni postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost – zaključuje se u saopštenju Uprave policije. j. r.
vlada: Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda prošle godine odobrila isplatu 378.776 eura
PODGORICA – Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je od formiranja 1. decembra 2023. do kraja 2024. godine donijela 1.162 odluke. Realizovane su 1.082, a 80 nije zbog neispravnih žiro- računa koje su dostavile opštinske komisije ili pojedinci. Po tom osnovu je iz budžeta Crne Gore isplaćeno 378.776. eura, a prosječan iznos naknade je 350 eura.
To je navedeno u izvještaju o radu te komisije koji je usvojila Vlada.
ZAHTJEVI IZ 2023.
– Komisija je održala sedam sjednica na kojima je razmatran i značajan broj zahtjeva iz 2023. godine, u kojoj su elementarne nepogode zadesile opštine Bijelo Polje, Kolašin, Rožaje, Nikšić i dr. i po nekoliko puta. Međutim, komisija je prve odluke donijela tek u aprilu 2024. godine, po kojima je ukupno isplaćeno 117.300 eura po osnovu realizacije 198 odluka – navedeno je u izvještaju. Komisija je od avgusta do decembra 2024. godine, održala pet sjednica na kojima je razmotreno oko 1.500 zahtjeva. U informaciji je navedeno da je veliki broj zahtjeva stigao iz Rožaja, po osnovu štete koja je uzrokovana poplavama iz novembra 2023. godine. Pristiglo je 165 zahtjeva, a vrijednost štete je procijenjena na 626.741 euro. Takođe, iz te opštine su dostavljena još dva zahtjeva sa po 48 i 25 lica koja su pretrpjela štetu, ukupne procijenjene vrijednosti 429.443 eura, odnosno 103.365 eura. Svi zahtjevi iz Rožaja su riješeni. Najveći broj zahtjeva (528) dostavljen je iz Nikšića i to za sanaciju štete na objektima koja je nastala usljed zemljotre-
Iz Nikšića je za sanaciju štete na objektima koja je nastala usljed zemljotresa u martu 2024. godine stiglo 528 zahtjeva. Procijenjena je na 419.193 eura. Zahtjevi iz Rožaja, dostavljeno 165, odnose se na poplave iz novembra 2023. godine. Vrijednost štete je procijenjena na 626.741 euro
PRIČINjENa vElIka ŠTETa: Nikšić, zemljotres
vOjSka POMOGla SaNaCIjU: Šavnik
sa, jačine 5,4 jedinice Rihterove skale, u martu 2024. godine. – Šteta je procijenjena na 419.193 eura. Pri tome, zahtjevi za naknadu štete nastale na objektima osnovih skola, kao i vjerskim objektima odbijeni su. Takođe, ovu opštinu je u julu i avgustu pogodilo nevrijeme u kojem su stradala poljoprivredna gazdinstva,
tako da je Komisija zaprimila oko 150 zahtjeva, od čega je 76 riješeno, a ostali nijesu zbog nedostatka sredstava – navedeno je u informaciji. U oktobru prošle godine Šavnik, odnosno područje Komarnice, zadesile su velike poplave. Iz te opštine je pristiglo 25 zahtjeva, šteta je procijenjena na 378.890 eura. Jedan
zahtjev je odbijen, jer se radilo o šteti na automobilu. Opštinska komisija iz Bijelog Polja je dostavila četiri zahtjeva za naknadu štete, za 117 lica, ukupne procijenjene vrijednosti 451.750 eura. Riješeno je 39, a ostali nijesu zbog, obrazloženo je, nedostatka sredstava.
IZNOS NAKNADE
Komisiji je pristigao i značajan broj zahtjeva iz opština Žabljak, Tuzi, Plužine, Zeta, Bar, Kolašin, kao i iz Podgorice. Razmatrani su prema kalendaru zaprimanja, tako da nijesu svi bili pregledani. – Za predmete za koje je dokazano da su podnosioci zahtjeva u potpunosti i nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar i drugo) ili druge nepogode većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stočnog fonda i slično) komisija je odobravala naknadu za djelimičnu sanaciju koja je, u skladu sa odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve, maksimalno iznosila deset odsto vrijednosti procijenjene štete. U tom periodu realizovane su 884 odluke i isplaćeno 261.476 eura. Prosječan iznos naknade iznosio je približno 300 eura –navedeno je u izvještaju. Konstatuje se da su zahtjevi za koje komisija nije nadležna proslijeđeni nadležnim organima na postupanje, a jedan broj je odbijen, jer nije postojao osnov - šteta nije nastala zbog elementarne nepogode Takođe, odbijeni su zahtjevi koji se odnose na štetu nastalu na lokalnoj putnoj i drugoj infrastrukturi s obzirom na to da, pojašnjeno je, opštine samostalno obavljaju poslove koji su od neposrednog i zajedničkog interesa za stanovnike. D. Š.
Žabljak: Nova manifestacija na Durmitoru
ŽABLJAK – Prvi Gorski maskenbal biće održan danas u restoranu na Crnom jezeru, sa početkom u 18.30 sati. Organizatori su saopštili da je otvoren za sve Durmitorce, kao i ostale turiste.
Tema maskenbala je Good Old Movie Night (Dobra stara filmska noć).
– To dalje znači da u obzir dolaze omiljeni (ili najiritantniji) likovi iz starih filmskih klasika, ali i iz novijih naslova, ili jednostavno maske filmskih stvaralaca, glumaca i glumica kakvi su u privatnom životu. Učesnici se mole da se za posvećeno bave izborom odjeće, aksesoara, detalja, šminke, cjelokupne maske i nastupa. Maskenbal je stvar kulture, poštujmo je – poručuju organizatori.
Glasanje za najbolje maske biće anonimno.
– Svaki učesnik će imati lični papirić sa brojem, kojim mo-
že samo jednom glasati. Tri najbolje maske biće nagrađene, i to: za najbolju individualnu masku, najbolji filmski par ili grupu i za najoriginalniju masku – naveli su iz osnivačkog tima Gorskog maskenbala. Dodaju da je, iz poštovanja prema nacionalnom parku, broj mjesta ograničen. I.R.
kOla ŠIN: Radovi u Manastiru Morači
U TOkU UREĐENjE FaSadE: Škola u Kolašinu
Novo ruho za vremešnu školu
KOLAŠIN – Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, obišla je juče JU OŠ ,,Mojsije Stefanović“ Manastir Morača – Kolašin, gdje se izvode radovi na fasadi i zamjeni kompletne stolarije u ovoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi koja je jedna od najstarijih u
Crnoj Gori. Osnovana je prije 171 godinu. Vrijednost radova je više od 140.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta. Takođe, završen je i projekat grijanja, tako da će biti uveden novi sistem čime će uslovi boravka i rada u ovoj školi biti znatno unaprijeđeni. C.G.
NIKŠIĆ – Sportsko-ribolovni klub ,,Nikšić-NK“ poribiće tri jezera kalifornijskom pastrmkom (Oncorhynchus mykiss). Unijeće ukupno 9.000 kilograma mlađi, odnosno po 4.000 kilograma u Krupac i Slano jezero i 1.000 kilograma u Grahovsko. Za to je dobijena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
– Poribljavanje će izvršiti jedinkama težine od 150 do 250 grama, starosti od 14 do 24 mjeseca. Riba je nabavljena iz AD ,,Ribnjak Rastovac“, sa polnom zastupljenošću 50 odsto ženke, 50 odsto mužjaci. Kao razlog za poribljavanje navedeno je povećano interesovanje ribolovaca – navedeno je u rješenju Agencije za zaštitu životne sredine.
Dodaje se da je dobijen naučni izvještaj Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, u kojem se navodi da se na tim akumulacijama odvija intenzivan sportski ribolov kao i činjenica da je prošle godine SRK ,,Nikšić-NK“ dobio pozitivno mišljenja Agencije za zaštitu životne sredine da se izvrši poribljavanje. – S obzirom na to da ne postoji opasnost od introdukci-
je ove vrste (kalifornijske pastrmke) u prirodne vodotoke (zbog njihove hodrološke specifičnosti), mišljenja smo da je sa ribarstvenog aspekta opravdano da se jezera poribe traženim količinama. Takođe, ima se u vidu da je izdato 857 dozvola za sportski ribolov na Krupcu, Slanom i Grahovskom jezeru – navedeno je u rješenju Agencije. D.
PljevljA : Direktor Komunalnog kaže da je zbrinjavanje napuštenih životinja veliki problem
PLJEVLJA – DOO Komunalne usluge je u velikom problemu kada je u pitanju zbrinjavanje napuštenih životinja. Sa jedne strane kapaciteti skloništa popunjeni su, a sa druge hvatanje, zbrinjavanje i briga o njima je finansijski zahtjevan posao – kazao je za Pobjedu direktor tog preduzeća Radivoje Bujišić.
Sklonište za napuštene životinje otvoreno je 2012. godine. Nalazi se u selu Zabrđe, koje je od Pljevalja udaljeno četiri kilometra.
KAPACITETI
Bujišić kaže da sklonište kapacitetima ne zadovoljava potrebe grada jer se prema procjenama na ulicama Pljevalja nalazi oko 120 napuštenih pasa.
– Sklonište ima 80 mjesta, odnosno 20 odvojenih bokseva. To nije dovoljno za potrebe Pljevalja. Neophodno je proširiti ga ili izgraditi novo sklonište. Dakle, bez obzira na svu angažovanost, Službe za izgubljene i napuštene životinje nije moguće udovoljiti svim zahtjevima građana, koji su se oslobodili ili hoće da se oslobode svojih ljubimaca. Takođe, neophodno je zamijeniti krov magacinskom dijelu objekta i popraviti ogradu –naveo je Bujišić. Životinje hrane kuvanim obrocima, zrnastom hranom, uz vitaminske dodatke i mlijeko za mladunčad.
– Finansijskim planom predviđen je za ovu godinu trošak od 11.756 eura za hranu, što je 5.756 eura više nego za 2024. godinu. Troškovi za potrebe skloništa su prošle godine iznosili 97.198 eura – kaže
Rješenje je da se proširi prihvatilište u Zabrđu ili gradi novo. Briga o tim životinjama veliki je trošak za naše preduzeće, samo izdatak za hranu ove godine je skoro 6.000 eura veći nego prošle. Treba nam i više zaposlenih u Službi za izgubljene i napuštene životinje – kaže za Pobjedu direktor Radivoje Bujišić
Bujišić i apeluje na sve ljude dobre volje i društveno-odgovorne kompanije da, ukoliko su u mogućnosti, pomognu.
PRIKUPLJANJE
Služba za izgubljene i napuštene životinje svakodnevno obilazi gradsko područje i interveniše po prijavi građana i Komunalne policije. Predviđeno je da se u skloništu ove godine tretira oko 280 izgubljenih i napuštenih kućnih ljubimaca To podrazumijeva: zbrinjavanje pasa sa javnih površina, posmatranje opasnih jedinki, udomljavanje nakon veterinarske obrade, kao i vraćanje vlasniku. Poslovi podrazumijevaju i sterilizaciju, te eutanaziju zbog nemoguć-
nosti adekvatnog oporavka i opšteg starosnog i zdravstvenog stanja pasa, nemogućnosti usljed višemjesečnog zadržavanja u skloništu, ili onih koji pripadaju kategoriji ,,opasan pas“, kao i zbog višemjesečne neprilagođenosti, isključivo po preporuci veterinara. Veterinarsko zbrinjavanje, obilježavanje (čipovanja) i kontrole razmnožavanja obavlja registrovana veterinarska ustanova. Sve prikupljene jedinke, osim kategorije opasnih pasa na posmatranju, biće tretirane protiv crijevnih parazita i vakcinisane protiv bjesnila i opštih zaraznih bolesti odmah po završetku boravka u izolaciji. Plan sterilizacije obuhvatiće između 150 i 190 sterilizacija mužjaka i ženki. Zbog većeg obima posla u prethodne dvije godine, Komunalno, kaže direktor Radivoje Bujišić, ove godine planira povećanje broja radnika, te proširenje voznog parka. – Neophodno je više zaposlenih na poslovima fizičko-tehničkog obezbjeđenja objekata skloništa u tri smjene, sakupljanju, transportovanju i hranjenju životinja kao i na održavanju higijene objekata. Za obavljanje poslova koji su vezani za sklonište, preduzeće raspolaže pik-ap vozilom mar-
Sklonište za napuštene životinje otvoreno je 2012. godine. Nalazi se u selu Zabrđe, koje je od Pljevalja udaljeno četiri kilometra
ke ,,dacia logan“, a potrebno je nabaviti i vozilo prilagođeno za obilazak terena i hvatanje i transport pasa do skloništa –objasnio je Bujišić.
OBILAZAK
Služba za izgubljene i napuštene životinje ima plan obilaska lokacija sačinjen na osnovu gustine naseljenosti, brojnosti populacije na-
puštenih pasa. Svakodnevno obilaze Ulicu kralja Petra Prvog, Lovćensku i Ulicu narodne revolucije. Radnim danima obilaze zone gradskih škola, vrtića i u širem centru grada, dva puta sedmično prigradska naselja (Guke, Brdo, Ševari, Potrlica), dok će po prijavi reagovati u seoskim područjima. Direktor Komunalnog predu-
Ujedi ,,koštaju“ godišnje 20.000
Radivoje Bujišić akcentuje i problem nepostojanja sistematskog i organizovanog postupka sterilizacije, nedostatak jedinstvene baze podataka o ukupnom broju pasa, kao i presude po tužbama za ujede pasa lutalica. – U 2024. godini bilo je 15 tužbi zbog ujeda psa. Postupak po njima je još u toku, nijesu pravosnažne. Prosječno, naknada iznosi oko 1.300 eura, od čega sudski troškovi iznose oko 800 i naknada nematerijalne štete oko 500 eura – navodi Bušković.
zeća procjenjuje da su za veliki broj pasa lutalica na ulicama, kao i u drugim opštinama, krivi nesavjesni vlasnici koji napuštaju svoje ljubimce. Na taj način ugrožavaju bezbjednost sugrađana. Osim toga psi na ulicama predstavljaju i zdravstveni rizik. – Ta pojava je i produkt nekontrolisanog razmnožavanja životinja u dužem periodu. Ovakvu ocjenu opterećuje i činjenica da se ne poštuju propisi koji se odnose na držanje i zaštitu domaćih životinja posebno kućnih ljubimaca (vlasnici ne izvršavaju obaveze), te adekvatna praksa kontrole sprovođenja propisa – konstatuje Bujišić. I. RADONJIĆ
Bijelo Polje: Predsjednik opštine saopštio da je riješen problem sa mještanima Dobrinja koji ne žele azil za životinje u svom selu
BIJELO POLJE – Lokalna uprava postigla je dogovor sa mještanima Dobrinja pa će privremeno sklonište za napuštene kućne ljubimce u tom selu biti uskoro otvoreno.
Tehnički rukovodilac u Komunalnom preduzeću d.o.o. „Lim“ koje će upravljati azilom Časlav Grubović saopštio je Pobjedi nedavno da su uradili sve što je do njih te da je preostalo da Opština završi svoj dio obaveza – da razgovara sa mještanima ko-
ji se protive otvaranju azila. Predsjednik opštine Petar Smolović nakon toga je organizovao sastanak sa mještanima mjesne zajednice Kanje kojoj pripadaju sela Mioče, Milovo, Dobrinje, Ograde i Metanjac. Postignut je sporazum koji će važiti tri godine. – Sastanku koji je organizovan u petak prisustvovalo je 30-ak mještana i postignut je dogovor. Zahtjevi građana su striktno poštovanje propisa u funkcionisanju azila i nadzor veterinarske uprave nad njim. Takođe, u objektu će raditi mještani, a oni će učestvo-
Dogovoreno je da u objektu budu zaposleni mještani, a oni će učestvovati u svim nadzornim komisijama. Dio sporazuma je i da se urede sportski tereni u selu, te postepeno i putevi u toj mjesnoj zajednici
vati u svim nadzornim komisijama. Dio sporazuma je i da se urede sportski tereni u selu, te da se postepeno urede ( poprave, asfaltiraju) putevi u toj mjesnoj zajednici – rekao je Smolović. Sklonište za napuštene kućne ljubimce trebalo je da bude otvoreno u maju prošle godine ali su se tome usprotivili mještani Dobrinja. Riječ je o objektu koji je ranije bio farma krava kompanije ,,Franca“. Kako je ranije saopšteno urađen je po standardima, imaće 33 boksa.
FLU sa Cetinja partner u međunarodnom programu
PODGORICA – Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore postao je partner u razvoju međunarodnog master programa „Conservation and Restoration Sciences –CORES“, u okviru Ulysseus mreže evropskih univerziteta. Program okuplja šest prestižnih univerziteta, koordinator je Univerzitet u Đenovi, a naši studenti će imati priliku da studiraju u Đenovi, Sevilji i Bordu. Pored UCG, učestvuju Univerzitet Bordeaux Montaigne (Francuska), Univerzitet u Sevilji (Španija), Univerzitet Côte d’Azur (Francuska) i Univerzitet Münster (Njemačka). Projekat je akreditovala Evropska komisija kroz Erasmus Mundus Design Measure. Radni sastanak u Đenovi u januaru 2025. obilježio je zvanični početak, a UCG su predstavljale doc. dr um. Maja Šofranac i prof. mr Nataša Đurović. Na sastanku je oda-
bran i logo projekta, čiji je pobjednički dizajn izradila mr Sandra Đurović, saradnica u nastavi na FLU Cetinje. Kako je saopšteno iz UCG, trenutno se radi na akreditaciji programa, s ciljem finalizacije do februara 2026. godine. Studenti će imati priliku da studiraju na tri akademske lokacije – Đenova, Sevilja i Bordo, uz kurseve, radionice, seminare i istraživačke studije. Master tezu će moći da razvijaju na partnerskim univerzitetima i istraživačkim institucijama. - Glavni cilj CORES programa je stvaranje integrisanog, transnacionalnog i visokokvalitetnog obrazovanja za stručnjake konzervacije. Program će omogućiti studentima da steknu multidisciplinarne vještine iz naučnih, tehnoloških i humanističkih oblasti, pripremajući ih za očuvanje kulturne baštine i podizanje svijesti o njenom značaju – saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore. R. K.
Nagrada Engleskog PEN-a pripala
Damiru Karakašu Slika predratne tjeskobe
PODGORICA – Hrvatski
književnik Damir Karakaš osvojio je nagradu Engleskog PEN-a za prevedenu književnost, za roman „Blue Moon“, koji je prevela Ellen Elias-Bursać, a objavila izdavačka kuća Selkies House. Knjige za nagradu Engleskog PEN-a biraju se na temelju izvanrednog književnog kvaliteta, snage izdavačkog projekta i njihovog doprinosa književnoj raznolikosti Ujedinjenog Kraljevstva, naveo je Karakaš u saopštenju. Prošle godine, ovu nagradu je dobio i crnogorski književnik Andrej Nikolaidis, za roman
„Anomalija“.
Roman „Blue Moon“, prema ocjeni književne kritike, „atmosferski spajajući intimno i društveno, postaje svojevrsna, uvjerljiva i autentična, slika predratne tjeskobe“ i predstavlja „snažan i dubinski turbulentan oproštaj s jednom mladošću i jednim vremenom u kojem se puno toga sudaralo, iz kojeg je bilo teško zamisliti budućnost“. Prema riječima Borisa Lije-
Damir Karakaš
ševića, režisera koji je roman adaptirao za pozorište Kerempuh, „Blue Moon“ je priča o jednom raziwgranom i radoznalom svijetu mladih koji je nestao, a zamijenilo ga je vrijeme polarizacije i nacionalizma, u kojem junak romana traži vlastitu „naciju“, odnosno supkulturu kojoj pripada. „Blue Moon“ je dosad objavljen u Francuskoj, u izdavačkoj kući Belleville Editions, a ušao je i u finale za regionalnu Nagradu „Meša Selimović“. Karakaš je rođen 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Dobitnik je mnogih književnih nagrada. R. K.
Subota, 8. februar 2025.
Prve dvije epizode dokumentarnog serijala Mladena Ivanovića ,,Pregaoci: premijerno prikazane u Muzičkom centru
Kad smo ušli u svu ovu priču, nijesmo znali do čega ćemo tačno doći. Pokrenula nas je neka unutrašnja sila, a kako smo ulazili dublje u proces, tako su se stvari počinjale odvijati – jedna, druga, treća... – kazao je Ivanović
PODGORICA – Prve dvije epizode dokumentarnog serijala reditelja Mladena Ivanovića ,,Pregaoci: Čuvari divljine“, u produkciji podgoričkog „Video Production“, premijerno su prikazane u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore.
Publika je izuzetno emotivno reagovala na prikazane epizode, koje se bave slučajem lava Nikole koji je 2022. godine
pronađen u Budvi, te višeminutnim ovacijama uljepšala premijeru nakon što je projekcija okončana. Protagonisti prve dvije epizode su ornitolog Darko Saveljić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, rukovodilac programa za očuvanje krupnih z vijeri u CZIP-u Aleksandar Perović, ekološki aktivista Aleksandar Dragićević i Nikola Raičević, savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine, po kojem je lav i do-
bio ime. U njima se pojavljuje još lica, poput pojedinih crnogorskih građana i zapošljenih lica iz prihvatilišta Felida Big Cat Sanctuary u Holandiji i rezervata LIONSROCK Big Cat Sanctuary u Južnoafričkoj Republici.
UNUTRAŠNJA SILA
Dokumentarna priča o Nikoli je višedimenzionalna – ogoljava institucionalnu nespremnost Crne Gore da se izbori sa nesvakidašnjim situacijama (kakva je npr. pojava lava u dr-
Krajem ovog mjeseca opet će biti napadnuta Komarnica
Aleksandar Dragićević je nakon projekcije pozvao sve ljude da se pridruže u borbi za očuvanje prirode. - Jer domaći izdajnici i strani kolonizatori neće stati. Već krajem ovog mjeseca Komarnica će opet biti napadnuta, poslije dvije
godine pauze vraćaju se da je uzmu. Ne samo nju, nego još četiri rijeke – kazao je Dragićević. Nedaleko odavde, prema njegovim riječima, ugroženo je 90.000 kubika šume koja treba da bude posječena sljedećeg mjeseca.
- Prijete nam krajem ove godine i početkom sljedeće privatizacije crnogorskih vodovoda i brojne drugih stvari. Budite budni, priključite se borbi, zovite, ukazujte i dajte da ne damo Crnu Goru – istakao je Dragićević.
žavi), demonstrira snagu volje koja je kadra da nemoguće pretvori u moguće, ali prikazuje i dirljivu priču o odnosu čovjeka i divlje zvijeri. Upravo ta komponenta, zajedno sa narativnom linijom koja je na momente prepuna emotivnog naboja i kadrovima bajkovitih crnogorskih pejzaža, daje ovim epizodama umjetnički karakter. U njima su prikazani potraga za lavom u Budvi, u želji da bude pronađen prije negoli ga nađu lovci, njegovo smještanje u Sklonište za izgubljene i napuštene ljubimce na Vrelima Ribničkim (koje je izuzetno neuslovno za lava, ali nije bilo alternative u Crnoj Gori), ali i borba da on bude adekvatno zbrinut nakon toga, nasuprot idejama da se zadrži u Crnoj Gori i na njemu zaradi kao atrakciji. U uvodnim epizodama dokumentarca prikazan je njegov put od Crne Gore, preko prihvatilišta u Holandiji, do krajnjeg odredišta – rezervata lavova u Južnoj Africi, gdje daleko od ljudske eksploata-
Navršilo se 20 godina od smrti Zdravka Velimirovića, Jugoslovenska kinoteka priredila omaž
PODGORICA - Jugoslovenska kinoteka u Beogradu je povodom 20 godina od smrti istaknutog reditelja i scenariste Zdravka Velimirovića priredila ciklus njegovih filmova, koji će biti prikazani od 7. do 9. februara, uz prateću izložbu fotografija iz radne i privatne arhive autora, koja će moći da se pogleda u atrijumu Kinoteke u Uzun Mirkovoj 1. Crnogorski i jugoslovenski reditelj Zdravko Velimirović je
rođen 11. oktobra 1930. godine na Cetinju, a preminuo je 7. februara 2005. u Beogradu. Režirao je 45 igranih i dokumentarnih, dugometražnih i kratkih filmova i ostavio značajan trag u nekadašnjoj jugoslovenskoj kinematografiji. Program je sinoć u Kinoteci počeo sa dramom „Dan četrnaesti“ (1960), prema scenariju Borislava Pekića i Velimirovića o četvorici zatvorenika koji su zbog dobrog vladanja dobili dvije nedjelje odsustva i pokušavaju da se prilagode
cije u najboljim uslovima žive lavovi koji nijesu u mogućnosti da se vrate u svoje prirodno stanište. Epizodama dinamiku daje naizmjenična kombinacija kadrova sa terena i iz studija. Posebno je katarzična i emotivna scena iz druge epizode, u kojoj se kroz žicu posmatraju Nikola Raičević i lav Nikola, trenutak prije nego što istrči u novi, bolji dom i život nakon višemjesečnog suživota i prijateljstva sa svojim imenjakom u Crnoj Gori. Ivanović je nakon premijere kazao da „u našoj zemlji ima toliko problema, da za nas koji volimo da se bavimo dokumentarnim filmom ima materijala u izobilju“.
- U idejnom smislu ne može se mnogo puta desiti za vrijeme života da se izgubi neki lav i onda je mene to ‘trigerovalo’ i krenuo sam – istakao je Ivanović.
Crna Gora je, kako je kazao, poznata po predivnoj prirodi, a za njegovog života je već toliko toga nepovratno izgubljeno. Zbog toga, kako kaže, želio je da iskoristi svoje znanje i pokuša da promijeni nešto.
- Kad smo ušli u svu ovu priču, nijesmo znali do čega ćemo tačno doći. Pokrenula nas je neka unutrašnja sila, a kako smo ulazili dublje u proces, tako su se stvari počinjale odvijati – jedna, druga, treća... – kazao je Ivanović, koji je najavio i serijal broj dva ,,Pregaoca –Čuvara divljine“.
IDEJA
Prema riječima Dragićevića, ideja za serijal potekla je od jedne zajedničke vožnje njega i Ivanovića ka Kolašinu. - Mađo i ja smo razgovarali kako svakodnevno svjedočimo ne-
važnom autoru
vjerovatnim pričama, ljudima, sudbinama, euforiji, posvećenosti, ljubavi prema Crnoj Gori –ali samo na minut. Taj trenutak možemo samo mi da uhvatimo i on će zauvijek biti zaboravljen. Komentarišemo kako bi bilo dobro snimiti jednu ovakvu seriju. I, evo noćas, mi vidimo ovdje ljude koji gledaju prve dvije epizode toga. Ja sam presrećan – rekao je Dragićević. Prema njegovim riječima, Ivanović ga je potpisao kao scenaristu iako on ne zna kako se scenariji pišu. - Zbog toga što se za ovakve stvari scenariji sami pišu. Vi izađete, živite sa tim ljudima, provodite mjesece, ili u našem slučaju godine, sa njima. Moram da naglasim da je ovo putovanje lava trajalo dvije godine i dva mjeseca – istakao je Dragićević. Razgovor nakon filma sa Ivanovićem i Dragićevićem moderirao je novinar RTCG-a Vlado Perović, a prije filma obratila se direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović. Sve epizode ovog dokumentarnog serijala traju po 24 minuta, a preostalih šest tematizuju nelegalnu eksploataciju šljunka iz rijeke Morače, nelegalne sječe crnogorskih šuma, krivolov na Skadarskom jezeru i borbu protiv planirane hidroelektrane u kanjonu Komarnice. Glavni protagonisti tih epizoda su ekološki aktivista Vuk Vujisić, Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa i šef službe zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ Vuk Saičić Scenario potpisuju Ivanović i Dragićević, produkciju Nemanja Dragović i Ivanović, a muziku Branko Koprivica A. RADOVIĆ
životu na slobodi. Projekcija je održana sa digitalno restaurisane kopije, koja je izrađena u Jugoslovenskoj kinoteci, u saradnji s Crnogorskom kinotekom i premijerno prikazana 2021. u programu „Kan klasik“ na festivalu u Kanu, na kojem je ovaj film, u produkciji „Lovćen filma“, učestvovao u glavnom programu 1961. godine. Prve večeri prikazana je i ratna drama „Lelejska gora“ (1968), ekranizacija istoimenog romana Mihaila Lalića. Velimirović je u više navrata inspiraciju tra-
žio u književnosti. Ovom prilikom publika će moći da vidi njegove poznate filmove „Derviš i smrt“ (1974), prema romanu Meše Selimovića i „Dorotej“ (1982), na osnovu knjige Dobrila Nenadića
Na programu su još dva filma s ratnim temama – „Dvoboj za južnu prugu“ (1978) i „Vreme leoparda“ (1985). Kuriozitet je da je ovaj posljednji film snimljen u koprodukciji s Mozambikom, a bavi se borbom za nezavisnost te zemlje od kolonijalne vlasti. R. K.
PODGORICA – Kolektivna izložba radova „Silver splash and Glitter Mash Up“, na kojoj su predstavljeni radovi Ane Aleksić, Anastasije Kostić, Ivane Pejović, Jovane Šarac-Dakić, Milice Živković i Tamare Đurković, otvorena je u Galeriji RTCG.
Kustoski koncept ima za cilj da preispita naše stavove o šljokicama i sjaju, dok izloženi radovi preispituju teme o magiji, ljubavi, seksualnosti, rađanju, životu, smrti i ponovnom oživljavanju, ljepoti...
TERET TRAUME
Marković je kazala da je njena intencija bila da kada publika uđe na vrata galerije pomisli: „O, još jedna ženska izložba“, ali da izađe poljuljanog stava. – Šljokice su lijepe i zabavne, srebrna boja privlačna i interesantna, ali ispod sloja dekorativnosti, postoji nešto mnogo dublje. Takođe, moja intencija je bila i da poljuljamo stav o tome da je visoka kultura rezervisana samo za klasiku, a da šljokicama nikako nije mjesto tu. I kako to obično biva, prvo vas demantuju ovi vaši. Sasvim slučajno se zadesilo, da u ovom trenutku u svim galerijama MSU možete vidjeti bar malo šljokica i sjaja – istakla je Marković.
Kostić je predstavila rad ,,Zagrli sebe“ koji je dio ciklusa ,,Uzemljenje“. – Cijeli taj ciklus, kao i ovaj rad, bavio se istraživanjem i slavljem ženske prirode i seksualnosti, kroz taoističku filozofiju, tantru, mitologiju i svjetove Starih Slovena – pojasnila je ona. Umjetnica je naglasila da je rad rezultat njenog ličnog
traganja i pokušaja zbacivanja tereta generacijskih trauma, frustracija i srama koji je svim ženama Balkana dat u nasljeđe.
- Ako postoji iko ko to ne osjeća, iako mi to djeluje malo vjerovatno ako ima zdravog razuma, mogu ga uputiti na činjenicu da je zadnja virdžina u Crnoj Gori umrla prije desetak godina, na selektivne abortuse ženske djece, na seksualno nasilje i femicide koji se dešavaju, gdje sistemski nema podrške, niti zakona koji se bave tim pitanjima na način da se žene osjećaju sigurno u svojoj koži i društvu. Veoma je mračna energija koja je vezana za Balkan i ovu temurekla je Kostić. Ona je dodala da se njen rad u temu izložbe uklapa zbog srebrne boje djelova instalacije koja je kao ogledalo, gdje se svako ko dođe može simbolično pronaći u djelovima i predstavlja stilizova-
nu vulvu u kojoj je biće koje grli i štiti sebe.
- Ljudi vide svjetlucave materijale i šljokice kao ,,ženske“, ali mislim da smo svi zbog svjetla gradova zaboravili da živimo u univerzumu koji nam je potpuna misterija i sija upravo kao svi ovi sjajni elementi na ovoj izložbi - istakla je Kostić.
Pejović je izložila dva rada u kojima se bavi prolaznošću života.
- Imamo godišnja doba kroz koja putujemo. Automobili koje pokreću motori su metafore kojima se krećemo kroz vrijeme - idemo od proljeća, preko jeseni, do zime kada pada snijeg, pa do ljeta. Tu su mnoge atmosferske prilike u kojima možemo jasno i konkretno da osjetimo i vidimo prolaznost života. Voljela bih da moji radovi pomjere publiku, da ih malo izmjeste iz centra - da vide da je moguće posmatrati stvari i šire, iz drugog ugla, a ne iz iste perspektive
Nakon CNP-a, pozorište Zetski dom potpisalo sporazum o saradnji sa Kazalištem Marina Držića
PODGORICA – Direktor Kraljevskog pozorišta
Zetski dom Luka Radović i direktor Kazališta
Marina Držića Paolo
Tišljarić potpisali su u Dubrovniku sporazum o saradnji između ove dvije institucije.
Saradnja dva pozorišta, kako je saopšteno iz Zetskog doma, podrazumijeva međusobna gostovanja i razmjenu programa, mogućnost ko -
koja nam se stalno nudi i servira - istakla je Pejović.
ZNAČENJE
Aleksić je izložila sliku i umjetničku knjigu. Slika je nastala prošle godine za izložbu koju je radila u Beogradu. Riječ je o djelu ,,Bljesak“ - seriji od tri slike koje su zapravo jedno djelo sa naslikanim muralom.
- Zanimljivo mi je bilo da izložim ovaj rad van konteksta instalacije u okviru koje je nastala. Ona ovako izuzeta iz tog konteksta poprima neko drugo značenje što je meni i cilj - volim da vidim značenje rada u drugim galerijama i kontekstima. Moji radovi na temu kustoskinje Marković odgovaraju striktno vizuleno. Što se tiče onog sloja ispod, slika ispituje sjećanja i odnos prema sjećanju, dok knjiga poteže pitanje erotike, seksualnosti, ženskog tijela kao motivaistakla je Aleksić. A. Đ.
produkcije predstava i razmjenu umjetnika.
- Dubrovnik i Cetinje imaju istorijski dobru vezu koju će razmjena kvalitetnih kulturnih sadržaja učiniti još jačom - zaključio je Radović, te poručio da se ovakvom saradnjom u regionu jača kulturna mreža i širi jedinstvo. Razmjena je otpočela sa gostovanjem Zetskog doma u Dubrovniku 6. februara. Kraljevsko pozorište se dubrovačkoj publici predstavilo tekstom Stele Mišković „Slučaj virdžina“, u režiji Dore Ruždjak-Podolski Već u narednom mjesecu će publika na Cetinju imati prilike da gleda predstavu „Vidi kako Lokrum pere zube“, nastalu dramatizacijom istoimenog romana Ivane Lovrić-Jović, a u režiji Paola Tišljarića. R. K.
Subota, 8. februar 2025.
,,Biser Jadrana“ 18. i 19. jula na Ljetnjoj pozornici u Tivtu, očekuje se veliki broj domaćih i regionalnih izvođača
Prvo veče festivala biće rezervisano za crnogorske izvođače, gdje će nastupati isključivo pjevači iz Crne Gore, njih 20, dok je drugo veče rezervisano za izvođače sa eks-Ju prostora - kazao je Delić
PODGORICA - Regionalni
muzički festival ,,Biser Jadrana“ održaće se 18. i 19. jula na Ljetnjoj pozornici u Tivtu. Ove godine učesnike očekuje drugačija koncepcija. Prvo veče rezervisano je za crnogorske izvođače (njih 20), dok će sjutradan nastupati izvođači sa prostora bivše Jugoslavije.
Direktor festivala Bojan Delić kazao je Pobjedi da su pripreme uveliko krenule i da ove godine očekuju više od 130 prijavljenih pjesama za takmičenje.
- Sa završnim konkursom krećemo 14. februara i od tada pjesme mogu da se šalju na mejl koji učesnici mogu vidjeti na našem sajtu www.biserjadra-
na.me. Naš PR festivala vodi računa i ažurira informacije na sajtu, ali sve će biti zvanično 14. februara. Na sajtu se mogu pronaći uslovi za takmičare koji hoće da se prijave na festival - kazao je Delić. Dodaje da već sada vlada veliko interesovanje za učešće.
- Već sada znamo da će biti mnogo pjesama na festivalu. Prošle godine smo imali 130 numera, ove godine očekujemo više. Festival će biti organizovan na prelijepoj Ljetnjoj pozornici u Tivtu. Jedva čekamo da oživimo te neke velike festivale kroz „Biser Jadrana“, kao što su to nekada bile ,,Sunčane skale“ u Herceg Novom i „Pjesma Mediterana“ u Budvi - kaže naš sagovornik. Delić pojašnjava da mu organizacija nije previše teško pa-
la, jer iza sebe ima učešće na više od 15 festivala.
- Sve je to dio škole koju koristim za organizaciju ovog festivala. Uz veliku podršku Opštine Tivat i gradonačenika Željka Komnenovića, nadamo se da će nas podržati Ministarstvo
kulture i ostale državne i lokalne institucije - rekao je Delić. Pojašnjava da ga je organizacija festivala donekle usporila kada je njegova muzička karijera u pitanju, ali da planira uskoro snimanje novih pjesama.
- Mnogo je zahtjevno organizo-
vati festival. Velika mašinerija je u pitanju, ali škola od prošle godine mi je mnogo pomogla. Pored prenosa na našoj državnoj televiziji, radimo na tome da imamo prenose na ostalim regionalnim televizijama, to bi značilo da bismo festival popeli za
stepenicu više. Organizacija festivala me definitivno usporila, pa sam prošlo ljeto izbacio posljednju pjesmu, već ove godine moraću da izbacim jednu ili dvije nove. Stvaram i snimam u svojoj kući, ali ne stižem da snimam u studiju. Postoji puno pjesama koje želim da otpjevam. Nadam se da će ih publika uskoro čuti –poručio je Bojan Delić. B. PRELEVIĆ
Kineski animirani lm oborio rekorde gledanosti u bioskopskim salama širom zemlje
Povodom 50. godišnjice debitantskog albuma popularne australijske hard rok grupe
PEKING - Kineski animirani film „NeZha 2“ postao je u četvrtak film sa najvećom zaradom u zemlji sa više od 5,8 milijardi juana (796,32 miliona dolara) nakon što je privukao veliku publiku tokom nedavnog praznika Lunarne nove godine. Film o mitskom dječaku sa magičnim moćima i nevjerovatnim borilačkim vještinama nadmašio je dosadašnjeg rekordera. Bio je to film „Bitka kod jezera Čangđin“, ep o korej-
skom ratu iz 2021. godine, koji je objavila onlajn platforma za prodaju karata Maoian. „NeZha 2“ je nastavak hita NeZha iz 2019. godine, koji je peti kineski film svih vremena sa najvećom zaradom. Film „NeZha 2“ u ponudi je već devet dana i očeku-
Porodila se jedna od najpoznatijih manekenki današnjice Žizel Bundšen
LOS ANĐELES - Jedna od najpoznatijih manekenski današnjice Žizel Bundšen se porodila u 44. godini i dočekala treće dijete. Vijest da se brazilska manekenka poro-
dila ekskluzivno je objavio portal TMZ. Za Žizel je ovo prvo dijete sa partnerom Hoakimom Valjenteom Još nijesu poznati dodatni detalji, uključujući pol i ime
je se da će njegova ukupna zarada nastaviti da raste. Među 10 filmova sa najvećom zaradom svih vremena u Kini, samo je jedan holivudski film. „Avengers: Endgame“ obezbijedio je deveto mjesto sa zaradom od 4,25 milijardi juana u 2019. godini.
LONDON - Britanska kraljevska pošta izdaće set novih marki povodom 50. godišnjice debitantskog albuma hard rok grupe AC/DC, saopštila je kompanija Rojal mejl.
bebe. Sve se desilo u tajnosti, daleko od očiju javnosti. Bundšen je u braku s bivšim mužem Tomom Brejdijem dobila sina Bendžamina i kćerku Vivijan (12). Hoakim je njena prva velika ljubav poslije razvoda. Bundšen je jedna od najljepših manekenki na svijetu, a svojevremeno je bila i Viktorijin anđeo.
Njihov album ,,High Voltage“ objavljen je 1975. godine, a grupa je postala jedan od najuspješnijih rok bendova svih vremena.
Kako bi obilježili 50 godina od prvog izdanja, Rojal mejl je saopštila da će izdati osam markica sa motivima nastupa benda uživo širom svijeta.
Još četiri marke sadržaće omote ,,High Voltagea“ kao i ,,Highway To Hell“, njihovog šestog studijskog albu-
ma objavljenog 1979. godine, zatim ,,Back In Black“, najprodavanijeg rok albuma svih vremena i ,,Power Up“, koji je predstavljao povratak benda 2020.
Marke će biti u prodaji od 18. februara.
AC/DC će postati osmi muzički bend koji će se pojaviti u posebnom izdanju marki Kraljevske pošte, a prije njih to su bili Bitlsi, 2007, Pink Flojd 2016, Kvin 2020. i mnogi drugi.
Dom zdravlja Podgorica od poneđeljka organizuje obavezne sistematske preglede đece za upis u prvi razred osnovne škole
JZU Dom zdravlja Podgorica od poneđeljka (10. januara) započinje sprovođenje obaveznih sistematskih pregleda đece za upis u prvi razred osnovnih škola za školsku 2025/2026. Pregledi su obavezni za svu đecu rođenu 2019. godine, kao i onu rođenu 2018. godine kojima je prošle godine odložen upis.
Pregledi će biti obavljani kod izabranog pedijatra u prethodno zakazanom terminu. Stoga su iz Doma zdravlja pozvali roditelje i staratelje da na vrijeme zakažu sistematske preglede svoje đece kod izabranog pedijatra. Preglede mogu zakazati putem kol-centra ili dolaskom u Dom zdravlja. Đeca će istog dana primiti
i vakcinu koja ih sleduje prema kalendaru obavezne imunizacije. Sistematski pregled podrazumijeva osnovna antropometrijska mjerenja, tj. mjerenje tjelesne mase i tjelesne visine i unošenje dobijenih podataka u karte rasta, da bi se procijenilo da li dijete težinom i visinom odstupa od očekivanog za uzrast i pol. Obavlja se kompletan pregled đeteta po svim organskim sistemima, procjenjuje se stanje vida, sluha i govora, emocionalna i kognitivna zrelost djeteta, kao i grafomotorika.
Ukoliko se nakon pregleda procijeni da postoji potreba za dodatnom konsultacijom, dijete se upućuje na druge specijalističke i supspecijalističke preglede. H. P.
,,Zeleni talas“ pokrenuo još jednu inicijativu za zaštitu životne sredine
Kao dio inicijative organizacije ,,Zeleni talas“ za unapređenje praksi reciklaže i očuvanje životne sredine, građani Podgorice od juče mogu koristiti reciklomat koji je postavljen ispred prostora ,,NEST Coworking“, na Cetinjskom putu.
Iz Zelenog talasa je navedeno da je reciklomat nabavljen uz podršku Ambasade SR Njemačke, da će građanima biti na raspolaganju svakodnevno od osam do 20 sati, te da planiraju širenje mreže reciklomata u Crnoj Gori. Zeleni talas, kao dio svoje misije promocije održivih ekoloških rješenja, kroz akciju ,,Odvoji, recikliraj, osvoji“ uspješno je prikupio preko 250.000 komada ambalaže u prethodnom periodu, uz veliko učešće građana iz pet gradova Crne Gore.
- Zahvaljujući brojnim upitima i interesovanju zajed-
nice, odlučili smo da reciklomat učinimo dostupnim za svakodnevnu upotrebu. Ovo je prva lokacija na kojoj je postavljen, ali naš cilj je da u budućnosti proširimo mrežu reciklomata, omogućavajući građanima širom Crne Gore da se aktivno uključe u procese reciklaže i zaštite životne sredine - kazala je Jelena Rakčević iz ,,Zelenog talasa“. Zeleni talas nastavlja sa planovima da reciklomatima dodatno približi reciklažu građanima i podigne svijest o važnosti odgovornog upravljanja otpadom. Pozivaju se svi građani da se uključe, koriste reciklomat i doprinesu očuvanju prirode. H. P.
Procedura korišćenja reciklomata je jednostavna. Najprije je neophodno odvojiti čepove sa plastičnih boca i ubaciti ih u posebnu kantu pored uređaja. Ambalaža mora biti čista, prazna, nepresovana i u izvornom obliku. U reciklomat se ubacuje okrenuta donjom stranom, a prihvataju se plastične boce zapremine od 0,5 litara do 2,5 litara, kao i limenke. Po završetku, potrebno je pritisnuti dugme ,,ZAVRŠI“. Detaljna uputstva su jasno istaknuta na uređaju, a zaposleni u ,,Zelenom talasu“ su na raspolaganju za pomoć i dodatna pitanja putem telefona 069-277/199.
Projekat gradskog preduzeća Komunalne usluge
Od sredine ovog mjeseca na deset raskrsnica u Podgorici biće u funkciji sistem adaptibilnog upravljanja saobraćajnom svjetlosnom signalizacijom. Iz gradskog preduzeća Komunalne usluge saopšteno je da će kroz ovaj projekat, vrijedan 580.503 eura, Podgorica dobiti 10 novih raskrsnica sa tzv. pametnim semaforima.
Raskrsnice na kojima će biti primijenjen sistem adaptibilnog upravljanja saobraćaja su raskrsnica bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića, zatim bulevara Save Kovačevića i Srđana Aleksića, ulica Bratstva i jedinstva i Oktobarske revolucije, potom ulica kralja Nikole i Bracana Bracanovića, Ulice kralja Nikole i Bulevara
crnogorskih serdara, Bulevara crnogorskih serdara i Ulice 8. marta, Bulevara revolucije i Ulice Ivana Milutinovića, Bulevara revolucije i Moskovske ulice, Bulevara Stanka Radonjića i Ulice Bracana Bracanovića i ulica Stanka Radonjića i Bracana Bracanovića. - Svrha izrade projekta adaptibilnog upravljanja saobraćajnom svjetlosnom signalizacijom na navedenim r askrsnicama jeste da, na osnovu analize saobraćajnih zahtjeva sa instaliranih detektorskih resursa (za vozila i pješake) u realnom vremenu, ponudi optimalno rješenje za upravljanje saobraćajnim tokovima primjenom softvera za adaptibilno upravljanje na mikro nivou (nivou raskrsnice) i makro nivou (na nivou koridora, zone) – saopšte -
no je iz Komunalnih usluga. Primjenom adaptibilnog sistema upravljanja, uočene neravnomjernosti u saobraćajnom toku, na bazi podataka o protoku vozila sa video-detektora i tastera za najavu pješaka, kako objašnjavaju, iniciraju prilagođavanje osnovnih upravljačkih parametara (dužinu ciklusa, dužinu trajanja zelenih signala itd.) u cilju dobijanja optimalnog upravljanja saobraćajnim tokovima na pojedinačnoj raskrsnici i duž poteza/koridora. - Adaptibilno upravljanje ima za cilj da obezbijedi: povećanje protoka vozila, smanjenje broja zaustavljanja, maksimalno korišćenje raspoloživih saobraćajnih kapaciteta predmetne saobraćajne mreže, efikasno upravljanje promjenljivim i ekstremnim
saobraćajnim tokovima, integrisano upravljanje vozilima javnog gradskog prevoza, funkcionisanje saobraćaja tokom hitnih slučajeva izazvanih smanjenjem kapaciteta pojedinih djelova mreže, realizaciju posebnih zahtjeva upravljanja (kretanje VIP vozila, vozila hitne pomoći, vatrogasne službe itd.). Osnovna funkcionalnost sistema je da treba da bude obezbijeđena linijska koordinacija svjetlosnih signala duž poteza ili na koridoru, uzimajući u obzir saobraćajno opterećenje u realnom vremenu i kratkoročnu prognozu njegove promjene, kako bi se ostvario maksimalan protok, uz prihvatljive vremenske gubitke vozila sa neprioritetnih prilaza - navode iz gradskog preduzeća Komunalne usluge.
Sistem trenutno radi u fiksnom režimu rada (prikuplja podatke o protoku vozila sa video-detektora), a iz Komunalnih usluga navode da se tokom godine očekuje raspisivanje tendera za drugu fazu i odabir raskrsnica koje će ući u sistem adaptibilnog upravljanja. Komunalne usluge najavljuju i rad na realizaciji drugih projekata, poput nastavak ugradnje solarnih LED autonomnih svjetiljki i postavljanja punionica za potrebe gradskih službi. - Komunalne usluge će i u narednom periodu nastaviti s ovakvim i sličnim aktivnostima, a naš glavni cilj je ljepši i sigurniji grad za sve naše sugrađane, posjetioce i naravno bezbjedniji za sve učesnike u saobraćaju – poručili su iz tog gradskog preduzeća. H. P
Gradsko preduzeće Putevi, RJ Linijski prevoz putnika, uvelo je još jednu linija gradskog prevoza – autobusi na liniji L3A saobraćaće od Daljma, preko Tološa do Kliničkog centra Crne Gore. Polasci na ovoj liniji će radnim danima biti realizovani na 80 minuta, po sljedećem rasporedu: polazak iz Daljma – 6:20; 7:40, 9:00, 10:20, 11:40, 13:00, 14:20, 15:40, 17:00, 18:20, 19:40 i 21 sat; polazak od KCCG – 7:00, 8:20, 9:40, 11:00, 12:20, 13:40, 15:00, 16:20, 17:40, 19:00, 20:20 i 21:40. Autobusi će ići sljedećom ru-
tom: KCCG (Moskovska), Vektra (Moskovska), bivša Mala pijaca (Moskovska),
TC Bazar (Dalmatinska I), Dalmatinska II i III, Slovačka, HDL Laković, Boška Bu-
he, Milana Raičkovića, Andrije Lainovića, Partizanski put, Mareza, lokalni put Daljam, seoski dom u Daljmu. Iz Glavnog grada je saopšteno da je odluka o uvođenju ove linije donijeta nakon inicijative mještana ovog dijela grada, u cilju poboljšanja dostupnosti javnog prevoza i zadovoljenja njihovih potreba, uz očekivanje da će nova linija znatno olakšati svakodnevne aktivnosti mještana, omogućavajući im bržu i efikasniju povezanost sa zdravstvenim ustanovama, školama, poslovnim i administrativnim centrom grada. H. P.
Admiralbet ABA liga, 20. kolo: Košarkaši Mornara
Barsko zlato gostuju danas (18 h) ekipi Borca
PODGORICA – Mornar
je od početka sezone na začelju, odavno je u teškoj situaciji, a od prošlog kola dodatno je njegova pozicija u Admiralbet ABA ligi zakomplikovana. Barani su porazom od Mege u ,,Topolici“ (113:83) pokazali da su daleko od nivoa regionalnog takmičenja, da realno nemaju kvalitet, a sve je otežala Cibona, koja je kao gost savladala Krku, tako da sada tim iz Zagreba ima dvije pobjede više od crnogorskog predstavnika, čime je opstanak značajno otežan…
Ipak, u Baru niko ne želi da se preda. Trener Mihailo Pavićević potajno se nada nekom čudu, ali s obzirom na to da je sve manje vremena, jasno je da su potrebne pobjede. Nakon 12 vezanih poraza, Mornar danas (18 h) ima šansu da na gostovanju Borcu napravili veliku pobjedu i dokaže da je ,,živ“. – Moranje je od sada, pa do kraja sezone, a nadam se da to ne stvara pritisak igračima. Pokušavam da ih oslobodim tog pritiska, to mi je prvi zadatak – da igrači u svaki meč uđu što opušteniji, da odigramo hrabro, čvrsto, kao što treba na ovom nivou. Utakmica protiv Borca je izuzetno teška, zna se da je Čačak grad košarke, još iz vremena stare Jugoslavije. Znamo šta nas čeka – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević. Borac je upisao sedam pobjeda i što se tiče borbe za opstanak praktično je završio posao. Dodatni problem za Mornar biće i
Cibona – FMP 85:86
Subota
17.00 – Cedevita Olimpija – Igokea
18.00 – Borac – Mornar
19.00 – Spartak – Dubai Neđelja
12.00 – Mega – Split
17.00 – SC Derbi – Krka Poneđeljak
18.00 – Partizan – Zadar
20.00 – C. zvezda – Budućnost Voli
odsustvo u posljednje vrijeme najboljeg igrača – Čiko Karter neće igrati u Čačku. – Da je nesreća veća, idemo prilično oslabljeni. Naš plejmejker Karter neće moći da nam pomogne. Ali ne možemo kukati, oni koji su zdravi treba da daju više od maksimuma da nadoknadimo njegov izostanak. Da odigramo hrabro, pametno, pa šta nam Bog da –zaključio je iskusni stručnjak. Mornar je u prvom dijelu sezone bio na korak od pobjede protiv Borca. Izgubili su 98:90 nakon produžetka i to nakon što su imali 85:79 u samom finišu. Centar Lovro Buljević potencira odbranu kao ključ meča. – Iza nas je težak poraz od Mege, čak se i povrijedio Karter, što je još jedna loša vijest. Međutim, nema tu puno mudrosti – treba da se skupimo, nađemo mentalnu snagu i dobijemo utakmicu. Ako bi se desila jedna pobjeda, cijela situacija bi mogla da se promijeni u našu korist. Ključ utakmice je odbrana, mi napadačku snagu imamo u svakoj utakmici, jer smo i najboljim ekipama davali po 80, ako ne i 90 poena –jasan je Buljević. R. PEROVIĆ
Veliki kadrovski problem
Saša Ocokoljić, trener Borca, objasnio je da poštuje Mornar, bez obzira na poziciju na tabeli.
– Mornar je ekipa za koju imamo puno poštovanje, s obzirom na to da smo ih u prvom dijelu pobijedili tek poslije produžetka, a oni su se u odnosu na taj meč pojačali sa četvoricom stranaca, tako da su dosta jači nego u prvom dijelu sezone. U teškoj su situaciji i sigurno će biti maksimalno motivisani, tako da nas sigurno očekuje težak meč protiv ekipe koja ima individualni kvalitet i bila je na korak od pobjede protiv Splita i Igokee na strani – rekao je Ocokoljić, a zatim objasnio da je Borac u velim kadrovskim problemima.
– Što se nas tiče, imamo velikih problema sa povredama, Valinskas i Pavićević sigurno neće nastupiti na ovoj utakmici, kao i na Kupu u Nišu. Pavle Nikolić je pod znakom pitanja takođe zbog virusa, s obzirom na to da nam je roster jedan od najkraćih u ligi. Nema potrebe naglašavati koliko smo oslabljeni. Bez obzira na ove okolnosti, moramo se pregrupisati, odigrati maksimalno jako u odbrani i pokušati da dođemo do pobjede u ovoj jako važnoj utakmici – podvukao je Ocokoljić.
Crnogorske košarkašice nakon poraza u Švajcarskoj biće pod nikad većim imperativom sjutra protiv Luksemburga u Baru
PODGORICA – Crnogorske košarkašice od 2011. godine redovne su učesnice prvenstava Evrope. I gotovo uvijek su kvalifikacije prolazile bez mnogo problema. Ostala je zapisana 2018. godina, kada je naš nacionalni tim pod vođstvom Roberta Injigesa poražen u Sarajevu od Bosne i Hercegovine, čime je viza za Eurobasket bila gotovo izgubljena. Ipak, u posljednjem kolu, Crna Gora je uspjela da stigne i prestigne potrebnu dvocifrenu razliku protiv Slovačke u Ružomberoku, kada je Irena Matović imala veče za pamćenje.
Sada, šest i po godina kasnije, situacija je mnogo teža. Poraz od Švajcarske zakomplikovao je put do Evropskog prvenstva, iako ni brejk ne bi teoretski sve završio, ali bi učinio da sve bude mnogo lakše. Ovako je mnogo teže. Odnosno najteže. Crna Gora će sjutra (16 h) u ,,Topolici“ igrati jedan od najvažnijih mečeva tokom posljednje decenije, a možda i postojanja ovog tima. ,,Crvene“ protiv Luksemburga moraju trijumfovati sa najmanje 11 razlike da bi uzele vizu za Eurobasket.
– Poraz u Švajcarskoj sigurno je bolan za nas. Vjerovale smo da je ono u Luksemburgu bio samo loš dan, ali ponovile su se neke loše stvari. Svjesne smo teške situacije. Meč u Švajcarskoj mora ostati iza nas da bismo se koncentrisale na ono što slijedi, ali je jasno da nam je potreban kontinuitet. U četvrtoj četvrtini primile smo čak 23 poena, što je jako mnogo, a sa druge strane postigle samo devet. Moramo da se fokusiramo što bolje tokom dva dana i protiv Luksemburga izvučemo maksimum – ka-
Crnogorske košarkašice sve i da su slavile u Švajcarskoj ne bi teoretski osigurale prolaz, ali bi bile jako blizu. Nakon poraza, sada su dodatno zakomplikovale posao. Postoje dvije opcije da se Crna Gora kvalifikuje kao prvoplasirana – Crnogorke bi osigurale prolaz na Eurobasket ukoliko trijumfuju
zala je Milica Jovanović, kapiten naše reprezentacije. Dva posljednja gostovanja bila su prilika da se ovjeri prolaz, ali u Luksemburgu i Švajcarskoj ne da su se upisala dva poraza već je ostvaren -30! Ta razlika dovela je ,,crvene“ u tešku poziciju i sada moraju da jure 11 razlike. – Biće teško, svjesne smo da smo izabrale teži put i da je sada sve jako komplikovano. Nijesam se nadala da će ovaj posljednji ciklus donijeti ova-
protiv Luksemburga sa 22 razlike, a mogu i da osvoje prvo mjesto u grupi i stignu do direktnog plasmana ako savladaju Luksemburg najmanje 11 poena razlike, ali u tom slučaju Švajcarska mora na svom terenu da pobijedi selekciju BiH. U tom trouglu Crna Gora bi sa tom razlikom bila najbolja.
kav scenario. Ipak, treba se što prije izdići. Jedan dan smo ,,potrošile“ u putu, imamo subotu i nedjelju do utakmice da pokušamo da napravimo reakciju, popravimo mnoge stvari i dođemo do cilja – kazala je Dragana Živković
Umjesto rutinskog posla na putu do Eurobasketa, Crnogorke sada prizivaju čudo. Osim Bosne i Hercegovine, teško možemo da dobijemo rivale u grupi, a bićemo pod imperativom potrebne razli-
Postoji i mogućnost da Crna Gora trijumfuje protiv Luksemburga sa razlikom (od jednog do 10 poena), a da Švajcarska savlada BiH, jer bi u tom slučaju bili drugoplasirani i čekali bi ishod utakmica iz drugih grupa, kako bi eventualno sa učinkom 4-2 bili među najboljim drugoplasiranim selekcijama.
ke. Sve to donosi dodatni pritisak. Ali dok šanse postoje, ,,crvene“ vjeruju. – Nadam se da ćemo u Baru imati dobru podršku sa tribina. Odavno nijesmo bile u situaciji da igramo ovako bitan meč pred svojim navijačima. To je možda i prilika da pokažemo koliko nam je stalo, da uz veliki motiv i sjajnu podršku na kraju, ipak, ostvarimo cilj i stignemo do vize za Eurobasket – podvukla je Živković. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Još jedna noć u NBA ligi protekla je u znaku Nikole Jokića Srpski internacionalac upisao je u trijumfu Denvera nad Orlandom (112:90) čak 24. tripl-dabl u sezoni. Jokić je sjajnu partiju završio sa 28 poena, 12 asistencija i 10 skokova.
U pobjedničkom timu istakli su se još Majkl Porter Džunior sa 30, Kristijan Braun sa 16, te Aron Gordon sa 11 postignu-
tih poena. U timu Orlanda najefikasniji je bio Vendel Karter Džunior sa 19, Paolo Bančero sa 18 i Franc Vagner sa 14 poena. Blistao je i Lebron Džejms, koji je prevodio Lejkerse do četvrte uzastopne pobjede protiv Golden Stejta – 120:112. Postigao je 42 poena, uz 17 skokova. Lebron Džejms ponovio je tako podvig Majkla Džordana – tek je drugi igrač u istoriji najjače košarkaške lige sa najmanje 40 poena u jednoj utakmici, a da ima 40
ili više godina! Zapaženi su bili i Ostin Rivs sa 23 i Gajb Vinsent sa 15 koševa. U poraženom timu Voriorsa najbolji su bili Stef Kari sa 37 poena, uz šest pogođenih trojki, dok su Badi Hild i Mozes Mudi utakmicu završili sa po 14 poena. Minesota je savladala Hjuston (127:114). Entoni Edvards postigao je čak 41 poen u slavlju Minesote. Sa druge strane, u ekipi Roketsa istakli su se Džejlen Grin sa 28, te Tompson i Sengun sa 16 poena. Boston je savladan na domaćem terenu, a presudio mu je Dalas –
120:127. Time je prekinuta serija šampiona od četiri uzastopna trijumfa. Klejp Tompson iz Dalasa i Džejlen Braun iz Bostona ,,potpisali“ su po 25 poena. Dalas je na gostovanju bio bolji od Bostona sa 127:120, dok je Minesota savladala Hjuston sa 127:114, a za peti vezani poraz gostiju najzaslužniji je bio Entoni Edvards koji je postigao 41 poen. R. P.
Subota, 8. februar 2025.
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti i dalje su u igri za plasman u plej-of Lige šampiona i po svemu sudeći odlučujući će biti meč posljednjeg kola, sa Rapidom u ,,Morači“ 23. februara – uslov je da razlika između dva tima ne bude veća od aktuelna dva boda.
Ipak, ,,plave“ bi sebi mogle da olakšaju posao ukoliko u naredna dva meča naprave iznenađenje jer u tom slučaju ne bi morale da protiv rumunskog tima jure ,,plus 6“ kako bi bile bolje u međusobnom skoru. Dvije su šanse za to, obje vrlo teške – tim Bojane Popović danas će od 16 sati u ,,Mtel dvorani Morača“ ugostiti Odenze, a u pretposljednjem kolu gostovati Brestu. Današnji meč u našoj najvećoj dvorani imaće humanitarni karakter – ŽRK Budućnost organizuje akciju „Svi za Miju“ sa ciljem da se pomogne dalje liječenje djevojčice Mije Popović, učenice OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ iz Podgorice, koja je teško oboljela od malignog tumora kosti karlice i mora na operaciju koja je ključna za njeno ozdravljenje. Na ulazima u dvoranu biće postavljene donatorske kutije. – Imamo šanse da se plasiramo u plej-of i probaćemo to da iskoristimo – poručila je Jelena Radivojević
Odenze je u prvom duelu ove sezone slavio 31:29. – U Danskoj smo odigrale dobar meč, rezultat nije bio realan i taj poraz nas je baš zabolio. Odenze ima najbolji napad u Ligi šampiona i potrebna nam je izuzetna odbrana. U napadu ne smijemo da pravimo tehničke greške jer nas
skupo koštaju, kao što je bilo u prošlom kolu protiv Đera. O tim stvarima ćemo voditi računa i probati da odigramo dobar meč jer znamo koliko nam znači – istakla je Radivojević.
Budućnost je ove sezone srušila jedan skandinavski tim –11. januara savladala je Vajpers sa 26:20, u posljednjem meču koji je norveški klub odigrao prije proglašenja bankrota.
Održan žrijeb Kupa Crne Gore za seniorke i seniore u košarci
PODGORICA – U prostorijama Košarkaškog saveza obavljen je žrijeb za Kup Crne Gore za seniorke i seniore, koji će se od 12. do 14. februara održati u Bijelom Polju.
U muškoj konkurenciji učestvuje osam klubova (tri tima iz ABA lige – Budućnost Voli, SC Derbi i Mornar Barsko zlato), četiri prvoplasirana tima iz I A MCKL (Podgorica Bemaks, Sutjeska Elektroprivreda, Teodo i Primorje 1945 ), te pobjednik baraža u kojem su igrali petoplasirani tim iz I A MCKL, i lider I B MCKL (Jedinstvo 1950 koje je bilo bolje od Pljevalja).
Kuglice na žrijebu izvlačili su član SC Derbija David Mirković i plejmejkerka Budućnost Bemaksa Marija Baošić U četvrtfinalu, u srijedu 12. februara, sastaju se: Sutjeska Elektroprivreda – SC Derbi (13 h), Budućnost Voli – Primorje 1945 (15.30 ), Mornar Barsko
zlato – Podgorica Bemaks (18), Teodo – Jedinstvo 1950 (20). Prema kosturu žrijeba, u polufinalu sastali bi se pobjednici utakmica Budućnost Voli – Primorje 1945 i Mornar Barskog zlato – Podgorica Bemaks, te Teodo – Jedinstvo 1950 i Sutjeska Elektroprivreda – SC Derbi. Termini polufinalnih mečeva su 18 i 20.30 časova. Finale će se odigrati u petak,14. februara od 20 časova. Trofej u muškoj konkurenciji brani SC Derbi, koji je u finalu prošle sezone savladao Budućnost Voli 81:80.
Kod seniorki učestvuju četiri kluba – Trebjesa, Podgorica, Primorje i Budućnost Bemaks , koji će u borbu za trofej krenuti od polufinala, koja su na programu u četvrtak, 13. februara. Voljom žrijeba u okviru polufinala sastaju se Podgorica – Budućnost Bemaks, a taj meč počinje u 15.30 časova, dok od 13 sati igraju Trebjesa i Primorje. Finale u konkurenciji seniorki odigraće se u petak,14. februara od 17 časova. Trofej brani Budućnost Bemaks, koja je prošle godine u finalu savladala Podgoricu (83:59). R. P.
– Skandinavski timovi su poznati po brzoj tranziciji i kad im uzmete te stvari u kojima uživaju – ne osjećaju se baš lijepo. Fokusiraćemo se na to da spriječimo brzi protok lopte, kontre i lake golove, i da naš
napad bude na nivou – dodala je Jelena Radivojević, lijevi bek Budućnosti.
Mnogo će zavisiti i od toga da li će golmanka Armel Atingre biti na uobičajeno visokom nivou.
– Čeka nas velika utakmica. Odenze je dobar tim, sastavljen od danskih i norveških igračica. Moramo da damo sve od sebe da bismo uzele bodove prije posljednje utakmice kod kuće s Rapidom. U dobroj smo formi, spremne da pokažemo da smo bolje ove godine i da ćemo se boriti do kraja. Bile smo blizu da dobijemo Odenze u prvom meču, sada igramo kod kuće i želimo da pokažemo što to znači – poručila je Atingre. N. KOSTIĆ
Prvi čovjek ŽKK Budućnost Bemaks najavio mogućnost da šampion sa svojim filijalama odustane od takmičenja
Vujičić: Igračice bez kluba su ispred igračica
PODGORICA – Žrijeb za Kup imao je neočekivanu ,,predigru“. Direktor ŽKK Budućnost Bemaks Zoran Vujičić je najavio da bi taj klub, kao i njegove filijale Podgorica i Trebjesa mogli da odustanu od takmičenja u Bijelom Polju. – U ime Budućnosti, Trebjese i Podgorice samo da najavim da nijesam siguran da ćemo igrati Kup i nastaviti prvenstvo Crne Gore. Stručni dio klubova ima sastanak u subotu zbog odnosa Košarkaškog saveza Crne Gore. Ovo u srijedu veče je zastiđe i više od toga kako se odnosi KSCG prema našim klubovima. Reprezentacija je po meni sastavni dio Saveza, tako da ćemo dati adekvatan odgovor. Velike su šanse da ćemo prije nedjelje završiti, jer smo više nego uvrijeđeni odnosom, ne samo sinoć već i u ranijem periodu – rekao je Vujičić prije žrijeba u prostorijama KSCG.
Prvi čovjek Budućnosti, koja je tokom posljednje decenije fabrika talenata za reprezentaciju i gotovo sve igračice su na spisku. Međutim, ljudima iz kluba smeta što one koje nemaju klub ili ulogu u drugim klubovima igraju prije onih koje su vodeće u redovima ,,plavih“. – Ono je više nego sramota i mi kao ozbiljni ljudi, koji ulažemo neka sredstva, nećemo da dozvolimo da se neko sprda sa nama. Direktno mislim na Košarkaški savez. Ne mogu da
dozvolim da nekoliko igračica koje nemaju klub ili ne igraju ni sekundu igraju prije košarkašica Budućnosti. Reprezentacije iz regiona pobjeđuju sa igračicama iz WABA lige, a košarkašice Budućnosti koje su bez poraza u tom takmičenju ne dobiju adekvatnu priliku. Ko prati žensku košarku zna da je to nedopustivo – istakao je Vujičić.
Na utakmici u Arauu su četiri igračice Budućnosti bile u sastavu, šansu su dobile Zorana Radonjić, Jelena Bulajić i Maja Bigović, dok jedna od najboljih igračica ove sezone, koja je zvanično najbolja mlada igračica Crne Gore, Jovana Savković nije dobila priliku da zaigra.
Crna Gora protiv Luksemburga u nedjelju (16 h) igra ključni meč za prolaz, a već sada je jasno da će to biti meč ne samo za prolaz već za budućnost ženske košarke u Crnoj Gori. R. P.
PODGORICA - Omonija
je ostvarila treću vezanu pobjedu u kiparskom fudbalskom šampionatu, a preokret na gostovanju ekipi skoro istog imena – Omoniji 29. maj, najavio je crnogorski reprezentativac Stevan Jovetić
Domaćin je vodio već od drugog minuta pogotkom Deslandesa, ali je izneneđenje izostalo – posljednjeplasirani tim lige savladan je sa 3:1. U akciji za izjednačenje učestvovao je još jedan naš internacionalac, Novica Eraković,
koji je ušao u igru na poluvremenu. Tri minuta kasnije dodao je loptu do Jovetića, naš kapiten odigrao do Stepinskog koji je uputio dobar centaršut, a Podgoričanin efektno – volejom u padu – zatresao mrežu. Već do 56. minuta bilo je 1:3, a Jovetić je zamijenjen u 72, što je po pisanju kiparskih medija izazvalo njegovu burnu reakciju.
Navodi se da je televizijska kamera uhvatila Jovetića kako ljutito udara u reklame (ili nešto drugo pored terena) i povišenim tonom se obraća tre-
Žrijeb četvrt nala Evrokupa za vaterpoliste
Jadran M:tel protiv
Mladosti, Primorac
sa Sabadeljom
Vaterpolo šampionat Evrope
neru Janisu Anastasijuu jer je smatrao da ne treba da bude zamijenjen.
Jovetić je postigao prvi pogodak u 2025. godini, ukupno peti ove sezone u prvenstvu.
Omonija zauzima treće mjesto, sa tri boda manje od drugoplasiranog Arisa i jednim više od AEK-a iz Larnane, s tim da ima utakmicu više od oba konkurenta.
U četvrtak će gostovati Pafosu u prvom meču plej-ofa Lige konferencije. Pafos je prvoplasirani tim prvenstva Kipra. Ne. K.
PODGORICA – Vaterpolisti Jadrana M:tel i Primorca dobili su rivale u četvrtfinalu Evrokupa – Novljani će igrati protiv zagrebačke Mladosti, koju su dva puta savladali u regionalnoj Premijer ligi, dok je rival Primorca španski Sabadelj. Ukoliko eliminišu zagrebačkog velikana, Novljani će se u polufinalu sastati sa boljim iz dvomeča Breše i Radničkog. Prva utakmica je u Zagrebu 27. februara, revanš je zakazan za 20. mart. Primorac će biti gost u prvom meču sa Sabadeljom, a ukoliko prođe, u polufinalu će igrati sa Pro Rekom ili ekipom Vašaša, čije boje brani crnogorski reprezentativac BogdanĐurđić Ne. K.
Mlađe selekcije dobile protivnike
PODGORICA – Mlađe crnogorske vaterpolo selekcije dobile su protivnike u grupnoj rundi šampionata Evrope koji se igraju ovog ljeta. Selekcija igrača do 16 godina će na prvenstvu čiji je domaćin Manisa (Turska), od 7. do 13. jula, biti u grupi B sa Grčkom, Italijom i Hrvatskom. U grupi A su Mađarska, Srbija, Španija i Turska.
Grupu C čine Malta, Holandija, Gruzija i Moldavija, a grupu D Njemačka, Rumunija, Izrael i Poljska. Naša reprezentacija do 18 godina na Evropskom šampionatu u Oradei (Rumunija) od 18. do 24. avgusta igraće u grupi B u kojoj su još Španija, Srbija i Hrvatska. U grupi A su Grčka, Mađarska, Italija i Holandija. U grupi C takmičiće se Turska,
Francuska, Rumunija i Poljska, a u D grupi Njemačka, Malta, Gruzija i Ukrajina. Pravila takmičenja u mlađim selekcijama su takva da osam najboljih reprezentacija formiraju grupe A i B, te da sva četiri tima prolaze u eliminacionu fazu, a od plasmana u grupi zavisi sa kojim selekcijama iz grupa C i D će se ukrštati u prvoj nokaut rundi. R. A.
PODGORICA – ,,Gužva“ u vrhu španske La Lige najavljuje uzbudljiv finiš sezone i donosi veliki ulog u uvijek vatrenom madridskom derbiju – Real večeras od 21 sat dočekuje Atletiko u duelu timova koje na tabeli razdvaja samo bod.
Razlika je u korist ,,kraljevskog kluba“, kojem u leđa sa ,,minus 4“ gleda i trećeplasirana Barselona, koja sjutra gostuje Sevilji (21 h). Ni Atletik Bilbao nije predaleko od vodećeg trija, zaostaje četiri boda za Barsom, ali niko ne vjeruje da bi Baski mogli da se uključe u šampionsku trku... – Važan meč za oba tima u borbi za titulu. Madridski derbi je posebna utakmica, sada i uvijek. Atletiko je jak i vjerujem da će biti izjednačen meč. Nema ničega novog u najavi ovog duela. Protivnik ima sve potrebne kvalitete da bi se borio za prvo mjesto, isto kao i mi –rekao je Karlo Anćeloti, trener Real Madrida. Italijan ima velikih problema oko sastava – dugo su van stroja Eder Militao i Dani Karvahal, odsustvovaće i David Alaba i Antonio Ridiger, a nijesu potpuno spremni ni Lukas Vaskes i Eduardo Kamavinga – Izabraću tim u kojem mogu da kombinujem kvalitet i kolektivnu posvećenost. Dvije stvari su ono što dovodi do uspjeha i trik je u tome da ih spojite. Ove sezone smo imali više kvaliteta nego posveće-
nosti i radimo na tome da to izjednačimo – naveo je Anćeloti.
– Potrebna su nam tri boda jer su mnogo bitna u borbi za titulu. Nijesmo do sada bili na najvišem nivou u utakmicama sa najjačim rivalima – poručio je trenerski mag. Atletiko izgleda vrlo dobro ove sezone. Bio je u seriji od 15 pobjeda u svim takmičenjima, a i sad je u pozitivnom nizu – savladao je Salcburg u Ligi šampiona (4:1), Majorku u La Ligi (2:0) i Hetafe prije četiri dana u Kupu kralja (5:0).
– Svjesni smo s kim igramo, Real će početi snažno i odlučno. Vrlo su dobri i kad imaju više prostora i kada je sužen. Imaju veliki individualni kvalitet, vrlo su opasni i moraćemo da pronađemo igru kakvu želimo, da vidimo koji je to način na koji možemo da ih ugrozimo – istakao je Dijego Simeone, trener Atletika. Uvertira za madridski derbi odvijala se i van terena – putem saopštenja, društvenih mreža...
Povod je bila reakcija Reala na suđenje u porazu od Espanjo-
Fudbaleri Bokelja vratili se u Kotor nakon dvanaestodnevnih
PODGORICA – Crnogorski prvoligaši mahom se odlučuju za odlazak u Tursku kada vani planiraju glavnu fazu zimskih priprema. Bokelj se odlučio za drugu varijantu – Kotorani su 12 dana proveli u Medulinu, gdje su imali odlične uslove za rad, lijep ambijent i dovoljan broj protivnika.
Ekipa Slobodana Draškovića vratila se iz Hrvatske sa pozitivnim utiscima. Glavni kormilar kaže – ,,pun pogodak“. – Hotel, hrana, teren, protivnici, sama organizacija – zaista smo prijatno iznenađe-
ni onim što smo dobili u Istri. Domaćini su vodili računa i o najsitnijim detaljima, a mi smo se trudili da maksimalno iskoristimo vrijeme provedeno u Medulinu. Ispunili smo plan i vratili se kući 4. februara uveče. Nakon kraćeg odmora, nastavili smo sa treninzima. Polako se bliži početak proljećnje polusezone tokom koje nas čekaju teži izazovi nego jesenas. Svaki bod će imati veći značaj. Potrudićemo se da budemo barem jednako dobri kao u prvom dijelu prvenstva, a ako je moguće – i bolji. Zadovoljan sam ekipom. Bićemo spremni fizički, a nadam se da ćemo i igrom biti na želje-
nom nivou – za Pobjedu kaže trener Drašković.
TREĆI NA TURNIRU Kotorani su najbolju utakmicu odigrali na kraju boravka u poznatom turističkom mjestu na hrvatskom dijelu Jadrana. Na turniru su osvojili treće mjesto nakon što su savladali Rabotnički. Bokelj je bio bolji poslije penal-serije. – Imali smo manjih problema u početku jer je nekoliko igrača bilo pod virusom. Kompletirali smo se posljednje sedmice. Kombinovali smo tim, ali se startnih 11 polako kristališe. Duel sa Rabotničkim, koji dijeli prvo mjesto u Makedoniji sa
la (1:0) – velikan sa ,,Santjaga Bernabeua“ objavio je pismo u kojem se navodi da suđenje na tom meču predstavlja ,,kulminaciju potpuno diskreditovanog sistema suđenja čije su odluke protiv Real Madrida dostigle tačku da se falsifikovanje i manipulacija takmičenjem ne mogu ignorisati“. Predsjednik La Lige Havijer Tebas izjavio je da razmišlja o preduzimanju pravnih postupaka zbog tog pisma. – Potpuno je pretjerano. Oni su izgubili razum – izjavio je Tebas.
priprema u Istri
Sileksom i Škendijom, pokazao je da smo na pravom putu. Rival nam nije uputio gotovo nijedan ozbiljniji šut, a mi smo stvorili dosta šansi, nekoliko zicera. Igrali smo dobro. Nije bilo pobjednika u regularnom toku, a mi smo u borbi za treće mjesto bili uspješniji nakon jedanaesteraca. Zakazali smo meč sa Rudarom za 9. februar. Minutažu će dobiti momci sa klupe, dok ćemo 15. februara protiv Grblja imati takozvanu generalnu probu pred nastavak šampionata – dodao je Drašković.
ZAVRŠILI PRELAZNI ROK Kotorani su završili prelazni rok. Odmah su doveli Veliza-
Veliki dio javnosti doživio je Realovo saopštenje kao pritisak na sudije. – Prije ovako važnog meča ne želim da razgovaram o tome. Tebas može da bude siguran da niko nije izgubio glavu. Zatražili smo objašnjenje što se dogodilo kako bismo poboljšali sistem. Koliko čujem, nijesu svi srećni. Kažu da sistem favorizuje Real Madrid, ali kada Real Madrid želi da ga promijeni, oni ga odbijaju – prokomentarisao je Anćeloti.
– Nijesmo dobili audio-zapise VAR komunikacije i ne znam zašto nam ih ne daju. Moraćemo da ih pitamo. Zatražili smo audio-snimke. U nekim prilikama ih objave, u nekim ne. Nijesmo tražili nešto što je tajno. To je situacija u kojoj želimo da znamo kako je riješeno. Nema ničeg neobičnog u tome – dodao je Anćeloti. Što je na sve rekao Ćolo Simeone?
– Ne razmišljam o tome kako će sudija reagovati, nego o nama. Fokusiran sam na igru. Treba vam više odgovora na kontroverze koje se dešavaju tokom velikih utakmica, ali ja sam zaista usredsređen na igru – naveo je argentinski stručnjak, čiji je klub na društvenim mrežama ,,pecnuo“ najvećeg rivala povodom komentara o suđenju.
– Ne pratim društvene mreže. Ne znam zašto se govori o pritisku kada Real Madrid želi da promijeni sistem koji im se ne dopada – zaključio je Anćeloti. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Talentovani defanzivac Bodin Tomašević je posljednjeg dana prelaznog roka u Italiji pojačao učesnika Lige šampiona – Bolonju. Osamnaestogodišnji centralni bek je na Stadionu ,,DalˇAra“ potpisao četvorogodišnji ugovor, s tim što će do kraja sezone nastupati za mladi tim ,,crveno-plavih“.
Kratak povratak u Podgoricu iskoristio je da se pozdravi sa dojučerašnjim saigračima. Uz emotivnu fotografiju ispred zgrade klupskog kampa na Starom aerodromu, sačekao ga je uramljeni i potpisani dres svih fudbalera Budućnosti. – Iz Budućnosti se ne odlazi, ona se nosi u srcu – napisao je Bodin Tomašević na svom Instagram profilu.
,,Plavi“ su poželjeli sreću svom dojučerašnjem članu koji je prošao mlađe selekcije Budućnosti, ali nije ostavio dublji trag u prvom timu. – Došao je kao dječak, najbolja omladinska škola ga je izgradila i nadogradila, prvi tim napravio buduću zvijezdu, talentovanog štopera o kome se priča, usadivši mu pobjednički karakter i fudbalski identitet. Rastali smo
se možda prije nego što smo očekivali, ali to je život i fudbal. A mi znamo da je naš Boćko spreman za velike stvari. Bolonja je samo prva stepenica. Snove u plavom je ispunio samim debijem za svoju Budućnost, a danas smo ga ispratili da traga za novim –inostranim – snovima. – Boćko, vidimo se brzo! Hvala i srećno – objavljeno je na sajtu Budućnosti. D. K.
Kadetska fudbalska reprezentacija od 10. do 14. februara na pripremama u Podgorici
PODGORICA – Kandidati za kadetsku reprezentaciju
Crne Gore odradiće naredne sedmice pripreme u Podgorici.
Selektor Radovan Kavaja odlučio je da na pripreme povede 28 igrača – golmani: Bogdan Borilović (Lovćen), Luka
Petković (Grbalj), Simon Sošić (Budućnost), Đorđe Čejović (Budva); odbrana: Blagoje Uzunovski (Igalo), Stefan Nedić , Petar Radomirović , Luka Marković (Stari aerodrom), Petar Pavićević (Mladost Lob. bet), Rijad Kalač (Ibar), An-
drej Krunić (Kom), Sava Gojković (Lovćen), Todor Mijač (Budva); vezni red: Mateja Sekulić (Rudar), Matija Rakčević, Petar Vujović, Petar Rešetar, Luka Vušurović (Budućnost), Nemanja Ajković, Lazar Grbović, Andrej Bulatović, Mihailo Marković (Stari aerodrom), Edvin Ličina (Jedinstvo Franca), Pavle Pejović (Podgorica), Vuk Jovović (Kom); napad: Nikola Vukoje (Grbalj), Bogdan Bjelić (Budućnost), Miloš Šekularac (Stari aerodrom). ,,Sokoli“ će u Podgorici trenirati od 10. do 14. februara. R. P.
ra Janketića, Dušana Hodžića i Sašu Balića Dugo su pregovarali sa iskusnim ofanzivcem Vladimirom Silađijem sa kojim je uspostavljena saradnja za vrijeme boravka u Medulinu. – Nismo tako lako htjeli da odustanemo od Silađija. On
je profil igrača koji nam je trebao. Pridružio se ekipi i odmah pokazuje kvalitet. Kasnio je na pripreme i kondiciono nije kao ostali. Ali imamo još 14 dana do duela sa Jedinstvom u Bijelom Polju. Za tu utakmicu najozbiljnije ćemo računati na Silađija. Sa četiri
nova fudbalera, za nas je prelazni rok završen – kazao je Drašković. Bokelj zimuje na trećoj poziciji sa 30 bodova, tri manje od drugoplasiranog Petrovca. Kotorani mogu da pojure komšije sa Primorja, ali isto tako znaju da su na meti kon-
kurenata ispod sebe – Dečića, Arsenala, Mornara i Sutjeske. – Biće zanimljivo takmičenje. Sve ekipe su se pojačale. Svjesni smo da nekoliko timova
želi da nas pretekne na tabeli.
Treće mjesto može da donese Evropu i za mnoge je ogroman motiv. Motiv je i za nas, ali se ne opterećujemo izlaskom na inoscenu. Glavni cilj ostaje mirnoća na tabeli, a ako se otvori opcija da izborimo kvalifikacije za evropsko takmičenje – nastojaćemo da je iskoristimo. Bila bi to kruna godine – zaključio je Drašković. D. KAŽIĆ
Prvenstvo Crne Gore u šahu
PODGORICA - Velemajstor i reprezentativac Nikita Petrov ostvario je pobjedu u devetom kolu 77. Prvenstva Crne Gore u šahu, kojom je napravio važan korak ka odbrani titule. Nikita je crnim figurama savladao iskusnog internacionalnog majstora Vladimira Vujoševića Igrana je sicilijanska odbrana, a nakon izmjene dama činilo se da partija ide ka remiju. Međutim, Vujošević je previdio kvalitet, pa je Petrov preciznom igrom lako realizovao stečenu prednost i napravio veliki korak ka odbrani titule, s obzirom na to da u posljednja dva kola ulazi sa prvog mjesta. Njegov najbliži pratilac nakon devet rundi fide majstor Nemanja Vukčević savladao je internacionalnog majstora Aleksandra Tomića. Vukčević je ponovio uspjeh sa prošlogodišnjeg šampionata, osvojio novu normu za internacionalnog majstora, ali što je još važnije ostao je u trci za prvo mjesto. Igrana je karo kan odbrana, a Vukčević je imao prednost, a zatim je u velikom cajtnotu iskoristio neopreznosti Tomića i upisao važnu pobjedu.
U duelu na trećem stolu fide majstori Andrej Šuković i Miloš Pečurica su remizirali nakon obostrano korektne igre, zadržavši šanse u borbi za medalju.
Blažo Kalezić i Denis Kadrić odigrali su sadržajnu par-
tiju, a remi je sklopljen u poziciji gdje je Kalezić, čini se, imao izglednije šanse da igra na pobjedu. Velemajstor Nebojša Nikčević preciznom igrom iskoristio je prednost početnog poteza protiv internacionalnog majstora Bogdana Podlesnika i ostvario pobjedu kojom je zadržao šanse za visok plasman.
Pobjedama u devetom kolu Peko Đurović i Milorad Ratković došli su do salda od šest poena. Đurović je kaznio riskantnu igru Jovana Milovića, dok je Milorad Ratković odigrao sjajnu partiju i kaznio
nepreciznosti prvog crnogorskog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića i upisao trijumf
Važniji rezultati devetog kola: Vujošević - Petrov 0-1, Vukčević - Tomić 1-0, Šuković - Pečurica remi, Kalezić - Kadrić remi, Vlatković - Đukić remi, Nikčević - Podlesnik 1-0, Ivanović - Ratković 0-1, Đurović - Milović 1-0…
Nakon ovog kola Petrov je na prvom mjestu sa 7,5 poena, Vukčević ima pola poena zaostatka, dok je Andrej Šuković usamljen na trećem mjestu sa 6,5 poena. Sa šest poena u posljednje dvije runde ulaze: velemaj-
stori: Denis Kadrić i Nebojša Nikčević, internacionalni majstor Blažo Kalezić, fide majstori Miloš Pečurica i Peko Đurović, te Milorad Ratković. Važniji parovi 10 kola: Petrov - Nikčević, Ratković - Vukčević, Šuković - Đurović, Pečurica - Kadrić, Đukić - Kalezić, Tomić - Vujošević, ŠćekićVlatković… Deseto kolo je na programu danas od 16 časova. Prvenstvo se održava u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“, u organizaciji Šahovskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih. B. KADIĆ
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu
PODGORICA – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se transrodnim sportistima zabranjuje da učestvuju u ženskim sportovima. Ali na tome se ne zaustavlja.
Naime, kako je objelodanio senator Tomi Tubervil, ,,Tramp će zahtijevati od Međunarodnog olimpijskog komiteta potpuno izbacivanje trans-osoba iz svih ženskih takmičenja“.
A to se neće sviđeti ni osobama koje se tako osjećaju, a ni onima koji su na njihovoj promociji vrijedno radili posljednjih godina. Podsjetimo, naredba pod nazivom ,,Isključenje muškaraca iz ženskih sportova“ daje federalnim agencijama, uključujući američka ministarstva pravde i obrazovanja, široku slobodu da obezbijede da ,,subjekti koji primaju federalno finansiranje poštuju propise u skladu sa stavom Trampove administracije, a koji interpretiraju pol kao pol koji je osobi
dodijeljen pri rođenju. – Sa ovom izvršnom uredbom, rat protiv ženskog sporta je završen – rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja, okružen desetinama djevojčica-sportista. Sekretarka za štampu Bijele kuće Kerolajn Levit kazala
Evropsko prvenstvo u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore
PODGORICA – Crnogorska karate reprezentativka Katarina Vlahović osvojila je bronzanu medalju u katama na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Poljskoj.
Juniorka Iskre savladala je u meču za treće mjesto Španjkinju Abril Anhulo Madrid 30,0 – 38,5. Vlahović je na startu turnira poražena od Njemice Širli Džei, koja je plasmanom u finale povukla u repasaž. Uslijedile su pobjede protiv Grkinje Atine Cikmaki i Čehinje Katarine Novakove, koje su joj omogućile borbu za medalju. Ona je u poljskom gradu Bjelsko-Bjala osvojila svoju drugu meda-
lju sa međunarodnih takmičenja, nakon što je prošle godine bila bronzana na Svjetskoj ligi mladih u Poreču. – Ostvarila sam veliki rezultat, veliki uspjeh za mene, moj klub i reprezentaciju. Još nijesam svjesna uspjeha, ali veliko hvala mom klubu, drugovima iz reprezentacije i svim trenerima koji su bili uz mene i bili mi velika podrška – rekla je Vlahović. Vlahović će drugog takmičarskog da a nastupiti i u ekipnoj konkurenciji, a crnogorski kadetsko-juniorski tim činiće još Viktorija Raičević i Mia Ramović. Od ostalih crnogorskih predstavnika, vrijedan rezultat ostvarili su kadetkinje – devetoplasirana Neda Beljkaš u katama i Vasilija Bijelović u borbama, do 47 kilograma. Za danas su predviđeni nastupi kata timova i borbe u konkurenciji juniora i mlađih seniora, dok su u nedjelju finalni mečevi. R. P.
Superliga za odbojkašice (12. kolo)
je da naredba ,,podržava obećanje“ i da će zahtijevati ,,neposredne mjere, uključujući prinudne mjere, protiv škola i atletskih udruženja“ koji onemogućavaju ženama da imaju sportove isključivo vezane za njihov pol i svlačionice namijenjene isključivo za žene. Vrijeme donošenja naredbe poklopilo se s američkim Nacionalnim danom djevojaka i žena u sportu i posljednja je u nizu Trampovih izvršnih uredbi usmjerenih na transrodne osobe.
Tramp je prethodno rekao da, prema novoj rodnoj politici SAD, postoje samo muški i ženski pol, a da je pol ,,nepromjenljiva biološka realnost“.
Pored toga, transrodnim osoba je zabranjeno da služe u vojsci SAD.
I od danas, bar prema najavama pomenutog senatora Tomija Tubervila, kreće borba na tu temu i na međunarodnom planu, za šta će prvi korak biti pritisak na Međunarodni olimpijski komitet.
A MOK je do sada radio sasvim suprotno. R. A.
PODGORICA - Odbojkašice Luke Bar ubjedljivo su pobijedile Albatros u derbiju 12. kola Superlige – u ,,Topolici“ je bilo 3:0 u setovima.
Manje od sat trajao je meč u lučkom gradu – Luka Bar je setove dobijala rezultatom 25:15, 25:18 i 25:14. Dušanka Petrović osvojila je 14 poena za domaće, četiri vi-
še od Teodore Čavić Luka Bar je upisala 11. pobjedu, ima samo jedan poraz, i preuzela je prvo mjesto, s tim da ima meč više od Herceg Novog koji ima skor 10-1 i dva boda manje od ,,sirena“. Preostali mečevi 12. kola igraju se danas: Herceg Novi – Morača (13 h), Budućnost volej – Galeb (18), Jedinstvo – Budva (18), Gimnazijalac – Akademija (19).
Svjetsko prvenstvo u superveleslalomu Odermat dominantno do prvog zlata
PODGORICA – Švajcarski skijaš Marko Odermat osvojio je zlatnu medalju u superveleslalomu na Svjetskom prvenstvu u austrijskom Zalbahu.
Odermat je odličnu vožnju završio u vremenu od 1:24,57 minuta, tačno jednu sekundu ispred drugoplasiranog domaćeg takmičara Rafaela Hazera Ovo je 27-godišnjem Švajcarcu treća zlatna medalja na svjetskim prvenstvima, a na
takmičenju u Zalbahu braniće titule u spustu i veleslalomu. Bronza je pripala Norvežaninu Adrianu Smisetu Sejerstedu, uz zaostatak od 1,15 sekundi za Odermatom, dok je Kanađanin Džejms Kroford, branilac titule iz Kurševela 2023. godine, zauzeo 27. mjesto sa 3,41 sekundom zaostatka za pobjednikom. Skijaši takmičenje na Svjetskom prvenstvu nastavljaju u neđelju, kada je od 11.30 na programu spust. R. A.
Stade Ali-paša i Vladika dvatri dana. Reče Vladika Ali-paši: „Pobratime, oli mi nešto učinjet?“ Veli Ali-paša: „Hoću pobratime!“ Vladika veli: „Hoću da imenuješ Mujagu Mušovića za kapetana grada Nišickoga. Da mi to učiniš!“ Ali-paša govori: „Hoću pobratime. I, eto, Mujaga, da si kapetan grada Nišickoga!“ Opet tu bi veselje. Svijema nama Crnogorcima bješe mnogo milo a tako i Turcima. Pita Ali-paša: „Ada, pobratime, kakva ti se čine ova jela ovija Latina, jer se mene ne dopadaju ovi preslački?“ Vladika odgovori: „Pobratime, njihova su jela lijepa, gospocka i uredna!“
Veli Ali-paša: „Vala pobratime, mene se čini ljevšega jela nema no ispeć ovcu jalovu na ražanj pod bukvu pak prinijet kaba mlijeka i snijega. Vjera i Bog, ljevšega jela i zdravijega ne može bit!“ Vladika odgovara: „To jest, pobratime, za nas koizi živimo u ova mjesta. Ne može ljevše ni zdravije bit od tog jela što kažeš. Ja sam hodio po Jevropi. Njihova su jela sasvijem drugojača. Njima se ne bi dopalo ono što si kaza i što se nama dopada svijema u opšte!“
Ali-paši bješe oko četrdest godina. Bješe krupan i debeo a ne bješe no srednjega rasta. Govor mu bješe debeo, krupan. Imaše bolijest na nogu. Govorahu tader da mu je živina
Pita Ali-paša Vladiku: „Ada, pobratime, kakva ti se čine ova jela ovija Latina, jer se mene ne dopadaju ovi preslački?“
Vladika odgovori: „Pobratime, njihova su jela lijepa, gospocka i uredna!“ Veli Ali-paša: „Vala pobratime, mene se čini ljevšega jela nema no ispeć ovcu jalovu na ražanj pod bukvu pak prinijet kaba mlijeka i snijega“
to jest rak. Ne mogaše pješke hodit, sasvijem malo, no iđaše sve na konja. Isto i proz grad na konja. Trčahu djeca oko njega pjacom a on izvadi čakmaka i groša pak bači po onoj saliži a pograbi se đeca i pobi se ko će više ugrabit.
Mujaga Mušović bješe mnogo zgodan čovjek. Stas njegov kai najljevši u jednoga čojka. Imaše oko trideset i pet godina. Ot sve pratnje Ali-pašine ne bješe nijedan kao Mujaga Mušović – ma u svačem. Razdvoi se Vladika i Ali-paša. I bjehu učinjeli njekakvo sporazumjenje među sobom za Grahovo. I pođe svaki doma. Vladika z društvom na Cetinje a Ali-paša u Hercegovinu. Iza ovoga prepišivali se njekoliko puta, Vladika i Ali-paša, prijateljski kao pobratimi i sve nazivali jedan drugoga. Poslije ovoga uglavi se jedan stanak da dođe Hasan-beg su njekoliko glavara ercegovačkia u Ostrog a Vladika da pođe z glavarima crnogorskijema i da se sastavi Hasan-beg Resulbegović. Bila je uglava u Ostrog. Vladika pođe i š njim brat mu Pero i dosta glavara dobria bez
samo Đorđije ne pođe. Vladika i glavari u Ostrog, u manastir, a Hasan-beg u Nikšić doša i š njim glavari ercegovački. Pošto ču Vladika da je Hasan-beg u Nikšić i misle doći u Ostrog, naredi Vladika z glavarima ako dođe Hasan-beg da i‘ pobiju u manastir, kako dođu. Utoliko kazaše da idu Turci, ovi se naši naredi kako te i‘ pobit. Dođe momče crnogorsko i kaza da ne ide Hasan-beg no ide Bašaga i kapetan Mujaga Mušović i š njima glavari. Svi bez Hasan-bega. Kako viđeše naši e nema Hasan-bega jako se ozlojediše i naredi Vladika da idu Turci natrag i da i‘ ne bi ko taka. Turci su mnogo molili da vide Vladiku a osobito Mujaga Mušović ali nije bilo moguće, no reka Vladika: „Na vjeru došli na vjeru neka idu“. Ovi glavari ercegovački izdalje, kao Bašaga i onizi š njim, oni kreni brzo na njihove dobre konje a Mujaga Mušović i drugi nišicki Turci i onizi te su se poznavali s Crnogorcima, oni su polakše hodili i pričali se. Pošto obrni na niže ot manastira, reka njekoji glavar kod Vladike zašto i‘ ne pobismo a ne ćaše grđe bit da i‘ pobijemo. Utoliko Vladika oslabio. Nije reka ni smije to nitko učinit, a njetko vjeruje da nije Vladici žao, te odavđe potrči vojnici niz onu stranu i po-
biše sve ove zadnje s Mujagom Mušovićem a Bašaga sa onijema koi nijesu poznavali oni su brzo hodili i čuli puške đe ove pobiše a oni na dobre konje uz Planinicu uteci u Nikšić. Kad su došli u Nikšić pitaju: „Što bi?“ Bašaga kaže: „Pogiboše svi bez nas što vidite!“. Tader će reći Hasan-beg: „A mudra li me majka rod, majku jo‘...“ Ovi nečovečki događaj u Ostrog bi godine... Iza ovoga nepoštenoga djela veliki ijed ulježe u svu Crnu Goru i učini se Crnogorcima za tu prijevaru i voljeli bi bili da je u bitki kakvoj poginulo pet stotina Crnogoraca, pa makar birania. I na svaki kraj Crne Gore izgubi se riječ poštena i vjera pred svakim. Do ovoga vremena bješe obratio oči svaki prekograničar na Vladiku kao na gospodara Crne Gore. Krajina, Zeta, Arbanija davahu po njekolike dacije. Bjehu iz Hota dva perjanika kod Vladike. Zvahu se Đeda i Leka i svi drugi kraičnici iđahu kod Vladike sasvijem veselo, iz srca. I oveselili se bjehu Srbi iz Turske. Imahu veliki nad u Gospodara Vladike. Pošto se ovo dogodi u Ostrog, vladika poče ot onda gubit zdravlje i počeše se svi krajevi od njega odbijat. Mogu uvijerit čitaoca da je mene ovo dobro poznato, i za njekoliko
godina hodio po Beču i Italiji poradi zdravlja kod doktora. Ali je bilo sve uzalud. (Ovo je bilo uoči sastanka) Kad se sastave Vladika i Ali-paša Stočević u Dubrovnik, dođe Ali-paša na granicu tursku i austrinsku – na Brgat. Vladika hoćaše da umori Ali-pašu, te zapita Jagoša Tomaševa Milića iz Bjelica –ovi Jagoš bješe perjanik i dobar junak: „Bi li ti Jagošu poša da ubiješ Ali-pašu? Učiniću ti čestitu familiju da i‘ nikad neće majkat ništa, no ću i‘ kupit zemala koliko gođ hote a tako i para dosta. A tebe ću tvoje ime odugovječiti kai ikome što se je ime spominjalo!“
Kad se sastave Vladika i Ali-paša Stočević u Dubrovnik, Vladika hoćaše da umori Ali-pašu, te zapita Jagoša Tomaševa Milića iz Bjelica – ovi Jagoš bješe perjanik i dobar junak: „Bi li ti Jagošu poša da ubiješ Ali-pašu?“ Jagoš pristani i zareci se da će ga ubit po svaki način
Jagoš pristani i zareci se da će ga ubit po svaki način. „Samo nete me Turci i njegova pratnja puštit kod paše!“ Vladik a reci Jagošu: Za to ćemo lako učinit. Ja ću poslat mojega ađutanta gospodina Vukovića kod Ali-paše kao moga ađutanta da zbori s Ali-pašom kad će doći u Dubrovnik i u koji dan da se sastanemo. Pak ću ja tebe poslat da pođeš sa g. Vukovićem, kao moj perjanik. Pak ćeš š nji‘ u šator uljest i tu ti ga je lako ubit a g. Vuković neće znat da ti ideš da ubiješ Ali-pašu na kai da ideš u njegovu pratnju, kao perjanik ot više stime!“
Ovi g. Vuković, ime mu bješe Filip, rodom iz Like. On je mnogo godina stojao kod Vladike u službu. Bješe sa svijem dobar čovjek i učevan i pošten. Te kreni ova dvojica na granicu kod Ali-paše. I pođi kod njega. I Ali-paša primio i‘ je lijepo. Oboica pod šator. I g. Vuković razgovara se s Ali-pašom za dolazak u Dubrovnik, „Kako je Vladici, mome gospodaru, mnogo milo da se sastavite i da dobro učinite i mnogo te je pozdravio!“
I već pošto pili kafu, kreni oboica put Dubrovnika izpraćeni ot Ali-paše sa pozdravom Vladici i da će se brzo viđet. I doše u Dubrovnik i Vuković kažuje Vladici sve što je govorio Ali-paša. No poslijed na taino Jagošu: „Što bi te prevari, te si dao riječ poštenu i junačku?“ Jagoš odgovori: „Boga mi, ne smjeh nikako ot straha. Ne bješe mi milo umrijet. A drugo nije ništa, no sam bio kod paše i ... sjedio!“
(Nastavlja se)
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
riječi (3 slike)
do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 1. februara 2025. u 82. godini preminuo je naš voljeni otac, brat, stric i đed
SLOBODAN Dušanov VUKOTIĆ
Sahrana je obavljena na novom groblju u Nišu 4. februara.
OŽALOŠĆENA PORODICA VUKOTIĆ
МИКА, снахе ВАЊА, БРАНКА, БРАНИСЛАВКА, БРАНИМИРКА, СЛАВИЦА, унучад, сестричне, синовци, синовичне и остала многобројна родбина
411
preminuo je naš dragi
OŽALOŠĆENI: sinovi DRAGAN i VOJO, sestra ANĐELIJA, braća VELJKO i CVIJETO, unuka MARIJA unuk MATIJA, snahe VERA i VESNA i sinovci, sestrići, sestrične, braća i sestre od strica i ujaka 378
Dana 7. februara 2025. u 73. godini preminula je naša draga
MIRJANA TOMOVIĆ rođena ĐUKANOVIĆ
Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 8. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova. Kuća žalosti: Primorska ulica br. 21, Stara Zlatica-Podgorica.
OŽALOŠĆENI:
sinovi MLADEN, DALIBOR i STEVAN, snaha MARITA, unuci PETAR, TEO, ASJA, PAVLE i ANĐELA, brat DRAGAN i ostala rodbina TOMOVIĆ i ĐUKANOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 8. februara od 10 do 14 časova kada krećemo za Dobrsku Župu, đe će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju.
Dana 7. februara 2025. godine napustila nas je naša voljena
VUKICA KNEŽEVIĆ rođena JANKOVIĆ
Porodica će primati saučešće u nedjelju 9. februara od 10 do 13 30 časova na gradskom groblju Čepurci u Podgorici. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova.
Vukica je bila divna i plemenita žena, posvećena majka, brižna baka i voljena sestra. Njena dobrota i ljubav ostaće zauvek u našim srcima.
ОŽALOŠĆENI : kćerka MAJA sa sinovima DANILOM i IVANOM, brat RAJKO, kao i ostala rodbina
Sa velikim bolom i tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je iznenada preminuo naš dragi
PREDRAG DRAŠKO GORANOVIĆ
Sahrana je po želji pokojnika obavljena u krugu porodice 7. februara 2025.
OŽALOŠĆENI:
supruga SENKA, sin VELIBOR, unuka SOFIJA i ostala rodbina
браћа СЛОБО и РАТКО, ђевер ВОЈО, унучад КРСТО, АЊА, ЗОЈА, СОФИЈА и ВУК, јетрве ТОМАНА, ДУШАНКА и ЂУРЂА, снахе БОЈАНА, ТАЈА,
Posljednji pozdrav
IGORU BOJOVIĆU
Počivaj u miru.
Ujna DUŠKA sa porodicom
363
Posljednji pozdrav dragom tetku
PREDRAGU DRAŠKU GORANOVIĆU
Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitu dušu. SVETLANA, KSENIJA i PAVLE BLAGOJEVIĆ
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav poštovanom kumu prof. PREDRAGU - DRAŠKU GORANOVIĆU Hvala ti na časnom, ljudskom i primjernom kumstvu. SAŠA i LJUDMILA BURZANOVIĆ sa porodicom 391
Dragi naš DRAŠKO
S ljubavlju i tugom te ispraćamo. Tvoj odlazak ostavio je neizmjernu tugu i prazninu u našim srcima. Pamtićemo te po tvojoj dobroti, toplini i osmijehu koji si nesebično dijelio sa svima.
Počivaj u miru. Brat od strica RANKO, snaha MILICA , bratanične JELENA i BOJANA i bratanić DANILO
Subota, 8. februar 2025.
Posljednji pozdrav poštovanom
prof. dr PREDRAGU GORANOVIĆU
400
Posljednji pozdrav
362
PREDRAGU DRAŠKU GORANOVIĆU
S neizmjernom tugom se opraštamo od tebe. Ostaćeš u našim srcima zauvijek.
MILOVAN i SANJA BLAGOJEVIĆ
376
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MILIVOJU
Dragi Drale, Krasile su te najljepse ljudske osobine, iskrenost dobročinstvo i plemenitost. Počivaj u miru.
Hvala ti za sve.
GOJKO JABLAN sa porodicom
392
Posljednji pozdrav stricu
PREDRAGU - DRAŠKU GORANOVIĆU
Od VLADIMIRA GORANOVIĆA sa porodicom
368
Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu
MILIVOJE
Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji MIODRAG, MARINA, MILICA i MARIJA
370
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom
MILIVOJU POPIVODI
384
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MILIVOJU POPIVODI
Od RADOVANA MIJANOVIĆA sa porodicom
369
Posljednji pozdrav našem voljenom
MILIVOJU POPIVODI
Hvala ti na svemu. Nikad nećeš biti zaboravljen. Sin NEĐELJKO, snaha VJERA, unuci BOJAN i BLAŽO
MILICE - MIKE MAROJEVIĆ
MILAN MARKOVIĆ 383
Sjećanje na našeg dragog brata
RAŠKA ĐUKANOVIĆA 11. 2. 2017 – 11. 2. 2025
Bio si i ostao naša snaga i ponos. Počivaj u miru, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.
Brat VEKO, sestre MILKA, DANA, SLAVICA, BRANKA i RADMILA sa porodicama
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Hvala ti što si bio najbolji otac, tast i đed. Ostaćeš zauvijek voljen i nezaboravljen.
Ćerka NATAŠA, zet SREĆKO, unuke ANDRIJANA, NIKOLETA, ANA i SANDRA
Godina dana od smrti našeg dragog supruga i oca
BRANKO Savov VUJOVIĆ
Rastanak sa tobom donio je prazninu koju vrijeme ne može izbrisati. Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ZORKA i LJUBIŠA sa porodicom
Uvijek će boljeti praznina koja je nastala tvojim odlaskom.
Tvoj duh sada osvjetljava nebesa i znamo da odozgo paziš na nas.
Sada si našla svoj mir među zvijezdama, kod svoje Maje i Ljuba, među svojim sestrama i bratom koji te čekaju. Zauvijek ćeš svijetliti u našim srcima, voditi nas kroz sve oluje života i bićeš naš vječni oslonac.
TVOJI NAJMILIJI
Navršava se godina od smrti našeg dragog oca, đeda i tasta
BRANKO Savov VUJOVIĆ
Iako je prošla čitava godina, osjećaj tuge i gubitka kao da je tek juče nastao. Tvoje prisustvo će zauvijek biti u našim mislima. Tvoje riječi i tvoj osmijeh nikad neće biti zaboravljeni. Hvala ti na svemu što si učinio za nas.
LJILJANA, MILENA, STEFAN i MARKO
Četrdeset dana je od smrti našeg
Nedostaju nam mnogo tvoje šale i druženje. Nedostaješ svakim danom sve više, ali živiš kroz uspomene.
Subota, 8. februar 2025.
Dana 8. februara 2025 navršava se godina od kada nije sa nama naša draga
DANICA Lazareva MIHAILOVIĆ
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Nedostaješ
VIII-1, SA RAZREDNOM I RODITELJIMA LOVĆENSKI PARTIZANSKI ODRED
Tvoji: MARINA, ILIJA, MILENA i COJA
Danas je, sine, tvoj 33 rođendan
Trebalo je da slavimo zajedno, a ti, sine, slaviš sa anđelima. Tvoje srce, veliko i široko kao nebo, zaspalo je među zvijezdama. Pošalji nam pozdrav da osjetimo tvoju čistu i nevinu dušu i ne dozvoli nam da plačemo. A ako se ipak suze potkradu, ti nam ne zamjeri, previše nedostaješ. Ostajemo tužni, ali beskrajno ponosni što smo te takvog imali.
Zauvijek te vole
380
Navršava se 40 tužnih dana otkad nas je napuštio naš voljeni sin, brat, ujak i đed
JOŠO Svetov OTAŠEVIĆ
Bio si nam snaga i čvrst oslonac. Mnogo je teško bez tvoje dobrote, topline, plemenitosti i ljubavi za sve nas. Bol i tuga ostaju vječno u našim srcima. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Volimo te zauvijek.
U neđelju 9. februara u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Tvoji: otac SVETO, majka ANĐE, sestra TANJA, brat BOJAN, sestrić MIRKO, snaha VALENTINA i unuka MINA
Navršava se 40 dana otkad nijesi kod kuće, moj
Tužno, mučno, teško, pusto je otkad preko naše kapije se ne čuje tvoj korak. Neću da se mirim sa tim da te nema, ali moram. Tvoje sve ostaje na to naše mjesto đe ću te vječno čuvati od zaborava.
Nikad iz moje duše izaći nećeš.
Dok živim, živjećeš u meni vječno. Teško je da se ođe opraštamo.
Zauvijek i zanavijek neutješan tvoj sestrić - sin Mića, kako si me zvao.
381
Tužnih 40 dana od kada nije sa nama
JOŠO OTAŠEVIĆ
Tvoji: MIRKO, VALENTINA i MINA
396
Kroz puno lijepih sjećanja, toplih riječi i dostojanstva čuvamo te od zaborava.
DUŠAN i FILIP LAGATOR
Četrdeset dana od smrti našeg prijatelja
JOŠA OTAŠEVIĆA
Sve što je plemenito, časno i ljudsko bilo je u tvojoj čestitoj duši. Sjećanje na tebe ostaje vječno.
VESKO LAGATOR sa porodicom
MAJKA, OTAC i BRAT 398 Prošlo je 40 dana od smrti našeg dragog
MUDREŠE Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe, voljeni komšija.
397
40 dana je od smrti
Subota, 8. februar 2025.
BRANKA MUDREŠE
Našeg prijatelja i komšije.
Vječno ćemo te čuvati u našim srcima. VESKO LAGATOR sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti naših dragih komšija
Bol i tuga iz dana u dan su sve veći. Riječima se ne može opisati koliko nam nedostajete.
Zauvijek ćete živjeti u našim srcima i mislima.
ŽARKO, BOŽANA i BILJANA BULAJIĆ
Četrdeset dana otkad nijesu sa nama naši voljeni
Počivajte u miru, dobre i plemenite duše. MIKO, GARA i MIRKO MARTINOVIĆ
Sedam godina od kada nije sa nama
SRETEN TOŠO TODOROVIĆ
I ako su prošle godine od tvog odlaska, ti si vječno u našim srcima i mislima. Volimo te i ne damo zaboravu.
TVOJA PORODICA
MILOŠE MARKO
Ostala je bol, vječna tuga i nevjerica.
DANICA, GRGA, MIRJANA i RANKA
Voljeni nikad ne umiru, a bol i tuga ostaju zauvijek. JOVANKA i ANA sa porodicom
Danas 8. februara 2025 navršila se tužna i bolna godina od kako si otišla u zagrljaj članovima porodice, draga majko
MILKA Sima RAIČKOVIĆ rođena KOSOVIĆ, od oca Kosta
Neka vam naše suze ne remete vječni mir, a mi ćemo vas nositi u srcima i čuvati od zaborava dok god postojimo
OŽALOŠĆENI: sin i brat SLAVKO, kćerka i sestra STANKA - BEBA
dana tuge i bola
MILOŠE MARKO
Draga sestro Radmila, počivaj u vječnom miru sa svojom porodicom: Milošem, Markom i Radom. VASILJKA sa porodicom
Sjećanje na naše
Pomeni Gospode Radovana, Radmilu, Miloša i Marka naše, usnuli sa nadom u Vaskrsenje i život vječni u Carstvo Nebesko.
RAJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Četrdeset je dana na izmaku punih tuge i boli, ne mirimo se sa istinom da smo ostali bez vas
RADE RADMILA
MARKO MILOŠ
MARTINOVIĆ
Ostaćete uvijek u našim sjećanjima i mislima.
MIRA NIKOLIĆ sa porodicom
Navršava se 40 tužnih dana od tragične smrti dragih
RADOVAN RADMILA
MARKO MILOŠ
MARTINOVIĆ
Dani prolaze a žal, tuga, bol i praznina se ne smanjuje Neka je vječni mir Vašim plemenitim dušama.
MIJO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Naši dragi nikad neprežaljeni
Subota, 8. februar 2025.
Navršava se 40 tužnih dana otkad su nas napustili naši voljeni
RADOVAN RADMILA MARKO MILOŠ rođena ĐUKANOVIĆ MARTINOVIĆ
Ljubav i sjećanje na vas živjeće vječno u našim srcima i mislima. Uža porodica će u subotu 8. februara 2025. godine u 9 30 časova posjetiti njihovu vječnu kuću na groblju u Bajicama.
OŽALOŠĆENA PORODICA MARTINOVIĆ i ĐUKANOVIĆ
Navršava se tužnih 40 dana otkad nijeste sa nama
RADOVAN RADMILA MARKO MILOŠ rođena ĐUKANOVIĆ MARTINOVIĆ
Ne možemo da prihvatimo istinu da više nijeste sa nama. Čuvaćemo vas od zaborava. Neka vam je vječna slava i laka crna zemlja. Počivajte u miru.
Vaša ćićo SOFIJA i MARIJA
374
MARKO MILOŠ MARTINOVIĆ
Navršava se tužnih 40 dana otkad nijeste sa nama. Bol i tuga koje osjećamo u srcu postojaće dok smo živi. Čuvaćemo vas od zaborava jer voljeni nikad ne umiru.
TANJA, SAŠA, VUK, ANDREA, PAVLE KOSTIĆ
Navršava se tužnih 40 dana, voljeni naš, otkad nijesi sa nama
Tajo, zašto si me tako rano napustio? Kako, tajo, da odrastem bez tebe. Ćiro moj, kako ću sama sa Ćićom. Zašto mi te Bog uze, nijesi to zaslužio... Čuvaću našeg Ćića, znam da nas gledaš sa nekog boljeg mjesta. Volimo te najviše na svijetu.
Tvoja ćićo SOFIJA i MARIJA
373
Subota, 8. februar 2025.
Četrdeset dana nam ode
DRAGANA DRAŠKOVIĆ
rođena RAŽNATOVIĆ
Tražimo te, Drage, po uspomenama, ljute na sudbinu koja te otrže od nas i sastavi sa Zoranom i Snežanom… Prebiramo po sjećanjima, vraćamo svaki tren i dan proteklog života, kada smo bile srećne u vašem zagrljaju. Srcem vas grlimo, kad već rukama ne možemo.
347
Neutješne tetke: RADA, TANJA, SAŠA, MARINA i TARA 348
Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti tragično preminule supruge i majke
DRAGANE Milanove DRAŠKOVIĆ
Dani prolaze, a tuga, bol i praznina se ne smanjuju. Tvojim odlaskom otišao je i dio naših duša, toplina porodičnog doma i roditeljska ljubav i pažnja. Dok smo živi čuvaćemo sjećanje na najljepše uspomene. U neđelju 9. februara 2025. godine u krugu uže porodice u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću.
Suprug MILAN, sin NIKOLA i ćerka NAĐA
Četrdeset dana kako nam ode
DRAGANA DRAŠKOVIĆ
rođena RAŽNATOVIĆ
Dragana… otišla si i ostavila još jedno prazno mjesto među nama. Boli nas praznina, boli sve što je bilo i sve što je trebalo još da bude, ali srca Te naša čuvaju, dok i jedno diše…
Tuguju za vama, braća i sestre: GORAN, NATAŠA, SLAĐANA, IVAN, BOJAN, RADOVAN, ACO, BOJANA, DEJO, VELIMIR i JELENA 355
Moja najdraža sestro, rano moja, dani prolaze, a tuga i bol za tobom sve su veći. Vidim te u svemu i čuvam u sebi. Neraskidivi si dio mene i moje duše. Svaki dan je teži od prethodnog budeći se sa tugom i surovom istinom da te više nikad neću zagrliti i čuti tvoj glas… Ne postoje riječi kojima mogu opisati moju bol za tobom. Vječno živiš u meni i neka te u tišini vječnog mira grije moja ljubav jača od vremena i zaborava.
Tvoja sestra SLAVICA
393
Dragi naš SAVO Četiri godine bez tebe. Žive sjećanja! Ostaju uspomene koje nikad neće umrijeti. Plemenitost, dobrota, osmijesi, dobronamjernost su krasili tvoj život. S ponosom na tebe
TVOJA PORODICA
Četrdeset je tužnih dana od tragične smrti naše snahe
Tvoje plemenitosti, beskrajne dobrote, blage i vesele naravi uvijek ćemo se sjećati. Počivaj u vječnom miru. Svekar RADE i đever DUŠKO
389
Četrdeset je dana bez tebe, dijete naše izgubljeno, rano naša neprebolna
DRAGANA DRAŠKOVIĆ rođena RAŽNATOVIĆ
Sa teškom si nas ranom ostavila da živimo zadnje staračke dane, uskraćeni za pola duše i pola srca... Neutješni u bolu – tvoji roditelji
Otac ČEDO i majka NADA
387 Četrdeset je dana od smrti naše
Voljena naša Gaga, prolazi 40 dana najveće tuge koja se stvorila u nama. Izgleda kao vječnost i još uvijek te čekamo da se odnekud pojaviš, a mi da se probudimo iz ovog bolnog i ružnog sna. Znamo da si na nekom boljem mjestu, da te ništa ne boli, ali ti ćeš zauvijek boljeti nas. Dok mi živimo, živiš i ti.
Tvoja sestra SLAVICA, NENO, NINA i LUKA
Četrdeset je dana kako nas napusti, snago naša i tugo neprežaljena
390
DRAGANA DRAŠKOVIĆ rođena RAŽNATOVIĆ
Ne mirimo se sa strašnom istinom, ne opraštamo se od tebe ni jednog trenutka, jer kako živjeti bez duše i srca... Zauvijek u bolu
Neutješni
Otac ČEDO, majka NADA, sestra SLAVICA i brat DRAGAN
388 Četrdeset dana, Voljena naša,
DRAGANA DRAŠKOVIĆ rođena RAŽNATOVIĆ
Kako nam slomi zamah i krilo, kako nam ostavi bol i neprežal da nosimo dok smo živi. Tvoja ljubav nije imala granice, nema ni naša tuga…Tražimo te u svakom novom danu, svakoj uspomeni, svakom sjećanju, nemoćni i tužni jer te samo tamo i možemo naći. Ostaješ beskrajno voljena, nikad zaboravljena, rano naša…
Brat DRAGAN, bratanične TIJANA i ANJA
Četrdeset je tužnih dana od smrti naše voljene supruge i majke
JULIJE LAZOVIĆ
Znamo da se sada penješ nekim planinama, šetaš nekim šumama, odmaraš na nekim livadama i misliš na nas I mi mislimo na Tebe svakog dana, sata, minuta… Nedostaješ…
Porodica obavještava rodbinu, prijatelje i kumove da će u nedjelju 9. februara održati i četrdesetodnevni pomen našoj dragoj Juliji u 10 časova.
Tvoji: suprug ZORAN, sinovi MARKO i DRAGOLJUB
Draga
JULIJA LAZOVIĆ
Dani prolaze, a ja stalno nešto očekujem, ali vrijeme je lijek za sve, to sam već naučila.
Zauvijek ćeš biti u mojem srcu i mojim mislima.
Sestra OLIVERA sa porodicom
Dana 8. februara 2025. navršavaju se tri godine od smrti našeg
MILORADA MILA JOVETIĆA
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na tvoju plemenitost.
TVOJI NAJMILIJI sa PORODICAMA
Subota, 8. februar 2025.
Danas se navršava četrdeset dana od našeg rastanka, moja
Ja i dalje tužna, i eto danas nijesam tamo gdje sam htjela biti, pa samo želim da Ti još jednom kažem da Te volim i da mi puno nedostaješ, moja Julija.
U velikoj familiji se mnogo puta kaže zbogom i nikada. Nas je život učio da živimo sa onima koji odlaze. Tako ću ja biti sa Tobom svakog dana u srcu i mislima, tužna i srećna. Dok hodam našim stazama, našim šumama, dok gledam našu djecu, dok sam živa.
Prođe još jedna godina od kada nije sa nama naš voljeni
RAŠKO ĐUKANOVIĆ
Uvijek će boljeti praznina koja je nastala tvojim odlaskom. Živiš u našim srcima i mislima. Vole te: SEKA, MILOŠ, OGNJEN, NIKOLETA i SANJA
377
Draga majko
Pet godina je prošlo, a sjećanja naviru sve više. Fališ nam. ANĐELA i BORKA sa porodicama 402
U ime naših generacija, Hvala ti za svaku nježnost, dodir, misao, riječ. Hvala za osmijeh što bio je utočište naših briga, a svoje si brinula sama. DIJANA, DARKO, DORIS, EMILI, VOJIN 365 Mojoj voljenoj babi
KSENIJA ĐURAŠKOVIĆ
8. 2. 2020 - 8. 2. 2025. koja je znala da voli najviše na svijetu. Hvala ti za sve putokaze koje si mi postavila Tvoja unuka MARINA
Subota, 8. februar 2025.
Prošla je ova duga godina bez tvojih dobrih i čestitih riječi
rođena BOJANIĆ
Ponosne smo i sjećamo se svakog tvog pogleda i naših zajedničkih momenata. Zauvijek ćeš ostati sa nama da nas paziš, da nas pratiš i čuvaš.
Tvoje unuke IVONA, MIONA, HAJDANA, SIMONA, LANA
Prijatelji, navršava se godina dana od kada je preminula naša
rođena BOJANIĆ
Prošli su ovi dugi dani bez tebe, bez tvoje nesebične i velike ljubavi, tvog osmijeha i tvoje topline. Nedostaješ nam, pokušavamo da razumijemo stvarnost koja nam te odnosi, ali utjehu nismo pronašli. Naš si vječni ponos i naša snaga. U nedjelju 9. februara 2025. godine u 11 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u Buronjima.
PORODICE RADUSINOVIĆ I BOJANIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama
+38267854444
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me
PRODAJEM kožne čizme br.43. Tel. 069/616-187
PRODAJEM plac u Donjoj Gorici. Tel. 067/788-482
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta DOO “SKY SAT” d.o.o. Ratiševina, IgaloHerceg Novi, izdato Rješenje broj UP 06-322/25-1/3 dana 05. 02. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta “STS 10/0.4 kV “SKY SAT” 160 kVA sa uklapanjem u 10 kV mrežu” na katastarskim parcelama br. 1291/29, 1291/40, 1291/81, 1341/1, 2322/1, 1351/1, 1376/1, 2329, 1375/3, 1372/5, 1387/8, 1390/3, 1387/7, 1387/6, 1396/3, 1397/5, 1397/6, 1401/6 KO Ćurilac, u zahvatu Prostorno –urbanističkog plana opštine Danilovgrad.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „Bekom Co“ d.o.o. iz Podgorice podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za uvođenja tehnologije za eksploataciju i preradu prirodnih sirovina za obavljanje djelatnosti proizvodnje peleta od drvne biomase, primarne prerade drveta, sušenja drveta u sušari drveta, parenja drveta u parionici drveta i decimirnici za obradu drvnih elemenata na katastarskim parcelama broj: 170, 171, 172, 173, 174, 175, 176, 186/1, 187, 189, 198, 198, 199, 196/2, 201, 207/1, 207/6, 207/4, 207/2, 208/1, 208/2, 209/1, 209/2 KO Mrke, Glavni grad Podgorica.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17.02.2025. godine.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeće „NAVAR INCORPORATED“ d.o.o. iz Tivta podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hotela 5* sa depadansima na katastarskoj parceli 4729/1, KO Tivat, opština Tivat.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17.02.2025. godine.
Subota, 8. februar 2025.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta, ,,NTC LOGISTICS“ d.o.o. iz Nikšića podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno-skladišnog objekta, na katastarskim parcelama broj 1411/1, 1411/6, 1411/7, 1411/8, 1411/9, 1411/10, 1411/11, 1412, 1413, 1414 KO Kočani, opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 14.02.2025. godine.
OBAVJEŠTENJE o objavljivanju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost za 2025. godinu u opštini Tivat
Opština Tivat objavila je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost za 2025. godinu. Predviđeni budžet po ovom konkursu iznosi 10,000.00 eura. Konkurs je otvoren u periodu od 05.02.2025. do 07.03.2025. godine. Konkurs je objavljen na sajtu Opštine Tivat www.opstinativat. me.
Dodatne informacije u vezi ovog konkursa mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, kancelarija broj 16A ili na telefon: 032/661-359.
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta, „UPRAVA ZA SAOBRAĆAJ”, podnijeo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Rekonstrukcija mosta na „Đurđevića Tari“sa prilaznim saobraćajnicama, kod sela Budičevice na dionici regionalnih puteva R10 i R6, opština Pljevlja.
U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 7, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora, Opštine Pljevlja, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17.02.2025. godine.
