Poneđeljak, 10. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21257 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
BAHATOST NA DJELU: Prvi čovjek MSUCG Vladislav Šćepanović i mimo Bijenala savremene umjetnosti u Veneciji angažovao kadar iz Srbije za poslove koje su sasvim kvalitetno mogli da obave i profesionalci iz Crne Gore
Da ne bude zabune, Šćepanović ima pravo da izabere koga hoće, ali se ipak mora voditi imperativom podsticanja stvaralaštva kreativaca iz Crne Gore, budući da se nalazi na čelu Muzeja savremene umjetnosti ove države. Pogotovo bi morao da izabere kadar iz Crne Gore kada na raspolaganju ima izuzetne profesionalce čiji rad je prepoznat u zemlji i regionu
Švajcarska kompanija „8B Capital“ koja je na 50 godina preuzela Kovačnicu i Čeličanu ne izmiruje obaveze prema Elektroprivredi
Kašnjenje sa izmirenjem obaveza, kako su kazali iz Elektroprivrede, „8B Capital“ pravda dugim postupkom registracije njihove podružnice u Crnoj Gori. Na pitanje Pobjede koliko je radnika Željezare preuzeo zakupac, iz EPCG su kazali da je kompanija „8B Capital“ do sada poslala samo jedan spisak sa 25 zaposlenih, ali da oni još nijesu angažovani
STR. 5.
PRESEDAN: Slučaj iz danilovgradske opštine ukazuje što je pozadina namjere crkve da prevede na sebe seoske i bratstveničke svetinje širom Crne Gore
SPC prvo otela groblje, a sada odlučuje i ko može da se sahrani
ALARMANTNO: Mladi odlaze sa sjevera države, većina opština preduzetim mjerama ne uspijeva da zadrži stanovništvo, fali strategija i veća pomoć države
Selo gori, a Vlada se češlja
INTERVJU: Mr Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore
Država će morati da plati dva miliona eura za časove preko norme u doba korone
Naše košarkašice osmi put zaredom na šampionatu Starog kontinenta
Predsjednik UO Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji odgovorio na optužbe ministra za dijasporu
Ozuzun tvrdi da su Azemovićevi navodi neosnovani i bez dokaza, zbog čega ga je ponovo optužio da diskriminiše i zanemaruje crnogorske iseljenike i njihova udruženja kako bi afirmisao iseljeničke organizacije koje nemaju nikakve veze sa Crnom Gorom. Azemovića je, u tom kontekstu, podsjetio i da funkciju ministra za dijasporu obavlja u Vladi Crne Gore, a ne BiH i da je dužan da zastupa interese crnogorske, a ne bošnjačke dijaspore
PODGORICA - Predsjednik Upravnog odbora Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji u turskoj pokrajini Balikesir Adil Ozuzun najavio je tužbu protiv ministra dijaspore i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Azemovića.
Azemović je juče, reagujući na tvrdnje koje je Ozuzun iznio u razgovoru za Pobjedu da diskriminiše crnogorska i afirmiše bošnjačka iseljenička udruženja iz Turske, insinuirao da je Ozuzun pripadnicima naše dijaspore uzimao novac u zamjenu za iseljeničke knjižice i da o tome postoji službena zabilješka u našoj ambasadi u Ankari. Ozuzun je, u odgovoru na to reagovanje, kao neosnovane odbacio navode Azemovića, koga je nazvao „slučajnim ministrom“.
- Apsolutna je neistina da sam protivzakonito primao bilo kakav novac. Ministar Azemović na najprizemniji način iznosi neistine i obmanjuje javnost bez bilo kakvih dokaza. Tim povodom ću se konsultovati sa pravnim timom i preuzeti konkretne radnje pred nadležnim instancama, kako bih zaštitio sopstveni integritet, ali i dignitet Udruženja na čijem sam čelu – naveo je Ozuzun u odgovoru dostavljenom Pobjedi. Na ministrove navode da je o zloupotrebama sa iseljeničkim knjižicama sačinjena službena zabilješka u Ambasadi u Ankari, Ozuzun je odgovorio podsjećanjem da je Udruženje kojim on ruko -
vodi, na preporuku Generalnog konzulata Crne Gore u Istanbulu u vrijeme kada kadar Bošnjačke stranke nije upravljao diplomatskom misijom, dobilo prestižno priznanje za diplomatsku promociju Crne Gore. - Dakle, od crnogorskih institucija nekada nagrađivano udruženje, koje okuplja isključivo crnogorske iseljenike u Turskoj, Azemovićevim stupanjem na funkciju ministra postalo je izloženo diskriminaciji i apsolutnom zanemarivanju, a sve pod izgovorom mojih navodnih zloupotreba. Pa neće biti da niko u diplomatskoj misiji Crne Gore, dok ona nije pala pod kontrolu Bošnjačke stranke, nije primjećivao te zloupotrebe na koje se sada neosnovano poziva ministar Azemović – poručio je Ozuzun. Kada je riječ o iseljeničkim knjižicama, Ozuzun ističe da našim ljudima u Turskoj rado pomaže da ih steknu i da će to činiti i dalje, jer dobar dio njih, kako je rekao, ne zna ni kako da aplicira za njihovo dobijanje. - Broj naših ljudi u Turskoj koji se interesuju za svoje porijeklo je svaki dan sve veći, a Ministarstvo za dijasporu, nažalost, ne želi da bude od pomoći – ustvrdio je Ozuzun. Ministru Azemoviću je, osvrćući se na njegove navode da je tokom održavanja ljetnje škole jezika za iseljeničku djecu prošle godine na Ivanovim Koritima konzumirao alkohol, poručio i da je krajnje neprimjereno i nepristojno baviti se time što neko „jede i pije“.
Nadležni da utvrde kome i kako Ministarstvo dijaspore dodjeljuje grantove
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji Adil Ozuzun pozvao je nadležne crnogorske institucije da utvrde kojim iseljeničkim organizacijama i po kom osnovu Ministarstvo dijaspore dodjeljuje grantove.
- Pozivam ih da utvrde i da li neko i ko za to uzima određene provizije i procente. Pozivam, takođe, kompletnu Vladu Crne Gore da obrati pažnju na ovo pitanje – naveo je Ozuzun.
Hrvatski analitičar smatra da blokada američke
- Nemate pravo da to bilo kome spočitavate, jer je to lična stvar. Razumijem da je to imanentno samo u vaše partijske svrhe, mada sam informisan da ste i Vi Azemoviću, kada ste bili u Beogradu, i te kako konzumirali alkohol. Možda to radite i sada, ali to je Vaša privatna stvar – odgovorio je Ozuzun Azemoviću. Poručio je i kako ne razumije zašto Azemović ima potrebu da javno ističe da neko konzumira alkohol kada dio rukovodstva njegove partije „preko noći pije, a preko dana citira ajete iz Kurana kako bi se dopali svojim biračima“. Azemovića je ponovo optužio da, od kada je u julu prošle godine preuzeo funkciju ministra, crnogorsku dijasporu dijeli na „podobnu i nepodobnu“, te da diskriminiše i zanemaruje crnogorske iseljenike i njihova udruženja kako bi afirmisao iseljeničke organizacije sa čijim pr edstavnicima ima lične kontakte, a koji nemaju apsolutno nikakve veze sa Crnom Gorom, već uglavnom sa Bosnom.
Azemovića je u tom kontekstu podsjetio da funkciju ministra za dijasporu obavlja u Vladi Crne Gore, a ne Bosne i Hercegovine i da je, bez obzira na njegove lične afinitete, dužan da zastupa interese crnogorske, a ne bošnjačke dijaspore.
Ministra je, takođe, pitao od koga „prima naređenja“ i zašto optužbe na njegov račun iznosi sada, a ne prilikom njihovih ranijih susreta i komunikacije.
- Na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji sam već tri godine i pitam se da li Azemović naređenja prima od nekoga iz Republike Turske – naveo je Ozuzun. Azemovića je podsjetio da predstavlja jedino udruženje u Turskoj koje okuplja isključivo crnogorske iseljenike i koje djecu iz crnogorskih iseljeničkih porodica dovodi u Crnu Goru kako bi upoznali zemlju svojih predaka i učili crnogorski jezik.
- Zbog Vas ministre Azemoviću, ove 2025. godine nećemo doći u našu Crnu Goru –zaključio je Ozuzun. Đurđica ĆORIĆ
PODGORICA - Andrija Mandić bi mogao zakon o „stranim agentima“ ubaciti na glasanje nakon prvog narednog uspjeha Crne Gore u pristupnom procesu, jer je već postalo uobičajeno da nakon svakog iskoraka Crne Gore na putu prema EU stranke okupljene oko Mandića, Kneževića i Bečića povuku neki potez koji dovodi u pitanje evropeizaciju Crne Gore i uvođenje evropskih vrijednosti, kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da je zakon po istom kroju u Srbiji već napisao Aleksandar Vulin, a on, doduše, za sada samo stoji predan u Skupštinu Srbije i čeka bolja vremena, vjerovatno ona u kojima bi Vučić prethodno slavio gušenje studentske i građanske pobune protiv korupcije.
POBJEDA: Kako će se ukidanje finansiranja USAID-a odraziti na zemlje regiona jer američki novac nije bio ulagan samo u NVO sektor, nego i u reformu pravosu-
Tribina DPS-a
u Budvi
PODGORICA – Razvlastićemo parlamentarnu većinu đe god budemo mogli, poručio je predsjednik DPS-a Danijel Živković na tribini u Budvi i dodao da su to uradili u tom gradu i da će uraditi i u svim drugim sredinama sve do promjena na državnom nivou.
- Taj talas je krenuo i više nema
đa, obrazovanje, zdravstvo, brojne socijalne politike?
ĐENERO: Onaj ko je razmišljao o suspendovanju djelovanja USAID-a ili o njegovom ukidanju, morao bi prije takve odluke proučiti studije, kakva je na primjer ona dr Sava Kentere i njegovih saradnika iz Atlantskog savjeta Crne Gore, o mekom uticaju Rusije. Kad je početkom šezdesetih predsjednik Džon Kenedi formirao USAID, htio je imati jednu agenciju, pod kontrolom predsjedničke administracije, kongresa i Savjeta za nacionalnu sigurnost SAD, koja distribuira američku pomoć u svijetu, kako bi ta pomoć, prije svega ona dugoročna, bila fokusirana i koncentrisana na ono što smo poslije definisali kao američku meku moć. Cilj te pomoći je bio izgradnja demokratskih institucija i demokratske kulture, organizacija partnerskih država kao kompatibilnih zemalja zasnovanih na vladavini prava, zaštiti temeljnih prava i ekonomskih sloboda. Razvoj američke meke moći bio je barem jednako važno oružje potiskivanja komunističkog tota-
litarizma, kao i oružana moć Amerike i ekonomsko iscrpljivanje „ratovima zvijezda“ kojim je Reganova administracija ekonomski slomila sovjetski sistem. Bez meke moći ne bi bilo niti onog mentaliteta koji je najbolje opisao onaj istočnonjemački vic o Erihu Honekeru kojem sugrađani koji su odlučili otići na Zapad poručuju da kad ostane sam u DR Njemačkoj ugasi svjetlo. Ideja da SAD moraju pomagati demokratski razvitak država saveznica u svijetu proizlazi iz koncepta „Pax Americana“. Kenedi i svi koji su nakon njega do danas upravljali SAD razumjeli su razliku između upravljanja u privatnom profitnom sektoru i političkog upravljanja, dakle upravljanja radi pribavljanja javnih dobara. Trampov koncept upravljanja u SAD danas je koncept upravljanja u profitnom sektoru, a za javna dobra i koristi od međunarodnih ulaganja koja nijesu tek poslovna i profitna smatra se da su suviše skupa i „ne vidi se korist od njih“. To je u skladu s konceptom „America First“ i uvjerenjem da SAD ne moraju preu-
stajanja, naredna stanica je Nikšić – kazao je Živković. On je dodao da je vrijeme za povratak političke stabilnosti. - Već pet godina prisustvujemo političkom cirkusu u kojem svjedočimo partijsko-političkom grabežu za funkcije i borbi za fotelju više. U međuvremenu razvoj je zaustavljen, projekti su stali, investitori rastjerani. Državna kasa je prazna, privreda se muči za likvidnošću, a deficit sve veći. Zbog toga se zadužujemo sve više i sve češće. Institucije su razorene, sektor bezbjednosti više gotovo da ne postoji, a državom upravljaju nedobronamjerne neznalice. Situacija je alarmantna i zbog toga moramo što prije prekinuti ovu agonijuzaključio je Živković.
pomoći ide naruku interesima Moskve u regionu
Ostaje nam da se nadamo da tromjesečno zamrzavanje neće rezultirati zatvaranjem USAID-a, iako je jasno da će, ako institucija preživi, ona u novim okolnostima biti dovedena pod kontrolu sadašnje administracije i da će u duhu te administracije njena uloga biti „refokusirana“ i ozbiljno ograničena u odnosu na dosadašnje standarde - kaže Đenero
zimati odgovornost za procese koji se događaju širom svijeta. USAID je imao široku mrežu agencija posredstvom kojih je distribuirao američku pomoć, ona je bila i humanitarna, pomoć u situacijama katastrofe, ali prije svega ona dugoročna razvojna, usmjerena na izgradnju institucija. Izgradnja građanskog društva je ključ demokratskog razvoja, ali se ona ne postiže samo investicijama u takozvani „nevladini sektor“. Svakako, njegova je uloga neuporedivo manja od uloge države, koja kreira zakonodavni okvir i koja bitno utiče na sve razvojne procese. Logično je da je pomoć državnim institucijama bila kud i kamo veća nego ona nevladinim organizacijama. USAID je razvojnu pomoć usmjeravao i u sasvim privredne aktivnosti, podstičući poželjni ekonomski razvoj u partnerskim zemljama. On nikad nije djelovao kao neka nekontrolisana, pogotovo ne ljevičarska organizacija, i uvijek je bio pod kontrolom i administracije predsjednika SAD i Kongresa i Vijeća nacionalne sigurnosti SAD. Upravo je to bio temelj Kenedijevog objedinjavanja američke međunarodne pomoći u jednoj instituciji. Valja se nadati da tromjesečno zamrzavanje neće rezultirati zatvaranjem USAID-a, iako je jasno da će, ako institucija preživi, ona u novim okolnostima biti dovedena pod kontrolu sadašnje administracije i da će u duhu te administracije njena uloga biti „refokusirana“ i ozbiljno ograničena u odnosu na dosadašnje standarde.
POBJEDA: Uvođenje sankcija krivičnom sudu u Hagu takođe šalje veoma opasnu poruku za naš region, jer po-
Potpredsjednica Aleksandra Vuković-Kuč, govoreći o predloženom programu za predstojeći Kongres partije, kazala je da se taj program odnosi na sve segmente društvenog života. - DPS će, kako je navedeno u programu, nastaviti snažno da se zalaže za odbranu državnog dostojanstva, te da daje doprinos u jačanju ekonomije, privlačenju investicija i poboljšanju kvaliteta života građana, uz primjenu koncepta socijalne pravde. Program nudi rješenja i za oblasti ekologije, kulture i sporta, te sektor bezbjednosti
dilazi nacionalističkim politikama u regionu koji se još nije suočio sa prošlošću?
ĐENERO: Mogli ste vidjeti da je propagandna mašinerija autoritarnog režima Aleksandra Vučića efikasno iskoristila sukob administracije predsjednika Trampa s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) da bi dovela u pitanje kompletnu jurisdikciju drugog suda, koji je osnovan u okviru Ujedinjenih naroda, pod nadležnošću Savjeta bezbjednosti, dok je ta institucija još imala kredibilitet i bila bar donekle operativna, a američka administracija je bila jedna od inicijatora formiranja tog međunarodnog suda. Riječ je naravno o Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), čije je poslove, zajedno s poslovima Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, nakon ukidanja ICTY 2017. preuzeo Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale. Za razliku od ICTY i njegovog nasljednika Mehanizma, SAD nikad nijesu prihvatile nadležnost ICC, jer nijesu htjele dozvoliti mogućnost da se njihovim ljudima sudi pred tim sudom, uvjereni da američki pravosudni sistem daje garanciju za to da eventualni počinitelji ratnih zločina, američki državljani, neće ostati nekažnjeni. Sukob između ICC i SAD eskalirao je u vrijeme sukoba između Izraela i terorističke organizacije HAMAS i intervencije Izraela u Gazi, ali i u Libanu (protiv druge terorističke skupine – HEZBOLAH), a mnoge države koje su pristupile Rimskoj povelji o osnivanju ICC nijesu bile oduševljene odlukama tužilaštva „Rimskog suda“, ali je
jasno da je svaka sudska vlast po definiciji nezavisna. Za Trampovu administraciju Balkan je tek nevažna periferija, tako da se niko neće baviti time da se svim tim pripadnicima Vučićeve družbe, od onih u Beogradu do Dodikovaca i Mandićevaca, objašnjava da ono što vrijedni za SAD kao konsolidovanu demokratiju ne vrijedi za Srbiju, a ono što se odnosi na ICC, da se ne odnosi na ICTY. Ali, kad govorimo o izbjegavanju suočavanja s prošlošću i negiranju jurisdikcije haškog suda, pa i presude drugog suda, UN-ovog Međunarodnog suda u Hagu, koji je utvrdio postojanje odgovornosti režima Slobodana Miloševića u Srbiji, zbog nesprečavanja i nekažnjavanja utvrđenog genocida u Srebrenici, ništa se nije promijenilo odnosom SAD i administracije predsjednika Trampa prema ICC. Odavno se genocid u Srebrenici neskriveno i nekažnjeno negira, veličaju se ratni zločinci, njihovi murali su po velikim gradovima u Srbiji i smatraju se „zaštićenim kulturnim dobrom“, a režimski mediji u Srbiji prate zdravstveno stanje osuđenih organizatora genocida kao da su najvažnija nacionalna pitanja.
P OBJEDA: Politički istomišljenici u Beogradu, Banjaluci i Podgorici i te kako su se obradovali blokiranju američke pomoći Zapadnom Balkanu. Da li možemo očekivati, ono čega se pribojavaju pojedini analitičari, da će im Trampova politika dati vjetar u leđa da slično postupe prema NVO sektoru u njihovim državama i „zapuše im usta“ kako bi vladali bez kontrole?
ĐENERO: Taj udar se već dešava. Vidjeli ste da je Milorad Dodik vratio u proceduru zakon, skrojen prema Putinovom modelu, kojim bi sve organizacije što primaju pomoć iz inostranstva bile proglašene stranim agentima i djelovanje bi im moglo biti zabranjeno jednostavnom odlukom državnog tužitelja. Zakon po istom kroju u Srbiji je već napisao notorni Aleksandar Vulin, a on, doduše, za sada samo stoji predan u Skupštinu Srbije i čeka bolja vremena, vjerovatno ona u kojima bi Vučić prethodno slavio gušenje studentske i građanske pobune protiv korupcije.
Dodik je već dobio upozorenje iz Evropske unije, ali je uvjeren da mu to upozorenje samo koristi, povećava njegovu snagu, a da Unija nema mehanizam kojim bi zaustavila ovakvu putinovsku zakonsku intervenciju. Osim toga, uvjeren je da time dodatno osnažuje svoju blokadu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Nosilac kontrolne vlasti u Crnoj Gori, Vučićev lojalist Andrija Mandić, mogao bi za ovakvim mehanizmom posegnuti nakon prvog idućeg uspjeha Crne Gore u pristupnom procesu, jer je već postalo uobičajeno da nakon svakog iskoraka Crne Gore na putu prema EU stranke okupljene oko Mandića, Kneževića i Bečića povuku neki potez koji dovodi u pitanje evropeizaciju Crne Gore i provođenje evropskih vrijednosti, a obrazac je već postao i to da se obje frakcije raspalog PES-a pokorno i spuštene glave pridruže takvoj inicijativi Vučićevih sljedbenika u Srbiji. M. JOVIĆEVIĆ
Rukovodstvo Skupštine ne štedi na putovanja
koliko i Mandić, ali potrošila duplo više
PODGORICA – Andrija
Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije prošle godine bio je u 12 službenih posjeta inostranstvu, od kojih mu je tri puta krajnja destinacija bio Beograd. Prema podacima PR službe Skupštine Crne Gore koji su dostavljeni Pobjedi, za svrhu službenih putovanja, koje podrazumijevaju troškove dnevnica, smještaj i prevoza po tom osnovu iz budžeta je potrošeno 6. 252 eura.
publikanskog instituta u Tivtu i na Samitu Woman Political Leaders u Atini.
U aprilu, maju i junu evidentirana su službena putovanja u Herceg Novi , Kotor i Kolašin gdje je učestvovala na radionici za članice Ženskog kluba u organizaciji Vestministerske fondacije za demokratiju, na seminarima u organizaciji Internacionalnog Republikanskog instituta i Republikanskog internacionalnog instituta.
U julu je boravila u Srebrenici na komemoraciji povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida.
Takođe, nakon ljetnje pauze u septembru je učestvovala na Forumu vezano za rodnu ravnopravnost u sklopu Berlinskog procesa „Razvoj feminističke politike“, a u novembru je bila na 7. Rejkevik Globalnom forumu i studijskoj posjeti Evropskom parlamentu.
Poslednja službena posjeta potpredsjednice crnogorskog parlamenta evidentirana je u decembru kada je učestvovala na 10. godišnjem Forumu za obavještajnu i bezbjednosnu saradnju.
Kada je u pitanju potrošnja na kartici za sipanje goriva o čemu je javnost bila obaviještena iz PR službe Skupštine dostavljen je dokument u kojem se navodi da je po tom osnovu Popović u prošloj godini potrošila 3.725.08 eura.
R. P.
i vladavinu prava – navodi se u saopštenju DPS-a. Potpredsjednik te stranke Ivan Vuković rekao je da je DPS trasirao put ka EU i da je zaslužan za otvaranje svih i privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. Istakao je da, iako iz opozicionih klupa, poslanici DPS i dalje nastoje da daju puni doprinos tom putu, podržavajući sve prijedloge koji predstavljaju dio evropske agende. Međutim, naglasio je Vuković, svi u DPS-u na prvo mjesto stavljaju obavezu odbrane pravnog poretka države.
Mandić je u februaru prošle godine učestvovao na Interparlamentarnoj konferenciji o stabilnosti, ekonomskoj koordinaciji i upravljanju u Evropskoj uniji u Briselu, zatim je bio na proslavi Dana državnosti Republike Srbije. U martu je učestvovao na 9. Konferenciji predsjednika parlamenata – Strategije EU za Dunavski region u Beču i istog mjeseca drugi put boravio u radnoj posjeti Srbiji. U aprilu je učestvovao na Konferenciji predsjednika parlamenta zemalja članica EU u Španiji, dok je u maju bio na 18. plenarnoj sjednici parlamentarne skupštine Mediterana (PAM). Mandić je u julu prošle godine bio u zvaničnoj posjeti Kraljevini Maroko. Nakon ljetnje pauze, u septembru, Mandić je putovao na Maltu gdje je učestvovao na 17. Konferenciji predsjednika parlamenata malih država Evrope a u oktobru je boravio u zvaničnoj posjeti Predstavničkom domu Parlamenta Republike Italije. Istog mjeseca treći put je bio u Srbiji ali ovog puta u zvaničnoj posjeti predsjedniku te zemlje, Aleksandru Vučiću U novembru je bio u zvaničnoj posjeti parlamentu Švedske a u decembru Evropskom parlamentu. Podaci o potrošnji na ime korišćenja službenog automobila nijesu dostavljeni.
Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine i Demokratske Crne Gore po podacima PR Službe Skupštine, u prošloj godini imala je 11 službenih putovanja i u te svrhe potrošeno je 11.447 eura.
U januaru je učestvovala na 54. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u martu je bila na seminaru za članice Ženskog kluba u organizaciji Međunarodnog Re-
Nakon objavljivanja ovih podataka potpredsjednica Skupština je kazala da je riječ o netačnim informacijama i da će nakon interne provjere upoznati javnost sa pravim podacima. Odgovor na upit Pobjede ovim povodom do objavljivanja teksta nije dostavljen. Za razliku od prethodno dvoje, potpredsjednik Skupštine, Boris Pejović i poslanik Pokreta Evropa sad u prošloj godini, prema zvaničnim podacima, imao je samo dva službena putovanja i po tom osnovu „olakšao“ budžet za 2.905 eura.
U martu 2024. učestvovao je na sastanku Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu i na Konferencijii predsjednika parlamenata Strategije EU za Dunavski region. Za korišćenje kartice za gorivo Pejović je u protekloj godini utrošio 1.681 eura. Ir.M.
PODGORICA – Najmanju bruto zaradu među poslanicima zemalja Evropske unije imaju poslanici donjeg doma parlamenta Poljske - 3.007 eura i parlamenta Švedske – 3.236 eura, dok se bruto zarade poslanika u ostalim zemljama kreću od 3.892 eura u Portugalu do 10.435 eura u Italiji i 11.227 eura u Njemačkoj – pokazuju podaci koje je objavio Istraživački centar Skupštine Crne Gore.
Istraživački centar je, u istraživanju „Zarade poslanika EU“, predstavio podatke u vezi sa zaradama poslanika u parlamentima Austrije, Belgije, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Holandije, Italije, Letonije, Litvanije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke i Švedske, kao i u Evropskom parlamentu.
Prema podacima Istraživačkog centra, mjesečna bruto zarada poslanika donjeg doma parlamenta Austrije je 8.755 eura. U skladu sa Zakonom o parlamentarnim asistentima, svi poslanici donjeg doma parlamenta imaju pravo na fiksnu mjesečnu naknadu za troškove angažovanja jednog ili dva asistenta. Prema Saveznom zakonu o naknadama, mjesečna bruto zarada poslanika gornjeg doma parlamenta Austrije iznosi 4.377. Za razliku od poslanika donjeg doma, poslanici gornjeg doma ne primaju naknadu za zapošljavanje parlamentarnih asistenata.
- Mjesečni bruto iznos poslaničke naknade u Belgiji od 1. juna 2024. godine je 8.814 eura (prema trenutnom indeksu i uzimajući u obzir odbitak od pet odsto) – navodi se u istraživanju.
Prema objavljenim podacima, parlamentarci imaju pravo na regres i bonus na kraju godine. Radi pokrivanja troškova u vezi sa obavljanjem poslaničkog mandata, poslanici imaju pravo na fiksnu mjesečnu naknadu u iznosu od 2.597 eura. Imaju pravo na naknadu troškova prevoza, angažovanje asistenata i slično. U Češkoj mjesečna zarada poslanika koji ne obavlja drugu funkciju u parlamentu iznosi 4.076 eura. Osim zarade, navodi se u istraživanju, poslanici parlamenta Češke imaju pravo na naknadu troškova u vezi sa obavljanjem funkcije što se, između ostalog, odnosi na troškove reprezentacije, prevoza sopstvenim vozilom ili iznajmljenim prevoznim sredstvom za vrijeme putovanja u vezi sa obavljanjem dužnosti, troškove prevoza javnim prevoznim sredstvima, izuzev sredstava vazdušnog saobraćaja, za putovanja u zemlji, te troškove obroka i smještaja tokom putovanja, troškove za stručne i administrativne poslove, troškove stručne literature i slično.
- Prema Zakonu o parlamentarnim izborima Danske, poslanici imaju pravo na
objavio podatke
osnovnu zaradu i poslanički dodatak. Poslanički dodatak predstavlja fiksni iznos koji ne podliježe oporezivanju. Osnovna bruto zarada od 1. oktobra 2024. godine iznosi 8.422 eura, dok poslanički dodatak iznosi 815 eura za poslanike sa prebivalištem u Danskoj, odnosno 1.086 eura za poslanike izabrane na Grenlandu i Farskim ostrvima – podaci su iz istraživanja Istraživačkog centra.
Osnovna mjesečna zarada poslanika u Estoniji iznosi 5.979 eura, pri čemu nije naznačeno da li je u pitanju bruto ili neto iznos. Poslanicima se nadoknađuju troškovi u vezi sa radom parlamenta, na osnovu priloženih računa, u iznosu do 30 odsto zarade.
Prema podacima Istraživačkog centra, od početka saziva parlamenta Finske 2023–2026 , osnovna mjesečna zarada poslanika iznosi 7.137 eura, pri čemu se uvećava u zavisnosti od radnog staža.
Plate poslanika Evropskog parlamenta, kako se navodi u istraživanju, iznose 38,5 odsto osnovne plate sudije Suda EU, kako je navedeno u Statutu poslanika Evropskog parlamenta. Svi poslanici EP primaju istu zaradu. Mjesečna zarada poslanika EP iznosi 10.802 eura bruto i 8.419 eura nakon odbitka poreza i doprinosa za osiguranje (podaci od 1. jula 2024). Sredstva se obezbjeđuju iz budžeta
Mjesečna zarada predsjednika parlamenta iznosi 14.448 eura, a potpredsjednika 11.226 eura. Zarade poslanika podliježu oporezivanju. O iznosu zarada poslanika odlučuje tročlana komisija za naknade koju imenuje predsjednik parlamenta. Predsjednici radnih tijela primaju mjesečni do-
parlamenta. S obzirom na to da države članice mogu uvesti dodatne nacionalne poreze, konačni neto iznos zavisi od poreskog sistema zemlje porijekla poslanika u EP. Osim zarade, poslanici u EP imaju pravo na naknade koje pokrivaju troškove nastale pri vršenju njihovih parlamentarnih dužnosti, često van mjesta prebivališta. Naknada za opšte troškove od 4.950 eura mjesečno
datak u iznosu od 803 eura. Predsjednici pojedinih radnih tijela primaju mjesečni dodatak u iznosu od 1.323 eura. Predsjednici poslaničkih grupa primaju mjesečni dodatak od 1.323 eura ukoliko poslanička grupa ima 16 ili više članova, odnosno 803 eura ukoliko grupa ima od tri do 15 člano-
predstavlja paušalni iznos koji poslanicima omogućava pokrivanje troškova kao što su iznajmljivanje kancelarije u državi članici u kojoj su izabrani ili troškova za informatičke hardvere i softvere, kancelarijski materijal, mobilne telefone i internet pretplate. Poslanici imaju pravo na dnevnicu u iznosu od 350 eura za smještaj, obroke i povezane dnevne troškove tokom službenog rada u EP, navodi se u istraživanju.
va. Pravo na dodatak nemaju predsjednici grupa koje broje jednog ili dva člana.
Poslanici u Finskoj imaju pravo i na naknadu troškova za život u rasponu od 987 do 1.809 eura mjesečno, u zavisnosti od toga gdje im je prebivalište, kao i pravo na besplatno korišćenje autobusa, željeznice, sredstava vazdušnog saobraćaja na teritoriji Finske, kao i taksija u gradskom području Helsinkija u cilju vršenja zakonodavnih ovlašćenja.
U Francuskoj poslanici primaju naknadu koja se sastoji iz tri komponente - osnovnog poslaničkog dodatka, naknade za boravak i naknade za vršenje funkcije. Mjesečna bruto naknada od 1. janara 2024. godine iznosi ukupno 7.637 eura. Mjesečni iznos naknade poslanika iznosi 5.953 eura. Poslanici u parlamentu Holandije primaju mjesečnu naknadu koja se naziva kompenzacija u bruto iznosu od 9.293 eura. Imaju i pravo na regres i bonus za kraj godine koji se prima u decembru. Mjesečna bruto naknada poslanika donjeg doma parlamenta Italije iznosi 10.435 eura, odnosno približno 5.000 eura neto. U Italiji poslanici imaju pravo na naknadu troškova života u Rimu koja mjesečno iznosi 3.503 eura. Poslanici primaju naknadu troškova za vršenje mandata koja iznosi 3.690 eura. Imaju i propusnice za besplatno kretanje auto-putevima, željeznicama, na moru, te u vazdušnom saobraćaju, za prevoz unutar teritorije države.
Osnovna mjesečna bruto zarada poslanika u Letoniji iznosi 4.220 eura. Osnovica plate poslanika u Litvaniji, koja se množi sa koeficijentima, iznosi 1.785 eura. Mjesečna bruto zarada poslanika u parlamentu Litvanije iznosi: 8.748 eura - predsjednik parlamenta, 7.677 eura – prvi potpredsjednik, 7.498 eura – potpredsjednici, lider opozicije, 7.141 eura – predsjednici stalnih odbora, 6.784 eura - zamjenici predsjednika stalnih odbora, 6.605 eura - predsjednici pododbora i stalnih komisija, te 6.248 eura – poslanici. Istraživački centar navodi da poslanik u Mađarskoj ima pravo na mjesečni honorar u iznosu koji je tri puta veći od republičke prosječne bruto zarade za prethodnu godinu, prema zvaničnim podacima Centralnog zavoda za statistiku. Osnovni iznos poslaničkog honorara u toj zemlji od 1. januara 2024. godine iznosi 4.304 eura. U Njemačkoj mjesečna bruto zarada poslanika Bundestaga koja je utvrđena 1. jula 2024. godine iznosi 11.227 eura. Poslanici primaju dodatak u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije. Ovaj iznos je indeksiran i prilagođava se svake godine 1. januara. Poslanički dodatak trenutno iznosi 4.725 eura mjesečno, navodi se u istraživanju. Mjesečna bruto zarada poslanika donjeg doma parlamenta Poljske iznosi 3.007 eura, dok je bruto poslanički dodatak 939 eura. Osim toga, poslanici imaju pravo na paušalnu naknadu za vođenje parlamentarne kancelarije u iznosu od 5.207 eura, kao i na besplatno putovanje u javnom gradskom prevozu unutar zemlje i letovima u domaćem vazdušnom saobraćaju. Poslanicima koji nemaju prebivalište u Varšavi dostupan je smještaj u okviru parlamenta. Prema podacima sa sajta Skupštine, mjesečna bruto zarada poslanika u parlamentu Portugala u zavisnosti od dodatnih funkcija koje obavlja iznosi 8.849 eura – predsjednik, 4.916 eura – potpredsjednik, 4.916,39 eura - predsjednik parlamentarne grupe, 4.711 eura - predsjednik radnog tijela, 4.506,69 eura - potpredsjednik parlamentarne grupe, te 3.892 eura poslanik. Zarada poslanika u Slovačkoj 2024. godine iznosila je 4.076 eura. U Španiji mjesečna bruto zarada poslanika u donjem domu parlamenta je 3.236 eura. Poslanici imaju pravo na poslanički dodatak u iznosu od 992 eura ukoliko su iz izborne jedinice Madrid, odnosno 2.078 eura za poslanike iz ostalih izbornih jedinica. Poslanici parlamenta Švedske primaju osnovnu mjesečnu bruto zaradu od 6.539 eura. Poslanik koji je predsjednik radnog tijela dobija povećanje na osnovnu zaradu od 20 odsto, dok zamjenik predsjednika dobija povećanje od 15 odsto. Mjesečna zarada predsjednika parlamenta iznosi 17.150 eura. I. K.
Poneđeljak, 10. februar 2025.
PODGORICA – Švajcarska kompanija ,,8B Capital“ koja je na 50 godina zakupila Kovačnicu i Čeličanu u nikšićkoj EPCG Željezari, do sada je uplatila samo zakupnine za oktobar i decembar, dok za zarade radnika koje je trebalo da preuzme za potrebe njihovog poslovanja još ništa nije plaćeno – odgovorili su Pobjedi iz Elektroprivrede (EPCG).
Pr edsjednik borda EPCG
Željezare dr Svetozar Golubović pak navodi da je, prema njihovim saznanjima, uplaćena zakupnina za par mjeseci, kao i bruto zarada za određeni broj radnika. -Da li su ta sredstva operativna, pošto se uplaćuju na žiro- račun EPCG AD Nikšić, nama nije poznato pa se morate obratiti matičnoj kompaniji – kazao je Golubović Pobjedi.
P Roblemi
Kašnjenje sa izmirenjem obaveza, kako su kazali iz EPCG, „8B Capital“ pravda dugim postupkom registracije njihove podružnice u Crnoj Gori. Na pitanje Pobjede koliko radnika Željezare je preuzeo zakupac, iz EPCG su kazali da je kompanija 8B Capital do sada poslala samo jedan spisak sa 25 zaposlenih, ali da oni još nijesu angažovani.
K ompanija koju zastupa Igor Šamis, potpisala je krajem jula prošle godine ugovor sa rukovodstvom majke kompanije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kojim je predviđeno ulaganje 7,75 miliona eura i uspostavljanje proizvodnje u roku od godinu od potpisivanja ugovora, uz dodatno ulaganje još 36,85 miliona eura u narednih pet godina. Ugovor predviđa i mjesečno angažova-
Kompanija „8B Capital“ koja je na 50 godina preuzela Kovačnicu i Čeličanu ne izmiruje obaveze prema Elektroprivredi
Kašnjenje sa izmirenjem obaveza, kako su kazali iz Elektroprivrede, „8B Capital“ pravda dugim postupkom registracije njihove podružnice u Crnoj Gori. Na pitanje Pobjede koliko je radnika Željezare preuzeo zakupac, iz EPCG su kazali da je kompanija „8B Capital“ do sada poslala samo jedan spisak sa 25 zaposlenih, ali da oni još nijesu angažovani
nje po 25 radnika, odnosno preuzimanje 150 radnika za šest mjeseci. Prema riječima Golubovića, ugovorne obaveze teku od oktobra prošle godine.
Imajući u vidu da kasni isplata zakupnina i angažovanje radnika, na pitanje Pobjede da li to znači da postoje uslovi za raskid ugovora, iz EPCG kažu da prate procedure. -Razlozi za raskid ugovora definisani su ugovorom, a sama pocedura raskida podrazumijeva između ostalog da se prije formalnog iniciranja raskida, ugovornoj strani koja nije u ugovorenom roku ispunila svoje obaveze, ostavi mogućnost da u dodatnom roku iste izvrši.
S tim u vezi, EPCG u svemu postupa shodno ugovoru, preduzimajući odgovarajuće radnje u skladu sa ocjenom o ispunjenosti proceduralnih uslova – kazali su Pobjedi iz EPCG.
Švajcarska kompanija se do sada, kako je rečeno, bavila provjerom funkcionalnosti opreme u Čeličani,
PODGORICA – U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), krajem januara u blokadi bilo 20.910 preduzeća i preduzetnika, 0,03 odsto više nego na kraju decembra. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je
1,37 milijardi eura, što je 1,26 odsto više nego u decembru. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, re-
lativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 32,71 od-
kako bi utvrdili koje nedostatke treba ukloniti. Informisali su EPCG da je potpisan ugovor o nabavci novog kotla pare, čija bi isporuka trebalo da bude sredinom aprila. Ova kompanija je jedina dostavila ponudu na posljednji poziv za zakup, kojom je predvidjela da je za pripremni period za pokretanje proizvodnje potrebno pola godine, u kojem roku bi mjesečno preuzimali po 25 radnika Željezare. Ponudili su mjesečnu zakupninu od 31.000 eura bez PDV-a.
Rezultati
Prema riječima Golubovića, većina zaposlenih EPCG Željezare je u proteklom periodu bila angažovana, a radnici su u decembru ostvarili dobar poslovni rezultat. -To je omogućilo isplatu bruto zarade za 280 zaposlenih, isplatu zimnice za 2024. godinu, uplatu PDV-a za decembar, isplatu dijela otpremnina za radnike koji su otišli u penziju – kazao je Golubović.
Tako su u decembru proizveli 1.087 betonskih temeljnih ploča, čime je, kako na-
Švajcarska kompanija se do sada, kako je rečeno, bavila provjerom funkcionalnosti opreme u Čeličani, kako bi utvrdili koje nedostatke treba ukloniti. Informisali su EPCG da je potpisan ugovor o nabavci novog kotla pare, čija bi isporuka trebalo da bude sredinom aprila
vodi, premašen planirani obim, odnosno 1261 kWp, obavljeni su radovi na krovovima na ukupnoj površini od 1.500 kvadrata. U radionicama Željezare su izradili potkonstrukcije i konstrukcije za solarne elektrane (SE) snage 3,438 MWp, a montirana je količina snage od 1,129 MWp. Radnici su radili i na održavanju elektro instalacija i trafostanice, te uređenju površine za postavljanje temeljnih betonskih ploča u krugu i van kruga fabrike. Uredili su i staru upravnu zgradu kako bi preselili Solar gradnju i OIE EPCG.
Golubović navodi da je ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između EPCG Željezare i „8B Capital“ potpisan početkom oktobra prošle godine, otkad teku ugovorne obaveze. Tvrdi da zakupac sa svojim partnerima često boravi u Željezari. -Sagledava stanje postrojenja koja su dosta devastirana, kao i halski prostor, krovovi na halama. Neophodna su značajna ulaganja. U narednim mjesecima očekujemo da će zakupac u skladu sa svojim planovima i programima osposobiti postrojenja za rad i otpočeti proizvodnju – kazao je Golubović Pobjedi.
EPCG je osnovala kompaniju EPCG Željezaru početkom 2023, nakon što je od prethodnog vlasnika turskog Toščelika kupila imovinu Željezare za 20 miliona eura. Taj posao je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila nezakonitom državnom pomoći, oko čega se pred Upravnim sudom vodi postupak po žalbi EPCG, koji tvrde da je kupovina bila odličan posao te da su se vodili tržišnim principima. Tome je prethodio višemjesečni štrajk radnika Željezare koji su blokirali fabriku. m. leKoViĆ
sto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 448,85 miliona eura. Kako se navodi, 51,86 odsto
ukupnog iznosa blokade ili 711,76 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1.740 dužnika čija je blokada iznosila 23,47 miliona eura, što je 1,71 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 19.170 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,35 milijardi eura. R. P.
Rezultati akcije „Poštuj život, vrati oružje“
Građani
2.216 komada oružja, 72.999 komada municije i 241 bombu
PODGORICA - U okviru
kampanje „Poštuj život, vrati oružje“ u toku jučerašnjeg dana u više gradova širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 22 komada vatrenog oružja, 548 komada municije i sedam ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije.
Prekjuče su u Podgorici građani dobrovoljno predali pištolj, četiri puške i sedam komada municije.
U Baru, Ulcinju i Herceg Novom vraćeno je sedam pištolja i dvije puške i tri ručne bombe.
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, u Bijelom Polju,
Beranama i Rožajama dobrovoljno su predate tri puške, 42 komada municije različitog kalibra i tri ručne bombe.
U Pljevljima, Plužinama i Šavniku prikupljene su četiri puške i jedan pištolj, 499 komada municije i jedna ručna bomba.
Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 2.216 komada oružja, 72.999 komada municije, 241 ručna bomba, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. Podsjećaju da čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom sproveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova.
Iz Uprave policije napominju da građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu. R.P.
Mrtva beba nađena u kanti
PODGORICA - U korpi za smeće u podgoričkom naselju Blok 9 juče ujutro je pronađena mrtva beba, nezvanično je rečeno portalu Analitika iz Uprave policije.
Kesu u kojoj se nalazilo beživotno tijelo djeteta, navodno, pronašao je radnik Čistoće, či-
steći korpu za otpatke. Prvo je, prema nezvaničnim informacijama, „pomislio da je riječ o lutki“. Odmah je obavijestio policiju o svemu, prenosi RTCG. Kako su kazali nezvanično iz policije, policijski službenici izvršili su uviđaj na licu mjesta i preduzimaju se dalje mjere i radnje. R.P.
Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje muškarcu iz Podgorice
Osumnjičen da je u liftu seksualno uznemiravao
djevojčicu od 11 godina
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje muškarcu iz Podgorice pod sumnjom da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje. Riječ je o M. M. (69), koji je pet puta osuđivan do sada, a određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
- Osumnjičeni je petog februara, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (11) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta - navodi se iz Osnovnog državnog tužilaštva.
R.P.
PRESEDAN: Slučaj iz danilovgradske opštine ukazuje što je pozadina i bratstveničke svetinje širom Crne Gore
Prije sto godina mještanin Kosića Stanko Begović selu je dao zemlju da se sagradi groblje. Potomcima Stankovim, kao ni dijelu mještana, na um nije padalo da je neko mogao i da pomisli da prisvoji privatnu imovinu ustupljenu za opšte dobro seljana dok Mitropolija nije počela da izdaje saglasnost za grobno mjesto „na njenoj imovini“
PODGORICA - Mitropolija crnogorsko-primorska je zahvaljujući nezakonitim radnjama lokalnog katastra mimo prava, običaja i zdravog razuma 2000. godine upisala na svoje ime mjesno groblje u Kosiću u Bjelopavlićima, iako je ta dva rala zemlje za sahranjivanje članova lokalnih bratstva selu poklonio mještanin Stanko Begović 1926.
Potomcima Stankovim, kao ni dijelu mještana, na um nije padalo da je neko mogao i da pomisli da prisvoji privatnu imovinu ustupljenu za opšte dobro seljana dok se prošle godine nije dogodio presedan koji razotkriva pozadinu svih dosadašnjih nelegalnih upisa seoskih bogomolja i pripadajućih grobalja i konačnu namjeru Srpske pravoslavne crkve, a to je - raspolaganje grobljima.
Ne čekajući planirane opasne amandmanske izmjene Zakona o državnoj imovini o statusu grobalja - od kojih je Vlada ipak odustala nakon upozorenja organizacije STEGA, NVU „Komunica NG“ i Udruženja pravnika – Mitropolija je još prošle godine počela da izdaje „potvrde“ saglasnosti ko može da se sahrani na lokalnom
groblju u Kosiću sagrađenom prije 100 godina. Svjedoči o tome dokument Mitropolije i Crkvene opštine sa potpisom paroha danilovgradskog protojereja Željka Ćalića kojim, zaobilazeći mještane, daje odobrenje da se neko može sahraniti na groblju u Kosiću. U dokumentu izdatom 7. juna 2024. godine, Ćalić potvrđuje pečatom i potpisom da je Mitropolija „saglasna da na groblju Kosić, katastarska parcela 775 Ko Kosić, u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske po posjedovnom listu 414, gosp. Z. P. izgradi grobno mjesto...“ Obrazlaže se da on ima nesporno pravo na grobno mjesto kod Crkve Časnog krsta u Kosiću, jer je sagradio kuću na imovini babe koja je rodom iz ovog mjesta. Na osnovu saglasnosti, počela je izgradnja grobnog mjesta, a potom stopirana zbog revolta mještana. Osim konfliktne situacije da se bilo ko mimo dozvole lokalnih bratstava može sahranjivati na njihovom groblju, datum izdavanja dokumenta svjedoči da je SPC još prošle godine počela da preuzima javno-pravna ovlašćenja i da zavodi svoja pravila, što se direktno kosi i sa članom 58 Ustava Crne Gore, kao i članom
Groblje u Kosiću broji 108 grobnih mjesta, dominanto bratstava Brajović, Begović, Jovović, Filipović... Pod krstovima, petokrakama ili spomenicima bez ikakvih vjerskih ili ideoloških obilježja počivaju kosti predaka današnjih mještana. Bez razlike, bez obzira na ideologije, stare i nove podjele. Na groblju je i spomenik Stanka Begovića, podignut 1959. godine, čiji je sin Lale poginuo u bici na Sutjesci. Na groblju je sahranjen i narodni heroj Radisav Bako Jugović, kao i više učesnika bitaka NOR-a i nosilaca spomenice. Najviše, upravo sa Sutjeske, uključujući i one koji su oružjem branili Ljubin grob, poput nosioca partizanske spomenice Božidara Brajovića i puškomitraljesca Vlajka Jakšinog Brajovića. Čuvari Ljubinog groba
Slučaj Kosić, kao svojevrsni presedan, dodatno ogoljava troipodecenijsku strategiju SPC da seoska i bratstvenička groblja širom države alhemijom činovnika u katastru i uz ćutanje institucija zaduženih da čuvaju i štite državnu imovinu upiše u svoje listove nepokretnosti. Do sada, makar dokumentovano, niti u jednom slučaju, a da je poznat javnosti, crkva nije pretendovala da određuje ko će moći da se sahranjuje s. vasiljević
16 Zakona o državnoj imovini kojim se precizira pravni režim korišćenja dobra u opštoj upotrebi.
PRavila su se znala ... Prema riječima Branislava Pavićevića, kojem je Stanko Begović bio đed po majci, od 1926. godine, kada je groblje sagrađeno, i tada precizirano ko i pod kojim uslovima može da ga koristi, do danas ta pravila, shodno običajima, nijesu mijenjana.
- Do te godine mještani Kosića sahranjivani su na groblju u Jelenku, koji se nalazi na drugoj obali. Povod da to bude promijenjeno je nemili događaj koji se zbio prilikom jedne sahrane, kada se zbog nabujale Zete prevrnula povorka čamaca koja je pokojnika prevozila na lijevu obalu i umalo je došlo do još veće tragedije. Tada je moj đed odlučio da selu
da parcelu, kako se više ne bi ponovio sličan rizik i neko izgubio život prilikom ispraćaja pokojnika – priča Pavićević. Kako kaže, učešće u gradnji groblja tada su uzela bratstva iz Kosića. Bilo je, navodi sagovornik, nuđeno i Jelušićima i Lakićima, ali oni u početku nijesu bili zainteresovani. Potom su, kako kaže, tražili odobrenje, ali tada je već raspodjela prostora i parcela bila okončana. Sve do pokušaja MCP da se pita… - Imate situaciju da crkva prvo prisvoji zemlju koju je moj đed opredijelio da na njoj bude izgrađeno groblje, a potom je i to malo, nego se sad crkva pita ko će moći da se sahrani – kaže ogorčeno Pavićević. Pojašnjava da je i on sam, budući da je sa Slapa, iako ima imanje u Kosiću, pisao svojevremeno mjesnom odboru zaduženom za groblje za-
htjev da mu odobre da izgradi grobnicu.
- Tada su članovi odbora pocijepali moj zahtjev i rekli mi da kao Stankov unuk, poslije svega što je on učinio za selo, nema potrebe da tražim odobrenje – kazao je Pavićević.
Ko se pita i u čije ime
Naš sagovornik ističe da nema ništa protiv bilo čije vjere, cr-
kve niti vjernika, ali da stvari ne mogu niti smiju da se odvijaju ovako.
- Na ovom groblju je, na osnovu inicijative MCP i tada većinskog raspoloženja mještana 2007. godine sagrađena crkva. Kada je koju godinu kasnije neko sa crkve ukrao dio bakarnog krova, podsjetiću da sam uz podršku Opštine doprinio da se to sanira. Prije
sanacije tražili smo upravo dozvolu Mitropolije da to uradimo. Sa druge strane, ispada da MCP nikoga ništa ne pita, već prisvaja i ono što nije njeno –kaže Pavićević. Naglasio je da će zajedno sa mještanima insistirati da se utvrdi kako je i na koji način groblje promijenilo vlasnika, odnosno upisano na Mitropoliju u okviru SPC. - Podsjetiću da je valjda u ovoj zemlji crkva odvojena od države. E pa, crkva ima svoje ustrojstvo, obilježja, parohije i tu se niko ne miješa. Ali ovo nije crkvena imovina, pa se ne može otimati zemlja i nečija zadužbina – kategoričan je Pavićević.
Slučaj Kosić, kao svojevrsni presedan, dodatno ogoljava troipodecenijsku strategiju SPC da seoska i bratstvenička groblja širom države alhemijom činovnika u katastru i uz ćutanje institucija zaduženih da čuvaju i štite državnu imovinu upiše u svoje listove nepokretnosti.
Do sada, makar dokumentovano, niti u jednom slučaju, a da je poznat javnosti, crkva nije pretendovala da određuje ko će moći da se sahranjuje.
s cenario odgođen
Takav budući scenario, koji je u Kosiću debelo uranio, trebalo je da omoguće sporni amandmani Nove srpske demokratije kojim se mijenja pravni status grobalja i na mala vrata omogućava da ona postanu privatna, a time i vjerska svojina, umjesto kao do sada opšte dobro koje štiti Ustav i zakon.
Češki balkanolog i profesor dr František Šistek podržao crnogorske studente
František Šistek
„Kamo śutra?“ najbolja vijest iz Crne Gore od početka decenije
Premijer Milojko Spajić je nakon više javnih apela organizacije STEGA, NVU „Komunica NG“ i Udruženja pravnika saopštio da će Vlada povući sporni amandman koji je bila uvrstila u tekst zakona. - U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz poseban zakon o grobljima. Resorno ministarstvo poslaće poziv svim zainteresovanim stranama i formirati radnu grupu koja će izraditi zakon do kraja godine – najavio je Spajić.
Nije pojasnio na koji način će ovako važno pitanje biti rješavano kroz zakon o grobljima, iako je jasno da taj akt ne može da uređuje svojinsko-pravne odnose niti pitanje pravnog statusa dobara u opštoj upotrebi.
Podsjetimo, od sredine januara organizacije STEGA, NVU „Komunica - Ne damo groblja“ i Udruženje pravnika upozoravali su i tražili od Spajića i Vlade da preduprijede dalekosežne posljedice amandmana uvrštenih u tekst izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, kojima se mijenja postojeći pravni status grobalja. Predstavnici ovih organizacija poručili su da bi, osim što bi takve izmjene zakona legalizovale sve dosadašnje protivpravne upise SPC na grobljima širom Crne Gore, sprovedene uz glasno ćutanje državnih i lokalnih institucija, neminovno proizvele tenzije i generisale novu liniju podjela u već ionako politički nestabilnom društvu. igor periĆ
PODGORICA - Češki balkanolog i profesor dr František Šistek podržao je neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra?“. Šistek, koji se više od 25 godina bavi Balkanom i Crnom Gorom, naveo je u poruci dostavljenoj Anteni M da su studentski protesti u Crnoj Gori nešto najbolje što se u njoj desilo posljednje decenije. - Zadnjih godina iz Crne Gore stižu uglavnom crne vijesti: „Rekordni broj zaraženih kovidom, rekordna smrtnost“, „Opasno zaoštravanje međunacionalnih i međuvjerskih odnosa“, „Pogoršavanje odnosa s najbližim susjedima ugr ožava evropsku budućnost“, „Grad sa najzagađenijim vazduhom u svijetu – u Crnoj Gori“, „Napad vlasti na istorijsku prijestonicu uz korišćenje plina protiv građana“, „Turističku prijestonicu mjesecima vodi čovjek iz zatvora“, „Napadi na akademske slobode i slobodu govora,
suđenja piscima i kolumnistima“, „Simbolično spaljivanje pisca na lomači“, „Proruski dezinformator na čelu univerziteta“, „Neviđena inflacija, poskupljenje životnih troškova i namirnica“, „Najveći masovni zločin u istoriji Crne Gore“, „Opet masovni zločin u Crnoj Gori“, „Neefikasna policija i raspad bezbjednosnog sistema“ - podsjetio je Šistek. Kaže da su protesti koje od početka januara organizuje neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“, kojima se ovih dana pridružuje sve više građana u sve većem broju gradova, najbolja vijest iz Crne Gore od početka ove decenije. - Apsolutno podržavam njihove proteste i ciljeve. Mlada generacija koja se spontano buni i vješto artikuliše svoje zahtjeve uliva nadu da će Crna Gora opet izaći iz trenutnog rasula i mraka - napisao je Šistek u pismu podrške neformalnoj studentskoj grupi „Kamo śutra?“. r.p.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović prisustvovao proslavi Sv. Tripuna u Kotoru
KOTOR - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović prisustvovao je juče proslavi Sv. Tripuna u Kotoru. Na drevnoj Katedrali Sv. Tripuna bile su, kao i svake godine, istaknute državne zastave Crne Gore, Vatikana i Republike Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović razgovarao je sa Božinovićem i zahvalio na podršci Hrvatima u Crnoj Gori. On je naglasio da je hrvatskoj zajednici važna prisutnost Hrvatske u Crnoj Gori i podsjetio je na uspjehe Hrvatske građanske inicijative, koja snažno
zastupa manjinska prava i bori se za evropsku perspektivu Crne Gore. U svim tim nastojanjima intenzivna je pomoć Republike Hrvatske i njenih institucija. Božinović je naglasio da će Republika Hrvatska i dalje biti snažno uz Hrvate u Crnoj Gori i da je od posebne važnosti njene Vlade opstanak hrvatske zajednice. On je izrazio zadovoljstvo zbog svih prethodnih uspjeha brojčano malene, ali politički i kulturološki značajne zajednice Hrvata. Vuksanović i Božinović su razgovarali i o situaciji u Crnoj Gori, kao i integracionom procesu. Inače, juče je po 1216. put proslavljen Sv. Tripun, što je dostojanstveno obilježeno u duhu zajedništva. r.p.
INTERVJU: Mr Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore
PODGORICA – Više od 1.200 nastavnika i nastavnica iz Crne Gore predalo je Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža i da im se isplate časovi preko norme koje su držali 2020. godine. Četiri slučaja su pred sudom i u završnoj su fazi. Maksimalni iznos koji bi država trebalo da isplati mogao biti oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude najmanje dva miliona, rekao je u intervjuu Pobjedi mr Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete.
Božović je obrazložio da su pokušali ranije da se dogovore sa resornim ministarstvom, da su pregovarali prije nego što su pokrenuli sudske postupke, ali da Ministarstvo finansija nije odobrilo da im se isplati potraživanje, odnosno časovi preko norme koje su držali tokom epidemije covid-19. Božović je, pored ostalog, odgovarao na pitanja o štrajku koji su, kako se ispostavilo, prošle godine organizovali mimo propisa, i poručio je da bi ponovo organizovali bunt iako do danas nije uređen teren na kom bi mogli da štrajkuju po zakonu. Najavio je i da će od jeseni tražiti nova uvećanja zarada za prosvjetare.
POBJEDA: Vi ste ranije pokrenuli tužbu protiv škole zato što Vam nijesu isplatili novac za časove preko norme koje ste držali 2020. godine – u kojoj je fazi taj predmet?
BOŽOVIĆ: Nije još okončan taj slučaj. Dogovorili smo se u Sindikatu da ne idemo masovno s tužbama, nego da prvo nas nekoliko samo pokrene tužbu. Nas troje iz Podgorice smo pokrenuli tužbu i jedna koleginica iz Bijelog Polja, a možda je još neko reagovao na ovaj način mimo Sindikata. Dva puta sam pred Osnovnim sudom dobijao presudu u svoju korist. Jednom je Viši sud vratio na ponovno odlučivanje iz proceduralnih, ne suštinskih razloga. Čekamo sada presudu Višeg suda i na osnovu te presude ćemo znati da li da se nađe sporazumno rješenje s Ministarstvom za ostale zaposlene, ili ide u masovne tužbe. Više od hiljadu je masovnih tužbi. Preko advokatske kancelarije smo u septembru morali da reagujemo, jer je zastarijevao slučaj. Nakon četiri godine potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju predmeti, pa smo pokrenuli
više od 1.200 naših koleginica i kolega iz čitave Crne Gore da predaju Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža. Dakle, kod Agencije smo s jedne strane i pred sudom nas nekoliko, s druge strane. Smatramo da imamo pravo na honorar koji nijesmo dobili.
POBJEDA: Koji iznos treba da Vam se plati?
BOŽOVIĆ: Zavisi od osobe do osobe. Neko je imao i do deset časova honorara, neko manje, nijesmo imali svi iznos preko norme. Iznos treba da bude po nastavniku između 500 i 2.000 eura, sve zavisi. Maksimalni iznos koji bi koštao državu je oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude oko dva miliona. Tu bismo možda mogli da nađemo krompromis da se ne isplaćuje sve odjednom, već da budu isplate u ratama.
POBJEDA: Zašto nijesu plaćeni časovi koje ste držali preko norme 2020. godine?
BOŽOVIĆ: Mi smo pregovarali tada s ministarkom Vesnom Bratić i Ministarstvo je počelo da pravi spiskove da nam se sve isplati. Stigli su čak spiskovi ko je imao časove preko norme u vrijeme korone, ali su iz Ministarstva finansija rekli: ,,Ne“. I tu smo stali. Ušlo se u neku priču da sa Ministarstvom riješimo mirno putem potraživanja, ali nije uspjelo, i onda smo se obratili sudu.
POBJEDA: Prošle godine ste štrajkovali zato što je Vlada odbijala da uveća zarade prosvjetarima. Nakon tri dana ste obustavili štrajk, jer ste se dogovorili s nadležnima o uvećanju plata. Resorno ministarstvo je, međutim, dokazalo pred
Neko je imao i do deset časova honorara, neko manje, nijesmo imali svi iznos preko norme. Iznos treba da bude po nastavniku između 500 i 2.000 eura, sve zavisi. Maksimalni iznos koji bi država trebalo da isplati mogao bi biti oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude najmanje dva miliona. Tu bismo možda mogli da nađemo kompromis da se ne isplaćuje sve odjednom, već da budu isplate u ratama, kaže Božović
sudom da je štrajk organizovan mimo propisa. Je li se nešto promijenilo od tada do danas, odnosno da li sjutra možete da organizujete štrajk po zakonu?
BOŽOVIĆ: Ništa se nije promijenilo. Godina je prošla od našeg štrajka. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović je rekla javno da ćemo raditi na donošenju akta o minimumu procesa rada. Mi smo joj i poslije toga pisali i zahtijevali da krenemo u taj proces, usmeno smo razgovarali o tome, ali se do danas ništa nije uradilo.
POBJEDA: Zašto?
BOŽOVIĆ: Ne znam kako da Vam odgovorim na to. Deset godina traje ta priča, nije od juče. Zakon o štrajku je donesen 2015. godine i tamo piše da treba akt o minimumu procesa rada da se usaglasi u roku od najviše pet mjeseci. Piše dalje da ako se ne dogovorimo onda je Ministarstvo dužno da bez odlaganja obavijesti Agenciju za mirno rješavanje sporova koja će da formira arbitražu po tom pitanju. Nikada oni to nijesu uradili. Neće to da urade zbog opstrukcije. Pozivaju se
Uprava dužna da procesuira napadače na nastavnike
POBJEDA: Sindikat je ranije uradio istraživanje o nasilju koje trpe nastavnici od učenika, roditelja ili zaposlenih u školi. Nakon toga ste zatražili da nastavnici dobiju status službenog lica. Jeste li zadovoljni postupanjem nadležnih?
BOŽOVIĆ: Kroz izmjene Krivičnog zakonika uvodi se novina da će se naš posao tretirati kao posao od javnog značaja. Zahtijevamo od 2023. godine da se to desi, upućivali smo dopise Ministarstvu pravde, ali sve do decembra prethodne godine
nije se dešavalo ništa. U decembru su nam rekli da će nešto da se radi po tom pitanju. Primjedbe smo poslali da pojačaju taj član. Problem je što smo do sada imali situaciju da bi se napad na nastavnike završavao ćutanjem, uprava bi, čak, sugerisala
nastavniku da ne ide u policiju, da se ne obraća sudovima, tužilaštvu. Nastavnik bi se povlačio. Sada će uprava biti dužna da procesuira počinioce napada na nastavnike. Ohrabrivaćemo i nastavnike da prijave takve slučajeve.
na neku uredbu iz 2006. godine o minimumu procesu rada koja nalaže da moramo da radimo puno radno vrijeme dok štrajkujemo. To je van pameti. To obesmišljava štrajk. Pomenuta uredba je trebalo da se stavi van snage jer je donesen novi zakon o štrajku, ali se nikada to nije desilo. Kad smo štrajkovali, mi smo donijeli sami akt o minimumu procesa rada, morali smo nešto da činimo, jer nijesmo mogli da štrajkujemo, a da radimo kao u redovnim okolnostima. Kakav je to štrajk? Štrajk je obustava rada sa ciljem da se nanese šteta poslodavcu, da se ukaže na probleme. Ostao je gorak ukus da smo presuđeni da smo nezakonito štrajkovali. Ipak smo pokazali da ako smo složni, jedinstveni, mogu oni da donose zakone kakve hoće, jer ako imate kriitičnu masu koja je spremna da se pobuni, pa ne mogu baš 50 odsto prosvjetara da ostave bez posla.
POBJEDA: Da li biste, imajući sve u vidu, sjutra organizovali ponovo štrajk ako bude osnova za to?
BOŽOVIĆ: Imamo sada iskustvo, šta se desilo prošle godine, i znamo po sadašnjim uslovima kako bi reagovali. Postoji mogućnost da u tom slučaju možemo da ostanemo bez posla. Možda bismo onda povećali procenat izlaznosti u štrajk sa 50 posto, da bude veći. Ako imate 60 odsto potpisa zaposlenih u školi da će da štrajkuju, to je već nešto drugo. Prošle godine smo preuzeli teret da članovi Glavnog odbora Sindikata budu članovi Štrajkačkog odbora, a sada bismo pustili da svi budemo članovi štrajkačkog odbora, pa nek ostave 10.000 zaposlenih bez posla. Treba imati u vidu da je poziv prosvjetnog radnika postao deficitaran skoro za sve predmete. Je li cilj ovdje da prosvjetne radnike držite pognute glave, da ćute ili je cilj da imate građane koji umiju da misle i da reaguju kada se krše zakoni. To ne radimo samo zbog nas, već i zbog naše djece, naše budućnosti. Ne bismo sigurno sjedjeli skrštenih ruku ako bude bilo prilike za štrajk, da odlučimo da ne ulazimo u tu priču, jer se aktuelni propisi nijesu promijenili.
POBJEDA: Nedavno su bili aktuelni slučajevi neprimjerenog ponašanja nastavnika. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je prijavilo tužilaštvu pet slučajeva, od čega je, kako je javnost obaviještena, za sada u jednom odlučeno da nema elemenata za krivičnu odgovornost. Kako gledate na to i jesu li ovi nastavnici članovi Sindikata?
BOŽOVIĆ: Neki jesu, neki jesu. To jesu li članovi Sindikata ili nijesu u ovom slučaju ne može da im bude otežavajuća ili olakšavajuća okolnost. POBJEDA: Možete li da reagujete i da ih isključite iz organizacije kojom predsjedavate?
POBJEDA: Jesu li prosvjetari danas zadovoljni uvećanom platom, koliko iznosi prosječna njihova zarada i da li planirate, možda, da tražite uskoro novo uvećanje?
BOŽOVIĆ: Tražićemo od jeseni novo uvećanje. Prošle godine smo imali dva uvećanja zarada ukupno 17,5 do 18 procenata u neto iznosu i tu ne možemo biti nezadvoljni. Plata početniku profesoru koji tek počinje i koji je stekao licencu je 870 eura, a s nekim dodacima razrednog starješinstva, čas, dva honorara, dođe se i do preko 1.000 eura. Pojedine starije kolege i koleginice imaju i do 1.300, 1.400 eura. Kod
nastavnog osoblja prosječna plata je više od 1.000 sigurno, a kod nenanstavnog osoblja je minimalac 600 eura. Plata je na nivou pristojnosti, ali ima prostora da od jeseni ponovo tražimo uvećanje. Ne znamo za koliko, vidjećemo i odlučićemo na našim organima. Ne znači da će Ministarstvo odmah da kaže na naš prijedlog da je to u redu. Biće pregovora, vidjećemo šta i kako dalje.
POBJEDA: U dijelu javnosti se čuju sugestije da bi trebalo pronaći poseban model da se nagrađuju oni nastavnici koji kvalitetno rade u obrazovnom sistemu i postižu sjajne rezul-
POBJEDA: Kako gledate na proteste koje je pokrenula neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“?
BOŽOVIĆ: S obzirom da u zahtjevima ima elemenata politike, a kako se Sindikat prosvjete ne bavi politikom, takva pitanja ne komentarišemo.
BOŽOVIĆ: Ček amo da se završe postupci. Moramo da takve pojave suzbijemo na najmanju moguću mjeru. Iluzorno bi bilo ako kažem da uopšte nema takvih pojava, jer je 15.000 -16.000 zaposlenih u prosvjeti. Za one koji seksualno uznemiravaju učenike ili zaposlene na radnom mjestu jednostavno sankcije moraju da budu rigorozne i tu nema senzibiliteta da li je dobar predavač, je li član Sindikata ili nije.
Naše koleginice i kolege koje se upuste u te stvari više nijesu dostojne da obavljaju posao prosvjetnog radnika. Kolega iz Gimnazije je degradirao samog sebe kao prosvjetnog radnika onakvim rječnikom i ponašanjem i smatramo da više nije dostojan da se bavi ovim poslom.
POBJEDA: Koji su ključni izazovi s kojim se suočava Sindikat prosvjete?
BOŽOVIĆ: Akcenat nam je na izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju i Krivičnog zakonika, u smislu da smo kao Sindikat bili u svim radnim grupama za izmjene Zakona o obrazovanju. Nijesmo bili u radnoj grupi za Krivični zakonik, ali je on na javnoj raspravi. Poslali smo neke naše primjedbe da ukažemo predlagaču šta treba da se bolje unaprijedi. U izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju su dvije novine – predviđeno je da će ustanova, odnosno uprava da procesuira napadače na nastavnike, bilo da se radi o djeci, roditeljima ili trećim licima; Ministarstvo je predložilo novi član da će zaposleni protiv koga je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanje biti
tate, a istovremeno da je nužno riješiti izazov pojedinih koji ne rade kako treba. Šta Vi mislite o tome?
BOŽOVIĆ: Nigdje nemamo situaciju da su svi zaposleni isto kvalitetni u bilo kojoj profesiji. Imamo u sistemu i onih koji nijesu baš reprezentativni primjeri prosvjetnih radnika, kao što je situacija u ostalim oblastima. Bilo je prijedloga da postoje određene nagrade za one koji se izdvajaju, koji su posvećeni radu i unapređenju obrazovnog sistema. Očekujem iz Ministarstva da se radi na rješavanju tih pitanja. Tu smo da podržimo inicijative i damo doprinos.
RAZGOVOR: Vuk Perić, student master studija Građevinskog fakulteta u Beogradu
Gdje god da se pojavimo podrška je nevjerovatna i stvarno se stiče osjećaj jedinstva. Vjerujem da niko od nas nije mogao da zamisli koliko će brzo porasti protest, a i mi zajedno s njime. Ne znam kako sam zamišljao sve ovo na početku, ali sam siguran da je premašilo svačija očekivanja. Mnogo nam znači podrška srednjih i osnovnih škola, hrabro su nam se pridružili. Pritisci su prisutni sa svih strana, ali sigurno ćemo izdržati - kaže Perić
BEOGRAD - Uvjereni smo da imamo snagu da pokrenemo promjene i siguran sam da ćemo u tome uspjeti, jer vjerujemo u ovo što radimo i to radimo sa čistim namjerama. Svi imamo iste probleme i svima smo dali tračak nade da postoji bolje sutra, kaže Vuk Perić za Pobjedu
suspendovan. Ovo posljednje je u formi nacrta i očekujemo narednih dana da imamo sastanak da analiziramo predloženo. To su nam ključne stvari.
POBJEDA: Koje su to primjedbe koje ste uputili?
BOŽOVIĆ: Neke su već uvažene. Kada je riječ o zapošljavanju radnika u prosvjeti, prvi put se pojavljuju kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, nije ih do sada bilo.
POBJEDA: Šta ste tražili?
BOŽOVIĆ: Na prijedlog Sindikata usvojeno je da se prilikom zapošljavanja kandidata vrednuje njegova prosječna ocjena završenog fakulteta, dužina čekanja na Zavodu za zapošljavanje, preporuka prethodnog poslodavca, ako ga je bilo. Onda za izbor direktora, pojavljuje se prvi put novina da će kandidati proći i pismenu provjeru opšteg znanja i da se vide njihove menadžerske sposobnosti. Bitno nam je da se znaju jasni kriterijumi za zapošljavanje radnika i direktora. Do sada smo zamjerku imali da se nijesu birali najbolji, nego po partijskom, rođačkom, prijateljskom ključu i da je to bilo dominantno u odnosu na kvalitete zaposlenog.
POBJEDA: Jeste li slali neke sugestije resornom ministarstvu da se unaprijedi zakon, a da one nijesu uvažene?
BOŽOVIĆ: Skoro i da ih nema, osim prigovora učenika na ocjenu. Tu pokušavamo da nađemo neko kompromisno rješenje. Ministarstvo insistira da učenik može u bilo kom periodu i na bilo koju ocjenu da se žali i da je škola dužna da formira komisiju i obavezno da se preispita ocjena nastavnika. U nekim rješnjima u Sr-
Plata početniku profesoru koji tek počinje i koji je stekao licencu je 870 eura, a s nekim dodacima razrednog starješinstva, čas, dva honorara, dođe se i do preko 1.000 eura. Pojedine starije kolege i koleginice imaju i do 1.300, 1.400 eura. Kod nastavnog osoblja prosječna plata je više od 1.000 sigurno, a kod nenastavnog osoblja je minimalac 600 eura
biji, Hrvatskoj imamo situaciju da se ne obara svaka ocjena, u smilu da se formira komisija i da se nanovo preispituje, nego direktor formira manju komisiju ili na nivou uprave, direktor, psihološko-pedagoška služba, eventualno još razredni starješina procjenjuju da li je zahtjev učenika ili roditelja opravdan. Ako procijene da jeste, onda se formira komisija. Tu smo, čini mi se, našli neki stepen kompromisa, još nije ušlo u završnu verziju nacrta zakona, makar kad se popravni ispit polaže pred komisijom. Tada učenika, da podsjetim, ispituje predmetni nastavnik, razredni starješina i još jedan nastavnik iz iste ili srodne grupe predmeta. Imali smo slučajeve da učenik preda prazan pismeni rad, a u usmenom dijelu kaže da ne zna, nije učio i komisija konstatuje i upiše jedinicu. Onda se učenik žali direktoru i traži novo ispitivanje sa izuzećem predmetnog nastavnika i škola je dužna da postupi po njegovom zahtjevu. To nam negdje nije logično. Ako ste komisijski ispitani i tri kvalifikovane osobe konstatovale su da ništa nije znao, pa šta onda da ga ispituje nova komisija. To je taj kompromis, da ako se procijeni da učenik nije zaslužio da popravi ocjenu, da dobije prelaznu, onda ne bi imao pravo prigovora. N.Đ.
POBJEDA: Studentske proteste u Srbiji i Crnoj Gori pokrenule su tragedije. Zašto je u društvu vladalo uvjerenje da ste apatični, ako ste pokrenuli toliki talas pobune?
PERIĆ: Moguće je da su prethodne generacije studenata manje učestvovale u društvenim promjenama, pa je postojala percepcija da su mladi danas pasivni. Međutim, pokazali smo da smo veoma svjesni šta se dešava oko nas i da nećemo više ćutati. Naša reakcija nije iznenadna, već je posljedica godina nezadovoljstva. Uvjereni smo da imamo snagu da pokrenemo promjene i siguran sam da ćemo u tome i uspjeti.
POBJEDA: U obje države suočavate se sa istim optužbama: da ste plaćenici, izdajnici, da pravite obojenu revoluciju, a istovremeno se ograđujete od svih političkih partija. Optužbe vas nijesu pokolebale u ostvarenju cilja - da li su vas uznemirile?
PERIĆ: Takve optužbe imaju za cilj da nas diskredituju i uplaše. Mi vjerujemo u ovo što radimo i znamo da to radimo sa čistim namjerama. Zbog toga se trudimo da ovakvim optužbama ne pridajemo nikakav značaj.
P
OBJEDA: Studenti u Srbiji dobili su veliku podršku od kolega iz regiona, a kolege iz Zagreba poručile su vam: „Jedan svijet - jedna borba“. Kako je tumačite? Da li to sada predstavlja internacionalnu borbu protiv nepravde?
PERIĆ: Kada smo počeli sa ovim niko od nas nije očekivao da bi ovo moglo da postane internacionalno. Samim tim poruka kolega iz Zagreba „Jedna borba, jedan svijet“ označava da svi imamo iste probleme i da smo svima dali tračak nade da postoji bolje sutra.
POBJEDA: Podigli ste cijelu Srbiju na noge i sada iz ljudi
izlaze njihove najbolje osobine: solidarnost, borba za pravdu, humanost… Kakvu ste percepciju protesta imali na početku blokada, s obzirom na to da sada dolazi i podrška od osnovnih i srednjih škola, koje se takođe suočavaju sa sličnim problemima i pritiscima?
PERIĆ: Lično imam osjećaj da nas svi ljudi posmatraju kao svoju vlastitu djecu, osjeti se ljudska toplina i ponos. Gdje god da se pojavimo podrška je nevjerovatna i stvarno se stiče osjećaj jedinstva. Vjerujem da niko od nas nije mogao da zamisli koliko će brzo porasti protest, a i mi zajedno sa njime. Ne znam kako sam zamišljao sve ovo na početku, ali sam siguran da je premašilo svačija očekivanja. Mnogo nam znači podrška srednjih i osnovnih škola, hrabro su nam se pridružili. Pritisci su prisutni sa svih strana, ali sigurno ćemo izdržati.
POBJEDA: Protesti u Srbiji su ušli u treći mjesec. Koliko ste blizu ispunjenja zahtjeva, s obzirom na to da je Senat Univerziteta formirao dvije ekspertske grupe koje će se baviti stručnom procjenom ispunjenosti zahtjeva. Da li je te grupe trebalo formirati ranije?
PERIĆ: Volio bih da istaknem da je nas fakultet još 5. novembra ponudio svoju ekspertizu u cilju objektivnog utvrđivanja razloga pada nadstrešnice, još prije nego što smo stupili u blokade. Na ovo saopštenje do danas nije odgovoreno. Mi smo stupili u blokade 6. decembra, a fakultet je na naš zahtjev objavio spisak nedostajaće dokumentacije koja je naknadno dopunjena u dva navrata. Sigurno bi bilo dobro da je ova komisija oformljena ranije, ali nije da se ništa nije radilo po tom pitanju do sada. Teško je reći koliko smo blizu ispunjenja zahtjeva, jedino što sa sigurnošću mogu da vam kažem jeste da i dalje nijedan zahtjev nije ispunjen!
P OBJEDA: Pojačavaju se pritisci na Vas i profesore, iako Vaš cilj nije ulazak u vlast, već da svaka institucija počne da radi svoj posao, a pojačan pritisak pojačava pobunu. Gdje je granica kod obje strane?
PERIĆ: U suštini, svi naši zahtjevi bi vrlo brzo bili ispunjeni kada bi institucije radile svoj posao. Ja sam siguran da mi našu granicu nećemo dostići prije ispunjenja svih zahtjeva, za drugu stranu ne mogu da govorim. Violeta CVejić
ALARMANTNO: Mladi odlaze sa sjevera države, većina opština preduzetim mjerama ne uspijeva da
Društvena i politička kriza, kovid, neefikasna administracija, loš zdravstveni sistem dodatno su uticali na raseljavanje sa sjevera.
Negativan saldo demografskih procesa dodatno se pojačava novim oblicima migracije visokokvalifikovane i obrazovane radne snage, bjegom stručnjaka u inostranstvo. Seobe ka područjima i mjestima gdje se „obrće i sliva novac“ dio su i naše stvarnosti – smatra demograf Miroslav Doderović
PODGORICA – Bespovratna novčana sredstva za podršku rješavanju stambenog pitanja mladih porodica, opštinski dječji dodatak, nadoknade za novorođenčad, novčana pomoć siromašnima, besplatan boravak u vrtićima - neke su od mjera kojima rukovodstva pojedinih opština na sjeveru države pribjegavaju ne bi li zadržali stanovništvo.
Ipak, brojke sa rezultata popisa ukazuju da je to nedovoljno i da mladi odlaze. Većina opština nema adekvatnu strategiju kako da zadrži stanovnike. Pojedine opštine „gledaju“ u Vladu očekujući pomoć i ukazuju da izvršna vlast još ne prepoznaje iseljavanje stanovništva kao prioritetni problem. Iz Vlade, odnosno Ministarstva regionalno-investicionog razvoja, ćute na pitanja Pobjede ovim povodom. Demograf Miroslav Doderović za Pobjedu kaže da je neprihvatljivo da se sjeverni region sa svim prirodnim bogatstvima nalazi u takvom stanju, uz neprimjeren odnos države. Od 2011. do 2023. godine, kako pokazuju rezultati popisa, manje stanovnika imaju Bijelo Polje za 6.341 stanovnika, Pljevlja za 6.244, Berane za 3.326, Rožaje za 2.283, Mojkovac za 1.838, Kolašin za 1.615, Plav za 1.297, An-
drijevica za 1.093, Plužine za 1.014, Gusinje za 635, Žabljak za 567, Šavnik za 482. PLJEVLJA
- Prema posljednjem popisu stanovništva, u Pljevljima živi svega 24.134 stanovnika. Prema popisu iz 2003. godine u Pljevljima je živjelo 35.806 stanovnika. Dakle, za proteklih 20 godina Pljevlja su izgubila 11.672 stanovnika, što predstavlja poražavajući rezultat. Prosječna starost stanovništva u opšti-
ni Pljevlja iznosi 46 godina, što takođe predstavlja poražavajući podatak koji našu opštinu svrstava u sami vrh opš tina sa najstarijim stanovništvom – rečeno je Pobjedi iz Opštine Pljevlja. Da bi se negativni trend prekinuo, lokalna samouprava preduzela je niz mjera. - Jedna od najvažnijih mjera, a koja se odnosi na zadržavanje mlađeg stanovništva su bespovratna novčana sredstva za podršku rješavanju stambenog pitanja mladih
Iz Zajednice opština za Pobjedu su kazali da je Zakonom o planiranju prostora koji je donijet 2017. godine oduzeta nadležnost lokalnim samoupravama za donošenje lokalne planske dokumentacije, što je za posljedicu imalo stagnaciju u razvoju opština i mnoge propuštene investicije zbog nepostojanja planskih pretpostavki.
- Dovoljno je reći da je prije 2017. godine samo u glavnom gradu usvajano prosječno 14 DUP-ova godišnje, dok je poslije 2017. godine država u prosjeku donosila samo
četiri plana, poručuju iz Zajednice opština. Zbog toga, su, kako kažu, uspjeli da definišu zakonska rješenja kojim se vraća nadležnost opštinama za pripremu i donošenje lokalnih planskih dokumenata i izdavanje građevinskih dozvola.
- Zajednica opština svih ovih godina se zalagala za decentralizaciju u ovoj oblasti. Kroz redovnu saradnju i komunikaciju sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uspjeli smo da definišemo zakonska
rješenja kojim se vraća nadležnost opštinama za pripremu i donošenje lokalnih planskih dokumenata i izdavanje građevinskih dozvola za objekte površine do 3000 m2. Nova rješenja definisana su Prijedlogom zakona o uređenju prostora i Prijedlogom zakona o izgradnji objekata koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj u decembru 2024. godine – poručuju oni, te dodaju da se nadaju da će njihova dobra saradnja u pripremi ova dva zakonska rješenja biti model za dalji nastavak saradnje
porodica sa teritorije opštine Pljevlja. Već treću godinu zaredom Opština Pljevlja je budžetom opredijelila sredstva kojim će se sufinansirati kamate na stambene kredite maksimalno do 100 eura na deset godina. Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju mlade porodice, bračni ili vanbračni supružnici, kao i samohrani roditelji koji prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje – ističu iz pljevaljske opštine.
Opština Pljevlja, dodaju, jedina je opština u Crnoj Gori u kojoj djeca pored državnog primaju i opštinski dječji dodatak.
- Dječji dodatak od 30 eura isplaćuje se djeci do 18 godina sa prebivalištem u Pljevljima, dok se 50 eura isplaćuje djeci čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć i lične invalidnine. Za sprovođenje ove mjere Opština Pljevlja godišnje izdvaja skoro 1,3 miliona eura – dodaju oni. Treća mjera jeste sprovođenje programa energetske efikasnosti u saradnji sa Eko-fondom, a sve u cilju kako bi se smanjila zagađenost u našoj opštini.
- Ovaj program se odnosi na ugradnju termoizolacije, zamjenu dotrajale stolarije, ugradnju klima uređaja i peći na pelet po subvencionisanim cijenama u iznosu od 60 odsto. Zbog unapređenja životne sredine i smanjenja zagađenja vazduha Opština
sa centralnim nivoom vlasti u cilju boljeg razvoja lokalnih samouprava na zadovoljstvo svih naših građana. Pored rada na legislativi, Zajednica opština, dodaju, pokrenula je projekat povezivanja zdravstvenog, eko, ruralnog i drugih vidova turizma sa organskom poljoprivrednom proizvodnjom i zdravim stilovima života u svim crnogorskim opštinama, uz podizanje turističkog brenda na novi ’BIO & EKO’ nivo što će, kako kažu, poboljšati lokalnu ekonomiju i smanjiti migracije iz sjevernog regiona, a naročito ruralnih područja.
Pljevlja svake godine subvencioniše nabavku peleta svojim građanima po subvenciji od 50 odsto. Građani Pljevalja imaju pravo na kupovinu po dvije tone peleta. Pravo na ovu subvenciju trenutno ostvaruje više od 1.300 korisnika – ističu iz lokalne uprave.
Još jedna u nizu odluka, a koja se tiče građana Pljevalja, jeste odluka o sufinansiranju troškova medicinski potpomognute oplodnje. - Razlozi za donošenje ove odluke su nizak natalitet i negativan prirodni priraštaj u opštini Pljevlja – poručuju čelnici opštine.
ANDRIJEVICA
BIJELO POLJE
Opština Bijelo Polje je svjesna problema iseljavanja stanovništva, koji nije samo izazov za ovaj grad već i za mnoge razvijenije zemlje. Iseljavanje predstavlja slo -
Na osnovu rezultata popisa stanovništva iz 2023. godine u Andrijevici se smanjio broj stanovnika za oko 1.000. Opština se, kako kažu, već duži period bori sa problemom iseljavanja stanovništva. U cilju sprečavanja odlaska stanovnika, kako kažu, stipendiraju najuspješnije studente, daju besplatne udžbenike osnovcima, obezbjeđuju im prevoz, izdvajaju socijalna davanja siromašnima, naknade za novorođenu djecu. - Finansirali smo dvije godine prevoz učenika u susjednu opštinu, dok Ministarstvo prosvjete nije riješilo problem sa prevozom učenika između opština i organizovalo isti – ističu iz te opštine. Strateški plan razvoja opštine nemaju od 2022. godine. Novi, koji će važiti do 2030. godine je, kako kažu, u izradi. - U toku je izrada strateškog plana razvoja opštine Andrijevica za period od 2025. do 2030. u kome će se precizirati konkretne mjere i programi koji će, nadamo se, suzbiti migraciju stanovništva iz naše opštine. Postojeći strateški plan je istekao 2022. godine, i novi nije još donesen zbog krize vlasti i nefunkcionisanja lokalnog parlamenta. Novi strateški plan je bio pripremljen za period od 2023. do 2027. godine i poslat je na davanje saglasnosti nadležnom ministarstvu, nedugo zatim je došlo do navedenog nefunkcionisanja lokalnog parlamenta – kažu iz lokalne uprave Andrijevice. Navode da u planu imaju izgradnju nekoliko infrastrukturnih objekata (stadion malih sportova, hala sportova i balon sala), koji će, ističu, stvoriti adekvatne uslove za obavljanje školskih, sportskih i rekreativnih aktivnosti. Izgradnjom planiranih infrastrukturnih objekata, dodaju, stvoriće se preduslovi za otvaranje novih radnih mjesta.
žen problem koji zahtijeva sistemske i dugotrajne mjere na svim nivoima vlasti, poručuju iz te opštine.
- Kroz modernizaciju putne mreže i povezivanje ruralnih područja sa gradom čime dobijamo lakši pristup školama i zdravstvenim ustanovama, a kroz rad na infrastrukturi otvaramo mogućnost za nove biznis ideje za naše sugrađane - ističu iz Opštine. Kapitalni projekti, valorizacija Đalovića pećine i Ski-centar Cmiljača bi znatno uticali razvoju sjevera ne samo u Bijelom Polju već i u čitavom regionu.
- Na štetu građana, dodaju, prethodne tri vlade su obustavile radove na ova dva ključna projekta koji igraju značajnu ulogu u ekonomskom razvoju naše zemlje čime bi se stvorili uslovi za otvaranje novih radnih mjesta – navode oni.
Izdvajaju, dodaju, naknade za novorođenčad, školski pribor za osnovce, stipendije za najbolje studente koje su, kako kažu, u prethodnoj
godini udvostručene. Za one koji svoju budućnost vide kroz razvijanje biznisa, Opština Bijelo Polje, kako kažu, izdvaja subvencije za mlade preduzetnike kao i žene preduzetnice, kao svojevrstan start up za početni period. - Na teritoriji opštine je formirano šest biznis zona čime se uklanjaju biznis barijere u našem gradu. Kroz dobru saradnju sa dijasporom otvara se mogućnost za jačanje veza i potencijalne investicije. Izgradnja rekreativnih zona i podrška sportskim klubovima pokazuje da ulažemo u zdrav život naših sugrađana ne mareći za njihovu dob. Samim tim, uložili smo više od 100.000 eura na ugradnju prečišćivača za vazduh – navode iz Opštine. Poručuju da država još ne prepoznaje problem iseljavanja.
- Iako preuzimamo brojne mjere, suočeni smo sa mnogim izazovima jer država još uvijek ne prepoznaje problem iseljavanja kao prioritet. Naš grad će nastaviti da
sprovodi politiku razvoja i opstanka, ali za dugoročnije rješavanje problema neophodno je veće razumijevanje državnih institucija, jer nijedna opština to ne može učiniti samostalno – kažu iz ove lokalne uprave.
ŠAVNIK
- Demografski izazovi u Šavniku, kao i u mnogim manjim opštinama, često uključuju starenje populacije, migracije mladih ka većim gradovima, smanjenje nataliteta i ekonomske poteškoće. Nas stanje migracija, već izvjesno vrijeme opterećuje, pa shodno tome već duži period se bavimo rješavanjem tog izazova. Postoje mjere koje već sada daju rezultate, tj. da ih nemamo migracioni saldo bio bi i veći, poručuju iz Opštine Šavnik.
Riječ je, kako kažu, o mjerama koje podstiču natalitet, programima podrške mladima, projektima poboljšanja infrastrukture, razvoja turizma, podsticanja ekonomskog razvoja.
- D ajemo naknadu za novorođenu djecu od 500 do 1.500 eur a. Plaćamo vrtić za svu djecu. Stipendiramo sve učenike srednje poljoprivredne škole - ističu i dodaju da stipendije imaju i redovni studenti.
Izgradili su dječja igrališta, izdvajaju novac za školski pribor, organizuju školu skijanje i školu šaha. Takođe, ističu, pomažu seoskim domaćinstvima u vidu subvencija za uzgoj i proširenje stočnog fonda, razvoj agrarne proizvodnje u novije vrijeme i turističke djelatnosti.
- Agrarni budžet iz godine u godinu raste i na nivou je od 0,4 miliona eura – ističu iz Opštine.
- Cijenimo da bi identičan pogled morao doći i sa nacionalnog nivoa. Tu, prije svega, mislimo na aktivnosti ministarstava poljoprivrede, turizma i prosvjete. Vjerujem da će nosioci tih državnih resora prepoznati potrebe našeg grada, kao uos talom i sličnih sjevernih krajeva. Život ne stanuje samo u centralnim djelovima države. Siguran sam da umijemo uzvratiti jer ovakve prirodne resurse i ljepote ima rijetko koja država u regionu – zaključuju iz šavničke lokalne uprave.
ROŽAJE
Rožaje imaju blagi rast stanovništva, ali, kako kažu, to ih obavezuje da u skladu sa mogućnostima ublaže negativna migraciona kretanja.
Naredne decenije demografska slika pogoršaće se u osam opština
Tokom narednih desetak godina demografska situacija će se pogoršati u Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Kolašinu, Andrijevici, Plužinama, Žabljaku i Šavniku, poručuje profesor UCG, demograf Miroslav Doderović. - U Plužinama, Šavniku i na Žabljaku situacija će biti dramatična sljedećih godina. Depopulacija će biti intenzivna – procjenjuje Doderović.
- Prema podacima popisa stanovništva iz 2023. godine, Rožaje ima 23.184 stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, dok je ukupno popisanih lica iznad 29.000. Ovi rezultati ukazuju da je u Rožajama zabilježen blagi rast broja stanovnika u odnosu na rezultate popisa iz 2011. godine, poručuju iz Opštine Rožaje. Pozitivni pokazatelji nas ohrabruju, dodaju, ali i obavezuju da u skladu sa mogućnostima i nadležnostima ublažimo negativna migraciona kretanja građana Rožaja koja možemo posmatrati kao dio procesa ukupnih migracija stanovništva sjevernog dijela Crne Gore. Strateškim planom razvoja opštine Rožaje 2021-2025. i lokalnim akcionim planovima, JSL je tretirala ciljeve razvoja koji se svakako baziraju na prednostima i šansama koje postojeći demografski pokazatelji omogućavaju u pogledu dugoročnog razvoja – ističu iz rožajske opštine. U tom smislu, dodaju, Opština ulaže napore u pogledu unapređenja lokalne infrastrukture i stvaranja uslova za kreiranje novih investicija i radnih mjesta. - Razvojni projekti čija je realizacija u toku, a koji se prije svega odnose na razvoj zimskog turizma, zaštite životne sredine, projekti za razvoj i podsticaj preduzetništva, projekti finansirani od EU, subvencije poljoprivrednim proizvođačima i dr. su kategorije kojima se podstiče ostanak mladih na ovom području. Takođe, lokalna uprava u kontinuitetu pruža podršku razvoju kulture i sporta, sportskim organizacijama, kulturno-umjetničkim društvima, NVO sektoru i drugim organizacijama gdje egzistira veliki broj mladih čime se osigurava kvalitetan ambijent za ostanak i dalji razvoj mladih – navode oni. Takođe, Opština izdvaja novčanu pomoć siromašnima, učenicima, studentima. Obezbjeđuju školski pribor, sufinansiraju prevoz đacima, te plaćaju poklon-paketiće predškolcima. Doderović ističe da je neprihvatljivo da se sjever države sa svim prirodnim bogatstvima koje ima u vidu hidropotencijala, poljoprivrednih površina, stočnog fonda, rezervi uglja, cinka, olova, turističkih potencijala, nalazi u ovakvom stanju, uz neprimjeren odnos države. - Iako bogat prirodnim resursima i velikim potencijalom za razvoj svih oblika turizma, sjeverni region karakteriše slaba razvijenost, veliki odliv stanovništa posebno mlađeg i obrazovanog, kao i najveći rizik od siromaštva – ističe on. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja, poručuje, treba da podstakne bolje korišćenje prirodnih potencijala u nerazvijenom područjima. Značajnija emigracija,
dar napušta regiju sjevera gdjene može da valorizuje svoje znanje i vještine, a potencijalnim investitorima nedostaju menadžeri i kadar na koje bi se mogli osloniti. Crna Gora je od investitora prepoznata kao zemlja sa niskom mobilnošću ljudskih resursa, gotovo da je nemoguće naći odgovarajući kadar koji je spreman da se iz Podgorice ili juga preseli u sjeverni region. Ne postoji osjećaj perspektive, nade da će sjutra biti bolje – poručuje on. Međutim, dodaje, ono po čemu je Crna Gora drugačija od ostalih u aktuelnom istorijskom trenutku, jeste odsustvo bilo kakve javne rasprave o lošim podacima iz problematike bijele kuge (regionalnog razvoja) koja je „zacarila“, kao i načinima borbe protiv nje i posljedica (u gradu nema šta da se radi, u selu nema ko da radi). - Razvoj sjevera ima budućnost ako se obezbijedi bolji život po mjeri čovjeka, odnosno bolji životni standard, zasnovan na konkurentnosti, inovativnosti, unapređenju ljudskog kapitala, digitalizaciji, dekarbonizaciji i socijalnoj inkluziji – zaključuje Doderović. Njegosava ŽIVANOVIć zadrži stanovništvo, fali strategija i pomoć države
Pobjeda nije uspjela da dobije odgovore iz opština Žabljak i Nikšić. Iz Opštine Žabljak odgovor je bio:,,Rekli su da vam prenesemo da nemamo kontakt PR-a“, a nakon još nekoliko naših poziva:,,Odgovori su u razmatranju, ne znam da li će vam poslati“. Uskraćeni smo i za odgovore iz Opštine Nikšić, čije rukovodstvo ni raspisani izbori nijesu podstakli da odgovore na pitanja o ovako važnoj temi.
podsjeća on, počela je poslije 80-ih godina prošlog vijeka.
UZROCI MIGRACIJA
Doderović je istakao da su društvena i politička kriza, kovid, neefikasna administracija, loš zdravstveni sistem dodatno uticale na raseljavanje sa sjevera. - Izbor strategije prisilne industrijalizacije u eri „teškog socijalizma“, i tranzicione neoliberalne strategije „bez socijalne odgovornosti“, razorili su ne samo privrednu i društvenu strukturu zemlje i sjevera Crne Gore i devastirali demografsku osnovu Crne Gore. Društvena i politička kriza, kovid, neefikasna administracija, loš zdravstveni sistem su dodatno pogoršali situaciju – smatra demograf. Negativan saldo demografskih procesa, ističe, dodatno se pojačava novim oblicima migracije visokokvalifikovane i obrazovne radne snage, bjegom stručnjaka u inostranstvo. Kazao je da su seobe ka područjima i mjestima gdje se „obrće i sliva novac“ dio i naše stvarnosti. - Migracije, uglavnom sa sjevera Crne Gore i djelova središnje Crne Gore, već decenijama se odvijaju u dva smjera – ka zemljama srednje i zapadne Evrope ili SAD i ka Podgorici i jugu Crne Gore. Bolji obrazovni uslovi, viši standardi i bolje plaćeni stručni poslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska iz zemlje. U opštinama koje karakteriše veći procenat iseljenika kao što su Gusinje, Plav, Rožaje, Petnjica ljudi se lakše odlučuju na odlazak, jer u iseljeništvu već imaju bliske rođake, rodbinsku mrežu koja im može pružiti pomoć u prvim godinama boravka u inos transtvu, pronalaženju odgovarajućeg zaposlenja, smještaja i slično –kaže Doderović, dodajući da je neravnomjeran regionalni razvoj bila karakteristika Crne Gore u prethodnom periodu. Naročito je zabrinjavajuće, smatra Doderović, iseljavanje visokoobrazovanog k adra i mladih na kojima bi trebalo da počiva ekonomski razvoj i demografska obnova. - Negativne demografske promjene/iseljavanje produkuju spiralu deinvestiranja i direktno smanjuju prostor za budući ekonomski oporavak. Najbolji ka-
Opština Pljevlja, dodaju, jedina je u Crnoj Gori u kojoj djeca pored državnog primaju i opštinski dječji dodatak. - Dječji dodatak od 30 eura isplaćuje se djeci do 18 godina sa prebivalištem u Pljevljima, dok se 50 eura isplaćuje djeci čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć i lične invalidnine. Za sprovođenje ove mjere Opština Pljevlja godišnje izdvaja skoro 1,3 miliona eura – dodaju oni. Treća mjera jeste sprovođenje programa energetske efikasnosti u saradnji sa Eko-fondom, a sve u cilju kako bi se smanjila zagađenost u našoj opštini
Prvi čovjek MSUCG Vladislav Šćepanović i mimo Bijenala savremene umjetnosti u Veneciji angažovao kadar iz Srbije za poslove koje su sasvim kvalitetno mogli da obave i profesionalci iz Crne Gore
PODGORICA – Od osnivanja Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore direktoru ove javne ustanove Vladislavu Šćepanoviću bilo je veoma stalo do sopstvenog imidža, pa je u oktobru 2023. godine angažovao fotografa Nebojšu Babića iz Srbije da za 2.500 eura uradi njegov portret, ali i portrete drugih zaposlenih. Prema dostupnim ugovorima, direktor je u više navrata angažovao pojedince iz Srbije i inostranstva umjesto profesionalaca iz Crne Gore, iako su u zemlji dostupni priznati stručnjaci u relevantnim oblastima.
Jedan od tih pojedinaca iz Srbije je njegov dugogodišnji prijatelj i saradnik Nikola Božović, kojeg je angažovao po dva osnova. Prvo ga je početkom novembra 2023. godine angažovao da za 1.000 eura mjesečno učestvuje u pripremi učešća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji, a potom ga je od 3. januara 2024. angažovao da do kraja juna te godine, takođe za 1.000 mjesečno, pruža „konsultantske usluge za međunarodne projekte i saradnju“. Za isti period i za iste poslove, Šćepanović je angažovao i Kvarana Gunara Benedikta sa Islanda.
NEJASNOĆE
U ugovorima Božovića i Benedikta, koje je Pobjeda dobila preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“ na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ne navodi se precizno što će njih dvojica konkretno da rade svakog mjeseca u okviru priprema Crne Gore na Bijenalu u Veneciji. Takođe, nema nikakvog pomena o tome što podrazumijevaju njihove konsultantske usluge za međunarodne projekte i saradnju, te šta to sve oni moraju da urade tokom jednog mjeseca da bi im se isplaćivala mjesečna naknada od 1.000 eura. Pobjeda, naravno, ne tvrdi da su ova dvojica dobijala novac za „lijepe oči“, ali odsustvo spremnosti direktora da objasni ove ugovore, ponudi konkretne dokaze o učinku svojih saradnika, te nedefinisani poslovi u ugovorima otvaraju prostor za različite interpretacije. No, dok za Benedikta Pobjeda nije uspjela da sazna u kakvim je relacijama ovaj konsultant sa Islanda sa direktorom Šćepanovićem, više izvora sa umjetničke scene Srbije potvrdilo je Pobjedi da su direktor MSUCG i Nikola Božović dugogodišnji prijatelji i saradnici. Pored toga što je Božoviću od novembra 2023. do avgusta 2024. omogućio mjesečnu neto zaradu od 1.000 eura, Muzej savremene umjetnosti se interesovao i za vrijednost i autentičnost njegovih djela. Pobjeda ne može da dokaže da je Muzej otkupio neko Božovićevo djelo, ali
Da ne bude zabune, Šćepanović ima pravo da izabere koga hoće, ali se ipak mora voditi imperativom podsticanja stvaralaštva kreativaca iz Crne Gore, budući da se nalazi na čelu Muzeja savremene umjetnosti ove države. Pogotovo bi morao da izabere kadar iz Crne Gore kada na raspolaganju ima izuzetne profesionalce čiji rad je prepoznat u zemlji i regionu
može da je direktor Šćepanović krajem januara prošle godine angažovao ovlašćenog sudskog vještaka iz oblasti likovne i primijenjene umjetnosti Nikolu Markovića da za 225 eura, između ostalog, procijeni autentičnost i vrijednost umjetničkih djela autora Nikole Božovića: „Extrude 1“ i „Extrude 2“, godina nastanka 2012, vrsta - akrilna boja na platnu, a dimenzija 190 x190 cm. Što se tiče angažmana fotografa Nebojše Babića, koji je bez sumnje jedno od najpoznatijih fotografskih imena u regionu, situacija je čudnija i neprihvatljivija budući da je Šćepanović u Crnoj Gori na raspolaganju imao vrhunske fotografe portretiste kao što su Duško Miljanić, Maja Đurić, Lazar Pejović, Risto Božović, Dejan Kalezić i Stevo Vasiljević. Miljanić je čak dugo vremena sarađivao sa Centrom savremene um-
jetnosti Crne Gore, ustanovom iz koje je „izrastao“ Muzej savremene umjetnosti, ali je njegov angažman bez valjanog razloga i bez objašnjenja prekinut formiranjem MSUCG. Da ne bude zabune, Šćepanović ima pravo da izabere koga hoće, ali se ipak mora voditi imperativom podsticanja stvaralaštva kreativaca iz Crne Gore, budući da se nalazi na čelu Muzeja savremne umjetnosti ove države. Pogotovo bi morao da izabere kadar iz Crne Gore kada na raspolaganju ima izuzetne profesionalce čiji rad je prepoznat u zemlji i regionu, a da ne govorimo o tome što je sasvim nedokučivo na koji način su portreti za-
poslenih doprinijeli promociji Muzeja u javnosti ili na društvenim mrežama i što je tu interes javnog dobra?!
STRUČNO MIŠLJENJE Kako pokazuje dokumentacija, Šćepanović se nije zaustavio samo na Babiću, Božoviću i Benediktu, već je u avgustu 2023. godine angažovao Branimira Gajića iz Beograda da za Muzej, po potrebi, daje stručno mišljenje, preporuke i smjernice koje se odnose na objavljivanje informacija o Muzeju putem sajta i društvenih mreža, kao i na saradnju sa elektronskim i štampanim medijima, te na medijska gostovanja i intervjue.
budući da je direktor Šćepanović ostao nedostupan za odgovore. Kada u Gugl pretraživač ukucate „Branimir Gajić“, dobićete na stotine rezultata o vlasniku i direktoru kompanije „Infostud“, ali Pobjeda ne može da tvrdi da je to i Branimir Gajić iz ugovora sa MSUCG, tim prije što u većini ovih ugovora nema podataka što su angažovana lica po zanimanju. Šćepanović je u novembru 2023. godine angažovao i Slavka Timotijevića iz Beograda, po svemu sudeći istoričara umjetnosti, da za 2.500 eura za potrebe Muzeja izradi Nacrt programa sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina. Potpisnik ovih redova i u ovom poslu ne vidi potrebu angažovanja istoričara umjetnosti iz druge države, budući da je Crna Gora zemlja sa dugom muzejskom tradicijom, kakva god ona bila, te bi se vjerovatno našao neko da za račun MSUCG kvalitetno uradi šemu prikupljanja materijala.
„SIĆA“ ZA UMJETNIKE U ugovorima o djelu koje je dobila Pobjeda našli su se i ugovori sa autorima izložbi koje su realizovane u prostorima Muzeja savremene umjetnosti. Tu već direktor nije bio široke ruke. I dok je za prijatelje i saradnike iz Srbije Šćepanović izdvajao mjesečno po 1.000 i više eura, a za jednokratne poslove i po 2.500 eura, sa našim renomiranim likovnim autorima, poput Branislava Bana Sekulića i Slobodana Slovinića, direktor je za autorske izložbe sklapao ugovore na 400 ili 500 eura. Mlađi umjetnici za autorski rad dobili bi po 200 ili 300 eura.
- Izvršilac posla se obavezuje da navedeni posao izvrši za period od dva mjeseca, od 2. avgusta do 2. oktobra 2023. godine, savjesno i kvalitetno, prema opisu, zadatku i uputstvima naručioca posla. Naručilac posla se obavezuje da izvršiocu posla isplati naknadu u neto iznosu od 1.000 eura – navodi se u ugovoru koji je Muzej sklopio sa Gajićem. Ko je „medijski ekspert“ Branimir Gajić, kakav je njegov dvomjesečni učinak i zašto je Muzeju bilo potrebno baš njegovo angažovanje, pored gomile PR stručnjaka u Crnoj Gori koji su svakako upućeniji u medijsku scenu države, Pobjeda nije uspjela da sazna,
Ima tu i raznih drugih poslova, poput tehničke i organizacione podrške prilikom otvaranja izložbi, što može da košta i 1.210 eura, koliko je, recimo, dobio Ranko Zlajić za otvaranje izložbe „Pokloni i rezidencije“ u oktobru 2023. godine. I to je bio samo jedan od mnogih poslova koje je Zlajić obavio za potrebe otvaranja izložbi u Muzeju. Učesnike književnih večeri Muzej plaća po 100 eura, dok je dvadeset petogodišnja Kristina Senić iz Podgorice za pisanje međunarodnih projekata dobijala prvo 500, a potom 600 eura mjesečno. Arhitektica Andrea Pajković iz Sutomora primala je mjesečno po 1.000 eura, od 1. jula 2023. do 31. decembra te godine, da bi učestvovala u pripremi neophodne dokumentacije za izradu projektnog zadatka za buduću zgradu Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, zatim učestvovala u pripremi konkursa i pratila njegovu realizaciju, kao i da bi učestvovala „u svim daljim aktivnostima za projekat zgrade Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore“. Ugovor joj je, za iste pare, bio obnovljen od 3. januara 2024. do 31. de-
Šćepanović ne odgovara na pitanja Pobjede, a istinu i činjenice karakteriše kao „zlu namjeru“ novinara
Povodom brojnih ugovora o djelu i poslova koje je dodjeljivao prijateljima i dugogodišnjim saradnicima Pobjeda je direktoru MSUCG Vladislavu Šćepanoviću 28. januara uputila 15 pitanja. No, direktor Šćepanović, po svemu sudeći, priznaje samo PR novinarstvo, hvalospjeve o svom radu i ustanovi na čijem je čelu, pa je odgovarajući na mejl novinara Pobjede poručio sljedeće: „Pošto ste prošli put pisali izuzetno nekorektno, više vam neću davati odgovore na pitanja. Vi ćete i onako zlonamerno kontekstualizovati u pravcu kome vama odgovara. Kako Muzej radi govore rezultati. Inače stojim iza svih ugovora i smatram da su bili u funkciji ovakvih rezultata Muzeja.“
Direktor, da stvari budu jasne, misli na tekst koji je u Pobjedi objavljen 8. jula prošle godine, pod naslovom „Šćepanović, u žurbi, kršio zakon i hiljade eura potrošio na autore izvan Crne Gore“. Na taj tekst za sve ovo vrijeme zvanično nije imao nijednu primjedbu, dakle, nije poslao nikakvu ispravku ili demanti. Niti je mogao, jer je cio tekst temeljen na dokumentaciji ovog Muzeja, odgovorima direktora i njegovih saradnika. Šćepanović, koji je uoči puta na Bijenale u Veneciji od para svih građana Crne Gore pravio i podjelu na podobne i nepodobne medije, „zlonamjernim“ očigledno karakteriše činjenicu da je za brojne poslove za Bijenale angažovao prijatelje, saradnike i poznanike iz Srbije, iako smo za svaki od tih poslova u Crnoj Gori imali stručan kadar. A posebno je Šćepanoviću, između ostalog, „zlonamjerno“ to što smo dokazali da je kršio Zakon o javnim nabavkama tako što je, preko neposredne pogodbe, za skoro 30.000 eura angažovao beogradsku firmu „ARTE Lab“, koja je osnovana samo za posao predstavljanja Crne Gore u Veneciji, čija je direktorica bila studentkinja geštalt
cembra te godine, da bi 1. jula 2024. bio raskinut jer je u međuvremenu završen konkurs i izabrano idejno arhitektonsko rješenje zgrade MSUCG. Ljubi Jovićević iz Beograda i Mirjani Dušić iz Novog Sada za osmišljavanje i realizaciju izložbe djela Kiki Smit u Podgorici plaćeno je po 1.500 eura. Osmišljavanje i kreiranje sadržaja za društvene platforme Muzeja, kao i za druge promotivne sadržaje ova ustanova je dizajneru vizuelnih komunikacija Aleksi Tomoviću plaćala 700 eura mjesečno. Među ugovorima su i brojni drugi poslovi, pa i ugovori o realizaciji crnogorskog učešća na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, u čemu je Pobjeda već pisala u julu prošle godine. No, da podsjetimo još jednom na kuriozitet da je Darja Bajagić, koja je predstavlja-
psihoterapije Milica Krstić, a stvarni vlasnik njen suprug, arhitekta Predrag Krstić, koji je preko posebnih ugovora o djelu inkasirao još koju hiljadu eura, između ostalog, i za nadzor nad radovima koje je sam izveo. Pisanje Pobjede potvrdila je i inspekcija za javne nabavke Uprave za inspekcijske poslove, koja je zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama i posla sa firmom „ARTE Lab“ Šćepanovića i MSUCG kaznila prekršajno. Do zaključenja ovog broja Pobjede, Šćepanović, dakle, nije poslao odgovore na sljedeća pitanja:
1. Na osnovu kojih kriterijuma je Nikola Božović angažovan da pruži konsultantske usluge za međunarodne projekte i saradnju po cijeni od 1.000 eura mjesečno, te koji je konkretno njegov doprinos u predstavljanju Crne Gore u Veneciji?
2. Možete li precizirati koji su konkretni rezultati i doprinosi Nikole Božovića u oblasti međunarodnih projekata i saradnje tokom njegovog angažmana?
3. Da li postoje pisani izvještaji, evaluacije ili dokazi njegovog rada koje biste mogli podijeliti s javnošću kako biste opravdali njegov angažman i naknadu?
4. Kako objašnjavate činjenicu da u ugovoru nije precizirano koje tačno usluge će Božović pružati i da li smatrate da je to u skladu s najboljim praksama i standardima transparentnosti?
5. Koji su konkretno rezultati i doprinosi Kvarana Gunara Benedikta koji je, poput Božovića, takođe angažovan za Bijenale u Veneciji i međunarodne projekte i saradnju?
6. Da li Muzej posjeduje strategiju za unapređenje međunarodne saradnje koja bi objasnila potrebu za angažovanjem Božovića i Benedikta?
7. Koji rad Nikole Božovića je otkupio Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i po kojoj cijeni?
8. Zašto je angažovan fotograf Nebojša Babić iz Srbije za izradu portreta zaposlenih po cijeni od 2.500 eura, kada su takve usluge dostupne u Crnoj Gori po možda povoljnijim cijenama, a posebno u svjetlu činjenice da imamo vrsne i dokazane fotografe poput Duška Miljanića, Maje Đurić, Rista Božovića, Dejana Kalezića ili Steva Vasiljevića?
9. Na koji način su portreti zaposlenih doprinijeli promociji Muzeja u javnosti ili na društvenim mrežama i smatrate li da je taj trošak bio opravdan i u interesu javnog dobra?
10. Možete li detaljno objasniti koje konkretne zadatke je Branimir Gajić obavljao za Muzej savremene umjetnosti kao konsultant za komunikaciju i medije?
11. Da li posjedujete dokumentaciju ili izvještaje o njegovom radu koji opravdavaju isplatu 1.000 eura?
12. Možete li pružiti primjere njegovog rada koji su imali značajan uticaj na vidljivost i reputaciju Muzeja?
13. Ako Muzej redovno angažuje eksterne konsultante za komunikaciju i promociju, da li to ukazuje na nedostatak interne strategije za odnose s javnošću i medijima?
14. Na osnovu kojih kriterijuma je odlučeno da se Slavku Timotijeviću iz Beograda povjeri izrada Nacrta programa sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina?
15. Da li smatrate da je izrada ovog programa opravdala iznos od 2.500 eura? Možete li javnosti predočiti konkretne rezultate ili djelove Nacrta koji opravdavaju ovu isplatu?
la Crnu Goru na Bijenalu, samo na osnovu toga što je odabrana dobila 7.000 eura, a još 7.000 zato što će i realizovati izložbu na Bijenalu. Direktor Šćepanović je, podsjetimo, uz amanet Savjeta ustanove zaradio još 4.000 eura po osnovu
dopunskog rada i svojih obaveza u pripremi za Bijenale u Veneciji. Od osnivanja Muzeja do oktobra 2024. godine Muzej je po osnovu ugovora o djelu potrošio ukupno 166.542 eura. J. NIKITOVIĆ
Nagrade Udruženja američkih reditelja dodatno podgrijale prognoze u susret Oskarima
PODGORICA - Režiser Šon Bejker osvojio je nagradu Udruženja američkih reditelja (DGA) za režiju igranog filma „Anora“, čime je stekao značajan zamah pred završno glasanje za Oskare. Svojim iznenađujućim trijumfom u kategoriji najboljeg filma na dodjeli nagrada „Critics Choice“ – gdje je osvojio jedinu nagradu večeri – ova dramedija od šest miliona dolara, koja je ranije osvojila Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, učvrstila je svoju poziciju kao jedan od glavnih kandidata u nepredvidljivoj sezoni nagrada. - Osjećam se kao najsrećniji čovjek na svijetu što mogu da radim ono što sam znao da želim još od pete godine - rekao je Bejker publici na kraju dodjele DGA nagrada, održane u hotelu „Beverli Hilton“, prenosi Verajeti.
PREOKRETI
Ova sezona nagrada donijela je mnoge preokrete, uključujući kontroverze oko kampanja i neočekivane oskarovske izostanke, poput Edvarda Bergera, koji je bio nominovan za DGA nagradu, i šokantnog pobjednika „Critics Choice“ nagrade, Džona M. Čua za film „Wicked“. Legendarni režiser Ang Li , dvostruki oskarovski laureat za „Brokeback Mountain“ i „Life of Pi“, dobio je najviše priznanje Udruženja reditelja – DGA nagradu za životno djelo. Nagradu mu je uručila Mišel Jo, zvijezda njegovog filma „Crouching Tiger, Hidden Dragon“.
Šon Bejker govori nakon uručenja nagrade DGA
- Film je moja vjera. U to vjerujem više nego u stvarnost. Samo kroz pretvaranje možemo se nadati da dodirnemo istinu - rekao je Li okupljenima. Godišnju ceremoniju vodio je scenarista, reditelj i komičar Džad Apatou, koji je kroz šalu prozvao predsjednika Donalda Trampa i druge kontroverzne ličnosti. Predsjednica DGA Lesli Linka Glater otvorila je ceremoniju odajući počast vatrogascima koji su se borili sa požarima u Los Anđelesu, dok je istovremeno pozvala filmsku industriju da se vrati produkciji u Sjedinjenim Američkim Državama. DGA nagrada za najbolju režiju igranog filma decenijama je bila pouzdan pokazatelj pobjednika u kategoriji najbolje režije na Oskarima. Od osnivanja nagrade, samo osam puta se dogodilo da DGA pobjednik ne osvoji i Oskara. Još važniji je podatak da su samo dva filma u istoriji osvojila Oskara za najbolji film bez prethodne DGA nominacije: „Driving Miss Daisy“ (1989) i „CODA“ (2022). Takođe, šest
Centar za kulturu prijestonice domaćin novom projektu
„Terracotta Suns“ na Cetinju
CETINJE - Centar za kulturu prijestonice Cetinje domaćin je prve izložbe u okviru projekta „Terracotta Suns“, koji na jedinstven način spaja slikarstvo, muziku i digitalnu umjetnost. Izložba će biti otvorena u Centru za kulturu na Cetinju večeras u 18 sati, a posjetioci će imati priliku da uživaju u radovima talentovanih studenata sa Likovne i Muzičke akademije na Cetinju. U okviru izložbe, pred publiku će biti postavljen performans „Duhovi Crne Gore“, koji kombinuje teatar sjenki, animacije i živu muziku. Performans istražuje arhitektonsko nasljeđe Crne Gore, donoseći inovativan pristup kulturnoj baštini. U muzičkom dijelu programa predstaviće se trio u sastavu: Aleksandar Tarasov (Rusija, violina), Selin Koyun (Turska, violončelo), Tara Jan-
ković (Bosna i Hercegovina, violina). Oni su takođe komponovali muziku koja prati video-materijal i povezuje svaku boju na platnu sa odgovarajućim zvučnim doživljajem. Ovaj inovativni pristup spaja zvučne i vizuelne elemente u jedinstvenu harmoniju. Slikarski radovi koji će upotpuniti događaj djela su dvoje mladih umjetnika Sare Vušurović i Artema Pudeeva Na otvaranju će govoriti violinistkinja Tanja Bogdanović. J. Đ. P.
filmova je osvojilo Oskara za najbolji film iako nijesu imali ni nominaciju za najbolju režiju: „Wings“ (1927), „Grand Hotel“ (1932), „Driving Miss Daisy“ (1989), „Argo“ (2012), „Green Book“ (2018) i „CODA“ (2022). Među pobjednicima večeri našao se i RaMel Ros, reditelj filma „Nickel Boys“, koji je osvojio nagradu za najboljeg debitanta. Njegova drama nominovana je za dva Oskara, uključujući najbolji film i najbolji adaptirani scenario.
DUHOVITI LINČ
Tokom ceremonije, Apatou je prikazao snimak intervjua koji je nedavno vodio sa režiserom Dejvidom Linčom, koji je preminuo u januaru u 78. godini. Apatou je istakao da je ovo vjerovatno bio Linčov posljednji intervju, snimljen za nadolazeći HBO dokumentarac o Melu Bruksu. Prikazani segment otkrio je Linča u neočekivano vedrom i duhovitom raspoloženju, dok je govorio o kontrastu svjetlosti i tame u svom stvaralaštvu. R. K.
Premijera predstave KIC-a
„Top prijatelji“ u Dodestu
PODGORICA - Predstava „Top prijatelji“, nastala u produkciji KIC-a „Budo Tomović’“, premijerno će biti izvedena večeras, u 20 sati u sali Dodest.
U predstavi čiji tekst i režiju potpisuje Jelena Lela Milošević igraju Vanja Jovićević, Emir Ćatović i Marija Maša Labudović. Drama „Top prijatelji“ kroz tri lika istražuje međuljudske odnose, društvena očekivanja, unutrašnje dileme i svakodnevne nesporazume među prijateljima. U vremenu kada je pravo prijateljstvo stavljeno pred izazove ambicija, iskrenosti i ličnih slabosti, na duhovit i emotivan način predstava razotkriva skrivene slabosti i nesigurnosti koje izlaze na površinu dok se protagonisti pripremaju za svečanu večeru. Reprizno izvođenje biće organizovano sjutra veče, u 20 sati, u Dodestu. Ulaznice su rasprodate. R. K.
Multisport akademija MAYER i Crnogorski Telekom priredili još jedno sjajno izdanje manifestacije Love Run
Svake godine vidimo kako sport može spojiti ljude na najljepši način – bilo da trče sa voljenom osobom, prijateljima ili članovima porodice. Ove godine smo još jednom dokazali da ljubav ne poznaje granice, kako kroz broj učesnika, tako i kroz širenje trke na nove gradove. Ponosan sam što Love Run postaje tradicija koja inspiriše i širi pozitivnu energiju, a siguran sam da će u budućnosti još više - kazao je Igor Majer, organizator Love Run trke
U prelijepom ambijentu, stazom između vinograda kompanije ,,Plantaže – 13. jul“ juče je održana trka Love Run 2025 - koja povezuje sport i ljubav u svim njenim oblicima, bilo da je u pitanju zaljubljenost, prijateljska ili porodična ljubav.
Događaj treći put zaredom u susret Danu zaljubljenih organizuje Multisport akademija MAYER, uz već tradicionalnu podršku Crnogorskog Telekoma. Ambijent i atmosfera su jedinstveni –oko 200 učesnika, većinom u paru, trčalo je stazom dugom pet kilometara, koja prolazi kroz najveći vinograd Evrope.
ZAJEDNIŠTVO
Pozitivna energija, zajedništvo i rekreacija, kako saopštavaju organizatori, postaju sinonimi za manifestaciju Love Run, koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika. Tome, ističu oni, svjedoči i proces prijavljivanja, koji je ove godine zaključen u rekordnom roku, za svega nekoliko dana.
- Love Run nije samo trka, već simbol zajedništva, radosti i pozitivne energije. Svake godine vidimo kako sport može spojiti ljude na najljepši način – bilo da trče sa voljenom osobom, prijateljima ili članovima porodice. Ove godine smo još jednom dokazali da ljubav ne poznaje granice, kako kroz broj učesnika, tako i kroz šire-
Koleginice Vanja Pustahija, Njegosava Živanović, Milena Blagojević, Milena Radonjić, Radmila Uskoković-Ivanović i Kristina Zdravkov uspješno su završile trku na 5.000 metara. Nastup naše ekipe obilježila je pozitivna energija i bolji lični rezultati nego na prethodnoj trci Milenijum ran.
Ističu da su uslovi za trčanje bili idealni, a organizacija odlična. Iskazale su zadovoljstvo zbog učešća i uspješnog predstavljanja kompanije.
Pozitivna energija, zajedništvo i rekreacija, kako saopštavaju organizatori, postaju sinonimi za manifestaciju Love Run, koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika. Tome, ističu oni, svjedoči i proces prijavljivanja, koji je ove godine zaključen u rekordnom roku, za svega nekoliko dana
Kukuličić i Ana Krivokapić, u kategoriji Ž-Ž su Biljana Radunović i Ljubica Kovačević, dok su pobjednici u kategoriji „Volim samo sebe“ Stojana Brašanac u ženskoj i Miloš Maliković u muškoj konkurenciji.
NAGRADE
Nakon uručenja glavnih nagrada, uslijedile su i posebne nagrade – Crnogorski Telekom, kao pokrovitelj događaja, poklonio je učesnicima trke dva T-Phone uređaja i slušalice.
U trci su učestvovali i zaposleni Crnogorskog Telekoma. Besplatne kotizacije bile su dostupne korisnicima Telekom ME aplikacije putem Magenta Moments programa.
Za pomoć učenici osmog razreda OŠ
Podrška mi puno znači. Srce mi je puno kada vidim da se Crna Gora ujedinila u tome da pobijedim ,,Miroslava“ (tako naziva karcinom od kojeg boluje) i sigurna sam da ćemo u tome i uspjeti. Šaljem vam puno ljubavi i pozdrava iz Beograda – poručila je Mia Popović u poruci preko video-bima
U prikupljanju novčane pomoći za Miju Popović, učenicu osmog razreda Osnovne škole ,,Dr Dragiša Ivanović“, koja boluje od malignog tumora kosti karlice, ustala je cijela Crna Gora, a akciji su se pridružili i humani ljudi iz susjednih nam država - Bosne i Hercegovine i Srbije.
Na donatorskoj večeri, koja je u subotu održana u holu škole ,,Dr Dragiša Ivanović“, saopšteno je da je od 18. januara, od kada je Savjet
roditelja ove škole u Maslinama pokrenuo akcija prikupljanja pomoći za Miju, sakupljeno ukupno 335.747 eura. Na samoj donatorskoj večeri u subotu prikupljeno je 44.217 eura. U subotu veče ujedno je i završena akcija prikupljanja novca za Miju Popović
PODRŠKA
Mia Popović, koja je trenutno u Beogradu na liječenju, uključila se putem video-bima da bi iskazala zahvalnost na ogromnoj podršci koju je dobila.
nje trke na nove gradove. Ponosan sam što Love Run postaje tradicija koja inspiriše i širi pozitivnu energiju, a siguran sam da će u budućnosti rasti još više - kazao je Igor Majer, organizator Love Run trke. Na cilju je učesnike dočekala sjajna atmosfera – DJ parti, krofne, čaj i kuvano vino, uz nagrade za one najbrže! Ovogodišnji Love Run pobjednici u kategoriji M-Ž su Miljan
Prva Love Run trka organizovana je u Zagrebu kao zabavan način obilježavanja Dana zaljubljenih, ali je ubrzo prerasla u međunarodnu trku za sve koji žele da proslave ljubav na nesvakidašnji način. Zbog velikog interesovanja i fantastične energije prethodnih godina, ove godine trka se održava pored Podgorice i Zagreba, i u Mariboru i Beogradu – pod jednim krovnim imenom Love Run i sa snažnom porukom – ljubav ne poznaje granice. H.P.
Izložba ,,Tragom krupnih sisara“ u park-šumi na Gorici Autentične
Izložba divljeg svijeta pod nazivom ,,Tragom krupnih sisara“ organizovana je u park-šumi na Gorici. - Ova postavka donosi autentične fotografije koje su kamere zamke zabilježile tokom višemjesečnog monitoringa divljih vrsta u parkovima prirode Komovi i Piva. Posjetioci će moći da vide impresivne snimke medvjeda, vukova, divokoza i drugih stanovnika
ovih prostora, te da saznaju više o njihovom ponašanju, migracijama i ulozi u ekosistemu – navode iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice. Izložba se realizuje kroz projekat ,,Montenegro Monitoring Lynx“, koji je podržala njemačka fondacija EuroNatur i Lovćen banka, a koji realizuje Centar za zaštitu i proučavanje ptica. I. M.
– Podrška mi puno znači. Srce mi je puno kada vidim da se Crna Gora ujedinila u tome da pobijedim ,,Miroslava“ (tako naziva karcinom od kojeg boluje) i sigurna sam da ćemo u tome i uspjeti. Šaljem vam puno ljubavi i pozdrava iz Beograda – poručila je Mia. Jedan od organizatora za pokretanje akcije prikupljanja novca za pomoć djevojčici Miji, predsjednik Savjeta roditelja OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ Marijan Mašić kazao je da su više nego zadovoljni time koliko ljudi je podržalo akciju. Kako je naglasio, ova akcija je ujedinila Crnu Goru, kao i dio regiona. - Neka ovo veče bude svima primjer koliko je malo potrebno da zaboravimo na
Inicijativa NVU Biciklo.me
U sklopu publikacije ,,Saobraćaj po mjeri svih: kako poboljšati urbanu mobilnost u Podgorici za godinu“ koju su uputili Glavnom gradu, iz NVU Biciklo.me, između ostalog, predlažu da se Ulica slobode pretvori u trajnu pješačku zonu. Prema istraživanju koje su sproveli u novembru 2024. godine, ističu iz Biciklo.me, čak 82 odsto od 2.400 ispitanika podržava ovu inicijativu. - Ulica slobode u Podgorici je nekada bila poznata po korzou, gdje su stanovnici i posjetioci uživali u šetnji glavnom gradskom ulicom. Nažalost, ta tradicija je izumrla, a po-
stojeće stanje ne pruža uslove za njeno oživljavanje. Danas je Ulica slobode tokom dana opterećena nepotrebnim tranzitnim saobraćajem, što narušava izgled centra grada, povećava zagađenje vazduha i buku i ugrožava bezbjednost ranjivih učesnika u saobraćaju – poručuju iz Biciklo.me. Iako je ulica zatvorena za motorni saobraćaj između 17 i pet časova, naglašavaju oni, ovo pravilo se često krši jer nesavjesni ili neupućeni vozači i pored zabrane koriste ulicu za prolazak automobilom. - Kako bi Ulica slobode povratila svoj nekadašnji sjaj, neophodno je pretvoriti je u traj-
Kada se Mia izliječi, sav preostali novac biće usmjeren tamo gdje bude najpotrebnije
Mijin brat Nemanja Popović poručio je da donatorsko veče nije organizovano za priču o bolesti, već za priču o pobjedi.
– Večeras nećemo govoriti o patnji, već ćemo slaviti život, kao što ćemo uskoro slaviti Mijinu pobjedu nad ,,Miroslavom“. Kada pobijedimo ,,Miroslava“ i kada se naša Mia potpuno izliječi i oporavi, sva preostala sredstva biće usmjerena tamo gdje su najpotrebnija – poručio je Popović.
Donatorskom večeri koja je održana u subotu završena je akcija prikupljanja novca za Miju Popović
razlike, da se ujedinimo i dišemo kao jedno. Za Miju je sakupljeno ukupno 335.747 eura - rekao je Mašić. Kako je naveo, na donatorskoj večeri koja je u subotu organizovana u holu škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ sakupljeno je 44.217 eura.
- Sa ovom donatorskom ve-
čeri završena je akcija prikupljanja novca za Miju Popović – zaključio je Mašić i iskoristio priliku da se zahvali svima koji su učestvovali u humanoj misiji, kako onima u našoj zemlji, tako i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, odakle su takođe stizale donacije.
PLEMENITOST
Direktorica škole Tanja Vujošević poručila je da su se okupili sa plemenitim ciljem - da pokažu snagu zajedništva, ljubavi i podrške. – Večeras pokazujemo da smo zajednica koja brine, koja se ujedinjuje kada je najpotrebnije. Neka ovo veče bude dokaz da dobri ljudi postoje i da ljubav kada je dijeli-
mo postaje još jača – kazala je Vujošević. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom donatorske večeri u subotu poručio je da Mia nije sama. – Pored njene porodice i prijatelja ovdje smo da joj poručimo da smo uz nju, da njen osmijeh ima podršku svih nas i da ćemo kao društvo učiniti sve što je u našoj moći kako bi njeno sjutra bilo bolje – rekao je Milatović. Donatorskoj večeri, između ostalih, prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i njegova zamjenica Nađa Ljiljanić. Kako nam je ranije saopšteno iz Savjeta roditelja OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“, Mia Popović se lavovski bori sa ovom opakom bolešću. Nakon više ciklusa hemoterapije u Beogradu, moraće na operaciju koja je ključna za njeno ozdravljenje, ali i nakon toga treba da nastavi liječenje i terapije. Podsjećamo, država pokriva troškove kompletnog liječenja u Beogradu i putne troškove, a, kako nam je saopšteno iz Savjeta roditelja škole ,,Dr Dragiša Ivanović“, najvjerovatnije će snositi i troškove operacije. Savjet roditelja OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ je pokrenuo ovu akciju da bi pomogli članovima Mijine porodice da pokriju dodatne troškove, koji nijesu mali. I. M.
nu pješačku zonu. Ova mjera ne bi negativno uticala na stanare ove ulice, koji već imaju pristup svojim objektima iz bočnih ulica, niti na tranzitni saobraćaj, koji se može preusmjeriti na obodne saobraćajnice – kažu iz NVU Biciklo.me. Transformacijom u trajnu pješačku zonu, smatraju, Ulica slobode bi postala siguran prostor za kretanje pješaka i biciklista, što bi prirodno privuklo veći broj građana i posjetilaca. Takva promjena, kako dodaju, imala bi pozitivan efekat na poslovne subjekte u ovoj ulici, jer bi veća frekvencija ljudi direktno doprinijela povećanju prometa.
- Prema istraživanju sprovedenom u novembru 2024. godine, čak 82 odsto ispitanika podržava ovu inicijativu, što jasno pokazuje da velika većina Podgoričana želi da Ulica slobode postane trajna pješačka zona – ističu iz ovog udruženja.
Ovo je samo jedna od preporuka koju su nedavno uputili upravi Glavnog grada u publikaciji ,,Saobraćaj po mjeri svih: kako poboljšati urbanu mobilnost u Podgorici za godinu“.
I. M.
Trg Nikole Kovačevića 5, Podgorica
Cijena: gratis
Prijave i info: 067 224 728
Teacher: Kaveri Sageder
U saradnji sa Indijskom ambasadom u Austriji
Crnogorske košarkašice osmi put uzastopno igraće na prvenstvu Evrope.
U posljednjem meču kvalifikacija, naše dame jurile su pobjedu od najmanje 11 razlike, ali nije bilo drame, jer je Luksemburg u Baru bio „zaleđen“ i na 35 poena razlike, dok je na kraju bilo 86:53. Crna Gora je i pored bolnih poraza i činjenice da je bila na ivici propasti uspjela da na savršen način završi kvalifikacije, tako da će i ovog ljeta naše dame biti na Eurobasketu!
Moranje nije donijelo tremu i strah, već veliki motiv, odlučnost i odlično izdanje od početka. Meč u kojem se znalo da nam treba pobjeda od najmanje 11 razlike, Crna Gora je otvorila sa 10:0. Leković, Živaljević i Mek raspodijelile su poene za idealan start. Sjajna odbrana potpuno je zaustavila gošće, kod kojih se uvukla nervoza, pa su imale i dosta promašenih zicera, a prve poene postigle su tek nakon četiri minuta igre, kada je Simon pogodila za 10:2, ali je već u narednom napadu bilo potrebnih 11 razlike, jer je Jovanović pogodila trojku za 13:2. Luksemburg je uspio da izađe iz dvocifrenog minusa (17:8), ali je naša reprezentacija brzo uhvatila ritam za još veću prednost, tako da je prvu četvrtinu završila sa serijom 8:0 za 31:12, a najzaslužnija bila je Bojana Kovačević koja je dva puta iz kornera (jednom gazila liniju) pogodila dva vezana šuta za već ,,plus 19“ u 10. minutu.
Djelovalo je sve kao san, a onda je druga četvrtina donijela velike probleme u napadu. Postigli smo samo šest poena, a od 14. do 20. minuta samo dva, pa je Luksemburg uspio da na poluvremenu ima pristojni minus – 37:26. Gošće su zonom poremetile ritam Crne Gore, koja je imala problem da riješi istu, a sa lošim procentima šuta za tri poena, nikako nije mogla da ugrozi rivala. Sve to označi-
Kovačević 10 Živaljević 5 Pašić 12
Radonjić 7 Živković 12 Akšam –Bigović 2 Savković –Leković 14
Jovanović 9 Bulajić –
lo je uzbudljiv finiš iako je prva četvrtina djelovala da će to biti simultanka „crvenih“. Prvi
put nakon prve dionice, Crna Gora je pogodila trojku u 24. minutu, kada je Leković do-
PAŠIĆ: Ponosna sam na ovu ekipu
Jovana Pašić još jednom je dio reprezentacije koja je uspješno prošla kvalifikacije. Novljanka je za 22 minuta upisala 12 poena, uz pet skokova… – Na kraju rezultat pokazuje
nijela ,,plus 13“ (43:30), ali je odmah u narednom napadu na isti način odgovorio Luk-
Marija Leković, jedna od dvije Baranke u timu, bila je ponosna nakon utakmice, ali i vrlo emotivna… Baranka je postigla 14 poena, uz šest asistencija i četiri skoka, za indeks 20. – Znale smo da je ovo meč, na neki način, istorijski ne samo za reprezentaciju već uopšte za žensku košarku. Bile smo motivsane, željele smo da, prije svega, pokažemo sebi da imamo kvalitet i da zaslužujemo da budemo na prvenstvu Evrope. Znale smo da nam treba 11 razlike, ali nijesmo razmišljali o toj brojci, već da trijumfujemo sa što većom razlikom. Posebno nakon dva ubjedljiva poraza, gdje nijesmo bile na nivou, želja je bila da dokažemo da zaista pripadamo najboljim selekcijama Evrope – kazala je Leković.
da je bilo lako, ali nije bilo baš tako. Samim tim kada meč dočekujete sa zaostatkom, jasno je da je veliki problem. Ali uspjele smo da se uzdignemo kada je bilo najteže i zato smo, zaista, presrećne. Nije cilj bio samo pobjeda od 11, već više od 22, da pokažemo da je ono u Luksemburgu bio stvarno samo loš dan, vjerovatno najslabiji u istoriji ove reprezentacije. Iskoristile smo drugu šansu i stvarno smo ponosne – istakla je Pašić.
semburg preko Kahil Upravo Kahil u 25. minutu uspjela da razliku svede na samo sedam poena (45:38), za veliku brigu navijača. Baš tada osjetila se posebna energija sa tribina, proključala je ,,Topolica“, koja je osjetila da našim damama treba podrška. Reakcija je stigla ekspresno, pa su „crvene“ serijom 19:3 do kraja trećeg perioda lansirale sebe na ,,plus 23“ (64:41). Prvo je Živković pogodila trojku, a zatim Radonjić nakon sjajne odbrane i ukradene lopte položila za 50:38. To je „trglo“ Crnogorke, koje su rešetale mrežicu i iz gotovo svih pozicija razlika je rasla konstantno, a presudni treći period za-
Jelena Škerović još jedan kvalifikacioni ciklus uspješno je prošla kao selektor. Na kraju je bila zadovoljna što je reprezentacija uspješno završila kvalifikacije i što je primarni cilj ostvaren… – Čestitam igračicama na sjajnoj partiji, velikoj pobjedi i plasmanu na Eurobasket. Nije bilo mnogo vremena nakon poraza u Švajcarskoj, nakon jutarnjeg treninga imale smo sastanak, vratile smo povjerenje u sebe. Nijesmo zaboravili da smo mi ti koji smo igrali evropska prvenstva, na posljednjem šampionatu smo osvojili sedmo mjesto, tako da smo ponovo bile borbene, uz dobru odbranu i koncentraciju. Objasnili smo igračicama na poluvremenu da ne može sve odjednom, da moramo biti mirni, da treba da idemo korak po korak. Hvala im od srca i čestitke za ovakvu partiju – kazala je Škerović. Sredinom treće četvrtine Luksemburg je prišao na 45:38, ali je Crna Gora serijom 19:3 već prije početka četvrte četvrtine riješila sve. – Nijesmo izgubili vjeru, ipak smo tim koji je igrao evropska prvenstva, imamo to iskustvo. Upravo to je omogućilo da damo odmah dvije trojke, da Mek postigne bitne poene iz reketa, da odigramo sjajnu odbranu, a to je na kraju, realno, i razlika između nas i Luksemburga. Sada slavimo, čekamo žrijeb, a onda i da vidimo u kojem sastavu čekamo Eurobasket – zaključila je Jelena Škerović.
ključila je Jovanović za 64:41. U 32. minutu Mek je pogodila uz faul za ,,plus 31“ (74:43), pa je bilo jasno da Crnogorke gaze ka Eurobasketu. Na 5,27 prije kraja, Živković je pogodila trojku za ,,plus 32“ (79:47), tako da je već tada bila čekirana viza za Evropsko prvenstvo, koje se igra od 18. do 29. juna u Češkoj, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj... R. PEROVIĆ
PODGORICA – Nešto manje od dva mjeseca od podviga i pobjede protiv Partizana u „Areni“, košarkaši Budućnost Volija su ponovo na velikom iskušenju u glavnom gradu Srbije.
Tim Andreja Žakelja je večeras od 20 sati, u Dvorani „Aleksandar Nikolić“, gost Crvene zvezde, u meču koji bi mogao da odredi sudbinu borbe za prvo ili drugo mjesto za plej-of. S obzirom na snagu rivala i činjenicu da igraju na tradicionalno „vrućem“ terenu, Podgoričani mogu mnogo da dobiju u slučaju trijumfa. Igrama u dosadašnjem toku sezone su pokazali da mogu i protiv najjačih i da imaju kvalitet, ovaj duel će biti novi test karaktera podgoričkog tima. Pred duel s aktuelnim šampionom, Podgoričani su na diobi prvog mjesta sa Partizanom, sa skorom od 17 pobjeda i dva poraza, dok je Crvena zvezda treća sa pobjedom manje i porazom više. Da bi u najgorem slučaju i nakon 20. kola ostali na istoj poziciji, Podgoričanima je potrebna pobjeda protiv favorita u ovom duelu. U slučaju poraza, a imajući u vidu da je izgubio od Beograđana u „Mtel dvorani Morača“, crnogorski šampion bi pao na treće mjesto (ako Partizan opravda ulogu favorita protiv Zadra) i izgubio trenutnu prednost
Janis Sferopulos, trener Crvene zvezde, kazao je da je pred njegovim timom „važna utakmica protiv tima
koji do sada nije izgubio utakmicu na gostujućem parketu u ABA ligi“. – Nalaze se u seriji od 10
Košarkaši Budućnost Volija večeras (20 h) u Beogradu gostuju Crvenoj zvezdi u derbiju 20. kola Admiralbet ABA lige
u odnosu na Zvezdu, koja bi, i pored istog skora, bila zbog dvije pobjede u međusobnim duelima...
PROTIVNIK U FORMI
Nakon odličnog perioda igre i 13 pobjeda u 14 utakmica na dva fronta, Budućnost je slabije odigrala posljednja dva meča, uz tešku pobjedu protiv Zadra u ABA ligi i poraza u Viljnusu od Vulvsa u Evrokupu, koji, srećom po „plave“, nije bio koban, jer su Podgoričani, zahvaljujući porazu Ulma, ipak, prošli u plej-of gdje ih početkom marta očekuje duel sa Turk Telekomom.
Budućnost je u seriji od 10 pobjeda u ABA ligi, kao što je bio slučaj prošle sezone, kada je pozitivan niz prekinut u 11. meču (u gostima od FMP-a). Da li će Podgoričani preskočiti tu barijeru, znaće se nakon duela sa „crveno-bijelima“. - Odmorili smo jedan dan i sada
ostaje da se do meča spremimo maksimalno za protivnika. Znamo protiv koga igramo, evroligaški tim sa vrlo širokim rosterom i individualnim kvalitetom. Ali mislim da kao tim u posljednje vrijeme igraju odlično – kaže trener „plavih“ Andrej Žakelj. Crvena zvezda se nalazi u odličnoj formi. U duel sa Podgoričanima ulazi nakon dvije pobjede u duplom kolu Evrolige, protiv Asvela i Albe, a prije toga su kao gosti pobijedili i Partizan u najelitnijem evropskom takmičenju. Nalaze se na diobi od trećeg do šestog mjesta Evrolige što dovoljno govori o moći rostera Zvezde. – Izašli su iz duplog kola Evrolige, ali su dobili obje utakmice. Sigurno da nas čeka težak meč, ali mi ćemo sve napraviti da im otežamo posao. Daleko od toga da u Beograd idemo samo da odigramo dobru utakmicu, već imamo i svoje ciljeve, ako je
uzastopnih pobjeda u ABA ligi i pokazuju iz nedjelje u nedjelju kvalitet. Moramo da budemo spremni da odigramo utakmicu na najvišem nivou. Takođe, nivo naše psihološke pripreme da odigramo ovu utakmicu takođe mora da bude na najvišem nivou – rekao je Sferopulos. Trener Zvezde će 12 igrača
moguće da iznenadimo. Treba da smo fokusirani i da na utakmici sprovedemo ono što se dogovorimo – dodao je Žakelj.
NESREĆAN PORAZ
U PODGORICI
Četvrtu sezonu zaredom, Crvena zvezda je dobila prvi sezonski duel protiv Budućnosti, ali je ove sezone to uradila u Podgorici, sa 75:73, nakon više od dva i po sata košarkaškog „rata“, računajući i prekide, zbog isključenja predsjednika gostiju Željka Drčelića, ali i ubacivanja predmeta na teren, zbog čega su se sudije i gosti privremeno povukli u svlačionicu.
Budućnost Voli je, u uzavreloj atmosferi „Mtel dvorane Morače“, vodila i 10 razlike u prvom poluvremenu (30:20, 35:25), ali nije uspjela da vrijeme da prelomi meč, pa je Zvezda preokrenula u finišu i slavila, pošto Mekinli Rajt nije
za derbi odrediti na dan utakmice.
– Dolaze sa dobrim momentumom, ali to je dobra motivacija za nas da im prekinemo taj niz pobjeda, i to bi bio uspjeh za nas. Uz sve to, pobjeda bi nam dala šansu da se popnemo na tabeli i prestignemo ih – rekao je Džon Braun
Zvezda bez podrške navijača pored terena
Zbog neprimjerenog ponašanja domaćih navijača na utakmici 15. kola protiv Dubaija u ,,Areni“, Crvena zvezda protiv Budućnosti treba da odradi i drugi meč kod kuće pod kaznom (prvi je bio protiv Splita), koja podrazumijeva da „crveno-bijeli“ ne mogu da imaju navijače pored terena (court seat). Zbog toga će vlasnici sezonskih i ostalih karata biti prebačeni u VIP ložu popularnog „Pionira“. Zabrana se ne odnosi na žene i djecu mlađe od 14 godina.
realizovao posljednji napad za produžetak, a sudije se nijesu oglasile na kontakt koji je postojao sa Geidraitisom Zvezda je tom pobjedom spriječila da, možda, na početku sezone ispadne iz trke za prvo mjesto u ligaškom dijelu, jer je u Podgoricu stigla sa već dva poraza u ABA ligi, od Dubaija i Splita. Šampion ABA lige je od tada upisao još samo jedan poraz, ponovo od Dubaija. U odnosu na prvi duel u Podgorici, Crvena zvezda se značajno pojačala. Prije svega, na pozajmicu iz Olimpijakosa je stigao Filip Petrušev, koji se idealno uklopio u tandemu sa Džoelom Bolombojom, a na poziciji „četvorke“ doveden je iskusni Džon Braun, koji je prethodne dvije sezone igrao za Monako. - Jedna veoma važna utakmica za nas, igramo protiv ekipe koja je u dobrom ritmu, kako u ABA ligi, tako i u Evroligi. Na nama je da se pripremimo najbolje što možemo, da u meč uđemo motivisani i spremni, znajući da možemo da igramo sa njima i da pobijedimo. Nadam se da ćemo utakmicu da riješimo u našu korist – optimista je mladi bek Budućnosti Đorđije Jovanović S. JONČIĆ
VAŽAN TRIJUMF ZA PODGORIČANE: Nikola Pavlićević
Trener SC Derbija Petar Mijović istakao je da je ovo bio „duel sa puno poena“.
– Mislim da smo malo omekšali iz razloga što smo već od subote imali informaciju da Krka nije kompletna i tu nedostaju dva važna igrača Cerkenik i Čebašek, na poziciji ,,četiri“. Imao sam utisak da na treningu pred meč i u prvom poluvremenu, ne napadački, nego defanzivno, nijesmo imali pravi pristup informacijama, u odnosu na ono što smo dogovarali i što smo željeli. U drugom poluvremenu smo u jednom trenutku izgledali zaista defanzivno, kako želimo i kako treba da bude u jednoj važnoj utakmici. Mislim da smo utakmicu prelomili na vrijeme, krajem treće četvrtine smo uhvatili dobar ritam i može se reći da je pobjeda potpuno zaslužena – istakao je Mijović.
Seltiksi „izbombardovali“ Nikse u Medison skver gardenu, Nikola Jokić blizu tripl-dabla
PODGORICA – Čikago je kod kuće poražen od Golden Stejta sa rezultatom 132:111, uz skroman učinak Nikole Vučevića
SC Derbi se vratio na pobjednički kolosjek, u veoma važnom meču je kod kuće pobijedio Krku (101:90) i sedmom pobjedom u sezoni se dodatno udaljio od opasne zone.
U drugom meču u kojem su postigli više od 100 poena, u kojem, uglavnom, nijesu imali problema sa napadom, Podgoričani su u finišu treće i u posljednjoj četvrtini zaigrali kako treba defanzivno i osigurali trijumf.
Uz skor 7-13, SC Derbi sada ima tri pobjede više od Krke i četiri od Cibone, a od oba rivala imaju bolji međusobni odnor, te pet pobjeda više od posljednjeg Mornara. U preostalih 10 kola, tim Petra Mijovića može da pokuša da se uključi u borbu za plej-of, iako to neće biti lako, jer osmoplasirana Mega bježi tri pobjede.
SC Derbi je odlično otvorio meč, bez ijedne izgubljene lopte, sa veoma efikasnom prvom četvrtinom, u kojoj je šutirao 11-9 za dva poena i ubacio četiri trojke iz sedam pokušaja. U domaćem timu je u prvih 10 minuta prednjačio Luka Bogavac sa 13 poena (4-3 za dva, 3-2 za tri poena). „Studenti“
SudarNil 20
Pavlićević 14
Anđušić 4
Bogdanović -
HadžibegovićVučeljić 8
GrbovićNikolić 11
Drobnjak 11
Bogavac 22
Mirković 9
Dvorana: ,,M:tel Morača“. Gledalaca: 250.
Sudije: Obrknežević, Ćalić i Jevtović.
(31:21, 23:30, 27:23, 20:16) 86% (21-18) 56% (39-22) 48% (27-13) za 1 za 2 za 3 82% (22-18) 73% (33-24) 31% (26-8)
Skokovi
Blokade
Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte
su nakon manje od dva minuta igre poveli 8:0, kada je trener gostiju Dejan Jakara, bivši strateg „studenata“, reagovao tajm-autom. To je pokrenulo njegovu ekipu napadački, ali nije zaustavilo domaćina, koji je u nekoliko navrata imao po devet poena prednosti, počev od 13:4, da bi četvrtinu završio uz dvocifrenu prednost, nakon koša Davida Mirkovića za 31:21. Podgoričani su defanzivno potpuno podbacili u drugoj četvrtini, u kojoj su gostima dozvolili da ubace 30 poena i da na odmor odu sa posjedom minusa (54:51). Iako su ubacili tri trojke (Nikola Pavlićević
Robinson 7
KrošeljMirtič 13 FilaPersons 16
Jurković 10 Špan 11 Skins 13
Smrekar 6
Klobučar 14
dvije), „studenti“ su u ovoj dionici igrali i dosta neorganizovano u napadu, gdje se više težilo individualnim akcijama, pa su domaći upisali svega dvije asistencije (gosti sedam), a SC Derbi je upisao i četiri izgubljene lopte i pomogao Krki da ubilježi i osam poena iz kontranapada (Podgoričani nijedan). Krka je drugu dionicu otvorila parcijalom 9:2 i smanjila na 33:30, kada je Mijović morao da reaguje tajm-autom. Od tog trenutka do odmora, Podgoričani su konstantno vodili, ali nijesu uspijevali da se odlijepe na više od osam razlike (52:44), koliko je bilo nakon koša Erika
Nila, na dva minuta i 50 sekundi do kraja. Međutim, Krka je imala bolju završnicu poluvremena, jer je domaćin upisao samo dva poena sa linije bacanja (Igor Drobnjak). Krka je bolje otvorila drugo poluvrijeme, prvo je došla do prvog izjednačenja na meču (55:55), nakon minut i po igre, a četiri minuta kasnije i do prvog vođstva (68:66), nakon trojke Špana iz ćoška. Mijović je tada uzeo tajm-aut i uveo Pavlićevića, koji je sa dvije trojke vratio vođstvo (72:70), ali je unio potrebnu energiju u ekipu za igru u oba pravca, što se vidjelo posebno u završnici četvrtine, kada je SC Derbi došao do prednosti od devet poena (81:72), koje su Podgoričani malo pokvarili u posljednjem napadu Krke, kada nijesu dobro zagradili koš već su dozvolili Mirtiču da uhvati loptu u napadu i poentira nakon promašaja za tri poena Robinsona, za „minus sedam“ (81:74) uoči posljednje dionice. Od početka posljednje dionice su „studenti“ igrali angažovano i borbeno, prednost je rasla iz minuta u minut do maksimalnih 98:80, nakon koša Drobnjaka, na dva minuta i 36 sekundi do kraja... S. JONČIĆ
Centar crnogorske reprezentacije je zabilježio 10 poena (11-4 iz igre), četiri skoka, dvije ukradene lopte i asistenciju. U centru pažnje bio je, ipak, debi Džimija Batlera za Golden Stejta i protekao je više nego uspješno – doskorašnji lider Majamija bio je drugi strijelac ekipe sa 25 poena. Batler je, uz Stefa Karija, bio najzaslužniji za veliki preokret gostiju koji se desio u drugom poluvremenu u kojem je Kari imao svoj šuterski šou. Najbolji trojkaš svih vremena postigao je 24 poena u trećoj dionici, pet trojki od ukupno osam dao je u tom periodu utakmice, pa su gosti, poslije minusa od 24 poena, preokrenuli na ,,plus tri“.
Kari je utakmicu završio sa 34 poena i osam ubačenih trojki iz 16 pokušaja, uz šest asistencija i četiri skoka. U poraženom sastavu Kobi Vajt je bio daleko najbolji sa 27 poena, uz po četiri skoka i asistencije.
Šampion Boston je protutnjao kroz „Medison skver garden“, Seltiksi su slavili 131:104, u režiji Džejsona Tejtuma. Lider Bostona je postigao 40 poena, uz šest skokova i četiri asistencije. Gosti su ubacili 19 trojki, od čega je 17 upisao trio Tejtum (sedam), Derik Vajt (četiri) i Pejton Pričard (šest). Pričard je meč završio sa 25 poena, a Vajt je postigao 17. Njujorku nije pomogao učinak Džejlena Brauna od 36 poena i pet asistencija.
Košarkaši Denvera savladali su Finiks sa rezultatom 122:105. Najefikasniji u redovima domaćeg tima je bio Džamal Marej sa 30 poena, te pet asistencija i tri skoka. Pratio ga je
Nikola Jokić, kojem je po ko zna koji put nedostajala asistencija do tripl-dabla. Meč je završio sa 26 poena, 11 skokova i devet asistencija za svega 28 minuta na parketu. Kristijan Braun je meč završio sa 18 poena, sedam skokova i šest asistencija, a identičan poentersi učinak je imao i Džulijan Strauter. Kod Finiksa se istakao Devin Buker sa 24 poena i sedam skokova u izostanku Kevina Djurenta, Bol Bol je dodao 19 poena i sedam skokova, a dvocifren je bio još samo Tajus Džons sa 15 uz dodatak od 10 asistencija. Dalas kao da je već zaboravio period sa Lukom Dončićem, jer je upisao i drugu pobjedu zaredom. Debi u Maveriksima je imao Entoni Dejvis koji je došao i do svog prvog dabl-dabla, ali je doživio i povredu. Popularna ,,obrva“ je u trijumfu protiv Hjustona (116:105) odigrao skoro 31 minut i do tada upisao 26 poena, 16 skokova i sedam asistencija, ali se pred kraj trećeg perioda požalio na povredu i više se nije vraćao u igru. Od ostalih igrača Maks Kristi je ubacio 23 poena, Nadži Maršal je imao 16 poena, dok su Kajri Irving i Klej Tomspon utakmicu okončali sa po 13 poena. Kod Hjustona Alperen Šengun je bio najbolji sa 30 poena, Džejlen Grin je imao 24 poena, a Ejmen Tompson je ubacio 20 poena, uz sedam skokova. Rezultati: Dalas – Hjuston 116:105, LA Lejkers – Indijana 124:117, Vašington – Atlanta 111:125, Orlando – San Antonio 112:111, Čikago – Golden Stejt 111:132, Memfis – Oklahoma 112:125, Minesota –Portland 114:98, Njujork – Boston 104:131, Finiks – Denver 105:122, Sakramento – Nju Orleans 123:118, LA Klipers – Juta 130:110. S. J.
PODGORICA - Velemajstor
Nikita Petrov odbranio je titulu na šahovskom prvenstvu Crne Gore i opravdao ulogu favorita koju je imao po osnovu rejtinga. Petrov je sakupio 9,5 poena, pri čemu je osam partija riješio u svoju korist, a tri remizirao. Juče, u posljednjem, 11. kolu iskoristio je prednost početnog poteza protiv Veljka Šćekića i sa čitavim poenom prednosti u odnosu na FIDE
majstora Nemanju Vukčevića osvojio veliki pehar Šahovskog saveza Crne Gore. Vukčević je juče remizirao sa Pekom Đurovićem Bronzana medalja pripala je reprezentativcu Denisu Kadriću, koji je u velemajstorskom derbiju sa Nikolom Đukićem upisao čitav poen. Kadrić je prvenstvo završio s osam poena.
Rezultati posljednjeg kola: Petrov – Šćekić 1:0, Vukčević –
PREMIJER VATERPOLO LIGA (16. KOLO):
Jadran M:tel silan protiv imenjaka iz Splita
Jadran ST 5
Jadran M:tel 11
SPLIT – Bazen ,,Poljud“. Gledalaca: 100. Sudije: Stanojević i Raković (Srbija). Igrač više: Jadran ST 12-2, Jadran M:tel 7-4. Peterci: Jadran ST 1 (0), Jadran M:tel 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 0:3, 2:4, 0:1, 3:3. JADRAN ST: Bijač (osam odbrana), Čelar, Čagalj 2, Marinić Kragić, Radan, Butić, Pejković, Kuzi, Domagoj Zović, Berehulak 2, Banićević, Fatović 1, Dužević, Bušelić. JADRAN M:TEL: Đurović (15 odbrana), I. Radović, Holod 2, Vučurović 1, Obradović, Vujović 2, D. Radović 2,
Lazić 1, Gojković 1, Ivović 1, Sladović, Milojević 1, V. Radović, Stupar. Jadran M:tel je rutinski riješio derbi protiv imenjaka iz Splita (11:5) u 16. kolu Premijer vaterpolo lige i u igri je da sa prve pozicije sačeka završni turnir ovog najjačeg Regionalnog takmičenja. Novljani su, sa utakmicom više od Novog Beograda (učesnik Lige šampiona sjutra igra sa Crvenom zvezdom), lideri lige sa 39 bodova, koliko ima Radnički iz Kragujevca i ekipa iz Beograda. Splićani su nakon ubjedljivog poraza na bod zaostatka za vodećom trojkom. Očekivalo se da će derbi biti više zanimljiv, do kraja na gol, ali
Đurović remi, Kadrić – N. Đukić 1:0, Vujošević – Šuković 0:1, Kalezić – Mušović 1:0, Nikčević – Pečurica 1:0, Podlesnik –Ratković 1:0, Rovčanin – Tomić 0:1, Pušara – J. Milović 0:1, Vlatković – Miletić 1:0, Drašković – Nikač 1:0, Ivanović –Đoković 1:0, Rašović – Kandić 1:0, I. Milović – Nenezić remi, Vujović – K. Đukić 1:0, Abramović – Sekulić 0:1, Popović –Šoć 1:0, R. Milović – Petrović 0:1, Čađenović – Vujadinović
remi, Dževerdanović – Lakušić remi, Jeknić – S. Milović 0:1, Kalač – Koljević 0:1, Ševcov –Kovačević 0:1, Pavlović – Mitrović 1:0. Konačna tabela: Petrov 9,5, Vukčević 8,5, Kadrić 8, Đurović i Šuković po 7,5, Nikčević, Kalezić i Podlesnik po 7, Vujošević, Tomić, Šćekić, J. Milović, N. Đukić, Vlatković i Drašković po 6,5, Pečurica, Ivanović, Ratković, Mušović i Rašović po 6... B. KADIĆ
Sjajna Budućnost u A1 vaterpolo Regionalnoj ligi
„Plavi“
PODGORICA – Vaterpolisti Budućnosti bili su maksimalni u Novom Sadu. Nakon pobjede nad Proleterom u petak 22:10, Podgoričani su sinoć bili bolji i od Vojvodine – 13:8. ,,Plavi“ su upisali peti uzastopni trijumf, ukupno deseti nakon 13 utakmica u B grupi A1 Regionalne lige, sačuvali drugo mjesto koje vodi u plej-of.
Debitanti u ovom takmičenju igraju sjajno, što su pokazali u Novom Sadu, konkretno u novom trijumfu kada su u posljednju četvrtinu ušli sa tri gola prednosti (10:7). Stevović je bio najefikasniji sa če-
tiri gola, Brguljan je dao tri, po dva su postigli Grgurević i Brnović, a u strijelce su se upisali Baštrica i Bošković U ranije odigranom meču sa Proleterom šansu su dobili najmlađi i iskoristili je. Stevović je osam puta bio precizan, tri gola dao je Brnović, po dva Radulović, Savović i Popović, a po jedan Domazetović, Ražnatović, Vukićević, Vujičić i Baštrica.
Do kraja grupne faze ostala su još tri kola, a naredni meč Budućnost će igrati protiv Naise 16. februara. Do kraja igraće sa Partizanom i Starim gradom u Beogradu. A. M.
SP u alpskim disciplinama
PODGORICA – Švajcarac
Franjo fon Almen osvojio je zlatnu medalju u spustu na Svjetskom prvenstvu u alpskim disciplinama u Zalbahu.
Do prvog odličja na šampionatima svijeta stigao je u vreme-
igrači trenera Vladimira Gojkovića postarali su se već nakon osam minuta i 20 sekundi igre da praktično riješe sve dileme. Vodili su 4:0, domaćin je prvi gol postigao u devetom minutu, a gosti su na tri i po do odmora bili na ,,plus pet“. Igrali su Novljani sjajno sa i bez
igrača više, pogađali sa svih pozicija, a nije falilo ni lakih golova. I dok je domaćin sa izuzetnim igračima u sastavu tražio prave napadačke odgovore, vicešampion Crne Gore je u laganom ritmu pogađao i još bolje se branio. Koliko je Jadran bio dominantan, konkretno u
defanzivi, pokazuje podatak da je domaći tim za 24 minuta postigao samo dva gola i to u drugoj četvrtini!
Za ovakvo izdanje u odbrani zasluge idu na račun golmana Darka Đurovića koji je upisao 15 odbrana i meč završio na visokih 75 odsto. Kolega sa druge
nu minut, 40 sekundi i 68 stotinki. Šampion je u Svjetskom kupu bez pobjede u ovoj disciplini, a tri puta je ove sezone bio drugoplasirani. Jedini trijumf, i to u superveleslalomu, ostvario je sredinom januara ove godine u Vengenu. Austrijanac Vinsent Krihmajer osvojio je srebro, a za pobjednikom je zaostao 24 stotinke. Na podijumu je završio Švajcarac Aleksi Mone, koji je 31 stotinku bio sporiji od svjetskog šampiona. R. A.
strane, legendarni Marko Bijač, zaustavio je osam šuteva. – Pohvalio bih ekipu nakon dobre partije i to od početka do kraja. Mislim da smo na početku jakim ritmom slomili rivala. Dali smo golove iz pozicionog napada i tranzicije. Domaćin je u početku imao više šansi sa igračem više, što pokazuje da smo imali veću koncentraciju od starta. Ovo je za nas važna pobjeda za konačan plasman u regularnom dijelu sezone. Sa pobjedama koje smo nanizali rastu nam ambicije i samopouzdanje. Sada dolazi period sa manje zgusnutim programom, tako da se nadam da ćemo se osvježiti i ovo što nas čeka dočekati u boljoj formi – istakao je Aleksandar Ivović
Ekipa iz Herceg Novog je u dobrom zaletu, očekuje se i da u narednih šest utakmica, koliko je ostalo do kraja, nastave u istom ritmu.
U narednom kolu Jadran će dočekati ekipu iz Dubrovnika. A. M.
Lacio nije imao problema u duelu sa Moncom, posljednjeplasiranim timom Serije A – na ,,Olimpiku“ je bilo 5:1, a trijumf ,,nebo-plavih“ najavio je Adam Marušić
Crnogorski fudbaler bio je strijelac u 31. minutu – glavom je sa dva metra smjestio loptu u mrežu na asistenciju Tatija Kasteljanosa Poslije toga je sve bilo lakše za Rimljane – u drugom poluvremenu strijelci su bili Pedro dva puta, Kasteljanos i Dele-Baširu. Jedini gol za goste dao je Sensi iz jedanaesterca. Marušiću je ovo treći pogodak u italijanskom prvenstvu ove sezone. Lacio je četvrti na tabeli, sa dva boda više od Juventusa, a tri od Fiorentine koja se večeras sastaje s Interom (20.45 h).
- Zadovoljan sam kako smo pristupili utakmici. Zamolio sam momke da krenu snažno i nametnu dosta trke. Hranimo se tempom igre. Pokazali smo mnogo kvaliteta, uvijek smo davali ritam i brzinu akciji.
To je rezultiralo mnogim prilikama, a ako želimo da nađemo manu, to je da nijesmo bili lucidni u završnici. Svakako, čestitam momcima, ovo su komplikovane utakmice koje mogu da postanu teške –istakao je trener Lacija Marko Baroni Leće je protiv Bolonje osvo-
HNL (21. KOLO): Hajduk novi lider
PODGORICA – Rijeka je cijelu jesenju polusezonu Hrvatske nogometne lige (HNL) odigrala bez poraza, na zimsku pauzu je otišla kao lider, ali sada pokazuje znake posustajanja – tim našeg trenera Radomira Đalovića upisao je drugi uzastopni poraz i prvo mjesto prepustio Hajduku.
Poslije Varaždina, od Rijeke je bolja bila Istra 1961 – takođe s rezultatom 1:0. Desetkovanom timu nekadašnjeg crnogorskog reprezentativca
presudio je pogodak Giorgija Gagua u 38. minutu. Ovo je tek drugi put u istoriji da je Istra slavila na gostovanju Rijeci. - Mislim da su moji igrači zaslužili više od poraza. Istra 1961 je u prvom poluvremenu jednom prešla centar i postigla pogodak, dok smo mi imali mnogo situacija. Čestitam igračima na borbi do zadnje sekunde, ali nijesmo postigli pogodak – izjavio je Đalović. Hajduk je prvi u HNL s 40 bodova, jednim više od Rijeke, dok je Dinamo sakupio 35. Ne. K.
jio bod koji bi mogao da bude značajan u borbi za opstanak – tim našeg Nikole Krstovića remizirao je bez pogodaka s učesnikom Lige šampiona. Na stadionu ,,Via del mare“ nije bilo mnogo uzbuđenja, pa je 0:0 realan rezultat. ,,Đalorosi“ su na ,,plus 4“ od zone ispadanja, dok je Krsto-
vić ostao na učinku od sedam pogodaka u aktuelnom šampionatu.
Roma je pogotkom Paula Dibale iz jedanaesterca savladala Veneciju u gostima sa 1:0, a Kaljari je kod kuće bio bolji od Parme (2:1).
Kaljari i Leće imaju isti broj bodova – 24. N. KOSTIĆ
Crnogorac asistirao petom i pogodio iz slobodnog udarca u meču Serije C
Vasilije Adžić ne dobija dovoljnu minutažu kod Tijaga Mote u prvom timu Juventusa, ali bi njegove majstorije u dresu mladog tima velikana iz Torina mogle da natjeraju italijanskog stručnjaka da mu dâ više prostora. Osamnaestogodišnji Crnogorac blistao je juče u pobjedi ekipe do 23 godine Juventus Next Gen nad Beneventom u 26. kolu Serije C – 2:0. Domaćin je poveo u 19. minutu sjajnim golom Simonea Gere poslije asistencije petom Adžića.
Juventus Next Gen udvostručio je vođstvo u 43. nakon još j ednog maestralnog poteza Adžića koji je pogodio iz slobodnog udarca s oko 25 metara. – Imali smo priliku da koristi-
mo Adžića, koji ima nevjerovatne kvalitete – samo treba da igra, da ima minute u nogama da bi stekao kondiciju. Ovo je filozofija s kojom je Next Gen rođen: znamo što treba prvom timu i radimo za njega – rekao je trener Masimo Brambila Vasilije je zamijenjen u 60. minutu, a sjajni potezi raduju i pred okupljanje crnogorske reprezentacije u martu. Adžić zbog povreda još nije debitovao za A selekciju i narednu priliku imaće u duelima sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima na startu kvalifikacija za Mundijal. Bilo bi idealno kada bi nekadašnji fudbaler Budućnosti takmičarsku formu izgradio kroz minute u prvom timu ,,stare dame“... Ne. K.
FA KUP: Posljednjeplasirani tim Čempionšipa eliminisao lidera Premijer lige
U ovome je draž FA kupa, najstarijeg fudbalskog takmičenja na svijetu – posljednjeplasirani tim Čempionšipa eliminisao je prvoplasirani tim Premijer lige.
Do sada neumoljivi Liverpul, dominantni lider elitnog engleskog ranga i najbolja ekipa grupne runde Lige šampiona, poražen je u četvrtom kolu FA kupa na gostovanju Plimutu – 1:0. Pogodak odluke postignut je u 53. minutu – junak je bio Rajan Hardi iz jedanaesterca.
– Došli smo na utakmicu sanjajući o prolazu i uspjeli smo da ga ostvarimo. Ne znam što da kažem, osjećaj je sjajan. Penal? Bio je veliki pritisak, ali odabrao sam stranu i sve je završeno dobro – izjavio je Hardi. Kombinovani tim Liverpula je napadao, imao posjed lopte od 75 odsto, ali na golu Plimuta blistao je Konor Hazard
Irac je imao nekoliko spektakularnih informacija – paradom je ,,skinuo“ projektil Žote s 18 metara, a u nadoknadi je odbranio zicer Nunjesa gla-
vom iz peterca... Ovo je najbolji rezultat ,,zelenih“ u FA kupu od sezone 2006/07. kada su stigli do šestog kola. Prvi su tim van Premijer lige koji je eliminisao ekipu iz prvog ranga od februara 2018. i trijumfa Vigana nad Mančester sitijem. Trener Plimuta je Miron Muslić, 42-godišnjak iz Bihaća, koji je tokom rata u Jugoslaviji sa porodicom emigrirao u Austriju, gdje je proveo skoro
cijelu igračku karijeru. – Morali smo da napustimo naš rodni grad Bihać i Bosnu bukvalno preko noći, zgrabivši toliko stvari koliko je moglo da stane u rukama. Tako je počeo naš novi život – pričao je Muslić nedavno za BBC sport. Trenersku karijeru počeo je u Ridu, a vodio je i Floridsdorfer i Serkl Briž. Na klupi Plimuta naslijedio je legendarnog Vejna Runija. Liverpul je ostao bez šanse da
sezonu završi sa četiri trofeja, a ovo je prvi put da je kao lider šampionata ispao od ekipe iz nižeg ranga od 1984. i duela sa Brajtonom. Žrijeb za osminu finala FA kupa obaviće se danas, a spisak učesnika biće poznat iz duela Donkaster – Kristal palas i Egziter – Notingem forest koje se igraju danas, odnosno, sjutra. Među 16 se u subotu plasirao Preston, za koji nastupa naš Milutin Osmajić Ne. K.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
1851. godine mjeseca novembra poše njekoliko Pipera sa Stijene u Skadar kao izdajom i koje podmićuje Osman-paša. Kako ovo dočuje Knjaz Danilo odmah pođe sa njekoliko vojnika pravo na Stijenu i pogori one kuće onija te bjehu pošli u Skadar. I pri kretanju u Pipere naredi Riječkoj nahiji da odmah uljegu u grad Žabljak i da ga posjedu to jest za osvetit se Osman-paši koi mu potmićuje Crnogorce. Riječka nahija odmah pohitaj i uljezi i zauzmi grad Žabljak. Pošto se Knjaz Danilo vrati iz Pipera te i on pođi u Žabljak. I pridolazi vojska turska sa svake strane a tako i Osman-paša ologori se u Bijelo Polje. Knjaz Danilo naredio te se stavi jedan top na Filipov krš z desne strane rijeke Biševine i odanđen gađa je Cukalj i vojsku koja je dolazila vojski turskoj na pomoć. Cukalj on je odvojen od grada Žabljaka i u njega se Turci prikuplahu i pri Glavici žabljačkoj bješe u ruke turske kuća Perkočevića koju ne bjehu naši uzeli no se iz nje žestoko brane. Vojske crnogorske prikupi se dosta. Bješe sva Riječka nahija i Katunska nahija i gornja Crmnica to jest pola nahi-
Knjaz Danilo naredi da se topovi koi su bili na grad Žabljak turski koe su naša vojska na grad našli da se skinu i da se povezu na Rijeku a grad vas da se razvali. Vojska naša skide topove to jest dva topa i grad vas razvališe i poniješe što je valjalo
je Crmničke a ono pola ostalo po naredbi da čuva granice ot strane Bara i Skadra. Vojska turska ujačila se dobro u Cukal i od onođe pomaga vojski koja je u kuću Perkočevića. Naša vojska kako je zauzela grad tako i oko grada sve kuće do samo kuću Perkočevića. Bi mnogo bojeva oko grada. Vojska turska koja je mislila da će izćerat vojsku crnogorsku i donijeli dobre topove od Skadra i biu sa svake strane ali ne mogu ništa učinit. Donijeli velike haubice to jest kupmare, pucaju po vazdan ali malo su kome štete učinili. I stade se u Žabljak.
Dođe pismo knjazu Danilu u kojemu kaže eto ide Omerpaša na Crnu Goru kojega šilje Sultan sa velikom vojskom. Kako viđe knjaz Danilo da će na njega Sultan, naredi da se topovi koi su bili na grad Žabljak turski koe su naša vojs-
Donosimo izvode iz memoara vojvode Ilije Plamenca koji zahvataju period od njegovog dolaska na Cetinje 1839. do oslobođenja Nikšića 1877. godine. „Memoare“ su objavili CID i Udruženje Crmničana „Crmnica“ 2004. godine
ka na grad našli da se skinu i da se povezu na Rijeku a grad vas da se razvali i vojska naša da ide doma da se spremamo velikoj vojski Omer-pašinoj. Vojska naša skide topove to jest dva topa i grad vas razvališe i poniješe što je valjalo. Pošto se sve razvali i hoće već najposljednji vojnici da ostave ove razvaline, puče jedna haubica i ona granata rani Mašana Savova Petrovića. Dobro ga rani po stegnu ali spomoću dobria doktora ozdravi. U ove bojeve oko Žabljaka poginulo je njekoliko Crnogoraca ali ja ne mogu znat broj koliko. Ali nije mnogo. Vojske turske poginulo je dosta jer su oni napadali ne bi li kako Crnogorce izćerali iz grada i oko grada. Ja sam bio kapetan plemenu Boljevickom. Ot moje kapetanije nije nitko bio na Žabljak nit je smio ostavit i jedan granicu đe im je bilo opredjeljeno. Ja sam sam bio i stoja njeko vrijeme. Bješe doša na grad Đorđije Petrović. Dođe poslijed i Pero Tomov. Kad dođe na grad ja sam bio tu kad reče dobro jutro Ivanbegovini. Kao što sam gore reka kad se je ostavio grad i razvaline Žabljaka bio
sam sa onijema te su posljednji ostavili grad te stoga dobro mi je poznato kako je bilo oko Žabljaka. Ja sam pratio Mašana Savova Petrovića ranjena do Rijeke. I tu bješe Knjaz Danilo sa svijema glavarima koi svi plakahu za Mašanom a osobito Knjaz Danilo. Mogu uvjerit čitaoca vidijo sam moim očima đe se suze sticahu na bradu Knjazu i mnogo žaljaše Mašana jer nije nitko mislio da će se izvidat i skapulat. I svaki glavar pođe doma da se uređu-
ju za doček Omer-pašin. Mogu uvjerit da ovi glas koi bješe da ide carska vojska na Crnu Goru bješe nemio. Oni narašta’ dočeka prvi put da se bije s vojskom cara Otomanovića. I dosta straha uljeglo po svoj Crnoj Gori. Bješe početak vladanja Knjaza Danila. Mnogi prijatelji Vladike i Pera – pošto Vladika umrije kao Gospodar Crne Gore i dođe na njegovo mjesto Knjaz Danilo a ovo bi ubrzo te stoga rekoh oni prijatelji bjehu mnogo ijetki jer i’ ne mogaše bit onako da se jagmi narod crnogorski no se prekide mito koje su glavari uzimali a toga je bilo dosta. Te oni jagmadžije, pravo ti reć, nećahu mnogo ijetki bit da ćaše vojska turska sa Omer-pašom izist na Cetinje.
Knjaz Danilo nemaše nikakva straha ot Omer-paše i njegove vojske a imaše dosta i svoih privrženika i bješe omiljen Crnogorcima. Ču se glas da je doša Omer-paša u Skadar i tu mu dolazi velika vojska, I daje naredbe da jedna vojska udari od Grahova, druga vojska da udari preko Nikšića, niz Planinicu i na Župu nikšićku, treća vojska da udari ot Bara na Crmničku nahiju a četvrta vojska sa Omer-pašom da udari ot Spuža uz Bjelopavliće. To je bio plan Omer-pašin kako Crnogorci jedan drugome ne može pomoć no svaki da se doma zabavi o svome jadu. I ova Omer-pašina zapovijed izvrši se sve kako je naredio i u jedan dan udariše na sva četiri
Naša vojska kako je zauzela grad tako i oko grada sve kuće do samo kuću Perkočevića. Bi mnogo bojeva oko grada. U ove bojeve oko Žabljaka poginulo je njekoliko Crnogoraca ali ja ne mogu znat broj koliko. Ali nije mnogo
kraja ot Crne Gore. Može svaki promisliti kakva muka pade na Crnogorce i njihovo roblje. (…) Omer-paša na Ždrebanik ologori se ali njegova vojska nema muke ot nikoga no se ljudi smeli. Onizi se predadoše a drugi bježi s robljem i sa živijem u Crnu Goru. Vojska koja je udarila ot Nikšića udari najprije na Župu nišicku. Vojvoda Mirko, otac knjaza Nikole, zatvori se u manastir Župski su njekoliko dobria Crnogoraca. I na njih navri jaka vojska turska. Ovi se brani iz zatvora žestoko. Turci su jurišali da i’ kako savladaju ali žestoka otbrana bila iz zatvora te i’ ne mogli ništa. Turci postavili veliku stražu oko manastira da i’ ne bi utekli. Vojvoda Mirko naredi po noći, ispred zore, te probi kroz vojsku i uteci sa svijem društvom i dođi u manastir Ostrog u Gornji manastir. I naredi po noći da ponesu njekolika vojnika put Kčeva svetog Vasilija a ono društvo opet zatvori se u Gornji manastir. Vojska turska side niz Planinicu i ulježe u Donji manastir i svuđ po Vražegrmaca. I napadaju na Gornji manastir ali se vojvoda Mirko z društvom jako brani i otbije napadaj. Njekoliko puta provaše Turci s velikom jakotom da osvoje manastir. Ali nije bilo moguće. Koliko su gođ pri vrata ot manastira došli sa sijenom i drvima da ga kako zapale ali su otbijeni sa velikom pogibijom. Tu stadoše njekoliko dana i noći i vazda je bio boj bez prekida. Pošto i’ manka džebehana te jednu noć po noći prodri proz tursku vojsku i uteci svi zdravo. I dođe kod Knjaza Danila na Cerovo. I tu i’ se Knjaz i vojska koja je bila dobro oveseli. Pero Tomov i serdar Milo sa Cetinjanima prijeđi preko Zete z desnoga kraja na lijevi i udari vojski turskoj ispod Vražegrmaca. I to pleme Cetinjsko dosta glava posjekoše. I tu je bilo junačko pregnuće. (Nastavlja se)
Pjevačica Tina Džankić o učešću na festivalu, nagradi za najbolju interpretaciju i planovima za naredni period
Muzika je moj život i opredjeljenje. To je moj posao i nešto što me održava mladom. Neka upečatljiv momenat moje karijere bude i prva nagrada za interpretaciju na Montesongu, jer je i prva nagrada koju sam dobila u ovih 20-ak godina bavljenja muzikom, kazala je Džankić
PODGORICA- Tina Džankić, poznatija kao crnogorska soul diva, imala je zapažen nastup na muzičkom takmičenju Montesong, na kojem je za izvođenje pjesme ,,Nova“ dobila laskavo priznanje za najbolju interpretaciju. U razgovoru za Pobjedu, ova dama prodornog glasa, koju često možemo čuti i uživati u njenim nastupima u crnogorskim klubovima, kaže da je muzika njen život i opredjeljenje, da stalno nešto priprema, ali da u ovom trenutku ne može da obeća novu pjesmu, iako bi voljela da to bude uskoro. Kada su angažmani i nastupi u klubovima u pitanju, kaže da bi moglo biti mnogo bolje, da se na kraju sve svodi na ljet-
nje nastupe one oko Nove godine, te da je sada period zatišja koji joj baš i ne prija.
POBJEDA: Kakve utiske nosite sa muzičkog takmičenja Montesong, kakvo je to bilo iskustvo za Vas i da li ste zadovoljni reakcijama publike na pjesmu?
DŽANKIĆ: Što se mog nastupa tiče, moram biti prezadovoljna. Sve što smo zamislili smo i uradili. Bilo je nekih problemčića koje smo brzo riješili, zahvaljujući svima koji su bili uz mene. Tu najprije mislim na Vladimira Maraša i Anju Zagorac, a onda i na Ninu Giljen-Adžić i četiri divne đevojke, koje su veliki profesionalci i veliki ljudi. Prošlo je 20. godina od mog pojavljivanja na nekom festivalu, pa
Hrvatski pjevač Baby Lasagna odbio da sa svojim bendom nastupa kao predgrupa čuvenog britanskog muzičara
ZAGREB - Hrvatski muzičar Baby Lasagna otkrio je razlog zbog kojeg su on i članovi njegovog benda odbili da nastupaju na koncertu Eda Širana u Zagrebu.
Prošlogodišnji predstavnik Hrvatske na Eurosongu gostovao je u jutarnjoj emisiji Radija Antena Zagreb, gdje je govorio o izlasku svog dugoiščekivanog albuma „Demons & Mosquitoes“. Tom prilikom govorio je o detaljima u svojoj dosadašnjoj karijeri, ali je otkrio kako je sa bendom trebalo da bude predgrupa slavnom Edu Širanu na zagrebačkom Hipodromu u avgustu prošle godine. S tim u vezi, otkrio je i razlog zbog kojeg je odustao od na-
stupa na Širanovom koncertu, piše Klix.ba. -Ne smijem reći zašto nisam… Mislim smijem, bio je malo škrt, ali dobro. To nije bio on, nego menadžer ili neko drugi - naveo je Baby Lasagna. Voditelj Saša Lozar se tom prilikom iznenadio pa našalio na Lasagnin račun, rekavši mu da je možda preskup, a Baby Lasagna je rekao da je iznos stvarno mali i potvrdno odgovorio kada ga je voditelj Lozar upitao „smatra li honorar uvrijedljivim“.
Inače, novi album Baby Lasagne od juče je dostupan na svim streaming platformama, kao i u prodaji. On uskoro kreće na evropsku turneju, a planira da održi 22 nastupa.
je ovo bio izazov, ali i prilika da me ljudi vide u drugačijem svjetlu. Zbog toga sam pobrala mnogo lijepih i pozitivnih komentara i pohvala, što me jako raduje. ,,Nova“ živi i poslije Montesonga 2024.
POBJEDA: Što za Vas muzika predstavlja, i koji je najupečatljiviji trenutak u Vašoj karijeri?
DŽANKIĆ: Ne mogu da kažem ništa drugo, osim da je ona moj život i opredjeljenje. To je moj posao i nešto što me održava mladom. Neka upečatljiv momenat moje karijere bude i prva nagrada za interpretaciju na Montesongu, jer je i prva nagrada koju sam dobila u ovih 20-ak godina bavljenja muzikom.
P
OBJEDA: Da li se od muzike može živjeti na našim
prostorima, da li ste zadovoljni angažmanima?
DŽANKIĆ: Kada ima posla, naravno da može da se živi, kao i od svakog drugog posla. Šteta je što nemamo karijere kao neke kolege iz regiona, da radimo koncerte i da to dobije neki smisao, onda bi sve bilo lakše. Bavili bismo se više i stvaranjem, snimanjem pjesama itd. Poslije Nove godine uvijek bude neko zatišje, to zna većina kolega, pa ne mogu reći da sam zadovoljna. Ispada da nam se gro posla svodi na ljetnju sezonu i to nije dobro. A možda je to subjektivan osjećaj.
POBJEDA: Pripremate li nešto novo kada je muzika u pitanju?
DŽANKIĆ: Uvijek se tu nešto kuva, priprema, oduzima i dodaje...Ne želim da dajem
Tina Džankić
bilo kakva obećanja ili da kažem, da da, biće pjesma ubrzo. Znam da ništa ne znam, a
voljela bih da uradim nešto novo, poslije „Nove“. B. PRELEVIĆ
pet godina pauze vratilo se štampano izdanje časopisa Pleboj
NJUJORK - Podsjetimo, predstavništvo magazina Plejboj je prije pet godina odlučilo da prekine proizvodnju štampanog izdanja. Ben Kon, CEO magazina, tada je izjavio da odluka o obustavljanju štampe nije došla naglo. Kako je rekao, već neko vrijeme želi da Plejboj postane isključivo digitalni časopis, a da je koronavirus samo ubrzao proces.
Pošto je ubrzano širenje pandemije poremetilo produkciju sadržaja i lanac snabdijevanja, svima je postalo jasno da je sada pravo vrijeme da se
Plejboj prebaci sa štampanog na digitalno izdanje. -Želja je da Plejboj svakog dana zadovoljava potrebe čitalaca, a ne samo na svaka tri mjeseca. Mediji se konstantno mijenjaju, a štampano izdanje dolazi u ruke samo jednog dijela obožavalaca - istakao je Kon tada.
Međutim, kako to obično i biva pravila u izdavačkom svijetu se brzo mijenjaju. On je
sada, nakon pet godina pauze, izdao svoje prvo štampano izdanje, a manekenki Lori Harvi je pripala čast da krasi naslovnicu.
Kako se vidi, ćerka poznatog američkog komičara i voditelja Stiva Harvija je pozirala u bikiniju, gdje je otkrila zavidnu figuru i fit tijelo.
Tu je bio i prepoznatljiv znak Plejboja, zec na vrhu štapića koji je držala manekenka.
Za ovo posebno izdanje, uredništvo magazina je na Instagramu objavilo kompilaciju atraktivnih fotografija lijepe manekenke.
Jedan od najpopularnijih glumačkih parova stavio tačku na dvije decenije ljubavi
LOS ANĐELES- Džesika
Alba i Keš Voren u januaru su objavili da se rastaju, ali su tek u petak zvanično finalizovali razvod.
Prema informacijama od izvora bliskih paru, razvod je „izuzetno prijateljski“. Oboje su tražili zajedničku fizičku i pravnu starateljsku brigu nad njihovim djecom, starosti 16, 13 i 7 godina.
Š to se imovine tiče, sve je zajednička imovina, a tu je zaista mnogo toga. Džesika je vlasnica kompanije „Honest“, čija je vrijednost procijenjena na 623 miliona dolara. Keš je osnivač kompanije „Pair of
Thieves“ koja se bavi proizvodnjom donjeg veša i čarapa, a njena vrijednost je oko 100 miliona dolara, iako ne-
ki izvori tvrde da je zapravo vrijednost mnogo veća. Podsjetimo, Džesika se povodom vijesti o razvodu oglasila na
svom nalogu na Instagramu, gdje je ukratko rekla što ima na tu temu. -Samospoznaja i transformacija odvijale su se godinama, pa i u odnosu s Kešom. Ponosna sam na to koliko smo porasli kao par za ove dvije decenije, ali vrijeme je da nadalje i svako za sebe raste. Nastavljamo put s ljubavlju, pažnjom, poštovanjem. Zauvijek ćemo biti porodica. Djeca nam ostaju prioritet i sve što (sada) tražimo je malo privatnostinapisala je Džesika na svom Instagramu.
Džesika Alba i Keš Voren vjenčali su se 2008. godine, a u braku su dobili troje djece.
U Podgorici je 1. februara 2025. godine, u dubokoj starosti, preminuo dr Blažo Bogetić, istaknuti finansijski stručnjak, koji je obavljao niz odgovornih dužnosti u bankarskom i privrednom sistemu Crne Gore. Rođen 1925. godine u Vučici, opština Danilovgrad, školovao se u Danilovgradu i Podgorici, a akademska zvanja je sticao na univerzitetima u Beogradu, Skoplju i Sarajevu gdje je doktorirao iz oblasti finansija.
Saradnju sa NOP započeo je 1943. godine, a u NOR-u učestvuje od 1944. godine. Po oslobođenju zemlje radi u Sreskom narodnom odboru za Šavnik, Glavnom odboru Narodne omladine Crne Gore u Cetinju, zatim Narodnom odboru Danilovgrad i Izvršnom vijeću Crne Gore. Najduže se zadržao u bankarskom sektoru, gdje je obavljao dužnosti zamjenika generalnog direktora SDK Crne Gore i Investicione banke Titograd, potpredsjednika Privredne komore Crne Gore i viceguvernera Narodne banke Crne Gore, sa koje dužnosti odlazi u penziju.
Kao istaknuti ekonomista, dr Bogetić je bio angažovan i na odgovornim dužnostima u Predsjedništvu Saveza sindikata Crne Gore, Upravnom odboru Udruženja ekonomista Crne Gore, Udruženju finansijsko-računovodstvenih radnika Crne Gore, komisijama Privredne komore i Izvršnog vijeća Crne Gore, te član Savjeta Ekonomskog fakulteta u Podgorici i Savjeta za naučno-istraživački rad Udruženja banaka Jugoslavije. Objavio je tri knjige iz oblasti finansija i ekonomskog sistema, desetine članaka i referata u raznim jugoslovenskim časopisima i listovima. Za savjestan i prijegoran rad
na unapređenju i razvoju ekonomije i društva, dr Bogetić je dobio veći broj domaćih i inostranih odlikovanja i priznanja.
Po odlasku u penziju, bio je dugogodišnji aktivan član organa i tijela u Savezu penzionera i SUBNOR i antifašistima Crne Gore, gdje je svojim radom ostvario vrlo značajne rezultate. Saradnici ga pamte kao uzornog rukovodioca, vrijednog i dobrog organizatora, čovjeka koji je znao da razumije, posavjetuje i usmjeri. Pod njegovim rukovodstvom izrasli su brojni kadrovi bankarske i finansijske struke, koji su preuzimali odgovorna mjesta u bankarskoj, privrednoj i društvenoj strukturi Crne Gore. Bio je uzor mladim generacijama kako se treba odnositi prema poslu i ljudima. Profesionalnim i časnim odnosom, ostavio je dubok trag u svim sredinama u kojima je radio. Bio je neumorni pregalac koji nije poznavao i priznavao riječi „ne može se“. Dr Blažo Bogetić sahranjen je na mjesnom groblju Ždrebaonik kod Danilovgrada. Milojica Dakić
Poneđeljak, 10. februar 2025.
Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 5 stav 3, člana 30 stav 2, člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Skupštine Opštine Bar, broj: 030-016/24-263 od dana, 15.05.2024. godine („Sl. list CG – opštinski propisi”, broj 28/24) i Rješenja predsjednika Opštine Bar, broj: 01-018/24-3384/1 od 08.10.2024. godine, Komisija objavljuje
III JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnog prostora putem prikupljanja ponuda (tender) u stambeno – poslovnoj zgradi “A6” u Baru
1. PREDMET ZAKUPA
Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnog prostora evidentiranog u “V” listu, kao PD 9, u površini od 11 m2, u prizemlju stambeno – poslovne zgrade, “A6”, izgrađene na katastarskoj parceli broj 5004/5 iz lista nepokretnosti broj 3156 KO Novi Bar, u državnoj svojini, sa pravom raspolaganja u korist Opštine Bar, u obimu prava 1/1.
Poslovni prostor se izdaje u zakup u viđenom stanju i to isključivo nevladinim organizacijama osnovanim sa ciljem zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA
Minimalna godišnja cijena zakupa za poslovni prostor iznosi 1.147,20 €, pri čemu se isti daje u zakup na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu.
3. OPŠTI USLOVI
Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda
Pravo da učestvuju na tenderu imaju sve nevladine organizacije registrovane u cilju zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, pod uslovom da su dostavili ponude za učešće u postupku zajedno sa pratećom dokumentacijom, u skladu sa uslovima bliže definisanim javnim pozivom i uplatila sredstva po osnovu depozita.
Ponude zajedno sa pratećom dokumentacijom i dokazom o uplati depozita (kopija kreditnog naloga) se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na šalteru Građanskog biroa Opštine Bar, na adresi : Bulevar Revolucije br. 1, za Komisiju za sprovođenje postupka po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnog prostora u stambeno –poslovnoj zgradi “A6” u Baru, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po III Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08.30 h do 14 h, zaključno sa 25.02.2025.godine, do 14,00 časova ili putem pošte, zaključno sa navedenim datumom.
Ponuda treba da sadrži:
- rješenja o registraciji za nevladinu organizaciju ili udruženje; - obavještenje o razvrstavanju po djelatnosti (pribaviti kod MONSTAT-a); - rješenje o dodijeljenom PIB-u; - ovjereno ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda; - minimalnu cijenu zakupa poslovnog prostora izraženu u eurima; - broj žiro računa za povraćaj depozita; - potpis fizičkog lica u svojstvu osnivača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u pravnom licu, ukoliko je isto osnivač nevladine organizacije ili udruženja.
Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun bužeta Opštine Bar, broj 510-80962330-80, otvoren kod „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica.
Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.
Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude, nakon otvaranja iste, gubi pravo na povraćaj depozita.
Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponude ili odbiju da potpišu ugovor u ostavljenom roku.
Poslovni prostor se daje u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom, a koja će biti izabrana na osnovu visine ponuđene zakupnine na godišnjem nivou, pod uslovom da ista ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom.
Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćene kao najpovoljnija, depozit se vraća ostalim ponuđačima, u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
4. POSEBNI USLOVI
Budući zakupac ima pravo da u visini utvrđene cijene zakupnine izvrši ulaganje (adaptaciju i opremanje) za osposobljavanje predmetnog poslovnog prostora, radi privođenja namjeni, odnosno obavljanja djelatnosti. Radove iz prethodnog stava, budući zakupac dužan je da izvede u skladu sa ugovorom o zakupu kojim će se regulisati kompenzacija uloženih sredstava budućeg zakupca, a po prethodno pribavljenoj saglasnosti Opštine i odobrenju nadležnog organa u skladu sa zakonom, bez prava na povraćaj uloženih sredstava po ovom osnovu. 5. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA
Najpovoljniji ponuđač je dužan da sa Opštinom Bar zaključi ugovor o zakupu u roku od 30 dana (slovima: trideset) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude i ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne reguliše obaveze po osnovu zakupa utvrđene zaključenim ugovorom, u predviđenom roku, gubi pravo na isti, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa drugorangiranim ponuđačima. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena, depozit se uračunava u iznos zakupnine. Zakupnina za poslovni prostor koju je zakupac ponudio, a zakupodavac prihvatio u postupku, isti je u obavezi plaćati na godišnjem nivou, u skladu sa dinamikom koja će se precizirati ugovorom.
6. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda biće održano dana, 26.02.2025. godine, sa početkom u 12,00 h, u prostorijama Sekretarijata za imovinu i zastupanje i istom mogu prisustvovati ponuđači ili opunomoćeni predstavnici ponuđača. Obavještenje o najpovoljnijoj ponudi dostaviće se ostalim učesnicima postupka u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana sprovođenja postupka.
Bliže informacije mogu se dobiti svakog radnog dana u vremenu od 09,00 do 14,00 časova, neposredno u prostorijama Opštine Bar, kancelarije broj 118 i 119, Bulevar Revolucije br. 1 ili na kontakt telefone broj +382 (0)30 301 463 i +382 (0)30 301 464.
Broj: 01-018/24-3384/7
Datum: 07.02.2025. godine
Javna objava određena za dan, 10.02.2025. godine.
KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA U STAMBENO – POSLOVNOJ ZGRADI “A6”
ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Br. 700 Andrijevica, 07.02.2025. godine
Na osnovu člana 39 stav 1 i 2 i člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore” br. 21/09, 40/11), člana 4 stav 1, člana 5, 29, 30 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore“, br. 044/10), Odluke o pokretanju postupka davanja u zakup stomatološke ordinacije sa stomatološkom opremom broj 3164 od 13.08.2024. godine, Zaključka Vlade Crne Gore br. 10-427/25-68/2 od 30.01.2025. godine (u daljem tekstu: Zaključak Vlade Crne Gore), Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 4-427/243015/5 od 03.02.2025. godine (u daljem tekstu: Saglasnost Ministarstva zdravlja Crne Gore), Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Andrijevica (u daljem tekstu: Dom zdravlja Andrijevica) objavljuje
JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP
NEPOKRETNE I POKRETNE IMOVINE
i to jedne stomatološke ordinacije (sa srazmjernim dijelom korišćenja hodnika i nus prostorija) sa stomatološkom opremom u Domu zdravlja Andrijevica I Predmet zakupa
Nepokretne i pokretne stvari (prostor i oprema stomatološke ordinacije)
1. Nepokretne stvari (prostor sa srazmjernim dijelom korišćenja hodnika i nus prostorija), koji se vodi u Listu nepokretnosti br. 92, KO Andrijevica, katastarska parcela br. 20, podbroj 4, br. objekta 20, br. zgrade 1, u svojini države Crne Gore 1/1, koju koristi Dom zdravlja Andrijevica, u Andrijevici, ul. Branka Deletića bb i to: stomatološka ordinacija, na prvom spratu (P1), površine 13,5 m²;
2. Pokretne stvari - stomatološka i druga oprema (oprema stomatološke ordinacije: osnovna sredstva, pribor i sitan inventar po knjigovodstvenoj evidenciji) u navedenoj stomatološkoj ordinaciji u Domu zdravlja Andrijevica.
II Minimalna cijena zakupa
1. Na osnovu Nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke o procjeni vrijednosti mjesečnog/godišnjeg zakupa za prostorije: stomatološka ordinacija P=13,5 m² u spratu objekta Doma zdravlja Andrijevica, ukupna procijenjena vrijednost - minimalna cijena zakupa stomatološke ordinacije iznosi: 80,00 EUR (sa uračunatim PDV-om) na mjesečnom nivou, dok godišnji zakup iznosi 960,00 EUR (sa uračunatim PDV-om).
2. Na osnovu Elaborata procjene vrijednosti s nalazom i mišljenjem o funkcionalnosti aparata i uređaja u stomatološkoj ordinaciji, ukupna procijenjena vrijednost - minimalna cijena zakupa opreme i pokretnih stvari u stomatološkoj ordinaciji u Domu zdravlja Andrijevica iznosi 19,00 EUR (sa uračunatim PDV-om) na mjesečnom nivou, dok godišnji zakup iznosi 228,00 EUR (sa uračunatim PDV-om).
III Rok zakupa
Vlada Crne Gore je Zaključkom dala saglasnost za davanje u zakup nepokretne i pokretne imovine i to jedne stomatološke ordinacije (sa srazmjernim dijelom korišćenja hodnika i nus prostorija) i stomatološke opreme u Domu zdravlja Andrijevica, u skladu sa članom 39 stav 2 Zakona o državnoj imovini, na vrijeme do 5 (pet) godina uz mogućnost produženja.
IV Uslovi zakupa
- Prostor i oprema se daju u zakup u viđenom stanju i koriste isključivo u ponuđenu svrhu i namjenu; - Davanje prostora u podzakup drugom pravnom ili fizičkom licu, nije dozvoljeno; - Zakupnina se plaća do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec;
- Elektročna energija, voda i komunalije su uračunati su u cijenu zakupa;
- Tekuće održavanje, servisiranje opreme i otklanjanja kvarova na opremi, je na teret zakupca;
- Zakupac je dužan da po prestanku ugovora prostor i opremu vrati u stanje u kom je iste preuzeo;
- Zakupac ne može vršiti bilo kakve prepravke, adaptaciju zakupljenog prostora ili izmještanje opreme bez saglasnosti zakupodavca.
V Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponude
Pravo učešća imaju pravna lica registrovana za obavljanje stomatološke djelatnosti o čemu su dužni priložiti dokaze: naziv i sjedište, potvrdu - izvod o registraciji stomatološke ambulante iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) (original ili ovjerenu kopiju). Dokazi ne smiju biti stariji od 15 dana, do dana javnog otvaranja ponuda. Napomena: Ponuđači, koji su do objavljivanja ovog javnog poziva bili zakupci prostora i opreme u nekoj od javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, potrebno je da dostave potvrdu iz računovodstva (ili službe za finansijske i ekonomske poslove) te javne zdravstvene ustanove, da su izmirili sve obaveze zaključno sa 31.12.2024. godine.
Ponude dostaviti preporučeno poštom sa povratnicom (ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude) ili neposredno predati na arhivu Doma zdravlja Andrijevica, u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama, u zatvorenoj koverti sa naznakom: - “PONUDA ZA JAVNI POZIV ZA ZAKUP STOMATOLOŠKE ORDINACIJE I OPREME. NE OTVARATI PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA”.
Dokumentaciju - obrazce za učešće na javnom pozivu, ponuđači mogu preuzeti na sajtu www.domzdavljaandrijevica.com ili istu zatražiti putem e-maila: jzudza@t-com.me.
Izbor najpovoljnije ponude će se vršiti na osnovu najviše ponuđene mjesečne cijene zakupa izražene u eurima.
Ukoliko za zakup stomatološke ordinacije sa opremom bude predato više ponuda sa istom cijenom, odluka će biti donesena na osnovu sledećih kriterijuma: vremena rada ponuđača u stomatologiji, urednosti ponuđača u izvršenju obaveza i na kraju, redosleda predaje ponuda. Nepotpune i neblagovremene ponude, neće se razmatrati.
Javno otvaranje ponuda za davanje u zakup stomatološke ordinacije i opreme održaće se u kancelariji pravno kadrovskih poslova u Domu zdravlja Andrijevica dana 17.02.2025. godine – u ponedeljak u 12,00 časova. Lica koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda u ime ponuđača, moraju prije navedenog termina dostaviti punomoćje osim ponuđača koji lično prisustvuju otvaranju ponuda.
Odluka će biti donesena u roku od 7 dana od dana otvaranja ponuda.
Prijavu slati na sljedeću adresu:
Dom zdravlja Andrijevica ul. Branka Deletića bb
A n d r i j e v i c a
Kontakt telefon: 051 243 407, 069 122 126 (Pravno kadrovski poslovi), e-mail: jzudza@t-com.me
Obrazci: Ponuda za zakup nepokretne i pokretne imovine i to jedne stomatološke ordinacije (sa srazmjernim dijelom korišćenja hodnika i nus prostorija), sa stomatološkom opremom u Domu zdravlja Andrijevica (sa izjavom ponuđača o prihvatanju uslova iz javnog poziva) – Prilog 1, Podaci o podnosiocu ponude – Prilog 2, Punomoćje za prisustvo otvaranju ponuda u ime ponuđača – Prilog 3 objavljeni su na sajtu Doma zdravlja Andrijevica: www.dom zdavljaandrijevica.com
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Tužnim srcem javljamo da je 6. februara 2025. u 61. godini preminula naša draga
VIOLETA DŽARIĆ rođena PEŠIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 9. februara. Adresa za telegrame: Ðoka Miraševića br. 7, Podgorica
OŽALOŠĆENI: sin MARKO, ćerka SANDRA, snaha DINA, zet SAŠA, unučad DARIJA, LUKA, UROŠ i VUK, sestre MILIJANA i ANA, sestrić NIKOLA, sestričina SANJA, tetka RATKA, strina BUBA, braća i sestra od stričeva, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina
Počivaj u miru, draga
Vrijeme neće izbrisati sjećanje na tebe... SLAVICA RADEVIĆ
Tužan rastanak od najmlađe sestre i svastike
Dio mene je otišao sa tobom
521
Posljednji pozdrav našoj dragoj LEKICI
Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam nesebično pružala. Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na tebe. NIDŽONIJA, NINA, CULE i COKA
Posljednji pozdrav našoj
LELI
Tvoja dobrota i ljubav ostaće zauvijek u našim srcima i sve lijepe trenutke provedene sa tobom čuvaćemo od zaborava.
520
Posljednje zbogom dragoj komšinici i prijatelju
VUKICI KNEŽEVIĆ
Jako me pogodila vijest o tvom iznenadnom odlasku. Živjeli smo jedni uz druge tri i po decenije sa puno pažnje, poštovanja i razumijevanja. Bili smo kao jedna porodica. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si pružala mojoj djeci i meni. Bila si prijatelj, borac, plemenita žena velikog srca i toplog osmijeha. Sjećanje na tvoju dobrotu trajaće zauvijek.
525
Tuguje za njom
PEŠIĆ-DŽARIĆ
ednji tužni pozdrav našoj MIRI
Bila je čast učiti i rasti uz Vas. Kroz najljepše uspomene pamtiće Vas NINA, LUKA i NEBOJŠA POPOVIĆ 535
BEBA MARKOVIĆ sa djecom 527
Dana 8. februara 2025 godine ispratili smo na vječni put našeg dragog
RADOMIRA – RAJA Miroja RADULOVIĆA
Dragi ujače i striče, Opraštamo se i sa tobom, i želimo ti spokoj i mir u društvu sa sestrama i bratom. Ponosni smo i zahvalni što ste nam u život utkali ljubav, zajedništvo i slogu. Volimo te, dok bude nas bićeš sa nama
536
517
Draga naša MIRO
Sjećanja naviru. Od prvog dana kada si došla kao mlada u naš komšiluk, zavrijedila si svu ljubav i poštovanje naših roditelja, kao i svih nas. Ljubav si nam vraćala ljubavlju i toplinom, a kasnije i kumstvom za vječnost. Ostaju nam slomljena srca i pregršt najljepših uspomena na tebe, tvoju ljudskost i posebnost. Voljećemo te dok živimo i jednim dijelom naših srca uvijek disati za tebe. Spokoj tvojoj duši, voljena naša.
Sestre VUKOTIĆ: DUBRAVKA, LJILJA, DIJANA i HANJA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj MIRI
MILAN DABANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj teta
MIRI
NEBOJŠA DABANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
MIRI
MILICA, DAVOR, DUŠICA i DUŠAN MILIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav
MIRJANA NIKEZIĆ
Uz zahvalnost za ljubav i pažnju koju nam je pružala. IVAN, SLAVICA i LJUBO DABANOVIĆ
524
Navršava se 10 godina od smrti našeg
ZORANA Ljuba MARKOVIĆA
Čuvamo te od zaborava kroz najljepše uspomene
Dragi tata
RATO SPAJIĆ
Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoj lik i dobrotu. Nikada te nećemo zaboraviti.
TVOJA PORODICA 526
Navršava se tužnih 15 godina od smrti voljenog supruga, oca i brata
Zauvijek ćemo biti zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Teško je pomiriti se sa činjenicom da te više nema, ali nam je drago što si sada na nekom boljem mjestu. Prerano si nas napustio, ali to ne umanjuje našu ljubav prema tebi. Ostali smo te željni. Počivaj u miru među anđelima
Supruga JOVANKA TON – LUFFI i ćerka CVIJETA JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
MIRJANI Slobodana NIKEZIĆ Počivaj u miru
CACA DABANOVIĆ
Tvoji: MILICA, LUKA i PETAR
523
Kume
Svi koji te volimo i kojima značiš ne možemo se pomiriti sa činjenicom da nijesi sa nama. U silueti slučajnog prolaznika ugledam tvoj lik i priželjkujem da čujem mio i veseo glas tihog, nenametljivog i dobroćudnog prijatelja. Ali stvarnost me ražalosti, to je samo još jedan neznanac.
Tvoj životni put i kraj imaju jednu zajedničku crtu, bio si i ostao čovjek.
Tvoj kum NEBOJŠA POBOR sa porodicom
MIODRAG VUJAŠKOVIĆ
Četiri godine su prošle. Nedostaješ nam sve više i više. Vole te i ne zaboravljaju
tvoji najmiliji: supruga VERA, sinovi: DEJAN i MLADEN i unučad: VUK i SARA
519
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Posl.br.I - 556/2024 Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Đurković Aleksa iz Podgorice, Špire Mugoše br.57,koga zastupa punomoćnik Anja Ž.Ivanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “TELEVEX” Doo Podgorica, Ulica 4.jula 109/7, PIB: 02121778, vr.spora: 2.301,00€,te po predmetu I.br.354/24, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Fuštić Bojan iz Mojkovca, Klikovače bb-Danilovgrad, koga zastupa punomoćnik Anja Ivanović, advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika “TELEVEX” DOO Podgorica, Ulica 4.jula 109/7, PIB: 02121778, , vr.spora: 3.150,00€,te po predmetu Poslovni broj: I - 556/2024 u predmetu izvršenja Izvršnog povjerioca: “KIPS” DOO Podgorica, Veljka Vlahovića 90 , PIB: 02047403 ,Protiv: Izvršnog dužnika:Televex D.O.O. Podgorica, ul. 4 jula 109/7, lamela D3 , PIB: 02121778, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao troškova i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u Listu nepokretnosti br.219, kat parcela broj 2220/1, broj zgrade 1, PD 55, treći sprat površine 60 m2 u svojini izvršnog dužnka u obimu prava 1/1. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.02.2025 u 11 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br I - 556/2024,a radi naplate na ime glavnog duga od 46.328,00 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 21.03.2024. godine, pa do konačne isplate,nagrade za rad JI i ostalih troškova koliko budu iznosili. III Nepokretnosti osim rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Darka Rajkovića Iz Budve,Irfana Ramovića iz Podgorice I Siniše Milačića iz Berana imaju ZABILJEŽBU HIPOTEKE PO OZNOVU ZALOŽNE IZJAVE UZZ BR.1045/17. OD 05.12.2017.U KORIST HIPOTEKARNOG POVJERIOCA ,,KIPS..DOO PODGORICA RADI OBEZBJEĐENJA POTRAŽIVANJA POVJERIOCA PO OSNOVU UGOVORA O POSL.SARADNJI BR.905 OD 16.05.2008./179-08 OD 26.05.2008.G ANEX UGOV.O POSLOVNOJ SARADNJI BR.344-12 OD 12.11.2012.G/1014 OD 12.11.2012.G ANEX UGOV.O POSLOVNOJ SARADNJI BR.896 OD 14.11.2013.G.479-13 OD 14.11.2013.G ANEX UGOV.PO SOSL. SARADNJI BR.696 OD 16.11.2017.G 352-17/17 OD 16.11.2017.U MAXIMALNOM IZNOSU DO 120.000,00 E.Zabilježba Zabrane Otuđenja,Opterećenja I Davanja U Zakup Bez Pism.Saglasnosti hipotek.povjerioca i pristanak na izvršenje bez odlaganja.UZZ BR.970/17.OD 10.11.2017.G I ZALOŽNE IZJAVE UZZ BR.1045/17.OD 05.12.2017.G. Zabilježba poreskog potraživanja HIPOTEKA U UKUPNOM IZNOSU OD 1.508,41 E U KORIST OPŠTINE BUDVA -RJEŠENJE O OBEZBJ PORESKOG POTRAŽIVANJA UPRAVE LOKALNIH JAVNIH PRIHODA OPŠTINE BUDVA BR.UPI 21411/22-5067/1 OD 27.06.2022.G. Zabrana otuđenja i opterećenja PRIVREMENA MJERA- ZABRANA OTUĐENJA I OPTEREĆENJA PROTIVNIKU PREDLAGAČA, određena rješenjem OSNOVNOG SUDA U PODGORICI P. BR. 3030/21 OD 09.05.2023. GODINE.. IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 30/09/2024 godine i iznosi za nepokretnosti koje su predmet prodaje u ovom izvršnom postupku upisane Listu nepokretnosti br.219, kat parcela broj 2220/1, broj zgrade 1, PD 55, treći sprat površine 60 m2 u svojini izvršnog dužnka u obimu prava 1/1 u iznosu od 217.100,00 eura u skladu sa čl.168 ZIO.
V Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće pod uslovima iz čl.173.ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo najkasnije do 26.02.2025 godine do 12 časova na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’
Dana, 06.02.2025 godine
Javni izvršitelj u Budvi Rajković Darko
U skladu sa čl.135 Zakona o stečaju, Sl.list CG 1/2022, stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, povjerioce, sva zainteresovana pravna i fizička lica koja imaju pravo vlasništva, ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, te cjelokupnu javnost, o namjeri za prodaju imovine DOO „Gorski kedar“ u stečaju Podgorica, putem prikupljanja pismenih ponuda i istovremeno objavljuje II (drugi)
J A V N I P O Z I V za prodaju imovine DOO „GORSKI KEDAR“ u stečaju Podgorica, putem prikupljanja pismenih ponuda.
Predmet prodaje je:
1. Nepokretna imovina
- Zemljište P = 12.837 m2, upisano u LN 3969, kat.parcela br.2103/1, 2104, 2105 i 2106,
KO Liješnje, po kulturi neplodno zemljište, livada,šuma.
Početna cijena....61.206,82 €.
- Poslovni prostor P = 11 m2, upisan u LN 2707, kat.parcela br.2057/1, KO Budva, na adresi Gospoština bb, Budva.
Početna cijena....22.720,00 €.
Početna cijena cjelokupne imovine iznosi 83.926,82 €.
Ovo je ujedno i minimalna cijena ispod koje ponude neće biti razmatrane. Imovina se prodaje u viđenom stanju.
Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu. Dovoljan uslov je jedan ponudjač.
Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uz ponudu prilože dokaz o uplati depozita u iznosu od 5% od početne cijene za koju daju ponudu, na žiro račun stečajnog dužnika br. 535-23817-20. Ponuda treba da sadrži i potvrdu o registraciji i punomoćje za lice koje predaje ponudu /pravna lica/, odnosno fotokopiju lične karte ili pasoša /fizička lica/. Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom: „Ponuda za DOO „Gorski kedar“ u stečaju, „St.br.428/23“ i „Ne otvaraj“ dostaviti Privrednom sudu Crne Gore, IV Proleterske br.2, 81000 Podgorica, najkasnije do 06.03.2025.g. u 12.00 h. Otvaranje ponuda obaviće se 07.03.2025.g. u Privrednom sudu Crne Gore, kancelarija br.20 sa početkom u 12.00 h. Izabrani kupac dužan je da uplati ponuđenu cijenu i sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor u roku od 30/trideset/ dana od dana otvaranja ponuda. Ako svojom krivicom ne uplati cijenu i ne zaključi ugovor, izabrani kupac gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen drugi najpovoljniji ponuđač, ako ih ima više. Sve troškove kupoprodaje i porez snosi kupac. Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen u roku od 3 /tri/ dana od dana otvaranja ponuda.
Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog dana od 08.00-16.00 h.
Informacije na tel. 069 051 382 .
Poneđeljak, 10. februar 2025.
Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama
+38267854444
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me
PONEDJELJAK
CEKUM
PETAK
Izložba slika Esada Šabotića
Ebru magija
Izložbeni hol / 19h
3. PONEDJELJAK
Nezavisna produkcija
Monodrama EJ, RADMILA, RADMILA
Sala DODEST / 20h
KIC ,,Budo Tomović”
Premijera predstave TOP PRIJATELJI
Sala DODEST / 20h
PETAK 10.
14,21 28 . . i
Ciklus filmova
David Lynch
American Corner / 18:30
PONEDJELJAK
17.
Projekcija dokumentarnog filma
Jimmy Carter: Rock & Roll President (2020)
American Corner / 18h
ČETVRTAK
20.
10. rođendan Foruma mladih pisaca KIC-a
OTVORENA VRATA
Hol KIC-a / 12-14h
ČETVRTAK
20.
10. rođendan Foruma mladih pisaca KIC-a
Promocija zbornika Unutrašnji kompas
Sala DODEST / 20h
ČETVRTAK
20.
10. rođendan Foruma mladih pisaca KIC-a
Performans Nova poezija - novi beat
Sala DODEST / 20:45
Trbina Podgoričke priče
Gost glumac Slobodan Marunović
Multimedijalna sala / 20h
XI Festival savremene klavirske muzike FORTE PIANO
Klavirski kolektivi učenika muzičkih škola
Velika sala / 12h
UTORAK
XI Festival savremene klavirske muzike FORTE PIANO
Duo Ana Vujošević i Mauro Cecchin (Crna Gora/Italija)
Velika sala / 19h
UTORAK
25. 25.
XI Festival savremene klavirske muzike FORTE PIANO
Duo Bizjak (Srbija/Francuska)
Velika sala / 20h
XI Festival savremene klavirske muzike FORTE PIANO
Promocija albuma pijaniste Amira Džakovića
The Balkan Piano
Velika sala / 12h
SRIJEDA SRIJEDA
XI Festival savremene klavirske muzike FORTE PIANO
Ansambl za drugu novu muziku (Srbija)
Velika sala / 20h
izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
