Dnevni list POBJEDA 17.03.2025 by Pobjeda

FINGIRANJE REFORMI: Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje o sporazumu opozicije i vlasti i evropskom putu Crne Gore

Uljarević: Igra za međunarodnu zajednicu u kojoj svi kalkulišu

Vladajuća većina nije koherentna, što rezultira kontinuiranom napetošću i kontrolisanim haosom među njenim članicama. Povremene eskalacije sukoba zatvaraju se kompromisima kada se procijeni da je isplativije zadržati kontrolu nad državnim resursima zbog partijskih i ličnih interesa nego raskinuti koaliciju i to obesmišljava bilo kakvu priču o principima - kaže Uljarević

SJEVERNA MAKEDONIJA ZAVIJENA U CRNO Katastrofalan bilans požara u noćnom klubu u Kočanima

U kritičnom stanju su 22 osobe, dio povrijeđenih će biti prevezen avionom u Tursku, Bugarsku i Grčku - rekao je ministar Panče Toškovski. Proglašena je sedmodnevna žalost u zemlji, a uhapšeno 20 osoba

DIPLOMATSKA POŠTA

Permanentni avgust

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Dogovor premijera Milojka Spajića i opozicije uzrokovao mimoilaženja unutar parlamentarne većine

Mandićevoj partiji

sporazum nije po volji

Pokret Evropa sad u dobrom duhu i shodno odgovornosti koju ima uložio je napore da u koordinaciji sa predstavnicima evropskih partnera obezbijedi povratak opozicije u parlament pod uslovima koji su prihvatljivi apsolutno svakoj članici vlasti - saopšteno je iz PES-a kao odgovor na navode Nove srpske demokratije da sporazum Spajića i opozicije nije potpisan u ime kompletne većine, već samo PES-a STR. 2.

KOMENTAR

Crkvi zemlja, đacima ni toalet

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Različiti stavovi direktorice državne Agencije za investicije i analitičara o strukturi stranih direktnih investicija

Policija

tužilaštvo istražuju ko stoji iza uvredljivih komentara na portalu koji je u vlasništvu Zorana Bećirovića

Dogovor premijera Milojka Spajića i opozicije uzrokovao mimoilaženja unutar parlamentarne većine

Mandićevoj partiji sporazum nije po volji

PODGORICA – Sporazum premijera Milojka Spajića i predstavnika opozicije, potpisan u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, a u kojem su se saglasili da traže mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, uzrokovao je juče mimoilaženja unutar parlamentarne većine. Spajiću je prigovoreno iz Nove srpske demokratije da je potpisao partijski sporazum sa DPS-om u ime PES-a, a ne kompletne vlasti, na što je PES odgovorio da su takve ocjene „besramna manipulacija pred izbore u Nikšiću i Herceg Novom“. Iz dijela opozicije iskazali su zadovoljstvo potpisanim sporazumom, navodeći da su njihovi zahtjevi prihvaćeni i da neće biti otvaranja identitetskih pitanja koja dijele društvo.

Jovan Jole Vučurović iz Nove srpske demokratije kazao je juče da se PES može dogovarati samo u svoje ime, a ne u ime čitave parlamentarne većine.

Partijski s P orazum

- Radi se o partijskom sporazumu između PES-a, DPS-a i drugih iz opozicije, koji se u jednom dijelu javnosti pogrešno predstavlja kao dogovor vlasti i opozicije. To potvrđuju i potpisi na tom dokumentu, kao i sastav onih koji su se dogovarali, a gdje, osim PES-a, nema ostalih iz vlasti. Dakle, PES se može dogovarati isključivo u svoje ime, a ne u ime kompletne vlasti, a kao njihovi partneri iz parlamentarne većine

samo se nadamo da PES nije pristao na bilo kakve ultimatume organizacije koja se vratila pod skute šefa kriminalne hobotnice Mila Đukanovića - naveo je Vučurović. Istakao je da je dobro da se opozicija vrati u parlament, ali to ne treba predstavljati kao nešto epohalno. - Važno je da se ne izlazi u susret bilo kakvim ucjenama i ultimatumima jednom DPS-u. I naravno, pitanje srpskog jezika i dvojnog državljanstva ostaje u vrhu naših prioriteta, radi se o poštovanju rezultata popisa i osnovnim ljudskim pravima, i to niko ne može gurnuti u drugi plan. Ta pitanja treba rješavati što prije, kroz dogovor i dijalog, jer nema potrebe da

se dodatno odugovlači - izjavio je Vučurović.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je, nakon zaglavljenih pregovora većine i opozicije, PES preuzeo inicijativu da prevaziđe političku krizu u Skupštini i to isključivo zarad opšteg, a ne partijskog interesa.

- Na sporazum sa opozicijom gledamo kao na tehnički okvir za rješavanje bojkota Skupštine, koji je prijetio da ugrozi naš EU put. Smatramo da je ovaj kompromis u interesu svih građana, a postignut je u cjelosti u okvirima koje je postavila parlamentarna većina. Primjetno je da dio parlamentarne većine nameće lažni narativ da je ovo rješenje krize uvod u partner-

Ambasade Njemačke i Velike

Britanije pozdravile sporazum

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten saopštio je juče da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori. - Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Pokreta Evropa sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i

opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.

Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru na tome što je došlo do postizanja sporazuma.

Ambasada Velike Britanije u Crnoj Gori takođe je pozdravila sporazum vlasti i opozicije. - Pozdravljamo dogovor

vlasti i opozicije o upućivanju zahtjeva u vezi sa sutkinjom Ustavnog suda Venecijanskoj komisiji – važan korak ka normalizaciji političke situacije, jačanju vladavine prava i napretku Crne Gore na evropskom putu, saopšteno je iz Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori. - Ohrabruje i posvećenost izbornoj reformi do kraja 2025. kao i fokus na ispunjavanju EU obaveza kroz dijalog - navodi se u objavi na Instagramu.

stvo sa DPS-om, što je ništa do jeftina manipulacija koja se plasira da bi se homogenizovali birači u Nikšiću - naveo je Čarapić. Dodao je da je ovaj sporazum dokaz da PES vodi sve ključne procese u Crnoj Gori, a da DPS nije u prilici da odlučuje o ključnim pitanjima, već je primoran „da svoje destruktivno djelovanje prekine stavljajući svoj potpis na dokument koji im Spajić dostavi“.

- Naše kolege iz većine koje od gotovog pokušavaju da naprave veresiju nažalost logiciraju kao DPS - sitna partijska korist im je važnija od opšteg interesa deblokade Skupštine za koju su se i sami zalagali - istakao je Čarapić.

Iz PES-a je saopšteno da je sporazum vlasti i opozicije koji se predstavlja kao dogovor PES-a sa DPS-om zapravo besramna manipulacija pred izbore u Nikšiću i Herceg Novom.

- Potpisani sporazum pred-

stavlja formalizaciju svih već usaglašenih zahtjeva u okviru „Barometra 26“ i potvrđuje neosnovanost opozicionog bojkota – poručeno je iz PES-a.

Navode u jučerašnjem saopštenju da, osim stava da se ,,konsultuje Venecijanska komisija, a što je takođe usaglašeno stanovište konstituenata većine, sve druge stavke već su obuhvaćene ‘Barometrom 26’, koji je usvojen na Vladi, koju čine upravo partije iz kojih se danas plasiraju dezinformacije“.

- Pokret Evropa sad, u dobrom duhu i shodno odgovornosti koju ima, uložio je napore da u koordinaciji sa predstavnicima evropskih partnera obezbijedi povratak opozicije u parlament pod uslovima koji su prihvatljivi apsolutno svakoj članici vlasti. Podsjećamo na bezbrojne pozive opoziciji da se vrati u skupštinske klupe koje su slali i funkcioneri ZBCG - saopšteno je iz te partije. Potpredsjednik i šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar poručio je da je vlast priznala grešku pristajanjem na uključivanje Venecijanske komisije, što je opozicija od početka i zahtijevala. - Sporazum i dogovor PES-a i DPS-a nas ne obavezuje, a Ura će kao i do sada, nakon sprečavanja gaženja Ustava, uraditi sve da Crna Gora bude naredna članica EU i nastaviti da bude na svakom mjestu gdje se brani interes građana i države - dodao je Konatar.

Prihvaćeni zahtjevi o P ozicije

Dio opozicije zadovoljan je potpisanim sporazumom. Predsjednik SD-a i jedan od

Kos: Dijalog i potraga za kompromisom su evropski put

Komesarka EU za proširenje Marta Kos kazala je da su dijalog i potraga za kompromisom evropski put i da donose dugoročna, održiva rješenja. - Divno je vidjeti da su Vlada i opozicione stranke u Crnoj Gori to prihvatile, ostavljajući po strani svoje razlike kako bi se fokusirale na ubrzavanje reformi u vezi sa EU za dobrobit svih građana Crne Gore - poručila je Kos na mreži Iks.

lidera Evropskog saveza Damir Šehović kazao je da je opozicija postavila dva jasna zahtjeva – i oni su prihvaćeni. - Parlamentarna i institucionalna kriza nastala nakon konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda rješava se uz podršku Venecijanske komisije, čije će se mišljenje u potpunosti primijeniti. Do tada se obustavlja procedura izbora jednog sudije tog suda – saopštio je Šehović. On je dodao da je evropska agenda prioritet. - Neće biti otvaranja identitetskih pitanja koja dijele društvo – poput izmjena Ustava u vezi sa službenim jezikom, Zakona o crnogorskom državljanstvu i drugih tema na kojima insistira dio parlamentarne većine. Ovo je važan korak naprijed, jer bi pokretanje takvih tema u ovom političkom trenutku značilo trajno skretanje Crne Gore sa evropske agende i izazvalo nove političke tenzije s nepredvidivim posljedicama. Dogovor je jasan – sada je na vlasti da dokaže stvarnu posvećenost evropskim integracijama - naveo je Šehović. Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori saopštila je u subotu veče da će tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiti po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. - Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da pr eduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. decembra prošle godine – saopšteno je. Nakon potpisivanja ovog sporazuma, kako se navodi, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine. - Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, sa ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - saopšteno je. Dodaje se da je postignuta saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“. i. k.

Vasilije Čarapić

Jovan Jole Vučurović

m. babović

d. malidžan

FINGIRANJE REFORMI: Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje o sporazumu opozicije i vlasti i evropskom putu Crne Gore

Uljarević: Igra za međunarodnu zajednicu u kojoj svi kalkulišu

PODGORICA – Prijetnje pojedinih konstituenata o izlasku iz Vlade više su instrumenti političke trgovine i pozicioniranja nego ozbiljne namjere. Model „opozicije unutar vlasti“ postaje dominantan način političkog djelovanja u kojem svi izbjegavaju odgovornost i time dodatno ugrožavaju čitav sistem, smatra Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje.

Da bi sporazum koji je prekjuče potpisan između predstavnika opozicije i Vlade Crne Gore kao formalni akt bio održiv, Uljarević navodi da mora doći do promjene pristupa i promjene političke klime. Trenutno, kako kaže, cijela situacija više liči na igru za međunarodnu zajednicu, gdje obje strane kalkulišu sporazumima bez istinske spremnosti da uđu u ozbiljan dijalog u javnom interesu, što bi značilo stavljanje partikularnih interesa po strani. Komentarišući ponašanje predstavnika opozicije kazala je da je njihov problem u tome što „i dalje žive u iluziji da će na nacionalnom nivou postati poželjan ili neophodan partner dijelu vladajuće većine“. Dok se sa druge strane, prema riječima Uljarević, „parlamentarna većina ponaša kao da je sama sebi dovoljna, ne razumijevajući suštinu parlamentarnog rada koji bi morao biti inkluzivan“.

P OBJEDA : Kako komentarišete aktuelnu političku situaciju u zemlji i odnose unutar vladajuće većine? Da li su za Vas očekivane stalne ucjene o napuštanju izvršne vlasti ukoliko se ne povuku određeni prijedlozi ili odluke pojedinih partija ili predstavljaju samo predstavu za narod?

ULJAREVIĆ : Sve na političkoj sceni ukazuje da Crna Gora i dalje nema stabilnu i funkcionalnu vlast, već da se političke odluke donose pod pritiscima, ucjenama i partijskim kalkulacijama, a programi i predizborna obećanja, kao i interesi građana i građanki ostaju na marginama. Vladajuća većina nije koherentna, što rezultira kontinuiranom napetošću i kontrolisanim haosom među njenim članicama. Povremene eskalacije sukoba se zatvaraju kompromisima kada se procijeni da je isplativije zadržati kontrolu nad državnim resursima zbog partijskih i ličnih interesa nego raskinuti koaliciju i to

obesmišljava bilo kakvu priču o principima. Umjesto da se bavi reformama i ključnim pitanjima iz procesa pristupanja EU, vlast je fokusirana na unutrašnje borbe i raspodjelu moći. Prijetnje o izlasku iz Vlade više su instrumenti političke trgovine i pozicioniranja nego ozbiljne namjere. Model „opozicije unutar vlasti“ postaje dominantan način političkog djelovanja, ali se akteri takmiče samo za uticaj i svoj udio u „kolaču moći“, a ne za vrijednosti, principe ili standarde koji mijenjaju državu nabolje. Važno je napomenuti da svi izbjegavaju odgovornost, što je dodatno opasno za čitav sistem. Ukratko, građani i građanke svjedoče političkom teatru u kojem je haos postao osnovna strategija opstanka na toj sceni, dok država funkcioniše na auto-pilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost. Građani i građanke to osjećaju, pa ne čudi da je zabrinutost posljednjih mjeseci njihovo dominantno osjećanje. Većina smatra da država ide u pogrešnom pravcu i da je situacija u zemlji negativna i nestabilna, na što opominju empirijski podaci iz posljednjeg izdanja CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i Instituta Damar.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu opozicije da će se vratiti u Skupštinu uz očekivanja da prethodno sa vlastima potpišu sporazum koji su predložili?

ULJAREVIĆ: Skupština je već ozbiljno oslabljena kao institucija, a njena kontrolna uloga u ovom sazivu praktično ne postoji, što dodatno urušava njen kredibilitet i značaj u političkom sistemu. Bojkot je, kao političko sredstvo, ograničenog dometa i dugoročno ne donosi rezultate, pa je u interesu i vlasti i opozicije da se to stanje prevaziđe. Sporazum može biti korak ka povratku opozicije u Skupštinu, ali ostaje pitanje njegove realne političke održivosti. Naime, problem opozicije je što i dalje živi u iluziji da će na nacionalnom nivou postati poželjan ili neophodan partner dijelu vladajuće većine. Dok ne shvati da od toga, barem u kratkoročnom i srednjoročnom periodu, nema ni-

Problem opozicije je što i dalje živi u iluziji da će na nacionalnom nivou postati poželjan ili neophodan partner dijelu vladajuće većine. Dok ne shvati da od toga, barem u kratkoročnom i srednjoročnom periodu, nema ništa - iz različitih objektivnih i subjektivnih razloga - ovakve političke krize neće biti doživljene ozbiljno u javnosti, niti će značajnije popraviti njenu poziciju - kazala je Uljarević

šta - iz različitih objektivnih i subjektivnih razloga - ovakve političke krize neće biti doživljene ozbiljno u javnosti, niti će značajnije popraviti njenu poziciju.

S druge strane, parlamentarna većina se ponaša kao da je sama sebi dovoljna, ne razumije suštinu parlamentarnog rada koji bi morao biti inkluzivan i ne shvata da se kvalitetna demokratska konsolidacija ne gradi pukim preglasavanjem, već kroz konsenzus o ključnim pitanjima.

Zato sporazumu, kao formalnom aktu, mora prethoditi ili ga pratiti promjena političke klime i pristupa kako bi on bio održivo rješenje. Trenutno, cijela situacija više liči na igru za međunarodnu zajednicu, gdje obje strane kalkulišu sporazumima bez istinske spremnosti da uđu u ozbiljan dijalog u javnom interesu, što bi uključivalo i stavljanje partikularnih interesa po strani. Uostalom, još ranije se uticajan dio stranaka iz vladajuće većine

– NSD i DNP - odredio prema „Barometru 26“ naglašavajući da ne prihvataju dio koji se odnosi na privremeno stavljanje po strani identitetskih pitanja na kojima oni grade svoju političku poziciju. Zato Milojko Spajić ne može, iako je premijer, ništa u njihovo ime garantovati, a još manje može garantovati elementarno uvažavanje opozicije u Skupštini, što je presudno važno za brojne odluke na putu ka EU koji zahtijeva širu i raznovrsniju političku i društvenu podršku.

POBJEDA: Kako komentarišete što će nova evropska kancelarija biti otvorena u Tirani, a ne u Podgorici, ko je odgovoran za to?

ULJAREVIĆ: Odluka da se nova kancelarija Evropskog parlamenta otvori u Tirani, a ne u Podgorici primarno odražava odnos prema Skupštini Crne Gore, ali istovremeno razotkriva i ograničene kapacitete vlasti da iskoriste prednosti trenutnog političkog konteksta.

Za otvaranje kancelarije EP u Podgorici bilo je neophodno ozbiljno lobirati, ali nema ni naznaka da su institucije i oni koji ih vode uopšte razmatrali ovu mogućnost, što samo potvrđuje nedostatak proaktivne evropske politike, ali i neophodnog znanja, vještina i vizije.

Dodatno, u vladajućoj strukturi postoji previše signala da se reforme samo simuliraju, pri čemu se neki akteri više ni ne trude da ih pokriju „evropskom retorikom“. Pri ovim promjenljivim geopolitičkim prilikama, takav pristup može ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore.

POBJEDA: Kako tumačite nedavni odlazak predsjednika Skupštine Andrije Mandića u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku kod Milorada Dodika i to što se premijer Crne Gore nije oglasio tim povodom, kao ni po pitanja Ukrajine, zbog čega se ne zna spoljna politika koju Vlada vodi?

ULJAREVIĆ: Ovo nije iznenađenje, već očekivano političko pozicioniranje Andrije Mandića. Takođe, nije iznenađenje ni to što premijer Spajić, kao i većina ministara, izbjegava da se jasno odredi prema Mandićevim postupcima. Time se učvršćuje percepcija da Vlada nema jasnu spoljnu politiku i da se njeni članovi ne

usuđuju zauzeti stav po ključnim pitanjima iz međunarodnih odnosa.

Crna Gora, kao država koja teži članstvu u EU i koja je članica NATO, morala bi imati jasnu i nedvosmislenu poziciju o regionalnim i globalnim izazovima. Međutim, izostanak reakcije vlasti u ovom slučaju otvara prostor za različite interpretacije i dodatno slabi međunarodni kredibilitet zemlje. A, nije ovo ni jedini primjer… U konačnici, spoljna politika je odraz unutrašnje politike. Andrija Mandić nije samo lider Nove srpske demokratije, već treći čovjek države, i njegov javni nastup uz Dodika –uz ćutanje premijera – može se spolja tumačiti i kao zvaničan stav Crne Gore. Ovo nije prvi put da iz Crne Gore dolaze kontradiktorne poruke prema susjedima i međunarodnoj zajednici, što šteti ugledu zemlje i njenoj poziciji u evropskim integracijama.

POBJEDA: Koliko takav odnos prema spoljnoj politici utiče na evropske integracije sada kada se EU ujedinjuje oko podrške Kijevu?

ULJAREVIĆ: EU je jasno postavila podršku Ukrajini kao ključni politički prioritet i od svih zemalja kandidata minimum koji se očekuje jeste usklađenost s tom politikom. Crna Gora je do sada uglavnom bila usklađena s vanjskom politikom EU, ali upravo pod ovom Vladom došlo je do zastoja, što se reflektovalo i kroz propuštenu priliku da se zatvori Poglavlje 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).

Očigledno je da problemi u toj oblasti rastu – s jedne strane, zbog političkog i ideološkog tereta koji znatan dio članova Vlade nosi, a s druge, zbog kalkulantskog pristupa prema novoj američkoj administraciji, čak i od onog dijela Vlade koji se ranije percipirao kao progresivniji.

Takvo ponašanje ne može proći nezapaženo u evropskim institucijama i može imati ozbiljne posljedice po tempo pregovora, a varljivo je uvjerenje nekih koji misle da mogu sada iz Crne Gore izigravati nesvrstane. Ako Crna Gora želi zadržati reputaciju pouzdanog partnera EU – što je i bez pitanja Ukrajine već izazov – mora pokazati dosljednost i jasno opredjeljenje prema ključnim pitanjima vanjske politike. U suprotnom, rizikuje da završi u sivoj zoni, gdje će njeni evropski izgledi postati neizvjesni, a podrška iz EU sve slabija. I.MILOVIĆ

Daliborka Uljarević

Bivši ministar odbrane Crne Gore i nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost o izazovima koji dolaze od nove američke administracije

Crnogorske

vlasti moraju imati jasnu viziju i uskladiti nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane, te ne otvarati dileme o svom učešću u združenim misijama Alijanse. To takođe podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropisavjetuje Vučinić

PODGORICA - Vidimo da svijet ulazi u novu eru u kojoj se multipolarna dinamika sukobljava sa nastojanjem za pojedinačnom dominacijom velikih sila. Geopolitička realnost je takva da se svijet dijeli na saveze i sfere uticaja, a zemlje koje ne izaberu pravu stranu rizikuju marginalizaciju, pa čak i nestanak u narednom periodu, ocijenio je, u razgovoru za Pobjedu, bivši ministar odbrane Crne Gore i nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.

On smatra da jačanje odbrambenih sposobnosti Evropske unije više nije stvar izbora, već neminovnost.

Vučinić: Crna Gora treba da uradi sve kako bi zadržala poziciju u NATO

- O tome više nema dilema među vodećim EU liderima koji sada priznaju da nije trebalo čekati toliko dugo da ih Tramp i njegova administracija natjeraju da konačno shvate da bezbjednost Evrope ne smije zavisiti ni od koga, pa ni od, do skoro neupit-

nog saveznika kao što su SAD - primjećuje on.

AlijAnsA će opstAti

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp je povratkom u Bijelu kuću prilično silovito započeo svoj novi mandat.

- Nedavno je poručio da ako zemlje članice NATO ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje, članice Alijanse još ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Takođe je kazao da je liderima zemalja Sjevernoatlant-

skog saveza, tokom nedavnih razgovora, jasno predočio da ih neće štititi ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu - podsjeća naš sagovornik. Vučinić je mišljenja da se to može smatrati kao poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosadašnju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.

- To je činjenica kojoj je teško prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke ugledne članice EU, poput Španije, Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. U toj grupi su i: Belgija (1,30 odsto), Kanada (1,37 odsto), Italija (1,49 odsto) i Portugal (1,55 odsto). Sada je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 odsto), a zatim Estonija (3,43 odsto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, ispred su SAD koje su u prošloj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 odsto svog BDP-a - precizirao je Vučinić.

Navodi da ne treba sumnjati u opstanak NATO uprkos svim izazovima koji dolaze

od aktuelne američke administracije.

- To potvrđuje i nedavna posjeta generalnog sekretara Marka Rutea, nakon koje je Tramp izjavio da Alijansa ima perspektivu pod Ruteovim vođstvom i vizijom koju mu je izložio - rekao je bivši ministar odbrane.

nAcionAlni interesi Isto tako, navodi on, za očekivati je da će ta početna euforija, koja dolazi iz kabineta novog američkog predsjednika, vremenom ipak dobijati mirniju dinamiku koja će „reafirmisati već potvrđene vrijednosti kolektivnog sistema bezbjednosti“. Poručio je da Crna Gora treba da uradi sve kako bi zadržala svoju poziciju u NATO. Crnogorske vlasti, preporučuje Vučinić, moraju imati jasnu viziju i uskladiti nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane, te ne otvarati dileme oko svog učešća u združenim misijama Alijanse.

- To podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi - savjetuje Vučinić. Buduće članstvo u porodicu evropskih država, jasan je on, za našu zemlju znači i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU, koja planira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne tri, četiri godine 800 milijardi eura. - U tom smislu, Crna Gora ne bi smjela imati dilemu gdje je njeno mjesto. Ukoliko u tom pogledu ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju - Crna Gora rizikuje da do kraja kao saveznik uruši svoj kredibilitet i bude potpuno marginalizovana, što otvara brojne probleme, uključujući i najteže pitanje njenog državne opstojnosti - zaključio je Vučinić u razgovoru za Pobjedu. Kristina jerKoV

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje kritikovao je usvajanje Prijedloga zakona o državnim službenicima i namještenicima zbog snižavanja kriterijuma za zapošljavanje na ekspertskim i rukovodnim pozicijama u javnoj upravi.

Kako kaže Nikola Đurašević, saradnik na programima CGO, ovim se obesmišljava značaj obrazovanja i radnog iskustva koji su važni za kvalitet odlučivanja i upravljanja državnim resursima i interesima.

- Javna uprava, umjesto da se razvija kao učinkovit i stručan servis građana, takvim zakonskim rješenjem ostaje zarobljena partijskim interesima jer se dominantno vidi kao jedna vrsta rezervoara za hranjenje partijskih apetita - rekao je Đurašević. Ako ovakva rješenja dobiju podršku poslanika, smatra Đurašević, visoko obrazovani i profesionalci se demotivišu da svoju karijeru grade u javnoj upravi. Šalje im se poruka da ulaganje u obrazovanje nije važno. - Ovim se dodatno podstiče zapošljavanje osoba sa sum-

njivim diplomama i podriva obrazovni sistem. Sve ukupno to osnažuje rizike od korupcije i nepotizma - istakao je Đurašević. Nova parlamentarna većina, podsjeća naš sagovornik, 2020. je i usvojila Zakon o službenicima i namještenicima koji nije imao za cilj profesionalizaciju i optimizaciju javne uprave. - Već omogućavanje partijskim kadrovima da zauzmu one ključne pozicije bez odgovarajućih kvalifikacija - smatra on. Đurašević ukazuje da ni sada

kao ni prije četiri godine zakon nije dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije. Stava je i da od profesionalizacije javne uprave zavisi i dalji napredak ka Evropskoj uniji. Nije dobro ni predloženo rješenje koje isključuje sedmi stepen obrazovanja.

- Trebalo bi raditi na dugoročnim rješenjima koja će omogućiti da se u institucijama zapošljavaju najbolji kadrovi na osnovu stručnosti i njihovih referencija, a ne političke pripadnosti - naglasio je Đurašević. Iz Vlade je prilikom pred -

stavljanja Prijedloga zakona saopšteno da će doprinijeti profesionalizaciji i optimiza-

ciji javne uprave, a iz opozicije je preporučeno da se povuče iz procedure. r.p.

Boro Vučinić

Centar za građansko obrazovanje kritikovao usvajanje Prijedloga zakona o državnim službenicima i namještenicima

Nikola Đurašević pr centar

Zaista je fascinantna sličnost onoga što i kako govore predstavnici druge administracije Donalda Trampa i onoga što smo imali (a i dalje imamo) prilike da gledamo i slušamo u Crnoj Gori - poslije anti-istorijskog avgusta 2020. Crnogorsko iskustvo nas je naučilo da, poslije nevjerice i smijeha - koji su, u početku, pratile razne vrste besmislenih ili očigledno pogrešnih izjava i nastupa novih zvaničnika - slijedi svojevrsno otrežnjenje i suočavanje da neprijatnim i teškim posljedicama samouvjerene i samodopadljive politike novih vlasti.

Od zaprepašćenja do shvatanja o opasnoj promašenosti zvanične američke politike nije proteklo mnogo: nepuna dva mjeseca.

To, nažalost, važi i za najviše službenike u kabinetu 45/47 američkog predsjednika.

Dok sa usiljenom vedrinom i samouvjerenošću sriču hvalospjeve Predsjedniku, u čije ocjene, političke i pregovaračke vještine i pamet ni malo ne sumnjaju, nevjerica i duboko razočaranje se šire i onim segmentima američkog društva koji su oduševljeno glasali za ružičasta MAGA obećanja. Prvih šezdesetak dana drugog mandata su donijeli tektonske promjene, kako na unutrašnjem planu, tako i na međunarodnoj sceni.

SAD koje smo nekad (pre)poznavali više ne postoje. Tramp je, sada je i to jasno, izbjegao i posljednju neprijatnu situaciju na samom startu mandata: neće doći do blokiranja finansiranja saveznih institucija.

Demokrate, još uvijek dramatično uzdrmane porazom na predsjedničkim izborima, nisu imale snage i hrabrosti da izgrade jedinstveni stav i da se uzdrže od glasanja koje je omogućilo nesmetani nastavak rada administracije. Sunovrat se nastavlja.

OPET TRAMP I PUTIN

Donald Tramp, čak iako ignorišemo teorije/priče o agentu Krasnovu - koje nas podsjećaju na neke fragmente iz špijunskih romana Džona Le Karea - teško može pobjeći globalno raširenom utisku o povezanosti i uticaju koji na njega ima Vladimir Putin i ruske službe.

Trampovi stavovi, poruke i potezi povodom agresije Rusije na Ukrajinu - koju američka administracija upadljivo ignoriše kao uzrok i definiciju sukoba i izbjegava da nazove pravim imenom - ogolile su

DIPLOMATSKA POŠTA

Permanentni avgust

komisiji na uvid i ocjenu je, svakako, važni korak naprijed u rješavanju

ustavne i političke krize u našoj zemlji

politiku popuštanja i povlađivanja Kremlju, na način koji je, s mukom i velikim naporom, ali, ipak, neizbježno doveo do reakcije evropskih saveznika. Nekoliko decenija poslije De Gola i njegovih konfrontacija sa tada dominantnim shvatanjem konstitucije i uloge NATO, pokazalo se da čak ni američka bezrezervna stožerna uloga u Alijansi nije zauvijek data činjenica, a da Generalovo zalaganje za veću francusku/evropsku autonomiju u okviru evro-atlantskih odbrambenih struktura nije bio samo francuski kapric. Evropa, tj. Evropska Unija se, tako, našla pred istorijskom nuždom. Koliko će biti vremena potrebno za novi NATO, tj. za novu konfiguraciju odbrambenih snaga EU i prijateljskih zemalja, drugo je pitanje.

Nove nužde rađaju nove sile, pa se prvo pitanje - da li je takva struktura potrebna - više i ne postavlja. Makron i EU saveznici imaju istorijsku šansu da nastave tamo đe De Gol nije mogao sam. S druge strane, centralno „strateško“ obrazloženje nove američke vanjske politike - da je suština novog odnosa SAD prema Rusiji zapravo pokušaj da se doprinese razdvajanju Rusije od Kine, tj. smanjenju uticaja Pekinga na Moskvu, izgleda prilično neutemeljeno i neuvjerljivo. Ovo ne zbog toga zato što - da se vratimo u sedamdesete godine prošlog vijeka - Donald Tramp i Marko Rubio nisu (nažalost) na nivou Ričarda Niksona i Henrija Kisindžera (ni intelektualno, ni politički - da budemo iskreni), koji su započeli proces otvaranja prema Kini i, posredno, postepenog udaljavanja Narodne Republike od tadašnjeg dominantnog SSSR-a, već iz dva suštinska razloga. Prvi se odnosi na sasvim drukčiji istorijski kontekst, u kojem je narastanje Kine takve globalne težine i dometa da su akcije koje Tramp, Vens i Rubio pompezno i propagandno najavljuju urbi et orbi, vjerovatno, u Pekingu (a i u Moskvi!) praćene kao nekakva neozbiljna i manje spretna improvizacija.

Drugi je razlog važniji: otvaranje Kine prije pola vijeka je značilo njenu ubrzanu modernizaciju, koja je zahtijevala jednog Deng Sjaopinga umjesto ostarjelog i dogmatičnog Maoa. Kako se zove ruski Deng, taj hrabri ruski modernizator? Ima li ga na pomolu? Treba li posebno isticati da su

oni novi i moderni glasovi koji su se pojavili - sada među počivšima ili su nekim čudom pošteđeni i prognani u inostranstvo.

„Odvajanje Rusije od Kine“, kako bi Kremlj postao novi partner, itd., samo je loš (i kratkotrajni) izgovor za samouništavajuće poteze Donalda Trampa i njegovog finansijera Ilona Maska. Putin se neće „modernizovati“, a njegov nasljednik će imati prvenstveni problem da zemlju očuva ucijelo. A sama tranzicija prema nasljedniku je apsolutno nepredvidljiva i uslovljena mnoštvom - u ovom trenutku - nepoznatih faktora.

Zato je odnos Trampa i Putina prvenstveno vezan za ishod rata u Ukrajini i nema stratešku, već taktičku i dnevno-političku vrijednost. I jednom i drugom se žuri da okončaju rat u Ukrajini - Trampu po svaku cijenu (iako sada tvrdi da su njegove izjave o zaustavljanju rata „za 48 sati“ bile ironično-metaforične), a Putinu po cijenu života i očuvanja vlasti. (Uz probleme sa vojnim i ljudskim resursima, da ne zaboravimo.)

I jedan i drugi - po svemu sudeći - računaju da Rusija zadrži okupirane djelove Ukrajine. Zelenski je jasno stavio do znanja da je to nemoguće. Ali, nije Zelenski u tome usamljen - ni u Ukrajini, ni u Evropi. Podrška Makrona i britanskog premijera Starmera nije samo simbolična i deklarativna. Njihova spremnost da pošalju trupe ozbiljno brine i Vašington (koji bi time i definitivno izgubio primat u pitanjima rata i mira u Ukrajini), ali i Moskvu, kojoj angažman vojske Sjeverne Koreje u pot-

punosti dezavuiše argumentaciju o „neprihvatljivom miješanju sa strane“. Putin i Tramp ne mogu da izdrže dalje produženje „specijalne vojne operacije“. Ukrajina, Evropa i njena koalicija ne smiju da izgube taj rat. To je aktuelna istorijska jednačina. A za geostrateške projekcije treba opet čitati Zbignjeva Bžežinskog. Nije on slučajno Rusiju eufemistički zvao „regionalnim“, a Kinu „strateškim“ partnerom. Ostaje, nažalost, pitanje da li sada u Bijeloj kući, u Savjetu za nacionalnu bezbjednost i u Stejt Departmentu odlučuju ljudi koji su čitali Bžežinskog i Kisindžera, na primjer.

OPET EVROPA I SRBIJA Ideju da ovu „Poštu“ naslovimo kao „Permanentni avgust“ smo, priznajemo, dobili čitajući posljednji post na mreži X uvažene komesarke EU za proširenje, gospođe Marte Kos: „Neviđeni broj građana Srbije danas je mirno demonstrirao u Beogradu, pozivajući na vladavinu prava i jake, odgovorne demokratske institucije. Zahvaljujem se svima koji su osigurali njihovu bezbjednost. Trebalo bi da uslijedi dogovor o reformama koje su neophodne za evropski put Srbije“.

Takva nas je, „umivena“ i „politički korektna“, objava vratila u vrijeme njenog prethodnika, mađarskog diplomate Olivera Varheljija Nikako, dakle, da se oslobodimo te vrste birokratskog ne-govora, koji nikoga ne dira i ne uznemirava i koji - što je suštinski problem - ignoriše stvarnost koju živi Srbija, ali i naš region u cjelini. Ista-

kli smo već da nemamo ni najmanje sumnje u dobre namjere gospođe Kos, ali je njena objava pogrešna poruka - pogrešne intonacije i promašenog sadržaja.

Na stranu to što je na studentskim/građanskim protestima u Beogradu upotrijebljen opasni „zvučni top“, a što direktno negira navode Kos o „osiguranoj bezbjednosti“ mirnih učesnika demonstracija, već evropska komesarka sada očekuje „dogovor o reformama“?! Ignorisanje pravog karaktera i namjera režima Aleksandra Vučića - ne samo u Srbiji, već i u BiH, u Crnoj Gori i na Kosovu - je ozbiljna i principijelna greška. Njeno nastavljanje i ponavljanje nema opravdanja - čak ni da u Srbiji nije došlo do najmasovnijih protesta u posljednjih četvrt vijeka.

U novoj evro-atlantskoj konstelaciji, ta vrsta površnog i pogrešnog čitanja procesa i događaja u zemljama Zapadnog Balkana, pored ostalog, direktno podriva napore EU za jedinstvenim i efikasnim nastupom i za politikom koji tom novom nastupu treba da dâ puni smisao. Povlađivanje Vučiću je potpuno besmisleno i prevaziđeno. I još gore od toga: povlađivanje Vučiću je direktno održavanje i snaženje uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu. Dugogodišnja destabilizacija i bezbjednosni izazovi u BiH - koji, bez slučajnosti, ovih dana doživljavaju novu kulminaciju; kao i avgustovske degradacije i regresije u Crnoj Gori; Kosovo i da ne pominjemo - imaju ishodište, u značajnoj mjeri, kao i jasnu podršku u nacionalističkoj i velikodržavnoj politici Srbije.

Ignorisati te realnosti bi bio nepopravljiv promašaj - u dinamičnim procesima „rekonceptualizacije“ EU, njenog načina odlučivanja, njene nove odbrambene funkcije - ali i njene stvarne zainteresovanosti i potencijala za proširenje na Zapadni Balkan, kao i na istočne granice Evrope - Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju ...

OPET CRNA GORA I VENECIJA

Šef Delegacije EU u Podgorici, austrijski ambasador Johan Satler može, s pravom, biti zadovoljan. Sporazum vlasti i opozicije da se „otvorena pitanja“ vezana za poštovanje nadležnosti Ustavnog suda pošalju Venecijanskoj komisiji na uvid i ocjenu je, svakako, važni korak naprijed u rješavanju ustavne i političke krize u našoj zemlji. Bez obzira na (očekivane) jetke i, u nekim detaljima, panične komentare iz redova stranaka vezanih za četničkog vojvodu Andriju Mandića - jasno je da je i Spajićev PES - volens-nolens - napravio značajni iskorak.

Odustajanje od (tzv.) pitanja dvojnog državljanstva i formalnog tretiranja imena jezika je takođe pozitivno. O tome u evropskoj Crnoj Gori - ako tada stranke srpskog nacionalizma budu značajni remetilački faktor - kao što je to slučaj danas.

Crna Gora se tako, po treći ili četvrti put, u kontekstu avgusta (događaja koji su mu prethodili i koji su slijedili poslije 2020) nalazi u situaciji da pravni eksperti Venecijanske komisije razmatraju njene zakonske tekstove i ustavno-pravne sporove. Kao i u prethodnim slučajevima - mišljenje VK se može s lakoćom pretpostaviti. Problem je bio - i ostao - da li će vlasti u Crnoj Gori ispoštovati poziciju tog tijela Savjeta Evrope.

Konkretno (i opet) kako će treća avgustovska većina reagovati? Da li može ostati ucijelo poslije toga? Da li su diplomatije zemalja EU, pa i sâmi Brisel, spremni da priznaju i prihvate političku realnost u Crnoj Gori? Da li će Kvinta i dalje imati blokadu - političku i svaku drugu - kada je u pitanju participacija DPS i stranaka Evropskog Saveza u ostvarenju crnogorske evropske agende?

Ili ćemo, sasvim saglasno avgustovskoj logici, nastaviti da vjerujemo kako Vučić-Putinovi anti-NATO i anti-zapadni sljedbenici i pomagači treba, „ruku pod ruku“, kako se avgustovski izrazila komesarka Marta Kos, da nas i dalje „vode u EU“?

To je pravo evropsko i crnogorsko pitanje danas. Od njega ne možemo pobjeći. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

DA LI ĆE VLASTI U CRNOJ GORI ISPOŠTOVATI POZICIJU VK: Spajić i Živković

Različiti stavovi direktorice državne Agencije za investicije i analitičara o strukturi stranih direktnih investicija

Nikaljević: Umjesto ekološke imaćemo betonsku državu

PODGORICA – Godinama su u strukturi stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori dominantna ulaganja u nekretnine, koja su i prošle godine premašila polovinu ukupnih SDI, odnosno iznosila 455 miliona eura. Međutim, prema riječima direktorice državne Agencije za investicije (MIA) Snežane Đurović, lani je došlo do određenih promjena koje ukazuju na uzlazni trend u prilivu SDI u drugim oblastima. S druge strane, jedan od osnivača udruženja STEGA Vladimir Nikaljević razlog većeg ulaganja u nekretnine vidi u ekstra profitu koji je, kako tvrdi, posljedica neadekvatne poreske politike i pranja novca, dok predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić smatra da Crna Gora još nije utvrdila prioritetne sektore u kojima su nam SDI najpotrebnije.

- Od ukupnog priliva investicija od oko 890 miliona eura, 569 miliona je bilo u formi vlasničkih ulaganja, pri čemu su investicije u kompanije i banke iznosile 114 miliona eura, što je rast od 20 odsto u odnosu na 2023. godinu. Rast od deset odsto zabilježen je i kod priliva SDI u formi interkompanijskog duga koji je iznosio 290 miliona eura, a iako ulaganje u nekretnine od 455 miliona, premašuje polovinu ukupnih SDI, ovaj segment bilježi blagi pad od 1,72 odsto – kazala je Pobjedi direktorica Agencije za investicije (MIA) Snežana Đurović.

Vladine mjere

Ocjenjuje to značajnim signalom, dodajući da su mjere koje preduzima Vlada uz aktivnosti MIA-e usmjerene na targetirano privlačenje SDI u prioritetnim sektorima koji imaju najveći potencijal za ekonomski rast. S druge strane, Đurović ne smatra da ulaganja u nekretnine, posebno u luksuzne, nužno imaju negativan uticaj na ekonomiju.

- Crna Gora je godinama promovisana stranim investitorima kao privlačna turistička i investiciona destinacija, sa turizmom i uslužnim djelatnostima kao okosnicom crnogorske privrede. Uz povoljnu poresku politiku i geografski položaj, kao buduća članica EU, Crna Gora je privlačila investitore koji su mahom ulagali u izgradnju turističkih i stambenih kompleksa, uključujući i velike investicione projekte u turizmu na primor-

Predsjednik CUP-a prof. dr Vasilije Kostić smatra da je mnogo lakše uticati na strukturu stranih ulaganja, nego ih privući, te da Crna Gora još nije utvrdila prioritetne sektore u kojima su nam SDI najpotrebnije, dok jedan od osnivača udruženja STEGA Vladimir Nikaljević poručuje da Crna Gora ozbiljnim investitorima djeluje nesigurno i slabo, te da ne vladamo svojom državom u interesu građana, „već po diktatu van zemlje“

ju – ocjenjuje Đurović dodajući da nikada nijesmo bili percipirani kao država usmjerena na razvoj industrije.

Zahvaljujući tome, kako navodi, uz investicije u putnu infrastrukturu, primjetan je ubrzani razvoj sjevera u posljednjih šest-sedam godina. Dodatan podsticaj donio je program ekonomskog državljanstva, koji je rezultirao izgradnjom novih turističkih kapaciteta, posebno u Kolašinu. - Ova vrsta ulaganja je imala svoje benefite koji se ogledaju u jačanju građevinskog sektora, povećanju turističkih, poslovnih i stambenih kapaciteta uz dolazak renomiranih hotelskih brendova, unapređenju života lokalnih zajednica, razvoju pratećih djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta, povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i takse, ali dalji ekonomski razvoj i dugoročna ekonomska održivost zahtijevaju dalju diversifikaciju ulaganja – navodi Đurović. Pitanje zbog čega je u Crnoj Gori najveće interesovanje investitora i dalje vezano za nekretnine, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić ocjenjuje kompleksnim, ocjenjujući da takva kvalifikacija može da zavede. - Može biti riječ o kapitalu koji se lako transformiše u kapital firme. Istina, momentom ulaganja u nekretnine ne pokreće se formalno poslovna aktivnost u vidu biznisa i zato se ta vrsta investiranja klasifikuje kako se klasifikuje.

No, time proces nije završen nužno, već može predstavljati fazu u osnivanju biznisa, pa se to ulaganje transformiše u nešto drugo – ukazuje Kostić. razlozi i indikatori

S druge strane, kako navodi, razlozi za veće ulaganje u nekretnine nego biznis mogu biti prvenstveno lični, a onda i imate veze sa kulturom i nacionalnim oblježjima, ali i politički, pravni socijalni, biznis ambijent i okruženje.

- Ipak, ako se primarno više ulaže u nekretnine, to može da govori o njihovoj većoj tržišnoj atraktivnosti, što može biti indikator manjeg povjerenja u stimulativnost poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, a većeg u nešto drugo – smatra Kostić.

Razlog većeg ulaganja u nekretnine, s druge strane, jedan od osnivača udruženja STEGA Vladimir Nikaljević vidi u ekstra profitu koji je, kako tvrdi, posljedica neadekvatne poreske politike i pranja novca. Smatra da Crna Gora nema strategiju koja teži jednom cilju ili grupi ciljeva koji se dopunjuju te da je propuštena šansa da se realizuje ideja Crne Gore kao ekološke države, iako je ušla u Ustav. - Umjesto ekološke države imaćemo ,,betonsku“, jer te SDI se, prije svega, odnose na kupovinu nekretnina i stanogradnju, a to su krajnje negativne investicije jer direktno podrivaju odnosno uništavaju turističku privredu. Kad nemate prostorni plan države,

u kome je strategija razvoja društva i države osmišljena tako da iskoristi komplementarne prednosti dragocjenog prostora Crne Gore i interese njenog stanovništva onda u Wild beauty Montenegro imate divljanje gradnje, devastaciju prostora, lične interese, nepoštovanje zakona, jer državne institucije ne funkcionišu – smatra Nikaljević dodajući da se STEGA zalaže za ekstra porez na luksuzne nekretnine i ekološke rente. Potrebu za SDI vidi u turističkim kapacitetima, poljoprivredi, obnovljivoj energiji, obrazovanju i povezivanju na djelatnosti sa vještačkom inteligencijom.

„ozbil jniji“ inVestitori

Na pitanje Pobjede šta rade da privuku „ozbiljnije“ investitore, Đurović odgovara da je Vlada, opredijelivši znatna sredstva za infrastrukturne projekte, posebno za izgradnju saobraćajne infrastrukture, trasirala put za nastavak investicionog ciklusa, jer će se izgradnjom druge dionice auto-puta, kao i dodat-

nih 18 dionica, rehabilitacijom željeznice, rješavanjem pitanja aerodroma, omogućiti bolja regionalna povezanost i dostupnost Crne Gore. To je osnovni preduslov za sve dalje aktivnosti.

- Politička stabilnost, jačanje vladavine prava i sigurnost stranih investitora, predvidivost poslovnog ambijenta i ubrzano sprovođenje reformi na putu ka članstvu u EU bilježe značajan napredak u posljednjih godinu i po i to je ono što je presudno važno za veliki kapital i ozbiljne investitore. Za njih je to važnije i od povoljne poreske politike, iako smo i na tom polju uspjeli da dodatno smanjimo troškove poslovanja kroz umanjenje poreskog opterećenja na zarade, koje je najniže u regionu – kazala je Đurović. Nikaljević smatra da Crna Gora prema ozbiljnim investitorima djeluje nesigurno i slabo, te da ne vladamo svojom državom u interesu građana, već po diktatu van zemlje.

- Ozbiljni investitori hoće sigurnost za svoja ulaganja, stabilnost pravnog sistema i naj-

veće povoljnosti koje mogu dobiti. Ja sam, naravno, za stabilnu i jaku Crnu Goru, ali što se tiče povoljnosti, to je stvar konkurencije. Naš glavni resurs je prostor, a on se ne proizvodi. Moramo biti svjesni njegove vrijednosti i čuvati za buduće generacije – navodi Nikaljević. K ostić smatra da je mnogo lakše uticati na strukturu stranih ulaganja, nego ih privući. Za to je, kako navodi, potrebna stimulacija poreskim rasterećenjem, povoljnim aranžmanima, posebnim statusima i na druge načine. Smatra da Crna Gora još nije utvrdila prioritetne sektore u kojima su nam SDI najpotrebnije. - Nažalost, to govori da mi nemamo strategiju dugoročnog razvoja zemlje, jer da imamo, bilo bi logično da se strategija privlačenja SDI uskladi s njim odnosno da bude konkretizacija – kaže Kostić dodajući i da oscilacije u nivou investicionih ulaganja u prilivu i odlivu mogu biti posljedica eksternih i internih faktora, te da pad ne mora da bude nužno ve-

Umjesto ekološke države imaćemo ,,betonsku“, jer te SDI se prije svega odnose na kupovinu nekretnina i stanogradnju, a to su krajnje negativne investicije jer direktno podrivaju, odnosno uništavaju turističku privredu. Kad nemate prostorni plan države, u kome je strategija razvoja društva i države osmišljena tako da iskoristi komplementarne prednosti dragocjenog prostora Crne Gore i interese njenog stanovništva, onda u Wild beauty Montenegro imate divljanje gradnje, devastaciju prostora, lične interese, nepoštovanje zakona, jer državne institucije ne funkcionišu – smatra jedan od osnivača udruženja STEGA Vladimir Nikaljević, dodajući da se STEGA zalaže za ekstra porez na luksuzne nekretnine i ekološke rente

Snežana Đurović

Vladimir Nikaljević

Vasilije Kostić

zan sa unutrašnjim dešavanjima, imajući u vidu da je kapital „plahovit“ te da može brzo doći, ali još brže otići. Ocjenjuje da su ipak dešavanja u geopolitici dominantno uticala na sadašnji momenat, jer je eksterno okruženje postalo krajnje nestabilno.

- Dodamo li tome naše slabosti u vidu nivoa korupcije, administrativne aljkavosti i neefikasnosti, regulativne rogobatnosti, onda je slika kompletirana – ocjenjuje Kostić.

Strategija

Đurović ukazuje da je u toku pilot projekat u okviru kojeg, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, država radi na ubrzanju privlačenja investicije, jačanju konkurentnosti privrede u ključnim sektorima i unapređenju poslovnog ambijenta.

- Projekat podrazumijeva obuku i jačanje kapaciteta MIA-e za targetirano privlačenje renomiranih stranih investitora iz EU i drugih razvijenih država, unapređenje konkurentnosti domaće privrede u prioritetnim sektorima kroz uspostavljanje kolaborativnih inovacionih habova i uspostavljanje partnerstva sa stranim investitorima u cilju transfera znanja, primjene savremenih tehnologija i inovacija, kao i sprovođenje reformi usmjerenih na eliminisanje ključnih biznis barijera u svakom od sektora – održiva poljoprivreda, energetska efikasnost, transport i logistika, održivi i zdravstveni turizam i ICT/IT kao horizontalni sektor – kazala je Đurović, najavljujući u oktobru investicionu konferenciju, na kojoj će biti predstavljeni rezultati projekta. Tada će, kako dodaje, biti predstavljen i nacrt strategije za promociju i podsticaj investi cija sa trogodišnjim akcionim planom, kao i interaktivna ma pa investicionih potencijala. MIA trenutno razmatra po tencijal za razvoj više od tride set investicionih projekata koje su predložile opštine i druge in stitucije kroz model javno-pri vatnog partnerstva. Đurović smatra da će i prijedlog zako na o strateškim investicijama, koji će se uskoro naći u Skupštini, znatno unaprijediti investicioni ambijent, jer predviđa ubrzane i pojednostavljene administrativne procedure za implementaciju strateških investicija. Navodi da su brojni renomirani investitori iz najrazvijenih država zainteresovani za ulazak na crnogorsko tržište, posebno u oblasti zdravstvenog turizma, transportne infrastrukture, obnovljivih izvora energije i upravljanja otpadom. - Daljim unapređenjem inovacionog eko-sistema, dodatnim podsticajima u oblasti naučnoistraživačke djelatnosti, inovacija i transfera tehnologija, uz razvoj održive poljoprivrede i onih grana turizma koje će riješiti pitanje sezonalnosti i ujednačenog regionalnog razvoja, Crna Gora može unaprijediti konkurentnost privrede i obezbijediti dugoročan ekonomski rast. Takva vizija je ono čemu smo svi posvećeni – zaključuje Đurović. M. LeKOViĆ

Policija i tužilaštvo istražuju ko stoji iza uvredljivih komentara na portalu koji je u vlasništvu pritvorenog biznismena

Raičković podnijela prijavu protiv ,,Aktuelno“, targetirana

PODGORICA - Novinarka

Pobjede Ana Raičković podnijela je prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu ,,Aktuelno“, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović, koji se nalazi u pritvoru od 10. novembra prošle godine zbog napada na nju i članove njene porodice.

Ovo je druga prijava koju je Raičković podnijela zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici. Raičković je u prijavi navela da je ispod teksta, koji obično nije potpisan i obiluje neistinama, pod naslovom ,,Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu

prije presude“, ovaj portal objavio sadržaj u kojem se navodi da je ona ,,specijalac“ organizovane kriminalne vlasti,

koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte. Takođe, među komentarima se navodi da su tužilaštvo i sudstvo produžena ruka pravde koja djeluje sve intenzivnije po Crnoj Gori. - Stravična ubistva po Cetinju, premlaćivanja po Crnoj Gori, organizovana ubistva po Crnoj Gori, oslobađajuće presude za počinioce običnih i smrtonosnih prestupa, govore da je gospodin Bećirović u stravičnoj životnoj opasnosti, zbog dejstva organizovane kriminalne vlasti Crne Gore, piše u jednom od

Kotoranka Marica Žmukić podnijela prijavu Tvrdi da su srpski mediji objavili lažne vijesti o njoj

KOTOR - Kotoranka Marica Žmukić podnijela je prijavu kotorskoj policiji zbog lažnih vijesti koje su 15. marta, kada se u Beogradu održavao studentski protest, objavljene u nekoliko srbijanskih medija - Informer, Večernje novosti, Kurir, Borba i Pink TV.

Na portalima ovih medija i uživo u programu TV Pink objavljena je vijest da se Žmukić nalazi u Beogradu na protestima, a po nalogu kuma Radoja Zvicera, te da je sa nekoliko prijatelja plaće-

na od strane Zvicera sa ciljem urušavanja režima u Beogradu, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - Marica Žmukić-Kašćelan, kuma crnogorskog kriminalca Radoja Zvicera za kojim je raspisana međunarodna potjernica i koji je planirao atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, objavila je na društvenim mrežama fotografije sa protesta u Beogradu - objavili su navedeni mediji. Žmukić je stoga, istog dana, 15. marta oko 21 čas otišla u Odjeljenje bezbjednosti Kotor i podnijela prijavu zbog laž-

nih vijesti jer nije prisustvovala protestima u Beogradu. U svom iskazu je navela da joj je, zbog ovakvih medijskih natpisa i lažnih vijesti o njoj i njenoj porodici, ugrožena bezbjednost jer se o njoj šire lažne vijesti koje za cilj imaju pravljanje pritiska na nju i njenu porodicu.

Žmukić ističe da je u Beogradu, odnosno u Srbiji, posljednji put bila u novembru prošle godine, gdje je boravila duži period, te da je sve ovo potreslo i šokiralo i da će pravdu potražiti na sudu. iv. K.

komentara na ovom portalu. Podsjećamo, novinarka Pobjede Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.

Optuženi su na suđenju, održanom 31. januara, negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili.

Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok je Dukić uhapšen dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.

Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Bećirović je, iznoseći svoju odbranu, tvrdio da nije prijetio, a ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao.

Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.

Snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je pred sudom detaljno analiziran, jasno je pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake od srednjeg do jakog intenziteta.

Suđenje se nastavlja 19. marta. j. r.

Saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova

PODGORICA – Potraga za Podgoričankom I. Đ. (30) i njenim maloljetnim sinom, čiji nestanak je prijavljen u utorak veče, i juče je bila bezuspješna – saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. – Pripadnici Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, zajedno sa pripadnicima Službi zaštite i spašavanja opština Tivat i Kotor, juče ujutro su, uz upotrebu čamaca, skutera i specijalizovanih podvodnih dronova, pretraživali desnu obalu ri-

jeke Morače u potrazi za Podgoričankom I. Đ. (30) i njenim maloljetnim djetetom – stoji u saopštenju MUP-a. Istovremeno, kako su naveli, spasioci Službe zaštite i spašavanja Podgorica pretražili su lijevu obalu od mosta Luča. – Na terenu su angažovani i ronioci RCUD-a iz Bijele, pripadnici Specijalne jedinice policije, kao i brojni mještani. Takođe, piloti Avio-helikopterske jedinice MUP-a izvršili su let helikopterom u cilju potrage za nestalima – zaključuju iz MUP-a. r. P.

Novinarka Pobjede Ana Raičković

INTERVJU: Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera

PODGORICA - Crna Gora se suočava s nizom izazova i ambicioznih ciljeva u kontekstu ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, u razgovoru za Pobjedu, ističe da je ovo poglavlje jedno od najkompleksnijih za zatvaranje, ne samo za Crnu Goru, već i za sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.

Jedan od ključnih prioriteta resora kojim rukovodi, kako nam je kazao, jeste i usvajanje državnog plana upravljanja otpadom, koje je planirano za drugi kvartal ove godine, kao i nacionalne strategije za upravljanje kvalitetom vazduha.

Izrazio je zadovoljstvo rezultatima u vezi sa ograničenjem upotrebe plastičnih kesa što je, kako tvrdi, dovelo do znatnog smanjenja njihove upotrebe, te brojnih drugih benefita, a poručio je i da je ambicija resora kojim rukovodi, kao i njegova lična, da se najmanje 40 odsto teritorije Crne Gore zaštiti, čime bi se ispunilo i ustavno određenje naše države koja se još 1991. proglašena ekološkom.

POBJEDA: Na funkciji ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ste pola godine? Šta ste dosad registrovali kao goruće probleme kada je zaštita životne sredine u pitanju?

ĆULAFIĆ : Nakon rekonstrukcije 44. vlade Crne Gore, imenovan sam za člana Vlade koji će rukovoditi velikim i vrlo izazovnim resorom koji se, istovremeno, tiče ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, predviđenih Akcionim planom. Ako se uzme u obzir da je ovo poglavlje najkompleksnije za zatvaranje (pri čemu to nije iskustvo samo Crne Gore, već svih zemalja), da su materijalna sredstva potrebna za izgradnju infrastrukture u Crnoj Gori koja se neposredno tiče životne sredine u najširem smislu mjerena 2021. posljednji put, kao i da se tada došlo do potrebne sume od 1,4 milijarde eura (pri čemu treba imati na umu i inflatorne trendove izazvane mnogim uticajima, ali dominantno globalnim geopolitičkim događanjima), da nam iz izvještaja u izvještaj Evropska komisija skreće pažnju na slabe administrativne kapacitete (koji su, usljed nekoliko reorganizacija centralne izvršne vlasti, većeg broja individualnih odluka stručnih ljudi da javnu upravu zamijene angažovanjem u privatnom sektoru, ali i nesavjesne kadrovske politike), da imamo, generalno kao društvo, loš i neodgovoran odnos prema životnoj sredini - nesvjesni činjenice da je ona izvor našeg zdravlja i blagostanja - onda možete makar pretpostaviti kakav zadatak imamo. Ipak, zapuštenost resora koji su mi povje-

Najmanje 40 odsto teritorije Crne Gore treba da bude zaštićeno područje

Podrazumijeva se da moju podršku imaju, načelno, svi razvojni projekti, ali na održiv način i u skladu sa pozitivnim propisima. Naša ambicija je da najmanje 40 odsto teritorije Crne Gore zaštitimo i time se potvrdimo kao ekološka država, što nam je, uostalom, i ustavna obaveza. Smatram da treba da slijedimo primjere najrazvijenijih zemalja, poput Njemačke ili Slovenije, u kojima je procenat zaštićenih područja na sličnom nivou, kazao je Pobjedi ministar Ćulafić

reni doživljavam kao prostor i šansu za rad i promjenu koju, čini mi se, za sada, pored svih prirodnih i artificijelnih izazova donosimo. Dakle, kao što naslućujete, osnovni, ali i najkrupniji izazovi na koje svaki pokušaj očuvanja i zaštite životne sredine nailazi tiču se snažne javne uprave (koju treba da čini dovoljan broj stručnih i obrazovanih ljudi), jasne vizije mijenjanja stanja, kontinuirane multisektorske kampanje na osnaživanju svijesti stanovništva i jake finansijske potpore u izgradnji potrebne infrastrukture. Životna sredina nema stroge granice, tiče se svih nas.

POBJEDA: Plan upravljanja otpadom, koji čekamo godinama, trebalo je da bude predat Vladi do kraja 2024. godine. Kada konačno možemo očekivati donošenje i usvajanje ovog važnog dokumenta?

Ć ULAFIĆ : Državni plan upravljanja otpadom Crna Gora nema već gotovo pet godina. Dakle, pet prethodnih godina bez jasnog puta! I u pravu ste, naša ambicija je bila da ga do kraja godine čak usvojimo. Međutim, temeljno iščitavanje pripremljenog dokumenta, posebno onih ljudi, koji će raditi na monitoringu njegove primjene od strane zaduženih subjekata, a i koji imaju respektabilno iskustvo i znanje u ovoj oblasti, dovelo nas je do zaključka da su potrebna dotjerivanja teksta ovog dokumenta, trasiranje jasnijih strateških koraka, usklađivanje sa važećim evropskim i crnogorskim zakonodavstvom, poštovanje novih podataka koje smo dobili na posljednjem popisu, ali i realnija percepcija mogućnosti, kao i potreba društva. Razumije se i naša vizija primjenjivosti je imala vrlo snažan uticaj. Sada, kad je tekst plana (koji će važiti od 2025. do 2029. godine) završen, biće dostupan javnosti da provjeri

njegov kvalitet. Smatrali smo da javnost treba da kontroliše konačan tekst i da ga ubrzo usvojimo. Time otvaramo put za jasnu implementaciju dobrih i kvalitetnih ekoloških politika koje se tiču pravilnog upravljanja otpadom. Dakle, u krajnjem, drugi kvartal ove godine je optimalan termin.

POBJEDA: U prošlogodišnjem Izvještaju o Crnoj Gori EU je ocijenila kako je napredak u ispunjavanju agende iz Poglavlja 27 limitiran posljednje tri godine. S druge strane, Vlada ambiciozno planira da ispuni završna mjerila iz ovog poglavlja tokom 2026. godine, što bi trebalo rezultirati njegovim zatvaranjem. Da li je to realno očekivati?

ĆULAFIĆ : Posljednji šestomjesečni izvještaj Evropske komisije je pokazao određen napredak, ali i detektovao neke od uzroka sporije dinamike. Kako sam vam i u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja kazao, mnogo je uzroka svemu tome, ali valja naglasiti da sada zaista postoji snažna volja, dobra i pozitivna energija u MERS-u, osjet-

na podrška međunarodnih partnera da se rad na Poglavlju 27 privodi kraju. Mislim da će i prvi naredni izvještaj biti relativno skroman jer je mnogo obaveza bilo ili je u finalnoj fazi, ali nijesu formalizovane do datuma koji je određen kao graničan u šestomjesečnom izvještaju. Međutim, već sljedeći izvještaj će neupitno pokazati realan snažan napredak na ovom polju. Trebalo je vremena da organizaciona struktura, kao i radna temperatura, da se tako kolokvijalno izrazim, postigne onaj stupanj koji lično smatram zadovoljavajućim. Dakle, kraj 2026. godine figurira kao rok za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27. Ipak, i ranije sam imao prilike da javno jasno potcrtam: sve obaveze koje se tiču naše normativne aktivnosti biće završene. Polje na kom treba gajiti izvjesnu zebnju je infrastruktura, zbog finansijskog okvira koji treba zatvoriti, a koji nije, kako procjene pokazuju, nimalo jednostavan.

POBJEDA: Često se govori o tome kako će za kompletno zatvaranje Poglavlja 27 biti potrebno skoro milijar-

du eura. Da li se Crna Gora može u potpunosti osloniti na međunarodne partnere u cilju finansiranja ovog izuzetno složenog segmenta EU integracija?

ĆULAFIĆ: Mislim da će morati. Crna Gora je, nažalost, bila prezadužena zemlja. Nije tajna da zvanični, dostupni podaci ukazuju da je javni dug 2020. godine iznosio 4,4 milijarde eura, što predstavlja i danas veliki izazov za državu. Takođe, nijesu nedostupni podaci relevantnih međunarodnih institucija o stopi korupcije u Crnoj Gori, kao i o finansijskim iznosima koji su, zbog toga što je bila rasprostranjena, uskraćeni državnom budžetu (mogu se naći vrlo kredibilne procjene da korupcija u Crnoj Gori godišnje „pojede“ oko 1,7 milijardi eura). U takvoj situaciji je, zbilja, izazovno opredijeliti sredstva potrebna za ispunjenje svih obaveza u Poglavlju 27, a posebno onih koje se odnose na izgradnju infrastrukture. Stanje u državnim finansijama nije lako konsolidovati. No, nijesam neko ko je spreman da odustane kad ispred

sebe ima veliki i plemenit cilj: mogućnost da kroz kreiranje pametnih javnih politika i njihovu implementaciju za svoju zemlju uradim što više dobrih stvari. Recimo, prije nekoliko dana smo promovisali novi ažurirani nacionalno utvrđeni doprinos u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena, koji smo usvojili na jednoj od prethodnih sjednica Vlade, na prijedlog MERS-a, a u saradnji sa UNDP, čime se Crna Gora svrstala u 15 zemalja svijeta, a zauzela mjesto apsolutnog lidera na Balkanu. E, o takvom zadovoljstvu je riječ: da predanim radom služite državi.

POBJEDA: Koji je trenutni procenat realizacije Akcionog plana za ispunjavanje svih mjerila i zatvaranje Poglavlja 27?

ĆULAFIĆ : Posljednji šestomjesečni izvještaj koji je usvojila Evropska komisija pokazao je da smo ispunili nešto oko 49 odsto obaveza. Od 2018. godine, kada je ovo poglavlje otvoreno, do danas je pređeno pola puta. Ako imamo kraj 2026. godine kao ambiciju da ispunimo sve preostale obaveze onda je, mišljenja sam, to dovoljan indikator izazovnosti posla koji radimo. Ipak, ponavljam, to doživljavam kao izazov i pozitivan, snažan motiv za rad.

POBJEDA : Od ukupnog broja obaveza koje je neophodno ispuniti kako bi Crna Gora zatvorila Poglavlje 27, šta konkretno vidite kao najizazovnije i da li imamo dovoljno kapaciteta, ne samo novčanih, već i administrativnih, kako bismo riješili navedeno?

ĆULAFIĆ: Izvještaji Evropske komisije pokazuju da Crna Gora, za rad na zatvaranju Poglavlja 27, kao ključni izazov treba da kontinuirano prepoznaje nedovoljne administrativne kapacitete. Već sam govorio o nekim od uzroka.

Damjan Ćulafić

Ipak, ni aktuelni kapaciteti nijesu skromni jer moji saradnici posjeduju veliko i kvalitetno znanje, s tim što nam nedostaje, da se poslužim suvim birokratskim rječnikom, određeni broj izvršilaca. U rješavanju ovog izazova pribjegavamo angažovanjima stručnih lica putem konsultantskih ugovora ili ugovora o djelu, tj. pribavljajući adekvatnu administrativnu podršku, ali veliku pomoć dobijamo i realizacijom aktivnosti na dva velika projekta, GEF7 i CIBIT, što smatram korisnim za Crnu Goru. Ne treba zanemariti ni ulogu Agencije za zaštitu životne sredine, kao ni Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju nad kojima MERS vrši upravni nadzor. Istovremeno, sve veća podrška partnera, poput Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva finansija, takođe se osjeća kao novi pozitivan efekat u radu MERS-a. Dakle, interresorna saradnja, partnerstvo i timski rad doprinose prevazilaženju izazova.

POBJEDA: Da li postoji namjera da se usvoji nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha?

ĆULAFIĆ: Kvalitet vazduha je oblast u kojoj u prethodnih nekoliko mjeseci nije postignut, nažalost, apsolutno nikakav napredak. Razumije se da ima i objektivnih okolnosti jer Crna Gora još nema usvojen nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), čija izrada je u nadležnosti Ministarstva energetike. Taj dokument je, koliko sam informisan, završen i poslat Evropskoj komisiji. Njegovo usvajanje biće osnova za dalji rad, pa ćemo to strpljivo sačekati. Donošenje strategije upravljanja kvalitetom vazduha jeste jedan od prioriteta MERS-a ne samo kao obaveza iz Poglavlja 27, već kao nužnost s obzirom na negativnu sliku koju imamo prilike da, s vremena na vrijeme, uočimo u realnom životu. Smatram da smo i nivo transparentnosti u ovoj oblasti povećali jer su MERS i Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa NVO „Ozon“ i Institutom za javno zdravlje, nedavno promovisali novu telefonsku aplikaciju „Vazduh. me“ putem koje je moguće pratiti stanje u vazduhu u gradovima u kojima postoje mjerne stanice.

POBJEDA : Projekat Maljevik već godinama izaziva brojne kontroverze. S obzirom na značaj tog područja i njegov ekološki potencijal, kako Ministarstvo vidi budućnost ovog projekta? Postoji li plan koji će osigurati balans između održivog razvoja i zaštite ovog prirodnog ambijenta?

ĆULAFIĆ: I to je jedan od velikih izazova koje sam naslijedio. Naime, dio teritorije opštine Bar je proglašen zaštićenim područjem, pri čemu je i dio privatne imovine obuhvaćen. Vlasnik nepokretnosti koji, kako tvrdi, planira da na svom zemljištu gradi luksuzni hotelski kompleks podnio je nedavno Ustavnom sudu inicijati-

Količina plastičnih kesa na otpadu 70 odsto manja

POBJEDA: Kako ste zadovoljni primjenom Zakona o upravljanju otpadom u dijelu ograničavanja upotrebe plastičnih kesa. Šta sve dalje po tom pitanju treba raditi?

ĆULAFIĆ: Izuzetno sam zadovoljan jer su efekti vrlo pozitivni i multiplikovani. Prema izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine, Eko-fond može očekivati već solidne transfere novca od eko-naknada koje proističu shodno uredbi kojom smo zabranili upotrebu plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona, a istovremeno

vu za ocjenu ustavnosti odluke kojom je ovo područje oglašeno zaštićenom zonom tvrdeći da nije konsultovan prilikom postupka proglašenja, što je bila zakonska obaveza. Kao ministar za zaštitu životne sredine javnost sam upoznao s tom činjenicom, ali i mojim čvrstim stavom da ću, kakva god odluka Ustavnog suda bude, istu poštovati. I upravo će ta odluka dati odgovore na mnoga pitanja. S druge strane, podrazumijeva se da moju podršku imaju, načelno, svi razvojni projekti, ali kako ste lijepo primijetili, na održiv način i u skladu sa pozitivnim propisima. Naša ambicija je da najmanje 40 odsto teritorije Crne Gore zaštitimo i time se potvrdimo kao ekološka država što nam je, uostalom, i ustavna obaveza. Smatram da treba da slijedimo primjere najrazvijenijih zemalja, poput Njemačke ili Slovenije, u kojima je procenat zaštićenih područja na sličnom nivou. Kad god je neko ko bi da razvija projekte koji mogu uticati na životnu sredinu, konsultovao MERS, skrećemo pažnju na mjere koje je, u konkretnom slučaju, obavezno sprovesti. Tako da se u domenu mojih ovlašćenja i mogućnosti trudim da utičem pozitivno na održivost projekata, štiteći životnu sredinu.

POBJEDA: Velje Brdo i, uopšteno govoreći, Prostorni

nam izvještaji podgoričke „Deponije“ kazuju da je količina kesa koja se odlaže kod njih za 70 odsto manja u odnosu na uporedne parametre. Prema tome, nema prostora ni za šta do za zadovoljstvo rezultatima. Razmatramo dodatne restrikcije u upotrebi trenutno dozvoljenih plastičnih kesa (jer su platneni cegeri ili papirne kese već postali svakodnevna navika građana), ali i povećanje naknada s obzirom na dosadašnji efekat i mogućnost koja se pruža Eko-fondu da radi na osnaživanju svijesti kod građana o životnoj sredini.

plan Podgorice takođe su problematizovani kako od NVO-a i aktivista, tako i od političara, medija... Ovo područje dijelom pripada Parku prirode Rijeka Zeta. Kako Vi, kao ministar u čijoj nadležnosti je zaštita prirode, gledate na ovaj projekat?

ĆULAFIĆ: Lično, o tom projektu ne znam mnogo. Znam ono što je u medijima bilo dostupno, a na javnoj raspravi vezanoj za Prostorni plan smo kao Ministarstvo dali svoje viđenje i ono je dostupno. Kao neko kome je obaveza da štiti životnu sredinu, podrazumijeva se da svaki projekat, pa i ovaj, moram posmatrati iz tog rakursa, ali i sa stanovišta međunarodnih obaveza. Doduše, i ranije sam podvlačio da se prirodni resursi moraju koristiti, ali kontrolisano i u skladu sa Zakonom. Projekat koji ste spomenuli će, nadam se, u fazi razvoja uvažiti i sve ekološke aspekte, što je preduslov za pozitivan stav MERS-a.

POBJEDA : Za kraj, kako ocjenjujete dosadašnju saradnju Ministarstva sa civilnim sektorom i gdje vidite prostor za unapređenje?

KOMENTAR

Kvalitet vazduha je oblast u kojoj u prethodnih nekoliko mjeseci nije postignut, nažalost, apsolutno nikakav napredak. Razumije se da ima i objektivnih okolnosti jer Crna Gora još nema usvojen nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), čija izrada je u nadležnosti Ministarstva energetike. Taj dokument je završen i poslat Evropskoj komisiji

ĆULAFIĆ: MERS do sada ima vrlo pozitivna iskustva u saradnji sa civilnim sektorom, s tim što se ona proširuje i produbljuje, pa smo redovno partneri na izradi propisa, promovisanju zakona, u javnim diskusijama, ali i kampanjama na podizanju svijesti o značaju ovog resora i ja sam im svima na tome iskreno zahvalan. Prostora za unapređenje uvijek ima i tome ne pristupamo populistički, već se trudimo da saradnja i dijalog sa predstavnicima civilnog sektora budu intenzivni i realni. Jedan od projekata koji predstavlja inventivan pristup u saradnji je i izbor eko-ambasadora, koji su predlagani od njihovih kolega iz nevladinog sektora, a koji su prepoznati kao ekološki aktivisti (neki od njih se ovom temom bave i po nekoliko decenija) i koji u svojim opštinama, za koje su izabrani, promovišu Zakon o upravljanju otpadom i to će činiti isključivo u javnim formatima.

Milovan MARKOVIĆ

Crkvi zemlja, đacima ni toalet

Dvije vijesti istog dana, iz istog grada dale su najtačniji presjek i odgovor kako mi zapravo živimo – dok se po srednjoj školi „Mladost“ u Tivtu danima širi nesnosan smrad, učenici nemaju toalet pa se snalaze po okolnim kafićima, pumpama i parku ako ne stignu, Ministarstvo odbrane poklanja Mitropoliji SPC šest parcela od ukupno 4000 metara kvadratnih. Pošto SPC, greote, nema, treba joj dati odmah, a đaci neka se stisnu, pa će u kasnijim godinama trošiti penzije na liječenje bešike. Nekako dođe tugaljivo što Ministarstvo prosvjete nema nikakvu zemlju koju bi moglo da poklanja u ime naroda, možda bi se izgradila poneka sekularna škola i vrtić. Ovdje je vjerovatno problem sekularna, jer da se gradi neka vjerska, drugi resori bi rado pritekli u pomoć. Ministarstvo prosvjete nema ni toliko novca da u svakoj školi popravi ono što je decenijama zapušteno – krovove, toalete, prozore, grijanje. Ne znam traži li se još od roditelja da daju novac za klime i zavjese, pa onda izbije buna kad se to odjeljenje prebaci u novu učionicu, u kojoj klime nema. Bilo je i toga, nije da nije.

Ministarstvo odbrane, s druge strane, ima toliko zemlje da može da je poklanja za izgradnju novih „vjerskih objekata“. A što su sve vjerski objekti, prema Temeljnom ugovoru? Manastiri, hramovi, zgrade i druge nepokretnosti i prostori. Dakle, osim hrama, konak, restoran, igraonica za djecu, škola, možda i apartmani za goste vjerskog turizma. Svaka čast Crkvi, kad već država nema pojma.

Ministar Krapović možda ima manji budžet od ministarke Jakšić-Stojanović, ali je zato veleposjednik i ima dobre kontakte i bolje korisnike. Ministarka se aka sa učenicima i studentima, što nimalo nije lako, pošto im uvijek nešto treba. Te im se svako malo ide u toalet, pa su onda gladni, zima im je, nastavnici nezadovoljni, roditelji isto jer nema produženog boravka pa ne znaju kud će s đecom dok su na poslu... A za sve to treba novca i zemljišta na kome bi se napravili školski objekti. Pošto školskog objekta nema – idite u vjerski, jel tako. Nešto kao kad nema hljeba jedite kolače, ili osveštanu pogaču.

Ministar vojni ima malo vojnika i mnogo zemlje, ne mora nikoga da vaspitava, samo da brani. Pa je bogougodno odlučio da treba pomagati crkvi, jer uz oružje uvijek mora biti i grijeha. A ako svešteno lice blagosilja oružje, onda valjda nije grijeh ubiti u, na primjer, bratoubilačkom ratu. Sjećamo se i toga. Tako ministar vojni valjda tumači izreku „prvo su došli popovi, pa onda topovi“. Vjerovatno misli da to nema veze sa prosvjetom i obrazovanjem već da crkva i vojska nekako lijepo sarađuju, pa će moći na toj zemlji što je poklonio, da postavi neki starinski top kao eksponat koji bi mogao da budem zanimljiv turistima, ili da ga obilaze đaci kao praktični dio nastave iz slavne istorije. A država presretna, jedva čeka da izađe u susret nekom vjerskom vođi, pa smo vidjeli da su nam DUP-ovi puni zahtjeva za nove vjerske objekte. Sreća i ljubav znaju da pomute razum, pa je onda sipano nekako neravnomjerno jer se reis Fejzić na Tviteru žalio da je muslimanima poručeno da su građani drugog reda, jer se Islamskoj zajednici nije ni izbliza udovoljilo kao drugima.

Što principijelno jeste u pravu, kad već sekularna država šakom i kapom dijeli zemlju i novac vjerskim organizacijama.

SPC je zadovoljna, Islamska zajednica nije, katolici se ne čuju, CPC ni sama ne zna što će i kako će, Jevrejima potaman zasad...

Samo još Vlada da usvoji jednoglasno ovaj Krapovićev prijedlog, i od naredne ljetnje sezone SPC može da pumpa. Država i dalje presretna što daje i podstiče međuvjerski sklad, predsjednik Jakov Milatović prima mitropolita Joanikija i zahvaljuje mu na doprinosu koji daje njegovanju međuvjerskog sklada u Crnoj Gori. Pošto je poznato da međuvjerski nesklad ne utiče na društveno-politička zbivanja en generale, ili na ateiste na primjer. Pošto bivši roker Patrijarh i nije baš zadovoljan mitropolitom, morao ga je neko pomaziti, makar sekularno.

To je učinio naš pomirljivi predsjednik. Nije saopšteno nakon susreta da li je mitro-

polit Joanikije zahvalio Milatoviću na onome što država čini za njegovu crkvu, ili misli da to može jače i bolje. Baš kao što jače i bolje daje za dvije vjerske škole –1.700.000 godišnje za jednu pravoslavnu i jednu medresu, više nego za sve ostale državne, gledano po broju đaka. U odnosu na državne škole, ljepota je ići u vjerske, jer tamo toaleti sigurno rade, a ima i grijanja. Dobro je, zima je prošla. Proljeće i ljeto su najviše, pored roditelja i đaka, obradovali ministarku prosvjete, koja do oktobra ne mora da misli o grijanju, snijegu, prokišnjavanju i prevozu.

Ljeto je sirotinjska majka. Isto mislim da je srećnija ministarka prosvjete od ministra vojnog, jer njoj nijedan predsjednik opštine neće doći sa molbom da pokloni crkvi zemljište. Zapravo ne može od nje da traži da pokloni bilo što, osim možda knjige... Koje se sve više koriste u dekorativne svrhe. Zato ministar vojni kada ode u posjetu može velikodušno da kaže - evo izvolite 4000 kvadrata na Seljanovu, kao što je rekao Željku Komnenoviću , koji ga je zamolio da ustupi zemlju Mitropoliji. Mitropolit nema kad, on priča samo sa predsjednicima, pa mu je izaslanik ovog puta bio predsjednik opštine. Ali stvarno, Crna Gora ima više popova nego vojnika, kako je to 2021. godine rekao Velibor Džomić. Možda vojsci ne treba, ali isto mislim da imamo više „državnih“ đaka od popova. Osim ako plan nije da imamo više „vjerskih“ đaka, što bi nesporno dovelo do razvoja nauke, demokratije, tolerancije, manjih podjela u društvu, razumijevanja za ugrožene grupe... Možda i nije u nadležnosti Komnenovića da popravlja toalete po školama, ali je taman toliko i nadležan da traži poklon u ime Mitropolije. Ova država je sretna dok daje Crkvi. Iz samo ove dvije vijesti iz Tivta – državni prioriteti su jasni. Za kraj, predložila bih ministarki prosvjete da zatraži da njen resor dobije od Opštine Tivat neke plaže u zakup, i da se tako popunjava budžet za đake i studente - da nam ne pale žito.

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Nakon incidenta na protestu održanom u subotu u Beogradu

Prelević:

Upotrijebljen zvučni top ,,Dženezis“ kupljen od

Izraela 2022.

Čuo se zvuk sličan šištanju. Mislili smo da neko ima trubu. I onda su ljudi počeli da padaju. I jedan talas je došao do nas i nastao je stampedo. Ljudi su gazili jedni preko drugih, ne znajući što se desilo. Onda tamo bliže Predsjedništvu su se tresla stakla. To je inače urađeno iz zgrade Predsjedništva i Ćacilenda. To ne može da se nađe u rukama fizičkih lica - ocijenio je Prelević

BEOGRAD - Advokat i nekadašnji koministar policije Božo Prelević izjavio je za TV Nova da je preksinoć na velikom protestu u Beogradu upotrijebljen zvučni top marke „Dženezis“, koji je uvezla srpska kompanija ,,Jugoimport“ 2022. godine.

- Taj zvučni top je američke proizvodnje, a uvezen je preko Izraela - rekao je Prelević, gostujući u emisiji „Pokreni se“, na Televiziji Nova. Naglasio je da je oružje zabranjeno u Srbiji.

- Ta vrsta topa, u zavisnosti od jačine, oštećuje sluh, oštećuje pejsmejkere ljudima, izaziva pucanje kapilara i krvnih sudova i može da ostavi trajne posljedice - kazao je Prelević. On je objasnio da je preksinoć bio sa suprugom i troje djece na mjestu gdje je moguće upotrijebljen zvučni top. - Čuo se zvuk sličan šištanju. Mislili smo da neko ima trubu. I onda su ljudi počeli da padaju. I jedan talas je došao do nas i nastao je stampedo. Ljudi su

Poginulo najmanje više od 155 povrijeđenih

SKOPLJE - Najmanje 59 osoba poginulo je u požaru koji je prekjuče izbio tokom koncerta u prepunom noćnom klubu u gradu Kočani u Sjevernoj Makedoniji, saopštili su zvaničnici.

Prijavljeno je da je povrijeđeno više od 155 osoba, od kojih je više od 80 prebačeno u klinike u Skoplju, gradu udaljenom oko 100 kilometara od Kočana.

Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski rekao je na konferenciji za novinare da je, prema dobijenim informacijama, požar izbio kasno 15. marta kada su korišćena pirotehnička sredstva tokom koncerta benda DNK u klubu. Navodi da je koncertu prisustvovalo oko 1.500 ljudi.

- U trenutku eksplozije vatromet je izgleda dotakao plafon, koji je napravljen od zapaljivog materijala, i u kratkom vremenu se proširio po cijeloj diskoteci, stvarajući gust dim. Ubrzo su stigli vatrogasci iz obližnjih gradova, dok su helikopteri Ministarstva unutrašnjih poslova angažovani za transport povrijeđenih u klinike u Skoplju - rekao je Toškovski.

On je kazao da u bolnicama ima mrtvih koji treba da budu identifikovani obdukci -

U kritičnom stanju su 22 osobe, dio će biti prevezen avionom u Tursku, Bugarsku i Grčku - rekao je ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije

jom. Što se tiče odgovornosti za incident, ministar je rekao da su neke osobe „privedene i na razgovorima, a među povrijeđenima su i organizatori koncerta“.

- Želim da izrazim iskreno saučešće zbog ove tragedije - rekao je ministar.

Makedonski premijer Hristjan Mickoski kazao je na Fejsbuku da je Vlada „potpuno mobilisana i da će učiniti sve što je potrebno da se izbori sa posljedicama i utvrde uzroci tragedije“.

OGROMAN GUBITAK

Rekao je da je nedjelja bila „veoma težak dan“ za državu, koja je izgubila toliko mladih ljudi.

Ministar zdravlja Arben Taravari kazao je da je 118 povrijeđenih primljeno u bolnice u Sjevernoj Makedoniji.

Prema njegovim riječima, svi zdravstveni organi su mobilisani i neki od ranjenika koji su prvobitno poslati u Štip sada se transportuju u bolnicu u Skadru, Šen Naum Ohridski.

- Mi brinemo o svima, radimo sa svim kapacitetima da spasimo što više života. Neću nagađati koliko su kritični, ali ću otići na odjeljenje hirur-

gazili jedni preko drugih, ne znajući što se desilo. Onda tamo bliže Predsjedništvu su se tresla stakla. To je inače urađeno iz zgrade Predsjedništva i Ćacilenda. To ne može da se nađe u rukama fizičkih licaocijenio je Prelević. Prema njegovim riječima jedino je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao da naredi upotrebu takvog oružja. - Ovo je naredio predsjednik Ćacilenda, niko drugi nije naredio nego on. To pokazuje kako on doživljava Ustav. On smatra da je u slučaju velikog neslaganja sa njegovom politikom dozvoljeno upotrijebiti i protiv maloljetnih i punoljetnih sredstva koja su zabranjena svuda u svijetu - rekao je Prelević.

Na sajtu kompanije ,,Dženezis“ navode se dva modela ručno prenosivih zvučnih topova, koji lako staju u ranac i čiji je domet 600 metara. Kako piše na sajtu, toliko su glasni da ,,jasno emituju svaki zvuk i uprkos galami koju pravi masa i pozadinskoj buci“.

gije da dobijem detaljne informacije - rekao je Taravari. Napomenuo je da je razgovarao sa direktorom Odjeljenja za transfuziju krvi i da trenutno nema potrebe za krvlju. Juče ujutro se ispred zgrade u Kočanu okupilo mnogo ljudi, veoma zabrinutih za svoje najbliže, ne znajući da li su živi ili mrtvi. - Tražim svoju unuku. Ne smijemo ući i ne znamo gdje se nalazi. Njen telefon radi, ali se ne javlja. Bio sam u bolnici u Kočanu, u Štipu, neki ljudi su poslati u Skoplje. Možda je povrijeđena i ne može odgovoriti. Neko treba hitno da nam kaže gdje da tražimo - rekla je jedna žena za Radio Slobodna Evropa.

U međuvremenu, Crveni krst sastavlja listu za utvrđivanje identiteta poginulih.

V I še O d 20 O s OBA O s UMN j I če NO

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Panče Toškovski izjavio je da je više od 20 osoba osumnjičeno za požar u diskoteci u Kočanima, u kojem je pogunulo 59 ljudi, prenosi Beta. On je novinarima u Kočanima rekao da diskoteka „Puls“ nije

PODGORICA - Zbog dana

žalosti koji je proglasila

Vlada Crne Gore usljed velike tragedije u našoj prijateljskoj državi

Sjevernoj Makedoniji, Glavni odbor Sindikata

uprave i pravosuđa je na svojoj hitnoj sjednici odlučio da se protest koji je zakazan za danas odloži, saopštio je predsjednik tog sindikata Nenad Rakočević.

- Protest koji je zakazan za danas, ponedjeljak 17. mart, u 15.30 časova ispred zgrade Vlade, prvenstveno zbog obaveza koje su osnovni postulati sindikalnog pokreta solidarnost, empatija, pije-

tet i humanost, odlaže se do narednog termina o kojem će odlučiti Glavni odbor sindikata - dodao je Rakočević. O narednom datumu i vremenu organizovanja protesta, navodi Rakočević,

Objekat u kojem se desio katastrofalni požar

Krov kluba koji je izgorio, a koji za rad nije imao dozvolu

Božo Prelević

požara u noćnom klubu u Kočanima

59 osoba, povrijeđenih

imala legalnu dozvolu za rad, ali da ne bi želio da otkriva više detalja jer je istraga u ranoj fazi, ali da je i „ta licenca, kao i mnoge druge stvari u prošlosti u Makedoniji, povezana sa mitom i korupcijom“.

- Oko 15 (osumnjičenih) osoba su u policijskoj stanici. Dio osumnjičenih za izazivanje ovog krivično-pravnog događaja je preminuo, prema sumnjama koje imamo do sada, a dio je u bolnici. Četiri osobe imamo trenutno obezbijeđene u bolnici – dva člana benda (DNK), sin vlasnika diskoteke i upravnik pravnog lica koje je bilo menadžer diskoteke - rekao je Toškovski novinarima u Štipu.

Prema njegovim riječima, „dio privedenih osoba koje su trenutno u policijskoj stanici su ljudi koji imaju direktnu krivicu u vezi sa požarom u diskoteci, prema dokazima koji su do sada prikupljeni“. - Privedena je jedna osoba koja je organizator događaja i za koju sumnjamo da je jedna od direktno odgovornih. Privedeni su i bivši državni sekretar u Ministarstvu privrede, bivši načelnik sektora u Ministarstvu privrede, bivši direktor Uprave za zaštitu i spasavanje

javnost i članstvo će biti naknadno obaviješteni. - Saosjećanje sa građanima Sjeverne Makedonije i našim bratskim sindikatima iz te države, obavezuje nas da budemo solidarni, a onda i obavezujeće odgovorni zbog proglasa dana žalosti u državi u Crnoj Gori - saopštili su.

SAD pokrenule napad velikih razmjera na Hute, upozoravaju Iran da prekine podršku

i tri zaposlena u toj direkcijirekao je Toškovski. Dio privedenih u Kočanima su ljudi koji su organizatori događaja, neki uključeni u bezbjednosne i druge aktivnosti koje su se dešavale te večeri. Policijski službenici iz Skoplja su, prema riječima Toškovskog, obavili razgovore sa više od 25 očevidaca događaja i kontinuirano će nastaviti sa prikupljanjem dokaza.

Rekao je da je do sada utvrđeno više od 25 povrijeđenih maloljetnih osoba i tri preminule maloljetne osobe, da je u „diskoteci bilo negdje, prema prvim informacijama, oko 500 osoba, a da je oko 250 karata bilo prodato“.

- U kritičnom stanju su 22 osobe i dio će biti prevezen avionom u Tursku, Bugarsku i Grčku - rekao je ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.

Među poginulima su, kako su ranije javili mediji, članovi benda DNK – vokal Andrej Đorđieski, Aleksandar Efremov, fotograf benda, i Sara Projkovska, koja je bila prateći vokal u bendu, Filip Stevanovski i Gorgije Gorgijev Dodaju i da se pjevač Vladimir Blažev, poznat kao Pančo, nalazi u bolnici u Skoplju. Direktorka kočanske bolnice Kristina Serafimova izjavila je ranije juče da su stradali u požaru u diskoteci u Kočanima iz Skoplja, Štipa, Probištipa, Kočana i okolnih opština i da su žrtve bile starosti između 14 i 25 godina. Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je juče sedmodnevnu žalost zbog tragedije u diskoteci u Kočanima, javila je državna agencija MIA. Crnogorski zvaničnici uputili su izjave saučešća povodom pogibije ljudi u požaru. - U Crnoj Gori će u ponedjeljak 17. marta biti Dan žalosti povodom tragedije u Sjevernoj Makedoniji - saopštio je premijer Milojko Spajić. Vlada Crne Gore stoji na raspolaganju da u ovom teškom trenutku na sve potrebne načine stane uz prijateljski narod Sjeverne Makedonije, naveo je on na društvenoj mreži Iks. Osim premijera, izraze saučešća uputili su i predsjednici države i parlamenta. Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da Crna Gora „duboko saosjeća i dijeli tugu sa svojim prijateljima u Sjevernoj Makedoniji“. - Naša zemlja se sjeća solidarnosti i saosjećanja koje je Sjeverna Makedonija kroz istoriju pružala kada smo se mi nalazili u teškim situacijama - naveo je predsjednik Skupštine Andrija Mandić

Napad je izveden sa američkog nosača aviona u Crvenom moru

VAŠINGTON - Američka vojska 15. marta pokrenula je veliki napad na borce Hute u Jemenu, povezane s Iranom, i upozorila Teheran da odmah prekine podršku grupi koju su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku. Napad je izveden avionima s američkog nosača aviona u Crvenom moru, nakon što je predsjednik Donald Tramp upozorio Hute da će „pakao pljuštati po vama“ ako ne prestanu sa svojim ekstremističkim akcijama, uključujući napade na brodove u Zalivu i lansiranje raketa na Izrael.

Tramp je takođe upozorio Iran da će „Amerika vas smatrati potpuno odgovornim i nećemo biti ljubazni prema tome“ dok pojačava pritisak da prisili Teheran da se vrati za pregovarački sto oko svog nuklearnog programa. Tramp je na svojoj društvenoj mreži objavio da je „naredio američkoj vojsci da pokrene odlučnu i snažnu vojnu akciju protiv terorista Huta u Jemenu“.

- Huti su vodili neprekidnu kampanju piratstva, nasilja i terorizma protiv američkih i drugih brodova, aviona i dronova - rekao je Tramp, nazivajući Hute „nasilnicima“ koje finansira Iran.

Napadi u Jemenu čine se najvećom američkom vojnom operacijom na Bliskom isto-

ku otkako je Tramp preuzeo dužnost 20. januara. Mediji su citirali američke zvaničnike koji su rekli da napad „nije jednodnevni događaj - ovo je prvi od višednevnih, ako ne i višesedmičnih napada“. Zvaničnici Huta rekli su da je u američkim napadima ubijeno najmanje 12 civila, a još devet je ranjeno, ali te tvrdnje nijesu mogle biti nezavisno potvrđene. Zvaničnici su obećali osvetu, bez konkretnih detalja.

Rojters je citirao stanovnika po imenu Abdullah Yahia, koji je rekao da su „eksplozije bile nasilne i potresle su susjedstvo poput zemljotresa“. Huti pobunjenici su u proteklih 18 mjeseci pokrenuli desetine napada na brodove, tvrdeći da podržavaju Palestince u izraelskom ratu u Gazi s Ha-

masom, koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju.

Huti su takođe napadali brodove, tvrdeći da ciljaju samo izraelske, ali su pogodili i brojne druge registrovane na drugim mjestima. Mnoge brodarske firme bile su prisiljene da promijene svoje rute na duže i skuplje kako bi izbjegle nasilje

Američka Centralna komanda izjavila je da je akcija početak velike „operacije koja se sastoji od preciznih udara na ciljeve Huta, koje podržava Iran, širom Jemena kako bi se obnovila sloboda navigacije“.

Huti su 11. marta upozorili da će nastaviti napade na izraelske brodove u regiji, okončavajući period relativnog mira koji je uslijedio nakon sporazuma o prekidu vatre između Izra-

ela i Hamasa u Gazi u januaru. Akcija takođe dolazi dok Vašington pojačava pritisak na Iran da se vrati pregovorima o svom nuklearnom programu. Bijela kuća je 9. marta upozorila Teheran da se pitanje nuklearnog programa može riješiti ili vojnim sredstvima ili pregovorima o sporazumu, izjave koje su uslijedile nekoliko sati nakon što je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei odbio američki prijedlog za pregovore. Tokom svog prvog mandata, Tramp je povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila i ponovo uveo sankcije koje su bile ukinute prema njegovim uslovima. Tramp je rekao da uslovi tog sporazuma nijesu dovoljno jaki da spriječe Iran da stekne nuklearno oružje.

Skupština Srbije trebalo bi sjutra ili u srijedu da konstatuje ostavku premijera Miloša Vučevića Vučić: Ako se nova vlada ne formira do 18. aprila, izbori bi mogli da se održe 8. juna

BEOGRAD - Skupština Srbije trebalo bi sjutra ili u srijedu da konstatuje ostavku premijera Miloša Vučevića i počeće da teče rok od 30 dana za formiranje nove vlade. Ukoliko Vlada ne bude formirana, ići će se na nove izbore, koji će najvjerovatnije biti 8. juna, kazao je na sjednici Vlade Srbije predsjednik te države Aleksandar Vučić.

U razgovoru sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić, Vučić je istakao da će danas ili u srijedu biti konstatovana ostavka Vučevića, otkad počinje da teče rok od 30 dana za formiranje nove izvršne vlasti.

- To znači da je 18. april rok za formiranje Vlade Srbije. Ako budete htjeli to, a ako ne, on-

da se ide na izbore i tu je rok 45 do 60 dana, što znači, ako se ne formira Vlada, izbori bi bili početkom juna 1. ili 8. juna. Logičnije je 8. juna, jer bi nam za 1. jun rekli da je nategnuto - rekao je Vučić, kako prenosi RTS. Komentarišući proteste, rekao je da je „važno i dobro“ da nije bilo većih nemira. Predsjednik Srbije prisustvovao je sjednici Vlade Srbije na kojoj je, između ostalog, donijeta odluka da sjutra bude

Dan žalosti zbog tragedije u Kočanima.

Vučić je tražio i krivičnopravnu odgovornost za širenje vijesti o zvučnim topovima.

Vučić je zatražio od ministarke pravde Maje Popović da to ministarstvo i tužilaštvo reaguju povodom informacija o upotrebi zvučnih topo-

Vučić

va na protestima u Beogradu. -Tražim od vas, gospođo Popović, da i Ministarstvo pravde i Tužilaštvo reaguju ili da gone one koji su to upotrijebili, a znamo da nijesu, ali neka se provjeri, neka se povede postupak, ali onda neka gone

sve one koji su izašli u javnost sa takvom notornom laži - rekao je Vučić. Pozvao je sve da urade svoj posao i ništa više od toga i da se ,,narodu saopšti istina“.

Priredila: Mr. J.

Prašina se diže nakon napada u Sani, glavnom gradu Jemena

Aleksandar

NAŠA TEMA: Zbog čega naša književnost nije u dovoljnoj mjeri zastupljena na najvećim međunarodnim

Da bi naše pisce neko čitao moramo ih prvo čitati u Crnoj

PODGORICA – Savremena crnogorska literatura još je daleko od epicentra književne razmjene – naši izdavači gotovo su nevidljivi ili uopšte ne učestvuju na najvećim međunarodnim sajmovima knjiga.

Mnogi će to, jednostavno, opravdati prokletstvom malog jezika i(li) naroda, no evidentno je da postoje manjkavosti koje takvo stanje uzrokuju jednako koliko i ograničavajući faktori poput veličine države i zastupljenosti jezika. Respektabilni crnogorski autori često ostaju nevidljivi čak i u okvirima svoje zemlje, a djeluje kao da ni država po ovom pitanju nikada nije pokazala dugoročnu stratešku viziju.

O ovim i ostalim uzrocima slabe zastupljenosti savremene crnogorske književnosti na međunarodnim sajmovima knjiga, značaju učestvovanja na istim, problemima sa prevodilaštvom i zadovoljenjem inostranog tržišta, te potencijalnim strategijama koje bi našu literaturu učinile prisutnijom, za Pobjedu su govorili predsjednik Društva crnogorskih izdavača i glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće ,,Fokalizator“ prof. dr Vladimir Vojinović, književnik i pokretač izdavačke kuće ,,Plima“ Jovan Nikolaidis i pjesnik Boris Đurović PODRŠKA

Prema riječima Vojinovića, sve u vezi sa Crnom Gorom, pa tako i izdavaštvo, nažalost, u vezi je s brojkama. - Uprkos tome što savremena crnogorska književnost ne zaostaje za drugim nacionalnim književnostima u regionu, pa i šire, ona trpi posljedice malog, jedva vidljivog tržišta knjige. Pitamo se ponekad da li to tržište uopšte postoji. Da bi autor bio zastupljen na inostranoj sceni, u najčešćem broju slučajeva jednako su važni kvalitet knjige i potražnja u matičnoj zemlji. Kako da očekujemo da naše knjige čita neko izvan Crne Gore kad se one ne čitaju doma – kazao je Vojinović. U izdavačkoj kući ,,Fokalizator“, kako je kazao, okupljeni su skoro svi najbolji autori i autorke, oni najčitaniji i najčitanije, što i na promocijama prodaju svoje naslove. - Zahvaljujući ,,Fokalizatorovim“ sistemima reklame, ti učinci se vide i izvan Crne Gore i polako se skreće pažnja na dešavanja na crnogorskoj književnoj sceni. S druge strane, svaki nastup izvan Crne Gore mnogo košta, a knjige naših autora najčešće su nepoznate stranoj publici, pa ne tre-

ba ni razmišljati o tome da se prodajom uopšte mogu pokriti troškovi međunarodnog predstavljanja. Dakle, u poslu međunarodne afirmacije savremene književnosti, bar tako izgleda, nema mjesta za puke trgovce – istakao je on. Promocija, prema njegovim riječima, zavisi od podrške resornog ministarstva i ličnoga odnosa prema knjizi i književnosti.

- Ako izostane samo jedna od te dvije stavke i ako u ovom poslu prevlada lični interes, namah sve obaveze postaju nesavladive – rekao je Vojinović. On je istakao da ,,samo pojavljivanje na tim mjestima je uspjeh sam po sebi“. - Ali to može da znači ništa ako promoteri nemaju dovoljno elana, entuzijazma i upornosti i ako ne rade svoj posao u kontinuitetu. A taj kontinuitet znači da ljude na tim adresama navikavate na prisustvo crnogorskog izdavača, koji će početi da vaše ime vezuje za jedan prostor. Ako sve napore koje godinama ulažete uspijete da nagradite podatkom da je makar jedan autor ili autorka dobio poziv inostranog izdavača za saradnju, to je za kulture kao što je naša veliki uspjeh. Knjiga koja ne dotiče drugu kulturu nema budućnost izvan granica svoje – kazao je on.

STRPLJENJE

Vojinović je podsjetio da je u svojstvu crnogorskoga koordinatora međunarodnog projekta „Balkan Translations Collider“ bio u prilici da sa saradnicima analizira prevodilačku aktivnost koja je fokusirala crnogorsku književnost u periodu od 2015. do 2020. godine.

- Zainteresovani mogu potražiti javno dostupne podatke

našeg izvještaja na internetu. Zaključak je sljedeći, i kad je imala priliku, Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri koristila mogućnosti da se nametne putem konkursa za prevođenje književnih djela. No, sve i da jeste, zabluda je da inostrani izdavači jedva čekaju gotove prijevode da stanu iza njih. Najprije ih moramo uvjeriti u to da za njih može biti korisno da objave prijevod nekog našeg rukopisa. Jer, onaj ko komunicira s inostranim izdavačima zna da i oni imaju problem da prodaju tiraže svojih autora. Zbog toga oni moraju imati poseban interes za saradnju s autorima s malih prostora i manje frekventnih jezika - rekao je Vojinović. Strategija države i izdavača, smatra Vojinović, trebalo bi da budu strpljenje i odgovornost

VOJINOVIĆ: Uprkos tome što savremena crnogorska književnost ne zaostaje za drugim nacionalnim književnostima u regionu, pa i šire, ona trpi posljedice malog, jedva vidljivog tržišta knjige

prema međunarodnim receptima, što su načela kojima se rukovodi u ,,Fokalizatoru“.

- Potrošili smo prvih nekoliko godina da uvjerimo naše partnere da se naši metodi razlikuju od onoga što su imali priliku da vide, a što je dolazilo s ovih izdavačkih prostora. Valja ispunjavati obaveze i raditi - kazao je Vojinović. Država, prema njegovim riječima, u smislu međunarodne afirmacije savremene crnogorske književnosti treba da radi isto ono što se od nje traži u procesu eurointegracija –da usvoji vrijednosti i modele na kojima počivaju ozbiljne evropske kulture.

- Ako se to dogodi, siguran sam da će se u Crnoj Gori sve nabolje mijenjati, do toga da ćemo s radošću gledati našu đecu ka-

NIKOLAIDIS: Rode se i rađaju izdavači bolji od onih koje je već konstruisala politika invalidne države, a izniknu pisci čiji ugled nadilazi sve ministre kulture ili prosvjete

ko knjige čitaju i u sredstvima javnoga prevoza. No veliko je pitanje, misli li se uopšte o tome. I pitanje je što nama uopšte treba. Društvo samosvjesnih obrazovanih jedinki ili instruisana masa glasača? – rekao je Vojinović.

ČEKAJUĆI GODOA

Na pitanje zbog čega je Crna Gora nedovoljno zastupljena na inostranoj sajamskoj sceni, Nikolaidis je kazao da ,,govorimo o književnosti: pisci i izdavači“.

- Zastupljena je Crna Gora onoliko koliko zaslužuje. Ponavlja se stara priča: jave se pojedinci koji na sebe preuzmu teret umjesto države, nose viziju o značaju kulture za Crnu Goru i njene građane i krenu u avanturu valjanih promotera svoje

ĐUROVIĆ: Ako iza crnogorskih pisaca stane svaki stanovnik – neće biti dovoljno. Niska zastupljenost je rezultat odnosa države, kao i samih autora

domovine. Vrlo brzo oni osjete da malo ko osim njih haje za opštu dobrobit, nasuprot postojanju institucija koje bi time trebale biti zadužene. Jurišalo se na ministre kulture i prosvjete, ubjeđuje se i koška, dok, dobronamjerni, ne osjete da su oni sami po sebi, znanjem i upornošću Institucije – rekao je Nikolaidis.

On smatra da smo u Crnoj Gori imali male izdavače i velike pisce.

- Hoću reći: rode se i rađaju izdavači bolji od onih koje je već konstruisala politika invalidne države, a izniknu pisci čiji ugled nadilazi sve ministre kulture ili prosvjete. Za malene ali vidovite izdavače nađe se mjesta na sajmovima, a dobri pisci tih izdavača budu prevođeni diljem svijeta. Tada nastaje lom: crnogorske slabašne institucije koje se podštapaju vidovitim izdavačima i hvališu piscima za koje ne haju. Nijesmo bili takve sreće da, kao kod Francuza, imamo za predsjednika jednog De Gola i jednog ministra kulture, kakav bijaše Andre Malro. („Hrastovi koje obaraju“)... Takvo je moje iskustvo kao izdavača i pisca. Čekao sam Godoa - istakao je on. Govoreći o mogućnostima i benefitima koje donosi učešće na najposjećenijim svjetskim sajmovima, Nikolaidis je najprije naglasio da ,,govorimo o državi Crnoj Gori i benefitima proisteklim iz njene rahitične politike u kulturi: današnji izdavači i pisci“. - Mogućnosti današnjih izdavača kod nas ograničene su, a volja i sposobnost istih velike. Odlazi se na velike sajmove knjiga

Gužva na najvećem svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu

međunarodnim sajmovima knjiga

vani, Crnoj Gori

Donijeti smislen zakon o kulturi Crne Gore

Knjige naših pisaca, kako je rekao Jovan Nikolaidis, prevode se na strane jezike, a država Crna Gora snom mrtvijem spava.

- Ni Njegoš ne pomaže da se rasane – rekao je Nikolaidis. Strategija koju bi država i izdavači trebalo da primijene kako bi crnogorska književnost bila prisutnija i vidljivija na svjetskim sajmovima je, prema njegovim riječima, donošenje smislenog zakona o kulturi Crne Gore.

- Unutar zakona sigurnu, valjanu finansijsku podršku crnogorskim izdavačima i piscima, svakome po stečenim zaslugama, izvršiti konstantan otkup knjiga od izdavača za biblioteke, škole i klubove ljubitelja knjige. I, najzad, više ne čekati Godoa. Jer on, po navici svoje zloćudne naravi, neće doći – kazao je Nikolaidis.

i prenose dobre vijesti iz naše književnosti. Rađaju se i veliki pisci koje prevode. Institucije u Crnoj Gori i dalje nemaju velike ministre kulture i prosvjete. Čeka se Godo – rekao je Nikolaidis.

RECEPT

Đurović je, govoreći o slaboj zastupljenosti crnogorske književnosti na međunarodnim sajmovima istakao da osnovni problem leži u činjenici da smo malobrojan narod.

- Malim narodima nije lako. Ako iza crnogorskih pisaca stane svaki stanovnik – neće biti dovoljno. Niska zastupljenost je rezultat odnosa države, kao i samih autora. Mi nemamo tradiciju prepoznavanja značajnih kulturoloških tačaka, mi smo ravnodušni prema kvalitetnom književnoumjetničkom štivu, a dobra kritika se vrti u najužim književnim krugovima – rekao je on Zastupljenost crnogorskih autora je, kako je kazao, upitna i u Crnoj Gori, a kamoli na inostranoj sajamskoj sceni.

- U knjižarama ćete pronaći naše autore samo ukoliko se interesujete za njih, jer se te knjige nalaze na visini koja prelazi visinu prośečnog Crnogorca. Slučajnim izborom nećete nabasati na naše autore - istakao je Đurović Za početak bi, prema njegovim riječima, dobro bilo da se pojavimo na najvećem sajmu u Frankfurtu, koji je ujedno i najznačajniji sajam knjiga na svijetu.

- Ako govorimo o benefitima, autor će saznati, gle čuda, da je živ, i imaće ośećaj pripadnosti, ali i priliku da se predstavi i da u toj ,,sobi“ punoj mogućnosti spomene i svoje kolege, da bi na taj način zainteresovao inostranu publiku. A ako govorimo o benefitima države, benefit države je to što ima koga da predstavi, što ima za koga da se založi. Da li je potreban bolji benefit? – kazao je on.

Bivši članovi grupe Haustor okupili se i snimili singl i spot „Treći svijet“

PODGORICA - Originalna postava čuvene grupe Haustor objavila je novi singl i spot „Treći svijet (Dub 2025)“. Riječ je o reinterpretaciji pjesme sa istoimenog albuma iz 1984. godine, koji se smatra jednim od najznačajnijih albuma eksYU pop-rok scene.

Kako prenosi Danas, ono što je počelo kao restauracija izgubljenog snimka dub verzije pjesme iz 1984. pretvorilo se u dokument kreativnog procesa i neočekivanu novu magiju, nakon što su se članovi Haustora ponovo okupili u studiju skoro četiri decenije kasnije. Proces je neočekivano prerastao u stvaranje potpuno nove verzije pjesme –svojevrsnog dijaloga između Haustora nekada i sada, piše ravnododna.com.

Pjesma koja nosi sjeme preporoda

Za dobar prevod, kaže Đurović, potrebno je i više od 20 eura po strani.

- Koji pisac/pjesnik može to da plati... Određeni naslovi su prevođeni zahvaljujući samim autorima ili nekoj drugoj strani koja iskaže interesovanje za takav projekat, a ta ,,druga strana“ najčešće nije država. Drugi problem su sami prevodioci, dakle deficitaran kadar, i na kraju institucionalna inicijativa. Ne znam da li država pomaže domaćim izdavačima za učestvovanje na svjetskim sajmovima, ali pravo pitanje bi bilo da li izdavači pomažu domaćim autorima. U svakom slučaju, ako želite da vas neko primijeti, recept bi bio da imate kvalitetan književni materijal, zatim iskusnog prevodioca, dobronamjernog izdavača, nepristrasnu kritiku i, naravno, instituciju koja će sve to da podrži – kazao je Đurović Na pitanje kakvu strategiju bi država i izdavači trebalo da primijene kako bi crnogorski autori bili vidljiviji i prisutniji na međunarodnim sajmovima, Đurović je kazao da ,,prvo treba da se pozabavimo strategijom vidljivosti na domaćoj sceni“. – Izdavači su veoma neraspoloženi za romane prvijence, kao i za pjesničke zbirke. Zašto? Zato što vjerovatno ne mogu da zarade novac, jer je to jedina vrijednost koja za njih ima smisla. Kad makar i djelimično sastavimo puzle na domaćem terenu, onda možemo da razmišljamo u pravcu inostrane promocije. Knjige naših najznačajnijih autora poput Ognjena Spahića ili Andreja Nikolaidisa su prevođene na brojne jezike i to je za pohvalu, ali mi u ponudi imamo još mnogo zanimljivih autora na koje moramo obratiti pažnju, pa ih onda predstavljati na svjetskim književnim sajmovima – istakao je Đurović. A. RADOVIĆ

Pjesmu je snimila originalna postava albuma „Treći svijet“ – Darko Rundek (vokal), Srđan Saher (bas), Damir Prica-Capri (saksofon), Zoran Zajec-Zeka (gitara) i Srđan Gulić-Gul (bubnjevi). Pridružili su im se i specijalni gosti –Tea Anzulović i Nika i Tena Starčević iz grupe One Dread kao prateći vokali, Robert Lovrić na sikusu, duvačka sekcija koju čine Jura Novoselić, Nikola Santro i Igor Pavlica i Vid Rundek na udaraljkama. Snimanje je uradio Sven Pavlović (Sundai Studios), a produkciju Zvonimir Dusper Dus

Darko Rundek je kazao da je dab verzija pjesme nastavak tadašnjeg pokušaja da se otvori njena forma, istaknu neke njene skrivene mogućnosti, da se vide pritoke koje su je sačinjavale – ili se jednostavno poigra. - Prilično mi je važno, zapravo je to bio razlog da se upustim u cijelu ovu igru oko tog albuma, pjesme i filma, da je taj „Treći svijet“ i danas veoma važan, i to ne samo zbog 40. godišnji-

ce njegovog objavljivanja. Gledano iz današnje perspektive, kulturno i istorijski smo na kraju jednog vremena, epohe i civilizacije. I kao i uvijek, kada se nešto završi, mora da počne nešto drugo – jer vrijeme tu neće stati – čini mi se da naš „Treći svijet“ nosi neko sjeme preporoda. Rad na ovoj verziji nas je nakon dužeg vremena spojio, a rad u studiju nas je zaista razveselio. Nadam se da će slušaoci osjetiti taj vazduh igre, slobode, ali i mudrosti, posebno u završnom dijalogu između sikua i saksofona…

- rekao je Rundek.

Srđan Saher je kazao da nije neviđeno da se ljudi koji su nekad sarađivali ponovo okupljaju i stvaraju.

- Unutra, u mašini, lagao bih ako bih rekao da nije bilo žurbe – da radimo zajedno u studiju. Soba puna ljubavi, međusobnog poštovanja i druželjubi-

vosti. Dobrostojeća gospoda u zrelim godinama. Pa, svaka kontradiktorna stvar ti padne na pamet. Kao kad sretneš drugaricu iz srednje škole, drugaricu na koju si neuspješno „pucao“ prije 40 godina, pa te ona pita, slatko, da li još važi taj poziv na večeru kod tebe? – kazao je Saher. Muzički spot i singl „Treći svijet (Dub 2025)“ sastavni su dio dugometražnog dokumentarnog filma „Treći svijet“, reditelja i scenariste Arsena Oremovića, koji će premijerno biti prikazan ove godine. Ono što je počelo kao restauracija izgubljene dub verzije pjesme iz 1984. pretvorilo se u dokument kreativnog procesa i neočekivanu novu magiju, nakon što su se članovi Haustora ponovo okupili u studiju skoro četiri decenije kasnije. Susret je održan upravo za potrebe filma, što mu je dalo dodatnu ek-

skluzivnost – uz još neka muzička iznenađenja o kojima se trenutno ne govori. Premijera filma „Treći svijet“ očekuje se ovog ljeta, nakon čega će na jesen krenuti u redovnu bioskopsku distribuciju. Režiju, scenario i montažu potpisuje Arsen Oremović, a direktor fotografije je Marinko Marinkić. Fotografiju za spot uradio je Dominik Vujičić, dok je producent projekta Ivan Maloča iz Interfilm produkcije.

- Kada sam pronašao arhivske snimke benda iz 1984. godine, a originalni „Treći svijet“ – kao nijedna druga pjesma sa tog kultnog albuma – nikada nije imao zvaničan muzički spot, shvatio sam da moramo da popunimo tu rupu u istoriji. Dogovorili smo se da snimimo spot koji će pjesmi konačno dati vizuelni identitet - kazao je Oremović. R. K.

Kraljevska kovnica novca u Londonu odala počast velikom umjetniku

PODGORICA - Bivši frontmen grupe Bitlsi i aktivista Džon Lenon dobiće novčić sa svojim likom,

saopštila je juče britanska Kraljevska kovnica novca. Na novčiću, koji će biti pušten u prodaju danas, nalazi se Le-

nonov portret koji je zasnovan na poznatoj slici koju je napravio fotograf Bob Gruen 1974. godine. Na novčiću

je profil Lenona, snimljen na krovu njegovog stana u Njujorku. Lenon je ubijen 8. decembra 1980. u 40. godini. Lenonovo ime se pojavljuje sa lijeve strane portreta, dok se riječ „Zamisli“ (Imagine) nalazi na desnoj, što predstavlja referencu na njegovu pjesmu i album objavljen 1971, godinu nakon što su se Bitlsi raspali.

- On je vjerovatno jedan od najvećih pjevača i tekstopisaca svih vremena. Lenonova dostignuća kao umjetnika, aktiviste i zagovornika mira nastavljaju da žive i sada će biti zauvijek zapamćena na novčiću - rekla je Rebeka Morgan, jedna od direktora Kraljevske kovnice novca. Kraljevska kovnica novca ima stalnu seriju novčića „Legende o muzici“, koja slavi pjevače i tekstopisce, a neki od muzičara koji su se već pojavili su Pol Mekartni, Dejvid Bouvi, članovi benda Rolingstonsi i Širli Baes R. K.

Nekadašnji članovi benda Haustor ponovo u studiju

Aktivnosti Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada

Od početka godine izdali

21 prekršajni nalog za nelegalno odlaganje otpada

U cilju rješavanja dugogodišnjeg problema nepravilnog odlaganja guma u glavnom gradu, održan je sastanak uprave Glavnog grada sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera - Direktorat za ekologiju, na kojem je dogovorena buduća saradnja i koordinisano djelovanje komunalnih službi kako bi se navedeni problem riješio u dogledno vrijeme – poručuju iz Uprave za inspekcijske poslove

Komunalni inspektori

Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada su od početka ove godine izdali 21 prekršajni nalog za nelegalno odlaganje otpada.

Prema Zakonu o upravljanju otpadom, gume po klasifikaciji pripadaju opasnoj vrsti otpada, tako da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i

propisa vrši Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera - Direktorat za ekologiju. U cilju rješavanja dugogodišnjeg problema nepravilnog odlaganja guma u glavnom gradu, održan je sastanak uprave Glavnog grada sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sje-

vera - Direktorat za ekologiju, na kojem je dogovorena buduća saradnja i koordinisano djelovanje komunalnih službi kako bi se navedeni problem riješio u dogledno vrijeme.

KONTROLE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada su izjavili da njihovi službeni-

ci postupaju po dostavljenim prijavama u vezi sa nepropisnim odlaganjem komunalnog otpada.

- Komunalni inspektori izlaskom na lice mjesta pokušavaju da dođu do informacija ko nepropisno odlaže komunalni otpad, jer u većini slučajeva vršenjem inspekcijskog nadzora ne zatekne se lice koje vrši nelegalno odlaganje otpada.

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice organizovala radionicu

Razgovarali o razvoju, očuvanju i promociji bogatog nasljeđa Komova

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice organizovala je treću radionicu za SWOT analizu kao ključni korak u kreiranju strategije valorizacije prirodnih i kulturnih vrijednosti parka prirode Komovi.

Cilj radionice bio je da kroz diskusiju sa stručnjacima iz oblasti ekologije, turizma i kulture oblikujemo pravce razvoja koji će očuvati i promovisati bogato nasljeđe Komova, uz održive turističke inicijative.

- Kroz interaktivni rad, učesnici su identifikovali snage, slabosti, prilike i prijetnje u oblasti održivog razvoja i promocije ovog dragulja prirode. Ova radionica je važan korak ka kreiranju održivog turističkog proizvoda koji Komove pozicionira kao destinaciju koja vraća čovjeka prirodi –poručuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice i zahvaljuju svim učesnicima na korisnim i značajnim inputima i preporukama. I. M.

Često se dešava da su prijave nepotpune u dijelu bližeg opisa lokacije, pa se ne mogu pronaći na terenu, a podnosilac prijave ne dopuni istu sa bližom naznakom lokacije ili dostavljanjem kontakt telefona – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

U situacijama kada imaju dokaze za nepropisno odlaganje komunalnog otpada počinilac

se sankcioniše novčanom kaznom i nalaže mu se uklanjanje otpada na propisan način. - Komunalni inspektori Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada su od početka ove godine izdali 21 prekršajni nalog za nelegalno odlaganje otpada. Prema odluci o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada Podgorice („Sl. List CGopštinski propisi“, br. 009/20) propisane su kazne za nepravilno odlaganje otpada i to - za pravno lice od 150 do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu od 20 do 1.000 eura, za preduzetnika od 50 do 3.000 eura i za fizičko lice od 20 do 1.000 eura – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

SARADNJA

Prema Zakonu o upravljanju otpadom, kako dodaju, gume po klasifikaciji pripadaju opasnoj vrsti otpada, tako da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa vrši Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera - Direktorat za ekologiju. - U cilju rješavanja dugogodišnjeg problema nepravilnog odlaganja guma u glavnom gradu, održan je sastanak uprave Glavnog grada sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera - Direktorat za ekologiju, na kojem je dogovorena buduća saradnja i koordinisano djelovanje komunalnih službi kako bi se navedeni problem riješio u dogledno vrijeme – zaključuju iz Uprave za inspekcijske poslove. I. M.

Nepropisno parkiranje na Bulevaru Save Kovačevića svakodnevni problem Zauzimaju

Pretežno oblačno, do 14 stepeni

U glavnom gradu za danas je najavljeno umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz uslove za povremeno slabu kišu. Vjetar sjevernih smjerova, poslijepodne u pojačanju, tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha oko devet, najviša dnevna 14 stepeni. H.P.

U OŠ ,,Oktoih“ održan seminar

Ukazali na važnost pravednog i objektivnog ocjenjivanja

U Osnovnoj školi ,,Oktoih“ prethodne sedmice održan je seminar pod nazivom ,,Objektivnom ocjenom do kvalitetnog znanja“ na kojem su nastavnici raspravljali o važnosti pravednog i objektivnog ocjenjivanja. - Kroz predavanja i radionice

istaknuto je da je ocjenjivanje ključan faktor u motivaciji učenika u njihovom akademskom razvoju. Poseban naglasak stavljen je na metode koje omogućavaju procjenu znanja na temelju jasno definisanih kriterijuma, čime se izbjegavaju subjektivne pro-

cjene i osigurava pravičnost prema svim učenicima – poručuju iz OŠ ,,Oktoih“, uz napomenu da su učesnici seminara imali priliku da razmijene iskustva i usvoje nove pristupe koji će unaprijediti kvalitet obrazovanja u njihovoj školi. I. M.

Neodgovorni pojedinci koji nepropisno parkiraju automobile na trotoarima na Bulevaru Save Kovačevića, osim što na taj način ugrožavaju normalno kretanje i bezbjednost pješaka, uništavaju zelene površine i sistem za navodnjavanje na zemljanim površinama preko kojih prelaze.

S obzirom na to da je ovo svakodnevna pojava na ovom prometnom bulevaru, nadležni bi trebalo da preduzmu nešto kako bi zaštitili zelene površine koje su radnici gradskog Zelenila uredili prije nekoliko godina i oslobodili trotoare za normalno kretanje onih kojima su namijenjeni. I. M.

Zapaljene gume na Ćemovskom polju

Automobilima preorali zelene površine I. MITROVIĆ

Dobra ponuda sezonskog voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju

Najbolje prolaze zeleniš i citrusi

Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda sezonskog voća i povrća, mliječnih i drugih proizvoda...

Prema riječima prodavaca, najbolje prolaze mladi luk i zelena salata, raštan, spanać, krompir, paradajz, krastavac, masline, pomorandže, limun, jabuke, fortunele...

DOMAĆE

Pažnju kupaca privlačio je veliki izbor zeleniša i raznog povrća na tezgi kod Milanke Dakić.

Mladi kupus iz okoline Tuzi prodavala je dva eura, spanać dva i po, blitvu dva, raštan i zelenu salatu tri, a mladi luk je pet eura.

- Paradajz i krastavac su po tri eura, šargarepa i luk po dva, bijeli luk šest eura, karfiol dva i po, a brokola pet. Aktuelni su ovih dana i šampinjoni, pakovanje je dva i po eura – navela je Dakić. Navodeći da je gotovo sva roba na njenoj tezgi iz Tuzi, Zete, Bjelopavlića i okoline Podgorice, kaže da ovih dana najbolje prolaze mlada salata i luk, paradajz, krastavac, krompir, zeleniš.

- U toku je vaskršnji post pa povrće prolazi bolje nego obično. Inače, povrće je u o vom periodu odličnog kvaliteta, ima dosta domaćih proizvoda. Naravno, možemo malo spustiti cijenu mušterijama, ovo je pijaca i za očekivati je da kupci traže da spustimo cijenu proizvoda – kazala je Dakić, koja je u ponudi imala i kvalitetan med iz Pipera, koji je nudila po cijeni 20 eura.

SVJEŽE

Prodavačica Nafija Vujić u ponudi je imala veliki izbor barskih maslina, koje je nudila po cijeni od sedam i osam eura po kilogramu, dok je za litar domaćeg maslinovog ulja tražila 15 eura. Iz ponude je izdvojila mladi crmnički luk i fortunele, ko-

U toku je vaskršnji post pa povrće prolazi bolje nego obično. Inače, u ovom periodu povrće je odličnog kvaliteta, ima dosta domaćih proizvoda. Naravno, ovo je pijaca i za očekivati je da kupci traže da spustimo cijenu, što nekada i činimo – kazala je prodavačica

Milanka

Dakić

je je prodavala po pet eura. Nekoliko prodavaca krompira kazalo nam je da prodaja ide standardno dobro. Kilogram starog krompira iz Berana ili Nikšića su nudili po cijeni od 80 centi (sitniji) do 1,2 eura (za krupniji), dok su kesu od pet kilograma prodavali četiri i po – pet eura. Ističu da je počeo mladi krompir iz staklenika iz okoline Tuzi, koji košta euro i po kilogram.

Za kilogram domaćih pomorandži iz Bara trebalo je izdvojiti dva eura, limuna dva i po, koliko je koštalo i kilo mandarina. Jabuke su bile dva eura, kruške dva i po, paprike crvene i babure po tri i po, a psulj četiri eura. Na nekoliko tezgi mogao se kupiti i svježi sremuš (divlji luk) sa pivske planine, a vezica je koštala euro i po. Kilogram domaćih očišćenih oraha iz Berana mogao se ku-

Bogata ponuda cvijeća

Na zelenoj pijaci proteklog vikenda bila je bogata ponuda cvijeća. Navodeći da je potražnja za ovim proizvodima uobičajena, prodavačica Bisera Kovačević kaže da vikendom imaju malo više posla, kada ima kupaca koji praktikuju da uz svježe voće i povrće kupe i cvijeće. - Ruže su tri eura, koliko koštaju i margarete, ljiljan je pet, a kale dva eura. Buketi se kreću od 15 eura pa naviše, oni malo bogatiji

Ulaganje u putnu infrastrukturu na teritoriji opštine Zeta

Rekonstruisali i

143 ulice

Završeni su radovi u okviru drugog tendera kojim je Opština Zeta rekonstruisala i asfaltirala 58 ulica, pa je zajedno sa prethodnim tenderom najmlađa crnogorska opština dobila

143 ulice u novom ruhu. - U narednom periodu naša lokalna samouprava će završiti proces obnove ulica kroz treći tender, nakon čega se možemo pohvaliti da ono što smo obećali tokom prethodne godine

Novi asfalt u Zeti

se već realizuje u prvoj polovini ove godine – poručuju iz Opštine Zeta. I. M.

Mojkovački sirevi kod Rade Stanić

Mladi sir sedam, stari devet eura

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica iz Mojkovca Rada Stanić kaže da dobro prolaze i mladi i stari sirevi.

- Stari sirevi su po devet eura, mladi su sedam i osam, kolašinski 12, kajmak mladi je 15, a stari 20 eura. Imam i kozji sir u ulju, tegla je 10 eura, kao i suvi punomasni, kilogram je 20 eura. Zadovoljna sam prodajom, imam svoje stalne mušterije, kvalitet na tržištu mora da opstaje - kazala je Stanić, uz napomenu da je za proizvodnju sira zadužena njena snaha Mirjana iz sela Lepenac u okolini Mojkovca.

Nije

bilo šarana i ukljeve

piti po cijeni od 20 eura, pečenih badema za 12, a običnih za 10 eura. Svježi lješnik koštao je 14 eura, brusnice i suve kajsije po 10 eura, suve šljive (bez koštice) šest eura, a niska suvih smokava iz Doljana - pet eura.

Za litar domaćeg soka trebalo je izdvojiti pet i šest eura a, prema riječima prodavaca, najbolje prolazi onaj od šipka koji je i najskuplji.

I. MITROVIĆ

su 30 – 40 eura, ali kome je obaveza, taj ne žali da plati za lijepo ukrašen buket. Trudim se da napravim lijep aranžman, mušterijama se to uglavnom sviđa – kazala je Kovačević, uz napomenu da je nedavno počela prodaja i zumbula i narcisa.

U sektoru za prodaju ribe juče je bila slaba ponuda. S obzirom na to da je na snazi zabrana ribolova na Skadarskom jezeru u ponudi nije bilo šarana i ukljeve, a pastrmka je prošla već do 10 časova. Kod prodavca Mirka Vujaševića mogla se kupiti samo morska riba. - Iako u ponudi nema jezerske ribe, a u toku je vaskršnji post, ne prodajem ništa više ribe nego inače... Brancin i orada su po 10 – 12 eura, grdobu ne mogu prodati danas za 12 eura, a inače je nudim za 15 – 18 eura. Gambori su 15 eura, koliko košta i kilogram očišćenog pešikana – kazao je Vujašević.

Djeca iz vrtića ,,Osmijeh“ posjetila OŠ ,,Savo Pejanović“

Djeca starije vaspitne grupe VJ ,,Osmijeh“ (JPU ,,Ljubica Popović“) posjetila su prethodne sedmice Osnovnu školu ,,Savo Pejanović“, u okviru tranzi-

cionog plana i programa. - Predškolci su imali priliku da se upoznaju sa školskim okruženjem, druže se sa prvacima i učestvuju u zanimljivim zajedničkim aktiv-

nostima. Uz razne aktivnosti i razgovor, djeca su stekla nova iskustva koja će im olakšati prelazak iz vrtića u školu – poručuju iz JPU ,,Ljubica Popović“. I. M.

Na tezgi kod Milanke Dakić

Lijepo ukrašen buket kod Bisere Kovačević

I. MITROVIĆ

I pored 22 poena prednosti u prvom poluvremenu, Budućnost Voli morala u nišu da se uozbilji da bi ubjedljivo savladala Borac, u 23. kolu ABA lige

Treća četvrtina opomena

Ko je gledao meč u „MTEL Dvorani Morača“ samo do poluvremena, a onda provjerio rezultat na kraju utakmice, mogao je da pomisli da je Budućnost Voli rutinski savladala Borac 86:69, u 23. kolu ABA lige.

Međutim, katastrofalna treća četvrtina Podgoričana, u kojoj su postigli svega šest, a primili 26 poena, učinila je da tim Andreja Žakelja, koji je bio bez Džuvana Morgana (zbog porodičnih razloga je otputovao u Sjedinjene Države), mora maksimalno da se uozbilji u posljednjem kvartalu kako bi došao do očekivane pobjede, što se na kraju i desilo. Čekajući današnje mečeve Partizana u Dubaiju i Crvene zvezde sa Megom, Budućnost

Sulejmon 5 Ilić 9 Megi 9 MinićTanasković 15

Sudije: Porobić,

i Milojević Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 550.

je prekinula niz od dva poraza (Turk Telekom i Mega) i stigla do 20. abaligaške pobjede. Borac je poražen četvrti put na pet mečeva u Podgorici, ukupno deveti na 10 u ABA ligi. Činilo se da su Podgoričani

pitanje pobjednika riješili već u prvom poluvremenu (52:33), u kojem su imali i 22 poena prednosti (52:30), na 30 sekundi prije odmora. „Plavi“ su ubjedljivu prednost u prvom poluvremenu, zapravo, osi-

gurali u prvoj četvrtini, u kojoj su, nakon trojke Flečera Megija, imali i 17 poena prednosti (23:6), a poen manje na kraju kvartala (30:14). U drugoj četvrtini, u kojoj se istakao kapiten Aleksa Ilić (osam poena, šest skokova i ukradena lopta), Budućnost je za posjed dodatno uvećala prednost i mirnije ušla u drugo poluvrijeme. Do zakucavanja Nikole Tanaskovića u kontri za 58:40, na šest minuta i 49 sekundi do kraja treće četvrtine, ništa nije ukazivalo na probleme u igri „plavih“. Međutim, od tog trenutka kao da je neko ugasio „motor“ Podgoričana, koji su neshvatljivo stali u oba pravca. To je Borac objeručke prihvatio kao poklon i nevjerovatnom serijom od 21:0, za sedam minuta, preokrenuo

i poveo 61:58 početkom posljednje četvrtine!

Muke domaćina u napadu prekinuo je Jogi Ferel, koji je sa 11 poena bio glavni kreator serije od 16:0 kojom su Podgoričani vratili dvocifrenu prednost 74:61 na tri minuta i 43 sekunde do kraja i ponovo utakmicu usmjerili ka željenom pravcu i, ipak, ubjedljivoj pobjedi... - Dva različita poluvremena ili jedna četvrtina koja nije bila ni za šta, da budemo iskreni. U prvom poluvremenu smo pokazali to što znamo, agresivnost, brzu igru, timsku igru. Kao što sam i htio, pokazali smo reakciju poslije posljednje. Kontrolisali smo i odbranu i napad, ali u trećoj četvrtini smo primili dva-tri šuta u posljednjoj

sekundi napada i dali šansu igračima Borca da se opuste i da igraju kako oni žele. Što se tiče napada, mislim da su šest datih poena u četvrtini posljedica individualne igre i teških šuteva koje smo uzimali zbog individualne, a ne timske igre. Ali, mene je više brinula odbrana, pošto smo primili 26 poena za 10 minuta, a prije toga 33 za 20 minuta. To je individualna stvar i onda reagovali opet kako treba i primili smo 10 poena u 10 minuta. Malo čudna utakmica, ali na kraju nama potrebna pobjeda. Sigurno je da ćemo da analiziramo utakmicu i da pogledamo šta smo dobro i loše uradili. Treba da se odmorimo, treniramo i pripremimo za narednu utakmicu –rekao je Andrej Žakelj, trener Budućnosti. S. JONČIĆ

S pobjedom protiv Mornara, košarkaši SC Derbija vratili se na pobjednički kolosijek

Nikolić: Vrijedi pokušati da dođemo do plej-ofa

PODGORICA – Sa mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu, košarkaši SC Derbija su se u Baru vratili na pobjednički kolosijek.

Trijumf od 20 poena razlike protiv Mornara (94:74) plod je agresivnije igre u odbrani u trećoj i četvrtoj četvrtini, u kojoj su „studenti“ primili ukupno 31 poen, svega dva više nego za cijelo prvo poluvrijeme, koje su izgubili sa dva poena razlike (43:41), a nakon što su u prvoj dionici gubili i 11 poena razlike (22:11).

– Loše smo počeli utakmicu, Mornar je igrao mnogo bolje, posebno u prvoj četvrtini. Do kraja poluvremena uspjeli smo da smanjimo na dva razlike, a da smo uspjeli da odbranimo njihov posljednji napad, mogli smo da imamo i egal na odmoru. Mislim da je presudila treća četvrtina, igrali smo mnogo jače i agresivnije u drugom poluvremenu. Odmah smo na-

pravili seriju koja nam je donijela preokret, poslije čega smo održavali prednost, mirno priveli utakmicu kraju i dobili 20 razlike. Mislim da je to veoma dobro za nas, mnogo će da nam znači, kao dodatni vjetar u leđa, pred naredne dvije utakmice koje igramo kod kuće – kaže za Pobjedu Zoran Nikolić, centar SC Derbija.

Tim Petra Mijovića je u trećoj četvrtini imao trostruko više skokova (18-6) i mnogo više ofanzivnih (9-1), koje je valorizovao sa 10 poena iz drugog napada, a serijom 11:0 je poveo sa 52:43 i uhvatio zalet za pobjedu...

– Sve promašene šuteve uspjeli smo iz druge šanse da pretvorimo u koševe, što utiče na moral protivnika. To je, sigurno, u drugom poluvremenu napravilo prevagu – dodaje Nikolić, koji je bio MVP meča sa 23 poena (13-10 iz igre, 4-3 sa linije bacanja) i 13 skokova. Iako se u tim vratio oporavlje-

ni Igor Drobnjak, „studenti“ ni protiv Mornara, kao proteklog mjeseca, nijesu ponovo bili kompletni, jer je zbog stomačnog virusa meč u Baru preskočio David Mirković – „Izrešetao“ nas je taj stomačni virus, imao sam ga pred Zadar. Baš smo imali tih problema, protiv FMP je falilo nekoliko igrača zbog povrede i nekoliko zbog virusa. Nadam se da će da se završi sa tim virusima, jer nas čekaju mečevi sa Splitom i Igokeom kod kuće, kasnije Budućnošću. Ako budemo kompletni i zdravi, daćemo sve od sebe da pobijemo Split i Igokeu, kako bismo finiš ligaškog dijela mogli da učinimo zanimljivim kada je u pitanju borba za plej-of. Nije nemoguće, iako jeste teško da se dođe do plej-ofa, ali vrijedi pokušati. S pobjedom u Baru, SC Derbi je prekinuo niz od dvije pobjede i sa skorom od osam pobjeda i 15 poraza je siguran u borbi za

opstanak, a od plej-of zone je udaljen tri pobjede. – U prvom dijelu prvenstva smo imali neki pritisak kojem smo podlegli, to se odnosi na mečeve u gostima sa Cibonom, Krkom, Splitom i Borcem. Bile su to utakmice gdje se od nas očekivalo da možemo da pobijedimo i mislim da smo dozvolili da nas taj pritisak malo pojede i poremeti, pa smo na kraju izgubili sve te mečeve. A da smo ih dobili, slika bi bila mnogo drugačija, bili bismo u plej-of zoni i izjednačeni sa Spartakom na sedmoj poziciji. Zamalo smo pobijedili Dubai kod kuće, imali smo posljednji napad za pobjedu. Ali ne treba više da se osvrćemo na to. Smatram da treba da pokušamo da dobijemo naredne dvije utakmice kod kuće, protiv Splita i Igokee, jer bismo onda bili na 10 pobjeda. Koliko sam mogao da ispratim raspored ostalih ekipa koje se bore za sedmo i osmo mjesto, dosta timova igra međusobno, imaju i oni težak raspored, tako da ništa nije nemoguće. Moramo da damo sve od sebe i pokušamo kada smo rasterećeni, jer smo obezbijedili opstanak – zaključio je Nikolić. S. J.

Zoran Nikolić je bio MVP u pobjedi protiv Mornara

Lesetović

Jogi Ferel postigao je 21 poen u trijumfu podgoričke ekipe

Lavovski remi

PODGORICA – I ova generacija ,,lavova“ ima srce i kvalitet da se nosi sa favoritima – crnogorski rukometaši odigrali su neriješeno s Mađarskom u Tatabanji (29:29) i uzeli bod koji ih je doveo nadomak plasmana na Evropsko prvenstvo 2026.

Multifunkcionalna dvorana u Tatabanji. Gledalaca: 6.000. Sudije: Mikelić

Tim Didijea Dinara gubio je pet razlike 15 minuta prije kraja, a mogao je čak i da pobijedi jer je u finišu prokockao napad za vođstvo, ali je bod iz Mađarske svakako ogroman jer je osvojen protiv selekcije koju su nijanse dijelile od plasmana u polufinale Mundijala ove godine, kojoj je nedostajao samo jedan od vodećih igrača, dok je Crna Gora oslabljena neigranjem Vuka Borozana i Miloša Vujovića, a nije bilo ni Miloša Božovića Prije pet dana Mađarska je u ,,Morači“ slavila 29:26, napravila veliki korak ka prvom mjestu koje će vjerovatno i odbraniti u maju, te učinila da se ,,lavovi“ i crnogorska javnost zapitaju da li je ovaj tim spreman da kao neki prethodni bude tvrd orah velikanima, posebno nakon šokantnih poraza od Italije u baražu za SP. Duel u Tatabanji dao je potvrdan odgovor, a remi se može smatrati i herojskim jer je selektor Didije Dinarsve vrijeme koristio praktično samo jednu postavu. Paklena borba u oba smjera istrošila je Dinarove ,,ratnike“ do krajnjih granica i ,,izrodila“ maestralnu partiju Branka Vujovića koji je dao osam golova, dva više od skoro nepogrešivog Luke Radovića, a tri od Stefana Čavora koji je pokazao zašto rešeta mreže u njemačkoj Bundesligi... ,,Crveni“ su počeli meč bolje nego u Podgorici, poveli 1:2, ali su Mađari preokrenuli na 5:2, imali i 6:3 kada je pogodio sjajni pivot Bence Banhidi koji zbog povrede nije igrao u ,,Morači“.

Radojica Čepić: Vjerovali smo od početka da možemo da igramo s Mađarskom. Nijesmo se obazirali na rezultat, već smo nastavili da se borimo do kraja i uspjeli da osvojimo bod. Imamo prostora za napredak i treba još da radimo da bi sve bilo bolje, ali za to treba i vremena

Bilo je i 7:3, a sve je počelo da se mijenja kada je Dinar zaigrao sa dva ljevoruka beka, od kojih je Stefan Čavor bio desni, a Branko Vujović srednji. Uz to, NikolaMatović je poslije 15 minuta zamijenio Nebojšu Simića i upisao nekoliko bitnih intervencija. Golman iz Zete skinuo je zicer kod 11:10, nakon čega je razigrani Čavor donio izjednačenje. Matović je kod 12:12 odbranio sedmerac, potom je još dva puta u prvom poluvremenu bilo izjednačeno, ali su Mađari u posljednjem minutu i 40 dali tri gola i otišli na poluvrijeme sa prednošću od 17:14. Nije to bila realna prednost za

tim ĆemeRodrigesa, što su ,,lavovi“ pokazali odmah na startu nastavka kada su serijom 4:0 stigli do preokreta (17:18). Maestralno je igrao Branko Vujović, pogađao je i asistirao, dao gol za 20:21 u 39. minutu, a onda je u periodu kada je zbog povrede morao da izađe s terena sve u našoj igri stalo na nekoliko minuta – već do 45. Mađari su preokrenuli na 26:21 i natjerali Dinara da zatraži tajm-aut. Tada je loše i odigran napad s igračem više, srećom su pogriješili i Mađari pa je Luka Radović pogodio praznu mrežu, Simić upisao odbranu po povratku na teren, a Bakić smanjio na 26:23.

DINAR: Bod zlata vrijedan

Prvi remi u selektorskoj eri Didijea Dinara poruka je da su ,,lavovi“ spremni da se nose sa favoritima.

– Borili smo se do kraja, a ovaj bod je zlata vrijedan posebno nakon što je Finska drugi put pobijedila Slovačku. Posebno nas zadovoljava što smo nakon ,,minus 5“ opet odigrali dobro i što su neke izmjene urodile plodom. Odigrali smo vrlo dobro, mnogo smo radili ove sedmice i odbrambene i napadačke segmente. Prije prve utakmice nijesmo imali mnogo vremena za pripremu i analizu, mnogo je lakše bilo igrati sada – istakao je Dinar.

Luka Radović: Od početka smo igrali na visokom nivou, iako je bilo tehničkih grešaka koje su omogućile

Mađarima da steknu nekoliko golova prednosti. Bilo je prostora i da pobijedimo, ali svakako je ovo ogroman bod za nas protiv ekipe koja igra na visokom nivou posljednje dvije godine. Dokazali smo da možemo da igramo protiv svakog kada se borimo i dajemo maksimum. Uz takav pristup i odbrane Simića i Matovića možemo sve

Čavor je dao gol kroz noge Palašiču, Simić vezao treću odbranu i sve je ponovo bilo ,,živo“. Branko Vujović je osmim pogotkom smanjio na samo ,,minus 1“ u 50. minutu (26:25), nije primljen gol nakon isključenja Bakića i ukazala se šansa za izjednačenje. Nije iskorišćena, što su Mađari kaznili preko Krakovskog, a imali su i zicer preko Site za 28:25, ali je Simić i to odbranio.

Ćorsović je dao gol za 27:26, Bakić za 28:27, a iz nove kontre je Luka Radović donio izjednačenje na početku 55. minuta. Prokockana su tri napada za vođstvo, Fazekaš je pogodio za 29:28, a MiodragĆorsović

izjednačio na magičnu asistenciju Branka Vujovića.

Dinar je pozvao tajm-aut minut i po prije kraja meča, ali je napad olako potrošen jer je umorni Čepić loše šutirao, s tim da je smatrao da je fauliran. Pogriješili su i Mađari, pa u napadu za vođstvo Bakiću šut odbranio Palašič. Srećom, ni domaćin nakon tajm-auta nije realizovao šansu za pobjedu u posljednjih 15 sekundi –udarac Boda je nakon odlično postavljene defanzive lako odbranio Simić.

– Jedno i po poluvrijeme smo odigrali slabo, prije svega defanzivno, a nedostajalo je i odbrana nas golmana. Ipak,

dogodio se veliki nalet energije iako je bilo teško očekivati da ćemo ovako zaigrati. Opet nam se dogodio blagi pad, ali vjerovali smo da možemo da uzmemo najmanje bod i fascinantno je da smo se poslije svega vratili i imali šansu za pobjedu. Veoma sam ponosan na ekipu, ovaj bod je vrlo bitan za naš mentalitet – kazao je Simić. Crna Gora će u maju dočekati Slovačku i gostovati Finskoj, koja ima četiri boda, jedan manje od ,,lavova“. Uz ovakvo izdanje naša selekcija je veliki favorit da odbrani drugo mjesto, a to bi trebalo tek da bude početak lijepih stvari... N. KOSTIĆ

ODIGRAO FANTASTIČAN MEČ: Branko Vujović

Startovala Formula 1, Meklaren se pitao u kišovitom Melburnu

Norisova trka karijere

PODGORICA – Lando

Noris slavio je na Velikoj nagradi Australije, u prvoj ovogodišnjoj trci Formule 1.

Britanac je na stazi „Albert park“, stručnjaci smatraju, vozio trku života, za petu pobjedu u karijeri. Iza sebe je ostavio aktuelnog šampiona Maksa Ferstapena, a vozačima Meklarena i Red Bula na postolju se pridružio Džordž Rasel u Mercedesu.

U Australiji je bilo uzbudljivo. Promjenljivi vremenski uslovi „krojili“ su sudbinu mnogim vozačima. Odlaganje starta samo je stvorilo dodatnu tenziju, a publika je svjedočila brojnim incidentima, zbog čega je bezbjednosno vozilo tri puta izlazilo na stazu. Ovakvi uslovi kao da su prijali

Norisu, a njegovom timskom kolegi upropastili su ovogodišnju premijeru. Oskar Pjastri, koji je bukvalno bio na putu do podijuma, napravio je grešku sa prvim kapljicama kiše… Ovaj vozač je u Melburnu većim dijelom trke vršio pritisak na timskog kolegu, da bi u samom finišu tu ulogu preuzeo Ferstapen. Ali Britanac je bio hladan i Meklarenu donio prvi trijumf na otvaranju sezone još od 2012. godine. I aktuelni šampion podsjetio je na minule sezone, nije pravio greške, dok je pribrani Rasel iskoristio kiks drugog vozača Meklarena. Završio je ispred timskog kolege Andree Kimija Antonelija i Aleksa Albona u Vilijamsu. Italijan, koji je rođen 2006. godine, uprkos mladosti bio je sjajan, uspio je

Trka za pamćenje u Moto GP šampionatu

Mark Markes stigao do 90. pobjede

PODGORICA – Mark Markes bio je najbrži na drugoj ovogodišnjoj Moto GP trci koja se održala u Argentini. Vozač Dukatija je na stazi „Termas de Rio Ondo“ stigao do 90. pobjede u karijeri i izjednačio

se sa Anhelom Nijetom na listi najboljih svih vremena. Ispred njih su Đakomo Agostini sa 122 i Valentino Rosi, koji je 115 puta bio na postolju. Kao i na Tajlandu (sedmicu ranije) pratio ga je brat Aleks,

da iskontroliše bolid nakon što se okrenuo na stazi, a na kraju nije bio kažnjen kada je neoprezno napustio boks. U prvih deset bili su Lens Strol u Aston Martinu, vozač Zaubera Niko Hilkenberg, Šarl Lekler u Ferariju, deveti je bio Pjastri, a deseti u drugom bolidu Ferarija Luis Hamilton koji je nakratko vodio trku, ali je u debitantskom nastupu za Ferari ostao malo duže na klizavoj stazi tokom padavina.

Jedini vozač koji nije čak ni startovao bio je novajlija Rasing Bulsa Isak Hadjar, koji se „srušio“ pri izlasku iz okreta u prvom krugu za formiranje trke, što je izazvalo prekid starta. Debitant je ostao u šoku pored staze. Naredna trka Formule 1 vozi se za vikend u Kini. A. M.

koji je zaostao sekundu, a na trećem stepeniku je završio

Franko Morbideli. Markesov timski kolega Frančesko

Banjaja bio je četvrti, a najboljih deset kompletirali su Fabio di Đanantonio, Zarko i Bred Binder iz KTM rejsinga, osmi je završio Ai Ogura –startovao kao 15, zatim Pedro Akosta i Đoan Mir

Stariji od braće Markes ima maksimalna 74 boda, mlađi Aleks je drugi sa 58, treći je Banjaja (43)... R. A.

Vaterpolisti Budućnosti osvojili peto mjesto u A1 Regionalnoj ligi

Debitant

PODGORICA – Vaterpolisti

Budućnosti pobjedom u Zagrebu protiv Medveščaka (11:10) završili su sa obavezama u A1 Regionalnoj ligi.

Debitant je u konkurenciji 17 klubova osvojio peto mjesto, a bio je na korak od drugog mje-

Plivački miting u Novom Sadu

PODGORICA – Još tri medalje osvojili su naši plivači i plivačice na mitingu u Novom Sadu. Miloš Milenković je u disciplini 50 metara delfin doplivao do zlata, Nikola Alikavazović je na 100 metara prsno osvojio srebro i oborio apso-

lutni rekord Crne Gore, dok je srebrna medalja pripala Miji Đurđić u disciplini 50 metara delfin.

Ukupan bilans naših takmičara i takmičarki u Novom Sadu iznosi dvije zlatne, osam srebrnih i dvije bronzane meda-

„Sokoli“ počeli pripreme za mečeve s Gibraltarom

Neće biti potcjenjivanja, pritisak je normalna

PODGORICA – Sa šestoricom igrača na prvom treningu, fudbalska reprezentacija Crne Gore počela je pripreme za mečeve s Gibraltarom i Farskim Ostrvima 22. i 25. marta u Nikšiću. Početak novog ciklusa uvijek budi novu nadu da bi „sokoli“ mogli da se domognu velikog takmičenja iako su do sada očekivanja uvijek bila (pre)daleko od realnosti. Da li će biti drugačije u kvalifikacijama za Mundijal 2026? – Već smo pričali o grupi, vidjećemo još da li će s nama biti Hrvatska i Francuska. Fokusi-

sta u grupnoj fazi i plej-ofa. Ekipa trenera Aleksandra Aleksića upisala je 15 trijumfa od mogućih 20. Sa 17 mladih igrača iz svoje baze i nekoliko provjerenih i iskusnih, podgorički klub je pokazao da je na pravom putu. Kao i juče, kada je u Hrvatskoj, bez nekoliko standardnih prvotimaca, upisao bodove. Budućnost se okreće domaćem prvenstvu i mečevima za treće mjesto. A. M.

raćemo se samo na prve utakmice, igramo kod kuće protiv Gibraltara i Farskih Ostrva i vjerujemo da možemo da dobijemo oba duela, ali ne smatramo da će biti lako, svi igraju fudbal i napreduju. Koliko god se posao čini lakim na papiru, jer igramo s najslabijim ekipama u grupi, fokus i pristup moraju da budu maksimalni da bismo uzeli šest bodova. Tek onda ćemo pričati o izazovima poslije toga, s dvije početne pobjede bilo bi lakše igrati sa Česima u gostima – rekao je selektor Robert Prosinečki Zbog povreda na spisku ne-

ma Stefana Savića i Rista Radunovića, dok je Milutin Osmajić pod znakom pitanja jer ima problema sa kukom. – Stanje je uglavnom dobro. Radunovića nema zbog problema s tetivom, dok Savića već desetak dana muči zadnja loža. Stefana zbog povrede nijesmo imali na raspolaganju ni za cijelu Ligu nacija, ali to se dešava. Za Osmajića ćemo još vidjeti, nije igrao posljednje dvije utakmice i znaćemo danas (ponedjeljak) da li će moći da igra – objasnio je Prosinečki. Među pozvanima nema igrača koji su budućnost „A“ repre-

EPCG Superliga za odbojkašice (18. kolo) Luka

lje, uz šest rekorda Crne Gore. – Pored osvojenih medalja i oborenih rekorda, svi su nastupili u popodnevnim finalima, što nam je pokazatelj da dobro radimo i da treba ovako i da nastavimo. Za dvije sedmice nas očekuje državno pr-

venstvo, tako da je ovo takmičenje bila odlična provjera za sve njih. Svima čestitam na odličnim rezultatima u nadi da ćemo u budućnosti imati još više okupljanja i nastupa za Crnu Goru – kazala je selektorka Danijela Franeta R. A.

PODGORICA – Derbi za drugo mjesto opravdao je očekivanja, a nakon meča u pet setova radovale su se odbojkašice Luke Bar, koje su

sa pobjedom protiv Budućnost voleja (3:2) osigurale drugu poziciju sa skorom 16-2 i direktan plasman u polufinale plej-ofa.

K. VULOVIĆ

Farskim Ostrvima, selektor Prosinečki poručio

potcjenjivanja, a normalna stvar

zentacije i koje je Veliki Žuti i ranije želio da zove – Vasilija Adžića i Andrije Bulatovića – Sigurno će biti podmlađivanja, ali omladinci ovog mjeseca igraju elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i odluka svih u Savezu bila je da talentovani momci – u koje vjerujemo i koji će jednog dana biti „A“ reprezentativci – budu u toj selekciji jer je velika šansa da se prvi put ode na veliko takmičenje – objasnio je Prosinečki, kojeg su na klupi Crne Gore zadržale pobjeda nad Turskom u Nikšiću (3:1) na oproštaju od B divizije Lige na-

Podgoričanke (15-3) ostaju na trećem mjestu i čeka ih dvomeč plej-ina sa šestoplasiranim timom, Budvom ili Moračom. U pobjedničkom timu najbolja je bila Dijana Vuković sa 24 osvojena poena. Teodora Čavić je upisala 16, srednje blokerke Ajeska Fereira i Tijana Kruta po 11, a i kapitenka Dušanka Petrović je bila dvocifrena sa 10 poena. U timu Budućnosti, najefikasnija je bila Kristina Božović sa 13 poena, Lana Rakočević je osvojila poen manje. Mileva Magdelinić je zabilježila 11, a Sara Belojević 10 poena. Rezultati 18. kola: Luka Bar – Budućnost volej 3:2 (19:25, 25:13, 25:15, 28:30, 15:7). Subota: Budva – Albatros 2:3 (25:20, 25:23, 13:25, 16:25, 10:15), Jedinstvo – Herceg Novi 0:3 (20:25, 20:25, 20:25), Gimnazijalac – Galeb 3:1 (25:17, 25:22, 22:25, 25:13).

Danas: Akademija – Morača (18). S. J.

ČUDNA SITUACIJA: Radunović igrao 90 minuta u derbiju Bukurešta

Risto Radunović nije se našao na spisku za mečeve sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima, a selektor Robert Prosinečki rekao je uoči prvog treninga ,,sokola“ da lijevi bek rumunskog FCSB ima problema sa tetivom. Čudno je, ipak, što se Radunović samo nekoliko sati nakon izjave Prosinečkog našao na terenu protiv Rapida u derbiju Bukurešta i odigrao svih 90 minuta. Trideset dvogodišnji Podgoričanin u četvrtak je zamijenjen na poluvremenu na gostovanju Lionu u revanšu osmine finala Lige Evrope. Nezvanične informacije glasile su da je Radunović osjetio bol i da otežano hoda. Moguće da je u pitanju pritisak kluba da zbog važnosti meča odigra pod injekcijama, pa potom ode na oporavak. Slična situacija bila je sa Slobodanom Rubežićem prošlog novembra, kada štopera Aberdina nije bilo na Kampu FSCG iako je istog vikenda odigrao 90 minuta za Aberdin, čiji dres je ove zime zamijenio novopazarskim i vratio se u nacionalni tim.

I situacija sa Radunovićem ostavlja prostor za sumnju i zahtijeva jasnije objašnjenje Prosinečkog narednih dana...

cija i podrška igrača. „Sokoli“ su u tom meču igrali bez rezultatskog imperativa, a sada će situacija biti potpuno drugačija. Sve osim maksimalnog učinka iz dva martovska meča već sada bi Crnu Goru otpisalo iz trke za makar drugo mjesto, koje vodi u baraž. – Nema bez pritiska ništa. Navikli smo da živimo s tim, a nama će svaki meč biti važan. Ne bi nikako bilo dobro da kiksamo protiv reprezentacija od kojih mislimo da smo bolji, ali ih, naravno, nećemo potcijeniti –podvukao je Prosinečki. Stevana Jovetića i drugove u

Nikšiću čeka teren koji ne ide u prilog ekipama koje žele da napadaju. – Prilagodićemo se kakav god teren da bude. Sva tri prethodna meča u Nikšiću odigrali smo dobro, nadam se da će biti i dosta publike da nas podrži na početku novog ciklusa. Poslije pobjede nad Turskom igrači su dobili samopouzdanje, sad imaju i veću minutažu u klubovima, a manje je povrijeđenih. To nam je bio veliki problem kroz Ligu nacija, povrede i kartoni, uvijek smo bili u nekom hendikepu – poručio je Prosinečki. N. KOSTIĆ

Sankcionisani miting iz Svjetske serije

Dedivanović izborila finale

i popravila dva lična rekorda

PODGORICA – Crnogorska paraplivačica Iskra Dedivanović posljednjeg takmičarskog dana sankcionisanog mitinga iz Svjetske serije u Linjanu plivala je finale na 100 metara delfin i popravila lični rekord.

U disciplini, koju je prvi put plivala na zvaničnom takmičenju, u kvalifikacijama ostvarila je vrijeme minut, 33 sekunde i 56 stotinki. U finalu dodatno je popravila vrijeme i isplivala minut, 30 sekundi i 66 stotinki, što je bilo dovoljno za sedmo mjesto u juniorskoj konkurenciji, a četvrto u njenoj klasi S9. U disciplini 50 metara slobod-

Đalović zna s Gatuzom, Rijeka je ponovo prva

PODGORICA – Kada dođu derbiji, Radomir Đalović i njegova Rijeka ne griješe – tim crnogorskog trenera ubjedljivo je savladao Hajduk na ,,Rujevici“ (3:0) i vratio se na prvo mjesto fudbalskog prvenstva Hrvatske. Rijeka ima 50 bodova, dva više od Hajduka, a pet od Dinama... Đalovićev tim imao je dva vezana remija s ekipama sa dna tabele, Goricom i Šibenikom, ispustio prvo mjesto, ali ga ekspresno vratio u Jadranskom derbiju protiv direktnog konkurenta za titulu. To je drugi trijumf Rijeke nad ekipom Đenara Gatuza za manje od mjeseca – 26. februara eliminisali su ,,bile“ na Poljudu u četvrtfinalu Kupa (3:1). Prethodno je Đalović srušio i Fabija Kanavara i njegov Dinamo u prvenstvu (4:0).

Rijeka je juče povela preko novog reprezentativca Hrvatske Tonija Fruka, s tim da je lopta na putu do gola zakačila defanzivca Hajduka. Prednost je udvostručio Niko Janković iz jedanaesterca u 35, a Fruk je na novu asistenciju Naija Đuhre ovjerio trijumf domaćina u 89. – Nije ih lako pobijediti dva puta u 15 dana, imaju izvrsne pojedince i trenera, ali mi smo bili sve što je trebalo da budemo protiv Šibenika. Bili smo odlični, dominantni, agresivni u svakoj situaciji. Ovo je velika pobjeda i povratak, ali tek sad kreću prave stvari, posebno iduće sedmice s gostovanjima. Idemo utakmicu po utakmicu i pokušaćemo ponoviti ovo od danas – izjavio je Đalović. U Hajduku su bili bijesni, tvrde da su oštećeni za jedanaesterac zbog čega su nakon meča napa-

Odigrane utakmice 23. kola Druge lige

Mladost na „plus 5“, Lovćen u zoni

baraža

li sudiju i njegovog pomoćnika. Burno je bilo i u studiju pored tunela, gdje je Gatuzo ušao u žestok verbalni sukob sa nekadašnjim fudbalerom Joškom Jeličićem, koji je analizirao utakmicu. – Ovo je apsolutno zaslužen poraz, bili su bolji i na Poljudu i danas, moramo se okrenuti dalje, ovo je poraz koji smo zaslužili. Kreirali su više, znali smo da je teško igrati protiv njih, imaju čvrsti blok koji je teško probiti, u ovom trenutku jednostavno su bolji. Danas su odigrali i bolje nego na Poljudu, bili bolji u duelima i dugim loptama, bili konkretniji u prekidima i to na kraju iskoristili – izjavio je Italijan. – Ostaje još mnogo bodova u igri, sve sljedeće utakmice su 10 novih finala – zaključio je Gatuzo. Ne. K.

no trku je isplivala za 37,35 sekundi i popravila svoj lični rekord za deset stotinki. U juniorskoj konkurenciji zauzela je 11. mjesto, dok je u svojoj klasi S9 bila šesta.

Trener Danijela Bulatović kazala je da je Dedivanović u Linjanu odradila jedno od najboljih takmičenja u karijeri. Dedivanović je u četvrtak za gotovo 11 sekundi popravila lični rekord na 100 metara slobodno, dok je dan kasnije na 100 metara prsno za tri sekunde i 71 stotinku plivala brže nego do sada. Iskra je u subotu plivala finale na 100 metara leđno i za osam sekundi popravila lični rekord. R. P.

PODGORICA – Mladost DG dodatno se učvrstila na vrhu tabele nakon utakmica 23. kola Druge lige. Mladost je u gostima pobijedila Igalo (2:0) i iskoristila kiks Rudara, koji je na svom terenu poražen od Lovćena, čime su Cetinjani stigli do zone baraža. Bilo je vrlo dinamično u Igalu. Domaćin je od 39. minuta bio sa igračem manje, jer je Nihad Balić dobio direktan crveni karton. Tim Nedjeljka Vlahovića je brojčanu prednost iskoristio u 75. minutu, nakon što je

rezervista Branislav Kocić postigao gol za vrijednu pobjedu gostiju. Igrala se sudijska nadoknada, kada je Bizmark Apija, koji je na pozajmici iz Arsenala iz Tivta, potvrdio trijumf. Mladost ima pet bodova više i meč manje od Rudara, koji je izgubio u Pljevljima od Lovćena 1:0. Odlučujući pogodak dogodio se u 51. minutu. Luka Drmač postigao je pobjedonosni gol, nakon što se dobro snašao u šesnaestercu Pljevljaka, pošto je prethodno Balša Radunović pogodio stativu. Za-

nimljivo je bilo na „DG areni“, gdje je Podgorica upisala novi poraz, a Ibar je pobjedom dokazao da zaslužuje opstanak. Veći dio meča Rožajci su bili bolji. Stvarali su šanse, između ostalog Petar Radičković je snažnim udarcem pogodio prečku u 23. minutu. Podgorica je povela u 69. minutu poslije pogotka Marka Vračara, koji je, ipak, poništen zbog prekršaja nad golmanom gostiju Rajkom Boljevićem. Šest minuta kasnije Ibar je poveo, odličnu loptu dobio je sa desne strane Nemanja Popović i lijepo zatresao mrežu. Ibar je tako stigao upravo Podgoricu

D. MIJATOVIĆ

Tim crnogorskog trenera nadigrao Hajduk u 26. kolu HNL

„Plavi“ nijesu odoljeli zakonu velikih brojki

PODGORICA – Ništa od izjednačenja rekorda, Budućnost nije odoljela zakonu velikih brojki – fudbalski rolerkoster protiv Jezera u Beranama završen je sa 3:3, a time su ,,plavi“ propustili priliku da treći put u samostalnoj Crnoj Gori naprave seriju od 10 vezanih pobjeda. Nije to mnogo promijenilo na vrhu tabele, jer Podgoričani i dalje imaju ogromnih 12 bodova više od drugoplasiranog Petrovca koji je u 25. kolu Meridianbet 1. CFL deklasirao Bokelj (4:0).

Jedinstvo je podijelilo plijen sa Dečićem (1:1), dok je Sutjeska savladala Otrant (2:0). Mornar je slavio u duelu s Arsenalom (1:0).

PLAVLJANI VODILI

DO 87. MINUTA

Jezero se u prošlosti mnogo puta pokazalo ,,crnom mačkom“ za Budućnost. I sada je priredilo iznenađenje, a sve do 87. minuta bilo je na pragu novog velikog trijumfa nad najboljom ekipom u elitnom karavanu.

Podgoričani su poveli, pa gubili na poluvremenu, izjednačenje je stiglo početkom nastavka, da bi Mihailo Perović drugim pogotkom na meču, ovoga puta iz penala, donio novu prednost nominalnom domaćinu. Poraz Budućnosti spriječio je rezervista Andrej Camaj u finišu. Lijepo su se dodavali fudbaleri lidera u 11. minutu, bilo je igre na malom prostoru, a iz toga je stigla obećavajuća šansa za Gaševića koji je šutirao pored mete. Sunčan dan i dobar teren u Beranama – imali su akteri sve preduslove za dopadljivu, sadržajnu, dinamičnu i uzbudljivu utakmicu.

Brzo se krenulo i sa golovima –čak tri do sredine prvog poluvremena. Poveli su, ,,plavi“, ali u roku od desetak minuta rezultat je izgledao šokantno –Plavljani su preokrenuli na 2:1. Ivan Bojović je u 14. pogodio u bliži ugao sa sredine šesnaesterca, a samo 120 sekundi kasnije nije se proslavio u odbrambenim zadacima prilikom izvođenja kornera protivnika. Ofanzivac Podgoričana dopustio je prezimenjaku Matiji da preko njega izjednači. Jeftino su gosti ispustili komfor zonu, a nije mnogo prošlo kada su se suočili sa zaostatkom.

Miličković je izgubio loptu na sredini, potom je uslijedilo loše ispucavanje iz zadnje linije, a sve je to kaznio napadač Mihailo Perović – iskosa sa lijeve strane, prizemnom dijago-

nalom, koja nije ima jačinu, ali jeste lasersku preciznost da od stative uđe u mrežu.

Vodilo je Jezero od 23. minuta i do odmora uspjelo da izdrži polupritisak favorita. Budućnost je preuzela posjed, vratila protivnika dublje na svoju polovinu, ali nekoliko napada po bokovima, pa i centrali nisu bili velika prijetnja za golmana Stefana Kastratovića Malobrojni navijači Jezera aplauzom su pozdravili ekipu tokom odlaska u svlačionicu, a podršku su imali i ,,plavi“ – od ,,varvara“ smještenih na kraju tribine.

Krenula je Budućnost jače, silovitije i konkretnije u nastavku, a do poravnanja je stigla iz prekida u 54. minutu - nakon centaršuta iz ugla, najviši u skoku bio je Ivan Bojović koji je glavom drugi put savladao Kastratovića.

Imali su sreće Podgoričani da ne prime gol u 63, ali je minut kasnije ruski internacionalac Ilija Serikov skrivio penal. Siguran izvođač bio je Perović, koji je potpisao deveti ligaški pogodak. Novi psihološki udarac za ,,plave“, greškama u odbrani putovali su ka porazu... Nestala je povezanost i konekcija prema naprijed, nije bilo ideje, ali smogli su gosti snage za novi povratak u meč. Kastratović je spriječio evrogol Andrije Bulatovića, a zatim je Brnović spremio novi set promjena.

Rezervista Mijović je bio u izglednoj poziciji, a drugi momak sa klupe režirao je treće izjednačenje – Andrej Camaj je u 87. minutu postavio konačnih 3:3 nakon što je ostao sam na drugoj stativi gdje je doče-

LISTA STRIJELACA

9 – Bojović, Vukotić (Budućnost), Korać (Jedinstvo), Perović (Jezero)

8 – Janjić, Kalezić (Sutjeska), Abdulahi (Arsenal) 7 – Boljević, Kastanjeda (Petrovac)...

kao dugu loptu sa lijevog boka. Jurnula je Budućnost po novi preokret, ali je Kastratović spasio svoje. Veliki bod Jezera u borbi za opstanak. Podgoričani su zastali na pragu desete vezane pobjede, s tim što im remi, umjesto planiranog trijumfa, ne remeti ništa u izvjesnom osvajanju titule.

POKER PETROVCA

Derbi na Jadranu pripao je Petrovcu koji je trijumfalno prošao kroz Kotor. ,,Nebo-plavi“ su stekli prednost preko Dijega Kastanjede u 19. minutu, a domaćina su dokrajčili u finišu sa igračem više. Nakon isključenja Igora Počeka u 73. domaćin se doslovno – raspao. Slom sistema u redovima rivala, Petrovčani su surovo kažnjavali. Jedan za drugim pogađali su Savo Arambašić u 77, Dejan Boljević u 84 i Nikola Zvrko u 87. minutu.

Bila je to šesta pobjeda od sedam proljećnjih utakmica za tim Zdravka Dragićevića, računajući Kup i prvenstvo. U niz je stao i remi sa Jedinstvom pod Malim brdom. Učinak za pohvalu. Petrovčani sigurno plove ka evropskim vodama. Kriza Bokelja dostigla je vrhu-

Rezultati i tabela

Jezero – Budućnost 3:3

Bokelj - Petrovac 0:4

Otrant – Sutjeska 0:2 Jedinstvo – Dečić 1:1 Mornar – Arsenal 1:0

1. Budućnost 25 19 4 2 60:18 61

2. Petrovac 25 15 4 6 39:24 49

3. Sutjeska 25 9 7 9 26:25 34

4. Mornar 25 9 6 10 28:33 33

5. Bokelj 24 10 3 11 23:30 33

6. Dečić 24 7 11 6 23:22 32

7. Arsenal 25 7 8 10 24:30 29

8. Jedinstvo 25 7 6 12 26:39 27

9. Jezero 25 5 8 12 22:33 23

10. Otrant 25 5 5 15 19:36 20

U narednom kolu (29. marta) sastaće se: Petrovac – Dečić, Budućnost – Jedinstvo, Sutjeska – Jezero, Arsenal – Otrant, Bokelj – Mornar.

nac. Momci Slobodana Draškovića vezali su četvrti poraz. Od lagodne pozicije na tabeli –došli su u situaciju da osjećaju blizinu baraža.

Jedinstvo i Dečić osvojili su po bod u međusobnom duelu. Utakmica je završena sa identičnim rezultatom kao i prošla istih aktera u Bijelom Polju (1:1).

Slično se odvijala i rezultatski – gosti su poveli preko Ibrahima Ndiajea u šestom minutu, a egal je vratio prekaljeni golgeter Žarko Korać – pogotkom sa bijele tačke u 52. Bio je to drugi kazneni udarac za domaći sastav nakon što je prvi promašio Aldin Mušović u 21. Kakav napredak Sutjeske –Nikšićani su osvojili 10 bodova iz posljednje četiri utakmice i od Bokelja preuzeli treće mjesto na tabeli.

Četa Milije Savovića dobila je Otrant pred reprezentativnu pauzu, tako što je postigla

OtrantSutjeska

Bokelj

Petrovac

Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 500. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Kastanjeda u 19, 0:2 Arambašić u 77, 0:3 Boljević u 84, 0:4 Zvrko u 87. Žuti kartoni: Poček (Bokelj), Dedić (Petrovac). Crveni karton: Poček (Bokelj) u 73.

Spasojević

V. Čavor (od 87. Hirata)

Silađi (od 87. Radević)

Kordić

Arambašić Šimun

Boljević (od 85. Pupović)

Poček

M. Čavor (od 87. Kovačević)

Mršulja (od 75. Janketić)

Bumbar

Rašo

Vilotijević

Pepić (od 62. Perović) Sklender

Dedić (od 79. Zvrko) Bakić

Kastanjeda (od 79. Pešukić) Kapisoda Franeta Bašić (od 75. Popović) Carević (od 85. Dragović)

po gol u oba poluvremena na Starom aerodromu. Ulcinjane je načeo Nikola Janjić u 12. minutu nakon asistencije Toškovića, a uspjeh je potvrdio Vasko Kalezić – suptilnim dodirom kojim je prevario golmana Damira Ljuljanovića i štopera Nikolu Vukotića Težak trenutak za debitanta u prvoligaškom rangu. Fenjer gori u Ulcinju, a zona baraža sada je na tri boda. U primorskom duelu odigranom u Podgorici, na terenu Kampa FSCG, Mornar je ostvario malu-veliku pobje-

du protiv Arsenala. Momenat odluke dogodio se u 57. minutu kada je Marko Đurišić postigao jedini pogodak. D. KAŽIĆ

O DOLASKU KNJAZA DANILA NA CETINJE, DANILOVOM SUSRETU SA STREMOUHOVIM I DRUGOJ OMER-PAŠINOJ GODINI

Želja za sjedinjenjem sa svojom crnogorskom braćom

Autor: Kralj Nikola I PETROVIĆ NJEGOŠ

USTANAK

HERCEGOVAČKI I RAT CRNOGORSKI

GODINE 1860-1862.

Zbog rusko-turskoga rata Turska je bila obustavila svoja neprijateljstva s Crnom Gorom. Ona ih je samo odložila i ne zaključivši mira s njom. Iako Crna Gora, po savjetu same Rusije, nije ratovala s Turskom za vrijeme krimske vojne, ona se s njom bila jednako, pogranični sukobi nijesu prestavali. U ovakvijem odnošajima bio je lako mogućan novi sudar Crne Gore i Turske, koji se i dogodi i svrši sa velikom bitkom i slavnom pobjedom crnogorskom na Grahovcu na Spasov-dan 1. maja 1858. g. Ova je pobjeda imala velikih pošljedica. Važnost Crne Gore silno je porasla. Upliv njezin u Hercegovini postao je neograničen. U junačkim Hercegovcima rasplamtila se želja za oslobođenjem i sjedinjenjem sa svojom crnogorskom braćom. Porta nije umjela dovoljno ocijeniti važnost Crne Gore i upliv njezin u Hercegovini. Ona nije još pomišljala na to: bi li joj bolje bilo, da popuštanjem i zadovoljenjem Crne Gore otkloni docnije velike potrese, koji su je iz temelja zaljuljali. Ona je stoga i pokrete u Hercegovini omalovažavala. Imala je jednu mjeru za svu raju svoju, a pod tu mjeru kršni Hercegovci nijesu nikad mogli stati. I kad je g. 1859. pristala da se urede Crnoj Gori stalne granice, to nije učinjela iz uviđavnosti, da tijem uspostavi mir na svojim granicama duž Cr-

Viđelo se da Turska hoće rat s Crnom Gorom, što je poslala samoga Omer-pašu i što je isti krenuo iz Carigrada sa velikom halabalukom. On je i 1852-53. godine ratovao na Crnu Goru. Smatran je kao najbolji poznavalac zemljišta i odnošaja u Crnoj Gori i Hercegovini

ne Gore i da joj tijem oduzme povod i mogućnost da je jednako zadijeva. Prosto se pokorila volji Evrope, ili bolje reći volji Francuske, jer knjaz Danilo, naljućen na Rusiju što na pariskom miru nije ništa za Crnu Goru učinjela, bješe se stavio pod okrilje tada silnoga Napoleona. No ni evropska komisija za graničenje nije mogla potpuno svoj posao svršiti. Ostala je granica na mnogo mjesta otvorena, đe se Turska i Crna Gora nijesu mogle saglasiti. To je bio povod novim čestim sukobima pograničnim. Hercegovci su im se odmah odazvali, smatrajući ih zgodnom

prilikom, da se oslobode. Buknuo je ustanak hercegovački duž granice crnogorske.

Evropa se više bojala za Tursku, nego što se Turska sama za sebe brinula. Velike sile odrede jednu komisiju, koja je imala da ispita stanje u Hercegovini da vidi i nađe način, kojim bi se mogli umiriti. Turska je učestvovala u toj komisiji, ali u samoj stvari ona nije htjela pristati na ustupke. U tome smislu dala je i naputke svojim komesarima. Suviše u ljeto g. 1860. pošlje u Hercegovinu i Omer-pašu s vojskom da je umiri na lijepe, ne mogne li da upotrijebi silu. Unaprijed ga je ovlastila, da odmah i Crnoj Gori zarati, jer je Turska nju jedinu za sve krivila. Viđelo se da Turska hoće upravo rat s Crnom Gorom, što je poslala samoga Omer-pašu i što je isti krenuo iz Carigrada sa velikim alavantom i halabalukom. On je i g. 1852-3. ratovao na Crnu Goru. Smatran je kao najbolji poznavalac zemljišta i odnošaja u Crnoj Gori i Hercegovini. A bivši poturica, bio je više krvnik svome srpskom narodu, nego isti Turčin. S njim je došlo u Mostar mnoštvo višijeh oficira turskih, koji su docnije, u pošljednjem ratu, bili vojskovođe protiv Crne Gore.

S Omer-pašom su one godine učili ratničku školu protiv nje. Tu je bio s njim Muktar-paša, koji je 1877. na Vučjem dolu poginuo kao Janko na Kosovu, pa Selim-paša, koji i glavu ostavi na istom Vučjem dolu, pa Dželaledin-paša koji iste godine pogibe na Martiniće, pa Mehmed Ali-paša, Prusijanac, koji je zapovijedao vojskom od strane Vasojevića i na Morači potučen bio, a po ratu pogibe u Đakovici od Arnauta, kad je g. 1879. tobože kretao, da preda Crnoj Gori Plav i Gusinje, i mnogi drugi. Komisija nije mogla ništa učinjeti već po tome, što je Omer-paša imao od velikog vezira osobite instrukcije, da ni u čem ne popušta, no prosto da uguši ustanak, ne mogne li, da zarati na Crnu Goru. No prividno on se saglašavao sa komisijom i pristajao na pokušaje da se Hercegovci sklone na umirenje. Komisija je pozvala pismeno sve vođe ustaške, da polože oružje, a obasula ih sa puno lijepih obećanja, kojima Hercegovci nijesu nimalo vjerovali. U opšte Hercegovci su se obrtali na sva ta obećanja samo u toliko, koliko je potrebno bilo, da pokažu kao da bi oni radi bili mira. U stvari oni nijesu ni tražili nikakvijeh olakši-

Donosimo djelove iz memoara crnogorskog kralja Nikole, objavljenih u knjizi „Rat crnogorski” (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Matica crnogorska, Zagreb, 2009). Izbor je načinio Branko Banjević, a lektura izvršena prema pravopisnim standardima crnogorskog jezika

ca, jer su malo i trpjeli od Turaka, budući slobodni u svojim planinama. Oni su htjeli potpunu slobodu i jedinstvo s Crnom Gorom, a to im, to su lijepo znali, komisija nije mogla dati. Komisija je i sama znala i viđela da je Cetinje duša ustanku. Zato se oni saglase sa Omer-pašom, da zadobiju knjaza Nikolu za umirenje Hercegovine. I pozvaše knjaza na sastanak s njim i s Omer-pašom, u Klek. Razumije se da je knjaz odbio taj poziv. Za tijem je Omer-paša pošao u Skadar, u misli da će se na tu stranu, u kojem pograničnom mjestu, lakše moći sastati sa knjazom Nikolom. Komesari su polagali veliku nadu na sastanak, a Omer-paša, pokazujući se s njima saglasan, predložio je knjazu Žabljak za mjesto sastanka. Evropski komesari, koji su takođe s Omer-pašom došli u Skadar, našli su knjaza Nikolu u pograničnom crnogorskom selu Dodoše i svi trudovi njihovi bjehu uzaludni, da sklone knjaza da pođe u Žabljak na sastanak s Omer-pašom. Žabljak je odmah do Dodoša, ali su knjaz i Omer-paša daleko bili u mislima jedan od drugoga. Omerpaša je htio, da knjaz dođe k njemu na carevu zemlju. Želio je tijem zasvjedočiti vazalstvo Crne Gore. A knjaz je svaku zgodu htio da istakne nezavisnost Crne Gore i kao takav vladalac bio je gotov primiti turskoga đenerala samo na svome zemljištu. U Dodošima imali su komesari svakako, i bez Omerpaše, razgovor sa knjazom Nikolom. Knjaz im je saopštio što

S Omer-pašom su 1861. došli u Mostar Muktar-paša, koji je 1877. na Vučjem dolu poginuo, pa Selim-paša, koji i glavu ostavi na istom Vučjem dolu, pa Dželaledin-paša koji iste godine pogibe na Martiniće, pa Mehmed Ali-paša, Prusijanac, koji je na Morači potučen bio

traži od Turske. U zahtjeve za Hercegovinu tražio je za Crnu Goru morsko pristanište Spič. Omer-paša, kojemu su komesari sve to saopštili, pristao je na sve zahtjeve knjaževe i na ustupanje Spiča, samo je tražio da se ne pominje pitanje nezavisnosti Crne Gore. Kao glavni razlog tome navodio je to, što je za Abdul Medžidom tek stupio na presto Abdul Azis, pa bi za njegov lijepi glas u narodu turskom rđavo bilo, da počne svoju vladu sa priznanjem nezavisnosti Crne Gore. U samoj stvari niti je knjaz Nikola ozbiljno stavio svoje zahtjeve, jer je znao da ih Turska neće primiti, niti je Omer-paša iskreno prihvatio njih, jer je on imao ograničenu vlast, da ništa ne ustupa, no lijepim ili silom da umiri Hercegovinu i Crnu Goru. (Nastavlja se)

Knjaz Danilo Petrović Njegoš Mustafa Dželaletin paša

Omer-paša, crtež, 1854. godina

Ahmed Muktar paša

Piše: Siniša Nikolić

Odavno me fascinirala ideja da bi jednog dana ljudi mogli putovati kroz vrijeme. Već više od dvadeset godina, kada naiđe mart, razmišljam o tome kako bi bilo da se vratim dan ranije, dan pre onog nesrećnog podneva. Sada, zagledan s balkona u svoju ulicu, kojom po mraku prolaze hiljade ljudi sa pištaljkama, vratio sam se tamo gde me je bilo strah da provirim sve ove godine. I eto me, 11. marta 2003, u predvečerje, stojim ispred ulaznih vrata rezidencije premijera Srbije Zorana Đinđića. Vrata mi je otvorila Ružica, lijepa i osmjehnuta, pomalo zbunjena neoglašavanjem obezbjeđenja ispred dvorišta. „Izvini“, rekoh joj, „nisam se najavio, ali trebalo bi da se vidim sa Zoranom. Neću dugo.“ „Naravno“, reče Ružica, poljubi me u obraz i uvede u predsoblje. „Eno ga u salonu, pokušava da čita nešto. Boli ga noga od jutros, jedva da je ustajao.“

Zoran je sjedeo na trosjedu, jednu nogu, onu sa gipsom, podigao je na stočić pred njim. Nosio je naočare, dugo ga nisam vidio sa njima. U krilu je držao neku otvorenu knjigu, a na stočiću pored jastuka, na koji je oslonio nogu, stajala je mala čaša za rakiju i još jedna, napola otvorena knjiga.

Pogledao me kada je čuo da je neko ušao i rekao: „Gdje si, dečko? Zar ti nisi na putu?“

„Danas sam se vratio“, odgovorih, „pa ako ne smetam, svratih da ti nešto kažem.“

„Ajde sjedi“, pokaza mi na fotelju prekoputa. „Hoćeš li da popiješ jednu šljivu? Donio mi Mićović iz Arilja pre neki dan. Ali moraćeš sam da uzmeš čašu iz vitrine.“

Ustajući po čašu, pogledah na knjige koje je čitao. Dok sam sipao sebi i njemu rakiju, upitah ga kroz osmjeh:

„Kakve međusobne veze imaju te dvije knjige koje očigledno čitaš simultano?“ Prva je bila istorijska, ‘Prvi srpski ustanak’, druga iz agrokulture, ‘Uzgajanje industrijskog paradajza na velikim površinama’.

„Pa jedno uslovljava drugo“, odgovori i on kroz osmjeh. „Da nije bilo ustanka, ne bi bilo ni razvijene poljoprivrede i ekonomskog razvoja društva. Jesi li znao da se onaj silni kečap, kojim se prelivaju pice i paste, ne pravi od običnog paradajza, nego od nekog posebnog, industrijskog? Taj je potpuno bezukusan, ali se preradom dobija slatki kečap.“

„Italija je jedan od najvećih proizvođača tog paradajza, izvozi širom svijeta i zarađuje milione, a Srbija nema skoro nijedno polje. Ej! A imamo Panonsku niziju. Tako da Srbiju čeka još mnogo prvih ustanaka, a jedan od njih je ustanak Srbije kao velike bašte Evrope.“

„Vau, to je bio Zoran“, pomislih, osmehnuti premijer koji sa nogom u gipsu, uz čašicu

STAV: U znak sjećanja na prvog demokratskog premijera Srbije

Zoran Đinđić – put kroz

Već više od dvadeset godina, kada naiđe mart, razmišljam o tome kako bi bilo da se vratim dan ranije, dan prije onog nesrećnog podneva. Sada, zagledan s balkona u svoju ulicu, kojom po mraku prolaze hiljade ljudi sa pištaljkama, vratio sam se tamo gdje me je bilo strah da provirim sve ove godine

domaće rakije i istorijsku knjigu u krilu, nenadanom gostu drži čas iz poljoprivrede.

„Slušaj“, rekoh, „došao sam nešto važno da ti kažem, ali ne mogu ovde.“

„Hoćeš pod česmu? Mogu da ustanem“, upita zabrinuto Zoran.

Tako smo, nagnuti nad otvorenu česmu – da nas ne bi razumjeli oni koji su nas prisluškivali – gotovo čitavu opozicionu borbu protiv Miloševića proveli smo u toaletu centrale Demokratske stranke u Krunskoj.

„Mislio sam da, ako možeš i ako je dole toplo, siđemo u suteren, rekoh. Ja ću da spustim dvije stolice, rakiju i čaše. Imam dosta toga da ti ispričam. Budući da Cepter dolazi oko osam, nemamo puno vremena.“

„Kako znaš da Filip dolazi večeras? Je l’ ste se čuli?“ – upita Zoran.

„Nismo. To će mi reći sutradan, kad bude došao kod mene na sastanak.“

„Kako?“ – upita zbunjeno Zoran.

„Ne brini, objasniću ti sve“, odgovorih.

Prolazeći pored zabrinute Ružice s dvije stolice u rukama, dok se Zoran već polako spuštao u podrum držeći se za gelender, zamolih je da nas niko ne prekida dok se ne vratimo gore.

S uteren rezidencije bila je jedna velika, zatamnjena prostorija, koja je služila kao porodična ostava, a u uglu se nalazila mala sauna u koju je Zoran volio da ide kad god je imao vremena – a imao ga je vrlo malo.

Smjestivši Zorana u stolicu, otišao sam još jednom po dva mala stočića – jedan za njegovu nogu, jedan za rakiju.

Pošto smo se kucnuli, rekoh:

„Slušaj, čućeš od mene nešto što može da me kandiduje za pacijenta u ludnici. Nas dvojica sarađujemo sedam godina, više puta sam se našao u situaciji da ti pomažem da sačuvaš glavu, ali nažalost, sutra nisam mogao da ti pomognem. Gledao sam kako nepomičan ležiš ispod mene, u predvorju ulaznih vrata Vlade.“

Zoran se namrštio.

„Šta pričaš?“ – reče. Sutra, ako izađeš iz kuće i odeš u Vladu, u 12.25 pucaće na tebe iz snajpera dok leđima budeš otvarao dvorišna vrata zgrade. Metak će ti proći kroz srce i u trenu ćeš pasti mrtav u hodnik. Milana Veruovića će

teško raniti, ali će preživjeti.

Tebi nisu mogli da pomognu.“ Tišina.

Zoran me mirno gleda, zatim otpije gutljaj rakije, spusti nogu sa stola, uspravi se u stolici i upita:

„To predviđaš?“

„Nažalost, ne predviđam. Bio sam tamo. Tako će se dogoditi.“

„Dobro“, reče Zoran. „Ajde sada na tvoju zabrinutost s početka priče. Kako si mislio da ću ja reagovati kad mi ovo budeš rekao?“

„Računao sam da ćeš mi dozvoliti da ti ispričam sve što želim i, ma koliko luda bila priča koju ćeš čuti, da ćeš prihvatiti moje objašnjenje i poslušati moj savet. Trudiću se, kao i uvek kada je posao u pitanju, da budem kratak i precizan.“

„Dobro“, reče Zoran, otpi još jedan gutljaj i vrati nogu na sto. „Da čujem tu kratku i preciznu priču.“

„Dolazim iz 2025. godine. Do sada sam oklevao da te pronađem u ovoj 2003, ali se pojavilo nekoliko stotina hiljada dece ovde, u Srbiji – većina njih rođena je nakon tvoje smrti –koja svojom nevinošću, energijom i vapajem za normalnim životom bude nadu da će se ostvariti tvoja vizija modernog, uređenog i solidarnog društva. Neka nova Srbija. Pošto verujem da postoje različite stvarnosti u istom vremenskom intervalu, voleo bih da promenim stvarnost u kojoj smo sada, verujući da dvadeset godina kasnije neka deca neće morati da pešače od grada do grada i bivaju gažena i prebijana, jer ćeš ti biti živ i učiniti sve da se to ne desi. Zato sutra ne smeš da napustiš kuću.“

Zoran me je pažljivo slušao. Na njegovom licu nije se mogla primetiti ni trunka sumnje u ono što čuje. Ne znam da li se trudio da ne pokaže zabrinutost za mene ili ga je zaista zanimalo dokle može ići moja imaginacija, ali je delovao kao čovek koji želi da čuje priču o nekom istorijskom događaju iz prve ruke.

„Ko me je ubio?“ – upita on.

„Iz snajpera je pucao Zvezdan Jovanović, pripadnik JSO. Atentat je organizovao zemunski klan, zajedno sa Legijom. Nalogodavce nismo otkrili, zapravo oni koji su posle tebe došli nisu mnogo uradili da ih pronađu. Odmah nakon tvoje smrti objavljene su fotografije svih pripadnika klana, uvedeno je vanredno stanje i u

policijskoj akciji nazvanoj Sablja uhapšeni su gotovo svi, a vođe klana, Dušan Spasojević Šiptar i Milan Luković Kum, ubijeni su od strane policije.“

„Znači, tužilac Prijić nije stigao da podigne optužnicu protiv klana?“ upita Zoran. „On se danas vratio iz Slovačke sa iskazom Ljubiše Buhe.“

„Sutra će to da uradi, ali, nažalost, posle izvedenog atentata.“

Bio je miran i fokusiran na moju priču. Nakon kraće pauze, upita:

„Kako su to primili Ružica i deca?“

E sad, kako nekom ko je živ, čija žena i deca se upravo na spratu iznad smeju i pripremaju večeru, opisati beznađe i tugu koja će sutra u ovo vreme ispuniti taj isti prostor, uneta kroz suze i uzdahe ljudi koji su došli da podele bol?

„Ružica je herojski iznela sve ono što je bilo vezano za tvoju smrt“, rekoh, „a bilo je mnogo toga. Imao sam utisak da te sahranjujemo mesecima, a zapravo sam tek sada shvatio da te nikada nismo potpuno sahranili. To mi daje nadu da nisi uzalud poginuo.“

Jovana je, čini mi se, dugo bila ljuta, a Luka privijen uz majku. Tvoja sahrana bila je najveći i najtužniji događaj, verujem, za sve ljude koji su njemu prisustvovali. Nakon opela, koje su ti držali u Hramu Svetog Save, nepregledna povorka za tvojim kovčegom išla je od Hrama do Novog groblja – uz suze, tišinu i ruže. Gledajući taj uplakani svet oko sebe, pomislio sam tada da te oni zlotvori nikada ne bi ubili da su znali da će narod ovako reagovati na tvoj odlazak. „Kakva ironija“, osmehnu se Zoran, „da mrtvog isprate iz Hrama nekoga koga su za života optuživali da je antihrist, a koji je veliki deo svog mandata iskoristio da taj hram završi.“

„Ko me je zamenio?“ upita. „Zoran Živković“, odgovorih. „U redu, to je logično“, reče Zoran. „A šta je bilo sa Vladom? Pa to vanredno stanje… Jesu li raspisani vanredni izbori?“

Nakon atentata, u tvom kabinetu su utrčavali izbezumljeni ministri, policajci, stranački funkcioneri. Svi su imali neku verziju događaja, neki predlog, vikali su jedni na druge i plakali.

Počelo je da se pominje vanredno stanje. Neko je pozvao Natašu Mićić, predsednicu

parlamenta, i ona je odmah rekla da će to da uradi. Tako se i desilo – proglašeno je vanredno stanje sa širokim ovlašćenjima za policiju i sudove. Uveče, u Krunskoj, okupilo se najuže rukovodstvo Demokratske stranke. Uplakani, utučeni, tešeći jedni druge, pokušavali su da donesu neki zaključak. Sastanak su stalno prekidale nove informacije koje su pristizale. Neko je rekao da Amerikanci žele da Nebojša Čović bude novi premijer, drugi su pominjali da će Koštunica opstruirati rad vojske i da treba odmah ispitati njegovu ulogu u atentatu. Svi su se složili oko jednog – da se mora što hitnije izabrati novi premijer i da to mora biti neko iz Demokratske stranke. Većina je pominjala Živkovića kao tvog tadašnjeg stranačkog zamenika. Dogovoreno je da se sutra sastane prošireni sastav predsedništva i donese odluke o Vladi.

Taj sastanak je iznedrio novu Vladu. Za predsednika je predložen Zoran Živković, a za ministra odbrane Boris Tadić. Njemu će, kao savetnici, pomagati Goran Vesić i Žika Anđelković. Čeda Jovanović će biti potpredsednik vlade, a Bojan Pajtić šef poslaničke grupe.

Nije bilo velike diskusije. Ja sam, čini mi se, jedini imao drugačije mišljenje.“

„Botičeli i Princ od Monaka“ reče sa gorčinom Zoran. Nisam ništa odgovorio, znao sam na šta misli.

„Ono što je usledilo nakon formiranja nove Vlade jeste najveća policijska akcija u istoriji zemlje. Bila je munjevita i, čini se, prvi put neopterećena uputstvima političara ili drugih uticajnih adresa. Mnogi su kasnije, godinama, prigovarali da je akcija bila nepotrebno brutalna, uz masovna neosnovana hapšenja i kršenja ljudskih prava. Ali moram ti reći

– ogromna većina ljudi je prvi put osetila reakciju države prema kriminalu, onakvu kakvu su godinama očekivali, a tek sada doživeli.“

„U svakom slučaju, za 42 dana, koliko je trajalo vanredno stanje, uhapšeni su, osim pripadnika zemunskog klana, i stotine drugih kriminalaca širom Srbije.“

Zoran je delovao zadovoljno, namestio se na stolici i pitao: „Kakvo je bilo političko raspoloženje građana?“

„Da su mogli da glasaju za mrtvog čoveka, ti bi dobio ogromnu većinu glasova“, rekoh. „Slično je bilo i sa Demokratskom strankom i ostatkom DOS-a.“

Kako je Đinđić organizovao generalni štrajk?

„Pretpostavljam da ste raspisali vanredne izbore?“ upita. „Nažalost, nismo“, odgovorih. „To se desilo tek krajem godine, u momentu kada su medijski napadi i obelodanjene afere nekih tvojih saradnika srozali rejting demokratskog bloka.“

„Pa kako?“ namršteno reče Zoran. „Kako je moguće da niste iskoristili tragediju koja je očigledno probudila ljude!“

„Možeš da pretpostaviš da su posle tebe počele borbe za presto“, rekoh.

„Kakav presto! Kakav je to presto na kome te na radnom mestu streljaju kriminalci!? I ko se tu borio?“

„Borili su se Živković i Tadić, i pobedio je Boris“, rekoh.

„Neverovatno!“ reče Zoran.

„Pa kako se to dogodilo?“

„Vidi, šefe, duga je to priča. Ti i ja nemamo mnogo vremena, a mnogo je bilo događaja za ove dvadeset dve godine. Evo, pokušaću da ti ih sažmem u kratkim crtama. Verujem da ćeš biti još više iznenađen kad čuješ ko upravlja državom u mom vremenu – već dvanaest godina.“

„Dakle, te godine kada si nas napustio, Demokratska stran-

Zoran Đinđić

Izbor za Mis Crne Gore 31. marta u Hotelu „Podgorica“

Pobjednica putuje u Indiju na svjetsko takmičenje ljepote

PODGORICA - Izbor za

Mis Crne Gore za 2025. godinu biće održan 31. marta u Hotelu „Podgorica“.

Organizatori su saopštili da vlada veliko interesovanje i da se prijavio veliki broj djevojaka.

- Prijavljivanje je i dalje u toku. Sve zainteresovane djevojke mogu se prijaviti do 25. marta. Završni kasting biće održan 26. marta u Hotelu „Podgorica“ - kazala je za Pobjedu PR manifestacije Nikolina Radonjić

Ona je pojasnila da kriterijumi koje takmičarke treba da zadovolje su visina od 175 do 185 centimetara, te težina od 55 do 65 kilograma. Donja starosna granica je 17 godina, dok je gornja 27, shodno propozicijama svjetskih takmičenja.

- Prijave sa svim podacima i biografijom mogu se slati na mailmissmonte2012@yahoo. com i na oficijalni Instagram profil organizacije Miss Montegro - kazala je Radonjić. Pojasnila je da će Veliko finale biti održano 31. marta u Hotelu „Podgorica“ uz prenos na RTCG.

- Najljepša djevojka imaće

čast i privilegiju da Crnu Goru predstavlja na takmičenju

Mis svijeta 2025. godine u Indiji - kazala je Radonjić. Istakla je da će buduća misica imati malo vremena da se

pripremi za ovako veliko takmičenje, ali da će uz pomoć stručnog tima imati svu potrebnu podršku da našu zemlju predstavi u što bolje svjetlu.

Slavna oskarovka sreću pronašla sa kolegom

- Pored fizičkog izgleda, koji je naravno veoma bitan, ono što žiri želi da prepozna kod buduće predstavnice Crne Gore na svjetskom takmičenju ljepote je harizma, unutraš-

Meril Strip i Martin Šort novi holivudski par

LOS ANĐELES - Meril Strip, jedna od najboljih glumica svih vremena, duže od godinu u vezi je sa kolegom Martinom Šortom. Oboje iza sebe imaju brakove koji su trajali decenijama, a nakon što su se zbližili na snimanju serije ,,Samo ubistva u zgradi“, očigledno su shvatili da za ljubav nikad nije kasno.

Svijet je bio u šoku kada je u jesen 2023. Meril Strip otkrila da se razvela poslije četiri decenije braka.

Bliski izvori naveli su da sa bivšim suprugom, umjetnikom Donom Gamerom, s kojim ima četvoro djece, nije živjela još od 2017. godine, iako su ih na nekim događajima viđali zajedno, prenosi Žena blic. Nedugo nakon vijesti o razvodu počelo je da se šuška da je ponovo zaljubljena. I to sreć-

no. Gdje god bi se pojavila, Meril Strip je zračila dobrom energijom i osvajala širokim osmijehom, pa su se neki zapitali što je, ili ko, uzrok tom sjajnom raspoloženju. Ovih dana svi relevantni

mediji – Daily Mail, People i ostali, navode da je romansa potvrđena poslije duge neizvjesnosti i da su Meril Strip i Martin Šort definitivno novi holivudski par. Možda ne baš toliko nov, ali sumnje vi-

Prijavljivanje je i dalje u toku. Sve zainteresovane djevojke mogu se prijaviti do 25. marta. Završni kasting biće održan 26. marta u Hotelu „Podgorica“ - kazala je PR manifestacije Nikolina Radonjić

nja energija, kako ona sebe vidi kao Mis Crne Gore, šta bi za nju ta titula značila. Veoma je bitno njeno obrazovanje, poznavanje jezika. Već na kastingu, članovi žirija nakon predstavljanja djevojaka imaju jasnu percepciju koje od njih bi mogle da se nađu u finalu - pojasnila je za Pobjedu Radonjić. Ona je zamolila djevojke da šalju što detaljnije prijave i da to može biti samo veliki plus za njih tokom nastavka takmičenja.

- Detaljno se čitaju sve prijave, što bolje i više napišu u sebi, o planovima, to je bolje za njih i veći plus. Mi to čitamo i već tada donosimo sud. Što više informacija u biografiji, to bolje – rekla je naša sagovornica. Ko će činiti žiri na samom izboru još nije poznato.

- Sa sigurnošću mogu da kažem da ćemo biti vlasnica Miss JU agencije Vesna Jugović i ja. Djevojke će biti na vrijeme obaviještene o svemu, neke odustaju, neke se naknadno prijave. Mi sve uzimamo u obzir. Kasnije pravimo selekciju - kazala je Radonjić. B.PRELEVIĆ

Glumica Eva Longoria proslavila 50. rođendan Novom

LOS ANĐELES - Glumica Eva Longoria nedavno je proslavila 50. rođendan.

Učinila je to u velikom stilu. Organizovala je rođendansku žurku u Majamiju, a prije nje je počastila pratioce novom slikom na Instagramu. Pozirala je Eva u atraktivnoj bijeloj haljini ispod koje nije nosila ništa. Njen seksepil je došao do izražaja, pa su se tako pratioci s razlogom pitali da li je riječ o najseksepilnijoj zvijezdi ikada u ovim godinama. ,,Ovo je 50“, napisala je glumica.

Komentari su se nizali. - Najseksi ikada. Postavljaš standard - neki su od komentara.

Hrvatska glumica Jelena Perčin zvanično ima novu ljubav

še nema u to da jesu par. Sumnja je pala na njenog kolegu Martina Šorta, s kojim igra u seriji ,,Samo ubistva u zgradi”. Viđali su ih zajedno na različitim mjestima, od šetnji Njujorkom do restorana i glamuroznih dešavanja, a sumnje su se pojačale kada je proslavljeni komičar pravio društvo filmskoj ikoni tokom prošlogodišnje dodjele nagrade Zlatni globus.

- Jednostavno nije mogla da mu odoli. On je zasmijava, veoma je pozitivna osoba, a uz to je i pravi gospodin - kaže jedan izvor, dok drugi tvrdi da je ,,romansa bila neočekivana“ i da je ,,iznenadila i njih same“. Njihova djeca i prijatelji odobravaju ovu vezu i misle da su ,,preslatki zajedno“.

Martin ovog marta slavi 75. rođendan, Meril je isto toliko godina napunila prošlog juna.

ZAGREB - Hrvatski muzičar Ante Gelo novi je izabranik glumice Jelene Perčin. O tome se nezvanično šuškalo već mjesecima, a sada je stigla i zvanična potvrda. Gelo je na svom Instagram profilu objavio sliku Perčin i emotikon u znaku srca, čime je konačno potvrdio vezu. Perčin

je, podsjetimo, bivša žena našeg glumca Momčila Otaševića. Iza sebe ima dva braka. Iz prvog ima kćerku, a iz onog s Otaševićem sina i kćerku. Na fotografiji koju je Gelo objavio vidimo da Jelena preko ramena nosi njegovu gitaru. Pratioci su im poželjeli uspješnu ljubavnu priču.

Postupajući u skladu sa čl. 69. Zakona o igrama na sreću (Sl.list RCG br. 52/04, 13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 37/17, 3/2023 i 125/23), čl. 2, 3 i 4 Zakona o Privrednoj komori Crne Gore (Sl.list CG, broj 1/18) i Odlukom o organizovanju nagradne igre „Kupujmo naše“, broj: 06-422 od 17.02.2025. godine, Privredna komora Crne Gore (u daljem tekstu: Priređivač), PIB: 02019574, utvrđuje PRAVILA NAGRADNE IGRE „KUPUJMO NAŠE“

I Nagradna igra pod nazivom „Kupujmo naše“ biće priređena u periodu od 2.4.2025. godine do 30.6.2025. godine, u kojoj će se nagraditi 165 potrošača koji prilikom trgovine na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača, a sve u cilju podrške domaćim proizvođačima i podizanja svijesti o značaju kupovine crnogorskih proizvoda.

II Predviđeno je da nagradna igra bude realizovana u tri kola. III Nagradni fond se sastoji od sljedećih nagrada:

rb Nagrada Količina Cijena po jedinici bez PDV PDV po jedinici Cijena po jedinici sa PDV Ukupno sa PDVom

1 Hotelske usluge u vrijednosti od 1.000 eura

151.0001501.15017.250

2 Poklon paketi domaćih proizvoda 602004224214.520

3 Porodični paket (4 karte) za vožnju žičarom 3056,0743,9259,991.799,82

4 Godišnja ulaznica (Porodični paket 4 ulaznica) za NPCG 60540543.240 ukupno165 36.809,82

IV Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 36.809,82 eura sa PDV-om.

V Hoteli u kojima će se realizovati nagrada hotelskih usluga u vrijednosti od 1.000 eura su:

PRVO KOLO

Hotel “Poseidon”, Budva (Jaz)

Mali hotel “Capitano” Kamenari (Herceg Novi)

Mali hotel “Palata Venezia” , Ulcinj

Hotel “Monte Rosa”, Ivanova korita (Cetinje)

Mali hotel “SOA”, Žabljak

DRUGO KOLO

Hotel “Eleven”, Budva (Petrovac)

Mali hotel ‘’Conte’’ sa depadansom, Perast (Kotor)

Mali hotel HELADA, Tivat

Hotel “LOVELIVE”, Sutomore (Bar)

Garni hotel “Dream House”, Kolašin

TREĆE KOLO

Hotel “Perla”, Herceg Novi

Hotel “Kalamper Hotel & Spa” sa depadansom, Veliki pijesak (Bar)

Hotel “Halibas”, Velika plaža (Ulcinj)

Mali hotel “Porto Tara”, Žabljak

Garni hotel „Zvjezdana dolina“, Andrijevica

VI U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi potrošači na teritoriji Crne Gore koji na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača. Potrebno je da na poleđini računa upišu čitko svoje ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona i račun ubace u namjenske kutije koji se nalaze na lokacijama naznačenim u tački XI.

Pored ubacivanja računa u za to namjenski postavljene kutije, računi se mogu u zatvorenoj koverti poslati poštom, na adresu Priređivača: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, sa poštanskim pečatom datiranim ne kasnije od poslednjeg dana u aprilu, maju, odnosno junu, tj. za prvo kolo do 30. aprila, drugo kolo 31. maja i treće kolo 30. juna ili dostaviti kovertirano direktno u poslovnu zgradu Priređivača na prednje navedenu adresuna drugom spratu, kod tehničkog sekretara, do 15h 30. aprila za prvo kolo, 31. maja za drugo kolo i 30. juna za treće kolo. Tehnički sekretar je dužan da svaku pristiglu kovertu otvori i račun ubaci u namjensku kutiju, koja će se nalaziti u multimedijalnoj sali Priređivača, sve vrijeme trajanja nagradne igre.

Svi računi će se sakupiti u jednu kutiju kod Priređivača, iz koje će se izvlačiti dobitnici. Račune prikupljene u kutijama za nagradnu igru na lokacijama navedenim u članu XI, nadležna lica Priređivača preuzeće poslednjeg dana u mjesecu i donijeti ih u zbirnu kutiju u sjedište Priređivača. Ukoliko potrošač poslednjeg dana u mjesecu u kutiju ubaci račun nakon što se kutija isprazni, njegov račun biće uvažen u izvlačenju za naredni mjesec.

VII Potrošač može neograničeni broj puta učestvovati u nagradnoj igri. Za svako kolo izvlače se novi računi, relevantni za određeno kolo (računi iz prvog kola ne učestvuju u drugom i trećem kolu, računi iz drugog kola ne učestvuju u trećem kolu). Zbirna kutija iz koje se izvlače dobitni računi prazni se nakon izvlačenja svakog kola.

Učesnici nisu dužni da izvrše nikakvu posebnu uplatu i/ili plate bilo koju naknadu za učestvovanje u Nagradnoj igri.

VIII U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni kod Priređivača.

IX Prvo kolo biće sprovedeno od 2. do 30. aprila, u njemu će učestvovati svi kupci koji na svom računu (datiranom 2 – 30. april) budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača. Nagradni fond za prvo kolo sastoji se od 5 vaučera od 1.000 eura za korišćenje hotelskih usluga u crnogorskim hotelima navedenim u tački V, koji će se prvi izvlačiti. Za prvo kolo to su sljedeći hoteli: Hotel “Poseidon”, Budva (Jaz), Mali hotel “Capitano” Kamenari (Herceg Novi), Mali hotel “Palata Venezia”, Ulcinj, Hotel “Monte Rosa”, Ivanova korita (Cetinje) i Mali hotel “SOA”, Žabljak. Potom slijedi izvlačenje 20 poklon paketa domaćih proizvoda, svaki u vrijednosti od 200 eura. Nakon toga, izvlači se 10 nagrada Porodični paket (4 karte) za vožnju žičarom, a poslednje se izvlači 20 nagrada Porodični paket (4 godišnje ulaznice) za Nacionalne parkove Crne Gore. Drugo kolo biće sprovedeno od 1. do 31. maja, u njemu će učestvovati svi kupci koji na svojim računima (datiranom 1 – 31. maj) budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača. Nagradni fond za prvo kolo sastoji se od 5 vaučera od 1000 eura za korišćenje hotelskih usluga u crnogorskim hotelima navedenim u tački V, koji će se prvi izvlačiti. Za drugo kolo, to su sljedeći hoteli: Hotel “Eleven”, Budva (Petrovac), Mali hotel ‘’Conte’’ sa depadansom, Perast (Kotor), Mali hotel HELADA, Tivat, Hotel “LOVELIVE”, Sutomore (Bar) i Garni hotel “Dream House”, Kolašin. Potom slijedi izvlačenje 20 poklon paketa domaćih proizvoda, svaki u vrijednosti od 200 eura. Nakon toga, izvlači se 10 nagrada Porodični paket (4 karte) za vožnju žičarom, a poslednje se izvlači 20 nagrada Porodični paket (4 godišnje ulaznice) za Nacionalne parkove Crne Gore. Treće kolo biće sprovedeno od 1. do 30. juna, u njemu će učestvovati svi kupci koji na svojim računima (datiranim 1 – 30. juna) budu imali najmanje tri proizvoda različitih crnogorskih proizvođača. Nagradni fond za prvo kolo sastoji se od 5 vaučera od 1000 eura za korišćenje hotelskih usluga u crnogorskim hotelima navedenim u tački V, koji će se prvi izvlačiti. Za treće kolo to su hoteli: Hotel “Perla”, Herceg Novi, Hotel “Kalamper Hotel & Spa” sa depadansom, Veliki pijesak (Bar), Hotel “Halibas”, Velika plaža (Ulcinj), Mali hotel “Porto Tara”, Žabljak i Garni hotel „Zvjezdana dolina“, Andrijevica. Potom slijedi izvlačenje 20 poklon paketa domaćih proizvoda, svaki u vrijednosti od 200 eura. Nakon toga, izvlači se 10 nagrada Porodični paket (4 karte) za vožnju žičarom, a poslednje se izvlači 20 nagrada Porodični paket (4 godišnje ulaznice) za Nacionalne parkove Crne Gore.

X Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u sjedištu Priređivača, u multimedijalnoj sali na drugom spratu, dana 6. maja u 11h za prvo kolo, dana 5. juna u 11h za drugo kolo i dana 4. jula u 11h za treće kolo.

XI Računi se mogu ostaviti u za to namjenski postavljenim kutijama na sljedećim lokacijama:

Grad Objekat Adresa

Podgorica VOLI 40 - ZABJELO Podgorica 4. jula bb

Podgorica VOLI 50 - SUPER VOLI Podgorica Cetinjski put bb, Podgorica IDEA super PODGORICA Bratstva i Jedinstva 85 Podgorica IDEA FORUM Avda Međedovića bb

Podgorica Aroma 137, Aroma 102 Central Point, Stari Aerodrom Zmaj Jovina Podgorica HDL Zlatica Bulevar Vilija Branta bb

Podgorica HDL Zabjelo 4. jula bb

Podgorica Privredna komora Crne Gore (radnim danima od 7 – 16h) Novaka Miloševa 29/II

Cetinje VOLI 55 CETINJE Cetinje – Mojkovacka bb

Cetinje IDEA CETINJE Vojvode Boža Petrovića bb

Cetinje AROMA City 28 Bajova 44

Tuzi VOLI 42 TUZI Podgorica Tuzi bb

Tuzi IDEA TUZI Tuzi bb

Tuzi HDL Tuzi bb

Danilovgrad VOLI 71 - DANILOVGRAD Glavica bb, Magistralni put E762 bb

Danilovgrad IDEA DANILOVGRAD Pažići bb

Danilovgrad HDL Landža bb Fabrika CF Coop

Herceg Novi VOLI 35 TOPLA HERCEG NOVI Nikole Ljubibratića 28, Herceg Novi IDEA super ZELENIKA Zelenika bb

Herceg Novi Aroma 16 Igalo, Sava Ilica 30

Herceg Novi HDL Sutorina bb

Tivat VOLI 82 BOKA PLACE TIVAT Boka place Porto Montenegro Tivat

Tivat IDEA TIVAT AUTOBUSKA Kava - autobuska stanica

Tivat Aroma City 50 Jadranska Magistral bb

Kotor VOLI 13-RADANOVIĆI Kotor Radanovici bb

Kotor IDEA KOTOR 2 Škaljari bb

Kotor Aroma 1 Skaljari bb

Kotor HDL Industrijska bb, Radanovići

Budva VOLI 77 NOVA BUDVA Blaza Jovanovica br 6, preko puta Tre Canne

Budva IDEA BUDVA ROZINO Rozino bb

Budva Aroma 21 Mediternaska bb, TQ PLAZA

Budva HDL Podkošljun, 4. proleterske

Bar VOLI 15 HIPER MARKET BAR Bar Obala 13.jula

Bar IDEA BAR Vladimira Rolovića 22

Bar Aroma 217 4 Proleterske Brigade

Bar HDL Bar 1 Bulevar JNA 6

Nikšić VOLI 20 NIKŠIĆ Nikšić Bulevar 13 Jula br 6

Nikšić IDEA NIKŠIĆ CENTAR Gojka Garčevića bb

Nikšić Aroma Conto 401 Rudo Polje bb

Nikšić HDL Nikšić 3 Vuka Karadžića bb

Šavnik VOLI 67 ŠAVNIK Ul Narodnih Heroja

Šavnik IDEA ŠAVNIK Narodnih heroja bb

Žabljak VOLI 28 ŽABLJAK Žabljak Narodnih Heroja br 1

Žabljak IDEA ŽABLJAK Božidara Žugića 32

Žabljak Aroma 311 Podlucevaca bb

Plužine IDEA PLUŽINE 2 Baja Pivljanina bb

Plužine Aroma 304

Kolašin VOLI 27 KOLAŠIN Kolasin Trg Borca

Kolašin IDEA KOLAŠIN Mojkovačka bb

Kolašin City 313 Trg Borca 5

Bijelo Polje VOLI 25 BIJELO POLJE Bijelo Polje Industriska bb

Bijelo Polje IDEA BIJELO POLJE ROBNA KUĆA Ulica Slobode bb

Bijelo Polje HDL Industrijska bb

Pljevlja VOLI 46 PLJEVLJA Pljevlja Miloša Tošića bb

Pljevlja IDEA PLJEVLJA 1 Mila Tošića bb

Pljevlja Aroma 302 Kralja Petra

Berane VOLI 43 BERANE Berane Miljana Tomičića 29

Berane IDEA BERANE 3 Sveti Sava bb

Berane HDL Berane 1 Rudeš bb

Andrijevica IDEA ANDRIJEVICA Branka Dečetića bb

Plav VOLI 72 - PLA V Racina bb

Plav IDEA PLAV CENTAR Čaršijska bb

Rožaje VOLI 51 ROŽAJE Rožaje Ibarska 2

Rožaje IDEA ROŽAJE 1 Maršala Tita bb

Petnjica IDEA PETNJICA Centar bb

Gusinje IDEA GUSINJE Čaršijska bb

XII Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom fizičkog izvlačenja računa iz kutije u kojoj su prikupljeni svi računi za određeno kolo. Prvo se izvlače nagrade korišćenja hotelskih usluga u vrijednosti od 1.000 eura, a potom dobitnici paketa domaćih proizvoda, porodičnih karti za vožnju žičarom i paketa godišnjih porodičnih ulaznica za Nacionalne parkove CG.

XIII Imena dobitnika nagrada će biti objavljena na web sajtu www.komora.me i u dnevnim novinama, dan nakon izvlačenja svakog kola, tj. 7. maja, 6. juna i 5. jula.

XIV U slučaju bilo kakve tehničke nepravilnosti u samom postupku izvlačenja nagrade, koje se može okarakterisati kao viša sila, Priređivač ne snosi odgovornost. XV Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama Priređivača, kako je navedeno u članu X ovih Pravila.

XVI Izvlačenje nagrada sva tri kola obaviće tročlana Komisija, koja će pratiti regularnost toka izvlačenja dobitnika. Komisija će raditi u sastavu:

1. Bojan Jovović, predsjednik

2. Slavica Pavlović, član

3. Katarina Gojković, član

4. Milica Đuričković, zamjenski član. Komisija, u toku izvlačenja vodi zapisnik koji obavezno sadrži: - mjesto i vrijeme izvlačenja.

- broj i datum izdavanja saglasnosti na Pravila, - datum i naziv dnevnog medija u kojem su Pravila objavljena, - način izvlačenja dobitnika i - ime i prezime i broj telefona dobitnika.

Zapisnik koji potpišu svi članovi Komsije, Priređivač će dostaviti Upravi za igre na sreću u roku od 8 dana od dana izvlačenja.

XVII Po izvlačenju dobitnika, Komisija će iste obavijestiti o dobitku slanjem SMS poruke i telefonskim pozivom. Prilikom preuzimanja nagrada, dobitnik je dužan staviti na uvid identifikacioni dokument.

XVIII Sve nagrade će biti uručene dobitnicima u roku od 30 dana nakon objavljivanja Izvještaja o dobitniku u dnevnim listovima “Pobjeda“, “Vijesti” i „Dan“. Zabranjena je zamjena robne nagrade dobijene u igrama na sreću za novčanu protiv vrijednost dobijene robe ili neku drugu nagradu.

XIX Za vrijeme trajanja nagradne igre Priređivač i učesnici dužni su da se pridržavaju ustanovljenih pravila nagradne igre, bez mogućnosti bilo kakve izmjene.

XX Pravila nagradne igre će biti javno objavljena i dostupna učesnicima u dnevnim listovima “Pobjeda“, „Vijesti“, i „Dan“, prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja saglasnosti od strane Uprave za igre na sreću.

XXI U slučaju bilo kakvog spora između Priređivača i učesnika nagradne igre nadležan je sud u Podgorici.

XXII Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

XXIII Nagradna igra, po ovim Pravilima, prirediće se nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa.

PREDSJEDNICA dr Nina Drakić

Cjenovnik čitulja

Formati

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

Sa neizmjernim bolom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i drugove da je 13. marta 2025. u 29. godini tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći u Zagrebu naš voljeni

VLADIMIR - VLADO Nebojšin BOJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli groblja Čepurci u utorak 18. marta od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici istoimenog groblja.

OŽALOŠĆENI: majka SONJA, otac NEBOJŠA, sin ANDREJ, brat DIMITRIJE, sestra DUŠANKA, bratanić VUKAN, bivša supruga MILICA POPOVIĆ, djevojka SANDRA TOLIĆ, snaha ISIDORA, zet MILJAN GILIĆ, deda MIHAILOMINJA, stric BOJAN-BANE sa porodicom, ujak STEVAN VLAOVIĆ sa porodicom, tetke MARIJANA ČAĐENOVIĆ, SVETLANA ZINDOVIĆ i NATAŠA VOJINOVIĆ sa porodicama i ostala mnogobrojna familija BOJOVIĆ

O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

(1 slika)

(1 slika) do

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 16. marta 2025. u 75. godini poslije duže bolesti preminuo naš voljeni

HADŽI PERO Bogdana ZEKIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 16. marta od 14 do 17 časova i 17. marta od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI:

sinovi BLAŽO, BORO, ćerka BOJANA, brat MILOVAN, unučad SARA, STAŠA, VASILIJE, ANJA, ALEKSANDRA, DIMITRIJE, zet MIODRAG, snahe JELENA, MIRJANA i ostala mnogobrojna rodbina

804

Posljednji pozdrav ujni

ILINKI VUJOVIĆ

Od SAŠE, ZORANA, ANE, MARIJE sa porodicama

805

Posljednji pozdrav prijateljici, snahi i ujni

ILINKI VUJOVIĆ

Od BOŠKA KRIVOKAPIĆA sa porodicom

Počivaj u miru božijem i neka ti je laka crna zemlja.

Zaslužila si da te čuvamo od zaborava.

BILJANA i NEBOJŠA IVELJA

Дана 16. марта 2025. у 79 години преминула је

Ђорђија ЈОВОВИЋ

рођена ЧОЛОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Милочанима 16. марта од 11 до 16 часова и 17. марта од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Милочанима.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови: МИТАР и РАТКО, кћерке: ЉИЉАНА и РАЈКА, браћа: ЈОВАН и МИЛЕТА, снахе: РАДА, НАНА, СТАНКА, МИРУНА, ИВКА и ВЕСНА, јетрва ЈЕЛА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, снахе и остала многобројна родбина ЈОВОВИЋ и ЧОЛОВИЋ

813

Opraštamo se od našeg dragog BELOG

Dragi brate

Iako sam znala da će ovaj dan doći nijesam spremna, i ne znam da li ću ikada biti na to da te gubim da te neću zateći kada dođem u našu kuću u kojoj si me svaki put časno i pošteno dočekao. Neka tvoja umorna i dobra duša počiva u carstvu nebeskom .

RADOMIR Spasojev MITROVIĆ

Dragi brate i ujače, tvoj lik i dobrota zauvijek ostaju u našim srcima i sjećanju. Hvala ti za sve.

807

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru.

Porodica pok. BELOG POPOVIĆA

Počivaj u miru, dragi naš Beli. Porodica pokojnog BOGDANA MITROVIĆA 814

Posljednji pozdrav dragoj

KOJI KONJEVIĆ

Od GRUJICE i ALEKSANDRE BOŠKOVIĆ

815

Tvoji: sestra KRSTINJA, sestrići ALEKSANDAR i NENAD, sestrična SLAVICA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

BELOM MITROVIĆU

Tužan je i bolan rastanak sa tobom. Počivaj u miru.

Od porodice pok. DUŠANA Vukova MITROVIĆA: snaha ANICA, bratanići ZORAN i GORAN, snaha ANA sa djecom KSENIJA, ANJA i VUK

Posljednji pozdrav stricu

RADOMIRU MITROVIĆU

Voljeni naš Dada, hvala ti za ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam bezuslovno davao. Živjećeš u našim sjećanjima kroz najljepše uspomene. Tvoji: IRENA, STEFAN, SPASOJE i IVAN

Hvala ti na svemu što si mi u životu pružio… Počivaj u miru!

SRĐA sa porodicom

812

Sestra SLAVKA sa porodicom 811 Voljenom ujaku

DRAGA MIRA

DADI

DADA

DADI

816

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

817

MIRA

Dobra sestra, velikoga srca! Nek je čuvaju anđeli, što je i te kako zaslužila svojom dobrotom i ljubavlju prema svima nama!

Brat od strica DUŠAN USKOKOVIĆ

Draga tetka

VOJISLAVKA Rakova SJEKLOĆA

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja. Tvoja dobrota, beskrajna ljubav i pažnja koju si nam nesebično pružala vječno će živjeti u našim srcima. Bratanići MIĆO i MILOŠ

17. marta 2025 se navršava godina dana od smrti naše drage

VOJISLAVKE Rakove SJEKLOĆE

Hvala ti za svu beskrajnu ljubav što si nam nesebično pružala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Brat JOVO sa porodicom

Danas 17. marta 2025. dvije su godine od kada nas je napustio naš voljeni brat

JOVANOVIĆ

Dragi brate, tako nam nedostaješ!

Tvoje sestre LIDIJA i CICA

Dvije godine od smrti zaove, sestre i tetke

STANKA VUJOVIĆ

Sa poštovanjem čuvamo te od zaborava.

MARIJA, JELENA, BOBO, JOCO

MILOSAVE PEJOVIĆ

Godine prolaze tako brzo, ali sjećanje na tebe i ljubav koju si nam pružala živjeće vječno s nama. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. TVOJI NAJMILIJI

NIKO POPOVIĆ

Sjećam se prošlosti koju smo dijelili... Ljubav, tugu... nezaborav!

Deset godina je od smrti našeg dragog oca

– RACA STEVOVIĆA

Boli kao prvog dana, suze te ne mogu oplakati, riječi ne mogu ožaliti. Živiš u našim pričama, čuvamo te u srcima.

Tvoje ćerke JELENA i MILENA sa porodicama

RADOVANU – RACU STEVOVIĆU 17. 3. 2015 – 17. 3. 2025.

Tvoja dobrota i radost koju si nam pružao ispuniće prazninu koju si svojim odlaskom ostavio.

Sestra MILKA sa porodicom

TVOJA PORODICA 819

Nedostaješ.

Dana 17. marta 2025. navršava se pola godine od kada nije sa nama naš

Pusto je u našem domu od kada niste ti i mama sa nama. Posjetili smo vas i danas mami čestitaj rođendan. PORODICA

TAMARA, TANJA i NATAŠA

818

RADOVAN STEVOVIĆ

Deset godina je prošlo od kako si nas napustio. Živiš u našim pričama, čuvamo te u srcima.

ĐURO PARFENOV 2016–2025.

Dragi Đuka, prođe devet godina od kada nijesi sa nama, ali jesi u našim tužnim sjećanjima. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoja UJČEVINA

Tri godine od smrti naše voljene

Voljenom bratu

NIKOLA POPOVIĆ

RADOVANA

Iznenadi nas

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JU ISPITNI CENTAR

Objavljuje

JAVNI POZIV

Za uključivanje u Program osposobljavanja za licenciranog ispitivača, u skladu sa odredbama Zakona o nacionalnim stručnim kvaliﬁkacijama („Službeni list Crne Gore“ broj 80/08 i 40/16) u postupku sticanja stručnih kvaliﬁkacija: barmen, restoranski konobar, servir, barista; konfekcionar/ka, pomoćnik/ ica konfekcionara/ke, pomoćnik/ica krojača tekstilnih i odijevnih predmeta, krojač tekstilnih i odijevnih predmeta; elektroinstalater/ka, bravar/ka, limar/ka, zavarivač/ica, keramičar/ka, pomoćnik/ica keramičara/ke, pomoćni/a stolar/ka, pomoćnik/ica armirača/ice, pomoćnik/ica betonirca/ke, pomoćnik/ica instalatera u građevinarstvu, pomoćnik/ica molera/ke farbara/ke, pomoćnik/ica tesara/ke, stolar/ka za namještaj, građevinski stolar/ka; tehničar/ka obrade metala rezanjem na konvencionalnim mašinama, tehničar/ka obrade metala rezanjem na cnc mašinama, operater/ka na cnc mašinama, pomoćnik/ica operatera na cnc mašinama.

Kandidat koji se uključuje u Program osposobljavanja za licenciranog ispitivača treba da ima:

1. obrazovni profil i nivo obrazovanja propisan Ispitnim katalogom za navedenu stručnu kvalifikaciju, 2. najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u području rada (istog ili višeg nivoa zahtjevnosti od zanimanja za koje se stiče stručna kvalifikacija).

Detaljne informacije i obrazovni proﬁl kandidata nalaze se na web stranici Ispitnog centra www.iccg. co.me.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana, od dana objavljivanja javnog poziva, na adresu: JU Ispitni centar, Ul. Vaka Đurovića bb, 81 000 Podgorica.

Crna Gora

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma državne imovine

JAVNA RASPRAVA

Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine. 069/032-380

Adresa: IV Proleterske brigade broj 19 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 446 200 Tel: +382 20 446 339

O NACRTU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO-URBANISTIČKOG PLANA OPŠTINE

ŽABLJAK I IZVJEŠTAJU O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

Javna rasprava o Nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Žabljak i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu , održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 17.03.2025.godine do 11.04.2025.godine. Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostav ljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica), putem pošte ili predajom na arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od 08:00h do 13:00h, zaključno sa 11.04.2025.godine. Takođe, predlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e-maila: pupzabljak@mdup.gov.me zaključno sa 11.04.2025.godine. Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Žabljak 24 marta 2025.godine, u sali JU Centra za kulturu Žabljak, organizovati javnu prezentaciju Nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Žabljak, u periodu od 11h-14h.

Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave

Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine. 069/032-380

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu. 069/032-380

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“

- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“

- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“

- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“

„ “

Cijena 30 €

Slobodan Čukić

ZMIJE

na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.