Petak, 21. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21268 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
PRST U OKO SVJETSKOJ BANCI: Ministar poljoprivrede i predsjednik Skupštine žele da izmijene Zakon o šumama ili stopiraju njegovu primjenu, dio PES-a protiv
Ministar prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine dobio policijsku zaštitu nakon brutalnih uvreda i prijetnji
Donošenje Zakona o šumama bio je uslov da država dobije grant od Svjetske banke i Francuske razvojne agencije (ADF) u vrijednosti od 80 miliona eura. ,,Stavljanje novog zakona van snage bio bi udarac za evropski put Crne Gore, urušavanje rejtinga kod međunarodnih institucija, poput Svjetske banke i Francuske razvojne agencije, a posebno bi dovelo do zastoja u poglavlju 27, jer promet drveta i proizvoda od drveta pripada ovom poglavlju“, saopštili su izvori Pobjede
Troje članova neformalne grupe studenata, koja stoji iza protesta, tužilo Demokrate Klevetama
Viši sud u Podgorici odbio žalbu na rješenje o produženju pritvora biznismenu i njegovom tjelohranitelju zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice
Bećirović i Mijatović ostaju u pritvoru
Neizvjestan datum kada bi u plenumu ponovo mogli biti svi poslanici
KOMENTAR: Dekarbonizacija i energetska sigurnost u 21. vijeku
Studenti tvrde da su Demokrate u produženom trajanju i zlonamjerno objavljivale saopštenja koja predstavljaju napad na ugled, čast i dostojanstvo tužilaca, kojima se ugrožava bezbjednost jer se dovode u vezu sa najtežim oblicima kriminaliteta STR. 9.
Monstat objavio preliminarne rezultate popisa poljoprivrede
Mandić je 3. februara većem dijelu opozicije izrekao kaznu kojom ih je udaljio iz parlamenta na 15 dana
Mirjana Dabović-Pejović za Pobjedu predstavlja izložbu djela crnogorskog umjetnika koja će biti otvorena u Galeriji CANU
desetak impresivnih formata - rekla je Dabović-Pejović
NIKŠIĆ: Višespratnica u Ulici Živka Nikolića, čija je izgradnja počela prije osam godina, još nije useljena
Ministar javne uprave tvrdi da su dešavanja u Skupštini opštine Šavnik neustavna
PODGORICA – Rad šavničkog parlamenta, koji uprkos tome što mu je četvorogodišnji mandat istekao prije gotovo tri godine i dalje donosi odluke, neustavan je, ocijenio je ministar javne uprave Maraš Dukaj i upozorio da bi isto moglo da se dogodi u Kotoru, Herceg Novom i Nikšiću.
Dejan Đurović izabran za drugog čovjeka PAM-a
PODGORICA - Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović izabran je za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), saopšteno je njegove partije.
Za Đurovićev izbor na ovu međunarodnu funkciju glasali su predstavnici Srbije, Španije, Italije, Turske, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Monaka, San Marina i Maroka.
- Ovo je istorijski uspjeh Crne Gore i veliki poduhvat aktuelne parlamentarne većine. Posebno zadovoljstvo mi čini što će naša zemlja biti domaćin jubilarne 20. sjednice Parlamentarne skupštine Mediterana, tokom koje će biti organizovana i konferencija predsjednika parlamenata zemalja članica čiji će domaćin biti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić - istakao je u Rimu potpredsjednik PAM-a Dejan Đurović. R. P.
Crna Gora domaćin NATO samita mladih
PODGORICA – Crna Gora će ove godini biti domaćin NATO samita mladih, najavio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Organizacija ovog događaja dolazi kao rezultat razgovora koje smo premijer Milojko Spajić i ja imali sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i zamjenicom generalnog sekretara Radmilom Šekerinskom, nakon što sam prošle godine imao čast da u Sjedinjenim Američkim Državama otvorim NATO samit mladih - saopštio je Milatović u objavi na platformi Iks. On je dodao da se raduje što će to ove godine uraditi zajedno sa premijerom Spajićem i u Crnoj Gori.
- Crna Gora je kredibilna članica NATO-a i prva naredna članica Evropske unije - zaključio je Milatović. Đ. Ć.
Dukaj je juče na konferenciji za medije organizovanoj nakon što su na sjednici Vlade usvojene Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, istakao da je Ministarstvo javne uprave, kada je riječ o šavničkoj krizi, radilo u skladu sa zakonom i uradilo sve što je bilo do tog resora.
- Ovo je tek početak onoga što smo najavili i za Kotor, a sjutra i za Nikšić i Herceg Novi. Imamo blokirane institucije sistema poput Ustavnog suda, a sve se to može riješiti za pet minuta – naveo je Dukaj. On je podsjetio i da je resor kojim rukovodi prije godinu inicirao izmjene izbornih zakona i tim povodom se obra-
ćao Skupštini, ali da odgovora nije bilo.
- Predložili smo konkretna rješenja – rekao je Dukaj i dodao kako Ministarstvo na čijem je čelu nema ingerencije da posao završi do kraja. Zato je apelovao da svako radi u okviru svojih nadležnosti.
- Mi smo tri puta skretali pažnju Odboru i evo, javnost je
svjedok što su uradili u ovih godinu. Ovo što se radi u Šavniku je neustavno - ustvrdio je Dukaj. Govoreći o Izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ministar je ocijenio da je riječ o ključnom aktu neophodnom za reformu i depolitizaciju javne uprave.
- Cilj je depolitizacija javne uprave i ovo je pokazatelj da ova vlada želi reformu i depolitizaciju javne uprave - rekao Dukaj. Đ.Ć.
Skupština usvojila Prijedlog odluke o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju
Anketnog odbora u vezi sa politički motivisanim ubistvima i „Crnim trojkama“
PODGORICA – Skupština
Crne Gore juče je, bez prisustva opozicije, usvojila
Prijedlog odluke o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i intelektualaca iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „Crne trojke“.
Prijedlog te odluke usvojen je glasovima 44 poslanika, koliko ih je ukupno bilo na sjednici. Predstavnici opozicionih partija nijesu prisustvovali sjednici, jer im još nije istekla 15-dnevna mjera zabrane učešća u radu plenuma koju im je, kao kaznu zbog blokiranja rada Skupštine, ranije izrekao predsjednik tog zakonodavnog doma Andrija Mandić. Sa sjednice su izostali i poslanici Bošnjačke stranke, zbog čijeg
Sa jučerašnjeg zasijedanja Skupštine
nedolaska juče nije bilo moguće održati ni sjednicu Ustavnog odbora.
Odluka o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora stupiće na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Usvajanju prijedloga te odluke prethodilo je Mandićevo obraćanje u kome je Crnu Goru predvođenu bivšim režimom uporedio sa Kolumbijom iz vremena Pabla Eskobara i Meksikom El Čapoa
- Od svih tih silnih kolumbija, Pablovih feuda i El Čapovih latifundija ni u jednoj od njih vlast nikada nije bila tako jedinstveno motivisana u zaštiti trafikinga droge, cigareta i ostalih zabranjenih roba, kao što je to bilo u našoj, do skoro, privatnoj zemlji. Pablo Eskobar se, draga gospodo, jedva izborio da bude poslanik u nacionalnoj skupštini, drugi nijesu ni pokušavali, a kod nas se predsjednik države pominje u komunikacijama najvećih klanova kao onaj koji odlučuje, dok isti ti klanovi ne skrivaju da utiču na izbore u svojoj zemlji i čine sve da njihov predsjednik, sada počasni, opstane i preživi talas demokratije – kazao je Mandić. Ocijenio je da je pokretanje parlamentarne istrage i formiranje Anketnog odbora u vezi sa politički motivisanim ubistvima i „Crnim trojkama“ važan trenutak za demokratizaciju ove zemlje, ali i suočavanje sa prošlošću.
- Došlo je vrijeme da se suočimo sa mračnim sjenkama neriješenih slučajeva ubistava, prebijanja i svih najgorih mogućih djela koja su bila gotovo svakodnevica tokom vladavine bivšeg režima – kazao je Mandić.
DPS: Mandić skreće pažnju sa sopstvenog kriminala
Lider Nove srpske demokratije i naprasni borac protiv kriminala Andrija Mandić, najnovijim inicijativama poput one da se kriminalne grupe proglase terorističkim i formiranjem anketnih odbora za navodna politička ubistva, skreće pažnju sa sopstvenog kriminala koji će uskoro ugledati svjetlo dana, saopštili
su iz Demokratske partije socijalista.
- Mandić, naime, zna da je u Specijalno državno tužilaštvo prije više od dva mjeseca stigao materijal kojim je on direktno inkrimisan, a iz kojeg se jasno izvode krivična djela pranja novca kroz nezakonito sticanje stana u Beogradu na vodi, plaćenog gotovinom, kao i tri luksu-
zne nekretnine na primorju - naveli su u saopštenju. Mandiću su zato poručili i da „ovu dimnu zavjesu slobodno okači mačku o rep“. - A priče o svom moralu i poštenju neka ostavi za one koji i dalje vjeruju čovjeku koji je prodao svoju politiku za šaku vlasti i najbanalnije funkcionerske privilegije. Mandić uostalom i ne mora
da brine. Dok god je ovakvo tužilaštvo može da bude miran, jer neće biti procesuiran. Baš kao i njegov stranački kolega Mijo Lekić čije je hapšenje za zloupotrebu službenog položaja bilo spremno, ali ga je zaustavio lično skaj tužilac parlamentarne većine Vladimir Novović – zaključuje se u saopštenju DPS-a.
Istakao je i kako to nije puka procedura, već istorijska misija.
- Moramo da raskrinkamo mračnu prošlost, da ukaljana imena pravde i časti očistimo od sramote i da Crnoj Gori vratimo dostojanstvo – kazao je on. Predsjednik Skupštine poručio je da će se Anketni odbor baviti i napadima na bošnjačku i albansku nacionalnu zajednicu kroz operacije „Lim“ i „Orlov let“.
- Moramo da se suprotstavimo mraku koji je držao Crnu Goru okovanom. Ne smijemo ustuknuti, jer ovo nije borba za jedan mandat i jedan zakon. Ovo je borba za dušu naše zemlje –naveo je Mandić, zaključujući i da je uvjeren da će Anketni odbor biti jedan od najvažnijih iskoraka crnogorskog parlamenta. Nakon što je prijedlog 43 poslanika vladajuće većine o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora usvojen, Mandić je istakao da je ponosan jer, kako je rekao, može da procijeni domete rada tog odbora.
- Ako svi budemo uložili energiju i budemo radili u dobrom pravcu, Crna Gora će biti mnogo ljepša i srećnija – zaključio je predsjednik parlamenta. Sjednici Skupštine prethodila je sjednica Zakonodavnog odbora na kojoj je poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović saopštio da odlukom o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora neće biti definisan rok za dostavljanje rezultata istrage, iako je prvobitno bilo predviđeno da taj rok bude najkasnije 15 dana nakon završene istrage. Đ. Ć.
Neizvjestan datum kada bi u plenumu ponovo mogli biti svi poslanici
PODGORICA – Veći dio poslanika opozicije i dalje neće imati mogućnost da prisustvuje sjednicama Skupštine Crne Gore, a konačni datum povratka biće poznat tek nakon što se utvrde termini njihovog održavanja.
Prema saznanjima Pobjede, nakon današnje treće vanredne sjednice parlamenta, od kazne će im ostati još pet radnih dana u plenumu.
– Konkretno, znači još pet dana tokom kojih će biti održavane sjednice Skupštine. To ne podrazumijeva uobičajene radne dane, niti dane tokom kojih se održavaju sjednice radnih tijela – rečeno je našem listu iz kabineta šefa parlamenta Andrije Mandića Ovako strogoj odluci predsjedavajućeg prethodilo je više blokada rada parlamenta krajem prošle i početkom ove godine. Podsjetimo, sve je počelo sredinom decem-
PODGORICA – Vlada
Crne Gore utvrdila je na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji, između ostalog, predviđa pravo naknade godinu samo za rukovodioce kojima mandat prestaje istekom ili reorganizacijom, ograničenje trajanja v. d. mandata na pola godine i prestanak radnog odnosa sa 66, umjesto dosadašnjih 67 godina starosti.
Prijedlogom je predviđeno povećanje uslova u pogledu godina radnog iskustva koje je potrebno za službenička zvanja što će, kako je saopšteno iz Vlade, uticati na jačanje profesionalizacije i stručnosti kadra koji radi u državnoj upravi. - Ovim rješenjem jača se merit princip, zapošljavanje na osnovu zasluga i kompetenicija, što i predstavlja osnov
Mandić je 3. februara većem dijelu
opozicije izrekao kaznu kojom ih je udaljio iz parlamenta na 15 dana
bra, nakon što je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović, a Mandić zatim usvojio takvu odluku. Opozicija od tada nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“ te da će se rad u plenumu vratiti u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti sa Ustavom. Nakon prvobitne kazne kojom je opoziciji bilo na dan zabranjeno da učestvuje u radu Skupštine, početkom februara je postojala mogućnost da dođe do kompromisnog rješenja. Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine održanoj 3. februara očekivalo se da će Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista), Boris Mugoša (Socijaldemo-
krate – Evropski savez), Miloš Konatar (GP Ura) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) u ime opozicije, te potpredsjednici Skupštine Boris Pejović (PES), Nikola Camaj (AF), Mirsad Nurković (BS) i šefovi poslaničkih klubova – Vasilije Čarapić (PES), Bogdan Božović (SNP), Dejan Đurović (NSD), Boris Bogdanović (Demokrate), Milan Knežević (DNP) i Artan Čobi (AF) iz redova vlasti zaista doći do rješenja. No, sastanak je ekspresno završen pošto je Mandić opozicionarima izrekao mjeru udaljenja sa sjednica parlamenta na 15 dana. Ova kazna nije izrečena Mugoši (SD), zatim Driti Loli, Nikoli Janoviću, Nikoli Miloviću i Nikoli Rakočeviću iz DPS-a, kao i nezavisnim poslanicama
Jevrosimi Pejović i Radinki Ćinćur
Podsjećamo, prema Poslovniku koji reguliše rad i uzanse u parlamentu, procjenu za davanje takve kazne daje isključivo
predsjednik Skupštine. No, isti akt, takođe, propisuje da poslanicima može biti zabranjeno da prisustvuju raspravama u plenumu, ali ne i glasanjima. Istog dana su bez učešća opo-
Vlada utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima
službeničkog sistema – ističu iz Vlade. Izmjenama i dopunama se predviđa i da se, postupku izbora prilikom zasnivanja radnog odnosa, a za radna mjesta koja nijesu visoko rukovodeća, propisuje obaveza izbora prvorangiranog kandidata koji je prošao provjeru znanja, sposobnosti i vještina.
- Na ovaj način se jača merit princip, zapošljavanje na osnovu zasluga i kompetencija, te takođe depolitizacija državne uprave – navedeno je u saopštenju Vlade. Propisano je i da se službenik može trajno rasporediti u drugi državni organ, uz njegovu saglasnost.
- Ovakvo rješenje propisuje se u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicama postoji veći broj službenika koji bi bili potrebniji u nekom drugom organu. Takođe, na ovaj način podstiče se lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave -poručuju iz Vlade.
Dodaju i da se u cilju jačanja institucionalne memorije i obezbjeđenja kontinuiteta, bez obzira na promjene upravljačke strukture, propisuju si-
Iz budžeta 200.000 za pomoć porodicama stradalih na Cetinju
Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala saglasnost za korišćenje sredstava tekuće budžetske rezerve u iznosu od 200.000 eura u cilju pružanja finansijske pomoći porodicama stradalih u masovnom ubistvu koje se dogodilo na Cetinju prvog dana ove godine.
tuacije u kojima može prestati mandat prije isteka roka od pet godina. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima predviđeno je zasnivanje radnog
Na sjednici su takođe, kako je saopšteno, usvojene izmjene zaključaka Vlade od 30. decembra prošle godine kojima je određeno da aktuelni ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović, rukovodi i resorom energetike do izbora novog ministra.
odnosa na neodređeno vrijeme za inspektore, umjesto dosadašnjeg ograničenja mandatom od pet godina.
- Na ovaj način vrši se usklađivanje sa principima stabilnosti inspektora rada propisanim u
zicije usvojeni budžet i predlog zaduženja za ovu godinu, iako su upravo opozicionari tvrdili da to može biti učinjeno na vrijeme, u decembru 2024. godine. K. JERKOV
Konvenciji Međunarodne organizacije rada - naglašeno je u saopštenju. Naknadu od godinu dana po prestanku mandata više, kako je predviđeno, neće primati svi rukovodioci, već će to pravo važiti isključivo za one kojima mandat prestaje istekom ili reorganizacijom.
Takođe je predviđeno da oni kojima mandat prestane na lični zahtjev, a koji su dva puta ocijenjeni ocjenom „ne zadovoljava“ i koji su bili u mandatu manje od šest mjeseci, imaju pravo na naknadu najduže do dva mjeseca od dana prestanka radnog odnosa.
U tom periodu, kako je pojašnjeno, imaju pravo na raspored u istom ili drugom državnom organu. Izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a radi usklađivanja sa Zakonom o radu, predviđeno je da radni odnos prestaje sa 66 godina života, a ne kao što je do sada bilo sa 67. - Najznačajnije zajedničke smjernice u momentu izrade ovog zakona su smjernice o kvalifikovanim učešćima u finansijskom sektoru, koje detaljno uređuju uslove i dokumentaciju i daju precizno tumačenje pojmova za nacionalne regulatore koji odlučuju u postupku odobravanja sticanja. Obaveza saradnje, kako je definisana ovim zakonom kroz različite odredbe, takođe dijelom počiva na delegiranoj regulativi koja uređuje postupak i način razmjene informacija u različitim nadzornim postupcima – zaključuje se u saopštenju Vlade. Đ. Ć.
PODGORICA – Sramotna je analiza Ekonomskog fakulteta da je program Evropa sad 1 dizanjem neto zarada imao uticaj na inflaciju u Crnoj Gori i ja ću da popričam sa onima koji su je radili. Hoću da mi pokažu te faktore, jer je to laž. Imali smo Međunarodnu organizaciju rada, MMF, Svjetsku banku i Evropsku komisiju koji tvrde suprotno – kazao je premijer Milojko Spajić na panelu u okviru Foruma ,,Biznis agenda 2025“, koji je organizovala Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), uz podršku Međunarodne organizacije rada. Tu analizu je za potrebe Privredne komore uradio Ekonomski fakultet prije nekoliko mjeseci.
Ipak, imajući u vidu izvještaje Evropske komisije (EK) i izjave predstavnika Svjetske banke nejasno je na osnovu čega je premijer Spajić iznio takav zaključak. EK je u izvještajima za 2023. i 2024. godinu ukazivala da rast zarada, kroz programe Evropa sad 1 i 2 utiče na inflaciju, dok je ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Milan Lakićević u oktobru prošle godine saopštio da će rast plata kroz program Evropa sad 2 vjerovatno uticati na inflaciju, ali ne u tolikoj mjeri kao kroz Evropa sad 1. Spajić prave razloge inflacije vidi u neselektivnom povećanju bruto zarada, poručujući da se nagrađivanjem ljudi koji ne rade svoj posao uništava produktivnost u sistemu. Veliki problem vidi u sivoj ekonomiji, dodajući da je primarno to najveći problem države koja treba da ubira prihode, ali i veliki balast privredi zbog nelojalne konkurencije. - Zamislite da imamo dodatnih 700 miliona eura prihoda sada, poreske stope bi mogle da budu mnogo niže Država nije tu da opterećuje građane i privredu, državni aparat treba da je što manji, efikasan i da se maksimalno digitalizuje – kazao je Spajić dodajući da je njihova vizija da se nastavi sa smanjenjem poreskog opterećenja na svakom nivou.
Smanjenje
adminiStracije
Premijer je kazao da su od EK tražili da smanje administraciju za 20 odsto, dodajući da to nije tako jednostavno ako želimo u EU, jer su njihova pravila striktna te da se mora naći balans.
Petak, 21. februar 2025.
Na forumu Unije poslodavaca premijer ocijenio da je ,,sramotna“ analiza Ekonomskog
Reagujući na premijerovu izjavu da je analiza koju su uradili za potrebe Privredne komore „sramotna“, sa Ekonomskog fakulteta su poručili da je takav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv. Na Ekonomskom fakultetu izjavu premijera Milojka Spajića doživljavaju kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju je funkcionalnost odgovoran
- Evropske integracije za nas znače veliku stvar zbog velikog tržišta i podsticanja tržišne ekonomije bez favorizovanja i ponašanja koja su u prošlosti za nas bila normalna – kazao je Spajić pitajući privrednike da li su spremni da iskoriste evropsko tržište i zbog čega sada nijesu tamo prisutni.
Tvrdi da je crnogorska privreda jedna od najrasterećenijih u Evropi, imajući u vidu da je poresko opterećenje od 15-16 odsto na prosječnu zaradu u poređenju sa 35-40 odsto u Evropi, a da je porez na dobit od devet do 15 odsto znatno niži od evropskog prosjeka koji dostiže 25 odsto. Spajić
je poručio da će svaku mjeru ubuduće donositi u komunikaciji sa predstavnicima UPCG i sindikata. Premijer je kazao da je protiv neselektivnog povećanja bruto zarada u javnom sektoru, dodajući da se moraju nagraditi pojedinačni slučajevi unutar državne uprave. Dodao je da je Evropa sad 1 povećala neto zaradu kroz smanjenje poreskih opterećenja te da nije bilo favorizovanja javnog u odnosu na privatni sektor. - Između programa ES 1 i 2 je nastao vakuum koji se iskoristio da se neselektivno povećaju zarade u javnom sektoru. Kada je došla 44. Vlada plata u privatnom sektoru je
bila 750 u odnosu na javni 900 eura, ta razlika nije normalna i pravi veliki problem privatnom sektoru, koji mora da diže bruto zarade, čime se diže trošak poslovanja koji će se prenijeti na potrošača. I ko je napravio inflaciju onda – pitao je Spajić.
inSpekcije
Govoreći o efektima inspekcijskih organa i na komentar da su inspekcijama vidljivi samo registrovani privrednici, a ne i oni u sivoj zoni, Spajić je kazao da Vlada više nema izgovor sada kada je to u njenoj nadležnosti.
- Ako se ne popravi stanje svaki nadležni ministar će morati
Ekonomski fakultet: Ne prihvatamo „naloge“ partija
Reagujući na premijerovu izjavu da je analiza koju su uradili za potrebe Privredne komore „sramotna“, sa Ekonomskog fakulteta su poručili da je ovakav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv. - Imajući u vidu ukupni privredni kontekst i nesa-
vršenosti crnogorskog tržišta, izjavu premijera Spajića doživljavamo kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju funkcionalnost je odgovoran. Za prosperitet privrede i crnogorskog društva potrebne su sistemske promjene. U tom kompleksnom procesu, u skladu sa svojom
misijom, Ekonomski fakultet želi da bude isključivo partner – navode u saopštenju. Ističu da ne prihvataju „naloge“ partija, ni ekonomskih centara moći, već isključivo naloge struke i nauke.
- Na takav Ekonomski fakultet se svi zajedno moramo navikavati i kao takvog ga prihvatiti – saopštili su iz
da odgovara za to. Svakih pola godine ćemo imati detaljne analize rada i vidjećemo gdje inspekcije ne funkcionišu – kazao je Spajić dodajući da moraju biti aktivniji, da kazne moraju biti strože, a sistemi plaćanja poreza manje komplikovani.
Generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović je kazala da se problemi na koje oni ukazuju preko dvije decenije samo gomilaju, te da je neophodna sistemska koordinacija svih institucija kako bi se eliminisala siva ekonomija. To je, kako je ocijenila, jedan od ključnih faktora za jačanje konkurentnosti i produktivnosti crnogorske privrede. - Bez zajedničke akcije svih državnih i lokalnih institucija ne može se napraviti suštinski pomak. Iako su pokrenute određene inicijative, potreb-
ove institucije dodajući da „pored naučnih istraživanja, sprovode i stručne studije koristeći se odgovarajućom metodologijom, uz pravo svakog, uključujući i premijera, da se sa njima ne slaže“. Vjeruju da je izjava Spajića odraz nepotpune informisanosti o sadržini, metodologiji i zaključcima Studije, dodaju-
ći da se ne odnosi na analizu uzroka ukupne inflacije, već analizu cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća. - Analiza faktora rasta cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića bazirana je na ispitivanju uticaja promjene cijena svih inputa, ne samo troškova radne snage. Troškovi radne snage su
no je snažnije djelovanje i precizna definicija neformalne ekonomije - kazala je Radulović, dodajući da siva ekonomija čini trećinu ukupnih ekonomskih aktivnosti, zbog čega su na gubitku i država i privreda. Vlada je, kako je navela, pojedine aspekte njihovih inicijativa uvažila kroz državne strategije, ali ocjenjuje da to ne znači mnogo ako se ne sprovode dosljedno. Radulović je dodala da je neophodno uvesti podsticajne mjere za formalizaciju poslovanja i pojačati kaznenu politike za one u sivoj zoni.
- Treba stvoriti ambijent u kojem se ne isplati poslovati neformalno. Ukoliko se to ne postigne, bićemo suočeni sa daljim urušavanjem privrednog sistema – poručila je Radulović.
analizirani u bruto iznosu, jer je bruto iznos stvarni trošak poslodavca, a ne neto iznos. Troškovi zarada mogu da rastu uslijed dejstva velikog broja faktora, ne samo primjenom fiskalnih/administrativnih mjera. Pored fiskalnih, faktori rasta troškova zarada su i rast tražnje za radnom snagom, smanjenje
LP: Napad na akademsku zajednicu
Potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza
Ammar Borančić ocijenio je „sramotnom izjavu i napad na akademsku zajednicu premijera Spajića, ali u skladu sa politikom paf-paf izmišljotina ove vlasti“. - Svjetska banka bukvalno je rekla da: „Rast plata programom Evropa sad 2 vjerovatno će imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nijesu tolika kao kod „Evrope sad 1“ - napisao je Borančić na društvenim mrežama.
Ukazala je i da je, nakon posljednjih uvećanja plata u javnom sektoru, sve teže zadržati radnu snagu u privatnom. - Postoji percepcija da je zaposlenje u javnom sektoru sigurnije i povoljnije, što možda nije u potpunosti tačno, ali utiče na migraciju radne snage. Privatni sektor zahtijeva više odgovornosti, veću produktivnost i prilagodljivost, što dodatno otežava konkurentnost na tržištu rada – ocijenila je Radulović.
Biznis agenda
Predsjednik UPCG Slobodan Mikavica je juče, predstavljajući Biznis agendu 2025, poručio da je riječ o setu mjera i prepo-
ponude radne snage, rast produktivnosti, usklađivanje realnih zarada u inflatornim uslovima, itd. Studija ne tretira ispitivanje uzroka rasta zarada – zaključuju sa Ekonomskog fakulteta poručujući premijeru da mu stoje na raspolaganju za argumentovanu analizu rezultata ove studije.
ruka usmjerenih na poboljšanje efikasnosti javne uprave, unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti privrede. Dokument je sačinjen sa partnerima uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR). - Efikasnija i transparentnija javna uprava, predvidiv regulatorni okvir, smanjenje birokratskih prepreka, brza digitalna tranformacija, hitna zelena transformacija i snažnija podrška preduzetništvu ključni su faktori koji će omogućiti privredni rast i bolji standard za građane. Zato vjerujemo da je „Biznis agenda 2025“ ne samo dokument, već i smjernica za zajednički rad svih relevantnih aktera –privatnog sektora, državnih institucija i međunarodnih partnera – kazao je Mikavica, dodajući da su mjere rezultat analiza, konsultacija sa privrednicima i ekspertima. Predstavnica MOR-a Iulia Drumea je kazala da je Biznis agenda strateška mapa puta koja reflektuje viziju crnogorskog privatnog sektora za konkurentnu i održivu ekonomiju spremnu za budućnost.
- Crna Gora se nalazi u ključnom momentu svog evropskog puta, sa ambicijom da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine i ubrza proces pristupanja EU. Ostvarenje ove ambicije nije moguće bez snažnog privatnog sektora koji podstiče investicije, inovacije i kreira nova radna mjesta –kazala je Drumea. Zelena i digitalna tranzicija, globalna ekonomska previranja i geopolitička dešavanja, kako je navela, zahtijevaju od privatnog sektora ne samo prilagođavanje, već i proaktivnost i dinamičnost.
- Socijalni dijalog ostaje ključni element ovog procesa, jer omogućava balansiran ekonomski razvoj u kojem niko nije zapostavljen. UPCG, kao zrela i snažna organizacija, pokazala je svoju posvećenost socijalnom dijalogu, gradeći kredibilitet i povjerenje tokom godina. UPCG razumije potrebe i izazove biznisa, od velikih do malih kompanija, te igra ključnu ulogu u ovom dijalogurekla je Drumea.
Prioriteti
Zamjenik generalne sekretarke UPCG Filip Lazović je kazao da je Biznis agendom definisano deset prioriteta za unapređenje poslovnog ambijenta, među kojima su efikasnija javna uprava, jačanje socijalnog dijaloga, pravedniji poreski sistem, pojednostavljenje procedura kreditiranja, digitalizacija, brža tranzicija ka zelenoj ekonomiji te društveno odgovorno poslovanje. - UPCG je spremna da sarađuje sa svim relevantnim akterima kako bi se postavljeni ciljevi realizovali. Ovi prioriteti nijesu samo naše želje, već realne potrebe crnogorske privrede. Vjerujemo da će njihova implementacija donijeti bolji poslovni ambijent, veću zaposlenost i održiv ekonomski rast – poručio je Lazović. M. LeKoViĆ
Alternativa Crna Gora obratila se ministru ekonomskog razvoja
PODGORICA – Organizacija Alternativa Crna Gora (ACG) je od ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja tražila hitnu i konkretnu akciju na alarmantno visoke cijene osnovnih životnih namirnica – navodi se na njihovoj Fejsbuk stranici.
Smatraju da je krajnje vrijeme da Ministarstvo ekonomskog razvoja preduzme odlučne mjere kako bi zaštitilo standard građana, umjesto da, kako navode, problem posmatraju iz daljine i odlažu njegovo rješavanje. U dopisu Đeljošaju traže da hitno sazove sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca radi pronalaženja kompromisnog rješenja za smanjenje cijena osnovnih namirnica.
Traže i konkretne ekonomske mjere kako bi se cijene učinile pristupačnijim svima te uvođenje subvencija i osiguranje garantovanog otkupa cjelokupne domaće proizvodnje.
Iz ACG traže i da domaći proizvodi u svim marketima budu jasno označeni, „kako bi građani imali mogućnost da svjesno biraju i podrže domaću ekonomiju“.
- Očekujemo da r esorni ministar hitno reaguje i saopšti konkretne korake koje planira preduzeti u cilju zaštite građana. Naš cilj je jasan, želimo realne promjene koje će poboljšati životni standard svih građana koji su kroz bojkot marketa već pokazali da mogu biti snaga promjene, a sada je red na Ministarstvo ekonomskog razvoja da dokaže da su zaista u službi naroda – poručili su iz ACG. Pozvali su građane da ostanu jedinstveni i istrajni u ovoj borbi, poručujući da samo zajedno mogu ostvariti promjene koje će svima donijeti boljitak.
ACG je u ponedjeljak, na osnovu ankete sprovedene na njihovoj Fejsbuk stranici, pozvala građane da bojkotuju Volijeve markete na sedam dana. M. Lk.
Promovisano treće izdanje Top Business Montenegro (TBM) inicijative
PODGORICA - Transparentnost poslovnih rezultata, kao osnov za kvalitetnu analizu kretanja i pojava u ekonomiji, ključ je zdravog razvoja i temelj uspješnog strateškog odlučivanja, saopšteno je na konferenciji na kojoj je promovisano treće izdanje Top Business Montenegro (TBM) inicijative.
Glavni analitičar TBM i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić, zahvalio je partnerima koji već godinama prate i podržavaju TBM inicijativu, ocjenjujući da zajedno promovišu dobru poslovnu praksu i doprinose razvoju crnogorske ekonomije. – Transparentnost poslovnih rezultata kao osnov za kvalitetnu analizu kretanja i pojava u ekonomiji predstavlja ključ zdravog razvoja i temelj uspješnog strateškog odlučivanja. To što naše inicijative postoje i traju već neko vrijeme znak nam je da je naš doprinos prepoznat, a ujedno i potvrda da smo na pravom putu - naveo je Nikolić. Predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić, kazala je da su u toj asocijaciji svjesni izazova sa kojima se privrednici suočavaju i da na-
stavljaju još snažnije sa inicijativama za jačanje domaće privrede, koja je najbitniji faktor održivog razvoja i ekonomske stabilnosti zemlje. – Kampanje ,,Snaga je u svima nama“ i ,,Kupujmo naše“ afirmišu podršku domaćim kompanijama, jer to nije samo ekonomsko, već i društveno pitanje – kada podržavamo naše, ulažemo u budućnost Crne Gore. Zajedničkim naporima i posvećenošću svih aktera, a prije svega kroz intenzivniji dijalog između privrede i donosilaca odluka, možemo doprinijeti da Crna Gora bude zemlja uspješnih preduzeća, jakih lidera i novih poslovnih prilika - rekla je Drakić. Član Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke (CKB) Nikola Perišić, zadužen za Sektor poslovanja sa pravnim licima, kazao je da CKB prati razvoj Crne Gore, aktivno ga podržava i oblikuje. – Dio smo svih značajnih projekata koji mijenjaju lice Crne Gore – od infrastrukturnih, preko energetske transformacije, do stambene izgradnje, tu smo da podržimo i investitore i kupce. Svaka nova investicija, svaki novi poslovni poduhvat i svaka realizovana ideja koja doprinosi boljoj budućnosti naše zemlje, za nas pred-
stavlja podstrek da budemo još prisutniji, jači i spremniji da podržimo one koji vjeruju u Crnu Goru i u nas - naveo je Perišić. On je kazao da su zato ponosni što su partneri tog projekta koji okuplja lidere iz ključnih industrija – ljude koji svojim vizijama, radom i istrajnošću oblikuju poslovnu scenu naše zemlje. Direktor Sektora za marketing, prodaju i brigu o korisnicima u kompaniji MTEL Balša Aćimić, smatra da su ih dosadašnji rezultati kandidovali za ekskluzivnog partnera inicijative Top Business Montenegro, na šta su naročito ponosni.
– Za nama je godina, mogu slobodno reći, istorijskih rezultata kompanije MTEL, imajući u vidu da smo prešli 40 odsto tržišnog učešća u oblasti mobilne telefonije, kablovskih usluga i interneta. Povjerenje građana u našu kompaniju iz dana u dan raste, a mi nastavljamo putem kojim smo krenuli, putem inovacija, kreirajući najbolje usluge, servise i ponude - kazao je Aćimić. Inicijativu Top Business Montenegro 2022. godine pokrenuli su agencija za kreativne komunikacije BI Communication i prvi crnogorski provajder poslovnih informacija BI Consulting. s. P.
KOMENTAR: Dekarbonizacija i energetska sigurnost u 21. vijeku
Energetska tranzicija u 21. vijeku nije samo pitanje ekonomske isplativosti ili ekološke nužnosti, već i ključni faktor globalne stabilnosti i sigurnosti. Brza integracija obnovljivih izvora energije, uz napredak u tehnologijama skladištenja i distribucije, otvara put ka energetski održivijem i otpornijem svijetu. Međutim, globalna dekarbonizacija zahtijeva političku volju, strateške investicije i međunarodnu saradnju. U vremenu ubrzanih klimatskih promjena i geopolitičkih izazova, uspjeh energetske transformacije zavisi od sposobnosti društava da balansiraju između sigurnosti snabdijevanja, ekoloških ciljeva i ekonomske održivosti
PODGORICA- Dio vladajuće koalicije predvođen Novom srpskom demokratijom i Socijalističkom narodnom partijom planira da spriječi primjenu novog zakona o šumama kojim je predviđeno napuštanje koncesionog modela, saznaje Pobjeda.
Više izvora Pobjede iz diplomatskih krugova kao i iz vrha vladajuće koalicije saopštilo je da su predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministar poljoprivrede Vladimir Joković već razgovarali sa djelovima vladajućeg PES-a koji su se izjasnili protiv takve inicijative. Joković je, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, o potencijalnim izmjenama zakona razgovarao i sa predstavnicima međunarodnih institucija koji su na sastanku bili šokirani ministrovim tvrdnjama da ,,su mu ruke vezane“ i da se mora ići na izmjene zakona, čime je suštinski čitavu priču prebacio na ministra finansija Novicu Vukovića
Čista i pristupačna energija je jedan od sedamnaest ciljeva održivog razvoja koje su 2015. godine usvojile Ujedinjene nacije. Riječ je o energiji koja proizvodi malo ili nimalo emisija gasova s efektom staklene bašte i koja je dostupna i ekonomski isplativa. Ako želimo da definišemo koncept održive energije u 21. vijeku, posebno sa eskalirajućim sukobom na Bliskom istoku i ratom Rusije u Ukrajini, moramo integrisati i pojam energetske sigurnosti, koji se odnosi na pouzdano snabdijevanje energijom koje je otporno na spoljne šokove, geopolitičke rizike i kvarove u sistemima. Danas, globalna potrošnja energije iznosi oko 1.6 TJ dnevno, pri čemu brze inovacije i digitalizacija u kombinaciji sa većom ekonomskom aktivnošću i rastom broja stanovnika povećavaju potražnju za energijom. Svjedoci smo da globalni energetski sistem prolazi kroz period istorijskih promjena. Postepeno napuštanje upotrebe fosilnih goriva (proces dekarbonizacije) zahtijeva ubrzano masovno energetsko restrukturiranje i nove investicije, jer klimatska kriza, koja je i pokretač prelaska na čistu energiju, eskalira. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, do 2050. godine očekuje se da će globalna potražnja za ugljem pasti za 90 odsto, naftom za 75 odsto i prirodnim gasom za 55 odsto. Ove promjene zahtijevaju kombinaciju signa-
la tržišnih cijena i državnih politika, povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije i brzu diversifikaciju snabdijevanja energijom. Ohrabruje to što čista energija ulazi u energetski sistem neviđenom brzinom. Više od 560 gigavata novih kapaciteta obnovljivih izvora energije generisano je 2023. godine, iako je taj rast na nivou različitih tehnologija i država (sa Kinom koja dominira), daleko od ujednačenog. Zajedno sa nuklearnom energijom, koja je predmet ponovnog interesovanja, projektuje se da će niskokarbonski izvori proizvoditi više od polovine svjetske električne energije do 2030. godine. Ipak, u ovom momentu ugalj i dalje proizvodi 37 odsto električne energije u svijetu, što znači da se veliki dio fondova kapitala i energetske infrastrukture modernih ekonomija oslanja na fosilna goriva. Scenario Međunarodne agencije za energiju pokazuje da će već 2026. proizvodnja solarne energije nadmašiti vjetar i sa eksponencijalnim rastom se izjednačiti sa proizvodnjom uglja 2032. godine, nakon čega će ova dva izvora energije imati divergentne trendove. Takođe, 2035. godine proizvodnja hidroenergije biće ekvivalentna proizvodnji uglja. Ono što nesumnjivo karakteriše 21. vijek jesu mnoge pilot i alternativne tehnologije koje
imaju visok potencijal dekarbonizacije, poput čistog vodonika, sakupljanja i skladištenja ugljen dioksida, održivih baterija naredne generacije, napredne geotermalne i energije okeana, energije vjetra na velikim visinama, naprednih nuklearnih reaktora zasnovanih na fuziji i sl. Navedeni brzi tehnološki napredak sada olakšava ulazak električne energije u sektore u kojima tradicionalno dominiraju fosilna goriva, kao što su transport, grijanje i industrija.
Ako svijet želi da ispuni ciljeve Pariskog sporazuma i bori se protiv klimatskih promjena, globalni prioritet dekarbonizacije je postepeno napuštanje uglja u azijsko-pacifičkom regionu, naročito u Kini i Indiji. Kao dom za 60 odsto svjetske populacije i jedan od pokretača globalnog ekonomskog rasta, ovaj region je od početka 2000-ih godina XX vijeka ključni region koji emituje ugljen dioksid, proizvodeći oko ½ ukupnih svjetskih emisija. Iako je cilj Kine da emisije ugljen dioksida dostignu vrhunac prije 2030. godine, i ta država, kao i Indija i dalje subvencionišu i grade postrojenja na ugalj. Samo postepenim ukidanjem ovih subvencija mogu se izbjeći tržišne distorzije, osloboditi korišćenje obnovljivih izvora energije i rješenja za energetsku efikasnost, kao i sredstva javnih finansija koja se mogu preu-
smjeriti na zelene investicije. Kako je geografska koncentracija rezervi fosilnih goriva neke države učinila proizvođačima, dok su većina zemalja pretežno uvoznici, dekarbonizacija energije imaće dugoročne efekte na geopolitičku dinamiku i preraspodjelu moći. U svakom slučaju, novi energetski sistem koji se gradi treba razvijati da bi opstao i bio pogodan za mnogo veće količine i raznolikost obnovljive energije. Naime, energetski sistemi, kao kritična infrastruktura, ranjivi su na intenzivnije ekstremne vremenske prilike (poplave, požare, razorne oluje i sl.) koje izazivaju klimatske promjene, kao i na sajber napade, što zahtijeva ulaganja u otpornost i digitalnu bezbjednost. Brža tranzicija ka čistoj energiji u središte pažnje stavlja komponentu sigurnosti, jer rastuća tražnja za električnom energijom i varijabilna proizvodnja energije povećavaju potrebu za fleksibilnošću u elektroenergetskim sistemima, posebno za sezonske potrebe. Ovo zahtijeva rebalansiranje ulaganja u elektroenergetski sektor u odnosu na mreže i baterijsko skladištenje. Energetska tranzicija u 21. vijeku nije samo pitanje ekonomske isplativosti ili ekološke nužnosti, već i ključni faktor globalne stabilnosti i sigurnosti. Brza integracija obnovljivih izvora energije, uz napredak u tehnologijama skladištenja i distribucije, otvara put ka energetski održivijem i otpornijem svijetu. Međutim, globalna dekarbonizacija zahtijeva političku volju, strateške investicije i međunarodnu saradnju. U vremenu ubrzanih klimatskih promjena i geopolitičkih izazova, uspjeh energetske transformacije zavisi od sposobnosti društava da balansiraju između sigurnosti snabdijevanja, ekoloških ciljeva i ekonomske održivosti. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)
DVA MODELA
-U igri su dva modela opstrukcije primjene novog zakona: da Vlada predloži izmjene zakona kojima bi se suštinski vratile koncesije i drugi - da se spriječi primjena Zakona koji je stupio na snagu 1. januara, saopštili su izvori Pobjede. Skupština Crne Gore je donijela novi zakon o šumama 31. jula prošle godine, nakon čega je stupio na snagu sredinom avgusta, sa početkom primjene 1. 1. 2025. On se i dalje ne primjenjuje u potpunosti. Kroz Zakon je do 1. januara ove godine bilo predviđeno napuštanje koncesija kao modela za korišćenje šuma i formiranje novog preduzeća koje bi, uz radnike, preuzela i većinu nadležnosti od Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. Preduzeće je trebalo da se bavi i sječom i izvlačenjem posječenih stabala, što se nije desilo. Donošenje ovog zakona bio je uslov da država dobije grant od Svjetske banke i Francuske razvojne agencije (ADF) u vrijednosti od 80 miliona eura. U pitanju je DPL (Devolopment Policy Loan) - finansijski instrument koji SB pruža zemljama u cilju podrške sprovođenju političkih i institucionalnih reformi. Ministar finansija je potpisao ovaj ugovor sa Svjetskom bankom.
UDARAC ZA EU
- Stavljanje novog zakona van snage bio bi udarac za evropski put Crne Gore, urušavanje rejtinga kod međunarodnih institucija, poput Svjetske
PODGORICA - Nagrade
Društva crnogorskih novinara biće uručene danas u 12 sati u sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima. Žiri je nagradu za životno djelo ,,Crnogorac“ dodijelio akademiku Sretenu Perovi-
banke i Francuske razvojne agencije, a posebno bi dovelo do zastoja u poglavlju 27, jer promet drveta i proizvoda od drveta pripada ovom poglavlju, tvrde izvori Pobjede. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako su ranije objavile Vijesti, nije stvorilo potrebne uslove za primjenu Zakona o šumama od 1. januara ove godine, odnosno osnovalo novu državnu kompaniju koja će rukovoditi šumskim fondom i pribavilo mehanizaciju za njen rad. Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović su u međuvremenu, 17. januara u skupštinsku proceduru predali izmjene ovog propisa - po kojima bi njegova primjena počela tek od prvog dana 2026. godine. O izmjenama se poslanici moraju izjasniti u parlamentu. Poslanici SNP-a konkretno traže izmjenu člana 100 Zakona, čime bi se promijenio datum njegove primjene i početak odgodio za 2026. godinu. Ističe se da su izmjene
Danas na Cetinju uručenje nagrada Priznanja i novinarima
ću, jednom od najstarijih crnogorskih novinara, istaknutom književnom stvaraocu. Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu-Mrdi Bo-
SVJETSKOJ BANCI: Ministar poljoprivrede i predsjednik Skupštine žele o šumama ili stopiraju njegovu primjenu, dio PES-a protiv
Donošenje Zakona o šumama bio je uslov da država dobije grant od Svjetske banke i Francuske razvojne agencije (ADF) u vrijednosti od 80 miliona eura. ,,Stavljanje novog zakona van snage bio bi udarac za evropski put Crne Gore, urušavanje rejtinga kod međunarodnih institucija, poput Svjetske banke i Francuske razvojne agencije, a posebno bi dovelo do zastoja u poglavlju 27, jer promet drveta i proizvoda od drveta pripada ovom poglavlju“, saopštili su izvori Pobjede
predložene kako bi se propis primijenio u punom kapacitetu.
Primjena Zakona o šumama predviđa, između ostalog, osnivanje državnog preduzeća koje bi preuzelo većinu nadležnosti Uprave za šume. Međutim, do današnjeg dana ovo državno preduzeće nije osnovano, niti je nabavljena neophodna mehanizacija za njegov rad.
Razlozi za ponovno uvođnje koncesija na šume osim praktičnih su i političke prirode zbog toga što se, kako navode izvori Pobjede, među koncesionarima nalaze mahom aktivisti i finansijeri Mandićeve i Jokovićeve stranke. -To su bili stavovi SNP-a i NSD-a, prilikom razgovora sa koalicionim partnerimazaključili su izvori Pobjede. N. ZEČEVIĆ
Miloš Rajković, kadar SNP-a, koji je v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i od čijeg dolaska na to mjesto sektor šumarstva prate kontroverze u vidu konflikata unutar toga sektora, bio je najoštriji kritičar usvojenog novog zakona o šumama. Rajkoviću drugi v. d. mandat ističe 11. aprila. Prema tvrdnjama izvora Pobjede, velika je vjerovatnoća da Vlada i premijer Spajić ipak neće Rajkoviću produžiti mandat. -Ukoliko preovladaju stavovi NSD-a i SNPa, a koje podržava Rajković u pogledu primjene zakona o šumama, biće urušen međunarodni ugled države i usporeno njeno napredovanje u poglavlju 27 - tvrde izvori Pobjede.
nagrada Društva crnogorskih novinara novinarima Pobjede i našem
škoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću , bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji-Obradović, novinarki Radio Berana i Slobodanu- Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić. Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista Pobjeda i Jelena
Kontić iz Vijesti.Nagrada za reportažu ,,Radovan Jablan“ pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki Televizije E. Za istaknute mlade novinare proglašeni su Iva Perović,
Odgovor novinarke Pobjede na reagovanje direktora Ispitnog centra
PODGORICA - Obrazovni sistem može se unaprijediti samo ako govorimo otvoreno o stanju u kom se nalazi i problemima sa kojima se suočava.
Tim procesom pokrećemo diskusiju i inspirišemo stručnjake da zajedničkim snagama pronađu najbolja rješenja. Valjda smo, uvaženi direktore Ispitnog centra Miloše Triviću, na istoj strani u tom stavu. Reagovali ste na tekst koji je objavljen u Pobjedi pod naslovom ,,Većini daleka i dvojka, niko nije osvojio maksimum“ i ocijenili da su u članku iznijete netačne i neprovjerene informacije o preliminarnim rezultatima koje su srednjoškolci ostvarili na Državnom takmičenju, počevši od samog naslova. Nijeste, međutim, osporili tačnost nijedne informacije koja je objavljena u tekstu. Nijedne. Ništa nijeste demantovali.
tali što se desilo sa 200 odlikaša, kako to da je samo oko sto maturanata dobilo peticu, a više je od 300 nosilaca diplome ,,Luča“.
novinarka Radija Crne Gore, zatim Alma Tahirović iz E Televizije i Andrija Radović, novinar Pobjede. Žiri je za doprinos objektivnom informisanju i istraživačkom novinarstvu specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal. R. D.
Zasmetao Vam je naslov kroz koji je u prenesenom značenju objašnjeno koliko su loše rezultate ostvarili srednjoškolci. Pozivate se na formu da na ovom takmičenju nema ocjena niti se iste izvode, a svakom laiku je jasno kakav su rezultat, recimo, ostvarili takmičari iz matematike trećeg i četvrtog razreda u Crnoj Gori, ako je od njih devetoro samo jedan dobio 45 od mogućih sto bodova. Smijemo li reći da su svi popadali, da niko nije zaslužio prelaznu? Jedan đak je imao samo jedan bod. Pa dalje, od 15 takmičera iz fizike, najbolji rezultat je - 52 boda. I tako dalje i tako dalje. Drugačiji pristup, gospodine Triviću, imali ste u komentarisanju ishoda polumaturskog i maturskog ispita na kojima đaci dobijaju i jedinice, a u školi iz tih predmeta imaju petice. U čudu ste se tada pi-
Sjedjeli ste tada pored ministarke prosvjete, nauke i inovacija koja je otvoreno pričala o tome kako loši rezultati datiraju od ranije, ali nam je prosto više prijalo da se predstavi sve bolje nego što je u stvarnosti. I to jeste tačno. Gurali su se problemi u obrazovnom sistemu pod tepih svih prethodnih godina, gospodine Triviću. Zato se sada spotičemo, jer su velike gomile ispod tepiha. Imajući sve u vidu, nije, kako ste rekli, tužno što je mojim tekstom festival znanja dobio negativnu konotaciju, kako Vi to doživljavate. Preliminarni rezultati ukazuju samo na sijaset problema koje treba riješiti i to je sve. Već se pojedini profesori javljaju i obrazlažu kako da se unaprijedi stanje. Znate li, gospodine Triviću, da su se neki đaci ranije sami spremali za Državno takmičenje, jer mentor nije zainteresovan, ali jeste da stane pored njega ako osvoji dobar rezultat. Znate li da ima đaka koji imaju petice iz predmeta u školi, a na Državnom takmičenju dobiju nekolika boda... I to nijesu izolovani slučajevi. Nije mi jasna Vaša konstatacija da objavljenim tekstom o preliminarnim rezultatima uskraćujemo učenicima pravo uvida u test, prigovora i donošenja odluke po prigovoru. Stvarno mi nije jasno, kao ni ocjena da pisanjem demotivišem djecu. Jer djeca nijesu ništa kriva – do sistema je. A na Vama je da ga poboljšate, prihvatili ste se tog posla. Čekamo, krajnje dobronamjerno, da ispratimo Vaše analize i mjere kojim planirate da unaprijedite stanje. Nada ĐURĐEVAC
DRI analizirala Strategiju zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja 2019-2023.
PODGORICA – Realizacija Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023. na niskom je nivou i bez značajnih efekata na unapređenje mentalnog zdravlja, ocijenili su revizori Državne revizorske institucije (DRI).
Zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja su u fokusu posljednjih mjeseci - od pozitivne činjenice da su konačno nakon nekoliko decenija pacijenti i medicinski radnici iz trošnih montažnih baraka prešli u savremenu kliniku do one porazne - da su nakon ponovljenog masovnog zločina iz neformalne grupe „Kamo śutra?“ Vladi upućeni zahtjevi o poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. I pored zločina, te višegodišnjeg talasa nasilja (vršnjačkog, rodnog, porodičnog i svakog drugog) koji se događaju u državi i podataka da je Crna Gora među prvima u Evropi po broju samoubistava, i da taj neslavni rekord drži godinama, institucije koje kreiraju i izvršavaju zdravstvene politike očigledno ostaju inertne. Da je briga o građanima zanemarena, jer institucije nijesu dovoljno sistemski uvezane, govori i podatak da su u registru pedofila 103 osobe, ali da se niko nikada nije obratio za pomoć niti poslat na tretman ili terapiju od strane pravosudnih ili policijskih organa.
Da je ambivalentan odnos prema mentalnom zdravlju građana, potvrđuje i izvještaj
DRI o realizaciji Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023. Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović i Nikola N. Kovačević pokazao je da nije ostvaren napredak u ostvarivanju operativnih ciljeva u oblasti unapređenja mentalnog zdravlja, odnosno da proces sprovođenja aktivnosti nije bio efikasan.
Nalazi revizora
DRI je utvrdila da je realizacija aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na niskom nivou, odnosno da
U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva za period 2023-2027. godine navodi se da se, uprkos naporima posljednjih godina da se unaprijedi mentalno zdravlje i dobrobiti u zemlji, Crna Gora i dalje suočava s mnogim izazovima povezanim s lošim stanjem mentalnog zdravlja u opštoj populaciji, kao i visokom učestalošću mentalnih poremećaja među djecom i mladima
je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok procenat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih.
- Aktivnosti, koje su ocijenjene kao realizovane, nijesu imale značajni efekat na unapređenje mentalnog zdravlja – navodi se u izvještaju DRI. Prema izvještaju DRI, uglavnom su realizovane aktivnosti saradnje sa medijima, djelimična edukacija novinara i zaposlenih u školama... Revizija je sprovedena s ciljem da se ispita da li su aktivnosti predviđene Strategijom realizovane na efikasan i efektivan način, odnosno da li su nadležni organi, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Crne Gore preduzeli mjere. Iz DRI navode da je ključni razlog za nizak stepen realizacije nedostatak odgovornosti za sprovođenje zadataka i praćenja implementacije, odnosno eventualnog preduzimanja korektivnih mjera za prevazilaženje identifikovanih slabosti tokom sprovođenja Strategije. - Kontinuirano praćenje i procjena rezultata moraju postati ključni mehanizmi
DRI je izdala ukupno 15 preporuka Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje, a oni su dužni da do 18. marta dostave plan aktivnosti na realizaciji preporuka i izvještaj o realizaciji preporuka do 18. septembra 2025. godine
za pravovremeno prilagođavanje strateškog dokumenta u skladu s promjenama u okruženju i operativnim potrebama – jedna je od preporuka revizora.
DRI je izdala ukupno 15 preporuka Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje, a oni su dužni da do 18. marta dostave plan aktivnosti na realizaciji preporuka i izvještaj o realizaciji preporuka do 18. septembra 2025. godine.
- Imajući u vidu značaj zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, DRI će upoznati Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine sa rezultatima i preporukama predmetne revizije, a sve u cilju unapr eđenja sprovođenja budućih strategija u oblasti mentalnog zdravlja – poručili su revizori.
U Strategiji zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023. navedeno je da je to jedan od prioriteta politika zdravstva u Crnoj Gori. Tom strategijom su bila definisana pitanja promocije važnosti mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja, sa naglaskom na ranjive grupe. Strategija je predviđala i da se uspostavi razvoj pristupačne, sigurne i efektivne službe zaštite mentalnog zdravlja, u skladu sa potrebama zajednice. Stvaranje uslova da ljudska prava osoba sa problemima mentalnog zdrav-
Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović i Nikola N. Kovačević pokazao je da nije ostvaren napredak u ostvarivanju operativnih ciljeva u oblasti unapređenja mentalnog zdravlja, odnosno da proces sprovođenja aktivnosti nije bio efikasan
lja budu u potpunosti zaštićena i da im bude osigurana mogućnost da ostvare najbolji mogući kvalitet života, uz smanjenje stigme i diskriminacije, bio je jedan od ciljeva strategije.
Ipak, u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva za period 2023-2027. godine navodi se da se, uprkos naporima posljednjih godina da se unaprijedi mentalno zdravlje i dobrobiti u zemlji, Crna Gora i dalje suočava s mnogim izazovima povezanim s lošim stanjem mentalnog zdravlja u opštoj populaciji, kao i visokom učestalošću mentalnih poremećaja među djecom i mladima.
Prema ocjenama Nacionalne strategije, crnogorski sistem mentalnog zdravlja i dalje karakterišu fragmentacija i slaba integracija zdravstvenih i socijalnih usluga; nedo-
d. mijatović
statak promotivnih i preventivnih aktivnosti; nedovoljni kapaciteti za ranu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju; slabi kapaciteti prikupljanja podataka za praćenje statusa mentalnog zdravlja i ishoda potrebnih za generisanje dokaza za usmjeravanje kliničkog odlučivanja i politike; nedostatak ljudskih resursa; nepostojanje kontinuirane medicinske edukacije i ažuriranih smjernica za stručnjake; kao i pretjerana koncentracija njege unutar bolnica, uz male mogućnosti da ljudi pristupe liječenju u ustanovama u okviru zajednice ili primarne zdravstvene zaštite... Za period od 2019. do 2023. godine, za koji važi Strategija, izmijenila su se četiri minis tra zdravlja - Kenan Hrapović , Jelena Borovinić- Bojović, Dragoslav Šćekić i Vojislav Šimun
Što N ije ispu N je N o Radno tijelo za praćenje sprovođenja Strategije nije formirano i nije uspostavljena odgovarajuća koordinacija između organa, niti su nadležni za sprovođenje Strategije jednom godišnje sačinjavali izvještaje o realizaciji.
Nije izrađen program doedukacije za psihologe i pedagoge osnovnih i srednjih škola, u oblasti ranog prepoznavanja i intervencije kod poremećaja mentalnog zdravlja. Nije sproveden program doedukacije za psihologe i pedagoge osnovnih i srednjih škola u oblasti ranog prepoznavanja kod poremećaja mentalnog zdravlja
Prema mišljenju DRI, nije realizovano ni uspostavljanje telefonske linije za pomoć u krizi za djecu i mlade. Ministarstvo zdravlja je aktivnost ocijenilo kao djelimično realizovanu, na način da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa Unicefom uspostavilo telefonsku liniju. Međutim, nema podataka o broju jedinstvenih korisnika i broju upućenih poziva, koji su definisani kao indikatori rezultata za ovu aktivnost. Nije bilo ni implementacije programa skrininga alkoholizma u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na osnovu odgovora dostavljenih od strane domova zdravlja -centara za
mentalno zdravlje, program skrininga alkoholizma je implementiran u DZ Nikšić, za period 2019-2023. Broj pacijenata je tri. Djelimično je realizovano jačanje kadrovskih kapaciteta za tretman djece i adolescenata kroz očekivani završetak tri specijalizacije iz oblasti dječje psihijatrije i raspisivanje novih specijalizacija iz dječje psihijatrije i psihologije Tretman pacijenata sa izrečenom bezbjednosnom mjerom obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdr avstvenoj ustanovi, do završetka izgradnje specijalne zatvorske bolnice (npr. upućivanje na izdržavanje kazne u odgovarajuće institucije u regionu – nije nije realizovan jer nije izrađeno prihvatljivo rješenje. Nije formirano ni radno tijela za definisanje prelaznog rješenja za problem tretmana pacijenata sa izrečenom mjerom bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi alkoholičara i obaveznog liječenja narkomana, koje se izvršavaju u zdravstvenoj ustanovi, kao i za blagovremeno izvršavanje istih, do završetka izgradnje specijalne zatvorske bolnice. Prema podacima iz izvještaja o realizaciji aktivnosti za 2020. godinu, navedeni protokol za postupanje sa agresivnim pacijentima je djelimično realizovan i to u okviru DZ Podgorica. Centar za promociju mentalnog zdravlja pri SB Dobrota planirao je i pripremio edukaciju kompletnog zaposlenog osoblja bolnice kroz 10 radionica u trajanju od 90 minuta. Nije izrađen dokument „Analiza usklađenosti legislative sa relevantnim međunarodnim preporukama i evropskim standardima u oblasti tretmana pacijenata sa izrečenom mjerom bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje, liječenje narkomana i alkoholičara“. Nije usvojen pravilnik, metodološko uputstvo i obrazac prijave za registar psihoza i registar djece sa smetnjama u razvoju. Ključni razlog za veoma mali broj realizovanih aktivnosti, navodi se u DRI izvještaju, jeste odsustvo delegiranja odgovornosti za sprovođenje konkretnih zadataka i nedostatak kontinuiranog praćenja implementacije i preduzimanja korektivnih mjera u toku sprovođenja Strategije. j. MartiNoviĆ
PODGORICA – Tabla na kojoj su ispisani stihovi iz
„Krvave bajke“ Desanke Maksimović, i kraj nje dvije školske klupe u koje nikada neće sjesti četiri dječaka ubijena na Cetinju za manje od tri godine, bili su dio jučerašnjeg performansa studentske grupe „Kamo śutra?“ organizovanog ispred Vlade Crne Gore.
„I činilo se svakom da će dugo, da će vrlo dugo trčati ispod svoda plava, dok sve zadatke na svetu ne posvršava“ – podsjetili su studenti na stihove koji na neponovljiv način podsjećaju na ugašena djetinjstva.
da se P ominju
Kako je saopštila Dalida Hodžić ispred neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“, ovo je bio njihov način da, uoči početka sjednice Vlade, skrenu pažnju na nešto što su u vlasti zaboravili. – Često zaboravljaju da su izgubljena 23 života, od čega četiri dječaka. Njihova imena treba da se pominju. Mi se ne borimo za partijske stavove, već za bezbjedniju budućnost - saopštila je Hodžić Poručila je da i performansom skreću pažnju na ono
što je glavni cilj zbog kojeg od januara pozivaju na odgovornost.
- I da ne gledamo kako ćemo da targetiramo jedni druge, već da se fokusiramo na bez-
bjednost naše djece – pojasnila je Hodžić cilj okupljanja i apela ,,Kamo śutra?“.
Studenti traže odgovornost nadležnih za januarsko masovno ubistvo na Cetinju i smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića
lista zahtjeva
Protesti u organizaciji neformalne studentske grupe „Kamo śutra“ organizuju se već skoro dva mjeseca sa istim zahtjevima. Oni, pored navedenog, traže i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, traže da se vrati građansko obrazovanje u škole, kao obavezan predmet, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. Podršku studentima danima pruža i grupa građana sa Cetinja, koja je i juče jednosatnim
Troje članova neformalne grupe studenata, koja stoji iza protesta, tužilo Demokrate
„I činilo se svakom da će dugo, da će vrlo dugo trčati ispod svoda plava, dok sve zadatke na svetu ne posvršava“ - ispisano je na tabli
prekidom saobraćaja skrenula pažnju na neispunjene zahtjeve kojima se, kao ključno, traži da rukovodeći ljudi bezbjednosnog sektora, prestanu da eskiviraju moralnu odgovornost zato što između dva cetinjska masakra nijesu preduzeli ništa da osiguraju bezbjednost stanovnika toga grada. Tokom blokade na Kruševom ždrijelu koja je počela 17.26 sati – u vrijeme kada je 1. januara prema policijskim izvještajima ubica Aco Martinović započeo masakr tokom kojeg je, prije nego je presudio sebi, na pet lokacija u prijestonici ubio 13 ljudi, uključujući i dvoje djece. Neke od poruka okupljenih bile su „Nepravda ubija, vi ste saučesnici“, „Protest danas, da śutra ne bude novih sahrana“. R. d
PODGORICA - Troje predstavnika studentskog kolektiva „Kamo śutra?“ tužilo je Demokratsku Crnu Goru, kao i deset članova i funkcionera te partije zahtijevajući naknadu nematerijalne štete kao satisfakciju za pretrpljene duševne bolove, odnosno povredu prava ličnosti.
Kao organizatori protesta, članovi neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“ našli su se na meti stranačke mašinerije ove partije u čijim rukama je bezbjednosni sektor nemoćan da garantuje sigurnost građanima Cetinja, što je na tragičan način potvrđeno 1. januara, drugim masovnim masakrom u nepune tri godine u tom gradu.
U tužbenom zahtjevu koji su preko pravnog punomoćnika, advokata Veselina Radulovića, podnijeli studenti Milo Perović, Marko Vukčević i Itana Dragojević traži se od tuženih Demokrata i stranke da solidarno isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi sa partijskog sajta u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Pritom se navodi da nematerijalna šteta u ovom slučaju nije kompenzacija, već isključivo satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi, klevetnički i neistiniti navodi Demokrata od 5. januara posredstvom sajta, javnih istupa, izjava i objava. Perović, Vukčević i Dragoje-
vić tužbenim zahtjevom su, pored DCG, obuhvatili ministra unutrašnjih poslova iz redova te stranke Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora mladih Demokrata Milice Rukavine
Prvi protesti neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“ povodom tragedije na Cetinju održani su 5. januara 2025. godine na Cetinju i u Podgorici. Studenti su, kako se navodi u tužbenom zahtjevu, ukazali da su nedavna dešavanja u Crnoj Gori dodatno doprinijela da se građani i građanke ne osjećaju sigurno u svojoj državi, da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u našem društvu ozbiljno ugroženi, da je njihov cilj jasan – borba za demokratsko i bezbjedno društvo bez nasilja, društvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana. - Takođe je naglašeno da ovaj kolektiv crnogorskih studenata NEMA veze s bilo kojom političkom partijom i da pro-
test organizuju bez ikakvih partijskih upliva, pa su zahtijevali od političkih partija da ovo ispoštuju i doprinesu da ovo ostane građanski skup, bez ikakvih partijskih obilježja - navodi se u tužbi.
zamjena teza
Umjesto da odgovore na legitimne i opravdane zahtjeve neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“ i da, kao funkcioneri koji upravljaju bezbjednosnim sektorom, javnosti daju odgovore i sami doprinesu utvrđivanju odgovornosti za brojne propuste u bezbjednosnom sektoru koje su samo u slučaju tragedije na Cetinju 1. januara 2025. g odine za posljedicu imale smrt 13 osoba, tuženi su, kako se navodi, počeli sa neprimjerenom kampanjom protiv organizatora protesta, a sve u cilju izbjegavanja odgovornosti i čuvanja funkcija.
Kampanja je, kako navode tužioci, bila zasnovana na ličnim napadima, neosnovanim i neistinitim optužbama na račun studenata, njihovom targetiranju i ugrožavanju bezbjednosti.
Podsjeća se da su istoga dana kada je održan prvi protest zbog tragedije na Cetinju, 5. januara 2025. godine, tuženi objavili saopštenje sa naslovom ,,Iza zahtjeva i protesta
ne stoje studenti, već Đukanović, Mijajlović, Bemaks i kriminalni klanovi“. U ime prvotuženog saopštenje potpisuju tuženi Boris Bogdanović, Zdenka Popović, Nikola Rovčanin, Anđela Vojinović, Duško Stjepović, Albin Ćeman i Momčilo Leković. U saopštenju tuženi navode ,,da nije tačno da neka ‘neformalna grupa studenata’ traži ostavke Bečića i Šaranovića –iza tih zahtjeva stoji Milo Đukanović lično, zajedno sa svojim kriminalnim klanovima, a što je i potvrdio svojom reakcijom punom laži i neistina usred dana žalosti“. Tuženi dodaju da ,,poziv na proteste nije glas naroda, već glas Bemaksa, Aca Mijajlovića, kavačkog, škaljarskog i drugih klanova, koji su decenijama unazađivali Crnu Goru u pokušaju da povrate kontrolu nad bezbjednosnim sektorom“.
neistine
Zastupnik neformalne grupe studenata ,,Kamo śutra?“ advokat Veselin Radulović u tužbi je detaljno podsjetio na primjere, objave, saopštenja i istupe u javnosti predstavnika Demokrata kojima se pokušava nametnuti tvrdnja da iza protesta navodno stoji bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa kriminalnim klanovima. Radulović je podsjetio i na izjavu tuženog ministra Šara-
nović, čija se ostavka ili smjena traži, koji je studente označio kao osobe iza kojih stoje organizovane kriminalne grupe, objašnjavajući to ,,operativnim podacima“, iako nikada tužiocima i javnosti nije predstavio niti jedan dokaz o povezanosti tužilaca sa kriminalom bilo koje vrste. - Umjesto da javnosti daju odgovore na brojna pitanja kako je došlo do zločina na Cetinju, što su bezbjednosne službe uradile da to spriječe ili bar da posljedice budu manje tragične, što bezbjednosne službe nijesu uradile, a morale su da urade, što će uraditi da se takvi slučajevi ubuduće preduprijede i bezbjednost svih građana poboljša i što će uraditi da se rasvijetle sve okolnosti pod kojima je došlo do zločina na Cetinju, izdali su saopštenje koje sadrži niz uvredljivih i neistinitih, klevetničkih navoda i optužbi na račun tužilaca i drugih studenata koji su organizovali protest, kojima se na neprimjeren i grub način povređuju njihova čast, ugled i dostojanstvo, ugrožava se njihova bezbjednost jer se predstavljaju kao osobe koje rade u interesu kriminalnih klanova kako bi povratili kontrolu nad bezbjednosnim sektorom – navedeno je, pored ostalog, u tužbi. i. P.
U Srbiji škole ne rade redovno već mjesec, za sljedeću sedmicu najavljen štrajk
BEOGRAD - U Srbiji nema škole koja normalno radi i zato su prosvjetni radnici u osnovnim i srednjim školama na protestu ispred Ustavnog suda Srbije, na plenumu, izglasali totalnu obustavu rada od 24. do 28. februara.
-Stajemo, da bismo mogli da krenemo u budućnost - poručili su oni i najavili novi protest za 25. februar pod parolom „Obustavimo nastavu da obus tavimo sistem koji ugnjetava”.
Prijetnje P ovećale ot P or Mjesec nakon početka drugog polugodišta niko tačno ne zna koliko osnovnih i srednjih škola ne radi. Kontradiktorne informacije saopštavalo je Ministarstvo prosvjete: prvo da radi 97 odsto škola, a zatim da je školska godina ugrožena.
Informacije iz škola su totalno drugačije, jer se svakodnevno povećava broj škola koje nemaju normalnu nastavu.
Ne obazirući se na prijetnje, otkaze, smanjenje plata i neprestanu kontrolu prosvjetnih inspektora u školama, A socijacija škola u štrajku objedinila je škole i pozvala ih na totalnu obustavu nastave. Od početka drugog polugodišta nijedna škola ne radi u Zrenjaninu, Čačku, Kraljevu a od srijede ni u Kragujevcu.
U Beogradu nijedna gimnazija nema nastavu, dok ostale srednje i osnovne škole časove imaju po 30 odnosno 45 minuta. Slična situacija je i u
Novom Sadu i Nišu. Protest u školama počeo je sredinom decembra prošle godine kada su učenici i nastavnici masovno izlazili sa nastave da podrže studente i odaju 15-minutnu poštu stradalim ljudima u Novom Sadu 1. novembra. Da bi zaustavila taj bunt, Vlada je skratila prvo polugodište za sedam dana što je razljutilo prosvjetne radnike pa mnogim đacima ocjene nijesu bile zaključene i drugo polugodište je počelo još većim otporom. Odnosno, širenje bunte građana širom Srbije automatski se prenio i na prosvjetu i zato obustavu nastave podržavaju i roditelji.
Haotičnu situaciju u obrazovanju najbolje odslikava sljedeće: dio profesora je totalno obustavio rad, neki drže časove po 30 minuta, a oni koji hoće da drže časove nemaju đake koji dolaze u školi, ali ne dolaze na nastavu. Oni crtaju, pišu parole, razgovaraju sa profesorima, kreče škole ... U 1773 osnovne i srednje škole u Srbiji ide oko 750.000 učenika i radi oko 76.000 prosvjetnih radnika.
Ustavne žalbe
Zbog sve većeg broja škola koje se pridružuju protestu tražeći da se zahtjevi studenata ispune nevladina organizacija Centar za društvenu stabilnost podnijela je ustavne žalbe u ime đaka i roditelja koji hoće da idu u škole i uče, a sadašnjim stanjem im je povrijeđeno pravo na obrazovanje zagarantovano Ustavom. Pomenuti centar je prvi put postao poznat javnosti kada
Pred Višim sudom u Podgorici počelo suđenje optuženima za međunarodni šverc narkotika
PODGORICA – Barani Milovan Ćićo Burić, policijski službenik Zoran Kovačević, službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Nenad Novović, Rade Vojvodić, Nedeljko Brkan i Zoran Drešić, koji su optuženi za šverc kokaina i metamfetamina brodovima od Južne Amerike do Australije, negirali su krivicu za krivična djela koja im se stavljaju na teret.
su pokrenuli peticiju po nazivom: „Pravo na život Aleksandra Vučića”.
O ustavnim žalbama prosvjetni radnici kažu da ne znaju ništa jer nikakav dopis škole nijesu dobile.
-O njima smo čuli od predsjednice parlamenta Ane Brnabić. Ona nije nadležna za prosvjetu - rekla je Ana Dimitrijević, profesorka Devete gimnazije iz Beograda i ne dovodeći u pitanje validnost školske godine nastavila: -Svi dolazimo na posao. Problem prosvjete je državno pitanje, gradivo možemo da nadoknadimo i skratimo jer je obimno.
Ni profesorka Filološke gimnazije u Beogradu Katarina Šćepanović nije čula za ustavne žalbe. Iznoseći podatak da u Srbiji između 80 i 90 odsto škola ne radi normalno ona je rekla da su „učenici sami obustavili nastavu”. Odnosno, „u školama u kojima nastavnici nijesu mogli da se dogovore na koji način će raditi presjekli su učenici i blokirali školu”, objasnila je Šćepanović.
Ipak, i oni koji su obustavili nastavu imaju svoju ustavnu žalbu koju su predali nakon protesta.
Oni su nezadovoljni kolektivnim ugovorom koji su potpisali reprezentativni sindikati sa ministarkom prosvjete u momentu dok su škole u blokadi, a u kojem se prosvjetnim radnicima koji nijesu članovi sindikata jubilarne nagrade umanjuju za 50 odsto. v. Cvejić
Okrivljeni su juče pred Višim sudom u Podgorici iznosili odbranu i negirali navode optužnice Specijalnog državnog tužilaštva kojom im se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optuženi Vojvodić kazao je da živi u Sutomoru i da je 12 godina pomorac. Istakao je da okrivljenog Nenada Novovića poznaje i da su učili u istom odjeljenju u Osnovnoj školi „Kekec“ u Sutomoru. Novović je inače službenik Ministarstva unutrašnjih poslova dežume službe Regionalnog centra ,,Jug“.
Vojvodić je dodao i da Brkana takođe zna iz Sutomora i kazao da je bio na brodu „MSC Joanna“ od jula 2020. do aprila 2021. godine. Brod „MSC Joanna“ plovio je od Sjeveme Evrope kroz Mediteran, zatim kroz Suecki kanal do Mauricijusa, a potom i za Australiju, nakon čega su išli za Singapur i vraćali se u Evropu, do destinacije Antverpen. Pojasnio je da ovaj jedan krug traje četiri i po mjeseca, te da je on dva puta obišao ovaj krug. Sjeća se da je na ovom putovanju sa njim bio i Brkan, ali da Novović Nenad nije. - Nikakvu drogu nijesam unosio, iznosio ili skrivao, niti sam za to primao bilo kakva novčana sredstva. Nijesam preuzimao nikakve pakete u Antverpenu, niti ih unosio na brod. Moja supruga i ja živimo u iznajmljenoj kući u Beogradu - objasnio je Vojvodić. Istakao je da mu nije poznato ko je „Bolivar“ kao i da nikada nije koristio Skaj aplikaciju i ponovio da, ako je neko spominjao njegovo ime, treba dobro provjeriti da li je to on. Vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Sonja Keko-
vić odbilo je prijedlog advokata Damira Lekića da se Vojvodiću ukine pritvor. Zoran Drešić je u svojoj odbrani saopštio da ne priznaje navode optužnice. On je na saslušanju pred SDT naveo da se 14 godina nalazi u zatvoru, s tim da se nešto više od četiri godine nalazio u zatvoru u Engleskoj, a nakon toga u Cmoj Gori. - Za sve vrijeme dok sam boravio u zatvoru nijesam imao bilo kakvo sredstvo komunikacije, a kamoli mobilni telefon. Kod mene prilikom pretresa nikad nije pronađeno bilo šta nedozvoljeno, pa ni telefon. Događaji koji su mi predočeni su mi nepoznati, ispričao je Drešić.
oPtUžniCa Prema navodima optužnice, koji potpisuje tužilac Jovan Vukotić ovu kriminalnu organizaciju formiralo je lice koje je na kriptovanoj Skaj aplikaciji koristilo pinove IMYXQ9, X1E4AE I UM3GRZ i nadimke ,,Bolivar“, „GIL“ i ,,YAKDLLS“.
O vo kriminalna organizacija djelovala je od septembra 2020. do marta 2021. godine na teritoriji Crne Gore, Republike Srbije, Kraljevine Belgije, Australije, Kraljevine Španije, Surinama i u međunarodnim teritorijalnim vodama.
Novović, Burić, Kovačević, Vojvodić, Brkan, Drešić i mornar na brodu MSC ,,JOANNA“, kako je predstavljeno optužnicom, od septembra do decembra 2020. godine od luke u Antverpenu u Kraljevini Belgiji do Sidneja u Australiji prokrijumčarili su 150 kilograma kokaina i 59 kilograma metamfetamina. j. r.
Odbrani optuženih za dvostruko ubistvo na Veruši nelogično da se pred
PODGORICA – Advokat
Stefan Jovanović juče je u Višem sudu u Podgorici postavio pitanje kako i zašto je potvrđena optužnica protiv optuženih za ubistvo Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši 17. oktobra 2020. godine s obzirom na to da tužilaštvo u krajnjoj fazi postupka kao dokaz
predlaže predstavljanje zabilješke o identifikaciji korisnika „Skaj“ aplikacije. Zbog dvostrukog ubistva na optužnici tužilaštva su odbjegli Marko Zekić, Miomir Đukić, Dragan Biletić, Vasilije Đukić, Mirčeta Mihailović, Nenad Milačić i Goran Milašinović, kao i Branislav Ivanović i Dragan Tarić .. Istom optužnicom Đuki -
ću i Zekiću se na teret stavlja i pokušaj ubistva braće Kenana i Ismeta Suljković 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama. – Prvi put u spisima predmeta gdje egzistira „Skaj“ komunikacija, predlaže se provođenje zabilješke o identifikaciji korisnika „Skaj“ aplikacije. Očigledno je da je tužilaštvo promašilo, odnosno, napra-
Ministar prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine dobio policijsku zaštitu nakon brutalnih uvreda i prijetnji
PODGORICA – Budvanin
Dejan Đuričković, protiv kojeg je podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja sigurnosti ministra prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine Slavena Radunovića, zaprijetio je „da će se zaboraviti Cetinje, ako mu se uzme lokal“, saznaje Pobjeda.
Kako nam je nezvanično saopšteno, Đuričković je brat Gorana Đuričkovića koji je ubijen u Budvi 27. oktobra 2015. godine iz snajpera sa zidina Starog grada, dok je s prijateljima sjedio u bašti svog lokala ,,Old Fisherman’s Pub“. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je naložilo da se protivnjega podnese krivična prijava zbog sumnje da je ugrozio sigurnost ministra.
Policija je počela da istražuje ovaj slučaj nakon što je Standard objavio video-snimak na kojem se vide Radunović i Đuričković.
Povodom rasvjetljavanja ovog događaja, kako su kazali iz policije, D. Đ., Radunović i još tri osobe su dali izjave u budvanskoj policiji u svojstvu građana.
- Nakon uvida u pomenuti snimak, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su odmah pozvali ministra Slavena Radunovića, D. Đ. i još tri lica da pristupe u policijske prostorije radi prikupljanja obavještenja na zapisnik, a u vezi sa sadržajem pomenutog snimka – precizirali su iz policije.
O svemu je obaviješten postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru
po čijem će nalogu protiv D. Đ. biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Nakon ovog incidenta koji se dogodio prošle sedmice nedaleko od Starog grada u Budvi, Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) uradila je procjenu bezbjednosti Radunovića i predložila da mu se dodijeli policijsko obezbjeđenje.
Razlog napada nije poznat, a portal Standard je prenio da se rasprava vodila oko zakupa plaža i tendera koji je na njegovu i inicijativu direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja raspisala Vlada Crne Gore.
Radunović se našao na meti, nakon što je 12. februara na konferenciji za novinare, a po-
tom u emisiji ,,Okvir“ na Javnom servisu RTCG tražio od tužilaštva da ispita finansijske malverzacije doskorašnjih zakupaca plaža na Crnogorskom primorju
On je tada najavio raspisivanje tendera za zakup plaža na crnogorskoj obali po uslovima ,,koji su usvojeni u Vladi i koji su zakonski“, ističući da neće dozvoliti nasljeđe korupcije u zakupu plaža.
Viši sud u Podgorici odbio žalbu na rješenje o produženju pritvora biznismenu i njegovom tjelohranitelju zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice
Sa druge strane, zakupci smatraju da se zakasnilo sa raspisivanjem tendera za zakup plaža i da bi ga trebalo odložiti za 1. novembar da sezona ne bi bila dovedena u opasnost. A. R - B. R.
PODGORICA – Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pritvora biznismenu Zoranu Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju Mladenu Mijatoviću, koji su optuženi za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“.
To je Pobjedi saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici. - Na navedeno rješenje, dana 10. februara 2025. godine branilac okrivljenih, advokat Da-
nilo Mićović uložio je žalbu. Viši sud u Podgorici je dana 14. februara 2025. godine rješenjem odbio žalbu kao neosnovanu, kazali su nam iz suda. Sud je na ročištu 6. februara odbio zahtjev advokata odbrane Marte Šćepanović i Danila Mićovića da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi zbog kojih im je određen i produžavan pritvor – ponavljanje krivičnog djela i izvršenje krivičnog djela kojim prijete. U toku je postupak protiv Bećirovića, njegovog sina Luke i članova obezbjeđenja – službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića zbog
napada na Raičković i njenu porodicu. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili staklo na automobilu. Oni su na suđenju, održanom 31. januara, negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili.
Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok je Dukić uhapšen dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje
za k oje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Bećirović je na glavnom pretresu tvrdio da nije prijetio, a ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima njene porodice.
Istog dana, svjedočili su i njen sin i vjerenik koji su u noći incidenta došli da zaštite Raičković od napadača. Suđenje u vezi sa ovim slučajem protiv mlađeg i starijeg Bećirovića, kao i službenika
Sa privođenja Bećirovića
MUP-a Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića biće nastavljeno 24. februara, kada će se saslušati svjedoci, među kojima i službenik Uprave polici-
je Srđan Korać koji je bio te noći u „Gurmanu“ sa vlasnikom Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem Jovana RAIČEVIĆ
pred sudom prvo čitaju „Skaj“ komunikacije, a potom kao dokaz predlaže službena zabilješka o identifikaciji korisnika aplikacije
vilo omašku koja se ne može ispraviti – kazao je advokat Jovanović.
Podsjećamo, tužilaštvo je na prethodnom suđenju predložilo da se u dokaze uvrste i „Skaj“ komunikacije i službene zabilješke policije o identifikaciji korisnika „Skaj“ komunikacije. Odbrana optuženih je juče predočila sudu da se ne mogu
izjasniti na nove dokaze tužilaštva s obzirom na to da su predloženi prije nekoliko dana i zatražila da im se omogući zakonski rok za upoznavanje sa dokazima. Br anilac Zekića, advokat Stefan Jovanović, pitao je na osnovu kojeg dokaza se bazirala osnovana sumnja da su svi okrivljeni koristili „Skaj“ aplikaciju, kada se tek
sada, nakon više od tri godine, predlaže dokaz koji govori o navodnoj identifikaciji. – Što se tiče same „Skaj“ komunikacije, stav odbrane je jasan, pri čemu u ovom predmetu naspram apstraktnog imate materijalne dok aze koji govore u prilog okrivljenim licima, a nasuprot optužnici – kazao je Jovanović. Istakao je nelogičnost postup-
ka u kome je pročitana komunikacija koju su optuženi navodno ostvarili preko „Skaj“ aplikacije, a potom se sudu nudi dokaz o identifikaciji aktera te komunikacije.
– Jasno je da je sud pod pritiskom da završi postupak jer ubrzo ističe rok od tri godine. Ne smijemo dozvoliti da u ovakvom postupku, pod pritiskom i usljed trke sa vremenom, napravimo ozbiljne procesne greške – upozorio je Jovanović.
Prema navodima optužnice, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač, sa umišljajem i po prethodnom dogovoru, zajedno ubili Prelevića i Pekovića. Teško ubistvo dvojice Podgoričana umišljajno stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka pomogli su Milašinović, Biletić, Ivanović i Miličić. Zadatak dijela grupe bio je da prate kretanje Prelevića i Pekovića kako bi odredili najpovoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju.
Zekić i Đukić su, prema dokazima SDT-a, nakon kraće rasprave na vratima vikendice ubili Prelevića, ispalivši u njega više projektila u glavu i gornji dio tijela. Nakon što su ubili Prelevića, ušli su u vikendicu i ubili Pekovića. Transkripti „Skaj“ aplikacije koju su koristili pripadnici ove kriminalne organizacije otkrili su da je ubistvo Prelevića i Pekovića planirano nekoliko mjeseci ranije. B. R.
Monstat objavio preliminarne rezultate popisa poljoprivrede
Površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta je između dva popisa uvećana 13,13 odsto. Smanjen je broj goveda, ovaca i koza, a povećan svinja i živine. Najviše gazdinstava registrovano je u Bijelom Polju 3.933 i Nikšiću 3.187, a najmanje u Budvi 156 i Tivtu 104. Nosioci gazdinstava imaju prosječno 59 godina
PODGORICA – U Crnoj
Gori ima ukupno 26.711 poljoprivrednih gazdinstava, što je 31,2 odsto manje u odnosu na popis iz 2010. godine kada ih je bilo 38.798. U prošloj godini korišćeno je 248.234 hektara poljoprivrednog zemljišta (sa katunima i komunima) što je 13,13 odsto više nego 2010. godine kada je ta brojka iznosila 219.167 hektara. Muškarci su nosioci čak 87,1 odsto gazdinstava.
To su pokazali preliminarni rezultati popisa poljoprivrede u prošloj godini koje je juče objavio Monstat (Uprava za statistiku).
– Preliminarni rezultati popisa poljoprivrede sadrže osnovne podatke o broju gazdinstava, nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, korišćenom poljoprivrednom zemljištu, stočnom fondu i mehanizaciji (traktori). Ti podaci su podložni promjenama do objavljivanja konačnih rezultata – objasnili su statističari. Najviše gazdinstava registrovano je u Bijelom Polju 3.933, zatim Nikšiću 3.187, Pljevljima 2.769, Podgorici, 2.186, Beranama 2.060. Slijede Ulcinj koji ima 1.351 gazdinstvo, Rožaje 1.216, Danilovgrad 1.138, Bar 1.135, Mojkovac 999, Zeta 909,
Plav 795, Tuzi 739, Petnjica 664, Andrijevica 595, Kolašin 569, Žabljak 426, Plužine 396, Cetinje 306, Šavnik 305, Herceg Novi 286, Kotor 248, Gusinje 239, Budva 156 i Tivat 104. Ukupan broj goveda na gazdinstvima iznosio je u 2024. godini 68.600 (prema popisu iz 2010. godine 80.134), ovaca 167.344 (228.218), koza 28.184 (34.363), svinja 52.272 (42.943) i živine 1.361.403 (603.831).
Livade i pašnjaci zauzimaju čak 107.505 hektara (85 odsto), pod oranicama je 8.542 hektara (6,7 odsto), višegodišnjim zasadima 9.434 hekatara (7,5 odsto) i ostalo 1.031 hektar (0,8 odsto).
Ukupan broj nosilaca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva je 31.626 (3.443 žene),
a lica koja donose odluke na dnevnom nivou - menadžera 26.701 (3.449 žena). Prema obrazovanju, najviše je onih sa završenom četvorogodišnjom srednjom školom – 11.390, trogodišnju je završilo njih 5.433, a osnovnu školu 5.210. Među nosiocima gazdinstava i menadžerima je 335 lica su bez obrazovanja, sa diplomom više škole je njih 1.597, magistara je 160, a zvanje doktor ima njih 56.
Prosječna starost nosilaca porodičnog gazdinstava je za dvije godine veća nego 2010. godine i iznosi 59 godina. Najstariji su poljoprivrednici u Pljevljima – 64 godine, a najmlađi u Tuzima i Gusinju – 56. Popis je pokazao da mehanizaciju – traktore posjeduje 7.271 gazdinstvo ili tek skoro svako četvrto. Po opštinama, u Bijelom Polju traktore ima 1.048 gazdinstava, u Pljevljima 1.297, Rožajama 632, Nik-
šiću 583, Ulcinju 478, Beranama 465, Zeti 387, Tuzima 359, Podgorici 335, Petnjici 257, Plavu 208, Baru 187, Danilovgradu 182, na Žabljaku 140, Mojkovcu 128, Šavniku 115 a Plužinama 100. Manje od stotinu traktora imaju gazdinstva u Kolašinu (93), Andrijevici (57), na Cetinju (29), Herceg Novom (26), Budvi (18), Tivtu (šest) i Kotoru. Najbrojniji su
Preliminarni podaci popisa poljoprivrede u 2024. godini pokazuju da u Crnoj Gori ima ukupno 113.794 košnica. Pčelarstvo je najzastupljenije u Podgorici gdje je evidentirano 25.088 košnica, Nikšiću – 12.971, Baru – 9.266, Pljevljima – 8.466, Bijelom Polju 7.906, na Cetinju – 4.960, u Rožajama – 4551, Beranama – 4.310, Danilovgradu – 4.003 košnice. U Plavu je popisano 3.557 košnica, Kotoru 3.194, Tuzima 3.055, Herceg Novom 2.620, Budvi 2.359, Petnjici 1.908, Plužinama 1.803, Šavniku 1.756, Gusinju 1.057, Tivtu 1.330. Najmanje košnica je popisano na Žabljaku i u Zeti, 534, odnosno 720.
Livade i pašnjaci zauzimaju čak 107.505 hektara, odnosno čak 85 odsto zemljišta nije obrađeno. Pod oranicama je 8.542 hektara zemljišta (6,7 odsto), višegodišnjim zasadima 9.434 hekatara (7,5 odsto) i ostalo 1.031 hektar (0,8 odsto)
Uprava za saobraćaj najavila nastavak sanacije klizišta na putu Mojkovac – Đurđevića Tara
MOJKOVAC – Sanacija klizišta Sokolovina biće nastavljena naredne sedmice, čim izvođač obezbijedi potrebne dozvole, nakon čega će mještanima ponovo biti omogućen prolaz – to je dogovoreno na sastanku direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića i izvođača radova sa mještanima.
Vuksanović je kazao da Uprava za saobraćaj, kao investitor, i kompanija „Intemost“, kao izvođač, rade sve u skladu s mogućnostima da se sanacija klizišta nastavi što prije, kako bi mještani u što kraćem roku dobili prohodnu saobraćajnicu.
Na sastanku je konstatovano da trenutno stanje, gdje su radovi obustavljeni, a put zatrpan, ne odgovara nikome te da je svima u interesu
da se što prije nastave radovi. – Upravi za saobraćaj je najvažnije da se radovi nastave i čitav posao bude završen što prije. Međutim, moramo uvažiti i potrebe mještana sela Sokolovina, zbog čega smo sa izvođačem dogovorili da im se dozvoli nesmetan prolaz u terminima koji njima odgovaraju, u skladu sa njihovim potrebama, iako će to uticati na dinamiku radova i prouzrokovati kašnjenje. Ne že-
traktori ( 6.734 ) snage do 40 kW (40 KS). Najsnažnijih, od 110 kW (više od 138 KS) svega je 213 od kojih je čak 108 u Ulcinju. Popis poljoprivrede je sproveden od 1. oktobra do 1. decembra prošle godine u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i važećim regulativama Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije i jedinstvenim standardima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Popisom su obuhvaćena poljoprivredna gazdinstva koja zadovoljavaju najmanje jedan od predviđenih kriterijuma: 5.000 m² korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 1.000 m² oranica, 1.000 m² aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 m² voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih višegodišnjih zasada, 100 m² plastenika, 100 m² pečurki, 10 košnica pčela i jedno uslovno grlo. D. ŠAKOVIĆ
limo da se mještani osjećaju odsječeno od grada – poručio je Vuksanović. Tačan termin za prolazak dogovoriće izvođač i mještani, nakon što se radovi nastave i put bude raščišćen. Iz Uprave ističu da je sanacija klizišta Sokolovina jedan od najznačajnijih i najzahtjevnijih projekata koji ima za cilj podizanje bezbjednosti i sigurnosti saobraćaja na putu Mojkovac – Đurđevića Tara. I.R.
NIKŠIĆ – Višespratnica u Ulici Živka Nikolića, čiju je gradnju firma „Grading“ započela prije osam godina, još nije dobila stanare i po svemu sudeći neće uskoro, a samim tim ni jedna od najkraćih saobraćajnica u strogom centru grada zadugo još neće dobiti godinama najavljivano novo ruho.
Uličica koja nosi ime čuvenog režisera donedavno je bila asfaltirana, ali je posljednjih mjeseci, zbog radova na kanalizacionoj i vodovodnoj mreži, sva raskopana i sad je makadamska, potpuno nebezbjedna za vozače i pješake. Što je najgore i ne nazire se kraj sagi koju je 2017. godine započeo investitor Milivoje Božović, vlasnici stanova i dalje plaćaju podstanarske kirije, a sudskim sporovima koje su pokrenuli komšije i ne zna se broja.
IZMJEŠTANJE ULICA
Nema tog stručnjaka koji bi mogao rasplesti šta se dešava u cijeloj priči, a najnelogičnije od svega je što ulica, da bi zgrada dobila parking, mora da se izmjesti za nekoliko metara, zbog čega je izvršena eksproprijacija privatnih parcela, ali čiji vlasnici nijesu saglasni ni sa cijenom i sa načinom kako je to lokalna uprava naumila. Tako je, na primjer, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imo vine nedavno uvažilo
Investitor, firma „Grading“ dozvolu je dobila za objekat sa četiri sprata s potkrovljem, ali je zgrada u osnovi veća za oko dvije stotine kvadrata, a sagrađen je i sprat više. Kako je objekat „porastao“, potreban je veći parking za koji prostora nema osim ako se otkupi imovina privatnih vlasnika koji ne žele da je prodaju, makar ne po cijeni i na način kako se to pokušalo uraditi
žalbu Predraga Zekovića čiji je dio parcele lokalna uprava namjeravala otkupiti, pa je sve vraćeno na ponovni postupak. I Upravni sud Crne Gore je usvojio tužbu Aleksandra Mrvoševića i poništio rješenje Glavnog administratora opštine Nikšić zahvaljujući kojem je srušena betonska ograda u istoj ulici, a još je u toku na desetine sporova po raznim osnovima. Tužili su stanovnici Ulice Živka Nikolića inspekcijske službe na lokalnom i državnom nivou, lokalnu upravu, Direkciju za imovinu... Sredinom prošle godine resorno ministarstvo, odnosno Urbanističko-građevinska inspekcija, naredilo je firmi „Grading“ da poruši dio stambeno-poslovnog objekta, jer se ispostavilo da od-
stupa od građevinske dozvole, što su i tvrdili stanovnici te ulice čim je počelo zidanje objekta.
Božović je, na početku, da bi dobio građevinsku dozvolu, morao imati kompletiranu urbanističku parcelu i to ima od 2017. godine tako što mu je lokalna uprava proda-
je 69 kvadrata, a sve se dešava u okviru DUP- a Staro Pazarište, kako se tada i zvala ova famozna ulica.
Dozvola predviđa gradnju četiri sprata s potkrovljem, međutim, pretpostavka je da je sad zgrada u osnovi veća za oko dvije stotine kvadrata, a svi koji umiju broja-
ti do deset vide i da je na tom mjestu „niklo“ pet spratova i potkrovlje nad potkrovljem. Pošto je, sad već započet objekat većih gabarita, prifalilo je zemlje, a pošto je plac opkoljen individualnim stambenim objektima kao logično rješenje nameće se prepravka već revidova-
DANILOVGRAD – Komunalno preduzeće je, u saradnji sa Opštinom, uklonilo nelegalna odlagališta biljnog, kabastog i neopasnog građevinskog otpada. Očišćene su lokacije Studeno, Gostilje, Pažići, Novo Selo, Donji Zagarač, Velja Zagreda, Mala Zagreda i Zagorak. Iz Opštine ističu da ta akcija predstavlja prekretnicu u borbi
za čistiju i zdraviju životnu sredinu, jer su uklonili dugogodišnje ekološke probleme i značajno poboljšali stanje na terenu. – Ukupna vrijednost projekta iznosila 41.665 eura, pri čemu je Fond za zaštitu životne sredine obezbijedio subvenciju od 33.325 eura, dok je preostali iznos finansiran iz budžeta Opštine Danilovgrad. Sanacija je sprovedena na površini od
Otpad je uklonjen sa lokacija Studeno, Gostilje, Pažići, Novo Selo, Donji Zagarač, Velja Zagreda, Mala Zagreda i Zagorak
Ministarstvo planiranja, urbanizma i državne imovine uvažilo je žalbu Predraga Zekovića, a Upravni sud Crne Gore je usvojio tužbu Aleksandra Mrvoševića
nog plana, pa investitor traži da dokupi državnu imovinu, odnosno, ulicu kako bi izgradio parking. To znači da se onda izmješta saobraćajnica, ali na imanja u komšiluku.
PRIJAVE, INSPEKCIJE Aleksandar Mrvošević, koji živi u Ulici Živka Nikolića, kaže da, u suštini, investitor sad traži da kupi ulicu od lokalne uprave, odnosno države, a ona je već katastarski (oko 170 kvadrata) prevedena iz nekategorisanog puta u građevinsku parcelu. – Čudo da ne može biti veće – kaže Mrvošević. Nebojša Gorašević, takođe stanovnik te ulice, kaže da su, i prije nego što je to učinila policija, podnijeli krivičnu prijavu protiv firme „Grading“, ali i protiv Opštine Nikšić i odgovornih lica u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Direkcije za imovinu, kao i Urbanističko-građevinske inspekcije. Razne su inspekcije izlazile na teren, na desetine zapisnika je sačinjeno, vlasnici stanova su se okupljali više puta i iščekivali nadležne da riješe pitanje ove ulice kako bi, napokon, uselili u domove zbog kojih su se cjeloživotno zadužili, ali... Vlasnici stanova tvrde da već dvije godine dobijaju i rješenja za plaćanje poreza na nepokretnost, a useliti ga neće brzo. Kako su tek talični bili oni koji su kupili potkrovlje, ako ono bude moralo da se ruši da i ne govorimo. Ratko PEROŠEVIĆ
330 metara kvadratnih, gdje je godinama nekontrolisano odlagan otpad – naveli su oni. Dodaju da je, kako bi se trajno riješio problem nelegalnog odlaganja otpada, postavljeno 206 metara zaštitne ograde visine 2,20 metara. Tako je onemogućeno dalje bacanje otpada na ovim mjestima. – Očekujemo da će ova mjera doprinijeti očuvanju saniranih lokacija i spriječiti njihovo ponovno pretvaranje u divlje deponije. Uklonjene su tone nagomilanog otpada i prostori su sada uredni i bezbjedni za sve građane, a spriječeno je i dalje zagađenje zemljišta, vazduha i vodotoka. Takođe je smanjen rizik od požara i širenja zaraznih bolesti i očuvani prirodni resursi i stvoreni bolji uslovi za buduće generacije – poručili su iz lokalne uprave. I.R.
Matica objavila crnogorske
narodne bajke „Vatra samotvora“
PODGORICA – „Vatra samotvora“, crnogorske narodne bajke, treća je od četiri antologije crnogorske usmene proze koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar
Radoje Radojević, a koju je Matica crnogorska objavila u okviru nove biblioteke
„Crnogorska narodna književnost“.
Antologija „Vatra samotvora“ je prvobitno objavljena 1976. godine u izdanju NIP „Pobjeda“ u okviru biblioteke „Luča“. Tada su urednici bili Branko Banjević, Sreten Perović, Milorad Stojović i Ratko Vujošević, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović Knjiga sadrži 57 bajki, te predgovor i pogovor, izvore i bilješke Radoja Radojevića.
U ovom izdanju Matice crnogorske, koje se pojavljuje gotovo pola vijeka nakon prvog, uz Radojevićeve neophodne jezičke intervencije, uvedena su i dva slova iz crnogorske abecede: ś i ź, koja se tada nijesu koristila, čime je autentičnost narodnog usmenog iskaza upotpunjena. Osim toga, učinjene su minimalne lektorske
i korektorske intervencije, a u fusnotama je unijeto i objašnjenje nekih, za savremene čitaoce manje poznatih riječi. Kao i u bajkama drugih naroda, kako se ističe u predgovoru Radoja Radojevića, i u crnogorskim narodnim bajkama je „izražen klasni karakter umjetnosti, te istorično pružaju sliku klasnih društvenih odnosa i nepravdi koje iz njih slijede“. - Istorijska śećanja se najviše oslanjaju na doba feudalizma, u kojemu vlastodršci neograničeno raspolažu ljudima i materijalnim bogatstvima, iako se ne prikazuje neposredno kmetski položaj seljaka. Tu se vidi, takoreći, privatni karakter feudalne države, kad su pośedi dobijani i davani u miraz, kad se nebrojeno blago prosiplje radi zadovoljavanja prohtjeva feudalnih gospodara. Među velikašima i drugim bogatašima vlada zločinstvo, lakomstvo, bezdušnost – navodi se u predgovoru.
Prema riječima Radojevića, crnogorske narodne bajke su po svojim osobinama i umjetničkim vrijednostima, reprezentativne za interdisciplinarno posmatranje ove književne vrste kao i najpoznatije bajke drugih naroda.
- Kao i u bajkama ostalih naroda, i u crnogorskim narodnim bajkama imamo sadržane sve opšte i posebne karakteristike, društveno-istorijske i književno-teorijske pretpostavke, formalne i strukturalne osobine, umjetničke crte itd. One sadrže, odgovarajući vremenu i prostoru nastanka i transformacijama kroz koje su prolazile, sve istorične i umjetničke komponente imanentne književnom djelu – navodi se u predgovoru. R. K.
Promocija knjige Dragana Đurovića
Mirjana Dabović-Pejović za Pobjedu predstavlja izložbu djela crnogorskog koja će biti otvorena u Galeriji CANU
Impozantna kolekcija Dadovih radova obuhvata desetak impresivnih formata. Uglavnom su to ulja na platnu koja svojim estetskim vrijednostima i relevantnošću u potpunosti reflektuju izniman stvaralački nerv, a po svom kvalitetu pariraju muzejskim primjercima - rekla je Dabović-Pejović
zejskim primjercima - rekla je ona.
Dabović-Pejović naglašava da se među ranim radovima iz sredine pedesetih godina prošlog vijeka izdvaja portret Dadovog profesora, slikara Marka Čelebonovića, koji ga je podstakao da se otisne u svijet.
PODGORICA – Knjiga kratkih priča ,,Ognjište“ novinara i publiciste Dragana Mitova Đurovića biće predstavljena danas u 13 sati, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika. Govoriće prof. dr Jasmina Nikčević, doc. dr Aleksandar Čogurić i Jovana Lipovina - Izranjaju starinske riječi patinastog zvuka sa stranica Draganove knjige uspomena i miješaju se i stapaju i sa našim zajedničkim sjećanjem u kojem sada odzvanjaju sonorne riječi nerijetko zaboravljene, jer tako već dugo nema onih koji su ih izgovarali. Banice, kakav naslov koji tako lapidarno i zgusnuto sve pojasni! I odmah se stvori slika šćeri uzdanica, radnih i bastašnih, časnih i poštenih domodržnica, tvrde zadate riječi i obećanja. „Sinovi su da lozu održe, a šćeri su ogledalo kuće – zapisala je prof. dr Jasmina Nikčević. Organizator predstavljanja knjge, čiji je izdavač Nacionalna zajednica Crnograca Hrvatske, jeste Fakultet za crnogorski jezik i književnost. R. K.
PODGORICA – Izložba radova velikog crnogorskog umjetnika Miodraga Dada Đurića, pod nazivom ,,Anđeli iz Crne Gore“, biće otvorena 24. februara u 19 sati u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Realizuje se u saradnji sa fondacijom „Luča Artis“ iz čije zbirke potiču izložena djela. Veći broj slika je monumentalnog formata, a znatan dio spada u sam vrh Dadovog stvaralaštva.
Kustoskinja izložbe Mirjana Dabović-Pejović , sa kojom smo se sreli juče u CANU tokom pripreme postavke, za Pobjedu govori o značaju Dadovih djela koja su dio kolekcije, sa posebnim akcentom na činjenicu da će izložba otvoriti potpuno novi pogled na stvaralaštvo barda crnogorskog slikarstva. Posjetioci će se sresti sa svim fazama Dadovog umjetničkog opusa. Po-
red slikarskih radova, u zbirci se nalaze crteži, grafike, skulpture, asamblaži i kolaži. Zbirka predstavlja prvi reprezentativni korpus djela Miodraga Dada Đurića formiran u Crnoj Gori i nastala je zalaganjem Novice Jovovića, predsjednika Fondacije „Luča Artis“.
KOLEKCIJA
Dabović-Pejović je naglasila da je kolekcija Novice Jovovića pažljivo formirana tokom više od četiri decenije. - Posebno mjesto u kolekciji zauzima djelo Dada Đurića, čijih radova je u zbirci skoro stotinu. Od prve pribavljene grafike, koja je podstakla interesovanje za Dadovo stvaralaštvo, ova zbirka je postepeno građena i brižljivo strukturirana. Tako se danas može govoriti o njenoj slojevitosti, zahvaljujući kojoj je moguće predstaviti jedan od mogućih presjeka njegove produkcije. Za potrebe izložbe u Galeriji CANU odabrana su najreprezentativnija
djela koja omogućavaju uvid u razvoj i promjene koje su se dešavale u opusu dugom preko šest decenija - istakla je Dabović-Pejović.
Ona je naglasila da će se zahvaljujući ovoj postavci otvoriti jedan potpuno novi pogled na Dadovo impresivno stvaralaštvo.
- Crnogorska javnost će se prvi put sresti sa djelima koja pripadaju etapama ovog veličanstvenog opusa, manje poznatim na našim prostorima. Radovi obuhvaćeni ovim izborom posjeduju globalnu relevantnost i značaj u Dadovom umjetničkom izrazu, što je potvrdilo vrijeme i stručno mnjenje - istakla je Dabović-Pejović.
Naša sagovornica podsjeća da impozantna kolekcija Dadovih radova obuhvata desetak impresivnih formata.
- Uglavnom su to ulja na platnu koja svojim estetskim vrijednostima i relevantnošću u potpunosti reflektuju izniman stvaralački nerv, a po svom kvalitetu pariraju mu-
- Iz toga doba datira slika kao i nekoliko crteža i akvarela koji već nagovještavaju osobenu umjetničku magiju. Slijede slike „blijede“ hromatike, na kojima se figura ogoljuje, iskrivljuje, deformiše i smješta u pejzaž obavijen magličastom koprenom. Paradoksalno, koliko god jezivo djelovali tako razotkriveni skeleti koji „ponosno“ poziraju, kolorit kojim ih definiše umekšava ih, tvoreći jedan vazdušasti, prozračni ambijent. U godinama koje slijede od plošnosti i posnosti se postepeno okreće ka vijugavosti nanosa, poteza gusto zbijenih jedan uz drugi, gradeći jedan hibridni poentilistički rukopis. Tek nakon što se izdaleka sagleda slika, boje postaju dio cjeline sa predstavama glava, izrazito toplog kolorita. Formati se povećavaju, figure se zgušnjavaju, a kolorit postaje sve plavlji, sve intenzivniji - rekla je Dabović-Pejović. Prema njenim riječima, slike postepeno ispunjavaju čudnovate, izobličene glave, deformisana lica koja potiču još iz vremena kada je podsticao svoje drugove iz djetinjstva da prave grimase kako bi ih mogao bilježiti.
- U međuvremenu, one su postale zločesta djeca, dobrodušni, nasmijani, glavati kepeci koji nas posmatraju sa neskrivenim interesovanjem, kao da nešto žele da saopšte. Slično je i sa figurama koje trajno utiskuje na zidove kapele na kojima neumorno slika, savlađujući visine, vlagu i hladnoću... Za njega ni prostor ne predstavlja prepreku već izazov koji s lakoćom prevazilazi. Slično je sa požarom koji je 1988. godine uništio veliki broj djela u ateljeu. Paradoksalno, on nije označio prestanak rada već je njegov put samo usmjerio na drugi način
Mirjana Dabović-Pejović naglašava da Dadovo djelo inspiriše, propituje, anticipira.
- Ljudske nedostatke pretvara u prednosti. I ne prestaje da intrigira i privlači. Stoga, mogućnost
da ovaj impresivni dio kolekcije Fondacije ,,Luča artis“ postane javan i trajno dostupan za buduća istra-
živanja, nova saznanja ili samo za neposredan doživljaj izuzetnog umjetničkog senzibiliteta, otvara novo
- problem pretvorio u prednost... Snaga izraza i (doslovno) produbljivanje značenja prepoznaju se i na crtežima, grafikama, kolažima gdje ogoljava sve ono što po prirodi stvari želi biti skriveno - kazala je Dabović-Pejović.
PAŽNJA
Dabović-Pejović je istakla da Dadovo ime uvijek izaziva pažnju i interesovanje, kako likovne kritike, tako i šire javnosti.
- Rado se dičimo njime, ponosno ističemo njegovo porijeklo, ali se ipak nakon skoro petnaest godina od njegove smrti nameće pitanje šta je Crna Gora do danas učinila da se njegova zaostavština adekvatno uvaži i pozicionira? Bez obzira na brojne inicijative: imenovanje galerija - formiranih 2002. i 2012. godine (od kojih jedna više ne postoji, a druga više nema konzistentan program kojim bi se uvažio naziv koji nosi), predstavljanje na Bijenalu u Veneciji 2009. godine i sporadične izložbe. Ipak, još uvijek ne postoji sveobuhvatna analiza njegovog djela u vidu ozbiljne publikacije. To bi svakako podrazumijevalo opsežan, slojevit
poglavlje u tretmanu
Dadovog djela u Crnoj
Gori. A to je, bez sumnje, nešto što ovoj sredini nedostaje - smatra Dabović-Pejović.
Knjiga ,,Stub soli“ Aleksandra Radunovića predstavljena u Podgorici, autor ispričao potresna iskustva tokom masakra na Cetinju
PODGORICA – Drama
,,Stub soli“ Aleksandra Radunovića, izdanje kuće ,,Fokalizator“, promovisana je u punom CZK ,,Ribnica“. Sa Radunovićem je razgovarala urednica knjige Sanja Vojinović, a potom je autor potpisivao knjigu desetinama zainteresovanih.
,,Stub soli“ prethodno je već promovisan u Podgorici, ali i u Tivtu, Baru i na Cetinju. Drama nosi podnaslov ,,Hronika raspadanja u četiri slike“, koje su nazvane ,,Večera“, ,,Iskupljenje“, ,,Zmije“ i ,,Egzorcizam“.
MASAKR
Što se tiče motivacije za pisanje ,,Stuba soli“, Radunović je kazao da je nakon tri tragedije odlučio da napiše komediju, ali se u međuvremenu dogodio prvi masakar na Cetinju koji je on posmatrao. Vidio je, kako je kazao, kako je čovjek ubio čovjeka, a potom su čuli i kako je ubijao druge jer je u pitanju njegov neposredni komšiluk.
istraživački rad većeg broja relevantnih domaćih i inostranih stručnjaka. Upravo u kontekstu njegove ozbiljne promocije i valorizacije mogućnost da se ovako vrijedan umjetnički fond učini (možda čak i trajno) javnim i dostupnim za istraživanje, izučavanje i prezentaciju čini se od naročite važnosti - rekla je Dabović-Pejović. Ona je naglasila su u tom procesu od velikog značaja prepoznavanje i podrška relevantnih državnih instanci. - Time bi se Crna Gora pridružila respektabilnim institucijama u Francuskoj koje već duže vrijeme, zahvaljujući posvećenosti njegove kćerke Amarante Zidon , kroz brojne inicijative i aktivnosti čuvaju i promovišu Dadov rad. Uspostavljanjem Fondacije ,,Luča Artis“, čija je jedna od misija da u saradnji sa crnogorskim stručnjacima, institucijama ali i srodnim evropskim ustanovama, radi na boljem pozicioniranju, kako ovog djela, tako i naše zemlje, na izvjestan način se ispravlja nepravda prema opusu koji odavno sasvim ravnopravno stoji sa velikim imenima svjetskog slikarstva XX vijeka - istakla je Dabović-Pejović, dodajući da je u vrijeme kada Dadova djela dostižu vrtoglave cifre na aukcijama, a kada ih je sve teže pribaviti, od velikog značaja adekvatna podrška ovoj dragocjenoj i po svemu izuzetnoj, privatnoj inicijativi. A. ĐOROJEVIĆ
– Taj čovjek, nepomenik i monstrum, ubijen je iza moje ograde. Moja kuća je bila sljedeća, trebalo je da on dođe i kod nas, sreća je pa smo imali ogradu. To je neko iskustvo koje je neopisivo, ta vrsta straha. Kod kuće su mi bili djeca, supruga i majka. Oni su morali da se sakriju jer sam mislio da će on da dođe, a nijesam imao oružje - rekao je Radunović, dodajući da je u međuvremenu kupio oružje. – A sad vidim da će da nam ga uzmu, nama kojima služi za odbranu jer država ne postoji – rekao je Radunović. Nakon toga je, prema njegovim riječima, razmišljao i prolazio kroz posttraumatski stres koji se pojačao nakon drugog užasa na Cetinju. – Razmišljao sam kako je moguće da čovjek preživi takve stvari, a da ne umre nešto u njemu, pogotovo kad djeca
stradaju. I pala mi je na pamet ta biblijska priča u kojoj je Lotu i njegovoj familiji zabranjeno da posmatraju uništenje Sodome i Gomore, koje je zbog razvrata i bluda Bog odlučio da uništi kišom ognja i sumpora – istakao je on. Radunović je objasnio kako je u toj biblijskoj priči Bog rekao da će da ih spasi jer su dobri, da odu iz grada, ali da se ne okreću i ne gledaju kako ubija sav taj narod. – Lotova žena nije mogla da izdrži, okrenula se da vidi kako on uništava te gradove i on je za kaznu pretvorio u stub soli. Razmišljao sam je li on nju pretvorio u stub soli, kako piše u Bibliji, ili se ona pretvorila od užasa. Kad vidite neki takav užas, nešto u vama mora da umre, da se skameni ne-
ki dio čovjeka – istakao je Radunović.
RANE
Poslije prvog užasa kojem je svjedočio, kako je istakao, u njemu se rodila ideja da bi bilo dobro da iz sebe ,,izbaci na književni način tu muku i piše o ljudima koji više ne mogu da podnesu ovaj svijet“.
- I koji su spremni da iz milosrđa urade najveću žrtvu i ubiju onoga koga vole. Dakle, okrenuo sam tu stvar. To je bilo prilično mučno iskustvo i 3-4 mjeseca nijesam bio dobro, nijesam mogao da spavam normalno, stalno sam bio s tim likovima, pisao o tome, razmišljao intenzivno – rekao je Radunović.
On je kazao da se, taman kad je mislio da su se rane prvog
Film ,,Lacus Labeatis in memorias“ premijerno u Zetskom domu
PODGORICA – Muzičko-dokumentarni film ,,Lacus Labeatis in memorias“ crnogorskog kompozitora i filmskog stvaraoca Miodraga Bola Boškovića biće premijerno prikazan večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom“. Ovaj pedesetominutni film ima i jako izražen istorijski momenat s obzirom na samu tematiku i sadržinu, ali i činjenicu da se radi o zadnjim snimcima originalnog izgleda i stanja mnogih sakralnih objekata i zadužbina od XI do XIX vijeka basena Skadarskog jezera. Prema riječima Boškovića, za film ,,Lacus Labeatis in memorias“ specijalno je komponovao 11 kompozicija, od
kojih je svaka inspirisana toponimom ili nekom manastirskom goricom sa Skadarskog jezera (,,Lacus Labeatis“, ,,Kom“, ,,Skenderbeg“, ,,Rijeka
Crnojevića“, ,,Vranjina“, ,,Grmozur“, ,,Petrova ponta“, Beška“, ,,Starčeva gorica“, ,,Moračnik“, ,,Tophala“), zbog čega je ovo muzički film. - A dokumentarni je jer je to film o prošlim vremenima, o nečemu čega, nažalost, više nema, o našim sjećanjima. Kompletan materijal je autentičan i, nažalost, danas jedinstven iz prostog razloga jer više nema tih originalnih snimaka basena Skadarskog jezera. Svi manastiri, crkve i drugi sakralni objekti, kao i mnoge zadužbine iz vremena dinastija Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića su devastirani. Rušiteljeva ruka je uradila ono što nijesu uradili vjekovi i milenijumi – istakao je Bošković. An. R.
masakra zaliječile, dogodio i drugi.
- Tada shvatam da to nije izuzetak. Ja sam djeci kad se desio prvi masakr rekao da ne brinu i da se ovo dešava jednom u 100 godina. I onda se poslije dvije i po godine desi ista stvar. I razumijete onda da živimo u svijetu kom se spremaju užasne i strašne stvari – istakao je Radunović. On je kazao i da smatra da su sve biblijske priče svojevrsne metafore i da nas one, kao i cjelokupna književnost, uče kako da živimo.
– Kad čitate neke stvari, možete da proživljavate nešto što nikada nećete proživjeti. Nažalost, mi u Crnoj Gori smo preživjeli i proživjeli mnogo užasnih stvari, tako da nam za to i nije potrebna književnost – istakao je Radunović. An. R.
„Posjeta“ u CNP-u
PODGORICA - Predstava „Posjeta“, nastala prema tekstu „Posjeta stare dame“ Fridriha Direnmata, u režiji Aleksandra Morfova, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. - Starica, jedna od najbogatijih žena na svijetu, vraća se u rodni grad i nudi siromašnim građanima milijardu da ispune jedan zahtjev koji se odnosi na sudbinu njenog bivšeg ljubavnika - zapisao je o predstavi dramaturg Stefan Bošković. Uloge tumače: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Slobodan Marunović, Aleksandar Radulović, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Danilo Čelebić, Jelena Nenezić i drugi. R. K.
Petak, 21. februar 2025.
Dogovorena razmjena parcela između Glavnog grada i kompanije ,,Industriaimport-Industriaimpex“
Konačno je riješena problematika spornog placa uz Osnovnu školu ,,Savo Pejanović“ – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija postiglo je dogovor o zamjeni parcela sa vlasnikom zemljišta u Hercegovačkoj ulici, tako da će na toj lokaciji biti građena školska fiskulturna sala, a ne stambeno-poslovna zgrada, što je bilo prvobitno planirano. Najstarija osnovna škola u gradu, OŠ ,,Savo Pejanović“ trebalo bi do kraja godine da dobije ogradu oko školskog dvorišta, a gradnja fiskulturne sale trebalo bi da počne naredne godine, precizirano je na sastanku članova Mreže savjeta roditelja Crne Gore sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, održanog 15. februara.
DOGOVOR
Direktorica OŠ ,,Savo Pejanović“ Milja Božović iskazala je zadovoljstvo što će umjesto planiranog stambeno-poslovnog objekta biti izgrađena fiskulturna sala i rekreativni sadržaji koji su školi najpotrebniji.
- I naš stav je da na tom prostoru treba izgraditi fiskulturnu salu i sportsko-rekreativne sadržaje jer je to u interesu učenika, roditelja i cjelokupne lokalne zajednice – izjavila je Božović za Pobjedu, uz podsjećanje da škola nikada nije ni imala adekvatnu salu za nastavu fizičkog vaspitanja. Ona je navela i da se Glavni
grad obratio MPNI sa zahtjevom da u dijelu dvorišta koji koristi škola ,,Savo Pejanović“ bude izgrađena pristupna saobraćajnica i nekoliko parking mjesta za potrebe Gradskog pozorišta, čija se izgradnja privodi kraju.
- Sazvali smo Školski odbor i upoznali ga sa ovim zahtje-
vom Glavnog grada. Oni su donijeli odluku da su saglasni da se gradi pomenuta pristupna saobraćajnica između škole i Gradskog pozorišta, na osnovu zaključka Vlade Crne Gore od 11. decembra 2024. godine, pod uslovom da se izvrši razmjena zemljišta na kojem je bila planirana gradnja po -
slovno-stambene zgrade od koje se odustalo i da se izgradi fiskulturna sala na tom zemljištu – prenijela je Božović zaključke sa Školskog odbora.
ZAJEDNIŠTVO
Na uskom pojasu prekoputa vrtića ,,Buba Mara“ i uz dvorište OŠ ,,Savo Pejanović“ u
Najstarija osnovna škola u gradu, OŠ ,,Savo Pejanović“ trebalo bi do kraja godine da dobije ogradu oko školskog dvorišta, a gradnja fiskulturne sale trebalo bi da počne naredne godine, precizirano je na sastanku članova Mreže savjeta roditelja Crne Gore sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija
Hercegovačkoj ulici, bila je planirana izgradnja trospratne poslovno-stambene zgrade sa podzemnom garažom. Na zahtjev tadašnjeg ministarstva prosvjete, Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 14. februara 2023. godine izvršila je inspekcijski nadzor na tom gradilištu u Hercegovačkoj ulici. Tom prilikom, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, izdata je mjera zatvaranja gradilišta zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije i činjenice da je u toku postupak po prijavi gradnje koji nije okon-
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopštili su kako su, prepoznajući važnost rješavanja ovog problema, u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Kabinetom predsjednika Vlade imali intenzivne razgovore
sa investitorima na planiranoj lokaciji OŠ ,,Savo Pejanović“.
- Vlada i investitor su se usaglasili da bi najbolje rješenje za obje strane bila razmjena parcela. Na sjednici Vlade 11. decembra 2024. godine donijeta je odluka koja ide u tom pravcu i ista je proslijeđena Glavnom gradu i Skup-
štini glavnog grada na dalje razmatranje, zato što je kao titular prava upravljanja tim zemljištem naveden Glavni grad koji se sa tom odlukom mora saglasiti – navedeno je iz MPNI. Realizacijom ove odluke, OŠ ,,Savo Pejanović“ dobila bi novi prostor za svoje aktivnosti, dok bi investitor dobio
novu lokaciju za ostvarenje svojih planova gradnje objekta.
– Na ovaj način bi se stvorile mogućnosti za dalje aktivnosti, na prenamjeni ovog zemljišta kao i izradi projekta i aplikaciji istog u kapitalni budžet za narednu godinu sa ciljem da najstarija podgorička škola konačno dobi-
je sportsku salu. U dijelu koji se tiče ograde, ona bi bila postavljena odmah nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, tj. nakon odluke Glavnog grada i potpisivanja ugovora o razmjeni sa izvođačem, čime bi ova lokacija postala integralni dio dvorišta ove škole – navedeno je iz MPNI.
Svega devet mjeseci od kada je svečano otvoren, novi park u dvorišnom dijelu zgrada na uglu ulica Kralja Nikole, 27. marta i Radosava Burića na Zabjelu već je
zreo za ozbiljniju sanaciju. Polomljeni mobilijar i mlade sadnice drveća, pa i razbacani komunalni otpad na prostoru od oko 8.000 kvadratnih metara, još jedan je od brojnih prim-
jera širom grada koji ukazuje na to da bi nadležni iz Glavnog grada trebalo ozbiljno da se pozabave problemom vandalizma. Prije nekoliko dana u ovom parku na Zabjelu velika količi-
na izlomljenog stiropora bila je razbacana po sportskom poligonu, šetnim stazama, travnjacima i dječjem igralištu.
NERED
Na samom ulazu u park bila je devastirana tabla na kojoj je napisano obavještenje o pravilima ponašanja u parku koja, nije teško zaključiti, ne poštuju brojni građani. Širom parka bile su rabacane staklene i plastične flaše, limenke, kese, plastične igračke, ali i zeleni otpad. Bilo je polomljeno nekoliko klupa za sjedjenje i kanti za otpatke, ali i mladih sadnica drveća. I ono što je najteže razumjeti – polomljeni su i plastični djelovi na klackalicama, jedna ljuljaška i djelovi mobilijara na igralištu za djecu. Pokušaj da od dvije žene koje su šetale gurajući kolica s djecom, ali i
od nekoliko mlađih i starijih građana dobijemo komentar ove pojave nijesu urodili plodom. Niko od njih nije bio raspoložen da prokomentariše ovakvo stanje u parku. Jedini koji je sliježući ramenima odgovorio molbi da kaže što misli o vandalizmu u svom komšiluku bio je jedan stariji Zabjelčanin. Nekoliko njegovih riječi su zapravo bile sasvim dovoljne za komentar: A što da vam pričam, vidite i sami, dovoljno je samo da slikate ovo ruglo, ne morate ništa pisati.
(NE)ODGOVORNOST
U samom srcu Zabjela, na uglu ulica Kralja Nikole, 27. marta i Radosava Burića, 9. maja prošle godine, na površini od oko 8.000 kvadratnih metra, otvoren je novi park sa dječjim igralištem i pratećim mobilija-
čan. Odgovarajući na pitanja Pobjede, predstavnik investitora izgradnje ovog projekta ,,Industriaimport-Industriaimpex“ a. d. Podgorica je tada izjavio da gradilište još nije bilo otvoreno, niti su započete bilo kakve aktivnosti, osim postavljanja gradilišne table. U međuvremenu, dio javnosti je iskazao nezadovoljstvo i protest zbog toga što je planirana izgradnja poslovno-stambene zgrade uz dvorište škole. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 22. februara je donijelo rješenje o zabrani gradnje pomenutog objekta i istovremeno poništilo saglasnost na idejno rješenje. Istoga dana više od stotinak građana u dvorištu škole je protestovalo, zahtijevajući da se postojeći DUP stavi van snage za mjesne zajednice Nova varoš i Gorica, da se uvede moratorijum na gradnju, kao i da se usko gradsko jezgro oslobodi gradnje višespratnica. Okupljeni su tada poručili da bi na mjestu gdje je ucrtana zgrada trebalo napraviti fiskulturnu salu i park, na čijoj se realizaciji radi ovih dana. I. MITROVIĆ
rom, teretanom na otvorenom, prostorom za odmor, betonskim šetnim stazama sa edukativnim muralima… U izgradnji parka, odnosno, kultivaciji prostora koji je do tada bio zapušten i neuređen, radnicima gradskog Zelenila pomogle su kolege iz Agencije za stanovanje, Komunalnih usluga, Čistoće i Puteva. Riječ je, dakle, o investiciji finansiranoj iz budžeta Glavnog grada, tj. novcem svih građana. Stoga, da ne bi ponovo postao zapušten i nekultivisan, nego ostao još jedan lijepi park, nadležni iz Glavnog grada bi osim same izgradnje parkova trebalo mnogo više pažnje da posvete njihovom očuvanju, odnosno, pronalaženju načina za adekvatno sankcionisanje vandala koji uništavaju javne površine, zajedničku svojinu svih Podgoričana.
I. MITROVIĆ
NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA
PROIZVEDENO U EVROPI
BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE
Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.
KAMPANJA
FNANSIRANA UZ POMOĆEVROPSKE UNIJE
Evropska unija podržava kampanje koje promovišu poljoprivredne proizvode visokog kvaliteta.
Premijer vaterpolo liga (18. kolo)
PODGORICA – Sa drugačijih pozicija, kao i sa različitim ambicijama Primorac i Jadran MTEL ulaze u večerašnji okršaj u 18. kolu Premijer vaterpolo lige.
Kotorani imaju 25 bodova manje od lidera iz Herceg Novog, ne blistaju u ovom najjačem regionalnom takmičenju, ali su obezbijedili ostanak u društvu najboljih. Rival je u izuzetnoj seriji pobjeda i mogao bi sa liderske pozicije da sačeka završni turnir.
U bokeškom derbiju se sve briše - pokazale su ranije utakmice, konkretno ova sezona u kojoj je Jadran bio bolji za gol u Premijer ligi, ali je Primorac u finalu osvojio Kup.
- Teško je predvidjeti što nas očekuje u bokeškom derbiju jer smo u različitom stadiju-
mu forme. Jadran igra dobro u posljednje vrijeme, zasluženo je na prvom mjestu i njima
PODGORICA - U jedinom
meču u nastavku NBA lige, nakon petodnevne pauze zbog Ol-star vikenda u San Francusku, Šarlot je u gostima pobijedio Los Anđeles Lejkerse 100:97 (21:28, 16:20, 32:18, 31:31) i prekinuo niz od tri uzastopna poraza.
Lejkersi su imali posljednji napad na meču sa šest sekundi do kraja. Lebron Džejms je promašio prvu trojku za izjednačenje nakon izvedenog auta Luke Dončića, ofanzivni skok je uhvatio Gejb Vinsent, da bi Džejms poslije njegovog dodavanja na sekund do kraja promašio još jednu trojku za izjednačenje.
Ovo je bio prvi duel između ova dva tima nakon što su Lejkersi opozvali trejd u kom je trebalo da dovedu centra Šarlota Marka Vilijamsa, a da u drugom smjeru u klub iz Sjeverne Karoline pošalju Daltona Nehta i Kema Rediša Vilijams je u ovoj utakmici za Šarlot zabilježio 10 poena i devet skokova, dok je na drugoj strani Neht za Lejkerse upisao tri poena i pet skokova. Rediš nije ulazio u igru za tim iz Los Anđelesa. Najefikasniji u ekipi Šarlota
bio je Majls Bridžis sa 29 poena, uz šest skokova i pet ukradenih lopti. Lamelo Bol je dodao 27 poena, šest asistencija i pet skokova, Nik Smit Džunior je postigao 12 poena, dok je bosanski centar Jusuf Nurkić za 18 minuta igre imao osam skokova, sedam asistencija, dvije blokade i ukradenu loptu. Nurkić je u Šarlot došao iz Finiksa, u trejdu u kom je u Sanse prešao reprezentativac Srbije Vasilije Micić. U ekipi Lejkersa najefikasniji je bio Lebron Džejms sa 26 poena, uz 11 asistencija i sedam skokova. Rui Hačimura je dodao 17 poena i osam skokova, Luka Dončić je zabilježio 14 poena, 11 skokova i osam asistencija, dok je Dorijan Fini-Smit postigao 12 poena. Ostin Rivs je isključen sa utakmice u trećoj četvrtini nakon dobijanja dvije brze tehničke greške zbog žus trog prigovora sudiji. Šarlot je ostvario svoj drugi trijumf na posljednjih 11 utakmica i zauzima pretposljednje, 14. mjesto na tabeli Istočne konferencije sa skorom 14-39, dok su Lejkersi upisali svoj drugi uzastopni poraz nakon šest pobjeda zaredom i sad su peti na Zapadu sa 32 pobjede i 21 porazom. S. J.
ova utakmica mnogo više znači. Mi smo objektivno mjesto gore-dolje, nećemo doći u opasnost za ostanak, a na fajnal-for ne možemo. Sa tog aspekta je njima bitnije, doduše, prenose se bodovi za prvenstvo što je nama jako bitno. I, naravno, pokušaćemo da pobijedimo - kazao je Draško Brguljan Kapiten Primorca je realan. - Nijesmo baš briljantni ove sezone u Premijer ligi, ali je možda ovo dobra prilika da se podignemo i pokažemo da ipak ovo trenutno stanje nije realno. Neke utakmice izgubili smo prelagano, a da razlika baš i nije bila realna. Nadam se da će biti publike. Ovo je dobra prilika da se pogleda lijep i nadam se za nas uspješan
meč - istakao je kapiten ekipe iz Kotora. I šampion i vicešampion Crne Gore su u četvrtfinalu Evrokupa. I to je dobar rezultat, nakon što su ispali iz Lige šampiona. U Premijer ligi Kotorani su izgubili neke mečeve ubjedljivom razlikom, a neke su u dramatičnim finišima rješavali u svoju korist. Sa druge strane, igrači trenera Vladimira Gojkovića su u naletu i igraju najbolji vaterpolo u ovom takmičenju. - Nadam se da ćemo nastaviti pobjednički niz i da ćemo uspjeti da zauzmemo prvo mjesto. Igrali smo dva puta sa njima, prvi meč smo tijesno dobili na Škveru, drugi izgubili u finalu Kupa, pa je ovo prilika da se revanširamo i nastavimo pobjednički niz - poručio je Danilo Radović, prvotimac Jadrana.
Duel u Kotoru zakazan je za 18 sati. A. M.
Žrijeb
PODGORICA - FIBA je objavila šešire za žrijeb za Evropsko prvenstvo (18-29. jun), koji će se održati 8. marta u 19 časova u Atini. Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore nalazi se u trećem šeširu, sa nacionalnim timovima Velike Britanije, Grčke i Slovenije.
Iz prvog šešira, gdje su najkvalitetnije selekcije, naše košarkašice za rivala mogu dobiti Francusku, Španiju, Belgiju ili Srbiju. U drugom šeširu su Njemačka, Italija, Turska i Češka, a u posljednjem Švedska, Portugalija, Litvanija i Švajcarska. Evropsko prvenstvo 2025. igra se u četiri zemlje, pa se tako
unaprijed zna u kojim će grupama biti domaćini. Grčka će u A grupu, Italija u B, Češka u C, a Njemačka u D. Takmičenje po grupama će se, dakle, održati u Pireju (Grčka), Brnu (Češka), Bolonji (Italija) i Hamburgu (Njemačka), a završnica je u Pireju. R. P.
Sporazumni raskid ugovora sa Amerikancem
PODGORICA - Ajzea Filmor više nije košarkaš Sutjeske, saopšteno je iz nikšićkog kluba.
Kako se navodi u saopštenju, sa Filmorom je sporazumno raskinut ugovor, i to samo mjesec nakon što je američki krilni centar stigao u Nikšić.
- Ajzea nije bio zadovoljan minutažom, u međuvremenu je dobio ponudu iz Mađarske i želio je da napusti Sutjesku. Klub mu je izašao u susret i ugovor je sporazumno raskinut. Sutjeska Ajzei želi sve najbolje u nastavku karijere -saopšteno je iz Sutjeske. S. J.
Ni puna „MTEL Dvorana Morača“, niti sjajna atmosfera na tribinama nijesu donijeli sreću našim košarkašima da u duelu sa aktuelnim svjetskim prvakom, kolo prije kraja kvalifikacija, proslave plasman na Evropsko prvenstvo – Njemačka je bila prejaka za našu oslabljenu selekciju, slavila je sa ubjedljivih 95:76, a prije kraja meča u Podgorici stigle su i loše vijesti iz Botevgrada, gdje je Bugarska, nakon produžetka, savladala Švedsku 81:77, i time se produžila neizvjesnost u grupi D. Kolo prije kraja kvalifikacija, Crna Gora i Njemačka imaju po tri pobjede i dva poraza, a Švedska i Bugarska po dvije pobjede i tri poraza, što znači da će posljednje kolo u neđelju odlučiti koja će tri tima da se plasiraju na EP. Naša selekcija gostuje Švedskoj u Stokholmu, dok Njemačka dočekuje Bugarsku. Ipak, bilo bi čudo da „crvenima“ izmakne plasman na šampionat koji organizuju Letonija, Finska, Poljska i Kipar - da izabranici Boška Radovića izgube u Švedskoj, da Bugarska pobijedi u gostima Njemce i da naša selekcija ima najgoru koš-razliku u grupi. Pred 6. kolo, Crna Gora je na plus devet, Bugari na minus 32, a Šveđani na -33.
NE
Crna Gora je drugi put u kvalifikacijama ubjedljivo izgubila, nakon poraza u gostima (85:61), a ovaj poraz nije neočekivan s obzirom na snagu gostujućeg tima (stigli sa šest igrača koji su 2023. godine osvojili titulu prvaka svijeta), a posebno zbog toga što je naša selekcija u duel ušla veoma oslabljena, bez kapitena Bojana Dubljevića i Marka Todorovića, ali posebno bez ijednog plejmejkera, pošto zbog povreda nijesu na raspolaganju bili Čarli Mur i Igor Drobnjak, dok je Nikola Ivanović doputovao tek na dan utakmice sa Njemačkom pa će biti na raspolaganju tek za meč u Švedskoj. Ulogu plejmejkera na ovoj utakmici su preuzimali ostali bekovi, prije svega Vladimir Mihailović, Petar Popović i Džona Radebau, ali se vidjelo da to utiče na igru „crvenih“ koji nijesu mogli da pariraju razigranim gostima.
SLAB POČETAK
Crna Gora je imala velikih problema u napadu u prva četiri minuta, tokom kojih je
Na poluvremenu utakmice nastupala su djeca i osobe sa Daunovim sindromom iz NVO „Ljubav za ljubav“ - prvog regionalnog udruženja koje pomaže i radi sa osobama sa Daunovim sindromom, a osnovano je 2018. godine. Za nastup su nagrađeni gromkim aplauzom cijele dvorane.
Predstavnice kompanije MTEL uručile su im specijalne poklone i mobilne telefone, što je izazvalo posebno oduševljenje djece iz NVO „Ljubav za ljubav“.
Marko Simonović, najbolji igrač Crne Gore u ovom meču, kazao je da je bio težak meč protiv dobrog i iskusnog tima.
- A mi nijesmo igrali kako smo se spremali. Desilo
postigla samo jedan koš (Dino Radončić trojku), uz šest promašaja iz igre (četiri za dva i dva za tri poena), te dvije izgubljene lopte. Njemačka je to kaznila serijom 8:0 i vođstvom od 12:3 i primorala Radovića na prvi tajmaut. Nakon minuta odmora Mihailović je napadački povukao ekipu (osam poena do kraja kvartala), i nakon njegovih šest poena iz dva napada (tri bacanja i trojka) Crna Gora je prišla na posjed minusa (12:9). To je, međutim, bilo najbliže što je naša selekcija prišla gostima u ovoj četvrtini, koji su trojkom Vajtmana na četiri sekunde do kraja završili kvartal sa ponovo maksimalnih „plus devet“ (26:17). Njemci su u prvih 10 minuta bolje šutirali posebno za dva (70 – 30 procenata), ali i tri poena (42,9 – 33,3 procenata), imali su dva skoka (10-8) i dvije asistencije više (5-3), te izgubljenu loptu manje (2-3). Crna Gora je bila donekle po-
se ranije tokom kvalifikacija da su Njemci izgubili određene mečeve, ali tada u drugačijem sastavu, ali sada su igrali praktično sa najjačim. Taj meč je iza nas i sada moramo da se dobro
spremimo za Švedsku –kazao je Simonović.
I košarkaš Bahčešehira je bio oduševljen podrškom sa tribina.
- Bila je fenomenala atmosfera, moram da se
zahvalim navijačima, bili su vjetar u leđa iako nijesmo igrali kako smo očekivali. Nadam se da će i u narednim mečevima dolaziti u istom broju - poručio je Simonović.
Selektor Njemačke Aleks Mumbru je, očekivano, bio zadovoljan pobjedom i igrom svog tima.
pravila napad u drugom kvartalu, ali u odbrani ponovo nije uspjela da zaustavi goste, koji su, tako, do poluvremena stigli do velikih 12 poena prednosti (50:38), koliko su Njemci vodili još jednom u posljednjem minutu ovog kvartala (48:36). Gosti su na polovini meča bili još bolji u šutu za dva poena (76,9 – 44 procenta) i tri poena (46,7 – 25 procenata), jer su ubacili i četiri šuta sa perimetra, a i dalje su imali prednost u skoku (19-16), iako je Crna Gora imala više skokova u napadu (7-4), ali je to valorizovala sa samo dva poena više iz drugog napada (6-4). Razlika u asistencijama je bila velika u korist prvaka svi-
- Teška utakmica i važna pobjeda. Nevjerovatna atmosfera u Podgorici. Igrali smo dobro, pogađali
jeta (4-15).
Crnoj Gori nije pomoglo ni to što je imala četiri izgubljene lopte manje (3-7) i dvije ukradene više (3-1), više poena nakon izgubljenih poena protivnika (9-4) i iz kontranapada (6-5).
ODLUKA U 3. ČETVRTINI
Iako prve poene u drugoj četvrtini postigla Crna Gora (Andrija Slaković), iako su Marko Simonović i Petar Popović sa dvije uzastopne ukradene lopte smanjili vođstvo gostiju na pet poena (31:26), nakon četiri i po minuta igre, Njemačka nije dozvolila našoj selekciji da
smo dosta šuteva. Uspjeli smo u drugom poluvremenu da iskontrolišemo utakmicu – kazao je Mumbru.
se potpuno vrati u meč. Sa tri uzastopne trojke iz tri svoja napada, Njemci su došli do 12 poena prednosti (48:36) i tu prednost sačuvali do poluvremena.
Meč je odlučen već nakon dva minuta i 13 sekundi igre u drugom poluvremenu, kada je Njemačka serijom 8:0 stigla do nedostižnih 20 poena prednosti (58:38), nakon čega je samo ostalo da se čekaju pozitivne vijesti iz Bugarske. Prednost gostiju u trećoj četvrtini je dva puta išla do 24 poena, prvo u 27. minutu (70:46), a onda na kraju dionice (75:51), a onda su gosti do kraja vodili i 27 razlike (91:64). S. JONČIĆ
Mihailović 18
HadžibegovićSlavković 2
Radončić 4
Simonović 22
Radović 7
Radebau 4
Jovanović 9
Nikolić 1
Popović 5
Bogavac 4
MirkovićBonga 13 Šnajder 8 Vojtman 8
10 Matišek 2 Olinde 5 Delou
Selektor Crne Gore je nakon meča kazao da je Njemačka bila bolji tim u svakom segmentu igre.
- To je očigledno. Nema mnogo toga da se kaže kad smo mi u pitanju, nadskočeni smo, rival je imao 15 skokova više od nas. Nijesmo bili na nivou, ali kao što ste vidjeli, igrali smo praktično bez plejmejkera, a to je u današnjoj košaraci nemoguće. Pokušavali smo nešto, pomjerali igrače sa drugih pozicija, ali Njemačka je isuviše talentovana i jaka. Loše smo otvorili drugo poluvrijeme, primili smo preko 90 poena i to dovoljno govori – kazao Radović.
Odluka pada u posljednjem kolu.
- Njemačka je trebalo da bude apsolutni favorit grupe, ali se sve zakomplikovalo i znali smo i nakon trijumfa nad Bugarskom da ništa nije gotovo. Nijesmo mi navikli da nešto riješimo prije posljednjeg meča, šuta, skoka. To nam ništa nije novo. Treba da
se spremimo za put i utakmicu sa Švedskom. Sve opcije moramo uzeti u obzir. Treba nam pobjeda protiv Švedske i mi smo na Evropskom prvenstvu, ali moramo obratiti pažnju na računicu – dodao je Radović.
Selektor Crne Gore je zahvalio publici na sjajnoj atmosferi.
- Pozivali smo sve ove dane da ,,Morača“ bude puna, jer nam je trebala podrška. Nijesu se nagledali neke dobre košarke, ali dešavaju se ovakve utakmice. Kako god se ovo završi, moramo shvatiti gdje nam je mjesto. Ko prati košarku i ko zna, evidentna je razlika u kvalitetu, atleticizmu – evidento bolji tim. Ovdje su padali bolji timovi od Njemačke, ali mi nijesmo večeras isti tim kao možda u nekim ranijim utakmicama protiv Francuske, Turske… Još jednom hvala svim ljudima koji su došli da nas bodre - rekao je selektor crnogorske reprezentacije.
Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore danas gostuje
Azerbejdžanu u prvom kolu novog ciklusa UEFA Lige nacija
PODGORICA - Ženska seniorska reprezentacija
Crne Gore danas od 12 časova u Bakuu igra prvi meč u novom ciklusu UEFA Lige nacija. ,,Crvene“ gostuju Azerbejdžanu na startu grupe C4, u kojoj je još i Litvanija, a sa kojom će se izabranice Mirka Marića sastati u utorak od 14 sati. Crna Gora i Azerbejdžan bili su rivali i u prethodnom izdanju Lige nacija. U oba meča slavile su Azerbejdžanke,
sa 1:0 u Podgorici i 3:0 u Bakuu. - Poznat protivnik, koji nas je pobijedio dva puta u posljednja tri meča. Nadam se da smo naučili nešto iz ta tri meča, a to je da budemo agresivni kada one imaju loptu, a da igramo jednostavno kada smo mi u posjedu. Ako to odradimo, a možemo, vjerujem da ćemo savladati Azerbejdžan – rekao je selektor Marić. Kapitenka Slađana Bulatović ističe da naše fudbalerke imaju motiv da se revanširaju ri-
valu za prethodna dva poraza. - Imamo veliki motiv da pokažemo da možemo mnogo bolje i da smo bolje. One su veoma agresivne, imaju fudbalsku ,,drskost“ koju mi možda nemamo, ali zato moramo da uradimo sve što možemo da im pariramo i u tom segmentu - kazala je Bulatović. Selektor vjeruje da Crna Gora u ovom ciklusu može da napravi iskorak i plasira se u viši rang, nakon što je dva puta stizala do baraž mečeva, kao drugoplasirana selekcija u grupnoj fazi. Prvo mjesto vodi direktno u Ligu B.
- U tom pravcu ćemo i da se spremamo, želimo da dođemo do prvog mjesta. Zavisiće to od mnogih faktora, prije svega da li će sve igračice biti zdrave i spremne, ali u svakom slučaju pokušaćemo da damo maksimum - poručio je Marić. Slično razmišlja i kapitenka:
- Kada se ostvare neki rezultati, normalno je da se očekuje i želi još više. Mislim da smo spremne da ostvarimo ciljeve koje smo i ranije zacrtale - istakla je Bulatović.
U grupi C4 je i Litvanija, koja nije klasični autsajder.
- To je najjača ekipa iz trećeg šešira. Grupa je podjednaka i odlučivaće nijanse - zaključio je Marić. D. K.
Mediteransko prvenstvo za rukometašice do 17 godina
Samo čudo Crnogorke može da udalji od finala
PODGORICA - Crna
Gora je zadržala prvo mjesto u grupi i u svojim rukama drži situaciju oko plasmana u finale
Mediteranskog prvenstva za rukometašice do 17 godina u Podgorici na kojem nastupa rekordan broj učesnika - 13 reprezentacija.
Naša reprezentacija uoči posljednjeg kola grupne faze ima 20,5, dok je drugoplasirana Slovačka osvojila 20 bodova. ,,Lavice“ će u posljednjem kolu danas od 10.30 sati igrati
protiv Turske i izboriće plasman u finale ukoliko osvoje 4,5 bodova, bez obzira na to kakav će biti ishod duela Slovačke i Italije koji se igra u 9 sati, jer ima bolji međusobni učinak od jedinog konkurenta u borbi za prvo mjesto. Do četvrte pobjede, uz samo jedan remi, generacija igračica koju predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović došla je protiv Italije 22:11 (8:3, 5:4, 9:4), što je donijelo maksimalnih pet bodova - po bod za svaku dobijenu trećinu i dva za trijumf na kraju meča. Prethodno su naše djevojke
Jedan od najvećih talenata crnogorskog fudbala Andrija kraja sezone nosiće dres Budućnosti kao pozajmljen
PODGORICA - Stvari o kojima je Andrija Bulatović maštao kao klinac došle su možda mnogo brže nego što je mogao da zamisli. U samo pola godine ispao je iz lige sa Rudarom, a nedavno je iz Budućnosti, u transferu vrijednom oko dva miliona eura, potpisao višegodišnji ugovor sa Lensom.
Imao je opciju da ostane u Francuskoj, bori se za mjesto u timu, da već upiše prve minute u Ligi 1, ali prevagnula je volja osamnaestogodišnjeg Kolašinca da dovrši priču koju je ljetos započeo u podgoričkom klubu.
U znak zahvalnosti prema ,,plavima“, ali i zbog želje da osvoji titulu – jedan od najvećih bisera crnogorskog kluba do kraja sezone nastupaće u Meridianbet 1. CFL. Veliki dio posla u borbi za trofej Budućnost je napravila jesenas kada je stekla 12 bodova prednosti na vrhu tabele. Ostala je druga, lakša, čini se rutinska polovina. Sa mladim Bulatovićem u timu – da ispuni srce i zadovolji svaku stranu.
- Fenomenalan je osjećaj kada potpišete za tako veliki klub. Pričao sam sa sportskim direktorom i trenerom. Napravili su plan, kako me vide za godinu, godinu i po, možda i bliže. Predočili su mi da sam projekat kluba. Za mene je to jako dobra stvar. Vratio sam se zadovoljan iz Francuske. Postojala je vjerovatnoća da odmah ostanem tamo, ali na kraju smo se zajednički dogovorili da do kraja sezone igram za Budućnost. To je bila moja želja, a i želja svih ljudi iz kluba. Ovo je najbolji potez, a vjerujem da će sve dobro da se završi – rekao je Bulatović na pres
konferenciji u pres sali klupskog kampa ,,plavih“ na Starom aerodromu. - Budućnost mi je dala sve, osjećam se ovdje kao pravi igrač, dugujem veliku zahvalnost i želim klubu da vratim na pravi način. Tu sam, maksimalno fokusiran da ostvarimo cilj. Želim da se titulom oprostim od ,,plavo-bijelog“ dresa – istakao je momak koji predstavlja budućnost crnogorske reprezentacije.
BUDUĆI ,,A“ REPREZENTATIVAC
Izabranicima Ivana Brnovića otvoreni su svu horizonti do trona. Trku nastavljaju u subo-
tu veče od 18 časova pod Goricom - derbijem sa Sutjeskom. - Imamo otvoren put, 12 bodova jeste ozbiljna prednost, ali neće nas zavarati. Na startu proljećne polusezone igramo sa Sutjeskom. To je derbi, uvijek neizvjestan, ali vjerujem da je kvalitet na našoj strani. Možda je ovo prilika da već sada napravimo veću zalihu. Potrudićemo se da tako bude. Naravno – i da zadržimo kontinuitet dobrih igara i rezultata od jesenas – naglašava Bulatović. Hitronogi vezista je 27. decembra postao punoljetan, ali ga mnogi vide kao novog ,,A“ reprezentativca. ,,Hrabri sokoli“ u martu otva-
slavile protiv Kosova, Slovačke i Tunisa, dok su remi upisale protiv Hrvatske.
Ivana Savić i Nejla Hodžić su bile najefikasnije sa po pet golova, dok je Andrea Jovanović postigla četiri. Jovana Tešović je tri puta zatresla mrežu rivala, dok je Maša Dubljević imala sedam odbrana. U ranijem odigranom meču ,,lavice“ su bole bolje od Tunisa (21:18) i osvojile su tri i po boda od mogućih pet. Hodžić je bila najefikasnija sa pet golova, dok su po tri puta mrežu rivala zatresle Jovanović i Andrea Dragnić A. M.
Andrija Bulatović do
proljeće
Crnogorsko fudbalsko prvenstvo nastavlja se u subotu kada se igra svih pet utakmica 20. kola
Meridianbet 1. CFL. Derbi je zakazan pod Goricom, gdje će rundu od 18 časova zatvoriti Budućnost i Sutjeska. Prije toga, fudbala će biti u Beranama, Bijelom Polju, Tuzima i u Petrovcu. Od 14 časova sastaće se Jezero i Mornar, odnosno Jedinstvo i Bokelj. Sat kasnije na popularnoj ,,tuškoj bombonjeri“ snage će odmjeriti Dečić i Arsenal.
Pod Malim brdom će izabranici Zdravka Dragićevića ugostiti Otrant.
raju kvalifikacije za Mundijal. Baš nikakvog iznenađenje neće biti ako se na spisku selektora Roberta Prosinečkog nađe ime Andrije Bulatovića. Kako se supertalentovani as nosi sa sve većim izazovima koji munjevito smjenjuju jedan drugog?
Zahvalnost
Rabrenoviću i Vlahoviću
Velike stvari u karijeri Andrije Bulatovića počele su da se dešavaju od momenta kada je ljetos zaigrao za Budućnost. Ostavio je jak utisak u Meridianbet 1. CFL, Ligi šampiona U19 i u dresu mlađih reprezentativnih selekcija. Sa 18 godina potpisao je za Lens. Potencijal omalenog veziste mnogo ranije prepoznao je jedan čovjek, nekadašnji fudbaler ,,plavih“, a danas trener koji radi sa mladim igračima. Dejan Džogo Rabrenović otkrio je Bulatovića kao klinca od devet godina u Kolašinu. Tada je krenula priča.
Mimo današnje digitalne tehnologije, oslanjajući se na svoje znanje, oči, njuh i iskustvo, ,,stari vuk“ je zaslužan za razvoj đeteta
NADMAŠIĆE OCA
OLEGA
o kojem pričaju Crna Gora, fudbalska Evropa... - Dejan Džogo Rabrenović me doveo u Kom. On mi je dao svu podršku kao dječaku od devet godina. Zahvalan sam mu na svemu – rekao je Bulatović. Bitnu ulogu odigrao je i nekadašnji kapiten Rudara, momak koji sada važi za talentovanog trenera, Neđeljko Vlahović
- Prošao sam mlađe selekcije Koma, a nakon omladinaca me prvom timu priključio Neđo Vlahović. Prepoznao je moj potencijal i takođe mi dao svu podršku. Bili smo zajedno u Komu, a onda me je odveo sa sobom u Rudar. Sarađivali smo odlično tri-četiri godine.
Došao sam u Budućnost, pa uskoro idem u Lens – ističe Bulatović.
Rabrenović i Vlahović su dobili prve dresove iz Lensa.
- To je samo jedan od načina da im se zahvalim za sve što su uradili za mene – kaže Bulatović.
POZNATI UČESNICI OSMINE FINALA LŠ: Real Madrid otpisao Mančester siti sa tri gola Kilijana Mbapea u revanšu na ,,Bernabeu“
PODGORICA - Veliki Karlo Anćeloti proslavio je plasman svog Real Madrida u osminu finala Lige šampiona sa tri riječi.
- Evo nas ponovo – poručio je italijanski stručnjak na društvenim mrežama.
To znači da su ,,merengesi“ u igri za najvredniji klupski trofej na Starom kontinentu, što svakako priliči timu koji se šest puta u posljednjih 11 godina peo na tron.
Kakav je trener, kakav je taktičar i psiholog – po ko zna koji put potvrdio je dvomeč plej-ofa sa Mančester sitijem. Real je slavio na ,,Etihadu“ sa 3:2, a u revanšu na ,,Bernabeu“ sa 3:1. Ukupno 6:3 protiv velikana sa Ostrva.
MOĆNI MBAPE
Ekipa kraljevskog kluba bila je razigrana, rastrčana, vidno brža, ozbiljnija i organizovanija od protivnika koji nije ni blijeda sjenka prošlogodišnjeg osvajača Premijer lige.
Blistao je Kilijan Mbape koji je postigao sva tri gola za domaćina, a ukupno četiri protiv ,,građana“.
Nikada nije bila sporna moć francuskog napadača, ali stvari se nijesu baš poklopile nakon dolaska u Madrid. Bio je van ritma, van prepoznatljive forme, a novinari su mu prišili niz afera, poput one iz Stokholma (odbačene optužbe za silovanje), pisalo se da ima psihičkih problema, kao i da ga nema u reprezentaciji zbog zahladnjelih odnosa sa Didije Dešampom Brzonogi ofanzivac trpio je kritike i u Španiji, od navijača Reala, čak i uprave kluba.
Početak u Madridu nije bio obećavajući, ali onaj koji nikada nije posumnjao u Mbapea bio je,,Don Karlo“.
Poznati su svi učesnici osmine finala Lige šampiona, a parovi će biti poznati danas nakon tradicionalnog žrijeba u Nionu (12 h).
Prolaz među 16 najboljih direktno je ostvarilo prvih osam ekipa iz uvodne faze - Liverpul, Barselona, Arsenal, Inter, Atletiko, Bajer Leverkuzen, Lil i Aston Vila.
Poslije plej-ofa pridružili su im se Borusija Dortmund, PSŽ, Real Madrid, PSV, Fejnord, Klub Briž, Bajern Minhen i Benfika.
Prijatno su iznenadili timovi iz zemalja Beneluksa – PSV, Fejnord i Klub Briž, koji su bili ,,dželati“ gigantima iz Serije A, otpisavši – Juventus, Milan i Atalantu.
Već u osmini finala čeka nas nekoliko potencijalnih ,,blokbastera“.
U Nionu će se izvlačiti parovi osmine finala, potom četvrtfinala i polufinala, a parovi su već djelimično predodređeni. Prve utakmice na programu su 4. i 5. marta, dok su revanš mečevi zakazani sedam dana kasnije. Potencijalni parovi su: PSŽ/Benfika – Liverpul/Barselona; PSV/Fejnord – Arsenal/ Inter; Real Madrid/Bajern Minhen – Bajer Leverkuzen/Atletiko Madrid; Klub Briž/Borusija Dortmund – Lil/Aston Vila. Finale Lige šampiona igra se 31. maja na ,,Alijanc areni“ u Minhenu.
- Trudim se da ostanem čvrsto na zemlji, kako prije, tako i sada. Prošle sezone sam igrao za Rudar, ispao iz lige, a ljetos došao u Budućnost. Bili smo jesenji prvaci. Nakon toga ostvario sam transfer u ,,Ligu petice“. Bio sam pripremljen za taj korak dalje. To je nešto čemu teži svaki igrač. Na meni je da radim i napredujem, kao još bolji fudbaler da odem u Francusku na ljeto – kazao je momak koji je nastupao za naše mlađe reprezentativne selekcije.
Problemi za Inter
PODGORICA - Problemi za
Inter nastavljaju da se gomilaju, a najnoviji je izostanak golmana Jana Zomera
Iskusni golman je polomio palac zbog čega će morati da pauzira od utakmica i treninga najmanje mjesec, pišu italijanski mediji. Ovo je veliki problem za trenera Simona Inzagija jer
Andrija potiče iz sportske porodice. Otac Oleg, danas trener, svojevremeno je bio član Budućnosti. Nije imao priliku da podigne trofej kao mlađi nasljednik... - Kada sam došao ovdje, dobio sam isto pitanje. Odmah sam odgovorio da mi je cilj da nadmašim oca. Blizu sam da uspijem u tome. Čast mi je što je igrao u Budućnosti, ali že-
lim da ostvarim veći uspjeh od njega. Siguran sam da će mu biti drago zbog toga – kaže Bulatović junior. Francuska je u nokaut fazi Lige šampiona imala tri predstavnika. Monako je ispao od Benfike, a Brest je primio deset golova u dvomeču sa PSŽom. ,,Sveci“ su u revanšu slavili sa 7:0 na ,,Parku prinčeva“. Utakmicu je preko TV ekrana pratio Bulatović. To su rivali sa kojima će voditi bitku od ljeta... - Gledao sam PSŽ. Fizički su dosta jaki, brzi, vidjećemo da li lete. Mislim da ne, ali kako god – spreman sam – zaključio je Bulatović. D. KAŽIĆ
je i drugi golman Rafael Di Đenaro takođe povrijeđen i ne može da računa na njega. Jedini zdrav čuvar mreže je Đosep Martinez, tako da će on potpuno nenadano u narednom periodu dobiti šansu na golu Intera. Riječ je o golmanu koji je prošlog ljeta stigao iz Bolonje i od tada je zabilježio samo jednu utakmicu u dresu milanskog kluba –u Kupu Italije protiv Udinezea. Inter u narednom periodu očekuju važni mečevi, najprije u četvrtfinalu Kupa Italije protiv Lacija, onda u Seriji A protiv Napolija, Monce i Atalante. Takođe ih čeka i žrijeb za Ligu šampiona, u kojem će saznati protivnika.
U trenucima najvećeg pritiska na 26-godišnjeg Francuza, Anćeloti je stao u zaštitu fudbalera sa kojim sarađuje od ljeta. Mbape je dobijao podršku od Italijana – i prevazišao krizu. Ponovo je nezaustavljiv. Trese mreže.
Samo u posljednja četiri meča –šest puta je bio je strijelac.
- Mpabe ima kvalitet da dostigne nivo Kristijana Ronalda, ali mora da radi naporno jer je ljestvica veoma visoka. Kilijan ima ogromnu želju, sve bolje izgleda na terenu, ali nije nimalo jednostavno ponoviti ono što je uradio, i dalje radi, Ronaldo –poručio je Anćeloti, koji je prokomentarisao učinak kompletnog tima.
- Ponovili smo stvari koje smo uradili u prvoj utakmici. Bila je to kompletnost u svim aspektima: defanzivno, ofanzivno, sa loptom i bez nje. Kada ekipa dobro radi bez lopte, kvalitet prema naprijed je izuzetno visok i imamo mnogo šansi. Ispred nas je bio sjajan tim, ali našli smo balans između linija. U borbi smo, imamo priliku da odemo daleko u Ligi šampiona – ističe popularni ,,Karleto“.
SITI RAZOČARAO
Siti je ove sezone izgubio dominaciju u Engleskoj. I ne samo to – trenutno četvrto mjesto
u Premijer ligi daleko je ispod standarda koje je postavio Pep Gvardiola.
Titula je izgubljena u trci sa Liverpulom koji ima 17 bodova više, a sada nema ni Lige šampiona u koju su polagane velike nade. ,,Građani“ su se provukli u nokaut fazu, ali kada su naišli na Real – kraj je bio neminovan.
- Bolji tim je pobijedio. Mi nemamo ritam koji Real Madrid ima, na svim poljima. Imali su veći posjed, bolje su se branili visoko i nisko, bili su bolji u trčanju. Čestitke Realu – rekao je Gvardiola.
Najbolji strateg u istoriji Sitija potom je iznio svoje viđenje cjelokupne situacije u klubu, koji je doživio rekordni 13. poraz u jednoj od najslabijih sezona u novijem dobu.
- Ništa nije vječno. Bili smo izvanredni u prošlosti, ali više ne. Moramo da pokušamo korak po korak da budemo bolji od danas. Imamo 13 utakmica u Premijer ligi i moramo da budemo među prvih četiri ili pet da bismo ponovo pokušali da igramo u Ligi šampiona – rekao je Pep.
DESETKA PSŽ-A
U prvoj rundi nokaut faze impresionirao je PSŽ koji je deklasirao Brest sa 7:0 na ,,Parku prin-
čeva“. Zbirni rezultat u sudaru francuskih predstavnika bio je 10:0 u korist ,,svetaca“. Proradila je mašina Luisa Enrikea koja se nije proslavila tokom uvodnog dijela, iz kojeg je prošlo 24 od 36 učesnika. - Kuriozitet je da smo u revanšu dali sedam golova i imali sedam različitih strijelaca. To je odraz snage tima i mentaliteta. Skoro svi su dali gol. Kada smo dolazili do završnih metara, igrač koji je bio sa loptom dodavao je onome koji je bio bolje pozicioniran. Da smo bili sebični, postigli bismo manje golova. Sviđa mi se način na koji smo igrali. Ovo je najbolji metod da se uđe u sljedeću rundu. Čestitke svakom igraču na onome što su pokazali – izjavio je Enrike. Prošla je Borusija Dortmud koja je remizirala sa Sportingom kod kuće (0:0), ali je završila posao u Lisabonu (3:0). Otpao je Juventus koji je kapitulirao u produžetku protiv PSV-a u Ajndhovenu nakon što su oba tima u ulozi domaćina slavila sa po 2:1. Heroj ,,filipsovaca“ bio je Rajan Flamingo u 98. minutu kada je kaznio slabu reakciju defanzive ,,stare dame“. D. K.
Bokserski spektakl u Rijadu između
Beterbijevai Bivola u poluteškoj kategoriji
Njihov prvi meč, održan oktobra prošle godine u Rijadu, poslije 12 žestokih i rijetko viđenih rundi, pripao je preglasavanjem sudija 2:1 (116:112, 115:113, 114:114) – Beterbijevu, koji je na taj način preoteo Bivolu WBA pojas i dodao ga svojoj bogatoj kolekciji titula u WBC, IBF i WBO verziji, čime je postao neprikosnoveni šampion svijeta u poluteškoj kategoriji
PODGORICA – Subotnji revanš meč (22. februara) u prijestonici Saudijske Arabije – Rijadu između dvojice vrhunskih ruskih boksera Artura Beterbijeva i Dimitrija Bivola za apsolutni tron u poluteškoj kategoriji (do 79,374 kg –175 funti), izaziva ogromnu pažnju ljubitelja plemenite vještine širom svijeta.
Njihov prvi meč, održan oktobra prošle godine u Rijadu, poslije 12 žestokih i rijetko viđenih rundi, pripao je preglasavanjem sudija 2:1 (116:112, 115:113, 114:114) – Beterbijevu (21-0, 20 KO), koji je na taj način preoteo Bivolu (23-1, 12 KO) WBA pojas i dodao ga svojoj bogatoj kolekciji titula u WBC, IBF i WBO verziji, čime je postao neprikosnoveni šampion svijeta u poluteškoj kategoriji. Amerikanac Šakur Stivenson, WBC prvak svijeta u lakoj kategoriji (do 61,235 kg), smatra da Bivol može u re-
vanšu da pobijedi Beterbijeva, ali će morati da bude mnogo čvršći nego u prvom meču, posebno u završnim rundama, ukoliko o pobjedniku opet budu morale da odlučuju sudije. Mnogi ljubitelji sporta su se podijelili u komentarima poslije prvog meča. Jedni su smatrali da je Beterbijev zaslužio pobjedu, a naklonjeni Bivolu smatraju da je neriješen ishod minimum koji je zaslužio. Umjereniji komentarišu da su oba boksera dominirala u pet rundi, a da su odluku prelomile dvije runde, gdje su se podijelili fanovi i stručnjaci. Zanimljivo gledište na prvi meč i revanš u Rijadu, ima Afro-Britanac Krejg Ričards (18-4-1, 11 KO), londonski poluteškaš, koji je dijelio ring sa oba pomenuta šampiona. Boksovao je protiv Bivola 2021. godine, izgubivši na relativno tijesnu odluku poslije 12 rundi, a nedavno je proveo 23 dana u kampu s Be-
Crnogorski odbojkaški trener Balša Radulović sa iranskim Spehanom izborio plasman u Superligu
terbijevom uoči revanša protiv Bivola.
– Odradili smo tri nedjelje pripremnog kampa i sparingovali tri puta sedmično – rekao je Ričards za specijalizovani bokserski portal „Boksing scena“.
– Odradili smo mnogo dobrih rundi i stekao sam mnogo samopouzdanja. Artur je dobar borac, veoma jak, ali ono što ga čini šampionom je ovo: iako je Bivol veoma vješt, brz i ima mnogo sposobnosti, Beterbijev je dosljedan. On će raditi ono što radi od prve do 12. runde. Ako se umorite, izgubite koncepciju borbe ili koncentraciju, kazniće vas surovo. Ričards je nastavio analizu: – Iskreno, tako je teško izabrati pobjednika. Mislim da će obojica izvršiti potrebna podešavanja i mijenjati taktiku u revanšu. Obojica vjeruju da su skenirali mane u drugom. Sve je u tome ko od njih onda može da ispravi greške. Ko može da se prilagodi novom planu borbe. Britanac smatra da je odluka sudija u prvom meču diskutabilna.
– Iako je Beterbijev pobijedio, trebalo bi samo da nazovemo prvu borbu neriješenom, a sada bi revanš trebalo sve u osnovi da poravna. Mnogi su procijenili da je Bivol pobijedio, mnogi misle da je Beterbijev zaslužio pobjedu. Beterbijev je dobio meč, ali mislim da sudijska odluka ništa nije razjasnila. Još uvijek ne znamo ko je od njih najbolji borac poluteške kategorije. Potrebna nam je odgovarajuća dominantna izvedba jednog od njih da bismo to znali – istakao je Ričards. Na kraju, Ričards je imao poruku za Bivola. – Beterbijev je moćan, ali dosljednost je njegova glavna prednost. Bivolovi refleksi i brzina su njegova prednost. Bivol mora da kontroliše borbu 12 rundi. Vidio sam kako to radi protiv Žana Paskala, Džoa Smita Mlađeg i Kanela Alvareza. Bivol mora da bude baš takav sa Beterbijevom u subotu ako želi da pobijedi R. A.
PODGORICA – Vrijedni i naporni trogodišnji rad dao je rezultat. Crnogorski odbojkaški trener Balša Radulović je sa iranskim Sepahanom izborio plasman u Superligu, što je bio i cilj uoči starta sezone.
Sepahan je u finalu drugog ranga takmičenja izgubio od Razin Polmera sa 3:1, ali taj poraz nije imao veliki značaj, jer su oba tima izborila plasman u najviši rang takmičenja u Iranu… - Prije svega moram da istaknem da je ovo rezultat trogodišnjeg rada, velikih odricanja i maksimalne posvećenosti svakog člana našeg tima u prethodne tri godine. Rezultat je sam po sebi fantastičan iz više razloga. Prvi razlog je jako kvalitetna liga. Kad je u pitanju kvalitet, nivo Prve lige ne zaostaje mnogo za Superligom, posebno kad se uporede najkvalitetnije ekipe iz Prve lige sa prosječnim ekipama iz Superlige. Ujednačenost lige ne daje prostora da bilo kojoj utakmici pristupiš sa razmišljanjem ,,lako ćemo“. Svaki meč je izuzetno težak, posebno kad se igra u gostima – kaže za Pobjedu Balša Radulović, uz napomenu da u Prvoj ligi Irana nastupaju 24 ekipe koje su podijeljene u dvije grupe, a samo finalisti na kraju ulaze u Superligu. - Drugi razlog je strategija kluba, a ona je bazirana na afirmaciji mladih igrača iz Isfahana. Kada dođeš u situaciju da najbitnije mečeve u sezoni igraš sa četiri tinejdžera u postavi, moraš da budeš zadovoljan i ponosan na sve što je ostvareno.
Lično, najveći ponos predstavlja činjenica da smo uspjeli da ostvarimo zacrtani cilj iako smo u toku sezone imali velikih finansijskih problema. Ova djeca su pokazala da vole odbojku, da gledaju dugoročno, zrelo i da im je na prvom mjestu njihova afirmacija, a tek onda novac, iako mnogi od njih žive jako teškim životom – dodaje Radulović. Kako kaže, finale sa Razin Polmerom nije imalo poseban značaj, bilo je više stvar prestiža.
- Imao sam ogromnu želju da ovaj ciklus završim sa zlatom, ali poraz u finalu ne može da umanji sve dobre strane ovog
Balša Radulović sa trofejom
Nakon trogodišnjeg boravka u Iranu, Balša Radulović može da sumira i utiske o životu u ovoj drevnoj državi, koja je dom jednoj od najstarijih kontinuiranih civilizacija, sa istorijskim i urbanim naseljima koji datiraju još iz vremena 7.000 godine prije nove ere.
- Situacija u Iranu nije kao što mediji predstavljaju. Ovdje se živi uglavnom normalnim životom, uz određene propise koji se moraju poštovati. Narod je generalno jako ljubazan, srdačan, gostoljubiv i učinjen. Vrlo malo im za sreću treba i ja se nadam da će u najskorijoj budućnosti doživjeti da imaju sve što žele i da se o njima priča u superlativu, jer to i zaslužuju – kaže Radulović.
velikog uspjeha – ističe u dva navrata bivši trener Budućnosti, koji je radio i u Saudijskoj Arabiji i na Kipru, a bio je i selektor mlađe seniorske reprezentacije Crne Gore. Radulović je još dvije godine ugovorom vezan za Sepahan.
- Moja velika želja je da sljedeće godine predvodim Sepahan u Superligi. U prethodne tri sezone bio sam jedini trener stranac u iranskoj odbojci, tako da bi to bio veliki izazov za mene i, naravno, jako dobra referenca u mojoj daljoj karijeri.
Ističe da u ovom trenutku ne može ništa konkretno da kaže kada je u pitanju sljedeća sezona u Superligi.
- Čelni ljudi kluba treba da sjednu i da se napravi strategija koja će odbojkaški klub Sepahan vratiti u vrh iranske
odbojke. Naravno, kao i svugdje, to zavisi od budžeta koji je namijenjen za odbojku, kao jednom od mnogobrojnih sportova koji su zastupljeni u sportskom društvu Sepahan. Svakako svi u klubu sanjaju da sljedeće godine dres Sepahana ponovo nosi legenda svjetske odbojke Amir Gafour, koji je rođen u Isfahanu. Ne treba trošiti riječi o tome kakva bi meni privilegija bila da budem trener takvoj ljudskoj i igračkoj veličini. Uz njega najveća imena ovog grada i kluba su svakako Masud Golami, Javad Manavinejad, Farzad Molabahrami… Prisustvo bilo koga od njih je velika šansa za naše mlade igrače i mene kao trenera da napravimo korak naprijed u svojim karijerama – zaključio je Radulović. S. JONČIĆ
Tomislav Žegura, osnivač i urednik onlajn radija „Bruškin“, poručuje da tehnologija može biti mač sa dvije oštrice
PODGORICA - Povodom
Svjetskog dana radija koji je nedavno obilježen, osnivač i urednik onlajn radija „Bruškin“ Tomislav Žegura pričao je za Pobjedu o njegovom značaju danas, posebno u digitalnoj eri koja je postala naša realnost. Podsjeća da su tehnološke promjene dovele i do formiranja internet radio-stanica koje, kako kaže, sa mnogo manje resursa, novca i sveukupnog materijalnog ulaganja mogu biti podjednako učinkovite kao i zemaljske (FM i AM). Međutim, naglašava Žegura, sve to može imati i drugu stranu…
POBJEDA: Kako biste opisali značaj radija danas, posebno u ovoj digitalnoj eri koja je naša realnost?
ŽEGURA: Pa, ako pričamo o značaju radija, možemo govoriti o ličnom i društvenom značaju. S ličnog aspekta, jako volim radio, prije svega muzičke stanice koje su uspjele da mi ispričaju mnoštvo muzičkih, kulturoloških priča i predstave nove narative o svijetu i životu, potpuno drugačije od naučenih. Još u djetinjstvu imali smo nekolicinu radio-uređaja u kući, te je okretanje točkića i traženje zanimljivih radio-stanica, prije svega inostranih, bio čest slučaj uz, naravno, neizbježan gramofon. Baš poput knjiga, priče i muzika sa radija zamišljale su se neometane vizuelnim aspektom koji je zavladao kasnije. S društvenog aspekta, radio je uvijek predstavljao mnogo veću oazu slobode. On je donosio mnogo direktnije uvide, a tako je i danas. Televizije su u potpunosti kontrolisane, internet sve više, a radio bi našao način da se uvijek provuče, čak i kad to najmanje očekujete. Još prije više od dvadesetak godina prognoze za budućnost radija nijesu bile sjajne. Ali, evo ga – tu je, još uvijek značajan, sa sve više zainteresovanih slušalaca. Digitalne tehnologije su tu samo uticale na tehničkom nivou.
POBJEDA: Da li se i koliko radio prilagodio tehnološ-
S društvenog aspekta, radio je uvijek predstavljao oazu slobode. On je donosio direktnije uvide, tako je i danas. Televizije su u potpunosti kontrolisane, internet sve više, a radio bi našao način da se uvijek provuče, čak i kad to najmanje očekujete. Još prije dvadesetak godina prognoze za budućnost radija nijesu bile sjajne - kazao je Žegura
kim promjenama posljednjih decenija?
ŽEGURA: Radio je svakako išao u korak sa tehnološkim razvojem, koji je doprinio bržoj i lakšoj montaži, pogodnoj čak i za kućne uslove, a što je omogućilo velikom broju ljudi da snimaju sopstvene radio-emisije uz kvalitet gotovo jednak najprofesionalnijim, naravno, ukoliko je dobro izvedeno. Uz to, najpopularniji oblik tehnološkog razvoja je što se emisije mogu okačiti na raznim platformama za slušanje na odloženo. Time smo i dobili danas popularne podkaste, gdje se termin malo odaljio od prvobitnog koji je značio baš to, odloženo slušanje. To je suprotno „broadcast“-u, tj. emitovanju uživo. No, svakodnevna terminologija smjestila ih je u domen jedan na jedan intervjua, češće i u video-formi, što je opet neka druga priča. Tehnološke promjene dovele su i do formiranja internetskih radio-stanica koje, sa mnogo manje resursa, novca i sveukupnog materijalnog ulaganja, mogu biti podjednako učinkovite kao i zemaljske (FM, AM) radio-stanice, a nemaju potrebu za tako velikim skalamerijama od opreme. Međutim, isti tehnološki razvoj ima i drugu stranu. Radi bržeg popunjavanja programa isključite radijske urednike i postavite neku „random“ rotaciju muzike ili sličnog sadržaja, pa kad su emisije loše sklepane, sa polupismenim autorima, ne pomaže ni tehnika, niti sav internet ovog svijeta. Znači, tehnologija može biti mač sa dvije oštrice, a obje su, reklo bi se, u našim rukama.
POBJEDA: Što radio danas čini jedinstvenim medijem u poređenju sa televizijom, internetom i društvenim mrežama, koje preuzimaju primat?
ŽEGURA: Radio je medij slobode. Odnosno, može biti, naravno, ako se tako postavi. Čini mi se da je baš u ovom vremenu digitalnih tehnologija ostao najslobodniji medij. Televizija je previše okupirala naš vizuelni prostor i sumanut broj TV kanala i stanica ju je potpuno obezvrijedio. Internet bi, prije svega, trebalo više da bude alatka za plasiranje sadržaja, obrazovanja i zabave, a ne sam sebi svrha, dok su društvene mreže mačevi sa 1000 oštrica, od kojih radio najmanje zavisi.
Iz ličnog iskustva, već sad dugogodišnjeg, shvatio sam da možete imati jako uspješne društvene mreže za vaš radio, bilo da su u pitanju Fejsbuk, Iks (nekada Tviter) ili Instagram, ali ništa ne garantuje da će lajk proizvesti klik na vašem radiju. U slučaju Iksa i Instagrama posebno. Jer, nekako, sve što se desi na društvenim mrežama - ostaje na društvenim mrežama koje, u krajnjoj liniji, mogu biti sporedan produkt vaše radio-stanice ukoliko vam je do toga stalo.
Radio-stanice se puno bolje šire, dijele i promovišu na nekim, isključivo radijskim, pomoćnim platformama. „Radio Garden“ mi tu prvi pada na pamet.
POBJEDA: Kako su striming platforme i podkasti uticali na tradicionalni radio? Da li ih vidite kao prijetnju ili priliku? Kakva su Vaša iskustva?
ŽEGURA: Korporacije više vole robotizovane sadržaje, kojima se lakše zaglupljuju mase, kao i nepismene urednike koji sigurno neće izazvati društvenu pormjenu. Ili možda hoće, ali u vidu pobune i potpunog nepovjerenja takvim medijima. Mislim da se to sad u našem regionu dešava. Još čekam trenutak izlaska iz komformiz(a)ma, kad će lju-
di sami isključiti i odbiti pretplatu za loše sadržaje. Od platformi za postavku radio emisija najčešće se koriste „Mixcloud“ i „Soundlcloud“, od kojih je ovaj drugi bolji i pregledniji.
POBJEDA: Da li se publika radija promijenila u odnosu na prošle decenije i, ako jeste, na koji način?
ŽEGURA: Na to pitanje je vrlo teško dati pravi odgovor, jer neka istraživanja nijesu rađena, pa ostajemo na tome šta ja ili neko drugi o tome misli. Meni se čini da se novijih nekoliko generacija ponovo okreće radiju. Pogotovo kvalitetnim radijskim emisijama i sadržajima, jer je u svakom vremenu potreban neki „filter“ koji će da ukaže, usmjeri i ponudi. U jednom trenutku radio je bio samo
izgovor za slušanje nečega u automobilima, dok bi kod kuće od jutra do mraka „gorjela“ televizija. Internet i tehnologije su ponajviše to stanje promijenile. I dobro je što je tako. Koliko sam ja upoznat, nekada davno su ljudi slušali radio prenose koncerata, pa su se ti koncerti presnimavali na kasete i čuvali. Volim da sakupljam koncertne snimke sa radio-prenosa, od nekih šezdesetih pa do danas. Na sopstvenom radiju jako volim da ih emitujem. Ne volim da se vodim time šta tamo neka publika voli, već uređujem program na osnovu onoga što ja volim i smatram potrebnim. Obično se to i nekome svidi, te zato i mislim da publika sve vrijeme reaguje na ponuđeni sadržaj.
Tim ,,Sophie’s Beauty Line“ na Milanskoj nedjelji mode
POBJEDA: Da li mislite da će radio opstati kao medij i u narednim decenijama i u kom obliku/formi?
ŽEGURA: Radio će sigurno opstati, a oblik i forma će se vjerovatno mijenjati sa tehnologijama. Prije deset godina mogli smo zamisliti internet radio, ali ovakav uticaj društvenih mreža baš i nijesmo. Pa kako se tehnologija jako brzo razvija, puno brže od ljudskih prava, teško je zamisliti kakva će baš biti dostupna, tj. hoće li to biti internet u našim glavama ili ćemo se vratiti na točkiće. U svakom slučaju, kakve god platforme budu, nadam se da će se ljudi opredijeliti za autorski, kvalitetan sadržaj.
POBJEDA: Što bi radio-stanice trebalo da rade kako bi privukle mlađe generacije da se on održi. Može li u budućnosti i u kojoj formi neki AI radio-bot zamijeniti radio-stanicu i radijskog voditelja, producenta, di-džeja, s obzirom na to da se muzika već uveliko pravi preko raznih AI platformi?
ŽEGURA: Mlađe generacije same pronalaze svoje puteve, kombinujući nove tehnologije i sopstvene ideje. Što god kompanije ili urednici ponude mladima, to im se može, ali i ne mora svidjeti. Mislim da ne bi trebalo da se pravimo sveznajući po tom pitanju. Oni ipak to najbolje znaju. Omladinska emisija, tj. sadržaj koji prave mladi ljudi, a koju bih toplo preporučio svim slušaocima je „Zeleni Kačket“. Što se tiče AI-a, mislim da se taj odgovor provukao ranije kroz pitanje da li muzički urednik ili ne. Vrijeme će to najbolje pokazati. Zasad ćemo ipak biti na različitim obalama. Mogu samo da mu mahnem i doviknem onu Rambovu: „Alo, molim, RADIO ja te volim!!!“.
Milovan MARKOVIĆ
PODGORICA - Vrhunski tim stručnjaka iz luksuznog salona ,,Sophie’s Beauty Line“ iz Podgorice, biće zadužen za kreiranje besprijekornog izgleda koji uključuje frizure modela šest renomiranih dizajnera na jednom od najprestižnijih modnih događaja - Milanskoj nedjelji mode, gdje će učestvovati 1. marta.
Sofija Vučetić, vlasnica luksuznih salona ,,Sophie’s Beauty Line“, nije krila zadovoljstvo što je dobila poziv za učešće na jednom od najvećih modnih događaja na svijetu. - B20 Events najavio nas je kao ekskluzivnog partnera na Milano fashion week-u. Za nas je to velika čast, i još jedan pokazatelj da sve ono što radimo, zaista vrijedi. Biti prepoznat
po kvalitetu van granica svoje zemlje, velika je stvar i nadamo se da ćemo u narednom periodu nastaviti i dalje da nižemo uspjehe - kazala je za Pobjedu Sofija Vučetić. Dodala je da se raduje što će zajedno sa svojim timom doprinijeti vrhunskom spoju mode i ljepote u okviru najprestižnije modne manifestacije na svijetu.Podsjećamo, Sofija Vučetić
je dobitnica prestižne nagrade ,,Business Elite Awards 40 under 40“, koja se dodjeljuje uspješnima širom svijeta. Pored poslovnih uspjeha, Sofija je poznata po svojoj posvećenosti inovacijama i unapređenju usluga u svojim salonima, što je čini liderkom u industriji ljepote u Crnoj Gori. Firma spade među dobitnike ,,Ženskog žiga“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori. B. PRELEVIĆ
Za tri i po vijeka trajanja Crnogorskog principata/vladikata između 1496/1500. i 1851. godine istorijski se trajno utemeljio i afirmisao poseban duhovni i kulturnoistorijski identitet u Crnoj Gori, tokom kojeg su se ovi procesi odvijali u uslovima osvajačke vladavine Turskoosmanlijskog Carstva. Istraživanja pokazuju da je Crnogorski principat bio specifična politička, duhovna i kulturnoistorijska pojava, koja je karakterisala jedinstveno crnogorsko društvo, zemlju i narodni kolektivitet. To je podrazumijevalo da ovakav model državnog upravljanja nije bio primijenjen kao osobeno iskustvo ni u jednoj drugoj zemlji iz regionalnog okruženja, pa ni šire na Balkanu i u Evropi. U aktuelnim i za to vrijeme izuzetno složenim prilikama u regionu i na široj globalnoj vojnopolitičkoj sceni ovakva je pozicija Crnoj Gori omogućavala da se iznutra samoorganizuje i da ima samoupravu kroz politički oblik aktiviranja narodne vlasti. Treba imati u vidu da je samostalno narodno upravljanje u Crnoj Gori bilo i institucionalno zaštićeno od bilo kojeg vida anarhije formiranjem Opštecrnogorskog zbora/sabora. Ovakvo svenarodno upravno tijelo trebalo je da održava zajedništvo u crnogorskom kolektivitetu, a i da politički ujedinjuje poglede i ideje crnogorskih glavara, gu-
Donosimo dio iz kapitalne studije prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je prošle godine objavila Matica crnogorska
vernadura i već pomjesne (autonomne) Crnogorske pravoslavne crkve. Međutim, ono što je postalo reprezentativno za crnogorsku narodnu samoupravu manifestovalo se njenom podrškom autoritetu crnogorskih/cetinjskih mitropolita – koji su istovremeno upravljali crkvom i državom. U suštini, upravo je zbog funkcionisanja svena-
rodnog i crkvenog predstavničkog modela organizovanja i praktikovanja državne vlasti Crna Gora uspjela da se održi kao jedina slobodna zemlja u regionu u svojstvu formalnog protektorata evropskog dijela Turskoosmanlijskog Carstva. Istovremeno je važno naglasiti da ne samo što nije postojao istorijski diskontinuitet u državotvornosti Crne Go-
zagarantovao tradiciju crnogorskog duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, u periodu od sredine XIX vijeka do prvih decenija XX vijeka uslijedilo je crnogorsko etnografsko pristupanje novom savremenom dobu.
U suštini, upravo je zbog funkcionisanja svenarodnog i crkvenog predstavničkog modela organizovanja i praktikovanja državne vlasti Crna Gora uspjela da se održi kao jedina slobodna zemlja u regionu
re od početka XVI do sredine XIX vijeka, već su tada na inherentno specifičan način u crnogorskoj državi uspješno transformisani procesi i odnosi na prelasku iz feudalizma ka budućim razvojnim formama „građanskog“ društvenog uređenja.
Ako je period Crnogorskog principata u prvoj (1496–1697) i drugoj razvojnoj fazi (1697–1851) istorijski održao i trajno
Poslije smrti Petra II Petrovića Njegoša 1851. godine i oficijelno je bilo prekinuto vladarsko funkcionisanje Crnogorskog principata, a Crna Gora se kao država počela prilagođavati savremenim i „modernim“ oblicima ustrojenih političkih društava po uzoru na razvijenije evropske zemlje i narode. Tada su se Crna Gora i Crnogorci našli pred novim izazovom da se počne s institucionalnim reformisanjem zemlje, a da se istovremeno pristupi i pokušajima preobražaja kulture življenja.
Prodor novih globalnih razvojnih tendencija u crnogorsko društvo počeo se ośećati i najavljivati još za vladavine Petra II Petrovića Njegoša, kad su se s njegovim kulturnim i književnostvaralačkim potencijalima specifičnosti crnogorskog narodnog identiteta postepeno približavale tadašnjim evropskim kulturnim vrijednostima. Možda i iz tih razloga njegova vladarska uloga nije u očekivanim razmjerama unaprijedila političke i crkvene prilike u Crnoj Gori, ali je zato uspio da svojim stvaralaštvom sebi obez-
bijedi visoko uzdignuto mjesto u crnogorskoj kolektivnoj narodnoj i kulturnoj memoriji. Potrebu afirmisanja novog političkog i institucionalno-upravnog ustrojstva u zemlji Njegoš je ispunjavao podržavanjem neoprosvjetiteljskih i ideja nacionalnog preporoda, koje je mobilisao i kulturološki oživotvorio kroz organizovanje obrazovnih procesa u svojoj rezidenciji (poznatoj kao Biljarda) –kao nastavak prve otvorene crnogorske svjetovne škole u Cetinjskom manastiru 1834. godine. Sljedstveno, ako Petar II Petrović Njegoš politički, vojno ili crkveno i nije izdigao Crnu Goru do očekivanih stremljenja crnogorskih glavara, guvernadura i naroda –tada je svojim intelektualnim i stvaralačkim potencijalom uspio crnogorsku kulturu i književnost približiti aktuelnim evropskim stvaralačkim i idejnim dostignućima. Pritom je Crnogorce kao narod izvukao iz anonimnosti, privlačeći ka njima širu pažnju ostalih zemalja i naroda. Istorijski izvori i proučavanje procesa više nego jasno upućuju na konstataciju da je Petar II Petrović Njegoš imao istančan ośećaj za najavljene globalne promjene u razvijenim evropskim sredinama i zemljama. Ali i pored toga niti u jednom periodu nije pomišljao da transformiše državni politički model Crnogorskog principata i da se on zamijeni novim reformisanim sistemom građanskog institucionalnog upravljanja crnogorskom državom. Na taj je način ovaj istaknuti intelektualac i natprośečno talentovani književni stvaralac zadržao sopstvene konzervativne političke orijentacije, s ciljem da se sačuva crnogorska državotvorna tradicija: poštujući uspostav-
ljenu praksu i svenarodno pravilo započeto 1697. godine da je izbor državnog vladara poistovjećen i s izborom mitropolitskog poglavara u licu jedne osobe – koja je obavezno trebala pripadati dinastiji Petrovića. U prilog ovakvoj tvrdnji svjedoči i briga crnogorskog vladara i mitropolita da školuje mlada pokoljenja iz porodice Petrovića, od kojih je trebao izabrati i svojeg nasljednika koji bi vladao crnogorskom državom i vršio časnu dužnost crnogorskog mitropolita – poglavara pomjesne Crnogorske pravoslavne crkve. Pobrinuo se i za školovanje dvojice svojih sestrića, sinova Marijinih –Stefana i Petra Perovića, čiji je otac bio njegov lojalni serdar i senator Andrija Perović. Prvi od mlađih iz porodice kojeg je odredio za svojeg nasljednika je bio Pavle Perov Petrović, kojeg je poslao u Petrograd u Rusiji da uči školu. Nažalost, on je tokom školovanja preminuo u Rusiji 1842. godine. Smrt sinovca-nasljednika snažno je potresla crnogorskog državnog vladara i crkvenog poglavara, a svoju veliku tugu posvjedočio je u pismu poslatom ruskom diplomati u Dubrovniku Jeremiji Gagiću – ali i napisanom elegičnom pjesmom Plač ili žalosni spomen na smrt mojega desetoljetnog sinovca Pavla Petrovića Njegoša, paža ego veličestva imperatora Nikolaja I-go Sve do smrti Njegoš je brinuo o obrazovanju i javnom autoritetnom izdizanju svog mladog pokoljenja po rodu, ali je ipak u testamentu i pred sazvanim Senatom za nasljednika odredio mladog Danila Petrovića Njegoša – karakterišući ga da se istakao kao inteligentan, sposoban, pouzdan i veoma hrabar.
U kratkoj, nepunih devet godina, vladavini Danila II Petrovića Njegoša (1852–1860) najavljena je nova epoha crnogorskog državotvornog kontinuiteta, kad se politički i civilizacijski počeo premošćavati crnogorski duhovni i kulturnoistorijski identitet od tradicije do savremenosti Saglasno predsmrtnom vladarskom zavjetu Petra II Petrovića Njegoša, 1. januara 1852. godine crnogorski Senat i Zbor glavara potvrdili su njegovog sinovca Danila Petrovića Njegoša za vladara Crne Gore. (Nastavlja se)
Petak, 21. februar 2025.
Poslovni broj: I.br. 1114/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 20.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1114/17 od 18.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.481/2014 od 18.09.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se osamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 24 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 4, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 5, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 6, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 8, površine 22 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 9, površine 15 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 11, površine 14 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 12, površine 21 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 13, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 15, površine 29 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za osamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.03.2025.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 287.650,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1114/17 od 20.10.2017.godine, to iznos od: 50.400,00 eura za PD2, 15.810,00 eura za PD3, 15.810,00 eura za PD4, 26.970,00 eura za PD5, 26.970,00 eura za PD6, 25.110,00 eura za PD7, 20.460,00 eura za PD8, 31.500,00 eura za PD9, 11.480,00 eura za PD11, 17.220,00 eura za PD12, 22.140,00 eura za PD13 23.780,00 eura za PD15. IV Na osamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana održavanja javne prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 5.040,00 eura za PD 2, 1.581,00 eura za PD 3, 1.581,00 eura za PD 4, 2.697,00 eura za PD 5, 2.697,00 eura za PD 6, 2.511,00 eura za PD 7, 2.046,00 eura za PD 8, 3.150,00 eura za PD 9, 1.148,00 eura za PD 11, 1.722,00 eura za PD 12, 2.214,00 eura za PD 13 i 2.378,00 eura za PD 15, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ. br.481/14 od 18.09.2014.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/2779 od 02.09.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 20.02.2025.godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Poslovni broj: Ivm.br. 1113/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 20.02.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 1113/17 od 19.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne isprave- mjenice serije AA 1429489 od 10.09.2014.godine, i Rješenja Ivm.br.1113/2017 od 14.03.2018.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se sedamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 10, površine 69 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 17, površine 53 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za sedamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.03.2025.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 41.985,00 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 1113/17 od 12.11.2018.godine, i to iznos od 24.495,00 eura za PD10, i iznos od 17.490,00 eura za PD17.
IV Na sedamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 4.198,50 eura, odnosno iznos od 2.449,50 eura za PD 10, i iznos od 1.749,00 eura za PD 17. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o pravu službenosti –upis stvarne službenosti u korist svagdašnjeg vlasnika povlasnog dobra, poslovni prostor PD16, površine 17m2, poslovni prostor PD18, površine 182m2, poslovni prostor PD 19, površine 93m2, na osnovu isprave Ov.br.2147/2004 od 06.04.2004.godine, na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 20.02.2025.godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
JAVNI POZIV ZA
PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA ZA IZDAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI
“Luka Bar” AD izdaje u zakup: Objekat za smještaj ishranu stoke sa pripadajućim objektima i dijelom katastarske parcele broj 3321 KO Polje površine 1.300 m2 1. Predmet Javnog poziva: -objekat za smještaj i ishranu stoke sa pripadajućim objektima(Klaonica, sušara, ostava raznog materijala, administrativni objekat u vlasništvu „Luka Bar“ AD) , u viđenom stanju; -dio katastarske parcele broj 3321 KO Polje oko objekta farme, površine 1.300 m2 u vlasništvu “Luka Bar” AD, upisane u Listu nepokretnosti 276 KO Polje, opština Bar; Obaveza Zakupca je sanacija objekta i redovno investiciono održavanje tokom perioda zakupa. Na predmetna ulaganja Zakupac nema pravo umanjenja zakupa niti povraćaja uloženih sredstava.
Objekti se izdaju u viđenom stanju. Maksimalan rok trajanja zakupa je 3 godine, Luka Bar ostavlja mogućnost da se kroz proces usaglašavanja utvrdi komercijalna povlastica/beneficija cijene zakupa za prvu godinu poslovanja do 30% na ime ulaganja koje bi Zakupac imao u odnosu na opravku objekta. Početni iznos zakupa je 500 € mjesečno plus PDV.
Razgledanje predmeta Javnog poziva, može se izvršiti radnim danima, od 21.02.2025., do i zaključno sa 28.02.2025., u intervalu od 11.00h-14.00h, uz prethodnu najavu Komisiji za zakup, 24 sata unaprijed.
Ponuda treba da sadrži : - izvod iz registra naziv i sjedište pravnog lica, odnosno lične podatke za fizička lica; -ponuđenu cijenu zakupa na mjesečnom nivou -period zakupa -izjavu o prihvatanju uslova oglasa;
Kriterijum za vrednovanje ponuda je: -najviša ponuđena cijena.
Ponude mogu dostaviti sva pravna i fizička lica.
2. MJESTO, VRIJEME I NAČIN PODNOŠENJA PONUDE
Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku ili drugom jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Ponude se predaju radnim danima od 08.00 do 14.00 sati,počev od 21.02.2025., a zaključno sa danom 28.02.2025., u zatvorenoj formi sa naznakom “Javni poziv za zakup objekta za smještaj i ishranu stoke“.
Ponude se mogu predati: -neposrednom predajom na arhivi naručioca na adresu Obala 13. Jula br.2, Bar. -preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu Obala 13. Jula br.2, Bar. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 04.03.2025 godine u 12:00 sati, u prostorijama Upravne zgrade „Luka Bar” AD Bar na adresi Obala 13. Jula br.2, Bar. Javni poziv je objavljen na Internet stranici „Luka Bar“ AD (www.lukabar.me) i u sredstvima javnog informisanja. Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nisu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati. “Luka Bar” AD zadržava pravo da u bilo koje vrijeme prije potpisivanja ugovora odustane od Javnog poziva, bez bilo kakvih obaveza i odgovornosti prema ponuđačima.
3. OSTALI USLOVI
Zakupac je u obavezi da sa “Luka Bar” AD zaključi Ugovor o zakupu , u roku od 15 dana od dana izbora najpovoljnijeg ponuđača.
Sva pitanja u vezi sa javnim pozivom , potrebno je uputiti Komisiji za zakup, na mail adrese Kontakt osobe: - (e-mail: dino.ramic@lukabar.me : ; tel. 067/898-134); – (e-mail: igor.hrvatin@lukabar.me ; tel. 030/300-453 ); - (e-mail: marinka.dabovic@lukabar.me ; tel. (030/300-456)
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 20. februara 2025. nakon kraće bolesti u 78. godini preminuo naš dragi
Saučešće primamo u kapeli u Berima-Podgorica 21. februara od 10 do 15 časova i 22. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Beri.
OŽALOŠĆENI:
supruga SONJA, sin OLIVER, ćerka OLIVERA, snahe SUZANA i ANKA, unučad STEFAN, PAVLE, DOROTEA, DANILO i JANA, bratanići NIKO, IGOR i MILOŠ sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina
Petak, 21. februar 2025.
Dana 20. februara 2025. u 82. godini preminula je
CVIJETA MILIĆEVIĆ rođena POPOVIĆ
Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice-Dobrota 21. februara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice.
OŽALOŠĆENE PORODICE: POPOVIĆ i MILIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj majci
Dana 20. februara 2025. u 71. godini preminuo je naš voljeni
MILAN Radovana IVANOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 20. februara od 11 do 16 časova i 21. februara od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.
Kuća žalosti: Moskovska ulica 169, Podgorica
OŽALOŠĆENI:
ćerka BOJANA, sin SAVA, zet MARTIN, snaha DRAGANA, unuka ANIKA, sestrić ALEKSANDAR, sestrična JASNA, bratanična MAJA, sestra od strica BEBA, sestre od ujaka SONJA i SLAVICA, snahe BOBA i MIRJANA i ostala rodbina
Sa tugom se opraštamo od milog i poštovanog zeta
Požurio si u zagrljaj našoj sestri pored koje ćeš ponovo biti siguran. Tuguju za tobom Svastike VERA i LIDIJA sa porodicama
Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe.
ACO sa porodicom
Posljednji pozdrav strini MILICI
PAJO sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj majci
Našem dragom
Dragi naš dobri tečo,
Hvala za svaki osmijeh, zagrljaj i toplu riječ. Putuj spokojan u zagrljaj našoj voljenoj tetki. Tužan pozdrav od tvojih:
NINE, JELENE, DIJANE, TAMARE, SVETOZARA i LAZARA
Bila nam je čast imati te za kolegu i prijatelja. Nedostajaćeš…
ŠUĆKO, IVAN, DANKA, LJUBINKA, TANJA, MIRA, BOJANA, LIDIJA, JELENA, MARINA, CECA, MILICA, NATAŠA i MARUKA
Posljednji pozdrav strini
Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe.
DEJAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj strini
BRANO TATAR sa porodicom
BRANO sa porodicom
Voljenoj sestri
NADI
Ne može ovaj vapaj duše da boli onoliko koliko ponos što si nam bila sestra.
Tvoje sestre SEKA i MIRA
Tužnog srca opraštamo se od
Vječno ćemo te čuvati kao najsjajniju iskru i pričati o tvom ogromnom srcu.
Da Gospod Bog nastani tvoju dušu u Carstvu nebeskom.
Hvala ti za sve trenutke provedene zajedno.
Vječan ti spomen.
Kćerka SNEŽANA LIPOVINA sa porodicom
Posljednji pozdrav tetki
Čuvaćemo te tamo gdje uspomene žive vječno.
VOJKO, MARKO, RANKO
Petak, 21. februar 2025.
Posljednji pozdrav voljenoj supruzi i majci
NADI POPOVIĆ
Počivaj u miru. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. BRANKO, SNEŽANA i ELIZABETA
tetki NADI
Da svi na svijetu žive kao što si živjela ti sve bi bilo lako, pošteno i lijepo. Hvala ti na velikoj ljubavi koju sam osjećao od tebe. ŽUTA, beskrajno te volimo.
Tvoji ĐURAN, MAJA i LENA
Tvoja dobrota, uvijek vedar i nasmijan lik živjet će zauvijek u našim srcima. Tvoje sestrične MARIJA, SLAĐANA i SNEŽANA
i
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Petak, 21. februar 2025.
Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi
RADI DRAGOVIĆ
Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju. Sačuvati ćemo te od zaborava, jer smrt je jača od života, ali ne od ljubavi prema tebi
Neka ti je vječna slava
Tvoji SAVO,NATAŠA, LUKA i MOMČILO
Posljednji pozdrav našoj dragoj
SAVETI – RADI OBRADOVIĆ
Tvoja neizmjerna ljubav, iskrenost i gostoprimstvo vječno će ostati u našem sjećanju i čuvati te od zaborava. Počivaj u miru koji si svojim časnim životom zaslužila.
Porodica RADOVIĆ
Tužno sjećanje na moju voljenu babu 21. 2. 2015 – 21. 2. 2025. DANICU MITROVIĆ
Nedostaješ... Hvala ti na svemu!
Unuka NEVENKA
RADMILA DRAGOVIĆ
Dok je nas biće i tebe. Hvala ti, majko, na svemu.
LJUBINKA-BUBA Radonje OBRADOVIĆ rođena MILIKIĆ
Tvoji: BOŠKO, BOSA i SVETO sa porodicama 1113
Hvala ti na ljubavi i pažnji. Tvoje veliko i cisto srce, koje si bezrezervno davala porodici, prestalo je da kuca. Otišla si tiho bez pozdrava. Sjećanje na tebe će živjeti u nama, koji smo te voljeli.
Navršava se godina otkako nas je napustila naša voljena majka i baba
ĐURĐINA RADONJIĆ
Vrijeme prolazi, ali ti nedostaješ kao prvog dana . Nećemo te prepustiti zaboravu i uvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. U subotu u 10 časova ćemo posjetiti njenu vječnu kuću.
VESKO i MIŠKO sa porodicama
se 40 dana od smrti
RADMILA DRAGOVIĆ
Mnogo mi znači što sam imala majku kao što si ti. Ovo je veliko „HVALA“ kojim ti želim reći: Neizmjerno te volim.
Tvoja ćerka TANJA STRUGAR sa porodicom
Draga naša Buke,
LJUBINKA-BUBA Radonje OBRADOVIĆ rođena MILIKIĆ
Hvala ti na svakoj toploj riječi, na svakom zagrljaju i nesebičnoj ljubavi. Dobra dušo naša, nedostaješ nam sada, nedostajaćeš nam uvijek!
Tvoje
VESNA, NENA, TARA i MILICA
VESKA Vladova TATARA
Prošlo je 40 dana otkad ne zoveš na jutarnju kafu ili na ranu vožnju jezerom. Mi te i dalje čekamo. Ti u našem srcu a tvoje srce u Bobiji. Osta zauvijek tamo, da je čojski čuva. Žale za tobom: NADA, BILJANA, MIKO, GORAN, MARKO, NIKOLA i ALEKSA
1091
1089
Dana 23. februara 2025. navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša MILICA Bogdanova MANOJLOVIĆ rođena PAPOVIĆ
Porodica će u subotu u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će donirati novčani prilog od 500 eura Sabornom hramu Sv. Petra i Pavla na Krscu.
1065
21. 2. 2019–21. 2. 2025.
LJUBINKA VUJOŠEVIĆ rođena DEDIĆ
Majko, svaki dolazak kući je podsjećanje da me tamo ne čekaš da mi pružiš utočište od svega, iako znam da me čuvaš odnekud. Nedostaješ mi sve više. Tvoja IVANA
Dana 21. februara 2025. godine navršava se šest mjeseci od smrti naše majke, babe i tašte
SLOBODANKE LEKOVIĆ
Vječno u našim srcima. Sa ljubavlju i ponosom
Tvoji: ćerka DRAGANA, unuka MILICA i zet VASKO
Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg voljenog
ĐURO Peričin KALUĐEROVIĆ
Svojim postojanjem ostavio si neizbrisiv trag, a uspomene na tebe zauvijek će nas vezivati za sve lijepo što si nam darivao.
Neka se tvoja plemenita duša nastani u Rajskim naseljima među tvojim voljenim!
Neka ti je vječna slava i HVALA! S ljubavlju i poštovanjem
Tvoj stric ILIJA, sestre ŽELJKA, MIRJANA, JELENA, MILENA i SLAĐANA sa porodicama
Petak, 21. februar 2025.
1062
BLAŽA Živkova MILJENOVIĆA
Brate, počivaj u miru pored naših voljenih roditelja. Dok sam živa bićete uvijek voljeni i nikad zaboravljeni. Vaša ZORKA KNEŽEVIĆ sa porodicom
1096
Dana 26. februara 2025. navršava se godina dana od smrti našeg dragog
BLAŽO Živkov MILJENOVIĆ
U neđelju 23. februara najuža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Počivaj u miru. Tvoj brat RAJKO sa porodicom
1100
Dana 28. februara navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog oca i supruga
Tajo, znamo da si pošao na neko bolje mjesto đe nema bola i patnje. Mi ne možemo prihvatiti da te više nema, da nas nećeš dočekati i ispratiti kako si ti samo znao. Nadamo se da će ti Mirko i striko naći lijek za tvoju tešku bolest i da ćete nas odozgo paziti kao što ste to ovamo radili. Ponosni što smo imali takvog oca, a tužni što smo te rano izgubili. Sudbina nam, Đuro, nije dala da još zajedno nosimo našu neprebolnu ranu. Radujemo se Petrovom i Tanjinom uspjehu i gledamo našu unučad kako rastu. Ti počivaj u zagrljaju našeg sina, a ja moram nastaviti dalje dok me sudbina ne dovede kod vas.
U neđelju 23. februara u 10 časova posjetiti ćemo Vašu vječnu kuću.
Vaši PETAR, TANJA i ZORKA
Dana 22. februara 2025. navršava se godinu dana od kad nas je napustila najbolja majka, sestra i baba
Vrijeme nikad neće umanjiti bol za tobom. Najteža godina u našim životima.
Nedostaješ… Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo u subotu, 22. februara u 10 časova posjetiti njeno mjesto počinka.
Četrdeset je tužnih dana otkako nas je iznenada napustila naša voljena
Nedostaješ nam i nedostaje nam tvoj osmijeh i tvoja energija, tvoja vedrina i tvoj optimizam i tvoja toplina i tvoja radost. Privilegija srećnih je bila biti tvoja porodica. Ostaje nam da opravdamo tvoju vjeru u nas i budemo onakvi kakvi bi ti htjela da jesmo.
U neđelju, 23. februara u 10.30 časova, porodica i prijatelji će posjetiti tvoju vječnu kuću.
PORODICA
Petak, 21. februar 2025.
Prođoše četiri godine ćiko
MOMO
Neka te naše misli, sjećanja i ljubav čuvaju od zaborava.
Tvoji: STEFAN, ANA, ANIKA i ITANA
Četiri godine otkako nije sa nama naš đever i stric
Toplina tvoje duše i plemenito srce u kojem je bilo mjesta za sve nas uvijek će nam nedostajati.
Tvoji: KSENIJA, BALŠA i TAMARA
1085
Dana 27. februara 2025 godine navršava se 40 dana od smrti naše voljene
VIDOSAVE Vladove TOMANOVIĆ
Dana 23. februara u 10 časova održaćemo pomen u krugu porodice. Sinovi VESKO i NOVAK sa porodicama
Četrdeset dana od smrti
VIDOSAVE Vladove TOMANOVIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima. Čuvamo te od zaborava. Porodica pokojnog VUKAŠINA
Prošle su 4 godine od smrti voljenog oca
Nedostaješ, tata, u svakom trenutku. Bolna je istina da će tvoja unučad ostati uskraćena tvoje ljubavi.
BILJANA sa porodicom
sa nama
Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nedostaješ. Počivaj u miru, a uspomene na tebe čuvamo zauvijek u našim srcima.
Tvoji LJUBICA i PETAR
Četrdeset je tužnih dana, brate moj
Odmaraj kod Tvojih voljenih. Bolna srca tugujem. Nedostaješ, mnogo. Sestra DESANKA MARTINOVIĆ 1086
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Porodica pokojnog ŽARKA MARTINOVIĆA
Navršavaju se 4 godine od smrti našeg dragog oca, đeda i svekra
MOMA PAPOVIĆA
Tvoj trag u našim životima ne može da se izbriše. Zauvijek si u našim srcima.
Otišao si iznenada, sam, bez nikoga od nas pored tebe. To je ono što boli. Ostavio si prazninu, a i dio sebe u svakom od nas. Nije ti se dalo da uživaš u uspjesima svoje djece i odrastanju svojih unučadi. Dobio si i unuka Nika, koji je još uvijek mali i ne zna da je imao đeda Bucka. Ali naučićemo ga. Nedostaješ u svakom našem radosnom ili tužnom trenutku.
Vole te tvoji: MIRA, MAJA, GOJKO, NENA, OLJA, MARA, ZOJA i NIKO
40 dana je od smrti našeg voljenog
UROŠA Ivovog MARTINOVIĆA
Ostaju sjećanja, tople riječi... Nedostaješ, ali živiš u uspomenama koje nikada ne blijede, neka ti duša počiva u miru.
Porodica duguje zahvalnost osoblju Hitne pomoći, doktorima Novalić Irijanu, Amri Pilici, sestri Ani Bulatović i vozaču Marku Popoviću na pokazanoj etici i pravovremenoj intervenciji.
Porodica MARTINOVIĆ
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
MIHAILOVIĆ
Dragi Miko, neka ti naše suze ne remete vječni mir.
U subotu 22. februara 2025. godine u 10 časova, porodica i prijatelji će posjetiti vječnu kuću našeg Zorana.
PORODICA
Prošla je godina dana, a tek ćeš mi nedostajati MAJKO
Moja ljubav pjesmu kreće „Što te nema, što te nema...“ Tvoja ANASTASIJA
Draga majko
ANA Milorada DEDIĆ 1942–2025.
Prošlo je četrdeset dana od kad si nas napustila. Bol i sjećanje na tvoje tople osmijehe, briga za nas i velika ljubav koju si nam poklanjala, biće vječno u našim srcima i sjećanju.
Obavještavamo rodbinu i drage prijatelje da ćemo obići vječnu kuću naše drage Ane, 23. februara 2025 u nedjelju u 11 časova, na porodičnoj grobnici u Zagoriču.
Sin ZORAN, snaha NEDJELJKA, unučad ZDENKO, ANDRIJANA i OGNJEN
Petak, 21. februar 2025.
Dana 21. februara 2025. navršava se godinu dana od smrti našeg dragog
Dani prolaze, a tuga ostaje. Nemoguće je tvoj život pretvoriti u par riječi ili misli. Moguće je samo jedno, da mi, tvoja porodica, sa velikom ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Porodica je u neđelju, 16. februara posjetila vječnu kuću.
Dana 21. februara navršava se deset tužnih godina od kada nijesi sa nama, naš voljeni
1058
Sa ponosom, neizmjernim nedostajanjem, zauvijek u našim srcima, mislima, dragi tata.
Tvoji: VESNA, JOVICA i MILA sa familijama
Petak, 21. februar 2025.
Navršava se godina dana od rastanka sa tobom, voljena naša majko
MILENA Vukašina TOMOVIĆ
prof. Ekonomske škole u penziji
Prolaze dani a svaki sa sjećanjem na tebe. Nema te da nas zoveš, okupiš, posavjetuješ i ohrabriš. Postojiš u našim srcima, pričama, mislima. Snažna, dostojanstvena i odvažna. U subotu 22. februara posjetićemo tvoju vječnu kuću i prisjetiti se bezbrižnih dana.
Tužni jer te nema uz nas ali ponosni što smo tvoji.
Tvoja djeca PREDRAG, VERA, NATAŠA i DRAGANA sa porodicama
Nedostaješ da svojim postojanjem pružiš sigurnost, razgovorom olakšanje, a osmijehom beskrajnu radost.
Voljena naša
Ćerka MILKA BATRIĆEVIĆ 1114
1092
Navršava se 30 godina 20 godina od od smrti našeg oca smrti naše majke
VASA Nikolina MARIJA Vasova TATAR
Vaša čestitost i plemenitost su nam uvijek obasjavali put, a sad vam je došao i Vesko, pa osim strica, čuvajte sad i njega, požurio je prerano kod vas. S ljubavlju i ponosom.
NADA, BILJANA, MIKO, GORAN, MARKO, NIKOLA i ALEKSA
MILENA Vukašinova TOMOVIĆ
prof. Ekonomske škole u penziji
Prođe godina ispunjena nedostajanjem i sjetom. Tvoji savjeti, mudri i neponovljivi, nižu se svakodnevno uz eho minulih dana.
Pokretala si nas i bodrila do posljednjeg dana.
Neumorna i neponovljiva, naša voljenice, budi spokojna jer ćemo nastaviti kako si nas ti učila.
Ćerka VERA, zet DUŠKO, MATIJA i ANITA
Nedostaje nam tvoj glas, tvoja podrška... Svakog dana. Volimo te isto kao i prije.
Draga majko,
MILENA Vukašina TOMOVIĆ
Prođe godina a ti nedostaješ sve više. Nedostaješ u svakom danu, pri svakom važnom događaju.
Ništa neće izbrisati sjećanja na tebe. Jer, previše su snažna. Ali, to je do tebe, to si ti. Uporna, mudra i snažna.
Znaj da mislimo na tebe i da će svi tvoji potomci znati da si bila posebna.
Počivaj u miru i čuvaj nas.
Tvoja zahvalna ćerka NATAŠA GOLUBOVIĆ sa porodicom
1116
Tužno sjećanje na moje voljene roditelje 8. 1. 2008 21. 2. 2015. 8. 1. 2025. 21. 2. 2025.
BOŠKO DANICA MITROVIĆ
Dok živim živite i vi!
Tvoj sin PEĐA, snaha SVETLANA i unučad BALŠA i VJERA 1071
Navršava se 40 dana od 38 godina od smrti smrti voljenog oca, đeda i tasta voljene majke
UROŠA Ivova OLGE MARTINOVIĆA MARTINOVIĆ
rođena BOROZAN
Vaša ljubav i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.
1102
Šest godina od smrti Dvadeset druga godina naše majke od smrti našeg oca
MILOSAVA MILANKO
Dragi roditelji, Sa nama ste u mislima, sjećanju i lijepim uspomenama.
S ponosom vas pominjemo i čuvamo od zaborava.
Vaše kćerke VESELINKA i ČEDOMIRKA
SANDRA, BLAGOTA i BAJA STANOJEVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta, “MONTENEGRO ASSETS MANAGEMENT” d.o.o. iz Budve podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju ugostiteljskog objekta za smještaj turista – hotel sa pet zvjezdica, na lokaciji koja se nalazi u Bloku B1, dio urbanističke parcele 1.17e, koju čine katastarske parcele 2419/8, 2429/1, 2430 KO Budva, opština Budva
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28.02.2025. godine.
Poslovna oznaka I.br. 2106/2024
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE”
AD-Nikšić – FC Snabdijevanje, Vuka Karadžića 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Mladjan Rašović, na adresi Dajbabe BB, PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 20.02.2025 godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Mladjan Rašović vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 2106/2024 od 27.09.2024. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br. 2100/2024
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE” AD-Nikšić – FC Snabdijevanje, Vuka Karadžića 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Maglov Dragan, na adresi Vrela Ribnička 6/19, PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 20.02.2025 godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Maglov Dragan vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 2100/2024 od 27.09.2024. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Na osnovu člana 24, a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18, 084/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosiocu projekta „One Crna Gora“ d.o.o. iz Podgorice donijeto Rješenje broj: 08-UPI-331/24-471 od 17. februara 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za fiksnu radiokomunikacionu stanicu „Splićanka“, koja se planira na dijelu objekta za stanovanje, zgrada 1, katastarska parcela 4900 KO Podgorica III, opština Podgorica.
Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, putem linka: https:// sekretarijat-za-ppor.podgorica.me/obavjestenje-o-donijetom-rjesenjunosiocu-projekta-one-crna-gora-d-o-o-iz-podgorice-kojim-je-datasaglasnost-na-elaborat-uticaja-na-zivotnu-sredinu-3/
Poslovna oznaka I.br. 1899/2024 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE” AD-Nikšić – FC Snabdijevanje, Vuka Karadžića 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Perović Ranko iz Podgorice, na adresi Zlatica A/BB, PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 20.02.2025 godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović Ranko vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 1899/2024 od 30.08.2024. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
