Dnevno list Pobjeda 01.09.2022.

Četvrtak, 1. septembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20394 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura Ministarstvo nansija vratilo dio poreskog kredita kompaniji Veselina Pejovića, danas će biti poznata sudbina 300 radnika NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Rade UnipromaposlovanjatrogodišnjegnaložioMiloševićkontrolu STR. 7. STR. 6. Sramna izjava predsjednika SNP-a Joković: Više ja i Šćekić imamo djece nego poslanički klub Demokrata POBJEDA SAZNAJE: Pink poslao molbu da se kanali ne zamračuju, uz obećanje da će sankcionisati Jovanu Jeremić Savjet još opotpisIvanovićevčekadaglasajuzamračenju Najteži onkološki pacijenti nijesu primali terapiju zbog nestašica ljekova, nabavili dva, a fali 11 ljekova Bez odlaganja podići stepen IT bezbjednosti na najviši nivo Dolazak po lijek je svaki put lutrija STR. 8. i 9. KO JE SPREMAO ORUŽANU POBUNU: Presretnute komunikacije sa „Skaj“ aplikacije, koje je juče objavio M portal, upozoravaju na zastrašujući scenario koji je Crnoj Gori pripreman na izborni dan 2020. godine „General veli da dobijamo, imamo u štabu DF-a ljude pa mu javljaju; Ode im i država noćas“ ,,Gotovo je, javili rmi ovi sa brda“, napisao je preko „Skaj“ aplikacije, u izbornoj noći, 30. avgusta 2020, u 21 sat i 51 minut Stefan Đukić Mandić, pripadnik ma jaškog škaljarskog klana, svom sagovorniku, navodeći da mu je to javio „General“ i da je opozicija pobijedila sa 51 odsto osvojenih glasova STR. 2. i 3. STR. 8. STR. 3. Crna Gora i dalje pod sajber napadima, Ministarstvo javne uprave od preduzeća koja upravljaju kritičnom infrastrukturom tražilo da preduzmu sigurnosne mjere Milošević je juče naložio inspekciji vanrednu kontrolu poslovanja kompanije Veselina Pejovića tokom posljednje tri godine, a iz Uniproma su kazali da je to uradio zbog saopštenja medijima, u kojem ga je Pejović optužio da ,,brutalno laže“ i da ostavlja bez egzistencije 200 porodica. – Ne samo da su dobrodošli jer smo, kao što smo puno puta i pokazali, otvoreni za sve provjere – kazali su iz Uniproma. Za danas je najavljen sastanak ministra finansija Aleksandra Damjanovića i direktora firme Alind Nebojše Dožića, preko koje su zaposleni radnici u KAP-u, na kojem će biti riječi o budućnosti zaposlenih i pritiscima na poslovanje Uniproma. Tuzović Branković

2 Četvrtak, 1. septembar 2022. KO JE SPREMAO ORUŽANU POBUNU: Presretnute komunikacije sa „Skaj“ aplikacije, koje je juče objavio upozoravaju na zastrašujući scenario koji je Crnoj Gori pripreman na izborni dan 2020. godine Ode im i država noćas“ ,,Gotovo je, javili firmi ovi sa brda“, napisao je preko „Skaj“ aplikacije, u izbornoj noći, 30. avgusta 2020, u 21 sat i 51 minut Stefan Đukić Mandić, pripadnik mafijaškog škaljarskog klana, svom sagovorniku, navodeći da mu je to javio „General“ i da je opozicija pobijedila sa 51 odsto osvojenih glasova

Tačno u 20:59:18 sati, 30. avgu sta 2020, iz ukrajinskog zatvo ra uhapšeni „škaljarac“ piše: „no da padne milo cekamo“, a njegov sagovornik iz Podgori ce se nadovezuje u 21:04:53 –„Uhh svi brate moj dobri“ i po ručuje: „Ja cu zastavu rusije da izvadim i idem u grad odma“. „Evo vele u budvu najveci po raz dps ikad“, pišu mu iz ukra jinskog zatvora, a on uzvraća: „Palim baklje kolima uhh daj boze brate“ i dodaje da je čuo za Budvu. - To mi je vise ljudi reklo izgu bili su ka nikad prije – piše po ruku sagovornik „škaljaraca“ iz „APodgorice.vidisizgleda ide milo op op“, nadovezuju se iz ukrajin skog zatvora, na što im iz Gor nje Gorice stiže odgovor: „Od 10-te kad sam poceo da razu mijem sve sam protiv drzave“. - Op op hahahahahahaha to braco moja uhh majku li im jebem cekam ovo brate 15 go dina. Uhh dat ce bog brate –piše on dalje. U 21:10:00 „škaljarci“ iz ukra jinskog zatvora pišu: „Veli ge neral dobijamo. Imamo u df stab ljude pa mu javljaju“. - Uhh to brate moj a kad kaze on to je to brate – radostan je sagovornik iz Podgorice, iz naselja Gornja Gorica. „Ja jos ne vjerujem brate i bo jim se jos jer ovo da docekam“, u nevjerici je „škaljarac“, na što se nadovezuje njegov sa govornik iz Podgorice: „Da odu spijuni smrdljivi“. - A slavino nocas gazimo svu da. Pata pata df i milo a – nove su poruke iz zatvora u Kijevu. „Hahahahaahaha to brate moj a vjeruj mi ovamo u na selje sprema se slavlje samo takvo“, obavještava ga Podgo ričanin, uz konstataciju „Ova mo smo ih pogazili to znam svake godine u gornju 80% su nasi brate ostalo spijuni“. - Jahahahahha svi na ulice bre brate – poručuju mu prijatelji iz ukrajinskog „Hahaahhaahzatvora.svibrate moj evo se spremamo samo da cujemo“, odgovor je iz Pod gorice, uz sljedeću poruku: „Konacno da je to to“. - Nemoj nas brukat brate mecka da gori ako treba – po ručuju „kijevski“ zatvorenici, a iz Podgorice im stiže odgo vor: „Hahahahaah nece brat zapamti u novine ce da –ni.vjerujem-dadrugovitaka:Izra:kojimbratimUdaje:hahahahahahahahaha“izadjeido„Samodapodjuspijuni“.sljedećojporucipiše:„Esvejebemaposleovogaidegdjegod“,a„škaljarac“ssedopisujemuodgova„aiduspijuninocas“.Podgoricestiženovaporu„Jerovakonevaljarabobrateo“,sčimsusaglasniiuKijevu–„anekakovalja“.UhhbratemojdobrijosnedaiduglavnidusmaSveposlenjihjenistabratepišeosobaizPodgorice. ,,Skaj“ prepiska predstavnika škaljarskog klana

PODGORICA – Preko „Skaj“ aplikacije, kriptovanim tele fonom, u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine, uhap šeni pripadnik mafijaškog škaljarskog klana Stefan Đu kić Mandić, iz zatvora u Ukrajini, razgovara sa muš karcem u Crnoj Gori koji mu je saopštio da im je njihov čo vjek iz štaba Demokratskog fronta javio da je opozicija pobijedila i da je sve spre mno ako „probaju da ukra du“ pobjedu i da je oružje tu! Komunikaciju takozvanih „škaljaraca“ juče ujutro obja vio je M portal, ali, iako pre piska svjedoči zastrašujućem scenariju koji je i u ovom iz bornom danu pripreman Cr noj Gori, za slučaj da opozicija ne dobije izbore – crnogorski zvaničnici, politički lideri, in telektualci, NVO sektor preću tali su ovu Komentarišućiinformaciju.mogućnost po raza opozicije, članovi škaljar skog klana jasno nagovješta vaju oružani otpor: „Spremni smo da se obračunamo, imate alata pa rokajte, braćo“. KIJEV - PODGORICA Kroz „SKY ECC“ aplikaciju, piše M portal, tokom izbornog dana 30. avgusta 2020. godine vođeno je nekoliko veoma in tenzivnih razgovora „škaljara ca“ o rezultatima izbora, poli tičkim dešavanjima i mogućim postizbornim scenarijima u Crnoj Gori. Prvi od njih koje M portal ekskluzivno objavljuje vodi se na relaciji Kijev – Pod gorica, gotovo tokom čitavog Udana.kijevskom zatvoru, kako pi še, jedan kriptovani telefon, na kojem je registrovan „škalja rac“ Emil Tuzović pod šifrom 92TSA1, koriste on i Stefan Mandić Đukić, obojica uhap šeni u Ukrajini zbog pokušaja ubistva vođe, njima suprot stavljenog, kavačkog klana Ra U Crnoj Gori, u susret parlamentarnim izborima 2016. godine, takođe je pripre mana oružana pobuna, a ključnu ulogu imala je Rusija. Puč je osujećen, dio osum njičenih uhapšen, a među optuženima su bili i lideri proruskog i prosrpskog Demo kratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Suđenje je bilo javno, a proces je okončan prvostepenom presudom. Novi proces, nakon što je Apelacioni sud oborio osuđujuću presudu, još nije počeo. Tokom suđenja za ovaj pokušaj teroriz ma pregledani su i video-zapisi sa pro motivnih skupova Demokratskog fronta i predočene poruke lidera DF-a. - Imamo predlog, predaj se, opkoljen si.

Ovo više niko ne može da zaustavi... Kre nula muva na međeda, Đukanović je kre nuo na Rusiju... - samo su neke od poruka koje je Milan Knežević uputio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću sa promotiv nog skupa DF-a u Nikšiću, sedam dana pred parlamentarne izbore 16. oktobra 2016. godine. U sudnici je prikazan i video-snimak završne konvencije DF-a u Podgorici, na kojoj je, osim Kneževića, govorio i Andrija Mandić koji je tada poručio pristalicama da ne smiju organizovati samostalne akcije nakon što se prebroje glasovi i proglasi pobjeda, već da čekaju uputstvo vrhovne komande DF-a.

Demokratski front dovođen u vezu i sa pripremom oružane pobune na izborni dan 2016.

Politika

doja Zvicera U podgoričkom naselju Gornja Gorica, na dru gom kriptovanom telefonu, pod šifrom D9P057, je njihov sagovornik. M portal navodi da je najzanimljiviji dio razgo vora uslijedio sat nakon zatva ranja biračkih mjesta u Crnoj Gori – od 20 sati i 59 minuta do 21 sat i 53 minuta, kada je već bila sigurna izborna pobjeda dotadašnje „Škaljarci“opozicije.kojisuu ukrajin skom zatvoru dobijaju infor macije o izbornim rezultatima od „Generala“ koji, opet, piše M portal, podatke dobija od „njihovih ljudi“ iz izbornog štaba Demokratskog fronta. Sagovorniku dvojica „škalja raca“ šalju i fotografije iz za tvora, na kojima se vide Emil Tuzović i srpski državljanin Milan Branković , još jedan od uhapšenih zbog pokušaja ubistva ObojicaZvicera.sufotografisana to kom dana, na istom mjestu, u prostoriji koja bi mogla biti zatvorska soba za rekreaciju, sudeći po stolu za stoni tenis i reketima koji se vide u pozadi ni, kao i nekim drugim impro vizovanim spravama za vjež banje. Tuzović, Đukić Mandić i Branković izbornu pobjedu opozicije proslavljaju uz alko hol, a Branković sagovornika u Podgorici pozdravlja tradici onalnim srpskim pozdravom, uz tri podignuta prsta. Dok sagovornik iz Gornje Go rice objašnjava svoje političke stavove rečenicom da je još od desete godine protiv države i da će izaći da slavi sa ruskom zastavom, iz ukrajinskog za tvora u 21 sat i 30 minuta stiže poruka „Ode im i država no Razgovorćas“. se nastavlja konsta tacijama da su „škaljarci“ spre mni da se obračunaju ako „pro baju da ukradu“, na što Đukić Mandić odgovara: „Ma imate alata samo rokajte braćo“, uz žaljenje što nijesu na slobodi da „ratuju noćas“ i budu „pod ratnom opremom svi“. Iz Gornje Gorice mu stiže od govor da je „spremno sve ako što krene“ i „to je tu“ (misli se na „alat“, oružje). Sagovornici razmjenjuju i fotografije tele vizijskih i telefonskih ekrana sa izbornim rezultatima koji su bili aktuelni u trenutku slanja. U 21 sat i 51 minut Đukić Man dić obavještava sagovornika da mu je „General“ javio da je go tovo i da je opozicija pobijedila sa 51 odsto osvojenih glasova, da su „Javili firmi ovi sa brda“.

„General veli da dobijamo, imamo u štabu DF-a ljude pa mu javljaju;

- U nedjelju u 7 časova, vrhovna koman da DF-a narediće juriš da do 20 časova donesemo slobodu Crnoj Gori. U nedjelju niko neće da pokoleba DF koji treba da u 21.30 časova saopšti da je Crna Gora slobodna i da je Đukanović mrtav. Ne treba da razmišljate o pobjedi, jer ćemo Đukanovića poslije 27 godina diktature poslati u Spuž da čisti podove – govorio je Knežević na skupu u Podgorici. Andrija Mandić pozvao je tada glasače da u izbornoj noći sačekaju njihova uput -stva.…Do tada ne radite nikakve individualne akcije, dobićete detaljne instrukcijekazao je on.

Očigledno sa velikim povje renjem u „Generala“, piše M portal, sagovornik iz Gornje Gorice sa olakšanjem prima informaciju, dok Đukić Man dić konstatuje da se ide i u rat ako treba.

KAKO JE RAZGOVORTEKAO

Milan Knežević i Andrija Mandić

Na to mu stiže odgovor: „a dje idu moraju no sto“. - Ode im i drzava ncas hahaa ha – uvjereni su „škaljarci“ u zatvoru u Ukrajini. U 21:35:04 njihov prijatelj iz podgoričkog naselja Gornja Gorica ih obavještava: „Ako budu orobali da ukradu spre mni sm da se obracunamo“. - Evo nam se voze dvije inter vente pod rotacijom u naselje. Vrte gore dolje – piše dalje on. „Ma imate alata rokajte bra co“, poručuju mu drugovi iz zatvora, na što on piše: „Haha hahaahaha to je spremno sve brate ako sto krene. To je tu“. - Idemo kako nismo na slobo du da ratujemo nocas. Kako bi bili pod ratnom opremom svi jahhahaha – poruka je od prijatelja iz zatvora u Kijevu. Osoba s kojom se dopisuju u Podgorici odgovara: „Ha hahahahaha bit ce te boze zdravlja brzo a svi brate moj“. - Ovo je ono sto smo pricali brko zna jos odavno – konsta tuje ova osoba, na što iz Kijeva stiže poruka: „a dje pada vlast majku Muškaracim“.iz podgoričkog na selja Gornja Gorica piše: „Da uletimo svi da odbranimo brate“ i nastavlja: „Izgleda brate moj sve setam gore dolje mira nemam“. U 21:39:38 osoba iz zatvora u Kijevu odgovara: „a pali su nema sto“, na što ovaj piše: „Cekam. „Gledam statistiku Ubrate“.21:44:53 poruka iz Podgo rice „škaljarcima“ u Kijevu je: „Dobijamo“, pa sljedeća: „51% ima opozicija“ i konstatuje: „Po tome ih dobijamo brate. Daj boze veliki“. - Pa ujedinice se oni. Evo veli general daj fotovo, javili firmi ovi sa brda – stiže Podgoriča ninu poruka iz Kijeva, na što on odgovara: „uhhhhh toje onda to braree. Daj samo da dobijemo nocas“. U 21:52:33 poruka iz kijevskog zatvora glasi: „a samo to sad ili nikad u rat idemo ako trebea“, s čim je saglasan i muškarac iz Podgorice: „Sad ili nikad brate dobri uhh ovo se nocas desava ili sve ide u propast“… M portal je juče najavio da će nastaviti detaljno da piše o to me što je nakon izbora obećao „brat Abaz“, koga je sve finan sirao škaljarski klan, kakve su namjere pripremane za tuži laštvo i koga je trebalo prvog li kvidirati, te da će objelodaniti ko su ,,General“, ,,firma“ i ,,ovi sa brda“ i kako je Crnojkocentaradijimapotpomognutakriminalno-političkaformiranasprega,pojedinimmeisajasnimmiješanjemmoćiizvandržave,kabibilapromijenjenavlastuGori.

– Ne možete glasati za neko ga da vodi vašu djecu, ko ne ma svoju djecu. Ni kučeta ni mačeta... Kakvu odgovornost, prema kome, pasoš u džep, mogu gdje god hoće da odu... Više ja i moj potpredsjednik Dragoslav Šćekić imamo djece nego čitav poslanički klub Demokrata – rekao je on. Reagovao je poslanik Demo krata Danilo Šaranović isti čući da je ovo vjerovatno ,,pri mjer potpune izvitoperenosti –uma“.Ako ste se ikada pitali kako izgleda potpuna izvitopere nost uma, vjerovatno je to ovo. A ovo nam je (i meni je teško da povjerujem) potpredsjed nik Vlade. Što ako npr. neko od nas ne može da ima djecu, Jo koviću – upitao je Šaranović. Predsjednica Foruma že na Socijaldemokrata Ivana

OPASNE VEZE M portal nedavno je objavio i „Skaj“ komunikaciju koja uka zuje da se Crkva Srbije u susret izborima 2020. naoružavala?! Prepiska i audio komunikacija nedvosmisleno govore kako je ova vjerska organizacija na ručila od škaljarskog klana da kupi 100 „kalašnjikova“… Više državno tužilaštvo u Podgori ci ovim povodom formiralo je predmet i pokrenulo izviđaj. U transkriptima poruka koje je objavio M portal, iz razgo vora član škaljarskog klana Risto Mijanović informisao je Nikolu Dedovića kako je Crkva Srbije naručila 100 ,,ka Govorećilašnjikova“.o naručiocu oružja kazao mu je da je to rođeni brat sveštenika Crkve Srbije Osto je Kneževića , inače „desne ruke“ mitropolita crnogorskoprimorskog ove vjerske zajed nice Joanikija Mićovića - On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika mom ka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu – kaže Mijanović. Odlazeći crnogorski premijer za ovu prepisku je kazao kako ne može na osnovu poruka da tvrdi da se nešto desilo. - I mene neko pominje u tim porukama, a ja nemam nika kve veze sa tim. Neko sjutra i vas može da pomene u nekom kontekstu, pa ono što se piše mora da odgovara nekim rad njama - istakao je Abazović, uz konstataciju i da on misli da se sa nekim stvarima u Crnoj Gori pretjeruje. K. KRSMANOVIĆ

Sramna izjava predsjednika Socijalističke narodne partije Joković: Više ja i Šćekić imamo djece nego poslanički klub Demokrata

U Podgorici održan okrugli sto u organizaciji Ambasade Bugarske i Centra za proučavanje demokratije Na izjavu Jokovića reagovala je i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković – E moj Jokoviću, pamet ti ne smeta da ovakve izjave daješ. A, znaš li, Jokoviću, da ima žena koje žele, a ne mogu da se ostvare kao majke?! Bolje je ćutati i biti smatran budalom, nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju – napisa la je Vuksanović-Stanković na Tviteru.

Vuksanović-Stanković: Jokoviću, pamet ti ne smeta da daješ ovakve izjave Raščanin Radičević takođe je osudila ovu skandaloznu izjavu -SitnaJokovića.djecakao mjerilo vri jednosti i doprinosa razvoja jednog društva – ovo je slika i prilika vrijednosnog siste ma, tradicije i patrijarhata koji propagira potpredsjed nik Vlade. U preispitivanju nečijih kompetencija pot predsjednik Vlade Crne Gore koristi se time koliko ko ima ili nema djece – za nas žene kod Jokovića je vjerovatno po željno 3+ i to muške. Ništa kvalitet porodičnih odnosa. Ništa lični doprinos radom, ništa razvijanje servisa pomo ći i podrške građanima, ističe Raščanin PrimitivniRadičević.rječnik, retro gradne izjave instaliranih či novnika uznemiravaju javni prostor, napisala je na Tviteru potpredsjednica DPS-a Sanja Damjanović. -Ipak, nemojmo da trošimo energiju na minimume, koji su bili poluga rušenja Crne Gore. Naša energija treba da se usmjeri na razvoj i meha nizam odbrane da nam se ovo nikada više ne desi. DPS je dinamika i garant razvoja, suvereniteta i EU sigurnosti. Možemo li da garantujemo uspjeh – možemo. Kada su u pitanju oblasti nauka, ino vacije, tehnološki razvoj – tu smo – zajedno do SEEIST-a, NTP-a, doktorskih stipendija, centara izvrsnosti, IPA fondo va kroz EIP-navela je Damja Dostanović. više malicioznih i dis kriminatornih komentara iz pretpolitičkog doba, kazala je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc -Prelević nakon skandalozne izjave -NajpoznatijiJokovića.evropski poli tičari nemaju djecu – Ange la Merkel, Makron, Tereza Mej, gej premijeri Luksem burga, Finske, Islanda, pa šta, birani su na najdemokratski jim izborima i niko ozbiljan od toga nije pravio pitanje. Uostalom, to što političar ima djecu nikad nije bila mjera za odgovornost prema svojoj, a kamoli tuđoj djeci, npr. Ge bels i Musolini su imali po šestoro i petoro djece, navela je Gorjanc-Prelević. R. P. Vladimir Joković Emil Tuzović Milan Branković

PODGORICA - Potpred sjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković je, gostujući na Srpskoj tele viziji, dao uvredljivukandoloznu,izjavukojase od nosila na funkcionere De mokratske Crne Gore.

Dosta više malicioznih i diskriminatornih komentara iz pretpolitičkog doba, kazala je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević nakon skandalozne izjave Jokovića

On je na okruglom stolu „Jačanje demo kratske otpornosti u Crnoj Gori – suoča vanje sa obrascem djelovanja Kremlja u Jugoistočnoj Evropi“, koju su juče orga nizovale Ambasada Bugarske u Podgo rici i Centar za proučavanje demokratije (CSD), naveo i kako Rusija u Crnoj Gori i zemljama okruženja nastoji da iskoristi dugogodišnje probleme, političku, so cijalnu i etničku fragmentaciju kako bi dodatno polarizovala društvo, oslabila povjerenje u institucije, delegitimizova la NATO i EU i samim tim dodatno otvo rila prostor za širenje svog uticaja. Konjević naglašava i kako u ekonomski stabilnim državama, u kojima su vlada vina prava i poštovanje ljudskih prava zagarantovani, ima manje prostora za upliv antidemokratskih aktera, te da se uzročno-posljedična veza između sta bilnosti i integracionih procesa jasno vi di na primjeru mnogih zemalja u kojima je Moskva imala uticaj, a koje su u me đuvremenu postale članice EU i NATO. – Iz tog razloga smatram da je evropska perspektiva jedini pravi i kredibilan podsticaj daljim reformama, ne samo u Crnoj Gori već i u ostalim zemljama re giona – naveo je Konjević. Podsjetio je i na obraćanje nekadašnjeg

PODGORICA - Crna Gora je posljed njih godina evidentna meta ruskog malignog obrasca ponašanja, a svoju takozvanu ,,meku moć“ Kremlj pro jektuje na različite načine, preko cr kve, ulaganja u medije, kampanjama dezinformisanja, finansiranjem pro ruski orjentisanih partija i nevladinih organizacija, ocijenio je potpredsjed nik Vlade u tehničkom mandatu i mi nistar odbrane Raško Konjević.

Konjević: Crna Gora je evidentna meta ruskog malignog obrasca

predsjednika Evropske komisije Žana Klod Junkera koji je 2018. godine re kao da će, ukoliko EU ne bude oblikova la Zapadni Balkan, neko drugi to učiniti umjesto nje. – To se danas dešava. Zvanična Moskva, svojim dobro poznatim modelom pona šanja i djelovanja, nastoji destabilizovati Zapadni Balkan i odvratiti ga od evrop skog puta i zapadnih vrijednosti. Ipak, ratna dešavanja u Ukrajini, izazvana ne legalnom agresijom Rusije, pokazala su da politika proširenja na zemlje ZB nije luksuz, već potreba kao i da integracija zemalja regiona nije ustupak već dopri nos stabilnosti Evrope u cjelini – poručio je OnKonjević.jezaključio i kako vjeruje da će Crna Gora imati dovoljno mudrosti da aktuel ni politički momentum iskoristi na pravi način. Đ. Ć.

3Četvrtak, 1. septembar 2022. Politika M portal,

Ibrahimović zagovara široku koalicionu vladu sa tri ključne –tačke.Evropske integracije, ekono mija, pomirenje u Crnoj Gori. Ako bih bio u prilici da dobijem šansu da budem mandatar i ako bih prihvatio to, insistirao bih da to bude ipak vlada do 2024. godine, a ne neka prelazna ili sa kraćim trajanjem – poručio je on u izjavi za Al Džaziru.

učiniti ponovo, te kako se zbog toga Danilovi ćeva saznanja moraju uzeti za ozbiljno. – Kad vas bivše kolege iz bivše parlamentarne većine naviknu na sasvim relaksirano mijenja nje dresova kao čarapa, ne smijete sebi dozvo liti neopreznost. Pritom, zakazivanje sastanka za 2. septembar na onakav način i određene pripreme i retorička zalijetanja, koja smo imali prilike da vidimo od njegovog organizatora, neizostavno nameću još jedno pitanje. Da li SNP-u i GP Ura u novoj igranci tajno pomažu oni što su im tajno pomagali i pri formiranju 43. nenarodne vlade, koju smo sa zadovoljstvom srušili upravo zato što je bila nenarodna, nepri rodna, nesposobna i sponzorisana od DPS-a - navode Demokrate. Iz te partije poručuju i da predsjednica Skup štine mora hitno da podnese ostavku kako bi se odagnale sve te „vrlo utemeljene sumnje“ i da se njena ostavka konstatuje već u petak na sjednici Skupštine.

Članice

Danilović ima saznanja da pojedine partije pregovaraju o nastavku saradnje sa DPS-om Sa sastanka bivše parlamentarne većine  Da li su spremni da se pravi nova vlada, pa će na osnovu toga SNP i Ura doći i razgovarati. Ako Ura ne bi došla, taj razgo vor nema smisla jer nemamo 41 glas za izbor nove vlade. Ako bi Demokratska Crna Gora rekla da neće da dođe, onda ni taj sastanak nema smisla jer opet nemamo 41. SNP nema ništa protiv toga, iako je nanesena velika šteta i udarac m.babović

Lider SNP-a je, komentarišući navode iz DF-a da bi mjesto premijera trebalo da pripadne Andriji Mandiću, naveo kako prvo treba ,,vidjeti ima li parlamentarne većine, a potom koja je ličnost podesna za podršku 41 poslanika“

– Svoje učešće na sastanku partija nekadaš nje parlamentarne većine, koji je za petak sazvao De mokratski front sa ciljem postizanja dogovora o formi ranju nove vlade, potvrdili su juče lideri Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, Prave Crne Gore Marko Milačić, kao i Saveza građana „Civis“ Srđan Pavi ćević. Poziv za učešće na tom sa stanku, koji je ranije uputio je dan od lidera Fronta Andrija Mandić, predsjednik SNP-a vidi kao razuman čin koji za vređuje apsolutnu pažnju. Jo ković je naglasio i kako SNP nikada nije i neće izbjegavati razgovore koji mogu da daju Jokovićrezultate.je, međutim, naglasio i kako, prije bilo kakvog razgo vora, oni koji su srušili 43. Vla du treba da se izjasne da li su spremni za dogovor.

Peter Felten Poziv za učešće na sastanku u petak dobila je i Ujedinjena Crna Gora čiji je lider Goran Danilović juče saopštio kako ima pouzdana saznanja da pojedine partije, koje su u prote klom periodu bile u savezu sa DPS-om i tvorile manjinsku vladu, paralelno pregovaraju o nastavku te saradnje samo sa drugim manda tarom i to iz reda potpisnika Memoranduma o saradnji. Danilović stoga poručuje i kako UCG neće dopustiti da bude dekor bilo kakve prevare ili da nekom posluži „kao svatovi za ispraćaj u još jednu avanturu sa partijom Mila Đukanovića“. – Sve što dogovorimo istog trenutka treba da potpiše 41 poslanik stare većine. Očekujemo i da predsjednica Skupštine doprinese resetova nju odnosa, i to podnošenjem ostavke kako se ne bi dogodilo da bilo ko sjedi na dvije stolice – naveo je Danilović. Na njegove tvrdnje reagovale su Demokrate navodeći kako će onaj ko jednom prevari to

– Jer se pokazalo da je ogromna uloga u tom sistemu na nekoli ko temljenih stubova, kao što je rukovodilac bezbjednosnog sektora kao mogući potpred sjednik Vlade koji nadzire i koordinira MUP, ANB, dije lom i Pravdu, odnosno sistem bezbjednosnog sektora. Zatim rukovodilac zakonodavne vla sti, tj. predsjednik Skupštine. Zatim rukovodilac finansij skog sektora kao, takođe, mo gući potpredsjednik (finansija, kapitalnih investicija, turizma, urbanizma i održivog razvoja), zatim paketa spoljne bezbjed nosti, tj. odbrane i vanjskih po slova, pa i svih drugih resora - pojasnio je Milačić. Da će sastanku u petak u Skup štini prisustvovati i poslanik Ure Srđan Pavićević, potvrđe no je iz Saveza građana „Civis“, čiji je on predsjednik. Iz Civisa su pozvali sve poli tičke stranke da daju pun do prinos rješavanju političke, odnosno institucionalne krize u kojoj se Crna Gora nalazi. - Vrijeme je da zajedno i bez su jete počnemo rješavati goruće probleme crnogorskog druš tva. Na stolu su brojne opcije i mogući načini prevazilaženja krize i načina uspostavljanja stabilnih institucija. Civis in sistira na sveobuhvatnom di jalogu svih parlamentarnih stranaka. Naši prioriteti su, kao što je poznato, meritokratija, vladavina prava, evroatlantske integracije i standard građana – zaključuju je iz Civisa. Đ. Ć.

Al Džazira prenosi da se Ibra himović spominje kao kandidat za premijera prihvatljiv Evrop skoj uniji, te da bi ga u mogu ćem dogovoru podržala i De mokratska partija socijalista.

4 Četvrtak, 1. septembar 2022.Politika PODGORICA

PODGORICA - Osmi samit Berlinskog procesa buće odr žan u Berlinu 3. novembra pod pokroviteljstvom nje mačkog kancelara Olafa Šo lca. To je na Tviteru objavio novi ambasador SR Njemač ke u Crnoj Gori Peter Felten. Na samitu će se raspravljati o energetskoj bezbjednosti, ze lenoj agendi i zajedničkom re gionalnom tržištu. Berlinski proces je diplomat ska inicijativa povezana sa bu dućim proširenjem Evropske unije koja ima cilj da revitalizu je multilateralne veze između Zapadnog Balkana i određe nim zemljama EU, kao i da poboljša regionalnu saradnju zemalja Zapadnog Balkana u oblasti infrastrukturnog i eko nomskog razvoja. Mnogi sma traju da je to jedna od vodećih političkih inicijativa trećeg ka bineta Angele Merkel koje se tiču jugoistočne Evrope. Počela je prvom konferenci jom o Zapadnom Balkanu u Berlinu 2014. godine, i od tada je održano još šest samita. Po sljednji samit je održan u julu 2021. i od tada su aktivnosti praktično zamrznute, a aktivi rane su neke druge inicijative poput ,,Otvorenog Balkana“. Članice Berlinskog procesa su Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok su pored Njemač ke koja je tvorac inicijative -zainteresovane države Au strija, Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je posli je samita Berlinskog procesa u julu 2021. da članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evrop skoj uniji nije samo u interesu tih država, nego i izvorni inte res EU, ali da treba riješiti još niz pitanja. – Riječ je o budućnosti regiona i želim da naglasim da nije riječ samo o budućnosti iz perspek tive zemalja Zapadnog Balka na, nego i u izvornom interesu EU da ovdje podstakne taj pro ces, da omogući pomirenje, sa radnju, prevazilaženje podjela i raskola jer postoje mnogi ra zlozi, između ostalog i geostra teški zašto je ovo dio Evrope i zašto želimo članstvo regiona u EU – rekla je tada Merkel. Sada se radi na stvaranju za jedničkog regionalnog tržišta i tu ima izvjesnih uspjeha, ali prema tadašnjim riječima kan celarke, ostaje da se riješi pita nje priznanja diploma i puto vanja sa ličnim kartama. N. ZEČEVIĆ

Ibrahimović je ranije saopštio da je potrebno hitno formira nje jake vlade u kojoj bi bilo mjesta za sve koji žele evropski i evroatlantski put Crne Gore. R. P. na sastanku u petak u Skupštini potvrdili lideri SNP-a, Prave Crne Gore i Joković,Civisa Milačić i Pavićević se Mandićevomodazvalipozivu

Lider BS o potencijalnoj mogućnosti da preuzme Ibrahimović:vladu Kad bih bio mandatar, vlada bi trajala do 2024. godine Najava novog njemačkog ambasadora u Crnoj Gori Petera Feltena Samit 3.procesaBerlinskogbićenovembra Berlinskog procesa su Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok su pored Njemačke koja je tvorac inicijative – zainteresovane države Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo

– Da li su spremni da se pravi nova vlada, pa će na osnovu to ga SNP i Ura doći i razgovarati. Ako Ura ne bi došla, taj razgo vor nema smisla jer nemamo 41 glas za izbor nove vlade. Ako bi Demokratska Crna Gora re kla da neće da dođe, onda ni taj sastanak nema smisla jer opet nemamo 41. SNP nema ništa protiv toga, iako je nanesena velika šteta i udarac. Ali ako postoji iskrena volja, ako neko ne kupuje vrijeme i želi u tim pregovorima da okrivi jedne jer se nešto već dogovorio sa drugima – kazao je Joković za RTV Nikšić. On je, komentarišući navode iz DF-a da bi mjesto premije ra trebalo da pripadne Andriji Mandiću, naveo kako prvo tre ba vidjeti ima li parlamentarne većine, a potom koja je ličnost podesna za podršku 41 posla –nika.Iskreno, na osnovu rezultata izbora, apsolutno je da bi De mokratskom frontu na osnovu toga pripadalo mjesto premi jera – rekao je Joković. Lider Prave Crne Gore, sa dru ge strane, navodi kako, kada je riječ o mandataru, ta partija ima u vidu da podjelu vlasti ne čini samo ime premijera.

PODGORICA - Lider Boš njačke stanke i ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Ervin Ibrahimović kazao je da bi, u slučaju da dobije priliku da bude mandatar za sastav nove vlade, insistirao da ona traje do 2024. godine.

Učešće

Za godinu povlašćeni proizvođači električne energije su građanima, odnosno EPCG, odnosno državi, uštedjeli 80 miliona eura. Da nije bilo njihove proizvodnje ova suma bi morala da bude pokrivena preko EPCG, iz državnog budžeta ili kroz račune građana

Donacija firme Primatech posredstvom NTO-a Od danas 14 opština koristi novi softver za prijavu gostiju

On smatra da radnici ne maju pravo na otpremnine koje traže iz NVO Bivši rad nici Vektra Boke, koji pro testima nastoje da dođu do sredstava znatno većih od onih koje je priznala država.

Dodao je da su na taj na čin dokazali da imaju pra vo na naplatu potraživanja od imovine Vektra Boke za lične dohotke, regres, put ne troškove i tople obroke.

nosno država, a ne, kako po jedini bivši radnici smatraju, da to pravo ima samo vlasnik firme – kazao je Miljanić.

5Četvrtak, 1. septembar 2022. Ekonomija

Povlašćeni proizvođači tri puta jeftiniji od berze

PODGORICA - Bivši radnici Vektra Boke su preko javne izvršiteljke Jasmine Bajović uspjeli da prodaju još dva placa u Njivicama i Rosama i naplatili još 170 hiljada eura dugovanja, prenosi Novski portal.

CIJENa Po trenutnim povlašćenim i de finisanim cijenama preko proi zvođača OIE, koji u prosječnoj godini participiraju u ukupnoj crnogorskoj proizvodnji elek trične energije oko 15 odsto, za samo godinu i po napravljena je ušteda državi, tj. građanima, od nosno nacionalnoj energetskoj kompaniji od 80 miliona eura. Da nije bilo njihove proizvod nje, ova suma bi morala da bude pokrivena preko EPCG, budžetski ili kroz račune gra đana. Dakle, ko sad dobija, a ko gubi – građani ili prozvođači iz PodsjetimoOIE? da su u prethod nom periodu, tokom izgradnje tih elektrana, te definisanom otkupnom cijenom, kreirale negativne slike ne samo za in vestitore već i za donosioce od luka na državnom nivou. Sada sa novonastalom situacijom prestale su kritike nekih poli tičara, ,,stručnjaka“ i pojedinih eksperata iz NVO sekora. Tako je uvijek kada pretjerivanje pre plavi Super.preciznost.Konačnosu građani i dr žava na dobitku. Prema podacima COTTE-a (koje su dobile ,,Vijesti“) najviše subvencija dobila je kompanija Krnovo Green Energy 87,04 mi liona eura, na otkupljenu struju iz vjetroparka na Krnovu kod Nikšića. Podsticaje je počela da dobija 2017. godine, kada su iznosili 2,2 miliona eura, da bi naredne godine taj iznos vrije dio po devet miliona eura. Za sedam mjeseci ove godine do bili su 12,09 miliona eura. Druga kompanija po količini dobijenog novca je ,,Možura Wind Park“ koja je dobila 31,89 miliona eura. Oni su počeli s proizvodnjom krajem 2019. go dine kada su dobili 77,54 hiljada eura subvencija, da bi u 2020. primili 12,11 miliona eura, lani 12,31 milion, a za sedam mjese ci ove godine 7,39 miliona eura. Od vlasnika mHE najviše je do bila kompanija ,,Hidroenergija Montenegro“ sa 21,42 miliona eura, za proizvedenu struju iz osam malih hidroelektrana. Podsticaje ukupno dobija 26 firmi, za 39 izvora električne energije, od čega su 32 male hi droelektrane, dva vjetroparka i pet malih solarnih elektrana. S.P. – J.r.

– To su sredstva koje im je priznao Privredni sud, od

Predstavnik Sindikata Vek tra Boke Vojo Miljanić kazao je da je namireno 170 hilja da eura i dio četvrte rate za dug po planu reorganizacije.

Vjetroelektrana Možura

PODGORICA - Firma za razvoj softvera Primatech donirala je, posredstvom NTO, novi softver za prijavu gostiju lokalnim turističkim organizacijama, što bi tre balo da doprinese boljoj evidenciji i procjeni strukture turista.

Iz NTO su kazali da će novi softver od danas koristiti 14 op ština, među kojima 11 na sjeveru, te Cetinje, Danilovgrad i Nikšić. Dodali su da je taj tip softvera godinama u upotrebi u hotelima na Primorju i u pojedinim opštinama, te da će Prima tech, u saradnji sa NTO, organizovati i obuku za korišćenje.

Direktor Turističke organizacije Rožaje Nedžad Murić kazao je da se nada da će novi softver olakšati i unaprijediti njihov rad. Direktor Primatecha Vladimir Bokun objasnio je da taj tip softvera pruža niz mogućnosti za poboljšanje i olakšati rad lokalnih turističkih organizacija pri prijavi –turista.Pored mogućnosti čitanja pasoša, što višestruko ubrzava proces unosa turista, postoji i mogućnost integracije softve ra sa sistemom fiskalizacije, čime bi se unaprijedila naplata taksi – naveo je Bokun i dodao da softver nudi jednostavnu integraciju sa postojećim hotelskim softverima drugih pro izvođača putem web servisa ili razmjenom fajlova, a generi še i elektronsku knjigu gostiju. S. P.

Prodata dva placa Vektra Boke u Njivicama i Rosama Bivši radnici naplatili

još 170 hiljada eura

– Potpisivanjem kolektivnog ugovora sa Vektra Bokom po slodavac se obavezao samo na proglašenje tehnološkog viška, davanjem otkaza, kada radnici imaju pravo na otpre mnine. Nas je država poslala u stečaj na zahtjev Poreske uprave i nemamo pravo na ot premninu – rekao je Miljanić. Zastupnik radnika, advokat Jovan Pejović podsjetio je da je Apelacioni sud usvojio žal bu bivših radnika Vektra Boke i Opštine Herceg Novi. Tako je omogućen nastavak prodaje imovine, imajući u vidu da je većinski vlasnik nezakonito prisvojio pet miliona eura od prodate imovine, račun kom panije blokiran, te da ona ne posluje preko računa. – Apelacioni sud je poništio zabranu rješenja Privrednog suda, koju je tražila zaštitnica imovinsko-prvnih interesa, koja nije imala pravo da se mi ješa u stečaj privatne kompa nije – objasnio je Pejović. r. E.

Radnici Vektra Boke

Zbog enormnog rasta cijena električne energije vlasnici vjetroelektrana, malih HE i solarnih elektrana razmišljaju da struju prodaju na ino-tržištima

PODGORICA - Zbog enor mnog rasta cijena električne energije na svjetskim tržišti ma pojedini crnogorski po vlašćeni proizvođači električ ne energije iz obnovljivih izvora (OIE), razmišljaju da plasiraju svoju energiju na inostranim tržištima po znat no većim cijenama nego što je sad prodaju u Crnoj Gori, sa znaje Pobjeda. Imajući u vidu da će se cijene električne energije teško vratiti na nivo iz 2019. godine, pitanje je kako će sada Vlada reagovati i da li će imati pameti da poraz govara sa tim proizvođačima i sačuva ih uz povoljne uslove u proizvodnom porfoliju Crne Gore. U suprotnom, a takav je ugovor, oni mogu slobodno pla sirati svoju energiju na tržištu po znatno većim cijenama. Početkom sedmice objavljeno je da je država, odnosno gra đani platili, kako kažu mediji, povlašćenim firmama od 2014. godine do kraja jula ove godine 175 miliona eura. Pojedini me diji tvrde da ih je država toliko častila. Obrat Podsjećamo da svu struju koju proizvedu povlašćeni investito ri (male hidroelektane, vjetro parkovi Krnovo i Možura kao i solarne elektrane) otkupljuje Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) po podsticajnim cijenama i nju preuzima Elektroprivreda (EPCG). Takođe, poznato je da su te stavke građanima na raču nima naznačene kao stavke za OIE. Kroz te ,,omražene“ stavke građani su platili od 2014. godi ne oko 175 miliona eura. To je puno novca, ali pitanje je sada da li su zaista država ili građani Crne Gore nekog ča stili, odnosno ko koga čašćava posljednjih godina. Ko je na dobitku veoma je lako procijeniti u jeku teške energet ske krize izazvane poremeća jem trzišta i ratom u Ukrajini. Brojke su sljedeće. Proizvođači iz obnovljivih izvora energije (OIE) ili kako smo ih nazivali 285,34 eura košta MWh na berzi, za 85 eura ga COTTE prodaju povlašćeni proizvođači povlašćeni tokom godine proi zvedu oko 500.000 MWh elek trične energije u Crnoj Gori i nju kupuje COTEE, odnosno EPCG i plasira je građanima. U prošloj godini proizvedeno je iz OIE 501.716 MWh. Cije na po kojoj je EPCG otkupila tu energiju iznosila je u 2021. godini 50,44 eura po MWh. To znači da je EPCG platila oko 25,3 miliona eura. Da nije su postojali ti izvori, EPCG bi zbog sigurnog snabdijevanja električnom energijom svih potrošača morala da kupi tu energiju na berzi po prosječ noj cijeni koja je za 2021. go dinu bila 93,71 eura po MWh. To znači da bi našu nacionalnu elektroenergetsku kompaniju to koštalo 47 miliona eura. Da kle, država i građani su kroz nacionalnu kompaniju platili manje 21 milion eura, odnosno Razlikauštedjeli.u ovoj godini je dra stično veća jer su cijene znatno skočile i kreću se na berzi u pro sjeku, za prvih osam mjeseci, 285,34 eura po MWh. Mi smo istim povlašćenim proizvođa čima OIE platili, u prvih osam mjeseci ove godine, proizve denu energiju po 85 eura po MWh. Prostom računicom, a imajući u vidu da su ti proizvo đači isporučili crnogorskom sistemu do sada oko 285 GWh, dobijamo ustedu u budžetu oko 57 miliona eura.

– Preostala su još dva placa za koje se nadamo da ćemo brzo prodati i namiriti ostatak če tvrte rate, odnosno 100 hiljada eura, plus doprinose. Ovo je za skoro godinu treća naplata. U avgustu prošle godine smo naplatili sudsku presudu iz po slovanja hotela ,,Plaža“, a ove godine smo prethodno od pro daje placa u Igalu namirili tre ću ratu – podsjetio je Miljanić.

Po sektorima djelatnosti, prosječne neto zarade u julu su u odnosu na jun porasle u sektorima zdravstvena i socijalna zaštita osam odsto, usluge smještaja i ishrane 2,8 odsto, obrazovanje 2,6 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,6 odsto, kao i finansijske i djelatnost osiguranja 1,6 odsto. Rast je zabilježen u sektorima građevinarstvo 1,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 1,3 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti jedan odsto, informisanje i komunikacije, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti po 0,3 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 0,2 odsto i saobraćaj i skladištenje 0,1 Padodsto.prosječne neto zarade u julu je u odnosu na jun zabilježen u sektorima vađenje ruda i kamena 6,1 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4,2 odsto, poslovanje nekretninama 3,2 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija tri odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 2,4 odsto i snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 1,2 odsto. R. E.

Elektroprivrede 122 miliona i Uniproma114 miliona eura. -Uvjereni smo da država želi i ima zadatak da kreira što povoljniji privredni ambijent sa što manje biznis barijera, podstičući razvoj privrede, a posebno izvozne aktivnosti ili aktivnosti koje supstituišu uvoz. Kod kreiranja privrednog ambijenta, svakako se očekuje da zakonska regulativa jednako važi za sve, ali i da državna administracija bude posebno efikasna i stimulativna prema kompanijama koje su investirale u izvozne djelatnosti. Jedan takav pristup se nikako ne bi mogao ocijeniti kao protekcionistički već naprotiv – podsticajni i razvojni – ističe se u saopštenju.UCUP-usuanaliziralispolj-notrgovinsku razmjenu u prvih sedam mjeseci, ukazujući da je stopa pokrivenosti uvoza sa izvozom svega 22 odsto. – Pa se pitamo da li postoji bilo ko u državi ko učestvuje u kreiranju poslovnog ambijenta i ekonomske politike da nije zabrinut za ovakvo stanje i strukturiranost crnogorske privrede. Pitamo se da li kratkoročno i na srednji rok razmišljamo o tome koje su posljedice ovakve situacije po državu, kad imamo takav spoljno-trgovinski decifit – navodi se u Izsaopštenju.CUP-asu podsjetili da smo u prvih sedam mjsecei uvezli hranu u vrijednosti od 340 miliona, a izvezli 18,5 milona –eura.Toupućuje na zaključak da moramo hitno kreirati novu reformsku ekonomsku politiku sa jasnim setom mjera i propisa na srednji i dugi rok - koja će biti podsticajna i razvojna za čitavu privredu – poručeno je iz CUP-a. S. P.

Jovan Lekić

Na navode o otpuštanju 300 radnika KAP-a reagovali su juče iz DPS-a, navodeći da je to nastavak posrnuća privrede koji se dešava posljednje dvije godine. – Nakon 30. avgusta 2020. godine otišao je Aman, Katari Diar je odustao od višemilionskog projekta u ,,Plavim horizontima“, ugašen je Montenegro Airlines, Duvanski kombinat, Željezara, a neznavenim i nedomaćinskim vođenjem, ali i prebukiranjem i zapošljavanjem nestručnog kadra, uglavnom partijskih uhljeba i rođaka, pojedina državna preduzeća su dovedena do ivice bankrota – kazao je Boris Muratović, član Izvršnog odbora DPS-a. Smatra da u skorije vrijeme možemo očekivati nove primjere posrnuća privrednih –giganata.Svenavedeno biće dalji vjetar u jedra porastu stope nezaposlenosti čijoj tendenciji rasta se ne nazire kraj. Ova tmurna ekonomska slika i alarmantno stanje u kojem se nalazimo posljedica su pogrešne politike izvršne vlasti – ocijenio je Muratović.

Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) čudi pristup Uprave prihoda i carina da Unipromu, najvećem izvozniku, nije skratila rok za kontrolu i pobvraćaj PDV-a, već je uradila suprotno. – Želimo da vjerujemo da se ovakve stvari neće dešavati u budućnosti i da će državni organi imati više razumijevanja i efikasnosti u odnosu sa privredom, jer je to opšti interes društva. Svaka država, pa i naša treba da pred najvećim izvoznicima prostre crveni tepih, a ne balvane na putu – istakli su iz CUP-a. U saopštenju koje potpisuje predsjednik UO CUP-a Jovan Lekić navodi se da, nažalost, imamo vrlo mali broj privrednika koji su u stanju da svoje poslovanje usmjere ka izvoznoj djelatnosti, pa je time njihov značaj izvoznikanaročitonemjerljiv,najvećihpoput

- Ministarstvo finansija uplatilo je juče Unipromu dio novca po osnovu povraćaja PDV-a, zbog čijeg kašnjenja je ta kompanija dan ranije najavila otpuštanje 300 radnika i prekid primarne proizvodnje u KAP-u. Uniprom potražuje 7,8 miliona PDV-a, ali u toj kompaniji, kao ni u Ministarstvu i Upravi prihoda i carina (UPC) juče nijesu željeli da saopšte tačan iznos uplaćenog novca. Prema nezvaničnim informacijama radi se o 7,3 miliona eura.

Ministarstvo nansija vratilo dio poreskog kredita kompaniji Veselina Pejovića, danas će biti poznata sudbina

300 radnika Rade Milošević naložio kontrolu poslovanjatrogodišnjegUniproma

– Ovo je i poziv svim nadležnim institucijama – vrata Uniproma su potpuno otvorena za sve kontrole i provjere, kad god žele i sa posebnim zadovoljstvom. Ovakva vrsta pritiska je dodatna potvrda da cilj ne bira sredstva i da niske strasti zauzimaju mjesto profesionalizma. Što drugo očekivati? Nijesmo jedini kojima ovo rade - svakome ko se suprotstavio bezakonju, uslijedila je neka vrsta inspekcije – naveli su iz Uniproma, ukazujući da vjeruju u rad sudskih organa i da će ovakvim zloupotrebama stati na put. - Nadležni zaboravljaju da se državni budžet puni od rada privrednika ove zemlje. Nije problem, možemo da zaključamo svi vrata pa da napune budžet neđe sa strane, kako su i naučili. Samo naprijed, a mi ćemo uskoro proglasiti ekonomiju zatvorenom – istakli su iz Uniproma, ocjenjujući da je u institucijama uvijek bilo ljudi koji časno obavljaju posao i nijesu spremni da idu u zatvor zbog nekolicine egocentrika koji neistinama pokazuju svoje slabosti. – Dok ego vodi ekonomiju, stići ćemo, ali niđe – poručili su juče iz Uniproma.

PODGORICA - U Crnoj Gori je u julu u kolektivnom smještaju ostvareno 206,3 hiljade dolazaka i 950,9 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

ko se

6 Četvrtak, 1. septembar 2022.Ekonomija

PODGORICA - Prosječna neto plata u julu je, prema podacima Monstata, iznosila 714 eura, što je 0,8 odsto više u odnosu na jun, a 34,7 odsto veća nego lani u istom mjesecu. Prosječna bruto zarada u julu je iznosila 881 euro.

Za danas je najavljen sastanak ministra finansija Aleksandra Damjanovića i direktora firme Alind Nebojše Dožića, preko koje su zaposleni radnici u KAP-u, na kojem će biti riječi o budućnosti zaposlenih i pritiscima na poslovanje Uniproma. Povraćaj PDV-a Ministarstvo je izvršilo nakon što im je dostavljen nalog direktora UPC Rada Miloševića, kojeg je Uniprom prethodno optužio da namjerno zadržava novac i tri mjeseca odugovlači isplatu.

PRITISAK Milošević je juče naložio inspekciji vanrednu kontrolu poslovanja kompanije Veselina Pejovića tokom posljednje tri godine, a iz Uniproma su kazali da je to uradio zbog saopštenja medijima, u kojem ga je Pejović optužio da ,,brutalno laže“ i da ostavlja bez egzistencije 200 porodica.

– Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u julu u odnosu na jun porasle 1,5 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,7 odsto – navodi se u saopštenju Monstata.

Nijesmo jedini kojima ovo rade – svakome kažuvrstauslijedilabezakonjusuprotstaviojenekainspekcije,uUnipromu

– Ne samo da su dobrodošli jer smo, kao što smo puno puta i pokazali, otvoreni za sve provjere – kazali su iz Uniproma, dodajući da će javnost obavijestiti o odluci vezanoj za saradnju sa kompanijom Alind nakon današnjeg sastanka u UMinistarstvu.Unipromu ističu da ne vjeruju da na svijetu postoji firma koja je kompletnu dokumentaciju privatizacije i poslovanja otvorila za javnost kao što su to oni učinili.

DPS: Nastavlja se posrnuće privrede

Od toga su 90,4 odsto noćenja ostvarili strani gosti. U primorskim mjestima je prijavljeno 92,2 odsto noćenja, u glavnom gradu 4,3, a u planinskim mjestima dva odsto. R. E.

CUP: Pred izvoznike staviti crveni tepih, a ne balvane djelatnosti. Jedan takav prisaopštenju.

7,3 miliona eura, prema nezvaničnim informacijama, juče je isplaćeno Unipromu na ime povrata PDV Uniprom KAP

Preliminarni podaci Monstata za jul U Podacituristahiljadabilohotelima206MonstatazajulProsječnaplata714eura

PODGORICA

ROK 30 DANA Iz UPC se juče nijesu oglašavali povodom povraćaja PDV-a Unipromu, dok su dan ranije saopštili da im je novac redovno uplaćivan, te da brojne kompanije mnogo duže čekaShodnoju. Zakonu o PDV-u, poreskom obvezniku koji pretežno izvozi proizvode i više od tri uzastopna obračuna iskazuje višak ulaznog PDV-a, razlika se vraća u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave. U Unipromu kažu da im UPC nije vraćala PDV za jun, jul i avgust, kao i da su ranije isplaćivani do 5. u tekućem mjesecu za Pejovićprethodni.sezbog toga dva puta obraćao premijeru Dritanu Abazoviću, ministrima finansija, ekonomije i kapitalnih investicija, tražeći ažurniju isplatu pretplaćenog PDV-a i ukazujući na posljedice koje trpi zbog toga, ali su njegovi dopisi ostali bez odgovora. Najavio je višemilionsku tužbu protiv države i krivične prijave protiv Miloševića i načelnice odjeljenja za velike poreske obveznike Sanje Kovačević B. D.

– Crnogorska IT zajednica spremna je da u kratkom roku stavi na raspolaganje svoje re surse, znanje i iskustvo, kako bi doprinijela otklanjanju proble ma izazvanih sajber napadima na informatičke sisteme javne uprave – poručeno je sa sastan –ka.Aktuelnost situacije nameće važnost efikasne reakcije. Ne ophodno je reagovati što prije, već danas – rekao je potpred sjednik Privredne komore Ni kola Vujović Polović je zahvalio Privrednoj komori u ime Vlade na brzoj reakciji i izlaženju u susret nji hovim zahtjevima za podršku poslovne zajednice. – Nije riječ o sporadičnim i in dividualnim napadima, već do bro organizovanim i usmjere nim na paralizu sistema. Ovo je momenat kada je potreban što je moguće operativniji odgovor – kazao je on. Polović je na sastanku kazao da su im neophodni IT kadrovi koji će se uključiti u operativne timove i podtimove koji će ra diti na oporavku informatičke infrastrukture, kao i dati dopri nos za uspostavljanje aplikativ nih Predstavnicirješenja.

Ministar javne uprave u tehnič kom mandatu Maraš Dukaj kazao je da imaju potvrdu da iza sajber napada, kojima je Cr na Gora podložna posljednjih 12 dana, ne stoje individualci, nego prepoznata kriminalistič ka grupa u sajber terorizmu Kuba ransomver. - Dobili smo zvaničnu potvrdu da iza napada stoji Kuba ran somver, a to je navedeno i na Dark webu - rekao je Dukaj u izjavi za Dnevnik na RTCG-u. On je napomenuo da je u pita nju veoma ozbiljan napad, isti čući da je ova grupa kreirala po seban virus iskorišćen u ovom -slučaju.Virusse ne može formirati za mjesec. Oni su čekali određeno vrijeme, odnosno kad da izvrše ovakav napad. Kreiranje virusa je koštalo oko 10 miliona dolara i nigdje do sada nije upotrije bljen - istakao je Dukaj. Sajt Skupštine i njeni ostali web servisi nijesu dio pisanju50Onitičnedadine2019.KubaKakodostupnihnor),nefrastrukturekojenjepodtureno-telekomunikacioneinformaciostrukVladeCrneGorekojajesajbernapadimaposljedsedmice,većsuIPadresekoristiparlamentdiointelekomunikaciokompanijeOne(bivšiTelepokazujupodaciizjavnobazapodataka.pišesecurityweek.com,ransomverpostojiodgodine,aFBIjeprošlegoizdaoupozorenjeotomesajberkriminalciciljajukriinfrastrukture.subiliupoznatisaotprilikeciljanihsubjekata,apremaovogmedija,hakerisu

– Stoga upozoravamo javna preduzeća koja pružaju usluge distribucije, električne energi je i vode, luke, aerodrome, kao i pružaoce telekomunikacionih usluga, da odmah, odnosno bez odlaganja podignu u okvi ru svojih organizacija stepen informacione bezbjednosti na najviši nivo – poručili su juče iz MJU u objavi na Tviteru.

na ovaj način primili desetine miliona dolara. Analiza koju su prošle godine sproveli Security Joes i Profero pokazala je da operateri Kuba ransomvera vjerovatno govore ruski Kakojezik.podsjeća ovaj medij, u maju, akter prijetnje koji stoji iza ozloglašenog ransomvera, ciljao je kompjuterske sisteme Kostarike i zaprijetio da će svr gnuti vladu. bez šTeTe Na ovu informaciju reagovali su iz crnogorske Skupštine sa tvrdnjom da njihov informaci oni sistem nije pretrpio štetu na podacima, izuzev nedostupno sti pojedinih servisa u vrijeme vikenda (20. i 21. avgust). Iz zakonodavnog doma navode da je sajber napad na serversku infrastrukturu Skupštine Crne Gore detektovan 20. avgusta 2022. godine u 00:52:34. - Pravovremenom reakcijom Odsjeka za informaciono ko munikacione tehnologije Skup štine, širenje kripto virusa je zaustavljeno, a sistem povraćen iz sigurnosnih kopija koje se re dovno rade (backup sistema). Sistem je u punom kapacitetu uspostavljen u nedjelju u 21. 8. 2022. godine u 23:58 sati. O inci dentu je, shodno procedurama, obaviješten nacionalni CIRT tim - navodi se u saopštenju. Iz Skupštine tvrde da interni sistem nije bio u oflajn režimu rada, osim tokom prethodnog vikenda, te da funkcioniše sta bilno u punom kapacitetu. - Veb portal Skupštine Crne Gore cijelo vrijeme je radio u punom kapacitetu i ni u jednom trenutku, uključujući i vikend, nije bio nedostupan - navodi se u Usaopštenju.Skupštinitvrde da se sajber aktivnosti, kojima je u ovom trenutku izložena skupštinska IT infrastruktura, uz pojačani nadzor, uspješno neutrališu. - Imajući u vidu da se u nave denom tekstu između ostalog tvrdi de je hakerska grupa u posjedu „finansijskih doku menata, korespondencije sa bankarskim zaposlenicima, po reskih dokumenta, bilansa sta nja...“ želimo posebno istaći da su sva finansijska dokumenta, kao i zarade javnih funkcionera Skupštine Crne Gore, te spro vedene javne nabavke Skup štine Crne Gore, javno dostu pni na portalu Skupštine Crne Gore, a Skupština Crne Gore ih objavljuje i u otvorenom ,,open data“ formatu. Nadalje, sve finansijske transakcije Skup štine Crne Gore vrše se preko Državnog trezora – Ministar stva finansija Vlade Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.

Privremeno je obustavljen prijem dokumenata za dječji dodatak u centrima za socijalni rad, saopštili su iz Ministarstva rada i socijalnog Podsjećajustaranja. da zbog aktuel nih sajber napada na sistem državne uprave, s kojim je javnost upoznata, radi mjera zaštite došlo je do isključenja sa javne mreže i infrastruk ture koja je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog –staranja.Molimo građane za razu mijevanje, budući da u ovom trenutku nemamo infor maciju kada će se situacija normalizivati. Ministarstvo rada i socijalnog staranja će po uklanjanju nastalog problema, –kuinformisatiblagovremenograđaneonastavprijemadokumentacijenavelisuoni. N. K.

dodatakzadokumenataprijemObustavilidječji

Direktorata za elek tronsku upravu i informatičku bezbjednost Dušan Polović kazao je sinoć Pobjedi da na adrese Vlade i MJU nijesu do bijali od hakera zahtjeve za ot kup zaključanih podataka. Prema njegovim riječima, na inficiranim računarima pojavi la se generička automatizovana poruka sa email adresom na ko ju se može obratiti za navodni otkup Ovakvapodataka.vrstaporuke je zapra vo dio samog ransomver pro grama i ne može se smatrati direktnom komunikacijom sa žrtvom, dok protokol za ovakve situacije nalaže da se na takve poruke svakako ne odgovara.

Objava vebsajta securityweek.com

7Četvrtak, 1. septembar 2022. Društvo

IT kompanija ukazali su da mogu pomoći ustupanjem svojih znanja i ka paciteta, uz jasno definisane instrukcije Ministarstva javne –uprave.Ovoje momenat patriotskog doprinosa koji IT zajednica može pružiti sa resursima ko jima raspolaže – istakli su oni. Prema njihovim riječima, ven dori sa kojima sarađuju takođe su spremni da ustupe svoje ka pacitete i ekspertizu. Kako je saopšteno iz PKCG, već nakon sastanka uspostavljena je komunikacija privrednika sa Ministarstvom javne uprave radi osnaživanja operativnih timova i podtimova koji rade na otklanjanju problema uzroko vanih sajber napadima. kuba ransomver Vebsajt securityweek.com , specijalizovan za informacije o sajber bezbjednosti, objavio je juče da hakerska grupa Kuba ransomver (Cuba Ransomwa re) tvrdi da je došla do podataka iz Skupštine Crne Gore. Securityweek objavio je fo tografiju sa sajta te hakerske grupe koja navodno svjedoči njihovim tvrdnjama da imaju podatke koji pripadaju Odje ljenju za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore, kao i to me da su te podatke dobili 19. avgusta ove godine. – Sajber-kriminalci tvrde da su 19. avgusta ukrali fajlove, uključuju ć i finansijske do kumente i izvorni kod. Oni su navodno pribavili prepisku zaposlenih u Skupštini sa ban kama, bilanse stanja, aktivnosti računa, podatke o naknadama i poreske dokumente – piše se curityweek.com.

PODGORICA - Crna Gora je i dalje pod sajber napadima zbog čega su iz Ministarstva javne uprave upozorili da su u brojnim državama nakon masovnih napada na infor macionu uslijedili napadi na kritičnu infrastrukturu.

Iz Ministarstva javne uprave su kazali da su njihovi stručnjaci već kod prvih napada 19. avgu sta preduzeli pravovremene i adekvatne mjere i odbranili informacionu infrastrukturu Crne Gore od većih trajnih po Direktorsljedica.

da preduzmu sigurnosne mjere Bez odlaganja podići stepen IT bezbjednosti na najviši nivo

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da će saj ber tim FBI - CAT (Cyber Action Team) boraviti u Crnoj Gori i pomagati u istrazi tekućih sajber napada na vladinu infor matičku infrastrukturu.

– Nakon prvog sastanka mini stra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa pravnim atašeom FBI za Crnu Goru, Srbiju i BiH Kenetom Brajanom, koji je iskazao spremnost FBI za konkretnu podršku crnogorskim kole gama, već danas je odobren dolazak FBI-ovog CAT-a (Cyber Action Team) koji će učestvovati i pomagati u istrazi u odnosu na nedavne sajber napade u Crnoj Gori – naveli su juče iz MUP-a. Kako su kazali, trenutno je u toku njihovo upućivanje u Crnu Goru. – Ovo je još jedna potvrda izvr sne saradnje Sjedinjenih Ame ričkih Država i Crne Gore i dokaz da u svakoj situaciji možemo računati na njihovu podršku –navode u saopštenju. FBI dolazi u Crnu Goru Čelnici MUP-a Crne Gore sa predstavnikom

ITCrnogorskazajednICa Povodom sajber napada na in formatičke sisteme u državi, koji danas ulaze u trinaesti dan, juče je održan sastanak pred stavnika IT kompanija i Mi nistarstva javne uprave u Pri vrednoj komori Crne Gore, sa kojeg je poručeno da privreda raspolaže resursima i znanjem od značaja za suprotstavljanje sajber izazovima.

Crna Gora i dalje pod sajber napadima, Ministarstvo javne uprave od preduzeća koja upravljaju kritičnom infrastrukturom tražilo

Vlada nije dobijala od hakera zahtje V e za otkup zaključanih podataka: Dušan Polović

FBI

Iz Skupštine navode i da se podaci iz teksta na slici koja prati navode hakerske grupe, nalaze na vebsajtu skupšti ne Crne Gore u što se javnost može neposredno uvjeriti. d.mIHaILovIĆ

PODGORICA – Savjet Agencije za elektronske medije (AEM) ni juče nije donio odluku o zamrači vanju programa Pink tele vizije zbog skandaloznog i primitivnog „izvještavanja“ o tragediji koja se dogodila na Cetinju.

PODGORICA – Citostatici „zometa“ i „zoladeks“ su ju če stigli u Crnu Goru, a Mon tefarm je počeo distribuciju tih medikamenata za onko loške pacijente, potvrđeno je Pobjedi iz te zdravstvene ustanove. Našoj redakciji u kontinuitetu se žale pacijenti koji se liječe u Institutu za onkologiju Klinič kog centra Crne Gore koji kažu da nema čak 11 ljekova koji se koriste kao terapija za one koji imaju razne oblike karcinoma. Lijek „zometa“ daje se pacijen tima kojima se rak proširio na kosti, a „zoladeks“ u injekcio nom špricu je hormonski lijek koji se, između ostalog, koristi i kao alternativa hemioterapiji. Uzrujani i zabrinuti građani navode da se plaše što će im medicnski radnici reći kad do đu u -SvakiKCCG.put je lutrija da li će biti lijeka ili neće. Stvarno je ogroman stres da pored bolesti treba da se razmišlja o tome da li ima načina da se uzme tera pija. Ovo su skupi ljekovi, a če sto se ne mogu kupiti. Saznali smo da fali čak 11 ljekova i što je alarmantno i nadležni treba nešto da preduzmu – kazao je jedan od pacijenta Pobjedi. Iz Montefarma nijesmo dobili odgovore koji sve ljekovi fale u najvećoj zdravstvenoj ustano vi, ali su kroz saopštenje koje su poslali prije nekoliko dana i sami priznali da situacija sa ljekovima u čitavoj državi nije Izjednostavna.Montefarma su apostrofi rali da najčešće fale ljekovi za onkološke pacijente i da oni imaju zadatak da obezbijede građanima neophodne ljeko

Pink televizija se, iako je sama kazala da će sankcionisati Je remić, osvrće i na crnogorske zakone o medijima koji ga rantuju slobodu medija, kao i pravo na nesmetan rad novi nara i njihovu bezbjednost...

nijesu CrnogorskipoSvakiprimalilijekPoredbolestitrebadaserazmišljaotomedaliOdržanasjednicaUpravnog

Iako je na prekjuče održanoj sjednici postojao kvorum koji je mogao da izglasa za mračivanje - to se nije dogo dilo. Prekjuče je rečeno da će sjednica najvjerovatnije biti održana juče, međutim nije sazivana. I pored javne sa glasnosti svih članova Savje ta oko skandaloznog priloga Jovane Jeremić, zamračenja još uvijek nema. Nema ni neophodnog doku menta – mišljenja stručne službe na osnovu kojeg bi čla novi Savjeta trebalo da glasa Premaju. informacijama Pobje de, taj dokument postoji, ali ga novopostavljeni v.d. Ni kola Ivanović juče nije pot pisao, iako su članovi Savjeta tražili da im se taj dokument što prije dostavi. Pobjedi je pojašnjeno da čla novi Savjeta treba da sačekaju nalaz stručne službe i da na osnovu njega glasaju. - Ako se već radi nalaz struč ne službe, onda su članovi Savjeta dužni da ga sačekaju. Problematično je što im taj dokument još nije dostavljen - kazao je ekspert Pobjedi.

Ova najava koju je izgovorila Jeremić ne samo da je grubo kršenje novinarskih principa već i etike i moralnih načela kojima su novinari dužni da se rukovode čak i kad vode emisije zabavnog karaktera.

8 Četvrtak, 1. septembar 2022.Društvo

Juče je u AEM stigao i dopis Pink televizije koji je u ime vlasnika Željka Mitrovića potpisao glavni i odgovorni urednik informativnog pro grama Pink TV Goran Gmi trić. Pink moli da se njihovi programi ne zamračuju i isti če da će sankcionisati vodi teljku Jovanu Jeremić, i sve odgovorne zbog emitovanja takve najave i priloga.

PODGORICA – Sve češće i glasnije se čuje da se crno gorski penzioneri nalaze na margini društvene ljestvice i da se može reći da su ničija briga, da ih se odgovorni sjete samo uoči izbora i da veliki broj penzionera prak tično gladuje – poručuju sa sjednice Upravnog odbora Saveza udruženja penzione ra nezadovoljni odnosom v. d. direktora Fonda PIO Ran ka Aligrudića prema njima. Sistemski se, kako su poručili, radilo na urušavanju i razbija nju Saveza uz podršku Aligru dića koji je to otvoreno saop štavao uz opasku da je Savez nevladina organizacija. nema pOmOĆi Od FOnda piO Potpredsjednica udruženja Jelena Međedović je kazala da im je Aligrudić poručio da od Fonda PIO ne očekuju po moć te da će u Fondu nastojati da registruju što više nevladi nih organizacija, pa i ako to bu de i pet Međedovićčlanova.je na sjednici Upravnog odbora Saveza pen zionera kazala da je Aligrudiću izrečeno nepovjerenje velike većine crnogorskih udruženja. – Jednoglasno je takav stav zauzeo Upravni odbor Save za, potom Skupština Saveza penzionera Crne Gore što se nije dogodilo ni jednom di rektoru koji je do sada bio na čelu Fonda PIO. Reorganiza cija u Upravnom odboru Fon da PIO, kao i novoimenovani predsjednik Alija Košuta daju nadu penzionerima da uvaže zahtjeve velikog broja crno

Pink je najavio da će „31. av gusta ove godine na našoj te leviziji u informativnoj emi siji ,,Minut, dva“ na svakih sat vremena, emitovati javno izvinjenje porodicama žrtava kao i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, zbog grubog novi narskog propusta koji se do godio u televizijskom forma tu ,,Novo vikend jutro“. Be Z G lasan Ja Sjednica Savjeta AEM na ko joj je raspravljano o gašenju spornog programa na Pink M kanalu u Crnoj Gori, održana je u utorak, ali glasanja nije bi lo, jer, između ostalog, stručne službe AEM nijesu članovima tog tijela dostavile svoj nalaz u vezi sa ovom situacijom. Takođe, predsjednik ovog ti jela Branko Bošković kazao je da ne može da uvaži to što su se članovi Savjeta AEM Andrijana Nikolić i Rajko Todorović putem mejla izja snili da traže gašenje Pinka na najmanje godinu, jer kako je pojasnio, to nije u skladu sa Poslovnikom o radu. Međutim, Todorović se tome usprotivio i pojasnio da su imali potrebnu većinu za gla sanje, te da su mejlovi koje su poslali on i Nikolić dokumenti koji su validni čak i na sudu. k. JankOViĆ

POBJEDA SAZNAJE: Pink poslao molbu da se kanali ne zamračuju,

sve načine pokušava da izbje gne gašenje svojih programa u Crnoj UredništvoGori.Pink televizije je izrazilo duboko izvinjenje po rodicama žrtava i saosjećanje sa njihovim bolom. - Posebno naglašavamo da na java pomenutog priloga nije bila odobrena od strane ured nika emisije ,,Novo vikend ju tro“, u okviru kojeg je on emi tovan, kao i da je voditeljka Jovana Jeremić u slobodnoj interpretaciji, prilog najavila na krajnje neprimjeren način zbog čega će, odlukom glav nog i odgovornog urednika i menadžmenta televizije, pro tiv urednika emisije i voditelj ke biti pokrenut disciplinski postupak, u kojem će im se zbog grube greške u progra mu, izreći odgovarajuća sank cija - navodi Gmitrić u pismu koje šalje crnogorskoj Agen ciji za elektronske medije. Iako su interpretacije koje Je remić ima u emisijama goto vo uvijek van profesionalnih standarda, uredništvo ruži časte televizije dosad nije po kretalo disciplinske postupke protiv nje zbog sličnih najava i tumačenja događaja. Zbog toga se dopis Pink te levizije može tumačiti kao svojevstan pritisak na AEM, u kojem se, pored izvinjenja javnosti, obećanja da će vodi teljka i njen tim biti sankcio nisani, poseže i za evropskim Iakopraksama.sučlanovi

uz obećanje da će sankcionisati Jovanu Jeremić Savjet još uvijek čeka Ivanovićev potpis da glasaju o zamračenju Tabloidna eksploatacija tragedije Iako je na prekjuče održanoj sjednici postojao kvorum koji je mogao da izglasa zamračivanje - to se nije dogodilo. Prekjuče je rečeno da će sjednica najvjerovatnije biti održana juče, međutim nije sazivana. I pored javne saglasnosti svih članova Savjeta oko skandaloznog priloga Jovane Jeremić, zamračenja još uvijek nema Među posjetiocima Komarnice juče bila grupa turista Prošli Nevidio u opremi u grupi i majka sa OPASNA Av ANtur A: Zbog ovakvih GSS često interveniše

Žale se na pritisak U dopisu se navodi da me nadžment Pinka vjeruje da crnogorska javnost pritiska članove Savjeta AEM, te da se protiv te televizije vodi kam ,,Dapanja.lije tačno da je Vuk Bori lović bio patološki zaljubljen u svoju lepu stanarku Nata šu Martinović? Da li je zbog toga poslao svoju porodicu u Herceg Novi i da li je istina da je Nataša o tome obavestila svog muža“.

Pink M televizija traži od čla nova Savjeta da ne ukidaju taj program u Crnoj Gori. Pobje da je imala uvid u dokument koji potpisuje glavni i odgo vorni urednik informativnog programa Pink TV Goran Gmitrić, koji u ime vlasnika TV Pink Željka Mitrovića na

Savjeta AEM tražili da se Pink zamrači na pola godine, a neki i na cijelu godinu, u dopisu se govori o gašenju. Gmitrić navodi da ta mjera nema uporište u Za konu o elektronskim mediji ma Crne Gore „kao i da nije u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno da nije u skladu sa Direktivom o audiomedijskim uslugama Evropske unije“. - Zbog ovakvog propusta, pravna tekovina Evropske unije ne poznaje praksu ga šenja medija, već isključivo sankcionisanje programskog formata koji nije bio u skladu sa programskim principima i standardima. Članom 2 Zako na o elektronskim medijima je propisano da se odredbe ovog zakona ne mogu tuma čiti na način da daju pravo na cenzuru ili ograničavanje pra va slobode govora ili slobode izražavanja kao i da ovaj za kon treba tumačiti u skladu sa principima Evropske konven cije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda uz korišće nje prakse precedentnog pra va Evropskog suda za ljudska prava – navodi se u dopisu.

Najteži onkološki pacijenti

Međedović je kazala da su penzioneri bili rizična grupa od ratnih devedesetih, potom poratnih, loše tranzicije i pri vatizacije čije se posljedice sa da negativno reflektuju, eko nomske krize, pandemije do Vlade pod sloganom „Evropa sad“ gdje raspodjelom budžeta penzioneri nijesu ni spomenu ti, do ove posljednje. – U parlamentu je predloženo da je potrebno ispraviti ne pravdu prema penzionerima,

Predsjednik udruženja penzionera Nikšića Vladimir Perović kazao je da je direktor Aligrudić sve otežao što je mogao u njihovom radu. On je pitao da li je Aligrudić direktor zemljo radničke zadruge ili Fonda PIO. – Formiranjem komisije za kontrolu dodjele stanova, po nje govoj naredbi, stopirali su gradnju stanova za penzionere, a da komisija do sada nije ništa utvrdila. Kontrolišu dokumenta i ništa ne rješavaju evo godinu i po. Ako je neko radio nešto protivzakonito treba da se procesuira, ali ne treba da se zau stavi gradnja – poručio je Perović.

Aligrudiću izrečeno nepovjerenje velike većine crnogorskih udruženja. Jednoglasno je takav stav zauzeo Upravni odbor Saveza, potom Skupština Saveza penzionera Crne Gore, što se nije dogodilo ni jednom direktoru koji je do sada bio na čelu Fonda PIO – poručila Međedović

Rizična gRupa Naglasila je da se sva aktiv nost v. d. direktora Aligrudića i menadžmenta za godinu i po postojanja sastoji u tome što su formirali komisiju za kontrolu trošenja sredstava prethodnog rukovodstva.

Sindikat prosvjete Crne Gore najavljuje da će se u narednom periodu boriti da se konkursi za one nastavnike koji nikoga ne mijenjaju raspisiju na način da ih angažuju u školama do 31. avgusta, kako ne bi ostajali bez primanja ljeti, što je sada slučaj, jer im se prekida radni odnos. n. Đ.

Prosvjetna zajednica traži

– Mi na našim godišnjim skup

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore zva nično je poslao resornom ministarstvu prijedlog da se nastavnicima plate povećaju za 45 odsto. Razgovarali su juče sa Prosvjetnom zajedni com koja, pak, predlaže da to uvećanje ide na 50 odsto. Na sastanku radne grupe Mini starstva iznijeće i taj zahtjev. Predsjednik Sindikata mr Ra domir Božović i potpredsjed nica NVU Prosvjetna zajedni ca mr Olivera Leković sastali su se juče povodom toga što je Glavni odbor Sindikata usvo jio nacrt izmjena granskog kolektivnog ugovora. Leković je kazala Pobjedi da traže da koeficijent umjesto 7,65 bude 12,56. Podsjeća da su to tražili peticijom koju je u decembru prošle godine elektronski pot pisalo 3.850 građana i 120 škola i vrtića se odazvalo i na papir stavilo svojih 3.650 potpisa. – Univerzitetskim profesori ma je zarada u julu uvećana 65 odsto. Eto, mi smo čak I skro mni – rekla je Leković. Božović je kazao da su poslali prijedlog nacrta Ministarstvu, koncipirali su ugovor na osno vu sugestija koje su im stigle, kako navodi, iz čitave Crne Gore i uvrstili ono što su sami uvidjeli da treba korigovati. Komentarišući prijedlog Pro svjetne zajednice za povećanje zarada, kaže da su to nijanse da li će plata biti sa 750 eura uve ćana na 1.025 ili 1.050. – Otvoreni smo za sve prijedlo ge, za sve oni koji uočavaju da možemo da poboljšamo tekst Granskog kolektivnog ugo vora. Na nekom od sastanaka komisije, iznijećemo te prijed loge – rekao je on. Leković je rekla da je poveća nje koeficijenata značajno i za penzije profesora, jer profe sor magistar sa punim satžom jedva ima penziju od 400 eu ra. Prosvjetna zajednica će prijedloge poslati i resornom Nacrtministarstvu.Granskog kolektivnog ugovora će potom da razma tra radna grupa koja je nedav no formirana, a čine je po tri predstavnika iz resornog mi nistarstva i Sindikata prosvjete Cre Gore. Zadatak tog tijela je upravo da se bavi izmjenama i dopunama Granskog kolektiv nog ugovora. Na prvoj održa noj sjednici nedavno su se sa glasili da treba da se unaprijedi socio-ekonomski položaj na stavnika, koliko je to moguće. Najavljeno je da će se prego vori nastaviti nakon godišnjih Ranijeodmora.su nastavnici burno reagovali na informaciju što su se drastično uvećale plate univerzitetskim profesorima i ljekarima, a njihove nijesu. Najavljivali su i mogućnost štrajka ako im se ne povećaju Božovićprimanja.kaže da će vidjeti kako će reagovati nadležni na njihov prijedlog o zaradama. Sindikat će na pregovore, prema njego vim riječima, poći sa stavom koliko treba minimum da se poveća nastavnička plata, a to je – 45 Međutim,odsto.Božović podsjeća da su ranija povećanja dijelili, da nešto dobiju u jednoj, a ostatak u drugoj godini. – Ima prostora za razgovor. Nijesmo isključivi. Vidjećemo kako će sve da se odvija – kazao je Nakonon. što se usvoji izmijenje ni Granski kolektivni ugovor, očekuje se da nastavnici od ja nuara primaju uvećanu platu. U sklopu tog dokumenta traže i da se obezbijedi plaćeni pre voz za nastavnike. Opcija je i da oni koji putuju budu prio ritet prilikom zapošljavanja, u smislu da direktori imaju njihov spisak i kada se otvori određeno radno mjesto, da pr vo pozovu tog nastavnika koji putuje. Traže i da isplata jubi larnih nagrada bude obaveza. Prijedlog je i da se uveća broj zaposlenih pedagoga, psiho loga, sekretara, računovođa, u skladu sa brojem učenika…

Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera, izrečeno nepovjerenje direktoru Fonda PIO Crnogorski penzioneri ničija briga

Sindikat prosvjete zvanično poslao resornom ministarstvu prijedlog da se povećaju nastavnicima zarade za 45 odsto povećanje 50 odsto

K. J – J. M.

dva, a fali 11 ljekova Svakilijekdolazakjelutrija

što nije odbijeno od strane poslanika, ali uz bojazan da li će biti novca u budžetu. Bilo bi to obrazloženje logično da su tako postupili kada je pred loženo ne malo povećanje za poslaničke plate – kazala je PredsjednikMeđedović. udruženja Bran ko Vešović podsjeća da se za koni donose u Skupštini i da je njihov uticaj bio dosta slab da se situacija tu popravi.

štinama stalno donosimo za ključak da se penzija veže za prosječnu platu u Crnoj Gori u visini od 63 do 65 odsto. Tražili smo kada se razmatra ova pro blematika da imamo praznu stolicu u Skupštini itd. Kada se pojavio projekat ,,Evropa sad“, penzionera nije bilo nigdje. Tražio sam tri puta prijem kod tadašnjeg ministra Spajića , ali bezuspješno. Da bi poslije pritiska javnosti slavodobitno izjavio da će za 13 mjeseci biti tri povećanja kao da mi ne zna mo da u 13 mjeseci imamo dva usklađivanja. Obećao je pod pritiskom da će to biti 10 odsto u maju – poručio je Vešović. Kaže da vjeruje ministru fi nansija Aleksandru Damja noviću da će ispuniti dato obećanje – usklađivanje od 1. septembra. Na sjednici je bilo riječi i o kri vičnim prijavama zbog rada pojedinih lokalnih udruženja za dodjelu pomoći sa kojima penzioneri još nijesu upoznati. Kazali su da će se svakako izja sniti kada im budu dostavljene i budu tačno saznali o čemu se radi i da ne mogu reagovati na osnovu pisanja medija. n. K.

9Četvrtak, 1. septembar 2022. Društvo ve i medicinska sredstva, pru že im adekvatnu, bezbjednu i efikasnu farmaceutsku uslugu, ali poručuju da je to nemogu će bez redovnih finansijskih uplata od strane države. Fond za zdravastveno osigu ranje i Ministarstvo finansi ja Montefarmu duguju čak 72.924.274,56 eura, zbog čega ova javna zdravstvena ustano va ne može na državnom nivou da obezbijedi kontinuirani pri liv Pomenutiljekova.dug je od novembra prošle do 31. jula ove godine, a u narednom periodu situacija može biti samo gora, jer će se dugovi nagomilavati ukoliko se ne obezbijede sredstva za ovu svrhu. S obzirom da je FZOCG već godinama direktno zavistan od Ministarstva finansija, tj. Državnog trezora, a nakon ne davnog ukidanja doprinosa za zdravstvo, iz Montefarma ka žu da je FZOCG apsolutno iz gubila finansijsku nezavisnost. - Samim tim nije u mogućnosti da odgovori na potraživanja koje Montefarm u datom tre nutku zahtijeva – upozoravaju Upravooni. u tim situacijama na staju ključni problemi – kon tinuitet uplate raspodijeljenih sredstava Montefarmu nema dinamiku koja je neophodna, iako ta ustanova upozorava nadležne institucije na držav nom nivou na vrijeme, mnogo prije nego što zalihe ljekova i medicinskih sredstava budu na Zbogminimumu.zabrinjavajuće situaci je sa ljekovima i dugovanjima prema Montefarmu, Vlada će iz budžetske rezerve izdvojiti sedam miliona eura. Rebalan som budžeta je predviđeno dodatnih 30 miliona, što bi tre balo da utiče na urednije snab dijevanje Početkomapoteka.septembra Monte farmu će biti uplaćena mjeseč na tranša od pet miliona eura predviđena budžetom za ovu godinu. Do 12. septembra bi ti uplaćeno 12 miliona, pa će dugovanja prema pristiglim valutama prema dobavljačima biti na manje od jedne trećine Prijeduga. nekoliko dana iz Mon tefarma je saopšteno da toj instituciji javne zdravstvene ustanove duguju gotovo tri mi liona, Fond za zdravstveno osi guranje skoro 27 miliona, te da je zbog proširenja plana javnih nabavki ljekova od 43 miliona, ukupno dugovanje prema far maceutskoj kompaniji gotovo 73 miliona eura. Zbog neizmi rivanja obaveza, poručili su, nijesu u mogućnosti da nabave potrebne količine, pa medika menata fali u apotekama.

terapiju zbog nestašica ljekova, nabavili

Perović: Je li Aligrudić predsjednik zemljoradničke zadruge ili direktor Fonda PIO NIKŠIĆ - Grupa od desetak stranih turista juče je bez ade kvatne opreme ušla u kanjon Nevidio, među kojima i majka sa djetetom u naručju, a isku sni alpinista Dragutin Vujović ih je stigao i upozorio da ne treba da idu dalje, jer opasnost vreba na svakom koraku. -Mislio sam da su odustali i gru pa koju sam predvodio nastavi la je dalje nizvodno. Po izlasku iz kanjona uvjerio sam se da su dvojica stranaca iz te grupe, ipak, bili istrajni u naumu. Prošli su Komarnicu bez opreme i bez vodiča, obučeni kao da su kre nuli na plažu – kazao je Vujović Pobjedi.Prema njegovim riječima, Gorska služba spašavanja, zbog takvih, svake godine in terveniše više puta, bilo je i tragičnih posljedica, a nekih godina iz Komarnice spašava lo se na desetine posjetilaca... -Da je za svakoga zvao bi se Svevidio, a ne Nevidio, proko mentarisao je Vujović, iskusni planinar i gorski spasilac. Inače, Park prirode Komarni ca-Dragišnica ove godine je po sjetio veliki broj turista, znatno više nego lani i čak 2019-te go dine koju pamtimo kao rekor dnu turističku sezonu. U kanjon Nevidio može se za putiti ko god želi, s jedinom za konskom obavezom – da plati izletničku taksu Parku varajućerijekedarističkihjednaDragišnica-Komarnica.prirodeIpak,odnajatraktivnijihturidestinacijauCrnojGonijezasvakogainelogičnojeseutrobombrzešavničkekrenebezvodičaiodgoopreme. Ra.p. turista koji ne mare za saopremibezbjednostzaplažu,djetetom

ima načina da se uzme terapija

gorskih penzionera i predlože smjenu Aligrudića koji je svu aktivnost usmjerio na razbija nje penzionerske organizacije – kazala je Međedović.

Radomir Božović Olivera Leković

zajedniceizreklačakodsto.uvećanazaradaprofesorimaUniverzitetskimjeujulu65Eto,mismoiskromni–jeLekovićProsvjetne

10 Četvrtak, 1. septembar 2022.Hronika

PODGORICA – U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici juče je napadnuta tužiteljka M. J. Napadač D. K. je priveden i danas će biti saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju, potvrdio je Pobjedi rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica Duško Milanović

PODGORICA - Kragujevčanin Duško Tanasković (28), koji se sumnjiči za likvidaciju „škaljarca“ Gorana Vlaovića (38) na plaži Zrće na Pagu, morao je da ima pomagača u ubistvu jer je svoju žrtvu likvidirao u vrijeme festivala, te nije mogao da je prati s oružjem, piše srpski Blic. Vlaović je ubijen 25. avgusta u šest sati ujutru, na plaži Zrće, kada je izašao iz kluba u kojem je to veče bio. Ubica ga je čekao kod kioska, u jakni. Kada je Vlaović izašao iz kluba na kraju plaže, ubica mu je pucao u leđa, a teško ranjeni „škaljarac“ samo se srušio na zemlju. Osumnjičeni Tanasković je nakon zločina pobjegao, ali se u jednom trenutku vratio i policija ga je uhapsila. Hrvatski istražitelji ispituju na koji način je Tanasković pratio Vlaovića kobne noći. Prema informacijama Blica, ubijeni „škaljarac“ kobne noći je bio na jednom festivalu na ovoj plaži koji se održavao u četiri kluba duž obale. U trenutku ubistva program u klubovima bio je završen, a svi do jednog su bili krcati. Gosti su izlazili iz njih u grupama i kretali su se plažom.

Incident u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu Upao u kancelariju tužiteljke i prijetio joj Rasvijetljen pokušaj ubistva u tereteOsamnaestogodišnjakaUlcinjuzaranjavanje Srpski Blic objavio nove detalje istrage ubistva Novljanina Gorana Vlaovića u TanaskovićHrvatskoj imao pomagača koji mu je javio da žrtva izlazi Osnovno državno tužilaštvo Sa mjesta ubistva

ZaUlcinj24 sata dogodila se 21 saobraćajna nezgoda

PODGORICA - U Crnoj Gori u prethodna 24 sata dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene.

- Na ulazu u svaki klub su dva punkta, na prvom se gledaju narukvice, na drugom torbice i pretres, nezavisno o tome koliko si puta ušao ili izašao iz kluba. U klubove, odnosno na festival nije moguće ući bez konrole – naglašava izvor ToBlica.ustartu znači da je Tanasković Vlaovića mogao da prati samo do ulaska na festival, ali nije mogao da zna ni na koji će izlaz izaći, niti kada. - On je morao da ima pomagača koji će mu dojaviti da Vlao-

On je rekao da se nemili događaj odigrao juče oko 15 sati, u kancelariji tužiteljke u ODT-u u Podgorici.

vić izlazi kako bi se pripremio za zločin. Na plaži je tokom festivala velika koncentracija ljudi, Vlaović je tokom noći obilazio sva četiri kluba u kojima je bio festival, a da je ubica sam učestvovao u likvidaciji ne bi mogao lako da isprati kretanje Vlaovića – naglašava naš Zbogsagovornik.togasesumnja da je Tanasković imao saučesnika koji je u klubu pratio kretanje „škaljarca“, ili mu je dojavio neko od osoba koje su kobne noći bile u društvu sa VlaoviVlaoviććem. je jedan od pet muškaraca sa spiska optuženih za

Povodom napada oglasili su se iz Ministarstva pravde i apelovali na nadležne da u najkraćem roku istraže sve okolnosti i počinioce krivičnih djela adekvatno što-PosebnoskladučiniocaGorestičkeNapadnihdajeMinistarstvosankcionišu.pravdeosudilosvakuvrstupritiskainapa-nafizičkiintegritetdržav-tužilacaitužiteljki.suosudiliiizSocijali-narodnepartijeCrneipozvalinadležnedapo-štoprijesankcionišuusazakonom.jezabrinjavajućesenapaddesioukancela-

riji tužiteljke i to još jednom dokazuje koliko su naši tužioci nezaštićeni i prepušteni na milost i nemilost neodgovornim pojedincima. Iz tog razloga, SNP CG predlaže da se tužiocima dodijeli i lično obezbjeđenje jer je očigledno da obezbjeđenje samih institucija u kojima rade nije dovoljno – naveli su iz SNP-a. Dodaju da zbog rizičnog i teškog posla koji svakodnevno obavljaju, tužioci moraju imati potpunu zaštitu države. C. H.

PODGORICA - Osamnaestogodišnji H. L. iz Ulcinja uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađanina A. R (20), saopšteno je iz Uprave policije. -Ulcinjskoj policiji je 30. avgusta u 01.13 časova prijavljeno da je u naselju Donji Štoj, ispred jedne porodične kuće došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane jednog lica ka oštećenom A. R. (20). Policija je izašla na lice mjesta gdje su zatečena četiri lica koja su dovedena u službene prostorije radi prikupljanja obavještenja u svojstvu građanina – navode iz policije. Sprovodeći aktivnosti iz svoje nadležnosti ulcinjska policija je došla do sumnje da je H. L. (18) sa još jednom osobom, došao do kuće koju koristi A. R. i ispalio dva hica u njegovom pravcu, odnosno njegovog vozila. Tom prilikom A.R. nije povrijeđen, uspio je da pobjegne i da o svemu obavijesti brata koji je pozvao policiju. -Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo – ubistvo u pokušaju, te je po njegovom nalogu H. L. lišen slobode, navodi policija. C. H. Hrvatski istražitelji ispituju na koji način je Tanasković pratio Vlaovića kobne noći. Prema informacijama Blica, ubijeni „škaljarac“ kobne noći je bio na jednom festivalu na ovoj plaži koji se održavao u četiri kluba duž obale

- D. K. je bez poziva ušao u kancelariju tužiteljke i upućivao prijetnje sve dok nijesu stigli službenici Uprave policije, koji su kasnije priveli napadača. D. K. će sjutra biti saslušan u Osnovnom državno tužilaštvo na Cetinju, kome je predmet ustupljen odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog krivičnog djela napad na službeno lice – rekao je za naš portal Milanović.

ubistvo vođe navijača „delija“ Marka Vesnića (29) iz 2009. Blicgodine.navodi da se ispituje da li je motiv ubistva osveta za ubistvo vođe navijača. Naime, Vlaović je bio četvrti optuženi, pored Vladimira i Nika Roganovića, Dražena Čađenovića za ubistvo Marka Vesnića koji je sredinom jula 2009. godine, nedaleko od parka u centru Igala, likviMarkodiran. Vesnić je kobnog dana u ranim jutarnjim satima sjedio na klupi kada su mu Vladimir Roganović i Dušan Čađenović prišli i uhvatili ga za ruke, pri čemu je Vesniću jedan od njih zadao više udaraca nožem u lijevu podlakticu i natkoljenicu, dok ga je Duško Roganović, Vladimirov brat, pogodio sa dva hica iz pištolja. Sumnjalo se da je Vlaović pomogao Roganovićima da poSvabjegnu.trojica koja su se sumnjičila za ubistvo Vesnića su ubijena. Vladimir Roganović ubijen je 21. decembra 2018, a Niko Roganović 13. februara 2020. godine, dok je stradao u eksploziji koja mu je aktivirana ispod automobila 29. marta 2018. godine. C. H.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 12 nesreća, Herceg Novom tri, Kotoru dvije. Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Baru, Budvi i Bijelom Polju. Izdato je 196 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 46 prekršajnih prijava. Policija je oduzela tri para registarskih tablica. C.H. Četiri osobe povrijeđene

Savezu i Istočnoj Evropi, ekonomska politika njegove vlade je postepeno dovela zemlju blizu propasti. Do kraja osamdesetih, nekoliko nestašica osnovnih životnih namirnica dovelo je do ponovnog uvođenja ratnog sistema raspodjele koristeći bonove koji su ograničili svakom građaninu izvjesnu količinu proizvoda tokom Međutim,mjeseca.demokratizacija Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope je nenadoknadivo potkopala moć KPSS-a i samog Gorbačova. Zahtjevi za veću nezavisnost od Moskve postajali su sve glasniji, posebno u baltičkim republikama Estoniji, Litvaniji i Letoniji. Gorbačovljev odgovor bio je stvaranje novog sporazuma o savezu koji će stvoriti federaciju na dobrovoljnoj osnovi, ali šest od 15 republika je na referendumu 1991. bojkotovalo glasanje. Novi sporazum su podržale centralnoazijske republike, ali su radikalniji reformisti, kao što je tadašnji predsjednik ruske SFSR Boris Jeljcin, bili ubijeđeni da je brz prelaz na tržišnu ekonomiju neophodan i nastojali su da podrže raspad Sovjetskog Saveza.

MOSKVA – Posljednji lider Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov preminuo je u utorak veče u 92. godini nakon teške bolesti, a njegova sahrana biće obavljena u subotu, saopštila je njegova porodica, a prenijele ruske novinske agencije. Gorbačov je rođen 2. marta 1931. godine u porodici seljaka u mjestu Privoljnoje blizu Stavropolja u južnoj Rusiji i jedini je vođa u istoriji Sovjetskog Saveza koji je rođen u toj državi, budući da su svi njegovi prethodnici poticali iz vremena ruske imperije. Najzaslužniji je za okončanje Hladnog rata, ali ujedno predstavlja i lidera koji nije uspio da spriječi raspad SSSR-a, jer je njegov pokušaj reformi doveo do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke partije Sovjetskog Saveza.

AVGUSTOVSKI PUČ Dan uoči potpisivanja sporazuma 1991. godine pokrenut je ,,avgustovski puč“ u pokušaju da Gorbačov bude zbačen sa vlasti i da se spriječi potpisivanje novog sporazuma o savezu. Gorbačov je proveo tri dana u kućnom pritvoru u svom ljetnjikovcu na Krimu, prije nego što je oslobođen i vraćen na Podniovlast.jeostavku 25. decembra 1991. godine, nakon čega je SSSR bio i zvanično raspušten. Nakon odlaska sa vlasti osnovao je međunarodni fond socio-ekonomskih i političkih studija poznat pod imenom Gorbačovljeva fondacija, a 1993. godine je formirao Međunarodni zeleni krst, sa kojim je bio jedan od tri najveća pokrovitelja Povelje Zemlje. Kandidovao se za predsjednika Rusije 1996. godine, ali je na tim izborima osvojio svega jedan odsto Gorbačovglasova.je 2001. godine osnovao Socijaldemokratsku partiju Rusije. Podnio je ostavku na mjesto vođe partije u maju 2004. godine zbog nesuglasica sa predsjednikom stranke zbog pravca preduzetog u izbornoj kampanji decembra 2003. godine. Gorbačov će ostati upamćen kao jedna od najznačajnijih političkih figura druge polovine 20. viRuskejeka. agencije navode da će komemoracija povodom smrti Gorbačova biti održana u čuvenoj Dvorani stubova u moskovskom Domu saveza, na istom mjestu gdje je 1953. godine bilo izloženo i tijelo Josifa Visarionoviča Staljina SAHRANA Gorbačov će zatim biti sahranjen na moskovskom centralnom groblju Novodeviči koji datira još od 16. vijeka i na kome su pokopani brojni ruski visokorangirani političari, književnici, pjesnici i intelektualci. Iz Kremlja je u međuvremenu najavljeno da će sahrani Gorbačova prisustvovati i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je juče njegovoj porodici uputio telegram saučešća. – Vladimir Putin izražava najdublje saučešće povodom smrti Mihaila Gorbačova – saopšteno je iz Kremlja. U saopštenju Kremlja je, takođe, navedeno da je Gorbačov bio državnik svjetskog ranga koji je pomogao okončanju Hladnog rata, ali i u velikoj mjeri pogriješio u pogledu mogućnosti zbližavanja sa „krvožednim Zapadom“.

11Četvrtak, 1. septembar 2022. Svijet

SAUČEŠĆA Saučešće povodom smrti Gorbačova uputila je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, ističući kako je on odigrao ključnu ulogu u okončanju Hladnog rata i otvorio put ka slobodnoj Evropi. – Mihail Gorbačov je bio poštovani lider kome se vjerovalo. Odigrao je ključnu ulogu u okončanju Hladnog rata i padu Gvozdene zavjese. Otvorio je put ka slobodnoj Evropi – napisala je predsjednica EK na Tviteru. Povodom smrti Gorbačova se oglasio i američki predsjednik Džozef Bajden navodeći kako je riječ o „čovjeku izuzetne vizije“, koji je „vjerovao u bolji svijet“. – Bio je dovoljno hrabar da prihvati demokratske reforme i nuklearno razoružanje. Ovo su djela posebnog lidera, onog sa maštom da vidi da je drugačija budućnost moguća i hrabrošću da rizikuje cijelu svoju karijeru da bi je postigao. Rezultat je bio bezbjedniji svijet i veća sloboda za milione ljudi – saopštio je američki Britanskipredsjednik.premijerBoris Džonson je, takođe, pozdravio „hrabrost i integritet“ koje je Gorbačov pokazao u okončanju Hladnog rata, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio kako je njegova „posvećenost miru u Evropi promijenila našu zajedničku istoriju“. Austrijski kancelar Karl Nehamer naveo je da je Gorbačov „oblikovao približavanje Istoka i Zapada nakon pada Gvozdene Žalzavjese“.zboggubitka „hrabrog reformatora sa ogromnim uticajem na istoriju“ izrazio je i holandski premijer Mark Rute , dok je japanski premijer Fumio Kišida podsjetio na Gorbačovljevu posjetu Japanu početkom 90-ih godina kada je obišao gradove Hirošimu i Nagasaki, koji su stradali od nuklearnog bombardovanja Sjedinjenih Država. I generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres naglašava da je Gorbačov „učinio više od bilo koga drugog da dovede do mirnog kraja Hladnog rata“.

SINATRINA DOKTRINA Tokom 1988. objavio je da će Sovjetski Savez napustiti Brežnjevljevu doktrinu i dozvoliti narodima Istočnog bloka da sami izaberu svoju unutrašnju politiku, što se pokazalo kao najradikalnije dostignuće Gorbačovljeve reforme spoljne politike, koju je portparol njegovog ministra inostranih poslova nazvao Sinatrina Kadadoktrina.suprotesti zavladali Poljskom, Mađarskom, Istočnom Njemačkom, Čehoslovačkom, Bugarskom i Rumunijom, stotine hiljada sovjetskih vojnika bilo je stacionirano u Istočnoj Evropi, a Gorbačov je odbio da upotrijebi silu, zbog čega je na kraju 1990. godine dobio i Nobelovu nagradu za Dokmir.su Gorbačovljeve političke inicijative bile pozitivne za slobodu i demokratiju u Sovjetskom

Mihail Gorbačov ostaće upamćen kao jedna od najznačajnijih političkih gura druge polovine 20. vijeka. Najzaslužniji je za okončanje Hladnog rata, ali ujedno predstavlja i lidera koji nije uspio da spriječi raspad SSSR-a, jer je njegov pokušaj reformi doveo do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke partije Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

ODLAZAK VELIKANA: U 92. godini u Moskvi preminuo posljednji lider Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov Čovjek koji je tokpromijenioistorije

BIOGRAFIJA Generalni sekretar Komunističke partije i vođa Sovjetskog Saveza bio je od 1985. do 1991. godine. Studirao je pravo na Moskovskom univerzitetu, a u Komunističku partiju Sovjetskog Saveza stupio 1952. kada je imao svega 21 godinu. Za generalnog sekretara KPSS-a izabran je 11. marta 1985. kao najmlađi član Politbiroa i time postao prvi lider partije koji je rođen nakon ruske revolucije 1917. godine. Kao lider SSSR-a je pokušao da reformiše Komunističku partiju i državnu ekonomiju sprovođenjem reformi za koje je vjerovao da će poboljšati životni standard i radničku produktivnost kao dio svog programa – perestrojke. Ipak, mnoge od tih reformi čvrste linije u sovjetskoj vladi smatrale su suviše radikalnim za to Godinevrijeme.1985. Gorbačov je obznanio da je sovjetska ekonomija stala i da je potrebna reorganizacija. U početku njegove reforme su se zvale „uskorenije“, ali je kasnije termin perestrojka postao popularniji.

PERESTROJKA Prva reforma predstavljena za vrijeme Gorbačova je bila alkoholna reforma koja je zamišljena kao borba protiv široko rasprostranjenog alkoholizma u Sovjetskom Savezu. Cijene votke, vina i piva su tada podignute, dok je njihova prodaja bila ograničena. Zakon o kooperaciji donesen maja 1988. godine bila je najradikalnija ekonomska reforma tokom prve polovine Gorbačovljeve ere. Prvi put nakon Lenjinove Nove ekonomske politike, zakon je dozvoljavao privatno vlasništvo u djelatnostima usluga, zanatstva i spoljne trgovine. Privatni restorani, prodavnice i zanatske radnje postale su dio sovjetske scene. Gorbačov je uveo i slobodu govora nakon čega je sovjetska štampa bila manje kontrolisana, a hiljade političkih protivnika oslobođeno. Njegov cilj bio je i da izvrši pritisak na konzervativce koji su se suprotstavljali njegovoj politici ekonomskog restrukturiranja, a nadao se i da će kroz drugačiji nivo otvorenosti, razgovora i učestvovanja, sovjetski narod podržati njegove reformske iniJanuaracijative. 1987. Gorbačov je zatražio demokratizaciju, odnosno ubacivanje demokratskih elemenata u sovjetski politički proces kao što su izbori između više kandidata. Juna 1988. na 27. kongresu KPSS, Gorbačov je pokrenuo radikalne reforme sa namjerom da smanji kontrolu partije u vladinom aparatu. U spoljnoj politici, Gorbačov je želio da poboljša odnose i trgovinu sa Zapadom. Uspostavio je odnose sa nekoliko zapadnih lidera poput britanske premijerke Margaret Tačer, kancelara Zapadne Njemačke Helmuta Kola i američkog predsjednika Ronalda Regana Na sastanku u Rejkjaviku 11. oktobra 1986. Gorbačov i Regan su razgovarali o smanjenju nuklearnog oružja srednjeg dometa u Evropi, što je na koncu dovelo do potpisivanja Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa 1987. godine. Već naredne godine Gorbačov je naredio povlačenje sovjetskih snaga iz Avganistana.

BIJELO POLJE – Bista Du šana Koraća ispred škole čije ime nosi oskrnavljena je – ju če ujutro skinuta je sa mer mernog postolja i položena na zemlju. U toku dana je vraćena na mjesto. Slučaj je prijavljen policiji. – Ovlašćeni službenici izaš li su na lice mjesta i upoznali nadležnog tužioca. Tužilac je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Mi ćemo u okviru svojih nadležnosti pre duzeti operativne radnje što podrazumijeva i pregled vi deo-nadzora sa kamera koje se nalaze u zahvatu tog područja. Radićemo na tome da se iden tifikuje počinilac – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstvopolicije.prosvjete saop štilo je da najoštrije osuđuje skrnavljenje biste. – Dušana Koraća koji je bio vojno lice, istaknuti društve no-politički i aktivan sportski radnik, koji je za života dobio brojna odlikovanja – podsje ćaju iz Ministarstva i pozivaju nadležne da što prije otkriju počinioce. B. Č.

za kontinuirano snabdijevanje cijele opštine, svih visinskih zo na, pa je neophodno uvođenje restriktivnog režima, s tim da će Kamenari i Bijela biti izvan tog režima jer će imati uredno snabdijevanje iz regionalnog vodovodnog sistema. – Naselja od Sutorine do Savine vodu će imati od sedam do de vet i od 19 do 21 časova, naselja od Meljina do Bijele od pet do sedam i od 17 do 19 časova. Žvi nje će se snabdijevati cistijer nom po potrebi, kao i druga na selja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu – najavili su iz KakoVodovoda.sukazali,koliko vremena će potrošači imati vodu direk tno zavisi od njihovog položaja u odnosu na rezervoare. I. R.

Prvi PUT U UPoTreBi Novi cjevovoD rvcg: Herceg Novi

školamješovitadaGimnazijabude

Djeca iz Danilovgrada odlaze u druge gradove zbog školovanja za zanimanja koja su deficitarna. Drugi ograničavajući faktor jeste broj bodova, učenik treba da ima 60 bodova ako želi da se upiše u gimnaziju, a za druge srednje škole dovoljno je 48 –smatra direktor škole Miloje Aranitović

mješovitu školu

Kamenarima

Crnom

HERCEG NOVI – Od 5. do 15. septembra Herceg Novi će bi ti bez dotoka vode sa Plata u Konavlima, zbog remonta energetske opreme i pregleda dovodnog tunela između hi droelektrana Trebišnjica i Dubrovnik, pa su iz Vodovoda najavili restrikcije. Kako su kazali, raspoložive koli čine vode u rezervoarima herce gnovskog sistema su 12.000 m³. – Tokom ovih 11 dana biće na raspolaganju voda iz lokalnih izvorišta, najznačajniji je udio Opačice, kao i iz regionalnog sistema. Dogovorom sa JP Re gionalni vodovod za Crnogor sko primorje preuzećemo 50 l/s, i tako po prvi put staviti u funkciju novi krak regionalnog

zna

Gimnazija ,,Petar I Petrović Njegoš“ Bista juče ujutro Herceg Novi: Zbog remonta opreme HE Trebišnjica i Dubrovnik restrikcija vode od 5. do 15. septembra Česme neće biti suve samo u i Bijeloj

Rukovodioci PSCG – uspješni planinari

odnosno preregistraciju u

DANILOVGRAD – U Gimna ziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, u prvi ra zred opšteg smjera su upisa na 122 učenika, a konkurs je bio raspisan za 112.

raspoloživa količina biće 240 l/s –saopšteno je iz Vodovoda. Kako objašnjavaju, raspoložive količine vode neće biti dovoljne

Direktor gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ Miloje Aranitović kaže kako tren dovi upisa u prvi razred nameću potrebu transfor macije te vaspitno-obra zovne ustanove, srednju koja će polumaturantima primjer, bi čilo oforme oblast ocijeniogranamaospoljoprivrednuposebnoiliturističkuobziromnatodaseradiprioritetnimprivrednimuDanilovgradu–jeAranitović.

– Molimo potrošače da maksimalno racionalno koriste vodu. Posebno vlasnike bazena kojih u našoj opštini ima 200, da od 4. do 15. septembra ne pune ili dopunjavaju bazene vodom iz sistema. Takođe, skrećemo pažnju potrošačima da pregledaju svoje hidrofore i otklone eventualne nedostatke – poručili su iz hercegnovskog Vodovoda. U Herceg Novom ima 200 bazena vodovoda od Tivta ka Herceg Novom (ranije je korišten stari cjevovod sa pumpama iz lokal nog tivatskog sistema). Ukupna

KOLAŠIN – Dragan Bulatović, predsjednik Planinarskog sa veza Crne Gore, i Saša Popović, član Upravnog odbora PSCG, podigli su crnogorsku zastavu i popeli se na Ararat (5.137 m), najviši planinski vrh u Turskoj. Ararat je osvojen u jutarnjim satima 30. avgusta, a Dragan Bula tović i Saša Popović bili su dio ekipe balkanskih planinara koji su učestvovali u tom pohodu. Osvajanje Ararata je dio međunarod ne planinarske ekspedicije „BMU Ararat 2022 Expedition“. Po programu Balkanske planinarske unije, ona se održava u Turskoj od 27. avgusta do 1. septembra. Domaćin je bila Turska planinarska federacija koja već tradicio nalno, krajem avgusta, organizuje „Victory climb to Mount Agri“. Dr. D.

nuditi više mogućnosti. – Na

Iz Vodovoda apeluju na potrošače da vodu koriste racionalno.

Bulatović i DraganPopović i Saša na vrhu Ararata Bijelo Polje: Vandali oskrnavili bistu Dušana počiniocemtragaPolicijaKoraćaza

mnogo

odjeljenja ekonomske i medicinske struke ili možda za neku drugu

12 Četvrtak, 1. septembar 2022.Gorom

Petrović Njegoš“ završila upis u junskom roku Više ,,prvaka“ iz Podgorice nego iz Danilovgrada

Miloje Aranitović SKiNUTA SA PoSToljA:

– Nastavu u prvom razredu pohađaće 50 doskorašnjih osnovaca iz OŠ ,,Vuko Jovović“ i OŠ ,,Njegoš“ u Spužu dok će iz Podgorice kako bi se kod nas školovali putovati njih 72. Za đake iz Podgorice je obez bijeđen prevoz, ali će roditelji izdvajati nešto više novca za mjesečne karte u odnosu na prošlu godinu – kaže Aranito Onvić. ocjenjuje kako je u suštini paradoks da đaci školovanje nastavljaju u drugom gradu, a ne rodnom, tamo gdje su za vršili osnovnu školu. Razlozi su, smatra, višestruki, a da bi se situacija promijenila potrebne su intervencije države. – Vjerovatno je razlog izbor i raznovrsnost zanimanja koja su deficitarna posebno za po dručje Danilovgrada, pa djeca moraju konkurisati u drugim srednjim školama, drugim sredinama, kako bi se speci jalizovala za ono što će im biti osnovna djelatnost u životu. Drugi ograničavajući faktor za đake iz grada na Zeti jeste broj bodova, propisan pravilnikom, koji učenik treba da ima ako želi da se upiše u gimnaziju, a to je 60 dok je za druge sred nje škole dovoljno 48 – smatra PoredAranitović.122učenika u prvi ra zred ostali razredi imaće po četiri odjeljenja, pa je ukupno upisanih za školsku 2022–23. oko 430 što je optimalan broj za rad u jednoj smjeni. B. KADIĆ

Gimnazija ,,Petar I

Direktor te škole Miloje Ara nitović kaže da nije bilo na knadnog konkursa jer je pro cedura oko upisa završena još u junu. Ministarstvo prosvjete je pozitvno odgovorilo na nje govu molbu i dalo saglasnost da se oforme četiri odjeljenja sa po 32 učenika.

da se

– Privremeno 3, 4, 10, 11, 17, 18, 24. i 25. septembra zbog izvođenja minerskih radova u sklopu rekonstrukcije tog magistralnog puta odobrena je totalna obustava saobraća ja za sve vrste vozila od devet do 15 časova – navedeno je u Odsaopštenju.danasne važi zabrana sa obraćaja za teretna motorna vozila, čija najveća dozvo ljena masa prelazi 7,5 tona, a koja je važila za puteve M-2 (Bioče – Kolašin), M-2 (Pod gorica – Sotonići – Petro vac), M-2 i M-2.4 ( GP Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – GP Sukobin) i M-2.3 (Podgorica – Cetinje – Budva). C. G.

Đalovića pećina, odnosno pećina nad Vražjim virovima, nalazi se u istoimenoj klisuri koja je zbog specifičnosti i ljepote stavljena pod nacionalnu zaštitu 1968. godine i raz vrstana u kategoriju spomenik prirode. Duga je oko 18 kilometara, do sada je istraženo oko 12RADoVi USPoReNi ZBoG TeReNA i KliMATSKiH USloVA: Tzv. turistički ulaz Milan Gazdić

AMSCG: Izmijenjen režim na pojedinim dionicama tokom septembra Od Rožaja do Špiljana totalne obustave saobraćaja RADoVi Će TRAjATi MjeSeC: Sa puta u Rožajama

PODGORICA/ BIJELO POLJE – Agencija za zaštitu ži votne sredine pokrenula je postupak prikupljanja poda taka kako bi utvrdila da li se trenutno stanje u Đalovića pećini može smatrati štetom u životnoj sredini shodno Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Ta kođe, formiraćemo stručni tim koji će terenskim radom i neposrednim pregledom lokacije utvrditi zatečeno stanje, a sve u cilju utvrđiva nja činjeničnog stanja i vođe nja daljeg postupka u ovom predmetu – saopštio je Po bjedi direktor Agencije Mi lan Gazdić.

trajnom zatvaranju betonske komore ili privremenom za tvaranju, kako bi se spriječilo dalje uništavanje pećinskih ukrasa i autohtonih ekosiste ma zbog promjene mikrokli me – kaže Gazdić. U pitanju su mjere koje je predložio Madžgalj. Prema ri ječima Gazdića, iz inspekcije nijesu dobili povratnu infor maciju na njihov dopis. Željko Madžgalj, inače najbo lji poznavalac Đalovića pećine kaže da je taj speleološki dra gulj u opasnosti zato što je vje štački prolaz dužine 25 metara (otvoren za potrebe turističke valorizacije), koji se nalazi na oko 400 metara od glavnog, godinu i po nezaštićen. Osim što kroz njega neovlašćeno ulaze znatiželjnici, dešavaju se pod uticajem prirode pro mjene koje negativno djeluju na inače osjetljiv ekosistem –pećine.Unutrašnjost pećine ima mikroklimu koja je manje-vi še konstantna tokom godine, temperatura varira između osam i devet stepeni, a vlaž nost vazduha je stoprocentna. Sada je, nažalost, strujanje vazduha zbog otvaranja ovog velikog ulaza u gornjem dije lu pećine veoma pojačano i na taj način se pećina negativno provjetrava što utiče na te mi kroklimatske parametre. To opet može imati uticaj na ra zvoj mikroflore na stijenama i pećinskim sedimentima, što se prema mojim zapažanjima već desilo. Usljed kondenza cije razvija se flora koja dužim djelovanjem uzrokuje zatam njivanje i degradaciju sedime nata, stalagmita, stalaktita… a što negativno utiče na atrak tivnost za turističko posjećiva nje – priča Madžgalj. Po njego vim riječima, ukoliko se takvo stanje nastavi posljedice mogu biti Madžgaljnepopravljive.kažeda je pećina, odmah nakon probijanja vje štačkog ulaza, trebalo da bude zatvorena zaštitnom beton skom komorom, kao što je predviđeno idejnim rješenjem i projektom. ZAŠTITA – Međutim, kako su radovi, na žalost, već više od godinu stali, vještački otvor nije adekvatno konzerviran i taj budući tu ristički ulaz u pećini je ostao otvoren i na taj način unutraš njost pećine je izložena novim uticajima: ljeti pojačanom pro vjetravanju vlažnog vazduha iz unutrašnjosti a zimi suvim, hladnim, vazduhom koji ula zi u pećinu i mijenja njenu mikroklimu. Ljeti je strujanje vazduha iz pećine, a zimi u pe ćinu pa ulazi suvi hladni vaz duh – ispričao je Madžgalj. On je predložio da Ministar stvo i Agencija za zaštitu ži votne sredine proglase mo ratorijum na sva speleološka istraživanja i druge posjete pećini osim za potrebe njene turističke valorizacije. Javnost je o devastaciji pećine informisana nakon što je u po nedjeljak bjelopoljski Speleo loški klub ,,Pauk“ podnio prija vu policiji protiv N. N. lica koja su ispisala grafite na zidovima. Dan kasnije iz Uprave policije saopšteno je da je podnijeta kri vična prijava protiv S. K. (34) i E. K . (28). Njima se na teret stavlja krivično djelo uništenje i oštećenje zaštićenog prirod nog dobra. D. ŠAKOVIĆ

Speleolog Željko Madžgalj in formisao je pisanim putem 10. avgusta predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gaz dića i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i ur banizma na čijem je čelu Ana Novaković-Đurović, kako je tokom posjete pećini uočio promjene zbog čega je neop hodna hitna reakcija i predlo žio mjere da se dalja degrada cija zaustavi. – Po dobijenom dopisu od gos podina Željka Madžgalja ko jim nas obavještava o trenut noj situaciji u unutrašnjosti Đalovića pećine, uputili smo dopis nadležnoj inspekciji da shodno svojim nadležnostima i ovlašćenjima izlaskom na te ren utvrdi činjenično stanje, odnosno sprovede neophod ne aktivnosti prema izvođaču radova, te istom naloži da vje štački otvori ulaz u pećinu, a ukoliko je to moguće, pristupi



13Četvrtak, 1. septembar 2022. Crnom Gorom Bijelo Polje: Direktor Agencije za zaštitu životne sredine o tvrdnji speleologa da je devastiran spomenik prirode Gazdić: Stručni tim će utvrditi je li Đalovića pećini pričinjena šteta Po dobijenom dopisu od speleologa Željka Madžgalja kojim nas obavještava da je zbog novog ulaza koji nije zaštićen došlo do promjena u unutrašnjosti Đalovića pećine, uputili smo dopis nadležnoj inspekciji da utvrdi činjenično stanje, odnosno sprovede neophodne aktivnosti prema izvođaču radova. Nijesmo dobili povratnu informaciju – kaže direktor Agencije Milan Gazdić

PODGORICA – Iz Automoto saveza Crne Gore sa opšteno je da će od 1. do 30. septembra zbog izvođenja radova u slopu rekon strukcije magistralnog pu ta M-5 dionica Rožaje –Špiljani saobraćaj biti obustavljen za sve vrste vozila radnim danima od osam do 11 i od 13.30 do 16.30 sati. Za dane vikenda prekid važi od devet do 15 sati.

kom radova ,,Novi Volvox“ privodi kraju aktivnosti na ulazu u Đalovića pećinu, pa očekujemo da ćemo, do 30. septembra tekuće godine, izvesti radove na ulaznom dijelu i obezbijediti zaštitna vrata na ulazu, a u skladu sa projektnom dokumentacijom – kazali su iz ,,Novog Volvoxa“. Druga faza, vrijedna 2,6 mili ona eura, obuhvata uređenje unutrašnjosti pećine u dužini 800 metara, montažu speci jalnih staza i rasvjete. Posao je u julu 2020. godine povjeren kompaniji ,,Permonte“. Ranije je iz Vlade saopšteno da će kompletan projekat valorizacije koštati oko 23 miliona eura.

DEVASTACIJA

,,Novi Volvox“: Radove ćemo okončati do kraja mjeseca

Đalovića pećina, odnosno pe ćina nad Vražjim virovima, na lazi se u istoimenoj klisuri koja je zbog specifičnosti i ljepote stavljena pod nacionalnu za štitu 1968. godine i razvrstana u kategoriju spomenik priro de. Duga je oko 18 kilometara, do sada je istraženo oko 12.

Projekat turističke valorizacije Đalovića pećine odvija se u dvije faze. Aktivnosti u okviru prve faze (uređenje dijela peći ne sa pratećim objektima na ulazu) izvodi kompanija ,,Novi Volvoks“ sa kojom je Uprava javnih radova ugovor potpisala u decembru 2020. Vrijednost tog dijela posla je dva miliona Izeura.tekompanije Pobjedi je saop šteno da će posao okončati do kraja mjeseca. – Sama lokacija je veoma nepri stupačna i vrlo zahtjevna sa aspekta organizacije radova jer aktivnosti umnogome zavise od vremenskih prilika. Imajući u vidu oštre klimatske uslove i hladne zime u ovom rejonu, izvođenje radova nije moguće u periodu od 1. novembra do 1. Tojuna.znači da smo bili prinuđeni da sve naše aktivnosti prilago đavamo i realizujemo u ljetnjim mjesecima, što je poprilično kratak period uslovljen pome nutim objektivnim, klimatskim razlozima. Shodno projektu i u skladu sa tekućom dinami

doprinosnemjerljivuprou-čavanjukulturei

Perović za Pobjedu povodom prvog Festivala etnološkog lma Uvid u druge srušiće isključivost i samoljubivost Festival ove vrste nemamo. A šta nudimo!? Nudimo neposredan uvid u kulture i kulturne matrice drugih naroda i etničkih grupa, nudimo gledaocima da urone u onaj živi kolorit (ne mislim samo zički, vizuelno) punoće života drugih. Nudimo poređenja sa onim što mi imamo – kazao je Perović Selektor festivala Vladimir Perović

Mirjana Karanović na prvoj klapi lma „Majka Mara“

zapisao prof. Veljko Đukanović, nalazi se na početnim stranicama ove izuzetne knjige i na najljepši način je prezentovana. U samom uvodu ima četiri predgovora u kojima se autori osvrću na Ukrajinu, njenu istoriju vječite težnje u borbi za uvijek zlatnu slobodu. Autor je napomenuo da kada je počeo pisati knjigu ,,Ukrajinci narod slobode“, tokom prošle godine, njegova je iskrena želja bila da približi samo jedan mali segment iz velike arabeske ličnosti koje krase Ukrajinu. - Ukrajina i Ukrajinci predstavljaju jednu od najdragocjenijih, ali istovremeno i najljepših kultura na slovenskim prostorima. Teške su bile borbe Ukrajine da sačuva svoj teritorijalni, državni, jezički, crkveni identitet i granice. Prolazeći kroz različita istorijska razdoblja Ukrajina je bila napadana, kako od Rusije tako i od susjednih država. U svim tim borbama, tokom novije istorije Ukrajine, pojavljivale su se ličnosti iz oblasti kulture, lingvistike, politike, vojske, književnosti, crkve, atamani, borci itd. Imao sam inspiraciju koju sam crpio iz duhovnog bogatstva heroja i heroinaR. K.

14 Četvrtak, 1. septembar 2022.Kultura

Objavljena knjiga „Ukrajinci narod slobode“ autora Božidara Proročića Snaga jednog drevnog

U okviru pratećeg programa u 11.30 sati u ulici Gabela – dvorištu nekadašnje kuće Bjeladinovića, biće održano predavanje na temu običaja vezanih za organizaciju risanske svadbe, kao i radionica pripreme svadbenih darova – konjestra i gvantijere, koje će voditi etnološkinja Mileva Pejaković-Vujošević Na zatvaranju Festivala, u subotu od 20 sati, biće upriličene projekcije filmova „Cipovka“ Jelene Vukmanović iz Srbije, „Sakreštan“ Luke Klapana iz Hrvatske i „Raščarani bioskop“ slovenačke režiserke Eve Pivač i režisera Matjaž Pintera iz Nepala. Filmove je selektovao reditelj Vladimir Perović , a kako je kazao za Pobjedu, sva ostvarenja bave se raznovrsnim temama.-Prožet je odnos prema tradiciji, ostavštini, amanetu predaka; kultura i svakodnevica jedne grupe sagledana nekad i sad; izuzetnost jednog lokalnog ži-

Vladimir

- Crnogorski književnik i publicista Božidar Proročić, povodom 24. avgusta, Dana državnosti Ukrajine, objavio je knjigu „Ukrajinci narod slobode“. Knjiga dolazi u trenucima kada Ukrajinom bjesni šestomjesečni rat, a sama knjiga daje velik i doprinosnemjerljivuprou-čavanjukultureiistorijeUkrajine.

PODGORICA - Samostalna izložba djela crnogorske slikarke Milice Lakićević bićeotvorena danas u 17 sati u galeriji rizorta Portonovi, u okviru umjetničkog ciklusa „Artist Series“. Lakićević je rođena 1993. godine na Cetinju, gdje je 2016. godine završila osnovne studije na Fakultetu likovnih umjetnosti, studijski program Grafika u klasi prof. mr Vesne Bošković. Specijalističke postdiplomske studije na studijskom programu Slikarstvo u klasi prof. mr Branislava Sekulića završila je 2019. godine, a trenutno je studentkinja master studija SP Slikarstvo u klasi prof. mr Ratka Odalovića na istom fakultetu. Članica je ULUCG i UMHCG. Po riječima istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković , 2interakcija umjetnik - djelo - posmatrač neophodna je u komunikaciji sa slikarstvom talentovane mlade umjetnice Milice Lakićević, koja je već realizovala nekoliko samostalnih izložbi iako pripada najmlađoj generaciji stvaralaca savremene crnogorske likovne scene.“ - Bogatom imaginacijom ona otvara beskrajne prostore igre i istraživanja – zapisala je Ze„Artistković. Series“ obuhvata izložbe u trajanju od po mjesec dana pet crnogorskih renomiranih umjetnika, koji će na taj način tokom sezone svoje stvaralaštvo predstaviti gostima hotela i široj publici koja posjeti rizort Portonovi.

skloni da kažemo: „Nema niđe kâ kod nas, ništa kâ naše...“. Ali čovjek koji nije zavirio malo i iza brda nema pravo na tako nadobudnu nadmenost. Uvid u živote drugih i/ili drugačijih donijeće nam nove spoznaje, proširiti vidike, srušiti poneku našu isključivost i samoljubivost – kazao je Perović. Na Festivalu ćemo, prema njegovim riječima, vidjeti da je ono duboko ljudsko, suštinsko ljudsko, isto na svakoj tački zemljine kugle. - A da razliku čine samo pridodate lokalne šare (one spoljne, ukrasne, folklorne, praktične, životne, te svakako i one unutrašnje, koje čine duh jedne grupe ili zajednice), a da bolnu granicu i distancu među ljudima uspostavljaju jedino nametnute vrijednosti (ili „vrijednosti“) tipa ideologije ili religije. I neće biti teško ni običnim gledaocima zaključiti da razlike naših i tuđih „šara“ nikako ne znače da su oni drugi lošiji, manje vrijedni, neprihvatljivi... Učićemo kroz divne primjere iskrenih, istinosnih filmova iz velikog bijelog svijeta. I bogatiti se kroz to učenje – rekao je Perović. Risanska publika, kako je objasnio, izvjesno i prihvata i razumije etnografski film, koji je u posljednjem periodu postao popularan i među stvaraoci-ma.Pokazala je to i zahvalan sam joj, njena brojnost na pripremnim projekcijama predstavlja veliko ohrabrenje za nas iz ekipe. U svijetu, da se ne lažemo, biva da sale i ne budu baš pune. No, desilo se nešto značajno i lijepo i u toj oblasti, u posljednjih recimo dvadesetak godina. Prvo, iako možda etnološki film djeluje kao suženo polje dokumentarnog filma generalno, danas filmski stvaraoci ne samo da od njega ne bježe nego mu mnogi i teže! Drugo, nije to više samo etnološki nego mnogo šire, antro-

PODGORICA - Snimanje dugometražnog igranog filma „Majka Mara“, nove filmske režije srpske glumice Mirjane Karanović, počelo je u Beogradu. Riječ je o manjinskoj koprodukciji Crne Gore, koju je ranije na konkursu podržao i naš Filmski centar. Film producira Snežana van Hauvelingen u ime filmske kuće „This and That Productions“, a nastanak i ovog ostvarenja podržao je i Filmski centar Srbije. U središtu ove filmske priče je Mara, uspješna poslovna žena čiji život iz korijena mijenja iznenadna smrt sina jedinca. Kroz odnos sa mlađim muškarcem, ona pokušava da se suoči sa gubitkom i pronađe način da nastavi dalje. Scenario za film napisali su Mirjana Karanović, Maja Pelević i Ognjen Sviličić, dok je saradnik na scenariju Srđan Koljević, a tekst je nastao po elementima drame „Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali“ Tanje Šljivar. Glavne uloge u filmu tumače Mirjana Karanović i Vučić Perović, a još igraju i Boris Isaković, Jasna Žalica, Jelena Ćuruvija… Direktor fotografije je Igor Marović, scenografkinja Dragana Baćović, a kostimografkinja Laura Locher Riječ je o koprodukciji filmskih kuća „This and That Productions“ (Srbija), „Paul Thiltges Distributions“ (Luksemburg), „Deblokada“ (Bosna i Hercegovina), „December“ (Slovenija), „VHS“ (Crna Gora) i „Oko film“ (Švajcarska). Snežana van Hauvelingen (produkcijska kuća „This and That Productions“) bila je producentkinja i filma „Dobra žena“, rediteljskog prvijenca Mirjane Karanović, koji je, podsjetimo, svjetsku premijeru imao na prestižnom festivalu Sandens (Sundance) u SAD. Koproducenti filma „Majka Mara“ su: Paul Thiltges i Adrien Chef (PTD, Luksemburg), Vladimir Bulajić (December, Slovenija), Nemanja Bečanović (VHS, Crna Gora), Damir Ibrahimović (Deblokada, BiH) i Andrea Štaka (Oko film, Švajcarska). Film su podržali: MEDIA Kreativna Evropa, Filmski centar Srbije, Filmski centar Crne Gore, Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Slovenački filmski centar, Luksemburški filmski fond, BAK Ministarstvo kulture Švajcarske, Ciriški filmski fond i Eurimaž. Snimanje će trajati do sredine oktobra na lokacijama u Beogradu, a planirano je da se postprodukcija filma radi u Srbiji, Sloveniji, Luksemburgu i Švajcarskoj. R. K.

Mirjana Karanović počela snimanje novog lma „Majka BorbaMara“ za život nakon smrti sina

Kratka Ukrajine,istorijakakoje

„Jesen“, akrilik na platnu Milica Lakićević izlaže u Portonovom

PODGORICA – Filmovi „Mir svima“ Elizabete Koneske iz Makedonije, „Lu-lulu“ Predraga Todorovića iz Srbije i „Da zakitim mramor cvijećem“ crnogorske rediteljke Sare Stijović biće prikazani večeras, u 20 sati, u dvorištu palate Ivelić u Risnu, na otvaranju prvog Festivala etnološkog filma. U okviru sjutrašnjeg programa, publika će na istom mjestu od 20 sati moći da pogleda ostvarenja „Susret“ Reza Majlesija iz Irana, „Zavjet“ crnogorskog reditelja Mladena Ivanovića, „Poslednje rabadžije“ Novaka Knežića iz Bosne i Hercegovine i „Mi smo glasnici“ Davida Fedele iz Australije.

votnog elementa (hljeb); život skoro marginalne ličnosti koja učestvuje u velikim ritualima; inter-religijska tolerancija; jedna naporna ljudska djelatnost u izumiranju; zapuštanje sela i naših bliskih u njemu, dakle udar tzv. modernog načina življenja; itd, itd... Ovo je samo grubo pobrajanje, treba doći i vidjeti – kazao je Perović. POREĐENJA Značaj Festivala Perović vidi u tome što smo mi u Crnoj Gori okrenuti prošlosti, tradicijama, običajnosti, ritualnosti. Dio Festivala, dio etnološkog prostora, bavi se baš time. - Festival ove vrste nemamo. A šta nudimo!? Nudimo neposredan uvid u kulture i kulturne matrice drugih naroda i etničkih grupa, nudimo gledaocima da urone u onaj živi kolorit (ne mislim samo fizički, vizuelno) punoće života drugih. Nudimo poređenja sa onim što mi imamo. Mi smo u Crnoj Gori često

Sa promocije ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ DŽaLiMD.aN

Šopenhauer govoreći o čovjeku kaže: „Želja je patnja, dok se ne ispuni, a is punjenje, odnosno sreću prati nova patnja“, upravo u tom smislu, ova predstava poseže u srž čovjekove prirode – saop štio je Nagradažiri.za najbolje glumačko ostvarenje dodijeljena je Sanji Marković za ulogu Cmilje u nagrađenoj predstavi JDP-a. - Izuzetno precizna igra Sanje Marković, čije scensko prisu stvo istovremeno zrači zavod ljivo i nevino, senzualno i ete rično, ranjivo i čvrsto i koja sa prividnom lakoćom utjelovlju je psihološke nijanse lika koji tumači, svime, a naročito ek spresivnim izrazima lica, poja čava utisak predstave i energet ski snažno obuhvata gledaoce – navedeno je u obrazloženju. Predstavi „Maškarate ispod kuplja“, u produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, dodijeljena je specijalna nagra da za umjetničko dostignuće. - Vještim vladanjem pozoriš nom tehnikom reditelj Paolo Tišljarić dočarava nam lir sku dramsku igru o umiranju sluškinje Anice. Kroz pažljivo postavljene mizanscene, kva litetan odabir muzičkih kom pozicija koje su adekvatno postavljene u službu glumačke interpretacije, prisutne u naj većem dijelu trajanja predsta ve, te kao takve značajno dopri nose skladu dinamike i ritma – navedeno je, između ostalog, u obrazloženju nagrade. Nagrada „Ivana Tomičić“, za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, prema od luci v. d. direktorice Centra za kulturu Tivat Dijane Sindik, pripala je glumici Lari Drago vić S. V.

PODGORICA – Predstava „Čudo u Šarganu“, u produk ciji Jugoslovenskog dram skog pozorišta iz Beograda i u režiji Jagoša Markovića, dobila je glavnu nagradu na ovogodišnjem 16. izdanju fe stivala Mediteranskog teatra Purgatorije u Tivtu. Festivalski žiri, koji su činili predsjednica, dramaturškinja Stela Mišković, producentki nja Lina Njirić i reditelj Alek sandar Vujović u zvaničnoj selekciji birali su između šest Svevremenskiprodukcija. tekst Ljubo mira Simovića, kako je nave deno u obrazloženju za naj bolju predstavu, ukupnomscenskimačkavepredstavuunjima,-vizuelnopredstavljaestetikomkarakterističnomprezentovanscenskomJagošaMarkovića,jednuznačenjskiizaokruženucjelinu.Vještimrediteljskimrješeizraženomlikovnošćuizrazu,rediteljučitavauinajsuptilnijeslojeovogkomada,asjajnagluinterpretacijaiostaliapsektidoprinosesveutisku.

ukrajinskih – zapisao je Proro čić. Oskar Huter u predgovoru knjige je zapisao da ovim dje lom autor podiže spomenik bratske solidarnosti, pošto vanja i ljubavi ne samo svoje, već prijestonog Cetinja i ci jele pravdoljubive Crne Gore prema ukrajinskom narodu i Ukrajini i u slavu njihove pra vedne borbe. - Njome su uzdigli sebe, slobo du i istinu na najviši vrh smisla ljudskog postojanja i trajanja – zapisao je Huter. Veselin Živanović u svom osvrtu navodi da knjiga na ja san i precizan način definiše samo dio ličnosti iz palete ve likana koji su ostavili tako zna čajan trag u sferama javnog djelovanja u Ukrajini. - Dok budete čitali ovu knji gu steći ćete utisak da čitate svojevrsni roman jer ove bio grafije su više nego potresne. Većina ličnosti je zatvarana, hapšena, ubijena ili je svoj ži vot završila pod vrlo sumljivim okolnostima. Oni predstavlja ju esenciju svog naroda, onog najboljeg što su Ukrajinci kao narod dali iz svojih redova. Imajući u vidu kompleksnu i često tragičnu prošlost Ukra jine, kroz portrete istaknutih ličnosti doživjećete svu snagu jednog drevnog naroda – na veo je Živanović. R. K.

BOGOMDAN PROSTOR Crnu Goru, kako je objasnio, vidi kao bogomdani prostor za ovakve filmove. - Možda je u tom smislu po nuda etno-tema i motiva veća jedino u vlaškim krajevima (Srbija), njih zaista ne može mo da dostignemo. Ali, ako znamo da u Crnoj Gori žive pa ralelno 17. i 21. vijek (u svijesti, ponašanju, tehnologiji...), ako znamo našu tvrdu vezanost za prađedovštinu, za običajnost i ritualnost, ako se pred na šim očima odvijaju zanimljivi dodiri ruralnog i urbanog, pa ultra-modernog i arhi-staro vremskog, ako vidimo da se kao odgovor na ideološki tvrda (vele „komunistička“, ali to ni je to...) vremena pojavilo jedno estradno novovjerstvo kome je bitnije pokazivanje nego sa ma vjera, itd, itd... shvatićemo da je to naizgled suženo polje – ustvari beskrajno široko –ispričao je on. Za njega su mnogi od ovih mo tiva bili ili polazišna tačka za neki film ili ih je usput dotakao. - I čini mi se da etno-motive, ako ne i čitave etno-teme, mo žete naći u svim mojim filmo vima iz ovih prostora. A evo i mladih, baš na ovom festivalu vidjećemo filmove dvoje sjaj nih reditelja: Sara Stijović se na jedan moderan način bavi tužbalicama, a Mladen Ivano vić raskazuje o iskrenom lič nom zavjetovanju na jednoj i potpunoj urušenosti tog ideala na društvenoj razini – kazao je FestivalPerović.etnološkog filma orga nizuje NVO Medaur – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna. S. VIŠNJIĆ

- Slobodan Marunović žanrovski precizno i vješto oblikuje Gospodina Đurića, kao samo uvjerenog, beskrupuloznog predstavnika savremenog svijeta, u kome novac i uspjeh predstavljaju najviše vrijednosti, te podvlači simboličku univerzalnost radnje, uspostavlja snažnu razmjenu sa publikom i na taj način upotpunjuje sliku kojom se želi predstaviti društvo u predstavi „Pokojnik“ – naveo je žiri.

Marunoviću nagrada za glumačku bravuru Scena iz predstave „Čudo u Šarganu“

pološki film. Prostor za kreaci ju u ovoj „suženoj“ oblasti nije manji nego drugdje, naravno ako ste zaista autor. Onda fil movi i u „uskom“ prostoru donose ne samo etnološka i antropološka saznanja nego i moćan filmski jezik i vrhunske estetske doživljaje. I publika umije to da prepozna – rekao je IakoPerović.se,kako je kazao, možda ne stvaraju filmovi usmjera vani samo na etnološke teme, činjenica je da se prave filmovi koji etnološke i antropološke motive ugrađuju u svoja šira -razmatranja.Mnogidokumentarni filmovi tu i tamo snažno dotaknu ne što što je iz ovog polja, ali im to nije cilj. A što nema dovoljno takvih filmova kod nas – vje rujem da su prisutne i predra sude kako u tom polju nema dovoljno zanimljivog – kazao je Perović.

drevnog naroda

Profesorica Andrijana Niko lić se pozvala na francuskog socioutopistu Šarla Furijea koji je rekao da je emancipa cija žene u suštini emancipa cija društva, odnosno mjera emancipacije jednog društva u cjelini. - Svjesna činjenice da su žene u Crnoj Gori dobrim dijelom zapostavljene kao književ nice te da se književnoisto rijski pristup ovim književ no-umjetničkim pitanjima ženskog pisma nijesu bavili prije nje, moja koleginica Sofi ja Kalezić imala je priliku da za veoma kratko vrijeme pročita preko dvije stotine knjiga što nije nimalo lako, a da između tih dvije stotine izabere zaista one reprezentativne – rekla je KnjiževnicaNikolić. Dragana Kršen ković-Brković , čiji je tekst „Potraga“ dio ove antologije, rekla je da se prećutkuje stva ralaštvo žena i u prikazima i u recenzijama i presjecima i da je knjiga „Minervinim tra gom“ bila iznenađenje za jav -nost.Mismo u raskoraku između onog što se dešava na književ noj sceni i onog što percipira mo i prihvatamo. Na površini stvari sve je u redu. Ko kaže da književnice nijesu prihvaćene u stvari bi izgovorio laž. Knji ževnice, pjesnikinje, romansi jerke objavljuju sve te knjige, o tim knjigama prikazi se jave, i studije, one putuju, javljaju se književnice koje se bave teorijom književnosti, one su prisutne. Međutim, kada se govori o nečemu što se zove vrijednost, ono što je stvoreno, tu postoji jedno povlačenje, jedan zastoj – rekla je Kršen Toković-Brković.se,premanjenim riječima, manifestuje u svim relevan tnim institucijama i programi ma, kao i udžbenicima. Navela je da na četvrtoj godini gimna zije, u udžbeniku u dijelu koji pokriva 19. i 20. vijek, nijedna književnica nije zastupljena. Autorka je na samom kraju za hvalila kolegama, ljudima koji su omogućili štampanje „An tologije proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ i na javila treću knjigu (od ukupno sedam planiranih) u kojoj će biti zastupljeno 60 autorki a koju će objaviti Centar za kul turu iz Rožaja i CKF. Sofija Lopičić čitala je od lomke iz recenzija književni ka Dobrašina Jelića i Slobo dana Zorana Obradovića. Knjiga je promovisana u okvi ru „Podgoričkog kulturnog ljeta“. D. E.

Borislav Cimeša je provukao emancipaciju Crnogorki kroz istorijski okvir, čime je ovu an tologiju koju je priredila Sofija Kalezić posredno okarakteri sao kao dokaz da je taj proces došao do nivoa na kome autor ke ravnopravno stvaraju. Prema njegovim riječima, ovom studijom je Kalezić ute meljila fundament, pa i isto riju i teoriju savremene crno gorske ženske književnosti i -pismenosti.Podiglaje ugaoni kamen ovog književnog fenomena razbijajući mitologeme i ste reotipe o ženskoj književnosti kao nusproduktu inferiornog i defavorizovanog vjekovnog matrijarhata – rekao je Cimeša i dodao da je žena subjekat cr nogorske istorije, a ne objekat, „jer je crnogorska istorija lič nosti, a ne samo običnih ljudi“.

Predstavljena „Antologija proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ Sofije Kalezić Žena je subjekat naše istorije

koji počinje večeras u Risnu samoljubivostnašu

Nagrada za glumačku bravuru pripala je Slo bodanu Marunoviću za ulogu Gospodina Đurića u pozorišnoj predstavi „Pokojnik“, koprodukciji Centra za kulturu iz Tivta i Crno gorskog narodnog pozorišta.

Vladimir Perović uvjeren je da ovaj festival može da zaživi kod nas. - Već kroz dvije probne projekcije u pripremi ovog festivala (jesenas „Običaji svijeta“, a ovog juna „Muzi ka svijeta“) vidjelo se da Risan i Boka imaju publiku dostojnu takve ponude, zrelu, formiranu publiku, gladnu ovakvih događaja, željnu obogaćivanja sop stvenih saznanja i širenja vidokruga. Interesovanje je bilo veliko, gledalište puno, i čini mi se da smo kroz te dvije sesije potvrdili da nam nešto ovakvo treba. Sad, svakodnevno me susrijeću ljudi i priupituju za Festival. Sad već imamo najave dolazaka ne samo četvoro gostiju čije filmove prikazujemo, nego i gostiju izvan Risna, a posebno me obradovala najava dolaska nekoliko antropologa iz Herceg Novog, jer tu će sigurno biti nove saradnje i novih ideja šta i kako dalje. Na kraju krajeva, valja reći i to da smo odabrali termin na samom kraju turističke sezone, kad se ljudi zasite halabuke i jefitnijih sadrža ja, te požele i nešto mirnije i da malo ponovo uključe mozak – kazao je on.

Predstava „Čudo u Šarganu“, u režiji Jagoša Markovića, najbolja na Purgatorijama Srž čovjekove prirode

Nebojšababić

PODGORICA – Promocija „Antologije proznog stva ralaštva crnogorskih knji ževnica“ Sofije Kalezić, koja je održana na platou ispred Narodne biblioteke „Rado sav Ljumović“, otvorila je pi tanja položaja žena u Crnoj Gori i njihove emancipacije koja je dovela do toga da da nas imamo zaista veliki broj objavljenih autorki.

Risan i Boka ponudeovakvedostojnupublikuimaju

15Četvrtak, 1. septembar 2022. Kultura

Na novoformiranom parkingu u naselju ispod Ljubovića juče je organizovana prezentacija nove mehanizacija gradskih preduzeća i službi. Tokom prezentacije kojoj su prisustvovali gradonačelnik Ivan Vuković, direktori gradskih preduzeća i rukovodioci službi, istaknuto je da će nova vozila umnogome olakšati rad ekipama na terenu i doprinijeti postizanju boljih rezultata u cilju unapređenja kvaliteta života građana. UČINAK - Trudili smo se da uprkos složenim okolnostima, ekonomskim i ukupnim, obezbijedimo sve neophodne pretpostavke kako bi ti ljudi svoj posao radili što je moguće lakše i mislim da nam je učinak fantastičan. Za protekle četiri godine mi smo u nabavku opreme naših privrednih društava uložili gotovo 15 miliona eura. Dakle, u situaciji kada većina opština sastavlja kraj s krajem, mi ne da smo sačuvali finansijsku stabilnost, nego smo investirali kao nikada do sada – kazao je gradonačelnik Vuković. On je naglasio da se gradom upravlja domaćinski, te da se vodi računa o svakom euru. - Ideja nam je bila da stvorimo pretpostavke za dugoročni razvoj, a ovo je jedan od načina da to učinimo – poručio je Vuković. UNAPREĐENJA Specijalizovano vozilo „pauk“ Komunalne inspekcije unaprijediće obavljanje svakodnevnih aktivnosti te službe na kontroli i sankcionisanju nepropisnog parkiranja. Riječ je o vozilu opremljenom specijalnom hidrauličnom dizalicom za podizanje i vozila maksimalne težine do pet tona i to sa udaljenosti od osam metara. Dio predstavljene mehanizacije bilo je specijalno vozilo Službe zaštite i spašavanja, posebno opremljeno za intervencije prilikom saobraćajnih nezgoda, kao i sa vatrogasnom Putevinadogradnjom.supredstavili teretno vozilo „MAN TGS“, vrijedno oko 150.000 eura, najnovije u voznom parku i mehanizaciji u koje je u protekle četiri godine uloženo više od 3,6 miliona eura (novo postrojenje za proizvodnju asfaltne mase, šest kamiona kipera, kombinovana građevinska mašina, finišer za asfalt, glodalica za asfalt, niskonoseća prikolica, bager rovokopač gusjeničar, valjak, specijalno teretno vozilo sa priključcima, dva poluteretna vozila, cistijerna za pretakanje goriva i ostale manje građevinske mašine).

On,,Sutjeska“.jezahvalio upravama škola i predstavnicima savjeta roditelja na doprinosu koji su dali u realizaciji ovog projekta, posebno odavši priznanje radnicima iz Komunalnih usluga, Puteva, Agencije za stanovanje, Zelenila, Vodovoda i kanalizacije i Čistoće na uspješno izvedenim radovima. Nj. Ž. ,,Sutjeska“

Obnovljeni sportski poligoni u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ i OŠ

Na inicijativu predstavnika Mjesne zajednice ,,19. decembar“, gradsko preduzeće Zelenilo započelo je radove na izgradnji dječjeg igrališta na Bulevaru Save Kovačevića (u neposrednoj blizini TC ,,Pobrežje“). - Na površini od 570 kvadratnih metara biće realizovano pejzažno uređenje, pa će se na ovom prostoru, osim kombinovane sprave za igru najmlađih, naći i parkovski mobilijar – šest klupa i tri korpe za otpatke, a biće oplemenjena i sa oko četrdeset sadnica drveća i travnjakom. Kompletne zelene površine biće pokrivene sistemom za navodnjavanje – saopštili su iz Zelenila, uz napomenu da će igralište biti osvijetljeno savremenom LED rasvjetom i ograđeno zaštitnom ogradom. U cilju obezbjeđivanja dodatnog mjesta za parkiranje, biće rekonstruisan postojeći parking prostor u neposrednoj blizini.

- Zahvaljujući podršci Glavnog grada, tokom ljetnje pauze realizovani su brojni projekti u osnovnim školama širom grada. Prije dva mjeseca imali smo jedan veliki sastanak sa predstavnicima uprava škola i savjeta roditelja, ljudima koji nam inače često pišu sa različitim zahtjevima. Na bazi njihovih sugestija

Radovi u Ulici Save Kovačevića Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo Izgradiće igralište kod TC ,,Pobrežje“

H. P.

16 Četvrtak, 1. septembar 2022.Hronika Podgorice

Ulaganje za efikasniji rad ekipa na terenu i još bolje rezultate

napravili smo plan aktivnosti koji smo realizovali tokom ljetnje pauze, a u susret početku naredne školske godine – rekao je Vuković. U okviru programa vrijednog 205.000 eura, rekonstruisana su četiri sportska poligona, obnovljene su ograde oko školskih dvorišta i šetne staze, posađene nove sadnice i postavljen urbani mobilijar, dok je instalirana nova rasvjeta vrijedna više od 70. 000 eura. - Poslije više decenija u dvorištu OŠ ,,Sutjeska“, a o tome vam mogu svjedočiti kao bivši učenik ove škole, rekonstruisana su dva sportska poligona, za košarku i odbojku, na kojima su stasavali sportski talenti, od kojih su neki napravili izuzetne sportske karijere. Uz to, obnovljena je ograda i pojačana rasvjeta, što je jako važno zbog bezbjednosti učenika. Slični radovi obavljeni su i na još nekoliko lokacija. Iako je to formalno nadležnost Ministarstva prosvjete, pokazali smo da smo društveno odgovorni i šaljem poruku da će Glavni grad uvijek biti tu za uprave škola, savjete roditelja, a prije svega za učenike Podgorice – kazao je Vuković prilikom obilaska OŠ

Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima posjetio je pet osnovnih škola – „ Sutjeska“, „Radojica Perović“, „Vlado Milić“, „Oktoih“ i „Milorad Musa Burzan“ – u kojima su ekipe gradskih preduzeća tokom školskog raspusta obavljale radove u školskim dvorištima.

Predstavljen dio novog voznog parka i mehanizacije gradskih preduzeća i službi

U pet osnovnih škola tokom ljetnjeg raspusta obavljani brojni radovi Školska dvorišta u novom ruhu

Dio predstavljene mehanizacije

MODERNIZACIJA Čistoća, koja je od 2019. godine nabavila sedam vozila ukupne vrijednosti veće od milion eura (vozila na električni pogon za čišćenje javnih gradskih površina, mobilni usisivač, dvije elektročistilice i osam električnih trokolica), predstavila je novo vozilo za pražnjenje posuda za komunalni otpad zapremine 16 kubnih metara. Preduzeće Vodovod i kanalizacija predstavilo je specijalizovano vozilo za održavanje atmosferske i fekalne kanalizacije koje je u mogućnosti da cirkuliše duž užih saobraćajnica i efikasnije otklanja kvarove na blokovskoj kanalizaciji, odnosno kanalizaciji u sklopu stambenih zgrada. Vozni park Zelenila odnedavno je bogatiji za novu cistijernu kapaciteta 10 kubika, čijom nabavkom je obezbijeđeno navodnjavanje zelenih površina na kojima nije bilo tehničkih mogućnosti za ugradnju sistema za navodnjavanje, a Deponija je predstavila kamion s nadgradnjom (141.500 eura), kiper (147.600) i kombinovanu mašinu (157.200). Tokom prezentacije istaknuto je da je tokom prethodne četiri godine u poboljšanje tehničke opremljenosti Agencije za stanovanje uloženo više od 300.000 eura, kao i 120.000 u opremanje Komunalnih usluga. Nj. Ž.

Ekipe gradskih preduzeća Komunalne usluge i Zele nilo privode kraju radove na uređenju još jedne javne površine u Zagoriču, u Ulici Ludvika Kube.

Projekat ,,Podgorica na dva točka“

Objavljena rang lista dobitnika subvencije

Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, u kasnim popodnevnim satima ili tokom noći uslovi za kratkotrajnu kišu ili pljusak i grmljavinu. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 21 stepen, najviša dnevna do 32. H. P. Gradilište budućeg parka u Ulici Ludvika Kube MALIDŽAND. Ekipe gradskih preduzeća Komunalne usluge i Zelenilo privode kraju radove na uređenju još jedne javne površine Zagorič će dobiti novi park i igralište

Gradonačelnik Ivan Vu ković primio je juče novo imenovanu ambasadorku Republike Italije Andreinu Marselu Ambasadorka Italije istakla je da se zahvaljujući izu zetnim odnosima i poveza nosti dvije države u Crnoj Gori osjeća kao u svojoj do movini. Ona je kazala da će nastojati da tokom njenog diplomatskog mandata da adekvatan doprinos daljem unapređenju odnosa između dvije države. U tom kontek stu, podsjetila je na važnost postojanja Italijanskog kul turnog centra u cilju širenja italijanskog jezika i kulture u Crnoj Gori, te stvaranja još snažnijih veza. Ambasador ka Marsela napomenula je da Podgorica ima izuzetne pri rodne resurse, naglašavajući da joj se posebno dopadaju akcije podizanja svijesti o važnosti očuvanja tih ljepota. Pohvalila je postojanje reci klažnog dvorišta, te istakla da upravo u oblasti zaštite sre dine prepoznaje prostor za tješnju Vukovićsaradnju.jenaglasio da je Pod gorica grad koji posljednjih godina doživljava ekspanzi ju, kako u infrastrukturnom i administrativnom, tako i u kulturološkom smislu i ukratko predstavio rezulta te aktuelne gradske uprave. Gradonačelnik je kazao da će za sve ideje i projekte Amba sade Republike Italije, koje su usmjerene na dalji razvoj i unapređenje odnosa, imati snažnu podršku Glavnog gra da. On je predložio da u na rednom periodu, u saradnji Glavnog grada i Italijanskog kulturnog centra, budu orga nizovani različiti programi edukativnog karaktera. H. P. Glavni grad je juče objavio preliminarnu rang listu dobitnika subvencije za kupovinu dvotočkaša kroz projekat ,,Podgori ca na dva točka“. Spisak je objavljen na sajtu Glavnog grada www.podgorica.me. Komisija za dodjelu subvencija za kupovinu bicikala, električnih bicikala i električnih trotineta saopštila je da učesnici Javnog pozi va čije prijave su označene kao ispravne dostave original fiskalnog računa (ne stariji od 30 dana) kao dokaz o kupovini dvotočkaša i broj žiro-računa sa nazivom banke na koji će im biti uplaćena sredstva po osnovu subvencije. Ova dokumenta treba dostaviti do petka, 9. septembra, na arhivi Glavnog grada, pod zavodnim brojem prijave aplikanta. Nakon toga će uslijediti potpisivanje ugovora, a o datumu će dobitnici subvencije biti naknadno obaviješteni. H. P.

Kultivisanje parcele površi ne 6.600 kvadratnih metara obuhvatilo je izgradnju šetnih staza i centralnog platoa, zatim multifunkcionalnog igrališta za djecu na podlozi od tartana, kao i ugradnju urbanog mobili jara. Na tom prostoru biće po stavljeno 20 parkovskih klupa, osam korpi za otpatke, kao i 20 stubova nove javne rasvjete, a čitav prostor će biti pokriven sistemom video-nadzora. Osim toga, park će imati 114 stabala drveća i ugrađen hi drosistem, kao i veoma razno liko pejzažno uređenje sa 150 metara žive ograde, 36 koma da žbunja i perena i travnjak na površini od 4.300 kvadrata. Kako je saopšteno iz Glavnog grada, ukupna vrijednost pro jekta je 178.000 eura. H. P.

Andreina Marsela i Ivan Vuković Gradonačelnik Ivan Vuković ugostio novoimenovanu ambasadorku Italije Andreinu Marselu Nastavak saradnje ostaje prioritet

17Četvrtak, 1. septembar 2022. Hronika Podgorice

Promjenljivo, do 32 stepena

Nikola Ivanović, koji je zbog problema sa Ahilovom tetivom otpao odmah na početku priprema za „prozor“ u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, zbog čega je izbor stranca pao na Kendrika Perija umjesto Džone Radebaa, Radović nije imao većih problema sa rosterom. U prilog tome govori podatak da je Crna Gora oba meča u kvalifikacijama za Mundobasket igrala sa istih 12 igrača koji će nastupiti i na Evropskom pr-venstvu.Posljednjih nekoliko godina se borimo sa tim stvarima. Imamo malu bazu igrača, kad god se neko povrijedi to je veliki problem. Ovog puta je to Nikola, važan igrač za nas, ali smo to znali od početka priprema, pa smo birali između Radebaa i Perija, za kojeg smo se odlučili, jer je normalno da imamo startnog plejmejkera – zaključio je Boško Radović. S. JONČIĆ

- Ovo mi je četvrto veliko takmičenje i ponosan sam što sam ovdje, što sam kapiten ovog tima. Uživam u svemu, puno mi znači što smo na Eurobasketu. Nemamo velikih imena u timu, ali možemo da se borimo sa velikim timovima. Ponosan sam na ekipu i obećavam da ćemo pokazati da zaslužujemo da budemo ovdje. Borićemo se da budemo i na Svjetskom prvenstvu i na narednom Eurobasketu – rekao je Dubljević.

Bojan Dubljević je jedan od najiskusnijih igrača u našem timu, stariji su samo Nikola Pavlićević i Vladimir Mihailović

MALA BAZA IGRAČA Na pitanje šta je cilj Crne Gore na EP, Dubljević je iskreno -odgovorio.Najvišebi me zadovoljilo da se svi borimo da pokažemo da nijesmo ovdje slučajno. Plasman u sljedeći krug bi nam značio dosta, ali je taj put težak. Grupa je jaka, biće teško, ali ne i nemoguće – kazao je Akokapiten.seizuzme

Za Bojana Dubljevića i Vladimira Mihalovića će ovo biti treće evropsko prvenstvo. Mihailović je prije ovog igrao na EP 2011. i 2017. godine, dok je Dubljević nastupao na šampionatima 2013. i 2017. godine. Ovo će biti drugi šampionat Starog kontinenta za Nikolu Pavlićevića i Dina Radončića, dok će preostalih osmorica igrača iz rostera debitovati na EP – Kendrik Peri, Igor Drobnjak, Petar Popović, Zoran Vučeljić, Nemanja Radović, Aleksa Ilić Marko Simonović i Zoran Nikolić

PODGORICA - Dvostruka šampionka US opena Naomi Osaka nastavila je niz razočaravajućih rezultata porazom od Danijel Kolins 7:6, 6:3 u prvom kolu. Samo u uvodna tri gema, koja je osvojila, slavna Japanka Osaka odigrala je na visokom nivou. Potom je odlična rivalka uspjela da izjednači, a u taj-brejku prvog seta napravila je ključni mini-brejk za vođstvo 6:4. Amerikanka je mnogo lakše riješila drugi set, a duel je trajao sat i 36 minuta. Osaka je četvorostruka grend slem šampionka, nekada prva teniserka svijeta, ali ova sezona biće za nju potpuni neuspjeh. Ispala je i aktuelna prvakinja US opena, mlada Britanka Ema Radukanu, od Francuskinje Alize Korne 6:3, 6:3. Ovakav epilog za mnoge je bio očekivan: Radukanu se mjese-

Danas GRUPA A (TBILISI, GRUZIJA) 13.30 - Španija – Bugarska 16.15 - Turska – Crna Gora 19.00 - Belgija – Gruzija GRUPA B (KELN, NJEMAČKA) 14.30 - Bosna i Hercegovina – Mađarska 17.15 - Slovenija – Litvanija 20.30 - Francuska – Njemačka Od obnavljanja nezavisnosti, crnogorski košarkaši su propustili samo Eurobasket 2015. godine, a ovo će im biti četvrti nastup. Uz to, 2019. godine je Crna Gora postala najmanja zemlja koja je ikada nastupila na svjetskim prvenstvima. - U našoj zemlji je normalno da budemo na prvenstvima Evrope i svijeta, ali mislim da je velika stvar samo se pojaviti ovdje. Naša zemlja je mala, mala je i baza igrača, ali pokušavamo da radimo najbolje što možemo sa mladima. Sve selekcije su nam ovog ljeta bile u A diviziji, što je nevjerovatno za tako malu državu. Sada smo ovdje, u dobroj smo situaciji i u borbi za Mundobasket, ali smo i dalje mnogo daleko. Važno je da barem do kraja dobijemo sve utakmice kući – rekao je Radović.

US OPEN: Kraj nastupa za aktuelnu i dvostruku šampionku Ispale i Osaka i Radukanu

Treće EP MihailovićaDubljevićazai

Žele da pokažu da nijesu slučajno dio elite

Loša selekcija šuta je odmah kažnjena, moramo da imamo dobru odbranu i izuzetno disciplinovan napad – kazao je Radović.

cima bori sa velikim pritiskom očekivanja sportske javnosti, a donosila je loše odluke čestim smjenama trenera. U drugom setu ovog meča nije iskoristila prednost 3:1, a do kraja je igrala potpuno bez fokusa i očigledno Ovofrustrirana.jeiprvi slučaj da šampionka US opena ispadne u uvodnoj rundi još od 2017. godine i Njemice Anđelik Kerber. Nakon ovog turnira Radukanu čeka veliki pad na WTA listi. R. A.

18 Četvrtak, 1. septembar 2022.ArenaSportski miks PODGORICA

DUBLJEVIĆ: Ponosan sam što sam kapiten ovog tima

RADOVIĆ: Velika je stvar samo pojavitiseovdje

Košarkaši Crne Gore utakmicom protiv Turske (16.15 h) počinju nastup na Evropskom prvenstvu

ELABORAT ZA TURSKU Računajući dva posljednja „prozora“ u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, te prijateljske utakmice ovog ljeta, Crna Gora je odigrala četiri meča sa selekcijama koje su među favoritima za medalje i najveći plasman. Bez obzira na rezultate u tim mečevima (pobjeda protiv Francuske, porazi od Srbije, Slovenije i Litvanije), iskustvo iz tih duela bi moglo da bude veoma korisno sa mečeve sa jakim reprezentacijama. Počev od Turske.

– Ako se nastavi trend rasta na evropskim prvenstvima, košarkaši Crne Gore bi u gruzijskom Tbilisiju, te u eliminacijama u Berlinu, mogli da ostvare najbolji rezultat na šampionatu Starog kontinenta. Nakon jedne pobjede 2011. godine, dva trijumfa dvije godine kasnije i tri pobjede 2017. godine, na posljednjem EP, koje su im donijele i prvi plasman u osmini finala, izabranici Boška Radovića su spremni za četvrti nastup evropskom kontinentalnom takmičenju. „Crveni“ će na ovogodišnjem EP nastupiti zahvaljujući tome što je Rusija isključena sa šampionata, zbog rata u Ukrajini, ali su to pravo dobili time što su bili najbolja selekcija u kvalifikacijama od onih koje nijesu izborile vizu. Jedina sa tri pobjede iz šest mečeva, što bi u nekim ranijim prilikama bilo dovoljno za plasman na EP…. Crna Gora igra u grupi A, u kojoj su favoriti današnji rival Turska (16.15 sati) i Španija, a šansu za osminu finala naša selekcija bi trebala, prije svega, da traži protiv Belgije, Bugarske i domaće Gruzije. - Samo pojavljivanje na Eurobasketu je velika stvar za našu malu zemlju i crnogorsku košarku, veoma srećni smo što smo tu. Imamo tešku grupu, kao što sui ostale. Na papiru su favoriti Španija i Turska, a ostale četiri selekcije će se boriti za dva mjesta. Spremni smo, trenirali smo dobro posljednjih 35 dana. Možda nemamo sastav pun igrača iz NBA i Evrolige, ali imamo odličnu atmosferu u timu i veliko srce. Želimo da igramo dobru košarku i pokušamo da prođemo grupu – rekao je selektor Boško Radović na konferenciji za medije u Tbilisiju. Kapiten Bojan Dubljević je 9. avgusta stigao na pripreme košarkaške reprezentacije Crne Gore, motivisan i željan uspjeha sa reprezentavijom. Bio je jedan od najzaslužnijih za pobjedu nad Bosnom i Hercegovinom, važnoj u borbi za Mundobasket u Japanu, Filipinima i Indoneziji. Veoma je motivisan i pred početak EP… - Došli smo da se borimo, da pokažemo da možemo da igramo sa svakim. Grupa je teška, ali nijesmo došli sa bijelom zastavom. Imamo dobru atmosferu u timu, spremni smo i ne možemo da dočekamo da šampionat počne. Ovo je jedno od najboljih evropskih prvenstava u posljednjih 10-15 godina, biće zabavno igrati ga i svi će uživati – istakao je Dubljević.

A na pitanje šta je potrebno da se savlada Turska, Radović je u šali rekao da bi mogao da napiše dug elaborat. - Neophodni su, prevashodno, izvrsna odbrana i čvrstina, te neke fundamentalne stvari koje smo propustili protiv Litvanije – skok u odbrani, slobodna bacanja i ziceri. Selekcije kao što je Litvanija, koja je po kvalitetu slična Turskoj, kažnjavaju sve greške u oba pravca, naročito neke ishitrene šuteve.

Vladimir Gojković napravio je zamjenu u odnosnu na prvi meč, šansu je umjesto Vasilija Radovića i Dušana Banićevića ukazao Marku Mršiću i Jovanu Vujoviću Gojković je probao sve igrače, a u drugm meču Petar Tešanović je odbranio deset šuteva. Ohrabruje sve više igra sa igračem više (u posljednjem meču šutirali 9-6), ali i šuterska izdanja posebno Konstantina Averke sa osam golova iz 11 pokušaja. Gojković je, između ostalog, u Split stigao sa ekipom koja je spoj iskustva i mladosti, debitantima koji su potvdili da bi mogli i mnogo brže talenat da ,,utope“ u klasu. Uprvo će timska snaga, Slovačkom nije bio zadovoljan izdanjem iz druge četvrtine. Naš stručnjak je svjestan da ništa slično ne smiju ponoviti u odlučujućem duelu za direktan prolaz među osam na EP. - Poslije dobrog otvaranja odigrali smo loše drugu četvrtinu i primili veliki broj golova. Pokušali smo da budemo malo agresivniji što bi nas pripremilo za sljedeću utakmicu. Osim druge četvrtine sve drugo je bilo korektno. Okrećemo se meču sa Italijom – kazao je selektor.

Anonimni Australijanac Hiđikata na US openu pružio dostojan otpor velikanu izgubioNadal set na startu

Prva dva, možda i najvažnija „zaveslaja“ na Evropskom prvenstvu, vaterpolisti Crne Gore napravili su pobjedama na premijeri protiv Gruzije i juče u drugom kolu grupe A nad Slovačkom (18:10).

Robert Kaida se potrudio u uvodnim minutama treće četvrtine da još jednom vrati svoj tim na minus od jednog gola, ali… Novom naletu ,,ajkula“ kvalitetniji rivali ne bi znali da odgovore. Miroslav Perković je u drugom minutu treće četvrtine otvorio seriju od 8:0, a kapiten Marko Petković zatvorio za 17:8 na 3.58 prije kraja Selektorutakmice.

kao i klasa pojedinaca, protiv Italijana morati da dođe do izražaja. Uz minimum padova u oba pravca. A. MARKOVIĆ Nova, ubjedljiva pobjeda ,,ajkula“ na Evropskom prvenstvu u Splitu Sve se briše pred derbi sa Italijom Sudije: Periš (Hrvatska) Balzan (Malta) BAZEN ,,Spaladium arena” Gledalaca: 100 Igrač više: Crna Gora 9-6, Slovačka 8-1. Peterci: Crna Gora 1 (1) Rezultat po četvrtinama: 4:1, 5:6, 6:1, 3:2 CRNA GORA SLOVAČKA Tešanović (deset odbrana) MršićMurišićLazović.......................................................... 2 Averka 5 (1) PopadićVujović 2 Perković PetkovićMatkovićSpaić............................................................UkropinaĐurđić.........................................................2232 Hoferica (sedam odbrana) KaidSimković 2 DurikKovačikTisaj........................................................... 1 SemanBalog 3 ČarajMolnarJuhačBaho 2 Balaž 2 18 10 Selektor: Vladimir Gojković Selektor: Milan Orsula Slovačka Selektor Vladimir Gojković u pobjedi nad

Sjajan rezultat našeg jedriličara na Svjetskom prvenstvu do 21 godine 35.osvojioMarkovićmjesto

Dobra igra Slovaka probudila je naš tim, koji je ponovo uozbiljio napad i serijom 3:0 osigurao visokih 9:6. I umjesto u treću dionicu da uđu sa viškom od tri gola, Slovaci su nesmotrenost naših igrača kaznili golom na dvije sekunde prije kraja druge četvrtine.

Trostruki strijelac Dušan Matković nije u potpunosti bio zadovoljan nakon pobjede od osam golova. - Najvažnije da smo ostvarili pobjedu, ali ne možemo u potpunosti da budemo zadovoljni. Posebno igrom u prvom dijelu utakmice kada smo primili veliki broj laganih golova. Na tome moramo da radimo. Sada se okrećemo Italijanima i pokušaćemo što bolje da se spremimo – poručio je naš reprezentativac.

PODGORICA - Rafael Nadal je u prvom kolu US opena, protiv Australijanca Rinkija Hiđikate u trijumfu 4:6, 6:2, 6:3, 6:3, imao teži posao nego što se očekivalo. Rekorder sa 22 grend slem titule je igrao protiv anonimusa koji je tek ovog mjeseca ostvario prvi trijumf karijere na nekom ATP turniru. Uz podršku sa tribina Hiđikata je uspio da osvoji prvi set, nakon čega se legendarni Španac Hiđikatarazigrao.jepružio odličan otpor i u četvrtom setu, u kom je natjerao tenisku legendu da se dobro

oznoji do osvajanja posljednjeg poena. Igrač japanskog porijekla, koji ima 21 godinu, dobro će pamtiti debi na US openu. Nadala u narednom kolu čeka mnogo poznatiji rival protiv koga je do sada igrao sa uspjesima – kontroverzni Italijan Fabio Fonjini Španac se od teže povrede mišića abdomena na Vimbldonu u prvoj polovini jula oporavljao i pitanje je u koliko dobrom fizičkom stanju je stigao na njujorški grend slem. R. A.

PODGORICA - Ilija Marković, jedriličar iz Crne Gore i član „Delfina“ iz Tivta, stigao je do finalne grupe na Svjetskom prvenstvu u portugalskoj Vilamuri, a iako mu vremenski uslovi na regatnom polju nikako nijesu išli na ruku od početka takmičenja osvojio je 35. mjesto, u konkurenciji 158 jedriličara planete do 21 godine. Naime, kvalifikacije su, umjesto tri, trajale četiri dana zbog nedostatka vjetra, a Marković je, iako mu mnogo više odgovaraju ekstremniji vremenski uslovi za jedrenje, stigao do zlatne, odnosno finalne grupe, u koju je ušao kao 43. u konkurenciji 158 najboljih jedriličara Prvogplanete.finalnog dana uslovi su ponovo bili blagi. Jačina vetra je iznosila maksimalno pet čvorova, ali se uprkos navedenom Ilija nije predavao. Mladi Tivćanin je uspio da napreduje čak deset mjesta, stigao je do kote 35, pa je sa dosta optimizma čekao posljednji dan takmičenja, ali je i on otkazan zbog nedostatka vjetra. Inače, u regatama, kada je vetar bio jači od deset čvorova, Marković bio šesti i 11. U svakom slučaju, momak koji je ove godine bio u top 10 na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, koji je bio u finalnoj grupi na seniorskom šampionatu Evrope, odnosno osmi na Mediteranskim igrama, stekao je veliko iskustvo, potvrdio je potencijal, pokazao da njegovo vrijeme tek dolazi. Marković je imao priliku da u konkurenciji sa najboljim jedriličarima planete u svom uzrastu vidi šta mu nedostaje i na čemu treba da radi u periodu koji dolazi, kako bi san postao java, a naravno riječ je o plasmanu na Olimpijske igre. Zlatnu medalju je osvojio Ole Švekendik iz Njemačke, srebrnu je prigrabio Hose Mendeš iz Portugalije, a bronzanu Julijan Hofman iz Njemačke. R. P.

Naš tim je osigurao drugo mjesto i plasman u osminu finala, a za direktan prolaz među osam boriće se u petak, od 19 sati, sa vicešampionom svijeta Italijom. ,,Azuri“ su, takođe, djelovali ubjedljivo u Splitu, s tim što su ,,ajkule“ u oba meča po četvrtinu oscilirale. Tako je bilo i sa autsajderom Slovačkom koja je rasterećeno, nakon minusa od četiri gola, uspjela u trećem minutu druge četvrtine da izjednači na 5:5. Slovaci su za tri minuta i 10 sekundi postigli golove za remi, a posljednji put zaprijetili preko Mateja Čaraja (centar novljanskog Jadrana) na tri minuta i 30 sekundi do odmora.

19Četvrtak, 1. septembar 2022. Arena Sportski miks

MATKOVIĆ: Primili smo veliki broj lakih golova Rezultati GRUPA A Crna Gora -Slovačka 18:10 Italija-Gruzija 18:8 Sjutra 10.30 - Gruzija-Slovačka 19.00 - Crna Gora-Italija GRUPA B Grčka-Malta 25:6 Hrvatska-Francuska 13:7 Sjutra 15.30 - Malta-Francuska 20.30- Grčka-Hrvatska GRUPA C Holandija-Španija 10:11 Rumunija-Njemačka 11:4 Sjutra 14.00 - Njemačka-Španija 17.00 - Rmunija-Holandija GRUPA D Slovenija-Izrael 5:9 Srbija-Mađarska 7:16 Sjutra 09.00 - Mađarska-Izrael 12.00 - Srbija-Slovenija Grupa A 1. Italija 2 2 0 0 +22 6 2. Crna Gora 2 2 0 0 +11 6 3. Gruzija 2 0 0 2 -13 0 4. Slovačka 2 0 0 2 -20 0 8 CrnaputaGorajebilaboljaodSlovačke  Svjetski šampion Španija drhtala je do kraja u pobjedi od gola nad Holandijom. ,,Lale“ su propustile šansu u posljednjem napadu da sa igračem više dođu do boda 32 ujepostigaogolanaštimprvadvakola

GOJKOVIĆ: seOkrećemo,,azurima“

Naši kadeti ubjedljivo poraženi u prvom od dva kontrolna meča u RazlikaRumunijiukvalitetu

CRNA GORA: Bobičić, Mugoša (od 46. Ercegović), Badnjar (od 46. Vračar), Radusinović (od 68. Duraković), Camaj (od 46. Radulović), Vujović (od 46. Popović), Mrvaljević (od 68. Babačić), Delić (od 55. Tešović), Jukić (od 36. Medojević), Krivokapić (od 46. Barac), Bubanja (od 55. Seferović).

20 Četvrtak, 1. septembar 2022.Arena

Greškama u poraz

PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Luka Pejović (Crna Gora). Golovi: 0:1 Saidnurualajev u 12, 0:2 Komilov u 13, 1:2 Krivokapić u 33. (p), 1:3 Saidnurualajev u 41. Žuti kartoni: Vujović, Barac (Crna Gora), Omonalijev, Hajrulajev, Saidnurualajev (Uzbekistan).

FIDE Gran pri serija turnira za žene u ovoj i narednoj godini imaće ukupno 16 učesnica, a svaka od njih će nastupiti na tri od četiri WGP turnira sa klasičnom kontrolom vremena. Ukupni nagradni fond za svaku etapu iznosiće 80.000 eura, a još toliko će biti raspoređeno na osam najboljih šahistkinja u ukupnoj tabeli ovog prestižnog takmičenja za dame, prema kumulativnim bodovima koje osvoje na četiri događaja. Dvije najbolje amazonke u WGP seriji će se takođe kvalifikovati za FIDE turnir kandidata za žene u sezoni 2023-24.

UZBEKISTAN: Rustamov, Omonalijev (od 86. Rajabalijev), Zohidov, Hajrulajev, Ortikov (od 46. Imamov), Saidnurualajev, Komilov, Fajzulajev (od 84. Rejabojev), Hajdarov (od 60. Muminov), Ahmadonov, Ibraimov. Mlađa omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Uzbekistana rezultatom 3:1 u meču koji je odigran na Trening kampu FSCG. Sva četiri gola na utakmici postignuta su u prvom poluvremenu, a selekcija države iz Srednje Azije iskoristila je prostor koji joj se ukazao. Golovi gostiju veoma su ličili jedan na drugi. Svi glavom nakon centaršuteva iz igre. Dva puta je precizan bio Saidumar Saidnurualajev , dok je mrežu ,,sokola“ jednom pogodio Murad Komilov. Strijelac za naš tim bio je Nenad Krivokapić , iz jedanaesterca u 33. minutu. Prethodno je u šesnaestercu gostiju oboren Balša Mrvaljević - Reprezentacija Uzbekistana pokazala je da je u ovom trenutku fizički i tehnički spremnija od nas. Bilo je i vidljivo da su oni u utakmicu ušli sa mnogo više želje i energije. Uz to, kod sva tri gola napravili smo početničke greške i sasvim je normalno da izgubimo u takvoj situaciji. U prvom poluvremenu smo pokušali da dovedemo meč u egal, ali nijesmo uspjeli. Nastavak je bio loš i oni su zasluženo pobijedili – rekao je selektor Slobodan Drašković. Revanš meč Crna Gora i Uzbekistan odigraće se večeras, sa početkom, u 18 časova, na Trening kampu FSCG. R. P.

Crna Gora 1 Uzbekistan 3 Rumunija 5 Crna Gora 0

iz grada pod Trebjesom imaju sopstvene regrutne centre nadarenih ljubitelja drevne igre koji marljivo uče i iz dana u dan stiču nova šahovska znanja. Njihovo vrijeme tek dolazi i samo je pitanje trenutka kada će zakucati na vrata prvog sastava pomenutih klubova i reprezentacije.Priredio: B. KADIĆ Završeno pojedinačno prvenstvo Crne Gore u omladinskoj konkurenciji Peko i Mateja dva korifeja ŠAH 1. Nf3 Nf6 2. c4 e6 3. g3 d5 4. Bg2 c5 5. O-O Nc6 6. b3 Be7 7. Bb2 d4 8. e3 e5 9. exd4 exd4 10. Re1 O-O 11. d3 Bf5 12. Ne5 Nxe5 13. Rxe5 Bg4 14. Qc2 Bd6 15. Re1 Qd7 16. Nd2 Rfe8 17. b4 Rxe1+ 18. Rxe1 Re8 19. Qb1 b6 20. bxc5 bxc5 21. Ne4 Nxe4 22. Bxe4 g6 23. Ba3 Kg7 24. f3 Bh3 25. Kf2 Rb8 26. Qc2 Qc7 27. Rb1 f5 28. Bd5 f4 29. g4 Qe7 30. Be4 Qh4+ 31. Kg1 Rxb1+ 32. Qxb1 h5 33. Qd1 hxg4 34. fxg4 Qxg4+ 35. Qxg4 Bxg4 36. Kg2 Kf6 37. h3 Bd7 38. Bc1 g5 39. Bd2 Ke5 40. Be1 Be6 41. Bh7 Bc7 42. Bd2 Bf7 43. Kf2 Bd8 44. Be1 g4 (dijagram) 45. hxg4 Bh4+ 46. Kf1 Bxe1 47. Kxe1 Be6 48. g5 Bf5 49. Bg8 Bxd3 50. Bf7 Kf5 51. Kd2 Bb1 52. Kc1 Be4 0:1 Miletić 0 Đurović 1 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 Nf6 4.0–0 Nxe4 5.d4 Nd6 6.Bxc6 dxc6 7.dxe5 Nf5 8.Qxd8+ Kxd8 9.Nc3 Ke8 10.h3 h5 11.Bf4 Be7 12.Rad1 Nh4 13.Nxh4 Bxh4 14.Ne2 g5 15.Bg3 Bxg3 16.Nxg3 Ke7 17.f4 gxf4 18.Rxf4 Be6 19.Nf5+ Bxf5 20.Rxf5 Rag8 21.Kh2 Rh7 22.Rd2 h4 23.Rf4 Ke6 24.Rdd4 Rhg7 25.Rf2 Rh7 26.a4 c5 27.Rf6+ (dijagram) Kxe5 28.Rdf4 Rd8 29.R4f5+ Ke4 30.Rxc5 c6 31.Rf2 Ke3 32.Rcf5 Rd1 33.R5f3+ Ke4 34.Re2+ Kd5 35.Re7 Rc1 36.Rf2 b5 37.axb5 cxb5 38.Rxa7 Rg7 39.c3 Rb1 40.Rd7+ 1:0 Lagrav 1:0 Karuana 1. d4 d5 2. c4 e6 3. Nc3 c6 4. Nf3 dxc4 5. Bg5 Nf6 6. e3 b5 7. Be2 Bb7 8. O-O Be7 9. Qc2 Nbd7 10. Rfd1 Nd5 11. Bxe7 Qxe7 12. Ne4 O-O 13. a3 h6 14. Rd2 Rfc8 15. Rad1 c5 16. Nc3 a6 17. a4 N7f6 18. dxc5 Nxc3 19. bxc3 Qxc5 20. Rd4 e5 21. Rh4 Rd8 22. Ra1 Rd6 23. Qf5 Re8 24. axb5 axb5 25. Ra5 Qb6 26. Ra2 e4 27. Nd4 Rd5 28. Qf4 g5 29. Qg3 Kh7 (dijagram) 0:1 Bojović 0 Popović 1 Francuz Maksim Vašje Lagrav je sakupio 5,5 poena i osvojio prvo mjesto na čuvenom rapid turniru u Sent Luisu. Isti učinak imao je i njegov naturalizovani zemljak iz Irana Alireza Firouzja ali slabiji buholc koeficijent takođe. Bronzana medalja pripala je Amerikancu Samu Šanklandu sa 5 poena. Zatim slijede Jan

Prijateljski meč omladinskih selekcija

U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici, minulog vikenda održano je pojedinačno omladinsko prvenstvo Crne Gore za omladinke i omladince. U ženskoj konkurenciji Dominirale su takmičarke podgoričke Budućnosti koje su prisvojile pobjedničko postolje i okitile se sa tri medalje. Prvo mjesto osvojila je olimpijska reprezentativka Mateja Popović sa šest poena, bez poraza sa pet pobjeda i dva remija. Nasljednici našeg najboljeg velemajstora Nikole Đukića – Katarini, pripala je srebrna, a Mileni Mosurović bronzana medalja. One su uknjižile po pet poena ali je Katarina bila bolja po dodatnim kriterijumima. Zatim slijede Tara Ivanović sa 4,5, Jana Katnić sa 4, Neda Bojović sa 3,5, Sofija Milović, Ines Đenđinović i Teodora Vukčević sa po 3, Anja Aćimić sa 2 i Marija Jeknić sa 1 Kodpoenom.muškaraca slavio je sa izvanrednim, može se reći fišerovskim učinkom, Peko Đurović, prvotimac cetinjskog ŠK „Crnogorac“ koji je od mogućih devet sakupio 8,5 poena dok je titula vicešampiona pripala talentovanom članu nikšićke Elektroprivrede Vuku Miletiću sa pola poena manje. Ovoga puta Mihailu Pušari iz ŠK „Herceg Novi“ bilo je dovoljno 6,5 poena za treće mjesto. Zatim slijede Gorazd Laušević i Dragoljub Kovačević sa po 6, Nikola Perišić, Stefan Pepđonović, Dino Grbović i Andrija Koprivica sa po 5,5 poena Uspjesiitd.Peka i Mateje samo idu u prilog činjenici koliko se pažnje posvećuje šahovskom razvoju mladih u našem najtrofejnijem šahovskom kolektivu, „Budućnosti“podgoričkojicetinjskom ŠK „Crnogorac“. Isto tako i nikšićka „Elektroprivreda“, barska „Rumija“, OSŠ „Pljevlja“, podgoričke „Dijagonale“, ŠK „Herceg Novi“ i ŠK „Mladost“ Nepomnjašći, Džefri Hjong i Šahrijar Mameđarov sa po 4,5, Fabijano Karuana, Levon Aronjan i Perez Domingez sa po 4 i Hikaru Nakamura sa 3,5 poena. Završen rapid u Sent Luisu Lagrav odnijansuzaboljiFirouzje

Gran pri za žene Dva mjesta za kandidataturnir

BUFTEA - Trening centar FS Rumunije. Sudija: Adrijan Djakonu (Rumunija). Strijelci: Toma u 10, Popa 27, Petkulesku u 35, Dojkaru u 68. i Stankovići u 69. minutu. Žuti kartoni: Lambru (Rumunija), Maraš, Petrić (Crna Gora). RUMUNIJA: Ungureanu, Gašpar, Tehereš (od 67. Padurariu), Jonica (od 67. Manolake), Dumitra, Lambru (od 53. Gogesku), Popa (od 53. Dojkaru), Petkulesku (od 53. Stankovići), Ilije (od 53. Oarga), Toma (od 53. Stana), Stojan (od 53. Pirvu). CRNA GORA: Muković, Jokić (od 41. Đukić), Maraš (od 53. Barjaktarović), Mugoša, Martinović (od 62. Popović), Kostić (od 53. Nikčević), Ljutica (od 41. Vuković), Babović (od 53. Petričević), Feratović (od 53. Balević), Jauković (od 53. Kruščić), Novaković (od 41. Petrušić). Mlađa kadetska reprezentacija

Crne Gore poražena je od Rumunije u prvom od dva prijateljska duela ovih ekipa. Domaćin je naidgrao „sokole“ i slavio sa 5:0. Već nakon desetak minuta igre Mihaj Toma je doveo svoj tim u vođstvo, u 27. je prednost udvostručio David Popa, da bi pitanje pobjednika bilo riješeno u 35. minutu, kada je mrežu Danisa Mukovića zatresao Robert Petkulesku U nastavku su golove postigli Justin Dojkaru i Vlad Stankovići. - Ogromna je razlika u kvalitetu između Rumunije i nas, a to se vidi i po rezultatu. Rumuni su od starta krenuli jako i agresivno, dok mi nijesmo uspjeli da im pariramo. Nametnuli su jak ritam i bili bolji u svim elementima. Rezultat to najbolje pokazuje. Samo na momente smo uspijevali da igramo svoju igru, ali nijesmo bili konkretni u napadu da dođemo do ozbiljnije šanse – istakao je selektor Radovan Kavaja Rumunija i Crna Gora igraće ponovo večeras, sa početkom u 19 časova. R. P.

POSTWASHINGTON

PODGORICA – Mornar nije uspio da nakon velike pobjede protiv Sutjeske uđe u pozitivnu seriju. Poraz od Arsenala, remi sa Jedinstvom, a onda i poraz od Jezera učinili su da Barani nakon šest kola budu u donjem dijelu tabele. Baš zbog toga na ,,Topolici“ se čeka reakcija, jer svi žele Mornar u pozitivnom ritmu. Vremena nema mnogo, tako da poraz od Jezera mora biti arhiviran. -Nije ugodno sada pričati o tome. Sigurno da smo vjerovali da možemo napraviti pozitivan rezultat, ali nijesmo uspjeli. Međutim, moramo što prije da se vratimo na pravi put. Vjerujem da nas ovo neće poremeti i da ćemo uspjeti da uđemo u pozitivnu seriju – kazao je Marko Ćetković, iskusni ofanzivac BaraniMornara.nanekoliko utakmica nijesu imali sreće, ali učinak od četiri boda u šest kola svakako je učinak koji nije zadovoljio appetite tima, koji je projektovan za nešto više. Sada je, ipak, najvažnije ono što slijedi – komšijski derbi protiv Petrovca. -Uveliko se spremano za derbi protiv Petrovca. Radi se o ekipi koja je dosta izmijenjena u odnosu na prošlu sezonu. Petrovac se prilično pojačao, odlično otvorio sezonu i sigurno da to nije slučajnost. Svjesni smo da nas čeka težak meč, ali to je sada fokus i daćemo sve od sebe da stignemo do pozitivnog rezultata – naglasio je Ćetković. Mornar za vikend dočekuje Petrovac, tradicionalno neugodnog rivala. Barani čekaju na pobjedu protiv Petrovca na ,,Topolici“ još od 21. maja 2011. godine (1:0)… -Uvijek je Mornaru bilo teško protiv Petrovca. To je sada derbi, a uvijek je komšijski okršaj predstavljao nešto posebno. Utakmica koja donosi posebnu energiju, izaziva poseban motiv i rivalitet, tako da nas i sada sigurno očekuje velika neizvjesnost. Ali, motiva nam neće nedostajati da uz veliko požrtvovanje i borbu stignemo do povoljnog ishoda – naglasio je Ćetković. R. P. Mornar nakon poraza od Jezera spreman za derbi protiv komšija Petrovac sada u fokusu

Vasilije Adžić postao drugi najmlađi strijelac Prve lige Kotor srećna luka talenata Budućnosti

On je u ubjedljivoj pobjedi nad Arsenalom ušao u 79. minutu, devet minuta kasnije je potpisao debitantski gol i tako je postao drugi najmlađi strijelac u istoriji domaćeg fudbala od obnove nezavisnosti Crne Gore, a sa 16 godina, tri mjeseca i 16 dana definitivno je postao najmlađi strijelac Budućnosti od 2006. -Najmlađigodine.samstrijelac najboljeg kluba u Crnoj Gori i sigurno sam presrećan zbog toga. To je motiv više za još jači rad na treninzima i dalje dokazivanje. Lijep je osjećaj zbog lijepog gola, ali sam svjestan da moram još mnogo da radim, učim i slušam kako bih bio bolji iz dana u dan. Svaki novi trening je novo dokazivanje i svakome se radujem isto, nebitno da li treniram sa kadetima ili prvotimcima, jer fudbal obožavam – kaže PovremenoAdžić. je trenirao sa prvim timom i ranije, a nakon ljetošnjih priprema na Zlatiboru je praktično standardan prvotimac. Kao najmlađi, često je zadužen za rekvizite... -Stariji igrači mi mnogo pomažu, daju savjete, trude se oko svih nas mlađih... A što se tiče lopti i čunjeva, moramo da slušamo, svima nama mlađima prije svega treba da je čast što smo u prvom timu Budućnosti – poručio je Adžić. Kao osmogodišnjak divio se Lionelu Mesiju i Barseloni... -Mesi je i dalje moj idol. Između ostalog, zbog njega sam počeo da treniram fudbal i divim se svakom njegovom potezu. Fudbal je nešto što me ispunjava i čini srećnim, zato i kažem da jedva čekam naredni trening ili utakmicu, nebitno da li se radi o prvom timu Budućnosti ili mlađim kategorijama kluba ili reprezentacije – poručio je na kraju Vasilije Adžić. R. P.

PODGORICA - Kako god se završe kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2023. godine, ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore pamtiće ih kao istorijske. U finišu bi mogla da ih učini apsolutno senzacionalnim jer joj se pruža šansa da ugrabi mjesto u baražu za planetarni šampionat. Selekcija Mirka Marića igrače još dva meča –danas sa Danskom u gostima (18 h) i 6. septembra u Podgorici (18 h) na Trening kampu FSCG protiv Malte. ,,Crvene“ su treće u grupi, s bodom i utakmicom manje od Bosne i Hercegovine – da bi završile na drugom mjestu, potrebno je da pobijede Maltu, a fudbalerke Bosne i Hercegovine istog dana ne slave na gostovanju Azerbejdžanu. - Imamo devet bodova, ali pravi sportisti uvijek razmišljaju da mogu više ako za to postoji mogućnost, a mi je imamo, naročito u utakmici s Maltom. Danska je već obezbijedila prvo mjesto, vjerujem da će kod njih biti festival fudbala, neka vrsta ispraćaja reprezentativki na Svjetsko prvenstvo. Nadam se da ćemo koliko-toliko uspjeti da pružimo otpor, trudićemo se da damo maksimum, vidjećemo za koliko će to biti dovoljno – rekao je selektor Mirko Marić. Zadatak stručnog štaba je da igračicama na 90 minuta ,,izbriše“ razmišljanje o meču s -Maltom.Utakmica s Maltom je mnogo bitna, ali sportski je razmišljati o prvom narednom meču. Kad se vratimo iz Danske, onda ćemo se usredsrediti na Maltu, meč koji može i ne mora da bude bitan jer znamo što je potrebno da se ,,namjesti“ da bismo se našli u baražu. Kako god, treba da razmišljamo u pravcu da osvojimo još koji bod i na najbolji način zaključimo kvalifikacije – dodao je CrnaMarić.Gora ima velike kadrovske probleme jer će u oba meča nastupiti bez četiri važne igračice – SlađaneBulatović, ArmiseKuč AnđeleTošković i NađeStanović - One su veoma bitne za našu ekipu, ali s druge strane njihovo odsustvo je prilika za mlade igračice koje su dobijale šanse u nekim mečevima da se ponovo pokažu i dokažu da u narednom periodu možemo da se oslonimo na njih – naglasio je Marić. Osim što je prvi put u istoriji slavila u završnoj rundi kvalifikacija za veliko takmičenje, te potom upisala još dva trijumfa, naša reprezentacija jedina je u grupi E koja je zatresla mrežu Danske – u Podgorici je bilo 5:1 za LijepSkandinavke.podatak,iako ne bi bio ,,na snazi“ da reprezentacija Rusija nije diskvalifikovana zbog agresije te zemlje na Ukrajinu.-ODanskoj nema potrebe da se mnogo priča, zna se koliko su jak rival, ali daćemo maksimum. Priželjkujemo da Bosna i Hercegovina kiksa protiv Azerbejdžana, da se kockice poslože u našu korist i pobjedom nad Maltom završimo na drugom mjestu. Kako god se završile kvalifikacije, zadovoljne smo jer mislim da smo napravile uspjeh, što možda niko od nas nije očekivao – poručila je Jasna Đoković Ne. K.

21Četvrtak, 1. septembar 2022. FudbalArena

KVALIFIKACIJE ZA SP: Naše fudbalerke večeras gostuju lideru grupe E Igraju s Danskom, misle na Maltu Grupa E DANAS 18.00 – Danska – Crna Gora PETAK 19.30 – Malta – Azerbejdžan 6. SEPTEMBAR 18.00 – Crna Gora – Malta 18.00 – Azerbejdžan – BiH 1. Danska 7 7 0 0 35:1 21 2. BiH 7 3 1 3 8:16 10 3. Crna Gora 6 3 0 3 8:10 9 4. Malta 6 1 1 4 4:15 4 5. Azerbejdžan 6 1 0 5 2:15 3

Ćerka slavnog NBA košarkaša DenisaRodmana, Triniti Rodman (20), postala je najplaćenija fudbalerka u Sjedinjenim Američkim Državama, prenijeli su tamošnji mediji. Triniti Rodman potpisala je novi, četvorogodišnji ugovor sa Vašington Spiritom, na osnovu kojeg će zaraditi milion i 124 hiljade dolara, odnosno 281 hiljadu američkih novčanica po Timesezoni.će nadmašiti dvije zvijezde nacionalnog tima SAD MeganRapino i AleksMorgan, koje godišnje zarađuju 250 hiljada Trinitidolara.Rodman igra na poziciji napadačice, a ekipa Vašingtona aktuelni je šampion NWSL. Čerka Denisa Rodmana upisala je sedam nastupa za selekciju SAD i postigla dva gola. R. A. Ćerka Denisa Rodmana najplaćenija fudbalerka u SAD Vasilije Adžić ĆetkovićMarko

PODGORICA - Kadetski reprezentativac Crne Gore Vasilije Adžić je elegantnom varkom tijela, nestvarnom mirnoćom i prelijepim lob udarcem potvrdio vanserijski talenat promovisavši definitivno drevni grad kao srećnu luku talenata Budućnosti... Lazar Mijović je u Kotoru 25. novembra 2020. godine postigao debitantski gol nakon što je „popravio“ promašeni penal, Viktor Đukanović je u toj pobjedi od 6:0 nad Bokeljom u četvrtfinalu Kupa Crne Gore debitovao pogotkom, dok je 16-godišnji Nikšićanin na istom mjestu – pod Vrmcem prije par dana – u trijumfu nad tivatskim Arsenalom (4:0) oduševio ljubitelje „loptanja“. Adžić će 28. avgust 2022. godine i dječačko radovanje prožeto lavinom emocija pamtiti cijeli -Osjećamživot.se fenomenalno. Ne mogu riječima da opišem koliko sam srećan što sam na debiju postigao gol – govori Vasilije, pa objašnjava kako je došlo do -Kadaegzekucije...samišao prema lopti, znao sam šta mi je činiti što se tiče dribliga. Vidio sam da se golman skoro vratio, ali sam takođe vidio prostor da mogu da pogodim. Pokušao sam i uspjelo je – prisjeća se Adžić. Nakon gola – erupcija oduševljenja! Šef stručnog štaba Miodrag Džudović je uletio u teren i pohrlio u zagrljaj mladom vezisti, zatim i svi ostali – osmijeh oduševljenja kod svakog pojedinca ponaosob je bio lako uočljiv. -Hvala svima na čestitkama, hvala mojim drugovima, ali prije svega hvala stručnom štabu na ukazanoj prilici – dodaje Adžić.

Petrovačka Crvena komu na je, uz upotrebu sile, kada je vojska sa žandarmerijom i policijom zavela opsadno stanje, zvanično raspuštena tek 10. oktobra 1921. godine. Opredjeljenja i zanos petro vačkih komunara i njihovih simpatizera nijesu mogli biti spriječeni terorom i re presivnim mjerama države. Već 1923. godine nanovo se formira ilegalna partijska će lija i počinje da stasava nova generacija komunista. Zbog svoje revolucionarne djelat nosti i oni, kao i njihovi stariji drugovi bivaju proganjani i hapšeni, među ostalim, Du šan, Andrija i Vlado Medin i Lazar Drašković. Zapažen prilog revolucionarnom tala su Petrovčana daju studenti Beogradskog univerziteta, koji su u periodu između dva rata imali svoju koloni ju u Petrovcu kao dio svoje univerzitetske autonomije, i u kojoj je važnu ulogu imao tadašnji Revolucionarni stu dentski Plamenpokret.kojisu prije skoro jednog vijeka zapalili petro vački komunisti neprestano je rasplamsavan između dva svjetska rata da bi se pretvo rio u trinaestojulsku bukti nju, nošen kroz dalji revo lucionarni vihor od strane znanih i neznanih revoluci onara. Crveni barjak iz 1920. godine borci ovog kraja, uče stvujući u legendarnim bit kama narodnooslobodilač kog rata i revolucije pronijeli su širom nekadašnje države – od Pljevalja, preko Igma na, Neretve, Sutjeske i Zel engore, pa sve do Beograda i Istre. Poštujući tradiciju i ne zaboravljajući svoje pretke, 1942. godine, u jeku NOB-e i narodne revolucije, 430 zakletih partizana i 39 par tizanki iz Paštrovića, Maina, Brajića, Pobora, Budve i di jela Boke, u spomen na svog nekadašnjeg kneza i posljed njeg srpskog despota, svojem bataljonu dali su ime „Stevan MeđuŠtiljanović“.stanovništvom je oku pator sve vrijeme rata uza lud tražio oslonac, 90 odsto odraslih muškaraca petro vačke opštine nosilo je parti zansku pušku. Na opšti zbor svih muškaraca od 16 do 60 godina, koji je, radi raspo djele okupatorskog oružja, sazvao njemački komandant mjesta 1944. godine, nije se odazvao niti jedan Petrovča Nanin!borilištima i gubilištima nekadašnje jugoslovenske domovine u II svjetskom ratu živote su dali 253 borca sa teritorije sadašnje opštine Budva, od kojih 85 sa terito rije Petrovca.

Širenje socijalističke misli u Crnoj Gori može se prati ti od sedamdesetih godina XIX vijeka. U početku su akteri bili rijetki pojedinci, ali je ubrzo njihov broj ra stao. Već početkom prošlog vijeka dolazi do formiranja prvih radničkih udruženja i do prvih štrajkova, što go vori o postepenoj afirmaciji radničkog pokreta. I pored zabrane formiranja socijali stičkih organizacija, socijali stička misao je postajala sve prisutnija. Nosioci te misli i organizatori radničkih udru ženja bili su mladi ljudi koji su se školovali i pečalbarili u sredinama u kojima je socija

imena, zajedno sa imenima strijeljanih Bo kelja i Spičana, uklesana su u nadgrobni spomenik pred manastirom Savina. (Nastavlja se) PETROVAČKA CRVENA KOMUNA 2. » Piše: Jovo U. ZENOVIĆ Naglo širenje komunističkih ideja na području Paštrovića Teror i represivne mjere države nijesu mogli spriječiti zanos petrovačkih komunara i njihovih simpatizera. Već 1923. godine nanovo se formira ilegalna partijska ćelija i počinje da stasava nova generacija komunista Andrija Medin Castellastva Povodom obilježavanja 102. godine Crvene komune donosimo izvod iz knjige Jova U. Zenovića ,,Istorijsko i kulturno nasljeđe Petrovca“, koju je ob javio Crnogorski kul turni forum sa Cetinja 2021. godine  Okupator je sve vri jeme rata uzalud tražio oslonac Petrovčanin!odazvao1944.komandantsazvaookupatorskogkojiodzborzanskuopštinemuškaracadesetstanovništvom.međuDeveodstoodraslihpetrovačkenosilojepartipušku.Naopštisvihmuškaraca16do60godina,je,radiraspodjeleoružja,njemačkimjestagodine,nijesenijedan  Dušan Medin Vlado Medin

POLITIČKIEKONOMSKIDRUŠTVENO-IODNOSI I SPECIFIČNOSTI KOJE SU KOMUNENASTANKUPOGODOVALECRVENE

22 Četvrtak, 1. septembar 2022.Feljton

listički i socijaldemokratski pokret imao organizacionu i političku formu, kao i politič ki program rada. Broj prista lica ovog pokreta rastao je iz godine u godinu što je dovelo i do stvaranja prvih socijali stičkih grupa. Već 1890. godine Petrovča ni osnivaju Čitaonicu, nesto kasnije i Sokolsko društvo, u cilju prosvjećivanja i podiza nja svijesti o neophodnosti borbe za nacionalno, klasno i socijalno oslobođenje. Za prvog predsjednika biraju čuvenog pomorskog kape tana Stijepa Medina, koji je sa svojim brodovima snab dijevao oružjem crnogor sku vojsku, između ostalog i topovima, što je bilo veoma dragocjeno prilikom oslobo đenja Ulcinja i Bara od Tura ka 1878. godine. Mladi i jaki petrovački momci, svojim mišicama su dugo vremena branili da u njihove prosto rije slučajno ne kroči čizma Priježandarma.iutoku I svjetskog rata jedan, ne tako mali, dio crno gorske ekonomske emigra cije, kao i sve veći broj đaka i studenata, našao se u save zničkim zemljama. Kada je pobjeda oktobarske socija lističke revolucije u ratnim uslovima u najvećoj državi svijeta postala stvarnost, to je izazvalo velike političke zao krete u svijetu. Od tada pa za čitavo vrijeme trajanja rata, a i kasnije, u svjetskom javnom mnjenju, kako među radnič kom klasom, tako i među in teligencijom, prisutna je mi sao o realnosti socijalističkog preobražaja društva. I među našom emigracijom, pored oslobođenja i ujedinjenja juž noslovenskih naroda, osnov no političko pitanje postaje i socijalni preobražaj društva. Okolnosti u kojima je revolu cionarna socijalistička pro paganda u Petrovcu uzimala maha bile su specifične. Pr vih mjeseci poslije ujedinje nja u Paštrovićima su se na glo širile komunističke ideje, donošene sa raznih strana. Saznanja o Oktobarskoj re voluciji, revolucionarna vre nja u Evropi, pobune radnika i vojnika u pojedinim zemlja ma, pobuna mornara austo ugarske flote stacionirane u Boki Kotorskoj, ratna razara nja i stradanja, sve je to imalo odraza u svijesti i spoznaja ma Paštrovića, koji su, inače, odranije bili upoznati sa kla snim nepravdama i okupacij skim ugnjetavanjima. U Prvom balkanskom ratu, u borbama sa turskom voj skom kod Skadra, učestvova lo je 80 boraca iz Paštrovića. Dušan Gregović iz Petrovca, do tada konzul u Carigradu i Skadru, neposredno pred Prvi balkanski rat, ukazom kralja Nikole I imenovan je za ministra inostranih poslo va. Nakon odluke velikih sila da Crna Gora mora napustiti Skadar, podnio je neopozivu ostavku, nakon čega i kom pletna vlada. Kasnije je bio diplomata i u zajedničkoj dr žavi Kraljevini SHS. Početkom Prvog svjetskog rata mnogi Paštrovići poka zuju bunt prema okupatoru i učestvuju u crnogorskoj vojsci u borbama za oslobo đenje. Već u avgustu 1914.g. Budva je integrisana u Kra ljevinu Crnu Goru i postaje administrativno sjedište Oblasne uprave sve do kraja 1915. g i ponovne okupacije od strane austrijskih trupa. Za oblasnog upravitelja po stavljen je paštrovski prvak Đuro Zenović , koji izvje štava, kako kaže, opštinejoš:Đurakodljanjem.dajnikeprvakevlastiNakonstava“.kava,zvonamanifestacijuVašihIOSLOBODIOCA“„KRALJA–NikoluPetrovića:“Nadrevnigradpredaka,uzsvečanuibrujanjeobijuhrišćanskihcrpodignutajeVašazaponovneoupacijesutretiralepaštrovskeirodoljubekaoizikažnjavaliihstrijeTakosunaŠpanjoliHercegNovog,poredZenovića,strijeljanipredsjednikbudvanske Lazar Srzentić , zatim Savo Anđus , Krsto Vuković, Marko Kaloštro, Niko Pavlović i Milo Mitro vić. Njihova

23Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

24 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

25Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

26 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

27Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

28 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

29Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

30 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

31Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

32 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

33Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

34 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

35Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

36 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NLB CRNA GORA DOO PODGORICA (ranije Komercijalna banka ad Podgorica) , protiv izvrsnog duznikaGOJKOVIĆ ZORAN ,KOTOR ,PRČANJ 89 radi naplate novcanog potrazivanja na osnovu vjerodostojne isprave , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca NLB CRNA GORA DOO PODGORICA (ranije Komercijalna banka ad Podgorica) protiv izvrsnogduznika GOJKOVIĆ ZORAN ,KOTOR ,PRČANJ 89, a istome nije bilo moguce uruciti Rješenje o izvršenju IVM-35/2021 od 15.01.2021.godine sa predlogom i prilozima ,i Rješenje o izvršenju IVM-35/2021 od 27.07.2022.godine. Izvršenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 7.201,32 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju, troskovima izvrsnog postupka ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju IVM-35/2021 od 15.01.2021.godine sa predlogom prilozima ,i Rješenja o izvršenju IVM-35/2021 od 27.07.2022.godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snosit sama stranka, odnosno izvrsni Dostavljanjeduznik. se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda“ na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

“Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine zainteresovanuOBAVJEŠTAVAjavnost da je „S&Đ Company“ d.o.o iz Budve, Mediteranska br.2, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elabo rat procjene uticaja na životnu sredinu za uređenje plaže Crvena Glavica, Opština Budva. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za prostorno plan iranje i održivi razvoj Opštine Budva, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28.09.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u kancelarijama preduzeća „S&Đ Company“ d.o.o iz Budve, Mediteranska br.2, Opština Budva, dana 23.09.2022.godine, sa početkom u 10 časova. Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 31.08.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 31.08.2022. godine i Zaključka o XXXIV prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 31.08.2022. godine. Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 31.08.2022. godine Zaključka o XXXIV prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 31.08.2022. Upozoravagodine. se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 31.08.2022. godine. JAVNI MajaIZVRŠITELJAjković JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: JavniKOTOR,IVM-35/202131.08.2022.GODINEizvrsiteljBrankaSamardžić

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150

Oglasi i obavještenja CRNA

37Četvrtak, 1. septembar 2022. GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

39Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 31.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

JAVNI MajaIZVRŠITELJAjković

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 31.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 31.08.2022. godine.

II Ročište za sedamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.09.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine. IV Na sedamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

I Određuje se dvadeset deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.09.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine. IV Na dvadeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a).

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 31.08.2022. godine. JAVNI MajaIZVRŠITELJAjković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I Određuje se sedamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

40 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja

41Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 30. avgusta 2022, poslije kraće bolesti, u 76. godini preminuo naš dragi SLOBODAN Filipov ĐINĐINOVIĆ Sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Sveti Vid dana 31. avgusta, zbog epidemiološke situacije. Ožalošćeni: supruga PERKA, brat DRAGAN, sestra SLOBODANKA - DANKA, snaha LJILJANA i ostala mnogobrojna rodbina 25 Dvadeset pet godina VeSeLIN ĐURANOVIĆ Zauvijek u našim srcima. DRAšKO, TINA , MILJA i VuK ĐuRANOVIĆ Posljednji pozdrav mom najdražem  SLOBU Zauvijek u mom sjećanju Tvoja PECA Posljednji26 pozdrav našem dragom SLOBU Tvoji DRAGAN, LJILJANA, MARKO, MAJA, PREDRAG, ALMA i BRANKO 27 Posljednji pozdrav dragom zetu MILADINU ŽUNJIĆU od DRAGANA MAGOVČEVIĆA sa porodicom 24 Дана 31. августа 2022. године преминула је наша драга ОЛГА Драшкова РАИЧЕВИЋ рођена Марковић Сахрана је обављена у кругу породице дана 31. августа на гробљу у ГорњојОжалошћени:Горици. породице РАИЧЕВИЋ и МАРКОВИЋ 9 Sa tugom i bolom opraštamo se od naše mame ZLATKe ULJAReVIĆ Otišla si, a već nam nedostaješ draga mama, hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružala. Ostaćeš da živiš u našim srcima dok god mi živimo. Vole te tvoje,ZORICA, SNEŽANA, BILJANA i LJILJANA 31

42 Četvrtak, 1. septembar 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragom prijatelju TRIFUNU MUJOVIĆU Ako je iko svoju životnu misiju obavio po Bogu i narodu to si bio ti. Hvala ti za sve što si učinio za naše porodice i za lijep osjećaj koji ćemo imati sjećajući se tebe. ANDRIJA, BOSA, BOŽIDARKA i ĐIDO sa porodicama Posljednji10 pozdrav dragom VESU Neka tvoja dobra duša počiva u miru. BOBO sa porodicom 19 Posljednji pozdrav mom dragom SLOBODANU ĐOROJEVIĆU Hvala za divne godine provedene s tobom. Tvoja NADA 20 Посљедњи поздрав драгом брату, ујаку и шури ВЕСЕЛИНУ Јовановом СИМОВИЋУ сестра РАДМИЛА, сестрићи МИХАИЛО, МИЛОШ, МИРКО, сестричне МИЛИЦА, МИЛЕНА, МАРИНА са породицама, зет МИЛЕТА ГРГУРОВИЋ 30 OGLASNO“POBJEDA”ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456 Opraštamo se od našeg dragog TRIFUNA Neizmjerno zahvalni za svu ljubav i pažnju. Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. RANKO MUJOVIĆ sa porodicom Umro29 je dana 31. avgusta 2022, u 7 časova, u 67. godini života, naš dragi VESELIN Jovanov SIMOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 31. avgusta od 13 do 16 časova i 1. septembra od 10 do 12 časova, kada povorka kreće za Trešnjevo, gdje će se obaviti sahrana u 15 Ožalošćenačasova.porodica: brat DRAGAN, sestra RADMILA, sinovci IVAN, DEJAN i GORAN, snahe MARINA, DIJANA i DRAGANA, sestre od strica, sestrići i sestrične i ostala rodbina Sa16 tugom se opraštamo od našeg dragog kuma VESELINA Počivaj u miru. Od BOŠKA sa porodicom 18 POMENI Драгом тати ДАНИЛУ ВУКЧЕВИЋУ Бол и туга остају вјечно урезани у срцу ВУКЧЕВИЋмом. ДАНИЈЕЛА – ЛЕЛА 8 Posljednji pozdrav dragom kumu VESU SIMOVIĆU SLOBO KAŠĆELAN s porodicom 17 Dana 1. septembra navršava se i 48 dana od smrti 15 godina od smrti KOVILJKA TOMISLAV Tomislavova Pantov RADOVIĆ RADOVIĆ rođ. Rubežić 1938–2022. 1938–2007. Zahvalna PORODICA 15 1. 9. 2017 – 1. 9. 2022. JELENA Miloradova BOJANIĆ

Sjećanje na toplinu i ljubav kojom si nas čuvala, ostaje zauvijek. PORODICA Četrdeset28 je dana otkako nas je napustila naša voljena majka, svekrva, baba JADRANKA Dušanova MARKOVIĆ

Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koju si ostavila u našim srcima. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. U svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, u srcu čuvamo.Živiš u našim pričama, u otkucajima srca boliš. Znala si koliko te volimo ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.Nedostaješ beskrajno nedostaješ zauvijek. Tvoji: sin ĐURO sa porodicom, kćerka JASNA sa djecom Četrdeset21 dana je od smrti SONJA JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav tebi, moja draga majko. Tvoj sin NIKOLA 14 e-mail: oglasno@t-com.me

Samo vrijeme prolazi, dragaTvojmoja.RATKO Šest4

Ponosni i tužni, brojimo dane i godine. Samo sjećanje na tvoj lik i ljubav koju si nam nesebično pružala nam daje snagu da nastavimo dalje. A teško je, preteško... Sa nama si svakog dana, u svakom osmijehu i svakoj suzi. Ne damo te zaboravu.Tvoja PORODICA Prošlo5 je šest godina od smrti moje voljene supruge RUŽICE RADONJIĆ

je dana od smrti naše KOSE RUDONIĆ Vrijeme leti, a ti si uvijek u našim mislima i sjećanjima. Ljubav je jača od smrti.Odćerke

dugih godina je od kada nije sa nama naša

43Četvrtak, 1. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Šest godina je od kada me je napustila moja voljena majka RUŽICA

SEKE sa porodicom 11 Šest godina je od kada nas je napustila naša RUŽICA RADONJIĆ

Da me tvoj glas probudi. Da me tvoje mile ruke zagrle. Makar još Jošjednom.tisenadam, majko. Tvoja NAĐA Navršava2 se godina dana od smrti naše drage KOSE Brankove RUDONIĆ S ljubavlju, i poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

majka i baba RUŽICA RADONJIĆ Ružo naša, uvijek i zauvijek si u našim srcima i mislima. Volimo te... Nedostaješ... Tvoje MARIJA i VEDRANA 3 ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ ЛАЗАР ПОПОВИЋ Први септембар... дубоко урезан у наша срца. Тада је нестала љубав, радост, срећа, нада, све... Непрежаљен, живиш у нашим срцима, у свакој нашој причи, успомени и сузи... У вјечитом болу за тобом. Мајка СВЕТЛАНА, тата ЗОРАН, брат ВАСИЛИЈЕ, сестре ДАРИЈА и РЕНАТА 22 ЛАЗАР Први септембар прије 19 година донесе нам тугу и бол за цијели живот... узе нам прву радост и срећу бабину, љубав теткину, краља Оставиујовог... нас тужне... без снаге да преболимо први септембар... датум урезан у наша срца... Животе, волимо те. Баба МИЛУША, ујак ВЕЉКО, тетка СНЕЖАНА 23 Voljena naša RUŽICA Šest godina je prošlo... ista bol, sve veće nedostajanje... Volimo te... Tvoji: ANA, IVA, LUKA i RATKO Šest6 godina je od smrti drage naše RUŽICE Radosavove RADONJIĆ rođene Gardašević Vrijeme prolazi, a ljubav i sjećanje na tebe uvijek nosimo u našim srcima.SestraLJUBINKA, zet RADOVAN, sestrična IVA i sestrić DUŠAN 1 IN MEMORIAM ACO M. VUKOVIĆ ĐINA VUKOVIĆ 1. 9. 1992 – 1. 9. 2022. rođ. Pejanović 4. 7. 2017 – 1. 9. 2022. S ponosom i tugom, vole vas: LJILJA, SMILJKA, DAVOR, DEJAN i MAŠA 7

Sin RAJKO, unučad JANKO i JELENA, praunuk NIKOLA Godina13 je dana od smrti naše voljene bake KOSE RUDONIĆ Bila si najljepši ukras našeg djetinjstva i mladosti i na tome smo bezgranično zahvalne.

Tvoje unuke ANA i ALEKSANDRA i praunuka NORA Godina12

44 Četvrtak, 1. septembar 2022.Marketing

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me BulatovićzadamorajuCrnogorcičujuDesu Str. 4, 5. i 6. Četvrtak, 1. septembar 2022. • broj 336. ili : koje su to crnogorske priče bitne Želimiru Žilniku, ikoni ,,crnog talasa“ i slavnom, proganjanom jugoslovenskom režiseru 6.i5.4,Str.

A cappella

može i mora tretirati kao ozbiljan teroristički akt, u cilju realizacije potpunog haosa u svakodnevnom životu privrede i građana ove zemlje. Siguran sam da se na primjeru Crne Gore, ostale zemlje koje možda sumnjaju na određene strukture iz kojih ovih napadi mogu dolaziti, već dobro pripremaju za ove ili ovakve sajber napade i da se već sada ulažu desetine miliona dolara u razvoj novih zaštitnih softvera. I kako rekoh na početku – tako ukrug. Neko milion u virus, neko dva miliona u odbranu. Dok konačnog kraja.

* * *

Očigledno će naši životi imati viruse kao saputnike – i realne i virtuelne. Za realne manje-više znamo, ali problem je dakako što ovi virtuelni prave sve više štete po naše živote u smislu ekonomije i uopšte, funkcionalnosti naših realnih života. Okreni - obrni, imaćemo sve više virusa raznih karaktera i na raznim nivoima, pa će čovječanstvo imati velike izazove tokom 21. vijeka. Najvažnije će biti ostati zdrav i očuvati svoj funkcionalni sistem zdravim. Nije prvi put da čujem da su neke firme i kompanije u Crnoj Gori već bile napadnute onlajn virusima i da su neke od njih svoj mir morale da plate –bitkoinima. Nijesam vjerovao da je onlajn reket odveć funkcionalan u Crnoj Gori i da je, kao takav, odavno sastavni dio naših života. * * * Da ne zaboravimo, iako je sada zvanično počela nova školska godina, đaci kreću na nastavu u ponedjeljak. Čini se, po starom sistemu, s punim fondom časova i u punom trajanju. Konačno. Iako je kovid19 tu, oko nas, čini se da je i taj virus oslabio pa ne proizvodi prevelike posljedice i što je najvažnije, smrtne ishode. Svim đacima, a pogotovo prvacima, čestitamo polazak u školu uz želju da im bude što bezbrižnija i da tokom školovanja steknu sva potrebna znanja na osnovu kojih će biti konkurentni za mnoge životne pozive, bilo gdje na zemljinoj kugli. I da neki od njih budu toliko sposobni, napredni i inteligentni, pa da jednog dana nađu način da nas oslobode svih mogućih virusa.

Piše: Vladimir MARAŠ Nije prvi put da čujem da su neke rme i kompanije u Crnoj Gori već bile napadnute onlajn virusima i da su neke svoj mir morale da plate bitkoinima.

Nijesam vjerovao da je onlajn reket odveć funkcionalan u Crnoj Gori i da je, kao takav, odavno sastavni dio naših života hakerskom napadu radi krađe važnih podataka i pokušajem da se zloupotrijebe. Rekoše i da se radi o virusu koji nije korišćen niđe na svijetu i da se Crna Gora grčevito bori da sačuva svoje informacije – što od krađe, što od uništavanja. Radi se o tolikom problemu da je već i NATO savez, čija smo ravnopravna članica, uključen u rješavanje, ponajviše SAD, Francuska i Velika Britanija. Dakle, ovo se Od poodavno nam je jasno da se svijet mijenja i da se, što bi se reklo, za komad promijenio „na oči“. Ratovi se odavno ne vode konvencionalnim oružjem iako na terenu ginu ljudi upravo od tog i takvog oružja. Na kraju, sve se svede na metak, granatu i geler. Donedavno, običan „trojanac“ kao kompjuterski virus mogao je da zada ozbiljne glavobolje vlasniku, koji je nerijetko morao da žrtvuje svoj sadržaj u računaru i napravi kompletnu reinstalaciju sistema kako bi uređaj ponovo osposobio za upotrebu. I da, uz obaveznu preporuku da se kupi neki zaštitni softver koji je iz godine u godinu bio sve skuplji i navodno, sve bolji. Već tada je bilo sasvim jasno da je civilizacija ušla u zamišljeni krug „napravi računar – kreiraj virus – prodaj zaštitu za isti taj virus“ pa tako ukrug. Sjećam se, jedan od mojih prvih računara bio je Atarijev ,,ST FM“. Na flopi-diskove. To je bio i prvi ozbiljan računar za nas koji smo se devedesetih bavili muzikom. Radio je bez greške. Jedini problem je bio kada vam, iz nekog razloga, krepa softver koji se nalazi na flopi-disku ili sam disk. Zato je uvijek bilo poželjno imati nekoliko bekap flopija svih programa koji vam znače ili su vam neopNimalohodni. jeftini nijesu bili ti prazni flopidiskovi, čini mi se da je u vrijeme inflacije paket od deset kvalitetnih praznih flopija koštao četrdesetak maraka. Čak i tada ste mogli „fasovati“ neki virus, naravno, najčešće benignog karaktera koji se mogao srediti opet uz pomoć nekog drugog diska koji bi, navodno, pročistio kompjuter. Nakon te faze, pojavili su se mnogo ozbiljniji računari, koji polako izlaze na Internet i samim tim, mnogo su ranjiviji od ovih iz prethodnih generacija. I tu kreće borba kojoj svjedočimo i danas. Četvrt vijeka kasnije, informisani smo da je ukupan digitalni sistem na kom počiva život u Crnoj Gori, napadnut. Informisani smo i da se radi o ozbiljnom

Virus

3Četvrtak, 1. septembar 2022.

Moji informatori u mjestima gdje sam snimao, uvijek su bili berberi ili popovi. Popovi ulaze u kuće a berberi razgovore,slušajujel’!

Do koljena u hladnoj Sutjesci, sa kamerom u ruci, za jednom domaćom starinom po Zapadnoj Africi... A sa Želimirom Žilnikom ipak je tako da ne dozvoljava da bilo koja priča bude direktno o njemu. ,,E, jesi čuo za Desu Bulatović, vašu kurirku sa Sutjeske što je Kenedi muvao? A jesi čuo za Moma što je cijeli Gabon izgradio?“. Tako govori veliki režiser koji će za koji dan proslaviti 80. rođendan. I dalje ono dijete narodnog heroja, rođeno u logoru, dijete strijeljane partizanke logorašice – koje je krajem šezdesetih zbog kritike ideologije i sistema dočekao da ga zabranjuju u Jugoslaviji. Jugoslaviji je najprije proricao: onda kad na kraju njegovih ,,Ranih radova“ (1969) trojica ubiju jednu Jugoslavu, prekriju je partijskom zastavom, pale njeno tijelo da unište svjedoka svoje nesposobnosti. Pa film završi natpisom: ,,Oni koji revoluciju dovedu tek do pola, samo kopaju sebi grob“. Za taj film dobio je

Žilnik na dodjeli priznanja za životno djelo u Herceg Novom

Crnogorci moraju čuju za Desu Bulatović

Četvrtak, 1. septembar 2022.4 festivalfilmMontenegro Želimir Žilnik, ikona ,,crnog

INTERVJU

ŽILNIK: Uvek je tu bila samo neka inspiracija u situaciji, događaju, sudbini ili čak samo informaciji. I uvek u činjenici. Na primer, kad sam 1988. u Crnoj Gori radio ,,Bruklin, Gusinje“ za TV Beograd, informacija je došla potpuno slučajno. U novinama sam pročitao statistiku o procentu Gusinjana koji žive i rade u samo jednom gradu na Zapadu. Frapiralo me koliko ih je u Njujorku. Sa vrlo odgovornim poslovima. I preneo ja to urednicima i istog dana dobio šofera da me odvezu. Od Beograda do Gusinja za sedam sati, odmah...

OBJEKTIV: Je li istinita priča da ste za neke situacije morali da imate prave glumce u tom filmu, jer da su to bili lokalci, to bi moglo da ugrozi njihovu ili čak Vašu ŽILNIK:bezbjednost?

Moji informatori u mestima gde sam snimao uvek su bili berberi ili popovi. Popovi ulaze u kuće a berberi slušaju razgovore, je l’! E, odem ja u Gusinje da se obrijem prvi dan i berberin me uputi kod jednog starijeg čoveka izuzetne reputacije i autoriteta u tom mestu. Zakucam na vrata, čovek me primi, niko me ne pita što želim... Kaže mi: ,,Moje je da te primim, sigurno ti treba pomoć, neđe da se skloniš“. I pitam ga da li bih mogao da snimam priču o obredu ženidbe, kad dođu mladoženje iz Njujorka. I on me upozori: ,,Oni će doći, ali ako snimiš đevojku koju bi potom neki od tih muškaraca osramotio, onda bi neko mogao da im skine glavu!“. I kaže mi da ne idem ni u drugo selo, već da nađem glumice. ,,One se po 100 puta udaju“, kaže on. I tako to rešimo.

OBJEKTIV: Vaša konekcija sa Crnom Gorom je i film ,,Kud plovi ovaj brod“ (1999), gdje čovjek u jednom segmentu dolazi na Cetinje pa se tamo suočava sa neuzvraćenom ljubavi. Je li to neki emancipatorski momeŽILNIK:nat?

moraju da Bulatović

5Četvrtak, 1. septembar 2022. Nastavak na sljedećoj stranici ,,crnog talasa“ i slavni proganjani jugoslovenski režiser ,,Zlatnog medvjeda“ u BerliZabranjivalinu. ga, praktično ga gladnog ostvili da izbjegne u Njemačku, a on se Jugoslaviji ipak vratio početkom osamdesetih. A sve svoje zabranjivano je opisivao - samo kao pokušaj da se do kraja ispriča jedna cjelovita istina. Do nagrade za životno djelo, ovog avgusta na Montenegro film festivalu u Herceg Novom.

Ima bolje priče od te. Stvar koju sam radio u Crnoj Gori koja nikad nije emitovana! Da čujete: 1983. ili ’84. pozvala me Zora Korać, urednica kulturnog programa, žena generala Koraća. I kaže: ,,Želimire, ja bih da snimaš za mene, ali imaš prijemni ispit da snimiš jednu temu“. Ja se smejem a ona zadaje temu, da ekipa odjuri u Crnu Goru na Kraljičinu plažu, da snimam portret Dese Bulatović. Desa je bila jedna od najpoznatijih kurirki tokom NOB-a, potom žena ambasadora u Kanadi, generala Milatovića. I dođemo tamo, opet šofer odmah, i vidimo tamo na terasi jednu lepoticu od 50 godina... Kaže: ,,Ja sam Desa, šta hoćete!“. I sa lica mesta nas odmah umorne povede iz Budve na ISutjesku.kažeDesa: ,,Vi svi u vodu Sutjeske do pojasa da snimate, a ja ću dolaziti i pričati vama koga sam vodila za ruke da pređemo Sutjesku, iz grupe sa ranjenicima!“. A hladno, ljudi neće da uđu... Ona se odmah vata za ključeve: ,,Vi ste nula, slabići, bežite od mene“! Posle priča, ispod jedne stene su ,,spakovali“ hiljadu ranjenika. I pred najtežom odlukom, kad su svi hteli da izvrše samoubistvo, Đilas ih je ohrabrio. Vrlo dramatično. Manji deo je preživeo. OBJEKTIV: Znači, Desa bila živopisan karakter? ŽILNIK: Priča ona kako joj je muž bio ambasador, a tadašnji premijer Kanade Trudo, otac ovog današnjeg, zovne ih u lov. I ona stane na jednu ,,čeku“, uzme karabin... I kaže Desa: ,,Iza mene neko priđe i da izvinite krene da me pipa. Okrenem se, predsednik Kenedi! Poznati kurvar, bre... I ja krenem da pucam iz karabina i ubijem 11 jelena“... I zbog toga službe bezbednosti sve prekinu. Skandal bre, CIA kreće da brani Kenedija a ona se spasi. OBJEKTIV: Ma, sigurno je pretjerala i izmislila? ŽILNIK: Isto sam joj ja rekao! A ona vadi list iz kanadskih novina. Naslov: ,,Lov prekinut zbog incidenta koji je napravila žena ambasadora Jugoslavije“! OBJEKTIV: I kako se zagubi taj ŽILNIK:film? Zabranjen, ja verujem zbog pominjanja Đilasa i velikih komplimenata njemu upućenim. To je Televizija Beograd. A moraju Crnogorci da čuju za Desu Bulatović. OBJEKTIV: Kada biste birali društvo sa dopola izvršenom revolucijom ili društvo bez iskustva revolucije, koje biste ŽILNIK:izabrali? A to Vi mislite, da li bih birao društvo u postkomunističkom sistemu ili neko na Zapadu... Razlika je prvo velika o kom se postkomunističkom sistemu radi, to je trećina čovečanstva. Od Slovenije, najzapadnijeg dijela Jugoslavije, do recimo Vladivostoka i Kine. Bio sam u skoro svim tim Mizemljama.uvreme Jugoslavije smo ipak živeli pod manjim ideološkim, administrativnim pritiskom. Sa standardom koji je bio viši nego u ostalim komunističkim zemljama. Pre svega sa informacijama koje su do nas dolazile u mnogo većim obimu neko na Istoku. Današnje mlade generacije mi ne veruju, ali i Poljaci i Rumuni, ali i Rusi su o našoj zemlji pričali sa nekim sentimentom i hvalama. Upoređivali su nas sa Amerikom! Mi, naravno znamo da to nije bilo tačno, ali je podatak o tome koliko je razlika bila ogromna. U pogledu kulturnih komunikacija, izdavaštva, repertoara bioskopa, to je sigurno bio život na prostoru sa zaista manje restrikcija. OBJEKTIV: I što je uslijediŽILNIK:lo? Postkomunistički period je specifičan po tome što svi ideali zbog kojih je komunizam rušen, dakle gotovo svi, nisu ostvareni. Ni u malom procentu! Počev od demokratije, slobode, komfornog života. Sada se studenti definitivno školuju pod gorim uslovima i većim materijalnim pritiscima. Kada smo mi kritikovali našu zemlju, imali smo probleme nezaposlenosti, tehno-

OBJEKTIV: Da li je Vaše životno djelo zaista mozaik istinitih priča, kako ste ih često opisivali? Ili, kako bi Vi to životno djelo opisali?

festivalfilmMontenegro

Četvrtak, 1. septembar 2022.

6

loške zaostalosti. A ovo sad? Devastacija, totalna. Od recimo Nove Gorice u Sloveniji, tamo uz Italiju, gde sam bio gostujući profesor na univerzitetu. To je bio industrijski centar za proizvodnju nameštaja. To je prodato italijanskom konkurentu koji je uzeo komplet tehnologiju i sad seče naše šume! A nama je ostalo pola zaposlenih ljudi. I dalje, kad odete u Rijeku, turističke centre, odlična brodogradilišta devastirana. Pa, recimo u Vojvodini do Novog Sada, prehrambene industrije bile su toliko moćne da su proizvodile hranu za američke vojnike u Nemačkoj! Čak 20 vozača kamiona hladnjača neprekidno je jurilo na liniji Zrenjanin –Frankfurt... I sve devastirano. I radnici čak nisu bili ogorčeni, već frapirani, iznenađeni... Kao da su iz normalnosti upali u pakao.

OBJEKTIV: I gdje je tu globalna ŽILNIK:realnost? Ako pratimo sukob u Ukrajini, mislim da motivi nisu samo imperijalne težnje Rusije. Već zatrpavanje jedne nemoći postsocijalističkog sistema, koja ne može da nađe identitet, ili bilo koju od proklamacija koje su obećane da će se ostvariti kad se socijalizam razgradi. U stvari, taj Putinov vapaj, da ga treba smatrati nekakvim novim Petrom Velikim, to je direktan izraz, ma ne čak bahatosti i nemoći... Već napora da spusti zavesu konfuzije, kako bi ostao prepoznat kao makar nekakva opasnost. Ako već ne može postati i ostati upamćen kao novi kvalitet... OBJEKTIV: Očigledno Vam je jako interesantna tema neokolonijalizma. Pogubno čak i za naše prostore? ŽILNIK: Na poziv jednog čoveka iz vaših krajeva, Mome Radunovića koji je radio u Gabonu kao direktor n ekog od naših preduzeća koja su gradila afričku infrastrukturu, gradove i fabrike - bio sam tamo. Pozvao me, kaže: ,,Jesi ti Žilnik? Vidio sam jedan tvoj film sa Dragicom Srzentić, ja sam iz tih krajeva, imam 85-86 godina i želim da napraviš biografski osvrt, da snimiš što smo to radili u Africi“... I pođemo ja, snimatelj i asistent. Prvo što smo videli u Librevilu, glavnom gradu: grad kao Novi Beograd, samo izgrađen velelepnije, modernije. I sve te naše firme su tamo propale i prvo pitanje je bilo, kako su propale. Sve te zgrade su oni Inapravili.moramVam reći, izašli mi sa Momom na ulicu, a oko njega se okupljaju ljudi...

OBJEKTIV: Nešto kao što bi oko Tita tokom posjete AfriŽILNIK:ci? Ma, kao da se Bred Pit pojavio u Podgorici! I svi objašnjavaju: ,,Vi ste nam sve ovo napravili. Ovo je bila močvara i Vi ste iz Crne Gore, iz Bara dovozili kamen, milione

kubnih metara kamena i bacali u močvaru jer nije moglo bez kamena“..: I svi to znaju, za Crnu Goru! Momo kaže da je propalo nakon razgradnje Jugoslavije. Jer su oni koji su je razgrađivali su to činili zbog ličnog profita. U svakom preduzeću u Africi kretali su od manjih poslova, zarađivali, pa konkurisali za veće... Svako je preduzeće imalo garantnu sumu od tipa 500 miliona dolara! I kaže Momo, nakon raspada Jugoslavije, jedna od prvih mera kada su osetili da je raspad Jugoslavije brutalan, ne samo retorički nego na planu otimačine, kada su iz republika poslate komisije... OBJEKTIV: Da ih reketiraju, ŽILNIK:ili...? Ne samo to, već da prebace novac na mesta na primer u Kipru, da ta preduzeća saseku u korenu. Međutim, Momo je otvorio jugoslovenski restoran, pa opet krenuo građevinski biznis... I tu dolazimo do neokolonijalizma: poveo me na raščišćen prostor od tipa tri fudbalska igrališta, načičkan šatorima i malim kućama. I kaže da tu dolazi 45 hiljada kineskih radnika. I o čemu se radi: Gabon raspisao tender za autoput kroz prašumu od 3.000 kilometara. Kinezi na tenderu se prijavili ovako: od najniže ponude oni će biti jeftiniji za 20 procenata, pod uslovom da rade njihovi radnici uz njihovu tehniku. Neokolonijalizam mi je Momo tako objasnio kao široki spektar svih tih novih profitera. Od Japana do Švajcarske. Ogromno izvlačenje resursa... I sad imamo sekvence da deca uče po francuskim programima, pevaju čak francusku himnu, ali nemaju šansu ni da se zaposle. Dakle, tamo sam bio nekoliko sedmica i zaključio: obim tog neokolonijalizma čak je veći nego u ranijim periodima. A film od 80 minuta često je puštan u Vojvodini, nije mi jasno što u Crnoj Gori nije bilo interesovanja. Ponudiću vašim televizijama. Momo je nakon smrti dobio ulicu tamo, finansirao je sam film i želeo da se to besplatno distribuira. OBJEKTIV: Gdje je put za mlade autore, do kvalitetne, potentne, eto i za*ebane kritike bilo koje ideologije? Recimo ŽILNIK:sada?Prvo, nemojte imati iluziju o našoj kinematografiji pre pola veka i više koja je velikim procentom finansirana od državne hijerarhije, tada čak i transparentnije nego sad. Nisu ta vremena stalno bila otvorena za kritiku, naravno ni energična. I već znate, bilo je ideoloških i državnih intervencija. Ali, molim Vas, nemojte imati iluziju, veći deo filmova nije preispitivao ideologiju ni sistem vrednosti. Veći deo je bio niz dlaku važećim vrednostiKasnije,ma. poljska, rumunska i mađarska kinematografija su u tom smislu iskoračile, napravile interesantne opuse. I u modernoj ruskoj kinematografiji radili su neki autori ,,upitne“ filmove. Ali i oni su navikli na državno finansiranje. I pitaju mladi Rusi mene jednom u Visbadenu: ,,Kako ste vi dolazili do tih ljudi, da finansirate te niskobudžetne filmove, gde ste imali slobodu bez granica. Kako da dođemo do tih niskobudžetnih produIcenata?“.kažemja tim Rusima ovako: ,,Idite vi u bilo koji veći grad Evrope, recimo na Istoku. Na ulici ćete naići sigurno na nekog klošara, nekog ko prosi novac. E, samo priđite tom klošaru, nazovite ‘Dobar dan’ i pitajte, ‘Jeste Vi taj što radite niskobudžetne filmove?’“. E na te prosjake sam ih uputio. Ma, verujem da bi svaki drugi od klošara rekao: ,,Da, ja sam taj“! Stojan STAMENIĆNaš novinar sa slavnim režiserom u Herceg Novom

požurila da Žan-Pjeru i Liku

Dardenu prilepi etiketu auto ra koji se bave „problemima Prvog sveta“, navodno zapo stavljajući one važne poput migracija, diskriminacije i ek stremnog siromaštva kojima su izloženi oni drugi, za većinu nevidljivi stanovnici Evrope.

Mladi junaci u centru potresnog izbjegličkog iskustva unifrance.org

Emocija jača od krugadevetogpakla

7Četvrtak, 1. septembar 2022.

Nastavak na sljedećoj stranici

Nekada je sa braćom Dar den bilo, uslovno rečeno, lako jer su njihovi radovi sa više aspekata bili koncizni, te stoga Radnjapredvidljivi.jepopravilu bila sme štana u Seraing, predgrađe Liježa u Valoniji, uloge su do deljivane naturščicima ili glumcima koje su braća sama pronašla, njih bi kamera pra tila u pokretu, najčešće s leđa, a sve bi, između ostalog i zbog žrtvovanja ekspozicije radi „in medias res“ učinka, bilo spakovano u zgodnih devede setak minuta. Prvi svijet U tom svetlu je i tematika nji hovih filmova, ma koliko šaro lika zapravo bila, mogla biti svedena na život (predomi nantno bele, domaće i franko fone) radničke klase u savre menoj Belgiji. Zbog toga je socijalno osetljivija štampa

,,Tori

ZERKALO and Lokita“ braće Darden: potentna izbjeglička priča i kritika sistema

O legitimitetu svakog umet nika da se bavi tematikom ko jom želi, te o zdravoj pameti koja govori da će se efikasnije baviti onime čime poznaje, ne treba ni trošiti reči, ali braća Darden su takođe pokazala izuzetnu sposobnost da se polako menjaju i prilagođava ju iz filma u film, a da ostaju uvek svoji. Za početak, u svoje filmove su uveli internacionalne (po pravilu francuske) poznate glumice: Sesil de Frans u ,,The Kid with a Bike“ (2011), Piše: Marko STojiljković

Naravno da se lmu, a i braći Darden može ponešto i prigovoriti, prije svega u kojaneophodnoscenarija,ekonomikesmislualiirežijeimontaže.Naćićesetuponekikadar,iličakscenaviška,adatonijebilozapričuusuštinipočinjenegdjeupetom-šestompaklenomkruguipropadadalje,makarzaprotagoniste

unifrance.org

Marion Kotijar u ,,Two Days, One Night“ (2014) i Adel Enel u ,,The Unknown Girl“ (2016) i uklopili ih među naturščike i svoje ,,kućne“ glumce. Nadalje, poigravali su se konceptima žanra, pa je tako ,,Two Days, One Night“ bio spoj trilera u kojem ističe vreme sa metaforičnim vesternom. Radikalni rez Bez konja i koltova, ali sa borbom i okupljanjem ekipe za suprotstavljanje korporativnom teroru, ,,The Unknown Girl“ bio je ne baš uspeli pokušaj detektivskog noara. A film za tim, ,,Young Ahmad“ (2019) bio je socijalno-politički triler u čijem centru stoji radikalizacija kao reakcija na izopštenost iz Uostalom,društva. i milje koji portretiraju im se menjao: doktorica-detektivka u ,,The Unknown Girl“ je odgovore tražila unutar imigrantske, afričke zajednice, a naslovni protagonista u filmu ,,Young Ahmad“ je prvenstveni problem imao sa onim delovima arapske zajednice koji su pošli putem integracije u zapadno društvo i pripadajuće Opet,vrednosti.teško da nas jedna ovakva retrospektiva može pripremiti na radikalni rez koji predstavlja njihov najnoviji film ,,Tori and Lokita“, premijerno prikazan u Kanu (to je tradicija koja se kod Dardenovih ne menja), a kod nas u regiji na velikoj otvorenoj pozornici Sarajevo film festivala. Jedno mora biti jasno: posle ovakvog filma lepljenje „first world problems“ etikete Dardenovima postaće više nego Naslovnineumesno.junaci filma koje igraju neprofesionalci Pablo Šils i Mbundu Žoeli se po svemu ponašaju kao brat i sestra. Vreme provode zajedno u izbegličkom centru u kojem žive i na poslu koji obavljaju (odnosno, jedinom koji mogu dobiti) dostavljajući hranu i drogu iz kuhinje restorana koji drži Betim (kosovski i sarajevski glumac Alban Ukaj). Oni, međutim, nisu ni u kakvom srodstvu, ne dele ni maternji jezik (komuniciraju na francuskom), nisu iz istog plemena, verovatno ni iz iste države, a upoznali su se negde na izbegličkoj ruti gde ga je ona, kao starija, uzela u zaštitu, pa su zajedno prošli i Mediteran i Siciliju i celu rutu do NekakvaBelgije. računica postoji za takav aranžman. Toriju svakako treba neko stariji s kime će ići, dok je Lokiti Tori možda prečica do legalnog statusa u Belgiji. On, naime, ima prava na azil kao proganjana osoba, „dete-veštac“ kojeg se pleme rešilo iz sujeverja, a ona bi, kao starija sestra, mogla postati njegova starateljka. Bliskost njihovog odnosa, međutim, nije moguće negirati: iako ona ima obaveze prema svojoj biološkoj porodici koja je ostala u Africi, ona prvenstvenu lojalnost oseća prema njemu, pa bilo da se radi o zaradi kod Betima koju dele ili o dugovima prema švercerima koji su ih dopremili u Evropu. Kada situacija eskalira, a ona bude prebačena na mesto „u proizvodnji“, njih dvoje će se morati odvojiti. Ali, snalažljivi kakvi jesu, oni će već naći načina da se ponovo spoje, čime će na sebe preuzeti enormni rizik. I to sve ide prema surovoj, izuzetno ružnoj i tragičnoj kulminaciji u kojoj maske „civilizacije“ ili moći „sistema“ da ugroženima pomogne nepovratno padaju. Neodoljive karaoke Oslanjajući se na rad kamere Benoa Dervoa (koji je uslikao i njihov prethodni film, a na nekim ranijima je bio u timu kamermana), braća Darden trude se da nam bez previše objašnjavanja predstave rutinu naslovnih junaka koja se sastoji od večitog snalaženja i retkih trenutaka užitaka koje oni dele s nepatvorenom dečijom nevinošću. Na primer, kao kada se „časte“ pevanjem karaoka u Betimovom restoranu. Naravno da imamo kameru koja prati likove, ali za braću Darden je atipična količina totala i uošte širih planova, odnosno distance između kamere i likova u pojedinim trenucima. Jedna od stvari koju time postižu je da se, teoretski, iza radnje koja nas hvata za gušu, može videti i pejzaž sa nešto lepote, ali bi se samo osoba bez srca mogla fokusirati na Odstupanjenjega.od poetike se unekoliko ogleda i u tome što ovde imamo dramsku ekspoziciju. Ona za standarde Dardenovih deluje prolongirano. Skoro kao kod Bresona ili Šredera, ali zapravo se gotovo matematički završava na trećini filma. Posledično, ,,Tori and Lokita“ po strukturi postaje i ostaje klasična tročinka. Likovi su možda prisutni u svojoj datosti, ali ta datost sama po sebi nije dosadna ili monotona, budući da se ta datost kod dvoje protagonista očitava i kao snalažljivost u novim, izazovnim situacijama u koje oni koji vode „normalne“ živote ne mogu ni da upadnu. Sa druge strane, ni predstavnici „sistema“ nisu baš svi bezlični, iako su neki

Mladost na putu do tragične završnice

Ocjena: 8.7/10

Poster ostvarenja premijerno prikazanog na Kanskom festivalu

Slavni lmski autori Žan-Pjer i Lik Darden sa lmskom ekipom

9Četvrtak, 1. septembar 2022. twitter.com themoviedb.com

od njih sumnjičavi, a neki čak i žele da u okviru svojih moći pomognu simpatičnom dvojcu. Biznis računica Na kraju, i negativci su prikazani kao „samo ljudi“ koji štite svoje amoralne i ilegalne biznise, a za Betima je takođe jasno da operiše izvan sistema zato što ga isti nije prihvatio, da je spreman da monstruozno iskorištava dvoje dece, ali i da im ponekad nešto „učini“, sve dok se oni ne ispostave kao rizik za njegov biznis. Naravno da se filmu, a i braći Darden kao njegovim autorima može ponešto i prigovoriti, pre svega u smislu ekonomike scenarija, ali i režije i montaže. Naći će se tu poneki kadar, ili čak scena viška, a da to nije bilo neophodno za priču koja počinje negde u petom-šestom krugu pakla i propada dalje u deveti, makar za Istoprotagoniste.tako,likovi možda nisu iznijansirani onoliko koliko bi mogli da budu. Ali opet, sam emotivni naboj koji ovaj film nosi, dovoljan je i da nedostatke krupnije od tih jednostavno zanemarimo. Reč je o jednoj od najglasnijih filmskih izjava, poziva upomoć i konstatacija da taj naš hvaljeni „sistem“ više ne radi nego što radi.

Idris

Karakterizacija likova se svodi na sama opšta mjesta, a tragovi o tome šta će se desiti „telefonirani“ su dovoljno rano, i to sa nemalom količinom akcenta. Srećom, Idris Elba i Šarlto Kopli su u stanju da ovakve uloge odigraju prilično ,,usput“, a i svjesni su na kakvom su lmskom setu magarila.com

Četvrtak, 1. septembar 2022.10

CELULOID ,,Beast“ sa Idrisom Elbom: Perfektan Sigurno se sećate onog trenutka kada CGI mečka pocepa Leonarda Di Kaprija „kao svinja mastan džak“, a sa njime razbuca i do tog trenutka impresivan film ,,The Revenant“ (2015) Alehandra Gonzalesa Injaritua Naravoučenije te priče glasilo bi: „Ne šalji CGI zverine na glumce od krvi i mesa ako želiš da ti (filmska) mast ne ode u propast“. Sudeći po filmu ,,Beast“, koji je na pojedinim egzotičnim teritorijama poput Hrvatske premijeru doživeo i pre Amerike kao najznačajnijeg tržišta, islandsko-holivudski reditelj Baltazar Kormakur pouku nije izvukao. Tornada i vulkani Dobro, možemo se mi malo šaliti na temu CGI-ja, njegovog „pucanja“, a naročito starenja, ali dilema između kompjuterske grafike ili mehaničke animatronike je uglavnom stvar ukusa, autorske poetike ili produkcijskog budžeta. Ono što zapravo „kolje“ filmove u kojima se ljudi hvataju u koštac sa silama prirodnim (poput raznog zverinja, nepristupačnih terena, kiše, žege, tornada, vulkana...) ili onim natprirodnim (na ovaj ili onaj način modifikovano zverinje, čuda iz svemira, povampireni dinosaurusi i slično) je takozvana „dramaturgija preživljavanja“, koja preuzima diktat nad celim filmom. Uspelo je Sidniju Lametu i njegovim scenaristima da se izvuku sa pričom o Džeremaji Džonsonu (,,Jeremiah Johnson“, 1972), ali lako je bilo njima kada su dolazili na početak banketa. Uspelo je i Stivenu Spilbergu da kreira novi žanr „prirodnih“ horora sa filmom ,,Jaws“ (1975), premda je još Hičkok ispalio inicijalnu kapislu sa ,,Birds“ (1962). Ali, ne treba zaboraviti da je ,,Jaws“ u svojoj suštini zapravo socijalna metafora, koja „gađa“ zaradu od turizma, a samim tim i kapiOstalitalizam.filmovi iz podvrste „preživljavanja“ mogli su da nas zadive kao prikaz najnovijih dostignuća filmske tehnologije ili sitnim poigravanjima u sferi dramaturgije. I to bilo u pravcu minimalizma (Džej Si Čandor Elba u klinču sa ,,kraljem savane“ na posteru lma

11Četvrtak, 1. septembar 2022.

i Robert Redford u filmu ,,All Is Lost“ iz 2013, Alfonso Kuaron i Sandra Bulok u filmu ,,Gravity“ iz iste godine, Haime Kolet-Sera i Blejk Lajvli u ,,The Shallows“ iz 2016), bilo u pravcu maksimalizma i prokazivanja psihologije mase i rušenja mehanizama po kojima je uređeno ljudsko društvo, poput svih onih filmova sa scenama masovne panike izazvanim erupcijom vulkana, tornadom, cunamijem ili zemljotresom. Ali, te promene u dramaturgiji preživljavanja, barem što se tiče glavnih likova, bile su samo Sadakozmetičke.predsobom imamo film te sorte, u kojima je počinilac besni lav, potencijalne žrtve njujorški doktor, njegove dve kćeri-tinejdžerke i njegov prijatelj – lovočuvar, a mesto radnje je južnoafrička savana. Film, doduše, počinje uvodom u kojem lovci (za koje će se kasnije ispostaviti da su lovokradice) ganjaju lavove po noći u rezervatu. Uspevaju da izlove veći deo čopora, ali deo njih ipak strada od alfa mužjaka kojeg nisu uspeli da ulove. Susret u savani Doktor Nejt ( Idris Elba , po potrebi gospodstven, a po potrebi i žilav) i njegove dve kćeri Nora (Lea Džefriz) i Mer (Ijana Hejli) sleću malim avionom u nacionalni park u savani gde ih dočekuje Nejtov stari prijatelj Martin ( Šarlto Kopli sa sve svojim južnoafričkim akcentom). On ih odvodi u svoju kuću, pre nego što se sutradan upute na razgledanje nacionalnog parka. Situacija u okviru familije je pomalo napeta: Martin je zapravo inicijalno bio prijatelj Nejtove bivše, a sada već i pokojne supruge, on ih je čak i upoznao, a kćeri zameraju ocu što je majku „napustio“ pred smrt, iako su se njih dvoje razveli pre nego što se ona razbolela. Odlazak u nacionalni park i njeno rodno selo im je, dakle, prilika da se ponovo povežu i izglade odnose. To, opet, dolazi sa tom cenom da su daleko od civilizacije, bez signala za mobilni telefon i internet, što je devojkama nezaUmislivo.tusvrhu ih Martin sutradan vodi na privatnu safari-turu, podalje od uobičajenih turista, na kojoj mogu videti i uslikati više životinja, a pritom izbeći gužvu, usput im pokazujući „zakone džungle“ i trikove poput rvanja sa dvojicom alfa-lavova koje je on kao mačiće odgojio i pustio u divljinu. Međutim, kada otkriju da je lavici-predvodnici povređena šapa, te posumnjaju na lovokradice, oni odlaze do lokalnog sela i imaju šta da vide – neka životinja, verovatno lav, masakrirala je skoro celokupnu populaciju. Martin ih uverava da se lavovi inače tako ne ponašaju, premda je čuo legende, referirajući se verovatno na priču o Duhu i Tami koji su napadali radnike na železnici u Istočnoj Africi, opevanu u filmu ,,The Ghost and the Darkness“ ( Stiven Hopkins, 1996). Međutim, jednom kada ih lav spazi i napadne, i to u džipu, postaje i ostaje jasno da dotična zverina tačno zna koga napada, kako i zašto. Sa džipom „nasukanim“ na drvo, ranjenim Martinom, lavom koji vreba i sa ograničenom količinom vode, otac i kćeri moraju da prežive... Holivudski ukus Naravno, čim se CGI lav pojavio i u solidnoj meri potrgao Martina, i ono malo potencijala za nekakvu drugačiju priču izletelo je kroz smrskani prozor od džipa. Nije tu ni bilo puno potencijala, da se ne lažemo. Karakterizacija likova se svodila na sama opšta mesta, a tragovi šta će se tačno desiti u priči su „telefonirani“ dovoljno rano, i to sa nemalom količinom akcenta. Srećom, Idris Elba i Šarlto Kopli u stanju su da ovakve uloge odigraju prilično ,,usput“, a i svkesni su na kakvom su filmskom Isetu.CGI u tome igra nekakvu ulogu (animatronika bi svakako bila uverljivija), ali Kormakur je makar dovoljno bistar da tog virtuelnog lava ne „snima“ od preblizu, niti da ga u kadru drži predugo. Takođe, moramo imati u vidu da je reč o iskusnom autoru koji rado operiše u sferi akcija, avantura, poduhvata, nesreća i katastrofa, što kompletno fiktivnih, što iz stvarnog života, i koji je čak spreman da u predominantno artističku i niskobudžetnu islandsku kinematografiju „uveze“ holivudski, spektakularni „know how“. Kormakur je takođe i nagledan filmova, pa se ne libi citata i omaža, od kojih su najupadljiviji oni vezani za ,,Jurassic Park“ franšizu (scena u školi, sakrivanje pod klupe, plus majica koju jedna od devojaka tokom skoro celog filma nosi) ili za originalno ostvarenje iz ,,Predator“ serijala (ronjenje u vodi dok lav hoda po molu Naiznad).kraju, Beast je samo još jedna letnja „žvaka za mozak“, čak elegantnije uslikana u svojoj dramskoj ekspoziciji nego u akcionom finalu. Ali makar znamo koja se tu igra igra, pa stoga ne treba trošiti previše mentalne energije na analizu nečega u čijem stvaranju takođe nije potrošeno mnogo iste.

M. STOJILJKOVIĆ Ocjena: 2.4/5 verge.com da umrete od dosade u bioskopu

Akcija bačena CGI lavovima

Perfektan izbor ako želite

Glavni junak u herojskojkonfekcijskojroli

izbore,osmijehom,mini-buntovnikbudetesapokrićemirazlogom,adatamograbitesavisokopodignuteglave.Padapokažetestavinapravitenekekarakterneodmahtunapočetku.Idavašaškolskaplejlistabudemalailičnaučionicaintegriteta

The White Stripes We’re Going to Be Friends Za početak, Džek Vajt i iskreni (ozbiljno!) rokerski entuzija zam što škola počinje. Ma da ne povjerujete, u kojoj mjeri slavni alternativac to odrastanje u predgrađu Detroita gleda u nao čarima nostalgije. Zato su tu isključivo momenti i slike obojeni radošću. Na pri mjer, otkrivanje prvih pisama, ekspedicije u prirodi i prije sve ga – socijalizacija, magično dru ženje, dijeljenje. Ovo je pjesma koju bi klinci komotno mogli pjevušiti na igralištu i uz to biti ubijeđeni da prava zabava tek predstoji. Da ne povjerujete, da je to onaj bend The White Stri pes. Vampire Weekend Campus Sva magija zajedničkog življe nja u godinama studentskog do ma ili kampusu koledža stala je u stihove genijalnog Njujorčanina Ezre Keniga Istovremeno i prilika da rano shvatite, u kojoj mjeri muzička alternativa može da bude i za bavna i pametna.

Carrie Underwood Don’t Forget to Remember Me Podsjećanje u kojoj će vam mje ri, ovi dani, nekad u budućnosti biti zaista dragocjeni. Pa što god vi sad mislili o tome. Keri Andervud o tome pjevuši iz perspektive mlade osobe koja napušta rodni grad, u danima kasnog ljeta nakon srednje ško le. I uz sve to usred pjesme stiže da trijumfalno predstavi – jedan rok bend u kom će svirati isklju čivo mame i kćerke. Kao nešto što će trajati i biti dio jednog sa svim dozrelog i osobenog iden titeta, mnogo godina nakon ško le. Adele When We Were Young Gomila malih situacija koje vam samo svjedoče o tome, koliko br zo i naprečac odrastamo, recimo između dva razreda. Tu slavna Londonka Adel pjeva, između ostalog, o osjećaju kada Sasvim je okej da u školi

Jedan lični saundtrack za život ni film od svih prvih dana škol ske godine. Pa da pokažete stav i napravite neke karakterne izbo re, odmah tu na početku. I da va ša školska plejlista bude mala i lična učionica integriteta.

Zabavne lekcije za

ultimateclassicrock.com

Znamo sve i sve smo to prošli: nikad vas suve oči neće žuljati tako kao u prvom sep tembarskom ranom buđenju. I nikada nije tako teško pružiti noge iz kreveta, kao u tom pr vom školskom danu. Tog dana najprimjerenije bi bi lo, kao u ,,Autostoperskom vodi ču kroz galaksiju“ Daglasa Adamsa, zalijepiti na vratima sobe odrastanja jedan natpis sa velikim slovima: ,,Bez panike!“. I dodati: potpuno je u redu da vam se ne sviđaju nastavnici, profesori, obrazovni sistem, ras pored časova. I sve to apsolutno ne mora da znači da u školi neće te imati priliku da naučite nešto zabavno, interesantno – i apso lutno vaše. Čak vam i garantuje mo: dobra je šansa da će vam to nešto, što će vam se usput ,,kao da neće“ uvući pod kožu – isto vremeno i graditi ličnost i posta ti dio Dakle,identiteta.sasvimje okej da u školi budete mini- buntovnik sa po krićem i razlogom – i da tamo grabite sa osmijehom, visoko podignute glave. A to što će vam ispraviti kičmu i bradu, za koji santimetar više i ispred drugara – može biti i savršena plejlista.

Učionica u kojoj se pitaju Sting i ekipa iz benda The Police

Četvrtak, 1. septembar 2022.12 LISTALICA Idealna

ispravljanje kičme počinjete posljednju školsku godinu. O nenadanom susretu sa bivšom ljubavi ili simpatijom nakon nekoliko ljetnjih mjeseci. I suštinski, o realnom osjećaju, da ste polako sve to prerasli; da ste spremni da krenete dalje, sa mi.

filma koji je zaista nepravedno potcijenjen, ova pjesma pruža jednu sasvim legitimnu i druga čiju perspektivu. Nekog, ko bi tog prvog dana zaista bio bilo gdje drugo, osim u školi. I što mislite, šta može biti to što će našeg bezimenog mladog ju naka pjesme usmjeriti ka škol skoj kapiji? Naravno, jedno in stant-zaljubiška na pločniku ispred. Čisto da vas podsjeti: ne kad je zaista savršen motiv da želite da pođete u školu, to što znate da će svi biti tu i da se sve vama bitno tu i dešava.

thecurrent.org

13Četvrtak, 1. septembar 2022. plejlista za početak školske godine Nastavak na sljedećoj stranici

Taylor Swift Fifteen Živa istina, niko ne umije da uhvati tu savršenu nevinost ado lescencije kao kantri pop diva Tejlor Svift Istovremeno,. niko vas neće ta ko slatko motivisati da se radu jete prvom školskom danu kao Tejlor. Još u sasvim pristojnom spotu, u kom se svi vaši straho vi i kočnice magično pretvara ju u prave radosti. Uz sasvim pristojne stihove, ovo je jedan nenadani i možda najblistaviji biser školske plejliste. The Jackson 5 ABC Nema štosnijeg učenja abecede, od onog koji su osmislili petori ca Džeksona, u periodu dok je Majkl kao klinac pjevao sa nji Ima.to je, onako, idealan i savršen podsjetnik da je učenje najbolje, najlakše, najljepše i najdjelo tvornije, onda kad je razigrano i zabavno!

Green Day Good Ridance Najljepši trenuci života, nećete vjerovati, za Bili Džo Arm stronga i ekipu benda Green Day su vezani za period oko ma Tuture.vas omiljeni garažni rokeri uče da su zaista neke od najljep ših i najbitnijih ličnih fotografija ,,one, koje ostanu zauvijek da traju u sjećanjima“. Mali roker ski tinejdž-klasik zvuči potpuno i do kraja iskreno, jer je jedno stavan i direktan. I nema tu greš ke. Four Tops Back to School Again Snimljena za soundtrack dru gog dijela ,,Briljantin“ (,,Grea se“) serijala, otkačeno očuđenog

The Kinks Education Tiče se, naravno, prvog dana u školi – iako suštinski govori o onom ,,životnom“ obrazovanju i iskustvu. Poput onog profeso ra, koji će vam bez greške reći što će vam od svih tih lekcija za ista biti korisno jednog dana. A takve predavače najbolje pam Thetite. Kinks su, slavni londonski rokeri, jedni od onih koje sada smatraju najuticajnijim za isto riju popularne muzike, u ovom klasiku uspjeli nešto važno. Da vam zaista i bez uvijanja obja sne, koliko je obrazovanje mno go i prokleto bitno u vašim živo tima. Nema korisnije lekcije na našoj plejlisti. Belle & Sebastian Expectations Škotska indi senzacija devede setih (sa zacementiranom ste larnom reputacijom i u našem vremenu) vas prvog dana škole odmah poziva na dodatnu na stavu. Naravno, na kružok, radi onicu ili časove neke lijepe um Suptilnijetnosti. alternativci su majstori da stihovima pruže jake, vizuel ne senzacije i slike. A ovdje skici raju malu umjetnicu iz razreda. Onu koja ,,for careers she says she wants to be remembered for her art and makes life-size mo Štosni kadar iz ,,školskog“ spota Džeka Vajta

The Beach Boys Be True to Your School Ma, jedna od pjesama za koje ste ubijeđeni da su je mogli snimiti samo majstori kalifornijskog ro kenrola šezdesetih The Beach Boys. Sasvim prikladna jednom septembarskom času na, reci mo, osunčanoj plaži. Ali i vrlo karakterna: ,,be true to your sc hool, just like you would to your girl or guy…let your colors fly“. Potom slijedi gomila motiva zbog kojih treba da se radujete tom ličnom čeličenju i sazrije vanju: recimo, priprema za neku prvu školsku utakmicu. Zara zno, slatko, apsolutno pop. Da vas ubijedi da iskustvo prvog i bilo kog školskog dana može biti mnogo zabavno.

znate da će biti samo takav šmeker, kad jednom odraste.

Opominjući ,,mlin za meso“ u animiranoj viziji Pink Flojda

dailymotion.com SERIJE I Am

Peter Seeger That’s What I Learned in School Today Hoćete da naučite nešto zaista bitno o nekoj državi? Pustite da vam nešto o njoj ispriča neko dijete, recimo školarac. Tako stari američki folker i društveni aktivista Piter postavlja pjesmu: u njoj tata pita sina što je to danas naučio u školi. A dječak mu pruža cijelu jednu ludu i realnu, vrlo kritičnu a sasvim djetinju sliku Amerike šezdesetih. Atmosfera – ma, skoro kao u ,,Limenom dobošu“ Gintera Grasa The Police Don’t Stand So Close to Me E, jedna pjesma iz perspektive nastavnika. Onog, koji je svjestan da je u srednjoj školi postao mini- romantična opsesija za pola cura iz odjeljenja. Naravno da tu nema bilo što pokvareno –on će razmišljanje o njihovom osjećaju iskoristiti da uporedi sopstveni, koji skriveno nosi prema jednoj pjevačici u lokalnom bendu. ,,Temptation, frustration, so bad it makes him cry. Wet bus stop, she’s waiting, his car is warm and dry“... Sve to je, naravno, živa istina – i ono što je Sting proživljavao, mnogo prije slave benda The Police, kada je samo Gordon Tomas Metju Samner, nastavnik (!) tokom dvije godine u selu Kremlington na sjeveru Engleske, blizu Njukasla.

Pink Floyd Another Brick in the Wall (Part 2) Nikad ovo ne bi bila takva hitčina i klasik da Voters i Gilmor nijesu odlučili da u ključnom momentu refrena koriste – dječije Takoglasove.,,Cigla u zidu“ postaje ironična kritika svake i svakakve indoktrinacije u učionici. I cijelog sistema koji iznova i iznova proizvodi nove mentalne ,,cigle u zidu“. Da ekspresno naučite: koliko je lični bunt bitan, makar zbog toga da nikad ne postanete dio neke bezoblične mase, nego jedinstvena ličnost. A teško da ima boljeg začina za to, od malo slatkog cinizma, još iz dječijih usta.

Van Halen Hot for Teacher I naravno, jedna sasvim bezazlena klinačka zaljubljenost – u najdražu nastavnicu! Rok tajfunski iznesen na gitarama kako su to bez greške činili u velikom bendu Van Halen – i klinac koji polako shvata da ga silno vrijeme koje želi da provede na časovima kod omiljene predavačice u suštini samo ometa u učenju... Naš bezimeni mali heroj se toga naravno ne stidi, već samo štosno zaključuje: ,,homework was never quite like this“. Da

Alice Cooper School’s Out Za kraj – instant i mali katapult, pravo do posljednjeg dana škole. Omiljeni mračnjak među rokerima, iz perioda sa vrhunca slave, to ovako oslikava: ,,Well we got no class, and we got no principals, and we got no innocence. We can’t even think of a word that rhymes“! I ništa više, i ništa manje i ništa tako jasno i dragocjeno. Uz malu, pametnu i dvosmislenu igru značenja riječi ,,class“ i ,,principal“, Kuper slavi neke bezbrižne dane kada bilo kome, zaista, više nijeste dužni bilo kakve obaveze. E, nešto takvo imate priliku da zaslužite, od prvog septembarskog časa, do posljednjeg, tamo negdje u radosnom junu. Stojan STAMENIĆ

Ono što je u Star Wars univerzumu beba Joda (okej, Grogu, ali za nas će zauvijek biti beba Joda) to je za Marvel maleni Grut - oružje za masovno uništenje koje može bukvalno da vas ubije samo time koliko je slatko. Naravno, toga su i Marvel i Dizni svjesni, pa se u moru novih projekata koje je izrodila ova saradnja pojavio i projekat ,,I Am Groot“. U pitanju je kratka animirana serija čiji je glavni akter upravo ovo simpatično drvce, a cilj da svi pred ekranima promijenimo agregatno stanje (ali tek nakon što naručimo figuricu Gruta na internetu). Popodnevni sprint Serija ,,I Am Groot“ je možda prvi projekat koji zaista naglašava kombinaciju i saradnju Dizni – Marvel, jer otjelotvoruje duh nekih od Diznijevih najranijih animiranih kratkih filmova. Kompletno pripovijedanje odrađeno je vizuelno, sa malo ili nimalo dijaloga, što omogućava prilično kreativne izbore režiserke i spisateljice Kirsten Lepore. Sa zadovoljstvom ona koristi animirani medij tačno onako kako je i zamišljen da se koristi: za rasplitanje priča kroz akciju, izraze lica i vizuelni bljesak. Televizijski projekat sačinjen je od pet epizoda i svaka predstavlja malu, slatku i čudnu avanturu u životu ovog malenog čuvara galaksije koga smo svi zavoljeSvakali. epizoda traje oko četiri minuta (zajedno s odjavnom špicom) tako da se cijela kolekcija može lako pogledati uz, recimo, jedan popodnevni obrok (znate već, ono kad uzmete da jedete i gleda vam se nešto, a ne znate što). Sama animacija je prelijepa, mada nekim epizodama nedostaju vizuelni prikazi u pozadiniiako je to uglavnom zbog toga što se radnja tri od pet epizoda dešava na svemirskim brodovima gdje se i nema mnogo vidjeti, a i akcenat je na drugim stvarima. Vin Dizel ponovo daje glas Grutu i još jednom radi majdels of the Velvet Underground in clay“. E, to je ona curica za koju ćete zaista skontati koliko je bila interesantna tek negdje pred maturu ili na univerzitetu. I žestoko je usamljena, pa joj sjajnu poruku šalje ona sama, iz budućnosti: ,,Write a song, I’ll sing along, soon you will know that you are sane… You’re on top of the world again“. Da se nikad, nikad više u tom školskom svijetu ne osjetite kao autsajderi. The Ramones Rock’n’Roll High School Pankersko prašenje bez mnogo komplikovanja. I pjesma čija je sva energija stala u klinca koji želi da bude u školskom bendu samo zato da bi se dopao jednoj Icurici.tuzaista nema bilo čega drugog do energije, a ta je energija dovoljna da pokrene bunt iako tu nema ni jedne, jedine izrečene riječi o buntovništvu. Samo zabava, samo želja da se svaki dan, u školi ili bilo gdje drugo, zagrize do kraja. I zašto bi se bilo što drugo očekivalo od The Ramones?

15Četvrtak, 1. septembar 2022. theverge.com Am Groot

Iako Grut u suštini izgovara samo tri riječi po kojima serija i nosi naziv, ne moramo veomakolikoobjašnjavativamtozapravootežavaposaoVinDizelu.Grutplače,vrišti,ljutiseismijeiDizeluspijevadapogodisveovespecičnezvukoveiraspoloženjapravomintonacijom

Neodoljivi junak u efektnoj animaciji

Najslađi Marvelove galaksije

storski posao, pritom se, sigurno, dobro zabavljajući. Iako Grut u suštini izgovara samo tri riječi (po kojima serija i nosi naziv), ne moramo vam objašnjavati koliko to zapravo otežava njegov posao. Grut plače, vrišti, ljuti se i smije i Dizel uspijeva da pogodi sve ove veoma specifične zvukove i raspoloženja pravom intonacijom i da na taj način da potrebnu dimenziju uglavnom nevokalnom Velikokarakteru.pitanje koje će zanimati Marvelove fanove jeste da li će se događaji iz ovog projekta nekako uvezati sa, recimo, narednim ,,Guardians of the Galaxy“ filmom ili nekom od (sada već) brojnih Marvelovih serija. Odgovor je da je ,,I Am Groot“ samostalni projekat koji, ukoliko želite možete i da preskočite i nećete mnogo propustiti (osim najslađeg čuvara galaksije u pidžami). Igra sa logotipom Nema većih uloga, nema zadirkivanja mogućim budućim pričama i (skoro pa da) nema ni iznenadnih pojavljivanja drugih Marvelovih likova. Ekipa se čak poigrala malo sa logotipom Marvelovog studija, tako da je zaključak da ovaj projekat ne treba (previše) ozbiljno shvatati. Uz to je sam koncept sjajan, baš zbog načina na koji Grut govori i avantura kojima su dovoljne samo te tri riječi, izgovorene na stotine različitih načina. Uprkos tome što priče ne potiču direktno od samog Džejmsa Gana (iako on služi kao izvršni producent) one nose mnoge od njegovih zaštitnih znakova, a da pritom ne izgledaju kao jeftina kopija njegovog stila. To uključuje korišćenje muzike na zabavan način, pa čak i jedne veoma dobro koreografisane plesne numere. Ima i dosta sitnih detalja u kojima ćete uživati, poput komične izjave o odricanju odgovornosti skrivene u završnim naslovima svake epizode. Sve u svemu, iako traje prilično kratko, u pitanju je zabavna poslastica za sve obožavaoce Marvela ili čak samo ljubitelje animiranih kratkih filmova uopšte. Za kraj, ono što je najzabavnije jeste ponovo vidjeti bebu Gruta prije nego što se u svom (sada već možda i potpuno) odraslom obliku vrati u predstojećem filmu ,,Guardians of the Galaxy Vol. 3“ koji svi iščekujemo u bioskopima u maju naredne godine. Biljana MARTINIĆ Ocjena: 4.2/5

čuvar

Potpuno uspio animirani projekat u pet četvorominutnih epizoda

Ubilačke namjere ne nedostaje, a svaka radi na tome da ga se riješi, ali da bismo saznali koja je od njih na kraju to učinila i

nim centralnim ženskim likovima i daškom crnog humora, po čemu je poznata autorka, najprepoznatljivija po seriji ,,Divorce“ sa Sarom Džesikom Parker Ovdje počinjemo na sahrani, gdje u otvorenom kovčegu leži muškarac, dok ćemo kroz seriju pokušati saznati što ili ko mu je oduzelo život. Udovica Grejs Garvi (En-Mari Daf) i njene sestre Ursula (Eva Birtistl), Bibi (Sara Grin), Beka ( Iv Hevson ) i Eva ( Šeron Horgan) veoma su različite, oduvijek su bile vrlo bliske i brinule jedna o drugoj, pa tako i sada zajedno tuguju što je Grejsin muž umro u krvavim

okolnostima. Udovica plače bez prestanka i posvećuje se pripremama za kućno bdjenje, uključujući uzaludne pokušaje da zakamuflira post-mortem erekciju supruga Džon Pol Vilijamsa (Klaes Bang). Navedeni, pod nadimkom Zloglasni (Sester) bio je jedan od najpodlijih, manipulativnih i arogantnih ljudi koji su hodali po irskom tlu. Da nijesu čista posla u čitavoj priči, pobrinula se i kompanija koja treba da plati njegovo životno osiguranje, pa pokreće istragu za zlonamjerne namjere i ubacuje se u sestre, od kojih je svaka imala mnogo razloga da ga ubije. Tak zadatak su dobila braća Klaflin, Tomas (Brajan Glison ) i Metju ( Deril Mekormak), kojima je osiguravajuća kuća na rubu bankrota. Oni će učiniti sve da dokažu da su sestre umiješane u smrt, kako ne bi morale da plaćaju njegovo životno osiguranje.ka Britanska etiketa Serija ,,Bad Sisters“ ima dvojnu narativnu strukturu. Jedna priča se odvija u sadašnjosti i opisuje kako nakon smrti, dva brata iz osiguravajuće kompanije njuškaju okolo jer ne žele platiti i ona je u klasičnom žanru kriminalističkog trilera, gdje se radi o rekonstrukciji potencijalnog zločina. Drugi dio hronološki ispričan, odvija se u prošlosti i prati sestre dok zapravo žele ubiti svog omraženog muškarca.

evenhelltv.one

Četvrtak, 1. septembar 2022.16 SERIJE

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Zločin u ime svih žena

Sjajan katalog raznolikih i kompleksnih junakinja

Možete misliti što hoćete o rimejkovima, gledati ih kao kreativnu stranu ili čistu zaradu kada se uspješni šabloni koriste drugi put, ali je njih sve više u nedostacima dobrih Uideja.nekim slučajevima to je dobra stvar, kada pruža priliku publici da otkrije nedovoljno promovisane, ali cijenjene originalne naslove. Takav je slučaj sa serijom ,,Bad Sisters“ na ,,Apple TV+“ servisu, autorke Šeron Hogan Bitanga i princeze Osnova za ovu seriju je poslužila belgijska ,,Clan“ iz 2015. koja je našla obožavaoce, a i kritike su bile solidne. Pogledali smo tri od planiranih deset epizoda i uvjerili se u ironičnost stila sa provokativ-

Serija je bazirana na liku Klaesa Banga i mržnji koja se prema njemu gradi , dok se on dobro snalazi u ulozi narcisoidnog i manipulativnog muškarca

Eplova uvrnuta krimi-priča

nytimes.com

17Četvrtak, 1. septembar 2022.

žena

Klaes Bang u ulozi lika kojeg je savršeno lako mrzjeti

kako je izvršeno ubistvo, treba da prođe deset epizoda. Paralelno strukturisanje priče prisiljava autora da slijedi staze koje su previše ,,uređene“, pa postoje trenuci kada je jasno da su detalji likova predstavljeni samo kao postavka za buduće objašnjenje, dok mračna komedija to povremeno uspjeva da prikrije. Ono što je zbunjujuće je što se svi likovi moraju predstaviti, a za to treba puno vremena, dok se u isto vrijeme serija izmjenjuje s različitih gledišta i skače naprijed-nazad u vremenu. Srećom, ,,Bad Sisters“ počinju da dopiru do srži priče već u drugoj epizodi, a autorkino ,,trošenje“ dosta vremena predstavljajući mnoge članove glumačke ekipe, pokušavajući od njih izgraditi uvjerljive likove u tom procesu će se vjerovatno isplatiti, jer njihova motivacija postaje sve jasnija. Serija liči na samopouzdane ,,Big Little Lies“, uglavnom zbog obalnog okruženja i dijela njegove premise, međutim, razlikuje se od američkih rođaka i od drugih sličnih nedavnih produkcija (,,Little Fires Everywhere“) posvećenih grupi žena koje se bore s mračnim porodičnim tajnama. I to prvenstveno zahvaljujući elementu ,,Made in UK“, a to je provokativan i oštar crni humor, koji je rasprostranjen u ovom rimejku. Taj njen sarkazam, hirovitost i crni humor, nekad djeluju realistično i utemeljeno, a nekad ne, već više na silu i izvještačeno, posebno ako uzmemo u obzir neke crnohumorne uspješnice poput ,,Six Feet Under“. Serija je upečatljiva po vrlo originalnom i ,,divljem“ soundtracku koji ima horske muzičke komade koji navode na razmišljanje o određenom stepenu nekontrolisanog divljaštva. To je ono što karakteriše glavni muški lik, koji ima primitivni instinkt samoodržanja. Likovi su najjača okosnica prve tri epizode. Svaki od njih se veoma razlikuje, pa kao i svaki čovjek ima pregršt nedostataka i zaslužuje punu pažnju. S druge strane, protagonisti uživaju u odličnoj hemiji koja je glavni motor. Omraženi muškarac Bilo koja od sestara osumnjičena je u ovom ,,nepostojećem“ slučaju i iako smo svjedoci kako više puta pokušavaju da ubiju žrtvu, ne naslućuje se odgovor na glavno pitanje. Zapravo, serija funkcioniše kao malo koja druga kada se svi okupe kako bi smislili i izveli svoje planove za ubistvo, uvijek s urnebesnim, ali neželjenim rezultatima. Od nesretne Grejs, do sanjive Beke, svi protagonisti pate od nekontrolisanog i sebičnog bijesa, ali ipak se ne saosjeća s bilo kim od En-Marinjih. Daf je posebno odlična kao Grejs, koja je samo senka sebe nakon mnogo godina u kandžama Džona Pola. Ona je studija karaktera osobe koja polako erodira pod stalnim maltretiranjem i omalovažavanjem. Muž je tjera da obavlja razne neobične, kućne poslove kao što je namještanje cipela za hodanje po kući, a onda je zove ,,Mami“, cvileći kao razmaženo dijete. Sa ovih pet portreta žena, ,,Bad Sisters“ pokazuju raznolikost ženskog iskustva sa svim problemima s kojima se suočavaju u 21. vijeku. Sporedna priča o Evi, koja je srdačna prema koleginici je dirljiva, dok je priča braće iz osiguranja tek treba da se razvije. Posebno je zanimljiv lik Džon Pola, jer rijetko kada je bilo tako divno mrzjeti lik iz serije kao što je to sa Klaesom Bangom ovdje, poznatom po ulozi Drakule u istoimenoj seriji. Može se reći da je ova serija bazirana na njegovom liku i mržnji koja se gradi prema njemu, dok se on dobro snalazi u ulozi narcisoidnog i manipulativnog muškarca, čiji je superiorni stav naglašen njegovim izraženim britanskim akcentom. ,,Bad Sisters“ istražuje složenu mrežu porodičnih odnosa, kao i ubistvo sa čudnim smislom za humor, sve zajedno prezamršeno i za jednu paukovu mrežu u koju se ulovio Klaes. Dinamika prvih epizoda nije usklađena, kao ni humor koji one nose. Međutim, ono što obećava jeste sve bolji i bolji kvalitet iz epizode u epizodu, a nijesmo stigli ni do polovine. Ocjena: 3.4/5

krimi-priča iz epizode u epizodu postaje sve bolja

TV Uvijek preporučujem „Naruta“. To nije samo anime ili manga, već saga o prijateljstvu i bezuslovnoj ljubavi, napornom radu, samoći, kulturološkim različitostima, besmislenosti rata i važnosti zajedništva. Inspiraciju za mnoge likove u ovom serijalu, autor Masaši Kišimoto pronašao je u japanskim narodnim pričama. Čak i životinje u „Narutu“ nose određenu simboliku u folkloru Japana. Recimo, za stvaranje lika Džiraje poslužila je legenda iz Kine, iz perioda Song. Ovaj razbojnik, čije pravo ime nije poznato, bio je nešto slično Robinu Hudu. Ovo je primjer kako Japanci njeguju i osavremenjuju tradiciju, čineći je prijemčivom i mlađim naraštajima. Molim da me ljubitelji ostalih anime giganata – „One Piece“, „Bleacha“ ili „Dragon Ball“ ne hejtuju previše što favorizujem „Naruta“. Meni animacija nije presudna. Topla preporuka i za seriju „The Man in the High Castle“. Dopada mi se priča o alternativnoj istoriji i potpunoj drugoj Americi od one koju uglavnom možemo da vidimo u serijama i filmovima – onoj koja nije „kolijevka demokratije“, već sunđer koji brzo i bez problema upija fašističku ideologiju. MUZIKA Bilo šta što stvara Haruomi Hosono. Umirujuću muziku iz „Džibli“ animiranih filmova. Pjesme korejskog benda Hyukoh, američkog Talking Heads ili engleskog klasika Pink Floyd. „Let Somebody Go“ benda Coldplay i Selene Gomez. Plejliste Juke Mizuhare. Volim i muziku Petra Vagnera, koji stoji iza alijasa Fantom i benda KNN. Zgrabite i sve japanske plejliste koje My Analog Journal objavljuje na Jutjubu. Japanci imaju izraz za umjetnost blisku „običnom čovjeku“, kojim se opisuje i moderan način života u kom se ljepota traži isključivo u ljudima. Taj je izraz ukijo ili „plutajući, nestalni svijet“. Dok razmišljam kako bi zvučao haiku Macua Bašoa kojeg je intrigirao taj univerzum –pomislim na neke od numera na ovom kanalu. One su za mene savremeni ukijo FILM „Top Gun: Maverick“ (Džozef Kosinjski, 2022). Osjećaćete konstantan krindž, a ta vrsta mazohizma vam ne treba. Bolje je da vrijeme utrošite na remek djela velikana Kurosave. Bavio se pitanjem koje i sama sebi nekad postavim - Zašto ljudi ne mogu da žive srećnije zajedno? TV Zaobiđite popularnu seriju „Euphoria“. Ne shvatam čemu euforija oko nje. Već viđeno, dosadno, a pretenciozno. Generalno izbjegavajte glavne preporuke Netfliksa, gotovo svaki put kada bi me namamile ostala bih razočarana. Umjesto nje – gledajte inteligentnu, mračnu, zabavnu i pomalo misterioznu „Only Murders in the Building“. Komedija Stiva Martina i Martina Šorta ne stari, a Selena Gomez briljira. Ili čitajte. Na primjer, „Sopstvenu sobu“ Virdžinije Vulf ili „Prodavačicu“ Sajake Murate. MUZIKA Sve pjesme koje trenutno nastaju na bivšim jugoslovenskim prostorima, a čiji je rok trajanja najviše mjesec dana. Kapiram da bez bezveznog stvaralaštva ne bismo mogli da prepoznamo ono kvalitetno – ali ga izbjegavam upravo zato jer nema drugu svrhu. arhivaPrivatna

Osjetite ,,ukijo“

FILM Kao svaki istinski japanofil, u slobodno vrijeme istražujem japansku kinematografiju koja proizvodi prave filmske poslastice. Izdvajam dramu „Drive My Car“ (Rjusuke Hamaguči, 2021) po istoimenom djelu Harukija Murakamija „Muškarci bez žena“. Film prati Jusukea Kafukua dok režira multijezičku adaptaciju „Ujka Vanje“ i bori se sa smrću svoje žene. Predlažem i „Odlaske“ („Okurbito Departures“, Jodžiro Takita, 2008). Oba imaju gorko-sladak ukus i tjeraju na razmišljanje o tabu temama. Interesantan je i „Café Funiculi Funicula“ (Aiko Tsukara, 2018) po knjizi „Prije nego se kafa ohladi“ Tošikazu Kavagučija, u kojem se prepliću elementi magičnog realizma i koncept putovanja kroz vrijeme, kao podloga za raščišćavanje arhetipskih odnosa među ljudima. Moram da izdvojim najdraže „Džibli“ filmove. Mijazakijeve „My Neighbor Totoro“ (1988), „Castle in the Sky“ (1986) i Takahatijev „Grave of the Fireflies“ (1988). Mada, teško da ćete pogriješiti ako se odlučite za bilo koje Mijazakijevo ili Takahatino ostvarenje. Često se u meni, dok gledam japanske filmove, bore dvije ličnosti – prva kojoj je drago što oni uglavnom nijesu dio mejnstrim kulture, i druga – kojoj je žao što ih zbog jezičke prepreke ljudi mahom izbjegavaju, ne znajući koliko su time na gubitku.

Andrea Jelić: ,,Naruto“ anime prije svih Četvrtak, 1. septembar 2022.18

ZAOBIĐI

PREPORUKA

Andrea Jelić, novinarka i japano lka ZGRABI

Australijska folkerka servirala razarajuću i ljekovitu muziku

JuliaJacklin Muse

Treći album Džulije Džeklin ,,Pre Pleasure“ je poput duge igre zavođenja u kojoj se prasak nikad ne dogodi; ili, recimo, ostaje nagoviješten negdje u tišini nakon posljednje pjesme Frontmen Belami mjesecima je isticao ,,da mu je cilj da potpiše ploču koja govori o svemu ovome, ovdje, sada“. A poruke na albumu ,,Will of the People“ se tiču potrebe da se ,,zbiju redovi“, da se traže nove elite, da se ne zabija glava u pijesak Pjesnikinja je ubijeđena da bi joj u padu aviona ili u bosonogom izlasku na auto-put, samo osjećaj koji nosi prema jednoj osobi bio sasvim dovoljan da preživi. U to nas uvjerava Džulija Džeklin; zato je njena ,,Too in Love to Die“ i priznanje, i molitva i himna ali i uspavanka. I ta je pjesma dovoljna da znate zbog čega je Džulija za muziku sada jednako bitna kao što su, recimo, prije deceniju bili Sufjan Stivens ili Šeron van Eten. Novi album australijske folkerke ,,Pre Pleasure“ je poput duge predigre u kojoj se prasak nikad ne dogodi; ili, recimo, ostaje nagoviješten negdje u tišini nakon posljednje pjesme. Treću ploču karijere je snimala u Montrealu, sa producentom benda The National Markusom Pakinom. Tako da znate što otprilike možete očekivati: sveden, minimalistički muzički pejzaž, osunčanu ili promrzlu muzičku golet, na kojoj je sjajna pjesnikinja uvjerena da mora biti potpuno i do kraja spreman za ispovijest. ,,Pre Pleasure“ je iskorak u njenoj karijeri, jer se ne tiče samo romanse, već svih aspekata ženske psihe. Džulija tu lagano tretira ljubav, religiju, žestoki manjak samopouzdanja, porodicu, izgubljeno prijateljstvo. Zaleti se sa malo više buke u ,,Lydia Wears a Cross“, prije nego uleti u neki savršeno sladak i sočan klinč lične borbe i neke važne osobe, u ruhu laganog klavirskog popa. Potencijalnom partneru ,,mrtva ladna“ dostavlja neodoljivu grandži listu zahtijeva u ,,Be Careful With Yourself“, u ,,Magic“ pronalazi putenu želju sa divnim prigušivačem –prije nego dođe do one himne ,,Too in Love to Die“. Ma, razarujuće i ljekovito iskustvo, da vas rastavi i očvrsne tako da preživite i pad aviona. S. S. Ocjena: 86/100

Muzičarka u klinču sa sopstvenim likom na kaveru ploče bigoutrecords.com musewiki.org Okamenjena lica na

albuma

19Četvrtak, 1. septembar 2022. d ž uboks

Slavni Englezi ciljano i direktno angažovani na energičnoj devetoj ploči

Met Belami pronašao je nekog đavolskog znalca među šamanima i uspio da prizove stare duhove i energiju sa početka našeg vijeka. Zato je album ,,Will of the People“ najzabavniji i najrelevantniji od svega što je bend Muse snimio u skoro dvije decenije. Takođe, ovo je i izvjesno u najvećoj mjeri konkretizovana politična muzika benda Muse. I to u smislu, da ciljaju generacijski zeitgeist, vrlo jasnu razočaranost političkim elitama. Kako njihovih Britanaca, tako i sa kraja na kraj planete. Više se radi o osjećaju, čak raspoloženju – nego artikulisanom otporu, za što je najbolji dokaz završna ,,We Are Fucking Fucked“ na ovom, njihovom devetom Gitarskialbumu.navođena brutalnost, to je glavna i šljašteća oznaka koju na epoletama nose Muse na ,,Will of the People“. Otprilike, ona žestina koja ih je i proslavila i zbog koje su Belami i ekipa zvučali autentično – a sad, ipak, u malo drugačijem ruku. ,,Kill or Be Killed“ je najbolji dokaz, uz soničnu širinu u ,,The Resistance“ i sintisajzerski slalom u ,,Compliance“. Pa ipak, od svega toga, najbolja je ispovijedna jednostavnost u ,,Ghosts (How Can I Move BelamiOn)“.jesam mjesecima isticao ,,da mu je cilj da potpiše ploču koja govori o svemu ovome, ovdje, sada“. A poruke na ploči se uglavnom tiču potrebe da se ,,zbiju redovi“, da se traže nove elite, da se ne zabija glava u pijesak pred očiglednim problemima novog vremena i novih generacija. Sve to liči pomalo i na muzičku slikovnicu Hakslijevog ,,Vrlog novog svijeta“, u kojoj, kako album odmiče, te slike ipak pretjerano liče jedna drugoj. Zato je najbolji recept za druženje sa Muse ovog ljeta – prvo se uhvatiti singlova poput udarne ,,Won’t Stand Down“ – i procijeniti da li vam trenutno paše ta vrsta političke i angažovane ogoljenosti i direktnosti. Pa i kad vas ponese ta energija, bićete svjesni da su slavni Englezi najprije ponovo pronašli sebe, a ovom muzičkom vremenu nijesu donijeli bog zna što novo. S. S. Ocjena: 73/100 omotu

Vrli novi svijet

Božanstvena predigra

Četvrtak, 1. septembar 2022.20 imdb.com Dino Pešut, pisac i dramaturg33 OBRTAJA film

muzika

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - Petar Grašo i Doris Dragović „Što je od mene ostalo“. Moja prijateljica Ana i ja tjedan dana, oboje bez sluha, pokušavamo naučiti pjevati taj duet. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Dugo toplo ljeto“ - Đavoli. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Club Tropicana“ - Wham. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Ovo mi uvijek izgleda kao kazna… Ali Filip Glas i Lana del Rej nikako da mi dosade. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Evo, nešto nisam rezonirao s EKV-om. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Imao sam 21 godinu i smrt Ejmi Vajnhaus doživio sam pretjerano osobno. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Kemija“ od Magazina. To je baš jedna lijepa himna svih napaljenica. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - Živo se sjećam Robija Vilijamsa. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Jerome“ - Liki Li Vaša pjesma za karaoke? - Bolje ne. Ali kad bih baš morao „Colonia“ – Sve oko mene je grijeh. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Mora! Serija idealna za kišni vikend? - „Gossip Girl“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „The X-Filles “. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „The Leftovers“. Serija koju nikada nijeste završili? - Možda bi bilo lakše popisati one koje jesam. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Game of Thrones“. Nisam bio gorljivi fan, gledao sam ju prekasno, ali je to sve skupa bila antiklimaktično. I bezobrazno. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Kad je krenula „Gossip Girl“, želio sam njihove moderne mobitele. Najdraži par iz serije? - Agent Foks Modler i doktorica Dejna Skali iz „The X-Filles“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „The Good Wife“. Nešto su mi bili smirujući ti odvjetnici. Ali može i nervoza iz „West Winga“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - A, dobri moj Džeri. M. ČAVIĆ TV

neodoljiviBartonovBubimir

Film koji Vas čini srećnim? - Srećnim me čini „Chunking Express“ (1994) Vong Kar-vaja. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ne ljute me više umjetnički projekti koji nisu ispali najbolje. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Nisam skapirao film „Mother!“ ( Daren Aronofski , 2017) Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Mislim da je Međugorje filmski potentna tema. Omiljeni filmski rivali? - Beti Dejvis i Džoan Kroford, Ejmi Adams i Oskari. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - U filmu „As Good as It Gets“ (2007), odnos onog psića i Džeka Nikolsona. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Svakim danom sam sve manje nemirna“. Doduše to kaže sestra Angelika u „Glembajevima“ (prim. aut „Gospoda Glembajevi“), ali je to jedan od najboljih citata koje sam čuo na našim jezicima. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Bubimir iz „Beetlejuice“ (Tim Barton, 1988). Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Ne mogu se sjetiti. Ali znam da je mjuzikl „Chicago“ (Rob Maršal , 2002) bio prvi film koji sam pogledao sam u kinu. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Ma bit ću basic i staviti „La grande bellezza“. Tamo stvarno ima svega za cijeli život. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - „Women of the Verge of a Nervous Breakdown“ (Pedro Almodovar, 1988). Ali, evo još nisam bio u Španjolskoj. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Pedra Almodovara u „Krolo“, jedan mali bar gdje se skupljam s prijateljicama, dakako na gemišt. Sofiju Kopolu na preskupo pivo na neki beogradski splav. Gzavijea Dolana u bar „Kolaž“ u Zagrebu na neku domaću rakiju. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Mislim da bi bilo ljeto, da bi bilo negdje u svim našim brdima i mislim da bi svi bili živčani. Neka žena bi morala biti bosa.

Džek Nikolson u dramediji ,,As Good as It Gets“

MilanovićLuka

Koliko su vam puta roditelji pridikovali zbog svakidašnjeg jadikovanja, pa znaju podviknuti „Vi danas imate Bašsve“.o ovom nevremenu u kome odrastamo, a nikako da odrastemo, žvaćemo a nikako da se zasitimo, starimo a nikad mlađi bili nijesmo, imamo sve a u stvari ništa... piše Dino Pešut. Hrvatski pisac i dramaturg sa adresom

u Berlinu, čija su djela prevedena na desetak jezika, milenijalac je koji je stisao do najznačajnijih hrvatskih, srpskih, njemačkih, austrijskih pozornica, rasprodatih tiraža, polica mnogih knjižara. Otkad je debitovao sa dramom „Pritisci moje generacije“, Dina su kritičari ocijenili kao „zbilja već pisca“. Talentovani radoholičar ovih dana priprema predstavu „Elektri pristoji crnina“ u SNG Maribor. Njegov roman „Tatin sin“ izašao je u potpisu „Raštan izdavaštva“. Očekujemo i zbirku poema, ali je naš gost isto tako redovno odgađa. Nadamo se da nećemo dugo čekati, ni poeme ni Pešutov dolazak u Crnu Goru sa „Elektrom“ ili nekom drugom predstavom, a do tada imate fore da čitate roman za koji se uvijek štampa koji tiraž više i fantastične pešutovske „Obrtaje“!

Dino Pešut: Na zidu sobe odrastanja imao poster Robija Vilijamsa

Debi Harli Kvin Godine 1992. izašla je ,,Batman: The Animated Series“, animirana serija koja je pokrenula lančanu reakciju, promijenila lice američke TV animacije i inspirisala pritom generacije i generacije ljubavi, ne samo prema junacima DC Comicsa, nego i umjetnosti, dizajnu, noar filmu, stripovima… I svemu ostalom što je ova serija (koja je sada klasik) sintetizovala u sedmične lekcije o sjajnom pripovijedanju, pritom nam pružajući šansu i da se zabavimo i da štošta naučimo (o životu). Većinu djece privukao je bioskopski kvalitet serije. Gledati Betmena bilo je kao gledanje mini-filma svakog dana. U svakoj epizodi, Betmen se borio protiv poznatih neprijatelja iz DC stripova na kojima je serija zasnovana (poput Džokera) i novih, stvorenih posebno za ovaj animirani projekat (poput Harli Kvin). Cijela radnja smještena je u nekoj četrdesetima inspirisanoj verziji Gotama, a serija je imala i sjajnu muzikutemu koju je komponovao Deni Elfman iz filmova Tima Bartona o Betmenu. I što je još bitnije, predivnu tamnu paletu pastelnih boja uz Art deko zgrade koje su oživjele Gotam na potpuno drugačiji način nego sve do tada. Andrea Romano, direktorka za kasting, prkosila je konvencijama u izboru za seriju, tjerajući po trista glumaca da čitaju za svaku od ključnih uloga u seriji i ne obraćajući posebnu pažnju na status slavne ličnosti ili na to da li su konkretan glumac ili glumica već pozajmljivali glas u sličnom projektu. Ovo je rezultiralo nekim naizgled čudnim izborima, kao što je Mark Hamil za ulogu Džokera, iako je u tom trenutku bio najpoznatiji po ulozi Luka Međutim,Skajvokera.koliko god da su Andreine metode bile neobične, rezultati se ne mogu osporiti. Sada se Romano smatra jednom od najboljih kasting direktorki u Holivudu, a za Marka Hamila znate i sami - Betmenovi fanovi ga smatraju definitivnim glasom princa zločina. Iako je upao kao zamjena u posljednjem trenutku za Tima Karija, Hamilova vokalna izvedba bila je poput neke zlonamjerne sile prirode koja nikad nije zaboravljala pa-

Betmen komepoštujemokogaisedivimo

Svijet u kome je smješten ,,Batman: The Animated Series“ bio je mračan, pun stvarne opasnosti i istinske prijetnje, ali njegov Gotam nikada nije bio u potpunosti poražen zločinom i bijedom. Bio je to grad u kome je jedan Brus Vejn zaista mogao da napravi neku razliku, a to je zapravo sve što je bilo bitno Dječije animirane serije o superherojima godinama su imale samo jednu svrhu, a to je da ispune subotnja jutra između reklama za žitarice i igračke, a da pritom klince drže dovoljno mirnim da roditelju uspiju da predahnu. Upravo zato, u njih nije ulagan ni veliki trud. Bile su krajnje ravnodušno dizajnirane, s pomalo ukočenim animacijama. I, iako su glasove pozajmljivali profesionalni glumci, niko od njih nije zvučao pretjerano inspirativno. A onda se desilo nešto sjajno.

Četvrtak, 1. septembar 2022.22 rottentomatoes.com kalendar ,,Batman: Animated Series“: Najbolja

Galerija nezaboravnih negativaca

Čuvar noći Gotama u nezaboravnom animiranom kadru

Pesnice u letu Svijet ,,Batman: The Animated Series“ bio je mračan, pun stvarne opasnosti i istinske pretnje, ali njegov Gotam nikada nije bio u potpunosti poražen zločinom i bijedom. Ovo je bio grad u kome je jedan Brus Vejn zaista mogao da napravi neku razliku, a to je zapravo sve što je bilo bitno. Nasilje je bilo sveprisutno, ali se nije (uvijek) dešavalo pred našim očima, iako smo ga bili svjesni. Ova vrsta cenzorisanja zapravo je samo pojačala uticaj koje su neke epizode imale, poput ubistva roditelja Dika Grejsona u sjajnoj ,,Robin’s Reckoning“ koja bi vas i sada natjerala da gutate knedle. Ne dozvoljavajući da se ekran preplavi nasiljem, serija je zapravo postala realističnija. Koliko god da su brzo letjele pesnice i koliko god velike eksplozije bile, uvijek se dešavalo nešto što je imalo smisao i značaj. Serija ,,Batman: The Animated Series“ nije bila toliko voljena među djecom jer je bila najmračnija, najozbiljnija ili najnasilnija popodnevna animirana emisija svog vremena. Bila je to jer nas je tretirala kao odrasle. Zapleti su se ticali razvoda, zakona o patentima, prevara u osiguranju, beskućništva, klasnih predrasuda, starosne diskriminacije, zlostavljanja u zatvoru, testiranja na životinjama i svih vrsta mentalnih bolesti. Njene se priče nijesu vrtjele oko invazija vanzemaljaca ili scenarija sudnjeg dana, već oko svakodnevnih stvari koje čine život. Naravno, ovo nije poslednja dječija animirana serija koja je bila mračna, inteligentna, ali po potrebi i nasilna. Ali, činjenica je da se i danas, 30 godina kasnije, izdvaja. I to ne samo po kvalitetu. ,,Batman: The Animated Series“ danas se smatra jednom od najboljih animiranih emisija svih vremena (ne samo jednom od najboljih dječjih animiranih serija ili serija o superherojima). Optimistični noar, Betmen kog možemo i da poštujemo i da mu se divimo. Za nas koji smo odrasli uz njega, Betmen iz ,,Batman: The Animated Series“ zauvijek će biti ,,naš Betmen“. Biljana MARTINIĆ

23Četvrtak, 1. septembar 2022. rottentomatoes.com Najbolja interpretacija voljenog stripskog heroja slavi 30. rođendan

tetični apsurd koji leži u korijenu Džokerovog lika. Isto važi i za glumca Kevina Konroja koji je nastavio da pozajmljuje glas Brus Vejnu i Betmenu u brojnim produkcijama, a čak ga je igrao i u igranoj verziji ,,Batwoman“. Čisti realizam Ovim je projektom dokazano da i animirani filmovi i serije mogu biti ozbiljni, a da pritom ostanu dječji, i da mogu da postoje i razvijaju se kao prave karakterne drame. ,,Batman: The Animated Series“ nije bila narativno najambicioznija animirana serija (tu ,,Gargoyles“ ipak drži prvo mjesto), niti je bila eksplicitno nasilna (,,Batman: The Brave and the Bold“ je mnogo surovija, iako tako ne izgleda na prvi pogled), u njoj nije bilo ni toliko akcije koliko bismo očekivali (,,The Avengers: Earth’s Mightiest Heroes“ ovdje vjerovatno odnosi pobjedu), a ni najciničnija (to je sigurno ,,Wolverine and the X-Men“)… Ali, utabala je put za sve ono što je uslijedilo. Ipak, ono zbog čega se ,,Batman: The Animated Series“ isticala tad, razlog je što je posebna i danas. U pitanju je njen čisti realizam i način pripovijedanja. Dok su se mnoge animirane serije prije ove, ali i dosta njih nakon nje bavile isključivo pitanjima koja mijenjaju svijet, kod ,,Batman: The Animated Series“, rijetko je bio u pitanju svijet ili čak čitav grad, a obično su bili u pitanju životi samo nekoliko stanovnika Gotama ili nečija reputacija. Što je još važnije, jasno je naznačeno više puta da je fokus ne samo na Betmenu i njegovom krugu boraca protiv kriminala, već i na sve građane Gotama. Nije se, dakle, radilo samo o zlikovcima na koje bi Betmen nailazio, već i o svakodnevnim običnim ljudima čiji bi se životi ukrstili sa njihoGotamvim. je grad sa osam miliona životnih priča, a ova se animirana serija trudila da ispriča svaku od njih. Bilo da se radilo o nasumičnom sitnom kriminalcu koji misli da je slučajno ubio Betmena, bivšoj televizijskoj zvijezdi na ivici beskućništva, osramoćenom ljekaru koji radi ilegalno za mafiju svoga brata, ili olimpijski sportista koji je prokleo sebe eksperimentisanjem sa neprovjerenim steroidima. Razni heroji, ali i zlikovci bili su zapravo normalni ljudi sa normalnim, svakodnevnim problemima. I to su one stvari koje ostanu sa vama.

Nezaboravna scena pada kosmičke kapsule na mjesečevo oko

manjaktridesetaknetumanimsusretMjesecmaestralnoČetrnaestominutnoostvarenjeoputunaučudnjikavojkapsuli,astronomasasimpatič,,vanzemaljcima“SelenitiinjihovbijegnazadnaplaZemlju-svesastavljenouscena.Ukojimajedijalogaadekvatnoza

Često etiketiran kao patron au gmentativne realnosti, fran cuski iluzionista Žorž Melijes, rođeni Parižanin započeo je film ski put (a time i veliki uticaj na ovu umjetnost) - radom u teatru. Reditelj je sa tridesetak iluzija na teatarskim daskama, koje su umnogome pomogle tadaš njim grupama da efikasno pri kažu dramatične tekstove, us pio da dokaže da je svijetu prijeko potreban neki mehani zam, u kojem bi te slike imale drugačiju vizuelnu budućnost. Srećom po Melijesa, 1895. na scenu stupaju braća Limijer, pa ga više ništa nije moglo spri ječiti da evolvira svoje magične trikove i iz teatra ih preseli na svojevrsnu improvizovanu verziju tadašnjeg ekrana. Me đutim, sigurno je da je u tom periodu za mnoge bilo izuzet no teško da efikasno transfor mišu vizuelnu estetiku ,,nemo gućeg“. Ne i za Melijesa, junaka ove priče, koji ubrzo shvata važnost pokretnih slika a nje gov um počinje da stvara ideje kao na traci. Uostalom, nije pu ka slučajnost to što su braća Li mijer i Melijes obilježili isti vremenski period. Konekcija sa Vernom Od 1899. do njegovih posljed njih filmskih dana 1922. godine, Melijes je uradio više od 500 fil mova, ali u tom okeanu ostvare nja nijedno nije moglo ponoviti uspjeh onog po kojem sada ovog francuskog režisera i prepozna ju, ,,Putovanje na Mjesec“ (,,La Voyage dans la Lune“) iz 1902. godine.

Let kosmičkog teatra

Ova vizija svemirske ekspedicije bila je jedan od apsolutno prvih primjera naučno-fantastičnog filma, ali i po mnogo čemu animiranog, budući da su posljednji kadrovi završeni na ,,obojen“ način

Četvrtak, 1. septembar 2022.24 kalendar Jubilej vanvremenskog klasika intofilm.org

mijenjen – i to efikasnim tehnič kim rješenjima. Na koncu, ovo je bio jedan od ap solutno prvih primjera nauč no-fantastičnog filma, ali i na neki način animiranog, s obzi rom na to da su posljednji ka drovi završeni na relativno ,,obojen“ način. Takođe, ,,Le Voyage dans la Lune“ bio je kru na Melijesovog pristupa, u ko jem tanka linija između teatra i filma ima sasvim novu dimenzi ju, što je sasvim jasno vidljivo ako pažljivo pratimo na koji na čin akterski segment koristi sce nografiju. Dok se režiser sasvim svjesno (i krajnje hrabro za taj period) odlučio na ovaj korak, da film bude teatarski stilizo van, uspio je i da pošalje ključnu antiimperijalističku poruku. Melijes je, razumljivo, taj koji stoji iza slatkastog scenarija, glavne uloge profesora Barben fuilisa, ali i kreiranja scenogra fije, kostima, fotografije i na koncu produkcije. Dok je za ,,mjesečeve mještane“ pozaj mio talenat plesača iz popular nog kabaretskog pariskog klu ba. Francuz je ideju za film ,,pozajmio“ od zemljaka Žila Verna i njegova dva romana o Mjesecu, ali i Engleza Herber ta Velsa, koji je samo nekoliko mjeseci prije nego je Melijes završio film objavio roman ,,The First Men in the Moon“. Uprkos očiglednom uticaju ro mana Verna i Velsa, važno je napomenuti da je mladi Meli jes u svom trominutnom filmu 1898. godine započeo ovu ,,mjesečarsku“ priču, na sebi sasvim svojstven način. Zasi gurno su kadrovi u komadu ,,La Lune a un Metre“, u kojima

amsterdamstreetart.com

25Četvrtak, 1. septembar 2022.

klasika ,,Le Voyage dans la Lune“ Žorža Melijesa

astronom sanja vilu na Mjese cu, bili odskočna daska za re mek djelo koje će uslijediti. Simpatična vanzemaljska pri čica i ne bi bila tako zanimljiva da nije adekvatno vizuelno potkovana. A ta vizualizacija krunisana je jednim od najslav nijih filmskih kadrova u istoriji – nakon kraćeg leta, astronauti su srušili svoju kapsulu Mjese cu u oko i nastavili da istražuju ,,planetu“. Muke s Edisonom Legendarna filmska djela čiji vremenski uticaj prelazi i cijelo stoljeće, poput Melijesove ,,mjesečeve iluzije“, skoro uvi jek prate neke kontroverze. Ipak, ona koja se pojavila ubrzo nakon francuske premijere,,Le Voyage dans la Lune“ na počet ku septembra 1902. imala je specifičnu simboliku, čiji će efekti biti dio stvarnosti u du gom vremenskom periodu pred Uprkosnama.tome što je napravio je dan od najpopularnijih filmo va, Melijes nije profitirao od ovog filma. Štoviše, ostvarenje je na neki način označilo poče tak finansijskog kolapsa za nje govu produkcijsku kuću. Dok je film za taj period bio izuzet no ambiciozan (i skup), Melijes je računao da će, kada ga ,,poša lje“ preko Atlantika, američki scenario ipak rezultirati profi tom. Ipak, bez obzira na to što je ,,Le Voyage dans la Lune“ bio apsolutni hit u Sjedinjenim Dr žavama, i to zahvaljujući pira teriji i Tomasu Edisonu (!), Melijesovo ,,slanje“ filma nije rezultiralo finansijskim uspje hom.Sobzirom na to da u tom pe riodu piraterija nije bila re gulisana na isti način kao sada, Edisonu je bilo ,,dozvo ljeno“ da napravi brojne ko pije Melijesovog ostvarenja i distrbiuira ih širom SAD go dinama, bez posebnih reper kusija. Iako je Melijes uspo stavio mehanizam provjere za svoje buduće naslove, i obezbijedio patente kroz no vootvorenu kompaniju u SAD-u, Edison je uspijevao da zaobiše pravila. Ljutkasto oko No, prije nego će astronaut ubi ti jednog od Selenita, vizuelna istorija već je bila ispisana. Ne samo da je ovo ostvarenje, koje je staro 120 godina, bilo svoje vrsna kruna Melijesovog rada sa manipulacijom, film sadrži jednu od najpoznatijih film skih fotografija: kapsula viri iz ljutkastog oka Mjeseca. Nijemi film iz 1902 godine, koji je bio čudnjikavo dug za jednu kratku formu u tom periodu, oduševio je publiku, ali je pre poznavanje njegove važnosti ipak moralo sačekati bolje dane. Ipak, bajkovite mizanscene, du pla ekspozicija, usporeni sni mak, kao i do tada neviđeni spe cijalni efekti, samo su dio onoga što nam je donio ovaj francuski genije. I dovoljni su segmenti jedne meke i sadržajne igre. Melijesovo eksperimentisanje sa kamerom, fotografijom i mi zanscenama bili su svojevrstan primjer filmskog legata. Iako je i te kako gajio sofisticirani pri stup filmu kao mediju, Melijes nije mogao da odoli a da se ne poigra. Srećom, jer bez njego vih inovacija teško da bismo sada mogli zamisliti film kao takav. Sa ovim radom, Melije sov uticaj na buduće režisere se dokazao kao nesumnjiv, a ono što je učinio za filmsku indu striju je nemjerljivo. Leila MURSELJEVIĆ

Ovogodišnja reprodukcija filmskog plakata sa početka 20. vijeka

Susret ,,kosmonauta“ sa neobičnim vanzemaljcima Selenitima pinterest.com

PODGORI č ARENJE twitter.com Fon Štrohajm na vrhuncu lmske slave Fon

Četvrtak, 1. septembar 2022.26

naŠtrohajmCetinju

Zaglavi se Crta: Srđan Ivanović Erih fon Štrohajm, ikona Holivuda i filma 20. vijeka, boravio je na knjaževskom Cetinju kao austrougarski vojni ataše – i to je podatak koji je bio nepoznat našoj javnosti. Otkriven slučajno, tragom jedne tužbe crnogorskog princa protiv velikog holivudskog studija! Za one kojima era ,,klasičnog Holivuda“ i filmska istorija nije pretjerano bliska: Fon Štrohajm filmskoj je publici najpoznatiji po velikoj ulozi u ,,Bulevaru sumraka“ (,,Sunset Boulevard“, 1950) Bilija Vajldera. Oskarom nagrađena, smatrana jednim od najbitnijih filmova filmske umjetnosti, crna komedija i noir – ne bi bila to što jeste bez Fon Štrohajma kao nezaboravnog batlera Maksa. I još jedna velika uloga: u ,,Velikoj iluziji“ (,,Le Grande Illusion“, 1937) Žana Renoara, drami i jednom od najbitnijih ratnih i francuskih filmova ikad snimljenih... Tu Erih tumači njemačkog oficira – i proriče svjetski rat, koju godinu ranije. Svi veliki režiseri će vam se ipak kleti da je Fon Štrohajm još bitniji kao režiser. Jer je dvadesetih, u Holivudu, izgradio takvu reputaciju da ga sada smatramo jednim od prvih pravih filmskih autora. Odnosno onih, koji su režije načinili pravu, sasvim autorsku umjetnost. Osobenjak, ekscentrični i za mnoge arogantni Fon Štrohajm, austrijski imigrant sa teškim njemačkim akcentom koji se još predstavljao kao grof (a bio sin jevrejskog šeširdžije, potom sa vojnom karijerom) –je jedan od onih koji su proslavili studio Metro-Goldvin-Majer. Najprije filmom ,,Pohlepa“ (,,Greed“, 1924), ali i finansijski izuzetno uspješnom ,,Veselom udovicom“ (,,The Merry Widdow“, 1925). I tu dolazimo do crnogorske konekcije! Svi su bitni svjetski mediji kao kuriozitet na proljeće i ljeto 1930. objavili vijest da je crnogorski princ Danilo Petrović u Parizu uspio da naplati štetu zbog narušavanja ugleda, u parnici protiv studija Metro-Goldvin-Majer. Britanski mediji izvijestili su da je princ prijestolonasljednik koji je abdicirao 1921. u izgnanstvu u korist sinovca Mihaila, tražio odštetu od 4.000 funti (današnjih 290,6 hiljada funti; odnosno 342.6 hiljade eura!). I dobio od suda 800 funti, dakle oko današnjih 68,5 hiljada eura. Na stranicama Objektiva već smo pisali o slučaju ,,Vesele udovice“, najpopularnije operete sa početka 20. vijeka, Franca Lehara – koja se šaljivo odnosila prema boemskom životu balkanskog princa u Parizu, a zatim i ljubavi i braku sa njemačkom princezom. Opet podsjećanje: tada su se Crnogorci žestoko naljutili zbog aluzije na brak princa Danila sa Jutom, vojvotkinjom od Meklenburg-Nojsterlica. Pa je opereta i prekidana u Beču i Carigradu (sa sve junacima koji bi sa isukanim jataganima izvršili ,,desant“ na svenu!), što je takođe bila tema svjetskih medija... Ali samom princu to nije pretjerano smetalo, jer su i on i Juta bili prikazani u pozitivnom ,,Problem“svjetlu.sa Fon Štrohajmom bio je, što je priči pružio ,,grublje ivice“. Više tu nije bila neka princeza. Imena likova su skoro autentično istorijska (princ Danilo Petrović, kraljica Milena, kralj – Nikita, kraljevina – Monteblanko!), sve uniforme i nošnje autentično crnogorske. Fon Štrohajmu je bilo jako bitno da vizuelno ,,spakuje“ ono što su mu bila sjećanja na Cetinje i Crnogorce. E, u priči se odstupilo značajno od operete. Nije više bilo princeze, princ se zaljubio u irsku plesačicu Seli O’Haru (tumačio ga holivudski zavodnik Džon Gilbert, nju divna Mej Marej). Nakon duela, ranjavanja, drame, ubistva drugog princa – na kraju Seli prosi Danila u bolničkom krevetu... A princu Danilu se nikako nije svidjelo to što je njegov lik bio brutalan, plahovit, praktično grubijan. I zato tužba. To što je princ naplatio odštetu na sudu šest godina nakon premijere filma, studio Metro Goldvin Majer praktično nije osjetio. Zarada od filma, nijemog klasika koji je u skoro cjelosti sačuvan, bila je basnoslovna. Doživio je četiri rimejka; nijedan nije bio tako lijep i bitan, kao onaj Fon Štrohajmov. Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Grafički dizajn Veselin Radonjić Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor PavlovićZamjenik urednice Stojan Stamenić welcomecollection.org MurseljevićL. Od krucijalnezloupotrebiradovaupozoravajućiholjudskojoredovezeljudi,biljakaivazduha,izložba„RootedBeings“sigurnojeosmišljenadabipodiglasvijestoproblemučijeserješenjenenazire Provokativan performans cvjetanja umjetnice Ingele Irman 2957-2800ISSN Magična flora Rad koji oslikava vezu biljaka i vazduha Poster izložbe L.Murseljević

Kada je u januaru britanski javni servis lansirao dugoočekivani serijal „The Green Planet“, u kojem je maestralni ser Dejvid Atenborou približio život flore, kao i njenu konekciju sa svim što biljke na planeti okružuje, popularnost ove tematike skočila je preko noći. Tako je „konekcija sa biljkama“ polako počela da se infiltrira u druge sferama društva, pa su se muzeji i galerije ubrzo adaptirali i osmišljavali njihovo konceptualno rješenje. Najefektnije je ponudio muzej „Welcome Collection“ u centru Londona, izložbom „Rooted Beings“ ove sedmice. Pored uloge svijeta biljaka kao temeljnog igrača koji održava život na Zemlji, izložba je pokušala da predstavi i onu „nježniju“ stranu čiji korijen leži u konstantnom prilagođavanju životnim oblicima koja ih okružuju. Ali, kao posebno važno, organizatori izložbe naglasili su očigledan prekid veze ljudi sa biljkama, odnosno odnos ljudi koji je isključivo usmjeren ka poziciji biljaka kao ultimativnog resursa za potrošnju. Na taj način degradirajući pritom onu vitalnu, i krajnje krhku vezu, koju smo nekada imali sa biljnim svijetom. Posjetioci izložbe „šetali“ su kroz (pra)istoriju – od početaka fitosinteze, do pojava prvih „zemljanih“ biljaka koje su zavisile od vlage, do onih dominantnih čije „sjeme“ igra centralnu ulogu i prvih pojava nekih od formi poljoprivrede. Na koncu, posjetioce izložba dovodi do momenta gubitka biodiverziteta i uticaja klimatskih promjena na zdravlje naše planete, ljudi, ali i do rizika od budućih pandemija. Od upozoravajućih radova o ljudskoj zloupotrebi flore do krucijalne veze između ljudi, biljaka i vazduha, izložba „Rooted Beings“ osmišljena je da podigne svijest o ovom očiglednom problemu čije se rješenje ne nazire. Ipak, jedan od najposjećenijih radova na izložbi imao je pozitivnu konotaciju i na teatralan način je zatvorio priču o biljkama. Umjetnica Ingela Irman performansom „cvjetanja“ iz 2017. godine, „The Inner Ocean: The Passion Flower“, željela je da istakne važnost cvijeta za biodiverzitet koji na sebi svojstven način intimno „privlači“ oprašivače, reflektujući njihovu poziciju u ekosistemu.

Leila MURSELJEVIĆ