Dnevni list Pobjeda 01.10.2022.

Protiv smjene Đurović glasalo je 45 poslanika na tajnom glasanju. Zanimljivo je da je ista većina DPS, SDP, Ura, SNP, Albanci i Bošnjaci i izabrala Đurović za predsjednicu parlamenta. Glasanje za Đurović dovelo je u pitanje da li i dalje postoji parlamentarna većina od 41 poslanika koja je predložila Miodraga Lekića za mandatara. Izvor Pobjede iz DF-a kazao je sinoć da su oni računali na 33 glasa za smjenu Đurović i da pretpostavljaju da je jedan njihov poslanik glasao protiv smjene. Nezvanično, u pitanju je potpredsjednica Branka Bošnjak koja je to saopštila u neformalnom razgovoru sa kolegama i novinarima

Kako se realizuje ,,meka moć“ Rusije

Dok Putin ima strateški cilj da države Zapadnog Balkana ne budu dio EU i ostanu pod nekom vrstom uticaja Moskve, Vučić pokušava da, sprečavajući crnogorski put ka EU, zadrži poziciju glavnog političkog igrača u regionu. Stoga se godinama unazad subverzivne aktivnosti na crnogorskom tlu vode iz ruskog centra, ali se za realizaciju planova koriste srpske proksi organizacije, udruženja i prosrpske partije u Crnoj Gori

Proizvođačima Hemofarm, Alkaloid i Actavis ne odgovaraju cijene

NIKŠIĆKI SCENARIO: Predsjednik Srbije poslao u Banjaluku dva svoja ključna operativca, obojica privedeni zbog sumnji za kupovinu glasova ali kasnije i pušteni

,,PALA“ STARA VEĆINA: Skupština Crne Gore nije juče prihvatila prijedlog za razrješenje predsjednice te institucije

Turski

DPS i SDP sačuvali

Danijelu Đurović

Protiv smjene Đurović glasalo je 45 poslanika na tajnom glasanju. Zanimljivo je da je ista većina DPS, SDP, Ura, SNP, Albanci i Bošnjaci i izabrala Đurović za predsjednicu parlamenta. Glasanje za Đurović dovelo je u pitanje da li i dalje postoji parlamentarna većina od 41 poslanika koja je predložila Miodraga Lekića za mandatara. Izvor Pobjede iz DF-a kazao je sinoć da su oni računali na 33 glasa za smjenu Đurović i da pretpostavljaju da je jedan njihov poslanik glasao protiv smjene. Nezvanično u pitanju je potpredsjednica Branka Bošnjak koja je to saopštila u neformalnom razgovoru sa kolegama i novinarima

PODGORICA – Skupština Crne Gore nije juče, u nastavku vanredne sjednice, razriješila predsjednicu te institucije Danijelu Đurović, jer je većina poslanika bila protiv tog prijedloga. Tajnim glasanjem za razrješenje izjasnilo se 32 poslanika, dok je 45 bilo protiv.

Đurović je, uoči glasanja o njenom razrješenju koje su inicirali DF, Demokrate, Demos, PzP, RP, UCG i Prava CG, poručila da je, ukoliko predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspusti Skupštinu, spremna da „uradi sve u skladu sa Ustavom i zakonom“. To je kazala u odgovoru na pitanja Andrije Mandića (DF), ali to nije bilo dovoljno da DF povuče inicijativu za njeno razrješenje, pa je uslijedilo tajno glasanje.

PITANJA I ODGOVORI

- Da li ste spremni, ako predsjednik države protivustavno i protivsistemski raspusti Skupštinu, da istog momenta raspišete predsjedničke izbore koji bi bili održani istog dana sa parlamentarnim? Da li ćete uraditi sve u skladu sa vašim ovlašćenjima da se izabere 44. vlada onako kako se dogovorila parlamentarna većina i 41 poslanik potpisao da mnandatar buda Lekić – pitao je Mandić, navodeći da od odgovora zavisi hoće li povući inicijativu za razrješenje Đurović.

Rekao je da, ako Đurović nije spremna na to, „gospođa Bošnjak spremna je da sve to uradi“.

- Treba nam odgovor da ili ne, ako je da, povući ćemo inicijativu – rekao je Mandić.

Danijel Živković (DPS) ukazao je Bošnjak da je prekršila Poslovnik i da više nema „odgovaranja“.

- Rasprava je završena. Dogovaranja, upite, odgovore, zasitili smo se, evo dvije godine se dogovarate, skupljate, pregovarate, vrijeđate se, i došli ste na sjednicu o razrješenju da postavljate jedni drugima pi-

tanja. Ovo je flagrantno kršenje Poslovnika. Nikakvi odgovori, pregovori ne mogu da se obavljaju, vrijeme je da se glasa – rekao je Živković.

Protiv smjene Đurović glasalo je 45 poslanika na tajnom glasanju. Zanimljivo je da je ista većina DPS, SDP, Ura, SNP, Albanci i Bošnjacii izabrala Đurović za predsjednicu parlamenta. Glasanje za Đurović dovelo je u pitanje da li i dalje

postoji parlamentarna većina od 41 poslanika koja je predložila Miodraga Lekića za mandatara. Izvor Pobjede iz DF-a kazao je sinoć da su oni računali na 33 glasa za smjenu Đurović i da pretpostavljaju da je jedan njihov poslanik glasao protiv smjene. Nezvanično u pitanju je potpredsjednica Branka Bošnjak koja je to saopštila u neformalnom razgovoru sa kolegama. Jedan po-

slanik DPS-a je bio odsutan. Đurović je, opet u proceduralnoj reakciji, odgovorila da ne očekuje od predsjednika države da postupa neustavno i raspušta Skupštinu, ali, kako je istakla, u slučaju da do toga dođe, spremna je da uradi sve u skladu sa Ustavom i zakonom.

- U slučaju da dođe do takvog momenta, ja sam spremna da uradim sve u skladu sa Usta-

Koprivica: Ista većina glasala Đurović

Po završenoj sjednici poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović na toj poziciji sačuvao DPS i one partije koje su je sa njima i izabrale.

- Epilog glasanja je sljedeći. Đurović je spašena glasovima DPS-a i onih koji su je zajedno sa DPS-om izabrali – istakao je. Demokrate su, dodao je, ostale doslijedne inicijativi i glasale za razrješenje.

- Insistirali smo na resetovanju odnosa kada je u pitanju izborna parlamenarna većina u

cilju poništavanja dogovora koji su sklapani sa DPS-om. Plašimo se da je ovo vraćanje duga zato što su potpisi podrške mandataru dati 20. a ne 19. septembra – rekao je.

šavanje“ Đurović očigledno još jedan proizvod zakulisnih dogovaranja.

- Ako se posmatra inicijativa o razrješenju u kontekstu ukupnih dešavanja, moram da postavim pitanje da li je nekome želja za destabilizacijom države i ove institucije ili za ličnim obračunom. Jedno je sigurno - postoji za destabilizacijom države i njenih institucija, i političkog dogovora – kazala je Đurović.

Poručila je da je ponosna što je „bila na čelu crnogorskog parlamenta“.

- S obzirom na to da sam tek druga žena u istoriji na ovom mjestu, i to nakon 20 godina, bila mi je izuzetna čast i zadovoljstvo što sam imala priliku da vodim Skupštinu – kazala je Đurović, dodajući da je ponosna što je nakon gotovo šest godina okupila sve predsjednike političkih subjekata zastupljenih u parlamentu kada su se pokrenula goruća pitanja poput izbora sudija Ustavnog suda, VDT-a, članova Sudskog savjeta, te reforma izbornog zakonodavstva.

- Možda su nas neke druge stvari pretekle pa su i te dogovore pokvarile, ali želim da vjerujem da ćemo u ovom sazivu uspjeti da uradimo makar dio koji se odnosi na izbor sudija Ustavnog suda. To nam je ustavna obaveza. Još vjerujem da će doći do dogovora iako u ovom trenutku to izgleda zaista daleko – kazala je Đurović.

BRANIĆE USTAV

Istakla je da je postupala zakonito i ustavno, te da inicijativa za njenu smjenu nije u skladu sa ustavnim principima vladavine prava. Poručila je da će beskompromisno braniti Ustav.

- Da li sam ja sa ove ili druge strane skupštinske sale, mnogo je važnije da država funkcioniše – istakla je Đurović. Božena Jelušić (Ura) kazala je da je stvorena nova većina i da je Vlada izgubila podršku, čime je, kako kaže, završen prvi čin.

vom i zakonom. Ono što je za mene najvažnije je da poštujem Ustav i zakon i na to sma se obavezala – rekla je Đurović. Mandić je ponovio pitanje, tražeći konkretan odgovor.

- U slučaju da predsjednik krene u kršenje Ustava, jeste li spremni da raspišete izbore – pitao je, ali je dobio isti odgovor.

- Raspisaću predsjedničke izbore u skladu sa Ustavom i zakonom. Tačka – odgovorila je Đurović, nakon čega je Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) prokomentarisala da su iz DF-a shvatili da nemaju većinu.

- Imate većinu samo kad treba pobjeći sa izbornog polja i kad treba stolice da se čuvaju.

Povucite inicijativu, to je korektnije nego ovo što sad radite - poručila im je Vuksanović-Stanković.

Đurović je na početku sjednice kazala da je „nekome želja destabilizacija države i njenih institucija“.

- Pred nama je drugi čin. U rušenju Vlade nijesmo učestvovali, niti ćemo glasati u rušenju Đurović, pogotovo ja kao žena – kazala je Jelušić, dodajući da je Đurović pokazala odmjerenost, sporemnost za komprimos, te da je podnijela mnoge uvrede.

Milosava Paunović (SNP) kazala je da je Đurović ,,sve uvrede i sabotaže podnijela dostojanstveno, ženski hrabro“. Pozvala je partije bivše većine da ostanu ,,u dobrom duhu“ i idu ka formiranju vlade koju će voditi Miodrag Lekić. Kazala je da SNP nije učestvovao ,,ni u kakvim smjenama“. Prijedlog za razrješenje podnijeli su DF, Demokrate, Demos, PzP, UCG i Prava CG. Sjednica je počela 2. septembra i istoga dana prekinuta na zahtjev DF-a. Front je tada tražio pauzu kako bi partije koje su činile većinu nakon 30. avgusta 2020. godine dobile još jednu šansu za dogovor o formiranju nove vlade. I. K - N.Z -Ž. Z.

,,PALA“ STARA VEĆINA: Skupština Crne Gore nije juče prihvatila prijedlog za razrješenje predsjednice te institucije

Danijela Đurović

Dnevni

„Stara“ većina onemogućila raspravu o skraćenju mandata Skupštini

PODGORICA – Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu juče raspravljali o prijedlogu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine, jer je protiv dnevnog reda koji je predviđao samo tu tačku, glasao 41 poslanik, dok je 39 njih bilo ,,za“.

Predsjednik Đukanović došao je na vanrednu sjednicu parlamenta, koja je trajala svega nekoliko minuta, ali su poslanici iz partija koje su činile većinu nakon 30. avgusta 2020. godine glasali protiv dnevnog reda i time onemogućili raspravu. Dnevni red podržali su DPS, SDP, SD i manjinske partije. Drugačiji aršin imali su poslanici „stare“ većine na sjednicama Zakonodavnog i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, gdje su izričito tražili prisustvo Đukanovića da bi

se održala rasprava o prijedlogu za skraćenje mandata parlamentu. Iako Poslovnik u članu 67 predviđa da „u ra-

du Odbora mogu učestvovati predstavnici predlagača“, članovi ova dva odbora nijesu prihvatili da, umjesto Đu-

Đukanović: Parlament pokazao da ne ispunjava ustavne nadležnosti

Predsjednik države Milo Đukanović ocijenio je juče da je parlament, odlukom da ne skrati sebi mandat, preuzeo odgovornost za državno političke interese i pokazao da ne ispunjava svoje ustavne nadležnosti. Podsjetio je da je „stara“ parlamentarna većina propuštila rok koji je imala da predloži mandatara za sastav vlade.

- Politička odgovornost za ono što možemo definisati kao namjeru da se produži institucionalna paraliza Crne Gore je u parlamentu. Jasno je danas da je namjera političkih protivnika nezavisne i evropske Crne Gore da prikažu Crnu Goru kao institucionalno nefunkcionalnu – ukazao je Đukanović. Smatra i da namjera onih koji žele da Crnu Goru učine institucionalno nefunkcionalnom i nesposobnom, odražava težnju da se dokaže teza velikosrpskog nacionalizma.

nefunkcionalnom i nesposobnom, imperijalne Rusije i

- To je da Crna Gora ne treba da postoji jer je institucionalno nefunkcionalna i da je potrebno vratiti u ruke Srbiji i na taj način ispuniti ono što su snovi i želje imperijalne Rusije i velike Srbije – da se

konstituiše u novim granicama i obezbijedi da svi Srbi budu u jednoj državi – kategoričan je Đukanović.

Jasno je, dodao je, da je „izvođač“ takvih radova odlazeći premijer Dritan Abazović - Da li to treba još nekom crtati ili se to vidi?

Ja se nadam da se to vidi. Parlament će morati da razmisli kako izaći iz ovog ćorsokaka ako ne želi da bude saučesnik u izvršavanju obaveza prema onima koji žele da Crne Gore nema – poručio je.

Upitan koje bi mehanizme on sada mogao upotrijebiti kazao je da se konsultuje sa domaćim i inostranim specijalistima za ustavno pravo kako bi vidio „da li postoji prostor za još neku inicijativnost predsjednika

države“.

kanovića, prijedlog obrazlažu njegovi savjetnici. Gotovo četiri sata po okončanju sjednice Skupštine novinarima se obratila predsjednica parlamenta Danijela Đurović. Ona je ocjenila da je jučerašnja odluka poslanika da ne skrate mandat Skupštini najbolji pokazatelj da crnogorski zakonodavni dom funkcioniše. Komentarisala je i tumačenje pravnika da bi Đukanović, shodno članu 92 Ustava, mogao ukazom da raspušti Skupštinu i kazala da to nije moguće.

Pozvala je Đukanovića da „ne tumači Ustav kreativno“.

- Ne želim da vjerujem da bilo ko želi kreativnim tumačenjem da dovede do destabilizacije Crne Gore – kazala je Đurović.

Piše: Dr Dragoljub DRAŠKOVIĆ

Skupština urušila sopstveni legitimitet

Parlament je sebe pridružio nefunkcionalnim državnim institucijama u ustavnopravnom sistemu, prije svega Vladi koja je izgubila povjerenje, ali i ustavnosudskoj vlasti koja je u blokadi, takođe, zbog nevršenja ustavnih funkcija od strane parlamenta

PODGORICA – Politička i ustavnopravna kriza u Crnoj Gori juče je dodatno produbljena i to sa nivoa najvišeg državnog organa. Skupština Crne Gore nije našla za shodno da odlučuje o skraćenju sopstvenog mandata.

Skupština je, naime, odbila da uvrsti u dnevni red vanrednog zasijedanja odlučivanje o prijedlogu predsjednika Crne Gore za skraćenje mandata Skupštine. Na taj način je povrijedila Ustav Crne Gore i sebe učinila neustavnim i nelegitimnim organom zakonodavne vlasti u ustavnom sistemu uređenja vlasti u Crnoj Gori. Predsjednik Crne Gore je jedan od Ustavom ovlašćenih predlagača za skraćenje mandata Skupštine (pored Vlade i najmanje 25 poslanika). Po prijedlogu bilo kog od Ustavom ovlašćenih predlagača za skraćenje mandata Skupštine ista je dužna odlučivati o skraćenju mandata. To je jedno od osnovnih pravila parlamentarizma. Skupštinu na to obavezuje neposredno i Ustav Crne Gore, da „odlučuje o skraćenju mandata“ (član 91, stav 2 Ustava). Nezavisno, naravno, od ishoda tog odlučivanja i rezultata glasanja.

PODGORICA - Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore u kontinuitetu će jačati svoju opremljenost i spremnost jer će budžet za odbranu od naredne godine biti dva odsto BDP-a, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević na sastanku sa predstavnicima medija održanom u susret Danu Vojske.

- Neću povući niti jedan potez koji mi dozvoljava.

- Neću povući niti jedan potez koji mi Ustav ne dozvoljava. Držaću se Ustava, ali parlament mora biti svjestan da je lopta u njegovom dvorištu, i da od njega zavisi da li će se nastaviti institucionalni trulež Crne Gore ili će se taj Gordijev čvor presjeći, a jedino se može presjeći organizovanjem prijevremenih parlamentarnih izbora – istakao je Đukanović.

tarnih izbora – istakao je Đukanović.

Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović ocijenio je da su odbijanjem inicijative predsjednika države pokazali da u parlamentu postoji jasna većina koja bi formirala novu vladu.

Poručio mu je da na konsultacije pozove lidera Demosa Miodraga Lekića – predloženog mandatara za sastav nove vlade, koji će ga i uvjeriti da ima podršku u parlamentu.

I. K / Ž. Z.

Konjević: Od naredne godine izdvajaćemo za odbranu dva odsto BDP-a

- Već naredne godine bi trebalo da imamo oko 17 miliona eura više. Uz to, podrška koju dobijamo od partnera, kao što su

SAD, od kojih smo ove godine dobili skoro 28 miliona dolara, doprinijeće da u narednom periodu imamo značajna ula-

ganja u vojnu infrastrukturu i opremu, u skladu sa ciljevima sposobnosti i nacionalnim prioritetima - kazao je Konjević.

Nepostupanjem po ustavnoj obavezi da provjeri sopstveni mandat, po prijedlogu Ustavom ovlašćenog državnog organa, Skupština je direktno povrijedila Ustav i nesumnjivo sebe učinila organom koji dalje ne funkcioniše u skladu sa Ustavom.

Time je institucionalna kriza u Crnoj Gori i konačno zaokružena, nelegitimnošću i nosioca zakonodavne vlasti. Parlament je sebe pridružio nefunkcionalnim državnim institucijama u ustavnopravnom sistemu, prije svega Vladi koja je izgubila povjerenje, ali i ustavnosudskoj vlasti koja je u blokadi, takođe, zbog nevršenja ustavnih funkcija od strane parlamenta.

(autor je raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore)

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Zoran Lazarević rekao je da je do sada fokus bio na opremanju kopnene vojske i vazduhoplovstva, ali da će se shodno nacionalnim prioritetima ulagati i u mornaricu. - Želimo akcenat da stavimo i na školovanje mladih i prijem vojnika po ugovoru kako bismo podmladili sastav. Cilj nam je da Vojsku učinimo atraktivnom za mlade ljude i

da vide svoju šansu u mogućnosti da se besplatno školuju na prestižnim vojnim akademijama u Evropi i SAD, nakon čega ih čeka siguran posaokazao je načelnik Lazarević. Tokom boravka u kasarni ,,Marko Miljanov Popović“ u Maslinama ministar, načelnik i novinari su posjetili spomen-sobu V proleterske brigade, koja svjedoči o slavnoj borbi Crnogoraca za slobodu i pobjedu antifašizma. R. P.

Skupština odbila da sebi skrati mandat

D.MALIDŽAN

posjetili kasarnu

Miljanov Popović“

Nastavlja se međunarodna akcija razbijanja ruske mreže agenata u Crnoj Gori

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, nakon procjene Agencije za nacionalnu bezbjednost, potpisao je juče odluku o uskraćivanju boravka i zabrani ulaska u Crnu Goru za 28 stranih državljana, među kojima je i bivši ambasador Republike Srbije Vladimir Božović.

Odluka MUP-a je dio opsežne operacije koju – uz saradnju sa partnerskim službama sa Zapada – sprovode ANB, MUP i Specijalno državno tužilaštvo. Prvi cilj je, kako su Pobjedi saopštili izvori iz bezbjednosnog sektora, da se razotkriju ključni punktovi koje Moskva koristi za vođenje hibridnog rata protiv Crne Gore kao članice NATO pakta. Konačni zadatak je – prevencija trajne destabilizacije kroz planirano urušavanje državnih institucija da bi se na taj način osporio crnogorski put ka EU.

Nestabilna Crna Gora koja gubi lidersku poziciju u procesu evropskih integracija, prema procjenama zapadnih analitičara, strategijski odgovara interesima Moskve Vladimira Putina. Ali i režimu Aleksandra Vučića u Beogradu, koji je ostao – uprkos intenzivnim pritiscima evroatlantskih partnera nakon ruske agresije na Ukrajinu – najjače uporište Kremlja na Zapadnom Balkanu.

PLAN AKCIJE

I dok Putin ima strateški cilj da države Zapadnog Balkana ne budu dio EU, Vučić pokušava da, sprečavajući crnogorski put ka EU, zadrži poziciju glavnog političkog igrača u regionu. Stoga se godinama unazad subverzivne aktivnosti na crnogorskom tlu vode iz ruskog centra, ali se za realizaciju planova koriste srpske proksi organizacije, udruženja i prosrpske partije u Crnoj Gori.

Međunarodna bezbjednosna

Odluka odlazećeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da na osnovu procjene Agencije za nacionalnu bezbjednost donese rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru bivšem ambasadoru Srbije u Crnoj Gori Vladimiru Božoviću razbjesnjela je odlazećeg ministra pravde Marka Kovača koji je poručio da je to nerazumljivo i neprihvatljivo.

On je na Tviteru napisao: „Nerazumljivo i neprihvatljivo je da bez ikakvog povoda bude zabranjen pristup gospodinu Vladimiru Božoviću, zvaničnom ambasadoru Republike Srbije u Crnoj Gori“.

Dodao je da je riječ o „čovjeku koji je rođen u Crnoj Gori i kojem roditelji i najuža rodbina vjekovima imaju korijene u našoj državi“.

- Ovakvi akti bi morali biti preispitani, a čelni ljudi ANB-a pozvani na odgo-

Kako se realizuje ,,meka moć“

Nije slučajnost što se akcija odigrava nakon što je smijenjen prosrpski nastrojeni Dejan Vukšić i tek što je na čelo ANB postavljen Savo Kentera, a za koordinatora Biroa za operativnu komunikaciju Raško Konjević. Novi ljudi, jasne zapadne pro lacije, uvjerili su međunarodne partnere da je sada akcija kidanja ruskih veza u crnogorskim institucijama – moguća

operacija otkrivanja špijunske mreže koja je u toku, prema saznanjima Pobjede, ima cilj da ANB i istražni organi, koordiniranim aktivnostima u saradnji sa zapadnim partnerima, prekinu veze između ruskih agenata, brojnih organizacija i udruženja sa nacionalnim ili vjerskim predznakom koje djeluju u Crnoj Gori, ali i sa Crkvom Srbije koja se u Crnoj Gori pokazala kao faktor akcionog jedinstva različitih grupa.

Iako je pripremana duže, akcija je zvanično počela u četvrtak kada je Specijalno odjeljenje policije, na zahtjev Specijalnog tužilaštva i po naredbi Višeg suda u Podgorici, pretreslo više stanova i poslovnih prostora građana, zbog osnovane sumnje da su učinjena krivična djela stvaranja kriminalne organizacije i špijunaža.

Iako je portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić u četvrtak negirao da je bilo privođenja, juče je potvrđeno da je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu SDT-a, uhapsilo penzionisanog crnogorskog diplomatu Radomira Sekulovića i podnijelo krivičnu prijavu. Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu Sekuloviću je određeno zadržavanje do 72 sata.

Otkriven je identitet i drugog privedenog crnogorskog državljanina: riječ je o Vladimiru Boljeviću koji je, nakon iskaza u tužilaštvu, pušten da se brani sa slobode, a i protiv njega je podnijeta krivična prijava.

Specijalno tužilaštvo je šturo saopštilo da je otvoren izviđaj protiv dvojice crnogorskih državljana za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije i djelo – špijunaža. Naglašeno je da se, zbog ,,zaštite interesa postupka“, javnosti ne može saopštiti više podataka.

Ali, sve je već sada jasno: međunarodna akcija razbijanja mreže malignog uticaja preko koje se vodi hibridni rat protiv Crne Gore tek je počela i u narednim sedmicama mnogi ovđe neće imati miran san.

I nije slučajnost što se akcija odigrava nakon što je smijenjen prosrpski nastrojeni De-

jan Vukšić i tek što je na čelo ANB postavljen Savo Kentera, a za koordinatora Biroa za operativnu komunikaciju Raško Konjević. Novi ljudi, jasne zapadne profilacije, uvjerili su međunarodne partnere da je sada akcija kidanja ruskih veza u crnogorskim institucijama – moguća.

,,MEKA“ RUSKA MOĆ

Prema informacijama Pobjede iz bezbjednosnih krugova, međunarodne partnerske službe su, u dužem periodu, prikupile impozantnu količinu obavještajnih podataka o subverzivnim aktivnostima ruske

agenture na crnogorskom prostoru u cilju realizacije doktrine Kremlja o ,,mekoj moći“ u Crnoj Gori.

To je strategija koju Putinov režim odavno primjenjuje u mnogim zemljama od značaja za ruske interese, a na Zapadnom Balkanu se posebno targetiraju, osim Crne Gore, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija.

Kako je našem listu rečeno iz jednog zapadnog izvora, realizacija doktrine ,,meke ruske moći“ podrazumijeva djelovanje na više nivoa: kroz institucije targetirane države, obavještajni sektor, ali intenzivno

i kroz usmjeravanje djelovanja raznih nevladinih organizacija, udruženja, pravoslavnih bratstava, kao i medija koje ovdje kontoliše ,,imperijalni“ Beograd.

Ključna ideja je da se promovišu vrijednosti koje baštini Ruska Federacija, kroz širenje antizapadne propagande koja se uglavnom odvija posredstvom crkvenih organizacija. Nije čudo što se Ruska i Srpska pravoslavne crkva pozicioniraju kao ,,tačke okupljanja“, koje vješto koriste i Putin i Vučić. Pobjeda je u serijalu tekstova pisala o aktivnostima raznih pravoslavnih bratstava u Crnoj

Kovač poziva na odgovornost menadžment ANB-a

vornost ako se utvrdi da je ovakva odluka donijeta na osnovu političkih i diskriminatornih aršina - poručio je Kovač

Zbog zabrane ulaska u Crnu

Goru oglasio se i sam Božović uz poruku da će se žaliti na rješenje, te da očekuje reakciju Republike Srbije, predsjednika Vlade, cijelog srpskog naroda, ali i srpskog patrijarha i Crkve Srbije.

- Jer ovo nije udar na mene i moju porodicu, ovo je udar na sve Srbe u Crnoj Gori i na sve Srbe gdje god da žive, da im se pokaže da oni nijesu demokratski narod, da nijesu narod dostojan da im se poštuju osnovna ljudska građanska i vjerska prava i slobode - kazao je Božović, prenio je N1.

Rekao je da se nikada nije

miješao u unutrašnje stvari Crne Gore, niti da je ikada dobio nalog od predsjednika Srbije da učini bilo što protiv Crne Gore, njenih organa vlasti ili njenih interesa.

- Postajem čovjek kome se zabranjuje ulazak u svoju zemlju rođenja. Zaista sramno i nečuveno i učiniću sve da o ovome obavijestim sve relevantne međunarodne organizacije, pošto je ovo suprotno evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, suprotno Bečkoj konvenciji - kazao je on, uz konstataciju da se radi o činu „samovolje direktora ANB“. Na izjavu ministra pravde u tehničkom mandatu Marka Kovača reagovao je predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović, uz poruku da je to

što

Kovaču

neprihvatljivo da bez ikakvog povoda bude zabranjen ulazak u Crnu Goru Vladimiru Božoviću“, kako je napisao, „…(pardon!) ubjedljivo najgluplji komentar u vrlo oštroj konkurenciji super glupih komentara“.

- Nemoguće je da bilo koji ministar bilo koje vlade izjavi ovakve besmislice. „Vjekovi-

ma imaju korijene“ po Bečkoj konvenciji ili bez nje? Kakvo ludilo! Sramota - napisao je Vlahović na Tviteru.

Kovačevu izjavu komentarisali su i iz Socijaldemokratske partije, koja u odlazećoj vladi ima potpredsjednika i dva ministra – odbrane i vanjskih poslova.

Zeković. Božović je personom non grata u Crnoj Gori proglašen u novembru 2020. godine, nekoliko dana prije odlaska tadašnje vlade koju je, nakon izbora 30. avgusta, te godine, 4. decembra naslijedila vlada premijera Zdravka Krivokapića.

- Gospodin Kovač bi morao znati da Božović ne da nije ambasador, već je zvanično persona non grata u državi u kojoj je Kovač ministar – poručio je na Tviteru potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković.

Kako je kazao, „partijske demonstracije privrženosti tuđoj državi kroz vrijeđanje sopstvene možete plasirati“ na sajtu SNP-a.

- Nakon dužeg i kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobičajenim prihvatljivim standardima obavljanja diplomatske funkcije, nakon više usmenih i pisanih upozorenja na neprihvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador je nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao ‘oslobođenjem’ i ‘slobodnom voljom crnogorskog naroda – obrazložilo je, pored osta-Marko Kovač

- Ovo je ipak nalog Ministarstva pravde – poručio je

Tenzično u odlazećoj vladi, ministru pravde neprihvatljiva odluka ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da bivšem ambasadoru Srbije u Crnoj Gori zabrani ulazak u našu zemlju

NOVI LJUDI - NOVA POLITIKA: Direktor ANB-a Kentera i prvi čovjek BOK-a Konjević

moć“ Rusije

Otvorena podrška akciji iz Velike Britanije

Ministar vansjkih poslova Velike Britanije Džejms Kleverli pozdravio je odluku Crne Gore o protjerivanju šest ruskih diplomata.

- Pozdravljam akciju Crne Gore da protjera šest službenika ruske ambasade zbog kršenja Bečke konvencije – napisao je ministar na Tviteru.

Dodaje da Velika Britanija stoji uz Crnu Goru u preduzimanju akcije da zaštiti suverenitet i bezbjednost od neprijateljskih ruskih aktivnosti.

Gori, koje kontroliše i usmjerava uglavnom srpska BIA. Pisali smo i o ulozi raznih sveštenika Crkve Srbije, poput popa Mijajla Backovića i njegovog angažmana u bratstvu srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci i nelegalnoj izgradnju krstionice. Jedan je i od osnivača „Miholjskog zbora“. Jednako je interesantna i aktivnost ,,Kozačke vojske“ u Crnoj Gori, preuzimanje upravljanja tom organizacijom, kao i kontrola nad brojnim organizacijama ,,srpsko-crnogorsko-ruskog“ prijateljstva koje uglavnom služe za propagandu srpske i ruske politike u Crnoj Gori, poput „Noćnih vukova“.

- Nepravedno bi bilo reći da su sve te organizacije usmjerene tom političkom cilju, ali je izvjesno da ima značajan broj udruženja koje služe intersima centara izvan Crne Gore – ističe sagovornik Pobjede.

METODE DJELOVANJA

Na terenu to podrazumijeva stvaranje probrane i sposobne ,,vojske“, koju usmjeravaju agenti, ali se to nikada, ističe sagovornik Pobjede, ne radi kroz

log, svoju odluku MVP kojim je tada rukovodio Srđan Darmanović.

Božović je dan ranije, 27. novembra, na izložbi dokumenata „Parlamentarizam u Crnoj Gori i dani ujedinjenja“ rekao da je Mojkovačka bitka „kao primjer hristolike žrtve za svog bližnjeg i za slobodu bila uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu - kao slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom“.

MVP je ocijenilo da je Božović na ovaj način unizio Skupštinu Crne Gore koja je 29. novembra 2018.

usvojila Rezoluciju o poništenju odluka Podgoričke skupštine, kojima je ukinut suverenitet Crne Gore i ona anektirana Srbiji, a kralj Nikola Petrović nasilno detronizovan.

Srbija nikada nije uvažila odluku Crne Gore i Božović se sve ovo vrijeme predstavlja kao ambasador te zemlje u našoj državi. K. K.

izdavanje uputstava, već kroz razne vrste sugestija ,,ideološkim istomišljenicima“, ali i uz finansijsku pomoć.

- Za potrebe efikasnog djelovanja formirane su saradničke mreže u koje su uključili značajan broj crnogorskih i stranih državljana koji duže borave u Crnoj Gori, a koji su svjesno, uz finansijsku nadoknadu ili neke druge materijalne pogodnosti, prihvatili saradnju ponuđenu od iskusnih ruskih obavještajaca – kazao je izvor Pobjede uključen u operaciju ,,neutralizacije“ ruskog malignog uticaja.

Prema saznanjima našeg lista, operativci ANB-a su, prvenstveno u saradnji sa američkim i britanskim kolegama, identifikovali više takvih saradničkih mreža i očekuje se da će prema tim grupama biti vrlo brzo preduzete aktivnosti, mada izvori Pobjede ne žele da otkriju o kakvim je kontramjerama riječ.

Osim prikupljanja podataka od saradnika koje su vrbovali, ruske diplomate – a riječ je o obavještajcima – koordinirale su rad brojnih organizacija koje djeluju kao njihovi ,,uslužni servisi“ u Crnoj Gori.

Sagovornik iz bezbjednosnog sektora naglašava da se većina aktivnosti koju Ruska Federeacija preduzima u sklopu hibridnog rata realizuje kroz ljude i organizacije koji nemaju direktnu vezu sa Rusijom, već je riječ o takozvanim proksijima.

- Ti ,,subjekti“ su najčešće prikriveni unutar nevladinih organizacija koje se, na prvi pogled, bave ,,nepolitičkim“ pitanjima, ali i unutar medijskih kuća, što se može uočiti ozbiljnijom analizom medijskog sadržaja – ističe jedan od izvora Pobjede sa iskustvom rada u bezbjednosnom sektoru.

Prema informacijama Pobjede, ljudima koji u Agenciji za nacionalnu bezbjednost vode akciju poznate su mnoge šeme uticaja i mreža koje su uspostavljene u Crnoj Gori. Biće, kažu izvori našeg lista, najteže pronaći ,,ubačene elemente“ unutar institucija sistema.

- Od političke podrške donosilaca odluka u Crnoj Gori zavisi koliko će se Crna Gora uspješno suprotstaviti ruskim proksijima na ovom prostoru – ističe sagovornik Pobjede.

D. ĐURANOVIĆ /

A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA - Članovi Glavnog odbora Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića - Vladimir Mandić i Adam Šukalo privedeni su pa pušteni u noći između četvrtka i petka u Banjaluci, zbog sumnji da su kupovali glasove za Jelenu Trivić i Partiju demokratskog progresa Draška Stanivukovića. To su objavili banjalučki mediji uz napomenu da su zadržani više sati nakon što im je pretresan automobil.

Šukalo je bivši poslanik SNS-a u Skupštini Srbije, dok je Mandić nekadašnji rukometaš Srbije. I Šukalo i Mandić su ljudi od povjerenja Aleksandra Vučića a u Banjaluci su boravili tri dana uoči opštih izbora u BiH i RS.

PRIVOĐENJA

Banjalučka Alternativna televizija, koja je na američkoj crnoj listi zbog povezanosti s Dodikom, objavila je da je policija zaustavila nekoliko luksuznih vozila u kojima su se nalazile ,,bezbjednosno interesantne osobe“.

- Nezvanično, zaustavljena su vozila sa registarskim oznakama Srbije. Policija je izvršila pretres osoba, ali i automobila. Razlog privođenja i pretresa za sada nije poznat, a prema nezvaničnim informacijama među privedenima su osobe koje su i ranije dovođene u vezu sa nelegalnim aktivnostima u BiH, ali i Crnoj Gori, naveli su.

Drugi mediji bliski Dodiku pišu da je riječ o pokušaju kupovine glasova, dok beogradski dnevnik Danas, citirajući Pobjedu, podsjeća na političke aktivnosti Mandića u Nikšiću ali u Budvi.

- Po naređenju Milorada Dodika su uhapšeni Vlada Mandić i AdamŠukalo,funkcioneriSNS-a Aleksandra Vučića - javio je banjalučki novinar Slobodan Vasković navodeći da su pretreseni bez ikakvog razloga.

DODIK NA ,,TANKOM LEDU“

Mediji u BiH tvrde da je predsjednik Srbije slanjem Mandića i Šukala u Banjaluku da logistički i finansijski podrže Jelenu Trivić, kao protivkandidatkinju Miloradu Dodi-

Vučić preko Mandića i Šukala pokušao da disciplinuje Dodika

Mediji u BiH tvrde da je predsjednik Srbije - slanjem Mandića i Šukala u Banjaluku da logistički i nansijski podrže Jelenu Trivić, kao protivkandidatkinju Miloradu Dodiku, ali i partiju Demokratskog progresa Draška Stanivukovića - pustio ,,niz vodu“ Milorada Dodika jer se navodno zbližio sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Predsjednik Hrvatske je sredinom ovog mjeseca tri sata bio na privatnom Dodikovom imanju. Dodik je zbog druženja sa Milanovićem već danima na meti beogradskih tabloida bliskih Vučiću a nije bio ni na vinskom sajmu ,,Otvorenog Balkana“ u Beogradu

ku, ali i Partiju demokratskog progresa Draška Stanivukovića pustio ,,niz vodu“ Milorada Dodika jer se navodno zbližio sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Predsjednik Hrvatske je sredinom ovog mjeseca tri sata bio na privatnom Dodikovom imanju. Dodik je zbog druženja sa Milanovićem već danima na meti beogradskih tabloida bliskih Vučiću a nije bio ni na vinskom sajmu ,,Otvorenog Balkana“ u Beogradu. - Njihov veoma blizak odnos, javno hvaljenje i gajenje sličnih političkih koncepcija i viđenje unutrašnjeg uređenja BiH već odavno su pozna-

ti javnosti. Milanović je više puta poručio da je Dodik partner Republike Hrvatske, a u vremenu kada se govorilo o uvođenju evropskih sankcija lideru SNSD-a zbog podrivanja Dejtona i institucija BiH te destabilizacije regiona, Milanović je rekao da ko glasa za sankcije Dodiku biće izdajnik u Zagrebu, piše klix.ba. Adam Šukalo je bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srpske, a prije četiri godine je bio kandidat opozicionog PDP-a za Predstavnički dom Parlamenta BiH, ali je političku karijeru u aprilu 2020. godine nastavio u Srbiji, tačnije u SNS-u. Interesantno je da se ovaj slu-

čaj hapšenja Vučićevih kadrova dogodio u Banjaluci samo tri dana prije izbora u BiH i to baš u periodu kada je kandidatkinja opozicije za predsjednicu RS-a Jelena Trivić, inače protivkandidatkinja Milorada Dodika (SNSD), proteklih dana gostovala po brojnim medijima u Srbiji koji su bliski vlastima.

Mnogi ovo hapšenje tumače i kao neku vrstu poruke i osvete lidera SNSD-a vladajućem režimu u Srbiji koji je pružio priliku opozicionarima iz bh. entiteta RS da govore protiv Milorada Dodika u završnici predizborne kampanje. Treba podsjetiti i da prema anketama koje su se pojavile u javnosti Jelena Trivić ima blagu prednost u odnosu na Milorada Dodika.

Mandić je već bio angažovan u slučaju Nikšića kada je Vučić uložio stotine hiljada evra u pobjedu Demokratskog fronta pomažući tu političku grupaciju finansijski, logistički, ali i medijski – direktno se miješajući u unutrašnje stvari Crne Gore.

U seriji tekstova objavljenih od januara do 14. marta prošle godine Pobjeda je razotkrila šemu djelovanja funkcionera SNS-a koji su bili angažovani kako bi tadašnja opozicija, prvenstveno DF, srušila veliki bastion DPS-a – Nikšić. U glavnoj ulozi je bio, kao i u slučaju Budve, upravo Vladimir Mandić. N. ZEČEVIĆ

NIKŠIĆKI SCENARIO: Predsjednik Srbije poslao u Banjaluku dva svoja ključna operativca, obojica privedeni zbog sumnji za kupovinu glasova ali kasnije i pušteni

PUKLA TIKVA: Milorad Dodik i Aleksandar Vučić

Detalj sa hapšenja Mandića i Šukala u Banjaluci

U bordu nema mjesta za DPS i SDP

PODGORICA - Vlada je juče, na telefonskoj sjed nici, predložila Skupštini akcionara EPCG da za nove članove Odbora direktora izabere Ivana Šaranovića, Tahira Đonbaljaja, Bran kicu Mosurović, Martina Ćalasana, Nenada Mar kovića (SNP), Milutina Đukanovića (DF) i Emira Strujića (BS).

Za punomoćnika-predstavni ka državnog kapitala na van rednoj sjednici Skupštine ak cionara EPCG, koja treba da se održi u ponedjeljak, određen je Admir Šahmanović, na vodi se u saopštenju iz Vlade. Nije prihvaćen prijedlog re sornog ministra Ervina Ibra himovića da u bord uđu Vla dan Joković (DPS), Adis

Zvaničnici

Konjević najavio krivičnu prijavu

Predsjednik SDP-a Raško Konjević najavio je da će, ako Skupština akciona EPCG u ponedjeljak izglasa kupovinu željezare mimo Zakona o državnoj pomoći, podnijeti krivičnu prijavu protiv onih koji takvu odluku donesu i potpišu.

- Dati 15 miliona bez ozbiljne javne analize i za nešto što nije djelatnost EPCG je ozbiljna šteta koja se pravi i budžetu i EPCG. Pitanje radnika treba riješiti socijalnim programom, a ne kupovinom imovine kompanije čime pitanje radnika neće biti riješeno na adekvatan način –tvitnuo je Konjević. R.E.

Balota (SDP) i Mitar Sušić. Skupština akcionara EPCG je 28. juna izabrala bord u sasta vu Joković, Đonbaljaj, Balo ta, Ćalasan, Marković, Đu kanović i Strujić, ali je istog

dana Balota podnio ostavku zbog odluke da predsjednik ostane Milutin Đukanović, či me je u skladu sa zakonom po ništen izbor nove uprave.

S. P.

Ekonomisti ne priznaju nezavisnost Kosova

Dobra popunjenost smještajnih kapaciteta ne znači i dobre poslovne rezultate

PODGORICA - Dobra popunjenost smještajnih kapaciteta u glavnoj sezoni ne znači dobre poslovne rezultate, uz upitnu po trošnju turista i rastuću inflaciju – kazao je Pobjedi predsjednik Odbora udru ženja turizma i ugostitelj stva PKCG Ranko Jovović, dodajući da je drastično poskupljenje svih inputa gotovo nemoguće ispratiti kroz cijenu smještaja.

SatElitSki Računi

- Ako posmatramo popunje nost smještajnih kapaciteta u kolektivnom smještaju, ove godine smo imali dobru pred sezonu, glavna sezona je bila zadovoljavajuća, a nadamo se dobroj postsezoni. Nedostu pnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogu ćava donošenje validnih za ključaka o prirodi i kretanju potražnje, špto zahtijeva im plementaciju satelitskih ra čuna u turizmu – tvrdi Jovo vić, dodajući da je evidentiran veliki dug Fonda za zdravstvo, koji se uglavnom odnosi na re fundacije bpolovanja, što do datno urušava likvidnost turi stičke privrede.

- Imajući u vidu da je turizam strateška privredna grana, od koje zavisi više povezanih pri

Nedostupnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogućava donošenje validnih zaključaka o prirodi i kretanju turističke potražnje, te je zbog toga neophodna implementacija satelitskih računa u turizmu – tvrdi Jovović

vrednih aktivnosti, ali i ostva renje budžeta, potrebno ga je sistemski podržati – poruču je Jovović.

MaRkEting Plan Naglašava da je njihova vizija Crna Gora kao cjelogodišnja destinacija, što zahtijeva stra

PODGORICA - Zvaničnici Kosova odbili su učešće na ovogodišnjem Samitu ministara finansija i guvernera u Bečićima, koji je organizovao Savez ekonomista Srbije, pod pokroviteljstvom našeg Ministarstva fi nansija, Centralne banke i Poreske uprave. Razlog je, kako su izvijestili kosovski mediji, u tome što je u zvaničnom pozivu naziv Kosova napisan sa fusnotom. Kako navodi Telegrafi, guverner Centralne banke Kosova Fehmi Mehmeti, te direktor Poreske administracije Iljir Murtezaj nijesu

se zbog toga odazvali pozivu. Uz to, sa spiska gostiju, kako navodi isti medij, izostavljen je i ministar finansija Kosova Hekuran Murati Podsjetimo, fusnota uz naziv Kosova ukazu je kako ono nije ravnopravno sa ostalim drža vama, a ta se oznaka koristi za nepriznavanje nezavisnosti Kosova. Na samitu je juče uče stvovao ministar finansija Aleksandar Da mjanović, a za danas je najavljeno učešće gu vernera Radoja Žugića

Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova u oktobru 2008. godine. R. E

teški marketing plan usmje ren na tri prioriteta: emitivna tržišta, portfolio proizvoda i segment turista.

- Privlačenje turista veće po trošačke moći je potrebno ostvariti povećanjem broja gostiju sa prioritetnih emi tivnih tržišta, diverzifikaci

Saradnja sa poljoprivrednicima

Kako je istakao Jovović komplementar nost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj. - Postoji potreba sagledavanja učešća poljoprivrede u turističkoj ponudi, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane, kao i realizacija konkretnih aktivnosti

na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinui teta ponude. S tim u skladu potrebno je inten zivirati nastavak projekta ,,Domaći ukusi“, koji je, u prethodnom periodu, implementirala Privredna komora u partnerstvu sa resornim ministarstvima i NTO – naglašava Jovović.

PODGORICA – Bivši rad nici fabrike Radoje Dakić, koji deceniju i po čekaju da naplate potraživanja na osnovu pravosnažnih pre suda, pozvali su odlazećeg premijera Dritana Abazo vića da sa njima obilježi 76 godina postojanja fabrike.

- Pozivamo Vas da učestvu jete u obilježavanju dana ka da je Vlada Narodne Republi

ke Crne Gore 3. oktobra 1946. godine osnovala ,,Radoje Da kić“, iako nemamo razloga za slavlje niti čime da se pohvali mo – stoji u pismu upućenom premijeru.

Navode da bi trebalo da uspo stave bolju saradnju kako bi se dug prema njima, utvrđen pre sudama iz 2005. i 2006. godi ne izmirio u cjelosti, a ne dje limično.

- Prilika je da se predstojećim aktivnostima maksimalno res pektuju sudske odluke i pod staknu državni organi da rije še strukturne nedostatke koji štetno utiču na živote bivših radnika, zbog kojih trpe nena doknadive posljedice – navode u pismu radnici koji su na obi lježavanje godišnjice pozva li i advokate koji ih zastupaju. Rješavanje ovog pitanja pro

longira se godinama, iako su i domaći i sud u Strazburu uka zali na obavezu države da omo gući izvršenje pravosnažnih presuda. Na čekanju je i razvoj situacije po pitanju posljednjih predstavki radnika, imajući u vidu da je Evropski sud prihva tio zahtjev zastupnice države pred ovim sudom Valentine Pavličić da se do kraja godi ne izjasni na sedam predme

ta po pritužbama 605 bivših radnika. Produženje roka, ko ji je inicijalno bio 23. jun, Pa vličić je tražila navodeći da je nedavno izabrana nova vlada, pa da bi zbog nove organizaci je državne administracije mo gla prikupiti dokumentaciju. Iako se govori o dugu od 40 miliona eura, još se čeka iz vještaj komisije formirane za vrijeme mandata Zdravka Krivokapića. Tek tada će se znati ukupan dug, koliko je do sada isplaćeno kroz stečaj i na osnovu odluke Ustavnog suda i koliko još treba da se plati.

M. lk.

Izvršna

Mandić: Lideri

PODGORICA - M:tel je na kraju avgusta zauzeo lidersku poziciju i na tržišu interneta, pored liderske pozicije u broju korisni ka u mobilnoj telefoniji i televiziji, rekla je portalu Bankar izvršna direktorica M:tel-a Tatjana Mandić - Na kraju avgusta dostigli smo rekordnih 42,9 odsto tržišta širokopojasnog interneta sa ukupno 83.065 korisnika. U

Vlada predložila novi sastav Odbora direktora EPCG

susjedne države odbili učešće na skupu u Bečićima

Ranko Jovović

popunjenost kapaciteta rezultate

jom i inovacijom proizvoda i povećanjem broja dolaza ka van glavne sezone. Za to je neophodno povećati budžet za promociju, omogućiti bo lju avio-dostupnost, direktne linije sa važnim emitivnim tr žištima, poboljšati kvalitet in frastrukture, riješiti problem buke i čistoće, te pojačati na pore na suzbijanju sive ekono mije – ističe Jovović, dodajući da tek onda možemo očekiva ti značajnije efekte započetih promocija na tržištima Cen tralne i Zapadne Evrope, skan dinavskih i baltičkih zemalja, regiona, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Jovović smatra da je u pret hodnom periodu turističkoj privredi na raspolaganju bilo više podsticajnih mjera koje je potrebno unapređivati, poseb no linije za podršku organizo vanom turističkom prometu.

- Prioritet u razvoju turizma je hotelijerstvo, ugostiteljstvo i putničke agencije za koje je potreban odgovarajući kva lifikovani kadar. Sistem ob razovanja i osposobljavanja za rad u turizmu još ne odgo vara zahtjevima i potrebama turističkih preduzeća i me đunarodnim standardima. Ve ća orijentacija prema prak tičnom radu i dualni sistem obrazovanja treba da budu prioriteti – smatra Jovović i naglašava da je nelikvidnost u ovom sektoru i dalje izražena.

- Turistička privreda je tek izašla iz vanrednih okolnosti tokom u pandemije i već se su srela sa novom krizom i gubit kom ruskog i ukrajinskog trži šta – naveo je i naglasio da je za kvalitet ponude bitan ra zvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i po

Iako se turistička privreda permanentno zalaže da prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra nije zadovoljavaju ća i predstavlja jednu od biznis barijera.

- Nailazimo i na problem komplikovane i duge pro cedure prijave stranaca za sezonski rad, a kako su analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postup ka predstavlja značajan podsticaj privredi i gra đanima da ažurno završe svoje obaveze prema državi – poručio je Jovović.

većanje udjela hotela u uku pnoj ponudi.

Privatni Smještaj - S obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore potreb no je da se postojeći hoteli niže kategorije vremenom prevedu u više kategorije. Individualni smještaj treba posmatrati kao dobar potencijal koji treba regi strovati, standardizovati i obje dinjeno ponuditi tržištu i na taj način doprinijeti suzbijanju si ve ekonomije – objašnjava Jo vović i ističe da Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna de stinacija, već ima šta da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima.

- Za unapređenje zimske sezo ne potrebno je definisanje plat forme za održivi razvoj planin skih centara zasnovane na tri osnovna stuba: održivi razvoj i planiranje, investicije; podsti caji i javno-privatno partner stvo, kao i marketing i brending planinskih centara. Razvojem ski-centara i planina kao turi stičkih destinacija, ne samo da se otvaraju nova radna mjesta i privlače turisti, već se razvijaju i ostale grane privrede – smatra Jovović dodajući da je potrebno povezati Primorje i zaleđe čime će se produžiti sezonu i sjever dobio dodatan razvojni impuls.

- U tom smislu, potrebne su i velike investicije države i pri vatnog kapitala na planu po boljšanja infrastrukture i sao braćajne dostupnosti – tvrdi Jovović. n. Kovačević

Lideri i na tržištu interneta

odnosu na avgust prethodne godine, učvrstili smo lidersku poziciju i u broju TV korisnika, ostvarivši 38,9 odsto tržišnog učešća, uz rast od preko 7.000 korisnika. Tako je na kraju av gusta čak 100.066 TV korisnika koristilo M:tel servise, a od to ga je preko 49.359 korisnika ko ristilo TV i internet servis pu tem optike – kazala je Mandić. Ona je naglasila da je M:tel rekordne rezultate u proš

lom mjesecu postigao i u se gmentu mobilne telefonije, pa sada ima 512.833 korisni ka, što je 37,96 odsto tržišnog učešća, uz ukupan rast baze više od sedam odsto.

- Zauzeli smo prvo mjesto i u rezidencijalnom segmentu sa ukupno 124.904 korisnika i ra stom od 12 odsto. Za samo tri mjeseca ljetnje sezone proda li smo 160 hiljada pripejd pa keta – istakla je Mandić. r. e.

PODGORICA - U trgovina ma se osjeća nestašica odre đenih mliječnih proizvoda prije svega pasterizovanog jednodnevnog mlijeka, kazao je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša. Istakao je da naše mljekare nemaju dovoljno mlijeka zbog sma njenog otkupa od skoro dva miliona litara u odnosu na 2020. godinu i kao jednog od glavnih krivaca za to je označio bivše Ministarstvo poljoprivrede, na čijem če lu je bio Aleksandar Stijo vić. Očekuje da će nabavka 1.500 junica ove i naredne godine zaustaviti pad proi zvodnje mlijeka.

- Godinama imamo pad pro izvodnje kao posljedicu lo še politike u ovom sektoru ali osnovni krivac za nagli pad u posljednje dvije godine je nea dekvatna reakcija prethodnog

menadžmenta Ministarstva po ljoprivrede koje je na apele pro izvođača za pomoć uglavnom negativno odgovaralo i prote ste karakterisalo kao politič ke – kazao je Mugoša Pobjedi. Prema njegovim riječima ne koliko mjera koje su preduzete ove godine su donekle popra vile situaciju ali to je ,,daleko od dobrog“.

- Nadam se da će uvoz 750 ju

nica ove godine kao još toliko iduće, uz nekoliko novih mjera podrške, barem zaustaviti pad proizvodnje mlijeka pa onda možemo razmišljati o poveća nju – rekao je Mugoša.

Vlada Srbije je 6. septembra donijela odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizova nog mlijeka, osim za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Mugoša je naveo da se ostale

kategorije mlijeka i mliječnih proizvoda normalno distribu iraju ili u neznatno smanje nom obimu. Pojasnio je da se sirovo mlijeko koje se uvozi u Crnu Goru uvozi u cistijerna ma mljekara i služi kao sirovi na za proizvodnju pasterizo vanog mlijeka, jogurta i sireva.

- Više od polovine ukupne ko ličine mlijeka i mliječnih pro izvoda koji se potroše u Crnoj Gori se uvozi, ali nijesmo zavi sni od uvoza iz Srbije, odakle dominantno uvozimo samo si rovo mlijeko i to manje od dva odsto ukupnih potreba mlije ka i mliječnih proizvoda – sa opštio je Mugoša.

- Naše mljekare nemaju dovolj no mlijeka zbog smanjenog ot kupa, pa nedostajuće količine pokušavaju nadomjestiti uvo zom sirovog mlijeka. Kako tog uvoza nema a domaći farmeri sve manje proizvode, opstanak mljekara je ugrožen – upozo rio je Mugoša. S. P.

PODGORICA – Prekinuta je jučerašnja sjednica borda Instituta Igalo na kojoj je trebalo da bude smijenjen v. d. direktora dr Savo Marić i imenovan Milan Jančić, nakon što su zaposleni i građani Herceg Novog ušli u prostoriju u kojoj se održa vao sastanak.

Kako piše Novski portal, na njihov zahtjev je predsjednik borda Batrić Kontić odložio sjednicu. Na izjavu potpred sjednika Opštine Miloša Ko njevića da lokalna uprava želi da kupi udio u Institutu Žar ko Rakčević, koji posjeduje 27 odsto akcija, kazao je da bi rado prodao svoj dio. Nakon žučne rasprave organizovan je sasta nak borda sa predstavnicima Opštine i radnicima, kojem je prisustvovao i gradonačelnik Stevan Katić

Predsjednica Sindikata dr Ma rija Obradović je kazala da ih niko nije zvanično obavijestio o ovakvoj odluci.

- Dr Savo Marić je prvi direktor koji je u posljednjih deset godi na pokazao inicijativu da se sta bilizuje poslovanje Instituta, pored ostalog i kroz kolektiv ni ugovor, čime bi se uskladili naši koeficijenti sa propisanim granskim kolektivnim ugovo rom – kazala je dr Obradović dodajući da bi se time stopira le tužbe i presude u korist rad nika, koje prate kamate i visoki sudski troškovi.

Fizioterapeutkinja Nataša Matković kaže da se ne smi je dozvoliti da politike svih bo ja i tajkuni utiču na zdravstve ni proizvod.

- Imamo brend izvrsnosti, koji se plasira na svjetskom tržištu, ne smijemo dozvoliti da ga uni šte politika i tajkuni. Oni ne ra

Ne dozvoljavaju smjenu dr Marića

de za interese naše ustanove i radnika, već lične. U odboru su ljudi koji ne razumiju šta je to Institut i čime se bavi – kazala je Matković.

Terapeutkinja Vesna Živković je poručila da im ne dovode lju de koji je znaju šta je Institut.

- Na pola sezone, kada se pra vi projekat za sljedeću, pogub na je promjena direktora. Da nas su nam pomogli građani, a mi smo istrpjeli neviđene ne pravde. Smjena donosi nemir među radnike, nesigurnost –

kazala je Živković. Žarko Rakčević je kazao da je znao da su radnici nezadovolj ni, ali da je smatrao moralnim da dođe na sastanak.

- Za mene je najgore da Institut ode u stečaj, a po mom viđenju postoji struja koja ga već dvi je-tri godine gura u tom smje ru. Dijelim vaše ubjeđenje da je ovo politički karusel. Zaintere sovan sam da ljudi ne budu bi rani po politici nego menadže ri. Institut je pred stečajem, posljednje tri godine ima 27

miliona gubitka - kazao je Rak čević.

Institutu nema spasa ako se dr žava, koja je većinski vlasnik, ne uključi i to u dijelu preuzuima nja duga Jugobanci u stečaju od devet miliona eura i da riješi pi tanje poreskog duga za zarade od 6,2 miliona.

- To je preduslov za izlazak iz krize. Pravili smo biznis plan i Institut bi mogao u normalnim okolnostima i uz ulaganje od 20 do 25 miliona da bude profita bilan - kazao je Rakčević. r. e.

Budimir Mugoša

Veledrogerije privatnim apotekama obustavljaju isporuku ljekova na recept

Privatne apoteke koje izdaju ljekove u korist FZO ni na koji način se ne mogu smatrati uzrokom problema, niti biti odgovorne za probleme koji će nastati kao posljedica najavljene obustave isporuke, a samim tim i neizdavanja određenih ljekova na recept – izričiti su u Udruženju „Pharmacia plus“

PODGORICA – Privatne apoteke od danas neće iz veledrogerija dobijati ispo ruke ljekova namijenjenih za izdavanje na račun Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore od proizvođača Hemofarm, Alkaloid i Acta vis, saopštilo je Udruženje privatnih apoteka „Pharma cia plus“.

Udruženje su, kako je navede no, o tome imejlom obavije stile veledrogerije. Kako je sa opšteno, očekivana obustava izdavanja određenih ljekova za račun FZO ni na koji način nije posljedica djelovanja pri vatnih apoteka, već isključivo najavljenog prestanka isporu ke ljekova od strane dobavlja ča, odnosno proizvođača, po cijenama koje propisuje i pri znaje FZO.

- Smatramo važnim da istakne mo da se pomenuti proizvođa či, a samim tim i veledrogerije, nijesu obratile zvaničnim do kumentom o nastalim promje nama u režimu izdavanja ljeko va za teret FZO-a. Zbog toga se apoteke koje izdaju ljekove u korist FZO ni na koji način ne mogu smatrati uzrokom pro blema, niti biti odgovorne za probleme koji će nastati kao posljedica najavljene obusta ve isporuke, a samim tim i ne izdavanja određenih ljekova na recept – izričiti su u Udruženju „Pharmacia plus“.

Oni ističu da privatne apoteke koje izdaju ljekove na recept u korist FZO-a, ni na koji način ne mogu uticati na proizvođa če ljekova kao ni na njihovu cje novnu politiku i na taj način bi ti odgovorne za promjene koje se najavljuju, a za koje nijesu si gurni da će se dogoditi i za ko je još uvijek nema formalno do kumentovane potvrde. - Ne zanemarujući našu osnov nu ulogu u misiji farmacije kao naučne discipline, koja ima za cilj zaštitu zdravlja ljudi i činje nice da ova zdravstvena struka povezuje medicinske i hemij ske nauke u cilju bezbjednog i efikasnog liječenja građana Cr ne Gore, želimo ovim obraća njem istaći da privatne apoteke ni na koji način neće i ne mo gu biti prepoznate kao razlog problema koji će se nesumnji vo desiti u toku narednog mje seca, ukoliko se ostvare najav ljene obustave - poručili su iz Udruženja privatnih apoteka „Pharmacia plus“.

onkoLoŠkI LJEkovI Montefarm je početkom sed mice raspisao tender za nabav ku ljekova za onkološke paci

jente, nakon što je za tu svrhu opredijeljeno više od 10 milio na eura, saopšteno je u četvr tak iz ove ustanove, nakon pi sanja Pobjede da je deficitarno čak 15 ljekova koji su stalna te rapija pacijentima koji se lije če u Institutu za onkologiju Kli ničkog centra Crne Gore.

Za pojedine ljekove, kako smo saznali, nema zamjene, a paci jentima je rečeno da zovu i in teresuju se za svoju terapiju jer niko ne zna kada će stići.

– U skladu sa Zakonom o jav nim nabavkama, u ponedje ljak je zbog hitnosti nabavke onkoloških, specifičnih i dru gih trenutno nedostajućih lje kova, raspisan pregovarački postupak za koji su obezbije đena sredstva u vrijednosti od 10.137.819,83 eura. Otvaranje ponuda zakazano je za 3. okto bar 2022. godine u podne, gdje je rok za dostavljanje obavezne dokumentacije osam dana od podnošenja konačne ponude – pojašnjeno je iz Montefarma. Nakon sprovođenja procedura, iz Montefarma kažu da će „po četi povlačenje neophodnih količina shodno zakonskom roku i istog dana početi sa nji hovom distribucijom, zavisno od dinamike prispjeća ponuda i toka samog postupka“.

Navode da su specifikacije za objavljivanje postupka nabavke bile spremne skoro čitav mje sec, ali da taj proces nije bilo moguće sprovesti jer platfor ma Crnogorskih elektronskih javnih nabavki nije bila u funk ciji od 26. avgusta do 26. sep tembra.

– Dok platforma nije bila aktiv na usljed nedavnih hakerskih napada, Montefarm nije imao mogućnost pokretanja postu paka javne nabavke – ističu iz te zdravstvene ustanove.

PaCIJEntI

Pacijenti koji su se obratili Po bjedi kazali su da nema ,,zola deksa“ u injekcionom špricu - hormonskog lijeka koji se, iz među ostalog, koristi i kao al

ternativa hemioterapiji, a ne ma ni ljekove ,,pertuzumab“ i ,,trastuzumab“, koji se daju za usporavanje ćelija raka i uni štavaju ih.

Sedmicama je deficitaran bio lijek ,,taksotera“ ili ,,docetak sel“, a 140 mg tog lijeka naši gra đani su plaćali po cijeni od 170 eura u Beogradu. Ipak, nekim pacijentima treba manja doza od 100 mg ili veća od 200 mg. Pored ,,zoladeksa“ najčešće fali lijeka ,,zometa“ koji se daje pa cijentima kojima se rak proši rio na kosti.

koMPLIkaCIJE

Iz Montefarma navode da na bavka ove grupe ljekova nije jednostavna iz više razloga.

– Uprkos komplikovanim ten derskim postupcima i povre menim poteškoćama u samoj nabavci, Montefarm je maksi malno posvećen svom osnov nom zadatku - da obezbije di kontinuitet u isporuci ove grupe ljekova i ljekova uop šte – poručuju iz te ustanove. Da bi sproveli dodatne postup ke nabavke, čime bi se omo gućilo stabilno snabdijevanje ljekovima i medicinskim sred stvima do kraja tekuće godi ne, neophodno je, kako kažu, obezbijediti dodatna sredstva kojima se nadaju nakon usva janja rebalansa budžeta.

Problem sa deficitom ljekova, naročito za najteže pacijente, dešavao se i ranije, ali je situ acija ove godine alarmantna, jer nikad ovako često i dugo nije falilo ljekova.

Problem je što je projekcija za budžet za zdravstvo za ovu go dinu bila 380 miliona, bez po većanja plata, a budžetom je bilo predviđeno 334 miliona eura. Taj budžet nije bio do voljan da pokrije sve troškove. Rebalansom budžeta oko 30 miliona eura je namijenjeno Montefarmu za rješavanje dugova iz prethodnog perio da i nesmetano funkcionisa nje do kraja tekuće godine.

J – D.M.

Termini uvijek popunjeni, sistem tjera pacijente

Iz zdravstvenog sistema navode da imaju ogroman broj pacijenata i da termini za preglede u kardiološkoj ambulanti uglavnom budu poznati krajem mjeseca, ali s obzirom na to da je izuzetno veliko interesovanje, mjesta se brzo popune. Niko od njih ne daje konkretno rješenje ovog problema pa trpe pacijenti koji na kraju idu kod privatnika

PODGORICA – Na pregled kod kardiologa u najboljem slučaju građani čekaju dva do tri mjeseca, a nekad se dešava da tu zdravstvenu uslugu ne mogu da ostvare ni pola godine. Ovo izaziva revolt kod građana koji finansiraju zdravstveni si stem, a uz to i preglede kod privatnika jer uslugu u jav nom zdravstvu ne mogu da dobiju u dogledno vrijeme.

Iskustvo

Pacijent koji je prije nekoliko godina imao akutni infarkt mi okarda, a koji se obratio našoj redakciji, kazao je da već tri mjeseca „dreždi“ kod izabra nog doktora i čeka da se ter mini za kardiologa u Klinič kom centru Crne Gore otvore, ali zalud.

– Ja sam teški bolesnik, imao sam velikih problema sa srcem.

Ne mogu da ostvarim uslugu koju plaćam, već mi predlažu da glumim da mi je lošije stanje nego što jeste da bih preko Ur gentnog centra došao na pre gled. Neću to da radim u ovim godinama i da uzimam mjesto nekome kojem se bore za život. Hoću da pregled zakažem re gularnim putem u razumnom roku jer na to valjda imam pra vo – ispričao je Podgoričanin koji se prije nekoliko dana po žalio našoj redakciji.

Prema njegovim riječima, lje kar je naveo da najkasnije sva kih devet mjeseci mora da ide na pregled kod kardiologa, ali, kako ističe, ne može da ostvari uslugu jer mu izabrana dokto rica u Domu zdravlja na Zlati ci kaže da je termin uvijek po punjen i da jednostavno nema načina da mu zakaže.

Iz KCCG tvrde drugačije – da termina ima.

Direktor Poliklinike KCCG dr Rifat Međedović navodi da termine otvaraju redovno, te da su od 1. januara tekuće go dine do danas ukupno, samo u prvoj smjeni, uradili 303.445 ambulantnih specijalističkih i supspecijalističkih pregleda i dijagnostičkih procedura, od čega oko 18.000 u kardiološkim ambulantama i kabinetima.

Druga strana

Međedović navodi da su 2 septembra ove godine otvoreni, odnosno pušteni kao dostupni za zakazivanje, termini za oktobar, novembar i decembar. – To su termini u redovnom ra du za specijalističke i supspe cijalističke preglede i dija gnostičke procedure koje se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore. Osim toga, krajem prethodnog mjeseca i počet kom tekućeg mjeseca se ,,otva

Nastavnici neće mrvice

PODGORICA – Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore mr Radomir Božović kazao je Pobjedi da od njiho vog prijedloga da se nastav nicima plate povećaju 45 odsto neće odustati, iako je ministar prosvjete Miomir Vojinović ove sedmice izja vio da je taj iznos nerealan. Nastavnici su tražili akciju u vidu protesta, ali Božović očekuje da još malo budu strpljivi.

Božović je najavio da bi do 20. oktobra trebalo da imaju pre ciznu situaciju, da će do tada tačno znati ima li ili nema do govora sa nadležnima oko po većanja zarada.

Ministar je rekao da mogu da razgovaraju o etapnom poveća ju plata. Božović kaže da o tim modelima uvijek treba prego varati, ali da se mrvicama neće zadovoljiti kao prosvjetni rad nici. Ne prihvata argumente da se nema novca. Smatra da su ta vremena iza njih.

Nije realno da se traženo uveća nje plata dijeli etapno, poručuje predsjednica Udruženja nastav nika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević - Da se nakon isteka kalendar ske godine, kad inflacija ,,po

jede“ sve, kad se i drugima, ko jima su već zarade uvećane, opet maksimalno uvećaju, i ta ko unedogled. Zašto se te eta pe ne podijele u kvartale jedne kalendarske godine, pa da u toj godini bude uvećanje od 45 od sto - rekla je ona. Božović podsjeća da im modeli etapnog povećanja plata nijesu nepoznati. Posljednje uvećanje dobili su kroz dvije godine, pr vo su dobili devet odsto, pa on da tri. Kada su štrajkovali zbog lošeg statusa, 2002. godine, na sličan način je, kaže on, riješen problem. Dobili su 18 odsto iz dva dijela.

krItI

Vukčević negoduje zbog izja ve ministra koja je iznenadila nastavnike. Zašto Vojinović ni je rekao da je nerealno da se na više od 12 hiljada zaposlenih u prosvjeti opet zaboravilo i da je momenat da se to ispravi, doda je profesorica. Raspon u izno su zarada, odnosno koeficije nata, između univerzitetskih profesora i nastavnog kadra u vaspitno-obrazovnim ustano vama, od kada postoje kolek tivni ugovori, uvijek je bio 2:1.

- Treba izračunati i reći da uve ćanje zarada na univerzitetu

nije više troduplo nego još vi še od toga. Naravno, toliko pu ta se istaklo da niko nije protiv tolikih koeficijenata, odnosno zarada, ali zašto ne bi bilo re alno da ta razlika u zaradama, kakva je uvijek bila, bude dva puta veća. Zašto ministar pro svjete ne stane iza prosvjetnih radnika, zašto ne kaže da je re alno da uvećanje koeficijena ta prosvjetnim radnicima mo ra biti najmanje 45 odsto, da se taj raspon i jaz u zaradama u okviru iste djelatnosti, ako ne ukine, onda umanji – rekla je Vukčević.

Nije dobro praviti veliki raspon između pojedinih zanimanja u jednoj djelatnosti, dodaje ona,

Proizvođačima Hemofarm, Alkaloid i Actavis ne odgovaraju cijene koje propisuje i priznaje Fond zdravstvenog osiguranja

Pacijenti da zovu i interesuju se za svoju terapiju

Pregled kod kardiologa se čeka mjesecima, iz KCCG navode

Sindikat prosvjete Crne Gore prihvatiće da se etapno razgovara

MIn

Radomir Božović

popunjeni, zdravstveni pacijente kod privatnika

Kaže da je prijedlog da se paci jenti interesuju svake sedmice tako što će da pozovu izabranog ljekara i da pitaju da li ima ter mina za pregled u kardiološkoj ambulanti.

Ovaj problem već dugo se provlači, Pobjeda je u nekoli ko navrata pisala o listama če kanja koje su duge i koje zabri njavaju naše građane jer oni uslugu ostvaruju uglavnom pri vatno. Ipak, niko ne navodi rje šenje, samo kažu da je pacije nata puno te da oni imaju pune ruke posla.

U privatnim klinikama i ordi nacijama za ultrazvuk srca gra đani moraju da izdvoje 50 eu ra, kao i za pregled kardiologa. Žale se da novca nemaju, ali če sto nemaju ni izbora jer im pre gled treba pod hitno, a uslugu ne mogu da ostvare.

STAV

Finansiranje s umišljajem

Dao je sav taj novac za finansiranje privatnih institucija koje Crkva Srbije predstavlja kao vjerske, a koje će, navodno, raditi po opštim obrazovnim programima, što znači da zapravo nijesu vjerske; dao je sav taj novac za finansiranje škola koje nemaju ni nastavnike, ni prostor, a ni učenike; dao je sav taj novac – novac građana – za škole koje će služiti nacionalnoj segregaciji crnogorskoga društva

raju“ termini za dopunski rad i kada su u pitanju specijalistič ki i supspecijalistički pregledi i dijagnostičke procedure za na stupajući mjesec, putem kojih se takođe pacijenti mogu za kazati od strane izabranog lje kara – pojašnjava Međedović. Ukoliko se radi o hitnim stanji ma, ističe da su pregledi speci jalista i konsultacije odgovara

jućih supspecijalnosti dostupni preko Urgentnog centra KCCG 24 sata dnevno.

Iako KCCG tvdi da termina ima, i oni se zaista otvaraju, po stavlja se pitanje da li ih zapra vo ima dovoljno za sve pacijen te koji imaju određeni problem.

Da se ti termini koji su pušte ni od strane KCCG vrlo brzo zauzmu, kazala je Pobjedi na

čelnica organizacione cjeline Izabrani doktor za odrasle u Domu zdravlja Podgorica dr Rosa Brinić

– Termini za preglede u kardio loškoj ambulanti uglavnom bu du pušteni krajem mjeseca, ali s obzirom na to da je izuzetno ve liko interesovanje za preglede u istoj relativno brzo se ti ter mini popune – navodi Brinić.

Iz KCCG često su ranije uka zivali da termina nema jer se pacijenti ne pojave u zakaza no vrijeme. Ipak, treba uzeti u obzir da su ti pacijenti čekajući specijalistič ki pregled i neku specijalistič ku proceduru i po nekoliko puta završavali u Urgentnom centru ili da su na kraju uspjeli da iz dvoje novac i da odu na pregled privatno. K. JANKOVIĆ

o povećanju plata, ali neće odustati da taj iznos bude 45 odsto

mrvice

Nejasno ogromno uvećanje plata na UCG

Viša pravna savjetnica u Centru za gra đansko obrazovanje Snežana Kaluđe rović kaže da je nejasno kako je došlo do ogromnog povećanja plata na Univerzi tetu Crne Gore, a da se nije uzeo u obzir čitav obrazovni sistem i našla mjera koja bi odgovorila na potrebe svih. Sigurno je da će neka odgovorna vlast morati praviti korekcije, poručuje ona. – Nastavnici u Crnoj Gori rade u lošim uslovima, počev od školske infrastruk ture, didaktičkih materijala koji su im na raspolaganju, preko mogućnosti usavrša

vanja, a na to se nadovezuju nedopustivo niske plate. Međutim, do potrebnih una pređenja se ne može doći populističkim obećanjima niti nerealnim zahtjevima. Njihove zarade se moraju povećati, ali na način koji je realno izvodljiv, a donosioci odluka moraju voditi računa da se svi sektori ravnopravno tretiraju – rekla je Kaluđerović Pobjedi. Crnogorski obrazovni sistem se, dodaje ona, decenijama nalazi pri dnu skale prio riteta svih vlada, a to se reflektuje na svim obrazovnim nivoima.

jer to može izazvati ogromni poremećaj u sistemu i dovesti, čak, i do socijanih nemira, što se, nažalost, i dešava.

RAzlOzI zA SOcIJAlNe

NemIRe

Božović, ipak, očekuje da se ima još malo strpljenja. Ka že da su u pitanju dani i da nji hovo povećanje plata nije pla nirano da se odmah realizuje, već od 1. januara.

Dogovor treba da postignu sa ministrom prosvjete i mini strom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Do sada zbog navodnih obaveza nijesu mo gli da usklade termin sastan ka. Božović će sačekati njiho

vu ponudu, a onda će odluku donijeti Glavni odbor Sindika ta prosvjete. Ključno je, prema njegovim riječima, da budu za dovoljni ponuđenim iznosom.

Upitan koji je to iznos, odgova ra da ne može da govori o tome.

– Ako procijenimo da je ponu da mala, ponižavajuća, da ne zadovoljava naše trenutne po trebe, mi ćemo da se izjasnimo, da je prihvatimo ili odbijemo.

Ako je odbacimo, imaćemo od govor šta dalje da činimo, da li da sjedimo skrštenih ruku i ka žemo: ,,Super, prihvatamo sve što vi kažete“. Ili ćemo da ide mo u ozbiljnije vidove sindi kalne borbe – rekao je Božović.

Prosvjetni radnici učestalo ukazuju da su godinama na margini. Pričaju kako su uvi

jek imali razumijevanja da se nema novca da njihova zarada bude uvećana. Ako ima novca, kaže predsjednik Sindikata, za enormne plate poslanika, za profesore na Univerzitetu Cr ne Gore, ljekare, mora se naći i za prosvjetne radnike u škola ma. Kaskajući sa nama, kaska će nam čitava država, poruču je Božović.

– Nezadovoljna prosvjeta gu ra državu u treću ligu razvi jenih zemalja. Nezadovoljan prosvjetni radnik neće školo vati ljekara nego medicinskog tehničara. Neće školovati eko nomistu, nego kasira u marketu ili medicinskog radnika. Treba ju nam i oni, uz dužno poštova nje svima. Međutim, ako misli mo da idemo naprijed, mora da

se ulaže u prosvjetu, u buduć nost ove zemlje. Mora da se po krene prosvjeta – rekao je on. Ako prosvjeta zatraži uvećanje zarada odmah se javljaju osude jednog dijela građanstva, rekla je Vukčević.

- Zašto je prosvjetni radnik to liko omražen da mu se kaže da mu ne treba dati ni ono što zara di. Prosvjeta živi u svakoj poro dici, ili iz nje potiče prosvjetni radnik ili učenik. Prosto se pi tamo, zašto je to tako. Nažalost, nakon svega što pro svjetni radnik doživljava, sko ro, da treba konstatovati da ob razovanje više nije nacionalni interes i blizu smo ukidanja pravila da je prosvjeta djelat nost od opšteg interesa – rekla je Vukčević. N. ĐURĐeVAc

Voljela bih reći da, kad je ljetos u skladu sa svojim ekstremističkim djelova njem Dritan Abazović pot pisao tzv. temeljni ugovor sa SPC, niko nije ni slutio koliki će društveni sunovrat to izazvati. Dva mjeseca kasnije vidimo koliko je u pravu bio Porfirije Perić kad je ustvrdio da će taj ugovor „po pravnoj snazi biti iznad lokalnih zakona“. U članu 15 tzv. temeljnoga ugovora piše da „Crkva ima pravo da u skladu sa Ustavom SPC osniva vjer ske obrazovne ustanove za srednje i visoko obrazo vanje sveštenika i vjerskih službenika. Osnivanje dru gih obrazovnih institucija od strane Crkve reguliše se zakonom. (...) Finansira nje prosvjetnih i kulturnih ustanova u Crnoj Gori, čiji je osnivač Crkva, kao i status njihovog osoblja i korisnika (lica koja ih pohađaju), bliže će se urediti posebnim spo razumom u skladu s prav nim poretkom države.“ Mimo svih zakonom pred viđenih procedura, pro tivno pravnome poretku države, bivša ministarka četiri resora Vesna Bratić u svom je tehničkom man datu potpisala dozvole za rad dvije vjerske gimnazije SPC – jedne u Podgorici, druge u Nikšiću: bez dokaza o finansijskoj održivosti tih škola; bez informacije o pro stornim i kadrovskim kapa citetima; bez nastavnoga programa koji je prethodno prihvatio Nacionalni savjet (koji tad već pola godine nije funkcionisao, zbog čega je bila obustavljena produkcija udžbenika i nastavnih materijala, kao i mnogi drugi obrazovni pro cesi). Suprotno svim zako nom i Ustavom predviđe nim procedurama, protivno pravnome poretku države, sadašnji ministar prosvjete u tehničkom mandatu poklonio je gotovo milion

eura iz državnoga budžeta oligarsima u crnim manti jama. Dao je sav taj novac za finansiranje privatnih institucija koje Crkva Srbije predstavlja kao vjerske, a koje će, navodno, raditi po opštim obrazovnim progra mima, što znači da zapravo nijesu vjerske; dao je sav taj novac za finansiranje škola koje nemaju ni nastavnike, ni prostor, a ni učenike; dao je sav taj novac – novac gra đana – za škole koje će slu žiti nacionalnoj segregaciji crnogorskoga društva. Država pred bankrotom čašćava novcem građana najbogatiju instituciju na teritoriji Crne Gore, čak i bez potpisivanja „poseb noga sporazuma“, na koji su se eto „obavezali“ tzv. temeljnim ugovorom – jer njih pravni poredak države, viđeli smo dosad nebrojeno puta, ne zanima. Upravo stoga iz Ministar stva prosvjete nijesu odgo vorili ni na jednu inicijativu o provjeri zakonitosti licen ciranja ovih vjerskih insti tucija niti na glasne kritike građanskih aktivista. Usvo jivši bahati manir svojega premijera Dritana Abazovi ća – da jednostavno ne čuje ono što mu ne odgovara da čuje – ministar je svjesno prekršio zakonske propise i potvrdio da je spiritus movens ove vlasti pljačka državnoga novca i crnogor ske imovine u korist Crkve Srbije shodno njenim kle rofašističkim tendencijama zatiranja crnogorske drža ve i satiranja crnogorskoga društva.

Ministar je s umišljajem oštetio budžet Crne Gore, u čemu su mu pomogli svi članovi Vlade u tehničkome mandatu koji su glasali da se protivzakonita aktivnost sprovede. Zbog toga svi moraju krivično odgovarati ako u Crnoj Gori postoji i makar i najtanja opna prav ne države.

Piše: Jelena ŠuŠanJ

Stanka Vukčević

Slobodnih mjesta za preglede ima, ali ih nema dovoljno za sve pacijente

Peković tvrdi da mu je Gazdić smjestio priču o silovanju

PODGORICA – Odbrana Budimira i Marine Krsto vić juče je u podgoričkom Višem sudu tokom pred stavljanja novoprevedenih komunikacija optuženih sa dobavljačem banana gdje je zaplijenjeno 1.206. kilo grama kokaina ukazala na propuste tužilaštva i poli cije u istrazi šverca i navela da nikada od nadležnih u Ekvadoru nijesu zatražili dokumentaciju o kontroli tri kontejnera sa bananama u kojima je po dolasku u Crnu Goru pronađen tovar.

-Ne priznajem krivicu. Nikada nijesam bježao niti se krio jer nemam razloga za to. Odlazio sam u Njemačku, u BiH u Foču i Sarajevo, putovao po svijetu. Moja porodica je časna i pošte na. Preci su ratovali na Kajmak čenu, Skadru, Sutjesci i Neretvi, nosioci albanske i partizanske spomenice. Zato želim da spe rem ljagu sa mog obraza i mo je porodice – kazao je Peković

On je pojasnio da je u presudi Haškog tribunala generalu Rat ku Mladiću navedeno ime ubi ce porodice Šabanović i da to ni je njegovo ime.

-Tog dana kada su ubijeni Šaba novići nijesam bio u selu Hum, već sam se nalazio u svom selu Žemčno u Pivi. Potukao sam se sa Obrenom Gojkovićem. O zadobijenim povredama imam medicinsku dokumentaciju i službenu zabilješku stanice po licije u Plužinama gdje sam pri veden – kazao je Peković.

On je negirao i optužbe za si lovanje zaštićene svjedokinje (A1) 2. septembra 1992. godi ne u sportskoj hali ,,Partizan“ u Foči, ističući da je za to djelo pred pravosudnim organima BiH osuđen Jasko Gazdić na 17 godina robije. Odgovarajući na pitanja tu

žiteljke Tanje Čolan-Dere tić, branioca Ratka Pantovi ća i punomoćnika porodice oštećenih advokata Dalibora Tomovića, Peković je kazao da je u sportsku dvoranu oti šao da spasi snahinu sestru ko ja je tamo bila sa maloljetnim djetetom.

-Za njiom je pošlo 15-ak žena. Ispred hale su nas sačekali pri padnici paravojne formacije.

Udarali su me kundacima po glavi a kad sam pao na zemlju nastavili su me udarati čizma ma u glavu i rebra – ispričao je optuženi Peković.

Ispričao je da je očevidac tog do gađaja njegova prijateljica So nja Sforcan koja je spremna da o tom svjedoči pred sudom.

-Kako sam zadobio brojne po vrede, u svoju kuću me odvela Vida Marković. Ona je i pred haškim istražiteljima ispričala ko je te žene odveo iz hale – ka zao je Peković.

On je naveo da su žene iz sport ske hale „Partizan“ odveli Jasko

Gazdić, Uroš Radović zvani Jure, Milovan Ilić zvani Ci ganin i Miško Čedov Savić iz Šula.

-To su pripadnici paravojnih formacija koji su djelovali po trojkama i zato su ih zvali ,,psi rata“. Mislim da mi je ovu op tužbu za silovanje smjestio Gaz dić, jer sam ga prebio i išamarao 1993. Dragoljub Dostić, Mio drag Kalajdžić i Gazdić su bi li pripadanici vojne jedinice iz Broda kod Foče i to me je navelo da posumnjam da oni imaju ve ze sa ubistvima u selu Hum i da bi oni mogli biti izvršioci. Nji hova jedinica je bila u selu Hum – ispričao je optuženi Peković. On je predočio sudu da se op tužnica protiv njega temelji na iskazu zaštićene svjedokinje (A1) koja je psihijatrijski bo lesnik.

- Opisala me kao momka plave kose i plavih očiju. Pogledajte me, imam dužu crnu kosu – ka zao je Peković.

Advokat Pantović je predlo žio da se u dokaznom postup ku provede prepiska Pekovića sa glavnim braniocem Ratka Mladića, advokatom Brankom Lukićem, pribavi presuda Rat ku Mladiću gdje je navedeno ime ubice porodice Šabanović kao i presuda Jasku Gazdiću ko jom je osuđen na 17 godina ro bije zbog silovanja.

Pantović je predložio da se u sudskom postupku saslu ša svjedok Obren Gojković na okolnosti tuče sa Pekovićem 8. juna 1992. godine i pribave medicinski izvještaji o liječe nju optuženog koji je tada po vrijeđen. B. R.

Advokat Dragoljub Đukano vić je na ovu činjenicu ukazao dok je optužena Marina Krsto vić detaljno pred sudom po jašnjavala značenje novopre vedenih komunikacija koje je ostvarila sa dobavljačem Kar losom Falkezijem od 1. juna do 30. avgusta 2021. godine.

- Tužilaštvo i policija nijednim slovom se nijesu obratili Lu ci Bolivar kako su kontrolisani tovari sa bananama koji su kre nuli za Crnu Goru a što je ura dila Marina Krstović boraveći tri dana na slobodi – kazao je advokat Đukanović.

Advokat Stefan Jovanović ukazao je da, zbog propusta i traljave istrage tužilaštva, sud je primoran da usred glavnog pretresa nalaže izradu novog prevoda komunikacija.

- Danas imamo prevod koji je u vremenskom aspektu širi i iz kojeg se vidi poslovna komuni kacija Marine Krstović koja se sa dobavljačem cjenjka za 20 centi po paketu samo da dobi je bolji kvalitet – kazao je advo kat Jovanović.

Da su predmet komunikacija između Marine i Karlosa bile banane a ne droga, kako je na veo advokat Jovanović, potvr đuju i dvije fotografije isprevr tanog tovara nakon što ga je pregledala jedinica za borbu protiv droga u Ekvadoru.

On je kazao i da ove dvije foto grafije odbrani nijesu dostav ljene a da se upravo njima po tvrđuje tema razgovora Marije i Karlosa.

Marina Krstović se prije da vanja odgovora na pitanja su da zahvalila prevoditeljka ma Dubravki Jovanović i Ani Madžgalj-Čanović na ispravnom prevodu podsje ćajući da je zbog dodatih ri ječi u prethodnom prevodu koji je potpisala prevoditelj ka Žana Tassan Mazzocco, zajedno sa ocem završi

la na optuženičkoj klupi. Optužena Krstović je kazala da Karlosa Falkezija nikada nije upoznala ali da su komunici rali godinu i po povodom trgo vine bananama.

Iz komunikacija se moglo vi djeti da je Marina Karlosa oba vIjestila da joj u pošiljci fali 108 paketa na šta joj on odgovara da su oštećeni prilikom pregleda jedinice za antinarkotike.

Karlos pojašnjava da su pri padnici policije pregled vršili i uz pomoć pasa koji su prevr nuli dvije palete te da su ti pa keti oštećeni.

Na konstataciju Marine da ,,za to postoji skener“ Karlos pojaš njava da kontrole rade nekad bez skenera i pasa.

Na pitanje suda da pojasni ka kva je to kontrola bez skenera i pasa, optužena Marina je po

druga“

potvrđeno je Pobjedi nezvanično.

Tokom saslušanja pred sudijom za istragu u Osnovnom sudu Baletić je ka zao da nije imao motiv da „zgazi vozi lom druga“, te da ne bi pobjegao da je znao da je to učinio.

On je uhapšen prošlog vikenda, a na te ret mu se stavljaju krivična djela teško djelo protiv opšte sigurnosti i izaziva nje opšte opasnosti. Ljekari u Opštoj bolnici Bar su kon

tvrdila da je to zaista prevod re čenice koja je tako zapisana u originalu i da pretpostavlja da se radilo o fizičkom pregledu koji su vršli policajci.

- Ja ne tovarim drogu da bih se interesovala da li je kontrola vr šena skenerom. Moguće da je on mislio da kontrole bez ske nera i pasa rade u lukama preto vara (Panama i Malta). Meni je bitno koliko su tovari bili otvo reni jer ako se poremeti tem peratura u kontejneru banane se oštete. Banane treba da do đu zelene – pojasnila je optu žena Krstović pojašnjavajući da nikada nije dobila zapisnik o kontrolisanju tovara koje je poručila.

Ona je sudu predočila da je Fal keziju tada platila 18 od naru čenih 20 paleta a da mu je prili kom plaćanja sljedeće isporuke

statovali teške tjelesne povrede G.V –obostrane prelome skoro svih rebara, frakture butnih kostiju i upućen je u Klinički centar Crne Gore. Prema saznanjima Pobjede, Baletić je prije incidenta, verbalno napadao gru pu ljudi koja je sjedjela u lokalu „Dom kulture“ u Ulcinju, a među njima je bio i G.V. Nakon toga, napustio je obje kat, prethodno zaprijetivši da će ,,dži pom“ da „uleti“ u objekat. G. V. je tada izašao ispred kafića, a Baletić ga je na mjerno udario vozilom, nakon čega je pobjegao. Uhapšen je dan kasnije. A. R.

PODGORICA – Slobodan Peković, rođen Čurčić, juče je u podgoričkom Višem su du negirao da je u Foči 1992. godine kao vojnik Vojske Re publike Srpske u Foči silovao ženu bošnjačke nacionalno sti i u napadu na fočansko selo Hum ubio Muja i Eminu Šabanović

godine

Sa privođenja Slobodana Pekovića

Marine Krstović

Krstović, optužene

Poruke istragu policije

Krstović tvrdi da je proces montiran

Budimir Krstović je u sudnici ponovio da je proces protiv njegove ćerke i njega iskreiran od početka do kraja a što potvrđuje činje nica da je tužilaštvo dovelo prevodioca za španski jezik da prevodi engleski.

- Oni su doveli španskog pre vodioca da prevede engleski jezik i udari pečat na taj prevod. Ovo je politički pro ces a mi smo politički trofeji

– kazao je optuženi Budimir Krstović, koji je poslije još jednog burnijeg reagovanja udaljen iz sudnice.

prevodu radi o poslovnoj ko munikaciji.

Na novi prevod primjedbi nije imalo ni tužilaštvo.

Komentarišući ovaj stav tuži laštva, advokat Jovanović je ocijenio da predstavnik optuž be i nije mogla imati prigovor jer novi prevod demantuje prvi prevod a na koji se temelji optužnica.

- Viši sud u Podgorici doveden je u zabludu sto se tiče naših branjenika. U novom prevodu se vidi da uopšte nije bilo riječi o drogi, obezbjeđivanju prola za i slično tome, već da je u pita nju uobičajena poslovna komu nikacija – naglasio je advokat Jovanović.

Advokat Dragoljub Đukano vić, koji brani Krstoviće, naveo je da je i tim novim prevodom dokazano ono što odbrana isti če već godinu.

Vujotić nije povezan sa likvidacijom Vukotića

PODGORICA – Opsežnom istragom turskih vlasti i timova koji se bave orga nizovanim kriminalnim grupama utvrđeno je da je Podgoričanin Milan Vujotić (40), koji slovi za viskokopozicioniranog člana kavačkog klana, nije povezan sa ubistvom vođe ,,škaljaraca“ Jovanom Vukotićem, piše tamošnji portal hurriyet.

Prema pisanju ovog portala, policija je otkrila da je Vujotić boravio u Istanbulu, u svojoj luksuznoj vili, nakon čega je izvedena akcija hapšenja 23. septembra, gdje je pronađen i uhapšen.

Vujotić je uhapšen po crvenoj potjernici koju su raspisale cr nogorske vlasti, pa se očekuje da će on biti izručen.

Crnogorske vlasti Vujotića traže zbog krivičnih djela stva ranje kriminalne organizacije, šverc droge i ubistvo.

Ime Milana Vujotića pojavi lo se na stupcima crne hroni ke 15. februara 2014. godine, kada je u podne u Bloku pet, u Podgorici, aktivirana eksplo zivna naprava ispod njegovog blindiranog automobila, dok je bio u obližnjem lokalu sa po

rodicom. Iako je tada javnost prvi put čula za njega, u poli cijskim evidencijama Vujotić se dovodio u vezu sa grupama koje su se bavile švercom nar kotika. Istog dana, nakon ovog događaja, Vujotić je napustio Crnu Goru.

Toga dana u kasnim večernjim časovima u podzemnoj gara ži na Novom Beogradu ubi jen je Goran Radoman (37)

sa Cetinja. U trenutku kada je Radoman parkirao blindi rani BMW koji je vozio, ubica je sačekao da on izađe iz au tomobila i krene ka liftu, ko ji vodi do stana u potkrovlju u kojem je živio, i zapucao iz automatskog oružja. Rado man je bio prva žrtva obra čuna između škaljarskog i kavačkog klana i jedan od od govornih za nestanak 300 ki

Bjelopoljski Viši sud donio presudu za šverc droge

BIJELO POLJE – Pljev

odbila troškove prevoza za dvi je palete koje nijesu stigle. Istakla je da za sve ove svoje tvrdnje postoji dokaz u finan sijskoj dokumentaciji firme.

Marina Krstović je više puta, nakon detaljnih obrazloženja sudu vezanih za komunikaci ju, navela da se radi o poslov noj komunikaciji čiji je pred met nabavka banana. Istakla je da se interesovala za njihov kvalitet, stanje... sve što je uo bičajeno, kako kaže, tokom sva ke nabavke.

Odbrana je ukazala sudu i do stavila imejl kao dokaz koji se odnosi na dio komunikacije sa predstavništvom MSC kompa nije u Beogradu.

Kako je navedeno, ta kompanija je obavijestila Marinu da je mo guće da će se zaobići jedna luka. Sud je ocijenio da se u novom

- Više državno tužilaštvo ,,po trčalo“ je za političkim poe nom u očima čovjeka (Drita na Abazovića), koji je sazvao konferenciju o ,,neviđenoj“ istrazi i time znatno uticao na tok ovog postupka - kazao je, između ostalog, advokat Đu kanović.

Banane, koje je naručila Ma rina Krstović za firmu „San Francisko“, u vlasništvu nje nog oca Budimira, su utova rene na MSC „Katja“, koji je iz Luke Bolivar krenuo prema Panami. Za sada nije poznato da li su kontejneri sa banana ma iz Paname nastavili tran sport brodom „Katja“ prema Malti ili su pretovareni na ne ki drugi teretnjak. Brod „Šar lot“ je iz Luke Đoja Tauro pre uzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Lu ke Bar. B.R.

ljak Boris Gogić (26) osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 10.000 eura koju je dužan platiti u roku dva mjeseca od pravosnažnosti presu de zbog šverca marihu ane. Presudu je donio sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak, na osnovu po stignutog sporazuma o priznanju krivice koji je zaključen između VDT i okrivljenog Pljevljaka Borisa M. Gogića (26), kojom je Gogić osuđen na glav nu kaznu od godinu zatvora i na sporednu novčanu kaznu.

Gogić se teretio za kri vično djelo neovlašće

lograma kokaina u Valensiji. Nakon ubistva Jovana Vuko tića, vođe škaljarskog klana, u Šišliju 8. septembra oružanim napadom u saobraćaju, ekipe Sektora za borbu protiv orga nizovanog kriminala pokre nule su sveobuhvatnu istragu. Tokom akcije uhapšeno je 13 osumnjičenih. Utvrđeno je da je ubistvo plaćeno 1,5 miliona eura. A. R.

Pljevljaku godina zatvora

i novčana kazna zbog krijumčarenja marihuane

na proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opoj nih droga jer je, prema navodima optužnice, 2. maja ove godine iz Crne Gore u BiH svojim vo zilom „nisan“ pokušao da prokrijumčari 23.686 grama marihuane. Na vodi se da je droga bila sakrivena u specijalnom bunkeru putničkog au tomobila a pronašli su je ovlašćeni službenici na GP Metaljka kod Pljeva lja. B. Č.

PODGORICA – Više tužilaš tvo je po drugi put naložilo da se ponovo otvori istraga protiv policajaca koji se sumnjiče da su mučili Jovana Grujičića u zgradi Centra bezbjednosti Podgorica, gdje je doveden 26. maja 2020. godine iz Specijalne bolnice u Kotoru, potvrdio je za Pobje

du advokat Damir Lekić U odluci koju potpisuje viši dr žavni tužilac Željko Tomković se navodi da je povodom prituž be advokata Damira Lekića, ko jom se zahtijeva preispitivanje rješenja Osnovnog državnog tu žilaštva od 17. jula ove godine, ocijenjeno je da je tužilac Tom ković naložio Osnovnom držav

nom tužilaštvu u Podgorici da u potpunosti utvrdi činjenice ovog slučaja, a da potom donese pravičnu i zakonitu odluku. Na listi osumnjičenih za mučenje Grujičića bili su Miloš Vučinić, načelnik Odjeljenja kriminali stičke policije u CB Podgorica i Srđan Korać, rukovodilac Sta nice kriminalističke policije za

suzbijanje krvnih delikata i na silja u porodici, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Lje kočević, Bojan Vujačić, Nema nja Vujošević, Radoman Vu jičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković Naloženo je i da se ponovo utvr di činjenično stanje protiv poli cajaca Danila Krgovića, Matije

Kasalice i Aleksandre Kneže vić koji su prema krivičnoj prija vi porodice Grujičić nezkonito upali u njihov stan u Podgori ci prije nego je Jovan Grujičić nezakonito i mimo procedura izveden iz Specijalne bolnice u Kotoru. Tužilac Tomković je već jednom ukidao odluku Osnov nog državnog tužilaštva od 8. marta prema kojoj je odbačena krivična prijava protiv policaja ca koji se sumnjiče za prebijanje Grujičića uprkos priznanju da

su učestvovali u njegovom sa slušanju. Kako niko od polica jaca nije priznao krivično djelo, a Grujičić nije mogao da prepo zna nijednog od njih, tužiteljka Maja Knežević je zaključila da „očigledno prijavljena lica to ni jesu učinila“.

Sa druge strane, u sudskom po stupku za bombaške napade Nenad Vujanović je oslobodio Grujičića od ovih optužbi ocje njujući da mu je iskaz iznuđen.

Turski portal objavio da je visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen u luksuznoj vili

Fotografija Milana Vujotićá objavljena na stranicama portala ,,Hurriyeta“

Viši sud u Bijelom Polju

Da zajednički stvaramo bolju budućnost Kine i Crne Gore

Narodna Republika Kina pro slavila je 1. oktobra svoj 73. ro đendan. Tokom protekle 73 godine, pod snažnim rukovod stvom Komunističke partije Kine, kineska nacija postigla je brojna dostignuća od usta janja na noge, preko sticanja bogatstva, pa sve do jačanja, a odnos između Kine i Crne Go re takođe je doživio ogroman skok od uspostavljanja diplo matskih odnosa do sveobu hvatnog razvoja.

Razv oj Kine R ađa og R omne mogućno sti-U protekle 73 godine ki neski BDP je porastao 1.496 puta, a BDP po glavi stanov nika porastao je za 608,8 puta, što predstavlja pravo čudo br zog ekonomskog rasta kakvo se rijetko viđa u svijetu. Kineski ekonomski agregat nalazi se na drugom mjestu u svijetu, a njen godišnji doprinos svjetskom ekonomskom rastu već dugi niz godina iznosi čak 30 od sto. Kina je postala pokretačka snaga globalnog ekonomskog razvoja. Kina ima 1,4 milijarde stanovnika i više od 400 milio na ljudi sa srednjim prihodima. Prednost tržišta velikog obima donosi ogromne mogućnosti brojnim zemljama širom svi jeta, uključujući i Crnu Goru. Posljednjih godina, pandemija je odložila i unazadila sve, me đunarodna situacija je turbu lentna, a svjetski ekonomski

oporavak se suočava sa ogro mnom nestabilnošću i neiz vjesnošću. Globalna bezbjed nosna inicijativa i Globalna razvojna inicijativa, koje je predložio predsjednik si đi nping, pružile su svijetu kine ska rješenja. Kina je spremna da svoja razvojna dostignu ća podijeli sa drugim zemlja ma svijeta, uključujući i Crnu Goru. Do sada je potpisala vi še od 200 dokumenata o sarad nji na zajedničkoj implemen taciji inicijative ,,Pojas i put“ sa 149 zemalja i 32 međunarodne organizacije, a nakon pojave pandemije uputila protivepi demijsku pomoć za preko 150 zemalja i 15 međunarodnih or ganizacija. Međunarodna za jednica je sve svjesnija da je ra zvoj Kine prilika za svijet, a ne prijetnja ili izazov.

Plodni Rezultati PRi jateljs K e sa R adnje Kine i C R ne g o R e - Od uspostavljanja diplomatskih odnosa prije 16 godina, Kina i Crna Gora su uvijek razvija le prijateljske i partnerske od nose na osnovu međusobnog poštovanja suvereniteta i te ritorijalnog integriteta, me đusobnog nemiješanja u unu trašnje stvari, te na principima ravnopravnosti i obostrane ko risti. Političko uzajamno po vjerenje između dvije strane je kontinuirano konsolidova no, tradicionalno prijateljstvo se kontinuirano produbljuje, a praktična saradnja i humani stička i kulturna razmjena na stavljaju još više da se razvijaju. Vođene inicijativom ,,Pojas i put“ i mehanizmom sarad nje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, dvije zemlje su postigle izuzetne rezultate u saradnji u ključnim oblasti ma kao što su infrastruktura i energetika. Prioritetna dionica autoputa Bar – Boljare uspješ no je puštena u saobraćaj u ju lu ove godine. Kina je iskre no pomogla građanima Crne

Gore da ostvare svoje snove o auto-putu. Ovo nije samo put razvoja između sjevera i juga Crne Gore, već i put prospe riteta Crne Gore u poveziva nju sa Evropom i svijetom, ali i put prijateljstva za produblji vanje prijateljske saradnje sa Kinom. Od pojave pandemije, Kina i Crna Gora su se udružile u borbi i pomagale jedna dru goj. Kineske vakcine i antie pidemijski materijali igrali su aktivnu ulogu u pomoći Crnoj Gori u borbi protiv pandemije, a kinesko iskustvo u dijagnozi i liječenju takođe je poslužilo kao primjer za crnogorsko me dicinsko osoblje. Iako je Crna Gora mala zemlja, sa malim brojem stanovnika, ona ima svoje jedinstvene ra zvojne prednosti. Postoji veliki potencijal za saradnju između naše dvije zemlje. Prema poda cima Uprave za statistiku Crne Gore, obim uvoza i izvoza iz među Kine i Crne Gore u pr voj polovini ove godine iznosio je 160 miliona eura, što je po većanje od 40,4 odsto u odno su na isti period prošle godine. Kina već dugo ima status glav nog trgovinskog partnera Cr ne Gore. Dvije zemlje su prije pandemije osnovale privredna i naučno-tehnološka zajednič ka tijela, potpisale sporazume o kulturnoj i obrazovnoj sarad nji i imale institucionalne ga rancije za saradnju i razmjenu. Pandemija će svakako da pro đe, a saradnja Kine i Crne Gore ima svijetlu budućnost. očeKivanja za budući Razvoj PRijateljsKih odnosa Kine i CRne go Re- U Crnoj Gori postoji izre ka „Prijateljstvo je najveće bo gatstvo“. Prijateljstvo između naroda Kine i Crne Gore snaž no je poput planine Lovćen i duboko poput Jadranskog mo ra. Kina dijeli zadovoljstvo što put Crne Gore ka pridruživa nju Evropskoj uniji teče glat ko. Pristupanje Crne Gore EU

i razvoj kinesko-crnogorskih odnosa promovišu jedno dru go i idu ruku pod ruku. Proši renje saradnje sa Kinom mo že donijeti još više mogućnosti za razvoj Crne Gore, pomoći u postizanju nacionalnog pros periteta i stabilnosti i pomoći Crnoj Gori da se što prije pri druži Evropskoj uniji. Dvade seti Nacionalni kongres Ko munističke partije Kine biće održan 16. oktobra, na kojem će se planirati ciljevi, zadaci i glavne politike razvoja Kine u narednih pet godina ili du že, što će sigurno dati još vi še zamaha saradnji Kine i Cr ne Gore. Dvije zemlje treba da nastave da konsoliduju politič ko međusobno povjerenje, da dalje unapređuju saradnju u oblastima infrastrukture, ener getike, turizma i nauke i tehno logije, da stalno istražuju nove oblasti bilateralne praktične saradnje i unaprijede razmje nu u različitim oblastima kao što su kultura, obrazovanje, na uka, tehnologija i sport. Nedavno sam stigao u Crnu Goru i otpočeo svoj mandat. Iako sam prvi put došao u ovu prelijepu i prijateljsku zemlju, nekadašnji kultni jugosloven ski film „Most“ i muzička tema iz njega „Bella ciao“ nadaleko je poznata u Kini, zbog čega sam osjetio još veću bliskost po dolasku u Crnu Goru. Do lazim sa iskrenom željom za daljim promovisanjem obo strano korisne saradnje dvije zemlje i sa misijom produblji vanja prijateljstva između Ki ne i Crne Gore i ovom prilikom želim da uputim svoje najtopli je pozdrave prijateljskom na rodu Crne Gore! Tokom svog mandata, voljan sam da ojačam komunikaciju sa svim sferama života u Crnoj Gori, naslijedim i nastavim tradicionalno pri jateljstvo naroda Kine i Crne Gore, te da zajednički stvara mo bolju budućnost za odno se Kine i Crne Gore.

Zvanični Kijev oslobađanja

Nikada nećemo priznati nelegalne referendume koje je Rusija orkestrirala kao pretekst za dalje nasilje nad ukrajinskom nezavisnošću, navedeno je u zajedničkom saopštenju država članica EU

KIJEV/MOSKVA – Pred sjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je juče na ceremoniji u Moskvi ukaze o pripajanju Rusiji četiri regiona na istoku Ukrajine, čiji su se građani na nedav nom referendumu izjasnili za ulazak u sastav Ruske Federacije.

Regioni koje je Rusija, potpi sivanjem ovih ukaza, anekti rala su Donjecka i Luganska narodna republika i Herson ska i Zaporoška oblast koje za jedno čine 15 odsto ukrajinske teritorije.

Nakon što je ruski predsjed nik, u prisustvu lidera DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti potpisao ukaze o ujedinjenju tih teritorija sa Rusijom, na Crvenom trgu u Moskvi održana je proslava tog čina i miting-koncert.

- Dragi prijatelji, danas je po seban, svečan i, bez ikakvog pretjerivanja – istorijski dan. Dan istine i pravde – rekao je Putin, govoreći na mitingu.

On je prethodno poručio ka ko je sudbina žitelja tih obla sti zajednička, te dodao kako se nada da će Federalna skup ština podržati zakone o ujedi njenju novih teritorija sa Ru sijom.

SAMOOPREDJELJENJE

- Pravo na samoopredjeljenje je neotuđivo pravo Donjecke i Luganske narodne republike,

Zaporoške i Hersonske obla sti, koje je potvrđeno i članom 1. Povelje Ujedinjenih nacija –rekao je Putin.

Poručio je i da je Kijev dužan da se sa poštovanjem odnosi prema izboru DNR, LNR, Zaporoške i Hersonske obla sti i da „samo to može biti put ka miru“.

- Uvijek ć emo pamtiti one koji nijesu htjeli da se pomi re sa neonacističkim držav nim udarom u Ukrajini. Žitelji DNR, LNR, Zaporoške i Her sonske oblasti zauvijek će biti građani Rusije – rekao je on i dodao da su oni koji su stradali u „specijalnoj vojnoj operaciji heroji velike Rusije“.

Putin je režim u Kijevu po zvao i da pod hitno obustavi vatru i da se vrati za pregova rački sto. Zapadnim vladama je poručio i kako Rusija neće živjeti po njihovim pravilima.

- Zapad je, nakon raspada So vjetskog saveza, odlučio da na metne svoju diktaturu cijelom svijetu. Zapad nema moralno pravo da govori o demokrati ji – naveo je Putin, optužuju ći Sjedinjene Države i njihove saveznike da vode hibridni rat protiv Rusije.

Kazao je i kako je raspadom

Prvi autorski tekst ambasadora Narodne Republike Kine u Podgorici

Piše: Fan KUN

Nevrijeme opustošilo Floridu

Proslava Dana državnosti na trgu Tiananmen

Kijev razmatra plan

oslobađanja anektiranih teritorija

Ukrajina zahtjeva ubrzani prijem u NATO

SSSR-a ruski narod otrgnut od svoje domovine, ali i nagla sio kako Rusija ne teži obnovi Sovjetskog Saveza.

- Naša braća i sestre u Ukrajini dio su jednog naroda – istakao je ruski predsjednik.

Putin je prethodno Državnu dumu Rusije obavijestio o pri jedlozima Donjecke i Lugan ske narodne republike, Za poroške i Hersonske oblasti da budu primljene u sastav Rusije, potvrdio je predsjed nik Državne dume Vjačeslav Volodin

OSLOBOĐENJE

Ukrajinski predsjednik Vo lodimir Zelenski juče se sa stao sa vojnim komandantima kako bi razmotrili „dalji plan

oslobađanja“ ukrajinskih te ritorija.

Zelenski je na Telegramu na pisao da su razgovarali i o is porukama oružja za oružane snage Ukrajine, kao i o even tualnim daljim planovima Ru sije nakon invazije.

Saopštio je i da je Savjet za na cionalnu bezbjednost i odbra nu Ukrajine odlučio da pri mjeni sankcije na određena fizička i pravna lica Rusije, te pozvao ukrajinski parlament da bez odlaganja donese za kon o nacionalizaciji ruske imovine.

- Apelujem na narodne posla nike. Na sljedećem sastanku Vrhovne rade biće razmatran nacrt zakona o nacionalizaciji sve ruske imovine, koji bi tre

balo da značajno pojednosta vi ovu proceduru. Molim vas da podržimo ovaj prijedlog za kona bez odlaganja. Završava mo demontažu ruskog uticaja na Ukrajinu, Evropu i svijet –rekao je Zelenski.

Predsjednik Ukrajine je ista kao i kako je Kijev spreman za dijalog sa Rusijom, ali i poru čio kako je taj dijalog nemoguć sa aktuelnim ruskim liderom.

- Ukrajina je bila i ostala lider u pregovaračkim naporima. Naša država je uvijek nudi la Rusiji da se postigne dogo vor o suživotu pod jednakim, pristojnim i poštenim uslovi ma. Očigledno je da je sa ovim ruskim predsjednikom to ne moguće – kazao je Zelenski. Pripajanje ukrajinskih regio

Stalna članica Savjeta bezbjednosti nastav lja da krši međuna rodno pravo. Stojimo čvrsto uz Ukrajinu, njen teritorijalni in tegritet i suverenitet, napisao je predsjed nik Crne Gore Milo Đukanović na Tviteru

na Rusiji osudile su juče Sjedi njene Države i Evropska uni ja, ali i zvaničnici Crne Gore poručujući kako takvu odlu ku nikada neće priznati.

OSUDE

Države članice EU su juče u zajedničkom saopštenju na glasile kako „jednoglasno osu đuju ilegalnu aneksiju ukra jinskih regiona“.

- Nikada nećemo priznati nelegalne referendume ko je je Rusija orkestrirala kao pretekst za dalje nasilje nad ukrajinskom nezavisnošću –navedeno je u zajedničkom saopštenju država članica EU, koje je prenijela agencija Roj ters.

Predsjednica Evropske komi sije Ursula fon der Lajen je u objavi na Tviteru navela kako je pripajanje četiri ukrajinska regiona Rusiji ilegalno i poru čila da će okupirane teritorije ostati dio Ukrajine.

- Nezakonita aneksija koju je proglasio Putin neće promi jeniti ništa – napisala je pred sjednica EK.

Pripajanje ukrajinskih regio

Švedska: Iza sabotaže gasovoda stoji neka država

Curenje na djelovima gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 posljedica je akcije iza koje stoji neka država, saopštio je juče švedski ministar energetike Kašajar Far manbar

- Veoma je moguće da je ovo učinjeno namjerno i

malo je vjerovatno da je to uradio bilo ko drugi osim države, a da se to nije otkrilo ranije – rekao je Farmanbar novinarima u Briselu.

On je dodao i da taj incident treba da se posmatra „sa aspekta trenutne bezbjed nosne situacije u kojoj se

nalazi Evropa“. Švedsko tužilaštvo je u četvr tak saopštilo da je služba nacionalne bezbjednosti pre uzela preliminarnu istragu o oštećenju gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru.

U saopštenju tužilaštva je potvrđeno i da će švedska

Uragan „Ijan“ ojačao na putu ka Južnoj Karolini

služba bezbjednosti voditi istragu jer, kako se navodi, „moguće je da je riječ o ozbiljnom zločinu koji je, bar djelimično, usmjeren protiv švedskih nacionalnih interesa, a po svemu sudeći izvršila ga je neka strana sila“.

Oluja odnijela 19 života na Floridi

MAJAMI - U uraganu „Ijan“, koji je pogodio Flori du, nastradalo je najmanje 19 osoba, objavio je CNN na vodeći i da je nivo te tropske oluje ponovo ojačao i da se

kreće ka Južnoj i Sjevernoj Karolini, Džordžiji i Virdži niji.

U tim državama preventivno je proglašeno i vanredno stanje.

Uragan „Ijan“ je u četvrtak,

nakon što je pogodio Floridu, oslabio na status tropske olu je, ali je juče ponovo povratio snagu uragana prve kategori je – navodi CNN. On se sada ka Južnoj Karolini

kreće maksimalnom brzinom od 120 kilometara na čas. Sa sobom donosi poplave i oluj ne udare.

Na Floridi, koja se prva našla na udaru uragana, spasioci još

na Rusiji osudio je i američki predsjednik Džozef Bajden

- Sjedinjene Države osuđuju današnji lažni pokušaj Rusije da anektira suverenu ukrajin sku teritoriju. Rusija krši me đunarodno pravo, gazi Pove lju Ujedinjenih nacija i svuda pokazuje svoj prezir prema miroljubivim nacijama – re kao je Bajden dodavši i kako akcije Moskve „nemaju legi timitet“ i kako će SAD nasta viti da poštuju međunarod no priznate granice Ukrajine.

- Pozivam sve članove među narodne zajednice da odbace ruske ilegalne pokušaje anek sije i da budu uz narod Ukra jine koliko god je potrebno –zaključio je Bajden. U međuvremenu su savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džek Saliven i gene ralni sekterat NATO-a Jens Stoltenberg, takođe, izrazi li zabrinutost zbog jučeraš nje odluke Moskve. Stoltenberg je ocijenio da ne davne akcije Rusije predstav ljaju najozbiljniju eskalaci ju sukoba od početka rata 24. februara.

- Putin je mobilisao još stotine hiljada vojnika, neodgovorno zveckao nuklearnom sabljom i sada nezakonito pripojio vi še ukrajinskih teritorija. Sve to predstavlja najozbiljniju eskalaciju od početka rata –rekao je Stoltenberg na kon ferenciji za novinare. Oglasila se i premijerka Velike Britanije Liz Tras ističući da ta zemlja nikada neće prihva titi da su regioni Donjecka, Luganska, Hersona i Zapo rožja „bilo šta osim ukrajinske teritorije“. Ruskog lidera je optužila za kršenje međuna rodnog prava i svjesno zane marivanje života Ukrajinaca. - Putinu se ne može dozvoliti da mijenja međunarodno pri znate granice koristeći bru talnu silu. Potrudićemo se da izgubi ovaj nelegalni rat – na vela je Tras, a prenio Rojters. Pripajanje četiri ukrajin ska regiona Rusiji osudili su i ministri inostranih poslova Grupe sedam i obećali da će preduzeti dalje mjere protiv Moskve.

tragaju za stanovnicima koji su ostali zaglavljeni usljed ne vremena.

Guverner Floride Ron de San tis priznao je da ima ljudskih žrtava, ali je odbio da potvrdi konkretan broj, ističući da se čeka zvanična potvrda.

Ranije u četvrtak, predsjednik Džozef Bajden je rekao da je moguće da će se pokazati da je „Ijan“ najsmrtonosniji ura

- Nikada nećemo priznati ove navodne aneksije, niti lažne referendume sprovedene pod prijetnjom oružjem – navodi se u saopštenju šefova diplo matija Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i EU.

INTEGRITET

Da i Crna Gora najoštrije osu đuje pokušaj prisvajanja dje lova ukrajinske teritorije i da takvu odluku Moskve nikada neće priznati juče su poručili predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović i Dri tan Abazović

Đukanović je ocijenio kako je organizacija referenduma na djelu teritorije suverene države, pod pritiskom i tokom vojnog sukoba, neprihvatljiva.

- Stalna članica Savjeta bez bjednosti nastavlja da krši međunarodno pravo. Stoji mo čvrsto uz Ukrajinu, njen teritorijalni integritet i suve renitet – napisao je Đukano vić na Tviteru.

Abazović je juče razgovarao sa ukrajinskim ambasado rom Olehom Herasimen kom kome je rekao da je Crna Gora od samog početka zau zela jasan stav prema agresi ji na Ukrajinu, nedvosmisle no prateći politiku sankcija i primivši, za crnogorske pri like, značajan broj ukrajin skih izbjeglica koje čine oko dva odsto ukupnog broja sta novništva u Crnoj Gori.

- Abazović je kazao da Crna Gora osuđuje održane refe rendume o prisajedinjava nju ukrajinskih oblasti Rusiji, naglasivši da njihovi rezulta ti, kao i čin aneksije crnogor ska vlada neće priznati – sa opšteno je iz Vlade.

Rusija je 21. septembra pro glasila djelimičnu mobiliza ciju rezervista za potrebe ra ta u Ukrajini, a više zapadnih ambasada je od tada svoje građane pozvalo da hitno na puste Rusiju.

To su do sada učinile Sjedi njene Američke Države, Ve lika Britanija, Australija, Ja pan, Poljska i Bugarska.

gan u istoriji Floride, kao i da su preliminarni izvještaji su gerisali da je znatan broj ljudi izgubio život.

Više od 2,3 miliona domova i preduzeća ostalo je bez struje. Zvaničnici u Džordžiji, Juž noj Karolini i Sjevernoj Karo lini apelovali su na stanovnike da se pripreme.

Đurđica

NA UKRAJINU: Vladimir Putin potpisao ukaze o pripajanju četiri ukrajinska regiona Rusiji

Putin sa liderima anektiranih regiona nakon potpisivanja ukaza o prisajedinjenju

Ukrajina je juče i formalno podnijela zahtjev za ubrzanu proceduru prijema u NATO, saopštio je ukrajinski pred sjednik Volodimir Zelenski - Mi preduzimamo odlučujući korak potpisivanjem zahtje va za ubrzano pristupanje NATO-u – naveo je Zelenski na svom Telegram kanalu, a prenio Rojters.

Tražiće da se plaća naknada za hotele sa četiri i pet zvjezdica

Vlada je 2018. godine donijela odluku da se investitori novih hotela sa četiri i pet zvjezdica oslobode posebne naknade koja je namijenjena za finansiranje razvojnih projekata. Iz Regionalnog vodovoda tvrde kako je po tom osnovu i za vraćanje kredita uloženih u te namjene preduzeću umanjen prihod za 5,22 miliona eura

PODGORICA – Da bi pre duzeće Regionalni vodovod ,,Crnogorsko primorje“ uspješno funkcionisalo potrebno je spriječiti neza konite aktivnosti u koritu rijeke Morače za koje je utvrđeno da direktno utiču na podzemne vode u širem području, zatim ukloniti nelegalne objekte na tom prostoru te poboljšati ko munikaciju prilikom evi dencije podnošenja prijava za gradnju, a u svjetlu činje nice da se prilikom prijave mora dostaviti dokaz o iz mirenju posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema.

To je, pored ostalog, zaključe no na sastanku predstavnika tog preduzeća, ministarstava ekologije, prostronog planira nja i urbanizma i poljoprivre de, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za vode.

SEZONA

Vlada je 2018. godine donijela odluku da se investitori novih hotela sa četiri i pet zvjezdica

oslobode posebne naknade koja je namijenjena za finan siranje razvojnih projekata. Na jučerašnjem sastanku je zaključeno kako to rješenje treba izmijeniti jer je po tom osnovu i za vraćanje kredita uloženih u te namjene Regi

JZU ,,Vaso Ćuković“

Bolnici u Risnu novac za vešeraj

TIVAT - Opština je JZU Specijalna bolnica za or topediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuko vić“ donirala 16.500 eura za nabavku profesionalnih aparata za opremanje ve šeraja.

Tu zdravstvenu ustanovu je ju če posjetio predsjednik Opšti ne Tivat Željko Komnenović

On je poručio da će Opština Ti vat nastaviti kontinuirano da pomaže bolnicu u Risnu, pod sjetivši da su kroz donacije po magali tivatski Dom zdravlja, ali i Opštu bolnicu u Kotoru, ko joj je u aprilu ove godine upla ćeno 10.000 eura za nabavku namještaja za dječje odjeljenje.

Vlado Popović, direktor Spe cijalne bolnice, zahvalio je na velikoj pomoći i donaciji bol nici, kao i na spremnosti Opšti ne Tivat da odgovori na njihov zahtjev za nabavku neophod ne opreme.

– Održavanje higijene je nemo guće bez profesionalne opre me, zbog čega je ova donaci ja i te kako značajna – kazao je Popović.

On je izrazio nadu da će se do bra saradnja te ustanove sa Op štinom nastaviti, dodajući da su u iščekivanju rekonstrukci je dijela bolnice, a ovakve do nacije nešto što je neophodno i daje pozitivan impuls u daljem radu same ustanove.

onalnom vodovodu umanjen prihod za 5.223.203 eura. U svjetlu priprema za turi stičku sezonu 2023. godine na sastanku je konstatovano da će ukoliko se ne preduzmu određene mjere biti dovede na u pitanje urednost snabdi

KoToR

Za drvene barke 15.000

KOTOR – Opština je raspi sala javni poziv za raspodje lu sredstava za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki.

jevanja Crnogorskog primor ja vodom. – Poseban akcenat je stavljen na stvaranje formalnih i suštin skih pretpostavki za realizaciju kratkoročnih mjera za zahva tanje dodatnih količina vode, odnosno za izradu privreme

nog nasipa u koritu rijeke Mo rače, kao i nabavku i ugradnju postrojenja za prečišćavanje vode, kojim bi se ona zahvatala iz neposredne blizine izvorišta ,,Bolje sestre“, koje bi bilo insta lirano u postojećem objektu. Postignuta je saglasnost da se u najkraćem roku pristupi izdavanju urbanističko-teh ničkih uslova, izradi tehnič ke dokumentacije i dobijanju neophodnih saglasnosti za re alizaciju kratkoročnih mjera.

IZDAŠNOST

Regionalni vodovodni sistem izgrađen je prije 12 godina. Vodu iz njega preuzimaju sve primorske opštine. Iz tog pre duzeća u više navrata upozo rili su da je dugogodišnja ne legalna eksploatacija pijeska i šljunka iz korita rijeke Mora če, posebno na potezu Grbavci – Vukovački most, uzrokova la smanjenu izdašnosti vodo izvorišta ,,Bolje sestre“. Sa opštili su podatak da je 2005. godini izdašnosti iznosila od 2.200 do 2.600 l/s, a u avgustu 2021. godine svega 265 l/s. C. G.

ROŽAJE – JU Centar za kultura Rožaje raspisao je konkurs za Međunarodni festival dječje pjesme ,,Zlat na pahulja“ , koji će biti odr žan 30. put krajem februara ili početkom marta 2023. godine.

Takmičenje traje tri večeri, pr ve nastupaju domaći izvođači, druge strani a treće se održava finale. Učesnici su djeca od se dam do 13 godina.

Zajednički kriterijumi su: mak simalno trajanje kompozicijetri i po minuta, jedan kompo zitor može slati više numera, izvođači generalnu probu i ta kmičarsku priredbu izvode uživo u prvom dijelu ovog fe stivala, i na plejbek, u drugom dijelu, a odabrane kompozicije se ne mogu naknadno povući. Domaći autori numere moraju poslati do 10. novembra i mo gu prijaviti samo kompozicije i tekst koji nijesu ranije objav ljivani i moraju biti namijenje ni dječjem uzrastu. Odabrane kompozicije izvode djeca sa crnogorskim državljanstvom. Izbor izvođača obaviće auto ri u saradnji sa umjetničkim direktorom festivala, a autori kompozicija mogu biti iz ino stranstva.

Strani izvođači prijave šalju do 1. januara 2023. godine, a na konkurs mogu prijaviti kompo zicije i tekst koji su ranije objav ljivani. Odabrane kompozicije izvode djeca koja predstavljaju države iz kojih dolaze.

Kako je saopšteno u konkursu, organizator festivala će oformi ti stručni žiri koji će dodijeliti nagrade: najbolja kompozicija i interpretacija, najbolji tekst i aranžman i posebnu nagradu stručnog žirija. Dječji žiri se sastoji od hora i plesnog studi ja Centra za kulturu koji će do dijeliti novčane nagrade. I. R.

14 Subota, 1. oktobar 2022.Crnom Gorom eura

G.

Konkurs je otvoren do 3. okto bra. U budžetu grada za taj jav ni poziv je namijenjeno 15.000 eura. Vlasnik plovila dužine od dva do četiri metra može dobiti podršku u iznosu od 250 eura, od četiri do šest metara 350 eu ra, od šest do deset metara mak simalni iznos podrške je 450 eura, a za plovila duža od deset metara može se dobiti 550 eura. Drvenom barkom se smatra plovilo koje je duže od dva me tra i koje je u potpunosti izgra đeno od drveta. C. G.

CETINJE – Odbor direktora DOO Komunalno Cetinje podnijeće krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu na osnovu nalaza revizije po slovanja, koji je utvrdio niz nezakonitosti u vođenju pre duzeća, u cilju utvrđivanja krivične odgovornosti za sta nje u ovom kolektivu – saop šteno je juče iz tog preduzeća. U saopštenju navode da je biv ši direktor Komunalnog Saša Zvicer pokrenuo postupak

kod Agencije za mirno rješa vanje sporova radi isplate na knada za vrijeme otkaznog ro ka, za neiskorišćeni godišnji odmor u 2022. godini i isplatu otpremnine. Takođe, bivša za mjenica direktora DOO Komu nalno, a u jednom periodu i v. d. direktorica, Milena Lješnjak,

zatražila je isplatu naknade po osnovu manje isplaćene zara de usljed pogrešno obračuna tih koeficijenata, upravo u pe riodu kada je bila dio najužeg rukovodstva preduzeća. V. d. direktorica DOO Komu nalno Danijela Banović sa opštila je prije dva dana da se po preuzimanju funkcije suo čila sa teškom finansijskom si tuacijom, te da menadžmen tu poseban teret predstavljaju sudski sporovi u kojima biv ši zaposleni potražuju ispla tu otpremnina i dugovanje po osnovu poreza i doprinosa na zarade. Potraživanja po osnovu tužbi bivših zaposlenih iznose preko 200.000 eura, a po osno vu dugovanja za poreze i dopri nose skoro 1.600.000 eura. I.R.

IZDaŠNoST ZNaTNo SMaNjeNa: Izvorište ,,Bolje sestre“

S.LAKOVIĆ

U opštinskoj kasi 1,1 milion eura više

Do Rečina sa dvije strane

KOLAŠIN – Selo Rečine, u podnožju Bjelasice, biće bliže gradu putem koji ka selu kreće od Željezničke stanice, ali i putem od Skrbuše.

Sekretarka za finansije Alida Nuhodžić saopštila je za Pobje du da je pravni osnov za predla ganje Odluke o izmjeni Odluke o budžetu za tekuću godinu sa držan u čl.8 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i čl.31 Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Propisano je da ukoliko tokom fiskalne godine dođe do povećanjja ili smanjenja planiranih primitaka ili izdata ka može se pripremati izmjena budžeta po postupku propisa nom za njegovo donošenje.

UZROCI

Nuhodžić je navela da je budžet opštine za 2022. godinu bio pla niran u iznosu od 15.596.000 eura te da je rebalansom odno sno odlukom o izmjeni planiran iznos od 16.751.842 eura i veći je za 1.155.842 ili 7,41 odsto.

– Razlozi za predlaganje Odluke o izmjenama i dopunama budže ta su izmjene zakonskih propisa koji su stupili na snagu 1. janua ra (program „Evropa sad“), a ko ji su uticali na prihode i rashode svih jedinica lokalnih samoupra va pa tim i Opštine Bijelo Polje –pojasnila je Nuhodžić.

Kako je navela, tekući planira ni prihodi po rebalansu izno se 12.546.000, što je više od pla niranih Odlukom o budžetu za 2,62 odsto. Sopstveni prihodi re balansom su planirani u iznosu 2.106.000 ili 20,11 odsto manje u odnosu na plan.

– Zakonom ustupljeni pri hodi planirani su u iznosu od 3.900.000 eura manje za 15,40 odsto u odnosu na planirana sredstva. Donacijje (tekuće i ka pitalne) po rebalansu planirane su u istom iznosu kao po budže tu u iznosu od 1.125.000 eura.

Budžet za 2022. godinu bio je planiran u iznosu od 15.596.000 eura a rebalansom je veći za 1.155.842. Razlozi za povećanje su izmjene zakonskih propisa (program „Evropa sad“) a koji su uticali na prihode i rashode svih jedinica lokalnih samouprava – pojasnila je Alida Nuhodžić

Sredstva iz Egalizacionog fon da iznose 5.700.000 ili 200.000 eura više. Povećanje ovog pri hoda je uslijedio je na osnovu uplate po konačnoj raspodjeli sredstava Egalizacionog fonda za 2021. godinu – kazala je po red ostalog Nuhodžić.

DUGOVI

Opštinska sekretarka za finansije je navela da su Odlukom o izmje

nama o budžetu za tekuću godinu ukupno planirani primici u izno su 16.751.842 eura raspoređeni na tekuću budžetsku potrošnju u iznosu od 9.425.243 eura, ot platu duga 4.207.000 i kapitalni budžet u iznosu 3.119.599 eura. – Otplata duga po rebalansu pla nirana je u iznosu od 4.207.000 ili 76,76 odsto više u odnosu na plan. Kapitalni izdaci planira ni su u iznosu 3.119.599 eura

ili 27,57 odsto manje u odnosu na plan. Smanjenje kapitalnog budžeta za tekuću godinu naj većim dijelom je uslovila ne realizacijja projekta za preči šćavanje otpadnih voda. Inače, predloženom Odlukom o izmje ni budžeta planirana su sredstva za normalno funkcionisanjje svih opštinskih organa do kra ja godine – kazala je Nuhodžić. B. ČOKOVIĆ

Direktor Komunalnog pre duzeća Milovoje Bulato vić kaže da je u toku sanacija puta od Skrbuše do Reči na, preciznije do Mujićkog groblja. – Radove izvodi naše predu zeće a mi smo kontinuiranim ulaganjima u mehanizaciju osposobljeni za ovakve po slove. Dužina puta koja se sa ove strane sanira ka Re činama je osam kilometara. Završili smo ravnanje puta u kompletnoj dužini. Započe li smo sa nasipanjem puta ali su nas intenzivne kišne pa davine prekinule. Čim se sta bilizuju vremenske prilike, a to očekujemo od početka na redne nedjelje, nastavljamo sa ugradnjom cijevi i daljim nasipanjem puta – objasnio je Bulatović. Lokalna uprava je organizo vala i sanaciju puta ka Reči nama koji ka ovom selu kre

Besplatan parking radnim danima do 14 sati

ULCINJ – Iz Parking ser visa je saopšteno da se od danas do 1. juna par king ne naplaćuje rad nim danima i subotom do 14 časova, kao i tokom državnih i vjerskih pra znika.

će iznad Željezničke stanice. Taj put vodi i ka Manastiru Ćirilovac i dalje ka Rečina ma a u prvoj fazi radova koje izvodi preduzetnik Andri ja Račić, biće sanirano šest kilometara. Dr. D.

Nakon 14 sati važi tzv. zim ska tarifa. Na opštim parki ralištima, parking mjesto u crvenoj zoni po započetom satu naplaćuje se 0,40 eura, a dnevna karta košta četi ri. U žutoj zoni jedan sat na parkingu košta 0,30 eura, a dnevna karta tri eura. Na po sebnim parkiralištima (Ja dran, ispod platoa ,,Ploče“, na Pristanu, ispod bedema Starog grada, iza gradskog parka, pored Kosovske uli ce, pored Bulevara ,,Teuta“ i u centru naselja Štoj) ci jena parking mjesta za put nička auta, po satu kreće se od 0,30 do 1,50 eura, dok se dnevna karta može kupiti za dva i po do 10 eura. I. R.

promjene i

Budva – Bečići (I faza). Kako je objašnjeno na kon ferenciji za novinare, taj projekat, najznačajniji u novijoj istoriji metropole turizma, zauvijek će pro mijeniti vizuelni identitet grada, te u njega dovesti turiste visoke platežne mo ći, a mještanima omogućiti nove mogućnosti i mnogo bolji kvalitet života. Glavni gradski arhitekta Vla dan Stevović kazao je da ovim projektom Budva levi tira da postane centar Medi

terana. On je kazao kako će nakon prve faze uslijediti ra zvojna zona proširenja luke koja je u neposrednom kon taktu sa Starim gradom.

Predsjednik Opštine Budva Milo Božović kazao je kako je riječ o kapitalnom projek tu o kojem se priča 30 godina, a tek sada preduzimaju kon kretni potezi.

- Ovo je kapitalni projekat za Opštinu i nama je važno da se prijavi što veći broj arhitek tonskih rješenja i arhitekata. Za fond nagrada smo obez

bijedili 223.000 eura. Razlo zi zbog kojih je ovo potrebno više su nego jasni, a sama ri ječ promenada je simbolična, francuskog porijekla i u naj širem smislu znači „put ko jim se šeta“, dok sama ta ri ječ u svom sastavu ima dvije riječi a to su pomjena i nada, a Budvi je potrebno i jedno i drugo. Ovo je projekat koji nam donosi i promjenu i na du i jedan potpuno novi grad za sve nas koji živimo u njemu i sve one koji dolaze – istakao je Božović.

Predjsednik Upravnog odbo ra JP „Morsko dobro“ Blažo Rađenović istakao je da je „cilj projekta da se trajno promije ni vizuelni identitet Budve“. Direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj uvjeren je da se izgradnjom šetališta za vršava period u kojem je Bud va tretirana kao negativan pri mjer urbanizacije. „Budvanska školjka“ Budva – Bečići zajednički je proje kat Opštine Budva, JP „Mor sko dobro“ i države Crne

BIJELO POLJE – U toku je javna rasprava o Nacrtu odlu ke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Opštine Bijelo Polje za 2022. godinu, koja traje do 3. oktobra.

,,eVRoPA SAD UTiCAlA NA PRiHoDe“: Bijelo Polje

Alida Nuhodžić

Kol A ši N: Radovi u selu u podnožju Bjelasice

Put od Skrbuše

Ul C i Nj: Od danas važi zimski režim naplate

Scena iz predstave „Pod oba Sunca“

Priča o ljudima čija srca krvare

CETINJE – Premijera pred stave „Pod oba Sunca“, prema istoimenom romanu Ognjena Spahića, a u režiji Borisa Liješevića, biće prire đena sjutra veče, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zet ski dom na Cetinju. Ovom premijerom počeće i nova pozorišna sezona u Zetskom domu.

Uloge u predstavi tumače Sr đan Grahovac, Varja Đukić, kao i članovi glumačkog ansam bla Zetskog doma – Marija Ma ša Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica Vukče vić i Jelena Laban Umjetnička direktorica „Zet skog doma“ Lidija Dedović kazala je kako vjeruje da će predstava na poseban način da dotakne dušu savremene pu blike 21. vijeka.

- Okupili smo se oko ovog dra gocjenog romana kao oko nekog blaga koje svojom svjetlošću na izvjestan način rasvjetljava te me koje su bile zataškane, sa krivene, ali i teme koje nas se i te kako tiču. Ova predstava ana lizira razne rane iz prošlosti, ali istovremeno govori i o ljubavi, njenoj žilavoj izdržljivosti, sna zi, borbenosti, požrtvovanju, ali

i destrukciji – rekla je Dedović. Liješević je kazao da roman govori o bračnom paru koji 27 godina živi na svjetioniku na krajnjem jugu zemlje, i to od događaja koji su drastično uti cali na njihove živote i njiho ve sudbine.

- Imamo ljude koje je samoća i izolacija promijenila, promije nila im karaktere i odnose, koji žive u ćutanju, koji su na taj na čin upleteni u prošlost, koji su se zaustavili u jednom trenutku života i kao da on više ne teče. U drugom dijelu predstave dobi jaju nezvane goste, dvoje mla dih ljudi koji žele da kampuju kod svjetionika. Poslije 27 godi na oni tako ponovo srijeću neke ljude, opet se budi život i poči nju da odzvanjaju smijeh i vri ska, neka nova atmosfera. Me đutim, pitanje je da li je poslije toliko godina ćutanja, ostavlje nosti i samoće, novi život do brodošao – rekao je reditelj. Autorka dramatizacije Ste la Mišković kazala je da se u predstavi govori o ljudima či ja srca krvare, koji su potrošili srca na državu koje više nema, na dužnosti i ideologiju koja je obesmišljena i ismijana od stra ne današnjih mlađih generacija. R. K.

Nikšić Guitar festival od 6. do 9. oktobra

premijerno u Nikšiću

PODGORICA - Dubrovački simfonijski orkestar, pod dirigentskom palicom Ivana Huta, premijerno će nastu piti na otvaranju Nikšić Gu itar festivala, 6. oktobra u 20 sati, u Nikšićkom pozorištu. Ulaz je besplatan.

Na koncertu u gradu pod Trebjesom izvešće numere kompozitora kao što su Vi valdi, Sorkočević, Odak, Do bronić, Papandopulo… Kao solista sa njima će nastupiti i poljska gitaristkinja Bjanka Salati, pobjednica prošlogo dišnjeg Internacionalnog ta kmičenja gitarista Tivat. U nastavku 17. izdanja festiva la, koji traje do 9. oktobra, biće upriličen koncert tria Damira Imamovića. Imamović je je dan od najuspješnijih bosan skohercegovačkih umjetnika,

predstavnik sevdaha čiju je in terpretaciju kritika okarakteri sala kao revolucionarnu za ovaj žanr i dobitnik nagrade za naj boljeg umjetnika Evrope 2021. godine. On će nastupiti sa Iva nom Đurić (violina) i Benja minom Drijenčićem (truba). Jedan od naših svjetski najpre poznatljivijih gitarista, Goran Krivokapić, nastanjen u Nje mačkoj, nastupiće 8. oktobra, na sceni „Zahumlje“. Posljed nje festivalsko veče, 9. oktobra, proteći će u znaku koncerta mladih crnogorskih gitarista, koji će nastupiti takođe na sce ni „Zahumlje“. Svi koncerti po činju u 20 sati.

NVO „Anagastum Guitar So ciety“ 17. izdanje međunarod nog festivala organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Nik šić i Ministarstva kulture i me dija Crne Gore. R. K.

Portugalci otvoreni za novo iskustvo i razgovore

PODGORICA – Rezultati koje postižu mlade, ali i male kinematografije, najbolje su mjerljive odjecima koje pra ve izvan regionalnih okvira. Zbog toga je i predstavljanje crnogorske filmske scene na festivalu u Portu, koji je posvećen srednjeevropskom i istočnoevropskom filmu i filmskoj kulturi – BEAST, bilo i te kako značajno – zbog pokazivanja nasljeđa, pred stavljanja sadašnjih rezulta ta, ali i prikaza rada autora koji stasavaju.

Specijalni program „Focus Montenegro“ prvi put je por tugalskoj publici od 21. do 25. septembra predstavio recen tnu crnogorsku filmsku pro dukciju. U Portu su boravili re diteljij Dušan Kasalica, čiji je film „Elegija lovora“ otvorio fe stival, Nikola Vukčević koji je održao masterklas, kao i An dro Martinović, koji je selek tovao ostvarenja u programu „Retrospektiva“, u okviru kog su predstavljeni klasici crno gorske kinematografije krat kog i dugog metra.

PUBLIKA

Filmski festival BEAST, kako je Kasalica kazao za Pobjedu, organizuje sjajna ekipa ljudi, okupljenih oko centra OKNA. - A takva ekipa okupi publiku, koja je meni najzanimljivija –ona otvorena za novo iskustvo, za razgovor i diskusiju. Tako je i primljena „Elegija lovora“ –uz susret sa pojedncima iz pu blike koje je film isprovocirao i inspirisao za razgovor, što je meni kao reditelju filma zai

sta najdragocjenije. Savreme ni portugalski film je, možda, jedan od najuzbudljivijih, nji hovi autori eksperimentišu for mom, strukturom i kao takvi predstavljaju mi uzor i mislim da od njih, kao mala kinemato grafija, možemo mnogo da uči mo – rekao je Kasalica. Festivala koji se bave filmovima Jugositočne i Centralne Evro pe, prema riječima Vukčevića, ima nekoliko, te budući da je bio na svakom od njih, uvijek je lijepo ostvariti komunikaci ju sa publikom koja ima druga čiji kulturni identitet od našeg. - Istovremeno, to je bila lije pa okolnost i da se vidi kako se promišlja jedan mlad festival i na koji način se razvija. Sjajno je osjećanje što je ovogodišnji fe stival otvoren upravo crnogor skim filmom, što je tokom pet festivalskih dana tu bilo mno go naših projekcija, što student skih (FDU Cetinje), što profeso ra i predavača FDU-a (Kasalica, Sead Šabotić), te nekadašnjih profesora današnjih profesora (Vlatko Gilić, Vladimir Pero vić). Ja sam uživao i bio poča stvovan. Takođe, na ovaj način smo dobili još jedan lijep mate rijalni dokaz da je u međuvre menu u Crnoj Gori stasala ge neracija reditelja, producenata, scenarista, glumaca – koja ima šta da ponudi inostranstvu – re kao je Vukčević.

To koliko je ovo predstavljanje otvorilo i nove prilike našim filmskim autorima, kako je Vu kčević kazao, vidjeće se poslije nekog vremena.

- Nikada to nije u momentu odr žavanja festivala. Prijem je bio lijep, poznanstva funkcional

na, bilo je ugodnih i srdačnih razgovora, radujem se da ide mo dalje – rekao je on. Masteklas koji je održao, ka ko je objasnio, bio je na temu elemenata edukacije redite lja, producenata, scenarista, sa osvrtom na pristup toj edukaciji kakav imamo na FDU Cetinje. - Prisustvovali su mu studen ti sa četiri fakulteta na kojima se studira film u Portu i na li jep način smo razmijenili isku stva. Volim kada imam priliku da održim ovu vrstu predava nja (Pariz, Dubrovnik, Izmir, Mostar, Tirana, Kina...), jer iz interakcije sa inostranim stu dentima i ja uvijek naučim ne što novo i funkcionalno – za na še studente – rekao je Vukčević.

TRADICIJA

Kada je u pitanju predstavlja nje filmskog nasljeđa, kako je Martinović rekao, naročito mu je drago što je uvažen njegov prijedlog da u program retros pektive uvrsti i izbor kratkih filmova.

- Pored filmskog klasika, u ka kve već spada „Ljepota poro ka“, prikazali smo i filmove Ba na Bastaća, Mila Đukanovića, Zdravka Velimirovića, Vlat ka Gilića, Momira Matovi ća i Vlada Perovića. Ukupno posmatrano, riječ je o respek tabilnom presjeku tema, ali i pristupa filmu crnogorskih au tora različitih generacija, koji su obilježili našu kinematogra fiju u periodu od poslije Drugog

Usmena predanja o svjetionik planini

PODGORICA – Rukopis knjige „Legende i priče sa Lovćena“ Božidara Proro čića, književnika i publiciste sa Cetinja, predstavljen je u Crnogorskoj kinoteci, u okviru manifestacije obilje žavanja Dana evropske ba štine. Knjiga će uskoro biti objavljena u izdanju Pobje de, a dio priča je sukcesivno objavljivan na crnogorskim portalima.

U multimedijalnom programu pod nazivom „Uživo sa Olim pa“ bilo je prostora i za pjesmu, i za priče, ali i za književnu kri tiku, dok su se u pozadini smje njivale slike Lovćena iz različi tih perioda.

Prof. književnosti Veljko Đu kanović govorio je o dvijema prirodama jedne planine, jed

noj koja zadivljuje i drugoj koja izaziva strahopoštovanje. Lju di iz prošlosti, prema njegovim riječima, nijesu umjeli da obja sne sve pojave koje su se ma nifestovale na Lovćenu, pa su pribjegavali nalaženju svojih opravdanja. Zato su nastale ne vjerovatne priče, neobične. Po nekad je, smatra on, teško po vući granicu između realnog i nadrealnog, te u ovim pričama ima čak i zmajeva, morskih si rena, đavola i slično.

- Da bi priča i legenda mogla opstati, prenositi se sa genera cije na generaciju, ona je mo rala biti zanimljiva, nesvaki dašnja, interesantna, pomalo mistična. Tokom vremena su priče dorađivane, uljepšavane, prilagođavane predjelu u ko jem su nastale, ali je fabula osta jala ista – rekao je Đukanović.

Jedan dio tih priča su, istakao je on, zabilježili i stariji hro ničari, a one druge je Proro čić sam zabilježio iz usmenih predanja.

- Mnoge od ovih priča, legen di, imaju univerzalno znače nje, žive nezavisno od vreme na i prostora gdje su nastale.

Knjiga je namijenjena svima, od onih najmlađih kod kojih će rasplamsati maštu i uvesti ih u čudesni svijet književno sti do univerzitetskih profeso ra kojima će poslužiti da neka svoja proučavanja i dalja istra živanja prodube. Smatram da će istraživanja iz ove zbirke svojom zanimljivošću i saže tošću izborom tema i načinom pripovijedanja naći čitoce među svim ljubiteljima priče i pričanja – rekao je Đukanović. Božidar Proročić je na mno

go načina, privatno i profesi onalno, neraskidivo vezan za Lovćen i o njemu govori s ne skrivenim divljenjem u bilo kom kontekstu.

- Nije čudo što su mnogobroj ni putopisci, botaničari, kralje vi, carevi po više puta pohodi li Lovćen. Meni je bilo veoma važno da dio kulturne baštine, usmenog nasljeđa i predanja našeg naroda skupim sa Lovće na. To nije bio nimalo lako, već vrlo složen i zahtjevan zadatak kome sam se svim srcem pre dao – rekao je Proročić. Neki od pripovjedača s kojima je sarađivao na rukopisu „Le gende i priče sa Lovćena“ nije su, istakao je Proročić, više živi i neće dočekati knjigu, ali ono što je ostalo iza njih ih čini za uvijek živima.

- Lovćen je mjesto kultnog

Premijera „Pod oba Sunca“ sjutra u Zetskom domu

Crnogorska ekipa filmskih autora sa počasnim konzulom Crne Gore u Portu Karlosom

„Legende i priče sa Lovćena“ Božidara Proročića promovisane u Crnogorskoj kinoteci

za razgovore

Primjetan rad studenata FDU sa Cetinja

Nikola Vukčević izuzetno je zadovoljan i programom kojim je predstavljen rad studenata FDU sa Cetinja. - Za pola godine, ovo je drugi put da je FDU Cetinje u fokusu nekog stranog festivala, da smo im ekskluzivni gosti (pretod no je bilo u Izmiru, u Tur skoj). Pojedinačno – nema nedjelje da se negdje u regionu i inostranstvu ne predstavi i/ili takmiči neki film naših studenata. Radu je me, upravo kroz uspjeh filmova naših studenata i nekadašnjih studnata – da je primjetno to nešto što radimo na Cetinju, i koliko se trudimo svih ovih godi na – rekao je Vukčević.

Bjelanović: Pogriješio sam i to ne malo

PODGORICA – Direktor Crnogorske kinoteke Go ran Bjelanović reagovao je na tekst koji je pod naslo vom „Đurić: Podmetanje preminuloj osobi“ objav ljen 30. septembra, u rubri ci Kultura. On je istakao da Branku Baletiću neće od govarati, ali da hoće, iz naj dubljeg poštovanja, ćerki reditelja i prvog direktora Crnogorske kinoteke – Ma riji Đurić.

svjetskog rata pa do kraja dva desetog vijeka. Izbor pojedinih ostvarenja je u nekim slučajevi ma bio uslovljen potrebom da se napravi usklađen program, koji bi reflektovao i mijene kroz koje je prolazilo naše društvo –rekao je on.

Naročit utisak na Martinovi ća ostavila je reakcija publike.

- Što se tiče prijema publike, istakao bih priličan stepen in teresovanja za filmove iz ovog dijela Evrope, a možda i naju pečatljiviji detalj je bio susret sa čovjekom koji mi je, nakon pro jekcije „Ljepote poroka“, prišao i kazao mi da je isti film gledao prije trideset i pet godina, i da je na njega i tada i danas osta vio snažan utisak – rekao je on.

Utisak je, kako je ispričao Mar tinović, da se i u Portugalu cr nogorski filmovi još uvijek do minantno prepoznaju kao dio velike jugoslovenske kinema tografije.

- U tom kontekstu, bili su prijat no iznenađeni nekim malim ot krićima koja im je ponudila ova retrospektiva. Takođe, poka zali su pronicljivost u pokuša jima da ono što je naša tradici ja povežu sa ostvarenjima koja nastaju danas. U isto vrijeme, zanimalo ih je koliko je portu galski film poznat u Crnoj Go ri i razgovarali smo o tome da bi ovu saradnju bilo korisno odr žavati u kontinuitetu, i njihov program sa sličnom koncepci jom organizovati kod nas. Že lim da istaknem i ulogu poča snog konzula Crne Gore u Portu Karlosa Pereire Pinta, koji nas je dočekao na najljepši mogući način – kazao je on. S. VIŠNJIĆ

Podsjetimo, Marija Đurić rea govala je na izjavu Gorana Bje lanovića da je Jugoslovenska kinoteka osnovala Crnogor sku kinoteku, te da je beograd ska ustanova kulture puno po mogla Gojku Kastratoviću u organizacionom i tehničkom dijelu posla. Ona je to oka rakterisala kao nemoralno i „podmetanje riječi preminu loj osobi“.

NIJE ZASLUŽIO

Bjelanović je na početku svog reagovanja istakao da je „po griješio i to ne malo“.

- Ne zbog toga što sam rekao neistinu već zato što je blaže nopočivši Gojko Kastratović korifej naše kinematografije, čovjek koji je ostavio dubo ki trag u našoj filmskoj teoriji i praksi, kao i nemjerljivi do prinos ustanovama kulture u Crnoj Gori. Nije zaslužio da se njegovo ime upotrebljava nig dje osim na okruglim stolovi ma, akademijama, monogra fijama... – kazao je Bjelanović.

Napominje da, na njegovu ža lost, nije bio prijatelj sa Goj kom Kastratovićem ali da to „jeste bilo prijatno poznan stvo, budući da nas je pored profesije vezivao i zavičaj“.

što rade i stvaraju?! – rekao je Bjelanović. Napominje da „niko nikada nije poricao izuzetnu ulogu Gojka Kastratovića u osniva nju JU Crnogorska kinoteka“. - Bez njegovog znanja, ener gije i entuzijazma je najvje rovatnije ne bi ni bilo. No, gos pođa Đurić očigledno nije iz ovog filmskog svijeta. Da je ste, znala bi da to što nijedan reditelj nikako ne može sam da osnuje kinoteku ne govo ri o njegovom neznanju, već o tom da je u pitanju izuzetno složen tehnički posao. Sve ne znaju i nijesu znali ni Taran tino, Spilberg, Kopola, ni Fe lini ... zbog toga odjavna špica traje desetak minuta. Reditelj je umjetnik, a ne tehničko li ce. Što se pisanih tragova ti če u JU Crnogorska kinote ka, bez obzira na vremensku distancu, postoji izvjestan broj ugovora i saradnji, gospođi Mariiji Đurić bismo ih dali na uvid sa zadovoljstvom – rekao je Bjelanović.

gorske kinoteke u osnivanju, koji je ovdje boravio radi obu čavanja našeg kadra za rad na montažnim stolovima“.

skog nasljeđa čuvanog u de poima Jugoslovenske kino teke i opet ugled gospodina Kastrastovića je ohrabrio ta dašnjeg direktora te ustano ve Radoslava Zelenovića da veliki broj filmova ustupi po simboličnim cijenama. Ina če, cijene ležarine filmova su paprene – kazao je Bjelanović.

O TOME PROSUDITE

Iako je na početku reagova nja istakao da neće odgovara ti Branku Baletiću, Bjelanović na kraju ipak navodi da „jedino što je Baletić tačno izgovorio jeste to da je reditelju i osni vaču JU Crnogorska kinoteka Gojku Kastratoviću značajno pomogla i Hrvatska kinoteka“

- On je bio persona pred kojom su se sva vrata širom otvarala. A onda je na mjesto direktora došao Branko Baletić i sva sa radnja je prestala. Da li je to in dikativno ili nije i o tome pro sudite – rekao je Bjelanović. Dodao je da u „Jugoslovenskoj kinoteci postoji i knjiga po sjeta, pa ako to bilo koga bude zanimalo može posjetiti koli ko da pogledate koliko je pu ta i kojim povodom gospodin Kastratović posjetio ovu usta novu kulture.“

Sa promocije u Kinoteci

Crnogorska kinoteka okupljanja svih nas u Crnoj Gori, jedan svjetionik kojeg su sa dalekih putovanja pomorci i putnici prvog vidjeli, taj zagr ljaj Boke i Lovćena. Meni se či ni da nema ljepše planine i da nema ljepših priča nego što ih ima na samom Lovćenu – za ključio je Proročić. Dramski umjetnici Dragiša Simović i Žaklina Oštir pro čitali su neke od legendi iz ove zbirke, među kojima „Legen

du o nastanku njeguške treš nje“ i priču „Đevojački dom“.

Sopranistkinja Aleksandra Vojvodić-Jovović izvela je tri pjesme: „Crna Goro, zemljo moja“, „Pod Lovćenom zeleni se trava“ i „Poljem se vije, oj Zor delija“ koje su dopunile atmos feru. Program su vodile Vesna Drašković i Elena Tomano vić, a realizovan je uz podršku Ministarstva kulture i medija.

D. ERJAVŠEK

- I jeste bilo i susreta doduše, rijetkih i uvijek slučajnih kao i neobaveznih priča o svemu na čemu radimo, pa i o osnivanju Crnogorske kinoteke. O čemu bi umjetnici drugo do o onome

On je uz reagovanje priložio i dvije fotografije, snimljene u doba osnivanja Kinoteke. Na jednoj se, kako je rekao, nalazi „montažer i piker Milan Tu rudić u prostorijama Crno

- Oni su „srce svake kinote ke“. Na njima se u najkraćem spasavaju trake, a bez traka ne bi se imalo šta digitalizovati. Ovaj gospodin je živ i još uvi jek radi u Jugoslovenskoj ki noteci. Ima izuzetno pamće nje, pa ako gospođa Marija kad navrati u Jugoslovensku kino teku dočekaće je raširenih ru ku, onako kako su sretali i nje nog uvaženog oca. Digitalnu opremu za rad, za potrebe Cr nogorske kinoteke nabavljao je i uvezivao gospodin Dub ravko Badalić, stručnjak Ju goslovenske kinoteke, s toga su digitalne opreme ove dvi je ustanove gotovo istovjetne – rekao je Bjelanović. Autoritet Gojka Kastratovića, prema riječima Bjelanovića, motivisao je „rukovodeći me nadžment Jugoslovenske ki noteke da interveniše kod veo ma tvrdokornog Centar filma, koji je (koliko se sjećam tog razgovora, dvije decenije nije malo vremena) značajan fond filmiova ustupio JU Crnogor ska kinoteka – besplatno“. - Što se tiče filmskog arhiv

- Sigurno se u toj ustanovi može pronaći i bezbroj dru gih pisanih tragova koji po tvrđuju ovu priču. A da li će te vjerovati svojim očima ili Branku Baletiću na svako me je da odluči. Ko god pro sudi da sve nabrojano nije značajna pomoć, ja se nad govarati neću. Svako prolazi kroz život sa svojim obrazom i glavom. Uvažena gospođa Marija Đurić je reagovala emotivno, čista srca, zato je i dobila odgovor. Baletić je imao kud i kamo prljavije i prizemnije motive, zbog to ga mu odgovarati neću ništa. Najviše toliko je i zaslužio. Ništa – naveo je na kraju rea govanja Bjelanović. J. N.

Rakoč u

Kolašinu

KOLAŠIN - Samostalna izlož ba djela Slavenka Rakočevića – Rakoča biće otvorena veče ras, u 19 sati, u galeriji Zavičaj nog muzeja u Kolašinu. Otvo riće je predsjednica Opštine Kolašin Marta Šćepanović Duh rodnog Mateševa, odra stanje i sportsko-umjetnič ki šarm u Ulici Vaka Đurovi ća kod titogradske gimnazije i košarkaško-slikarsko usavrša vanje i „isprobavanje“ u Fran cuskoj – elementi su na kojima počiva uvijek originalni nastup Slavenka Rakočevića – Rako ča i kao slikara i kao čovjeka. Dr. D.

Karlosom Pereirom Pintom

Direktor Crnogorske kinoteke reagovao na obraćanje Marije Đurić

Goran Bjelanović

Poslovni broj: I.br. 2097/2016

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ATEH RESOLU TION GmbH, sa sjedištem u Postdamu, Njemačka, koga zastupa AOD Vuković&Partners, advokat Dejan Vuković iz Beograda, ul. Teodora Drajzera br.34, protiv izvršnog dužnika Zarubica Miodraga iz Nikšića, ul. Stojana Kovačevića br.14A, koga zastupa advokat Dragomir-Miško Ćalasan iz Nikšića, ul. Jola Piletića bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 90.000,00 eura, dana 30.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br.2097/16 od 10.10.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.8891/08 dana 30.06.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se šesnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2949 KO Nikšić PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 4007, broj zgrade 3, po načinu korišćen ja stambeni prostor, PD 27, površine 132m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šesnaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 28.10.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 66.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2097/16 od 24.06.2019.godine.

IV Na šesnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 6.666,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime

na nepokretnost upisanu u LN broj 2949 KO Nikšić PJ Nikšić postoji podatak o hipoteci u korist Hypo Alpe-Adria-bank za iznos duga od 45.000 eura po osnovu isprave Ov.br.9777/07 od 02.07.2007. godine, te podatak o hipoteci u korist Hypo Alpe-Adria-Development za iznos duga 108.596,50 eura po osnovu isprave UZZ br.222/13 od 06.06.2013. godine, zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Hypo Alpe-Adria-Development, po osnovu po osnovu isprave UZZ.br.222/13 od 06.06.2013. godine i obavještenje o početku namirenja potraživanja, obavještenje br.3734/10 od 10.11.2010. godine.

Dana 30.09.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Kao u debitantskoj godini, košarkaši SC Derbija su sezonu u ABA ligi otvorili ubjedljivim porazom –nakon prošlosezonske lekcije u Beogradu od Mege (101:68), izabranici Andreja Žakelja su „pali “ u Zadru (96:67), na startu ovogodišnje sezone u regionalnom takmičenju.

To je prvi poraz protiv Zadra, kojeg su ,,studenti“ prošle sezone dobili u oba međusobna duela.

Podatak da nijednom nijesu vodili tokom 40 minuta dovoljno govori o izdanju Podgoričana u dvorani ,,Krešimir Ćosić“. Sve je, praktično, bilo odlučeno nakon prve četvrtine, u kojoj je SC Derbi ubacio samo osam, a primio 25 poena. Nakon toga, bez obzira na to što su gosti dobili drugu četvrtinu, Zadar je kontrolisao utakmicu u kojoj od druge četvrtine prednost domaćih nijednom nije silazila ispod 11 poena…

SVE JE BILO JASNO U PRVOJ ČETVRTINI Košem Lorena Džeksona, SC

Derbi je u prvom minutu izjednačio na 2:2, ali je to bilo jedino poravnanje rezultata. Zadar je za manje od dva minuta poveo 8:2, gosti su ,,priključak držali“ do nepuna četiri minuta prije kraja (13:8). Do kraja četvrtine, međutim, SC Derbi nije uspio da upiše ni poen,

Zadrani su ubacili 12, i poveli za velikih 17 razlike (25:8). Domaćin je kontrolisao prednost u drugoj četvrtini u kojoj je imao 18 razlike (28:10) na početku kvartala. SC Derbi je sredinom dionice smanjio na 11 (34:23), ali su Zadrani, predvođeni Lukom Božićem (16 poena) na polovini meča imali sigurnih 13 poena prednosti (41:28), uz samo dvije pogođene trojke (gosti četiri), ali sa boljim procentom šuta za dva poena (61,9 – 42,1 odsto) i boljim skokom (19-13)…

POKCG

Golbalisti Nikšića učestvovaće danas i sjutra na turniru ,,Niš open 2022“.

Nastupiće i ekipe Golbal centar Sarajevo, SCI Vitosha iz Bugarske, Feniks iz Skoplja, Vizija iz Kavadaraca, Bitolj, kao i domaćin turnira, Nais. Golbal klub Nikšić nastupiće u sastavu Marko Nikolić, Ve-

selin Vuković

Miloš Ranitović

Obradović

Prednost Zadra je u trećoj četvrtini išla i do ,,plus 23“ (60:37), SC Derbi je uspio da smanji na 12 (60:48), ali je ta četvrtina završena serijom hrvatskog tima od 5:0, kojom je vratio sigurnih ,,plus 17“ razlike s kraja prve četvrtine (65:48).

Prva četiri minuta posljednje četvrtine su donijela malo uzbuđenja, jer je SC Derbi imao reakciju i smanjio na 11 razlike (70:59, 72:61). Međutim, serija Zadra od 11:0, između dva Ža-

keljova tajm-auta, u razmaku od manje od dva minuta, otklonila je i posljednje dileme, kojih, u suštini, uopšte nije ni bilo…

U SC Derbiju su dvocifren učinak imali Flečer Megi (15) i Mateo Drežnjak (13), koji je imao i sedam skokova i koji je dobio duel sa bratom Darijom u Zadru (devet poena). Džekson je meč završio sa devet poena i lošim procentima šuta iz igre (7-2 za dva, 5-1 za tri), te šest asistencija i četiri skoka.

U ekipi Zadra briljirao je biv-

ŽAKELJ: Ima puno stvari van košarke koje moramo da sredimo

Trener SC Derbija Andrej Žakelj je čestitao Zadru ,,na više nego zasluženoj pobjedi“.

– Imali su više energije, bili su agresivniji, što je trebalo mi da budemo, barem je takav bio dogovor. Energetski nijesmo bili na nivou na kojem je trebalo. Počeli smo loše, prva četvrtina nas je ,,potukla“, onda smo se vraćali u drugoj, probali nešto i u trećoj, ali onda zbog umora nijesmo uspjeli – rekao je Žakelj na konferenciji za medije. Problemi, očigledno, nijesu samo u igri i rezultatu.

– Ima tu puno stvari kojima kao trener nijesam zadovoljan. Ne pričam toliko o košarci nego o drugim stvarima koje moramo da sredimo pred nastavak sezone. To ostaje među nama i ja sam siguran da će u narednim mečevima biti drugačija slika – kazao je slovenački stručnjak.

ši košarkaš Budućnosti – Luka Božić sa 30 poena (11-7 za dva, 6-3 za tri), 13 skokova (šest ofanzivnih) i sedam asisten-

cija, za indeks korisnosti od čak 48. SC Derbi u narednom kolu, 9. oktobra, dočekuje Cibonu. S. J.

Pravi test trenutnih mogućnosti

Crnogorska teniserka Danka Kovinić zbog kiše nije juče igrala polufinalni meč WTA turnira u Parmi. Organizatori su nekoliko puta

Niko-

Trener je Nikola Čurović Turnir u Nišu igra se u sklopu priprema za nastup Golbal kluba Nikšić na finalnom turniru Lige šampiona koji će se održati od 27. oktobra do 1. novembra u njemačkom Rostoku. R. A.

pomjerali start meča sa Marijom Sakari, a na kraju su bili primorani da ga pomjere za danas, kao i sve mečeve jučerašnjeg programa.

Kovinić bi na teren trebalo da izađe u 10.30 sati.

Drugi polufinalni par čine Rumunka Ana Bogdan i Majar Šerif iz Egipta.

Oba polufinalna duela će biti odigrani prijepodne, a za danas poslijepodne je zakazano finale. R. A.

PODGORICA – Test trenutnih mogućnosti novog tima košarkaši Mornara Barsko zlato imaće danas u Laktašima protiv Igokee (16 sati), ekipe koja kvalitetom pretenduje da bude plasirana iza Crvene zvezde i Partizana, možda u grupi đe su Cedevita Olimpija i Budućnost Voli, ili tik iza njih, u društvu FMP-a. Igokea je prošle sezone eliminisana u plej-inu od Cedevita Olimpije, dok je Mornar zauzeo deveto mjesto na tabeli, pa je jasno zbog čega Barani ulogu favorita u ovom meču prepuštaju domaćinu...

– Igokea je sjajna ekipa. Na svakoj poziciji imaju po minimum dvije sjajne opcije, a negdje čak i tri. Svrstao bih ih u sam vrh favorita, odmah iza naše ,,velike četvorke“ – Crvene zvezde, Partizana, Budućnosti i Cedevita Olimpije, a upravo je ova četvorka ove sezone još bolja nego prošle. Nepoznanica skoro da nema. Odlično ih poznajemo, pa se iskreno nadamo uspješnom startu nove sezone u Admiralbet ABA ligi – rekao je trener Mornara Mi-

hailo Pavićević

Zbog problema sa povredama trener Mornara ne zna u kojem će se sastavu suprotstaviti Igokei.

– Utakmica sa Igokeom dolazi u nezgodnom trenutku po nas. Mi smo više bili fokusirani na dešavanja u okviru naše ekipe, posebno nakon turnira u Italiji nego što smo se bavili skautingom Igokee – dodao je Pavićević.

Mornar ima bolji međusob-

ni skor u ABA ligi protiv Igokee, sedam pobjeda i pet poraza. Međutim, Igokea kod kuće ima 4-2 u pobjedama.

– Specifičan je početak sezone, sa, maltene, novom ekipom, sa nekoliko igrača od prošle godine. Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze u vezi sa mečom protiv Igokee. Ja sam se kasnije priključio ekipi, zbog obaveza sa reprezentacijom, ali su ostali radili jako kvalitetno, spremno dočekujemo meč i

vidjećemo šta nas očekuje – rekao je bek Mornara Vladimir Mihailović, koji je zbog povrede po završetku Eurobasketa propustio skoro kompletne pripreme sa barskim timom.

Trener Igokee Dragan Bajić se raduje duelu sa, kako kaže, ,,prijateljima iz Bara“.

– Pogodilo se da otvaramo prvo kolo u Laktašima, a sigurno je da respektujem rad kolege Pavićevića. Zadržali su neki kostur tima, i doveli su neke mlađe i talentovane igrače, a ima tu jako kvalitetnih pojačanja. Moramo obratiti pažnju na njihovu spoljnu liniju i naš defanzivni dio, a ako ga dobro odradimo onda će i napad da funkcioniše kako treba – rekao je Bajić. S. J.

POKUŠAJ BUĐENJA

Sa jučerašnje utakmice Zadar - SC Derbi

Rajli rastužila Crnogorke

SLIVEN – Stadion ,,Hadži Dimitar“. Sudija: Ljubima Banova (Bugarska). Strijelac: Rajli u 11. i Rajli u 31. minutu. Žuti kartoni: Horner (Sjeverna Irska), Bojović (Crna Gora).

SJEVERNA IRSKA: Ebi Smit (od 41. Ajsla Mičel), Ema Braun, Lili Horner (od 52. Emi Vajn), Kejtlin Karlajsl, Eli Meklernon, Sofi Polok (od 41. Džesika Mekgines), Maja Rajli (od 52. Kejti Mekgarnagan), Sofi Hačinson (od 52. Natiča Mils), Ana Volš, Najam Hasan (od 41. Morgan Biti), Lusi Keli (od 41. Kejlijan Klejton).

CRNA GORA: Teodora Jo-

vetić, Ana Vlahović (od 67. Marija Bojović), Danica Reljić (od 52. Andrea Bucković), Elda Bralić, Tijana Džankić, Ena Spahić (od 15. Marija Vujičić, od 52. Amra Husović), Jana Merdović, Amra Luković, Azra Orahovac, Angelina

Drešaj (od 64. Almedina Kalač), Dajana Stožinić. Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore upisala je poraz od Sjeverne Irske u prvom kolu UEFA Razvojnog turnira koji se održava u Bugarskoj. Igračice Sjeverne Irske oprav-

dale su ulogu favorita i slavile rezultatom 2:0. Oba gola na utakmici postigla je Maja Rajli U 11. minutu dobro je reagovala nakon druge lopte, da bi u 31. pogodila iz slobodnog udarca nakon kojeg je mogao biti sviran faul nad golmankom Crne Gore Teodorom Jovetić – Sa dosta straha smo ušli u meč, što je donekle i očekivano jer je ovo prva utakmica ove generacije. Iz tog straha su nam se desile neke greške zbog kojih smo primile golove. Ipak, pružile smo jak otpor reprezentaciji koja je često tokom godine na okupljanjima. Stvorili smo i nekoliko šansi. Sada je važno da se odmorimo, osvježimo i pružimo još bolju partiju u narednom meču – istakao je Ivan Tatar, koji predvodi ekipu na turniru u Bugarskoj. U drugom kolu turnira Crna Gora će se 3. oktobra, od 11 časova, sastati sa Farskim Ostrvima. R. P.

Haland želi da igra u svih pet najjačih liga

PODGORICA - Erling Haland (22) ne planira da se dugoročno zadrži u Mančester sitiju, po riječima njegovog oca Alfa Ingea Halanda

.

PODGORICA – Na Evropskim olimpijskim igrama u Krakovu 2023. godine biće promovisani novi sportovi, među njima i tekbol.

Priliku da se krajem juna naredne godine takmiči sa najboljim tekbol ekipama Evrope ima i reprezentacija Crne Gore. Najuspješniji sastav ljetnje Tekbol Montenegro sezone „Kurjaci“, koji čine Marko Žarković i Andrija Jovanović, učestvovaće na „European Teqball Tour-u“ u Budimpešti, prvom kvalifikacionom turniru za Igre u Poljskoj. „Kurjaci“ su slavili na prva dva turnira ljetnje tekbol turneje po Crnoj Gori. Osvojili su Lušticu i Kolašin, potom bili u polufinalu prvog internacionalnog turnira ,,Volcano TEQ“ u Ulcinju na kojem su poraženi od svjetskih prvaka, selekcije Srbije, i na kraju sezone izgubili u uzbudljivom finalu od gradskih rivala, ekipe „L’Imortale“, na završnom turniru u Podgorici. Na taj način, „Kurjaci“ su zaradili zvanje najboljeg tima u državi i priliku da budu prvi koji će predstavljati Crnu Goru na internacionalnom nivou. – Mnogo smo srećni jer je naša priča dokaz da se svaki trud isplati. Zaista smo naporno trenirali, ozbiljno pristupili

ovom interesantnom sportu i sada smo stigli do reprezentacije. Na kraju krajeva, rezultati koje smo ostvarili u okvirima Crne Gore dovoljno govore. Sada smo među 45 parova koji će se nadmetati na turniru u Budimpešti koji je pod okriljem Svjetske tekbol federacije. Raduje me što ćemo imati priliku da vidimo koliko smo blizu najozbiljnijim svjetskim ekipama i sakupimo bodove, ali i iskustvo za Evropske igre u Krakovu – kazao je Andrija Jovanović.

Naši momci su u četvoročlanoj grupi „F“ u dubl konkurenciji. Igraće redom protiv francusko-alžirskog para, potom sa mađarskim, pa rumunskim dublom i tražiti mjesto među najbolje 32 selekcije u nokaut fazi.

Budimpešta je jedna od četiri kvalifikacione stanice za Evropske igre 2023. Promoter takmičenja „European Teqball Tour“ je legendarni brazilski fudbaler Ronaldinjo, jedan od brojnih Brazilaca koji uživaju u tekbolu.

Turnir u glavnom gradu Mađarske, iz koga je tekbol krenuo u svijet, nije jedini koji čeka „Kurjake“ na reprezentativnom nivou ove jeseni. Od 23. do 27. novembra takmičiće se na Svjetskom prvenstvu u Nirnbergu. R. P.

Haland stariji, bivši igrač Sitija, nagovijestio je da bi se u aktuelnom šampionu Premijer lige Erling mogao zadržati dvije i po godine. Prije ove sezone fantastični mladi napadač potpisao je petogodišnji ugovor za mančesterske ,,građane“. – Već je proveo dvije i po godine u Bundesligi, Erling bi potom mogao biti dvije i po godine u Premijer ligi, a kasnije i u ostalim najvećim ligama... Zašto da ne? Mislim da bi on volio da se testira u svim velikim ligama kontinenta – poručio je Alf Inge Haland.

Od starta sezone u Premijer ligi Erling Haland već je postigao 11 golova. Njegova plata u Sitiju iznosi čak 450 hiljada eura sedmično, a u neđelju će prvi put igrati u velikom mančesterskom derbiju. R. A.

Zvijezda RB Lajpciga tajno prošla medicinske preglede u londonskom klubu

Nkunku već dogovorio transfer u Čelzi

PODGORICA - Kristofer Nkunku (24) narednog ljeta potpisaće za Čelzi, veliki klub Premijer lige, u kome je već tajno prošao medicinske preglede.

Po pisanju engleskih i njemačkih medija, zvijezda RB Lajpciga i Bundeslige je dogovorio sve detalje transfera u redove ,,plavaca“. Njemački klub je spreman da proda polušpica sa kojim je produžio ugovor tokom ljeta. Izvori iz oba kluba potvrđuju da je dogovor postignut.

Očekuje se da Čelzi u junu naredne godine plati obeštećenje od makar 60 miliona eura.

Nkunku je prošle sezone postigao čak 35 golova na 52 nastupa i predvodio je RB Lajpcig do

trofeja u Kupu Njemačke. Na startu nove sezone Bundeslige je postigao četiri gola na sedam nastupa.

Očekuje se da igrač izuzetne tehnike i realizatorske klase bude dio tima selekcije Francuske za šampionat planete ove jeseni.

PODGORICA – Prvoligaški fudbal ponovo je u modi –utakmicama 10. kola počinje drugi krug Meridianbet 1. CFL, a raspored je takav da se četiri utakmice igraju u subotu i jedna u neđelju.

Prvog dana vikenda snage će odmjeriti Sutjeska i Jedinstvo od 15 časova, a u istom terminu Rudar će ugostiti ekipu Jezera. Sat kasnije na terenu FSCG sastaće se Dečić i Mornar, odnosno Petrovac i Arsenal pod Malim brdom. Runda elitnog karavana biće zatvorena sljedećeg dana pod Goricom, gdje će Budućnost biti domaćin Iskri (15 h).

SUTJESKA SPREMA OSVETU

Kolo otvaraju šampion i povratnik u prvoligaško društvo. Sutjeska je, naravno, favorit, a ovaj meč možda je idealna prilika da se Nikšićani osvete za premijeru, kada su u Bijelom Polju osvojili samo bod.

– Jedinstvo je neugodna ekipa. Dokazali su to Bjelopoljci u prošlom kolu kada su ubjedljivo savladali Rudar u Pljevljima. Sve to uslovilo je da budemo na dodatnom oprezu i da se što bolje spremimo za ovaj duel. Ipak, ako budemo pravi, siguran sam da ćemo opravdati očekivanja, tako da uz malo sreće nadam se da možemo do pobjede – kazao je Dragan Grivić, desni bek Nikšićana. Sutjeska je nakon poraza u derbiju od Budućnosti u nizu od četiri meča bez poraza, a u tom periodu primila je samo jedan gol.

– Imali smo odličnu seriju, tako da pauza za nas možda nije došla baš u pravi čas. Ali iskoristili smo ovih 14 dana da oporavimo ekipu i da popravimo stvari koje nijesu štimale u posljednje vrijeme. Stiže ekipa Jedinstva, koja je podigla formu, a to su dokazali i protiv Rudara. Zbog toga ne smijemo da ih potcijenimo, ali naše ambicije su jasne. Želimo nova tri boda i da sačuvamo mjesto u samom vrhu – naglasio je trener Sutjeske Nenad Brnović Vuk Striković doživio je povredu, a kontrolni pregled pokazaće kolika pauza ga čeka.

– Nosi longetu, čeka pregled i onda ćemo znati tačno kolika pauza ga očekuje, ali sigurno da narednih mjesec, mjesec i po nećemo moći da računamo na njega, dok su ostali spremni za ovaj duel –dodao je Brnović.

Pobjeda u Pljevljima pred reprezentativnu pauzu mnogo je značila Jedinstvu koje se „podiglo“ sa začelja tabele.

Sastav Vuka Bogavca dobio je mir tokom prethodnih desetak dana i u dobrom

Borba samostalnog

raspoloženju tražiće iznenađenje kraj Bistrice. U meču sa aktuelnim prvakom sve osim poraza prihvatljivo je povratniku u elitni rang.

– Motivisano smo radili prethodnih dana, spremajući se za sve ono što nas očekuje protiv Sutjeske. Znamo snagu rivala koji je za svako poštovanje. Domaćin je favorit, ali i pored toga ne ističemo bijelu zastavu. I do sada smo se nadigravali sa svima, a tako će biti i u Nikšiću. Bod bi za nas bio ogroman uspjeh, a o tri da ne govorimo. Borićemo se i uraditi sve da nakon meča dopišemo nešto na tabeli –poručio je Mirza Idrizović, prvotimac tima iz Bijelog Polja.

ANIČIĆ DEBITUJE NA KLUPI RUDARA

Rudar će sa novim trenerom pokušati da se udalji od opasne zone. Nakon odlaska Srđana Nikića ekipu je preuzeo Dragan Aničić, koji će debitovati danas pred domaćom

Pionirke poražene na startu UEFA Razvojnog turnira

S. Irska

U Budimpešti prvi kvali kacioni turnir u tekbolu za Evropske igre u Poljskoj Žarković i Jovanović predstavljaju Crnu Goru

R. A.

Otac zvijezde Mančester sitija najavio planove norveškog napadača

za

samostalnog

publikom protiv Jezera.

– Prije više od dvije godine imao sam ponudu da dođem u Pljevlja. Tada nijesam bio slobodan, ali sada su nam se putevi ukrstili. Zadovoljan sam zbog dolaska u jedan od najvećih crnogorskih klubova. Nadam se uspješnoj saradnji. Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama vratiti Rudar u crnogorski fudbal. Potrebni su nam rad, strpljenje i kontinuitet. Ne znam još uvijek realne domete tima, ali na osnovu odgledanog video-materijala i dosadašnjih treninga – vidio sam kvalitet. Težićemo prepoznatljivoj igri i što boljim rezultatima. Nadam se uspjehu već danas protiv Jezera – rekao je Aničić.

Pozitivna priča Plavljana krenula je upravo od pobjede na premijeri protiv Rudara – utakmica u Beranama završena je 3:1.

Od tada su momci Rada Petrovića stekli status najprijatnijeg iznenađenja lige, o čemu svjedoči činjenica da su na dva boda od liderske pozicije.

– Prija pozicija na kojoj se nalazimo. Prezadovoljni smo učinkom. Premašili smo očekivanja, ali ništa nije slučajno. Slučajnost može da bude jedna ili dvije utakmice, a nikako ono što se ostvari poslije devet kola. Spremni smo da nastavimo tamo gdje smo stali poslije remija u Tuzima – rekao je vezista Aldin Adžović, koji nastavlja:

– Imali smo nekoliko dana odmora i vratili se redovnim obavezama. Uspjeli smo da saniramo neke povrede, oporavimo se fizički i psihički za izazove koje slijede. Među nama vlada odlična atmosfera. Euforije nema jer smo svjesni da je dug put do cilja –dodao je prvotimac Plavljana. Adžović očekuje težak meč pod Golubinjom, ali vjeruje u pozitivan ishod.

– Liga je ujednačena. Svako svakoga može da pobijedi.

Jesmo savladali Rudar u Beranama, imamo više pobjeda i bodova, ali to ništa ne mora da znači. Teren je jedino mjerilo, a svaki duel je priča za sebe. Rudar je pro-

mijenio trenera i vidjećemo što će on tražiti od ekipe. Ne znam da li će se nešto mijenjati u sistemu i taktici, ali znam da će biti teško, kao i to da ćemo uraditi sve da upišemo novi pozitivan rezultat – ističe Adžović.

DEČIĆ MISLI NA VRH

Dečić nakon dvoneđeljne pauze nastavlja gdje je stao – na terenu kampa FSCG će ugostiti Mornar. Tuzani su pred pauzu remizirali sa Jezerom, sada je već jasno da se očekuju sva tri boda.

Dečić je baš protiv Mornara pobjedom otvorio sezonu, ali su Barani pokazali da imaju tim koji po kvalitetu svakako zaslužuje da bude u vrhu zbog čega ne treba očekivati rutinski posao domaćina. Samim tim, prisutan je i oprez u redovima Tuzana. – Pauzu u prvenstvu dobro smo iskoristili. Nakon remija sa Jezerom možda nam je došla u pravi čas da popravimo neke stvari, da se dodatno adaptiramo na novog trenera i zahtjeve, tako da će sada, vjerujem, sve to

izgledati još bolje. Igramo opet van Tuzi, ali i pored toga ambicije su potpuno jasne, iako smo svjesni da neće biti lako, jer Mornar ima iskusnu ekipu, sa dosta kvalitetnih pojedinaca – kazao je Andrej Bajović, vezista Tuzana. Situacija na vrhu je prilično tijesna – tri tima, među kojima je i Dečić, izjednačena su na vrhu.

– I u narednom kolu smo domaćini, tako da se nadam da ćemo iskoristiti ovaj raspored i uspjeti da sačuvamo mjesto u vrhu. Sada je Mornar u fokusu, mislim da smo se dobro spremili za taj duel i da možemo do trijumfa –objasnio je Bajović. Sa druge strane, Mornar je nakon dva trijumfa protiv Petrovca upisao remi protiv Iskre i poraz od Budućnosti. Barani znaju da ne mogu prijetiti Dečiću, ali… – Doživjeli smo poraz od Tuzana na otvaranju sezone, a po svemu prikazanom to nijesmo zaslužili. Dečić ima, zaista, dobar tim, dobro se pojačao, sigurno da će imati najveće ambicije u oba

takmičenja, ali bez obzira na sve idemo da igramo. U Baru smo se dobro nosili sa njima, bili bolji u pojedinim momentima, imali dobre šanse da ih pobijedimo. Sada će biti teže, ali sigurno da se nećemo unaprijed predati – kategoričan je Igor Poček, ofanzivac Mornara.

PETROVAC HOĆE BODOVE

Petrovac je pred pauzu izašao iz krize i ,,uhvatio priključak“ za ekipama koje pretenduju na titulu.

Lidersko mjesto je na dva boda, a ,,nebo-plavima“ bi moglo da bude bliže ukoliko savladaju Arsenal na domaćem terenu.

– Radili smo odlično prethodnih dana i očekujem da to prenesemo na duel sa Arsenalom. Trudili smo se da otklonimo neke nedostatke u igri. Utakmica će pokazati koliko smo u tome uspjeli. Spremni smo i idemo na tri boda. Duel je mnogo važan za nas i bilo bi lijepo da novi ciklus u prvenstvu započnemo pobjedom. Nadam se da će navijači ispuniti stadion i

nositi nas do trijumfa – rekao je vezni fudbaler petrovačkog prvoligaša, Marko Marković

Arsenal nakon dva vezana poraza očekuje teško gostovanje. Tivćani gostuju Petrovcu, svjesni da ih čeka neugodan meč protiv tima koji ima velike ambicije. Ali nakon dva poraza i dvonedjeljne pauze u Arsenalu spremni su da pokažu da mogu sa svima da se nose. – Svjesni smo da će biti teško, da nas očekuje prilično zahtjevan posao. Petrovac ima dobru i kvalitetnu ekipu, posebno je neugodan na svom terenu. Ali, nakon dva vezana poraza nekako smo u obavezi da ostavimo što bolji utisak i da pokušamo da pozitivnim rezultatom pokažemo da nijesmo slučajno prvoligaši. Petrovac ima kvalitet, respektujemo ga, ali sigurno da nećemo ići da igramo strogo defanzivan fudbal, već ćemo nastojati da se dobro nosimo i da ostanemo neporaženi – naglasio je vezista Arsenala Danilo Bakić

vaterpolu

Jadran i Primorac blizu prolaza

Vaterpolisti Jadrana i Pri morca blizu su plasmana u drugi krug kvalifikacija za Ligu šampiona nakon što su ostvarili drugu pobjedu na turniru u Herceg Novom, odnosno Najverdalu.

Poslije ubjedljivog trijumfa nad litvanskim Žaibasom (12:2), Novljani su bili uspješ niji i od turske Enke – 19:8.

Sa turnira prve runde kvalifi kacije prolaze tri tima, a derbi turnira na Škveru večeras od 19 sati igraće Jadran i zagre bačka Mladost, takođe mak simalna nakon dva kola.

– U početku je bilo teško, ali poslije smo uspjeli da se odvo jimo. Čeka nas drugačiji meč protiv Mladosti, pokušaće mo da se od starta nametne mo i ostvarimo pobjedu – re kao je Matija Sladović poslije pobjede nad Enkom, čiji je ot por slomljen u posljednja četi ri minuta druge četvrtine kada je Jadran poveo 8:4, a na polu vremenu imao prednost 10:6.

Rus Pavel Halturin je sa pet golova bio najefikasniji u timu Petra Radanovića, četiri pu

ta je mrežu tresao Matej Ča raj, a po tri Danilo Radović i Filip Gardašević

Kod gostiju je prednjačio ne kadašnji hrvatski reprezen tativac Paulo Obradović s tri pogotka.

Blizu prolaza u drugo kolo je i Primorac, koji je savladao doma

ćina, holandski Het Ravajn – 16:7. Kotorani su na startu bili bo lji od sarajevskog Inviktuma – 36:4.

Het Ravajn je nekadašnjem šampionu Evrope parirao u prve dvije četvrtine, nakon če ga je tim Ranka Perovića po kazao razliku u klasi.

Vuk Drašković je dao tri, Marko Gopčević, Filip Gar dašević, Đorđije Stanojević, Marko Milić i Neđo Baštri ca po dva pogotka. Primorac danas od 13 sati igra protiv Vašaša, a posljednji ri val, sjutra u devet sati, biće mu slovački Novaki. Ne. K.

Marković: Siguran sam da ćemo iz utakmice u utakmicu igrati sve bolje

PODGORICA – Da su u prvom meču igrali kao u prva dva seta drugog duela, odbojkaši Budve su, možda, mogli bolje da prođu od dva poraza (0:3, 1:3) u dvomeču sa austrijskom Zadrugom, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Maksimalan poraz u Budvi je bio nenadoknadiv minus za crnogorskog šampiona, koji je odigrao bolje u revanšu u Blaj burgu, ali nedovoljno da izbori „zlatni set“ (pobjedom od 3:0 ili 3:1) i šansu da se eventualno domogne drugog kola. Izabranici Miloša Markovi ća su šansu, čini se, propustili u neizvjesnom prvom setu, koji je trajao čak 41 minut, sa čestim promjenama vođstva dva tima. Budva je prva stigla do set lop te na 24:23, ali je nije iskoristila, kao ni narednih šest, od kojih je u dva navrata (na 26:25 i 27:26) imala kontru za vođstvo u se tovima, ali je oba puta nije reli zovao Aleksandar Gmitrović (11 poena u prvom setu). Crno gorski šampion je posljednji put mogao do seta na 35:34, ali je tada Grk Aspiotis osvojio tri poena u nizu (prvi iz napada, drugi i treći iz servisa) i donio Austrijancima prvi set. Budva

ni su uspjeli da se vrate u dru gom setu, izjednače, ali su on da su pali u trećem setu, kada su izgubili i teoretske šanse da mogu do drugog kola… - Opšti je utisak da smo u Au striji odigrali bolju utakmicu. Ostaje žal što u određenim tre nucima nijesmo imali dovoljno znanja, iskustva, možda i malo sportske sreće da neke situaci je realizujemo u svoju korist i na taj način ovaj dvomeč uve demo u još neizvjesniju završ nicu. Mogu biti zadovoljan re akcijom. Nakon maksimalnog poraza sa kojim smo izašli na kon prve utakmice, u drugoj su momci pokazali karakter i spremnost da se bore za sva ku loptu. Siguran sam da će iz

utakmice u utakmicu igra biti sve bolja – kaže za Pobjedu tre ner Budvana Miloš Marković. Mečevi sa austrijskim protiv nikom došli su suviše rano za Budvu, koja je u sezonu ušla sa dosta promjena, sa čak če tiri igrača u startnoj postavi, zbog čega će trebati vremena i rada da stvari dođu do želje nog nivoa.

- Ne ide nam na ruku kalendar odigravanja evropskih utakmi ca. Prvo kolo odigralo se znat no ranije nego je to bio slučaj prethodnih godina. Iluzorno je stvarati imperativ velikih rezultata na evropskoj sceni, uzimajući u obzir kvalitet naci onalnog prvenstva, kao i činje nicu da isto počinje polovinom

oktobra, te da smo zbog repre zentativnih obaveza određe nog broja igrača imali, bezma lo, tri nedjelje za odigravanje kontrolnih utakmica i uigra vanje ekipe – ističe Marković. Crnogorski šampion će na stup u Evropi nastaviti u pr vom kolu (1/32 finala) CEV kupa, a rival će biti njemač ki Lineburg. Prvi meč se igra u Budvi, između 11. i 13. okto bra, a revanš u Njemačkoj iz među 18. i 20. oktobra. Bolji iz ovog dvomeča će u drugom kolu igrati protiv rumunskog Dinama iz Bukurešta, 8/10, odnosno 15/17. novembra. - Sigurno je da nas i u CEV ku pu očekuje težak posao. Njem ci imaju jako kvalitetan tim i jedni su od konkurenata za osvajanje nacionalnih trofeja. Pred nama su dvije nedjelje za rad i analizu protivnika. U toku naredne nedjelje odigraćemo prijateljske utakmice sa eki pom Mladost Kaštela. Vjeru jem da cemo period pred nama iskoristiti na najbolji mogu ći način, te da ćemo spremno dočekati predstojeće obaveze – zaključio je Marković, čija će ekipa na domaćoj sceni braniti duplu krunu i apsolutni je fa vorit da je odbrani. S. J.

Luka Bar sigurna na startu

PODGORICA – Odbojka šice Luke Bar uspješno su otvorile sezonu – izabra nice Vladimira Milačića su na svom terenu porazile kotorski Gimnazijalac sa 3:0, u prvom kolu EPCG Su perlige Crne Gore. Ukrajinka Anastasija Petru

čenko vodila je Baranke do pobjede sa 16 poena, Iva Pe pđonović je dodala 10, Mia Martinović devet, a Ruski nja Anastasija Salina osam. U ekipi Gimnazijalca su se ista kle Marina Jovanović sa de vet poena, te Marija Stanišić i Bjanka Telesmanić sa po šest. Rezultati i parovi prvog ko la: Luka Bar – Gimnazijalac 3:0 (25:15, 25:19, 25:13). Da nas: Jedinstvo – Budućnost volej (19.00). Sjutra: Galeb Liko Soho Group – Medite ran (16.00), Morača – Herceg Novi (17.00), Akademija – Al batros (19.30). S. J.

Sezona kreće od drugog kola

PODGORICA - Sezona u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi za rukometaše počinje danas i to, neobično, utakmicama drugog kola.

Takmičenje je trebalo da krene 24. septembra, ali je odgođeno jer većina klubo va nije bila završila admini strativne i druge tehničke obaveze.

Tako će se mečevi drugog kola igrati po ranije utvrđe nom rasporedu, danas i sju tra, dok su dueli prve runde na programu 5. oktobra.

U Prvoj ligi takmičiće se 12 timova, a titulu brani Budvanska rivijera koja je prošle sezone ostvarila 22 pobjede u isto toliko mečeva.

Najveći konkurent i ove takmičarske godine biće joj Lovćen, koji je angažovao lijevo krilo iz Budućnosti, Dražena Mandića, isku sne bekove i nekadašnje

crnogorske reprezentativ ce Žarka Pejovića i Igora Radojevića, povratnike Filipa Krivokapića i gol mana Vladana Abramovića, a novi trener je Vlat ko Đonović, poznat po radu sa ženskim ekipama. Promjena je bilo i u redo vima šampiona. Novi-stari trener je Brano Božović, iz Lovćena se vratio srednji bek Slobodan Bulajić, stigli su i pivot Boban Ašanin Mihailo Šćekić Novica Rudović Budvani će danas od 18 sati dočekati Danilovgrad, dok će Lovćen 24 sata kasnije gostovati Rudaru u Pljev ljima, gdje se ,,okliznuo“ prošle sezone.

Danas igraju i Komovi –Berane 1949 (18 h) i Brsko vo – Budućnost Podgorica (18), a sjutra Mornar 7 – Jedinstvo (13) i Sutjeska –Partizan 1949 (20 h). Ne. K.

EPCG Superliga Crne Gore za odbojkašice

D. MALIDŽAN

Sa meča Jadran – Enka

Sa meča između Lovćena i Budvanske rivijere iz prošle sezone

SBbet Prva liga za rukometaše

Odbojkaši Budve doživjeli dva poraza od austrijske Zadruge u prvom kolu kvalifikacija za LŠ

Na sljedećoj sjednici Skup štine glavnog grada, koja je zakazana za 6. oktobar, odbornici će glasati i o pri jedlogu odluke o podizanju spomen-obilježja i davanju naziva nekim ulicama i bu levarima. Pomenuti prijed log Skupštini glavnog grada dostavio je predsjednik Sa vjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgo va Vladimir Vojinović

Prijedlog obuhvata promjenu naziva ulica u 14 mjesnih za jednica, odnosno 38 ulica u ra zličitim djelovima Podgorice. Jedan od prijedloga je da Bu levar cetinjski put bude prei menovan u Bulevar knjaza Da nila Petrovića, dok bi sadašnja Ulica knjaza Danila u Tološi ma dobila ime kapetana Đura Draškovića. Ukoliko ovaj pri

U organizaciji JU ,,Dječji savez Podgorica“ od 3. do 8. oktobra biće održana Dječja nedjelja. Ove godine tradi cionalna manifestacija biće održana pod sloganom ,,Ne ka djeca rastu“, a sastojaće se od različitih kulturnih, sportskih i humanitarnih aktivnosti.

U poneđeljak će u OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ (11.30 sati) biti održan program za đake prvake, koji će voditi Ra dojica Stanković, poznat kao Šanta Panta.

Drugog dana manifestacije (utorak u 11 sati) u velikoj sa la KIC-a ,,Budo Tomović“ biće održan program pod nazivom ,,Dobrodošlica za đake prvake“, a u srijedu, takođe u velikoj sali KIC-a (11 sati), predstava Grad skog pozorišta Podgorica ,,Ma ca Papučarica“.

Koncert učenika Umjetnič ke škole za muziku i balet ,,Va sa Pavić“ biće održan u četvr tak u 10 sati, u koncertnoj sali te škole, a jedini dio progra ma koji neće biti održan u Po dgorici planiran je za petak u Tivtu, gdje će se družiti dele gacije Dječjeg saveza Podgori ce i Dječjeg saveza Tivta. Dječja nedjelja zaključuje se u subotu, kada će od 10 sati na otvorenim terenima SC ,,Morača“ biti odr žan turnir u odbojci.

Organizaciju Dječje nedjelje pomogli su Sekretarijat za kul turu i sport, KIC „Budo Tomo vić“, Umjetnička škola za muzi ku i balet ,,Vasa Pavić“ i Gradsko pozorište. H. P.

jedlog bude usvojen, Bulevar knjaza Danila Petrovića pro stiraće se od kružnog toka kod TC Kapital plaza do kružnog toka na raskrsnici za Cetinje i Nikšić, dok će se Ulica kape tana Đura Draškovića (sada Ulica knjaza Danila) prosti rati od Ulice dr Blaža Raiče vića do Ulice partizanski put u Tološima.

Pored ovoga, Podgorica bi mo gla da dobije i Ulicu 9. maja, datuma kojim se obilježava Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Prijedlogom je predviđeno da taj naziv bude dodijeljen ulici koja vodi pod nožjem Ljubovića i povezuje Ulicu Radosava Burića na Za bjelu i ulicu koja je izgrađena uz zid gradskog groblja na Če purcima.

Ulica koja se prostire od Bule vara Svetog Petra Cetinjskog

uređeno je dječje igralište i novi prostor za parkiranje. Na inicijativu predstavnika Mjesne zajednice ,,19. decem

bar“, gradsko preduzeće Ze lenilo na površini od 570 kva dratnih metara postavilo je kombinovanu spravu za igru najmlađih, parkovski mobi lijar – šest klupa i tri korpe za otpatke, a prostor je opleme njen sa 16 odraslih sadnica drveća, 60 sadnica ukrasnog žbunja i novim travnjakom. Kompletna zelena površina pokrivena je sistemom za na vodnjavanje, a igralište je osvi jetljeno savremenom LED ra svjetom i ograđeno zaštitnom ogradom. Na preostalom dijelu pome nute parcele, u cilju obezbje đivanja dodatnih mjesta za parkiranje, što je jedan od naj izraženijih problema u okolini TC ,,Pobrežje“, rekonstruisa na su postojeća parking mje sta u neposrednoj blizini igra lišta. H. P.

Opština Zeta će u neđelju, 2. oktobra, sa početkom u 10 časova, na Plavnici, organi zovati manifestacije „Dan krapa“ i „Dan zetskih kola ča i priganica“.

- Na ovim manifestacijama, ko je za cilj imaju promociju tradi cionalne zetske kuhinje, gosti će imati priliku da degustira

ju specijalitete ovog kraja, kao što je riblja čorba, pržena riba, zetski kolači, priganice, kuku ruzni hljeb i patišpanj, spre mano po tradicionalnoj zet skoj recepturi. Na manifestaciji će učestvovati 23 izlagača sa svojim proizvodima (poljopri vredno-prehrambeni proizvo di, cvijeće, rukotvorine...) i 30 kuvara koji će spremati tradi

galki Šuki Čirgić. Riječ je o djevojci koja je, navedeno je u obrazloženju prijedloga, po magala partizanima u preno šenju oružja, pošte, a i sama je znala baratati i puškom i bombom. Za doprinos tokom NOR-a, Šuka Čirgić odlikova na je Ordenom zasluga za na rod sa srebrnom zvijezdom, koji je dodjeljivan za posebne zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja. Predviđeno je da njeno ime ponese ulica koja se prostire paralelno s Ulicom Ćazima Lekića i istočno do nje. Ukoliko prijedlog dobije ze leno svjetlo na sjednici Skup štine glavnog grada, odluka bi stupila na snagu objavljiva njem u Službenom listu Crne Gore, a postavljanje tabli s na zivima ulica i bulevara treba lo bi da nakon toga bude ura đeno u roku od 90 dana. H. P.

od 11 do 12, a druga u poslije podnevnim terminima od 14 do 15, od 17 do 18 i od 21 do 22 sata. Cijena za sat korišćenja zatvorenog bazena je 2,5 eura, za 10 ulazaka 20 eura, za 15 ulazaka 25, dok će mjesečna karta (30 ulazaka) koštati 45 eura.

U Sportskim objektima ističu da su zadovoljni ljetnjom sezo nom na bazenima i navode da je od 1. juna do kraja septembra otvoreni olimpijski bazen posjetilo više od 20.000 kupača, što je 39 odsto više nego lani. Bazeni su posljednjih sedam dana bili zatvoreni zbog održavanja Evropskog juniorskog prven stva u vaterpolu. H. P.

25Subota, 1. oktobar 2022. Hronika Podgorice cionalne specijalitete. Kulturno-zabavni program izvodiće folklorni ansambl ,,Crna Gora“, ,,Atlas bend“ i solistkinja Branka Zečević, a za najmlađe će biti angažo vani animatori – najavili su iz Opštine Zeta. H. P.

do Ulice Svetlane Kane Rade vić trebalo bi da dobije ime po crnogorskom revolucionaru,

političaru, komunističkom di sidentu, književniku i publici sti Milovanu Đilasu.

Na području Mjesne zajed nice Konik jedna ulica dobi la bi ime po partizanskoj ile

Na Bulevaru Save Kovače vića, u neposrednoj blizini TC ,,Pobrežje“, na površini od 1.640 kvadratnih metara

Vencel: Stećci ne pripadaju bogumilima, već Vlasima

STEĆCI I VLASI

U svojoj radnji „Bosnian and Herzegovinian tombstones — Who made then and why”, iz 1962. god., Marian Wenzel je, osporavajući mišljenja A. Evansa i A. Solovjeva da steć ci pripadaju bogumilima, obja vila tezu o pripadnosti stećaka Vlasima. Ona je, naime, tvrdi la da su Vlasi u znatnoj mjeri utjecali na pojavu i razvoj ste ćaka, i da najljepše klesani i ukrašeni stećci pripadaju Vla sima. U tipične vlaške stećke ona prvenstveno ubraja pri mjerke sa ljudskim i životinj skim predstavama i scenamasa predstavama konja, jelena, konjanika, osoba sa podignu tom desnom rukom, sa scena ma lova, kola (plesa), turnira i sl. I neke dekorativne reljefne motive ona ubraja u vlaške. Ta ko, npr., klasičan motiv povije ne lozice sa umecima od troli stova proglašava specifičnim vlaškim motivom. I stilizova ne arkade ona smatra vlaškim ukrasom i u njima vidi „luko vice u obliku konjske potko ve”. Kao važnu okolnost u pri log svoje teze, Wenzlova navodi veliki lijepo klesani i ukrašeni stećak Taraha Boljunovića, vlaškog katunara iz Boljuna kod Stoca, sa natpisom i sce nom kola. Na osnovu 16 oda branih primjeraka stećaka sa natpisima M. Wenzel tvrdi da su se stećci u obliku ploča poče li postavljati oko 1220. god., vi soki stećci oko 1360. god., a ste ćci sa ukrasima oko 1435. god., odnosno oko 1477. god. Za plo če je rekla da se nalaze i u dru gim evropskim zemljama, dok se visoki stećci javljaju samo u Bosni i Hercegovini. Pod Vla sima ona podrazumijeva nesla venski elemenat koji se doselio u Bosnu i Hercegovinu, kao i u dio Dalmacije, baveći se pr venstveno uzgajanjem stoke.

Vencel je 1962. godine osporila tezu o pripadnosti stećaka bogumilima i ustvrdila da su Vlasi u znatnoj mjeri uticali na njihovu pojavu i razvoj, kao i da njima pripadaju najljepše klesani i ukrašeni stećci. U tipične vlaške stećke ona ubraja primjerke sa ljudskim i životinjskim predstavama i scenama

Po njezinom tvrđenju, Vlasi su izgubili svoju plemensku or ganizaciju prelazom na islam 1505. god., kada su i vlaški ste ćci prestali da postoje. Iz svega proizlazi da su stećci u pravom smislu riječi samo oni visoki i ukrašeni spomenici koji poči nju da se prave od 1360, odno sno 1435. prestaju 1505. god., te da glavnina tih ukrašenih ste ćaka potječe od Vlaha. Objašnjenje toga mišljenja je dosta jednostavno. Vlasi su pre težno živjeli u brdskim i planin skim predjelima, najviše su se bavili gajenjem stoke i kara vanskim prevozom trgovačke robe, pa otuda smasao i potre

M. Vencel tvrdi da su se stećci u obliku ploča počeli postavljati oko 1220. godine, visoki stećci oko 1360., a stećci sa ukrasima oko 1435, odnosno oko 1477. Za ploče je rekla da se nalaze i u drugim evropskim zemljama, dok se visoki stećci javljaju samo u Bosni i Hercegovini

ba za konjima i lovom, a onda i uslovi za podizanje i ukraša vanje stećaka.

Na ovu tezu o vlaškim stećci ma najprije je reagirao rimo katolički sveštenik u emigraci ji Dominik Mandić 1968. god, a malo potom i dalmatinski franjevac Ante Skobalj. Svo ja razmatranja o tome ja sam saopštio 1971. god., osvrćući se pri tome na stavove Wenzlove i Mandića. Kako je u međuvre menu objavljeno i mišljenje A. Skobalja, potrebno je sada ne što šire osvijetliti to pitanje. Mandić je ponovno iznio svo je ranije objavljeno mišljenje o postanku neslavenskih Vla ha, iz kojeg proizlazi da su Vla si potomci afričkih cmaca — Maura ili Maurovlaha, koje su

Vencel je smatrala da su Vlasi izgubili svoju plemensku organizaci ju prelaskom na islam 1505. godine, kada su i vlaški stećci prestali da postoje. Iz toga proizlazi da su stećci u pravom smislu riječi samo visoki i ukrašeni spomenici koji počinju da se prave od 1360, odnosno 1435. i prestaju 1505. godine Teodor Valerio - Morlaci (Vlasi) u okolini Splita, 1864. godina

Rimljani između I i V v. nase lili na nekoliko mjesta sjever nog i istočnog Balkana, u cilju odbrane granica svoga carstva. Sticajem prilika oni su se pomi cali ka jugozapadu i zapadu, pa su tako stizali i u Bosnu i Her cegovinu. Prvi put se spominju u povelji bana Ninoslava 1234. god. kao prevoznici dubrovač ke robe. Naseljavanje njihovih porodica u Hum počelo je kra jem XIII v., a nastavljeno je po stepeno u ostale krajeve Bosne i Hercegovine. Do dolaska Tura ka u Bosnu Vlasi su predstavljali neznatnu manjinu od svega 2% bosanskohercegovačkog sta novništva (oko 100 katuna sa po dvadesetak porodica). Po Man diću, Vlasi u Bosni i Hercegovi ni ne samo da su bili malobrojni nego su živjeli polunomadski i ostali su dugo neprosvijećeni. Mandić kaže da Vlasi nisu ima li nikakva utjecaja na postanak stećaka. On navodi da u izvomo vlaškim krajevima nigdje ne ma stećaka, što znači da oni taj običaj nisu mogli donijeti u Bo snu i Hercegovinu, nego su ga tu zatekli i njemu se prilagodili. Na tvrdnju Wenzlove da je sto čarsko zanimanje Vlaha, po sebno gajenje konja, bilo od presudnog utjecaja na ukra šavanje stećaka reljefima ko

nja, konjanika i sličnim ukrasi ma, Mandić ističe da je upravo stočarstvo bila glavna grana srednjovjekovnog gospodar stva bosanskohercegovačkog stanovništva, zbog čega Vla si nemaju nikakve prednosti u odnosu na prikazivanje konja i konjanika na stećcima. Pred stave jahača, konja, lova sa ko njima, psima i sokolima, turni ra za djevojku, plesovi i viteške igre na stećcima potječu od do maćeg plemstva, a ne od Vlaha, što se, vidi i po nošnji koja je pri kazana na stećcima. Za povije nu lozicu sa trolistovima, mo tiv koji je Wenzelova proglasila specifično vlaškim, Mandić ka že da se tu radi o rudimentarnoj stilizaciji mladica vinove loze, koja je po kršćanskom shva tanju pretpostavljala „zajed ništvo pokojnika sa Kristom i drugim kršćanima”, te da se razvoj toga motiva može pra titi od Baščanske ploče preko drugih hrvatskih spomenika. Za „lukovicu u obliku konjske potkove” na nekim stećcima, motiv koji Wenzelova tako đer smatra vlaškim, Mandić kaže da je to stilizacija viteš kih mačeva. Što se tiče Taraha Boljunovića, Mandić smatra da taj starješina vlaškog katu na nikako nije mogao biti pri

mljen među domaće ugledni ke, a da je taj stećak prvobitno bio namijenjen nekom doma ćem plemiću, pa je neobičnim sticajem okolnosti pripao Tara hu. Za imena majstora stećaka kaže da su narodna, a ne vlaška. Mandić ima primjedbe i na da tiranje stećaka, koje je pogreš no zbog toga što je Wenzelova to zasnovala na malom broju stećaka i na ograničenom po dručju. Pri tome je, kaže on, sa svim mimoišla nekropolu u Do njoj Zgošći, gdje se nalaze dva osobito značajna stećka, od ko jih sljemenjak pripada bosan skom banu Ninoslavu (1221 — 1253), ili banu Stjepanu (1204 — 1221), ocu kneza Sibislava, ili Kulina bana (1165 — 1204).

O samim stećcima Mandić ima svoju dosta ekscentričnu teori ju. On smatra da su običaj po dizanja stećaka uveli Hrvati Cr vene i Južne Hrvatske još kao pagani, od druge četvrti VII do početka X v. Po starom slaven skom običaju, oni su svoje umrle pokopavali po plemenskim po sjedima, nedaleko od kuća. Hr vati Bijele Hrvatske (zapadno od Cetine) primili su kršćan stvo u VII v., zbog čega su svoje prvake pokopavali u crkvama ili u lijepo klesanim sarkofazima u predvorjima crkava. Po ugledu na njih, Crveni Hrvati su poče li stavljati kamene nadgrobnike, pridržavajući se starog običaja da se tijela sahranjuju u zemlju. Tako su nastali razni oblici ste ćaka. Ukrašavanje stećaka na stalo je, pak, pod utjecajem rim skih i kršćanskih spomenika, ali u duhu narodne umjetnosti. Umjetničko ukrašavanje steća ka dio je društvenog i kulturnog razvoja hrvatskog naroda, koji se razvijao pod utjecajem kul turnijih zapadnih kršćanskih naroda. Na umjetnički razvoj stećaka posebno je utjecao vi teški život hrvatskog plemstva u Bosni i Hercegovini. U vezi s tako isključivim gle danjem na postanak stećaka, Mandić navodi da su Vlasi doš li u Bosnu i Hercegovinu mno go kasnije nego što je uveden običaj postavljanja stećaka, a kao malobrojni i neprosvijeće ni nisu mogli utjecati na tu vr stu umjetnosti, nego su se već postojećem običaju prilagodi li, i to tek u drugoj polovini XV v., kada su se u službi Turaka i prevozom robe obogatili. U ob licima i ukrasima stećaka nema ništa specifično vlaško. A pre stanak stećaka nije vezan za prelaz Vlaha na islam, tim prije što su samo neki od njih prihva tili novu vjeru, nego za pogibiju i iseljenje hrvatskog plemstva i za osiromašenje, odnosno za prelaz na islam preostalih Hr vata. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Marian Vencel tokom terenskih istraživanja

Ante Škobalj

Dominik Mandić

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

IVM - 316/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca

PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULE

VAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnikaJOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, DumićDeana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Vera A. Ivanković, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručen ja Zapisnika o ročištu za XIII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XIV prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 19.10.2022. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 22.09.2022. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik suvlasnici ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 28/09/2022 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog pov jerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika Olivera Perak,koga zastupa Ivo Bošković, advokat iz Tivta, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupkuĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIĆ SANELA, ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR, ĐURANOVIĆ ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P.SREĆKO, ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO, ĐURANOVIĆ ANĐELKO, ĐURANOVIĆ AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN,ĐURANOVIĆ GRACIJA. BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIĆ P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglaša va neuspješnom Zaključka o XIII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 27.10.2022. godine u 09:45 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja, sve posl. oznake IVM 61/2021 od 29.09.2022. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavl jivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/09/2022 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povje rioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGO JLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa čla nom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Urednica

M ARIJA I VANOVI

-N IKI

OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 27.10.2022. u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 29.09.2022. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upo zorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje iz vršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/09/2022 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

27Subota, 1. oktobar 2022. Oglasi i obavještenja OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „Nemesis“ doo Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o po trebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „PEKARA NEMESIS“, na kat.Tiraž: 3.176

parceli broj 1540/31

Novo Selo,

zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.

vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu doku mentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja je 06.10.2022. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sre dine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020 812 040.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuze tan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709 , 067/563-674

10

R az N o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

6

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

7

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

8

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka o I prodaji IVM-2324/2015 od 29.09.2022.godine.

Upozorava se izvrsni duznik

Javni izvršitelj

9

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

11

Dragom bratu, šuri i ujaku

VESKU ČUROVIĆU

Počivaj u miru, anđele naš dragi.

Tvoja sestra LIDIJA, šura MIODRAG, sestrići NENAD i DEJAN, sestrične DEJANA, MARIJANA i SLAĐANADRAGOJEVIĆ sa porodicama 61

Posljednji pozdrav našem dragom zetu

TOMU

Zauvijek ponosni što si bio naš tetak i zet, bol je prevelika, praznina i nenadoknadiva.

Posljednji pozdrav mom dobrom i brižnom suprugu

15

Vole te zauvijek tvoji: VIDAK, VUK, MIO i JADRANKA

MARKU – MAJU PEJAKOVIĆU

Počivaj u miru zajedno sa našim sinom Dejanom.

Tvoja SMILJKA

27

Posljednji pozdrav našem dragom tetku i zetu

TOMU

Imali smo sreću i bili smo privilegovani što si bio dio naše porodice. Uvijek veseo i nasmijan, ruka pomoći u najtežim trenucima, topla riječ i savjet kada je neophodan. Nedostajaćeš naš dobri tetak i zete.

Posljednji pozdrav našem MAJU

Hvala ti za sve roditelju moj, naš druže, prijatelju, naš veliki gospodine.

ZORAN i BILJANA

57

Dana 30. septembra 2022. godine preminuo je naš dragi i neprežaljeni

Posljednji pozdrav našem dragom zetu

25

Danas se navršava godina od kada nije sa nama naš voljeni

SLAVKO BOGIĆEVIĆ

Sa ljubavlju čuvamo te u srcu, u mislima, ponosni na svaku uspomenu i sjećanje na tebe. Ljubav nikada ne umire,

VESELIN Milanov ČUROVIĆ 1963 – 2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 1. oktobra od 9 do 15.30 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Gvozden brijeg u 16.00 časova.

OŽALOŠĆENI: majka SLAVICA, supruga VESNA, sin MILAN, ćerke ANĐELA i JELENA, sestre LIDIJA i LJILJANA, brat od strica ŽARKO, unuk i ostala mnogobrojna rodbinaČUROVIĆ 58

voli te tvoja PORODICA

TOMU

Ostavio si ogromnu prazninu svojim preranim odlaskom, tvoj veseo duh će nam zauvijek nedostajati. Ponosni smo što si bio dio naših života i nikada te nećemo zaboraviti.

59

LJUBICE

Tugujemo

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455

020 202 456

STEFAN, ANJA, RUŽA, TANJA i BOŠKO

Porodica MILJENOVIĆ, MIO i BOŠKO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

RAJKU LOPIČIĆU

Sjećanjem na svaku tvoju toplu riječ, blagu narav, gospodstven lik čuvaćemo te od zaborava.

RAJKO LOPIČIĆ

Hvala ti na ljubavi i poštovanju, bili smo okruženi tvojom dobrotom što si u tišini iskazivao. Počivaj u miru.

Rajko naš, Nedostajaće nam tvoja dobrota, smirenost koju si prenosio, humor kojim si veselio. Tvoja lakoća života. Falićeš nam onoliko koliko ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Tvoji:ŠAKOJE, DRAGANA i ALEKSANDAR STANIŠIĆ

56

Posljednji pozdrav

52

Tvoji: VOJO, SADETA, JASNA, MIRA, SAŠA,NAĐA, BALŠA i zetovi IVAN i VLADO

2

SLOBODAN, SNEŽANA, IVONA, NEVENA i VASILIJE STANIŠIĆ

Opraštamo se od dragog supruga i oca

Tebe. Kume naš počivaj u miru.

Sa dužnim poštovanjem opraštamo se

55

ZORAN VLAHOVIĆ sa porodicom

MAJO

Hvala

Tvoji MARKO

Dostojanstveno i tiho si koračao stazom života poklanjajući nam dobrotu i toplinu svoje duše.

U naše živote utkao si mjeru ljudskog, plemenitog i poštenog življenja, to je zalog i snaga za buduće naše dane.

LJUBICA PEJAKOVIĆ

Babuška, uvijek ćeš biti s nama, kao što si uvijek bila uz nas! Najbolja baba na svijetu! Počivaj u miru.

NINA sa porodicom

53

Navršava se 40 dana od smrti naše majke i babe

Tvoj: DESANKA, JANKO i NEBOJŠA

46 Dragom zetu

LJUBICA PEJAKOVIĆ

Hvala ti što si bila najbolja majka i baba. Počivaj u miru. Nedostajaćeš zauvijek.

Kćerka SANJA i unuk NIKOLA

Tvoja prijateljska i topla riječ umirivala je i snažila naše živote. Ostaju sjećanja za nezaborav.

SLAVICA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RAJKU LOPIČIĆU

Našem dragom

RAJKU

RAJKA LOPIČIĆA

RAJKU LOPIČIĆU

Deset godina je od kada nije sa nama

VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ rođena Tomašević 1. 10. 2012 – 1. 10. 2022.

Ponosni na tebe i tvoj častan životni put. Volimo te i čuvamo od zaborava. U subotu, 1. oktobra 2022. godine u 11 časova, porodica će obići Vesninu vječnu kuću.

Soke, Neka ti je vječna slava i neizmjerno ljudsko hvala za sve. Zauvijek u našem srcu.

Ponosni na tebe BOŠKO, NIKOLA, MIRJANA i RAJKO

Subota, 1. oktobar 2022.

Na današnji dan prije 47 godina, bio si prva radost, sreća i nada svojih roditelja

NIKOLA Dimitrije GAZIVODA

Za sve nas, roditelje, sestre i braću sa svojim porodicama, ostavio si tužno prisjećanje na tvoja rođendanska slavlja. Danas, u tišini vječnog mira, slaviš rođendan sa anđelima i razigranim zvijezdama na nebeskom svodu. Sa bolom u duši vjerujemo da si u svom spokoju našao pravo društvo. Za tobom vječno tugujemo i čuvamo od zaborava dragi naš NIKOLA.

TVOJA PORODICA

43

Dvije godine je od A dvadeset dvije godine smrti našeg od smrti našeg GOJKA SLAVKA ORLANDIĆA ORLANDIĆA

Godine prolaze ali uspomene na vašu dobrotu, plemenitost i ljubav koju ste nam pružali ostaju. Još jednom veliko hvala za svaki zajednički provedeni trenutak.

Neka vaše dobre duše počivaju u miru.

Brat RADIVOJE – RADE, snaha GORDANA i bratanične MAJA i MILENA sa porodicama 20

Draga moja braćo 2 godine i 22 godine

40

Četrdeset je dana otkako nas je napustio naš dragi otac, suprug i djed

Vole te tvoji RODITELJI, SESTRE i BRAĆA sa svojim porodicama

1 Dana 1. oktobra 2022. navršava se godina od smrti našeg volje nog

U nedjelju, 2. oktobra porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Donja Bijela. Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

39

GOJKO SLAVKO ORLANDIĆ

Zauvijek ću vas voljeti i čuvati od zaborava. Počivajte u miru.

Sestra RADISLAVA TOMOVIĆ sa porodicom 23

Dvije godine je od kada nijesi sa nama

GOJKO Dragov ORLANDIĆ

Ostala je praznina koja boli i mnogo uspomena. Tvoju dobrotu i ljubav čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

Tvoji: ZDRAVKA, TIJANA i BALŠA

PEJAKOVIĆ LJUBICA

Nedostajaćeš nam puno, ali ćemo te s ponosom čuvati u našim srcima i mislima. Hvala ti za sve.

SLAVICA sa porodicom

41

PEJAKOVIĆ LJUBICA

Babuškice naša najbolja, nedostajaćeš nam puno... Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i mislima.

Tvoje: MILENA i MARIJANA sa porodicama

Ti znaš koliko smo te voljeli, ali ne znaš koliko nam nedostaješ. Od smrti te nijesmo mogli sačuvati, ali ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.

TVOJA PORODICA

21

U subotu, 1. oktobra 2022. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

ZLATKE Vula ULJAREVIĆ rođene Lješević

Bol nije u riječima i suzama, već u našim srcima gdje ćeš vječno živjeti. Danas će se tvojoj plemenitoj duši otvoriti vrata raja, gdje ćeš ovozemaljski prolazni život zamijeniti vječnim u miru i spokoju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: suprug VULE, kćerke ZORICA,SNEŽANA, LJILJANA i BILJANA

42

Danas je pola godine od smrti voljene SONJE Nikoline JANKOVIĆ

VUKOTA Blažov GVOZDENOVIĆ

BRANKA – MIŠKA BIGOVIĆA

ĐOKO DRAKULOVIĆ

Ne postaje lakše. Postajemo jači. Volimo te zauvijek.NAŠ Đoko

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji, STEFAN, MAŠA i BILJANA 4 Prošlo je 40 dana od smrti naše drage

OLGE Krstove GAZIVODE rođene Šofranac

Draga naša Olga, počivaj u miru koji si ovozemaljskim životom zaslužila. Toplinu, pažnju i ljubav koju si nam nesebično pružala nikada nećemo zaboraviti. Porodica će u nedjelju, u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću u Dodošima.

Umjesto pomena porodica će priložiti M. Z. Dodoši novčanu pomoć.

Ožalošćene porodice GAZIVODA i ŠOFRANAC

32

Već 40 dana nije sa nama naš dragi i dobri

Prvog oktobra je trinaest godina tuge i sjećanja na moju voljenu majku ZORKU Savovu ULIĆEVIĆ

S ljubavlju, NADA 28

SJEĆANJE

Na moje drage Bojiće

PETAR PERO KRŠIĆ

RANKO BORO 1991. 1986.

Nedostaje nam.

Dok trajemo naša srca će ga čuvati od zaborava. PORODICA, KUMOVI, PRIJATELJI

LJAKA MILICA 1994. 1996.

MIĆA ZEKA 2014. 2021.

Vaš gubitak je nenadoknadiv.

RAJKO sa porodicom

ĐOKA

Tvoje JELENA i VJERA

SJEĆANJE

RACA

Bol nije u riječimna i suzama već u mom srcu gdje živiš sa našim bratom i roditeljima. Počivaj u miru.

Sestra SLAVKA BERILAŽA sa porodicom

14

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da se dana 2. okto bra 2022. navršava četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena

1. 10. 2007 – 1. 10. 2022.

I dalje tugujemo, boli, ne jenjava

VIDOSAVA-VIDE pok. Neđa PAVIĆEVIĆ rođena Radonjić

Toga dana u 10 časova ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Vrbice – Dobrota.

Ožalošćena porodica PAVIĆEVIĆ i RADONJIĆ10 Mila moja VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ rođena Tomašević

Moja vječita tuga i bol Majka DANICA

STANKO RATKOVIĆ

Navršava se 40 tužnih dana. Zauvijek u našim srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoji: sin ZLATKO sa porodicom i ćerka VANJA sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti naše

JOVANKE Dušanove JAKIĆ

Našla si svoj vječni mir i spokoj pored svojih najmilijih. OžalošćenaJAKIĆporodica

MILOŠE MIROJE Milunovi VUČINIĆ

1. oktobar, sumoran i težak u našim srcima. Ode bratu u zagrljaj, a nama ostavi još jednu ranu neprebola zauvi jek… Vrijeme prolazi, a mi još više tugujemo, ta teška bol i velika praznina dovijeka traju i nikada proći neće, sreće naše. Nedostajete svakim danom sve više, drugujte s an đelima a mi ćemo tugovati tiho i nečujno dok ne dođemo kod vas.

Zauvijek ste u našim srcima i dušama, ljepote naše.

Vole vas i tuguju VAŠI NAJMILIJI

VESELIN Radomanov JOVANOVIĆ

1966 – 2002.

Vrijeme nije izliječilo rane, nije izbrisalo uspomene ni tvoj lijepi lik.

Sa nama si Veso, svih ovih dvadeset godina i ostaćeš zauvijek.

6

Navršava se godina od smrti naše

LJILJANE – NAJE KOLJENŠIĆ

rođene Kalezić 4. 10. 2021 – 4. 10. 2022.

U nedjelju, 2. oktobra 2022. u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji: sin IVAN, snaha ANDRIJANA, unuci KONSTANTIN iSIMON KOLJENŠIĆ

36

MAJKO

Bila si naša sigurnost, utjeha i nada, neizmjerno tužni

ćerka IVANKA SIMONOVIĆ sa porodicom

TVOJA PORODICA 9 Draga mama

34

LJILJANA – NAJA KOLJENŠIĆ

rođena Kalezić 4. 10. 2021 – 4. 10. 2022.

Majko, beskrajno mnogo fale jedna riječ utjehe, savjet, toplo krilo, dlan i rame.

Kćerka MARINA NIKAČ sa porodicom 35

RADOJKA MIJOVIĆ

1943 – 2015.

Prođe sedam godina od kada smo ostali bez tebe. Sjećanje na tvoj topli osmijeh i ljubav, ublažava bol i prazninu za tobom.

Tvoja DJECA

Godinu je dana od smrti mog dragog brata