Dnevni list Pobjeda 02.02.2021. by Pobjeda

M.BABOVIĆ

INTERVJU: Dr Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a

STR. 2. i 3.

Šansa za Crnu Goru je platforma koja će okupiti DPS, koalicione partnere i dio nove većine

IZA KULISA: Svih osam protjeranih državljana Srbije funkcioneri SNS, među njima poznati provokator sa skupa opozicije u Nišu

Da li je Beograd pripremao nemire u Nikšiću

USIJANA ATMOSFERA: Serija incidenata sa političkom pozadinom u Nikšiću

Uhapšene dvije osobe zbog napada na Ašanina, jedna zbog napada na Jelenu Marković

STR. 4.

Obilne padavine i priliv vode u Skadarsko jezero donijeli velike probleme selima u priobalnom dijelu

Ostalo je nepoznato zašto je baš Mladenović došao u Nikšić budući da nije prepoznat kao marketinški stručnjak niti kao stručnjak za sređivanje baze birača, osim ako nije imao neki specijalni zadatak po uzoru na proteste opozicije ,,1 od 5 miliona“. Prisustvo bezbjednosno interesantnih osoba, lica iz kriminalnog miljea i sa njima povezanih biznismena ukazuje da je i takav scenario bio moguć STR. 2.

U regionu imunizacija uveliko počela, Srbija šesta u svijetu, u Crnoj Gori vakcine još nema ni za lijek

STR. 8. i 9.

Kadrovsko pojačanje na Cetinju

D. MALIDŽAN

Strah od daljeg Deripaskina rasta jezera fondacija

STR. 16. i 17.

potvrdila da će donirati ,,sputnjik V“

Počelo suđenje optuženom za ubistvo Vojičića i ranjavanje Brkovića

Sad se Željko Vuković brani ćutanjem, tužiocu ranije dao tri izjave STR. 10.

Dragan Koprivica koordinator u resoru kulture

STR. 14.

Politika

Utorak, 2. februar 2021.

IZA KULISA: Svih osam protjeranih državljana Srbije funkcioneri Srpske napredne stranke, među njima poznati provokator SNS-a sa skupa opozicije u Nišu

Da li je Beograd pripremao nemire u Nikšiću

Ostalo je nepoznato zašto je Mladenović došao u Nikšić budući da nije prepoznat kao marketinški stručnjak niti kao stručnjak za sređivanje baze birača, osim ako nije imao neki specijalni zadatak po uzoru na proteste opozicije ,,1 od 5 miliona“. Prisustvo bezbjednosno interesantnih osoba, lica iz kriminalnog miljea i sa njima povezanih biznismena ukazuje da je i takav scenario moguć

Vuk Mladenović u gradskom odboru SNS-a i na protestima „1 od 5 miliona“ u Nišu gdje je izazvao incident

PODGORICA - Svi državljani Srbije koji su u petak veče 29. januara zbog neposjedovanja dozvola za privremeni boravak i rad, kao i potvrde o prijavi rada protjerani iz Crne Gore - funkcioneri su Srpske napredne stranke, saznaje Pobjeda. Riječ je sljedećim članovima Vučićeve stranke: Vladimiru Vojvodiću (38), Jeleni Denić (41), Oliveri Đorđević (38), Jeleni Nešić (41), Andrijani Stanković (26), Bojanu Deliću (22), Vuku Mladenoviću (23) i Nikoli Aleksiću (35).

SNS JUNOŠA

Široj javnosti je ipak najpoznatiji mladi junoša SNS-a Vuk Mladenović, poznat kao jedan od provokatora na protestu opozicije „1 od 5 miliona“, održanom u Nišu 19. aprila 2019. godine. Ti protesti su, kao nikada do tada, najozbiljnije ugrozili Vučićevu vlast. Mediji su tada zabilježili da se prilikom govora jednog od lidera opozicije Boška Obra-

dovića desio ozbiljan incident kada je grupa mladih aktivista SNS-a, predvođena upravo Mladenovićem, uz uzvike ,,fašisto, fašisto“ i ,,lopove, lopove“ nasilno prekinula skup. Veći incident, pa i moguće žrtve, spriječila je brza reakcija redara i policije. Nakon tog skupa opozicija nije organizovala proteste u Nišu. Ostalo je nepoznato zašto je baš Mladenović došao u Nikšić, budući da nije prepoznat kao marketinški stručnjak niti kao stručnjak za sređivanje baze birača, osim ako nije imao neki specijalni zadatak po uzoru na opisani protest opozicije u Nišu. Organizovano dovođenje bezbjednosno interesantnih osoba, lica iz kriminalnog miljea i sa njima povezanih biznismena ukazuje da je i takav scenario bio moguć.

AKTIVISTI IZ NIŠA

Dostupni podaci govore da je Mladenović bio šef kancelarije za mlade niške opštine Me-

dijana, a da je trenutno zaposlen u JKP Medijana na nekoj od šefovskih pozicija. Slično je i sa ostalim protjeranim srpskim državljanima. Tako je protjerana Jelena Nešić bivša novinarka TV Kopernikus, a posljednjih godina radi kao PR Parking servisa u Nišu. U prošlom sazivu bila je i odbornica Srpske napredne stranke. Vlasnik TV Kopernikus, medija koji je poznat po prljavoj kampanji protiv Crne Gore, je Zvezdan Milovanović, povjerenik, odnosno koordinator Vučićeve Srpske napredne stranke za Niš. Vladimir Vojvodić je možda i najpoznatije ime iz niške politike od svih protjeranih. Vojvodić je dugo godina bio perjanica DSS-a. Zatim je oformio odbor Samostalnog DSS-a, pa je prešao u Jedinstvenu Srbiju. Tamo se kratko zadržao dok nije zadužio člansku kartu SNS-a. Ranije je bio zaposlen u Objedinjenoj naplati, a kratko je bio i v.d. direktor komunalnog predu-

SSP: Skandal međunarodnih razmjera – Protjerivanje niških naprednjaka je skandal i direktan dokaz miješanja SNS-a u izbore u susjednim državama čime ruše i ruže međunarodni ugled Srbije. Takođe i kršenje zakona Republike Srbije u slučaju da su, a imamo osnovane sumnje da jesu, odsustvovali sa svojih radnih mjesta bez zakonskog osnova – saopštila je potpredsjednica SSP Marinika Tepić. Ta stranka je zatražila odgovore od nadležnih i dodaju da će pratiti dešavanja jer, kako kažu, dosta je privilegovanih naprednjaka koje svi plaćaju, a koji se ne pojavljuju na svojim radnim mjestima da bi obavljali partijske zadatke. Sličnog mišljenja je i Branislav Jovanović,, odbornik koalicije ,,Niš, moj grad“, koji kaže da se nastavlja urušavanje i kompromitovanje Niša kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou. – Najsvežije je protjerivanje naših mladih sugrađana iz Nikšića koji su otišli da rade u Crnu Goru za Novu srpsku demokratiju, za novac, a prijavili su se kao turisti, kako pišu mediji. Ko ih je poslao tamo da rade – pitao je Jovanović.

Marinika Tepić

zeća u Merošini. Nezvanično, trenutno radi u Nišavskom okrugu. Jelena Denić, Nikola Aleksić i Olivera Đorđević su, takođe, aktivisti SNS-a iz Niša.

REAKCIJA OPOZICIJE

Iz niške opozicije su oštro reagovali na vijest o protjerivanju istaknutih naprednjaka. – Da li je Jelena Denić zaposlena u Parking servisu na mjestu referenta u Odjeljenju korisničkog servisa, dio za reklamacije i po kom osnovu je odsustvovala sa posla u periodu od 25. januara do 10. februara pitaju iz niškog odbora Stranke slobode i pravde (SSP). Isto pitanje odnosi se i na Jelenu Nešić, koja radi kao PR u Parking servisu, ali i za Vladimira Vojvodića za koga tvrde da je zaposlen u Nišavskom okrugu kao šef jednog od odsjeka i savjetnik načelnika Predraga Babovića. Isto pitanje je i za JKP Tržnicu, gdje još jedna od protjeranih - Olivera Đorđević radi. Opozicija je takođe pitala i za status Mladenovića i kako može toliko da odsustvuje sa posla. – Izjave pojedinih protjeranih da nijesu članovi nijedne političke stranke su sramne budući da su bili odbornici SNS-a u prethodnom mandatu, a neki su bili na lokalnoj listi SNS-a za junske izbore. Ko je poslao niške naprednjake u Nikšić da rade za Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića i po kom osnovu su oni koji rade u javnom sektoru odsustvovali sa posla – pitanja su na koja traže odgovore iz niškog odbora Stranke slobode i pravde. Srpski državljani su sklopili sa Novom srpskom demokratijom ugovore o djelu za period od petnaest dana u vrijednosti od 500 eura, a bili su angažovani da obave terenske poslove i evidentiraju njihove glasače. N. ZEČEVIĆ

PODGORICA - U ovom trenutku jedina stranka koja ima politički i kadrovski kapacitet da smiri uzavrele strasti u Crnoj Gori, da sačuva njenu samostalnost i nezavisnost, da obezbijedi prosperitet svih njenih građana je DPS, kaže u intervjuu za Pobjedu dr Jevto Eraković, novi potpredsjednik Demokratske partije socijalista. – Šansu Crne Gore vidim u formiranju zajedničke platforme koja će okupiti DPS, tradicionalne koalicione partnere i dio nove parlamentarne većine, koji će napraviti otklon od sadašnje retrogradne i opasne politike. Takva grupacija bi bila u stanju da oblikuje novu strategiju razvoja države, uz uvažavanje opravdanih primjedbi gađana iznijetih na prethodnim izborima – ističe dr Eraković. Izbori u Nikšiću, smatra on, pokazaće da će se „Nikšićani odlučiti da podrže slobodu i svoju državu, i da odluke o svojoj i o budućnosti Nikšića i Crne Gore donose samostalno, a ne kao marionete u rukama drugih“. POBJEDA: Na vanrednom Kongresu DPS-a, Vaša partija je, nakon 30 godina neprikosnovene vlasti u Crnoj Gori, prvi put analizirala sebe u ulozi opozicije i uzroke koji su je do toga doveli. Trasirana je i nova strategija djelovanja u novoj ulozi. Desile su se i značajne kadrovske promjene. Kao jedan od četvoro novih potpredsjednika, smatrate li da je sve to dovoljno da se povrati povjerenje građana? ERAKOVIĆ: Izbor za potpredsjednika DPS-a predstavlja veliku čast i odgovornost, koji su utoliko veći i koji i više obavezuju kada

INTERVJU: Dr Jev

Šansa koja ć koalic parlam imamo u vidu trenutak u kom se izbor dogodio. Sada, iz nove uloge opozicionog lidera u Skupštini Crne Gore, potrebno je vratiti DPS na mjesto koje joj po svim političkim parametrima i pripada – partije koja će formirati Vladu i uticati na povratak Crne Gore na demokratski, evropski put. DPS nastoji da bude dio rješenja, a ne problema i vjerujem da će strategija građanske, demokratske i kompetentne vlasti u službi svih građana, za koju se zalaže DPS, naići na razumijevanje, jer je to najbolje za Crnu Goru. Promjena koju je doživjela DPS je ogromna i u velikoj mjeri otrežnjujuća, ali nije tektonska kako razni dušebrižnici sugerišu. U tom smislu i koncipiramo naš budući rad i na tim novim osnovama gradimo agendu za budućnost. Niko ne može sporiti re-

Nažalost, imamo nekompetentnu Vladu koja je karikaturalno prezentovana kao ekspertska, gdje je jasno da ministri ne umiju da rade svoj posao, a paradoks nad paradoksima je to da je na čelu Vlade jedne države čovjek koji je izjavio da bi volio da nema te države!

Nikšićani odlično znaju da se samo u sopstvenoj kući može odlučivati o sreći i budućnosti te kuće POBJEDA: Za nepunih mjesec i po dana održaće se lokalni izbori u Vašem rodnom Nikšiću. Čini se da su predizborne aktivnosti u punom zaletu, a tenzije već sada na ivici „crvenog usijanja“. Što se to tamo dešava? ERAKOVIĆ: Sve što se ovih dana dešava u Nikšiću, slika je onog što se dešavalo mjesecima pred parlamentarne izbore. Predizborna kampanja u Nikšiću je započela neprincipijelnim i nedemokratskim pritiscima na građane od strane onih koji su dobili prethodne parlamentarne izbore, i na djelu je sprega svih onih istih elemenata koji su se i ranije na najgrublji i najbestidniji način upleli u izborni proces u Crnoj Gori. Osim njih, danas su, vidjeli smo, u Nikšiću još i „ specijalci SNS“ iz Niša, Ćićevca,

Leskovca i Bele Palanke... Trebalo bi, valjda, oni da nauče Nikšićane gdje su Rudo Polje, Rastoci, Humci ili Dragova Luka. Trebalo bi, valjda, da nauče Nikšićane o našim običajima, našoj kulturi, pokažu im „budućnost Nikšića“, kako se „ne da Nikšić“ i šta je to „život Nikšića“. To, valjda misle, Nikšićani ne znaju, nego se eto to bolje vidi i razumije iz Ćićevca... Ja sam Nikšićanin i poznajem moje Nikšićane. Siguran sam da će Nikšićani prepoznati i odlično razumjeti šta je važno za budućnost svakog građanina, kao što odlično znaju da se samo u sopstvenoj kući može odlučivati o sreći i budućnosti te kuće. Naša kuća, Crna Gora i sada Nikšić, jedino je i najbolje je mjesto na kojem se svi možemo dogovoriti o zajedničkoj budućnosti, pa ma koliko drugačije mislili.

Politika

Utorak, 2. februar 2021.

vto Eraković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista

a za Crnu Goru je platforma će okupiti DPS, tradicionalne cione partnere i dio nove mentarne većine formatorsku, državotvornu i mirovnu ulogu DPS od dana njenog osnivanja do danas, što je već samo po sebi podrazumijevalo stalno mijenjanje, stalno nošenje sa otporima promjenama, kao i stalni rad na sebi. Dakle, promjene nama nijesu nepoznanica, upravljanje njima još manje. Širom otvorenih očiju gledamo sami sebe, i bolje od ikog znamo gdje i šta smo griješili, koje propuste nije trebalo sebi da dozvolimo, na šta nijesmo dovoljno obratili pažnju (računajući da je za svakog država Crna Gora aksiom kao što je za nas), gdje smo potcijenili problem, isto kao što odlično znamo ko i kako je pripomogao da sve bude kako jeste danas. POBJEDA: Nakon parlamentarnih izbora, ali i u vrijeme izborne kampanje čulo se mnogo veoma oštrih kritika na račun DPS-a. Da li su one, po Vašem mišljenju, bile opravdane i kakve ste pouke izvukli? ERAKOVIĆ: Reforme su bile potrebne i dobro su došle. Građani su prepoznali gdje smo griješili i na biračkom mjestu iskazali svoj sud o tome. Razumijem ih, i bili su apsolutno u pravu! I te stvari smo u stranci analizirali, potpuno svjesni svojih grešaka. I krenuli smo da ih rješavamo, niz koraka smo već preduzeli i tek ćemo, koliko zbog nas toliko i zbog odgovornosti koju osjećamo prema našim glasačima koji su nas opomenuli na prethodnim izborima, ali i svima onima koji nijesu glasali za nas. Pažljivo smo čuli i šta nam najviše zamjeraju naši politički protivnici. Mnoge stvari su izmislili, još više su isfabrikovali, bučno medijski promovisali, populistički zloupotrijebili, ali nijesu baš sve. I to ćemo priznati, i to ćemo ispravljati, i već radimo na tome. Lično želim takvu DPS i znam da je takvu žele i svi oni koji joj dobra žele, i njoj i Crnoj Gori! U ovakvom i bilo kom drugom

odnosu snaga, nema očuvanja države Crne Gore bez jake DPS! POBJEDA: Što to novo DPS nudi, koji su prioriteti? ERAKOVIĆ: Među najvažnijim prioritetima je i to da se kao partija lijevog centra još snažnije posvetimo izgradnji društva jednakih šansi. Kroz posao ljekara i kroz neposredni kontakt sa mnogo ljudi u Crnoj Gori, svjedok sam brojnih životnih priča koje nas opominju i obavezuju na veću solidarnost u društvu. Sve je jasnije koliko je hitno i potrebno intenzivirati i unaprijediti borbu protiv devijacija karakterističnih za tranziciona društva, sa krajnjim ciljem - ostvariti pristupanje Evropskoj uniji. Opredjeljenje DPS jeste da podrži sve opravdane inicijative za depolitizaciju i profesionalizaciju državnih institucija, ali nećemo ići na ruku fabrikovanju „slučajeva“ i lakonskom pristupu stvarima čemu je posljednjih mjeseci svjedok sva crnogorska javnost. Jedno je raditi na dobrobit države, a sasvim drugo populistički zatrpavati građane neprovjerenim i izvrnutim poluistinama, čime se produbljuju podjele u crnogorskom društvu. POBJEDA: Situacija u našoj državi nakon izbora 30. avgusta i izbora nove Vlade je na ivici incidenta. Utisak je da je potezima nove većine iz dana u dan sve ugroženiji građanski, multietnički koncept Crne Gore. Kako to komentarišete? ERAKOVIĆ: To što vidimo i živimo danas, daleko je od građanskog političkog koncepta na koji je Crna Gora bila ponosna i zbog kojeg je u Evropi prepoznata kao država koja sigurnim korakom korača ka EU. Nažalost, imamo nekompetentnu Vladu koja je karikaturalno prezentovana kao ekspertska, gdje je jasno da ministri ne umiju da rade svoj posao, a paradoks nad paradoksima je to da je na čelu Vlade jedne države čovjek koji je izjavio

Moram da priznam da od dijela predstavnika parlamentarne većine povremeno čujem ohrabrujuće poruke, koje šalju signale da su očigledno svjesni da im nema budućnosti u postojećim okolnostima ekstremističke politike. Očekujemo da će te stranke, zarad svojih birača, napraviti neophodan iskorak, ukoliko žele da odgovore na istorijski izazov pred kojim je danas država. Mislim da je neophodno praviti mostove saradnje koji će doprinijeti homogenizaciji društva i svih odnosa u Crnoj Gori

Dobro smo razumjeli poruku koju su nam građani Crne Gore poslali na posljednjim izborima, spremni smo da se mijenjamo, ali od osnovnih programskih ciljeva, u čijem su centru demokratsko građansko društvo, ekonomski prosperitet i evropske integracije, ne odustajemo, ističe novi potpredsjednik Demokratske partije socijalista da bi volio da nema te države! U okviru aktuelne parlamentarne većine svoj uticaj nameću ekstremne, populistički nastrojene stranke, nesvjesne da imaju ograničen rok trajanja. Trajaće taman onoliko koliko drugima traje potreba za njima, ili bolje rečeno, onoliko koliko traje u Srbiji potreba za njima. Nacionalističke pretenzije prema bilo kome nikada nijesu donijele ništa dobro. Tim strankama kao da i dalje to nije jasno. Nažalost, pogrešno smo mislili da je takva politika prošlost, bar što se tiče Crne Gore. Po retorici i ciljevima, taj manir kojem sada svjedočimo u Crnoj Gori, najsličniji je vremenu devedesetih. Mnogo nesreće i zla je donijela ta politika i naša je greška što to nijesmo na vrijeme prepoznali i reagovali na odgovarajući način. POBJEDA: Gdje vidite izlaz iz tog ćorsokaka? ERAKOVIĆ: Jasno je samo jedno – takva situacija je neodrživa i mora se rješavati. S druge strane, moram da priznam da od dijela predstavnika parlamentarne većine povremeno čujem ohrabrujuće poruke, koje šalju signale da su očigledno svjesni da im nema budućnosti u postojećim okolnostima ekstremističke politike. Očekujemo da će te stranke, zarad svojih birača, napraviti neophodan iskorak, ukoliko žele da odgovore na istorijski izazov pred kojim je danas država. Mislim da je neophodno praviti mostove saradnje koji će doprinijeti homogenizaciji društva i svih odnosa u Crnoj Gori. POBJEDA: Što će učiniti DPS da zaustavi dalje urušavanje crnogorskog građanskog društva i njegovih institucija od strane nove vladajuće većine? ERAKOVIĆ: Ovo je momenat u kojem niko nema pravo da zažmuri pred prijetnja-

Svjedoci smo grubog nasrtaja SPC na građanske vrijednosti Crne Gore POBJEDA: Na Kongresu ste analizirali i ulogu SPC u odlasku vaše partije u opoziciju. Kako komentarišete otvoreno miješanje SPC u politički život i kakav je vaš budući odnos prema vjerskim ogranizacijama? ERAKOVIĆ: Da se razumijemo, pravi vjernici, vjerujući ljudi su blago Crne Gore i to je naša prednost i naše bogatstvo. Ljudi koji iskreno vjeruju u Božije zapovijesti, koji znaju da se pokaju, da oproste i promijene, koji ne dijele ljude u Crnoj Gori po bilo kom osnovu, koji imaju pomirljivi ton među različito mislećim građanima Crne Gore, koji to bogatstvo razli-

ma koje su se nadvile nad Crnom Gorom. Niko nema pravo da oćuti pred činjenicom da je na djelu otvoreno i nedvosmisleno negiranje i urušavanje svih vrijednosti oko kojih se vjekovima okuplja domaćinska i slobodarska Crna Gora. Još manje, bilo ko, ima pravo da poništi

čitosti njeguju i hrane ljudskim i pravim vrijednostima – takvi ljudi su dio najbolje Crne Gore. Takve vrijednosti su nama potrebne, i ne dozvolimo da se zloupotrebljavaju vjere u Crnoj Gori! Država mora da bude odvojena od crkve, ne smije se dozvoliti politizacija i zloupotreba vjerskih osjećanja naših građana. Svjedoci smo grubog nasrtaja SPC na građanske vrijednosti i pokušaja da se parlamentarne klupe i dijalog zamijene monologom crkvene propovijedi. Nije nama stalo da ukidamo SPC, niti da se miješamo u njene unutrašnje stvari, ali nećemo dozvoliti ni da se

crnogorsko građansko društvo – na čemu se uveliko radi. Situacija kakva je danas ne odgovara nikome u Crnoj Gori. Dnevno svjedočimo izjavama i saopštenjima, i iz opozicije i iz stranaka koje pripadaju većini, koja problematizuju rad ključnih institucija u Crnoj Gori. DPS je kao

ona grubo miješa u politički život, da upravlja državom, obrazovanjem, ekonomijom. Poštujemo istoriju i tradiciju svih vjerskih zajednica koje se uklapaju u savremenu građansku državu, ali tvrdo stojimo na stavu da će državom Crnom Gorom upravljati njen parlament i građani, a ne bilo koja vjerska organizacija. Ne dozvolimo da nas pod plaštom Srpske pravoslavne crkve bilo ko dijeli u Crnoj Gori. Pozivam predstavnike SPC da propovijedaju pravu pravoslavnu vjeru, onu koja ne poznaje podjele i da se tako angažuju u pomirenju građana Crne Gore.

opoziciona stranka spremna da sarađuje i pomogne svim političkim strankama, pa i vladajućoj grupaciji u očuvanju i unapređenju državnih i nacionalnih interesa, ali će se i najoštrije suprotstaviti bilo čijim pokušajima da te interese omalovaži ili izda. Zoran DARMANOVIĆ

Politika

Utorak, 2. februar 2021.

UZAVRELO U GRADU POD TREBJESOM: Serija incidenata sa političkom pozadinom u Nikšiću

Uhapšene dvije osobe zbog napada na dr Ašanina, jedna zbog napada na Jelenu Marković

U svega 24 sata u Nikšiću su napadnute dvije osobe: dr Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice u Nikšiću i Jelena Marković, predsjednica Liberalne partije. Zajedničko u oba slučaja je što su napadnuti poznati predstavnici suverenističkih partija i što je tužilaštvo u oba slučaja procijenilo da je riječ tek o prekršajima PODGORICA - Nikšićani Nikola Tomić i Luka Trebješanin uhapšeni su sinoć zbog napada na direktora nikšićke Opšte bolnice Iliju Ašanina, koji se prije dvije noći dogodio ispred pekare ,,Svaki dan“, saopšteno je Pobjedi iz policije. Napad na Ašanina, istaknutog funkcionera Demokratske partije socijalista i člana Predsjedništva te partije, treći je incident sa političkom pozadinom u posljednjih 48 sati. Nikšićani su, kako kažu u policiji, Ašanina prvo verbalno vrijeđali, a potom ga je jedan od njih polio jogurtom, pokušavajući da se i fizički obračuna. Tomić i Trebješanin su kasno sinoć saslušani u Centru bezbjednosti Nikšić, a nakon saslušanja nadležni tužilac je kazao da nema elemenata krivičnog djela, pa su procesuirano prekršajno. Trebješanin i Tomić su aktivisti Demokratskog fronta a na društvenim mrežama objavljuju fotografije sa čelnicima tog saveza, prije svega sa liderom Nove Andrijom Mandićem. Policija je u Nikšiću juče podnijela prekršajnu prijavu i uhapsila Igora Baćovića zbog sumnje da je prijetio i vrijeđao predsjednicu Opštinskog odbora Liberalne partije Nikšić Jelenu Marković.

Nikola Tomić

-Naime, 30. januara u stan gdje Marković živi kao podstanar, došao je vlasnik stana Igor Baćović (42) koji je verbalno napao, nakon čega je sa balkona stana uklonio državnu zastavu Crne Gore, koju je Jelena Marković prethodno postavila - saopštila je Uprava policije. Nikšićka policija je prikupila obavještenja od njih dvoje te je upoznala nadležnog državnog tužioca sa događajem. - Tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Zbog počinjenih prekršaja iz člana 7 i člana 22 Zakona o javnom redu i miru Baćović je uhapšen i priveden nadležnom sudu za prekršaje - zaključuju u Upravi policije. I u slučaju napada na Ašanina i Jelenu Marković dežurni tužilac je bila Vanja Sindić

Luka Trebješanin i Andrija Mandić

i odlučila da nema elemenata krivičnog djela, pa se sve završilo na prekršajnim prijavama. Napad na Jelenu Marković osudili su zaštitnik ljudskih prava i sloboda, brojne organizacije koje se bave pravima žena, DPS, ali i Socijaldemokrate Nikšića, navodeći da je nasilje počelo nakon parlamentarnih

izbora i to u Pljevljima, a nastavljeno u Beranama, Budvi, Podgorici... Prije nekolike večeri, podizanje dva prsta „platio“ je i jedan mladić u kafiću, koji je napadnut od strane nasilnika, ali policija nije procesuirala učesnike incidenta, jer ih nije ni zatekla u obračunu, a oštećeni nije želio da podnese prijavu. N. Z.

Potpredsjednik Vlade posjetio Rožaje

I „Ua“ i po koji aplauz za Abazovića

Abazović u Rožajama

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović boravio je juče u posjeti opštini Rožaje. Prilikom izlaska iz zgrade Opštine Rožaje, Abazovića su dočekali i uzvici „ua“ i po koji aplauz. U razgovoru sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem i njegovim saradnicima, kao i predsjednikom Skupštine opštine Almirom Avdićem, Abazović je naglasio da mu je zadovoljstvo što Vlada prvu od zvaničnih posjeta u 2021. godini počinje u Rožajama -

navodi se u saopštenju Vlade. - Sjever Crne Gore neopravdano je bio zapostavljen tri decenije i zbog toga je platio veliku cijenu. Mi u Vladi Crne Gore imamo poseban senzibilitet prema sjeveru i u tom smislu vam stojimo na raspolaganju - kazao je Abazović. Posebno je istakao projekat skijališta Štedim i naglasio da je on posebno važan zbog polugodišnjeg zadržavanja snijega i potencijala koji taj projekat nosi sa sobom, naročito u pogledu turizma, s obzirom na geografski položaj Rožaja. R. P.

Nikšićki biznismen dostavio program za ,,vaskrsnuće Nikšića na predstojećim izborima“

Miodrag Daka Davidović

Davidović: Neću da komentarišem gebelsovske septičke jame braće Vučić NIKŠIĆ - Miodrag Daka Davidović ozvaničio je juče da će samostalno, predvodeći Narodni pokret, nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću. Prilično detaljno predstavio je svoj program, kaže da je siguran u pobjedu, te da ne vidi bilo kakvu alternativu, pa i mogućnost da sklapa bilo kakve koalicije sa političkim partijama ili pokretima. Pojasnio je i da su tri osnovne njihove smjernice: završetak priče o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ekonomija i povećanje nataliteta u gradu podno Trebjese. – Želimo da vaskrsnemo Nikšić. Hoćemo da ga vratimo na mjesto koje mu pripada, a znamo da je bio najrazvijeniji u bivšoj Jugoslaviji. Siguran sam da ćemo dobiti mandate da rukovodimo opštinom i tu nema dilemma – kazao je Davidović, a onda podsjetio da žele dovršiti priču o ,,zlosrećnom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti“, jer je narod dokazao da to želi, pa je očekivano i da sva imovina oduzeta vjerskim zajednicama od 1945. godine bude vraćena. Davidović je na konferenciji za novinare dobio nekoliko pitanja s pretpostavkom da je možda moguće i da Narodni pokret ne pobijedi na izborima, ali to je čelnik nove partije odbio kao apsurd, pa samim tim i priči o eventualnim postizbornim dogovorima nije bilo mjesta.

– Najbolji smo, Nikšićani znaju šta možemo. Ovdje se već danima okuplja veliki broj naših mladih sugrađana, a mi još nijesmo ni objelodanili svoj program i ozvaničili da izlazimo na izbore. Nema rasipanja glasova, jer svi su u jednoj torbi – torbi Narodnog pokreta, podrazumijeva se – kazao je optimistično Davidović, pomenuvši desetine poslovnih odbora kojima je upravljao, što bi trebalo da bude garant široke lepeze stručnjaka kojima se vjeruje. – Ne mogu ja da izdvojim pet ljudi iz svog tima, jer bih onda morao izdvojiti najbolje, a kod nas su svi najbolji. Kod mene dolaze najbolji, a najbolji su zato što najgori idu kod drugih i ne mogu kod nas doći – jasan je bio Davidović. Na pitanje da li je ovih dana razgovarao s premijerom Zdravkom Krivokapićem o eventualnom formiranju koalicije ili eventualnom neizlasku na izbore, o čemu se moglo čitati u medijima, Davidović je odgovorio ovako: – Ispod dostojanstva mi je da komentarišem gebelsovske, septičke… jame braće Vučić koje su ovih dana plasirane u medijima. Mene to ne dotiče, nemam odnos uopšte prema tome. Da li ste igdje pročitali moju izjavu, demanti, bilo što? Ja to ne čitam i ne dotiče me, u krst vam se kunem. Ja čitam samo kako ćemo pobijediti, a hoćemo, jer narod zna ko sam ja. Ne treba da branim ni Nikšić ni sebe – rekao je DaviRa. P. dović.

Reakcija potpredsjednika DPS-a na stav lider PZP-a

Vuković: Medojević je ili prešao u DPS ili je Vlada gora nego što izgleda PODGORICA - Ili je (Nebojša) Medojević počeo da radi za DPS ili je Vlada gora od onoga kako izgleda, poručio je juče sa svog Fejsbuk naloga gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, nakon što je Medojević na svom Tviter profilu napisao da ,,nemamo pojma ni šta radi Vlada, ni kako se troše pare poreskih obveznika“. Jedina smo država u Evropi, istakao je lider Pokreta za promjene, koja nema budžet i

program Vlade za 2021. – Nemamo pojma ni šta radi Vlada, ni kako se troše pare poreskih obaveznika. Mrak – napisao je on. Ubrzo se oglasio Ivan Vuković s porukom da „ili je Medojević počeo da radi za DPS (što bih, kao potpredsjednik, valjda znao) ili je Vlada gora od onoga kako nam izgleda (a izgleda, da gore ne može)“. Nova Vlada u decembru je donijela odluku da će do marta napraviti realističan budžet, a da će do tada napraviti plan privremenog finansiranja. K. K.

Ekonomija

Utorak, 2. februar 2021.

Analitičari i opozicionari o zahtjevima da se PDV smanji na 19 odsto, a akcize na gorivo za 15 odsto

Šehović: Umjesto da razmišlja o fiskalnoj reformi, Vlada nas častila najvećim zaduženjem PODGORICA - Ima prostora da se razmišlja o snižavanju poreskih stopa, pod uslovom da se gubitak budžetskih prihoda po tom osnovu nadomjesti na drugačiji, socijalno prihvatljiviji i društveno odgovorniji način. Nema, međutim, dileme da takvoj odluci mora da predstoji detaljna analiza, kazali su Pobjedini sagovornici, komentarišući prijedloge za obaranje poreskih stopa. Čim je ministar ekonomije Jakov Milatović, govoreći o novom paketu mjera podrške privredi, najavio niz poreskih olakšica, iz vladajuće koalicije su stigli prijedlozi da se stopa PDV smanji na 19 odsto, dok je opozicioni SDP tražio snižavanje akciza na gorivo za 15 odsto.

nansiranja i stalnog rasta potrebe za pomoć preduzećima i građanima zbog pandemije, kao i znatnog zaostajanja budžetskih prihoda za rashodima, dodatno uskraćivanje sredstava budžetu kroz obaranje stopa imalo negativan neto efekat. - Ista pretpostavka se može izreći i za smanjenje akciza, s tom razlikom što ova mjera ima daleko veći podsticajni potencijal pod uslovom da ekonomija krene snažnije uzlaznom putanjom. U tom slučaju njeni efekti bi mogli da budu značajni. Međutim, ukoliko oporavak bude spor izostaće i njeni značajniji efekti zbog odsustva potrebnog nivoa tražnje. A šteta po budžet može biti značajna smatra Kostić.

ANALIZA

OPREZ

Član Odbora za ekonomiju Damir Šehović (SD) kaže da PDV i akcize spadaju u grupu fiskalno najizdašnijih indirektnih poreza i jedna su od najznačajnijih kategorija prihoda u budžetima savremenih država, pa samim tim i Crne Gore, u kojoj čine polovinu ukupnih tekućih prihoda budžeta. - Imajući u vidu da jedan broj zemalja EU ima nižu opštu stopu PDV-a od nas, svakako da ima prostora za razmišljanje u pravcu obaranja stope, uz uslov da izvjestan gubitak budžetskih prihoda po tom

Vasilije Kostić

Damir Šehović

Prije svake promjene stopa potreban oprez i analiza, zato što dirajući u poreski sistem kao da diramo u nervni sistem organizma, upozoravaju analitičari osnovu nadomjestimo na drugačiji, socijalno prihvatljiviji i društveno odgovorniji način. Posebno što su indirektni porezi po definiciji nepravedni, zbog regresivnog dejstva koje najviše pogađa one sa najnižim primanjima. Zbog čega se najčešće nepravednost izazvana njihovim

regresivnim dejstvom ispravlja primjenom progresivne stope kod poreza na dohodak, što kod nas nije slučaj - kazao je Šehović Pobjedi. Ovakve inicijative bi, dodaje, morale biti predmet prethodnih ozbiljnih analiza i po pravilu bi trebalo da dolaze iz Vlade.

- Nažalost, Vlada nas je, umjesto da razmišlja o reformi poreske politike i smanjenju sive ekonomije, „častila“ novim najvećim do sada pojedinačnim zaduživanjem, po nepovoljnijim uslovima od onih koje smo prethodno dobili, a to je još nazvala „spasenjem“ naše ekonomije. Time je de-

Kostić: Rješenje je u smanjenju sive ekonomije Kostić kaže da bi smanjenje sive ekonomije otvorilo put za obaranje stopa poreza bez negativnih efekata. - Veza sive ekonomije i budžeta je direktna i gotovo proporcionalna. Manje neformalne ekonomije znači više poreskih prihoda, a time i veće mogućnosti za snižavanje poreskih stopa. U neregularnim uslovima, kakvi su sada sa stanovišta zastupljenosti neformalne - sive ekonomije, porez plaćaju oni koji poštuju pravila. Oni na paradoksalan način bivaju

,,kažnjeni“ za neefikasnost države. Zato imamo i više poreske i akcizne stope nego što bi trebalo - smatra ovaj analitičar. Šehović podsjeća da je siva ekonomija, koja se po projekcijama kreće od 20 do 30 odsto ili više stotina miliona, jedan od potencijalno ogromnih izvora prihoda. - Što budu bili bolji rezultati u borbi protiv sive ekonomije, to je veći prostor za intervencije u pravcu korekcija direktnih i indirektnih poreza. Važno je da sve mjere za rezultat

Domaće tržište naftnih derivata

Cijene goriva nepromijenjene PODGORICA - Cijene goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene u naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. Cijene eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana iznositi 1,19 eura, odnos-

no 1,22 eura. Građani će litar eurodizela i lož ulja plaćati 1,06 eura, odnosno 1,04 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 19. januara, kada su sve vrste poskupile dva do pet centi. Naredni obračun će se obaviti 15. februara. S. P.

imaju stabilnost finansijskog sistema i dugoročno održive javne finansije, kako bi se mogle na adekvatan način realizovati sve javne funkcije države, uključujući i realizaciju važnih kapitalnih projekata - objašnjava Šehović i dodaje da treba istovremeno raditi na korigovanju i ukidanju brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta i efikasnijem funkcionisanju inspekcijskih organa na državnom i lokalnom nivou. Ističe da je jedan od bazičnih uslova ekonomskog

prosperiteta koji podrazumijeva i efikasnu borbu protiv neformalne ekonomije povjerenje u državu, odnosno u njene institucije. - Ono se u slučaju neformalnog zapošljavanja odnosi i na motivisanost pojedinaca da započnu i da se na legalan način bave biznisom, domaćih i stranih investitora da ulažu u Crnu Goru, ali i motivisanosti radnika da ukazuju na nelegalno poslovanje poslodavaca očekujući od inspekcijskih organa njihovo adekvatno reagovanje - kaže Šehović.

monstrirala odsustvo potrebne ekonomske vizije koja nam je danas, nakon suočavanja sa izraženim negativnim efektima koje je korona virus izazvao u našoj ekonomiji, potrebnija nego ikad - objašnjava Šehović.

EFEKAT

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić kaže da oko malo čega u Crnoj Gori imamo visok stepen saglasnosti kao oko potrebe smanjenja poreskih stopa i akciza, ali tome treba pristupiti oprezno i studiozno. - Smanjenje stope PDV na 19 odsto vjerujem, jer nemam dokaza za tu tvrdnju, bi više naškodilo, jer u uslovima dramatično smanjene tražnje, kao što je sada, poreska stimulacija te vrste ne bi imala znatnijeg efekata. Odsustvo platežno sposobne tražnje je limitirajući okvir za efektivnost ovakve mjere i ne samo nje - ocijenio je Kostić, koji vjeruje da bi, u situaciji smanjenog budžetskog fi-

Kostić upozorava da je prije svake promjene stopa potreban oprez i analitika, zato što dirajući u poreski sistem kao da diramo u nervni sistem organizma. - Ta vrsta promjena zahtijeva ,,fino i delikatno podešavanje“ zasnovano na ozbiljnim analizama multiplikativnih efekata i njihovih krajnjih učinaka po budžetska sredstva, a to nije nimalo jednostavno. Potrebno je dobro sagledati, koliko je to moguće, prije svega indirektne - nevidljive efekte koji često na dugi rok djeluju podrivajuće i suprotno od ciljeva zbog koga su promjene i pokrenute - kaže i podsjeća da su efekti eventualnog smanjenja stopa kratkoročno vidljivi i mogu da daju efekat, ali i da zavedu i nanesu štetu. Kostić kaže da bi se, da imamo efikasnu državu, sa mnogo manje simpatija gledalo na prijedloge za smanjenje poreskih stopa – više bismo bili svjesni da se u najvećem dijelu sve vraća građanima kroz usluge koje pruža država. - Prvo bi postavili pitanje da li će nam od toga što ćemo danas platiti manje biti i sjutra bolje, ili će nam možda zbog toga što ćemo plaćati danas manje biti gore u budućnosti - ističe ovaj analitičar. M.P.M.

Novembarski podaci Centralne banke PODGORICA - Prosječna likvidna sredstva banaka u novembru su iznosila 1,02 milijarde eura, što je 5,2 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke. Prosječna likvidna sredstva u novembru su u odnosu na isti period 2019. godine bila manja 7,2 odsto. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 4,63 mi-

Prosječna likvidna sredstva iznosila milijardu eura lijarde eura i bilježi rast od 0,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na novembar 2019. godine pala 1,5 odsto. U strukturi aktive banaka, u

novembru su dominantno učešće od 70,1 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 18,3 odsto, hartije od vrijed-

nosti sa 9,6 odsto, dok se dva odsto odnosilo na preostale stavke aktive. U strukturi pasive, dominantno učešće od 72,7 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13,5 odsto, pozajmice sa deset odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,8 odsto ukupne pasive. Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 626,3 miliona eura i bilježi rast od jedan odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem porastao 2,3 odsto. S. P.

Ekonomija

PODGORICA– Poslije godinu je nastavljen postupak u sporu koji je Opština Budva pokrenula protiv konzorcijuma Budva Sinepleks tražeći da se ugovor o dugoročnom zakupu prostora, u kom se nalazi bioskop, oglasi ništavim. Toliko je trajao proces utvrđivanja opravdanosti zahtjeva Opštine da se ovaj postupak prekine i da se predmet uputi Specijalnom državnom tužilaštvu, zbog sumnji na krivična djela koja su pratila zaključenje spornog ugovora. Ukazivali su da je bivši predsjednik Lazar Rađenović zloupotrebom službenog položaja nanio budvanskoj opštini višemilionsku štetu, a članicama konzorcijuma, kompanijama Lovćen film i Art vista, pribavio imovinsku korist. Apelacioni sud je potvrdio odluku sutkinje Privrednog suda Milice Popović kojom je taj zahtjev odbijen, ocjenjujući neosnovanim prijedlog Opštine da se postupak prekine dok tužilaštvo ne utvrdi da li u radnjama ovlašćenih lica ima obilježja krivičnih djela. Ukazano je da zakon propisuje mogućnost, ali ne i obavezu suda da prekine postupak, tim prije što nije pokrenut krivični postupak radi utvrđivanja postojanja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Advokat opštine i JU Grad teatra Goran Rodić je na jučerašnjem ročištu predložio da tim vještaka građevinske, arhitektonske i ekonomske struke utvrdi vrijednost ulaganja u prostor koji je Opština dala konzorcijumu u zakup za potrebe bioskopa, kao i tržišnu vrijednost zakupa poslovnog prostora u TQ Plazi u kom se nalazi bioskop. Osim toga, Rodić je tražio i da sud obaveže ove kompanije da dostave finansijske izvještaje od 2014. do 2018. godine, kao i podatke o plaćanju režija, te informaciju koliko se na državnom i na lokalnom nivou izdvaja za razvoj kinematografije. Advokat konzorcijuma i

Utorak, 2. februar 2021.

Spor Opštine Budva i kompanija Lovćen film i Art vista zbog bioskopa ušao u treću godinu

Predložen tim vještaka

Lovćen filma Zoran Radunović smatra da je ovaj zahtjev sračunat na prolongiranje postupka, imajući u vidu da sve ove činjenice može utvrditi samo vještak građevinske struke. Ukazuje da „navodna nesrazmjera na koju se pozivaju iz Opštine“, odnosno ukazivanje da je tržišna vrijednost zakupa značajno veća od one utvrđene ugovorom, jedino može biti razlog za poništaj ugovora zbog prekomjernog oštećenja, za šta Zakon o obligacionim odnosima predviđa rok od godinu od dana zaključenja, koji je istekao. Sve i da se ta nesrazmjera utvrdi, navo-

di Radunović, to nije zakonski osnov za ništavost ugovora, jer ga to ne čini suprotnim bilo kom prinudnom propisu i moralu. Tvrdi da postoje jasni dokazi da su članice konzorcijuma u prostor uložile 1,3 miliona eura. Ocjenjuje da sporni ugovor ima elemente i ugovora o zakupu i ugovora o finansijskoj podršci, te da se kod takve prirode ne može tražiti ekvivalentnost u uzajamnim davanjima. Sutkinja Popović će o ovim dokaznim prijedlozima odlučiti na idućem ročištu, koje je zakazano za 18. februar. Spornim ugovorom Opština se obavezala da na 20 godina

Ponuda M-tela za nove korisnike Urban NEO paketa

iznajmi poslovni prostor od 1.700 kvadrata za bioskop i da plaća troškove parkinga, reklame, taksi, struje i komunalija, kao i da pomaže bioskop sa 200 hiljada eura godišnje uz uvećanje za procenat godišnjeg rasta zarada u Budvi. Osim toga, Opština je obavezna i da plaća 180 hiljada eura godišnje za održavanje festivala, te da izda 12 mjenica i 24 mjenična ovlašćenja. U tužbi se navodi da je odlukom o raspisivanju tendera bilo predviđeno da Opština obezbijedi samo parking, reklamu i maksimalnu subvenciju od 200 hiM.Lk. ljada eura.

200 GB mjesečno, bez obzira da li kupuju telefon. - Uz paket Urban Neo M+ Samsung Galaxy A40 košta samo tri eura mjesečno, a Samsung Galaxy A50 svega pet eura mjesečno, model Xiaomi Note 8 Pro četiri eura i Xiaomi Note 8 T samo jedan euro mjesečno. U ovoj akciji Samsung Galaxy S10e

uz paket Urban Neo M+ je po cijeni od 19 eura mjesečno – kazali su iz M-tela. Telefone je moguće kupiti i uz druge pakete iz ponude, po odgovarajućim cijenama, a ponuda telefona važi uz ugovor na 24 mjeseca. Aktivacija postpejd kartice se plaća šest eura. Akcija traje do isteka zaliha. S. P.

PODGORICA - Centralna banka (CBCG) objavila je juče novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 132 kompanije više nego na prethodnom. Na novom spisku nalazi se 18.980 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.690 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u. R. E.

Podaci Monstata za četvrti kvartal prošle godine

Industrijska proizvodnja porasla 17 odsto PODGORICA - Iz Monstata su kazali da je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori, u četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na treći, porasla 17 odsto, pokazuju podaci Monstata. - Posmatrano prema sektori-

ma, u poređenju sa trećim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi rast 21,9 odsto, prerađivačka industrija 0,6 odsto, a snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 39,6 odsto - kaže se u saopštenju.

Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori je u četvrtom kvartalu prošle godine porasla 0,6 odsto u odnosu na isti period 2019. Statističari su naveli da su, u poređenju sa četvrtim tromjesečjem 2019, sekto-

Vakcinacija je važna za povratak turista PODGORICA - Crna Gora će, prema procjenama Ujedinjenih nacija, biti druga najviše pogođena ekonomija u Evropi zbog posljedica pandemije, poslije Španije. Ekonomista u UN Crna Gora Danijel Putin je TVCG kazao da je to posljedica male otvorene ekonomije, koja zavisi od turizma. – Možda bi ovo bila prilika za diversifikaciju i strukturnu transformaciju, koja bi mogla da kreira nova tržišta za nove vještine koje se bolje plaćaju i koje Crnu Goru mogu pomjeriti u smislu smanjenja stope siromaštva - naveo je Putin, koji smatra da projekcije UN-a za Crnu Goru nijesu toliko loše kao one Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). - Postoje određeni indikatori koji govore da će doći do poboljšanja i vraćanja u normalu, posebno kada dođe do vakcinacije. Vakcinisanje nije važno samo za Crnu Goru, nego i za turiste koji je posjećuju, za Rusiju, Srbiju. Vakcina je samo rješenje dijela problema, ali moramo razgovarati o oporavku na jedan širi način i o tome kako ga možemo podržati poručio je Putin. Prema njegovim riječima, Crnu Goru očekuje napredak, značajno nadoknađivanje gu-

Danijel Putin

bitaka i postepeno vraćanje na prethodne nivoe iz turističkog sektora. On je dodao da za crnogorsku ekonomiju ipak ima nade, posebno zbog toga što je u prethodnom periodu bilježila značajne stope rasta. - S obzirom na to da Crna Gora prolazi kroz proces pristupanja EU, dobro je integrisana u ta tržišta i u tom smislu mora iskoristiti prednosti za oporavak - naveo je Putin. On je saopštio da se ekonomija mora usmjeriti ka modelima koji su otporni i održivi. - Moraju se podržati oni koji su ranjivi, moramo u obzir uzeti fiskalne troškove i naravno na umu treba imati investicije, koje ovu ekonomiju čine otpornom na sve šokove S. P. - zaključio je Putin.

Termoelektrana lani ostvarila najbolji rezultat od početka rada

U TE proizvedeno više od polovine ukupne proizvodnje EPCG

Podaci Centralne banke o blokiranim računima

Jeftiniji telefoni i 200 GB interneta Na novom spisku 132 kompanije više PODGORICA - U M-telu su pripremili jedinstvenu ponudu za sve nove korisnike koji u februaru sklope ugovor na 24 mjeseca za neki od Urban NEO paketa, kao i za sve one kojima je istekla ugovorna obaveza, saopšteno je iz ove telekomunikacione kompanije. - Ponuda obuhvata mogućnost kupovine smart telefona po sniženim cijenama, uz koje korisnik dobija 200 GB interneta svakog mjeseca – kaže se u saopštenju. Navodi se da novi korisnici paketa Urban NEO S dobijaju na poklon 50 GB mjesečno, dok novi korisnici ostalih Urban NEO paketa dobijaju

UN procjenjuju da će crnogorska ekonomija biti druga najviše pogođena u Evropi

rtcg

ri vađenje ruda i kamena i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija porasli pet odsto, odnosno 3,7 odsto. - Sektor prerađivačke industrije bilježi pad 3,2 odsto navodi se u saopštenju. R. E.

Termoelektrana Pljevlja

PODGORICA - Termoelektrana (TE) Pljevlja je u prošloj godini ostvarila najbolji proizvodni rezultat od početka rada, sa proizvodnjom od 1,49 miliona megavatsati (MWh) električne energije, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). - TE je premašila proizvodni plan i proizvela 12,94 odsto više energije u odnosu na projektovane količine, što je više od 50 odsto ukupne proizvodnje EPCG - navodi se u saopštenju i ističe da je to najbolji proizvodni rezultat od početka rada TE. Od planiranih 2,99 miliona MWh električne energije, svi proizvodni objekti EPCG su tokom prošle godine proizveli 2,82 miliona MWh, odnosno 94,3 odsto projektovanih količina. Proizvodnja TE posebno je dolazila do izražaja u sušnom periodu koji je obilježio dobar dio prošle godine, te u vrijeme godišnjih i kapitalnih remonata hidroenergetskih objekata. - Tokom svih mjeseci, osim

u vrijeme dvomjesečnog planskog zastoja u aprilu i maju, zbog redovnog godišnjeg remonta, TE je premašila proizvodni plan, pa je ukupno gledano u prošloj godini u Pljevljima proizvedeno 12,94 odsto više energije u odnosu na projektovane količine - naveli su iz EPCG. Dodali su da je u toku implementacija dva projekta usmjerena na zaštitu sredine za TE Pljevlja, u vrijednosti od 65 miliona eura. Projekat ekološke rekonstrukcije je vrijedan 45 miliona eura, a projekat nastavka korišćenja i fazne rekultivacije deponije Maljevac 21 milion eura. - Oba projekta su uveliko u fazi implementacije i do sada je od planiranih 65 već uloženo preko 25 miliona eura, od čega u projekat ekološke rekonstrukcije preko 11 miliona. Ekološka rekonstrukcija obuhvata izgradnju sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda - saopšteno je iz EPCG. S. P.

Društvo

Utorak, 2. februar 2021.

Matica crnogorska sa zabrinutošću uočava sve učestalije progone crnogorskih intelektualaca

Polemike se rješavaju u tekstu, a ne u Centru bezbjednosti PODGORICA – Očigledna je namjera nove vlasti i njenih značajnih predstavnika na različitim pozicijama moći da uplaši i ućutka neistomišljenike tako što će za postizanje tog cilja koristiti djelove institucija sistema, policije i pravosuđa, saopšteno je iz Matice crnogorske. Predsjednik Matice Dragan Radulović rekao je da u toj organizaciji sa zabrinutošću uočavaju sve učestalije progone i difamacije istaknutih crnogorskih intelektualaca od nove vladajuće većine. Saopšteno je da nakon uglednih članova Matice i stvaralaca

Dragan Radulović

Borislava Jovanovića i Luke Lagatora, koji su doživjeli mnoge neprijatnosti zbog falsifikata i neistina izrečenih na

njihov račun od visokih predstavnika zakonodavne vlasti, ovih dana grubim napadima izložen je i Adnan Čirgić, de-

kan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Kazao je da je Čirgić izložen grubim napadima i pokušajima diskreditacije zbog javno izrečenih stavova. - Očigledna je namjera nove vlasti i njenih značajnih predstavnika na različitim pozicijama moći, da uplaši i ućutka svoje neistomišljenike tako što će za postizanje tog cilja koristiti djelove institucija sistema: policije i pravosuđa rekao je Radulović. On je upitao da li takvi primjeri postaju praksa i znači li to da će takva vrsta prijetnje i zloupotrebe uskoro biti normalna. Radulović je ocijenio da, iako

institucije još odolijevaju grubim nasrtajima, očigledna je nada nove vlasti da će i one na kraju popustiti pod pritiscima. - A onda bi se intelektualni i politički sporovi u društvu, umjesto u javnom diskursu, dijalogom i razmjenom argumenata, rješavali na represivan način koji nije primjeren demokratijama, instrumentalizacijom institucija u korist centara moći čiji predstavnici raspolažu sa više sile - naveo je Radulović. Rekao je da ako je to suština najavljene „demokratije i slobode“, onda kao država i društvo ulazimo u prostor ozbiljne opasnosti, za sve podjednako.

- Polemike i rasprave često nijesu lišene teških riječi i oštrih formulacija i umiju biti neprijatne za učesnike. Međutim, to se rješava u tekstu, a ne u stanici Centra bezbjednosti. Ili se, najzad, rješava na sudu u građanskoj parnici, ukoliko su nekome nanijete štete ugledu i izazvani duševni bolovi - kazao je Radulović. Matica je apelovala na institucije sistema i njihove predstavnike da u ovim turbulentnim vremenima veoma pažljivo procjenjuju stepen sopstvene uloge i zakonske okvire djelovanja i da ne dopuste svakovrsnu instrumentalizaciju i zloR. D. upotrebu od vlasti.

Razgovor sa direktorom Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikolom Medenicom

d.m.

U četiri grada vazduh zagađen i do šest mjeseci d. mijatović

PODGORICA - Mjerenja pokazuju da su povećane koncentracije PM čestica u centralnom i sjevernom regionu, odnosno u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Pljevljima koje su uslovljene industrijskom aktivnošću, emisijom iz saobraćaja i emisijom iz ložišta tokom sezone grijanja. Konkretno, kako je Pobjedi kazao direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica tokom novembra prošle godine registrovana su prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u Pljevljima 23 dana, Podgorici-Zabjelo 21 dan, Podgorici-Blok V 20 dana, u Nikšiću 22 dana i Bijelom Polju 24 dana.

PM čestice

- Izmjerene su i veoma visoke koncentracije PM2,5 čestica, za koje je propisana granična vrijednost na godišnjem nivou. U gradovima u kojima su registrovana prekoračenja srednjih dnevnih koncentracija PM10 čestica, prosječna koncentracija PM2,5 čestica tokom novembra kretala se od 49 µg/m3 na mjernom mjestu u Bloku V u Podgorici do 72 µg/m3 na mjernom mjestu u Pljevljima. Granična vrijednost za srednju godišnju koncentraciju PM2,5 čestica iznosi 20 µg/m3 - objašnjava Medenica. On naglašava da prisustvo faktora koji utiču na pogoršanje kvaliteta vazduha traje od četiri mjeseca u Podgorici do šest mjeseci u Nikšiću, Bijelom Polju i Pljevljima. - U tim vremenskim periodima je skoncentrisan cjelokupni godišnji broj prekoračenja srednjih dnevnih vrijednosti suspendovanih čestica, osim u slučajevima akcidentnih situacija - kazao je Medenica. Uobičajena je situacija, naglašava on, da je tokom zimskih mjeseci lošiji kvalitet vazduha, posebno u centralnom i sjevernom regionu naše zemlje.

Nikola Medenica

Obezbijeđena sredstva za nastavak Nature 2000 U Podgorici 20 dana uzastopno registrovana su prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica

- Generalno posmatrajući, industrijska aktivnost, emisije iz saobraćaja i emisije iz ložišta tokom sezone grijanja su glavni ,,krivci“ za lošiji kvalitet vazduha. Epizode visokog zagađenja vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM10 i PM2.5) su karakteristične za zimske mjesece u periodima kada vremenski uslovi, uz pojavu visokog atmosferskog pritiska, usporavaju cirkulaciju vazduha donoseći suve, hladne i maglovite noći - tvrdi Medenica. Ovi uslovi, dodaje on, često praćeni i temperaturnim inverzijama, posebno u kotlinama, sprečavaju disperziju emisija i prouzrokuju zadržavanje polutanata koji su proizvod sagorijevanja fosilnih goriva, emisija iz saobraćaja i sličnih izvora, na nivou neposredno iznad tla, što dovodi do

pojave visokih koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere.

sezona gRijanja

- U periodima godine, van sezone grijanja, nema prekoračenja graničnih vrijednosti za zagađujuće materije i ispunjeni su svi kriterijumi dobrog kvaliteta vazduha. Generalno, nakon prestanka sezone grijanja, značajno se poboljšava kvalitet vazduha. Tokom mjeseci kada se evidentira pogoršanje kvaliteta vazduha, broj dana sa prekoračenjima graničnih vrijednosti zavisi u najvećoj mjeri od meteoroloških faktora. Ako su prisutni visok atmosferski pritisak, temperaturne inverzije i nema padavina, svakako će i kvalitet vazduha biti lošiji - kazao je naš sagovornik. Na lošiji kvalitet vazduha u

Izolacija i ,,zaključavanje“ tokom pandemije uslovili veće zagađenje Po riječima Nikole Medenica imajući u vidu sve faktore koji utiču na kvalitet vazduha (u prvom redu meteorološke faktore) ne može se donijeti zaključak o značajnijem uticaju smanjenja frekvencije saobraćaja, kumulativno na

kvalitet vazduha. - Kako je uticaj individualnih i kolektivnih ložišta dominantno najveći na kvalitet vazduha, za očekivati je da uslijed dužeg boravka u prostorijama i potencijalno veće upotrebe energenata za grijanje prostorija, kvalitet

vazduha bude lošiji usljed ,,zaključavanja“. Ako se uporede podaci iz novembra 2020. i 2019. godine, zaključak je da je tokom novembra prošle godine bio lošiji kvalitet vazduha, posebno u centralnoj zoni kvaliteta vazduha - tvrdi Medenica.

Pljevljima značajno su, navodi, uticala prekoračenja srednjih satnih i srednjih dnevnih koncentracija sumpor(IV) oksida SO2, kao i prekoračenja srednje dnevne granične vrijednosti koja iznosi 125 µg/ m3, kojih je bilo tokom šest dana novembra. - Hemijskom analizom PM10 čestica utvrđeno je povećano prisustvo benzo(a)pirena u uzorcima iz Pljevalja, Nikšića, Bijelog Polja i Podgorice. Kvalitet vazduha u Južnoj zoni u kojoj se mjerna mjesta nalaze u Baru i Kotoru je bio zadovoljavajući po osnovu svih mjerenih parametara - naveo je Medenica. Od značajnih projekata koje je sprovodila Agencija Medenica navodi da je izrađena i usvojena Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2019. godinu koji je osnovni dokument kojim se daje ocjena ukupnog stanja životne sredine u Crnoj Gori, kao i preporuke u planiranju politike zaštite životne sredine. - Izrađen je i prijedlog Program monitoringa životne sredine za 2021. godinu i dostavljen je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na razmatranje i dalje procesuiranje ka Vladi kazao je Medenica. Agencija je imala i aktivno učešće u radu pregovaračkih struktura i priprema materi-

Medenica je kazao da su u okviru državnog budžeta za 2019. i 2020. godinu izdvojena sredstva za nastavak aktivnosti terenskog rada koji je sprovodila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (AZPŽS) po unaprijeđenoj metodologiji koju je uspostavio prethodno realizovani IPA projekat ,,Uspostavljanje Natura 2000 mreže“. - Tokom prošle godine, stručnjaci za ornitofaunu otpočeli su terenski rad 6. juna, jer usljed pandemije kovid-19 i mjera koje su bile na snazi, terenski rad nije mogao otpočeti ranije. Do sada je realizovano 98 odsto terenskih dana. U bazu podataka Fulcrum unešeno je 1.035 podataka. Ostatak predviđenih dana će se realizovati do kraja ove godine - kazao je Medenica.

jala za potrebe pregovaračkog postupka za Poglavlje 27 - Životna sredina, za oblasti zaštita prirode, učešće u radu Regionalne grupe za biodiverzitet (BDTF), saradnja sa Evropskom Agencijom za životnu sredinu (EEA) i izvještavanje prema međunarodnim organizacijama, izrada zaštite morskih područja za zaštićeno područje Platamuni, Katič, Stari Ulcinj, Brdo Spas (opština Budva), Studija zaštite za Brdo Gorica, Izrada nultog stanja biodiverziteta na području planiranog vojnog poligona na Sinjajevini i mnoge druge.

PRojekti

- Pored već ustaljenih aktivnosti, koje proizilaze iz nadležnosti Agencije, tokom ove godine planiramo razvijanje aplikacije za Twinning light projekat ,,Razvijanje integrisanog softverskog alata i ažuriranje inventara emisije gasova za period 2011-2020“

- kazao je Medenica podjsjećajući da je Twinning instrument Evropske unije, koji počiva na saradnji između javne uprave u zemlji korisnici i odgovarajuće institucije u nekoj od zemalja članica EU. - Projekat, koji će se realizovati u saradnji sa partnerskom zemljom članicom EU, za cilj ima omogućavanje redovnog izvještavanja o emisiji gasova, uključujući i gasove s efektom staklene bašte, a u sklopu obaveza u pogledu izvještavanja koje proizilaze iz nacionalnog zakonodavstva - objasnio je Medenica. Ove godine će kazao je nastaviti i aktivnosti na prikupljanju podataka o distribuciji staništa i vrsta za svrhu identifikacije potencijalnih područja Nature 2000, a u martu očekuju realizaciju Studije zaštite za Brdo Gorica, a odradiće reviziju studija Nacionalnih parkova i sprovesti program monitoringa životne sredine Crne Gore za 2021. godinu. n.k.

Društvo

Utorak, 2. februar 2021.

Otkriveno novih 313 slučajeva infekcije korona virusom, 464 osobe se oporavile

Šest pacijenata preminulo PODGORICA – Juče je u Crnoj Gori utvrđeno 313 novih slučajeva infekcije korona virusa, a preminulo je šest pacijenata. Analizirano je 876 uzoraka. Najviše novozaraženij je iz

Građanska inicijativa ,,21. maj“

Nakon peticije za ostavku ministarke, došlo do smanjenja broja testiranja na korona virus PODGORICA – Nakon pojave peticije za ostavku ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović, došlo je do smanjenja broja testiranja na korona virus. Sa 1.813 testiranih po danu, na 876 koliko je bilo zadnjih 24 časa, objavljeno je na Fejsbuk stranici Građanske inicijative „21. maj“. - Fingiraju se podaci da bi se pokazao manji broj zaraženih nego što ih ima - saopšteno je iz Građanske inicijative ,,21. maj“. Peticiju za ostavku ministarke potpisalo je dosad gotovo 4.000 građana. - Idemo na minimum 6.000, kada ćemo peticiju institucionalizovati i tražiti odgovornost ministarke koja nije sposobna da nabavi vakcinu, ali jeste da odbije donacije i širom otvori granice - zaključuju u Građanskoj inicijativi ,,21. maj“. R.D.

Uplaćeno više od 50.000 na račun Crvenog krsta PODGORICA - Crveni krst Crne Gore je juče uputio dodatnu pomoć za stanovnike Hrvatske pogođene nedavnim zemljotresom. Ona se sastoji od grijalica - 500 komada, kuvala za vodu - 500 komada, produžnog kabla - 100 komada, čizama - 220 komada, plastičnih komoda, najlon folije, deterdženta za veš – saopšteno je iz te institucije. Ukupna procijenjena vrijednost donacije je preko 17.000 eura, a pored Crvenog krsta Crne Gore, pomogla je i porodica Glendžo, koja je nabavila grijalice i kuvala za vodu, kao i kompanija Tekom, koja je donirala produžne kablove. Pomoć će biti dopremljena u prihvatni centar Hrvatskog Crvenog križa u Petrinji. Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca je objavila apel za pružanje podrške Hrvatskom Crvenom križu, u iznosu od 6,2 miliona švajcarskih franaka. Do sada je na račun Crvenog krsta Crne Gore uplaćeno 51.747,68 eura. Crveni krst je prije desetak dana uputio pomoć Hrvatskoj u vrijednosti od preko 30.000 eura. R.D.

Montefarm danas počinje distribuciju domovima zdravlja Podgorica

Zaštita protiv hepatitisa B do kraja sedmice PODGORICA – Distribucija vakcina protiv hepatitisa B za djecu počinje danas u domovima zdravlja Podgorica, a do kraja sedmice dobiće je i druge opštine, saopšteno je iz Montefarma. Pobjeda je prije nekoliko dana objavila da u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori nema vakcina protiv hepatitisa B za djecu, koja se nalazi u kartonu obavezne imunizacije djece jer Montefarm nije dobio dozvolu za distribuciju od Instituta za ljekove i medicinska sredstva. - Obavještavam Vas da je vakcina protiv hepatitisa B, originalnog naziva Engerix B proizvođač Glaxo Smith Kline-London, nakon završetka svih zakonom regulisanih procedura, stigla u skladište JUAZCG Montefarm. Distribucija će početi od sjutra ka domovima zdravlja na teritoriji opštine Podgorica, a ka ostalim opštinama do kraja ove radne sedmice - naveli su iz Montefarma. K. J.

Podgorice 149, Nikšić ima 73, Bijelo Polje 21, Bar 17, Tivat 15, Pljevlja osam, Kotor sedam, Budva pet, Cetinje pet, Berane četiri, Ulcinj tri, Herceg Novi dva, Plužine dva, Danilovgrad i Plav po jedan slučaj.

- Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Nikšića, Herceg Novog, Bara i Kotora od kojih je najmlađi imao 74, a

najstariji 80 godina starosti – saopšteno je iz Instituta. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka pandemije je 811. Do juče u 15 časova prijavljen je oporavak kod 464 pacijenta.

U regionu imunizacija uveliko počela, Srbija šesta u svijetu, Crna Gora čeka...

Vakcine nema ni za lijek PODGORICA – Dok se zemlje u regionu vakcinišu protiv korone još od decembra, u Crnoj Gori nema naznaka da će prvi kontingent vakcina stići uskoro. Zasad je izvjesno da je Kovaks odobrio 84.000 vakcina Astra Zeneka. Prema najavama, prvi kontingent bi trebalo da stigne u drugoj polovini februara. Srbija je, prema podacima objavljenim na stranici Our World in Data pri Univerzitetu u Oksfordu, šesta u svijetu po broju vakcinisanih građana na 100 stanovnika. Ispred Srbije su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velike Britanije, Bahrein, Sjedinjene Američke Države. U međuvremenu, crnogorska vlast je odbila dvije donacije - Petrosa Statisa od 10.000 vakcina i Fondacije ,,Voljnoe djelo“ ruskog biznismena Olega Deripaske koja je nudila 100.000 vakcina. Posljednja donacija je odbijena, prema saznanjima Pobjede, jer je to „donacija za DPS“, a Statisova jer

NATO poklonio Crnoj Gori 20 setova opreme za respiratore

Ministarstvo zdravlja Crne Gore juče je od NATO dobilo 20 setova opreme za respiratore, iz NATO zaliha. Ova donacija je nastavak prethodne donacije od 20 respiratora, koje je NATO donirao Ministarstvu. Donaciju je koordinirao NATO evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), a finanijski su donaciju pomogli Češka, Litvanija, Holandija, Sjeverna Makedonija, Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i SAD. Sljedeće nedjelje respiratori će biti distribuirani lokalnim bolnicama u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Bijelom Polju.

Iz NATO su kazali da se očekuje da će dodatna medicinska oprema biti isporučena Crnoj Gori tokom narednih sedmica, u okviru NATO povjerilačkog fonda za odgovor na pandemiju. -Ova podrška dolazi kao odgovor na zahtjev Crne Gore za međunarodnu pomoć podnijet u oktobru 2020. NATO-ovom evroatlantskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe - naveli su iz NATO. Iz NATO podsjećaju da je ova

podrška dio NATO paketa pomoći COVID-19 za NATO saveznike i partnere. -Osamnaest saveznika dalo je novčane donacije kao i donacije u vidu medicinske opreme i zaliha Fondu za odgovor na pandemiju. Do sada saveznici su odobrili 10 paketa pomoći za četiri saveznice: Albaniju, Češku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, kao i za pet partnera, Bosnu i Hercegovinu, Irak, Moldaviju, Tunis i Ukrajinu - navode iz NATO. J. Đ.

je Vlada tražila da Ujedinjeni Arapski Emirati provjere vakcine pa da ih onda Crna Gora preuzme. Prema saopštenju kompanije Adriatic Properties Petrosa Statisa, vakcine su rezervisane kod zvaničnog distributera Sinofarma, a Crna Gora treba samo da se

javi kako bi ih preuzela. Od početka epidemije u martu, u Crnoj Gori je zabilježeno 61.972 slučaja zaraze, a ukupno je oporavljeno 53.991 osoba. Od infekcije korona virusom preminulo je 811 ljudi. Ministarka zdravlja Jelena Boro-

vinić-Bojović je nekoliko puta najavljivala da će vakcine u Crnu Goru stići krajem januara, pa početkom februara - ali još uvijek nema informacija o tome kada bi vakcina bilo kog proizvođača mogla da dođe u Crnu Goru. Najavila je i da bi imunizacija tre-

U KIC-u ,,Budo Tomović“ organizovana izložba slika Iranca koji živi u Centru za azilante u Spužu

Crna Gora ga podsjeća na dom PODGORICA – Iranac Sijamak Khoshnodfar, umjetnik, koji sa porodicom živi u Centru za azilante u Spužu, izložio je svoje slike u KIC-u ,,Budo Tomović“, poručujući da nije odustao od svoje ljubavi prema slikarstvu iako već godinama traži bezbjedan krov nad glavom... On se ranije sa porodicom otisnuo iz Irana tražeći mjesto za bolji život, a na putu do Crne Gore prošli su kroz Tursku, Grčku, Albaniju i to sve - pješke. Bilo je opasno i izazovno, te su se suočavali sa različitim izazovima... Na određen način svoje životno iskustvo preslikava na platno. Kombinuje bijelu i crnu boju, a objašnjava da te nijanse prezentuju nešto dobro i loše... - Te razlike su u svima nama i svuda oko nas. Crno i bijelo, crveno i plavo... ali ljudi se često skoncentrišu da vide ili dobro ili loše, zaboravljamo da vidimo šta je to između - što je negdje i ljepše – rekao je on. Upitan da li želi da ostane u Crnoj Gori, odgovara potvrdno. Čekaju rješenje za dobijanje azila.

Sa otvaranja izložbe

– Crna Gora me podsjeća na rodno mjesto iz kog dolazim. Ljudi su ljubazni i prijatni. Četiri godine smo na putu i nigdje nijesmo mogli da se uklopimo u društvu i zajednici kao u Crnoj Gori. A i djeci se sviđa, što je veoma bitno – rekao je on. Izložba je organizovana u sklopu projekta „Rehabilitacija i reintegracija – migranti u Crnoj Gori“ koji je podržan u

okviru „Regionalne podrške zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama na Zapadnom Balkanu i Turskoj“, a finansira ga Evropska unija, te sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Od oktobra je oko 40 migranata i oko 40 osoba zaposlenih ili koje volontiraju u radu sa migrantima - prošlo neku formu međunarodno prepoznatog Art of Living progra-

ma rehabilitacije, koji efikasno pomaže u procesu transformacije negativnih emocija, matrica razmišljanja i ponašanja. Milena Šćekić iz Crvenog krsta Crne Gore kazala je da je ova izložba primjer da se pokaže ko su ti ljudi o kojima se puno sluša. Oni, kako je rekla, nose različitosti koje mogu da nas oplemene. Izložba će biti otvorena do večeras u 20 sati. N. Đ.

Društvo

Utorak, 2. februar 2021.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 7245. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 61.972. U Podgorici ima trenutno

3.118 aktivnih slučajeva, Nikšiću 772, Bijelom Polju 508, Budvi 417, Kotoru 362, Herceg Novom 287, Beranama 284, Cetinju 247, Tivtu 233, Pljevljima 201, Baru 192, Danilovgradu 124, Rožajama 106, Tuzima 86, Kolašinu 69, Mojkovcu 55, Plavu 48, Ulcinju 43, Plužinama 32, Andrijevici 30, Žabljaku 19, Petnjici pet, Šavniku četiri i Gusinju tri. R. D.

Deripaskina fondacija je spremna da donira ,,sputnjik V“ Fondacija Olega Deripaske ,,Voljnoe delo“ spremna je da donira i u skladu sa svim pravilima kontrole kvaliteta dostavi vakcine ,,sputnjik V“ narodu Crne Gore kako bi pomogla svima u državi da se što bolje zaštite od korona virusa. Iz te fondacije su kazali da je pandemija korona virusa globalni problem i da je neophodno da se sve države ujedine kako bi se sa tim izborile. Oni su podsjetili da su u januaru opremili modernu PCR laboratoriju u Kotoru. - Trenutno radimo na tome da se isporuči oprema za sličnu laboratoriju u Podgorici - rekli su iz Fondacije. Pobjeda je ranije pisala da je ministarka zdravlja Jelena BorovinićBojović odbila donaciju ruskog biznismena Olega Deripaske od 100.000 doza ruskih vakcina protiv korona virusa, a što su iz Vlade demantovali, kazavši da nijesu dobili zvaničnu ponudu. Pobjeda je u odgovoru navela da nije objavila da je stigla zvanična ponuda u vidu dokumenta na adresu Vlade ili Ministarstva zdravlja, već da je na sastanku ministarka kazala predstavniku Fondacije da ne želi da R.D. prihvati vakcine jer je „donacija za DPS“.

balo da počne sa vakcinom koja je odobrena od EU - sa Fajzerovom, a da se nastavi sa ostalim. Ministarstvo zdravlja je navodno pregovaralo i sa Sinofarmom o 150.000 doza vakcina, ali, prema saznanjima Pobjede, od video sastanka sa predstavništvom u Bosni se nije dalje odmaklo. Ministarka tvrdi da je predugovor završen, a da je dogovor postignut. Ni nakon više od nedjelju dana crnogorska javnost nema informacije o tome da li će kineske vakcine doći u Crnu Goru. Kao ni kineska ambasada u Podgorici, koja je o tome obaviještena preko crnogorskih medija, iako je Sinofarm državna farmaceutska kompanija, te bi sve informacije trebalo da idu preko ambasade. Premijer Krivokapić je 21. januara uputio pismo molbe premijeru Državnog sekretarijata Narodne Re-

publike Kine Li Kećijangu u kome se traži da se obezbijedi donacija od 100.000 vakcina i da je Crna Gora zainteresovana da kupi 50.000 doza. U Srbiji je od početka imunizacije 24. decembra vakcinisano 450.000 ljudi. Do sredine januara prvu dozu Fajzerove vakcine protiv kovida-19 u Hrvatskoj primilo je oko 46.000 ljudi, a kod 80 su registrovane uglavnom blaže nuspojave. Revakcinacija u toj zemlji počela je 18. januara. U Sloveniji je za gotovo tri nedjelje vakcinisano više od 40.000 ljudi, odnosno oko dva odsto ukupnog stanovništva. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija dijele sudbinu Crne Gore pa ni kod njih nije počela vakcinacija uprkos velikom broju zaK. J. raženih.

Predstavnici Bošnjaka uputili otvoreno pismo ministru Leposaviću i zaštitniku ljudskih prava Bjekoviću, predlažu izmjene Zakona o ljudskim pravima

Savjeti manjinskih naroda da se oslobode političkog uticaja Navedeni model izrazito promoviše političku pripadnost članova Savjeta i ne zasniva se na izboru, nego na funkciji koja apriori obavezuje na poštovanje i unapređenje manjinskih prava, osmišljen je samo radi uspostavljanja političke kontrole nad radom ovoga tijela PODGORICA - Više od 40 predstavnika Bošnjaka, pripadnika manjinskog naroda u Crnoj Gori, otvorenim pismom ministru pravde Vladimiru Leposaviću i zaštitniku ljudskih prava Siniši Bjekoviću, zatražilo je pokretanje postupka za izmjene Zakona o ljudskim pravima i slobodama, te odlaganje započetih procedura oko izbora novih savjeta manjinskih naroda. Potpisnici predlažu da se razmisli o izmjeni članova zakona koji propisuju način izbora članova Savjeta manjinskih naroda. Oni navode da, prema važećem zakonu, Savjet manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine članovi po funkciji - poslanici i članovi Vlade iz reda odnosnog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, predsjednici opština, predsjednici gradskih opština, predsjednici skupština opština, predsjednici skupština gradskih opština, predsjednici stranaka zastupljenih u Skupštini Crne Gore, skupštini opštine, skupštini gradske opštine... - Navedeni model izrazito promoviše političku pripadnost članova Savjeta i ne zasniva se na izboru, nego na funkciji koja apriori obavezuje na poštovanje i unapređenje manjinskih prava, osmišljen je samo radi uspostavljanja političke kontrole nad radom ovoga tijela. Praksa je pokazala da takvo tijelo nema puni legitimitet da predstavlja manjinsku zajedni-

cu, već samo savjete nacionalnih manjina pretvara u parapartijsku instituciju koja unutar sebe onemogućava pluralizam unutar manjinske zajednice – saopštili su potpisnici. U pismu su kazali da je prethodna politika u zaštiti ljudskih i manjinskih prava „i pored nedvosmislenih rezultata, pokazala i izvjesne slabosti i nedorečenosti u implementaciji, za koje smatramo da ih treba popravljati u narednom periodu“. Oni su objasnili kroz primjer Bošnjačkog savjeta u koji mogu ući samo članovi BS, koja na izborima osvaja oko 1/3 glasova iz reda konkretne manjinske zajednice. - Mislimo da se nešto slično dešava i unutar drugih manjinskih zajednica. Ukoliko nije prihvatljiv model ,,neposrednih izbora“ za članove Savjeta, poput drugih zemalja u okruženju kojim se razrješavaju ove dileme, dužni smo da ukažemo i na još veće zloupotrebe koje su prisutne kod izbora – saopštili su oni. Pojasnili su da se, prema Zakonu, članovi savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice biraju tajnim glasanjem, na elektorskoj skupštini. - Praksa je pokazala da je ovakav način izbora netransparentan, unaprijed profilisan, činjenicom da u većini slučajeva političke stranke ,,delegiraju“ svoje navodne ,,elektore“, gdje veliki broj građana ima opravdanu sumnju u zloupotrebu potpisa sa biračkih spiskova i zadovoljavajući formu uspo-

stavljaju potpunu kontrolu nad ovim tijelom. Članom Savjeta je praktično nemoguće postati neko ko nije član stranke koja drži kontrolu nad Savjetom. Savjeti nijesu zamišljeni kao organi stranke, već kao predstavničko tijelo manjinske nacionalne zajednice. Da bi se izbjegla ova kompromitujuća zloupotreba ovoga instituta, jedan od prijedloga jeste izvršiti izmjene koje bi omogućili zastupljenost članova tako što bi se birali iz svih sredina u kojem u većem broju žive pripadnici konkretne manjinske zajednice – predložili su oni. Oni su pojasnili da bi se saglasno posljednjim rezultatima popisa, na posebnim skupštinama birali predstavnici Savjeta iz različitih mjesta a da bi njihov broj bio određen procentualnim učešćem pripadnika manjinske zajednice u ukupnom stanovništvu jedne opštine, a onda procentualnim učešćem u ukupnom broju manjinske zajednice. - Na ovaj način bi dobili sastav Savjeta iz svih sredina u kojima žive pripadnici manjinskog naroda, a ne kao danas gdje su predstavnici u većini slučajeva iz jedne ili dvije lokalne zajednice. Time bi istinski podstakli demokratski izbor unutar zajednice i lišili se uspostavljenih monopola – piše u otvorenom pismu. Oni su zaključili da su navedeni prijedlozi u funkciji boljeg, efikasnijeg i transparentnijeg ostvarivanja. - Tražimo da se ,,izbori za članove Savjeta odlože“, jer ih je u uslovima pandemije nemogu-

će organizovati. Ujedno Vas obavještavamo da eventualni izbor nacionalnih savjeta u kojem nije poštovan navedeni princip, za nas je samo produženje bitisanja nefunkcionalnih i nelegitimnih tijela, osmišljenih samo kao bankomat kod Fonda za manjine, te u tom smislu, tako izabran Savjet smatramo nelegitimnim i protivnom važećem Ustavu i zakonima – zaključuje se u pismu. Potpisnici su prof. dr Šerbo Rastoder, Ervin Spahić, Samir Agović, mr Suada Zoronjić, dr Albin Ćeman, poslanik, Braho Adrović, Hazbija Kalač, dr Amela Ćeman, Ibiš Kujević, Orhan Šahmanović, Mehmed Meša Adrović, Aldemar Ibrahimović, Džavid Šabović, dr Izet Bralić, Ćazim Fetahović, prof. dr Adis Balota, Sead Jasavić, prof. šerijatskog prava, dr Arslan Dedejić, Rifat Feratović, Velija Murić, dr Osman Hadrović, Sead Sadiković, Abdurahman ef. Kujević, Edin Smailović, Rifat Ramčilović, Mirsad Koljenović, mr Erdal Ajanović, Sinan Tiganj, Hajro Bučan, mr Sait Šabotić, profesor, mr Esko Muratović, Šefkija Nurković, Almir Muratović, Rejhan Ramčilović, Refik Škrijelj, Ćeman Amel, Ćeman Alen, Ćeman Senka, Maida Ramčilović, Asim Ajanović, Ćeman Hazbo, Dautović Džeko, prof. Mirela Ćeman, Arman Bećović, prof. Kožar Damir, Ferid Osmanagić, prof. Rasim Adrović, dipl. R. D. ecc. Alen Adrović.

Predstavnici sindikalne organizacije KCCG razgovarali sa novim rukovodstvom i ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić-Bojović

Kolektivni ugovor bi ,,donio“ bolje uslove za zdravstvene radnike PODGORICA – Predstavnici sindikalne organizacije Kliničkog centra Crne Gore su nakon prvog razgovora sa novom direktoricom te ustanove dr Ljiljanom Radulović i medicinskim direktorom dr Zoranom Terzićem kazali Pobjedi da su dobili saglasnost da se moraju dogovoriti i potpisati kolektivni ugovor koji bi, donio bolje uslove za zdravstvene radnike. Predsjednik ove organizacije Nebojša Radonjić je kazao da su dobili saglasnost da taj projekat iznesu skupa ,,jer konačno je došlo vrijeme da se umjesto ulaganja u parkinge, prozore, zidove i podove ulaže u ljude“. - Već imamo pripremljen kolektivni ugovor koji je usklađen sa Zakonom o radu, Opštim i granskim kolektivnim ugovorom. Prijedlog je sada na menadžmentu da ga do detalja razmotri, a vjerujem brzo i usvoji. On bi donio mnogo dobrog našim kolegama, posebno onima na najtežim i najodgovornijim radnim mjestima, jer oni to i zaslužuju kazao je Radonjić. Predstavnici Sindikalne organizacije

Kliničkog centra Crne Gore su kazali i da su imali uspješne razgovore i sa ministarkom zdravlja Jelenom BorovinićBojović. - I uprava KCCG i ministarka zdravlja u potpunosti se slažu da se kolektivni ugovor mora usaglasiti i donijeti - kazao je Radonjić. On je kazao da su razgovarali i o rješavanju stambenih pitanja za radnike. - Stambena zadruga je jedna od komplikovanijih priča i naši napori da naši radnici dobiju ono što Kliničkom centru i pripada idu dobrim putem. Ministarka Borovinić-Bojović je dala punu podršku našim aktivnostima i povukla hitne poteze koje mi sad javno pozdravljamo a imaju za cilj da se prevaziđu problemi u stambenoj zadruzi. Takođe je dala i nove prijedloge koji otvaraju potpuno nove perspektive za rješavanje stambenih i kreditnih potreba članova sindikata ali i svih radnika - kazao je Radonjić. Kako naglašava u zadnjih godinu dana na njihove radnike je veliki pritisak i Klinički centar je na prvoj liniji odbrane javnog zdravlja. Tako je, podsjeća on bilo i ranije.

ZDRAVSTVENI RADNICI NA PRVOM MJESTU: Bojan Ognjenović i Nebojša Radonjić

- Sjetimo se užasnih scena vozova, autobusa, sjetimo se bilo kojeg događaja gdje su ugroženi životi naše populacije. Uvijek ćete vidjeti samo jednu stvar masovni odaziv radnika KCCG da se pomogne ugroženim. Tako je i sada u vremenu nevolje sa pandemijom. Radnici KCCG su dali maksimum pružajući pomoć, ne štedeći sebe i dovodeći se u veliku opasnost - tvrdi Radonjić do-

dajući da je to svakako u opisu njihovog radnom mjesta, ali oni dovode u opasnost i svoje najbliže članove porodice. Na kraju je kazao i da su blizu ideje da se otvori žiro račun na kojem bi se prikupila sredstva za radnike KCCG ugrožene kovidom. - Od onih silnih uplata za borbu protiv kovida radnici u zdravstvu nijesu vidjeli mnogo dobra. To će biti jedna od tema u

Sindikat nije politika Jedan od potpredsjdnika Sindikata KCCG Bojan Ognjenović ističe da su najbrojniji sindikat u ovoj ustanovi koji ima 1.700 članova i da je to njihova snaga. - U našem rukovodstvu ima svih vjera i nacija i niko, ali baš niko, nije politički angažovan niti smije imati partijsku knjižicu jer politika i sindikat ne smiju ići zajedno. Nikada u sindikat ne smije ući politika ili vjera kao dominantan faktor jer mi smo tu zbog prava radnika, a ne zbog politike ili vjere - kazao je Ognjenović dodajući da su ,,svjedoci da pojedinci pokušavaju zajahati na novom talasu iz samo njima znanih razloga“. - Nikad nećemo biti po volji baš svakome i uvijek će biti pokušaja da se oslabimo što napadima na predsjednika što napadima na rukovodstvo i članstvo. I prije je napada bilo a mi smo sad najbrojniji i finansijski jako dobro stojimo - poručio je Ognjenović.

razgovoru sa menadžmentom KCCG jer svakodnevno imamo zahtjeve za poN. K. moć - zaključio je Radonjić.

Hronika

Utorak, 2. februar 2021.

Prekršajna prijava protiv Ranka Đurišića

Počelo suđenje optuženom za ubistvo Vojičića i ranjavanje Brkovića

Sad se Vuković brani ćutanjem, tužiocu ranije dao tri izjave Na krovu ,,hamera“ istakao grb Srbije PODGORICA - Protiv Podgoričanina Ranka Đurišića podnijeta je prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja isticanje zastave ili grba druge države. On je saslušan zbog grba Srbije koji se nalazi na krovu njegovog automobila ,,hamer“. Kako su kazali, Đurišić je u prekršaju zatečen rutinskom kontrolom bezbjednosno interesantnih lica. - Ranko Đurišić je doveden i saslušan u svojstvu građanina zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, protiv njega će biti podnijeta prekr-

šajna prijava sudu za prekršaje u Podgorici zbog počinjenog prekršaja iz čl. 23 Zakona o javnom redu i miru, isticanje zastave ili grba druge države. Izdato mu je upozorenje i naređenje da ukloni grb, u slučaju da ponovi prekršaj i bude zatečen u saobraćaju biće lišen slobode i prekršajno procesuiran u skraćenom postupku shodno Zakonu o prekršajnom postupku - saopšteno je Pobjedi nezvanično. Đurišić je poznat crnogorskim bezbjednosnim službama, a bio je optužen i za ubistvo, zbog čega je nekoliko godina bio u zatvoru. M. L.

Uhapšen osumnjičeni za šverc droge i oružja

U stanu krio municiju i heroin

BERANE – Policija je u Beranama uhapsila Luku Golubovića (23) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Protiv njega je podnijeta krivična prijava i određeno mu je zadržavanje do 72 sata. Kako je saopštila Uprava policije, oni su pretresli kuću Golubovića i pronašli više PVC pakovanja u kojima se nalazila marihuana za koju se sumnja da je bila namijenjena uličnoj prodaji. - Pronađena su PVC pakovanja sa sadržajem marihuane i heroina, 40 komada municije kalibra 7,62 mm i 250 eura za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela, odnosno prodaje narkotika - navodi se u saopštenju policije. M. L.

Ministar unutrašnjih poslova sastao se sa predstavnicima Savjeta za građansku kontrolu

Sekulović: Svako će prekoračenje policijskih ovlašćenja biti kažnjeno PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulovića kazao je juče na sastanku Savjeta za građansku kontrolu da policajci moraju u svakoj situaciji poštovati ljudska prava i slobode, te i da svako prekoračenje ovlašćenja će biti strogo sankcionisano. On je istakao da javnost i svi društveni subjekti treba da daju doprinos poštovanju policajaca i zaštiti njihovog integriteta. Kako je saopšteno iz MUP-a, Sekulović je istakao punu otvorenost i spremnost za intenziviranje saradnje sa Savjetom, čemu će doprinijeti usvajanje novog zakona o unutrašnjim poslovima, kao i imenovanje kontakt osobe u Ministarstvu za saradnju sa Savjetom. - Od naše zajedničke posvećenosti zavisiće profesionalizacija policije, poboljšanje politika

u oblasti policijskih poslova i povjerenje javnosti u naš rad naglasio je Sekulović. Članovi Savjeta su pozdravili najavljene izmjene, koje će donijeti Zakon o unutrašnjim poslovima. Na sastanku je konstatovano da postoji prostor za unapređenje međusobne saradnje, kroz zajedničke programe i obuke na temu ljudskih prava i poštovanja međunarodnih standarda. Takođe, iskazana je potreba da se ulože dodatni napori na jačanju uključenosti rodne politike u policiji, kako bi se unaprijedila vidljivost žena, ali i pripadnika manjinskih naroda. - Imamo zajednički cilj i obavezu – da reagujemo blagovremeno i efikasno, kako bi spriječili svaki vid policijskog postupanja koje kompromituje i krši ljudska prava i slobode - zakljuC. H. čeno je na sastanku.

PODGORICA - Željko Vuković koji je optužen da je učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaju ubistva književnika Jevrema Brkovića 24. oktobra 2006. godine, juče se branio ćutanjem. Vuković je ostao pri ranijim izjavama koje je dao kod tužioca, navodeći da neće odgovarati na pitanja suda. Sutkinja Vesna Kovačević pročitala je juče izjavu koju je Vuković dao kod tužioca, a u kojoj je naveo da nema veze sa ubistvom. Ispričao je da ne poznaje Brkovića niti da je poznavao Srđana Vojičića. Kazao je i da je sakupljao željezo kako bi ga prodavao i od njega kupovao drogu. - Nikada nikog nijesam napadao niti udarao metalnom šipkom. Nijesam učestvovao u događaju gdje je neko lice pucalo u neko drugo lice. To što je moj DNK trag nađen na šipci jedino može biti da sam u prolazu dodirnuo i odbacio tu šipku, vidjevši da od nje ne mogu zaraditi - naveo je u prvoj izjavi Vuković. On je u novembru 2019. u tužilaštvu tražio da bude zaštićeni svjedok, navodeći da su ga napadali u UIKS-u. Uz to je obećao da ukoliko dobije status zaštićenog svjedoka ispričaće

Sa privođenja Vukovića

,,sve od A do Š“. U trećoj izjavi datoj u aprilu 2020. godine Vuković je kazao da će reći sve, ali Specijalnom tužilaštvu, jer je u događaju učestvovalo više lica, nalogodavaca i organizatora. Nakon pročitanih iskaza punomoćnik porodice Vojičić, advokat Dražen Medojević je naveo da su navodi okrivljenog u različitim svojstvima u potpunosti kontradiktorni. - Zaključuje se da on posjeduje neka saznanja u vezi samog događaja. Tako da je njegova prva odbrana neodrživa – dodao je Medojević. Predstavnik porodice Vojičić Puniša Vojičić (stric pokojnog Srđana), u svom svjedoč-

kom iskazu ponovio je sve što je ranije navodio u medijima, ali i pred istražnim organima. Istakao je da su policija, tužilaštvo i sudstvo protiv njega. - Ja četrnaest godina paralelno vodim istragu. Od prvog momenta svi su znali ko je ubio mog bratanića. Jevrem mi je rekao ,,ubio ti ga je Rade Živković i Marinko Banović“, za ove ostale sam kasnije saznao. Ta mafija i dalje funkcioniše, daju mito, ćutkaju - naveo je juče Vojičić. Prema navodima optužnice, Vuković i još dvije osobe su, naoružani pištoljem i metalnim šipkama, oko 21.50 časova u Ulici obala Ribnice sačekali da iz „au-

dija A6“, kojim je upravljao Vojičić, izađe Brković, koji se uputio ka ulazu broj 8 zgrade u kojoj živi. Vuković i dvije N. N. osobe, kako se osnovano sumnja, neopaženo su prišli Brkoviću i napali ga metalnim šipkama. - Nakon prvog udarca u glavu, Brković je iz ruku oteo šipku Vukoviću i oborio ga. Dok se Brković sukobio sa Vukovićem, drugi napadač ga je udarao šipkom po glavi i tijelu – navodi se u optužnici. Kada je Vojičić krenuo da pomogne Brkoviću, na njega su iz pištolja ispaljena najmanje dva hica koja su mu nanijela teške povrede od kojih je preminuo na putu do bolnice. Za vrijeme napada na Vojičića, Brković je uspio da se skloni u ulaz zgrade u kojoj živi, dok su Vuković i još dva napadača pobjegli. Vuković je prilikom prvog saslušanja u tužilaštvu, pojašnjavajući kako se njegov DNK našao na šipci kojom je pretučen Brković, pojasnio da je „prodavao gvožđe kako bi kupio drogu i da je najvjerovatnije prilikom skupljanja otpada dotakao metalnu šipku koja je korišćena u napadu na Brkovića i Vojičića“. Tom prilikom nije mogao da objasni kako su na metalnoj šipci ostali tragovi samo njegovog DNK. M. L.

Počelo suđenje penzionisanom pukovniku Vojske Crne Gore

Arifović: Savjest mi je čista, posao sam uvijek radio odgovorno i profesionalno PODGORICA - Pukovnik u penziji Vojske Crne Gore Namik Arifović tvrdio je juče da nije kriv za pad helikoptera „gazela“ u junu 2016. godine u podgoričkom naselju Gornja Gorica, pojašnjavajući da je zbog nezgode bio 43 dana u komi i da se ne sjeća detalja. Arifović se tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti vazdušnog saobraćaja. Arifović je upravljao letilicom u kojoj je bio i potpukovnik Miroljub Antanasijević. Arifović je juče saopštio i da je zbog nezgode koju je imao pošao u invalidsku penziju i da ima problem sa pamćenjem. Istakao je da do ove nezgode nije imao nijednu grešku, a ni propust sa avionima i helikopterima. - Ne priznajem krivično djelo koje mi se optužnicom stavlja na teret, ne sjećam se detalja jer sam bio u komi, pa samim tim ne mogu govoriti o nezgodi – istakao je Arifović. On je juče kazao da je 1994. godine završio obuku i dobio zvanje nastavnika letjenja, a 2005. školu pilota za avione ,,super galeb G4“. - Instruktor pilot postao sam 2007. godine – to je najviše stručno znanje i stiče ga osoba koja ima zvanje starijeg nastavnika, a potrebno je i da ima mini-

mum 10 godina iskustva na obučavanju mlađih kolega bez propusta i grešaka. Na ,,gazeli“ sam počeo letačke obuke 2008. Na njoj sam imao 90 sati letačke obuke sve do juna 2016. Do ovog događaja, ukupno za 25 godina rada, imao sam 1.600 sati naleta, a samo na ,,gazeli“ 400. Smatram da sam jedan od najiskusnijih pilota u Vojsci – naveo je Arifović. Optuženi je na jučerašnjem suđenju pojasnio proceduru prilikom uzlijetanja helikoptera. - Imamo plan letjenja koji se dobija dan ranije. U planu je naveden broj pilota, njegovo zdravstveno stanje, meteorološka situacija i ispravnost letilice. Nakon toga, piloti izviđaju kakvo je vrijeme i onda oni donose konačnu odluku – kazao je Arifović. Kako je dodao u spisima je vidio da je spornog dana imao tri leta. - Mislim da je veliko opterećenje imati tri leta u jednom danu jer i pored toga imao sam dosta obaveza kao zamjenik komandanta. Da sam znao da je planom bilo predviđeno nešto za što nijesam obučen, sigurno bih mojim nadležnim predočio moju nemogućnost da odradim tu vježbu. Ranije se mojim kolegama dešavalo da ne mogu da odrade neku vježbu i pilot bi bio pošteđen - dodao je optuženi. Arifović je kazao i i da mu je savjest čista jer je posao uvijek ra-

Letilica ,,gazela“

dio profesionalno i odgovorno. - Nijesam nikada imao nijednu grešku, u velikom broju slučajeva sam rizikovao život da bih spasio imovinu i živote drugih ljudi. Smatram da nikad nije dovođena u pitanje moja osposobljenost da upravljam helikopterom ,,gazela HN 45 M“. Istina je da se ne sjećam ničega, a činjenica da sam ga prizemljio na livadu gdje je bilo kuća, govori o tome da da sam nešto uradio i izbjegao još tragičnije posljedice – pojasnio je Arifović. Arifović i Antanasijević su prilikom pada „gazele“ zadobili teške povrede opasne po život. Prema navodima tužioca, Arifović se tereti da je nepropisno upravljao vojnim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako

nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu vazduhoplova. - Protivno planu obuke i usavršavanju pilota na ovom helikopteru, njime je upravljao bez prethodne završene praktične obuke u vazduhu od 70 sati na predmetnom helikopteru – navodi se u optužnici. Vještaci sa Saobraćajnog instituta naveli su, u nalazu i mišljenju koji su dostavili Višem sudu, da je uzrok pada vojnog helikoptera nedovoljna obučenost pilota koji su njime upravljali. Taj propust okarakterisali su kao „propust cjelokupnog sistema u kome se izvodi letjenje vojnih vazduhoplova, najviše iz razloga što ne postoji regulativa koja bi definisala standarde i preporuke“. M. L.

Svijet

Utorak, 2. februar 2021.

Vojska izvela državni udar u Mjanmaru i preuzela vlast na godinu dana - smijenjena 24 ministra

Aung San Su Ći iza rešetaka NEJPJIDO – Vojska Mjanmara juče je, nakon višemjesečnih tenzija sa vladom zbog navodnih izbornih prevara, preuzela vlast nad državom na godina dana, nakon što je prethodno uhapsila liderku Aung San Su Ći i nekoliko ključnih zvaničnika vladajuće partije Nacionalna liga za demokratiju. Nakon preuzimanja vlasti, vojska je proglasila vanredno stanje u cijeloj zemlji. Iz vojske je saopšteno da su funkcionere vladajuće partije NLP priveli kao odgovor na „izbornu prevaru“, kao i da je vlast preuzeo vrhovni komandant Min Aung Hlaing, prenio je Rojters saopštenje emitovano na vojnoj televiziji. Generali su izvršili državni udar nekoliko sati prije prvog zasijedanja parlamenta, koje je bilo zakazano za juče, u kome je NLD osvojila većinu na izborima održanim 8. novembra. Akcija vojske uslijedila je nakon što vladajuća partija nije uslišila zahtjeve generala da se odloži konstitutivna sjednica parlamenta. Vojna hunta je, po preuzi-

Potez vojnih vlasti osudili brojni svjetski lideri

Generali su državni udar izvršili nekoliko sati prije prvog zasijedanja parlamenta, koje je bilo zakazano za juče, u kome je NLD osvojila većinu na izborima održanim 8. novembra. Akcija vojske uslijedila je nakon što vladajuća partija nije uslišila zahtjeve generala da se odloži konstitutivna sjednica parlamenta manju vlasti, smijenila 24 ministra i njihove zamjenike i imenovala 11 novih ministara, prenijela je vojna televizija Mjavadej.

Poziv građanima na proteste Aung San Su Ći pozvala je građane da javno protestuju protiv vojnog udara u Mjanmaru, navodeći da vojska ponovo pokušava da uspostavi diktaturu, prenio je Gardijan. - Pozivam ljude da ne prihvate ovo, da odgovore i punog srca protestuju protiv državnog udara koji je izvršila vojska - navodi se u saopštenju koje je izdato u njeno ime nakon hapšenja.

Imenovani su novi ministri finansija, zdravlja, informacija, spoljnih poslova, odbrane, granica i unutrašnjih poslova, javila je agencija Rojters. Portparol NLD-a Mjo Njunt izjavio je da su Sun Ći, predsjednik države Vin Mjint i drugi funkcioneri partije „odvedeni“ rano ujutru. - Želim da kažem našem narodu da ne odgovaraju brzopleto i želim da djeluju u skladu sa zakonom - rekao je Njunt za Rojters ističući kako očekuje da će i on biti

uhapšen. Vojska je zauzela gradsku kuću u Jangonu, koja se smatra uporištem NLD-a. Telefonske i internet linije otežano funkcionišu u cijeloj zemlji. Državna televizija je obustavila emitovanje programa, a zatvorene su i banke. Hapšenje funkcionera najveće partije dogodilo se nakon porasta tenzija između civilne vlasti i vojske, što je povećalo strah od državnog udara nakon održavanja novembarskih izbora.

Na demonstracijama u Rusiji uhapšeno više od četiri hiljade ljudi

Peskov: Fondacija Navaljnog je zapadna obavještajna služba MOSKVA – Na skupovima podrške opozicionom lideru Alekseju Navaljnom, koji su održani u više gradova Rusije, uhapšeno je više od četiri hiljade demonstranata, od čega 1.167 samo u Moskvi, prenijela je agencija Rojters pozivajući se na podatke nevladine organizacije „OVD-Info“. Među uhapšenima je bila i supruga Alekseja Navaljnog Julija, koja je u nedjelju veče puštena na slobodu uz obavezu da se pojavi na sudu, rekla je njena advokatica Svetlana Davidova za Tas. - Julija Navaljni je puštena iz policijske stanice. Ona je optužena za rušenje procedure organizovanja mitinga, demonstracija, marša - rekla je Davidova. Predsjednik Udruženja novinara Vladimir Solovjov izjavio je za Tas da je tokom protesta privedeno 35 novinara. Takođe, rusko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je na protestu u Moskvi učestvovalo gotovo 2.000 ljudi. Prema ranijim navodima, na dalekom istoku Rusije uhapšeno je oko 100 ljudi. Zbog hapšenja ruskog opozicionara jedan od učesnika protesta pokušao je da izvrši samou-

Sa protesta u Rusiji

bistvo samospaljivanjem, javio je ruski portal Njuz. Informacija o incidentu pojavila se na društvenim mrežama, a na mjesto događaja je pozvana hitna pomoć. Prema izvještajima ruskih medija, prolaznici su čovjeka oborili na zemlju i ugasili vatru. Tokom protesta u ruskom glavnom gradu povrijeđen je pripadnik ruske Nacionalne garde kada su ga demonstranti poprskali gasom po licu, rekli su agenciji Tas izvori iz službi bezbjednosti. Kako je navedeno, pripadnik Nacionalne garde je primio medicinsku pomoć. Američki državni sekretar Entoni Blinken izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, nasilnog gušenja demonstracija i hapšenja hiljada pristalica

opozicionog lidera Alekseja Navaljnog širom Rusije. U prvom intervjuu u svojstvu američkog državnog sekretara koji je dao za NBC, Blinken je ocijenio da su demonstracije pokazale da je „građanima Rusije dosta korupcije i autokratije“. - Vlada Rusije čini grešku ako smatra da smo mi za to krivi. Oni su u pitanju, vlada Rusije je u pitanju. Riječ je o frustraciji koju građani osjećaju zbog korupcije, autokratije i ja smatram da bi ruska vlada trebala da stvari sagledava iznutra, a ne prema spolja - rekao je Blinken. Blinken je dodao da američka vlada razmatra kako da odgovori na situaciju sa Navaljnijem, ali i druga pitanja kao što je miješanje Rusije u američke

Vladajuća stranka pozvala je građane da ne reaguju na akciju vojske, čiji pripadnici patroliraju ulicama većih gradova. Stranka Nacionalna liga za demokratiju, koju predvodi Aung San Su Ći, osvojila je 83 odsto glasova na drugim izborima u Mjanmaru, otkako je vojna hunta odlučila da dijeli vlast sa civilnom upravom 2011. godine. Aung San Su Ći je dugo važila za ikonu pokreta za ljudska prava u Mjanmaru, ali je tu ulogu vremenom izgubila

Državni udar, hapšenje Aung San Su Ći i drugih funkcionera osudili su juče brojni svjetski lideri, kao i međunarodne organizacije. Iz Bijele kuće je saopšteno da je predsjednik SAD Džozef Bajden obaviješten o događajima u Mjanmaru. Državni sekretar SAD Entoni Blinken pozvao je na oslobađanje uhapšenih funkcionera. - Sjedinjene Države podržavaju narod Burme u njihovim željama za demokratijom, slobodom, mirom i razvojem. Vojska mora da povuče svoje odluke odmah - rekao je Blinken. Vlada Australije saopštila je da je „veoma zabrinuta zbog toga što je vojska Mjanmara još jednom preuzela vlast“. Iz vlade Japana je, takođe, saopšteno da prate situaciju, dok je ministarstvo spoljnih poslova Indije saopštilo da je zabrinuto zbog dešavanja u Mjanmaru. Generalni sekretar UN Antonio Guteres osudio je hapšenje Aung San Su Ći i drugih funkcionera i pozvao vojne vlasti da poštuju volju naroda Mjanmara.

zbog protjerivanja i masovnih zločina vladinih snaga nad pripadnicima etničke grupe Rohindže.

Uoči suđenja u Senatu predsjedničke izbore. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije oglasilo se na Tviteru tvrdnjom da SAD stoje iza protesta u Rusiji i uz ocjenu da je riječ o „ozbiljnom miješanju u unutrašnja pitanja Rusije“. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je juče da je fondacija, koju je formirao Navaljni, povratila status strane obavještajne agencije, jer je američkog predsjednika Džoa Bajdena pozvala da uvede sankcije desetinama ruskih biznismena i političara. Peskov je poručio i da su sankcije za Rusiju neprihvatljive. - Što se tiče ove fondacije i svih ovih pisama i poziva, fondacija je de fakto demonstrirala status strane obavještajne službe. Smatramo sankcije neprihvatljivim. Vjerujemo da su apsolutno nepotrebne i da je to izuzetno loš način da se neko miješa u odnose među državama. Ovi metodi ne daju nikakvu perspektivu - ocijenio je Peskov, a prenio Tas. Portparol Kremlja je dodao i da je policija odgovorila na provokacije izazvane neodobrenim mitingom održanim u nedjelju i da je odgovor bio u skladu sa zakonom. - Svako je slučaj za sebe, neće svi biti stavljeni u isti koš. Prihvatamo samo jednu stvar kao zajedničku, jaku policijsku akciju u skladu sa zakonom kao odgovor na provokacije - zaključio je Peskov.

Tramp angažovao nove advokate VAŠINGTON - Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otkrio je imena novih advokata koji bi trebalo da ga brane ukoliko dođe do opoziva u Senatu. Advokati koje je angažovao Tramp su Dejvid Šoen, čest gostkomentator na brojnim TV stanicama i Brus Kastor, bivši okružni tužilac u Pensilvaniji, koji je bio pod kritikama zbog odluke da ne naplati usluge glumcu Bilu Krozbiju u slučaju seksualnog zlostavljanja, prenio je AP. Advokati su izdali saopštenje u kojem navode da im je čast što će biti dio Trampovog pravnog tima. Bivši predsjednik suočava se sa optužbama za „podsticanje na pobunu“ u vezi sa napadom njegovih pristalica na američki Kapitol 6. januara. Menadžeri za opoziv ispred Predstavničkog doma, koji rade kao tužioci, suočavaju se sa teškim zadatkom da ubijede najmanje 17 republikanaca da glasaju za opoziv Trampa. Toliko bi bilo potrebno kako bi se dostigao prag od dvije trećine Senata, pod pretpostavkom da sve demokrate podrže opoziv. Nekoliko republikanaca usprotivilo se suđenju za opoziv, tvrdeći da je ono neustavno, budući da je Tramp već otišao sa funcije. Tramp je prvi predsjednik SAD koji je dva puta opozivan. Senat ga je prije godinu dana oslobodio optužbi za zloupotrebu položaja i ometanje Kongresa.

Donald Tramp

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Crnom Gorom

Utorak, 2. februar 2021.

KOLAŠIN: Panel diskusija o uticaju siromaštva na djecu i porodicu

Uzrok brojnih rizika i nevolja

KOLAŠIN - Koje sve posljedice kada je u pitanju odrastanje i razvoj djece donosi siromaštvo. Kako funkcionišu porodice opterećene siromaštvom. Koji problemi i devijacije nastaju iz ovakvog socijalnog miljea.

To je bio dio teme na koju je pokušala da odgovori panel diskusija „Siromaštvo i njegov uticaj na djecu i porodicu“ koju je organizovao Centar za podršku djeci i porodici. Socijalna radnica iz NVU Centar za prava djeteta Jelena Ćorić je istakla da je ovaj projekat podržan kroz Programe EU i Crne Gore za obrazovanje, zapošjavanje i socijalnu zaštitu. - Standard porodica generalno nije na visokom nivou tako da značajan broj porodica živi na ivici siromaštva. Siro-

Neophodno je reformisati sistem dječje i socijalne zaštite što podrazumijeva princip da „ne možemo o njima pričati bez njih“ kao i individualni pristup svakom problemu - istakla je psihološkinja Katarina Puletić

DJECA ZASLUŽUJU POSEBNU PAŽNJU: Sa skupa u Kolašinu

maštvo uzrokuje i vršnjačko nasilje kao i ostala krivična djela. Djeca iz siromašnih

Korona povećala siromaštvo Direktorica OŠ ,,Risto Manojlović“ Dragica Ilinčić, je sigurna da je pandemija intenzivirala problem siromaštva. Školske ustanove su ambijent gdje je problem

siromaštva uvijek uočljiviji. - Nevolja siromaštva dovodi i do socijalne isključenosti. Rezultat toga je da se osjećaju odbačenim, potiskuju osjećanja, padaju u depresiju.

porodica su ranjivija i lakše se eksploatiše sa njima. Siromaštvo je izvor ostalih Problem siromaštva je bio posebno prisutan tokom onlajn nastave. Porodice nijesu imale adekvatne telefone ili se čekalo da se roditelji vrate sa posla da bi mogli da prate nastavu - podsjetila je Ilinčić.

Materijalno obezbjeđenje primaju 174 porodice Ivana Marković iz kolašinskog Centra za socijalni rad je istakla da na području opštine 174 porodice koriste materijalno obezbjeđenje i da je to

veliki broj u odnosu na broj stanovnika opštine. Siromaštvo za sobom povlači i ostale negativne pojave kao što su nasilje u porodici, razvodi

roditelja. Problem je i što je djeci u seoskim domaćinstvima, nedostupno ono što imaju djeca u gradskim porodicama - naglasila je Marković.

problema i faktor koji destabilizuje porodične odnose. Odrastati u siromašnim porodicama, znači imati manju ambiciju kada je u pitanju obrazovanje tako da se njihovi potencijali u potpunosti ne koriste - istakla je Ćorić. Za Katarinu Puletić, psihološkinju iz kolašinske lokalne uprave, neophodan je multisektorski pristup ovom kompleksnom problemu. Neophodno je reformisati sistem dječje i socijalne zaštite i učiniti da svako dijete ima jednak pristup svojim pravima. Reformisani pristup podrazumijeva pravilo – „ne možemo o njima, bez njih“, odnosno individualni pristup svakom problemu - poručila je Puletić. Dr. DRAŠKOVIĆ

HERCEG NOVI: Godišnjica pobune mornara u Boki

ZBOG EPIDEMIJE SKROMNA SVEČANOST: Juče u Đenovićima

Ustali su protiv osvajačkog rata

HERCEG NOVI - Godišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj obilježena je polaganjem vijenaca u Đenovićima. Vijenac je kod spomen ploče na zgradi Mjesne zajednice položio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, u more ga je položio sekretar za društvene djelatnosti i sport, Darko Klasić, a na kuću Vrankovića kao mjesto pobune Predrag Velfel, u ime hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice. Prisustvovali su predstavnici Mjesne zajednice Đenović i mještanka, odbornica lokalnog parlamenta Tatjana Fanfani. Zbog važećih epideimoloških mjera, ceremonija je organizovana skromnije nego inače, bez brojnih mještana i Mjesne muzike Đenović. Pobuna mornara u Boki Kotorskoj odigrala se prije 103 godine, 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu. Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova. Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad. Ž.K.

BAR: Posljedice nevremena u Sutomoru

Ponovo se urušio priobalni put

Upravni odbor Zajednice opština Vladi uputio inicijativu

Izdavanje urbanističkih uslova da bude u nadležnosti lokalnih uprava

PODGORICA - Zajednica opština podnijela je Vladi inicijatvu, da donese uredbu kojom će poslove izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, osim za složene inženjerske objekte, iz nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i ubranizma, povjeriti jedinicama lokalne samouprave. Takva odluka je, saopšteno je iz Zajednice, donijeta

jednoglasno na elektronskoj sjednici na kojoj je raspravljano o odluci Vlade da poslove izdavanja urbanističko-tehničkih uslova uzme iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave i vrati ih u nadležnost Ministarsta ekologije, prostrnog planiranja i uzbanizma. - Na taj način se bez opravdanog razloga dodatno centralizuju poslovi u oblasti planiranja prostora i izgrad-

nje objekata, što je postupanje suprotno od najave premijera u ekspozeu - da decentralizacija nadležnosti ka lokalnim samoupravama mora biti odlučnije sprovedena. Po ocjeni Upravnog odbora Zajednice opština negativne posljedice ovakve odluke mogu biti višestruke, što će prije svega osjetiti građani kroz otežane uslove za ostvarivanje svojih prava u ovoj oblasti, ali i opštine

kroz ograničene mogućnosti za njihov razvoj - navodi se u saopštenju. U radu Upravnog odbora učestvovao je 21 član (od ukupno 25): gradonačelnici Glavnog grada i Prijestonice i predsjednici opština: Bar, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Golubovci, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Tivat, Tuzi, Ulcinj i Šavnik. C.G.

MJEŠTANI OBILJEŽILI OŠTEĆENJA: Put u Sutomoru

BAR - Priobalni put u Sutomoru, koji je u posljednjih nekoliko godina više puta saniran, ponovo se urušio, usljed obilnih padavina. Mještani su mjesto urušavanja obilježili kesama i kantama, kako bi vozačima ukazali na opasnost. Za taj dio Sutomora nadležno je Morsko dobro. Da podsjetimo, sredinom aprila prošle godine saniran je potporni, parapetni zid na istom mjestu. Radove je izvodila građevinska kompanija ,,Đokić group“ doo, a oni su obuhvatali 12 metara dužine i pet metara visine. Tada su iz ,,Morskog dobra“ kazali da je ,,investicija

izuzetno važna zbog stabilizacije terena i proširenja plažnog prostora“. Za taj posao izdvojeno 12.500 eura. Prije ove sanacije, u martu 2016. godine, takođe je renoviran potporni zid i rupa na putu koju je prouzrokovao jugo. Radove je tri dana izvodila ista firma – ,,Đokić group“. Tada je odrađena temeljna stopa koja je bila urušena, ozidana je rupa koja se otvorila u potpornom zidu, popunjene su kaverne sa pumpanim betonom, kao potpora i isfugovan je zid u dužini od 25 metara. Vrijednost te sanacije iznosila je 4.700 eura. V.K.V.

CETINJE: Operativni štab prijestonice o epidemiološkoj situaciji u gradu

Malo građana na otvorenom nosi zaštitne maske

CETINJE - U Prijestonici Cetinje u januaru je 425 osoba bilo inficirano korona virusom. U istom mjesecu oporavilo se 590 osoba, dok je pet preminulo. Iz Operativnog štaba Prijestonice Cetinje za borbu protiv zarazne bolesti kovid-19 saopšteno je da je u Kovid ambulanti Doma zdravlja Cetinje od 28. decembra 2020. do 1. februara 2021. pregledano 1.147 osoba. U istom periodu na korona virus testirane su 934 osobe, od kojih je 280 bilo pozitivno.

Od početka godine na Internom Kovid odjeljenju Opšte bolnice „Danilo I“ testirano je 50 pacijenata, od kojih je osam bilo pozitivno. Na liječenje su primljena ukupno 32 pacijenta, a preminula su dva. Na današnji dan na liječenju u Kovid odjeljenju nalazi se 19 pacijenata, jedan je na respiratoru, troje na kiseoniku sa visokim protoku, a pet bez kiseonika. Tri pacijenta se nalaze na NIV, a sedam pacijenata na

kiseoniku sa niskim protokom. Oporavljeno je 11 pacijenata. Na Pedijatriji Opšte bolnice „Danilo I“ su u toku januara testirana 32 pacijenta, od kojih je pet bilo pozitivno. Na odjeljenju Hirurgije od 26 testiranih pacijenata troje je bilo pozitivno, dok je na odjeljenju Ginekologije testirano 17 pacijenata. U Kovid odjeljenju, tokom prošle godine, testirano je 387 pacijenata, od kojih je 61 pacijent bio pozitivan na korona virus. Na ovom odjeljenju

u toku 2020. godine liječeno 97 pacijenata, a preminulo je njih 16. Službenici Odjeljenja bezbjednosti u januaru su kontrolisali 337 osoba u samoizolaciji. - Oni su prilikom kontrole saobraćaja zatekli dvije osobe u kršenju mjera Instituta za javno zdravlje, pa će protiv njih u redovnom postupku biti podnijeta krivična prijava zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje zarazne bolesti – navedeno je u saopštenju.

U saradnji sa Komunalnom policijom i Turističkom inspekcijom, službenici OB, kontrolisali su 29 ugostiteljskih objekata, gdje nijesu zatečene nepravilnosti. Komunalna policija Prijestonice u januaru izvršila je 40 inspekcijskih nadzora u ugostiteljskim objektima i konstatovala da zaposleni i odgovorna lica poštuju propisanu mjeru obaveznog nošenja zaštitnih maski, da su postavljene pregrade od pleksiglasa, sredstva za dezinfek-

ciju, određena mjesta za odlaganje korišćenih sredstava za dezinfekciju ruku, kao i da su na ulaznim vratima istaknute propisane mjere i ime odgovornog lica za njihovo sprovođenje. U Komunalnoj policiji ocjenjuju i da građani na otvorenom slabo poštuju mjeru obaveznog nošenja zaštitnih maski, zbog čega su preventivno upozorili 255 građana. U istom periodu Tržišna inspekcija obavila je 30 kontrola, a Inspekcija rada tri kontrole. C.G.

Crnom Gorom

Utorak, 2. februar 2021.

CEDIS

Isključenja u deset opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Bar: od 8 do 14 h Dabovići, Komarno, Trnovo, Gađi i Šiševići; od 9 do 12 h Hotel ,,Nikšić“ i hotel ,,Korali“; od 9 do 14 h Sustaš. Bijelo Polje: od 9 do 15 h Okladi i Rakonje. Cetinje: od 9 do 15 h Drušići; od 10 do 13 h Ul. V Proleterske, Bajova, Njegoševa, Vojvode Boža, opština, bolnica, studentski dom, Ponor, Crna Greda. Danilovgrad: od 8 do 15 h Kokotovac. Kolašin: od 7:30 do 8:30 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 7:30 do 18 h Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 8 do 14 h Mateševo; od 9 do 14 h Bogutov Do; od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta. Kotor: od 9 do 13 h Muo (prema Kotoru), Risan, Mala, Smokovac, Češke barake; od 10 do 11 h Mečerov brijeg i dio Tabačine prema Mečerovom brijegu. Mojkovac: od 10 do 14 h Žari. Nikšić: od 8 do 17 h Donji Klenak. Rožaje: od 11 do 14 h Kujevići, Fejzići, Dautovići, Plunca, Babići, Grahovo, B.Crkva, Biševo, Luke, Ređovići, Crnokrpe, Razdolje, Kofekcija ,Binjoši, Grablje, Rijeka, Kačari, Paučina, Blace, Radetina, Kačapore, Besnik, Malo Polje, Njeguši, Kurbadovići, Bać, Murići, Kajevići, Đžuđževići, Jablanica, Pripeć, Malindubrava, Vuča, Crnča, Dračenovac, Granit Mont i TV Repetitor. Ulcinj: od 7:45 do 15 h Nova Mahala, dio naselja uz Ulicu Imer Prizreni; od 8 do 15 h dio Ulice Hafiz Ali Ulqinaku kod Prve banke. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

HERCEG NOVI: Centar za ekotoksikološka ispitivanja o otpadu izvezenom u Ukrajinu

CETI: Nije opasan grit iz Porto Montenegra OKO 40.000 TONA GRITA I KONTAMINIRANOG ZEMLJIŠTA SPREMNO JE ZA IZVOZ: Otpad u krugu bivšeg brodogradilišta

alizovao u dva navrata. Najprije, 2009. godine kada su rezultati analize pokazali opasan karakter tog otpada a potom, 2014. godine, otpadni grit iz bunkera i džambo vreća za koje su rezultati analize pokazali da je otpad neopasan – piše u saopštenju.

AGENCIJA

HERCEG NOVI – Oko 40.000 tona grita i kontaminiranog zemljišta iz nekadašnjeg brodogradilišta Bijela čeka da bude premješteno na novu lokaciju, u neku od zemalja Evropske unije koja bude izdala dozvolu. Od marta 2019. godine, kada je počeo projekat remedijacije zemljišta u Bijeloj, kompanija Valgo koja je zadužena za njegovu realizaciju izvezla je u Španiju oko 38.000 tona grita iz Brodogradilišta i za Ukrajinu 4.000 tona grita iz Porto Montenegra. Upravo ta količina koja je krajem 2019. stigla u luku Herson pod istragom je ukrajinske policije jer je utvrđeno da je otpad koji je stigao iz Crne Gore izuzetno opasan kao i da ima izražen mutageni i kancerogeni efekat. Grit je sa lokacije Porto Montenegro prebačen u Bijelu a odatle je izvezen za Ukrajinu.

ANALIZE

Uzorkovanje, analize i karakterizaciju otpadnog grita sa tri lokaliteta Brodogradilišta Bijela radio je CETI na zahtjev Agencije za zaštitu životne sredine od decembra 2014. do februara 2015. godine, kako su potvrdli iz CETI-ja uzorkovani i analizirani otpadni grit je oka-

rakterisan kao „opasan“. -Sadržaj TPH prelazi vrijednost od 0,1%, a sadržaj koncentracije benzo (a) pirena premašuje 0,01% koncentracije TPH za lokalitete 1 i 3. Otpad na lokacijama 1 i 3 ima „Opasna svojstva H7 kancerogen i H11 mutagen“. „Otpad na svim lokacijama (1,2,3) pokazuje opasna svojstva H 14 – ekotoksične supstance – supstance i preparati koji predstavljaju ili mogu predstavljati neposredni ili odloženi rizik za jedan ili više segmenata životne sredine“ - pokazali su rezultati analize. U 2019. godini po zahtjevu kompanije Valgo, CETI je analizirao 45 uzoraka otpadnog grita. Sve uzorke je uzorkovala kompanija Valgo, koja je naglašavaju iz CETI-ja, radila samo analizu biranih parametara (bez mišljenja o karakteru). -Davanje mišljenja o karakteru uzorka u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji otpada i katalogu otpada i Pravilnikom o bližim karakteristkama lokacije, uslovima izgradnje, sanitarno-tehničkim uslovima, načinu rada i zatvaranja deponija zatraženo je za jedan uzorak od 13. aprila 2019. godine. Prema informacijama dostavljenim mejlom od kompanije Valgo otpadni grit koji je donešen na analizu i ko-

me se određivao karakter porijeklom je iz Porto Montenegra. Rezultati analize su pokazali da je dostavljeni uzorak otpadnog grita neopasan –saopšteno je iz CETI-ja. Kako dalje navode, u 2020. Valgo im je dostavio tri uzorka grita na analizu određenih parametara i bez zahtjeva za mišljenjem o karakteru otpada. -Uzorkovanje, analizu i karakterizaciju grita sa lokaliteta Porto Montenegro CETI je re-

Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine saopštili su da su upoznati da je ukrajinska policija pokrenula postupak o izvozu grita iz Crne Gore. – Ugovor između Valgo Montenegro i VK Firma Arka je sastavni dio obavještenja za izvoz neopasnog otpada u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju koje je dostavilo preduzeće Valgo Montenegro. Budući da se ova vrsta otpada u skladu sa navedenim zakonom nalazi na „žutoj listi“, Agencija je proslijedila obavještenje o planiranom izvozu nadležnom organu Ukrajine – navodi se u saopštenju. Napominju da Zakonom o upravljanju otpadom nije predviđeno izdavanje dozvola za izvoz neopasnog otpada i informišu da Agencija za zaštitu prirode i životne sredine nije nadležna za karakterizaciju i

klasifikaciju otpada, već da to obavlja ovlašćena laboratorija, a u ovom slučaju JU Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore. Iz Agencije su kazali da je grit iz Porto Montenegra fizički bio razdvojen od onog iz Brodogradilišta Bijela, pa samim tim nije moglo doći do njihovog miješanja.

REMEDIJACIJA

Takođe saopštavaju da su ,,po saznanju o mogućoj povezanosti kompanije Valgo sa nezakonitim postupanjima u drugoj državi, još u decembru 2019. godine obavijestili i Svjetsku banku i ukazali da ukoliko se utvrdi odgovornost kompanije Valgo, to se može izuzetno negativno odraziti na projekat remedijacije u Bijeloj, budući da Ugovor sa izvođačem radova predviđa mogućnost momentalnog raskida ukoliko se utvrdi nezakonito postupanje izvođača radova“. – Sva dokumentacija u vezi sa ovim pitanjem, koja je u posjedu Agencije, stavljena je na raspolaganje Osnovnom državnom tužilaštvu i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore – navedeno je u saopštenju. Svjetska banka odobrila je Vladi kredit od 23 miliona eura za remedijaciju zemljišta u krugu nekadašnjeg Brodogradilišta. Ugovor sa Svjetskom bankom ističe krajem juna ove godine i do tada posao mora biti završen. Kako su nam ranije saopštili iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine od 1. jula prošle godine su se stekli uslovi za naplatu penala Valgu zbog kašnjenja u realizaciji posla. Ž.K.

Neusaglašeni kriterijumi i metode dovode do nepopravljivih grešaka u analizi uzoraka Iz CETI-ja objašnjavaju da analize obavljaju po metodama Evropske unije koje su propisane Pravilnikom o metodama za ispitivanje opasnih svojstava otpada. Za adekvatno određivanje karaktera otpada od izuzetnog značaja su: primijenjene metode uzorkovanja, metode analize kao i kriterijumi koji se koriste za određivanje karaktera otpada. - Ukoliko se ne uzorkuje reprezentativni uzorak pravi se nepopravljiva greška. Ukoliko se dodatno i metode analize razlikuju ne postoji mogućnost poređenja rezultata ispitivanja. Neusaglašeni kriterijumi za određivanje opasnosti otpada isključuju mogućnost poređenja mišljenja o karakteru otpada - navode u CETI-ju i tvrde da imaju neophodne dokaze o kompetentnosti. Kako ističu poređenje rezultata analize CETI-ja

i Naučnog centra za preventivnu toksikologiju, sigurnost hrane i hemikalija L.I Medved MZ Ukrajine bilo bi moguće samo ako se radi o uzorku koji ispunjava sva tri kriterijuma za validnost. -Naglašavamo, nije nam poznato koje metode uzorkovanja je koristila kompanija Valgo kao i ovlašćeno lice u Ukrajini. Uvidom u Izvještaj o rezultatima analize Naučnog centra iz Ukrajine i dokumentaciju koju nam je dostavila NVO MANS tokom svog istraživanja „slučaja“, jasno je da se radi o potpuno drugačijim metodama analize otpada od onih koje primjenjuje CETI. Dodatno, kriterijumi za određivanje karaktera otpada u Crnoj Gori (koje primjenjuje CETI) i oni koje je koristio Naučni centar iz Ukrajine su različiti – saopštili su iz CETI-ja.

CETINJE: Poplavljeno šetalište na Rijeci Crnojevića, mještani zabrinuti

Strahuju da će voda ući u objekte CETINJE - Usljed obimnih padavina koje su posljednjih dana posebno pogodile centralni i južni region Crne Gore, vodostaj Rijeke Crnojevića porastao je do te mjere da prijeti da uđe u objekte koji se nalaze na šetalištu. Mještani iako naviknuti na takve situacije, zabrinuti su, posebno jer sve zavisi od nepredvidivih vremenskih prilika. Ugostitelj Božidar Šofranac kazao je za agenciju Mediabiro da će ukoliko kiša nastavi da pada istim tempom, voda sigurno ući u objekte. Štete će, prema njegovim riječima, sigurno biti, ali mještani Rijeke Crnojevića su, kako je dodao, već navikli na ovakve situacije. - Nema šansi da štete neće biti,

ali svake godine sa dolaskom zime mi bivamo pripravni i pripremamo se da stvari podižemo na visočije spratove ili u druge objekte - kazao je Šofranac. Kako je dalje naveo, mjesna zajednica ima dobru komunikaciju sa Prijestonicom Cetinje, i oni su tu uvijek u slučaju potrebe, posebno je vatrogasna jedinica na raspolaganju svim građanima. Situacija je specifična, kako je pojasnio, iz razloga što vodostaj nastavlja da raste i dva do tri dana nakon što kiša stane. - Ako u tom periodu nema padavina, tek tada voda počinje da opada. U svakom slučaju to ne ide tako brzo. Recimo, kada je ovaj nivo vode u pitanju, da bi se voda povukla sa šetališta,

treba da prođe i do 20 dana dodao je ovaj ugostitelj. Tada, prema njegovim riječima, nastaju drugi problemi. U prvom redu, velika prljavština. - Potreban je veliki trud da bi se to dovelo u prvobitno stanje. Ipak je ovo jedna izletnička destinacija, turističko mjesto gdje dočekujemo goste i to uvijek mora da bude besprijekorno - rekao je Šofranac. On se stoga nada da se neće ponoviti poplave koje su prije deceniju pogodile taj region, kada su srazmjere štete bile enormne. - Nadam se da se neće ponoviti situacija iz 2010. godine, kada su nas zadesile ogromne poplave. Tada je nastala velika šteta, ljudima je voda ušla u kuće, uništila namještaj,

VODA PRIJETI KUĆAMA: Rijeka Crnojevića juče

Božidar Šofranac

objekte u potpunosti. Iskreno se nadam da neće ponovo doći do toga - zaključio je ŠofraC.G. nac.

Kultura

Utorak, 2. februar 2021.

POEZIJA REGIONA: Marija Dragnić i Radmila Petrović gostovale u progra PODGORICA - Onlajn program „Književna istraga“ sa Tanjom Stupar-Trifunović, koji organizuje Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, u virtuelnom prostoru ugostila je pjesnikinje Radmilu Petrović i Mariju Dragnić. Osim predstavljanja njihovih posljednjih zbirki, tri književnice su u šestom izdanju ovog programa na „Zum“ platformi razgovarale o autorkama u savremenoj književnosti, te promjenama koje su isprovocirale svojim pisanjem i prisutnošću.

Riječ upakova mehanizama ema Bednarž

Kadrovsko pojačanje na Cetinju

John Smith

HRABRA I RANJIVA

Dragan Koprivica

Dragan Koprivica koordinator u resoru kulture PODGORICA – Književnik i šef medijskog centra Demokratske narodne partije prof. dr Dragan Koprivica angažovan je u resoru kulture na period od dva mjeseca, do izbora novog državnog sekretara. Kako saznaje Pobjeda, Koprivica je u resor kulture na Cetinju počeo da dolazi krajem prošle nedjelje, a obavljaće poslove koordinatora redovnih aktivnosti, kako taj resor ne bi bio bez upravljača. Koprivica juče nije želio da za Pobjedu komentariše angažman u resoru kulture. Podsjetimo, kandidat za državnog sekretara u resoru kulture Nikola Vukčević raskinuo je tzv. ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, budući da mu aktuelne odredbe Zakona o radu ne omogućavaju mirovanje radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Nedugo potom, Vlada je na sjednici od 5. januara razriješila sve direktore direktorata u resoru kulture. Razriješeni su direktorka za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić, direktorka za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i direk-

tor za projekte od kapitalnog značaja za kulturu i promociju i razvoj kreativnih industrija Aleksandar Pavićević. Ispostavilo se da su direktori nekoliko dana dolazili na posao, a da nijesu bili upoznati sa činjenicom da su razriješeni. Milić i Pavićević za Pobjedu su ranije potvrdili da povodom razrješenja sa njima nije razgovarao niko iz resornog ministarstva. - Niko sa nama nije razgovarao o razrješenju, nijesmo ni znali da je to u proceduri. U odluci Vlade piše da se razrješavamo zbog ukidanja organa. Mi nijesmo izabrani tako što nas je Vlada postavila bez konkursa, već smo prošli institut javnog konkursa koji je trajao 21 dan, na koji je mogao da se javi ko god smatra da ispunjava uslove – kazala je Milić. Dragan Koprivica je u resor kulture došao u trenutku kada je taj sektor u nekoj vrsti blokade već više od mjesec, što se posebno osjeća u funkcionisanju ustanova kulture koje direktno zavise od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Koprivica je, inače, redovni profesor Filološkog fakulteta u Nikšiću. J. N.

Radmila Petrović je, što nije uobičajeno u književnim krugovima, poetskim iznad svega, postala ona o kojoj se govori, popularna „šmeker - devojka“ koja se ne suzdržava da priča o besmislenosti opšteg stanja u društvu ni kroz metafore, ni uprkos metaforama, a sebe da stavi kao osu oko koje se svaka promjena događa. U jednom je trenutku njena otvorenost uspjela da proizvede i negativne kritike, srećom od one strukture stanovništva koja bi u svakoj situaciji zaboravila da je Petrović uopšte pjesnikinja. Zbirka „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“ je centrirana oko lirske mlade žene koja u isto vrijeme i pati i gazi naprijed, ritmički povezana sa onim što se od nje očekivalo, a to je da bude dječak. Značenjski je usmjerena na ono što je raskopavala u sebi da opravda unutrašnju ženstvenost koju okolnosti zanemaruju. - Ja sam htjela da moja knjiga govori o jednoj djevojci koja je došla u grad ili na ovaj svijet da se bori, ali da to ne bude djevojka koja se samosažalijeva. Htjela sam hrabru, ali vrlo ranjivu djevojku i djevojku koja ima dobar duh – rekla je Radmila Petrović o svojoj zbirci „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“, koja je u toku prošle

Marija Dragnić

Radmila Petrović

DRAGNIĆ: Vjerujem da niko od nas nema toliko vremena da bismo lagali papir. To zvuči kao nešto besmisleno

PETROVIĆ: Većina umjetnosti je zapravo dosadna, a ja nijesam htjela da budem dosadna

godine bila prava hit-zbirka. Stupar-Trifunović je sve vrijeme insistirala na hrabrosti u poeziji, i u različitom tumačenju unutar poetika dvije pjesnikinje, a kod Petrović je rezultirala iskrenošću i oslobođenjem duha. - Mislim da je svrha umjetnosti, pogotovo poezije, da ljudi-

ma pokažeš svoj duh, da ljudi dok čitaju knjigu osjete osobu; nije bitna istinitost svake činjenice, oni moraju da osjete da si tu, ili si im to dao ili im nisi dao, nema trećeg – rekla je Petrović. Kao jedan od faktora koji će privući čitaoca njenoj poeziji ističe važnost spajanja nespojivog, a to je, kako je istakla, ne-

Slika Sandra Botičelija prodata na onlajn aukciji za 92 miliona dolara

Kupljena za samo pet minuta

Počinje projekat „Vizuelna zbirka“

Prilika da mladi uče o svijetu glume i filma PODGORICA – Projekat „Vizuelna zbirka“, bavi se edukacijom djece i mladih, a biće realizovan tokom februara. To je umjetničkoobrazovni program nevladine organizacije Munja i Pakt, podržan od strane Crnogorskog Telekoma na konkursu „Za svako dobro“. Djeca i mladi će kroz radionice u trajanju od pet nedjelja imati priliku da nauče mnogo toga o svijetu glume i filma, odnosno dramske umjetnosti uopšte, što im je kroz klasični sistem obrazovanja u velikoj mjeri nedostupno. Ideja projekta „Vizuelna zbirka“ je jedan drugačiji pristup edukaciji, koji će mladima omogućiti da istražuju svoj kreativni izraz, a mentorima da idu u korak sa novom tehnologijom i da se kroz upotrebu novog sačuva staro. Radionice će trajati pet nedje-

lja i biće besplatne. Polaznici će u dvije grupe (uzrasta od 11 do 14 i 15 do 18 godina), preko platforme Zum, pohađati časove glume i filma, a na kraju procesa će imati i svoj kratki film kao autentičnu audio-vizuelnu interpretaciju odabrane pjesme. Sav materijal biće izmontiran u jednu „vizuelnu zbirku“, a kroz segment „okrugli sto“ polaznici će imati priliku da svoje radove promovišu i podijele sa svojim vršnjacima i širom javnošću. Prijave su u toku, a svi zainteresovani se mogu prijaviti putem mejla: vizuelnazbirka@ gmail.com, u kojem treba da navedu ime i prezime, školu i razred, kao i kratko motivaciono pismo u kom će reći zašto žele da pohađaju radionicu. Radionice će voditi mentorke - glumica Anđela Radović i producentkinja Tina KuzB. B. man.

što što i nju samu uzbuđuje kad čiuta poeziju drugih autora. Posebno se osvrnula na humor koji je toliko dobro upakovan da nerijetko ljudima promakne ona tužna podloga na kojoj je nastao. - Većina umjetnosti je zapravo dosadna, a ja nisam htjela da budem dosadna. Nisam htjela

Botičelijeva slika na aukciji

PODGORICA - Slika ,,Portret mladića sa rondelom“ Sandra Botičelija prodata je na onlajn aukciji za 92 miliona dolara. Ova slika stara pet i po vjekova postala je tako najskuplje prodato djelo italijanskog renesansnog majstora ikad. Slika ,,Portret mladića sa rondelom“ (Portrait of a Young Man Holding a Roundel), nastala u periodu između 1470. i 1480. godine, prodata je na onlajn aukciji njujorškog ogranka Sotbija za samo pet minuta, postavši takođe jedan od portreta za koji je posljednjih godina izdvojeno najviše novca, piše Nova S. Primjera radi ,,Portret Adele Bloh Bauer“ Gustava Klimta ,,otišao“ je 2006. godine za 87,9 miliona dolara, dok je Van Gogov prikaz doktora Gašea dostigao 82,5 miliona dolara.

Jedan od najljepših portreta koje je Botičeli naslikao i uspjeh koji je dostigao na aukciji prvi je indikator toga kakvo će stanje biti na umjetničkom tržištu 2021. godine. Uoči prodaje, stručnjaci su izražavali sumnju u spremnost kolekcionara da izdvajaju milionske cifre za umjetnička djela dok na tržištu još uvijek vlada haos zbog pandemije korona virusa, prenosi BBC. I rekordna cifra koju je dostigao Botičeli znak je da će i slike drugih starih majstora biti jednako vrednovane, iako je trend u posljednje vrijeme da kolekcionari uglavnom kupuju novija, poslijeratna djela i ona sa potpisom savremenih umjetnika. Iako je Sotbi uoči javne prodaje ,,na sva zvona“ reklamirao sliku, opisavši je remek-djelom kakvo se viđa ,,jednom u

životu“ i simbolom renesanse u Firenci, opet je uspjeh slike na kojoj je Botičeli dočarao plemića iz porodice Mediči neočekivan, ocjenjuju stručnjaci. ,,Portret mladića sa rondelom“ gotovo 200 godina bio je u posjedu generacija jedne aristokratske velške porodice. A prvi put se na tržištu pojavio u 20. vijeku. Od četrdesetih godina prošlog vijeka bio je dio impresivne kolekcije Tomasa Mertona da bi 1982. na aukciji prodato za nešto više od milion dolara završivši u rukama američkog milijardera Šeldona Soloua. U međuvremenu je izlagana u Nacionalnoj galeriji u Londonu i njujorškom Metropolitan muzeju. A zahvaljujući ovoj onlajn javnoj prodaji prvi put je viđena u javnosti poslije 40 godina. Čitava aukcija održana je putem lajvstrima iz njujorškog sedišta Sotbija i trajala je svega pet minuta. Samo se dvoje kolekcionara nadmetalo za sliku, izvjestio je „Njujork tajms“. Uspjehu je doprinijelo i to što se djela Sandra Botičelija rijetko pojavljuju na aukcijama. Očekivalo se da će portret plemića iz slavne porodice Mediči, biti prodat za 80 miliona dolara, no dostignuta cijena je za 12 miliona veća. Postala je tako i najskuplje prodato djelo renesansnog umjetnika ikad, s obzirom da je dosadašnji rekord držala slika ,,Rockefeller Madonna“ prodata još 2013. godine za 10,4 miliona dolara. Sandro Botičeli, rođen u Firenci 1444. ili 1445. godine i danas je jedan od najznačajnijih umjetnika italijanske renesanse, a prevashodno je znan po svojim remek-djelima koja krase firentinsku galeriju Ufici ,,Proljeće“ i ,,Rođenja Venere“. Priredila A. Đ.

Kultura

Utorak, 2. februar 2021.

amu „Književna istraga“

ana u pet a odbrane Hrabrost razmišljanja i prepoznavanja Tanja Stupar-Trifunović je istakla da je kod Marije Dragnić hrabrost bila najizrazitija u jeziku. - To je hrabrost razmišljanja, prepoznavanja, pa pomjeranja granica u bilo kom smislu, odlazak u nešto novo ka unutra, znači da pogledaš u sebe

da budem ni zabavljačica, već neko sjetan sa lijepim duhom – rekla je Petrović. Njena tajna je u načinu. - Ako to što želiš da kažeš upakuješ u pet mehanizama odbrane, što je između ostalog i humor, ne ispadne to na kraju loše – zaključila je.

KA UNUTRA

I Marija Dragnić, čiju smo poetsku zbirku „Mi, marije“ nedavno predstavili u Pobjedi, na insistiranje medijatorke osvrnula se na hrabrost kao na nešto što je imanentno. - Vjerujem da niko od nas nema toliko vremena da bismo lagali papir. To zvuči kao nešto besmisleno, ali kad već dođe do tog papira, trebalo bi da se po njemu nešto i prospe. A to je sve: i prethodno prežaljeno iskustvo, i čitalačko, i životno, i sva hrabrost koja je prethodila samom početku pisanja pjesme – rekla je Dragnić.

da vidiš dokle si stigao, mislim da su to najhrabrija kretanja, jer suštinski tu su strahovi – rekla je Dragnić. Obje pjesnikinje su pročitale nekoliko pjesama, neke i po želji onih koji su pratili ovu onlajn promociju, uz pokušaje da ne otkriju sasvim svoje poetske namjere.

Ona je slikovito objasnila tu hrabrost na primjeru Radmile Petrović koja je u nekom trenutku odlučila da bude hrabra, ne čekajući da se neustrašivost materijalizuje sama. Svoju je zbirku „Mi, marije“, povezujući činjenicu da se Petrović ne razlikuje mnogo od djevojke o kojoj piše, zbog toga uokvirila zajedničkom imenicom, da se spretno odvoji od svojih junakinja. Zbirka je doživjela dva izdanja, prvo u Crnoj Gori za Fokalizator, a drugo u svojoj matičnoj kući, Enklavi, gdje radi kao urednica, za srpsko tržište. O samom procesu je govorila pokušavajući da napravi most između teoretisanja i konkretnog pisanja, iako nerado priča o tome. - Uložiš napor da napišeš knjigu poezije, da se svedeš i spakuješ sve što si zamislio i svaka priča preko toga je nezahvalna – objasnila je. D. E.

Centar Pompidu biće zatvoren tri godine

Obnova od 2023. do 2026. godine PODGORICA - Slavni Centar Pompidu, modernistički kompleks u centru Pariza, u kojem je smješten jedan od vodećih muzeja likovnih umjetnosti u svijetu, biće zatvoren od 2023. do 2026. radi obnove, objavila je francuska vlada. Taj provokativni arhitektonski rad, koji su osmislili Renco Piano i Ričard Rogers zapanjio je 1977. svojom industrijskom estetikom koja je odudarala od tradicionalnih zgrada u okruženju. Centar je dom Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koji ima jednu od najvećih zbirki moderne umjetnosti u svijetu i jedan je od najposjećenijih u svijetu. Uprkos modernom dizajnu, zgrada pokazuje znakove

starenja i stoga će tri godine biti zatvorena kako bi se u potpunosti obnovila. Centar će biti zatvoren krajem 2023. godine, a obnova, prva od otvaranja, treba biti završena krajem 2026. godine, na vrijeme da se sve pripremi za proslavu njenog 50. rođendana godinu dana kasnije, objavilo je francusko ministarstvo kulture. Arhitektonski dvojac zapanjio je publiku svojim dizajnom ‘izvrnute utrobe’, odlučivši da instalacijske cijevi, uobičajeno skrivene gipsom u unutrašnjosti zgrade, smjesti na samu fasadu i još ih obojati žarkim bojama. Zgrada Centra Pompidu smatra se jednim od najistaknutijih primera high-tech arhitekture. R. K.

„Predstavom Hamleta u selu Mrduša Donja“ CNP sjutra počinje repertoar

U iščekivanju premijera za sada stari naslov

PODGORICA – Izvođenjem predstave „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ Iva Brešana, u režiji Luke Kortine, sjutra u 18 sati biće otvoren ovogodišnji repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta. Moguće je prisustvo do 50 posjetilaca, uz obavezno nošenje maski tokom trajanja predstave i držanje propisane distance. Ovom predstavom CNP nakon skoro godinu dana pauze ponovo započinje redovne aktivnosti.

Ista predstava biće izvedena i u četvrtak, 4. februara, u identičnom terminu. Glumačku postavu čine: Jovan Dabović, Danilo Čelebić, Julija Milačić, Ana Vujošević, Stevan Radusinović, Dušan Kovačević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Aleksandar Gavranić, Dragan Račić i Jelena Minić. Crnogorsko narodno pozorište, kako je Pobjedi ranije saopšteno iz ove teatarske kuće, dobilo je zvanično potvrdu od Instituta za javno zdravlje da je dozvoljen rad pozorišta u skladu sa važećim mjerama i preporukama. - To znači da početi izvođenje predstava i realizaciju repertoara poštujući sve važeće mjere a u skladu sa epidemiološkom situacijom, vodeći računa o zdravlju svih zaposlenih. U skladu sa propisanim ograničenjem rada do 20 sati, sve predstave će počinjati u ranijem terminu. Takođe, sve predstave na repertoaru imaće više repriznih izvođenja zbog ograničenog broja publike (do 50), kako bi omogućili što većem broju posjetilaca

Scena iz predstave „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“

da pogleda programe CNP-a – saopšteno je iz ove teatarske kuće. Iako je CNP u prethodnoj godini na scenu postavilo dva komada – „Smrt i njeni hirovi“ u režiji Lidije Dedović i „Posjetu“ bugarskog reditelja Aleksandra Morfova, kako Pobjeda nezvanično saznaje, ove predstave publika će moći da pogleda tek u narednom periodu zbog bolesti glumaca i izmjena članova postava. U nacionalnom teatru, kako je najavljeno krajem prošle godine, počele su probe predstave „Đokonda“, koju po drami Viktora Lodata „Žena koja se igra“ režira crnogorska rediteljka Dušanka Belada. Osim toga, u narednom periodu nacionalni teatar trebalo bi uskoro da se počne sa radom na dva nova projekta.

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, kako je navedeno u najavi, tekst je koji od vremena kada je napisan, davne 1965. godine, uspješno podbada, izvrgava kritici i ruglu, te uznemirava duhove ovih naših prostora. Ova groteskna tragedija, kako ju je sam autor žanrovski odredio, nažalost i nesreću ovog vremena, a na ponos dramskoj literaturi, bez problema pronalazi put do današnjeg gledaoca. - Jer bez obzira što se klasična Šekspirova dramska priča vještom rukom pisca koji stvara originalno djelo, smješta u savremeni kontekst onog vremena, njena intertekstualnost i razotkrivanje ljudkih mana vodi je ka nama. Ta priča o oportunistima, lopovima, licemjerima skrivenim iza političke frazeologije trenutka,

razotkriva glupost totalitarističkog režima, ali jednako tako otvara prostor analogiji s našim vremenom – navedeno je u opisu komada. Kako je navedeno u saopštenju CNP-a, karte se mogu kupiti od juče na biletarnici Crnogorskog narodnog pozorišta od 9 do 18 sati. Za ova izvođenja važiće popust od 50 posto. - U skladu sa razvojem epidemiološke situacije a vodeći računa o zdravlju svih glumaca, zaposlenih u Crnogorskom narodnom pozorištu i publike, naši napori biće usmjereni na nastavak realizacije repertoara u narednom periodu. Želja nam je da publici uskoro ponudimo nove produkcije CNP-a, nastale u prethodnoj godini – saopšteno je iz CNP-a. S. V.

Kulturna baza Kunst organizovala poetski matine u Podgorici

Kad neće poezija do nas, idemo mi po nju PODGORICA – Prvi poetski matine Kulturne baze Kunst održan je u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“. - Možda je vrijeme da se malo čita poezija? Možda i nije ali ćemo se svakako organizovati. Kad neće poezija do nas, idemo mi po nju – rekli su pjesnici Kulturne baze Kunst (KBK). „KBK Poetski matine, što da ne“ je počeo u poslijepodnevnim časovima, a trajao je, kako su naveli iz KBK-a, sve dok je učesnike nosila poezija. Tatjana R. Ćalasan, Rade Obradović, Braco Subotić i Tijana Radulović, uz svesrdnu pomoć glumice Julije Milačić, a na inicijativu osnivača KBK Ivane Stanić, govorili su stihove iz svojih objavljenih i neobjavljenih zbirki. Prema njihovim projekcijama, ovaj će događaj postati tradicija koja tek treba da zaživi. - U planu nam je da se poetski matine, makar u prvom periodu, održava jednom mjesečno. Događaj je sveden na manji format, ali kao što je uostalom i slučaj sa poezijom, baš u tome leži njegova sušti-

Pjesnici govore poeziju u „Ribnici“

na. Sažetost i jezgrovitost su način na koji se mi ‘borimo’ za pažnju čitalaca – rekli su iz Kulturne baze Kunst. Saglasni da se savremeni čitalac „odvikao“ od poezije, poete KBK su svjesne da je na njima da pobude interesovanje za svoja djela. Stoga je matine i održan u maniru za koji se može kazati sve, osim da potpada pod klasično poetsko veče. - Od samog ambijenta, preko načina govorenja poezije,

uključivanja publike, potrudili smo se da događaju damo na dinamičnosti – kazali su KBK-a. Prema njihovim riječima, zabluda je da je kazivanje stihova vezano samo za autore i glumce. - Naprotiv, baš kao i kada su u pitanju ostale grane umjetnosti, bit leži u ‘prenošenju’ konzumenta u umjetničko djelo – rekli su iz KBK-a. Oni su pojasnili da se ne radi o pukom animiranju publike,

već o pružanju jedne nove, bliže, percepcije umjetničkog djela. - Upravo zbog toga smo mišljenja da publiku treba što više uključivati, makar kad su ovakvi događaji u pitanju. Potrudili smo se da to uradimo, smatramo da smo i uspjeli, i nadamo se da će tako biti i na ostalim matineima – kazali su iz KBK-a. Kulturna baza Kunst, prepoznata kao organizacija koja već više od godinu okuplja širok spektar umjetnika sa područja Crne Gore, za kratko vrijeme je uspjela da na sebe skrene pažnju šire javnosti, organizacijom brojnih izložbenih, književnih, muzičkih ali i humanitarnih događaja. U planu je, međutim, dodatno proširivanje opsega djelatnosti, pa iz Baze najavljuju i osnivanje izdavačke kuće. - To bi bila jedna posve drugačija priča, kada je izdavaštvo sa našeg podneblja posrijedi. Budući da u Bazi postoji ogroman broj kvalitetnih pojedinaca, izdavačka kuća bi bila prilika za neku vrstu udruživanja. Fuzijom različitih branši dobili bismo proizvod, odnosno knjige, koje bi predstavljale fuziju različitih grana umjetnosti. Imamo ljude, znanje i dobru volju, a nadamo se da ćemo iznaći i sredstva - zaključili su iz Kulturne baze Kunst. B. B.

Hronika Podgorice

Utorak, 2. februar 2021.

Gradonačelnik pozvao građane da putem Fejsbuka sugerišu što nedostaje Podgorici da bi bila grad po mjeri svih

Predložili izgradnju zoološkog vrta i atletskog stadiona, ali i uvođenje tramvaja

Ivan Vuković

Gradonačelnik Ivan Vuković pozvao je građane putem svoje Fejsbuk stranice da ukažu što je Glavni grad propustio da uradi u proteklom periodu, kao i da sugerišu što bi mogli da budu naredni koraci, odnosno što nedostaje Podgorici da bi bila grad po mjeri svih njenih stanovnika. - Dvije i po godine su od formiranja aktuelne gradske uprave. Radili smo vrijedno i veoma smo ponosni na puno toga urađenog za naš grad. Danas je Podgorica uređenija, humanija i ljepša za život nego 31. jula 2018. godine. No, važnije od toga što misli gradonačelnik i njegovi saradnici, jeste ono kako građani ocjenjuju naš rad. Zato, pozivam ljude koji prate stranicu da u komentarima ispod posta sugerišu što smo propustili u proteklom periodu, što bi mogli biti naši naredni koraci, odnosno što Podgorici nedostaje da bi bila grad po mjeri svih njenih stanovnika. Podgorica je naša ljubav, ali i zajednička briga i obaveza - poručio je Vuković. Poziv gradonačelnika privukao je pažnju građana, pa je komentare već ostavilo više od 150 Fejsbuk korisnika. Podgorici, prema njihovom mišljenju, nedostaje zoološki vrt, atletski stadion, tramvaj… Sugestije su se odnosile i na uređenje Njegoševog parka i valorizaciju trga kod Sahat kule, a građani su takođe ukazali i na to da bi u Pogorici trebalo da bude više javnih toaleta, kanti za otpatke, zelenih površina, dječjih igrališta, kao i da više pažnje treba posvetiti uređenju i zaštiti korita rijeka, bezbjednosti u saobraćaju, te efikasnijem komunalnom redu.

- Izgradnja atletskog stadiona, zoološkog vrta. Da Komunalna policija konačno radi svoj posao i ukloni sva nepropisno parkirana vozila, bez izuzetka. Još više parkova i igrališta za djecu. Ipak, sve pohvale za rad gradske uprave, mnogo je više pozitivnih kritika! Posebno čekamo kej, odnosno šetališta pored rijeka – napisao je Borislav Lazarević. Prema mišljenju Milane Šoć, Podgorici nedostaje tramvajski prevoz. - Podgorici treba tramvaj da poveže dijelove grada horizontalno i vertikalno sa po dvije linije koje se sijeku. Dati jeftinije mjesečne karte i riješiti problem gužvi u sao braćaju. Vjerovatno je to skupo, ali na duži rok bi se isplatilo. Ipak Podgorica zaslužuje kvalitetan gradski prevoz – napisala je Šoć. Sugestija sugrađanke sa profila Maja Soleva odnosila se na valorizaciju trga kod Sahat kule. - Mnogo se ulaže u Staru varoš i veoma smo zahvalni. Međutim, treba iskoristiti trg kod Sahat kule, dozvoliti neke stilski urađene kućice. Znamo da radite na realizaciji oživljavanja unutar same Stare varoši, ali ovo bi veoma bilo značajno i za same zanatlije, odnosno korisnike tih kućica, kao i za turiste i građane. Kažu da je Sahat kula sama dovoljan ukras ovog trga. I jeste. No, mislim da bi na ovaj način spojili lijepo i korisno. Sitne prijedloge upućujemo preko Sistema 48, hvala Vam što ste i Vi lično i ukupna administracija uradili za ove dvije i po godine, toliko da samo ko ne želi, to ne vidi – napisala je ta Podgoričanka. Podgorica po mjeri Harisa Muratovića imala bi

Njegošev park Dosta Podgoričana predložilo je uređenje Njegoševog parka. - Sve pohvale. Ja bih se obradovala, a vjerujem i mnogi drugi, uređenju Njegoševog parka. Ljudi počinju da se vraćaju u centar grada, zato se nadam sve većim ulaganjima u sami centar i parkove oko njega – napisala je Maja Bulatović.

više zelenila i parkova za djecu i odrasle, a park na Ćemovskom polju bio bi pretvoren u sportsko-rekreativni prostor sa trim stazama, teretanom na otvorenom, kao i terenima za fudbal i košarku i odbojku na pijesku. Marko Đukić ukazao je da na Starom aerodromu fali kanti za otpatke, te da su pješački prelazi loše osvijetljeni, a ima i prijedloga građana sa periferije. Tako Miloš Novaković smatra da bi u Piperima trebalo povezati 350 metara puta kako mještani ne bi kružili preko Spuža. - Obećano je prije 30 godina, vrijeme je da se to uradi. Piperi su na šestom kilometru od centra Podgorice, 21. vijek je – kazao je Novaković. Branko Šibalić ukazao je na nedostatak javnih toaleta u Podgorici, a Zoran Ušćumlić smatra da bi trebalo bolje osvijetliti Ulicu bratstva i jedinstva pored TC ,,Pobrežje“, te napraviti košarkaški i teren za mali fudbal ispred OŠ ,,Milorad Musa BurNj. B. zan“.

Obilne padavine i priliv vode u Skadarsko jezero don Još su i te kako živa sjećanja na zlokobnu 2010. godinu kada su poplave nanijele ogromnu materijalnu štetu mnogim domaćinstvima. Iako je juče situacija bila koliko-toliko podnošljiva, mještani tog područja strahuju da bi narednih nekoliko dana nivo vode mogao još da poraste Usljed nepovoljnih vremenskih prilika, obilne kiše i južnih strujanja koji su uslovili topljenje snijega sa okolnih planinskih masiva, vodostaj Skadarskog jezera i juče je rastao. U selima Donje Zete - Kurilu, Bistrici i Gostilju - nivo vode porastao je nekih 40 centimetara u odnosu na nedjelju, pa je situacija takva da je voda bukvalno pred vratima kuća u tom dijelu priobalja jezera. Slična situacija je i u pojasu koji pripada opštini Tuzi, prvenstveno u Podhumu.

ZETA

U Kurilu je voda je prekrila znatan dio imanja, ugroženi su pojedini pomoćni objekti, a ozbiljno prijeti i jednom broju kuća čija su dvorišta pod nekoliko centimetara vode. Slična sitacija je i u selu Bistrice, gdje su najniže kuće sa jedne ili više strana već okružene vodom. Kako su nam kazali u ovim selima, još su i te kako živa sjećanja na zlokobnu 2010. godinu kada

Strahuju

Poplavljene njive u Podhumu

su poplave nanijele ogromnu materijalnu štetu mnogim domaćinstvima. Iako je juče situacija bila koliko toliko podnošljiva, mještani ovih sela strahuju narednih nekoliko dana, kada bi nivo vode mogao još da raste. Uz strah, međutim, ne manje intenzivno prisutna je i nada da će ovoga puta najgori scenario biti izbjegnut. Uzdaju se u podsjećanje na brojne plavne godine koje su ipak minule bez težih posljedica. Iz lokalne samouprave tvrde da iz sata u sat prate situaciju i da su spremni da djeluju u svakom trenutku, u koordinaciji sa Službom zaštite i spašavanja Podgorice. - Strah je prisutan, posebno poslije onih poplava 2010. godine. Čak i kad je voda na Stankovine, a to je 500 metara odavde niže, postoji bojazan, a ne sada kad je došla ovolika. Svi pratimo iz sata u sat, voda sad padne, pa onda

Nadamo se da će nivo vode početi da pada, ali kompletan sastav Službe je pripravan i spreman za izlazak na teren – kazao je juče komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković

Bistrica pod vodom

poraste... Malo je gore nego juče, jer je voda danas porasla nekih 40 centimetara – ispričao nam je Saša Remiković iz Kurila. On smatra da bi kroz par dana cijelo selo moglo biti ugroženo. - Neke kuće su već ugrožene. Čim voda dođe i udari u temelj, vlaga čini uslove za život izuzetno lošim. Strahujemo od narednih dana. S obzirom na to koliko je snijega palo u planinama, ali i u okolini, nisko, biće veliki priliv vode kad to počne da se topi tako da će donje kuće gotovo sigurno biti potopljene – pribojava se Remiković. Navodeći da je sasvim shvatljivo da ima straha među mještanima, jer nije lako izgubiti ono što se cio vijek stiče, Nena Stajović-Vukčević iz Bistrice smatra da nema razloga za dizanje panike. - Mislim da ovo nije situacija koja prijeti ponavljanjem 2010. godine. Sjećam se da je u ovo doba godine, a posebno u proljeće kada krene topljenje snijega, znala da dođe i veća voda. Ova imanja koja su sada pod vodom uvijek su i bila, a ubijeđena sam da za

Hronika Podgorice

Utorak, 2. februar 2021.

nijeli velike probleme selima u priobalnom dijelu

D. MALIDŽAN

od daljeg rasta jezera

Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kazao je da je juče na području Podgorice od 25. decembra palo čak 808 litara kiše po kvadratu. Obilna kiša u tom periodu registrovana je i u planinskom okruženju glavnog grada i susjednim opštinama, što je uticalo na znatan rast vodostaja Skadarskog jezera. - Na području cetinjske opštine palo je 1.386 litara, Nikšića 838, a Kolašina 986 litara po kvadratnom metru. Sve to uticalo je da nivo Skadarskog jezera poraste više od tri metra. Vodostaj na jezeru 25. decembra prošle godine iznosio je 110 centimetara, a danas je bio 424 – kazao je Micev. On je kazao da se danas na području glavnog grada očekuje oblačno sa manjom kišom, a tokom poslijepodneva prestanak padavina i razvedravanje. - Od srijede do nedjelje biće promjenljivo oblačno vrijeme, uglavnom suvo i bez padavina, sa povremenim sunčanim periodima. Najviše dnevne temperature kretaće se između 15 i 17 stepeni – najavio je Micev.

Prelja Dedvukaj čamcem prebacuje stvari iz kuće

Vanredne intervencije i u gradu Usljed obilnih padavina i ekipe gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija i Ćistoća imale su više vanrednih intervencija. Iz Vodovoda kažu da su protekla dva dana njihove ekipe bile angažovane na odgušenju fekalne kanalizacije u ulicama Vojislava Grujića, 27. marta, Ćamila Sijarića i na

Bulevar Svetog Petra Cetinjskog. Osim toga, čistili su i atmosfersku kanalizaciju (sedam šahtova u Jerevanskoj ulici, na Bulevaru Ivana Crnojevića i u Ulici Miljana Vukova). Njihove dežurne ekipe obilaze kritična mjesta u gradu, intervenišu po prijavama građana i obezbjeđuju nesmetano odvijanje saobraćaja. Iz Čistoće poručuju da u okviru svojih nadležnosti redovno uklanjaju otpad i lišće sa slivničkih rešetaka, čime se omogućava nesmetani odliv vode sa

saobraćajnica i trotoara u atmosfersku kanalizaciju. - Ove aktivnosti se sprovode povećanim intenzitetom, a stručne službe na terenu svakodnevno prate stanje i ukazuju na one djelove grada gdje postoji potreba za intervencijom – poručuju iz Čistoće. Napominju i da svakodnevno prate stanje zaštitnih mreža koje su postavljene na dvije lokacije na Ribnici, sa kojih redovno uklanjanjaju nakupljeni otpad, kao i na čitavom toku do Sastavaka.

kuće nema rizika. Očekuje se sunčano vrijeme ova dva-tri naredna dana, pa računamo da će do tada voda pasti – kaže ova Bistričanka. Ističući da svakodnevno obilaze područja koja su u riziku od poplava, iz lokalne samouprave tvrde da je za sada situacija stabilna. - Voda je ušla u pojedine pomoćne objekte, ali za sada nema bojazni od štete većih razmjera. Iz sata u sat pratimo vodostaj, da bismo u slučaju

rasta, mogli pravovremeno reagovati – kazala je predsjednica Opštine Tanja Stajović. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković naveo je da konstantno prate situaciju na terenu, a da su timovi za spasavanje na vodama u stanju pripravnosti. - Pripadnici Službe zaštite i spašavanja su u komunikaciji sa predstavnicima GO Golubovci na nivou sata. Situaciju prate i timovi za spašavanje na vodama, koji su u stanju

pripravnosti. Takođe, sva vozila za podršku sa pijaćom vodom spremna su da izađu na teren ukoliko se ukaže potreba. Nadamo se da će nivo vode početi da pada, ali kompletan sastav Službe je pripravan i spreman za izlazak na teren – kazao je juče Janković.

U Kurilu voda došla do kuća

PODHUM

Kada je prije više od mjesec krenula serija kiša, počeli su i problemi mještana Podhu-

Danas razvedravanje, do nedjelje uglavnom suvo

Radnici Čistoće ispod Tabačkog mosta

ma. Navodeći da je poljoprivreda glavno zanimanje mještana tog kraja, predsjednik MZ Podhum Nuo Nicaj kaže da kulture koje su već trebalo da budu zasađene neće biti makar još mjesec. Voda je poplavila njive, ali i prodrla u pomoćne objekte i podrume nekih kuća koje su bliže jezeru. Situacija je, kaže, još podnošljiva, ali ističe da će

Uz strah, međutim, ne manje intenzivno prisutna je i nada da će ovoga puta najgori scenario biti izbjegnut. Mještani se uzdaju u podsjećanje na brojne plavne godine koje su ipak minule bez težih posljedica

mnogo zavisiti od vremenskih prilika i, naročito, ispuštanja vode iz hidrocentrala u Albaniji. - Jedina šteta za sada je to što su poplavile njive. Neko je zasadio kulture, pa im je to propalo, a oni koji nijesu, neće ni moći makar još mjesec, dok se voda ne povuče – kaže Nicaj. Podsjeća da su predstavnici Opštine Tuzi prije desetak dana dolazili da ih obiđu. - Da budemo iskreni, pomoć nam za sada nije potrebna. Možda bi bilo dobro da nam dopreme hranu za stoku, jer je sada ne možemo izvoditi na ispašu zbog toga što su livade pod vodom. Za nas bi dosta značila i neka minimalna pomoć - pet - šest džakova stočne hrane i 10 – 15 bala sijena – kazao je Nicaj. Navodeći da se 90 odsto od 70 domaćinstava u selu bavi poljoprivredom, on ističe da je više od 200 hektara zemlje u priobalju sada pod vodom ili je počela da plavi. Podsjetio je na rekordan nivo vodostaja je-

zera i poplave iz 2010. godine. - Ako nivo jezera poraste za jedan metar, postoji opasnost da kuće budu ugrožene. To bi bilo dovoljno da nam napravi veliku štetu, sigurno bi bilo poplavljeno više od 20 kuća – upozorio je Nicaj. Mještanin Podhuma Prelja Dedvukaj juče je u donjem dijelu sela čunom prebacivao stvari iz poplavljene kuće, jer se putem nije moglo doći do nje. - Kuća koja je bliže jezeru poplavila je pola metra do sada, kao i moga brata od strica. Plašim se da u hidrocentrali u Albaniji ne ispuste vodu, jer onda bi voda mogla doći i do gornje kuće, gdje mi je porodica. Do tri sata jutros sam dežurao, da sklonim familiju ako voda naraste. Od one velike poplave 2010. godine nije se dešavalo da ovoliko poplavi. Tada je u kući bilo metar i po vode. Sada premještam stvari iz donje kuće i štala, gdje su mi oruđa za rad u njivama. Pod vodom mi je pedesetak rala. Ovu godinu ne računam da mogu što raditi – sliježe ramenima Dedvukaj. Porodici Čunmuljaj je prije desetak dana voda prodrla u podrum. Dženeta Čunmuljaj ističe da je u podrumu sada oko 30 centimetara vode. - Dolje su nam frižider, zamrzivač, električni šporet. hrana, povrće. To smo podigli na palete, ali je voda opet narasla, pa smo morali dodatno da podižemo. Pored toga, nijesmo mogli da zasadimo krompir jer su njive bile pod vodom. Ispalo je da je bolje što je tako, što nijesmo ništa sadili, jer bi sve propalo – kazala je Dženeta. I. KRUNIĆ / I. MITROVIĆ

Arena

Sportski miks

Utorak, 2. februar 2021.

Direktor Uprave za sport i mlade sa rukovodstvom Fudbalskog saveza Crne Gore

Od starta SP 2019

Lalošević: Obezbijediti što bolje uslove

PODGORICA - Direktor Uprave za sport i mlade Vasilije Lalošević ugostio je rukovodstvo Fudbalskog saveza Crne Gore - predsjednika Dejana Savićevića i generalnog sekretara Mo-

mira Đurđevca. - Uprava za sport i mlade nastavlja dobru saradnju sa svim sportskim savezima, u korist naših sportista. Intencija je uvijek ista, da obezbijedimo što bolje uslove budu-

ćim nadama crnogorskog sporta da na što bolji i efikasniji način predstavljaju Crnu Goru na internacionalnoj sportskoj sceni - rekao je Lalošević. Podsjećamo da je prošle neđe-

lje direktor Uprave za sport i mlade Vasilije Lalošević ugostio i predstavnike Rukometnog i Košarkaškog saveza Crne Gore, te u tom razgovoru napomenuo da će sa nacionalnim sportskim savezima, biti utvrđena mogućnost finansiranja. U razgovoru predsjednika Savićevića, generalnog sekretara Đurđevca i direktora Uprave za sport i mlade Laloševića, bilo je riječi o aktivnostima Fudbalskog saveza Crne Gore, oko razvoja infrastrukture glavnih i pomoćnih fudbalskih stadiona, kako bi se stvorili uslovi da se u svim gradovima Crne Gore rade projekti sportske infrastrukture. Fudbalski savez će, kao i do sada, po riječima sagovornika bezrezervno podržati svaku akciju unapređenja uslova za razvoj najpopularnije sporedR. A. ne stvari na svijetu.

Futsal reprezentacija večeras (20h) gostuje Belgiji

Pružiti što jači otpor PODGORICA - Futsal reprezentacija Crne Gore večeras od 20 časova igra drugi meč grupe 7 kvalifikacija za UEFA Futsal EURO 2020. Ekipa Sveta Ljesara gostuje Belgiji, još jednom velikanu sa kojim će igrati u ovoj grupi. U prvom meču grupe 7, Crna Gora je poražena od Italije sa 3:0, iako je u pojedinim periodima duela sa Italijom pokazivala da može da se nosi i sa najjačim evropskim reprezentacijama. - Očekujem još jednu izuzetno tešku utakmicu. Belgija je odlična ekipa, koja je favorit u

našoj grupi, pored Italije naravno. Ipak, nadam se da uz maksimalnu borbenost i pametnom igrom možemo doći do povoljnog rezultata - kazao je selektor Sveto Ljesar. Zanimljivo je da su Crna Gora i Belgija igrali prije tačno godinu meč trećeg, posljednjeg kola, pretkvalifikacione runde za odlazak na UEFA EURO 2020. Tada je Belgija, takođe na svom terenu, slavila sa 5:1, nakon što je naša selekcija imala vođstvo na poluvremenu. - Bila je to utakmica sa dva različita poluvremena. U pr-

vom smo odigrali veoma dobro i imali vođstvo, u nastavku je Belgija pokazala zašto je jedna od najboljih reprezentacija u Evropi. Ipak, ta igra u prvom poluvremenu daje nam za pravo da se nadamo dobrom rezul-

tatu - dodao je selektor Ljesar. Utakmica između Belgije i Crne Gore igra se u ,,Kantri hali“ u Liježu, sa početkom u 20 časova. Sudiće je Danijel Matković i David Šerli iz Švajcarske, kao i Kris Fejtons iz Belgije. R. P.

Transfer bio blizu realizacije u oktobru prošle godine

Svađa u upravi Junajteda zbog Sanča

Argentinac napustio Mančester junajted

Roho ide u Boku Markos Roho više nije član Mančester junajteda. Engleski San piše da su ,,crveni đavoli“ i argentinski defanzivac sporazumno raskinuli ugovor. Roho je na ,,Old Trafordu“ od 2014. godine, ali od početka ove sezone odigrao je samo 46 minuta u Premijer ligi. Prethodno je branio boje lisabonskog Sportinga, Spartak Moskve i Estudijantesa. Sada nije u ozbiljnim planovima trenera Ole Gunara Solskjera, a to je i bio razlog za obostranom željom za prekidom saradnje. Kako javljaju mediji na Ostrvu, tridesetogodišnji Roho će se vratiti u Argentinu, gdje će pojačati Boku juniors. D. K.

Odnosi u upravi Mančester junajteda već skoro četiri mjeseca su loši, a razlog je engleski reprezentativac Džejdon Sančo (20). Po saznanjima britanskih medija, izvršni direktor kluba Ed Vudvord je želio realizaciju transfera Sanča iz Borusije Dortmund, posljednjeg dana prethodnog transfer roka u oktobru. Vudvordu se suprostavio jedan od vlasnika kluba Džoel Glejzer, koji nije želio da klub plati oko 120 miliona eura obeštećenja za jednog igrača u periodu finansijske krize, izazvane pandemijom korona virusa. Očekuje se da Dortmund definitivno proda Sanča na ljeto, a da Junajted ponovo bude u najužem krugu klubova zainteresovanih za njegov potpis. Ofanzivac koji uglavnom nastupa na desnom krilu ove sezone na 17 mečeva Bundeslige tri puta je bio strijelac. R. A.

Janković nije prošao ljekarske preglede u Legiji PODGORICA - Marko Janković neće karijeru nastaviti u ekipi Legije iz Varšave, iako je sve bilo dogovoreno, jer nije prošao ljekarske preglede. Crnogorski reprezentativac Marko Janković je još u srijedu došao u Varšavu, očekivalo se da ga samo formalnost dijeli od potpisa ugovora sa najvećim poljskim klubom. Ipak, Marko Janković neće se pridružiti saigraču iz reprezentacije Marku Vešoviću koji se oporavlja od teške povrede koljena i blizu je povratka na teren, jer su rezultati testiranja pokazali da Marko Janković u ovom trenutku nije spreman za takmičarski ritam na kojem institira stručni štab tima iz Varšave. R. P.

Od starta šampionata planete u Danskoj 2019. godine, do finalnog okršaja u Kairu prije dva dana, selekcija koju vodi Nikolaj Jakobsen odigrala je 28 takmičarskih mečeva. U periodu njene dominacije svjetskim rukometom, samo dvije reprezentacije uspjele su da zaustave i pobijede mašineriju kojom na terenu upravlja svemogući lijevi bek Mikel Hansen, dvostruki uzastopni MVP Mundijala. Od te dvije, jedna je - i prva kojoj je to uspjelo u pomenutom razdoblju (januar 2019 - januar 2021) - Crna Gora. ,,Lavovi“ su čudo nad čudima napravili 10. aprila 2019. u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, koje su za našu selekciju djelovale izgubljeno poslije remija sa Farskim Ostrvima i poraza od Ukrajine pola godine ranije. Danci su tada u Podgoricu došli nakon serije od 15 uzastopnih pobjeda u zvaničnim mečevima, a 10 vezanih na Svjetskom prvenstvu i - poklekli u vreloj atmosferi ,,Morače“. Crna Gora je slavila 32:31 na

Argentinac stigao u Jezero Jezero će u proljećnu misiju obezbjeđivanja opstanka u Telekom 1. CFL krenuti sa fudbalerom iz Argentine.

Hrvat iz Marseja stiže u Liverpul?

vio je londonski Dejli Star. Fudbaler iz Šibenika potencijalno je drugo pojačanje šampiona Engleske u ovom tran-

Ništa od transfera crnogorskog reprezentativca

PODGORICA - Rukometna planeta nije mijenjala vladara - sa svih devet pobjeda, po tri u preliminarnoj, grupnoj i nokaut rundi, Danska je u Egiptu odbranila svjetsku titulu osvojenu prije dvije godine na svom terenu.

Denis Brisuela u Plavu

Jirgen Klop potencijalno dovodi dvojicu defanzivaca ove sedmice

Duje Ćaleta-Car (24), štoper francuskog Marseja i reprezentacije Hrvatske, blizu je potpisa za Liverpul, obja-

Samo rušili s

sfer roku. Takođe, klub je dogovorio i dovođenje štopera Prestona Bena Dejvisa, za oko 2,5 miliona eura, po informaciji londonskog Independenta. Na taj način menadžer ,,redsa“ Jirgen Klop pokušaće da ,,izliječi“ goruće probleme u defanzivi, nakon povreda ključnih igrača odbrane, poput Van Dajka, Matipa i Fabinja. Ćaleta-Car je ponikao u Šibeniku, od 2013. je igrao za austrijski Pašing, potom se afirmisao u Red Bul Salcburgu. U Marseju je od 2018. godine, a za nacionalni tim Hrvatske odigrao je deset utakmica. S. S.

Ugovor sa prvoligašem iz Plava juče je potpisao Denis Agustin Brisuela. Riječ je o dvadeset trogodišnjem ljevaku koji igra u veznom redu, a posljednji klub bio mu je Vilja Dalmin, argentinski drugoligaš, za kojeg je odigrao osam utakmica.

Seniorsku karijeru počeo je u Deportivo Merlu, nakon čega je od 2017. do 2019. bio član Banfilda, na čijoj je klupi u tom periodu sjedio legendardni napadač Ernan Krespo. Brisuela, međutim, za prvi tim kluba iz Buenos Ajresa nije odigrao nijedan meč, već je nastupao za rezerve. - Hvala za priliku. Idemo na sve - napisao je Brisuela na crnogorskom jeziku poslije predstavljanja u Jezeru. Ne. K.

Utorak, 2. februar 2021.

Arena

Sportski miks

9. do odbrane titule 2021. rukometaši Danske izgubili dva od 28 takmičarskih mečeva

o Crna Gora i Island svjetske imperatore Mikel Hansen šutira na gol Nebojše Simića u aprilu 2019. u Podgorici

HANSEN: Izgubio sam pet kilograma, nijesam mnogo šutirao Poslije evropskog zlata 2012, olimpijske krune 2017, Mikel Hansen osvojio je drugu svjetsku titulu nakon 2019. godine. Najbolji lijevi bek u protekloj deceniji bio je izvanredan na SP, iako je imao problema sa stomačnim virusom. U dramatičnom četvrtfinalu protiv Egipta mogao je da bude tragičar da Danci nijesu slavili poslije sedmeraca, ali je zato u polufinalu 12 puta tresao mrežu Španije, pa Švedske u finalu pet puta manje. Zbog toga je i njegova izjava po završetku prvenstva bila čudna. - Bilo je teško, nijesam mogao baš da šutiram. Nijesam puno šutirao u posljednja tri meča. Izgubio sam pet kilograma zbog problema sa stomakom. Bila je to borba - rekao je Hansen, koji je propustio utakmice sa Bahreinom i Hrvatskom zbog problema sa stomakom. Kakva bi tek izdanja imao da ga nije ,,ometao“ stomak?

25 

pobjeda (jednu nakon sedmeraca), remi (sa Mađarskom na EP) i dva poraza upisala je Danska od januara 2019. do januara 2021.

krilima fantastičnog Nebojše Simića koji je imao 15 odbrana i sedmerac, kao i jedan postignuti gol. Miloš Božović je dao sedam pogodaka, Vladan Lipovina i Stevan Vujović po pet, Miloš Vujović četiri... Izabranicima Zorana Roganovića je najveća pobjeda u istoriji crnogorskog muškog rukometa otvorila put ka Evropskom prvenstvu, na kojem se zadržala koliko i aktuelni olimpijski i svjetski šampion. Danska je šokantno eliminisana već u preliminarnoj rundi, u kojoj je pretprjela drugi poraz u posljednje dvije godine.

Treneri sa najviše titula na SP 4 - Nikulaj Nedef (Rumunija - 1961, 1964, 1970, 1974) 3 - Klod Onesta (Francuska - 2009, 2011, 2015) 2 - Kurt Vadmark (Švedska - 1954, 1958) 2 - Vladimir Maksimov (Rusija - 1993, 1997) 2 - Bengt Johanson (Švedska - 1990, 1999) 2 - Danijel Kostantini (Francuska - 1995, 2001) 2 - Nikolaj Jakobsen (Danska - 2019, 2021) Jedanaestog januara izgubila je od Islanda (31:30), pa su joj remi sa Mađarskom (24:24) i pobjeda nad Rusijom (31:28) bili nedovoljni da se nađe u glavnoj rundi proširenog EP. Rukometni savez Danske

dao je povjerenje Nikolaju Jakobsenu da nastavi misiju na klupi skandinavske selekcije, koja je na SP u Egiptu proteklog januara došla sa željom da se iskupi i postane prva selekcija u posljednjih 47 godi-

na - poslije Francuske - koja će odbraniti titulu. U tome je uspjela i postavila rekord od 19 uzastopnih mečeva bez poraza na svjetskim prvenstvima, čime je nadmašila Francusku koja je od SP 2015. do SP 2017. nanizala 18 duela bez poraza. - Čini me veoma ponosnim kako smo odigrali posljednja dva Svjetska prvenstva, bez ijednog poraza. To je ogromno dostignuće ekipe, igrači su bili izvanredni. Kao grupu, bilo ih je sjajno gledati kako od prvog do posljednjeg dana rastu zajedno. U finalu protiv Švedske nije bilo lako kao u

nekim drugim utakmicama, nijesmo možda igrali najbolji rukomet, ali smo pronašli put do pobjede, što je veliki kvalitet ove ekipe. Ponosan sam što se borimo do kraja, ne samo zato što igramo dobar rukomet - kazao je selektor Jakobsen. U sastavu Danske koji je prije dva dana odbranio svjetski tron bilo je čak 12 igrača iz tima koji je poražen u čuvenoj aprilskoj noći 2019. u Podgorici. Među njima oni najvažniji impresivni golman i najbolji rukometaš svijeta Niklas Landin, kao i Mikel Hansen, koji je protiv ,,lavova“ u ,,Mora-

Nijedan igrač iz ol-star tima Evropskog prvenstva 2020. nije se našao u idealnoj postavi Svjetskog šampionata 2021.

či“ postigao osam golova, pet iz sedmeraca, te Nilsen, Svan, Mensa-Larsen, Holm, komandant odbrane Melgard... Još jedan dokaz koliko je pobjeda Crne Gore bila šokantna i velika. Ono što su uspjeli ,,lavovi“ i Islanđani, u posljednjih dvije godine nijesu velesile poput Norveške, Švedske, Francuske, Hrvatske, Španije, kao i Čile, Tunis, Saudijska Arabija, Austrija, Mađarska, Egipat, Ukrajina, Farska Ostrva, Švajcarska, Finska, Bahrein, DR Kongo, Argentina, Katar i Japan. N. KOSTIĆ

BUDUĆNOST BRUSI FORMU U ANTALIJI: Božidar Vuksanović brine o čuvarima mreže

Golmani će biti na visini zadatka Budućnost je na pripreme u Antaliju povela tri golmana Miloša Dragojevića, Đorđija Pavličića i Nemanju Jevrića.

Mirko Marić objavio spisak

Pionirke od danas na kampu u Budvi PODGORICA - Ženska pionirska fudbalska reprezentacija okupiće se danas u Budvi, gdje će biti na kampu tokom naredna četiri dana. Selektor Mirko Marić za ovaj kamp pozvao je 30 igračica na spisku su golmani Dajana Stožinić (Cveteks) i Izabela Krcić (Mladost) i igračice: Azra Orahovac, Dunja Brnović, Amra Luković, Mia Vukčević, Nikolina Krcić, Larisa Đurković, Anđelina Drešaj (Mladost), Lejla Bambur, Hana Kajić (Breznica),

Slavica Krstevska, Vladana Boričić, Vlada Milović, Jana Merdović, Lana Đurović (Budućnost), Nađa Doknić, Jelena Nikčević, Tijana Janković (Ekonomist), Anja Jovanović, Kristina Bošković, Jovana Tomičić (Durmitor), Tamara Milović, Jana Zaćiri, Sofija Beatović (Obilić), Amra Mehović, Lana Raičević, Jovana Radović, Ena Spahić (Cveteks). Kandidatkinje za pionirsku reprezentaciju treniraće dva puta dnevno na terenima na Jazu. R. P.

Za njihovu formu zadužen je Božidar Vuksanović, dugogodišnji trenera čuvara mreže ,,plavih“. - Miloš je sa mnom već pet godina, lagano podnosi pripreme. Kada se probudi ili je u snu - zna što treba da radi. Zna da nema može ili ne, već da mora. Sa Pavličićem radim skoro godinu i polako se privikao, dok je Jevrić tu nepunih pola godine i teže ulazi u ritam. Međutim, zadovoljan sam njihovim radom. Miloš je u prednosti, jer je iskusniji i na pragu je debija za reprezentaciju. Ostala dvojica su još u fazi dokazivanja. Moraju mnogo da rade da bi dostigli nivo Budućnosti, ali najbitnije je da napreduju - rekao je Vuksanović za klupski sajt. Snaga, brzinska izdržljivost, tehnika... Sve to mora da krasi modernog golmana čija je uloga sve veća u savremenom fudbalu. - Prošli smo najteže, odradili snagu i brzinsku izdržljivost i polako počinjemo brzinu i reakciju. I što je najvažnije,

uklapamo se u sistem tim. Radimo na taktici, a to je izuzetno bitno - mora da se zna otvaranje napada, postavljanje i reakcija u odnosu na izgubljenu ili oduzetu loptu... Nadam se da će golmani biti na nivou Budućnosti, a to je šampionski ističe Vuksanović. Iskusni trener čuvara mreže angažovan je i u crnogorskoj A reprezentaciji.

I u nacionalnom timu sarađuje sa Dragojevićem, koji bi uskoro mogao da debituje za ,,hrabre sokole“. - To mu je možda sreća, ali nikako olakšavajuća okolnost. Miloš zaslužuje da bude u reprezentaciji, naročito u situaciji kada oskudijevamo sa dobrim golmanima. Mijatović se povrijedio na posljednjoj utakmici, Petković već dugo

ne brani, Šarkić je počeo i još nijesam zadovoljan njegovom formom, dok Carević ne brani, a to je minus za golmana kazao je Vuksanović, koji dodaje: - Dragojević je u prednosti jer je non-stop u pogonu, ali ne ide mu u prilog to što znam sve njegove mane. Sigurno je u najužem krugu što se tiče reprezentacije. Nadam se da će uskoro debitovati. ,,Plavi“ u Beleku imaju odlične uslove za treninge, a već su odigrali i jednu prijateljsku utakmicu u kojoj su savladali ukrajinski Olimpik Donjeck (1:0). Gol odluke postigao je Božović iz penala, a mreža Podgoričana ostala je netaknuta upravo zahvaljujući Dragojeviću koji je u par navrata bio na visini zadatka. - Imamo mi odlične uslove i u kampu u Podgorici, ali je Antalija nešto drugo što se tiče kvalitetnih pripremnih utakmica. Uslovi su optimalni, hrana i smještaj odlični, a udobnost hotela vrhunska za odmor. Uz to, ne gubimo puno vremena u putu između dva treninga. Rezultati priprema u Turskoj biće vidljivi i tokom prvenstva - zaključio je Vuksanović. D. K.

Arena

20 Sportski miks

Vaterpolisti u Podgorici finiširaju pripreme za olimpijski kvalifikacioni turnir

Turnir kreće 14. februara Na startu kvalifikacionog turnira 14. februara Crna Gora će igrati sa Turskom, narednog dana sa Kanadom, 16. februara zakazan je meč sa Brazilom, a derbi dan kasnije sa Grčkom. Za kraj takmičenja po grupama ,,ajkule“ će igrati protiv Gruzije. U grupi B su Hrvatska, Njemačka, Rusija, Francuska, Holandija i Rumunija. Najbolje četiri selekcije iz obje grupe plasiraće se u četvrtfinale, dok će tri sa turnira izboriti plasman na Olimpijske igre.

„Ajkule“ vide Tokio PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore do 11. februara boraviće u Podgorici gdje će na bazi ,,balona“ odraditi posljednje pripreme pred odlazak za Roterdam na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. Nakon dobrih provjera sa Srbijom i Amerikom, prije toga u Đenovi sa Pro Rekom, selektor Vladimir Gojković sa igračima uradiće sve kako bi obezbijedili učešće na Igrama u Tokiju. Stručni štab će raditi sa 20 igrača, od kojih će na kraju priprema odabrati 15 (13+2 rezervna u slučaju pozitivnog nalaza na kovid-19). Na spisku su: Dejan Lazović, Draško

Brguljan, Đuro Radović, Marko Petković, Miroslav Perković, Stefan Vidović, Aleksa Ukropina, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić, Uroš Čučković, Aljoša Mačić, Dušan Matković, Vlado Popadić, Vasilije Radović, Savo Ćetković, Slaven Kandić, Marko Mršić, Uroš Vučurović, Bojan Banićević, Petar Tešanović. - Preskočio sam turnir u Podgorici zbog povrede. Nijesmo htjeli da rizikujemo. Uspio sam da zaliječim rame i biću sa ekipom da joj pomognem. Ovo su završne pripreme pred put za Roterdam. Imamo nekoliko povrijeđenih igrača, nekoliko odsutnih

zbog bolesti, ali moramo dalje. Siguran sam da ćemo se dobro spremiti, i da ćemo dati sve od sebe da dođemo do konačnog cilja plasmana na Olimpijske igre. Sada smo u nekoj vrsti karantina, mislim da će nam to malo prijati da se izolujemo od ostalih. Da se maksimalno posvetimo pripremama. Osjećamo se kao kod kuće - poručio je reprezentativac Đuro Radović. Pored Gojkovića, u stručnom štabu su još pomoćni treneri Miloš Šćepanović, Zoran Ivanovski, Miodrag Matković i Milan Ćirović, doktor Vladimir Dedović i fizioterapeuti Dejan Mihajlović i Ivan Borović. A. M.

Poraz u drugom kolu turnira u australijskom Melburnu

Kovinić izgubila od Ostapenko Naša najbolja teniserka Danka Kovinić poražena je od slavne Letonke Jelene Ostapenko 6:4, 7:5 u drugoj rundi Gipsland trofi turnira u Melburnu. Na pripremnom takmičenju uoči početka Australijan opena Novljanka nije uspjela da se plasira u osminu finala. Ipak, pružila je odličan otpor favoritkinji.

Trenutno 77. teniserka svijeta Kovinić je protiv bivše šampionke Rolan Garosa odigrala dobro pogotovo drugi set, ali je Ostapenko igrala sigurnije u teškim poenima. Ostapenko, šampionka Pariza iz 2017. godine, trenutno je 44. teniserka planete, a najbolji plasman na svjetskoj WTA listi bilo joj je peto mjesto. Njena naredna rivalka biće treća favoritkinja turnira Elina Svitolina. Kovinić po plasmanu na WTA listi ima garantovano mjesto u prvom kolu Australijan opena. R. A.

Utorak, 2. februar 2021.

Crnogorske košarkašice u ,,Bemax areni“

Škerović: P kada je n PODGORICA - Crnogorske košarkašice okupile su se u subotu ujutro u hotelu ,,Voco“ u Podgorici, već u neđelju uveče u ,,Bemax areni“ odradile su trening u kompletnom sastavu, čime je i zvanično krenula misija za pohod na Evropsko prvenstvo. Naša ženska košarkaška reprezentacija jedna je od rijetkih crnogorskih selekcija koja ima takav kontinuitet uspjeha, jer je od 2011. godine konstantan učesnik šampionata Starog kontinenta. ,,Crvene“ će zbog toga u dva meča (4. februar i 6. februar) protiv Švedske i Izraela juriti dvije pobjede, kako bi uz trijumf iz minulog ciklusa protiv Izraela uspjele da osiguraju šesto uzastopno učešće na prvenstvu Evrope. Zadatak nije nimalo lak. Međutim, Jelena Škerović, koja je bila kapiten Crne Gore na četri šampionata (2011, 2013, 2015. i 2017), a zatim kao dio stručnog štaba bila sa ekipom koja je izborila plasman na prvenstvo Evrope 2019, na kojem je prvi put bila u ulozi selektora, vjeruje u svoj tim… - Čeka nas težak posao, ali s obzirom na sve okolnosti, najvažnije je da nijesmo, makar do sada, imali problema sa virusom na testovima, tako da smo svi na okupu.

Jelena Škerović na sinoćnjem treningu u „Bemax areni“

Treniramo dva puta dnevno u ,,Bemax areni“, spremamo se uveliko za dva odlučujuća meča, radimo na taktičkim detaljima i vjerujem da ove djevojke mogu pokazati najviše kada je najpotrebnije - istakla je za Arenu Jelena Škerović.

ŠVEDSKA BEZ ZAHUI Crna Gora će prvi meč u ,,balonu“ u Podgorici igrati protiv Švedske, a pobjeda u tom duelu našoj selekciji bi širom otvorila vrata Eurobasketa.

Kontroverzni šampion teške kategorije boksa očekuje pobjedu nad velikim rivalom

Fjuri: Za Džošuu sam Ti-reks Veliki peh slavne italijanske skijašice

Kraj sezone za Gođu Sofija Gođa (28), skijaška zvijezda iz Italije, morala je da objavi kraj nastupa u ovoj sezoni zbog teške povrede koljena. Peh je skijašica iz Bergama doživjela u neđelju, na slobodnom treningu spusta u njemačkom Garmiš-Partenkirhenu. Doživjela je nezgodan pad i naprsla joj je fibija koljena. Pobjednica 11 trka Svjetskog kupa, od čega osam u spustu, nastupala je odlično u brzinskim disciplinama od starta sezone. Bila je u krugu glavnih favoritkinja za makar dvije zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Kortini d'Ampeco, koje počinje naredne sedmice. Aktuelna je olimpijska pobjednica u spustu, a tokom ove sezone pobijedila je na četiri trke – sve u toj disciplini. Trenutna je liderka Svjetskog kupa u disciplini spust, u kojoj je osvojila titulu 2018. godine. R. A.

Tajson Fjuri očekuje da se borba protiv Entonija Džošue, duel najvećih zvijezda teške kategorije boksa za ujedinjenje svih relevantnih titula, održi u maju ili junu. Slavni Britanac je neporaženi šampion WBC organizacije, dok njegov zemljak Džošua ima jedan poraz u karijeri i vlasnik je pojaseva ostalih planetarnih organizacija (WBO, IBF, WBA, IBO). Pregovori o organizaciji borbe su u pood-

makloj fazi, a očekuje se da se održi na Bliskom istoku, uz

Prva zvijezda ženskog tenisa Serena Vilijams bolja od Gavrilove u prvom meču sezone

Pomoglo mi odlaganje Australijan opena Serena Vilijams, velika teniska zvijezda, savladala je Dariju Gavrilovu 6:1, 6:4 u prvom meču koji je odigrala ove godine, na pripremnom turniru u Melburnu. Slavna Amerikanka je nakon pobjede istakla da će spremna dočekati početak Australijan opena, prvog od četiri najveća gren slem turnira sezone. - Iskreno, odlaganje Australijan opena mi je potpuno odgo-

varalo i mnogo mi pomoglo. Da je turnir započeo sredinom januara, kako je bilo prvobitno planirano, ne bih stigla da zaliječim povredu Ahilove tetive. Nijesam sigurna da bih uopšte mogla da nastupim – rekla je Vilijams. Australijan open počinje 8. februara. Vilijams je osvajačica 23 gren slem titule, ima samo jednu manje od rekorderke Margaret Kort. R. A.

fizički sam jači. Udaram jače, sve ide u moju korist. Kada izađem pred Džošuu, neće moći da se bori sa tim. To je kao da hoće da pobijedi Ti-reksa u rvanju. Niko ne može da me dobije u ringu u ovom trenutku. Kažu on će se kretati i pokušati da zada udarac. Što ću ja raditi? Staću naspram njega, ispaljivati ,,bombe“, sve dok ne padne na zemlju – rekao je Fjuri, kontroverzni borac iz Mančestera. Pobjednik njihovog duela biće prvi apsolutni šampion teške kategorije u profesionalnom boksu još od Lenoksa Luisa 2001. godine. R. A.

Dubljević polako podiže formu

Važno slavlje Slavlje švajcarske zvijezde u Bojanove superveleslalomu u Garmiš-Partenkirhenu Četvrta pobjeda zaredom Valensije u gostima Lare Gut-Behrami prisustvo publike. - Imam veće srce, mentalno i

Lara Gut-Behrami, slavna švajcarska skijašica, pobjednica je superveleslaloma u njemačkom Garmiš-Partenkirhenu. Trijumf na čuvenoj olimpijskoj stazi ,,Kandahar“ je za nju četvrti zaredom na trkama u ovoj disciplini. Ostvareno vrijeme 1:17,37 minuta bilo je za 28 stotinki bolje od Slovakinje Petre Vlhove, dok je treća bila Austrijanka Tamara Tipler sa 74 stotinke zaostatka. Za Gut-Behrami ovo je 16. pobjeda karijere, ukupno 30. u Svjetskom kupu. Izbila je na tre-

Valensija našeg Bojana Dubljevića ostvarila je važnu pobjedu u španskoj ACB ligi, u gostima Unikahi u Malagi 89:85.

Priznanje za centra Fenerbahčea će mjesto u istoriji po broju pobjeda u superveleslalomu među skijašicama. Renate Gečl ima 17, a legendarna Lindzi Von 28 trijumfa u ovoj disciplini. U generalnom plasmanu Svjetskog kupa Gut-Behrami sada ima 62 poena manje od liderke Vlhove. R. A.

Veseli - igrač mje Jan Veseli, centar istanbulskog Fenerbahčea, zvanično je najbolji igrač Evrolige u januaru, saopšteno je iz takmičenja. Slavni Čeh je na šest mečeva u prvom mjesecu 2021. godine bilježio u pro-

Utorak, 2. februar 2021.

Arena

spremaju se za odlučujuće mečeve u kvalifikacijama za EP

Pokazati najviše najpotrebnije Švedska pokazala na prošlom ,,balonu“ u Grčkoj koliko je jaka, posebno na bekovima, tako da su i bez dva centra opravdale ulogu favorita. Krasi ih agresivna odbrana, igraju veoma brzu košarku i sigurno da su ozbiljan kandidat za Evropsko prvenstvo - naglasila je Škerović.

SJAJNA FORMA

- Možda je i bolje što imamo takav raspored, po kojem prvo igramo sa Šveđankama, a zatim dva dana kasnije sa Izraelom. Kada to kažem mislim na činjenicu da ćemo biti svježije, odmornije, imamo priliku da se maksimalno spremimo i fokusiramo za taj duel, što je dobro, jer je Švedska jača od Izraela. Pobjeda u tom meču otvorila bi nam put ka Evropskom prvenstvu - objasnila je selektorka Crne Gore, koja se odmah po dolasku iz Gdinje posvetila obavezama u

nacionalnom timu. Naša selekcija biće u najjačem sastavu, zbog povrede šake izostaće samo Milica Ćuić, koja je trebala da se vrati u nacionalni tim nakon tri godine. Sa druge strane, Švedska ima kadrovskih problema, a sve to prate u našoj selekciji. - Vidjećemo što će pokazati posljednji testovi, ali već sada je definitivno da Švedska dolazi bez najbolje igračice Amande Zahui. To je za njih veliki hendikep, mada je

Među 16 najboljih u Evrokupu su tri tima u kojem igraju naše reprezentativke - izraelska Ramla, u kojoj odnedavno igra Božica Mujović, Sepsi iz Rumunije u kojem je i dalje Novljanka Jovana Pašić, a prolaz je ostvarila i ekipa Elazinga iz Turske u kojoj je pred start ove faze stigla Jelena Dubljević. Crnogorska predstavnica u Evroligi je Milica Jovanović, koja nastupa za turski Izmit. - Zadovoljna sam formom reprezentativki, jer imaju od 20 minuta pa naviše minutažu. To je veliki plus, vidi se da su spremne, da su u dobrim ritmu i za razliku od prošle godine, pred meč upravo sa Švedskom, kada je većina bila bez neke minuta, sada je to olakšavajuća okolnost. Upravo uz to i njihovu dobru formu, uz motiv koji nije upitan, posebno ako se zna kakav ulog nose ovi mečevi, sigurna sam da možemo ispuniti cilj - podvukla je Jelena Škerović. R. P.

Smjena trenera na klupi zagrebačkog ABA ligaša

Jovanović mijenja Velića u Ciboni? Vladimir Jovanović, doskora trener beogradskog FMP-a, trebao bi da ovih dana preuzme klupu zagrebačke Cibone. Po saznanjima beogradskih i zagrebačkih medija, njegovo

nakon izlaska iz samoizolacije

U derbiju kola najjače lige Evrope kapiten naše reprezentacije i Valensije Dubljević imao je priliku da igra 14

imenovanje je gotovo izvjesno. Cibona je u neđelju neočekivano smijenila trenera Ivana Velića, nakon pobjede nad Krkom u 17. kolu ABA lige. Velić je vodio prvi tim u posljednjih dvije i po sezone. minuta. Polako podiže minutažu, nakon što je tokom skoro cijelog januara morao da pauzira zbog zaraze korona virusom. Nikšićanin je meč završio sa četiri poena, osam skokova (četiri u napadu) i tri asistencije, ukupno deset indeksnih poena. Valensiju je do trijumfa predvodio bek Klemen Prepelič sa 25 poena uz četiri asistencije i tri skoka. Majk Tobi dodao je 23 poena uz osam skokova. Dubljevićev tim nakon ove pobjede ima skor 15-6 na petom mjestu na tabeli, ima samo poraz više od evroligaša Baskonije. S. S.

eseca u Evroligi sjeku 16 poena, 5,5 skokova, 2,8 asistencija i 1,4 ukradene lopte u prosjeku – odnosno čak 23,2 indeksna poena po meču. Treći put u karijeri dobio je ovo priznanje, a prethodni put to je bilo u decembru 2018. godine.

Tokom ovog perioda Fenerbahče je ostvario skor 6-0 i stigao do plej-of zone u evropskoj eliti. R. A.

,,Vukovi“ su trenutno na diobi desete pozicije u ABA ligi, sa učinkom 5-10 i u zoni opstanka. Od novog trenera će se očekivati da obezbijedi napredak velikog broja talenata koji nastupaju u prvom timu. R. A.

Sportski miks

Crnogorski odbojkaš Božidar Ćuk sa Dinamom osvojio Kup Rumunije

Od autsajdera do trofeja PODGORICA - Kraj januara je bio srećan za Božidara Ćuka - crnogorski odbojkaš je sa Dinamom iz Bukurešta osvojio pehar u Kupu Rumunije. Klub našeg reprezentativca je, zapravo, odbranio trofej u tom takmičenju iz 2019. godine, pošto prošle sezone, zbog korona virusa, Kup nije odigran. Na trodnevnom finalnom turniru Kupa u Klužu, Dinamo je prvo u četvrtfinalu lako savladao bukureštansku Štincu sa 3:0 (25:16, 25:20, 25:19), u polufinalu su potpuno nadigrali aktuelnog šampiona i lidera tekućeg prvenstva, Arkadu iz Galacija, takođe sa 3:0 (25:19, 25:19, 25:20). Najzad, nekadašnji trostruki klupski prvak Evrope (1966, 1967, 1981) je u finalu, u najtežem meču turnira, bio bolji od Krajove, sa 3:1 (18:25, 25:23, 28:26, 25:23). - Sa Arkadom nam je, bukvalno, bilo finale prije finala. Baš smo ih lagano dobili, nijesu očekivali da mogu tako ubjedljivo da izgube. Mi smo, naime, u prvom dijelu sezone imali puno problema sa koronom, nijesmo mogli redovno da treniramo, jer je od 12 igrača devet bilo pozitivno. Zbog toga smo na završnicu Kupa došli, bukvalno, kao autsajderi. Međutim, u međuvremenu, krajem decembra, promijenili smo trenera, umjesto rumunskog trenera je na klupu došao Srbin Stevan Ljubičić, sa kojim se baš dobro treniralo i koji nas je „posložio“ odlično. Arkada je to najbolje osjetila na svojoj koži - kaže Božidar Ćuk za Arenu. U finalu je za Dinamo veći problem bio pristup meču nego snaga rivala. - Ušli smo u meč misleći da ćemo ga dobiti lagano, jer su oni dosta slabija ekipa od Arkade, ali nijesu uopšte loš tim. Izgubili smo prvi set, ali smo se na kraju izvukli, dobili naredna tri i prigrabili pehar. Pošto smo u prvenstvu pogubili dosta utakmica, gledali smo da u Kupu spašavamo sezonu, tako da smo na kraju odradili odličan posao, i možemo da budemo veoma zadovoljni. Božidar Ćuk je odigrao odličnu završnicu Kupa, u polufinalu i finalu je imao 39 poena, od čega čak 28 u finalu.

Imamo velike šanse da se opet kvalifikujemo na EP Crnogorski odbojkaši su u septembru 2019. godine probili led i debitovali na velikom takmičenju, na Evropskom prvenstvu, gdje su sa dvije pobjede u pet mečeva zamalo i izborili plasman u osminu finala. U maju, ako ne bude novog pomjeranja zbog koron avirusa, „crveni“ će igrati dva kvalifikaciona turnira (prvi u Gruziji, drugi kod kuće), protiv Grčke, Azerbejdžana i Gruzije. Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa kao i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. - Sigurno je da je svima nama cilj da se ponovo kvalifikujemo na Evropsko prvenstvo. Grčka nam je najveći konkurent, ali mislim, da imamo baš velike šanse da se kvalifikujemo na Evropsko prvenstvo. Samo da nas zdravlje posluži - rekao nam je Božidar Ćuk, koji će nekoliko slobodnih dana iskoristiti da odmori u Beogradu i sa djevojkom proslavi pehar.

- Šteta što nije bilo pehara za MVP-ja završnog turnira, ovoga puta su me zaobišli – ističe kroz osmijeh 28-godišnji primač servisa. Dinamo je trenutno peti u prvenstvu Rumunije, sa sedam pobjeda i pet poraza. - Prvenstvo se igra turnirski. Sredinom januara smo u derbiju dobili drugoplasiranu Steauu (3:0), i cilj nam je da se domognemo jednog od prva četiri mjesta, koja vode u plejof za titulu. Biće teško, jer smo u prvom dijelu sezone izgubili dosta bodova na neke gluposti. Ali mislim da još uvijek imamo šanse, ozbiljno se trenira i igra, sa novim trenerom koji nas je „posložio“, i sad uživamo u odbojci, pa se nadamo, ako uspijemo da se plasiramo u plej-of,

da možemo da uzmemo jednu od medalja. Mlađi od braće Ćuk (stariji Gojko igra u Francuskoj) već treću sezonu igra u Dinamu iz Bukurešta, i ima dva osvojena trofeja. - Zadovoljan sam, odlično sam se uklopio. Imam i dosta srpskih igrača u timu, Rumuni vole igrače sa Balkana, tako da mi je sve u redu, i grad je lijep, uslovi u klubu, koji je, možda, sa najdužom istorijom u Rumuniji, su dobri - zaključio je Božidar Ćuk, kome je Rumunija šesta zemlja u kojoj igra od 2013. godine, kada je počeo inostranu karijeru (igrao je i u Francuskoj, Grčkoj, Švajcarskoj, Kataru i Turskoj), po odlasku iz Budvanske rivijere. S. JONČIĆ

NBA: Dabl-dabl Vučevića, poraz Bruklina u uzbudljivoj završnici

Orlando bez šansi protiv Toronta Orlando Medžik nije uspio da nanese Toronto Reptorsima četvrti uzastopni poraz, kanadski tim bio je bolji 115:102 u NBA meču. Naš Nikola Vučević duel je završio sa 15 poena i 14 skokova, uz nešto lošiji šut iz igre 18-5. Mladi bek Kol Entoni ubacio je 16 poena za Orlando, a sveukupno ekipa sa Floride nije odigrala na vrhunskom nivou. Toronto je već nakon prve četvrtine vodio 27:15 i do kraja nije ispustio prednost. Vučevićev tim sa učinkom 8-13 tek je na 12. poziciji Istočne konferencije. Izostanak Džejmsa Hardena bio je skup za Bruklin Netse. Iznenadili su ih Vošington Vizardsi, jedan od najlošijih timova lige, 149:146, serijom 8:0 u posljednjih osam sekundi meča. Rasel Vestbruk

postigao je 41 poen uz deset skokova i osam asistencija, a prvi strijelac lige Bredli Bil dodao je 37 poena. Upravo njih dvojica postigli su trojke za preokret u samoj završnici utakmice u glavnom gradu SAD. Za Netse, Kevin Djurent ponovo je odigrao vrhunski

sa 37 poena, sedam skokova i šest asistencija, uz sjajan šut 19-11 iz igre. Kajri Irving dodao je 26 poena. Serija Bruklina od četiri trijumfa je prekinuta, sada tim iz Njujorka ima skor 13-9. Vizardsi su na dnu tabele Istoka sa učinkom 4-12. Denver je potvrdio vrhunsku formu pobjedom nad dojuče-

rašnjim liderom Zapada Jutom u gostima 128:117. Jednu od najboljih partija od dolaska u NBA odigrao je srpski centar Nikola Jokić. Somborac je ubacio 47 poena za 36 minuta na parketu, uz šut 26-17 iz igre i 10-9 sa linije bacanja. Imao je i 11 skokova, pet asistencija, dvije ukradene, tri izgubljene lopte i blokadu. Pobjeda je bila potpuno rutinska, pa Jokić nije igrao u finišu. Izjednačio je lični rekord poena na NBA meču. Njegov tim sada ima skor 12-8 i četvrti je na Zapadu, dok je Juta sada druga sa skorom 15-5. Filadelfija je došla do treće uzastopne pobjede, protiv Indijane 119:110. Heris je postigao 27 a Simons 21 poen za Sikserse u derbiju dana na Istoku. Sada Filadelfija ima učinak 15-6 i prva je u konferenciji. S. S.

Feljton

Utorak, 2. februar 2021.

10.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Otkad je vakta i zemana mobe ispunjavaju različite potrebe

Moba

» Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

MOBA - TEMELJNI OBRAZAC SEOSKIH OBIČAJA I KULTURE

Naša sela na planini i u ravnini, nekad puna čeljadi, omladine, djece, glasova, pjesme, jednom riječju života, koji je bujao – sada polako zamiru. Ona mjesta, sela i zaseoci, izvori, česme, stubline, one livade i njive, koje čuvamo u svojim najljepšim uspomenama – zaboravljeni su. Sa nekadašnjih njiva odavno ne odliježu pjesme žetelica: Moba žanje pšenicu bjelicu, na kraj, mobo, na kraju je dobro. Sa livada se ne čuje reski zvuk oštre kose koja obara rosnu travu: Jesen ide, jabuke i kruške zriju, / hej, draga dragog prati u armiju. Nema čobanskog dozivanja, niti odjeka motike i kose. Bilo je to vrijeme kada su sela ličila na male varoši, puna ljudi, kada se dosta družilo, lako veselilo, iskreno pjevalo i igralo, uživalo i radovalo, dok su njive bile obrađene a po planinama pasla nebrojena stada. Neka čamotinja i tuga kao da su pale na njih i pritisle ih; kao da je te prostore naselila duboka, gorka melanholija. Rasut čovjek, iako ojađen, bio je otporan, životvoran, nesalomiv. Mali ljudi odani životu, kakvi god bili, sitni, guravi, ćopavi, bili su neuništivi, a goli život svoje breme nosi. U sirotinjskoj verziji prignječenog života, zračili su voljom za ljubavlju, radošću, srećom. Prema njima ni Bog ni istorija nijesu bili milosrdni. To su veliki ljudi u malom svijetu, bez novca, bez sreće, počesto i berićeta, ali sa nagonom da se živi, veseli, da se potomstvo ima. Nijesu posjedovali nikakvu moć ali su imali osjećanje širine, bogatstva i ljepote života. Tako mali a veliki, najviše su strahovali od vremenskih nepogoda i iskušenja, koja im često nijesu bila naklo-

Život našeg sela, a posebno poljoprivredne radove, pratili su mnogi lijepi i korisni narodni običaji. Jedan od njih, koji nestaje i koji je bezmalo trajao tokom cijele godine, bila je moba. To je dobrovoljna i besplatna pomoć komšiji, rođaku ili prijatelju, u obavljanju najrazličitijih poslova, koje ne može obaviti radna snaga jedne porodice njena. Nije bilo nijednog posla a da ne zavisi od prirode i njenih ćudi, zbog čega je njihov pogled, tokom čitavog ljeta, bio usmjeren prema nebu – seljak bi jednog dana da razveje i rastjera guste, teške oblake pune kiše, a da ih već narednog ima iznad svog imanja. U dubokom mraku i raskoraku, uvijek su živjeli u dilemi kako se tome oteti, kako spasti dušu i tijelo, kamo se đenuti, pomjeriti. Priželjkivali su i prizivali sve ono što osjećaju kao oskudnost i uskraćenost. Kao izlaz i rješenje, u mnogim nevoljama, pokazivali su solidarnost, uzajamnost, ispomaganje. Život našeg sela, a posebno poljoprivredne radove, pratili su mnogi lijepi i korisni narodni običaji. Jedan od njih, a ovo je pokušaj rekonstrukcije, koji nestaje i koji je bezmalo trajao tokom cijele godine, bila je moba. To je dobrovoljna i besplatna pomoć komšiji, rođaku ili prijatelju, u obavljanju najrazličitijih

poslova, koje ne može obaviti radna snaga jedne porodice. Bilo je to kolektivno, višegeneracijsko ublažavanje gorčine prolaznosti, za koju neki kažu da je sve prolazno osim neprolaznosti same. Moba je kolektivni oblik rada na individualnom poljoprivrednom gazdinstvu i uobičajena radnja godišnjeg ciklusa, koja je bila redovno zastupljena i prema kojoj su se svi odnosili sa dužnim poštovanjem. Bila je to prava narodna institucija dogovorene uzajamne pomoći između mještana u jednom ili u više sela, koja se vraćala: Upamti pa mobu vrati. Svijest o pripadnosti svom selu, svojim rođacima i komšijama, svijest o potrebi uzajamnosti, osnovni je motiv svakog pojedinca učesnika mobe. Kroz mobu, seljak domaćin, kolektivno i na organizovan način, preuzima od prirode ono što mu daruje da ne bi došao u situaciju da mu ta ista priroda uništi i poništi ono za šta je i sama zaslužna. Otkad je vakta i zemana, svojstvene svim društvima, mobe ispunjavaju različite potrebe, pokazuju kolika je međusobna povezanost mještana, koliko su spremni na ustupke i pomoć jedni drugima, koliko su karakterni. To je institucija koja afirmiše najkvalitetnije ljudske vrijednosti i vrline; ima privilegiju da slavi samu sebe jer se svi raduju njenim rezultatima. Ili, što bi se reklo: Selo bez

mobe, to je isto što i hljeb bez soli. Uobičajeno je da se mobe dijele na muške, noćne, milosrdne, ženske, dnevne, mješovite... To je relativna podjela jer za većinu moba potrebno je prisustvo i muškaraca i žena, svih uzrasta, a počesto i djece. Počinju još u rano proljeće, kada seljaka očekuju naporni poslovi, pa tokom leta, jeseni, i okupljanja koja su, u zimskom periodu, mladima najdraža. Najkarakterističnije su: okopavanje, branje i komišanje kukuruza, kosidba, skupljanje sijena, žetva i vršidba, berba maslina, grožđa, branje i nizanje duvana, berba voća... Dakle, nema poljoprivredne kulture koja se obrađuje za koju se ne može organizovati moba. Za sazivanje mobe ne postoji pravilo: kada se domaćinstvu, bez dovoljno fizičke snage ili iz drugih razloga, ukaže potreba za mobom, ona se saziva. Kako su sela starila, tako je kolektivni duh mobe postajao sve značajniji. To posebno važi onda kada je potrebno za kratko vrijeme obaviti obimne poslove, spasti ljetinu od iznenadne nepogode. U ljetnjem periodu vremenske neprilike su najčešće i mogu uništiti svu ljetinu. To je period velike brige za svakog domaćina – hoće li se sijeno na vrijeme složiti, neće li suša, poplava ili grad, uništiti sav uložen trud. U našim krajevima posebno se vodi računa o organizovanju mobi za bolesne i iznemogle,

Donosimo izbor iz veoma zapažene knjige eseja Ramiza Hadžibegovića “Blisko kraju”. Autor u ovoj vrijednoj studiji, manirom vrsnog i rijetkog znalca i fenomenologa, sagledava našu iščezavajuću tradiciju i običajnost. Pred čitaocima su eseji „Muštuluk“, „Ljubav sestre“, „Korzo“, „Moba“, „Vršidba“, „Ognjište“, „Sofra“, „Ćilim“ i „Kolijevka“22

ili za one čiji su hranioci otišli u vojsku (milosrdne mobe). Osim navedenih, mobe se organizuju za početak gradnje porodičnih kuća, za izlivanje ploče, dizanje krova, za elektrifikaciju, za gradnju škola, medicinskih ustanova, za izgradnju puteva, vodovoda, za gradnju vjerskih objekata, čišćenje snijega, itd. (U Rasovu kod Bijelog Polja poznate su ljetnje mobe izrade cigle. U iskopanoj plitkoj jami sipala se glinena zemlja, uz stalno polivanje vodom, koja se miješala motikama, a potom se blato gazilo bosim nogama. Na tzv. guvnu, druga ekipa mobara je formirala ciglu u drvenim koritima. Ista se sušila i kasnije koristila u gradnji kuća.) Koliko je ovaj običaj polivalentan i mnogo vrijedan, pokazuje činjenica da se na pojedinim mobama uručuju i darovi. Tako prilikom kopanja temelja za kuću, izlivanja ploče, dizanja krova, pa i prilikom elektrifikacije ili kopanja vodovoda, učesnici mobe dobijaju na dar: peškir, košulju, vunene čarape, rukavice, šal. Kada se mobe organizuju u nizu, tokom više godina, onda one funkcionišu kao i svaki posao u jednoj složnoj porodici, u kojoj svi imaju precizne uloge i zaduženja, uz ritual koji je, manje-više, u svakom selu bio identičan. U principu, na mobe se pozivaju ljudi iz istog mjesta. Međutim, rado su pozivani prijatelji, pobratimi, kumovi i rođaci i iz susjednih sela. Na ženske noćne mobe (prela) pozivaju se djevojke iz sela u kojem se moba saziva, dok su momci koji prisustvuju tim prelima najčešće iz susjednih. Kad se ukaže potreba, sazivač traži od pojedinaca koji dolaze na mobu da povedu i svoje volove, konje, da ponesu poljoprivredne alatke za rad (motika,

kosa, kramp, srp). Uobičajeno je da se poziv na mobu ne odbija. Onaj ko saziva mobu, odaziva se svakome ko je bio na njegovoj. Ako se iznenada pojavi opasnost od vremenske nepogode, onda nema vremena za pozivanje, već cijelo selo priskače u pomoć onome kome je najpotrebnije. Uobičajeno je da se moba završava istoga dana ili iste noći. Kod kosidbe, žetve, komišanja kukuruza i sl. mobe traju i duže. Domaćin mobe je u obavezi da za sve učesnike pripremi ručak ili večeru, u zavisnosti od vrste posla koji se obavlja, ponekad i doručak. Za takve prilike, žene su pripremale najukusnija jela („Na mobama se trpeza povija od najboljih i najukusnijih jela“). Za pripremu jela, domaćici je potrebna pomoć, pa se u toj kući, takođe, organizuje ženska moba. Tom prilikom, žene razmjenjuju iskustva u spremanju jela, a djevojke, uz njih, uče ili same pripremaju jednostavnije obroke. U selu se znalo ko pravi najbolju pitu, priganice, cicvaru, pirijan, kolače, itd. Naravno, nijesu izostajale pohvale za ukusna i vješto pripremljena jela. Na mobama je svako imao priliku da se istakne: dobar radnik, pjevač, guslar, govornik, šaljivdžija, dobra kuvarica, pletilja. Kod nas je najpoznatija kosačka moba, koja se i danas praktikuje. Kosidba spada u najteže fizičke poslove, i na nju se pozivaju najsnažniji ljudi iako snaga nije jedini i najbitniji faktor da bi neko bio najbolji kosac. Dobrog kosca su činili i dobra kosa, klepac i babica, brusevi, kvasilica. Kvalitetan italijanski kameni brus ili belegija (turc.) za oštrenje kose, dostizao je cijenu jednog vola. Koscima se sprema i donosi jaka hrana, a kozbaša (najbolji kosac) dobija poseban komad pečenja. Poslije ručka, klepale su se kose, popila rakija, zapjevala pjesma i ponovo se nastavljalo košenje. Cijelog dana donosi im se svježa voda. Kad padne posljednji otkos, s pjesmom se kreće kod domaćina. (Nastavlja se)

Utorak, 2. februar 2021.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 2. februar 2021.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 2. februar 2021.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeće „Deponija“ d.o.o., Španskih boraca bb, Podgorica, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za građenje deponije Sanitarna kada 4, Urbanistička parcela UP8-12, koja se sastoji od dijela katastarske parcele broj 9/1, KO Tuzi, Glavni grad Podgorica, u skladu sa Urbanističkim projektom „Sanitarna deponija sa reciklažnim centrom“, Opština Podgorica. U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 03.03.2021.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u sali za sastanke Preduzeća „Deponija“ d.o.o., Španskih boraca bb, Opština Podgorica, dana 22.02.2021.godine, sa početkom u 10 časova.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM na duži period polunamješten jednosoban stan u zgradi Gurman - bul. Sv.Petra Cetinjskog Tel.067/061-067, 069/391-759 1

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i

šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008

3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Agović Sadudina i Hasić Sanije oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 01.02.2021.godine, vrši

Posljednji pozdrav našem dragom

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zapisnik o XV prodaji I.br.1650/2015 od 25.01.2021.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija"Pobjeda"koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 02.02.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 01.02.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

JOVANU MILANOVIĆU Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju nezaborav. Počivaj u miru. Porodica pokojnog PEŚA MILANOVIĆA 101 Dragom

JOCU

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak o XVI prodaji I.br.1650/2015 od 25.01.2021.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 02.02.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 01.02.2021.godine

Nijemi od tuge, žalimo za tvojom rano izgubljenom mladošću. UROŠ i NATAŠA sa porodicom 100 Tužan je ovaj oproštaj dragi naš

JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Na osnovu člana 155 i 156 Poslovnika o radu Skupštine opštine Tivat (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi“broj, 37/18), Služba Skupštine opštine Tivat raspisuje

JAVNI POZIV nevladinim organizacijama za prijavu učešća u radu Skupštine opštine Tivat za 2021.godinu 1. Predstavnik nevladine organizacije može učestvovati u radu sjednice Skupštine (Institut „slobodna stolica”) ukoliko nevladina organizacija ispunjava sljedeće uslove: - da je registrovana kod nadležnog organa državne uprave, najmanje godinu dana; - da ima sjedište na teritoriji opštine; - da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata u opštini, ili učestvovala u najmanje jednoj javnoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje dvije jednokratne akcije od značaja za opštinu, ili učestvovala sa konkretnim predlozima u najmanje tri javne rasprave koje su sprovedene u opštini; - da u Statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve djelovanja za predmetnu oblast i - da ima članove koji posjeduju iskustvo i poznaju predmetnu temu, ili ima članove i saradnike koji posjeduje stručne reference po predmetnim temama. Nevladina organizacija koja ispunjava gore navedene uslove ima pravo da predloži, odnosno imenuje predstavnika koji će učestvovati u radu sjednice. 2. Nevladina organizacija dužna je da radi korišćenja instituta”slobodna stolica” Službi Skupštine dostavi: - prijavu za učešće u radu sjednice, potpisanu od strane lica koje je ovlašćeno da zastupa ili predstavlja nevladinu organizacija, sa dokumentacijom na osnovu koje se utvrđuje ispunjenost gore navedenih uslova; - Statut nevladine organizacije; - Odluku o osnivanju nevladine organizacije; -izjavu ovlašćenog lica za zastupanje ili predstavljanje nevladine organizacije da u organu upravljanja nema članova organa političkih partija i javnih funkcionera, u smislu propisa o sprječavanju sukoba interesa. Zainteresovane nevladine organizacije, dužne su da prijavu za učešće u radu Skupštine opštine Tivat za 2021.godinu, sa potrebnom dokumentacijom, dostave Skupštinskoj službi opštine Tivat, na adresu Trg Magnolija 1, 85320 Tivat, najkasnije u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, u dnevnom listu “Pobjeda”. Napomena: Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom počinje teći od 02.02.2021.godine, kada je Javni poziv objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”. Broj: 03-056/21-49 Tivat, 01.02.2021. godine Služba Skupštine

JOVANE Milutinov MILANOVIĆU Muk... Tuga... Nevjerica. Nemoćni smo u ovom tužnom momentu. Riječi suvišne. Žaliće za tvojom rano izgubljenom mladošću. Striko BORO, strina NADA, braća BRANKO i BOJAN sa porodicama 102 Posljednji pozdrav našem dragom

JOVANU MILANOVIĆU Tuguje za tobom porodica pokojnog SRĐANA DABANOVIĆA

107

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

Voljeni kume

Posljednji pozdrav kumu Sa žaljenjem vas obavještavamo da je 1. februara 2021. u 60. godini nakon kraće bolesti preminuo

MILE OSTOJIĆ

MILE Jovov OSTOJIĆ

MILU OSTOJIĆU

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 2. februara u 15 časova, na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj prerani odlazak. Hvala ti za svaki lijep trenutak, dobrotu i pažnju koju si nesebično pružao meni i mojoj porodici. Neka ti dobra duša u miru počiva.

Toliko godina smo živjeli kao jedna porodica čije najveće sunce si bio upravo ti. Čuvaćemo te od zaborava i svima sa radošću pričati o tvojoj vedrini. Ponosni što smo bili tvoji, a ti zauvijek naš. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala.

Ožalošćeni: supruga RADMILA, kćerke SANJA i MARIJANA, brat ZORAN, unučad KATARINA i ALEKSEJ, snaha VJERICA, bratanične IVANA i TIJANA i ostala mnogobrojna rodbina

VASO i SAŠKA

Posljednji pozdrav dragom

Najbolji kume naš

BRANKO BRANKOVIĆ sa porodicom

MILU OSTOJIĆU

104

Posljednji pozdrav kumu

Riječi teško mogu opisati koliko nas je tvoja smrt pogodila. Tvoju dobrotu i djela čuvaćemo od zaborava. Tvoji, RADOJKA, BRANKA, BOŽIDARKA, ĐINA, STOJANKA i MILKA sa porodicama 93

MILE

Sa tobom smo se uvijek radovali a sada za tobom tugujemo neizmjerno svi. Bio si dio naše porodice, uz tebe smo rasli, otišao si prerano i ostavio veliku prazninu za sobom. Čuvaćemo te od zaborava, ponosni na naše kumstvo dugo 23 godine.

Tvoji kumovi: MILENA, NIKOLA i NIKOLIJA NIKEZIĆ

MILU OSTOJIĆU KUME

Hvala ti za iskreno drugarstvo i dobrotu koju si nesebično poklanjao. Ostaje praznina i sjeta na naše zajedničke dane koje ćemo ja i moja porodica pamtiti i čuvati od zaborava.

Težak je oproštaj od tebe, kad je još toliko toga što smo htjeli i mogli zajedno. Bio si nam i kum i prijatelj i porodica. Nikada te nećemo zaboraviti i ništa bez tebe više neće biti isto. Zauvijek ćeš nedostajati. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo voljeti i čuvati tvoje najmilije.

Tvoji kumovi, NIKOLETA, BOŽO i NATALIJA PAVIĆEVIĆ

VESKO RAONIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

MILU OSTOJIĆU Otišao si na vječni put i da nam počivaš u rajskom miru što si zaslužio. Tvoji, BRANKA, BORIS, DAVOR, IVANA, ANĐELIJA, IGOR ĐUKIĆ 95

Posljednji pozdrav našem dragom

105

Posljednji pozdrav našem

MILETU OSTOJIĆU Svojom pažnjom i dobrotom zaslužio si vječno sjećanje.

ДУШАН Арсов ЗЕЦ 1956-2021.

MILETU

NEBOJŠA, NINA i LUKA POPOVIĆ 106 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Драги Дуле, тешки су овакви поздрави али неће бити препрека да заувијек будеш дио нас и наших сјећања.

Tvoji najmiliji: SANJA, IVAN, KATARINA i ALEKSEJ Тугују за тобом: стриц ТОМАН, стрина ЗОРКА, ИВАНА и МАРКО

MILETU SAŠA SUBAČEV sa porodicom

103

30 Oglasi i obavještenja Na tragičan način nas je napustio naš dragi

Utorak, 2. februar 2021.

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našeg voljenog

JOVAN M. MILANOVIĆ

Ostavio nas je da trajno tugujemo za njegovom blagom i plemenitom dušom i njegovom prerano ugašenom mladošću.

Zatečeni i u nevjerici o iznenadnoj i preranoj smrti našeg dragog i voljenog bratanića i brata

JOVANA Milutinovog MILANOVIĆA

Sjećaćemo se uvijek tvog iskrenog osmijeha i plemenite duše. Za sobom si ostavio veliku bol i veliku sreću. Boli što te više nema, a sreću jer si bio uz nas. Počivaj u miru.

JOVAN M. MILANOVIĆ

Opraštamo se od našeg dragog Joleta sa velikom tugom i neizmjernim bolom. Pamtićemo ga po njegovoj plemenitosti i dobroti.

SVETO i DRAGICA JOVIĆEVIĆ sa ćerkama IRENOM i ANOM Sestra MARIJA i zet DANILO

MIRA, RAŠO, VLADIMIR, NATAŠA, TANJA i BERND

Sa bolom se opraštam od

Slomljenog srca opraštamo se od našeg brata

JOVAN MILANOVIĆ JOVANA Milutinovog MILANOVIĆA

I dalje mislimo da nije istina... Nijemi od bola, PETAR, VASILIJE i KAĆA 91 Posljednji pozdrav prijatelju

Dragi brate, Ne mirim se sa tom surovom istinom i bolom da te više neću vidjeti i čuti. Da neće biti tvog toplog zagrljaja i tvog veselog osmijeha kroz koji si mi uvijek govorio: „Đe je moj brat“. Vrijeme će prolaziti, bol i tuga za tobom neće... Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ponosna na tebe.

JOVANA Milutinovog MILANOVIĆA

Sve najčistije i najbolje otišlo je sa tobom. Sa vječnim bolom u duši šaljemo ti posljednje zbogom...

Tvoje: MILICA, LJUBICA i MARIJA

Tvoja sestra MILICA sa porodicom

JOVANU Počivaj u miru, dragi naš.

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

Posljednji pozdrav našem

Porodica AKSENTIJEVIĆ 90 Sa velikim bolom se opraštam od svog voljenog brata

DUŠANU ZECU DUŠANU Od porodice pok. ĐOKA i SLAVKE KRCUNOVIĆ

DUŠANA pok. Arsa ZECA 1956-2021. Dragi moj Dule, težak je ovaj rastanak sa tobom. Zauvijek ćeš biti u mom srcu i najljepšim sjećanjima. Počivaj u miru među anđelima, jer takvoj dobroti i plemenitosti samo to pripada.

84 SINIŠA i NEMANJA ZEC sa porodicama Dana 1. februara 2021. godine preminuo je naš dragi

Tvoja sestra MIRJANA MAROVIĆ 83 76 Posljednji pozdrav

Ostadoh bez mojega

DUŠAN Arsa ZEC 1956-2021.

DUŠKU ZECU

DUŠANA

Sahranjen je istog dana u prisustvu porodice na gradskom groblju Čepurci.

NANE ZEC sa porodicom

Ožalošćeni: supruga ZORICA, sin BRANISLAV, kćerka BILJANA i porodice ZEC i IVANOV

Dule, počivaj u miru pored tvojih roditelja, oni su ti se sigurno obradovali. Dule, nemoj da se ljutiš na tatu ako te prekori što si me ostavio.

Tvoja nesrećna tetka ANKA ĐUROVIĆ

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 31. januara 2021. tragično je preminuo u 23. godini, naš dragi

Са тугом се опраштамо од нашег драгог

JOVANU MILANOVIĆU

JOVAN Milutinov MILANOVIĆ

NEĐELJKO KOSTIĆ sa porodicom

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena 1. februara u krugu uže porodice na mjesnom groblju u Dobrskoj Župi. Otišao si kako si želio a nama ostavio veliku bol. Kuća žalosti: Ulica Mitra Bakića 114.

Posljednji pozdrav mom prijatelju i drugu

ЈОВАНА Милутиновог МИЛАНОВИЋА

Ožalošćeni: majka STOJANKA, otac MILUTIN - TINA, sestre MILICA, LJUBICA i MARIJA, baba MARTA, sestrići PETAR i TODOR i ostala rodbina MILANOVIĆ i RADULOVIĆ

BRANKU PERIŠIĆU

Са невјерицом смо примиле вијест о твојој прерано прекинутој младости. Што рећи, како утјешити твоје најмилије, недостаје ријечи...

Porodici duboko saučešće za suprugom, ocem, bratom, plemenikom i velikim patriotom.

Dana 31. januara 2021. umrla je u 88. godini

GOJKO BELADA 62

Posljednji pozdrav dragoj strini

Тетке ЛИДИЈА, ЧЕДОМИЛА, ЉУБИНКА, ДУШАНКА и СОЊА

VEZIRKA Ramizova KOLJENOVIĆ Zbog novonastale situacije dženaza će se obaviti 1. februara u krugu porodice na mezarju Cijevna u 12 časova.

VEZIRKI KOLJENOVIĆ Ožalošćeni: šćerka DŽEVA, sinovi MUHAMED, MUNIR i DAMIR, snahe ,unučad i ostala mnogobrojna rodbina KOLJENOVIĆ, DERVIŠEVIĆ, PEPIĆ i MUGOŠA

Od đeveričića KOLJENOVIĆ RASIMA sa porodicom

43 У невјерици и болу

Dragom bratu, đeveru i stricu Posljednji pozdrav bratu

ЈОВАНЕ

JOVANU MILANOVIĆU

Опраштамо се од тебе. Не постоји заборав за твоју младост, љепоту и доброту. Jodža, voljećemo te i pamtiti zauvijek. Toplo srce i dobra dušo naša. Породица СТИЈЕПОВИЋ 72

Iz naših srca teku suze, peče bol i duša plače. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava, voljeni naš brate

Tvoji: FILIP, KRISTINA, PETAR i GAVRILO STIJEPOVIĆ Tvoji: FILIP, IVANA i ANA sa porodicama

Сунце моје

64 S tugom i nevjericom opraštamo se od našeg

63 Posljednji pozdrav dragom

ЈОВАНЕ У великој си жељи дочекан. Био си најмлађи од браће. Био си миљеник. Ова рана нема лијека. Воли те твоја тетка ЗДЕНКА 73

JOVANA Milutinovog MILANOVIĆA Joco, pamtićemo te po vedrom osmijehu, iskrenim zagrljajem. Ti ćeš za nas uvijek biti naš brat. Neka te anđeli čuvaju. TAMARA i ANĐELA MILANOVIĆ sa roditeljima

Драги

JOVANU MILANOVIĆU Riječi teško mogu da opišu koliko nas je tvoja smrt pogodila. Ostali smo zatečeni tvojim preranim odlaskom. Nek ti dragi Bog podari spokoj, mir i raj. VESELIN, MAJA, MILENA, LUKA, JELENA i IVANA MILANOVIĆ

79 82

Posljednji pozdrav dragom

ЈОВО Миран вјечни сан. Тетка МИЛЕНА, тетак ЉУБОМИР, сестре ДЕЈАНА и ЈОВАНА 74

JOVANU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. DANICA, SLOBO, JELENA, NINO i TINA 81

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

Дана 1. фебруара 2021. преминуо је у 98. години наш драги

Umro je

Dana 31. januara, zauvijek nas je napustila naša voljena i poštovana tetka

ЉУБОМИР – ЉУБО Божов МИЛИЋ учесник НОР-а

SLAVKO STANIŠIĆ SLAVKA BOŠKOVIĆ-DŽUDOVIĆ

Arhivski savjetnik u penziji, dugogodišnji rukovodilac Arhiva za radnički pokret Istorijskog instituta (1962-1992) i vršilac dužnosti direktora Istorijskog instituta (1978-1979)

Otišla si mirno i tiho, kako si i zaslužila. Tvoj život dug sto godina, u teškim vremenima i srećnim danima, prošla si hrabro i dostojanstveno, uvijek sa osmijehom, nikada ljuta, sa ljubavlju prema ljudima, sa razumijevanjem, humanošću, a za nepravde ćutanjem i praštanjem. Hvala ti za neizmjernu ljubav, nježnost i pažnju koje si nam nesebično darivala. Ostaćeš u našim srcima i sjećanju zauvijek.

Smrću dragog Slavka izgubili smo iskrenog prijatelja, savjesnog naučnog i arhivskog radnika, koji je svojim predanim radom dao krupan doprinos razvoju istorijske nauke u Istorijskom institutu i arhivističke službe u Crnoj Gori. Ponosni smo na višedecenijski zajednički rad, korisne savjete i prijateljske sugestije posebno mladim kolegama, kao i na veliki radni angažman koji je ugradio u temelje našeg Instituta.

Tvoje sestrične SENJA i JOŠKA

KOLEKTIV ISTORIJSKOG INSTITUTA UCG

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 2. фебруара у селу Орахову - Кучи у 14 часова у кругу породице. Кућа жалости: Ул. Војводе Мирка Петровића бр. 4 Подгорица

Ожалошћени: синови РАНКО и БАЋКО, кћерке ЧЕДОМИЛА и РАДОМИРКА – БЕБА, снахе ВУКИЦА и ТАТЈАНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна породица

69 Opraštamo se od našeg dragog komšije, čika

BRANKA BAKIĆA

Dana 1. februara 2021. poslije duge i teške bolesti u 90. godini preminula je naša draga

У овим тешким временима када се не можемо опростити од наших драгих на уобичајeн начин, напустио нас је наш вољени ујак

S poštovanjem,

ZORICA i DRAGAN KOVAČEVIĆ

СЛАВКО – ГАЈО СТАНИШИЋ

BOSILJKA Vojova RACKOVIĆ rođena Mugoša

Preminuo je u 90. godini

Почивај у миру. МИШКО МИШОВИЋ са породицом, ЛЕНКА РАДУЛОВИЋ са породицом и породица пок. ОЉЕ БОЖОВИЋ 59

Zbog novonastale situacije i mjera NKT-a sahrana će se obaviti u krugu uže porodice na groblju u Berima.

Дана 1. фебруара 2021. након краће болести у 74. години преминуо је наш драги

Ožalošćeni: suprug VOJO, kćerka VERA, sinovi VELJKO, ŽELJKO i DEJAN, snahe LJILJANA, DEJANA i ANA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveri i ostala mnogobrojna porodica RACKOVIĆ i MUGOŠA

BRANISLAV BAKIĆ Moj školski drug, prve i jedine sedmoljetke u Manastiru Morača. Posljednji pozdrav SLAVKO RAKOČEVIĆ 60

НОВАК Ђоков ПОПОВИЋ

Preminula je u Beogradu

Posljednji pozdrav mom dobrom prijatelju

BAĆIJU Toliko popijenih kafa, neiscrpnih razgovora, toliko dobronamjernih savjeta, to se nikad ne zaboravlja. Neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja. MIRKO Špirov JABUČANIN

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу уже породице 2. фебруара у 14 часова на гробљу у Петровићима.

EMILIJA Labudova MARKOVIĆ Ожалошћени: супруга НАДА, кћерке ДУШАНКА и ДРАГАНА, син ДУШКО, брат МИЈАТ, сестре СТАНА, СТОЈА, НОВКА и БОЈАНА, снаха САНДРА, братанићи ДРАГАН и МЛАДЕН, братанична АНЂЕЛА, сестрићи и сестричне, унучад и остала родбина

Imali smo privilegiju da budeš dio naše porodice. Neka te u tišini vječnog mira, od zaborava čuva naše sjećanje.

Tvoji: DRAGAN, ZORICA, MARKO, MILAN i MILENA

67 Posljednji pozdrav našem dragom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BATU NOVAKU POPOVIĆU

Hvala ti na lijepom i iskrenom prijateljstvu. Društvo iz Cafe bar ANTIB IVAN H., MITAR, PEĐA, SAŠA, TUŚA, GOJKO, MIĆA, STANKA, RAŠO, ZORAN, IVAN P. 68

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Tvoje veliko srce prestalo je da kuca a toplina tvoje duše ostaće da je pamtimo zauvijek. Ponosni smo što si bio dio naših života i tužni što više nijesi sa nama. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.

ЕМИЛИЈА МАРКОВИЋ Посљедњи поздрав за вашом драгом мајком. 71

ДУШАН, ЗОРИЦА, ЈОВАНА

BOJANA, RATKO i RATKA ĐUKANOVIĆ 80

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Utorak, 2. februar 2021.

SJEĆANJA

Naša ljepoto i vječna rano

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

BUDO Treći rođendan bez tebe, a sa nama u svakom uzdahu, mislima, sjećanjima. Teško je i preteško. Hvala ti na tvojim iskrenim osjećanjima.

VJERA STOJOVIĆ rođena Barović 2. 2. 2013 – 2. 2. 2021.

Tvoji tužni RODITELJI 40

PERKA VUKSANOVIĆA Ovim putem porodica se zahvaljuje svim dragim ljudima koji su došli da isprate našeg Perka i onima koji nijesu mogli prisustvovati sahrani a svoje saučešće izraziše putem telegrama, telefona i poruka. Hvala svima koji se oprostiše od Perka dirljivim čituljama. Svima na dobro da se vraća! U srijedu, 03. februara 2021. godine, uža porodica će posjetiti Perkovu vječnu kuću! Porodica VUKSANOVIĆ 70 Prošla je godina od smrti mog kolege i druga

Budiš mi sjećanja, osjećanja, inspiracije, nadahnuća – da sa tobom udahnem – puna pluća!

BILJANA MANDIĆ Buki, danas je dan tvog rođenja. Dani dolaze i prolaze, a moja osjećanja, ljubav, bol ne prolaze. Oni su tu i tako će ostati dok sam živ! Moja sestro!

Suprug SVETOZAR

ZORANA SEKULIĆA

Tvoj brat DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA i RADOVAN 41

Tvoj vedri duh i optimizam ostaće u mom trajnom sjećanju. Mir i spokoj tvojoj dobroj duši.

Voljenoj sestri

NEVENA MIJUŠKOVIĆ 66

Prošlo je deset godina od smrti moje majke

Osam godina nije sa nama voljena sestra

BUDI Ti si bila i ostala DUŠA, moje duše. Neka ti moje suze ne remete vječni mir. Volim te! Tvoja sestra DIJANA i MIŠKO

VJERA Svetova STOJOVIĆ

MILEVE – BEBE PEJANOVIĆ

rođ. Barović Sedam godina je od smrti naše drage

I danas me sve sjeća na tebe.

Željo naša, mnogo nam nedostaješ! Vole te i tuguju za tobom

BAĆKO 65

TVOJI NAJMILIJI

Dana 3. februara 2021. navršiće se godina od kako nije sa nama

VIDOSAVE GRBOVIĆ

Danas se navršava 40 dana od kada je preminula naša draga

Draga majko, vrijeme koje protiče bez tebe ne umanjuje bol, već stvara još veću prazninu. Sa najdražim uspomenama i stvarnim sjećanjima živjećeš duboko u nama dok živimo i mi.

Tvoji: BOBAN, DORA, BALŠA i MILORAD

POLY GJURGJEVIĆ 1953-2020.

SOFIJA SONJA PEKANOVIĆ

53 Zauvijek u našim sjećanjima,

S ljubavlju i poštovanjem,

SJEĆANJE 2. 2. 2014 – 2. 2. 2021.

Supruga VIOLETA, djeca TAMARA, DENI, GIANLUCA, CARLO i VICTOR

Porodica PEKANOVIĆ

48 SJEĆANJE

VIDOSAVA GRBOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Nedostaješ...

39 Devetnaest godina je od smrti

STJEPAN PAVLOVIĆ Tvoji: SRĐAN, BILJANA i UNA

Tvoji: supruga IVANKA, kćerke LJILJANA i BILJANA

NIKOLE Lukinog VUJANOVIĆA Ostaćeš zauvijek u srcima svojih najmilijih.

Porodica VUJANOVIĆ

TV program

Utorak, 2. februar 2021.

FILM

VIJESTI 22:30

SERIJA

NOVA M 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Bliže ivici



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:10 Hronika Podgorice 10:10 Naučno – obrazovni program 10:40 Meridijani, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, r. 12:05 Crna Gora – Wild beauty, r. 12:30 NVO sektor, r. 13:05 Bolnica nade II, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Hronika Podgorice, r. 16:30 Pogledi iz domovine, e. 17:25 Dojč Caffe II, s. 18:00 Dnevna soba, r. 19:00 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija, e. 21:00 Ekovizija, e. 21:30 Bolnica nade II, s. 22:30 Dnevnik 3 23:15 El Čapo, s. 00:00 Teleskopija, r.

 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15

Good doctor

   06:30 06:45 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:10 21:00 22:10 23:10 23:30 00:30

Glas Amerike, r. Muzika Fudbal fest, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Sin II, s. Skrivena kamera, e. Dnevna soba, r. Glas Amerike Dokumentarni program, r. Glas Amerike

PINK M

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno, e. Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, r.

TV PRVA

RTCG 2

22:00 Nek ide život, s. 22:30 Amidži šou 00:00 Zadruga

07:15 08:00 08:45 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:15 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Čikago u plamenu, s. Jutro, e. Brusko, s. Sanjalica, s. Mame, r. Igra sudbine – Retrospektiva, s. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Mame, s. Žurnal Sanjalica, s. Tate, s. Igra sudbine, s. 12 reči, s. Ekskluziv, r. Noćni žurnal Njen alibi, film

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00

12:05 14:05 16:20

07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:40 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:05 23:45 00:45

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Nauči me voljeti, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r. Okrutni Istanbul, r. Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Domaćinske priče, e. Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Okrutni Istanbul, s. Good doctor, s. Sportisimo, r. Totalni obrt, r. Pare ili život, r. Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 02:10

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Vijesti Bez granica, r. Za volanom, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Eliza iz Rivombroze, s. Vijesti Serija Vijesti Zabranjena jabuka, s. Reflektor, e. Vijesti Sport, e. Bliže ivici, film Reflektor, r. Čovjek iz sjene, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

17:05 Bandolera, r. 17:55 Pregled 18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e. 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r. 00:25 Koncert

07:00 Jutarnji program 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 2. februar 2021.

Marketing

Utorak, 2. februar 2021.