Dnevni list Pobjeda 02.09.2023.

Subota, 2. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20748 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

URUŠAVANJE ENERGETSKOG SEKTORA (3): Analiza poslovanja ključne državne elektroenergetske kompanije pokazala pogoršanje poslovnih rezultata, masovno partijsko zapošljavanje i loše poslovne odluke

EPCG povećala broj radnika za čak 30 odsto i osnovala neprofitabilnu Solar gradnju

U analizi se posebno apostro ra i osnivanje EPCG - Solar gradnje i ukazuje na loše poslovne bilanse te kćerke kompanije EPCG. Kompanija Solar je u osnivanju 2022. godine imala 357 radnika da bi taj broj u 2023, prema nezvaničnim informacijama, narastao na više od 500. U dokumentu se navodi da EPCG - Solar gradnja posluje nepro tabilno uz visoke ukupne nansijske rizike. Društvo je od osnivanja 2021. godine u zoni poslovnog gubitka, navodi se u analizi MKI

Nacrt odluke o rebalansu budžeta Glavnog grada za 2023. godinu na javnoj raspravi

Za kapitalne projekte

7,5 miliona manje od planiranog

Umjesto 58.390.000 eura, koliko je bilo planirano prethodnim budžetom, sada će za kapitalne projekte biti utrošeno 50.838.800 miliona eura. Za lokalnu infrastrukturu izdaci će biti smanjeni sa 47,16 miliona eura na 41,12 miliona

Iz MCP se, pozivajući se na „sud naroda“, obrušili na gradonačelnika Cetinja zbog tužbe kojom se traži vraćanje groblja u Građanima u vlasništvo države

Đurašković: Crkve, manastire i groblja vjekovima je gradio crnogorski narod

VUČIĆ PRELOMIO: Određen diplomatski predstavnik Srbije u Crnoj Gori

Nebojša Rodić od sekretara Tomislava Nikolića, preko BIA, do ambasadorske pozicije

Kao istaknuti član Srpske napredne stranke Rodić je obavljao dužnost generalnog sekretara predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, a upravo sa te pozicije je 2002. godine imenovan za - direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). U ,,reformisanoj“ vladi Republike Srbije, septembra 2013. godine, izabran je za ministra odbrane. Ovu funkciju obavljao je svega nekoliko mjeseci, do aprila 2014. godine, kada se otisnuo u ,,diplomatske vode“

MEČ ZA ISTORIJU: Naši najbolji košarkaši dobili prvo poluvrijeme 38:37 i više od 37 minuta parirali moćnim Amerikancima, tek u nišu poklekli pred prvim favoritom Mundobasketa

Crna Gora do kraja plašila NBA zvijezde

Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu tužiteljke protiv supruga, podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka

Vukas Radonjić nije

STR. 2.

STR. 7.

STR. 4.

URUŠAVANJE ENERGETSKOG SEKTORA (3): Analiza poslovanja ključne državne elektroenergetske kompanije pokazala pogoršanje poslovnih rezultata, masovno partijsko zapošljavanje i loše poslovne odluke

EPCG povećala broj radnika za čak 30 odsto i osnovala neprofitabilnu Solar gradnju

U analizi se posebno apostrofira i osnivanje EPCG - Solar gradnje i ukazuje na loše poslovne bilanse te kćerke kompanije EPCG. Kompanija Solar je u osnivanju 2022. godine imala 357 radnika da bi taj broj u 2023, prema nezvaničnim informacijama, narastao na više od 500. U dokumentu se navodi da EPCGSolar gradnja posluje neprofitabilno uz visoke ukupne finansijske rizike. Društvo je od osnivanja 2021. godine u zoni poslovnog gubitka, navodi se u analizi MKI

PODGORICA - Elektroprivreda Crne Gore, koju vode kadrovi ZBCG i Demokrata, je u posljednje dvije godine povećala broj radnika za 30 odsto, povećala prosječnu platu za skoro 200 eura, ali i osnovala potpuno neprofitabilnu EPCG – Solar gradnju sa izuzetno lošim poslovnim bilansima, pokazuje analiza Ministarstva kapitalnih investicija koju je objavila Vlada.

Po podacima MKI, EPCG je na kraju 2020. godine imala 964 radnika, da bi na kraju 2021. godine taj broj porastao na 1.111. Na kraju 2022. bilo je zapošljeno čak 1.247 radnika što je povećanje od 30 odsto. Nezvanična saznanja Pobjede govore da trenutno u EPCG ima preko 1.300 radnika i da je taj broj znatno porastao u 2023. godini.

MASOVNO ZAPOŠLJAVANJE

Zvanični podaci Vlade pokazuju da je ukupna masa za bruto plate porasla čak šest miliona eura, a da je prosječna plata porasla sa 922 na 1.105 u 2022. godini. Sadašnja prosječna plata je, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, porasla na više od 1.250 eura.

U analizi se posebno apostrofira i osnivanje EPCG - Solar gradnje gromoglasno najavljivani megalomanski projekat i ukazuje na loše poslovne bilanse te kćerke kompanije EPCG. Kompanija je u osnivanju 2022. godine imala 357 radnika da bi taj broj u 2023. godini, prema nezvaničnim informacijama, narastao preko 500. U dokumentu se navodi da EPCG - Solar gradnja posluje neprofitabilno uz visoke ukupne finansijske rizike. Društvo je od osnivanja 2021. godine u zoni poslovnog gubitka. – To potvrđuju i ključni indikatori profitabilnosti: povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE), koji su negativni i 2022. godine (pogledati grafike u nastavku). ROE je u 2022. iznosio čak - 119%, a ROA - 375%. Poslovni gubitak društva u 2022. je bio 2,2 miliona eura. Razlozi ogromnih gubitaka društva od njenog osnivanja su: postojanje visokih troškova poslovanja, naročito troškova zarada od 3,3 miliona eura zbog ogromnog povećanja broja zaposlenih u 2022. godini, kao i ostalih troškova poslovanja, koji se nijesu mogli pokriti iz poslovnih prihoda – navodi se u analizi. Likvidnost EPCG - Solar gradnje je veoma niska.

– Društvo iz tekuće imovine ne može izmiriti kratkoročne obaveze, budući da su koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti bili manji od 1 u 2022. Nelikvidnost društva povećava ukupne finansijske rizike njegovog poslovanja za EPCG kao vlasnika – navodi se u analizi.

EPCG PADA PROFIT

Kad je u pitanju EPCG, ona, prema analizi MKI, kontinuirano ostvaruje profit, ali uz opadajući trend zbog, kako se navodi, znatnog rasta broja zaposlenih.

– To potvrđuju i ključni indikatori profitabilnosti: povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE). Stope povrata na imovinu i na kapital su se u 2022. godini približile nultoj vrijednosti, sa skoro 6,41 odsto i 7,31 odsto u 2021. godini. Pozitivan poslovni rezultat društva je znatno smanjen u 2022. godini i to na 3,98 miliona eura. Uzroci smanjenja profitabilnosti društva su: kvazifiskalne aktivnosti, veliki rast rashoda poslovanja od blizu 200 miliona eura u 2022. godini, što je mnogo brži rast od rasta prihoda. Do toga su konkretnije doveli razlozi poput: slabosti u korporativnom upravljanju, nepovolj-

ne hidrologije, nepovoljnih tržišnih kretanja cijena električne energije, povećanja prosječne ostvarene cijene uvezene električne energije u 2021. godini, povećanje troškova zarada usljed značajnog rasta broja zaposlenih – navodi se u analizi.

Likvidnost EPCG je od 2020. godine u kontinuiranom padu. To potvrđuju koeficijenti

Varhelji: Pripremamo značajne prijedloge u oktobru

PODGORICA- Proširenje EU do 2030. je izvodljivo, ali samo ako kandidati i sam blok udvostruče svoje napore, rekao je komesar za proširenje Oliver Varhelji za EURACTIV, dodajući da Evropska komisija planira da iznese ,,značajne prijedloge“ u oktobru.

- Pitanje je oduvijek bilo - želimo li to učiniti? I prvi put ču-

jem od Evropskog savjeta da to žele učiniti – to je dobrodošlo - rekao je Varhelji za portal Euroactiv, na marginama neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU u Toledu u Španiji. Njegovi komentari uslijedili su nakon što je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel ranije ove sedmice sugerisao da bi Zapadni Balkan i dru-

ge zemlje kandidati za članstvo u EU, kao i EU, trebali biti spremi za proširenje do 2030. godine.

Upitan da li bi Mišelov cilj do 2030. bio izvodljiv, Varhelji je rekao da je ,,sve izvodljivo ono što mi kao EU želimo da uradimo“, ali je naglasio da ne treba insistirati na određenom vremenskom okviru.

- Godine 2030. je svakako

izvodljiv, ali da bi se to dogodilo to znači da ćemo svi mi –sve institucije EU, sve države članice i sve zemlje kandidati – morati udvostručiti napore da do toga dođemo - rekao je. Prema riječima šefa EU za proširenje, to bi ,,takođe značilo da mi (EU) moramo ubrzati njihove reformske napore“. Varhelji je najavio da će u oktobru, kada se očekuje da će

tekuće i ubrzane likvidnosti, koji ukazuju da ima sve manje prostora da se iz tekuće imovine pokriju povećane kratkoročne obaveze EPCG, što utiče na povećanje rizika likvidnosti.

– Povećani troškovi zarada, kako u EPCG kao matičnom društvu, tako i na nivou grupe, negativan poslovni rezultat nekoliko društava u vlasništvu

EPCG (CEDIS d.o.o, EPCGSolar gradnja d.o.o), izazovi u poslovanju novoosnovanih društava poput EPCG - Solar gradnja d.o.o. i neizvjesnosti vezane za EPCG - Željezara Nikšić d.o.o, osnovane u 2023. godini – nepovoljno utiču na finansijske rezultate grupe EPCG – zaključuje se u analizi.

Nenad ZEČEVIĆ

Evropska komisija predstaviti svoje godišnje izvještaje o napretku za sve zemlje u proce-

su pristupanja bloku, izvršna vlast EU izaći sa ,,značajnim prijedlozima“. R. P.

Evropski komesar kaže da je proširenje EU do 2030. godine izvodljivo

Oliver Varhelji

i.

mandić

Potpredsjednik DPS-a ocijenio da je „ustavni okvir koji definiše poziciju predsjednika previše uzak za političku ambiciju“ aktuelnog šefa države

Vuković: Sve je očiglednije Milatovićevo elementarno nepoznavanje politike

PODGORICA – Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ocijenio je da je posljednji intervju predsjednika Jakova Milatovića bio krajnje neprimjeren, komentarišući, pored ostalog, njegovu poruku da bi on, da je mandatar, drugačije formirao vladu. – Očigledno je da je ustavni okvir koji definiše poziciju predsjednika u političkom sistemu Crne Gore previše uzak za Milatovićevu političku ambiciju. Štaviše, sa svakim novim javnim nastupom Milatovića do izražaja dolazi nekoliko stvari. Najprije, njegov naglašeni egocentrizam koji, osim što djeluje karikaturalno, rapidno urušava autoritet funkcije koju obavlja –rekao je Vuković za Antenu M. Prema njegovim riječima, sve je očiglednije Milatovićevo elementarno nepoznavanje politike što je, s obzirom na njegovu poziciju, za brigu svima nama.

– Konačno, kao što sam konstatovao prije neki dan, Milatović sve manje iznijansirano artikuliše poruke koje se smišljaju u Beogradu i koje za cilj imaju trajnu političku destabilizaciju Crne Gore i njeno potpuno zaustavljanje na evropskom putu. Kao neko ko,

Mandatar nastavio konsultacije sastankom sa predsjednikom SNP, i dalje se ne nazire jasna većina od 41 poslanika

Spajić sa Jokovićem o ,,inoviranoj“ ponudi

Iz PES-a tvrde da bi vlada mogla biti dogovorena do 15. septembra.

,,To je novi interni rok koji je postavio mandatar Spajić“, saopštio je izvor Pobjede

PODGORICA- Mandatar za sastav nove vlade i predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić juče je imao sastanak sa liderom Socijalističke narodne partije Vladimirom Jokovićem, saopšteno je Pobjedi nezvanično.

Oni su razgovarali o sastavu buduće izvršne vlasti kao i o korigovanoj ponudi za Jokovićevu partiju.

zahvaljujući kampanji za podgoričke izbore tokom koje smo se upoznali, sa predsjednikom Milatovićem ima korektan odnos uprkos političkim razlikama, moram priznati da mi djeluje prilično tužno da neko ko je, tako mlad, dobio priliku da predstavlja državu na najvišem nivou, to čini na ovaj način. Štaviše, trenutno ne vidim nijedan razlog za optimizam u tom smislu – kategoričan je Vuković.

U vezi sa Milatovićevim intervjuom na Javnom servisu u srijedu veče interesantno je i zapažanje kolumnistkinje

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Jokoviću je ponuđeno potpredsjedničko mjesto za regionalni razvoj i jedno ministarstvo i SNP bi o tome trebalo da se izjasni na sjednici Glavnog odbora.

Spajić zbog problema unutar svoje poslaničke liste još uvijek nema obezbijeđenu većinu od 41 poslanika, i upravo iz tog razloga još uvijek nema zahtjeva prema Skupštini za izbor Alekse Bečića za šefa parlamenta.

Kako je Pobjeda ranije objavila, Joković je razgovarao sa šefom srpske diplomatije Ivicom Dačićem koji se, kako tvrde izvori Pobjede, založio da vlada ipak ima Srbe koji su bliski Beogradu.

Vajber grupa ,,Odbrana izborne volje“ koja je organizovala auto-litije, juče je i formalno peticijom zatražila od predsjednika Jakova Milatovića da oduzme manadat Spajiću. Takav zahtjev po zakonima i Usta-

vu Crne Gore nije moguć. - Mi, slobodoljubivi i slobodomisleći građani Crne Gore, ujedinjeni u odbrani osnovnog načela demokratije – da državna vlast treba da odražava volju naroda, zahtijevamo od

Antene M Jadranke Selhanović koja je izračunala da je on, u 57 minuta koliko je trajao razgovor, 98 puta izgovorio zamjenicu ja.

Dačić je na Bledu u izjavi za Pobjedu kazao da bi bilo dobro da u vladi ima Srba.

K. K.

Radulović: Predsjednik izašao iz ustavnih nadležnosti

Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović ocijenio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, miješanjem u proces pregovora o formiranju nove vlade, izašao iz svojih ustavnih nadležnosti. - Milatović ne može da se odluči koju funkciju da obnaša, da li je predsjednik, premijer, ministar ekonomije. Ono što vidimo je da je njegov politički uzor Aleksandar

Vučić koji obnaša sve te dužnosti i koji pokriva puno državnih funkcija. Čini mi se da Milatović pokazuje tu ambiciju da raširi funkciju predsjednika na više institucionalnih nivoa - kazao je Radulović za Televiziju E, podsjećajući da je takvo ponašanje neustavno. Spajić je, kako kaže, taj koji će da donese ili ne donese potpise 41 poslanika ili više.

- Nakon toga Milatović ima pravo na komentare i to je nešto na što treba da se fokusira, a do tada treba da pusti Spajića da radi svoj posao - kazao je predsjednik Evropskog pokreta.

Naveo je i da je evidentno je da je došlo do temeljnog razlaza između mandatara Milojka Spajića i predsjednika

Crne Gore Jakova Milatovića i ocijenio da će taj sukob dodatno opteretiti političke prilike u Crnoj Gori i proces evropskih integracija.

– Smatramo da bi svakako bilo bolje da predstavnika Srba ima u novoj vladi Crne Gore kako bi se na odgovarajući način borili za interese srpskog naroda – kazao je Dačić odgovarajući na pitanje Pobjede kako gleda na to što predstavnici koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ gotovo izvjesno neće biti činioci buduće izvršne vlasti Crne Gore.

Dačićeva izjava može da se tretira i kao ,,zeleno svjetlo“

SNP-u da, kad su dobili od Spajića poboljšanu ponudu, ipak budu dio nove izvršne vlasti. To, međutim, ne znači da će Beograd mirno gledati kako se sastavlja vlada bez njihovih miljenika iz neka-

Međunarodne aktivnosti predsjednika države

dašnjeg Demokratskog fronta. Zato valja očekivati da će pritisak da se intenzivira narednih dana, ali ne tako javno već prema određenim ljudima koji su na poslaničkoj listi Pokreta ,,Evropa sad“.

predsjednika Jakova Milatovića da oduzme mandat za sastavljanje 44. vlade Milojku Spajiću. Ovakav zahtjev upućujemo nakon što je mandatar Spajić potvrdio da ne namjerava da formira vladu od onih političkih subjekata koji su dobili većinsku podršku glasača na minulim izborima zasnovanu na programskim i drugim obećanjima o borbi protiv kriminalnog, diskriminatorskog i destrutivnog nasljeđa DPS-a i partija koje su kolaborirale sa trodecenijskim režimom Mila Đukanovića, navodi se, između ostalog, u toj peticiji.

Izvori Pobjede iz PES-a pak tvrde da bi vlada mogla biti dogovorena do 15. septembra. - To je novi interni rok koji je postavio mandatar Spajić, saopštio je izvor Pobjede.

U ponedjeljak posjeta Hrvatskoj

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 4. i 5. septembra u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj.

Tokom boravka u Zagrebu, kako je saopšteno iz njegovog

kabineta, Milatović će se sastati sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

Dio zvanične posjete, na poziv predsjednika Milanovića, biće organizovan na Brionima, gdje će predsjednik Hrvatske u čast predsjednika Milatovića prirediti svečanu večeru u Vili ,,Jadranka“.

- Uz jačanje bilateralne i dobrosusjedske saradnje, zvaničnom posjetom Hrvatskoj predsjednik Milatović nastavlja i niz posjeta zemljama EU u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore, navode iz kabineta Milatovića. R. P.

Grupa ,,Odbrana izborne volje“

ponovo traži od Milatovića da oduzme mandat Spajiću

Ivan Vuković

m. babović

Skrinšot Vajber grupe „Odbrana izborne volje“

KAKO DO VEĆINE OD 41: Detalj sa radnog sastanka Spajića i Jokovića

VUČIĆ PRELOMIO: Određen diplomatski predstavnik Srbije u Crnoj Gori

Nebojša Rodić od sekretara Tomislava Nikolića, preko BIA, do ambasadorske pozicije

Kao istaknuti član Srpske napredne stranke Rodić je obavljao dužnost generalnog sekretara predsjednika Srbije

Tomislava Nikolića, a upravo sa te pozicije je 2002. godine imenovan za - direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). U ,,reformisanoj“ vladi Republike Srbije, septembra 2013. godine, izabran je za ministra odbrane. Ovu funkciju obavljao je svega nekoliko mjeseci, do aprila 2014. godine, kada se otisnuo u ,,diplomatske vode“

BEOGRAD - Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić donio je, na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova, ukaz kojim se doskorašnji ambasador Srbije u Austriji Nebojša Rodić određuje za diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori, potvrđeno je Pobjedi iz Vlade Srbije

Iako srpski mediji naglašavaju da je sedamdesetogodišnji

ambasador Rodić karijerni diplomata, njegova biografija pokazuje da je, prije prvog diplomatskog iskustva imao neka druge angažmane u državnoj upravi. Nekadašnji zamjenik Republičke izborne komisije, nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke značajno je napredovao u karijeri: bio je zamjenik sekretara Narodne skupštine Srbije i šef kabine-

ta predsjednika parlamenta. Jedno vrijeme je, kao istaknuti član partije, obavljao dužnost generalnog sekretara predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, a upravo sa te pozicije je 2002. godine imenovan za - direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Srpski predsjednik Nikolić ga je tada opisao kao „pravnika stare škole koji je posve-

ćen državi, a ne špijuniranju, praćenju i pravljenju tajnih dosjea“.

Ipak, već u prvim mjesecima

na čelu BIA, suočio se sa ,,tajnim dosjeom“: aferom prisluškivanja telefona Tomislava Nikolića i Aleksandra

Bivša predsjednica parlamenta osudila neprimjerene napade na poslanicu Jelenu Nedović i sve ostale akterke političkog života u Crnoj Gori

PODGORICA - Bivša predsjednica parlamenta Danijela Đurović osudila je, kako je kazala, neprimjerene napade na poslanicu Jelenu Nedović i sve ostale učesnice političkog života u Crnoj Gori.

– Najoštrije osuđujem neprimjerene napade na poslanicu Jelenu Nedović i sve ostale učesnice političkog života u Crnoj Gori koje se ne ustručavaju da iznesu svoj stav. Uvrede, prijetnje, omalovažovanje i mizoginija, koji su najprisutniji na društvenim mrežama, moraju što prije prestati, a svim predstavnicima građana mora se dozvoliti pravo na iznošenje mišljenja i opredjeljivanje po sopstvenoj savjesti – napisala je Đurović na Tviteru.

Dodaje i da je sama bila na izuzetno odgovornoj poziciji i pretrpjela pritiske raznih vrsta.

– Ovim putem pružam podršku svim poslanicama crnogorskog parlamenta da istraju u svojim namjerama i da daju doprinos da naša zemlja postane bolje mjesto za život za sve – zaključila je Đurović. Poslanica sa liste koalicije koju je predvodio Pokret „Evropa sad“ Jelena Nedović našla se na udaru beskrupuloznih uvreda i mizoginih napada na društvenim mrežama nakon što je, suprotno organizaciji „Alternativa Crne Gore“, čija

Đurović: Podrška svim poslanicama

Vučića. Listinge telefona tadašnjeg predsjednika države i potpredsjednika Vlade navodno je tražila Uprava kriminalističke policije MUP-a, što je BIA otkrila i spriječila. U ,,reformisanoj“ vladi Republike Srbije, septembra 2013. godine, izabran je za ministra odbrane. Ovu funkciju obavljao je svega nekoliko mjeseci, do aprila 2014. godine, kada se otisnuo u ,,diplomatske vode“.

U periodu od 2014. do 2018. godine bio je ambasador Srbije u Azerbejdžanu, a u junu 2018. je imenovan za ambasadora Srbije u Austriji. Nebojša Rodić će na mjestu ambasadora zamijeniti Vladimira Božovića, kojem je prošle neđelje, nakon jednodnevnog nesporazuma kada je vraćen sa GP Ranče, dozvoljen ulazak u Crnu Goru. D. Đ.

Saopštenje kabineta predsjednika države

je bila predstavnica na izbornoj listi „Evrope sad“, podržala mandatara i lidera PES-a

Milojka Spajića

Iz „Alternative“ su odmah reagovali tvrdnjom da se radi o političkoj korupciji i poručili da mandat ne pripada njoj, već njima, te da ga vraćaju PES-u, a pozvali su i nju da to učini.

Nedović je juče za RTCG rekla da ona više nije članica „Alternative“, te da ne može da vrati poslanički mandat, kategorično negirajući navode o političkoj korupciji. – Različito mišljenje ne treba da se smatra političkom korupcijom – kazala je ona i dodala da joj se nije dozvolilo da formira svoje mišljenje

do kraja, a već je, kako je kazala, krenuo pritisak na nju. Naglasila je da to nije korektno i „da svi mi imamo pravo da se predomislimo, da razmišljamo“.

U „Alternativi“, međutim, ocjenjuju da je ona izdala njihove političke principe za koje su se zajednički zalagali.

U odbranu prava Nedović

stala je i članica Predsjedništva PES-a i poslanica Maida Gorčević s porukom da „kao žena koja je od skoro u politici“ iskazuje „poštovanje prema svim ženama koje su se ikada usudile da u politiku uđu“.

– Ovih dana se mogu čuti razni narativi, koji očigledno imaju za cilj da omalovaže svaku ženu koja je iznijela svoj stav, za ili protiv trenutne političke situacije. Kreiranje atmosfere na društvenim mrežama, koja je pogodna za mizogine komentare, prijetnje, omalovažavanje, jednom riječju - pozivanje na linč i govor mržnje, je neprihvatljivo.

Da li se ovakvim postupcima od strane pojedinaca i političkih subjekata šalje poruka ženama da će biti „razapete“

ukoliko iznesu stav i pokažu da u muškom odijelu mogu više i od pojedinih pripadnika jačeg pola – poručila je ona. Funkcioner ,,Alternative Crne Gore“ Zarija Pavićević saopštio je u četvrtak da je Jelena Nedović „izdala one koji su je ‘napravili’“.

– I nije je briga, ne možete ni da zamislite što bi od vas napravila. Jednom izdajnik, uvijek izdajnik – zaključio je on. Crnogorske političarke često su, a pogotovo unazad nekoliko godina, meta brutalnih, odvratnih i obavezno mizoginih napada. Takvi napadi, nažalost, ponekad dolaze i od njihovih kolega političara. K. K.

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće danas delegaciju Kongresa Sjedinjenih Američkih Država predvođenu kongresmenom i predsjedavajućim Stalnog odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Majkom Tarnerom, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Teme sastanka, kako su naveli, biće bilateralni odnosi Crne Gore i SAD kao i aktuelna pitanja važna za saveznike u NATO alijansi. Sastanak je planiran u zgradi predsjednika Crne Gore. R. P.

Milatović sa delegacijom američkih kongresmena

Nebojša Rodić

Danijela Đurović

Jelena Nedović

Jakov Milatović

SKUPŠTINA CRNE

GORE

RTCG

Privredni sud usvojio prigovor tivatskog Vodovoda i ukinuo rješenje javnog izvršitelja

Stopirana isplata 918.800 eura njemačkoj firmi

šitelju da u ponovnom postupku otkloni ukazane nedostatke, nakon čega će ,,biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku“. Privredni sud je nedavno odbio prijedlog opštine tivatskog Vodovoda i kanalizacije da se privremenom mjerom zabrani javnom izvršitelju Ivanu Petroviću da prinudno sprovede izvršenje na zahtjev njemačke kompanije Ludwig Pfeiffer Hoch and Tiefbau (LPHT) i naplati ukupno 918.800 eura. Petrović je to rješenje donio na zahtjev LPHT na osnovu odluke Arbitražnog suda pri Međunarodnoj trgovinskoj komori radi prinudne naplate, od čega se na glavni dug odnosi 832.655 eura, na troškove arbitraže 78.117 eura, izvršenja 3.040 eura, te za nagradu izvršitelju 5.000 eura.

Ova njemačka kompanija je od kraja 2011. do kraja 2014. godine bila angažovana na izgradnji druge faze gradskog kanalizacionog sistema i vodovodne infrastrukture u Tivtu ukupne vrijednosti 9,5 miliona eura.

Dio radova finansirala je Opština skoro četiri miliona, 5,38 miliona je obezbijeđeno iz kredita, dok je njemačka KfW banka donirala 156.000 eura.

PODGORICA - Privredni sud je usvojio prigovor tivatskog Vodovoda i ukinuo rješenje javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Petrović je trebalo da prinudno sprovede izvršenje na zahtjev njemačke kompanije Ludwig Pfeiffer Hoch and Tiefbau (LPHT) i naplati ukupno 918.800 eura od tivatskog Vodovoda.

Iz Privrednog suda podsjećaju da je javni izvršitelj Ivan Pe-

trović 31. jula rješenjem odredio izvršenje na osnovu izvršne isprave – arbitražne odluke arbitražnog suda u međunarodnoj arbitraži organizovanoj pri Međunarodnoj trgovinskoj komori donijete u Podgorici 21. aprila ove godine, radi prinudne naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Ludwig Pfeiffer Hoch und-Tiefbau GmbH & Co.KG iz Njemačke protiv izvršnog dužnika tivatskog Vodovoda. – Privredni sud postupajući po prigovoru izvršnog dužnika Vodovoda i kanalizacija

Tivat nalazi da je javni izvršitelj donio pobijano rješenje na osnovu izvršne isprave – arbitražne odluke Arbitražnog suda u međunarodnoj arbitraži organizovanoj pri Međunarodnoj trgovinskoj komori ne dajući jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama u pogledu vrste arbitražne odluke, odnosno da li se u konkretnom radi o stranoj ili domaćoj arbitražnoj odluci, već samo određuje izvršenje na osnovu izvršne isprave –kazali su iz Privrednog suda. Sud je naložio javnom izvr-

Kako su mediji nedavno objavili, zbog kašnjenja i primjedbi na kvalitet, Opština Tivat, odnosno Vodovod i kanalizacija su imali sporove, imajući u vidu da su iz lokalne uprave odbijali da plate posljednju fakturu. Ipak, to je Njemcima isplaćeno sredinom 2020. godine dok je na čelu grada bio DPS-ov Siniša Kusovac, jer su sa LPHT potpisali sporazum na osnovu kojeg je plaćeno 830.000 eura. Prema podacima međunarodnih sajtova koji se bave tom tematikom, njemačka kompanija LPHT je u stečaju.

S. P – M. Lk.

Predstavnici PES-a i Ure različito o budžetskim prihodima u prvih osam mjeseci

Krvavac najavljuje zaduženje, Konatar tvrdi da je kasa puna

PODGORICA - Bez rebalansa i zaduženja nije moguće zaključiti godinu, a plan Ministarstva finansija je da ostavi praznu kasu novoj vladi i onda nju optuži za nemogućnost isplate zarada i novo zaduženje, ocijenio je član Predsjedništva Pokreta ,,Evropa sad“ Branko Krvavac

– Kako bi zamaskiralo deficit u julu, usred sezone i nedostajuća sredstva za taj mjesec od 50 miliona eura, Ministarstvo finansija objavljuje saopštenje o preliminarnim podacima za avgust, bez podataka za avgust, jer ti podaci mogu biti dostupni tek nakon 20. septembra, a zvanično je plan da se objave 30. septembra – naveo je Krvavac.

On je rekao da od ukupno 190 miliona eura, koliko je u trezoru, nije moguće više od pola koristiti za tekuću potrošnju.

– Prema planu Ministarstva finansija, potrebno je u periodu od septembra do decembra vratiti preko 100 miliona eura dugova, a i pokriti deficite koje su planirali u svakom narednom mjesecu – dodao je Krvavac. On je ocijenio da Ministarstvo finansija vratolomijama pokušava da sakrije potrebu rebalansa i novog zaduženja. Sa druge strane, potpredsjednik Ure Miloš Konatar tvrdi da novoj vladi ostavljaju punu kasu i da bankrota neće biti dok se domaćinski upravlja.

– Neka niko ne pokušava da Crnu Goru dodatno zadužuje za milijarde eura pod izgovo-

rom da su finansije Crne Gore loše. To nećemo dozvoliti – poručio je Konatar na društvenoj mreži Iks. Ministarstvo finansija je u čet-

vrtak objavilo da imaju suficit od 196 miliona eura i da je na državnim depozitima 260 miliona eura, uključujući zlatne rezerve. S. P.

Sekretar USSCG tvrdi da su neke cijene porasle više od 100 posto

Keković očekuje socijalne nemire

PODGORICA - Cijene nekih namirnica su nakon programa ,,Evropa sad“ rasle i preko 100 posto, smatra generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, koji misli da može doći do socijalnih nemira ako se nastavi trend poskupljenja.

Keković je za RTCG rekao da je USSCG više puta tražila od Vlade da se razgovara o ograničavanju marže. – Mislim da smo zarobljeni u sferi politike, gdje posljednje tri godine imamo turbulencije. Vlada nema kada da se bavi životnim pitanjima, a postoje li mehanizmi, sigurno postoje – ocijenio je Keković, koji smatra da je akcija ,,Stop inflaciji“ dala određene rezultate, ali da se i sa tim stalo.

Pozvao je predstavnike Vlade da preduzmu konkretne mjere i najavio da će USSCG početi da računa potrošačku korpu, budući da će Monstat od naredne godine prestati sa tom praksom. N. K

Savez udruženja penzionera Crne Gore najavio protest za danas

U podne blokiraju put na Ribarevinama

PODGORICA - Penzioneri će danas u podne na Ribarevinama u znak protesta zaustaviti saobraćaj na 25 minuta kako bi iskazali nezadovoljstvo stanjem u društvu, kao i odnosom Fonda PIO prema njima. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Udruženja penzionera Bijelo Polje Milan Minić, od kada je Ranko Aligrudić došao na mjesto direktora Fonda PIO nemaju nikakve podrške od ove institucije.

– Održali smo sastanak sa članstvom i predsjednicima svih mjesnih odbora i donijeli odluku da 2. septembra organizujemo protest, tako što

ćemo tačno u podne blokirati kružni tok na Ribarevinama. Dobili smo podršku od svih udruženja, što telegramima, što pozivima, a to je skoro 100.000 članova – kazao je Minić i najavio da će na protestu saopštiti zahtjeve i buduće poteze.

Minić je ogorčen što je, otkako je došao Aligrudić, izostala i stambena gradnja za penzionere. Tvrdi da su zastali radovi na tri lamele sa po četiri stana na Ribarevinama i da fali 200.000 eura za završetak izgradnje. Zahtjev za dodatna sredstva su, kaže, poslali Fondu PIO i Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali odgovora još nema. N. K.

Protokol Ministarstva finansija za izmirenje potraživanja Jugobanke u stečaju potpisala i Agencija za osiguranje depozita

Dug Instituta umanjuju za deset odsto i „prebijaju“ starom deviznom štednjom

PODGORICA – Ministarstvo finansija potpisalo je protokol o saradnji sa Agencijom za osiguranje depozita (u funkciji stečajnog upravnika nad stečajnim dužnikom Jugobanka a.d. Beograd u stečaju) kojim se reguliše dug Instituta Igalo od 7,5 miliona eura.

– Protokolom je predloženo da se dug Instituta ,,Dr Simo Milošević“ Igalo prema Jugobanci Beograd, utvrđen pravosnažnom sudskom presudom, umanji za iznos koji Republika Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje, te da Jugobanka u stečaju umanji potraživanja od Instituta za deset odsto. Protokol predviđa i da se sporazumom, koji će biti potpisan do 30. septembra, preciziraju svi uslovi – objašnjavaju u Ministarstvu. Potpisivanju protokola prethodilo je niz analiza složene situacije u kojoj se nalazi nekadašnji gigant u oblasti zdravstvenog turizma, kao i avgustovski razgovor ministra finansija Aleksandra Damjanovića i ministra finansija Republike Srbije Siniše Malog, tokom kojeg je dogovoreno da dvije vlade, u najkraćem roku, usaglase dinamiku i definišu trajni model rješavanja ovog pitanja. N. K.

Psotrojenje za prečišćavanje vode u Tivtu

Srđa Keković

Branko Krvavac Miloš Konatar

INTERVJU: Ekspert za avijaciju Jusuf Jamakosmanović podržava iznajmljivanje zračnih luka

Aerodromi pod koncesijom znače snažan ekonomski rast podstaknut turizmom

Ključno je učiti na uspjesima kao i na greškama drugih regionalnih aerodroma koji su prošli kroz ovaj proces kako bi se osigurao održiv i koristan model koncesije – poručuje Jamakosmanović

Na zahtjev Regionalnog vodovoda EPCG odložila početak proizvodnje u svom energetskom objektu

PODGORICA - Stavljanje aerodroma pod koncesiju moglo bi ubrzati transformativne promjene i poboljšati poslovanje. Došlo bi do bolje avio- povezanosti, što je posebno značajno za Crnu Goru kao avio-destinaciju – kazao je u intervjuu za Pobjedu ekspert za avijaciju Jusuf Jamakosmanović

– S obzirom na ekonomsku stvarnost Crne Gore i BiH, prihvatanje koncesija aerodroma može biti katalizator transformativnih promjena. Usvajanjem ovog modela obje zemlje mogu privući bitna ulaganja, usvojiti najbolje svjetske prakse i značajno poboljšati poslovanje vazdušnih luka. Međutim, ključno je učiti na uspjesima kao i na greškama drugih regionalnih aerodroma koji su prošli kroz ovaj proces kako bi se osigurao održiv i koristan model koncesije. Dok se o situaciji aerodroma u Podgorici u vezi sa koncesijom može raspravljati, o aerodromu u Tivtu nema potrebe za raspravom. Aerodrom je u središtu velikog turističkog potencijala i sa pravim koncesijskim partnerom mogao bi doživjeti ne samo infrastrukturna poboljšanja, već i snažan ekonomski rast podstaknut turizmom – ocijenio je Jamakosmanović.

POBJEDA: U kakvom su stanju crnogorski aerodromi?

JAMAKOSMANOVIĆ: Infrastruktura aerodroma je ključna za uspješno obavljanje avio-saobraćaja i zahtijeva znatna finansijska ulaganja kako bi se uskladila s međunarodnim standardima, te osigurala operativna uspješnost avio- prevoznika i poboljšala iskustva putnika.

Podgorica ima relativno naprednu infrastrukturu u poređenju sa aerodromom u Tivtu.

Slična situacija je u BiH gdje aerodrom u Sarajevu ima bolju infrastrukturu od tuzlanskog, mostarskog i banjalučkog.

Bitno je naglasiti da aerodromi u BiH progresivno unapređuju svoju infrastrukturu. Sarajevski aerodrom je udvostručio kapacitet zgrade terminala, a uskoro će biti završeni radovi na novim parking mjestima za avione. Aerodrom u Tuzli je u procesu izgradnje novog gejta, a osigurana su i sredstva za osvjetljenje centralne linije piste, koja će olakšati rad u zimskim mjesecima. Mostarski aerodrom radi na modernizaciji protokola za slijetanje i polijetanje, koji su bili prepreka za neke avio-prevoznike, a aerodrom u Banjaluci je prošle godine obnovio pistu. Iako su potrebna značajnija ulaganja u infrastrukture, posebno u Tuzli, Mostaru i Banjaluci, evidentno je da se na njoj radi. Bitno je da trenutno stanje in-

frastrukture aerodroma u obje zemlje ne sprečava avio-prevoznike da lete. Aerodrom Tivat je, uz sve svoje probleme, uspio privući Turkiš erlajnz, jednu od najvećih avio-kompanija na svijetu. Crna Gora ima prednost jer ima upravu koja upravlja sa obje vazdušne luke, što omogućava jednostavnije donošenje strateških odluka, za razliku od BiH gdje sa sve četiri vazdušne luke upravljaju nezavisno četiri različite vlasti.

POBJEDA : Crna Gora je avio-destinacija, ali za sada nema veze sa mnogim razvijenim zemljama. Kako vidite rješenje tog problema?

JAMAKOSMANOVIĆ: Obje države su relativno mala outbound tržišta, što naglašava nužnost fokusiranja na inbound promet. Temelj strategije bi trebao biti razvoj turizma, koji bi igrao ključnu ulogu u privlačenju avio-prevoznika. Nema turizma bez avio-kompanija, a nema avio-kompanija bez turizma, što se vidjelo tokom pandemije.

Bitno je avio-kompanijama ponuditi konkurentne podsticaje, kako bismo ih privukli. Tržište avio-prevoza je visoko konkurentno, sa destinacijama koje se takmiče u privlačenju avio-prevoznika, stoga oni mogu birati gdje će da uspostavljaju operacije. Te odluke najčešće donose na osnovu najvećeg potencijalnog profita.

Takođe, sezonalnost utiče na obje države. Iako bi to moglo izgledati logično za Crnu Goru, uzimajući u obzir da se smatra za ljetnu destinaciju, zemlja ima puno više da ponudi mimo obale. BiH, sa svojim zimskim turističkim potencijalom, nažalost se još bori sa izraženom sezonalnošću. Smatram da je problem niskog nivoa svijesti o BiH kao turističkoj destinaciji na svjetskim turističkim tržištima. Nepostojanje jedinstvene marketinške organizacije na državnom nivou je veliki izazov. Crna Gora ima prednost s centraliziranom destinacijskom marketinškom organizacijom koja promoviše cijelu zemlju. Nasuprot tome, BiH je rascjepkana, sa 60 regionalnih ili gradskih turističkih zajednica, kojima nedostaju kapaciteti i finansijska sredstva za uspješan moderni marketing destinacije. Pojavom i jačanjem interesa za destinaciju, doći će i do interesa avio-prevoznika.

POBJEDA : Crna Gora je ,,ugasila“ staru nacionalnu avio-kompaniju i osnovala novu, ali sada imamo iste probleme i manji je broj letova. Kako to komentarišete?

JAMAKOSMANOVIĆ: Nacionalni avio-prevoznik nudi veliku konkurentsku prednost. No, ključno je prepoznati da su im često potrebna značajna početna ulaganja i dugoročna finansijska potpora dok se ne postigne profitabilnost. Odluka je na Vla di: jesu li spremni na takvu obavezu i investiciju? Za male zemlje poput Crne Gore i BiH, sa ograničenim finansijskim resursima, pitam se da li to predstavlja optimalnu strategiju. Sjeverna Makedonija je dobar primjer drugačijeg pristupa. Umjesto usmjeravanja sredstava u nacionalnu avio-kompaniju, liberalizovali su sektor vazduhoplovstva, otvorili se za međunarodne avio-kompanije, te ponudili podsticaje i avio-kompanijama i turoperatorima koji podstiču turizam. Sklon sam vjerovanju da bi ovaj model bio dobro primjenjiv u Crnoj Gori i u BiH.

POBJEDA : Kako unaprijediti novu nacionalnu avio-kompaniju Air Mon-

HE Perućica

tenegro jer zimi letova gotovo da i nema, održivost je teško steći?

JAMAKOSMANOVIĆ: Ključ je u diverzifikaciji turističke ponude. Nerealno je očekivati da će zimske operacije biti i približno na istom nivou sa ljetnim s obzirom na to da je Crna Gora prvenstveno privlačna zbog njenih plaža i ljetne ponude. Međutim, ulaganjem i marketingom u turističke niše izvan sezone kao što su ruralni turizam, avanturistički, MICE i druge prikladne za hladnije mjesece, možemo ublažiti sezonalne razlike. Kako budemo povećavali potražnju kroz ove inicijative, to će prirodno otvoriti put Air Montenegru za osvajanje novih tržišta. Ovo nije ostvarivo za kratko vrijeme. To je strateška evolucija koja zahtijeva vrijeme i upornost. Mnogi avio-prevoznici, čak i neki od svjetskih, posluju s gubitkom tokom zimskih mjeseci, nadoknađujući to tokom unosnog ljetnjeg razdoblja.

POBJEDA: Kakvo je Vaše mišljenje o niskobudžetnim kompanijama?

JAMAKOSMANOVIĆ: Otvorenost prema različitim avio-prevoznicima od niskotarifnih, hibridnih, do tradicionalnih državnih prevoznika, korisna je za svaku destinaciju. Idealno, to treba da bude miks svih njih. Niskotarifni avio-prevoznici obično lete na sekundarne vazdušne luke gdje su operativni troškovi niži. Ovi prevoznici često ispregovaraju sa aerodromima ili lokalnim vlastima podsticaje, jer mogu da dovedu značajan broj putnika. Prednosti niskobudžetnih letova su smanjenje troškova putovanja, rast turističke aktivnosti, jačanje lokalnih ekonomija oko sekundarnih zračnih luka i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje. Svaki putnik kojeg dovedu je potencijalni potrošač u lokalnoj ekonomiji, što povećava prihode destinacije. U kontekstu BiH na aerodromima poput Tuzle i Banjaluke uglavnom operiraju niskotarifni prevoznici, koji su ključni za povezivanje zemlje sa evropskim tržištima, a posebno služe bosanskoj dijaspori.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Hidroelektrana ,,Perućica“ je spremna za početak proizvodnje, po planu, nakon remontnih radova, ali je odlučeno da se izađe u susret zahtjevu Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i početak proizvodnje odgodi za 15. septembar, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

– Sagledavajući energetski bilans i poziciju EPCG u septembru, a cijeneći interes društva u rješavanju problema vodosnabdijevanja Primorja sa vodoizvorišta Bolje sestre, donesena je odluka da se početak rada HE Perućica odgodi do 15. septembra – kazali su iz EPCG.

Navode da je Regionalni vodovod zamolio EPCG da HE Perućica sa radom počne 15, umjesto 1. septembra, kako bi dotok vode u Moraču ostao na najnižem nivou i obezbijedio mjerenje parametara vodostaja u okviru aktivnosti izgradnje privremenog nasipa u sklopu projekta provjere uticaja voda rijeke Morače na kapacitete izvorišta Bolje sestre. – Radove na nasipu je moguće realizovati u periodu niskog vodostaja koji je trenutno prisutan, a na koji utiče i proizvodnja HE Perućica. Mjerenje će ukazati na uticaj i povećanje kapaciteta tog izvorišta i pouzdano snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja –dodali su iz EPCG. R. E.

Kursna lista

1.08440

157.47000

0.85538

CHF 0.95740

AUD 1.67370

CAD 1.46560

Jusuf Jamakosmanović

HE Perućica u pogonu tek od 15. septembra

PODGORICA – Nakon što je prethodnog dana objelodanjeno da je Prijestonica podnijela tužbu Osnovnom sudu kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su upisana na Mitropoliju crnogorsko-primorsku

Crkve Srbije, budu vraćena u vlasništvo države, juče su se iz te vjerske organizacije obrušili na gradonačelnika

Cetinja Nikolu Đuraškovića optužujući ga za „anticivilizacijski odnos“.

– Gradonačelnik Prijestonice

Cetinje ne odustaje od anticivilizacijskog i nepravednog odnosa prema Mitropoliji i njenoj imovini, potpuno ignorišući činjenicu da su narod i nadležne institucije Crne Gore o pitanju crkvene imovine već dali svoj sud, što se pokazalo i na primjeru pokušaja otimanja Crkve na Ćipuru – navode iz MCP.

Ovakvi potezi gradonačelnika, tvrde u MCP, služe samo u marketinške svrhe cetinjske lokalne samouprave i „dokazivanja da se nalaze na „pravovjernoj“ ideološkoj, anticrkvenoj liniji. Sigurno je da ne služe vladavini prava niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

MCP: BranićeMo iMovinu

– Mitropolija crnogorsko-primorska će koristeći zakonske mogućnosti braniti svoju imovinu, a na nadležnim organima

Prijestonice, koje je gradonačelnik uveo u ovakvu situaciju, ostaje nemogući i, usuđujemo se reći, nečasni zadatak da osporava nespornu i vjekovnu crkvenu imovinu – zaključuju u MCP.

Đurašković je, odgovarajući na ove tvrdnje, kazao da je crkve, manastire i groblja vjekovima gradio crnogorski narod, te da je obaveza da budu upisani kao svojina države Crne Gore.

– Crkve i manastire, pa samim tim i groblja u Crnoj Gori vjekovima je gradio crnogorski narod, a u njima je služila auto-

Iz MCP se pozivajući se na „sud naroda“, obrušili na gradonačelnika Cetinja zbog tužbe kojom se traži vraćanje groblja u Građanima u vlasništvo države

Đurašković: Crkve, manastire i groblja vjekovima je gradio crnogorski narod

Mitropolija crnogorsko-primorska Crkve Srbije optužila Đuraškovića da ne ,,odustaje od necivilizacijskog i nepravednog odnosa prema njoj“, te da obavlja nečasni zadatak osporavanja „nesporne i vjekovne crkvene imovine“. Đurašković poručio da nema te politike koja može biti važnija od borbe za elementarna ljudska prava vjerujućih Crnogoraca i prava CPC da služi u crnogorskim hramovima, te da je to upravo pitanje časti i pravde

kefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koja je nasilno ukinuta voljom Beograda – kazao je Đurašković. On je istakao da je „naša obaveza borba da crnogorski hramovi budu upisani kao svojina naše države, kao zaštićena kulturna dobra, koja će biti u službi svih građanki i građana Crne Gore, kao i Crnogorske pravoslavne crkve kojoj je to pravo uskraćeno više od 100 godina“.

– Tako je bilo do njenog nasilnog ukidanja i naša je obaveza da se za to pravo do kraja borimo, ne ugrožavajući prava drugih, bilo da je riječ o pojedincima ili vjerskim organizacijama – poručio je on dodajući da nema te politike i funkcije koja može biti važnija od borbe za elementarna ljudska prava vjerujućih Crnogoraca i prava CPC da služi u crnogorskim hramovima.

Nikola Đurašković

– Upravo to je pitanje časti i pravde, a ne nikako nečasno i nepravedno postupanje kako to saopštava MCP u svom reagovanju. Slijedi pravna borba kako bi svi u Crnoj Gori imali ista prava, što u proteklih više

od vijeka nije biio slučaj – naveo je on. Đurašković je prethodnog dana najavio da u saradnji sa mještanima i mjesnim zajednicama sa teritorije Cetinja pripremaju pokretanje novih postupaka

koji imaju za cilj upis svojine na državu i pravo raspolaganja Prijestonice Cetinje nad onim katastarskim parcelama za koje ističu da su mimo pravnog osnova upisane u svojinu Mitropolije.

TužBa PrijesToniCe Kako se navodi u tužbi za utvrđivanje svojine nad grobljem u Građanima, koju je u ime Prijestonice podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Snežana Popivoda, Mitropolija je neosnovano upisana kao vlasnik u listu nepokretnosti br. 109 KO Građani i to na osnovu rješenja Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima broj 06-4321/109 iz 1989. godine. Popivoda u tužbi navodi da upise tužene strane u postup-

Danas konkurs za treći upisni rok, na prvu godinu osnovnih studija Univerziteta

Na budžetu preostalo

884 mjesta za brucoše

PODGORICA - Univerzitet Crne Gore danas raspisuje konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija UCG za studijsku 2023/24. godinu, u trećem upisnom roku, a prijave se podnose u ponedjeljak 4. septembra do 16 sati.

Kako je saopšteno iz UCG, na budžetu je preostalo ukupno 884 mjesta, dok je na novom studijskom samofinansirajućem programu na engleskom jeziku Business and Economics, preostalo 43 mjesta. Navodi se da je broj preostalih mjesta po organizacionim

Prijava na konkurs podnosi se 4. septembra do 16 časova, kada će sistem za elektronsku prijavu biti zatvoren, a ukoliko se prijava podnosi neposredno organizacionoj jedinici, podnosi se označenih dana u okviru radnog vremena studentskih službi

jedinicama sljedeći: Biotehnički fakultet 83, Ekonomski fakultet 43 (Business and Economics), Elektrotehnički fakultet 32, Fakultet dramskih umjetnosti 25, Fakultet likovnih umjetnosti 19, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje 51, Fakultet za turizam i hotelijerstvo 42, Filološki fakultet 89, Filozofski fakultet 76, Građevinski fakultet 41, Mašinski fakultet 131, Me -

ku izlaganja podataka na javni uvid prilikom formiranja katastra nije pravno valjani osnov. – Dakle, tuženi je bez pravnog osnova upisan na nepokretnostima označenim kao katastarske parcele 218, 319, 532, 1653, 2139 i 2607 koje se vode kao groblja – navodi se u tužbi. ne Mogu BiTi PrivaTna svojina Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Prijestonice je naglasila da su se groblja do stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini iz 2009, odnosno dopunama iz 2011. nalazila na zemljištu u društvenoj svojini, a nakon usvajanja tog zakonskog akta su u državnoj svojini i „predstavljaju lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština, shodno članu 16 stav 1 alineja 16 Zakona o državnoj imovini“. Pritom, podsjeća da članom 9, stav drugi Zakona o državnoj imovini, „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti objekti privatne svojine“.

Popivoda u obrazloženju tužbe, između ostalog, navodi da je odredbom člana 1 Zakona o grobljima iz 1962. godine propisano da je groblje u smislu tog zakona zemljište koje je narodni odbor odredio za sahranjivanje umrlih, kao i svi objekti i uređaji koji se nalaze na tom zemljištu, a služe za sahranjivanje, uređenje i korišćenje groblja, dok je članom 2 određeno da je groblje komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor.

Podnosilac tužbe predložio je sudu da nakon obavljenog vještačenja donese presudu kojom utvrđuje da su nepokretnosti na navedenim katastarskim parcelama upisanim u listu broj 109 KO Građani, svojina države Crne Gore s pravom raspolaganja Prijestonice Cetinje.

Crne Gore

dicinski fakultet 11 (Stomatologija), Metalurško-tehnološki fakultet 88, Muzička akademija 19, Pomorski fakultet Kotor 113 i Prirodno-matematički fakultet 64.

– I u trećem upisnom roku, u skladu sa programom Ministarstva prosvjete Univerzitet Crne Gore organizuje elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs. Izuzetno, ukoliko prijavu nije mo -

guće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice – saopšteno je sa UCG.

Napominju da se prijava na konkurs podnosi 4. septembra 2023. godine do 16 časova, kada će sistem za elektronsku prijavu biti zatvoren, a ukoliko se prijava podnosi neposredno organizacionoj jedini-

ci, podnosi se označenih dana u okviru radnog vremena studentskih službi. – Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se 5. septembra 2023. godine. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknuti na internet stranicama

organizacionih jedinica. Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se 6. i 7. septembra 2023. godine prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica. Ostali detalji biće istaknuti u tekstu konkursa – zaključuju sa Univerziteta. r. D.

Najviše upražnjenih mjesta na Mašinskom fakultetu

gov.me

d. malidžan

Direktor Srednje pomorske škole u Kotoru saopštio da se protiv njega i njegove porodice vodi neprimjereni rat, nakon što je objavljeno da je prošle godine inspekcija utvrdila da je kršio zakon

Petrović kaže da je žrtva laži – i kapetani protiv njega

PODGORICA – Direktor

Srednje pomorske škole u Kotoru Ratko Petrović, za kojeg je inspekcija utvrdila da je kršio zakon, zapošljavao kćerku i izmišljao radno mjesto za nju, oglasio se juče saopštenjem u kojem je naveo da se vodi ,,bjesomučni i neprimjereni rat protiv njega i njegove porodice“.

– Već par dana se po crnogorskim portalima (Analitika, Vijesti, Pobjeda) vodi bjesomučni i neprimjereni rat saopštenjima protiv mene i moje porodice. Povod nije bilo potrebno tražiti jer je ovo pripremano pune dvije godine i odvijalo se periodično različitog intenziteta. Bivša uprava koja je dovela školu do ivice gašenja, puštajući da isteknu svi sertifikati i stvarajući dug od 44.000 eura, udarila je svim silama na mene – naveo je Petrović, a prenosi portal Boka news.

apel

Oglasilo se juče i Udruženje pomorskih kapetana iz Kotora koje smatra da je krajnje vrijeme da se preduzmu određene radnje, te da se Srednja pomorska škola vrati na ono mjesto koje joj je decenijama pripadalo. Srednja pomorska škola iz Kotora, podsjećaju oni, osnovana još davne 1849. godine, iznjedrila je u svojoj prošlosti vrhunske, stručne, pomorske kadrove.

– Ovih dana se o toj školi može čuti i pročitati o nezadovoljstvu velike većine nastavnog kadra izazvanog načinom rukovođenja. Rad u takvom ambijentu, u kojem direktor škole, umjesto da stimuliše stručni nastavni kadar, upravo radi suprotno, što neminovno utiče i na kvalitet obrazovanja ovih budućih pomoraca koji svoje zaposlenje gotovo isključivo nalaze na konkurentnom i zahtjevnom međunarodnom tržištu – istakli su iz Upravnog odbora udruženja.

Direktor Petrović je u saopštenju naveo da je ,,uspio uz sve opstrukcije dijela nastavnika, lojalnih bivšoj upravi, da postavi školu na noge, vrati 30.000 eura duga, obnovi sertifikate i u kasi škole u ovom trenutku obezbijedi 27.000 eura“.

– Da li je to ili strah od otkrivanja prethodnog rada i poslovanja razlog za ,,puč“ i napad iz svih ,,oružja“? Lažima preko navedenih portala obasipaju javnost, bjesomučno opanjkavajući i članove moje porodice, a to neka je njima na čast. Da li

Udruženje pomorskih kapetana iz Kotora smatra da je krajnje vrijeme da se preduzmu određene radnje, te da se Srednja pomorska škola vrati na ono mjesto koje joj je decenijama pripadalo. Srednja pomorska škola iz Kotora, podsjećaju oni, osnovana još davne 1849. godine, iznjedrila je vrhunske, stručne, pomorske kadrove

Dodaju da je suvišno naglašavati koliko je obrazovanje budućeg pomorskog kadra od značaja za opstanak na međunarodnom tržištu, za naše pomorstvo i društvo u cjelini. – U ambijentu koji trenutno postoji unutar škole, teško da može doći do željenih rezultata. Da li sudbina škole zavisi od čovjeka čije je rukovođenje predmet kotorskih priča i natpisa na stranicama dnevne štampe i pojedinih portala, tema je kojom se pod hitno mora pozabaviti Ministarstvo prosvjete, ali u koje se mora uključiti i Ministarstvo kapitalnih investicija, koje je najodgovornije za sprovođenje međunarodnih standarda iz ove oblasti – poručuju iz Udruženja pomorskih kapetana.

nalaz inspektora

ti ljudi imaju savjest? Da li se zastide bar pred ogledalom ili su spremni zarad interesa pojedinaca da gaze sve pred sobom – naveo je on.

Kaže da je Srednja pomorska škola ,,nažalost, prepoznata i kao leglo DPS, SDP i SD kadra“.

– A ja ne pripadam tom miljeu.

Dragi moji sugrađani, zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju vašu djecu, morao sam vam se obratiti.

Nažalost, takvih ljudi je sve manje, a sve više je marioneta koje se igraju uloge profesionalaca. Na kraju, zbog sebe i svoje porodice, sa vjerom da će istina pobijediti, završiću ovo obraćanje izrekom: ‘Nije Bog u sili, nego u istini’ – rekao je Petrović.

Ministru kriva inspekcija

Direktora Petrovića, koji je kršio zakon, nije smijenio ministar Miomir Vojinović jer ,,Prosvjetna inspekcija nije učinila zvanični prijedlog za razrješenje direktora“, rekli su prekjuče Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. – Pa iz tih razloga direktor nije razriješen. U nalazu prosvjetnog inspektora (od prošle godine), koji pominjete, piše da utvrđene činjenice ,,mogu za posljedicu imati prijedlog za razrješenje“ – glasi odgovor Ministarstva na pitanje Pobjede zašto Vojinović prošle godine nije razriješio Petrovića. Ministar je, međutim, na po-

četku svog mandata, koji je startovao od aprila prošle godine, u više navrata poručivao i obećavao da će ažurno pratiti rad direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.

– I savjesno ću donositi odluke na osnovu njihovog rada –rekao je početkom ove godine za Pobjedu ministar Vojinović. Tada je obavijestio javnost da su smijenjena tri direktora osnovnih škola i jedan direktor srednje škole. Ti direktori su ostali bez funkcija, između ostalog zato što nijesu izvršavali radne zadatke.

Centar za građansko obrazovanje poslao je prekjuče inicijativu Ministarstvu prosvjete i zatražio je od ministra Vojinovića da hitno konstituiše privremeni školski odbor u kotorskoj školi kako bi se mogli izjasniti o nalazu prosvjetnog inspektora koji je utvrdio da je direktor Petrović kršio zakon. Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević je istakla da CGO cijeni da je sada obaveza ministra da hitno konstituiše ovo tijelo shodno zakonu i da se uključi u pitanje razrješenja direktora Petrovića.

Od maja ove godine, kako je propisano novim izmjenama zakona, direktore škola bira i razrješava školski odbor, a ne ministar.

reagovanje ili

ostavka

Iz CGO su rekli Pobjedi da su podnijeli inicijativu zato što je direktor Petrović nezakonito rukovodio ustanovom,

što je utvrdio prosvjetni inspektor i preporučio da se razriješi shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. – CGO poziva ministra da hitno preduzme mjere po ovoj inicijativi ili da i sam podnese ostavku imajući u vidu činjenicu da je u vrijeme utvrđenih nepravilnosti on sam bio dužan da razriješi direktora Petrovića, jer je to bilo u njegovoj nadležnosti, nakon utvrđenih kršenja – rekla je viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.

U Udruženju pomorskih kapetana, kojem je jedna od misija očuvanja duge tradicije i unapređenje pomorskog školstva i čiji članovi, ali i veliki broj pomoraca su emotivno vezani za tu školu, kažu da sa zabrinutošću gledaju na njenu daljnju sudbinu.

– Jer ako 32 od 38 prisutnih nastavnika negoduje i ukazuje na nepravilnosti u rukovođenju, onda se definitivno može zaključiti da direktor škole ne ispunjava svoje obaveze u skladu za zakonskim normama. U bliskoj prošlosti, kada je trebalo naći dostojnu zamjenu za nastavnike iz uže stručnih predmeta, Udruženje kapetana je dalo svoj veliki doprinos u iznalaženju ljudi iz struke.

Takvim ljudima trebalo je više godina da bi sebe obučili za obavljanje posla prosvjetnog radnika. Veliki je gubitak kada se nakon više godina rada, samovoljom direktora, olako odričemo takvih kadrova – naveli su oni.

Prosvjetni inspektor Vesko Joksimović utvrdio je prošle godine da je direktor Srednje pomorske škole iz Kotora Ratko Petrović prekršio zakon, zloupotrijebio položaj i da u njegovom radu ima primjesa nepotizma. U školi je u više navrata zapošljavao, odnosno zaključivao je ugovore sa svojom kćerkom. – Što za posljedicu može imati prijedlog za razrješenje – zaključio je inspektor Joksimović u nalazu od 22. juna prošle godine u koji je Pobjeda imala uvid.

Inspektor Joksimović je postupao po prijavi zaposlene koja se žalila na odluke direktora Petrovića. Podnositeljka te inicijative je obavljala poslove administratora za obrazovanje odraslih, a na tu poziciju je zapošljena potom kćerka direktora Petrovića. Podnositeljka inicijative je imala stalni radni odnos, primljena je na puno radno vrijeme iako nije imala časove, te je direktor Petrović kazao inspektoru da je, između ostalog, želio da joj pomogne, pa je pokrenuo proceduru za sistematizaciju i otvaranje radnog mjesta - organizatora praktične nastave, te je raspoređena na to radno mjesto. – Mjesto administratora za obrazovanje odraslih dao sam mojoj kćerki koja je magistar engleskog jezika i koja je tu zaposlena na 30 dana, od 1. 4. 2022. godine i to dva puta po 30 dana – odgovorio je direktor Petrović inspektoru.

Inspekcija je utvrdila da je njegova kćerka profesor jezika i književnosti, ali da u personalnom dosjeu nema dokaza da je magistar engleskog jezika, kako to tvrdi direktor Petrović. Inspektor je došao do saznanja da je kćerka direktora suprotno zakonu angažovana ugovorom od 3. 11. 2021. godine da predaje devet časova engleskog jezika do povratka radnice koju zamjenjuje. Ona je preuzeta iz JU Muzička škola iz Tivta. Inspektor je objasnio da je članom 109 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da nastavnik koji je zaposlen na neodređeno vrijeme, a nema normu časova utvrđenu zakonom, odnosno za čijim radom je prestala potreba zbog promjene obrazovnog programa, odnosno standarda i normativa ili smanjenja obima upisa može zasnivati radni odnos u drugoj ustanovi do pune norme časove, a na osnovu sporazuma direktora ustanove. Stavom dva istog člana propisano je da nastavnik koji je zaposlen na neodređeno vrijeme u ustanovi može se preuzeti u drugu ako ispunjava uslove propisane zakonom i aktom o sistematizaciji radnih mjesta, uz saglasnost nastavnika. bilo je upozorenja Sekretarka Srednje pomorske škole Marijana Sundečić je, kako je navedeno u nalazu inspektora Joksimovića, obavještenjem ukazala direktoru Petroviću na citirane odredbe člana 109 prema kojem nije moguće zaključiti sporazum o preuzimanju Petrović iz Muzičke škole na određeno vrijeme.

Direktor škole Ratko Petrović, međutim, nije uvažio stručno mišljenje i objašnjenje pravnice i sekretarke škole, već je, navodi inspektor Joksimović, suprotno zakonu zaključio sporazum o preuzimanju Ivone Petrović i ušao je u zonu prekršaja. – Ovakvim nezakonitim zaključivanjem sporazuma o pr euzimanju nastavnika u prekršaju je i JU Muzička škola Tivat koju zastupa direktorica škole mr Zorana Jovanović – istakao je inspektor Joksimović. Zaključio je da Ivona Petrović ne ispunjava uslove za izvođenje nastave engleskog jezika u pogledu stručne spreme, te da stoga ,,ne čudi činjenica da je u članu 3 ugovora od 3. 11. 2021. izostavljena iz zakona stavka - ,,odgovarajućeg profila, što je vrlo indikativno“. n. ĐurĐevac – i. koMneniĆ

Srednja pomorska škola u žiži javnosti, Ministarstvo prosvjete odriče se odgovornosti za rješavanje problema

Juventas i LINK tvrde da je u proteklih nekoliko mjeseci samo u Podgorici i Baru od droge preminulo najmanje deset osoba

Polaganjem vijenca na Luštici obilježena godišnjica teške helikopterske nesreće

Šahbaz, Obradović i Tomić nikada neće biti zaboravljeni

Crna Gora bez registra smrti od predoziranja

PODGORICA - U Podgorici

i Baru u proteklih nekoliko mjeseci od predoziranja je preminulo najmanje deset osoba, saopštili su iz nevladinih organizacija Juventas i Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK, povodom 31. avgusta, Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju. Predstavnici ovih organizacija su simboličnim paljenjem svijeća ispred Drop-in centra Juventasa, u znak sjećanja na one koji su izgubili život usljed predoziranja, njihove porodice i bliske osobe, obilježili taj dan, a Marko Dragićević iz LINK-a je kazao da je informacija o broju preminulih zasnovana na podacima sa terena.

– To su podaci koje imamo sa terena, u kontaktu sa klijentima, jer u Crnoj Gori i dalje ne postoji registar u kojem bi se registrovala smrt predoziranjem i nemamo nikakve konkretne podatke ili indikatore koji bi nam pokazali koliko osoba godišnje premine od predoziranja. Zbog toga godinama unazad obilježavamo ovu kampanju, jer se o ovom problemu ne govori –kazao je Dragićević, saopšteno je iz PR centra.

Prema njegovim riječima, taj problem je itekako prisutan u crnogorskom društvu, ali se društvo i institucije ponašaju kao da on ne postoji.

– Ove godine smo simbolično upalili svijeće u znak sjećanja na sve one koji su izgubili živote usred predoziranja,

Nesreća u kojoj su živote izgubili potpukovnik Šahbaz, major Obradović i stariji vodnik prve klase Tomić dogodila se 2. septembra oko podneva, 500 metara od uvale Dobreč tokom redovnog trenažnog leta na helikopteru H-42 „gazela“

ali isto tako da damo podršku porodicama preminulih, koje u našem društvu vrlo često ostaju nevidljive – naveo je Dragićević. Predstavnica NVO Juventas Marija Radović je, govoreći o načinima na koje je moguće uticati na smanjenje smrtnih slučajeva u slučaju predoziranja, kazala da je potrebno uvesti širu upotrebu lijeka ,,nalokson“, koji sprečava predoziranje opijatima.

– Trenutno je u Crnoj Gori ovaj lijek dostupan jedino u okviru zdravstvenih ustanova, daje se injektiranjem od strane obučenog zdravstvenog osoblja. Međutim, u svijetu postoji mogućnost primjene nazalnog ,,naloksona“, spreja koji se ubrizgava u nozdrve i samim tim je pogodan da ga koriste kako same osobe koje koriste droge, tako i članovi njihovih porodica, prijatelji i druge bliske osobe koje se mogu naći u blizini onoga ko doživi predoziranje i u velikom broju slučajeva spriječe smrtni ishod – navela je ona. Radović je kazala da je jedan od nalaza do kojeg su došle ove dvije organizacije tokom sprovođenja projekta „Kompetentno, transparentno, efikasno i odgovorno civilno društvo koje pruža usluge osobama koje koriste droge u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, da upotreba nazalnog ,,naloksona“ daje značajne rezultate u državama koje su ga uvele, te da se ukazuje potreba za ovakvom praksom i u Crnoj Gori.

R. D.

PODGORICA – Polaganjem vijenaca juče je na Luštici obilježeno 12 godina od pogibije trojice pilota Vojske Crne Gore - Belhadina Šahbaza, Ivana Obradovića i Vidoja Tomića koji su stradali u helikopterskoj nesreći u uvali Dobreč, na izlazu iz Bokokotorskog zaliva.

Posada Vojske Crne Gore stradala je 2. septembra 2011. godine. Nesreća u kojoj su živote izgubili potpukovnik Šahbaz, major Obradović i stariji vodnik prve klase Tomić dogodila se oko podneva, 500 metara od uvale Dobreč, tokom redovnog trenažnog leta na helikopteru H-42 ,,gazela“.

Iz Ministarstva odbrane juče su nakon polaganja vijenca saopštili da su profesionalizam i predanost Šahbaza, Obradovića i Tomića služili za primjer i da nikada neće biti zaboravljeni.

Sve istražne radnje tokom ispitivanja okolnosti pod kojima su stradala trojica pilota, uključujući i istragu Višeg državnog tužilaštva iz Podgorice nijesu ukazale na to da je pad uzrokovan bilo čijom krivicom članova posade. Odmah nakon udesa, načelnik Generalštaba VCG je, u skladu sa Zakonom o Vojsci Crne Gore i propisom za sprečavanje i ispitivanje vazduhoplovnih udesa, oformio Komisiju za ispitivanje vanrednog događaja - udesa vazduhoplova.

To tijelo je utvrdilo da nije bilo greške u tehnici pilotiranja koja bi mogla dovesti do ne-

Udruženje pravnika pokrenulo proceduru za dodjelu priznanja

kontrolisanog kretanja i udesa helikoptera.

Navedeno je da nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi koji pilot je u kritičnim momentima upravljao helikopterom.

Na osnovu svih činjenica komisija je zaključila da ljudski faktor nije uzrok udesa, već da je do njega došlo zbog gubitka kontrole nad vazduhoplovom, što je najvjerovatnije posljedica otkaza u sistemu komandi leta helikoptera.

– Zbog velikog broja i obima lomova i oštećenja na djelovima helikoptera, nije bilo moguće utvrditi koja je konkretna komponenta zakazala – navedeno je u izvještaju komisije.

Analiza udesa je, kako je tada navedeno, rađena na bazi prikupljenih dokaza tokom uviđaja, detaljnog pregleda ostataka vazduhoplova, foto i video materijala, prikupljenih izjava od očevidaca i drugog ljudstva koje je opsluživalo i obezbjeđivalo vazduhoplov i letjenje, tehničkih analiza i mišljenja ovlašćenih institucija i pojedinaca i uvida u svu neophodnu dokumentaciju planiranja letjenja, vazduhoplova, posade, nadležne kontrole letjenja i ljekarskih nalaza.

Radi nezavisne ekspertske analize, na poziv Ministarstva odbrane, tim francuske

Za nagradu „Akademik Mijat Šuković“

kandidature se podnose do 20. septembra

PODGORICA - Udruženje

pravnika Crne Gore pokrenulo je proceduru predlaganja kandidata za nagradu

Udruženja - „Akademik

Mijat Šuković“, koja se dodjeljuje jednom u pet godina za poseban doprinos istaknutim crnogorskim pravnicima za očuvanju

crnogorske pravne baštine, razvoju pravne nauke, svijesti, etike i crnogorske pravne kulture.

Rok za dostavljanje prijedloga za kandidata Udruženju pravnika Crne Gore ističe 20. septembra, saopšteno je iz te organizacije.

– Predlagači mogu biti crno-

gorska fizička ili pravna lica koja su dužna uz pisani prijedlog dostaviti biografiju kandidata, njegovu saglasnost za kandidaturu i obrazloženje prijedloga, koje mora sadržati naučna dostignuća i autorske radove kandidata u prethodnih pet godina – saopšteno je iz Udruženja.

Upravni odbor Udruženja pravnika je za predsjednika Odbora za dodjelu nagrade imenovao akademika Zorana Rašovića, predsjednika Senata Udruženja – prethodnog dobitnika ove prestižne nagrade. U Odbor su, dodaje se, imenovani i prof. dr Branislav Radulović – predsjednik UPCG,

doc. dr Nikola Dožić, zamjenik glavnog urednika „Pravnog zbornika“, prof. dr Gordana Paović-Jeknić i Vidak Latković, članovi UO UPCG.

U ime porodice Šuković član Odbora je Marija Šuković Dosadašnji dobitnik nagrade „Akademik Mijat Šuković“ pored akademika Zorana Ra-

kompanije „Eurocopter“ je selektovao djelove koji su poslati na vještačenje, ali je njihova analiza u specijalizovanim laboratorijama u Francuskoj pokazala da ti djelovi nijesu uzrok udesa. Nakon nesreće Više državno tužilaštvo otvorilo je istragu o stradanju trojice pilota. Na osnovu dokumentacije o nesreći na poluostrvu Luštica, sprovedenih vještačenja i nalaza komisije koju je obrazovao Generalštab VCG, kao i ekspertize francuske kompanije ,,Eurocopter“ nije utvrđen nijedan nalaz koji bi ukazao da je ljudski faktor izazvao udes. I. PERIĆ

šovića (2018 godine) bio je dr Čedomir Bogićević (2007 godine), raniji sudija Vrhovnog suda i glavni i odgovorni urednik časopisa „Pravni zbornik“. Napominje se da se prijedlozi za kandidate za nagradu Udruženja - „Akademik Mijat Šuković“ mogu dostavljati Udruženju pravnika Crne Gore na adresu Ul. Novaka Miloševa b. b. (stara zgrada SDK) – Podgorica ili neposredno preko kontakt osobe - sekretarice Udruženja Lidije Ljuljđuraj (telefon 067 451 085). R. D.

Spomen-ploča poginulim pilotima u uvali Dobreč na Luštici

Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu tužiteljke protiv supruga, podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka

Vukas Radonjić nije počinio krivično djelo

PODGORICA – Osnovno

državno tužilaštvo u Nikšiću odbacilo je krivičnu prijavu protiv specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, kojeg je supruga Bisera Hajdarpašić-Radonjić prijavila za porodično nasilje.

- Nakon izviđaja, odbačena je krivična prijava koju je pod-

nijela B. H. R. protiv V. R. za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici zbog nepostojanja osnovane sumnje da je izvršio prijavljeno krivično djelo niti neko drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Protiv V. R. podnesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekr-

šaj iz čl. 8 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - navodi se u saopštenju ODT Nikšić koje potpisuje tužiteljka Vjera Mićunović Radonjića je supruga i tužiteljka Bisera Hajdarpašić-Radonjić 3. maja prijavila za nasilje u porodici.

Kako je Pobjeda objavila, krajem maja u nikšićkom tuži-

laštvu saslušani su Radonjić, Hajdarpašić-Radonjić i svjedoci.

- U predmetu na koji se odnose Vaša pitanja saslušani s u osumnjičeni, oštećena i svjedoci a preduzimaju se i sve druge zakonom propisane mjere i radnje neophodne za donošenje odluke - kazala je tada državna tužiteljka i

U Specijalnom sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima za planiranje ubistva svjedoka saradnika Nebojše Joksovića

Šarić tvrdi da nije imao telefon osam godina

Apsolutno nijesam učinio nijedno krivično djelo za koje sam optužen. Tužilaštvo tvrdi da sam ja pisao neke poruke, a ja to nijesam pisao. Niti sam autor tih poruka niti sam ikada imao ,,skaj“ telefon. Nijedan telefon nijesam imao za osam godina koliko sam bio u pritvoru, ovdje na 20 metara od tužilaštva, od kancelarije glavnog tužioca. Branim se od nečeg iluzornog, od nekakve fikcije, a ja ne znam kako da se branim od toga - kazao je Darko Šarić na suđenju

vrijeme sam bio pod nadzorom. Znalo se kad šetam, kad jedem, da sam dobio sina. Što se tiče pripreme ubistva svjedoka saradnika Nebojša Joksovića, čime su se najviše mediji bavili, to izgleda kao jedan scenario za film. Da smo nabavljali stanove – nigdje stanova nema. Da smo nabavljali automobile, nigdje nema automobila. Oružje – samo slike oružja postoje, rekao je. Šarić je govorio i o drugim tačkama optužnice.

portparolka Vjera Mićunović za Pobjedu. I dvije godine ranije - u martu 2021. godine, mediji su izvijestili da je Bisera Hajdarpašić-Radonjić doživjela ,,nasilje u stanu u noćnim satima“. Povrede je konstatovao ljekar, nakon čega je o tome obaviještena policija. Međutim, Hajdarpašić-Radonjić ni-

je otkrila identitet nasilnika. Tada je formiran predmet i dostavljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom. Prema navodima Hajdarpašić-Radonjić, pred policijskim isljednicima, ,,nasilje je trajalo nekoliko sati“. Slučaj nije istražen do kraja jer je Hajdarpašić-Radonjić povukla prijavu. A. R.

U krugu plinare firme ,,Energogas Crna Gora“ u Podgorici eksplodirala plinska boca u kombiju

Povrijeđen vozač

PODGORICA - Jedna osoba povrijeđena je juče ujutro u eksploziji plinskih boca, koja se dogodila u krugu plinare firme ,,Energogas Crna Gora“ u Podgorici.

Prema podacima portala PRESS, te plinske boce su se nalazile u kombiju, sa registarskim oznakama TZ AE 501, koji ih je prevozio na punjenje.

U trenucima eksplozije u kabini kombija nalazio se vozač M. R. (19), koji je zadobio povrede. On je odmah prevezen u Klinički centar Crne Gore i život mu nije u opasnosti. Policija je o događaju obavijestila tužilaštvo. Obavljen je uviđaj. Istraga će pokazati kako je došlo do eksplozije. C. H.

Podgorička policija podnijela krivičnu prijavu zbog ilegalnog oružja

Zaplijenjeni revolver, pištolj, municija

PODGORICA – Protiv B. B. (66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

volver marke „zastava M83“, pištolj marke CZ, dva okvira i 140 komada municije različite vrste i različitog kalibranavodi se u saopštenju Uprave policije.

PODGORICA – U Specijalnom sudu u Beogradu, na suđenju Darku Šariću i njegovom bivšem advokatu Dejanu Lazareviću u postupku koji se protiv njih vodi u slučaju planiranja ubistva i diskreditacije

svjedoka saradnika Nebojše Joksovića, okrivljeni su juče iznosili tvrdnje da nijesu krivi za krivična djela koja im se optužnicom stav-

ljaju na teret i kazali su da nijesu imali ,,skaj“ telefon. - Apsolutno nijesam učinio nijedno krivično djelo za koje sam optužen. Tužilaštvo tvrdi da sam ja pisao neke poruke, a ja to nijesam pisao. Niti sam autor tih poruka niti sam ikada imao ,,skaj“ telefon. Nijedan telefon nijesam imao za osam godina koliko sam bio u pritvoru, ovdje na 20 metara od tužilaštva, od kancela-

Podnijeta krivična prijava u Petnjici Terete ga za

krađu materijala

PETNJIICA - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, Stanice policije Petnjica rasvijetlili su tešku krađu i podnijeli prijavu protiv E. Č. (18) iz Petnjice.

Naime, sprovodeći intenzivne

aktivnosti iz svoje nadležnosti pripadnici petnjičke policije rasvijetlili su krivično djelo teška krađa izvršeno na štetu jednog fizičkog lica od kojeg je ukraden materijal iz pomoćnog objekta kuće. C. H.

rije glavnog tužioca. Branim se od nečeg iluzornog, od nekakve fikcije, a ja ne znam kako da se branim od toga - kazao je Darko Šarić na suđenju. On je odbacio odgovornost za djela koja mu se stavljaju na teret.

- Nijesam kriv ni po jednoj tački optužnice. Ova prva tačka za udruživanje radi vršenja krivičnih djela. Ja nikakvu grupu nijesam organizovao, sve

- Što se tiče ove tačke koja se odnosi na policajce Danila Stojanovića i Milutina Radovanovića – prvi put sam te ljude ovdje upoznao a kamoli po mom bratu poslao 50.000 eura. Ovo su lažne optužbe. Nikakve pare nijesam davao ni Dejanu Lazareviću. Samo sam od Dejana čuo da tužilaštvo sprema neku novu istragu protiv nas. Samo sam sa njim i imao kontakt jer je bio moj neposredni advokat - izjavio je Šarić. Ponovio je da nije imao nikakav telefon u pritvoru.

- Nikakve telefone nijesam imao u pritvoru. Imao sam svaki mjesec pretres, skidanje do gole kože, praznicima dva pretresanja i to su svi znali. Nikad nikakav telefon nijesam imao - rekao je Šarić.C.H.

Saobraćajna nezgoda u Baru

U sudaru vozila i autobusa povrijeđeno više osoba

BAR – U saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 13 sati dogodila na putu Bar – Stari Bar, povrijeđeno je više osoba. U udesu su učestvovali putničko vozilo i autobus.

Prema prvim saznanjima Primorskog portala, nezgodu je izazvao vozač putničkog automobila koji se iz pravca Starog grada kretao neprilagođenom brzinom.

- Podgorička policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres kuće koju koristi B. B. (66) i tom prilikom pronašla i oduzela re-

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv B. B. podnese krivična prijava. C. H.

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda na crnogorskim putevima

Deset osoba lakše povrijeđeno

PODGORICA – U Crnoj

Gori u protekla 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda u kojima je deset osoba lakše povrijeđeno.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo devet saobraćajnih nezgoda, u Baru tri.

Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su u Kotoru i Tivtu, a po jedna u Budvi, Herceg Novom, Cetinju i Danilovgradu. Izdato je 364 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave. Policija je oduzela četiri para registarskih tablica. C. H.

C. H.

Zaplijenjeno oružje

Darko Šarić

KIJEV - U Ukrajini ne može biti ,,održivog mira“ dok zemlja ne povrati kontrolu nad Krimom, Donbasom i drugim teritorijama koje je okupirala Rusija - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video-linku tokom poslovnog foruma Evropske kuće Ambrosetti u Italiji u petak, objavio je Rojters.

Dvije ukrajinske bespilotne letilice napale su ruski grad Kurčatov u Kurskoj oblasti, oštetivši administrativne i stambene zgrade, dok je treći dron oboren u blizini Moskve, saopštili su lokalni zvaničnici.

Guverner regije Kursk Roman Starovoit rekao je da hitne službe procjenjuju štetu u gradu Kurčatovu nakon ranojutarnjeg napada u petak.

Starovoit je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram napisao da su dvije zgrade oštećene, ali nije naveo više detalja.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin takođe je rano u petak izvijestio da je ruska protivvazdušna odbrana

Petsto pedeset peti dan ruske agresije

Zelenski:

Nema mira dok Ukrajina

ne vrati okupirane teritorije

Dvije ukrajinske bespilotne letilice napale su ruski grad Kurčatov u Kurskoj oblasti, oštetivši administrativne i stambene zgrade, dok je treći dron oboren u blizini

Moskve, saopštili su lokalni zvaničnici

oborila dron koji se približavao glavnom gradu.

Dron je oboren u blizini Ljubercija, koji se nalazi otprilike 20 km jugoistočno od centra Moskve, napisao je na Telegramu. Sobjanjin traži proširenje

vazdušne odbrane Moskve, suočen sa skoro svakodnevnim napadima dronovima na rusku prijestonicu.

- Ove godine smo uradili mnogo da zaštitimo Moskvu od bespilotnih letilica i pokušaja terorističkih napada - rekao

je Sobjanin, prenosi agencija Interfaks.

Novi sistemi protivvazdušne odbrane podignuti su posljednjih sedmica, ponekad na dnevnoj bazi.

- Ponekad asfalt nema vremena ni da se ohladi – a ra-

Tragične posljedice gušenja protesta protiv misije UN u Kongu

Vojska optužena da je ubila više od 40 demonstranata

GOMA - Više od 40 ljudi je poginulo, a desetine je povrijeđeno kad su se demonstranti iz vjerske sekte okupili u kongoanskom gradu Goma, saopštile su nacionalne vlasti.

Ministarstvo komunikacija Konga saopštilo je da je nasilje u vezi sa planiranim protestima dovelo do smrti 43 osobe a da je 56 povrijeđeno, što je povećalo preliminarni broj smrtnih slučajeva od sedam koje je vojska objavila u srijedu. Desetine ljudi je hospitalizovano zbog teških povreda u

obližnjim bolnicama, a Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je juče da je više od 220 ljudi uhapšeno.

Pravo na Protest

- Ljudi imaju pravo da se slobodno izraze i da se okupe mirno, čak i ako protestuju protiv Ujedinjenih nacija i drugih aktera - rekla je juče portparolka Kancelarije UN za ljudska prava Ravina Šamdasani

Protest je organizovala sekta pod nazivom ,,Prirodna judaistička i mesijanska vjera ka nacijama“, kolokvijalno po -

znata kao Vazalendo.

Njene pristalice protestovale su protiv regionalne organizacije Istočnoafričke zajednice i mirovne misije UN u Kongu, pod nazivom MONUSCO, koja je u procesu povlačenja do kraja godine.

Gradonačelnik Gome Faustin Napenda Kapend zabranio je protest 23. avgusta ubrzo nakon što je najavljen.

Kongoanske snage bezbjednosti i odbrane okupile su se na glavnim raskrsnicama u iščekivanju kada je u srijedu 30. avgusta, oko 4 sata ujutro izbilo nasilje.

kete su već u akciji i obaraju leteće dronove - rekao je Sobjanin.

Sjedinjene Države kažu da su primijetile značajan napredak ukrajinskih snaga u Zaporožju tokom posljednja 72 sata, saopštila je Bijela kuća.

- Primijetili smo tokom posljednja 72 sata ili tako nešto značajan napredak ukrajinskih oružanih snaga u toj južnoj crti napredovanja koja je izlazila iz područja Zaporožja i postigli su određeni uspjeh protiv te druge crte ruske obrane - rekao je Džon Kirbi

Obraćajući se novinarima tokom konferencijskog poziva, Kirbi je rekao da od Ukrajine zavisi kako će unaprijediti uspjeh.

- To ne znači da nijesu svjesni da još pred sobom imaju teš-

ke borbe dok pokušavaju probiti dalje prema jugu, ili da bi Rusija mogla pokrenuti protivnapad - dodao je. Moskva u odgovoru na nedavne napade jača odbranu oko strateškog mosta koji spaja crnomorsko poluostrvo Krim pod ruskom okupacijom s ukrajinskim kopnom, objavili su britanski obavještajci u petak, a ruski Rosatom upozorava da je nuklearna infrastruktura i dalje pod ukrajinskim napadima. Britansko ministarstvo odbrane u svom dnevnom izvještaju o ratu u Ukrajini poziva se na satelitske snimke koje pokazuju da je Moskva podigla barijeru od djelimično potopljenih brodova kao liniju odbrane od ukrajinskih napada bespilotnim letilicama.

Šalenberg: Vrijeme

je da budemo hrabri, ne možemo čekati

očigledan masakr Prema ocjeni međunarodne organizacije Hjuman rajts voč, događaji od srijede bili su ,,očigledan masakr“.

- Snage bezbjednosti su koristile bojevu municiju naizgled da razbiju skup ljudi koji su se spremali da demonstriraju na ulicama Gome - rekao je Tomas Fesi, viši istraživač Konga u Hjuman rajts voču.

- Nepotrebna upotreba smrtonosne sile je okrutna i nezakonita - rekao je Fesi, pozivajući vlasti da sprovedu detaljnu istragu o visokim vojnim zvaničnicima koji su naredili upotrebu nezakonite smrtonosne sile.

Mirovne misije UN-a počele su da rade u Kongu 1999. godine. Tokom tri decenije sukoba u sjeveroistočnom regionu raseljeno je preko šest miliona ljudi, pokazuju podaci UN-a, a kriza se intenzivirala od 2021. Kritičari kažu da je misija, koja je bila na meti smrtonosnih protesta jula 2022. godine, malo učinila da zaštiti civile od sukoba u istočnom Kongu. - MONUSCO je i dalje zabrinut zbog prijetnji nasiljem izrečenih prije demonstracija i ponavlja važnost mirnog rješavanja sporova i zabrinutosti kroz inkluzivni dijalog - navodi se u saopštenju misije.

BEČ - Ministar vanjskih poslova Austrije Aleksander Šalenberg istakao je geopolitičku potrebu proširenja EU na Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju u intervjuu za Politikov podkast ,,EU povjerljivo“. Predložio je napuštanje binarnog razmišljanja o proširenju i postepenom uključivanju zemalja kandidata u određene oblasti politike i institucije.

Podkast je snimljen tokom godišnjeg Evropskog foruma Alpbach i objavljen u petak. Tokom intervjua, Šalenberg je naglasio da je geopolitički lakmus test Evropske unije njeno susjedstvo.

- Jesmo li mi kao Evropska unija sposobni da izvozimo stabilnost ili želimo rizik od uvoza nestabilnosti i nesigurnosti? I ne govorim samo o Ukrajini i Moldaviji. Beč je u samom centru ovog kontinenta. Pet stotina kilometara južno od Beča imamo Zapadni Balkan. Region koji nije predgrađe Evrope, to je dvorište Evrope. A naš je primarni zadatak da i ovaj region obezbijedimo - rekao je ministar. Naveo je da vjeruje da je sada vrijeme da budemo hrabri i da promijenimo pristup EU proširenju i da svaku od šest zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju, jasno stavimo u porodicu EU. Šalenberg je podsjetio da je prije dvadeset godina Zapadnom Balkanu u Solunu obe-

ćano da će postati punopravni članovi EU.

- Dvadeset godina kasnije, ništa se nije pomjerilo. I moramo priznati da Rusija ima ,,spoiler kapacitet“, može vrlo lako da uzburka stvari. Naš zadatak je da pacifikujemo i stabilizujemo ovaj region. Obećali smo im punopravno članstvo, ali nijesmo postupili u skladu s tim - rekao je on. Ono što je sada potrebno, rekao je Šalenberg, je razumijevanje da proširenje nije birokratski ili zakonodavni poduhvat, dodajući da je srećan što mnoge zemlje to razumiju.

- Ne radi se o primjeni svakog zareza i stava acquis communitaire. Radi se o izvozu i očuvanju određenog modela života. Slobodnih, otvorenih i zapadnih demokratija - rekao je Šalenberg.

Ukrajinski dronovi pogodili Kursku oblast

Aleksander Šalenberg

Poruka šefa austrijske diplomatije povodom proširenja EU

Uhapšeni članovi sekte Vazalendo u Gomi, Demokratska Republika Kongo, 30. avgusta 2023.

Priredila: r.U.-i.

rožaje: Predstavnik invalida rada podsjetio nadležne u državi na loš materijalni status

Murić: Za godinu primimo koliko poslanik za mjesec

Kako da rasporedimo i preživimo sa 210 eura kada je minimalna potrošačka korpa po Monstatu u julu iznosila 818 eura. Poslanicima, ministrima...

privilegije se uvećavaju a naša prava smanjuju. Svi nas se sjete samo uoči izbora – navodi Hajran

Murić

ROŽAJE – Invalidi rada iz Rožaja uputili su otvoreno pismo državnim organima u kojem ukazuju na težak materijalni položaj u kojem se nalaze. Konstatuju kako se zakoni lako mijenjaju i prilagođavaju interesima poslanika i ministara, kako imaju sve više privilegija i prava a da su najugroženije kategorije zapostavljene

U pismu koje je potpisao Hajran Murić ističu da za razliku od političara – invalidi rada – svakog dana imaju sve manje prava.

PRAVA

– Za invalide rada iz Rožaja svakog dana, mjeseca, godi-

ne, sve se više prava, slobode kretanja, otimaju. Godine naše i zdravlje tiho prolaze, ne zna se ko više Vlada ili Skupština po nama invalidima gazi. Ministri i poslanici su toliko bahati postali, sva prava u zadnjih dvije decenije, redovno su nam otimali. Svima njima redovno smo se pismeno obraćali tražeći da nam vra-

te oduzeta i stečena prava. Ne treba nam milostinja koju nam nude pred izbore i prije glasanja – navodi Murić. On podsjeća da su više od dvije decenije proveli na Birou rada gdje su ih svrstali sa „zdravom omladinom“ za koju nema posla u rožajskoj opštini i državi. – I omladina bježi za boljim životom. Sve prethodne vla-

de od uvodjenja višepartijskog sistema i ova aktuelna odlazeća, utrkivale su se preko ministarstava a posebno preko ministarstava finansija i rada i socijalnog staranja, poslanika lojalnih vladi, da nas što više ugroze. Oteli su nam fabrike, radna mjesta, prava na zdravstvenu zaštitu, subvencije, primanja nam nijesu usklađivana kao drugim penzionerima sa najnižim primanjima, kojima su izvršili dokup staža. Pitamo Vladu kako da rasporedimo i preživimo sa iznosom 210 eura kada je minimalna potrošačka korpa po Monstatu u julu ove godine iznosila 818 eura – navodi Murić.

IZBORI

On dodaje da su invalidi rada shvatili da ih poznaju samo uoči izbora. – Čim prođu izbori više im nijesmo interesantni, mogu da nas zakidaju raznim poskupljenjima počev od goriva preko svih životnih potrepština. Naša godišnja primanja su manja od plate jednog poslanika. Zima se približava i znamo koliko su surove i duge na sjeveru države, pa se opravdano pitamo kako da obezbijedimo ogrijev kada je metar kubni drveta 75 eura. Pitamo predsjednika države, mandatara za sastav vlade i sve lidere partija koji se zdužno bore i otimaju oko fotelja u novoj vladi jesmo li zaslužili da nas i ostale socio materijalno ugrožene građane, ponižavaju – navodi u pismu predstavnik invalida rada iz Rožaja Hajran Murić. B. Č.

Danilovgra

D: Projekat rescoMM

Nova oprema spasiocima

DANILOVGRAD – Služba zaštite i spašavanja dobila je opremu vrijednu 34.000 eura koja je, u cilju jačanja kapaciteta Regionalnog centra za obuku u Danilovgradu, isporučena u okviru projekta „Povećanje otpornosti zajednica za prevenciju i upravljanje rizicima – RESCOMM“, koji finansira Evropska unija.

– Projektom je, pored nabavke opreme, predviđena adaptacija objekta Regionalnog centra za obuku, izrađeni su strateški dokumenti i organizovano je više obuka za predstavnike službi zaštite i spašavanja

iz prekograničnog područja obje zemlje, čime će se značajno unaprijediti kapaciteti za prevenciju i reagovanje u slučaju prirodnih katastrofa i hazarda. Pored toga, Direktorat za zaštitu i spašavanje, kao partner na projektu, nabavio je i uručio opremu za službe zaštite i spašavanja u pet manje razvijenih opština u Crnoj Gori (Mojkovac, Kolašin, Šavnik, Petnjica i Berane) – saopštili su oni.

Opština Danilovgrad je u okviru istog projekta ranije nabavila specijalizovanu opremu za potrebe Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad u vrijednosti od oko 25.000 eura. I. R.

Pljevlja: opština pomaže porodice

Djeci mjesečno

30 do 50 eura

PLJEVLJA – Opština je pripremila odluku o finansijskoj podršci porodici sa djecom. Taj dokument je na javnoj raspravi do 15. septembra.

Kako se navodi u odluci, podrška će se dodjeljivati iz budžeta Opštine djeci do 18 godina i iznosiće 30 eura po djetetu mjesečno. Za porodice čije je dijete korisnik materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć i lične invalidnine, visina podrške iznosi 50 eura. – Uslov za ostvarivanje podrš-

Zajednica opština predložiće 44. vladi da osnuje savjet za razvoj lokalne samouprave

ke porodici sa djecom, koji se odnosi na nosioca prava jeste da ima prijavljeno prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja najmanje godinu do dana podnošenja zahtjeva. Uslov koji se odnosi na dijete jeste: da ima prijavljeno prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja i da redovno pohađa osnovnu ili srednju školu. Za djecu do šest godina porodica može ostvariti pravo na finansijsku podršku nezavisno od toga da li dijete boravi u predškolskoj ustanovi – propisano je prijedlogom odluke. I. R.

Žele da aktivno učestvuju u kreiranju zakona

PODGORICA – Zajednica opština predložiće 44. vladi da osnuje savjet za razvoj jedinica lokalne samouprave koji će štititi lokalne interese u pripremi zakona koji utiču na opštine. Time će se uspostaviti prijeko potrebne čvršće veze lokalnih i centralnih vlasti bez kojih nema ostvarivanja opštinskih razvojnih planova, ali ni valjane pripreme za obaveze koje proizilaze iz procesa pristupanja EU – najavila je generalna sekretarka Zajednice Mišela Manojlović. Ona u obrazloženju navodi

da je i opštinama i centralnim vlastima takvo radno tijelo neophodno za bolje razumijevanje lokalnih potreba i dogovor o rješenjima koja se normiraju i njihovoj finansijskoj održivosti. – Cijenimo da bi se time znatno ubrzao razvoj opština i doprinijelo njihovoj većoj vidljivosti u kreiranju javnih pol itika, analogno sličnom radnom tijelu za saradnju sa civilnim sektorom koje već dugo postoji i koje je odavno ostvarilo svoju svrhu – navodi Manojlović u saopštenju. Kako dodaje, opštine imaju jasnu viziju razvoja zasnovanu

na održivom korišćenju svih svojih resursa koji su veoma raznovrsni i izdašni ali je ne

mogu ostvariti bez kvalitetnog zakonskog okvira koji stimuliše lokalni razvoj. –Zato se u procesu donošenja zakona mora čuti njihova riječ, odnosno obezbijediti njihovo učešće. Sve drugo su oktroisani zakoni koji su suprotni tekovinama EU pa mogu završiti sa ocjenom da nijesu saglasni sa Ustavom ili njihovim neproglašavanjem od strane predsjednika države. U proteklom periodu Zajednica je imala više ozbiljnih povoda da primijeni ove mehanizme ali im nije pribjegavala u želji da izgradi odnose sa centralnim vlastima na međusob-

nom povjerenju, saradnji, zaštiti javnog i interesa lokalnog stanovništva i otvorenosti za lokalne inicijative. Nastojaćemo da takvu saradnju uspostavimo i sa 44. vladom. Vjerujemo da je to moguće kroz posebno radno tijelo koje će analizirati nacrte i prijedloge zakonskih, podzakonskih akata, kao i druge materijale od uticaja na lokalne samouprave, davati prijedloge, mišljenja i preporuke i tako doprinijeti njihovom kvalitetu i djelotvornosti. Ovo radno tijelo bilo bi sastavljeno od predstavnika ministarstava, opština i civilnog sektora koji se

bave lokalnom samoupravom – ističe Manojlović.

U Zajednici, kaže, nemaju dilemu da bi osnivanjem takvog radnog tijela i njegovom suštinskom podrškom u donošenju ključnih propisa opštine doživjele ekspanziju za svega nekoliko godina.

– Očekujemo da će buduća vlada usvojiti našu inicijativu i da će, u okviru ovog radnog tijela, uspostaviti redovnu, funkcionalnu saradnju sa predsjednicima opština, čime će pokazati snažno opredjeljenje ka bržem lokalnom razvoju i boljem životnom standardu građana –kazala je Manojlović. C. G.

Mišela Manojlović

ne Traže MiloSTinjU: Hajran Murić

privatna arhiva

BAR: Direktor DOO Možura Senad Arabelović upozorava da je popunjeno tri četvrtine kapaciteta odlagališta

Deponiji na izmaku radni vijek, država hitno da omogući proširenje

PODGORICA/BAR – Tri

četvrtine kapaciteta regionalne sanitarne deponije ,,Možura“ u Baru popunjeno je, njen radni vijek procijenjen je na još najduže tri godine. Menadžment rješenje vidi u proširenju, u januaru su Vladi podnijeli inicijativu–prijedlog kako da se taj posao ubrza ali još nijesu dobili odgovor.

Izvršni direktor DOO Možura Senad Arabelović podsjeća da su opštine Bar i Ulcinj osnivači društva koje upravlja sanitarnom deponijom te da je u funkciji od jula 2012. godine. Količina otpada koja se na nju deponuje povećava se. U brojkama, 2020. godine je deponovano 63.893 tone, naredne 85.615 tona a 2022. godine 87.995 tona otpada. – Projektom je definisan kapacitet od nešto preko 1.000.000 m³ koji je trebalo da bude dovoljan za nekih 25 godina za odlaganje otpada iz ove dvije opštine. S obzirom na to da su odmah nakon otvaranja i ostale primorske opštine (osim Herceg Novog) svoj otpad počele odlagati kod nas i ,,Možura“ je faktički status promijenila od međuopštinske u regionalnu. Do sada je deponovano više od 800.000 tona što predstavlja više od tri četvrtine ukupnog kapaciteta, te je za očekivati da će se u naredne tri godine kapaciteti popuniti – kaže Arabelović.

DVA RJEŠENJA

Menadžment je ranije pripremio dva konceptualna rješenja u okviru urbanističkog projekta sa ciljem proširenja kapaciteta deponije.

– Oba rješenja, koja su uradile eminentne projektantske kuće, su se pokazala dosta nepovoljna i ekonomski neisplativa, pa smo kao najpovoljnije predložili proširenje na prostor koji je dijelom u privatnom vlasništvu. Urađen je geodetski elaborat i u tenderskoj proceduri započet postupak izrade konceptualnog rješenje na dijelu koji se naslanja na prostor koji se sada koristi za odlaganje otpada. Kako bez izmjene urbanističkih uslova nije moguće vršiti proširenje, još u decembru 2021. godine smo se obratili resornom ministarstvu sa zahtjevom za izmjenu i dopunu urbanističkog projekta. Nakon toga smo i opštine osnivače obavijestili o toj namjeri i od njih dobili punu podršku. Nažalost, iz Ministarstva nije bilo konkretnog odgovora, pa smo se ponovo obratili sa zahtjevom za organizaciju sastanka na kome bi ukazali na nužnost proširenja i pripremu za

U decembru 2021. godine tražili smo od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dopunu urbanističkog projekta, tek u julu ove godine organizovan je sastanak na tu temu. U januaru smo podnijeli Vladi inicijativu da se statusom posebni interes dobije prostor za proširenje i izgradnju novih sanitarnih kada ali još nijesmo dobili odgovor. Bilo bi pogubno ne samo za p rimorje nego i za državu da stopiramo deponovanje otpada – kaže Arabelović

Ne regionalnu sanitarnu deponiju ,,Možura“ otpad odlažu opštine Bar, Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj. Projektovana je da primi 1.000.000 kubika otpada, a već je na nju deponovano 800.000 tona

konačnu realizaciju. Konačno smo, tek u julu ove godine, na sastanku u Ministarstvu definisali mogući put kako bi smo što prije započeli realizaciju proširenja. Takođe, DOO Možura je dobila podršku organa upravljanja da započne pregovore za otkup zemljišta sa vlasnicima imovine na kojoj bi bilo najpovoljnije izgraditi nove sanitarne kade – kaže Arabelović. Dodaje da im ni političke prilike, sa čestim smjenama u Vladi i ministarstvima nijesu išle naruku.

,,Možura“ i ,,Livade“ (u Podgorici) su jedine sanitarne deponije u Crnoj Gori, samo na njima se otpad odlaže na ekološki prihvatljiv način. Arabelović ističe da što prije treba stvoriti uslove za proširenje jer bi bilo pogubno da stopiraju prijem.

– Posljedice bi bile znatne, zamislimo situaciju posebno u ljetnjim mjesecima da primorske opštine nemaju gdje da odlože otpad na ekološki prihvatljiv način. Radi se o količinama od oko 500 tona na dnevnom nivou. Taj scenario bi bio poguban, ne samo za ove opštine, nego i za Crnu Goru kao državu. Iz ovog razloga smo pokušali da ukažemo na potrebu što hitnijeg početka realizacije proširenja kako bi na vrijeme pripremili sve. Jer, to je zahtjevan dugotrajan posao – osim što je neophodan dodatni prostor, potrebno je uraditi glavni projekat izgradnje novih sanitarnih kada, reviziju tog projekta, objaviti tender za izvođenje radova izgradnje. Mislim da smo još donekle na vrijeme, ali da je krajnji čas da krenemo sa aktivnostima. Izgradnja posto-

projekat proizvodnje struje iz biogasa

DOO Možura u okviru sanitarne deponije planira pokretanje proizvodnje struje iz biogasa. Direktor Samir Arabelović kaže da je u toku izrada glavnog projekta. – Nakon tenderske procedure, izradu je dobio konzorcijum firmi E3 I Tekon konsalting. Rok za

izradu je polovina januara. Odabran je revident koji će pratiti izradu glavnog projekta kako bismo što prije dobili kvalitetan i revidovan projekat. Sredstva za izradu i reviziju će refundirati Eko–fond. Studijom izvodljivosti koja je urađena prošle godine predviđena je energana od 1MW,

jeće deponije trajala je duže od godinu – naglašava Arabelović.

PROSTORNI PLANOVI

Prostornim planom Crne Gore i prostorno-urbanističkim planom Bara koji su u fazi nacrta, lokacija deponije ,,Možura“ i prostor oko nje je prepoznat za odlaganje otpada.

– Vrlo je upitno kada će ti planovi biti usvojeni, te se pristupilo pokušaju da se ovaj

jer su trenutne količine gasa na nivou 500 m³/h sa učešćem metana preko 50 odsto što pokazuje veliki kapacitet kao i ekonomsku opravdanost relizacije ovog projekta. Izgradnjom ovog postrojenja, naša deponija bi bila prva koja u regionu koristi obnovljivu energiju iz otpada što je u svijetu praksa više decenija – navodi Arabelović. Projekat je vrijedan oko 1,2 miliona eura. DOO Možura

prostor u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata proglasi za prostor od posebnog interesa. Inicijativu smo zajedno sa Opštinom Bar uputili Vladi nakon posjete premijera Baru u januaru, ali nijesmo dobili odgovor – kaže Arabelović. Na pitanje koliko će se proširenjem produžiti radni vijek ,,Možure“ on odgovara da će detaljne podatke o kapacitetu budućih sanitarnih kada imati nakon izrade konceptualnog rješenja

je krajem prošle godine konkurisala za sredstva (skoro 650.000 eura) kod Javnog fonda za životnu sredinu Republike Slovenije. Aplikaciju nijesu predali na vrijeme jer je falila saglasnost Ministarstva pa su ušli tek u drugi krug za odlučivanje. Ostale saglasnosti, od opština Bar i Ulcinj, Agencije za zaštitu životne sredine i Eko–fonda su dobili, na vrijeme.

koje očekuju da bude završeno u naredna dva mjeseca, ali bi to bilo najmanje 15 godina. Kada je o finansijama riječ DOO Možura, po njegovim riječima, nema kapaciteta da obezbijedi troškove izgradnje, tako da očekuju da Vlada, opštine osnivači i svi korisnici usluga deponije učestvuju. Takođe su u komunikaciji sa Ministarstvom, Eko-fondom, WBIF, EBRD i drugim institucijama kako bi obezbijedili potrebna sredstva.

INTEGRISANA DOZVOLA

Senad Arabelović dodaje da menadžment DOO Možura u kontinuitetu radi na unapređenju poslovanja. – U okviru zahtjeva za produženje važenja integrisane dozvole smo kandidovali izgradnju centra za selekciju za koji je urađena studija izvodljivosti čiju izradu je finansirala Evropska komisija koja se mora modifikovati. Takođe smo predložili, s obzirom na to da smo u posjedu višenamjenske drobilice, obradu otpadnih guma. Za te potrebe smo izradili baznu studiju i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i od Agencije za zaštitu životne sredine dobili saglasnost. Obrada i odlaganje građevinskog otpada takođe je obuhvaćeno nacrtom integrisane dozvole, jer je to problem sa kojim se suočavaju sve opštine a posebno Bar i Ulcinj – navodi Arabelović. Sagovornik Pobjede zadovoljno ističe da se, u skladu sa zakonskim procedurama, svake godine rade ispitivanja te da od otvaranja nije došlo do narušavanja životne sredine usljed rada deponije. Dragica ŠAKOVIĆ

U FUNKCIJI DO 2012.GODINE: ,,Možura“

Senad Arabelović

Crnogorski gitarista Miloš Karadaglić nastupio na Europa Open Air koncertu u Frankfurtu

Razlio mediteransku magiju na kontinentalni ponos

PODGORICA - Crnogorski gitarista Miloš Karadaglić bio je zvijezda godišnjeg Europa Open Air koncerta u Frankfurtu, na kom je u četvrtak veče nastupio sa Simfonijskim orkestrom Frankfurtskog radija (HR Sinfonieorchester) i dirigentom Alenom Antinogluom. Koncert je pratilo više od 16 hiljada ljudi na licu mjesta, a u ostatku svijeta se mogao gledati u direktnom prenosu na zvaničnim stranicama organizatora, te na nalogu našeg slavnog gitariste.

Jedan od simbola grada na Majni, Weseler Werft, postala je čarobna pozornica za spektakl u kom su se smjenjivale čuvene kompozicije iz filmskih ostvarenja. Publika je zauzela sve stolice, sav raspoloživi prostor za sjedjenje i stajanje, a bilo je i onih koji su uživali u koncertu i sa brodića usidrenih neposredno uz pozornicu.

GLAMUROZAN

Dirigent Alan Antinoglu uveo je, nakon što je odsvirana himna Evropske unije, svitom Eriha Volfganga Korngolda, američkog kompozitora austrijskog porijekla,

dvostrukog oskarovca. Kompozicija pod nazivom „Gospodar sedam mora“, iz filma „The Sea Hawk“ iz 1940. godine s Erolom Flinom u glavnoj ulozi je izvedena tačno u momentu kad su se smjenjivali dan i noć i nagovijestila je da će koncert biti glamurozan i otmen, precizan i dinamičan, čak i onda kad naiđu nježni zvuci poput uspavanki. Antinoglu je dirigent sa nevjerovatnim iskustvom koji nikad ne istupa kao vođa orkestra, nego njegov dio. Kod njega je sve podređeno protoku – on cijeli orkestar sabije u sebe i vodi ga nešto što možda kontroliše spolja, ali iznutra je snažnije od ljudskog. U isto vrijeme je i zabavljač, animira i orkestar i publiku, ali i precizan i dosljedan čuvar originalnih zapisa slavnih kompozitora. Orkestar je izveo i jedno od najčuvenijih djela Pola Dika, „Čarobnjakov šegrt“, simfonijsku poemu iz 1897. godine, komponovanu prema istoimenoj Geteovoj poemi o začaranoj metli. Nju je masovna publika zapamtila iz Diznijevog animiranog filma „Fantazija“ s Mikijem Mausom. Karadaglić, koji van Crne Gore nastupa sad već isključivo kao Miloš, izveo je kompoziciju po

kojoj ga već cijeli svijet prepoznaje – Rodrigov „Aranjuez“. Gromoglasno je pozdravljen čim je stupio na scenu zajedno s dirigentom. Miloš Karadaglić ovoj kompoziciji svakim izvođenjen dodaje novu dozu iskustva i laganosti – on je „Aranjuez“ apsolvirao, magistrirao, doktorirao i sad se samo sliva s različitim orkestrima svijeta. S

Ne upoređivati sebe sa drugima

Na pitanje voditelja koncerta o njegovoj pojačanoj aktivnosti na društvenim mrežama u posljednje vrijeme, pred objavljivanje albuma „Baroque“, Miloš Karadaglić je prokomentarisao da je to nešto u čemu je nov i nešto u čemu je počeo da

PODGORICA – Izvođenjem predstave „Zlatokosa“ Pozorišta lutaka iz Mostara, u četvrtak veče u KIC-u „Budo Tomović“ otvoreno je jubilarno, deseto izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva, koje će trajati do 4. septembra.

Predstava je izvedena u dva termina, a između igranja, upriličeno je i svečano otvaranje festivala. Manifestaciju je zvanično otvorila generalna direktorica za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Milena Mijović-Durutović, koja je kazala da ovaj festival godinama odlikuje multikulturalnost i raznolikost.

O najboljima na festivalu i ove godine odličivaće dva žirija –stručni i dječji, a na čelu stučnog žirija je reditelj i drama-

uživa, jer je vidio da može da komunicira sa svojom publikom na pravi način. - Kada ste privilegovani da budete u prilici da govorite mlađim generacijama, mislim da je važno da im prenesete poruku. A društveni mediji snažno mijenja-

ju svijest mladih ljudi, jer oni stalno gledaju da postoje određeni načini, kako se sve mijenja, rastu im očekivanja i stalno upoređuju sebe s drugima, a moj prvi savjet je da nikada ne upoređujete sebe s drugima jer svi su jedinstveni. I ako se trudimo

ovim iz Frankfurta je dobio grandioznost i oplemenio ga mediteranskim, razlio ga na kontinentalni ponos kao magiju koja se sabila u sve prste kojima je iznosi pred publiku. Posebno dojmljiv je na frankfurtskom koncertu bio klarinet koji se naslanja na ples flauta i oboa kao incident koji je u momentu skrenuo pažnju na sebe, ali nije se zadrža-

i ako smo u stanju da dobijemo konstruktivnu kritiku i vjerujemo da je cilj najbolja verzija nas, onda je samo nebo granica. Na isti sam način i sam postao gitarista – rekao je Karadaglić i bio pozdravljen velikim aplauzom zbog ove izjave.

vao u fokusu. Miloš je taj koji prati, izranja, i što je najvažnije, uživa kao da na sve oko sebe nije navikao, kao da je svaki put prvi. Ovo najpoznatije djelo za gitaru i orkestar iz 1939. godine, stvarano u predvečerje Drugog svjetskog rata, često je bilo tumačeno kao muzička reakcija na bombardovanje Gernike, iako je autorova supruga tvrdila da je priča intimnija i da je u njenom fokusu bračna sreća nasuprot roditeljske tuge. No, djelovi kad se kontrast gitare i orkestra, napetost u drugom stavu i himničnost melanholije i sveopšte tuge spoje, postaje jasno da interpretacija kompozicije zavisi od načina na koji će je iznijeti orkestar i solo gitara. Kod Karadaglićevih izvođenja uvijek se kolektivno i lično smjenjuju po stavovima. Ovog puta je i

kompozitorova vizija bila više okrenuta odnosu prirode prema onima koji je ruše.

JEDINSTVO

Karadaglić nije krio uzbuđenje ni u razgovoru s moderatorom koncerta.

- Uvijek osjećam kao da će mi srce iskočiti iz grudi, posebno kad sviram pred toliko hiljada ljudi i na televiziji – rekao je nakon što je odsvirao kompoziciju. Na pitanje voditelja kako je nakon što se oprobao u svim muzičkim žanrovima, od džeza, klasike, preko Bitlsa stigao do španskih ritmova, Karadaglić je objasnio da ima divnu privilegiju da je od svih klasičnih instrumenata upravo gitara smještena na sredini između klasike i mejnstrima. Objasnio je da je bio vrlo dobro klasičarski istreniran prije nego je počeo da eksperimentiše kako da različite žanrove donese u svijet klasične gitare.

- I to je nešto što sam uvijek nalazio veoma uzbudljivim, zato što vi to možete uraditi bez pravljenja kompromisa i možete učiniti da to funkcioniše kao jedno savršeno jedinstvo. To mi je uvijek djelovalo prirodno i to je nešto u čemu sam jako uživao – rekao je Karadaglić. Orkestar je u drugom dijelu koncerta izveo Štrausovu kompoziciju iz 1894. („Till Eulenspiegels lustige Streiche“) i Debisijev „Preludij za popodne jednog fauna“ te Ravelov „Bolero“. Iako je počela kiša, publika nije dozvolila orkestru da napusti pozornicu. Uz otvaranje kišobrana i ogrtanje kabanica dirigent je najavio kompoziciju Manuela de Falje Koncert je još uvijek dostupan za gledanje na društvenim mrežama. D. ERJAVŠEK

Počeo Međunarodni festival lutkarstva, predsjednik žirija Goran Bulajić zadovoljan programom Blagodet

za najmlađu publiku

turg Goran Bulajić. Značaj ovog festivala, kako je Bulajić rekao za Pobjedu, najviše se ogleda u tome što mu se djeca iznova vraćaju i raduju.

- U pitanju je izuzetni umjetnički poduhvat, koji mnogo znači za kulturu Crne Gore. Mnogo dobrih predstava tokom prethodne decenije gostovalo je na Međunarodnom festivalu lutkarstva, a organizatori uz velike napore veoma uspješno sve realizuju. Najbitnije je ogromno interesovanje djece za ove programe, što se pokazuje iz godine u godinu. Neke predstave se izvode i po dva puta, što je blagodet za najmlađu publiku, kako niko ne bi ostao uskraćen za predstave koje

nerijetko dolaze iz najudaljenijih djelova svijeta – rekao je on. Posebno je značajno što će ove godine festival biti prisutan i u

Bijelom Polju, Rožajama, Andrijevici, Gusinju i Nikšiću.

- Raduje me što je ove godine festivalska misija proširena, pa će djelove programa i

izvedbe moći da pogleda publika i u brojnim crnogorskim gradovima – kazao je Bulajić. Lutkarstvo je, kako je ocijenio, veoma važno, naročito kada je najmlađi uzrast u pitanju – za formiranje pozorišne publike.

- U crnogorskim pozorištima lutkarski izraz živi sporadično. To je uglavnom vezano za lutkarsku scenu Gradskog pozorišta, ali na državnom nivou je lutkarstvo zapostavljeno. Trebalo bi da se pokrene stara inicijativa Fakulteta dramskih umjetnosti, te da se lutkarstvo tretira na studijama kao samostalna i posebna oblast, što bi mnogo značilo. Mi danas živimo u virtuelnom svijetu, ali ono što lutkarstvo predstavlja uvijek će

biti značajna pozorišna forma – objasnio je Bulajić. Svečani program otvaranja vodili su mladi glumci Itana Dragojević i Milo Perović. U znak zahvalnosti za neizmjeran doprinos, fotograf Đorđe Cmiljanić proglašen je za ambasadora festivala. Tokom prvog izvođenja predstave „Zlatokosa“, koja je na programu bila od 18 sati, među prisutnima je bio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa porodicom.

Ovogodišnji program festivala okuplja šest glumačkih trupa iz pet zemalja - Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Kako su organizatori podsjetili, ulaz na predstave je besplatan, a publika karte može da preuzme sat prije početka svake izvedbe. S. VIŠNJIĆ

Miloš Karadaglić i dirigent Alen Antinoglu, sa Simfonijskim orkestrom Frankfurtskog radija

HR/Tim Wegne R

Goran Bulajić (prvi s lijeva) na otvaranju festivala u punoj sali KIC-a

Đ.

Cmiljanić

Nacrt odluke o rebalansu budžeta Glavnog grada za 2023. godinu na javnoj

Budžet Glavnog grada za ovu godinu biće umanjen sa 106,5 miliona eura na 105,6 miliona eura, odnosno, biće manji za 880.000 eura. Grad će umanjiti kapitalne izdatke za 7,55 miliona eura, a povećati rashode za plate za 3,1 milion. To je predviđeno Nacrtom odluke o rebalansu budžeta Glavnog grada za 2023. godinu, koji je stavljen na javnu raspravu u trajanju od 15 dana.

INFRASTRUKTURA

Rebalansom je predviđeno izdvajanje manje novca za kapitalne projekte u odnosu na prethodni budžet. Tako će umjesto 58.390.000 eura, koliko je bilo planirano prethodnim budžetom, sada za kapitalne projekte biti utrošeno 50.838.800 miliona eura. Za lokalnu infrastrukturu izdaci će biti smanjeni sa 47,1 milion eura na 41,1 milion, a za građevinske objekte sa 4,26 na 1,27 miliona eura. Planirano je povećanje izdataka za opremu sa 4,81 milion eura na 5,58 miliona, kao i za investiciono održavanje sa 2,15 miliona na 2,85 miliona.

PLATE

Takođe, povećan je bruto iznos za plate sa 12,7 miliona eura na 15,8 miliona, što je povećanje od čak 3,1 milion (iznos namijenjen za neto zarade bio bi uvećan za čak dva miliona eura). Ovo je obrazloženo izmjenama propisa koji se odnose na oblast zarada i koje su uticale na povećanje izdataka za zarade, a nijesu bile poznate u momentu donošenja Odluke o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2023. godinu.

Za kapitalne projekte 7,5 miliona manje od planiranog

Umjesto

58.390.000

eura, koliko je bilo planirano prethodnim budžetom, sada

će za kapitalne projekte biti

utrošeno

50.838.800 miliona eura. Za lokalnu infrastrukturu

izdaci će biti

smanjeni sa 47,16 miliona eura na 41,12 miliona

Naime, u skladu sa članom 22 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a imajući u vidu da je Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa stupio na snagu 15. februara ove godine, zarade zaposlenih čija su zvanja utvrđena u okviru određenih

Saopštenje Doma zdravlja Podgorica

HPV vakcinacija vikendom bez zakazivanja

Dom zdravlja Podgorica saopštio je da tokom prva tri vikenda u septembru organizuje vakcinaciju HPV vakcinom i to bez zakazivanja.

Vakcinacija će se sprovoditi subotom i neđeljom u zdravstvenom objektu Stara varoš na Pobrežje, od devet do 20 sati, za djevojčice sa područja Podgorice, Tuzi i Zete.

- HPV vakcinacija primarno će se sprovoditi kod djevojčica uzrasta od devet do 14 godina ( godišta 2008, 2009, 2010, 2011, 2012 i 2013) i dijela djevojčica rođenih 2014. godine koje su navršile devet godina (rođene do 31. avgusta 2014) – naveli su iz DZP-a.

Uputili su i poziv roditeljima da svoje kćerke zaštite HPV vakcinom.

- Apelujemo na sve roditelje da dovedu svoje kćerke i vakcinišu ih HPV vakcinom

raspravi

Prenijeta sredstva

prethodne godine

iz

Prenijeta sredstva iz prethodne godine rebalansom su utvrđena u iznosu od 20.917.000 eura i predstavljaju novčana sredstva na konsolidovanom računu trezora Glavnog grada na dan 31. decembar 2022. godine, odnosno, početni depozit budžeta Glavnog grada za 2023. godinu.

S obzirom na to da je Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2023. godinu početni depozit bio planiran na iznos od 11.200.000 eura, to znači da je realizovan sa 9.717.000 više od prvobitno planiranog, pa to, zapravo, predstavlja verifikaciju činjenice da je u ,,praznoj gradskoj kasi“ 1. januara ove godine bio skoro 21 milion eura.

Glavni grad planira da izdvoji 12,3 miliona eura za transfere privrednim društvima, umjesto 11,9 miliona eura koliko je predviđao prethodni budžet. Glavni grad, prema rebalansu, planira da poveća transfere političkim partijama, strankama i udruženjima sa 548.000 eura na 627.000.

i time smanje rizik da tokom života obole od raka grlića materice i drugih, sa HPV infekcijama povezanim, oboljenjima. Neophodno je da roditelj pripremi djevojčicu za vakcinaciju kroz jednostavno objašnjenje. Vakcinacija se u navedenom uzrastu, prema posljednjim preporukama SZO i Nacionalnog stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG) sprovodi jednom dozom devetovalentne (HPV 9) vakcine, a državni sistem zdravstva pokriva sve troškove ove imunizacije – naveli su iz DZP.

kategorija (ekspertsko-rukovodni kadar, ekspertski kadar i izvršni kadar) obračunate su primjenom novih koeficijenata za zaposlene u organima uprave i službama Glavnog grada. Osim toga novi koeficijenti utvrđeni su i Granskim kolektivnim ugovorom o iz-

mjenama granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture, koji se primjenjuje na ustanove kulture čiji je osnivač Glavni grad.

TRANSFERI

Rebalansom je planirano smanjenje troškova za službena

putovanja sa 153.800 eura na 149.200, kao i za reprezentaciju sa 28.000 na 25.000 eura. Porasli su i izdaci po osnovnu troškova sudskih postupaka sa 380.000 eura koliko je predviđeno prvim budžetom, na pola miliona eura, koliko je planirano po rebalansu.

Hitna pomoć dobila modernu opremu za dijagnostiku

Biće efikasniji u slučajevima infarkta

Podgorička jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dobila je adekvatnu opremu za laboratorijsku dijagnostiku koja se radi u ambulantama hitne pomoći - aparat za troponin, CRP i kompletnu krvnu sliku. Prvi put će u Hitnoj pomoći biti moguće mjerenje nivoa troponina, koji je značajan za postavljanje dijagnoze akutnog koronarnog sindroma tj. infarkta miokarda. Na taj način, ZHMP će raditi trijažu i

slati pacijente u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore, odnosno direktno u salu za koronarografiju, što je praksa svih zemalja u okruženju i Evropskoj uniji. Zahvaljujući nabavci tog aparata, jedinica ZHMP u Podgorici ima mogućnost da radi i CRP analizu, kao i kompletnu krvnu sliku. Ljekari specijalisti ZHMP završili su FAST edukaciju, a u planu je da obuku prođu i ostali ljekari ove javne zdravstvene ustanove. H. P.

Opština Zeta saopštila da je obezbijeđen organizovani đački prevoz

Centralna javna rasprava o Nacrtu rebalansa budžeta Glavnog grada za ovu godinu održaće se u zgradi gradskog parlamenta, 11. septembra u 11 sati. Za sprovođenje javne rasprave nadležan je Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta. Primjedbe, prijedlozi i sugestije mogu se u pisanoj formi dostaviti ovom sekretarijatu (Njegoševa br. 13) ili na imejl finansije@podgorica.me, do isteka roka za javnu raspravu. Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta razmotriće pristigle primjedbe, prijedloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi. Nj. ŽIVANOVIĆ

Srednjoškolce će prevoziti do Podgorice

Opština Zeta saopštila je da je obezbijeđen organizovani đački prevoz do srednjih škola u Podgorici, kao poseban linijski prevoz, odnosno da će srednjoškolci iz Zete imati direktan prevoz do škole.

Đački autobusi voziće na dvije trase - iz Mataguža (polazak

u 6.00 i 12.00) i od spomenika u Šušunji, preko Berislavaca i Bijelog Polja (polazak u 5.50 i 11.50). Povratak iz Podgorice do Zete biće organizovan istom trasom - sa polascima od Mašinske škole u 13.05 i 19.05. Iz najmlađe crnogorske lokalne samouprave saopšteno je i da će prevoznik BTC Zeta od

poneđeljka održavati linije u gradskom i prigradskom saobraćaju, čiji su polasci biti prilagođeni đačkim, i to: Anovi –Ponari, Anovi – Gostilj, Botun – Ljajkovići i Ljajkovići – Aerodrom. U toku trajanja školske godine biće pet polazaka radnim danima i dva polaska subotom, dok se neđeljom i

praznicima neće saobraćati. U ostalim mjesecima (zimski i ljetni raspust) i radnim danima autobusi će saobraćati dva puta dnevno.

Opština Zeta je najavila da će BTC Zeta tokom septembra potpuno besplatno prevoziti sve građane u gradskim i prigradskim linijama. H. P.

REBALANS UOČI POSLJEDNJEG KVARTALA: Zgrada Glavnog grada

Nova oprema za ZHMP

MEČ ZA ISTORIJU: Naši najbolji košarkaši dobili moćnim Amerikancima, tek u nišu meča druge

Nakon hrabre, muške, borbene, ali i kvalitetne igre, košarkaši Crne Gore su na kraju poraženi od Sjedinjenih Američkih Država 85:73, u prvom kolu druge faze Mundobasketa. Bez obzira na očekivan poraz, meč sa najmoćnijom košarkaškom silom svijeta će ostati upamćen u istoriji naše košarke ne samo jer je bio prvi već zbog načina na koji je Crna Gora odigrala ovu utakmicu.

Punih 37 minuta su, naime, izabranici Boška Radovića, sasvim neočekivano, parirali, vjerovatno, najboljem timu šampionata i pokazali da istorijski plasman među 16 najboljih na SP nije slučajnost, naprotiv. Pamtiće se ova partija ,,crvenih“, koji su najviše do sada namučili Amerikance, koji su u prva tri kola porazili Novi Zeland 27 razlike, Grčku 28, a Jordan 48.

Nakon ovog poraza, Crna Gora je i matematički ostala bez šansi za četvrtfinale, ali je ona svoje ciljeve već ostvarila pobjedama protiv Meksika i Egipta i sebi dala šansu da uživa u nastavku Mundobasketa protiv jačih od sebe. Naša selekcija, koja je obezbijedila kvalifikacije za Olimpijske igre, posljednji meč na Mundobasketu će odigrati u neđelju protiv Grčke (10.40 časova)…

A kako je Crna Gora odigrala prvo poluvrijeme više nego dovoljno govori činjenica da je jedina dobila jednu četvrtinu (drugu) protiv Amerikanaca i jedina je vodila na poluvremenu (38:37) protiv prvog favorita za zlato na Mundobasketu. Uz to, ,,crveni“ su u prvih 20 minuta primili svega 37 poena. Poređenja radi, Sjedinjene Države su do poluvremena Novom Zelandu ubacile 45, protiv Grčke 50 a protiv Jordana čak 62 poena.

ODLIČNO POLUVRIJEME

Sve to se moglo naslutiti na početka meča, jer je Crna Gora, uz dominaciju u skoku (187 u prvoj četvrtini, 7-0 u ofanzivnim skokovima), uspijevala ne samo da bude ravnopravna već je vodila tokom najvećeg dijela prve dionice. Nakon koševa Petra Popovića, Marka Simonovića, trojke i ,,tip-ina“ Nikole Vučevića (devet poena i osam skokova u prvoj četvrtini), te floutera Kendrika Perija, naša selekcija je nakon tri minuta i 14 sekundi povela 11:4. Peri je promašio dodatno bacanje, jer je pogodio pod faulom, a na tom rezultatu je Crna Gora propustila i dva uzastopna napada za još veće vođstvo (Peri uzgubio loptu, a onda nije pogodio trojku). Amerikanci su se ,,trgli“ nakon toga, ali je Crna Gora uspijevala da čuva vođstvo do nepuna četiri minuta prije kraja četvrtine, kada je Hart izjednačio na 12:12. Vučević

Crna Gora kraja plašila NBA zvijezde

Druga faza (4. kolo)

(3. septembar): Grčka – Crna Gora (10.40h), SAD – Litvanija (14.40h).

(3. septembar): Australija – Gruzija (9.30h), Njemačka – Slovenija (13.10h).

(3. septembar):

(15.30h).

sa dva koša i Dino Radončić sa linije bacanja su vratili tri posjeda prednosti (18:12), ali su Amerikanci do kraja kvartala, serijom 7:0, uspjeli prvi put da povedu 29 sekundi prije kraja sa 19:18 i tim rezultatom dobiju prvu četvrtinu, uz bolji šut za dva poena (47 – 38 odsto), ali i manji broj izgubljenih lopti (1-7).

Ni u drugoj četvrtini Amerikance nije išao šut sa distance (9-1 do poluvremena), Crna

Gora je nastavila da igra odličnu odbranu i da u prva četiri minuta parira fizički snažnijem rivalu. SAD je uspjela da sredinom dionice povede šest razlike (31:25), ali je Crna Gora imala odgovor i na to, serijom od 6:0, koju je zaključio Bojan Dubljević, ponovo je izjednačila na 31:31. Nakon zakucavanje Keslera za 36:34, Simonoviću je prvo sviran nesportski faul, a onda i tehnička

greška zbog blage reakcije nakon kontakta sa Keslerom, pa su Amerikanci imali šansu da se ,,odlijepe“. Međutim, Kesler je pogodio jedno od tri bacanja, a onda i promašio šut, pa su Amerikanci od mogućih pet ili šest poena iz ovog posjeda upisali samo poen za vođstvo od 37:34. To je dodatno ohrabrilo i motivisalo naše momke, posebno Simonovića, koji je sa dva uzastopna koša, oba na asistenciju Perija, donio Crnoj Gori neočekivano vođstvo na poluvremenu (38:37). Naša selekcija je i dalje imala prednost u skoku (28-17), bolje procente za tri poena (38–11 odsto) i sa linije bacanja (71–67 odsto), izjednačena za dva poena (po 43 odsto), bila je uspješnija nakon ofanzivnog skoka (8-2), a parirala je rivalu u poenima iz reketa (22-22). Ameri su, sa druge strane, bolje kažnjavali greške rivala (9-4) i mnogo bo-

dobili

Gora do plašila zvijezde

Ker: Crna Gora je bila fantastična

Amerikanci su prošetali prvom fazom Mundobasketa, puni samopouzdanja dočekali meč sa Crnom Gorom, a onda naišli na žestok otpor našeg nacionalnog tima. Priznao je selektor SAD Stiv Ker da je njegova ekipa bila u problemima protiv Crnogoraca, ujedno odavši priznanje našima za prikazano izdanje.

– Crna Gora je bila fantastična i odlično vođena, a mi u nevolji – poručio je Ker na konferenciji za novinare nakon meča koji su Amerikanci dobili 85:73. Strateg Sjedinjenih Američkih Država objasnio je da se njegova selekcija nije proslavila u

Simonović:

Iz mog ugla

Amerikanci

su naišli na zid i ekipu koja se ne

boji

lje igrali iz kontranapada (160), uz manje izgubljenih (4-12) i više ukradenih lopti (5-1)…

DRŽALI SE DO KRAJA

Crna Gora je i u trećoj četvrtini bila bolja u skoku (na kraju 38-24), ali su Amerikanci popravili procente šuta iz reketa (na 54 odsto), a ubacili su i jednu trojku više od naše selekcije (2-1). Dionicu je otvorio košem Vučević za vođstvo od 40:37 i već u 21. minutu stigao do dabl-dabl učinka (11 poena, 10 skokova). Taj posjed prednosti je Crna Gora čuvala u prva tri minuta, do koša Perija (46:43), a onda je prvi favorit SP preokrenuo na 48:46. Nije to, međutim, poremetilo Crnu Goru, koja je nastavila da ,,drži priključak“, sve do 80 sekundi prije kraja, kada je Halibarton trojkom i košem (promašio je dodatno bacanje) donio Amerikancima šest poena predno-

sti (61:55) pred posljednju četvrtinu, nakon koje je najbolji na terenu bio Vučević sa 16 poena i 13 skokova, uz 10 poena i pet asistencija Perija. Na talasu igre iz prethodne tri četvrtine, Crna Gora je nastavila i u prva skoro tri minuta, do trojke Nikole Ivanovića za ,,minus dva“ (64:62). Amerikanci su sa pet uzastopnih poena su ,,pobjegli“ na maksimalnih sedam razlike (69:62), a u ovakvom meču je to bila kapitalna razlika. Posebno jer je Crna Gora u preostalom dijelu meča više nije uspjela da ,,veže“ dva uzastopna koša, bez primljenih poena. Bila je naša selekcija u igri do 140 sekundi prije kraja, kada je Vladimir Mihailović pogodio jedno od dva bacanja za ,,minus šest“ (75:69), nakon čega su Džekson i Halibarton postigli koševe za prvu dvocifrenu razliku (79:69), minut i po pri-

I pored poraza od Sjedinjenih Država (85:73), košarkaši Crne Gore imaju razloga da budu ponosni na sebe. - Nevjerovatna utakmica za nas, stvarno sam presrećan i ponosan na momke kako smo odigrali, 38 minuta smo bili u egalu, protiv ekipe sa NBA igrača koji igraju na najvećem nivou. Pokazali smo da možemo da igramo protiv najboljih ekipa – rekao je Marko Simonović - Treba da se odmorimo i spremimo za naredni meč, potrudićemo se da odigramo protiv Grčke na najbolji mogući način – dodao je Simonović.

je kraja, i time stavili tačku na ovaj meč… Nikola Vučević je predvodio naš tim sa 18 poena i 15 skokova, a pratili su ga Kendrik Peri sa 14 poena i šest asistencija, Marko Simonović je ubacio devet, a kapiten Bojan Dubljević osam poena. Na drugoj strani, najbolji je bio Entoni Edvards koji je svih 17 poena ubacio u drugom poluvremenu… S. JONČIĆ

šutu, a zatim istakao još jedan segment igre…

– Crna Gora nam je uzela 23 ofanzivna skoka i „zakucala“ nas ispod koša. Ipak, bila je i ovo dobra utakmica za nas i ponosan sam na momke –dodao je Ker.

Što se Amerikanaca tiče, utakmica je bila mnogo bliža, za manju razliku, nego što to pokazuje konačan rezultat. Zamalo pa da se borimo i za pobjedu. To je, u pravom smislu, bila utakmica tipa – ko će koga da dobije, što je, vjerovatno, i za Amerikance bilo veliko iznenađenje. Oni su prije ovog meča svima davali po 100 i više poena, a sada su naišli na tvrd zid, na ekipu koja se ne boji. Ekipu koja se ne samo suprotstavila već je nastojala i da pobijedi. To je bilo jako lijepo. Neću biti pametniji od ostalih ako kažem da su utisci pozitivni. Plasman među 16 najboljih na Svjetskom prvenstvu je najbolji rezultat svih vremena za nas, ali, bogami, i igra, prikazano znanje i zajedništvo komandnog sastava i igrača su bili veoma lijepi za vidjeti. I posljednji meč sa Grčkom je utakmica za uživanje, jer ekipa može samo da dobije, ne može ništa da izgubi. Neka igraju kao i do sada, pa da se za krajnji rezultat ,,pokoljemo“.

Boško Radović: Što bi rekli u Crnoj Gori – mi smo objasnili

Zaključujući dio konferenciju za medije, posvećen našoj selekciji, nakon meča sa Sjedinjenim Američkim Državama, a na pitanje jednog novinara koliko znači to što je Crna Gora tako namučila velikog favorita, selektor ,,crvenih“ Boško Radović je odgovorio:

- Iskreno ću vam reći ovako: Ova generacija je u posljednje dvije-tri godine napravila ozbiljne stvari, od sjajnog nastupa na Evropskom prvenstvu, preko uspješnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, prolaska grupe ovdje do sjajnog izdanja protiv Sjedinjenih Država. Što se tiče ove reprezentacije, ovog tima, kako bismo rekli u Crnoj Gori – mi smo objasnili – rekao je Radović. Radović je čestitao SAD na pobjedi (85:73), u meču u kojem je negov tim više od 37 minuta bio ravnopravan rival, vjerovatno, najboljem timu Mundobasketa, protiv koje je Crna Gora jedina selekcija koja je do ovog trenutka dobila jednu četvrtinu (drugu sa 20:18) i jedina vodila na poluvremenu (38:37)

- Čestitke i mojim momcima na sjajnoj utakmici. Šta

da kažem – mala zemlja od 600.000 ljudi odigrala je, možda, jednu od najboljih utakmica ikada, protiv tako dobrog tima, veoma talentovanog i atletski snažnog. Bili smo u igri 35 minuta. Na kraju je presudio individualni kvalitet Amerikanaca, mislim da je ključ bio u tih posljednjih pet minuta, oni su tada pogodili šuteve, mi nijesmo. Čestitam još jednom mojim igračima i stručnom štabu – dodao je Radović.

Crna Gora je spustila Amerikance na 85 poena, znatno ispod prosjeka u prethodna tri meča (106).

- Moja košarkaška filozofija je da ne volim da igram alternativne stvari u odbrani, kao što su zone. Pokušali smo da pripremimo nešto što bi malo promijenilo njihov napad.

Mislim da smo zonom 2-3 nekoliko puta promijenili utakmicu, imali smo po dvije-tri uspješne odbrane zaredom. Ali, nijesmo pogodili u nekim ključnim momentima utakmice.

Na pitanje jednog od novinara da li bi sada nakon meča uradio nešto drugačije u posljednjoj četvrtini, Radović je odgovorio:

- Ne znam…Odigrali smo dobro posljednju četvrtinu. Poslije naše dobre odbrane, oni su iz kontre kaznili jednu izgubljenu loptu Vučevića, a nešto kasnije su i pored naše dobre odbrane pogodili trojku iz teške pozicije.

To je bilo ključno… Ne bih mijenjao ništa, osim što bih, možda, dao koji minut više Marku Simonoviću – istakao je Radović. Radovića su pitali i o značaju Nikole Vučevića za ovaj tim Crne Gore.

- Nikola je dva puta bio Ol-star igrač, 11-12 godina igra u NBA ligi. On je, sigurno, važan za našu igru. Prije ovog prvenstva, posljednji put je 2019. godine igrao za reprezentaciju. Iz godine u godinu je bolji kao igrač i lider. Ponavljam, veoma je važan za nas, ali ponovo se vraća u NBA ligu.

Iako je Crna Gora rezultatski bolje prošla nego protiv Litvanije (71:91), Radović nema dilemu protiv koga je bilo teže.

- Protiv SAD. Od Litvanije smo poraženi 20 razlike jer smo promašili sve u toj utakmici – zaključio je Radović.

prvo poluvrijeme 38:37 i više od 37 minuta parirali druge faze poklekli pred prvim favoritom Mundobasketa

Bogdan Tanjević, bivši selektor Crne Gore

Srećan sam i ponosan na moj tim

Momenat sa jučerašnje utakmice SAD - Crna Gora u Manili

Prijateljski vaterpolo meč u Herceg Novom

Jadran promovisao tim i pobijedio Jug

PODGORICA - Jadran je savladao Jug 12:8 (3:1, 4:3, 1:2, 4:2) u prijateljskom meču pred punim tribinama bazena na Škveru i predstavio tim za sezonu 2023/24.

Novljani će u brojne izazove (Liga šampiona, Regionalna liga, prvenstvo i Kup Crne Gore) ući s tri nova igrača –jednim povratnikom i dvojicom internacionalaca.

Bojan Banićević se iz Crvene zvezde vratio u klub u kojem je počeo karijeru, dok će kapicu Jadrana prvi put obući ruski vaterpolo reprezentativci - Dmitri Holod, koji je u prethodnoj sezoni nastupao za Špandau iz Berlina, i Ivan Nagaev, koji je došao iz mađarskog Vašaša nakon osvajanja Evrokupa.

Za Jadran će i naredne sezone igrati golmani Darko Đurović i Ilija Radović, Uroš Vučurović, Lazar Vukićević, Jovan Vujović, Danilo

Radović, Martin Gardašević (kapiten), Matija Sladović, Matej Čaraj, Vasilije Radović, Strahinja Gojković i Radzivon Ziuzin U konkurenciji za seniorski tim biće i mladi igrači Danilo Stupar, Damjan Vujičić, David Stevović, Meldin

Hadžić, Dušan Vuković, Nikola Petrović, Radivoj Radanović, Petar Popović i Tadija Matijašević

Jadran su napustili Đuro Radović, koji će igrati za imenjaka iz Splita, kao i ruski internacionalac Pavel Halturin

Šef stručnog štaba ostao je Petar Radanović

Dmitri Holod je sa četiri pogotka bio najefikasniji protiv Juga, Ivan Nagaev se predstavio sa dva pogotka, koliko je upisao i Jovan Vujović. Po jednom u strijelce su se upisali Uroš Vučurović, Martin Gardašević, Strahinja Gojković i Radzivon Ziuzin. U ekipi Juga tri gola Rina Bu-

rića, dva Hanesa Daubea, po jedan Filipa Kržića, Marka Žuvele i Ivana Vukojevića

Na poluvremenu meča Jadran je nagradio trojicu članova kadetske reprezentacije Crne Gore koja je ovog ljeta osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Podgorici - Luku Todorovića, Đorđa Koprivicu i Stefana Vraneša

- Poseban poklon i poseban naklon navijača dobila je jedna djevojčica - Vjera Bulajić, koja već pet godina uspješno trenira i takmiči se sa dječacima, sa kojima je i osvojlila pregršt medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Kako nakon 15. godine, prema pravilima, djevojčice više ne smiju da treniraju i takmiče se na dječacima, Vjera će svoju sportsku karijeru nastaviti upravo u dubrovačkom Jugu, dok će dio treninga obavljati u svom Jadranu – saopšteno je iz Jadrana. Ne. K.

PODGORICA – Već drugo kolo bi odbojkašima Crne Gore moglo da odredi sudbinu kada su u pitanju ambicije za prolaz u osminu finala Evropskog prvenstva. Večerašnji duel u Skoplju sa domaćinom grupe Sjevernom Makedonijom (20 sati) je i prije početka šampionata projektovan kao jedan od dva (uz Dansku) ključna u borbi za plasman u nokaut fazu. A posebno nakon rezultata u prvom kolu, u kojem je Crna Gora, očekivano, poražena od Holandije 3:0, dok je Sjeverna Makedonija pobijedila Dansku 3:1 i napravila prvi od dva željena koraka, takođe, ka osmini finala.

U slučaju pobjede protiv Makedonaca, Crna Gora bi sebe dovela u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini, dok bi poraz, moguće, značio i kraj nadanja, jer bi naša selekcija onda morala da, osim protiv Danske, traži pobjedu još barem protiv Češke, eventualno i protiv najjače Poljske. Meč protiv Makedonaca će, stoga, biti pravi ispit zrelosti za podmlađeni tim Ivana Joksimovića, posebno u atmosferi koja će biti prava domaćinska… - Makedonija je izazovan protivnik s obzirom na to da igra na domaćem terenu, pred svojom publikom, koja zdušno navija za svoj tim i podržava ga, izvlači iz ekipe i više od maksimuma. Međutim, mi smo se spremili i za te uslove, gledali smo njihov meč protiv Danske, osjetili punu dvoranu, vidjeli kako to izgleda. Nadam se da ćemo pozitivno odreagovati i doći do željene pobjede, koja bi bila prvi korak ka ostvarenju naših ciljeva. Dosadašnji rezultati u grupi nam daju pravo na optimizam, jednostavno, pozitivno razmišljamo i gledamo na meč sa Makedonijom – rekao je za Pobjedu selektor Crne Gore Ivan Joksimović.

Za Cnu Goru je juče bio slobodan dan, pred tri meča u tri dana, protiv Sjeverne Makedonije, Danske i Češke.

- Dan odmora smo iskoristili na pravi način, tako što smo uspjeli da odmorimo ekipu i izanaliziramo utakmicu protiv Holandije, neke propuste koje smo imali u završnicama seto-

Odbojkaši Crne Gore večeras (20 Sjeverne Makedonije u 2. kolu grupe

Sa domaćinom na sve ili

Joksimović: Veliki je motiv

pred toliko makedonske

Ne računajući kontrolne mečeve, tehničar Marko Joksimović je prvi zvanični meč za seniorsku reprezentaciju odigrao na Evropskom prvenstvu, protiv Holandije. I to kao starter. Ostaje da se vidi da li će u toj ulozi i dočekati večerašnji meč protiv Sjeverne Makedonije, u dobro popunjenoj dvorani „Boris Trajkovski“. - Svakako je veliki motiv

va. Takođe, postavili smo igru za Makedonce i analizom smo uočili prednosti i mane rivala, vjerujem da ćemo biti kadri da „umirimo“ njihove prednosti i iskoristimo mane, kako bismo došli do pozitivnog rezultata –

igrati pred toliko makedonske publike, a za mene kao igrača je mnogo lijepo igrati na ovom Evropskom prvenstvu. Cilj je da napadnemo Makedonce i odigramo što bolje. Ono što možemo da obećamo našim navijačima, ali i nama samima, jeste da ćemo da damo maksimum, ne samo protiv Makedonije, nego na svakoj utakmici. Vidjećemo kako će to da

dodao je Joksimović. Ambijent Sportskog centra „Boris Trajkovski“ bi mogao da bude inspiracija i za našu selekciju.

- Prisustvovali smo meču Sjeverne Makedonije i Danske, bi-

POJAČANJE IZ ŠPANDAUA: Dmitri Holod

h) u Skoplju igraju protiv grupe C Evropskog prvenstva

domaćinom ili ništa

Šestorica Makedonaca igrala u crnogorskim klubovima

Najbolji igrač Sjeverne Makedonije je korektor Nikola Gjorgijev, član slovenačkog ACH voleja, dugogodišnji internacionalac, koji je igrao i u Srbiji, Italiji, Francuskoj, Japanu, Poljskoj, Njemačkoj i Turskoj. Inače, u timu našeg susjeda je pet igrača koji su tokom karijere nosili dresove crnogorskih klubova. Libero Darko Angelovski, primač Vlado Milev i tehničar Filip Despotovski su igrali u Budvi, srednji bloker Filip Mađunkov u Jedinstvu, a primač Luka Kostić u Budućnosti.

U Budućnosti je nekada igrao i sadašnji pomoćni trener u stručnom štabu Sjeverne Makedonije Hari Nakovski, koji je bio primač servisa Podgoričana u sezoni 2003/2004.

Sinoć završen prelazni rok u vodećim evropskim ligama

Feliksu se ispunila

želja, Junajted ugrabio Amrabata, Bajern tragičar dana

PODGORICA - Prelazni rok u vodećim evropskim fudbalskim ligama završen je sinoć.

Do zaključenja lista nije bilo ,,bombastičnog“ ili neočekivanog transfera posljednjeg dana, a Žoaou Feliksu se ispunila želja da pređe u Barselonu.

Crna Gora je, ističe Joksimović, pokazala da ima izuzetan kvalitet da igra protiv ozbiljne reprezentacije kao što je Holandija.

Rezultati 2. kola

bude na utakmici – rekao je Joksimović.

Rival je dobro „skeniran“.

- Oni su igrali dosta prijateljskih utakmica, skupili smo dosta infomacija, znamo kako treba da igramo protiv njih. Mislim da će to da bude dobro, imamo kvalitet, u mladim i iskusnim igračima. Mislim da će taj spoj da bude dobar na meču sa Makedonijom, uz dobru energiju i kvalitet koji imamo.

lo je oko 3.000 ljudi i, stvarno, Makedonci bodre svoju ekipu na divan način i biće sigurno izazovno igrati, ali biće sigurno i lijep amibjent. Vjerujem da ćemo sjutra uživati u tome, a mislim i da smo ravnopravan

- To se vidjelo na početku sva tri seta. Mislim da neće biti problem da to pokažemo i protiv ostalih reprezentacija koje su malo slabije od Holandije, kao što su Makedonija i Danska koje planiramo da napadnemo. Probili smo led protiv Holandije, mislim da ćemo protiv Makedonije moći da pokažemo svoj kvalitet – zaključio je mladi tehničar Crne Gore.

rival i sa Sjevernom Makedonijom i sa Danskom i da ćemo tu tražiti šansu za prolazak u drugi krug – istakao je korektor Bojan Strugar, debitant na velikom takmičenju. Bez obzira na maksimalan po-

raz, meč sa Holandijom je bio koristan za naš tim.

- Utakmica sa ekipom Holandije nam je pokazala na šta treba da obratimo pažnju u narednom meču, koje su to greške koje smo pravili, a koje je Holandija znala da iskoristi. Nadamo se da će popraviti te stvari u naredne dvije utakmice i da ćemo slaviti u oba meča. Protiv Sjeverne Makedonije će, svakako, biti teško, oni su uigrana ekipa, igraju zajedno desetak godina, imaju mnogo iskustva.

Ali, vjerujem da mi nismo slabiji protivnik – rekao je tehničar Danilo Dubak, kome je ovo druga Evropsko prvenstvo.

S. JONČIĆ

Danas u Sivasu prvenstvo Balkana za mlađe juniore

Mujovi i

Gazivoda predstavljaju

Crnu Goru

PODGORICA – Sivas će danas biti domaćin atletskog prvenstva Balkana za mlađe juniore i juniorke (U18), na kojem će nastupiti i crnogorska delegacija. Balkansko prvenstvo za mlađe juniore okupiće više od 350 takmičara iz 20 država članica Balkanske atletske federacije. Crnogorsku atletiku predstavljaće Anabela Mujovi i Antonela Gazivoda Članice barskog kluba ,,Sanja“ i Oriona iz Ulcinja ispunile su normu Balkanske atletske federacije. Mujovi će se takmičiti u skoku udalj, a Gazivoda u bacanju dis-

ka. Crnogorske atletičarke u Sivasu predvodiće trener atletskog kluba ,,Sanja“ iz Bara, Sanja Đurnić R. P.

- Želim da igram za Barselonu, to je moj san – izjavio je Feliks 18. jula. Zanimljivo, španski mediji prenijeli su da je Portugalac prvo produžio ugovor s Atletiko Madridom do 2028. godine, a onda završio transfer na ,,Kamp Nou“. Feliks je sletio u Barselonu oko 17 sati u društvu svog agenta Žorža Mendeša i potom dogovorio pozajmicu, drugu zaredom, budući da je proteklih pola godine nastupao za Čelzi. Katalonci su imali problem kako da uklope dolazak Portugalac u okvire finansijskog fer-pleja, ali su dobili garancije koje su omogućile da ova f udbalska sapunica dobije srećan kraj.

U ugovoru ne postoji opcija o otkupu ugovora, kao ni u slučaju lijevog beka Žoaoa Kansela, koji je došao iz Mančester sitija.

U Engleskoj, Mančester junajted je posljednjeg dana prelaznog roka dogovorio tri dolaska. Klub sa ,,Teatra snova“ dobio je bitku za Sofijana Amrabata (27), jednog od boljih zadnjih veznih Serije A. Junajted je Marokanca doveo na pozajmicu iz Fiorentine s pravom otkupa.

Amrabat je tri sezone bio sjajan u ,,violi“, a od juna je zahtijevao transfer isključivo u redove mančesterskog kluba. Španac Serhio Regilon (26), lijevi bek, igraće u ,,crvenim đavolima“ do kraja sezone na pozajmici iz Totenhema. Defanzivac je ponovo u Premijer ligi, nakon neuspješne pozajmice u Atletiko Madridu. U Junajted olazi nakon povrede standardnog lijevog beka Luka Šoa, kojeg čeka duža pauza.

Junajted će imati pravo da u januaru raskine pozajmicu ako ne bude zadovoljan Regilonovim izdanjima.

Na ,,Old Trafordu“ će do kraja sezone igrati i Džoni Evans, trideset petogodišnji defanzivac koji je ponikao u Junajtedu. Evans je poslije rastanka s Lesterom imao kratkoročan ugovor s Junajtedom, koji je

juče produžen do ljeta 2024. Siti je ozvaničio dolazak veziste Mateusa Nunjesa (25), za kojeg je Vulverhempton zaradio rekordnih 62 miliona za ,,vukove“.

Vulvsi će imati i 10 odsto od profita od eventualne naredne prodaje, a dobili su i mladog engleskog reprezentativca Tomija Dojla na pozajmicu sa pravom otkupa za pet miliona eura. ,,Građani“ će imati 50 odsto od naredne prodaje.

Liv erpul je doveo Rajana Gravenberha iz Bajerna.

Posao je bio pod znakom pitanja do posljednjeg trenutka zbog problema s kojima se Bajern suočio prvog septembarskog dana, ali Jirgen Klop je na kraju odahnuo – dvadeset jednogodišnji vezista dolazi na ,,Enfild“ da osnaži vezni red.

Čelzi je angažovao Kola Palmera, dvadeset jednogodišnjeg ofanzivnog vezistu iz Mančester sitija, dok je ,,Stemford bridž“ napustio Kalum

Hadson-Odoi i otišao u Notingem forest. ,,Šumari“ su doveli i lijevog beka Nuna Tavaresa, centralnog vezistu Nikolasa Domingesa

Klemon Lengle je završio u Aston Vili, a Brajton je doveo velikog talenta Barselone, Ansua Fatija

Gubitnik dana je Bajern Minhen, kojem je juče propalo nekoliko transfera. Portugalac Žoao Paljinja (28) boravio je u Minhenu, obavio ljekarske

preglede i sve je bilo spremno za ozvaničenje transfera, ali je Fulam u posljednjem trenutku ipak rekao ,,ne“. Razlog – engleski klub nije uspio da pronađe adekvatnu zamjenu.

I pored želje Bajerna za produžetkom pozajmice, Žoao Kanselo je odabrao Barselonu, a Bavarci nijesu uspjeli da se pojačaju ni na mjestu štopera jer nije dogovoren prelazak Armela Bela Kočapa iz Sautemptona koji je na kraju završio u PSV-u.

Zanimljiv transfer dogodio se u Berlinu, gdje je Union promovisao dugogodišnjeg štopera Juventusa Leonarda Bonućija

Ajntraht je pristao da za oko 100 miliona eura (75 odmah, 15 kroz bonuse) Pari Sen Žermenu proda Randala Kola Muanija Italijanski velikan Milan doveo je na jednogodišnju pozajmicu srpskog napadača Luku Jovića iz Fiorentine. Nekadašnji član Crvene zvezde, Benfike, Ajntrahta i Real Madrida nije bio prioritet ,,rosonera“, ali nakon kraha pregovora sa Mehdijem Taremijem i Rafom Mirom nije im ostala druga mogućnost...

U završnici prelaznog roka reagovao je i Inter i doveo vezistu Dejvija Klasena iz Ajaksa. Potpisao je jednogodišnji ugovor s opcijom produženja na još jednu.

Dva dana ranije na ,,Đuzepe Meacu“ stigao je defanzivac Benžamin Pavar iz Bajerna...

Žoao Feliks sa dresom Barselone

FC BARCELONA

Jezero plasmanom u četvrtfinale Kupa nastavilo sjajnu seriju rezultata

Brnović: Rezultati nijesu slučajnost

PODGORICA – U pauzi između dvije sezone Jezero je ostalo bez okosnice tima, nakon što su Plav napustili Bošnjak, Dedić, Kato, Pavlović, Radunović i Pajović. Baš zbog toga mnogi su mislili da će Jezero biti u grčevitoj borbi za spas. Ali, kraj avgusta Jezero je dočekalo kao lider na tabeli, a istovremeno i sa vizom među osam najboljih timova u Kup takmičenju.

Plavljani su seriju dobrih rezultata nastavili u masovnijem takmičenju i to na impresivan način – Jezero je eliminisalo Arsenal, prošlosezonskog finalistu Kupa, čime je tim sa sjevera potvrdio impresivnu seriju rezultata i dokazao idealnu formu.

- Velika pobjeda. Osjeća se veliko zadovoljstvo. Uspjeli smo da eliminišemo Arsenal, koji je krajem maja igrao za trofej Kupa, i stignemo među osam najboljih – zadovoljno je istakao Ivan Brnović, trener Jezera. Strateg Plavljana objasnio je da je imao dva cilja uoči meča protiv Tivćana...

- Prvi cilj uoči početka Kupa bio

je da prođemo prvo kolo, dok je drugi cilj bio da šansu damo igračima koji su u prvenstvu imali manju minutažu. I, u tome smo potpuno uspjeli. Osjeća se zadovoljstvo jer su upravo igrači koji su imali manju minutažu pokazali da imaju kvalitet i da se na njih može ozbiljno računati. Samim tim dokazalo se

da imamo veliki roster – objasnio je Brnović. Arsenal je u drugom dijelu meča imao dvije velike šanse, Jezero imao dosta sreće, ali je u finišu uspjelo da golom Bareta potpiše veliki uspjeh.

- Generalno, možda, nijesmo odigrali kvalitetno, ali smo timski i željom napravili podvig.

Selektor Goran Perišić odredio spisak od 22 igrača

PODGORICA – Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore od 7. do 12. septembra učestvovaće na memorijalnom turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“.

Selektor Goran Perišić na turnir u Srbiji povešće 22 igrača.

Na spisku su: Golmani - Benjamin Krijestarac (AIK, Švedska), Ognjen Milović (Kom);

odbrana - Luka Lečić, Luka Bubanja (Crvena zvezda, Srbija), Bodin Tomašević, Lazar Maraš (Budućnost), Aleksa Vujović (Petrovac), Janko Vukićević (Sutjeska), Romario Camaj (Dečić), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Miloš Vračar (Podgorica); vezni red - Dragan Mirano-

Igrali smo više od pola sata sa igračem manje, Arsenal je imao dvije velike šanse, ali smo se uzdigli iz teške situacije i na kraju uspjeli da dođemo do pobjede – prisjetio se mladi stručnjak. Jezero je tako nastavilo seriju dobrih rezultata. Plavljani su na startu sezone poraženi od Sutjeske (1:0), a zatim su savladali Jedinstvo, Petrovac i Mladost, a remizirali protiv Budućnosti i Arsenala, pa nakon šest kola dijele prvo mjesto sa ekipama Budućnosti i Petrovca.

- Imamo razloga za zadovoljstvo, ali ne samo rezultatima, već i dobrom igrom, jer smo svaki bod apsolutno zaslužili. Iskren da budem, ne gledamo tabelu, jer znamo svoj cilj, a to je opstanak. Idemo od utakmice do utakmice, od treninga do treninga i gledamo samo sebe. Slijedi meč protiv Dečića gdje želimo da zaokružimo dobar niz i zadovoljni odemo na mini-pauzu, gdje bismo imali priliku da analiziramo dosadašnji dio, koji je, već sada mogu reći, iznad očekivanog – podvukao je Ivan Brnović. R. P.

Omladinci na turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“

vić (Crvena zvezda, Srbija), Andrija Bulatović (Rudar), Strahinja Tešović, Nikola Medojević (Rijeka, Hrvatska), Marko Vračar, Balša Mrvaljević (Podgorica), Stefan Radojević (Berane), Andrej Camaj, Marko Perović (Budućnost); napad - Stefan Golubović (Rudar), Vasilije Osmajilić (Berane).

Na turniru, koji će se igrati u Subotici, Senti i Kuli, učestvovaće Crna Gora, Srbija, Francuska i Mađarska. U prvom kolu, 7. septembra od 16 sati, naša selekcija

Crnogorski fudbaler ide u engleski Čempionšip

Osmajić u Prestonu

Engleska je nova destinacija

Milutina Osmajića – crnogorski fudbaler potpisao je ugovor do 2027. godine sa Prestonom, članom Čempionšipa.

Dvadeset četvorogodišnji Nikšićanin u Preston dolazi iz španskog Kadisa, koji je na ime obeštećenja dobio dva i po miliona eura, prenijeli su ostrvski mediji. Prošlu sezonu proveo je na po-

sastaće se sa Francuskom. Dva dana kasnije igraće Crna Gora i Srbija, dok će u po-

kolu, 12. septembra, ,,sokoli“ odmjeriti snage s Mađarskom. Ne. K.

Sutjeska nakon slabih rezultata u prvenstvu doživjela i eliminaciju u Kupu

Jedan trofej već izgubljen, kriza sve veća

NIKŠIĆ – Tek počinje septembar, a Sutjeska je već u velikim problemima.

Nakon bolne eliminacije u Andori, slabog starta šampionata, Nikšićani su eliminisani na startu Kupa. Na taj način jedan trofej već je izgubljen, a kriza sve je veća...

Očigledno nije urodila plodom ni promjena na čelu stručnog štaba, a i izmjena gotovo cijelog prvog tima u ljetnjem prelaznom roku obila se Nikšićanima o glavu. Sad svi ljubitelji fudbala s nestrpljenjem čekaju neđelju i još jednu priliku Sutjeske da se „digne iz pepela“, a kako su krenuli i Mladost će im biti prevelik zalogaj.

Jedan od najiskusnijih u redovima „plavo-bijelih“ i igrač koji je u tom dresu osvojio više trofeja Dragan Grivić razočaran je nakon posljednjeg poraza, ali vjeruje da Sutjeska može da se izdigne i mnogo bolje igra.

- Jasno je da nijesmo imali sreće u žrijebu, zapao nas je Dečić na početku Kup ta-

kmičenja, a mi smo u krizi. No, nijesmo mogli birati rivala i trudili smo se da damo sve od sebe. Tuzani su bili bolji u prvom poluvremenu, iskoristili priliku, a u nastavku smo mi dominirali i stvorili nekoliko izglednih prilika, ali nijesmo mogli izbjeći poraz. Nema nazad, moramo gledati naprijed i sad je najvažnije da dobijemo sljedeću utakmicu. Znamo kako igra Mladost, znamo da će doći ohrabreni, jer misle da smo mi u letargiji, ali očekujem, konačno, pobjedu. Onda slijedi prvenstvena pauza i nadam se da ćemo prikupiti novu energiju – rekao je Dragan Grivić. Nikšićani nijesu slavili od 23. jula, prvog ovosezonskog meča, a tada su, minimalno, savladali Jezero. Četiri remija i još poraz od Budućnosti u Nikšiću učinak je fudbalera Sutjeske, a ni gol razlikom se ne mogu pohvaliti kao prethodnih sezona, jer šest puta im se tresla mreža i postigli su taman toliko pogodaka. To su podaci za brigu svih u klubu.

Ra. P.

Danas na programu jedan meč 4. kola Druge lige

Lovćen u Kotoru

čeka Otrant

PODGORICA – Četvrto

zajmici u portugalskoj Vizeli za koju je postigao osam pogodaka.

U Kadis je stigao iz Sutjeske 2021. godine, a bio je na pozajmici i u turskom Bandirmasporu.

U Prestonu će nositi dres sa brojem 28.

- Milutin je bio na našem radaru i pobijedili smo nekoliko klubova koji su se borili za njegov potpis. Pridružiće nam se kad dobije radnu dozvolu i zaista smo

srećni što smo ga doveli. Morate samo da pogledate kakve golove je postizao i njegove fizičke sposobnosti da biste znali o kakvom se igraču radi. Moćan je i može mnogo da nam doprinese u napadu. Vjerujemo da će u našem timu postati još bolji igrač – rekao je menadžer Prestona

Rajan Lou

Preston je u prva četiri kola Čempionšipa osvojio 10 bodova i dijeli drugo mjesto na tabeli sa Noričom, Birmingemom i Sautemptonom.

Osmajić se u Čempionšipu pri-

družio

kolo Druge lige biće odigrano u dva dana i četiri termina, a četvrto kolo biće otvoreno danas u 18 časova u Kotoru, gdje će Lovćen ugostiti Otrant Olimpik.

Cetinjani su u prošlom kolu osvojili prve bodove, savladavši Berane, dok su Ulcinjani na diobi prvog mjesta zajedno sa ekipom Bokelja. Jasno je da tim iz prijestonice čeka težak posao protiv Otranta, koji će ove sezone

imati najveće ambicije. Preostala četiri meča igraju se u neđelju. Od 16.30 h igraju Igalo – Internacional i Grbalj – Podgorica, dok će od 19 časova igrati Iskra – Berane i u derbiju kola Kom – Bokelj. Poslije tri kola Bokelj i Otrant imaju po sedam bodova, po šest su sakupili Kom i Igalo, dok Grbalj ima pet, bod manje Podgorica, dok Lovćen ima tri. U donjem dijelu Internacional je osvojio dva, Berane jedan, dok je dojučerašnji prvoligaš Iskra na nuli... R. P.

Trener Jezera Ivan Brnović

sljednjem

saigraču iz reprezentacije Matiji Šarkiću, koji je član Milvola. Ne. K.

DR PETAR ORAHOVAC - CRNOGORAC, PREDŚEDNIK BUGARSKE SKUPŠTINE 14.

Primjeri savjesnih ljekara i onih koji su odbijali zadatke

Dr Petar Orahovac je bio odredio ljekarku dr Klibansku da ide u Pazardžik, ali je ona odbila jer je i za ljekare koji odu u takvo žarište zaraze bilo opasno. Dobila je otkaz. Orahovac je istakao slučaj dr Klibanske i još jedan slučaj ljekara strane misije, koji je odbio postavljeni zadatak. Uz ovo je kao suprotan primjer naveo slučaj svoga kolege dr Alekse Hristova

Dr Orahovac piše da su sve snage usmjerili da se naprave uslovi za rad bolnica i stvorena je atmosfera u kojoj su sanitarni poslovi dobili značaj koji im pripada. Na osnovu uvjeravanja tadašnjeg ministra vojnog, generala Nikiforova, dr Orahovac je preuzeo obavezu da uredi sanitarnu oblast i napravi odgovarajuću instituciju.

Dr Orahovac bilježi da je bilo pojave kolere, pjegavog tifusa, tetanusa, dizenterije, pa čak i variole. Posebno je pohvalio organizaciju željezničkog transporta, đe su željezničari svojim trudom, sa malo sredstava, ali velikom energijom i dobrosavješću, „obavili jedan kolosalni posao“. Uz njih, riječi zahvalnosti i divljenja ima za dobrovoljno organizovane žene iz Sofije, koje su neprekidno donosile čaj, hljeb i druge potrepštine, dočekujući i raspoređujući hiljade vojnika. Žene su radile na stanici i punktovima za ishranu do marta 1913. godine, kada je iz nepoznatih razloga, po odluci bugarske carice, njihova djelatnost stopirana.

Da bi se razumio obim posla koji su obavljali i ljekari i dobrovoljci, Orahovac navodi broj bolesnih i ranjenih vojnika koji su prihvaćeni samo preko sofijske željezničke stanice. Za vrijeme rata sa Turcima taj broj se kretao oko

100.000, a tokom rata sa saveznicima taj broj je bio oko 60.000 vojnika.

Treći dio ovoga rada naslovljen je „Infektivne bolesti; Smrtnost; Zarobljenici; Sanitarna služba u garnizonima“. Dr Orahovac navodi da je još na početku rata (Prvog balkanskog) bilo poznato da u turskoj armiji haraju razne infektivne bolesti, među kojima i kolera. Zbog bliskih sudara vojnika, uzimanja gradova, a kasnije i zajedničkog transporta ranjenih sa obije strane, jasno je da se zaraza lako širila. Bugarski vojnici su iz straha od zaraze protestovali što ih smještaju zajedno sa turskim vojnicima, pa je i to,

uz medicinske razloge, bio povod da se krene sa jednom posebnom bolnicom za ranjene i zarobljene Turke. (...) Kako dr Orahovac piše, prve sumnje na slučaj kolere pojavile su se između 8. i 9. novembra (po st. kalendaru) 1912. u dijelu Vojne škole, đe je bila mađarska misija. Tamo se nalazilo oko 2.000 ljudi i trebalo je napraviti izolaciju, provjeriti sa kim je sve bolesnik mogao doći u dodir. Pozvao je na sastanak sve ljekare i predstavnike misija i zajednički su razmotrili preduzete mjere. Bakteriološke analize su 10. novembra pokazale da je kod bolesnika stvarno u pitanju kolera. Taj vojnik je bio dopremljen u Sofiju pet dana ranije. Nalaz kolere izazvao je veliku zabrinutost i među ljekarima i među stanovništvom. Uznemireni su bili i predstavnici stranih misija i njihovi ljekari su zakazali sastanak u hotelu „Bugarska“. Bilo je prisutno između 25 i 30 stranih ljekara, a sa bugarske strane uz dr Orahovca bili su samo dr Sofroniev, dr Angelov, bakteriolog i g. Morov. Sastankom je predśedavao prof. Frekel, koji je objasnio cilj sastanka – da se razmotri pitanje, koje mjere da se preduzmu protiv epi-

demije kolere, „o čijoj se pojavi krilo, nejasno zbog čega“ (ovo je u tekstu dr Orahovac obilježio kurzivom i većim slovima). Frekel je dalje nastavio da, iako su specijalno došli da pomažu ranjenima, prije pojave nove nevolje, trebalo bi pomoći državi. Pošto bi strani ljekari preduzeli neophodne mjere, uputili bi ih državi na izvršenje.

Dr Orahovac je uzeo riječ i prvo se zahvalio kolegama iz inostranstva na spremnosti da pomognu i u borbi protiv nove opasnosti. Onda je iznio svoje gledanje i podatke o pitanjima koja ih interesuju. Prije svega, istakao je dr Orahovac, „nikakve epidemije u prijestonici nema“. Bio je taj jedan slučaj između 8. i 9. novembra, bakteriološki konstatovan 10. novembra i cirkularnim pismom od dr Orahovca obaviještene su sve bolničke uprave 11. novembra. Čim se taj prvi slučaj otkrio, u noćnim satima, bo-

lesnik je pod nadzorom i uz mjere, prevežen u izolaciju specijalnim kolima i u pratnji specijalnog osoblja. Napravljena je dezinfekcija i redovno se vrši u svim bolnicama. Preduzete su i nužne mjere što se tiče hrane i vode. U svim tim postupcima učestvovali su ljekari iz austrijske, mađarske i češke misije. Mjere su urađe-

Dr Aleksa Hristov je upućen u Pazardžik da bi pregledao zarobljenike. Vratio se u Sofiju i podnio izvještaj. Dovoljno je bilo par sati da se bude tamo i da se zarazi veliki broj ljudi, među kojima su bili dr Hristov i dr Palazov, koji su „postali žrtve profesionalnog i ljudskog duga“. Dr Hristov se ubrzo razbolio i tri neđelje kasnije je preminuo

ne po protokolu koji je uveo dr Orahovac i u skladu sa postojećim zakonima. Nije bilo prvi put da Bugarska strahuje od kolere. (...) Do rata sa saveznicima (Drugi balkanski rat) broj zaraženih od kolere nije bio veliki. Do mjeseca juna 1913. godine ukupno ih je bilo 34. Kada su ratna djejstva počela da se pomjeraju prema zapadnim granicama broj oboljelih se počeo uvećavati. Zato je riješeno da se u kratkom roku podignu barake za 500–600 bolesnih, đe bi oko 200 mjesta bilo za najteže oblike bolesti. Dr Orahovac iznio je pregled bolesnih i liječenih u bolnici, bez baraka i poljske bolnice. Bakteriološki potvrđenih slučajeva bilo je 1.083. Od toga je ozdravilo 943 ili 87 %, a umrlo je 141 ili 13 %. U prvo vrijeme zarobljeni Srbi i Grci su bili izvan grada. Kasnije su provjeravane informacije da li među njima ima zaraženih, koji su odmah nakon toga odvajani. Za to vrijeme u bolnicu je stiglo 740 potvrđenih bolesnika od kolere. Od toga je ozdravilo 707 ili 95,5 %, a umrlo 14. U dvije bolnice zbirno je bilo 1.805 bolesnika od kolere, a ukupna smrtnost je bila 8,59 %.

Donosimo izvode iz knjige Dragana B. Perovića i Miroljuba Orlandića „Dr Petar Orahovac - Crnogorac, predśednik Bugarske skupštine“, koju je nedavno objavila Matica Crnogorska

Dr Orahovac kao drugu zaraznu bolest po značaju izdvaja pjegavi tifus. On kaže da se sa sigurnošću može utvrditi početak širenja bolesti. Krajem 1912. godine se čulo da među zarobljenim Turcima kod Pazardžika i Plovdiva ima bolesnih. Po traženju vojno–sanitarnog inspektora poslati su ljekari i bakteriolozi 18. januara 1913. u Pazardžik. Śutri dan su se vratili u Sofiju, ali su bili u dilemi da li je riječ o pjegavom ili stomačnom virusu, jer nad bolesnima nije ranije vršeno ispitivanje, a ni autopsija nad umrlim nije obavljana. Zbog velike smrtnosti oboljelih, umiralo je 10–15 ljudi svakog dana, posumnjalo se na pjegavi tifus. Uvedena je potpuna izolacija grada. Dr Orahovac je bio odredio jednu ljekarku, dr Klibansku, ali je ona odbila da ide, jer je i za ljekare koji odu u takvo žarište bilo opasno. Dobila je otkaz, a pošto je radila pri Crvenom krstu zamoljeni su da je ne postavljaju na drugo radno mjesto. Istakao je slučaj dr Klibanske i još jedan slučaj ljekara strane misije, koji je odbio postavljeni zadatak, jer su jedini takvi primjeri tokom teškog vremena ratova i borbe protiv zaraze. Uz ovo je kao suprotan primjer, poučan za buduće naraštaje, naveo slučaj svoga kolege dr Alekse Hristova Od komande je 31. januara dr Orahovac dobio naredbu da dr Hristova uputi u Plovdiv. Pošto je vrijeme bilo loše, a dr Hristov nije bio sasvim zdrav, dr Orahovac mu je predložio da ga zamijeni drugim ljekarom, insistirajući na tome. Dr Hristov je kategorički odbio, jer nije želio da svoju obavezu prenosi na drugog ljekara. Pošao je za Pazardžik i sa kolegama pregledao zarobljenike. Vratio se u Sofiju 3. februara i podnio izvještaj. Dovoljno je bilo par sati da se bude tamo i da se zarazi veliki broj ljudi, među kojima su bili dr Hristov i dr Palazov, koji su „postali žrtve profesionalnog i ljudskog duga“. Dr Hristov se razbolio 9. februara i tri neđelje kasnije je preminuo. (Nastavlja se)

Autori: Dragan B. PEROVIĆ i Miroljub ORLANDIĆ

Ranjeni bugarski oficiri u Drugom balkanskom ratu, crtež

Bugarski oficiri sa turskim zarobljenicima u Staroj Zagori 1913. godine

Bugarski oficir daje vode ranjenom turskom vojniku, 1912. godina

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456 e-mail:oglasno@pobjeda.me

Mali oglasi

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Дана 1. септембра 2023. преминула је у 90 години живота наша драга

ГОСПАВА Велише БРНОВИЋ рођена Бушковић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 2. септембра од 11 до 14

часова када се креће за мјесно гробље Сињац гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Oжалошћени: кћерке РАДМИЛА и АНКА, унучад МИРОСЛАВ, МЛАДЕН, МАРИЈА и МАРКО, праунучад КОСТА и БОДИН, брат од стрица ДРАГАН, сестре од стрица ЉИЉА и БРАНКА, јетрве ВЕРА и РАНКА, ђеверичићи БОГДАН и МАРКО, ђеверична МАЈА, снаха РАЈКА, братанићи, сестрићи, сестричне и остала породица БРНОВИЋ и БУШКОВИЋ

Dana 1. septembra 2023, preminula je u 90. godini, poslije kraće bolesti, naša draga majka, baba, prababa, strina i tetka

ZORKA Milutina ZLATIČANIN rođena

Paljević

Saučešće primamo u kapeli Čepurci, 1. septembra od 10 do 15 časova i 2. septembra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju Tološi.

Po želji porodice, cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Milana Raičkovića b. b. Tološi.

Ožalošćeni:

sinovi VESELIN i MIODRAG – MINJO, ćerka RUŽICA, snahe MAJA i MILEVA, unučad IGOR, LAZAR, DEJAN, MIĆO, TANJA, MILENA, NATAŠA i SANJA, sestrična SUZANA, sestričići RANKO i RAJKO, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina ZLATIČANIN i PALJEVIĆ 112

Tata,

Tvoja mudrost i istrajnost ostaju nam kao trajna vodilja kroz život, a tvoja toplina i ljubav vječna inspiracija koju prenosimo tvojim nasljednicima.

SINIŠA, ANDRIJANA, ANTO i NIKA

Posljednji pozdrav sestri i tetki

MILOSAVI Perovoj ĐUROVIĆ

Počivaj u miru.

Sestra JELENA ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav tetki i babi

MILOSAVI ĐUROVIĆ

Od SLOBA, MILENE i JOVANE

Sa velikim bolom i tugom opraštamo se od kuma

Драги брате

ПЕЂА ЂОНОВИЋ

63

PEĐE ĐONOVIĆA

Teško je pomiriti se s time da te nema. Mnogo je lijepih uspomena po kojima ćemo te pamtiti i o tebi s ponosom govoriti

Напустио си нас прерано. Бол, туга и невјерица… Нека твоја племенита душа почива у миру.

Брат ЛУКА и стрина ВУКИЦА са породицом

С тугом и болом се опраштамо од нашег вољеног

VESNI ĐUKIĆ

Посљедњи поздрав драгом брату

Kum NEŠO, VOJO i MILA 99

Posljednji pozdrav voljenoj sestrični

ПРЕДРАГА – ПЕЂЕ ЂОНОВИЋА

Почивај у миру, Преле, и нека ти наше сузе не ремете вјечни мир…

BRANKI – GILI

Počivaj u miru, a mi ćemo Te čuvati od zaborava Stric FRANO BUNTIĆ sa porodicom

Стрина ЈЕЛЕНА, браћа СЛОБОДАН, ЗОРАН и МИЋА са породицама

Драги наш

ПРЕДРАГ – ПЕЂА ЂОНОВИЋ 1972–2023.

Остави нас тако рано, оде без братског поздрава, остаде празнина и сјећање на дивне тренутке у сусретима с тобом.

Блага душо, душа ти заувијек царовала.

Посљедњи поздрав од стрине АНКЕ, МИРЕ, ДУДЕ и МИЛИЦЕ, ДРАГОЉЕВИЋА и ВУКОВИЋА

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

S tugom i poštovanjem čuvaćemo tvoj vedar lik. Hvala za svaki zagrljaj, stisak ruke i pogled pun ljubavi. Zauvijek ćeš biti dio nas.

AKTIV STRANIH JEZIKA OŠ „VUK KARADŽIĆ“

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom brataniću

IVANU KASALICI

Vječno ćeš ostati u mom srcu i mislima.

Tetka RADOJKA ČVOROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

IVANU KASALICI

BRANO i VASO sa porodicama

108

Voljeni naš

IVANE

Zbog sreće koju smo živjeli sa tobom moramo izdržati neizrecivu bol koju osjećamo.

60

Danas se navršava pola godine otkako nije sa nama naša draga majka i baka

59

BILJANA CIMBALJEVIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Počivaj u miru.

Čuvaju te od zaborava, Tvoja đeca ZORAN, ZORICA, DANIJELA i ZDRAVKO sa porodicama

55

Sa nevjericom i tugom opraštamo se od dragog komšije

IVANA KASALICE

KOMŠIJE IZ ULAZA BLAŽA JOVANOVIĆA BR. 3

Vole te tvoji ANA, VUK i FILIP 91

Najtužniji pozdrav našem dragom kolegi

IVANU KASALICI

Duboko nas je potresla vijest o tvom preranom odlasku.

Ostaje nam zauvijek sjećanje na dobrog i iskrenog kolegu i prijatelja.

Tvoje koleginice: BILJANA ĐURKOVIĆ, JELENA IVOVIĆ i DRAGANA NOVIĆEVIĆ

76

Dana 6. septembra 2023. navršava se šest mjeseci od smrti naše drage ANĐE ZEJAK Čuvaćemo te od zaborava.

Unuka RENATA sa porodicom

Dana 6. septembra 2023. navršava se šest mjeseci od smrti naše drage

ANĐE ZEJAK

Uvijek si sa nama u našim srcima i mislima. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Suprug BRANKO, sin MIŠKO i snaha VESNA

Drugog septembra 2023 navršava se godina dana od smrti našeg dragog

JOVANA VUKMIROVIĆA

Vrijeme prolazi, a ljubav i tuga za tobom neće nikad. Tvojom dobrotom i časnim životom zaslužuješ da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava. Mnogo nam nedostaješ.

Vole te i tuguju za tobom tvoja braća PETAR i BOŽO sa porodicama

75

68

Navršava se godina dana od kada nas je napuštio suprug, otac i đed

MIODRAG – MIŠKO VUKOVIĆ

Vrijeme koje prolazi samo povećava prazninu koju je ostavio tvoj odlazak. Nedostaješ nam svakog dana. I onog umivenog kišom, ali posebno onog obasjanog suncem. Nedostaješ nam zbog svega što je bilo, ali posebno zbog onoga što dolazi. Gajeći sve vrijednosti koje su te krasile, zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da će porodica posjetiti Miškovu vječnu kuću dana 2. septembra 2023. godine u 10 časova, u želji da zajedno podijelimo tugu koju je ostavio njegov odlazak.

SVETLANA, SINIŠA, ANDRIJANA, ANTO, NIKA, MAJA, NIKOLA, ANĐA i ĐURĐA 98

Prošla je godina tuge otkako smo ostali bez tebe

Dr ŽARKO IVANOVIĆ

Zahvalni smo na vremenu koje smo proveli zajedno. U našim srcima ćeš živjeti vječno. U nedjelju 3. septembra u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na groblju Gvozden Brijeg u Baru.

PORODICA

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi suprug i otac

Dragi naš

103

MIŠKO

Godina je otkako si nastavio da živiš u našim sjećanjima. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

STEVAN Mašanov ČOGURIĆ

Praznina koju si ostavio u našim životima ne može se ničim popuniti. Bolno i tužno je gledati tvoje prazno mjesto u našem domu. Bio si sigurnost i ponos naše porodice.

Vječno ćemo pamtiti zajedničke dane, smijeh i suze, tvoju dobrotu, ljubav koju si nam nesebično pružao.

Dragi tata, hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, za svaki osmijeh i tople riječi.

Hvala za sve lijepe uspomene koje si nam ostavio.

Uvijek ćemo pamtiti tvoje savjete i slijediti tvoj način života. S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica prilaže novčani iznos za održavanje kapele i groblja u selu Vojkovići – Kolašin.

Tvoje: supruga MILANKA, kćerke MARIJA i KATA

MIKI, RANKA, IVAN, MATIJA i KAĆA sa porodicom

102

Oglasi i obavještenja

Pola godine od smrti našeg voljenog

RADA SIMONOVIĆA

Neutješni smo. Kako da nastavimo dalje bez tebe? Samo ti znaš šta si nam bio. Ti si zvijezda koju nam je Bog poklonio, naš princ, snaga, nježnost, ljubav i kočnica....

Тужно сјећање на 1. септембар 2003.

ЛАЗАР ПОПОВИЋ

Недостајеш нам, да нас загрлиш, да осјетимо твој додир, да нас пољубиш, да нам се насмијеш, да само будеш поред нас, недостајеш нам превише… Тамо гдје си ти не допиру ријечи али допиру мисли, допире

Naš život.

Naša veza sa zemljom i nebom....

Vole te majka KOSA, supruga SNEŽANA, sinovi MILOŠ i FILIP i tvoja mezimica unuka MINA

Dana 8. septembra 2023 godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog i voljenog

VELJKA Milova KALUĐEROVIĆA

Draga uzdanice bratska. Preselio si se na neko bolje i ljepše mjesto i izliječio sve tvoje boli, ali si tvojim odlaskom u srcima svih nas koji smo te voljeli ostavio duboku ranu koja će nas boljeti do kraja naših života. Živio si časno, pošteno i dostojanstveno i sve pozitivne ljudske osobine bile su prisutne kod tebe i zbog toga možemo biti ponosni što smo te takvog imali. Hvala ti za sva dobra koja si nam učinio i na onim srećnim vremenima provedenim zajedno sa tobom koja će kao dio tebe ostati trajno u našim srcima. Počivaj u miru. Koristim ovu priliku da se zahvalim svim zdravstvenim ustanovama i pojedincima koji su na bilo koji način učestvovali u njegovom dugom liječenju, i koji su ga obilazili tokom njegove bolesti. Posebnu zahvalnost dugujemo službi Hitne pomoći – Cetinje, Domu zdravlja Cetinje, Hirurškom odjeljenju bolnice ,,Danilo I“ Cetinje i Onkološkom odjeljenju KBC Podgorica koji pokušaše da produže život našem dragom pokojniku. U neđelju, 3. septembra, u 10 časova posjetićemo Veljkovu vječnu kuću u rodnom selu Petrov Do – Ćeklići.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Četrdeset je dana od smrti moga brata

VELJKA

Dragi brate, vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ostaju. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. BANA sa porodicom

Dragi striko

VELJKO

Vrijeme koje prolazi neće umanjiti bol i tugu za tobom. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

MARIJA, NOVAK i JOVAN

87

љубав коју смрт ни даљина не може угасити.

Увијек ћеш остати наше све, наша срећа и наша туга… Анђеле наш.

У мислима, срцу и души са тобом мајка СВЕТЛАНА, тата ЗОРАН, брат ВАСИЛИЈЕ, сестре ДАРИЈА и РЕНАТА 82

MILENKO Ilijin RATKOVIĆ

16. 10. 1931 – 2. 9. 2022.

Zauvijek si dio nas. U svemu si ostavio trag. Čuvamo te u našim srcima i mislima.

83

Dragi brate

VELJKO

Tužan je ovaj pozdrav koji ti upućujem. Nedostaju mi naša druženja, ali mi je utjeha jer znam da si sada na jednom ljepšem mjestu gdje nema boli. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Brat PETAR

71

PORODICA

Dana 1. septembra 2023. navršava se godinu dana od smrti naše drage

BISERKA – BEBA Špira MILEUSNIĆ rođene Miranović

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

94

Dragi striko

VELJKO

Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama, ali sjećanje na tvoj plemeniti lik ostaće u našim srcima zauvijek.

MIRA GARDAŠEVIĆ sa porodicom

85

Navršava se četrdeset dana od smrti dragog ujaka

VELJKA KALUĐEROVIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Sestrična JELENA DOBRKOVIĆ sa porodicom

84

20 godina je od smrti 10 godina je od smrti našeg naše drage svekrve i babe dragog supruga i oca

86

Dragi striko

VELJKO

Počivaj u miru, a mi ćemo sa ljubavlju i poštovanjem čuvati tvoj dragi lik u najljepšem sjećanju.

MIRKO, GORDANA i TEONA

JELENA SLOBODAN RADULOVIĆ RADULOVIĆ rođena Đuričković

Godine koje su prošle nijesu umanjile našu tugu. Počivajte u miru.

Snaha i supruga LJUBINKA, unuk i sin MARKO, unuke i kćerke VESNA, VIOLETA i MARINA

96

Subota, 2. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Danas su tri godine od kada nas je zauvijek napustio naš dragi i nikad prežaljeni

BLAGOTA F. DAMJANOVIĆ

Bajo, živimo sa tugom i bolom i danas kao od prvog dana bez tebe. Sjećanje na tvoju dobrotu, ljubav, plemenitost čuvamo te u najljepšoj uspomeni.

U subotu, 2. septembra 2023, u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji: supruga BORKA, sin ŽELJKO, šćeri MARIJA i IVANA, snaha BILJANA, unučad NINA, MIJA, TIJANA, VELJKO, MILICA i TEODORA, braća RADOVAN i MILOŠ sa porodicama, sestre ZORKA MRVALJEVIĆ i ANKA VLAHOVIĆ sa porodicama

73

Mili moj đever

BLAGOTA Filipov DAMJANOVIĆ

Živi u mom sjećanju i najljepšim uspomenama.

JELENA

100 2. 9. 2014 – 2. 9. 2023.

DRAGAN V. TOMAŠEVIĆ

Sjećanje s ljubavlju i tugom.

PORODICA

104

Tri godine od kada nije sa nama naš dragi otac, đed i svekar

NIKOLA MARKOVIĆ

Čuvamo te u našim srcima zauvijek.

Tvoji IGOR, ANA, MILA i DARIJA

107 Voljeni naš NIDŽO

Tri su godine od kada nijesi sa nama. Nedostaješ nam mnogo. Volimo te. KIĆUN, IVANA, KALINA i LUKA

Dana 2. septembra navršava se 10 godina od smrti našeg dragog

RAKA NIKČEVIĆA

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

97

Tvoji: supruga MAJA, sinovi RAJAN, VLADAN i SRĐAN, snahe IVANA i TAMARA, unuk DANILO, unuke MINJA i NASTASJA

Tri godine su od smrti našeg dragog supruga i oca

MILORADA MARKOVIĆA

Godine prolaze, praznina ostaje, a sjećanja ne umiru.

Tvoji: ZORICA, DRAGAN i DANKA

56

Sedam godina od smrti moje majke

DARE P. PETRIČEVIĆ

Čuvamo te od zaborava. Nedostaju nam tvoji topli pogledi i blage riječi. LJILJA, MIĆO i SLAVKO PAVLIČIĆ

58

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

I. br. 1221/19.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Erste banka” AD Podgorica, koju zastupaju Maja Čvorović, Petar Minić i Zoran Radunović, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Savić Nenad iz Podgorice, ul. X Crnogorske broj 11, i izvršni dužnik II reda Savić Predrag iz Budve, ul. Jadranski put bb, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci Ov.I.br. 10423/10 od 03.12.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.09.2023. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se IV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnih dužnika Savić Nenada Savić Predraga, upisana u LN broj 56 KO Tutići, Mojkovac, katastarska parcela broj 25/1, po kulturi voćnjak 2 klase, površine 19 m2; katastarska parcela broj 25/2, po kulturi dvorište, površine 500 m2; katastarska parcela broj 25/3, po kulturi kuća i zgrada, površine 197 m2; katastarska parcela broj 26/1, po kulturi pašnjak 4 klase, površine 511 m2 i katastarska parcela broj 27/1, po kulturi voćnjak 2 klase, površine 486 m2, u obimu prava svojine izvršnih dužnika 1/2.

II Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 29.09.2023. godine u 11,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 1221/19 od 20.11.2019. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnost navedena u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 56 KO Tutići, PJ Mojkovac, i to: Hipoteka Erste banke po ugovoru br. 10423/10, na ukupan iznos od 19.941,25 € i zabilježba Rješenja o izvršenju I.br. 1221/19 od 20.11.2019. godine javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 1221/19. od 23.01.2023. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 96.053,00 €.

VI Na četvrtom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četvrtom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 9.605,30 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 01.09.2023. godine.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

- 315/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika MILOVAN ŠEKULARAC radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik dužnika Milovan Šekularac, rođen 13.03.1979. godine suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku gornje poslovne oznake Blagoje Šekularac, Velibor Šekularac, Mara Šekularac u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisinika o ročištu za IX prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o X prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 27.09.2023. godine u 10:45 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja Posl.broj I 315/2021 od 29.08.2023 godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 31/08/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika Olivera Perak, koga zastupa Ivo Bošković, advokat iz Tivta, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO donosi ZAKLJUČAK

Da se suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku ĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIĆ SANELA, ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR, ĐURANOVIĆ ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P. SREĆKO, ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO, ĐURANOVIĆ ANĐELKO, ĐURANOVIĆ AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN, ĐURANOVIĆ GRACIJA. BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIĆ P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXIV prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXV prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 28.09.2023. godine u 09:45 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja, sve posl. oznake IVM 61/2021 od 30.08.2023. godine jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 31/08/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

IV - 444/2018 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja IV 444/2018 I 1088/2016 izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore osnovana 1901 godine a.d. Podgorica drugi protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Gordan Čampar rođen 25.09.1962 god. dana u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog oglasa,u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXVIII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 28.09.2023. godine u 10:15 h, u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve poslovne oznake IV 444/2018 od 31.08.2023. god. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 31/08/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

I - 980/2017

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXXIII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXXIV prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 27.09.2023. u 09.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 29.08.2023. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 31/08/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović