Dnevni list Pobjeda 02.10.2022.

Siguran sam da će, osim partija koje su predstavljale okosnicu državotvornog bloka uoči referenduma 2006. godine, na ovim izborima naš pokret dobiti podršku i ogromnog broja ljudi koji su tada glasali drugačije od mene i od ljudi u pokretu. Prosto, protok vremena je učinio da ogromna većina naših građana prihvati Crnu Goru kao svoju državu, a time i Podgoricu kao svoj glavni grad i svoj dom

Rekordne 2019. godine 80 kompanija letjelo je prema Crnoj Gori dok je ove godine taj broj prepolovljen. Kompanija je „ugašena“ kada je godinu prije toga dovela 600.000 putnika. Danas imamo skraćenu sezonu za pola i regionalne goste. Aerodrom Tirana je povezan sa više od 80 destinacija dok zračna luka Dubrovnik bilježi rast broja putnika za više od 66 odsto

utvrditi da li je

države povrijedio Ustav, pa tek onda inicirati razrješenje

PODGORICA - Predsjednica

Skupštine Danijela Đurović vratila je na doradu prijedlog nekadašnje parlamentarne većine za pokretanje po stupka za utvrđivanje da li je predsjednik Milo Đukanović povrijedio Ustav i postupka za njegovo razrješenje.

Đurović u dopisu navodi da pri jedlog treba upodobiti tako da dva postupka moraju biti odvoje na i usklađena sa Ustavom Crne Gore i Poslovnikom Skupštine. Te faze su, kako je naglasila, pre poznatljive i u samom naslovu dostavljenog prijedloga, ali su u njemu naznačene kao jedan postupak.

- Ukazujem da je odredbama člana 98 Ustava Crne Gore i čla novima 184, 185 i 186 Poslovnika Skupštine Crne Gore procedura jasno precizirana. Iz navedenih propisa nedvosmisleno proizi lazi da je u konkretnom slučaju potrebno ispraviti dostavljeni akt i nasloviti ga kao prijedlog za pokretanje postupka da li je predsjednik Crne Gore povri jedio Ustav. Tek nakon završe ne procedure po tom prijedlogu i usvajanja odluke Skupštine da

Zbog špijunske

je predsjednik povrijedio Ustav, stiču se uslovi da se predloži da lji nastavak postupka i saglasno ispunjenosti uslova podnese pri jedlog za razrješenje – navela je Đurović.

Kako je dodala, pošto je dostav ljenim aktom objedinjen prijed log za dva postupka, u skladu sa odredbama člana 132 stav 1, a u vezi sa clanom 154 stav 1 Poslov nika Skupštine Crne Gore, oba vještava ih da je potrebno dostav ljeni prijedlog ispraviti i uskladiti sa odredbama Poslovnika.

- Potrebno je da ga formulišete kao prijedlog za pokretanje po stupka da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, te Vas po zivam da u tom smislu upodobi te prijedlog – navela je ona. R. P.

INTERVJU: Nosilac izborne liste ,,Svi za naš

PODGORICA - Nosilac izbor ne liste Pokreta ,,Svi za naš grad“ Ivan Vuković ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da očekuje sigurnu pobjedu na lokalnim izborima koji će biti održani 23. oktobra. Dodao je da očekuje podršku i građana koji nijesu podržali državo tvorni blok 2006. godine.

- Siguran sam da će, osim parti ja koje su predstavljale okosnicu državotvornog bloka uoči refe renduma 2006. godine, na ovim izborima naš pokret dobiti po dršku i ogromnog broja ljudi ko ji su tada glasali drugačije od mene i od ljudi u pokretu. Pro sto, protok vremena je učinio da ogromna većina naših građana prihvati Crnu Goru kao svoju dr žavu, a time i Podgoricu kao svoj glavni grad i svoj dom. Apsolut no sam uvjeren da će svi oni koji tako razmišljaju i koji žele dobro svom gradu, bez obzira na to ka ko su glasali 2006. i kako su gla sali na izborima nakon toga, 23. oktobra, biti uz nas. Otud i moja poruka – pobijedićemo 23. okto bra, kako niko u Podgorici ne bi izgubio - rekao je Vuković.

POBJEDA: Široka građanska i proevropska koalicija ,,Svi za naš grad“, čiji ste Vi nosilac, predala je listu sa ogromnih 25.000 potpisa. Da li očekuje te pobjedu budući da opozici ja izlazi u šest kolona?

U Podgorici ćemo pobijediti 23. oktobra da niko ne bi izgubio

PODGORICA - Predsjed nik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zakazaće sjednicu tog tijela povodom opsežne operacije razotkrivanja ključnih pun ktova koje Moskva koristi za vođenje hibridnog rata protiv Crne Gore koju, uz saradnju sa partnerskim službama sa Za pada, sprovode ANB, MUP i Specijalno državno tužilaštvo. U sklopu te akcije uskraćen je boravak i zabranjen ulazak u Crnu Goru za 28 stranih držav ljana, među kojima je i bivši am basador Republike Srbije Vla dimir Božović, privedena dva crnogorska državljanina i pro tjerano šest ruskih diplomata. Knežević u saopštenju u kojem Božovića i dalje naziva ambasa dorom Srbije u Crnoj Gori, iako je personom non grata progla šen još u novembru 2020. go dine, obrazlaže da će sjednicu zakazati zbog „konfuznih i kon troverznih informacija koje do laze od strane zvaničnih orga na Vlade i SDT-a, uz naglašeni narativ da je ugrožena bezbjed nost države“. Najavio je da će na sjednici pred

ložiti saslušanje premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, ministra odbrane Raška Konje vića, ministra unutrašnjih po slova Filipa Adžića, v.d. direk tora ANB-a Save Kentere, v. d. VDT-a Maje Jovanović i GST-a Vladimira Novovića - Imajući u vidu učestale zlo upotrebe službenog položa ja, onih koji bi trebalo da spro vode, ali i štite Ustav i zakone Crne Gore, smatram za svoju dužnost, da zakazivanjem sjed nice Odbora dobijemo infor macije o navedenim slučajevi ma. Bez namjere da sa pozicije predsjednika Odbora saopšta vam političke stavove, dok ne obavimo kontrolno saslušanje, ipak moram primijetiti da ovo liko nelogičnosti koje saopšta vaju predstavnici državnih or gana, najbolje govori o tome da su za rasulo u bezbjednosnom sektoru upravo najodgovorni ji oni koji upravljaju njime. I da je njihov najveći bezbjednosni uspjeh što se dosad nijesu pou bijali na sjednicama Vlade – sa opštio je Knežević. D. M.

VUKOVIĆ: Pokret „Svi za naš grad“ okupio je sve progresiv ne društveno-političke snage u Podgorici. Ljudi različitih poli tičkih uvjerenja, različitih pro fesija, generacija, vjera i nacija, ujedinili su se u ljubavi prema Podgorici i želji da doprinesu budućem razvoju našeg grada. Veoma sam ponosan na tu či njenicu i, jednako tako, srećan kada vidim sa koliko oduševlje nja je promocija našeg pokreta dočekana među stanovnicima glavnog grada. O tome, između ostalog, govori i preko 25.000 potpisa podrške našoj listi, fan tastična prva konvencija i pozi tivna energija koja nas, od prvog dana kampanje, prati na svakom koraku.

Kao nosilac liste u potpunosti sam fokusiran na aktivnosti na šeg pokreta i ne bavim se mnogo našom političkom konkurenci jom. To što sam uspio da vidim, kada su protivkandidati u pita nju, svodi se na uobičajenu priču protiv DPS-a i narativ koji nema aspolutno nikakve veze sa lokal nim temama i interesima. Isto vremeno, veoma potcjenjujući Podgoričanke i Podgoričane, isti oni ljudi koji su, tokom prethod ne dvije godine, uništili zdrav stveni sistem Crne Gore, ekono miju bacili ,,na koljena“, doveli nas na korak do bankrota i osta vili za sobom pustoš u oblastima prosvjete i kulture, predstavljaju se kao „novi ljudi“. Dakle, više je nego očigledno da oni Podgoricu posmatraju isključivo kao poli tički plijen, te da im uopšte nije stalo da dobrobiti našeg grada i njegovih stanovnika. Kao takvi, niti mogu niti će doći u priliku da vode Podgoricu.

POBJEDA: Da li je po Vama nadoknadiv minus od nekih 19.000 glasova u odnosu na parlamentarne izbore?

Kao nosiocu liste, veoma mi imponuje podrška ljudi koji nijesu ni na koji način vezani za politiku, a koji su ovog puta osjetili potrebu i želju da budu tu za svoj grad. Među njima se nalaze i legende grada poput Šukrije Žutog Serhatlića i Branislava Brana Milačića, vrhunski sportisti kao što je Danka Kovinić, intelektualci poput ovogodišnjeg laureata Trinaestojulske nagrade Senada Gačevića i cijeli niz profesora, ljekara, građanskih aktivista i ljudi koji predstavljaju društvenu elitu ovog grada, kaže Vuković

VUKOVIĆ: Kada su u pitanju lokalni izbori koji nam predsto je, mislim da ni paralela sa izbo rima 2020. godine, niti bilo ko jim prethodnim izborima nije na mjestu. Ljudi će 23. oktobra gla sati na osnovu kvaliteta ponude

i kvaliteta rada u prethodnom periodu. U tom smislu, svako me ko je iole objektivan potpu no je jasno da je Pokret „Svi za naš grad“ apsolutno superio ran. O tome svjedoče i sjajni re zultati posljednjih istraživanja javnog mnjenja koja smo nedav no sproveli.

POBJEDA: U ovom pokretu su

SDP i SD, partije koje su nastale od jedinstvenog SDP-a, a po pr vi put nakon 2012. imamo i za jednički nastup DPS-a i SDP-a na nekim izborima. Da li ova li sta, odnosno pokret, znači i de finitivno pomirenje svih koji su 2006. godine na referendu mu tvorili suverenistički blok?

VUKOVIĆ: Ja ne bih govorio u

Glavni grad biće najljepše mjesto za život u ovom dijelu Evrope

POBJEDA: Zajednička ocjena večine građana čak i Vaših političkih protivnika jeste da se tokom Vašeg mandata promi jenilo ,,lice“ Podgorice. Umjesto betoniranja grada dobili smo na desetine parkova, dječjih igrališta, novih kvalitetno ura đenih ulica, lijepo uređen cen tar, šetalište pored Morače... Što će Vam biti naredni fokus ako dobijete još jedan mandat da vodite glavni grad?

VUKOVIĆ: U pravu ste, Podgori ca se zaista promijenila. Danas je ona ljepše i bolje mjesto za život nego ikada ranije. Često čujem komentare ljudi koji neko vrijeme nijesu posjećivali Podgoricu, a koji govore o tome da je danas teško mogu i prepoznati.

U tom smislu, kazao bih da smo, na temelju ostvarenja prethodnih gradskih uprava, mi gradu poda rili novi sadržaj vođeni idejom kreiranja humanijeg ambijenta za život. Otud toliko novih igrališta, poligona, parkova i uređenih jav nih površina u našem gradu. Kao što sam istakao na promo

ciji našeg izbornog programa, svjesni smo da nas čeka još puno posla i zato ćemo, s novim iskustvom, znanjem i samopouz danjem, nastaviti da razvijamo i uljepšavamo našu Podgoricu. Među najznačajnijim projektima koje ćemo realizovati u nared nom periodu nalaze se i uređenje Trga Božane Vučinić, Trga Balšića i Trga golootočkih žrtava, pretva ranje tamnice Jusovača u centar kreativnih industrija, izgradnja mosta koji će povezivati Staru i Novu varoš, rekonstrukcija

Ulice Balšića i objekta Robne kuće, uređenje Karađorđevog parka, izgradnja višenamjenskih objekata sa domovima zdravlja u Zagoriču, na Zabjelu, u Tološima, Maslinama, rekonstrukcija seo skih ambulanti...

U partnerstvu sa Vladom Crne Gore, planiramo izgradnju grad ske bolnice, novog objekta Zavo da za hitnu medicinsku pomoć, te Centra za palijativnu njegu. Nastavićemo da sprovodimo različite aktivnosti usmjerene na podršku djeci i učenicima, uklju

čujući i projekat uređenja dvo rišta vrtića i škola, te nabavku novih mini-buseva za prevoz učenika.

Nastavićemo da budemo pouzdan partner na planu rješavanja stambenih pitanja za različite grupe naših sugra đana. Namjera nam je i da pružimo konkretnu podršku samohranim roditeljima. Pla niramo i izgradnju romskog kulturnog centra.

Nakon impozantnog broja formiranih parkova i uređenih zelenih površina, Podgorica će dobiti najveći park na Ćemovskom polju, na površini od preko 430.000 m2, ali i nove promenade uz Moraču i Ribnicu, na Ljuboviću, Gorici Lješkopoljskoj i Dajbabskoj gori. Izradićemo postrojenja za tretman građevinskog i zelenog otpada, a prirodne potencijale našeg grada isko ristiti kroz izgradnju malih solarnih elektrana. Uz podršku naših prijatelja iz gradske uprave Praga, izra

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović vratila na doradu prijedlog nekadašnje većine

Danijela Đurović

Ivan Vuković sa aktivistima Pokreta ,,Svi za naš grad“

ćemo oktobra izgubio

ših građana prihvati Crnu Goru kao svoju državu, a time i Pod goricu kao svoj glavni grad i svoj dom. Apsolutno sam uvjeren da će svi oni koji tako razmišljaju i koji žele dobro svom gradu, bez obzira na to kako su glasali 2006. i kako su glasali na izborima na kon toga, 23. oktobra, biti uz nas. Otud i moja poruka – pobijediće mo 23. oktobra, kako niko u Pod gorici ne bi izgubio!

POBJEDA: Na listi su vrhun ski sportisti, treneri, muziča ri, naučnici... Da li će oni uče stvovati i u kreiranju budućih gradskih politika, odnosno ra zvoja grada ako pobijedite na izborima?

VUKOVIĆ: Kao nosiocu liste, veoma mi imponuje podrška lju di koji nijesu ni na koji način ve zani za politiku, a koji su ovog puta osjetili potrebu i želju da budu tu za svoj grad. Među nji ma se nalaze i legende grada po put Šukrije Žutog Serhatlića i Branislava Brana Milačića, vr hunski sportisti kao što je Dan ka Kovinić, intelektualci poput ovogodišnjeg laureata Trinae stojulske nagrade Senada Ga čevića, i cijeli niz profesora, lje kara, građanskih aktivista i ljudi koji predstavljaju društvenu eli tu ovog grada.

Istočna tribina stadiona će čekati neku bolju vladu

POBJEDA: Što je sa rekonstrukcijom Gradskog stadiona? Kada očekujete da ćemo konačno dobiti pristojan objekat i sa istočnom tribinom?

VUKOVIĆ: Da je postojala spremnost Vlade Crne Gore da na tripartitnoj osnovi, skupa sa Fudbalskim savezom i Glav nim gradom, uđe u realizaciju ovog projekta, vjerujem da bi građevinski radovi već bili u toku. Međutim, opšte je poznato kakav je odnos Vlada Crne Gore imala prema Podgorici i svim razvojnim projektima na teritoriji našeg grada. Stoga nam, kada je istočna tribina u pitanju, ostaje da sačekamo neka bolja vremena, odnosno neku bolju vladu koja će razu mjeti da, u svim oblastima, jedan od prioriteta razvoja Crne Gore mora biti i podrška razvoju glavnog grada. Da nije ničeg drugog, činjenica da se u Podgorici kreira 60 odsto bruto domaćeg proizvoda morala bi biti dovoljan razlog za to. Kada je Gradski stadion u pitanju, podsjećam da smo se izbornim programom obavezali da ćemo krenuti u njegovu modernizaciju. U nadi da će se stvari oko istočne tribine konačno pomjeriti s mrtve tačke, temeljna rekonstrukcija zapadne tribine je projekat koji bi, finansijski i tehnički, Glavni grad mogao samostalno realizovati u naredne dvije godine.

VUKOVIĆ: Ne bih govorio o to me. Ovi izbori tiču se Podgorice i interesa njenih stanovnika, tako da smo mi u Pokretu „Svi za naš grad“ fokusirani isključivo na to.

tim kategorijama, jer sam sigu ran da će, osim partija koje su predstavljale okosnicu državo tvornog bloka uoči referenduma 2006. godine, na ovim izborima naš pokret dobiti podršku i ogro mnog broja ljudi koji su tada gla sali drugačije od mene i od ljudi u pokretu. Prosto, protok vremena je učinio da ogromna većina na

dićemo studiju izvodljivosti za uvođenje tramvajskog prevoza. Podgorica će dobiti novi filmski festival, filmski stu dio i art cinema. Želimo da Podgorica konačno dobije i muzej grada. Nastavljamo istim tempom i kada je sport u pitanju – izgradićemo novi bazen, atletski stadion, a nastavićemo i da gradimo sportsko-rekreativne zone u svim djelovima grada. Realizacija kapitalnih pro jekata i dalje će biti visoko na listi naših prioriteta. U saradnji s Vladom Crne Gore, gradićemo zapadnu obilazni cu, čime ćemo na kvalitetan način zaokružiti priču o sao braćajnom prstenu oko Pod gorice. Među prioritetima u ovoj oblasti nalaze se i dugo čekani bulevar Vojislavljevi ća, kao i buduća saobraćajna veza između Zmaj Jovinog bulevara i Bulevara Save Kovačevića. Svjesni da je to najvažnije pitanje za stanovnike glav nog grada, nastavićemo posvećeno da radimo na stvaranju pretpostavki za otvaranje novih radnih mje

Sa njima je naša lista dobila ogro man kvalitet. Program koji smo, prije neki dan, na sjajan način predstavili podgoričkoj javno sti, u značajnoj mjeri je baziran upravo na njihovim idejama i su gestijama. Jednako tako, očeku jem da, nakon pobjede na pred stojećim izborima, znanjem, iskustvom i ugledom, u maksi malnoj mjeri doprinesu još in tenzivnijem razvoju našeg grada.

POBJEDA: Da li je okupljanje svih građanskih i proevrop skih snaga recept i za vanred ne parlamentarne izbore ko ji bi trebalo da budu uskoro održani?

sta u Podgorici. U tom cilju, inten ziviraćemo realizaciju projekta razvoja biznis zona i udvostručiti finansijska sredstva za podršku razvoju preduzetništva. Sma tramo potpuno realnim da, kao rezultat realizacije ovih projeka ta, u Podgorici, u naredne četiri godine, bude kreirano 10.000 novih radnih mjesta, što bi značilo šansu za zapošljenje svih naših sugrađanki i sugrađana koji mogu i žele da rade.

POBJEDA: Što je po Vama još potrebno da bi Podgorica bila po uređenosti top evropski grad? Da li je to kvalitetniji javni prevoz?

VUKOVIĆ: Kada je u pitanju javni prevoz, bez obzira na svima poznate opstrukcije koje smo doživjeli od 42. vlade, kupili smo 16 autobusa i raspisali tender za nabavku dodatnih 29. Već početkom naredne godine, za sve stanovnike glavnog grada, obezbijedićemo evropski kvalitet usluge u ovoj oblasti. Zbog ovih, i brojnih drugih pro jekata koji se nalaze u našem izbornom programu, uvjeren sam da, u dogledno vrijeme, Podgorica može postati najljepše mjesto za život u ovom dijelu Evrope.

POBJEDA: Da se vratimo i na gradske teme. Vaša lokalna sa mouprava se može pohvaliti izuzetnim rezultatima kada je u pitanju ravnomjeran ra zvoj glavnog grada jer je fokus stavljen na potrebe građana a ne građevinskog lobija. Što u svom mandatu smatrate kao najveći domet?

VUKOVIĆ: Uprkos brojnim iza zovima sa kojima smo se suočili, za nama su godine najintenziv nijeg razvoja našeg grada. Op šti je utisak da Podgorica nikada nije izgledala ljepše, uređeni je, zelenije, evropskije. U svim oblastima i u svakom dijelu gra da, kvalitet života je podignut na značajno viši nivo i ja sam, kao gradonačelnik, veoma ponosan na tu činjenicu i zahvalan vri jednim kolegama koje su tome doprinijele.

Kada me pitate o najvećem do metu, moram vam reći da je to liko toga urađeno u našem man datu da je vrlo teško izdvojiti bilo koji projekat. Podsjećam da je Podgorica dobila šest novih bu levara (uključujući Jugozapad nu obilaznicu, Bulevar 21. maj i bulevar prema Tuzima) i dva mosta na Morači, među kojima i „Luču“ – novi simbol moderne Podgorice.

Započeli smo realizaciju najvaž nijeg infrastrukturnog projekta u istoriji glavnog grada, sistema za sakupljanje i prečišćavanje ot padnih voda. Uvažavajući njegov značaj za Podgoricu, rijeku Mo raču i Skadarsko jezero, Evrop ska unija je podržala izgradnju budućeg sistema sa preko 33 mi liona eura bespovratnih finansij skih sredstava.

Temeljno smo sanirali saobraćaj nice u širem gradskom jezgru u dužini od preko 150 kilometara. Izgradili smo preko 170 km vodo vodne mreže i gotovo 30 km mre že fekalne kanalizacije. Uredili smo fasade na više od 140 zgrada u različitim djelovima Podgori ce. Preko 90 odsto grada pokrili smo savremenom LED rasvje tom. Nakon više decenija, kupili smo nove autobuse i izgradili/re konstruisali 17 parkova, 54 dječja igrališta i 72 sportska poligona...

No, pored svega toga, ono na šta sam najviše ponosan jeste odnos sa našim sugrađankama i sugra đanima. Tokom protekle četiri godine, nastojali smo da ih mak simalno uključimo u procese od lučivanja i učinimo ih partneri ma na planu razvoja grada. Na taj način, kao što ovih dana mo žemo vidjeti i osjetiti na svakom koraku, zavrijedili smo pošto vanje i povjerenje Podgoričanki i Podgoričana. To je put koji će mo slijediti i u narednom perio du. Podgorica je naša zajednička kuća, a samim tim, i naša zajed nička briga i obaveza!

POBJEDA: Da li očekujete da će postrojenje za prečišćava nje otpadnih voda biti zavr šeno u naredne tri godine ka ko je najavljeno?

VUKOVIĆ: Već sam pomenuo razloge zbog kojih se ovaj pro jekat s pravom karakteriše kao „projekat vijeka“ za Podgoricu. Upravo ova vrsta infrastrukture pravi razliku između razvijenih i gradova u razvoju. Zato sam ve oma ponosan na to što će, kroz tri godine, naš grad dobiti tehnološ ki najsavremenije postrojenje za tretman otpadnih voda u ovom dijelu Evrope. Fekalije se više neće izlivati u Moraču i Skadar sko jezero, zaštitićemo životnu sredinu, uključujući izvore pit ke vode, a time i zdravlje ljudi, i dati ogroman doprinos ispunja vanju naših obaveza iz evropske agende (poglavlje 27). U proteklom periodu, gotovo u potpunosti su realizovane tri od četiri faze ovog projekta – iz gradnja novog mosta, polaganje kolektorske cijevi i širenje mre že fekalne kanalizacije. Ostaje nam, dakle, najvažniji posao –izgradnja samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, za šta smo nedavno potpisali ugo vor vrijedan 47 miliona eura. Na isti način na koji smo, kroz realizaciju ovog projekta, mi u gradskoj upravi pokazali punu posvećenost interesima lokal ne zajednice, nemam nikakvu dilemu da će nadležni državni organi pokazati ozbiljnost i od govornost, te da će, dokazujuću i domaćoj i međunarodnoj jav nosti da Crna Gora uistinu jeste država vladavine prava, stvoriti neophodne pretpostavke za re alizaciju ovog projekta.

Nenad ZEČEVIĆ

PODGORICA- Nastavićemo sa raznim inicijativama, uvijek strogo vodeći računa o poštovanju Ustava, a rekao bih da je moguć samo jedan scenario – održavanje prije vremenih parlamentarnih izbora – kazao je crnogorski predsjednik. Đukanović je u intervjuu za Glas Amerike govorio o političkoj krizi, opcijama za izlazak iz nje, procesu integracija u EU, kao i nedavnim privođenjima, zabra nama ulaska i uskraćivanju bo ravka stranim državljanima u Crnoj Gori.

Na Tviteru Glasa Amerike objavljen je isječak iz intervjua. - Ono što je definitivno na ras polaganju ne samo predsjed niku nego i grupi od najmanje 25 poslanika je da obnavlja ini cijativu prema parlamentu za skraćenje mandata. Nastaviće mo sa raznim inicijativama, uvi jek strogo vodeći računa o po štovanju Ustava, a rekao bih da

je moguć samo jedan scenario –održavanje prijevremenih par lamentarnih izbora. Ideje koje se predlažu od strane aktuelne parlamentarne većine, a to je da se vratimo ponovnom razma tranju kandidature predlože nog mandatara, te ideje su de finitivno neustavne. Tako da se nadam da ovo nije finalan stav aktuelnog parlamenta. Posto ji mogućnost da se ova inicija tiva koju sam ja testirao juče u parlamentu obnavlja – kazao je Đukanović. R. P.

Savjetnik crnogorskog predsjednika poručio da je ustavotvorac precizno i nedvosmisleno utvrdio vrijeme trajanja mandata šefa države Bastijančić: Izbori za predsjednika Crne Gore mogu se raspisati od 20. januara

PODGORICA – Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić sa opštio je juče da rok u kojem predsjednica Skupštine može raspisati izbore za predsjed nika Crne Gore počinje od 20. januara naredne godine. Bastijančić je naveo da ustavo tvorac precizno i nedvosmisleno utvrđuje vrijeme trajanja man data predsjednika, momenat od kojeg on počinje da teče, kad se produžava, kao i razloge usljed kojih predsjedniku Crne Gore i prije isteka vremena na koje je biran, prestaje mandat.

- Sve je formalno pravno čisto i suštinski razumljivo, bez pogod nog prostora za dalju nesmeta nu i dosljednu primjenu odno snih pozitivnih propisa, lišenu bilo kakvog osnova za pogreš na, tendenciozna iil politikant ska tumačenja njihovih normi. Ukoliko bi se uopšte, od odre đenih političkih elita, otvori la konkretna rasprava o jednoj ustavnopravno neodrživoj ide ji, kakva je nesumnjivo raspisi vanje prijevremenih predsjed ničkih izbora, zarad izglednog pristupanja njenoj realizaci ji, to bi bio put, bez povratka, u ,,ustavnu anarhiju“, i u konač nom - faktički slom i onako oz biljno uzdrmanog pravnog po tretka države Crne Gore i njenog

političkog sistema, uz flagran tno obesmišljavanje daljeg po stojanja i funkcionisanja naših najznačajnijih institucija demo kratskog parlamentarnog siste ma vlasti – kazao je Bastijanćić. Istakao je da ne vjeruje da bi se u ovakvom društvenopolitičkom ambijentu u takav, kako je rekao, pravni egzibicionizam i opasnu institucionalnu avanturu upu stio iko od odgovornih nosilaca najviših javnih funkcija, te da je takav scenarij ikako moguć. - Nije samo Ustavom uokvirena neupitna odgovornost, za pro tivpravno ali i društveno opasno postupanje ove vrste, nego i Kri vičnim zakonikom Crne Gore –saopštio je Bastijančić. Objasnio je da imajući u vidu no tornu činjenicu da je predsjed nik Crne Gore Milo Đukanović inaugurisan na Cetinju, 20. ma ja 2018. godine i cijeneći ustavne i zakonske norme, rok u kojem predsjednik Skupštine može raspisati izbore za predsjedni ka Crne Gore, počinje da teče od 20. januara naredne godine. - Odnosno donijeti odluku o ras pisivanju izbora i odrediti da tum njihovog održavanja, pret postavlja se, uz pravovremeno obavljene konsultacije sa pred stavnicima političkih partija, odnosno koalicija, zastupljenih u najvišem zakonodavnom do mu – dodao je Bastijančić. R. P.

Predsjednik Crne Gore kazao da postoji mogućnost da se obnavlja inicijativa za skraćenje mandata Skupštini Đukanović: Moguć samo jedan scenario – prijevremeni izbori

Milo Đukanović

EU toleriše Vučića kao

što je nekada Putina

PODGORICA - Zapad je iz naivnosti povjerovao u priču da će Dritan Abazović kao novo lice, nakon tridesetogodišnje vladavine DPS-a, biti pun pogodak. I sada vidimo koliko je to bilo opasno jer je iskorišćeno od strane malignih političkih aktera koji su čekali da oslabi DPS. Iskoristili su tu šansu i ušli u crnogorski sistem i sada vuku Crnu Goru nazad. Mislim da su i SAD i EU veoma razočarane u Abazovića i to ne toliko u njega, koliko u sopstvenu pogrešnu kalkulaciiju - kaže u razgovoru za Pobjedu viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan Januš Bugajski Ističe da je sa Abazovićem sigurno u SAD bilo razgovora o formiranju nove vlade i sigurno mu je ukazano da ne ulazi u dil sa partijom koja ne samo da je korumpirana ruskim novcem već je i opasnost za region zbog ruskih veza.

- Nadam se da je shvatio poruku. Često se pitam da li je ovaj čovjek naivan ili mu nedostaje iskustva u geopolitici ili je nešto dublje - da li je personalno povezan sa Vučićem ili Edijem Ramom. Neću ga optužiti za korupciju, onako olako kako on to radi drugim ljudima, jer je to najlakše - optužiti nekoga bez dokaza. Ali je, nažalost, Zapad iz naivnosti povjerovao u priču da će on kao novo lice, nakon tridesetogodišnje vladavine DPS-a biti pun pogodak. I sada vidimo koliko je to bilo opasno jer je iskorišćeno od strane malignih političkih aktera koji su čekali da oslabi DPS. Iskoristili su tu šansu i ušli u crnogorski sistem i sada vuku Crnu Goru nazad. Mislim da su i SAD i EU veoma razočarane u Abazovića i to ne toliko u njega, koliko u sopstvenu pogrešnu kalkulaciju -kaže naš sagovornik.

Bugajski objašnjava da je veoma teško naći opravdanje za određene poteze Abazovića.

- Ako mu je cilj bio da potpiše

Zapad je pregovarao sa SPC, koja je direktni link sa Kremljom, jer je smatrao da će je ustupcima umiriti, ali to ne ide tako, znamo iz iskustva. Ta ista Evropa je dozvolila da trideset godina ruski ,,prljavi“ novac teče evropskim bankama kako bi Moskvu učinila proevropskom. Rusi sada koriste te veze da podriju tu istu Evropu. Nema pregovora sa Moskvom, Ruskom crkvom i Crkvom Srbije -objašnjava Bugajski

tkz. temeljni ugovor i da omogući Crkvi Srbije da dobije što želi da bi to pitanje skinuo sa dnevnog reda preigrao se, jer je SPC sada jača nego ikada i nametnuće se kao veoma bitan politički akter.

I to ne samo kao link prema Vučiću, nego kao otvoreni prozor Kremlja na Zapadnom Balkanu. I to je najveća opasnost kojoj je izložio državu - objašnjava naš sagovornik.

Ističe da je prekasno došlo ovo priznanje SAD da DF finansira Rusija, ali tvrdi da je mnogo političkih aktera to znalo i prije objave.

- Ali ovo priznanje je čista poruka SAD da neće podržati stranke finansirane ruskim novcem u vladi jedne države koja pregovara sa EU. Bilo je tu puno grešaka i prije ovog priznanja. Zapad je pregovarao sa SPC, koja

Poljska se nameće kao nova evropska sila

Na pitanje da li nas očekuje nova Evropska unija nakon invazije Bugajski kaže da ima i pozitivnih i negativnih promjena.

- Pozitivna je ta da su sve zemlje Evropske unije uvele sankcije Rusiji i da ih poštuju. Takođe, većina članica obezbjeđuje oružje za Ukrajinu. Međutim, negativno je to što uvijek postoji opasnost od toga da ukoliko Putin ,,pritisne“ Ukrajinu sa više trupa, oružja ili prijetnji zbog

nuklearnog rata, pojedine članice će reći - hajde da odstupimo, da im damo neke ukrajinske teritorije. Francuska se vrlo uspješno nosi sa tim izazovom, ali lider u odnosu na invaziju na Ukrajinu je Velika Britanija, njena uloga je sjajna kao i SAD. Ima još jedna jako interesantna stvar oko EU da neke nove evropske sile stasavaju kao rezultat ovog rata. Pogledajte Poljsku - bila je najbolji saveznik Ukrajini, pogle-

je direktni link sa Kremljom, jer je smatrao da će je ustupcima umiriti, ali to ne ide tako, znamo iz iskustva. Ta ista Evropa je dozvolila da trideset godina ruski ,,prljavi“ novac teče evropskim bankama kako bi Moskvu učinila proevropskom. Rusi sada koriste te veze da podriju tu istu Evropu. Nema pregovora sa Moskvom, Ruskom crkvom i Crkvom Srbije - objašnjava Bugajski.

ILUZIJE ZAPADA

Itiče da sličnu situaciju imamo i sa tolerancijom prema Aleksandru Vučiću, jer se EU i SAD nadaju da se sa njim može pregovarati.

- Kao prvo ima tu naivnosti i nerazumijevanja Zapada, kada je u pitanju Zapadni Balkan, a drugo misle da još uvijek mogu preobratiti Vučića u demokra-

dajte kako su prihvatili više miliona Ukrajinaca, ne kao izbjeglice, već su ih integrisali u društvo jednako kao svoje građane, imaju besplatno obrazovanje, zdravstvenu njegu, nema izbjegličkih kampova, bukvalno su ih primile poljske porodice. I još bitnije većina vojne opreme stiže preko Poljske, oni treniraju ukrajinske snage, imaju puno poljskih dobrovoljaca. Sada Poljska postaje najznačajnija članica NATO-a Istoka, Peta armija se seli u Poljsku i sva najbolja oprema SAD je sada u toj članici EUzaključuje Bugajski.

tu, u nekoga sa kim mogu sarađivati i da ga mogu odvojiti od Rusije. Ali to je nemoguće. Jer Vučić pokušava da bude ,,mali Tito“ da balansira između Istoka i Zapada, ne shvatajući da je u drugačijoj situaciji jer je sada Rusija otvorena prijetnja evropskoj sigurnosti. Beograd je danas centar za rusku subverziju na Zapadni Balkan. Takođe SAD nemaju strategiju u ovom regionu i nijesu svijesne šta se dešava. Isto tako je Putin godinama planirao napad na Ukrajinu, kako bi povratio neke navodne ruske teritorije i mnogi to nijesu shvatili strateški i nijesu se pripremili se za to. Tako, ni danas ne prepoznaju opasnosti na Balkanu - kaže Bugajski.

On je podsjetio na veoma komplikovane finansijske i ekonomske veze EU sa Rusijom.

- Pogledajte aktuelnu njemačku administraciju - to je najkorumpiranija vlada na svijetu i to od strane ruskog novca. I onda se oni žale kako je Balkan korumpiran, a ne rješavaju problem na domaćem terenu. Dojč banka je bila praonica prljavog novca ruskih tajkuna, znači toliko su isprepletane te veze - ističe naš sagovornik.

ISPORUKA ORUŽJA

O sukobu u Ukrajini kaže da će dužina rata zavisiti od brzine isporuke oružja Kijevu.

PODGORICA - Rekordne 2019. godine 80 kompanija letjelo je prema Crnoj Gori dok je ove godine taj broj bio prepolovljen. ,,Za vrijeme“ kompanije Montenegro erlajns bili smo povezani sa duplo više destinacija, a ona je ,,ugašena“ kada je godinu prije toga dovela 600.000 putnika. Kao rezultat toga, kako su kazali naši sagovornici, imamo skraćenu sezonu za pola, pretežno regionalne goste i smanjenu potrošnju. Za razliku od nas, aerodrom Tirana ljetos je bio povezan sa više od 80 destinacija dok zračna luka Dubrovnik za osam mjeseci ove godine bilježi rast broja putnika za više od 66 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

VELIKI GUBITAK

Očigledno je, po riječima predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića, da smo gubitkom Montenegro erlajnsa izgubili tu šansu za dobrom avio-povezanošću i sada zavisimo od drugih.

Zbog erlajnsa

- Putinova mobilizacija je znak očajanja jer su veliki gubici na strani ruske vojske. Osamnaest hiljada vojnika je ubijeno ili povrijeđeno u ovom ratu za šest mjeseci. Izgubili su više vojnika za pola godine u Ukrajini, nego za deset godina rata u Avganistanu. Oni se predstavljaju kao vojna sila, druga najjača armija, ali to ustvari nijesu. Gledao sam snimke sa opremom iz vremena prije Drugog svjetskog rata. Sve što sada radi Putin pokazuje očaj - krećete svim silama na Ukrajinu jer ne smijete da izgubite taj rat. Ne znam koliko će rat tačno trajati, ali vam mogu reći - što više oružja Ukrajinci budu dobijali brže će povraćati teritorije. Kada već pričamo o oružju imaju veoma dobro obučene trupe poput onih koje su bile trenirane u SAD, i to su sada profesionalni vojnici, za razliku od ovih ruskih. I pošto ukrajinska vojska postaje NATO vojska, ruska je svakako slabija od nje. Čujem od američkih generala da su ukrajinski vojnici toliko posvećeni da je oružje u njihovim rukama još efikasnije. Takođe smatram da je i za Alijansu ovo velika lekcija o ukrajinskoj vojnoj strategiji, vojnoj taktici, fleksibilnosti pristupa, progresiji trupa i načinu na koji su pružili otpor. Biće to izučavano u vojnim knjigama - kaže Bugajski.

- Šteta je enormna i to je teško izračunati nominalno, ali je izvjesno da je ogromna. Mi smo destinacija u koju se jedino brzo može stići avionom, ali sada gotovoj raboti mane nema. Đe im je bila pamet da ugase kompaniju koja je dovodila 600.000 putnika godinu prije toga. Gubikom Montenegro erlajnsa skratili smo sezonu sigurno za tri mjeseca poslovanja. Došli smo sa 215 na 120 dana sezone - naglašava Radulović.

Smatra da iduće godine moramo da omogućimo da ko god hoće da leti neka leti prema Crnoj Gori.

- Sada je ta odluka, međutim, u tuđim rukama ne našim. Sa Montenegro erlajnsom smo mi rukovodili tim procesom. Sada imamo avione, nemamo kompaniju. To su dva aviona koja ne mogu ništa da doprinesu, bez želje da potcijenim kompaniju.

Znam koliko novca gubimo i koliko ćemo tek da izgubimo zbog nečijeg neznanja, hira, bilo čega - smatra Radulović.

On ističe da je ova sezona, po njegovom mišljenju, ipak generalno bila dobra i da se još nije završila tako da tek nakon postsezone može da je komentariše.

Radulović naglašava da interesovanja za iduću godinu već ima, ali po njegovom mišljenju treba da krene što ranije i da se kasnije završi.

- Mi imamo ,,dvije sezone“. Jednu koju narod računajul i avgust, a to je samo dva mjeseca od ukupne sezone.

Za ta dva mjeseca ako je gužva ne znači da je dobra sezona. Druga sezona je ona koju struka računa i ona je od marta do novembra. Ako bilo koji mjesec podbaci se-

zona nije dobra. Ove godine smo bolji nego prošle, i to je to - kaže Radulović. Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment Herceg Novi dr Vasilije Kostić saopštio nam je podatke da je 2017. godine u Crnu Goru doputovalo avionom 49 odsto turista. Drugo najčešće korišćeno prevozno sredstvo za dolazak u Crnu Goru bio je automobil (40,5 odsto) kojim su dolazili turisti iz okolnih zemalja.

- Ove godine je oko 40 kompanija letjelo prema Crnoj Gori, a u 2019. godini gotovo 80. Za razliku od nas, aerodrom Tirana ljetos je bio povezan sa preko 80 destinacija - poručuje Kostić.

DESTINACIJE

Imajući u vidu strukturu gostiju u Crnoj Gori, jasno je, po njegovim riječima, da ona nije više avio-destinacija, već destinacija u koju se dolazi isključivo automobilom, kojim gosti uglavnom dovoze namirnice potrebne za boravak čime se umanjuje nivo kvaliteta destinacije a i umanjuju se prihodi od turizma.

- Crna Gora, dakle, upražnjava masovni (jeftini) tu-

M. JOVIĆEVIĆ

UMANJEN KVALITET

Katastrofalna odluka da se ugasi nacionalni

Američki analitičar Januš Bugajski smatra da SAD nema strategiju za Zapadni Balkan

Januš Bugajski

Zbog gašenja Montenegro erlajnsa sezona upola kraća

ŽARKO RADULOVIĆ: Mi smo destinacija u koju se jedino brzo može stići avionom, ali sada gotovoj raboti mane nema. Đe im je bila pamet da ugase kompaniju koja je dovodila 600.000 putnika godinu prije toga

VASILIJE KOSTIĆ: Nama je neophodan drugačiji tip turizma od masovnog koji upražnjavamo i koji znači ,,skupljanje na dnu“, a koji prijeti da ozbiljno devastira turistički imidž i turistički potencijal Crne Gore

OLIVERA BLAGOJEVIĆ: Potpuno je razumljivo da su faktori poput nedostatka aviolinija, globalnih problema, kao i prekida određenih avio-veza uticali na kvalitet turističke sezone

nje prije pandemije kovid-19, ali i da je ostvaren napredak i porast broja turista za 45 odsto u odnosu na 2021. godinu

- kazala je Blagojević.

Kako je naglasila crnogorski turizam treba da prati savremene trendove u svijetu, ali i da se oslanja na sopstveni kadar.

- Turizam i ugostiteljstvo su grane u kojima je dominantna uloga ljudskog resursa. Neophodne su reforme počev od podizanja svijesti o važnosti razvoja ostalih vidova turizma, ne samo kupališnog, zatim kreiranje povoljnije klime za rad kroz podsticaje, podršku i multiplikativni efekat turizma na razvoj ostalih grana i djelatnosti, zatim mjere za suzbijanje sive ekonomije, razvijanje strategija koje će obuhvatiti značajne faktore za turizam na globalnom nivou itd - kazala je Blagojević, Ona naglašava da je upravo sada krajnji rok da se preduzmu mjere za unapređenje kvaliteta sljedeće ljetnje turističke sezone.

rizam sa slabije platežno sposobnim gostima iz regiona dok je Hrvatska okrenuta najvećim dijelom Zapadnoj i Centralnoj Evropi odakle dolaze ,,njihovi“ turisti koji realno troše mnogo veće sume novca - smatra Kostić.

Kada je u pitanju broj noćenja, naglašava da u Crnoj Gori najduže borave gosti iz Ukrajine 10,8 dana, Rusije 9,7 dana (zbog ratnih dešavanja), slijedi Bosna i Hercegovina 8,72...

- Gosti iz Zapadne Evrope borave mnogo kraće. Iz Nje-

acija

mačke borave prosječno četiri dana, Francuske četiri dana, Austrije 3,3 dana itd.

Ovako kratak boravak govori više u prilog konstataciji da je Crna Gora za zapadno-evropske turiste prije prolazna nego turistička destinaciju koju treba posjetiti usput samo ako se posjeti neka zemlja regiona - kaže Kostić.

On nas poredi sa Hrvatskom gdje se najduže zadržavaju upravo turisti iz Zapadne i Centralne Evrope.

- Njemački turista prosječno boravi u Hrvatskoj preko 10

dana, poljski 6,65 dana, holandski šest, italijanski 5,9 dana... Pa sve ovo govori o našem turizmu a time mislim da smo u boljoj poziciji da objektivnije protumačimo rezultate ovogodišnje turističke sezone kao i da izvedemo zaključak o valjanosti puta kojim turizam ide i da postavimo pitanjeje li to ono što nam garantuje bolju budućnosti i da li je to ono što nam treba - naglašava Kostić i poručuje da svako može da izvuče zaključak. - Što se mene tiče ja sam taj zaključak davno donio i više

150 miliona od turizma

puta javno saopštio a mogao bi se sažeti u jednoj rečenici - nama je neophodan drugačiji tip turizma od masovnog koji upražnjavamo i koji znači ,,skupljanje na dnu“, a koji prijeti da ozbiljno devastira turistički imidž i turistički potencijal Crne Gore - poručuje Kostić.

IZGUBILI ,,VRIJEDNO VRIJEME“

-

čak i onda, kada se stanje stvari može brojčano izmjeriti te tako, manje-više, aproksimativno realno utvrditi jer „ako laže koza ne laže rog“, što bi rekao naš narod - kaže Kostić. On objašnjava statistiku koja kaže da smo se ove godine približili prihodu od oko jedne milijarde eura.

- Treba da uzmemo u obzir da je inflacija u Crnoj Gori 15 odsto. Dakle taj prihod

manje vrijedi za 15 odsto ili oko 150 miliona pa je to realno oko 850 miliona. Drugo, pogledajmo strukturu formiranja te brojke odnosno kako se do nje došlo - sa kojeg tržišta njegovih segmenata su došli. U Crnu Goru je došlo za sedam mjeseci 1,1 milion turista koji su ostvarili 6,1 milion noćenja. U poređenju sa sada već ,,famoznom“ 2019. godinom to čini 85 odsto dolazaka i 90 odsto noćenja - kaže Kostić dodajući da je iz zemalja regiona (Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija, Hrvatska, Slovenija…) realizovan najveći broj dolazaka u Crnu Goru, oko 54 odsto .

- Poređenja radi, u Hrvatskoj se iz zemalja regiona realizuje samo 4,7 odsto svih stranih dolazaka - istakao je Kostić.

Sličnog mišljenja je i naša sagovornica doc. dr Olivera Blagojević sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi. - Crna Gora je dominantno avio-destinacija, pa je potpuno razumljivo da su faktori poput nedostatka avio-linija, globalnih problema, kao i prekida određenih avio-veza uticali na kvalitet turističke sezone. Za nas je od strateškog značaja povratak gostiju Zapadne Evrope, jači upliv na tržište skadinavskih zemalja i generalno osvajanje novih tržišta i drugih destinacija - kaže Blagojević.

Ona navodi zvanične podatke da je od aprila do septembra ove godine obavljeno preko 300 letova od strane Er Montenegra i to prema Tel Avivu, Katovicama, Jerevanu, Bratislavi, Kairu, kao i ostalim destinacijama, a krenuli su letovi iz Saudijske

Arabije kompanije Flajnas… - To je veoma značajno za nas, imajući u vidu tržišni potencijal te zemlje, ali gašenjem nacionalne avio-kompanije, evidentno je da je taj čin doprinio lošijoj posjeti po više osnova - prekid avio-sabraćaja od strane nacionalne kompanije zemlje koja je avio-destinacija, preuzimanje letova od strane konkurentskih kompanija, gubitak brenda - identiteta nacionalne kompanije... Svako rebrendiranje iziskuje vrijeme a mi smo u tom smislu izgubili „vrijedno vrijeme“ - kaže Blagojević bez, kako dodaje, intencije da sada preispituje opravdanost odluke tadašnje vlade.

Ona komentariše objavljene podatke od strane Ministarstva ekonomskog razvoja da je za prvih šest mjeseci dostignuto 89 odsto od rekordne 2019. godine.

- Što se finansijskih podataka tiče, kompletnu sliku ćemo imati nakon svođenja bilansa za 2022. godinu. Uz ove rezultate, svakako da treba imati u vidu rastuću inflaciju. Imajući u vidu podatke sa kojima se raspolaže, opšti utisak je da sezona nije ispunila očekivanja u odnosu na 2019. godinu koja se uzima kao kriterijum za poređe-

- Prije svega, otežavajuće okolnosti su uslovljene nestabilnom društveno-političkom situacijom u Crnoj Gori, nepovoljnim ekonomskim trendovima, inflacijom, rastom cijena i sl. Planovi moraju uzeti u obzir aktuelne prilike u svijetu i kod naskazala je Blagojević dodajući da jedan od glavnih ciljeva treba biti produženje sezone.

- Tim povodom treba raditi na diverzifikaciji i obogaćivanju turističke ponude i sadržaja, ne samo u primorskoj regiji već i centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore. Takođe, raditi na razvoju ostalih vidova turizma poput ruralnog, tranzitnog, kongresnog, zdravstvenog, avanturističkog, kulturnog i sl, zatim digitalnoj promociji, na sadržajnijim sportskim, kulturnim i animacionim progamima, izletničkim programima za posjetioce sa specifičnim interesovanjima, kao i primjeni standarda u turizmu u svim karikama lanca od dobavljača do krajnjeg potrošača, kao i pojačanoj sanitaciji - kaže Blagojević dodajući na kraju da logičan nastavak treba da bude zimska turistička sezona, gdje je prepoznat veliki potencijal za razvoj hospitality industrije, sportskih i rekreativnih aktivnosti i uopšte aktivnih praznika.

KOVAČEVIĆ

nacionalni prevoznik došla na naplatu

Olivera Blagojević

Vasilije Kostić

Žarko Radulović

PODGORICA - Zdravstveni sistem u Crnoj Gori je na najlošijem nivou u svojoj istoriji, a osim što su građani prinuđeni da sve više usluga dobijaju van javnih zdravstvenih ustanova i za to plaćaju, od sada će im tek mali broj ljekova biti dostupan ,,na recept“, ocijenili su iz Komisije za zdravstvo Demokratske partije so cijalista.

- U bolnicama nema ljekova za najteže onkološke bolesnike, nedostaju osnov na sredstva za rad, sistem zakazivanja je doživio kolaps, liste čekanja su najduže od kada se vodi evidencija. Bivša mini

starka zdravlja Jelena Borovinić-Bo jović je ugasila transplantacioni sistem, a ministar zdravlja Vlade u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić je učestvo vanjem u ukidanju obaveznog zdrav stvenog osiguranja zadao završni smr tonosni udarac resoru na čijem je čelu. Kao vrhunac, juče smo dobili i zvaničnu potvrdu da od subote, 1. oktobra prestaje isporuka određenih ljekova namijenje nih za izdavanje za račun Fonda zdrav stvenog osiguranja od strane nekoliko proizvođača - navedeno je u saopštenju.

Iz DPS-a poručili su da su svjesni nezna nja, nestručnosti ali i loše namjere aktuel

ne vladajuće garniture u vođenju države.

- To nam svakodnevno dokazuju svojim postupcima. Međutim, ne želimo da vje rujemo da se iza ovakvog katastrofalnog stanja u zdravstvu krije loša namjera. Za to očekujemo da se nadležni u sistemu zdravstva obrate javnosti, pojasne novo nastalu situaciju i šta mogu građani do očekuju u predstojećem periodu. Lijeka za naše zdravstvo nema dok su donosio ci odluka neznaveni, pa ih zato čeka ne minovna politička kazna od strane gra đana. Ubrzo će sigurno uslijediti i neke druge kazne za brojna nepočinstva ko ja su počinili - rekli su iz DPS-a. D. M.

PODGORICA - Stan u ko jem žive aktivisti LGBTIQ zajednice Nikola Ilić i Hana Konatar napadnut je u srijedu, kada je nepoznati napadač čekićem slomio ulazna vrata, saopštili su juče njih dvoje.

je Hani dok je šetala psa, do bacivala: ,,Sotono, bježi odav de, ovo je Baston“.

PODGORICA - Duvanski

proizvod neobičnog imena ,,snus“ može se kupiti na trafikama u Podgorici. Mala pakovanja bijelog praha kupuju uglavnom tinejdžeri. Upakovan je

u plastičnu kutiju, kao žvake ili bomboni, a košta nepunih pet eura. Zabava za tinejdžere, glavobolja za roditelje, koji ne znaju kako da reaguju, jer na pitanje otkud u slobodnoj

prodaji kod nas, ni nadlež ni nemaju odgovor. Nije droga, a nije ni cigareta. Riječ je mljevenom duvanu koji je pakovan u minijaturne kese nalik onima za čaj i miri še na eukaliptus. Lako dostu

pan i popularan među tinej džerima.

- Duvanske kompanije su pro izveli ,,snus“ kao noviju vrstu duvana, zdraviju za odvikava nje od duvana, ali iskustva po kazuju da nije zdraviji, da je proizvod koji sadrži nikotin i izaziva zavisnost i druge sup stance koje dovode do kom plikacija u organizmu - kazala je Agima Ljajević iz Institu ta za javno zdravlje za RTCG. Visoke koncentracije nikotina najviše utiču na zube i respi ratorne organe, a posebno na mlade u razvoju.

- On dovodi do poremećaja u usnoj duplji i za kratko vrije me dovodi do promjena zuba i usne duplje ali i na drugim or ganima, laring, želudac i uda ljeniji organi - navodi Ljajević. I dok ga mladi koriste iz za bave, nesvjesno postaju zavi sni. To upozorenje je i na ku tiji koju kupite.

- Nikotin izaziva zavisnost kao heroin, treba i prodaju i nuđe nje sprovesti pod kontrolom i ograničiti upotrebu ovih po roizvoda - kazao je Ljajević. Dok se kod nas kupuje na tra fici, ,,snus“ je u svim državama EU zabranjen, osim u Šved skoj u kojoj se proizvodi.

- Tokom napada Hana je bila sama u stanu, a Nikola van dr žave - navodi se u zajedničkom saopštenju Konatar i Ilić i do daje da su napad prijavili po liciji koja je brzo i adekvatno sprovela istragu i pronašla po činioca kojem je Sud za prekr šaje u skladu sa zakonom izre kao odgovarajuću kaznu.

Prema njihovim riječima, par sati prije napada, grupa ljudi

Ilić i Konatar su kazali da, iako u ovom trenutku nemaju po tvrdu da su događaji povezani, žele da skrenu pažnju na kon tinuirano nasilje i stres kojim su izložene osobe koje pripa daju LGBTIQ zajednici.

- Takođe, ohrabrujemo sve koji doživljavaju nasilje da ga prijave jer je to jedan od dje lotvornijih načina da sistem ski riješimo problem nasilja, koje je usljed porasta fašistič kih uvjerenja, govora mržnje i diskriminacije sve prisutni je - zaključuju u zajedničkom saopštenju. D. M.

BUDVA

su bili grafiti u blizini igrališta. Tokom incidenta jedno lice je lak še povrijeđeno, a oštećeno je i jedno vozilo. Privedeno je dese tak osoba. U pitanju su većinom dvadesetogodišnjaci, a sa do gađajem je upoznat i nadležni tužilac, piše portal RTV Budva. R. P.

PODGORICA - Zbog ogromne neizvjesnosti i pratećih rizika naredni period će zahtijevati pažljivo praćenje poslo vanja banaka i razmatranje potrebe uvođenja novih, aktu elnoj situaciji prilagođenih, mjera na mikro i makro planu, ocijenio je guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić drugog dana Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava

Samit je u Bečićima organizovao Savez ekonomista Srbije, uz po kroviteljstvo Ministarstva finansija, Centralne banke i Uprave prihoda i carina Crne Gore. U okviru panela „Monetarna politi ka u inflatornom okruženju“ guverneri iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Sloveni je, razgovarali su o ulozi centralnih banaka u novim okolnostima, izazovima sa kojima se suočava finansijski sektor i dometima i ograničenjima mjera monetarne politike za ublažavanje inflaci je, te načinima preveniranja rizika koje nameće aktuelna kriza. Žugić je istakao da su „ovakvi skupovi prilika da razmijenimo iskustva i stavove i diskutujući o politikama koje sprovodimo u svojim zemljama, donosimo zaključke o efikasnosti mjera, kao i da dolazimo do rješenja za izazove kojih je danas i previše“. Učesnici panela saglasili su se da u aktuelnim okolnostima cen tralne banke moraju voditi preventivne i adekvatno dizajnirane politike, te da se, paralelno i u saradnji sa nosiocima fiskalne po litike, moraju baviti strukturnim izazovima, koji će nesumnjivo uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost. R. P.

6 Neđelja, 2. oktobar 2022.Aktuelnosti M.

Direktorat koji štiti ljudska prava i slobode u resornom ministarstvu nema rukovodstva, NVO sektor ocjenjuje da je sistem u blokadi

Nemaju direktora dva mjeseca, radi samo jedna osoba

minacije OSI. Dodaje da je to učinjeno bez ikakvih pret hodnih konsultacija, bez ana lize i bez najave.

Iz Ministarstva kratko kažu da će imenovanje novog di rektora/ice biti sprovedeno u skladu sa zakonskom pro cedurom. Kažu da će obja viti javne konkurse čim se usvoji kadrovski plan koji je u proceduri.

Upitani koje su posljedice na stale zbog nemanja čelnika/ ice Direktorata, odgovaraju da taj resor ,,sprovodi svo je aktivnosti u skladu sa de finisanim nadležnostima“.

- Trenutno se poslovi obav ljaju u otežanim uslovima zbog odsustva elektronske komunikacije, što je ujedno i razlog uskraćivanja transpa rentnog informisanja opšte i stručne javnosti, kao i komu nikacije sa građanima/kama i institucijama – rekli su oni. Pojedini građanski aktivisti i predstavnici NVO sektora kritikuju rad ovog resora, ne vezano za poteškoće u obav ljanju poslova koje su uslije dile zbog hakerskog napada.

Došli smo do toga, što se tiče prakse, da je funkcionisanje Ministarstva, posebno u di jelu LGBT oblasti, potpuno blokirano, kaže aktivista za

PODGORICA - Brojne lažne potvrde o završenom visokom školovanju otkri vene su u Upravi policije -saopšteno je iz Alternative Crne Gore. Najinteresan tnija je ona koju je predao penzionisani policijski inspektor (penzionisan nekoliko dana nakon što je objavljen dokument)

Dragan Stevanović koji je fakultet završio u Petrinji 1994. godine, u jeku ratnih razaranja.

- Diplomu nije imao u karto teci. Imao je samo ovo uvje renje sa kojim je napredovao do najvećeg policijskog zva nja. A opšte je poznato da sva ko uvjerenje vrijedi najviše pola godine. Nije nam jasno ni to kako je pedagog mogao da obavlja funkciju načelnika Odsjeka za sprovođenje pri nudne naplate - saopšteno je iz ove NVO.

Alternativa Crna Gora je već pripremila tužbe protiv 300 osoba sa dokazima zbog falsi fikovanja diploma. Ova orga nizacija je već predala Osnov nom državnom tužilaštvu

Iz Ministarstva kratko kažu da će imenova nje novog direktora/ ice biti sprovedeno u skladu sa zakonskom procedurom. Kažu da će objaviti javne konkurse čim se usvoji kadrovski plan koji je u proceduri

ljudska prava i direktor Re gionalne LGBT organizaci je ERA za Zapadni Balkan i Tursku Danijel Kalezić

UMJesto tiMa radi sve Jedna osoba - Kompletan posao je spao na jednu osobu koja je zapo slena, a količina posla je toli ka da je samo za naš dio po treban cijeli tim. Cijeli posao koji bi trebalo da se odradi ne može da se uradi. Sistem ne funkcioniše – kaže Kalezić. Podsjeća da je ministar puno obećavao pozitivnog, i njima, i međunarodnoj zajednici. – Što nema direktora, neime novanje i manjak zaposlenih i otpuštanje zaposlenih je pokazalo da ako nešto u toj mjeri ne funkcioniše, onda je to namjerna stvar, vjerovat no. Volio bih da čujem mini strovu izjavu. Implementa

cija nacionalnih politika je stala, usklađivanje poveza nih zakona sa Zakonom o ži votnom partnerstvu, takođe. Zbog čega su svi procesi za ustavljeni, čiji je to interes –kaže Kalezić. Krajem jula prestao je man dat generalnoj direktorici Direktorata za ljudska prava Mirjani Vlahović-Andrija šević. To je, kako je objašnje no, učinjeno zbog ukidanja Ministarstva pravde, ljud skih i manjinskih prava. Po novo su se formirali zaseb ni resori i novi Direktorat za unapređenje i zaštitu ljud

skih prava i sloboda. Vlaho vić-Andrijašević nije nakon toga više angažovana u Mi nistarstvu.

Direktorat za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i slo boda, između ostalog, štiti od diskriminacije, analizira me đunarodne i EU standarde iz oblasti ljudskih prava i slo boda i priprema prijedloge propisa u cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa relevantnim međunarod nim standardima. Izrađuje i analize, informacije i izvje štaje za potrebe državnih or gana, te obavlja druge poslo

ve iz oblasti ljduskih prava i sloboda.

osi se i ne poMinJU Izvršna direktorica Udruže nja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić negoduje što se u nadležno stima ovog ministarstva ,,vi še OSI i ne pominju“.

- To je neprihvatljivo. Kao da su izbrisali oko 12 odsto po pulacije – kaže Vujačić. Podsjeća da je novim Pravil nikom o unutrašnjoj organi zaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MLJMP ukinut i Di rektorat za zaštitu od diskri

Godinama su se, kaže Vuja čić, zalagali da se pitanja OSI podignu na veći nivo, da im se pristupa s aspekta ljud skih prava.

- Posebno je negativna poru ka poslata jer je ranije na po ziciji direktorice bila OSI, a dodatno Direktorat su uki nuli u godini kad je trebalo koordinirati pripremu peri odičnog izvještaja za Komi tet UN o pravima osoba s in validitetom. Sada se ne zna ni kako će se sprovoditi i pri premati izvještaj o realizaciji Strategije za zaštitu lica sa in validitetom od diskriminaci je i promociju jednakosti. U stvari, jasno je da ne rade ni šta već neko vrijeme i da je učinjena značajna regresija po svim pitanjima kada je ri ječ o OSI – rekla je ona. Kaže da se ne usvajaju za koni.

- Propuštili su da nekog no minuju za Komitet UN o pra vima OSI. U julu je ministar Đeka bio obećao da će vrati ti Direktorat, ali dva mjeseca ništa nijesu uradili, sada i ne mogu u tehničkom manda tu. Umjesto da se jačaju ka paciteti prethodnog direk torata koji je prošle godine imao dvoje zaposlenih, oni su potpuno ukinuli Direk torat – rekla je ona. n. Đ.

prinudne naplate - saopšteno je iz ove NVO

dokaze protiv 54 osobe, me dicinskog osbolja iz Pljevalja. Zarija Pavićević iz pokreta „Alternativa“, koji u saradnji sa Ministarstvom prosvjete intenzivno radi na otkriva nju lažnih diploma u javnom sektoru, za Pobjedu je rani je kazao da u Crnoj Gori ima oko 35.000 falsifikovanih di ploma.

U našem javnom sektoru se nalazi, prema našim nezva ničnim informacijama, oko 40 odsto lažnih diploma, što

je svakako na zabrinjavaju ćem nivou. Većina tih diplo ma nam dolazi sa iste adrese, u pitanju su Sokolac, Novi Sad, Beograd, Kosovska Mitrovi ca, Tutin… Brojne su lažne di plome sa univerziteta „Nikola Tesla“, „Union“, „Hipokrat“, „Dositej Obradovic“, „Brčko“. On ističe da je nevjerovatno na šta su sve naišli tokom istraži vanja lažnih diploma, te isti če da ih ima u svim sektorima.

- Želio bih da naglasim da je stanje vezano za sumnjive di

plome posebno alarmantno u zdravstvu. Takođe i prosvje ta i policija su pune lažnih ka drova. Posjedujemo diplome državnih službenika koji su, recimo, u roku od jedne go dine uspjeli da završe četiri. U našem vlasništvu je tako đe i nekoliko diploma koje su potpisane od strane vlasnika škola koji prethodno nijesu čak ni registrovani u CRPS. Imamo slučaj medicinske se stre u bolnici u Pljevljima, ko ja je srednju školu završila

u Tutinu, u ustanovi koja je otvorena nakon sticanja nje ne „diplome“. Imamo gospo dina koji je diplomu inženje ra građevinarstva stekao za manje od tri godine. Imamo osobe koje su za tri mjeseca završile četiri godine sred nje škole, farmacije. Imamo još jednog gospodina koji je postao diplomirani informa tičar za godinu. Možete li sa mo da zamislite medicinsko osoblje koje čak ni srednju školu nema? Imamo i slučaj

gdje je nostrifikovana diplo ma šest mjeseci prije nego je osoba i „diplomirala“. Imamo desetine osoba koje su obav ljale funkcije direktora u jav nim preduzećima, a prijavlji vali su sa diplomama koje su donosili godinu kasnije. Svaki će se slučaj ispitati i biće pro cesuiran - naveo je Pavićević. Pavićević kaže da su prijave anonimne i građani slobod no učestvuju i pomažu u ot krivanju lažnih diploma.

Mr. J.

PODGORICA – Direkto rat za unapređenje i zašti tu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i sloboda od kraja jula, dva mjeseca, nema direktora/icu, sa znaje Pobjeda.

Zgrada ministarstva za ljudska i manjinska prava

i.mandić

Sporno uvjerenje

Patrijarh Ruske pravoslavne crkve 23. septembra ove godine poručio je mobilizovanim vojnicima za rat u Ukrajini: ,,Idi hrabro da ispuniš svoju vojnu dužnost. I seti se, ako položiš svoj život za svoju zemlju, svog suseda, ti ćeš biti sa svojim Bogom u njegovom kraljevstvu slave i večnog života“.

Kiril nije pozvao ruske vojnike u verski rat, već u čist teritorijalni osvajački bratoubilački rat moskovske države protiv Kijeva koji nema nikakve veze sa širenjem hrišćanske vere. Ukrajinci nisu napali Hrista da bi srednjevekovni ruski rat za krst protiv njih bio shvatljiv. Kiril je postao otvoreni saveznik nasilja ruskog cara jer njega ne vodi Hrist, već bogohulno samoljublje i žeđ za herkulovskom slavom makar je pokušao dostići i hidrogenskom bombom.

Najmanje stoga je već sutradan papa Franjo na zboru verskih vođa u Kazahstanu opovrgao Kirila sledećim stavom: ,,Religija i Bog ne bi nikada trebalo da budu taoci čovekove želje za moći“.

Kirilovo obećanje da će poginuli ruski soldati otići u zvezde je teološki prazno, jer niko ne može pre Strašnog suda znati koga će Bog primiti u Raj a koga neće, niti popovi na zemlji mogu ikoga, preskačući Boga, poslati u Hristovo kraljevstvo. Popovi ne mogu zameniti Boga odre-

Ratni patrijarsi

đujući mu koga će on primiti pored svog prestola, niti im je on to ikada dozvolio. Kirilova stara prevara evropskih teologa da popovi mogu obećavati svetačastvo ljudima tokom života i Raj za poginulu omladinu izbacujući Boga iz religije, šalje ih u smrt bez griže savesti za zločinački rat i protraćeni život. Ali koliko to danas može da uspe? Kod nekih da, ali - da li su popovske rajske šećerleme dovoljne da stvore milione besvesnih vojnika koji će se odreći lične zemaljske budućnosti u korist oblaka na nebu?

ŠTO HOĆE PUTIN

Šta hoće ruski predsednik niko pouzdano ne zna. Mnogi se slažu da hoće celu Ukrajinu, celu severnomorsku obalu sa Moldavijom, Gruziju, Jermeniju, Kazahstan – koji je velik kao Zapadna Evropa, baltičke države i ko zna šta još. Možda hoće da vrati Rusiju i u Port Artur na Pacifiku koji je Moskva izgubila u ratu sa Japanom 1904/5. godine i stvori alternativnu ratnu luku Vladivostoku, kako je to zakratko u 19. veku i bilo.

Jedno je sigurno: Putin je predstavnik nove osvajačke politike Moskve, poveo je rat za šestu fazu moskovskog kolonijalizma da povrati bar deo teritorije Romanovih koja je bila veća i od SSSR-a. A nekako hoće i Srbiju i Crnu Goru da zahvati i dobro za to plaća srpsku iredentu u Podgorici. Do sredine 17. veka Rusi su se zbog trgovine krznom kapljičasto širili po tajgama istoka do Pacifika. Išli su na Azi-

Kiril nije pozvao ruske vojnike u vjerski rat, već u čist teritorijalni osvajački bratoubilački rat moskovske države protiv Kijeva koji nema nikakve veze sa širenjem hrišćanske vjere. Ukrajinci nijesu napali Hrista da bi srednjovjekovni ruski rat za krst protiv njih bio shvatljiv. Kiril je postao otvoreni saveznik nasilja ruskog cara jer njega ne vodi Hrist, već bogohulno samoljublje i žeđ za herkulovskom slavom makar je pokušao dostići i hidrogenskom bombom

ju i nisu bili mnogo u vezi sa Evropom. Petar Veliki je to promenio u 18. veku obrtom ka zapadu sa osvajanjem Baltika i izgradnjom Sankt Peterburga, a dao je ruskim caricama zamah da osvoje severnu obalu Crnog mora, deo Poljske i Ukrajinu – ,,Novu Rusiju“ i osiguraju zemljom crnicom prehrambenu sigurnost Carstva.

Sa slomom Napoleona, Rusija je otišla na zapad Evrope dublje nego što je to uspelo SSSR-u, jer je dobila Finsku i Varšavu i proširila svoj raniji posed u Poljskoj. U 19.veku Moskva se okrenula jugu i otišla da osvoji Krim, kavkavske oblasti sa Jermenima, Gruzijcima i drugim narodima. Krenula je tamo na njihovu rusifikaciju i proizvodnju čaja, a istrebljivala žilave planinske plemenske protivnike. Tada je, posle ukidanja kmetstva 1861. godine, a naročito posle gladi u evropskoj teritoriji Moskve i sa izgradnjom transsibirske železnice, krenulo masovno naseljavanje Rusa iza Urala i dole ka Kaspijskom moru gde je celo to područje proglašeno slobodno za naseljavanje

– slično širenju Amerikanaca na zapad njihovog kontinenta sa The Homestead Act (Zakon o naseljavanju) iz 1862. godine. Tada se Moskva širi i po Zakavkazju sa Turkmenistanom potplaćujući lokalne emire i kanove i tera ih da proizvode pamuk. Dok su tih godina Rusi prodavali svoje teritorije u Americi Vašingtonu, izbili su na Pacifiku na Sahalinska ostrva, izgrađivali Vladivostok, a prvim krakom transsibirske železnice ,,osvojili“ luku Port Artur u Mandžuriji vojnom ucenom Kine.

Tada su podvrgli svom uticaju i Mongoliju i severozapadnu Kinu. Ta teritorija, do 1904. godine, je bila maksimalno dostignuće Moskve, gde posle te godine započinje odsecanje pojedinih krajeva porazom od Japana. Nastavilo se sa porazom Rusije protiv Nemačke kada je Brest-Litovskim mirom Lenjinova Moskva separatno od saveznika pristala na gubitak teritorija koje je po slomu Nemačke 1918. godine delom povratila, potom u revoluciji nastavila, a 1939/40. godine povratila deo Finske, Besarabiju, istočnu Poljsku,

Litvaniju, Letoniju i Estoniju. Sada ima još teritoriju Kneževine Kalinjigrad na bivšoj teritoriji Pruske iza granice sa Poljskom.

Putinovu Rusiju za sada uz pomoć Zapada Ukrajina drži na poziciji pata-karta, dok sukob Azerbejdžana sa Jermenijom oko Nagorno Karabaha tera Ruse na slom živaca. Jer, kako da vode rat sa svojim bivšim Azerbejdžanom u korist ponovnog osvajanja Jermenije a da ne naljute Erdogana u Turskoj? Svuda su se zapleli.

U stvari, Putinove osvajačke planove i upropašćavanje ruske države može jedino da osujeti sam ruski narod otporom mobilizaciji. Njega presudno ne mogu napasti uralski i zakavkaski narodi, kao ni malobrojni budistički Kalmici u svojoj republici kod Dagestana, već - Moskva i Sankt Peterburg. Jeste da Kalmici od 2004. godine imaju najveću pagodu u Evropi, ali ih je svega 160 hiljada i njihov mobilizacioni jad teško stiže do ionako gluvih ušiju ministra odbrane Šojgua, jer je on ministar napada. A možda bi i zavera prisebnijih generala od Šojgua dovela do preokreta?

A da sve ovo nije više nego opasno po ceo svet, posmatrali bismo scene iz Rusije zavaljeni u fotelje.

LUTER PROTIV

KIRILA I PORFIRIJA

Iako je nemačko-holandski protestantizam zaobišao pravoslavne krajeve, pravoslavna vaseljena mrzi protestantizam iz dna duše, jer su Luter i Kalvin ubedili svoje sledbenike da sveci ne postoje i da popovi ne mogu nikome oprostiti grehe niti ikoga poslati u Raj, ali ga mogu tešiti i mogu mu i moraju pomoći da ih izbegne.

I što je još poraznije, usudili su se da kažu da profesionalni čudotvorni popovi nisu neophodni za razumevanje Biblije, da svete tajne ne postoje a da su rimska i carigradska bogožderska liturgija teološki varvarizam i perverzija hrišćanstva. Odbacili su i kipove i ikone, no, to nije toliko kod njih važno, iako ih pravoslavni ,,ikonoljupci“ zbog toga ne manje kude. A odbacili su i postojeće kaluđerstvo i monaške redove i njihov celibat. Luter je proglasio svakog hrišćanina za apostola i time pape i popove lišio prvenstva pred Bogom. Svi hrišćani su sveštenici, a izabrani predvodnici prelati su ,,funkcioneri“ – Luterov izraz. I kazao je papi (posredno i patrijarsima) da je ,,ubiti 20 papa i jednog popa mali greh“. I kazao je da je suština hrišćanstva naše pokajanje za grehe.

Čime to Kiril vara vojnike gde ga Luter podsmešljivo gleda?

On ih vara da Ukrajinci nisu zaseban narod već odmetnuti Rusi i da ti pobunjenici ugnjetavaju sopstvenu krv zbog čega zaslužuju kaznu. To isto kod nas govori i patrijarh Porfirije preuzimanjem crnogorske crkvene imovine u beogradske ruke i bjeljinskim govorom da državne granice među nama ,,ne moraju biti i konačne“. Mi, verovatno, ne grešimo kada pretpostavljamo da Patrijaršija u Beogradu vidi Crnogorce u zasebnoj podgoričkoj državi kao srpske dezertere koji moraju biti prisajedinjeni stvarnoj majci na Dunavu i Savi.

Luter bi napao Kirila i Porfirija Perića čak i da je shvatljiva kolonijalna politika i Rusije i Srbije, jer on ne bi oprostio teološku ludost da patrijarsi mogu vojnike slati u Raj nezavisno od Boga. Kiril je oteo od Boga profesiju i obesmislio njegov Strašni sud, čime je napao temelj hrišćanstva da o stepenu poobožavanja vernika odlučuje jedino Bog posle smrti svakog od nas.

Ljudi ne tvore besmrtni život na Nebu, već je to privilegovana Božja nagrada. Pogibija ruskog vojnika u Ukrajini nije put u Raj, Kiril ne može nikoga tamo da transportuje, a njegova propagandna laž služi Putinovoj politici da nereligijski cilj postigne uz pomoć lažne religije - falsifikata.

Kiril i Porfirije nisu bogovi. Tu je Luter opasan po obojicu patrijaraha budući da se, po njemu, greh koji oni svojom politikom čine, na Zemlji ne može ničim oprostiti i oka-

Isto što ,,propovijeda“ ruski patrijarh Kiril kod nas govori i patrijarh Por rije preuzimanjem crnogorske crkvene imovine u beogradske ruke i bjeljinskim govorom da državne granice među nama ,,ne moraju biti i konačne“. Mi, vjerovatno, ne griješimo kada pretpostavljamo da Patrijaršija u Beogradu vidi Crnogorce u zasebnoj podgoričkoj državi kao srpske dezertere koji moraju biti prisajedinjeni stvarnoj majci na Dunavu i Savi

Piše: dr Dragan VESELINOV

jati u ime Boga, nikakvim nov cem i kupovinom oproštajni ca, nikakvim ispovedima pred popom i nikakvim blagosilja njem mačeva.

A ako je Moskva treći Rim, možda ne bi bilo loše da se oba patrijarha podsete da je Luter papi Lavu X uputio Rimu ovu poruku: ,,…Ja sam, istina, na padao rimski dvor, čiju iskva renost ne može niko da pori če, pa ni Vi, iskvarenost veću nego što je bila iskvarenost Va vilona i Sodome“.

OTKUD NEVJEŠTINA POPOVA

Patrijarhe Kirila i Porfirija vodi neskrivena pohlepa za imovinom i slavom koju že le zaslužiti širenjem države umesto vere. Oni će zasigur no reći da to nije tačno. Brojni teolozi i crkvene vođe pre njih su izbegavali da se tako otkri ju jer su, bilo iskreno ili ne, ra tove svojih država opravdava li verskim razlozima kojih kod Moskovske i Beogradske pa trijaršije nema.

Možda malo ko kao rimski pon tif ima pravo da im to kaže, ali se papa Pije XI u doba ekonomske krize i uspona nacizma 1932. godine usudio da kaže u svojoj enciklici Caritate Christi Com pulsi da je ovu krizu izazvala ,,pohlepa za novcem“. On po mnogima ne zaslužuje pohva le zbog antagonističkog držanja Vatikana u Drugom svetskom ratu, no, tada ranije, pogodio je razlog muke koja će zahvatiti ceo tadašnji svet.

Kada je papa Urban II 1095. godine sazvao u Klermonu sabor vladara i biskupa radi odluke da se ode u rat protiv Seldžuka radi oslobođenja Je rusalima, on se poslužio ja snim verskim opravdanjem: Turci su zatvaranjem Jerusa lima za evropske hodočasnike prekršili sporazum Karla Ve likog i Haruna al Rašida iz 800. godine kojim su Jerusa lim proglasili za slobodan grad za sve vernike sveta.

Kada je Bernard iz Klervoa obrazlagao 1147. godine za pa pu Evgenija III razlog da se ode u novi krstaški rat za oslo

Jedno je sigurno: Putin je predstavnik nove osvajačke politike Moskve, poveo je rat za šestu fazu moskov skog kolonijalizma da povrati bar dio teritorije Romanovih koja je bila veća i od SSSR-a. A nekako hoće i Srbiju i Crnu Goru da zahvati i dobro za to plaća srpsku iredentu u Podgorici

bođenje grofovije Edese, prve krstaške države, koju su po vratili Seldžuci, istakao je da se time brani vlast hrišćana u Je rusalimu. Francuski kralj Luj VII i njegova nadmoćna žena, kraljica Akvitanije, Eleono ra, su mu tada pali pred sto pala da od njega prime krst za rat. Doduše, rat se završio propašću krstaša, a brak Luja i Eleonore se raspao zbog nje nog slobodnog shvatanja sek sualnog života. To je i samog papu dovelo do muke kako da ih razvede, sve dok se Rim nije dosetio da ga opravda nemo gućim obrazloženjem: Eleo nora i Luj nisu ,,konzumirali“ brak, nisu, navodno, nikada bi li zajedno u krevetu. Kada je Kolumbo krenuo na zapad da 1492. godine stigne do San Salvadora, oboje špan skih vladara ga je podržalo iz verskih razloga. Ferdinand je hteo da Kolumbo pronađe put do Indije odakle bi naknad no prebačena evropska voj ska krenula sa istoka prema muslimanskoj Turskoj, dok bi španska Armada zaplovila sa zapada na istok i napala Cari grad. A njegova kraljica Kasti lje Elizabeta Katolička je ui stinu htela da sa Kolumbovim otkrićem novog sveta iz njega otera evangelizacijom domo rodaca Đavola, koji se tamo sa krio pošto je iz Evrope uspeš no proteran.

Kada su holandski kalvinisti u Južnoj Africi branili apar thejd i ropstvo crnaca, oni su to činili uz pomoć verskog obrazloženja da crnci nema ju dušu jer su oni potomci No jevog sina Hama koji je, vi devši golotinju pijanog oca, osetivši se osramoćenim, ka strirao oca, a ovaj ga je potom proterao iz porodice. Od po tomaka bezdušnog i ocrnje nog Hama nastadoše crnci, i njihova je dužnost od tada na ovamo postala da radom oka javaju greh svog praoca, Ha ma. Tako, iako nejasno, Knji ga Postanja navodi čitaoce na zaključak o opravdanosti rop stva. A i američki kalvinisti su istim razlozima kao i južnoa frički branili ropstvo.

OGOLJENA POLITIKA

Ima o međuvezama religije, interesa Crkve i politike dr žave daleko više primera ne go što ih je navela ijedna isto rija i enciklopedija, ali o čistoj, ogoljenoj ratnoj crkvenoj po litici od vere, nema bezbroj primera. Otuda smo zahval ni patrijarhu Kirilu što nam je jasno saopštio da se katastrofa moskovske politike ipak mo že podjednako katastrofalno braniti i sa verskog stanovišta: grešni ruski osvajači će u Raj, a pravi hrišćani i miroljubivi narod će u Pakao?! Ovoga se čak ni Nojev Ham nije dosetio. Sad je na redu i patrijarh Por firije Perić da očisti svoje za gonetne rečenice o granica ma među našim narodima i jasno, kao i Kiril, saopšti dr žavnu politiku Beograda. Ne mora dugo da smišlja govor, pomoći ćemo mu.

Ovo je šest meseci pre pada nemačkog Beograda 1944. godine ispred dolaska jugo slovenskih partizana i sovjet ske vojske govorio predsednik kvislinške vlade u Srbiji , gene ral Milan Nedić: ,,Ponavljam vam, nama nije potrebna ni kakva Jugoslavija, mi hoćemo Veliku Srbiju“. (Novo vreme, 4. mart , 1944).

Strpljivi smo, da li će kad-tad patrijarh Porfirije Perić da iz govori Nedićevu rečenicu? •

Grabovac – primjer dobre prakse brige o starima

KOTOR- Od prvog do da našnjeg dana Dom starih je prošao kroz razna iskušenja i izazove da bi danas pred stavljao jednu od vodećih ustanova iz oblasti socijalne i dječije zaštite. Izdvojila bih kao najveće iskušenje 2020. godinu kada su zaposleni bili odvojeni od svojih porodica da bi zaštitili zdravlje i živote korisnika Doma. Među njima sam bila i ja lično i to u oba perioda izolacije – kazala je v. d. direktorka JU Dom starih „Grabovac“ Risan Aleksan dra Docevski, danas na sve čanoj akademiji povodom 75 godina (1947 – 2022) od osni vanja ove ustanove, koja je održana u hotelu „Cattaro“ u Starom gradu u Kotoru.

Docevski je podsjetila da je u odnosu na period prve izola cije, april-maj 2020. godine, kada je dobrovoljno ušlo 60 zaposlenih u izolaciju koja je trajala 60 dana, broj zaposle nih u drugoj izolaciji povećao se za 30 odsto što, kako je kaza la, najbolje govori o odgovor nosti zaposlenih i riješenosti da se izborimo sa zarazom ka kva je kovid-19.

PLANOVI

-Ta borba i dalje traje. Zajedno sa njom i naša želja za napre dovanjem jer to zahtijeva na šu odgovornost i konkuren tnost sa drugim ustanovama u oblasti socijalne zaštite, ka ko u zemlji tako i u regionu. U tom cilju u narednom periodu započećemo sve aktivnosti na sprovođenju zacrtanih plano va, a kao najznačajnije istakla bih rušenje objekta gerijatrije – paviljona H koje se planira za početak marta 2023. godine radi izgradnje novog savreme nijeg kompleksa. U cilju izna laženja adekvatnog smješta ja korisnika koji se trenutno nalaze u navedenom objektu, nadam se da će nam pomoć pružiti resorno ministarstvo u saradnji sa drugim ustanovama socijalnog zbrinjavanja odra slih lica – kazala je Docevski. Ona je podsjetila da je Dom sta rih pored redovne djelatnosti smještaja odraslih lica, licen ciran i za pružanje vaninsti tucionalnih socijalnih usluga, konkretno smještaja odraslih i starih lica koji su beskućnici u prihvatilištu Doma, zatim pro gram usluge pomoći i njege sta

rijih lica u kući, koji se realizuje u saradnji sa kotorskim Sekreta rijatom za kulturu, sport i druš tvene djelatnosti, kao i uslugu dnevnog boravka za starije oso be oboljele od demencije u kru gu ustanove, koja trenutno nije zaživjela, ali čiji početak primje ne se očekuje u najskorijem pe riodu nakon sprovođenja po trebnih zakonskih procedura.

ADAPTACIJA

Docevski je najavila da to kom naredne godine planira ju sprovođenje još jedne uslu ge dnevnog boravka za odrasla i stara lica i osobe sa invalidite tom u Kotoru, za koju je Opšti na Kotor opredijelila prostor na lokaciji u naselju Škaljari.

Ministar rada i socijalnog sta ranja Admir Adrović je pod sjetio da je Dom starih „Grabo vac“ prva ustanova tog tipa u Crnoj Gori, koja trenutno pru ža smještaj za 265 korisnika o kojima brine 119 zaposlenih.

On je najavio da je u Domu starih u Risnu u planu izgrad nja novog objekta za smještaj 52 korisnika na mjestu sadaš njeg H paviljona.

-Ministarstvo će učestvova ti u ukupnim troškovima iz gradnje, a novi objekat će biti sagrađen po svim savremenim standardima – kazao je Adro vić. On je istakao da je posebno zahvalan osoblju Doma koje je u vrijeme pandemije koro na virusa požrtvovano radilo u izuzetno teškim uslovima.

Naveo je da je Dom starih u Risnu ustanova sa višedece nijskom tradicijom i primjer dobre prakse brige o starima, kako kod nas tako i u regionu. -Kao resorni ministar potrudi ću se da da zaposleni u oblasti socijalne i dječije zaštite bu du prepoznati od strane drža ve na adekvatniji način – po ručio je Adrović.

SJEĆANJA Nekadašnji dugogodišnji di rektor Doma starih Zoran Vu kićević u svom emotivnom obraćanju, kazao je da ne pam ti da ga je poziv za neki događaj ovoliko obradovao, uznemirio i oplemenio u isto vrijeme. -Uznemirio zbog osjećaja no stalgije koji me obuzeo dok su mi tokom vožnje do Risna pro lazile slike dana koje smo zajed no provodili u našem domu, u kojem smo stvarali uspomene koje mi i dan danas napune oči,

Ne zaboravljam ni naša mala slavlja, domske svetkovine, ni dane u kojima smo tugovali prihvatajući tuđe ožiljke kao svoje. Zajedno smo rasli jedni pored drugih, jedni za druge, i pod stare dane. I sve što smo radili, radili smo zajed no – kazao je nekadašnji direktor Zoran Vukićević čestitajući zaposlenima i korisnicima „domski praznik koji uvijek služi kao podsjetnik na istinu da smo stvorili zdanje koje nije kuća, ali grije“

kao i dušu. Oplemenio jer znam da sve ono što sam naučio i spo znao u ovoj oazi mira i humano sti, danas svuda sa sobom no sim kao kofer životne mudrosti. Pamtim osmijehe kada su se sa ove strane kapije našeg doma dočekivale porodice koje su im u vrijeme posjeta hitale u susret, ali i suze kada su napuštali dom. Posmatrao sam to, znajući da od susreta do susreta prola zi vječnost i da dok nam se čini da se ništa ne mijenja nove bo re na licu niču, ostavljajući novi i neizbrisiv trag vremena na nji hovim i našim licima. Sjećam se jutarnjih kafa, večeri i sjedjelj ki, tokom kojih smo ispisiva li filozofiju vremena, rješavali pitanja od „ državnog značaja“ bez i da trepnemo i tokom kojih zamalo nijesam naučio čak i da heklam. Ne zaboravljam ni na ša mala slavlja, domske svetko vine, ni dane u kojima smo tu govali prihvatajući tuđe ožiljke kao svoje. Zajedno smo rasli jed ni pored drugih, jedni za druge, i pod stare dane. I sve što smo ra dili , radili smo zajedno – kazao je Vukićević čestitajući zaposle nima i korisnicima „domski pra znik koji uvijek služi kao pod sjetnik na istinu da smo stvorili zdanje koje nije kuća, ali grije“. Na svečanoj akademiji govo rili su još i župnik Kotorske biskupije don Srećko Majić, profesor dr Uglješa Janković sa Fakultet političkih nauka i primarijus dr sci Aleksandra Milićević-Kalašić Iv. K.

RAT ZA ŠESTU FAZU MOSKOVSKOG KOLONIJALIZMA: Ruski vojnici u Ukrajini

alexander ermochenko / reuters

Svečana akademija povodom 75 godina od osnivanja Doma starih u Risnu

Puna sala na svečanoj akademiji

Izgleda da daljina čini svoje i sve što se u Crnog Gori dešava posljednjih godina odražava se i na nas u tu đini, uz stepen više negoli kod crnogorskih građana. Možda je i razlog tome što uvijek planiramo da se vratimo i tamo hranimo golubove na klupi u grad skom parku. Međutim, sve je manje golubova, klupe su nestale, a gradski parkovi postaše privatne svojine.

Kao sto svaka dobra vijest iz Crne Gore budi novu nadu u nama, svaki novopodignu ti turistički objekat nas uzdi že, svaki novi kilometar au to-puta nas zbližava, tako nas i svaka loša vijest rastužuje, a trenutna politička i ekonom ska situacija sve više razdva ja i udaljuje.

Kada bismo se vraćali sa go dišnjih odmora provedenih na Crnogorskom primorju, fotografije prelijepih ulcinj skih plaža, Budvanske rivijere, izgrađenih turističkih desti nacija tivatske obale, kotor ske zidine, cetinjska istorija i ostali mnogi prilijepi predjeli Crne Gore, satima bi izazivali pažnju naših kolega na poslu i svi bi komentari završili div ljenjem - Kakve prelijepe de stinacije, tamo je lijepo živje ti, kog đavola tražite ovdje. E, moje kolege!

Rodom sam iz Ulcinja, a diplo mu Ekonomskog fakulteta ste kao sam u Sarajevu. Radni vi jek započeo sam u ulcinjskoj građevinskoj firmi a ubrzo, krajem burnih 80-ih, poči njem političku karijeru, pr vo kao predsjednik omladine Ulcinja, zatim član uglavnom svih tadašnjih političkih save za i predsjedništava kao i dele gat u Skupštini opštine Ulcinj. Kao član Republičke konfe rencije omladine Crne Gore, pored ostalih, sarađivao sam sa Stankovićem, Milićevi ćem, Brajovićem, Darmano vićem, Rakčevićem i pred sjednikom Đukanovićem i

Političari Crne Gore, uozbiljite se

Crnoj Gori predstoje izuzetne ekonomske poteškoće. Svaka politička neodlučnost, odugovlačenje u dogovorima, igre i kalkulacije, prepucavanje i ucjenegrađane postavljaju u mnogo težu poziciju. Zanemarite populističku politiku i političke kampanje, obećanja većih ličnih dohodaka, dječjih primanja, penzija i svakojakih blagodeti. Budite iskreni jer je predložiti mandatara najjednostavniji dio svega oko nove vlade, dok je voditi domaćinstvo pravi izazov. Pogotovo kada to domaćinstvo nema velike zalihe za predstojeću zimu

bili smo svjedoci ,,AB revolu cije“. Bila su to zaista politič ki nezahvalna vremena i uz to malo više za mladog poli tičara Albanca iz Crne Gore. Principijelnost, realnost, na predna viđenja, osuđivanje nacionalizma, istina, praved nost i neprihvatanje jedne ili druge političke opcije, posta ju neprihvatljive vrline tadaš nje političke stvarnosti. Za cr nogorske političare sam bio ,,iredenta“, a za albanske ,,iz dajnik“…

Odlučio sam da nemam pravo da nametnem svojoj nerođe noj đeci da gledaju nerođene školske drugove kroz prizmu vjere, nacije ili političkih opre djeljenja njihovih roditelja. Odluka: 29. oktobar 1989 - Ti tograd - Beograd – Njujork. Nije bilo lako, od restoran skih poslova, čistoće, postdi plomskih studija i 30 godina na mnogim bankarskim po slovima i tako sve do danas gdje na poslovima finansij skog analitičara radim u jed noj od vodećih američkih (fi nansijskih) institucija

Uz velika odricanja, napore i nesebičnu podršku svoje su pruge - za 32 godine uspjeli smo da podignemo i vaspita mo dvije predivne mlade oso be. Izvanrednog obrazovanja,

Zašto vam je, gospodine bivši premije ru Krivokapiću, mnogo važnija crkva od fakulteta? Zašto vam je važnije da gradite crkve od bolnica? Zašto, kao na učnik, zanemarujete nauku i umjesto da ste potencirali vakcinisanje, ostali smo zemlja sa veoma malim brojem vakcinisanih u Evropi? Zašto bi se, uz potpuno uvažavanje njihove duhovne misije, sveštenici bavili gradnjom turističkih obje kata i turizmom, a ne duhovnim uzdizanjem svojih vjernika - šireći ljubav i poštovanje prema drugima? Zašto biste se vi zalagali za crkvene škole, kada ste cijelog života ubirali sve plodove tog opštedruštve nog i državnog obrazovanja?

uspješne advokatske i poslov ne karijere, a što je navažnije karakterne osobe, pune lju bavi i poštovanja. Ovo dvo je mladih ovdje u Njujorkubez predrasuda, podjednako, slušaju albansku i srpsku na rodnu muziku, bosanske sev dalinke i hrvatski-dalmatin ski pop. Dragi političari Crne Gore, ove dvije mlade osobe, rođene u Americi, uz neogra ničene mogućnosti u poslov nom napredovanju, rado bi se vratile i radile u Crnoj Gori.

Kad je crKva preča od faKulteta Zbog toga ne razumijem za što vi tjerate svoju djecu da napuste ognjišta, da akadem sko znanje besplatno ustu pe drugim - mnogo bogatijim zemljama? Zašto vam je, gos podine bivši premijeru Kri vokapiću, mnogo važnija cr kva od fakulteta? Zašto vam je važnije da gradite crkve od bolnica? Zašto, kao naučnik,

zanemarujete nauku i umje sto da ste potencirali vakci nisanje, ostali smo zemlja sa veoma malim brojem vakci nisanih u Evropi? Zašto bi se, uz potpuno uvažavanje nji hove duhovne misije, svešte nici bavili gradnjom turistič kih objekata i turizmom, a ne duhovnim uzdizanjem svojih vjernika - šireći ljubav i pošto vanje prema drugima? Zašto biste se vi zalagali za crkvene škole, kada ste cijelog živo ta ubirali sve plodove tog op štedruštvenog i državnog ob razovanja?

Gospodine Abazoviću, nasu prot vremenu u kome sam se ja bavio politikom, izuzetno je veliko i cijenim sadašnju svi jest crnogorskih političara ka da su te prihvatili da vodiš cr nogorsku državu. Učinio si nas, Albance, po nosnim i tvoj uspjeh postaje uspjeh svih Albanaca u Crnoj Gori. Ne samo nas, prihvatili su te Crnogorci, Muslimani,

Hrvati i sve ostale narodno sti, a vjerovali su ti da ćeš sve svoje napore uložiti u iznala ženje boljih rješenja u rješava nju društvenih, a prije svega ekonomskih problema građa na Crne Gore. Vjerovali su ti da ćeš svoju mladalačku energi ju utrošiti za budućnost mlade generacije, otvoriti nova kvali tetna radna mjesta, moderni zovati infrastrukturu, graditi nove moderne saobraćajnice, telekomunikacije, besplatan internet, privući strane inve stitore, otvarati moderne turi stičke objekte i stvarati predu slove da nove generacije dođu na svijet kao građani EU. Umjesto toga, vraćaš se u dav nu, davnu prošlost zbog meni neshvatljivih razloga, nastav ljaš ono Krivokapićevo – cr kveno. Vaš ministar finansija u vremenu velikih ekonomskih izazova gdje penzioneri treba da biraju između hljeba i lije čenja, gdje zdravstveni radni ci treba da odluče da li će bri nuti o bolesnicima ili o isplati sljedeće rate stambenog kre dita, a prosvjetni radnici štraj kuju za osnovna prava djece na obrazovanje, zanemaruje se i prisustvuje jasenovačkoj liturgiji umjesto kriznom sa stanku svog kabineta. Gospodine Abazoviću, vje rujem da si imao najbolje na mjere kada si se prihvatio od govornosti u vođenju zemlje. Takođe, vjerujem svim osta lim političarima Crne Gore, članovima Vlade, Skupštine i ostalih društvenih struktu ra da iz najboljih namjera pri hvataju odgovornost i obaveze koje im predstoje. Međutim, dobre namjere nijesu dovolj ne, treba da se radi, a radno iskustvo u tome zaista poma že, treba se suočiti sa izazovi ma, treba iznalaziti rješenja - nekada i nepopularna, tre ba biti iskren, priznati greš ke, ispraviti ih, saslušati dru ge, dogovarati se, i prihvatiti odgovornost za neurađeno, a ne tražiti dežurnog kriv ca. I onda kada oni koji su ti ukazali povjerenje to uskra te - zahvaliti se na ukazanom i prepustiti ulogu - u kojoj se nijesi najbolje snašao - svom potpredsjedniku i nastaviti život. Obrazovan si, pametandoktor nauka - i ovo kratko po litičko putovanje, dobra i loša

iskustva prenijeti na studen te političkih nauka. I umje sto toga - što je u suprotnosti, najprije s moralno-političkog gledišta - na svjetskoj pozor nici daješ predsjedniku svoje zemlje - kriminalne epitete.

(To je za domaće predstave, naš narod se na to navikao). I ono drugo - na istoj se pozor nici susrijećeš sa onima koji odlučuju pod kojim uslovima će kreditirati ne male obave ze koje se nameću građanima Crne Gore.

Trebali su tvoji savjetnici se be da upitaju, prije nego li te savjetuju - pod kojim bi uslo vima oni kreditirali kriminal nu državu? Kao i uvijek, mi smo najveći neprijatelji sebi samima.

alarmantno stanje

Dragi političari Crne Gore, uo zbiljite se! Crnoj Gori pred stoje izuzetne ekonomske poteškoće. Svaka politička neodlučnost, odugovlačenje u dogovorima, igre i kalkula cije, prepucavanje i ucjene, va še građane postavljaju u mno go težu poziciju.

Znate i sami da ste, srazmjer no populaciji, izuzetno zadu ženi. Spoljašnji, kao i unutraš nji dug, je ogroman u odnosu na državne prihode i priho de građana. Pozajmljeni no vac danas je daleko skuplji, a sjutra i dalje u porastu. Zaista malo opcija imate u zaustav ljanju domaće inflacije, cije ne energetike su nepredvid ljive, a domaća proizvodnja je sve manja. Zdravstvo je u krizi, onako ne racionalno, nefinansirano, ne opremljeno i uz to vam prije ti odliv i onako nedostajućih zdravstvenih kadrova. Nema otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, a sve je manje sezonske radne snage. Nezaposlenost visoko obrazovanih kadrova je svakim danom u porastu, a zapošljavanjem u opštinskim i državnoj administracije uz male lične dohotke nije rješe nje. Odlazak mladih, obrazova nih, radno sposobnih građana je alarmantan. Prirast novog stanovništva je manji, a sve je veći pritisak na penzione fon dove. Izuzetno važan auto-put nije završen, a sredstava nema. Odlaze vam najavljeni investi tori, a novih nigdje na vidiku (potrebni su konkretni ugo vori, a ne makete i fotografi je). Zanemarite populističku politiku i političke kampanje, obećanja narodu većih ličnih dohodaka, dječjih primanja, penzija i svakojakih blagode ti. Zamjenite vaše novogodiš nje poruke prikazivanjem real nog stanja i predočite im sliku što nas očekuje. Budite iskreni, jer predložiti mandatara je naj jednostavniji dio svega oko no ve vlade - voditi domaćinstvo je pravi izazov, pogotovo kada to domaćinstvo nema velike zali he za predstojeću zimu. Dragi političari, ne može se neuspjeh pravdati onim što je prethodnik radio, svako od vas zna što nasljeđuje i što ga očekuje. Prema tome, ili kuj te ili ne mrčite ruke.

(Autor je finansijski analitičar u Njujorku)

Piše: džavid KaHarI

više je novoizgrađenih

hramova nego bolnica: Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici

m.babović

BEOGRAD - Ako bude urušavanja ili prekida na vezama između Srbije i EU srpski političari će težiti da kri vicu za to prebace, ne na svoju nes posobnost da napreduju u prego varačkom procesu već isključivo na EU. Rusija će im u tome zdušno po magati. I naravno i osobito SPC! Na EU je da im to ne dopusti. I nadati se da tako biti neće - kaže za Pobjedu Milan Jovanović, predsjednik Fo ruma za bezbjednost i demokratiju. Ističe da su antievropski narativi u Srbiji mejnstrim.

Srbija je svjesno zakomplikovala svoj odnos sa EU jer nije ispunila ranije preuzetu obavezu - da svoju spoljnu politiku uskladi sa EU. Umjesto toga non-stop koketira sa Rusijom. Zbog toga je izložena pritiscima EU, za sada samo verbalnim. Prijedlog Evrop skog parlamenta da se Srbija zausta vi na putu EU zbog saradnje sa Rusi jom nije prošao i postavlja se pitanje do kada će EU tolerisati sjedjenje Sr bije na dvije stolice. Jovanović pojaš njava da je preokret u toku.

- Rat u Ukrajini je politiku ,,i – i“ pre okrenuo na ,,ili – ili“. Bolje reći preo kret je u toku. Mislim da EU postupa promišljeno, neishitreno i sa razumi jevanjem, a da se tenzije razokrivaju u anti-EU struktrama u samoj Srbiji, kako vladajućim tako i opozicionimodgovara predsjednik Foruma za bez bjednost i demokratiju.

AntIEVROps KO RAsp OlOženje

On naglašava da verbalna nervoza i povišeni tonovi u Srbiji usmjerava ni prema EU i Zapadu pokazuju da su i u Srbiji vrlo svjesni preokretanja na ,,ili – ili“.

- Što im se naravno ne sviđa. Istovre meno, antievropski narativi u Srbiji su

Maligni uticaj Kremlja je zavladao Srbijom

Potrebni su jasni iskoraci i potezi koji će na djelu, pragmatski, manifestovati opredijeljenost Srbije za EU. Ne samo kroz odnos prema Rusiji, ne samo kroz sankcije, već kroz sveobuhvatno oslobađanje od unutrašnjih loših posljedica antievropskog i malignog uticaja Rusije i njenih brojnih proksija u samoj Srbiji - kaže Jovanović

strukciju kod otpočinjanja pregova račkog procesa sa EU, dok je Crna Go ra otvorila sva pregovaračka poglavlja.

- Vjerujem da bi se i u Crnoj Gori na OB gledalo s manje podozrenja da ni je došlo do uspona političke grupacije koja je katalizator interesa Rusije, koji su evidentno protiv evroatlantske bu dućnosti i Crne Gore i regiona - ocje njuje Jovanović i kaže da bi sa tri čla nice NATO OB imao jasno prezime i mislim da ga ima i sa dvije.

mejnstrim. Njih povremena formal na izjašnjavanja o Srbiji na putu ka EU sve teže pokrivaju dok vrijeme ističe - kaže Jovanović. On navodi da su po trebni jasni iskoraci i potezi koji će na djelu, pragmatski, manifestovati opre dijeljenost Srbije za EU.

- Ne samo kroz odnos prema Rusiji, ne samo kroz sankcije, već kroz sveo buhvatno oslobađanje od unutrašnjih loših posljedica antievropskog i ma lignog uticaja Rusije i njenih brojnih proksija u samoj Srbiji. EU nije pravo vremeno obratila pažnju na rusko po drivanje proevropskog raspoloženja i EU entuzijazma na Zapadnom Bal

kanu, posebno u Crnoj Gori i Srbijikaže naš sagovornik. Postavlja se pitanje kakav je onda plan Evropske unije za Zapadni Balkan, a kakav SAD i zašto blagonaklono gle daju na ,,Otvoreni Balkan“. Odnosno, da li će članstvo u njemu biti poželj no za sve države Zapadnog Balkana - bez obzira na to koliko je koja drža va odmakla u pregovorima sa EU. Da li je EU sadašnjom politikom napu stila prozapadne partnere na Zapad nom Balkanu?

Sve više problema za ob Jovanović kaže da su EU i SAD apso lutno saglasni da je Zapadni Balkan važan i od strateškog interesa za EU, kao i za SAD koje podržavaju ideju da jednog dana on bude EU. - SAD gledaju na OB blagonaklono jer

je to ideja koja je krenula iz Vašingto na i preko Edija Rame najprije pro movisana u Sarajevu, da bi potom bi la od Amerikanaca predstavljena i Aleksandru Vučiću, koji će je po tom dalje vrijedno promovisati. Ne treba nikad zaboraviti da je OB ame rička ideja. Sve sa ruske strane bilo je njena opstrukcija, od početka. Mislim da su Amerikanci na početku vidjeli u OB mogućnost da, prije svega, utiču na približavanje Albanaca i Srba pre ko Albanije i Srbije. Nikad se nije ra dilo o opstrukciji Berlinskog proce sa ili EU, već o ideji da se, gdje god se može, poguraju integrativni procesi jer su oni i suština same EU - objaš njava Jovanović. On naglašava da ne bi trebalo zabora viti da je u momentu kada je započeo OB - Sjeverna Makedonija trpjela op

Moskva priznala da su povukli trupe

KIJEV - Rusko ministar stvo odbrane saopštilo je da je povuklo svoje trupe iz strateškog grada Limana u istočnoj Ukrajini.

- Zbog prijetnje opkoljavanja savezničke trupe povučene su iz rasnog Limana na bolje po ložaje - navodi se u izjavi koju su citirale ruske državne no vinske agencije.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba objavio je na Tviteru da je danas razgo varao sa američkim državnim sekretarom.

- U razgovoru sa Entonijem Blinkenom zahvalio sam SAD na njihovoj nepokole bljivoj podršci, uključuju ći posljednjih 12,35 milijar di dolara nove bezbjednosne i budžetske pomoći. Sekre tar je uvjerio da će, bez ob zira na bilo kakve Putino ve nezakonite korake, SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu u našoj pravednoj

Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodi mira Zelenskog, juče je objavio kako su prego vori o okončanju rata mogući, ali s novim predsjednikom Rusije

borbi - napisao je Kuleba. Ruske vlasti obavijestile su Međunarodnu agenciju za atomsku energiju da je šef ukrajinske nuklearne elek trane ,,Zaporožje“, koju su okupirali Rusi, ,,privreme no zadržan radi ispitivanja“, javlja Rojters. UN-ova orga nizacija za nuklearni nad zor traži pojašnjenje od ru skih vlasti nakon što je Ihor Murašov priveden na putu iz najveće evropske nuklear

Ipak, on ukazuje da je nove teškoće napravila opozicija u Makedoniji ko ja je zaustavila ratifikaciju papira koji treba da predstavljaju vitalni privred ni interes i ekonomski alibi OB. Zatim naglašava da je dodatno podozrenje izazvalo ulijetanje u opticaj sintagme ,,srpski svet“.

- To podozrenje je, kad vidimo šta se događalo i događa u ruskom svi jetu - koji je ne samo imenom pre slikan, svakako razumljivo - primje ćuje Jovanović i kaže da je uvođenje Mađarske i Viktora Orbana u poli tičku dinamiku OB samo novi pod sticaj za spekulacije oko njegove da lje budućnosti.

- ,,Otvoreni Balkan“ i sve u vezi s njim mogao bi koristiti samo u slučaju da ne šteti evroatlantskoj strategiji regi ona i njegovim aspiracijama da se in tegriše u EU - zaključuje Jovanović. violeta Cvejić

Gazprom: Iz plinovoda iscurilo 800 miliona prostornih metara plina

Portparol plinskog diva Gazproma, koji je pod nadzorom Kremlja, izjavio je u petak kako je nakon eksplozije koja je pogodile dva cjevovoda ispod Sjevernog mora iscurilo 800 miliona prostornih metara prirodnoga plina, izvijestila je novinska agencija Tas.

ši da za sada nema informaci ja o Murašovljevoj sudbini. Mihajlo Podoljak, savjet nik ukrajinskog predsjedni ka Volodimira Zelenskog, juče je objavio kako su pre govori o okončanju rata mo gući, ali s novim predsjedni kom Rusije.

- Nema smisla pregovarati s onima koji plešu po kostima

- Putinom i njegovom prat njom. Njihove riječi nemaju nikakvu vrijednost - napisao je danas Podoljak na Tviteru.

- Pregovori su mogući, ali s novim predsjednikom Ru sije koji će znati adekvatni je procijeniti realnu situaci ju - dodao je. Ukrajina je opkolila hiljade ruskih vojnika u istočnom gradu Limanu ključnom za rusku vojsku. Portparol ukra jinske vojske potvrdio je da su Rusi tražili od svojih nadre đenih da se spasu i napuste grad, ali da im ruska koman da to nije dopustila.

ne elektrane u grad Enerho dar oko 16 sati u petak. Petro Kotin, čelnik ukrajin ske kompanije za atomsku

energiju, rekao je da njegovo pritvaranje ,,ugrožava sigur nost rada ukrajinske i najveće nuklearne elektrane u Evropi“.

- Izvučen je iz automobila i s povezom na očima odvezen u nepoznatom smjeru - napisao je Kotin na telegramu, dodav

POVODI: Za Brisel je prošlo vrijeme tolerisanja dvostruke politike Beograda

Milan Jovanović

Ukrajinski vojnioci ulaze u Liman

PODGORICA – Knjiga za djecu i omladinu „Rimski grad Dokleja“, zajednički projekat saradnika Istorij skog instituta Univerziteta Crne Gore i Istituto di scienze del patrimonio cul turale CNR, koja je objav ljena u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva i Glavnim gradom, promovisana je u galeriji „Risto Stijović“.

U ime autorskog tima govorile su dr Tatjana Koprivica i dr Lučia Alberi, zatim ambasa dorka Italije u Crnoj Gori Nj. E. Andreina Marsela u ime partnerske države, ministar ka nauke i tehnološkog razvo ja prof. dr Biljana Šćepanović i u ime izdavačke kuće v. d. di rektorice Zavoda za udžbeni ke i nastavna sredstva Alek sandra Hajduković

SARADNJA

Koprivica je istakla da je bilo teško raditi na ovakvoj knjizi koja je predviđena za uzrast za koji u Institutu do sada ni jesu radili.

– Sama metodologija rada, način na koji smo postavljali strukturu udžbenika, bila je složena, promišljali smo i, za ista, od urednice Biljane Mi ranović dobili puno korisnih savjeta – rekla je Koprivica. Arheološkinja Alberi je govo rila o načinu na koji je rođena saradnja između dvije insti tucije, kako je tekla i koje sve ljudske i naučne benefite je dobila ne samo ona, već i lo kalitet u Crnoj Gori.

– Zahvaljujući ovom projek tu sada mnogo bolje poznaje mo Duklju, znamo više o nje noj istoriji, znamo kako je grad bio podijeljen, kakvi su bili njegovi kvartovi i o tome smo govorili na brojnim međuna rodnim konvencijama, o to me su napisani brojni članci i knjige i stoga možemo reći da je Duklja sada poznata ne samo domaćoj javnosti, već i naučnicima i istraživačima u Evropi, pa i šire – rekla je Lu čia Alberi.

Ambasadorka Italije se osvr nula na uspješnost i značaj ko laboracije italijanskog mini starstva inostranih poslova i

međunarodne saradnje sa cr nogorskim Ministarstvom na uke, i naglasila da je nedavno potpisan i drugi dio sporazu ma koji će se ticati projeka ta od velike važnosti i koji će stupiti na snagu 2023. godine. – Smatram da je značaj ovog projekta, između ostalog, i u tome što, zahvaljujući jezi ku kojim je knjiga napisana, mladi na neposredan način upoznaju jedan izuzetno va žan dio istorijskog i kultur nog nasljeđa Crne Gore kakva je Duklja – rekla je Marsela.

EDICIJA

Knjigom „Rimski grad Do kleja“ započinje nova edi cija Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgo rice „Eppur patrimonium“, kojom će se učenicima, na zanimljiv način, predstavlja ti crnogorska kulturna bašti na. Koprivica je istakla da je to izuzetno važno jer pred stavlja naziv knjige Pavla Mi jovića, jednog od najvažnijih istoričara umjetnosti Crne Gore i prvog koji je na nauč nim temeljima predstavio cr

nogorsku umjetnost kao dio evropske umjetnosti. – Stoga i sam naziv jeste sim boličan. Godine 1971. knjiga koju je tada Mijović objavio zvala se „Ozloglašeno naslje đe“. Tada je skretao pažnju na devastacije. Kada čitamo ne ke od strana iz te knjige, sko ro da se ništa nije promijeni lo ili se promijenilo nagore. A dvadeset godina kasnije, kada je napisao knjigu „Eppur pa trimonium (Ipak nasljeđe)“, ostavio je prostora i dao je na du da možemo da se borimo i da se moramo boriti, da mo ramo na naučni način prezen tovati crnogorsku kulturnu baštinu, da je moramo pred stavljati kao dio evropske i me diteranske, što ona i jeste. Na damo se da će uslijediti i nove knjige u okviru ove edicije –rekla je Koprivica. Autori ove knjige su, pored Koprivice i Alberi, Olga Pel cer-Vujačić, Karla Sfimeni, Marilena Kocolino, Bruna di Palma, Frančeska Kolo zi, Slavko Burzanović, Pa skvale Merola, Maja Gori i Ivan Laković D. E.

PODGORICA – Nova se zona Crnogorskog simfo nijskog orkestra otvorena je koncertom u Muzičkom centru, pod dirigentskom upravom Alesandra Kada rija iz Italije.

Izvedena su djela „Noturno“ Đ. Martučija , „Kamermu sik“ P. Hindemita i Simfoni ja br. 41 u C-duru „Jupiter“ V. A. Mocarta. Solističku dioni cu u kompoziciji P. Hindemita tumačila je Milena Simović, solo violista Simfonijskog or kestra Birmingema.

Usljed lošeg stanja Velike sce ne koja prokišnjava, CSO je mo rao da nastupi u Kamernoj sali, a publika je putem video-bima pratila koncert iz hola Muzič kog centra Crne Gore.

Kadario, jedan najpoznatijih dirigenata mlađe generacije u svijetu, od 2016. godine je glav ni gostujući dirigent orkestra „I Pomeriggi Musicali“, jed nog od najstarijih italijanskih simfonijskih orkestara, sa sje dištem u Milanu. Nakon kon certa je rekao da je htio sam pu blici da prenese italijanski duh. – To je Martučijevo djelo ko je smo izveli i saznao sam da imamo mnogo toga zajednič kog – naveo je Kadario za PR centar.

Kazao je da je predvodio mno ge koncerte, ali da je ovo prvi put da se zadesio u situaciji u kojoj su improvizovali scen ski nastup zbog nemogućno sti da se održi u dvorani u ko joj je planiran.

– Naše iskustvo kao muziča ra raste kroz prilagođavanje različitim nepredviđenim si tuacijama. Mislim da ću ovo

upamtiti. Veoma je lijepo na staviti muziku u svakoj situ aciji. To je najbitnija poruka koju smo željeli da prenese mo – rekao je Kadario.

Govoreći o saradnji sa CSO, Kadario je rekao da postoje prednosti kada se radi sa mla dim orkestrom.

– Kada je orkestar mlad, on ne ma puno iskustva, ali sa dru ge strane, ima veliki entuzija zam i energiju. Mislim da je ovo orkestar koji se može ra zviti u velikoj mjeri na naci onalnom nivou i promovisa ti Crnu Goru na pravi način – naveo je Kadario.

Simović je, nakon koncer ta, kazala da do sada nije na stupala u ovim uslovima, na vodeći da joj je drago što se koncert desio s obzirom na neizvjesnost da li će se održati.

– To valjda daje neku živost i onda kada se svi združimo bu de još bolje. Bio je timski rad, sa puno entuzijazma – nave la je Simović.

Rekla je da prvi put sarađuje sa CSO, ali da prati njegov rad jako dugo.

– U orkestru je puno mojih pri jatelja, čak i članova porodice. Ima raznih promjena i što se same zgrade tiče, ali i kolek tiva. Kada su podmlađeni čla novi orkestra u pitanju, nova krv struji i pravo je zadovolj stvo bilo sa njima praviti mu ziku. Djelo koje sam izvodila je zajednički, kamerni razgo vor među ljudima gdje nijesam kao solista, iako je tema sama viola, ostali učestvuju podjed nako. Baš zato je bilo divno vi djeti da je saradnja na takvom nivou vrlo uspješna – navela je Simović za PR centar. R. K.

PODGORICA – Predstava sa lutkarske scene Grad skog pozorišta ,,Maca Papučarica“ (3+) danas u 11 sati biće izvedena na prvom izdanju međunarodnog festivala pozorišta za djecu ,,Igor Madzirov“ u Skoplju. Festival je počeo u petak i tra jaće do 4. oktobra. Pored Grad skog pozorišta učestvuju i po zorišta iz Srbije, Hrvatske,

Grčke i Sjeverne Makedonije. Predstava je nastala u reži ji Davora Dragojevića , a glumački ansambl čine: Ti hana Ćulafić, Sejfo Sefe rović/Vukan Pejović, Di jana Dragojević / Branka Femić-Šćekić, Marija Đu rić/Smiljana Martinović i Pavle Popović Predstava „Maca Papučari ca“, kako je navedeno u sinop

sisu, edukativna je i zabavna predstava za najmlađe, ali i roditelje. – Maca Papučarica stalno od nosi dječije papučice i negdje ih skriva. Mame kažu da se papuče moraju nositi, ali ka ko kad ih nema? Naši junaci idu u šumu u potragu za ku ćom Mace Papučarice i otkri vaju njenu tajnu – navedeno je u opisu.

Crnogorski

Šarenilo evropskih poetika

PODGORICA – Hrvatski

PEN centar objavio je kapi talnu antologiju suvremene europske poezije „Ima li pjesnika u Monte Carlu“ istaknutog hrvatskog pjesnika, dramskog pisca, urednika i prevodioca Da mira Šodana. Antologijom, koja predstavlja neku vrstu presjeka kroz evropsku poeziju na kraju epohe postmodernizma, Šodan je obuhvatio sedamdesetak pjesnika različitih stilova i opredjeljenja, računajući i autore sa područja neka dašnje Jugoslavije.

Šodan je objavio šest knjiga poezije, dvije knjige izabra nih dramskih tekstova i dvije antologije. Radovi su mu pre vedeni na dvadesetak svjet skih jezika, a poezija mu je za stupljena u svim relevantnim hrvatskim antologijama i u iz borima u Americi, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Nagrađen je prvom nagradom u Beču za eks-Ju autore, a za burlesku „Chick lit“ nagradom ,,Marin Držić“. Preveo je sa engleskog na hrvatski djela Čarlsa Simi ća, Karvera, Lenarda Koena, Čarlsa Bukovskog i drugih. Član je uredništva prestižnog zagrebačkog časopisa „Poezi ja“, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog PEN centra.

POBJEDA: Naslov antologi je je krajnje neobičan – „Ima li pjesnika u Monte Carlu“. Zvuči čudno: poezija u mje stu gdje je „lakše naći gumu za ’ferari’ nego postolara“. Šta Vas je dovelo do ovog provokativnog naslova?

ŠODAN: Prije deset godina, na ljeto 2012. dobio sam poziv da gostujem na jednoj od naj većih pjesničkih manifestacija u posljednje vrijeme, festiva lu ,,Poetry Parnassus“ koji se održavao u Londonu uoči sa me Olimpijade, a koji je uzeo kao zadatak da okupi pjesni ke iz svih zemalja svijeta, po

principu jedna država – jedan pjesnik, ne bi li se u tih tjedan dana u živoj predolimpijskoj atmosferi čula i pjesnička ri ječ. I smotra je stvarno bila velebna, ali je organizator, po znati britanski pjesnik Simon Armitage, imao i jedan kon kretan problem, nije, naime, mogao nikako naći pjesnika koji bi predstavljao Kneževi nu Monako, odnosno Mon te Karlo, iako je bio u tu svrhu potegao sve raspoložive diplo matske kanale, tako da je neka vrsta neformalnog džingla ko ji je pratio festival postala kri latica „Ima li pjesnika u Mon te Carlu?“.

POBJEDA: Je li to za vas bio prvi signal i za naslov i za de likatnu i izazovnu avanturu kao što je sastavljanje anto logije suvremene europske poezije?

ŠODAN: Da, ipak je pronađen pjesnik u Monte Karlu, a riječ je o Georgesu Franziju, du hovniku i jezikoslovcu koji se borio za očuvanje monegaš kog jezika, a onda je i uvršten u festivalsku antologiju „World Record (Svjetski rekord)“ kao predstavnik Monaka. Druže ći se tih dana sa kolegama iz različitih književnih sredi na, došao sam na zamisao da i sâm po festivalskom ključu, gotovo onom „eurovizijskom“, jedna država – jedan pjesnik, sastavim antologiju suvreme ne europske poezije. Doduše, ključ sam u pozitivnom smi slu iznevjerio jer sam odlučio ispoštovati različite jezične i nacionalne entitete, pa tako Španjolsku predstavljaju Ka stiljanci, Katalonci, Galicij ci i Baskijci, Belgiju Valonci i Flamanci, Kipar Grci i Turci i tako dalje.

POBJEDA: Naslov antologi je ima i snažan ironijski pri zvuk, kao neki poetski bunt protiv tzv. visoke kulture u nekim mondenskim i boga taškim staležima koje zani ma isključivo profit?

ŠODAN: Naravno da naslov ima ironični naboj jer cilja na zanemarenost „visoke“ kul ture na račun one trivijalne i „niske“, čije je glavno ,,pogon sko gorivo“ u uvjetima kasnog kapitalizma postao isključivo profit koji danas rukovodi ma nje-više svim sferama života. No, glavu gore, jer poeziju je nemoguće ušutkati, budući da je ona ne samo „paravan pro tiv niskosti egzistencije“, kako joj je „tepao“ Oskar Vajld, već i prvi amandman čovjekova in tegriteta, prostor unutar koje ga se može govoriti slobodno bez ikakvih ideoloških, religij skih ili klasnih ograničenja. Ili što bi rekao Čarls Simić, ona je posljednja crta „odbrane od ko lektivnog“. Tako da možemo komotno reći da poezija svje doči o našoj rezistenciji spram svih iskušenja u koja nas svijet realne politike i različiti dikta ti tržišta svakodnevno bacaju.

POBJEDA: Koliko je podna slov „Antologija suvremene europske poezije“ funkcio

nalan u estetskom poveziva nju zastupljenih pjesnika, bez obzira na sličnosti i ra zlike njihovih stilova i opre djeljenja?

ŠODAN: Prevashodno mi je stalo da pokažem koliko smo na europskoj razini poetič ki isti u onome što držimo da nam je različito i koliko smo različiti u onome za što misli mo da nam je isto. Dijete sam postmoderne, pa su mi svijest o „razlici“ i osjetljivost spram drugoga gotovo upisani u ge netski kod. No, svejedno sam se ugodno iznenadio vidjev ši, na primjer, koliko sličnosti u senzibilitetu mogu imati sje vernoirski, baskijski i ukra jinski pjesnik, što samo po tvrđuje davnu tezu Georga Steinera da je europski pejzaž od La Korunje do Sankt Peter burga oblikovan ne toliko ge ološkim koliko historijskim vremenom, to jest, čovjeko vim kulturnim djelovanjem. POBJEDA: Da li je u tome znak koliko se poezija ge

Autori iz regiona od Slovenije do Crne Gore

POBJEDA: „U ovoj sjajnoj antologiji jasno se razabire puls moderne i suvremene Europe“, napisao je pjesnik i esejist Stiven Fouler. Kako se u tom duhu pjesničke „moderne i suvremene Europe“ uklapaju autori iz naše regije koje ste uvrstili u antologiju?

ŠODAN: Poprilično sam zadovoljan regionalnim izbo rom jer je riječ o ljudima koje neobično cijenim, osim toga, smatram da su zastupljeno šću njihova djela honorirani neki segmenti unutar naše regionalne književne kulture koji uvijek ne nalaze dovolj no vidljivo mjesto u srednjoj struji, a riječ je o LGBT poetici

Brane Mozetiča (Slovenija), poeziji urbane alijenacije Zvonka Karanovića (Srbi ja), poetici intelektualnog esejiziranja Slobodana Blagojevića (BiH), istančanoj južnjačkoj melankoliji Nikole Madžirova (Makedonija), neofeminističkim preokupa cijama Dragane Tripković (Crna Gora), egzistencijal nom bluzu Dževdeta Bajraja (Kosovo) ili pak o despe ratnom mediteranskom bitu iz pera nekadašnjeg feralov ca Predraga Lucića (Hrvat ska), čiju će liriku mnogi koji su navikli na urnebesnu ubojitost njegovog satiričkog pera doživjeli kao nemalo iznenađenje.

neralno promijenila od 60ih godina dolaskom pop kulture i uticajima rok mu zike? Utisak je da Vam je to u davanju nekog estetskog usmjerenja bilo veoma bit no prilikom sastavljanja an tologije? ŠODAN: Prije svega sam že lio antologiju učiniti pristu pačnom široj čitalačkoj publi ci. Teza koju sam provukao u predgovoru svodi se na to da se svijet europske (pa i svjet ske) poezije promijenio do laskom pop kulture, a napo se rok muzike. U tom smislu jako je simbolična 1956. ka da Hugo Fridrih piše svoju „Strukturu moderne lirike“, prvi i posljednji pokušaj da se na europskoj razini sistema tiziraju zasade modernizma i simbolizma u poeziji, Istovremeno „preko bare“ Ci ty Lights Books iz San Fran ciska u vlasništvu bit pjesnika Lorensa Ferlingetija objav ljuje „Urlik“ Alena Ginzber ga, čime potiče tektonski po mak u američkoj poeziji koja će uskoro iz okrilja Akade mije izaći na ulice reafirmi rajući Vitmenovu „narod njačku“ poetiku. Iste godine Elvis Prisli snima „Heartbre ak Hotel“, u RCA-ovom stu diju u Nešvilu, čime najavlju je advent pop kulture koja za kojih desetak godina s ,,Bitl sima“ doživljava svojevrsnu kulminaciju. U tom trenutku i poezija počinje biti postepe no subverzivna prema vlasti toj tradiciji i polako se nazire njena razigrana postmoder nistička matrica.

POBJEDA: Što biste istakli kao najvažnije u tim pro mjenama, odnosno, da li su upravo te promjene u poet skim stilovima od visokog modernizma do danas ne što što povezuje svu razno likost poetika pjesnika koje ste odabrali za antologiju?

ŠODAN: Čini mi se da je upra vo uplivom pop kulture u naše

živote poezija postala daleko komunikativnija i više okre nuta publici negoli je to bila u vrijeme visokog modernizma. U antologiji „Ima li pjesnika u Monte Carlu“ tako zatječemo pisce i novinare, pjevače i sli kare, konceptualce i kicoše, robijaše i pustolove, solipsi ste i aktiviste, pa čak i jednog klasičnog pijanistu svjetskoga glasa, a svima im je zajednič ko to da su pjesnici. Sva ta izdi ferenciranost samo svjedoči o snazi poezije kao svojevrsno ga primordijalnog glasa koji lako pronalazi svoj put kroz meandre društvenih hijerar hija i ideoloških ograničenja. Svijet u kojem živimo odav no je tabloidiziran preko sva ke mjere, tako da se poezija u onom prosječnom dijelu javnosti često doživljava kao „prežitak“ iz nekog drugog vremena, nešto kao „jezična igra“ koja osim jezika kao si rovine i nema druge materi jalne baze. Međutim, prize mnost globalnog glamura i industrija zabave ne uspije vaju neutralizirati intenzitet pjesničkog glasa, jer se poe zija odavno zahvaljujući rok muzici i hip-hopu preselila u mejnstrim kulturne ponude.

POBJEDA: Rekli ste na jed noj promociji da ste u an tologiji više „posegnuli“ za poezijom koja je metonimij ska, narativna, te da ste zbog težine u prevođenju elimini sali autore jezičke poezije. Što Vam je kod izbora auto ra bilo najvažnije, ako zna mo da je svaka antologija u osnovi subjektivna?

ŠODAN: Antologiziranje je uvijek na neki način rad „lju bavi“, s tim što je u ovom slu čaju riječ o čisto književnom erosu, ali kao što je napome nuo Slavoj Žižek, ljubavni čin je uvijek čin radikalnog isklju čenja, tako da sam, nažalost, morao preskočiti puno meni dragih pjesnika da bih izvr stio ovu „hrpu“ autora među kojima su neki, sportskim žar gonom kazano, „ziceri“ poput Adama Zagajevskog ili Žak Rubo, ali ima također i jako puno nama nepoznatih i dosa da u našem književnom pro storu neprevođenih imena. Da, favorizirao sam takozva nu metonimijsko-narativnu poeziju naspram one meta forske i više „jezično orijenti rane“ (kao da sva poezija nije jezično orijentirana!). I jest, u pravu ste, svaka je antologija krajnje subjektivna, budući da smo svi istovremeno i suvere ni i robovi svojih estetičkih iz bora. Sjećam se kako me je pri je nekoliko godina u Njujorku antologičar i prevoditelj Okta vija Paza, Eliot Veinberger, upozorio da ne radim antolo gije ako ne želim steći mnogo neprijatelja, no, nažalost, tada sam već bio duboko zagazio u rad na knjizi, tako da više ni je imalo smisla da odustajem.

Ljubeta LABOVIĆ

DIJETE SAM POSTMODERNE: Damir Šodan

Arhiv

Znameniti državnik, lord Palmerston, dugogodišnji premijer i ministar vanj skih poslova britanske imperije tokom slavnog viktorijanskog doba, s istančanim senzibilite tom 1841. naglašava „da je britanska spoljna politika obavezna da otvori puteve svojim trgovcima i učini ih bezbjednim“. U britan skom ministarstvu vanj skih poslova formira se trgovački odsjek 1866. go dine, a prvi trgovinski ata šei upućuju se u britanske ambasade u Parizu 1872. i Sankt Petersburgu 1880.

Diplomatija velike koloni jalne sile Francuske krajem XIX vijeka intenzivnije pro moviše trgovačke interese svoje zemlje, a prvi trgovin ski ataše stupa na dužnost 1906. u Ambasadi Francu ske u Londonu. Moćne drža ve, Austrougarska, Njemač ka, Italija, Španija, slijede ove primjere, kao i carska Rusija. Uspostavljanjem konzular nih odnosa od davnina štite se i trgovački interesi država, ali i interesi svojih državljana koji otkrivaju nova prostran stva, naseljavaju daleke i eg zotične zemlje, upoznavajući različite civilizacije i kultu re. Ugledni bankari, uticaj ni predstavnici pomorskih kompanija, uspješni i boga ti trgovci i preduzetnici, če sto su imenovani za konzule, poklanjajući posebnu pažnju razvijanju ekonomskih od nosa među državama, uz in tenzivno prožimanje i sa bi lateralnom diplomatijom. Dinamični društveno-eko nomski razvoj i slojevitost međunarodnih odnosa upu ćuju da ekonomska diploma tija izrasta iz trgovinske di plomatije tokom XIX vijeka.

Velika Britanija, prva indu strijska sila toga doba, čija ne prikosnovena pomorska flota omogućava taj status, potpisu je sporazume s velikim silama, Njemačkom 1881. i Francu skom 1883, ali i sa ponosnom državom na Jadranu, Crnom Gorom, „Ugovor prijateljstva, trgovine i plovidbe između Njenoga Kraljevskog Veličan stva kraljice Ujedinjene Kra ljevine Velike Britanije i Irske i Njegovog Visočanstva knja za crnogorskog od 21. 1. 1882. godine“. Sličan ugovor Crna Gora potpisuje 1883. s Itali jom, kasnije i s Francuskom, Belgijom, Srbijom, Njemač kom, Austrougarskom, Rusi jom i drugim zemljama. Jača povezanost politike i ekonomskih odnosa, uspo stavljanje trgovinskih veza s drugim državama, predstav ljanje privrednih potencija la, želja za opštim prosperi tetom, sve više karakteriše međunarodne odnose toga vremena. Da nijesu bile u pi tanju same protokolarne rad nje ili površni pristup, već vizionarski put i analitički odraz, Crna Gora potvrđu je kao jedna od zemalja ko

ja je organizovala telegraf sku službu 1870, poštansku 1873, a prva u Evropi uvodi automobilski prevoz pošte i putnika 1903. godine. Blagodeti napretka razvije nih zemalja znalački uoča va vojvoda Gavro Vuković, ministar inostranih djela Kn jaževine Crne Gore, koji mu dro usmjerava diplomatske aktivnosti i prema ekonom skom napretku zemlje. Gor ljivo se zalagao za projekat eksploatacije Skadarskog je zera i plovnog puta rijekom Bojanom, izgradnju luka u Baru i Ulcinju, iskorišćava nje bogatih šuma i ruda u Cr noj Gori. Predano je radio na projektu balkanske željezni ce, o čemu obavještava i Mi tra Bakića, diplomatskog predstavnika Crne Gore u Carigradu, depešom od 28. juna 1901: „Predao sam na tri interesirane sile memo randum, odnosno poznate vam željezničke pruge, Ti mok, Niš, Bar. Sa Srbijom po stignut sporazum za zajed ničku radnju. Pazite kakve će instrukcije njihovi poslanici primiti, kako bi smo prema istijema udesili dalje korake. Kopiju memoara poslaću“. imućni, inostrani industrijalCi dolaze na Cetinje Crnogorska diplomatija nje govala je brižan odnos prema stanovništvu Crne Gore, ko je je živjelo veoma skroman, ali častan život. Posebna pa žnja poklanjana je namjera

Iz istorije crnogorske diplomatije

Diplomatskom umješnošću do ekonomske saradnje

Ośetljivost tradicionalnog crnogorskog društva, njegovi arhaizmi, nepovjerenje prema stranom kapitalu, trebalo je prilagoditi dinamičnom razvoju društvenih odnosa, brojnim ekonomskim izazovima, ali i materijalnim vrijednostima koje nije priznavala Crna Gora

ma stranih preduzeća da ku pe izvjestan broj proizvoda iz Crne Gore. Ministar Ga vro Vuković izvještava knja za Nikolu, 4. septembra 1901: „Došao je agent talijanskog monopola duvana. Njegova je namjera da kupuje naš du van, ne na način kako smo ga prodavali Austriji, na klase, niti po onoj cijeni, već prosto trgovački, kako se s kim pogo di. Pošto našem duvanu sad izvoza nema mislim da je u interesu našeg naroda da bar i na ovaj način proda svoj du van, koji inače pođe po šteti pošto nema onoliko potraža rine, koliko se rađa“. Uplivom bogatih venecijanskih indu strijalaca 1903. ustanovljen je Monopol duvana u Podgorici. Crna Gora svačim oskud na, iskala je mnogo toga. Ipak, privlačila je pažnju, čak i moćnog Austrougar skog carstva i njene diplo matije koja protežira svoje firme, kurtoaznom, istovre meno uvjerljivom i jasnom

notom kojom austrougar ska ambasada na Cetinju 29. aprila 1910. obavještava Mi nistarstvo inostranih djela Crne Gore: „C. i Kr. Legaciji došlo je do znanja, da je ne ki Emanuel Kraus podnio Knj. Vladi ofertu za električ no osvijetljenje varoši Ce tinja uz sudjelovanje fabri ka vagona i motora u Gracu i električnog odjeljenja fir me ‘Ditmar’ i ‘Brunner’. Bu dući da su obje rečene firme preduzeća prvog reda, koja spadaju među najznameni tija industrijalna preduzeća Monarhije, c. i kr. Legacija ne oklijeva svojom potvrdom odnosno solidnosti i sposob nosti tih firma u najširim gra nicama, te ih može Knj. Vladi živo preporučiti za sklapanje ugovora. Pošto vrijeme hita, gradnja i instalacija mašina i cijelog zdanja za osvijetljenje morala bi biti gotova pred ju bilarne svečanosti Njegovog Kraljevskog Visočanstva Kn jaza Gospodara – bilo bi do

bro, kad bi se po ovom poslu što prije došlo do riješenja“. Diplomatske vještine, anali tičan, po potrebi agilan pri stup, zavisno od procjene, ali i suzdržanost, čak i tajnost prema određenim subjekti ma bile su neophodne u me đunarodnim aktivnostima Crne Gore i na ekonomskom planu. Naročita je umješnost bila privući strane kompani je jer je slaba infrastruktura otežavala planove razvoja zemlje. Ośetljivost tradicio nalnog crnogorskog društva, njegovi arhaizmi, nepovjere nje prema stranom kapitalu trebalo je prilagoditi dina mičnom razvoju društvenih odnosa, brojnim ekonom skim izazovima, ali i mate rijalnim vrijednostima ko je nije priznavala Crna Gora.

pismo CrnoGorskoG knjaza turskom sultanu

Odvajkada cijenjena iskaza na hrabrost u brojnim ratovi

ma, ideali žrtve za otadžbinu i porodična čast, njegovani generacijama, krune se pred zahtjevima novog doba, ali i naletima visprenih trgovač kih agenata stranih kompa nija. Ipak, izolacionizam ni je bio izbor knjaza Nikole i njegove diplomatije, napro tiv, čak i sa nekadašnjim pro tivnicima razvija prijateljske, pokatkad i prisne odnose, u skladu s tokovima civiliza cije i savremenim shvatanji ma ekonomije. Crnogorski perper i zlatnici kuju se u Beču, izvozi se vu na, riba, koža u Austriju, cr nogorski trgovci su prisut ni u Trstu. U Podgorici se i zvanično odobrava osniva nje škole za učenje italijan skog jezika, kao primarnog jezika trgovine na Jadranu, a turskom sultanu Abdul Hamidu 1889. obraća se kn jaz Nikola: „Vašem Veličan stvu poznato je da je moja zemlja krševita i kao takva da ima veoma malo zemlje za obrađivanje. Ima već ne koliko godina da je dan veliki dio obradive zemlje, koja se nalazi u okolini Skadarskog jezera i u dolini Morače, biva sve više i više plavljena voda ma Jezera, a ta poplava prou zrokovana je vodama Drima i Bojane, rijeka koje spriječa vaju vodu Skadarskog jeze ra da otiče u Jadransko more kao što su ranije oticale. Re gulisanjem Bojane moglo bi se uspjeti da se sada poplav ljene zemlje oslobode vode i da postanu obradive kao što su i ranije bile. Ove godi ne, usljed veoma slabe žetve, veliki broj Crnogoraca bio je primoran da emigrira u dru ge zemlje. Sa velikim bolom u duši podnio sam ovu emi graciju koja mi otima veli ki broj podanika i Vaše srce, jednog vladara, razumjeće sa kakvim sam bolom ispra tio moje podanike koji su bili primorani da napušte svoja ognjišta. Kad bi Vaše Veli čanstvo izvoljelo da uzme u obzir moje ponovljene žal be i kad bi pristalo da ispolji svoju volju jednom visokom naredbom, Visoka Porta i moja vlada mogle bi se lako sporazumjeti da u zajednici izrade plan i sredstva za izvr šavanje radova koji bi mogli biti povjereni jednoj kompa niji. Vaše Veličanstvo dalo bi dokaz svojih blagonaklonih osjećanja naspram mene kad bi izašlo u susret mojoj mol bi koja se u ovom mojem pi smu nalazi, jer povoljno ri ješenje ovoga pitanja jeste najveća i najteža moja bri ga i da stvari ne stoje ovako kao što ja izlažem, ja ne bih uzimao slobodu da se obra ćam toliko puta Vašem car skom Veličanstvu“. Bila je to davnašnja, neostva rena želja mnogih generaci ja, briga za podanike, ali i śet ni, bolni vapaj milosrdnog gospodara za neprestanim iseljavanjem hrabrih gor štaka.

(Autor je crnogorski diplomata)

Crna Gora potpisuje uGovore o trGovini s velikim silama

Piše: dejan vuković

Arsenal je sezonu u Premijer ligi otvorio s pet vezanih pobjeda, potom je poraz od Mančester junajteda unio sumnju da ,,tobždije“ mogu da budu konkurentni za vrh tabele Premijer lige, trijumf nad Brentfordom vratio samopouzdanje, a jučerašnji nad Totenhemom (3:1) potvrdio da tim Mikela Artete definitivno ima tim koji bi konačno mogao da se umiješa u borbu za nešto veliko.

U derbiju sjevernog Londona koji je opravdao očekivanja domaćin je poveo evrogolom Tomasa Partija, a gosti izjednačili u 31. preko Harija Kejna iz jedanaesterca.

Totenhem, ipak, nije mogao da izbjegne prvi premijerligaški poraz u sezoni. Potpisali su ga Gabrije Žezus u 49. i Granit Džaka u 67. minuut, ,,Pijevci“ su od 62. imali igrača manje jer je isključen Emerson Rojal

- Igrači su dobro ušli u utakmicu i zaslužili su da pobijede. Ovo je pobjeda cijelog tima. Nadam se da će momcima ovo dati više vjere da mogu da pobjeđuju na ovom nivou i to na način na koji želimo da igramo – rekao je Mikel Arteta, trener Arsenala koji od 2016. nije uspio da završi među četiri najbolja tima u Engleskoj.

- Povezali smo se sa našim navijačima i to je zaista moćna stvar. Fokusiramo se na ono što radimo. Ovo je znak da idemo u pravom smjeru. Moramo to da održimo sada i da idemo do kraja. Pauza je prošla, kriza Liverpula je nastavljena. ,,Redsi“ drugi put zaredom nijesu slavili u

DRUGA LIGA, 9. KOLO

Premijer ligi – u turbulentnom meču Brajton je odnio bod s ,,Enfilda“ (3:3).

Mogao je sva tri jer je poveo već u četvrtom, a u 17. imao prednost od 2:0. Strijelac je bio Leandro Trosar, oba puta nakon očajne reakcije odbrane domaćih.

Liverpul je poslije 16 minuta pokazao reakciju i smanjio preko Roberta Firmina, da bi isti igrač u 54. donio izjednačenje.

Sve je išlo ka tome da će ,,redsi“ uzeti tri boda, naročito nakon što je Adam Vebster u 63. pogodio sopstvenu mrežu.

Ipak, 20 minuta kasnije Brajton je ponovo pronašao pukotinu po desnoj strani odbrane Liverpula, a Trosar postigao het-trik.

Tek je drugi gostujući igrač kojem je to uspjelo na ,,Enfildu“, poslije Petera Ndlovua i Andreja Aršavina

Na mukama je bio i Čelzi, ali su ,,plavci“ u duelu s Kristal Palasom preokrenuli na 2:1 i najavili izlazak iz krize.

Odson Eduar je doveo Palas u vođstvo u sedmom minutu, Pjer Emerik Obamejang izjednačio u 38, a trijumf gostima donio Konor Galager sjajnim pogotkom u 90. minutu. Njukasl je u Londonu deklasirao Fulam (4:1), Everton poslije preokreta bio bolji od Sautemptona (2:1), dok su Bornmut i Brentford igrali bez pogodaka. Arsenal će ostati lider i nakon ovog vikenda jer ima četiri boda više od Mančester sitija koji danas (15 h) dočekuje Mančester junajted. Četiri boda zaostaje i Totenhem, Čelzi je ,,minus 8“, a Liverpul ima čak 11 bodova, ali i utakmicu manje od lidera. Ne. K.

,,Plavi“ misle na vrh tabele

Budućnost zna rezultate konkurenata za vrh tabele, a dan kasnije ima šansu da odgovori Sutjesci i Dečiću – ,,plavi“ u posljednjem meču 10. kola Meridianbet 1. CFL dočekuju Iskru (15 h). Za ekipu koja ,,juri“ titulu protiv tima koji je na začelju – po odnosu u prvoligaškom rangu ne bi trebalo da bude dileme oko epiloga. Ipak, crnogorska liga je specifična, krajnje nepredvidiva i puna iznenađenja, pa će Podgoričani pred svojim navijačima morati da dokažu da su u ovom trenutku bolji od Danilovgrađana. – Odigrali smo dosta utakmica u prethodnom mjesecu i pauza je došla u pravo vrijeme. Svima nam je prijalo osvježenje. Iskoristili smo mini-odmor za još bliže upoznavanje sa novim šefom. Upijamo njegove zahtjeve i ideje. Nadam se da ćemo ubuduće to još bolje prenijeti na teren – rekao je Luka

Lider u Radanovićima, primorski derbi u Igalu

PODGORICA – Drugoligaši

će danas odigrati treći meč za osam dana. Svi mečevi 9. kola Druge lige igraju se danas sa početkom u 15.30 časova, a kolo će obilježiti zanimljivi dueli.

Lider, ekipa Mladosti iz Donje Gorice, gostuje Grblju, a interesantno je da će nedaleko od Radanovića igrati komšije primorski derbi Igalo – Bokelj. Mladost je u prošlom kolu protiv Nikšića dokazala dobar ritam, a neoče-

kivani gubitak bodova za ,,zelenim stolom“ zbog administrativnog propusta u duelu protiv Bokelja nije poremetio Lješkopoljce. Grbalj ima dobar tim, ali nije krenuo očekivano. Ipak, pitanje je da li će ovo gostovanje za lidera biti rutina. Primorski derbi, ali i derbi ove runde, igra se u Igalu, gdje se istoimeni tim sastaje sa Bokeljom. Dva tima su u zoni baraža i timovi koji imaju velike ambicije, pa će njihov međusobni duel svakako imati

poseban značaj. Vjerovatno će biti i na ,,DG areni“, gdje se u komšijskom okršaju sastaju Podgorica i Kom. Lješkopoljci su vezali pet mečeva bez poraza, dok je Kom u posljednja četiri kola od mogućih 12 osvojio samo dva boda. Podgorica je nakon serije remija uspjela da odreaguje, upiše neke važne bodove i ekspresno prokrči put ka gornjem dijelu. Ipak, duel protiv Koma pokazaće da li ima snagu da tu i ostane.

Mirković, koji nastavlja: – Pred nama je teška utakmica. Iskra je dobar sastav, sa nekoliko mladih igrača koji su skrenuli pažnju. Sa druge strane, imaju i iskusne momke koji su oslonac ekipe. Ne smijemo da se opustimo, jer bi rival to mogao da kazni. Spremni smo i očekujem dobru partiju. Kao i uvijek, idemo na pobjedu – ističe iskusni vezista Budućnosti. Prethodni meč u Danilovgradu završen je remijem. Ovoga puta ,,plavi“ su domaćini pod Goricom, igraju pred svojim navijačima, a to je prednost u borbi za tri boda.

– Podrazumijeva se da pobjeđujemo kada igramo na svom terenu. Navijači nas nose, volimo domaći ambijent i trudimo se da to iskoristimo na najbolji način.

Ako na pravi način uđemo u meč, a nema razloga da bude drugačije, vjerujem

da željeni rezultat neće izostati – dodaje neumorni Cetinjanin. Dolaskom trenera Miodraga Džudovića Budućnost je dobila na čvrstini. O tome svjedoči sve veći broj duela bez primljenog gola.

– Dobri rezultati prave se iz jake odbrane. Volimo kada održimo nulu pozadi. Kada se na sigurnost zadnje linije nadovežu raznovrsnost i efikasnost u fazi napada –lakše se igra i stiže do cilja. Nadam se da ćemo povezati nekoliko pobjeda i biti sami na vrhu tabele – naglašava Mirković.

VJERA U IZNENAĐENJE Nimalo jednostavna situacija za Iskru koja ne uspijeva da uplovi u mirnu luku elitnog ranga.

Stadion pod Goricom, utakmica protiv Budućnosti –nije to najpoželjnija prilika za bijeg sa dna, ali ,,crveno-bijeli“ vjeruju u iznenađenje.

– Čeka nas komplikovano gostovanje. Igramo sa ekipom koja je prepuna dobrih pojedinaca na koje bi trebalo da obratimo pažnju. Respektujemo domaćina, ali rezultat i od nas zavisi. Imamo i mi svoje adute. Siguran sam da ćemo prikazati ozbiljan fudbal. Prijala nam je pauza. Dodatno smo se spremili i uigrali. Idemo u Podgoricu da se nadigravamo. Uz malo sreće, vjerujem da možemo do prve pobjede u gostima ove sezone – zaključio je štoper Iskre, Nikola Kumburović D. K.

U Golubovcima se sastaju Zeta i Otrant Olimpik. Prvi crnogorski šampion igra turbulentno – poražen je na svom terenu od Podgorice, da bi zatim Zeta savladala Kom na Zlatici, dok je Otrant jedini tim bez pobjede.

Nikšić uglavnom igra loše na

Ali, Ulcinjani su napravili prvu trenersku rokadu – kormilo je preuzeo Srđan Nikić, a može li ,,trenerska šok terapija“ odmah dati rezultat, pokazaće meč na ,,Trešnjici“.

strani, a dobro na svom terenu, ali danas dočekuje Berane, koje je pobjedama protiv Bokelja i Igala dokazalo da ima tim za gornji dio tabele. Baš zbog toga gosti se nadaju da mogu do pozitivnog ishoda… R. P.

Nikšićani su ostali na vrhu tabele, a u stopu ih prati Dečić koji je na terenu FSCG savladao Mornar 3:1. Pobjedu je upisao i Rudar u meču sa Jezerom (2:1), kao i Arsenal koji je kao gost bio bolji od Petrovca (2:0).

MOĆ NIKŠIĆANA Sutjeska je pokazala moć i ostvarila najubjedljiviju pobjedu od početka sezone – Nikšićani su spakovali pet komada Jedinstvu, a posebno je inspirisan bio Konrad, koji je čak četiri puta pogodio mrežu protivnika.

Dvadeset petogodišnji Holanđanin načeo je Bjelopoljce u 10. minutu, a za protivničku odbranu bio je neuhvatljiv i u finišu prvog poluvremena kada je ponovo savladao Joksimovića Bilo je jasno da će momci Nenada Brnovića ostati na diobi čelne pozicije, ali nisu stali na vođstvu od dva razlike.

Eraković je poentirao u 51. minutu, a 120 sekundi kasnije - Konrad treći put. Lomila je Sutjeska rivala, stvarala šanse, uživala u igri i navijačima podarila dan za pamćenje.

Bilo je 4:0, mogli su Nikšićani da smanje brzinu i počnu da razmišljaju o narednom izazovu, ali tu nije bio kraj. Konrad je u 83. minutu krunisao jednu od najboljih partija u karijeri.

Ljetošnje pojačanje šampiona bilo je kritikovano na startu svog mandata kraj Bistrice, neke mečeve je počeo, u nekima ušao sa klupe, ali u posljednje vrijeme opravdava status momka koji bi trebalo da pravi prevagu.

Sada su ga krenuli i golovi – čak četiri za nešto više od 90 minuta jednog duela. Sutjeska je očigledno u svojim redovima dobila važnog fudbalera u želji da odbrani domaći tron.

IVANOVIĆ POKRENUO TUZANE

Koliko je Igor Ivanović bitan za Dečić najbolje je pokazao duel protiv Mornara u kojem su Tuzani slavili 3:1.

Tim iz Tuzi dugo se mučio, Barani u većem dijelu meča, po izuzetno teškom terenu,

bili bolji, ali se ulaskom Ivanovića sve promijenilo. Doskorašnji ofanzivac Budućnosti samo sedam minuta nakon ulaska u igru (zbog povrede nije bio starter), uspio je da sjajnom asistencijom spoji sa golom Bajovića (2:1), da bi u finišu već viđeni trijumf učinio ubjedljivijim rezervista Cmiljanić Sam tok meča nije nagovještavao da će Dečić lako stići do trijumfa, iako su Tuzani poveli već u šestom minutu. Drešaj je odlično ubacio loptu sa desne strane, Bećiraj glavom sa peterca pogodio za 1:0. Međutim, Mornar se brzo vratio. Igrao se 17. minut, kada je nakon slobodnjaka Ćetkovića nastala prava pometnja u domaćem kaznenom prostoru, lopta je stigla do Kajevića, koji je glavom pogodio golmana, od kojeg se ona odbila u mrežu za 1:1. Gosti su u finišu prvog poluvremena imali sjajnu kombinaciju po desnoj strani, Ćetković je uposlio Škrijelja, koji je imao lošu završnicu. I, drugi dio meča bolje je otvorio Mornar, koji je imao šansu preko Guzine Ali, šansa Božovića u 64. minutu, kada je pogodio prečku, kao da je bila najava da će se stvari na terenu promijeniti.

Gosti nijesu kaznili grešku Nikolića u 71. minutu, kada su u situaciji 3:1 imali zicer, ali je Guzina bio neprecizan. Dečić je klizio ka mogućem porazu, zbog čega su reagovali sa klupe uvođenjem Ivanovića i Cmiljanića, koji

su odmah unijeli život, pa je domaćin preuzeo inicijativu. Sa druge strane, dosta nervoze bilo je kod gostiju, koji su ostali i bez trenera (Andrija Delibašić dobio je žuti karton, ali je ušao u teren i nastavio da protestuje, zbog čega je zaradio i isključenje). I, baš u tom momentu Dečić je pogodio. Nakon prekida u 82. minutu lopta je došla do Ivanovića, koji je odlično ubacio loptu u peterac gostiju, a Bajović je glavom zakucao za 2:1. U prvom minutu sudijske nadoknade Cmiljanić je dobio duel sa defanzivcima Mornara i nakon duge lopte uspio da pogodi za 3:1, za prvi gol na domaćoj sceni nakon osam godina. Odmah zatim Denković je imao šansu, ali je prečka spasila Barane.

SLAVLJE ARSENALA

Slavlje Arsenala u primorskom derbiju – Tivćani su nadigrali Petrovac pod Malim brdom, a do pobjede od 2:1 stigli su golovima Montenegra u prvom i Došljaka u drugom poluvremenu. Poraz domaćina ublažio je Mendi u trećem minutu sudijske nadoknade. Gosti su bili bolji u svim segmentima, a da su imali malo više prisebnosti u završnici – epilog je mogao da bude ubjedljiviji.

Arsenal je krenuo jače, hrabrije i konkretnije, a takav pristup odmah je napravio razliku u korist gostiju. Tivćani su preko Mirkovića propustili veliku šansu u najranijoj fazi meča, ali kako

je utakmica tekla – bilo je očigledno da su bliži vođstvu. Nekoliko obećavajućih izleta bili su priprema gola do kojeg su momci Radisava Dragićevića stigli u 23. minutu. Došljak je u petom proigrao Čavora, uslijedila je asistencija, pa lijepa realizacija Montenegra – iz prve, lijevom nogom, sa desetak metara.

,,Nebo-plavi“ su djelovali slabo, potpuno nemoćno u oba smjera – naprijed bez ideje, sporo i netačno u dodavanjima, a pozadi prilično ranjivo.

Domaćin jednostavno nije mogao ni da zaprijeti protivniku, a nakon olako izgubljenog posjeda, suočavao se sa kontrama i ozbiljnim prijetnjama Arsenala. Gosti su imali zicer za drugi pogodak kada je Montenegro loše šutirao nakon dodavanja Došljaka, a nešto više pred protivničkom mrežom mogao je da uradi i Bulatović Petrovčanima nije išlo, pa je trener Mladen Lambulić izveo Vujovića i ubacio Markovića. Domaćin se u finišu prvog poluvremena oslobodio i konačno počeo da radi nešto na terenu. Efektan potez izveo je Radinović, koji je petom digao loptu pred gol liniju gostiju, gdje je Todorović spriječio Mikijelja da izjednači. Petrovčani su napravili još dvije izmjene na startu nastavka i zaigrali odlučnije. Faust je izblokiran sa ivice peterca, a sljedeći udarac domaćina odbijen je u kor-

ner.

,,Nebo-plavi“ su preuzeli inicijativu, ali falio je brži protok, tačniji pas ili bolji centaršut. Arsenal je stao u blok i odbijao sve pokušaje domaćina da izjednači. Uspjeli su Tivćani da primire domaćina, a onda i da prelome utakmicu. Sve je bilo gotovo u 77. minutu kada je Došljak poluvolejom matirao Jelovca Petrovac više nije mogao da izbjegne poraz, s tim što je u debelom sudijskom dodatku ublažio štetu – utješni pogodak djelo je Mendija koji je potpisao šestu ligašku egzekuciju.

ANIČIĆ DEBITOVAO POBJEDOM Pobjeda Rudara na debiju novog trenera Dragana Aničića – Pljevljaci su u derbiju sjevera savladali Jezero pred svojim navijačima 2:1. Heroj pobjede domaćina bio je dvostruki strijelac Ognjen Gašević. Dvadesetogodišnji ofanzivac se prvi put u listu strijelaca upisao u drugom minutu, a trijumf Rudaru donio je u 81. Plavljani su uspjeli da se vrate u egal, bili blizu novog boda, ali nijesu imali snage da održe remi nakon izjednačenja Bošnjaka u 49. minutu.

FK SUTJESKA

Simultanka Sutjeske protiv Jedinstva, blistava partija holandskog internacionalca Tajrona Konrada koji je postigao četiri od pet golova protiv Jedinstva (5:0).

da krenu na pravi način

PODGORICA – Sa tek petnaestak dana rada u kompletnom sastavu, nakon što je reprezentativne obaveze imala čak osmorica igrača, a nakon njih se priključilo i posljednje pojačanje Eron Vajt sa tek tri odigrane kontrolne utakmice, jasno je da košarkaši Budućnost Volija ne dočekuju start sezone u ABA ligi na željenom nivou. Ipak, izabranici novog trenera Vladimira Jovanovića večeras protiv Splita u „Morači“ (19 sati) ne bježe od uloge favorita, jer je pobjeda, jednostavno, imperativ. A bila bi važna i na psihološkom planu za nastavak sezone, s obzirom na to da „plavi“ u narednom kolu gostuju Crvenoj zvezdi, a onda slijedi i početak takmičenja u Evro-

kupu...

– Poslije težeg perioda za pripreme, u kojima nijesmo dugo mogli da računamo na sve igrače, pa smo imali i neke povrede, sada smo u mirnijem ritmu, ali kratkom, tek sedam dana. Iskreno se nadam dobroj utakmici, iako činjenice nijesu na našoj strani, i da ćemo svaki meč i svaki trening koristiti da podignemo nivo igre. I kada smo bili nekompletni i sada kada smo kompletni, momci su imali visoku radnu etiku. Nadam se da će kohezija između

njih donijeti dobre rezultate, a da ćemo taj period koji nam nedostaje maksimalno skratiti – rekao je Vladimir Jovanović.

Budućnost je imala velikih promjena u rosteru ovog ljeta, otišlo je devet, došlo osam novih igrača. Samo je petorica ostala iz prošlogodišnjeg rostera – Igor Drobnjak, Edin Atić, Petar Popović, Suad Šehović i Marko Jagodić Kuridža Međutim, mijenjao je puno i Split, nema više legendarnog Roka Lenija Ukića (počinje

muzičku karijeru u ulozi bubnjara), a u ekipi su samo trojica stranaca, od kojih Kanađanin Nikola Đogo (bek/nisko krilo) ima hrvatsko porijeklo, a ostali su Amerikanci – bek šuter Šenon Šorter i centar Tajrel Nelson – Nakon okupljanja cijele ekipe, prije otprilike dvije sedmice, odradili smo pripreme uz tri meča gdje smo uspjeli da se koliko-toliko upoznamo i uigramo pred početak sezone. Imali smo dosta promjena u ekipi, ali vjerujem da prilično spremni dočekujemo početak sezone i utakmicu sa Splitom. Nadamo se da će

navijači doći da nas podrže u što većem broju i da će nam biti ,,vjetar u leđa“ i ove sezone jer nam je njihova podrška veoma neophodna. Važno je da startujemo sezonu kako treba u ,,Morači“, pred našim navijačima i da nam to bude temelj za nastavak. Split će sigurno doći potpuno rasterećen, željan dokazivanja.

Oni su u malo izmijenjenom sastavu u odnosu na prethodnu sezonu, ali sa respektabilnim rosterom. U prvom kolu domaćeg prvenstva su slavili u derbiju sa Cibonom i pokazali određeni način na koji će igrati ove sezone, a

Šorter i Mavra se nametnuli kao lideri. Svakako, mi želimo startovati sezonu na pravi način i upisati pobjedu u nedjelju u ,,Morači“ – rekao je Edin Atić.

I trener Jovanović se nada što boljoj podršci sa tribina.

– Još nemamo naše standardne igre i sigurno je da će nam pomoći podrška navijača. Pozivam ih da dođu u što većem broju, nadam se dobrim igrama i uspjesima, kao i da će ljudi koji nas podržavaju ubrzati proces kroz koji prolazimo i biti sastavni dio svega toga – zaključio je trener ,,plavih“. S. J.

PODGORICA – U organizaciji Udruženja košarkaških trenera Crne Gore, počela je još jedna klinika nacionalne trenerske organizacije, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Tokom dva dana u ,,Bemax areni“ crnogorski treneri imaće šansu da slušaju predavanja proslavljenih imena, kao što su Zvezdan Mitrović, Nenad Trunić, Luka Pavićević, Neven Spahija i Bojan Bakić Trunić je redovan predavač na seminarima u Crnoj Gori, zbog čega je, kako kaže, izuzetno zahvalan.

Ovaj put pripremio je ,,Osnovne principe napada na različite vrste pik end rol odbrana“ i ,,Odbranu od niskog posta“.

- Već sam četvrti put predavač što znači da su ljudi zadovoljni kako to radim, za mene je vrlo važno da postoji takav fidbek. Uvijek ima novih stvari u poslu, ali treneri ne bi trebalo da se bave novim stvarima dok ne utvrde fundamente. Ja sam uvijek za to da trener mora pu-

Na EP nijesmo tretirani od sudija kako bi trebalo

Dobro je da imamo tri tima u ABA ligi

Zvezdan Mitrović

komentarisao

naših klubova

kreće

tek početak i tu će na startu biti dosta iznenađenja. Budućnost bi trebalo da bude dominantna od naših klubova. Nijesam Mornar još gledao, nijesam

Budućnost,

no da nauči da bi mogao od toga što je naučio da kombinuje. Postojale su neke nove stvari na Evropskom prvenstvu koje su se koristile. Košarka se mijenja, prvenstveno zbog atleticizma igrača. Nažalost, treneri su u sve gorim pozicijama jer igrači, agenti, predsjednici odlučuju mnogo više od trenera što je loše. Moj savjet za države kao što je Crna Gora je da uvijek budu orijentisane prema trenerima, jer treneri drže

klubove. Ne možemo očekivati da trener bez znanja, iskustva odabere dobre igrače i stvori dobre košarkaše. Gledajući situaciju na tržištu, mislim da bi klubovi trebalo da se okrenu svojim ,,pogonima“ i svojim ljudima i da u toj selekciji traže rješenje – kaže Trunić. Bivši crnogorski selektor Zvezdan Mitrović, koji je odveo i vodio ,,crvene“ prvi put na Mundobasketu, bio je predavač na nekim eminentnim klinika-

ma širom Evrope i prvi put će posao predavača raditi u Crnoj Gori.

Približiće kolegama svoja rješenja za ,,pas igru“ i ,,napad na sve vrste presinga“.

– Prvo, jako mi je drago što sam kod kuće i što prvi put predajem u Crnoj Gori. Imao sam ranije priliku da to radim na nekim drugim mjestima. Prevashodno mi je drago što ću moći konačno da pričam na maternjem jeziku. Velika je

znam dosta

razlika u odnosu na to kada radim sa ekipom, ovdje je to pokazano više, na treningu sa mnogo intenziteta. Mislim da su klinike izuzetno važna stvar u razvoju svakog trenera i njihovom progresu – istakao je Mitrović.

Naši treneri su vrlo uspješni i pokazuju to sjajnim vođenjem klubova širom Evrope.

- Sigurno da postoji neka tajna, jer stvarno nas je dosta sa ovako malog prostora da radimo

njihovih igrača. Djeluje mi da su imali manje budžete, ali da sačekamo da krene, pa da vidimo. Lijepo je što imamo tri tima u regionalnom takmičenju – istakao je Mitrović.

u dobrim ekipama. Možda je to naš karakter, opet smo malo drugačiji. Imali smo dostupnost informacijama, jer smo bili jugoslovenska škola koja je bila dominantna u Evropi. Naravno i edukacija, jer i ja, ali i ostali treneri smo obilazili sve te klinike u regionu koje su nam bile dostupne. Vjerovatno spoj svega toga, i naše energije, harizme, napravio je od nas uspješne terenere u Evropi –dodaje Mitrović. S. J.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u ,,Morači“ dočekuju Split, na otvaranju Admiralbet ABA lige

U organizaciji Udruženja košarkaških trenera Crne Gore počela košarkaška klinika, uz poznate i priznate predavače

NADA SE PODRŠCI NAVIJAČA: Edin Atić

Rapsodija Rasela za brejk Barana

Iako je košarka kolektivni sport, meč u Laktašima je pokazao koliko presudan može da bude učinak jednog ili dvojice pojedinaca – predvođen sjajnim Deronom Fetsom Raselom, koji je ubacio čak 41 poen, i Vladimirom Mihailovićem (26), Mornar je na startu Admiralbet ABA lige u gostima savladao Igokeu 91:83 i na najbolji način otvorio sezonu u koju je ušao sa velikim promjenama u rosteru. Bila je to treća pobjeda Barana u Laktašima, gdje domaćin ima samo jednu više.

Rasel je na debiju u evropskoj košarci upisao čak devet trojki, a nedostajala mu je još jedna da izjednači rekord regionalnog takmičenja, koji drže Josip Sesar i Temu Raniko koji su davne 2005. godine ubacili po 10…

Vicešampion Crne Gore je u prvom poluvremenu u dva navrata imao ,,minus 13“ poena (40:27 i 47:34), ali je u drugom poluvremenu postigao 54 poena i čak osam trojki u posljednjoj četvrtini, i na taj način stigao do veoma važnog brejka za nastavak sezone…

PAD U DRUGOJ ČETVRTINI

Barani su dobro počeli meč sa četiri pogođene trojke (Rasel tri, Mihailović jednu) poveli su 15:9 nakon četiri i po minuta igre, ali su onda stali u napadu. Ekipa Mihaila Pavićevića

do kraja dionice je ubacila samo jedan koš iz igre, što je Igokea iskoristila i serijom od 10:0 preokrenula na 19:15. Na prvoj pauzi je, ipak, bilo 21:19 za Mornar, jer je Mihailović upisao šest poena u nizu.

Novi pad gostiju je uslijedio u drugoj četvrtini, u kojoj je Igokea parcijalom 21:6 preokrenula na 40:27, a na odmoru je zadržala dvocifrenu prednost (47:37), jer je Mornar uglavnom igrao individualno, pa je Igokea nakon 20 minuta imala dvostruko više asistencija više (12-6), ali i bolji skok (25-17).

Uz to, u prvom poluvremenu, Igokea je ubacila 24 poena iz reketa, te imala bolje procente šuta za tri poena (Mornar 205, Igokea 7-3).

PREOKRET U NASTAVKU Sve se, međutim, promijenilo u nastavku meča. Rasel (10) i Mihailović (7) su ubacili prvih 17 poena svog tima u trećoj četvrtini, novi plej Barana je bio nerješiva enigma za domaći tim. Igokea je nekako uspjela da sačuva prednost pred posljednji kvartal (66:60), ali je preokret uslijedio u posljed-

Crna Gora sa 18 predstavnika

PODGORICA – Danas u Podgorici počinju najveća stonoteniska takmičenja ikad organizovana u Crnoj Gori.

Tokom naredna tri dana održaće se takmičenje ,,WTT Youth Contender“, dok će se od 5. do 9. oktobra održati ,,WTT Youth Star Contender“, oba pod pokroviteljstvom Svjetske stonoteniske federacije. Oba takmičenja boduju se za svjetsku rang listu, a imajući u vidu da se u decembru održava Svjetsko prvenstvo za mlade, takmičenja u Podgorici dobijaju još veći značaj.

Crna Gora će na predstojećem ,,WTT Youth Contender“ takmičenju imati čak 18 predstavnika. Zahvaljujući tome što je STSCG preuzeo organizaciju ovakvog značajnog takmičenja, veliki broj mladih i perspektivnih takmičara imaće priliku da prvi put nastupa u dresu reprezentacije.

Crnu Goru na prvom takmičenju predstavljaće: Anastasija Vujović, Andrej Milošević, Anja Bajović, Antonije Slavković, Đorđe Rahović, Dunja Vlahović, Feđa Taljanović, Jakša Krivokapić, Kalina Božović, Katarina Franeta, Kristina Šebek, Lara Franeta, Matija Mališić, Mia Živanović, Milan Vučetić, Miloš Rahović, Stefan Radonjić i Suzana Milošević Mušku kadetsku reprezentaciju predvodiće Jakša Krivokapić i Stefan Radonjić, koji će nastupiti na oba WTT takmičenja. - Iskreno, jako se radujemo predstojećim turnirima jer je prošlo više mjeseci od igranja posljednjeg. Nakon velikog rada na pripremama tokom prethodnog mjeseca, što u Slovačkoj kod našeg selektora, što u matičnim klubovima, ovaj turnir je mjesto gdje bi trebalo da vidimo koliko smo realno podigli nivo igre i da li ima napredo-

vanja u odnosu na Balkansko i Evropsko prvenstvo. Naravno da se svi nadamo najboljem - izjavio je Stefan Radonjić. Među iskusnijim takmičarima je Suzana Milošević, osvajačica bronzane medalje u dublu sa kadetskog Balkanskog prvenstva, koja će nastupiti u kategorijama U17 i U19.

- Za mene je velika čast učestvovati na ovako velikim takmičenjima, a naročito mi je drago što ćemo baš mi biti domaćini, to za mene znači jako mnogo. Ne sumnjam da to misle i moji prijatelji iz reprezentacije koji će nastupiti na ovim turnirima – istakla je Suzana.

Pored Suzane, Jakše i Stefana, na „Star Contenderu“ učestvovaće i kadetkinje Anastasija Vujović i Kristina Šebek, kao i juniori Andrej Milošević i Miloš Rahović.

Mlade takmičare vodiće selektori Saša Dragaš i Dijana Zonjić

njih 10 minuta. Polaganjem i asistencijama za dvije trojke Petra Vujačića, Rasel je bio najzaslužniji za preokret u 34. minutu (74:72).

Nije tu stao, pa je dao svoju sedmu i osmu trojku, a onda je sa iste distance treći put pogodio i Mihailović za ogromnih ,,plus devet“ (83:74), na četiri minuta i 14 sekundi do kraja, kada je Dragan Bajić uzeo tajm-aut za Igokeu. Igokea se sa pet vezanih vratila na ,,minus tri“ (86:83) na minut i po do posljednje sirene, a nakon nerealizovanih napada

PAVIĆEVIĆ: Pogađali smo mnogo teške šuteve

Trener Mornara Mihailo Pavićević je naglasio da je ,,kao i svaka prva utakmica na početku sezone, i ova u Laktašima donijela neizvjesnost“. – Iz mog iskustva, taj pritisak je uvijek veći na domaćoj ekipi, nego na gostujućoj. To je, možda, jedan od faktora koji je odlučio ovu utakmicu. Imali smo mnogo padova u igri, što je i normalno, početak je sezone, a mi smo napravili potpuno novi tim. Volim da se našalim i kažem da im još nijesam svima imena popamtio – uz osmijeh je rekao Pavićević. Pavićević je napomenuo da su Rasel i Mihailović prvi put zajedno bili na terenu, ne računajući treninge.

– Ovo je prvi put da smo igrali zajedno, jer Mihailović u pripremnom periodu nije odigrao nijednu utakmicu. Imali smo zaista velikih pehova, od povrede mladog Ščuke, najvećeg talenta koga sam vidio u posljednjih 20 godina. Zaista mi je mnogo teško kada pričam o njemu, želim mu brz oporavak. Imali smo i drugih igrača koji su izašli iz povreda, ali svi koji su kročili na teren dali su sve od sebe, a samo sam to tražio od njih, i naglasio da je pobjeda njihova, a poraz moj. Barani su u prvom poluvremenu dva puta imali ,,minus 13“, ali su preokrenuli u nastavku.

– U drugom poluvremenu smo adaptirali igru na njihovu promjenu odbrane, iskoristili neke situacije koje smo pravili i pogađali mnogo teške šuteve. To će nas, nadam se, krasiti i ove godine. Čestitam igračima na pobjedi i zahvaljujem domaćinu na izuzetnom gostoprimstvu, a našim dragim prijateljima ćemo isto tako uzvratiti kada budu dolazili u Bar. Igokei želim da dođe do zacrtanog cilja – zaključio je Pavićević.

sa obje strane, Rasel je 37,4 sekunde prije kraja stavio tačku nestvarnom devetom trojkom za nedostižnih 89:83, a pored

41 poena upisao je i po šest skokova i asistencija.

Mornar u narednom kolu, 9. oktobra, dočekuje Zadar. S. J.

- Konkurencija na turnirima koji nam predstoje je izuzetno jaka, tako da se samo nadam kvalitetnoj igri i dobrim mečevima - rekao je Dragaš. Dijana Zonjić, selektorka ženske reprezentacije, navela je da će naši takmičari nastojati da ostave što bolji utisak. - Izuzetno mi je drago što sam kao selektor reprezentacije imala mogućnost da selektujem veći broj igračica različitih starosnih kategorija. Izuzetno je važno da naše igračice i igrači odmjere snage sa svojim vršnjacima iz različitih zemalja svijeta, da na taj način osjete različite stilove igre i unaprijede svoju formu. Ono što je u ovom trenutku najvažnije je da se predstave u najboljem svjetlu, pokažu koliko znaju, a rezultati će doći, jer sam sigurna da će na taj način stasati dobra generacija igrača i igračica - navela je Zonjić.

Tokom svih takmičarskih dana, mečevi će se odigravati od 9 do 21 čas, a ulaz u sportski kompleks ,,Verde“ je slobodan. R. P.

polufinalu

PODGORICA –

je

Kovinić

je

2:0,

Kovinić

sala

teniserku Osean Dodan 2:1, Amerikanku Sloun Stivens 2:1 i Italijanku Džasmin Paolini 2:0. R. P.

sezone u Admiralbet ABA ligi

Danas u Podgorici počinju najveća stonoteniska takmičenja ikad organizovana u našoj zemlji

MARIJA VURUNA

Bezbolni porazi Crnogoraca

Brazilski džiu-džicu

Drinčić prelazi u trenere

Šćepan Drinčić, crnogorski borac u brazilskom džiu-džicuu, saopštio je da se povlači iz takmičarskog svijeta i najavio početak trenerske karijere.

Šampion iz Budve slavio 31 razlike

PODGORICA – Jadran je zaustavljen. Mladost iz Zagreba, u derbiju pretposljednjeg kola prvog kvalifikacionog turnira Lige šampiona, slavila je u Herceg Novom 9:7 (1:1, 2:1, 2:3, 4:2). Novljani su u igri za bodove bili do 2.47 do kraja utakmice (7:7), a u finišu treće četvrtine vodili su 5:3!

Iskusniji rival u finišu meča, za manje od dva minuta, postigao je dva gola za sigurno prvo mjesto u grupi. Pavel Halturin postigao je tri gola za Jadran, dva

je dao Džek Muskat, Radživon Zizudan i Lazar Vukićević dali su po gol. Jadran će sjutra od 12 sati igrati sa ekipom Novaki.

I Primorac je doživio prvi poraz u Holandiji. Nakon dva ubjedljiva trijumfa igrači Ranka Perovića zastali su u derbiju sa Vašašom – mađarski klub slavio je 13:10 (3:2, 4:3, 4:2, 2:3).

Kotorani su u posljednjoj četvrtini ušli sa minusom od četiri gola i ovaj dio igre odigrali rasterećeno što im je donijelo prednost od gola. Nedovoljno

za preokret, ali dobra satisfakcija za sjutrašnji (9 sati) posljednji meč sa rumunskom Steauom.

Za mađarsku ekipu nastupao je nekadašnji crnogorski reprezentativac i legenda svjetskog vaterpola Draško Brguljan

U kotorskom timu Marko Milić bio je najefikasniji sa četiri pogotka, dva manje postigli su Filip Gardašević i Vuk Drašković, a po gol Jakša Kosić i Đorđije Stanojević Tri najbolje ekipe izboriće plasman u naredni krug LŠ. A. M.

Drinčić je nosilac crnog pojasa, osvajao je medalje u greplingu na domaćim i turnirima u inostranstvu, i predstavljao Fabricio International Team (FIT). Borio se i u džu-džicuu. - Nažalost, ne mogu više da se posvetim ovom predivnom sportu u takmičarskom dijelu, ali svakako ću ostati u sali i prenositi znanje na mlađe takmičare. Sebe sam pronašao u nečemu o čemu sam oduvijek maštao i jedva čekao da ostvarim. Ponosam sam na svoje rezultate i privilegovan što sam predstavljao Crnu Goru – naveo je Šćepan Drinčić u dopisu medijima. R. A.

Rukometaši Budvanske rivijere silovito su krenuli u odbranu titule u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi.

Ekipa Brana Božovića je u drugom kolu (prvo je pomjereno za 5. oktobar) savladala autsajdera Danilovgrad čak 53:22. Najefikasniji je bio Luka Došljak s devet pogodaka, jedan manje dao je Boban Ašanin, a po sedam Đorđo Peruničić i Mihailo Šćekić Kod gostiju, po pet puta su se u strijelce upisali Filip Marković, Nikola Marušić i Jovan Popović

Budućnost Podgorica je u gostima pobijedila Brskovo (25:22) uz osam golova Milana Nišavića, koliko je za domaći tim dao Aleksandar Smolović.

U derbiju sjevera, Berane 1949 je bilo bolje od Komova – 26:22. Danilo Joksimović i Đorđe Folić dali su po pet pogodaka u pobjedničkom timu, dok su kod Komova Duško Trifunović i Miroslav Dragović postigli po šest.

Danas će igrati Mornar 7 – Jedinstvo (13 h), Rudar – Lovćen (18) i Sutjeska – Partizan 1949 (20). Ne. K.

vozač iz Monaka ostavio je iza sebe i Karlosa Sainsa, a od petog do desetog mjesta završili su Alonso, Noris, Gasli, Magnusen i Cunoda R. A.

PODGORICA – Tekbol reprezentacija Crne Gore ostvarila je dvije pobjede u tri meča grupne faze turnira „European Teqball Tour-a“ u Budimpešti.

Turnir je bio jedan od kvalifikacionih za Evropske olimpijske igre u Krakovu naredne godine, na kojima će se prvi put naći tekbol.

Marko Žarković i Andrija Jovanović za odličnu predstavu, nažalost, nijesu nagrađeni prolazom u nokaut fazu. Samo je pobjednik grupe prošao među 16 ekipa turnira, a to je bio mađarski dubl Forgaš – Odnoga, koji je u drugom kolu pobijedio naše momke 2:0, po setovima 12:3, 12:6. Crnogorski dubl bio je bolji u duelu sa alžirsko–francuskim parom Lerit – Mateo 2:1 (12:11, 9:12, 12:7) i protiv rumunskog dubla Mate – Ve-

ras 2:0 (12:7, 12:3). Prvog dana takmičenja, koje se održava od četvrtka do neđelje u glavnom gradu Mađarske, Žarković i Jovanović oprobali su se i u svojoj sporednoj disciplini, u singlu, i ostvarili po trijumf u grupi.

– Učešće na kvalifikacionom turniru u Budimpešti predstavlja veliko iskustvo za nas, jer smo imali priliku da igramo sa najboljim ekipama svijeta. Moj saigrač Andrija Jovanović i ja nastupili smo i u singlu. Radu-

je nas što smo uspjeli da ostvarimo po pobjedu i u pojedinačnoj konkurenciji, što nije naša primarna disciplina. Nažalost, dvije pobjede u grupi nijesu bile dovoljne da prođemo dalje u dublu. Jednostavno, takav je sistem takmičenja, a Mađari su, objektivno, najkvalitetnija selekcija. Imali smo priliku da uživo gledamo vrhunske mečeve, koji će nam, sigurno je, mnogo značiti u narednim nastupima i turnirima – kazao je Marko Žarković i dodao da su uživali na turniru, čiji je promoter bio legendarni brazilski fudbaler Ronaldinjo.

Do Evropskih igara u Krakovu, u junu 2023. godine, najbolja crnogorska ekipa, koja na klupskom nivou nastupa kao duo „Kurjaci“, imaće još tri kvalifikaciona turnira. Sada Žarkovića i Jovanovića čekaju pripreme za prvi nastup crnogorske reprezentacije na završnici velikog takmičenja – Svjetskog prvenstva u Nirnbergu, koje je na programu od 23. do 27. novembra. R. P.

Dejan Savić je, kako navodi Vaterpolo savez Srbije, podnio neopozivu ostavku na mjesto selektora senior-

ske reprezentacije. Proslavljeni trener ostavku je podnio nakon eliminacije u osmini finala Evropskog pr-

venstva u Splitu. Prije šampionata u Hrvatskoj sa reprezentacijom je na Svjetskom prvenstvu stigao do petog

mjesta. Prethodno je Savić sa timom osvojio zlatna olimpijska odličja u Japanu i Brazilu. Trofejni stručnjak kolekciji olimpijskih medalja dodao je svjetsku zlatnu i bronzanu, tri zlatne evropske… Savić je na klupi ove selekcije bio deset godina. R. A.

SBbet Prva liga za rukometaše (2. kolo)

Đorđo Peruničić dao sedam pogodaka za Budvansku rivijeru

PRIVATNA ARHIVA

Marko Beceki osvojio je pol poziciju pred današnju trku za Veliku nagradu Tajlanda.

Vozač VR46 tima stigao je do

20 Neđelja, 2. oktobar 2022.ArenaSportski miks Grupna faza turnira Evropske

Dominik Mandić misli da je M. Wenzel došla do pogreš nih zaključaka i zbog toga što nije dovoljno poznavala et ničko stanje Bosne i Herce govine, ni povijest doseljenja Vlaha u ove zemlje i njihovo kulturno stanje. Općenito, on za njenu tezu kaže da je neispravna i da je sa stano višta istorijske nauke nepri hvatljiva.

Drugi naučni radnik koji je razmatrao pomenutu tezu M. Wenzel je rimokatolički sveštenik iz Splita Ante Škobalj. On je 1970. god. izdao obimno i te matski široko djelo „Obred ne gomile”, u kojemu dosta opširno govori o stećcima, a i kritički se osvrće na mišlje nje M. Wenzel. Može se re ći da je Škobaljev stav o to me pitanju gotovo identičan sa Mandićevim. U etničkom smislu Vlasi su potomci voj ničkih veterana iz Maurita nije, koje su Rimljani nase lili uz državnu granicu na Dunavu. Uz to, on kaže da se u običnom svijetu o Vla sima govori podrugljivo, kao o kulturno zaostalom i neu rednom elementu.

I o pojavi i razvoju steća ka Škobalj misli vrlo slično Mandiću, vežući ih isključi vo za Hrvate. On kaže da su se stećci razvili iz nadgrob nih gomila, odnosno da im je početak u grubim kame nim poklopnicama grobova u gomilama i u „škrapama”. Obrađeni i zaobljeni kame novi na grobovima uz pla ninske crkvice za njega su drugi stupanj u razvoju ste ćaka. Treći stupanj su stećci oko crkava u nižim predjeli ma, na kojima se već počinju klesati zvijezde, polumjese ci i neki drugi reljefni moti vi. Dalje slijede pravi ukraše ni stećci raznovrsnih oblika, najčešće sarkofaga. Škoba ljeve stavove protiv „vlaške teorije”, како naziva tezu M. Wenzel, mogli bismo svesti na slijedeće.

- Stećaka nema u izričito „vlaškim” područjima, kao što je Rumunjska;

- Stećke u velikom broju na lazimo baš u krajevima gdje u vrijeme njihovog postan ka nije bilo Vlaha;

- Ornamentika stećaka sadr ži paganske magijske simbo le, u skladu sa staroslaven skom paganskom vjerom;

- Od propasti Rimskog Car

Čemu tvrdnje da Vlasi nijesu mogli biti ugledni

Zašto kategorički odricati mogućnost da neko od Vlaha nije mogao nositi zvanje kneza, župana ili vojvode i da se po svom društvenom ugledu izjednači sa domaćim feudalcem. Nije taj svijet bio vječito izolovan, nekulturan i siromašan, kako to neki misle

stva i njegovih vlaških ostata ka pa do pojave stećaka pro teklo je 500 god., iz kojeg perioda nemamo nikakvih dokaza o postojanju „vlaške umjetnosti”;

- Vlaški elemenat je već po svom imenu pojam nazadno sti i tromosti, te se kulturno nije mogao nametnuti, niti je mogao posjedovati neku svo ju posebnu umjetnost.

Općenito se može reći da Škobalj odbacuje „vlašku teoriju” M.

Wenzel kao neosnovanu.

U međuvremenu је i Na da Miletić u svom prikazu pomenute radnje M. Wen zel izrazila izvjesnu rezer vu prema njenim stavovima koji se odnose na pripisiva nje stećaka Vlasima. Mandićevo mišljenje o po rijeklu neslavenskih Vlaha, kojemu se pridružio i Škobalj, u istori ografiji je osamljeno i nepri hvatljivo. I njegovo shvatanje stećaka, koje također slijedi Škobalj, ne može se prihva titi, zbog toga što je naučno neosnovano. Kategorično i isključivo pripisivanje ste ćaka Hrvatima i determi niranje te umjetnosti samo kulturom toga naroda nauč no je uskogrudo i djeluje osi romašujuće. Škobaljevo ve zivanje postanka stećaka za slavenske paganske gomile i amorfne kamene nadgrobni ke oko crkava je originalno i zanimljivo, iako sasvim ne uvjerljivo.

Bez obzira na mišljenje o po rijeklu Vlaha i na shvatanje stećaka, treba priznati da je Mandić iznio nekoliko umje snih argumenata protiv te ze M. Wenzel. Prije svega, on je naveo važnu činjenicu da u prvobitnim starim sta ništima Vlaha (razumljivo, staništima kako ih on zami

šlja) nema stećaka, pa se mo že tvrditi da oni nisu mogli taj običaj prenijeti u Bosnu i Hercegovinu. Opravdana mu je primjedba da stočarsko zanimanje Vla ha, posebno njihovo gajenje konja, nije moglo biti presu dan faktor za klesanje pred stava konja i scena sa konji ma na stećcima, zbog toga što je i privreda domaćeg sta novništva po svom karakte ru bila stočarska. Osim toga istakao je da na stećcima nema nekih poseb nih čisto vlaških reljefnih motiva, a da, naprotiv, posto ji više elemenata koji govore o pripadnosti stećaka doma ćem stanovništvu (odjeća i

dr). Opravdane su mu i pri mjedbe na datiranje, zbog toga što je ono zasnovano na zaista malom broju oda branih stećaka sa natpisima. Međutim, neke Mandićeve tvrdnje su neosnovane i lako se mogu osporiti. Za „lukovi cu u obliku konjske potko ve”, motiv koji je po Wenze lovoj tipično vlaški, on kaže da predstavlja stilizaciju ma čeva. Ko iole poznaje reljefe stećaka, znade da to nisu ni „lukovice”, niti mačevi, nego stilizacije arkada u retarda ciji, kada su se transformira le u čistu dekoraciju. Veoma neuvjerljivo, gotovo naivno djeluje njegovo objašnjenje kako je nekom zamjenom

Što se tiče tvrdnji Anta Škobalja, mislim, prije svega, da treba odbaciti njegovo neumjesno opšte tretiranje Vlaha kao kulturno zaostalog i neurednog elementa i na toj osnovi zasnivati neke stavove Ante Škobalj

tveni sloj u Bosni i kada, tako reći, nije više bilo nikakvih razlika između njih i doma ćih ljudi, pa tako ni razlika u klesanju i postavljanju steća ka. Prema tome, nije bila po trebna nikakva zabuna i za mjena da Tarah dobije svoj stećak u Boljunima. Bio je to sasvim uobičajen i norma lan proces. Njegov spome nik ima veću vrijednost od mnogih drugih sličnih spo menika i zbog toga što je dje lo najuglednijeg majstora — kovača Grubača. Ni tvrdnja o stećcima u Donjoj Zgošći nema svog opravdanja. Pripi sivanje sljemenjaka banu Ni noslavu ili banu Stjepanu i, njegovo datiranje u prvu po lovinu XIII v. on zasniva na rekonstrukciji nestalog nat pisa koju je izvršio Ć. Tru helka i na njegovom atribu iranju, koje je odbačeno kao neosnovano.

došlo do toga da je lijepo kle sani i ukrašeni stećak u Bo ljunima pripao Tarahu Bo ljunoviću Zašto kategorički odricati mogućnost da neko od Vlaha bude ugledan čovjek u Bosni, da nosi zvanje kneza, župa na ili vojvode i da se po svom društvenom ugledu izjedna čio sa domaćim feudalcem. Nije taj svijet bio vječito izo liran, nekulturan i siromašan, kako to neki misle. Naprotiv, Vlasi su zdravi, bistri i pro mućurni, dobro se snalaze, prilagođavaju se i uklapaju u zatečene društvene odnose. Miloradovići — Hrabreni, iz velike vlaške katunske gru pacije u Hercegovini, bili su i prije dolaska Turaka, kao i u njihovo vrijeme, vrlo ugled ni ljudi. Vojvoda Petar Hra bren, sa bratom Radojem, uživao je jedan od najkru pnijih turskih timara u na hijama Blagaj i Konac-Polje, na koji je način ušao u osman sku feudalnu klasu. Neki Vla si su bili i dubrovački građa ni. Takav je, npr. bio vojvoda Mastan Bubanjić, iz Drež nice na Neretvi. Treba ima ti na umu da je Tarah umro u drugoj polovini XV v. kada su Vlasi već bili važan druš

A što se tiče Škobaljevih tvrdnji, mislim, prije svega, da treba odbaciti njegovo ne umjesno općenito tretiranje Vlaha kao kulturno zaosta log i neurednog elementa i na tome osnovu zasnivanje nekih stavova. On je dobro uočio činjenicu da se veliki broj stećaka nalazi u područ jima gdje u vrijeme njihovog postavljanja nije bilo Vlaha. Važna mu je tvrdnja da nije ustanovljeno postojanje vlaš ke umjetnosti u intervalu od propasti Rimskog Carstva do pojave stećaka. Inače, mislim da je teza M. Wenzel origi nalna i zanimljiva, ali da joj nedostaje snaga naučne ar gumentacije, zbog čega nije prihvatljiva kao takva. Tre ba, međutim, priznati da je ona neke pojave i okolnosti dosta dobro uočila i posta vila. Zaista, izgleda da više stećaka ima u takozvanim vlaškim područjima nego u drugim, gdje mislimo da ni je bilo Vlaha. Tako, npr., u po dručjima takozvanih donjih hercegovačkih Vlaha — oko Stoca, Ljubinja i u Popovu polju — mnogo je veća gu stoća stećaka nego, npr., u po dručjima oko Čitluka, Gruda i Posušja. Osim toga, sasvim je sigurno da više, ljepše kle sane i bogatije ukrašene mo žemo tretirati pojavom rela tivno kasnijeg vremenskog razdoblja, uglavnom poja vom XV v. kada je u Bosni, relativno, najveća koncen tracija Vlaha. Zatim, po ne kim natpisima stećaka i ar hivskim dokumentima koji s takvim natpisima imaju veze, sigurno je da su se pod stećke pokopavali Vlasi.

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Nekropola Brigovi u opštini Posušje

Miloradovići — Hrabreni, iz velike vlaške katunske grupacije u Her cegovini, bili su i prije dolaska Turaka, kao i u njihovo vrijeme, vrlo ugledni ljudi. Neki Vlasi su bili i dubrovački građani. Takav je, npr, bio vojvoda Mastan Bubanjić, iz Drežnice na Neretvi

Alojz Benac

Šefik Bešlagić

Ovan

PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, kao i za uspješan završetak starih poslova.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Bik

PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Blizanci

PONEĐELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negde. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

vedske astrologije

Đotiš bioritam (3. 10 - 9. 10)

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Piše: Mladen Lubura

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuz-

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Rak

PONEĐELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negde. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja.

Lav

PONEĐELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa za-

nimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negde. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su nepovoljni dani za vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Djevica

PONEĐELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Vaga

PONEĐELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično

mete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mesec je u nedelju od 0:12 do 22:54. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mene.

za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbjegavajte konflikte.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir i mentalni izazovi. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje ni-jesu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su povoljni dani za vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Škorpija

PONEĐELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ula-ziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju ali izbjegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili obaveze koje ne stižete da uradite. Zdravlje i energija nijesu na viso-kom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.Čuvati se previše troškova. Ni-

zak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Strelac

PONEĐELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulazi-ti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji. ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbjegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradi-te na vreme. Čuvajte se gubitaka.

Jarac

PONEĐELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulazi-ti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su povoljni dani. Imaćete

višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate odvažnost i inicijativu, ali izbjegavajte konflikte.

Vodolija

PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. …

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su nepovoljni dani za vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u po-rodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

PONEĐELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 7:53. Ovo su dani kada vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ribe

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju,

i usluge,

Pobjeda“

Sjedište osnivača: 19. decembar

PIB: 03022480

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

Podgorica

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš

1

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709, 067/563-674

10

POBJEDE

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička

Podgorica

Tiraž:

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526

4

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

7

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

8

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

9

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

6

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

11

Broj žiro računa: 560-822-77

Voljenoj i poštovanoj

Dana 1. oktobra 2022. u 95. godini života, preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

MARKO Miladinov VOJINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli dana 2. oktobra od 9 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikoljcu.

Ožalošćeni: supruga ANĐA, sin DUŠKO,unučad ALEKSANDRA, JELENA, BOŠKO, MILICA, ŽARKO i VALERIJA, snaha DUNJA, praunučad i ostala rodbina

DRAGICI

Posljednji pozdrav

od ujne RADMILE, sestara ZORICE, NEVENKE i OLJEi brata ŽELJKA

99

Posljednji pozdrav dragoj

GAGI

Tvoj vedri duh zauvijek ćemo čuvati u sjećanju.

NIKOLA i NINA PAVLIČIĆ sa porodicom

86

Posljednji pozdrav dragoj

MILENE SULJAJ

Ne mogu prihvatiti istinu da evo godinu dana ne čujem tvoj mili glas.

Tvoja ljubav i dobrota koju si nam nesebično pružala ostaće zauvijek u mom sjećanju, moja draga majko. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a mi ćemo Te čuvati od zaborava.

Kćerka SONJA STOJANOVIĆ sa porodicom

GAGI

Čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

SANJA i DANILO BEČANOVIĆ sa porodicom

87

Posljednji pozdrav

VERICE BULATOVIĆ

i brižna pažnja s kojom ste nas uvijek dočekivali.

S poštovanjem Vaši: SAŠA i TANJA LABUDOVIĆ 92

Posljednji pozdrav dragoj

VERI BULATOVIĆ

Našoj velikoj i iskrenoj prijateljici.

MILOSAVA, NATAŠA i BAĆKO

VERICI BULATOVIĆ

GOCA, JULIJANA, VESNA, KECA,ŽARKO, DARKO i SAŠA 100

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Navršava se godina dana od smrti naše drage majke

Oglasi

obavještenja

VOJIN Đurov PETRANOVIĆ

1942–2022.

Saučešće primamo u kapeli Gvozden brijeg, dana 3. oktobra od 11 do 13 časova, a na groblju u Boljevićima od 14 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga ŠTEFICA, sinovi NIKOLAIS i ĐURO, snahe TATJANA i DRAGANA,unučad ANDRIJA, SAŠA, TIJANA i SIMONA

105

Dragom ocu, svekru i đedu

VOJO PETRANOVIĆ

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

Tvoj sin ĐURO, snaha DRAGANAi unučad ANDRIJA, SAŠA i TIJANA

VOJO PETRANOVIĆ

Počivaj u tišini vječnog mira, a mi te s ponosom čuvamo od zaborava.

Posljednji pozdrav voljenom đedu

Tvoji: sin NIKOLAIS, snaha TATJANA, unuka SIMONA

VOJU PETRANOVIĆU

Zauvijek radosno i ponosno biće sjećanje na tebe, poči vaj u vječnom miru.

Tvoja unuka SIMONA

Dana 1. oktobra 2022, poslije kraće bolesti preminuo je u 81. godini naš dragi

POMENI

LJILJANA – NAJA KOLJENŠIĆ

Nedostaješ i uvijek ćeš nedostajati, tu prazninu niko ne može popuniti.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju.

Sestra MINA sa porodicom

Dana 1. oktobra 2022. navršava se pet godina od smrti naše drage

VJERE PEJOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

BOŽA Neđeljkovoga ANTOVIĆA

81

VOJISLAV Mirkov KNEŽEVIĆ

Uvijek poštovan, voljen i nezaboravljen.

Tvoja PORODICA

83

Dana 2. oktobra 2022. navršava se 27 godina od kada nije sa na ma naš voljeni suprug i otac

VOJISLAV MARIĆEVIĆ

Bol nije u riječima i suzama, već u našim srcima đe ćeš vječno živjeti. Nedostaješ za sve što je bilo, za sve što će doći... S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u srcu i mislima.

Tvoja PORODICA

63

Godina je od smrti

MARKA S. ĐONOVIĆA

S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja sestra RADOJKA, zet JANKO

66

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

75

Navršava se godina dana od smrti naše drage majke MILENE SULJAJ

Ne možemo prihvatiti istinu evo godinu dana da ne čujemo tvoj mili glas. Tvoja ljubav i dobrota koju si nam nesebično pružala ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja DJECA, UNUČAD, PRAUNUČAD, BRAT, SESTRA, ĐEVER i SNAHE

68

MARKA S. ĐONOVIĆA

Dani prolaze, a bol za tobom ne jenjava.

Tvoja sestra LJILJANA, sestrić IVAN

Pet godina je prošlo otkako nije sa nama naš voljeni i nepreža ljeni

67

Godina dana od smrti voljene sestre RADMILE LAKOVIĆ

Čuvam te od zaborava kroz najljepše uspo mene.

Sestra SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

ŠPIRO Simov PAJOVIĆ 1930–2017.

I dalje je teško bez tebe, tvoje dobrote, pažnje, požrtvovanosti, bez tvog razgovora, savjeta, sigurnog oslonca... Tvoj častan život je svijetla vodilja za svaki naš novi dan, vječno osjenčen tugom za tobom.

Uža porodica će posjetiti groblje u Matagužima.

Supruga LEPA PAJOVIĆ sa porodicom

PORODICA

Dana 2. oktobra 2022. navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene majke i babe

VJERE Rajkove VUJOVIĆ

Nedostaješ nam za sve što je prošlo i što će doći, a najviše na kućnom pragu nedostaješ, da nas zagrliš i ohrabriš. Voljena naša, nigdje ti nisi otišla, tu si u našim srcima, sjećanji ma i razgovorima. Zauvijek ćemo te voljeti postojanom i bezuslovnom ljubavlju kakva je i tvoja bila za nas.

Tvoji ŽELJKO i SANJA sa porodicama

80

Sjećanje

Godine prolaze,

2.

će mnoge,

bol za Vama trajaće zauvi

Tog jutra kad smo te izgubile, postale smo odrasli ljudi. Vrijeme ne može da popuni prazninu koja je nastala kad si oti šao i svaki dan u kom te nema nas boli. Živiš utkan u našim mislima, djelima i riječima. Budi ponosan na nas.

Tvoje, HELENA, SANDRA i JELICA

93

BOŽIDAR Jovanov PAVIĆEVIĆ

Oglasi

Od brata ZEKA

Voljeni moj sine, Surova sudbina prerano te otrže iz moga života i ostavi doživot ni bol i tugu za tobom. Teško je istinu pravdati sudbinom, a tvoja sudbina je moja teška rana, mili moj. Bio si moj život, moja sreća, moj ponos, moja zakletva, bio si moje sve. Boli svaki tren bez tebe. Počivaj u miru sa svojim ocem.

Volim vas. Majka VESNA

90

Šest tužnih godina od kada nisi sa nama

SLAVKO NEVENKA ĐURAŠKOVIĆ

Nedostajete mnogo. Ljubav, pažnju i naše uspomene vrijeme koje prolazi ne briše. Uvijek ćemo vas nositi u srcu i čuvati od zaborava.

SLAVICA sa porodicom

Prođe godina puna bola i tuge od kada ostadosmo bez našeg voljenog

Sine moj, mili moj, boli svaki tren proveden bez tebe, bez tvog osmijeha, tvoje ljepote kojom si zračio.

Ja ti i dalje pišem u tišini sobe i ne dam te zaboravu, jer ti si bio naš centar života, naše sve i sa ponosom pričamo o danima koji su bili naša najveća radost, a sada žalost do neba. Počivaj u tišini vječnog mira sa svojim ocem, a mi te sa ponosom čuvamo od zaborava.

Nikad prežaljen, nikad zaboravljen.

Tvoja tetka TANJA LUTOVAC sa porodicom

91

Dana 2. oktobra 2022. se navršava 40 dana od kada sa nama nije

BOŽIDAR J. PAVIĆEVIĆ

Teško je, brate, posjetiti rodnu kuću, a tebe nema. Preselio si se na neko ljepše mjesto, gdje nema patnje i bola. Bol si ostavio nama kojima si mnogo značio. Počivaj u miru u zagrljaju naših roditelja, a mi ćemo vas sa po nosom i ljubavlju čuvati.

Sestra MARINA sa porodicom

VIDOSAVA – VIDE pok. Neđa PAVIĆEVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat RADE sa porodicom

tužnih godina od tragične smrti moga voljenog sina

STEFAN Duškov RADOVIĆ

Dragi tata

BOŽIDAR Jovanov PAVIĆEVIĆ

STEFAN Duškov RADOVIĆ