Dnevni list Pobjeda 03.02.2022.

Četvrtak, 3. februar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20191 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

IZA KULISA: Što stoji iza najava Krivokapićevog savjetnika Voja Lakovića o bezbjednosnim izazovima u susret izglasavanju nepovjerenja Vladi

Poslanica SDP-a poručila da je neće pokolebati brutalni lični napadi, očekuje da državni organi profesionalno obavljaju posao

Vuksanović-Stanković: Začuđuje zakašnjela reakcija ANB-a

Čovjek za sve premijerove zadatke

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je za Pobjedu da je začuđujuća zakašnjela reakcija ANB i direktora Dejana Vukšića da tek nakon više upozorenja obavijesti Upravu policije da joj je ugrožena bezbjednost.

Pobjeda je juče objavila da UP od utorka obezbjeđuje mjesto stanovanja poslanice Vuksanović-Stanković zbog informacije koju su dobili od ANB-a da je nekoliko članova ekstremnih prosrpskih navijačkih grupa pripremalo fizički napad na nju.

Prema izvorima Pobjede, Vukšić i načelnik Laušević nijesu odmah obavijestili UP o postojanju opasnosti, već su tek nakon razgovora sa predsjednikom SDP-a Konjevićem, u petak veče operativne podatke proslijedili direktoru UP Brđaninu.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije nije moglo da utvrdi da li je policija 5. septembra na Cetinju prekoračila ovlašćenja tokom akcije uklanjanja barikada na ulazu u grad iz Budve

Nema snimaka, policajci tvrde da su postupali zakonito

STR. 10.

» Izvori Pobjede ukazuju da je i pozitivan signal za Lakovićevo imenovanje morao stići i iz krugova bliskih vlasti u Srbiji budući da se imenovanje savjetnika za bezbjednost poklapa sa posjetom Krivokapića Beogradu. Laković je imenovan 29. oktobra, a Krivokapić je tri dana kasnije došao u prvu zvaničnu posjetu Srbiji. Lakovićeva bliskost sa strukturama iz Miloševićevog perioda kao i sa sadašnjim u Srbiji je više nego očigledna

STR. 2.

S. VASILJEVIĆ

M. BABOVIĆ

STR. 3.

Apelacioni sud potvrdio odluku Privrednog suda da ne dostavi državi podatke koje je tražila Bojana Ćirović

Zaštitnica ostala bez popisa imovine Montenegro Korona odnijela erlajnza još 14 života!

Institut za javno zdravlje apelovao na građane da se vakcinišu – svi preminuli bili nevakcinisani

STR. 5.

STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 3. februar 2022.

IZA KULISA: Što stoji iza najava Krivokapićevog savjetnika Voja Lakovića o bezbjednosnim izazovima u susret izglasavanju nepovjerenja Vladi

Čovjek za sve premijerove posebne zadatke Izvori Pobjede ukazuju da je i pozitivan signal za Lakovićevo imenovanje morao stići i iz krugova bliskih vlasti u Srbiji budući da se imenovanje savjetnika za bezbjednost poklapa sa posjetom Krivokapića Beogradu. Laković je imenovan 29. oktobra, a Krivokapić je tri dana kasnije došao u prvu zvaničnu posjetu Srbiji. Lakovićeva bliskost sa strukturama iz Miloševićevog perioda kao i sa sadašnjim u Srbiji je više nego očigledna PODGORICA - Savjetnik za bezbjednost predsjednika Vlade Vojo Laković, koji je u posljednjih 15 dana dao dvije zabrinjavajuće izjave kojim je upozorio na moguće bezbjednosne izazove u susret izglasavanju nepovjerenja Vladi, je čovjek za sve Krivokapićeve zadatke, pokazuju podaci Pobjede.

,,NAJOPASNIJA SITUACIJA“

– Crna Gora je dovedena u bezbjednosno najopasniju situaciju u novijoj istoriji, a odgovornost za nastupajuća dešavanja je na onima koji ignorišu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost – zavapio je savjetnik Laković nakon što je postalo jasno da će Vlada Zdravka Krivokapićeva u petak sigurno pasti.

Iako nije imenovao ljude, jasno je da je Laković targetirao potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, šefa diplomatije Đorđa Radulovića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, ali i predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića i njegovog

zamjenika Mevludina Nuhodžića.

Laković je izjavom samo slijedio Krivokapićevu agendu: brže-bolje organizovati sjednicu Vijeća, smijeniti Dritana Abazovića sa funkcije šefa Biroa za operativnu koordinaciju, preporučiti smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina i preuzeti kontrolu nad bezbjednosnim sektorom uoči 4. februara i mogućih incidenata, koje su najavljivale neke organizacije bliske Crkvi Srbije.

POLICIJA GLAVNA META

Upravo je policija čitavo vrijeme bila meta Krivokapićevih nastojanja da preuzme kontrolu nad represivnim aparatom. Aktuelni direktor Uprave policije Zoran Brđanin nije bio po volji Krivokapića ni u postupku imenovanja.

Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, Laković je bio jedan od dvojice kandidata koji su bili po ukusu Krivokapića.

Odlazeći premijer je na svaki način pokušavao da progura svoje kandidate, a Pobje-

da je pisala da je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na Vijeću za nacionalnu bezbjednost optužio Krivokapića da je i pokušao da prekine pismeni dio testiranja kandidata za direktora, favorizujući svoje kandidate.

Laković je svega par mjeseci nakon što je postavljen na funkciju savjetnika za bezbjednost stopirao ključni akt Ministarstva unutrašnjih poslova - sistematizaciju Uprave policije želeći da se otvori prostor za Krivokapićeve ljude na neke od ključnih pozicija.

Izvori Pobjede ukazuju da je i pozitivan signal za Lakovićevo imenovanje morao stići i iz krugova bliskih vlasti u Srbiji budući da se imenovanje savjetnika za bezbjednost poklapa sa posjetom Krivokapića Beogradu. La-

Vojo Laković

ković je imenovan 29. oktobra, a Krivokapić je tri dana kasnije došao u prvu zvaničnu posjetu Srbiji. Lakovićeva bliskost sa strukturama iz Miloševićevog perioda kao i sa sadašnjim u Srbiji je više nego očigledna.

PROMILOŠEVIĆEVSKI BEKGRAUND

U javnosti se Laković, međutim, predstavljao i kao dekan privatne visokoškolske ustanove: Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment (Fakultet bezbjednosnih nauka), sa centrom u Banjaluci i filijalama u Trebinju, Brčkom, Užicu i Istočnom Sarajevu.

Prije nego što je imenovan na državnu funkciju u opširnom intervjuu za RTV Srpska iz Podgorice je 7. septembra prošle godine vrije-

Laković je svega par mjeseci nakon što je postavljen na funkciju savjetnika za bezbjednost stopirao ključni akt Ministarstva unutrašnjih poslova - sistematizaciju Uprave policije želeći da se otvori prostor za Krivokapićeve ljude na neke od ključnih pozicija

đao poslanicu Ure Boženu Jelušić.

– Javlja se i ova Božena, ja je lično znam, iz Budve, jer sam službovao u Budvi. Mislim, kad uđeš u priču da misliš da sve znaš – ti si onda obično tele, ti ništa ne znaš, a ljudi hoće da sve znaju. Znači, to su one babe iz mog sela, koja sve zna i sve vidi – naveo je u on u izjavi za RTV Srpska.

Laković je bezuspješno aplicirao na javnom konkursu za izbor direktora Uprave policije. Mediji su objavili da Laković ima i srpsko državljanstvo.

Prema podacima Antene M, Laković (62) je donedavno radio u Upravi carina Ministarstva finansija Vlade Srbije, a bio je i u koordinacionome timu Aleksandra Vučića za primjenu Briselskoga sporazuma iz 2013. o normalizaciji odnosa između vlada Srbije i Kosova.

Laković je policijsku karijeru 1981. počeo u Makedoniji, a u RSUP SR Crne Gore prešao tri godine kasnije. Od 1987. komandir je milicije u Budvi, a od tzv. antibirokratske revolucije 1989. do 1994. načelnik Centra bezbjednosti u

Baru – opštini koja je, među rijetkim u Crnoj Gori, imala opozicionu lokalnu vlast (koalicija oko sadašnje SDP).

Od 1994. Laković radi u Upravi carina – šef službe za suzbijanje krijumčarenja i carinske istrage Carinarnice u Baru. U jeku pojačanih pritisaka Slobodana Miloševića na Crnu Goru, tješnje je sarađivao sa Vojskom Jugoslavije. U Luci Bar je Vojska Jugoslavije pokušala da tokom NATO intervencije aktivira vojne efektive i tako isprovocira bombardovanje i katastrofu koja bi neminovno uslijedila.

Laković tvrdi da je u julu 1999. pretučen od strane neimenovanih osoba u kanjonu Tare. Za srpske medije je tada kazao: „Crnu Goru sam napuštio zato što sam morao, poslije dobijenih batina i dugotrajnog liječenja, prvo u Pljevljima, pa zatim na VMA Beograd“.

U Beogradu postao je revizor u Saveznoj upravi carina Mihalja Kertesa, saradnika Miloševića i srpske tajne službe.

Karijeru je nastavio kao carinski funkcioner Vlade Republike Srbije. N. ZEČEVIĆ

Premijer treći put zaredom zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Krivokapić ne odustaje od smjene Abazovića i pokušaja preuzimanja kontrole nad policijom

PODGORICA - Premijer Zdravko Krivokapić zakazao je za danas u devet časova sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost,

samo dva sata prije početka zasijedanja parlamenta, saznaje Pobjeda.

On je i tokom prošle sedmice dva puta zakazivao sjed-

nicu Vijeća, međutim u oba navrata nije bilo kvoruma za odlučivanje.

Izvori Pobjede iz Vijeća saopštili su da Krivokapić ne odustaje od zakazivanja sjednice Vijeća jer je pripremio smjenu Dritana Abazovića sa funkcije šefa Biroa za

operativnu koordinaciju.

– Smjenom Abazovića otvorila bi se mogućnost da Krivokapić preuzme kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, posebno policijom, jer želi da ima mehanizme sile 4. februara kada se bude odlučivalo o nepovjerenju

Vladi. Tog dana su najavljene demonstracije uz mogućnost radikalizacije protesta, koja uključuje blokadu puteva, ali i potencijalni upad u parlament – rekao je izvor Pobjede.

Na poziv Krivokapića u utorak i srijedu prošle sedmi-

ce nije se odazvala većina članova tog organa - potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, kao ni predsjednik i potpredsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević i Mevludin Nuhodžić.

Pored njih, Vijeće čine premijer kao predsjednik, ministri odbrane i finansija i socijalnog staranja, Olivera Injac i Milojko Spajić i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić.

Prema saznanjima Pobjede, kvoruma za odlučivanje neće biti ni danas.

N. Z.

Politika

Četvrtak, 3. februar 2022.

Poslanica SDP-a poručila da ih neće pokolebati brutalni lični napadi, očekuje da državni organi profesionalno obavljaju posao

3

Sjednica prvog vanrednog zasijedanja Skupštine trebalo bi da se održi danas, predviđena rasprava o prijedlogu za smjenu vicepremijera Dritana Abazovića

Vuksanović-Stanković: Neizvjesno usvajanje dnevnog reda Začuđuje zakašnjela reakcija ANB-a Prema informacijama Pobjede, poslanici Demokratske partije socijalista u dogovoru sa partnerima razmatraju dvije opcije – da glasaju protiv dnevnog reda ili da se ne izjasne uopšte o dnevnom redu. Odluku o tome donijeće danas neposredno prije sjednice u konsultaciji sa partnerima, a u slučaju da ne bude usvojen dnevni red, za što je potrebna većina od 41 poslanika, inicijativa za smjenu Abazovića ne prolazi

PODGORICA – Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković ocijenila je za Pobjedu da je začuđujuća zakašnjela reakcija Agencije za nacionalnu bezbjednost i njenog direktora Dejana Vukšića da tek nakon više upozorenja obavijesti Upravu policije da joj je ugrožena bezbjednost.

Pobjeda je juče objavila da UP od utorka obezbjeđuje mjesto stanovanja poslanice Vuksanović-Stanković zbog informacije koju su dobili od ANB-a da je nekoliko članova ekstremnih prosrpskih navijačkih grupa pripremalo fizički napad na nju.

Naš list je objavio u petak, 28. januara, da operativci ANB-a raspolažu informacijama kako pojedini članovi srpskih navijačkih grupa iz Crne Gore „planiraju da fizički napadnu i razlupaju privatni automobil jedne osobe iz opozicionih klupa u parlamentu“.

Prema izvorima Pobjede, Vukšić i načelnik Nikola Laušević nijesu odmah obavijestili UP o postojanju opasnosti, već su tek nakon razgovora sa predsjednikom SDP-a Raškom Konjevićem, u petak veče operativne podatke proslijedili direktoru UP Zoranu Brđaninu.

O postojanju opasnosti Vuksanović-Stanković zvanično je obaviještena tek u utorak.

FAŠIZAM NEĆE PROĆI

Kazala nam je da je nevjerovatno što su tek ovako kasno reagovali, kao i da ne vjeruje da ANB nije mogao ranije obavijestiti Upravu policije o informacijama kojima raspolažu.

- Zaista ne mogu da vjerujem da su tek nakon nekoliko upozorenja obaviješteni nadležni organi Uprave policije. Vidjećemo u daljem postupku što će se utvrditi i šta stoji iza toga – istakla je Vuksanović-Stanković. Želi da vjeruje, dodala je, da će državni organi svoj posao obavljati časno i profesionalno i da im je bezbjednost svake građanke i građanina Crne Gore prioritet.

Upozorila je da smo u proteklih godinu i po bili svjedoci napada na sve one koji nijesu pristali na slugansku poziciju Crne Gore i uništenje njenog građanskog karaktera.

- Zbog toga, napade i prijetnje upućene meni, nijesam doživljavala samo kao lične, već i kao napade nazadne, nacionalističke politike na građansko, multietničko i evropsko lice naše zemlje koje, uz moje kolege i koleginice i stotine hiljada časnih crnogorskih građana, branim i zastupam – istakla je Vuksanović-Stanković.

Poručila je da za nju i njene saborce ne postoji strah u borbi za pravednu, naprednu i evropsku Crnu Goru, a onima koji bi zbog toga da ih ućutkaju uputila je poruku da „fašizam u našoj zemlji neće nikada proći“.

U SDP-u, dodala je, neće ih zaplašiti brutalni lični napadi na sve koji drugačije misle i

PODGORICA – Sjednica prvog vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore u ovoj godini trebalo bi da se održi danas sa početkom u 11 časova. Dnevnim redom predviđene su dvije tačke – inicijativa za razrješenje vicepremijera Dritana Abazovića i prijedlog da se za tu poziciju izabere ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, uz istovremeno zadržavanje funkcije koju trenutno obavlja.

Draginja Vuksanović-Stanković

Zaista ne mogu da vjerujem da su tek nakon nekoliko upozorenja obaviješteni nadležni organi Uprave policije. Vidjećemo u daljem postupku što će se utvrditi i što stoji iza toga – istakla je Vuksanović-Stanković izjašnjavaju se, niti, kako je rekla, pokolebati kako bi prestali sa borbom protiv mračnog „sveta“.

- I prvi put kad se neko od nas uplaši, oni će ostvariti pobjedu – naglasila je VuksanovićStanković.

REAKCIJE

Podršku Vuksanović-Stanković uputili su iz Liberalne partije ocijenivši da je poslanica SDP-a svojim nastupima u Skupštini i javnosti kojima brani društvo i državu od prljave propagande i mržnje, zasmetala mračnim umovima agresivnih nacionalista.

Istakli su da je planirani napad na Vuksanović-Stanković slika onoga do čega smo došli kao društvo sa aktuelnom političkom većinom, koja, kako su kazali, vjerovatno ne vidi ništa strašno u ovakvim pojavama, i tako ih vremenom normalizuje.

- To nećemo dozvoliti. Oštro i jasno ćemo uvijek ukazivati na fašizam, mržnju i nasilje, a primjer poslanice Vuksanović-Stanković, čija riječ očigledno oštro siječe sve neistine mračne propagande, dokaz je da se naša istina ne može ućutkati i jasan pokazatelj u kojem pravcu treba svi da djelujemo i zaustavimo takve pojave u Crnoj Gori na vrijeme – poručili su iz LP. Reagovale su i kopredsjednice Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Branka Boš-

njak i Vesna Pavićević podsjetivši da se poslanici SDP-a mjesecima na društvenim mrežama, portalima i opskurnim televizijskim emisijama crta meta.

– Upozoravamo sve da se mora najoštrije reagovati i da se moraju adekvatno sakcionisati svi ovi monstrumi koji šalju sliku da su žene u Crnoj Gori nezaštićene – poručile su.

Iz Alijanse žena Demokratske partije socijalista upozorile su da, u slučaju planiranog napada na Vuksanović-Stanković, posebno zabrinjava što nije obezbijeđena pravovremena zaštita.

– Uz poruku da nas prijetnje neće zaustaviti u borbi za prave vrijednosti, za bolju i sigurniju budućnost Crne Gore – puna podrška za Draginju – poručile su.

Predsjednica Foruma žena Socijaldemokrata Ivana Raščanin-Radičević kazala je da će, ukoliko Vuksanović-Stanković bude i jednog trena ugrožena, odgovornost za to snositi nadležni organi koji nijesu preduzeli sve što im je zakon dozvoljavao.

– Ova situacija je posljedica vrijednosnog posrnuća kojem svjedočimo, te činjenice da mizogini i seksistički napadi nijesu nailazili na jasnu i nedvosmislenu osudu onih koji obnašaju izuzetno važne funkcije u Crnoj Gori, kao ni adekvatnu reakciju nadležnih organa – istakla je ona. Ž. ZVICER

Zahtjev za vanredno zakazivanje sjednice i prijedloge uputio je aktuelni premijer Zdravko Krivokapić 19. januara, nakon što je Ura, na čijem je čelu Abazović, uz podršku opozicionih poslanika predala inicijativu da se glasa nepovjerenje Vladi.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić saopštio je juče da je dogovoreno da, ukoliko bude kvoruma i izglasa se dnevni red, rasprava poslanika na današnjoj sjednici traje tri sata.

Prisustvo sjednici ranije su potvrdili poslanici Demokratskog fronta i Demokrata, a Pobjedi su juče i iz Ure kazali da će biti u parlamentu.

Osim njih, kako su kazali izvori našeg lista, prvom vanrednom zasijedanju prisustvovaće i predstavnici opozicije.

Prema informacijama Pobjede, poslanici Demokratske partije socijalista u dogovoru sa partnerima razmatraju dvije opcije – da glasaju protiv dnevnog reda ili da se ne izjasne uopšte o dnevnom redu.

Odluku o tome donijeće danas u konsultaciji sa partnerima, a u slučaju da ne bude usvojen dnevni red, za šta je potrebna većina od 41 poslanika, inicijativa za smjenu Abazovića ne prolazi.

Iz poslaničkog kluba Ure nam je saopšteno da će poslanici

Zajedničko saopštenje MUP-a i MVP-a o zabrani ulaska u Rusiju državnom sekretaru MUP-a Zoranu Miljaniću PODGORICA – Odluka da se državnom sekretaru Ministarstva unutrašnjih poslova Zoranu Miljaniću zabrani ulazak u Rusiju nije utemeljena, ocijenjeno je u zajedničkom saopštenju MUP-a i Ministarstva vanjskih poslova, dodajući da Crna Gora neće uvoditi recipročne mjere.

Naveli su da je oblast međunarodne zaštite stranaca i azila

Neutemeljena odluka ruskog MIP-a uređena Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, kao i ratifikovanim međunarodnim konvencijama, prevashodno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

– Nadležna organizaciona jedinica MUP-a autonomno sprovodi postupak u skladu

sa nadležnostima i zakonskim procedurama – kaže se u saopštenju.

Donijeta odluka, kako su saopštili, u ovom, kao i u svim drugim postupcima po zahtjevima za međunarodnu zaštitu, nužno ne odražava zvanične stavove Crne Gore u odnosu

na druge države.

Poručili su da žale zbog odluke da se Miljaniću zabrani ulazak u Rusiju.

- Smatramo da ova odluka nije utemeljena tim prije jer se državni sekretar, prema važećim crnogorskim zakonima, ne bavi upravnim poslovima, pa

samim tim nije ni bio uključen u donošenje odluka u ovom i sličnim postupcima - navodi se u saopštenju.

MUP i MVP su istakli da, povodom note Ministarstva inostranih poslova Rusije, Crna Gora neće uvoditi recipročne mjere.

Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije saopštilo je da je 2. februara upućena

prisustvovati današnjem zasijedanju.

Ukoliko se dnevni red ipak usvoji, što je malo vjerovatno, neizvjesno je kakav će biti ishod glasanja. Kako su jedino iz Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije najavili da će podržati prijedlog, Abazović bi mogao da bude smijenjen jedino uz glasove Demokratske partije socijalista.

Međutim, oni su juče saopštili da su napravili plan djelovanja, ali da će o tome danas obavijestiti javnost.

Sa druge strane, za razrješenje vicepremijera neće glasati Socijalistička narodna partija i Demokrate, dok će Pokret za promjene odluku donijeti neposredno prije sjednice.

Poslanik SNP-a Dragan Ivanović kazao je Pobjedi da će predstavnici te stranke prisustvovati sjednici danas, ali i da se to može promijeniti neposredno prije njenog početka.

– Za smjenu Abazovića nećemo glasati. Sad je dogovor da prisustvujemo. Međutim, prije početka sjednice može se dogoditi da promijenimo odluku unutar našeg poslaničkog kluba ili u dogovoru sa nekim drugim – istakao je Ivanović.

Poslanica PZP-a Branka Bošnjak rekla je našem listu da će prije zasijedanja Skupštine održati sjednicu kluba.

– Imamo sjednicu kluba prije sjednice Skupštine i odlučićemo kakav stav da zauzmemo, ali ne vidim razlog zašto ne bi prisustvovali – navela je Bošnjak.

Smjenu Abazovića, ukoliko se održi sjednica, neće podržati ni Demokrate. Poslanik Vladimir Martinović ranije je kazao da oni neće glasati za smjene bilo koga zajedno sa DPS-om. Ž. ZVICER

nota ovog ministarstva o zabrani ulaska u Rusiju Zoranu Miljaniću, kao odgovor, kako su naveli, na „neprijateljski korak crnogorskih vlasti preduzet u oktobru 2021. godine - pružanje političkog azila državljaninu Ruske Federacije Teljmanu Ismailovu, za kojim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog izvršenja posebno krivičnih djela na teritoriji Ruske Federacije“.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 3. februar 2022.

OPET DIREKTNO U POLITIKU: Poglavari eparhija Crkve Srbije u Crnoj Gori juče se oglasili zajedničkim saopštenjem i dali upute za prevazilaženje političke krize PODGORICA – Iako je Crkva Srbije, nakon pobjede njenih partija na posljednjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine i formiranja Vlade u jednom od manastira kojima ona gazduje, poručila da se više neće miješati u politički život u našoj zemlji - juče je reagovala, nakon što je postalo izvjesno da će Vlada Zdravka Krivokapića pasti, i poručila da „pobjedu sa prethodnih izbora treba sačuvati“ i „ispoštovati narodnu volju“.

Saopštenje su potpisala četvorica episkopa ove crkve sa jurisdikcijom u Crnoj Gori – mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, episkop mileševski Atanasije Rakita, episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije Rađenović.

- Pobjeda nad prethodnim bogobornim režimom 30. avgusta 2020. nije donijela rješenje svih problema u društvu, ali zato ona jeste velika demokratska prekretnica - naveli su u zajedničkom saopštenju.

Poručili su da „treba sačuvati i ispoštovati narodnu volju“.

- Nije nam namjera da kočimo društvene procese i u tom smislu očekujemo da će političari pobjednici sa prošlih parlamentarnih izbora naći zajedničko rješenje za ovu ili neku novu vladu, koja će sa Srpskom pravoslavnom crkvom ubrzo potpisati temeljni ugovor. Tako bi se doprinijelo smirivanju tenzija u Crnoj Gori i postigla ravnopravnost svih vjera u našoj državi – istakli su oni.

Naveli su i kako poštuju „razli-

Crkvi neprihvatljiva manjinska vlada, dio javnosti upozorava da episkopi atakuju na Ustav snost Sinod ove crkve u maju prošle godine, izazvalo je oštru reakciju dijela javnosti.

Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, upozorili su da se Crkva Srbije opet bavi politikom.

- Odbrana sekularnog društva još je jedan u nizu razloga zbog kojih ova vlast što prije mora da ode - saopštio je na Tviteru generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović.

U Socijaldemokratskoj partiji smatraju da bi bilo pošteno da se Crkva Srbije registruje kao politička partija.

CIVILIZACIJA

Joanikije Mićović, Atanasije Rakita, Metodije Ostojić i Dimitrije Rađenović

čitosti nacionalnog izjašnjavanja i stranačkih opredjeljenja“.

- Smatramo da, bez obzira na različitosti, svi treba da radimo za opšte dobro i opredijelimo se, umjesto za svađe i razdore, za iskreni dijalog – poručili su episkopi.

KLEVETE

Naglasili su i da moraju podsjetiti „blagočestivi narod da borba za slobodu vjere još nije završena i da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori decenijama trpi gnusne klevete i

Zbog nezadovoljavajućih rezultata na lokalnim izborima u prijestonici

Ražnatović podnio ostavku na funkciju predsjednika cetinjskog DPS-a PODGORICA - Predsjednik cetinjskog odbora Demokratske partije socijalista Miloš Ražnatović podnio je ostavku na tu funkciju, potvrđeno je Radio Cetinju iz OO DPS Cetinje.

Ražnatović je za Radio Cetinje kazao da je ostavku podnio u skladu sa članom 45 Statuta te partije.

- U slučaju da opštinska organizacija partije na izborima ne ostvari zadovoljavajući izborni rezultat, predsjednik Opštinskog odbora, predsjednik Opštine, odnosno opštine u okviru Glavnog grada, gradonačelnik prijestonice, odnosno Glavnog grada, dužni su da podnesu pisane ostavke Predsjedništvu partije. Kod ocjene rezultata izbora iz stava 2 ovog člana posebno će se cijeniti: broj osvojenih glasova, broj osvojenih mandata i učešće u vlasti – navodi se u Statutu DPS-a.

nepravde od strane bivšeg režima čiji politički predstavnici i poslije poraza na izborima 30. avgusta 2020. godine šire mržnju i netrpeljivost“ protiv njihove crkve.

Zbog svega toga episkopi ne vide rješenje postojećih društvenih problema u povratku bivše vlasti, pa ni kroz podršku nekoj manjinskoj vladi.

- Kako će, draga braćo i sestre, rješavati nagomilane društvene probleme i primjenjivati civilizacijske standarde oni što svaki čas prijete novim progonom crkve, deportacijama

sveštenstva i otimanjem svetinja!? Primjećujete li kako ovih dana krotko i umiljato nude „danajske darove“ narodu Crne Gore koji je upravo od njih branio svoje svetinje – napisali su oni.

Saopštenje episkopa, koji su činili nekadašnji Episkopski savjet, koji je u maju 2006. godine ustanovio doskorašnji poglavar Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilohije Radović, a ukinuo ga njegov nasljednik, jedan od autora ovog javnog obraćanja – Joanikije Mićović, odnosno uz njegovu sagla-

- Na njihovu žalost, a na sreću civilizacije, 19. vijek je 200 godina iza nas - napisao je na Tviteru generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović, uz konstataciju.

Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević je poručio da je saopštenje episkopa još jedan u nizu razloga za okupljanje oko građanskih, sekularnih i evropskih vrijednosti.

- Ovo je primjer nedopustivog otvorenog miješanja u politički život – napisao je on na Tviteru.

Oglasili su se i iz GI „21. maj“ s upozorenjem da su „srpski terenski hegemonisti obučeni u pravoslavne mantije još jednom poslali poruke kojima se

narušava sekularni i ustavni karakter naše države“.

Zajedničkim saopštenjem oglasila se i grupa nevladinih organizacija s upozorenjem da episkopi dovode u pitanje pluralizam u Crnoj Gori i sekularni karakter države Crne Gore.

Inicijativa za regionalnu saradnju, CEDEM, CEMI, Udruženje pravnika Crne Gore, Crnogorski ženski lobi, Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava i Forum slobodnih građana Crne Gore, kategorični su i da je saopštenje episkopa „suprotno Ustavu Crne Gore koji definiše, u članu 14, odvojenost vjerskih zajednica od države“.

Prema njihovim riječima, protivustavna aktivnost episkopa SPC jasno se ogleda i kroz degradiranje Skupštine Crne Gore i onemogućavanje poslanika i poslanica da se, shodno članu 85 Ustava, opredjeljuju i glasaju po sopstvenom uvjerenju.

- U konkretnom oglašavanju episkopa SPC u Crnoj Gori, za sada, je izostao samo element anatemisanja i proklinjanja demokratski izabranih predstavnika i pozivanja na druge protivustavne i protivzakonite aktivnosti - zaključili su u zajedničkom saopštenju. K. K.

Odlazeći ministar finansija i socijalnog staranja nakon sjednice Vlade PODGORICA - Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović nijesu prisustvovali jučerašnjoj sjednici Vlade, kao i da na njoj nije bilo riječi o ostavci premijera Zdravka Krivokapića.

– Tačno je da potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar Đorđe Radulović nijesu bili na današnjoj sjednici. Međutim, nije tačno da je Krivo-

Spajić: Nije bilo riječi o ostavci premijera kapić ponudio ostavku, niti je bilo riječi o tome. Na sjednici su razmatrane regularne obaveze – kazao je Spajić nakon sjednice.

– Vlada radi potpuno relaksirano i punom parom, kao da

se ništa neće desiti – kazao je Spajić.

– Dok god imamo povjerenje parlamenta, radićemo u punom kapacitetu. U političkom dijelu, mi smo više puta najavljivali da smo ispoštovali prin-

cipijelni stav premijera da se neće formirati stranka dok traje ova vlada. Kad ne budemo imali povjerenje parlamenta, stvari se mijenjaju i sve karte su na stolu – poručio je Spajić.

R. P.

Otvorena sezona „preletača“ u srpskim političkim partijama u Crnoj Gori

Miloš Ražnatović

Ražnatović je bio nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u prijestonici u decembru prošle godine. DPS je tada osvojio 14 mandata, SDP osam, Ura četiri, Demokrate i Stara garda LSCG po tri, a Socijaldemokrate i Liberalna partija jedan mandat.

R. P.

Rmandić napustio Ujedinjenu, prešao u Svetosavsku PODGORICA - Mirko Rmandić, jedan od osnivača i član Glavnog odbora Ujedinjene Crne Gore, napustio je tu stranku i prešao u novoosnovanu srpsku stranku Svetosavsku.

Rmandić je kazao da je zbog „mlakog“ i „diplomatskog“ odnosa vrha stranke prema vinovnicima rušenja izvršne vlasti u kojoj je najviše Srba donio odluku da na-

pusti Glavni odbor Ujedinjene Crne Gore, ali i članstvo u toj političkoj partiji.

- Lutanje od jedne do druge koalicije u vladajućoj većini, bez jedne jedine kritičke riječi o položaju Srba u Crnoj Gori, politika je koja nikome ne može donijeti dobra, sem pojedincima. Pogotovo danas kada je gotovo sa građanskom pričom u Crnoj Gori. Svima sa kojima sam tokom posljednjih pet godina, kao jedan od osni-

vača, sarađivao u Ujedinjenoj Crnoj Gori, želim svako dobro i u političkom i još više u ličnom smislu - naveo je Rmandić.

Odlučio je, kako kaže, da svoj dalji politički angažman nastavi u Srpskoj listi – Svetosavskoj, jer nema nikakvu dilemu da Srbi u Crnoj Gori moraju imati jednu nacionalnu političku adresu, koja će pričati isključivo ono što Srbi zaista i misle.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 3. februar 2022.

5

Apelacioni sud potvrdio odluku Privrednog suda da ne dostavi državi podatke koje je tražila Bojana Ćirović

Zaštitnica ostala bez popisa imovine Montenegro erlajnza PODGORICA – Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu zaštitnice imovinskopravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović i potvrdio rješenje Privrednog suda kojim se odbija njen zahtjev za dostavljanje popisa materijalne imovine Montenegro erlajnza (MA) i izuzeće stečajnog upravnika Saše Zejaka.

Vijeće Apelacionog suda, kojim je predsjedavao sudija Ramo Striković, utvrdilo je da nijesu osnovani navodi Ćirović da joj Zejak i Privredni sud pokušavaju uskratiti pravo na tražene informacije, te da ona nije na pravilan način pokušala da ostvari uvid u podatke.

- Pravilno je prvostepeni sud postupio, dajući za svoju odluku jasne i valjane razloge koje u svemu prihvata i ovaj sud i na koje upućuje stečajnog povjerioca kao žalioca, ne nalazeći potrebnim da ih detaljno ponavlja i obrazlaže - kaže se u odluci Apelacionog suda, donijetoj 25. januara.

Razlozi

Ćirović se žalila Apelacionom sudu na rješenje Privrednog suda od 2. decembra prošle godine, kojim je odbijen njen zahtjev da joj Zejak dostavi popis materijalne imovine MA, pozivajući se na to da

Zahtjev nije podnijela neuka stranka, pa nije postojala obaveza Privrednog suda da poučava zakonskog zastupnika države na koji način može ostvariti svoje pravo, ocijenilo je vijeće Apelacionog suda

zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, koji se podnosi stečajnom sudiji, a ne stečajnom upravniku, već je podnio prigovor na radnju stečajnog upravnika, odnosno zahtjev za prinudno izvršenje radnje, to sud nije mogao cijeniti kao zahtjev za uvid i kopiranje spisa. Posebno kod činjenice da zahtjev nije podnijela neuka stranka, pa nije ni postojala obaveza suda da poučava zakonskog zastupnika stečajnog povjerioca na koji način može ostvariti svoje pravo - ističe se u odluci Apelacionog suda.

izuzeće

Bojana Ćirović

Saša Zejak

je stečaj javni postupak, te da svi učesnici imaju pravo na uvid u podatke vezane za njegovo sprovođenje. Istakla je da je rješenje Privrednog suda kontradiktorno i da ne sadrži nijedan valjan razlog za odbijanje njenog zahtjeva, tvrdeći da se državi namjerno ne dostavlja popis materijalne imovine bivšeg nacionalnog avio-prevoznika. Zejak je u odgovoru na žalbu u cjelosti

o s p o r i o n j e n e n av o d e i predložio da se žalba odbije kao neosnovana.

Apelacioni sud je konstatovao da prvostepeni sud nije prekršio odredbe iz člana 367 Zakona o parničnom postupku, kao ni odredbe iz tačke 15 istog člana na šta se žalbom ukazuje.

- Suprotno navodu žalbe, u obrazloženju rješenja su navedeni jasni, valjani i dovoljni razlozi, koji su međusobno sa-

glasni, a u saglasnosti su sa stanjem u spisima predmeta, pa ne postoje kontradiktornosti na koje se žalbom ukazuje, zbog kojih se rješenje na valjan način ne može ispisati – navodi se u odluci Apelacionog suda, koji ukazuje da je stečajni upravnik dužan da napravi popis imovine stečajnog dužnika, ali ne i da ga dostavi povjeriocima.

Ukazuje se da je Ćirović imala mogućnost da podnese zahtjev

za dostavljanje posebnog izvještaja, u skladu sa odredbom 36 Zakona o stečaju, uz obavezu plaćanja troškova koje odredi Privredni sud. Osim toga, mogla je da traži uvid u stečajne spise koji sadrže sve informacije od značaja za postupak, pa i popis materijalne imovine, uz mogućnost kopiranja spisa.

- Kako stečajni povjerilac koga zastupa zaštitnik imovinskopravnih interesa nije podnio

Američki regulator berzanskog tržišta izrekao sankcije članici odbora direktora crnogorske firme

Kazna 70 hiljada dolara jer nijesu prijavili pronevjeru PODGORICA - Američki regulator berza (SEC) objavio je dokument o sankcionisanju Rite Mansur zbog toga što nije adekvatno reagovala povodom navodne pronevjere u crnogorskoj kompaniji, prenosi RTCG. Mansur je članica borda hercegnovske firme Signature investments Montenegro.

Mansur je finansijska savjetnica brokerske kuće McDonald Partners, sa sjedištem u Klivlendu u Ohaju. Taj je broker od septembra 2013. do januara 2017. godine na američkoj berzi prodao privatnih hartija od vrijednosti za 14 miliona američkih dolara, koje su izdala dva združena investiciona fonda, osnivača firme Signature investments Montenegro.

SEC navodi da su u oktobru 2016. godine Mansur i McDonald Partners saznali za optužbe da je njihov službenik u crnogorskoj firmi pronevjerio oko 488,3 hiljade dolara sredstava investitora, tako što je zloupotrijebio debitnu karticu kompanije za plaćanje određenih ličnih troškova. Nakon što se to otkrilo, službenik je pristao da vrati približno 335 hiljada dolara, ali Mansur i McDonald Partners nijesu otkrili navodnu pronevjeru investitorima u oktobru 2016. godine. Naprotiv, početkom 2017. go-

dine su prodali dodatne hartije od vrijednosti za investiciju u uvali Dobreč.

Prema tvrdnjama SEC-a, Mansur je na kraju 2019. godine pribavila bankovne evidencije iz kojih je saznala da je službenik pronevjerio znatno više novca nego što su ranije utvrdili. Zbog toga je kažnjena da plati 70 hiljada dolara po više osnova.

Firma Signature investments Montenegro je registrovana u oktobru 2012. godine za djelatnost hoteli i sličan smještaj.

Prema izvodu iz katastra firma posjeduje ukupno 91,2 hiljade kvadrata zemljišta u uvali Dobreč, koje se vodi kao šumsko od 2013. godine. Od tada je zemljište pod hipotekom zbog međunarodnih kredita, naplativo odmah do deset miliona eura.

Kompanija je trenutno u blokadi od 23. decembra 2020. godine za 112.718 eura.

Prethodno je u blokadi bila 200 dana 2018. godine za 113.125 eura, a potom 2019. godine sedam dana za 1.822 eura.

Kompanija ima na platnom spisku dvoje ljudi, a 2020, prema posljednjem dostupnom izvještaju o poslovanju, prijavila je minus od 300 hiljada eura. Navode da su zemljište i objekti u vlasništvu firme vrijedni 5,7 miliona eura, da su investicione nekretnine vrijedne 17,7 miliona eura, a da imaju 2,17 miliona eura obrtnih sredstava.

J. R.

U rješenju se ukazuje da je prvostepeni sud prilikom odlučivanja postupao u svemu u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, pa i kada je odbio zahtjev Ćirović za izuzeće Zejaka iz stečajnog postupka.

- Zakonom o stečaju, koji je bio u primjeni u vrijeme podnošenja zahtjeva, nije predviđena mogućnost podnošenja zahtjeva za izuzeće stečajnog upravnika, već samo podnošenje prijedloga za razrješenje, u skladu sa odredbom 38 istog zakona.

Prilikom odlučivanja ovaj sud je cijenio i sve ostale žalbene navode, ali je našao da oni nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje – zaključuje se u odluci Apelacionog suda.

B. D.

Abazović sa predstavnicima ruske kompanije Dobrov i Femili grupa

Grade hotel na Crvenoj glavici PODGORICA – Na Crvenoj glavici u Budvi biće izgrađen hotel sa pet zvjezdica, vrijednosti 60 miliona eura, saopšteno je nakon sastanka vicepremijera Dritana Abazovića sa predstavnicima ruske kompanije Dobrov i Femili grupa.

Tvit američke ambasade o posjeti vlasnika Signature investmentsa

Predstavnici te kompanije su kazali da će hotel biti završen do kraja 2024. godine, a objasnili su da planiraju uspostaviti saradnju sa jednim od najvećih hotelskih brendova, koji bi upravljao kompleksom na Crvenoj glavici.

Kompanija je vlasništvo kazahstanskog biznismena Andreja Dobrova (58), koji je kapital stekao u poslovima vezanim za ugljenokope i bankarstvo.

Od 1991. do 2010. Dobrov je bio generalni direktor ruske tvrtke za ugljen Belon grupa. Od 2010. bio je u upravi banke ,,Vzaimodeistvie“, a u kompaniji Dobrov i Femili grupa od 2021. godine. Forbs ga je rangirao na 162. mjesto najbogatijih Rusa, a njegova imovina je vrijedna 550 miliona eura.

R. e.

6

Ekonomija

Četvrtak, 3. februar 2022.

Iz Vlade najavili isplatu prošlogodišnjeg duga prevoznicima

Uplatiće 500 eura pomoći po autobusu PODGORICA - Vlada je juče usvojila izmjenu zaključka od 29. decembra prošle godine kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da u cilju pomoći prevoznicima uplati po 500 eura po autobusu iz budžetske rezerve, kako bi ih obeštetili zbog zdravstvenih mjera u jeku pandemije.

– Plaćanje će se izvršiti nakon javnog poziva za jednokratnu pomoć. Time se opredjeljuju dodatna sredstva, pored prethodno obezbijeđenih 330.000 eura, koje je Ministarstvo kapitalnih investicija na osnovu ušteda u 2021. godini prenijelo u budžet – kazali su iz Vlade.

Autobuski prevoznici ranije su kazali da je pomoć od MKI 330 hiljada eura nedovoljna za isplatu druge rate pomoći prevoznicima, jer treba 440 hiljada, a ministar finansija Milojko Spajić im je obećao obezbijediti 120 hiljada eura.

Prevoznici su prošle godine u više navrata protestovali u Podgorici, što je dovodilo do velikih gužvi u glavnom gradu.

Vlada je dala saglasnost da

Sa sjednice Vlade

Monteput traži od IRF-a produženje grejs perioda do kraja ove godine za kredit koji je podigao za izgradnju elektroenergetske infrastrukture na prioritetnoj dionici autoputa. Riječ je o 38,2 miliona eura, sa grejs periodom od 36 mjeseci i rokom otplate od 96 mjeseci.

Utvrđen je prijedlog zakona o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi.

Usvojena je informacija o davanju koncesije Elektro-

privredi za izgradnju male hidroelektrane na akumulaciji Otilovići. Tenderska komisija je konstatovala da EPCG ponudu nije dostavila u formi propisanoj tenderskom dokumentacijom, te je odbacila kao neispravnu.

Zaduženo je Ministarstvo kapitalnih investicija da zatraži od EPCG da ponovo dostavi ponudu u skladu sa Zakonom o koncesijama i usvojenim koncesionim aktom, kako bi se stvorili uslovi da se ovaj projekat realizuje.

S. P.

Bivši radnici „Radoja Dakića“ čekaju sastanak sa predsjednikom Privrednog suda

Traže da Jovanić ustupi predmet nekom drugom PODGORICA - Predstavnici bivših radnika fabrike ,,Radoje Dakić“ u stečaju čekaju da ih primi predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i očekuju da bi to moglo biti do idućeg protesta, koji organizuju svake srijede ispred Vlade – kazao je Pobjedi njihov predstavnik Milan Vukčević.

Smatraju da je dinamika isplate novca dobijenog od prodaje imovine spora i sumnjaju da je propušteno više rokova.

- Zna se da je u aprilu prošle godine prodata imovina vrijedna 6,8 miliona eura, u julu 16,6 miliona, a u decembru 3,8 miliona eura. Mi smo se prije desetak dana obratili Privrednom sudu, ali Jovanić nije

imao vremena, tek nam je juče rečeno da postoji mogućnost da se taj sastanak uskoro realizuje. Osnovna stvar je da se donese odluka o diobi tih sredstava o čemu hoćemo da razgovaramo sa njim – kazao je Vukčević.

Tvrde da je Privredni sud prouzrokovao štetu učesnicima u postupku, namjerno ili krajnjom nepažnjom.

- Znamo da se od prodaje imovine ne mogu svi namiriti i tražimo da se do sada naplaćena sredstva od kupaca podijele radnicima. To mora da se ubrza, jer je protekom vremena načinjena velika šteta – tvrdi Vukčević.

Navodi da je Jovanić propustio da izvrši određene radnje koje je bio dužan, jer pare leže na računu i ne isplaćuju se

Sa jednog od protesta radnika „Radoja Dakića“

radnicima.

- Jovanić daje predmete u rad sebi i sam sebi daje smjernice i preporuke, jer je istovremeno predsjednik suda i stečajni sudija za ,,Radoje Dakić“ – navodi Vukčević. Čudi ih, kako navodi, što je pristao da odlučuje u stečajnom postupku, imajući u vidu da je odluke u korist radnika donosio dok je bio sudija u Osnovnom sudu.

Zamjeraju što je tada donosio odluke da se na neisplaćene zarade obračunava kamata na dan isplate, a sada je na osnovu Zakona o stečaju propisao da se ta kamata ukida 19. decembra 2016, kada je uveden stečaj.

- Predlažemo da Jovanić odredi najiskusnijeg sudiju koji može ovaj predmet privesti kraju, imajući u vidu da postupa u više velikih stečajeva.

Nijesmo zadovoljni njegovim radom, jer smatramo da nije dorastao da rješava ovaj predmet – zaključuje Vukčević.

Stečaj u fabriku ,,Radoje Dakić“ uveden je zbog poreskog duga od 10,8 miliona eura. Do sada je prodata imovina vrijednosti 45 miliona eura, od čega je radnicima isplaćeno 10,5 miliona. Imajući u vidu da nije ostalo još mnogo imovine za prodaju, Vukčević je upozorio da će nedostajati 20 miliona da se namire sva njihova potraživanja, dodajući da će država morati da ih obezbijedi.

M. Lk.

Državna kasa prošle godine prihodovala 1,9 milijardi eu PODGORICA – Manjak u državnoj kasi na kraju prošle godine iznosio je 101,6 miliona eura, što je 42 odsto manje od plana, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Ostvareni deficit je 2,1 odsto procijenjenog BDP-a. U odnosu na 2020. godinu deficit je manji 324,6 miliona ili 76,2 odsto, a u odnosu na 2019. godinu 41,7 miliona ili 29 odsto.

- Kada se isključe troškovi kamata, u prošloj godini je zabilježen primarni suficit od 12,5 miliona eura - navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta.

U tom resoru su istakli da je snažan oporavak ekonomske aktivnosti doveo do rekordne naplate prihoda u prošloj godini od 1,9 milijardu eura.

To je 271,5 miliona eura više u odnosu na 2020. godinu, a 24,8 miliona više od rekordne 2019. godine.

- Zabilježeni pozitivni rezultati su u najvećoj mjeri kompenzovali čak i efekte neusvajanja pojedinih izmjena zakona koji su planirani u sklopu mjera za generisanje novih prihoda – istakli su iz Ministarstva.

Prihodi od PDV-a bili su za trećinu veći u odnosu na godinu ranije, dok su 13 odsto ili 80 miliona iznad plana.

Prihodi od akciza su veći 7,7 miliona ili 3,2 odsto u odnosu na plan, a 43,3 miliona ili 21,1 odsto u odnosu na 2020.

Prihodi od poreza na dobit pravnih lica su 14,7 miliona ili 24,5 odsto veći od plana, ali su smanjeni u odnosu na godinu ranije za 3,7 miliona

Budžetu 100 milion

Milojko Spajić

ili 4,7 odsto.

- Kategorija naknade bilježi rast u odnosu na plan u iznosu od 10,6 miliona ili 26 od-

Spajić činovnicima nije platio 700 hiljada eura za prekovremeni rad Predstavnici Sindikata uprave i pravosuđa potpisali su sa Ministarstvom finansija, kojem je na čelu Milojko Spajić, sporazum o mirnom rješavanju radnih sporova zbog neisplaćivanja ukupno 700 hiljada eura naknade za prekovremeni rad za šest mjeseci prošle godine.

Predsjednik Sindikata Nenad Rakočević navodi da je to prvi put da je pred Agencijom

za mirno rješavanje radnih sporova potpisan ovakav sporazum. To su uradili da bi se izbjegli ogromni sudski troškovi, a na prijedlog Mladena Tomovića, jednog od arbitara Agencije.

- Imajući u vidu da je Vlada usvojila i odluku o iznosu dodatka na osnovnu zaradu za dežurstvo i pripravnost za zaposlene u sudu i državnom tužilaštvu, koja je u primjeni

sto, usljed naplate po osnovu programa ekonomskog državljanstva, kao i u odnosu na 2020. godinu u iznosu od 23,3 od 2022. godine, a da je nesporno obavljan prekovremeni rad u 2021, to je nesporno i da postoji pravni osnov za ostvarenje prava na naknadu štete – navodi Tomović u preporuci u koju je Pobjeda imala uvid.

U sporazumu, koji je Rakočević potpisao sa Olgom Uskoković iz MF, zaštitnicom imovinsko-pravnih interesa Bojanom Ćirović i miriteljima Zdenkom Jaredić i Tomovićem Ministarstvo je obavezano da u saradnji sa Sudskim i Tužilačkim savjetom utvrdi dinamiku isplate u prvoj polovini ove godine.

M. Lk.

Direktorica M-tela Tatjana Mandić u magazinu Forbs PODGORICA – M-tel, operater sa najvećom bazom korisnika u Crnoj Gori i dio Telekom Srbija grupe, želi da investira i ulazi u nova partnerstva u Crnoj Gori, ali i u regionu, kazala je Forbsu generalna direktorica M-tel CG Tatjana Mandić.

- Budućnost telekomunikacione industrije ogleda se u širenju portfolija i primjeni novih tehnologija u svim sferama života i društva – kazala je Mandić i podsjetila da je M-tel startovao u Crnoj Gori u aprilu 2007. godine kao treći operater i za 77 dana izgradio svoju mobilnu mrežu.

- M-tel danas ima rekordnih 37,66 odsto tržišnog učešća u

Žele da ulažu i ulaze u nov

Tatjana Mandić

mobilnoj telefoniji, sa najboljim iskustvom u multimedijalnim uslugama sa 37,1 odsto

tržišnog učešća i potvrđeni je lider u implementaciji digitalnih usluga i inovativnih tehnologija – navela je Mandić i naglasila da biti lider znači unaprijediti i težiti podizanju cjelokupnog poslovnog okruženja na viši nivo, neprestano razvijajući nove projekte i ideje.

- Drastično smo ubrzali razvoj optičke mreže u Crnoj Gori i dostigli 80 odsto pokrivenosti stanovništva širokopojasnim uslugama, sa akcentom na „digitalni auto-put“ između Crne Gore i Srbije – saopštila je Mandić.

Ekonomija

Četvrtak, 3. februar 2022.

ura, deficit 42 odsto manji od plana

falilo ona

miliona ili 83,7 odsto. Značajan rast u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je i kod kategorije ostali prihodi u iznosu od 20,4 miliona ili 54,2 odsto, kao posljedica uplate dobiti ostvarene u 2020. godini od preduzeća u većinskom vlasništvu države – precizirali su u Ministarstvu.

Porezi i doprinosi na zarade zabilježili su nižu realizaciju u odnosu na plan za 55,5 miliona ili sedam odsto.

Izdaci budžeta iznosili su 2,01 milijardu eura ili 41,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je 44 miliona ili dva odsto manje od plana, dok su u odnosu 2020. godinu manji 53 miliona ili 2,6 odsto. Tekući izdaci bili su 876,2 miliona i neznatno su iznad plana.

Kapitalni izdaci bili su 204,5 miliona, što je 31 milion ili 13,2 odsto manje od plana, dok je u odnosu na izvršenje u 2020. godini manje za 25,4 miliona ili 11,1 odsto.

- Niže ostvarenje uslovljeno je nižom realizacijom projekta prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare, te je taj iznos planiran u budžetu za ovu godinu - naveli su u Ministarstvu.

B. D.

Mogući otkazi zbog „Evrope sad“ Dio privrednika neće moći finansijski izdržati teret obaveza koje nameće program ,,Evropa sad“, zbog čega će morati da otpuštaju zaposlene, navodi se u zajedničkom saopštenju Unije poslodavaca i Uprave za inspekcijske poslove.

Predstavnici te dvije institucije su, na prijedlog UPCG, održali sastanak na kojem je bilo riječi o programu ,,Evropa sad“, suzbijanju sive ekonomije, Zakonu o inspekcijskom nadzoru i o problemima ugostitelja zbog epidemioloških mjera. Inspektori su naglasili da im je prioritet svaka prijava koja se tiče kršenja mjera ,,Evrope sad“. Najavili su da ovlastiti i druge inspektore da se uključe u kontrolu po potrebi. Istakli su da ih raduje što je do sada, od 200 hiljada zaposlenih za samo 123 osobe promijenjeno radno vrijeme sa punog na nepuno.

Kako je saopšteno, Uprava je uputila prijedlog da se izmijeni Zakon o inspekcijskom nadzoru, kako bi se omogućila inspekcijska kontrola u stanovima kada se posumnja da se u njima obavlja neprijavljena djeS. P. latnost.

Sindikat neće dozvoliti ugrožavanje standarda Savez sindikata (SSCG) apelovao je na nadležne da zaštite postojeća radna mjesta, intenziviraju ekonomske aktivnosti kako bi se otvorila nova, te da što prije sprovedu mjere kako bi se spriječio dalji rast cijena hrane i goriva. Poručuju da neće dozvoliti ugrožavanje standarda zaposlenih.

- ,,Evropa sad“ će ublažiti konstantnu inflaciju sa kojom se suočavamo posljednjih godina i djelimično amortizovati evidentne udare na standard građana, ali taj projekat ne smije biti dovoljan, već treba da predstavlja temelj budućih aktivnosti koje će dovesti do pravog snaženja standarda zaposlenih - poručuju iz SSCG. Podsjećaju da su na sjednici predsjedništva Socijalnog savjeta tražili da se što prije usvoje izmjene Zakona o akcizama čime bi se Vladi dala mogućnost limitiranja cijena goriva.

7

Još je u izradi zakon o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja na tržištu

Cijene goriva rastu, a ni na vidiku državnih rezervi PODGORICA - Iako su i bivša i sadašnja vlada najavljivale u prethodnih šest godina formiranje strateških rezervi naftnih derivata koji će biti korišćeni u slučaju poremećaja na tržištu, još se ne zna kad će to biti. Cijene goriva su od utorka na istorijskom maksimumu. Iz Ministarstva kapitalnih investicija je Pobjedi saopšteno da je inovirani zakon o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju još u izradi. Nijesu precizirali kada bi zakon mogao biti usvojen. Po ranije preuzetim obavezama, Crna Gora bi trebala od početka naredne godine da ima minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivata.

DIREKTIVA

Iz Ministarstva su podsjetili da je izrada i implementacija ovog zakona proistekla iz Direktive Evropskog savjeta od 14. septembra 2009. godine.

- Obavezne zalihe nafte i derivata se koriste za osiguranje snabdijevanja naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, usljed vanrednih okolnosti. Energetska zajednica je Odlukom br. 2008/03 obavezala članice Energetske zajednice da primjenjuju te odredbe, dok je čl. 1, Odluke Savjeta Energetske zajednice br. 2012/03 proklamovano obavezu implementiranja direktive br. 2009/119/EZ do 1. januara 2023. godine – rekli su iz Ministarstva.

U februaru prošle godine su nam kazali da je nacrt zakona pripremljen i da treba biti usvojen u trećem kvartalu 2021, nakon dobijanja mišlje-

Cijene Sve vrste goriva skuplje su od utorka po pet centi.

Cijene eurosupera 95 i 98 iznose 1,5, odnosno 1,54

Tankovi za skladištenje goriva u Baru

Očekivanja su da, kada strateške rezerve naftnih derivata budu formirane, Crna Gora neće biti toliko izložena berzanskim fluktuacijama, što će uticati na to da cijene naftnih derivata budu duže stabilne, naveli su iz Ministarstva kapitalnih investicija nja Evropske komisije.

Još 2016. godine u mandatu prethodne vlade obavljena je javna rasprava o nacrtu tog zakona. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su lani rekli Pobjedi da se Vlada obavezala da usvoji zakon o strateškim rezervama nafte do kraja 2023. godine. Objasnili su da je formiranje strateških rezervi naftnih derivata za sada jedini mehanizam kojim država može da utiče na poremećaje tržišta.

PARTNER

- Očekivanja su da, kada strateške rezerve naftnih derivata budu formirane, Crna Gora neće biti toliko izložena bereura, a eurodizela i lož ulja 1,39, odnosno 1,37 eura.

Gorivo je za godinu poskupilo ukupno 17 puta, a od početka ove godine tri puta.

zanskim fluktuacijama, što će uticati na to da cijene naftnih derivata budu stabilne u dužim vremenskim intervalima – kazali su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine kada su ukinute Zakonom o interventnim nabavkama. Tadašnja Vlada je utvrdila da rezerve nijesu komercijalne i da ih treba ukinuti.

Iz Ministarstva su kazali da će kroz traženje strateškog partnera za formiranje rezervi naftnih derivata pokušati da obezbijede neophodna sredstva da bi se u ,,svakom slučaju izbjegao dodatni namet na poreske obveznike“.

Nijesu odgovorili na pitanje Pobjede da li će naftne rezerve biti u Crnoj Gori ili u inostranstvu. Crna Gora ima skladišne kapacitete u Baru, Lipcima kod Kotora i Bijelom Polju. Iz Ministarstva su kazali da su oni u dosta lošem stanju i zahtijevaju detaljnu

Uvoz Podaci Monstata pokazuju da je prošle godine uvoz goriva bio vrijedan 194,9 miliona eura, što je 65,8 odsto više nego 2020. godine. Te je godine uvoz goriva zabilježio oštar pad od 45,1 odsto što je bila posljedica zatvaranja zbog pandemije. U energetskom bilansu za ovu godinu planiran je uvoz 390.795 tona derivata, što je za 5,69 odsto više od procjene ostvarenja potrošnje u prošloj godini, dok je za 8,66 odsto više od plana iz 2021. godine.

Najveći udio u planiranoj potrošnji ima eurodizel sa 73,81 odsto.

reparaciju.

- Pokušaćemo da pronađemo najbolji model finansiranja tog projekta koji je neophodan za skladištenje definisanih rezervi – rekli su ranije iz Ministarstva i najavili da će kod formiranja rezervi iskoristiti prosječnu potrošnju, različitih derivata (dizel, BMB 95 i mazut) na bazi 90-dnevne potrošnje.

S. P.

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić usvojio zahtjev Vektra Boke u ispitnom postupku za uvođenje stečaja

va partnerstva Ona je podsjetila i da je M-tel Crna Gora kreator i vlasnik prvog ICT huba u Crnoj Gori M:tel Digitalne fabrike, koja je pokrenuta 2017. godine i od tada je nastojala da obezbijedi idealno okruženje koje garantuje podsticanje inovativnih ideja i njihovu implementaciju i podršku stvaranju startapa.

- Cilj nam je da budemo lider u razvoju novih digitalnih servisa na regionalnom i globalnom nivou, tako da je dio strategije M-tela zasnovan na razvoju zabavnih aplikacija, kojih imamo već oko milion instalacija.

S. P.

Kursna lista USD

1.13230

GBP

0.83395

JPY 129.37000 CHF AUD

1.03990 1.58280

CAD

1.43300

TRY

15.30110

PODGORICA – Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić usvojio je zahtjev kompanije Vektra Boka za izuzeće sudije Dragana Vučevića iz stečajnog postupka koji se vodi po prijedlogu Uprave prihoda i carina (UPIC), saznaje Pobjeda.

Zato bi, metodom slučajnog izbora, ovaj predmet uskoro trebalo da bude dodijeljen drugom sudiji. Ispitivanje postojanja razloga za stečaj prekinuto je krajem decembra kada je zastupnik Vektra Boke Ranko Grbavac, nakon što mu je sudija odbio više zahtjeva za odlaganje ročišta, tražio njegovo izuzeće zbog, kako je naveo, sumnji u njegovu nepristrasnost.

Predmet oduzet sudiji Vučeviću, čeka se izbor novog Ne sporeći da je finansijski izvještaj privremenog stečajnog upravnika Vidaka Boričića realan i objektivan, Grbavac je tražio dopunu, navodeći da je Vektra Boka od kraja septembra, kada je izvještaj sačinjen, izmirila još neke obaveze prema planu reorganizacije, što je sudija Vučević odbio. Grbavac je tada naveo da početkom februara ističe rok za izmirenje obaveza iz plana i tražio mo-

gućnost da ga do tada realizuju. Kazao je da je pandemija uticala na njihovo poslovanje i nemogućnost realizacije plana od kojeg je, prema izvještaju Boričića, realizovano 60 odsto.

Vektra Boka, kako je tada naveo, ima namjeru da UPIC-u plati dug, koji je prešao milion eura, u roku propisanim planom.

Iz UPIC-a su ukazivali da je iz izvještaja Boričića jasno da im

Blažo Jovanić

dug nije plaćen ocjenjujući da su njihovi prijedlozi za odlaganje samo odugovlačenje. Prijedlog za stečaj podnijeli su u aprilu prošle godine, ali su ročišta više puta odlagana, prvo zbog čekanja na dokumentaciju da Boričić uradi izvještaj, a onda i zbog izjašnjenja na njegov izvještaj.

M. Lk.

8

Društvo

Četvrtak, 3. februar 2022.

Medijske organizacije uputile inicijativu Vladi Crne Gore da izmijeni član 14 temeljnog ugovora

Direktno uplitanje crkve i države u slobodu medija - Postojeća zadire u autonomiju medija i u suprotnosti je sa domaćim zakonima u međunarodnim standardima – navodi grupa medijskih organizacija.

Oni predlažu da se član 14 stav 3 izmijeni i da se odredba prilagodi i definiše na istovjetan način kao što je učinjeno kod temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice. Predloženo rješenje bi glasilo: - Srpska pravoslavna crkva ima takođe pristup i javnim sredstvima informisanja (novine, radio, televizija, internet) – piše u Inicijativi.

U članu 14. nacrta temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji su objavili mediji, piše da „crkva ima pristup sredstvima javnog informisanja koja su dužna da vjerodostojno, objektivno i bez diskriminacije obavještavaju javnost o stavovima i djelatnostima crkve“.

- Stav da ,,crkva ima pristup sredstvima javnog informisanja“ je suvišan i nepotreban, jer država Ustavom, zakonima, međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i sloboda-

Ne spore pravo vjerskim zajednicama na pristup medijima, ali ukazuju da poštujući sekularno određenje države i slobodu medija nije na Vladi i vjerskim zajednicama da dogovaraju način na koji će mediji izvještavati o vjerskim zajednicama ma, svima garantuje pristup medijima – piše u inicijativi.

Smatraju da je problematična i formulacija da su sredstva javnog informisanja ,,dužna da vjerodostojno, objektivno i bez diskriminacije obavještavaju javnost o stavovima i djelatnostima crkve“.

- Takva odrednica nameće dodatne obaveze medijima i uvodi Vladu kao arbitra koji bi procjenjivao da li su medijski sadržaji ,,vjerodostojni, objektivni, nediskriminatorni“. To je direktno uplitanje države u medijske slobode i ova odrednica nije usklađena sa Ustavom, zakonima i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda – piše u inicijativi.

Grupa medijskih organizacija smatra da javni mediji počivaju na načelima autonomnosti, slobode i otvorenosti za različita mišljenja i za svoj rad su samo odgovorni pred javnošću, a ne pred bilo kojim drugim autoritetom.

PRAVA MEDIJA

- Sa druge strane, država se međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i domaćim zakonodavstvom obavezala da štiti pravo na slobodu izražavanja kao jedno od osnovnih ljudskih prava – navode oni.

Pozvali su Vladu da poštuje na-

MITROPOLIJA CRNOGORSKO PRIMORSKA

PODGORICA - Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope (MASE), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) i Media centar juče su Vladi Crne Gore podnijeli inicijativu da prije potpisivanja promijeni odrednicu nacrta temeljnog ugovora koja se odnosi na medije.

a Islamskoj zajednici ,,javnom servisu“.

- Smatramo da jednak pristup treba imati prema svim vjerskim zajednicama i da identična rješenja treba ugraditi i u temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crvkom (SPC) navode MASE, IMCG, DPNCG i Media centar.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović je za Pobjedu ranije kazao da ovako formulisan zahtjev govori o temeljnom nerazumijevanju medija i njihove uloge u savremenom crnogorskom društvu.

SUPROTNOSTI

Krivokapić i Porfirije na svečanom ručku nakon ustoličenja Joanikija

čela koja je propisala i na koja se obavezala i da ne dovodi u pitanje jednu od vitalnih vrijednosti demokratskog društva, kakva je sloboda medija.

MASE, IMCG, DPNCG i Media centar ističu da ne spore pravo vjerskim zajednicama na pristup medijima i smatraju da građani treba da budu informisani i o društvenom fenomenu kao što je religija, ali ukazuju da poštujući sekularno određenje države i slobodu medija, nije na

Vladi i vjerskim zajednicama da dogovaraju način na koji će mediji izvještavati o vjerskim zajednicama i njihovim stavovima.

- Vjerske zajednice imaju prostor i druge resurse da slobodno informišu građane o svojim aktivnostima kroz medije čiji su osnivači i postojeći zakonski okvir im garantuje ravnopravan pristup javnim medijima.

Pored toga, država ugovorima kojim reguliše odnose sa

Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom Crne Gore nije propisivala način na koji mediji treba da izvještavaju o aktivnostima i stavovima ovih vjerskih zajednica, već se zadržala u okvirima zakona i međunarodnih standarda - smatraju oni.

Podsjećaju i na temeljne ugovore sa drugim vjerskim zajednicama u kojima je Katoličkoj crkvi ,,garantovan pristup javnim sredstvima informisanja“,

- Crkva očigledno previđa, ili ne razumije, da su mediji u Crnoj Gori nezavisni od politike i da ne može država, ili bilo koja vlada, da garantuje kako će i na koji način oni izvještavati o crkvi i njenim aktivnostima – rekao je Vujović.

On je kazao i da je navedeno u suprotnosti za važećom zakonskom regulativom u Crnoj Gori, ali i ostalim relevantnim međunarodnim dokumentima.

- Ovakav odnos prema medijima, koji je saopšten kroz jednu jedinu rečenicu u ovom ugovoru, upućuje na to da država može da ugrozi nezavisnu poziciju medija kada je izvještavanje o crkvi u pitanju. To je u suprotnosti i sa stvarnom pozicijom medija u Crnoj Gori, ali i sa svim relevantnim međunarodnim dokumentima – kaže Vujović.

On je istakao da neuvažavanje nezavisne pozicije medija svjedoči o retrogradnim, dogmatskim shvatanjima.

– Smatram da ovakve odrednice moraju biti uklonjene iz teksta ugovora ako država želi da zadrži bar konture jedne demokratske zajednice koja cijeni i uvažava nezavisan položaj medija – zaključio je Vujović.

J. MARTINOVIĆ

Smijenjeni direktor podgoričke Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ dobio pravosnažnu presudu protiv resornog ministarstva PODGORICA – Nakon što je Viši sud u Podgorici donio pravosnažnu presudu da je direktor Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ Veselin Pićurić u januaru prošle godine mimo zakona ostao bez posla, on kaže da je ponosan što nije učestvovao u radu sa Ministarstvom i ministarkom Vesnom Bratić, jer je to nešto što je neprimjereno u 21. vijeku.

Rekao je da je žrtva revanšizma. Upitan koji će da budu njegovi naredni potezi, odgovara da će pokušati da dođe do kraja sa presudom i rješavanjem svog pravnog statusa. Pićurić je kazao i da je ovo prva pravosnažna presuda u slučaju smjena direktora.

Nakon što je Pićurić smijenjen u januaru, on je nastavio da radi kao profesor.

Sud je, između ostalog, zaključio da ne stoji ocjena Ministarstva da je Pićurić zloupotrijebio položaj direktora, između ostalog, prilikom postavljanja video nadzora, jer njegova krivica nije utvrđena. Odnosno, protiv Pićurića nije pokrenut postupak pred nadležnim sudom da se dokaže da se oglušio o zakon.

Iz Ministarstva prosvjete, na-

Pićurić kaže da je žrtva revanšizma



Pićurić je kazao da će pokušati da dođe do kraja sa presudom i rješavanjem svog pravnog statusa te da je ovo prva pravosnažna presuda u slučaju smjena direktora

Veselin Pićurić

uke, kulture i sporta ranije su saopštavali kako očekuju da u njihovu korist bude epilog 157 tužbi koje su smijenjeni direktori škola protiv njih pokrenuli, ali su pojedini advokati poručivali da je to nemoguće.

Ministarstvo je masovno smijenilo direktore optuživajući ih da nijesu formirali na vrije-

me školske odbore, ali oni to, kako su odgovarali, nijesu mogli da učine zato što taj resor nije delegirao svoje članove.

Ranije je za naše novine advokat Mladen Tomović kazao da je u slučajevima smijenjenih direktora sporno što je donešeno rješenje o njihovom razrješenju, a da prije toga nije

sproveden postupak u kome bi smijenjeni direktor mogao da iznese svoje argumente i da se onda donese zakonita odluka.

Tomović je branio razriješenog direktora Policijske akademije u Danilovgradu, koji je, takođe, ostao bez direktorske funkcije u januaru, i u tom slučaju je sud, kako je objavljeno, u novembru prošle godine presudio u njegovu korist. Tomović je kazao tada da očekuje da ta presuda bude putokaz ostalim prvostepenim sudovima,

odnosno da se na istovjetan način ispišu ostale presude. Kako je tada poručio, ključni osnovni razlog za poništaj odluke o razrješenju je nesprovođenje odgovarajućeg postupka utvrđivanja odgovornosti.

Kada se poništi rješenje o smjeni direktora, prema njegovoj ocjeni, moguće su dvije situacije. Ako smijenjeni direktor nije zasnovao bilo kakav radni odnos, onda ostvaruje pravo da tužbom za naknadu štete potražuje odgovarajući iznos štete koji bi se ogledao u svakomjesečnoj zaradi, od trenutka razrješenja do isteka mandata, uvećan za iznos kamate za svakomjesečno novčano davanje na ime zarade. Pripadaju mu i doprinosi koje je tužena obavezna da isplati, kao i sudski troškovi na ime advokatskih usluga, ukoliko je podnosilac tužbe imao kvalifikovanog punomoćnika advokata.

Druga situacija se odnosi na one koji su nastavili da rade, odnosno zasnovali su drugi radni odnos, kao što je to uradila većina smijenjenih direktora – raspoređeni su na radna

mjesta nastavnika. Oni bi na osnovu pravosnažne odluke mogli da ostvare samo razliku zarade između pripadajuće plate direktora i plate koju imaju kao nastavnici. Tomović objašnjava da bi se ta razlika obračunala za cjelokupan period do isteka mandata, uz uvećan iznos zakonske kamate i sudske troškove, ako su imali advokata.

Masovna smjena direktora realizovana je po izmijenjenom Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Tada je saopštavano da se navodno želi osloboditi obrazovni sistem od partijskog uticaja. Bratić je govorila da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija.

Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.

N. Đ.

Društvo

Četvrtak, 3. februar 2022.

DEGRADACIJA ŽENA: Crnogorski ženski lobi reagovao na emisiju „Gledajmo se“ u kojoj se govori o ugovaranju brakova i traženju „nevjesta“ po Albaniji

TVCG je ženski rod svela na objekat

Advokat Dino Murić kazao je za Pobjedu da ovakav vid ,,ugovaranja brakova“ uz novčanu nadoknadu, predstavlja prevaziđeni model unutar međuljudskih odnosa, te da, osim toga, postoji i bojazan da ove pojave mogu dovesti do izvršenja krivičnog djela trgovine ljudima PODGORICA – Crnogorski ženski lobi juče je oštro reagovao na premijeru emisije „Gledajmo se“ prikazanu u utorak veče na Televiziji Crne Gore jer je, kako su ocijenili, promovisan oblik seksizma sa elementima trgovine ljudima, a žena potcijenjena kao ljudsko biće.

U emisiji čiji je urednik Sead Sadiković, jedan od aktera priče Milić Simonović iz Beransela išao je sa ekipom TVCG u Drač, u Albaniji, da upozna potencijalnu nevjestu, jer su mu prethodni pokušaji da se oženi pali u vodu. Bio je, kako kaže, prevaren, jer je dao novac, a nije se oženio.

Iz CŽL poručuju da je kroz ovaj prilog promovisana i diskriminacija po osnovu podjele poslova i uloga žena i muškaraca u društvu, kao i segregacija po osnovu pola.

Sadiković u tome ne vidi problem - Pobjedi je juče rekao da u emisiji nema pomena o seksizmu te da im to nije bilo ni na kraj pameti.

- Vodili smo se time da prikažemo stanje onakvim kakvo jeste i vjerujem da smo uspjeli u tome. To što nas, moguće, nijesu dovoljno dobro shvatili iz CŽL ili nijesu željeli da shvate, ja na to ne mogu da utičem. Sa gospođom Aidom Petrović iz ove NVO ću u nekoj od narednih emsija razgovarati, to sam joj ponudio, ako meni nije nešto jasno da mi objasni, ali kako zaključujem, na istom smo poslu.

Radujem se tom gostovanju, razrjašnjenju i eventualno novim činjenicama kojima oni raspolažu u tom pravcu i da ova tema ne bude tabu - naveo je Sadiković.

Patrijarhat

Advokat Dino Murić kazao je za Pobjedu da ovakav vid “ugovaranja brakova” uz novčanu nadoknadu, predstavlja prevaziđeni model unutar međuljudskih odnosa, te da osim toga, postoji i bojazan da ove pojave mogu dovesti do izvršenja krivičnog djela trgovine ljudima.

Iz CŽL su naveli da bi svi čelniPODGORICA - Crna Gora će se u okviru preporuka Ramsarske konvencije fokusirati na vrednovanje, upravljanje i obnavljanje močvarnih staništa, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa.

- Ramsarska konvencija je uvrstila tri područja na popis

Institut za javno zdravlje apelovao na građane da se vakcinišu – svi preminuli bili nevakcinisani

Korona odnijela 14 života PODGORICA – Od posljedica kovida-19 do juče u 15 sati je registrovano 14 smrtnih slučajeva i 617 novozaraženih korona virusom od 2.218 uzetih uzoraka.

Kadar iz emisije ,,Gledajmo se“, koja je izazvala burne reakcije javnosti

ci RTCG i svi koji su doprinijeli stvaranju ovog medijskog sadržaja sa „nazadnim patrijarhalnim konceptima i stereotipnim odnosom prema ženi“ trebalo da upute javno izvinjenje za sopstveno neznanje i promovisanje vrijednosti koje žene stavljaju u potčinjen i seksistički položaj.

- Ovakvi sadržaji na Javnom servisu su nedopustivi i doprinose degradaciji žena i nepoštovanju njihovih elementarnih ljudskih prava i sloboda zagarantovanim nacionalnim i međunarodnim aktima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala, a Televizija Crne Gore dužna da ih u potpunosti poštuje - istaknuto je u saopštenju CŽL. Čelnicima te kuće su poručili da se edukuju i informišu ako već ne umiju ili neće da promovišu prave vrijednosti i ženska ljudska prava.

- Neka žene u svojim medijskim sadržajima ne prikazuju kao ,,robu“ koju kroz ugovoreni brak u 21. vijeku treba zbrinuti.

Ovakvim medijskim sadržajem Televizija Crne Gore svela je ženski pol na objekat za ispunjavanje namijenjenih patrijarhalnih uloga da postanu žene i majke po dogovoru i naredbama i dogovorima oca i budućeg muža, jer jedino tako one će ispuniti svoju osnovnu funkciju i

biti društveno prihvatljive – piše je u saopštenju CŽL. Ocijenili su da je to nedopustivo, te da je to ,,sraman i očajnički potez stavljanja žene u kontekst koji joj ne pripada i koji je čini manje vrijednom od muške populacije“.

Bez uPorišta?

Sadiković situaciju vidi potpuno drugačije i ističe da nema uporišta za tvrdnje CŽL. - Kada je u pitanju borba protiv trafikinga - to je intencija onog što smo mi željeli da postignemo. To je užasna stvar, trgovina ženama je nešto što treba suzbiti u korijenu i to je bila želja naše priče - istakao je Sadiković.

Akter priče Milić Simonović u prilogu je kazao da traži „srodnu žensku osobu sa kojom bi proveo ostatak života“, te da bi volio da nema puno mana jer je u potrazi za suprugom već 15 godina.

– Opekao sam se, dao pare za đevojku što je bila bolesna, sve su to bile prevare, nevaljale stvari, interes je to bio i to je postao biznis – kazao je Simonović tokom putovanja za Drač.

Sadiković ističe da su baš na te prevare i htjeli da ukažu i da „ljudi budu oprezni“.

– Ovo može sve da odvede u kriminalne puteve i zato je naša ekipa išla da na bezbje-

dan način provjeri cijelu priču i mi smo je samo po površini zagrebli, jer „nešto je trulo u državi Danskoj“, makar smo to zaključili – kazao je Sadiković.

Na pitanje da li smatra da je krivično djelo to što neko nudi novac u zamjenu za ženu, Sadiković ovako odgovara: „U pravo se ne razumijem, ali je to etički više nego osuđujuće.

Seksistički je kupiti ženu, ali ovaj čovjek nije to radio“.

Ističe da su se Simonović i žena sa kojom se susreo samo upoznali.

– Ona je došla sa ocem, ja znam da se na stotine brakova tako sklopilo i neki su jako uspješni, ali to je provodadžisanje, a ne trgovina. Samo smo bili iskreni u namjeri da se crnogorskoj javnosti prikaže istina – zaključio je Sadiković.

On na početku priloga, u samom uvodu, kaže da znak na ekranu (misleći na logo RTCG) dodatno obavezuje novi serijal emisija jer ga, kako ističe, narod plaća.

Sadiković emisiju najavljuje kao „nesvakidašnje putešestvije i provodadžisanje“, ali je pitanje zašto u prilogu nije prikazan i kritički stav prema otvorenoj kupovini žena, jer Simonović i sam priznaje da je davao novac u zamjenu za ženu.

K. j.

9

Dr Igor Galić je Pobjedi kazao da su preminuli bili većinom starije životne dobi, sa hroničnim bolestima i komorbiditetima, te da su bili hospitalizovani.

Pobjedi su epidemiolozi objasnili da je ovaj virus pokazao da ima blaže simptome, ali da je visokozarazan te da je ovo posljedica ogromnog broja zaraženih koje smo imali prvih sedmica od pojave ovog soja.

Ljekari su kazali Pobjedi da građani nijesu vakcinisani u dovoljnoj mjeri, da je mali broj onih koji su primili buster dozu i da je sve više onih kojima je istekao period zaštite.

Procenat novopozitivnih uzoraka u ukupnom broju testiranih je iznosio 26,24 odsto.

Svi pacijenti preminuli tokom jučerašnjeg dana, bili su nevakcinisani ili nijesu bili pro-

pisno vakcinisani, odnosno prošlo je više od pet mjeseci od vakcinacije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Preminuli pacijenti bili su iz Podgorice (5), Bara i Pljevalja po dvoje, i po jedan smrtni slučaj u Nikšiću, Cetinju, Andrijevici, Tivtu, Beranama. Među preminulima najmlađi je imao 50 godina, a najstariji 89 godina starosti.

- Apelujemo na građane da se vakcinišu ako to do sada nijesu učinili ili ukoliko je prošlo između 3-5 mjeseci od posljednje doze prime svoju buster dozu. Samo kompletnom imunizacijom možemo uticati da se broj smrtnih ishoda u našoj zemlji smanji – saopštili su iz Insituta.

U Podgorici je registrovano najviše novih slučajeva – 164, slijedi Bar sa 98, Nikšić 71, Budva 39, Kotor 32, Herceg Novi 31, Ulcinj 31, Rožaje 27, Pljevlja 25, Cetinje 18, Bijelo Polje 17, Tivat 17, Danilovgrad 15, Berane devet, Mojkovac šest, Tuzi pet, Kolašin četiri, Plav tri, Žabljak tri, Andrijevica jedan i Šavnik jedan.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.582.

Prijavljen je oporavak kod 961 pacijenta pa ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.481. j. M.

Preminula novinarka RTCG Jelena Pavlićević Novinarka i urednica u RTCG Jelena Pavlićević preminula je juče nakon kraće i teške bolesti u 51. godini.

U Televiziji Crne Gore radila je od 1998. godine. Bila je urednica Vijesti i Dnevnika, emisije “7 tv dana”, a bila je i autorka emisija o zdravom načinu života.

Posljednjih godina Jelena je bila član ekipe zabavno-komercijalnog programa. Biće sahranjena danas na Cetinju, objavio je RTCG.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

Obilježen Svjetski dan močvarnih staništa močvarnih staništa od međunarodnog značaja koja je Crna Gora do sada kandidovala: Skadarsko jezero, Tivatska solila i Ulcinjsku solanu. Među njima, posljednje upisano na Ramsarskoj listi 2019. godine je Ulcinjska solana, na-

kon što je Skupština opštine Ulcinj proglasila Ulcinjsku solanu parkom prirode - piše u saopštenju.

Ulcinjska solana, uz svoje prirodne i kulturne vrijednosti, omogućava razvoj privredne djelatnosti u vidu proizvod-

nje soli, kao i turističke ponude.

Nacionalni park Skadarsko jezero i posebni rezervat prirode Tivatska solila imaju uspostavljenu upravljačku strukturu, za Park prirode Ulcinjska solana ovaj proces je u toku.

- Ministarstvo je u saradnji sa Ambasadom SR Njemačke i njemačkim Društvom za međunarodnu saradnju (GIZ) angažovalo eksperta koji pruža podršku Opštini Ulcinj u definisanju optimalnog modela upravljanja ovim parkom

prirode, kao i u implementaciji mjera zaštite ovog područja - dodaju u saopštenju.

Kao prioritetni element za obnovu močvarnog staništa u Parku prirode Ulcinjska solana je ponovno uspostavljanje toka vode unutar solane, što je istovremeno preduslov za obnovu proizvodnje soli.

N. K.

10

Društvo

Četvrtak, 3. februar 2022.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije nije moglo da utvrdi da li je policija 5. septembra na Cetinju prekoračila ovlašćenja tokom akcije uklanjanja barikada na ulazu u grad iz Budve

PODGORICA – Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije dostavilo je spise predmeta Osnovnom državnom tužilaštvu u slučaju prijave Željka Roganovića kojem je uništen automobil 5. septembra ujutro, na Cetinju, tokom akcije uklanjanja barikada sa puta na ulazu u prijestonicu iz Budve, kako bi oni utvrdili da li je policija postupala zakonito, jer ovo tijelo, na osnovu dokumentacije kojom je raspolagalo, nije moglo ustanoviti ima li odgovornosti policajaca, s obzirom na to da oni negiraju da su prekoračili ovlašćenja, a ne postoje video zapisi.

Kako su naveli, tužilaštvo će utvrditi „da li u radnjama i postupanju policijskih službenika Uprave policije koji su u predmetnom slučaju izdali naređenje za upotrebu sredstava prinude – specijalnog vozila u cilju uklanjanja barikada ili lica koje je upravljalo specijalnim vozilom ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“.

U aktu koji je potpisao glavni policijski inspektor Milan A džić piše da su sagledali „ukupnost utvrđenih činjenica i okolnosti“, prije svega i z službene dokumentacije policije sačinjene povodom upotrebe specijalnog vozila na Cetinju.

Na osnovu toga i izjava policajaca sve, kako su naveli, upućuje „na zaključak o ispunjenosti zakonskih uslova i postojanja osnova za upotrebu specijal-

Tužilaštvo će utvrditi „da li u radnjama i postupanju policijskih službenika Uprave policije koji su u predmetnom slučaju izdali naređenje za upotrebu sredstava prinude – specijalnog vozila u cilju uklanjanja barikada ili lica koje je upravljalo specijalnim vozilom ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“

nog vozila u navedenim okolnostima“.

- Pri činjenici da ne postoje video zapisi koji bi mogli doprinijeti razjašnjavanju konkretnog događaja (tj. na kojima bi mogao da se vidi položaj ovih vozila na kolovozu prije upotrebe specijalnog vozila, način uklanjanja istih specijalnim vozilom, kao i druge okolnosti u vezi uklanjanja barikada uz upotrebu ovog specijalnog vozila) u postupku unutrašnje kontrole nijesu mogli biti utvrđeni nesporni doka-

SAVJET ZA GRAĐANSKU KONTROLU RADA POLICIJE

Nema snimaka, policajci tvrde da su postupali zakonito

Automobili koje je oštetila intervencija bagerima

I Carević priznao da je pretjerao na Cetinju, ali institucije to ne vide Bageri koji su „krčili put“ na Cetinju pripadaju firmi „Carinvest“ koja je u vlasništvu predsjednika opštine Budva Marka Bata Carevića.

Interesantno je da je on nekoliko dana nakon akcije javno priznao da nije ponosan zbog akcije u Prijestonici. Novoj.rs rekao je da je „imao direk-

zi o tome da li je šteta na Vašem vozilu nastala kao posljedica opravdane upotrebe specijalnog vozila prilikom uklanjanja barikade ili eventualno prekomjernim djelovanjem rukovaoca specijalnog vozila prema vozilu koje nije bilo nepohodno

tnu ulogu, na koju nije baš ponosan“.

- Dobro znate, a nijesam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija – kazao je Carević 13. septembra prošle godine.

uklanjati da bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja na tom dijelu puta i obezbijedio prolazak policijske jedinice u cilju izvršenja zadatka – piše u mišljenju Unutrašnje kontrole.

Roganović je tražio reakciju ovog tijela jer mu je uništen

automobil koji je bio parkiran n a kolovozu u neposrednoj blizini raskrsnice ulice koja se iz naselja Donje Polje ukršta sa magistralnim putem Cetinje – Budva. Kako je objasnio, vozilo je morao ostaviti na cesti jer su bile postavljene barikade, tako

da nije mogao proći do grada.

Istakao je da je automobil parkirao uz krajnju desnu ivicu kolovoza, tako da je saobraćaj nesmetano mogao da se odvija lijevom stranom kolovoza.

Na Cetinje je išao kako bi prijateljima koji su protestovali zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića odnio hranu.

Roganović je u pritužbi naveo i da nijedan policijski službenik niti starješina nije upozorio da treba skloniti vozila, niti da će primijeniti hemijska sredstva i druga sredstva prinude, te da zbog velike količine suzavca, kada je akcija počela, nije mogao doći do svog automobila.

Naglasio je i da je više puta zvao Odjeljenje bezbjednosti Cetinje da urade uviđaj, ali su mu stalno govorili da su u gužvi. Tek oko 15 sati su mu kazali da je odrađen kolektivni uviđaj za sva vozila, a on smatra da je to bio smišljen pristup kupovine vremena i njegovog maltretiranja.

U slučaju njegove prijave prije dva dana oglasio se i ombudsman koji je utvrdio da postupanje policije nije bilo „motivisano različitim političkim i vjerskim uvjerenjima podnosioca pritužbe u odnosu na aktuelnu vlast“.

Ocijenio je i da onima kojima su vozila oštećena prilikom intervencije sa bagerima, adresa za žalbe nije ombudsman, već Osnovni sud koji može utvrđivati materijalnu štetu.

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković i Helsinški odbor za ljudska prava pomogli su Roganoviću da procesuira prijave.

K. K.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kritikuje dosadašnje učinke nadležnih

Nije prekinuta praksa političkog i nestručnog zapošljavanja

PODGORICA – Otkako se smijenila prethodna vlast u oblasti ljudskih prava se ne bilježi nikakav značajan napredak da bismo imali povoda biti zadovoljni. Naprotiv, smatramo jako neodgovornim i politički neozbiljnim da već više od sedam mjeseci nemamo ni ministra ključnog resora, dok nam premijer demonstrira moć preuzimanjem koordinacije nad ovim resorom svega desetak dana prije rasprave o povjerenju njegovoj Vladi.

To je kazala Pobjedi izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.

– Takav pristup zabrinjava, nikako ne ohrabruje, i vraća nas na početak, ili čak dovodi do regresije i štetnih odluka i djelovanja koje se teško ispravlja, a pritom naša ljudska prava samo trpe – dodala je ona.

Jedina pozitivna promjena koja se desila, prema njenim riječima, odnosi se na formiranje novog Savjeta za prava osoba s invaliditetom. Tada su prilikom pripreme odluke, koja je donijeta na Vladi, konsultovani i bili uključeni u definisanje principa po kom treba biti formirano ovo tijelo, o njegovom mandatu i sastavu.

Podsjeća da je trenutno raspisan javni poziv za predstavnike reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, koje treba da predlože svoje kandidate/ kinje za ovo tijelo. Vujačić ističe da ih, međutim, trenutna situacija uvodi u novu pravnu nesigurnost i apsolutno zabrinjava i obeshrabruje njihovo djelovanje i očekivanja, imajući u vidu da ne znaju da li će proces biti okončan do kraja mandata ove vlade ili će za par mjeseci aktivnosti sprovoditi od početka.

- Za sve to vrijeme nema nika-

kve institucionalne saradnje između organizacija koje se bave pravima osoba s invaliditetom i Vlade, a brojne odluke se donose bez našeg učešća i suštinskog uticaja – kaže ona.

Upitana koje su njihove ključne zamjerke i šta se to moglo bolje uraditi, Vujačić navodi da je mnogo toga moglo bolje da se realizuje, kada je riječ o donošenju odluka.

Ističe da je sistem pravosuđa i dalje u blokadi, institucije i dalje zarobljene…

- Nije prekinuta praksa političkog i nestručnog zapošljavanja, ali i nepristrasnih i korisnih odluka, već se stiče utisak da se ne samo posljednjih dana nego i ranije sprovodi neka vrsta osvetničke politike. Reforme su spore i neodržive, brojni zakoni su samo pretrpjeli kozmetičke izmjene ili upravo izmjene u dijelu imenovanja, dolaska do pozicija i kadrova, ali ne u se-

gmentu od kojeg koristi imaju građani/ke – rekla je ona.

Dodaje da nijedan zakon u nadležnosti Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, uključujući i one koji regulišu parnični i vanparnični postupak, krivični postupak i slično, a koji sadrže apsolutno diskriminatorne odredbe, nije izmijenjen.

Iako je, objašnjava Vujačić, u pripremi nova strategija za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju njihove jednakosti, kvalitet radne verzije ovog dokumenta nije zadovoljavajući.

- Ako se usvoji u trenutnoj formi neće dovesti do značajnih i suštinskih promjena, kako ni kada je u pitanju zakonodavni okvir, tako ni borba protiv diskriminacije osoba s invaliditetom i postizanje jednakosti u praksismatra ona.

Vujačić podsjeća da je u sklopu resornog ministarstva formiran

Marina Vujačić

Direktorat za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom. Kaže da ima jako ograničene kapacitete, pa samim tim i takve rezultate.

- Već više od godinu nakon najave tadašnjeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava ( Vladimira Leposavića) o formiranju ovog direktorata, zatražili smo da se isto učini u bliskim konsultacijama s organizacijama koje predstavljaju i zastupaju osobe s invaliditetom, te naglasili da su ključni kapaciteti i kadar koji će biti zaposleni u okviru direktorata kako bi se moglo govoriti o nadležnostima i imati mjerljivi rezultati, a ne samo pro forme ,,pokrivenost“ pitanja koja se odnose na osobe s invaliditetom – navela je ona.

Do tog sastanka, prema njenim riječima, nikada nije došlo, a trenutno rukovodstvo, odnosno državni sekretari su prilikom dolaska već zatekli ,,riješeno“ pitanje i ,,požare“ u brojnim oblastima.

Vujačić dodaje da od sistematizovanih pet radnih mjesta trenutno su u Direktoratu popunjena samo dva, što je, kaže ona, neprihvatljivo.

U proteklom periodu realizovane su, smatra Vujačić, jako ograničene aktivnosti, a većina njih se, čak, odnosila na organizaciju različitih okruglih stolova, što bi suštinski trebale da rade NVO. Poručuje da državne institucije moraju da se bave ozbiljnijim reformama.

N. Đ.

Hronika

Četvrtak, 3. februar 2022.

Odbrana tvrdi da nema dokaza da su skidane pare sa računa PODGORICA – Odbrana Olivere Ilinčić, Katarine Pekić i Stevice Dragović juče je u podgoričkom Višem sudu zatražila obustavu krivičnog postupka jer, kako su ustvrdili, Specijalno tužilaštvo uz optužnicu nije pružilo nijedan dokaz da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi Svetozara Marovića koja je na prevarni način novac 14 osoba iskoristila za pokrivanje kredita kompanije ,,Properti investments“ kod Prve banke.

Obustavu krivičnog postupka zatražili su i advokati službenika budvanske opštine Novke Baćović, Mila Klisića, Marka Vujovića i Vesne Blagojević jer SDT nije dokazalo da su kao pripadnici kriminalne organizacije sada osuđenog Svetozara Marovića, početkom 2009. godine, prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura.

Sa druge strane, specjalni tužilac Zoran Vučinić je kazao da su u toku istrage prikupljeni dokazi koji pružaju dovoljno osnova za iznošenje ove krivično pravne stvari na glavni pretres i predložio sudu da potvrdi optužnicu.

Sutkinja Vesna Pean koja je predsjedavala vanraspravnim krivičnim vijećem u narednih 15 dana donijeće odluku o tome da li će potvrditi optužnicu SDT-a u konkretnom slučaju, vratiti je na dopunu istrage ili obustaviti krivični postupak.

Advokat Marko Radović zatražio je od suda da samo bude principijelan kada je u pitanju njegova branjenica Olivera

Olivera Ilinčić

Ilinčić koja, kako je naveo, nije iz priče u koju ju je smjestilo Specijalno tužilaštvo.

SDT tereti Ilinčić, Pekić i Dragovića da su po instrukcijama nekadašnjeg visokog državnog funkcionera i jednog od lidera Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića lažnim ugovorima, garancijama i obećanjima preko kompanije ,,Properti investments“ sa bankovnih računa 14 osoba preuzeli ukupno 12.545.969,91 euro i u tom iznosu stekli imovinsku korist.

Advokat Radović je naveo da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su krediti „Properti investmentsa“, čiji je osnivač Ilinčić, prevarno pokriveni novcem sa bankovnih računa porodica Dragović i Divanović. Da Ilinčić nema veze sa malverzacijama za koje je tereti SDT, on je ukazao na činje-

nicu da su porodice Dragović i Divanović tužile i dobile Prvu banku u sporu zbog novca koji je sa njihovih računa prebacivan na prolazne račune.

On je naveo i da je parnično odjeljenje Višeg suda u Podgorici utvrdilo da su ugovori o zajmu kompaniji „Properti investments“, koje su potpisali Dušan Delić, Gojko Kapisoda, Vido Anđus, Danica i Slavka Kljajić, Miodrag Lazović i Rade Skrobanović, zakoniti.

-Viši sud je tretirao kao zakonite ugovore o zajmu i sada imamo situaciju da isti sud preipspituje krivično pravnu odgovornost jednog od potpisnika tih ugovora – kazao je advokat Radović, napominjući da nijedan od dužnika nije tražio poništaj ugovora o zajmu, tako da SDT nema osnov za pokretanje ove krivično-

Optuženom za pokušaj ubistva Muhameda Cirikovića zakazano ročište za 17. februar

Huseinović zbog bolesti spriječen da dođe na suđenje BIJELO POLJE – Početak ponovnog suđenja Omeru Huseinoviću (78) za pokušaj ubistva Muhameda Cirikovića (29), kojom prilikom je stradao unuk optuženog Rusmin (29), juče je u bjelopoljskom Višem sudu odloženo za 17. februar.

Suđenje je odloženo, kako su naveli iz suda, jer se optuženi Huseinović nalazi na liječenju u plavskoj bolnici.

Apelacioni sud ukinuo je prvostepenu presudu kojom je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović Huseinovića osudio na četiri godine i tri mjeseca zatvora i vratio predmet na ponovno odlučivanje.

Huseinović se tereti za krivična djela: ubistvo u pokušaju, izazivanje opšte opasnosti, teško djelo protiv opšte sigurnosti i nedozvoljeno držanje oružja.

Prema navodima optužnice,

Huseinović je, 12 februara 2020. u 23.45 časova, u Plavu ispred ugostiteljskog objekta „Mehov han“, u uračunljivom stanju, sposoban da shvati značaj svog djela i da upravlja postupcima, sa umišljajem pokušao da ubije Muhameda Cirikovića -Okrivljeni je u toku svađe i tuče između Cirikovića i njegovog unuka Rusmina Huseinovića izvadio iza pojasa pištolj „CZ“, prišao Cirikoviću i više puta ga

pravne stvari.

On je optužio vještaka ekonomsko-finansijske struke Hamida Šabovića da radi nalaze za potrebe SDT-a.

- Vještak je radio nalaze, ne da bi se utvrdila istina već da bi se opravdalo optuženje Ilinčić.

Vještak Šabović je po jednoj naredbi 2016. godine uradio dva dijametralno različita nalaza a na kojima se zasniva optužnica SDT-a. Pored toga što jedna naredba može biti osnov za samo jedan nalaz, ovi nalazi su pravno nevaljani jer na njima nema pečata, potpisa ni zavodni broj organa – kazao je advokat Radović.

Advokat Jugoslav Tintor je dodao da se radi o netačnom i nepotpunom nalazu koji je vještak Šabović radio na osnovu eksel tabela koje su namjerno kreirane za potrebe Prve banke kako bi se kompaniji „Properti investments“ nametnula lažna zaduženja.

On je istakao da je „Properti investments“ pojedinim zajmodavcima i prije pokretanja parničnog postupka u potpunosti isplatio dugovanja.

Advokatr Dragan Šoć je kazao da je njegov branjenik Stevica Dragović proveo šest mjeseci u zatvoru zahvaljujući aroganciji SDT-a i dodao da se nada da sud više neće opravdavati ovakvu politiku tužilaštva.

Branioci Novke Baćević, Mila Klisića, Marka Vujovića i Vesne Blagojević ustvrdili su da nema osnova po kojem su ovi službenici budvanke opštine optuženi zbog angažovanja u Komisiji za otvaranja ponuda za zloupotrebu službenog položaja i nanošenja štete gradskoj kasi.

Oni su istakli da članovi Komisije imaju obavezu da se postupak javne nabavke sprovede po propisani procedurama i da oni nijesu imali službena ovlašćenja da donese odluku o najpovoljnijem ponuđaču, već da su to učinili već osuđeni Dragan Marović i Miodrag Samardžić koji je potpisao privremene i okončanu situaciju u ukupnom iznosu od 2.344.811 eura, u kojim su bili obračunati nepredviđeni radovi bez ikakvog obrazloženja u iznosu od 15 odsto od ukupne vrijednosti, kao i radove koje preduzeće ,,Gugi komerc“ nikada nije izvelo na seoskojm putu do sela Krapina.

B. R drškom pištolja udario u glavu.

Zatim je ispalio jedan projektil koji je prošao kroz meko tkivo lijevog ramena Cirikovića, a potom pogodio u grudi Rusmina Huseinovića – navodi se u optužnici.

Usljed iskrvarenja, prouzrokovanog od povreda rascjepa pluća i srca, kao i raskidanih krvnih sudova duž kanala strijelne rane, kod Rusmina je nastupila smrt.

Na ranijem suđenju, prilikom davanja odbrane, optuženi Huseinović je iskazao žaljenje zbog tragičnog događaja.

-Žao mi je i žaliću dok sam živ zašto se sve ovo dogodilo. Izgubio sam nesrećno unuka i zato mi ne treba veća kazna – kazao je Huseinović.

B. Č.

Cetinjsko tužilaštvo otvorilo izviđaj u slučaju skrnavljenja državnog obilježja

Osumnjičeni rekao da nije htio da baca i cijepa zastavu CETINJE - Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo je predmet protiv R. J. (35) nastanjenog u Podgorici zbog sumnje da je oskrnavio državnu zastavu koja se nalazi pored puta Cetinje – Podgorica – potvrđeno je Pobjedi.

Osnovno državno tužilaštvo je u izviđaju saslušalo R. J. koji je, prema nezvaničnim informacijama, priznao krivično djelo za koje se tereti.

Međutim, on je kazao da nije htio da baci ili pocijepa zastavu već da je uzme ali je u tom trenutku naišlo vozilo, pa je zastavu bacio.

U okviru izviđaja u svojstvu građana saslušani su i M. P i

N. M. koji su bili saputnici u automobilu kojim je upravljao R. J. Nakon što je više medija 28. januara objavilo vijest da je na putu Cetinje – Podgorica iz automobila registarskih oznaka PG KM 712 izašao vozač, popeo se na stijene i potom skinuo i bacio zastavu Crne Gore, cetinjska policija je preko registarskih oznaka došla do vlasnika vozila, koji ih je uputio na R. J. kome je prodao vozilo.

Zaprijećena kazna za fizičko lice, shodno članu 19 iz stava 1 Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kreće se od 300 do 2.000 eura i 60 dana zatvora.

B. R.

Policija pronašla vozača koji je pobjegao nakon saobraćajne nezgode

Povrijeđen pješak PODGORICA – N. R. iz Ulcinja uhapšen je nakon kraćeg bjekstva, u koje se dao pošto je u utorak veče vozilom ,,pežo 206“ udario M. C. dok je kao pješak prelazila Bulevar Stanka Dragojevića u Podgorici, prenosi Gradski portal.

M. C. je od siline udara zadobila teške tjelesne povrede i sa potresom mozga primljena je u KCCG, gdje je zadržana zbog daljih

pretraga na odjeljenju neurohirurgije.

Policija je nakon nesreće utvrdila da je automobil ,,pežo 206“ vlasništvo M. R. koja je izjavila da nije upoznata da je došlo do nesreće, već da je vozilo pozajmila N. R. Nezgoda se dogodila zbog neprilagođene brzine, a uzrok je upravljanje vozilom pod uticajem alkohola.

N. R. je u trenutku nezgode imao 0,34 promila alkohola u krvi.

C.H.

Saobraćajna nezgoda u podgoričkom naselju Zabjelo

Dvije osobe teško povrijeđene CDM

Kontrola optužnice protiv nekadašnje savjetnice Svetozara Marovića

11

Sa uviđaja

PODGORICA – M. D (24) i A. K (25) su teško povrijeđeni, dok je B. Z (28) prošao sa lakšim povredama u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u utorak, u 22.59 časova, u podgoričkom naselju Zabjelo, potvrđeno je iz Uprave policije.

Do udesa je, kako piše CdM,

došlo kada su se sudarila dva vozila, od kojih je jedno od siline udara završilo na obližnjem parkingu.

Vatrogasci su morali da sijeku auto i izvlače povrijeđene.

Na terenu su bila tri vozila Hitne medicinske pomoći i pripadnici Uprave policije.

C.H.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 3. februar 2022.

ULCINJ: Direktor Turističke organizacije Gzim Hajdinaga o strateškom planu razvoja Opštine

ULCINJ – Lokalna uprava je pripremila osmogodišnji nacrt strateškog plana razvoja (od 2022. do 2028). Od 87 projekata 38 se odnose na turizam. Direktor lokalne Turističke organizacije Gzim Hajdinaga kaže kako je opravdano da ta privredna grana u kojoj se na direktan ili indirektan način ostvaruju tri četvrtine prihoda u Ulcinju, ima centralno mjesto u dokumentu.

Kao glavna boljka za unapređenje turističke ponude je prepoznata infrastruktura.

- To se dakako odnosi na potrebu izgradnje hotela, kako bi se bar malo popravio nesrazmjer između osnovnih i komplementarnih smještajn ih kapaciteta, dok se posebno insistira na nizu projekata izgradnje potrebne infrastrukture kako bi se turizam podigao na viši nivo kvaliteta i produžila sezona – kaže Hajdinaga, te ističe kako Ulcinj posjeduje sve preduslove da sezonu ima tokom cijele godine a ne samo tokom ljetnjih mjeseci.

Mnogo posla, dodaje on, predstoji.

- Očekujemo da će krenuti i zgradnja mosta na Bojani koja će omogućiti da turisti iz Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije brže dolaze u Ulcinj. Isto tako je značajno da će nam u tom slučaju biti bliži aerodrom u Tirani, do kojeg će se stizati za oko 75 minuta.

Važno je takođe da kreće projekat izgradnje kanalizacione i vodovodne mreže, vrijedan oko 20 miliona eura, što će značajno doprinijeti imidžu Ulcinja kao ekološke destinacije. U toku je rekonstrukcija nekoliko privatnih hotela, tako da u ovu godinu ulazimo sa dosta optimizma – navodi on.

POMORSKI GRAD

Ulcinj je jedini grad na Prim orju koji nema marinu, njenom izgradnjom će u po-

D.MALIDŽAN

Nautičke marine i most na Bojani unaprijediće ponudu IMA USLOVE DA SEZONA TRAJE ČITAVE GODINE: Ulcinj

Gzim Hajdinaga

Most na Bojani će omogućiti da turisti iz Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije brže dolaze u Ulcinj, a do aerodroma u Tirani će se stizati za oko 75 minuta. Ulcinj je jedini grad na Primorju koji nema marinu, pa će se njenom izgradnjom u ponudu uvrstiti i taj sve unosniji segment turističke djelatnosti – kaže Gzim Hajdinaga

nudu uvrstiti i taj sve unosniji segment turističke djelatnosti.

- Ako se zna da je Ulcinj bio jedan od najpoznatijih pomorskih gradova na Jadranu, onda nas i istorija, a još više budućnost, obavezuju da je izgradimo. Za izgradnju je predlagano nekoliko lokacija: od Valdanosa, preko Limana pa do Bojane. Vlada smatra da bi, nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bilo da se ona nalazi u Port Mileni, koja je prirodna marina i koja je oduvijek bila mjesto gdje su

u slučaju nevremena vlasnici čamaca sklanjali plovila. Prem a procjenama eksperata, marina u Port Mileni mogla bi da ima oko 400 vezova. Upravo se na tom prostoru gradi lijep višenamjenski objekat Porto Milena – objašnjava Hajdinaga. Čelnik TO Ulcinj kaže da saradnja sa Vladom i državnim organima i institucijama uvijek može da bude još bolja, ali i sada je zadovoljan.

- Prostora za zajednički rad i djelovanje ima mnogo, pla-



Iako je krenula malo kasnije, sezona 2021. jedna je od najboljih. Jedino smo mi u Turističkoj organizaciji nezadovoljniji, jer smo od boravišne takse imali nešto više od 600.000 eura ili za trećinu manje nego 2019.

nova još više. Posebno je to u sferi promocije, gdje nam predstoji zajednički posao na brendiranju naše destinacije – pojašnjava on.

SEZONA, OČEKIVANJA

Prošlogodišnja sezona bila je dobra iako niko, kaže Hajdinaga, sa sigurnošću ne može reći koliko je bilo gostiju na ulcinjskoj rivijeri.

- Svakako, mnogo više nego što je to evidentirano. Činjenica da su svi koji žive od turizma bili zadovoljni najbolje govori. Jer, prošla sezona je bila, što se ono kaže, dva u jedan.

Iako je krenula malo kasnije, jedna je od najboljih sezona.

Jedino smo mi u Turističkoj organizaciji nezadovoljniji, jer smo od boravišne takse i mali nešto preko 600.000

Tunel i lift u Starom gradu, aerodrom...

U strateškom planu navedeno je kako u Ulcinju postoji snažan potencijal za razvoj sportskog turizma pa je predviđena izgradnja fudbalskog stadiona (zahvat DSL Velika plaža) i sportskog centra (DUP Liman II).

Razvojan šansa grada su zdravstveni turizam pa se sugeriše otvaranje medikal SPA centra, te plovni turizam na rijeci Bojani, Šaskom i Skadarskom jezeru.

Temelj za unapređenje lovnog turizma postoji.

– JP Lovište Ulcinj pruža izvanredne mogućnosti i za razvoj privrednog lovstva, u prvom redu organizovanjem domaćeg lova, a zatim i inostranog, koji ima veliku tradiciju u ovom lovištu – navedeno je u dokumentu.

Strateškim planom je predviđena i izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu u centralnom jezgru grada. Na spisku su tunel i lift ispod Starog grada. Tunel je kolsko-pješački a povezuje gradsko jezgro Male plaže sa Limanom i budućom marinom, a lift će omogućiti lakše penjanje u Stari grad.

Planirana je izrada projektne dokumentacije za izgradnju putničkog i sportskog aerodroma.

- Aerodrom ima travnatu stazu dužine 760 m i koristi se za sportske aktivnosti i poljoprivrednu avijaciju. Planskim i strateškim dokumentima Crne Gore predviđeno je da ova lokacija bude transformisana u putnički aerodrom – piše u dokumentu.

U funkciji turizma biće iskorišten Valdanos. Planirana je izgradnja centra za izlete, zabavu, rekreaciju i posmatranje prirode kao i revitalizacija maslinade.

- To će omogućiti posjetiocima da tokom cijele godine imaju prostor za izlete, zabavu i rekreaciju. Maslinada ima pod zasadom 18.000 stabala masline koji ima i posebnu kulturnu vrijednost s obzirom na to da se radi o maslinjaku starom oko 2.000 godina, i zaštićen je Zakonom o maslinarstvu – navedeno je u dokumentu.

eura, ili za trećinu manje nego 2019. Kao produkt toga, ove godine ne možemo da vodimo promotivnu kampanju kako smo zamislili. Svakako se nadamo da će epidemiološka situacija dozvoliti da budemo prisutni i promovišemo naš grad u svim nama interesantim destinacijam, odakle nam i dolazi najveći broj gostiju – navodi Hajdinaga.

Očekuje da i ova sezona bude veoma dobra, a razlog za optimizam daju najave sa emitivnih tržišta, kao i epidemiološka situacija.

- Takva su očekivanja i naših turističkih radnika i to je ono što sve nas ohrabruje. I prošle godine je Ulcinj bio hit na regionalnim tržištima, a tako će biti i ove. Naš ključni adut je gostoljubivost. Svi gosti, otkud došli, osjećaju se ovdje kao u svojoj kući, uvaženi su, a za svoj novac dobijaju kvalitet koji traže.

Odavno smo naučili prvu lekciju u turizmu: zadovoljan gost je uvijek bio i uvijek će biti najbolja moguća reklama – poručuje direktor Turističke organizacije Ulcinja Gzim Hajdinaga.

D. ŠAKOVIĆ

SO traži da država stopira izdavanje novih koncesija i provjeri ugovore za eksploataciju mineralnih sirovina

Raičević: Nijesu kamenolomi budućnost Bara Dušan Raičević

BAR – Skupština Opštine uputila je zahtjev državnim organima da preispitaju koncesione ugovore za ek-

sploataciju kamena na teritoriji Bara kao i mogućnost raskida.

To je saopšteno iz loklane uprave, jed-

noglasan zaključak sjednice održane na inicijativu građana Velje Gorane i Čanja koji se protive otvaranju novih kamenoloma u blizini njihovih naselja.

Takođe, saopšteno je kako parlament ima ,,negativan stav prema davanju novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mine-

ralnih sirovina“ te da zahtijeva da se preispita dokumentacija o ispunjenosti uslova i dostave informacije povodom svih postojećih ugovora o eksploataciji mineralnih sirovina na području Bara.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević istakao je da su od 13 potencijalnih

koncesionih područja u Baru zaključeni ugovori za devet, od čega su šest starih, a tri nova koja još nijesu aktivirana.

- Još smo na vrijeme da zajednički spriječimo potencijalnu štetu dok nije krenula eksploatacija. Koncesionari će tražiti određenu nadoknadu, ali životi ljudi su naš najveći prioritet – kazao je Raičević. Čelnik Bara je podsjetio da je Opština 2020. usvojila Strateški plan razvoja kojim su se jasno opredijelili da su turizam i poljoprivreda strateške grane razvoja grada.

- U Gorani imamo već zastupljenu jednu od tih strateških grana, u Čanju imamo drugu. Budućnost Bara nije u kamenolomima, niti u eskploataciji mineralnih sirovina – poručio je Raičević.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 3. februar 2022.

EK povukla 42 miliona eura za izgradnju obilaznice oko Budve, Vlada obrazložila kašnjenje projekta

Nije utvrđena konačna trasa, sporan i prelaz preko Zaliva BUDVA – Evropska komisija je povukla 42,1 milion eura namijenjenih za kofinansiranje projekta obilaznice oko Budve na trasi brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja uz obrazloženje da nije zadovoljna dinamikom realizacije. Riječ je o bespovratnim sredstvima.

Početak radova bio je predviđen za prvi kvartal 2022, a završetak najkasnije 2024. godine.

Informaciju o statusu tog projekta koju je pripremilo Ministarstvo kapitalnih investicija i odgovor Evropskoj komisiji Vlada je usvojila na jučerašnjoj sjednici.

- Evropska komisija je dopisom od 19. januara 2022. godine obavijestila da se bespovratna sredstva, u iznosu od 42,1 miliona eura, namijenjena za kofinansiranje izgradnje obilaznice oko Budve povlače, uz napomenu da se može ponovo aplicirati i to za 40 odsto procijenjene vrijednosti izgradnje onda kada se steknu uslovi i zahtijeva izjašnjenje do kraja januara 2022. godine – piše u saopštenju Vlade.

Navodi se da je u trenutku odobravanja sredstava, u decembru 2018. godine metodologija Investicionog okvira za Zapadni Balkan predviđala odobravanje 20 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje, dok sadašnja metodologija definiše da može biti bespovratno dodijeljeno 40 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje, kada je riječ o putnoj infrastrukturi. Približnija procijenjena vrijednost izgradnje će se znati po završetku izrade Idejnog projekta obilaznice.

ODGOVOR

U odgovoru Evropskoj komisiji Vlada navodi kako ostaje pri opredjeljenju da je izgradnja brze saobraćajnice (evropskim

Izgradnja „plavog auto-puta“ jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u državi. U toku je priprema idejnih rješenja za alternativne koridore (prema Paštovačkoj gori i Luštici), predstoji utvrđivanje konačne trase nakon čega će se pristupiti pripremi studije procjene uticaja za baštinu na čemu insistira Unesko - piše u odgovoru Vlade Evropskoj komisiji



Početak izgradnje obilaznice oko Budve bio je predviđen za prvi kvartal 2022, a završetak najkasnije 2024. godine

PREDSTOJI KOMUNIKACIJA SA UNESKOM: Trasa obilaznice oko Budve

dokumentima prepoznatim kao dio „Plavog auto-puta“) jedan od ključnih infrastrukturnih projekata.

- Investitor (Ministarstvo kapitalnih investicija, pravni sljedbenik Ministarstva saobraćaja i pomorstva) ne želi da donosi investicione odluke bez kvalitetnih i sveobuhvatnih priprema, pa u ovom trenutku prioritet predstavlja definisanje konačnog položaja trase shodno preporukama iz Prostornog plana posebne namjene za obalno područije do 2030. godine. To znači da finansira pripremu idejnih rješenja alternativnih koridora (prema Paštovačkoj gori i Luštici), nakon čega će se pristupiti pripremi studije procjene uticaja za baštinu vezano za

TIvAT: Obilježen Dan močvarnih staništa

Đaci na Solilima TIVAT – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ organizovalo likovnu radionicu, takmičenje u posmatranju ptica i kviz znanja za učenike OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića.

Aleksandra Ivanović kazala je da Morsko dobro kao javno preduzeće koje upravlja tivatskim Solilima obilježava taj dan prigodnim akcijama sa ciljem da se promovišu močvarna staništa.

- Cilj je da se kroz interaktivne radionice kao i takmičenje u posmatranju ptica, podigne svijest kod mlađih naraštaja o značaju ovakvih staništa, jer smo svjesni da su na svjetskom nivou močvarna staništa u nestajanju, a znamo da su oni ključni centri biodiverziteta – kazala je Ivanović.

S. K.

prelaz preko Bokokotorskog zaliva na bazi ICOMOS smjernica, na čemu insistira Unesko.

Takođe će intenzivirati komunikaciju sa Uneskom kako bi se definisala konačna trasa duž Crnogorskog primorja, vezano za prelaz preko Bokokotorskog zaliva. Nakon toga će se moći donositi dalje odluke o projektu u cjelosti (ne samo za obilaznicu oko Budve), od Debelog brijega (granica sa Hrvatskom) do Sukobina (granica sa Albanijom) – piše u odgovoru Evropskoj komisiji.

Albaniji je, navode, upućen prijedlog sporazuma o utvrđivanju kontaktne tačke u Sukobinu.

U odgovoru se naglašava kako se obilaznica oko Budve ne može posmatrati kao konkurenci-

ja projektu rekonstrukcije magistralnog puta Tivat–Jaz. - Taj put postaje saobraćajnica bulevarskog tipa sa četiri saobraćajne trake s glavnom svrhom prikupljanja lokalnih saobraćajnih tokova u zoni sa intenzivnom urbanizacijom Na taj način će se pristupni put Bratešići osloboditi uticaja lokalnog prometa, a kapacitet obilaznice Budve dodatno će se povećati za tranzitne saobraćajne tokove, što joj je glavna svrha.

ROKOVI

Obilaznica dužine od oko 30 km se sastoji od tri dionice: sjeverni krak od petlje Kotor do petlje Bratešići (Podlastva), središnji od petlje Bratešići preko petlje Budva (Marko-

vići) do petlje Vrijesno i južni krak od petlje Vrijesno do petlje Petrovac.

Evropska komisija u julu 2020. godine upozorila je da treba ubrzati realizaciju projekta te da su rokovi postavljeni ambiciozno. Prvobitno bilo je predviđeno da se 2021. godine završe: projektna dokumentacija (I kvartal), ugovor o finansiranju sa vodećom finansijskom institucijom (III kvartal) i ugovor sa izvođačem radova i ugovor sa nadzornim organom (najkasnije IV kvartal).

U informaciji se konstatuje da je u trenutku dostavljanja prvog zahtjeva za dodjeljivanje bespovratnih sredstava 2017. godine, na snazi bio samo Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (2008.) kojim je bila predviđena trasa brze saobraćajnice na potezu: Ulcinj – zaleđe Bara – zaleđe Budve – zaleđe Tivta – varijantni prelaz preko Bokokotorskog zaliva – priključak na Jadranski autoput u rejonu Herceg Novog. U tom zahtjevu je istaknuto kako se očekuje do kraja 2017. godine usvajanje prostornog plana posebne namjene za obalno područje.

D.Š.

13

CEDIS

Isključenja u devet opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja 3. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha.

Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Zaostro i Vojno Lubnice.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Njegnjevo (nova trafostanica), Dobro brdo, Jagoče, Jabučina, Pavino Polje, Voljavac i Ličine – Korita; od 9 do 14 h Stožer; od 09 do 15 h Bijeli potok; od 11 do 12:30 h Babića brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Ćukovac, Lješnica, Banje selo, Gornja Lipnica.

Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići , Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Osredina, Lakat, Baloče i Gornji Crnci.

Kolašin: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Podi, Svrke, Trnovica.

Mojkovac: od 9 do 14 h Gostilovina, Podbišće, Ćetkovići, Kovijanići, Feratovo polje, Mrdo, Gacka, Kraljevo kolo, Štitarica, Baza, Biogradsko jezero.

Plav: od 10 do 11 h Jasenice.

Ulcinj: od 8 do 9 h Reč, Kodre Dakine, dio naselja Donji Štoj, Sutjel, Ćurke; od 8 do 14:45 h Briska Gora, Brdela, Zoganje, Darza, Sveti Đorđe; od 13 do 14:45 h Reč, Kodre Dakine, dio naselja Donji Štoj, Sutjel, Ćurke.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

BIjelO POlje: OŠ ,,Dušan Korać“ dobila donaciju kroz projekat ,,Nastavnik za 21. vijek“

Osnovci će učiti da programiraju BIjelO POlje – Osnovnoj školi ,,Dušan Korać“ je uručena oprema za mikro bit uređaje koji u okviru projekta „Nastavnik za 21. vijek“, donira Britanski savjet za Crnu Goru u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta. Osim toj školi oprema će biti donirana za ukupno 25 obrazovnih ustanova iz Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina i Berana.

Direktorica Britanskog savjeta za Crnu Goru Vanja Madžgalj kazala je da će oprema biti uručena predstavnicima osnovnih škola, koristi se uz mikro bit uređaje, a pomoći će učenicima da kreiraju kompleksnije projekte, razvijajući tako digitalne vještine i

PUT DO DIGITALNE PISMENOSTI: Sa uručivanja donacije

digitalnu pismenost.

Dodala je da je suština projekta ,,Nastavnik za 21. vijek“ da razvije digitalne vještine i digitalnu pismenost kod učenika u osnovnim školama, kroz primjenu mikro bit uređaja.

- To je nova tehnologija koja je lansirana u Velikoj Britaniji 2016. godine, a riječ je zapravo o mini-kompjuteru, koji je vrlo jednostavan, ali i izuzetno moćan. Namijenjen je djeci nižeg uzrasta sa ciljem da ih upozna

sa novim tehnologijama, da razumiju šta su to kodovi na kojima se i zasniva moderno dobra, pa možemo reći da je to vrsta alfabeta 21. vijeka – navela je Madžgalj.

Projekat finansira Britanska vlada, a vrijedan je deset miliona funti.

- To je projekat koji se sprovodi regionalno, širom šest zemalja našeg regiona, a resorno ministarstvo je investiralo dodatnih 200.000 eura za Crnu Goru, kako bi mogli da proširimo projekat i uključimo sve nastavnike – kazala je Madžgalj.

Direktor OŠ „Dušan Korać“ Sinan Spahić zahvalio je na vrijednoj donaciji, koja će, kako je istakao, omogućiti učenicima da kreiraju još kvalitetnije projekte.

B. Č.

14

Kultura

Četvrtak, 3. februar 2022.

POBJEDA ISTRAŽUJE: Dvadeset godina od protjerivanja Crnogorske pravoslavne crkve sa ostrva Bešk PODGORICA – Samo godinu dana prije donošenja Rješenja o obustavi daljih radova na ostrvu Beška, direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Čedomir Marković predložio je Ministarstvu kulture da se podrži zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske i obezbijedi novac za sanaciju ovog manastirskog kompleksa, zajedno sa Manastirom Moračnik.

Naravno, učinio je to jako oprezno, već imajući loša iskustva sa neimarskim poduhvatima Mitropolije. Njegovo mišljenje uslijedilo je nakon što je Ministarstvo kulture Zavodu proslijedilo zahtjev Mitropolije za finansijskom pomoći u sanaciji Moračnika i Beške.

- Zalaganje crkve da se pristupi sanaciji ugroženih spomenika kulture na Moračniku i Beški ima potpuno opravdanje i našu punu podršku, ali se pritom mora naglasiti da se radovi moraju planirati i izvoditi uz saglasnost ovog Zavoda i u skladu sa postojećom dokumentacijom, koja, istini za volju, zbog protoka vremena i donekle izmijenjenih uslova treba da bude u određenim segmentima inovirana i prilagođena, koliko je to moguće, potrebama Crkve, naravno, uz maksimalno poštovanje spomeničkih vrijednosti – poručio je Marković tadašnjem ministru kulture Radoici Luburiću, u junu 2001. godine.

UPLAŠENI

Marković je upoznao ministra da kompleks na Beški, osim detaljno urađene projektne dokumentacije, u novije vrijeme nije konzervatorski tretiran, već je nakon obavljenih istraživačkih radova ostao „zaboravljen“, tako da „danas djeluje krajnje zapušteno sa crkvama od kojih je na jednoj naknadno srušen zvonik na preslicu (Sv. Bogorodica), dok na drugoj iz zidnih masa i krova rastu divlje smokve i šipkovina (Sv. Đorđe).“ Ministra je upozorio da dosadašnja iskustva u revitaliizaciji jednog kompleksa na jezeru i u pokušaju revitalizacije ostalih od strane crkve, govore da se „radovima prišlo ishitreno, bez prethodnog znanja i saglasnosti Zavoda, te da su spomenici u izvjesnoj mjeri degradirani.“ - Svjesni smo činjenice da je Manastiru Moračniku i Manastiru Beški u ovom trenutku potrebna hitna sanacija, ali smo uplašeni i činjenicom da će se dobijena sredstva utrošiti na izvođenje radova, ponovo bez znanja i saglasnosti ovog Zavoda. Zato predlažemo da se podrži zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske i da se neophodna sredstva obezbijede, ali pod uslovom da se njihovo trošenje uskladi sa principima zaštite spomenika kulture, odnosno da se u planiranju radova i načinu njihovog izvođenja dobije prethodna saglasnost ovog Zavoda – piše Marković.

Nažalost, njegova strahovanja obistinila su se samo nakon godinu dana. U junu 2002. godine, obilazeći manastirske koplekse na ostrvima Skadarskog jezera, podsjetimo, imao je šta da vidi na Beški – Mitropolija je već privela kraju radove na kona-

Lopata, mješalica i mistrija deceniju jače od svake ins Kako je ova vrsta posla izuzetno zahtjevna i skupa, po uobičajenim normama uvećana 35 odsto, ne bi bilo zgorega, ako ste zainteresovani, pridružiti se obnovi, da bi previđeni radovi što prije završili.

Predračunska vrijednost iznosi oko 330.000 eura ali na osnovu iskustva ovaj iznos je veći za 10-15 posto – piše monahinja Fotina 2008. godine Zavodu za zaštitu spomenika kulture ku. Pored Markovića, u komisiji koja je obišla manastire na ostrvima Skadarskog jezera bili su i predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“. Međutim, nikakvi izvještaji, rješenja, obilasci, urgencije, razgovori...

Crkva Sv. Đorđa prije nelegalnih radova

nijesu mogli da zaustave Mitropoliju u svom naumu. Polako, ali sigurno, na kompleksu Beška ostvarivali su sve svoje građevinske ambicije, ponekad se samo forme radi javljajući Zavodu. Doduše, nakon izgradnje konaka, uslijedila je mala građevinska pauza, da bi se već 2005. godine Mitropolija pripremila da nelegalno obnavlja crkve Sv. Đorđa i Presvete Bogorodice.

KOMISIJA

O d 2000. do 2004. godine promijenila su se tri mini-

Crkva Sv. Đorđa u toku nelegalnih radova

stra kulture. Radoicu Luburića u julu 2001. naslijedio je glumac Branimir Popović, a u januaru 2003. na čelo Ministarstva kulture došla je Vesna Kilibarda koja je pokrenula prvu sveobuhvatn u analizu najzapuštenije oblasti – zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine. Novoformirana Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore obišla je manastirski kompleks Beška 25. maja 2004. godine i stanje ovog

kulturnog dobra ocijenla kao – slabo.

- Prilaz manastirskom komp leksu je neuređen. U neposrednoj blizini Crkve Sv. Đorđa postavljen je kontejner dimenzija 2x6 x 2,2 i u blizini istog novi objekat od čvrste građe. Evidentno je i obilježje u obliku hromiranog krsta i jarbol sa ogromnom zastavom SPC – konstatovala je komisija u izvještaju.

Naveli su i da je Crkva Sv. Đorđa, od posljednjih konzervatorskih radova izvedenih 60-ih go-

Doziđivanje novih elemenata u Crkvi Presvete Bogorodice, koji svojom formom i dekoracijom nemaju uporišta u istorijskom nasljeđu

dina XX vijeka do 2004. godine sačuvala svoje izvorno stanje.

- Crkva je u jako lošem stanju.

Fragment živopisa iz perioda gradnje crkve dimenzija 20 x 6 cm u luneti iznad vrata je u fazi odvajanja od zida. Ugrožena je konstruktivna stabilnost zvonika. Korijen stabla smokve direktno ugrožava južni zid crkve. Krovni pokrivač – cementna košuljica, ispucala je i potklobučena, tako da voda prodire u objekat. Enterijer crkve je usljed vlage jako ugrožen – navela je komisija.

Na Crkvi Presvete Bogorodice, prema navodima komisije, od posljednjih konzervatorskih radova izvedenih 60-ih godina XX vijeka, primjetno je ispucao krovni pokrivač, usljed čega južni zid unutrašnjosti crkve vlaži i prokišnjava.

- Podovi crkve su u lošem stanju usljed pomjeranja tla. U polukaloti apside postoje tragovi fresko-dekoracije iz perioda gradnje crkve. Tragovi živopisa su vidljivi u lunetama iznad ulaznih vrata. Vidljivi su tragovi bordura, a u lijevoj luneti moguće je naslutiti da je bio naslikan lik arhanđela Mihaila. Ovi tragovi živopisa su 60-ih godina XX vijeka preventivno zaštićeni. Preslica na zvoniku srušena prije 20-tak godina je obnovljena 2004. u skladu sa projektnom dokumentacijom R ZZSK, bez saniranja baze zvonika, tako da je evidentna i dalje velika pukotina. Novoformirani krst na zvoniku ne odgovara formi zvonika – zaključila je komisija.

U odjeljku izvještaja, pod nazivom „Prijedlog mjera“, komisija je predložila uklanjanje novoizgrađenog objekta (konaka) površine 150 metara kvadratnih, kao i uklanjanje kon-

Kultura

Četvrtak, 3. februar 2022.

15

ka i stvaranja uslova Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC za degradaciju ovog kulturnog dobra (5)

a spekcije tejnera. Takođe, predložena je i hitna izrada projekta sanacije manastirskog kompleksa.

- Nakon sprovedenih predloženih mjera, ovo kulturno dobro će povratiti izgubljene spomeničke vrijednosti – optimistični su bili članovi komisije.

Iako je tog maja 2004. godine komisija sa ostrva otišla osokoljena mišlju da će se degradacija ovog kulturnog dobra zaustaviti samo na izgradnji konaka, grdno se prevarila.

Već 2005. godine inspekcijske državne službe konstatuju nove nelegalne radove na sanaciji Crkve Presvete Bogorodice. U tom periodu, direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture bio je Slobodan Mitrović. U dokumentaciji današnje Uprave z a zaštitu kulturnih dobara ostalo je zabilježeno da je u decembru 2005. Zavod zapisnički konstatovao nove nelegalne i nestručne radove na manastirima Beška i Kom, a potom se direktor Zavoda Slobodan Mitrović obratio odjeljenjima bezbjednosti u Baru, Podgorici i Cetinju sa prijavom protiv izvođača radova – fizičkog lica – koje je neposredno izvodilo radove. Porazni rezultati izvještaja o stanju nepokretnih spomenika kulture, koje je sačinilo Ministarstvo kulture na čelu sa Vesnom Kilibardom, nijesu se dobro odrazili na Mitrovića, jer ga je ministarka smijenila početkom novembra 2006. godine, uvodeći prinudnu upravu u Republički zavod. Mitrovića je u Zavodu kao v. d. zamijenio arheolog Predrag Malbaša, a potom je bivši direktor na konferenciji za novinare kazao da je glavni motiv za njegovu smjenu zapravo to što nije htio da učestvuje u malverzacijama Ministarstva u vezi sa projektom rekonstrukcije Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

FOTINA PIŠE

I dok su republički inspektori za građevinarstvo, stručna

U sjutrašnjem, posljednjem, nastavku serijala u Pobjedi čitajte: • Ko je misteriozni posjetilac Ostrva Beška, 2007. godine, i kakve su njegove veze sa manastirskim kompleksom • Kako je taj „nezvani gost“ reagovao na brojne nelegane radove na crkvama Sv. Đorđa i Presvete Bogorodice • Što je o degradaciji Beške u obimnoj studiji pisao arhitekta Miodrag Bajković • Kakvo je mišljenje o nelegalnim intervencijama na Beški Upravi za zaštitu kulturnih dobara 2012. godine poslala konzervatorka Dobrila Vlahović • Što je 2013. godine zaključila i predložila komisija za revalorizaciju kulturnog dobra „Manastir Beška“

služba Zavoda za zaštitu spomenika kulture i uprava Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ razmjenjivali između sebe prijave, izvještaje, obavještenja, rješenja... neimari Mitropolije su gotovo neometano nastavljali da zidaju, malterišu i preziđuju crkve Presvete Bogorodice i Sv. Đorđa. Tačno je i da su se u nekoliko navrata i javljali Zavodu, ali sa očiglednom namjerom da sprovedu zamišljeno u djelo, kakvo god upozorenje ili mišljenje dobili od ove ustanove za zaštitu spomenika kulture. Tome svjedoči i „Izvještaj o radovima koje je nephodno izvesti na manastirskom kompleksu Beška“, iz jula 2008. godine, koji je uprava manastira dostavila Zavodu. U to vrijeme, ministar kulture bio je Branislav Mićunović, a prije njega, nakon Vesne Kilibarde, ministarsku funkciju imao je Predrag Sekulić, od novembra 2006. do avgusta 2007.

U izvještaju o radovima, koji je Mitropolija poslala Zavodu 2008. godine, Igumanija svete Blagoveštenske-jezerske obitelji, monahinja Fotina sa sestrama, poziva Zavod da se, ako želi, priključi ovoj obnovi jer se mora, kako je istakla, spriječiti dalje propadanje manastirskog kompleksa.

- Pristupilo se, izuzetno ozbiljno i studijski, sagledavanju svih ovih činjenica i otpočelo sa sanacijom, adaptacijom i konzervacijom ovih objekata. Kako su radovi na stalnom održavanju i očuvanju manastirskog kompleksa u toku još od 2002. godine, imamo namjeru da shodno zahtjevima postojeće arhitekture neke uradimo nanovo i kvalitetno jer sve ono što je do sada urađeno nije odoljelo zubu vremena. Namjeravamo da izvedemo sve radove predviđene predmjerom i predračunom na osnovu projekta ovoga Zavoda, koji je ovjeren od strane Zavoda i SO Bar – piše Fotina u Izvještaju.

U tom trenutku, prema njenim

Novi manastirski konak, pored jezera, takođe nelegalno izgrađen

Uništena mogućnost „čitanja“ unutrašnjeg sloga gradnje „Rekonstrukcija“ Crkve Sv. Đorđa, kako u studiji o Beški piše konzervator Zdravko Gagović, nastavljena je i pored Rješenja o obustavi radova, koje je izdala glavna inspektorka zaštite prostora Javnog preduzeća „Nacionalni parkovi Crne Gore“, donesenog 24. maja 2011. godine.

riječima, rađeno je na sanaciji konstrukcije iz 1970. godine.

- Kako je ova vrsta posla izuzetno zahtjevna i skupa, po uobičajenim normama uvećana 35 posto, ne bi bilo zgorega, ako ste zainteresovani, p ridružiti se obnovi, da bi previđeni radovi što prije završili. Predračunska vrijednost iznosi oko 330.000 eura ali na osnovu iskustva ovaj

Tom prilikom je sugerisano da Zavod ne donosi slično rješenje, kako ne bi došlo do preklapanja nadležnosti, a da će inspektorka preduzeti sve upravne radnje iz svoje nadležnosti, uključujući krivičnu prijavu i rješenjem narediti uklanjanje nepravilnosti.

- Nakon obilaska komisije,

iznos je veći za 10-15 posto – piše Fotina.

Pred kraj pisma nabraja koje će sve radove Mitropolija izvesti na Crkvi Sv. Đorđa, a naglašava takođe da Mitropolija posjeduje stručnjake koji dugi niz godina potvrđuju svoju stručnu spremnost. Zavod je obavijestila i da će Mitropolija početi i obnovu malog konaka koji se nalazi pored jezera.

Primijetili radove 13. maja, zaveli obavještenje 20. maja, a Zavod obavijestili 30. juna Iako je još 2008. godine direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Đorđije Vušurović upozorio Nacionalni park „Skadarsko jezero“ da treba hitno da reaguju ako primijete nove radove na manastirskim kompleksima, početkom jula 2011. godine sudario se sa identičnim problemima. U dopisu broj 02-1025/1, koji je upućen direktoru Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ Zoranu Mrdaku, Vušurović u prvoj rečenici iskazuje revolt što mu Mrdak nije odgovorio na tri telefonska poziva, te je priniuđen da mu uputi zvanično pismo.

- Još jednom naglašavam, odavno saopšteni stav, da u ovakvim slučajevima prva institucija koja treba da reaguje i obustavi

bilo koju vrstu nelegalnih radova na teritoriji Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ jeste upravo vaše javno preduzeće. Vi, ne da nijeste reagovali, već nas na, usuđujem se reći, neozbiljan način obavještavate da je vaša „služba zaštite primijetila na ostrvu Beška da se izvode građevinski radovi, rekonstrukcija Crkve Sv. Đorđa“ – piše Vušurović.

O ozbiljnosti obavještenja, osim navedene konstatacije, prema riječima Vušurovića, svjedoče i datumi.

- Naime, vaša služba zaštite je ovo „primijetila“ 13. maja 2011. godine, vi zaveli „obavještenje“ 20. maja 2011. godine, a nama ga dostavili faksom 30. juna 2011. godine – poslije ravno mjesec i sedamna-

est dana. Za taj protok vremena danas se rade višespratnice po sistemu „ključ u ruke“, a ne rekonstrukcije – istakao je u pismu Vušurović.

Podsjetimo da se i nekadašnji direktor Zavoda Čedomir Marković 2002. godine začudio kako to da je obavještenje o nelegalnim radovima na konaku na Beški od JU Nacionalni park „Skadarsko jezero“ dobio tek nekoliko mjeseci nakon što je počela izgradnja. To, po svemu sudeći, navodi na prost zaključak: Nacionalni park „Skadarsko jezero“ bio je naklonjen Mitropoliji i „žmurio“ na radove sve dok ne bi poprilično poodmakli, što je na kraju prilično sputavalo državne inspekcijske organe.

krov i kupola su pokriveni novim olovnim limom. Unutrašnjost crkve je malterisana krečnim malterom i pripremljena za freskopisanje.

Malterisanjem unutrašnjosti crkve trajno je uništena mogućnost „čitanja“ unutrašnjeg sloga gradnje, koji je imao izuzetan značaj za izučavanje ovog specifičnog tipa građevina. Pod crkve je betoniran u cilju postavljanja novog podnog pokrivača – zapisao je Gagović.

Zanimljivo je da se Fotina, tj.

Mitropolija, često pozivala na stari projekat Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, za koji je uprava Zavoda stalno isticala da ga treba iznova raditi i promijeniti. U prevedenom značenju – nikakvo pozivanje Mitropolije na ovaj projekat nije moglo biti formalno-pravno valjano.

Na to je Mitropoliji ukazao i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u dokumentu broj 02-1416, od 22. jula 2008. godine, u kojem se ističe da je u procesu sanacije, revitalizacije, ali i korišćenja manastirskog k ompleksa Beška potrebno poštovati sve etape propisane zakonskom regulativom.

- Najavljenim suprotnim ponašanjem poznato vam je da ulazite u zonu protivzakonitog ponašanja koje je definisano kaznenim odredbama Zakona o zaštiti spomenika kulture – navodi se u dokumentu.

Dalje se napominje da je od izrade projekta sanacije Beške u tom trenutku proteklo 16 godina, te da je prije otpočinjanja bilo kakvih radova potrebno inovirati svu projektnu dokumentaciju u skladu sa principima struke i dostaviti je ovom Zavodu na saglasnost.

- Ukazujemo vam na činjenicu da manastirski kompleks Beška jeste u stanju koje zahtijeva urgentnu intervenciju, ali su tome doprinijeli ne samo zub vremena nego u prvom redu nestručne i nelegane intervencije na spomeniku, koje ponovo najavljujete – navodi se u dokumentu, koji su potpisali rukovoditeljka Odjeljenja za zaštitu spomenika graditeljstva Snježana Simović, rukovodilac Odjeljenja pravnih i opštih poslova Slobodan Pavličević i novi direktor Zavoda Đorđije Vušurović.

Sa planovima Mitropolije, Zavod je upoznao i Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore, Republičku građevinsku inspekciju u Podgorici, JU Nacionalni park „Skadarsko jezero“ i predsjednika Opštine Bar. U posebnom pismu direktoru Nacionanog parka Zoranu Mrdaku, 23. jula 2008. godine, Đorđije Vušurović ukazao je da je Zavod, nakon prijave u prave Nacionalnog parka, obišao nelegalne radove na ostrvima u Skadarskom jezeru, sačinio izvještaj i donio rješenja o obustavi daljih radova.

- Obzirom da imamo saznanja da se slični radovi, i pored n ašeg usmenog i pismenog upozorenja, planiraju izvoditi i na manastirskom kompleksu Beška, molimo vas da vaše službe zaštite obrate pažnju na ovu činjenicu – navodi Vušurović i ističe da Republički zavod nema inspekcijsku službu, te je o budućim nelegalnim radovima potrebno upoznati i Republičku građevinsku inspekciju.

Nikakva pisma ni upozorenja nijesu pomogla. Mitropolija je već 2009. godine dovela struju na Bešku, a onda su ponovo počeli inspekcijski nadzori, izvještaji, prepiske, usmene rasprave, žalbe, rješenja, zabrane... uglavnom bez ikakve pravne snage i koristi.

BEZ UPORIŠTA

U obimnoj studiji o manastirskom kompleksu Beška, konzervator Zdravko Gagović je konstatovao da su na Crkvi Sv. Bogorodice, čija „rekonstrukcija“ je počela 2005. godine, dograđeni južni i sjeverni brod i zatvoren trijem, proizvoljnih formi, bez uporišta u materijalnim ostacima nekadašnje crkve.

- Ova gradnja je u potpunosti uništila materijalne ostatke, za koje se pretpostavlja da su mogli pripadati ranijoj bazilici iz doba Vojislavljevića. Crkva je pokrivena bakrom. U unutrašnjosti je formiran novi kameni ikonostas, koji svojom formom i dekoracijom nema uporišta u istorijskom nasljeđu – zapisao je Gagović.

Na Crkvi Sv. Đorđa, prema njegovim riječima, prezidan je monumentalni zvonik na preslicu, što je konstatovala i stručna komisija Zavoda 19. jula 2011. godine.

- Ovim radovima i unošenjem novih, mašinski rezanih kamenih vijenaca, narušena je rustičnost prvobitnog zvonika. Na isti način su obrađeni vijenci ispod krova crkve – piše Gagović. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)

16

Kultura

Četvrtak, 3. februar 2022.

U Službenom listu potvrđen sastav Nacionalne komisije za UNESKO

Vlada se oglušila o zahtjeve da Markuš bude izuzet

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i spota objavilo je prije dva dana u Službenom listu Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju nacionalne komisije za UNESKO. Na spisku članova se nalazi i Jovan Markuš, bivši gradonačelnik Cetinja i aktivni publicista koji je prošlog mjeseca bio na udaru javnosti zbog mizoginije i govora mržnje na društvenim mrežama.

Markuš je na Tviteru objavio fotografiju poslanice Draginje Vuksanović-Stanković koristeći se rječnikom koji nije primjeren niti poziciji koju zauzima u javnom životu Crne Gore, niti je takvo obraćanje prihvatljivo u svakodnevnoj privatnoj komunikaciji.

ZAHTJEV

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) zatražile su krajem januara od premijera Zdravka Krivokapića hitno razrješenje Jovana Markuša članstva u Nacionalnoj komisiji za UNESKO i usvajanje strategije za borbu protiv govora mržnje. HRA i CŽP su o izlivu mizo-

ginije Markuša obavijestile i UNESKO – Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu s očekivanjem da ova organizacija, u okvirima svojih nadležnosti, utiče na Vladu Crne Gore i pomogne u suzbijanju mržnje koja dolazi od javnih funkcionera povezanih sa tom organizacijom. Njihov zahtjev očigledno nije uticao na odluku MPNKS da Markuša ne uključi u Komisiju, već je spisak koji je već mjesecima dostupan javnosti od 1. februara i zvanično objavljen, te stupa na snagu osmog dana od objavljivanja. Na spisku se nalaze i ministarka Vesna Bratić u svojstvu predsjednice Komisije, te članovi: Milica Kadović, prof. dr Ratko Mitrović, Mladen Zagarčanin, prof. dr Ilija Lalošević, Dobrila Vlahović, prof. dr Stevan Kordić i prof. dr Darko Antović.

NIJE PRVI PUT

O vo nije prvi slučaj opstruiranja K ancelarije za UNESKO u Crnoj Gori, budući da u novembru prošle godine generalna sekretarka Milica Nikolić nije bila dio delegacije koja je u Parizu prisustvovala 41. konferen-

Stihovi Desanke Jauković u izdanju italijanske kuće Versiliana

„Kupe u cvatu“ u antologiji Mediterana

PODGORICA - Pjesma crnogorske pjesnikinje Desanke Jauković „Kupe u cvatu“ uvrštena je u antologiju pod naslovom „Mediteranske pjesnikinje“, koju je krajem 2021. godine objavila italijanska izdavačka kuća Versiliana.

Antologiju je za štampu priredila urednica, takođe pjes nikinja, Đorđa Polastri koja je zaslužna za stvaranje svojevrsne mreže pjesnikinja kao reprezenata različitih kultura i nacija povezanih geografskom i kulturološkom p ripadnošću Mediteranu.

Riječ je o ukupno četrdeset autorki od kojih je najveći dio iz Italije ali i iz ostalih brojnih mediteranskih zemalja (Grčka, Malta, Palestina, Sirija, Hrvatska, Slovenija, Tunis, Egipat, Crna Gora itd). Ideja da sačini antologiju nastala je iz želje urednice da se kroz poeziju pokaže koliko je Mediteran, sa svim svojim specifičnostima, vječita umjetnička inspiracija i zajedički imenitelj naizgled nespojivih i kulturno udaljenih pjesničkih iskustava.

Najveći dio pjesama iz ovog izbora napisan je na italijanskom jeziku, a među njima je i pjesma crnogorske pjesnikinje koja se pisanjem poezije

Desanka Jauković

na ovom jeziku bavi od rane mladosti. Njene pjesme na italijanskom objavljene su u raznim italijanskim književnim časopisima i antologijama (Crocevia, Destrutturalista, Nosside, Euterpe, Castello di Duino), kao i u Hrvatskoj (Galeotto) i Srbiji (Enheduana). Dobitnica je prve nagrade na međunarodnom poetskom konkursu „Il Parnaso“ 2019. godine u sekciji za eksperimentalnu destrukturalističku poeziju.

Mr Desanka Jauković saradnica je u nastavi na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Nikšiću i doktorantkinja iz oblasti italijanske književnosti na Sveučilištu u Zadru.

R. K.

ciji UNESCO-a. To je bio prvi slučaj da aktuelna generalna sekretarka ne prisustvuje najvažnijem događaju koji UNESKO organizuje. Tada su, podsjećamo, konferenciji prisustvovali ministarka Bratić i v. d. direktora Uprave za sport Marko Begović.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta je Pobjedi tim povodom saopštilo da je imenovana kompetentna delegacija, a da je posao Milice Nikolić da „vrši pripremu materijala za sjednice Nacionalne komisije, kao i druge sekretarske poslove propisane navedenim aktom, za potrebe Nacionalne komisije tj. predsjednika i članova.“ Posljednja Nacionalna komisija za UNESKO obrazovana je u novembru 2018. godine brojala je 13 članova, a na njenom je čelu bio tadašnji ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Članovi su bili dr Sanja Damjanović, dr Damir Šehović, Pavle Radulović, Božidar Božović, Dragana Čenić, Ivan Ivanišević, dr Sonja Tomović-Šundić, dr Veljko Radulović, dr Tatjana Koprivica, dr Slavica Vučković, Žana Filipović i mr Sanja Lješković-Mitrović. D. ERJAVŠEK

,,Fluksni identitet“ u Dvorcu Petrovića PODGORICA – Izložba radova ,,Fluksni identitet“ biće otvorena večeras u 19 sati u Dvorcu Petrovića. Govoriće ambasador Kanade akreditovan za Crnu Goru Džajlz Norman, poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore Jelena Božović i istoričarka umjetnosti i kustoskinja izložbe Svetlana Mladenov.

Izložba je organizovana u produkciji VISART – Asocijacije za vizuelnu umjetnost i kulturu uz podršku Ambasade Kanade.

Partner izložbe je CSUCG. Učestvovaće umjetnici iz Kanade – Boja Vasić, Coco Guzman, Milutin Gubash, Sadko Hadžihasanović, Sandra Brewster, Stuart Reid, Two Gullivers (Besnik i Flutura Haxhillari) i Vesna Perunović, kao i umjetnici iz Crne Gore Ivana Radovanović, Jelena Tomašević, Nenad Šoškić i Vesko Gagović.

- Posljednjih godina pojam identiteta se nalazi u središtu pažnje mnogih naučnih rasprava i tekstova najčešće iz oblasti filozofske i psihološko-psihijatrijske misli. Takođe, on je i u fokusu istraživanja mnogih umjetničkih projekata, te brojne i različite teme koje su u vezi sa njim p ostaju predmet umjetničke percepcije. Projekat ,,Fluksni identitet“ bavi se problemima identiteta, pitanjima njegove nestabilnosti – zapisala je Mladenov.

A. Đ.

Jovan Markuš

Fotografije Olac Vaskes u podgoričkoj galeriji „F64“ PODGORICA – Izložba fotografija ,,Minbisija“ autorke Olac Vaskes (1994–2021) biće otvorena večeras u 19 sati u Fotografskoj galeriji „F64“ u Podgorici. Kustos izložbe je David Pujado.

Otvaranju izložbe, pored Pujada, prisustvovaće i zamjenik šefa misije, ataše za kulturu Ambasade Španije Karmen Alvares i počasni konzul Španije u Podgorici Ivana Kovač-Baret.

- Život te promijeni za samo tri sekunde, za samo onoliko vremena koliko doktor potroši da izgovori sljedeće tri riječi: ,,Olac, imaš rak“.

Od tada su moji dani pretvaraju u vječne nedjelje u kojima sve vrijeme mogu da posvetim onome što n ajviše volim: fotografiji – ovim riječima, baskijska fotografkinja Olac Vaskes suočila se u junu 2021. sa strašnom dijagnozom koja je kasnila, u svijetu paral izovanom pandemijom.

Od tada, držeći se za svoju Leiku, Olac je kroz društvene mreže pokazala svijetu svoja iskustva oboljele

Iskustvo života sa teškom bolešću

Fotografija Olac Vaskes

od raka i iskustvo života sa teškom bolešću kroz seriju fotografija i autoportreta punih osjećajnosti, a koji danas čine „Minbisiju“ – ističe se u najavi izložbe.

Pujado je fotograf iz Barselone, na pola puta između Španije i Beograda, redovan je na kulturnoj sceni u regionu i direktor međunarodnog festivala fotografije

Književno veče Katarine Sarić u Dodestu

PODGORICA - Autorsko veče budvanske književnice Katarine Sarić biće održano sjutra veče, u 19 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

,,Beogradski mesec fotografije“. Ljubitelj jednostavnosti i minimalizma, Pujado je bio uključen u održavanje umjetničkog nasljeđa Olac Vaskes doprinoseći, zajedno sa Olacovom porodicom, borbi protiv raka.

Izložba se može posjetiti do 28. februara, od 8 do 22 sata, svakog dana, osim nedjelje.

A. Đ.

U okviru večeri biće predstavljeno 13 autorskih knjiga, sa naglaskom na dvije nagrađene zbirke poezije, „Smrt Madam Dupin“ i „Globus Hystericus“, kao i na romane „Golo meso“, „Kakofonija“ i „Amputirani“ iz posljednje dvije godine...

Specijalan gost večeri biće Dmitri Ushkov, plesač i koreograf sa Akademije kulture i umjetnosti, grada Cheljabinska u Rusiji. Neobičan spoj književnosti i plesa, priuštiće publici nesvakidašnji umjetnički događaj.

R. K.

Svijet

Četvrtak, 3. februar 2022.

Šef ukrajinske diplomatije upozorio da najgori scenario sa Moskvom nije izbjegnut

Kuleba: Broj ruskih vojnika nedovoljan za potpunu invaziju

KIJEV- Diplomatija daje rezultate, ali najgori scenario još nije izbjegnut, poručuje ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba komentarišući aktuelne tenzije sa Rusijom. Š ef ukrajinske diplomatije D mitro Kuleba kaže da bi Zapad trebalo da se usmjeri na kreiranje proaktivne strategije u odnosu na Rusiju, umjesto reaktivne. Ističe i da je potrebno da se konačno razjasne nejasnoće u vezi sa integracijom Ukrajine sa Zapadom.

Kada je u pitanju stanje na terenu, odnosno na granici sa R usijom, ministar spoljnih poslova Ukrajine navodi da se ne potcjenjuje prijetnja koju ta susjedna zemlja predstavlja.

Kaže i da ne primjećuju da je smanjen broj vojnika na granici, ali da trenutan broj ruskih vojnika nije dovoljan za potpunu invaziju.

Poručuje i da je Kijev spreman za razgovore s Moskvom u bilo kom formatu. Naredni će svakako biti u Berlinu, u normandijskom formatu (učestvuju predstavnici Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke).

Kuleba navodi i da diplomatija već daje rezultate kada je riječ o odvraćanju Rusije od napa-

Ruski tenkovi na granici sa Ukrajinom

Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba kaže da bi Zapad trebalo da se usmjeri na kreiranje proaktivne strategije u odnosu na Rusiju, umjesto reaktivne. Ističe i da je potrebno da se konačno razjasne nejasnoće u vezi sa integracijom Ukrajine sa Zapadom da. Najgori scenario, međutim, još nije izbjegnut, upozorio je Kuleba.

Cijela Evropa prati šta se dešava na istoku. Kijev, Vašington i NATO navode da je moguće da Rusija sprema napad na Ukrajinu, zbog čega se oko 100.000 vojnika nalazi na granici.

Moskva odbacuje sve optužbe

i podsjeća da Kijev ne poštuje sporazume iz Minska, jer je polovinu pripadnika oružanih snaga rasporedio na istok, blizu linije razdvajanja, i dozvolio da se iz zabranjenog oružja otvara vatra na jedinice milicija.

Kremlj je više puta ponovio da je cilj priče o ruskoj agresiji na

Ukrajinu da se dovedu strane trupe blizu ruskih granica, da s e u Ukrajinu ,,upumpava“ oružje i da se na taj način ta zemlja gura u vojne avanture.

Moskva od Zapada traži bezbjednosne garancije, između ostalog, i da se ne dozvoli prijem Ukrajine u NATO. Zasad nije dobila pozitivan odgovor.

Vlasnik beogradske škole glume koji je optužen za silovanje iznio odbranu

Milorad Dodik poručio da nema govora o ugroženoj bezbjednosti u BiH

BEOGRAD - Vlasnik beogradske škole glume Miroslav Mika Aleksić juče je, u Višem sudu u Beogradu, iznoseći svoju odbranu, odbacio kao netačne sve navode optužnice za više silovanja i polnih uznemiravanja polaznica njegove škole.

Aleksić je tom prilikom tvrdio i da su svih sedam djevojaka, uključujući i glumice Milenu Radulović i Ivu Iličić, koje su ga prve prijavile, imale poremećene porodične odnose i probleme sa očevima i da su mu se o tome i povjeravale.

- Ako je neko uradio sve ono kako je navedeno u optužnici, to je za strijeljanje – rekao je, između ostalog, Aleksić a prenijela agencija Tanjug.

Naveo je i kako on nije nastavnik glume, već režiser, a rekao je i kako mnogo voli svoju ženu.

Osporio je optužnici tvrdeći da dokaza za optužbe protiv njega nema i da iz tog razloga advokati djevojaka, odnosno oštećenih glumica, traže da se

SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da nije prihvatljiva najava britanske ambasade u BiH da bi Velika Britanija mogla da pojača svoje vojno prisustvo u toj zemlji. Dodik je naglasio da takva najava sigurno neće dobiti podršku Predsjedništva BiH. - Smatram da je postojeći kontigent vojnika u sastavu misije „Altea“ sasvim dovoljan i da BiH nema izazove koji bi zahtijevali dodatne snage – rekao je on, prenijeli su banjalučki mediji.

Prema njegovim rečima, niko od legitimnih predstavnika mirovne misije u BiH nije govorio o potrebi njenog proširivanja, niti o ugroženoj bezbjednosti u BiH, zbog čega ne vidi razlog za pojačano britansko vojno prisustvo u zemlji.

- Zato je legitimno, ali i logično da sumnjam u namjere Britanaca, koji su izašli sa ovom inicijativom, i to baš u izbornoj godini – istakao je Dodik.

Juče je objavljeno da britanska vlada razmatra načine na koje

Aleksić: Sve djevojke Najava Britanije da su imale poremećene pojača vojno prisustvo nije prihvatljiva porodične odnose javnost isključi sa suđenja.

Aleksić je poručio i kako će se dokaziti da su neke djevojke mnogo bolje glumice u životu nego u filmskim ulogama, te da ovaj slučaj treba da se nazove „afera Radulović“, a ne „Aleksić“.

Glumice koje su ga prijavile svjedočiće naknadno kada ih sud pozove, a o prisustvu javnosti tokom njihovog svjedočenja sud će naknadno odlučiti.

A leksić je optužen za četiri krivična djela silovanja, od čega dva u produženom trajanju i pet krivičnih djela polnog uznemiravanja, od čega su dva takođe kvalifikovana u produženom trajanju.

N jega je prva za seksualno zlostavljanje prijavila glumica Milena Radulović, a ubrzo se optužbama protiv njega pridružila Iva Ilinčić, a nakon toga i druge djevojke.

Uhapšen je 16. januara prošle godine i do 10. septembra je bio u pritvoru, koji mu je tada zamijenjen kućnim pritvorom uz elektronski nadzor.

Milorad Dodik

može ponovo pojačati vojni angažman u BiH. -Iako nemamo planove za povećanje prisustva u pogledu učešća u mirovnoj operaciji, sagledavamo načine da pojačamo naš vojni angažman u BiH, bilateralno i putem Glavnog štaba NATO-a u Sarajevu – naveli su iz britanske ambasade u Sarajevu.

Iz tog odgovora se, kako su objavile banjalučke Nezavisne novine, može zaključiti da se vojnici te zemlje ne bi vraćali u EUFOR, iz kojeg su izašli kada je stupio na snagu sporazum o odnosima s EU nakon njenog izlaska iz tog bloka, već da bi njihov vojni angažman mogao biti realizovan putem NATO-a ili uz sporazum Velike Britanije i BiH.

17

Autorski tekst

Diplomatija iznad rata, istina iznad laži Piše: Džudi RAJZING RAJNKE Svijet posmatra ruski obrazac ničim izazvane agresije prema Ukrajini. Ruski postupci prijetnja su ne samo Ukrajini nego i Evropi i, na pravilima zasnovanom, međunarodnom poretku.

Ciljevi Sjedinjenih Američkih Država su jednostavni.

Stojimo uz naše saveznike i partnere u podršci evropskoj koheziji, jačanju našeg transatlantskog odnosa i osnaživanju demokratskih država i institucija. Činimo to kako bismo poboljšali život građana – i SAD i Crne Gore.

I to radimo zajedno. Američki državni sekretar Entoni Blinken bio je kristalno jasan: SAD neće pregovarati o Evropi bez Evrope. Nećemo pregovarati o Ukrajini bez Ukrajine.

Tokom posljednje dvije decenije Rusija je izvršila invaziju na dvije susjedne zemlje, miješala se u tuđe izbore, koristila hemijsko oružje za sprovođenje atentata na stranom tlu, koristila isporuke gasa kao političko oruđe i prekršila međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Nakon što je, 2014. godine, više miliona Ukrajinaca protestovalo u zalaganju za demokratsku budućnost, Rusija je proizvela krizu, napala i okupirala ukrajinsku teritoriju na Krimu, te orkestrirala rat u istočnoj Ukrajini sa ruskim osobljem i oružanim grupama koje vodi, obučava, snabdijeva i finansira. Ovaj rat je odnio više od 14.000 ukrajinskih života. Rusija i danas nastavlja okupaciju djelova Gruzije i Ukrajine i nije ispunila obavezu povlačenja svojih snaga iz Moldavije. A sada akcije Rusije, uključujući gomilanje više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, stvaraju novu krizu – ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Evropu.

Predsjednik Putin neiskreno optužuje Ukrajinu za ničim izazvano rusko vojno grupisanje. Ali položaj ukrajinskih vojnih snaga i NATO saveza uvijek su bili isključivo odbrambene prirode. Za razliku od Rusije, Ukrajina se pridržavala svojih obaveze prema sporazumima iz Minska, koji su bili osmišljeni kako bi obezbijedili prekid vatre u Donbasu. Ono čega se Putin zaista boji jeste da će demokratske vrijednosti i ostvarivanje ljudskih prava nastaviti da postepeno nagrizaju njegovu vlast.

Sjedinjene Američke Države i Crna Gora posvećene su podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Zajedno s našim saveznicima i partnerima pomoći ćemo Ukrajini u njenim nastojanji-

ma da se odbrani od dalje ruske agresije. Nastavićemo da podržavamo napore Ukrajine da unaprijedi demokratske i antikorupcijske reforme, te obnovi i osigura svoje međunarodno priznate granice.

Kao što je sekretar Blinken rekao u Berlinu 20. januara: ovdje je mnogo toga na kocki. Govorimo o budućnosti Ukrajine, istina, ali i o principima koji su svijet decenijama činili sigurnijim i stabilnijim.

Duboko smo uključeni u to što se događa u Ukrajini jer poštujemo principe koji podržavaju međunarodni mir i bezbjednost: da se granice i teritorijalni integritet države ne mogu promijeniti silom i da je pravo država da same donose odluke i same određuju svoju budućnost.

Dopustiti Rusiji da nekažnjeno krši ta pravila poslalo bi poruku drugima širom svijeta da ti principi nijesu obavezujući.

SAD žele da nastave izgradnju međunarodne koalicije partnera u Evropi i izvan nje, koji ovu prijetnju vide jasnim očima. Naši prijatelji u Crnoj Gori su takođe veoma važni za ovaj napor. Naše zajedničko transatlantsko jedinstvo i odlučnost najefikasnije su oruđe koje imamo u borbi protiv ruske agresije. Posvećeni smo diplomatiji i jasno smo stavili do znanja da diplomatski put pruža jedino trajno rješenje za sve.

Međutim, ako Rusija odabere drugi put i sprovede dalju invaziju na Ukrajinu, spremni smo i usklađeni s našim partnerima i saveznicima da nametnemo ogromne posljedice Rusiji, što su nedavno potvrdili G7, EU i NATO. To bi bile značajne sankcije – finansijske, ekonomske i druge koje nijesmo uvodili u prošlosti. Takođe bismo, koliko je potrebno, pojačali odbranu Ukrajine i NATO-a – upravo ono što Putin tvrdi da ne želi.

Ruska prijetnja Ukrajini je prijetnja demokratskim vrijednostima svugdje. Amerikanci i građani Crne Gore moraju stati zajedno s Ukrajinom kako bi osigurali slobodnu i stabilnu Evropu.

Autorka je američka ambasadorka u Crnoj Gori Priredila: Bojana PRELEVIĆ

18

Hronika Podgorice

Opštine Golubovci i Tuzi pozvale zainteresovane da se prijave za muzičko takmičenje „Crna Gora u ritmu Evrope“

Audicija za najveće muzičko takmičenje za djecu i mlade Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci i Opština Tuzi pozvale su djecu i mlade da se prijave za učešće na muzičkom takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“.

Riječ je o velikom muzičkom takmičenju, za uzrast od 12 do 21 godine, djeci i omladini iz Crne Gore koja su talentovana za pjevanje ili ples.

Za djecu sa područja Zete Opština Golubovci organizovaće audiciju u velikoj sali KIC-a „Zeta“, u srijedu 9. februara, sa početkom u 10 sati.

- Odabrani će imati priliku da svoj talenat za pjevanje i ples usavršavaju tokom višemjesečnih priprema, sa trenerima glasa kao i umjetničkim direktorima scenskog performansa programa „Crna Gora u ritmu Evrope“. Takmičari koji budu predstavljali Opštinu Golubovci, predstavljaće se na jezicima država Evrope, u zavisnosti od toga koji im bude dodijeljen od organizatora – saopšteno je iz Opštine Golubovci.

Sa organizatorom manifestacije „European Capital Advisors Management“ Opština Golubovci potpisala je i ugovor o donaciji.

- Opština Golubovci kao donator učestvuje u nadoknadi dijela troškova realizacije programa, u visini od 3.600 eura, a ujedno obezbijediće i prevoz djece za potrebe priprema za takmičenje – saopšteno je iz te lokalne uprave.

Audicija za takmičare iz opštine Tuzi održaće se u prostorijama JU KIC ,,Malesija“, takođe 9. februara.

Detaljne informacije o audiciji objavljene su na sajtu https://tuzi.org.me/.../crna-gora-u-ritmu-evropedopis.../, a mogu se dobiti i putem mejla tuzi@tuzi. org.me ili pozivom na broj telefona 020/875-167.

- Odabrani će imati priliku da svoj talenat za pjevanje i ples usavršavaju tokom višemjesečnih priprema, sa trenerima glasa kao i umjetničkim direktorima scenskog performansa tih programa – naveli su iz Opštine Tuzi.

I. M.

Četvrtak, 3. februar 2022.

Danas javna rasprava o prijedlogu odluke o opštinskim i nekategorisanim putevima na teritoriji Podgorice

Uskladiće lokalne i državne propise Razlog za donošenje ove odluke je u potrebi donošenja podzakonskog akta za sprovođenje novog Zakona o putevima, kako bi se prilagodila rješenja na nivou lokalne samouprave sa onima na državnom nivou

Danas će u 10 sati, u zgradi Skupštine Glavnog grada, početi centralna javna rasprava o prijedlogu odluke o opštinskim i nekategorisanim putevima na teritoriji Podgorice. Odlukom bi trebalo da bude uređena kategorizacija, način upravljanja, rekonstrukcije, održavanja, zaštite, finansiranja i druga pitanja od značaja za opštinske i nekategorisane puteve na teritoriji glavnog grada.

Razlog za donošenje ove odluke je u potrebi donošenja podzakonskog akta za sprovođenje novog Zakona o putevima, kako bi se prilagodila rješenja na nivou lokalne samouprave sa onima na državnom nivou. Takođe, precizira se i način sprovođenja Zakona o putevima, naročito u pogledu nadležnosti organa lokalne uprave nadlež-

Zgrada Glavnog grada

nog za poslove saobraćaja, obaveze privrednih društava koje obavljaju poslove upravljanja opštinskim i nekategorisanim putevima, kao i pravni položaj građana i drugih pravnih subjekata u toj oblasti.

KAZNE

Između ostalih predloženih odredbi, predviđene su i kazne od 1.500 do 10.000 eura za pravno lice koje bi obavljalo radove prekopa, potkopavanja i druge radove bez odobrenja organa lokalne uprave, zatim ako u vrijeme izvođenja radova ne obavlja redovno održavanje na tom putu ili dijelu puta ili objekta, kao i ukoliko priključi komercijalni objekat na opštinski i nekategorisani put u opštoj upotrebi bez saglasnosti organa lokalne uprave. Pravno lice platilo bi kaznu i ukoliko ne obavijesti javnost o početku radova u roku od tri dana od dana početka radova, ako privremeno zauzme javnu površinu bez odobrenja organa

Parkiranje pod konac, ali na trotoaru

Kazne su predviđene i za slučaj nedozvoljene izgradnje prostora za parkiranje. Za odgovorno lice u pravnom licu sankcija u tim slučajevima bila bi od 500 do 1.200 eura, dok bi za pomenute prekršaje fizičko lice bilo sankcionisano novčanom kaznom od 1.500 eura do 2.000 eura.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Sunčano, do devet stepeni

Veliki broj automobila i juče je, kao i obično, bio nepropisno parkiran na trotoarima ispred zgrada na Bulevaru Save Kovačevića, u blizini TC ,,Mol of Montenegro“.

Kao pod konac, uz staze za bicikliste, nijesu blokirali kretanje biciklista, ali su zato pješaci zbog toga morali da se kreću stazom označenom za bicikliste. Ništa bolja situacija nije bila ni na trotoarima oko vrtića ,,Đina Vrbica“, s dvorišne strane zgrada na bulevaru. I duž saobraćajnice ispred TC „Mol of Montenegro“ bio je parkiran veliki broj automobila, uprkos tome što je na početku nje znak za zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.

I. M.

ODOBRENJA

Odluka predviđa i kazne za gradnju bez odobrenja lokalne uprave. Tako bi npr. novčanom kaznom od 1.200 do 7.000 eura bilo kažnjeno pravno lice ukoliko bez odobrenja uz opštinski put građevinski promijeni objekat, uređaje za obavljanje pratećih poslova ili djelatnosti.

Ista je kazna predviđena i ukoliko se bez odobrenja organa lokalne uprave poveže prilazni put sa opštinskim i nekategorisnim putem u opštoj upotrebi, te ukoliko se gradi saobraćajni priključak na opštinski put bez odobrenja organa lokalne uprave i protivno uslovima.

Precizira se i način sprovođenja Zakona o putevima, naročito u pogledu nadležnosti organa lokalne uprave nadležnog za poslove saobraćaja, obaveze privrednih društava koje obavljaju poslove upravljanja opštinskim i nekategorisanim putevima

I. MITROVIĆ

Saobraćajna nekultura i bahatost na Bulevaru Save Kovačevića

lokalne uprave ili bez saglasnosti tih organa gradi u zaštitnom pojasu. Za te prekršaje, prema odluci, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 800 eura do 2.000 eura. Preduzetnik bi platio kaznu od 1.500 do 6.000 eura, a fizičko lice od 1.500 do 2.000 eura.

Trotoare zauzeli parkirani četvorotočkaši

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko jedan stepen, najviša dnevna do devet.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 3. februar 2022.

19

,,Drvce dizajn“, jedan od dobitnika podrške Glavnog grada kreativnim preduzetnicima

Ljubav pogurala finu ideju do prepoznatljivog brenda I. MITROVIĆ

Ponudu čine dekorativni i personalizovani predmeti za uređenje dječijeg kutka, radosnica za bebu, edukativni materijal, tabla za crtanje, polica za knjige…

Odskočna daska za dalji razvoj

Iz sasvim obične, spontane ideje, maštajući o uređenju kutka za novog člana porodice, prije šest godina pokrenuta je fina porodična priča.

KREATIVNOST

- S obzirom na to da smo atraktivne dekorativne proizvode mogli pronaći na fotografijama inostranih sajtova, ali ne i u granicama naše zemlje, došli smo na ideju da sami dizajniramo proizvode i okupimo mali tim ljudi koji će nam pomoći u izradi – priča Radović, uz napomenu da nijesu mogli ni pretpostaviti da će ,,Drvce“ postati brend.

Ponudu čine dekorativni i personalizovani predmeti za uređenje dječijeg kutka, radosnica za bebu, edukativni materijal, tabla za crtanje, polica za knjige...

Štand Drvce dizajna u TC Delta siti

- Ponuda se iz godine u godinu mijenja i dopunjuje, ali s druge strane postoje i proizvodi koji zbog problematike u izradi, nedostupnih sirovina ili iz nekog drugog razloga budu trajno isključeni iz dostupnog asortimana – kaže Radović.

Namijenjeni su najmlađima, ali i roditeljima koji se raduju uređenju kutka za svoje mališane.

- Prepoznati su i kao originalni pokloni za bebe. Zapravo, naš prvi rad, prije nešto manje od šest godina, bila je info-tabla sa podacima rođenja bebe.

Kasnije smo asortiman proširili sa drugim proizvodima koji prate razvoj bebe do prvog rođendana. Dalje, prateći potrebe naše djece i nas kao roditelja, nastala je tabla za



Pored estetike akcenat je stavljen i na kvalitet i dugovječnost sirovina, sa željom da proizvodi budu trajni i čuvaju uspomenu na lijepo i bezbrižno djetinjstvo crtanje, mapa svijeta i drugi proizvodi koji su se odnosili na stariji uzrast – priča kreativna preduzetnica.

MINIMALIZAM

Navodeći da joj struka nije vezana za dizajn, Natalija kaže je

Sekretarijat za kulturu i sport organizuje besplatan edukativni program o uličnoj umjetnosti

Od zapuštenih prostora do urbanih galerija Sekretarijat za kulturu i sport, u saradnji s Kancelarijom za mlade, organizuje 9. i 10. februara edukativni program na temu ,,Od zapuštenih prostora do urbanih galerija: Umjetnost Street Arta u Podgorici“. Program će biti održan u kafebaru ,,Itaka“ (nekadašnja knjižara ,,Karver“ na Ribnici).

Prvog dana radionica, kroz predavanje Damira Murseljevića ,,Street Art (r)Evolution: Umjetnost (u)Lice“, učesnici će se bliže upoznati s počecima ulične umjetnosti u svijetu, a nakon toga pogledaće dokumentarni film ,,The Deepest Depths of the Burrow“ reditelja Kristijana Fišera, u kojem su prikazani kontrasti između urbane umjetnosti i grafita iz različitih uglova.

Drugog dana, 10. februara, predviđen je razgovor sa crnogorskim umjetnicima Mišom Joskićem, Stefanom Bulatovićem, Hajdanom Kostić i umjetnicama iz tima ,,Künstler“, kako bi se učesnici upoznali s njihovim

radom, iskustvima i planovima na polju ulične umjetnosti, ali biće otvorena i pitanja poput toga što danas karakteriše uličnu umjetnost u Podgorici, te kakve su perspektive za unapređivanje i razvoj te oblasti.

Nj. Ž.

srcem kreativac, te da je iz čiste ljubavi pristupila ovom poslu.

- Služim se programima za dizajniranje, pomoću kojih pravim skicu zamišljenog. Svakako, imamo pomoć prijatelja pa u realizaciji pomažu grafički-dizajneri, stolari, kreativci i firme sa kojima sarađujemo, jer neki proizvodi pored ručnog rada, zahtijevaju i obradu mašinama – priča Radović.

Ističe da preferira minimalistički dizajn.

- Na samom početku priče, kada sam na internetu pretraživala fotografije uređenih dječijih soba, najprimamljiviji sajtovi bili su skandinavski i mislim da sam ostala dosljedna tom stilu. Jednostavan dizajn u kombinaciji sa pastelnim ,,lijepo upakovanim“ nijansma

želim da bude asocijacija na „Drvce“ – poručuje naša sagovornica, uz napomenu da akcenat stavljaju i na kvalitetu i dugovječnosti sirovina sa željom da proizvodi budu trajni i čuvaju uspomenu na lijepo i bezbrižno djetinjstvo.

Društvene mreže bile su joj jedini kanal prodaje do prošle godine, od kada se dio asortimana našao na policama Kreativne zone grada, podgoričke ,,handmade“ radnje.

- To je bila prva prilika da se svi zainteresovani upoznaju sa

obezbijeđena je finansijska podrška u iznosu od 2.000 eura, besplatan prostor za promociju u Delta sitiju, kao i marketing strategija za prezentaciju proizvoda. Glavni grad je kao i prethodnih godina, za ovogodišnje kreativne preduzetnike izdvojio 24.000 eura, a do sada je zahvaljujući ovom konkursu 36 kreativnih preduzetnika dobilo priliku da unaprijedi svoj biznis.

proizvodima i kupe ih na licu mjesta. Svakako, veliku pažnju posvećujem vođenju profila na društvenoj mreži Instagram. Trudim se da plasiram profesionalne fotografije, da se edukujem i usavršavam na temu digitalnog marketinga.

Bavim se i ,,kopirajtngom“, jer mi je jako važno da brend priča svoju priču. Veoma sam zadovoljna razvojnim putem, interesovanjem, brojem ljudi koji nas prate, podržavaju i preporučuju drugima – zaključila je Natalija Radović. I. MITROVIĆ

Agencija za stanovanje ponovo izašla u susret stanarima zgrade u Ulici bratstva i jedinstva

,,Šargarepa“ ponovo kao nova I. MITROVIĆ

Danas je to prepoznatljiv brend ,,Drvce dizajn“, koji će do kraja ovog mjeseca izlagati na štandu u centralnom prostoru Tržnog centra Delta siti. O pretvaranju kreativne ideje u biznis, odnosno razvoju proizvodnje zanimljivih i originalnih stvari i predmeta namijenjenih najmlađima, za Pobjedu govori kreativna preduzetnica Natalija Radović, čiju su ideju sa još 11 drugih, ove godine podržali Glavni grad, kompanija Strategist i TC Delta siti.

Navodeći da je ponuda Glavnog grada i partnera bila veoma primamljiva, Natalija Radović kaže da su se zato i prijavili na konkurs.

- Ulaskom na mala vrata Kreativne zone grada shvatili smo značaj ovog tipa pristupačnosti klijentima, pa je jako značajna kako mentorska i finansijska, tako i podrška u smislu predstavljanja Drvce asortimana novim ljudima u najposjećenijem tržnom centru u zemlji. Nadam se da će saradnja sa Glavnim gradom, Strategistom i Delta sitijem biti odskočna daska do nekog malog, prodajnog Drvce kutka u gradu – poručuje Radović.

Kroz program podrške kreativnom preduzetništvu

Izlazeći u susret zahtjevu stanara zgrade ,,Šargarepa“, na kojoj su privedeni kraju radovi na ugradnji demit fasade i farbanju na istočnoj strani, radnici Agencije za stanovanje po drugi put su prekrečili grafite koji su bili ispisani duž cijele zgrade na zapadnoj strani, prema Ulici bratstva i jedinstva.

Nakon ugradnje demit fasade i farbanja (prije oko mjesec) nepoznati počinioci natpisima duž cijele fasade naružili su izgled ,,Šargarepe“, što su stanari najoštrije osudili, a zbog čega su se obratili i našoj redakciji.

Grafiti su prekrečeni prije nekoliko dana, a stanari se nadaju da ovoga puta neće biti uzaludan posao radnika Agencije za stanovanje, odnosno da fasada njihove zgrade neće opet biti

Zgrada ,,Šargarepa“ u Ulici bratstva i jedinstva

naružena. Kako su nam ranije kazali, a juče ponovili, nadaju se da će se oni koji žele da iscrtaju nešto kreativno, obratiti Skup-

štini stanara za saglasnost.

U suprotnom, poručili su, takvo djelo nadležni treba najoštrije da sankcionišu.

I.M.

Novi-stari ukras grada - Odlučili smo da vratimo autentičan izgled podgoričkim zgradama čija je izgradnja obilježila poslijeratni razvoj našeg grada. Jedna od tih zgrada je popularna ,,Šargarepa“ i Podgorica je dobila novi-stari ukras - kazao je gradonačelnik Ivan Vuković, koji je juče sa saradnicima obišao zgradu Šargarepa, na kojoj je fasada obnovljena u okviru projekta Agencije za stanovanje ,,Za ljepše lice Podgorice“.

Vuković je podsjetio da su u toku i radovi na drugim poznatim podgoričkim zgradama, poput ,,Napolitanke“ preko puta kompleksa SC ,,Morača“ i najavio skori početak radovi na zgradi ,,Splićanka“ na Zabjelu.

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 3. februar 2022.

Košarkaši Budućnost Volija uspješno preskočili gostovanje u Bolonji, junak trijumfa protiv Virtusa poručuje:

Popović: Pobjeda važna na psihološkom planu PODGORICA – Poslije teških poraza od Ulma i Valensije, nije bilo mnogo onih koji su bili spremni da ulože i euro na pobjedu Budućnost Volija u Bolonji protiv Virtusa, jednog od favorita takmičenja.

Međutim, Podgoričani su još jednom potvrdili nepisano pravilo u ovoj sezoni, da su najjači kad je najteže i kada su loše prognoze protiv njih.

Odličnom igrom u odbrani, izabranici Aleksandra Džikića su slavili 68:62, i upisali osmu pobjedu u 12 kolu grupe B Evrokupa, ostali u vrhu tabele i napravili veliki korak ka jednoj od četiri prve pozicije koje obezbjeđuju meč na domaćem terenu u prvom kolu eliminacija (osmina finala)…

Iako je odlučujući koš, za 67:62, 18 sekundi prije kraja, postigao Džastin Kobs, junak pobjede u „Segafredo areni“ bio je Petar Popović, koji je upisao rekord karijere od 23 poena. Pogodio je pet trojki iz osam pokušaja, jednu više od kompletnog tima Virtusa (domaćin šutirao mizernih 26-4), a čak četiri samo u drugoj četvrtini. Njegova posljednja trojka, za 47:47, u posljednjem minutu trećeg kvartala, dala je „vjetar u leđa“ Budućnosti, koja do kraja meča više nije dozvolila domaćinu da povede.

- Poslije lošijih izdanja u Evrokupu, protiv Burse, Ulma i Valensije, ostvarili smo jako bitnu pobjedu protiv dobrog protivnika. To nam puno znači, na psihološkom planu i kada je tabela u pitanju, pogotovo zbog prethodnih poraza.

Nadam se da će nam to biti dobra injekcija za dalje – kaže Petar Popović, koji je dva puta

Kamenjaš najbolji skakač, najviše asistencija Kobsa

DŽIKIĆ: Ne znam koliko timova može da pobijedi u Bolonji Trener Budućnosti Aleksandar Džikić bio je iskren nakon pobjede protiv Virtusa da je u pobjedi njegove ekipe dosta uticalo i to što je domaćin igrao oslabljen zbog problema sa povredama i pozitivnim slučajevima na korona virus.

- Ključno je bilo što je Virtus bio bez Teodosića, Harvija i Belinelija. Potpuno razu-

Pored Vilija Rida, koji je najkorisniji igrač (MVP) u januaru u Admiralbet ABA ligi, još dvojica košarkaša crnogorskih timova obilježili su mjesec za nama.

Centar SC Derbija Kenan Kamenjaš je najbolji skakač januara, jer je u tri meča (pobjeda protiv Splita i porazi od Partizana i Cibone) prosječno bilježio 10,3 skoka.

Plejmejker Budućnost Volija Džastin Kobs je najbolji po asistencijama, pošto je protiv Igokee i Cedevita Olimpije imao prosječno osam uspješnih dodavanja po meču.

Najzad, najbolji poenter januara je bek Splita Šenon Šorter, koji je na četiri meča prosječno bilježio 21 poen. pogodio za dva poena uz faul, nakon čega je uspješno realizovao i slobodno bacanje.

Budućnost nema previše vremena za odmor, u subotu u Baru je crnogorski derbi u ABA ligi protiv Mornara.

- Očekujem tešku utakmicu.

U odnosu na početak sezone, Mornar je podigao formu, igra kvalitetnije, dosta igrača

Nikšićki košarkaški klub doveo igrača za nastavak sezone

je uhvatilo ozbiljan ritam, što su i pokazali u posljednjem kolu (protiv Crvene zvezde, prim.a.). Biće zahtjevan meč, kako fizički, tako i taktički.

Mislim da vrijeme do utakmice treba da iskoristimo da se oporavimo i pripremimo za crnogorski derbi u Baru – dodaje 25-godišnji Cetinjanin, koji je, i pored slobodnog

dana, juče odradio opcioni trening.

Do reprezentativne pauze, Budućnost će odigrati tri meča. Nakon Mornara, „plavi“ dočekuju Veneciju u Evrokupu, a onda i Megu, u ABA ligi.

- Sad je svaki meč važan, pogotovo što se tiče ABA lige. Mi smo pobjedom protiv Cedevita Olimpije napravili

mijemo situaciju u kojoj se našao Virtus sa koronom i povredama. I mi smo imali iste probleme, od sredine novembra smo odradili svega četiri ili pet pravih treninga. Vidjelo se da nam nedostaje tečnosti u igri, ali, sa druge strane, igrali smo hrabro i dovoljno dobro šutirali što nam je donijelo pobjedu. Iskreno, ne znam koliko će timova biti u stanju da pobijedi u Bolonji – rekao je Džikić i dodao: - Iskoristili smo naše šanse, utakmica je bila veoma teška, jer je Virtus atletski, brz i agresivan tim, i svakako protiv njih nije lako igrati.

Ovo je velika pobjeda za nas, iskreno – zaključio je trener „plavih“.

9

15

poena je prosjek Popovića po meču u dosadašnjem toku sezone u Evrokupu

slobodnih bacanja bez promašaja je ubacio Popović u dosadašnjih devet utakmica Evrokupa

47,1 malo veći iskorak u odnosu na njih, i sad smo među tri ekipe koje su se izdvojile. Svaka pobjeda, svaka utakmica i naredna pobjeda je jako bitna

odsto je procenat šuta za tri poena Popovića, koji je do sada ubacio osam trojki, od čega pet u Bolonji protiv Virtusa

kako bismo održali korak sa Zvezdom i Partizanom i probali da do kraja izborimo što bolju poziciju za plej-of – S. J. zaključio je Popović.

NBA: Čikago slavio i sačuvao vrh na Istoku, poraz Denvera, Finiks siguran

Vučević odličan protiv svog Orlanda

Sutjeska jača za pleja Simića PODGORICA – Srpski košarkaš Stefan Simić je novi igrač Sutjeske, saopšteno je iz nikšićkog kluba. Simić igra na poziciji pleja i beka, a prvi dio sezone proveo je u zemunskoj Mladosti.

U karijeri je igrao za Megu, Smederevo, Napredak i Slobodu iz Užica.

Sa juniorskom reprezentacijom Srbije osvojio je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu 2014. godine.

Stefan će u dresu Sutjeske debitovati naredne sedmice,

VODIO „PLAVE“ DO POBJEDE: Petar Popović

kada je na programu četvrti „balon“ NLB ABA2 lige u Banjaluci.

- Znam dosta toga o Nikšiću.

Radujem se dolasku u Sutjesku. Razgovarao sam sa trenerom, nadam se da ćemo ispuniti sve ciljeve koje je klub zacrtao – poručio je Simić. S. J.

PODGORICA - Nikola Vučević je u pobjedi Čikago Bulsa nad Orlando Medžikom 126:115 bio jedan od ključnih igrača za provedenih 35 i po minuta na parketu.

Baranin je pored 18 poena imao 13 skokova, tri blokade i dvije asistencije i bio jedan od najzaslužnijih da ,,bikovi“ sačuvaju vrh Istočne konferencije NBA lige, sa učinkom 32-18 (pobjeda više i poraz manje od Filadelfije).

Krilo Derozan upisao je 29 a bek Levin 26 poena u meču u kom su svi starteri Čikaga ostvarili dvocifren skor. Za Orlando (11-41) krilo Karter je pored 24 poena imao osam skokova i šest asistencija.

Serija trijumfa Denvera (28-22) je završena, porazom 130:115 u gostima odličnoj Minesoti (26-25).

Odlična partija centra Jokića nije bila dovoljna za trijumf – Somborac je za 30 minuta na parketu upisao 21 poen uz 16 skokova i osam asistencija. Prava podrška saigrača

je izostala. Za Minesotu, centar Karl-Entoni Tauns je bio igrač meča sa 27 poena, deset skokova i sedam asistencija. Rezervista Prins je pored 23 poena imao devet skokova.

Sa 35 poena u posljednjoj četvrtini Golden Stejt je uspio da režira preokret u gostima i pobijedi San Antonio 124:120. ,,Ratnici“

su u odličnom nizu sedam trijumfa, čuvaju drugo mjesto na Zapadu sa skorom 39-13.

Ekipa je nastupila bez prve zvijezde Karija, kao i Ol-star krila Viginsa, pa je odgovornost preuzeo rezervista, bek Džordan Pul. Bio je junak trijumfa sa 31 poenom, šest skokova i pet asistencija. Bek Li dodao je 21 a krilo Mudi 20 poena. Za San Antonio (19-33) bek Marej je pored 27 poena imao po devet skokova i asistencija.

Najbolji tim lige Finiks (41-9) na svom terenu lako je pobijedio oslabljeni Bruklin 121:111. Svi ključni igrači Finiksa bili su raspoloženi: bek-šuter Devin Buker je pored 35 poena imao šest skokova, slavni plejmejker Pol je uz 20 poena imao čak 14 asistencija, a krilo Krauder upisao je 27 poena uz osam skokova.

Bruklin je u krizi, sa učinkom 29-21 pao je na tek šesto mjesto na Istoku. Irving je postigao 26, Harden 22 poena uz deset asistencija, a Grifin 17 poena u ovom porazu. S. S.

Arena

Četvrtak, 3. februar 2022.

Sportski miks

21 WPOLO.ME

Košarkašice Budućnost Bemaxa doputovale u Skoplje, gdje ih večeras (19 h) očekuje meč sa Badelom

Brejkom sačuvati san o prvom mjestu Jadran u Kotoru bolji od Primorca u 3. kolu domaće lige

Novljanima bokeški derbi Primorac Jadran

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa danas će staviti tačku na paklenih sedam dana i neuobičajeno jak ritam. Utakmicom protiv Badela – četvrtom u sedam dana, konačno će imati vremena za mini predah.

Podgoričanke su juče ujutro odradile trening u ,,Bemax areni“, a zatim otputovale za Skoplje. Preko Albanije i Kosova, zahvaljujući Draganu Raičeviću ekspedicija ,,plavih“ ekspresno je stigla do glavnog grada Sjeverne Makedonije, tako da mladim igračicama put nije teško pao, pa u dobrom raspoloženju očekuju večerašnji meč, koji počinje u 19 časova.

- Možda je malo i neuobičajeno, posebno za žensku košarku, kada dođe ovakav ritam utakmica, kada imamo više mečeva, nego treninga, jer zbog utakmica i putovanja, teško je da imamo vremena i trening da odradimo. Ali, iako smo u izuzetno napornom ritmu, vjerujem da ćemo pokazati dobro izdanje na ovom gostovanju i odraditi ono najbitnije, a to je da upišemo važnu pobjedu – rekla je Ksenija Šćepanović, mladi centar ,,plavih“, koja je dokazala

Tabela 18.00 - Montana - Vojvodina 18.00 - Plamen - Orlovi 19.00 - Badel - Budućnost Bemax 20.15 Triglav - Celje 1. Celje 10 9 1 +205 2. Bud. Bemax 10 9 1 +227 3. Vojvodina 10 5 5 +4 4. Montana 8 5 3 -6 5. Plamen 10 3 7 -105 6. Triglav 9 2 7 -111 7. Orlovi 8 3 5 -62 8. Badel 9 1 8 -152

19 19 15 13 13 11 11 10

da je u sve boljoj formi, a osim dobre igre u reketu dueli sa Plamenom pokazali su da zna majstorski da pogodi i van linije 6,75…

Badel je na startu Top8 faze bio blizu iznenađenja u ,,Bemax areni“. Ipak, Budućnost Bemax preživjela je najviše zahvaljujući hicima Anastasije Drobnjak. Sada, mjesec kasnije, Podgoričanke su sigurne učesnice završnog turnira, ali se bore sa Celjem za prvo mjesto pred fajnal for, dok je Badel bez šansi da bude u četiri najbolja tima. I pored toga, u taboru Podgoričanki prisutan je oprez.

- Taj meč sa Badelom dobro smo upamtile. Nijesmo bile na svom nivou i lako se moglo desiti da nas kazne. Zato sada moramo biti na visini zadatka, iako neće biti lako, jer je iza nas zaista paklenih sedam-osam

dana, što od putovanja, do utakmica, ali cilj je jasan. Kvalitetnije smo i to moramo dokazati – jasna je Drobnjak.

Za razliku od crnogorskog šampiona koji juri prvo mjesto, vicešampion Sjeverne Makedonije nema ambicije ni da bude na završnom turniru, jer je tek u prošlom kolu savladavši Triglav stigao do prvog trijumfa u Top8 fazi.

- Nakon utakmice sa Badelom gdje smo djelovale loše, te poraza u Celju, došla su dva meča u Podgorici protiv Plamena gdje smo uspjele da se vratimo u pravi ritam. Znamo da je Badel bez ambicija za fajnal for, ali znamo da protiv najboljih svi imaju poseban motiv. Vidjelo se da tim sa Stojanovskom, Kmetovskom, Maksimovskom, te Amerikankom Metju nije za potcjenjivanje.

Ali, prvi meč sa Badelom treba da nam bude dodatni motiv, da ne dozvolimo iste stvari, već da rivala uvedemo u svoj ritam. Želimo da pobjedom dođemo do situacije da u Podgorici protiv Celja igramo za prvo mjesto – objasnila je Dragana Živković, koja je protiv Plamena za poluvrijeme imala 12 asistencija i dokazala da je u sve boljoj formi, što će mnogo značiti podgoričkom klubu.

R. P.

6 8

KOTOR – Bazen ,,Nikša Bućin“.

Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Abramović i Matijašević. Rezultat po četvrtinama: 2:2, 2:1, 1:2, 1:3.

PRIMORAC: Kralj (šest odbrana), Isljamović, Drašković 1, Paunović, Gopčević 2, Mačić, Vukasović, Šekarić, Janović, Stanojević, Vučković, Matković 2, Vujošević 1, Vukšić.

JADRAN: Đurović (devet odbrana), I. Radović, Stevović, Vučurović, Obradović, Vujović 1, D. Radović 4 (1), Murišić, Gardašević, Muskat, V. Radović, Čaraj 1, Petković 2, Sladović.

Jadranu je pripao prvi derbi protiv Primorca u domaćem šampionatu. Novljani su u Kotoru zabilježili pobjedu (8:6), a duel je obilježio Danilo Radović. Odličan na golu bio je Darko Đurović sa devet odbrana.

U odnosu na prethodni meč u Regionalnoj ligi, koji je takođe pripao Novljanima (6:3), Primorac je golgeterski bio raspoloženiji, ali je slabo koristio situacije sa igračem više (8-1).

Slabu realizaciju u momentima kada su domaći bili brojčano jači uspjeli su da kompezuju preciznim šutevima iz daljine, a i brzom igrom što im je donijelo prednost od 4:2 na dva i po minuta pred kraj treće četvrtine. Serijom 3:0 kotorski vaterpolisti najavili su dobre stvari, ali tako nijesu mislili gosti. Upravo od tog trenutka

zaigrali su mnogo bolje i serijom 6:1 (tri minuta prije kraja) došli su do ogromnih ,,plus 3“.

Vrlo važnu ulogu odigrao je reprezentativac Radović koji je kod 6:5 blokirao šut domaćinu sa igračem više, a u sljedećem napadu iznudio isključenje i pretvorio ga u gol. Isti igrač pogodio je iz peterca za 8:5.

Očigledno da su Novljani od odmora bili fizički spremniji, uspjeli su da sačuvaju gol (primili dva u posljednje dvije četvrtine), a pokazali su veće strpljenje u ofanzivi.

- Imam utisak da utakmica nije bila lepršava. Vidi se da smo u pripremnoj fazi, ali, uspjeli smo da iskoristimo prilike koje smo stvorili što je napravilo razliku. Od drugog poluvremena podigli smo plivanje i iz toga je došla bolja igra. Naš stil je takav da forsiramo presing koliko god možemo, sa Primorcem je to dobro izgledalo, ali smo primili iz nekih situacija naivne golove. Vidi se da ima još dosta prostora za napredak, a ovakve utakmice mladim momcima znače i nadam se da će i naredni derbiji biti na isti način interesantni – kazao je Petar Radanović, trener Jadrana.

Trener Primorca Ranko Perović smatra da je Jadran u nekim situacijama bio smireniji i realizovao dobre šanse što je donijelo prevagu.

- Čestitam Jadranu na zasluženoj pobjedi. Jadran je u nekim situacijama imao hladniju glavu, realizovao neke šanse koje mi nijesmo. I tu se prevaga napravila. Sve u svemu, utakmica je bila izjednačena, a

ovoga puta prevaga je bila na strani Jadrana. Moji igrači su u nekim situacijama brzopleto reagovali. Već drugu utakmicu imamo problem sa igračem više, što je vezano i sa fizičkom spremom. Još uvijek u tom dijelu nijesmo na nivou zbog problema koje smo imali, ali idemo dalje. Svaka utakmica je škola za mlade momke koji treba da napreduju i uče – poručio je Perović.

Kataro Budva

7 8

KOTOR – Bazen ,,Nikša Bućin“.

Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Ivanovski i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 1:2, 0:2, 2:2, 4:2.

KATARO: Marinković, Vičević, Ristelić, D. Marković 4, J. Rajhel, Milić 1, Gopčević 1, Vujović, I. Marković, Baštrica 1, Nikaljević, Petrović, Bjelica, Kalezić.

BUDVA: Mandić, Ćetković, Žardan 2, Kovačević, Radonić, D. Dragović, Vukićević 3, N. Dragović 2, Latinović, Jablan, Drašković 1, Kosić, Kolesko, Korać.

Budva je opravdala ulogu favorita u Kotoru sa Katarom (8:7), osvojila prve bodove, ali se i kockala sa rezultatom.

Vodili su gosti 7:3 u uvodnim minutama posljednje četvrtine, da bi domaćinu dozvolili serijom 3:0 (4.50 prije kraja) da se približi na gol zaostatka.

Ipak, do iznenađenja nije došlo, jer su Budvani na 3.11 do kraja pogodili za ,,plus 2“. Kataro je u finišu, 23 sekunde prije A. M. kraja, smanjio na 8:7.

Zbog njih će se veliko planetarno takmičenje najviše pratiti

Najveće zvijezde ZOI: Šifrin, Hanju...

PODGORICA – Zimske olimpijske igre počinju u petak u Pekingu, a imena velikih planetarnih zvijezda sporta biće značajni aduti da se takmičenje prati sa izuzetnom pažnjom.

Prije svih, nastupi Amerikanke Mikaele Šifrin u alpskom skijanju biće pod lupom planetarne javnosti. Trostruka osvajačica Svjetskog kupa, dvostruka olimpijska i šestostruka svjetska šampionka prije dvije godine je doživjela porodičnu tragediju, tragičnu smrt oca. Od tada je, nakon

duge pauze, na putu povratka u vrhunsku formu.

Aktuelna liderka Svjetskog kupa u karijeri ima čak 73 pobjede na takmičenjima, svega 13 manje od rekordera Ingemara Stenmarka. Pri tome, tek u martu napuniće 27 godina!

Druga zvijezda je Japanac Juzuru Hanju (27), kralj umjetničkog klizanja. Za njega će ovo biti skoro izvjesno posljednji olimpijski nastup. U Pekingu će pokušati da tokom nastupa kompletira najteži skok, četvorostruki aksel, što se u ovom sportu dugo smatralo

neostvarivim na takmičenjima i predstavlja najveći rizik. Ukoliko uspije, imaće skoro garantovano zlato.

Amerikanka Kloi Kim je velika zvijezda snouborda, prije četiri godine osvojila je zlato u halfpajpu sa samo 17 godina, po čemu je postala najmlađa olimpijska šampionka svog sporta.

Od tada je prošla kroz period teških povreda, suočila se i sa teretom slave, a na nastupima je uglavnom nepobjediva.

U bijatlonu, velika zvijezda biće Norvežanin Johanes Tingnes Boe (28). Tako mlad već

ima 52 pobjede na takmičenjima Svjetskog kupa, trostruki je šampion Svjetskog kupa i treći na vječnoj listi po broju trijumfa u svom sportu. Ima tri olimpijske medalje i čak 12 titula sa šampionata svijeta. Ipak, ove sezone ima samo jednu pobjedu, a veliki rival Kventin Filjon Melje čak pet... Očekuje se veliki duel.

U brzom klizanju, a posebnom pažnjom pratiće se nastup briljantnog tima Holandije, a nacionalna ikona Sven Kramer, osvajač devet olimpijskih medalja, u Pekingu će se oprostiti

Mikaela Šifrin

od takmičenja.

Kada su ski-skokovi u pitanju, Japanac Rjoju Kobajaši je glavna zvijezda, u odličnoj formi, šampion Turneje četiri skakaonice i trenutno drugoplasirani na tabeli Svjetskog

Kloi Kim

kupa. Dueli sa Njemcem Gajgerom i Norvežanima Granerudom i Lindvikom obećavaju vrhunsku dramu i zabavu, za sveukupan utisak da će Zimske olimpijske igre u Pekingu biti veliki spektakl.

S. S.

Arena

22

OTKROVENJE TELEKOM 1. CFL: Mat reprezentativac i napadač Podgorice, s

ŠAH U Vajk An Zeu završen tradicionalni, 84. po redu ,,Tata Steel“ turnir

Karuana 0 Karlsen 1

Karlsen sve bliži 2900 ELO Pobjedom crnim figurama protiv Fabijana Karuane u pretposljednjem kolu i osvajanjem kontumacijom čitavog plijena u zadnjoj rundi protiv Danila Dubova, koji je ranije morao napustiti takmičenje zbog pozitivnog testa na korona virus, aktuelni svjetski prvak Magnus Karlsen (2868) ubjedljivo je slavio na tradicionalnom 84. po redu elitnom ,,Tata Steel“ super turnir u holandskom Vajk An Zeu.

SUPERIORNO Superiorni Norvežanin je sakupio 9,5 poena, pri čemu je šest partija riješio u svoju korist a sedam remizirao. Čak 1,5 poena manje na svoj konto upisali su, na drugom odnosno trećem mjestu Azerbejdžanac Šahrijar Mameđarov i Mađar Rihard Raport. Karlsenu je ovo osmo slavlje u gradu čelika zahvaljujući kome se

Četvrtak, 3. februar 2022.

približio magičnoj cifri od 2900 ELO za tri rejting poena.

- Imao sam devet dobijenih pozicija, od kojih sam pet realizovao. Istovremeno, bilo je mnogo stvari sa kojima sam bio zadovoljan, posebno u poređenju sa prošlom godinom kada nijesam uspio da odigram dobro i ostvarim željene rezultate. Ovoga puta sam zadovoljan postignutim. „Plus pet“ je veliki uspjeh, više nego dovoljan za osvajanje turnira. Ali, uvijek mislite da postoji nešto što možete učiniti bolje – izjavio je Karlsen nakon meča na tviteru.

VRIJEDNO TRUDA Međutim, iako je planetarni korifej zasluženo opravdao ulogu favorite, mora se konstatovati da njegov trijumf ovoga puta nije obilovao brilijantnim ostvarenjima za tablom kao prethodnih godina, a nije bilo ni one razlike koju je očekivao,

nakon što je sebi zadao cilj da dostigne 2.900 ELO poena na svjetskoj rejting listi. Ipak, pobijediti četiri igrača crnim figurama za ovjeru prvog mjesta na jednom od najprestižnijih turnira u godini je, bez sumnje, nešto vrlo teško i vrijedno truda. Karlsen je to takođe postigao vrlo ubjedljivo, žrtvujući materijal u središnjici u zamjenu za inicijativu.

Ali Norvežanin je otišao kući sa žaljenjem što nije igrao na tom nivou, na onom svom uobičajenom, tokom čitavog turnira, na kojem je imao uspone i padove, mjesec dana nakon što je sačuvao krunu protiv Rusa Jana Nepomnjašćija u Dubaiju.

S druge strane, 25-godišnji Mađar Rihard Raport koji je imao niz uspješnih partija i nalazio se na drugom mjestu, samo pola poena manje od vodećeg, mogao je održati uzbuđenje i neizvjesnost po

1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 g6 4.0–0 Bg7 5.c3 Nf6 6.Re1 0–0 7.d4 d5 8.e5 Ne4 9.Be3 cxd4 10.cxd4 Qb6 11.Qe2 Bd7 12.Ba4 Rac8 13.Nc3 Nxc3 14.bxc3 Qd8 15.Bb3 Na5 16.Rac1 Nxb3 17.axb3 Qb6 18.Qa2 a5 19.Qa3 Rfe8 20.c4 dxc4 21.bxc4 Qa6 22.c5 Bc6 23.Rb1 a4 24.Rec1 Rcd8 25.Nd2 Qe2 26.f3 Rxd4!

27.Bxd4 Qxd2 28.Rd1 Qf4 29.Qb4 e6 30.Bc3 (dijagram) Qxb4 31.Bxb4 Bxe5 32.Ba3 Bf6 33.Kf2 Be7 34.Rb6 Rc8 35.Rd2 f6 36.f4 e5 37.fxe5 fxe5 38.Re2 Rf8+ 39.Ke1 Rf5 40.Rb1 e4 41.Rc1 Bh4+ 42.g3 Bg5 43.Rb1 Rf3 44.Bc1 Bf6 45.Rb6 Rf5 46.Ba3 Kf7 47.Rf2 Rf3 48.Rxf3 exf3 49.Kf1 Bd4 0:1 pitanju konačnog plasmana do kraja turnira. Ali, on nije imao šanse da savlada Rusa Andreja Esipenka, sa kojim je poslije velike borbe remizirao.

U tom trenutku Karlsen je već bio na pragu pobjede protiv Karuane i otklonio sve dileme oko poretka na pobjedničkom postolju.

Konačna tabela: Karlsen 9,5, Mameđarov i Raport po 8, Giri 7,5, Karjakin i Van Forest po 7, Esipenko i Karuana po 6,5, Duda i Gujrati po 6, Šankland i Pragnanandha po 5,5, Grandelijus 4,5 i Dubov 3,5 poena.

U prostorijama ŠK „7. oktobar“ u Podgorici počela je nova serija brzopoteznih turnira. Na prvom ovogodišnjem cugeru dominirao je majstorski kandidat Milan Radoman koji je bez poraza sa šest pobjeda i jednim neriješenim ishodom, odnosno sa 6,5 poena, osvojio prvo mjesto. Drugo je pripalo FIDE majstoru Sretenu Đukanoviću sa 5,5 dok su treće i četvrto sa po četiri poena podijelili Draško Nikolić i Mirsad Đoković.

Zatim slijede Velimir Jeknić sa 3, Milivoje Pejović i Zoran Ralević sa po 2 te Dragoljub Abramović sa 1,5 poena.

Turniri se održavaju neđeljom sa početkom u 11 časova.

Da je jedan od najboljih brzopoteznih igrača – ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu – intermajstor Blažo Kalezić potvrdio je na rapid turniru u Nikšiću, u konkurenciji 66 učesnika iz naše zemlje i Bosne i Hercegovine.

Standardni prvotimac podgoričke Budućnosti je do pobjedničkog postolja stigao bez poraza, sa pet odlučenih partija i četiri remija, odnosno sedam osvojenih poena. Doduše, isti učinak imali su i Vuk Miletić, Veljko Draganić i Nikola Potpara ali su zbog slabijeg buholc koeficijenta lošije rangirani.

Među nagrađenima su i Miloš Vlatković, Andrej Šuković i Dragiša Blagojević sa po 6,5 te Igor Sarić, Sreten Đukanović i Dragan Popadić sa po 6 poena.

Interesantno je istaći da su specijalna priznanja pripala samo članovima ŠK „Mladost“, i to najboljem omladincu Dragoljubu Kovačeviću, zatim sestri i bratu

Ekipa koja je znatno podmlađena ove sezone je Podgorica, a jedan od onih koji nije u timu samo zbog ,,bonus pravila“, već zato što je i kvalitetom donio mnogo toga timu iz Lješkopolja je svakako Matija Krivokapić. Iako ima samo 18 godina, mladi napadač je pravo otkrovenje, ne samo Podgorice, već Telekom 1. CFL, zbog čega je skrenuo pažnju mnogih…

- Izuzetno sam zadovoljan, s obzirom na moje godine kako sve protiče. Dobio sam priliku u drugom dijelu prošle sezone kod Milorada Pekovića i trudim se da svojim radom i zalaganjem opravdam ukazano povjerenje, kako trenera, tako i svih u klubu. Moglo je da bude i bolje, kako na ličnom, tako i na klupskom planu. Ne želim da se zadovoljavam, već želim da se nadograđujem svakodnevno – kazao je na početku razgovora za Pobjedu Matija Krivokapić.

Pored nekoliko iskusnih i starijih igrača Krivokapić je pokazao da je važan adut ,,žutih“, a baš zbog toga biće od izuzetnog značaja njegov učinak za Podgoricu, koja će nastojati da izbjegne baraž.

- Svakako da prisustvo starijih i iskusnijih igrača nama mlađi-

ma mnogo znači. To neko iskustvo koje nama nedostaje oni nam prenose. Na planu samopouzdanja znači da sam uspio da se nametnem pored iskustva. Naglasio bih da je kolektiv najvažniji, a uvijek iz dobrog kolektiva iskoči pojedinac.

Rajs spreman da napusti Vest Hem

Kalezić potvrdio znanje i brzinu

Dominacija Radomana

PODGORICA – Fudbalski savez Crne Gore zbog razvijanja mladih igrača uveo je pravilo da svaki tim u postavi mora imati dva igrača ispod 21 godine. Upravo ti ,,bonus“ igrači, često prave problem trenerima, jer nekad nemaju dovoljno iskustva i kvaliteta, ali zbog propisa moraju biti u timu.

U trci za zvijezdu ,,čekićara“ tri velika kluba

Na rapid turniru u Nikšiću

Na cugeru NVO „7.oktobar“

Biser kojeg već mnogi

Nikolini i Đorđiju Anđeliću u kategoriji dama i igrača do 2200 ELO, Stefanu Mandiću do 2000 ELO i najuspješnijem predstavniku ovog uzornog šahovskog kolektiva – Bojanu Prijoviću.

Paralelno sa ovim međunarodnim turnirom održano je i takmičenje za mlade do 12 godina, na kojem je slavio Jovan Perišić (BiH), dok je njegov zemljak osvojio srebrnu medalju a bronzanom se okitio Milan Vetnić (ŠK „Dijagonale“).

Za odličnu organizaciju u restoranu „Knjaz“ se postarao direktor turnira Mišo Prijović, dok je internacionalni šahovski sudija Igor Vujačić bez primjedbi učesnika obavio ulogu glavnog arbitra.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Deklan Rajs (23), zadnji vezni i najbolji igrač Vest Hem junajteda, blizu je odluke da na ljeto napusti klub.

Engleski reprezentativac na stolu ima konkretne ponude Čelzija i Mančester junajteda, ali i šampiona Mančester sitija. Cijena obeštećenja mogla bi iznositi više od 120 miliona eura, spekulišu ostrvski mediji.

Vest Hem će pokušati da zadrži prvu zvijezdu, ali u klubu su svjesni da je Rajs kalibar igrača za najbolje klubove na svijetu.

Kako se navodi, vezista je razočaran jer londonski klub nije uspio da tokom januara angažuje bilo kakvo pojačanje. Trenutno je tim na petom mjestu u Premijer ligi, sa 37 bodova iz 23 odigrana meča, a borba za četvrto mjesto koje vodi u Ligu

šampiona biće teška.

Najviše interesovanja za njega do sada je pokazao Mančester junajted, a poznato je da je kao dječak Rajs bio navijač Čelzija. Za nacionalni tim Engleske već ima 27 nastupa uz dva postignuta gola.

R. A.

Četvrtak, 3. februar 2022.

tija Krivokapić, mladi skrenuo pažnju na sebe

g mjerkaju i klubovi

Da se rad i trud uvijek isplati najbolji je dokaz ovaj mladić.

U Podgorici je prve korake napravio još kao kadet, a već sada je nosilac igre u prvom timu.

Krivokapić je prošao sve omladinske reprezentativne selekcije, a ove sezone se istakao

Plaćena kaucija, optužen da je silovao i fizički napao partnerku

Grinvud pušten da se brani sa slobode PODGORICA - Mejson Grinvud (20), veliki talenat engleskog fudbala, pušten je iz zatvora u Mančesteru nakon što je plaćena kaucija.

Krilni napadač Mančester junajteda imaće pravo da se brani sa slobode, dok traje proces po optužnici da je silovao i fizički napao partnerku i prijetio joj ubistvom, u noći između petka i subote prošle sedmice.

Osamnaestogodišnja djevojka je tokom prethodnog vikenda na društvenim mrežama objavila uznemirujuće fotografije i audio-snimak, kao dokaze koji

Brojna interesovanja Mladi napadač je ove sezone na meti hrvatskih prvoligaških klubova.

Prema saznanjima Pobjede to su Rijeka, Lokomotiva, Gorica, ali i Salcburg i Fiorentina.

- Ne bih licitirao o imenima, jer imaju ljudi koji brinu o mojoj karijeri, a tu je i klub. Čuo sam i naravno da prijaju ta interesovanja, jer to je satisfakcija za neki minuli rad i prikazani talenat, ali i motiv da u budućnosti radim još više – skroman je Krivokapić.

protiv Bugarske.

- Posebno mi je zadovoljstvo svaki put kad igram za svoju zemlju, a još veći užitak za mene predstavlja kada na utakmici postignem gol kao što je ove sezone to bio slučaj kada smo igrali protiv Bugarske. Imao sam redovne nastupe u mlađim selekcijama i zahvaljujem se selektorima Drašoviću i Vukotiću na ukazanom povjerenju. Očekujem da ću pravim razvojem i igrama zavrijedjeti dres reprezentacije, odnosno da ću biti dio selekcije koja će odvesti Crnu Goru na veliko takmičenje – objasnio je mladi napadač.

Podgorica se nalazi u zoni baraža na devetom mjestu sa sedam bodova više od posljednjeplasirane Zete. Svaki naredni meč u nastavku sezone za ,,žute“ je klasifikacioni.

- Očekuje nas izazovna polusezona. Situacija na tabeli nije sjajna, ali vjerujemo u sebe.

Vrijedno radimo na pripremama i vjerujem da možemo izbjeći baraž – jasan je Krivokapić, koji nema dilemu kada su u pitanju želje na ličnom planu.

- Ciljevi su uvijek najveći.

Znam da me od njih dijeli mukotrpan rad. Ali upornost i rad se uvijek isplate. Želim igrati na top nivou, sviđaju mi se lige kao što su Njemačka i Španija, ali idem stepenicu po stepenicu – podvukao je Krivokapić. R. P.

Fudbal

PODGORICA – Grupi fudbalera koji su premašili trocifreni broj golova u nekoj ligi odnedavno pripada crnogorski internacionalac Bojan Kaljević.

Sada zadovoljan mogu u penziju

Trideset šestogodišnji Podgoričanin potpisao je 102 pogotka u prvenstvu Malte, čime je kompletirao nisku uspjeha u ostrvskoj zemlji u Sredozemnom moru.

Iskusni golgeter osvajao je titulu i Superkup, bio prvi strijelac lige, najbolji igrač, jedan od najboljih stranaca svih vremena, a sada može da kaže da je na Malti postigao skoro sve.

- Nisam u godinama kada treba da jurim brojke ili rekorde, ali zaista je lijep osjećaj nakon saznanja da sam postao igrač sa 100 i više datih golova u prvenstvu Malte. Dvadeset fudbalera je ostvarilo takav uspjeh u ovoj državi. Ovdje sam skoro devet godina i ovako nešto mi je falilo da zaokružim igračku karijeru koja se polako privodi kraju. Ponosan sam na sve što sam postigao.

Bilo je trofeja ličnih i klupskih, raznih priznanja, a nakon što sam premašio magičnu cifru pogodaka –zadovoljan mogu da odem u penziju – za Arenu je rekao Kaljević.

Pridružio se Dejanu Damjanoviću i Admiru Adroviću, koji su dominirali u Južnoj Koreji odnosno Telekom 1. CFL. - Imam oko 180 prvenstvenih utakmica, a 102 puta sam bio strijelac. Nije lako 100 golova dati na treningu ili odigrati trocifreni broj mečeva u nekoj ligi, a kamoli u takmičarskim duelima. Ja sam na Malti napravio kontinuitet.

Dugo sam ovdje i tu ću završiti karijeru. Ponuda je bilo sa raznih strana svijeta, ali ovdje sam se snašao, nisam htio da mijenjam, ni zbog sebe, a ni porodice kojoj prija ovdašnji život – ističe bivši član Jedinstva, Titograda, Rabotničkog, te uzbekistanskih Bunjodko-

ra i Metalurga.

Kaljević je na Ostrvu od 2013. godine. Nosio je dres Moste i Valete, ali se najduže zadržao u Balzanu, u koji su vratio ljetos.

I u ozbiljnim igračkim godinama predvodi ekipu. Od početka sezone tresao je mrežu pet puta, koliko i njegov saigrač, a nekadašnji ofanzivac Budućnosti – Miloš Mijić.

Najefikasniji su članovi tima...

- Petu godinu sam u Balzanu. Imam odličan odnos sa svima u klubu. Ovo je maltene moja druga kuća.

Nemamo baš željene rezultate, ali vjerujem da ćemo se plasirati u plej-of, među klubove koji se bore za titulu i Evropu. Krasi nas dopodljiva igra, ali ne čuvamo najbolje

Rastanak poslije tri mjeseca

Irak otpustio Željka Petrovića PODGORICA - Kratko je trajao selektorski mandat Željka Petrovića na klupi reprezentacije Iraka.

potvrđuju Grinvudovu krivicu.

U međuvremenu, klub se u potpunosti ogradio od mlade zvijezde ostrvskog fudbala – Grinvudovog imena više nema u bilo kojoj marketinškoj kampanji Junajteda. Nema dozvolu ni da trenira sa prvim timom, a saigrači su ga gotovo bez izuzetka ,,otpratili“ na profilima na društvenim mrežama.

Takođe, Grinvud je ostao bez sponzorstva kompanije Najki, a njegov lik je izbrisan iz serijala najpopularnije fudbalske igre FIFA. Kako ostrvski mediji spekulišu, karijera prvotimca Junajteda je uništena, a optužbe su toliko ozbiljne da mu skoro sigurno slijedi višegodišnja zatvorska kazna.

R. A.

Fudbalski savez te azijske zemlje objavio je da je sa crnogorskim trenerom raskinut ugovor nakon remija sa Libanom (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

Irak je prethodno izgubio od Irana (1:0).

- Niko mi ništa nije rekao. Ako želite da nekoga otpustite, valjda prvo treba da obavijestite tu osobu – kazao je Petrović za holandski ,,De Telegraaf“.

- Uopšte nijesmo loše prošli. Izgubili

Vilšir trenira sa Arsenalom Vezista Vilšir trebalo je da potpiše krajem januara za francuski Lil u Ligi 1.

Dogovor se neočekivano izjalovio, sada se očekuje da ne-

prednost. Poveli smo mnogo puta, čak i sa dva razlike, ali ni to nije bila garancija za pobjedu. Tu je i manjak sreće u pojedinim mečevima. Osmi smo na tabeli, ali ciljna zona je, srećom, blizu – poručio je Kaljević.

Korpulentni ofanzivac ima ugovor sa Balzanom i za sljedeću sezonu. Ali, trenutno je najbliži opciji da na ljeto okači kopačke o klin.

- Sve više se interesujem za trenerski posao. Krenuo sam sa školovanjem, a na Malti vodim omladince Balzana. Moguće je i da od ljeta budem uključen u stručni štab prvog tima. Razgovaraću sa predsjednikom kluba, a nakon toga donijeti odluku o sljedećem koraku – zaključio D. K. je Kaljević.

smo od Irana 1:0, bez četiri igrača koja su imala korona virus. Protiv Libana nedostajala su nam osmorica. Moj asistent mi je rekao da su bili veoma zadovoljni kako smo igrali.

Petrović je na funkciji selektora bio tri mjeseca, nakon što je naslijedio Dika Advokata, kojem je bio prvi saradnik.

Selekciju Iraka vodio je na Arapskom kupu i ostvario dva remija s Omanom i Bahreinom, i pretrpio poraz od Katara, što nije bilo dovoljno za prolaz grupe.

Dva kola prije kraja kvalifikacija za SP, Irak je peti od šest selekcija u grupi B. Osvojio je pet bodova, četiri manje od Ujedinjenih Arapskih Emirata na trećem mjestu koje vodi u baraž.

Iran i Južna Koreja su obezbijedili plaNe. K. sman u Katar.

Propao ugovor Engleza u francuskom Lilu

PODGORICA – Bivši reprezentativac Engleske Džek Vilšir (30) trenira sa bivšim klubom Arsenalom, jer je ostao bez dogovorenog angažmana.

23

KALJEVIĆEVIH 102 GOLA NA MALTI: Crnogorski fudbaler ostavio dubok trag u ostrvskoj zemlji u Sredozemnom moru

TWITTER/SOCCERIRAQ

Očekujem u drugom dijelu da budem još produktivniji i da sa klubom pokušamo izbjeći baraž. Ističem izuzetnu saradnju sa trenerom Nenadom Vukčevićem, koji ima fenomenalan pristup igračima – objasnio je Krivokapić.

Arena

kada jedan od najboljih igrača sredine terena na Ostrvu karijeru nastavi van Evrope.

Posljednji ugovor bivša zvijezda Premijer lige Vilšir imao

je u Bornmutu prošle sezone, a od ljeta prošle godine je bez angažmana.

Karijeru bivšeg prvotimca Arsenala su značajno sputale povrede, koš od ljeta 2011. godine.

Posljednji put u Premijer ligi igrao je u sezoni 2019-20, u Vest Hem junajtedu.

R. A.

24

Feljton

Četvrtak, 3. februar 2022.

9

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

U ono doba biti odgovoran za komentare bilo je vrlo stresno » Autor: Momir MATOVIĆ

ALEKSIJE – LEKO OBRADOVIĆ, DIREKTOR, LOVĆEN FILM

Ja sam pošao da studiram prava sa deset dinara koje su potrošene već prvog dana u polasku iz Berana, mog rodnog kraja. U Beogradu učestvujem u demonstracijama, dobijam batine i bježim za Skoplje, gdje sam se skrasio na Filozofskom fakultetu. Upisujem književnost i to je bila 14. grupa na Fakultetu, a 19. grupa je bila njemački jezik (germanistika).

Prema tome ja sam studirao dvije grupe: jezike i književnost. Jezici pod A, književnost pod B. Tako da – jednim udarcem završiš dvije grupe!

To je bilo jako značajno jer si tako osposobljen da se sjutra lakše zaposliš. U borbi za hljeb i za život, a da se ostane redovan student, mladić koji nema nikakvih sredstava za izdržavanje... Zato sam se do 1941. godine bavio mnogim poslovima. U to vrijeme sam bio novinar, glumac, čak pisac libreta operete pa sam od direktora muzičke škole Mokranjac u Skoplju dobio ponudu da ga napišem, a ja nijesam ni znao što je libreto osim onoga iz teorije književnosti a to je bilo sasvim površno i srećom sam to izbjegao. Najviše sam zarađivao spremajući đake za popravne ispite i tako sam se izdržavao. Svakako prvo sam studirao i već poslije prvih pet semestara ja sam prijavio i položio diplomski ispit iz književnosti kod poznatog profesora Petra Kolendića, akademika. Istovremeno sam bio pripadnik i aktivni član naprednog studentskog pokreta.

Iznajmljivao sam u Skoplju fotoaparat Rolleiflex sa stativom i snimao sam naše studentske manifestacije, izlete i jedino je to sačuvano pošto nam je kuća spaljena u toku rata, gdje je osim jedne glinene pepeljare i bardaka ostalo sačuvano oko 300 negativa koji pokazuju te studentske manifestacije i događaje, kao i fotosi udružene opozicije toga vremena i njihovih zborova kroz Makedoniju. Tu su i fotografije Joce Jovanovića Pižona, šefa Demokratske stranke Ljube Davidovića, gdje sam ja bio deligiran od studentske organizacije kao šef demokratske omladine za Južnu Srbiju.

Pisao sam neke male sastave još u Gimnaziji, bio sam itekakav glumac o čemu postoji dokumentacija u Gimanziji u



Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Aleksije Leko Obradović

 Prvobitna zgrada Radio-televizije Titograd

Beranama. Napisao sam sastav Dva Kiparisa ali sam samo jednu stvar zaboravio: ja nijesam imao pojma kako kiparisi izgledaju! Ali, je moj profesor koji je bio iz Dalmacije to znao, i dobijam peticu. Sarađivao sam u privatnom listu Naš dom vlasnika Zufera Musića istaknutog kasnije borca, Jugoslovena koji je bio u nekoj Zemljoradničkoj stranci prije rata, ali izdavao je list koji je malo bio i vjerski list, ali napredni list u Skoplju. Zatim sam radio za Našu riječ prvi studentski list čiji je urednik bio Miloš Macura, koji je kasnije postao akademik. Onda sam početkom 1941. godine prijavio diplomski iz njemačkog jezika i položio pismeni ispit. Dana 27. marta sam uhapšen, a 6. aprila sam pobjegao iz zatvora u Skoplju i za rat sam čuo u Peći na povratku za Crnu Goru. Za mene je završetak II svjetskog rata ili završavanje njegovo počinjalo oslobođenjem Berana 1943. godine, jer sam do tada boravio u tom kraju kao borac i ratni novinar u bataljon „mučenika“ kako su ga nekada zvali, koji je bio jedina vojna jedinica u tom dijelu Crne Gore do dolaska brigada 1943. godine. Bio sam urednik Slobode lista koji i danas izlazi u Ivangradu, a koji je skoro proslavio 50 godina od svog prvog broja. To je danas nasljednik

Aleksije Obradović: Bio sam urednik Slobode, lista koji i danas izlazi u Ivangradu, a koji je skoro proslavio 50 godina od svog prvog broja. To je danas nasljednik lista koje smo radili ja, Veselin Masleša, Radovan i Vera Zogović kao tehničko lice.

U međuvremenu sam bio i urednik Omladinskog pokreta još u ratu koji je desetodnevno izlazio

lista koje smo radili ja, Veselin Masleša, Radovan i Vera Zogović kao tehničko lice. U međuvremenu sam bio i urednik Omladinskog Pokreta još u ratu koji je desetodnevno izlazio i tu je moja zasluga. Poslije oslobođenja Beograda, negdje 18. septembra 1944. godine, bio sam pozvan da idem u CASNO. Sa patrolom III divizije pješke, preko Kolašina, Sinjajevine, Župe Nikšićke dolazim u oslobođeni Nikšić gdje se nalazila CASNO, Pokrajinski Komitet Crne Gore i tu mi saopštavaju da se osniva novi list.

Od te namjere pa do 20. oktobra smo proveli kao redakcija i osnivači lista Pobjeda u kojem sam ja bio urednik unutrašnje rubrike. Glavni urednik je bio Puniša Perović, zamjenik glavnog urednika je bio Bran-

ko Drašković, urednik spoljnopolitičke je bio Erih Koš, kulturne rubrike Mirko Banjević, rubrike Narodni front bio je profesor Đuranović, rodom iz Bjelopavlića, a rubrike Narodno oslobodilačka borba bio je Jovan Vukmanović. U Nikšiću smo se malo zadržali i ja dolazim na Cetinje, novembra 1944. godine. Rat za Crnu Goru je bio završen 7. januara, na Božić 1945. godine. Za to vrijeme kao što znate na Cetinju, postoji Pozorište, osniva se Crnogorsko omladinsko pozorište, Radio Cetinje jer smo bili kadar koji je na tom informativno-kulturnom programu sve radio. Organizovali smo mnoge manifestacije koje su poslije 15. maja 1945. godine začete i realizovale se u okviru našeg Odjeljenja za štampu

Rad na prvom broju Pobjede, Nikšić, 1944. godina

Aleksije Obradović: Bio sam itekakav glumac o čemu postoji dokumentacija u Gimnaziji u Beranama.

Napisao sam sastav Dva Kiparisa ali sam samo jednu stvar zaboravio: ja nijesam imao pojma kako kiparisi izgledaju!

Ali je moj profesor koji je bio iz Dalmacije to znao, i dobijam peticu odnosno informacije, iako su ostale tri najrazvijene Republike već imale Ministarstvo za informacije. To je bilo sve do 13. marta 1946. godine, poslije nacionalizacije svih kulturnih dobara u Jugoslaviji pa i u Crnoj Gori kada sam imenovan, tajno za izvanrednog delegata Ministarstva prosvjete, odnosno Vlade Crne Gore za formiranje prvog štamparskoizdavačkog preduzeća NRCG Obod Cetinje. Našli smo štampariju na ručni pogon i za period od 9 mjeseci stvoreno je to preduzeće. Ja sam, uz pomoć tadašnjeg ministra prosvjete

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415 Nika Pavića, ubijedio Vladu Narodne Republike Crne Gore za prvobitni naziv, misleći na prvog štampara Makarija. Potom, umjesto Mihaila Lalića koji je više bio sklon književnosti nego novinarstvu, odlazim u Tanjug koji je prije nas bio formiran. Tamo obavljam dužnost urednika spoljno-političke službe Tanjuga. Odatle sam trebao da idem na službu u inostranstvu i već bio naimenovan, ali je u međuvremenu došlo do zarobljavanja radio stanice koja je plaćena našim parama, a bila upućena iz Pariza za Albaniju. Desilo se presrijetanje tu u blizini Bara i ona je naravno bila zaplijenjena i tako ostala u Crnu Goru. A, zašto je došla u Crnu Goru, iako je bila preko potrebna i drugim krajevima Jugoslavije? Tada je već bila svađa sa Rusima, Informbiro... i procjena je bila da je Crna Gora zbog konfiguracije terena bila najbezbjednija u slučaju izbijanja novog rata.

Tako dolazim na mjesto osnivača i direktora Radio Titograda u Titogradu sve do 1951. godine. U ono vrijeme raditi na radiju, informisati, gledati komentare za koje ste bili lično odgovorni i kada se kopija svakog komentara morala dostavljati Centralnom komitetu, je bila izuzetno stresna situacija. Tada se moglo pogriješiti, zgriješiti i ogriješiti svakog trenutka. Tako sam imao i zadatak da u slučaju izbijanja rata lišim slobode sve one koji znaju nešto, jer naša radio stanica u slučaju napada je trebala da se preseli u Dubrovnik, a kasnije u Budošku pećinu kod Nikšića. A o programu i razvoju bi moglo mnogo da se priča. O tome kako smo stvarali Veselo veče, kako smo stvarali radio dramu, kako smo radili na našoj crnogorskoj muzičkoj kulturi, jer tu ima dosta nepoznanica. Izdata je knjiga o crnogorskoj muzičkoj kulturi na preko 400 stranica. Ja sam sa Miodragom Vasiljevićem, dopisnim članom SANU-a, radio na tome i spremali smo knjigu po prvi put, iako se prije toga nešto radilo sa Bosnom i Hercegovinom. Ali to je bilo prije na Cetinju. Tada se radio oratorijum, o Njegošu, o našoj slavnoj istoriji. I to je bio viši stupanj muzike. A ovo naše je bilo ono što je narod stvarao.

Mi smo imali Simfonijski orkestar, pa 16 muzičkih i vokalnih sastava. To je tada kulminiralo, stvarali smo ljude.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Ivm. br. 1400/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Atlas Banka AD Podgorica“ u stečaju, Ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vučićević Igor iz Bara, Popovići br. 17, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice ser.br. AA 1506382, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.02.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se III prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Vučićević Igor iz Bara, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika II reda 1/4, upisane u LN broj 208. KO Novi Bar, označenim kao kao katastarska parcela br. 6031/5, broj zgrade 0., po načinu korišćenja – Livada 2. klase, Potes Popovići, površine 776m2.

II Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 21.02.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, Ivm. br. 1400/15 od 28.09.2018. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u u LN broj 208. KO Novi Bar, i to: Upis zabilježbe rješenja o promjeni sredstava izvršenja Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića Ivm.br. 1400/15 od 28.09.2018.godine.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Ivm. br. 1400/15. od 25.01.2021. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 15.719,96 €.

VI Na trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5.

Zaključka, bez organičenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 1.571,99 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod Erste banke ad Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 02.02.2022. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

JELISAVKI – JELI BLAGOJEVIĆ

Počivaj u miru!

ŽELJKA VULANOVIĆ

236

FADIL KAROSMANOVIĆ 1. 1. 1953 – 2. 2. 2022.

Tata, tužan je pozdrav koji ne možes čuti. Tvoj častan život prekide se u zoru, 2. februara 2022. Otišao si i ostavio nas ranjene i neutješne.

Putuj, zvijezdo naša, i čuvaj mjesto za nas gore uz tebe.

Vole te tvoje ćerke ERNA i IRMA, unuka MAGDALENA i zetovi OGNJEN i JOVICA

238

FADIL KAROSMANOVIĆ 1. 1. 1953 – 2. 2. 2022

Ljubavi moja, bio si sve što sam ikada sanjala i željela u životu. Rano moja doživotna, dobroto moja, odnio si sa sobom i moju dušu i srce.

Da sam te bar jače grlila, da mi nisi izmicao, da smo znali da neće biti sjutra, pa da te ne puštam, jedini moj. Putuj, ponosu naš, a ja ću ovako ranjena, kao što sam ti obećala pred tvojim sklopljenim očima, da čuvam naše ćerke Ernu i Irmu i našu voljenu unuku Magdalenu.

Tvoja RADINKA 239

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Dana 1. februara 2022. u 84. godini preminula je naša draga

27

Posljednji pozdrav dragoj profesorici, Dana 02. 02. 2022 godine poslije kraće i teške bolesti umrla je naša draga

STANKA Danilova MERDOVIĆ

MIRJANI KALUĐEROVIĆ

rođena Raičević

JELENA Veselinova PAVLIĆEVIĆ rođena Kovačević

Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica dana 2. februara od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti istoga dana u 13 časova, na mjesnom groblju Tološi.

Kuća žalosti: Tivatska br. 29, Tološi.

Posebne emocije me vežu za srednjoškolske dane, najljepša sjećanja, slike.

U teškim devedesetim, bili ste naš uzor, sjajan profesor i čovjek.

Vaš profesionalni pristup, osmijeh, lijepa riječ ostaće duboko urezani u mom sjećanju.

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana će biti obavljena dana 03. 02. 2022 godine u 14 časova na Novom groblju na Cetinju u krugu porodice.

Ožalošćeni: sinovi ŽARKO i DEJAN, brat MILIVOJE, snahe DUŠANKA, ALEKSANDRA i MLADENKA, unučad JOVANA, ANA i MARKO, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala rodbina MERDOVIĆ i RAIČEVIĆ

Ožalošćeni: majka RADA, sin STEFAN, suprug VESELIN, brat ALEKSANDAR, svekrva RADMILA, zaove VESNA i MIRJANA, brat od ujaka BRANKO i ostala rodbina PAVLIĆEVIĆ i KOVAČEVIĆ

Vas đak, SAŠA MITROVIĆ 230

167

235 Danas se navršava šest mjeseci kako porodica

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 2. februara 2022. poslije kraće bolesti u 57. godini prestalo da kuca srce našeg dragog

DANIJELA MEDOJEVIĆ

STEVANA BOŠNJAKA Naučila si nas prve korake u psihologiji i psihoterapiji.

Njegovala i prepoznavala naše vrijednosti.

Brižno ukazivala na naše nedostatke, obuhvatala nas širinom tvoje tople Duše i ohrabrivala nas roditeljskim osmijehom.

Dala si nam krila i životne smjernice na putu našeg izbora.

Svi mi, TVOJA PRVA GENERCIJA STUDENATA Poslovne Psihologije, živimo i nastavljamo tvoju misiju.

živi bez svog sina, oca, brata, djeda, strica ...

Kako nose svoju bol samo oni znaju.

Koliko su ublažili našu bol izjavivši: „Da je on mogao da bira izabrao bi isto, da on strada da bi se jedna porodica spasila“, samo mi znamo i neizmjerno smo im zahvalni, jer su zatomili svoju bol da bi nama olakšali.

Hvala ti Bože što postoje ovakve porodice kakva je porodica pokojnog Stevana Bošnjaka, koje ljudima vraćaju vjeru u ljudsku dobrotu, plemenitost, praštanje, saosjećanje i razumijevanje nečijeg bola i kad je taj bol daleko manji od njihovog.

233

Daj im snage i strpljenja i ublaži njihovu bol i nagradi ih svojom nagradom.

Posljednji pozdrav dragoj

Dijeleći zajedničku muku shvatili smo da smo mi dobili nove članove porodice, kao što su i oni dobili brata i njegovu porodicu.

234

DANIJELI

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 3. februara u 14 časova, u porodičnoj grobnici Gornji Crnci – Piperi.

Ožalošćeni: supruga MARINA, sin MOMIR, ćerka TAMARA, brat SLAVKO, sestra SLAVICA, snaha RUŽA sa djecom, snaha JELENA, zet DUŠKO, unučad i ostala mnogobrojna rodbina ĆETKOVIĆ i RASPOPOVIĆ

223 Posljednji pozdrav dobrom i plemenitom

Neizmjerna hvala od porodica RAMIĆ, HALILOVIĆ, HRVIC, VRTAGIĆ i HALILČEVIĆ

Dragom

PAJU Porodici iskreno saučešće.

koleginici, prijateljici ...

Učili smo i psihološki rasli zajedno i gradili struku kojoj ćeš ostati model.

198

UDRUŽENJE PSIHOLOGA CRNE GORE 229

SPASOJU KRIVOKAPIĆU

Posljednji pozdrav

BOŽIDARA – BOŽA ĆETKOVIĆA

Prerano pođe u zagrljaj dobrim roditeljima i bratu Radži.

Plemeniti i dobri naš Pajo, tuguje za tobom tvoja ujčevina 231

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Tvoj đeveričić DRAGAN ŠARANOVIĆ sa porodicom 237

Posljednji pozdrav dragom komšiji

RATKO i LJEPOSAVA ROGANOVIĆ sa porodicama

VESKU DRAGUTINOVIĆU

PAJU KRIVOKAPIĆU

od NATAŠE DAMJANOVIĆ sa porodicom

Od DRAGANA VUKOVIĆA sa porodicom

ĐORĐINI ĐUKI Dragutinovoj ŠARANOVIĆ Počivaj u miru, draga strina.

BOŽO, NEMANJA i NEBOJŠA SIMOVIĆ

232

174

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

Četvrtak, 3. februar 2022.

Dana 2. februara 2022. godine umrla je naša voljena Тужним срцем јављамо да је дана 2. фебруара 2022. године у 81. години живота после теже болести преминуо наш драги

ĐORĐINI – ĐUKI ŠARANOVIĆ

MARGITA Antova DUMEZIĆ rođena Savićević

Ponosni smo na tebe.

Sin VESELIN – ŠARO, snaha SLAVICA, unuci MILOŠ, MARKO i PAVLE

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istoga dana u 15 časova, u Zupcima kod Bara, u krugu porodice.

ПЕТАР - МИЋО Томов УСКОКОВИЋ У складу са епидемиолошким мјерама саучешће ће се примати 3. фебруара од 12 до 14 часова у капели у Спужу, након чега ће се и обавити сахрана.

224 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

Ožalošćeni: sin BORO, kćerka EVA, unučad TEA i BRANKO i ostala rodbina

Ожалошћени: синови: ВЕСЕЛИН и ЗДРАВКО, ћерке СНЕЖАНА и ВИОЛЕТА, снаха ТАЊА, сестре СЛАВКА, РУЖА и ЗАГА, братаничне, братанићи, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна фамилија УСКОКОВИЋ и МАТАНОВИЋ

207

ĐORĐINI – ĐUKI ŠARANOVIĆ Tvoja beskrajna ljubav i toplina ostaće vječno u našim srcima.

154 Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci

Тужним срцем јављамо да је дана 2. фебруара 2022. у 91. години живота, преминуо наш драги

Unuk MILOŠ, snaha MAKICA, praunučad DRAGUTIN, ANA i DUNJA

225

MARTI DUMEZIĆ

МИРКО Радованов МИЛАТОВИЋ

Posljednji pozdrav dragoj Hvala na neizmjernoj ljubavi, velikoj podršci i pažnji.

Volimo te.

У складу са епидемиолошким мјерама, сахрана ће се обавити 3. фебруара, у кругу уже породице, на мјесном гробљу Дабовићи, у 14 часова.

Sin BORO i kćerka EVICA Ожалошћени: синови МОМИР и НИКОЛА, кћерке СОЊА и ВЕСНА, снаха МИЦА, унучад, праунучад и остала родбина

ĐORĐINI - ĐUKI ŠARANOVIĆ 227 Živjećeš vječno u našim srcima.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti

193

Ćerka BRANKA DIMITRIJEVIĆ, zet PREDRAG, unuci ANTONIO i SAŠA sa porodicama Dana 2. februara 2022. u 95. godini umrla je

MARTI DUMEZIĆ

226

Nedostajaće nam tvoj topli doček, nježan osmijeh i čvrst zagrljaj.

Zauvijek sa nama.

Posljednji pozdrav dragom

Kćerka EVICA, unučad TEA i BRANKO i zet ŽELJKO

OLGA Dimitrijeva SEKULOVIĆ

228

PAJU

rođena Dabetić

Posljednji pozdrav

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti dana 3. februara u 14 časova na seoskom groblju u Brskutu.

Kuća žalosti: I proleterska br. 86, Masline.

RADE, NENAD, NIKOLA, NADA i SLAVICA

SPASOJU PAJU KRIVOKAPIĆU

173

Hvala ti za sve predivne trenutke koje smo proveli zajedno, vječno ćemo pamtiti tvoju plemenitu dušu i vedri duh.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Tvoji MILENA, JAKOV i NEVENKA 199

Ožalošćeni: sin VESELIN, kćerka BOŽIDARKA, snahe DRAGANA i GARA, sestra MIRUNA, bratanić GORAN, bratanična ZORA, unučad, praunučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica SEKULOVIĆ i DABETIĆ

162

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Dana 1. februara 2022. umrla je u 83. godini naša draga

29

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Napustila nas je naša voljena

NADI PEJOVIĆ

NADEŽDA – NADA Veljova PEJOVIĆ rođena Marković

od SAŠE, KEKE i SLAVICE 204

Shodno epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 2. februara u 13 časova, na Novom groblju – Cetinje.

MIRJANA Brankova KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

rođena Petrović 1951–2022.

Ožalošćeni: sin RADOICA, ćerke RADMILA, TANJA i VESNA, bratanić SVETO, bratanične NADA, SVETLANA i MILICA, snahe MAJA, MILEVA i JELENA, đeveričić ŽELJKO, đeverična LJILJANA, sestrić VELJO i sestrične MIRJANA, MILICA i DIJANA, unučad VUKAN, DUŠAN, MILOŠ, TINA, TEA, LANA i MIA i ostala rodbina PEJOVIĆ i MARKOVIĆ

NADI PEJOVIĆ

Sahrana je obavljena 3. februara 2022. u 12 časova u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.

od VELJA VUJADINOVIĆA sa porodicom

153

203

S velikim bolom opraštam se sa voljenom majkom

Posljednji pozdrav tetki

Ožalošćeni: suprug BRANKO, sin FILIP, kćerka JELENA, brat NIKOLA, snahe ALEMA – LELA, GORICA, zet BRANKO, unučad MARINA, ANJA, ZORANA, IVAN i ANDREA i ostala rodbina NADI

NADEŽDOM PEJOVIĆ Žašto!!! I ti, majko, tiho zaspa i pridruži se tati, tamo na nekom boljem mjestu.

Kako doći na vratima – vaša mjesta prazna.

Utjeha će mi biti Rašo i njegova porodica.

Znala si koliko te volim ali nikad nećeš znati koliko ćeš mi nedostajati.

Sad bezbrižno i mirno spavaj, neka ti je zemlja laka.

Čuvat ću te zauvijek od zaborava.

Počivaj u miru, draga moja tetka.

Neka te anđeli čuvaju.

202

211

MIRJANA ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi

Драгој тетки

Šćerka TANJA, unuka MIA, zet MIGO 161

НАДИ

NADA Veljova PEJOVIĆ

Тужан је растанак са тобом, тетка! Почивај у миру, а ја ћу те чувати од заборава. Ти си за мене била посебна... Никада нећу заборавити твоју љубав и пажњу коју си пружала мени и мојој породици. Тешко је замислити да те више нећу видјети. Нек твоја душа почива у ЦАРСТВУ НЕБЕСКОМ!

Majko, prije deset dana smo ispratili tatu na vječni počinak.

Tada si ustala i rekla: „Srećan ti put Veljo, brzo da dođeš za mene“!

Uvijek si nas učila da moramo biti spremni na sve životne izazove.

Počivajte u miru. Šćerka RADMILA, zet DRAGAN, unuci DUŠAN i MILOŠ

NADI PEJOVIĆ Tvoja pažnja, ljubav, lijepa riječ i briga za sve nas zauvijek će ostati u našim srcima.

Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava.

157

Tvoji: RAŠO, MAJA, VUKAN i TINA

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Сестрична МИЛИЦА са породицом

175

NADI

NADI PEJOVIĆ

Od ŽELJKA sa porodicom

od SVETA MARKOVIĆA sa familijom

158 Posljednji pozdrav majci i babi

156

NADA Veljova PEJOVIĆ

NADEŽDI PEJOVIĆ Draga Majko, teško je prihvatiti istinu da više nikada nećemo osjetiti toplinu tvoga zagrljaja. Sa sobom si odnijela porodičnu čvrstinu, oslonac i ljubav koja će nam mnogo nedostajati.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav

Majko, prazna je danas tvoja stolica na kojoj si nas čekala, dočekivala i ispraćala.

Brzo si otišla u zagrljaj našeg tate.

Od tebe smo naučili što je najvrednije u životu i kako izgleda pravi borac.

SPASOJU – PAJU KRIVOKAPIĆU

Ožalošćeni: sin RADOICA, šćerke RADMILA, TANJA i VESNA 160

Od porodice pokojnog VOJA MARKOVIĆA

Šćerka VESNA, unuke TEA i LANA 159

205

e-mail: oglasno@t-com.me

163

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Posljednji pozdrav našem drugu, bratu i kumu Dana 2. februara 2022. u 62. godini preminuo je naš dragi

BOJAN Borislavov BOJIČIĆ

ŽELJKO Milovanov ORLANDIĆ

BOJI

Teško je naći riječi i oprostiti se od tebe. Prerano si nas napustio i ostavio tužne i slomljene.

Dragi naš Bojane, počivaj u miru i anđeli neka nam te čuvaju, a mi ćemo u našim srcima i mislima dok postojimo.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu porodice dana 2. februara na seoskom groblju Seoce – Crmnica.

Ožalošćeni: ćerka SANDRA, sinovi MILOŠ i PETAR, sestra NEVENKA, unuka TATJANA, unuk DAVOR, tetka DANICA, brat od strica MARTIN, sestra od strica MARTINA, brat od tetke LJUBO, sestra od tetke LJUBICA, bratanići, sestrići i ostala porodica ORLANDIĆ i RADEVIĆ

Tvoji ujak FRANO, ujna BISERKA, brat NIKOLA, sestra NINA i sestrična DARIJA

Živjećeš dok žive uspomene na tebe!

218

215 Posljednji pozdrav našem dragom

BOJAN Borislavov BOJIČIĆ

TVOJI ,,RUBEŽIĆI“

Prevelika je tuga i bol i teško je naći riječi i reći zbogom.

Bio si dio naših života i teško će biti bez tebe.

Počivaj u miru, anđeli neka te čuvaju, a mi ćemo čuvati uspomenu u našim srcima dok smo živi.

ŽELJKU ORLANDIĆU Tvoj ujak SLOBODAN, ujna DANIJELA, braća IGOR i SANDRO i sestra ENA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka SANDRA, unuka TATJANA, unuk DAVOR i zet ŽELJKO 216 Posljednji pozdrav našem dragom

217

219

S nevjericom u okrutnu istinu opraštamo se s tugom i poštovanjem od dragog

BOJANA BOJIČIĆA

BOJANU

MILENKO i LENA MIJOVIĆ 212 VOJO, RADA i IVAN KALEZIĆ

BOJAN Borislavov BOJIČIĆ Brate naš, tvoj prerani odlazak ostavlja veliku bol i prazninu u našim srcima. Dio našeg srca odnio si sa sobom.

Sjećanje na tebe nikada neće izblijediti. Živjećeš u nama vječno.

Posljednji pozdrav dragom Tvoji NINA i NIKOLA

190

220

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BOJANU

Sa tugom u srcu se opraštamo od našeg voljenog

FILIP ŽIŽIĆ sa porodicom 168

DESI

Posljednji pozdrav dragom

BOJANA Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Neka tvoja duša počiva u miru.

BOJANU Borovom BOJIČIĆU

DUŠKO i SLOBO sa porodicom

Tvoji: tetak EMIL, tetka SLAVICA, braća DADO i DAMIR, snaha JOVANA i bratanić MATEO

ZDRAVKO VUČEKOVIĆ sa porodicom 222

170

221

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Oči majčine, živote tatin

Živote sestrin, sve sestrino

BOJANE

BOJANE

Otišao si i ostavio nas ranjene i neutješne. Srećo naša, koga majka sada da zagrli, koga tata da zove svaki dan, kako da se živi bez tvog osmijeha i glasa.

Ponosu naš i ljubavi naša, juče su se sa tobom ugasile i naše duše. Putuj, zvijezdo naša, i čuvaj mjesto za nas gore uz tebe.

Tvoja porodica biće snaga za naše srce prepuklo i napaćeno. Čuvaćemo tvog Bogdana, Božidara i tvoju Mariju.

Rano moja doživotna. Sve moje. Ljepoto moja. Dobroto moja. Brate moj jedini.

Kako ću ja, brate moj, bez tebe dalje? Odnio si sa sobom i moju dušu i moje srce.

Kako da te ne vidim više, ne čujem ti glas, da me ne dočekaš i da mi ne dođeš, brate moj.

Bio si moja sigurna luka, moj prijatelj, moja sestra i brat.

Srećo moja, Da sam te bar jače grlila, da mi nisi izmicao, da smo znali da neće biti sjutra, pa da te ne puštam, brate moj. Putuj zvijezdo naša, ponosu sestrin. A ja ću ovako ranjena, kao što sam ti obećala sinoć pred tvojim sklopljenim očima da čuvam tvoga Bogdana, tvoga Božidara, tvoju voljenu Mariju i naše majku i tatu, onako kako ti to od mene i očekuješ.

Srećo sestrina.

Tvoji MAMA i TATA Sestra TAMARA sa porodicom

177

178

Posljednji pozdrav našem dragom

BOJANE

BOJANU BOJIČIĆU

Ljubavi moja. Bio si sve što sam ikada sanjala i željela u životu.

Moj muž, moj prijatelj, moja snaga, otac moje djece.

Jedini voljeni moj. Ostavio si me da živim sama sa našom djecom koja će, ljubavi moja, življeti uskraćena za tvoju bezgraničnu ljubav i dobrotu.

KOLEGE IZ DIREKCIJE ZA RAZVOJ I INŽENJERING EPCG

Tvoja MAKA, BOGDAN i BOŽIDAR

176

192

31

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Dana 2. februara 2022. u 85. godini, preminula je naša draga

Sa ljubavlju

Otišla je na vječni počinak moja draga tetka

MIRKU posljednji pozdrav.

DESANKA – DESE Batova MARKOVIĆ

DEJAN, DEJANA, DRAŽEN

DECA

rođena Đurišić

147

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti dana 3. februara u 14 časova, na seoskom groblju u mjestu Buronje, u krugu porodice.

MIRKO Hvala ti na svemu jer si učinio moje djetinjstvo nezaboravnim.

Sreća je bila imati te pored sebe, a još veća privilegija odrastati uz tebe.

Zauvijek u mom srcu.

Tvoja unuka DEJANA

SVETO i MIRA sa porodicom

Ožalošćeni: ćerka LIDIJA, sinovi MARJAN i MARINKO – PURA, brat GOJKO, sestre MILEVA i BOSILJKA, đever ARSENIJE – ACO, jetrva RUŽICA, snahe PERSA, DRAGANA i MILICA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričić, đeverična i ostala mnogobrojna familija MARKOVIĆ i ĐURIŠIĆ 210

148 Posljednji pozdrav dragom tetku

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

Posljednji pozdrav strini i jetrvi

171

MIRKU VULETIĆU Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

DESI

BLAGOTA MIJANOVIĆ sa porodicom 164

FADIL KARAOSMANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom tetku

MIRKU VULETIĆU Sjećanje na tebe, tvoj lik, dobrotu ostaće vječno u našim srcima.

RADIVOJE MIJANOVIĆ sa porodicom 165

1. 1. 1953 – 2. 2. 2022.

Sa neizmjernom tugom u srcu javljamo da je naš dragi Fadil preminuo u zoru okružen brižnom pažnjom i ljubavlju svojih najmilijih.

Sa ponosom ćemo pričati o tebi, tvojim čistim životnim putevima i ogromnoj ljubavi kojom si nas obasipao svakodnevno.

Nedostajaćeš dok je svijeta i vijeka, ne damo te zaboravu.

Saučešće primamo 3. februara 2022 od 9 do 14.30 časova u Islamskom kulturnom centru u Baru, a sahrana će se održati istog dana u 15 h na groblju Belveder u Baru.

Posljednji pozdrav svaku i tetku

Bila si naša sestra, naš veliki prijatelj, podrška i oslonac.

Toliko godina je iza nas, uzajamnog poštovanja, pažnje, dobrote, sloge i lijepe riječi.

Hvala ti za sve, neka ti duša nađe mir jer si to zaslužila.

ACO i RUŽA

188

Zbogom strina

Ožalošćeni: supruga RADINKA, sin ADIL, kćerke EMINA, AZRA, ERNA i IRMA, zetovi SAJID, OGNJEN i JOVICA, osmoro unučadi i mnogobrojni prijatelji mu žele vječni mir i spokoj

MIRKU VULETIĆU Tvoju dobrotu, iskrenost i plemenitost vječno ćemo pamtiti i čuvati u našim srcima od zaborava.

DESO

CVIJETA, MILAN i DRAGAN ROGANOVIĆ sa porodicama 166 Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

206 Posljednji pozdrav dragom

Ti si naše djetinjstvo, sjećanje na Buronje, na tvoje dočekivanje i osmijeh sa balkona.

Bila si iskrena i prava podrška našim roditeljima.

Ostala si uz našeg brata, onda kad su njegovi dani izgubili smisao.

Zato si za nas zauvijek Velika.

Ostaćeš poštovana u našim srcima i biti još jedna naša svijeća.

Hvala ti za sve.

IRENA i NEMANJA

MIRKU VULETIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a tvoja dobrota i plemenitost ostaju u našem sjećanju.

208

MIRKU VULETIĆU

VELIKA i VESELIN HAJDUKOVIĆ sa porodicom 146

Prijatelji VUŠUROVIĆI

189

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Tužnim srcem javljamo da je dana 1. februara 2022. godine preminuo naš voljeni i nikad prežaljeni

33

E moj

ŽELJKU Vukmirovom FUŠTIĆU

UJAČE

VESELIN Vladov DRAGUTINOVIĆ 1962 – 2022.

S tugom i poštovanjem,

STANARI ZGRADE RUSKA KULA M3

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 2. februara u 14 časova na Novom groblju na Cetinju.

191 Ožalošćena porodica: brat ZORAN - BAĆO, sestre VESNA i ZORICA, snaha JELENA, sestrić MARKO, sestrične IVANA, IRENA, JASNA, JELICA, MARIJA i MILICA i ostala mnogobrojna rodbina DRAGUTINOVIĆ i ujčevina PRAVILOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

E moj ujače, osvanu i ovo jutro, jutro što donose one crne ptice, koje pogrešno zovu zloslutnice, a nisu, nego tužbalice sa krilima što prve obuku korotu.

Probudiše me da mi kažu, da su one uzele crna, a ti bijela anđeoska krila. Valjda je to tako i na zemlji i na nebu su anđeli, samo ih mi slijepi ne vidimo.

E moj Ujače, nekako, nikad ne stigoh da ti kažem koliko sam te volio, posebno te cijenio i kako me je srce boljelo za tobom.

Nikad nećemo zaboraviti taj strašni dan kad se ugasila svjetlost u tvojim očima i kada je tvoje srce prestalo da kuca.

Ostavio nas je dobar čovjek široke duše i velikog srca u kojem je bilo mjesta za sve ljude ovog svijeta. Iz srca teku naše suze, peče bol i plače duša.

Neka ti je laka crna zemlja i vječni pokoj u carstvu nebeskom.

Tvoji: MARKO, JASNA i MARIJA

179 Posljednji pozdrav dragom ujaku

VESKU

187

MOMO, STANKA, SONJA, MARIJA i IVANA

Posljednji pozdrav dragom

209

VEDŽU

VESKO DRAGUTINOVIĆ

Ode ti meni, Vedžo moj, Kako da ti kažem zbogom, ne mogu i neću.

Reći ću ti hvala za svako slovo, svaku pjesmicu koju si mi pomogao naučiti, za svaki sabrani razlomak.

Hvala ti što si me naučio voljeti Crnu Goru, Lovćen i Cetinje.

Hvala ti za svu ujčevinsku ljubav, Rano moja.

Tvoj častan život ujače i dobrota zaslužuju vječnu ljubav i poštovanje. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

182

Sestrična JELICA sa porodicom

IVANA sa porodicom

VESKU Dragi brate, ne možemo da vjerujemo da si nas zauvijek iznenada napustio i tako ne dozvolivši da se pozdravimo i zagrlimo, pred tvoj vječni put.

Tvoj častan život i tvoja dobrota obavezuje nas da se ponosimo tobom.

Počivaj u miru voljeni naš, brate, ujače i šura.

185 Od sestre VESNE VESELINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom brataniću

Posljednji pozdrav dragom đeveričiću i bratu

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru

186 Dragi brate

VESKU

VESKU

VESKU

Počivaj u miru, dobra dušo.

od tetke DRAGE JABUČANIN sa porodicom

MILUŠA, MILOŠ i MILENA 201

VESKU

Bolna je istina da si nas napuštio.

Počivaj u miru.

IRENA, zet MILJAN sa porodicom 181

200

Posljednji pozdrav zaovi i tetki

Neka ti naše suze ne remete mir.

Počivaj u miru.

VESKO

Brat BAĆO, snaha JELENA 180

Voljena naša majko i baba

Tvoj iznenadni odlazak ostavio nas je u nevjerici i u našim srcima ostavio veliku prazninu i bol.

S ponosom pričamo o tebi i bratskoj ljubavi koja će nam nedostajati.

Takvog ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra ZORICA i zet BOŠKO sa porodicom 184

KOSA VUJIČIĆ

DECO Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam podarila.

Bila si anđeo koji hoda zemljom. Hvala ti za ljubav kojom si nas grlila.

OLJA, MARTIN, FILIP, DANIJELA i BALŠA ĆOROVIĆ

PERSA, SAŠA i RAJKA sa porodicama 194

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VESKU DRAGUTINOVIĆU

151

Uvijek ćemo te se sjećati s tugom i poštovanjem.

e-mail: oglasno@t-com.me

Familija pok. LJUBA MARTINOVIĆA 183

34

Oglasi i obavještenja

Dana 1. februara 2022. u 60. godini, preminuo je naš voljeni

Četvrtak, 3. februar 2022.

Mom tati

Počivajte u miru, postojite i trajete sa nama

NIKOLI ĆUPIĆU

MIODRAG – MIJO Mirkov MORAČANIN

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 2. februara od 17 do 19 časova i 3. februara od 11 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Objasnili su mi da te nema i da te nikada neću viđeti. Svakodnevno postavljam pitanje zašto baš ja nemam tatu, zašto je to moralo da se desi tako, nijedan odgovor me ne zadovoljava, pa opet pitam...

Ono što me čini srećnom je vjerovanje u to da me gledaš i čuvaš i da si ponosan na mene!

Volim te, tata!

MILAN Maksimov SAVIĆEVIĆ

DARA Milanova SAVIĆEVIĆ

1918 – 1999.

1932 – 2021.

Tvoja ćerka LUCIJA

Ožalošćeni: supruga RADMILA, sinovi ZORAN i PREDRAG, brat MILAN, sestra MILANKA, snahe ANA, NADA i VESNA, unuka MIA, stričevi RADISAV i MILISAV i ostala mnogobrojna rodbina

195

OLGA – MIKA Milanova SAVIĆEVIĆ 3. 2. 2020 – 3. 2. 2022.

Voljenom bratu

1952 – 2013.

Vaši: sin VASKO, kćerke NAJA i ANA, unučad MARIJA, SAŠA, MARKO, BALŠA i ŽAN, praunučad LUKA, DANILO, LUCIJA, PETRA i VIKTORIJA

155

POMENI

145

ALEKSANDAR ACO BOKAN Godina dana od kada nas je napustila naša draga

3. 2. 2014 – 3. 2. 2022.

Prošle su dvije godine od kada si nas tiho i bez pozdrava napuštio.

Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju u sjećanjima, na tebe ponosan, u srcu tužan.

Tvoj IGOR

DARA Milanova SAVIĆEVIĆ

VIDOSAVA GRBOVIĆ

214 Deset je godina od kada je prestalo da kuca veliko i plemenito srce našeg brata

Osam godina otkad nema tvog lika, glasa i roditeljskog zagrljaja.

Stalno si nam u mislima i u srcima.

Nedostaješ…

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe, na tvoju dobrotu koju sa ponosom pominjemo.

Neka u miru počiva tvoja duša.

Tvoja kćerka NAJA, unuci MARKO i BALŠA, snaha SOFIJA i zet VOJO LUBARDA 149 Godina dana od kada nas je napustila naša draga

ĐORĐIJA ĐOLA MARTINOVIĆA

Tvoji: sinovi SRĐAN i BORIS sa porodicama

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu koju si ostavio za sobom, svakim danom nam sve više nedostaješ.

Sa ponosom i ljubavlju čuvaju uspomenu na Tebe

DARA Milanova SAVIĆEVIĆ

169 S poštovanjem i sa puno ljubavi čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tri godine je od smrti naše majke

Tvoje sestre BOSE i MILEVA Tvoja kćerka ANA, unuka SAŠA i praunuka PETRA 196 150 Prošlo je deset godina od iznenadne smrti našeg dragog brata, đevera i strica

3. 2. 2003 – 3. 2. 2022.

Sjećanje na našeg voljenog brata

DRAGANE RAJOVIĆ Tvoje kćerke JOVANA i NEVENA 172 Dana 3. februara navršava se godina dana od smrti mog brata i našeg ujaka

ĐORĐIJA – ĐOLA Ivovog MARTINOVIĆA ĐORĐIJE – ĐOKO PAVIĆEVIĆ Počivaj u miru, naš dobri Đole, a mi koji smo te voljeli kao rođenog, i dalje ćemo se sjećati Tvoje dobrote i blagorodne duše.

BLAŽA Dušanovog VUKŠIĆA Ponosni smo što si bio dio naših života.

Tvoji: BOSE, DRAGANA i ĐURO sa porodicama 213

Zauvijek ožalošćeni: brat ZORAN, snaha RADMILA, bratanić i bratanične PAVLE, MARIJA i MAJA sa porodicama

197

Nedostaješ nam kao i prvog dana. Žale za tobom: brat SLOBODAN – ŠUNJO, sestre DESANKA, NADA, ZORA i RADMILA 152

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. februar 2022.

Iv.br.: 26/21; 204/20; 335/2021; 176/21; 337/21; 526/20; 617/21; 619/21; 623/21; 723/21; 836/21; 890/20; 1039/21; 1044/21; 1050/21; 1064/21: 1190/21; 1187/21; 1191/21; 1194/21; 1200/21; 1210/21; 1385/21; 1394/21; 1909/20; 1936/20; 1964/20; 1967/20; 1971/20; 1989/20; 2034/20; 2153/20; 1963/20; 2205/20 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca D.o.o.”Komunalno”, adr.Jaroslava Čermaka bb, Cetinje, protiv izvršnog dužnika Petra B. Vukića, adr. Njegoševa bb, Cetinje i adr. Plagenti C, Kotor i drugi, radi namirenja novčanih potraživanja, na osnovu vjerodostojnih isprava, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Petar B. Vukić, adr. Njegoševa bb, Cetinje i adr. Plagenti C, Kotor; 2. Abramović Andrija Đorđije, adr. Škrka br.20 Cetinje i adr. Peka Pavlovića br.24, Cetinje; 3. D.O.O. “Bulevar” adr. Aleksandra Puškina b.b., Cetinje; 45. “ART grafički studio”Vujović, adr. donje polje b.b. Cetinje; 7. Konoba “Potonja Luka”, adr. Rijeka Crnojevića, Cetinje; 8. M&M Commerce, adr. Rijeka Crnojevića b.b., Cetinje i adr. Vuka Mićunovića b.b., Cetinje; 9. Caffe-konoba “Riječka gostiona”, adr. Rijeka Crnojevića b.b., Cetinje; 10.Kaluđerović Ivan, adr. Bulevar crnogorskih junaka br.66, Cetinje i adr. Bulevar crnogorskih heroja b.b. Cetinje; 11.Vujović D. Predrag, adr.Bajova br.126, Cetinje i adr.

Lovćenska br.58, Cetinje; 12. Đurović A. Mladen, adr. Bajova br.64, Cetinje i adr. Gruda donje polje b.b., Cetinje; 13. Petrović J. Branislav, adr. Crna greda br.11(prizemlje), Cetinje i adr. Građani br.1, Cetinje; 14. Jovetić (Milorad) Petar, adr. Gipos niz 3/1(i sprat), Cetinje; 15. Vujović N. Vladimir adr.Luke Ivaniševića br.14, Cetinje i adr. Mikulići b.b., Cetinje; 16.

Belada Milica, adr. L. Ivaniševića b.b. i adr. IV Jul b.b., Cetinje; 17. Vujović Ljubica, adr.

Donji kraj b.b. i adr. Luke Ivaniševića b.b., Cetinje; 18. Radoman Branka Predrag, adr.

Luke Ivaniševića br.1/13 II sprat, Cetinje; 19. Glendža Mihailo Zorka, adr.Luke Ivaniševića b.b., Cetinje; 20. Popović Rade Mladen, adr. Bore Stankovića br.5, Cetinje; 21. Vujović L Ratko, adr. Gipos 4/4-11 i adr. Veljka Mićunovića IV/IV/11, Cetinje; 22.Cijanović Zorica adr. X Crnogorska br. 65, Cetinje; 23. Mudreša Dragoljub, adr. IV Jul br.3, Cetinje; 24. Čavor Božidar (Njeguš Božo), adr. Bajova br.84, Cetinje i adr. Vojvode Boža br.26, Cetinje; 25. Kustudić Dušica- Snežana, Đorđe, adr. Bul.crn.her. br.100, Cetinje; 26. Borozan Stevo Ljubo, adr. Luke Ivaniševića br.35, Cetinje; 27. Katica Franjo Rolović, adr.Ivanbegova br.34, Cetinje i adr. Trg Maršala Tita br.10, Herceg Novi; 28. Vujović Miodrag Marko, adr. Humci b.b., Cetinje 29. Krunić Radoman- Radovan, adr. Luke Ivanišević b.b., Cetinje i adr. Arsenija Boljevića br.99, Podgorica; 30. Špadijer Dragan Luka, adr. X Crnogorske b.b. (nova zgrada), Cetinje i adr. Seljanovo b.b., Tivat; 31. Martinović Veselina Vladimir, adr. X Crnogorske G-57, Cetinje; 32. Jušković M. Nataša, adr. Donji kraj br.23, Cetinje; 33. Miljenović M. Milorad, adr.Donji kraj br.14, Cetinje; 34. Roganović Biljana, adr.Balšića pazar br.10, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrate postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju u predmetima gornji poslovnih oznaka sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja gornje poslovne oznake od 15.12.2021.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, dana 15.12.2021 Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Poslovni broj: Iv. br. 2542/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Delta transportni sistem“ doo Podgorica, Vladike Ruvima II Boljevića 22, koje zastupa izvršni direktor Srđan Pejović, protiv izvršnog dužnika „Jugopapir“ doo Bar, Stara raskrsnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 778-MT; 769-MT; 207/SPE; 154/SPE; 153/SPE, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.02.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika „Jugopapir“ doo Bar, Stara raskrsnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 778-MT; 769-MT; 207/SPE; 154/SPE; 153/ SPE. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.01.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 02.02.2022. godine.

Poslovni broj: Ivm. br. 2493/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore“ AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice, koje zastupa izvršni direktor Srđan Pejović, protiv izvršnog dužnika „Clio Mont“ doo Bar, Predgrađe, Sokolona bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja AA 02269620, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.02.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika „Clio Mont“ doo Bar, Predgrađe, Sokolona bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja AA 02269620. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.01.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 02.02.2022. godine.

Poslovni broj Iv.br.1914/2021 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. JOVANA PAVLOVIĆ, SLOBODE 60/ IV, Podgorica protiv izvršnog dužnika BOŽIDAR CUPARA, BRVENICA BB, Pljevlja, ROĐEN: 14.01.1971. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 115,93 eura, dana 02.02.2022 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl. list CG“ br.22/17) donio je

Z A K LJ U Č A K Za izvršnog dužnika BOŽIDAR CUPARA vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.1914/2021 od 01.10.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.1914/2021 od 02.02.2022 godine.

Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik.

Pljevlja, 02.02.2022. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović

Poslovni broj: Iv. br. 84/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Šabović Jasmin iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 011945 od 15.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.02.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 1 POTREBNA osoba za čuvanje starije žene, 24 časa.

Tel.069/935-009, 069/010-272 2

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Kovačević Šabović Jasmin iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 011945 od 15.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 20.01.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

JOVANA ĐURIŠIĆ

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

OBJEKTIV

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.02.2022. godine.

35

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36

Marketing

Četvrtak, 3. februar 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 3. februar 2022. • broj 307.

ili:

zbog čega je ,,Nightmare Alley“ samo naizgled najrealističniji film režisera Giljerma del Tora Str. 6, 7. i 8.

Fantastika sa prigušivačem

2

Četvrtak, 3. februar 2022.

3

Četvrtak, 3. februar 2022.

A cappella

Dobro i loše P

rije nekoliko dana sve portale u Crnoj Gori preplavila je vijest o herojskom činu Alena Emšije, koji je uskočio u hladnu Moraču spašavajući život ženi koja je pokušavala da ga okonča u istoj toj hladnoj Morači. Ispostavilo se da je on reagovao prvi, a da su mu se nedugo zatim pridužili i Pavle Spasojević, Ivona Bujušić i njen maloljetni brat od tetke.

S punim pravom, ta vijest dobila je status glavne, koja je dijeljena nemilice po društvenim mrežama. Ukupan utisak je da su, osim činjenice da je ovo vijest koja je zaista s pravom dobila prioritet i u medijima i na društvenim mrežama, ljudi željni dobrih vibracija, pozitivnih misli i na kraju, svima nama je potrebna doza vjere koja nam budi nadu u bolje i pravednije sjutra.

*** Nije li ovo vrijeme kao i svako drugo?

Nije li ovo vrijeme kao i svako prethodno, u kome se civilizacija razvija potpuno logično i prirodno, koliko god to nama ne odgovaralo i čini nam se da „nikada grđe bivalo nije“? Dio mogućeg objašnjenja leži u činjenici da smo kao nikada bombardovani tehnološkim napretkom u okviru koga se portali bore za čitanost po bilo koju cijenu – gazeći sopstvena pravila profesije, spuštajući kriterijume do mjere nepodnošljivog, bez ikakvog osjećaja za javni interes, javno dobro ili društvenu odgovornost.

U tom i takvom vremenu, mediji se utrkuju ko će objaviti „crnju“ vijest, pa je još i začiniti kataklizmičnim naslovom i podnaslovom. Taman kad pobjegnete od jednog portala, sačeka vas drugi, po pravilu, novinarski manje relevantan i ne manje opskuran. I tako ukrug. I svi oni, dakle online mediji dominantno, a ima ih podosta, kao da se utrkuju da nam ogade i stvarnost i snove.

Jasno je da je medija previše, a to odmah ukazuje na činjenicu da na ovom i ovolikom prostoru, teško da može postojati ovoliki broj medija jer jednostavno – mi nemamo toliko novi-

Piše: Vladimir MARAŠ

Zbog ,,crnjačkog“ novinarskog standarda, vijest o spašavanju žene iz hladne rijeke zvuči kao jedna od onih nevjerovatnih, koje u rukama medija dobijaju oreol sumnjičavosti ili trača

nara. Ako to imamo na vidu, onda nema greške, jasno je da će nas čekati vrijeme u kome slijedi raščišćavanje sfere novinarstva u Crnoj Gori, kao i temeljna rekonstrukcija medijskog sektora. Zbog tih i takvih medija, zbog novinarske profesije koja u većini slučajeva prati ovaj „crnjački“ novinarski standard, vijest poput ove o spašavanju žene iz hladne rijeke zvuči kao jedna od onih nevjerovatnih, koje u rukama upravo ovakvih medija dobijaju oreol sumnjičavosti ili trača.

Nažalost, nijesmo svjesni činjenice da su dobri ljudi stalno oko nas, da se dobra djela dešavaju svakodnevno, da dobra djela nijesu izuzetak i da su sastavni dio bića svakog od nas. Siguran sam, kada bi mediji odlučili da objavljuju isključivo dobre stvari, pozitivne informacije, poslali bi mnogo značajniju poruku i u kratkom vremenu popravili bismo raspoloženje nacije. Naravno, to je utopija, ali hipotetički, siguran sam da bi nam kolektivno mentalno raspoloženje bilo na mnogo višem nivou.

Kako god, dvadesetak godina mi ne znamo za „suštinski bolje“. Za isto to vrijeme, težimo evropskim standardima, a kakvo je to vrijeme došlo, sustigli smo ih jedino s cijenama. Borimo se da damo građaninu veću kupovnu moć, ne bi li on bio slobodan ili makar slobodniji u odlučivanju. U kritici vlasti, koje god. Teško to ide.

*** S novim cijenama goriva i namirnica, koje divljaju ovih dana, teško da će aktuelno povećanje minimalne cijene rada donijeti očekivani boljitak. Namjerno napominjem „očekivani“, ali neki očigledno hoće.

Za godinu ili dvije, znaćemo đe smo.

Nakon ulaska u treću godinu pandemije, malo smo na ivici strpljenja, svi, globalno. Željni smo povratka na staro, željni smo druženja bez opterećenja i kalkulacija, željni smo interakcije, koncerata, sportskih dešavanja, ali ne manje i jeftinijeg goriva i namirnica.

U tim i takvim okolnostima, valjda i mediji malo naprave neku reorganizaciju sopstvene profesije. Reorganizacija će podrazumijevati i čišćenje unutar medijskog prostora, jasno pozicioniranje medija na ozbiljne i one druge, tabloidne. Tek u tim i takvim okolnostima, dobre vijesti će postati standard, a loše vijesti izuzetak.

To je važno za mentalno zdravlje nacije, a u ovim, turbulentnim političkim okolnostima, to je najvažniji cilj svake države.

Mentalno zdravlje nacije prvi je korak finansijskom ili ekonomskom, kulturološkom i svakom drugom ozdravljenju.

Neka bude tako.

4

Četvrtak, 3. februar 2022.

U FOKUSU

,,Billions“: Šoutajmova hit drama nakon odlaska D

Majk Prins (Kori Stol) i Čak Rouds (Pol Đamati) ključne figure na posteru šeste sezone

theposterdb.com

Ko će posljednji zapucati

5

Četvrtak, 3. februar 2022.

Demijena Luisa neočekivano pronašla način da odslika Bajdenovu Ameriku

K

obe Brajant se plašio da, kada trener Džordanov trener iz Čikaga Fil Džekson preuzme Lejkerse u NBA, nikada neće naučiti „triangle offense“. Taj napadački sistem prethodno je analizirao godinama i nije mu još sve bilo jasno. A onda je Fil stigao na trening – i za samo dva dana je sve naučio. To je opisivao kao ,,epiphany“.

Maltene bogojavljenje.

To je samo jedna od sjajnih referenci, začinjenih i ,,kao da neće“ provučenih u uvodne dvije epizode šeste sezone serije ,,Billions“.

Šampionski nivo

Omiljena televizijska igra njujorškog tužilaštva sa milijarderima (čitaj: moderne ljevice sa desnicom, tu na pupku kapitalizma) je učinila nešto što što apsolutno nije očekivao.

Ne samo da je serija preživjela odlazak jednog od dva lika, najvećeg kauboja i badass kabadahije među milijarderima Bobija Akselroda (sjajni, tako autentični Demijen Luis). Već je šestu sezonu, bez njega, otvorila apsolutno najbolje do sad! I djeluje pitko, moćno, šampionski, savršeno lako – taman kao Lejkersi u ,,triangle offense“ sezonama, na prelazu između dva vijeka, sa Brajantom i O’Nilom na terenu i Džeksonom na klupi.

U suštini, kreatori serije ,,Billions“ na televiziji Showtime su u momentu van balansa i ranjivosti za kompletan projekat uradili ono što bi učinili i njihovi junaci. Odlučili se za frontalni napad. A to znači: dotakli se svih raskrsnica, dilema i pitanja koje se tiču američke politike, ekonomije i života običnog čovjeka - baš sada, danas. Ili, da uprostimo: ,,Billions“ nakon Demijena Luisa je Amerika nakon Donalda Trampa. U cijeloj priči, novi, malo više ljevičarski (ili ipak: malo više blizu centra) predsjedniik Džo Bajden, ili njegova administracija – personifikovana je u novom glavnom šerifu među njujorškim milijarderima. A to je Majk Prins, kojeg Kori Stol tumači tako da cementira reputaciju jednog od ključnih glumaca američke TV drame danas.

Šesta sezona, bez Bobija Akselroda, otvorena je apsolutno najbolje od svih do sad! I djeluje pitko, moćno, šampionski, savršeno lako ,,Billions“ briljira, jer je ovaj novi klinč tužilaštva i krupnog kapitala suštinski mnogo suptilnija igra. Za autore je odlazak Bobija Akselroda iz serije ispao blagoslov – jer je lik Demijena Luisa, u svoj svojoj direktnosti i silnoj uvjerenosti u tržišni kapitalizam i tu veliku utakmicu – prosto bio previše jednoznačan. I kao takav više teško da je imalo bilo što novo da nam kaže. To je, posebno bilo jasno u dinamici rivalstva sa drugim glavnim likom, njujorškim tužiocem Čakom Roudsom, kojeg briljantni Pol Đamati već duže od pola decenije tumači kao da to čini na najblistavijoj brodvejskoj pozornici. Seriji tako ne samo da prija realnost ,,nove, Bajdenove Amerike“ – već joj prija i ovo osvježenje u postavki figura na terenu.

Prvo o Majku Prinsu: on je milijarder koji (taman kao Bajdenova administracija) javno govori da, u tržišnoj utakmici kapitalizma, želi da igra humanije i poštenije. Da on sam bira koje će velike kompanije njegov investicioni fond zastupati – i to isključivo spram morala i poštenja. Problem je, naravno, to što smo o Majku Prinsu u posljednje dvije sezone naučili, da iza svakog poteza stoji neki skriveni motiv. Da iza moralisanja ima mnogo elitizma, a prije svega i žestokog kompleksa vođe ( još ponešto o Bajdenovim Demokratama, naravno). Istovremeno, Prins je primamljiv na način na koji to bilo kog džentlmena čini blaga doza mističnosti.

Igra Betmena

E da, one silne reference pop-kulture, po kojima je Bobi Akselrod bio prepoznatljiv u svim prethodnim sezonama...

Vjerujte, Majk Prins ih izbacuje mnogo ubjedljivije. Uvodne dvije epizode šeste sezone su tako inteligentno napisane, da zaista djeluje da tu nema bilo što viška ili forsirano. Svako

pominjanje nekog filma, pjesme, benda, scene, situacije – je strogo u svrsi radnje, dinamike likova. I nimalo nafurano (da, ozbiljan problem iz prethodne sezone). Još jedan dokaz da su Brajan Kopelman i Endru Ros Sorkin, ključni kreatori serije ,,Billions“, ovog puta dobro zagrijali stolicu.

Uglavnom, očigledno je da iza motiva Majka Prinsa, svog tog silnog altruizma i moralisanja koje sruči među ,,kauboje“ u tržišnoj utakmici odmah u sjajnoj uvodnoj sezoni – stoji nešto više i od ego tripa. Ili, recimo, izigravanja nekakvog Betmena, berzanskog zaštitnika Njujorka, pred bivšom curom (da, upravo to radi u drugoj epizodi). I da je iza svega ipak neka briljantno osmišljena igra novca. Dovoljno, sveukupno, da vam Bobi Akselrod uopšte ne fali u seriji.

Prinsa je, naravno, preinteresantno pratiti u ogledalu velikog rivala, tužioca Čaka Roudsa. A Đamatijev like se, na početku šeste sezone, maltene pretvorio u Bernija Sandersa (za neupućene: starog viteza ljevice i socijalizma čija struja nije uspjela da pobijedi Bajdenovu u partiji Demokrata)! Čak je otprilike kao Berni nakon poraza od Bajdena: daleko od Njujorka, na nekom ruralnom imanju u, recimo, pastoralnom Vermontu. Razočaran, jer sistem čiji je jedan od glavnih eksponenata pokazuje da nema dovoljno jaka oruđa ni dovoljno oštre zube da se bori...

Odatle Čak, sve iz sjedišta jednog traktora (da, i tu ćemo ga zateći, u malo komičnoj ulozi) – odlučuje da prvi put igra sindikalne borbe! Da ne bude samo činovnik, birokrata, elitista sa aktovkom i gomilom pravnih papira. Već da se bori protiv svih bučnih prevaranata i galamdžija koje misle da im može bit’, samo zato što imaju milijarde na računu. Ovog puta Rouds kao metu ne bira nekog konkretnog milijardera –

već igru podiže na novi nivo!

On hoće da ih pobijedi sve đuture. Naravno, lako je prepoznati da je iza svega toga ego velikog takmičara, ali i povreda zbog nekih, fanovima serije, dobro poznatih poraza...

Već nakon dvije epizode će vam suštinski biti jasno, koliko su Majk Prins i Čak Rouds slični. U kojoj mjeri su iskreno posvećeni da sistem i Ameriku učine boljima – a u kojoj su, suštinski, foliranti koji samo žele da pobijede. Tako da ne brinite: ovo je isti onaj ,,Billions“, samo izoštrenije suštine i suptilnije ispoliran. Koji se tiče nas, danas.

Seriji je prije svega potrebno, da sada razmrda i produbi niz sjajnih i iz prethodnih sezona omiljenih likova.

Moralni kompas

To se prije svega tiče psihologice Vendi Rouds (predivna Megi Sif) – Čakove bivše žene, koja je pretjerano lako i jeftino bačena pod točkove veze sa Bobijem Akselrodom u prethodnoj sezoni. Od nje se očekuje karakterna reakcija, onaj strogi i pravični moralni kompas – i da konačno skine rukavice i oprlja ruke u velikoj igri.

Za sada je strogo pasivna, kao i mlad/a i genijalan/na investitor/ka Tejlor Mejson (Ejža Kejt Dilon), koja nikako da dobije prosto da se razmahne i preuzome odgovornost. Makar se Vegs (urnebesni i presimpatični Dejvid Kostabili), sjajno snašao u novom okruženju, iako je bio desna ruka i sjenka Bobija Ekselroda u godinama za nama... A režija Džošue Marstona je takva da treba skinuti kapu za ovakvu nenametljivu lakoću inteligentne zabave i dijaloga.

Interesantno je i pratiti, što vrlo lojalne vojnike i kauboje kapitalizma može motivisati u firmi, onda kad voljenog šefa zamijeni lik sa čijom se ideologijom ne baš slažu. I tu su kreatori ,,Billions“ pogodili. Sveukupno – utisak je da se zbog ove dvije epizode vrijedi uhvatiti u koštac sa svih prethodnih pet sezona, ako to do sada nijeste činili. Što više poželjeti od velike utakmice Vol Strita?

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.4/5

6

Četvrtak, 3. februar 2022.

ZERKALO

theposterdb.com

,,Nightmare Alley“: Samo naizgled najrealističniji film Giljerma del Tora uz najkompleksniju dosadašnju ulogu Bredlija Kupera

Fantastika sa prigušivačem

Četvrtak, 3. februar 2022.

Piše:

Marko Stojiljković

G

Dobro prolazi „all star“ postava sporednih i epizodnih likova: Vilijam Defo je ljigav, ali čovječan kao gazda karnevala, od Ričarda Dženkinsa u ulozi Ezre se ledi krv u žilama, Kejt Blančet je prava noarovska fatalna žena, a Runi Mara oličenje nježnosti i fragilnosti o nekoj poučnosti - premda se ne susreću dobro i zlo, već zlo i gore.

Hitični roman

Poreklo filma je literarno, reč je o hitičnom romanu bivšeg „španskog borca“ i tabloidnog novinara koji se bavio crnom hronikom i kriminalnim podzemljem Vilijama Lindzija Grešama iz 1946. godine. Sam roman se kroz palp formu bavio naličjem ,,američkog sna“, odnosno kapitalizma u (post) kriznim okolnostima tridesetih, a vrlo brzo dobioje i svoju adaptaciju stavljenu u žanrovski noar okvir koju je potpisao režiser Edmund Gulding. Literarnog i filmskog izvornika se Del Toro u solidnoj meri drži, ali to ne znači da ne uvodi i neke sebi svojstvene izmene.

Radeći na scenariju zajedno sa suprugom Kim Morgan, Del Toro otvara film prologom u kojem čovek bez imena i identiteta, za kojeg ćemo tek nakon nekih petnaestak minuta saznati da se zove Sten (Bredli Kuper), trpa nešto nalik ljudskom lešu umotanom u belu platnenu vreću u rupu u podu kuće. Pre nego što je zapali i

deadline.com

iljermo del Toro je zaista retka ptica, sposobna da se gotovo kameleonski prilagodi situaciji, odnosno produkcionim uslovima, poetikama i kinematografskim kontekstima.

Od rodnog Meksika, preko Španije do Holivuda, da opet ostane sasvim prepoznatljiv i da nas uvek iznova iznenadi.

Obreo se režiser u različitim žanrovskim kontekstima, od niskobudžetnog preko metaforičnog do raskošnog horora, od naučnofantastičnih akcija i avantura do superherojskih filmova, da bi na kraju Oskara dobio za fuziju špijunskog trilera, „creature feature“ fantastike i društveno angažovane drame o različitim osnovama odbačenosti (pol, rod, etnija, seksualna orijentacija, hendikep, te vrsta kao metaforička kruna svega toga) ,,The Shape of Water“ (2017).

Svi Del Torovi filmovi su, međutim, sadržali element fantastike zbog kojih su mogli biti „čitani“ kao bajke. U najnovijem filmu ,,Nightmare Alley“, ipak, tog fantastičnog elementa nema, odnosno prisutan je tek u tragovima poput vizuelne teksture. Čudovišta i „čudovišta“ su prisutna tek metaforički i za sve njih postoji sasvim racionalno objašnjenje, ali to nije umanjilo bajkovitost i magičnost konačnog rezultata. Pa makar tu bila reč

7

Runi Mara i Bredli Kuper u jednoj od ključnih scena

uputi se preko polja u nepoznato, s cigaretom u ustima i zavežljajem na leđima. U sledećoj sceni ga vidimo kako drema u „Greyhound“ autobusu, da bi izašao na stanici u bezimenom gradiću na Srednjem zapadu.

Tamo gostuje karneval i on se polunevoljno upućuje tamo i dangubi. Šou s nakazom za koju nije jasno „je li čovek ili zver“, budući da zubima kolje kokošku i pije njenu krv direktno iz žile mu privuče pažnju, ali ipak reši da ode pre nego što plati četvrt dolara za predstavu.

Izvodeći to, ipak biva primećen i od šefa karnevala Klema (Vilijam Defo) i od strane njegovog glavnog snagatora Bruna (Ron Perlman), ali mu se sreća ipak osmehuje. Oluja nailazi, a ekipi fali nekoliko ljudi da brzo razmontiraju ceo cirkus i natovare ga u kamione, za šta će dobiti honorar od jednog dolara i topli obrok, a ako proda svoj radio, inkasiraće celog „petaka“. A kad pomogne karnevalskom osoblju da uhvate odbeglu nakazu, dobija ponudu za posao kao faktotum, „devojka za sve“, što dolazi s benefitima plate, obroka i toga da ga niko ne pita ni ko je ni odakle dolazi.

Vrlo brzo, Sten upoznaje osoblje koje vodi atrakcije i tajne karnevalskog zanata, uključujući i prirodu „nakaza“. Nisu to nikakva ljudska čudovišta, već očajnici, beskućnici, pijanci i narkomani pokupljeni iz naslovnih mračnih ulica i namamljeni da pristanu na potpunu dehumanizaciju kako bi osigurali golu egzistenciju. Ono za šta Sten otkriva posebne sklonosti je mentalistička tačka koju izvode Madam Zina (Toni Kolet, izvrsna) i njen pijani muž Pit (Dejvid Stratern, jednako impresivan).

Pomažući im, on uči tajnu zanata čitanje uma, odnosno čitanja verbalnih šifri kojima „vidovnjaci“ varaju naivnu publiku u „prosjačkoj operi“ karnevala.

Pažnju mu privlači i inteligentna „električna devojka“ Moli (Runi Mara) koja u vašarskoj atrakciji navodno može da podnese struju visokog napona, a za koju on vidi da je pametnija od svog okruženja i sa kojom planira da pobegne u novi i bolji život.

Jasni motivi

Dve godine kasnije, oni su u gradu i imaju mentalističku tačku za ipak malo probraniju i bogatiju publiku. Na jednom od nastupa „Velikom Stentonu Karlajlu“, kako se sada predstavlja, prilazi platinasta plavuša koja se predstavlja kao psihoterapeutkinja Dr Lilit Riter (izuzetna Kejt Blančet), namerena da ga raskrinka kao prevaranta. Kada on uspe da je prevari, njih dvoje uspevaju da se sporazumeju da otpočnu operaciju varanja njenih bogatih i moćnih klijenata.

Sa time Sten upada u više problema, i sa Lilit kojoj ne može verovati i sa glavnom metom, skeptičnim i surovim psihopatom Ezrom Grindlom (Ričard Dženkins), i sa Moli koja njuši opasnost. A najviše sa samim sobom jer je, čini se, počeo da zaista veruje u superiorne mentalne sposobnosti.

Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 3. februar 2022. variety.com

8

Kejt Blančet briljira u ulozi prave noarovske fatalne žene

Još od svog pretprošlog filma ,,Crimson Peak“ (2015), Del Toro pokazuje sklonost da se drži klišea koje fino polira i nadograđuje umesto da ih zaobilazi ili ruši, i to je u ,,Nightmare Alley“ dovedeno do perfekcije. Pažljivo vodeći priču, Del Toro uspeva da u drugom delu filma „naplati“ sve što je u prvom „uložio“, dok su nam prirode i motivacije likova od početka do kraja jasne.

Nema tu nekog naročitog iznenađenja, sve se odvija prema našim očekivanjima, i to nema veze čak ni sa time jesmo li čitali roman i gledali originalni film, već jesmo li gledali filmove jednog određenog žanra uopšte. Žanr u pitanju je noar, pa nam je jasno da je Sten naš antiheroj s manom, da je Moli dama kojoj treba zaštita i podrška, da je Klem bistri muljator koji zna gde su mu granice. Da je Zina pronicljiva mentorka, da je Ezra zapravo monstrum u ljudskom obliku, a da je Lilit tipična „fatalka“. Koristeći se tim klišeima, Del Toro nam, kao u svom prethodnom filmu, zapravo govori o svetu kakav zapravo jeste, svetu punom prevare, ambicije, zlobe, eksploatacije, muljaže. Dakle svetu u kojem je čovek čoveku vuk i u kojem je retko kome savest čista.

Nisu tu ni odrednice vremena, prostora i okruženja date tek tako, iako nisu uvek nužno imenovane. Vremenski okvir radnje

dva centralna čina su doba kada je „onaj mali Nemac što liči na Čaplina“ napao Poljsku, odnosno napad na Perl Harbor i Ruzveltov govor. A kontekst karnevala za kojeg je jasno da je sve prevara i da su njegovi posetioci zapravo spremni da ih se vara za siću i po tačno određenim pravilima stoji u oštrom kontrastu s gradom, ne samo u smislu visine uloga, već i u smislu s tim povezanim očekivanjima „mušterija“. Karneval u tom smislu ispada mnogo pošteniji, između ostalog i zbog toga što u njemu postoji makar nekakav iskren osećaj zajedništva.

Bebe u formalinu

Iako samo na prvi pogled nema fantastičnih elemenata, zbog o d s u st va ko j i h m o ž e m o ,,Nightmare Alley“ nazvati najrealističnijim Del Torovim filmom, oni stoje u korenu izmena koje režiser unosi u originalni materijal. Reč je pre svega u izmenjenoj strukturi zbog koje ekspozicija, smeštena u okruženje karnevala, i kasniji noar zaplet, zauzimaju skoro pa jednake vremenske intervale u trajanju filma. S jedne strane, Del Toro tu dobija manevarski prostor ne samo da izgradi likove (pre svega protagonistu) do u detalje, već i da teksturu napuni sebi svojstvenim začudnim i onostranim detaljima, poput trooke bebe u formalinu, ali i de-

taljima teksture (scenografkinja Tamara Deverel i kostimograf Luiš Sekeira opet imaju svoj šou, a isto važi i za tim koji je radio vizuelne efekte), što oko kamere direktora fotografije Dena Laustsena sve maestralno hvata.

Briljiraju i glumci, pre svih Bredli Kuper koji je prisutan u svakoj sceni, pa stoga mora jako paziti na meru u izrazu u različitim situacijama, pa se može reći da je uloga Stena Karlajla najkompleksnija u njegovoj karijeri. Dobro prolazi i „all star“ postava sporednih i epizodnih likova: Vilijm Defo je ljigav, ali čovečan kao gazda karnevala, od Ričarda Dženkinsa u ulozi Ezre se ledi krv u žilama, Kejt Blančet je prava noarovska fatalna žena, a Runi Mara oličenje nežnosti i fragilnosti.

Ono što, pak, možemo izvući kao nedostatak zapravo je plod kompromisa u izmeni strukture i odluke da del Toro nema nameru da nas na narativnom planu iznenadi. Jednostavno rečeno, kraj deluje pomalo zbrzano i prigodno, dakle ne baš izrađeno, a od nas se očekuje malo veća suspenzija neverice nego u ostatku filma. Ipak je i pored toga reč o vrlo dobrom, doduše ne i odličnom filmu, koji je itekako vredan gledanja, i to bioskopu. A šuška se da nam dolazi i još „noarovskija“ crno-bela verzija…

Ocjena: 7.9/10

CELULOID

Č

ini se da je ove godine Međunarodni Filmski Festival u Roterdamu skrenuo još više u smeru radikalnog art-filma nego što je to obično slučaj, a naročito nego što je to bio slučaj prošle godine.

Jer kako drugačije objasniti da za film otvaranja, umesto nečega nalik na prošlogodišnji ,,Riders of Justice“ Andersa Tomasa Jensena, imamo nešto tako eluzivno kao što je polu-mjuzikl, polu-rasprava o seksualnim identitetima i preferencijama ,,Please Baby Please“? I kako povrh toga još objasniti da titulu ovogodišnjeg počasnog gosta zajedno s titulom autorke filma otvaranja drži relativno nova autorica, koja je do ovogodišnjeg Roterdama potpisala tek dva dugometražna filma uz nekoliko kratkometražnih?

Amanda Krejmer ipak ne dolazi kao grom iz vedra neba i nije dobila retrospektivu na jednom tako značajnom filmskom festivalu na blef.

Pre nego što se bacila na film, studirala je pozorišnu i video-produkciju, bila je „umetnica opšte prakse“, stvarala je elektronsku plesnu muziku i čak imala svoju izdavačku kuću. Režirala je video-spotove i kratke filmove s kojima je privukla pažnju izvesne publike, a već sa dugometražnim prvencem ,,Ladyworld“ (2018) u kojem je osam tinejdžerki zarobljeno u okruženju beskrajne rođendanske žurke posle zemljotresa, dobila je status nove nade radikalnog pola američke arthaus scene.

Iste godine izbacila je i svoj drugi dugometražni film ,,Paris Window“, a manir da filmove snima u paru i izbacuje iste godine demonstrirala je i u 2022. U Roterdamu će, naime, premijeru doživeti i njen drugi ovogodišnji film ,,Give Me Pity!“, koji je takođe mjuzikl, doduše nešto konvencionalniji.

Njen sledeći filmski projekat biće, prema njenim rečima, uvrnuti triler smešten u sedamdesete, u kojem žena koja je preživela Holokaust postaje radikalizovana eko-teroristkinja, a glavnu ulogu je dodelila zvezdi ,,Please Baby Please“, Amandi Risboro. ,,Please Baby Please“ se otvara poput pravog rasnog mjuzikla u retro-maniru, sa špicom na kojoj se „štampaju“ imena svih važnijih učesnika na projektu (ne samo glumaca), a koja se završava jednako retro-natpisom „Filmed

variety.com

Versatilna Amanda Risboro u solidnoj roli

Gledali smo u Roterdamu: ,,Please Baby Please“ u režiji Amande Krejmer

Pretenciozna zbrka svega i svačega in Panavision“, što označava starinski široki format analogno snimljene slike. Pre nego što upoznamo dvoje protagonista, upoznajemo antagoniste filma, bandu zalizanih tipova u kožnim jaknama koji izgledaju kao bastardno dete ,,West Side Story“ i ,,Warriors“, a predstavljaju se kao Young Gents. Na mračnoj ulici oni presretnu, namlate i čak ubiju jedan par, a naši protagonisti dolaze na kraj scene da tome posvedoče.

Dok se muški deo našeg centralnog para, Artur (Hari Meling) tog prizora toliko uplaši da potpuno zanemi i spetlja se, njegova „bolja polovina“ Suz (Amanda Risboro) ipak uspe da sačuva pribranost i pričom ih izvuče od nevolje. Susret s bandom, naročito vođom Tedijem (Karl Glusman), će njih dvoje poslati u različitim smerovima. Dok fragilni Artur počinje da maštari o tome da bude s Tedijem, Suz mašta o tome da postane Tedi, a njeno novoskovano poznanstvo sa bogatom, glamuroznom i če-

Glavna nevolja s filmom koji smo pogledali na festivalu u Roterdamu je insistiranje na teoretskom, skoro akademskom diskursu, koji ga gura u smjeru beskrajne dijaloške rasprave između likovma kojoj je mesto pre u kakvom stručnom časopisu ili na seansi debatnog kluba nego u filmu koji je u dobroj meri zaodenut u ruho kempa, kiča i treša sto samom komšinicom Morin (Demi Mur u koloritnoj epizodi) može se ispostaviti ključnim za „donji tok“ radnje filma.

Odnosno, onoga što kao radnja figurira, budući da ,,Please Baby Pleas“e smenjuje dijaloške, diskurzivne scene u kojima se do u tančine teoretski razglaba o polu, rodu, seksualnosti, očekivanjima i implikacijama svega toga, sa snolikim, često košmarnim mjuzikl žanr-scenama koje naizgled oslikavaju unutrašnje živote, strahove i fantazije naših protagonista i antagonista. Kao i između rodova i rodnih uloga, tako je i granica između sna, jave i košmara fluidna.

Glavna nevolja s filmom je upravo insistiranje na teoretskom, skoro pa akademskom diskursu koji ga gura u smeru

beskrajne dijaloške rasprave između likova kojoj je mesto pre u kakvom stručnom časopisu ili na seansi debatnog kluba na univerzitetu nego u filmu koji je u dobroj meri zaodenut u ruho kempa, kiča i treša. Isplivaju i u tim raspravama često provokativne teme i po pitanju rodnosti i po pitanju seksualnosti i po pitanju očekivanja, s akcentom na centralnu dilemu filma, šta to znači kada je žena „muško u kući“, a muškarac odbija da igra po očekivanjima okoline i postane divljak. Režijski postupak koji uključuje krupne kadrove i skoro brehtovski teatralnu glumu pokazuje se kao funkcionalan, što omogućava versatilnoj Amandi Risboro, muževnom Karlu Glusmanu i unikatnoj Demi Mur da zabli-

staju (potonja, doduše, ima samo dve scene, ali zato fantastično afektira).

Na vizuelnom planu, kombinacija raznih privatnih opsesija (poput ekstravagantne mode pedesetih), kiča, kempa, scnografije koja simulira arhitekturu krša, loma i raspada i jarkih, zasićenih neonskih boja dovoljna je da film nekako razmrda i učini makar na tom polju interesantnim i angažovanim. Na kraju, ni to nije dovoljno da ga „proda“ kao u potpunosti organski. ,,Please Baby Please“ zapravo pre deluje kao „patchwork“ svega i svačega, odnosno komadića ideja pokupljenih s različitih strana, nego kao jedna celovita i originalna vizija.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.7/5

10

Četvrtak, 3. februar 2022.

Nezaboravne priče o kanceru ovjekovječene na

Džek Nikolson i Morgan Friman na velikom putovanju ,,The Bucket List“

Oči u oči sa tamom

wsj.com

LISTALICA

Četvrtak, 3. februar 2022.

11

Sva lica Bergmanove majke u filmu ,,Cries and Whispers“

a velikom platnu ngmar Bergman je majku u ,,Cries and Whispers“ (1972) oslikao u liku četiri žene. Jedna od njih umire od raka materice; sveštenik će na njenom samrtnom odru propovijedati da je njena vjera bila mnogo jača od njegove.

Druga je kućepaziteljka koja je izgubila dijete, pa bolesnicu čuvala mnogo brižnije od njenih sestara. Treća je upravo sestra – ona koju će stara afera sa jednim ljekarom progoniti i u momentu oproštaja od pokojnice; i četvrta, ona koja umirućoj sestri neće oprostiti bliskost sa kućepaziteljkom...

Vizija duše

Debra Vinger i Širli Meklejn na posteru ,,Terms of Endearment“

goldposter.com

Kada je bio dječak, na ostrvu Faro, Bergman je dušu zamišljao kao viziju tuđinske, prijeteće figure - nešto spolja potpuno crno, a iznutra crveno. Sa osam godina je vjeru u boga potpuno izgubio; jednom se, lutajući kroz lokalnu bolnicu, našao oči u oči sa umirućom djevojčicom već opremljenom za mrtvačnicu... Kada je snimao ,,Cries and Whispers“ govorio je da je to samo uspomena na voljenu mamu.

Smrt je stvarna; nikada tako na filmskom platnu kao u očima Bergmanovih junaka. I tu negdje je i najljepši odgovor zbog

diaboliquemagazine.com

I

Daleko od toga da je u filmskoj umjetnosti iskustvo borbe sa rakom značilo isključivo pogled u najdublju tminu; u onaj najstvarniji odraz u ogledalu smrti. Naprotiv; na filmskom platnu znalo je da bljesne i obzorje realno proživljenog, do kosti zagriženog života čega je Bergman jedan od najvećih filmskih autora: jer je prokleto stvaran. To, na njegovom filmu, to smo mi, u svakoj od naših praznina i ćutnji, u svakom od impulsa i damara. I zato je u očima junaka ,,Cries and Whispers“ stala svaka sjenka, koju nad jednu porodicu spusti saznanje da neko njihov ima kancer.

Daleko od toga da je u filmskoj umjetnosti iskustvo borbe sa rakom značilo isključivo pogled u srce tame; u onaj najstvarniji odraz u ogledalu smrti. Naprotiv; na filmskom platnu znalo je da bljesne i obzorje realno proživljenog, do kosti zagriženog života. Jer, naravno, najbolje i najprije svjesni da treba da se uhvate u koštac sa onim su oni koji postanu svjesni da nemaju neograničen broj prilika za to. I da će za svoje prilike morati da se bore.

Tako su filmske priče sa kancerom u fokusu postajale zalog empatije i razumijevanja, ali i otključavale nove kreativne domete i visine za autore i aktere. Jedna velika Širli Meklejn će u takvom filmskom plesu sa smrti dohvatiti najveću ulogu karijere; Džozef Gordon Levit potpisati predivnu posvetu prijateljstvu, a sebe dokazati kao ozbiljnog, ,,odraslog“ glumca. A takvi filmovi oslikavati portrete uzvišeno skromnih ljudi koji se hvataju za tanku slamku ostvarenja. Kao

da život, u konačnici, nije ništa manje ni ništa više od toga...

Običan par

Jednostavnost i naizgled ,,prizemljen“ pristup i dodir – savršeno su prikladni u britanskom ,,Ordinary Love“ (2019) Lise Baros D’Sa. ,,Običnu ljubav“ dijeli jedan stari par – briljantni, tako empatični Liam Nison i Lesli Menvil. Film je, prije svega i uprkos pitkoj, laganoj formi, vrlo detaljan opis svih etapa kroz koje porodica prolazi kroz tešku borbu sa kancerom. Od neizvjesnosti pri izboru različitih tretmana i ljekara; preko saznanja, šta ono ,,cancer free“ suštinski znači i koliko je istinski nada a koliko nešto sasvim drugo...

Najbolja na tom putu, od momenta kada Džoan (Menvil) sazna da boluje od raka dojke je teza da rak jeste nešto što potpuno i naglavačke mijenja svakodnevni život – ali to ne znači da se život prekida. Njih dvoje, naravno potpuno ,,običan“ par iz predgrađa, pronalaze nove rukavce za tokove izvora dragocjene bliskosti. Na kraju putovanja, lako je tu zateći i prepoznati neke ostvarene, bolje ljude – sa jednim gotovo svetačkim, zajedničkim oreolom.

Na sličan način, spakovan je i ,,50/50“ (2011) Džonatana Levina. Džozef Gordon Levit glumi mladića dijagnozom rijetkog

raka na kičmi. Dinamika prijateljstva sa najboljim drugom, kojeg glumi Set Rogen, se mijenja – od odluke da zajednički krenu na psihoterapiju. ,,Drugarska“ komedija – ali i mnogo više toga. Prije svega, ,,50/50“ je sjajna i suptilna studija muške ranjivosti, sa tek koju mrvu patosa koji ovdje potpuno odgovara i služi svrsi.

Briljantna Meklejn

Mnogo krupnija, nemilosrdnija emocionalna igra je ,,Terms of Endearment“ (1983); ključni film karijere Džejmsa L. Bruksa, koji je i režiser i scenarista.

Kroz duge tri decenije odnosa majke Aurore (Širli Meklejn) i kćerke Eme (Debra Vinger), koje su idealno različiti, ali jaki i potpuno ,,uklopljivi“ karakteri.

Film je razarajući od onog momenta kada Emi bude dijagnostikovan, ispostaviće se neizlječiv, rak. Iz kadra u kadar Bruks će vas kositi cunamijima ranjivosti; poželjećete i proklinjati život, kao takav, svačiji, bilo koji.

A istovremeno biti potpuno svjesni, da ovaj film ne bi smio biti na bilo koji način drugačiji.

Meklejn, naravno, pronalazi onu ponositu i životnu snagu (tako svojstvenu, recimo, Balkankama!) koju je Bili Vajlder još u kultnom ,,The Apartment“ (1960) znao otključati. U ,,Terms Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 3. februar 2022.

of Endearment“ ipak igra najveću ulogu karijere – kao majka koja konačno postaje bliska sa kćerkom onda kad sopstveno dijete gleda dok umire. Naravno da je u epicentru ipak Debra Vinger, u neponovljivom performansu na smiraju filma. A film uspijeva da zapleše na podijumu vrhunske komedije, pa kroz lavirint slomljenog srca, u kom će i veliki Džek Nikolson, poput skretničara, imati jednu važnu ulogu... Nikad pogled smrti oči u oči na filmu nije bio tako emotivno razbuđen, kao u ,,Terms of Endearment“.

Momenat užasa i nemoći, suočavanja sa dijagnozom, najbolje je uhvaćen u ,,Stepmom“ (1988) Krisa Kolumbusa. Komplikovan odnos, veliko trenje između dva jaka ženska lika, nose zvijezde – Džulija Roberts i Suzan Sarandon. Jedna je mama i domaćica; druga mlada foto-reporterka i, naravno, nova djevojka bivšeg muža one prve...

Kada Džeki (Sarandon) dobije dijagnozu – reakcija je prije svega potpuni, rušilački bijes. Žene koja je, znaju to savršeno svi oko nje, zna i publika filma – prokleto zaslužila nešto više od života.

Nešto bolje. ,,Step Mom“ tako isporučuje mračne ali iskrene i istinite emocije, neočekivano u jednom sasvim konvencionalnom filmu devedesetih.

Ekipa velikana

,,Marvin’s Room“ (1996) Džerija Zeksa već vodi na teren potpuno realne i kompleksne drame. Zasnovan na tekstu drame čiji je pisac, Skot Makferson, preminuo 1992. prije nego što je stigao da kompletira scenario prilagođen za film – i sa stelarnom postavom koju su predvodili Meril Strip, Dajan Kiton, Robert de Niro i mladi Leonardo Dikaprio. Ta-

da u 22. godini, prije snimanja Kameronovog ,,Titanika“ i u uzletu karijere...

Centralna figura je Kiton – žena koja brine o ocu već 20 godina vezanom za krevet nakon moždanog udara, koja dobija dijagnozu leukemije. Sa druge strane je njena starija kćerka Li (Meril Strip), koja je davno odlučila da okrene leđa svim problemima porodice, čijeg sina tinejdžera, već sa iskustvom mentalnih problema i sanatorijuma, glumi Dikaprio.

Takav trio, sve sa ljekarom kojeg glumi De Niro (potcijenjena uloga velikana), idealan je da pronađe bliskost i konekciju na mjestu i u vremenu gdje bi se to najmanje očekivalo. Sve do momenta kada će Li konačno prihvatiti da nakon 20 godina pogleda oči u oči svom tako ranjivom ocu.

U ,,Marvin’s Room“, karike porodice su i sebične i samožive i prosto guzice; nemušti su tipovi koji se ,,pravih reči uvek kasno sete“... Ali upravo takvi su savršeni, na putu ka praštanju sebi.

Nijedan film nije suočavanje sa kancerom opisao kao putovanje, kao ,,The Bucket List“ (2007) Roba Rajnera. Ključna mana je što previše igra na performanse dva glumačka velikana – a Džek Nikolson i Morgan Friman su toliko gargantuanski velike figure da bi lako zasjenili i neko bolje djelo.

Priča je potpuno jednostavna i prati postavku igre iz naslova: dvojica gospodina, sa saznanjem da im je ostalo još po pola godine života, kreću na veliko putovanje kako bi ispunili sve stavke sa ,,životne liste“. Svega onog što su davno zacrtali, da za života moraju vidjeti.

Komedija blista u momentima kada se suoče dva potpuno razli-

čita karaktera, iz drugačijih kulturnih miljea. Uz potpuno jednostavnu tezu da je smrt, odnosno svijest o smrti, ono što nas, na kraju, sve može pomiriti i okupiti.

Ljekar i pacijent

Konačno, najinteresantniji i možda najmanje očekivan koncept je ,,The Doctor“ (1991) Rende Hajns. Iz današnje perspektive i u ogledalu ovog filma, lako je reći da se radi o potcijenjenoj i odličnoj, promišljenoj autorki. ,,The Doctor“ je istinita priča: Džek Meki (sjajni Vilijam Hert, jedan od omiljenih američkih negativaca) je briljantni i racionalni, distancirani hirurg.

Kada naizgled bezazlen kašalj bude put ka dijagnozi raka grla, doktor Meki se nađe u igri sa promijenjenim ulogama: sada je on pacijent. Onaj koji će na sopstvenoj koži prosuti i okusiti lijek koji je sam osmislio.

Performans Herta je tako dobar da film čvrsto drži van okvira i visoko iznad bilo kakve melodrame. Bitnije je saznanje i stav da je put ka ozdravljenju ili makar borba u liječenju i sam tretman, istovremeno potpuno fizički (medicinski, ako hoćete) – sa druge strane potpuno psihološki.

I samo takav vrijedi, za jednog čovjeka koji je svjestan da u istu vovu ne može dva puta zakoračiti. A kada je već tako, zašto već ne bi postao bolji, prekaljeniji – istinski čovjek. Kao da je pogled smrti u oči, njeno promišljanje, pa hvatanje u koštac sa lancima o koje će se svejedno jednom spotaći – ono u čovjeku suštinski plemenito. A kancer je tu tek skretnica, zapeta i brazda, u težačkom oranju dostojanstvenog života.

S. STAMENIĆ didyouseethatone.com

12

Dajan Kiton u jednoj od najjačih scena u djelu ,,Marvin’s Room“

SERIJE

Ofrlje

O

dmah da vam odgovorimo na pitanje: da li ćete i koliko uživati u seriji ,,How I Met Your Father“, samostalnom nastavku popularnog sitkoma ,,How I Met Your Mother“, uglavnom će zavisiti od vaše nostalgije za originalom.

I, toga koliko ste i dalje ljuti zbog posljednjih deset minuta finala, naravno.

Za one koji možda ne znaju o čemu se radi, brzi kurs. Serija ,,How I Met Your Mother“, popularno ,,HIMYM“ prikazivana na televiziji CBS od 2005. do 2014. godine. Priča se vrtila oko Teda Mozbija (Džoš Radnor, sa Bobom Segetom kao naratorom starijeg Teda) koji priča svojoj djeci (devet sezona) o tome kako je upoznao njihovu majku.

Tinder sastanak

Bila je svojevrsna nasljednica serije ,,Prijatelji“ (,,Friends“) zato što je, takođe, u srži imala grupu prijatelja u dvadesetim i tridesetim, koji su živjeli na Menhetenu. Ipak, ,,HIMYM“ je uspjela da bude i više od toga. Bila je dovoljno svoja, jasno smještena u skroz drugačijem vremenu i imala je gomilu sitnih trikova kojima se služila u naraciji i snimanju. Zbog toga je vrlo brzo dobila gomilu fanova koje ništa nije moglo odvratiti od ljubavi prema ovoj potpuno neodoljivoj i blesavoj ekipi. Sve do emitovanja finala i plot twista koji niko nije očekivao (iako će neki stručnjaci tvrditi da jesu).

Ovaj nastavak, sa Hilari Daf u glavnoj ulozi beznadežno romantične duše Sofi, blago osvježava miks članova koji čine ekipu i vrijeme u kojoj je serija smještena, ali ne čini mnogo više od toga. Premisa ,,HIMYF“ je slična kao kod ,,HIMYM“, samo sa zamijenjenim polovima. Žena srednjih godina, Sofi, čiju stariju verziju igra Kim Katral, zove sina da mu ispriča kako je upo-

13

Četvrtak, 3. februar 2022.

How I Met Your Father

Sklepan nastavak popularne komedije ,,How I Met Your Mother“

nationalworld.com

e prefarban sitkom

Hilari Daf predvodi ekipu na pustolovini životne romanse

Serija je cakana i gledljiva, likovi simpatični, ali ono što je nesumnjivo problem u startu su nedovoljno potentne šale. I nije u pitanju nedostatak truda ni talenta, zato što je Hilari Daf idealna za rom-com ulogu i može nositi seriju znala njegovog oca. Radnja je smještena u dalekoj 2050. godini, ali odmah brzo se resetuje na 2022. i posmatramo mlađu Sofi kako se sprema da ode na najvažniji Tinder sastanak u životu. Na putu do tamo, ona ulazi u Uber taksi i upoznaje Džesija (Kris Louel), koji zajedno sa njom vozi i najboljeg druga Sida (Suraj Šarma), koji ide da zaprosi svoju djevojku.

Zahvaljujući standardnim sitkom komplikacijama i prstohvatu magije, do kraja epizode, Sofi šeta preko Bruklinskog mosta ne samo sa Sidom i Džesijem, već i sa Džesijevom usvojenom sestrom Elen (Tjen Tran); impulsivnom ci-

merkom Valentinom (Fransija Raisa) i Čarlijem (Tom Ejnsli), Valentininim otmenim britanskim dečkom koji se odrekao bogatstva zbog ljubavi.

Sudbinska šetnja

Način na koji svi završavaju na ovoj sudbonosnoj šetnji je definitivno rezultat izmišljenih TV slučajnosti, ali to je čar sitkoma: gdje događaj za događajem ide užasno po zlu, tako da jedna stvar na kraju može proći baš onako kako treba Na kraju epizode, Sofi saopštava sinu da je zaista upoznala njegovog oca te večeri, i iako nije sasvim jasno na koga se misli,

jasno je da je priča nešto drugačija od ,,HIMYM“ gdje do poslednjeg trenutka nijesmo imali nikakvu ideju ko bi mogla biti majka.

Serija je cakana i gledljiva, likovi simpatični, ali ono što je nesumnjivo problem u startu jesu šale. Nijesu (dovoljno) duhovite. I nije u pitanju nedostatak truda ni talenta, zato što je Hilari Daf idealna za rom-com ulogu i može nositi seriju. S druge strane, Kris Louel je jedan od boljih glumaca kada su u pitanju uloge ,,običnog momka“, zbog toga što uspije da unese šarm u uloge napisane tako da glumci baš i nemaju tu za mnogo što da se

uhvate. Nažalost, stvar nije u njima, već sami scenario nije dovoljno duhovit. Pritom, ni sami likovi nijesu dovoljno dobro napisani.

Ted Mozbi je često bio naporan i nepodnošljiv, ali je imao tu neku vrstu donkihotovske želje za ljubavlju - vjeru u velike gestove i sudbinu, koja ga je činila gledljivim i, uprkos svemu, simpatičnim. Maršal i Lili su bili par divnih kretena, a Robin žena koju je svako od nas u jednom trenutku želio pokraj sebe. Ono što u čemu ,,HIMYF“ jeste uspjela jeste da da suptilni omaž izvornom materijalu bez da ga direktno kopira. Nažalost, i pored toga, imate osjećaj da je serija kao i stan u kome se dešava radnja i koji je nekad bio vlasništvo (Teda), Maršala i Lili - ista stvar, ali na brzinu i ofrlje ofarbana. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.9/5

14

Četvrtak, 3. februar 2022.

Tri Netfliksova projekta raz

netflix.com

SERIJE

Posteri Netfliksovih ostvarenja koja su odjeknula u januaru

Kuće, video-trake i komšije iz pakla Zadovoljstvo je s vremena na vrijeme vidjeti proizvod koji obnavlja tehnologiju ,,korak po korak“, a koji je klasičan i inovativan u isto vrijeme.

Takav je slučaj s ,,The House“, serijom od tri spojena nastavka

15

Četvrtak, 3. februar 2022.

zličitih žanrova koja su najupečatljivije otvorila godinu pokušava obnoviti. Ovdje prevladava sentimentalniji ton.

Iako priče predstavljaju vrlo različite atmosfere, istina je da slijede zajedničku nit koja možda nije toliko vidljiva površinski. To je ideja koja izokreće ideju doma kao prostora sigurnosti i pripadnosti.

Ona od zastrašujućeg i grotesknog, do nostalgičnog i punog nade, pokreće i uznemirava u jednakom stepenu. Svi likovi i detalji su vrlo slatki, ali tama i tajanstvenost priči daju zlokobnu notu. Prva malo podsjeća na ,,The Shining“ ((Stenli Kjubrik, 1980), ali na kraju ide Kjubrik u drugim smjerovima. Druga skače u vremenu, a treća ima najznačajniju geografsku promjenu i iz nje se može izvući novo značenje. U središtu svega je samo ,,kuća“, a ne ,,dom“ povezan s sjećanjima i toplinom. Sve je to potkrijepljeno vještim korišćenjem igre svjetla i sjenke koje uspijeva uznemiriti i zadiviti.

Ova serija je zanimljiva i vizuelno lijepa, a pokazuje mejnstrim publici mogućnosti animacije van korištenja 3D tehnologije. Napravljena je s pažnjom koja se može porediti s najboljim produkcijama te vrste, što je čini nezaobilaznom opcijom za svakog ljubitelja.

Ocjena: 4.1/5

Archive 81

S

triming servisi ne znaju za praznike i odmore, pa su i u januaru ove godine nastavili sa brzim tempom izbacivanja novih sadržaja. Pogledali smo tri serije na Netfliksu koje su nam se učinile zanimljivim.

Jedna je animirana ,,The House“ u tri nastavka, druga je ,,Archive 81“ koja je bila vrlo gledana, a treća sa možda najdužim naslovom u istoriji ,,The Woman in the House Across the Street From the Girl in the Window“, sa interesantnim žanrovskim konceptom.

The House

Na Netfliksu obično ne nedostaje novih animiranih naslo-

va, ali je produkcija uglavnom jednostrana. Većina stvari koje izlaze je CGI, što je monotono.

S druge strane, potencijal stop motion animacije je beskonačan, međutim nedovoljno iskorišćen. Iz tog razloga, zadovoljstvo je nekada vidjeti proizvod koji obnavlja tehnologiju ,,korak po korak“, a koji je klasičan i inovativan u isto vrijeme. Takav je slučaj s ,,The House“, serijom od tri spojena nastavka, koju je napravio Nexus Studios.

Radnju čine od tri nezavisne priče, smještene u različite istorijske periode i sve gravitiraju oko iste kuće. Prva priča je najbolja od belgijskog dvojca

Eme de Svef i Marka Džejms Relsa. Siromašna porodica prihvata ponudu da se useli u kuću, mnogo veću i udobniju od one u kojoj su živjeli i tu se gradi atmosfera viktorijanskog horora s nadrealnim dodirima. U drugom, u režiji Niki Lindrot fon Bara, agent za nekretnine priprema kuću, pretvara je u jednu od ,,pametnih kuća“ i organizuje sastanak potencijalnih kupaca koji se na kraju zakomplikuje. Ton je više duhovit, ali s crnim i apsurdnim prizvukom. U posljednjoj, u režiji Palome Baez, kuća je okružena vodom i vlasnik se mora nositi s vrlo određenim stanarima dok je

Temeljena na podkastu Danijela Pauela i Marka Solindžera ra, koji je imao tri sezone od 2016. do 2019. godine, kojeg nažalost, nismo slušali, neizvodljivo je procijeniti je li ova serija vjerna početnom materijalu ili ne. Ipak,, ,,Archive 81“ je jedan od popularnih hitova trenutno na Netfliksu, što predstavlja problem, jer je nama gledanje prve sezone od osam nastavaka bilo frustrirajuće. Izvrsnu temu i solidnu režiju, često prizivajući najljepši period Romana Polanskog, sa filmom ,,Rosemary’s Baby“, scenarista Rebeka Sonenšajn sa timom je uništila.

Den Tarner (Mamudu Ati) je mladić koji živi jedini hobi, restauriranje filmova raznih forNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 3. februar 2022.

mata. U djetinjstvu mu je požar uništio kuću i porodicu, a on je jedini uspio preživjeti.

Od tada je opsjednut pomaganjem ljudima koji bi htjeli da uspomena na najmilije ostane snimljena. Jednog dana dobije posebnu narudžbu da obnovi film koji sadrži scenu strašnog rituala s ljudskim žrtvovanjem. Ne ulazeći u detalje, radi svoj posao i u znak zahvalnosti prima pozivnicu u tajanstveu LMG korporaciju, gdje mu šef Virdžil Devenport (Martin Donovan), nudi da obnovi cijeli filmski arhiv za sto hiljada dolara, ali se sadržaj filmova ne može prenijeti trećim stranama. Nekoliko VHS kaseta je spašeno iz požara u stanovima Viser, koji se dogodio 1994. pod prilično misterioznim okolnostima i gledajući prvi film, ugleda Melodi Pendras (Dina Šihabi), mladu djevojku koja istražuje stanovnike Visera, a pojavljuje se i Stiven Tarner (Čarli Hadson III), Denov otac, koji je bio Melodin psihoterapeut.

Iako se na prvu čini, ova serija je daleko od toga da bude inovativna. Ona se temelji na narativnom procesu koji je doživio svoj vrhunac s ,,Paranormal Activity“ (Oren Peli, 2007) ili ,,The Blair Witch Project“ (Denijel Mjurik i Eduardo Sančez, 1999). Rijetko postoji akutna opasnost, a umjesto toga serija se više oslanja na jezivu atmosferu i veliki faktor misterije.

U početku nije jasno koje snimke Den ima pred sobom i što više sastavlja kockica, nameće se više pitanja. Narativno serija skače naprijed-nazad između dva vremena i treba joj dugo da počne napredovati. S tim je i tempo dosta nizak i gledalac treba da ima dovoljno strpljenja. Još gore je što je prošlost toliko jednaka sadašnjosti da se ne vidi razlika. Kako vrijeme odmiče, serija akumulira nedosljednosti i služi se preopštim mjestima do te mjere da izaziva umor. Često su na epizodama radili različiti scenaristi i stiče se utisak da su novi pristigli odlučili baciti u smeće ono što je do tada napisano i krenuti u novom smjeru. Posebno su iritantni protagonisti, što se prvenstveno odnosi na dvojac u središtu ove priče. Mamadu Ati je maksimalno promijenio tri izraza lica, a isto vrijedi i za Dinu Šihabi. Mnogo bolja karak-

inews.co.uk

16

Kristen Bel nosi neobični projekat ,,The Woman in the House Across the Street from the Girl in the Window“

teristika serije je atmosfera.

Kako je prva epizoda postavila čvrste temelje za ostatak putovanja, tako je i nastavljeno, a kamera Rebeke Tomas na trenutke se uspijeva osloboditi klišea i ponuditi nešto novo.

Serija na početku uspijeva da uvuče i razvija toliko fantastičnih tema da im ne uspijeva dati odgovarajuće rješenje. Cjelina je zbrkana, s loše kontrolisanim pripovijedanjem i uz nategnuta objašnjenja jedva dolazi do čudnog kraja, ali ne dovoljno intrigantnog da nas natjera da ostanemo za eventualni nastavak.

Ocjena: 2.6/5

The Woman in the House Across the Street from the Girl in the Window

Popularni podžanr trilera u kojem psihički nestabilan ženski lik ima glavnu ulogu, na velika je platna stigao s adaptacijom romana ,,Iščezla“ (,,The Vanished“) Džilijen Flin. Uslijedile su i druge adaptacije, poput ,,Djevojke u vozu“ (,,The Girl on the Train“, Tejt Tejlor, 2016) ili ,,Žene na prozoru“ (,,The Woman in the Window“, Džo Rajt, 2021). Trio Hju Dejvidson, Lari Dorf i Rejčel Ramras stvorio je satiričnu varijantu ovog podžanra u formi serije od osam nastavaka, čiji je sami naslov već malo remek djelo. Dramaturški i vizuelno,

ova serija sadrži sve elemente koji čine triler i sve to pomalo preuveličava.

Radnja počinje tri godine otkako je Ana (Kristen Bel) izgubila ćerku Elizabet, ali još ne drži sve konce pod kontrolom.

Njen brak s Daglasom (Majkl Ili) je propao i ona ima halucinacije. Voli konzumirati i crno vino, u velikim količinama, što nije kompatibilno s tabletama koje uzima u isto vrijeme. Ali, čini se da je sreća konačno na njenoj strani kada se prekrasni Nil (Tom Raji) useli prekoputa, zajedno sa ćerkom Emom (Samsara Jet). Početak je obećavajući, ali nažalost, Nil ima djevojku Lizu (Šeli Henig), što će za Anu biti veliko razočaranje. Nedugo kasnije, gleda kako joj ubijaju konkurenta, ali niko joj ne vjeruje, jer nema tijela…

Priča sadrži sve klišeje koji pripadaju trileru, ali koji se rijetko ismijavaju, što ovdje nije slučaj.

Ovdje su šale suptilne za parodijsku seriju, a njihov ton je postavljen sa britanskim naglaskom. Namjernim apsurdnim naglašavanjem, serija pokazuje da žene poput Ane u uvijek sa sobom nose traumu. Ako glavni lik u ,,Ženi na prozoru“ pati od agorafobije, u Anninom slučaju to je takozvana pluviofobija, strah od kiše, koji je povezan s smrću njezine ćerke. U

skladu s tim i kombinacijom drame i humora, pronađen je dobar režiser, Majkl Leman, koji je sa ,,Heathers“ dokazao da može potpuno razbiti žanrovske obrasce, budući da je to ovdje i bio cilj, kao i da se gledalac neprestano zavarava. S druge strane, bez humora, ova serija bi bila samo solidna triler serija, ali budući da smijeha nema previše, ni komedija joj ne oduzima na kvaliteti. Ljudi koji iskaču niotkuda, zaokreti i pogrešna usmjerenja događaju se na svakom koraku. Tek u posljednjoj epizodi stvarno postaje apsurdna komedija, kakva je trebala biti od početka.

Ipak, najvažnija je iskrenost s kojom je napisana i snimljena.

Svaka epizoda ,,svjesna“ je do koje granice ide. Posebno treba istaknuti Kristen Bel, koja u potpunosti unosi sebe u lik Ane i pokazuje vještine i sklonost prema fizičkoj komediji.

Postoji i lijepa hemija između nje i Rajlija, dok se nespretno snalaze u međusobnim hirovima i prekidima.

Ovo je zabavna mini-serija koja je savršen program za opuštanje naveče. Ona je ozbiljna, ali i smiješna, kao i zabavna i dobro odglumljena sa epilogom koji otvara vrata drugoj sezoni.

Ocjena: 3.1/5

Davor PAVLOVIĆ

17

Četvrtak, 27. januar 2022.

PREPORUKA

FILM Ne mogu da definišem u kakvim filmovima najviše uživam, jer nekad mi prija avantura ili epic putovanje kroz svetove i vremena, ponekad želim da se udubim u dramu ili triler, a nekad nemam kapacitet ni za romatičnu komediju. Ali, čak i najbanalniji horori mi ne prijaju. Jedva čekam da pogledam „The Matrix Resurrections“ (Lana Vačovski). Nadam se da će biti makar približno dobar kao prvi. Umesto „Dune“ (Deni Vilnev, 2021) po knjizi Frenka Herberta bih preporučila svima koji vole SF, genijalnu scenografiju, kostime i priču koja tek kreće da se razvija. „Don’t Look Up“ (Adam Makaj, 2021), koji je izašao nedavno je toliko neprijatan, komičan i istinit, primenjiv na današnju situaciju vezanu za klimatske promene ili bilo koju alarmantnu situaciju kod nas ili u svetu, da prosto mora da se nađe na listi za preporuku.

Luda animacija za (ne)gejmere Privatna arhiva

Zgrabi

Sonja Paunović Varga, ilustratorka

Zaobiđi FILM Pogledala sam nedavno „Mother/Android“ (Matson Tomlin, 2021). Bez obzira što volim slične teme, potpuno je bezveze. Ne znam da li je za zaobići, ali je pun rupa, nedovoljno razrađen i ostavio me je u nekom „šta smo to upravo gledali“ stanju.

TV

TV Klasičan TV program, kablovsku - nemam, ali je taj program zamenjen onim što biramo na Netfliksu ili HBO-u.

Trenutno gledam „Arcane“.

Gejmeri i oni koji prate tu scenu znaće za LoL svet gde je smeštena i ova priča, ali ne morate biti u svemu tome da biste je ispratili. Meni je posebno zanimljiva jer svaka scena izgleda kao ludački koncept art. Bacite pogled, pa će vas uvući da sve istražite malo dublje. „Hilda“ je Netfliksova animirana serija, meditacija kroz avanturu, odnos sa prirodom, drugarstvo i odrastanje.

Fantastična je za klince a i ostale, jer je pametna, poučna i prelepa. Kome se svidi, može u Laguni naći stripove po kojima je rađena. Najveće iznanađenje kad sam otkrila seriju „Cobra Kai“ bilo je to što su zaista glumci iz filma „Karate Kid“, 30+ godina kasnije, u seriji koja je u neku ruku

Mnogo je teško da preporučim muziku, nekako te označi, a nisi pokrio ni deset odsto onoga što voliš. Sigurno ću se posle sedmicu kajati što se nisam setila još gomile stvari.

Sonja Paunović Varga: I dalje obožava Peti Smit, Boba Dilana i Nika Kejva

nastavak filma, ali u nekom neočekivanom ruhu, mnogo zabavno! Binge worthy što bi se reklo.

MUZIKA Najtužniji i najteži periodi su mi bili oni kada nisam imala muziku koju volim, kada mi ništa nije prijalo i kad nisam uspevala da nađem ono što obeležava vreme i stanje u kom se nalazim.

Nisu ti periodi bili takvi zbog muzike, ali je nedostatak nje činio da budu još prazniji.

Tako da, muzika mi je bitna, očigledno. Sve je krenulo od benda No Doubt, preko RHCP i svega što sledi nakon otkrivanja te scene. Nisu me

zaobišli ni G’n’R, Metalika, Iron Maiden i Pantera ili Gorillaz. I dalje obožavam Peti Smit, Dilana i Kejva.

Omiljeni bend uvek i zauvek mi je Dead Moon. Obožavam taj neispeglan zvuk, zujanje, nesavršenosti, falširanja.

Taj vajb mi daje sve što mi je potrebno. Nedavno sam otkrila bend Nothing koji ima sve ove navedene kvalitete.

Kako da zaobiđem Descendents, Ash, Broken Social Scene, The Donnas, Pixes, Kings of Leon, Puscifer, Biffy Clyro, Ghost…. Eto, od svega po malo. Nisam gadljiva ni na pop. Holzi (Halsey) mi je super (prvi album kidanje).

Uh da, i London Grammar!

Kod nas se čak i na kablovskoj godinama vrte serije, filmovi i emisije. Zato mislim da je bolje tu vrstu programa uređivati sam, pa tako zaobići sve što nas ne zanima. Zdravije je birati sadržaj i pre svega izvore tog sadržaja.

MUZIKA Kada smo bili klinci, 90-ih smo doneli kasetu Dragane Mirković kući i hteli da pustimo, međutim tata nam je rekao da ako je pustimo na našem kasetofonu, on će se pokvariti. I to je definisalo moj život što se tiče muzike, tako da zaobilazim u širokom luku sve to i sve što je iz toga „izraslo“. Teško je da kažem ikom da išta zaobiđe, svako ponešto nalazi u toj muzici koj jeste odraz vremena u kom živimo.

Ovo se odnosi i na domaće i strane izvođače. Tako da, kao i sa TV programom, mislim da je najbolje zaobići ono što nam ne prija.

18

Četvrtak, 3. februar 2022.

M

ad r u g a d

a

d ž uboks

Povratnički album za pamćenje

a m z i m i t Zora op Najljepše na albumu ,,Chimes at Midnight“ je to sa kakvom lakoćom ekipa iz Madrugade pripremi teren da pjesme eksplodiraju u zanosu, u nekom ludom cvjetanju, u novom rađanju amo je Sivert Hujem lik koji voljenoj ženi može reći ,,my innocent child“, pa da joj ne oduzme ni mrvu odraslosti, da ne zvuči kao idealizovanje i banalizacija. Madrugada se vratila nakon 14 godina; da pokaže da nije samo skup potpuno zrelih i ostvarenih muzičara, već i takvih muškaraca.

Priča albuma ,,Chimes at Midnight“ bi mogla da prati matricu, na koji način skoro svaka pjesma gradi tenziju; kako raste i pruža se, kao ratareva muka, trud i plod na mrkoj oranici. Počinje u smiraj kultnog albuma ,,Madrugada“ (2008), objavljenog u mjesecima nakon smrti gitariste i jednog od osnivača Roberta Burosa. Za Hujema je to bio jasan znak da je kraj; osjećao je da Madrugada, prosto, više nije postojala, onakva kakva je morala biti.

Savršena lakoća

Cijelih deset godina kasnije, potpuno neočekivano i bez pompe najavili su novi album.

Pa ga skoro četiri godine polako kalili; u međuvremenu i odradili jednu povratničku turneju... Sam Hujem je ,,Chi-

mes at Midnight“ najavljivao kao ploču njihove životne zrelosti. I ta ocjena je sa debelim pokrićem: nove pjesme odišu tim armiranim utemeljenjem od životnog iskustva. I to se ne može isfolirati, tiče se i lišavanja ega i smirenosti, ali i spremnosti da se jednostavno izgovore neke važne riječi.

Najljepše na ,,Chimes at Midnight“ je to sa kakvom lakoćom ekipa iz Madrugade pripremi teren da pjesme eksplodiraju u zanosu, u nekom ludom cvjetanju, u nolast.fm

S

vom rađanju. Savršen primjer je najavni singl ,,Nobody Loves You Like I Do“ (sa sve onim ,,my innocent child“ podvaljenim pred kraj u idealnom momentu). Takav viteški i vikinški prepad u noći, napad na zidine usnulog neprijatelja – je idealan pandan za kultnu ,,Majesty“, pjesmu koja je bend davno proslavila.

Tajming je na ,,Chimes at Midnight“ sve; recimo, na ,,Help Yourself to Me“ bićete ubijeđeni da bek-vokali i gudači ulaze u pjesmu u savršenom mo-

pmstudio.com

Sivert Hujem predvodi slavnu ekipu norveških povratnika

mentu. Takođe i u to, da je bolna ,,Ecstasy“ morala da bude prostor zamo za Hujema, prosutog po klavirskim dirkama. Sveukupno, da je sve ovo, na možda za nijansu predugom albumu sa 12 pjesama, moralo da se čeka 14 godina.

Fascinacija Koenom

Na tom putu, ekipa iz Madrugade je radila sa pobožnom, alhemičarskom posvećenošću – samo tako se uspijeva da objektivno stilski raznovrsne rok pjesme teku potpuno pitko, svježe i djeluju kao skladna cjelina. Sa lakoćom Hujem istražuje lične fascinacije Lenardom Koenom (,,Help Yourself to Me“, ali suptilno i Springstinom (,,Dream at Midnight“, tu negdje je i centralna tema albuma). Najbitnije – ostaje potpuno svoj, autentičan, vokalno na svojoj visini i u svojoj ligi, sebi dosljedan; za rijetko ubjedljivu demonstraciju zrelosti jednog velikog evropskog rok benda.

Album, konačno, od ponoćne studeni i izmaglice nad dimnjacima, tamo u fjordovima, ka završnici klizi i otvara put jednoj proljećnoj zori optimizma. I to je mali zalog i obećanje, da ih narednog puta nećemo čekati 14 godina.

S. S.

Ocjena: 87/100

19

Kanadski pop superstar iznenadio najkvalitetnijom pločom

Sjena iza zavjese Muzički, album ,,Dawn FM“ je The Weeknd koji će vas držati na sigurnoj, istraženoj teritoriji. Suštinski, ispod površine je to novi Abel Tesfaje

V

ožnja sa toliko krivina, promjena pravca i dodavanja gasa, da vas od početka do kraja drži na iglama. Sve to pomalo mračnjački; i čisto za potvrdu da u pop sferi koju nastanjuje, Abelu Tesfajeu nema ravnog. Da je The Weeknd liga za sebe.

Stari trik I dalje u sjenci; bez nekog dramatičnog iskoraka u novi zvuk ili teritoriju... Kanađanin sa petim albumom ,,Dawn FM“, koji je sletio polovinom januara, u neobičnom tajmingu za ovakve ,,pop blokbastere“ – dokazuje da može da lagano i skupo proda (skoro isti) stari trik. Muzički, to je The Weeknd koji će vas držati sigurne, istražene teritorije.

Suštinski – ispod površine je to novi Tesfaje.

Abel se mijenja; preispituje navike, (pretjeran) uspjeh, čak sami koncept života slavne ličnosti i selebriti kulture. I da, zvuči užasno usamljen, ne otkriva mnogo intime, ali dovoljno da znamo da je to neka drhtava sjenka, koja iza zavjese gleda dolje na noćne drumove moderne metropole.

Za neku konzervativniju (recimo slobodno: stariju) pop publiku, odlična preporuka

za album ,,Dawn FM“ biće to što je The Weeknd očigledno želio da se dotakne britanskog sintpopa osamdesetih.

Konkretno, hvataćete tu i Depeche Mode i Duran Duran, a zvučaće vam to potpuno moderno.

Na ,,How Do I Make You Love Me“ ćete otprilike najbolje shvatiti, koliko Abelu slava zaista ne prija. ,,It’s quite unusual, seeking approval / Begging for it desperately“ – izgovara Tesfaje, i naravno da se to tiče osjećanja koja čuva za jednu ženu. Usput i žali za momentima kada nije primjećivao, bio ohol ili nedovoljno posvećen;

Mračnjački i ranjivi lik Abela Tesfajea

na ,,Best Friends“ se vrti u začaranom krugu između prijateljstva i ljubavi.

Jednoj, sada udatoj bivšoj ljubavi, još stiže da obeća da joj broj neće izbrisati (,,Girl, I’m way too grown for that deceivin’“) – prosto, Abel je sada tip koji brine na pravi način o svojim povredama.

R. E. M. posveta Kulturne reference su pametno spakovane, da se zapitate zbog čega nije u istoj mjeri producentska mašinerija ispeglala i duge intervale praznog hoda u nekim banalnijim tekstovima. Sasvim intimno,

što se ne trudi da objasni, utonuo je u 1987. godinu, sa sve posvetom bendu R. E. M i drami ,,Less Than Zero“ Mareka Kanievke, koja kao da nosi iste sjenke i tonove Tesfajeove muzike.

I opet, stalno u novoj krivini, oštrom skretanju, u putovanju noći koje je i neočekivano i potpuno bezbjedno. Dovoljno da se i puritanske njuške, generalno neprijemčive za pop kakav stvara The Weeknd, malo zainteresuju i priznaju da je ovo inteligentan, iskren i zabavan mejnstrim album ,,Dawn FM“. Kao sjajna, definitivno ne ključna i najhitičnija, ali sveukupno možda i najkvalitetnija stepenica kariS. S. jere Abela Tesfajea.

Ocjena: 75/100

medium.com

el Tesfa

twitter.com

Ab

je

Četvrtak, 3. februar 2022.

20

Četvrtak, 3. februar 2022.

film

33 OBRTAJA

Uvijek za miša!

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Hm, ne mogu se sjetiti.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „To vi meni samo laskate“ iz pomenutog filma „Tko pjeva zlo ne misli“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Grinč iz filma „Kako je Grinč ukrao Božić“ (,,The Grinch“, Jarou Čejni i Skot Mozijer, 2018).

radiotimes.com

Film koji Vas čini srećnom?

- Film „Tko pjeva zlo ne misli“ (Krešo Golik, 1970) me uvijek usreći.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne ubijam nikoga.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Sviđaju mi se teme koje opisuju bivšu Jugoslaviju, život u socijalizmu. Što god da je urađeno u novije vrijeme bilo mi je zanimljivo. Bilo bi odlično da se rade filmovi o umjetnicima s ovih prostora.

Omiljeni filmski rivali?

- Likovi iz filma „The Witches of Eastwick“ (Džordž Miler, 1987). Taj me film oduševljava zadnjih 25 godina.

Zrinka Posavec, muzičarka

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Born Free“ Džejmsa Hila mi je posebno drag film u kojemu je životinja centralna figura.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi film koji sam gledala u kinu bio je „The Sound of Music“ (Robert Vajs, 1965).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bio saundtrack iz filma

„Pretty Woman“ (Geri Maršal, 1990).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Ako je u filmu prikazano par scena bilo kojeg lijepog grada, odmah sam na tražilici za avionske karte!

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod.U koju kafanu i na koje piće?

- Pedro Almodovar, Sofija Kopola i Gzavije Dolan - Dingač, pršut i malo bijele ribe.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi KventinTarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi trebalo da on ozbiljno razmisli o tome!

mu

z ika

,,Midsomer Murders“ idealna serija za kišni vikend

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Tata, kupi mi auto“.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Nisam sigurna bi li to bilo nešto iz Mocartovog „Requiema“ ili nešto skroz šašavo.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrala bih Johana Sebastijana Baha.

Nina Anić

Četvrtak, 3. februar 2022.

Zrinka Posavec: Grinč najneodoljivija ,,štetočina“ iz animacije

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Zamisli život u ritmu muzike za ples“, Film.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Tonka – reci cvrčak“, Novi fosili.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Magla“, Josipa Lisac.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Olivera Dragojevića i Krunoslava Kiće Slabinca.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Hajde da ludujemo“, Tajči.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Poster Josipe Lisac.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Džoni Štulić.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne znam.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Sex and the City“ i „Midsomer Murders“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podjeća serija „Poirot“.

Najdraži par iz serije?

- Pokojni Vera Zima i Ivo Gregurović u seriji „Odmori se, zaslužio si“ su zaista fantastičan par!

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Gruntovčani“ Kreše Golika i „Novine“ Dalibora Matanića.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnoge počnem gledati, pa se izgubim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Čekam nastavak serije „The White Lotus“. To je bio malo čudan kraj!

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Slobodu koju imaju likovi iz serije „Nothern Exposure“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Imam izvrsne suradnike na poslu. Takve još nisam vidjela u srerijama!

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvijek za miša! M. ČAVIĆ

21

osljednjih godina P na Balkanu se sevdah čuje u novim

aranžmanima, a interpretacije Amire Medunjanin, Boža Vreća tope čak i najokorelija srca.

Ipak, jedna Slavonka je u svemu tome otišla korak dalje, pa tradicional utapa u džez, orijent i klasiku.

Kompozicije Zrinke Posavec nijesu melanholične koliko tanane, uzvišene, vrcave, a ipak odjekuju šumom davnih vremena. Njen kapital su dvije zbirke stihova, škola puna đaka, dvorane pune obožavalaca i „glava puna radosti“. Akademska muzičarka, kantautorka, dirigentkinja, producentkinja, pjesnikinja, vokalna pedagoškinja od svih ovih uloga, ne može odabrati najdražu, ali rad sa djecom u Umjetničkoj školi u Velikoj Gorici je iz dana u dan čini kreativnijom. Proteklih dana imala je koncert u Zagrebu sa prijateljicom, pijanistkinjom Kristinom Bjelopavlović Cesar koji je ujedno bio promocija albuma „Pjesme o ljubavi i tijelu“. Nedavno je predala rukopis za treću zbirku poezije koju će urediti Monika Herceg.

Naša gošća obožava zimu, snijeg, jer kada je naumornija uživa u filmovima, a naročito u evropskoj kinematografiji.

Da su njene pjesme njeni snovi, dokazuje i na javi, a upravo je klasik sa Džuli Endruz prvi film koji je gledala u bioskopu.

Uz koje se numere Zrinka na karaokam lati mikrofona, koga bi izvela na oval pun pršuta i ribe, saznajte u našim „Obrtajima“.

22

Četvrtak, 3. februar 2022.

kalendar

M

arija Šnajder je tri puta u životu vidjela oca. Na vrata mu je nenajavljena banula kada je imala 16 godina; i sve što je taj glumac Danijel Želan znao je da je povede na filmski set. I potom da okrene leđa. Njegova djeca za Mariju su čula i vidjela je tek kad i cijeli svijet. Ogoljenu, u ,,Posljednjem tangu u Parizu“.

Zbog tog čovjeka film je zavoljela. Dvije godine ranije, jedina konstanta u njenom životu bio je ritual da četiri puta sedmično zaglavi u bioskopu. Sa 15 se posvađala i napustila dom majke, rumunske manekenke koja je vodila jednu knjižaru... I spucala za Pariz.

Marija Šnajder, nezaboravna junaki

Suze na Djevičinoj sti

Paklena cijena

Danijel je za ruku poveo u svijet filma i ona vrata zalupio za sobom. Poznavala ga je Bardo; Brižit je zanijemila pred saznanjem da je ta djevojka, pred tim istim kamerama – praktično beskućnica. Marija je punoljetstvo dočekala u sobi porodičnog doma Brižit Bardo.

Nije to bio pravi seks; ali te suze Marija Šnajder nije mogla odglumiti. Seks je bio samo puka fizička manifestacija duše očajnika – a Marija je bila bijesna, nemoćna, ponovo prevarena... I tu, pred Brandom, ponovo u kolijevci, od oca ostavljena. A film je tek počinjao; i da, bila je silovana. I Bernardo Bertoluči je sve to znao, unaprijed; da djevojci u ,,Posljednjem tangu u Parizu“ (,,Last Tango in Paris“, 1972) uopšte ni ne planira objasniti, kakva je scena čeka. Ni njoj, ni Marlonu Brandu. Birao je onu koja uopšte nije bila svjesna da ima pravo da zove agenta ili advokata za bilo koji dio scenarija u koji nije upućena. I bio je svjestan cijene koju će pred sudom morati da plati.

Pravdajući sve – umjetničkom vizijom.

I da, Bertoluči je za ,,Posljednji tango“ birao djevojku za koju je znao da je cijelog života od oca odbijana – da bi mu se opet pred svim životnim vratima i izborima vraćala. Samo je Marija Šnajder mogla da bude ta Žana; ona, koju će Pol (Brando) silovati na prvom susretu – i koja će pred njim takvim sa-

Djevičina stijena na granici Francuske i Španije

Seks je bio samo puka fizička manifestacija duše očajnika – a Marija je bila bijesna, nemoćna, ponovo prevarena... I tu, pred Brandom, ponovo u kolijevci od oca ostavljena. A film je tek počinjao; i da, bila je silovana mo zanijemiti, i potom mu se vraćati! Praktično naturščik, u roli svog života... Zato su one Marijine suze na početku filma tako boljele; taj plač grešnog djeteta željnog zagrljaja tamo, na onom mjestu, odakle je najviše krvarilo.

Oruđe povrede

Samo su Brando i Šnajder tako umjeli da seks u toj mjeri učine mjerom i medijumom razmjene, komunikacije. Toliko ispunjenom krivicom i mržnjom sebe samih, da ono najintimnije istovremeno postane i oru-

đe (samo)povrede. U mjeri neizrecivoj riječima – na način na koji se, vjerujte, ni sam Bertoluči ni cijeli svijet nije nadao...

Nakon ,,Posljednjeg tanga“, Marija Šnajder je postala moćan glas emancipacije; zarekla se da se nikada više neće skinuti pred kamerama. I pronašla glas da na one sopstvene suze odgovori. Zato je možda najveća nepravda, što je Bertoluči želio da to ipak i do kraja bude Brandov film, a ne njih dvoje. Ne možete reći da je njena rola bila velika – jer je

neizvodljivo uopšte pogoditi što je tu gluma, a što ne! I za to je, naravno, režiser bio kriv; izborom glumice koja, opet, nije do kraja snimanja u bilo kom momentu ni znala, što se to tu sa njom dešava. Kakva strašna, paklena cijena velike umjetnosti... Platio je preskupo i Marlon Brando; iako se svijet, umiven Marijinim suzama, zaklinjao da je samo on mogao da bude taj Pol. Beskrajno brutalan, animalno gladan – i dirljivo ranjiv, u očajničkom pozivu za pomoć, sve u isti mah.

Uvreda bi bilo reći da je karije-

Četvrtak, 3. februar 2022.

23

thesun.co.uk

inja ,,Posljednjeg tanga u Parizu“, preminula prije 11 godina

tijeni wikipedia.org

Marija Šnajder u ,,Posljednjem tangu u Parizu“

ra Marije Šnajder stala u ,,Posljednji tango u Parizu“. Glumački, najviše je iskazana u Antonionijevom ,,The Passenger“ (1975); iako i tu u neo-noar sjenci velikog Džeka Nikolsona. A sve to u postkolonijalnoj Africi i u jednoj priči o otuđenju, potrazi za bilo kakvim identitetom i bliskošću. Za konekcijom – kao načinom da se pobjegne od sebe. I naravno da je Marija bila idealna za tu rolu.

Sanatorijum u Rimu

Suštinski, karijera Marije Šnajder je već sredinom sedamdesetih postala priča o glumici, prije nego o rolama i filmovima. Tako je birala sama; jer su skoro svi autori, gotovo bez izuzetka, željeli da je ogole, obrlate, iskoriste kao

Bertoluči. Pogani Tinto Bras je, zamislite, želio da ona glumi sestru u incestu sa rimskim imperatorom Kaligulom lično (,,Caligula“, 1979). A sve je osmislio kao erotski film u kojoj će imperatora igrati Malkolm Mekdauel, najopakija njuška iz Kjubrikove ,,Paklene pomorandže“ (1971)!

I naravno da je Marija sa tog snimanja pobjegla glavom bez obzira. ,,Ja sam glumica, nijesam prostitutka!“ – vikala je u Rimu, dok su je novinari lovili sa bilježnicom ispred jedne mentalne ustanove. Tu je, potpuno ranjiva, opet povrijeđena i već drogom uništena, zaglavila sa ljubavnicom, fotografkinjom Džoan Taunsend. Makar je pred svijet stala i bila među prvim slavnima koja je jasno i glasno rekla – da je biseksualka.

O drogi... Marija Šnajder se godinama klela da je prije ,,Posljednjeg tanga u Parizu“ nije ni probala. Da je sve to bila reakcija na slavu koja nije željela; jer nije željela bilo što u vezi sa tim filmom i od tog filma. Niti da je tada bilo ko znao na koji način droga uništava živote.

Nekih sedam godina života je opisala kao potpuno bačene...

U realnosti, karijera Marije

Šnajder već početkom osamdesetih bila je potpuno narušena. Velikom Luisu Bunjuelu je takođe pobjegla sa seta snimanja ,,The Obscure Object of Desire“ (1977), shvativši da i on insistira na ekscesivnoj golotinji.

Onda je dobila potpunu slobodu od arthaus majstora Žaka Riveta, za film ,,Merry-Go-Round“. ,,Marija, evo sama biraj, kakav film ti želiš da to bude...“.

Izabrala je triler, maglovitu krimi-dramu koja je jedva završena i plasirana 1981. godine. A taj film bi, sigurno, moderna publika mnogo lakše shvatila i voljela od ondašnje.

Vrijeme mira

Na kraju je Marija Šnajder pustila da je objektivizuju i Jugosloveni! Zamislite, u filmu ,,Vreme mira u Parizu“ (1981) Predraga Golubovića. Tu je zatičemo sa, ni manje ni više, Draganom Nikolićem; on je istraživač na tragu nasljeđa nacista u Parizu. Prije nego sretne nju, a film postane jedna njihova duga šetnja i životna opservacija... Ako postoji film koji govori koliko su Jugosloveni patili za onim Marijinim suzama u ,,Posljednjem tangu u Parizu“, to je ovo ,,Vreme mira“. Tako je Golubovićev

film postao čista fantazija, u kojoj Jugoslavija dobija priliku da spasi Mariju Šnajder od Branda, od Bertolučija, od svega... Makar smo jedini znali pokazati da nam je u ,,Posljednjem tangu“ ona bila bitnija i od samog Branda. I da smo se pred njom krivim osjetili.

Kada je Marija preminula, 3. februara prije 11 godina, od raka dojke u 59. godini - Brižit Bardo nije imala snage da se na sahrani oprosti od prijateljice.

Njeno pismo pročitao je veliki Alen Delon; potom je kremirana na groblju Per Lašez.

I ko je, konačno, bila Marija Šnajder? ,,La Rocher da le Vierge“. Djevičina stijena. Na tom mjestu, u zemlji Baska na granici Francuske i Španije, Marija Šnajder je poželjela da joj se prospe pepeo. Daleko od Pariza, filma, Bertolučija, Branda, Kaligule, Bunjuela; daleko i od sopstvenog oca...

Gola hrid galebova tu šapuće neku, samo njoj znanu uspomenu. A okean blista suzama onog posramljenog djeteta, što ih je jedan film na žrtvovao; na oltaru umjetnosti, koja je samo tada, u ,,Posljednjem tangu u Parizu“, mogla biti i božanska i nimalo svetačka rabota.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 3. februar 2022.

Trifo na filmskom setu

S

vaki kadar individualna je jedinica misli - koncizno je Arno Deplešan, francuski filmski savremenik Frensoe Trifoa, opisao autorsku tehniku slavnog kolege.

Pokušavši da zatvore krug razloga zbog kojih je opus ovog Francuza i danas relevantan, filmski teoretičari često naglase Trifoovu želju da akcentira da značaj kinematografije leži u finalnoj kompoziciji ponuđenih kadrova.

A kao neko ko nije bio lud za dokumentarnim stilom, Trifo je tokom svoje tridesetogodišnje karijere svjesno postavljao emociju u sam centar fabule, i time uspio da potvrdi poziciju inspiratora budućim režiserima.

Izgubljeni raj

Ikona francuskog filma Fransoa Trifo, rođeni Parižanin, rane godine života proveo je na krajnje izolovan način, što će sasvim direktno uticati na nje-

Sa snimanja kultne scene filma ,,The 400 Blows“

Fransoa Trifo: Devet decenija od ro

Revo uk komp em gov pristup filmu, umjetnosti u koju se zaljubio nakon gledanja projekcije ratne drame revolucionara montaže Abela Gansa „Paradise Lost“ iz 1940. godine.

Iako je Gansov komad daleko od Trifoovih djela, nesumjiv je uticaj filma na bijeg režisera od njegove izolovanosti, one od koje je startno i efikasno bježao u bioskop. Baš kao i prvi počeci filmofila, recemzenata, filmskih teoretičara, kritičara, i dobrog dijela vecine saradnika u

„Objektivu“ - i Trifo je konstantno gledao filmske trake, čitao knjige o filmu, skupljao informacije, analizirao estetiku filma. I hranio se ljepotama kadrova koje su nudili Evropljani i Amerikanci. Činjenica je da Trifo ne bi postao tako značajan režiser, da platforma njegovog početka bavljenja filmom nije krenula od pisanja o sedmoj umjetnosti.

Na njegovu sreću, u Francuskoj se pedesetih ,,skuvala“ pefek-

aphelis.net

kalendar

Četvrtak, 3. februar 2022.

25

tna pisajuća zakuska, magazin ,,Cahiers du Cinema“, koji je ovom maestru i onima sličnog senzibiliteta dozvolio da „izvježbaju“ i utemelje znanje o pokretnim slikama. Iako je Trifo u tom prvom, čuvenom tekstu 1954. godine o „sklonostima francuske kinematografije“, zapravo kritikovao tadašnje stanje u zemlji i svojevrsnim literarnim monologom napao tadašnje velikane filmske industrije u državi, luckasti kreator je preko noći postao senzacionalni l’enfant terrible. To mu je zasigurno i bila ultimativna želja.

Novi talas

Nakon višegodišnjeg rada u snažnoj ulozi filmskog kritičara, Trifo je bez sumnje brzo postao jedna od najznačajnijih figura francuskog filmskog talasa pedesetih i šezdesetih.

Dok je popularni nouvelle vague (novi talas) suštinski bio pokret koji je donio revoluciju u filmsko stvaralaštvo, Trifo u sklopu pokreta biva ključni igrač, čiji je zavodljivi pristup narativu ostavio zasigurno najsnažniji pečat. I dok bilo kakav efekat i trag nije bilo lako ostaviti u tom periodu, inovativan pristup u Trifoovom djelova-

Detalj kultnog intervjua sa Alfredom Hičkokom

pinterest.com

olucionar klinču sa pleksnim mocijama

newyorker.com

ođenja filmskog borca protiv tradicionalnih autorskih konvencija

nju izdvojio se tako da danas sa lakoćom možemo prepoznati autorske elemente kod modernih holivudskih velikana.

A i tadašnja američka produkcija itekako imala je što vidjeti i naučiti. Iako je režiser započeo karijeru filmovima kratkog formata, što je bilo posve uobičajeno za evrospku industriju, bilo je sasvim jasno da govorimo o maestralnom inovatoru. I brzo smo dobili potvrdu, u legendarnom ostvarenju „Les Quatre Cents Coups“ (,,The 400 Blows“), snimljenom 1959. godine. Dobitnik specijalne nagrade na Kanskon filmskom festivalu opisuje specijalni vid „slomljene adolescencije“ na krajnje autobiografski način, kroz fenomenalnu fotografiju Anri Dekajea i glumačko „slikanje“ Žan-Pjera Leoa. Trifoova dvosmisleno-klimaktična drama započela je autorsku borbu protiv tradicionalnih pravila režije, i otvorila nouvelle vague vrata mnogo šire od očekivanog. Godinu kasnije Trifo „pozajmljuje“ još jednoj francuskoj legendi, Žan-Liku Godaru, i u duetu sa Klodom Šabrolom, završava originalni scenario za njegov maestralni krimić ,,Do posljednjeg daha“ („A Bout de Souffle“, 1960).

Dok je popularni novi talas bio pokret koji je donio revoluciju u filmsko stvaralaštvo, Trifo u sklopu pokreta biva ključni igrač, čiji je zavodljivi pristup narativu ostavio zasigurno najsnažniji pečat Šezdesete su za Trifoa bile ključna decenija – od romantičnog skoka u ,,Žil i Džim“ („Jules et Jim“) snimljenom 1962. godine, adaptacije romana avangardnog pisca Anri-Pjera Rošea, preko nezaobilazne distopije „Fahrenheit 451“ iz 1966. godine, do dramedije „Stolen Kisses“ iz 1968. godine. Posvećeni Francuz letio je od bioskopa do bioskopa, od nagrada do nagrada, prilagođavajući pritom želju za kompleksnijim fabulama.

Ovdje je važno spomenuti njegova često zaboravljena djela „Soft Skin“ iz 1964. godine i „The Bride Wore Black“ iz 1968. godine, kao komade pod „slobodnim“ ali „direktnim“ uticajem Alfreda Hičkoka na Trifoov opus. Zanimljivo i ne baš slučajno, u tom periodu Trifo je intervjuisao engleskog majstora saspensa si objavio knjigu njihovog dijaloga 1966. godine, pod nazivom „Hitchock/Truffaut“.

Povratak Hičkoku

Iako su sedamdesete autorski bile relativno slabe, Trifo je uspio i da obilježi ovu deceniju, i to krajnje adekvatno – Oskarom u kategoriji stranog filma.

Za „La Nuit Americaine“ 1973. godine, u kojem pored Žakelin Bise, u glavnoj ulozi režisera stavlja - sebe. Ovaj svojevrstan

prikaz režiserskih tehnika bio je potvrda Trifoove verzije „teorije autorstva“, pa je njegova mizanscenska fluidnost ostala kao osnovna lekcija za sljedeće generacije.

Osamdesete su se za Trifoa dobro „otvorile“ fenomenalnim komadom „The Last Metro“ iz 1980. godine, sa Ketrin Denev i Žerarom Depardjeom u glavnim ulogama. Godinu pred smrt, Trifo se opet vraća svom, komotno možemo reći miljeniku među režiserima Hičkoku, kroz čudnjikavo monohromno ostvarenje „Confidentially Yours“, snimljeno 1983. godine.

Iako je ovaj specijalan omaž zatvorio karijeru francuskog miljenika, pečati njegove tehnike vizuelno su vidljivi, pažljivom šetnjom kroz savremeni film 21. vijeka.

Jer, na koncu, u njegovoj filmskoj formi, u samom centru imali smo primarno ljude, njihove emotivne živote i međusobne konekcije, koje su krucijalno ostavljene da ukrašavaju kadrove. Ono čime je Trifo bio zaokupljen – od ljubavi i usamljenosti, do želje, ali i sumnje i razočaranja – nije samo transformisalo njegove lične strasti i njegovu kinematografiju. Već i umjetnost uopšte. Bio je i ostao revolucionar koji je želio da mijenja norme stvaralaštva.

Leila MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 3. februar 2022.

PODGORI č ARENJE

K

ad ti u ime stanu prkos i bunt. Jedan sasvim ozbiljan titogradski bend, od jeseni 1964. godine (dakle, prije lijepih 57 godina!) zvao se Mrtve duše. Današnja Podgorica imala je jedva 50.000 stanovnika; možete zamisliti kakva je bila reakcija na momke koji su se baš tako zvali.

Nije Titograd sredinom šezdesetih bio do kraja konzervativna sredina, daleko od toga. O tome svjedoči podatak da su momci koji su se osmjelili da bend nazovu po romanu Nikolaja Gogolja, imali priliku da u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ sviraju na originalnim, ,,sa strane“ naručenim električnim instrumentima.

Mrtve duše su furale onako tipičan, britanski beat, pjevač je bio Dragan Dado Radovanović. Vesko Obradović za solo gitarom, Dragan Cejo Vukićević na ritam gitari... Imali su i svoje plakate za svirke, naravno sjajno hvatali Bitlse. Bilo je to mnogo više od pukog oponašanja, negdje do kraja školske ’66.

Uz dozvolu direktora, imali su priliku da uvježbavaju u sali gimnazije, tu su i svirali na famoznim igrankama. I da, niko ih nije tjerao na šišanje – ali su ime grupe morali da promijene. Negdje pred maturu su profesori insistirali da se okanu Gogolja, jer zamislite, takvo ime nije baš prikladno za mladost. Pa su do kraja bili Pet mladih.

I daleko od toga da je to bilo jedino interesantno i kreativno ime podgoričkih bendova šezdesetih. Negdje od 1967. nastupao je i The Bliss – bend u kom je gitarista, recimo, bio i Žarko Mirković. Godinama

Privatna arhiva

Mrtve duše iz Titograda

Titogradski Fantomi na gitarijadi

kasnije predavač i profesor na Muzičkoj akademiji, pa autor prvog crnogorskog albuma elektronske muzike (!) - i naravno, autor aranžmana državne himne.

Od 1968. u Titogradu su svirale i Strašne sjenke. Ili, Terrible Shadows, ekipa 14-godišnjaka koji su skidali muziku sa ploča i sjajno se zabavljali. Tih godina glavni grad imao je i Fantome; ipak, najmarkantnije ime imali su sjajni Džeferdari. Od 1968. u njima je svirao neponovljivi Miodrag Latković Late – kavaljerska ličnost biografije bez premca, za deset nečijih tuđih života... O čemu smo pisali: muzičar, pjevač, pa košarkaš, kapiten Budućnosti; trener koji je selektovao tim koji će nakon njegovog angažmana izboriti plasman u Prvu ligu Jugoslavije. Pa vrhunski pravnik, tužilac, sudija Ustavnog suda!

Od bendova kreativnijih imena (pored silnih Barona, Kontesa, Fantoma), Noćni

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

putnici su bili posebni. Sa sve pjevačom koji se na bini pojavljivao sa polucilindrom – i fanovima koji bi druge bendove gađali narandžama.

Ambasadori su, recimo, sjajno skidali i Džejmsa Brauna i kompletnu Motown ekipu, pa se Titograd naslušao i fanka i psihodelije... U suštini, bili su sjajna ekipa vojnih muzičara iz Doma JNA. A u drugim gradovima? Herceg Novi je, recimo, imao interesantne i štosne Eukaliptuse i Exodus; u Nikšiću Egali i Feniksi, na Cetinju, zamislite, Fantasti... Pa sve do ivangradskih Elektri – i pljevaljskih Meteora.

I sve to u Crnoj Gori – šezdesetih, dakle prije više od pola vijeka. Mladost koja je tražila prostor za svoj glas, za jedno ,,ovdje, sada, naše“. Pa da traje, i da u samom imenu zvuči dovoljno buntovnički. I koliko je tu samo bilo prča i karaktera.

Stojan STAMENIĆ

Izložba postavljena ispod centralnog mosta u Hekniju

Četvrtak, 3. februar 2022.

27

LONDON CALLING Organizacija Future Hackney, čiji je osnovni cilj svojevrsno dokumentovanje društvenih promjena u ovom londonskom ćošku, sa posebnim akcentom na fotografiju i videomaterijal, donijela nam je predivnu karipskoafričku zakusku

N

ije tajna da London godinama zauzima jedno od najvažnih mjesta na mapi svijeta, kada govorimo o diverzitetu.

Različite nacionalnosti, religije i rase, koje su na lijep način utonule i uklopljene u londonski imidž svjetske metropole, čine onu suštinu na kojoj počiva glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva. A slavljenje tog diverziteta jedna je od najzastupljenijih tema u gradu, pa se ta opservacija često može pronaći i na festivalima, izložbama i događajima. Jednu od takvih prolaznici u Istočnom Londonu, u Hekniju, mogli su zapaziti tokom sedmice za nama.

Nevladina organizacija Future Hackney, čiji je osnovni cilj svojevrsno dokumentovanje

U slavu inkluzivnosti društvenih promjena u ovom londonskom ćošku, sa posebnim akcentom na fotografiju i video-materijal, donijela nam je predivnu karipsko-afričku zakusku. Ukrašavajući sudar supkulturnog i alternativnog londonskog šmeka, izložba fotografija „Ridley Road Stories“, postavljena ispod centralnog mosta u Hekniju, na

jednom od najprometnijh mjesta, vizuelna je fabula o životima lokalaca koji dolaze iż Afrike i sa Kariba.

Organizacija Future Hackney izložbom želi da na krajnje inkuzivan način, na prelazu između fotografije kao umjetničkog iskaza i društvenog angažmana, predstavi zaostavštinu njihove kulture koja krasi ovaj dio Lon-

dona decenijama. Postavivši izložbu van zidova, tako da je dostupna svima i besplatno, iż organizacije se nadaju da će fotografije Dona Trevisa, Vejna Krinčloua i Terensa Duea podsjetiti prolaznike na najvažniji segment života u Londonu – inkluzivnost i otvorenost.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ Neki od radova Dona Trevisa, Vejna Krinčloua i Terensa Duea

Lica lokalaca porijeklom iz Afrike i sa Kariba kao glavni motivi

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić