Dnevni list Pobjeda 03.03.2022.

Četvrtak, 3. mart 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20219 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

RFE

IZA KULISA: Iza zlokobnog Saveza dobrovoljaca Donbasa stoji prvi čovjek paramilitarne organizacije, ratni veteran Viktor Zaplatin

OPSTRUKCIJA: Potpredsjednik Skupštine i vršilac dužnosti predsjedavajućeg parlamenta i odlazeći premijer spriječili da Savjet za odbranu donese odluke iz ugovora sa Sjevernoatlantskim paktom

Bulajić i Krivokapić blokirali ispunjavanje obaveza iz ugovora Crne Gore i NATO

Balkanska kozačka vojska - ratni plaćenici u Crnoj Gori Zaplatin je i predsjednik fonda ,,Slovenska duhovnost“, koji organizuje kampove za jednu vrstu vojno-patriotske obuke djece u Podmoskovlju. Prema navodima ruskih medija, Balkanska kozačka vojska u dobrim je odnosima sa Ruskim institutom za strateška istraživanja, na čijem je čelu bio Leonid Petrovič Rešetnjikov. Rešetnjikov je, inače, istoričar, ali i bivši general ruske spoljnoobavještajne službe SVR, poznate po hibridnom djelovanju u Crnoj Gori STR. 2.

Analitičar Đonović ocjenjuje da većinska Crna Gora osuđuje agresiju na Ukrajinu

Čak i mala podrška Rusiji šalje lošu poruku o našoj zemlji

STR. 7.

Sve je bilo kao ružan san

NOVA KRAĐA: Iz skladišta firme ,,Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj carinskoj zoni nestalo oko 200 paketa cigareta

Ofarbali staklo nadzorne kamere da osiguraju prolaz

STR. 10.

STR. 16. i 17.

S. VASILJEVIĆ

M.BABOVIĆ

Akademici nastavili da tihuju, neprijatna im pitanja o Crnoj Gori

POVRATAK: Crnogorski košarkaši Miloš Popović i Miloš Latković za Pobjedu govore o golgoti i besanim noćima na putu izlaska iz Ukrajine RTCG

Članovi CANU negodovali zbog zahtjeva Maje Miličković da iznesu stavove o aktuelnim dešavanjima u zemlji

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koju je sazvao predsjednik države Milo Đukanović, prekinuta je nakon što je predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić napustio sjednicu, a premijer Zdravko Krivokapić konstatovao da nijesu ispunjeni ,,proceduralni uslovi“.

Predsjednik Crne Gore ocijenio je u saopštenju da je ,,tendencioznim tumačenjem pozitivnih propisa od predsjednika Vlade“, ali i neprihvatljivim obrazloženjem da upražnjeno mjesto predsjednika Skupštine znači i nefunkcionalnost Savjeta - ,,doprinijelo stvaranju utiska o institucionalnoj blokadi i nesposobnosti države da ispunjava svoje nadležnosti“.

Neodržavanjem sjednice Savjeta za bezbjednost opstruirano je ispunjavanje ugovornih obaveza Crne Gore prema NATO, shodno zahtjevu Vojnog komiteta Alijanse koji je tražio od svih članica saglasnost za podizanje borbene gotovosti snaga na Baltiku.

- Iako su postojale sve pretpostavke za utvrđivanje predloženih odluka, čime bi se potvrdila dosadašnja neupitna odgovornost Crne Gore kao članice u ispunjavanju obaveza, sa žaljenjem konstatujemo da zbog politički tendencioznog tumačenja pozitivnih propisa od strane predsjednika Vlade, to nije učinjeno – konstatuje se u saopštenju iz Đukanovićevog kabineta.

Predsjednik Savjeta Đukanović smatra da je riječ o stvarnom pokušaju blokade rada institucija.

STR. 3.

STR. 2.

2

Politika

Četvrtak, 3. mart 2022.

IZA KULISA: Iza zlokobnog Saveza dobrovoljaca Donbasa stoji prvi čovjek paramilitarne organizacije, ratni veteran Viktor Zaplatin

Balkanska kozačka vojska – ratni plaćenici u Crnoj Gori

PODGORICA - Balkanska kozačka vojska, paramilitarna organizacija koja je osnovana 2016. godine u Kotoru, stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Pobjede.

Pitanje statusa tog udruženja, kao i njegovog potencijalnog malignog djelovanja u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, otvorio je analitičar Konstantin Batozkij u autorskom tekstu za ruski Insajder koji je otvaranje filijale „Saveza dobrovoljaca Donbasa“ u Crnoj Gori i Srbiji u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu ocijenio kao krajnje uznemirujuće.

– Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti – ocijenio je Batozkij u analizi koju je objavila Pobjeda.

Pobjeda je prva objavila informaciju o osnivanju Balkanske kozačke vojske 11. septembra 2016. godine u Kotoru.

Zaplatin je i predsjednik fonda ,,Slovenska duhovnost“, koji organizuje kampove za jednu vrstu vojno-patriotske obuke djece u Podmoskovlju. Prema navodima ruskih medija, Balkanska kozačka vojska u dobrim je odnosima sa Ruskim institutom za strateška istraživanja, na čijem je čelu bio Leonid Petrovič Rešetnjikov. Rešetnjikov je, inače, istoričar, ali i bivši general ruske spoljnoobavještajne službe SVR, poznate po hibridnom djelovanju u Crnoj Gori

vao je i Beograd, Višegrad te Sarajevo, a prije četiri godine, na skupu u Kotoru, izabran je jednoglasno za vrhovnog atamana Balkanske kozačke vojske.

VEZE SA SVR

ATAMANI I GENERALI

Na čelu te paramilitarne organizacije izabran je tada general Viktor Vladimirovič Zaplatin, vrhovni ataman Balkanske kozačke vojske, koji je kao predstavnik Ruske Federacije više od 16 godina radio u Srbiji.

U sastav Balkanske kozačke vojske, po podacima Digitalno-forenzičkog centra, ušli su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, kozački pukovnik, glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, pop Mijajlo Backović,

nekadašnji pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske.

Znači, sastav u kojem dominiraju ratni veterani iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, Abhaziji i Nagorno Karabahu.

Ataman Slobodan Pejović je

2016. godine NATO nazvao ,,kavezom“ i osudio zvaničnu politiku Crne Gore koja je tada imala za cilj učlanjenje u Alijansu.

Ime koje povezuje zloglasni Savez dobrovoljaca Donbasa i Balkansku kozačku vojsku je ratni veteran, general Zaplatin, koji stoji iza obje organizacije.

Balkanska istraživačka mreža BIRN otkrila je da je Zaplatin bivši pripadnik ruskog Specnaza i veteran ratova iz bivše Jugoslavije, Abhazije i

Pridnjestrovlja u ,,Savezu dobrovoljaca Donbas“, član Vijeća zapovjednika i predstavnik za Balkan. Pod okriljem tog saveza borili su se i mnogi dobrovoljci – psi rata - koji su se u ukrajinski rat zaputili iz Srbije i Republike Srpske.

Kao izaslanik Saveza dobrovoljaca Donbasa, ali i učesnik rata u BiH, Zaplatin je proteklih godina najmanje dva puta bio gost obilježavanja Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu. Posjeći-

Politički analitičar Ranko Đonović ocjenjuje da većinska Crna Gora, sa politikama koje podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, mora da se izbori snagom države

Skupovi podrške Rusiji šalju lošu poruku o našoj zemlji Iv. M.

PODGORICA – Međunarodna zajednica koja ovih dana u našoj zemlji svjedoči skupovima podrške agresoru koji napada i nanosi zlo drugoj državi morala bi da shvati da te grupe predstavljaju izrazitu manjinu koja većinsku Crnu Goru, destruktivnim i retrogradnim ponašanjem, drži kao taoca – ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović.

Manje grupe građana skupove podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu organizovale su u Nikšiću, Podgorici i Baru, a Đonović smatra da oni pokazuju „retrogradnu, srednjovjekovnu Crnu Goru i ono najgore što je naša država imala u sebi“.

Ovakvi skupovi, kako kaže naš sagovornik, kojima se daje podrška Rusiji koja sprovodi, ugrožava teritorijalni integritet Ukrajine, nezavisne i suverene države, ne postižu ništa sem što ti ljudi šalju lošu poruku o Crnoj Gori, zemlji koja je članica NATO saveza.

- To su iste grupe koje su za vrijeme bombardovanja NATO-a pozivali avione „da bače na nas koju bombu – jer nijesmo gubavi“. Na svu sreću, njih je izuzetno malo – kazao je Đonović.

Naš sagovornik poručuje da se

PAS RATA: Viktor Vladimirovič Zaplatin

Zaplatin je i predsjednik fonda ,,Slovenska duhovnost“, koji organizuje kampove za jednu vrstu vojno-patriotske obuke djece u Podmoskovlju. Prema navodima ruskih medija, Balkanska kozačka vojska u dobrim je odnosima sa Ruskim institutom za strateška istraživanja, na čijem je čelu bio Leonid Petrovič Rešetnjikov. Rešetnjikov je, inače, istoričar, ali i bivši general ruske spoljnoobavještajne službe SVR, poznate po hibridnom djelovanju u Crnoj Gori.

Balkanska kozačka vojska potpisala je 2018. godine Povelju o bratimljenju sa Boračkom organizacijom Republike Srpske, a 2020. godine Željko Čurović, jedan od osnivača Balkanske kozačke vojske i predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore, najavio je osnivanje ogranka za Republiku Srpsku.

Prema istraživanju BIRN-a, Balkanska kozačka vojska, iako osnovana u Crnoj Gori, registrovana je u Srbiji.

Balkansku kozačku vojsku povezuju i sa ,,Noćnim vukovima“, ekstremističkom organizacijom bliskom Crkvi Srbije. Pripadnici ove organizacije boravili su na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine kada su bili stacionirani u Cetinjskom manastiru.

Nijesu „Noćni vukovi“ jedini „branitelji“ ove crkve u Crnoj Gori, već su im na raspolaganju bile i razne neformalne grupe – takozvana bratstva, kao i brojni pojedinci iz kriminalnih struktura. Svi oni, prema informacijama Pobjede, bili su angažovani i na Cetinju, a sigurnosnim mjerama rukovodio je i koordinirao pop Mijajlo Backović, takođe član Balkanske kozačke vojske.

Crnogorsko pravosuđe je tokom istrage o pokušaju prevrata na dan izbora 2016. godine pokrenulo istragu i o eventualnoj umiješanosti Balkanske kozačke vojske u pokušaj terorističkog napada. Povodom toga oglasio se glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, koji je kategorično odbacio bilo kakvu povezanost sa osumnjičenima za planiranje terorističkih akcija u Crnoj Gori.

Takođe, ataman Kozačkog centra Crne Gore Slobodan Pejović je saopštio da kozaci nijesu učestvovali ni u kakvim nelegalnim aktivnostima, niti u bilo kakvom pokušaju državnog udara i da nijesu pozvani ni prozvani od strane nadležnih državnih organa u vezi sa državnim udaNenad ZEČEVIĆ rom.

Skup neprijavljen Skup podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu, koji je sinoć organizovan u Podgorici, nije bio prijavljen policiji, a informacija i poziv na okupljanje uz fotografiju ruske zastave sa grbom i natpisom „Rossija“ dijeljen je preko društvenih mreža i Vibera.

Iz Uprave policije nijesu odgovorili da li će, s obzirom na zvaničan stav naše države kojim se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu, reagovati i zabraniti skup.

Prema Zakonu o javnim okupljanjima i priredSa sinoćnjeg skupa

međunarodna zajednica mora „okrenuti demokratskoj i civilizovanoj Crnoj Gori i potpuno ignorisati ovaj dio“.

- Ovi ljudi bi sjutra ponovo, kad bi se otvorila prilika, izazvali rat – išli bi i na Bosnu i na Dubrovnik – ocijenio je Đonović.

Sa takvim politikama, dodao

je, većinska Crna Gora se mora izboriti i to, kako je rekao, snagom države koja će uspostaviti sistem u kojem se poštuju pravni normativi, zakon.

Nada se da će nova vlada, koja, kako kaže, nije najsrećnije rješenje, uspjeti da „satre“ takvo ponašanje i uspostavi norme i

principe demokratskog društva.

Skup podrške Rusiji sinoć je organizovan u Podgorici ispred Skupštine Crne Gore, a poručeno je da je „za stradanje Ukrajinaca odgovorna Amerika“.

Saopšteno je da je to skup podrške ruskom narodu, a poručili su da im je žao stradanja ukrajinskog naroda, te da su za njihovu golgotu odgovorne velike sile

bama u članu 10, propisuje se da je organizator dužan da podnese pisanu prijavu za održavanje javnog okupljanja, najkasnije pet dana prije njegovog održavanja, a policija ima mogućnost da ne dozvoli održavanje skupa ukoliko nijesu ispunjeni zakonski uslovi.

Policija je ostala nijema i na naše pitanje da li je rađena bezbjednosna procjena skupa podrške Rusiji, s obzirom na to da je, takođe u centru grada, na Trgu nezavisnosti juče od 16 do 19 sati organizovana humanitarna akcija prikupljanja pomoći za ukrajinski narod, zbog čega je postojao rizik od mogućih incidenata.

predvođene Amerikom i da je Rusija primorana da se brani.

- Okupila nas je muka i velika nevolja prema pravoslavlju. Žao nam je ukrajinskog naroda koji strada, ali to rade velike sile uz pomoć NATO-a. Rusija ne može da dozvoli da joj NATO, koji je okupirao cijeli svijet, uđe na teritoriju – rekao je jedan od okupljenih građana Mileta Pavićević.

Među okupljenim građanima bili su i predstavnici bajkerske organizacije „Noćni vukovi“, kao i pravoslavnog bratstva „Stupovi“.

Na skupu je bilo oko stotinjak ljudi. Nosili su srpske, ruske i zastave Carske Rusije, kao i četničke simbole sa natpisom „Za kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt“. Ž.Z./Đ. Ć.

Politika

Četvrtak, 3. mart 2022.

OPSTRUKCIJA: Potpredsjednik Skupštine i vršilac dužnosti predsjedavajućeg parlamenta i odlazeći premijer spriječili da Savjet za odbranu donese odluke iz ugovora sa Sjevernoatlantskim paktom

Bulajić i Krivokapić blokirali ispunjavanje obaveza iz ugovora Crne Gore i NATO PODGORICA – Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koju je sazvao predsjednik države Milo Đukanović, prekinuta je nakon što je predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić napustio sjednicu, a premijer Zdravko Krivokapić konstatovao da nijesu ispunjeni ,,proceduralni uslovi“.

Predsjednik Crne Gore ocijenio je u saopštenju da se ,,tendencioznim tumačenjem pozitivnih propisa od predsjednika Vlade“, ali i neprihvatljivim obrazloženjem da upražnjeno mjesto predsjednika Skupštine znači i nefunkcionalnost Savjeta ,,doprinijelo stvaranju utiska o institucionalnoj blokadi i nesposobnosti države da ispunjava svoje nadležnosti“.

Neodržavanjem sjednice Savjeta za bezbjednost opstruirano je ispunjavanje ugovornih obaveza Crne Gore prema NATO, shodno zahtjevu Vojnog komiteta Alijanse koji je tražio od svih članica saglasnost za podizanje borbene gotovosti snaga na Baltiku.

- Iako su postojale sve pretpostavke za utvrđivanje predloženih odluka, čime bi se potvrdila dosadašnja neupitna odgovornost Crne Gore kao članice u ispunjavanju obaveza, sa žaljenjem konstatujemo da zbog politički tendencioznog tumačenja pozitivnih propisa od strane predsjednika Vlade, to nije učinjeno – konstatuje se u saopštenju iz Đukanovićevog kabineta.

DOGOVORENA BLOKADA

Jučerašnjim postupcima potpredsjednik Skupštine i vršilac dužnosti predsjedavajućeg parlamenta Strahinja Bulajić, kao i odlazeći premijer Zdravko Krivokapić nastavili su sa opstrukcijama rada najvažnijih crnogorskih institucija.

Bulajić je napustio sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, kojom je predsjedavao predsjednik države Milo Đukanović, i onemogućio njen dalji rad.

Iz Krivokapićevog kabineta je nakon što je sjednica prekinuta – premda se izražava sagla-

Zdravko Krivokapić

Strahinja Bulajić

snost ,,da Crna Gora treba da ispunjava obaveze u saradnji sa NATO“ – konstatovano da nijesu ispunjeni proceduralni uslovi za održavanje sjednice.

Saopšteno je da „u skladu sa članom 8 Poslovnika o radu Savjeta, kojim je propisano da sjednici Savjeta moraju prisustvovati svi članovi, nijesu ispunjeni proceduralni uslovi za održavanje sjednice“.

Naglasili su da „Vlada Crne Gore podržava sve odluke Sjevernoatlantskog saveza“.

Međutim, predsjednik Savjeta Đukanović smatra da je riječ o stvarnom pokušaju blokade rada institucija.

– Posve je neprihvatljivo i deplasirano obrazloženje da upražnjeno mjesto predsjednika Skupštine, kao posljedica njegovog razrješenja, ujedno znači i nefunkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, odnosno nemogućnost da obavlja svoje nadležnosti precizno propisane Ustavom – ističe se iz kabineta Đukanovića.

Time se, kako smatraju, doprinijelo stvaranju utiska o institucionalnoj blokadi i nesposobnosti države da ispunjava preuzete međunarodne obaveze.

– Neistinite su i zlonamjerne tvrdnje da je Savjet danas trebalo da odlučuje o slanju crnogorskih vojnika u Ukrajinu.

Takvu odluku u redovnoj proceduri Savjet ne može donijeti bez rasprave i potvrde crnogorskog parlamenta – navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika naše države.

BULAJIĆEVA ,,ODBRANA“

Predsjedavajući Skupštine, koji je nakon smjene Alekse Bečića sa mjesta predsjednika parlamenta, pozvan da učestvuje u radu Savjeta za odbranu je, koji sat nakon što je napustio sjednicu, pokušao da obrazloži svoje motive.

– Danas je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, na koju sam pozvan u svojstvu njegovog člana, otvoreno pitanje mog legitimiteta kao vršioca dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore. To pitanje je postavljeno od strane predstavnika Vlade koja je smijenjena u Skupštini Crne Gore. Kao čovjek i političar, ali i predstavnik najjače političke organizacije u parlamentarnoj većini, Demokratskog fronta, jasno sam saopštio naš stav da smo protiv slanja crnogorskih vojnika van granica Crne Gore u bilo kakve ofanzivne vojne akcije – rekao je Bulajić.

Istakao je da, imajući u vidu vitalne interese Crne Gore, cijeni da „ne smijemo da vodimo tuđe ratove“.

Potpredsjednik parlamenta nije, međutim, saopštio ko je

Ministarstvo odbrane: Nikada nijesmo razmatrali ni predložili slanje vojnika u Ukrajinu Iz Ministarstva odbrane saopštili su da nikada nijesu razmatrali, niti predložili Savjetu za odbranu i bezbjednost upućivanje 120 pripadnika Vojske Crne Gore u krizna područja, između ostalog i u Ukrajinu.

Odbrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta saveznica, kako su kazali, jedan je od postulata Sjevernoatlantskog saveza, u skladu sa članom 5 Vašingtonskog sporazuma, te se u tom smjeru sprovode sve aktivnosti jačanja odvraćanja i odbrane na teritorijama članica.

- Kako Ukrajina nije članica NATO, snage Alijan-

se neće biti raspoređivane na teritoriji te zemlje, što su u svojim javnim obraćanjima iznijeli visoki zvaničnici NATO - navodi se u saopštenju.

Ministarstvo odbrane, kako su kazali, pripremilo je Predlog odluke o upućivanju pripadnika VCG u sastavu snaga Sjevernoatlantskog saveza za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize, kao i nacionalna ograničenja pripadnika VCG za vrijeme angažovanja u sastavu snaga Sjevernoatlantskog saveza, koje je dostavilo Savjetu za odbranu i bezbjednost radi utvrđivanja.

i kako tražio da se šalju ,,crnogorski vojnici u ratove“.

Ministarstvo odbrane je kasnije demantovalo da je uopšte predloženo ni razmatrano slanje vojnika u Ukrajinu.

Ipak, Bulajićevu priču je dalje razradio lider Demokratskog fronta Andrija Mandić i stao u zaštitu člana vlastite stranke.

Mandić je kazao da je vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić, na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, odbio da pošalje pripadnike Vojske Crne Gore van prostora države.

– Ako je spreman Zdravko Krivokapić da izda glasače koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, to nije spreman da uradi DF i naš predstavnik Bulajić – naveo je Mandić na Tviteru. Čestitao je Bulajiću što se, kako je rekao, odupro ,,pritisku Mila Đukanovića i presiji i podmetanjima članova razriješene Vlade Krivokapića“.

KRIVOKAPIĆEV DEMANTI MANDIĆA

Iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića su reagovali na Mandićevu „prozivku“.

Pozvali su Demokratski front da se izjasni jesu li i dalje za crnogorsko članstvo u EU ili su promijenili spoljnopolitički kurs, a da o tome, kako su kazali, nijesu obavijestili javnost i sopstveno članstvo.

Nazvali su Mandićeve poruke tendencioznim i manipulativnim konstrukcijama, kojima državne obaveze predsjednika Vlade u tehničkom mandatu stavljaju u kontekst navodne saradnje sa Milom Đukanovićem.

Upitali su kako je Bulajić spriječio slanje crnogorskih vojnika u Ukrajinu, kada se Savjet za odbranu i bezbjednost nije ni sastao, niti je to bila tačka dnevnog reda o kojoj se raspravljalo.

– Da li su predstavnici DF-a zaboravili da je prije nekoliko godina lider Nove Andrija Mandić obećavao pojedinim inostranim adresama podršku za NATO, o čemu svjedoče depeše koje su objavile pojedine neprofitne medijske organizacije? Da li je izdaja kada u izjavama podržavate političare iz regiona koji se zalažu za teritorijalni integritet Ukrajine, a za isti odnos po tom pitanju predsjedniku Vlade docirate neku novu izdaju i nedosljednost? Da li je izdaja kada vam glasanje susjedne i bratske države u Ujedinjenim nacijama za rezoluciju protiv napada Rusije na Ukrajinu izgleda prihvatljivo, a neprihvatljivo je kada to čini vaša sopstvena država – neka su od pitanja koja su Mandiću postavili iz Krivokapićevog kabineta. Z. DARMANOVIĆ

3

Predsjednik države razgovarao sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom

Đukanović: Odlučni i striktni u primjeni usklađenih odluka Alijanse i EU

Milo Đukanović

Gabrijel Eskobar

PODGORICA - Predsjednik države Milo Đukanović saopštio je da je imao sadržajan telefonski razgovor sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijelom Eskobarom o razvoju situacije i izazovima u kontekstu rata u Ukrajini.

– Puna saglasnost o važnosti uloge Crne Gore kao NATO čla-

nice i kandidata za članstvo u EU i dodatnom oprezu u odnosu na potencijalne reperkusije na stabilnost Zapadnog Balkana.

Vrlo odlučni i vrlo striktni u primjeni usklađenih odluka NATO i evropskih partnera, i odbrani evropske bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti – napisao je Đukanović na svom Tviter nalogu.

R. P.

Sjednica SO Tivat nije održana juče zbog nedostatka kvoruma

Čeka se odluka Vlade o raspuštanju lokalnog parlamenta PODGORICA – Sjednica Skupštine opštine Tivat, ni nakon sedmog pokušaja juče nije održana zbog nedostatka kvoruma. Odbornici Demokratske partije socijalista, Hrvatske građanske inicijative, Socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije nijesu se pojavili čime su nastavili bojkot lokalnog parlamenta započet u septembru prošle godine.

Predsjednik SO Tivat Andrija Petković zakazao je sjednicu pošto je Vlada donijela odluku 17. februara kojom je upozorila lokalni parlament da nastavi sa radom.

On je juče kazao da mu je razumljiv potez opozicionih partija kojim žele da Tivat dobije prinudnu upravu, ali da ne može da opravda činjenja od kojih najviše štete imaju građani.

– Mislim da nam, skupa svima, ovo nije trebalo i ne preostaje ništa drugo nego da svi konstituenti na političkoj sceni Tivta počnu pripreme za izbore – istakao je Petković.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović očekuje, kako je rekao, da će Vlada brzo donijeti odluku o raspuštanju lokalnog parlamenta i imenovati odbor povjerenika.

Ustavom Crne Gore, članom 117, propisano je da Vlada može raspuštiti Skupštinu opštine, ako SO u vremenu dužem od šest mjeseci ne vrši svoje nadležnosti.

Kako je posljednja sjednica Skupštine opštine Tivat održana 30. juna prošle godine, Vlada je, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, bila u obavezi da po isteku roka od šest mjeseci upozori Skupštinu na održavanje sjednice.

Poslanica DPS-a Suzana Pri-

Suzana Pribilović

bilović ocijenila je za Pobjedu da Vlada nije bila ažurna kada su rokovi u pitanju, jer je odluku kojom upozorava Skupštinu opštine Tivat na održavanje sjednice lokalnog parlamenta donijela tek 17. februara.

Tom odlukom je, pojasnila je, propisano da je SO Tivat dužna da održi sjednicu u roku od deset dana od dana objavljivanja te odluke u Službenom listu.

– Rok u kojem bi SO Tivat morala da održi sjednicu ističe u petak, 4. marta. Ukoliko se desi da se zaključno sa petkom ne održi sjednica, Vlada je dužna da, na prijedlog Ministarstva javne uprave, raspušti SO Tivat i u skladu sa zakonom odredi odbor povjerenika koji će vršiti funkciju skupštine u narednom periodu – istakla je Pribilović.

Navela je i da moramo sačekati petak i vidjeti hoće li se sjednica lokalnog parlamenta održati, te naglasila kako očekuje da, ukoliko to ne bude slučaj, Vlada postupi po Ustavu i zakonu i raspušti SO Tivat i imenuje odbor povjerenika.

Nakon toga bi, dodala je, predsjednik Crne Gore bio u obavezi da raspiše nove izbore u toj opštini narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o raspuštanju skupštine. S. K. / Ž. Z.

4

Politika

Četvrtak, 3. mart 2022.

Političari pozivaju da se ispita odgovornost ministarke odbrane i načelnika Generalštaba zbog postupanja na sastanku Vojnog komiteta NATO

Bošković: Postupak Injac i Đurovića je kontinuitet antidržavnog ponašanja

Crna Gora je međunarodno ponižena, budući da je, kako prenose mediji, predstavnicima ostalih zemalja rečeno da se Crna Gora ne izjašnjava zbog navodnih nefunkcionalnosti pojedinih institucija, što je očigledna neistina, jer niti jedna instanca u Crnoj Gori nije ni konsultovana – kazao je potpredsjednik SD-a Danilo Orlandić PODGORICA – Postupak ministarke odbrane Olivere Injac i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Milutina Đurovića nije nikog iznenadio i predstavlja kontinuitet antidržavnog ponašanja i ukupne politike do skoro aktuelne parlamentarne većine, ocijenio je za Pobjedu poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković.

On je komentarisao informaciju koju je Pobjeda juče objavila da je načelnik Milutin Đurović na sastanku Vojnog komiteta NATO odbio da se izjasni hoće li Crna Gora prihvatiti da se njen vod u okviru snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Responce Force) sa režima obuke prebaci na zadatke odgovora na krizu i podrške pojačanom prisustvu Alijanse u Letoniji.

Sastanak je održan 28. februara, posredstvom zuma, a odsustvo odgovora Đurović je, kako smo pisali, pravdao nefunkcionalnošću crnogorskih institucija, aludirajući na Savjet za odbranu i bezbjednost i Skupštinu Crne Gore.

Prema informacijama našeg lista, iako je ministarka Injac o hitnom sastanku načelnika generalštabova država NATO i temi bila upoznata još krajem prošle sedmice, zvanično nije obavijestila članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, niti inicirala sastanak, što joj je bila obaveza.

Predrag Bošković

- Ponašanje ministarke odbrane i ukupnog bezbjednosnog sektora u posljednjih godinu i po dana značajno je ugrozilo reputaciju Crne Gore kao strateški pouzdanog partnera. Situacija je posebno usložnjena aktuelnim dešavanjima u Ukrajini koja predstavljaju najveću bezbjednosnu krizu nakon Drugog svjetskog rata na tlu Evrope – naglasio je Bošković.

Zbog toga je, dodao je, ključno da Crna Gora što prije dobije novu evropsku vladu.

- Koja će imati jasan smjer i kurs daljeg unapređenja partnerskih odnosa kao ravnopravan član zajednice NATO država. Vjerujem da, kada je to u pitanju, sada već govorimo o sedmicama koje su pred nama – kazao je Bošković.

Oglasila se i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, koja je pozvala policiju i tužilaštvo da preduzmu radnje u skladu sa

Draginja Vuksanović-Stanković

svojim nadležnostima i preispitaju postupke ministarke Injac.

Ocijenila je da je Injac zloupotrijebila položaj i postupila suprotno obavezama Crne Gore prema NATO i EU partnerima.

- Ministarka Injac da objasni zašto nije obavijestila Savjet za odbranu i bezbjednost i za koga i što radi protiv interesa Crne Gore – poručila je VuksanovićStanković na Tviteru.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da Injac i Đurović hitno moraju podnijeti ostavku ukoliko su tačni navodi o njihovom postupanju.

- Kontinuitet zloupotreba rukovodilaca bezbjednosnih institucija u najdelikatnijiem bezbjednosnom trenutku nakon Drugog svjetskog rata ukazuje na neophodnost hitnih promjena u bezbjednosnom sektoru, kako bi građanima garantovali sigurnost, a Crna Gora bezbjednosnu i vanjsku politiku uskladila sa nespor-

nim EU i NATO opredjeljenjima – istakao je Zeković.

Potpredsjednik Socijaldemokrata Danilo Orlandić ocijenio je da su ovakvim postupkom Injac i Đurović povrijedili Ustav, zakon i interese Crne Gore.

- Crna Gora je međunarodno ponižena, budući da je, kako prenose mediji, predstavnicima ostalih zemalja rečeno da se Crna Gora ne izjašnjava zbog navodnih nefunkcionalnosti pojedinih institucija, što je očigledna neistina, jer niti jedna instanca u Crnoj Gori nije ni konsultovana – kazao je Orlandić.

Najavio je i da će SD, ukoliko u međuvremenu to ne učini kabinet predsjednika države Mila Đukanovića, podnijeti krivičnu prijavu protiv ministarke Injac zbog, kako je naveo, podrivanja državnih interesa na najnedostojniji način. Ž. ZVICER

Što piše u Nacrtu izvještaja EP o Crnoj Gori

Tenzije u vlasti i bojkot parlamenta usporavaju reforme PODGORICA - Evropski parlament duboko je zabrinut zbog stalnih političkih tenzija između i unutar izvršne i zakonodavne vlasti, kao i zbog bojkota parlamenta, koji i dalje usporava proces reformi, navodi se u Nacrtu izvještaja EP o Crnoj Gori.

U izvještaju se poziva na konstruktivan i inkluzivan politički dijalog i posvećenost svih parlamentarnih stranaka prevazilaženju trenutne polarizovane političke klime i jačanje funkcionisanja državnih institucija kako bi se postigao značajan napredak u ključnim reformama vezanim za EU. U dokumentu se konstatuje izglasavanje nepovjerenja Vladi 4. februara i razrješenje predsjednika parlamenta, te se poziva na formiranje nove vlade što je prije moguće i izbor novog

predsjednika Skupštine u skladu sa Ustavom, demokratskim normama i proevropskim težnjama velike većine građana Crne Gore.

Pozdravlja se kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući njenu najavu podrške najnovijim sankcijama EU protiv Rusije, i njeno

aktivno učešće u zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici EU. U dokumentu, čiji je autor izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula, takođe se oštro osuđuje podrška iskazana Ruskoj Federaciji na dan početka ruske agresije na Ukrajinu i podsjeća na upornu zainteresovanost Rusije za destabilizaciju zemlje. Izvještaj konstatuje pro-

Osude srpskog miješanja u ustoličenje na Cetinju U izvještaju se osuđuju svi postupci nasilja tokom demonstracija na Cetinju u vezi sa inauguracijom poglavara Srpske pravoslavne crkve, kao i srpsko miješanje u tom pogledu.

Poslanici napominju i da će se popis stanovništva vjerovatno održati ove godine i očekuju da će biti sproveden u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

teste protiv moguće manjinske vlade koje organizuje Demokratski front.

Evropski parlament, kako se dalje navodi, žali što su ključne pozicije u pregovaračkim strukturama ostale upražnjene već duže vrijeme i poziva vlasti da što prije ponovo uspostave potpuno funkcionalnu pregovaračku strukturu.

U dijelu koji se odnosi na demokratiju i vladavinu prava, Evropski parlament konstatuje zabrinutost zbog nedostatka napretka u reformi pravosuđa, uključujući imenovanja u ključnim nezavisnim institucijama i pravosuđu koja su i dalje na čekanju i ohrabruje crnogorske vlasti da u potpunosti primijene preporuke Venecijanske komisije koje se odnose na rizike politizacije Tužilačkog savjeta.

R. P.

,,NEČASTAN OTPUST“: Vodnik reagovao na dobijanje otkaza zbog ,,utvrđivanja bezbjednosne smetnje“

Zvicer: Ministarka privatizovala Vojsku PODGORICA - Bojan Zvicer (32), vodnik I klase na dužnosti u Centru za obuku u Vojsci Crne Gore, dobio je otkaz.

Rješenje o otkazu potpisala je ministarka odbrane Olivera Injac, a navodi se da je otkaz donijet zbog utvrđivanja da postoje bezbjednosne smetnje ,,uz nečastan otpust“.

- Danas sam poslije 13 godina službe potpisao otkaz - napisao je Zvicer u utorak kasno uveče na Fejsbuk profilu.

Naveo je da je sa 19 godina započeo vojnu karijeru, te da je posao obavljao časno i pošteno.

– Tokom karijere sam žrtvovao samo svoju porodicu, čak sam zbog obaveza preskočio svom sinu tri rođendana. Volim svoju zemlju, pa sam mislio da je to normalno. Izvinjavam se svom sinu što nijesam za njegovo slavlje bio sa njim, neće se više ponoviti - napisao je Zvicer.

Dodao je da je Injac godinu i po pokušavala da mu pronađe mrlju, da ga poveže sa političkim partijama i provjeravala da li na poslu ispoljava nacionalni naboj.

– Vaš radnik, a moj bivši pretpostavljeni Stijepović je po-

Bojan Zvicer

krenuo novi disciplinski postupak protiv mene, čim ste ga postavili. Postupak se vratio kao neosnovan, a moji odgovori se danas nalaze na prvoj strani vojnog kodeksa VCG. Zaslužio sam makar zahvalnicu za to. Da nijeste privatizovali Vojsku Crne Gore sa Vašim partnerom kojeg ste vratili iz penzije, danas ne bi VCG doživjela ovakvu degradaciju i uništavanje po svim pitanjima. O vama mislim isto što i o portalu IN4S koji je fašistički, proruski i prosrpski, a koji vam je koristio, za koji ste i izjavu davali – naveo je Zvicer u objavi. R.U.-I.

Zirojević: Injac nastavlja progon Crnogoraca Ministarka odbrane Olivera Injac, davanjem otkaza vodniku Bojanu Zviceru, nastavila je sa progonom Crnogoraca u Vojsci, jedinom aktivnošću koju, od dolaska na to mjesto, uspješno sprovodi - ocijenio je portparol SD-a Nikola Zirojević.

Kako ističe, jedina krivica Zvicera je ta što je lojalan državi kojoj služi, za razliku od nje.

- Činjenica da mu ovakva odluka nije obrazložena, te da mu nije dozvoljen uvid u dokumentaciju, kao ni detalje odluke o njegovom otpuštanju, samo govori u prilog činjenici da je Zvicer otpušten samo i isključivo zato što je Crnogorac i iskreni patriota. A takvi su kod ministarke Injac nepoželjni. No, i ovoj agoniji dolazi kraj, nakon čega će ljudi lojalni ovoj državi, poput Bojana Zvicera, za lojalnost biti nagrađivani, a ne kažnjavani - poručio je Zirojević na Tviteru.

Dodaje da će se Injac za sva svoja činjenja uskoro suočiti sa odgovorom pravne države.

Poznati svi učesnici na izborima za ulcinjski parlament

Na izborima u Ulcinju šest lista PODGORICA - Opštinskoj izbornoj komisiji u Ulcinju predato je šest odborničkih lista za učešće na predstojećim lokalnim izborima 27. marta.

Predsjednik OIK-a Vladimir Filipović rekao je da će se na izborima takmičiti tri političke partije i tri koalicije.

- Samostalno će nastupiti Demokratska snaga Forca, Demokrate i građani Ulcinja, i Patriotsko-komitski savez, koji prvi put učestvuje na lokalnim izborima u ovoj opštini – kazao je Filipović za Radio Crne Gore.

On je dodao da će na izborima u Ulcinju nastupiti koalicija sastavljena od nacionalnih i građanskih partija.

- Zajedno će nastupati De-

mokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka, kao i Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori – kazao je Filipović.

Najširu koaliciju, kako dodaje, čine Ura, Demokratska partija, Albanska alternativa, Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.

- Na ovim izborima neće učestvovati Socijalistička narodna partija i Građanska inicijativa Perspektiva – kazao je Filipović.

Prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na izborima u Ulcinju pravo glasa ima 20.412 birača.

Lokalni parlament Ulcinja ima 33 odbornička mjesta, a građani Ulcinja će glasati na 38 biračkih mjesta.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 3. mart 2022.

Bivši radnici Montenegro erlajnza sumnjaju da je Vlada uticala na presudu o zabrani korišćenja loga

5

Privredna komora Vojvodine prodala svoj hotel u Igalu

„Vojvodinu“ Izviždali Privredni sud kupili Crnogorci

PODGORICA – Bivši radnici Montenegro erlajnza (MA) koji su juče ispred Privrednog suda pištaljkama izrazili protest zbog djelovanja pojedinih sudija ovog suda, tražili su sastanak sa predsjednikom Blažom Jovanićem zbog sumnji da je presuda oko zabrane korišćenja loga MA donijeta pod pritiskom Vlade. Nedugo nakon što su se okupili, Jovanić im je zakazao sastanak za ponedjeljak.

Hotel „Vojvodina“

Sporna odluka

- Sporna odluka postupajućeg sudije Privrednog suda nastala je prije nego što je o tome stav iznio Upravni sud, a na osnovu izjave Ministarstva ekonomskog razvoja, te smatramo da je u ovom predmetu sudska vlast donijela presudu na osnovu pritiska izvršne vlasti, što upućuje na to da u današnjoj Crnoj Gori sudska vlast nije nezavisna- kazao je jedan od radnika angažovanih u stečaju Srđan Habić, ne želeći da precizira na koga misle.

Postupajuća sudija u tom predmetu je Radmila Perović.

Habić navodi da je isti sudija nanio dodatnu štetu MA u stečaju i zaposlenima, odbacivanjem privremene mjere kojom je traženo da se Ministarstvu odbrane zabrani iseljenje keteringa. Čuli su, naveo je Habić, da će isti sudija odlučivati o hangaru i zgradi starog tornja na podgoričkom aerodromu.

- Upozoravamo sud i sudije da pratimo svaki njihov potez i da ćemo u slučaju negativnih ishoda po stečajnu masu pokrenuti sve pravne radnje, a prvenstveno krivične i odštetne prijave protiv navedenih lica. O tome ćemo obavijestiti i stečajnu upravu, protiv koje ćemo takođe podnijeti prijave ukoliko stečajnu masu ne bude zaštitila od postupanja pojedinaca iz Privrednog suda – kazao je Habić.

Tražiće, kako je naveo, da državni organi preispitaju sve stečajne postupke u kojima su postupali članovi vijeća ovog

Protest bivših radnika MA ispred Privrednog suda

suda, ukoliko podrže nezakonite radnje. Habić je kazao da imaju dokumentaciju o štetnim radnjama ministarstava ekonomije, odbrane, kapitalnih investicija i finansija, koja ukazuje na višemilionsku štetu koju je MA pretrpio i prije i nakon stečaja, dodajući da je u toku otimačina i uništenje stečajne mase, koje pokušavaju da spriječe. Za sada imaju razumijevanje stečajne uprave, a traže da tako i ostane, jer će u suprotnom procesuirati i njih.

Sudeći prema desetinama akata koje, kako je naveo Habić, konstantno dobijaju, smatra da je MA i dalje u svijetu prepoznat kao nacionalna vazduhoplovna kompanija koja je samo prizemljena, ali ne i likvidirana. Poslovnu saradnju koju im, kako navodi, nude, onemogućava im sporni sudija, uništavanjem imovine i ne dozvoljavajući da unovče brend, logo, licence, informacione sisteme i znanje.

Šteta

Jedna od angažovanih u MA u stečaju Dubravka Đurić je najavila da će od stečajne uprave tražiti dokaz da je hangar sagrađen novcem MA i prije stečaja i sada ciljana imovina koju napada Vlada preko mi-

Bivši radnici tvrde da je postupajuća sudija presudila pod pritiskom Vlade, te da će podnijeti krivične i prekršajne prijave kako protiv sudija, tako i protiv nadležnih u ministarstvima ekonomije, odbrane, kapitalnih investicija i finansija zbog višemilionske štete nanesene kompaniji nistarstava, To Montenegro, zaštitnice Bojane Ćirović, direktora Aerodroma Gorana Jandreoskog i dijela bivšeg menadžmenta MA. -Skrećemo pažnju sindikatima da je zbog ponašanja resornih ministarstava značajnom broju naših kolega onemogućeno da se zaposle u MA u stečaju, ali i na drugim mjestima, budući da se radi o specijalizovanim znanjima i ljudima koji su obučavani za potrebe nacionalne vazduhoplovne kompanije.

Naši nekadašnji direktori, koji su birani po političkom principu, a sada novi direktori na drugom mjestu, izabrani po preletačkom političkom principu, nijesu dozvolili, uz blagoslov ove tehničke vlade, očuvanje i korišćenje resursa i zapošljavanje stručnih lica koja su ostala bez posla - kazala je Đurić.

Bivše radnike interesuje ko je primao zarade, bonuse, dnev-

nice i „ko zna kakva još polulegalna i nelegalna milionska mjesečna primanja“ te kako će se stečajna uprava prema tome odrediti. Đurić navodi da se pojedini već javljaju sa namjerom da vrate otpremninu bojeći se pravnih posljedica, a da svakodnevno od bivših kolega dobijaju informacije o „nepočinstvima“ za koje nijesu mogli znati, jer su kao stručna lica bili izopšteni iz tekućih dešavanja u MA. -Još jednom upozoravamo nadležne da se nećemo libiti da posegnemo za svim dostupnim pravnim sredstvima kako bismo zaštitili ono što smo godinama sticali i gradili. U svemu ovome ostaćemo uporni dok se svaki kriminalac i počinilac sličnog djela ne procesuira i crnogorsko vazduhoplovstvo vrati na mjesto koje mu pripada - zaključila je Đurić.

M.lk.

Februarski podaci Uprave prihoda i carina

Decembarski podaci Centralne banke

PODGORICA - U februaru je ostvarena rekordna naplata poreza od 135,26 miliona eura, čime je mjesečni plan premašen za 20 miliona, saopšili su iz Uprave prihoda i carina (UPC) i dodali da četvrti mjesec zaredom imaju izvanrednu naplatu budžetskih prihoda.

Tim rezultatom je, kako su objasnili, ostvaren rast u iznosu od 20,6 miliona ili 18,04 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

- Pored toga, za 3,05 miliona ili 2,31 odsto postigli smo bolju naplatu u odnosu na februar rekordne 2019. godine - naveli su iz UPC. U strukturi ukupnih prihoda, poreski učestvuju sa 75,06 miliona eura, a carinskih sa 60,2 miliona.

- Ostvaren je rast naplate po-

PODGORICA - Banke su do kraja decembra odobrile kredite od ukupno 3,36 milijardi eura, što je pad od 3,3 odsto na mjesečnom nivou.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do kraja decembra je u odnosu na isti period 2020. godine odobreno 6,4 odsto više kredita. Odnos između kredita i depozita na kraju decembra je iznosio 0,8 i bio je manji u odnosu na novembar, ali i isti period 2020. godine.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 77 odsto.

Ukupni depoziti u decembru su u odnosu na novembar

Naplatili 135 miliona Milijardu manje kredita nego depozita reskih prihoda od 2,49 miliona eura ili 3,44 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 4,33 miliona ili 6,13 odsto u odnosu na plan budžetskih prihoda za februar - dodali su iz UPC. Kada je u pitanju naplata carinskih prihoda, ostvaren je rast od 18,17 miliona eura ili 43,24 odsto u odnosu na prošlogodišnji februar, odnosno 15,47 miliona ili 34,6 odsto u odnosu na plan za prošli mjesec.

UPC je, prema riječima njenih predstavnika, od početka ove godine naplatila 252,42 miliona eura.

- Zbog toga ćemo se i ovom prilikom zahvaliti poreskim obveznicima, koji su u toku februara u prosjeku uplaćivali pet miliona dnevno - kaže se u saopštenju.

S. p.

blago porasli na 4,2 milijarde eura. Oročeni depoziti činili su 22,3 odsto ukupnih, a oni po viđenju 73,2 odsto. Preostalih 4,5 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine, 43,7 odsto, dok su oni od jedne do tri godine činili 35,4 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju decembra su iznosili 1,44 milijarde eura, što je 5,1 odsto više nego u novembru.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva oročeni su činili 32,04 odsto, a oni po viđenju 67,92 odsto.

S. p.

PODGORICA - Privredna komora Vojvodine prodala je odmaralište „Vojvodinu“ u Igalu. S obzirom na to da je potpisivanje ugovora predviđeno za 14. mart i da je procedura u toku, iz PKV nijesu željeli saopštiti ime kupca, navodi Radio-televizija Herceg Novi. Prema saznanjima tog medija, kupac je iz Crne Gore.

Tender za prodaju hotela ,,Vojvodina“ zaključen je 14. febru-

ara, a početna cijena iznosila je 3,76 miliona eura.

Dva neuspjela tendera za prodaju odmarališta ,,Vojvodina“ raspisana su u martu 2020. godine po početnoj cijeni 4,7 miliona eura, i u junu iste godine, za milion eura manje. U martu prošle godine Vlada Vojvodine prodala je svoj suvlasnički udio u odmaralištu Privrednoj komori Vojvodine, putem prava preče kupovine. r. e.

Ocjena predsjednika Crnogorskog udruženja poslodavaca

Kostić: Izvjesna je lošija sezona

Vasilije Kostić

PODGORICA – Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da je, zbog događaja u Ukrajini, sasvim izvjesno da će ova turistička sezona biti lošija nego što je planirano.

- Teško je govoriti o bilo kakvim procjenama i kada je situacija dobra, ali još teže

ukoliko je suprotno. Ipak, intuitivno mogu da kažem da se stvari sada već ne odvijaju onako kako je planirano – kazao je Kostić Mediabirou.

Ocijenio je da rat u Ukrajini može biti okidač za usporavanje i evropske i svjetske ekonomije, ukazujući da pored korone, imamo poremećen lanac snabdijevanja i nedovoljne količine produkcije svjetske privrede, što dodatno podgrijava inflaciona očekivanja. Kostić je podsjetio da prilivi od turizma imaju izuzetan značaj u crnogorskom platnom bilansu.

-Kada oni kaskaju, onda imamo moguće generisan ozbiljniji nedostatak fiskalnih prihoda, koji prouzrokuje novo zaduživanje i goru situaciju nego što je do sada bila -smatra Kostić. r. e.

6

Ekonomija

Četvrtak, 3. mart 2022.

Odlazeći ministar poljoprivrede najavljuje katastrofu PODGORICA - Odlazeći ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović sazvao je juče pres zvanično zato da bi građanima predstavio Agrobudžet, koji je Vlada usvojila prošle sedmice, a mediji prenijeli sve detalje. Stijović se, međutim, najmanje bavio Agrobudžetom, već je najavio nestašice i poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kao da se ratuje u Crnoj Gori, a ne u Ukrajini.

Invaziju Rusije na Ukrajinu, koju je osudila i Vlada Crne Gore u kojoj je on ministar, Stijović je nazvao sukobom Ukrajine i Rusije.

-Još ne znamo kako će se stvari razvijati. I dalje traju mirovni pregovori i nadamo se da će se stvari smiriti – mudro je zaključio i u istoj rečenici ocijenio da ,,globalna situacija izazvana ratom u Ukrajini prijeti globalnom snabdijevanju hranom“.

- Mi ne posjedujemo robne rezerve već od 2003. godine i nemamo nijedan zaštitni mehanizam u slučaju katastrofa i poremećaja u snabdijevanju - rekao je Stijović i objasnio da je planirao da taj problem prevaziđemo unapređenjem poljoprivredne proizvodnje kroz ovogodišnji Agrobudžet.

Kazao je da imamo hrane za tri mjeseca, a kako smo zemlja koja je visoko zavisna od uvoza, usmjereni smo na evropsku ekonomju i zavisimo od kretanja na tim tržištima, dok cijene robe zavise od berze.

- Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici osnovnih prehrambenih proizvoda, na prvom mjestu suncokretovog ulja i to je jedan od sektora koji će biti među prvima pogođen - kazao je Stijović i dodao da su tu i sektori pšenice i kukuruza.

- Iako brašno, žitarice, jestivo ulje i stočnu hranu domaći trgov-

Stijović se trudi da izazove paniku Posebno se zabrinuo što će izbacivanje Rusije iz SWIFT sistema onemogućiti trgovinu, zaboravljajući da je i Vlada u kojoj sjedi uvela sankcije koje onemogućavaju komercijalni transport zbog invazije na Ukrajinu, koju on naziva sukobom

Pres Stijovića

ci uglavnom uvoze iz Srbije, ti se proizvodi trguju na berzama i zavise od cijena kretanja na međunarodnom tržištu. Treba znati da velike zemlje, poput Kine, kupuju na međunarodnom tržištu velike kolčine i plaćaju čak i unaprijed žetve za narednu godinu - rekao je Stijović i dodao da komšije popunjavaju svoje rezerve, pa na posredan način stvaraju nestašicu.

Malo mu je sve to bilo, nego se

Apeluju na potrošače da ne kupuju lažnjake

Nadzor će, kako najavljuju, biti usmjeren na promet tekstila, obuće, auto-djelova u skladu sa Zakonom o žigu kao i CD-ova, DVD-ova, kontrolu fotokopir-

Alekperov sa Putinom

Alekperov za sada nije pod sankcijama PODGORICA - Crna Gora, kao kredibilan kandidat za članstvo u EU, dosljedno prati zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije i stoprocentno se usaglašava sa odlukama i stavovima EU, što se, između ostalog, odnosi i na sankcije prema Rusiji, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Tržišna inspekcija najavljuje pojačan nadzor zaštite prava intelektualne svojine

PODGORICA - Narednih dana tržišna inspekcija će pojačano kontrolisati poštovanje prava intelektualne svojine – saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

Ministarstvo vanjskih poslova se oglasilo povodom dolaska jahte vlasnika Lukoila

Lažnjaci

nica i umnožavanje računarskih programa u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

- Apelujemo na sve potrošače da ne kupuju krivotvorene proizvode i na taj način učestvuju u ovakvom vidu nelegalnog poslovanja, već da se odluče za kupovinu original proizvoda ili usluge, zbog pouzdane i kontinuirane vrijednosti i kvaliteta – poručili su iz UIP-a.

R. E.

Javni poziv Plantaža

Prodaju zemljište u Donjoj Gorici za 4,9 miliona PODGORICA - Plantaže su objavile poziv za prodaju 35 hiljada kvadrata zemljišta u Donjoj Gorici u Podgorici po početnoj cijeni od 4,9 miliona eura.

Rok za dostavljanje ponuda je 10. mart do deset sati, a njihovo otvaranje biće istog dana u 13 sati, u upravnoj zgradi Plantaža.

R. E.

osvrnuo i na to šta će biti kad Rusiju isključe iz SWIFT sistema plaćanja.

- To će dovesti do problema da samo ono što je avansno plaćeno može da stigne i tada očekujemo da ćemo imati problem u snabdijevanju, koji se neće odmah odraziti na Crnu Goru, već zavisno od razvijanja ratnih dejstava – naveo je ministar koji nije u toku da su Rusiji uvedene sankcije koje zabranjuju komercijalni

transport sa tom zemljom i da ih je aminovala i Vlada u kojoj on sjedi.

Pošto nas je sve do sada uvjeravao u svoju naročitu stručnost, koja mu je omogućila mjesto ministra i državljanstvo njegovoj porodici, nevjerovatno bi bilo da on nema pojma o sankcijama.

Vjerovatnije bi bilo da na ovaj način pomaže političkoj opciji koja ga je dovela u fotelju da ga u njoj i zadrži.

S.P. – J.R.

Ovaj stav, ističu, jasno i nedvosmisleno saopštavaju međunarodnoj javnosti od početka ukrajinske krize.

- Vezano za imovinu ruskih državljana koji su obuhvaćeni restriktivnim mjerama, kojima se Crna Gora pridružila, informišemo da će se njihova implementacija odvijati po zakonom predviđenoj proceduri. Crna Gora se usmeno usaglasila sa svim odlukama, tj. pridružila se sankcijama koje je EU uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, što je i objavljeno na sajtu Savjeta EU kroz sedam deklaracija. U njima se navode odluke o restriktivnim mjerama Rusiji, sa kojima su se, između ostalih, usaglasile Albanija, Bosna i Hercegovina,

Crna Gora i Sjeverna Makedonija - navedeno je u saopštenju.

Poslije usmenog usaglašavanja s odlukama, tj. stavovima EU, MVP priprema odluku kojom se u crnogorski pravni sistem prenosi određena odluka Savjeta, nakon čega se dokument šalje Vladi koja donosi odluku, a ona stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

- Imajući u vidu veliko interesovanje javnosti, medija i NVO sektora povodom uplovljavanja superjahte u vlasništvu Vagita Alekperova, obavještavamo da se on do juče u 13 sati nije nalazio na spisku lica obuhvaćenih EU sankcijama.

Podsjećamo da je Crna Gora pokrenula proceduru za donošenje odluke o zatvaranju vazdušnog prostora za ruske avione, iz koje su izuzeti humanitarni letovi - rekli su iz MVP i dodali da bi let koji MVP planira sa Ministarstvom kapitalnih investicija i nacionalnom aviokompanijom To Montenegro trebalo biti realizovan u skladu sa međunarodnim konvencijama kao humanitarni let, koji će biti izuzet od eventualnih recipročnih mjera od strane Rusije.

S. P.

U DPS-u komentarisali prijedlog MMF-a da se poveća PDV i porez na dohodak

„Evropa sad“ će skupo koštati PODGORICA - Tmurna ekonomska slika Crne Gore rezultat je nerealnog planiranja rashoda programa ,,Evropa sad“, ocijenio je potpredsjednik Savjeta mladih DPS-a Andrija Klikovac.

- Više je nego izvjesno da nam se bliži najopasniji scenario po javne finansije i kreditni aranžmani sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), usljed nužne potrebe za sanacijom. Sve ovo je posljedica eksperata koji su devalvirali sve čega su se dohvatili – ocijenio je Klikovac.

Smatra da je prijedlog MMFa da se povećaju PDV i po-

rez na dohodak racionalna posljedica neodgovornih populističkih poteza i neodrživosti javnih finansija.

- To će izazvati dalji pad standarda građana, a privredi, opterećenoj efektima korona krize, nametnuti dodatno opterećenje čija će posljedica biti otkazi - smatra Klikovac.

Kako MMF predviđa, deficit će biti iznad šest odsto i nadmašiti kriterijum iz Mastrihta. Javni dug će u srednjem roku nastaviti da raste, što govori da ćemo se zaduživati za tekuću potrošnju.

- Sa druge strane, evidentno je da rast prosječne zarade nije dovoljan da pokrije rast

Andrija Klikovac

cijena. Najnovije poskupljenje goriva i obaranje svih dosadašnjih rekorda svjedoči da agoniji nema kraja, a da se Vlada, za razliku od brojnih

primjera iz EU i iz regiona, ni na koji način ne trudi da ograniči cijene goriva smanjivanjem akciza – zaključio je Klikovac.

R. E.

Podaci Monstata o turistima u januaru

Najnovija odluka Evropske unije

U hotelima 55 hiljada noćenja

Euri ne mogu u Rusiju

PODGORICA - U januaru je u hotelima ostvareno 19,68 hiljada dolazaka turista i 55,39 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 60,3 odsto ostvarili su strani, a 39,7 odsto noćenja domaći turisti - navodi se u saopštenju.

Najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 46,3 odsto, planinskim 29,7 odsto, glavnom gradu 17,6 i ostalim mjestima 6,5 odsto.

N. K.

PODGORICA - Evropska unija je zabranila isporuku i snabdijevanje Rusije novčanicama eura, kao i ulaganja u projekte finansirane zajedno sa Ruskim fondom za direktna ulaganja - objavljeno je juče u Službenom listu EU. – Zabranjeno je ulagati, učestvovati ili na drugi način doprinositi projektima koje sufi-

nansira Ruski fond za direktna ulaganja – piše u zvaničnom glasilu Brisela, prenosi Tanjug.

U uredbi piše takođe da se zabranjuje prodaja, snabdijevanje, transfer ili izvoz novčanica eura u Rusiju, ili bilo kojem fizičkom ili pravnom licu, entitetu ili organu, uključujući Vladu i centralnu banku, za upotrebu u toj zemlji.

Mina biznis

Društvo

Četvrtak, 3. mart 2022.

Članovi CANU negodovali zbog zahtjeva Maje Miličković da iznesu stavove o aktuelnim dešavanjima u zemlji

Akademicima pitanja o Crnoj Gori neprijatna

7

Crnogorske NVO pozvale na solidarnost sa Ukrajinom, žrtvom bezumne invazije

Crna Gora bez kalkulacije da uskladi politiku sa zapadnim partnerima

m. babović

Kako crnogorski akademici gledaju na crkvu koja drži ključeve Cetinjskog manastira, Crkvu Srbije - okupatora u Crnoj Gori? Kojim jezikom govori domaće stanovništvo u Crnoj Gori? Akademici, koji je Vaš stav prema ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju? Koji je stav CANU, odnosno vas prisutnih akademika, prema ruskome agentu na čelu državnog univerziteta Crne Gore – pitanja su na koja je Miličković ostala uskraćena za odgovor

Sa jučerašnje promocije knjige na kojoj su građanski aktivisti tražili od akademika stav o Ukrajini

PODGORICA - Građanska aktivistkinja Maja Miličković, nastojateljnica feminističke grupe Bogougodnice, pokušala je juče da postavi pitanja akademicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) o građanskim vrijednostima Crne Gore, ali je umjesto odgovora ,,dobila“ oduzetu riječ.

- Kako crnogorski akademici gledaju na crkvu koja drži ključeve Cetinjskog manastira, Crkvu Srbije - okupatora u Crnoj Gori? Kojim jezikom govori domaće stanovništvo u Crnoj Gori? Akademici, koji je vaš stav prema ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju? Koji je stav CANU, odnosno vas prisutnih akademika, prema ruskome agentu na čelu državnog univerziteta Crne Gore – pitanja su na koja je Miličković ostala uskraćena odgovora.

Maja Miličković, koja je i nastojateljnica feminističke grupe Bogougodnice, na početku

promocije knjige akademika Radomira V. Ivanovića ,,Metode i dometi savremene nauke o književnosti“ održanoj u Muzičkom centru Crne Gore, zamolila okupljene da prvo minutom ćutanja odaju poštu stradalima u ratu u Ukrajini.

- Ova promocija knjige je značajna baš zbog toga što se dešava u trenucima ruske agresije na Ukrajinu i kada je u Crnoj Gori politička situacija nikad teža. Stoga, želim da počnemo minutom ćutanja za sve civilne, nevino stradale od strane vojske Rusije u Ukrajini. Molim vas da svi ovdje osudimo agresiju Rusije prema Ukrajini, a ne, kao što ste rekli u saopštenju, da su postojali određeni problemi koji se nijesu mogli rješavati ratom – kazala je Miličković. Prisutni su nakon njenog poziva ustali i održali minut ćutanja za žrtve rata.

Međutim, na njenu poruku ,,Slava Ukrajini“, niko nije odgovorio osim građanskih aktivistkinja Jelene Marković i Anđele Ivanović koje su podržale njen današnji nastup.

Donacija NLB banke Ambasadi Ukrajine i donatorski račun za pomoć izbjeglicama

Nako toga, Miličković je pokušala da uputi pitanja akademicima, ali je prekinuta glasnim negodovanjem.

- S obzirom da se CANU ne bavi dnevno-političkim temama, što podržavamo, ali mislim da je veoma važno da vam postavimo određena pitanja od izuzetnog značaja - kazala je Miličković, nakon čega je prekinuta pitanjima: ,,Ko ste vi? “ i riječima moderatora: ,,Ovo nije konferencija za štampu, ovo nije politička tribina“.

Akademiku Radomiru V. Ivanoviću nije godilo ono što je Miličković imala da saopšti zbog čega je reagovao, poručujući da mu se više ne obraća i izbjegavajući tako da odgovori na pitanja na kojima je građanska aktivistkinja uporno insistirala.

- Ja bih Vam, mlada damo, rekao, kako sam veliki poštovalac Iva Andrića - danas u ovoj situaciji i ovim povodom možete postavljati pitanja samo iz oblasti nauke i književnosti. Jer, Ivo Andrić kaže: ,,Od čovjeka koji se ne razumije u politiku, nikakvu

pametnu ideju ne možete dobiti. I ne dozvoljavam da skrećete pažnju sa jednog kulturno-naučnog projekta na aktuelne događaje za koje imate tribina koliko hoćete.

Vi niste organizator ove tribine, i zamolio bih Vas da mi se ne obraćate ni sada, ni poslije - poručio je Ivanović.

Miličković je konstatovala da bi javnost trebalo da čuje stav akademika, koji do sada nijesu iznijeli, a tiču se krucijalnih pitanja za državu i građane Crne Gore.

- Evo meni nije dozvoljeno kao građanki da postavim pitanje CANU-u. Ovo je bila intervencija za javnost, da javnost čuje vaš stav koji nijeste iznijeli, a smatramo da biste trebali po pitanju važnih pitanja za državu i građane - zaključila je Miličković.

Nakon događaja, Miličković je za portal Pobjeda kazala da je iznenadila današnja reakcija akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja, kako je rekla, tihuje već godinu i po dana.

Poražavajuće je, ističe ona, da u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti jednoj građanki, građanskoj aktivistkinji, kolumnistkinji bude uskraćeno pravo govora.

- A znamo da ti akademici u Crnoj Gori tihuju godinu i jače. Ja sam jako srećna što sam na ovom događaju vidjela većinu njih o kojima sam pisala u svojim kolumnama. Ja se radujem zbog njihovog postojanja, i kakvog-takvog javljanja i kakvih-takvih izjava.

Nisam se nadala ovakvoj reakciji od uvaženih akademika o kojima sam sa respektom i emocijama govorila u svojoj kolumni, da na ovaj način jednu ženu i feministkinju uskrate za pravo govora i da pita u 21. vijeku, u Crnoj Gori koja se nalazi u izrazito teškoj političkoj situaciji. CANU nastavlja da tihuje - poručila je Miličković.

T. KLIKOVAC

Sa protesta podrške Ukrajini u Podgorici koji je održan u nedjelju

PODGORICA - Solidarnost sa građanima i građankama Ukrajine, koji su žrtve bezumne invazije i bore se za pravo na slobodu, život i nezavisnost izrazile su crnogorske nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) i Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Osudili su vojnu agresiju režima u Rusiji nad Ukrajinom, koja se sprovodi uz najgrublje kršenje međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti čovječanstva od Drugog svjetskog rata u Evropi.

Oni su pozvali Vladu Crne Gore da bez kalkulacija i kašnjenja usklađuje svoju spoljnu politiku sa zapadnim partnerima.

- EU je, pored ostalih mjera, počela da štiti svoj medijski prostor od opasnog uticaja ruske propagande. Međutim, u Crnoj Gori se i dalje nesmetano emituju i reemituju sadržaji ruske propagande koji imaju za cilj podupiranje kleronacionalista i militantnih grupa, kao i generalno dezinformisanje građana i građanki Crne Gore. To zahtijeva i institucionalni odgovor Vlade Crne Gore, a posebno resornog Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, kao i Agencije za elektronske medije – piše u saopštenju.

Lošu poruku šalju okupljanja u Crnoj Gori koja izražavaju podršku Putinovom režimu.

- Pozivamo vlasti da pažljivo isprate njihov sadržaj i karakter, kao i da djeluju u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima u slučaju ispoljavanja govora mržnje ili drugog nezakonitog ponašanja – apelovale su te NVO. Te nevladine organizacije su pozdravile otpor građanki i građana Rusije i Bjelorusije koji se glasno suprotstavljaju ratu, rizikujući represiju i progon od autokratskih režima u svojim državama. J.M.

MVP pojasnilo Pobjedi da će organizovati humanitarni let za crnogorske državljane koji borave u Rusiji

Let za sve koji žele da se vrate u Crnu Goru PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo je Pobjedi da će organizovati humanitarni let za sve crnogorske državljane koji žele da se vrate iz Rusije, jer su brojne države zatvorile vazdušni prostor za ruske avione.

- Imajući u vidu da su brojne države zatvorile vazdušni prostor za ruske avione, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo kapitalnih investicija i nacionalna aviokompanija To Montenegro planiraju da organizuju humanitarni let za sve naše državljane koji žele da se vrate iz Rusije u Crnu Go-

ru – kazali su nam iz MVP. Ranije su obavijestili da su se na to odlučili zbog velikog broja upita naših državljana prema Ambasadi Crne Gore u Moskvi, a najavili su i da će let organizovati u najskorije vrijeme.

- Molimo sve zainteresovane građane da kontaktiraju naše diplomatsko predstavništvo u Moskvi na brojeve telefona +7 499 230 18 76 i +7 499 230 18 65, ili na e-mail: russianfederation@mfa.gov.me – saopštili su iz MVP. O detaljima, kako su naveli, obavijestiće nakon komunikacije sa ruskom stranom. Ž. Z.

Predsjedništvo SUBNORA osudilo agresiju Ruske Federacije na nezavisnu Ukrajinu

Uplatili 5.000 eura za Što se desilo sa zemljom koja je podnijela pomoć izbjeglicama najveće žrtve u borbi protiv fašizma?

PODGORICA – NLB banka je donirala 5.000 eura i otvorila donatorski račun 53032387-46 za Ambasadu Republike Ukrajine u Crnoj Gori, na ime humanitarne pomoći raseljenim licima iz

ratom zahvaćene Ukrajine.

Svi zainteresovani građani uplate na taj račun, sa naznakom „Humanitarna pomoć“, mogu vršiti bez naknade, a sve uplate biće saldirane istog dana, saopštila je NLB. R. D.

PODGORICA – Predsjedništvo SUBNORA Crne Gore, osudilo je agresiju oružanih snaga Ruske Federacije na nezavisnu Ukrajinu.

- Šta se to desilo sa prvom zemljom socijalizma i Oktobarske revolucije, koja je u borbi

protiv fašizma i nacizma podnijela najveće žrtve i najviše doprinijela pobjedi nad njim — da postane najveća opasnost za svjetski mir – pita se SUBNORA. Nikada svijet nije bio jedinstveniji u osudi jednog agreso-

ra i nikad jedinstveniji u podršci jednom narodu na njegovom pravu na odbranu.

- Danas Ukrajina, sjutra neka druga evropska država, Balkan, možda i Crna Gora, stradanja nevinih i nedužnih, opravdani strah od ratnih dej-

stava koja bi izazvala i Treći svjetski rat. Treba li podsjećati na riječi Alberta Ajnštajna — da bi se sljedeći ratovi vodili kamenim oruđima. Zato svijet mora učiniti sve za mir i omogućiti mir za sve – piše u saopštenju boraca i antifašista.R. D.

8

Društvo

Četvrtak, 3. mart 2022.

Bez preminulih od posljedica infekcije koronom

Registrovano 149 novih slučajeva infekcije PODGORICA – U Crnoj Gori je tokom srijede registrovano 149 novih slučajeva infekcije korona virusom, a već drugi put u posljednjih pet dana nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.

Ovakav trend Crna Gora je posljednji put zabilježila prije više od šest i po mjeseci, odnosno početkom avgusta prošle godine, nakon čega je usljed ukidanja svih epidemioloških kriterijuma za ulazak u zemlju zbog turističke sezone ipak došlo do velikog skoka zaražavanja delta sojem korona virusa.

Talas zaražavanja delta sojem počeo je da jenjava sredinom decembra prošle godine, a tokom perioda od pet mjeseci, od avgusta do kraja 2021. godine, odnio je oko 800 života.

Sredinom decembra došlo je do pojave zaraznijeg, ali po život manje opasnog, omikron soja koji je izazvao novi - najmasovniji talas zaražavanja od početka pandemije kada smo tokom januara bilježili hiljade inficiranih na dnevnom nivou.

Zbog ogromnog broja zaraženih, i pored manje stope smrtnosti omikron soja, od posljedica infekcije korona virusom od početka godine je preminulo 268 ljudi. Ukupan broj preminulih povezanih sa

kovidom-19, od marta 2020. godine kada je u Crnoj Gori registrovan prvi slučaj infekcije, je 2.682.

Tokom ponedjeljka, kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, obrađen je 1.631 uzorak, a udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih je iznosio 8,46 odsto.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 57, Nikšića 14, Budve 13, Bara i Bijelog Polja po 12, Herceg Novog i Ulcinja po sedam, Tivta šest, Pljevalja pet, iz Kotora i Rožaja po četiri, Kolašina tri, sa Cetinja dva i iz Andrijevice, Danilovgrada i Plužina po jedan.

Prema zvaničnim podacima, broj trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 1.245, a najviše ih je u Podgorici - 428.

Nakon glavnog grada aktivnih slučajeva je u Baru 139, Nikšiću 124, Ulcinju 72, Herceg Novom 70, Budvi 67, Pljevljima 53, u Bijelom Polju i Kotoru po 47, Rožajama 45, Tivtu 34, Danilovgradu 28.

U Tuzima je aktivno 20 slučajeva korona virusa, Beranama 18, na Cetinju 13, u Kolašinu deset, Andrijevici devet, Mojkovcu i Plavu po šest, Petnjici pet, Plužinama dva i na Žabljaku i u Gusinju po jedan, dok u Šavniku nema aktivnih slučajeva korona virusa. d.m.

Od početka godine je preminulo 268 ljudi

Sindikat prosvjete očekuje da nastavnici dobiju sudske sporove zbog ne preko norme, a onda će da traže vansudsko poravnanje za ostale PODGORICA – Sindikat prosvjete pokazao je društvenu odgovornost tako što je dogovoreno da pet nastavnika pokrenu tužbe protiv škola tražeći da im se plate časovi preko norme, a onda, kako očekuju, kada te presude budu pravosnažne, tražiće od resornog ministarstva vansudsko poravnanje za ostale. Na taj način žele da izbjegnu veću štetu i sačuvaju novac u budžetu.

To je kazao Pobjedi član Glavnog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović, koji je i bivši predsjednik podgoričkog Sindikata. Podsjeća da je ranije gradski odbor sve ovo vodio ispred Sindikata prosvjete.

Sporne školske 2020/2021. godine nastavnici su držali više časova nego inače, iz razloga što su se zbog suzbijanja korona virusa odjeljenja dijelila u više grupa.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nijesu nam juče odgovorili na pitanje kako komentarišu ove tužbe i koliko ih je tačno podnešeno protiv škola.

Podnešeno manj bi sačuvali novac

Politika je bila da se manji broj ljudi obrati Agenciji za mirno rješav organima i u mom mandatu je bilo pet ljudi koji su trebali da doka zakinuti. Svih pet nastavnika je bilo pred Agencijom i prosvjetne v poravnanje i mirno rješavanje. Logično mi je da su ti slučajevi na s

Neuspjeh pred AgeNcijom

– Politika je bila da se manji broj ljudi obrati Agenciji za mirno rješavanje sporova i sudskim organima i u mom mandatu je bilo pet ljudi koji su trebali da dokažu princip da su zakinuti. Svih pet nastavnika je bilo pred Agencijom i prosvjetne vlasti nijesu pristale na poravnanje i mirno rješavanje.

Logično mi je da su ti slučajevi na sudu – rekao je on.

Jedan od njih, o kom je Pobjeda nedavno pisala, jeste slučaj nastavnika Radomira Božovića, koji je sadašnji predsjednik Sindikata prosvjete. Tužbu je podnio prošlog ljeta, ali mu još nije bilo ročište zbog čega je njegov advokat pisao sudu

Radomir Božović

i tražio urgenciju. Božović je rekao da su nakon njega još nekoliko koleginica podnijele tužbu.

Božović je ispričao da je Sindikat bio spreman da sa nadležnima dogovori na koji način će da im se isplate časovi, da to ne bude odjednom, pa su govorili i o opciji plaćanja na rate. Kada su razgovarali sa ministarkom Vesnom Bratić, kaže Božović, rečeno im je da je to u nadležnosti Ministarstva finansija.

Prema njegovim riječima, pet

puta su pisali ministru Milojku Spajiću, ali nije bilo odgovora.

Tužbe zbog NeplAćeNog prevozA

Savović podsjeća da su po ovom modelu, a vodeći računa o društvenoj odgovornosti, ranije, takođe, kroz tužbe rješavali problem neplaćenog prevoza.

- Sindikat je želio da zaštiti budžet. To nam niko ne priznaje, ni ovo novo rukovodstvo

– rekao je Savović.

Kaže da je nepoznato za koliko nastavnika treba da se plate časovi preko norme.

- Mislim da taj podatak niko nema – istakao je Savović.

Dodaje da su najugroženiji bili nastavnici maternjeg jezika, engleskog, matematike i učiteljice. On, kao profesor istorije i geografije, nije odrađivao časove preko norme.

Komentarišući to što je ranije ministarka Bratić kazala da nije jasno da li to pravo nastavni-

Umjesto zakazanog protesta penzioneri i radnici RTCG sa upravom razgovarali kako do rješenja problema plaćanja troškova zbog izgublj PODGORICA – Dio bivših i sadašnjih radnika Javnog servisa, koji moraju da plate više od pola miliona eura sudskih troškova zbog gubitka spora protiv matične kuće, nijesu juče održali najavljeni protest ispred zgrade RTCG jer su ih predsjednik Savjeta te medijske kuće Veselin Drljević i generalni direktor Boris Raonić pozvali na sastanak, sa kojeg je odlučeno „da će da nađu rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane“.

Iako radnici insistiraju na oprostu duga, iz matične kuće im je poručeno da potencijalno rješenje treba tražiti u povećanju broja rata kako bi obaveze sudskih troškova lakše podnijeli.

Troškovi

Problem povodom spora, koji je u kontinuitetu bio jedna od gorućih tema sjednica Savjeta RTCG, odnosi se na to što su prije oko 30 godina radnici Javnog servisa od plata izdvajali pet odsto za repetitore i emisione centre za emitovanje programa RTCG. Devedesetih godina je, međutim, emisiona tehnika

Drljević: Možemo podići broj rata jer se ne može oprostiti presuđeni dug – Apsolutno smo pokazali volju i spremni smo do kraja da pomognemo i razriješimo u zakonskim okvirima ovaj, ne tako mali, problem – kategoričan je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević koji je najavio da će biti formirana delegacija koja će tražiti zajedničko rješenje kako bi radnici teret podnijeli na što lakši način izdvojena iz RTCG i pripojena Pošti Crne Gore, od čega je jedan dio privatizovao Telekom.

Radnici koji su bili vezani za emisionu tehniku dobili su vaučere i novčane naknade, a ostali, njih 126, od kojih su neki u međuvremenu preminuli, smatrali su da su na taj način oštećeni jer su svi ulagali u tehniku. To je bio povod da pokrenu spor protiv RTCG – ali su ga izgubili.

Javni servis je tada angažovao advokata Nikolu Martinovića, kome je ta kuća dužna blizu 600.000 eura, nakon što im je on „oprostio“ 100.000 eura.

Obaveza je radnika koji su izgubili spor da novac isplate na rate

Javnom servisu. Međutim, radnici negoduju jer smatraju da je to nepravedno.

sAsTANAk

Nakon jučerašnjeg sastanka, koji je bio zatvoren za medije, Drljević je Pobjedi rekao da će uraditi sve da nađu rješenje, ali da konkretnu odluku nijesu donijeli. Kazao je da je situacija takva da Savjet Javnog servisa ne može nikome da „oprosti“ dug ili da pokloni bilo šta, jer to nije po zakonu.

- Možemo da podignemo broj rata, ali ne možemo nikome da oprostimo dug po sudskoj presudi. Apsolutno smo pokazali

volju i spremni smo do kraja da pomognemo i razriješimo u zakonskim okvirima ovaj, ne tako mali, problem – kategoričan je Drljević.

On je naveo da su radnici istinski oštećeni.

- Zaključak je da smo spremni da nađemo zajedničko rješenje kod nadležnih institucija da ti radnici budu više rasterećni svih nepravednih nameta – poručio je Drljević.

Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se obrazuje delegacija koja bi mogla da dođe do zajedničkog rješenja, a koju će činiti predstavnici Savjeta RTCG, menadžmenta, sindika-

ta, kao i predstavnici oštećenih radnika.

- Jasno je da su ti ljudi nepravedno oštećeni i mi želimo da to prebrode na što lakši način.

Uradićemo sve što možemo, ako treba da odemo u sud, tužilaštvo, Ministarstvo finansija ili Skupštinu i Vladu, gdje god oni smatraju da treba – ispričao je Drljević.

Penzioneri i radnici ove kuće prvobitno su zakazali protest za juče u 13 sati, jer su kazali da im se od plata i penzija odbijaju veliki iznosi te da to neće tolerisati.

Savjet RTCG je na sjednicama više puta razgovarao o ovoj temi i jedino rješenje koje imaju,

i koje im je Zakonom o RTCG omogućeno, jeste da povećaju broj rata.

Radnicima to, međutim, nije dovoljno. Oni su juče na sastanku tražili da im rukovodstvo pomogne tako što će im oprostiti dug.

pismo rAoNiću

Prvom čovjeku Javnog servisa Borisu Raoniću uputili su otvoreno psmo u kojem su ga optužili da je neprofesionalan i da nema volje da im pomogne.

- Uspjeli ste za kratko vrijeme da nas upoznate sa svojim neprofesionalizmom i nedostatkom volje da pomognete sadašnjim,

Društvo

Četvrtak, 3. mart 2022.

V.d. direktora i prethodna direktorica dali otkaze iz ličnih razloga, ne žele da komentarišu

eplaćenih časova

nje tužbi da c u budžetu

vanje sporova i sudskim ažu princip da su vlasti nijesu pristale na sudu – rekao je Savović

Slobodan Savović

cima pripada, Savović, između ostalog, kaže da će period vladavine ministarke Bratić biti izuzetno frustrirajući za njih.

- Igrala se djeca. Moraće neko posljedice njenog rada godinama da ispravlja – kazao je Savović.

Bratić je govorila i da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok.

Iz Sindikata su poručivali da tu nema dileme, da imaju pravo na dodatnu zaradu. Pozivali

su se na odredbe Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zapošljenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Isto tako, objašnjavali su oni, Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno je uvećanje zarade, odnosno, osnovnog koeficijenta od 5% za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni.

Zaključak ranijeg njihovog sastanka sa državnim sekretarom Ministarstva finansija Jankom Odovićem i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta bio je da će se od vaspitno-obrazovnih ustanova potraživati broj održanih časova preko norme, kao i broj izvršilaca, odnosno nastavnika.

Ustanove su dostavile tražene podatke, međutim, kolegama nijesu isplaćeni održani časovi.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović je, čak, negdje izjavio da su u budžetu obezbijeđena sredstva za prekovremeni rad nastavnika tokom epidemije, ali da bi bila isplaćena, neophodno je da se ustanovi na koji način će to da bude obračunato i ko su zaposleni koji su zaista radili prekovremeno. Rekao je i da su časovi bili skraćeni na 30 minuta, te da je pitanje na koje treba da odgovori resor kojim rukovodi Bratić - da li se školskim časom može smatrati to da se 30 minuta izjednači sa 45.

N. Đ.

jenog sudskog spora sa matičnom kućom

a prije svega penzionisanim radnicima kolektiva na čijem ste čelu, što bi bila jedna od glavnih odlika pravog menadžera – poručili su radnici Raoniću.

Kazali su da je on otišao korak dalje poručivši im „da će poslati prema izvršitelju zahtjev da se naplatite od starih radnika i penzionera“.

- Kako rekoste, izvršitelji imaju svoje metode, oni će znati kako, a sve u cilju, navodno, čuvanja državnog novca. Drago nam je što ste se, makar i tako, oglasili,

9

i pokazali nam da ste na strani onih koji hoće prevarom da ugroze našu egzistenciju. Zbog toga ulažemo protest – navodi se između ostalog u pismu.

RTCG, kako su istakli, pripada radnicima, a ne generalnim direktorima ili članovima Savjeta.

- Svaka ozbiljna firma ima socijalni program za pomoć radnicima. Nije trošenje državnih para pomoći svojim radnicima u vrijeme korone, bolesti, siromaštva, starosti i tako dalje – naveli su radnici.

K. J.

Ljekari Pavićević i Radojičić napuštaju bolnicu na Cetinju PODGORICA - Direktor Opšte bolnice ,,Danilo I“ na Cetinju Vladimir Pavićević podnio je ostavku na tu funkciju, a tu ustanovu napušta i bivša direktorica dr Sonja Radojičić, saznaje Pobjeda.

Dr Vladimir Pavićević je Pobjedi kazao da je ostavku podnio iz ličnih razloga, a dr Radojičić je kazala da o razlozima ne želi da govori.

Pavićević je specijalista ORL, za v.d. direktora te bolnice postavljen je početkom jula prošle godine. Prije njega, Bolnicom „Danilo I“ je rukovodila dr Sonja Radojičić, specijalista kardiolog. Nju je smijenila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, što je izazvalo veliki otpor javnosti i proteste građana na Cetinju.

Dr Radojičić je nakon smjene 30. juna prošle godine kazala da je njena smjena dogovorena mnogo ranije, te da odluka ministarke zdravlja nije neočekivana i iznenađujuća.

Cetinjani su tada održali protest kojim su joj iskazali podršku i apelovali na Dritana Abazovića da spriječi razrješenje, koje su nazvali revanšizmom.

Istakli su veliki doprinos koji je dr Radojičić dala toj bolnici i činjenice da je unaprijedila veoma loše stanje te zdravstvene ustanove koje je zatekla kada je došla na poziciju direktorice.

Pobjeda je imala uvid u izvje-

Vladimir Pavićević

štaj dr Pavićevića o radu Bolnice „Danilo I“, koji se odnosi na prošlu godinu. On je krajem januara napisao da je u toj bolnici svega 55 odsto ljekarskih pozicija koje zahtijeva sistematizacija te ustanove. Tamo je zaposleno samo 33 ljekara i 106 medicinskih tehničara.

- U odnosu na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji predviđa ukupno 270 radnih mjesta, opšta popunjenost kadrom iznosi 75,18 %.

Ukupan broj ljekara iznosi 33 (isključiv devet ljekara na specijalizaciji), što čini 55 odsto popunjenosti u odnosu na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dok zapošljenih medicinskih sestara/tehničara ima 106 (84,13% popunjenosti).

Popunjenost nemedicinskim osobljem iznosi 92,98 odsto piše u izvještaju.

Prema izvještaju, broj dana li-

Sonja Radojičić

ječenja za 2021. je povećan u odnosu na prethodnu godinu za 23,03%, a u bolnici su umrle 123 osobe, što u odnosu na 2020. predstavlja povećanje za 73,24%.

Dr Pavićević je u izvještaju napisao da je u toj bolnici prošle godine urađeno 19.459 prvih pregleda specijalista. Uporedio je taj broj sa pretprošlom godinom i utvrdio da je to za 79,66 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Kontrolnih pregleda je bilo 5.629, a u Bolnici ,,Danilo I“ je urađeno 1.555 operacija tokom 2021. godine.

Ukupno je pruženo 395.456 usluga, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja uvećanje od 48,27%.

Od kovida-19 u toj bolnici su liječena 244 pacijenta, a od posljedica je preminulo 66.

Prema izvještaju dr Pavićevića, zaštitniku prava pacijenata te bolnice je podnijeto pet pri-

tužbi. Jedna od njih je bila na kvalitet zdravstvene usluge, a četiri na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika.

Kada su finansije u pitanju, dr Pavićević je napisao da je ukupna potrošnja za ljekove u 2021. iznosila 406.445 eura što je za 68.878 eura više od planiranih budžetom (koji je opredijeljen na 337.567 eura), čime je budžet premašen za 20,4 %.

Od te sume na Odjeljenje za humanu reprodukciju je otišlo 151.231 euro, odnosno 37,2 odsto ukupne potrošnje.

Prihodi na osnovu računa naplaćenih u gotovini su porasli za 66,48 odsto u odnosu na 2020. godinu, 42.907 eura prošle, a 25.772 – 2020. godine.

Dr Pavićević je u izvještaju napisao da su neizmirene obaveze 269.303 eura, odnosno 60 odsto veće nego 2020. godine.

K.J.-J.M.

Lokalnim vlastima u Budvi trebalo skoro dvije sedmice da prime na razgovor sugrađane koji su 17. februara u požaru ostali bez kuće

Vickovićima ponuđena kamp prikolica u romskom naselju u Lastvi Grbaljskoj PODGORICA – Šef kabineta predsjednika Opštine Budva Nikola Jovanović juče je primio na razgovor Hajriju Vicković, koja sa suprugom Jovanom već skoro dvije sedmice traži prijem, nakon što su 17. februara u požaru ostali bez kuće, u selu Podostrog.

- Ponudio je da nam kupe kamp prikolicu i da nas smjeste u romsko naselje, takozvanu „Palestinu“, u Lastvi Grbaljskoj.

Hajrija mu je rekla da mi to nećemo prihvatiti – kazao je Pobjedi Jovan Vicković.

Objašnjava da im je takva ponuda neprihvatljiva, prije svega, jer njihov maloljetni sin, koji uči u Drugoj osnovnoj školi, iz tog naselja ne bi mogao da ide na nastavu.

- Nema organizovanog prevoza do škole. Osim toga, tamo niti ima struje, niti kanalizacije. To je naselje potpuno neuslovno i nehumano za život. Tu su oni koje muka naćera – kaže Vicković.

Ističe da im je prihvatljivo da im Opština kupi kamp prikolicu.

- A mi ćemo se snaći za tih tridesetak kvadrata zemlje koliko nam treba da je postavimo. U „Palestinu“ nećemo, makar ostali na ulici – poručuje Vicković.

Jovan i Hajrija Vicković

On i njegova porodica, pošto su ostali bez kuće, od 17. februara bili su kod komšije Jova Kuča koji je ispraznio nedovršeni sprat kuće i primio Vickoviće.

Tu su bili do neđelje, 27. februara, kada su prešli kod Branke i Igora Lavriča. Oni su ih smjestili u jedan od apartmana u svojoj kući.

Brojni građani, dijaspora, preduzeća, kao i škola u kojoj uči sin Vickovića novčanim i raznim drugim donacijama po-

mažu ovu tročlanu porodicu.

Jovan i Hajrija naglašavaju da su „svima doživotno zahvalni“.

Dobročiniteljka Branka Lavrič rekla je ranije Pobjedi da nije mogla da prihvati da Vickovići ostanu na ulici.

- Žao mi je, jer su oni divna porodica i nadam se u Boga da će biti dobro. Vjerujem da će im država i Opština izaći u susret i da će dobiti krov nad glavom – kazala je ona, uz konstataciju da ne može da razumije da jedna

država i jedan grad u 21. vijeku nijesu sposobni i spremni da obezbijede smještaj ljudima u nevolji.

Ekipa Pobjede prošle sedmice obišla je Vickoviće i zgarište njihovog doma. Vatrena stihija za desetak minuta 17. februara odnijela je sve što su stvarali tridesetak godina – i bez ičega su ostali na ulici. Kada je izbila vatra niko od njih nije bio u kući.

Uzroci požara još se istražuju.

K. K.

10

Hronika

Četvrtak, 3. mart 2022.

NOVA KRAĐA: Iz skladišta firme ,,Montenegro duvan comerc“ u Slobodnoj carinskoj zoni nestalo oko 200 paketa cigareta

Ofarbali staklo nadzorne kamere da osiguraju prolaz PODGORICA - Iz skladišta firme ,,Montenegro duvan comerc“ u Slobodnoj carinskoj zoni ukradeno je oko 200 paketa cigareta, saopšteno je nezvanično Pobjedi.

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević nije mogla sinoć da potvrdi kolika količina cigareta je ukradena, jer je, kako je prije zaključenja broja kazala, rađen popis.

Ona je kazala da skladište u Slobodnoj carinskoj zoni Luke

Bar ovog puta nije obijeno na ulazu, odnosno sa njega nije skinuta carinska plomba, već da su cigarete iznijete sa druge strane.

Krađa cigareta otkrivena je prekjuče kada je pregledom nadzornih kamera koje se uključuju na senzor ustanovljeno da je jedno lice prefarbalo staklo kamere. Zamućivanje video nadzora bio je signal da se rade pripreme za krađu.

-Popis je u toku, utvrđujemo sve okolnosti, vrijeme ne-

stanka cigareta, učešće zaposlenih, propuste. Za sada ne mogu saopštiti da li se radi o paklici cigareta, šteki ili paketima. Moji saradnici, koji su nadležni za čuvanje cigareta kazali su mi da ,,nije neka količina ukradena“, što ne znači da će se na taj način umanjiti njihova odgovornost – kazala je Petričević za Pobjedu.

Navela je da je takav odgovor neće obeshrabriti da se sa pozicije vršiteljke dužnosti direktorice Uprave prihoda i carina

jednako odgovorno ponaša i prema slučaju krađe jedne kutije ili veće količine cigareta.

Petričević je kazala da je krajem februara rađen popis.

Iz skladišta u Slobodnoj carinskoj zoni od kraja decembra do početka februara ukradeno je 11.349 paketa cigareta, čime je država oštećena za više od 10,5 miliona eura.

Nakon krađe Uprava prihoda i carina pokušala je da cigarete izmjesti, ali vlasnik skladišta to nije prihvatio. a. r.

Završnim riječima okončano suđenje optuženima za ubistvo Mila Ilića i Veselina Kalezića, presuda 25. marta

I branilac Marjana Vujačića, kome se sudi u odsustvu, zatražio je oslobađajuću presudu jer tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz da je direktni izvršilac likvidacija Kalezića i Ilića.

Sa druge strane, SDT je ustvrdilo da je tokom postupka dokazano da je Vujačić na svirep i podmukao način s leđa i sa više projektila ubio žrtve dok mu je Popović pružao logističku podršku. Tužiteljka Nataša Bošković predložila je da se Vujačić kazni 40 godina zatvora, a Popović kaznom zatvora ne manjom od 35 godina.

Sutkinja Vesna Pean zakazala je izricanje presude za 25. mart.

SDT za Vujačića i Popovića traži 40 i 35 godina zatvora

D.MALIDŽAN

PODGORICA – Advokati Miloš Vuksanović i Marko Radović juče su u podgoričkom Višem sudu zatražili da se Rade Popović oslobodi od optužbi za članstvo u kriminalnoj organizaciji i učešće u likvidaciji Mila Ilića i Veselina Kalezića jer, kako su naveli, optužnica predstavlja najveću farsu u istoriji Višeg suda.

Optužnica je maštarija SDt-a

Branilac Popovića, advokat Miloš Vuksanović, smatra da je SDT zanemarilo zakon i optužnicu sačinilo od maštovitosti postupajućeg tužilaštva.

-Brutalne i monstruozne optužbe – koje su ničim izazvano, bez ijednog jedinog indikatora, a kamoli dokaza, prilijepljene Radu Popoviću za cijeli život, bez obzira na ishod ovog postupka. Ne samo njemu, nego i njegovom pokojnom ocu, majci, bratu, sinu, kćerki i svima onima koji mu u životu išta znače i kojima on išta znači – kazao je Vuksanović.

On je naveo da teži slučaj od ovog nije imao jer je dobio zadatak da odbrani čovjeka za kojeg unaprijed, objektivno i subjektivno, zna da nije kriv i da nema veze sa monstruoznim djelima koja mu se stavljaju na teret.

-Nećemo procesnu „pobjedu“, hoćemo suštinsku slobodu i satisfakciju za ovog čovjeka – kazao je advokat Vuksanović.

Ocijenio je da je jedini Popovićev grijeh zbog kojeg ga je SDT uvelo u krivični postupak listing telefonskih komunikacija sa prvooptuženim Marjanom Vujačićem a kojim se, navodno, dokazuje njihova povezanost.

-Njihova povezanost nikada nije bila sporna. Međutim, njihova povezanost je drugarska, bezazlena, benigna, svakodnevna, momačka, društvena, uobičajena… Ona nesporno postoji, ali svjetlosnim godinama daleko

Sa uviđaja ubistva Kalezića

od konteksta u koji je stavljena u optužnici – istakao je advokat Vuksanović.

nelOgičnOSti

Po ocjeni advokata Marka Radovića SDT optužbe protiv Popovića temelji na nalazu vještaka telekomunikacija, a u kome se navodi da je bazna stanica koja pokriva reon Starog aerodroma, gdje se dogodilo ubistvo Kalezića, u kritičnom periodu uhvatila signal telefona ovog optuženog, ali ne navodi da Popović živi u tom podgoričkom naselju.

Na osnovu istog vještačenja SDT zaključuje i da je Popović u selu Botun zapalio vozilo koje je korišteno u ubistvu Kalezića.

Advokat Radović je ukazao na nelogičnost u nalazu, odnosno kako je optuženi Popović za minut i 36 sekundi mogao preći razdaljinu sa pozicije koju pokriva bazna stanica „Tojota 51“ (mjesto na kome živi) do pozicije gdje je zapaljen automobil a koji pokriva bazna stanica „Aerodrom 350“ (Botun).

Odbrana je proračunala da je,

Popović: Jedina ispravna odluka je oslobađajuća presuda Rade Popović juče je od suda zatražio da donese jedinu ispravnu odluku i oslobodi ga od teških optužbi Specijalnog državnog tužilaštva koje su mu napravile pakao od života.

-Nemam veze sa ubistvom Veselina Kalezića i Mila Ilića. SDT ruši moj i ugled moje porodice. Za ove dvije godine razbolio sam se u zatvoru... Nadam se da ćete donijeti odluku koju nevin čekam dvije i po godine u zatvoru – kazao je Popović.

ukoliko bi se nalaz vještaka prihvatio, Popović ovu razdaljinu od šest kilometara morao preći prosječnom brzinom od 220 kilometara na sat.

Optužnica

Veselin Kalezić je ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Stari aerodrom, ispred kafića „Level“. Pola godine kasnije, 30. aprila 2019. ubijen je Milo Ilić nakon što je u blizini Autobuske stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu.

Tužilaštvo je Vujačića označilo za organizatora kriminalne grupe

koju je oformio u prvoj polovini 2017. godine u Podgorici radi djelovanja u Crnoj Gori, ali i Srbiji.

Pored zločina počinjenih u Crnoj Gori, Vujačić se u Srbiji tereti da je 27. septembra 2017. ubio Jugoslava Cvetanovića, dok postoje indicije da je u Amsterdamu likvidirao još jednog Vranjanca – Gorana Tasića.

Ubijeni Cvetanović bio je brat Saše Cvetanovića, koji je u aprilu prošle godine osuđen na 35 godina zatvora jer je, kako je utvrdio sud, 2013. godine u centru Beograda ubio Nikolu Bojovića, brata vođe zemunskog klana Luke Bojovića.

B. r.

Nastavljeno suđenje Miomiru Mugoši za zloupotrebu službenog položaja

Cijena spornog zemljišta zavisi i od projektne dokumentacije PODGORICA – Predstavnik komisije vještaka građevinsko-finansijske struke Dušan Milošević juče je na suđenju bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši za zloupotrebu službenog položaja kazao da njemu nije poznato da je u vrijeme prodaje gradskog zemljišta kompaniji „Carine“ 2007. godine postojala projektna dokumentacija za sporne parcele, a koja karakteristika je bitna prilikom određivanja tržišne cijene.

Specijalno državno tužilaštvo tereti Mugošu da je prilikom prenosa prava građevinskog zemljišta na Starom aerodromu firmi „Carine“ ispod tržišne cijene, za 165 eura po metru kvadratnom, oštetio gradsku kasu za 6.723.194,85 eura.

Milošević je juče pojasnio da su prilikom određivanja tržišne cijene zemljišta najvažniji i opredjeljujući atributi lokacija, vrijeme transakcije i namjena izgradnje.

On je pojasnio da se faktor namjene ne može posmatrati samostalno, već je neophodno tretirati u korelaciji sa faktorom vremena, mikro lokacijom i drugim karakteristikama.

Milošević je, osvrćući se na period 2007. i 2011. godine, istakao da bi se stvari promijenile u slučaju da je 2007. godine na konkretnoj parceli bila predviđena izgradnja poslovnih objekata a 2011. poslovno-stambenih.

On je pojasnio i da urbanistička parcela uz samu raskrsnicu zbog svojih mikro lokacijskih karakteristika, prepoznatljivosti i uočljivosti, nešto bolja sa aspekta lokacije u odnosu na urbanističku parcelu koja nije direktno uz raskrsnicu, ali samo kada je u pitanju poslovna namjena koja je u konkretnom slučaju bila predviđena 2007. godine. Ovakva analogija ne može se primijeniti za 2011. godinu, ukoliko bi za sporno zemljište bila bila predviđena poslovno-stambena namjena – naveo je vještak.

Dodao je da se atribut lokacije ne može samostalno posmatrati.

Tužiteljku Sanju Jovićević je zanimalo kako su vještaci na isti način gradirali parcelu na kraju Starog Aerodroma, odnosno Konika, koja je od raskrsnice udaljena 600 metara, sa konkretnom parcelom udaljenom svega 70 metara od raskrsnice.

Međutim, za tim vještaka te parcele su istih karakteristika jer su obje pozicionirane na početnom dijelu Starog Aerodroma, odnosno uz istu saobraćajnicu.

-Radi se o istim lokacijskim karakteristikama – kazao je Milošević.

Na konstataciju tužiteljke Jovićević da je „Lidl“ kupio zemljište po cijeni od 500 eura za kvadartni metar, vještak je pojasnio da cijenu određuje i broj kupljenih kvadrata zemljišta.

-Svaka žena kada pođe na pijacu, jeftinije će kupiti džak krompira nego kilogram. Isto je i kod nekretnina – kazao je Milošević.

Odbrana optuženog Mugoše je ranije navela da je nerealna visina cijene od 857 eura po metru kvadratnom na parceli 1 i 384 eura za metar kvadratni na parceli 2 koju su vještaci građevinske i finansijske struke Vukašin Đuričković i Milenko Popović odredili uporednom metodom.

B. r.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Četvrtak, 3. mart 2022.

Danas druga runda pregovora o prekidu vatre u Ukrajini

11

STAV

Zaustaviti Putina Nastavljeno granatiranje Kijeva i Harkova

Sankcije su neophodne i moraju se odmah uvesti da bi se spasili Ukrajina i mir u Evropi. Sjutra će možda biti kasno - Ukrajina se sada bori za slobodu cijele Evrope

U plamenu zgrada univerziteta u Harkovu

Ruske oružane snage su juče preuzele punu kontrolu nad regionalnim centrom Herson na jugu Ukrajine i ušle u grad Balakleju.

Britansko ministarstvo odbrane i još nekoliko izvora su, kako je prenio Gardijan, saopštili da su ukrajinske snage u Mariupolju opkoljene KIJEV/MOSKVA – Druga runda pregovora između delegacija Moskve i Kijeva o prekidu vatre u Ukrajini trebala bi da se održi danas u Bjaloveškoj šumi u regionu Bresta u Bjelorusiji, potvrdili su sinoć šefovi delegacija dvije zemlje. Šef ruske delegacije Vladimir Medinski je izjavio da je ruska strana sinoć stigla na mjesto pregovora, a da se dolazak Ukrajinaca očekuje do jutra.

– U delegaciji Rusije imaju razumijevanja za složenost logistike ukrajinske delegacije, koja će biti u istom sastavu kao tokom prve runde pregovora u ponedjeljak – rekao je Medinski.

Da će se pregovori dvije delegacije održati u nepromijenjenom sastavu nešto ranije je potvrdio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič.

U međuvremenu se oglasio i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov koji je ponovio da je cilj Moskve demilitarizacija Ukrajine, a da Ukrajinci sami treba da donesu odluku o tome ko će voditi njihovu zemlju.

Ruske oružane snage su juče preuzele punu kontrolu nad regionalnim centrom Herson na jugu Ukrajine i nastavile granatiranje Kijeva i Harkova.

– Jedinice Oružanih snaga Rusije preuzele su punu kontrolu nad regionalnim centrom Herson – saopštio je portparol ruskog Ministarstva odbrane, general-major Igor Konašenkov.

I ukrajinske vlasti su potvrdile da su ruske snage u potpunosti opkolile taj grad, prenio je Rojters.

Prethodno je gradonačelnik Hersona Igor Kolihajev objavio da je ruska vojska preuzela kontrolu nad željezničkom stanicom i lukom u tom gradu.

Sedam ruskih banaka isključeno iz SWIFT-a U okviru jačanja sankcija EU-a protiv Moskve, sedam ruskih banaka isključeno je iz SWIFT-a, međunarodne mreže za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama. Te banke sada imaju rok od deset dana za napuštanje SWIFT-a.

Mjerama su obuhvaćene druga najveća ruska banku VTB, zatim Bank Otkritie, Novikombank, Promsvyazbank , Bank Rossiya, Sovcombank i VEB. Najveća ruska banka, Sberbank i treća po veličini Gazprombank nijesu na popisu sankcionisanih banaka jer preko njih ide većina plaćanja za ruski plin i naftu, koje države članice i dalje uvoze iz Rusije.

Ukrajinska tajna služba je, kako je prenijela agencija Unijan, saopštila da su ruske snage ušle i u Harkov, te da se borbe vode u sjevernom dijelu grada.

Zgrada univerziteta, kao i dio objekta u kome se nalazi Glavna uprava nacionalne policije u Harkovu, zapaljene su juče tokom granatiranja tog drugog po veličini grada u Ukrajini.

Ukrajinska vojska je saopštila da su ruski padobranci sletjeli u Harkov u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad.

Prema navodima vojske, vazdušni napad počeo je čim su se oglasile sirene za uzbunu u Harkovu i okolnoj oblasti, prenio je BBC. Ruske trupe su juče poslije podne ušle i u Balakleju. To je na Fejsbuku saopštio gradonačelik tog grada Ivan Stolbovoj.

Stolbovoj je, kako je prenijela agencija Unijan, rekao da on i drugi predstavnici vlasti neće sarađivati sa Rusima.

- Ruske trupe su ušle na teritoriju Balakleje. Gradsko vijeće, Izvršni komitet i ja lično nećemo sarađivati sa ruskim trupama. Ostajem u svom rodnom gradu, na svojoj zemlji i neće-

Gas preko 2.000 dolara Cijena gasa u Evropi je potukla rekord svih vremena, skočivši za samo par sati od početka jučerašnjeg trgovanja za više od 500 dolara na preko 2.200 dolara za hiljadu kubika.

Prema podacima sa londonske ICE berze, gas za isporuku u aprilu se trguje trenutno na holandskom TTF čvorištu po cijeni od 2.226 dolara za 1.000 kubnih metara, ili 193,95 eura po megavatsatu, izvještava agencija Tas. Cijena nafte marke brent na londonskoj berzi premašila je 110,3 dolara za barel, prvi put od avgusta 2014. godine, pokazuju podaci sa berze. Cijena fjučersa marke VTI porasla je za 4,57 odsto i dostigla 107,98 dolara za barel.

mo pobjeći - rekao je Stolbovoj.

Iz ruskog ministarstva odbrane je, u međuvremenu, saopšteno da je od početka akcije u Ukrajini nastradalo 498 ruskih vojnika, dok ih je 1.597 povrijeđeno. U saopštenju se ističe i da su ruske snage u Ukrajini do sada uništile 1.533 vojna cilja, 54 komandna i komunikaciona centra, 39 PVO, 52 radarske stanice, 484 tenka i oklopna vozila, 63 višecijevna raketna bacača, 217 komada artiljerisjkog oruđa i minobacača i 336 jedinica specijalne opreme.

Američki predsjednik Džozef Bajden je tokom zajedničke sjednice oba doma Kongresa upozorio ruskog lidera da će dugoročno plaćati cijenu invazije i da ne zna što će ga snaći.

- Prije šest dana, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je da uzdrma temelje slobodnog svijeta. Misleći da bi mogao da ga natjera da mu se potčini. Ali, preračunao se. Mislio je da može da upadne u Ukrajinu i da će se svijet okrenuti. Umjesto toga, dočekao ga je zid koji nije očekivao, niti zamišljao - poručio je Bajden.

Portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Vang Venbin izjavio je da će kineske vlasti promovisati dijalog između Rusije i Ukrajine u cilju rješavanja oružanog sukoba.

Evropske diplomate odobrile su nove sankcije Bjelorusiji zbog njene prateće uloge u invaziji Rusije na Ukrajinu, rekao je visoki diplomata EU. Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju kojom se osuđuje „ruska invazija na Ukrajinu i poziva Moskva da odmah povuče snage iz Ukrajine“, a taj dokument je između ostalih podržala i Srbija.

Bojana PRELEVIĆ

Piše: Artur DMOHOVSKI

Istorija se odvija pred našim očima. Ruska invazija na Ukrajinu mijenja odnos snaga u Evropi. To mijenja bezbjednosnu situaciju cijelog regiona i kontinenta, kao i geopolitiku. Poljska je dugo upozoravala na takvu prijetnju i obraćala pažnju na rastuću zavisnost Zapadne Evrope od isporuke gasa iz Rusije putem gasovoda koji namjerno zaobilaze Ukrajinu.

Predsjednik Poljske Leh Kačinjski je još 2008. godine, kada je Rusija napala Gruziju, upozoravao na takav scenario, čiju realizaciju trenutno vidimo u Ukrajini.

Zatim je apelovao na čelnike istočnoevropskih zemalja da zajedno sa njim pođu do glavnog grada Gruzije, Tbilisija, kojem su prijetili sve više približavajući se ruski tenkovi, a na mitingu koji je tamo održan uzviknuo je: ,,Danas Gruzija, sjutra Ukrajina, prekosjutra baltičke države, a onda je možda vrijeme za moju zemlju, za Poljsku“.

AGRESIJA BEZ KAZNE

Nažalost, agresija Ruske Federacije na Gruziju, a potom i na istok Ukrajine 2014. godine, nije na pravi način kažnjena od strane međunarodne zajednice, što je ohrabrilo Moskvu i dovelo do sadašnjeg rata, kada Rusija na varvarski način vrši vojnu agresiju na Ukrajinu. Umiru cijele porodice, žene i djeca, muškarci, vojnici i civili.

Danas, srećom, međunarodna zajednica, poučena tim iskustvima, jednoglasno šalje jasan signal Rusiji i njenom predsjedniku: ne pristajemo na kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ne pristajemo na kršenje međunarodnog prava.

Nažalost, mora se pretpostaviti da bi Putin mogao pokušati da nastavi svoju agresivnu politiku. Nakon Gruzije i Ukrajine, sljedeće mete mogu biti baltičke države, Poljska, Finska ili zemlje koje se nalaze na istočnom krilu NATO-a.

Putin očigledno želi da obnovi Rusko carstvo. Ovo bi trebalo da bude razlog za zabrinutost za sve nas. Poljska je godinama upozoravala na to, a sada i zapadne zemlje

počinju da primjećuju da je prijetnja zapravo stvarna.

Prije nekoliko dana premijer Mateuš Moravjecki i predsjednik Litvanije sastali su se sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Tokom sastanka pokrenuta su pitanja u vezi sa uvođenjem sankcija Rusiji koje bi mogle da zaustave agresora. Poljski premijer predstavio je prijedloge za nove apsolutne i stroge sankcije, koje je naveo i u pismu upućenom evropskim liderima, uključujući potpuno uklanjanje Rusije iz SWIFT sistema i blokiranje ruskih banaka i institucija od strane svih zapadnih zemalja; zamrzavanje i konfiskacija imovine svih ruskih oligarha koji sarađuju sa Putinom; uklanjanje ruskih firmi sa tržišta kapitala; konačno gašenje gasovoda Nord Stream 1 i Nord Stream 2; odustajanje od kupovine ruske nafte, gasa i uglja od strane Evrope.

Sankcije su neophodne i moraju se odmah uvesti da bi se spasili Ukrajina i mir u Evropi. Sjutra će možda biti kasno - Ukrajina se sada bori za slobodu cijele Evrope.

Važan korak koji moramo preduzeti je i otvaranje EU perspektive za Ukrajinu.

Poljska je bila, jeste i ostaće ambasador članstva Ukrajine u zapadnim strukturama.

Premijer Moravjecki je najavio da ćemo djelovati kako bismo osigurali da Ukrajina što je prije moguće dobije status kandidata u Evropskoj uniji.

Nadamo se da će zajedničke odluke naših zapadnih saveznika i Evropske unije uzeti u obzir i prijedloge Poljske za povećanje izdataka za odbranu. Srednja i Istočna Evropa su prva linija potencijalnog ruskog napada u narednim godinama, zbog čega su ovakva rješenja posebno važna za naš region.

MAKSIMALNO JAČATI NATO

Moramo izgraditi odgovarajući odbrambeni potencijal kako bismo se efikasno branili od mogućih napada u budućnosti. Sada svi možemo vidjeti na što cilja Putinova politika. Ne znamo što će biti sljedeći korak Kremlja. Stoga moramo imati instrumente za odbranu bezbjednosti cijelog našeg regiona. Potrebno je maksimalno ojačati čitavo istočno krilo NATO-a.

Evropska unija je već donijela veoma važne odluke o sankcijama. Saglasnost da se ruskim bankama blokira pristup SWIFT sistemu ograničiće mogućnosti finansiranja ruske privrede, a time i ratne mašinerije.

Takođe se nadamo da će se naši saveznici predomisliti i po pitanju gasovoda koji po-

vezuju Rusiju sa Zapadnom Evropom. Ovi ekonomski projekti su godinama podsticali ruski budžet, omogućili Putinu da izgradi moćne vojne sile, a kao rezultat današnjih varvarskih vojnih napada, omogućili su Rusiji osvajanje nezavisne i suverene države.

Stoga, sadašnje sankcije moraju biti brze, efikasne i stroge. Do sada još nijesu zaustavile ruske varvarske akcije. Stoga Poljska stalno preduzima dalje korake da podrži Ukrajinu. Baltičke države i Poljska na stvarnost i prijetnje koje predstavlja ruski režim gledaju na malo drugačiji način. Naš pristup dijeli i sve više zapadnih zemalja, priznajući da Rusija mora biti kažnjena za zločine počinjene u Ukrajini.

MILIJARDE PLAĆENE KRVLJU

Nalazimo se u dramatičnom trenutku istorije. Odgovorni smo sudu istorije za svoje odluke, ali i za odluke svih koji mogu uticati na ono što se dešava u Ukrajini. Rusija ne samo da je izvršila invaziju na Ukrajinu i želi je lišiti njenog suvereniteta, ona ne ubija samo civile, djecu, žene i muškarce. Rusija želi da naruši cjelokupni mirovni poredak koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Rusija želi da uništi naš svijet kakav poznajemo.

Najvažnija stvar na duge staze je osamostaljenje od energetske politike Rusije. Milijarde se slivaju kroz Nord Stream 1 u Rusiju. To su milijarde koje Ukrajinci danas plaćaju svojom krvlju.

Nord Stream 2 bi zapečatio dominaciju Rusije. Ove projekte treba odmah zatvoriti.

Moramo postati nezavisni od ruske nafte, uglja i gasa, ali i zamrznuti i konfiskovati imovinu oligarha koji sarađuju sa Putinom. Sve: veliko i malo, poslovno i političko. Dobijeni novac može se iskoristiti za obnovu infrastrukture slobodne i suverene ukrajinske države.

Ukrajinu ne možemo ostaviti samu. Važno je da cijela Evropska unija govori jednim glasom. Paket sankcija koji su odobrili čelnici Unije je od suštinskog značaja, ali moramo ići dalje da zaustavimo agresora. Ako se to ne dogodi, on bi, ipak, mogao pokušati da destabilizuje čitavu Evropu, koristeći u tu svrhu i region Zapadnog Balkana, gdje Rusija već duže vrijeme gradi svoj uticaj. Sjetimo se ovoga, danas, u Crnoj Gori, kada na našim ekranima gledamo ukrajinske gradove u plamenu.

Autor je ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori i specijalni izaslanik Predsjedavajućeg OEBS-a

12

Crnom Gorom

NIKŠIĆ: Donacija Merkatora Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi

Četvrtak, 3. mart 2022.

Crnogorski proizvođači ekstradjevičanskog ,,tečnog zlata“ spremaju PODGORICA – Crnu Goru će na najvećem svjetskom takmičenju za kvalitet maslinovog ulja u Njujorku – NYIOOC World Olive Oil Competition, predstavljati ,,Barsko zlato“, zatim ulja Veselina Vulićevića iz Bara i Steva Davidovića iz Budve.

UNAPRIJEDIĆE NASTAVNI PROCES: Poklonjena oprema

Budućim trgovcima opremili ,,prodavnicu“ NIKŠIĆ – Učenicima Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, budućim tehničarima prodaje donirana je oprema za stručnu nastavu. Riječ je o simulaciji prodavnice koja će olakšati usvajanje praktičnog znanja u oblasti trgovine, a donacija je kompanije Merkator – CG, u sklopu koje posluju Idea prodavnice.

Donacija uključuje opremanje školske prostorije za praktičnu obuku za rad u prodavnici, odnosno svu prateću opremu poput pulta, kase, polica i potrebnih proizvoda.

V. d. direktora škole dr Vasilj Jovović zahvalio je na donaciji kojom će se u velikoj mjeri poboljšati realizacija nastavnog procesa u obrazovnom programu Tehničar prodaje.

Prema riječima Jelene Doderović, direktorice marketinga u Idei podsjetila je da duže od deset godina učenici Srednje ekonomskougostiteljske škole obavljaju praksu u njihovim prodavnicama u Nikšiću. Trenutno čak 78 učenika jednom sedmično obavlja praksu u nekoj od Idea prodavnica.

Ona je najavila da će sličnu inicijativu realizovati i sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom u Baru.

C. G.

BAR: Saradnja Karitasa i Zavoda za zapošljavanje

Četiri osobe dobile posao u vešeraju BAR – U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, kroz program javnih radova, tri osobe iz kategorije teže zapošljivih, dobile su, na četiri mjeseca, posao u socijalnom preduzeću Karitasa Barske nadbiskupije, vešeraju ,,Mondo Bianco“.

Iz pi-ar službe barskog Karitasa podsjećaju da je vešeraj otvoren 2016. godine kao socijalno preduzeće Karitasa Barske nadbiskupije. Bavi se prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo i nezaposlenost.

- Misija vešeraja se ogleda u tri aspekta. Prvi je obezbjeđivanje besplatnih usluga našim najstarijim sugrađanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, drugi je zapošljavanje osoba sa invaliditetom ili osoba koje već duži period ne mogu doći do zaposlenja.

Treći aspekt ogleda u tome što se ostvareni profit reinvestira u socijalne projekte u zajednici - kazali su Karitasa.

Dodali su da se korisnost programa javnih radova za socijalno preduzeće vešeraj „Mondo Bianco“ ogleda i u jačanju socijalne misije.

C. G.

BAR: CDPR uručio donaciju Opštoj bolnici

Crteži i grafike za Dječje odjeljenje BAR – Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti Crnogorsko društvo za borbu protiv raka je u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja – Odsjek za grafiku, opremilo Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Baru grafikama i crtežima studenata profesorke Marije Kapisode.

Radovi su predati direktoru Opšte bolnice Bar dr Igoru Karišiku a krasiće sve dječje sobe, kao i ambulante, trpezari-

Najbolje je odabrao prvi crnogorski Panel za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja u laboratoriji Biotehničkog fakulteta u Baru.

Vođa Panela i predsjednik Društva maslinara Bara Ćazim Alković smatra da naši predstavnici imaju dobre šanse da osvoje neku od nagrada jer su ekstradjevičanska ulja odlična kako hemijski tako i organoleptički.

U Njujork idu ,, ulja Vulićevića

OCJENJIVANJE

-Kvalitet maslinovog ulja ocjenjuje se na osnovu hemijske i organoleptičke analize. Hemijsku vrši laboratorija, a organoleptičku Panel koji čine osam do 12 obučenih senzorskih ocjenjivača koji u Njujork po njihovom izboru dolaze iz cijelog svijeta. Ulja koja osvoje od 90 do 100 bodova dobijaju zlatnu, ona koja osvoje od 80 do 90 srebrnu i od 70 do 80 bronzanu medalju. Pored osnovnih hemijskih osobina i prioritetnih organoleptičkih voćnosti, gorkosti i pikantnosti ulja imaju i druge arome koje se boduju a isto tako i harmoničnost tri osnovna parametra voćnosti, gorčine i pikantnosti – objašnjava Alković.

Po njegovim riječima crnogorskim uljima u Njujorku niko nije direktna konkurencija jer će svi uzorci vrhunskog kvaliteta biti nagrađeni.

- Kvalitet se boduje i sva ulja koja budu ocijenjena dovoljnim brojem bodova će dobiti priznanje. Sigurno je da su kriterijumi ,,jači“ nego kod nas jer je prošle godine učestvovalo više od 1.000 uzoraka. Važno je da probijemo led jer naše komšije već duži niz godina učestvuju na tom svjetski važnom takmičenju pa je bilo krajnje vrijeme da se i Crna Gora uključi. Zbog odlične saradnje sa maslinarima iz Hrvatske i potpune informisanosti o njihovom

Ćazim Alković

Veselin Vulićević

Važno je da probijemo led jer naše komšije duži niz godina učestvuju na tom važnom takmičenju pa je bilo krajnje vrijeme da se i Crna Gora uključi. Crnogorski predstavnici imaju dobre šanse da osvoje neku od nagrada jer su naša ekstradjevičanska ulja odlična kako hemijski tako i organoleptički – kaže Ćazim Alković, vođa prvog crnogorskog Panela za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja učešću Društvo maslinara Bar kao najveće i najorganizovanije u Crnoj Gori je pokrenulo inicijativu da se i Crna Gora priključi – podsjeća Alković kako je došlo do učešća na takmičenju u Americi.

Prema propozicijama uzorci u Njujork treba da stignu do 1. maja nakon čega se sprovodi ocjenjivanje koje je kompleksno i traje duže vrijeme.

- U jednom nizu panel ne bi

trebalo da ocjenjuje više od četiri do pet ulja nakon čega bi morao da napravi pauzu kako bi mu se receptori za miris i ukus ,,odmorili“ i kako bi bili spremni za naredna ulja. U Njujorku će raditi više panela, prošle godine smo imali slučaj da su dvije naše prijateljici iz Dalmacije i Istre bile učesnice panela koji je ocjenjivao ulja u Njujorku – objašnjava Alković.

Očinić odustao od takmičenja zbog finansija

ULJEPŠAĆE PROSTOR: Poklonjeni radovi

ju, dnevnu ambulantu, sobu za dnevni boravak, kao i hodnike Dječjeg odjeljenja.

Autori radova su Ivana Vujošević, Anđela Durutović, Jelena Mijanović, Dušica Trceta, Ivana Vučeljić, Hana Mirković, Lana Vukčević, Vukašin Tanjević, Saška Bojić, Ina Jaganjac, Teodora Raičević, Todor Kovačević, Ana Raičević, Sofija Roksandić...

C. G.

Ulje Dragana Očinića iz Lastve Grbaljske (Kotor) neće se naći u konkurenciji na takmičenju u Njujorku iako je zadovoljilo stroge kriterijume. Očijnić kaže da je odustao iz revolta zato što je došlo do promjena u finansiranju učešća.

- Opštine su, makar nam je tako rečeno, najavile da će podržati učešće maslinara a kada se primakao dan prijave za takmičenje saopštili su kako će nam refundirati troškove. Dakle, da mi sami pokrijemo troškove a Opština će nam naknadno platiti, a nije navedeno kada. Mogao sam se snaći da pokrijem troškove

koji iznose oko 400 dolara, ali sam odustao jer smatram da je takav odnos nekorektan i da ne podstiče male proizvođače – kaže Očinić.

On dodaje kako su takmičenja prilika da se ne samo predstavi proizvođač već i grad i država i da to treba imati u vidu i podržati a ne prepustiti ih same sebi.

Očijnić u Lastvi Grbaljskoj ima oko 20 stabala starih maslina, 39 mladih (stare oko sedam godina). Bavi se vinogradarstvom, ima 400 čokota vinove loze, uzgaja i povrće.

- Priprema za takmičenje u Njujorku je kap koja je prelila

čašu, zapravo je loš kompletan odnos države prema proizvođačima, naročito malim.

Gubimo se u papirima, administracija nam troši vrijeme koje treba da provedemo u maslinjacima, vinogradima, u našim baštama… Iz kancelarija se donose odluke… Pozivam gospodu da nas posjeti na terenu, da vidi koliko su propisi koje donose primjenjivi, umjesto što mi obilazimo njih u kancelarijama– poručuje Očinić.

On naglašava da ima stalnu podršku Udruženja maslinara Boka (Versna Đukić) i Društva maslinara Bar (Ćazim Alković).

MANDARIĆI

Veselin Vulićević iz Bara nije očekivao da će njegovo ulje predstavljati Crnu Goru na takmičenju u Njujorku iako zna da je vrhunskog kvaliteta.

- Cilj mog prijavljivanja je bio da provjerim i potvrdim kvalitet svog ulja. Možda i više da se napravi razlika između kvalitetnih i ulja tradicionalno proizvedenih. Uradio sam hemijsku analizu slobodnih masnih kiselina koja je iznosila 0,28 posto, a gornja granica za ekstradjevičanska maslinova ulja je 0,8 posto. Prvi crnogorski Panel za organoleptičku ocjenu maslinovih ulja dao je svoj sud i tako se moje ulje našlo u konkurenciji na svjetskom takmičenju – kaže Vulićević.

Nema, dodaje, očekivanja od takmičenja.

- Za mene je i učešće veliki uspjeh. Što se tiče uspjeha naših ulja, nikad se ne zna, možda i ona pronađu svoje mjesto na najvišem nivou. Po meni je važnije da na ovaj način promovišemo svoju zemlju i autohtonu vrstu Barska žutica, koja se još ne nalazi u registru sorti maslina – kaže Vulićević.

Maslinarstvom se bavi dvije decenije.

- Naslijedio sam zapušteni

Crnom Gorom

Četvrtak, 3. mart 2022.

u se za svjetsku promociju u Americi

,Barsko zlato“, a i Davidovića

Stevo Davidović

maslinjak na lokalitetu Mandarići i mukotrpnim radom doveo ga u pristojno stanje.

Posjedujem stotinak starih revitalizovanih maslina Barske žutice i još toliko introduciranih stranih sorti. Zasada, godišnje proizvedem oko 100 litara ulja. Ranije sam slao ulja na ocjenu u Zadar i tad dobio potvrdu o kvalitetu – kaže Vulićević.

On napominje da je za njegov uspjeh najviše zaslužan predsjednik Društva maslinara Ćazim Alković, koji ga je ,,animirao i stručnim savjetima i čestim seminarima učinio da dostigne postojeći nivo“. Troškove učešća ,,Ulja Vulićević“ na takmičenju snosi Opština Bar koja, kaže, uvijek izlazi u susret maslinarima.

BULJARICA

Maslinjaci Steva Davidovića se nalaze Buljarici, odnosno Kaludercu. Ima oko 750 stabala, različitih sorti i starosti. Tu je oko 150 starih stabala autohtonih sorti žutica i crnjaka i oko 600 mladih stabala sorti Levantinka, Coratina, Leccino, Koroneiki i Picual posađenih od 2015.

- Godišnja proizvodnja je par stotina litara, međutim, pošto je najveći dio stabala još mlad, računam na veći rod i veću proizvodnju u narednim godinama. Razvijam dva brenda, jedan je ,,Davidović“, ime pod kojim će ulje ići na takmičenje u Njujork, a drugi brend je ,,Paštrovsko“, ulje od autohtonih paštrovskih sorti maslina – kaže Davidović.

Prvi crnogorski Panel za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja potvrdio je da su njegova ulja vrhunska. Dobio je za njih priznanja i na regional-

Dragan Očinić

Što je ekstradjevičansko maslinovo ulje - Ekstradjevičansko maslinovo ulje je čisti prirodan sok koji se dobija direktno iz ploda na mehanički način bez bilo kakve termičke obrade ili hemijske ekstrakcije koji sadrži određene osobine. Udio slobodnih masnih kisjelina mora da bude manji od 0,8 posto, a medijana voćnosti veća od nule. Znači, ulje mora da ima svježi voćni ukus i miris, takođe treba da bude gorko i pikantno. Najbolja ulja su kada su ta tri parametra uravnotežena, to jest kada je njihov intenzitet približno isti za sve tri pozitivne osobine. Takođe, ekstradjevičansko maslinovo ulje ne smije da ima defekt koji u osnovi podrazumijeva upaljenost, užeglost, pljesnivost i sl.

– kaže Ćazim Alković.

nim takmičenjima – u aprilu 2021. godine zlatnu medalju na prestižnoj manifestaciji ,,Noćnjak“ u Splitu, a u decembru bronzanu medalju na manifestaciji ,,Dani mladog maslinovog ulja u Dalmaciji“ u Vodicama.

Iako ga kaže nagrade ohrabruju kada se prijavio za učešće na takmičenju u Njujorku nije razmišljao o plasmanu.

- Potvrda da je ulje dovoljno kvalitetno da se može naći na takvom takmičenju je priznanje samo po sebi. NYIOOC World Olive Oil Competition je najveće i najprestižnije takmičenje i njegova godišnja lista nagrađenih ulja je vodič za najbolja maslinova ulja svijeta i njihove proizvođače.

Svako priznanje bi puno značilo u mom daljem radu, a da li će do toga doći, vidjećemo. Što se tiče naših ulja, u Crnoj Gori ima više dobrih, posvećenih maslinara i uljara, tako da ne sumnjam u uspjehe i dalji razvoj maslinarstva – kaže Davidović.

On se maslinarstvom aktivno bavi od 2015. godine, kada je počeo sadnju nove maslinade, na površini od oko 2,5 ha.

- Prošle godine sam stavio u pogon uljaru, odnosno liniju za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, tako da mogu u potpunosti da kontrolišem proces od uzgoja maslina, berbe, do proizvodnje ulja i tako budem siguran u kvalitet svog proizvoda – kaže Davidović.

Sagovornik Pobjede dodaje da je maslinarstvo dio tradicije porodice Davidović.

- Odrastao sam uz masline u Paštrovićima i trudim se da svojim radom toj tradiciji dam novi kvalitet. Na primjer, prema paštrovskoj ispravi koju čuvamo u porodičnoj zbirci, moji preci su 1757. godine kupili mlin za masline pa tu godinu uzimam za početak ove priče koju razvijam – navodi Davidović.

Troškove učešća na takmičenju u Njujorku pokriće, refundiranjem, opštinski Sekretarijat za privredu.

Društvo maslinara Bar o takmičenju u Njujorku informisalo sve crnogorske opštine u kojima se uzgajaju masline. Kotor, Podgorica i Tuzi prihvatile su učešće.

D. ŠAKOVIĆ

13

BUDVA: Izvještaj o radu Suda za prekršaje u 2021. godini

Sudije obradile po 1.426 predmeta BUDVA – Sud za prekršaje, tokom prošle godine, imao je ukupno 15.687 prvostepenih prekršajnih predmeta i predmeta izvršenja prekršajnih sankcija, što predstavlja 1.426 predmeta po sudiji. Broj novozaprimljenih iznosio je 11.507, što je na nivou 2020. godine. Od ukupnog broja predmeta riješeno je 11.186 (71,31 odsto), što je na nivou 2020. godine.

To je navedeno u saopštenju vršioca dužnosti predsjednika tog suda Marka Đukanovića.

- Prosječan mjesečni priliv po sudiji, iznosio je 79,91 predmet, a u prosjeku je riješeno 932,17.

Stopa ažurnosti iznosila je neznatno ispod 100 odsto. Ova situacija se opravdava činjenicom da je sud od 3. avgusta postupao sa sudijom manje, te da je veći broj sudija, tako i ostalih službenika koji im asistiraju u radu u toku godine odsustvovao sa posla zbog poznate situacije sa virusom kovid-19 – naveo je Đukanović.

Broj neriješenih predmeta iznosio je 4.416.

- Kroz 168 odluka u prvostepenom prekršajnom i prvostepenom izvršnom postupku izrečeno je ukupno 3.624 dana zatvora (skoro deset godina) i čak 3.141 zaštitne mjere. Sud je tokom prošle godine dostavio Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa na izvršenje ukupno 264 izvršna predmeta. U strukturi redovnih dominirali su predmeti iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (64,77 odsto), Zakona o javnom redu i miru (deset odsto), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (4,35 odsto), Zakon o sprečavanju korupcije (2,78), Zakon o porezu na dodatu vrijednost (2,92), dok na ostale oblasti otpada nešto više od 15 odsto.

-Posebna pažnja u prošloj godini posvećena je predmetima iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji su, ukoliko po prirodi stvari nijesu rješavani u hitnom postupku, primarno uzimani u rad i rješavani. Od ukupno 442 predmeta iz ove oblasti, sud je riješio 363 predmeta

Fali kadar, sredstva …

Vršilac dužnosti predsjednika Suda Marko Đukanović ističe da rade u izuzetno složenim uslovima.

- Osim što sud više od pola godine funkcioniše bez jednog sudije, u sjedištu još nijesu popunjeni nedostajući administrativni kapaciteti. Ta činjenica uslovljava podjelu poslova među postojećim službeničkim kadrom, što smanjuje efikasnost administracije u bazič-

Naplaćeno oko 1,3 miliona eura kazni U završenim predmetima preovlađuju novčane kazne, a nakon njih i kazne zatvora. U najvećem broju okončanih predmeta izricane su zaštitne mjere.

Marka Đukanović navodi da je 2021. bila izazovna u pogledu naplate kazni a da su ostvareni impozantni rezultati.

-Naplaćeno oko 1,3 miliona eura kazni, što je za više od 10 odsto povećanja u odnosu na 2020. godinu. Ova činjenica dobija na značaju kada se uzme u obzir da je sud čak pet mjeseci postupao sa jednim sudijom manje – kaže Đukanović.

– piše u izvještaju.

Nastavljen je, kaže, trend održavanja kvaliteta izrade sudskih odluka.

- U žalbenom postupku Viši sud za prekršaje u ukupno 443 riješena predmeta 80 odsto odluka je potvrdio, odnosno preinačio, dok je svega 91 odluka ukinuta i vraćena na ponovni postupak.

Broj predmeta u kojima je nastupila zastarjelost sveden je na 1,28 odsto – navodi Đukanović. C. G. nim referatima. Takođe, Sudu za njegovo osnovno funkcionisanje nijesu obezbijeđena budžetska sredstva u obimu koji je nužno potreban i u skladu sa zakonom adekvatno planiran. Ipak, uz saradnju sa Sekretarijatom sudskog savjeta, Vrhovnim sudom i Upravom za kadrove već se preduzimaju određene radnje i mjere da se ova problematika riješi, te da Sud nesmetano nastavi obavljati svoju aktivnost – navedno je u saopštenju Đukanovića.

KOLAŠIN: Posjeta mališana vrtića ,,Jevrosima Rabrenović“ iz Mojkovca

„Bijeli dan“ na Bjelasici

UŽIVALI NA BJELASICI: Mali Mojkovčani na Bjelasici

MOJKOVAC – Planine treba zavoljeti odmalena. A planinski vrhovi su svuda oko nas. I najvažnije – pla-

nine ne smiju da nam budu daleko...

Tako su razmišljali u Javnoj predškolskoj ustanovi „Je-

vrosima Rabrenović“ u Mojkovcu i odlučili da organizuju „Bijeli dan“ na Bjelasici. Kako je kazala, direktorica mojkovačke predškolske ustanove Vukica Bulatović, izlet na Bjelasici je jedna od dodatnih aktivnosti kojima se mališanima uvijek „daje više“...

- U saradnji sa turističkom organizacijom Mojkovca, organizovali smo „Bijeli dan“ na Bjelasici. Djeca predškolskih grupa su posjetila Ski centar Kolašin 1600. Uživala na planini, upoznali se sa sadržajima koje nudi ovo skijalište.

Uputili su pogled ka vrhovima Bjelasice i kao da su kazali – brzo ćemo mi gore. Imali smo dobre domaćine i u JPU „Sestre Radović“ iz Kolašina.

Vjerujemo da je ovo početak dobre saradnje i da će Bjelasica i sa snijegom i bez njega biti mjesto gdje će naši mališani moći da zavole ovu planinu – kazala je Vukica Bulatović.

Dr. D.

14

Kultura

Četvrtak, 3. mart 2022.

Predstava „Predsjednice“ Radmile Vojvodić premijerno sjutra u Kraljevskom pozorištu Zetski dom

Trivijalna razglednica sna o sreći tri čistačice

Ova premijera centralni je događaj i ovomjesečnog repetoara Zetskog doma, koji će obilježiti niz programa.

SUBVERZIVAN PISAC

Opus Vernera Švaba je, prema riječima direktora Kraljevskog pozorišta Zetski dom Ilije Subotića, za vrijeme njegovog kratkog života bio veoma bogat, a ova teatarska ustanova prvi put postavlja djelo austrijskog stvaraoca, vjerujući da će predstava imati dug život na matičnoj sceni i gostovanjima.

Predstava „Predsjednice“, prema riječima umjetničke direktorice Zetskog doma Lidije Dedović, predstavljaju hrabar osvrt na temu žena.

Verner Švab je, kako je kazala rediteljka Vojvodić, jedinstveno subverzivan pisac i autentičnom poetikom zauzima posebno mjesto u modernoj dramaturgiji.

U „Predsjednicama“ je Švabova misao nad idejom izgubljene humanosti anarhična, čak katastrofična, ali je ujedno u toj jetkosti i mnogo urnebesne zasmijanosti i apsurdističke zapitanosti – kazala je Radmila Vojvodić

- U „Predsjednicama“ je njegova misao nad idejom izgubljene humanosti anarhična, čak katastrofična, ali je ujedno u toj jetkosti i mnogo urnebesne zasmijanosti i apsurdističke zapitanosti. Životna prljavština, fekalije i krv su lajtmotiv ove priče Vernera Švaba, moglo bi se reći trivijalne razglednice sna o sreći tri čistačice, tri samozvane predsjednice vlastitih malih života. Ali, tu trivijalnost nadrasta jedna kritička, jetka i tragikomična parabola društva i svijeta u kojem globalno obitavamo. Upravo tu, na toj smišljenoj diverziji poetike apsurda, mi tragamo za teatarskim izrazom naše predstave – kazala je Vojvodić.

Predsjednice, kako je dodala, tri su ovovremene žene koje posmatramo kroz obrazac vulgarne ideologizacije ženske sudbine preko muškarca.

- Isto tako i kao gnjevni ženski proleterijat bez programa, uprkos, ili cinično uprkos, dostignućima feminizma. Po-

V. MARTINOVIĆ

PODGORICA - Predstava „Predsjednice“, koju je prema tekstu Vernera Švaba režirala crnogorska rediteljka Radmila Vojvodić, biće premijerno izvedena sjutra veče u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Scena iz predstave „Predsjednice“

smatramo ih neminovno kroz opscene recidive društva u kojem živimo, dakle politizacije, politizovane stvarnosti,

estradizovane i tabloidizirane svakodnevice i njenih autoriteta, odnosno kvaziautoriteta, kroz novu religioznost i

Bosanskohercegovačka književnica Melida Travančić gostovala u Podgorici

Poezija je moj udah i izdah Gostovanje pjesnikinje iz Tešnja se poklopilo i sa Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine, što je bio uvod u priču o književnoj sceni u susjednoj državi, posebno zato jer je autorsko veče Melide Travančić prvo u sklopu serijala „Stranac“ kojim NB „Radosav Ljumović“ obilježava mjesec bosanskohercegovačke književnosti.

U knjizi „Rekonstrukcija stvarnosti: ogledi o savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti“ Travančić je, prema riječima Jasne TatarAnđelić, napravila sjajan književnoteorijski pregled izdanja izdavačke kuće „Planjax“ koji

I. MANDIĆ

PODGORICA - Autorsko veče Melide Travančić, bosanskohercegovačke književnice i teoretičarke književnosti, održano je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Sa autorske večeri Melide Travančić u Biblioteci

oscilira između teorije i eseja.

Dominantna tema je rat.

- Nažalost, imamo to iskustvo rata koje je iznjedrilo vrhunska književna djela, i još u ratu je duhovno stasala jedna cijela generacija književnika koji su otvorili taj diskurs književnog

ratnog pisma, i to ni do danas nije prestalo – objasnila je Travančić.

Veza između istorije i književnosti je vrlo je važan momenat u naučnom radu ove autorke, što je rezultiralo doktorskom disertacijom na temu „Ulazni-

Na Cetinju u miru sa sobom Melida Travančić je u nekoliko navrata boravila u Crnoj Gori i s posebnim oduševljenjem govori i o predjelima i ljudima koji su je inspirisali da napiše knjigu poetskih putopisa posvećenih našoj zemlji. Zbirka pod nazivom „Veo nad rijekom C“ biće uskoro objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

- Moja ljubav prema Crnoj Gori počela je na Cetinju. Bila sam gošća Fakulteta za crnogorski

jezik i književnost, učestvovala sam na naučnoj konferenciji „Cetinjski filološki dani“. Tada sam upoznala i grad i Crnu Goru jer smo imali jedan izlet koji je Fakultet priredio za učesnike konferencije, a kasnije sam i sama istraživala i vraćala se Crnoj Gori. I uvijek kažem – na Cetinju sam bila u miru sa sobom i počela sam pisati pjesme o Crnoj Gori. Onda su krenule i druge saradnje – rekla je Travančić.

ca za junački kabare: književne refleksije Sarajevskog atentata“ koja je objavljena prije dvije godine. U njemu Travančić prikazuje kako je sarajevski atentat prikazivan u književnosti kod različitih pisaca u različitim vremenima, istorijskim i nacionalnim kontekstima.

Budući da je Travančić prije svega pjesnikinja, čak i onda kada zagazi u proznu formu, Dragana Erjavšek se bavila njenim zbirkama poezije (s posebnim naglaskom na erotsku poeziju koja je u trenutku objavljivanja pored brojnih nagrada dobila i etiketu „kulturološkog šoka“), kratkih priča i posljednjom knjigom „Ulaz u prazninu“ koja je na ivici žanrova. Na pitanje da li teoretičarka književnosti smeta pjesnikinji u stvaralačkom procesu, Travančić je istakla da je poznavanje oba svijeta njena prednost. Za roman, kako je sama rekla, još uvijek nije spremna.

- Ja nemam strpljenja ni discipline da bih napisala roman.

Samo je poezija ona koja se dogodi u trenutku. Kad pjesma iziđe iz tebe na papir, kad je zabilježiš i ostaviš je – ne vraćaš joj se. Poezija je moj udah i izdah, nešto o čemu ću misliti u svom smrtnom času, ako budem mislila – zaključila je Travančić.

R. K.

moralno licemjerje – rekla je Vojvodić.

Nije im, kako je kazala, nedostajalo inspiracije, ni u „našoj

svakodnevici, ni vezano za ove pitoreskne karaktere, ove ženske kreatrure ovog žanra, ni povodom ove parabole društva koju tekst nosi“.

- Tragali smo na terenu satiričnog, parodijskog, kako dostići i zasmijanost i podrugljivost, ali ostati ozbiljan – rekla je Vojvodić.

UVIJEK USTATI

U novoj produkciji najstarijeg državnog teatra uloge tumače Nada Vukčević, Ana Vučković i Jelena Laban.

Vukčević, koja tumači ulogu Grete, objasnila je da je riječ o ženi koja uvijek ustaje.

- Koje god probleme da ima – ona ih ne priznaje i smatra da se nijesu ni desili. A, ako su se desili – onda imaju veliko opravdanje. To je Greta – ispričala je Vukčević.

Saradnja na pripremi predstave, prema riječima Laban, bila je izuzetna.

- Švab i mi kao ženska ekipa prvenstveno ističemo to koliko je žena bitna i moćna, iako je riječ o predsjednicama koje imaju male živote i koje pokušavaju da obuzdaju sebe u tim malim životima i da se snađu u svojim snovima i fantazijama. Mislim da su daleko od toga da su nevažne – kazala je Laban.

Uz režiju, Vojvodić potpisuje adaptaciju i vizuelni identitet predstave, kompozitorka je Nina Perović, scenografkinja Marija Kalabić, lektorka Dubravka Drakić, asistentkinja režije Stela Mišković.

Predstava će reprizno biti izvedena u subotu, 5. marta, kao i u ponedjeljak, 7. marta, u 20 sati.

S. V.

Pošta Crne Gore objavila marke u čast Dragana Radulovića i Uroša Toškovića

Marka sa likom Uroša Toškovića

Marka sa likom Dragana Radulovića

Pohvala dvojici naših velikana

PODGORICA - Pošta Crne Gore publikovala je marke u čast slikara Uroša Toškovića i pjesnika Dragana Radulovića, u okviru izdanja ,,Umjetnost u Crnoj Gori kroz vjekove 2022“. Dizajnersko rješenje posvećeno Raduloviću uradila je slikarka iz Kotora Romana Pehar, dok je dizajnersko rješenje za marku posvećenu Toškoviću uradila grafička dizajnerka iz Podgorice Adela Zejnilović.

Zejnilović je za Pobjedu objasnila da je u radu na ovakvim projektima izazov u odgovornosti prema samoj temi koja je pred vama.

- Odnosno, osjećala sam određenu odgovornost hoće li moje dizajnersko rješenje adekvatno predstaviti ličnost Uroša Toškovića koji će ostati upamćen kao „enfant terrible“ crnogorske likovne scene, sjajan koliko i kontraverzan – kazala je Zejnilović.

Ona je na marki posvećenoj Toškoviću akcenat željela da stavi na njegovu slobodnu ličnost, odbacivanje poželjnih društvenih konvencija i na to da se nije prilagođavao društvenim normama.

- Upotrebom portreta u jakom kontrastu, koji izranja iz tamne pozadine željela sam da u njegovom prepoznatom stavu i pogledu, prenesem stav prema umjetnosti, a i prema životu. Sirovoj snazi koja izvire iz pogleda, a i svakog njegovog poteza – istakla je Zejnilović.

Pehar je kazala da je željela da poveže portret Dragana Radulovića sa što više elemenata koji se prožimaju kroz njegovu poeziju, sveukupno književno, likovno i televizijsko stvaralaštvo. Izrada svake marke, kaže ona, zahtijeva određeno istraživanje lika i djela, pa tako i ova.

- Sa uživanjem sam ponovo čitala pjesme i gledala Draganove snimke i tako i odabrala motive za ilustraciju – istakla je Pehar, dodajući da je akcenat htjela da stavi na pjesmu, igru, ptice, more, prirodu, radost, ljubav, djetinjstvo, knjigu, sunce, krila, zvijezde, suncokrete... A. Đ.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 3. mart 2022.

15

Juče na Trgu nezavisnosti počelo prikupljanje pomoći za Ukrajinu, akcija traje do nedjelje

Juče je na Trgu nezavisnosti počela akcija prikupljanja pomoći za Ukrajinu, koja se našla u izuzetno teškoj situaciji usljed ruske invazije. Humanitarnu akciju organizuje Glavni grad, u saradnji sa Ambasadom Ukrajine. Na Trgu nezavisnosti juče su bili prisutni predstavnici gradske uprave, diplomatskog kora i brojni građani…

SOLIDARNOST

Gradonačelnik Ivan Vuković rekao je da je cilj akcije prikupljanje pomoći za ljude u Ukrajini koji trpe zbog bezumne ruske agresije, koja se dešava pred očima čitavog svijeta.

- Stvari koje nam se događaju do juče je bilo gotovo nemoguće zamisliti. To mogu da kažem i kao gradonačelnik Podgorice, koji je imao zadovoljstvo da 19. decembra, prije svega nekoliko mjeseci, ugosti delegaciju gra-

Akcija na glavnom gradskom trgu do nedjelje veče Humanitarna akcija na Trgu nezavisnosti trajeće do nedjelje, od 10 sati do 19 sati. Građani su pozvani da, u skladu sa mogućnostima, učestvuju u ovoj akciji tako što će donirati neke od sljedećih artikala: odjeća, obuća i termo donji veš, ćebad i posteljina, hrana (nekvarljiva) i voda za piće, pribor za prvu pomoć, vreće za spavanje, šatori i dušeci na naduvavanje, grijalice, sredstva za ličnu higijenu (pelene, papirne maramice, higijenski ulošci), pribor za jelo za jednokratnu upotebu, lampe i šterike, baterije, banke energije, mobilni telefoni, radio, voki-tokiji, laptopovi ili tableti, kanisteri za tečnost kapaciteta od 10 do 20 litara.

Takođe, Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori otvorila je zvanični žiro-račun za donacije iz Crne Gore. Broj žiro računa je 530-3238746, u NLB Banci.

I. MANDIĆ

Važno je pokazati solidarnost i humanost

Počelo prikupljanje humanitarne pomoći

Kao ljudi koji pomalo i pamte ovakve stvari unazad tridesetak godina, jer znamo što se dešavalo u našem regionu, moramo pokazati da smo spremni da budemo tu za one kojima je pomoć i podrška sada najpotrebnija – poručio je gradonačelnik Ivan Vuković

da Kijeva povodom rođendana našeg grada, kao što je i delegacija Podgorice bila u posjeti ukrajinskoj prijestonici. Niko tada nije mogao da sanja da će se ovakve stvari dešavati. Nažalost, to je naša nova, surova realnost – kazao je Vuković.

On je naglasio da je važno pokazati solidarnost i humanost.

- Kao ljudi koji pomalo i pamte ovakve stvari unazad tridesetak godina, jer znamo što se dešavalo u našem regionu, moramo pokazati da smo spremni da budemo tu za one kojima je pomoć i podrška sada najpotrebnija – poručio je gradonačelnik, uz želju da se nikada više ne okupljaju sličnim povodom.

Vuković je zahvalio članovima diplomatskog kora koji su se odazvali u velikom broju, kao i sugrađanima i pozvao ih da u skladu sa svojim mogućnostima, svakog dana do nedjelje (od 10 do 19 sati) daju doprinos u prikupljanju pomoći ukrajinskom narodu. Gradonačelnik je ostavio i pisanu poruku za građane Ukrajine: ,,Podgorica i Crna Gora su sa svojim ukrajinskim prijateljima. Da bude mir“.

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka podsjetila je da je Ukrajina teritorijalno najveća zemlja i žitnica Evrope.

- Sada je naša zemlja razorena od strašne ruske agresije. Desetine hiljada ljudi se skrivaju

Vuković očekuje i veliku podršku kompanija

Gradonačelnik Ivan Vuković najavio je intenzivnu komunikaciju sa članovima Poslovnog savjeta Glavnog grada, tijela koje okuplja predstavnike najvećih kompanija na teritoriji Podgorice.

- Nemam nikakvu sumnju da će i oni dati vrijedan doprinos ovoj našoj inicijativi. I Glavni grad će kao institucija nastojati da finansijski i na bazi prikupljanja donacija da svoj doprinos – poručio je Vuković.

Brojni građani već prvog dana pokazali humanost

u skloništima, stotine hiljada su bili primorani da napuste svoju zemlju, a toga će biti još više zato što ruska agresija ne jenjava – upozorila je Fijalka.

Zahvalna je svim ljudima u Crnoj Gori i državi Crnoj Gori koja ih podržava.

- Naša posebna zahvalnost ide gradonačelniku Podgorice Vukoviću za prikupljanje pomoći Ukrajini. Nadam se da će ruska

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalija Fijalka zahvalila na solidarnosti

agresija prestati vrlo brzo, ali u međuvremenu mi stvarno trebamo pomoć, pomoć svih ljudi i preduzetnika iz svih država da zajedno pobijedimo ovo zlo – poručila je Fijalka.

HUMANOST

Građani, predstavnici gradskih preduzeća i NVO donosili su stvari i namirnice koje su bile naznačene u pozivu Glavnog grada za doniranje. Jedna od učesnica humane akcije bila je Dragana Andrić.

- Kćerka mi je jutros javila da se prikuplja pomoć za ljude u Ukrajini. Odlučila sam da doniram nešto što imam više nego što mi treba, da pošaljem ljudima u Ukrajini. To je neka topla garderoba, ono što znam da će nekome koristiti. Želim da se ovaj rat što prije završi, voljela bih i prije nego ova naša donacija stigne do Ukrajine – poručila je Andrić očiju punih suza.

Empatiju prema djeci Ukrajine pokazala je sedmogodišnja

Ukrajinci u Podgorici Na glavnom gradskom trgu juče je bio i mladi bračni par iz Ukrajine, Ilija i Anastasija Novokšenov.

Oni su u Podgoricu stigli 24. februara, na dan kada je počela ruska invazija na Ukrajinu. Puno im je srce, kažu, kada vide da su naši sugrađani i Crna Gora uz njihov narod.

- I mi smo došli da pomognemo. Kupili smo hranu i hemiju, ono što će nekome tamo koristiti – kazala je Anastasija.

Već sedam dana su kod roditelja svojih prijatelja, porodice Maslov iz Ukrajine, koja u Podgorici živi već sedam godina.

- Do granice sa Moldavijom smo stigli pješke, a tamo su nas prihvatili prijatelji i pomogli nam da dođemo u Crnu Goru. Ustupili su nam sobu u svojoj kući. U Podgorici se osjećamo bezbijedno. Ljudi su ovdje veoma druželjubivi. Svi koji znaju da smo došli iz UkraTara Vlahović, koja je došla sa majkom Martom.

- Donijela sam garderobu i dvije igračke. To sam namijenila drugarima u Ukrajini, kojima šaljem i jedno veliko srce – kazala je Tara.

Njena majka smatra da svakog savjesnog i normalnog građanina situacija u Ukrajini mora duboko da potrese.

- Svi bismo trebali da uzmemo učešća u ovoj akciji i da pomognemo onoliko koliko ko može – poručila je Marta.

Akciju je podržao i sugrađanin Aleksandar Mtrović.

- Ovo što je zadesilo narod u Ukrajini je velika tragedija.

Donio sam garderobu koja će nekome sigurno koristiti. Ima još stvari koje vidim da se traže, pa ću i to sjutra donijeti. Samo da se ovo zlo što prije završi – kazao je Mitrović.

Bisera Mustafić, poznata po organizovanju i učešću u brojnim humanitarnim akcijama, donijela je desetak velikih torbi napunjenih uglavnom garderobom, koje je uspjela da sakupi sa prijateljima.

Anastasija i Ilija Novokšenov

jine žele da nam pomognu.

Veoma smo im zahvalni zbog toga. Ali, veoma smo zabrinuti zbog vijesti koje svakodnevno stižu iz Ukrajine. Tamo, u Odesi, su nam roditelji, rođaci, prijatelji…

Svakodnevno komuniciramo… situacija je užasna. Želimo da se ovaj rat završi, da Putin prekine ove akcije i da se vratimo u našu zemlju – kazala je Anastasija.

- Potrudila sam se da okupim ljude dobre volje. To sam uradila sa zadovoljstvom, jer je ukrajinskom narodu pomoć i te kako potrebna – poručila je Mustafić.

Iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace juče je stigao veliki broj kesa i paketa sa garderobom, hemijom i prehrambenim namirnicama. Biljana Jovović naglasila je da su u akciji učestvovali gotovo svi njihovi zaposleni i zakupci objekata na pijacama.

- Ovo je samo za danas, biće sigurno još donacija i od naših zaposlenih i od zakupaca – poručila je Jovović.

Anis Šljuka kazao je da kao građanin osjeća empatiju sa narodom Ukrajine koji prolazi veoma teške trenutke.

- Mi kao zemlja moramo da pokažemo veći nivo solidarnosti sa narodom Ukrajine, jer smo mi u nedavnoj prošlosti u svom neposrednom okruženju osjetili tragične posljedice rata. Želim da stradanje u Ukrajini što prije prestane – poručio je Šljuka.

I. MITROVIĆ

16

Arena

U fokusu: Ukrajinska kriza

Četvrtak, 3. mart 2022.

Crnogorski odbojkaš Rajko Strugar za Pobjedu objašnjava kako je u sopstvenoj režiji uspio da napusti ratom zahvaćenu Ukrajinu

Nijesam se okretao nazad PODGORICA – Kada se desio napad Rusije na Ukrajinu, Rajko Strugar odmah je počeo da „kuje“ plan kako da napusti ratom zahvaćenu zemlju. Crnogorski odbojkaš je znao da će svaki dan više u Rešitilovki, predgrađu Poltave, gdje je igrao za istoimeni klub, biti dodatni rizik po njegov život.

Uvidjevši da od kluba i menadžera ne može da dobije potrebnu asistenciju za izlazak iz zemlje, Strugar se poslije dva dana odlučio za „scenario“ koji je ličio na dobar američki akcioni film – u „solo režiji“, zajedno sa saigračem, Bjelorusom Kirilom Krsnevskim, uputio se ka granici sa Moldavijom.

I to tako što njih dvojica, bez znanja kluba, „pozajmili“ klupski kombi…

- Milijardu scenarija mi je prolazilo kroz glavu, i sve se svelo na taj posljednji potez, gdje sam ja odlučio da povučem saigrača i da „uteknemo“ rano ujutro. Pošto je preko noći bio policijski čas, nije bilo moguće putovati, tako da smo to jutro „zapalili“ i nijesmo se okretali nazad – priča Strugar za Pobjedu, dok u miru sa porodicom ispija kafu u jednom od budvanskih lokala.

Iako su imali pripremljenu maršutu, iznenađenja i odstupanja su bila očekivana.

- Sve je bilo pod znakom pitanja. Da li će noć biti mirna, kakva će biti dešavanja usput, da li je uopšte sigurno uputiti se tom rutom, jer se situacija mijenjala iz trena u tren, i ništa se sa sigurnošću nije znalo.

Imali smo neki plan u glavi i pripremljenu rutu, ali je put prošao sa mnogo izmjena. Nailazili smo na srušene mostove, na puteve koji su bili vezani za te mostove, pa smo tražili pomoć i od ostalih ljudi koji su putovali, pretraživali po internetu. Išli smo po nekim seoskim putevima, na kojima je pola bio put, a pola poljana – dodaje Strugar.

POLICIJA ODUZELA KOMBI Dok su išli ka moldavskoj granici, dobili su poruku da su prijavljeni za krađu kombija.

- Policija nas je zaustavila nekih 200 kilometara od granice. Nije bilo straha, ali je to bila stresna situacija, bilo je nelagodno. Tu smo sat vremena čekali da vidimo šta će biti s nama. Policajci nijesu dirali kombi, pričali su među sobom, a onda je glavni policijac otišao negdje na sat vremena.

Kada se vratio, objasnio nam je situaciju riječima, sa osmijehom na licu: „Momci, mi smo uz vas, i nakon razgovora sa vašima iz Ambasade i ljudima iz kluba, situacija je smirena.

Ali, kombi vam moramo oduzeti, a vi ste slobodni da radite šta hoćete. Izvadite stvari, i to je to“.

Naredna dva sata su Strugar i njegov saigrač proveli na putu na kojem nije bilo ništa okolo,

Crnogorski košarka

Sve j koji Miloš Latković i Miloš Popović

Rajko Strugar (u sredini) u društvu oca, saigrača, počasnog konzula Crne Gore u Moldaviji i njegovog sina

„Znali smo da si lud, ali ne toliko“ One koji ga dobro poznaju, odluka Rajka Strugara da se upusti u takvu avanturu nije iznenadila.

- U mom društvu je sad opšta zezancija na sva ta dešavanja. Kako i drugačije da bude, bez da okrenu na šalu. Kažu mi: „Mi smo znali da si lud, ali nijesmo znali da si toliko lud“ – uz osmjeh gdje je duvao jak vjetar, zbog čega je bilo jako hladno.

- Policijska patrola je zaustavljala svako auto i pitala vozače u kom pravcu idu i da li su voljni da nas povezu sa sobom.

Nakon dva sata stariji bračni par iz Moldavije nas je primio u auto, i povezao ka granici.

Maksimalno su nam pomogli, nijesu tražili nikakvu nadoknadu, jer su shvatili da smo u frci.

Dok je prelazio posljednju fazu puta, Rajko je čuo da je njegov otac Vladimir ušao u Ukrajinu, iako je prvobitni plan bio da ga čega na graničnom prelazu Gojanul – Nou Platonovo.

- Kad sam se čuo sa ocem, objasnio sam mu šta se desilo kod policijske patrole, da su

Očinska briga i ljubav jače od svih prepreka Rajkov otac, Vladimir Strugar, poznatiji kao Bimbo, takođe nekada odbojkaš (isto na poziciji tehničara) i odbojkaški trener, nijednog trena nije oklijevao da otputuje za Ukrajinu, da pomogne sinu da bezbjedno napusti zemlju.

A posebna priča je bila njegovo „pregovaranje“ sa ukrajinskim vojnicima na granici (jer nije više bilo granične policije) da ga puste u zemlju. nam zaplijenili kombi. On je krenuo da vrši pritisak na ukrajinskoj granici da ga puste da uđe, da dođe po mene. Uspio je da prođe i našli smo se na pola puta. I zajedno smo prošli granicu i uputili se kući.

OLAKŠANJE U MOLDAVIJI Ulaskom u Moldaviju je, kako kaže, „osjetio veliko olakšanje, u svakom smislu“.

- Ne znam kako bih to opisao, bio sam i dosta umoran, a čekao nas je dug put povratka kući.

Na granici ga je sačekao počasni konzul Crne Gore u Moldaviji Andrej Stratan.

- Bio nam je od velike pomoći.

Nije mi svejedno zbog ljudi koji su tamo ostali Kako kaže, bilo mu je lijepo u Ukrajini.

- Većina ljudi sa kojima sam sarađivao i saigrači iz ekipe su sve dobri momci, voljni da pomognu, da učine da se osjećam kao kod kuće. Uživao sam koliko sam mogao, iako je zemlja hladna i mrač-

na, nije baš po mojim standardima koje imam u Budvi.

Ali, sve je bilo u redu – ističe Strugar.

U međuvremenu se i čuo sa ljudima iz kluba i saigračima koji su ostali u zemlji koju je zadesio rat.

- Većina saigrača je bila

- Da nije bilo sijedih na mojoj glavi, možda me ne bi ni pustili. Ovako sam im objasnio sve, ko sam, šta sam, zašto idem tamo. Rekao sam im: „Ako iko od vas ima djece, vi ćete me pustiti odmah“. A i ako nemate djece, isto ćete me pustiti, samo ćemo morati malo više da pregovaramo. Kad su vidjeli situaciju, digli su rampu – rekao je Vladimir Strugar, uz napomenu da Bio sam na vezi i sa drugima, ali, koliko sam shvatio, ljudi ništa nijesu mogli da urade unutar Ukrajine, jer je bio opšti haos. Ali, imao sam podršku od naše ambasade u Kijevu, od momka iz te ambasade, koji je sa porodicom ostao u Ukrajini, od Ministarstva vanjskih poslova. U svakom momentu sam bio na vezi na četvoro-petoro ljudi tokom čitavog puta i obavještavao ih kakva je situacija.

To je jedino što je moglo da se uradi, ali sve je bilo na nama.

Sigurno je da je moj potez bio jedini izlaz iz svega toga.

NIJE „MIRISALO“ NA RAT Interesantno, tehničar crnogorske reprezentacije je desena mojoj strani, jer se oni sada susrijeću sa mnogo većim problemima od onih koje sam ja imao, jer su oni Ukrajinci. Dosta ih je poslalo svoje porodice na jednu stranu, neki gledaju, takođe, da odu odatle. Nije mi svejedno zbog njih, tamo sam stekao prijateljstva. Pratim situaciju iz dana u dan i čekam dobre vijesti – dodao je Strugar.

je Rajkova ideja bila da „pozajmi“ klupski kombi za prevoz, ali da je on tu odluku podržao.

Vladimir je bio svjestan da će policija da zaustavi Rajka i njegovog saigrača, jer je bio prijavljen nestanak kombija.

- I navijao sam da ih zaustavi policija, a ne neka naoružana banda, kojih je bilo usput. Da je išao sporednim putevima, policija ga ne bi uhvatila, ali je tamo mogla da ga „dokači“ neka od bandi. Bilo je bolje da ga policija uhvati, pa smo se odlučili za taj put – dodao je stariji Strugar. tak dana prije početka rata bio u Crnoj Gori da produži vizu za boravak u Ukrajini i vratio se, ne sluteći šta će se desiti.

- Nijesam to mogao da pretpostavi. Situacija u Ukrajini je bila dosta mirna, ljudi su normalno išli na poslove, niko nije pretjerano pričao o tome. Ali, ja sam, svakako, htio da odem nakon prošlog vikenda, tokom kojeg smo imali utakmice. Htio sam nakon tih mečeva da kažem ljudima iz kluba da se ne osjećam bezbjedno i da bih volio da idem kući. Međutim, rat je krenuo u četvrtak ujutro, pa do tog mog vikenda nikad nije došlo.

Odlaskom iz Ukrajine, Strugar je prekinuo takmičarsku sezonu.

- Nije nemoguće da dođem do nekog angažmana u nekom narednom periodu. Ali, iskren da budem, ne razmišljam previše o tome. Ako se desi, desilo se. Ja ću, svakako, da nastavim sa svojim životom, kao što bih to uradio u nekim normalnim situacijama. Vjerovatno ću i odmah na trening da pođem. Nema potrebe za lošim mislima, kod kuće sam, uživam među ljudima koji me vole i poštuju, tako da sve ide normalnim tokom – zaključio S. JONČIĆ je Strugar.

PODGORICA – Nakon prave golgote koju su prošli u Ukrajini, nekoliko besanih noći, pješačenja 27 kilometara, uzaludnog čekanja na granici sa Poljskom, opravdane strijepnje za život, te velike neizvjesnosti da će uspjeti da napuste zemlju zahvaćenu ratom, crnogorski košarkaši Miloš Latković i Miloš Popović su od utorka tamo gdje su najsigurniji i gdje im je najljepše – u Crnoj Gori.

Dvadeset osmogodišnji Cetinjanin Latković i četiri godine mlađi Podgoričanin Popović, inače nekadašnji saigrači u Lovćenu, ove sezone su zajedno igrali za Krivbas iz Krivog Roga, u kojem ih je u četvrtak ujutro dočekao početak ruske invazije na Ukrajinu. Drama oko napuštanja Ukrajine završena je hepiendom pet dana kasnije, kada su naši košarkaši napustili zemlju na graničnom prelazu sa Mađarskom…

- I dalje mi sve to djeluje jako emotivno, osjećam se potpuno ispražnjeno. Misliš, došao sam kući, ima da skačem od sreće, a u stvari dođeš emotivno ispražnjen.

Ali, valjda je sve to normalno, trebaće malo vremena da se sve vrati u normalu – kaže za Pobjedu Miloš Latković.

Miloš Popović dodaje da je sve bilo „kao ružan san koji je prošao“.

- Fala bogu, sve se završilo kako treba. Jeste da je bilo

Arena

Četvrtak, 3. mart 2022.

U fokusu: Ukrajinska kriza

17

aši Miloš Latković i Miloš Popović za Pobjedu govore o golgoti i besanim noćima na putu izlaska iz Ukrajine

je bio kao ružan san ji je, srećom, prošao Radulovići napustili Ukrajinu Crnogorski košarkaški stručnjak Srđan Radulović sa porodicom, juče tokom popodnevnih časova, uspio je da napusti Ukrajinu i doputuje do Moldavije.

Rođeni Cetinjanin, koji je trener ženske košarkaške reprezentacije Ukrajine i trener Budiveljnika, bio je četiri dana u bunkeru, zatim je u poneđeljak veče uspio da pobjegne iz Kijeva, prinudno se smjestio u jedno manje mjesto, da bi juče kolima nastavio put do granice. Nakon višesatnog putovnja kolima ušao je u Moldaviju, što je bio trenutak za veliko slavlje. Tek kada je napustila teritoriju Ukrajine porodica Radulović mogla je, nakon višednevne drame, da malo odahne.

- Uspjeli smo da napustimo Ukrajinu. Trenutno smo u Moldaviji, đe ćemo se sresti sa ljudima iz naše ambasade, koji su nam pomogli i koji će nam dati potrebnu dokumentaciju, kako bi nesmetano prešli ostale granice i vratili se u Crnu Goru – rekao je za Pobjedu Srđan Radulović.

Kasno sinoć Srđan nam se javio, sa porodicom

smjestio u hotelu, a već danas očekuje se da nastavi „putešestvije“ do krajnjeg odredišta – Crne Gore.

R. P.

Sreća što smo bili zajedno

Loša odluka bez većih posljedica

Neizvjesni planovi

To što su bili zajedno, i te kako je pomoglo dvojici košarkaša da prebrode ovu avanturu.

- Jedan drugog smo podržavali. Kad bi jedan pao, drugi je bio tu da vrati pozitivnu energiju. Da je bilo drugačije, da smo bili sami, on ili ja, ko zna kako bi na kraju ispalo.

Ovako, koliko god da je bilo teško, bilo je lakše jer smo imali jedan drugog, što je bilo najbitnije – ističe Latković.

- Sigurno je da mi je puno značilo. Da sam bio sam, iskreno, ne znam kako bih sve ovo izdržao. Bilo nam je obojici lakše što smo zajedno, bodrili smo jedan drugoga.

Velika je sreća što smo bili zajedno – dodao je Popović.

Iako su imali mogućnost da napuste Ukrajinu ranije, kao što je to uradio njihov saigrač, Budvanin Stefan Vuković, Miloš Latković i Miloš Popović su odlučili da ostanu.

- U cijeloj toj situaciji, niko nije osjećao da će nešto da se desi, iako je postojala mogućnost. Ali, niko nije vjerovao u to, niko nije pričao o tome. Nama su iz kluba govorili da ništa ne brinemo, da, i ako nešto krene, biće to u Donjecku, i da ćemo imati 10 dana da izađemo, lagano. Nijesmo bili mnogo upućeni i odlučili smo da ostanemo. Ispostavilo se da je to bila loša odluka, ali, na svu sreću, bez većih posljedica – kaže Latković.

S obzirom na to da je sezona u toku, da su prelazni rokovi, praktično, prošli, za Latkovića i Popovića je veliko pitanje da li do kraja sezone mogu da nađu neki novi klub.

- Nijesam još siguran gdje i što, ali postoji mogućnost da negdje završim sezonu. Razmišljam i o tome, jer je cijela frka promijenila dosta toga, i kada se smire strasti osjetiće se neke posljedice druge vrste. Već sam u potrazi

ružno tih nekoliko dana, ali je najbitnije da je sad sve to iza nas – dodaje Popović.

Latković kaže da nikad nije imao „pet dužih dana u životu“.

- Što je i realno. Svaki trenutak je bila borba da se samo vratimo kući, živi i zdravi. Bilo je i umora, i napetosti, nesigurnosti i neivjesnosti i svega ostalog. Ali, valjda je čovjek tako stvoren da, kad se bori za život, svi ti osjećaji daju neku snagu, samo da se izađe iz svega toga – kaže Latković.

U MAĐARSKOJ KAO KOD KUĆE Nakon svega što im se dogodilo na poljskoj granici, ulazak u Mađarsku, u poneđeljak iza ponoći, je bio pravo olakšanje.

- Kada smo ušli u Mađarsku, bilo je kao da smo došli kući.

Nama je bilo najbitnije da izađemo iz Ukrajine, jer smo znali da bi to značilo kao da smo došli kući.

Saglasan je i Latković.

- Tada smo znali to je to, nema više nazad, sve je završeno. I

da kući možemo i pješke, koliko smo osjećali sigurno u tom trenutku – rekao je Latković.

Iako je od Krivog Roga bila bliža granica sa Moldavijom i Rumunijom, naši košarkaši su krenuli ka granici sa Poljskom, ne svojom voljom.

- Nijesmo se mi tu mnogo pitali. Kad je sve krenulo, zvali smo ljude iz kluba, koji su nam rekli, ako bude nekog rata ili početka nemira, da će nam oni obezbijediti izlaz iz države. Ali, kad je krenulo sve, niko, normalno, nije bio toliko spreman. Prvo su nam rekli da idemo u sklonište kod jednog trenera, jer je nesigurno da se izlazi van grada. Mi, međutim, nijesmo htjeli da ostajemo, da se zarobimo u sklonište. Onda su rekli da će organizovati neki autobus, sa ostalim strancima, da ćemo grupno napustiti državu. Međutim, opet su promijenili plan, pa su nam obezbijedili auto sa dva vozača da nas oni izvedu iz države.

Rekli su da idemo za Poljsku, i tada su, stvarno, na radiju i svuda insistirali da se ide za

Poljsku, gdje je najviše izlaza najsigurnije, iako su nam blizu bile Moldavija i Rumunija. Ali, ponavljam, mi se tu nijesmo ništa pitali – ističe Latković.

PERIPETIJE NA GRANICI SA POLJSKOM Put do granice sa Poljskom je trajao mnogo duže nego obično, a kolima se nije moglo do same granice, zbog duge kolone vozila koja su krenula istim putem, pa je procjena bila da će se tu čekati danima. Zato su Popović i Latković ostatak od oko 25 kilometara odlučili da prepješače, sve sa prtljagom, jer su htjeli da što prije stignu do graničnog prelaza, pošto ih je sa druge strane granice čekalo vozilo kompanije koja je sponzor kluba. Ali tek po dolasku na granicu su uslijedile neočekivane periperije…

- Na granici je bila gužva, više hiljada ljudi koji su čekali.

Majke sa djecom, Afrikanci koji su preskakali ograde.

Autobusi su prolazili, ostale nijesu puštali, pa smo se zapitali hoćemo li moći uopšte da

prođemo. U jednom trenutku su pustili 10-15 osoba, a onda su zatvorili sve izlaze. Poslije nekog vremena, majke koje su bile sa djecom su počele da viču i da se bune na policiju i ostale, pa su njima napravili jedan prolaz za izlazak iz države. Mi smo mislili da samo treba da budemo strpljivi i da ćemo izaći, ali je to trajalo satima. Međutim, kada smo došli do glavne ograde i pokazali pasoše, oni nijesu htjeli ni da ih pogledaju, i rekli su nam da se vratimo iza, da bi propustili autobuse. Ostale ljude su vraćali nazad, pojedine i udarali.

Tu smo shvatili da nije baš idealna situacija, ali smo se vratili u red, i to je potrajalo cijeli dan i nije se bukvalno ništa dešavalo – kaže Latković, i dodaje: - Onda smo stupili u kontakt sa našom ambasadom u Poljskoj i zamolili ih da bilo što urade da pokušaju da nas izvuku odatle, da dođu do granice sa Ukrajinom da pokušaju da razgovaraju sa graničnom policijom, da se da prednost strancima da izađu iz zemlje.

Majke sa đecom, očevi koji odlaze da brane državu…

Posebna priča je bilo putovanje kroz Ukrajinu u uslovima rata.

- Sva sreća pa nijesmo prolazili kroz gradove koji su bili granatirani.

Ali, u jednom trenutku nas je zaustavila policija i rekla da je glavni put granatiran, i da treba da tražimo alternativan pravac. Kada smo ga našli, usput smo vidjeli rakete koje padaju i pogađaju tlo, kao i ukrajinsku vojsku koja odozdo gađa ruske avione. Ali, najupečatljivije su bile scene majki s đecom koje po zimi moraju da putuju i čekaju na granici, kao i prizori očeva koji napuštaju porodice i vraćaju se da brane državu. Štogod da smo mi prošli, nijesmo, svakako, prošli ono što prolaze Ukrajinci. I to nezasluženo – kaže Miloš Latković.

za klubom, ali nijesam siguran koje su sad mogućnosti. Međutim, ne smijem se previše nervirati, jer je najbitnije da smo se vratili, a sve ostalo će se nadoknaditi – kaže 28-godišnji bek šuter.

Popović ističe možda trenutno još samo u Crnoj Gori ima prostora da negdje završi sezonu.

- Moram negdje da završim ovu sezonu, da nijesam kući, ali ne znam gdje – rekao je Popović.

Ali, ni to nije uspjelo, i mislili smo da će biti nemoguće da napustimo zemlju – dodao je Latković.

Pesimistične misli su tada prolazile kroz glavu naših košarkaša, jer su uzaludne bile i intervencije iz Crne Gore, Ambasade Ukrajine u Podgorici, Košarkaškog saveza Ukrajine...

- Na granici sa Poljskom su mi non-stop svakakve misli prolazile kroz glavu. Zbog svega što sam gledao da se tamo dešava, te ljude na granici, napetost. Ali, na kraju se čujemo sa mojima, i shvatim da treba da se borimo, da probamo da se izvučemo odatle. I, bogu hvala, našao se način – kaže Miloš Popović.

ODLUČUJUĆA INTERVENCIJA Kad je izgledalo da su lađe potonule, došlo je do pozitivnog obrta.

- Dobili smo poziv od našeg Košarkaškog saveza, pozive od baš puno ljudi iz sfere politike i drugih. Tada se javila

nada da će neko nešto da uradi da nas izvuče. Ljudi iz Saveza su pozvali svoje kontakte, probali da stupe u kontakt sa graničnom policijom, neki drugi su uticali na sve moguće načine da se dođe do rješenja. Dobili smo informaciju da je advokat Smailović stupio u kontakt sa Rizvanom Babajevim (ukrajinski državljanin koji u Prihvatilištu za strance u Spužu čeka azil u Crnoj Gori, prim.a.), koji je rekao da će da nađe način da izađemo iz države. Tako je i bilo, njegovi ljudi su nas sproveli do Ljvova, gdje smo prespavali i odmorili. Sjutradan nam je bio organizovan put do Mađarske, koji je protekao bez ikakvih problema, sa propusnicama sa kojima smo lakše došli do granice. Tako je sve bilo u redu, kada smo je prošli čekao nas je Marko Sredanović iz naše ambasade u Mađarskoj.

Sjutradan su nas prebacili u Beograd, u saradnji sa Ambasadom Srbije. I evo nas konačno kući, živi i zdravi – zaključio je S. JONČIĆ Latković.

Arena

Sportski miks

Košarkašice Budućnost Bemaxa sjutra dočekuju Montanu na kraju ligaškog dijela u WABA ligi

Uvertira za polufinale PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjedom u Bugarskoj protiv Montane prije desetak dana, kolo prije kraja ligaškog dijela, osigurale su prvo mjesto uoči fajnal fora, koji se igra 19. i 20. marta.

Za mnoge neočekivani uspjeh nikad mlađeg tima krunisao je uspješnu godinu, jer su „plave“ u grupnoj fazi pobjeđivale sa uglavnom „plus 20“, zatim u dramatičnim mečevima pokazale da znaju da igraju i teške mečeve, pa sa samo jednim porazom dočekuju završni turnir.

Ipak, prije polufinalnog susreta Podgoričanke će sjutra u ,,Bemax areni“ igrati baš protiv Montane posljednji duel Top8 faze. Iako bez rezultatskog značaja, izabranice Vladana Radovića žele da na pravi način završe ligaški dio, sačuvaju višegodišnji oreol nepobjedivosti na svom terenu i tako na pravi način naprave uvertiru za najvažije mečeve u sezoni.

- Kroz utakmice na domaćoj sceni spremamo se za duel sa Montanom. Sigurno da je nakon brejka u Bugarskoj mnogo lakše, nego da smo u situaciji da jurimo pobjedu u posljednjem kolu kako bi sačuvale prvo mjesto. Sa druge strane, u toj situaciji Montana bi takođe igrala za prvo mjesto, tako da je ovako psihološki mnogo lakše. Međutim, to ne znači da ćemo u utakmicu ući opušteno, već razmišljamo takmičarski, odnosno da dođemo do nove pobjede – kristalno jasna bila je Violeta Lazarević, centar

Montana rival u polufinalu?

Orlovi su sinoć u Banjaluci savladali Montanu 86:79, tako da je sada situacija mnogo jasnija - u slučaju pobjede Budućnost Bemaxa u petak, rival Podgoričankama u polufinalu biće upravo Montana, dok će drugi polufinalni par činiti Celje - Orlovi.

Montana je u prvom dijelu savladala Orlove 75:71, šampion Bosne i Hercegovine jurio je pobjedu od +5 i zahvaljujući tome sada su Orlovi bolji međusobno, a imaju skor 8-6, a Bugarke 8-5.

U slučaju da Montana slavi u Podgorici, onda bi rival Budućnosti bila ekipa Orlova, dok bi Montana osvojila treće mjesto i zakazala duel sa Celjem.

Podgoričanki. „Plave“ su u Bugarskoj uspjele da naprave veliki preokret u posljednjoj dionici i na kraju čak stignu do ubjedljive pobjede 68:58, kojom su pokazale koliko su zapravo tokom sezone napredovale.

- Znamo da je Montana tim koji ima kvalitet, imaju dosta

starijih i iskusnijih igračica, koje su dugo zajedno i neće biti lako. Naravno, iako nemamo rezultatski imperativ želimo da nastavimo pobjednički niz i dokažemo da smo u dobroj formi – naglasila je Anastasija Drobnjak, koja je pokazala tokom sezone kakav je šuterski majstor.

R. P.

Prva liga za košarkašice, 9. kolo

Očekivane pobjede favorita Podgorica Nikšić

86 42

PODGORICA - Dvorana: „Bemax arena“. Gledalaca: 100. Sudije: D. Vuković, T. Ćetković i L. Knežević. Rezultat po četvrtinama: 32:7, 14:16, 25:10, 15:9.

PODGORICA: Baošić 3, Bigović 17, Vujačić 2, Kuzmanović 11, Pavićević 11, Ilić 16, Šćepanović 6, Milošević 6, Radulović 3, Begović 6, Vukčević 5.

NIKŠIĆ: Jovović, Čanović 7, Gavrić 16, Rondović, Delibašić 2, Stijepčević 9, Šljukić, Janković, Dačević 6, Dožić 2.

Košarkašice Podgorice očekivano su savladale Nikšić, iako su mlade igračice Petra Stojanovića imale pakleni raspored prije ovog susreta. Dio tima igrao je u Zagrebu WABA ligu do 17 godina, zatim isto takmičenje u Podgorici (dva meča), a u međuvremenu Podgorica je igrala juniorsku i seniorsku utakmicu protiv Budućnosti. Ali, i pored toga Podgorica je bez problema upisala pobjedu.

Da je iznenađenje nemoguće pokazao je start, jer je domaćin otvorio utakmicu serijom 23:2 za prvih šest minuta, tako da je bilo jasno da će ovo biti samo lakši trening. Posebno raduje partija Anđele Bigović, koja je u trećem meču nakon povratka na teren zbog povrede prednjih ukrštenih ligamenata imala

Četvrtak, 3. mart 2022.

EHF EURO KUP: ,,Lavice“ su do odmora dobro parirale Norvežankama, pa greškama otišle u poraz

Protiv velesile potreban je savršen dan Crnogorske rukometašice imale su snage, strpljenja i kvaliteta samo za poluvrijeme protiv Norveške u trećoj utakmici EHF Euro kupa.

Ali, kvalitetnih 30 minuta ne dobijaju utakmice, naročito protiv svjetskih i evropskih šampionki koje su do trijumfa od 32:27 stigle iz najjačeg oružja – brze igre!

Skandinavke su postigle 11 golova iz kontri i polukontri, mogle su još devet, ali je Marta Batinović odbranila tri zicera, a sve ostalo su gošče brzopleto izgriješile.

Crnogorke su pred duel sa najjačom rukometnom velesilom tražile šansu u manjem broju golova, priželjkivale su do 25, ali su primile mnogo više od zacrtanog.

Do pada u igri došlo je u periodu od 36. do 48. minuta nizom promašaja i grešaka, što je Norveška kaznila serijom 8:1 (27:19)! U drugom poluvremenu napadačka igra nije bila tečna, a u odbrani su gošće prolazile sve prepreke do lakih golova.

Dobar start i minus od gola do poluvremena podgrijao je nadu za još bolji utisak u nastavku meča. Naš i norveški tim smjenivali su se u vođstvu, Bojana Popović imala je više raspoloženih igračica na terenu. Sigurna je bila Jovanka Radičević (osam golova), na desnoj strani i ljevoruka Đurđina Malović, a sa gola odlična Batinović. Igrala je

9

zicera promašile su ,,lavice“

dabl dabl učinak (17 poena, 11 skokova).

Primorje Bud. Bemax

40 88

HERCEG NOVI - Dvorana: SC „Igalo“. Gledalaca: 100. Sudije: S. Vujičić, N. Fulurija, A. Murišić. Rezultat po četvrtinama: 7:23, 13:21, 9:20, 11:24.

PRIMORJE: Vujošević 5, Radnjić 6, Krivokapić 6, Bulajić 17, Radosavljević, Rečević, Tripović 2, Ilić, Akšam, Ječmenić, Baćović 4.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 8, Mi. Bigović 6, Vučković 5, Radonjić 13, Živković 19, Bajrović 4, Ma. Bigović 4, Marković 2, Lazarević 3, Šćepanović

7, Leković 13, Đorđević 4.

Košarkašice Budućnost Bemaxa zadržale su maksimalan skor na domaćoj sceni trijumfom na gostovanju Primorju.

Podgoričanke su očekivano došle do nove pobjede, a za razliku od prethodnog meča protiv Podgorice u sastavu je bila Violeta Lazarević, dok je nakon serije utakmica u sedam dana Vladan Radović odlučio da odmori Jovanu Savković.

Serijom 11:0, gdje je sedam vezanih poena postigla Zorana Radonjić gošće su na startu drugog poluvremena povele 47:20, nakon čega je razlika rasla do konačnih „plus 48“, što je bilo samo zagrijavanje za duel sa Montanom…

R. P.

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 2.000 Sudije: Antić i Jakovljević (Srbija)

Crna Gora

27

Norveška

Sedmerci: Crna Gora 9 (8), Norveška 2 Isključenja: Crna Gora 4, Norveška 2 minuta

15

16

32

CRNA GORA

NORVEŠKA

Rajčić ......................................................... Kadović .................................................... Batinović .......................(15 odbrana) Radičević ........................................9 (5) Pletikosić ................................................. Mugoša ....................................................1 Ujkić ........................................................... Ašanin ......................................................1 Malović ...................................................4 Ćorović ..................................................... Premović ................................................. Brnović ....................................................3 Raičević ...........................................4 (3) Pavićević ................................................4 Grbić ..........................................................1 Vukčević .................................................. -

Pedersen ................................................. Granlund ................ (četiri odbrane) Davidsen (pet odbrana i sedmerac) Reištad ....................................................2 Arncen ....................................................2 Kristijansen ............................................ Mork .................................................. 3 (2) Oftedal ....................................................3 Aune .........................................................2 Bratset .....................................................8 Ingstad ....................................................3 Heve ..........................................................1 Hegdal.......................................................1 Herem .....................................................6 Solberg-Isaksen ................................... Ordal .........................................................1

Selektor: Bojana Popović

Selektor: Torir Hergeison

11

golova dale su Norvežanke iz kontri i polukontri

Crna Gora brže u pozicionom napadu, sa jasnim idejama, a i dobro se branila sa igračicom manje. Mogle su ,,lavice“ uz malo više koncentracije u šutevima dva puta da dođu do prednosti od dva gola, što bi vjerovatno malo poremetilo gošće. Međutim, sve se završilo na promašajima iz izglednih pozicija, a Norvežanke nijesu

3

gola, od ukupno 16 do odmora, gošće su dale sa devet metara

16

tehničkih grešaka napravile su naše rukometašice

odustale od prepoznatljivog načina igre. Kondiciono nadmoćne lako su nakon odmora rješavale skoro sve situacije.

U međuvremenu napadački su se probudile, uz pivotkinju Bratset (do odmora dala pet golova), Oftedal, Herem (četiri od šest golova postigla iz kontre)... Dok je najbolja igračica Nora Mork odmarala u drugom poluvremenu.

Sa druge strane, naše rukometašice su stale u napadu, bile su manje skoncentrisane u šutevima iz lakih situacija (promašile devet zicera), što je rezultiralo kvotom od pet golova u periodu od 30. do 49.

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

Budvani i Lovćen bez greške PODGORICA - Rukometaši Budvanske rivijere nastavili su s dominantnim izdanjima u SBbet Prvoj ligi za rukometaše.

Ekipa Dejana Dragnića kao domaćin je pobijedila Berane 1949 (35:27) i upisala 12. trijumf u isto toliko mečeva. Luka Nikolić je postigao 10 golova iz 11 šuteva, sedam puta se u strijelce upisao Đorđo Peruničić, dok

je Marko Vrdoljak imao devet odbrana. Kod gostiju, najefikasniji je bio Danilo Joksimović sa 12 golova.

Ubjedljiv je bio i prvi pratilac Budvanske rivijere, Lovćen.

Aktuelni šampion savladao je Brskovo u gostima 38:24.

Osmostruki strijelac bio je Draško Kaluđerović, po sedam su dodali Danilo Pajović i

Vuk Latković, šest Aleksa Perišić... Osam golova je za domaće dao Marko Tomović.

Lovćen ima dva boda manje od lidera, dok je na ,,minus 6“ od

D. MIJATOVIĆ

18

Četvrtak, 3. mart 2022.

Arena

Sportski miks

19

Ruski milijarder Roman Abramovič prekinuo spekulacije

Prodajem Čelsi, dio prihoda ide žrtvama rata u Ukrajini

POPOVIĆ: Da biste bili ravnopravni sa Norveškom morate da radite ozbiljan, rudarski posao Bojana Popović je vidjela dobre stvari, ali i one druge u porazu ,,lavica“ od Norveškem u trećoj utakmici EHF Euro kupa.

- Uvijek je inspiracija igrati sa Norveškom, bez veze je i trošiti riječi o njoj. Da biste bili ravnopravni sa njima morate 60 minuta da radite ozbiljan, rudarski posao, bez grešaka, promašaja, da imate fenomenalne golmanke. Odigrale

smo pametno prvo poluvrijeme, ali nam je u drugom pao tempo u napadu, što je rival iskoristio i odvojio se lakim golovima. Poslije se bilo teško vratiti u ritam – kazala je Popović.

Crna Gora je već duže u smjeni generacija, a Popović je i večeras rotirala.

- Rotirali smo i vidjeli neke dobre stvari, ali i neke koje moramo da mijenjamo. Vrlo

malo je vremena do novembra, vjerovatno ćemo iskoristiti Mediteranske igre na ljeto, da mlađe podižu nivo.

Puno golova primio je naš nacionalni tim iz tranzicije.

- Nemamo rotaciju na pozicijama „tri“ i „četiri“, samo Milenu koja je igrala poslije porođaja i teške povrede i Tanju, koja dva i po mjeseca nije trenirala sa ekipom.

Andrijana je bolesna, Ilda nije dobila sertifikat, a trebalo je da ih bude bar četiri da bi mogle da se mijenjaju. Nalazile smo prelazna rješenja, sve će biti drugačije kada se vrati Đina, možda i Jeca, kao i Ema Ramusović. Sa njima smo odbrambeno veoma kvalitetne – istakla je Popović.

Aplauzi i pokloni za Majdu Mehmedović Utakmica rukometnih reprezentacija Crne Gore i Norveške imala je svečani uvod – od dresa sa državnim grbom zvanično se oprostila Majda Mehmedović.

Proslavljena Baranka je posljednji meč za selekciju Crne Gore odigrala 10. oktobra prošle godine, u minuta. U posljednjih desetak minuta, kada je praktično sve bilo riješeno, počele su bolje da igraju, ali su i ušle u seriju promašaja (kod 29:24) i olakšale Skandinavkama put do trećeg trijumfa.

- Bilo mi je prelijepo da igram u punoj dvorani, odavno nije bilo ovako kada igraju

drugom kolu EHF Euro kupa protiv Sjeverne Makedonije u Nikšiću. Jedno od najboljih lijevih krila svijeta je učestvovalo u svim uspjesima crnogorskog rukometa, od bronze na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2010. godine, preko srebra na OI u Londonu i evropskog zlata u Budućnost i Crna Gora, zbog već poznate situacije. Odigrale smo stvarno dobru utakmicu, na dobrom smo putu da u novembru na Evropskom prvenstvu budemo na visokom nivou – kazala je Batinović Novi meč je zakazan u subotu u Larviku, kada je predviđeno

Tabela 1. B. rivijera 12 12 0 0 397:292 24 2. Lovćen 12 11 0 1 389:253 22 3. Partizan 12 8 2 2 325:324 18 4. Budućnost 11 7 1 3 287:266 15 5. Jedinstvo 11 6 0 5 301:296 12 6. Rudar 11 5 2 4 277:279 12 7. Berane 12 5 1 6 316:326 11 8. Mornar 12 5 0 7 304:335 10 9. Brskovo 12 3 1 8 313:344 7 10. Komovi 12 2 1 9 291:312 5 11. Sutjeska 11 1 0 10 265:346 2 U narednom kolu (5-6. marta) sastaće se: Rudar - Lovćen, Partizan 1949 - Komovi, Berane 1949 - Danilovgrad, Mornar 7 Jedinstvo, B. rivijera - Brskovo, Budućnost - Sutjeska.

Budvana ekipa Partizana 1949, koja je tijesno slavila na gostovanju Danilovgradu – 29:28.

Odlučujući gol postigao je Vuk Mrvaljević na isteku vremena,

svoj osmi na meču u kojem je najefikasniji bio Vuk Kaluđerović sa 10 pogodaka.

Kod domaćina se istakao Đorđije Adžić sa sedam pogodaka,

Beogradu 2012.

Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda uručio je Majdi uramljeni dres sa brojem 77 koji je nosila dok je nastupala za ,,lavice“, a poklon je dobila i od dugogodišnjih saigračica Milene Raičević i Jovanke Raičević. da na golu bude Katrine Lunde. Pitanje je sa kakvim će sastavom Popović putovati, a možda se ekipi priključi Andrijana Popović...

Crnogorke su nakon tri odigrane utakmice prikupile četiri boda, jer su u prva dva kola bile bolje od Sjeverne MakeA. M. donije.

dok je Stefan Đurđevac sakupio 16 odbrana.

Neizvjesno je bilo i u Beranama, gdje je Mornar 7 bio bolji od Komova – 23:22.

Odlučujući gol, iz sedmerca pola minuta prije kraja, postigao je Boban Ašanin – bio mu je to 10. iz isto toliko šuteva. Najefikasniji u redovima Komova bio je Milija Kastratović sa sedam golova.

Večeras se u Danilovgradu sastaju Sutjeska i Rudar (19.45 sati). Utakmica Jedinstvo – Budućnost Podgorica u utorak nije odigrana jer ekipa iz Podgorice zbog štrajka igrača nije otputovala u Bijelo Polje.

Jedinstvo će meč dobiti službenim rezultatom 10:0.

Ne. K.

PODGORICA - Ruski milijarder Roman Abramovič odlučio je da prekine spekulacije oko toga da li će ili neće prodati Čelsi, koje su se aktuelizovale sa izbijanjem krize u Ukrajini. U pisanoj izjavi koja je objavljena na sajtu Čelsija istakao je da je odlučio da proda klub.

- Želim da se obratim javnosti povodom spekulacija u medijima u prethodnih nekoliko dana u vezi mog vlasništva nad Čelsijem. Kao što sam i ranije istakao, uvijek sam odluke donosio u najboljem interesu kluba, kako sam

smatrao iz sveg srca. Stoga, u trenutnoj situaciji odlučio sam da prodam klub, jer vjerujem da je to u njegovom najboljem interesu, kao i u interesu navijača, zaposlenih, sponzora i partnera – stoji u izjavi Abramoviča.

On ističe, da prodaja kluba neće biti brzopotezna, već će pratiti proces.

- Neću tražiti nikakav povraćaj ranijih pozajmica. Jer ovo za mene nikada nije bio posao zbog novca i ličnog interesa, već zbog čiste strasti prema klubu i igri. Šta više, dao sam instrukcije svom timu da ustanovi dobrotvornu fondaciju

kroz koju će se vršiti sav promet do prodaje. Prihodi će se skupljati za žrtve rata u Ukrajini, što za trenutni što za dugoročni oporavak. Ovo je bila nevjerovatno teška odluka za mene i boli me što se klub i ja rastajemo na ovakav način. Ali svakako vjerujem da je ovo u najboljem interesu za klub. Nadam se da ću moći da dođem na Stamford Bridž da se pozdravim sa vama uživo.

Bila je životna privilegija biti dio Čelsija i ja sam ponosan zbog svih naših dostignuća. Čelsi i navijači biće uvijek u mom srcu. Hvala vam - navodi se u izjavi ruskog tajkuna. R. A.

Ne interesuje ga aktuelna politička situacija

Sport na

Ruski milijarder Ribolovljev ne želi da proda Monako Dmitrij Ribolovljev, milijarder iz Rusije i vlasnik Monaka, kluba iz francuske Lige 1, odbio je sve sugestije da zbog ruske invazije u Ukrajini proda klub.

Kako su objavili francuski mediji, Ribolovljev ne želi da slijedi primjer vlasnika premijerligaša Čelzija, njegovog zemljaka Romana Abramoviča, koji suočen sa pritiskom ostrvske javnosti od utorka pokušava da proda londonski klub.

Ribolovljev nije na bilo koji način povezan sa režimom ru-

skog predsjednika Vladimira Putina, a javno je istakao da ga ,,ne zanima trenutna politička situacija“, te da se nada da će što prije biti proglašen mir.

Milijarder se od Putinovog režima distancirao prije nekoliko godina, kada je bio prinuđen da proda dionice globalnog industrijskog diva „Uralkalija“. Od tog perioda nije ni boravio u domovini.

Već deceniju Ribolovljev je na čelu Monaka i odgovoran je za rezultatske i finansijske uspjehe kluba iz kneževine na Azurnoj obali.

R. A.

TV

Fudbal - Kup Španije 21.00: Betis - R. Valjekano

Vaterpolo - Regionalna liga 17.00: C. Zvezda - Jadran H. N.

Košarka - Evroliga 19.00: C. zvezda - Baskonija

Fudbal - FA Kup 21.15: Everton - Boreham

Košarka - Evroliga 21.00: Barselona - Monako

Arena

20

Četvrtak, 3. mart 2022.

Crnogorska atletičarka nastupila na dvoranskom mitingu u Španiji

ŠAH DESETI PEHAR: Seniorski šampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić

Oplemenio zbirku trofeja Reprezentativac i standardni prvotimac Podgoričke Budućnosti, velemajstor Nikola Đukić po deseti put je podigao veliki pehar ŠSCG na seniorskom prvenstvu države na kojem je nastupilo 55 igrača među kojima i tri dame.

On je sakupio sedam poena pri čemu je šest partija riješio u svoju korist, dvije remizirao i jednu izgubio.

- Finiš šampionata je bio dramatičan kao rijetko kad, iako sam se nakon zauzimanja čelne pozicije sa početne četiri pobjede nadao da ću turnir mirnije privesti kraju.

Ipak, neprijatan poraz u sedmom kolu protiv Pečurice bacio me je na diobu trećeg mjesta, nakon čega je titula izgledala veoma daleko. Nije bilo lako psihološki se vratiti nakon takvog udarca, ali sam nekako uspio da se saberem i dobijem posljednje dvije partije. To je, uz druge rezultate koji su se sklopili u moju korist, na kraju bilo dovoljno za titulu. Moram reći da sam do pobjedničkog pehara stigao i uz dosta sreće, dok je sama igra bila prilično neujednačenog kvaliteta – opisuje osvajanje titule Nikola Đukić.

Prema njegovim riječima, i da je neko od trojice igrača koji su prije posljednjeg kola dijelili prvo mjesto sa njim osvojio titulu, to ne bi bilo, ništa manje zasluženo.

- Veteran Dragiša Blagojević i dalje igra kao mladić, bio je jedini neporažen učesnik turnira i možda prikazao najkonstantniju igru tokom čitavog prvenstva. Mladi Andrej Šuković je pokazao veliku zrelost, borio se kao lav i kad stvari nijesu išle kako treba. Za trud je nagrađen i drugom normom za internacionalnog majstora, a vjerujem da je ovo najava još boljih rezultata. Miloš Pečurica je bio jedan od junaka turnira, u nekom trenutku tokom osmog kola je izgledalo da je titula već u njegovim rukama, ali na kraju je završio kao tragičar. Ipak, do posljednjeg kola je igrao izvanredno i ovo treba da mu bude veliki podstrek za dalje napredovanje, hvali popularni Đuka starije kolege i mlade snage čije vrijeme tek dolazi.

On je izrazio dilemu da li je švajcarski sistem pravi način za organizaciju državnog šampionata.

-Š vajcarac donosi uzbuđenja, ali nerijetko i nerealne plasmane zbog rezultata u

Đukić Šuković

Marija Vuković treća u Madridu

posljednjih par kola, đe često previše toga zavisi od sreće sa žrijebom. Pa tako, recimo, prošlogodišnji šampion Luka Drašković završi prvenstvo tek na osmom mjestu, iako je u posljednjem kolu igrao na prvom stolu i u slučaju pobjede imao čak i teoretske šanse za titulu. Sličnu sudbinu sam i ja iskusio godinu dana ranije.

Pogotovo u situaciji kada je šampionat i dio procesa kvalifikacija za Svjetski kup, a nesumnjivo će biti i važan kriterijum za sastav reprezentacije, mislim da bi trebalo ozbiljno razmisliti o vraćanju mnogo objektivnijeg Bergerovog sistema. Što

se samog Luke tiče, djelovalo je da mu je nedostajalo svježine nakon dva uzastopna turnira u Turskoj i osvajanja druge velemajstorske norme, ali ne sumnjam da će nastaviti da postiže sjajne rezulate i da nećemo još dugo morati da čekamo da u njemu dobijemo novog velemajstora.

Uslovi za igru u Srednjoj medicinskoj školi su bili veoma dobri, a naši domaćini na čelu sa profesorom Draganom Čađenovićem su dali sve od sebe da se osjećamo što prijatnije, nije štedio komplimente naš gost na račun organizacije 74. pojedinačnog šampionata Crne Gore.

pogrešno procijenio dalja dešavanja.

Bolje je bilo 10...exf4 11.Lxf4 b5 12.De2 uz 0–0–0 sa određenom prednošću bijelog, ali i crni bi imao svoje šanse u oštroj borbi koja bi uslijedila) 11.g5! (dijagram) (Pravilna odluka, donesena nakon polučasovnog razmišljanja. Komplikacije idu u korist bijelog) d4?

(Nakon ovoga se borba praktično završava. Najbolja praktična šansa je bilo 11...exf4 12.gxf6 fxe3 13.fxe7 Dg3+ 14.Ke2 Df2+ 15.Kd3 i kralj je krenuo u naizgled opasnu šetnju, ali bijeli ima dovoljno odbrambenih resursa, pa

će figura više uskoro doći do izražaja. Npr. 15...Sc6 (Važno je da na 15... dxe4+ 16.Sxe4 Lf5 bijeli ima 17.Kc3! sa dvostrukom prijetnjom mata na d8 i uzimanja crne dame. (16.Sxd5 Le6 17.c4! i bijeli kralj će se sakriti na c3.

Moram da priznam da ovaj poslednji potez, začudo jedini koji daje prednost bijelom, nijesam razmatrao u svojim proračunima u toku partije. Pitanje da li bih ga našao da je igra krenula ovim tokom moraće da ostane bez odgovora, ali sam svakako imao sreće da tog dana izbjegnem takvu situaciju, u kojoj ne bi bilo nimalo lako doći do pravog rešenja) 12.gxf6 Lb4 (12...Lxf6 13.Sd5 Lh4+ 14.Lf2 je beznadežno za crnog) 13.fxg7 (Bijeli će morati da vrati figuru, ali će usput pokupiti previše crnih pješaka) Tg8 14.Lxd4 (14.Sxd4 je bilo još preciznije, čuvajući crnopoljnog lovca, ali i ovo je sasvim dovoljno) exd4 15.Dxd4 Sc6 16.Df6 Lxc3+ 17.bxc3 (Bura se stišala i bijeli je ostao sa tri pješaka više. Dalje je sve prilično jednostavno) De7 18.Dxe7+ Kxe7 19.Tg1 Sd8 20.Sd4 1:0 Kratka, ali veoma burna partija. Ništa neobično za oštre duele u Najdorfovim lavirintima, gdje svaka greška može da bude kobna.

1 0

1.e4 c5 2.Sf3 d6 3.d4 cxd4 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 a6 (Najdorfova varijanta Sicilijanke je glavno Andrejevo oružje crnim figurama, a zauzimala je centralno mjesto u repertoaru velikana poput Fišera i Kasparova.) 6.h3 (Ambiciozan nastavak koji je poslednjih godina postao veoma popularan) e5 7.Sb3 (Ranije sam sa dosta uspjeha igrao skromnije 7.Sf3, što vodi dominantno pozicionoj borbi, ali sam odlučio da se ovaj put upustim u principijelan duel u glavnoj liniji) Le7 8.g4 h6 9.Le3 Dc7 (Ređe igran, a čini mi se i manje precizan nastavak.

Najčešće su crni igrali 9...Le6, a trenutno je potez 9...b5!? glavni predmet teoretskih diskusija. Jedan od mogućih nastavaka je 10.Sd5 Lb7! 11.Lb6 Dc8 12.Sc7+ Kf8 13.f3 Sbd7 14.Sxa8 Dxa8 15.Lf2 Lxe4 sa obostranim šansama u izuzetno komplikovanoj poziciji) 10.f4 (Principijelna reakcija. Sad je g5 ozbiljna prijetnja) d5? (Andrej se nikad ne boji da uđe u otvorenu konfrontaciju, što je često veliki kvalitet, ali ovaj put je

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Marija Vuković sinoć je na dvoranskom mitingu u Madridu osvojila treće mjesto sa preskočenih 187 centimetara.

Crnogorska atletičarka u skoku uvis nije uspjela iz tri pokušaja da savlada visinu od 190 centimetara, dok je na visinama 183 i 187 centimetara preskočila ljestvicu bez problema.

Australijanka Elenor Paterson osvojila je prvo mjesto sa 196 (do te visine sve je preskočila iz prvog pokušaja), ali je zastala na 200 centimetara. Druga je bila Finkinja Ela Junila (190 cm), što je njen najbolji rezultat sezone. Emili Bortvik iz Velike Britanije osvojila je četvrto mjesto sa istim rezultatom, ali je visinu od 183 savladala tek iz trećeg pokušaja. Finkinja Heta Turi stala je na 183, dok je Kolumbijka Dženifer Rodrigez

preskočila samo početnih 178 centimetara.

Najbolja crnogorska sportistkinja prošle godine je dva puta popravljala lični i nacionalni rekord u dvorani, a zatim je na idealan način otvorila novu dvoransku sezonu.

Najprije je išla preko 195 centimetara u Češkoj, da bi potom u Banjskoj Bistrici preskočila centimetar više i opet oborila lični i državni rekord. Zbog loših vremenskih uslova nije uspjela da doputuje na miting u Birmingemu (19. februara).

Mariju u petak očekuje nastup na dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu, a već u subotu učestvovaće na ,,Beograd openu“, nakon kojeg će ostati u glavnom gradu Srbije, gdje će se spremati za nastup na dvoranskom prvenstvu svijeta, gdje 19. marta ima priliku da ispiše istoriju... R. P.

Regionalne vaterpolo lige

Polufinale Kupa Crne Gore za odbojkašice

Jadran traži Galeb i Luka šansu za Bar opet fajnal-for odlučuju o trofeju

PODGORICA - Jadran se nada najboljem ishodu na posljednjem turniru Regionalne vaterpolo lige čiji je domaćin Zagreb.

Novljanski vaterpolisti pokušaće da se domognu završnog turnira, a potrebne su im pobjede u duelima (da ne zavise ni od koga) protiv Crvene zvezde, splitskog Jadrana i Mornara.

Hrabri dobra forma aktuelnog šampiona Crne Gore pred današanji (17 sati) duel sa beogradskom ekipom koja je evroligaš i za koju nastupa crnogorski reprezentativac Bogdan Đurđić.

Narednog dana Jadran će igrati sa imenjakom iz Splita koji u posljednji turnir ulazi sa tri boda više i sa četvrte pozicije. U posljednjem kolu Novljane očekuje lakši posao protiv Mornara.

Budvani će se u Zagrebu oprostiti od Regionalne lige, a probaće da ostave bolji utisak nakon devet odigranih utakmica. Naš predstavnik nema pobjedu u ovom takmičenju, a večeras će od 18.50 sati odmjeriti snage sa Jadranom (ST). U drugom kolu Budvani su slobodni, a do kraja igraće još sa Mornarom i Zvezdom.

Primorac će u Kragujevcu u petak probati sa Jugom da dođe do što bolje igre, a šansu za bodove potražiće u subotu sa ekipom iz Šapca. Dan kasnije ekipa Ranka Perovića sastaće A. M. se sa Partizanom.

PODGORICA – Finalisti Kupa Crne Gore za odbojkašice i ove godine biće barske ekipe Galeb Liko Soho Group i Luka Bar. Odbojkašice Galeba brane pehar osvojen prošle godine, kada su u finalu porazile Luku Bar 3:1.

Akademija i Rudar su se časno oprostili u polufinalu. Akademija je u revanšu na svom terenu u trijumfovala nad Galebom sa 3:2 (27:25, 14:25, 29:27, 18:25, 15:13), ali je to Tivćankama bilo nedovoljno da izbore „zlatni set“, za koji je bila potrebna pobjeda u tri ili četiri seta, s obzirom na to da je Galeb u prvom meču slavio 3:0.

U pobjedničkom sastavu Anastasija Anđelić je osvojila 17 poena, Anja Popović i Kristina Božović po 15. Andrea Laković i Megan Fergus su upisale po 21 poen za Galeb Liko Soho Group.

Luka Bar je u revanšu imala neuporedivo lakši posao nego u prvom susretu u Pljevljima (3:2) i trijumfovala protiv Rudara sa 3:0 (25:14, 25:18, 25:20).

U domaćem sastavu kapitenka Dušanka Petrović je osvojila 16 poena, Iva Pepđonović 11, a Tamara Vukoslavčević i Mia Ražnatović po devet.

Kod Rudara, opet je najviše poena upisala Majda Čakar – 14, dok je Tamara Vučetić S. J. dodala sedam.

Feljton

Četvrtak, 3. mart 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO)

21

12.

Lujiza Mišelova na sudu: Ako nijeste kukavice, ubite me! » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„CRNOGORAC“, BR. 46.

IZDANJE OD 11.

DECEMBRA 1871. GODINE

Različnosti. (…)

(I jošte jedu ljude.) Njujorški listovi pripovjedaju da je u Jacmelu na Hajtinu zatvorena crnka žena, inače čestita glasa, jer je dvadeset i šestero djece zaklala i pojela. (…)

(Car Vilim i američki pogorelci u Čikagu.) Njemački je car poslao pogorelcima grada Čikaga u sjevernoj Americi 1000 talira, a prestolnik 500; ali ponosni, i tim prema stališu malenim darom, uvređeni Amerikanci poslaše natrag tu svotu, dodavši ujedno, da tako malene svote od jednoga cara nemare primiti. Kako je na cara ta odpošiljka djelovala, može se misliti. U ostalom to karakteriše škrtost Prusa, za koje i Njemac Arkolaj veli da nijesu Njemci.

„CRNOGORAC“, BR. 47.

IZDANJE OD 18.

DECEMBRA 1871. GODINE

Dopisi.

Skadar, 11. dekembra. — (…)

Ovdašnji gubernator, Mustaf-paša, koji je radi pograničnijeh poslova u Podgoricu pošao, onomad se ovamo vratio, da na svoju kuću bajram turski proslavi. Kako čujemo njegovo putovanje u Podgoricu i u Spuž slabo je uspjelo.

Kažu, da se paša na ovome putu uvjerio, da su Turci tako razuzdani da će teško što moći s njima učiniti. (…)

Cetinje, 17. Dekembra. — U prošli petak imali smo veliku svečanost. Proslavljen je

Pred mjesnijem sudom u Versalju bila je 4. o. m. poznata junakinja komune Lujiza Mišelova. Ona ima 36 godina, stasa je vita, izgleda muška i inteligentna.

I govor i ponašanje joj pokazuje veliku odvažnost. Petog marta pojavila se ona u uniformi narodnoga gardiste i naoružana karabinkom išla je na Montmartr imendan našljednika Danila, a ujedno uspomena na dvojicu besmrtnijeh vladaoca crgnogorskijeh, vladiku Danila I., prvoga od kuće Petrovića i kneza Danila I., predhodnika Nj. Sv. kneza Nikole. U oči samoga dana bila je sva varoš osvjetljena, a na sami dan u zoru oglasila je grmljava topova nastupajuću svečanost. U 10 ura bila je služba, koju je služio preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa mnogobrojnijem sveštenstvom.

Prisustvovala je u Njeg. Sv. knez Nikola sa Svijetlom kneginjom i cijelom svitom svojom. Po službi bilo je čestitanje u dvoru, a u veče sjajni sjednik.

— 17. Dek. Na Nikoljdan, podarila je Nj. Sv. knez Nikola I., g. Đorđu Radiću, sekretaru poljodjelskog društva i uredniku “Seljaka“, orden kneza Danila, trećega stepena, za njegove izvrsne književne zasluge.

Različnosti.

(Junakinja Komune.) Pred mjesnijem sudom u Versalju bila je 4. o. m. poznata junakinja komune Lujiza Mišelova.

Ona ima 36 godina, stasa je vita, izgleda muška i inteligentna. I govor i ponašanje joj pokazuje veliku odvažnost. Ona je bila učiteljka, ali odmah po smrti Viltora Noara kojega je ubio prošlije godina princ Petar Bonaparta, umješala se ona u bune. 5. Marta pojavila se ona u uniformi narodnoga gar-

Revolucionarka Luiz Mišel, tokom trajanja Pariske komune

diste i naoružana karabinkom išla je na Montmartre. Ona je dosta prinijela, da se oba đenerala uapse i docnije je više puta odobravala smrt njihovu.

Kao sekretar društva za moralisanje radenica osnovala je ona potome poznati središtan odbor „jedinstvo ženskinja.”

Odatle je izdavala buntovničke proklamacije i uz to je držala predavanja u jednoj školi gdje je svojijem učenicama davala da pjevaju pjesme sve o

Njemački je car poslao pogorelcima grada Čikaga 1000 talira, a prestolnik 500; ali ponosni, i tim prema stališu malenim darom, uvređeni Amerikanci poslaše natrag tu svotu, dodavši ujedno, da tako malene svote od jednoga cara nemare primiti. Uostalom to karakteriše škrtost Prusa, za koje i Njemac Arkolaj veli da nijesu Njemci

Car Vilhelm I (1797 - 1888)

Vojvoda Mašo Vrbica

krvi. Ni s tijem zadovoljna, borila se ona na više mjesta s oružijem u ruci, i kao presjednik revolucionarog kluba činila je, da su se donosili zaključci, da se poapse svi sveštenici, da se manastirska dobra prodadu, da se taoci poubijaju, da se uvede strašilo vlade. Tužitelj naodi, da je ona za to takva, što je kao vanbračno dijete, bila ogorčena na društvo. Odkako je uapšena, još je vatrenija i jednako zahtjeva, da je ubiju kao i druge vođe komune. Sudijama je u oči rekla: neću se ni braniti, ni pustiti da me brane, da pripadam socijalnoj revoluciji i odgovaram za sve, što sam učinila. Đenerala Lekompta ja bih ubila svojom rukom, da sam bila onđe, kad je zapovjedio da se puca na narod. No pošto ga već uhvatismo, onda ga nije trebalo na prečac ubiti i ubistvo njega smatrala sam uvijek kao nevaljalstvo. Istina je, da sam predlagala, da se Pariz zapali, ali za to, da se neprijatelju put zatvori. Ali zato mi komunci nismo bili ubice i palikuće, nego smo jedino slušali socijalnoj revoluciji. Činite sada sa mnom što hoćete. Ja ne želim ništa drugo, nego da podjelim sudbinu onijeh velikijeh građana koji su na Satori poginuli.

Doći će dan, kad će se osvetiti krv ovijeh mučenika. Lujiza priznaje hladnokrvno sve krivice, zbog kojijeh je optužena, pa i to, da se ponudila Fereu, da ubije Tjera, ali Fere odbije to. Sud ipak ne nađe je krivu za saučešće u ubistvu i paljevini nego samo u tome, što je učestvovala s oružjem u ustanku...

Kada ju je predsjednik zapitao

Luiz Mišel na robiji

Ruska knjiga ima već sad imponujući broj proizvoda, jer je prošle godine štampano 1859 većih ruskih spisa, među kojima ima 244 romana.

Pri tom se napredku smije reći, da nije daleko vrijeme, kad bude ruska literatura mogla imati sve ono što i engleska, franceska i njemačka imali još što reći, ova je odgovorila: „Ja zahtjevam od vas, koji javno izlazite kao sudija, nekrijete se pod maskom „komisije za pomilovanje”, da mi dade malo mjesta na polju satorskom, gdje su, naša braća pala. Jest, za mene više života.

Pa pošto danas, svaki koji ljubi slobodu ima prava samo na komad olova, molim i ja za sebe to. Dogod živim zapamtite to, ja ću glasno ustajati protiv vas i svuda ću zvati na osvetu i raspaljivaću braću na mržnju protiv onijeh ubica iz „komisije za milost”. Ako nijeste kukavice, ubite me!“ Po tome izreče sud presudu, da se Lujiza otpravi na zatočenje u koju tvrđavu.

„CRNOGORAC“, BR. 48.

IZDANJE OD 25.

DECEMBRA 1871. GODINE

Dopisi. (…)

Cetinje, 21. dekembra. — U komisiju, koju js vlada crnogorska odredila, da sa turskom komisijom u Pod-

gorici raspravlja poznate pogranične razmirice, izabran je vojvoda g. Mašo Vrbica, kao predsjednik i g. g. Đoko Pejović i Jefto Miletin Nikolić, bataljons komandiri. Oni su u prošli petak odputovali na opredeljeno mjesto, a u ponedeljak su započeli posao. Prema tome valja nam ovđe izjaviti, da nije istina što se „P. Lojdu“ iz Skadra telegrafiše, da su komisije prekinule pregovore, kao što je i drugi telegram tobože s Cetinja u istome listu izmišljen, naime, da je g. Božo Petrović, predsjednik senata otputovao u Petrograd s političkom misiom. (…)

— 20. dekembra. — Mustafa paša, valija arbanaški imao je prošle nedjelje doći na Cetinje u stvari crnogorsko-turske pogranične razmirice, no zbog njekijeh okolnosti izostao je, o čemu je u svoje vrijeme izvjestio Nj. Sv. kneza Nikolu I., preko jednoga svoga oficira. Kao što sada čujemo, doći će ipak u idući srijedu. — 21. Dekembra. — Studen, koja je kod nas jedno desetak dana jako oštra bila i već 20 stepeni r. prešla, sada je u njekoliko popustila.

Različnosti. (…) (Ruska knjiga) ima već sad imponujući broj proizvoda, jer je prošle godine štampano 1859 većih ruskih spisa, među kojima ima 244 romana. Pri tom se očevidnom napredku smije reći, da nije daleko vrijeme, kad bude ruska literatura mogla imati sve ono, što i ostale velike joj suparnice: engleska, franceska i njemačka.

Za Slavene i neruske narode u istočnoj Jevropi i većoj strani Azije bi će to neizmjeran dobitak za brz napredak u svemu, u čem su većinom tuđom krivnjom zaostali. Zdrav će razum siliti svakoga, da se služi onim, što je laglje (?) i jeftinije. Vrijeme je Inglezu novac, a mora da bude i za ostale Slavene. A to je velika i silna svota, kad ruskom literaturom imaš za 1 g. sve ono, što i ostalih teškom mukom istom za 3 godine.

Razmjerje je najmanje onakovo, kakvo je između željeznice i običnih kola. I željeznici su se, kao i svakoj velikoj novotariji, protivili silni junačine i duhovi. Sadanji je vladar francezki — Tjer još g. 1836. bjesnio proti željeznici, a g. 1870. služio se njom od Pariza do Petrograda i Beča, moljakajuć savez i pomoć truloj oholiji ili bolje nadutoj trulosti franceskoj. — „A minek jonni kel, joni fog,“ što biti mora, mora biti, tvrdi mađar-pjesnik Szozata Vorošmarti, jer ideje imaju silu, koja Boga nemoli. — Za to budimo pripravni barem od novine, jer neznamo ni dana ni ure.

(Kraj) (Nastavak feljtona objavićemo u narednim mjesecima)

22

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 2

POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 3

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/

Četvrtak, 3. mart 2022.

zanatske usluge STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Četvrtak, 3. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je

Četvrtak, 3. mart 2022.

Posljednji pozdrav svom školskom drugu i životnom velikom prijatelju

Sa dužnim poštovanjem se opraštamo od tebe,

CINU

ŠUĆO Šabanov HAROVIĆ

GOJKO Cine, uvijek si bio tu za sve, kada je bilo potrebno, u tuzi, u problemima, u veselju. Tvoje mudre riječi bile su mi podrška i putokaz za moje mnoge nedoumice.

Tvoja duša pripada raju, slava ti, brate.

preselio na Ahiret dana 2. marta 2022. godine.

Ajtar će se primati na mezarje Cijevna dana 3. marta od 12 do 15 časova, gdje će se obaviti i Dženaza.

SAŠA i MARIJA BUTOROVIĆ

Hvala ti za svu nemjerljivu podršku našoj kući na Trmanju.

Počivaj u miru, ljudska gromado.

Vječna ti slava.

114

Ožalošćeni: supruga BISERA, braća i sestre, porodice HAROVIĆ, ORAHOVAC i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom

VELJKO Bobov i ZORAN Vukov sa Trmanja

120

SLOBODANU - CINU MINIĆU

121

Dana 3. marta 2022. godine navršava se četrdeset dana ispunjenih bolom i tugom od smrti moje dobre i plemenite majke

Ostaćeš vječno u našim srcima i mislima.

GORAN, NEVENA, BALŠA, ADRIJANA i VEDRANA 118

SEKE FILIPOVIĆ

SLOBODAN - CINE MINIĆ Posljednji pozdrav bratu naše drage koleginice.

AKTIV PRVOG RAZREDA OŠ „MILEVA LAJOVIĆ LALATOVIĆ“ 117

Mila majko, majkice moja, Teška je i bolna istina da si otišla zauvijek. Iako si se borila lavovski, ruka smrti bila je jača.

Tvoja požrtvovanost, plemenitost i dobrota prema tvojim roditeljima, braći, a najviše prema meni ostaće urezano zauvijek, kako podsjetnik kakva si čovjek žena – bila oduvijek.

Tvoje ponosno i gospodsko držanje uprkos bolničkim uslovima ostaće upamćeno kao primjer vrijedan divljenja.

Tvoj tužni pogled, bistre oči, naše držanje za ruke kod bolničkog kreveta, ne sluteći da se vidimo posljednji put, ostaće urezane u meni dok sam živa.

Posljednji pozdrav dragom

Hvala svima koji uputiše izraze najdubljeg saučešća za mojom voljenom majkom. Hvala i onima koji ne napisaše ni slovo, a malo ih je moja majka zadužila.

CINU MILODARKA MIJUŠKOVIĆ sa porodicom 115

Hvala ti, majko, što si me izvela na pravi put. Hvala ti na svemu što si učinila za mene, Nikolu, Luku i Unu. Svakim danom mi sve više nedostaješ, pa mi se nemoj ljutiti što ne mogu da prestanem da tugujem, nego, majko, imam i za kim.

Volim te najviše na cijelom svijetu.

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni ujak

Tvoja jedina kćerka IVA VUJOVIĆ

107 Posljednji pozdrav dragom

MITAR Ilijin ĐUROVIĆ Živiš u našim sjećanjima.

Tvoji: ZORAN VUJIČIĆ i SEKA ŽIVKOVIĆ sa porodicama

CINU

119

SNEŽANA ZORIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

116

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. mart 2022.

25

Posljednji pozdrav dragom

Danas, kada te pratimo na zadnji put, naš veliki roditelju,

GOJKU VLAHOVIĆU prijatelju naše porodice kojeg ćemo se uvijek s poštovanjem sjećati.

DRAGAN RAKETIĆ i SLAVICA STEVANOVIĆ sa porodicama 101

GOJKO VLAHOVIĆU

Posljednji pozdrav našem prađedu

Ponos i tuga su se spojili, pa sjećanja se slažu u vječiti spomenar koji si svojim životom napisao, a dobrotom ukoričio.

Hvala ti za sva dobročinstva i ljubav kojom si nas grijao, a snagom postojanja štitio.

GOJKU Sa tugom, u vječnom bolu, Našem dedi Miru, kako smo ga zvali, a njegovi Mili i Dragi, kako je on nas zvao.

Koračaćemo ponosno kroz život, jer smo imali privilegiju da imamo Tebe.

Hvala je mala riječ!

ostavio si JANKA, NELU, MARKA, NIKOLU, IVANU, FILIPA i ANDRIJU

105

Tvoji praunuci FILIP i ANDRIJA

Posljednji pozdrav prijatelju Sa poštovanjem se opraštamo od

106

GOJKU VLAHOVIĆU Iz partizanskog i antifašističkog stroja odlazi

GOJKA VLAHOVIĆA Doživljavao sam Te kao starijeg brata.

Tako se i opraštam od Tebe.

Porodici iskreno saučešće.

Ostavio si sjećanja koja ne blijede, dobrotu i ljubav koje se pamte.

ANA i SAŠA JEKNIĆ 113 Poštovanom

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

GOJKO VLAHOVIĆ

počasni predsjednik UBNOR-a Kolašin 64 Borac za slobodu i pravdu, zaslužni čuvar tekovina NOR-a, zapaženi učesnik poslijeratne izgradnje, istaknuti član naše Organizacije, nezaboravni drug i prijatelj.

GOJKU VLAHOVIĆU

S poštovanjem drugu

Čast, prijateljstvo i patriotizam značilo je poznavati vas.

Ostaje žal za vama i ljudima kova stamenog, kakvim vas je iznjedrilo jedno prošlo, hrabrije i moralno vrednije vrijeme.

SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-a I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

GOJKU VLAHOVIĆU 71

Ostavio si za sobom veliki trag ljudskosti i dobrote.

Bila nam je čast družiti se i sarađivati sa tobom.

Uz izjave iskrenog saučešća porodici,

UBNOR-a MOJKOVAC

S poštovanjem, MIRJANA ZINDOVIĆ

84

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 104

26

Oglasi i obavještenja

Našem dobrom dedi

Četvrtak, 3. mart 2022.

Deda

Moj veliki roditelj, moj tata otišao mi je zauvijek

GOJKO

GOJKU

GOJKO Đurov VLAHOVIĆ Po jedna ruža za zahvalnost od njegovih princeza.

Toplo je bilo naše djetinjstvo u tvom naručju. Breza nam ga je obilježila, a ti posebno sa tvojom dobrotom i dočekom…

Blago dedi… još u daljini čujemo tvoje riječi.

Ostaje praznina… mnogo suza i vječna zahvalnost tvom doprinosu za našu bolju budućnost.

DORIS, ANTONIJA i ANĐELIJA

MARIJA i MILOŠ MEDENICA

112

110

Mom iskrenom životnom prijatelju, drugom mom roditelju

Sa poštovanjem opraštamo se od deda

Na duši još jedna patnja, u srcu još jedna rana, a u životu gubitak koji mi je bolom okovao sadašnjost.

Moj tata, moj ponos, snaga, oslonac, sakupljač svih mojih patnji i svjedok svih mojih suza.

Otišao je pravednik, ali njegova svjetlost je ostala da sija.

Moje srce je danas puno prigušenog bola.

VESNA

108

GOJKU

Fala ti za sve što si učinio za mene, a učinio si mnogo toga.

Neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio.

Počivaj u miru, ljudska gromado.

GOJKA

Zahvalni za iskazanu pažnju i dobročinstvo.

92

111

Posljednji pozdrav mom dragom ujaku

Počasnom predsjedniku

Imali smo zajednički život poseban i lijep. Utoliko su moja tuga i bol jači, a praznina nenadoknadiva. Ostajem sa sjećanjima koje godine zajedničkog života čine vrijednim.

GOJKU VLAHOVIĆU

GOJKU VLAHOVIĆU

Hvala ti za sve što si učinio za nas!

BRANKO

L. D. ,,LOVAC“ KOLAŠIN

LALICA i PERICA RAKOVIĆ 97

GOJKA VLAHOVIĆA

MILOŠ i TIJANA MEDENICA

BOŽO KOVIJANIĆ sa porodicom

Živjećeš u našim srcima u najljepšim uspomenama.

Opraštam se od moga velikog i dobrog oca

94

109

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. mart 2022.

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju i saradniku

Posljednji pozdrav

S tugom se opraštamo od našeg dragog

GOJKA VLAHOVIĆA

GOJKU VLAHOVIĆU

GOJKU VLAHOVIĆU Neizmjerno hvala za sve što si uradio za crnogorski sport.

ZASLUŽNI SPORTSKI RADNICI CRNE GORE

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo divne uspomene na tebe i tvoj častan život.

Počasnom predsjedniku UBNOR-a i antifašista Kolašin. Čovjek koji je zaslužio vječno poštovanje.

DRAGO i DRAGANA MILOŠEVIĆ sa porodicom

102 Dugogodišnjem sportisti i sportskom radniku

UBNOR-a i antifašista KOLAŠIN

95 S tugom se opraštamo od našeg dragog ujaka i đeda

GOJKU Đ. VLAHOVIĆU 90

GOJKA VLAHOVIĆA Jednom od pionira začetka crnogorskog alpskog i nordijskog skijanja.

Sav svoj radni vijek posvetio je razvoju crnogorskog skijanja, do zadnjeg dana svog plodnog života.

Posljednji pozdrav

Bio si pravi prijatelj naše porodice. Čuvaćemo te u najljepšim uspomenama.

CRNOGORSKI SKIJAŠKI SAVEZ

GOJKU VLAHOVIĆU

69

RADMILA i VELIMIR VUJISIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i dobrom čovjeku

96 Zbogom, veliki čovječe.

Zbogom, naš dragi porodični prijatelju.

Sa posebnim poštovanjem i tugom opraštamo se od

GOJKU VLAHOVIĆU GOJKA VLAHOVIĆA Čuvaćemo te u našim srcima.

DARKO i MIKI BULATOVIĆ sa porodicama

dobrog i dragog čovjeka!

Počivaj u miru, dragi naš Gojko!

MICA, ACO, MARINA, KRISTINA i PETAR

DANILO i VLADAN BULATOVIĆ sa porodicama

93 103

91

e-mail: oglasno@t-com.me

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. mart 2022.

Poslednji pozdrav drugu

Дана 2. марта 2022. године умро је наш вољени Дана 2. марта 2022. преминула је у 86. години наша драга

BOŠKU Počivaj u miru.

ALEKSANDAR LIPOVINA

ВЕРУША - ВЕРА ПАЈОВИЋ-ИВАНОВИЋ

72 Poslednji pozdrav drugu

СЛОБОДАН - ЦИНЕ Мирков МИНИЋ 1966–2022.

BOŠKU

Саучешће примамо дана 3. марта у Градској капели у Никшићу од 11 до 15 часова, када ће се обавити и сахрана.

Počivaj u miru.

PETRIČEVIĆ FILIP

Саучешће се прима у градској капели Чепурци дана 2. марта од 12 до 14 часова и дана 3. марта од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана.

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И: синови МИОДРАГ и МИОМИР, снахе МИЛОДАРКА, БАРБАРА, МИЉАНА и МАРИЈА, унуци ГОРАН, НИКОЛА и ДЕЈАН, унука ТИЈАНА, праунучад и остала родбина ПАЈОВИЋ и ВУЈОШЕВИЋ

73 Posljednji pozdrav dragom

66

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ДЕСАНКА, сестра ТАМАРА, брат СВЕТОЗАР и осталa многобројна родбина

Tužan pozdrav striku

BOŠKU

KOSTI

Od prijatelja VASKA LIPOVINE i sestre DRAGICE sa porodicom

Počivaj u miru.

85

80

MARKO i MILENA sa porodicama 83 Opraštamo se od našeg istaknutog člana

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

GOJKA VLAHOVIĆA

GOJKO Đurov VLAHOVIĆ Odano i bez rezerve stajao si na braniku svake bitke za Crnu Goru i Kolašin.

Uvijek je zastava bila u Tvojim rukama.

Na istom putu i dalje sa tvojim glasom koji se čuje.

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, našem dragom i iskrenom prijatelju.

RADOŠ MILOŠEVIĆ

OPŠTINSKI ODBOR DPS-a KOLAŠINA

70 SLAVKO i SLAVA BURIĆ sa porodicom

Opraštamo se od druga i komšije

75

KOLEKTIV ČISTOĆA DOO PODGORICA Posljednji pozdrav drugu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Sjećaćemo se dana provedenih sa tobom.

Počivaj u miru.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

JOCKO i SAŠA MARKOVIĆ sa porodicama

BOŠKU

81

NIKO ĐUKANOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

BOŠKA OTAŠEVIĆA

100

e-mail: oglasno@pobjeda.me

74

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. mart 2022.

Preminuo je 23. februara 2022. godine naš dragi

Teču,

29

Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg supruga, oca i đeda

MAŚU

KONSTANTIN IVANOVIĆ Redovni profesor u penziji Akademije umjetnosti Novi Sad 1931 – 2022

MLADEN - MAŚO VRABEC

Vrijeme nam pokaže ko je zaista živio. Ti jesi...

Dostojanstveno i časno. I nastavićeš da živiš u našim srcima, besmrtan, jer si bio i ostao nešto naše, posebno.

78

Tvoji KSENIJA i ZORAN sa đecom

Bio si nam primjer kako dostojanstveno ići kroz život.

Počivaj u miru.

Dragi tečo Tvoji: DANJA, MIRKO, VLADO, KRISTIJAN i DARIO

Sahrana je obavljena na rodnom Cetinju, u krugu porodice.

87

MAŚO

OŽALOŠĆENI: NJEGOVI NAJDRAŽI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a naša srca i sjećanje čuvaće te od zaborava.

98

Mili moj

Tvoje NENA i MARIJA

Teču

82 Petnaest godina od smrti moga sestrića

MAKI

MAŚU

GORANA – GOGE DELIĆA Tuga i śećanje vječno će trajati.

Ujak ŽELJKO sa porodicom 89

MAŚO VRABEC Otišao si mirnim snom u carstvu nebeskom.

Porodici saučešće.

Tvoja dobra duša nam je ostavila sjećanja puno, za nezaborav. Čuvamo te u srcu i uspomenama.

76

NATAŠA i IGOR sa đecom

Otišao si tiho i ostavio ogromnu prazninu. Ostala je tuga, ostale su uspomene i sjećanje. Sjećanje na jedan lijepi život proveden sa tobom.

Hvala ti za svaki zajednički trenutak.

Maki, nosiću te u svom srcu do trenutka kada će naše duše ponovo postati jedna.

Tvoja DANJA

Dragi tečo

RADMILA Svetova BOŽOVIĆ

86

79

Tata,

Danas je trideset pet godina od smrti našeg dragog oca i đeda

MLADEN – MAŚO VRABEC Kako dani prolaze sve više nam nedostaješ.

Hvala ti za dobrotu i ljubav kojom si nas nesebično obasipao.

99

Tvoji: BILJANA, RADE i RANKA

MAŚO VRABEC 3. 3. 2021 – 3. 3. 2022.

Dani prolaze a vrijeme kao da je stalo. Bol je svakim trenom spoznaje da te nema sa nama, sve veća.

Tiha patnja i praznina koju si ostavio je surova realnost, koju moramo prihvatiti.

RAJKO Jovanov VUJOVIĆ

Dok postojimo Živjećeš.

Činjenica da nisi sa nama, ovih trideset pet godina, uvijek iznova zaboli kad god poželimo – da si nam opet, samo na tren, tu.

Zagrlimo, tada, svoje sjećanje na život sa tobom, tvoju toplotu i ljubav. Ponosni što smo tvoji i što s tobom u srcu znamo da dobri, dragi i nenametljivi ljudi nastavljaju da žive u sjećanjima.

Tvoji MIRKO i VLADO

STANKA Vidova JOVIĆEVIĆ rođena Orlandić

88 Četrdeset je dana kako nas napušti naš

Vole te tvoji: SAŠA i SANJA sa porodicama

Godinu dana bez tebe u našim životima, ali svaki dan sa tobom u našim srcima i mislima.

65

MAŚO Година дана од смрти мога вољеног брата

LIDIJA, VESNA i SUZANA

Ne prođe dan da te se ne sjetimo. Zajedničke dane ispunjene srećom, ljubavlju i dobrotom, vrijeme nikad neće izbrisati.

77

ВОЈА ЛАЗОВИЋА

67

Превише је бола од мога рода: родитељи, снахе, сестра, браћа боли… , а ти ми, Војо, највише недостајеш. Не могу да прихватим твоју смрт.

68

Воли те и пати сестра ЋАНА са породицом

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoji DRAGAN i VESNA

30

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede- Direktorata za vodoprivredu, Rimski trg 46 iz Podgorice, donijeto rješenje kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Uređenja lijeve obale rijeke Lim na potezu od Vatrogasnog doma do ulice Limske” u opštini Bijelo Polje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Nosilac projekta Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorata za vodoprivredu iz Podgorice, dužno da se tokom izvođenja projekta“Uređenja lijeve obale rijeke Lim na potezu od Vatrogasnog doma do ulice Limske”, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, pridržava i radi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji izgradnje objekta projekta primjeni potrebne mjere zaštite, da tokom izvođenja radova izgradnje spriječi rasipanje materijala i otpada, odnosno da se nastali otpadni materijal propisno sakuplja i odlaže na odobrenu lokaciju za tu vrstu otpada, i da realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana obavještenja o izdavanju rješenja, a preko ovog organa.

Ovlašćeno službeno lice Danijela Lazarević

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Opština Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča bb, Mojkovac, dana 01.03.2022. godine podnijela, Zahtjev broj 09-322/22-284, za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, projekta izgradnje vodovodne mreže u naselju Rudnica, na lokaciji koja se nalazi na dijelu katastarskih parcela broj 1675, 1686 i 1699 KO Bjelojevići, u zahvatu PUP-a Opštine Mojkovac.

U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča bb, kancelarija br. 4 na drugom spratu, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i na web adresi: www.mojkovac.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opštine Mojkovac, Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj, je 10.03.2022. godine

OGLAS za davanje u zakup dijela školskog prostora JU Osnovne škole “Kekec” -Sutomore na period do 30.06.2022.godine Daje se u zakup, na određeno vrijeme do 30.06.2022. godine, sljedeća nepokretna imovina, kojom raspolaže JU Osnovna škola “Kekec” Sutomore, na adresi Ul. 20.jula br.28 Sutomore: 1. Fiskulturna sala, površine 459 m2, po početnoj cijeni od 10,00€ po satu; 2. Hol Škole u prizemlju, površine 160 m2, po početnoj cijeni od 5,00€ po satu; 3. Prostorija u holu, površine 8 m2; sa početnom cijenom od 200,00€ mjesečno; 4. Sportski teren, površine 600 m2. po početnoj cijeni od 5,00€ po satu.

Osnovni kriterijum za izbor ponude je ponuđena cijena.

Cijenu koštanja ovog oglasa platiće srazmjerno visini zakupa izabrani ponuđači, uz prvi mjesečni račun.

Ponude se dostavljaju radnim danima od 9 do 12 sati, zaključno sa 10.03.2022 godine do 12 sati.

Kompletan tekst oglasa, sa svim potrebnim informacijama, možete dobiti putem emaila ili u pisanoj varijanti kod sekretara Škole na adresi Ul. 20.jula br.28 Sutomore.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na broj telefona 030-373-351 ili na email: kekec@t-com.me v.d. direktor Dragan Marković

Četvrtak, 3. mart 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine,

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je izdato Rješenje broj up 06 – 322/22 – 47/1 dana 2. 3. 2022. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta ‘’Pogon za preradu voća i povrća – Umami DOO“ koji se planira na katastarskoj parceli broj 1291/17, KO Ćurilac, u zahvatu Prostorno–urbanističkog plana opštine Danilovgrad, nosioca projekta „UMAMI“ DOO Danilovgrad.

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 3. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

31

32

Marketing

Četvrtak, 3. mart 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 3. mart 2022. • broj 311.

ili:

zbog čega je Kilijan Marfi uvjerljiviji nego ikad u ulozi Tomija Šelbija, u jurišnoj premijeri finalne sezone serije ,,Peaky Blinders“ Str. 4. i 5.

Jedan ratnik da okonča sve ratove

3

Četvrtak, 3. mart 2022.

A cappella

S

jećam se, bio sam u osnovnoj školi i srećom, imao sam tada prvog komšiju Nikolu, koji je bio dvije godine stariji od mene, a još većom srećom po mene, slušao je dobru muziku. Prvi put sam čuo Šade kod njega i taj osjećaj je značajno definisao moj budući muzički put.

Osim dobrih pop/soul/jazz ploča (akcenat je na pločama), imao je pregršt novih izdanja na kasetama. U to vrijeme, MTV i ostali mas-pop mediji obilovali su dobrom muzikom, pa je tako i onaj tadašnji „treš“ dio muzičke ponude bio za koplje iznad standarda današnje „dobre“ pop muzike.

No, svako vrijeme svoja nafaka.

Na nekoj od tih kaseta koje je nesebično dijelio sa mnom, jednog dana, sa mojih desetak godina, ugledao sam album U2, „War“. U tim godinama, bespogovorno sam slušao sve ono što mi je sugerisao, a jedan od ključnih razloga zbog čega sam počeo da simpatišem i rok zvuk bio je upravo taj album. I dan-danas kad na nekom radiju naletim na „Sunday, Bloody Sunday“ ili na „New Year’s Day“ momentalno se vratim u to, neko srećnije vrijeme.

*** Baš tih godina sam od roditelja na poklon dobio i svoj prvi sintisajzer, „Yamaha PSR-27“ mu je bila oznaka, pa sam s dragim komšijom Nikolom proveo sate i dane svirajući i skidajući numere Šade, U2, Talking Heads, Simply Red i mnogih drugih, pokazaće se, budućih pop standarda.

Trajalo je to godinama, do jedne večeri s početka devedesetih, kad je Nikola ušao kod mene u stan, prešavši čak dva metra od svojih do mojih ulaznih vrata. Rekao mi je da rano ujutro odlazi, napušta zemlju jer kreće rat, a on je dobio poziv da se javi u Vukovar. Kako tih godina ni on ni ja nismo imali pojma o tome šta se oko nas dešava, pomislio sam da se šali. eđutim, shvatio sam da su njegovi roditelji shvatili situaciju veoma ozbiljno i da je odluka pala. I dalje u nevjerici, pomislio sam da je to ipak realnost i da će se Nidžo vratiti nakon nekoliko sedmica, pa ćemo nastaviti druženje uz nove pjesme Šade ili U2.

M

War Piše: Vladimir MARAŠ

Da je ruski predsjednik slušao album „War“ ili Šade umjesto što je jahao mlade međede po ruskim stepama, vjerujem, danas ne bi bilo rata, civilizacija bi izgledala potpuno drugačije, a Rusija ne bi bila zatvoreno i nedemokratsko društvo gdje se ljudi hapse zbog stava ili mišljenja

Rano ujutro je krenuo i do danas se nije vratio da živi u Crnoj Gori, iako je dolazio nekoliko puta, turistički. Sudbinu je našao u Njujorku, gdje se oženio, dobio djecu i postao uspješan poslovni čovjek. Sve kasete je ostavio meni i većinu imam i danas. Kasetofon nemam, jer je u međuvremenu CD postao standard, ali sam istim sistemom, kupujući diskove umjesto kaseta, kako svojoj djeci, tako i drugoj djeci s kojima sam imao kontakt prethod-

nih decenija, nudio dobru muziku, kao logičan nastavak misije koju mi je u ruke ostavio Nikola.

Kao i tih devedesetih, kada je rat na prostoru bivše Jugoslavije razdvajao komšije, braću i kumove, tako i ovaj današnji rat u Ukrajini smrdi na te godine.

U protoku vremena, četrdesetak godina je „blink of an eye“, ali u našim životima, ponekad znači cijeli život. Mi na Balkanu živimo živote između ratova i malo mi je dosadilo da mi to bude realnost.

Ruska agresija na Ukrajinu dokaz je da čovječanstvo nazaduje, da ne izvlači zaključke iz stradanja posljednjih vjekova. Prirodno je da su simpatije uvijek na strani slabijeg, pa tako i sad.

Iskreno se nadam da nedužni ljudi u Ukrajini neće osjetiti do kraja užase rata i da će se nekom kosmičkom pravdom, sve dovesti u red narednih dana. Iskreno se nadam. Ne postoji problem vrijedan gubitka ljudskih života, ne postoji problem koji se ne može riješiti dijalogom.

*** Da je ruski predsjednik slušao album „War“ ili Šade umjesto što je jahao mlade međede po ruskim stepama, vjerujem, danas ne bi bilo rata, civilizacija bi izgledala potpuno drugačije, a Rusija ne bi bila zatvoreno i nedemokratsko društvo gdje se ljudi hapse zbog svog stava ili mišljenja.

Na svakom ćošku zemljinog šara iz prikrajka čeka i vreba neki novi diktator sa ciljevima i interesima, pa je tako svijet, umjesto da na iskustvima prethodnih generacija izvuče pouke i učini život boljim svakom čovjeku, postao nesigurno mjesto za život. To nema veze ni sa vjerom, niti sa nacionalnošću već isključivo sa zdravim razumom. A zdravog razuma očigledno fali, ne i bolesnih nauma sa fatalnim posljedicama.

Igrajte se diplomatskih igara, globalnog šaha, ali nikada, nikada nemojte povrijediti slabijeg niti udariti dijete. Ako nema poštovanja tih pravila, onda nema opravdanja. Nasilje i rat više nikada ne bi trebalo da budu solucije. Kao nikada nakon devedesetih, legendarni album U2 „War“ dobija na smislu, prvim taktovima.

Poslušajte ga (ponovo).

4

Četvrtak, 3. mart 2022.

Najbolja stvar u ovoj epizodi ,,Peaky Blinders“ je to što će vas uvjeriti da je Tomi Šelbi iskreno, u potpunosti i do srži dobra osoba. Čak i kad je provokator, priznica, kad se duri, kad poteže revolver u kafani, kad rođenom sestriću prijeti da će mu zavesti žensku i mafijašima recituje Vilijama Blejka

T

amo gdje drugi vide kraj, propast, predaju, ja vidim novu šansu, novi početak – kao pravi modernipreduzetnik i biznismen izgovara Kilijan Marfi, onda kad na kraju prohibicije tridesetih i na dan legalizacije alkohola, Americi umjesto viskija ponudi- opijum.

I tad, na pola premijerne epizode finalne sezone ,,Peaky Blinders“, znamo da je to pred nama najbolji Tomi Šelbi.

Dobra osoba

Zvijezde i producenti najslavnije moderne BBC serije nas mjesecima uvjeravaju da će opro-

Anja Tejlor-Džoj u ulozi Đine Grej jedina karakterom parira Tomiju

,,Peaky Blinders“: Kilijan Marfi, uvjerljiviji nego

Jedan ratnik da okonča sve ratove štajna sezona ,,Peaky Blinders“ biti posvećena uspomeni na nezaboravnu Helen Mekrori – glumicu koja je iznijela titansku i savršeno šarmantnu ulogu Poli Grej, Tomijeve tetke, oslonca, rizničarke, vještice, gurua cijele mafijaške familije industrijskog Birmingema. Mekrori je u aprilu prošle godine preminula od kan-

cera; a kreator i glavni scenarista serije Stiven Najt tada je obećao da će finalnih šest epizoda biti dostojna slava Helen, i slava umjetnosti. Prva od šest epizoda je ipak, u potpunosti – slava Tomija Šelbija, onako kako ga već deceniju tumači Kilijan Marfi.

Najbolja stvar sa ovom epizodom ,,Peaky Blinders“ je to što

će vas uvjeriti da je Tomi Šelbi iskreno, u potpunosti i do srži dobra osoba. Čak i onda kad je provokator, priznica, kad se duri, kad poteže revolver u kafani, kad rođenom sestriću prijeti da će mu zavesti žensku (da, i to stiže do kraja ove epizode). Uz sve to, i da se šepuri na francuskom jeziku među prekaljenim morfathersonholygore.com

U FOKUSU

5

Četvrtak, 3. mart 2022.

telegraph.co.uk

o ikad u ulozi Tomija Šelbija, u jurišnoj premijeri finalne, šeste sezone kreatora Najta, neplaniranog i iznuđenog lišavanja lika tetke Poli.

Ali, ova premijerna epizoda je, i pored forsiranih momenata, očigledno pretjeranih čak i u samom narativu (ko zna koji put oslikavanje Tomija kao mačo tipa sa uvijek spremnom prostitutkom u krevetu) – dovoljno dobra, da je lako povjerovati u potpuni kreativni trijumf na cilju. Uz utisak da je ovaj sat druženja sa kukalim Šelbijem bio bolji nego kompletna prethodna, peta sezona.

Put oživljavanja

Kilijan Marfi kao Tomi Šelbi, progonjen krivicom i dužnošću, na početku šeste sezone

narima, da okorelim irskim mafijašima sa druge strane Atlantika povjerava insajderske informacije; da recituje Vilijama Blejka, tumači romske snove i kletve, a možda i da priča sa mrtvima... E, i da vam za čas podijeli jednu lekciju iz geografije, o okeanskom ostrvu nadomak kanadske obale, za koju sigurno nijeste znali!

Daleko od toga da je Tomi Šelbi nekakav Supermen; Najt ga osmišljava, a Marfi oslikava i izoštrava, kao krivicom potpuno izmučenog lika. Tomi, kapo ozloglašene krimi-familije Birmingema koji je nekako stigao i do britanskog parlamenta (!), pa i do dvostrukog igrača u (špijunskoj) igri katoličke IRA i protestantskih grupa Sjeverne Irske –duboko i realno je svjestan da opstanak cijele porodice sada zavisi od njegovih odluka. A neke njegove odluke su neki njemu mnogo bitni morali da plate životom...

Vrlo brzo ćete shvatiti, kakvu je cijenu životnih navika Tomi morao da plati da bi glavu koliko-toliko ,,postrojio“ za komplikovanu igru osvete. Negdje usput uspijeva da konce života

i brojnih sudbina drži u rukama, da kuje nove planove i u svemu tome verbalno galopira kao u bijegu.

Najbolje namjere

Naravno da će ga usput u toj ludoj igri optužiti kao sujetnog tipa i egocentrika; bezmalo kao lika koji je spreman da pokrene ludi mafijaški rat sa obje strane Atlantika. A Marfi nas u ovoj roli savršeno uvjerava da ipak nijesu u pravu. Da su Tomijeve namjere dobre i plemenite.

Naravno da je u tako centriranoj premijeri finalne sezone Tomiju Šelbiju i Marfiju teško karakterom parirati. Uspijeva jedino, donekle, fantastična zvijezda u usponu Anja Tejlor-Džoj (,,The Queen’s Gambit“), kao mazna i opasna Đina Grej. Amerikanka, bratanica najopasnijeg bostonskog mafijaša – konačno svjesna da je njen muž Majkl, Tomijev sestrić, suštinski vječiti klinac i mekušac. Hemija između nje i Tomija je forsirana, ali efektna i zabavna.

Epizoda, naravno, nije savršena; a glavni krivac je režiser En-

toni Bern, koji potpuno nepotrebno vizuelno ,,preigrava“, u maniru koji je žestoko iritirao tokom cijele prethodne, pete sezone. Ipak, za vrijeme njegovog ,,orkestriranja“ ovim kreativnim orkestrom najpoznatije i najvoljenije birmingemske bande, dakle od početka pete sezone, gledanost serije je u Velikoj Britaniji skoro uduplana (više od sedam miliona Britanaca prikovanih za ekrane i BBC One nedjeljom veče) – tako da je lik prosto odlučio da jaše recept forsiranih i teatralnih mačo i nasilnih vizuelnih rješenja, otkačenih i gotovo nafuranih uglova i fokusa, vrištećih rezova, do kraja. To što sve to nema neke suštinskog utemeljenja i razloga, dakle nema ni mnogo veze sa umjetnošću – bože moj... Zato je Tomi Šelbi, sam po sebi, dovoljan kao umjetnost; i od njegovih performansi do kraja će zavisiti hoće li ,,Peaky Blinders“ ostati upamćeni i slavljeni kao televizijsko remek djelo. U ovoj mjeri fokusirana serija je mač sa dvije oštrice, jer gotovo svi likovi ne mogu da isprate tu energiju i slojevitost, naročito nakon, za

Marfijev Šelbi je, naravno, neodoljivo dirljiv i potpuno je lako navijati za njega, onda kad i sam shvata da se hvata u igru koja je potencijalno prevelik zalogaj (iako će, naravno, sam glasno tvrditi da nema toga i čega, što on bilo kad ne može postići!). Taj put oživljavanja, od tipa sa nosem duboko u blatu i na ivici željenog suicida – do preporođenog ratnika punog duha i života, pređen je i skiciran u nekih pola sata i pola epizode; a istovremeno je potpuno efektan, istinit i iskren. I onda kad, naravno, Tomi nudi ,,jedan, posljednji rat da završi sve dosadašnje“; koliko god to tragično i ironično, još u ogledalu aktuelnih planetarnih dešavanja, to zvučalo. Pa još kad kreator Najt ponudi, ne jedan, opijumski omaž filmskom klasiku Serđa Leonea ,,Once Upon a Time in America“ (1984).

Najefektniji momenat epizode je (uz drndanje jačine tona na jednom starinskom džez džuboksu) ipak onaj u kom Šelbi postane svjestan da je prijetnja jednog strašnog čovjeka, ma đavola glavom i bradom, blizu njegovog djeteta. I to isključivo zato što iskreno vjeruje i osjeća da bi upravo on mogao biti taj vrag i ta sotona... Kakva ironija i kako divna tragedija – jer sve to ga lomi u momentu kada smo svi, kolektivno, pred televizijskim ekranima, spremni da mu jedemo iz mafijaške i svetačke ruke, jednog savršeno brižnog i senzitivnog lika. Samo nek još koji put recituje Vilijama Blejka do kraja finalne, šeste epizode.

S.STAMENIĆ

Ocjena: 3.8/5

6

Četvrtak, 3. mart 2022.

ZERKALO

,,Dark Glasses“: Horor nakon ko

movies.yahoo.com

Anemični vampir

thefilmstage.com

Provokativna igra sa sljepilom u Arđentovom filmu

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

M

ajstor se vratio! - ponadali smo se pre deset godina, pred izlazak filma ,,Dracula 3D“ Darija Arđenta. Bio bi to sjajan trenutak da najveći još uvek živi majstor „giallo“ filma pokaže umeće koje je demonstrirao sedamdesetih i osamdesetih.

Ali, bio je to i momenat da speremo gorak ukus, koji su u većini slučajeva njegovi novomilenijumski filmovi, pre svega oni najrecentiniji, ,,Giallo“ (2009) i ,,Mother of Tears“ (2007). Avaj, dobili smo samo jako anemičan vampirski film...

Pomračenje Sunca

Prenaglašena dikcija solidne Ilenije Pastoreli u glavnoj ulozi solidan štos

Isto se zapravo ponovilo i sada, sa filmom ,,Dark Glasses“. Toliko da možemo samo da se upitamo kako je i zašto taj film zaigrao u ,,Special Gala“ programu Berlinala. Možda niko nije imao hrabrosti da odbije

7

Četvrtak, 3. mart 2022.

ojeg se pitate da li je veliki Dario Arđento ostao bez ideja i energije

rski povratak

Naravno, i nju će snaći sudbina njene koleginice: manijak će je napasti, ali će se ona izvući i pobeći automobilom.

Jedan od ključnih i znakovitih kadrova

deadline.com

Suzdržana Asia

Prvi i osnovni problem je prilično „brljav“ i proizvoljan scenario u kojem se akcija odvija po načelu prigodnosti, a ne čak i elementarne logike majstora Arđentove reputacije, a možda je i filmska industrija, posebno njen festivalski deo, zapela u mračne vode nakon što je iscrpela pandemijske rezerve - pa je ime autora i zvanično postalo dovoljan argument da se zaboravi na kvalitet filma. Bilo kako bilo, regionalna premijera je održana na Festu koji se upravo održava u Beogradu. ,,Dark Glasses“ zapravo počinje relativno obećavajuće. Neoklasična muzika na sintisajzerima Arnoa Rebotinija, koja kanališe energiju Karpenterovih kompozicija za njegove vlastite filmove, prati mladu i atraktivnu Dianu (Ilenia Pastoreli, najpoznatija po ulozi u uvrnutom žanrovskom filmu ,,They Call Me Jeeg“ (Gabrijele Maineti, 2015), dok se ona vozi u automobilu po rimskim ulicama. Zaustavlja se pored parka i pridružuje se ljudima u njemu u iščekivanju fenomena: potpunog pomračenja Sunca. Jedan od prisutnih nas „usput“ informiše kako su se i stare civilizacije bojale tog fenomena, misleći da on signalizira kraj sveta.

Tako dramatičan ton pomalo smrdi na treš, ali okej, ipak je to „giallo“, te dve odrednice se lepo slažu jedna s drugom, naročito ako je sve to lepo uslikano i zapakovano, a ovaj uvod može da prođe kao takav. U sličnom stilu je i naredna sekvenca u kojoj ćemo upoznati i našeg negativca, poremećenog ukapuljačenog manijaka. Doduše, to će biti posredno upoznavanje jer pratimo jednu elitnu prostitutku koja završava posao u hotelu i odlazi ne sluteći šta bi joj se moglo desiti. Iz zasede u žbunju je neko napada, davi je i reže joj vrat žicom, tako da ona nakon krvoliptanja umire nasred ulice pred retkim prolaznicima.

Dolazi policija, ali sve što uspeva da sazna je da je manijak odjurio kombijem. Okej, mrtve prostitutke, manijaci i nesposobna policija su još uvek „giallo“.

E, sad, i naša Diana koja naslovne naočare za sunce nosi još od prve scene, malo kao modni detalj, malo kao zaštitu od Sunca, malo kao zaštitu od sveta, je po zanimanju elitna prostitutka koja posećuje klijente po hotelima.

Sve dok je on ne sustigne u belom kombiju što rezultira nesrećom u kojoj gine dvoje roditelja, njihov sin Čin (Andrea Žang) ostaje siroče, a Diana nakon povrede glave ostaje slepa, pa joj naočare za sunce postaju još potrebniji štit.

Osećajući krivicu, ona pokušava da se nekako oduži Činu, a on želi da se makne iz crkvenog sirotišta, pa dolazi da živi s njom i bude joj asistent. U slično vreme u Dianin život ulazi i socijalna radnica Rita (Asia Arđento, Dariova kći, ovde retko i prijatno suzdržana) koja je podučava kako da nastavi da živi sa invaliditetom i koja joj priskrbljuje psa vodiča koji je, u slici sveta koju gaje Arđento i koscenarista Franko Ferini, treniran i za nešto posebnije, ubojitije zadatke. Ali, sa druge strane, ubica ne odmara jer je i slepi svedok i dalje svedok, a kada se u celu priču uključi još nesposobnih policajaca koji bi Dianu zatvorili zbog kidnapovanja, ona i Čin moraju da beže po radničkim predgrađima i ruralno-močvarnoj okolini Rima.

Prvi i osnovni problem sa ,,Dark Glasses“ je upravo njegov prilično „brljav“ i proizvoljan scenario u kojem se akcija odvija po načelu prigodnosti, a ne čak i elementarne logike. To za žanr nije ništa novo, budući da se još jedan od starih majstora - Lučio Fulči, po pravilu oslanjao na logiku sna, odnosno košmara, što, čini se, Arđento ovde čini. Problem je što ono što vidimo pred sobom na ekranu nije nimalo impozantno, već deluje jeftino, reciklirano iz obrabljenih sastavnih delova i zapravo lenjo do granice auto-parodije i auto-sabotaže.

Možda je solidan štos prenaglašena dikcija Ilenije Pastoreli koja prosto zaziva sinhronizaciju na drugi jezik po staroj, a ne nužno dobroj „giallo“ praksi. Možda

osvežava to što Asia Arđento ne mahnita i što nije mučenica, već postoji kao lik u filmu s kojim se nije teško saživeti i čiju dobrotu instinktivno osećamo. Možda nam Dario Arđento s planom podastire posvete klasicima kao što su ,,Wait Until Dark“ (1967) Terensa Janga ili čak njegov rani rad, ,,The Cat o‘ Nine Tails“ (1971), koji se oba poigravaju slepilom, a u slučaju poslednjeg primetno je izvrtanje istražitelja i žrtve po pitanju invaliditeta. A možda nam samo podvaljuje još jednu reciklažu priče o Džeku Trboseku, napunjenu dobro poznatim elementima žanra.

Svakako nešto tu fali. Za početak, falilo je i novca i vremena za produkciju, budući da je ceo film „proizveden“ u nekoliko meseci od Arđentovog „glumačkog debija“ kod Gaspara Noea u filmu ,,Vortex“.

Kuvanje po receptu

To se vidi i u štedljivoj režiji set piece scena, kojom ničim izazvano dominiraju krupni kadrovi kako bi se sakrila sirotinjska produkcija. Isto važi i za one ničim izazvane lažne vodene zmije i za ono vijanje po mraku bez cilja.

Džabe je efekte šminke radio studio velikog Serđa Stivaletija, kada se oni ili ne vide ili su prenaglašeni u krupnim kadrovima.

Kao žanr, „giallo“ se dosta oslanja na dizajn i specifičnu estetiku i kao takav najbolje funkcioniše u urbanoj okolini i na lokacijama koje markira vrlo specifična arhitektura. Ovde toga uglavnom nema, odnosno ima tek u retkim trenucima. Mateo Koko je inače pouzdan direktor fotografije, ali ovde zapravo nema šta da radi, niti može da popravi utisak. Par scena u filmu kojima je Arđento posvetio dužnu pažnju ipak ne „čini proleće“.

Ostaje nam da se pitamo je li ovo zaista film čoveka koji nam je dao ,,Suspiriju“ (1977), Inferno (1980), ,,Deep Red“ (1975)... Svakako jeste, ali taj čovek je ostao bez ideja i bez potrebne energije da bi se bavio žanrom koji dosta često zavisi od fore, dosetke ili štosa kako bi nešto bilo efektno.

Elementarni sastojci možda jesu tu, ali je Arđento uglavnom ostao bez magičnog dodira, pa „kuva po receptu“, a to ispada bezlično.

Ocjena: 4.4/10

8

Četvrtak, 3. mart 2022.

LISTALICA

Najpoznatiji ukrajinski filmovi slave posebn

variety.com

Meta na čelu za raketni napad ,,Atlantis“ Valentina Vasjanoviča, stravičan i opominjući vizuelni prikaz moderne Ukrajine

ak ni scenario ratne pobjede u budućnosti ne može nadomjestiti amputirane duše. I to je najveća ukrajinska tragedija: tamo na mjestu gdje, na razmeđu civilizacija, krvari Ukrajina, ostaju trajni ožiljci čovječanstva. Mikroskopski precizno ih mapira Valentin Vasjanovič u filmu ,,Atlantis“ (2019).

Utvare zgarišta

Istog dana kada je u septembru 2019. Valentinov ,,Atlantis“ na Festivalu u Veneciji osvojio nagradu za najbolji film u sekciji ,,horizonti“, njegov zemljak Oleg Sencov, takođe filmski autor, pušten je iz ruskog zatvora. I nije to njima djelovalo kao pobjeda - samo kao mali predah, za mrlje u bijegu na bijelome snijegu. I o tome govori ,,Atlantis“: film smješten u 2025. godinu i svijet u kom je rat na istoku Ukrajine konačno završen.

Glavni junak je, taman kao i Ukrajina ovih dana, pred licem svijeta suočen sa realnošću da možda gubi sve: porodicu, dom, dostojanstvo. Lišen je i samog smisla života, nakon ratnog iskustva i ,,trijumfa“. Mrvljen i mljeven posttraumatskim stresom – jedino što umije i što mu

Najbolje filmske priče ukrajinskih režisera pronalaze dašak optimizma i ponosa na prostoru vizuelno odslikanom totalnim pesimizmom. I serviraju neke najviše pesimistične priče, od svih onih koje se tiču ,,optimistične ratne istorije“ preostaje, je da postane poput utvare, jedan od sakupljača kostiju na zgarištu grobova i masovnih grobnica. Na takvom prostoru režiser Vasjanovič oslikava jedan od najljepših filmova Istočne Evrope u modernom vremenu; da na tim zgarištima bljesne iskrena ljudskost. ,,Atlantis“ tako sublimira sve ono što filmska umjetnost ima reći o tragediji moderne Ukrajine. Najbolje od filmskih priča ukrajinskih autora pronalaze dašak optimizma i ponosa na prostoru vizuelno oslikanom totalnim pesimizmom. I serviraju najviše pesimistične priče, od svih onih koje se tiču ,,optimistične ratne istorije“... Tako trepere svi kontrasti i paradoksi, nepravde i apsurdi, zbog kojih nam je Ukrajina ovih dana tako važna; zbog kojih nas sijeku sve paljbe i stiskaju svi obruči oko

gradova. Film, onaj vrhunski, tu je samo kao savršena slutnja ove današnje realnosti. Pred vama su one filmske priče, ona trajna vrijednost svjetske umjetnosti, koje savršeno sublimiraju svu posebnost ukrajinskog prostora i svu njegovu nesreću.

Sjenke predaka

Nema poznatijeg ukrajinskog filma od ,,Shadows of Forgotten Ancestors“ (,,Tini zabutyh predkiv“, 1965) – a iza njega ipak stoji i potpisuje ga jedan veliki, vječni Jermen, Sergej Paradžanov. Lijepe dvije godine prije nego će veliki kolumbijski pisac Gabrijel Garsija Markes objaviti ,,100 godina samoće“ – Paradžanov je ipak bio taj, čiji je dodir ,,magičnog realizma“ odjeknuo žestoko širom svijeta. ,,Sjenke zaboravljenih predaka“ (na engleskom govornom po-

dručju prevođen i kao ,,Wild Horses of Fire“), luda je vizuelna novela koja je suštinski moderna priča o Romeu i Juliji, na krajnjem zapadu Ukrajine, u Karpatima. U svijetu Hutsula, zaboravljenog naroda koji u modernom vremenu svi odbijaju da kao narod priznaju, dvije porodice su krvlju posvađane. I tu, na njihovom razmeđu, rađa se ljubav.

Klasik avangarde, vizuelna raskoš kakvu većina modernih autora ne može ni da izmašta – i pored svega, potpuno političan film! Jer bio je to jedan od rijetkih filmova čuvenog studija movieweb.com

Č

9

Četvrtak, 3. mart 2022.

nost jednog prostora i naroda i proricali tragediju na istoku Evrope

mubi.com

Indijanski poglavica

Nezaboravni kadar iz „Shadows of Forgotten Ancestors“

,,Dovženko“ snimljen na ukrajinskom jeziku (čak je i natpis na čuvenom sovjetskom posteru filma – na ukrajinskom). Zbog čega su filmsku premijeru, tada u Sovjetskom Savezu, pratili protesti...

Mali vodič

Drama ,,The Guide“ (,,Povodyr“, 2014) Olesa Sanjina nastajala je u delikatnom momentu, na početku rata na istoku Ukrajine.

Odjeknula je te godine žestoko – kao filmsko svjedočanstvo tridesetih godina prošlog vijeka i perioda kada je Staljin svjesno i planski izgladnjivao narod. Po nekim procjenama, glad i nemaština tih godina ubili su oko četiri miliona ljudi...

Film je tenzičan, vizuelno raskošan a ipak u bilo kom momentu ne i patetičan ili zašećeren. Dječak i starac su se našli na vjetrometini – na hladnoj, skorKadar iz filma ,,Feathered Dreams“, prvog ukrajinskog snimljenog na engleskom jeziku

jeloj i pustoj zemlji, pejzažu koji su politički interesi i ideologije opustošili. Priča njihove borbe za opstanak je bolna zato što je realna i možemo je lako izmjestiti u balkanski milje 20. vijeka.

Uz pitanje, ko je tu kome suštinski vodič, dječak ili starac.

Istu temu istražuje bolni i otrežnjujući dokumentarac ,,Hunger For Truth: The Rhea Clyman Story“ (Endru Tkač, 2018) – o novinarki koja je tridesetih bila jedna od rijetkih koja je imala petlje da istražuje svu dekadenciju Staljinovih birokrata. Sa samo 28 godina intervjuisala je desetine izgladnjelih, potlačenih, proganjanih ljudi. Rea Klajman je potom uhapšena; spasilo je to što je imala kanadski pasoš. Tek pola vijeka kasnije saznalo se za njen rad... Tkač, porijeklom Ukrajinac, potpisao je sjajan dokumentarac, koji nije samo pokušaj da se ispravi istorijski narativ i nepravda. Već je i lijepa posveta novinarskoj hrabrosti i emancipaciji žene koja se borila za ličnu slobodu.

Krimski Tatari

,,Homeward“ (2019) Narimana Alijeva žestoko je odjeknuo na Kanskom festivalu, iako je inicijalna reakcija na prvoj projekciji bila – muk. Još jedna manjinska priča koja odslikava svu predivnu raznolikost Ukrajine: tiče se sve malobrojnije zajednice krimskih Tatara, uhvaćene na razmeđu modernog sukoba.

Otac je sa sinom na dugom i mučnom putovanju od Kijeva do

Krima - da sahrani starijeg sina i brata u zemlji predaka. Dijalog je rijedak, a vjerujte, dovoljno sadržajno i poetski u filmu zbore predivni i autentični kadrovi. U filmu u kom likovi sa lakoćom govore četiri jezika (sasvim normalno u velikom broju zajednica u Ukrajini) i zajednički pronalaze iskren narativni smisao i svrhu za svakog ponaosob.

Među granatama

Sličan roadtrip koncept nudi i ,,My Thoughts Are Silent“ (,,Moi dumki tikhi“), prikazan iste 2019. godine. Dobitnik jedne od ključnih nagrada sa Festivala u Karlovim Varima je stilski već (naizgled) bliži klasičnom mejnstrimu. Komedija-drama koja je posveta svim samohranim majkama postsovjetske ere, na putovanju majke i sina u potrazi za ,,rijetkom pticom“, koja će značiti obezbijeđen posao i budućnost u Kanadi. Sa silnim referencama na filmove Dejvida Linča i muziku benda Radiohead, ova gorko-slatka filmska igra je pogled na Ukrajinu iz očiju pravih antiheroja.

Jedna od tragedija stravičnog konflikta u Ukrajini ovih dana je i to što će izvjesno zakočiti izuzetan kreativni zamah mlađih autora. Prošle godine Irina Cilik zablistala je dokumentarcem ,,The Earth is Blue as an Orange“ – pobjednikom ,,World Cinema“ kategorije Sandens festivala. Njen debi je putovanje ,,u srce tame“, na liniju razgraničenja u Donbasu. Ne da bi dokumento-

,,Firecrosser“ (2011) Mihajla Ilijenka je najluđa istinita ljudska priča za koju ćete iz Ukrajine čuti. Tiče se Ivana Dacenka, sovjetskog oficira koji je, predvodeći više od 200 bojeva sa Nacistima, zaslužio orden heroja Sovjetskog Saveza već 1943. godine. Da bi, u završnici rata, završio kao američki zatvorenik; Sovjeti su ga proglasili mrtvim.

To je tek početak priče: Dacenko u jeku Hladnog rata uspijeva da se ispod radara obje sukobljene strane ,,provuče“ u Kanadu. Da se zaljubi u Indijanku i nakon godina života u rezervatu postane poglavica! Upravo on je taj čuveni ,,Firecrosser“, poglavica za kojeg je znao cijeli Montreal, a da niko nije bio svjestan njegovog sovjetskog i ukrajinskog porijekla. Sve do Iljenkovog filma...

vala ratni sukob, već svjedočila o životu koji tamo opstaje, uprkos svemu.

Sjani meta-dokumentarac nudi i materijal koji je snimila djevojčica Miroslava, lokalna tinejdžerka koja je pružila uvid u svakodnevicu porodice. Oni se igraju, slave rođendane, obožavaju filmove, bindžuju serije, sviraju klavir, odrastaju – sve uz svakodnevnu tutnjavu granatiranja... Savršena ženska priča o tome, kako ,,predriblati“ rat.

Konačno - ,,Feathered Dreams“ (Andrej Rožen, 2012) – prvi ukrajinski film na engleskom jeziku! Sudar sa svim predrasudama, iz perspektive djevojke koja studira medicinu a mašta da postane pjevačica. Omoni Obole u ulozi Šade ostavlja bez daha, stiska za grlo, na čelu crta metu za raketiranje i vodi pravo u najdublje rovove... Da bi upravo tamo otkrila sok života i svega onog što suštinski jeste Ukrajina.

Stojan STAMENIĆ

10

Četvrtak, 3. mart 2022.

OSKARI 2022: Ko će osvojiti priznanja u

CELULOID

ako među nominovanima za Oskare za scenario, kako originalni, tako i adaptirani, nesumnjivo ima primera izvrsnog scenarističko-dramaturškog rada, taj kriterijum ni u kojem slučaju nije presudan. Veću ulogu igra kolektivno mišljenje u okviru institucije kao što je Američka akademija, to jest svojevrsni „odjek u kutiji“ filmske industrije, pre svega američke, ali i globalne.

To grupno mišljenje može ići po dve linije, svojevrsnog podvlačenja i učvršćivanja nagrada onima koji su viđeni da budu veliki pobednici, ili po liniji kalkulacije za kompenzaciju. Treba imati u vidu da se kompenzacija vrši pre prema imenima i prezimenima nego prema naslovima, odnosno prema autorima, pre nego prema samim filmovima.

Računica za Smita

U kategoriji nagrade za originalni scenario situacija je relativno jasna, u smislu da će se borba za „zlatnu statuetu“ voditi između dva filma koja su pritom međusobno sličnija nego što se to na prvi pogled čini.

Zaslužena nominacija među njima otišla je filmu ,,The Worst Person in the World“ Joakima Trira, a po scenariju koji su napisali sam Trir i Eskil Vogt. Scenario je izuzetno kvalitetan, pa čak i inovativan, i to na način koji emulira modernu literaturu, a ostaje više nego dovoljno sinematičan. To je i najkvalitetniji deo ovog filma koji je pored ove kasirao i nominaciju za najbolji međunarodni film.

Kalkulacije mu, ipak, ne idu u prilog. Na premijeri u Kanu je film dobio nagradu za najbolju glumicu (Renate Reinsve), za scenario nije razmatran, a „po difoltu“ je bio nominovan i za Zlatnu palmu. Na Zlatnim globusima je ostao čak i bez nominacija. Kada se na to doda običaj da autori koji stvaraju na jezicima koji nisu engleski često znaju dobiti nominacije za scenarije ili režiju, ali da retko osvajaju nagrade, te da

Sjajan kadar iz ,,Belfast“ Keneta Brane

kaist455.com

I

Najveće šanse za

,,Belfast“ Keneta Brane je u klinču sa Andersonovim ,,Licorice Pizza“ blagi favorit, dok je ,,Power of the Dog“ Džejn Kempion u drugoj konkurenciji već viđeni pobjednik Trir i Vogt ipak nemaju snagu jednog Felinija (ukupno 12 nominacija) ili Bergmana (9), njihove šanse su minimalne.

Sa druge strane, ,,King Richard“ relativno je u ovoj priči sa potpuno drugačijom računicom. Film je osigurao šest nominacija, između ostalih i za najbolji film, ali većina tih nominacija ima nezvanični status „pomoćnih“ sa ciljem da se povećaju šanse u kategoriji u kojoj je to realno: Vilu Smitu u kategoriji najbolje muške uloge. Nije isključeno da ta kampanja svejedno bude neuspešna, te da se bude stvorila neka potreba za kompenzacijom,

ali kategorija originalnog scenarija je suviše velika da bi se koristila kao moneta za potkusurivanje. Što se samog merituma scenarija tiče, on zapravo nije loš, zapravo je sasvim korektan, ali prilično tipski za žanr biografskog filma, a pritom deluje više kao adaptacija (nenapisanog) književnog dela, nego kao zapravo originalni scenario.

Igra u Belfastu

Uljez u kategorijama je „odronfilm“ ,,Don‘t Look Up“ Adama Mekeja, a po scenariju koji je napisao sa Dejvidom Sirotom.

Ovo je Netfliksov film, što mu je u ovoj kategoriji više breme nego preporuka, ali zapravo najveća ironija je to što je uopšte nominovan, jer scenario je zapravo najslabiji deo filma i deluje kao kolekcija skečeva otpalih iz komičarske emisije Saturday Night Live.

S druge strane, Akademija voli Mekeja, budući da isti ima višestruke nominacije i već osvojenog Oskara, i to za scenario za ,,The Big Short“ (2015), što je bio vrhunac njegove kreativnosti. A ,,Don‘t Look Up“ je sam po sebi krš i lom od filma.

Spojnica između dva favorita,

,,Belfast“ Keneta Brane i ,,Licorice Pizza“ Pola Tomasa Andersona bi bila ta da su oba od njih zapravo manje ili više pošteni, nekalkulantski filmovi o odrastanju, da su u njih utkane mnoge reference koje izviru iz autobiografskog iskustva, kao i to da je obojici autora Akademija već neko vreme „dužna“ kipić. Brana pre ,,Belfasta“ učetiri kategorije ima pet nominacija, a da Anderson u tri ima čak osam nominacija, a da ništa od njih nije potvrđeno. Obojica su sa ovim filmom na svoj konto dodali još po tri, i to kao scenaristi, režiseri i producenti (za najbolji film). Obojicu, dakle, Akademija „voli“ dovoljno da ih nominuje, ali ne i da ih zapravo nagradi. Sada se čini da je neizbežno da bar jedan od njih u ovoj kategoriji završi sa Oskarom. Čini se da blagu prevagu odnosi ,,Belfast“. Branin klasičniji pristup u scenariju i režiji, kao i ozbiljniji ton u tematizaciji autorovog odrastanja u Belfastu na početku građanskog rata u Severnoj Irskoj, bolje leže Akademiji nego nešto slobodniji i razigraniji pristup s manje čisto autobiografskih elemenata, te zabavniji ton za koji optira An-

11

Četvrtak, 3. mart 2022.

u kategorijama najboljeg adaptiranog i originalnog scenarija

Branu i Kempion time.com

Benedikt Kamberbač na visini zadatka u ,,The Power of the Dog“

derson. Jaki argumenti su i pozicije Brane i Andersona u industriji, jednog kao „mejnstrim“, a drugog kao „indi“ autora, te ukupan broj nominacija koje su filmovi ove godine osvojili. Ovo se može i „obiti o glavu“ Brani, budući da Anderson ima manje šanse i za najbolji film i za najbolju režiju pored Džejn Kempion i ,,The Power of the Dog“. Šanse: 60:40 u korist ,,Belfast“.

U kategoriji adaptiranog scenarija su stvari daleko jasnije, u smislu da postoji vrlo jasan i izražen favorit, Džejn Kempion s,,The Power of the Dog“ iza koga se krije logika podvlačenja, odnosno akumulacije nagrada u kojem dotični film ima izgleda da „pomete“ sve kategorije u kojima je nominovan, posebno one „glavne“.

Putin i Harkonen

Najjednostavnije bi bilo reći je da je ,,The Power of the Dog“ film u svakom aspektu skrojen za nagrade, sa stabilnim scenarijem, minucioznom režijom, izvrsnim glumačkim ostvarenjima, visokim produkcijskim vrednostima i industriji (do skora) atraktivnim temama potisnute seksualnosti i sadizma jednog nezado-

voljnog muškarca koji on demonstrira prema jednoj ženi i jednom nežnom mladiću. Jedino što bi opet moglo poslužiti kao „uteg“ u kalkulaciji je Netfliksova etiketa, doduše „nalepljena“ posle festivalske premijere i bez ambicija da „sahrani“ bioskopsku distribuciju filma, te razvoj političke situacije koji će možda iziskivati film s jasnom anti-ratnom porukom. Na sreću po Džejn Kempion, najpolitičniji film u konkurenciji adaptiranog je ,,Dune“ (scenario: Deni Vilnev, Erik Rot i Džon Spajts).

Kada smo kod ,,Dune“, ova nominacija je verovatno bila zamišljena kao „utešna“ za izostanak one za režiju ( jedan od kontroverznijih poteza Akademije ove godine), te kao svojevrsno „sidro“ za tehničke kategorije u kojima je ,,Dune“ izraziti favorit.

Pritom je sam scenario jedna relativno pravolinijska adaptacija (prvog toma) kapitalnog dela naučno-fantastične baštine, dakle bez ekstravagantnih poteza koji sugerišu odstupanja i od knjige i od „šprance“, kvalitetan onoliko koliko to može biti, ali ne i impozantan. Kada se tome doda i dosadašnja Akademijina tendencija da ne „kiti“ prve delove

filmskih složenica Oskarima u kreativnim kategorijama, neko bi rekao da su šanse koje Vilnev ima minimalne. Ali, sudbina je rešila da se poigra s nama, pa da nam potezi jednog Vladimira (Putina) jako zaliče na poteze drugog u filmu (Harkonena)...

Čitanje Murakamija

Film po, zanatski gledano, najboljem scenariju među nominovanima je ,,Drive My Car“ Rjusukea Hamagučija koji je sa Takamasom Oeom adaptirao pripovetku Harukija Murakamija. Adaptacija literarnog materijala u filmski je u ovom slučaju primer savršenstva: dramaturški čvrsta kao stena, a u oslanjanju na originalni materijal je odmerena (ne drži ga se slepo), a opet puna poštovanja prema ionako vrhunski adaptibilnom proznom piscu. Šanse za konačni trijumf su, doduše, male, ali nemojmo zaboraviti presedan koji je napravio ,,Parasite“ s onim „čišćenjem“ glavnih kategorija, i to iz pozicije autsajdera.

Sa još manjim šansama bio bi ,,The Lost Daughter“ Megi Džilenhol koja je debitovala kao scenaristkinja i režiserka. U pri-

log njenim šansama ide to što je reč o autorici, ali Akademija nije toliko radodarna prema debitantima. Sa druge strane, nominacija za adaptaciju scenarija zapravo više služi da „usidri“ barem jednu od dve glumačke, Oliviji Kolman za glavnu ulogu, a Džesi Bakli za sporednu.

Drugi „autsajder“, ali nikako loš film u ovoj kategoriji nominovanih je ,,CODA“ Sian Heder po predlošku francusko-belgijskog filma ,,The Bélier Family“ (2014).

Ništa mu u kalkulaciji ne ide u prilog: Akademija rađe nagrađuje adaptacije literarnih dela i novinskih članaka nego „obrade“ filmova, posebno ako ti filmovi nisu baš gromoglasno odjeknuli u anglofonoj štampi, AppleTV je striming servis, ali još nema baš status giganta čije apetite treba zadovoljiti. Tema hendikepa u principu je dovoljna za nominacije, ali ne i za nagrade u kreativnim kategorijama (glumačke su već druga priča), a i jasno je da ,,CODA“ dolazi iz „Sandens-indi“ kvote (Sandens pritom nema kategoriju za scenario, tako da ni „čišćenje“ koji je ,,CODA“ napravila u dostupnima ne pomaže puno kao referenca). Bioskopska distribucija, i to limitirana, već davno je iza nas.

M. STOJILJKOVIĆ ORIGINALNI SCENARIO TREBA DA POBIJEDI: The Worst Person in the World POTENCIJALNO IZNENAĐENJE: Licorice Pizza POBIJEDIĆE: Belfast ADAPTIRANI SCENARIO TREBA DA POBIJEDI: Drive My Car POTENCIJALNO IZNENAĐENJE: Dune POBIJEDIĆE: The Power of the Dog

12

Četvrtak, 3. mart 2022.

SERIJE

alla

h Vikings: Val

Spin-of hit o

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

U

nedostatku ideja posvuda je nastavak, rimejk, spin-of.

Striming platforme oživjele su nekoliko uspavanih ili jenjavajućih projekata, a sada je došao i red na seriju ,,Vikings“.

Odin ili Hrist

Originalna serija je bila prvi pravi pogodak za History Channel i imala je veliku gledanost. Podvizi Ragnara Lotbroka, Bjorna Ajronsajda, Lagerte ili Ajvara su bile poput ,,Game of Thrones“ manjih razmjera. Spin-of završenih ,,Vikinga“ pod nazivom ,,Vikings: Valhalla“ smješten je u vrijeme kada se hrišćanstvo širilo među Vikinzima poput kuge a serija se posebno fokusira na napetosti i sukobe koji proizlaze iz fanatizma.

Ono što je ,,Vikings“ razlikovalo, bila je činjenica da su slijedili viziju kreatora serije Majkla Hersta, koji je napisao svih 90 epizoda, tako da je bila koherentna i predstavljala jedinstven događaj u svijetu serija. Herst je jedini izvršni producent u spin-ofu, ali je seriju kreirao i režirao Džeb Stjuart, koji je napisao serijal o Džonu Meklejnu ,,Die Hard“ (,,Umri muški“), koji nema iskustva sa serijama, što se u ovom projektu i vidi.

Nešto više od godinu od završetka originala i šeste sezone, radnja je smještena sto godina nakon završetka prethodne priče, na početku 11. vijeka, u kojem pratimo avanture nekih od najpoznatijih Vikinga u istoriji, od istraživača Leifa Eriksona (Sem Korlet), do njegove strastvene sestre Frejdis Eriksdoter (Fri-

da Gustavson) i ambicioznog nordijskog princa Haralda Sigurdsona (Leo Suter).

Puno toga se dogodilo otkako su se Vikinzi iskrcali u Englesku.

Pod Danelavom, mnogi su se naselili uz obalu i osnovali sela, gdje su se počeli osjećati kao mještani. Ali, kada je engleski kralj Etelred II (Bosko Hogan) masakrirao Vikinge koji žive u njegovoj zemlji na dan Svetog Brajsa, kralj Knut (Bredli Frigard) podiže vojsku kojom želi osvetiti patnju naroda. Dio ove vojske su hrišćanski Vikinzi Olafa Haraldsona (Johanes Haukur Johaneson), što uzrokuje sukobe s Vikinzima koji nastavljaju poštovati stare bogove.

Kada napetost kulminira u krvavoj prekretnici, kreće epsko putovanje koje će ih odvesti preko mora, od Kategata do Engleske i borbe za slavu i opstanak.

Već viđeno

Gotovo da se ništa nije promijenilo u sto godina, ni Kategat, ni Upsala, ni Engleska. Vrijeme je stalo, osim što se hrišćanska vjera uselila u Vikinge, iz čega serija izvlači sukob. Međutim, kreator smještanjem serije u ovo uzbudljivo vrijeme, gdje se kao i u originalnoj seriji, koriste poznate ličnosti iz vikinških saga, nije nimalo zainteresovan za istorijsku tačnost dešavanja, osim glavnih događaja koje prikazuje, a ponekad čak i njih ,,lažira“.

Ono što mu je važno je da natjera protagoniste da se snalaze u situacijama koje variraju između sapunice, politike i rata, vrlo slično onim u ,,Game of Thrones“, uz prikazivanje nekih aspekata folklora. Herst je bio vrlo privržen realističnom portretisanju tog vremena, dok je Stjuart mnogo

slobodniji u interpretaciji pakujući je u najosnovnijoj mogućoj linearnosti, ne praveći narativne skokove. Ono što je izgubljeno u vremenu koje razdvaja ove dvije serije je osjećaj avanture i istraživanja nepoznatog, jer je svijet otkriven, a ljudi Ragnara Lotbroka više ne postoje.

Priča se nije promijenila, ali jesu likovi koji bi je trebali pokretati.

Dobre priče su usredotočene na likove, a serije im upravo daju prostora da rastu, griješe, lome svoja lica i osvajaju teško izvojevane pobjede. Vikinzi iz serije prije su bili ratnici i putnici, dok ovdje sve što je ostalo je borba.

Serija ne ulazi dublje u predstavljanje likova i bezglavo juri iz akcije u akciju. Usmjerena je na čistu zabavu. Stalni pokušaji osvete se mogu naći nerijetko u nordijskoj mitologiji, međutim ovdje smeta banalno pojednostavljivanje sukoba koje stvaraju Stjuart i njegov tim. Ko je uživao u originalu, ova serija od osam nastavaka gotovo pa da nema šta novo za reći. Sve do gotovo samog kraja, za koji je sačuvala najbolji dio, vjerovatno kako bi se druga sezona mogla povezati s tragičnom sudbinom likova.

Prema kraju, kada se činilo da sve pada u vodu, ona uspijeva pronaći kompaktnost i konačno dati dubinu nekim svojim likovima, između osvajačkih ratova, bratoubilačkih sukoba i strastvenih ljubavi.

Za razliku od ,,Vikinga“ ovdje je bezličnost i u estetici, koja malo iskorištava prekrasne norveške krajolike, koji su snimljeni u Irskoj. Snimljena je na najosnovniji i najfunkcionalniji mogući način, uvijek fokusirana na likove, na gotovo klaustrofobičan način.

U nekoliko trenutaka koji poku-

then24.com

Sve je isto, samo Vikinga nema

šava dati osjećaj veličine, rezultat je nesretna i lako uočljiva upotreba zelenog ekrana.

Nijedan od glavnih likova se ne približava prethodnicima, što vrijedi i za glumce. Oni su solidni i trude se, ali im se uloge čine daleko šabloniziranim nego što je to bio slučaj s ,,Vikinzima“. Leif i Frejdis predstavljaju Vikinge koji još uvijek praktikuju stare načine vjerovanja, dok je Harald pobožni hrišćanin koji nije potpuno zaslijepljen religijom. Zanimljivo vidjeti kako radnja prisiljava obje strane da se razumiju, iako to podrazumijeva suočavanje s nizom dodatnih prepreka koje prije ili kasnije imaju posljedice.

Bez harizme

Ipak, iako su oni dobri likovi, nemaju harizmu, niti izazivaju toliko zanimanja kao Ragnar i Lagerta. Leif je naivni „seoski momak“ zlatnog srca, a Harald empatičan i koji zagovara tole-

Četvrtak, 3. mart 2022.

13

originalnog projekta Majkla Hersta ne donosi ništa novo Prema kraju, kada se činilo da sve pada u vodu, projekat ipak konačno uspijeva da pronađe kompaktnost i pruži dubinu likovima, između osvajačkih ratova, bratoubilačkih sukoba i strastvenih ljubavi

ranciju. Međutim, sporedni tim glumaca od početka pruža mnogo više nijansi. Tako je kralj Knut Bredlija Frigarda bolji od bilo kojeg drugog protagoniste. Drugu stranu medalje pokazuju likovi poput princa Edmunda, koji nas zbog histerične i prenaglašene glume Lujsa Dejvisona podsjeća na Džefrija Barateona.

Sasvim je normalno da serija proizvodi neizbježna poređenja sa prethodnikom, što stvara više sumnji u to da je uopšte bilo potrebe da dođe do nastavka tako uspješnog originala. Ovdje se ne radi o copy-paste slučaju, ali je istina da se tokom gledanja stalno dešava deža-vi. ,,Vikings: Valhalla“ nikada očigledni nije imala namjeru napraviti neki iskorak u odnosu na original, već je njena svrha bila samo doći do šire publike preko Netfliksa, ako je to moguće. A već su odobrene tri sezone sa 24 epizode, koje ako ovako nastave, ne da će dobiti gledaoce, već će ih izgubiti.

Ocjena: 3.3/5

variety.com

Katalog novih, uglavnom neubjedljivih likova

Bredli Frigard u ulozi kralja Knuta prednjači karakterom i izvedbom

14

Četvrtak, 3. mart 2022.

SERIJE

N

ijesu ,,samo“ emancipacija i iskustvo života žene u drugoj polovini 20. vijeka stali u treću sezonu ,,L’amica geniale“ (,,My Brilliant Friend“). Stala je cijela Italija, razapeta između onoga što je bila i što bi nekad, možda, mogla da bude.

To što se junakinje ,,Moje najbolje prijateljice“ u trećoj sezoni adaptacije slavnog serijala romana Elene Ferante sapliću i lome o iste stare prepreke i spoticanja, nikako ne treba doživljavati ili uzeti kao minus seriji. To samo podvlači, u kojoj je mjeri borba žene za ostvarenje, za otkrivanje onog sopstvenog ,,ja“ – sizifovski posao. Rabota u kojoj će, sa tovarom od povreda, često i same sebe saplitati.

Buka ulice

U toj igri, okrutnom plesu života u trećoj sezoni za Lenu (Margerita Macuko) i Lilu (Gaja Điraće), sizifovska strmina biće značajno oštrija; a ulozi značajno podignuti... I to u onoj mjeri, u kojoj to iskustvo roditeljstva može biti.

Dakle, ništa u ,,My Brilliant Friend“ u trećoj sezoni nema neočekivano; i upravo kao takvo je pun pogodak.

Njihovo nezadovoljstvo životnim izborima je ukorijenjeno duboko – toliko, da se u dalekoj i mračnoj dubini ni ne nazire, kuda teče i vijuga gorčina. Kada je Lenu u pitanju, tu više skoro da nema bilo kakve vjere u kolektivni impuls ili bunt – ne, u jednoj od najefektnijih scena treće sezone zateći ćemo je kako bukvalno bježi od buke i meteža sa protesta radnika u svom gradu! A Lilu?

Kada je prvi put zateknemo kao malu, moćnu i opasnu sindikalku – opet će to biti prije impuls bijesa zbog sopstvene nemoći u kovitlacu neostvarenog života, nego li neka borba za opšte dobro.

Ekranizaciju treće knjige serijala (,,Priča o onima koji odlaze i onima koji ostaju“) u režiserskoj stolici preuzeo je Danijele Luketi. Jak adut za svaku od tri sezone ,,My Brilliant Friend“: čak i ako nijeste imali bilo kakav kontakt sa knjigama, vrlo lako ćete ,,provaliti“ da se radi o potpuno preciznoj, uvjerljivoj i dosljednoj adaptaciji knjiga. Tu, naravno, vrhunski posao i dalje obavljaju Macuko i Đirače; njihova neverbalna komunikacija, ili svaka neizgovorena reakcija spram onoga što im svakodnevica servira, su takve da je u tu tišinu zaista lako učitati redove i redove teksta Elene Ferante.

nd e i r F t n a i l l i r Ulozi maksimalno po My B Lila i Lenu na posteru za treću sezonu

Velika šklopocija od života koji nijesu mogle birati, se za Lilu i Lenu sada zaletjela u takvoj brzini da jedva uspijevaju koliko-toliko i dalje da drže volan i čuvaju pravac. Ali, sve to djeluje pomalo zamorno i po istom tragu Lenu i Lila sada su mlade žene u tridesetim; svjesne da imaju sve manje prostora za slobodu životnog izbora.

Iza Lenu je prva objavljena knjiga, tu je i povratak u Napulj i svijest da se svijet u kom je odrasla rapidno mijenja, nagore. Ona ne gaji iluziju da se tu nešto može promijeniti; borila bi se za nekoliko ljudi, a najradije bi opet pobjegla... Prije nego joj, naravno, sam milje svijeta koji je suštinski oblikovao – servira brak. A u braku ostaje sve manje prostora za pisanje... Sve što Lenu, žena koja je već vidjela svijeta u mnogo većoj mjeri nego svi među njenim najbližima, ipak želi – je da od stare drugarice Lile čuje da li joj se njena knjiga dopada. Da li joj je ispravna i iskrena.

A Lilu, sa druge strane, bije (makar na prvu loptu) mnogo realnije i strašnije životne bitke. Pritisnuta dugom nakon razvoda; suočena sa pogledima, maltretiranjem, čak napastvovanjem nekih užasnih muškaraca. A opet jednako ponosna kao nekada – čak i kada je osuđena na posao, bukvalno komadanja mesa golim rukama, u lokalnoj industriji hrane. Prije nego, naravno, krene u neke kolektivne borbe. I prije nego se suoči sa pogledom svoje Lenu... A obje tek treba da postanu majke.

Rivalstvo i zavist

Knjige Elene Ferante su izuzetne, jer junakinje ne glorifikuje i ne pravda. Čini ih realnim osobama sa mnogo strahova, ego zamki, plahovitih, destruktivnih odluka. Koliko god jedna drugu motivisale, činile boljim – uvijek je u pozadini i sjenka malog rivalstva ili razbuktale zavisti. To je tako dobro funkcionisalo već u prvoj sezoni; režiser Luketi nas suštinski vodi na njihov isti napolitanski teren, samo što je ta dinamika sada ispoliranija, sjajnijih i delikatnijih ivica.

Sloboda ili Sizifov

15

Četvrtak, 3. mart 2022.

Glavne glumice se i pored izuzetnog talenta ne snalaze najbolje u ulogama žena u tridesetim

rai.it

a izbora v posao

townandcountrymag.com

odignuti u trećem poglavlju adaptacije slavnih knjiga Elene Ferante

Ključna mana treće sezone je to što emotivno ne uspijeva da publiku uhvati u vrzino kolo kao u prethodne dvije. Više je materijal za racionalno i distancirano opažanje sa strane; serija će vas činiti nevoljnim, gotovo postiđenim voajerima nečije svakodnevne muke. Jedan od razloga za tu distancu je to što se teško oteti utisku da su Điraće i Macuko, koliko god bile dobre, senzitivne i temeljne glumice - ipak premlade za uloge žena u tridesetim.

Drugi razlog zbog čega serija ne uspijeva da u trećoj sezoni publiku očara, ili učini da do kraja ili brinu i osjete svojim ove dvije junakinje – su neki Luketijevi izbori koji se tiču jezika vizuelnog pripovijedanja. Sada je sve drastično oštrije, urgentnije; kontrasti su jači, rezovi brži, krupni planovi prenaglašeni, kamera ,,nervoznija“. Jasno je, velika šklopocija od života koje nijesu mogle birati, se za Lilu i Lenu sada zaletjela u takvoj brzini, da jedva uspijevaju koliko-toliko da i dalje drže volan i čuvaju pravac. Ali, sve to djeluje pomalo zamorno i po istom tragu; utisak je, da je umjesto osam, prava mjera recimo bila šest ili sedam jednočasovnih epizoda u ovoj sezoni.

Naravno, sve je teže objasniti i neke životne izbore koje njih dvije same prave. Konkretno Lenu – koju je roditeljstvo potpuno sputalo u namjeri da završi drugu knjigu. I koja tu, naravno, krivi sve što je vezano za rodni grad, mentalitet i patrijarhat sve siromašnije četvrti u predgrađu. Odatle, srlja u ono najdestruktivnije i za nju realno najpogrešnije – emocionalnu konekciju sa potpuno pogrešnom osobom. A Lila? Od nesuđene sindikalke - do instant preduzetnice iz programerskog

svijeta! Savršena mala libertarijanka po Ajn Rand šablonu...

Razapeta Italija

Najbolji je zato momenat treće sezone onaj u kom postajete svjesni, koliko su skupu cijenu dvije junakinje spremne da plate, da bi konačno mogle da zavise samo od sebe. Mnogo puta ćete se zapitati, koliko je racionalno i realno veliko nezadovoljstvo koje osjećaju u porodici, na poslu, u braku... Ali suštinski, sa debelim je pokrićem – jer je jasno da od samog starta, od rođenja u jednom svijetu sirotinjskog patrijarhata, pravo na slobodu izbora nijesu imale. I to je veliki usud i velika sjenka koja se nadvila nad kompletnom Italijom 20. vijeka; ta nesreća o koju je razapeta, duž kamenite linije, od Alpa do Mediterana...

Macuko i Điraće ovim su se ulogama oprostile od serije; režiser će već za narednu sezonu imati u igri starije glumice, što i sam narativ apsolutno nalaže. Već sada je jasno, i onima koji knjigu nijesu čitali, da za Lenu i Lilo suštinski nema hepienda. Da će teško sačuvati i ono lično, autentično i potpuno svoje; da će teško uspjeti da sačuvaju jedna za drugu... Zato je ,,Moja briljantna prijateljica“ toliko dobra; jer je realna slika emancipacije, koja u srcu zapadne civilizacije, u modernom vremenu, nije mnogo odmakla. A gdje su tu životi? Prolaze, mnogo brže od dugih, pečatnih pogleda ljutnje i krivice, koje jedna drugoj pakuju Lenu i Lila... Tražeći onaj stari dug od osmijeha radosnog i banalnog djetinjstva u prljazi napuljskog predgrađa, što su ga davno jedna drugoj obećale. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

16

Četvrtak, 3. mart 2022.

SERIJE

ous l e v r a M e h T Mrs. Maisel

Amazonova ekskluz

o l a b e r t i b i j o k u Šo privesti kraju

išta ne postoji kao toplina i udobnost doma. U četvrtoj sezoni ,,The Marvelous Mrs. Maisel“, Midž Mejzel (Rejčel Brosnahan) pozajmljuje novac od svekra da otkupi stan koji je dijelila sa mužem Džoelom (Majkl Zegen).

U pitanju je užasna finansijska odluka i nikakva usluga njenom već napetom odnosu sa porodicom, ali Midž to radi jer joj treba utjeha, dok je ostatak njenog života potpuno van kontrole.

Famozna komičarka

Radnja nove sezone počinje odmah nakon eksplozivnog finala treće sezone. Midž je trebalo da nastupi prije Šaja Boldvina (Liroj Meklejn), velike muzičke zvijezde, spremala se da ode sa njim na evropsku turneju. Međutim, Šajev menadžer je u posljednjem trenutku izbacuje sa turneje, zbog toga što je svjesno zamalo otkrila tokom javnog nastupa da je Šaj gej. Midž na početku četvrte sezone nalazimo i bijesnu ili tužnu, ali ne i svjesnu greške koju je napravila kada je razotkrila tajnu poslodavca (i prijatelja), sve radi nekoliko osmijeha. Umjesto toga, ona se drži stava da je najbitnije to što se to dopalo publici i govori menadžerki Suzi da će od sada raditi samo nastupe u kojima je niko i ništa ne sputava na sceni. Tu već vidimo da su stvari ozbiljne.

Ali, da se vratimo na trenutak na početak. Priča počinje ovako: prvu epizodu prve sezone ,,The Marvelous Mrs. Maisel“ prikazao je premijerno 2017. godine Prime Video, kao pilot koji su korisnici Amazona mogli da testiraju, prije nego što su zvanično mogli naručiti i pogledati i cijelu sezonu. Pilot je bio izuzetno zabavan zahvaljujući tvorci-

Sam početak sezone je na trenutke čak i frustrirajuć, jer likovi samo trče po Njujorku, peckaju jedni druge i razgovaraju u krugovima. Zbog toga ćete sebe često uhvatiti kako gledate na sat ili provjeravate notifikacije na telefonu, što je sasvim neoprostivo ma - sjajnom tandemu (i bračnom paru) koji čine Ejmi Šerman-Paladino i Danijel Paladino, koji su do tog trenutka najprepoznatljiviji bili zbog rada na fantastičnoj seriji ,,Gilmore Girls“. ,,The Marvelous Mrs. Maisel“ bio je projekat čiji je narativ pratio beskrajno šarmantnu i duhovitu domaćicu iz pedesetih, koja je polako otkrivala svoj glas kao stand-up komičarka. Mirjam je bila živahna jevrejsko-američka princeza koja je uspjela da sama sebi organizuje savršen život.

Odnosno, život koji se činio savršenim, sve dok joj Džoel nije saopštio da želi razvod. Nakon niza događaja već u prvoj epizodi, Mirjam na vrhuncu izlazi u spavaćici na binu u klubu i već te večeri postaje legenda komedije.

Tačnije, ovaj nastup joj obezbjeđuje šansu za revolucionarni (i trnovit) put ka tome da postane komičarka u Njujorku pedesetih (što je, iako je očigledno, bila velika stvar). Bila je to sjajna komedija puna živopisnih scena i dijaloga i sa heroinom koja je sa ogromnom strašću uspjela da dočara ovu formu umjetnosti.

Trnovit put

Pratile su je druga, solidna, za neke možda još i sjajnija sezona, a onda i treća. Sad, treća je bila pomalo klimava, ali i dovoljno intrigantna i već sposobna da

vas navuče i na emociju, još opasnije teme i fascinantne istorijske ličnosti koje je provlačila, tako da smo joj progledali kroz prste. A onda se dogodila pauza i… Eto nas sada. Četvrta sezona ,,The Marvelous Mrs. Maisel“ svakako mnogo liči na luckastu seriju u koju smo se zaljubili. Tu su i dalje prepoznatljivi inteligentni, brzi dijalozi, omamljujuća moda i šarene boje.

Ali, serija je izgubila prvobitnu svrhu, duhovitost i šarm. Sam početak sezone je na trenutke čak i frustrirajuć za gledanje, jer njeni likovi samo trče po Njujorku, peckaju jedni druge i razgovaraju u krugovima. Zbog toga ćete sebe često uhvatiti kako gledate na sat ili provjeravate notifikacije na telefonu, što je neoprostivo. Zaključak je da je, kao i njena glavna junakinja, ,,The Marvelous Mrs. Maisel“ naišla na težak period…iz koga će, nadamo se, izaći do kraja ove sezone.

Trebalo bi da bude uzbudljivo dok posmatramo ovu mladu ženu kako ostavlja za sobom sve što se od nje očekuje da bi nastavila da radi ono što je ispunjava. I serija je zaista sjajna kad Midž to i radi: kad izvodi nastupe, pomjera granice i dovodi u pitanje stare ideale. To je ona čudesna Mejzel koju volimo da gledamo - duhovita i opaka, i uvijek raspoložena da se bori sa starim

people.com

N

običajima i posljedicama patrijarhata. Ali Midž je, nažalost… i sebična i pomalo razmažena.

Ona nije baš heroj radničke klase kakvog želimo da vidimo na ekranu. Zato nam njene krize nisu uvijek i toliko bliske.

Bez temeljca

Veliki deo privlačnosti ,,The Marvelous Mrs. Maisel“ tokom godina činila je ta fantazija o estetici iz pedesetih i šezdesetih, kao i manjak prihoda dok se usuđuješ da sanjaš i (pazi sad) još i juriš za snom!

Ali, bez jakih temeljaca iz prethodnih sezona (kao što su razvod, ljetovanje s roditeljima, Šaj Bol-

17

Četvrtak, 3. mart 2022.

ziva u četvrtoj instalaciji izgubila prvobitnu svrhu, duhovitost i šarm

dvin), plitka konstrukcija serije postaje vidljiva i uz to, jako neprijatna. Četvrtu sezonu i dalje čine sjajni glumci i još sjajniji autfiti (znam - zvuči nemoguće), ali mora da postoji i suština koja odgovara stilu. Glumci, među kojima Brosnahan i dalje briljira, nastavljaju da pružaju sve od sebe kako bi serija zablistala, ali stvar je u tome što su se u međuvremenu stvari u našem svijetu promijenile. Gledaoci su pregoreni, nemirni i opravdano cinični. Treba nam mnogo više od pastelne odjeće i povremenog zicera da bi nam se tvorci serije dodvorili.

Sad, Amazon je najavio već pred premijeru četvrte da se snima i

peta sezona, koja će ujedno biti i posljednja, i lagali bi kad bi rekli da nas to ne raduje. Da, biće jako zanimljivo ispratiti do kraja putovanje čudesne gospođe Mejzel, žene koja se suočila sa mizoginijom koju je morala da prođe svaka komičarka i sa problemima sa kojima se mnoge srijeću i danas. Ipak, znate ono malo crveno svjetlo smješteno u nekom ćošku u klubu, koje služi da komičarima da do znanja da je njihov set završen? Lijepo je vidjeti da su ga i tvorci primijetili i shvatili da je vrijeme da privode stvari kraju.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.1/5

thetimes.co.uk

Rejčel Broshanan zablista isključivo na sceni stend-ap komičarke u četvrtoj sezoni

Neuvjerljivi likovi i radnja koja ne uspijeva da animira publiku

18

Četvrtak, 3. mart 2022.

PREPORUKA

Lidija Ivanović, izvršna direktorica

OkTA centra za psihološko savjetovanje

Zgrabi FILM Film za zgrabiti je „Soul“ (Pit Dokter, Kemp Puers, 2020), bez obzira koliko godina imate. To je jedno od onih ostvarenja o kojima razmišljate danima. „Duša“ je prije svega budilnik za odrasle. Na predivan način podsjeća nas da smo više od onoga što smo zacrtali kao uspjeh. Da naši ciljevi i postignuća često zapetljaju fine niti života i izgubimo one trenutke koji se zapravo pamte. Da je život iskra, a ne etiketa. Da treba živjeti sada i ovdje. Da treba da osluškujemo, mirišemo, vidimo i osjećamo taj čudesni svijet koji nas okružuje. Da vidimo sebe, da vidimo jedni druge, da budemo budni!

Drugi film je „Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019), satirična kritika kapitalizma koji razbuđuje, ali na drugačiji način.

Prikazuje sunovrat dostojanstva čovjeka u vremenu kada je sve na prodaju. Na naizgled zabavan, ali podmuklo uznemirujući način, svjedočimo transformaciji borbe za egzistenciju. Od nekadašnjeg gotovo herojskog siromaštva do parazita društva. Za one koji vole dokumentarce, jedan koji ne mogu da zaboravim je „Welcome to Sodom“.

TV Televiziju zaobilazim. Najviše vremena zapravo provodim čitajući, a za zgrabiti sam izdvojila „O sebi“ Irvina Jaloma, najboljeg pisca među psihoterapeutima. Ako hoćete da pročitate jednu njegovu knjigu, neka to bude ova. To je priča o životu - inspirativna, iskrena, topla, na trenutke intrigantna.

Dado Ljaljević

Iskra, a ne etiketa

Druga knjiga je „Kada tijelo kaže ne“ dr Gabora Matea alarm za „zapadnog čovjeka“.

Istinite dirljive priče koje nedvosmisleno povezuju izloženost stresnim situacijama sa nastankom brojnih bolesti kao što su rak dojke, rak prostate, MS i mnoge druge, čak i Alchajmerove bolesti. Kada tijelo kaže ne, poziva da ne odvajamo tijelo i psihu.

Zgrabite i „Katarinu Malu i Veliku“ naše spisateljice Olje Raičević i počećete da koračate Bulevarom Lenjina, pa preko Blažovog mosta, sa

Lidija Ivanović: Film ,,Soul“ savršen budilnik za odrasle

našim ,,Normalnim ljudima“ (,,Normal People“).

MUZIKA Što se muzike tiče, moja velika preporuka je Jan Blomkuvist, koji mi paše godinama. Čovjek-umjetnik, duh Berlina koji mogu da imam kad god poželim.

Ako već niste, zgrabite fenomenalni nastup sa Super bola i plešite u ritmu dobrih provoda.

Nekad mi jednostavno prijaju zvuci prirode, tako da često moj izbor budu remiksi od više sati opuštajuće muzike.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Nekada zaobiđem filmove ili serije za koje dobijem preporuku, a ne ugode mi se u datom momentu, što ne znači da su bili zaista loši.

Jednostavno, nije bilo „naše“ vrijeme.

U kontinuitetu zaobilazim najveći dio televizijskog programa jer više volim da provodim vrijeme na druge načine.

P

M

a rr

otpuna, besramna nostalgija. Avril Lavinj možda ne izgleda, ali u 2022. zvuči bukvalno i preslikano kao 2002. godine. To je sva poenta albuma ,,Love Sux“.

Kao šmir-papir oštre distorzije, svedeni trashy bubnjevi i raspištoljena Avril – ma, sve kao u zamahu najslađe tinejdž pop-pank ere. Zbog toga je ,,Love Sux“ najbolji album Kanađanke u posljednjih deceniju i po (recimo, od ,,The Best Damn Thing“ iz 2007. godine). Prosto, odlučila je da konačno digne ruke od silnih grandži eksperimenata, i da se vrati na teritoriju puke, zašećerene zabave koja ju je proslavila.

Problem je, naravno, to što sada ima 37 godina; što, jednostavno, teško može da proda rimu poput ,,castle“ i ,,asshole“ na ,,Deja Vu“ singlu – a da ne zakolutate očima. Šteta, jer na početku, eksplozivnoj ,,Cannonball“, koja čak zvuči moderno u hiperpop maniru – album ,,Love Sux“ djeluje obećavajuće.

Johnny

Av r il

g Lavi

19

Pop-pank princeza u staroj formi

Infantilna regresija Problem je to što Avril sada ima 37 godina; što, jednostavno, na albumu ,,Love Sux“ teško može da proda rimu poput ,,castle“ i ,,asshole“ na ,,Deja Vu“ singlu, a da ne zakolutate očima Najbolji momenat ploče je singl ,,Bite Me“, jer na njemu konačno govori o realnim životnim problemima (odrasle) žene – vrlo efektno i cinično o bivšem partneru koji je nakon raskida i razvoda odlučio da iskulira sve obavezne. Jasno je da se radi o Čadu Krogeru, izvikanom frontmenu benda Nickelback.

Ta pjesma ,,Bite Me“ i uvodna ,,Cannonball“ su, energijom, dovoljne da opravdamo ovu infantilnu regresiju u koju je Lavinj upala. A da ova injekcija nostalgije djeluje, makar na mahove, katarzično a ne isprazno.

S. S.

independent.co.uk

d ž ubo ks

ne

Četvrtak, 3. mart 2022.

Avril na omotu albuma

Ocjena: 57/100

Bivši gitarista Smitsa ponovo stvara uzbudljivu muziku

Rok kao bandži skok

nme.com

Rok koji stari mančesterski roker plasira na albumu ,,Fever Dreams Pts 1-4“ savršeno lako se plasira visoko na mejnstrim listama. Ima tu divnog inata, u potrebi da muzika odjekne dalje od rivalstva i svađe sa Morisijem

Slavni mančesterski roker potpuno spokojan na omotu ploče

T

aman spram vremena (post)pandemije: nikada ne možete znati što vas čeka. Toliko je nepredvidiv, opominjuć, pametno skockan album ,,Fever Dreams Pts 1-4“. I kako samo uzbudljivu solo karijeru ima Džoni Mar, gitarista velikog mančesterskog benda The Smiths!

Ono što je u dugoj deceniji stvaranja, u četiri albuma, Džoni Mar izgradio je potpuno svježa relevantnost. Rok koji on stvara se savršeno lako plasira visoko na britanskim i kontinentalnim mejnstrim listama. Ima tu nekog divnog inata – u toj potrebi, da njegova muzika odjekne dalje od odjeka gorkog rivalstva i javne svađe sa Morisijem, kultnim likom i prznicom vaskolike alternative i naravno frontmenom Smitsa. Bend ne postoji lijepe tri decenije, a u 2022. Morisi je, zamislite, od Mara javno tražio da ga ne pominje u intervjuima.

Sve to je manje bitno od svega što je spakovano na ploči ,,Fever Dreams Pts 1-4“. Tu blista pop-noar osamdesetih, atmosferični ambijentalni horizonti se pružaju do dalekih obala; oštri elektronski udari sintisajzera su uzbudljivi poput bandži skokova – a sve to da bi danki-fanki radost uspjela da vas vine u neistražene visine. Mar je uz to vrlo moderan kada su teme koje istražuje u pitanju; preispitivanje, introspekcija, potreba za pripadanjem, istrajnost, sve je stalo u pjesmu ,,Hideway Girl“ koja je svojevrstan epicentar albuma. Razlivajući se u strašnim rukavcima psihodeličnog got metala! Kada nakon toga uslijedi eho psihodeličnog popa u pjesmi ,,Counter-Clock World“, shvatićete koliko se stvarajući muziku, Džoni Mar ludo zabavlja.

S. S.

Ocjena: 79/100

film

33 OBRTAJA

Springstin sva vreme Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Baš me sramota ovog klišea, ali konj u filmu Tarkovskog „Andrei Rublev“ (1966).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Definitivno bi to bili Alen, Riči i Skorseze. Izvela bih ih u njujorški džez klub „Birdland“ na Tajms skveru i pili bismo (ili bar ja) crnu „malvaziju“, uz tamnu čokoladu. Prefinjeno i dekadentno u isto vrijeme. Ne bi ih puštala kući dok ne svane.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zamišljam ga kako se lomata i kliza stazom koja, obalom Crnojevića rijeke, vodi do Obodske pećine. Na osamdeset u hladu, pije mlako pivo i psuje na sav glas.

mu

ika

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Šta će biti s kućom?“ / „Zapaliću je!“ Šta će biti s kućom Topalovića, koja se nalazi na beogradskom Kosančićevom vencu i predstavlja ruglo tog dijela grada sam Bog zna. Pravni nasljednici kuće, mislim, još nisu utvrđeni, te Beograđani s pravom kažu da se potpuno uklapa u porodični biznis Topalovića.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Denis napast, koji će za generacije čitalaca i gledalaca zauvijek ostati petogodišnjak, ali je, zapravo, napunio 70 godina. Henri Kečam, tvorac stripa o Denisu, njegovu globalnu popularnost je objasnio šalom: „Svuda na Zemljinoj kugli petogodišnjaci će uvijek biti isti: preveliki za igračke i premali za školu, a ne možete ih tući, niti staviti u zatvor“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Mislim da je to bio „Flashdance“ (Adrijan Lin, 1983). U svoju odbranu mogu da navedem da je u pitanju bio grupni odlazak sa drugaricama, te je akcenat više bio na samom odlasku u bioskop, a manje na filmu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996) i jazzy „Midnight in Paris“. Iako na prvi pogled nespojivo, tako ja.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Australiju, nakon filma „Untill the end of the World“ (Vim Venders, 1991) fantastične transkontinentalne odiseje modernog doba. Muzička kulisa (U2, R. E. M.) sjajna.

z

Film koji Vas čini srećnom? „Manhattan“ (Vudi Alen, 1979) najčuvenijeg filmskog pjesnika Njujorka. Volim i njegove novije radove, posebno „Midnight in Paris“ (2011) i „Cafe Society“ (2016), ali samo je u starim filmovima sve vizije, iluzije i emocije bez imalo ustručavanja iznosio na platno i pozivao nas da temeljno preispitamo sebe i licemjerje koje često ispoljavamo u svakodnevnom životu, a nekada i samima sebi odbijamo da ga priznamo. Oduvijek mi je bilo fascinantno kako je takav pesimista, neurotičar i cinik, koji se o životu izražavao uglavnom riječima poput „nesreća“, „usamljenost“, „patnja“ i „besmisao“, izgradio tako uspješnu i dugu karijeru vrhunskog komičara.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Mnogi filmovi su me razočarali i smorili, ali ne do te mjere.

Kad zaprijeti takva opasnost, bataljujem bez odlaganja, tako da ne dozvoljavam da se negativne emocije rasplamsaju.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nisam, koliko me sjećanje služi, imala takvih iskustava.

Ni filmove ni serije ne gledam stihijski i uvijek se dobro informišem prije nego se smjestim ispred ekrana, tako da film rijetko završavam sa znakom pitanja iznad glave.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Ekranizacija mog prvog romana „Jana, samo privremeno u Bloku 9“ bi baš razgalila moje srce.

Omiljeni filmski rivali?

- Pitanje me je momentalno asociralo na Roberta Dauni Džuniora i fantastičnu scenu tuče u filmu „Sherlock Holmes“ (Gaj Riči, 2009). Kako neko reče, svi smo, zahvaljujući toj sceni, naučili riječ „discombobulate“ :). Primjer pametno isplanirane i perfektno izvedene radnje, sa sve posljedicama i prognozom.

Sonja Ražnatović, spisateljica

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „She’s a Rainbow“, The Roling Stones. Objašnjenje nepotrebno. Familija. Prije i poslije svega.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Dani California“, RHCP, „My Sharona“, The Knack, „Sheena Is a Punk Rocker, Ramonesa, a pjesmu „Ena“ od Haustora toliko volim da sam kćerki dala ime po njoj.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Cedar Wood“, U2. Uz taj muzički background sve je podnošljivije.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Đule iz Van Goga. Nije da baš ne mogu da ga smislim, ali definitivno je tu previše šminke a premalo rokenrola.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Modern Love“, Bouvi. Stavila bih kratku blond periku i našminkala se kao Zigi Stardast. Iako to nije ta era.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Springstina. On je moj muzički čovjek za sva vremena.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Sinatrin „My Way“, ali u pank interpretaciji Šejna Makgauana. Zvuči slobodnije, drskije, ličnije.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Uh, toliko ih je... Džoi Ramon, Bouvi, Stramer, Kobejn, Hačins, Kornel... Sve su to bili zaista veliki, i sad već očigledno, nenadoknadivi gubici.

Hendriksa ne navodim jer sam tada imala manje od godinu.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Sve iz opusa otužno slatkog Džon Bon Džovija.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Springstin, Bouvi, Stonsi, Ramonsi. I Blondi.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Definitivno ima solidne šanse.

n za ena

21 Privatna arhiva

Četvrtak, 3. mart 2022.

Sonja Ražnatović: Kćerki dala ime po Haustorovoj pjesmi ,,Ena“

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- To mogla biti „Mrs. America“ o feministkinjama drugog talasa, mada je još nisam odgledala. Čitala sam da je Glorija Stajnem izjavila da je serija činjenično i istorijski „beznadežno pogrešna“, ali sam sigurna da me Kejt Blančet kao Filis Šlafli, savršena američka domaćica, neće razočarati.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Grlom u jagode“ ili kako je Bane Bumbar „postao čovek“.

Divno vrijeme!

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Halston“. Juan Mekgregor je perfektno, mnogi kažu u ulozi svog života, dočarao uspon i sunovrat prvog američkog selebriti modnog dizajnera.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Marvelous Mrs. Maisel“. Prve epizode u prvoj sezoni odlične, likovi ludi, dijalozi duhoviti, a onda se sve prosulo.

Druga sezona dosadna, batalila sam na samom početku.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „The Queen’s Gambit“. Početak izvanredan, potencijal ogroman, a završetak tipično američki, sladunjav i nerealan.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Stan Keri Bredšo na Donjem

Menhetnu, „Sex and the City“. Šalim se, crno-bijelu haljinu Bet Harmon iz „The Queen’s Gambit“.

Najdraži par iz serije?

- Gregori Haus i Liza Kadi.

Drag, mada loš par. Toliko loš da je zbog njihove veze Gregori postao gori doktor, a „House M. D.“ gori šou.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Gloria Stajnem u „Mrs. America“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, naravno. Uvijek na strani maleroznih i smotanih.

M. ČAVIĆ

P

odjele u društvu odražavaju se i na umjetnost, pa često na literarnim večerima možemo čuti da se književnost dijeli na žensku i mušku, odnosno muško i žensko „pismo“.

Protiv takvih konstatacija protestuje i piše Sonja Ražnatović. Nedavno joj je za roman „Exit: Restart“, koji čine tri različite priče, koje - kada se slože puzle, ipak imaju zajedničku nit, pripala nagrada „Štefica Cvek“. Na putu ka preispitivanju sebe, drugih, okoline, trčeći za slobodom,

uvijek je pratila muzika.

Njen život i knjige bez te male-velike „prijateljice“ ne bi bili isti. Upravo to nam je potvrdila u „Obrtajima“.

Dane provodi u trci za obavezama na poslu (naša gošća je inženjerka), kod kuće, a naviknuta na multitasking, vrijedno radi na novom rukopisu.

Ukoliko prije čitanja Sonjinog romana želite da otkrijete koji je muzičar inspirisao da napiše rokenrol priču, uz čašu „malvazije“, krenite ka baru zvanom „33“.

22

Četvrtak, 3. mart 2022.

kalendar

Urnebesno Donerovo ,,Smrtonosno oružje“ sa n

comicartfans.com

Gibson i Glover savršeni partneri na ludom policijskom zadatku

Najbolji kauboji među policajcima

23

Četvrtak, 3. mart 2022.

neodoljivim Denijem Gloverom i Melom Gibsonom slavi 35. rođendan

O

čajnik sa šansom da se izvuče iz živog pijeska sopstvene krivice i stameni pravednik na putu da izgubi najčvršći životni temelj. Bilo je potrebno dva sata da Mel Gibson i Deni Glover prvi put zajednički prođu kroz scenario – pa da režiser Ričard Doner povjeruje u film. Da je ,,Smrtonosno oružje“ (,,Lethal Weapon“, 1987) mnogo više od onog što piše u tekstu.

Pronalazili su aluzije, štosne i suptilne nagovještaje, tamo gdje ih niko nije vidio. Smjeh i bljesak duhovitosti u redovima teksta koje je Doner do tad pretrčavao... Suze, stisak u grlu tamo gdje ih scenarista Šejn Blek nije ni slutio; i bitnije od svega, pronašli su savršenu konekciju.

Urbani vestern Gibson i Glover, sposobni i takvi, da jednu mračnu priču ,,urbanog vesterna“, koja je trebala da bude samo nešto kao ,,Prljavi Hari“ (,,Dirty Harry“, Don Sigel, 1971) osamdesetih - učine realno autentičnom.

Oživljenom, dahom skoro urnebesne, granično apsurdne duhovitosti. Servirano još uz tanak sloj sjete muškarca, svjesnog da je za sve velike promašaje sam kriv... Eto, to je otprilike bio recept za ,,Smrtonosno oružje“; iskovano u svega dva sata prvog susreta Gibsona i Glovera.

Kako je samo direktorka kastinga Merion Doerti likovala zbog odluke da za glavnu ulogu elegantno iskuliraju Brusa Vilisa, koji je bio prvi pik; pa da je proslijede Melu Gibsonu!

Gibson je narednik u odjeljenju narkotika policije Los Anđelesa; njegov lik Martin Rigs bivši je vojnik specijalne jedinice - i brat-bratu najnesrećniji čovjek na svijetu. Svijet mu se srušio nakon suprugine smrti; on je plahovit, bezmalo nasilan i dozlaboga suicidalan. S tim što mu, naravno, nadređeni u policiji uopšte ne vjeruju da se bori sa bilo kakvom psihozom – zamislite, oni su ubijeđeni da Rigs samo želi potvrdu ljekara da bi otišao u penziju. Zato ga dodjeljuju još jednom veteranu rata, nesalomivom Rodžeru

I tri i po decenije od premijere 6. marta 1987. godine, film savršeno funkcioniše, jer je tako lako navijati za ta dva partnera na policijskom zadatku. Ništa lakše nego vjerovati u njihov tim i osjetiti se dijelom tog damara; te životne muke i tog hoda po žici jednog pokvarenog, skoro besmislenog svijeta i života Murtou (Glover), naredniku odjeljenja za ubistva – za zajedničku istragu slučaja. Naravno ni da Murto ne vjeruje, kapi jedne da sa Rigsom nešto nije u redu. Naravno da će na terenu istrage slučaja morati da nauče skupe lekcije, da bi jedan drugom vjerovali.

To je, otprilike, postavka igre za laganu, skoro urnebesnu akciju koja će postati smjernica i šablon po kom će grabiti svi akcioni hitovi sa kraja osamdesetih i tokom devedesetih! ,,Kvaka“ sa filmom je, naravno to što se radi o običnim, jednostavnim, svakodnevnim ljudima iz komšiluka koji nikako da rastjeraju sopstvene demone. I koji nikako da uhvate zeru realne životne ostvarenosti. Obojica su pod dubokom sjenkom ožiljaka Vijetnamskog rata; za Rigsa, nakon ženine smrti, istraga će postati žestoko lična kad shvati da se radi o nizu ubistava mladih žena. Pa tek onda kad shvate da su u kovitlacu igre jedne paravojne jedinice, upravo iz Vijetnamskog rata.

Za Murtoa, ulog će naravno postati mnogo veći, onda kad mu slučaj i sva ta zavjera zakucaju pred vrata sopstvenog doma. ,,Smrtonosno oružje“, i tri i po decenije od premijere 6. marta 1987. godine, funkcioniše savršeno, jer je tako lako navijati za ta dva partnera na policijskom zadatku. Ništa lakše nego vjerovati u njihov tim i osjetiti se dijelom tog njihovog damara; te životne muke i tog hoda po žici jednog pokvarenog, skoro besmislenog svijeta i života.

Recept za akciju Takav film može sebi da dozvoli i da se bezobrazno primakne ivici potpunog apsurda onda kad je na terenu ,,ozbiljne“ akcije. Jer ga iznad svakog ambisa i propadanja u banalnu i konfekcijsku akciju, prosto nosi energija; prije svega ta

luda hemija Gibsona i Glovera.

Sa njima dvojicom ,,na terenu“, režiser Doner uspijeva da barata tako dobro, da kao nikad u karijeri izbjegne sve kore od banane sopstvene autorske nedovršenosti. Toliko vrtoglavo brze akcije, bučnih i bljeskovitih eksplozija, bezobrazno forsiranih krupnih kadrova – i sve funkcioniše, upravo zato jer je pretjerano! Jer je sve u inat bezubom, bezukusnom životu, jer je posveta prijateljstvu koje je procvjetalo na mjestu na kom ga niko u Americi, posebno modernoj, ne bi očekivao...

Zato je za ,,Smrtonosno oružje“ lako bilo reći, da je sublimiralo sve što akcioni film treba da bude; da je zato spasilo i usmjerilo sam žanr, u jednom delikatnom momentu bezbrižne, reganovske Amerike, koja je zaista vjerovala da će joj djeca živjeti u jednom boljem svijetu.

Ovaj film o savršenim drugarčinama je zato, umjesto u red policijskih akcija ili trilera, lakše svrstati u jednu kategoriju filmskog ozarja duha; kojoj, recimo, pripada Spilbergov ,,Raiders of the Lost Ark“ (1981) – prvi iz neodoljivog ,,Indijana Džons“ serijela. I zato bi ispravno bilo reći da je ,,Smrtonosno oružje“ više avantura nego akcija. Film tokom koga bi se u bioskopu, sa nekom vama važnom osobom, grabili za drhtave ruke i znojave dlanove svakih nekoliko minuta; a zatim, u akcionom rolerkosteru, hvatali za neke osmijehe od uha do uha.

Tri i po decenije od premijere, za ,,Smrtonosno oružje“ je lako reći da je jedan od rijetkih laganih filmova koji vas čuvaju maksimalno budne i naelektrisane od početka do kraja. Režiser Glover je zato, u kratkom periodu postao instant američki superstar; a suštinski je samo podvukao ono što je Amerikancima i svakom pristojnom akcionom filmu najdragocjenije, a

to je porodica. Ona koju sami i svjesno biramo, naravno.

U gravitacionom centru filma upravo je zbog tog jakog utemeljenja u totemu američke porodice – Glover. Tip koji je toliko ostvaren i dokazan u policijskoj struci, da ga zaista najviše u životu brinu sve primjetnije sijede u ogledalu. Lik koji efikasno izbjegava sve nepotrebne pogrešne korake – prije nego mu sve ono pogrešno u Americi zakuca na vrata. Gibsonov lik je tu naravno savršena protivteža; slika i prilika onog što bi Gloverov policajac-kauboj mogao postati, ako stvari zaista pođu po zlu.

Perfektna sinergija Film još uspijeva da finišira sa jednim od najbolje serviranih iznenađenja i obrta u mejnstrim akcijama do tada. A sama akcija gotovo nadrealna – i ipak ne takva da zasjeni ili nadvisi ludu energiju koja isijava iz sinergije Gibsona i Glovera. Ta gotovo ekscentrična dinamika likova koji su potpuno i konačno oslobođeni svih kočnica, onda kada su jedan pored drugog. I samo takvi su, naravno, sposobni da nadigraju sve mračne lavirinte nasilja i dekadencije na ulicama kalifornijske noći.

Tu negdje je i odgovor na pitanje, što je zaista suštinsko ,,Smrtonosno oružje“, o kojem je Ričard Doner želio govoriti u svom najšarmantnijem filmu. I zbog čega sve te silne filmske akcije, koje su uslijedile po šablonu ,,Smrtonosnog oružja“, sada tako efikasno okupiraju prostor filmske, najčešće praznične nostalgije. Jer pripadaju dijelu one neuhvatljive energije, luckaste i banalne koreografije tijela i oružja – koja grabi gorivo skoro isključivo iz sfere najčistijeg odrastanja. Tamo gdje može biti i to, da dva policajca poraze sve ono, što u Americi i u svijetu odraslih ne valja.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 3. mart 2022.

Pola vijeka od pre

kalendar

T

ri godine prije nego će zacementirati poziciju u Holivudu i početi da piše imaginarnu knjigu filmskih pravila, Frensis Ford Kopola stigao je na filmsku scenu sa čudnjikavim filmom „The Rain People“ (1969). Iako je ova putujuća drama brzo zaboravljena, anagažovanjem Džejmsa Kana i Roberta Duvala, Kopola je nesvjesno otvorio nova filmska vrata.

Iako je Oskarom već bio nagrađen u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija za fenomenalni „Patton“ Franklina Dž. Šafnera, Kopola je postao „glavno holivudsko jelo“ tek 1972. godine, kada je na filmskom platnu bljesnula njegova adaptacija bestselera Marija Puza ,,Kum“ („The Godfather“).

Pauze za ručak

Ni Marlon Brando, ni Al Paćino ni Džejms Kan nijesu bili prvi izbor. Štoviše, za ulogu Sonija testiran je Robert de Niro, koji će se na koncu pojaviti u nastavku. A da je Kopola bio u pravu što insistira na ovoj ekipi, bilo je jasno već u prvim „familijarnim“ scenama Brando bude Vito Korleone, a da dvojac iz Kopolinog prethodnog komada, Kan i Duval, zauzmu ključne sporedne role.

Dok sada ne možemo ni zamisliti da bi brod „Kuma“ plovio bez kapetana Kopole, producenti, sa manje poznatim Alnews18.com

Dok je Puzov roman bio revolucionaran, posebno u kontekstu „uloge jezika“, Kopolin scenario, napisan u saradnji sa piscem, otišao je korak dalje u razvoju fabule o fiktivnoj mafiji, porodici Korleone, sa patrijahalnim Vitom na čelu, koja je specifično predstavila jedan ogoljeni portret borbe sicilijanske porodice da u poslijeratnoj Americi ostane na vrhu korupcijskih igara.

Efektnost ovakvih fabula zavisi od mnogih elemenata, a za većinu je Kopola bio sasvim spreman. To je posebno vidljivo u režiserovoj borbi da Marlon

Nježnost i nasilje američke porodice

Kultna scena sa pomorandžom za oproštaj Vita Korleona (Brando)

bertom S. Rudijem na čelu, i te kako su mogli. Kuća Paramaunt nije bila zadovoljna načinom na koji je Kopola pristupio fabuli, a šuškanja da će biti uklonjen iz projekta bila su sve češća. Pored Kopole, treslo se i drugim izabranicima kastinga.

Ni Brando, ni Al Paćino ni Kan nijesu bili prvi izbor. Štoviše, za ulogu Sonija testiran je Robert de Niro, koji će se na koncu pojaviti u nastavku. A da je Kopola bio u pravu što insistira na ovoj ekipi, bilo je jasno već u prvim „familijarnim“ scenama, koje su rezultat autorovog forsiranja da glumačka ekipa iza kamere mora provesti „pauze za ručak“ za istim stolom.

Jedna od najčešćih kafanskih svađa za stolom za kojim sjede filmofili je to, koji „Kum“ je bolji – I da li se Kopola sa „jedinicom“ zagrijavao, da bi „dvojka“, nedvosmisleno, bila jedan od

Četvrtak, 3. mart 2022.

25

emijere kultnog „Kuma“ Frensisa Forda Kopole I dok je mnogima sedamdesetih ovo izgledalo kao Brandov marketinški trik, Sašin je u jednom od intervjua objasnila da je veliki glumac ovaj potez temeljno isplanirao. Samo tridesetak minuta prije nego će se proglasiti pobjednik u ovoj kategoriji, simpatična Sašin čekala je Branda da završi kucanje govora na čak osam strana. Kada je stigla na ceremoniju, producent Hauard Koh dočekao je vrlo brzo, objasnivši da neće imati priliku da pročita tako dug govor i da će biti uklonjena sa stejdža nakon 60 sekundi. I dok je za vrlo kratko vrijeme u bekstejdžu, nakon odbijanja nagrade u ime Branda, morala istrpiti različita negativna ,,šuškanja“, misiju je uprkos svemu završila uspješno.

Čuvena ekipa ,,Kuma“ sa Paćinom i Brandom na čelu

escapistmagazine.com

Unuk i pomorandža

prvih pretendenata za titulu najboljeg američkog filma? Ili su pak ova dva ostvarenja neuporediva i njihov kvalitet se isključivo treba posmatrati pojedinačno, i krajnje nenavijački?

I dok je „dvojka“, snimljena dvije godine kasnije, znatno ambicioznija (i skuplja), čini se kao da bez „jedinice“ Kopola ne bi mogao da uživa u dezertu.

Ukus kontroverze

I to je posebno važno ako uzmemo u obzir Marlona Branda i njegov fenomenalni Korleone šmek, koji je olakšao Robertu de Niru da u „dvojci“ sa lakoćom odigra mladog Vita (i dobije Oskara). Ali i Al Paćinu, koji je bio spreman da nastavi, ali i reguliše odredjene elemente fabule, i učini narativ zanimljivijim i fluidnijim.

Ako ostavimo po strani glumački doprinos, važno je istaći da je Kopola za oba filma isko-

ristio nenadmašan talenat američkog fotografa Gordona Vilisa, koji je takođe, u međuvremenu, postao simbol kontroverze koja se vrti oko dva,,The Godfather“ filma. Dok je Vilis sasvim neosnovano „isključen“ iz nominacija Američke akademije nauka i umjetnosti za fotografiju prva dva Kopolina djela (usljed navodnog animoziteta prema Holivudu) – dobio je nominaciju za najslabiji, treći dio trilogije.

Očekivalo se da na 45. dodjeli Oskara neće biti velikih iznenađenja i da će Kopolin vanvremenski film trijumfovati u svim ,,logičnim“ kategorijama. ,,Kum“ je ipak proglašen pobjednikom u tri od devet – za najbolju mušku ulogu, najbolji adaptirani scenario i očekivano u kategoriji najboljeg filma.

Dok su rješenja za dobar dio kategorija jasna, poput zvuka i

kostima, trijumf popularnog ostvarenja Boba Fosa ,,Cabaret“ u kategoriji montaže i sporedne muške uloge, a posebno režije, sasvim je neosnovan.

Da se kontroverzna noć ne završi samo na tome, pobrinuo se dobitnik Oskara u glavnoj muškoj ulozi, Marlon Brando, koji ne samo da nije došao na ceremoniju, već je zlatnu statuu odbio. I to sasvim u njegovom stilu – na podijum je izašla Sačin Litlfeder, glumica i borkinja za prava američkih starosjedilaca, koja je Rodžeru Muru, prezenteru za ovu nagradu, sasvim jasno dala do znanja da nije došla po zlatnu statutu, mah a j u ć i b i j e l i m p a p i ro m .

Prenoseći izvinjenje Branda koji ne može da prihvati nagradu „usljed lošeg tretmana prema starosjediocima u Americi“, Sašin je dobila i aplauz i kontekstualno zviždanje.

Jezik, mizanscene i replike čine „The Godfather“ dezertom koji je Kopola dugo čekao. Iako su neke improvizovane, poput „Leave the gun, take the cannoli“, tokom posljednjih pet decenija film je apsolutni pobjednik na listi filmskih sinonima za krimi-drame. Mnogi su očekivali da će Kopola na pitanje koja mu je omiljena scena koju je spakovao, biti neka od violentnijih i šokantnijih (čitaj: konjska glava u krevetu, koja je bila prava!).

Režiser je na oduševljenje onih koji su tražili simboliku gole dramaturgije, za 50. rođendan filma ipak odabrao unuka i narandžu. Posljedna scena u kojoj je Vito Korelone živ je i jedna od „mirnijih“ – Brando, sa pomorandžom u ustima, igra se sa unukom. I dok je Kopola naveo da je glumac sve improvizovao, predivna krajnje proljećno koloritna scena, klasičan je mamac za publiku koja osjeća prelaz. Momenat, u kojem se jasno vidi tanka linija između Korleoneovog nasilja i nježnosti starca koji priprema buduću generaciju.

Na koncu, Kopolino adaptiranje Puzovog romana bila je „ponuda koju ne može da odbije“. A Nakon 1972. godine nijedan krimi-film, televizijski patrijahalni komad ili serija o mafiji nijesu bili isti.

Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 3. mart 2022.

PODGORI č ARENJE

Bojni Osmi mart

B

jesnio je i dalje svjetski rat, ni četiri mjeseca nijesu prošla od kada je Cetinje prodisalo slobodom, a pred Domom slobode grmjelo je: ,,Živjele naše hrabre majke!“, pa ,,Slava palim drugaricama!“ I zvučalo je i kao jecaj i kao smijeh. I kao komanda leta, za jato bijelih ptica što grabe ka jugu; jer toga dana, na sabirnom trgu, na modernoj agori Cetinja, bile su samo žene. U ratnom izvještaju Pobjede (jer rat će trajati još puna dva mjeseca), u njenom 17. broju i na petoj strani pisalo je da je tog 8. marta bilo okupljeno oko 2.000 njih. Na prvom osmomartovskom skupu u Crnoj Gori koji nije bio zabranjen – jer svaki predratni bio je ilegalan.

U dubokoj crnini, ili u uniformi; tvrdoj vojničkoj čizmi ili opanku... Neke od njih su, piše u izvještaju, tog 8. marta prevalile i desetine kilometara.

Samo da bi bile tu, i da im se glas prvi put glasno čuje. I nije to bio samo dan njihove pobjede; slavila je cijela revolucija u Jugoslaviji i Crnoj Gori, jer je

u trijumfu 8. marta revolucija dobila i najljepšu opravdanost.

- Trebalo je duge i teške borbe, pa da 8. mart postane dan velike smotre svih žena.

Vi Crnogorke, prije ovoga krvavog rata protiv ugnjetača, palikuća i ubica, nijeste mogle da osjetite što znači 8. mart.

Ali u toku ove četiri godine osjetile ste što znači nepravda, ne samo prema ženama nego i prema svima. Ako nijeste znale što znači 8. mart, znale ste što znače patnje i muke, a znale što znače čast i ponos. Duh 8. marta progovorio je u vama, kad smo skupa pošli u borbu protiv neprijatelja – sa bine je zborio jedini govornik među muškarcima; a tišinu ispred sjekli su njihovi pokliči, njihove suze.

Tog dana su jedna drugu, prvi put pred mikrofonom, bodrile, sokolile. Joka Radoman zborila je prva, samo kratko istakla sreću i radost što Cetinjanke u svom gradu mogu glasno da obilježe svoj praznik.

I da govore o putu ka punoj ravnopravnosti i slobodi žene.

Zaglavi se

Arhiva Pobjede

26

Iz 17. broja Pobjede 11. marta 1945. godine

A najjači aplauz dobila je ipak omladinka Mita Leka – u ime žena Albanije, sa pozdravima za žene svih savezničkih zemalja.

Samo u Petoj crnogorskoj brigadi bilo je više od 200 žena.

Nijesu bile samo bolničarke, većina je išla pravo u borbene redove. Do kraja rata preživjeće ih manje od 50. Tog 8. marta, na Cetinju, dobiće djelić pravedničke utjehe.

A u Podgorici? Taj prvi 8. mart oslobođenog grada slavio se trudbeničkim znojem. Pjesme nije bilo; razrušeni grad se polako raščistio, a mnoge su tih dana drhtale da li će pod tim ruševinama prepoznati i pronaći svog čoeka, svoje dijete...

U Podgorici, tog marta 1945, već su punom parom radile auto-četa, građevinski odsjek, krojačka, tehničko-metalska, obućarska i stolarska radionica. I većina zaposlenih bile su žene; muževi su bili tamo negdje na frontu...

I umjesto čestitke za 8. mart, svoj trud su uredno zavele, o

Crta: Srđan Ivanović

čemu je Pobjeda u broju od 9. marta detaljno pisala. Na primjer: popravljeno 88 pisaćih i šivaćih mašina, 33 furune, 74 brave, 19 revolvera. Izrađeno: 650 gafa za mostove, 7.500 kilograma gvožđa za mostove, 34 plehane kante, 120 metara sulundara. Za vojsku spremljeno: 42 dolamice, 108 kapa, 39 košulja, osam zimskih kaputa, 39 čakšira, 17 čaršava, 46 pari novih cipela. Popravljeno: 658 pari cipela... Izvšena opravka 90 zgrada. Izgrađena dva mosta na Ribnici i Cijevni, dva prelaza za pješake na Morači i Ribnici!

Pa potom molba sa terena: drugovi, čete u Rogamima, Bioču i Vjeterniku vrše prikupljanje materijala za opravke automobila. Popravljeno je i 17 školskih tabli, 11 školskih klupa, 870 prozora, 245 vrata.

I još jedno iz Podgorice, potpisano prosto na dnu izvještaja: ,,Drugovi, postignuti su vidni radni uspjesi“. I tako se u ratnoj 1945. umjesto marša, defilea ili mitinga, u Podgorici slavio 8.

Stojan STAMENIĆ mart.

LONDON CALLING

Kabinet haosa i monstruma Kao veliki ljubitelj patafizike, filozofskog pravca u kojem se nauka „parodira“, Viktor Vind je koncipirao muzejski kutak da efektno reflektuje ovaj vid imaginarnih naučnih rješenja

S

amo raskršće, između urbanog istoka i supkulturnog sjevera Londona, na margini Viktorijinog parka, mjesto je na kom prolaznici često zastanu, ispred ta-

Neki od egzotičnih i neobičnih predmeta kao dio standardne postavke

mnih, čudnjikavih vrata i prozora okićenih bijelim statuama.

Oni koji istok Londona zovu svojim mjestom, dobro znaju što ovaj kutak sakriva, dok oni s druge strane rijetko ili znatno slabije. Nakon što je, usljed prošlogodišnje krize, bio pod ključem, početak marta otvorio je vrata za Muzej zanimljivosti, lijepe umjetnosti i neprirodne istorije Viktora Vinda.

Pisac, kurator, kolektor, umjetnički „diletant“, naturalist i antikvar Viktor Vind želio je da London bude centar specifično osmišljenog mjesta, koje u većini slučajeva reflektuje krajnje uznemirujući sadržaj. Iako je u samom centru postavljen koktel- bar, da „usputno“ okrijepi posjetioce, čini se kao odličan marketinški trik, s obzirom na to da od nekih sadržaja mnogima treba i više od jedne čaše alkohola.

Kao veliki ljubitelj patafizike, filozofskog pravca u kojem se nauka „parodira“, Vind je koncipirao muzejski kutak, da efektno reflektuje ovaj vid imaginarnih naučnih rješenja.

I u tome je relativno uspio, s obzirom na očuđenu kolekciju koju posjeduje, uprkos činjenici da muzej nije predstavljen niti u javnosti propraćen na ekstravagantan način, kako dolikuje ovakvom mjestu. A kolekcija, bez obzira na izrazito uzak prostor (namjenski koncipiran da reflektuje tjeskobu i zagušenost) uključuje mumificirane životinje (Vindove kućne ljubimce), kosture, zaostavštinu podneblja, maske koje je Vind sakupljao tokom putovanja.

S druge strane, ćoškovi u Muzeju poput „Ljudske dlake“, u kojima je između ostalog izložen dio kose Elvisa Prislija, kao i perike iz Nove Gvineje - ili pak sobe za okultizam, otvorili su novu Pandorinu kutiju komentara. Najposjećeniji kutak ipak bio je i jedan od „regularnijih“. U „Spare“ sobi, u zadnjem dijelu muzeja, koja je posvećena radovima Ostina

Eksponati Vindovog muzeja između okultnog i stravičnog

Tjeskoba i skučenost, ciljane odlike muzejskog prostora

Osmana Spera, engleskog umjetnika i čuvenog londonskog okultiste, posjetioci su uživali u Sperovim crtežima. Djelima, koja na specifičan način, kako se navodi, ,,reflektuju magične elemente ljudske duše“. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić