Dnevni list Pobjeda 03.04.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 3. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20250 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Policija tek juče uzela izjavu od vlasnika frizerskog salona u Podgorici iz kojeg je ruski ekstremista objavio fotografije

I.BOŽOVIĆ

Profesor bezbjednosti Darko Trifunović kaže da je oglašavanje ANB-a u kojem se targetiraju mediji, dok je bezbjednosna situacija u zemlji katastrofalna, skandalozno

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Sa ovakvim službama Crna Gora može postati nova Ukrajina Pa šta mislite da je Rusija htjela da napravi od Crne Gore – ratni poligon - da brat Srbin ide da ubije brata Crnogorca. Da bi se to izbjeglo Crna Gora mora da okrene naopačke ANB, ali i MUP. Crnogorske službe su ,,izbušene“ ruskim uticajem. Sramotno je da Dejan Vukšić vodi Agenciju, a još sramotnije da Dritan Abazović, koji kontroliše službe bezbjednosti, prihvati ovo namještenje. Sve hitno mora da se mijenja - poručuje Trifunović STR. 2. i 3.

STR. 3.

NEPOTIZAM NA DJELU: Vršilac dužnosti direktora Uprave za šume zapošljavao i ,,šakom i kapom“

Publicista Milorad Popović komentarisao izjavu Joanikija da će kapela na Lovćenu hitno biti obnovljena

Pejović sa suprugom potpisao ugovor o pružanju konsultantskih usluga

Nastavak propagande laži i falsifikata

STR. 9.

M.BABOVIĆ

STR. 9.

STR. 5.

CRNA GORA KAO UTOČIŠTE: Ukrajinci izbjegli u Budvu zbog ruske invazije, Rusi i Bjelorusi od Putinove represije

U prosjeku 130 studenata magistrira godišnje, ove ih može biti preko hiljadu

Policija je, kako je Pobjedi potvrđeno iz više izvora, tek juče uzela izjavu od vlasnika frizerskog salona u Podgorici iz kojeg je ruski ekstremista i nacista Vladislav Pozdnjakov objavio fotografije na svom kanalu na društvenoj mreži Telegram, 18. marta, kao potvrdu da se nalazi u Crnoj Gori, tri dana nakon što je građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković, u ime GI „21. maj“, protiv njega podnio krivičnu prijavu.

Baš tog dana Zeković je policiji i tužilaštvu dostavio i dopunu krivične prijave, sa dokaznim materijalom, ali uzalud.

Pobjegli od agresora i našli utjehu jedni u drugima

STR. 6. i 7.

D.MIJATOVIĆ

M.BABOVIĆ

AKTUELNO: Prva generacija završava nove, besplatne, dvogodišnje master studije na UCG

Frizer nije siguran kad je Pozdnjakov posljednji put bio u njegovom salonu

2

Politika

Neđelja, 3. april 2022.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio odluku

Izbori u Budvi 5. juna

Milo Đukanović

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Budva za 5. jun.

- Raspisujem prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Budva.

Izbori će biti održani 5. juna 2022. godine - navedeno je u odluci predsjednika države.

O d l u ka st u p a na snagu danom donošenja, a biće

objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore“ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“.

Vlada Crne Gore prije dva dana donijela je odluku o raspuštanju SO Budva, a funkciju lokalnog parlamenta do njenog konstituisanja obavlja Odbor povjerenika.

Odbor čine Sonja Vukićević, dipl. mašinska inženjerka, građanka Budve, Miško Rađenović, dr docent u turizmu, građanin Budve, Saša Unčanin, zaposlen u lokalnoj administraciji, Snežana Mugoša, predstavnica Ministarstva finansija i socijalnog staranja, te Radmila Lainović, predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. R. P.

Diplomate MVP za utorak najavile jednosatnu obustavu rada jer Vlada nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji

Vlahović: Junaci će štrajkovati na jedan sat! Bravo!

PODGORICA- Zbog dvonedjeljnog upornog odbijanja premijera Zdravka Krivokapića i njemu lojalnih ministara da uvedu sankcije prema Ruskoj Federaciji, u Ministarstvu vanjskih poslova diplomate spremaju protetstnu obustavu rada na jedan sat.

-Diplomate Ministarstva vanjskih poslova obustaviće rad, u utorak 5. aprila, na sat vremena, u znak izražavanja protesta zbog odbijanja donosioca odluka u Vladi Crne Gore da, na zakonit način i pravovremeno, sprovedu u djelo usaglašavanje naše države sa odlukama 27 članica Evropske unije povodom restriktivnih mjera Ruskoj Federaciji – piše, između ostalog, u nacrtu saopštenja koje bi trebalo da se danas predstavi u medijima.

Na tu najavu reagovao je na Tviteru nekadašnji ministar vanjskih poslova, ambasador u Vašingtonu i Rimu, sadašnji predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Crne Gore Miodrag Vlahović.

-Junaci će štrajkovati na jedan sat! Branili su struku posljednjih godinu i po dana, hrabro i odlučno! Možda pozovu ambasadore na konsultacije oko ove ideje? Samo hrabro profesionalci

naši, ironično je komentarisao Vlahović, napomenuvši da se niko od diplomata nije usudio da podigne glas povodiom nastupa srpskog ministra Selakovića koji se danas obrušio na Crnu Goru.

Vlahović je, zajedno sa još nekoliko afirmisanih crnogorskih diplomata, nakon formiranje vlade Zdravka Krivokapića, bio meta napada premijera i ministra vanjskih poslova Radulovića i bez ikakvih dokaza optužen da ,,radi na štetu interesa Crne Gore“. Tada su svi ambasadori, bez ikakvog obrazloženja, pozvani na konsultacije u Vladu Crne Gore i zadržani više od dva mjeseca, što je bio presedan nezabilježen u istoriji crnogorske diplomatije.

Ipak, takav potez ministra Radulovića nije izazvao nikakvu javnu reakciju u Ministarstvu vanjskih poslova.

Nakon što je, pod pritiskom Vlade, opozvan sa mjesta ambasadora, odbio je da radi u Ministarstvu vanjskih poslova.

R.P.

Šef poslaničkog kluba DPS-a kazao da bi trebalo obezbijediti učešće velikog broja političkih subjekata u manjinskoj vladi

Živković: Ne pristajemo na ucjene SNP-a da SDP i SD ne mogu u vladu

PODGORICA – DPS-u nijesu prihvatljiva uslovljavanja SNP-a da SD i SDP ne mogu biti dio manjinske vlade – poručio je šef poslaničkog kluba te partije Danijel Živković.

Kazao je da bi trebalo obezbijediti učešće velikog broja političkih subjekata u manjinskoj vladi, ali ne uslovljavanjima ili ultimatumima, a posebno ne zalaganjem SNP-a da SD i SDP ne budu dio izvršne vlasti.

- SNP je u proteklih 25 godina u kontinuitetu donosio pogrešne odluke, koje su bile suprotstavljene nacionalnim interesima Crne Gore i u toj stranci imaju najmanje moralno i političko pravo da uslovljavaju ulazak u vladu suverenističkih, građanskih i evropskih politika, koje su bile na pravoj strani istorije – kazao je Živković u intervjuu agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, Cr-

Danijel Živković

na Gora nikada ne bi otvorila evroatlantsku perspektivu da se pitao SNP. Živković je kazao da ni SNP ni Ura nijesu bili na Cetinju 2017. godine, kada je trebalo formalizovati članstvo Crne Gore u NATO-u.

- Zamislite samo kakvo bi bilo bezbjednosno stanje u Crnoj Gori da nijesmo članica NATO-a, u kontekstu onoga što Rusija preduzima prema Ukrajini. Da se pitao SNP, mi danas ne bismo otvorili ni evropsku

perspektivu države – smatra Živković.

On je ocijenio da su u SNP-u propustili niz šansi da konkretnim djelima pokažu da pripadaju pravom sistemu vrijednosti, budući da nijesu glasali za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića, niti za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

- Govorili su sve najgore o vladi Zdravka Krivokapića, a nijesu smogli snage da glasaju za nepovjerenje, niti su glasali za razrješenje parlamenta. Kao da su očekivali da neko drugi raščisti prostor umjesto njih, a da oni međusobno podijele činove – rekao je Živković.

On je kazao da takva politika ne može biti postavljena u ulogu ucjenjivača, niti postavljača ultimatuma, a najmanje može biti supstitucija za građanske politke, kakve su SD ili SDP. - Ne dozvoljavamo da bilo ko postavlja uslove koji bi mogli uticati na to da dobijemo manjinsku vladu koja nema političku stabilnost unutar parlamenta. Neprihvatljivo je isključivanje političkih subjekata koji u ovom momentu razgovaraju o ulasku u manjinsku vladu – istakao je Živković.R. P.

Profesor bezbjednosti Darko Trifunović kaže da je mediji, dok je bezbjednosna situacija u zemlji kata

Sa ovakvim be sektorom Crn postati nova U PODGORICA – ANB, koji je dozvolio da se In4s predstavlja kao medij i sije mržnju po Crnoj Gori, sada prijeti da će krivično da odgovaraju registrovani mediji koji pravovremeno informišu javnost i to je skandal najveće vrste koji dokazuje da Crna Gora mora ponovo izgraditi novu Agenciju i novi MUP. Sa ovakvim bezbjednosnim sektorom Crna Gora može postati nova Ukrajina - kaže u izjavi za Pobjedu profesor bezbjednosti Darko Trifunović. On je komentarisao oglašavanje ANB-a nakon što su brojne škole evakuisane nakon prijetnji koje su stigle elektronskom poštom na njihove, ali i na adrese Vlade, Ministarstva unutrašnjih poslova i Glavnog grada u kojoj se zahtijeva promjena vlasti u Crnoj Gori i rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, te da će u suprotnom škole biti dignute u vazduh.

U ANB-u kažu da će učiniti sve da odgovaraju oni koji su, lažnim prijavljivanjem terorističkih prijetnji ali i plasiranjem medijskih navoda, izazivali paniku i nerede, ističući da situacija poput aktuelne, nije ništa što se u Crnoj Gori, ali i širom svijeta inače ne dešava, ,,a čemu smo svi svjedoci, zbog okolnosti da navedene inkriminisane radnje po pravilu izazivaju veliki publicitet“.

- Nevjerovatno je šta radi crnogorski ANB u situaciji kada sve službe Evrope, da ne kažem i svijeta, prate rusko-ukrajinski sukob, ali ne u trenutku kada je izbio, nego su ga pratile nekoliko mjeseci prije. Prosto je nevjerovatno da u takvim okolnostima služba i službe, u množini, policija i ANB nijesu bile u stanju da detektuju rizike koje dolaze od ekstremnih grupa. Svi znaju da Rusija ima ambicije, a one su prije napada na Ukrajinu imale jedan svoj oblik, a sada za vrijeme napada i očigledne agresije Rusije na Ukrajinu, Moskva pokušava da sukob iz Ukrajine prebaci na neintegrisane teritorije – to su prije svega Srbija sa Kosovom, BiH, ali i okruženja te neintegrisane teritorije su na Balkanu - kaže Trifunović.

NE ZABORAVITE DEVEDESETE

On upozorava da ruski plaćenici ponovo ,,špartaju“ ovim prostorima sa istom namjerom

- Pa šta mislite da je Rusija htjela da napravi od Crne Gore – ratni poligon - da brat Srbin ide da ubije brata Crnogorca. Da bi se to izbjeglo Crna Gora mora da okrene naopačke i ANB, ali i MUP. Crnogorske službe su ,,izbušene“ ruskim uticajem. Sramotno je da Dejan Vukšić vodi ANB, a još sramotnije da Dritan Abazović, koji kontroliše službe bezbjednosti, prihvati ovo namještenje.

Sve hitno mora da se mijenja poručuje Trifunović da izazovu sukobe kao devedesetih.

- Cilj je da se zapali Balkan.

Ako ekstremisti bilo koje vrste, uključujući i Svetislava Podznjakova, dođu i nesmetano ,,špartaju“ državom to znači da Crna Gora uopšte nema sistem bezbjednosti. Kada uzmete u obzir da su bosanske službe u kojima rade Srbi od SIPE do OSE, stavile Bratislava Dikića i ostalu bratiju, koji su pokušali državni udar u Crnoj Gori, na spisak ljudi koji ne mogu da uđu u Bosnu, šta radi Crna Gora. I sad zamislite da takvi ljudi, iz te kuhinje, vama rade šta hoće, šire netrpeljivost i strah među narodom. Tim istim crnogorskim službama nije smetalo kada su NVO poput In4s, namjerno kažem NVO jer su se lažno predstavljali kao medij, otvoreno širili zapaljivu retoriku. Da podsjetim to su isto radili i svi oni koji su pripremali ubistvo Zorana Đinđića. Oni neće da ugase te ruske platforme, već će da gone registrovane medije u Crnoj Gori. Ja to odbacujem kao potpunu glupost, to je saopštenje sročio neko ko je bezbjednosno nepismen u službi koja je potpuno ,,izbušena“ od ruskog uticaja - kaže Trifunović.

Ističe da se ništa neće promijeniti dok narod Crne Gore ne shvati kako i na koji način su ruske službe rušile bivšu Jugoslaviju i dok se ne sruši taj mit o

ruskom bratskom narodu argumentima i činjenicama.

- Pa šta mislite da je Rusija htjela da uradi od Crne Gore – pa da napravi drugu Ukrajinu, da brat Srbin ide da ubije brata Crnogorca. Da bi se to izbjeglo Crna Gora mora da okrene naopačke i MUP, ali i ANB. To je sada najveći problem Crne Gore. Sramotno je da Vukšić vodi ANB, a još sramotnije da se Abazović, koji kontroliše službe bezbjednosti, dozvoli da takav čovjek vodi službu. To mora da se mijenja - kaže Trifunović.

Na pitanje zašto Zapad dozvoljava da se ovo čini po Crnoj Gori, jer smo ipak članica NATO-a, Trifunović kaže da je taj mit, koji ruske službe i proruski eksponenti šire da će ulaskom Crne Gore u NATO neko da diktira nešto Crnoj Gori, čista laž.

- Niko se neće miješati u unutrašnje stvari. Nije Crna Gora u Alijansu primljena zato što je NATO to želio, nego zato što je Crna Gora aplicirala i ispunila uslove. To su budalaštine koje oni šire, jedna vrsta propagande. U NATO se ne ulazi tek tako – ja došao i ušao, nego se konkuriše, pa se deset godina ispunjavaju uslovi, pa kad ispuniš oni razmatraju da li će primiti ili ne.

Pa ko je zvao Ukrajinu – niko.

Niko se neće miješati u unutrašnje odnose, ali ako se oni ne srede, rizikujete, i to je karta na koju se igra, da budete izbače-

Politika

3 TELEGRAM

Neđelja, 3. april 2022.

e oglašavanje ANB-a u kojem se targetiraju astrofalna, skandalozno

ezbjednosnim na Gora može Ukrajina Bošković: Vukšić igra duplu igru sa ruskim nalogodavcima

Darko Trifunović

ni iz tih elitnih krugova, a to će biti velika sreća za sve one koji misle Crnoj Gori sve najgore zaključuje Trifunović.

PROTOKOLI

Iz ANB-a poručuju da u ovakvim situacijama postoje protokoli.

- Na našu sreću, u proteklom periodu nijesmo bili destinacija koja je bila prepoznatljiva po ovakvim ili sličnim dešavanjima. Međutim, ono što želimo poručiti građanima, jeste da i u ovoj, ali i sličnim situacijama postoje protokoli, kojih se Agencija u potpunosti pridržava, te sve radnje iz svoje nadležnosti u ovom kontekstu preduzima blagovremeno, shodno procedurama, pravilima i zakonu - navedeno je u saopštenju ANB-a.

To, kako objašnjavaju, podrazumijeva unutrašnje procedure Agencije, komunikaciju sa nadležnim državnim organima u Crnoj Gori, kao i aspekte koji se odnose na međunarodnu saradnju.

- Apsolutno sve što je bilo potrebno i neophodno preduzeti po ovom pitanju, Agencija je preduzela i preduzima. Žalimo što iste ciljeve imaju i adrese sa kojih stižu navedene prijetnje, kao i pojedine adrese u Crnoj Gori kojima je svaka druga riječ koju izgovore patriotizam. I jedni i drugi traže smjenu menadžmenta ANB-a, pa je više nego

- Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić uzalud igra duplu igru sa ruskim nalogodavcima, ocijenio je poslanik DPS-a Predrag Bošković, poručujući da za Vukšića neće biti mjesta ni u jednoj državnoj ustanovi.

Bošković je u reagovanju naveo da je Vukšić čovjek koji je nezapamćeno srozao ugled Agencije i njenim rastakanjem direktno ugrozio bezbjednost svih građana Crne Gore.

- Vukšić se ovih dana bavi svim i svačim, osim onim što bi trebalo da mu bude prioritetno - zaštitom nacionalne bezbjednosti države kojoj služi. Danas je, u ime Agencije, potpisao saopštenje za javnost koje više podsjeća na oglašavanje neke političke partije, negoli ključnog državnog organa koji se bavi pitanjem bezbjednosti - naveo je Bošković.

Pozvao je Vukšića da obavijesti crnogorsku javnost u koliko sati je dobio mejl kojim se prijeti dizanjem u vazduh tržnog centra TQ Plaza, a u koliko ga je proslijedio Upravi policije.

- Objasnite zbog čega ste ga poslali tek nakon 15 sati, čime ste direktno ugrozili život stanovnika Budve - dodao je Bošković.

On je upitao Vukšića kako je moguće da nije registrovao ulazak Vladislava Podznjakova u Crnu Goru.

- Koji se šetao po našoj državi i javno objavljivao fotografije, a da Vi nijeste ni znali da je tu, nego je o tome domaću javnost morao da obavijesti inostrani novinar koji ga je locirao, čak iz Kanade naveo je Bošković.

On je pozvao Vukšića i da saopšti crnogorskoj javnosti da li se osjeća odgovornim što građani žive u strahu zbog mogućih terorističkih napada.

- I što su mete škole u kojima uče naša djeca, a Vi ste sa kompletnim timom nesposobni da se izborite sa jednim VPN-om i lažnom mejl adresom - dodao je Bošković.

On je poručio Vukšiću da mu je uzaludno sve što, kako je naveo, radi posljednjih sedmica sa ciljem da i nakon formiranja nove vlade ostane direktor ANB-a.

- Jeftini trikovi kojim se služite, manipulacije i dupla igra koju igrate sa ruskim nalogodavcima kako biste se predstavili kao pouzdan saveznik zapadnim partnerima je uzaludna. Vama mjesta, nakon skorašnjih promjena, neće biti ni u jednoj državnoj ustanovi - dodao je Bošković.

Predrag Bošković

očigledno da su i jedni i drugi sinhronizovano nezadovoljni radom Agencije. Jedni koji prijavljuju da su postavili bombe u naše škole, te izazivaju paniku čak i među našom najvažnijom i najvrednijom populacijom, a drugi koji u javnost takođe plasiraju medijske ,,bombe“ o navodnoj nesposobnosti i rasulu bezbjednosnog sektora - navedeno je u saopštenju Agencije.

Ističe se da je cilj i jednih i drugih izazivanje nepovjerenja u bezbjednosni sektor, te stvaranje panike i nestabilnosti među građanima Crne Gore.

- Modus operandi koji je i te kako poznat Agenciji, a koji je karakterističan tokom vođenja specijalnog rata. Specijalnog rata u kojem i strani faktor i njegovi eksponenti u Crnoj

Gori imaju jasne uloge i koordinisano vrše aktivnosti. Moraćemo razočarati i jedne i druge.

Učinićemo i činimo sve što je u našoj moći, da jedni odgovaraju za lažno prijavljivanje te terorističke prijetnje koje kao jedan od ciljeva imaju i izazivanje panike, a da drugi odgovaraju upravo za izazivanje panike i nereda. Na rasulu bezbjednosnog sektora vrijedno rade oni koji na rasulo pozivaju, nadajući se da će laž na kraju postati istina, te da će omogućiti svojim nalogodavcima da preuzmu kontrolu nad Agencijom, a da im zauzvrat, između ostalog, nelegalni poslovi kojima se trenutno jako otežano bave zbog aktivnosti Agencije, teku neometano- poručili su iz ANB-a.

M. JOVIĆEVIĆ

Vladislav Pozdnjakov u frizerskom salonu u Podgorici

Policija tek juče uzela izjavu od vlasnika frizerskog salona u Podgorici iz kojeg je ruski ekstremista objavio fotografije

Frizer nije siguran kad je Pozdnjakov posljednji put bio u njegovom salonu PODGORICA – Policija je, kako je Pobjedi potvrđeno iz više izvora, tek juče uzela izjavu od vlasnika frizerskog salona u Podgorici iz kojeg je ruski ekstremista i nacista Vladislav Pozdnjakov objavio fotografije na svom kanalu na društvenoj mreži Telegram, 18. marta, kao potvrdu da se nalazi u Crnoj Gori, tri dana nakon što je građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković, u ime GI „21. maj“, protiv njega podnio krivičnu prijavu.

Baš tog dana Zeković je policiji i tužilaštvu dostavio i dopunu krivične prijave, sa dokaznim materijalom, ali uzalud.

Tužilaštvo je ekspresno reagovalo, za svega tri dana završilo posao i obavijestilo Zekovića 21. marta da neće inicirati bilo kakav postupak povodom njegovog zahtjeva iz prijave da se utvrdi da li dalji boravak Vladislava Pozdnjakova u Crnoj Gori može predstavljati opasnost po bezbjednost Crne Gore i njenih građana, te da se pozove na odgovornost zbog poruka mržnje koje širi na društvenim mrežama.

Uspavani bezbjednosni sektor nije se uzbunio ni kada je na imejl kabineta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, u neđelju, 27. marta, stigla prijeteća poruka da je TQ Plaza u Budvi minirana i da će biti raznešena ako crnogorske televizije ne budu pozitivno izvještavale o agresiji Rusije na Ukrajinu. Kako je Pobjeda izvijestila, pošiljalac se predstavio kao Vladislav Pozdnjakov.

Digli su se na noge tek u petak, 1. aprila, kada su na razne adrese počele da stižu prijeteće poruke, koje je potpisala Pozdnjakovljeva ekstremistička organizacija „Muška država“, koja je čak i u Rusiji zabranjena i proglašena terorističkom,

upozoravajući da će dići u vazduh crnogorske škole.

Tako se i policija sjetila dokaza koje im je Zeković uputio, pa su juče razgovarali sa podgoričkim frizerom u čijem salonu se Pozdnjakov fotografisao.

Kako su rekli izvori Pobjede, frizer nije mogao da se sjeti kada je ovaj ruski ekstremista posljednji put svraćao u njegov salon.

Na propuste u postupanju policije i tužilaštva povodom njegove prijave juče je ukazao i Zeković, u autorskom tekstu za portal CdM, ukazujući, pored ostalog, kako policija nije razgovarala „sa osobljem te berbernice, nijesu izuzeli dostupne video zapise ali ni druge korisne podatke koji su u posjedu osoblja“.

- Odgovorno tvrdim da policijski službenici nijesu tražili Pozdnjakova na adresi koja im je naznačena. Pozdnjakov je javno objavio na kojoj je adresi boravio, u kojem tačno ulazu i stanu. Ali već sam naglasio da u CB Podgorica nijesu konsultovali priloženi materijal i fotografije zgrade, ulaza i stana.

Povodom tih prijava nijesu me nijednom kontaktirali. Nijesu do danas kontaktirali ni vlasnika stana u kojem je boravio Pozdnjakov niti firmu koja održava to naselje. Pretres stana u kojem je boravio Pozdnjakov nije izvršen – istakao je Zeković, pored ostalog, u analizi postupanja istražitelja u slučaju „Pozdnjakov“.

Ukazao je i na ulogu direktora ANB-a Dejana Vukšića uz ocjenu da je on postao „žrtva sopstvene nelojalnosti prema zemlji i činjenice da je sistem bezbjednosti učinio previše i z l o ž e n i m n e p ovo l j n o m dejstvu faktora koji imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore“.

- Svjedočimo svojevrsnoj specijalnoj psihološkoj političkopropagandnoj operaciji kako bi se uticalo na emocije, izazi-

vala i širila panika, iscrpljivalo stanovništvo, podstaklo neraspoloženje prema crnogorskim institucijama. Bombaške prijetnje su uznemirile javnost – upozorio je Zeković.

Istakao da je je obavještajno i političko djelovanje Rusije i Srbije u Crnoj Gori prilično zanemaren problem, te da pojavljivanje Vladislava Pozdnjakova u našoj zemlji nije slučajno, niti turističko.

- Nije se dogodilo mimo znanja (dijela) vlasti. Ugostile su ga određena vladajuća pravoslavna bratstva kao što su prije godinu dana, mada mnogo transparentnije, vladajuće partije ukazale gostoprimstvo Stevanu Simijanoviću, lažnom američkom diplomati, koji je bio povezan sa pojedincima iz još aktuelne Vlade i određenim desničarskim grupama.

Zbog profesionalnog postupanja prema Simijanoviću ubrzo je smijenjeno nekoliko policijskih starješina – podsjetio je Zeković.

Ukazao je i na činjenicu da u slučaju „Pozdnjakov“ policija nije „uzela u obzir navode domaćih i regionalnih medija koji su intenzivno pisali o zabranjenoj organizaciji ‘Muška država’“.

- Čini se da svojim objavama (Pozdnjakov) zbija šale sa državnim organima, potpuno svjestan stanja u kojem je ANB i vladavina prava u našoj zemlji – zaključio je Zeković.

Pobjeda je juče objavila da je duže od dvije sedmice nakon što je GI „21. maj“ podnijela prijavu i tražila od nadležnog tužilaštva i Uprave policije hitne provjere o boravku ruskog ekstremiste Vladislava Pozdnjakova u Crnoj Gori, tek u petak, 1. aprila, predmet preuzelo Specijalno policijsko odjeljenje, odnosno jedinica za borbu protiv terorizma i ekstremizma Specijalnog državnog tužilaštva.

K. K.

4

Politika

Neđelja, 3. april 2022.

DPS saopštio da pojedini predstavnici parlamentarne većine pokazuju da imaju rezervnu državu

PODGORICA – Nakon što su lideri nekih partija javno podržali određene predsjedničke kandidate i izborne liste za izbore u Srbiji, pitanje je da li će pojedini poslanici i ministri, koji imaju dvojno državljanstvo, iskoristiti svoje biračko pravo – kazala je Suzana Pribilović, poslanica DPS-a.

Saopštila je da se postavlja pitanje „da li će i njihovi pojedini poslanici, kao i odlazeći ministri koji imaju dvojno državljanstvo, iskoristiti svoje biračko pravo u Srbiji na izborima, ili će možda glasati u Crnoj Gori na mjestima na kojima biračke listiće ubacuju srpski državljani“.

Podsjetila je da više poslanika, i onih koji su bili kandidati za poslanike na prethodnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, protivno Ustavu i zakonu, imaju dvojno državljanstvo i Crne Gore i Srbije, i upisani su u biračke spiskove susjedne zemlje.

M.BABOVIĆ

Suzana Pribilović

- Milun Zogović, Simonida Kordić, Vladimir Dobričanin, Milo Božović, Rade Ranitović, Vladimir Pavićević, samo su neki od njih - precizirala je Pribilović.

Prema njenim riječima, u srpskom biračkom spisku izdvaja se i ime ministra Milojka Spajića koji je, prema ranijim medijskim navodima, crno-

gorsko državljanstvo stekao rođenjem, a srpsko prijemom 25. januara 2009. godine.

- Dok je u aprilu prošle godine imao i dvojno prebivalište u Beogradu i Podgorici, čime je grubo kršio Ustav i pravni poredak države Crne Gore - kazala je Pribilović.

Navela je da će nedjeljni izbori za ministra Aleksandra Sti-

Crnogorski pokret saopštio da su dolaskom na vlast koalicije DF – Demokrate - Ura urušene sve institucije i razoren bezbjednosni sektor

Policija i vojska u rasulu, po Crnoj Gori vršlja ko hoće

PODGORICA – Dolaskom na vlast koalicije DF – Demokrate – Ura na krilima Crkve Srbije i za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića urušene su sve institucije Crne Gore, razoren bezbjednosni sektor, unutrašnja bezbjednost, a u rasulu su policija i vojska dovođenjem osoba nelojalnih državi Crnoj Gori i izbacivanjem iz njih pravih patriota – saopštio je Crnogorski pokret.

- U takvoj Crnoj Gori, u kojoj je dovoljan grijeh da budete izbačeni sa posla ako držite državnu zastavu na stolu, nije

ni čudo što po njoj nesmetano vršljaju raznorazne agenture, ekstremisti, peta kolona, osnivaju paravojne formacije stranih državljana, potpomognute iz Crkve Srbije i od njenih najradikalnijih sljedbenika i, konačno, što smo došli do toga da se prijeti dizanjem hotela u vazduh i postavljanjem bombi u svim crnogorskim školama saopšteno je iz CP. Očigledno je, dodaje se, uzalud pozivati postojeću vlast na ozbiljnost i odgovornost, „pogotovo što se ne može vjerovati u njihove dobre namjere“.

CP poziva građane Crne Gore da prestanu da podržavaju sve

PODGORICA – SNP je spreman za određene ustupke kad je u pitanju manjinska vlada, jer svaki dan nefunkcionisanja izvršne vlasti šteti građanima – poručio je potpredsjednik te stranke Dragan Ivanović.

On je za Radio Crne Gore podsjetio na izričit stav SNP-a da ne prihvataju da u manjinskoj vladi budu DPS, SDP i SD. Kazao je, međutim, da se posljednjih dana pojavila opcija da bi u vladu trebalo da uđu SDP i SD, te da je ostavljena mogućnost da se narednih dana razgovara o tome.

- Ostavljena je mogućnost da se razgovara ovih dana o tome, da se, ako ne i jedna i druga, da barem jedna partija, posebno SDP, bude sastavni dio te vlade. Mi smo o toj mogućnosti dali svoje

političke i nevladine organizacije, kao i medije, kojima je važniji tuđi interes od interesa građana Crne Gore.

- Vrijeme je da mnogi shvate da ne postoje „bratski narodi“, jer su se mogli uvjeriti na primjeru Ukrajinaca da im nije pomoglo to što su ih Rusi nazivali „braćom“, niti to što su „pravoslavci“. Jednako bi prošla Crna Gora ukoliko bi to bilo u interesu tzv. bratskih naroda i bratskih država. Crnoj Gori jesu nužne promjene, ali nabolje, ne nagore. Zato je vrijeme da se ne dozvoli jednoj osobi sumnjivih namjera da ona odlučuje ko će upravljati državom, da se for-

jovića, koji takođe ima dvojno državljanstvo, predstavljati pravi izazov, jer, kako je istakla, postoji bojazan da se nakon Senegala i Bugarske o trošku građana ponovo uputio na neke nove turističke destinacije, pa time se dovodi u pitanje da li će danas obaviti svoju građansku dužnost koju duguje Srbiji.

Ukazala je da Zakon o crnogorskom državljanstvu ne omogućava dvojno državljanstvo, a u članu 24 decidno se navodi da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko, sa izuzetkom onih koji su drugo državljanstvo stekli prije juna 2006. godine.

- Osim što brojni politički prvaci i na ovaj način brutalno krše važeće crnogorske propise, oni time pokazuju da imaju i rezervnu državu, a da im je Crna Gora samo usputna stanica na njihovom putu ličnog prosperiteta i urnisanja naše države – dodala je.

I. K. mira koncentraciona vlada od svih parlamentarnih stranaka i da se vanrednim izborima izađe iz sadašnje katastrofalne situacije – saopšteno je.

CP apeluje i na članove Ure da se malo izmaknu od lidera Dritana Abazovića kako bi ga vidjeli u realnijem svijetlu, „umjesto što slijepo podržavaju demagošku i populističku politiku koja dovodi amatere i ljude sumnjive orijentacije na najodgovornija mjesta u državi“.

- Najnovije isprazne floskule Abazovića kako će potpuno otvoriti Crnu Goru prema svim zemljama samo dodatno mogu da zabrinu u postojećim okolnostima kad je Crna Gora bez ikakve efikasne zaštite i kad po njoj vršlja ko hoće. Praksa svih zemalja veličine Crne Gore je da još pomnije štite svoju bezbjednost jer je samom veličinom i brojnošću stanovništa lakši plijen – dodaje se u saopštenju.

I. K.

M.BABOVIĆ

Pribilović: Hoće li na izborima u Srbiji glasati crnogorski poslanici i ministri?

Potpredsjednik Ure kazao da su pregovori o formiranju nove izvršne vlasti pri kraju

Miloš Konatar

Konatar: Nova vlada biće izglasana do 15. aprila PODGORICA – Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila - kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar.

Poručio je da očekuje da početkom sljedeće sedmice mandatar Dritan Abazović obavijesti Skupštinu da je spreman da izloži ekspoze i javnosti predstavi sastav nove vlade.

- Pregovori su se praktično priveli kraju, imamo zaokružen set programskih prioriteta i djelovanja vlade. Očekujem da do kraja ove sedmice imamo i definitivnu sliku ko će biti u samoj vladi - kazao je Konatar u intervjuu agenciji Mina.

Upitan koliko je realno da u novoj vladi budu i predstavnici SNP-a, SDP-a i SD-a, on je naveo da odgovor na to pitanje nameće sama situacija i potreba da Crna Gora krene naprijed.

- Mi smo i rekli da je jedan od motiva zašto smo krenuli u projekat nove, 43. vlade taj da pomirimo Crnu Goru i da država konačno krene naprijed, jer smo došli u fazu blokade našeg evropskog puta - dodao je Konatar.

Kako je kazao, deblokiranje tog procesa podrazumijeva i izglasavanje funkcija u pravosuđu, koje se biraju u Skupštini. Konatar je podsjetio da će, ukoliko u oktobru ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, taj sud biti u blokadi.

- Kada je Ustavni sud u blokadi, praktično ne možemo spro-

vesti nijedan izborni proces, da ne govorimo o svim drugim posljedicama nefunkcionisanja Ustavnog suda - rekao je Konatar.

Rekao je da je, takođe, potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i popuniti sastav Sudskog savjeta.

- Ako stavimo ispred sebe ne ono što je partijski interes Ure, SNP-a, SD-a ili SDP-a, već interes građana i Crne Gore, a to je da bude naredna članica EU, onda će svi imati obavezu da te mostove pomirenja i saradnje gradimo - istakao je Konatar.

Na mandataru je, kako je kazao, da saopšti konačan sastav vlade i ko će definitivno biti u njoj.

- Svi ostali politički subjekti moraju ponijeti svoj dio odgovornosti, ukoliko stvarno želimo da mirimo Crnu Goru i idemo naprijed - poručio je Konatar.

Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, s ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, on je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore. U interesu građana je, kako je rekao, da Crna Gora što prije dobije novu vladu.

Konatar je podsjetio da je i iz SNP-a poručeno da je svaki dan trajanja tehničke vlade na štetu građana i države. Kazao je da očekuje da će SNP biti spreman da prihvati prijedlog mandatara.

R. P.

Iz SNP-a poručeno da je svaki dan nefunkcionisanja izvršne vlasti gubitak za građane

Ivanović: Spremni smo na ustupke mišljenje. Ostajemo pri tome, s po svaku cijenu. Spremni smo tim što smo otvoreni za razgovor na neke ustupke. Koje? O tome i nalaženje nekih mogućnosti – nema definisanog stava rekao je Ivanović. partije. Brzo ćemo ga Poručio je da je najveći gubitak imati, jer smo svjesni za Crnu Goru da vlade ne bude i činjenice da je svaki da ne radi punim kapacitetom, dan kašnjenja vlade te da je SNP spremna na šteta po građaodređene ustupke ako ne – dodao je to zavisi od te partije.

Ivanović.

I. K - Sad niti imam dogovoreno u partiji, niti imam ovlašćenje da kažem koja je varijanta u igri.

Ne ć e m o t r a ž i t i mišljenje DPS -a Dragan Ivanović

Kabinet Krivokapića: Samoponiženje SNP-a SNP je, radi fotelja, spreman na samoponiženje i saradnju sa SD-om i SDP-om –saopšteno je iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića.

Dodaje se da su funkcioneri SNP-a tvrdili da je odlukom na sjednici Glavnog odbora „definisan stav da u neustavnoj vladi ne mogu participirati SDP i SD, tretirajući ih satelitima DPS-a“.

- Ipak, zbog opasnosti da ostanu bez fotelja, spremni su za svaki vid ustupaka i poni-

ženja – navodi se u reagovanju.

Prema njihovim riječima, SNP-u je broj resora mnogo veći prioritet od programa i sastava izvršne vlasti.

- Međutim, pokušaj da alibi za svoju neprincipijelnost i prevrtljivost pravdaju navodnom nefunkcionalnošću aktuelne vlade ne može proći, jer Vlada radi u punom kapacitetu, pa je na posljednjoj višesatnoj sjednici bilo čak 109 tačaka dnevnog reda – saopšteno je iz kabineta premijera.

Ekonomija

Neđelja, 3. april 2022.

5

NEPOTIZAM NA DJELU: Vršilac dužnosti direktora Uprave za šume zapošljavao i ,,šakom i kapom“

Pejović sa suprugom potpisao ugovor o pružanju konsultantskih usluga PODGORICA - Vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Srđan Pejović prije dva mjeseca je sklopio ugovor o pružanju konsultantskih usluga sa suprugom vrijedan 7.200 eura saznaje Pobjeda.

Pejović je na mjesto v. d. direktora Uprave za šume došao kao kadar Prave Crne Gore, a imenovan je 1. oktobra prošle godine.

Ugovor o pružanju konsultantskih usluga, u koji je Pobjeda imala uvid, je zaključen 31. januara ove godine između Uprave za šume, odnosno njenog direktora Srđana Pejovića i Ane Milošević-Pejović iz Beograda koja je, kako tvrdi izvor Pobjede, Pejovićeva supruga.

Navedeno je da će MiloševićPejović, kao konsultantkinja i inženjerka šumarstva za potrebe Uprave za šume – područne jedinice Danilovgrad obavljati inženjerske poslove zavisno od potreba procesa rada.

Precizirano je da će MiloševićPejović posao izvršiti po ponuđenoj dinamici i u periodu od 1. februara ove do 1. februara naredne godine.

Ugovorom se Uprava za šume obavezuje da Milošević-Pejović, za obavljeni posao, isplaćuje mjesečnu naknadu od 600 eura, odnosno ukupno 7.200 eura za godinu.

Pobjeda je u četvrtak ujutru pitala Upravu za šume da li je direktor Pejović sklopio ugovor sa suprugom, ali za sada nijesmo dobili odgovor. Naša redakcija je pitala i Upravu da li je čudno i da li je konflikt interesa to što Pejović sa suprugom zaključuje konsultantski ugovor.

ZABORAVILI KONSULTANTE

Iz Uprave za šume nijesu odgovorili ni na pitanja koliko je u mandatu novog menadžmenta, odnosno, aktuelnog v. d. direktora Uprave za šume sklopljeno ugovora o djelu, ugovora o konsultantskim uslugama i

Srđan Pejović

Ugovor o pružanju konsultantskih usluga, u koji je Pobjeda imala uvid, je zaključen 31. januara ove godine između Uprave za šume, odnosno njenog direktora Srđana Pejovića i Ane MiloševićPejović iz Beograda koja je, kako tvrdi izvor Pobjede, Pejovićeva supruga. Navedeno je da će Milošević-Pejović, kao konsultantkinja i inženjerka šumarstva za potrebe područne jedinice Danilovgrad obavljati inženjerske poslove za mjesečnu naknadu od 600 eura drugih sličnih ugovora i koliko su ti ugovori koštali Upravu za šume.

U jednom od ugovora o djelu, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Uprava za šume angažovala Miru Vuković u periodu od 1. februara do 31. avgusta ove godine za obavljanje poslova vođenje arhive u upravi.

Za ovaj posao Uprava za šume plaća 450 eura mjesečno, a na ovaj iznos se dodatno obračunavaju porezi i doprinosi.

Iz Uprave za šume nijesu odgovorili ni na pitanje da li su u mandatu novog menadžmenta, odnosno, aktuelnog v. d. direktora Uprave za šume, sklopljeni ugovori i sa pojedinim advokatskim kancelarijama.

Krajem novembra prošle godine Uprava za šume i advo-

kat Miljan Jović iz Podgorice potpisali su ugovor o pružanju pravne pomoći.

Predmet ovog ugovora je davanje pravnih mišljenja, uputa i smjernica za rukovođenje predmetima koje Uprava za šume vodi pred sudovima i drugim nadležnim institucijama.

Uprava za šume za ove advokatske usluge plaća naknadu od 1.000 eura mjesečno.

Izvor Pobjede iz Uprave za šume tvrdi da advokatske kancelarije u ovim slučajevima rade poslove koji su u opisu državne uprave.

TVRDE DA U MANDATU NOVE UPRAVE NIKO NIJE ZAPOŠLJEN

Iz Uprave za šume Pobjedi su u srijedu

Lani prihodi smanjeni za 2,1 milion eura U prošloj godini Uprava za šume prihodovala je oko 2,1 milion eura manje nego u 2020. godini, koja je bila godina korone, kada su brojne djelatnosti bile zatvorene.

- Da paradoks bude veći cijene drvne građe u prošloj godini su bile preko tri puta veće nego u 2020. godini. Pri tome na raspolaganju im je bila cjelokupna drvna masa iz Vektrinog koncesionog područja (140.000 kubika) koja je znatno kvalitetnija od ostalih područja – naveo je izvor Pobjede.

U izvještaju o naplati prihoda po svim

osnovama navedeno je da su ukupni prihodi u 2020. godini iznosili 8,2 miliona eura, dok su lani prihodi bili 6,13 miliona eura.

Od naknada za korišćenje šuma prošle godine Uprava za šume je prihodovala 4,69 miliona eura, dok je u 2020. godini po tom osnovu zarađeno 6,32 miliona eura.

Iz Uprave za šume nijesu odgovorili na pitanje što je razlog pada prihoda u prošloj godini i kakav rezultat očekuju u ovoj godini.

saopštili da je, prema trenutno važećem pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sistematizovano ukupno 440 radnih mjesta, a na dan 30. mart ove godine zaposleno je ukupno 362 izvršioca, od čega su dva izvršioca u v. d. stanju i to za sistematizovana radna mjesta direktora i pomoćnika direktora Uprave za šume.

- U mandatu novog menadžmenta odnosno aktuelnog direktora Uprave za šume, nije niko zaposlen niti je bilo objavljenih javnih oglasa za

zapošljavanje. U tom periodu jedno lice je određeno za v. d. pomoćnice direktora, na osnovu rješenja objavljenog u Službenom listu Crne Gore, broj 119/2021 od 10. novembra 2021. godine – rekli su iz Uprave za šume.

Iz Uprave su podsjetili da je Pejović imenovan za v. d. direktora Uprave za šume 1. oktobra prošle godine.

- Od 1. oktobra 2021. godine do 30. marta 2022. godine broj izvršilaca nije povećan već je smanjen za šest, po različitom osnovu (usljed odlaska u penziju, smrti i sl.). Naime, u trenutku imenovanja gospodina Pejovića, u Upravi za šume je bilo zaposleno 368 izvršilaca, dok na današnji dan ima ih ukupno 362 – precizirali su iz Uprave za šume.

NEDOSTATAK STRUČNOG KADRA

Navedeno je da se Uprava za šume godinama bori sa problemom nedostatka stručnog kadra.

- Angažovanje novih radnika je čak poželjno i neophodno s obzirom na to da je riječ o deficitarnoj stuci i deficitarnoj radnoj snazi, međutim postoje brojna ograničenja za to – kazali su predstavnici Uprave i dodali da je na osnovu kadrovskog plana Uprave za šume za 2022. godinu, nedavno usvojenog od strane Vlade, planirano i odobreno zapošljavanje svega devet novih izvršilaca u ovoj godini što je, kako kažu, nedovoljnih za njihove potrebe.

- Sama činjenica da od 362 zaposlena, preko 55 godina starosti ima više od 170 zaposlenih, a preko 20 zaposlenih će navršiti 67 godina starosti do kraja 2023. godine, govori dovoljno o

problemu sa kojim se susrijećemo, kada je riječ o starosnoj i kadrovskoj strukturi zaposlenih. Iz tih razloga, a u cilju uspješnog obavljanja radnih obaveza u narednom periodu, uporedo sa planiranom reorganizacijom, nastojaćemo da se Uprava za šume kadrovski osnaži, šumarska struka dodatno promoviše, kako bismo zanovili stručni kadar koji je neophodan ukoliko želimo da održivo gazdujemo crnogorskim šumama – poručeno je iz Uprave za šume.

Iz Uprave su naveli i da su koncesije i koncesionari prošlost, a preostali višegodišnji koncesioni ugovori ističu krajem ove godine.

- Novi koncesioni ugovori se nijesu potpisivali niti će se potpisivati, jer se sada drvo prodaje na osnovu jednogodišnjih ugovora putem javnih poziva za prodaju drveta u dubećem stanju. S tim u vezi novi menadžment Uprave za šume za vrijeme svog mandata nije potpisao nijedan koncesioni ugovor, a ugovori koji su potpisani na osnovu odluka u postupku po javnom pozivu 4 za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2021. godinu se objavljuju na našem sajtu i javno su dostupni – rekli su iz Uprave.

KONCESIONI MODEL NANIO ŠTETU ŠUMAMA

Iz Uprave za šume dodaju da će nezadovoljnih uvijek biti bilo da je riječ o koncesijama ili dodjeli drveta u dubećem stanju.

- Bili su organzovani protesti određenih drvoprerađivača koji su na taj način iskazali nezadovoljstvo uslovima javnog poziva, ali to je sastavni dio posla. Ono što je suština jeste da je koncesioni model korišćenja šuma prošlost i da je crnogorskim šumama i državnom budžetu nanio mnogo više štete nego koristi – ocijenili su iz Uprave.

U Upravi za šume smatraju da su naše šume kroz taj sistem obezvrijeđene, devastirane i degradirane, zbog čega je, kako kažu, krajnje vrijeme da se prema njima promijeni naš odnos.

- Neophodno je da se uspostavi ekonomski isplativ, tržišno orijentisan model gazdovanja crnogorskim šumama, u kojem će cijena biti primarni uslov, a naše šume zaštićene od nekontrolisanog uništavanja kakvom smo do sada svjedočili – zaključili su iz Uprave za šume.

S. POPOVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 3. april 2022.

Crna Gora kao utočište: Ukrajinci izbjegli u Budvu zbog ruske invazije, Rusi i Bjelorusi od Put BUDVA – Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u drugi mjesec i stanovnici bježe spašavajući živote. U Crnu Goru je već stiglo blizu 5.000 državljana Ukrajine, dok ih je skoro polovina u Budvi. Nadaju se da će se rat brzo završiti, kako bi se vratili. Međutim neki nemaju gdje jer je srušeno sve što su gradili godinama. I dok Vladimir Putin uz blagoslov Lukašenka granatama zasipa ukrajinske gradove Rusi i Bjelorusi, koji su pobjegli u Budvu, kažu da nikada neće podržati rat. U svojim domovinama ne smiju da protestuju niti da misle svojom glavom jer ih hapse i zatvaraju na više od pet godina. Mnogi od njih zato bježe iz svojih zemalja, a kako su Pobjedi kazali pojedini i ne smiju da se vrate jer im prijeti zatvor. Rusi i Bjelorusi, nastanjeni u Budvi, pomažu napaćenom narodu Ukrajine da nađe posao, stan, hranu, sve što im je potrebno. Kažu da su zajedno u borbi protiv ovog besmislenog rata.

SaoSjećanje

U Budvi smo pričali sa Ukrajincima, Bjelorusima, Rusima i uvjerili smo se da se pomažu.

Rusi i Bjelorusi su ogorčeni na režim u svojoj zemlji i strah ih je da se sada vrate. Saosjećaju sa narodom Ukrajine i pokušavaju da im pomognu. Muškarcima iz Ukrajine, od 18 do 61 godine, je zabranjeno da napuštaju Ukrajinu, izbjegli su većinom žene i djeca.

Alona Kovriga došla je u Budvu iz Dnjepra prije dvije sedmice sa četvoro djece. Vrlo teško priča. Kaže da je prije dvije nedjelje Dnjepar bio miran grad i da su pomagali stanovnike iz drugih gradova Harkova, Marijupolja, Kijeva...

- Moj otac radi u vojci i rekao nam je da moramo da idemo iz Dnjepra u drugi grad, prvo u Kijev a poslije neki drugi zbog sve jačih granatiranja. Prošle sedmice počelo je bombardovanje i otvoreni rat u Dnjepru - kaže Kovriga. Njen suprug je takođe sa njima jer po zakonu u Ukrajini muškarac koji ima više od troje djece, ili bolesno dijete, može napustiti Ukrajinu.

- Sada stanujemo u Budvi privremeno kod prijatelja - kaže Kovriga dodajući da su se opredijelili za Crnu Goru jer su jedino ovdje imali prijatelje.

- Nijesmo znali kod koga da idemo. Prijatelji Ukrajinci koji već ovdje borave pet godina su nas pozvali i sada smo tu - kaže Kovriga dodajući da se nada da

Pobjegli od agresor podršku jedni u dru Alona Kovriga je napustila grad Dnjepar sa četvoro djece, Galina Švec Marijupolj, koji je sravnjen sa zemljom, i da mogu da se vrate u domovinu nemaju gdje. Ovdje se osjećaju sigurno i imaju pomoć i podršku prijatelja.

Građanska aktivistkinja iz Moskve Svetlana Šmiljova je pobjegla od represivnog režima i ,,za dlaku“ izbjegla zatvor. Sergej Šoman je napustio Gomelj kada je vidio da Lukašenkova policija ubija demonstrante će se rat brzo završiti kako bi se vratili kući.

- Još uvijek je kuća neoštećena, tamo su muževi roditelji. Ako rat potraje, razmišljamo da nađemo posao pa smo predali papire za privremenu zaštitu.

Ovdje ćemo sačekati završetak rata - kaže Kovriga.

Naglašava da djeci teško pada preseljenje.

- Najteže je bilo najstarijem sinu koji ima devet godina.

Međutim dobio je mogućnost da ide u u muzičku školu, pa je lakše. Najmlađi sin, koji ima gemofiliju, ide sada na bazen.

Djeca teško preživljavaju ovo sve. Molimo se da se što prije završi rat i da se vratimo - kaže Kovriga.

Dodaje da najmlađi sin ima svoju terapiju za gemofiliju i da, za sada, još imaju ljekove.

Moraće, međutim, da traže te ljekove jer ne smije da prekida terapiju.

- Probaćemo da nađemo zamjenu ili da nabavimo ljekove u drugoj državi - kaže zabrinuto Kovriga.

Pomoć

Ruskinja Svetlana Šmiljova živi u Budvi, ali kada je počeo rat bila je u Moskvi. Građanski je aktivista i u Rusiji je pokušavala da skrene pažnju stanovnicima na pogrešnu odluku njihovog predsjednika na rat u Ukrajini. Međutim, tamo se guši svaki protest, ljudi se hapse… vrlo je teško.

Zato se prošle sedmice vratila u Budvu i pokrenula niz akcija kako bi pomogla izbjeglom ukrajinskom narodu. Kaže da

iZbjeGla iZ dnjepra sa četvoro djeCe: Alona Kovriga

Fondacija ,,Pristanište“ pomaže izbjeglicama Ruskinja Svetlana Šmiljova je, u želji da pomogne izbjeglom narodu, oformila Fondaciju ,,Pristanište“. Na ovaj način pomažu stanovnicima Ukrajine koji su prisiljeni da napuste svoju zemlju zbog invazije oružanih snaga Ruske Federacije. Pomažu i stanovnike Rusije i Bjelorusije koji napuštaju ove zemlje zbog svoje antiratne pozicije.

- Obezbjeđujemo privremeni smještaj u Crnoj Gori, nudimo SIM kartice i minimalne pakete hrane, pružamo psihološku podršku, obezbjeđujemo njihovu legalizaciju u zemlji, pomažemo im pri traženju stalnog stanovanja i zaposlenja, a djeci raseljenih osoba omogućavamo pristup obrazovanju - objašnjava Šmiljova.

Poručuje da se može stupiti u kontakt sa njima preko sajta pristaniste.me i Fejsbuk stranice ,,Pristanište“.

Zajedno u nevolji: Ukrajinka Galina Švec, Bjelorus Sergej Šoman i Ruskinja Svet

oni kao narod ne mogu zaustaviti globalne političke procese ali mogu pomagati narodu da se snađe.

- Pomažemo i onima koji žele da pobjegnu od rata, da odu na neko mirno mjesto i da mogu nešto da rade. Situacija u Rusiji je jako teška. Mnogi moji prijatelji koji su protestovali protiv rata su sada u zatvoru.

Više od 15.000 koji su protiv ove političke situacije je u zatvoru i njima je isto teško - kazala je Šmiljova koja će sada biti u Budvi i, kako kaže, ne smije da se vrati u Moskvu jer bi je uhapsili.

- Bila sam građanski aktivista

i prije rata. Već me vjerovatno traži policija i opasno bi bilo da odem u posjetu svojima u Moskvu. Ukoliko bi otišla, vjerovatno bi me uhapsili - kaže Šmiljova i dodaje da je generalno ruski narod protiv rata međutim režim ne dozvoljava slobodu mišljenja.

Kako naglašava narodu je uskraćena i prava informacija, mnogi mediji su cenzurisani a blokirane su i društvene mreže - Instagram, Fejsbuk, svi sajtovi gdje se može saznati šta se dešava u svijetu.

- Blokiraju internet portale i vijesti koje su protiv rata. Zabranjeno je širenje informaci-

ja. Novinari probaju da otvoreno pričaju, ali su ugroženi i ne mogu - objašnjava Šmiljova situaciju u Moskvi.

Ona je u avgustu prošle godine došla u Budvu sa porodicom i tu su ostali. Dok nije počeo rat razmišljala je da se ipak vrati u Moskvu, dok se suprugu i djeci sviđa Crna Gora i željeli su da ostanu da žive ovdje. Međutim, nakon invazije na Ukrajinu, promijenila je mišljenje i ostaće u Crnoj Gori jer joj puta u Moskvu više nema.

- U Moskvi je psihički veoma teško. Sve što kupite od toga procenat ide na rat u Ukrajini.

Na svaki način rade da se po-

drži ruski režim. Svi porezi su usmjereni na finansiranje rata, kada pođeš u prodavnicu sve je podrška ruskom režimu. Siguno neću ići dok se u Moskvi ne stvori neka normalna atmosfera - tvrdi Šmiljova.

Težak živoT

I u Bjelorusiji je teško kaže za Pobjedu njihov državljanin Sergej Šoman koji je iz Gomelja došao prošle sedmice. Kako radi kao gradski alpinista na zgradi, četiri dana nakon što je počeo rat vidio je dosta nemilih scena i shvatio da ne može više tamo da ostane.

- Bio je miting i kao državni

Slastičarka Julija jedva čeka da se zaposli Galina Savina, njena snaha Julija i unuka Tanja izbjegle su na Cetinje iz Dnjepra kod prijatelja Zorana Petričevića koji im je jedini ponudio smještaj. Iako imaju u sobi televizor ne gledaju, ne žele da vide ratne strahote, leševe… Plaše se da ne vide nekog svog.

Vrlo im teško pada rat i to što su morale da izbjegnu, Tanja ne može u školu. Osim Crvenog krsta, koji im je pomogao sa namirnicama i hemijom, i to što im je Petričević ponudio smještaj, druge pomoći nemaju.

Julija kaže da već traži posao, pošto je završila višu

Ženski dio porodiCe je sada na Cetinju: Tanja, Julija i Galina

konditorsku školu i u Ukrajini je bila poznata po pravljenju kolača. Nada da će je neko u

Crnoj Gori zaposliti. Pokazuje nam fotografije torti na Instagramu koje je napravila, sve

su, kaže, od belgijske čokolade. U Ukrajini joj je ostao brat i roditelji, teško joj je.

Galina kaže da su putovali pet dana. Sin je ostao u Ukrajini, njih tri su ovdje same.

- Vozom smo krenuli, do Lavova, Čupa onda autobusom do Budimpešte, Subotice, Beograda, Podgorice, Cetinja... Sjećam se da smo na mađarskoj granici spavali pored šaltera gdje smo kupili karte - kaže Galina koja je završila fakultet programerske matematike, radila cijeli vijek i sada ima penziju 100 eura. Teško se, kaže, živjelo i prije rata u Ukrajini, mala su bila primanja.

Društvo

Neđelja, 3. april 2022.

tinove represije

ra i našli ugima

tlana Šmiljova

aktivista učestvovao sam protiv bjeloruskog totalitarnog režima. Međutim, kao i u Rusiji hapse sve koji su podrška Ukrajini. Možeš da pođeš u zatvor i kao svjedok. Ja sam tada vidio kako su ubili jednog aktivistu, umro je od povreda.

Policija ga je ,,spakovala“ u auto, nakon čega je preminuo u bolnici. Doveden je u kritičnom stanju - objašnjava Šoman kome je veoma teško što se njegova država Bjelorusija, koja je neutralna, miješa u ratne sukobe.

- Međutim predsjednik Aleksandar Lukašenko je sve to pokvario i radi po svome. Ovo što se sada dešava nije po zakonu. Ruska vojska, koja je sada došla u Bjelorusiju, je tu protiv zakona - tvrdi Šoman.

Kaže da nije mogao tamo da ostane jer bi to bila podrška politici njegove države koju ne smatra ispravnom.

- Ne poštuje se zakon i nikako se ne može promijeniti situacija, pa narod tu ne može ništa - kaže Šoman.

Nažalost zbog njegovog aktivizma raspala mu se porodica. Žena i dvoje djece su ostali u Bjelorusiji, ali su se ogradili od njega i za sada nemaju problema.

Priča o teškom životu u Bjelorusiji gdje se zbog sitnice ide u zatvor.

- Neki moji prijatelji su kažnjavani još 2020. godine. Mene nijesu dirali do zadnjeg protesta na kome sam bio. Sada se situa-

cija pooštrila, kontrola je rigorozna i svi koji su protiv režima idu u zatvor - priča Šoman.

Njegova četiri prijatelja su otišla u zatvor, po raznim osnovama i ,,lutrija“ je koliko će ostati tamo.

- Sve zavisi od kada su radili i kakva je bila aktivnost. Ista je problematika i u Rusiji. Ako nešto napišeš na internetu, komentar na Fejsbuku, možeš zbog toga otići u zatvor i dobiti kaznu za to. Bukvalna cenzura. Jedan moj prijatelj je nešto komentarisao na Fejsbuku i dobio sedam godina zatvora.

Samo zbog toga što je nešto re-

7

Neće da ratuju Sve više mladih Bjelorusa programera koji su u svojoj zemlji bili protiv rata našli su utočište u Budvi. Protiv su represije i politike njihovog predsjednika Lukašenka. Teško da će se vratiti u svoju zemlju. Pokušavaju da članove svoje porodice spasu iz zemlje iz koje je teško izaći. Mogu izaći samo ako imaju ugovor za posao ili zbog studija. Automobilom mogu samo do Rusije. U Crnoj Gori ih je sada oko 600, a u Budvi oko 60, ali svakodnevno dolaze od kada je počeo rat. Pripadnici IT sektora Bjelorusije su slobodniji i podržali su protest protiv rata i režima.

Viktar Jefimenta je došao iz Bjelorusije 2020. godine u Budvu nakon izbora u Bjelorusiji i protesta. Bio je profesor na državnom fakultetu, i sakupljali su se potpisi protiv represije… Nakon što su se mnogi potpisali – nastupilo je hapšenje.

- Otišao sam zbog straha za svoj život i zatvora. Kupio sam ovdje stan i predao dokumenta za boravak. Radim onlajn biznis analitiku i dobro mi je – kaže Jefimenta. Ostaće u Budvi i planira da dovede majku i neke prijatelje.

- Nije sigurno da odem u Bjelorsiju – kaže Jefimenta. Objašnjava da je njihova stara zastava bila crveno-bijele boje, koje oni smatraju nacionalnim simbolom, međutim, bjeloruska vlast ne dozvoljava da se nigdje pojavi to obilježje.

kao za novine koje se ne poklapaju sa politikom države - kaže Šoman.

Crnu Goru je odabrao zato što mu viza nije trebala. Kada je odlučio da ide iz svoje države prvo je pošao u poljsku ambasadu.

- Bila je gužva i nijesam mogao da čekam. Pošao sam vozom jer nema više aviona, prvo u Soči, poslije Vladikavkaz, a onda na autobus u Tbilisi… Tamo mi je od poljske ambasade došao mejl da tamo mogu dobiti neki azil, ali mora da se pošalje mejl u Varšavu itd. duga procedura. Budući da u Crnoj Gori ne traže vizu, direktno iz Gruzije krenuo sam za Crnu Goru - kaže Šoman koji je, još kada je bilo sve mirno, razmišljao da dođe da ljetuje u Crnu Goru.

Birao je između Crne Gore i Bugarske i porodica je izabrala Bugarsku, tako da je sada prvi put u Budvi.

Kaže da nema povratka u Bjelorusiju. Trenutno mu se sviđa Crna Gora i tu će ostati. Još ima novca za stan i hranu ali će tražiti posao.

- Još Srbija i Albanija ne traže vize, ali mi je bolja Crna Go-

- Ko god nosi crveno-bijelu zastavu smatra se ekstremistom i odmah ga hapse. To je stara zastava koja je pet godina važila kada je Bjelorusija izašla iz SSSR. Kada je došao Lukašenko, sve je promijenio ali je zastava ostala istorijski simbol, ali sada je i ta crveno-bijela boja zabranjena. Ako nosite crveno-bijele čarape mogu da vas uhapse. Bilo je slučajeva da su ljudi nosili crveno-bijelo cvijeće i hapsili su ih – kaže Jefimenta.

Od kada je počeo rat, osim što pomažu svojem narodu – pomažu i Ukrajincima.

- Imamo grupu i čat na Fejsbuku. Smjestimo ih kod sebe kad nemaju para – kaže Jefimenta.

Svi njegovi prijatelji su pobjegli ko je imao gdje, jer i Bjelorusiji sada prijete da će da uvedu ratno stanje i svaki dan pričaju o tome na vijestima.

- U vojsku će prvo ići momci od 18 do 28 godina – kaže Jefimenta. Teško je, kako objašnjava, izaći iz zemlje, sada su pooštrili i traže mnogo više papira, ali se ljudi nekako snalaze.

Problem je i što su mnoge avionske linije ukinute, jedino može iz Minska preko Istanbula u druge zemlje, ali nema karte ispod 500 eura u jednom pravcu.

Osuđuje rat, jaku žal ima na Ukrajince jer tamo ima dosta drugara.

- Mi smo svi bili protiv toga, ali vlast naša radi to bez pitanja naroda – objašnjava Jefimenta.

Marija, koja je nedavno došla iz Bjelorusije, nije iz straha za svoje najbliže htjela da kaže prezime. - Rođaci su negodovali što idem ali tamo nema sigurnosti. Ne zna se što će biti sjutra – kaže Marija.

Crnogorski narod joj se, kaže, sviđa, slični su im po mentalitetu.

U Bjelorusiji je radila u stranoj kompaniji, očekuje da će otvoriti predstavništvo u Herceg Novom pa da će se moći zaposliti jer, kaže, u Crnoj Gori posla nema ako ne znaš jezik, jedino na građevini.

Ima sedmoro braće i sestara i svi su tamo, neko u Rusiji, neko u Bjelorusiji.

Plaši se da ide da ga posjeti, kaže da će ih za sada gledati samo preko Skajpa.

Jevgenije Kazakov radi startapove i od jula prošle godine je u Crnoj Gori.

- U Bjelorusiji sam radio od kuće i svaki dan sam čekao da mi policija zakuca na vrata – kazao je Kazakov. Bio je svjedok na jednom suđenju drugarima koji su osuđeni na zatvor od pet od šest godina samo zato što su protiv rata. Bio je svedok i izašao na vijestima, pa nije bio siguran da mu sjutra ne nađu razlog zašto i njega da zatvore.

Ističe da su ga u Crnoj Gori iznenadili država i ljudi i ostaće ovdje. U Bjelorusiji mu je ostala porodica. Doći će mu uskoro brat, a čeka da djeca završe školu pa da ga posjete, jer on tamo za sada ne smije.

PoMaŽu Svoj narod i ukrajinCe: Mladi Bjelorusi spas našli u Budvi

ra - kazao je na kraju Šoman i poručuje da će, ako bude u mogućnosti, pomoći i Ukrajincima.

Sve to sluša Galina Švec, Ukrajinka iz Marijupolja, kojoj je sve porušeno. Sve ono što su gradili godinama sada je u pepelu. Došla je prije četiri dana sa sinom od devet godina, suprug je ostao u Ukrajinu.

Doveli su i papagaja, nijesu ga mogli ostaviti, iako je kavez zauzimao jedno mjesto i putnici su se ljutili.

- Nijesmo ga dali. Za sada smo u privremenom smještaju koji nam je obezbijedila Fondacija ,,Pristanište“, a pokušavamo da nađemo neki apartman.

Sve nam je porušeno još od 15. marta i nema vraćanja tamo ni

Cetinje i sinoć za Ukrajinu: Naš heroj je Zelenski

Skupovi podrške biće organizovani svakog dana

Trideset osmog dana rata u Ukrajini građani i građanke Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu.

Jučerašnje glavne poruke s transparenata bile su: ,,Ukrajino, nastavi svoju herojsku borbu tako da svi možemo da imamo blistavu budućnost (Ukraine, Keep Your Heroic Fight so We Can All Have Our Future Bright)“ i ,,Svima nam je potreban heroj.

Njegovo ime je Zelenski (We All Need a Hero. His Name is Zelenskyy“).

Okupljeni su imali i poruku za policiju u vezi s prijetnjama koje ovih dana Crnoj Gori upućuje ruski terorista Pozdnjakov: ,,Policijo, probudi se. PODZEMLJAKOV prijeti!“.

Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su počast svim stradalima u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali potonju ploču.

Pred zgradom bivšeg Ruskoga poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

- Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svakog dana u 17.30 sati ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. Slava Ukrajini! Herojima slava - poručili su građani Cetinja.

R. P.

kad se rat završi. Ostajemo u Budvi jer nas je strah više tamo da živimo - kaže Švec.

Ona je profesorica engleskog i može da radi onlajn, dok je suprug radio u fabrici u Marijupolju. Odgovara im Budva jer su sina već poslali u ruskocrnogorsku školu u kojoj može da mirno uči. Sa suprugom se čuje svakodnevno i kaže da je u redu. Jedva čeka da i on dođe i budu zajedno.

- Suprug je sada u zapadnoj Ukrajini. Pomaže volonterima i čim bude mogao doći će u Crnu Goru - kaže Švic.

Kaže da je bilo komplikovano dok su stigli.

- Iz Marijupolja smo autom krenuli do granice sa Rumunijom. Tamo nas je suprug ostavio, on nije mogao dalje. Svuda su bile provjere. U Rumuniji smo imali prijatelje, a onda smo krenuli putem ,,četiri B“ - sa blagim osmijehom priča Švic.

Otišli su u Bukurešt, pa Budimpeštu, Beograd i na kraju stigli u Budvu. U Crnu Goru su bili na ljetovanje 2011. godine i svidjelo im se. Nastavljaju život ovdje i jedva čekaju da porodica opet bude na okupu.

N. Kovačević Foto: D. Mijatović

8

Društvo

Neđelja, 3. april 2022.

Što ukazuje masovna pojava meduza iz roda Aurelia u Boki

Jedu ih bucanj i morska kornjača

Bezopasna za ljude, ali može da izazove poremećaj u ekosistemu Meduze se nalaze u kompetitivnom odnosu sa ribljom mlađi jer se hrane planktonskim organizmima (fitoplankton, zooplankton, planktonskim račićima) te tako značajno, indirektno, mogu uticati na riblji fond – objašnjava naučna saradnica IBM-a Branka Pestorić

pestorić kaže da se meduzama hrane neke vrste riba i morskih gmizavaca, ali one ne mogu uticati opredjeljujuće na brojnost meduza.

- Riba bucanj i morska kornjača su glavni predatori meduza ili rijetki organizmi koji se njima hrane.

Nije, međutim, poznato da morske kornjače i riba bucanj mogu kontrolisati populaciju meduza, odnosno da će svojom ishranom značajno uticati na njihovu brojnost. Ne mislim da to može biti razlog pojave morskih kornjača u većem broju u zalivu ove godine – ocjenjuje Pestorić.

PODGORICA - Pojava meduza iz roda Aurelia u Bokokotorskom zalivu prethodnih dana - osim što su poranile kalendarski i zabilježene u velikom broju - može da ukaže ili utiče na poremećaj ravnoteže u ekosistemu, kazala je za Pobjedu Branka Pestorić, naučna saradnica u Institutu za biologiju mora.

Sagovornica ističe da je aurelia tipična proljećna vrsta meduze koja se ranijih godina javljala sredinom aprila i u maju.

- Ranije zapažanje ovog roda ukazuje na to da su nagle promjene u temperaturi mora nastupile ove godine nešto ranije od uobičajenog perioda – kaže Pestorić.

Prethodnih dana stručnjaci Instituta su dobili fotografije i prijave o velikim skupinama meduza. Neke od njih su zabilježene po sredini Tivatskog zaliva.

Uzroci i posljedice

Prema riječima Pestorić, meduze nijesu nešto što je neuobičajeno za zaliv, ali su ove godine poranile, a period njihovog javljanja i brojnosti zavisi od mnogo faktora čije zajedničko djelovanje izaziva sve češće i masovnije pojave želatinoznih organizama. Taj problem je vrlo izražen na cijelom Mediteranu.

– Klimatske promjene, nagle promjene u temperaturi životne sredine, prekomjerna izgradnja na obali, povoljni hranidbeni uslovi sredine (dovoljno planktona) samo

Branka Pestorić

su dio činilaca koji utiču na njihovu pojavu i brojnost. aurelia je rod koji je vrlo zastupljen u sjevernom Jadranu te se masovna pojava bilježi skoro svake godine – kaže Pestorić.

Dodaje da, kada se više od navedenih činilaca spoji, rezultat je masovna pojave meduza kao što je ovih dana slučaj u Bokokotorskom zalivu.

– Riječ je o rodu aurelia koji ima nekoliko vrsta u Jadranu.

Kako su te vrste morfološki toliko slične, neophodna je genetička analiza da bismo ustanovili o kojoj vrsti je tačno riječ – navela je Pestorić.

Ona kaže da je problem prekobrojne pojave meduza u tome što njihovo prisustvo značajno može da utiče na strukturu hranidbene mreže, naročito na brojnost planktonskih organizama, a posljedično i na više trofičke nivoe.

– Masovne pojave meduza

Mediteranska meduza

Kompas meduza

Javlja se i „kompas“, a krajem ljeta i mediteranska meduza Prema riječima sagovornice, u istom periodu kao i aurelia u Boki se, ali za sada ne tako brojna, javlja i „kompas meduza“ (Chrysaora hysoscella).

- Za razliku od roda aurelia, koji je bezopasan za kupače, „kompas meduza“ posjeduje žarne ćelije koje u kontaktu sa kožom mogu izazvati određene iritacije. Za sada

svakako ukazuju na disbalans u ekosistemu i sa svojim visokim kapacitetom ishrane mogu izazvati i dalji disbalans, ali i probleme ribarima koji love uglavnom sa ribarskim mrežama. Meduze se nalaze u kompetitivnom odnosu sa ribljom mlađi jer se hrane planktonskim organizmima (fitoplankton, zooplankton, planktonski račići) te tako značajno, indirektno, mogu uticati na riblji fond – objašnjava ona.

se ove vrste meduza javljaju uglavnom tokom proljećnih mjeseci i opstaju najduže do prve polovine juna – kaže Pestorić.

Ona objašnjava da su meduze vrlo osjetljivi morski organizmi, pa svaka promjena sredine, oscilacija temperatura mora, odnosno vjetar, kiša ili jaka struja izazivaju veliku smrtnost jedinki. Procjenjuje se da

OD POsjetIlACA DO stAnOvnIkA

Za ovaj rod meduza, kaže ona, karakteristične su dvije faze razvoja.

– Prva je polip, pričvršćena za morsko dno koji pupljenjem daje meduzu. Polipi ove vrste daju meduze obično kada je temperatura mora ispod 15°C i kada, tokom zimskih mjeseci, dođe do naglog pada temperature mora što djeluje kao okidač za razvoj velikog broja meduza.

svega 10 odsto doživi stadijum odrasle jedinke.

- Tokom ljeta, odnosno krajem avgusta i u septembru kod nas se može javiti mediteranska meduza (Cotylorhiza tuberculata) koja je uglavnom brojnija na otvorenom moru, a spada u grupu meduza koje blago žare – kaže Pestorić.

Nagle promjene temperature, kaže sagovornica, jesu posljedica klimatskih promjena.

- Treba napomenuti da polipi naseljavaju uglavnom vještačke strukture u moru te prekomjerna ljudska aktivnost u priobalju stvara povoljne uslove za razvoj ove faze organizama. Bokokotorski zaliv je vrlo specifičan po svojoj strukturi, poluzatvoren sistem, posebne cirkulacije i pod uticajem velikog priliva slatke vode, čime je značajan i unos hranljivih soli

u ovom dijelu Jadrana, što doprinosi brojnosti fitoplanktona, a to obezbjeđuje dovoljnu količinu hrane za razvoj meduza – navodi Pestorić.

Prema riječima sagovornice, meduze su sve češći posjetioci našeg mora, ali i stanovnici...

– S obzirom na to da su polipi određene vrste pronađeni u zalivu, može se reći da su one već sada uspostavile populaciju i da su se odomaćile u našem dijelu mora – kaže Pestorić. i. periĆ

I nakon prijave ekološkoj inspekciji radovi na ,,Plavim horizontima“ ne jenjavaju

Pripremaju plaže bez odobrenja Morskog dobra

PODGORICA - Na plaži ,,Plavi horizonti“ i dalje su gomile pijeska iako su građani još sredinom marta prijavili da su vidjeli kako bager iz mora na kupalištu utovara pijesak u specijalno teretno vozilo. Slučaj je nakon toga prijavljen ekološkoj policiji, ali se na fotografijama, koje su snimljene juče, vidi isto stanje.

Prema saznanjima Pobjede, smeće koje je zatečeno na plaži se samo prekriva pijeskom i tako se priprema za predstojeću sezonu.

Iz Morskog dobra su Pobjedi kazali da je njihova Služba za kontrolu i održivi razvoj kontrolisala taj dio plaže 28. marta.

Tada je načinjena službena zabilješka u kojoj je konstatovano da je korisnik tih kupališta ,,QD Hotel and Property

Investment Montenegro“, koji obavlja radove na pripremi kupališta za sezonu.

- Navedeni radovi su podrazumijevali utovar pijeska iz mora, te istovaranje istog na predmetnim kupalištima uz korišćenje bagera i teretnog motornog vozila - kazali su iz Morskog dobra.

Istakli su da se radovi obavljaju bez njihove saglasnosti.

Predsjednik Opštine Tivat

Željko Komnenović je ranije kazao da je slučaj utovarivanja pijeska iz mora u bager prijavljen ekološkoj inspekciji i da očekuje njihovu reakciju.

- Po riječima vozača, radovi su vršeni po nalogu firme Gugi komerc d. o. o. iz Budve, što je utvrđeno i po cistijerni koja se takođe nalazila na kopnu, u neposrednoj blizini nagomilanog pijeska - naveli su iz Opštine Tivat.

N. K.

Gomile smeća koje žele samo da prekriju pijeskom

Društvo

Neđelja, 3. april 2022.

9

Publicista Milorad Popović za Pobjedu komentarisao izjavu Joanikija da će kapela na Lovćenu biti obnovljena prije nego što i možemo zamisliti

Nastavak propagande laži i falsifikata

Milorad Popović

PODGORICA – Izjava mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića je nastavak propagande laži i falsifikata koju je SPC intenzivno koristila u vrijeme takozvane moleban revolucije, kada su srušili prozapadnu vladu i na vlast doveli svoje pione. Očigledno da misle da nijesu dovršili taj posao i sada nastavljaju istim metodama, ocijenio je za Pobjedu publicista Milorad Popović.

Mićović je, na promociji knjige „Pola vijeka na službi Lovćenskom oltaru“ publicite Komnena Bećirovića, u petak, ponovo poručio da će kapela na Lovćenu biti obnovljena i to, kako je rekao, „prije nego što mi i mo-

žemo zamisliti“.

Kazao je da je Bećirovićeva knjiga svjedočanstvo da je lovćenska kapela „kao žrtva u temelju naše duhovne obnove i u temelju naše borbe za svetinje“, ali i da iza njenog rušenja stoji Josip Broz Tito.

Borba za Njegoševu kapelu, ocijenio je on, bila je najžešća borba intelektualaca i ljudi od časti i imena sa tadašnjim režimom.

- Naravno režim je odnio fizičku pobjedu, ali, mitropolit i svi oni umjetnici, književnici, profesori, među njima su najveća imena tadašnje nauke i kulture iz Crne Gore, oni su odnijeli moralnu pobjedu i to je veliki duhovni kapital koji mi nasljeđujemo. Naravno, to je veliki za-

log za obnovu lovćenske kapele, a ona će se sigurno obnoviti i uvjeren sam da će to biti prije nego što mi i možemo zamisliti.

Za sada to izgleda nemoguće, ali, Bogu je sve moguće – poručio je Joanikije.

Popović je ocijenio da ovakva izjava predstavlja još jedan višestruki falsifikat.

-Njegoševu kapelu nije srušio Tito, nego upravo Aleksandar Karađorđević. Originalna Njegoševa kapela je bila oštećena austrougarskom granatom, ali nije bila srušena. Da bi simbolički pokazao sebe i njegovu novu državu kao nasljednicu Crne Gore i dinastije Petrović Njegoš i jednom za svagda ih stavio ad acta, kralj Aleksandar je, u drugim gabaritima i nekoli-

ko metara od mjesta gdje je bila stara, sagradio novu kapelicu koju je posvetio prvorođenom sinu Petru Karađorđeviću – podsjetio je Popović.

Pojasnio je i da stara Njegoševa kapela nije mogla biti posvećena Petru Karađorđeviću, jer je on rođen 80 godina pošto je ona sazidana.

-Druga je stvar i to da u svakoj uređenoj zemlji, posebno onoj koja je kandidat za članstvo u EU, niko ne može rušiti kulturno-istorijske spomenike, niti na njima intervenisati bez poštovanja domaćeg, ali i međunarodnog zakonodavstva koji se tiču očuvanja kulturno-istorijske baštine – kazao je Popović.

Ipak, Joanikije Mićović, dodao je, vjerovatno je umislio da je

Joanikije

on drugi kralj Aleksandar i da je Crna Gora, istina još formalno nezavisna država, ustvari jedna teoretska marioneta srpske crkve i države Srbije.

-Vidio sam da im je na tom skupu smetalo što je mauzolej podignut po nacrtu Ivana Meštrovića, ali im nijesu smetali Meštrovićevi spomenici na Avali u Beogradu, kao i veliki monumentalni spomenik kralja Aleksandra koji je 1938. godine podignut, a koji su 1941. srušili crnogorski nacionalisti – rekao je Popović.

Smatra i da se najave Joanikija Mićovića ne mogu ostvariti.

-Vjerujem da se to ne može desiti na taj način, jer ako krenu silom i nelegalnim putem da ruše kulturno-istorijske spomenike

u Crnoj Gori da će dobiti adekvatan odgovor od Cetinjana i Crnogoraca koji drže do istinske tradicije, a ne do lažne tradicije koja je nametnuta kao okupatorska, porobljivačka svijest – kategoričan je Popović.

Poručio je i da bi reakciju na ovakve „skaradne poruke koje uznemiruju javnost i vrijeđaju osjećanja Crnogoraca i Cetinjana“ trebalo tražiti od mandatara za sastav nove vlade Dritana Abazovića, predsjednika Socijalističke narodne partije Vladimira Jokovića, ali i gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića „koji je u koaliciji sa strankom Joanikija Mićovića, Demokratama, za koje je zdušno lobirao na lokalnim izborima“. Ž. ZVICER

Prva generacija završava nove, besplatne, dvogodišnje master studije na Univerzitetu Crne Gore

PODGORICA - Ove godine će prva generacija da završi nove dvogodišnje master studije koje su uvedene kroz izmijenjeni model studiranja 2017. godine. Baza Univerziteta Crne Gore na drugoj godini master studija broji 1.238 studenata.

Prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović kazao je Pobjedi da svi studenti master studija, koji su upisali drugu godinu, imaju pravo da prijave master rad. Dodaje da će oni svi iskoristiti to pravo i u proceduri je svakodnevno podnošenje prijava.

Mićanović je precizirao i da po starom programu jednogodišnjih master studija u sistemu imaju dodatno 354 studenta.

Kaže da svi oni potencijalno mogu završiti master studije do kraja godine, tako da ne mogu kalkulisati podacima koliko će ih završiti.

- Tačan broj onih koji će ove studije završiti do kraja godine teško je predvidjeti. To je nemoguće precizirati, jer svi imaju to pravo i zavisi od dinamike njihovog rada – istakao je prorektor Univerziteta.

SVAKODNEVNO PODNOSE PRIJAVE

Na Univerzitetu Crne Gore magistriralo je 106 studenata u 2018. godini, potom 122 u 2019. godini, a 2020. ih je bilo 141, te 2021. godine 263 studenta.

Mićanović ističe da u prosjeku oko 130 studenata godišnje magistrira. S obzi-

M. BABOVIĆ

U prosjeku 130 studenata magistrira godišnje, ove ih može biti preko hiljadu

Univerzitet Crne Gore

rom na to da od 2021. godine prvi put imaju drugu godinu master studija, koja je nastavak osnovnih po modelu 3+2 , očekuju da će taj broj biti mnogo veći nego ranijih godina.

Upitan jesu li uradili procjenu u smislu toga hoće li svi studenti na fakultetima imati mentora, odgovara da su ga svi upisani studenti na master studije dobili ili su u proceduri odabira.

- Ali, svakako, svi će imati mentora – kaže on.

Prorektor navodi da nemaju problema sa mentorima ni na jednom fakultetu.

Rekao je da je činjenica da imaju veći broj opterećenja po nastavniku na onim programima koji su upisali veći

broj master studenata. Riječ je o, između ostalog, Ekonomskom, Pravnom, Filozofskom fakultetu, Političkim naukama.

Na pitanje koji su još izazovi sa kojim se suočavaju ove godine, Mićanović podsjeća da su master studije redovne studije na UCG i imaju jasnu upisnu politiku i plan organizacije nastave, tako ,,da shodno potrebama i eventualnim izazovima brzo i efikasno djeluju“.

MENTORIMA POVEĆALI NADOKNADU

Nedavno je na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, između ostalog, bilo riječi o mentorima ma-

gistarskih studija. Tada je pomenuto da bilježe slučajeve da profesori teško prihvataju da budu mentori, jer su dosta opterećeni. Ovo upravljačko tijelo je zato donijelo odluku da im se za taj posao povećaju dodaci na zaradu. Očekuju da će ih na taj način motivisati.

Izmijenili su pravilnik o dodacima za aktivnosti u funkciji nastave. Prema tom propisu, za mentore magistarskih radova nadoknada je uvećana za 180 eura bruto, odnosno sada je 450 eura, a ranije je bila 270 eura bruto – po kandidatu.

Nove dvogodišnje master studije uvedene su 2017.godine, a do tada su na snazi bile jednogodišnje magistarske studije. Nadležni su odlučili da promijene taj model, kako su onda pričali, najviše iz razloga što model 3+1+1 (osnovne, specijalističke, magistarske) nije adekvatno prepoznat na evropskom prostoru i šire. Tačnije, problematične su im bile jednogodišnje specijalističke koje ne prepoznaju određeni sistemi zbog čega su se studenti suočavali sa problemima kada su nakon tih studija odlazili u inostranstvo da nastave školovanje.

Pojedini crnogorski fakulteti su se opirali toj novini, željeli su da sačuvaju postojeći model, te su navodili zemlje u kojima se tretira pozitivno. No, njihovi prijedlozi, ipak, nijesu uvaženi.

Pri upisu na dvogodišnje master studije polaže se prijemni ispit.

Nedavno je izrađen novi zakon o visokom obrazovanju, ali se do danas

ne zna na koji način će konkretno da uredi model studiranja. Pojedini članovi radne grupe predlagali su da se omogući studentima da nakon prve godine master studija mogu da dobiju diplomu, kako bi mogli da se zaposle.

Ispostavilo se da studenti nakon završenih bečelor, osnovnih studija, teško mogu do posla, a ne žele da studiraju dvije godine mastera. To, međutim, nije uvaženo. Održana je javna rasprava o tom aktu, ali iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta ne odgovaraju na koji način se okončala i jesu li u ovom dijelu usvojili neke prijedloge.

Iako je od 2017. godine zvanično usvojen novi model studiranja 3+2, i dan-danas je omogućeno studentima da se upisuju i po starom modelu. Tu opciju su im obezbjeđivali poslanici kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju.

Tako je nedavno poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić predložio, a ostali poslanici podržali, da se produži rok za upis na specijalističke studije po starom sistemu do početka studijske 2023/2024. Produžen je rok i za završetak magistarskih studija do kraja studijske 2023/2024. godine bez ponovnog plaćanja školarine za studente koji su već jednom platili cijelu školarinu. Usvojili su i prijedlog da studenti osnovnih, specijalističkih, magistarskih i doktorskih, koji su upisali studije po starom zakonu, treba da ih završe do kraja studijske 2023/2024. godine.

N. Đ.

10

Povodi

Neđelja, 3. april 2022.

Rada Trajković o novim saznanjima o smrti Olivera Ivanovića, koja je otkrio Boban Bogdanović i ustvrdio da je ubistvo naručio kosovski biznismen Zvonko Veselinović

Zapad testira Vučića dok BIA kompromituje novog svjedoka

BEOGRAD- Možda je ovo poruka Zapada Vučiću da se odrekne Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića, jer svaka izjava i sve što se pojavi izaziva pažnju i nadu da ćemo doći do nekog početka - kaže Rada Trajković, predsjednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova komentarišući za Pobjedu nova saznanja o ubistvu nekadašnjeg političara sa Kosova Olivera Ivanovića.

PORUKE

Portal Krik objavio je početkom sedmice svjedočenje Bobana Bogdanovića, koji tvrdi da je Olivera Ivanovića ubio Novosađanin Ljubomir Lainović, da je ubistvo naručio kosovski biznismen Zvonko Veselinović, a logistiku za ubistvo obezbijedio biznismen i predsjednik Srpske liste Milan Radoičić... U priču je umiješan i klan Veljka Belivuka u čijim mašinama za mljevenje ljudi je nestao Aleksandar Gligorijević, koji je Bogdanoviću ispričao priču oko Oliverovog ubistva. Ubijen je i Lainović koji se javno hvalio da je dobio 50.000 eura za ubistvo Olivera, a sam Bogdanović je blizak nekim navijačkim grupama...

U cijeloj priči jako je zanimljivo pominjanje Veselinovića i Radoičića, jer su oni dovođeni u vezu sa ubistvom Ivanovića odmah nakon što se ono desilo 16. januara 2018. godine. Međutim, njihova imena su brzo pala u zapećak - zbog vješte propagande medija preko kojih političari iz vlasti šalju poruke javnosti.

- Imam saznanja da je specijalni istražni sudija sa Kosova imao poprilično materijala - kaže Trajković navodeći da je u danu ubistva Ivanovića „neka grupa došla i bila locirana u nekom hotelu na sjeveru Kosova, da oni imaju snimke sa kamera i fotografije načina izvođenja atentata i izvlačenja atentatora sa mjesta atentata i prostora Kosova“.

KOLAŠIN-Jedan dan i jedan datum su se spojili u društvenu i istorijsku vertikalu prostrane Gornje Morače. Prvi dan aprila je dan OŠ „Vojin Čepić“ – učionice i učitelji škole su u posljednja tri vijeka obilježili odrastanje svakog Gornjomoračanina. Toga istog dana 1944. godine, u Dragovića Polju, srcu Gornje Morače, formirana je Deveta crnogorska proleterska brigada koja je imala značajnu ulogu u završnim borbama za konačnu pobjedu nad okupatorima i domaćim izdajnicima. Školsko zvono u Gornjoj Morači čuje se još od kraja 19. vijeka. Čulo se i ovoga 1. aprila u svečanoj atmosferi Dana škole.

Tri vijeka školskih ljetopisa i gotovo nestvarni brojevi života da je u školskoj godini 1975/76. u školi bio 301 učenik, raspoređen u 13 odjeljenja. Sad ih je 41 i to uz povećanje upisanih uče-

- Mislim da Bogdanović nije pričao bez veze, jer je odmah uslijedio pokušaj njegove diskreditacije od Vulina i direktora Odjeljenja policije za kriminal Dimića koji je bio najveći prijatelj Veselinovića i Radoičića zaključila je Rada Trajković - Hitno ispitati navode Bogdanovića - rekao je Aleksandar Ivanović, Oliverov bratanac, napominjući da za Bogdanovića čuje prvi put i da niko od porodice Ivanović ne zna da li Bogdanović iznosi istinu, ali očekuju da nadležni državni organi ispitaju pomenute navode. Ivanović je izrazio i sumnju u adekvatnu akciju države povodom Bogdanovićevog intervjua Kriku rekavši da „neko vrlo tendenciozno iz državnih organa to usmjerava u medijskom smjeru“.

On je podsjetio da je Ivanović ubijen u Sjevernoj Mitrovici sa većinskim srp-

- Dovođenjem Radoičića na čelo Srpske liste ili svog kosovskog SNS-a Vučić je učinio takvu uslugu Srbima što ni najveći naprijatelji ne bi mogli.

Sada se zbog Radoičića Srbi doživljavaju kao kriminalizovana etnička zajednica što je za mene suštinski veliki problem.

Nije samo Oliver ubijen, ubijen je i kandidat za predsjednika Sjeverne Mitrovice... Za nas je vrlo važno što se pojavio neko poput Bogdanovića da natjera institucije u Beogradu da funkcionišu na način koji se očekuje - kaže Trajković.

TEST ZA VUČIĆA

Rada Trajković

VULINOV POLIGRAF

Medvjeđe usluge

skim stanovništvom, ogromnim brojem bezbjednosnih kamera na ulicama i da se nikada nije pojavio nijedan snimak sa njih.

Dan nakon što je Krik objavio intervju sa Bogdanovićem ministar policije Aleksandar Vulin je izjavio da će protiv Bogdanovića podnijeti krivičnu prijavu zbog neprijavljivanja krivičnog djela ali se i nije odazvao pozivu Specijalne policije za borbu protiv organizovanog kriminala da se poligrafski testira.

Iako poligraf nije nikakv dokaz nigdje, pa ni u Srbiji, od kada je SNS došao na vlast poligrafsko testiranje je postalo

dokaz kojim tabloidi spiraju krivicu sa osumnjičenih...

Vulin je prikazao i knjige u kojima se nalazi cjelokupna istraga o ubistvu Ivanovića, tvrdeći da obimnost knjiga govori o ozbiljnosti istrage, kao i da su se obraćali za pomoć službama SAD, Velike Britanije, Njemačke i Euleksa koje su prisutne na Kosovu ali da od njih nijesu dobili puno pomoći.... Naravno odmah se pojavilo i tumačenje, od ministra Vulina, da se ovom izjavom svjesno kriminalizuje država kroz medijski rat koji se godinama vodi protiv Srbije i njenog predsjednika i da je pravi cilj kriminalizacija predsjednika Vučića...

- Nešto se dešava - konstatuje Trajković i napominje: „Možda je to poruka i određenih krugova iz međunarodne zajednice da vide da li je Vučić spreman da se odrekne Radoičića i Veselinovića - oni na taj način prate njegovo ponašanje i koliko je Vučić zaštitnik ove dvojice.

-Dakle, iz ovoga se vidi da je sistem državni Srbije ustao u odbranu Radiočića i Veselinovića. Da li će tako ostati do kraja ne znam, ali sada se vidi da policija i BIA stoje iza Radoičića i Veselinovića i pokušavaju da kompromituju ovog svjedoka-kaže naša sagovornica.

Trajković se pita i da li Bogdanović kao svjedok ima neku tajnu misiju jer navodi da je više puta bio na Kosovu i pita da li je bio sagovornik specijalnog suda na Kosovu i identifikovao ljude koji su fotografisani nakon samog ubistva...

- Sve to je za nas nepoznanica i očekujemo da se razriješi - kaže Trajković.

Ona je ukazala i da je bivši zaštitnik građana Srbije Saša Janković bio blizak sa Oliverom Ivanovićem jer mu se Oliver institucionalno više puta obraćao zbog prijetnji koje je dobio, prenosio mu razgovore sa Vučićem i iz BIA-e i da je zbog toga Janković bitan svjedok – ali i da je svjedočenje Bogdanovića možda pokušaj da se Jankoviću „olakša put za svjedoka“.

- Mislim da Bogdanović nije pričao bez veze, jer je odmah uslijedio pokušaj njegove diskreditacije od Vulina i direktora Odjeljenja policije za kriminal Dimića koji je bio najveći prijatelj Veselinovića i Radoičića - zaključila je Trajković.

Violeta CVEJIĆ

Zašto je prvi april drugačiji u Gornjoj Morači

Dan školske i vojničke zakletve nika prošlog septembra. Ako su učionice semafori života, onda ne bi trebalo da ih je sada sedam puta manje…

Ambiciozna direktorica Jelena Janković je u proteklih devet mjeseci realizovala dosta aktivnosti na kvalitetnijoj školskoj infrastrukturi. Kaže – inicijativu treba pokrenuti i obrazložiti a podrška lokalne zajednice, Opštine, nekadašnjih učenika neće izostati…

-Objekat područnog odjeljenja u Ljevištima je uspješno adaptiran uz pomoć Zorana Bećirovića, Vojina Čepića, Blaža i Bata Bećirovića, Milana Čepića. Pomogli su lokalna zajednica, Opština, roditelji. Školska zgrada u Dragovića Polju je dobila kvalitetniji prilaz a uređeni su hodnici, zbornica, kancelarije. Uređen

Sadašnja generacija osnovaca

je i sportski poligon a potrebne sportske rekvizite donirao je Vojkan Dragović. Planira se i

temeljna rekonstrukcija zgrade sa zamjenom krova, stolarije, radovima na elektro i termo

instalacijama i fasadi, najavila je direktorica Jelena Janković.

Nakon postrojavanja u centru

Dragovića Polja, prvog aprila prije 78 godina, formirana je Deveta crnogorska proleterska brigada. Na početku je imala četiri bataljona sa 541 borcem. Do kraja oktobra 1944. godine broj boraca je došao do skoro 1.300 a brigade je „ušla“ u sastav Treće udarne divizije i učestvovala u svim borbama koje je vodila Treća divizija. Borbe na Bjelasici protiv 181. njemačke divizije, oslobađanje Berana, Andrijevice, Rožaja, Tutina, kasnije u „Sarajevskoj operaciji“, oslobađanju Karlovca pa sve do završnih borbi i protjerivanja neprijatelja do Zidanog mosta.

Za dvije godine se planira zasluženo i osmišljeno obilježavanje osam decenija od formiranja Četvrte crnogorske udarne brigade. Svi vjeruju da će tada i škola u Dragovića Polju izgledati modernije i da će u njoj biti više đaka...

Dr. DRAŠKOVIĆ

Svijet

Neđelja, 3. april 2022.

11

TRIDESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Više od 30 naselja oko Kijeva vraćeno pod ukrajinsku kontrolu

Zelenski: Rusi miniraju teritoriju sa koje se povlače Dižu u vazduh sve – kuće, opremu, čak i tijela ubijenih – rekao je ukrajinski predsjednik u video-obraćanju naciji. Upozorio je da teške bitke predstoje, jer Rusija preraspoređuje trupe i da se moraju spremiti za aktivniju odbranu KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je Ukrajince da su ruske snage koje se povlače stvorile potpunu katastrofu oko Kijeva, postavljajući mine na cijeloj teritoriji.

- Oni miniraju cijelu teritoriju.

Miniraju kuće, opremu, čak i tijela ubijenih – rekao je Zelenski u video-obraćanju naciji.

Ukrajinska vojska saopštila je da je ponovo zauzela 29 naselja u oblasti Kijeva i Černigova.

Zelenski je upozorio da teške bitke predstoje, jer Rusija preraspoređuje trupe.

- Spremamo se za još aktivniju odbranu – rekao je Zelenski, prenosi N1.

Karla Del Ponte: Uhapsiti Putina Bivša glavna tužiteljka Haškog suda Karla Del Ponte pozvala je Međunarodni krivični sud da izda nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, javlja AFP. - Putin je ratni zločinac – rekla je Del Ponte, koja je istraživala ratne zločine u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji, u intervjuu francuskom dnevniku Le Temps.

Izdavanje naloga za hapšenje ne znači da će Putin završiti iza rešetaka.

- Ako ostane u Rusiji, to se nikada neće dogoditi.

Ali ne bi mogao napustiti zemlju, a bio bi mu to i snažan signal da protiv sebe ima puno država – rekla je Del Ponte.

Ubijen ukrajinski fotoreporter Maksin Levin Maksim Levin, fotoreporter i snimatelj koji je radio za jedan ukrajinski portal i dugogodišnji saradnik Rojtersa, ubijen je dok je izvještavao o ruskoj invaziji Ukrajine. Za njim ostaju žena i četvoro djece, piše britanski Gardijan. Njegovo tijelo je pronađeno u jednom selu sjeverno od ukrajinskog glavnog grada 1. aprila, prenosi portal LB.ua, za koji je radio Levin, rođen 1981. Bio je reditelj dokumentarnih filmova koji je pomogao u izvještavanju o Ukrajini za Rojters od 2013. godine.

Putinova vojska postavlja mine dok se povlači

Ruske snage blokirale su operacije evakuacije iz opkoljenog Mariupolja, a Kremlj je optužio Ukrajince da su izveli helikopterski napad na skladište goriva na ruskoj teritoriji.

U međuvremenu Putin jača veze sa saveznicima. Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dio poruke koju je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku povodom Dana jedinstva naroda Rusije i Bjelorusije. Putin je Lukašenku čestitao Dan jedinstva naroda Rusije i Bjelorusije.

- Naše zemlje su puno toga postigle u promociji saradnje i konstruktivne bilateralne interakcije u zadnje vrijeme. Potpisali smo i usvojili niz važnih

dokumenata, kao i novu vojnu doktrinu i zajednički koncept migracijske politike – navodi se u dijelu pisma koji je objavljen na Tviteru.

Granatama na civile

Šef vojne uprave regije Lugansk rekao je da je 2.700 civila evakuisano iz regije, ali su ruske snage granatirale ljude koji su bili evakuisani iz gradova u kojima su se vodile teške borbe.

- Nemoguće je pregovarati s Rusima – rekao je Serhij Haidai.

- Oni namjerno udaraju tiokom evakuacije. U blizini mjesta okupljanja dolazile su granate. Na sreću, svi su živi – naveo je on.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola

stigla je u Kijev i susrela se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Obećala je dodatnu pomoć Evropske unije u obrani Ukrajine. Na Tviteru je objavila fotografiju susreta sa Zelenskim. Uz to je napisala: ,,Hrabrost, snaga, odlučnost“.

Šok bombe na demonstrante

Snimci iz okupiranog ukrajinskog grada Enerhodara pokazuju eksplozije i oblake bijelog dima na trgu tokom protesta Ukrajinaca protiv ruskih snaga koje su zauzele grad. Stanovnici u južnom ukrajinskom gradu okupili su se kako bi protestovali protiv Ruske agresije.

Otpjevali su i himnu, a onda su krenuli da odjekuju šok-bom-

Gradonačelnik Lavova: Zapad mora da prestane da kupuje rusku naftu i plin Zapad mora potpuno da prestane da kupuje rusku naftu i plin, što god to značilo za evropsku ekonomiju, rekao je gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji u razgovoru za Skaj njuz i dodao da ,,Zapad mora shvatiti da suprotstavljanje diktatoru ima cijenu“.

- Sloboda je u pitanju, daleko šire od Ukrajine. Vladimir Putin je postao poput Hitlera, a Rusija je postala nacistička država i nema smisla da zapadne zemlje uvode sankcije, a onda Rusiji daju milijarde eura za kupnju nafte i plina – rekao je Sadovji.

be i pucnjevi. Lokalne vlasti rekle su da su ruski vojnici stigli i neke strpali u kombije za pritvore. U zasebnom postu lokalna uprava je poručila: ,,Okupatori eksplozijama rastjeruju demonstrante“. Lokalne vlasti su takođe optužile ruske snage da su danas granatirale još jedan dio grada, pri čemu su četiri osobe povrijeđene u napadu.

Ubijen suprug potpredsjednice ukrajinske vlade Suprug potpredsjednice ukrajinske vlade za evropske i evroatlantske integracije Olhe Stefanišine ubijen je u ruskom granatiranju, objavila je na društvenim mrežama, ukrajinska predstavnica Lesia

Ruske snage ostavljaju pustoš

Vasilenko. Bogdan Stefanišin poginuo je prije dva dana tokom ruskog granatiranja dok je pokušavao da evakuiše civile iz Černihiva.

- Juče sam plakala više nego u svih osta-

lih 36 dana rata. Suprug moje koleginice Olhe Stefanišine je ubijen. Umro je kao heroj, pokušavajući da evakuiše civile iz Černihiva. Nezamisliva tragedija - napisala je jučer Vasilenko u objavi na Tviteru.

Iz regije Luganjsk evakuisano 2.700 civila

Enerhodar se nalazi na rijeci Dnjepar u južnoj Ukrajini i dom je radnika obližnje nuklearne elektrane Zaporižja.

Više od 30 naselja oko glavnog grada Kijeva koja su bila pod ruskom kontrolom ukrajinske su snage vratile pod svoju kontrolu, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog.

Ukrajina je juče ponovo zauzela gradove Buča i Brovari kod Kijeva. Ruske snage takođe su se povukle sa ključnog aerodroma Hostomel u blizini Kijeva.

Rusija je ranije ove sedmice rekla da će drastično smanjiti svoje vojne operacije oko Kijeva i Černihiva, a očekuje se da će se ruske snage prebaciti prema istoku Ukrajine.

12

Kultura

Neđelja, 3. april 2022.

Dobitnici nagrada na izložbi ULUCG za Pobjedu o stanju i problemima na umjetničkoj sceni i položa

PRELEVIĆ: Utopijski djeluje, ali umjetnicima bi u dogledno vrijeme trebalo obezbijediti prostor za rad i odrediti novčanu pomoć od strane države ŽIVKOVIĆ: Meni je okej, ne zavisim finansijski od prodaje slika, a najveći broj izazova je te vrste, kako preživjeti radeći ono što voliš GORDIĆ: Sve ono što se propagira kroz medije i politiku predaleko je i od kulture i od umjetnosti. Umjetnosti su potrebne naslovne strane i udarni termini GRUJIĆ: U mom stvaralaštvu sve funkcioniše o mom trošku do dana današnjeg. Je li to do mene ili do sistema, to je neka druga priča ći broj izazova je te vrste, kako preživjeti radeći ono što voliš – istakao je Živković.

Da bi odgovorila na pitanje kako je biti umjetnik u Crnoj Gori, Prelević je kazala da je potrebno napraviti poređenje sa većim i naprednijim sredinama.

- Svakako da smo u nezavidnoj poziciji. Nakon završetka studija suočavamo se sa standardnim problemima koji nijesu samo problemi umjetnika u Crnoj Gori, već i na globalnom nivou, a odnosi se na finansijsku podršku umjetnicima i kulturi od strane države. Evidentna je razlika između podrške koju pružaju zemlje visokih standarda i one ograničenih mogućnosti. Gdje smo mi, znate i sami – kazala je Prelević.

Gordić smatra da je lijepo biti umjetnik i stvarati, ali, sa druge strane, tržište je malo, skoro da ni ne postoji, što je rezultat loše ekonomske situacije, ali i politike koja kuturu i umjetnost ne prepoznaje kao vitalni segment života jednog društva.

- Kao djelatnica sa statusom samostalne umjetnice i bez ambicije da se bavim bilo kojim drugim poslom, veoma dobro znam da je neophodno puno raditi, što je i moja potreba, a sve drugo je manje važno. Nije jednostavno, ali svako od nas

POBJEDA

BROJNI IZAZOVI

Grujić za sebe kaže da je slobodan umjetnik više od trideset godina – od kada je završio Likovnu akademiju.

- U mom stvaralaštvu sve funkcioniše o mom trošku do dana današnjeg. Je li to do mene ili do sistema, to je neka druga priča. Nekada prolazim bolje, nekada gore, ali uglavnom vrlo teško i sve teže. Nije lako baviti se kreativnim poslom, ali ima to svojih čari. Zadnjih 15 godina fokusiran sam na svakodnevni rad. Izazovi su da ostaneš bez para, boja, ponekad i inspiracije. Nije lako, ali nekako se ,,krpim“ – kazao je Grujić. Živković podsjeća da posljednjih pet ili šest godina nije izlagao na godišnjoj izložbi Udruženja, kao znak protesta povodom organizacije izložbe ,,Riječ, slika, neprijatelj“ u Umjetničkom paviljonu.

- Ovoga puta, uradio sam to na poziv kolege, pa i zbog toga što sada imamo jednu novu vrstu nakaradnog pritiska na kulturno-umjetnički život, klero-nacionalističkog karaktera – istakao je Živković.

Na pitanje kako je biti umjetnik na crnogorskoj likovnoj sceni, njegov stav je jasan.

- Meni je okej, ne zavisim finansijski od prodaje slika, a najve-

Bitka za egzistenciju sa jako malo sluha za

ANA KAŠĆELAN

PODGORICA – Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore 24. marta dodijelilo je priznanja na 77. Tradicionalnoj izložbi radova svojih članova.

Tri ravnopravne nagrade „Milunović, Stijović i Lubarda“ pripale su Radovanu Grujiću, Ivanki Vani Prelević i Zoranu Živkoviću, dok je Tijana Gordić nagrađena za najbolju izložbu u protekloj godini. Svi oni saglasni su da danas nije lako biti umjetnik u Crnoj Gori, te da, nažalost, crnogorska kulturna scena funkcioniše po principu „kako se ko snađe“.

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju položaj ULUCG koji se iz godine u godinu ,,bori“ sa sve većim finansijskim izazovima koji su prošle godine doveli u pitanje čak i održavanje Tradicionalne izložbe. Jedno od mogućih rješenja pomenutih problema naši sagovornici vide u većoj pomoći države, većem ulaganju u promovisanje umjetnika na inostranoj sceni, ali i u pronalaženju boljih načina za funkcionisanje tržišne ekonomije, jer je tržište umjetnina u Crnoj Gori dosta neuređeno, a pojedini čak dovode u pitanje i samo njegovo postojanje.

Sa otvaranja Tradicionalne izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore

Ivanka Vana Prelević

Radovan Grujić

bira svoj put – kazala je Gordić.

Ona vjeruje da treba napraviti strategiju, suprotnu onoj koja se već decenijama primjenjuje.

- Kao prvo, treba kod djece razvijati ljubav prema kulturi, kao i potrebu za istom. Sve ono što se propagira kroz medije i politiku predaleko je i od kulture i od umjetnosti. Umjetnosti su potrebne naslovne strane i udarni termini, koji su, nažalost, rezervisani za mržnju i skandale. Ponekad mi se čini da smo u nekom stroju za namjerno zaglupljivanje – kazala je Gordić.

to što većina umjetnika vodi egzistencijalnu ,,bitku“.

- Od umjetnosti ne može da se živi, ako nemate dodatne poslove. Utopijski djeluje, ali umjetnicima bi u dogledno vrijeme trebalo obezbijediti prostor za rad i odrediti novčanu pomoć od strane države, ne kao ,,milostinju“ već otkupom radova i angažovanjem na određenim projektima. Kako je u Crnoj Gori kupovna moć građana skromna, trebalo bi, takođe, više ulagati u prezentaciju crnogorske savremene umjetnosti na međunarodnoj sceni, svakako uz tješnju saradnju institucija kulture, galerija, udruženja. Neophodno je uključiti se u sređene i napredne tržišne ekonomije umjetničkih djela, tim prije što je tržišna ekonomija kod nas konfuzna, moglo bi se reći da ne postoji – kazala je Prelević.

Njeno mišljenje dijeli i Grujić koji kaže da je položaj likovnih umjetnika u Crnoj Gori vrlo težak.

- Pogotovo za onog ko nije u sistemu, ko nije zaposlen i nema prihode. Sa druge strane, moje uvažene kolege koje su zaposlene moraju da žrtvuju veliki dio vremena. Ne možeš biti prije podne službenik, a popodne umjetnik. U ovom poslu moraš cijelim bićem da budeš u tome.

Skoro da nema prostora za neke druge stvari. Jedino tako se dolazi do rezultata koji nijesu ponavljanje. Recimo, u monografijama, koje su štampane o državnom

LOŠ POLOŽAJ

Prelević smatra da je umjetnost na margini društvenih zbivanja u Crnoj Gori. Dodatno otežava i

Prema umjetnicima se država najbolje ophodi kad ih više nema Tijana Gordić je istakla da je trenutni odnos državnih institucija prema kulturi zabrinjavajući.

- Osim nekih ustanova koje prilično profesionalno obavljaju svoj posao, sveukupna slika ne uliva naročiti optimizam. Trenutno stanje se može slikovito objasniti jednim primjerom – najpozvanija osoba za resor kulture ministarka Bratić, za godinu i po otkad je na toj funkciji je jednom, da se nije znalo, došla u zgradu resora za kul-

turu. Kolege čekaju i po pola godine na potpis ministarke, pa nekad ne završe obaveze na vrijeme i na taj način se sabotira njihov rad i egzistencija.

Prema umjetnicima se država najbolje ophodi kad ih više nema, onda tako i javnost misli da umjetnik ne vrijedi dok je živ.

Moramo se uozbiljiti i shvatiti, prvenstveno, aktuelnu i živu umjetnost kao jedan od najvažnijih segmenata civilizovanog i odgovornog društva – kazala je Gordić.

Za promjene u kulturi potreban je politički ambijent Zoran Živković smatra da smo ,,ušli u prostor komičnog desničarenja, primitivizma i klerikalizma“.

- Tome je prethodio period fingiranog emancipovanja u formama dvorskih ugođaja i kvazielitizma. U oba slučaja nije došlo do elementarne disperzije kulturnog života i podrške progresivnim programima i idejama.

Niti će uskoro doći do toga. Za promjene u kulturi potreban je politički ambijent koji nam je žalosno udaljen. Meni je posebno zanimljiva jedna kategorija ljudi u kulturi. Ona koja se spretno nameće kao činilac, odnosno akter za obje strukture političkog uticaja. Mislim da je njihov karakter najbolja paradigma današnje Crne Gore i orijentir za objektivna očekivanja u skorijoj budućnosti – istakao je Živković.

trošku, prisutno je da umjetnik godinama, pa i decenijama ,,vrti“ jednu te istu priču, nije se ništa desilo u njegovom umjetničkom radu. To ima prolaz u javnosti i kod ljudi koji odlučuju u kulturi.

Ti ljudi su situirani bolje od, recimo, jednog Uroša Toškovića koji je završio na kontejnerima, a koji je zadužio likovnu kulturu Crne Gore više nego svi ovi koji odlučuju i koje država finansira i daje im stanove i ateljee – istakao je Grujić.

On napominje da ima dosta slobodnih umjetnika koji su u poziciji sličnoj onoj u kojoj se i sam nalazi.

- Ja sam u goroj poziciji nego socijalni slučaj. Trenutno sam u poziciji izbjeglica iz Ukrajine.

Zakasnio sam, nijesam se prijavio, tako da sam izgubio status slobodnog umjetnika, potpuno ne postojim u sistemu i nekako se ,,krpim“. Jedini način da dođem do novca su izložbe koje,

kada imam snage, pravim po kafanama. To je jedini način da dođem do neke ,,crkavice“. Tako funkcionišem evo 30 godina.

Sistemski ništa nije organizovano za nas koji nijesmo dio sistema. Ovo ostalo, kako se ko snađe – istakao je Grujić.

On je kazao da u Podgorici postoji veliki broj galerijskih prostora ,,koji umjetniku ništa ne obezbjeđuju“.

- Kada pravim izložbu u gradskoj galeriji, o svom trošku opremam slike, moram da platim fotografu da bi napravio katalog. Ranije je galerija, kada umjetnik napravi izložbu, imala obavezu da otkupi jedan ili dva rada po nekim pristojnim cijenama da bi se odužila stvaraocu.

Međutim, sada je situacija katastrofalna. Napravim izložbu, ali nemam nikakvih rezultata.

U kafani imam mogućnost da uzmem koju paru, a ovamo nemam – kazao je Grujić.

Kultura

Neđelja, 3. april 2022.

I. MandIć/a. RadovIć

u državi a kulturu

Živković smatra da je položaj likovnih umjetnika u Crnoj Gori izraz njihovog samoodređenja.

- O tome sam pisao prije nešto više od deset godina. Žao mi je što je to tada doživljeno neprijateljski, mislim da su sami odgovorni za marginalan status. Moguće je da bi sistem finansiranja umjetničkih institucija, koji bi počivao na njihovom finansiranju van moći dnevnopolitičkog uticaja, ostvario autonomiju koja bi i njima, a i društvu donijela bolje prilike. Ti modeli su mogući i postoje u drugim zemljama, ali nikad na njima nije rađeno – kazao je Živković.

STATUS UDRUŽENJA

Živković je istakao da bi ULUCG moralo biti savez odbrane umjetničkog i ljudskog integriteta svojih članova, ali i čuvar, garant samog umjetničkog života.

- Socijalističko vrijeme je to imalo u određenoj mjeri. U odnosu na prilike koje su se razvile nakon 1990. godine, u znatno većoj mjeri. Prosto, sadašnji centri moći, političke i finansijske, imaju plitak i vulgaran ukus i karakter kulturnih potreba.

Suočavaćemo se sa sve gorim stanjem – rekao je Živković.

Prelević podsjeća da je ULUCG, od kada je postalo NVO, izgubilo status kulturne institucije od posebnog interesa za državu Crnu Goru.

- Ovu konstataciju „od posebnog interesa“ naglašavam, jer ne mogu shvatiti da se zanemaruje višedecenijska uloga ULUCG u valorizaciji crnogorske umjetnosti na regionalnom i međunarodnom nivou, dok su njegovi članovi bili najveća imena crnogorske likovne umjetnosti XX vijeka. Zapravo ULUCG je jedan od temelja na kojima se formirala savremena crnogorska umjetnost i država treba da učini sve

da ga vrati u veliku porodicu kulturnih institucija Crne Gore, da ne bi jednog dana došli u situaciju da se Udruženje ugasi. Što bi, slažete se, bilo porazno za sve nas – istakla je Prelević.

Gordić smatra da ULUCG, kao najstarije i najveće strukovno udruženje u Crnoj Gori, sigurno zaslužuje značajniju poziciju.

- Koliko sam upućena, ULUCG je registrovano kao NVO i mislim da gospoda iz resora kulture u saradnji sa rukovodstvom Udruženja treba da poboljšaju status, kako ove organizacije, tako i samih članova. Kako god bili registrovani najveća družina akademskih građana treba da uživa makar neku privilegiju od nadležnih institucija – rekla je Gordić.

Prelević je podsjetila da su Milo Milunović, Risto Stijović i Petar Lubarda, po kojima nagrada ULUCG nosi ime, imena koja predstavljaju simbol najvećih vrijednosti crnogorske umjetnosti. Nagrada koja nosi njihovo ime, prema njenim riječima, obavezuje i čini ponosnim svakog nagrađenog člana ULUCG. - Međutim, podsjećanje na njih trebalo bi da je više prisutno kroz izložbe i predavanja namijenjena mladim generacijama koje svoju budućnost treba da grade na najvećim dostignućima svoje slavne prošlosti. Jedan od krucijalnih vidova valorizacije njihovog djela predstavlja publikovanje monografija. Monografiju Petra Lubarde je izdao privatni galerista, Milunović ima monografski katalog (SANU), a monografija Stijoviću, koliko sam obaviještena, u pripremi je. Razlog za ovu poluvjekovnu ravnodušnost nije mi poznat, ali smatram da i nema adekvatnog objašnjenja, osim činjenice da nemamo dovoljno razvijenu svijest i savjest za poštovanje i očuvanje naše kulturne baštine – kazala je Prelević.

SIMBOLIČNO

Grujić podsjeća da su Milunović, Stijović i Lubarda živjeli u ,,sretno vrijeme“.

- To su ljudi koji su prihvaćeni i podržani od sistema i koji su tom sistemu vratili. Međutim, sada je obrnuta situacija. Crna Gora se njima odužila, ali nama nije – kazao je Grujić.

Sa druge strane, Živković smatra da se Crna Gora nije odužila ovoj trojici velikana crnogorskog slikarstva.

- Naziv te nagrade je lako uočljiv pokušaj da im se makar i tako, simbolično oduži. Nije se odužila ni onima koji su je herojski stvarali u Drugom svjetskom ratu. Ni mnogim drugim koji su svojim radom, etikom i idejama stvarali i oblikovali ono što se uništava i rasprodaje posljednjih decenija. I u materijalnom i u duhovnom smislu – rekao je Živković. Adrijana ĐOROJEVIĆ

U Zagrebu predstavljen novi roman „Anomalija“ Andreja Nikolaidisa PODGORICA – Novi roman književnika Andreja Nikolaidisa „Anomalija“, koji je objavljen u izdanju sarajevskog Buybooka, predstavljen je u Zagrebu. Knjiga je promovisana u okviru programa „Knjiga mjeseca“ koji organizuju književni magazin BestBook i izdavačka kuća Fraktura.

Apokalipsa nam se trebala odavno desiti

O romanu su govorili pisac, novinar i kolumnista Emir Imamović Pirke i urednik izdanja Kruno Lokotar, a Nikolaidis je u programu učestvovao preko Zuma.

OBEĆANJE

Najnoviji roman Andreja Nikolaidisa kao temu ima apokalipsu, koja nije prvi put dio tekstova koje potpisuje. Od romana „Sin“ iz 2006. godine se bavi raznim oblicima apokalipse.

- Poenta apokalipse je što ona nikako da dođe i tako 2.000 godina. Kad pogledaš „Otkrivenje Ivanovo“, kad pročitaš taj tekst onako kako ga moramo pročitati, onako kako piše, apokalipsa koja je najavljena nije najavljena za daleku budućnost nego je najavljena za koliko sjutra i pouzdano znamo da su rani hrišćani praktično odustajali od života, ozbiljno računajući da će se apokalipsa desiti u narednih nekoliko, ako ne dana, a ono nedjelja, mjeseci. Na jednom mjestu čak i Sveti Pavle zamjera ljudima što odustaju od svijeta i vlastitih života čekajući apokalipsu. To obećanje nije trebalo biti „ludom radovanje“, to se trebalo odavno desiti, ali nije – rekao je Nikolaidis.

Prema mišljenju autora „Anomalije“, apokalipsa ima smisla samo kao ishodište čitave istorije i potvrda jedne bitne religije.

- Onako kako je tretira Holivud to svakako nema smisla, jer je sve svedeno na spektakl

Onlajn predstavljanje romana u Zagrebu

uništenja i potpuno drugačije kodirano, kao nešto negativno za hrišćane. U konačnici, ranim hrišćanima to je bila najbolja moguća vijest i zapravo jedina vijest koju su oni iščekivali – rekao je Nikolaidis.

Imamović je naglasio da je sam Andrej Nikolaidis anomalija u našim jezicima i našim književnostima.

- Otkako piše – on piše opsesivno o temi apokalipse, uz sve ostale teme kojima se bavi, uporno tvrdeći da ispisuje jedan te isti tekst, šta je njegova krasnozvučeća konstrukcija, ali nije ni blizu istine. „Anomalija“ je tekst koji bi, da smo mi ozbiljna kultura i ozbiljno društvo, izazivao velike polemike. Raspravljalo bi se o tome je li riječ o zbirci priča, o romanu, o prozi koja je kombinovana sa filozofskim esejima ili o filozofskom tekstu koji koketira sa prozom da bi se, uslovno rečeno, dodvorio čitaocima.

Tu je „Anomalija“ kao forma već potpuno izuzeta iz standardne hrvatske i južnoslovenske književne produkcije – rekao je Imamović.

balkanske ili istočnoevropske tranzicije, tog briljantnog procesa u kojem je ostvaren savršen prelazak iz ničega u ništa.

Andrej kao pisac ne odstupa ni u „Anomaliji“ od svojih opsesivnih tema, ali ovoga puta i formom i maštom nadilazi sve ono što je ranije napisao – zaključio je Imamović.

Lokotar je potvrdio da je ovo najveseliji tekst, kao i da je njemu Nikolaidis uvijek bio i zabavan i provokativan, a ne samo gorak i crn.

- Postoji još jedna konstanta kod Nikolaidisa, a to je obračun sa književnim autoritetima. Prvo je bio Njegoš kojeg je bio dobro rastavio kroz svoj opus, a sada se dodirnuo i nobelovca Andrića – otkrio je Lokotar.

Roman „Anomalija“ još uvijek nije dostupan u Crnoj Gori, a od juče se može naručiti onlajn preko izdavačke kuće Buybook.

D. ERJAVŠEK

DVIJE OSOBINE

Nikolaidis u ovom djelu, tvrdi Imamović, demonstrira svoje dvije poznate osobine: raskošnu mizantropiju koju ne skriva niti jednog trenutka i raskošnu erudiciju.

- U tom koktelu koji ima ta dva nosiva elementa dolaze Andrejev stil i Andrejeva mašta.

On ima još jednu tezu: on tvrdi da je „Anomalija“ stvarnosna proza. U njegovoj stvarnosnoj prozi, recimo, dinosaurusi slijeću na građevinske kranove po Crnoj Gori, davno mrtvi gusari isplivavaju na obale u Ulcinju, na pješčanu plažu, bombe koje su ispaljene prije 50 ili 80 godina konačno pogađaju cilj.

I gdje se sve to dešava? U mikrokosmosu crnogorske, dakle

Njemačka spisateljica Monika Rink gostovala u KIC-u „Budo tomović“

Pjesmama ne želim da dosađujem PODGORICA – Veče posvećeno stvaralaštvu njemačke književnice Monike Rink, koje je održano u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, već je na samom početku najavljeno kao praznik književnosti kome su prisustvovali ne samo pasionirani ljubitelji njenog pisanja i književnosti uopšte, već i predstavnici diplomatskog kora. Ovo veče u kome se uživalo na dva jezika, imalo je za cilj da približi njemačku pjesnikinju i esejistkinju crnogorskoj publici kroz sve umjetničke i naučne segmente u kojima djeluje.

Monika Rink na književnoj večeri u Podgorici

U poeziji, prema riječima Rink, možemo da pratimo kako nastaju značenja određenih pojmova u društvu, kako se poima svijet.

- Ta paralela između usvajanja jezika i usvajanja i percepcije svijeta se ogleda u poeziji. Poezija i pisanje poezije o pravičnosti ne znači da smo i postigli tu pravičnost – objasnila je Rink.

Moderatorka večeri Jelena

Knežević ocijenila je da je u stvaralaštvu Rink riječ o maštovitoj igri koja prateći brzu i lucidnu misao ujedinjuje jezičku refleksiju, elemente savremene kulture i klasičnu, tradicionalnu učenost, duhovnost.

- Takva poezija je dosta fluidna i granice se unutar nje jednostavno brišu između svih ovih elemenata – rekla je Knežević.

Na pitanje moderatorke šta u

d. MalIdžan

aju likovnih stvaralaca u Crnoj Gori

13

okviru tih neizbrisanih granica takva poezija želi da posvjedoči, Rink je uspjela da svede svoju namjeru.

- U osnovi svih mojih pjesama je da ne želim da dosađujem – objasnila je.

Knežević je pitala gošću da li je jezik najmanji zajednički imenitelj koji povezuje predstave o svijetu i pisanje poezije.

- Ukoliko stvaramo poeziju samo onim riječima koje su same

po sebi poetične, dobijamo nešto što je kič. Takva poezija nema nikakvu moć. Jezik je nešto što mi koristimo u raznim situacijama, dakle, jezik takođe služi za podizanje djece, i kada govorimo o nekim političkim situacijama, jezikom možemo govoriti lijepe stvari, možemo i psovati, sve to jezik ujedinjuje u jedan svijet – rekla je Rink i dodala da je to možda težak način, ali djelotvoran materijal uz pomoć kojeg možemo da govorimo o svijetu oko nas.

- I sama ta činjenica da ponekad možda iskoristimo jezik na način koji se od nas ne očekuje, takođe ima svoju posebnu djelotvornost. Taj odnos moći na neki način možemo da opovrgnemo ili da ga preokrenemo, i to može imati nekad dobre a nekad loše posljedice, taj fenomen da mi, u stvari, jezikom nešto radimo, a da u stvari samo opisujemo taj neki fenomen – rekla je Rink.

O djelu gošće iz Njemačke govorila je i književnica Barbara Delać, a sa njemačkog na crnogorski i obratno prevodio je Ljubomir Ivanović.

D. E.

14

Arhiv

Neđelja, 3. april 2022.

Iz istorije međunarodnih odnosa

Uzdizanje diplomatije » Piše: Dejan VUKOVIĆ Renesansa je darovala čovječanstvu umjetnički procvat i remek djela u slikarstvu, velika dostignuća u književnosti, arhitekturi, a intelektualni naboj toga vremena dao je polet i diplomatiji, naročito u Italiji, đe renesansa doživljava vrhunac.

Privremena (ad hoc) diplomatija, ustupa mjesto stalnim diplomatskim predstavnicima koje u početku međusobno razmjenjuju bogati, prosperitetni gradovi-države, Firenca, Milano, Venecija, Toskana.

Značaj imenovanja i prihvatanja stalnih diplomatskih predstavnika uviđa se i van Apeninskog poluostrva, čime se utvrđuju pravci djelovanja diplomatije i stvaraju uslovi za napredak ove drevne vještine širom Evrope. Filigransku notu razvoja diplomatije toga doba posebno ispisuje Republika Firenca, čije blistave taktove osmišljava slavni Dante Aligijeri, autor „Božanstvene komedije“, koji obavlja diplomatske misije krajem XIII i početkom XIV vijeka, i time utire diplomatski put Nikolo Makijaveliju, čuvenom filozofu i piscu, koji uspješno rukovodi firentinskom diplomatijom, ali i pada u nemilost povratkom na tron vladarske kuće Mediči, poznatih mecena brojnim umjetnicima.

Uticajne, ugledne ličnosti, autoriteti na poljima svoga stvaralaštva, predstavljaju vladare i države i uglavnom su bili iz redova plemstva, kao Englez, ser Tomas Mor, čije đetinjstvo odlikuju i dani uz kenterberijskog nadbiskupa, diplomira na glasovitom Oxfordu i postaje advokat, predśedavajući House of Commons Britanskog parlamenta, i glavni diplomata za vrijeme vladavine kralja Henrija VIII. Slavni Dubrovčanin, fizičar i astronom Ruđer Bošković, imao je uspješne diplomatske misije koje su dopirale do Londona đe je postao član „Royal Society of London“.

OSNIVANJE DIPLOMATSKIH AKADEMIJA

Na valovima renesanse i ranog baroka uzdiže se diplomatija,

Pablo Neruda

Kada je Ivo Andrić primao Nobelovu nagradu za književnost 1961. u Stokholmu, u njegovom društvu bio je ambasador Jugoslavije u Švedskoj, legendarni narodni heroj Jovo Kapa zahvaljujući i dinamičnom razvoju društvenih i međunarodnih odnosa, intenzivnijem povezivanju država, što navodi vladare da uviđaju značaj diplomatije, za koju osim obrazovanja, lične kulture, talenta za beśedništvo, treba i specifično, profilisano znanje i sticanje neophodnih vještina i tehnika. Sljedstveno, u Rimu 1701. godine ustanovljava se Papinska diplomatska akademija, u Parizu 1712. osniva se Akademija za političke studije sa posebnim osvrtom na međunarodne odnose. U Prusiji se diplomate od 1747. obrazuju u posebnoj ustanovi na francuskom jeziku, dominantnom diplomatskom jeziku toga vremena, dok u Beču carica Marija Terezija otvara 1754. Orijentalnu akademiju, u cilju školovanja diplomata i prevodilaca za odnose s Otomanskom imperijom, kasnije i za diplomate u drugim zemljama. Nakon više stoljeća latinski jezik u Evropi gubi primat glavnog jezika u diplomatiji, potiskuje ga španski jezik, a ubrzo, kao glavni diplomatski jezik nameće se francuski, naročito pod uticajem kulturnog nasljeđa.

UGOVORE PRAVE VOJNICI, A POTPISUJU DIPLOMATE

Značajan je uticaj i vojne moći, koju slikovito ističe vojskovođa Napoleon u razgovoru sa Čarls Moris de Telirendam, ministrom vanjskih poslova Francuske, jednim od najpoznatijih diplomata: „Ugovore možda potpisuju diplomate, ali njih prave vojnici“, čime jasno daje pojam diplomatije iz vizure velikog osvajača. Ipak, neophodnost diplomatskih vještina je neupitna, jer trebalo je smirenosti i takta, utišati ratničku retoriku i ublažiti nacionalni naboj, odložiti isukane mačeve, a stratišta širom Evrope i vojničku krutost, zamijeniti mirovnim kongresima i konferencijama, salonskim razgovorima. Ugodna muzika klavira na banketima veoma prija dok se ratnički zov truba stišava. Prevashodno do izražaja dolazi fleksi-

Alva Mirdal

Oktavio Paz

bila je Ruskinja Aleksandra Kolontej, službovala u Meksiku, Norveškoj, Švedskoj; prvi generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Li Trigv bio je ministar vanjskih poslova norveške vlade u egzilu tokom Drugog svjetskog rata; premijer Kanade, Lister Pirson, diplomata u Velikoj Britaniji i ambasador u SAD, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957, a harizmatični Henri Kisindžer, državni sekretar SAD, laureat Nobelove nagrade za mir 1973.

ZNAMENITI PISCI, UVAŽENI AMBASADORI

Henri Kisindžer

Ernest Satov

bilnost i mudrost nadgornjavanja, dok diplomatska pera velikih sila crtaju mape mira, pokatkad na uštrb manjih država. Čuveni britanski diplomata, ser Ernest Satov naglašava: „Diplomatija je primjena inteligencije i takta u vođenju zvaničnih odnosa između vlada nezavisnih država“.

Fina nit poznatih ličnosti koje su proslavile diplomatsku profesiju i potom postali cijenjeni državnici nastavlja se i tokom burnog XVIII i XIX vijeka. Iz vihora američke revolucije izrasta glasoviti Bendžamin Frenklin, često nazivan „Prvi Amerikanac“, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Francuskoj, i čuveni Tomas Džeferson, takođe ambasador u Francuskoj, tvorac „Deklaracije o nezavisnosti“ i treći predśednik SAD. Poznat i van granica Evrope, Oto fon Bizmark, aristokrata i njemački kancelar; prethodno je bio ambasador u Rusiji i Francuskoj, dok je austrijski kancelar i ministar vanjskih poslova, Klemens fon Meternih, diplo-

matske vještine usavršavao u Berlinu i Parizu.

Tokom Drugoga svjetskog rata švedski diplomata Raul Volenberg u Budimpešti i japanski diplomata Čiune Sugihara u Kaunasu iskazali su hrabrost i plemenitost spašavajući brojne Jevreje od progona nacista. Nakon strahota dva velika svjetska rata koji su razorili svijet i uzdrmali civilizaciju, snažan razvoj diplomatije zapljusnuo je XX vijek, kada se luče njeni plodovi, a obilježavaju je i znamenite diplomate. Među utemeljivačima Lige naroda, preteče Ujedinjenih nacija, isticao se Weičun Gu, predśednik NR Kine, ambasador u SAD, Velikoj Britaniji i Francuskoj; jedna od prvih žena ambasadora

Klemens fon Meternih

Ivo Andrić i Jovo Kapa

Vječitu dilemu, karijerni ili nekarijerni diplomata, suptilno i neośetno otklanjaju mudri državnici i promišljene politike određenih zemalja, koje uz profesionalne diplomate, akredituju za ambasadore i poznate pisce, ljekare, novinare, naučnike, dobitnike Nobelove nagrade, što gorljivo ukazuje na veliki značaj predstavljanja svoje države, težnju svih nacija da njihovi predstavnici budu cijenjeni i priznati u svjetskoj političkoj, naučnoj, književnoj zajednici.

Portugalski ambasador u Španiji Antonio Moniz, laureat Nobelove nagrade za medicinu 1949; karijerni diplomata Giorgios (George) Seferis, ambasador Grčke u Velikoj Britaniji, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1963; Gvatemalu je sjajnim perom proslavio Migel Asturias, ambasador u Parizu i laureat Nobelove nagrade za književnost 1967; popularni poeta Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971, bio je diplomata Čilea u više azijskih i latinoameričkih država i ambasador u Francuskoj; švedska sociološkinja,

autorka knjiga Alva Mirdal, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1982, obavljala je uspješne diplomatske misije u Indiji i međunarodnim organizacijama, a omiljeni meksički pisac Oktavio Paz, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1990, bio je ambasador u Indiji.

Aure ostvarenih, znamenitih ličnosti doprinose umješnosti u vođenju međunarodnih odnosa. Daju i lični pečat uzdizanju diplomatije kao prestižne profesije. Jedan od preteča književnika u diplomatiji bio je glasoviti stvaralac iz XIV vijeka Džefri Čoser, autor impozantnog djela „Kenterberijske priče“, utemeljivač književnog engleskog jezika, romantično nazivan „otac engleske literature“.

OSOBINE DIPLOMATE

Kada je Ivo Andrić primao Nobelovu nagradu za književnost 1961. u Stokholmu, u njegovom društvu bio je ambasador Jugoslavije u Švedskoj, legendarni narodni heroj Jovo Kapa. Uz velike uspjehe u literaturi, Andrić je marljivo izgradio i uspješnu diplomatsku karijeru u doba Kraljevine Jugoslavije, u Bukureštu, Trstu, Gracu, Parizu, Marseju, Madridu, Berlinu. Njegovi zapisi o ličnosti diplomata, osobinama koje moraju pośedovati, imaju osobitu vrijednost, jer je u svojstvu karijernog diplomate ośetio čari, težinu i odgovornost, od konzula do ambasadora. Andrić jasno kazuje: „Čini mi se da u diplomatskoj službi svih zemalja ima, više nego i u jednoj drugoj, ‘promašenih ljudi’, koji su pogriješili vrata pa sada niko ne može da ih izvede, a oni ne umiju da nađu izlaz i da se vrate. U drugim strukama takav ‘zalutao’ čovjek može da se izgubi i ostane neprimijećen, da pjeva u horu u kom ne pomaže ali i ne kvari, pa se njegov glas i njegov sluh ne mogu procijeniti. U diplomatskoj službi prilike prisile većinu ljudi da moraju prije ili poslije da istupe samostalno i da pokažu kakvi su i šta umiju... Ne samo da diplomatija nije za svakog, nego se slobodno može reći da je mali broj ljudi koji zaista imaju dara i znanja za taj posao. Treba biti mnogostruk i jednostavan... Treba biti čovjek naročite vrste, a nimalo ne ličiti na to, nego uvijek i u svemu imati izgled običnog, prosječnog čovjeka. Stotinu sposobnosti imati ali strogo i na sto načina doziranih... Pogreška u izboru zvanja plaća se u svim službama, ali nigdje tako skupo i teško kao u diplomatiji.“ Misli i poruke Iva Andrića i danas imaju svježinu.

(Autor je crnogorski diplomata)

Arena

Neđelja, 3. april 2022.

Sportski miks

TV

Fudbal - Škotska liga 13.00: Rendžers - Seltik Fudbal - Serija A 15.00: Atalanta - Napoli 20.45: Juventus - Inter

Fudbal - Primera 21.00: Barselona - Sevilja Košarka - NBA 19.00: Milvoki - Dalas 21.30: LA Lejkers - Denver

Fudbal - Liga 1 20.45: PSŽ - Lorijen

Vaterpolo - Regionalna liga 20.30: N. Beograd - Jadran ST

Siti prvi pred derbi odluke Liverpul je pobijedio Votford (2:0) i nakratko bio prvi na tabeli Premijer lige, da bi Mančester siti ekspresno odgovorio i trijumfom nad Barnlijem u gostima identičnim rezultatom vratio se na prvo mjesto pred derbi sa ,,redsima“ naredne neđelje. ,,Građani“ su ostali na ,,plus jedan“ u odnosu na jedinog konkurenta za titulu, a osvajanje tri boda na ,,Turf Muru“ najavljeno je već u

Druga liga, 26. kolo

Tivćani sanjaju smjenu na vrhu

petom minutu kada je De Brujne pogodio na asistenciju Sterlinga.

Reprezentativac Engleske upisao je asistenciju i u 25. minutu, strijelac je bio Gundoan.

Hladan tuš doživio je Čelzi, koji je deklasiran na svom terenu od Brentforda – bilo je čak 4:1. ,,Plavci“ su poveli preko Ridigera u 48. minutu, ali su Janelt i Eriksen do 54. preokrenuli.

Već u 60. bilo je 1:3, a tačku na veliku pobje-

du Brentforda stavio je Visa u 87.

Mančester junajted je morao da se zadovolji bodom u duelu sa Lesterom (1:1) koji ga je ostavio na šestom mjestu, sa istim brojem bodova i utakmicom više od Totenhema.

Iheanačo je u 63. pogodio za ,,lisice“, a samo tri minuta kasnije odgovorio je Fred.

Vulverhempton je pobijedio Aston Vilu (2:1), dok su remiji viđeni u duelima Brajtona i Noriča (0:0), odnosno Lidsa i Sautemptona (1:1).

Ne. K.

Primera (30. kolo) Košarka - ABA liga 19.00: SC Derbi - Ced. Olimpija

Košarka - Evroliga 18.00: Žalgiris - C. zvezda

Fudbal - Premijer 17.30: Totenhem - Njukasl

Real slavio u reviji penala Real Madrid se poslije debakla u ,,el klasiku“ vratio na pobjednički kolosijek neobičnom utakmicom u Vigu. ,,Merengesi“ su slavili protiv Selte 2:1 nakon što su im dosuđena tri jedanaesterca. Dva su realizovali, dovoljno za tri boda kojima su otišli na ,,plus 12“ u odnosu na Sevilju i Atletiko, a ,,plus 15“ nad Barselonom, s tim što Andalužani imaju jedan, a Katalonci dva meča manje.

Karim Benzema je u 19. doveo Real u vođstvo iz penala, a da frustracija domaćih na kraju bude

Krim bolji od FTC-a i izborio prolaz među osam u Ligi šampiona

Rukometaši Lovćena drugi put ove sezone pobijedili su Partizan 1949 deset razlike.

Brnović ide dalje sa Slovenkama PODGORICA – Krim je izgubio u Budimpešti od FTC-a 26:22, ali je prošao dalje (prvi meč u Lubljani završen 33:26) i igraće sa Vajpersom za plasman na fajnal-for rukometne Lige šampiona (30. aprila i 7. maja).

Sjajnu partiju ponovo je pružila crnogorska reprezentativka Tatjana Brnović (dala dva gola kao u prvom meču, ali kompletan učinak je bio iznad golgeter-

veća – VAR im je poništio gol u 40. zbog ofsajda.

Uzbudljivo veče na ,,Balaidosu“ najavio je Nolito pogotkom za 1:1 u 53. minutu.

Jedanaest minuta kasnije Real je dobio drugi penal, ali je Dituro odbranio šut Benzeme.

Francuz se iskupio u 69. i vratio prednost ,,merengesima“, koje u srijedu čeka gostovanje Čelziju u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona.

Nikola Điđo Vukčević je s klupe odgledao pobjedu Levantea nad Viljarealom (2:0), važnu u borbi za opstanak.

Hetafe je pobijedio Majorku (1:0).

Ne. K.

skog), dok je u poraženom timu još jedna ,,lavica“ Itana Grbić pogodila tri puta.

Posljednje mjesto za plasman među osam potražiće Brest i Odenze. Danski tim prvi meč dobio je 25:24, a revanš je zakazan danas za 16 sati u Francuskoj.

Direktan prolaz na F4 izborio je Mec koji je u dvomeču bio bolji od Borusije iz Dortmunda (30:22 i 27:16).

A. M.

Završni turnir RL za vaterpoliste

Perković sa Novim Beogradom juri trofej PODGORICA – Radnički neće braniti titulu Regionalne lige – vaterpolisti iz Kragujevca poraženi su u polufinalu završnog turnira od Novog Beograda 12:8, a za trofej će se boriti večeras (20.30) sa Jadranom iz Splita (bolji od Juga – 18:16).

Naši reprezentativci Miroslav Perković (Novi Beograd) i Aleksa Ukropina (Radnički) nijesu se upisali u strijelce.

A. M.

U Tivtu je u prvom dijelu sezone bilo 34:24, sinoć na Cetinju - 30:20.

Aktuelni šampion rutinski je opravdao ulogu favorita, uz devet golova kapitena Vuka Latkovića, jednim više od lijevog krila Danila Pajovića.

Za goste su po šest dali Vuk Mrvaljević i Vuk Kaluđerović.

Lovćen je na rođendan svog trenera Duška Milića odmakao Partizanu 1949 pet bodova, a ima dva manje od lidera, Budvanske rivijere, koja će sjutra (19 h) gostovati Jedinstvu u Bijelom Polju.

Tivćani su na ,,plus 2“ u odnosu na Budućnost Podgoricu. ,,Plavi“ su poslije preokreta slavili protiv Brskova u Mojkovcu - 27:24.

Brskovo je u prvom poluvremenu imalo pet golova prednosti, u 51. vodilo 22:19, nakon čega su gosti serijom 6:0 prelomili meč u kojem je najefikasniji bio igrač domaćih Nemanja Barac sa 10 pogodaka, bez promašaja.

Kod Budućnosti su najefikasniji bili Balša Kalezić sa

TWITTER/REAL MADRID C. F.

Sport na

TWITTER/PREMIER LEAGUE

Premijer (31. kolo)

15

SBbet Prva liga za rukometaše (16. kolo)

Lovćen rutinski, preokret Budućnosti Vuk Latković, najefikasniji u pobjedi Lovćena

PODGORICA – Na početku drugog dijela sezone bilo je jasno je Arsenal i pored velike prednosti Jedinstva prvi favorit za osvajanje prvog mjesta.

Već danas nakon 26. kola Arsenal može biti lider.

Jedinstvo je u seriji loših rezultata, a danas gostuje neugodnoj ekipi Igala, dok Arsenal dočekuje Cetinje.

Razlika na vrhu iznosi samo tri boda, pa u Arsenalu sanjaju da već večeras mogu slaviti prvo mjesto.

Ipak, sve zavisi kako će odigrati Jedinstvo. Igalo je bez rezultatskog imperativa, jer ne može do baraža, nije ugroženo za opstanak, tako da je rasterećeno. Arsenal dočekuje Cetinje, koje je na „minus šest“ u odnosu na Grbalj i vodi veliku bitku za opstanak. Tivćani su apsolutni favoriti i sve osim trijumfa za njih bi bilo razočaranje.

Derbi se igra u Podgorici.

Mladost dočekuje Bokelj, dva tima koja jure baraž.

Bokelj je bio u krizi, prvo rezultatskoj, a zatim imao dosta kadrovskih problema, ali je i pored toga zakinuo Jedinstvo u Bijelom Polju.

Bokelj sada protiv Mladosti čuva bod prednosti, kako ne bi dozvolio rivalu promjenu mjesta. U Podgorici igraju još Kom i Berane. Upravo Kom može da ,,naplati“ kiks jednog tima u derbiju ili da se dodatno primakne borbi za baraž, jer bi u slučaju trijumfa nad Beranama i remija u Lješkopolju očigledno imao borbu u tri tima.

U Podgorici se sastaju i Titograd – Grbalj. Titograd je već gotovo prežaljen, a Grbalj u derbiju začelja želi da sačuva ili dodatno uveća bodovnu prednost u odnosu na timove iz opasne zone i prebrine brige oko opstanka... R. P.

Raspored i tabela sedam, te Aleksa Vujović i Dejan Lipovina sa po šest golova.

Rudar je pretrpio drugi uzastopni poraz. Poslije Budućnost Podgorice, od Pljevljaka je bolji bio Mornar 7, koji je u najsjevernijem crnogorskom gradu slavio 29:28.

Boban Ašanin je dao pet golova za goste iz Bara, dok

su se Miloš Živković, Danilo Gvozdenović, Miloš Mijušković i Edin Beharović dali po četiri.

Denijel Vukas postigao je sedam za Rudar.

Osim meča Jedinstvo - Budvanska rivijera (19 h), danas se sastaju i Sutjeska - Berane 1949 (16 h) i Komovi - DaniNe. K. lovgrad (18 h).

PODGORICA: OFK Mladost DG - Bokelj IGALO: Igalo -Jedinstvo PODGORICA: OFK Titograd - Grbalj TIVAT: Arsenal - Cetinje PODGORICA: Kom - Berane Sve utakmice počinju u 15.30 časova.

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Mladost DG 5. Kom 6. Igalo 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

17 15 11 11 11 9 9 5 5 3

6 9 9 8 5 5 3 8 2 3

2 1 5 6 9 11 13 12 18 19

42:9 38:17 27:13 33:26 32:29 28:24 26:35 23:35 17:47 14:45

57 54 42 41 38 32 30 23 17 12

16

Arena

D. MIJATOVIĆ

Telekom 1. CFL

Budućnost je drugi put ove sezone osvojila Malo brdo, ukupno treći put savladala Petrovac (2:0), ali nije uspjela da smanji zaostatak od 11 bodova za Sutjeskom.

Zećani slave gol Burzanovića

Posljednjeplasirani Golubovčani na svom terenu savladali trećeplasiranu Iskru (2:1)

Zeta oživjela 3 nadu u opstanak Zeta

Otpisana Zeta vratila je tračak nade u opstanak nakon pobjede nad Iskrom u 27. kolu prvoligaškog karavana.

Posljednjeplasirani Golubovčani slavili su na ,,Trešnjici“ sa 3:1, te zoni baraža prišli na šest bodova. Do kraja prvenstva ostalo je devet kola – možda dovoljno da izabranici Dragoljuba Đuretića izbjegnu najgori scenario.

Utakmica sa ,,evropskom“ Iskrom počela je i završila dobro po domaćina. Zeta je lijepo vezla po terenu i bila opasna po gol protivnika.

Burzanović u 20. minutu nije krunisao obećavajuću akciju, da bi potom uposlio Tačibanu čiji je udarac sa ivice kaznenog prostora golman Spasojević odbio u korner.

Bila je to najava vođstva - kombinaciju Maraša i Pupovića, završio je Tačibana koji je u 29. minutu sa nekoliko metara proparao mrežu gostiju. Nastavili su Golubovčani da napadaju, a takav pristup isplatio se pred odlazak na odmor.

Domaćin je duplirao prednost

preko raspoloženog Burzanovića koji je sa nešto više od deset metara matirao Spasojevića – udarcem u bliži ugao.

Mogli su Golubovčani do novog pogotka početkom nastavka kada je Maraš dobio dugi pas, povukao ka golu, ali je Spasojević bio uspješniji.

Kazna za ovaj promašaj stigla je u 49. minutu kada je Šahman iskoristio statičnost odbrane rivala i preciznim udarcem iz sredine šesnaesterca smanjio zaostatak Iskre. ,,Crveno-bijeli“ su se pridigli i stvorili dvije prilike preko Sekulića i Tučevića.

Igra se rasplamsala, napadalo se sa obje strane, a konkretnija je bila Zeta koja je zaprijetila preko Tačibane i Vukčevića.

Dok je Iskra pokušavala da se vrati u egal, Zeta je spakovala treći gol kojim je riješen meč na ,,Trešnjici“.

Krenuo je da teče 68. minut kada je Tačibana centrirao, a Maraš glavom skrenuo loptu tek toliko da prevari Spasojevića.

Treći pogodak domaćina ugasio je vjeru momaka Milivoja Novovića da nakon meča u Golu-

Iskra

2

1

0

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 400.

Sudija: Nikola Vođević.

Golovi: 1:0 Tačibana u 29, 2:0 Burzanović u 40, 2:1 Šahman u 49, 3:1 Maraš u 68. Žuti kartoni: Pupović (Zeta), Pavlović (Iskra).

Zeta

Iskra

Velimirović Tuzović Đukanović Đurović Pupović Krstović Roganović (od 83. Popović) Miranović (od 75.

Radusinović) Tačibana (od 83. Ceklić) Burzanović (od 62. P. Vukčević) Maraš (od 75. Zahorulko)

Spasojević Tučević (od 73. Grbović) Vilijan (od 73. Đurišić) Šahman Kojašević (od 46. Pavlović) Šaletić (od 46. Jamamoto) Vukotić Pešukić Perović Bakrač (od 32. O. Obradović) Sekulić.

bovcima mogu da poprave bodovni saldo.

Zeta je rutinski sačuvala pobjedu, a sve što su Danilovgrađani napravili u posljednjih dvadesetak minuta bio je udarac Sekulića koji je sa distance nanišanio stativu.

Golubovčani ne gube vjeru u opstanak. Iskra je izgubila, ali je treća na tabeli, čvrsta u zoni Evrope.

D. K.

Junaci ,,plavih“ na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ bili su dvostruki strijelac Zoran Petrović i raspoloženi golman Đorđije Pavličić, koji je ponovo iskoristio šansu u odsustvu Miloša Dragojevića.

Sastav Aleksandra Nedovića se donekle iskupio za neprijatan poraz od Jezera uoči pauze, dok za Petrovac stvari ne stoje dobro. ,,Neboplavi“ od 1. marta, odnosno već pet kola, ne znaju za pobjedu i neće im biti jednostavno da u posljednjem krugu prvenstva uhvate voz za Evropu.

Petrovac se na startu odlučio za defanzivniju varijantu, dopuštajući posljednjoj liniji Budućnosti da kombinuje, ali bez mogućnosti da pronađe pukotine u dvostrukom bloku ispred golmana Petra Radulovića.

Glavni kreatori igre gostiju nijesu mogli da dođu do izražaja, a hitronoga krila domaćih čekala su priliku da iz kontre ugroze aktuelnog šampiona.

Dejan Perović je u devetom minutu dočekao takvu šansu, bio brži od Igora Ćukovića i sa desnog boka pronašao Adnana Bašića, koji je sa desetak metara propustio veliku priliku - neometan je šutirao lijevom nogom, ali je Pavličić odlično odbranio.

Na drugoj strani, Budućnost nije prokockala prvu i najbolju šansu u prvom poluvremenu. Kazna je stigla u 16. minutu, a potpisao ju je Zoran Petrović preciznim šutem uz bližu stativu nakon što je ostao usamljen na lijevoj strani poslije savršenog pasa Miloša Raičkovića iza leđa odbrane Petrovca.

Tim Nikole Rakojevića potom je postao agilniji nego u prvoj trećini poluvremena, više pokušavao da uradi nešto ka naprijed, ali je poslije

Neđelja, 3. april 2022.

Budućnost treći put ove sezone savla

Pavličić b Petrović p

desetak minuta Budućnost umirila taj talas i vratila kontrolu na sredini terena.

Mogla je i do 2:0 da Zoran Mikijelj nije zaustavio udarac Lazara Mijovića, dok pred svojim golom nije bila na većim iskušenjima - Nikola Zvrko je u solidnoj šansi šutirao daleko od gola.

Uraganski početak drugog poluvremena nije donio rezultatsku korist za ,,neboplave“.

U 56. je Damjan Dakić pogriješio i omogućio Zvrku da se stušti u šesnaesterac, gdje se u prilici našao Balša Boričić, ali ni njemu odlični Pavličić nije dao da se upiše

Plavljani nakon pobjede u međusobnom duelu poslali Rudar u zonu baraža Jezero

3

Rudar

2

22

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 1:0 Faust u 5, 2:0 Faust u 12, 2:1 Vuković (ag) u 18, 2:2 Vujanović u 43, 3:2 Mendi u 67. Žuti kartoni: Lambulić (Jezero), Živković (Rudar).

Crveni karton: Bojović (Rudar) u 37.

Jezero

Rudar

Asanović Bošnjak (od 89.

Redžepagić) Faust (od 89. Perošević) Radunović (od 56. Račić) Vuković Lambulić (od 85. Marveđo) V. Radenović Mendi Dedić Đurković Kontić (od 56.

Vlaisavljević)

Agović Krneta Popović Bojović Peličić (od 46. Matsui) Vujanović (od 61. Živković) Čavor Gašević M. Golubović Kašćelan (od 64.

Prenkočević) A. Golubović

Jezero u sigurnoj luci, gol Fausta za TV špice Opstanak bez baraža sada je realnost Jezera koje je uplovilo u mirnu luku nakon trijumfa nad Rudarom – 3:2.

Bila je to treća pobjeda Plavljana u nizu od pet utakmica bez poraza – sigurno među najznačajnijima od početka sezone jer je izvojevana protiv direktnog konkurenta na tabeli koji je od juče u zoni baraža.

Na Gradskom stadionu u Beranama viđen je spektakularan meč sa pet golova, poluvremenom za pamćenje i jednim crvenim kartonom koji je otežao posao Pljevljacima nakon što su nadoknadili minus od 2:0.

Do odmora je bilo 2:2, a u nastavku je duel riješio Mendi koji je glavom ubacio mrežu na

praznu mrežu u 67. minutu.

Sudar prvoligaša sa sjevera obilježio je argentinski napadač Rodrigo Faust koji je bio dvostruki strijelac za Jezero.

Dvadeset šestogodišnji Južnoamerikanac pogodio je metu u petom minutu, a potom je režirao svjetski gol, maltene sa centra odakle je savladao golmana Agovića.

Furiozan početak priredili su izabranici Mladena Lambulića koji su brzo stekli dva gola prednosti.

Krenuo je da teče peti minut kada je trenerov sin Lazar Lambulić izveo korner, golman Agović nije najbolje procijenio let lopte, a to je kaznio Faust koji je pogodio za 1:0.

Rano vođstvo dalo je poleta no-

minalnom domaćinu čiji fudbaleri se nijesu libili da šutiraju iz daljine. Tako je Faust osjetio trenutak da proba skoro sa centra – i upalilo mu je. Argentinac je maestralnim lobom potpisao pogodak za TV špice kojim je duplirao vođstvom svog tima.

U tom trenutku Plavljani su uplovili u mirnu luku, a Rudaru prepustili svoje mjesto u opasnoj zoni baraža.

Izgledalo je da utakmica ide na stranu Jezera, ali Pljevljaci se nijesu predavali. Goste je u život vratila nesmotrenost igrača Jezera koji su sami sebi dali gol. Vuković je dao povratni pas za golmana Asanovića, kojem je lopta prošla ispod noge i završila u mreži – za 2:1 u 18. minutu.

Pridigli su se momci Rada Petrovića i izveli opasnu kontru u 37. Sapleten je igrač Rudara koji je dobio slobodan udarac na 25 metara od gola, a fudbaleru Jezera pokazan je žuti karton.

Protestovali su Pljevljaci, sma-

trali da je to preblaga kazna i tražili isključenje, a na kraju su ga oni dobili zbog prigovora – u svlačionicu je u 37. minutu morao Bojović koji je bio najglasniji u nezadovoljstvu.

Gol i igrač manje – našli su se gosti u teškoj poziciji, ali pred

Arena

Neđelja, 3. april 2022.

Telekom 1. CFL

17

adala Petrovac

branio, pogađao DVOSTRUKI STRIJELAC: Zoran Petrović

Petrovac

0

Budućnost

2

0

1

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 300 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 0:1 Petrović u 16, 0:2 Petrović u 67. Žuti kartoni: Bumbar, Popović (Petrovac), Ćuković, Milošević (Budućnost)

Petrovac

Budućnost

Radulović Milić Bumbar Mikijelj Radinović Živanović (od 69. Vukčević) Boričić Ivanović (od 81. Vuković) Perović (od 77. Popović) Zvrko (od 81. Tačibana) Bašić

Pavličić Raspopović Ćuković Dakić Ražnatović Đuričković Raičković (od 84. Mirković) Terzić (od 65. Janković) Petrović (od 76. Novović) Mijović Milošević (od 64. Đukanović)

Rezultati i tabela Petrovac - Budućnost

0:2

Jezero - Rudar

3:2

Podgorica - Dečić

3:3

Zeta - Iskra

3:1

Mornar - Sutjeska

0:2

Tabela 1. Sutjeska

27 17 8 2 44:18 59

2. Budućnost 27 14 6 7 51:34 48 3. Iskra

27 12 6 9 34:27 42

4. Dečić

27 10 11 6 41:32 41

5. Petrovac

27 9 10 8 41:40 37

6. Jezero

27 9 5 13 29:36 32

7. Mornar

27 7 10 10 21:31 31

8. Rudar

27 7 8 12 30:41 29

9. Podgorica 27 6 8 13 29:45 26 10. Zeta

27 4 8 15 25:41 20

U narednom kolu (6. aprila) sastaće se: Budućnost - Rudar, Jezero - Iskra, Zeta - Dečić, Podgorica - Sutjeska, Mornar - Petrovac.

u strijelce. Četiri minuta kasnije Zvrko je iz slobodnog udarca gađao donji lijevi ugao gola domaćih - Pavličić je ponovo bio na pravom mjestu. Prilikom odbrane sudario se sa fudbalerom Petrovca, domaći tim smatrao je da je u pitanju faul za jedanaesterac, ali sudija

odlazak na odmor uspjeli su da se vrate u rezultatski egal. Čavor je centrirao, a Vujanović lijepo glavom matirao Asanovića u 42. minutu.

Nije to bilo sve pred odlazak na odmor. Lambulić je iz dobre situacije opalio preko mete, a

Nikola Dabanović imao je drugačije mišljenje.

Pavličić je u 63. mogao da baci sjenku na vrhunsko izdanje jer je poslije ubacivanja sa desne strane Pavličić poklonio šansu Dejanu Peroviću koji je u zicer situaciji šutirao preko gola.

U jeku napada Petrovca -

Gašević propustio priliku da režira preokret uoči pauze.

Rudar je sanirao štetu, ali bilo je jasno da u nastavku ima zahtjevan zadatak da sačuva bod.

Brojčana prednost na terenu bila je znak za Jezero da krene na sve ili ništa u nastavku.

Mendi nije najbolje reagovao na povratni pas Radunovića, ali se ispravio u 67. minutu kada je nanišanio metu za novu prednost Plavljana.

Napad je uslijedio iz kornera, Bošnjak je šutirao, a Agović odbio – do protivničkog igrača koji je iz gužve uzdrmao prečku. Novi odbitak prihvatio je krilni ofanzivac Jezera koji je poentirao na praznu mrežu.

Plavljani su se nakon toga povukli, a trener Lambulić napravio defanzivnije izmjene.

Rudar je morao da rizikuje, imao pritisak u finišu, ali bez snage da izvuče bod.

Jezero je nastavilo seriju pozitivnih rezultata – tri pobjede i dva remija u posljednjih pet kola, a Pljevljaci povezali tri poraza poslije kojih su skliznuli u opasnu zonu.

D. K.

pogodak Budućnosti. Još jedan Zorana Petrovića. U 67. je na ubacivanje Andrije Ražnatovića i uz devijaciju od noge Mikijelja savladao Radulovića i prelomio meč.

Moglo je da bude i 3:0 za ,,plave“ kada se u prilici našao rezervista Viktor ĐukanoNe. K. vić...

PODGORICA – Fudbaleri Podgorice i Dečića remizirali su u meču nevjerovatne goleade – 3:3.

Dečić je rano stekao dva gola prednosti, dobru igru, kontrolu na terenu, ali je Podgorica za 15 minuta uspjela da napravi preokret i najavi trijumf, koji bi Podgorici značio produžetak nade u spas bez baraža. Tuzani su bili u totalnom šoku. Kiks Iskre donekle im je olakšavao posao, ali je gol Pešukića u 87. minutu, baš zbog toga zlata vrijedan za bod kojim Dečić nastavlja borbu za Evropu…

Sve je krenulo sjajno za goste – Dečić je nakon gužve u šesnaestercu uspio da povede zahvaljujući autogolu Cicmila.

Baš to je uticalo na domaće, koji nijesu mogli da naprave nešto ozbiljnije, dok je Dečić 20 minuta kasnije golom Marušića uspio da stigne do već ozbiljnog kapitala – 0:2.

Bilo je jasno da Podgorica mora mnogo toga da promijeni. Iako bez rotacija u formaciji, Podgorica je u nastavku krenula mnogo ofanzivnije i konkretnije.

Nastavila se agonija Mornara na ,,Topolici“

Sutjeska sve bliže tituli Pobjeda Sutjeske poslije dva remija i još jedan veliki korak ka šampionskoj tituli. Tim Milije Savovića slavio je na gostovanju Mornaru (2:0) i zadržao ,,plus 11“ u odnosu na Budućnost.

Velika razlika uoči posljednjeg kruga šampionata, odbrojavanje do slavlja već je počelo.

Loš teren na ,,Topolici“ nije dozvolio previše kreacije i lepršave igre, ali nije nedostajalo dinamike i borbenosti. U takvim uslovima, bolje se snašao tim iz Nikšića, koji je prvi zaprijetio u 11. minutu.

Darko Nikač je šutirao sa nekoliko metara udaljenosti, ali nije bio precizan. Uslijedio je kontranapad Mornara, u kojem je udarac oprobao Marko Ćetković, pa Andrija Kaluđerović, ali je golman Vladan Giljen u oba navrata pokazao koliko znači lideru.

Sutjeska je do prednosti stigla u 20. minutu. Vladan Bubanja je šutirao sa 15-16 metara i savladao nemoćnog golmana Lazara Baltića.

Mornar je ,,nokautiran“ u nadoknadi, kada je Vladimir Jovović gađao iskosa s lijeve strane i efektno pogodio gornji desni

LISTA STRIJELACA 10 - Raičković (Budućnost), Vuljaj (Dečić), Miličković (Petrovac) 9 - Ivanović (Budućnost), Bašić (Petrovac) 7 - Sekulić (Iskra), I. Vukčević (Zeta), Camaj (Dečić), Živković (Rudar) 6 - Nikač (Sutjeska), Petrović (Budućnost), Faust (Jezero), Adrović (Podgorica), Striković, Suraka (Rudar)...

ugao gola Mornara.

Domaćin je u nastavku imao prividnu inicijativu, a najbolju šansu nije iskoristio Marko Ćetković u 54. minutu.

Sutjeska nije previše rizikovala, rutinski je odbranila prednost i napravila dobar uvod pred posljednji krug prvenstva, koji će otvoriti duelima s ekipama iz donjeg dijela tabele – Podgoricom, Zetom, Jezerom, Rudarom...

Savovićev tim je bezbrižan, što se nipošto ne može reći za sastav iz Bara. Mornar nije pobijedio od 1. marta i gostovanja Zeti, a kod kuće ne zna za trijumf još od 21. avgusta!

Mornar

0

Sutjeska

0

22

Stadion: Topolica. Gledalaca: 200 Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Golovi: 0:1 Bubanja u 20, 0:2 Jovović u 45.+1 Žuti kartoni: Seratlić, Kacić (Mornar), Mitrović, Vuković (Sutjeska)

Mornar

Sutjeska

Mornar Baltić Rašo Pajović Baošić Seratlić Bakić (od 63. Raičević) Sekulović (od 77. Cvijović) Kaluđerović Grbić Ćetković (od 77. Kacić) Guzina (od 63. Škrijelj)

Giljen Mitrović Drešković Drinčić Stijepović Bubanja Eraković (od 86. Zoćević) Matanović (od 55. Vuković) Janjić (od 86. Knežević) Jovović (od 86. Pajović) Nikač (od 66. Augusto)

Jesenas je razmišljao o izlasku na evropsku scenu, sada bi mu premija bila da izbori opstanak bez baraža, od kojeg je udaljen samo dva boda.

Ne. K.

Remi Podgorice i Dečića u Lješkopolju

Tuzani prokockali 2:0, pa srećno stigli do boda

Podgorica

3

Dečić

0

32

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Savović.

Golovi: 0;1 Cicmil u 4. (ag), 0:2 Marušić u 24, 1:2 Krivokapić u 57, 2:2 Maraš u 69, 3:2 Krivokapić u 72, 3:3 Pešukić u 88. Žuti kartoni: Vuković (Podgorica), Nikolić, Tući, Božanović, Rudović (Dečić).

Lješkopoljce je pokrenuo Matija Krivokapić koji je u 57. minutu smanjio prednost, da bi u 69. minutu Maraš pogodio za 2:2.

Dečić je upao u krizu, trener Radović imao malu rotaciju, ali je izmjenama pokušao da trgne tim iz letargije. Ali, samo

četiri minuta kasnije Krivokapić je drugim golom potpisao preokret. Sve je djelovalo da ide ka pobjedi domaćina, ali su borbeni gosti uspjeli da se izvuku nakon gola sjajnog Pešukića, pa su i bodom uz kiks Iskre bliži zoni Evrope…

R. P.

Podgorica

Dečić

Ivezić Boljević Cicmil Sentoku (od 88.

Muharemović) Đajić Vuković (od 68.

Mrvaljević) Maraš Bajović Krivokapić (od 90+2.

Bulatović) Ukšanović Čelebić (od 90+2.

Adrović)

Dragojević Bećiraj Marušić Nikolić Pešukić Tući Božanović Rudović (od 76. Marković) Drešaj Vuljaj (od 67. Janketić) Adžović (od 76.

Krkanović)

18

Arena

Košarka

Neđelja, 3. april 2022.

Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivi u Novom Mestu za 16. pobjedu u ABA ligi

Nastavljaju trku za treće mjesto Da je Krka ekipa sa kojom košarkaši Budućnost Volija ove sezone najlakše izlaze na kraj, pokazao je i meč u Novom Mestu – nakon pobjede od 110:64 u ,,Morači“ sredinom decembra, Podgoričani su protiv slovenačkog tima sigurni bili i u gostima sa 84:72, u meču 25. kola Admiralbet ABA lige.

Pobjeda je manje ubjedljiva nego što je bio odnos snaga na terenu, pošto su Podgoričani u nastavku uglavnom vodili sa 20 i više razlike, ali su u finišu meča ,,povukli ručnu“ i dozvolili domaćinu da dođe do pristojnog poraza, koji, praktično, znači i selidbu u niži rang.

Izabranicima Aleksandra Džikića bila je potrebna jedna lagana i sigurna pobjeda nakon poraza kod kuće od Burga u Evrokupu, za povratak samopouzdanja, pred dva važna, uzastopna gostovanja, protiv Burse u Evrokupu i FMP-a u ABA ligi.

Budućnost je opravdala ulogu favorita protiv ,,fenjeraša“, na terenu gdje je gubila dva puta u prethodne tri sezone, i nastavila trku za treće mjesto sa Cedevita Olimpijom.

ODLIČNO OD STARTA Budućnost je odlično ušla u meč, čvrsto u odbrani (samo 13 primljenih poena u prvoj četvrtini), i raspoložena u napadu

LAKO ZA PODGORIČANE: Petar Popović

(po 12 poena sa distance i iz reketa). ,,Plavi“ su u prvoj dionici ubacili četiri trojke iz sedam pokušaja (Peri dvije, Kobs i Atić po jednu), za dva poena su šutirali 60 odsto, držali skok pod kontrolom (9-7) i igrali kolektivnije (8-3 u asistencijama). Trojkom Mihe Lapornika, Krka je upisala prve poene nakon vođstva Podgoričana od 5:0, a interesantno je da je ovaj igrač bio najefikasniji u domaćem timu u prvih 10

minuta, u kojima niko nije postigao više od jednog koša!

Serijom 10:0, Budućnost je sredinom četvrtine povela 15:3, a onda je u dva navrata imala i ,,plus 15“ (22:7, 24:9).

Budućnost je u drugoj četvrtini popravila procente šuta za dva poena (sa 60 na 66,7 odsto), pogodila je svih sedam penala, ali je pokvarila šut za tri, jer je ubacila dvije trojke iz šest pokušaja. ,,Plavi“ su zadržali i prednost u skoku (18-15), iako

Raspucani Barani namučili Partizan Da nije bilo loše prve četvrtine, u kojoj je ubacio svega 11 poena, crnogorski vicešampion je, možda, mogao do kraja da namuči jednog od favorita za trofej u ABA ligi. Ovako, igrajući bez odbrane, Mornar je upisao i osmi poraz u isto toliko mečeva sa četiri prvoplasirane ekipe (Crvena zvezda, Partizan, Budućnost Voli, Cedevita Olimpija), što se nije dešavalo ranije prethodnih sezona. Ali kadrovski problemi u ovoj sezoni, i loš start, uslovili su da Mornar ove sezone ne može više od sigurnog opstanka…

Mornar je u prvoj četvrtini

Sudije: Radojković, Kruljac i Terlević.

Stergar Stipčević Špan Stavrov Medved Stipaničev Škendelj L. Lapornik M. Lapornik Macura Tomas

4 13 2 11 9 9 2 9 7 6

72

84

(11:24, 19:25, 14:20, 28:15)

61% (18-11) 37% (30-11) 38% (34-13)

za 1 za 2 za 3

81% (16-13) 53% (36-19) 48% (23-11)

Skokovi 33 (6+27) 30 (8+22) Blokade 3 4 Asistencije 17 20 Ukradene lopte 9 5 11 Izgubljene lopte 9 Faulovi 24 20

Kobs 4 Atić 15 Micov 4 Barović 5 D. Nikolić 3 Tarolis 9 Z. Nikolić 12 Jagodić-Kuridža 8 Drobnjak 5 Popović 10 Peri 9

DŽIKIĆ: Bilo je vrlo važno da pobijedimo Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je nakon pobjede protiv Krke kazao da je njegova ekipa imala dobru energiju.

- Krka je opasan protivnik, kao što je opasan svaki koji nema šta da izgubi. Mladi igrači kada igraju rasterećeni pružaju više nego što je možda realno na ovom nivou takmičenja.

Bilo je vrlo važno za nas da pobijedimo. Nastavljamo, osam dana smo na putu – naglasio je Džikić.

Srpski stručnjak je vodio tim protiv kluba u kojem je, u dva navrata, radio četiri godine.

- Drago mi je što sam se vratio u Novo Mesto i pobijedio, prošli put nijesam. Budućnost je u posljednje tri sezone ovdje dva puta izgubila i stvarno smo ušli ozbiljno, sa puno energije. Bilo je i grešaka, ali kad pogriješiš, a tvoj saigrač ispravi, sve to nekako izgleda drugačije. Bili smo zajedno, i to je dobro – rekao je Džikić.

Mornar Barsko zlato u Beogradu upisao 14. poraz u Admiralbet ABA ligi

Mornar Barsko zlato je poražen u Beogradu od Partizana 95:83, ali se u ,,Pioniru“ napadački predstavio u lijepom svjetlu.

Dvorana: ,,Leon Štukelj“.

Gledalaca: 400.

je Krka bolje skakala u napadu (5-2). Prednost u asistencijama je bila još veća (13-4), kao i veći broj ukradenih (4-2) i manji broj izgubljenih lopti (3-6).

Meč je i odlučen u ovoj četvrtini, u kojoj je Budućnost serijom 10:0 stigla do 23 poena prednosti (45:22), na dva minuta i 35 sekundi prije kraja.

Džikić je u prvom poluvremenu puno rotirao, pa se 10 od 11 igrača Budućnosti upisalo u strijelce (nije samo Drobnjak).

Atić (4-4 za dva, 2-1 za tri) sa 11 i Zoran Nikolić 5-5 za dva) bili su najefikasniji sa 11, odnosno 10 poena.

RUTINSKI U NASTAVKU Budućnost je rutinski u nastavku čuvala kapital iz prvog poluvremena (49:30), a Atić je zakucao za rekordnih 26 razlike (62:36), nakon pet i po minuta igre u nastavku meča.

Prednost pred posljednji kvartal je iznosila 25 poena (69:44), koliko je bilo i nepuna četiri minuta prije kraja (83:58), ali je Budućnost usporila u finišu,

DOBAR UTISAK PROTIV FAVORITA: Vladimir Mihailović

Dvorana: ,,Aleksandar Nikolić“.

Gledalaca: 3.606 Sudije: Dragojević, Milojević i Nikšić

Panter Vukčević Ledej Zagorac Avramović Koprivica Smailagić Mur Glas Lesor Trifunović Madar

16 8 24 3 7 6 16 4 5 8

95

83

(23:11, 20:19, 24:27, 28:26)

70% (20-14) 52% (46-24) 46% (24-11)

za 1 za 2 za 3

75% (16-12) 59% (27-16) 34% (39-13)

42 (16+26) Skokovi 26 (9+17) Blokade 1 1 Asistencije 25 19 Ukradene lopte 5 3 11 Izgubljene lopte 9 Faulovi 19 20

promašio svih sedam šuteva za tri poena (Mihailović tri, Jeremić dva, Živanović i Šehović po jedan), a uhvatio je svega četiri skoka (Partizan 16, od čega sedam u napadu).

Zato je dvocifren minus na-

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Rakočević Lazić Vesković Miković Vranješ Mozli

25 12 6 13 10 4 3 10

kon prvih 10 minuta bila logična posljedica, bez obzira što su Barani dobro šutirali za dva poena (9-5). Živanović je ubacio prvi koš za Mornar, nakon nepuna tri minuta igre, i smanjio zaostatak na 6:2, ali

gosti nijesu mogli da pariraju domaćinu, koji je nešto manje od dva minuta prije kraja kvartala, trojkom Ledeja, poveo sa 13 razlike (22:9).

Mornar je počeo da pogađa trojke u drugoj četvrtini (12-5),

koju je ,,izgubio“ sa pola koša (20:19), i to zbog zakucavanja Smailagića na tri sekunde prije odmora. Barani su u ovoj dionici ubacili samo dva koša iz reketa (iz sedam šuteva), pa je Partizan sredinom četvrtine stigao

dozvoljavajući domaćinu da ublaži poraz.

Atić je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 15 poena, a imao je i pet skokova, Zoran Nikolić je ubacio 12, uz devet skokova, Petar Popović 10, Kendrik Peri i Donatas Tarolis po devet...

Nakon zaostalog meča sa FMPom, Budućnost u 26. kolu, 11. aprila, dočekuje Borac. Poslije toga će ,,plavi“, 16. aprila u ,,Morači“, odigrati i zaostali meč sa Crvenom zvezdom, a ostaje da odigraju i zaostali meč u S. J. gostima sa Splitom.

do maksimalnih 19 poena razlike (36:17). Ipak, sa tri trojke do kraja četvrtine, Mornar je prije koša Smailagića bio smanjio zaostatak na 11 poena (41:30).

Nastavio je Mornar da pogađa iz daljine u trećoj četvrtini (četiri trojke iz 10 pokušaja), ali i iz reketa, pa je treća četvrtina bila najzanimljivija za gledaoce, jer se više mislilo o šutu nego o odbrani. U prva četiri minuta nastavka, Mornar je ubacio dvije trojke (Jeremić i Mihailović), Mihailović je pogodio uz dodatno bacanje, Mozli i Smit su zakucali, pa su gosti smanjili zaostatak na samo četiri poena (47:43). Držao je Mornar priključak do 59:52, a onda je Partizan do kraja kvartala uvećao prednost na 13 poena (67:54).

Predvođeni ponovo odličnim Mihailovićem, Barani su nakon dva i po minuta igre smanjili na ,,minus šest“ (72:66), Mićović je pogodio trojku za 79:71, nepuna šest minuta prije kraja, ali to je bio posljednji ,,trzaj“ gostiju na ovom meču, jer je Partizan u narednih tri minuta i 40 sekundi stigao do nedostižnih 90:74…

Mornar u narednom kolu, 9. aprila, dočekuje SC Derbi. S. J.

Neđelja, 3. april 2022.

Arena

Sportski miks

19

Košarkaši SC Derbija večeras (19 h) dočekuju Cedevitu Olimpiju, u 25. kolu Admiralbet ABA lige

„Igraju“ i za Budućnost

PODGORICA – Košarkaši SC Derbija večeras se protiv Cedevita Olimpije (19 časova) opraštaju od podgoričke publike kada je ABA liga u pitanju.

Nakon ovog duela, izabranima Andreja Žakelja do kraja ligaškog dijela predstoje još gostovanja Mornaru i Zadru, u zaostalom meču 15. kola.

Sa 10 pobjeda i 13 poraza i odavno izborenim opstankom u debitantskoj sezoni u regio-

nalnom takmičenju, a bez šansi da se domognu šestog mjesta i plej-ofa, Podgoričani bi pobjedom u duelu sa Cedevita Olimpijom mogli da ,,skroje“ tabelu pred početak plej-ofa. Naime, Cedevita Olimpija (skor 15-5) i Budućnost Voli (15-6) se bore za treće mjesto, a SC Derbi je neočekivanom pobjedom protiv Budućnosti prije dvije sedmice vratio Cedevita Olimpiju u igru za treće mjesto. Sada ,,studenti“ imaju priliku da

,,ublaže muke“ Budućnosti za neplaniran poraz u gradskom derbiju. Problem je, međutim, što Cedevita Olimpija u ovom trenutku igra odlično na svim frontovima, tim iz Ljubljane u ABA ligi i Evrokupu ne zna za poraz u posljednjih 13 mečeva.

Cedevita Olimpija je posljednji poraz doživjela upravo u ,,Morači“, 31. januara, od Budućnost Volija.

Takvog rivala, u takvoj formi, neće biti nimalo jednostavno

savladati, a za pobjedu će trebati 100 posto mogućnosti podgoričkog tima.

- Očekuje nas teška utakmica protiv ekipe koja je u ovom momentu, sigurno, u najboljoj formi, ne samo u ABA ligi nego i u Evropi. Tome svjedoče 16 pobjeda u nizu. Na nama je da pokažemo što bolju energiju i veliku želju, i da mi probamo da budemo ta prva ekipa koja će prekinuti taj njihov niz – kaže centar ,,studenata“ Kenan Kamenjaš.

SC Derbi je u prvom dijelu lige, u Ljubljani, poražen od Cedevita Olimpije sa 88:78.

- Cedevita Olimpija je u drugom dijelu sezone kao drugi tim u odnosu na prvi dio. Ne možemo da ih poredimo sa našom prvom utakmicom u Ljubljani, gdje smo mi igrali dobro. Sada su tim koji igra jednu od boljih košarki u regionu, možda čak i u Evropi. Imaju odličnu tranziciju, igraju brzo sa ogromnom slobodom i samopouzdanjem u igri. To će biti vrlo dobar test za nas, znamo šta nas očekuje, ali više radimo na sebi, na našoj igri, da pokažemo energiju na domaćem terenu. Cilj je da u nedjelju pružimo maksimum – rekao je trener SC Derbija Andrej Žakelj.

Za Cedevita Olimpiju su naredna dva meča u gostima veoma važna za konačne ciljeve, protiv SC Derbija u ABA ligi i Promiteasa u Evrokupu.

- Poslije veoma intenzivnog mjeseca, idemo na veoma tešku turneju. SC Derbi je sjajan tim sa odličnim trenerom, a tim je kombinacija iskusnih i mladih igrača. Naši rivali igraju veoma agresivnu košarku, tako da ćemo samo maksimalno koncentrisani moći ponovo da pobijedimo – ističe trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac.

S. J.

U susret OI u Parizu

Objelodanjen raspored takmičenja PODGORICA - Raspored takmičenja za Olimpijske igre u Parizu 2024. objavljen je juče, nakon što je odobren od strane Izvršnog odbora Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Na programu su 32 sporta, a tokom 19 dana sportisti i sportistkinje će se takmičiti na 329 događaja.

Početak takmičenja zakazan je za srijedu, 24. jul, dva dana prije ceremonije otvaranja.

Rukomet bi trebalo da bude prvi sport koji će početi, a fudbal i ragbi takođe bi trebalo da se igraju prvog dana takmičenja. Već prvog dana nakon ceremonije zakazana je dodjela medalja u džudou, mačevanju, skejtbordingu, streljaštvu, ragbiju, plivanju...

Jedan novi sport na programu za Pariz 2024. je brejking, a takmičenje u ovoj disciplini trebalo bi da počne 9. avgusta. Za vikend, 3. i 4. avgust, očekuje se dodjela medalja u 15 sportova - tenisu, stonom tenisu, džudou, mačevanju, atletici, streljaštvu, streličarstvu, biciklizmu, golfu, konjič-

Lejkersi sve dalje od plej-ina, težak poraz Milvokija

Rezultati

Ni sjajni Jokić nije dovoljan Denveru Teniski turnir u Marbelji

Danka Kovinić bez finala PODGORICA – Danka Kovinić zaustavljena je u polufinalu turnira u Marbelji. Naša teniserka poražena je od Majar Šerif 7:5, 7:6 koja će u finalu igrati protiv Njemice Tamare Korpač.

Meč između naše i teniserke iz Egipta trajao je sat i 53 minuta.

Kovinić je na putu do polufinala bila bolja od Mendi Minele iz Luksemburga, Elene Avenesjan iz Rusije i Italijanke Martine Trevizan.

R. A.

Nikola Jokić je odigrao još jednu MVP partiju, ali to nije bilo dovoljno Denveru da izbjegne poraz kod kuće od Minesote (136:130).

Srpski centar je upisao 38 poena (21-14 iz igre za 43 minuta), 19 skokova i osam asistencija, uz ukradenu i četiri izgubljene lopte.

Heroj je na kraju bio Entoni Edvards, koji je ubacio tri trojke kada se lomilo i meč je završio sa 18 poena, osam skokova i sedam asistencija. Karl-Entoni Tauns postigao je 32 poena, uz

devet skokova, a Dienđelo Rasel dao je 24 poena.

Nagetsi su šesti na Zapadu sa 46 pobjeda i 32 poraza, a Vulvsi su sedmi, na mjestu koje je rezervisano za plej-in, sa skorom 44-34.

Sve dalje od plej-ina su Los Anđeles Lejkersi poslije poraza kod kuće od Nju Orleansa sa 114:111. Pelikansi su deveti na Zapadu sa skorom 34-43, dok su Lejkersi 11. sa 31 pobjedom i 46 poraza. Između je San Antonio, koji ima skor 32-45 poslije trijumfa nad Portlandom (130:111).

Poznati polufinalisti Podgorica Bemax lige Podgorica Bemax liga osnovnih škola u košarci za dječake i djevojčice ulazi u završnicu.

U ,,Bemax areni“ odigrani su četvrtfinalni mečevi, a sam početak donio je iznenađenje. U utakmici djevojčica OŠ ,,Pavle Rovinski“, iako autsajder, uspjela je da priredi iznenađenje i savlada OŠ ,,Dragiša Ivanović“.

Tim sa Zlatice bio je oslabljen neigranjem Ksenije Nišavić, Lara Lašić se povrijedila tokom

meča, što je imalo dodatni uticaj, dok je OŠ ,,Pavle Rovinski“ pokazala izuzetan napredak u igri tokom sezone.

Prvi meč kod dječaka donio je pravi derbi i možda je šteta što su se ova dva tima sastala već u četvrtfinalu. Veliki naboj na tribanama donio je određenu tremu, a OŠ ,,Dragiša Ivanović“ neočekivano je brzo stigla do dvocifrene razlike. Ali, ,,Oktoih“ se nije predavao.

Nevjerovatna drama viđena je u utakmici dječaka gdje je OŠ „Maksim Gorki“ nakon dva produžetka nadoknadila ,,minus 15“ i stigla do polufinala.

Dramatično je bilo u gotovo svim mečevima kod dječaka, što jasno pokazuje da nas očekuje uzbudljiva trka za titulu.

Rezultati – djevojčice: P. Rovinski – D. Ivanović 33:16, M. Lekić – Oktoih 21:15, M. Gorki – M. Miljanov 45:10, V. Milić – M. M.

Burzan 24:9, dječaci: D. Ivanović – Oktoih 41:40, M. Gorki – 21. maj 63:60 (poslije dva produžetka), Sutjeska – Š. Makarije 45:36, M. M. Burzan – S. Pejanović 37:36.

U polufinalu kod dječaka sastaju se Milorad Musa Burzan – Dragiša Ivanović i Maksim Gorki – Sutjeska.

U ženskoj konkurenciji polufinale igraju Pavle Rovinski – Mahmut Lekić i Maksim Gorki – Vlado Milić.

R. P.

kom sportu, veslanju, umjetničkoj gimnastici, badmintonu i plivanju.

Dodjela medalja u timskim sportovima je raspoređena na način da se obezbijedi ono što organizatori nazivaju „konačnim buketom“, te će se finala u hokeju za žene i muškarce, rukometu, fudbalu, odbojci na pijesku, odbojci, košarci i vaterpolu, održati između 8. avgusta i 11. avgusta.

Ceremonija otvaranja je planirano da se održi na otvorenom, na rijeci Seni, a organizatori se nadaju da će hiljade gledalaca moći besplatno da uživaju u događaju. Prošlog mjeseca organizatori su objavili da se očekuje da će za Pariz 2024. biti dostupno 13,4 miliona karata - 10 miliona za Olimpijske igre i 3,4 miliona za Paraolimpijske igre. Prodavaće se putem nove svjetske digitalne platforme za koju se tvrdi da će omogućiti veću sigurnost potencijalnim kupcima.

Očekuje se da će raspored olimpijskih takmičenja po događajima biti objavljen u A. M. junu ove godine.

Orlando – Toronto Vašington – Dalas Boston – Indijana Hjuston – Sakramento Memfis – Finiks Milvoki – Los Anđeles Klipers Oklahoma siti – Detroit San Antonio – Portland Denver – Minesota Los Anđeles Lejkers – Nju Orleans

Ni odličan učinak Luke Dončića nije pomogao Dalasu da izbjegne ubjedljiv poraz od Vašingtona (135:103). Slovenac je bio najefikasniji u timu sa 36 poena, uz sedam skokova, šest asi-

89:102 135:103 128:123 117:122 122:114 119:153 101:110 130:111 130:136 111:114

stencija i pet izgubljenih lopti.

Dobar je bio i Džejlen Branson sa 21 poenom.

Los Anđeles Klipersi su deklasirali šampiona – Milvoki je poražen sa 153:119 Duel dva vodeća tima na Zapadu nije imao veliki takmičarski značaj, jer je Finiks siguran na prvom mjestu, ali će Memfisu značiti pobjeda od 122:114.

Najbolji kod pobjednika bio je Dilon Bruks sa 30 poena, četiri skoka i sedam asistencija… S. J.

20 Feljton

Neđelja, 3. april 2022.

5.

OSVRT NA ZABORAVLJENU KNJIGU NIKOLE P. RAJKOVIĆA

Što nije stradalo u Morejskom ratu, dokusurio je Ćuprilić » Priredio: Slobodan ČUKIĆ O strahotama pohare vezira Ćuprilića 1714. godine i danas se priča u Kosijerima, piše dalje Nikola P. Rajković. Horde Ćuprilića došle su od Čeva pa preko Bjelica sišle u Tomiće, Mikuliće i Orašane ubijajući i paleći kuda su prolazile. Nijesu čak ni crkve pošteđene, tako da je crkva u Orašanima zajedno sa selom spaljena pošto je i ona bila pokrivena slamom. Počeli su Turci da ruše Mikulićku crkvu ali je pala neka ploča sa crkve po predanju i ubila jednog vojnika te su drugi odustali od tog posla. Stanovništvo kosijersko razbježalo se od vojske i sakrilo po pećina u Stavor i Sokolske krše. Nije poznato poimenično ko je sve tada poginuo iz Kosijera. Ono kuća u Kosijerima što je ostalo turskoj vojsci u toku Morejskog rata, dokusurila je vojska vezira Ćuprilića.

1756. godine odigrala se bitka između Crnogoraca i Turaka u Predišu u Bjelice. U ovom boju Kosijeri su kao posebni odred učestvovali i pripadali su Katunskoj nahiji kako predanje kaže, a pisani izvori to potvrđuju. Plan i raspored crnogorskih plemena za odbranu od Turaka te godine daje nam prilično jasnu sliku o položajima koji treba da se posjednu od strane Crnogoraca za borbu. Guvernadur Crne Gore Stanislav Radonjić izvršio je raspored plemena te godine ovako: Crmničane na Sutorman protiv Barana i Turaka iz Žabljaka, Riječane (tadašnja plemena Riječke nahije) je ostavio ispod Graca protiv Alajbega Osmanagića i vezirovog ćehaje, Velestovce i Lješansku nahiju iznad Jednoša protiv paše Parmakovića, Pješivce u Ostrog protiv paše Feratagića. Njeguše i Čevljane iznad Bijelih poljana protiv seraskijera i pljevaljskog paše.

Horde Ćuprilića došle su 1714. od Čeva pa preko Bjelica sišle u Tomiće, Mikuliće i Orašane ubijajući i paleći kuda su prolazile. Nijesu čak ni crkve pošteđene, tako da je crkva u Orašanima zajedno sa selom spaljena. Počeli su Turci da ruše i Mikulićku crkvu ali je pala neka ploča sa crkve po predanju i ubila jednog vojnika te su drugi odustali od tog posla



Trupe Mahmut-paše Bušatlije su 1785. godine popalile jedan dio stare Crne Gore i ušle u Cetinje.

Dolaskom na područje sadašnjeg sela Kosijera Turci su popalili to selo, zatim izašli na Orašane i tamo popalili staje i odmorili se na Sokolske uble. Sa Orašana su se spustili u Đinoviće Bjelice, Kosijere i Ćekliće na Kobilji Do protiv Alaj-bega Bosne i protiv trebinjskog paše. Cuce i Cetinjane ostavi na Trešnjevo protiv paše Čengića i Ljubovića ... U ovom izvještaju se kaže da je bila bitka na Predišu a treća u Tomiće.

Ko je poginuo u ovom boju iz Kosijera nijesam mogao doći do saznanja.

Poslije ovog boja ubrzo dolazi do drugog napada Turaka na Crnu Goru od Nikšića preko Ubala Čevskih. Knez Stanko iz Bjelica po predanju obavijestio je svog šuraka Novaka Adžića iz Kosijera i pozvao ga sa svojim plemenicima da ide na položaj. Među odabranim u družinu Nikca od Rovina stupio je i Novak Vukosavov Adžić i tu je i poginuo zajedno sa ostalim iz pomenute družine. Ko je još poginuo iz Kosijera u tom boju ne zna se ni po predanju.

Sljedeći istorijski događaj odigrao se 1785. godine kada su

Đalci i Sokolski krši u pozadini

trupe Mahmut-paše Bušatlije popalile jedan dio stare Crne Gore i ušle u Cetinje (...) Dolaskom na područje sadašnjeg sela Kosijera Turci su popalili to selo, zatim izašli na Orašane i tamo popalili staje i odmorili se na Sokolske uble. Sa Orašana su se spustili u Đinoviće.

Usputno su naišli na Mićuna Mitrova Radovića maloljetnika koji je čuvao koze i nije ni slutio da će Turci tuda proći.

Vidio ih je tek kada je bio opkoljen od jedne grupe Turaka sa isukanim noževima. Svezali su ga a koze poklali i otsijecali plećke i košete, na brzinu trpajući u torbice a trupove ostavljali. U Đinoviće su zapalili sve kuće i tom prilikom u kući Jova Vukasova Adžića

sagorjela je i jedna starica. Iste godine roditelji i rođaci sakupili su traženi novac i otkupili Mićuna Radovića iz Mahmutpašina zatvora iz Skadra.

Ovom prilikom poginuli su ovi Kosijeri: Nenad Radović knez i Živko Radović u odbrani od Turaka. Pored predanja o ovom događaju postoje i pisani podaci u kojima se vidi da, među selima i plemenima Crne Gore, ubrajaju se i Kosijeri da su zapaljeni (...)

Poslije ovog pohoda Mahmut paša pokrenu veliku vojsku 1796. godine od Skadra ali sada ne direktno na Crnu Goru već na Brda. Kosijeri ovoga puta učestvuju prvi put u boju u Martiniće u Bjelopavliće kao knežina Riječke nahije i



imaju svoj barjak a koji im je još za vrijeme Šćepana Malog dodijeljen. Prvi barjaktar bio je Markiša Radonjin Radović koji je i u ovom boju učestvovao kao barjaktar. U boju na Slatinu poginulo je aga i begova 67, a ostale turske vojske više od 1.500 – dok je Crnogoraca i Brđana poginulo 23, a ranjeno 26. Samih Crnogoraca kako kaže Milaković u svojoj pjesmi „svega brate 18 druga”.

Među poginulim Crnogorcima bio je iz Kosijera Todor Jovov Radović koji je imao nadimak Leko.

Iste godine u jesen Mahmut paša Bušatlija sakupi veliku vojsku i sa njom krenu na Crnu Goru da bi osvetio poraz i pogibiju svoje vojske. U boju na

Nikola P. Rajković je u knjizi „Pleme Kosijeri 1439 - 1945” (Cetinje, 1968) na osnovu onoga što je upamćeno u plemenu i zabilježeno u različitim istorijskim spisima i vojnim izvještajima, pisao o učešću Kosijera u oslobodilačkim i odbrambenim ratovima, čime je sačuvao od zaborava mnoge dragocjene istorijske podatke

Jedan od Sokolskih ublova na Sokolskim kršima

Ostaci crkve u Selištima (u Orašanima)

Krusima u Lješanskoj nahiji Crnogorci se oslobodiše jednog najvećeg neprijatelja poslije vezira Ćuprilića. U toku boja ranio se kosijerski barjaktar Markiša Radonjin, pa je barjak dograbio Vuko Savov Marićević ali turska kampara (top) osjekla mu je ruku iza šake. Barjak je tada uzeo knez Durko Adžić. Vladika je pitao za barjake koje je vidio umiješane među Turcima pa je blagoslovio svaki kako se priča među kojima i barjak kosijerski. Od broja 32 koliko je poginulo Crnogoraca na Krusima, Kosijera je bilo dvoje za koje se zna i to: Stanko Andrin Marićević i Jovo Kojičin Radović.

1806. godine među crnogorskim odredima koji su bili pod komandom vladike Petra Prvog nalazio se je i odred knežine kosijerske. Ovog puta Kosijeri su zakazali skup u Prašni do (prevoj na Debeljaku) kuda je stari put išao za Cetinje. Na ovom skupu stari barjaktar Markiša Radonjin predao je barjak svom sinovcu gorostasnom Radu Drekovu pošto su mu sinovi bili maloljetni a on prestario. Kosijeri su u Konavle stupili u borbu sa ostalom crnogorskom vojskom protiv Francuza i tada je među mnogim poginulim Crnogorcima pao na bojištu Jovo Vukeljin Mikulić iz Kosijera (Mikulići će krajem 19. stoljeća uzeti prezime Đurković, prim.

S.Č.). Iz ovog boja je više trofeja donešenih u Kosijere. Čak i sada ima predmeta donešenih iz Konavala na plemenskom području Kosijera.

Godine 1832. odigrala se bitka kod Podgorice između Crnogoraca i Turaka. Vladika Petar II Petrović Njegoš organizovao je ovaj napad u cilju zauzeća Podgorice. Kosijeri su učestvovali u ovom pohodu i u boju ispod Donje Gorice pri samoj obali rijeke Morače vodili borbu protiv Turaka. U tom boju poginuli su sljedeći Kosijeri: Šuro Radov Radović mladi barjaktar, Marko Jovov Marićević i Andrija Vujov Savićević (...)

Stupanjem knjaza Danila Petrovića na vlast in proglašenjem Crne Gore knjaževinom došlo je do prvog Omer pašinog napada na Crnu Goru 1852-1853. godine. Krajem novembra 1852. godine vodila se borba oko zauzetog Žabljaka.

U ovom boju bio je barjaktar kosijerski Jovan Radov Radović, a stotinaš Mihailo Lazov Rajković. U borbi s Turcima kod Perkočevića kule kod Žabljaka poginuo je iz Kosijera Ilija Petrov Radović (...)

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 3. april 2022.

21

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tran-

Đotiš bioritam (4.4 - 10.4) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre možepoznatog đotiš astrologa Mladena te lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program zit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

kova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troš-

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompe-

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. tentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati

problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. .

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Tranzit prestaje u 17:31.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit prestaje u subotu u 18:21.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

22

Enigmatika

Neđelja, 3. april 2022.

Neđelja, 3. april 2022.

Enigmatika

23

24

Marketing

Neđelja, 3. april 2022.

Neđelja, 3. april 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. april 2022.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. april 2022.

Posljednji pozdrav dragoj strini

Dana 2. aprila 2022. u 70. godini života preminula je naša draga

27

Dana 1. aprila 2022. godine umrla je naša

CVIJETI BUKILIĆ Draga strina, uvijek si se prema meni odnosila kao majka i zato sam ti posebno zahvalna.

Zaslužuješ da te se zauvijek s poštovanjem sjećam i čuvam od zaborava.

VJERA Stevova MILIĆ

SENKA DEDIĆ sa porodicom

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Baru, dana 3. aprila 2022. od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

155

RADMILA IVANOVIĆ rođena Milić

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 2. aprila na groblju Zagorič.

Zbogom mojoj plavookoj krasotici Ožalošćeni: bratanić ŽELJKO, sestrić PEĐA, sestrične BRANKICA, SANDRA i SLAĐANA, snaha NAZA, braća od strica MILOVAN i RADOVAN sa porodicama, braća od tetke SAVO i LJUBO ŠOROVIĆ sa porodicama

CVIJETI BUKILIĆ

Bila mi je čast biti njena snaha,

Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR, ćerka MIRJANA, braća SLOBODAN i MILIVOJE, sestra DRAGA, unuci OGNJEN i IVAN, sestričić DEJAN, zetovi MILAN i SAVO

128

135

Poslednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav našoj majci, baki i tašti

NAŚKA

156

VECI

RADMILI IVANOVIĆ

BATO MILIĆ sa porodicom 154 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Tvojim odlaskom smo izgubili čvrst oslonac i neopisivu ljubav. Hvala ti na svemu i neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

Tvoja ćerka MIRJANA, unuci OGNJEN i IVAN i zet MILAN

VJERI MILIĆ Počivaj u miru.

JADRANKA MARKOLOVIĆ sa porodicom 152

138

Posljednij pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i svastiki

RADMILI IVANOVIĆ

Otišla si dostojanstveno, mirno, baš onako kako si i živjela.

Počivaj u miru i čuvaćemo te od zaborava.

RADMILI IVANOVIĆ

Tvoja plemenita duša zaslužuje vječno sjećanje. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Braća SLOBODAN i MILIVOJE

137

Sestra DRAGA, sestričić DEJAN i zet SAVO NIKOČEVIĆ

136

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. april 2022.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 1. aprila 2022. godine preminula je naša draga Tužnim srcem javljamo da je dana 2. aprila 2022. u 68. godini preminuo naš dragi

MIRU KEKOVIĆU od sestre DANICE sa porodicom 143

CVIJETA Svetozarova BUKILIĆ

MILENKO – MIRO Nikolin KEKOVIĆ

Posljednji pozdrav svom voljenom stricu

rođena Pajović 1928 – 2022

Bila je neponovljiva i jedinstvena ličnost, koja je svojim čestitim srcem i djelima učinila vrijednim i bogatim naše živote.

Sahrana će se obaviti po želji pokojnice u krugu porodice, dana 3. aprila u 14 časova, na groblju Zagorič.

MIRU KEKOVIĆU

Saučešće primamo dana 2. aprila od 12 do 16 časova i dana 3. aprila od 10 do 13 časova, nakon čega će se krenuti za Gornji Zagarač, kada će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju Crkvinski Ober.

Ožalošćeni: supruga PAVA, sinovi MILOVAN i MILOŠ, kćerka MARIJA, brat DANILO, sestre DANICA i MILIJANA –MIKA, snahe VALENTINA i DRAGICA, braća od stričeva VELIZAR, GOLUB i DRAGAN, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. od DARKA i DEJANA sa porodicom 140

119

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav voljenom bratu

OŽALOŠĆENI: sinovi SLOBODAN i GORAN, unučad IGOR, BOJAN, MATIJA i ANDREJ, praunučad FILIP i TAMARA, snahe NADA, JELENA i VESNA i ostala rodbina PAJOVIĆ i BUKILIĆ

ZAGORKI DOBRKOVIĆ Počivaj u miru.

147

151

Posljednji pozdrav dragoj tejki

Posljednji pozdrav draga

CVIJETA BUKILIĆ Draga moja tetka, ovo je posljednje tužno zbogom tebi. Hvala ti što si mi oduvijek nesebično pružala toplo utočište.

Ostaje da te vječno nosim u najljepšoj uspomeni.

145

MIRU KEKOVIĆU

LUKA MARKOLOVIĆ sa porodicom

Tvoja TANJA sa porodicom

Cvijeti su te donijeli i cvijeti te odnose

Sa velikim bolom opraštam se od tebe, voljeni brate.

Mnogo si nam u životu značio.

Mnogo ćeš nam nedostajati.

ZAGE

Od brata DANILA sa porodicom

Počivaj u miru.

DRAGAN DAJKOVIĆ sa porodicom 149 Posljednji pozdrav dragoj

142 Posljednji pozdrav dragom stricu

ZAGORKI DOBRKOVIĆ

CVIJETA BUKILIĆ rođena Pajović

MIRU KEKOVIĆU

PLAMENAC ILIJA sa porodicom Zvali su te dobrota.

Ostaješ mi u duši, draga moja sestro.

150

od DRAGANE sa porodicom 141

MILIJANA sa porodicom

Posljednji pozdrav svom bratu

148

CVIJETA BUKILIĆ Opraštamo se sa našom voljenom Tejkom sa velikom tugom.

Ostaješ da živiš vječno u našim srcima.

MILENKU – MIRU KEKOVIĆU

NINO sa porodicom 146

139

od braće GOLUBA i VELIZARA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. april 2022.

Poslednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

3. 4. 2014 – 3. 4. 2022.

29

Navršilo se četrdeset dana bola, praznine i nezaliječene rane, otkad sa nama nije naša draga

CVIJETA Svetozarova BUKILIĆ

DUŠICA Savova MARTINOVIĆ

BORKA PEJAKOVIĆ

Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

Gorka je istina, koju teško možemo prihvatiti i sa njom se pomiriti da te nema među nama, koji smo te toliko voljeli, ali tvoj veseli lik i uspomenu na tebe vječno ćemo čuvati u našim srcima.

U neđelju, 3. aprila, posjetićemo tvoju vječnu kuću da je zakitimo cvijećem i suzama.

KOSA i MARINA sa porodicom

Nedostaješ...

Tvoji nikad utješeni, majka SLOVJANKA, braća DRAGAN i DUŠAN 129

153

FILIP, OLJA, BOJANA i VOJO Četrdeset je dana otkad se u vječnost preselila naša draga

POMENI Šestog aprila navršava se godina dana od smrti našeg dragog 117 Danas je 40 dana od smrti našeg voljenog

DUŠICA Savova MARTINOVIĆ Vrijeme prolazi i čini svoje ali tvoj veseli i plemeniti lik ostaće zauvijek u našim srcima.

Mirno počivaj tamo đe blaženi borave.

Tvoji stric NIKO, strina VESNA, brat od strica JOVAN, sestra od strica MARIJA

BRANA ĐUKANOVIĆA

130

MANOJLO Vukov ŠPADIJER Prođe godina boli i tuge od kada te nema u našem domu. Uvijek ćeš biti u našim srcima nikad zaboravljen. U nebeskom raju neka ti anđeli uljepšaju dane kada nisi sa onima koje si volio.

Pola godine je od smrti moje majke

Vrijeme neumoljivo prolazi ali ti si i dalje prisutan u našim mislima.

Ostavio si ljudski trag i na tebe smo mogli biti samo ponosni.

U 10 sati ćemo posjetiti grob na starom groblju – Cetinje.

SULJAJ MILENE Tvoji: OLGA, MIRKO, MILO, MILENA, VASILIJE i MIRJANA

113

Porodica: sin ŽELJKO, unuci BALŠA i NIKOLA, snaha SVETLANA

Moja majko, s ljubavlju, ponosom i poštovanjem na tebe, što sam te imala... čuvam uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam dala.

Znala si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ...

Počivaj u miru, moja majko.

114 TUŽNO SJEĆANJE 2013 – 2022.

Tvoja ćerka SONJA sa porodicom

Prošlo je četrdeset tužnih dana od rastanka od moga miloga brata i našeg dobrog ujaka

111 Pola godine je od smrti naše drage majke, sestre, babe, prababe, tetke, strine, svekrve i snahe

PETAR VUKČEVIĆ Vrijeme odmiče a ti nam sve više nedostaješ.

MANA Vukovog ŠPADIJERA

TVOJA PORODICA 126

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Навршава се двије године од смрти наше драге

Tvoji: LOLE, ŽELJKO, IGOR, RAJKA i ANA

MILENE SULJAJ

115 Tri godine od kada nema našeg voljenog supruga, oca i đeda

Nema te u našim životima, ali ćeš zauvijek biti u našim srcima.

Neka ti Bog podari mir i Carstvo nebesko.

112

ВЈЕРЕ Гојкове ДРАКУЛОВИЋ Заувијек ћеш живјети у нашим срцима.

MILENKO FILIPOVIĆ

Твоји: РАДОЊА, МАЈА и МИЛЕНА 144

TVOJA PORODICA 131

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. april 2022.

Dana 4. aprila navršava se dvije bolne godine od smrti našeg dragog

TUŽNO SJEĆANJE

Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog sina

3. 4. 1996 – 3. 4. 2022.

FUADA – ŠANJA HADŽIMUHOVIĆA LJUBO ČOLOVIĆ Živiš kroz najljepše uspomene u našim srcima. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, koja je jača od vremena i zaborava.

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

ZORANA GARDAŠEVIĆA

Živiš u našim srcima.

Tvoja supruga MUNEVERA, sin EDIN sa porodicom, kćerke ALDIANA i ADELA sa porodicom

Tvoji: DULE i DRAGANA

Voljeni naš Zorane, iza tebe je ostala velika tuga, neopisiva i nepodnošljiva praznina.

Boli svako sjećanje na tebe.

Boli tvoja prerano ugašena mladost.

110

120

SJEĆANJE

Četrdeset dana je od smrti naše drage

Tvoji neutješni roditelji VLADIMIR i NEVENKA

DRAGE ROĆENOVIĆ

ANA Veselinova BOJANIĆ U proljeće vraćaju se laste, u proljeće samo jedne nema. Ta je lasta moja sestra mila. Umjesto majke ona mi je bila. Odnesoše je vjetrovi aprila da na nebu vječni sanak sniva.

Anđeli joj otvoriše vrata gdje je čeka njen Veselin, mama i tata.

Nikad vas prežaliti neću. Vaš Goran.

Bila si naš oslonac i velika podrška u svemu.

Još si nam bila potrebna, ali sa tvojim odlaskom moramo da učimo da koračamo onako kako si nas ti učila.

Mnogo nedostaješ za sve dane što dolaze, ostalo je da te zauvijek čuvamo u svojim srcima u nadi da si sada na nekom boljem mjestu gdje te ništa ne boli. Živjećeš vječno sa nama kroz tvoju ljubav koju si nam dala.

Vole te zauvijek tvoji GORAN i SLAVICA iz Bihaća

Tvoji: suprug MILOVAN, sin MLADEN i ćerka MIRA sa porodicom

134

125

Dana 3. aprila navršava se godina dana od smrti naše voljene mame

Godina je od smrti naše drage

121 Dragi naš

ZORANE Pet godina živimo bez tebe. Ne prihvatamo surovu, tešku i bolnu istinu da nijesi sa nama. Čekamo da se iznenada pojaviš sa svojim vedrim osmijehom i razveseliš naša tužna srca.

Tvoji: baba ILINKA, MOMO, RADISLAVKA i ALEKSANDRA

ANE Veselinove BOJANIĆ

SENKE KILIBARDE

Naša ljubav nikad neće prestati, a sjećanje na tebe trajaće zauvijek.

Uvijek u našim mislima i srcima.

Tvoje: KLARA i VERA sa porodicama 133

122 Pet godina je otkako nisi sa nama

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SJEĆANJE

Vole te: MANJO, SEKA, BATO, FILIP, JELENA, KOJO i STEFAN

ZORANE 116

ANA Veselinova BOJANIĆ Voljena naša ujna, ostaćeš vječno u našim srcima.

Tvoji: DANICA, JANKO, VIOLETA i VESNA 132

Godina je dana od kada se u vječnost preselio naš dragi otac, suprug, đed i svekar

Baš kao svakog dana, svake noći, svakog trena i ovoga dana toliko nedostaješ.

Tvoji: SANJA, PEĐA, VASILISA, KATARINA i VUK 123

SJEĆANJE

Godina je dana od smrti našeg dragog

DUŠAN – DUŠKO ABRAMOVIĆ

BRANKO KRUŠIĆ 3. 4. 2018 – 3. 4. 2022

Ponosni što smo te imali i dalje učimo da živimo bez tvog osmijeha, uskraćeni za najveću podršku, plemenitost i dobrotu kojima si nas obasipao. Voljeni naš Dujo, čuvaj nas odozgo a mi čuvamo i pamtimo svaki trenutak proveden sa tobom. Živiš zauvijek u našim srcima.

Prolaze godine...

Ali vrijeme ne nosi zaborav.

Tu si, u našim srcima.

Tvoji: SLAVICA, IVANA, MILOŠ, MILICA, ITANA, BOGDANA i ILIJA

SRETENA MILEUSNIĆA Vječno zahvalni, srećni što smo te imali, ponosni što smo tvoji.

Tvoji: ŽIVKA, BRANKO, IVAN, STEFAN, IVICA, VUK i RADMILA

Supruga MILA sa djecom 124

118

127

Neđelja, 3. april 2022.

Oglasi i obavještenja

31

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MiLENa GoLUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

MaLi oGLaSi USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 2 PRODAJEM poslovni prostor!

Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2.

Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 3 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop. Begović Tel.067/579-709, 069/269-550 4

NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JELENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRaGiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKoLa SEKULiĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRiSLaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Neđelja, 3. april 2022.