Dnevni list Pobjeda 03.05.2023.

NEVJEROVATNO: Dva mladića brutalno pretučena na mostu na Adi, policija raspisala lokalnu potragu za napadačima koje je u neđelju privodila i pustila

Lambulić i Šuškavčević

nakon incidenta bili u policiji, ali drugim povodom

Pobjeda nezvanično saznaje da su napadači Lambulić i Šuškavčević bili privedeni u CB Ulcinj nakon incidenta, ali ne zbog prebijanja na mostu, već iz drugih razloga. Oni nijesu zadržani jer policija o napadačima na mostu na Adi nije imala informacije u tom trenutku

Španska policija pronašla 13 zatvorenih plantaža marihuane i pritvorila 15 osoba

Grupa uhapšena„kavčana“ u Španiji

Prema navodima španskih medija, radi se o pripadnicima kavačkog klana iz različitih zemalja svijeta. Zaplijenjeno je osam komada vatrenog oružja, jedno od njih je automatska puška, više od 3.000 biljaka marihuane, 150 kilograma vakumirane marihuane i 54.000

Dan slobode medija crnogorski novinari dočekuju sa istim problemima: loš status, politički pritisci i održivost

INTERVJU: Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma

Radna snaga

gorući problem, neophodna reforma Zavoda za zapošljavanje

eura

INTERVJU: Marko Savić, politikolog, saradnik na Univerzitetu Crne Gore

Ekonomski analitičar poručio da je za Spajićev prijedlog sedmočasovnog radnog vremena potrebna detaljna i dobra analiza

Da li će budžet moći da „istrpi“

Bivša ministarka evropskih poslova reagovala na izjavu srpske premijerke Ane Brnabić

Marović: Zašto Srbija

svakodnevno vrši pritisak na Crnu Goru

je na poziv premijerke Srbije Ane Brnabić o tome da Bosna i Hercegovina razmisli o priključivanju inicijativi „Otvoreni Balkan“, te da Crna Gora treba da se uključi više.

INTERVJU: Marko Savić, politikolog, saradnik na Univerzitetu Crne

PODGORICA – To što je Vlada Dritana Abazovića duplo više u tehničkom nego u redovnom mandatu govori o manjku demokratskog kapaciteta, ali i o institucionalnoj nemogućnosti da se uredi sistem, ocijenio je u intervjuu Pobjedi politikolog, saradnik na Univerzitetu Crne Gore Marko Savić

PODGORICA – Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović reagovala

– Zašto je „Otvoreni Balkan“ stalno na dnevnom redu i zašto Srbija svakodnevno vrši pritisak na Crnu Goru, koja ima najrealnije šanse da se prva priključi EU? To nema nikakve veze sa politikom, osim što će svakako smanjiti tenziju u ovom trenutku, kaže Brnabić – poručila je Marović na Tviteru. R. P.

Potpredsjednik SD-a kazao da će partijski organi uskoro odlučiti o načinu izlaska na izbore

Orlandić: Opozicione

PODGORICA – Socijaldemokrate, osim samostalnog izlaska, razmatraju i druge modele nastupa na parlamentarnim izborima, kazao je potpredsjednik te partije Danilo Orlandić, dodajući da opozicione stranke građanima moraju ponuditi inoviranu političku ponudu, nove ljude i konkretne prijedloge za poboljšanje životnog standarda.

Orlandić je agenciji Mina rekao da očekuje da u relativno kratkom vremenskom roku Predsjedništvo i Glavni odbor SD-a donesu odluku o nastupu na izborima. Kako je naveo, SD je već od 3. aprila, dana nakon održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora, u izbornom režimu rada.

- Taj režim rada, svakako, podrazumijeva pripreme partije za samostalan nastup na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, koji će biti održani 11. juna - kazao je Orlandić. Za takvu vrstu nastupa, kako je naveo, SD je spreman.

- Izuzev tog modela, razmatraju se i drugi modeli nastupa, odnosno nekoliko tipova koalicionih aranžmana i analizira se da li bi, eventualno, takav nastup mogao djelovati sinergetski ili ne - rekao je Orlandić.

Upitan da li smatra da je zajednički nastup opozicije dobro rješenje i da li je to prihvatljivo SD-u, on je kazao da je to jedna od mogućnosti koje se trenutno razmatraju i da, kao i svaka druga vrsta nastupa, i taj vid ima svoje pozitivne i negativne strane.

- Kao što sam već kazao, u zavisnosti od toga na kojim osnovama bude koncipiran dogovor, kao i onoga što nam ankete budu govorile o postojanju siner-

Ukazao je da je tokom godinu dana, koliko traje, Vlada Abazovića zaustavila proces integracija, ali i stvorila vakuum prostor partitokratskog gledanja stvari u kojem se sve čini kako bi se na sljedećim izborima postigao što bolji rezultat.

POBJEDA: Prošla je godina od formiranja Vlade Dritana Abazovića – iako joj je nepovjerenje izglasano u avgustu. Kako komentarišete to što je aktuelna vlada duplo više u takozvanom tehničkom nego regularnom mandatu?

SAVIĆ: To prije svega govori o manjku demokratskog kapaciteta unutar Vlade koju čini više partija koje sebe nazivaju demokratskim, a došle su govoreći o tome da je osnova njihovog angažmana ta da učine bržim put u Evropsku uniju i da prijeko potrebne reforme učine vidljivim. Dobili smo, međutim, sve suprotno. Taj put je gotovo zaustavljen, reforme su zaustavljene i kada govorimo o poglavljima 23 i 24, ali i onima koja će biti još teža za pregovore.

To što je duplo više u tehničkom mandatu govori i o jednoj institucionalnoj nemogućnosti da se uredi sistem do mjere da funkcioniše po uzusima demokratskog svijeta – to bi značilo da imam zakon o vladi koji bi davao obaveze i ograničenja.

Vlada izgubila povjerenje, a predlaže sistemske zakone

To prije svega govori o manjku demokratskog kapaciteta unutar Vlade koju čini više partija koje sebe nazivaju demokratskim, a došle su govoreći o tome da je osnova njihovog angažmana ta da učine bržim put u Evropsku uniju i da prijeko potrebne reforme učine vidljivim. Dobili smo, međutim, sve suprotno. Taj put je gotovo zaustavljen, reforme su zaustavljene i kada govorimo o poglavljima 23 i 24, ali i onima koja će biti još teža za pregovore

cionisanje državnih kompanija, a sve sa ciljem partitokratskog gledanja stvari – mi treba da iskoristimo ove mjesece da bi ostvarili bolji rezultat na izborima, a ne da bi ostavili pogodno tle za nastavak reformi onima koji treba da dođu poslije nas.

gije u slučaju takvog nastupa, partijski organi će se o njemu blagovremeno odrediti - dodao je Orlandić.

Na pitanje koliko je izvjestan zajednički nastup i da li je vjerovatnije da će se koalicije praviti nakon izbora, on je odgovorio da u ovom trenutku ne bi bilo ni realno ni odgovorno ocjenjivati izvjesnost modela nastupa na predstojećim izborima.

- Kao što je već rečeno, postoji više opcija koje se razmatraju, među kojima je i samostalan nastup SD-a, ali i neki drugi vidovi nastupa. Svaka od tih opcija je, u datom trenutku, jednako vjerovatna i moguća - kazao je Orlandić. Što se tiče postizbornih koalicija, stav SD-a po tom pitanju identičan je kao i onog dana kada su se osnovali.

- Postizbornu koaliciju možemo formirati samo na programskim osnovama i sa onim političkim subjektima koji se jasno opredijele za građanski, evropski, evroatlantski, multivjerski i multinacionalni koncept Crne Gore - naveo je Orlandić.

Upitan kakav rezultat SD-a, ali i cijele opozicije očekuje na izborima 11. juna, on je kazao da su predsjednički izbori pokazali da opozicija raspolaže zavidnim rezervoarom od preko 155 hiljada glasova. R. P.

Mi to nemamo i možemo da raspravljamo samo o onome šta je demokratska vrijednost kada je u pitanju funkcionisanje u tehničkom mandatu – to bi bilo da vlada aktivnosti svede na nivo administrativnih i tehničkih, ne da predlaže sistemske zakone, već da samo održava funkcionisanje sistema i da se priprema za ono što treba da uslijedi, a to su novi izbori.

POBJEDA: Vlada Abazovića nije tako postupala – otkako joj je izglasano nepovjerenje radila je na sistemskim zakonima, usvajala nove sistematizacije, dugoročne planove rada...

SAVIĆ: To govori da je percepcija moći uskogruda. Ta vrsta političke kratkovidosti smeta da se vidi svjetlo na kraju tunela kada govorimo o reformama i stavovima koji bi trebalo da budu dominantni, a koji nijesu. Govori o političkoj bahatosti, ambiciji bez pokrića... Iz razloga što demokratske vrijednosti ne mogu da budu floskula za širu javnost, već se te vrijednosti provjeravaju na djelima.

Ta djela govore da sa te pozicije moći, te prividne nedodirljivosti, Vlada u tehničkom mandatu pokušava da se ponaša kao da je u punom. Živimo u vakuum prostoru u kojem Vlada koja je izgubila povjerenje predlaže sistemske zakone, utiče na funk-

POBJEDA: Aktuelna vlada formirana je uz jaku podršku Zapada, a prije godinu dana mogli smo čuti i da ćemo do kraja 2022. godine dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Umjesto toga, u januaru ove godine stiglo je upozorenje da bi čitav proces pregovora mogao biti zaustavljen.

Kako vidite njihovo djelovanje na planu integracija?

SAVIĆ: Samo se moramo vratiti par godina unazad i sve što ste kazali se moglo primijeniti i za Vladu Zdravka Krivokapića. Oni su proizveli talas koji se bavio stvarima koje nijesu iz korpusa evropskih integracija. Tadašnja kancelarija za evropske integracije gotovo da nije imala prostor da izrazi potencijal za rukovođenje tim procesom. To nije bilo na agendi, bilo je samo na nivou floskule,

suštinski se nije radilo ništa. Tu je krenulo urušavanje, izgubila se institucionalna memorija koja vodi proces. Kada se to urušilo, krenulo se u novu reformu pregovaračkog okvira sa vraćanjem Ministarstva za evropske poslove i moje uvjerenje je bilo da smo na mjestu ministarke dobili osobu koja je u potpunosti iz te priče, poznaje funkcionisanje evropskih institucija, ima značajnu mrežu kontakata.. Mogla je da vodi taj proces, ali to nije individualni, nego kolektivni posao. Uz to ljudi koji čine Vladu shvatili su da evropska priča kako bi trebalo da je plasiraju, treba da bude dosadna priča i ona ne donosi glasove. Umjesto toga vidjeli su da se oni uspješno dobijaju lukavim hodanjem po podjelama i identitetskim, nacionalnim, etničkim, vjerskim pitanjima.

POBJEDA: Jedno od tih pitanja je bilo i potpisivanje takozvanog Temeljnog ugovora, koje je dovelo do pada Vlade. Kako iz ove perspektive posmatrate taj događaj?

SAVIĆ: To je, prije svega, jedan

politički sraman čin. Sa svakog aspekta sa kojeg posmatramo tu aktivnost na čelu sa premijerom u tehničkom mandatu, ono mora da obuhvati ogroman kritički osvrt i na pravni aspekt, ono što je suština dokumenta, zatim na proceduru – kako je došlo do potpisivanja, odbijanje uključivanja laičke i stručne javnosti. Svi ti aspekti, pa i narativi koji su uslijedili poslije potpisivanja, kao ovaj gdje se pokušava relativizovati značaj tog čina, zapravo govore o manjku demokratskog kapaciteta, višku političke ambicije bez pokrića, a što dovodi do krucijalnih posljedica po funkcionisanje građanskog društva u Crnoj Gori. Smatrati da je jedina javnost koju treba da konsultuje ta druga strana u ugovoru i da oni treba da stave posljednju tačku u ugovoru, a izdajete se kao strana koja treba da štiti državne interese, a pritom ne čujete i ne želite da čujete relevantna mišljenja koja su dolazila, zapravo pokazuje visok procenat političke bahatosti. To otvara prostor za raspravu i analizu koliko je strani

Podrškom kabinetu

POBJEDA: Vladu Abazovića prilikom formiranja manjinski je podržao DPS. Da li je to bila greška iz ove perspektive?

SAVIĆ: Ne, njihova najveća greška je nesuočavanje sa tim da su poslije avgusta 2020. opozicija, ali i to što su dozvolili da ih parlamentarna većina uvuče u jedan začarani krug narativa sveopšte odgovornosti. Oni su podrškom Vladi dobili vlast, ali su i dalje

Abazovića,

DPS nije računao na neograničenu ambiciju

bili napadani. Nije im bila najveća greška podrška Vladi iz razloga što se to negdje percipiralo kao izlaz iz onoga što smo djelimično mogli da očekujemo poslije avgusta 2020. godine. I da se ostalo na postulatima iz sporazuma koji je potpisan prije formiranja Vlade Abazovića to bi i bio izlaz, ali se nije moglo računati na jednu neograničenu političku ambiciju.

Jovana Marović

Danilo Orlandić

Crne Gore

faktor imao uticaja na tu odluku. Ne možemo govoriti o premijeru kao ekspertu za pravna pitanja, vjerske slobode i slično, ali kompletna javnost se ponudila da učestvuje i doprinese. I umjesto da uvaži, premijer se distancirao od ogromnog broja građana i unio jedan novi koncept koji se počeo rabiti u javnom diskursu, a zove se nacionalnom sramotom. Ne možete biti veći papa od pape i priznavati duži kontinuitet SPC nego što ga ima u državi Srbiji. To su aspekti koji idu naruku velikodržavnoj politici Srbije, idu naruku izmišljenoj podjeli dva nacionalizma.

POBJEDA: I projekat „Otvorenog Balkana“ pominje se kao inicijativa koja ide u prilog velikodržavnoj politici. Iako je otvoreno podržava, Abazović ipak nije napravio taj korak i pristupio toj inicijativi. Zbog čega nije donio tu odluku?

SAVIĆ: Pitanje je jako kompleksno. Koliko mogu da razumijem procese, mislim da je tu riječ o unutarpolitičkom kalkulisanju unutar Ure. Uz to, Jovana Marović je napravila analizu koja ukazuje da „Otvoreni

Balkan“ ne bi trebalo da bude i nije interes Crne Gore. To su negdje bili razlozi zbog kojih nije donio takvu jednostranu odluku, iako smo vidjeli da je spreman za jednostrano djelovanje. Jeste čudno i nije postavljano pitanje na ovaj način. Ono što bih mogao da zaključim jeste da se iza toga krije političko kalkulisanje koje je imalo za cilj održavanje na vlasti.

POBJEDA: Vlast Abazovića obilježile su i turbulenci-

Hrvatski analitičar Davor Đenero upozorava da u EU i dalje postoje zablude o čelnicima ,,Evrope sad“

Agenda Spajića i Milatovića nije evropska iako to Brisel odbija da uvidi

PODGORICA - Crna Gora s profilom od prije avgusta 2020. i te kako je imala što ponuditi Evropi, a ova sada, svakako, nema. Budimo ozbiljni, dvojac Spajić-Milatović je tim koji prije može imati agendu potiskivanja evroatlantskog identiteta

Crne Gore, pa da im je zbog odnosa prema NATO savezu potrebna dvotrećinska parlamentarna većina, nego što bi mogao imati stvarnu eurointegralističku agendu – kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

je i smjene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Savo Kentera, koji je imao podršku Zapada, smijenjen je sa mjesta direktora u jeku dvije međunarodne akcije. Da li je ANB danas pod kontrolom odlazećeg premijera?

SAVIĆ: To je jedino realno što se može zaključiti iz čitavog haosa koji se desio. Dolazak

Kentere je bio pod jakim uticajem zapadnih partnera, jer je to čovjek koji je kroz rad dokazan partner NATO i SAD.

Njegovo imenovanje je značilo da možemo da „otčepimo“ jedan politički vakuum, makar u tom dijelu saradnje sa važnim međunarodnim partnerima.

Njegovom smjenom poslata je jedna vrsta alarma za ničim izazvan antagonizam prema stvarnim partnerima – SAD u prvom redu. A drugo, to je bio još jedan poduhvat kojim se pokazala neka fanatična želja da se bude koordinatorom bezbjednosnih službi bez da postoje specijalna znanja i vještine premijera za taj sektor. To samo znači jedno – da je uticaj u tom sektoru postavljen kao vrh političke agende Dritana Abazovića, a što nije mogao da ostvari sa ANB-om na čijem je čelu Kentera. Ono đe se podcrtava teza o majstorstvu relativizma je i postavljenje Artana Kurtija na visoku poziciju u ANB. To je uspjelo da izazove iznenađenje usprkos svom apsurdu kojem svjedočimo prethodne dvije godine i učinilo da ustuknemo i pitamo: Je li moguće da neko ko je osuđivan za krivična djela sada može da bude okosnica koordinisanja ANB.

Željka ZVICER

U Evropskoj uniji nastoje misliti da se radi o skupini dobro obrazovanih mladih ljudi, koji jednako kao donedavno Abazović, navodno pokušavaju ploviti između „dva nacionalizma“ – onog svirepog velikosrpskog, što ga simbolizuju kojekakvi Andrije Mandići i njihovi sljedbenici, i konstruisanog navodno „komitskog“, „milogorskog“ i kako ga već nazivaju oni koji o suverenizmu, sekularizmu i integralizmu Crne Gore govore kao o nacionalizmu – kaže Đenero

Upozorava da se ne može biti dijelom „srpskog sveta“ i istovremeno biti na „evropskom putu“, odnosno taj evropski put na kojem se ide kroz „srpski svet“ je put u propast, marginalizaciju i izolaciju od evropskih procesa.

POBJEDA: Slavlje pristalica Jakova Milatovića, nakon pobjede, uz većinski četničku ikonografiju i orgijanja nijesu viđena ni na skupovima Vojislava Šešelja ili Boška Obradovića iz Dveri. Kroz Milatovićevu najavu o dvotrećinskoj većini, uz ostale stranke stare parlamentarne većine, otvara se mogućnost za zlokoban scenario: formiranje većine neophodne za promjenu Ustava Crne Gore kojim bi se udarilo na njene građanske temelje. Ali i promjenu Zakona o državljanstvu kojim bi se napravio izborni inžinjering i smanjile šanse građanskoj opciji da se ikada vrati na vlast. Da li je EU zabrinuta zbog ovakvih dešavanja i najava?

ĐENERO: Dugo je u Evropskoj uniji prevladavalo mišljenje da je Dritan Abazović Evropejac, lider zelene civilno-društvene stranke, a tek nakon što je potpuno izašao iz ormara, potpisivanjem Temeljnog ugovora sa učesnikom klerikalnog desanta na Cetinje, Prvoslavom Perićem, i tek kad je učestvovao u pokušaju državnog udara pokušajem zakonskog derogiranja ustavnih ingerencija predsjednika države, te kad je postalo očito da političkim akrobacijama pokušava spriječiti rješavanje parlamentarne krize ponovljenim izborima, uspostavljene su ozbiljne rezerve prema njemu.

Iako bi svakome moralo biti

jasno što je klerikalni dvojac Spajić-Milatović, te kakva je njihova povezanost sa finansijskim konsijelerom „kuma Vučića“, lažnim doktorom Sinišom Malim, te ko je osmislio njihove finansijske šeme i kako su te šeme privremeno finansirane (ukidanje zdravstvenog doprinosa, povećanje minimalne plate, nevjerovatno skupo zaduživanje potrošeno za kupovanje podrške birača), u Evropskoj uniji nastoje misliti da se radi o skupini dobro obrazovanih mladih ljudi, koji jednako kao donedavno Abazović, navodno pokušavaju ploviti između „dva nacionalizma“ – onog svirepog velikosrpskog, što ga simbolizuju kojekakvi Andrije Mandići i njihovi sljedbenici, i konstruisanog navodno „komitskog“, „milogorskog“ i kako ga već nazivaju oni koji o suverenizmu, sekularizmu i integralizmu Crne Gore govore kao o nacionalizmu.

Pritom, iako mislim da Januš Bugajski pretjeruje sa svojim konceptom navodnog „Tripartitnog plana“, koji ipak djeluje kao teorija urote, smatram da je činjenica da su u sadašnjoj euroatlantskoj politici neki politički entiteti snažno zapostavljeni – Crna Gora, Kosovo i Makedonija – a neki, poput Srbije, ali i Albanije bitno privilegovani. Evropska unija morala bi se daleko više brinuti o državi koja je do juče bila lider pristupnog procesa na Balkanu, a sad je „zaboravljena“, kao što nije dobro da su evropski pregovarači popustljiviji prema Srbiji, koja sistemski odbija pridružiti se zajedničkim evropskim politikama, a rezervisaniji prema Kosovu, koje ih potpuno poštuje.

POBJEDA: Kako komentarišete izjave koje daju čelnici „Evrope sad“ -Milojko Spajić da nas EU ne želi jer nemamo što ponuditi i budućeg predsjednika Jako-

va Milatovića da podržava „Otvoreni Balkan“. Da li ste saglasni da je sve ovo u stvari priprema terena u kojem se na vrlo perfidan način relativizuje cjelokupna proevropska agenda, a afirmiše „Otvoreni Balkan“?

ĐENERO: U pravu ste kad upozoravate na opasnost od ideje dvojca Spajić-Milatović da na izborima treba postići dvotrećinsku većinu „triju kolona“, dakle velikosrba, kerikalaca i rusofila, a jasno je da je zaodjevanje klerikalaca plaštom „europeizma“ takva perfidna prevara o kojoj govorite. Kad neko ko svoju organizaciju naziva Pokretom „Evropa sad“, tvrdi da Evropa ne želi Crnu Goru, jer da ona nema što ponuditi, jasno je da on ne dijeli evropske vrijednosti. Crna Gora s profilom od prije avgusta 2020. itekako je imala što ponuditi Evropi, a ova sada, dakako, nema. Budimo ozbiljni, dvojac Spajić-Milatović je tim koji prije može imati agendu potiskivanja evroatlantskog identiteta Crne Gore, pa da im je zbog odnosa prema NATO savezu potrebna dvotrećinska parlamentarna većina, nego što bi mogao imati stvarnu eurointegralističku agendu.

POBJEDA: Crkva Srbije i dalje ostaje najjači politički subjekt u Crnoj Gori, koji upravlja procesima u našoj zemlji. Da li je uopšte moguće održati Crnu Goru na evropskom putu pored ovolikog političkog i medijskog upliva Beograda, a time i Moskve.

Da li je Crna Gora već nepovratno postala dio ,,srpskog sveta“?

ĐENERO: Dvije su temeljne pozitivne vrijednosti koje su obilježavale razdoblje nezavisnosti Crne Gore u vrijeme DPS-ovih (ili možete reći: Đukanovićevih) administracija: sekularizam i integralizam koji potiskuje nacionalizam iz javnog diskursa i insistira na inte-

graciji manjinskih zajednica u državni politički korpus. Obje te vrijednosti su i evropske vrijednosti. Evropska unija je u velikoj mjeri nastala pod uticajem evropskih demohrišćana, demohrišćani su cijelo vrijeme bili vodeća stranka u Evropskom parlamentu i većina predsjednika Evropske komisije, ali i veliki broj važnih komesara, dolazili su iz demohrišćanskog političkog kruga. Međutim, za razliku od balkanskih kvazidemohrišćana, evropske demokratske stranke su odreda antiklerikalne, zagovornice sekularne države, do te mjere da u Evropski ustav nije uspjela ući niti „benigna“ definicija o „hrišćanskim korijenima Evrope“. Druga temeljna evropska vrijednost je povezana s potiskivanjem nacionalizma, a liberalno-demokratska teorija, koja bitno suoblikuje evropski identitet zasniva se na ideji: The State is the Nation. Država i nacija u političkom smislu su jedno, a politički narod, naciju, čine svi stanovnici koji žive na nekoj teritoriji, bez obzira na njihov etnički identitet i porijeklo. Granice ne zaustavljaju kulturne komunikacije, već su naprotiv građani slobodni komunicirati preko granica, ali ideje o etnonacionalističkoj zajednici koja dovodi do toga da bi građani jedne države morali vođu države svog matičnog naroda smatrati svojim suverenom, a upravo je to ideja koncepta „srpskog sveta“ (prije svega to da Aleksandar Vučić nije samo predstavnik suvereniteta Srbije, nego „vladar“ Srbima „svim i svuda“) u suprotnosti je sa zajedničkom baštinom evropskih zajednica. U pravu ste, ne može se biti dijelom „srpskog sveta“ i istovremeno biti na „evropskom putu“, odnosno taj evropski put na kojem se ide kroz „srpski svet“ je put u propast, marginalizaciju i izolaciju od evropskih procesa. Marija

JOVIĆEVIĆ

PODGORICA - Broj turista krajem aprila bio je 50 odsto viši nego 2019. tako da su naši hotelijeri veoma zadovoljni popunjenošću, a ugostitelji potrošnjom što daje dobar osnov da ova sezona bude rekordna i da premašimo cifru od prošle godine. Moje projekcije su da ove godine možemo da dostignemo 1,3 milijarde, ako nas posluže sve okolnosti i ako se ovakav trend nastavi - kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović ističući da istraživanja boking. com govore da su Budva i Crna Gora ove godine druga najtraženija destinacija na svijetu.

Nabavku trajekata u Boki najavljuje ubrzo i izvinjava se građanima koji su ovih dana čekali ili su se stvorile saobraćajne gužve. Smatra da smo cjenovno najkonkurentniji u regionu i najavljuje dolazak novih turističkih brendova, a komentariše i ostale ekonomske teme. Kao gorući problem navodi nedostatak radne snage, sa čim se suočavaju i ostale turističke zemlje.

POBJEDA: Da li se ove godine možemo nadati dužoj sezoni?

ĐUROVIĆ: Posjeta turista je ove godine počela mnogo ranije. Ono što smo najavljivali polako i ostvarujemo, a to je ,,Crna Gora 365 dana“. Naviknuti smo na sezonu od 60 dana, a moje ubjeđenje je bilo s obzirom na naše kapacitete da možemo 365 dana da razvijemo u svim segmentima. Posjeta za Novu godinu je bila dobra, pa se nastavila i prvih mjeseci ove godine. Hotelijeri su zadovoljni jer su imali vikende sa skoro 100 odsto popunjenosti vikendima, a tokom sedmice do 70 odsto, što je sjajan rezultat. Sada ulazimo u fazu kada turisti borave više, sedmicu ili 10 dana i povratne informacije govore da ta popunjenost ide dobro. Iz Budvanske rivijere kažu da su već od aprila puni i da će im faliti kapaciteta pa traže druge smještajne jedinice.

POBJEDA : Crna Gora je avio destinacija, da li imamo dovoljno letova ove godine i imamo li nova tržišta?

ĐUROVIĆ: Uvijek može više, ali mislim da je ove godine zadovoljavajući broj avio linija. Na tivatski aerodrom počeli su letovi iz Mančestera. Biće uskoro i prvi avion iz Rige, Saudijske Arabije, Kuvajta, radimo na tome da krene i Uzbekistan. Ove godine

INTERVJU: Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma

Radna snaga gorući problem, neophodna reforma Zavoda za zapošljavanje

nam stižu, poslije veće pauze, i turisti iz Kine, a povećano je interesovanje iz SAD i Njemačke.

POBJEDA : Nedostatak radne snage ne možemo da riješimo godinama, da li će to biti i za ovu sezonu gorući problem?

ĐUROVIĆ: Radna snaga je trenutno gorući problem, ne samo kod nas nego se sa tim suočavaju mnoge države kao što su Grčka, Bugarska, Hrvatska... i one moraju da se oslanjaju na Nepal, Bangladeš, Filipine i druge destinacije odakle im dolazi radna snaga. Mi imamo veliki nedostatak domicilne radne snage i ovo sve pokazuje da Zavod za zapošljavanje moramo hitno da transformišemo jer da imate 44.000 nezaposlenih, a da ne možete da nađete radnika to nije normalno.

POBJEDA: Nedavno je Vlada usvojila prijedlog zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koje su to novine koje će unaprijediti ovu našu glavnu privrednu granu?

ĐUROVIĆ: Uočili smo da je prethodni zakon imao dosta manjkavosti. Dosta pritužbi je bilo od ugostitelja i hotelijera i drugih srodnih djelatnosti. S ovim zakonom mislim da smo to ispravili. Radili smo ga u saradnji sa privredom. Osluškivali smo šta hoće, šta žele i šta su im predlozi i sve što je logično implementirali smo u ovaj zakon tako da on prepoznaje po prvi put neke vidove turizma kao što je zdravstveni, sportski, banje, lječilišta i druge vidove turizma. Brojne su izmjene kako bi se umanjile biznis ba-

Hotelijeri su zadovoljni ove godine jer prethodnih mjeseci imaju skoro 100 odsto popunjenost vikendima, a tokom sedmice 70 odsto, što je sjajan rezultat. Sada ulazimo u fazu kada turisti borave više dana, sedmicu ili 10 dana i povratne informacije govore da ta popunjenost ide dobro – poručuje Đurović

rijere koje su bile nametnute prošlim zakonom. Ovim zakonom propisano je da je krivično djelo ukoliko neko reklamira ili izdaje neki smještaj, a da taj smještaj nije evidentiran u Ministarstvu i da nema dozvolu.

POBJEDA: Da li imamo ove godine aplikaciju koja će evidentirati broj turista u svakom trenutku, kao što to ima Hrvatska?

ĐUROVIĆ: Kompleksna je procedura izrade aplikacije. Tu moraju biti uključene mnoge strukture i Ministarstvo unutrašnjih poslova jer su to osjetljive bezbjednosne

pravila E Visitor i koja se pokazala kao dobra. Ona mora biti urađena namjenski kao što je za Hrvatsku i ne možete je kao takvu kupiti i implementirati. Moramo imati sopstvenu, ali shodno našim propisima i zakonima i tu je najveći problem. Treba da napravimo projekat i da definišemo šta hoćemo.

POBJEDA : Ove godine imamo niz novih projekata koji će bi-

najznačajniji? :

biti nešto

Radimo na tome da se Sveti Stefan otvori ove sezone

POBJEDA: Sveti Stefan već treću godinu nije otvoren, da li možemo da očekujemo neki dogovor ove godine?

ĐUROVIĆ: Radimo na tome. Uskoro ćemo imati sastanak sa zakupcem. Što se nas tiče, bili smo raspoloženi i bićemo da nađemo rješenje u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. Svako onaj ko misli da može mimo toga, grdno se vara. Ukoliko ljudi ne shvataju šta je zakonom i Ustavom propisano, moraćemo da preduzmemo neke druge mjere.

po čemu će Crna Gora biti prepoznatljiva. Ona će dati dodatan razvoj za Kotor, Tivat i Cetinje. Zatim u junu očekujemo dolazak brenda Hajat u Kotor, dok se u Ulcinju gradi više hotela sa pet zvjezdica što je i falilo ovom gradu. Uskoro će u Otrantu početi jedan dio sa pet zvjezdica, biće renoviranje postojećeg, zatim hotel „Jadran“, „Galeb“ i te investicije će preći 200 miliona ulaganja što će dati dodatnu vrijednost. Gradi se hotel u Rafailovićima sa pet zvjezdica i tu će biti poznati svjetski operater.

POBJEDA: Da li možemo imati Crnu Goru kao cjelogodišnju destinaciju bez razvoja sjevera?

ĐUROVIĆ : Auto-put je umnogome doprinio da Kolašin nije više isti grad. Postao je jedna skupa destinacija u smislu cijena nekretnina. Što se tiče skijanja, ove godine smo bili hit. Imamo ski-

Kompleksna je procedura izrade aplikacije za evidenciju turista. Tu moraju biti uključene mnoge strukture i Ministarstvo unutrašnjih poslova jer su to osjetljive bezbjednosne kategorije koje traže sistemsko ozbiljno rješenje. Radimo neku kao što je Hrvatska napravila E Visitor i koja se pokazala kao dobra

jališta uz dužno poštovanje regionu. Trenutno su staze i uslovi skijanja bolji nego bilo gdje u regionu, a vrlo brzo ćemo preći sa dužinom staza i druge destinacije. Što se tiče ostalih skijališta, to je kompleksna oblast jer zavisimo od vremenskih uslova. Imali smo nedostatak snijega početkom godine, ali na današnji dan ga, recimo, imate. Aktivni turizam je popularan, a na sjeveru imamo pet kanjona i predjela gdje imate mogućnosti za rafting, hajking bajking... Imamo ponudu koja može da zadovolji svakog ljubitelja adrenalina. Takođe, etno turizam se tek razvija.

POBJEDA: Akcija ,,Stop inflaciji“ je dala rezultate, da li najavljujete nešto slično u narednom periodu? ĐUROVIĆ: ,,Stop inflaciji“ je akcija koja je napravila dobar efekat. To je unikatna akcija i nijedna zemlja u svijetu nije napravila takvu sinergiju između vlade i privrede. Počeli smo sa trgovinskim lancima, nadovezale su se apoteke, ostale trgovine, teleoperateri, a u najavi su i još neke firme. Najveći benefit ove akcije je to što smo okrenuli logiku privrednika, od onoga da se maržira što više, do onoga da ugađaju svojim potrošačima sa nekim korektnim cijenama. Naši građani osjećaju već benefite. Imali smo po prvi put u martu poslije 27 mjeseci prekinutu pozitivnu stopu rasta inflacije. Očekujem da će u maju biti bolji pokazatelji, jer su cijene konkurentne. I da se sada prekine akcija, inercija čini svoje i dala je zamah i sada nije popularno poskupljivati. Vlada i naše ministarstvo su kontrolori i ukoliko bi se nešto desilo, što nije realno,

Trajekti uskoro stižu

POBJEDA: Manjak trajekata u Boki već stvara saobraćajne gužve, da li će se brzo naći rješenje?

ĐUROVIĆ: U narednim danima ćemo riješiti problem. To je za Boku najvažniji momenat.

Izvinjavam se svim građanima i turistima koji zadnjih dana moraju da čekaju u redovima ili da idu kroz Kotor. Stvaraju se saobraćajne gužve, ali mislim da će država na ovaj način u budućnosti ostvarivati značajan prihod. Da ćemo imati dodatna sredstva i da će Morsko dobro imati novca da ulaže u bolji izgled naše obale i šetališta. To je investicija koja će se vrlo brzo isplatiti, već za godinu ili dvije.

djelovali bi opet sa akcijom.

POBJEDA: Neradna nedjelja je izazvala veliku polemiku u javnosti. Na Socijalnom savjetu je uspostavljen dogovor da bude radna tokom sezone, međutim određeni politički akteri ne smatraju to dobrim prijedlogom.

ĐUROVIĆ: Nažalost je tako. Prosto, takva je politička klima. Većina poslanika šalje poruku da se ne slaže, ali vidjećemo. Nijesu voljni da podrže ono što su se poslodavci i sindikati dogovorili. Sindikati su sada revoltirani samim tim činom, pa idu u krajnost sa zahtjevima da niko onda ne radi, ako ćemo tako. Pa da vidimo da li to je to dobro za Crnu Goru. Oni su htjeli da se dogovore, iako su pod udarom svih onih koji su protiv, međutim volja većine poslanika je da se to ne usvoji.

POBJEDA: Našim aerodromima je potrebna rekonstrukcija kako bismo imali bolje servise, kakvo je Vaše mišljenje povodom toga?

ĐUROVIĆ : To će ipak da čeka neki drugi saziv Vlade. Moje lično mišljenje je da je situacija sa našim aerodromima loša i da to moramo da popravimo. Da li ćemo se odlučiti da mi kao država investiramo ili kao Hrvatska i Srbija da nađemo – to je već pitanje.

POBJEDA : Nacionalna avio-kompanija nam je važna kako bi bili cjelogodišnja destinacija, međutim trenutno nemamo dovoljan broj aviona koji su potrebni. ĐUROVIĆ: Što se tiče naše nacionalne avio- kompanije, ona je strateški važna za državu kao što je Crna Gora. Mislim da treba da uradimo sve da ona ojača i poboljša flotu kako bi cjelogodišnje bili povezani sa svijetom. Nadam se da će novi menadžment donijeti novu strategiju.

N. KOVAČEVIĆ

Ekonomski analitičar poručio da je za Spajićev prijedlog sedmočasovnog radnog vremena potrebna detaljna i dobra analiza

Mulešković: Da li će budžet

moći da „istrpi“ dodatne troškove

Uz preveliki broj zaposlenih u javnom sektoru i povećanje zarade, pitanje je na koji način će to budžet moći da podnese - ocijenio je za Pobjedu Mirza Mulešković

PODGORICA – Prijedlog da se radni dan skrati sa osam na sedam sati zahtijeva detaljnu analizu koliko bi to bilo produktivno i kako može da se primijeni. Uz preveliki broj zaposlenih u javnom sektoru i povećanje zarade, pitanje je na koji način će to budžet moći da podnese - ocijenio je za Pobjedu Mirza Mulešković, ekonomski analitičar, komentarišući najave Pokreta „Evropa sad“ da će predložiti sedmočasovno radno vrijeme.

Predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić kazao je da će programom ,,Evropa sad 2“ predložiti skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati.

- Skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati je problematika koju bi trebalo analizirati. Mislim da ne postoji analiza koja pokazuje

koliko je zaista produktivno, te kako to može da se implementira tek tako. Potrebno je transformisati cjelokupni sistem koji funkcioniše po principu osam sati, zatim da li će biti potrebno uvođenje dodatnih smjena, samim tim i zapošljavanje novih radnika. Imamo preveliki broj zaposlenih u javnom sektoru, uz ovoliko povećanje zarade, vidjećemo na koji način će budžet moći sve to da „istrpi“ - kazao je Mulešković.

Smatra da se treba voditi logikom da radnik bude zadovoljan.

- Oko toga da li treba smanjiti broj radnih sati, treba da se vodimo logikom da radnik bude zadovoljan. Da bi se došlo do toga da možemo smanjiti radno vrijeme, moramo uraditi dobru analizu, prvenstveno, na koji način to treba uraditi. Potrebno je analizirati cjelokupni sistem, od ekonomske analize koliko bi to koštalo do analize upravlja-

nja ljudskim resursima ili kadrovi, tj. upravljanje njihovim poslovima, jer postoje djelatnosti koje zahtijevaju rad od osam sati, poput službenika na šalteru… Da li bi to znači-

Radulović: Prijedlog ne dolazi u pravo vrijeme

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović smatra da prijedlog za skraćenje radnog vremena nije došao u pravo vrijeme. - Čisto sumnjam da je to izvodljivo. Pozdravljam takvu ideju, ali čini mi se da nije došla u pravo vrijeme. Zaboravlja se da još nije prošla puna godina od kako smo u punom kapacitetu počeli da radimo nakon 23 mjeseca žestokih gubitaka – kaže Radulović.

da se jača privreda, jer transformacija radne nedjelje može samo uz jaku privredu. Oko 60.000 zaposlenih u javnom sektoru na jednu malu Crnu Goru je mnogo – istakao je Mulešković.

Dodaje da se postavlja pitanje da li se svi poslovi mogu završavati za sedam sati.

lo uvođenje dodatnih smjena, povećanje broja zaposlenih –kazao je Mulešković.

On smatra da je bitnije raditi na reformi javnog sektora.

- Treba povesti računa o tome

- Postoje određeni poslovi koji su negdje fiksirani da budu dostupni privredi i građanima, poput ljekara, radnika u proizvodnji itd, onda se postavlja pitanje da li ćemo smanjenjem radnih sati morati da zapošljavamo nove ljude. Generalno, ja nijesam protiv toga, samo da se napravi dobra analiza – istakao je Mulešković. Nj. Ž.

Šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji nada se da će smanjenjem potrošnje i povećanjem prihoda država izbjeći bankrot

Šeldon: Svjetska banka kreditiraće

Crnu Goru 80 miliona eura

PODGORICA – Svjetska

banka kreditiraće Crnu Goru 80 miliona eura do kraja godine, a kada će se odobriti ta pozajmice zavisiće od brzine kojom će Vlada implementirati tražene reforme – saopštio je Televiziji Crne Gore šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji Kristof Šeldon.

Nada se da će smanjenjem potrošnje i povećanjem prihoda država izbjeći bankrot. On dodaje da Svjetska banka ove godine neće izdati Crnoj Gori garanciju za zaduženje kod komercijalnih banaka, već će direktno kreditirati državu u iznosu od 80 miliona eura. Na

takav potez odlučili su se, kaže, zbog kretanja na tržištu. - Ranije smo koristili pristup koji ste opisali -– da izdamo

garanciju Vladi kojom se potom ona zaduži kod komercijalnih banaka. Između ostalih, najviše zbog tržišnih uslova,

ovog puta imamo drugačiju šemu u kojoj dajemo direktan kredit Vladi, procijenili smo da je to najefikasniji pristup. Takav direktan pristup je dobar signal tržištu da je Vlada ozbiljna u reformama – kazao je Šeldon. Kredit će biti realizovan u dvije tranše, a trenutno je prva predmet dogovora sa Vladom. Kada će biti odobrena zavisiće od brzine kojom se ispune uslovi Svjetske banke.

- Uslovi su podijeljeni u dvije kategorije – prva se odnosi na fiskalnu otpornost, odnosno kontrolu javne potrošnje. U okviru toga očekuju se reforme u poreskom dijelu i kontroli troškova za farmaceutsku potrošnju i ljekove.

Povećanje prihoda i kontrola javne potrošnje pomoći će Vladi da smanji fiskalni deficit. Druga kategorija su reforme u oblasti zelenog rasta i klimatske otpornosti, odnosno usklađivanju sa zakonodavstvom EU. Kada ti uslovi budu ispunjeni, Vlada će dobiti kredit – kaže sagovornik Javnog servisa. Šeldon tvrdi da neće tražiti smanjenje plata i penzija, ali ni broja radnika u državnoj upravi. Među uslovima nije povećanje PDV-a, već akciza što je Vlada početkom godine već predlagala parlamentu. Ipak, upozorava da se način za održivo smanjenje minusa u državnoj kasi mora tražiti. R. P.

Mirza Mulešković

Sjedište Svjetske banke

Na tržištu sve prisutniji trend smanjenja količine proizvoda, NVO ukazuju da to nije fer prema potrošačima

Gramaža pada, cijene rastu

PODGORICA – Ako godinama kupujete čokoladu, smrznuto povrće i voće, deterdžente istih proizvođača, a odnedavno i jogurt, velika je vjerovatnoća da nijeste primijetili da količina na koju ste godinama navikli više nije ista, jer vizuelno nema značajne promjene, osim ako ciljano ne obratite pažnju na gramažu.

Moguće je da ste razliku primijetili kad vam je prifalilo 20 ili 30 g čokolade dok pravite kolače, jer je već godinama prisutan trend da velika čokolada više nije od 300 g već od 270 g, a mala se sa 100 g „smanjila“ na 70 ili 80 grama. Ali tu nije kraj, jer ni smrznuto voće i povrće koje ste godinama kupovali u pakovanjima od pola kilograma više nije isto, iako na prvi pogled nema neke značajne razlike. Ali razlika i tu postoji, jer se gramaža polako spuštala sa 500, na 450 grama, dok se sada uglavnom pakuje u ambalaži od 400 g.

Na pitanje zbog čega su se odlučili na takvu promjenu, iz kompanije Ledo su Pobjedi kazali da su odluku o promjeni pakovanja određenih proizvoda donijeli zbog rasta cijena sirovina i troškova proizvodnje.

– Nova ambalaža Frikom smrznutih proizvoda, osim novog izgleda pakovanja, ima jasno naznačenu gramažu proizvoda – navode iz ove kompanije.

Nijesmo dobili odgovor da li su u skladu s tim korigovane i cijene proizvoda, jer ih, kako nam je rečeno, propisi iz oblasti zaštite tržišnog nadmetanja ograničavaju u davanju informacija o cjenovnoj politici. Ističu pak da svaki trgovac samostalno određuje maloprodajne cijene svih proizvoda. Na pitanje da li potrošači zbog toga negoduju, navode da su oni navikli na vrhunski kvalitet njihovih proizvoda.

čitajući deklaraciju,

CEZAP: Takva praksa nije nedozvoljena dok god postoji jasno naznačena količina, ali je sporna, imajući u vidu da potrošači kupuju po automatizmu ne čitajući deklaraciju, čemu su posebno podložni penzioneri i ranjive kategorije potrošača

– Naši kupci dobro znaju da kupovinom naših proizvoda kupuju kvalitetne namirnice za sebe i svoje najdraže, koje su nutritivno bogate i koje dolaze iz provjerenih izvora – kazali su Pobjedi iz Leda.

ZAKON

Zakonski, problem ne postoji, jer su gramaže jasno i vidljivo istaknute, ali samo ako na to obratite pažnju. Ali ako ne gledate, već kupujete po navici onako kako ste kupovali godina-

ma, veća je vjerovatnoća da nećete primijetiti tu razliku od 50 ili 100 grama. Odnedavno i jogurt koji je pakovan u ambalaži od 1,5 kg sada kupujete u količini od 1,45 kg. Na pakovanju je ta količina jasno naznačena, ali ćete to primijetiti samo ako ciljano pogledate. U suprotnom, što ste vas tiče, kupili ste 1,5 kg, jer sa velikim promjenama u cijenama ne možete registrovati da li je proizvod zbog smanjenja količine jeftiniji, a uglavnom nije. Iz kompanije Imlek Boka,

koja distribuira proizvode Imleka Srbija na teritoriji Crne Gore, nijesmo dobili odgovor zbog čega su se odlučili na ovaj korak te da li zbog toga potrošači negoduju. Ovo pitanje, prema riječima direktorice za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja Jasne Vujović, uređeno je pravilnikom o prethodno upakovanim proizvodima.

– Njim se propisuju metrološki zahtjevi koji moraju da ispunjavaju količine prethodno upakovanih proizvoda, način označavanja količina i dozvoljena odstupanja stvarnih količina od označenih nazivnih količina. Prethodno upakovani proizvod se puni i pakuje bez prisustva kupca i njegova količina se ne može promijeniti bez otvaranja i mora odgovarati količini naznačenoj na proizvodu. Pro-

izvođač, odnosno paker nema ograničenja na osnovu ovog pravilnika po pitanju nazivne količine na proizvodu koji se pakuje i koja može da bude manja od ranije pakovanih serija. Njegova je obaveza da je ta količina vidljivo istaknuta i da odgovara količini upakovanog proizvoda. U gore navedenom pravilniku ne postoji obaveza proizvođača, odnosno pakera da obavještava potrošače o promjeni nazivnih količina prethodno upakovanih proizvoda – kazala je Vujović Pobjedi. Podsjeća da Zakon o zaštiti potrošača brani trgovcima da u promet stave robu na kojoj nema obavještenje sa zakonski predviđenim podacima, a koji, između ostalog, uključuju i količinu.

– Dakle, sa aspekta zaštite potrošača, ako je istaknuta količina na način propisan zakonom, ne postoji kršenje navedene odredbe – navela je Vujović.

ŠRINKFLACIJA

Da je trend tzv. šrinkflacije prisutan već neko vrijeme na tržištu, Pobjedi je potvrdio i pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Željko Tomović, dodajući da potrošači to primjećuju, ali češće na to ukazuju

Institut ,,Simo Milošević“ pruža usluge rehabilitacije iako još nijesu primili plate za ovu godinu

Stigla prva grupa pacijenata iz Norveške

PODGORICA – U Institutu ,,Simo Milošević“ od juče boravi prva od šest ovogodišnjih grupa od 120 norveških pacijenata.

Direktor marketinga i prodaje u Institutu Nikola Mračević rekao je za Novski portal da će toliko biti pacijenata i u drugoj grupi, u sljedeće dvije predviđeno je po 80, a u posljednje dvije biće po 120 Norvežana. Očekivalo se sedam grupa, u okviru državnog programa, sa preko 700 pacijenata, a do smanjenog obima je došlo zbog manjeg fonda Norveške za liječenje njihovih državljana u inostranstvu.

– Ove godine je manje grupa jer je njihova država obezbijedila manji budžet. Na rehabilitaciji će ostajati po 28 dana i nastojaćemo kao uvijek i kao svim pacijentima da pružimo sve što možemo – rekao je Mračević agenciji Mina. Da norveškim pacijentima nije bilo dobro, da im nijesu koristile terapije, da Institut, Herceg Novi i Crnu Goru nijesu doživljavali kao drugu kuću, ne bi dolazili 47 godina na rehabilitaciju.

Zadovoljni su medicinskim kadrom i individualnim pristupom, po principu jedan terapeut - jedan pacijent, koji se ne primjenjuje nigdje u Evropi.

Oporave se svaki put poslije rehabilitacije u Igalu, pa se mnogi vraćaju svake ili svake druge ili treće godine. Institut je jedina ustanova iz zemlje van Evropske unije, koja je konkurisala na posljednjem tenderu za četvorogodišnji program rehabilitacije norveških pacijenata, i opet visoko rangirana. Norveški državni program počeo je 1976. godine u starom zdanju Instituta, a nastavljen 1986. u Drugoj fazi. Jedino je bilo manjih prekida u ratnim 90im i tokom dvije godine pandemije. U Institutu Igalo na rehabilitaciji je bilo do sada preko 50 hiljada pacijenata iz

ove skandinavske zemlje.

Danas još nije otvorena Prva faza jer nema uslova, nema dovoljno sezonaca, a Institutu je i dalje blokiran račun. Sa Norvežanima će tako u Drugoj fazi biti preko 500 pacijenata.

usputno uz druge probleme sa kojima se susreću zbog kršenja potrošačkih prava. – Takva praksa nije nedozvoljena sve dok je na deklaraciji dato pravilno obavještenje o robi u tom smislu, pa se smatra da je potrošač informisan o proizvodu koji kupuje u skladu sa zakonom. Međutim, ona je svakako sporna, jer potrošači gotovo po automatizmu kupuju proizvode koji su u istoj ambalaži imali veću gramažu, pritom ne čitajući deklaraciju, čemu su posebno podložni penzioneri i ranjive kategorije potrošača. Stoga, to jeste nekorektno postupanje proizvođača, jer koriste inflaciju za svoj profit, ali nije protivzakonita, ukoliko je proizvod uredno deklarisan sa vidno istaknutom gramažom ili zapreminom – objašnjava Tomović. Zakon, kako navodi, predviđa da na proizvodu moraju čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo biti navedeni podaci o količini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i roku upotrebe, načinu upotrebe, održavanju i čuvanju robe uz upozorenje o mogućim rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe. – Prema tome, ne postoji posebna odredba koja bi obavezivala trgovca i/ili proizvođača da takve promjene posebno ističe, budući da su ti podaci već istaknuti na jasan način. Potrošači bi trebalo da budu obazrivi pri kupovini i ovakve nesavjesne proizvođače „kazne“ tako što neće kupovati njihove proizvode, budući da na tržištu ima i onih koji ne primjenjuju ovakvu praksu. Na taj način potrošač može uticati na suzbijanje ovakvog tržišnog ponašanja, jer je on centralna figura svakog tržišta, pa je izuzetno važno da reaguju na ovakve negativne trendove – poručuje Tomović. M. Lk.

Norvežani su, kao i svi pacijenti, uvijek znali da cijene najvrednije što ima Institut - kadar. Ove godine za radnike Instituta pružanje usluga je poseban izazov jer još nijesu primili niti jednu platu za ovu godinu.

Praznik rada 1. maj za njih je zato bio u znaku protesta i po ko zna koji put upućenih jasnih zahtjeva Vladi da hitno nađe način za isplatu njihovih zakonom garantovanih zarada. R.P.

Jasna Vujović Željko Tomović

Institut ,,Simo Milošević“ u Igalu

Dan slobode medija crnogorski novinari dočekuju sa istim problemima - loš status, politički pritisci i održivost

Vlada nema isti odnos prema svim medijima

PODGORICA – Dan slobode medija se obilježava danas, a iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG) i Centra za građansko obrazovanje ističu da novinari i medijske kuće taj dan dočekuju sa istim problemima od kojih su samo neki održivost, pritisci i loš socio-ekonomsi status zaposlenih.

IMCG je apelovao na državu da kvalitetnim medijskim politikama, zakonima i njihovom dosljednom primjenom pomogne održivosti medija, bez favorizovanja i neprimjerenog uticaja na njihov rad.

Damir Nikočević iz CGO je kazao da Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da napravi potrebne zakonodavne izmjene, a pokazalo se da nema ni jednak odnos prema svim medijima, što je još izraz njenog demokratskog deficita.

Političari targetiraju

Podsjetio je i da je u protekle dvije godine zabilježeno 39 napada na medije i novinare.

– Institucije imaju ključnu odgovornost za stvaranje povoljnog ambijenta za rad medija, ali svijest o tome izostaje – naglasio je Nikočević.

On je rekao da tome ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je nastavio praksu prethodnika targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade.

IMCG takođe naglašava da ostaje za brigu broj napada na novinare i hipoteka nerasvijetljenih napada i ubistva novinara iz prethodnog perioda.

– Pored toga, svjedoci smo neprimjerenog uticaja i targetiranja medija od političara, što govori o nastojanju političara i drugih centara moći da ih stave pod kontrolu i pretvore u propagandnu alatku za proizvodnju neprijatelja i podjela

– smatraju iz ove medijske organizacije. Nikočević je podsjetio i da neki od najozbiljnijih slučajeva (Duško Jovanović, Olivera Lakić, Tufik Softić) i dalje nijesu dobili adekvatan epilog, bez obzira na brojna obećanja nadležnih da će oni biti razriješeni. Nikočević je naglasio i izmjene Krivičnog zakonika kojima su pooštrene sankcije za napade na novinare, ali da je pravovremeno procesuiranje napada i obuzdavanje političkih lidera od ključne važnosti za promjenu postojeće klime.

Kontroverze u rtCg IMCG smatra da se politički uticaj na uređivačku nezavisnost i upravljačke strukture Javnog servisa Radio-Televizije Crne Gore pokušava riješiti kroz jačanje nezavisnosti tih struktura od neprimjerenog političkog uticaja.

A koordinator za razvoj CGO, Nikočević se osvrnuo na incidente u RTCG, označivši da je rad te kuće obilježen brojnim kontroverzama, počevši od spornog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora.

Podsjetio je i na kršenje ljudskih prava novinara RTCG

Sindikat medija Crne Gore je objavio proglas u kome je saopštio da bi ovo konačno mogla biti godina kada će novinari imati osjetniji rast zarada, kako bi se mogli posvetiti rješavanju drugih brojnih problema. Istakli su da su prije nekoliko mjeseci konačno počeli i pregovori reprezentativnih sindikata, među kojima je i Sindikat medija, sa poslodavcima o usvajanju novog Granskog kolektivnog ugovora. Naglasili su da pregovori idu sporo i da su poslodavci odbili najveći broj predloga sindikata.

Smcg ističe da su medijski radnici preopterećeni zbog često nedovoljnog broja ljudi u redakcijama.

Kako gradonačelnica Podgorice najavljuje ,,pomoć“ starijim građanima

Injac u stilu

Žarka Božovića zbog korišćenja jotovane verzije crnogorskog jezika, finansiranje produkcije TV emisije koju vodi osoba koja ima istoriju javnog izražavanja mizoginih, homofobičnih, kao i stavova podrške Rusiji u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu, odnos prema novinarima u samoj kući, poput slučaja Tanje Šuković koja već duže vrijeme optužuje generalnog direktora za mobing, nezadovoljstvo sindikata te kuće... – Činjenica da su četiri od pet TV stanica sa nacionalnim frekvencijama u Crnoj Gori u vlasništvu kompanija iz Srbije ukazuje na značaj RTCG kao javnog emitera sa posebnom odgovornošću prema javnom interesu koji on za sada ne demonstrira – rekao je Nikočević. I IMCG se osvrnuo na činjenicu da je samo jedan medij s nacionalnom pokrivenošću u domaćem vlasništvu.

- Crnu Goru svrstava u red rijetkih zemalja sa takvom strukturom emitera - ocijenili su iz IMCG.

Finansiranje i Problemi

Kazali su da problem i dalje ostaju neregistrovani portali,

- Neki od njih i dalje rade prekovremeno a to im se ne plaća iako se, zahvaljujući naporima Sindikata medija i zaposlenih, i tu stanje djelimično popravlja – piše u proglasu.

Registrovali su i ogroman porast verbalnih prijetnji odnosno uznemiravanja novinara a povećan je i broj fizičkih napada na novinare. Zabilježeni su i politički pritisci i prijetnje od strane najviših nosilaca vlasti prema medijima koji ih kritikuju.

- Kao i u ranijim slučajevima i sa drugim akterima, ovakve stvari smatramo nedopustivim i osuđujemo ih jer one sigurno ne doprinose jačanju slobode medija u Crnoj Gori, naprotiv – piše, između ostalog, u proglasu.

nelojalna konkurencija, neprimjeren uticaj medija sa strane. Povodom Dana slobode medija, Nikočević se osvrnuo i na finansiranje medija iz javnih fondova, koje je dobro definisano Zakonom o medijima, ali da praksa pokazuje drugačije i da nema sankcija.

I u IMCG se slažu da poboljšanja ima u samoj činjenici da se država odlučila da prvi put kroz medijsku strategiju mapira probleme i ponudi rješenja. Dodaju da nacrti zakona pokušavaju da stanu na put neregistrovanim portalima, kroz zabranu reklamiranja državnih preduzeća na takvim platformama.

Podsjetimo, Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o tome da se državne kompanije CEDIS i EPCG reklamiraju na neregistrovanom mediju IN4S, što su kritikovala brojna medijska udruženja i eksperti.

Iz IMCG kazali su da je država pokazala volju da reguliše nagomilane probleme u medijskom sektoru, kroz medijsku strategiju i promjenu zakona, ali da ni poslije 18 mjeseci rada na tim dokumentima nije izvjesno kada će biti usvojeni.

- Ako i kada se usvoje, praksa će pokazati da li su dokumentima adresirani ključni problemi medijskog sektora, poput održivosti medija, koncentracije vlasništva i transparentnosti medija, nelojalne konkurencije, uticaja sa strane, dobrog upravljanja medijima, bezbjednosti i socio-ekonomskog statusa novinara – smatraju u IMCG.

Iz IMCG su kazali da je Svjetski dan slobode medija prilika da podsjete vlasti na obaveze preuzete prema slobodi medija i medijsku zajednicu na odgovornost u očuvanju povjerenja u medije.

– Ali i da odamo priznanje i počast svim našim kolegama i koleginicama koji, uprkos svemu, istrajavaju u očuvanju novinarske etike – saopštio je IMCG. j. m.

,,Alana Forda“: Testamenti su naša briga, vaše je samo da umrete...

Zaključkom gradonačelnice da će se planiranom mjerom gradske uprave ,,olakšati transfer vrijednosti naših sugrađana“, Injac&company pokazuju da se briga o starima svodi na to da – prepišu svoju imovinu na rođake na vrijeme, dok su još živi. Djeluje prilično morbidno, ali ima i nekog crnog humora. Podsjeća na one krilatice iz čuvenog stripa ,,Alan Ford“

Nova vlast, nove ideje. Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac ekskluzivno je najavila u prvomajskom trobroju ,,Vijesti“ da će nova gradska uprava posebnu brigu posvetiti starijim osobama.

Ali ne, ako ste krivo pomislili, kroz pomoć uprave Grada starijim, usamljenim osobama ili kroz neku vrstu pomoći, asistencije u kući. To kako sada žive, briga je starijih Podgoričanki i Podgoričana.

Važnije je ono poslije, kada odu sa ovog svijeta ,,naši stariji sugrađani“.

Kako? Vrlo jednostavno, pročitajmo. ,,Započinjemo i konsultacije oko sprovođenja jedne mjere koja će se ogledati u subvencionisanju troškova za sačinjavanje testamenta, a koja će biti usmjerena prije svega starijim osobama. Cilj nam je da time olakšamo transfer vrijednosti naših sugrađana“, kazala je Injac.

Bivša ministarka odbrane nije baš precizirala kako će ovom ,,mjerom“ biti povećana briga za starije građane Podgorice. Ali jeste udarila đe je svima bitno – u imovinu starijih građana.

Zaključkom da će se tom planiranom mjerom gradske uprave ,,olakšati transfer vrijednosti naših sugrađana“, Injac&company pokazuju da se briga o starima svodi na to da –prepišu svoju imovinu na rođake na vrijeme, dok su još živi. Tako se zabrinutost Glavnog grada o starijim sugrađanima svodi na – sudbinu njihove imovine, poslije njihove smrti. Djeluje prilično morbidno, ali ima i nekog crnog humora. Podsjeća na one krilatice iz čuvenog stripa ,,Alan Ford“. Zato bi ova poruka Olivere Injac mogla, u tom stilu, i da se prevede: ,, Testamenti su naša briga, vaše je samo da umrete...“

E, sad, valja pretpostaviti da svršena profesorica književnosti, doktorica iz oblasti bezbjednosti kulture i bivša ministarka odbrane nije baš svjesna besmislenosti vlastite poruke o ,,transferu vrijednosti“.

Ili možda jeste, moguće da je i ovo neka vrsta promocije populizma i skupljanja novih članova za Pokret „Evropa sad“? Može se samo zamisliti kako će nasljednici da požuruju starije rođake da što prije – i to besplatno – napišu testamente, sve o trošku budžeta Glavnog grada.

I moguće da će biti malo frustracije kod ,,starijih osoba“, ali nije bitno: svijetla budućnost za dio žitelja Glavnog grada je već tu. Ne baš za one koji potpišu testamente, već za njihove potomke koje će sljedovati ,,transfer vrijednosti“ nasljedstvo. Draško ĐURANOVIĆ

Dritan Abazović nastavio praksu targetiranja medija

Sindikat medija: Zapošljeni preopterećeni, političari ih kritikuju

Za nedjelju najavljen početak radova na podizanju Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“ u Podgorici

KIPS i Mitropolija počinju izgradnju škole

PODGORICA – Srednja

vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ počeće da se gradi 7. maja, saopšteno je iz Mitropolije Srpske pravoslavne crkve.

Uz školu, gradiće se i crkva Svetog Save, a objekti će se nalaziti na parceli KIPS-a na Starom aerodromu u Podgorici.

Gimnazija „Sveti Sava“ će se graditi na zemljištu koje je u vlasništvu Rista Drekalovića, vlasnika KIPS-a, koji je i ktitor te crkve.

Pobjedi je prije gotovo dva mjeseca pisala o početku gradnje škole, kada je direktor Jugoslav Blagojević potvrdio da je gradnja prijavljena i da se nada da će škola biti izgrađena do sljedeće godine, kako bi naredna generacija đaka tamo pohađala nastavu.

Prva generacija đaka će u školu biti upisana ove godine i učiće u prostorijama u objektu pod Goricom.

Vlasnik KIPS-a je Risto Drekalović koji je i u privremenom školskom odboru Gimnazije „Sveti Sava“, pored mitropolita Joanikija, Igora Đurovića, akademika CANU, Sandre Sjekloće, profesorice srpskog jezika i književnosti i Miomira Brajovića, profesora matematike. To su podaci iz odluke o osnivanju pravoslavne gimnazije.

PODGORICA - F. K. (44), S. K. (32) i B. K. (35), koji su u petak pretukli učenika devetog razreda OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici i njegovog starijeg brata, ubuduće neće smjeti da ulaze u dvorište te škole, a zabranjeno im je i približavanje školi i svjedocima na udaljenosti manjoj od 100 metara, odluka je Osnovnog suda u Podgorici.

Odbijen je prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora, nakon što su u petak uhapšeni i donio ove mjere koje će trajati „dok za njima postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka“.

– Osumnjičeni su upozoreni da će protiv njih biti određen pritvor ukoliko prekrše izrečene mjere – saopšteno je iz Osnovnog suda.

Trojica muškaraca su uhapšena u petak nakon incidenta koji se dogodio pored škole, kada su pretukli polumaturanta i njegovog starijeg brata zbog toga što je učenik škole danima ucjenjivao kćerku jednog od njih – tražio je novac za fotografije do kojih je došao.

Prema podacima iz katastra, susvojinu na parcelu 2090/1036 imaju Mitropolija i KIPS.

Srednja vjerska škola, Gimnazija „Sveti Sava“ dobila je 2. novembra prošle godine 900.000 eura od Vlade Crne Gore.

Na pitanje Pobjede da li će novac koji je ta škola dobila od Vlade Crne Gore biti upotrijebljen za izgradnju škole na Starom aerodromu u Podgori-

ci, direktor Blagojević je kazao da će biti iskorišćen za opremanje učionica i za rad u školskoj godini koja počinje 1. septembra ove godine. Na konstataciju da je licenca školi data upravo zbog toga što su učionice i prostorije već opremljene, prema nalazima komisije Ministarstva prosvjete kojim je tada rukovodila Vesna Bratić, te na što će potrošiti toliku sumu, Bla-

gojević je rekao da će kupiti kompjutersku opremu i laptopove za učenike. Na pitanje da li će, s obzirom na to da se radi o sumi koja je znatno veća od one koja je potrebna za nabavku kompjutera, te da li će, ukoliko im preostane novca, ostatak ipak biti iskorišten za izgradnju, direktor Blagojević je kazao „pod uslovima pod kojima je dobijen, to nije zabranjeno jer je

formulisano da je za početak rada škole“.

Ministarstvo prosvjete je ranije kazalo da novac za Gimnaziju „Sveti Sava“ nije dodijeljen za rad, već za osnivanje vjerske škole.

- Podrška vjerskim školama, prema Opštem zakonu o obrazovanju, podrazumijeva podršku za osnivanje ili rad škola. Odlukom Vlade Crne Gore usvojen je prijedlog da se da

Osnovni sud u Podgorici nije odredio zadržavanje uhapšenima u petak

podrška za osnivanje, dok će naredne godine, ukoliko se ta stavka predvidi budžetom za narednu godinu, dobiti podršku za rad a na osnovu broja upisane djece - kazali su Pobjedi 15. marta iz resora kojim rukovodi ministar Vojinović U odluci o osnivanju pravoslavne Gimnazije „Sveti Sava“, čiji je osnivač Mitropolija crnogorsko-primorska, piše u članu 4 da „sredstva za osnivanje i rad gimnazije obezbjeđuje osnivač. Sredstva za finansiranje mogu se obezbjeđivati iz donacija, legata i drugih izvora u skladu sa propisima“.

U informaciji, koju je Vlada u novembru usvojila, ističe se da su za nesmetan rad Gimnazije „Sveti Sava“ neophodna finansijska sredstva u iznosu od 450.000 eura, te da je ta škola prihvatila javno važeći program za opšte srednje obrazovanje, donesen od strane Nacionalnog savjeta za obrazovanje. Ipak, škola je dobila 900.000 eura jer je nikšićka vjerska gimnazija u međuvremenu odustala od licence, jer nije mogla da nađe nove prostorije. Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se škola pripremila za rad, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvala „podrškom“, bez preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišćen. J. M.

Muškarcima koji su pretukli dječaka i njegovog brata zabranjen prilazak školi

Kako tvrde svjedoci, u napadu su koristili šipke ili pendreke, a jednom od braće su, nakon

pregleda u KCCG, ustanovljene teške tjelesne povrede, dok je drugi prošao sa lakšim.

Sudija za istragu ocijenio je da nema posebnih okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponav-

ljanja krivičnog djela, budući da se ne radi o osobama koje su ranije osuđivane za krivična djela sa elementima nasilja. – Niti postoje konkretne okolnosti koje ukazuju na opasnost od uticanja na svjedoke, budući da iz spisa predmeta ne proizilazi da neki od svjedoka čije je saslušanje neophodno, ima interes da svoj iskaz o kritičnom događaju upodobljava jednoj od strana učesnika, pa određivanje pritvora kao krajnje mjere nije bilo nužno – navodi se u objavi Osnovnog suda. Nakon incidenta se oglasila i porodica dječaka i njegovog brata koji su pretučeni. - Uz svu odgovornost, koju, kao roditelji, preuzimamo zbog nesmotrenog i pogrešnog poteza našeg djeteta zbog kojeg iskreno žalimo, koje je u medijima označeno kao uzrok juče-

rašnjeg incidenta u kojem su ga brutalno prebila trojica, 20 i više godina stariji od njega, a u kojem je povrijeđeno i naše drugo dijete, želimo da ukažemo da je problem sa porodicom njegove školske drugarice, a čiji članovi su uhapšeni, riješen prije tri dana – naveli su u reagovanju.

Kazali su da je tada i došlo do izmirenja porodica i regulisanja svega što je u tom trenutku predstavljalo problem.

– Tada smo i mi i oni, prvenstveno kao roditelji, priznali da smo svjesni problema naše djece. Tada smo se rastali uz pruženu ruku jedni drugima. Od tog dana nijesmo imali nikakav kontakt. Sve do juče ujutro, kada smo dobili poziv za još jedno izmirenje, na koje su našu djecu dočekali motkama/pendrecima – ističe se u reagovanju porodice. J. M.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja urbanizma Studio Synthesis

OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici

Render buduće Pravoslavne gimnazije i crkve

Španska policija pronašla 13 zatvorenih plantaža marihuane i pritvorila 15 osoba

Grupa „kavčana“ uhapšena u Španiji

Prema navodima španskih medija, radi se o pripadnicima kavačkog klana iz različitih zemalja svijeta. Zaplijenjeno je osam komada vatrenog oružja, jedno od njih je automatska puška, više od 3.000 biljaka marihuane, 150 kilograma vakumirane marihuane i 54.000 eura

MADRID - Španska policija uhapsila je u ponedjeljak

15 osoba nakon što je na dvije lokacije pronađeno

13 zatvorenih plantaža marihuane u ruralnim oblastima provincija Madrid, Gvadalahara i Toledo.

Prema navodima španskih

Nasilničko ponašanje ispred lokala u Bloku 5

Zbog tuče uhapšene četiri osobe

PODGORICA – Policija je uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično djelo nasilničko ponašanje 29. aprila, ispred jednog ugostiteljskog objekta u ulici Blaža Jovanovića u podgoričkom naselju Blok 5.

- Oko 03.20 sati 29. aprila došlo je do narušavanja javnog reda i mira ispred jednog ugostiteljskog objekta u Ulici Blaža Jovanovića u Podgorici. Policija je izašla na lice mjesta gdje je utvrđeno da je došlo do fizičkog sukoba između

T. V. (24) i A.G. (24), sa jedne i bivšeg fudbalera Luke

Rotkovića (35), Luke Popovića (28), Novaka Kovačevića (28) i Dejana Nikolića (28) sa druge strane. T. V. i A. G. su ovom zadobili lake tjelesne povrede, što je konstatovano u ljekarskoj dokumentaciji – navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i po njegovom nalogu prikupila obavještenja od više svjedoka događaja.

- Nakon uvida u spise predmeta, po nalogu tužioca, danas su slobode lišeni L. R, L. P, N. K. i D. N. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje – zaključuju iz policije. R. P.

medija, radi se o pripadnicima kavačkog klana iz različitih zemalja svijeta.

– Zaplijenjeno je osam komada vatrenog oružja, jedno od njih je automatska puška, više od 3.000 biljaka marihuane, 150 kilograma vakumirane marihuane i 54.000 eura

u gotovini – navodi se u saopštenju španskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako je saopšteno, mreža je upravljala zatvorenim plantažama u provincijama Madrid, Gvadalahara i Toledo, čiji se proizvod izvozio u zemlje Sjeverne i Istočne Evrope.

– Stepen opasnosti ove grupe je visok i njena osnovna djelatnost u Španiji bila je međunarodna trgovina drogom i srodni zločini povezani sa pranjem novca. Grupa je opasna i odlikuje ekstremnim nasiljem – kazali su iz Ministarstva. R. P.

nevjerovatno: Dva mladića brutalno pretučena na mostu na Adi Bojani, policija raspisala lokalnu potragu za napadačima koje je istog dana privodila i pustila

Lambulić i Šuškavčević nakon incidenta bili u policiji, ali drugim povodom

Pobjeda nezvanično saznaje da su napadači Lambulić i Šuškavčević bili privedeni u CB Ulcinj nakon incidenta, ali ne zbog prebijanja na mostu, već iz drugih razloga. Oni nijesu zadržani jer policija o napadačima na mostu na Adi nije imala informacije u tom trenutku

ULCINJ - Policija je raspisala lokalnu potragu za Andrijom Lambulićem (20) i Andrejem Šuškavčevićem (22) iz Podgorice zbog sumnje da su na mostu na Adi Bojani motkama brutalno pretukli dvojicu mladića. Njima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.

Pobjeda nezvanično saznaje da su napadači Lambulić i Šuškavčević bili privedeni u CB Ulcinj nakon incidenta, ali ne zbog prebijanja na mostu, već iz drugih razloga. Oni nijesu zadržani jer policija o napadačima na mostu na Adi nije imala informacije u tom trenutku. Kakve su razmjere tuče postalo je jasno nakon što je društvenim mrežama objavljen snimak na kojem se vidi kako dvojica mladića zvjerski šipkama tuku dvojicu momaka.

– Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su nakon ni-

Alarmantna statistika Uprave policije

nu potragu za A. L. (20) i A. Š. ( 22 ) iz Podgorice, a oni se potražuju zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda - istakli su iz Uprave policije.

za

preduzetih mjera i radnji identifikovali dva lica koja su na mostu na Adi upotrebom podesnih sredstava fizički napali dva muška lica mlađe životne dobi. Policija intenzivno traga za dva muška lica koja su na mostu na Adi Bojani palica-

ma ili motkama napali M. M. i M. N. – kazali su iz policije.

Jedna od bliskih rođaka žrtve na svom profilu je objavila kako su osumnjičeni istu noć privedeni u stanicu policije i pušteni, što je prema informacijama Pobjede tačno.

Navela je da su žrtve zadobile teške povrede i da se radi o frakturi lobanje. Kako je saopšteno, policija je, nakon incidenta, za osumnjičenim licima raspisala lokalnu potragu. – Policija je raspisala lokal-

Za četiri mjeseca 36 samoubistava

PODGORICA - U Crnoj

Gori je, od početka godine do 25. aprila, 36 osoba izvršilo samoubistvo, kazali su iz Uprave policije. Iz policije su agenciji Mina rekli da je deset samoubistava

registrovano u Podgorici, četiri u Nikšiću, tri u Pljevljima. – Po dva samoubistva su registrovana na Cetinju, u Plužinama, Danilovgradu, Bijelom Polju, Kotoru, Tivtu i Rožajama, dok je po jedno registro-

vano u Kolašinu, Beranama, Budvi, Žabljaku i Baru - naveli su iz policije. Kako su kazali, u 26 slučajeva samoubistvo su izvršili muškarci, dok su u deset slučajeva samobistvo izvršile žene.

– Kada je u pitanju starosna struktura izvršilaca samoubistava, u rasponu starosne dobi od 0 do 15 godina nije bilo registrovanih samoubistava, od 15 do 30 godina registrovana su tri samou-

bistva, a od 30 do 45 godina pet samoubistva – naveli su iz policije. Oni su kazali da je u rasponu starosne dobi od 45 do 60 godina registrovano devet samoubistava.

Oni su, kako se sumnja, 1. maja oko 2.45 časova na mostu na Adi upotrebom palice i motke napali oštećene M. M. i N. M. zadajući im više udaraca. Pobjedi je iz policije potvrđeno da se incident dogodio nakon što su se Ulcinjani i Podgoričani, automobilima, sreli na uskom mostu, a niko nije želio da se vrati vozilom nazad kako bi omogućio prolaz drugom. Oštećenima je ukazana ljekarska pomoć, a N. M. su konstatovane teške tjelesne povrede. Policija je o svim preduzetim radnjama obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je kvalifikovao navedeno djelo i naložio lišenje slobode osumnjičenih lica. A. R.

Iz policije su rekli da je registrovano 19 samoubistava koje su izvršile osobe starije od 60 godina.

– Uprava policije je tokom prošle godine registrovala 126 samoubistava, tokom 2021. taj broj je iznosio 124, dok su 2020. u Crnoj Gori registrovana 103 samoubistva –rekli su iz policije. R. P.

Printskrin akcije hapšenja

LambuLić i ŠuŠkavčević biju mLadiće: Sa snimka brutalnog nasilja u Ulcinju

Počela nova runda pregovora Beograda i Prištine

Vučić i Kurti usvojili deklaraciju o nestalima

BRISEL - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti počeli su sinoć novu rundu dijaloga na najvišem političkom nivou pod pokroviteljsvom Evropske unije, a odmah na početku sastanka usvojena je deklaracija o nestalim osobama.

Kako je ranije objašnjeno u Briselu, tekst deklaracije je već usaglašen i samo čeka na formalno usvajanje na najvišem političkom nivou.

Na Kosovu se još traga za više

BEOGRAD - SPC je u idejno-političkom smislu ušla u krajnje desničarsku orbitu najkasnije od početka 21. vijeka, pa ne iznenađuje da se niz savremenih desničarskih grupa poziva na Nikolaja Velimirovića i „svetosavski nacionalizam“, nastao tokom 30-ih godina 20. vijeka, što vrlo negativno utiče na današnje mlade naraštaje, koji sve to uče na časovima vjeronauke u javnim školama. Otuda je rast religioznosti praćen i rastom političke reakcionarnosti – kaže dr Jovo Bakić, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Ističe da je uticaj crkve u Srbiji enorman.

POBJEDA: Zašto se danas u Srbiji crkva pita i miješa u sve?

Ona je samo formalno odvojena od države, njeni predstavnici se bave LBGT populacijom, političkim pitanjima, traže da se ukine zakon o rodnoj ravnopravnosti jezika?

BAKIĆ: Nije to samo problem na ovim prostorima jer čovjek može da pogleda šta se danas zbiva npr. u SAD, gdje svjedočimo izrazitom oživljavanju konzervativnih, pa i reakcionarnih ideja. Bez obzira na to, u Srbiji je uticaj crkve enorman; izuzimajući srednji vijek, taj uticaj vjerovatno nikada nije bio veći. Tome je doprinio opšti gubitak povjerenja u vrijednosti prosvjetiteljstva u čitavoj Evropi, ratovi za jugoslovensko nasljeđe, u kojima je crkva igrala vrlo aktivnu ulogu, pošto su crkvene vođe nerijetko bili i nacionalistički ideolozi, a to je dovelo do jačanja kako religioznosti tako i nacionalizma.

POBJEDA: Da li sada režim više koristi crkvu ili obratno?

BAKIĆ: To je uvijek uzajamno. U pravoslavnoj tradiciji je cezaropapizam (cezar, tj. car, svjetovni vladar, nosilac svjetovne vlasti, u većoj mjeri utiče na crkvu, nego ona na njega). Recimo, car Dušan je svojeg logoteta, tj. šefa dvorske kancelarije, odnosno laika, postavio za patrijarha, pa se tu zorno vidi prevlast svjetovne nad duhovnom vlašću. Naravno, docnije je crkva upravo u tome vidjela razlog propasti Nemanjića i njihovoga carstva. Režim

od 1,6 hiljada osoba, prenosi Radio Slobodna Evropa. Druga tema susreta se odnosila na proces formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Ovo je prvi sastanak lidera nakon susreta u Ohridu, gdje su se 18. marta usaglasili oko aneksa primjene dogovora o putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.

Na sastanku u Briselu, koji je održan 27. ferbuara, oni su se usaglasili oko teksta dogovora.

Uoči susreta na najvišem političkom nivou, lideri Srbije i

Kosova su se oglasili putem društvenih mreža.

Vučić je najavio težak sastanak, obrazlažući da su „svi veliki na Zapadu“ protiv Srbije. – Ipak, na našoj strani su pravo i pravda. Još više i važnije od toga, oni ne razumiju koliko je snažna ljubav prema slobodi i koliko jako i čvrsto možete da je čuvate, uprkos svim pritiscima - naveo je Vučić na Instagramu. Kurti je objavio sliku sa sastanka sa savjetnicima uoči početka susreta. – Priprema za pregovore je

složena i jednostavna: složena jer je, između ostalog, uključena velika količina informacija i detalja, ali jednostavna jer su želje Kosova jasne, iskrene i plemenite – napisao je Kurti na Tviteru. Na sastanku, na kojem su i šef evropske diplomatije Žozep Borelj i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, biće riječi o primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, o kojoj su Vučić i Kurti postigli saglasnost 18. marta u Ohridu.

SPC ideološki pravda

Vučićev režim

Izmišljanje tradicije i zaglupljivanje

– Između dva svjetska rata, sveštenici nijesu osveštavali ni kupleraje, ni bircuze, ni političke partije, koje tada nijesu imale svoje slave; a sada se sve živo osveštava. Kolege sociolozi kažu da je to retradicionalizacija, a meni to izgleda kao izmišljanje tradicije, jer nije postojala tradicija osveštavanja kockarnica, nego je to izmišljeno u posljednjih par decenija. Kao građanin, mislim da je riječ o užasnom zaglupljivanju, odnosno ideološkom prikrivanju interesa

Aleksandra Vučića više utiče na crkvu nego crkva na režim, ali to plaća moralnim i materijalnim nagradama: vjeronauka je u školama (uvela je vlada pokojnog Zorana Đinđića, nadajući se da će time pridobiti naklonost SPC), a ne u crkvi, dok se manastiri i crkveni ljudi bave biznisom, zarađuju, ali ne plaćaju porez, pa tako ostvaruju nezamislivo visok profit.

Imamo uzajamni odnos: režim daje moralne i materijalne nagrade crkvi, a crkva ideološki pravda režim.

Jasan je odnos režima i crkve: ja (režim) tebi pare, ti (crkva) meni ideološko pravdanje moje vlasti. Naravno, tu je i krajnja desnica, koja sarađuje sa crkvom na osnovu idejne bliskosti (Dveri Boška Obradovića i navijačko pleme „Delije“), a dobar dio nje je pod neposrednom kontrolom režima nepomenika (Aleksandra Vučića, prim. V. C.), poput pomenutih „Delija“, Srpske desnice Miše Vacića ili „intelektualaca“ kao što je Dragoslav Bokan. Njihova djelatnost dobrim dijelom se temelji na učenju dvojice crkvenih ljudi koji su proglašeni svecima, Nikolaja Velimirovića 2003. i Justina Popovića 2010. godine, čija je vizija poželjnog

najbogatijih i najmoćnijih pojedinaca i porodica u balkanskim društvima. Umjesto da gledate da li stranački kadrovi pljačkaju društvo, a time i vas ponaosob, te da li je čitavo društvo u kojem živite i radite (ili ne radite) siromašnije no što bi moralo da bude, vi uživate na slavama, stranačkim ili porodičnim, na kojima strastveno pričate prazne političke priče, a to nema mnogo veze sa stvarnošću u kojoj živite – kaže Bakić

društva duboko reakcionarna, jer su za njom tragali u dalekoj prošlosti. Uistinu, u nemanjićkom srednjem vijeku pronašli su uzor za savremeno društvo i budućnost, pa su promovisali stalešku viziju društva pred Drugi svjetski rat. Riječju, njihova kritika bila je usmjerena protiv svega što je prosvjetiteljstvo donijelo, a naročito protiv humanizma i kulture, teorije evolucije, te jednakosti, slobode i bratstva svih ljudi.

POBJEDA: Zašto je vjeronauka loša u školama?

BAKIĆ: Vjeronauka je oblik zaglupljivanja, baš kao što je to bila i prije Drugog svjetskog rata ili kao što je to bio marksizam u doba kada sam pohađao srednju školu. Kada god se uči dogma zdravo za gotovo, nema kritičkog mišljenja, a nauka je zasnovana na metodičkoj sumnji u sve što postoji i što je ikada postojalo. Bez kritičkog mišljenja, nauka je nezamisliva; bez kritičkog mišljenja, suočeni smo sa sistematskim zaglupljivanjem.

POBJEDA: Ipak, broj djece koji ide na vjeronauku se povećava, kako to komentarišete?

BAKIĆ: U posljednje dvije decenije, koliko je vjeronauka u školi, sistematski se izmišlja

tradicija. Primjerice, prije Drugog svjetskog rata, ali ni do prije petnaestak godina, nije postojala magijska radnja da se ljudi krste kada u sredstvima prevoza prolaze pored crkve, a sada to rade. Vidio sam da se u trolejbusu (tri puta) prekrstio dečko koji je na nekoliko kilometara udaljenosti vidio Hram Svetog Save. To je magijski oblik religioznosti. Crkva, čiji je institucionalni ugled porastao više u odnosu na bilo koju drugu društvenu ustanovu u posljednjih dvije do tri decenije, navodno je protivnica sujeverja, a sama ga podstiče, što je nezdrava situacija i svjedoči koliko smo kao društvo nazadovali.

POBJEDA: To znači da je izmišljanje tradicije i novo ponašanje vjernika na liturgijama: klečanje, dodirivanje poda rukama...?

BAKIĆ: Nije, jer metanisanje, kako se zove ova molitvena praksa, odvajkada je prisutno u pravoslavnim crkvama, ali se tokom socijalističkih decenija to nije često viđalo, pa one generacije koje su odrasle u socijalističkoj Jugoslaviji danas sa čuđenjem gledaju na nju, jer ih podsjeća na muslimansko klanjanje (uistinu, ima sličnosti

među ovim molitvenim praksama, ali to nije ništa neobično jer judaizam, hrišćanstvo i islam imaju isto porijeklo).

POBJEDA: U svim anketama crkva je na drugom mjestu po popularnosti, da li se radi samo o pomodarstvu?

BAKIĆ: Krajem osamdesetih i tokom 90-ih godina 20. vijeka moja generacija je uglavnom iz znatiželje i pomodarstva odlazila u crkvu i čitala knjige religiozne tematike; i ja sam ih čitao sa velikim zanimanjem jer to spada u dio opšte kulture...

Naravno, rat, gladovanje i opšta nevolja su ljude tjerali da se obrate Bogu, pošto im je samo on mogao pomoći. Stara je

izreka: „Bez nevolje nema bogomolje“! Zatim je uvedena vjeronauka u škole, koju djeca primaju bez razmišljanja.

Naravno, to pravda društveno nazadovanje u svim sferama (privrednoj, kulturnoj i političkoj) društvenog života tokom posljednje tri decenije.

Sociološka istraživanja pokazuju da broj vjernika stalno raste; Srbija ima preko 90 odsto vjerujućih, što je uporedivo sa pravoslavnom Grčkom i katoličkom Poljskom ili Hrvatskom. To, naravno, ima veze i sa nacijom. Poljska ima veliki broj

vjernika, ali njima je katolicizam nacionalna odbrana, jer su ih stalno dijelili kroz istoriju, pošto se nalaze između protestantskog dijela Njemačke i pravoslavne Ukrajine i Rusije. No, Češka, nominalno katolička zemlja, iako je imala socijalističko društveno-ekonomsko uređenje, ima najmanje vjerujućih u Evropi, negdje oko 30 odsto, nešto manje od nominalno protestantske i vjekovima kapitalističke Nizozemske. Srbi i Hrvati se ni u čemu ne razlikuju osim u konfesionalnoj pripadnosti, koja dovodi do nacionalizma, a nacionalizam snaži konfesionalnu pripadnost. U Zagrebu sam posmatrao dupke pune crkve tokom mise, a u Beogradu je za Uskrs (nije tako svake nedjelje) veliki Hram Svetog Save bio sasvim ispunjen. Stvar je društvenog prestiža da budete primijećeni na uskršnjoj liturgiji. Ima istinskih vjernika, sve su češći i uočljiviji i fanatici, ali i onih koji vole da budu viđeni, poput Svetlane Ražnatović, koja odlaskom u crkvu pokazuje ljudima, koji je vole i idolopoklonički u nju gledaju, šta treba da rade. To je jedno kolo iz kog, bojim se, neće skoro biti izlaza. Violeta CVEJIĆ

Prof. dr Jovo Bakić kaže da SPC gotovo nikad, osim u srednjem vijeku, nije imala ovoliki uticaj na društvo u Srbiji

Sa sastanka u Briselu

Jovo Bakić

ANALIZA

Kako je „antikorupcijski rat“ narušio rumunski kredibilitet

Rumuni su etiketu ,,korumpirane države“ uzeli zdravo za gotovo. Ideja političara, državnog službenika, ministra, doktora, nastavnika, predsjednika državnog savjeta, gradonačelnika – shvata se kao sinonim za korupciju. Ova tema je toliko zastupljena u javnom prostoru da su, u ovom trenutku, pomenute profesije toliko stigmatizovane kao korumpirane, čak i ako ne rade ništa osim ono što je u njihovoj nadležnosti

BUKUREŠT - Rumunija se već neko vrijeme suočava sa međunarodnim pritiskom kad je u pitanju vladavina prava, iako je država napravila značajne korake ka ispunjavanju zahtjeva EU u tom pogledu.

Pojedini u zemlji optužuju Lauru Kodrutu Kovesi, bivšu glavnu tužiteljku Uprave za borbu protiv korupcije i trenutno glavnog tužioca EPPO-a za nekoliko zloupotreba tokom hapšenja koja su izvršena kada je antikorupcijska kampanja bila u punom jeku.

Analizirajući antikorupcijsku kampanju nakon višegodišnjeg provlačenja predmeta po sudovima, čini se da je u velikom broju slučajeva sud izricao oslobađajuće presude. To ne znači da rumunsko društvo nije posvećeno poštovanju vladavine prava i evropskih vrijednosti. Neupitno očuvanje principa koji obezbjeđuju funkcionisanje vladavine prava jeste i biće u budućnosti glavna briga za Rumuniju. Plaća se danak kulturno pretpostavljenom balkanizmu, koji se koristi kao izgovor za određena ponašanja.

Balkanizam, kao dio kolektivne svijesti u Rumuniji, predstavljen je kroz određena površna ponašanja, obilježena lakomislenošću, klimavim moralnim vrijednostima, pa čak i izdajom vrijednosti. I ponekad se ova ponašanja ispostavljaju sasvim tačna, ali njihova generalizacija na društvenom nivou je veoma pogrešna i destruktivna. Mlađe generacije u Rumuniji odrasle su gledajući kako se njihova zemlja proglašava krivom, ocrnjuje, ponižava, ne samo van njenih granica, već posebno iznutra, što je suptilno promovisano kroz sferu istočnih uticaja kojoj je interes da destabilizuje Rumuniju.

Očekivanja javnosti od glavnih institucija u Rumuniji su da preuzimaju akcije koje su suprotne onome što je dobrobit građana. Ovo se toliko vješto uvuklo u javni diskurs da

se u ovom trenutku Rumunija percipira kao propala država koja se ne može kontrolisati. Rumuni su etiketu ,,korumpirane države“ uzeli zdravo za gotovo. Ideja političara, državnog službenika, ministra, doktora, nastavnika, predsjednika državnog savjeta, gradonačelnika - shvata se kao sinonim za korupciju. Ova tema je toliko zastupljena u javnom prostoru da su, u ovom trenutku, pomenute profesije toliko stigmatizovane kao korumpirane, čak i ako ne rade ništa osim ono što je u njihovoj nadležnosti.

OPASNA GENERALIZACIJA

Korupcija je apsolutno generalizovana pojava koja se manifestovala u svim državnim organizacijama u svim epohama. Ako poprimi endemske i akutne oblike, korupcija je glavna prepreka postizanju stabilnosti, napretka i prosperiteta društva jer dolazi do pronevjere javnih resursa usmjeravajući ih ka ličnim i grupnim interesima umjesto da se koriste za javni interes.

U posljednjih 30 godina u Rumuniji su se desila teška djela korupcije koja su uzela danak po nacionalnu ekonomiju. Ima političara koji su ostavili loš trag u istoriji Rumunije i još uvijek učestvuju u političkom životu – opljačkali su privredu kroz katastrofalne privatizacije, bivši ministri su donosili strateške odluke, posebno u oblasti energetike, kojima su namjerno doveli Rumuniju u energetski nepovoljan položaj,

spriječili eksploataciju prirodnih resursa, uništili infrastrukturne projekte u ime „zaštite“ životne sredine, unijeli ili nenamjerno izostavili odredbe u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti na osnovu kojih podržavamo našu privredu sredstvima iz EU, nijesu pravilno branili ili pregovarali o interesima Rumunije u okviru evropskih institucija.

Vrlo malo njih je privedeno pravdi i odgovaralo za svoje postupke i nečinjenje.

ZAOSTAVŠTINA

GLAVNE TUŽITELJKE

Javni tužioci su se bacili na borbu protiv korupcije koju je vodila Laura Kodruta Kovesi, trenutno glavna evropska tužiteljka u EPPO-u, tadašnja glavna tužiteljka Uprave za borbu protiv korupcije, koja je u rumunskoj kolektivnoj svijesti postala spasiteljka Rumunije iz kandži korupcije.

„Stidljiva“, kako ju je opisao bivši predsjednik Trajan Basesku kada ju je 2013. imenovao za glavnog tužioca Uprave za borbu protiv korupcije, koristila je generala Florijana Koldeu, bivšeg direktora Rumunske obavještajne službe, i stručnost i znanje Službe, kapitalizovane na talasu podrške javnosti antikorupcijskoj kampanji, stvarajući nerealna

očekivanja kod stanovništva. Narod je bio gladan „krvi“, hapšenja, medijskog cirkusa sa ljudima sa lisicama koje je policija odvlačila iz kuća u prisustvu štampe – što je bio beskoristan i duboko neukusan spektakl. I tako je postala poznata. Poslije pogoršanja odnosa sa generalom Florijanom Koldeom, kome duguje ogroman dio svoje tadašnje munjevite popularnosti, karijera Laure Kodruže Kovesi je doživjela pad. Ova situacija je pokazala da, u stvarnosti, Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije nije imala istražne kapacitete neophodne za rad na slučajevima korupcije koje je počela da istražuje, a instrumentalizacija krivičnih predmeta je obavljena uz značajnu podršku Obavještajne službe, na koju je javnost kasnije bila ogorčena zbog umiješanosti u slučajeve, iako je to bilo u okviru njihovih zakonskih odredbi. Paradoks je da je Kovesi sadistički narušavala pravo na dostojanstvo nekih od pritvorenika i, prije svega, napravila ogroman medijski pritisak na njih, što je umanjilo njihove šanse za pravično suđenje.

,,PODRAZUMIJEVAJUĆA“ KRIVICA

Da ne govorimo o tome da je bilo ko od uhapšenih smatran krivim za optužbe, čak i ako se poslije godina i godina suđenja pokazalo da su sudovi donosili oslobađajuće presude. Od trenutka kada su poslati u sud uz

medijski cirkus, pa do izricanja oslobađajućih presuda, optuženi su bili meta medijskih omalovažavanja, njihove karijere su narušavane ili uništavane, bili su primorani da daju ostavke na javne funkcije, dok su njihove porodice izložene javnoj sramoti. Upravo da bi se izbjegla ova zloupotreba, u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije to je predviđeno članom 48: (1) Optuženi se smatra nevinim dok mu se ne dokaže krivica u skladu sa zakonom. (2) Svakom optuženom je zagarantovano poštovanje prava na odbranu. Takođe se mora reći da je antikorupcijska kampanja imala još jedan cilj – bila je instrument za eliminisanje političkih protivnika, na početku protivnika Trajana Baseskua, bivšeg predsjednika. Imao je zanimljiv hobi – da fabrikuje krivične slučajeve i da ih čuva dok posluže njegovim ciljevima da kompromituju političkog protivnika. Upravo zbog toga su pojedini tužioci godinama odugovlačili sa istragom, slali adrese ili tražili dodatna vještačenja kako bi prekinuli zastarijevanje pojedinih krivičnih djela. Ako su ta krivična djela zapravo bila stvarna i društveno ugrožavajuća, kako je onda njihova profesionalna deontologija dozvolila tužiocima da puste navodne počinioce da nastave da vrše svoje navodne kriminalne radnje?

Još jedan sasvim legalan način, ali pretvoren u nekonven-

Antikorupcijska kampanja imala je još jedan cilj – bila je instrument za eliminisanje političkih protivnika, na početku protivnika Trajana Baseskua, bivšeg predsjednika. Koji je imao zanimljiv ,,hobi“ – da fabrikuje krivične slučajeve i da ih čuva dok posluže njegovim ciljevima da kompromituju političkog protivnika

Jedan od najpoznatijih uzbunjivača bio je rumunski advokat Doru Boština, po čijim pritužbama su pokrenuti poznati slučajevi, ali za većinu njih, tužilaštvo nije moglo da dokaže da su povezani sa korupcijom

cionalan metod zloupotrebom je - krivična prijava.

,,UZBUNJIVAČI“ I POLITIČKA POZADINA

Prema rumunskom zakonu, okrivljeni koji je osuđen za druga krivična djela može da se dogovori sa tužiocem, prije nego što ode na sud, i dobije samo polovinu zatvorske kazne kroz program zaštite svjedoka. To je način na koji je tužilaštvu omogućeno da pribavi krivične prijave psihološkom prinudom i tako pokrenu brojne slučajeve protiv interesnih lica. Jedan od najpoznatijih uzbunjivača bio je rumunski advokat Doru Boština, po čijim pritužbama su pokrenuti poznati slučajevi, ali za većinu njih tužilaštvo nije moglo da dokaže da su povezani sa korupcijom. Prihvatanje koncepta „antikorupcijskog rata“ od strane šačice ljudi koji ga koriste za učvršćivanja ličnog prestiža i stavljanja u službu političara koji love glasove, najvjerovatnije će nastaviti da manifestuje svoje štetne efekte po rumunski kredibilitet, kako pred sopstvenim narodom tako i u međunarodnom kontekstu. Kako su sudske presude odlučivale u ogromnom broju slučajeva, neki od tužilaca za borbu protiv korupcije su veoma revnosno slali na sud predmete koji nijesu bili dovoljno dokazani, samo da bi nivo korupcije podigli do nerealnog standarda, što su kasnije rumunski sudovi poništavali.

Rumunija treba da povrati povjerenje javnosti poštujući zakon, a ne korišćenjem zakona za eliminisanje političkih protivnika, jačanjem državnih institucija, a ne prikazivanjem ih slabijim, nesposobnijim i nefunkcionalnijim nego što zaista jesu.

Odgovornost je na svima - i na političarima vlasti i na političarima opozicije. Oni moraju u potpunosti da shvate efekte kompromitovanja ideje borbe protiv korupcije koristeći je kao političko oruđe, ali posebno da shvate koliko je pogrešno neopravdano sumnjičiti i optuživati za korupciju one koji se nalaze na javnim funkcijama.

sAdIstIčkI NArušAvALA prAvo NA dostojANstvo NekIh prItvoreNIkA: Kodruta Kovesi

Analiza objavljena u rumunskim medijima

Manifestacija „Dani kanadskog filma“ danas i sjutra u dvorani „Park“ u Herceg Novom

Vijek jedne filmske tradicije

PODGORICA – Dvodnevna manifestacija „Dani kanadskog filma“ biće organizovana danas i sjutra u dvorani „Park“ u Herceg Novom, povodom jubilarne desetogodišnjice proslave National Canadian Film Day-a, koja se ove godine obilježava u Kanadi i širom svijeta na preko 1.500 lokacija.

Herceg Novi i Crna Gora po prvi put učestvuju u ovoj manifestaciji, a organizuju je Ambasada Kanade u saradnji sa JUK „Herceg Fest“ i Izdavačkom kućom ,,Klio“.

POSEBNOST

Program će večeras u 18.30 sati otvoriti razgovor o knjizi „Vek kanadskog filma“ kanadskog autora i profesora sa Univerziteta u Kalgariju Džordža Melnika. Autor će se publici obratiti video-porukom, dok će u

programu učestvovati prodekanka za nauku i međunarodnu saradnju FDU Cetinje dr Jelena Mišeljić, glavi urednik IP ,,Klio“ Zoran Hamović, dok je moderatorka Olgica Marinković iz Ambasade Kanade. Uvodnu riječ imaće zamjenik šefa misije Ambasade Kanade Dejvid Morgan Knjiga „Vek kanadskog filma“ nudi prikaz jedne fascinantne filmske tradicije, posebnosti koja je privukla pažnju najšire filmske javnosti.

- Melnik se bavi erom nijemog filma krajem XIX vijeka, dinamikom razvoja filmske umjetnosti tokom dvadesetih godina

XX vijeka, uticajem Nacionalnog borda za film, usponom igranog filma u Kvebeku četrdesetih godina, ključnim ostvarenjima u oblasti igranog i animiranog filma koja su uticala na kulturne osnove kanadskog društva – navedeno je u najavi.

Nakon toga, u 19.30 sati biće upriličena projekcija filma

„Bafi Sent-Mari: Nastavi dalje“, u režiji Medisona Tomasa. Ovaj dokumentarac pra-

ti život, muziku i aktivizam legendarne pjevačice porijeklom iz plemena Kri i tekstopisca Bafi Sent-Mari.

- Bafi dijeli svoju životnu priču,

Holivudski pisci i scenaristi štrajkuju prvi put od 2007. godine

ređuju scenarija koja je kreirala vještačka inteligencija. Konglomerati industrije zabave su pod pritiskom Vol strita da učine svoje striming platforme, koje gutaju novac, profitabilnim, pošto su uložene milijarde dolara u sadržaj za privlačenje pretplatnika. Takođe su suočeni sa smanjenjem televizijskih reklama, jer se smanjila i tradicionalna televizijska publika, tako da su reklameri otišli na druga mjesta. Uz sve to, prijeti recesija.

ODLAGANJA

od ranih dana u svijetu muzike, do aktivizma u koji je još uvijek uključena. Film se takođe prepliće sa intervjuima sa ključnim figurama iz njenog živo-

ta, uključujući ikone kao što su režiserka Alanis Obomsavin (Abenaki), Džoni Mičel i Robi Robertson – navedeno je u sinopsisu.

MLADI I UMJETNOST

U četvrtak, 4. maja u 12 sati biće organizovano predavanje

„Multikulturalna Kanada: mladi, nauka i umjetnosti“, na kojem će govoriti Dejvid Morgan. Nakon toga, u 12:30 biće prikazan film „Klub Vinland“ Benua Pilona. Ova drama prati priču o bratu Žanu (Sebastijen Rikar), svešteniku koji je i nastavnik u regionu Šarlevoa u Kvebeku 1940-ih.

- Strastveni arheolog amater, Žan planira ekspediciju sa svojim učenicima da pronađu dokaz o prisustvu vikinškog naselja duž obale rijeke Sen Loren – navedeno je u sinopsisu. Ulaz na projekcije je besplatan, a filmovi su titlovani. S. V.

PODGORICA – Predstava

„Pod oba Sunca“, koju je prema romanu Ognjena Spahića na scenu postavio Boris Liješević, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

U predstavi igraju Srđan Grahovac, Varja Đukić, Marija Maša Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica

Vukčević i Jelena Laban Roman, kako je zapisao reditelj Liješević, govori o bračnom paru koji 27 godina živi na svetioniku na krajnjem jugu zemlje, i to od događaja koji su drastično uticali na njihove živote i njihove sudbine.

Ulaznice se mogu kupiti na dan igranja predstave, od 10 do 13 i od 18 do 20 sati, a telefon za informacije je 067/428-655. S. V.

PODGORICA – Holivudski

filmski i televizijski scenaristi počinju štrajk, prvi put od 2007. godine, budući da nijesu uspjeli pregovori sa studijima i striming platformama. Štrajk će napraviti velike probleme u Holivudu, dok se sama industrija zabave bori sa tektonskim promjenama koje je napravio rast striming platformi.

Štrajk će, prenosi Glas Amerike, biti prvi u 15 godina. Na ovaj korak pozvalo je Udruženje scenarista Amerike (WGA), pošto nije došlo do dogovora sa studijima. - Pregovori sa studijima i sa striming platformama su propali. Mi smo u štrajku - navodi se na sajtu Udruženja.

PROBLEMI

Pregovarači holivudskih pisaca scenarija za filmove i serije uš-

li su u ponedjeljak u posljednju seriju razgovora u pokušaju da se izbjegne štrajk koji bi potresao industriju televizijske produkcije koja se već bori sa problemima. Scenaristi kažu da ih je finansijski pogodio procvat striming platformi, djelimično zbog toga što su sezone bile kraće, a plaćanja niža. Tražili su veće plate i promjenu prakse u industriji za koju kažu da ih prisiljava da rade više za manje para. Polovina pisaca televizijskih serija sada radi za minimalac, u poređenju sa sezonom 2013/2014. kada je toliko zarađivala trećina scenarista, prema statistikama Udruženja. Prosječna plata za pisce koji primaju veće plate pala je za četiri odsto u protekloj dekadi.

- Kako sada stvari stoje, u Holivudu neće biti srednje klase – navela je predstavnica Udru-

ženja Karolin Renar, scenaristkinja koja je radila na serijama Dizni kanala. Da su se posljednji pregovori da se izbjegne štrajk filmskih i televizijskih scenarista, završili bez dogovora, saopštila i grupa koja zastupa holivudske studije. Alijansa filmskih i televizijskih producenata (AMPTP) koja zastupa Komkast korporaciju, Dizni, Vorner Bros, Netfliks i još stotine produkcijskih kompanija, navela je da je ponudila „velikodušna povećanja kompenzacija“ u pregovorima sa Udruženjem američkih scenarista (WGA).

Udruženje američkih scenarista želi da obaveže studija da se spriječi da vještačka inteligencija kreira nova scenarija od postojećih tekstova autora. Pisci takođe žele da budu sigurni da im neće biti traženo da preu-

Štrajk scenarista znači da bi večernje emisije kao što su „Večernji šou sa Džimijem Felonom“, „Pregled protekle nedjelje za Džonom Oliverom“ i „Subotom uveče uživo“ koje koriste timove scenarista da napišu najnovije šale, odmah mogle da prekinu produkciju. To znači da nove epizode neće biti gotove do tradicionalnih termina kada se emituju na televizijama, što striming platforme preuzimaju dan poslije. Sapunice i ostali dnevni programi kao što je „The View“ takođe će osjetiti posljedice. Informativni programi ne bi bili na udaru, jer su njihovi kreatori u drugom sindikatu. Štrajk bi mogao da vodi do odlaganja jesenje televizijske sezone, jer pisanje za te programe obično počinje u maju ili junu. Televizijske mreže bi onda imale programe koje ne pišu scenaristi, informativne magazine i reprize. Netfliks bi mogao da bude izolovan od brzih posljedica, jer se fokusira na globalnu publiku i ima produkciju i van Amerike. Poslednji štrajk je bio 2007. i 2008. godine i trajao je 100 dana. Koštao je državu 2, 1 milijardu dolara i doprinio je klizanju već fragilne ekonomije u recesiju. R. K.

Potvrđeno učešće regionalnih autora u Podgorici Vojnović

i Rudan gosti Sajma knjiga

PODGORICA – Slovenački pisac, kolumnista, režiser i scenarista Goran Vojnović biće gost 17. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga. On će u Podgorici nastupati na otvaranju sajma, 8. maja od 19:30 sati, kada će biti upriličeno njegovo književno veče. Ovogodišnji sajam knjiga i obrazovanja biće održan u TC ,,Big Fashion“, od 8. do 14. maja, pod sloganom „Sto hiljada razloga da dođeš“. Goran Vojnović rođen je 1980. u Ljubljani. Reditelj je i scenarista, autor više kratkih, kao i dugometražnih „Piran – Pirano“ i „Nekoč so bili ljudje“. U regionu je poznat kao autor romana „Čefuriraus!“ (2008), koji je u Sloveniji privukao pažnju čitalaca i kritičara. Krajem 2011. izašao je Vojnovićev drugi roman „Jugoslavija, moja dežela“, čija je prvo izdanje rasprodato u svega nekoliko dana, a početkom godine i roman „Đorđić se

vrača“. Kolumnist je slovenačkog časopisa ,,Dnevnik“. Pored Vojinovića, na sajmu će 11. maja gostovati i poznata hrvatska književnica i kolumnistkinja Vedrana Rudan. Posljednji objavljeni naslov joj je roman „Doživotna robija“ iz 2022. godine u izdanju IK ,,Laguna“. Godinu dana prije toga čitali smo „Puding od vanilije“, takođe u ,,Laguninom izdanju“. Ovo su samo dva od 16 naslova koje potpisuje. Knjige su joj prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i tri knjige. Pozorišne predstave prema njenim romanima igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i voditeljica TV emisije. R. K.

Prisiljeni da za manje novca rade više

„Pod oba Sunca“ u Zetskom domu

Digitalizacija bioskopskih sala u Crnoj Gori koristan poduhvat, ali je neophodno stvoriti repertoar

PODGORICA – Digitalizacija

bioskopskih sala u crnogorskim gradovima bio je neophodan i veoma konstruktivan korak ka stvaranju publike, te razvoju domaće kinematografije. Međutim, da bi ovaj projekat zaživio, te da bi njegovi efekti bili vidjivi, neophodno je napraviti redovne repertoare, kako bi publika stekla ponovnu naviku odlaska u bioskope.

Projekat digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori započet je 2019. godine, zajedničkim djelovanjem Ministarstva kulture, Filmskog centra, lokalnih samouprava i centara za kulturu, kao jedan od prioriteta u petogodišnjem planu Nacionalnog programa za razvoj kinematografije 2018-2023. godine. Nedavno su otvorene i digitalizovane sale u opštinama Berane i Herceg Novi.

BENEFITI

Čitava aktivnost oko razvoja kinematografije u Crnoj Gori, kako je za Pobjedu kazao reditelj Nikola Vukčević, nije jednosmjeran put, a unutar njega je, pored podrške produkcijama novih filmova, važno obezbijediti bioskope.

- Unazad 15 godina promijenila se tehnologija distribucije filma, a mnogi od ranijih domova kulture i bioskopa su se ugasili. Zbog toga je Crna Gora u periodu koji je veoma dugo trajao bila svedena na komercijalni bioskop ,,Sinepleks“ u Podgorici, a odnedavno jedan u

Otvoren put do nove publike

ĐUROVIĆ: Stalni repertoar bio bi veliki plus, da to neko marljivo bira, da na repertoaru budu svjetski i regionalni hitovi, a malo i crnogorska ostvarenja

može doći do još dva benefita.

VUKČEVIĆ: Većom digitalizacijom bioskopa u gradovima vrlo moguće da će doći do profesionalnijeg razvoja

distributerske djelatnosti kod nas

Budvi, Nikšiću i niz nekih improvizacija koje ne pripadaju standardnim, profesionalnim odnosima, u kojima su određeni centri za kulturu uložili neka sredstva u amatersku opremu za projekciju. Cijenim i to, ali to nije ono što treba. Podržavam napore Filmskog centra i lokalnih samouprava da ulože novac u digitalizaciju, opremanje sala novim sistemom projektora bez kojih distribucije nema. Na taj način će crnogorska kinematografija biti u prili-

ci da dođe do niza crnogorskih gradova, što do sada nije bio slučaj – rekao je on. Digitalizacija bioskopskih sala, kako je ocijenio producent Ivan Đurović, je osnova da bi se ljudi zaljubili u film, jer je pravi utisak onaj koji se iznese iz sala. - Kako je digitalizacija jedina moguća stvar da bi se filmovi pokazivali na današnim formatima, ovo je bilo neophodno. Mi koji se bavimo filmom od toga možemo da imamo samo benefite, ne vidim nijednu lošu stra-

Podgorički komercijalni bioskop ,,Sinepleks“, kako je ocijenio Ivan Đurović, odličan je primjer kako može da se ova djelatnost isplati. - Oni su prilično rigorozni, to je privatni biznis, koji gleda na isplativost. Možda nemaju posebno sluha za crnogorske filmove jer nijesu nešto gledani, sem par

BEOGRAD – Autori i izvođači iz svih zemalja bivše Jugoslavije imaju novu šansu da dobiju prestižnu regionalnu nagradu „Milan Mladenović“, ustanovljenu u slavu legendarnog beogradskog i jugoslovenskog rok muzičara i lidera Ekatarine Velike Milana Mladenovića (1958-1994).

,,Zadužbina Milana Mladenovića“, kako prenosi portal SEEcult, objavila je konkurs za nagradu „Milan Mladenović“ za 2023. godinu koji je otvoren do kraja maja za autore i izvođače iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Oni mogu da konkurišu pjesmom sa tekstom na nekom od jezika koji se govore u regionu, uključujući i jezike manjina.

Pod sloganom „Prijavi svoju stvar“, konkurs je otvoren do

izuzetaka koji su publici bili prijemčivi. Sa ,,Sinepleksom“ je svaki odnos i papir veoma čist. To nije bilo iskustvo sa direktorima bioskopa ranije, prije elektronskog plaćanja i evidencije prodatih karata. Vi ste bili najveći neprijatelj tih zaposlenika bioskopa ako imate punu salu, nijesu mogli da vam maznu 10-15

karata i stave u džep. Mnogi od njih su se dizali u nebo kod nas, a bili su sitni lopovčići. Kod ,,Sinepleksa“ je čist račun, oni daju uvijek podršku promociji domaćeg filma. Ali, sa druge strane, ako napravimo film koji je isključivo festivalski, a ima malu gledanost, razumijem da ne može da bude 20 dana na repertoaru. Digitalizacija sala je prilika da i oni dođu do domaće publike –rekao je Đurović.

nu toga. Ali, moje iskustvo, distribuirajući naše filmove, jeste da imate nekoliko entuzijasta u tim kinima, koja sasvim solidno funkcionišu. Među njima su Perica Gojković iz Kotora, Milija Šćepanović iz Bara i još nekoliko ljudi. Međutim, njima su svima donekle vezane ruke zbog apartčika koji rade, a koji se zapošljvaju po partijskim dugovanjima. Tamo gdje ima entuzijasta, ti bioskopi funkcionišu – rekao je on. Tamo gdje entuzijazma nema, smatra Đurović, digitalizacija će biti uspješno odrađena, ali bez efekta.

- A ljudi će tek s vremena na vrijeme moći da pogledaju neki hit film, ili promo filmove raznih partija. Tako će digitalizacija negdje funkcionisati kako je zamišljena, a nažalost, negdje kao dosta stvari kod nas, na otaljavanje – rekao je Đurović.

REPERTOARI

U gradovima u kojima su sale digitalizovane, prema riječima Vukčevića, bioskopska kultura će biti podignuta na viši nivo, što je veoma važno. Takođe,

- Prvi je u djelimičnoj distribuciji određenih komercijalnih naslova, čime će se budžeti tih centara za kulturu napuniti, što je dobro za samoodrživost. A, većom digitalizacijom bioskopa u gradovima, vrlo moguće da će doći do profesionalnijeg razvoja distributerske djelatnosti kod nas, jer mi u ovom trenutku nemamo profesionalnog distributera filmova. Crna Gora je tretirana vrlo površno kao dio teritorija hrvatskih i srpskih distributera, a oni ne poklanjaju pažnju crnogorskom tržištu, zbog logike malih brojeva, u odnosu na ono koje imaju u svojim primarnim zemljama – kazao je on.

Uzaludno se, kako je ocijenio Vukčević, ulaže u produkciju novih filmova, ako nemamo krajnjeg korisnika u bioskopu.

- Naš krajnji korisnik nije kraj malih ekrana. Sjajna je ovo priča o daljem razvoju publike, podizanju kulturnih potreba gradova kroz bioskope. Potrebna je i jedna kvalitetnija komunikacija između komercijalnih distributera, Filmskog centra, Crnogorske kinoteke koja može da obezbijedi neke kopije i nasta-

vi kinotečku djelatnost daljeg promovisanja crnogorskog i jugoslovenskog filma. Sve je to benefit svih strana u ovom trenutku – dodao je Vukčević. Definicija bioskopa je, kako je rekao Đurović, da mora da ima repertoar.

- Ova digitalizacija je odličan korak. Ljudi, na sjeveru, naročito zimi, nemaju previše programa iz kulture koji mogu da vide. Stalni repertoar bio bi veliki plus, da to neko marljivo bira, da na repertoaru budu svjetski i regionalni hitovi, a malo i crnogorska ostvarenja. Čak i sa Kinotekom mogu da naprave saradnju – rekao je Đurović. Vukčević, sa druge strane, vjeruje da će tržište samo da reguliše repertoar. - Apsolutno sam siguran. Onog trenutka kada između pozorišnih predstava, promocija knjiga... uprave kulturnih centara shvate da komercijalnim i manje komercijalnim naslovima podižu svijest o kulturi i ispunjavaju sopstveni javni interes, siguran sam da će mjesečni repertoari, na kojima će bioskopske projekcije naći svoje mjesto, biti ustaljeni – rekao je Vukčević. S. VIŠNJIĆ

31. maja do ponoći, a novina je da laureat, pored novčanog iznosa, dobija i mogućnost nastupa na festivalu Exit u Novom Sadu 2024. Jedan izvođač, autor ili grupa autora, može prijaviti samo jednu pjesmu na konkurs za nagradu „Milan Mladenović“, koja mora biti objavljena između 1. juna 2022. i 31. maja 2023, a snimljena profesionalnom opremom, što znači da zadovoljava odgovarajuće tehničke i profesionalne standarde. Neće biti uzeta u konkurenciju djela snimljena mobilnim telefonom,

amaterski ili lajv snimci i slično. O dobitniku ove godine odlučuje regionalni žiri u sastavu: Ana Đurić Konstrakta (Srbija), Branka Glavonjić (Srbija), Boris Leiner (Hrvatska), Zoran Predin (Slovenija) i Marko Šelić Marčelo (Srbija). Stručni žiri će najprije odabrati 12 finalista koji će biti objavljeni na promotivnoj kompilaciji u produkciji ,,Zadužbine Milana Mladenovića“, a dobitnici priznanja dobiće i povelju, novčani iznos od 3.000 eura i biće automatski uvršteni u program festivala Exit u Novom Sadu

2024. godine. Sada već tradicionalno, za najinovativnijeg i najsvježijeg bubnjara, odnosno bubnjarku među finalistima nagrade, obezbijeđen je poseban poklon – „Firche Drums“ doboš. Darodavcima se pridružio i beogradski Rock Radio koji će najinteresantnijem vokalu među finalistima pokloniti mikrofon, u saradnji sa kompanijom Mitros Music. Nagradu „Milan Mladenović“ za 2022. godinu dobila je Dina Jašari (Jashari) iz Sjeverne Makedonije za pjesmu „Doma“, koja je bila u konku-

renciji sa još 11 finalista. To je prvi put da nagrada „Milan Mladenović“ pripadne umjetnici van teritorije Srbije, budući da su dosadašnji laureati bili Artan Lili sa pjesmom „D.E.P.R.A“ 2019. godine, DRAM sa numerom „Daj

mi sve“ 2020. godine i Ana & The Changes sa pjesmom „Tu“ (2021).

Prijave mogu podnositi autori, izvođači ili izdavači putem formulara dostupnog na sajtu ,,Zadužbine Milana Mladenovića“. R. K.

Nedavno otvaranje digitalizovane sale u dvorani „Park“ u Herceg Novom

,,Sinepleks“ primjer kako može da se radi

Filmski centar

Plakat ovogodišnjeg konkursa

Otvoren novi poziv za regionalnu nagradu „Milan Mladenović“

Ekipe gradskih preduzeća privode kraju radove na uređenju površine za rekreaciju i odmor od 2.000 kvadrata

Ekipe gradskih preduzeća privode kraju radove na uređenju prostora u Ulici Miloša Obilića na Starom aerodromu. Riječ je o lokaciji u okviru koje će osim parka biti izgrađen i novi parking prostor.

Stari aerodrom će dobiti još jedno mjesto za sve generacije

Foto-zum

Već desetak dana u Ulici Vaka Đurovića, na dionici između Hemijske čistionice i Vezirova mosta, raskopan je, kompletan, jedan od trotoara u dužini od pet-šest metara.

Pješacima, a posebno osoba-

ma s invaliditetom, zbog toga je ugrožena bezbjednost jer su primorani da na toj pro-

metnoj dionici silaze na kolovoz kako bi zaobišli raskopani dio trotoara. H. P.

Zamjenik gradonačelnice sastao se sa predstavnicama Centra za ženska prava

Do sada je odrađena nivelacija terena, završena je izgradnja atmosferske kanalizacione mreže i položeni elektrokablovi za novu rasvjetu. Na toj lokaciji u toku su radovi na ugradnji ivičnjaka i priprema za ugradnju raster elemenata. Parkovski prostor će biti prilagođen svim generacijama. Osim šetnih staza, na površini od preko 2.000 kvadratnih metara biće izgrađeno dječje igralište s podlogom od tartana, na kojem će biti kombinovane dječje sprave – njihalica, vrteška i klackalice. Shodno zahtjevima rekreativaca biće izgrađen i poligon za basket, teretana na otvorenom i ugrađen sto za stoni tenis, dok će za najmlađe oko parka biti formirana mini-biciklistička staza. Prostor će biti oplemenjen sa oko 40 sadnica drveća i 35 sadnica nižeg ukrasnog bilja, biće ugrađen sistem za navodnjavanje, kao i novi parkovski mobilijar. H. P.

Glavni grad će aktivnije podržati organizacije koje se bave borbom protiv porodičnog nasilja

Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević razgovarao je sa predstavnicama NVO Centar za ženska prava o mogućnostima za veću uključenost lokalnih institucija u aktivnosti na unapređenju ambijenta u kojima djeluju ta NVO i njoj srodne organizacije.

Na sastanku je zaključeno da je porodično nasilje jedan od najočitijih društvenih problema i da se sa svi segmenti društva jednakom odgovornošću moraju odnositi prema njemu. Naglašeno je da žrtve nasilja treba ohrabriti i podržati ih u opredjeljenju da ne ćute o tom problemu, ali isto tako i pružiti svu podršku organizacijama koje se bave ovim pitanjima.

Za danas je najavljeno pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 14 stepeni, najviša dnevna 20. H. P.

Treće izdanje Rockstrikcije biće održano 13. maja u klubu ,,Kolektor“

cije za domaće i regionalne muzičke nagrade.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević zahvalila je na prijemu i konstruktivnom razgovoru, iskazujući zahvalnost Glavnom gradu na dugogodišnjoj podršci njenoj organizaciji.

- Prošle godine je potpisan Memorandum o saradnji sa Glavnim gradom, koji predviđa obezbjeđivanje smještaja za žrtve porodičnog nasilja. Centar nudi specijalizovane

usluge za žene i djecu koji su bili suočeni sa nasiljem u porodici. Ta pomoć uključuje besplatnu pravnu pomoć, pravno zastupanje, psihološku podršku, ali nedostaju prostorni kapaciteti. Stoga očekujemo podršku Glavnog grada kako bismo mogli efikasnije da realizujemo naše aktivnosti i pružimo adekvatnu zaštitu žrtvama nasilja – kazala je Raičević. Iskazujući pohvalu radu Centra za ženska prava, zamjenik gradonačelnice je kazao da zaštita ljudskih prava, a posebno prava žena i djece žrtava nasilja, moraju biti prioritetna pitanja koja okupljaju i obavezuju cjelokupnu društvenu zajednicu. - To što su nadležnosti na lokalnom nivou dosta manje, ne umanjuje značaj želje i potrebe da se u mjeri mogućeg pruži podrška unapređenju položaja žena koje su žrtve porodičnog nasilja. Glavni grad je spreman da pruži punu podršku budućim aktivnostima Centra, ali i da u infrastrukturnom i prostornom smislu doprinese širenju kapaciteta za rad i za lica kojima je potreban smještaj – naglasio je Rakčević. H. P.

Na trećem izdanju Rockstrikcije, koje će biti održano u subotu 13. maja u „Kolektoru“ (bivši Titeks) nastupiće hrvatski bend ,,Šiza“, ,,Punkreas“ iz Nikšića i ,,Alternaiva“ iz Bijelog Polja.

„Šiza“ je post pank-rok bend koji čine Marko Kuhar i Bruno Antolić,

dugogodišnji entuzijasti i učesnici užurbane nezavisne scene koji su konačno udružili snage kao „drums and bass“ duo. Za nešto više od dvije godine, „Šiza“ je ostvarila zapažen uspjeh, obilježen debi albumom „Pristojnost iz malog prsta izgubila se u srednjem“, a pozitivne kritike dalje su se manifestovale kroz nomina-

,,Punkreas“ je počeo rad 2003. godine u Nikšiću i od samog početka funkcionisao je kao autorski bend. Bend čine Goran Dabović, Đorđije Njunjić, Veljko Vučurović, Mihailo Bulajić i Bojan Kandić. Prvi album (,,Glavom kroz zid“) objavili su 2009. godine, a singl „Sistem nas laže“ već naredne godine, dok im je dugo očekivani drugi album „Majmunska posla“ dobio odlične kritike u regionu. Bjelopoljski rok bend ,,Alternaiva“ postoji od 2019. godine i čine ga Hermin Mimica Delagić, Hilmija Hilmo Kurgaš, Sead Dado Salković i Marko Đurđević. Nastali su nekoliko mjeseci prije nego što je proglašena pandemija kovida. Iako su radili u otežanim uslovima pandemije,

uspjeli su da objave album prvijenac „Zrno“, koji je sniman, masterovan i miksan u studiju ,,Stivi“ u Spužu, pod producentskom palicom Stefana Pantovića Za zagrijavanje uoči svirke pobrinuće se autori kultne emisije „Rok ka-

ravan“ Dragan i Dražen Vujačić Ulaznice po cijeni od 10 eura mogu se kupiti u baru ,,Itaka Library“ (bivši Karver), ugostiteljskom lokalu ,,Gandalf Food“ u Vučedolskoj 9, kao i onlajn na linku https://bit. ly/43Y7cBN H. P.

Predstavnice NVO Centar za ženska prava na sastanku sa zamjenikom gradonačelnice

Nastupiće ,,Šiza“, ,,Punkreas“ i ,,Alternaiva“

Prekopan trotoar, stalna opasnost za pješake

Oblačno s kišom, do 20 stepeni

Završena 23. liga osnovnih škola

Najuspješniji učenici ,,Štampar Makarija“

Takmičenjima u malom fudbalu za dječake i djevojčice završeno je 23. izdanje

Lige osnovnih škola Podgorice koju je organizovao

Sekretarijat za kulturu i sport. Na turniru je učestvovalo oko 1.200 učenika i učenica iz 18 podgoričkih škola, koji su snage odmjeravali u 10 sportova.

Liga je počela turnirima u košarci, a potom su se podgorički osnovci i osnovkinje nadmetali u basketu 3x3, rukometu, odbojci, šahu, stonom tenisu, karateu, atletici, plivanju i malom fudbalu.

Uručivanje nagrada i pehara najuspješnijim školama i medalja najboljim pojedincima upriličena je nakon turnira u fudbalu. Sa sedam osvojenih pehara istakla se škola ,,Štampar Makarije“, tek nešto slabiji rezultat ostvarili su mladi sportisti iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ sa šest trofeja, dok su po pet su u svoje vitrine odnijele ekipe škola ,,Oktoih“, ,,Maksim Gorki“ i ,,Vuk Karadžić“.

Pehare i medalje djeci su

uručili naši poznati sportisti – ,,zlatna lavica“ Milena Raičević, košarkaški reprezentativac i član SC Derbija Zoran Vučeljić, bivši fudbaler a danas fudbalski trener

osnovnih škola učestvovalo u takmičenjima

ski aspekt je u drugom planu, ali naravno i on je važan, te stoga čestitamo svima vama koji ste zahvaljujući svojim sportskim vještinama, duhu i talentu ostvarili najbolje rezultate – poručio je osvajačima nagrada koordinator Lige osnovnih škola Miloš Stijepović. U Sekretarijatu za kulturu i sport iskazali su veliko zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem manifestacije koja ima tradiciju dužu od dvije decenije.

Rezultati po spo Rtovima

Košarka - dječaci (do 7. razreda)

1. „Pavle Rovinski“

2. „Štampar Makarije“

3. „Vuk Karadžić“

Košarka - djevojčice (do 7. razreda)

1. „Dragiša Ivanović“

2. „Maksim Gorki“

3. „Marko Miljanov“

Rukomet - dječaci (4. i 5 razred)

1. „Oktoih“

2. „Milorad Musa Burzan“

3. „Vuk Karadžić“

Rukomet - djevojčice (do 8. razreda)

1. „Oktoih“

2. „Vuk Karadžić“

3. „Maksim Gorki“

Odbojka - dječaci (5. i 6. razred)

1. „Maksim Gorki“

Goran Burzanović, nekadašnji odbojkaš Vlado Racković, sportski radnici iz svijeta šaha i stonog tenisa Radmila Milošević i Nenad Raičević, te predstavnici Sekretarijata za kulturu i sport Miloš Antić, Miloš Stijepović i Demir Purović - Ovakve manifesacije za cilj imaju jačanje školskog sporta i motivisanje što većeg broja vas i vaših drugara da se uključite u sportske procese i vodite zdrave stilove života, ali i da se zabavite i družite. Takmičar-

- Za gotovo dva mjeseca priredili smo takmičenja za preko hiljadu đaka iz 18 škola sa teritorije glavnog grada, što je iziskivalo poseban organizacioni napor, ali smo, uz pomoć škola koje su nam ustupile svoje sale na korišćenje, nastavnika, tehničkih organizatora, delegata, sudija, fotografa i svih ostalih osoba angažovanih na ovom projektu, uspjeli da zajednički iznesemo sav teret i djeci priuštimo događaj koji će im, nadamo se, ostati urezan u pamćenju kao lijepo iskustvo – naveli su iz Sekretarijata za kulturu i sport. H. P.

2. „Marko Miljanov“

3. „Sutjeska“ Odbojka - djevojčice (do 8. razreda)

1. „Radojica Perović“

2. „Dragiša Ivanović“

3. „Štampar Makarije“

Basket 3x3 - dječaci (do 8. razreda)

1. „Milorad Musa Burzan“

2. „Dragiša Ivanović“

3. „Štampar Makarije“

Basket 3x3 - djevojčice (do 8. razreda):

1. „Dragiša Ivanović“

2. „Štampar Makarije“

3. „Radojica Perović“

Plivanje (od 4. do 9. razreda):

1. „Milorad Musa Burzan“

2. „Savo Pejanović“

3. „Oktoih“

Karate (svi razredi):

1. „Štampar Makarije“

2. „21. maj“

3. „Radojica Perović“ Stoni tenis (do 9. razreda):

1. „Štampar Makarije“

2. „Milorad Musa Burzan“

3. „Sutjeska“

Atletika - dječaci (od 5. do 9. razreda):

1. „Oktoih“

2. „Maksim Gorki“

3. „Vuk Karadžić“

Atletika - djevojčice (od 5. do 9. razreda):

1. „Oktoih“

2. „Maksim Gorki“

3. „Vuk Karadžić“ Šah - (do 9. razreda)

1. „Štampar Makarije“

2. „21. maj“

3. „Milorad Musa Burzan“

Mali fudbal - dječaci (do 8. razreda)

1. „Pavle Rovinski“

2. „Vlado Milić“

3. „Milorad Musa Burzan“

Mali fudbal - djevojčice (do 8. razreda)

1. ,,Pavle Rovinski“

2. ,,Marko Miljanov“

3. ,,Vladimir Nazor“

Liga osnovnih škola ispunila očekivanja organizatora

Barani porazom od SC Derbija ostali bez meča za titulu domaćeg prvenstva od 2015. godine

,,Studentima“ prvo finale

će lige. U sezoni kada su Podgoričani prvi put izborili plasman u plej-of ABA lige… Izabranici Andreja Žakelja će u finalu igrati sa boljim iz drugog polufinala u kojem se sastaju Budućnost Voli i Sutjeska (još nije poznat termin tih mečeva, zavisno od obaveza Budućnosti u plej-ofu ABA lige).

Mornar je bolje otvorio meč, konstantno je vodio u prvoj četvrtnii, u dva navrata najviše do pet poena razlike (21:16 i 24:19). Barani su čuvali prednosti i u prva dva minuta druge četvrtine (29:26), ali nakon koša Matea Drežnjaka i trojke Emira Hadžibegovića gosti su prvi put poveli 31:29, i vođstvo više nijesu ispuštali do kraja meča. Serijom 10:0, a nakon poena Tomislava Ivišića, SC Derbi je prvi put stekao dvocifrenu prednost (45:34), nepuna tri minuta prije poluvremena.

Partizan ispustio jedan brejk, Monako slavio u Tel Avivu i poveo 2-1 u seriji u četvrtfinalu Evrolige

Real slavio u Beogradu

Mornar 82

SC Derbi 96

BAR – Dvorana: ,,Topolica“.

Gledalaca: 100. Sudije: Vojinović, Savović, Ćetković Rezultati po četvrtinama: 24:22, 16:31, 23:21, 19:22.

MORNAR BARSKO ZLA-

TO: Vranješ 4 (1-1), Peković 5, Rakočević, Marljukić 2, Pecarski 25 (5-4), Vranković 8 (5-2), Vesković, Kova-

čević 5, Đoković, Šušić, Glas 29 (3-3), Miković 4.

SC DERBI: Megi 9, Pavlićević 8 (1-1), Ivanović 14 (32), Vučeljić 11 (2-1), Slavković 16 (2-2), Hadžibegović 10, Goranović, Baćović 8 (32), T. Ivišić 4, Z. Ivišić 4 (2-2), Mirković, Drežnjak 12 (2-2).

Prvi put od sezone 2015/16, neće se igrati finale plej-ofa domaćeg prvenstva između košarkaša Budućnost Volija i Mornara (izuzev sezone

2019/20, kada je sezona prekinuta zbog koronavirusa), jer je sada sigurno da ga neće igrati Barani.

Umjesto Mornara, zasluženo i očekivano, imajući u vidu ovosezonske rezultate u ABA ligi, finale će igrati SC Derbi, koji je polufinalnu seriju riješio u dva meča. Nakon ubjedljive pobjede u Podgorici (109:71), ,,studenti“ su i u Baru slavili protiv Mornara sa 96:82, i sa 2-0 prvi put izborili finale doma-

Nakon 20 minuta bilo je ,,plus 13“ (53:40), a početkom nastavka 15 razlike (55:40). Mornar je priprijetio na 57:49, ali je SC Derbi odbio taj napad i poenima Drežnjaka u 29. minutu je stigao do maksimalnih 17 razlike (74:57). Mornar je imao posljednji trzaj na tri i po minuta prije kraja meča, kada je smanjio na 85:78, ali više od toga nije mogao… Najefikasniji kod SC Derbija bio je Andrija Slavković sa 16 poena. Danilo Ivanović je ubacio 14, Drežnjak 12, uz šest skokova, Zoran Vučeljić 11, a Hadžibegović 10 poena. U ekipi Mornara je najefikasniji bio Gregor Glas sa 29 poena, a imao je i po pet skokova i asistencija, Marko Pecarski je dodao 25 poena i pet skokova. S.

NBA: Nagitsi poveli 2:0 protiv Finiksa, velika partija Hardena za brejk Filadelfije

PODGORICA – Denver Nagitsi vode 2:0 u polufinalu

Zapadne konferencije NBA lige protiv Finiks Sansa, a za novi trijumf 97:87 pred domaćim navijačima najzaslužniji bio je slavni centar

Nikola Jokić

Dvostruki uzastopni dobitnik nagrade za najboljeg igrača lige Jokić odigrao je fantastično – pored 39 poena imao je 16 skokova i pet asistencija, te dvije ukradene lopte i blokadu. Postigao je čak 26 poena u drugom poluvremenu i potpuno nadigrao centra Finiksa Ejtona, jednog od najboljih u ligi.

KLJUČNA

SERIJA

Denver je u posljednjih deset minuta napravio seriju 25:10 i riješio meč, u naredne dvije utakmice tražiće šansu za brejk u gostima.

- Nijedan tim nije šutirao dobro. Bila je mnogo teška utakmica, ali uspjeli smo da pobijedimo i to je najvažnije.

Pronašli smo način, posebno u posljednjoj četvrtini odbrana je bila nevjerovatna. Pogađali smo šuteve iz kontakta i to je recept kako treba da igramo. Znamo što želimo da ostvarimo, nijesu nam potrebni buka

Moćni Denver grabi ka finalu Zapada

Nekada najbolji strijelac lige tokom sezone ni izbliza nije imao ovakve partije, ali je spreman da predvodi tim u plej-ofu. Slavni plejmejker je šutirao 30-17 iz igre, a imao je i šest asistencija u trijumfu pensilvanijske ekipe.

PODGORICA – Sve je u ,,Štark areni“ bilo spremno za veliko slavlje, novi rekord Evrolige po broju navijača (20.091), ali je Real pokazao zašto je ,,kraljevski klub“. Madriđani su slavili 82:80, vratili su jedan od dva brejka, i smanjili prednost Partizana na 2-1 u pobjedama.

Tuča u finišu drugog meča u Madridu je, očigledno, više koštala tim Željka Obradovića, koji je bio i te kako oslabljen neigranjem kapitena Kevina Pantera (dva meča suspenzije) i Matijasa Lesora (jedan), dok je Real lakše nosio sa izostankom Geršona Jabuselea (pet) i Gabrijela Deka (jedan) Partizan je silovito krenuo u meč, nakon skoro dva i po minuta je poveo 12:0 i činilo se da je uhvatio pravi ritam ka sigurnoj pobjedi, posebno što je do kraja kvartala u dva navrata imao i „plus 15“ (28:13, 32:17), koliko i u 13. minutu (41:26). Tada su, međutim, Beograđani neočekivano stali, što je Real iskoristio i serijom 11:0 smanjio na 41:37, tri i po minuta prije odmora. Madriđani su minut i po prije kraja imali i samo pola koša minusa (45:46), ali je Dante Egzum ubacio koš za tri poena prednosti Partizana na polovini meča (48:45).

tvrtini gosti su održavali prednost, koja je bila najveća na početku kvartala (68:63), a Partizan je vođstvo vratio nakon slobodnih bacanja Alena Smailagića i trojke Nanelija (77:75), na tri minuta i devet sekundi do kraja. To je, međutim, bilo posljednje vođstvo domaćih košarkaša, jer je Real serijom 7:0 napravio ključnu prednost od 82:77. Partizanu je presudio bivši igrač Najdžel Vilijams-Gos, koji je 24,8 sekundi prije kraja pogodio trojku za 80:77. Potom Partizan nije iskoristio napada (Naneli promašio trojku), da bi Hezonja sa penala pogodio za 82:77. Partizan je samo trojkom Zeka Ledeja uspio da ublaži poraz... Četvrti meč se igra u četvrtak, takođe u Beogradu. Tavares sa 26 i Vilijam-Gos sa 22 poena su predvodili Real, Hezonja je dodao 12 poena i 14 skokova. U Partizanu su petorica bili dvocifreni – Ledej (15), Smailagić (15), Naneli (13), Jam Madar (12) i Egzum (11), s tim da Ledej upisao i osam skokova. Monako je na pragu fajnl-fora, nakon što je vratio Makabiju brejk. Tim iz Monte Karla je u Tel Avivu slavio sa 83:78 i poveo je 2-1 u seriji. Podatak da Makabi nijednom nije vodio tokom 40 minuta govori koliko je pobjeda Monaka zaslužena.

i pažnja, znamo da je samo do nas – poručio je Jokić. Zvijezde poraženih Sansa bile su raspoložene, bek-šuter Buker ubacio je 35 a superstar Djurent 24 poena. Međutim, velika briga za Finiks je povreda slavnog plejmejkera, veterana Krisa Pola, od treće četvrtine. U ključnoj seriji za pobjedu Denvera bek Kaldvel-Poup je postigao tri trojke, dok je Bra-

un igrao odličnu odbranu. Tako je nadomješten loš skor beka Mareja, koji je promašio deset od svojih prvih 11 šuteva na meču.

BREJK FILADELFIJE

Filadelfija je u gostima, bez prve zvijezde Embida, pobijedila Boston na startu polufinala Istoka 119:115. Za to je najzaslužniji bek Džejms Herden, koji je postigao čak 45 poena.

Sa druge strane, prva zvijezda Bostona Tejtum upisao je 39 poena uz 11 skokova i pet asistencija, a bek Braun dodao je 23 poena... Ispostavilo se, da je Harden imao bolju podršku: Maksi je dodao 26, Heris 18 a Melton 17 poena u odličnom šuterskom izdanju Filadelfije. Gosti su ubacili čak 17 trojki iz 38 pokušaja – šutirali su ih sa odličnih 44,7 procenata uspješnosti i to je bilo ključno za brejk rasterećenog tima. Boston je razočarao, u narednom meču pred svojim navijačima igraće opterećen pritiskom da mora da pobijedi. Filadelfija se nada, da će do tada računati na oporavljenog Embida. S. S.

Da se Real potpuno vratio u meč pokazala je i treća četvrtina, u kojoj je Partizan ponovo napadački podbacio (15 poena). U neefikasnoj prvoj polovini četvrtine, Partizan je uspijevao da održava prednost do 53:51. Trojkom Marija Hezonje, Real je prvi put poveo na meču (54:53), nepunih šest minuta prije kraja dionice.

Džejms Naneli je na kratko vratio prednost „crno-bijelima“ (55:54), ali od poena Valtera Tavaresa sa linije bacanja za 56:55, Real do kraja ove četvrtine više nije ispuštao prednost, koja je najviše išla do pet poena (63:58, 66:61), a Madriđani su u posljednji kvartal ušli sa tri poena prednosti (66:63).

U neizvjesnoj posljednjoj če-

Majk Džejms je bio najbolji u Monaku sa 21 poenom, Džordan Lojd je dodao 15, Elie Okobo 12, a Džon Braun 11. U poraženoj ekipi istakli su se Bonzi Kolson sa 17 poena, Vejd Boldvin sa 16 poena i osam skokova, te Lorenco Braun sa 12 poena. Četvrti meč igra se u četvrtak, takođe, u Tel Avivu. Večeras se igraju treći mečevi preostala dva četvrtfinalna meča. U Kaunasu se sastaju Žalgiris i Barselona (19 sati), dok u Istanbulu igraju Fenerbahče i Olimpijakos (19.45). Barselona vodi 2-0 i nedostaje joj još pobjeda za plasman na fajnl-for, dok je izjednačen rezultat u seriji nakon prva dva meča Olimpijakosa i Fenerbahčea. S. J.

Nikola Jokić

Odlazak na EP s brigom: Crnogorski rukometaši u padu na planu samopouzdanja, igre i rezultata

PODGORICA – Rukometaši

Crne Gore su u padu – rezultatskom, igračkom, psihološkom – još od Svjetskog prvenstva u januaru kada nijesu uspjeli da pobijede selekcije od kojih su ,,na papiru“ slabiji, a nijesu blistali ni u mečevima kada su imali ulogu (velikog) favorita.

Poslije izdanja u Poljskoj, suočen s neispunjavanjem nerealno postavljenih ambicija koje je sam sebi nametnuo, sa mjesta selektora povukao se Zoran Roganović

Predsjednik Saveza Petar

Kapisoda morao je brzo da reaguje i za nasljednika najuspješnjeg i najdugovječnijeg selektora od obnove nezavisnosti izabrao je Vlada Šolu, velikana hrvatskog rukometa, golmana ,,kauboja“ iz vremena kada su bili svjetski i olimpijski šampion.

- Njegova filozofija i poimanje stvari su mi se najviše svidjeli. Volio bih da to bude dobitna kombinacija. Nadam se da će Vlado biti uspješan sa našom reprezentacijom, svi preduslovi za to postoje – objasnio je Kapisoda u martu zašto je između više kandidata odabrao Šolu.

SRUŠEN KULT ,,MORAČE“

Šola je među ,,lavove“ došao bez selektorskog iskustva i značajnijeg trenerskog rezultata u desetak godina rada, a prve dvije akcije s našim nacionalnim timom ukazuju da – ili će saradnja biti rekordno kratkog roka ili će nešto morati da mijenja. Nije nemoguće da proslavljeni golman poslije samo dva mjeseca od debija postane bivši ,,izbornik“ Crne Gore i da je na Evropskom prvenstvu 2024. predvodi neko drugi, ali ni to ne garantuje rješenje problema koji ima 11. reprezentacija sa šampionata Starog kontineta 2022.

U prvom Šolinom meču na klupi Crne Gore srušen je kult neosvojive ,,Morače“ jer je Slovenija postala prva reprezentacija koja je trijumfovala u najvećoj crnogorskoj dvorani. Mjesec i po kasnije, to je pošlo za rukom i Bosni i Hercegovini, koju je naša selekcija u oktobru u Sarajevu deklasirala čak 36:25, a moglo je da bude i ubjedljivije.

Između ta dva duela, upisan je poraz od Slovenije i u gostima, te neuvjerljiv trijumf nad Kosovom (26:24) kojim je ovjeren plasman na EHF Euro.

U uzvratnom meču s BiH dovoljan je bio i remi za ovjeru dru-

Sa Šolom ili bez njega, vrijeme je za buđenje

gog mjesta, a dogodio se hladan tuš – ,,zmajevi“ su pobijedili u ,,Morači“ 25:23 i gurnuli ,,lavove“ na treće mjesto.

Ispalo je tako da se Crna Gora ,,provukla“ na EP, iako je poslije dvije oktobarske pobjede već bila 99 odsto plasirana.

IGRAČI U PADU FORME

Što se dogodilo u međuvremenu – od oktobra do kraja aprila?

Šola nije i ne može da bude jedini krivac, jer su kola krenula nizbrdo još od Svjetskog prvenstva, a suviše malo treninga je odradio s ekipom da bi napravio čudo.

Njegov prvi zadatak bio je da ,,probudi vatru“, da reprezentacija vrati odlike koje su je dovodile do pobjeda nad Danskom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom, Hrvatskom, do rutine protiv BiH. Nije uspio –za sada.

Simptomatično je da je Crna Gora u Podgorici protiv Slovenije imala pet golova prednosti, na istom mjestu protiv BiH vodila 6:2 u 12. minutu i –oba puta izgubila.

Šola je preuzeo ekipu u trenutku kada je nekoliko igrača u očiglednom padu forme, a neki glavni su povrijeđeni. Crna Gora nije ista ekipa sa i bez Nemanje Grbovića, a iskusni pivot povrijedio se na SP i od tada se još oporavlja, pa Vuk Lazović mora da igra u oba pravca.

Mladi Radojica Čepić, otkrovenje EP 2022, ima manjak samopouzdanja od odlaska u njemački Veclar gdje nije dobijao šansu, pa je pozajmljen AEK-u, a od ljeta će biti u Švajcarskoj. Šola bezrezervno vjeruje u njegov potencijal, što je i jedini ispravan put. Stefan Čavor nije igrao osam mjeseci i još traži pravi ritam nakon teške povrede, Miloš Božović takođe pamti mnogo bolja izdanja u nacionalnom timu, najbolji igrač Branko Vujović zbog povrede nije igrao drugo poluvrijeme protiv BiH, u posljednja dva meča zbog administrativnih problema nije bilo srednjeg beka Boža Anđelića Kada se zna da se doskorašnji

U prvom Šolinom meču na klupi Crne Gore srušen je kult neosvojive ,,Morače“ jer je Slovenija postala prva reprezentacija koja je trijumfovala u najvećoj crnogorskoj dvorani

kapiten Vasko Ševaljević povukao iz reprezentacije nakon SP, a da Šola ne zove iskusnog Stevana Vujovića, dolazi se do zaključka da najviše škripi u bekovskoj liniji.

Hrvatski stručnjak je za sva četiri meča zvao mladog Arsenija Dragaševića, ali je uprkos dobroj formi šansu dobio samo u gostima protiv Slovenije. Šola je na poziciji lijevog beka dominantno vjerovao Vasiliju Kaluđeroviću, igraču ,,brzih nogu“ kakve zahtijeva moderni rukomet, koji je igrao i u odbrani, možda se i previše trošio. U finišu kvalifikacija prvi put je ozbiljniju minutažu u seniorskoj selekciji dobio desno krilo Luka Radović (25). Očigledna je Šolina namjera da podrži mlađe igrače i pruži im šansu da iznesu teret i postanu nosioci igre, koliko kod

Legenda hrvatske i jugoslovenske košarke

(ne) igrali u klubovima, jasno je i da mu vrijeme nije (bilo) saveznik, ali jasno je i da su osim navijača BiH svi iz ,,Morače“ u neđelju izašli razočarani. - Oprostite za ovo noćas. Svi mi kolektivno moramo da uložimo veliki napor da se vratimo na staro, a ne da idemo unazad. U ,,Morači“ može da se izgubi, ali nikad ne smije da se desi da neko hoće više od nas da dobije utakmicu. U životu za mene nema opravdanja i izgovora, i istina je jedino što se vrednuje. Sve kritike su na mjestu – poručio je nakon poraza golman Nebojša Simić na društvenim mrežama.

STRIJEPNJA PRED ŽRIJEB

Koliko je štete nanio poraz od BiH postalo je jasno narednog dana. Crna Gora će biti u posljednjem šeširu na žrijebu gru-

pa Evropskog prvenstva, 10. maja u Diseldorfu. Moći će da dobije ,,grupu smrti“, na primjer sa Švedskom, Njemačkom i Hrvatskom. Može da prođe i mnogo bolje, pa ,,izvuče“ Island, Austriju, te Sjevernu Makedoniju ili opet Bosnu i Hercegovinu. U glavnu rundu će ići samo dvije selekcije iz grupe i do januara mora da se pronađe ona ,,žica“ u igri koja je tjerala rivale da se plaše Crne Gore. Crne Gore koja je – sa svim limitima koje ima – znala što hoće i kako da igra, koja je pobjeđivala srcem i odbranom i kad nije išlo u napadu, i koja nije olako ,,prosipala“ četiri, pet ili šest razlike. Prije tri dana u ,,Morači“, Crna Gora je bila suprotnost svemu tome – osim u prvih 10 minuta, bila je bez samopouzdanja, konfuzna, neorganizovana, sa ,,bezbroj“ rupa u odbrani. Činjenica je da crnogorska javnost olako sudi i presuđuje, ali isto tako i da ,,lavovi“ moraju da se ,,probude“. Sa Šolom ili nekim drugim... N. KOSTIĆ

Preminuo Damir Šolman

PODGORICA – Damir Šolman, velikan hrvatske i jugoslovenske košarke, preminuo je u 75. godini nakon duge bolesti.

Legendarni košarkaš bio je dvostruki olimpijski vicešam-

pion, iz Meksiko Sitija 1968. i Montreala 1976. godine. Takođe, bio je prvak svijeta 1970. godine a finalista četiri godine kasnije. Sa selekcijom Jugoslavije osvajao je dvije titule šampiona kontinenta.

Velikan Jugoplastike (današnji Split), visok dva metra, najbolji je strijelac u istoriji Splita sa 5.783 poena tokom karijere. Sa ovim klubom je dva puta osvajao Kup Radivoja Koraća (tada kontinentalno takmi-

čenje), a nastupio je i u finalu Kupa kupova. Rođeni Zagrepčanin karijeru je započeo u zagrebačkoj Mladosti, a skoro deceniju i po igrao je za Jugoplastiku, uz kratku epizodu u italijanskom Viđevanu. R. A.

,,Lavovi“ poslije poraza Bosne i Hercegovine

Jadran bolji od Primorca u Kotoru, u drugoj utakmici finalne serije

Revanši polufinala fudbalskog Kupa Crne Gore

Sutjeska i Arsenal dva pogotka prednosti

Brejk Novljana,

u četvrtak mogu do titule

PODGORICA – Jadran je slavio u Kotoru protiv Primorca 10:8 (2:3, 3:1, 3:2, 2:2), vodi 2:0 u finalnoj seriji i u četvrtak će na Škveru imati meč loptu da odbrani titulu šampiona Crne Gore. Kotorani su sa manje grešaka odigrali drugi meč, ali su puno promašivali, posebno u posljednjoj četvrtini kada ni-

jesu iskoristili peterac, a postigli samo gol iz pet pokušaja sa igračem više. - Uzbudljiv meč. Znali smo da će biti teško, nije nas zavarala prva pobjeda. Mislim da smo brzopleto ušli u meč, da nijesmo imali discilplinu, pogotovo u napadu. Nadamo se da ćemo na Škveru uspjeti da ovo iznesemo na pravi način –

Belgijanac bolji od favorita Selbija u finalu u ,,Krusibl teatru“

Bresel prvak svijeta u snukeru

britanskih funti).

rekao je za RTCG nakon utakmice strateg Jadrana Petar Radanović

Gosti iz Herceg Novog bili su strpljiviji i očigledno su bolje ušli u priču oko finalne serije. Ponovo je Darko Đurović bio junak pobjede sa 15 odbrana, dok se kod domaćina istakao Filip Gardašević sa pet golova.

- Svaki poraz teško pada, ovaj pogotovo jer smo imali vođstvo, priključak... Par situacija je prelomilo utakmicu.

Treba hladne glave da pričamo, ali mislim da smo dobro oštećeni u jednom momentu.

Idemo dalje – kazao je trener Primorca Ranko Perović A. M.

PODGORICA – Fudbaleri Sutjeske i Arsenala blizu su finala Kupa Crne Gore nakon što su u prvim mečevima polufinala rezultatom 3:1 savladali Dečić, odnosno Iskru. Nikšićkom i tivatskom timu ostao je još jedan korak do meča za trofej, ali njihovi rivali

Alkaras ,,oduvao“

Zvereva

žele da im poremete planove – epilog će biti poznat nakon današnjih revanša, čiji će domaćini na neutralnim terenima biti Dečić i Arsenal.

DEČIĆ SE NADA

Tuzani dočekuju Sutjesku na ,,DG areni“ (18 sati) i vjeruju

da mogu do preokreta i trećeg uzastopnog plasmana u finale masovnijeg najmasovnijeg domaćeg takmičenja. - Nemamo što da izgubimo, probaćemo da nadoknadimo zaostatak, a recept za uspjeh svakako je da što prije postignemo pogodak. Mislim da

Sve manje šanse da Italijan

PODGORICA – Belgijanac

Luka Bresel novi je šampion svijeta u snukeru – u finalu u Šefildu pobijedio je 18:15 Marka Selbija, četvorostrukog prvaka planete.

Protiv mnogo iskusnijeg rivala na velikoj sceni, Bresel je potvrdio izuzetnu formu i postao prvi šampion svijeta koji dolazi iz kontinentalnog dijela Evrope. Za trijumf u finalu u čuvenom ,,Krusibl teatru“ zaradio je ček od oko 568 hiljada eura (500 hiljada

Selbi, posljednji put šampion prije dvije godine, na mahove je u frejmovima pokazivao bolji i atraktivniji snuker, ali sveukupno Bresel je pokazao da je bio spremniji za dugu borbu u finalu i pravio je manje grešaka. ,,Belgijski metak“ je 2012. debitovao sa 17 godina na velikoj sceni, tada je postao najmlađi učesnik u istoriji šampionata svijeta. Interesantno, do ovog izdanja nije imao trijumf na mečevima prvenstva planete, koji se tradicionalno igraju u engleskom Šefildu.

Sada ga čeka skok od osam mjesta na svjetskoj rang-listi, biće drugi na planeti i ispred njega biće samo legendarni Roni O’Saliven, koji je na takmičenju razočarao. Upravo je novi prvak izbacio O’Salivena u četvrtfinalu.

Prednošću 16:10 u frejmovima Bresel je nagovijestio trijumf, prije nego je Selbi vezao čak pet frejmova i zaprijetio. Ipak, u samoj završnici Belgijanac je pokazao da ima dovoljno svježine i fokusa da privede posao kraju. R. A.

PODGORICA - Drugi teniser svijeta, Španac Karlos Alkaras, plasirao se u četvrtfinale Mastersa u Madridu, nakon što je u dva seta pobijedio Njemca Aleksandra Zvereva - 6:1, 6:2. Alkaras je do pobjede nad 16. igračem na ATP listi stigao

Švjontek se neočekivano namučila

PODGORICA – Prva teniserka svijeta Iga Švjontek (21) imala je neočekivano težak meč u pobjedi nad Jekatarinom Aleksandrovom 6:4, 6:7, 6:3 u osmini finala WTA turnira u Madridu.

Slavna Poljakinja, trostruka grend slem šampionka, mo-

poslije sat i 23 minuta igre. Španac je četiri puta oduzeo servis protivniku, ne dozvolivši nijedan brejk sa druge strane. U četvrtfinalu, Alkaras će igrati protiv Rusa Karena Hačanova Plasman u četvrtfinale obezbijedio je i Hrvat Borna Ćorić, savladavši Španca Alehandra Davidovića Fokinu sa 2:1, po setovima 6:7, 6:3, 7:6. Ćorić je do pobjede stigao poslije tri sata i 27 minuta igre. Hrvatski teniser će igrati protiv Njemca Danijela Altmajera. R. A.

Anćeloti: Nijesam kim o preuzimanju

PODGORICA – Karlo Anćeloti demantovao je spekulacije da će na ljeto preuzeti reprezentaciju Brazila. Kako sada stvari stoje, šanse za to su minimalne.

Slavni Italijan je jasno istakao ambiciju da makar još sezonu

Slavni klub u grčevitoj borbi

Lids planira

Garsiju kola prije kraja

rala je da protiv Ruskinje igra meč u kasnim večernjim časovima. Švjontek je protiv izuzetno motivisane rivalke pobijedila nakon skoro dva i po sata igre. Dvostruka šampionka Rolan Garosa Švjontek je sveukupno u dobroj formi, u nizu od šest pobjeda. Na turnirima koji se igraju na šljaci, tj. na sporijim

podlogama, je apsolutna favoritkinja. Naredna protivnica Švjonek biće 28. nositeljka turnira Petra Martić, koja je u osmini finala savladala bivšu šampionku Rolan Garosa Krejčikovu Madridski turnir je jedna od glavnih priprema za pariski grend slem, koji počinje krajem mjeseca. R. A.

PODGORICA – Havi Garsija vjerovatno će izgubiti menadžerski posao u Lids junajtedu, samo četiri kola prije kraja sezone Premijer lige.

Klub iz Jorkšira izgubio je četiri od posljednjih pet utakmica u ostrvskoj eliti. Sa još četiri kluba Lids junajted bori se za opstanak, a od tih pet timo-

Napadač Dečića Boris Cmiljanić na meču sa Sutjeskom

U osmini finala WTA turnira u Madridu

Masters u Madridu

TWITTER/MUTUAMADRIDOPEN

Arsenal brane prednosti

smo odigrali lošu utakmicu u Nikšiću i sada imamo priliku da pokažemo da smo na nivou Sutjeske. Daćemo sve od sebe i danas, ali i u neđelju, kada ćemo protiv istog rivala igrati u borbi za bodove – rekao je Boris Cmiljanić, ofanzivac Dečića.

Sutjeska u djelimično dobrom raspoloženju putuje za Podgoricu. Pozitivna stvar za Nikšićane je prednost od

3:1 iz prvog meča, ali u redovima šampiona vlada razočaranje jer još nijesu preboljeli ispuštenu prednost od 2:0 u derbiju prvenstva protiv Budućnosti u subotu (2:2).

Ogorčeni su u rukovodstvu

Sutjeske dijeljenjem pravde, to su potkrijepili video zapisima zabilježenim u odmjeravanju snaga s Podgoričanima, ali...

- Arhivirali smo derbi. Potpuno smo fokusirani na revanš sa Dečićem. Nema tajni. Imamo pozitivan rezultat, ali nam on ništa ne garantuje. Ne smijemo da pomislimo da smo završili posao. Ako dođe do opuštanja, onda to može skupo da nas košta. Od star-

Italijan preuzme ,,karioke“

Raspored

RADANOVIĆI:

Arsenal – Iskra (16.30 h, prvi meč 3:1)

PODGORICA:

Dečić – Sutjeska (18 h, prvi meč 1:3)

ta moramo da igramo kao u prvom poluvremenu derbija protiv Budućnosti. Da budemo agresivni, da šanse koje stvorimo realizujemo na vrijeme. Ako takav pristup ponovimo, onda vjerujem da ćemo se plasirati u finale –izjavio je trener Nenad Brnović

Mladi stručnjak za duel na ,,DG areni“ ne može da računa na Dušana Vukovića - Poštujemo rivala, Dečić je to zaslužio. Imamo prednost od dva pogotka, to ne znači mnogo u ovakvom takmičenju, ali nije ni zanemarljivo.

Derbi smo odigrali pred praznim tribinama, to nije dobro za crnogorski fudbal, ali nadam se da će naši navijači doći na današnje gostovanje da nas podrže i da ćemo se plasirati u finale Kupa – naveo je vezista Srđan Krstović

Nijesam pričao sa bilo preuzimanju Brazila

vodi Real Madrid, aktuelnog prvaka Primere i kontinenta. Već mjesecima se spekuliše da čelnici nacionalnog saveza Brazila čekaju kraj sezone kako bi utanačili dogovor sa Anćelotijem oko selektorske pozicije. Takođe, prošle sedmice je objavljeno da jedan od najbo-

TREĆI DUEL U 14 DANA

Arsenal i Iskra sastaće se danas (16.30 h) u Radanovićima treći put u 14 dana. Sastav iz Tivta je 19. aprila bio ubjedljiv u Danilovgradu u prvom meču polufinala Kupa (3:1), da bi kao domaćin u Podgorici minule subote izgubio prvoligaški duel od istog rivala (3:2) iako je vodio 2:0. Taj poraz ne mijenja činjenicu da je Arsenal izraziti favorit za istorijski ulazak u finale Kupa – prolaz Iskre bio bi senzacija.

- Mislim da je prednost iz prvog meča dovoljna i da ćemo na kraju zasluženo proći u finale – rekao je kapiten Arsenala Ćetko Manojlović

- Ipak, biće meč težak, kao i svaki drugi. Nije lako igrati sa istom ekipom tri puta u kratkom vremenskom intervalu, ali ipak smatram da smo kvalitetniji sastav od Iskre i da ćemo se radovati plasmanu u veliko finale.

Iskri je prioriret borba za opstanak gdje ne stoji dobro jer je posljednjeplasirana u Meridianbet 1. CFL, ali ne želi tek tako da se odrekne šanse

– koliko god bila mala – za plasman u finale Kupa.

- Vjerujemo u prolaz – poručio je kapiten Ognjen Obradović

- Jedan pogodak mijenja sve i u tom slučaju sve bi postalo otvoreno. Svi smo zdravi, vjerujemo u svoj kvalitet i nadamo se najboljem. U svakom slučaju, napašćemo rivala i probati da se domognemo plasmana u finale. Ne. K – Ra. P.

Čelnici barskog kluba, nakon ostavke Andrije Delibašića, imenovali novog trenera

PODGORICA – Zoran Đurašković novi je trener Mornara. Na taj način barski klub ekspresno je odreagovao nakon što su Andrija Delibašić i njegov prvi saradnik Srđan Radonjić podnijeli ostavke. Jasno je da četiri kola prije kraja uprava kluba sa ,,Topolice“ nije imala ni vremena, ali ni mogućnost da nađe rješenje za duže staze, već je odluka bila da se povjerenje pruži nekadašnjem golgeteru, koji je do sada bio na klupi omladinskog tima Mornara. Delibašić je preuzeo Mornar krajem oktobra 2021. godine i nasljedio Slavoljuba Bubanju, koji je uveo Mornar u Prvu ligu, a kao povratnik u elitni rang barski tim bio je apsolutni hit. Stigao je Delibašić i vodio Barane u 49 utakmica. Ostvario je 16 pobjeda, uz 21 poraz i 12 remija. Bio je jasan da je cilj Evropa, ali je Mornar sada blizu zone baraža. Đurašković je fudbalsku karijeru započeo upravo u Mornaru da bi kasnije kroz karijeru branio boje mnogih klubova.

Đurašković na klupi Mornara

Novi trener Barana nastupao je između ostalih za Bokelj, Mogren, Smederevo i Mladost iz Lučana gdje je bio u zenitu karijere i najbolji strijelac tadašnjeg šampionata Srbije i Crne Gore sa 27 postignutih golova, a karijeru je završio u Petrovcu.

U trenerskoj karijeri dva puta je bio na klupi Mornara (2012. i 2016. godine), bio član stručnog štaba barskog

kluba, a sada će ponovo biti u ulozi kormilara, iako nema profi licencu, jer po pravilniku nakon odlaska šefa stručnog štaba klub ima pravo da tokom pet kola na klupi nema trenera sa odgovarajućom licencom.

Mornar je na sedmoj poziciji sa 35 osvojenih bodova, a u posljednja četiri kola protiv Jezera, Petrovca, Iskre i Budućnosti juriće spas. R. P.

U Nionu održan žrijeb za žensku UEFA Ligu nacija

Crnogorke u grupi 3

Stiče se utisak da je Crna Gora dobila grupu po mjeri. Izabranice selektora Mirka Marića najbolje poznaju reprezentaciju Azerbjedžana ispred koje su završile posljednje kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo –Slađana Bulatović i drugarice savladale su tu selekciju sa 2:0 u Podgorici, dok je u Bakuu bilo 1:0 za domaćina.

ljih trenera današnjice ima rok do 25. maja da se izjasni o ponudi...

- Neću pričati o budućnosti, ali priče da imam neki rok su glupost. Ne postoji bilo kakav rok jer nikada nijesam ni pričao sa nekim oko preuzimanja reprezentacije Brazila. Vrijeme je da

borbi za opstanak u Premijer ligi planira

da

Garsiju četiri kraja sezone

va tri će ispasti u niži rang takmičenja.

Kako je objavio londonski Gardijan, uprava kluba ima opcije – da angažuje iskusnog trenera Sema Alardajsa ili Alana Perdjua, za borbu u finišu sezone.

Španac Garsija se svakako više ne vidi u klubu kao dugoročna opcija, a tokom sezone je preuzeo prvi tim. Takođe, opcija

je da pomoćni trener Skubala vodi ekipu do kraja sezone. Lids junajted je trostruki prvak Engleske, a posljednji put šampion je bio 1992. godine. Ima i dva evropska trofeja i čak pet finala kontinentalnih takmičenja. R. A.

te priče prestanu – poručio je Anćeloti.

U decembru je Brazil smijenio Titea sa selektorske pozicije, nakon neuspjeha na šampionatu planete. R. A.

PODGORICA – Fudbalerke Crne Gore u premijernom izdanju UEFA Lige nacija igraće u grupi 3 Lige C protiv Azerbejdžana, Kipra i Farskih ostrva, odlučeno je na žrijebu, koji je održan u Nionu.

Nakon što okonča igračku karijeru u Al-Nasru

PODGORICA – Kristijano Ronaldo (38) imaće ulogu u upravi Real Madrida nakon završetka igračke karijere, objavili su španski mediji.

Kako se navodi, to je dio dogovora legendarnog portugalskog napadača sa dugogodišnjim predsjednikom madridskih ,,kraljevića“ Florentinom Peresom, sa kojim je u odličnim odnosima.

Velikan modernog fudbala Ronaldo ima ugovor u saudijskom Al-Nasru, koji ističe krajem juna 2025. i po kom zarađuje čak 200 miliona eura po sezoni. Nakon isteka ugovora, očekuje se da Portugalac završi

Prvo izdanje Lige nacija za žene počeće u septembru ove godine. Inače, UEFA je i prilikom ovog žrijeba uvela određena ograničenja zbog političkih situacija, zimskih uslova za igru i kako bi se izbjegla daleka putovanja.

Prvo mjesto u grupi garantuje prelazak u B diviziju, dok će tri najbolje drugoplasirane selekcije iz pet grupe takođe imati mogućnost da izbore viši rang. Kompletno takmičenje biće odigrano tokom predstojeće jeseni, a prvi termin za utakmice je 20. septembar, dok je posljednje kolo planirano u terminu između 2. i 5. decembra. R. P.

Za Ronalda se sprema funkcija u upravi Real Madrida

igračku karijeru i preuzme ulogu ambasadora Realovog brenda. Kako se navodi, tokom tog perioda Ronaldo će se spremati za administrativne poslove u klubu, kako bi u godinama pred nama preuzeo neku od najbitnijih funkcija madridskog giganta. Kao član Reala, od 2009. do 2018. godine, na 438 mečeva u svim takmičenjima postigao je čak 450 golova. U tom periodu osvojio je dvije titule španske Primere i četiri u Ligi šampiona. R. A.

U Baru

održan međunarodni atletski miting

U kazahstanskoj Astani završen meč za titulu svjetskog

Ding Liren šampion

PODGORICA – Završen je meč u kazahstanskoj Astani

Dva nova crnogorska

rekorda

PODGORICA – Bacač kugle Mesud Pezer iz Bosne i Hercegovine najbolji je atletičar tradicionalnog međunarodnog miting u Baru. Pezer je trijumfovao hicem od 21,15 metara, koji po tablicama IAFF-a vrijedi 1.190 boda. Najbolji rezultat u trčanjima ostvario je Abedin Mujezinović iz Bosne i Hercegovine, koji je trku na 800 metara istrčao za minut, 49 sekundi i 21 stotinku. Taj rezultat po IAAF tablicama vrijedi 1049 bodova.

Najbolji rezultat u skokovima zabilježila je Šveđanka Bjanca Salming, koji je preskočila ljestvicu na visini od 181 centimetar (1.033 boda). U okviru mitinga održan je osmi put trka memorijal ,,Zoran Đikanović“ na 3.000 metara, u kojoj je trijumfovao Nikola Mijailović iz Srbije.

Na takmičenju su postavljena dva rekorda Crne Gore - Član pljevaljskog Rudara

Darko Pešić trku na 110 sa preponama istrčao je za 14,35 sekudni, dok je Matija Vojvodić iz Mornara u istoj disciplini ostvario vrijeme 15,10 sekundi, što je vrijeme novog

dežavnog rekorda za mlađe juniore.

Na terenima Sportskog centra ,,Topolica“ takmičilo se više od 250 atletičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Švedske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Kipra, Hrvatske, Albanije i Crne Gore.

Rezultati prva tri po disciplinama – MUŠKARCI- 100m:

1. Franko Buraj (Albanija)

10,65, 2. Stefan Kaljuš (Srbija) 10,81, 3. Jovan Stojoski (S. Makedonija) 10,90; 400m: 1. Franko Buraj (Albanija) 47,81,

2. Nikola Mujanović (Srbija)

48,40, 3. Balša Milić (Srbija) 49,99; 800m: 1. Abedin Mujezinović (BiH) 1:49,21, 2. Aldin Ćatović (Srbija) 1:55,81, 3. Leon Tači (Kosovo) 1:56,76; 3000m: 1. Nikola Mijailović (Srbija) 8:35,52, 2. Miljan Kukuličić (Crna Gora) 9:24,77, 3. Ivan Popović (Crna Gora) 10:17,88; 110m prepone: 1. Darko Pešić (Crna Gora) 14,35, 2. Bogdan Vidojković (Srbija) 14,38, 3. Driton Idrizaj (Albanija) 15,28; 110m prepone U20: 1. Strahinja Radaković (Srbija) 14,09, 2. Bojan Novaković (Srbija) 14,63, 3. Mateja Sandić (Srbija) 14,66; 110m prepone U18:

1. Luka Tomić (Srbija) 14,94,

2. Matija Vojvodić (Crna Gora) 15,10; vis: 1. Fabian Delrid (Švedska) 209, 2. Emir Rovčanin (Srbija) 209, 3. Nikola Mujanović (Srbija) 200; dalj:

1. Strahinja Jovančević (Srbija) 7,14, 2. Aleksa Ratinac (Srbija) 6,98, 3. Blaže Ljušev (Makedonija) 6,48; kugla (7,260kg): 1. Mesud Pezer (BiH) 21,15, 2. Armin Sinančević (Srbija) 20,70, 3. Veljko Nedeljković (Srbija) 19,10; koplje (800gr): 1. Amir Papazi (Crna Gora) 65,76, 2. Aleksandar Lučić (BiH) 59,66, 3. Luka Tomić (Srbija) 44,46; –ŽENE – 100m: 1. Vanja Drča (Srbija) 12,17, 2. Anastasija Miča (Srbija) 12,38, 3. Milica Stanimirović (Srbija) 12,67; 400m: 1. Lena Malitić (Srbija) 57,71, 2. Sara Susari (Kosovo) 58,67, 3. Ana Božinovska (S. Makedonija) 59,85; 800m: 1. Katarina Milisavljević (Srbija) 2:11,61, 2. Natalija Grujić (Srbija) 2:13,58,

3. Valentina Kelmendi (Kosovo) 2:20,95; 3000m: 1. Lenka Nikolić (Srbija) 10:16,60,

2. Vesna Pavlićević (Crna Gora) 11:35,81, 3. Ana Lukić (Crna Gora) 12:10,58; vis: 1. Bjanca Salming (Švedska) 181,

2. Zorana Rakovec (Srbija) 181, 3. Zorana Bukvić (Srbija) 176; dalj: 1. Zorana Rakovec (Srbija) 5,82, 2. Olga Stanković (Srbija) 5,52, 3. Maria Onisiforou (Kipar) 5,46; kugla (4kg): 1. Milica Poznanović (Srbija) 13,87, 2. Milica Stojkov (Srbija) 13,68, 3. Anđela Obradović (Srbija) 13,49; koplje (600gr): 1. Marija Vučenović (Srbija) 58,32,

2. Marija Bogavac (Crna Gora) 45,54, 3. Tamara Ivković (Srbija) 38,92. R. P.

Kinez Ding Liren je novi prvak svijeta u šahu, 17. po redu. Tridesetogodišnji Ding je pobijedioo u brzom plej-ofu sa 2,5 poena prema 1,5, iskoristivši Nepomnjaščijeve greške u posljednjoj partiji kraćeg formata, nakon neriješenog rezultata 7:7 u psihološkoj borbi u 14 partija klasične igre. Kineski velemajstor preuzima krunu od petostrukog svjetskog šampiona Magnusa Karlsena iz Norveške, koji je pobijedio Nepomnjaščija 2021. godine, ali je u julu najavio da ove godine više neće braniti titulu. Dingov trijumf znači da Kina drži i svjetsku titulu za muškarce i za žene, a aktuelna ženska šampionka Ju Venjun će u julu braniti titulu protiv sunarodnice Lei Tingjie. Svi mogući stručnjaci su već govorili o profesionalnoj komponenti ovog okršaja, tako da

Ding Liren je treći na FIDE rejting listi iza Karlsena i Nepomnjščija. Titulu je preuzeo od od petostrukog svjetskog šampiona Magnusa Karlsena iz Norveške

to ne vrijedi ponavljati, osim činjenice da je Kinez protiv Rusa Jana Nepomnjašćija impresionirao, ako ne sve, onda mnoge ljubitelje drevne igre. Činilo se da je bukvalno u svakoj partiji bio blizu poraza, pored toga, često se i sam dovodio do ivice ambisa i tri puta bio u rezultatskom deficitu, ali je onda u pravim trenucima počeo da pronalazi spasonosna rješenja, da bi na kraju u četvrtoj partiji doigravanja jedinu šansu za pobjedu u pri-

bližno jednakoj poziciji, odbijajući da remizira, realizovao u svoju korist. Zato nije ni čudo što hijeroglif njegovog prezi-

Zablistao Vlado Terić

vić u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), čije se koplje zaustavilo na 13,37 metara. Novim ličnim rekordom može se pohvaliti Vlado Terić, koji je u kategoriji F40 (osobe niskog rasta) kuglu bacio 6,68 metara. Njegov brat Marko Terić imao je bolji rezultat –7,39 metara.

PODGORICA – Miloš

Spaić i Maja Rajković ostvarili su najbolje rezultate sezone, dok je Vlado Terić postavio lični rekord na 27. Međunarodnom

Održan 15. međunarodni atletski miting bacača kugle u Draževini

Najbolji Anita i Tomaš

PODGORICA – Mađarica

Anita Marton i najbolji

crnogorski bacač kugle Tomaš Đurović pobjednici su 15.međunarodnog atletskog mitinga bacača kugle ,,Draževina 2023“, koji je ove godine nosio i naziv memorijal ,,Nedeljko Burzanović“.

Takmičenje je tradicionalno organizovano u Draževini kod Podgorice, u organizaciji atletskog kluba „Draževina“, a okupilo je oko 60 takmičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske,

Sjeverne Makedonije, Kosova i Crne Gore. Takmičare su ispred organizatora pozdravili predsjednik AK „Draževina“ Nemanja Burzanović i Saša Burzanović, a takmičenje je otvorio generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj. Na svečanosti povodom otvaranja ovogodišnje manifestacije specijalne plakete organizatora dodijeljene su ASCG, Osmanu Eroviću i Laslu Epelješiju za doprinos u organizovanju manifestacije. U glavnoj discipline takmičenja,

kod seniora trijumfovao je Tomaš Đurović, član AK „Podgorica“ sa rezultatom 19,30 metara, dok je kod seniorki trijumfovala je Anita Marton iz Mađarske sa rezultatom 17,79 metra.

Rezultati po kategorijama: seniorke (4kg): 1. Anita Marton (HUN) 17,79, 2. Blanka Lošonci (HUN) 13,10, 3. Luca Kovač (HUN) 11,37; juniorke (4kg): 1. Vesna Kljajević (MNE) 13,92, 2. Aleksandra Zejak (MNE) 12,00, 3. Luca Kovač (HUN) 11,67; mlađe ju-

niorke (3kg): 1. Emina Mujezinović (SRB) 12,99, 2. Antonela Gazivoda (MNE) 11,87, 3. Julia Benko (HUN) 11,16; pionirke (3kg): 1. Emina Mujezinović (SRB) 13,30, 2. Jumna Fetahu (MKD) 12,67, 3. Kanita Brka (BiH) 12,06; seniori (7,260kg): 1. Tomaš Đurović (MNE) 19,30, 2. Risto Drobnjak (MNE) 18,61, 3. Aleksandar Novaković (BiH) 16,30; juniori (6kg): 1. Dobo Zombor (HUN) 16,05, 2. Zdravko Kanjevac (SRB) 14,95, 3. Haris

atletskom mitingu u Baru. Spaić je u kategoriji F11 (osobe bez vida) kuglu bacio 11,25 metara, što je njegov najbolji rezultat ove godine. Sezonski rekord bacila je i Maja Rajko-

Takmičare je predvodio trener Veljko Čegar. Rezultati mitinga u Baru su sankcionisani i vredunuju se za rang liste Svjetske paratletske federacije. Crnogorske paraatletičare od 11. do 14. maja očekuje nastup na Gran pri mitingu u italijanskom Jezolu, dok će se od 19. do 21. maja takmičiti na sankcionisanom otvorenom prvenstvu Srbije u Kruševcu. R. P.

Adrović (MNE) 14,68; mlađi juniori (5kg): 1. Dobo Zombor (HUN) 18,28, 2. Zdravko Kanjevac (SRB) 17,67, 3. Kemo Mujezinović (SRB) 15,88; pioniri (4kg): 1. Enhar Mahmić

(BiH) 15,88, 2. Ermin Sinančević (SRB) 15,63, 3. Belmin Sinančević (SRB) 14,78; mlađi pioniri (3kg): 1. Driton Metaj (KOS) 16,04, 2. David Alić (BiH) 12,41. R. P.

Sa takmičenja u Draževini

Zapaženi rezultati paraatletičara na takmičenju u Baru

Veliki uspjeh mladog crnogorskog boksera

šampion svijeta

novinare, kroz šalu izjavio da želi da igra kao kompjuter, kao vještačka inteligencija.

- U nekom trenutku sam pomislio da ako igram kao mašina, onda mogu pobijediti u bilo kojoj poziciji bilo koga, bez obzira na rang i rejting.

Ponekad su mi prijatelji govorili da imam snagu da dostignem 3.000 rejting poena, ali moj „plafon“ je u jednom trenutku bio veoma visok, ali i „pod“ može biti veoma nizak – rekao je novi svjetski šampion i naglasio da mu je Rihard Raport bio glavni sekundant, dok ostala imena nijesu toliko poznata, osim što nijesu svi šahisti, nego raznih profila od kompjuterskih stručnjaka do psihologa.

NOVI ŠAHOVSKI VLADAR PLANETE: Ding Liren

mena ,,Ding“ znači ,,ekser“, a u imenu jedno od značenja ,,Li“ je ,,stoji“, a ,,Ren“ je ,,čovjek“. Ova kombinacija karaktera

govori sama za sebe i o kakvom se matadoru radi. O daljim šahovskim planovima i ciljevima Ding je na konferenciji za

Majstori volana ispod Bjelasice

Ding Liren je potvrdio da će nastaviti sa igrom na prestižnim turnirima, a uskoro ga očekuje nova faza Grand Chess Tour-a u Rumuniji. Na kraju recimo, da je Ding treći na FIDE rejting listi iza Karlsena i Nepomnjščija. B. K.

KOLAŠIN – Dobra organizacija, 30 raspoloženih vozača iz šest crnogorskih klubova, atraktivna brdska staza na samim „vratima Bjelasice“ i priličan broj publike – obilježili su brdsku auto-trku „Kolašin 2023“. Ove godine trka je bila pozivna ali je izvjesno da se svojim učinkom izborila da dogodine bude u zvaničnom takmičarskom

kalendaru Auto i karting saveza Crne Gore.

Na stazi od 2.300 metara najbolje vrijeme je ostvario Aldin

Ćorović iz AMSK AP Sport iz

Pljevalja koji je u drugoj vožnji

stazu sa ,,audijem“ od 3.000

kubika prevezao za minut i 28 sekundi. U klasi do 1.150

kubika najbrži je bio Boško

Tujkovič iz AMSK Kotor.

Đorđe Kovačević iz AMSK

Herceg Novi bio je najbrži u

klasi do 1.200 kubika dok je njegov klupski drug bio najbrži u klasi do 1.400 kubika. Domaći takmičar Milivoje Bulatović iz AMSK Gorštak je sa svojom „korsom“ bio najbrži u klasi do 1.600 kubika. Aleksandar Krstevski iz AMSK Crmnica dominirao u klasi do 2.000 kubika.

Prije početka trke odata je i počast preminulom crnogorskom automobilisti Batu Uzelcu. Promoter trke je bio Vasilije Jakšić koji je evropski prvak u brdskim auto-trkama.

-Počastvovan sam što sam bio promoter trke koja će sigurno nastaviti da takmičarski živi i traje i da se razvija. Čestitke organizatorima i svim vozačima koji su, vidim, zadovoljni. Staza ima zanimljivu konfiguraciju i odličan asfalt. Bilo je malo hladno za ,,ljetnju ligu“ ali je sigurno da ćemo se

dogodine naći na ovoj stazi u trci koja će biti zvanični dio takmičarskog kalendara. Sa druge strane ovaj događaj je kvalitetna dopuna turističkoj ponudi ski centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, kazao je Jakšić. Brdsku trku je podržala i Opština Kolašin, a potpredsjednik Miodrag Bulatović je kazao da se na ovaj način nastavlja tradicija kolašinskog automobilizma i da će sa pozicije lokalne uprave učiniti napore da uslovi za održavanje trke budu sve bolji. Sigurno da je najzadovoljniji ali i najsrećniji odžanom brdsko auto-trkom „Kolašin 2023“ bio Marko Janković, predsjednik AMSK Gorštak. Nastavio je porodičnu tradiciju svog pokojnog oca Miša ali i postavio temelje događaju koji će biti jedna od sportskih prepoznatljivosti Kolašina.

- Zadovoljni smo održanom trkom. Publika je mogla da uživa na stazi od „Ruskih vila“ ka Ski centru Kolaši 1450 pa do Ski centra Kolašin 1600. Ovo je prva auto-trka u Kolašinu nakon 20 godina, ali i prva trka u istorji koja je bila u kalendaru šampionata Crne Gore kao pozivna. Raduje nas da su velike šanse da trka od naredne sezone bude zvanična i dio takmičarskog kalendara. Zahvalnost našim članovima, Auto i karting savezu Crne Gore, Opštini Kolašin, TO, preduzeću ,,Bulatović print“ i svim ostalim koji su pomogli da se kvalitetnom organizacijom izborimo da Kolašin dobije prestižni automobilski i sportski događaj – kazao je Marko Janković.

D. DRAŠKOVIĆ

Mihailović

prvak svijeta u WBU verziji

PODGORICA – Kakav podvig za mladog Podgoričanina! Crnogorski bokser Viktor Mihailović osvojio je titulu prvaka svijeta u teškoj kategoriji u WBU verziji.

Mihailović je u njemačkom Hukehofenu nokautom u drugoj rundi pobijedio domaćeg borca Tonija Tisa i

tako stigao do šampionskog pojasa

Mihailoviću (22) je ovo osmi meč na profesionalnom ringu, na kojem je do sada ostvario maksimalan učinak. Sedam mečeva dobio je prekidom, dok je Tisa u 38. borbi na profesionalnom ringu, doživio 16. poraz.

Sjajni Mihailović skrenuo je

Svjetsko seniorsko prvenstvo u boksu

pažnju na sebe u amaterskom boksu, jer je kao učenik Dragana Đuričkovića blistao u BK ,,Podgorica“. Odlučio je da, poput klupskog druga Milovana Sekulovića, pokuša da se oproba na profi ringu, gdje je vrlo brzo napravio skok na rang listi, a zatim došao do prilike da boksuje za šampionski pojasa. R. P.

Liješević zaustavljen u šesnaestini finala

PODGORICA – Crnogorski bokser Petar Liješević u šesnaestini finala završio je nastup na Svjetskom prvenstvu u uzbekistanskom Taškentu.

Takmičar Budve nastupio je u kategoriji do 86 kilograma, a na poene je poražen od vicešampiona Azije, Udaja Alhindavija iz Jordana. Liješević je bio jedini pred-

stavnik Crne Gore u Taškentu, na jednom od najmasovnijih i najkvalitetnijih bokserskih takmičenja u istoriji tog sporta. Svjetska bokserska federacija za šampionat obezbijedila je rekordni nagradni fond u iznosu od 5,2 miliona dolara, a predviđeno je da svi osvajači zlatne medalje dobiju po 200.000, srebrne 100.000, a bronzane 50.000…

R. P.

Crnogorski bokser danas nastupa u finalu Evropskog prvenstva za mlade

Šarčević boksuje za zlato

PODGORICA – Crnogorski bokser Mirko Šarčević boksovaće danas protiv Avgana Aleksijana iz Jermenije za titulu prvaka Evrope, nakon što se plasirao u finale Evropskog prvenstva za mlade u Jerevanu.

Šarčević je u polufinalnom meču kategorije do 80 kilograma pobijedio Rusa Ramazana Magomedkanova 4:3. Bio je to meč u kojem je Šarčević dokazao da nije samo ogroman potencijal, već da ima i izuzetan kvalitet, a u meču gdje su nijanse odlučivale uspio je da dođe do velikog trijumfa. Bokser Bijelog Polja na putu

do finala eliminisao je i Luiđija Šalova iz Hrvatske i Njemca Stivena Učena Ndouku. Šarčević je u Jerevanu već osigurao treću evropsku medalju na trećem kontinentalnom šampionatu. Prošle godine

osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za mlade u Sofiji, u kategoriji do 71 kilogram. U karijeri ima i srebrnu medalju, godinu ranije, sa juniorskog Evropskog prvenstva u Gruziji. R. P.

Petar Liješević

U organizaciji AMSK Gorštak održana brdska auto-trka „Kolašin 2023“

Detalj sa brdskih trka

LJEŠKOPOLJSKO RAZBOJIŠTE I LJEŠANSKI BEDEM

Turska središnjica poklekla je pred nezadrživim jurišom

MAHMUT-PAŠIN

FIJASKO 1796. NA

KRUSIMA (NASTAVAK)

Crnogorska upornost u borbi za slobodu stoljećima se suočavala sa neiscrpnim ljudskim i materijalnim osmanskim resursima. Koliko god da su bili kadri da potuku brojniju tursku vojsku, Osmanlije su se vraćale s većom silom, nakon nekoliko mjeseci ili za godinu ili dvije.

Bez obzira na razmjere razaranja, Crnogorci su uvijek nalazili snage da nastave dalje. Turske pohare su uticale da crnogorski otpor na momente zamre. Ali, kada bi utihnuo na jednoj strani, kao što je bilo nakon razura Crne Gore 1520. godine, izbio bi na drugoj - kao što se dogodilo 1532. kada su Piperi i Kuči do nogu potukli skadarskog sandžak-bega.

Crnogorska borba i istrajnost danas moraju izgledati nevjerovatno, ali predstavljaju neoborivu istorijsku činjenicu kojom se može podičiti rijetko koji narod.

U rečenom možemo tražiti i dublje uzroke za „neočekivani“ rasplet koji se dogodio 1796. godine na Krusima. Mahmut-paša Bušatlija je zauzimanje Cetinja 1785. godine smatrao jednim od najvećih uspjeha u svojim vojno-političkim poduhvatima.

Među Crnogorcima nije bez razloga postojalo vjerovanje da je bio zduhač, odnosno, da je posjedovao natprirodne moći.

Ponešen ranijim uspjesima, Mahmut-paša je 1795. godine započeo pripreme za novu kampanju na Crnu Goru. Pohod je u proljeće 1796. već bio izvjestan. Turska vojska je stigla u Podgoricu i isprva napala Pipere i Bjelopavliće. Mi-

Turci su udarili na guvernadurovo lijevo krilo gomilajući se u Krusima. Radonjićev odred se našao pred teškim iskušenjem. U kritičnom trenutku pritekli su iz pozadine Crmničani i Riječani. U međuvremenu se i Vladičin odred munjevito prestrojio, pa su se sve crnogorske snage slile u jedno tijelo

na vodi Bustoru i podijelio joj barjake (M. Đurišić, Lješanska nahija, 311).

tropolit Petar I im je krajem juna krenuo u pomoć sa Katunjanima i dijelom Riječke nahije i podigao logor u Slatini na lijevoj obali Zete. Skadarski silnik je stigao na to područje osam dana kasnije sa oko 35.000 vojnika i utaborio se ispod Visočice kod Spuža. Crnogorska vojska od blizu 10.000 boraca (što je preuveličana brojka) bila je podijeljena na četiri dijela. Prvim i drugim komandovao je Petar I, trećim i četvrtim guvernadur Jovan Radonjić . Čarke su počele

2. jula a nastavljene u narednim danima. Bitka na Martinićima dogodila se 11/22. jula i bila je ogorčena i krvava. Turci su natjerani u panično bjekstvo. Mahmut-paša je ranjen, ali se izvukao. Osmanlije su imale ogromne gubit-

ke. Nakon bitke spuški Turci su masovno izbjegli u Podgoricu (Bogumil Hrabak, nav. djelo, 172). Nedugo po okončanju bitke, vladika Petar je 17. jula obavijestio kotorskog providura o porazu Mahmut–paše. Evo njegovih riječi: „Njegova vojska kako bi do samoga šatora od naše proćerana, sjutri dan ne nađe se na svojemu mjestu, nego po noći bezuredno pobježe i rasprši se svak na svoju stranu, izvan nekoliko nevelikog broja samovjernijeh koji se pri njemu (Mahmutu) držahu, bježeći s velikijem strahom u Podgoricu, ostavivši zahiru u Spužu, bez svake jakosti i sigurece” (Crna Gora - biografski zapisi, priredio Niko Martinović, Oktoih, Podgorica, 2004, 169).

Mahmut-paša nije mirovao. Stigao je sa novim snagama u Podgoricu već nakon dva mjeseca. Početkom septembra 1796. vojska od preko 20.000 ljudi prispjela je u Doljane, na sjeveru Podgorice. Mahmut-paša je odatle poslao oko 2000 ljudi na Kuče, Pipere i Bjelopavliće, računajući da će ih tako onemogućiti da pomognu crnogorskoj vojsci. Ali stotine Brđana, prolazeći noću kroz turske straže, prelazilo je prema Busovniku, đe su vladika i guvernadur sa oko 6000 ljudi očekivali napad. Mahmut-paša je ovog puta krenuo na Crnu Goru preko

Lješkopolja (Bogumil Hrabak, nav. djelo, 173).

Dragoje Živković piše da je pred kraj druge dekade septembra crnogorska vojska zaposjela blage uzvišice u Lješanskoj nahiji naspram same Podgorice. Vladika je sa svojim snagama otaborio pod brdom Sađavcem na desnoj obali rijeke Matice, dok je guvernadurova grupacija zaposjela položaje ispod brda Busovnika kod sela Krusa (Dragoje Živković, nav. djelo, 295).

Prema predanju, prije početka bitke vladika Petar I je u Kecojevoj strani, između Draževine i Krusa, pričestio svoju vojsku

Sve je bilo riješeno na glavnom bojištu u toku jednog dana, nastavlja D. Živković. Turci su svojom velikom gustinom udarili na guvernadurovo lijevo krilo gomilajući se u Krusima. Radonjićev odred se našao pred teškim iskušenjem. U kritičnom trenutku pritekli su iz pozadine Crmničani i Riječani. Turci su se tada našli pred neprobojnim zidom. U međuvremenu se i Vladičin odred munjevito prestrojio, pa su se sve crnogorske snage slile u jedno tijelo. Nezadrživim jurišom razbijena je turska središnjica. Uz mnogo mrtvih preko kojih su preskakali, Crnogorci su nastavili prodor, prosijecajući prvu borbenu liniju na pravcu kojim se kretao Mahmut-paša. „Pred tim naletom pao je glavnokomandujući turske vojske. Vjerovatno da nije bilo vremena da se to oglasi, a Turci su već bili u rasulu. Svoju jurišnu premoć Crnogorci iz podlovćenskog kraja i Brda snažno iskoriste i nanesu neprijatelju smrtonosan udarac. Turci su se dali u bjekstvo panično grabeći ka Podgorici“ (Dragoje Živković, nav. djelo, 295-296).

O toku bitke je nekoliko dana kasnije izvještaj načinio đakon Aleksije, ruski delegat kod Petra I, učesnik bitke. Taj opis je i najpoznatiji i dugo je smatran pouzdanim. Ovdje ćemo iznijeti manje poznati izvještaj koji je načinio arhimandrit Stefan Vučetić, takođe učesnik bitke, tokom boravka u Rusiji 1811. godine, a koji je u glavnim crtama sličan Aleksijevom. Naime, Vučetićevo pismo Aleksandru Nikolajeviču Golicinu, sadrži i dodatak - opise bitaka na Martinićima i Krusima. U opisu bitke na Krusima 22. septembra 1796, kaže da je „tureckaja armija položenije lagera svojego imela meždu Podgoricom i Spužom, na desnoj strani rijeke Morače, pod predvoditeljstvom vezira albanskog i brata mu Ibrahim-paše i pećkog paše Mahmut-begovića i pročih begov i ag“. Njihova vojska brojala je „više od 23.000 pješadije i konjice“. Crnogorska dva korpusa položaj svoj imali su: prvi, pod predvo-

Crnogorska upornost u borbi za slobodu stoljećima se suočavala sa neiscrpnim ljudskim i materijalnim osmanskim resursima. Koliko god da su bili kadri da potuku brojniju tursku vojsku, Osmanlije su se vraćale s većom silom, nakon nekoliko mjeseci ili za godinu ili dvije

Bitka na Martinićima dogodila se 11/22. jula i bila je ogorčena i krvava. Turci su natjerani u panično bjekstvo. Mahmut-paša je ranjen, ali se izvukao. Osmanlije su imale ogromne gubitke. Nakon bitke spuški Turci su masovno izbjegli u Podgoricu

diteljstvom mitropolita Petra Petrovića, koji je bio odjeven na vojnički način, pod gorom Sađavcem blizu izvora Vučji Studenac, na desnoj obali rijeke Sitnice.

(„Vučji studenac - između ravnice i brda u korijenu Prisoja, izvor rijeke Matice, čuven je kao mjesto đe je bila crnogorska i brdska vojska pod komandom Svetog Petra, koja je vodila bitku na Krusima protiv Mahmut paše Bušatlije“ – vidi: Svetlana Sekulić, Toponimija Bandića, Lingua Montenegrina, god. IX/2, br. 18, Cetinje, 2016, 320.)

Ovaj korpus brojao je 3590 vojnika. Drugi korpus imao je položaj pod brdom Busovnikom, u selu Krusima. Ovim korpusom koji je brojao 3000 vojnika, komandovao je „gubernator“ Jovan Radonjić (Branko Pavićević, „Kako je arhimandrit Stefan Vučetić vidio i opisao bitke na Martinićima i na Krusima“, časopis Stvaranje, br. 7-8, 1987, 835-842).

Turska armija sastojala se „od razne sorte ljudi“, nastavlja Vučetić. Ona je i „prva načela batalju“. Čim se pokrenula sa polaznih položaja, turska vojska razdijelila se na tri kolone, i, prešavši gaz rijeke Sitnice, formirala je i četvrtu kolonu, s namjerom da okruži oba crnogorska „korpusa“. Crnogorski komandanti su osujetili ovu taktičku zamisao Mahmut-paše. Pošto su na vrijeme ocijenili namjeru glavnog turskog komandanta, crnogorske starješine, budući da su se obije crnogorske grupacije nalazile na relativno bliskom odstojanju, donose odluku da izvrše pomijeranje svojih snaga, tako što su sa manjim odredima zaposjeli sve staze i prolaze kuda su mogle da se upute jedinice osmanske vojske (isto). Pred početak bitke „duh crnogorske vojske bio je razvijen do neustrašivosti“. (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Pismo guvernadura Jovana Radonjića Crna Gora u 18. stoljeću

Mjesto pogibije Mahmut-paše - u pozadini su Krusi i Busovnik i poprište bitke iz 1796. godine

Kako su se uspostavljali i njegovali odnosi vladarskih kuća Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore

Trijumf crnogorskog suverena

Posjeta knjaza Nikole Petrovića upriličena kraljici Viktoriji i Ujedinjenom Kraljevstvu podigla je ugled Crne Gore, uzburkala dvorske intrige na Balkanu, i usmjerila diplomatsku i političku pažnju i drugih država ka Crnoj Gori

Krunu Britanske imperije i moć tokom slavnog Viktorijanskog doba XIX vijeka, slikovito, zorno i hvalisavo opisuje engleski ekonomista Stanley Jevons 1865: „Kanada i Baltik su naše šume za sječu drvne građe; u Australoaziji su naše farme ovaca, a u Južnoj Americi se nalaze naša stada volova; Peru šalje svoje srebro, a zlato iz Kalifornije i Australije sliva se u London; naše plantaže kafe, šećerne trske i začina nalaze se u Indiji; Mediteran je naš voćnjak, a plantaže pamuka su svuda u toplim predjelima planete“”. Nekoliko decenija kasnije, a posebno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata britanske kolonije postaju nezavisne države. Njihove živopisne zastave, skladno i ponosno poređane ispred Marlborough House u St. James’s parku, vijori često prisutni, katkad prohladan londonski vjetar. U tom blistavom zdanju sazdanom od čuvene engleske, crvenkaste cigle, smještenom između St. James’s Palace nekadašnjeg sjedišta engleskih monarha i Clarence House rezidencije prestolonasljednika, nalazi se sjedište organizacije Commonwealth. Vestminsterski statut iz 1931. ustanovljava konture modernog Commonwealtha, u XXI vijeku tvori ga pedeset šest država, monarhija i republika, obuhvata četvrtinu Zemljine kugle i oko dvije milijarde i pet stotina miliona ljudi. Gore ispisane riječi ekonomiste Jevonsa danas dobijaju nove obrise, koji zrače specijalnim odnosima izme-

đu Velike Britanije i njenih bivših kolonija, sada suverenih i uticajnih država. U znak pažnje i utemeljenih prijateljskih odnosa, međusobno ne razmjenjuju ambasadore, već visoke predstavnike. Po međunarodnom pravu i u skladu s diplomatskom praksom, status ambasade i visokog predstavništva je identičan, s tim da sadrži i notu kurtoazije koja ukazuje na poseban odnos i doprinosi jačem međusobnom uvažavanju članica Commonwealtha. Široki bulevar Mall, kroz harmoničan drvored kraljevskog St. James‘s parka, povezuje Marlborough House sa Buckingham Palace, što govori o značaju i statusu Commonwealtha u Velikoj Britaniji. Svečarski ton ovom divnom bulevaru, daruje crveni asfalt, koji podsjeća na tepih ceremonija, kada tokom veličanstvenih procesija klize otmjene kočije, elegantni oldtajmeri „bentley“, „jaguar“, ponos britanske automobilske industrije „rols-royce“, kojima kraljevi, državnici, aristokrate dolaze na prijem kod suverena Ujedinjenog Kraljevstva. Raskoš ceremonije uveličava i „Household Cavalry Regiment“, ton ugodnosti unosi vojna muzika, uz špalir britanskih zastava sa zlatnim kićankama na vrhu, kao i zastava uvaženog gosta. Biti gost u Buckinghamu odvajkada, a i danas, je želja vladara velikih sila, bogatih monarha, uglednih predsjednika država, a oduvijek je značilo i stvar prestiža. Tokom XIX vijeka, Britanska imperija, prva industrijska sila svijeta, neprikosnoveno vlada morima i okeanima, dok na Mediteranu i njegovom nepristupačnom zaleđu i kršu, ponosni sinovi Crne Gore stoljećima viteški, gordo i neustrašivo čuvaju luču slobode. „Mi Englezi smo

evropska država, ali naša sila nije u njoj, već u drugim častima svijeta. Tamo su naši interesi; tamo su naše misli; naš san i java tamo su. Na evropskoj strani bdijemo, da se kogod nepravedno gramzivošću ne raširi i tijem ne osnaži da nam smeta u našim kolonijama. Naša je misija u Evropi sveta, hrišćanska i humanitarna“, kazuje Uajt, britanski ambasador kod Velike Porte u Turskoj vojvodi Gavru Vukoviću, crnogorskom ministru inostranih djela. Ujedinjeno Kraljevstvo je geografski i u sferi svojih političkih interesa daleko od Crne Gore. Pažnju britanske monarhije prema Knjaževini Crnoj Gori, nakon premijera Gledstona, potaknula je i udaja ćerke knjaza Nikole princeze Ane za princa Josefa od Batenberga, čiji je brat Ludvig već bio oženjen ćerkom kraljice Viktorije Vrijedni memoari vojvode Gavra Vukovića čine posebno sjećanje na te dane: „Udadbom naše princeze za Francom, Ludvikovim bratom, kraljica Viktorija još u martu ove godine u Nici, đe je vjeridba bila, proklamirala je svoje srodničke veze sa našom vladarskom kućom. Prema tome, akcije naše vladarske kuće porasle su svuda na udivljenje cijelog svijeta, a u isto vrijeme i naše malene države. Sljedstveno, i na balansu svjetske politike Crna Gora dobila je u svojoj težini. Nešto kraljičinim uplivom, nešto knjaževim nastojanjima kod premijera engleskog, nastao je preokret u engleskoj politici u Crnoj Gori. Kraljica i njen ministar dali su riječ knjazu da će ubuduće Crna Gora biti primljena postojano u sferu obzira engleske diplomatije“. Kraljičina riječ se ne poriče. Britanski otpravnik poslova na Cetinju dobija unapređenje u zvanje mi-

nistar rezident. U diplomatiji jasan znak, teži se jačanju odnosa među državama. Kraljica Viktorija, nedugo nakon susreta sa knjazom Nikolom na Azurnoj obali, upućuje zvaničan poziv crnogorskom vladaru da posjeti Veliku Britaniju. Tim povodom, sin knjaza Nikole, prestolonasljednik Danilo, stiže u London đe prisustvuje veoma značajnom jubileju – šezdeset godina vladavine kraljice Viktorije i biva srdačno primljen i odlikovan. Odnosi dvije vladarske kuće se uspostavljaju, brižno njeguju. Najveća imperija, đe sunce nikad ne zalazi, pruža zrake podrške Crnoj Gori. Dinastiju Petrović obradovao je novi poziv za posjetu kraljevskoj porodici i Londonu, o čemu lijepi, pisani trag ostavlja britanski diplomata

na Cetinju Robert Kenedi, a „Glas Crnogorca“ od 16. maja 1898. bilježi: „NJ. V. Ingleska Kraljica Viktorija poslala je naročiti parabrod, kojijem se Nj. V. Gospodar prevezao u subotu 2/5 iz Kale u Dover, gdje ga je dočekao general Plat, ađutant Njezinog Veličanstva, koji je bio ataširan Njegovom Visočanstvu, počasna četa s barjakom i muzikom i mnoštvo oficira, a sa tvrđava topovi su gruvali. Nj. V. Gospodar u pratnji generala Plata, g. Kenedija, ađutanta g. A. Radovića i ord. oficira g. M. Cerovića, pregledavši četu, krene odmah naročitijem vlakom put Londona, gdje ga je na kolodvoru dočekao Nj. K. V. vojvoda od Jorka, sin NJ. K. V. knjaza prestolonasljednika. Tu je bila uparađena počasna četa garde s barjakom i muzikom, jedan vod garde na konjima i mnoštvo oficira od garnizona. Tu su Njihova Visočanstva sjela u kola, također i njihove pratnje, i odvezla se u Bukingamski Dvor. Pred kolima je odila dvorska garda na konjima, a narod je ulicama pozdravljao“. Savršeni kraljevski protokol, impozantne moći i sjaj imperijalne sile, dolikovao je izuzetnoj crnogorskoj i evropskoj ličnosti „Cara junaka“, personifikaciji nepokorne nacije viteškog duha i gorštačke hrabrosti. Sa željezničke stanice Charing Cross, na lijevoj obali Temze, nadomak Trafalgar Squarea, u pratnji vojvode od Jorka, maja 1898. gizdavim karocama u Buckingham

U djelu „Pedeset godina na prestolu Crne Gore 1860-1910. - Njegovom veličanstvu Kralju Nikoli I“, u rubrici spoljni odnosi, štampano u K. C. Državnoj štampariji 1910. godine na Cetinju, naglašava se sljedeće: „Knjaz Nikola je posjetio Kraljicu Viktoriju u Londonu, gdje je našao tako srdačni doček, ne samo od strane Kraljevskog dvora, čiji je gost bio, nego i od strane vlade, koja je tada bila konzervativna, da se protivnička štampa bila zauzela podvalama, da pokvari utisak ove posjete i dočeka, ali je bila prinuđena da odmah sama sebe demantira“.

Palace dolazi knjaz Nikola Petrović. Sjutradan sa stanice Paddington, u neposrednoj blizini šumovitog prostranstva Hyde parka vozom stiže u Windsor, omiljenu rezidenciju i ljetnjikovac kraljevske familije, u kojem boravi nekoliko dana, tokom posjete kraljici Viktoriji. Na svečanoj večeri priređenoj u njegovu čast, ugodno je razgovarao i sa čuvenim britanskim premijerom lordom Solzberijem Njegove ponosne grudi krasio je i imperijalni Orden kraljice Viktorije od brilijanata koji se rijetko i u izuzetnim prilikama daje, dok je bogatu riznicu ordena kraljice Viktorije uveličao Orden Danila I Knjaza Crnogorskog – za nezavisnost Crne Gore. Tokom boravka u Velikoj Britaniji knjaz Nikola je bio oduševljen prijemom i ljubaznim odnosom kraljice Viktorije i članova njene porodice. Uživao je tretman i pažnju dostojnu vladara velikih sila, dok su njegova gospodstvena pojava, otmjeni maniri i rječitost plijenili pozornost domaćina. Posebno je bio očaran Londonom, uzdiže ga ispred romantičnog Pariza u kojem se školovao. Nesvakidašnja posjeta knjaza Nikole upriličena kraljici Viktoriji podigla je ugled Crne Gore, uzburkala dvorske intrige na Balkanu i usmjerila diplomatsku i političku pažnju i drugih država ka Crnoj Gori. Bio je to slatki trijumf crnogorskog suverena. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

London srdačno dočekao kralja Nikolu

Vindzor

Knjaz Nikola

Sve je bilo upravo onako kako počinje školski sastav: Bio je divan, sunčani, prolećni dan. Procvetalom ulicom, opijeni beharom, ušli smo na glavni ulaz jedne od novosadskih osnovnih škola. Danas je za našeg sina Andreja najznačajniji dan – testiranje za polazak u prvi razred. Ono što me je otreznilo već na samoj kapiji je niz neonacističkih grafita (keltskih krstova), koji sve do glavnog ulaza dočekuju učenike.

Školski objekat je čist, pospreman, sve onako kako samo da poželite svakom detetu. Andrej je bio veseo, malo uzbuđen, ne manje od nas. Drugi hladan tuš bili su školski formulari i upitnici, sa sve detaljnim prebrojavanjima krvnih zrnaca i zagledanjem u donji veš. Ok, nije škola, to su ostaci starog sistema. Ni u porodilištu mu nismo nametali identitet zbog višenacionalnog porekla, neka se odluči kad bude punoletan. Od svih identiteta, za nas je nacionalni najnebitniji. Uzbuđeni, ni disali nismo i brojali minute koliko je Andrej odgovarao na pitanja školskog pedagoga. U stvari, samo smo mislili da on odgovara na pitanja. Posle 15 minuta, pedagoginja je pozvala mamu. Za tren je sa naših lica nestala sva prolećna zanesenost. Dete neće da odgovara na pitanja, ne zna ni šta ide posle proleća, kaže pedagog. Izgrdili smo ga, mada nije neobično da razgovor sa nepoznatom osobom za dete u tom uzrastu može biti nelagodan. Na kraju junior je sam izašao iz kancelarije. Pedagoginja je ponovo pozvala mamu. Kako to da dete ide na dva, odnosno tri jezika, to ne može, kaže stručnjakinja. To nije dobro za dete. Može, kaže mama, ja sam učila na srpskom i išla na dva izborna – slovački i rusinski – i ništa mi ne fali.

Treći udarac se odigrao kući, kad je sve utihnulo. Supruga mi je šapnula da je na zidu u kabinetu psihologa i pedagoga bio okačen kalendar sa velikim portretom Putina.

Zidne ikone Zla Mogu da verujem da su neonacistički i rasistički grafiti rezul-

Rusija u ulozi stvaranja velikosrpske Vojvodine

Grafiti, portreti, kalendari na zidovima određuju normu društvene prihvatljivosti, inače se srpski nacionalisti i navijači ne bi trudili da svoje ikone ratnih zločinaca ovjekovječe na zidovima

tat nemara i aljkavosti nadležnih da prekreče poruke mržnje. Pretpostavljam da nastavnici i uprava velikim delom ni ne znaju šta taj znak uopšte znači. Da ravnodušno, kao što uopšte celo naše lobotomizovan društvo reaguje, prosvetni radnici svaki dan prolaze pored ovog i drugih opasnih totema a da na zidu uopšte ne registruju njihovu pravu poruku. Ali učenici registruju i zato ih šalju jedni drugima. Grafiti, portreti, kalendari na zidovima određuju normu društvene prihvatljivosti, inače se srpski nacionalisti i navijači ne bi trudili da svoje ikone ratnih zločinaca ovekoveče na zidovima.

Potpuno je šokantno da u kabinetu vrhovnog moralnog i etičkog autoriteta prosvetne struke visi mačo Putin. Kancelarija školskog pedagoga nije ničija dnevna soba, već javni prostor i svi ti prosvetni radnici su itekako dobro informisani da je upravo lično Putin optužen od strane Međunarodnog krivičnog suda za otimanje i deportaciju hiljade ukrajinske dece. Najveća bizarnost je da se to odigrava u jednoj školi multinacionalne Vojvodine. Kakva se poruka šalje sa zida, znajući za Putinove porodične „filtracione logore“, gde se deca i porodice kod kojih je uočeno odstupanje od „ruskog sveta“, nasilno svakim danom razdvajaju i da-

ju na usvajanje ruskim patriotskim porodicama. Novosadski stručnjaci za dečije umove ne mogu da ne znaju da su po Putinovom naređenju najsmrtonosnijim oružjem rušene i paljene škole, vrtići, bolnice i celi gradovi.

Prosvetni personal se može pravdati da su žrtve naprednjačke propagande, koja 100 odsto kontroliše nacionalne frekvencije i tabloide, i da ne znaju šta se tačno odigrava u Ukrajni. Da su jednostavno obmanuti. Ali roditelji i deca koji sede sa druge strane klupe – nisu. Apsurdno je da dete novinara i politikoga ne zna ko je Putin. Andrej, na žalost, zna i za naše suze zbog Irpinja, Buče i pakla u Bahmutu. Pitam se kako je nekom ukrajinskom detetu i njegovim roditeljima kada tu, u kabinetu, vide portret Hitlera. A kako je tek Rusima, hiljade kojih po govoru i zabrinutom licu preopznajemo po ulicama Novog Sada, koji su od putinizma po-

begli glavom bez obzira. Ukoliko potraže pomoć kod školskog psihologa ili pedagoga, kako će ta deca reagovati dok ih sa zida gleda najveći svetski psihopata i zločinac. Uostalom, psihijatrijska opsednutost istrebljenjem različitog i dugog na ovim prostorima uočena još kod stručnjaka za genocid dr. Dabića. Treba li da imamo razumevanje za takve obrazovne profesionalce, možda su pod pritiskom da iskažu svoj rusofilski i srpsko-patriotski stav kako bi dobili ili sačuvali posao. Ako su iskreni srpski rusofili, sigurno je da nikada neće kročiti u Rusiji, niti jesti taranku, ili voziti ladu. Putovaće gejropom i slaće svoju decu u univerzitete na Zapadu, kojeg mrze iz dubine duše. Zlonamerni bi rekli, jedini lek bio bi barem nedeljni boravak u Rusiji koja se kao država cela pretvorila u gulag. Jer u Rusiji se danas na dugogodišnju tešku robiju ide samo zbog najobičnijeg lajka…

l juBaV prema

fašiZmu i Vođi

Veza Putina sa kalendara na zidu školskog pedagoga direktna je sa Putinom počesnim građaninom Novog Sada. I slučaj portreta je paradigma za svako „Z“ u tom gradu. Putin je u Srbiji davno opšteprihvaćen kao lider i vođa „srpsko-ruskog sveta“ i njegov kult dobija novu ulogu – da opravda srpske zločince iz devedesetih. U Srbiji se opravdava ruska agresija na Ukrajinu, sa ciljem da nikada ne dođe do suočavanja sa prošlošću i preuzimanja odgovornosti za sistemsku zločinačku politiku Beograda kojoj je, kao što će biti Putinu, suđeno u Hagu. Nakon svega što se dogodilo prvog dana u školi nisam bio besan. Bio sam bespomoćan pred sistemom koji će kroz razne ankete, upitnike i izjašnjavanja većini porodica za pola sata nametnuti ideologiju i odrediti pravila društveno-političke putanje. Najviše pogađa drskost

tih prosvetnih autoriteta koji na radnom mestu otvoreno sa slikom na zidu javno iskazuju svoju ljubav prema fašizmu i vođi. Neonacistički grafiti adolescenata na ulazu u školu, direktna su posledica delovanja takvih autoriteta i društva. Nisam bio ogorčen, već poražen i razočaran u školi gde će svoje prve obrazovne korake napraviti naš sin. Ovaj moj sastav ne završava se tipski, kao učenički hepi end, jer uz miris polena pre prvog zvona duboko ostaje strepnja da će neki od prosvetnih radnika biti manje hrabar, te ljubav prema Putinu, ratnim zločincima i totalitarnoj tradiciji provlačiti za roditelje neprimetno, kroz povez čitanke. O tome svedoči nedavno objavljeni rezultati popisa u Vojvodini, gde su nacionalne manjine od 1991. po broju pripadnika uglavnom prepolovljene. (Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku al jazeere)

Piše: Boris Varga

Putinov portret na zidu novosadskog školskog pedagoga

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

3

IZDAJEM dvosobne stanove nenamještene (dogovor o namještanju) u zgradi pod Ljubović gdje je bio City hotel. Tel. 067/510-202

2

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

3

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074

4

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeće ,, HOME ART 083“ D.O.O. NIKŠIĆ, Ulica 1 Maj br.70, Nikšić kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat funkcionisanja pogona za proizvodnju stolarije i elemenata, na katastarskoj parceli broj 163/3 KO Straševina, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“,br.21/09 i 40/11), člana 30 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ br.44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br.07-604/23-1669/2 od 20.aprila .2023.godine, JU Srednja ekonomska

škola „Mirko Vešović“-Podgorica, objavljuje

JAVNI POZIV

za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora

Predmet zakupa je školski prostor upisan u Listu nepokretnosti broj 1257 KO Podgorica III i to:

1.fiskulturna sala,površine 870 m2 za sportsko-rekreativne svrhe, na period od tri godine, po početnoj cijeni zakupa iznosi 25 eura po satu korišćenja, u terminima od 17 do 23 časa radnim danima

2.dio školskog hola, površine 272m2 za aparate,za bezalkoholne napitke i konditorske proizvode , na period od tri godine , po početnoj cijeni mjesečnog zakupa od 300 eura(po 100 eura za svaki aparat)

3.Sportskog igrališta , površine 897 m2 za sportsko – rekreativne svrhe, na period od tri godine , po početnoj cijeni cijeni mjesečnog zakupa od 10 eura po satu

4.Sportskog dvorišta, površine 5241m2 ,za sportsko – rekreativne svrhe, na period od tri godine , po početnoj cijeni cijeni mjesečnog zakupa od 10 eura po satu

5.Stomatološke ordinacije, površine 65 m2, u svrhu pružanja stomatoloških usluga, na period od tri godine, po početnoj cijeni mjesečnog zakupa od 400 eura mjesečno

Školski prostor se izdaje u zakup na period od tri godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Ponuda za zakup“na adresu: JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“-Podgorica, ulica kralja Nikole broj 95 ili predajom na arhivu škole u periodu od 9 do 12 časova u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Ponuđači su dužni da dostave lične podatke (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša; za pravna lica: naziv i sjedište i potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica).

Prednost za dobijanje prava na zakup imaće ponuđači koji ponude najveću zakupninu. Javno otvaranje ponuda izvršiće nadležna Komisija 12.05.2023.godine u 13 časova.

Sa izabranim ponuđačima zaključiće se ugovor o zakupu u roku od 5 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Kontakt telefon 020-622-202

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 30. aprila 2023. u 77. godini, poslije kratke bolesti, preminuo je naš dragi

MIRKO Mihaila GROZDANIĆ

Sahrana je obavljena 1. maja u porodičnoj grobnici u selu Podvraće – Danilovgrad.

Ožalošćeni: kćerka MILENA, sinovi VLADIMIR i MILOŠ, unuka ANDREA, sestre MILICA, STANISLAVA i MARTA, sestrična, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina GROZDANIĆ i MIHAILOVIĆ

Dana 2. maja 2023. u 85. godini života, preminula je naša draga

MILICA Jovana MIRANOVIĆ rođena Bulatović

Saučešće primamo u kapeli Donjim Kokotima 2. maja od 17 do 21 čas i 3. maja od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju

Ožalošćeni: sinovi SVETOZAR i SLAVKO, snahe SLAVICA, RADMILA i MARIJA-MIŠA, sestra KOSARA, unučad, praunučad, bratanić, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 20. aprila 2023. u 90. godini života, preminuo je u Švedskoj, naš dragi

DRAGOLJUB Sava MIJAČ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 4. maja od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MILICA, sinovi VESELIN i SAŠA, kćerka KAJA, snaha ANNA, unučad, praunučad i ostala rodbina

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Tužnim srcem i s bolom u duši obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 30. aprila 2023. preminuo u 78. godini naš dragi

STANKO P. GLUŠČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Nudolu dana 30. aprila od 17 do 20 časova i 1. maja od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Nudolu.

Ožalošćeni: supruga STANKA – ĆANA, sin SRĐAN, kćerka SLAĐANA, snaha SLAVICA, unučad ISIDORA i ALEKSA, braća JOVAN i NIKOLA sa porodicama, kao i druga brojna rodbina GLUŠČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

ŽARKU KOVAČEVIĆU

Težak je ovakav oproštaj od tebe, Žarko, kad si nam bio više od brata i kad smo bili srećni i kad smo bili nesrećni. Zato ti hvala i vječno ćeš biti u našim srcima. SLOBO KOVAČEVIĆ sa porodicom

Dragi naši

DRAGUTIN VJERICA KUSOVAC

Čuvaćemo Vas od zaborava.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Porodica pok. RAJKA KUSOVCA

S tugom i bolom opraštamo se od naše dobre strine

JELICE RADUNOVIĆ

Pamtićemo je po dobroti i privrženosti i čuvati od zaborava

Porodica MILANA RADUNOVIĆA

4

Oglasi i obavještenja

Dragi đede, tata, tastu

DRAGAN MARTINOVIĆ

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjet ćeš vječno u našim srcima

ĐURO, IVANA i TVOJI PETAR i VANJA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Danas je tri godine od smrti

Posljednji pozdrav mom

14

16 Voljeni tata,

DRAGAN MARTINOVIĆ

Putuj spokojno tamo đe nema ni briga, ni jada, ni bolesti, ni ljudskih slabosti.

Voli te tvoja DRAGANA

15

DRAGANU VESNA

10

RADOSAVA ADŽIĆA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav.

Tvojim velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si beskrajno sjećanje.

Ćerka SVETLANA sa porodicom

Tri godine od smrti našeg oca, đeda i tasta

RADOSAVA RADA ADŽIĆA

7 Prođe godina od smrti naše majke

STANE POPOVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno.

Tvoji: LJILJANA, BRANISLAV, SLOBODAN i SPASOJE

Navršava se tri godine od smrti našeg

RADOSAVA RADA Andrijina ADŽIĆA

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol za tobom. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Supruga RUŽA sa porodicom

11

Prošle su tri duge godine bez tebe. Nema tih raširenih ruku da me dočekaju iz daleka. Ništa više nije isto. Hvala ti za sve lijepe dane provedene sa tobom. Čuvat ćemo te u našim srcima.

Tvoji: ćerka DRAGANA, zet NERMIN, unuke SARA i NINA 19

Tri godine je od smrti našeg oca i đeda

RADOSAVA – RADA ADŽIĆA

Uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao.

Tvoj dragi, vedri i nasmijani lik ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru u našim Đinovićima i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: DRAGAN, LANA i ANDRIJA

Dvije godine od smrti našeg oca i 17 godina od smrti naše majke

MILOVANA PEJKE LONČAR

Mnogo ljubavi i pažnje otišlo je sa Vama, ali ostalo bezbroj razloga da sa ponosom pričamo o Vama. Sa poštovanjem, vaši NAJMILIJI

9

Danas je rođendan našem

MARKU ĐURIŠIĆU

Maki, danas je tvoj 37. rođendan. Ti spavaš, a mi i dalje tugujemo. Često nam dođeš u san, da nas podsjetiš koliko boli svaki dan.

Tvoji: MAJKA, TATA, IVANA, LENA, NINA i VESO

Navršava se 20 godina bez tebe

RAJO SIMONOVIĆ

Danas nam fale tvoje riječi, ali ne i ponosa kad se kažemo po tebi. Kroz život idemo onako kako si nas učio. Beskrajno nedostaješ.

Tvoji: DRAGICA, MACA i MILOŠ

6

Dvadeset godina nije sa nama naš voljeni

RATKO – RAJO SIMONOVIĆ

U našim si srcima i sjećanjima. Ne postoji vrijeme koje može ublažiti tugu za tobom.

Tvoji: MIŠO, MINJA, SLAĐANA, LOLA i NADA

SJEĆANJE

Dana 3. maja navršava se dvadeset godina od smrti

RADOMANA Minjovog VELJOVIĆA

i dvadeset pet godina od smrti

8

PETRUŠE VELJOVIĆ RADIVOJA

rođene Šćepanović Minjovog

VELJOVIĆA

Neka vas u vječnom miru prate naša sjećanja i uspomene.

DAROSLAVA – MIKA, VESELIN, VITOMIR i ALEKSA sa porodicama

5