НЕЂЕЉОМ
POVODI: Zanemarena graditeljska baština kao potencijal za crnogorski turizam
Marko Makovec, zamjenik direktora Evropske službe za spoljne poslove, kaže da proevropski usmjerena vlada može dovesti Crnu Goru u EU do 2030. godine
I ove, kao i neke druge, resurse ne koristimo ni blizu koliko bismo mogli i trebali. Postoje svijetli primjeri dobre valorizacije, ali ne možemo biti zadovoljni. Svi ti živi svjedoci prošlosti predstavljaju ogroman potencijal za obogaćivanje turističke ponude - kaže Ranko Jovović
POGLED SA STRANE
Piše: dr Dragan
Sada zaista postoji momentum u EU oko proširenja i postoji politička volja da se zemlje regiona približe Uniji. Ako to bude recipročno sa izbornim zakonodavstvom, sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i sa nekim bitnim reformama, stvari će se još više ubrzati, jer će postojati spremnost i sa jedne i sa druge strane. Zbog toga je, ponavljam, jako bitno da se u Crnoj Gori formira jedan dobar pregovarački tim, i da postoji dogovor unutar parlamenta kako bi se izabralo zakonodavstvo koje je usklađeno sa EU, da se ne blokira nego da se u dogledno vrijeme usvoji
formira jedan dobar pregovarački tim, i da
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio juče domaćin američkom kongresmenu
Tarner: Ponosan sam na to što je Crna Gora postigla tokom svog NATO članstva
Šestostruki pobjednik Trke preko Amerike, dvostruki pobjednik Transkontinentalne trke, svjetski rekorder, austrijski ultrabiciklista Kristof Štraser govori za Pobjedu
Hrvatski vojni analitičar Igor Tabak o upozorenjima Fronteksa na lošu saradnju sa crnogorskim vlastima i izostanku proaktivnosti nadležnih institucija
Umjesto da budu turističke atrakcije naše tvrđave zapuštene i zaboravljene
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio juče domaćin američkom kongresmenu
Jakov Milatović poručio da je davanje mandata za formiranje vlade
Spajiću bila dobra odluka, a na pitanje da li smatra da je, time što je sugerisao ko treba da bude dio buduće vlade, izašao iz svojih nadležnosti, rekao je da ima pravo da saopšti svoj politički stav
PODGORICA – Crna Gora ima snažnu vezu sa SAD. Ona nije samo partner u bilateralnim odnosima već NATO cijeni njenu snažnu podršku i glas u Alijansi. SAD podržavaju put Crne Gore ka EU. To je kazao Majk Tarner, američki kongresmen, nakon jučerašnjeg razgovora sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem u Podgorici.
Tarner je, na pitanje kako komentariše to što Milatović apeluje da jedna proruska i anti-NATO partija bude dio vlade, istakao je da je veoma ponosan na to što je Crna Gora postigla tokom svog NATO članstva. Milatović je na pres konferenciji rekao da je davanje mandata za formiranje nove vlade Milojku Spajiću bila apsolutno ispravna odluka.
- Svaka odluka koja je u skladu sa Ustavom, zakonom i demokratskom praksom je dobra odluka. Smatram da je davanje mandata gospodinu Spajiću a u skladu sa obavljenim formalnim konsultacijama sa političkim subjektima, apsolutno ispravna odluka - naveo je Milatović. Na pitanje da li smatra da je, time što je sugerisao ko treba da bude dio buduće vlade, izašao iz svojih nadležnosti, on je kazao da ima pravo da iznese svoj politički stav.
- I uvijek kada iznosim svoj politički stav, iznosim ga u interesu prosperiteta države i građana Crne Gore - poručio je Milatović. Upitan da li je siguran da će, ukoliko kolicija ,,Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) bude dio buduće vlade, ta koalicija javno podržati sankcije Rusiji i priznati nezavisnost Kosova, Milatović je
PODGORICA/BLED – U
Evropskoj uniji trenutno postoji momentum oko proširenja i postoji politička volja da se zemlje regiona približe EU, zbog čega je važno da se u Crnoj Gori formira dobar pregovarački tim i da se unutar parlamenta postigne dogovor o izboru zakonodavstva koje je važno za put ka EU.
To je u razgovoru za Pobjedu poručio zamjenik direktora Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) Marko Makovec.
Makovec, sa kojim smo razgovarali na Bledu, tokom Bledskog strateškog foruma, ističe da će Brisel podržati svaku vladu koja bude držala proevropski kurs i podvlači da će Spajić, ukoliko uspije da u dogledno vrijeme formira vladu, imati i određeni ,,grejs period“ od strane EU.
– Sve zavisi od toga kakvi ljudi će ući u vladu i ko će preuzeti glavne funkcije – poručuje slovenački diplomata.
POBJEDA: Počela bih sa onim što je najaktuelnije i o čemu su govorili svi zapadnobalkanski lideri ovdje na Bledu. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel najavio je moguće proširenje EU 2030. godine, prijem novih članica. Treba li zapadnobalkanski lideri da budu zadovoljni ovim datumom ili mislite da je to ipak previše daleko?
ski učinak, kako bi zemlje bile sposobne i spremne za EU. Uglavnom se to tiče teškog i komplikovanog postupka odlučivanja u EU, jer zemlje kada pripreme svoj sistem da bude dovoljno rigidan i efikasan mogu normalno učestvovati u procesu donošenja odluka, a ako ne, mogu postati kamen u mašineriji evropskog sistema.
POBJEDA: Francuski predsjednik Makron kazao je da, prije takvog obećanja, EU mora sama da se reformiše. Da li je, prema Vašem mišljenju, to već najava da bi se Francuska mogla protiviti proširenju do datuma o kojem je govorio Mišel?
Nekadašnji ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović poručio je na Tviteru kongresmenu i predsjedavajućem Stalnog odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Majku Tarneru, povodom
odgovorio da on snažne stavove ima jedino o stvarima koje se tiču principa.
- Principi su sljedeći – vlada mora biti napravljena na principima ubrzanja crnogorskog puta ka EU, njenog kredibilnog članstva u okviru NATO saveza i naravno Crne Gore kao dobrog susjeda u kontekstu dobrosusjetske politike - naveo je Milatović.
Crnogorskim novinarima juče nije bilo dozvoljeno da unesu mobilne telefone na konferenciju za medije nakon sastanka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom Kongresa SAD, koju predvodi predsjedavajući Stalnog odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Majk Tarner - piše Antena M, dodajući da je unošenje telefona onemogućeno i njihovoj novinarki.
Nakon kontrole na ulazu u zgradu Predsjedništva novinari su morali da ostave telefone. Saopšteno im je da je to po protokolu. - Telefon je mnogim novinarima, posebno zaposlenima na portalima, osnovno sredstvo za rad. Samim tim, onemogućeno je i izvještavanje uživo sa važnog događaja - ističe Antena M. U najavi događaja, koja je poslata medijima i objavljena i na sajtu predsjednika Crne Gore, nigdje ne piše da novinari ne mogu unijeti telefone na konferenciju za medije.
njegovih ocjena saopštenih na pres konferenciji, da su put Crne Gore ka EU i pozicija u NATO duboko kompromitovani. - Napredak i dostignuća koje ste spomenuli danas na konferenciji za novinare sa Jakovom
On je rekao da je, pored tih spoljnopolitičkih principa, važno da vlada ubrza refome u pravosuđu, kako bi se dodatno osnažila borba protiv kriminala i korupcije.
Na pitanje da li je od ZBCG dobio garancije da će se zalagati za te principe, on je rekao da je od početka bio jasan i principijelan u kontekstu toga kako buduća vlada treba da izgleda.
- Vlada mora biti napravljena na principima kredibilnog NATO članstva, ubrzanja EU puta i uloge koju Crna Gora ima u kontekstu dobrosusjetskih odnosanaveo je Milatović.
On je kazao da je od SAD zatražio dodatnu podršku u smislu Crne Gore kao uspješne evropske priče.
On je rekao da između SAD i Crne Gore postoji strateško partnerstvo u okviru NATO saveza. Milatović je zahvalio Tarneru na njegovoj dosadašnjoj podršci demokratskom razvoju Crne Gore, kao i na njegovoj ulozi u vrijeme kada je Crna Gora postala članica NATO.
- Mislim da je upravo ovakvo interesovanje senatora i kongresmena, generalno američke administracije, jedna dobra osnova, dodatno unaprijeđenog
Milatovićem jednostavno ne postoje. Crna Gora je suočena sa dubokom i ozbiljnom krizom, a njen put ka EU i pozicija u NATO-u su duboko kompromitovani. Umirivanje ne funkcioniše - poručio je Vlahović.
prijateljstva i strateškog partnerstva naše dvije zemlje - istakao je Milatović.
Tarner je kazao da Crna Gora ima snažnu vezu sa SAD, kao i da ona nije samo partner u bilateralnim odnosima već da u NATO cijene njenu snažnu podršku i glas u toj Alijansi.
On je rekao da SAD podržavaju put Crne Gore ka EU, dodajući da je ta tranzicija jako bitna. Tarner je Milatoviću zahvalio na njegovom angažovanju u izgradnji demokratskih institucija Crne Gore.
- Crna Gora je tu postigla veliki napredak - dodao je Tarner. Upitan kako komentariše to što Milatović apeluje da jedna proruska i anti-NATO partija bude dio vlade, Tarner je naveo da je veoma ponosan na to što je Crna Gora postigla tokom svog NATO članstva.
- Ponosni smo na njen angažman i na ono što je postigla u svojoj vojsci, podršci NATO. Impresioniran sam snažnom posvećenošću predsjednika (Milatovića) NATO-u i uvjeren sam da je još ranije u svojim izjavama bio izričit da će Crna Gora Gora ostati snažan član NATO - zaključio je Tarner. N. K.
MAKOVEC: Direktno da odgovorim: ovaj govor predsjednika Savjeta Mišela ima nekoliko bitnih elemenata. Ja ne bih postavio samo 2030. nego bih probao osvijetliti nekoliko drugih stvari. Jedna koja je jako bitna - predsjednik Mišel je u ovom govoru najavio da ćemo kroz institucije EU poboljšati naše apsorpcijske kapacitete, da ćemo zaista moći ubrzati integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU, naročito započinjući sa jedinstvenim tržištem, Evropskim jedinstvenim tržištem, da ćemo raditi na ugovorima i na regulativama koje će omogućiti što bržu integraciju u politike EU.
To je druga stvar, a treća stvar koja je isto tako bitna, jasno je Mišel dao na znanje da se otvorena pitanja između zemalja moraju riješiti prije ulaska u EU.
Sve to su pozitivni signali i bitne poruke za lidere iz regiona. Svejedno, i pored toga će biti potrebne reforme, što je danas saopštila i Evropska komisija, naročito u oblasti vladavine prava koje su ključne za to da se desi transformacij-
MAKOVEC: U posljednje vrijeme, signali koji dolaze iz Pariza su obrnuti. Signali su veoma pozitivni. Pariz razmišlja geostrateški i geopolitički. Svima u Francuskoj je jasno koliko je teža politike proširenja. To je jedna od najboljih i najefikasnijih politika koje EU ima. Pokazala se nevjerovatno bitna u kontekstu Ukrajine, jer je dala nadu i hrabrost toj zemlji da se suprotstavi agresiji. Taj pozitivni učinak proširenja može čak biti bitniji u regionu Zapadnog Balkana, jer su zemlje iz regiona više spremne i bliže EU, što znači da bi se brže i bolje mogle integrisati, što se pokazalo i na primjeru Hrvatske, a sve pod uslovom da se bitne reforme dese što prije. Kada govorimo o Crnoj Gori, po mom mišljenju, Crna Gora još uvijek ostaje predvodnik procesa i ima najbolju poziciju da završi pregovore za članstvo prva iz regiona i zato je bitno da se uspostavi jako dobar pregovarački tim i dobar sistem unutar države.
POBJEDA: Znači li to da Crnu Goru vidite kao zemlju o kojoj je govorio Mišel, zemlju koja bi do 2030. mogla postati zemlja članica EU?
MAKOVEC: Da.
Ja se samo nadam da će se ta vlada uskoro sastaviti, da će se politički subjekti dogovoriti, kako se ovo stanje sadašnje vlade u v. d. stanju ne nastavlja predugo, jer se osjeća da i Abazović vidi da su neki drugi izabrani. Tranzicija se uvijek pokazala kao neproduktivan period
Vlahović američkom kongresmenu: Dostignuća koja ste pomenuli, ne postoje
POBJEDA: Kako gledate na ulogu crkve u političkim procesima u Crnoj Gori i mislite li da je došlo vrijeme da crkva iz njih izađe?
MAKOVEC: Stav EU je uvijek da mi zagovaramo odvojenost crkve od politike i podržavamo apsolutno građansku vladu. U nekim zemljama crkva ima veliki značaj, u nekim zemljama ima konstruktivan značaj. Ukoliko je uloga crkve stabilizacijska i ukoliko smanjuje tenzije i radi na dijalogu, to je pozitivna stvar. U svakom slučaju, EU zagovara građansku vlast, koja je odvojena od crkve. Takav je sistem u većini evropskih zemalja.
POBJEDA: Ali ne i u Crnoj Gori…
MAKOVEC: Ja pokušavam na svaki način razumjeti specifiku Crne Gore i što se tiče SPC i uloge u Crnoj Gori i mislim da je uloga jedan dio šireg društvenog konsenzusa o bitnim pitanjima o budućnosti i prošlosti, i u dobrom dijalogu, crkva može odigrati pozitivnu ulogu. Mislim da je tu na samoj crkvi da odigra odgovorno i pomirujuće, što bar po nekoj mojoj interpretaciji, jeste njena glavna uloga u našim društvima.
Sada zaista postoji momentum u EU oko proširenja i postoji politička volja da se zemlje regiona približe EU. Ako to bude recipročno sa izbornim zakonodavstvom, sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i sa nekim bitnim reformama, stvari će se još više ubrzati, jer će postojati spremnost i sa jedne i sa druge strane. Zbog toga je, ponavljam, jako bitno da se u Crnoj Gori formira jedan dobar pregovarački tim, i da postoji dogovor unutar parlamenta kako bi se izabralo zakonodavstvo koje je usklađeno sa EU, da se ne blokira nego da se u dogledno vrijeme usvoji
POBJEDA: Tako ste optimistični?
MAKOVEC: Da, ali pod pretpostavkom da se uskoro formira vlada koja će biti usmjerena proevropski i koja će zaista raditi na tome da ojača pregovaračke i administativne kapacitete zemlje, kako bi mogla svu svoju energiju da fokusira na pregovore. Sada zaista postoji momentum u EU oko proširenja i postoji politička volja da se zemlje regiona približe EU. Ako to bude recipročno sa izbornim zakonodavstvom, sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i sa nekim bitnim reformama, stvari će se još više ubrzati, jer će postojati spremnost i sa jedne i sa druge strane.
Zbog toga je, ponavljam, jako bitno da se u Crnoj Gori formira jedan dobar pregovarački tim, i da postoji dogovor unutar parlamenta kako bi se izabralo zakonodavstvo koje je bitno sa EU, da se ne blokira nego da se u dogledno vrijeme usvoji.
POBJEDA: Što će se desiti ukoliko se ne desi to što Vi očekujete, da li to znači zatvaranje tog prozora mogućnosti o kojem govorite?
MAKOVEC: Mislim da ne, ali se gubi jedan jako bitan momentum. Jedna mogućnost da Crna Gora među prvima završi pregovore, da bude među prvima koja će korisitti politike EU, koje omogućava nova metodologija, da dobije dovoljan dio sredstava koje planira Komisija da opredijeli u kontekstu plana rasta.
Ona zemlja koja će biti prva, a tu Crna Gora ima potencijal, prva će koristiti benefite i prva će zatvarati poglavlja i imati prve izazove.
Crna Gora baš zato što je mala, a ima državotvornu tradiciju, ima kapacitete koji se mogu složiti u jedan dobar sistem.
Ona bi mogla biti test - zemlja koja bi mogla pokazati kako se brzo mogu zaključiti pregovori i potencijal postoji da do 2030. Crna Gora zaključi pregovore.
POBJEDA: Pomenuli ste i formiranje vlade u Crnoj
Gori, koje je u toku. Da li od buduće izvršne vlasti očekujete više nego od vlade koja završava mandat?
MAKOVEC: EU podržava svaku vladu koja drži proevropski kurs i koja je kao prioritet postavila integraciju u
EU. Tu bih želio izraziti zahvalnost svim dosadašnjim vladama za s toprocentnu usklađenost sa vanjskom politikom EU, što pokazuje ozbiljnost Crne Gore kada je u pitanju geostrateška orijentacija prema EU integracijama. Svaka nova vlada na početku ima mogućnost da uspostavi neki novi sistem i ima određeni ,,grejs period“ u kojem i međunarodna zajednica, sa malo većim odobravanjem gleda na vladu.
Zato mandatar (Milojko)
Spajić, ukoliko uspije u dogledno vrijeme formirati vladu, ima dobru priliku i imaće sa strane EU neko više odobravanje i razumijevanje. Sve
zavisi od toga kakvi ljudi će ući u vladu, ko će preuzeti glavne funkcije, posebno one koje su povezane sa evropskim integracijama, ko će biti pregovarač ili pregovaračica, kakvu korelaciju će imati sa glavnim rukovodiocima u zemlji, kakav će biti unutrašnji dijalog koji je jako bitan, jer o stvarima koje su bitne za evropske integracije odlučivaće se u parlamentu. Za druge stvari je potrebna vlada, naročito za zakonodavne predloge, a uz to i predsjednik države ima veoma značajnu ulogu. Pošto je predsjednik Milatović nekoliko puta dao jasno do znanja da će raditi u širem konsenzusu oko evropskih integracija, to je jako dobra stvar i mislim da je to dobar putokaz za neku sljedeću vladu koja će se, nadam se, uskoro formirati.
POBJEDA: Mislite li da se prethodna vlada držala proevropskog kursa?
MAKOVEC: Što se tiče usklađenosti, da.
POBJEDA: A što se tiče svih ostalih stvari?
MAKOVEC: Što se tiče svih ostalih stvari, mislim da je prethodna vlada mogla napraviti više, da je mogla intenzivnije raditi na evropskim reformama i na imenovanjima koja su bitna za funkcionisanje sistema. Ali politička situacija je bila takva kakva je bila i, nekako, sada je vrijeme da nakon izbora one stranke koje su dobile legitimitet birača sastave vladu i da predstave neki svoj nacrt, kako vide brži put Crne Gore ka EU.
Crna Gora baš zato što je mala, a ima državotvornu tradiciju, ima kapacitete koji se mogu složiti u jedan dobar sistem. Ona bi mogla biti test - zemlja koja bi mogla pokazati kako se brzo mogu zaključiti pregovori i potencijal postoji da do 2030. Crna Gora zaključi pregovore
POBJEDA: Kakav izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori očekujete?
MAKOVEC: Ove godine će izvještaj, odnosno paket izvještaja, po prvi put obuhvatiti 10 zemalja – Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i šest zapadnobalkanskih država plus Turska. Zato će ovogodišnji izvještaj, sam po sebi, biti drugačiji. Zbog izbora u Crnoj Gori u tom izvještajnom periodu nije bilo zabilježeno velikog napretka, zbog toga ne očekujem neki veliki pomak u ovom izvještaju i svakako ne vidim nekih velikih poteškoća, što znači da može biti dobra izlazna tačka za neku iduću kompoziciju vlade. Ja se samo nadam da će se ta vlada uskoro sastaviti, da će se politički subjekti dogovoriti, kako se ovo stanje sadašnje vlade u v. d. stanju ne nastavlja predugo, jer se osjeća da i Abazović vidi da su neki drugi izabrani. Tranzicija se uvijek pokazala kao neproduktivnan period.
POBJEDA: Što će se desiti ako se vlada ipak ne formira, vidimo posljednjih dana poteškoće u pregovorima, jer pojedinci sa liste PES-a, uslovno rečeno, ,,otkazuju poslušnost“ Spajiću? Kakvu bi to poruku o Crnoj Gori poslalo u vrijeme kada govorite o mogućnostima koje treba iskoristiti?
MAKOVEC: Ja mislim da nekih negativnih posljedica neće biti, ali će biti propuštena šansa. Ove godine imamo nekoliko značajnih koraka. Jedan je posjeta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, koja je jako bitna, jer će to biti neka vrsta rekapitulacije njenog mandata i priprema za sljedeći mandat komisije. Onda će biti veliki skup Berlinskog procesa u Tirani, 16. i 17. oktobra, a nakon toga ide Savjet EU u decembru kada će se održati i Samit EU –Zapadni Balkan. To su četiri jako bitne stvari koje bi Crna Gora trebala da iskoristi, iako vlada bude sastavljena, može iskoristiti prve sastanke sa rukovodiocima EU i nastaviti dobru izlaznu poziciju za iduću godinu. Ako se to ne desi, onda će se morati čekati na drugi ciklus, a bila bi šteta da se izgubi godina dana. Jovana ĐURIŠIĆ
Funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ tvrdi da se ta partija bori da resursi Crne Gore ostanu u našoj državi
Podsjetiću vas, mi smo izabrali u 42. vladi gospodina Lekića da rukovodi Rudnikom uglja u Pljevljima - taj čovjek je po nekoliko puta nižoj cijeni naš ugalj izvezao i prodao susjednoj državi i ugrozio interese naše države i to je predmet u SDT-u. E, to se krije iza priče da nema Srba koji će učestvovati u vršenju vlasti u Crnoj Gori - kaže Milović
PODGORICA - Funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ Andrej Milović je, gostujući u emisiji na TV A plus, optu-
žio koaliciju ,,Za budućnost Crne Gore“ da ključne crnogorske resurse želi da podastre Srbiji.
- Osam sastanaka je bilo sa njima, a na pet sastanaka se govorilo o funkcijama. Poslije prvog sastanka smo imali odu-
ševljenje sa njihove strane što se neko sjetio da ih pozove, ali naprasno kada su javili, kome su već javili, šta nudimo, oni su dobili neki signal da treba sve to da razbiju. To su prelili izvan Crne Gore - svjedoci ste da se njihov politički partner podsmijavao da oni dobiju fizičko, muzičko, fiskulturu i sl. gdje se pokazuje stepen neozbiljnosti u čitavom procesu - pojašnjava Milović. On dodaje da njih interesuje ener-
getika, saobraćaj i donekle poljoprivreda.
- Dakle, ne interesuje nas Desanka, interesuju nas kilovati i kilometri, asfalti i energetika. Zašto? Zato što je nekome interes da stavi šapu na elektroenergetski sistem Crne Gore, nekome izvan granica Crne Gore. Dakle, ovo je borba za Crnu Goru. Mi se borimo za resurse Crne Gore da ostanu u rukama Crne Gore. Neko želi da učestvuje u
Istraživanje holandskog instituta „Clingendael“ pokazuje da se dosta sajber napada u državi može povezati sa ruskim uticajem
Autori istraživanja zaključili su da je ruski uticaj u Srbiji, zapravo „najrasprostranjeniji“, te da „dostiže zabrinjavajući nivo u svim domenima“.
- To važi i za političke kontakte, ekonomske i energetske veze, bezbjednosnu i vojnu saradnju i ruski društveni uticaj putem medija i dezinformacija. U druge dvije zemlje ruski uticaj je fragmentiraniji - objašnjava Zvers u intervjuu za RSE.
PODGORICA – Nada pojedinih lidera Evropske unije u značajnije smanjenje ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu pokazala se netačnom, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Voter Zvers, jedan od autora istraživanja o uticaju Rusije na Srbiju, Crnu Goru i BiH, koje je sproveo holandski institut ,,Clingendael“.
Govoreći o Crnoj Gori, rekao je da slabe karike za ruski uticaj u ovoj zemlji vidi u njenoj sajber bezbjednosti navodeći
da je bilo dosta sajber-napada u državi koji se mogu povezati sa Rusijom. - Slabe karike su, između ostalog, u sajber bezbjednosti Crne Gore. Vidjeli smo dosta sajber-napada u državi a koji se mogu povezati sa Rusijom. Na primjer, napadi na veb stranice i kritičnu infrastrukturu crnogorske vlade u avgustu 2022. Rusija je takođe finansirala nekoliko političkih snaga u zemlji proteklih godina, iako je njihov uticaj relativno ograničen - naveo je autor istraživanja.
Kada je u pitanju ruski uticaj u BiH, Zvers kaže da je problem što je Rusija podržavala i ohrabrivala Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, u njegovim secesionističkim ambicijama.
Glavni ruski ciljevi u odnosu na Zapadni Balkan su trostruki, smatraju autori istraživanja ruskog uticaja na Srbiju, BiH i Crnu Goru.
varajući anti-NATO i anti-EU stavove i intenziviranjem nestabilnosti. Treće, Kremlj koristi Balkan, posebno pitanje Kosova, kao argument za njenu spoljnopolitičku agendu na drugim mjestima, naročito nad svojim susjednim državama - navodi se u istraživanju. Autori istraživanja holandskog instituta smatraju da su mediji i dezinformacije „uspješan alat“ Rusije u širenju svog uticaja u BiH, Crnoj Gori i Srbiji.
Milorada ji su prisutni u tim zemljama, a ruski narativ dolazi i sa lokalnih medija, kao i putem kampanje na društvenim mrežama. Ta politika može da se nastavi još neko vri-
- Prvo, Kremlj nastoji da projektuje status velike sile na globalnom nivou. Drugo, nastoji da opstruira evroatlantske integracije regiona zago-
mnogo da napreduje u procesu pristupanja EU ako ostane dvosmislena u pogledu svojih geopolitičkih perspektiva - kazao je Zvers. On je ocijenio da EU treba da bude principijelna i konsekventna prema Srbiji i drugim kandidatima po svim kriterijumima za pristupanje, uključujući i spoljnopolitičko usklađivanje.
- I EU bi trebalo da bude glasna o političkim porukama koje ponekad čujemo od srpskog rukovodstva koje su protiv evropskih vrijedno-
Autor istraživanja je naveo da je Rusija podržavala i ohrabrivala Dodika u njegovim secesionističkim ambicijama te da takvo ponašanje ozbiljno podriva Dejtonski sporazum i slabi stabilnost BiH.
crnogorskoj vladi a da te resurse da drugima. Podsjetiću vas, mi smo izabrali u 42. vladi gospodina Lekića da rukovodi Rudnikom uglja u Pljevljima - taj čovjek je po nekoliko puta nižoj cijeni naš ugalj izvezao i prodao susjednoj državi i ugrozio interese naše države i to je predmet u SDT-u. E, to se krije iza priče da nema Srba koji će učestvovati u vršenju vlasti u Crnoj Gori - zaključuje Milović. R. P.
Portparol BS-a kazao da je ozbiljno zabrinut za mentalno zdravlje pojedinih zbog činjenice da će BS biti u vladi
PODGORICA - Portparol BS-a Adel Omeragić kazao je juče da je ozbiljno zabrinut za, kako je istakao, mentalno zdravlje pojedinih novinara, analitičara i građanskih aktivista, zbog činjenice da će BS biti dio 44. vlade.
- Ozbiljno sam zabrinut za mentalno zdravlje pojedinih novinara, analitičara i kako još sebe nazivaju, građanskih aktivista, kako će podnijeti činjenicu da će Bošnjačka stranka biti dio 44. vlade Nije lako ni njima, vjerujte. Izdržite drugari - poručio je Omeragić na Tviteru. R.P.
PODGORICA - Bez pune saradnje sa svim agencijama i tijelima Evropske unije nema napredovanja
prema članstvu, ocijenio je za Pobjedu vojni analitičar iz Hrvatske Igor Tabak, komentarišući to što je Agencija EU za graničnu i obalsku stražu Fronteks upozorila na lošu saradnju sa crnogorskim vlastima.
Radi se, kako kaže, o poslu kome treba da bude posvećena posebna pažnja jer bi se svako kršenje i odstupanja mogli sagledavati i sankcionisati od strane Evropske unije.
Negativni utisci predstavnika
Fronteksa u pogledu saradnje sa crnogorskim vlastima istaknuti su u informaciji koju je šef Jedinice za Srbiju i Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Majkl Miler uputio crnogorskom ambasadoru pri EU Petru Markoviću, koji je zatim pismo proslijedio crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Miler je zabrinut zbog, kako se navodi, činjenice da izostaje proaktivnost nadležnih institucija, zbog čega je otežana saradnja sa crnogorskom stranom. Našoj zemlji zamjera se i to što nije uputila predstavnika u sjedište Fronteksa u Varšavi, što je do sada bila praksa. Tabak za naš list kaže da je mišljenje Fronteksa jako bitno, te da ako nemamo sigurne granice, onda imamo problem.
– Jednostavno rečeno, i Hr-
Hrvatski vojni analitičar za Pobjedu o upozorenjima Fronteksa na lošu saradnju sa crnogorskim vlastima i izostanku proaktivnosti nadležnih institucija
Jednostavno rečeno, i Hrvatska ali i ostale države Evropske unije žele da imaju sigurne granice i bezbjednost uopšte (kako kod sebe, tako i u susjedstvu). Dakle, ako toga nema, imamo problem – poručio je Tabak
vatska, ali i ostale države Evropske unije žele da imaju sigurne granice i bezbjednost uopšte, kako kod sebe, tako i u susjedstvu. Dakle, ako toga nema, imamo problem. S jedne strane, Fronteks je zajednička agencija koja se posebno bavi kontrolom granica, te u tom poslu pomaže kako državama članicama, tako i državama u kojima EU ima posebne interese - kaže Tabak.
Crna Gora je tu, ističe on, bitna iz dva razloga – prvo je susjedstvo EU i država kandidat za članstvo.
– Iz ličnog iskustva u Hrvatskoj, nije teško reći da su re-
forme potrebne za pristupanje EU komplikovane i opsežne. Među ostalim, one obuhvataju i pitanje kontrole granica, a tu su ocjena i mišljenje agencije Fronteks bitni. Bez pune saradnje sa svim agencijama i tijelima EU nema napredovanja prema članstvu. Ako se s nekim od aspekata raznih zahtjeva država ne slaže, o tome treba posebno pregovarati - objasniti svoj stav, postići konsenzus, te ugovoriti izuzetak ili nove kriterijume ocjenjivanja – objasnio je Tabak.
,,Šuplja granica“
U dokumentu upućenom crnogorskom ambasadoru pri Evropskoj uniji upozorava se i da je zajednička operacija sa pripadnicima Fronteksa na ,,plavoj granici“, planirana za jul, trenutno u zastoju iako su zajedničke akcije od izuzetne važnosti u borbi protiv krijumčarenja pomorskim rutama duž Jadrana.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić ocijenio je da je stanje na ,,plavoj granici“ više nego problematično, te da je ignorisanje pomoći Fronteksa za suštinske poslove - sprečavanje organizovanog kriminala i kri-
jumčarenja migranata, znak da nekome odgovara „šuplja granica“.
Tabak, sa druge strane, upozorava da postojanje ,,šupljih granica“ nikome ne ide u prilog.
- Prvo i osnovno, one ne odgovaraju samoj Crnoj Gori, a tek nakon toga bilo kome drugome - napominje Tabak, dodajući da se zadovoljavanje uslova za saradnju sa Fronteksom uklapa u širu sliku ispunjavanja ukupnih pretpostavki za članstvo, koje se prikazuje i u EU izvještajima.
Nije dobro, ističe Tabak, kad se tu krenu nanovo otvarati neka pitanja koja su izgledala od ranije zadovoljavajuće riješena.
– Tim više što većina preduslova za članstvo u EU zapravo nijesu tek ciljevi za jednokratno ispunjavanje, već je
riječ o elementima šireg stanja stvari koje i nadalje (nakon članstva) treba održavati i razvijati. Pritom, treba napomenuti da je pitanje ilegalnih imigracija posljednjih godina posebno bitno i bolno za čitavu Evropsku uniju, što je i Hrvatska imala priliku da osjeti u svom približavanju članstvu u šengenskom graničnom sistemu. Dakle, riječ je o poslu kojem se posvećuje posebna pažnja, a kršenje i odstupanja bi se moglo i posebno oštro sagledavati te sankcionisati –zaključio je Tabak za naš list. problematične granice Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson potpisali su 16. juna u Briselu Spora-
Demokratska partija socijalista podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Milatovića
PODGORICA - Demokratska partija socijalista podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog njegove izjave u emisiji ,,Intervju“ na Televiziji Crne Gore, kada je govorio o partijskom zapošljavanju, te, kako navode iz DPS-a, ,,potvrdio da je svjesno propustio da nadležne organe obavijesti da su učinjena krivična djela od strane drugih službenih lica, iako je kao
ministar u Vladi bio u obavezi da to učini“.
Milatović je, kako su naveli u saopštenju, kao službeno lice, odnosno ministar u Vladi ,,propustio da prijavi krivična djela sa elementima sticanja protivpravne imovinske koristi za koje je saznao u vršenju svoje dužnosti“, a o čemu je javnost obavijestio dana 30. avgusta 2023. godine gostujući u emisiji RTCG.
- Tom prilikom je odgovarajući na pitanje novinarke koje
je sadržalo navode: ,,… nijesu ispunjena očekivanja, ljudi kritikuju i dalje partijsko zapošljavanje i kadriranje po rođačkim vezama, ljude koji ne ispunjavaju kriterijume, itd…“ izjavio: ,,Zamislite onda Vi nakon svega, a sve je tačno. Sve je to tačno… Ja želim da se proces tkz. partijskog zapošljavanja svede na neki pristojan minimum…“. Ovim je Milatović potvrdio da je svjesno propustio da nadležne organe obavijesti da su učinjena krivična djela od stra-
ne drugih službenih lica, iako je kao ministar u Vladi Crne Gore bio u obavezi da to učini - naveli su iz DPS-a.
Milatović je, kako ističu, svojom izjavom potvrdio da je svjedočio krivičnim djelima koje nije prijavljivao, nego sada naknadno konstatuje kako su ona počinjena.
Krivičnu prijavu su podnijeli, kako su precizirali, na osnovu člana 255 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore.
- U krivičnoj prijavi se navo-
zum između Evropske unije i Crne Gore prema kojem, uz policiju i Vojsku, kompletnu granicu naše zemlje sa susjedima obezbjeđuju službenici Fronteksa.
– U timovima Fronteksa su eksperti obučeni za otkrivanje svih nezakonitosti koje su moguće na graničnim prelazima. Time ćemo i našu graničnu policiju izdići na jedan mnogo viši nivo jer će raditi sa profesionalcima iz te oblasti - rekao je tada ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Pomoć Fronteksa u upravljanju granicom Crne Gore podrazumijeva sprovođenje zajedničkih operacija, a prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal. Agencija u operacijama u zemljama izvan EU – Crnoj Gori, Albaniji, Moldaviji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji ima oko 400 službenika koji su aktivni u regionu Zapadnog Balkana. Iz ove evropske agencije su prošle godine upozorili da je upravo Zapadni Balkan glavna tačka za šverc oružja ka Evropskoj uniji. Nedavno su napomenuli i da je južna granica Sjeverne Makedonije sa Grčkom, kao ključno raskršće, često poprište na kojem trgovci ljudima, krijumčari i kriminalci pokušavaju da pobjegnu vladavini zakona.
– Moramo djelovati ujedinjeno kako bismo osigurali da naše granice ne iskorišćavaju oni koji žele profitirati na nevolji drugih – ukazali su u Fronteksu. tamara KliKoVac
ležnosti u pravcu utvrđivanja materijalne istine - rekli su iz DPS-a.
di da je on takvim činjenjem umišljajno omogućio izvršiocima tih djela da ostanu van domašaja organa gonjena - čime je izvršio krivično djelo neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca iz člana 386 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. S tim u vezi, a u namjeri da građani Crne Gore dobiju odgovor na tvrdnje koje su javno iznijete, kao podnosioci ove prijave, predložili smo da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici provede radnje iz svoje nad-
U prijavi su, dodaju, predložili da se u svojstvu osumnjičenog sasluša predsjednik Crne Gore, kako bi se izjasnio ko su osobe koje su izvršile krivična djela u vršenju svojih funkcija i time omogućile nezakonita zapošljavanja trećih lica.
- Podsjećamo da je i sam Milatović u svojim javnim nastupima podsticao javna zapošljavanja i da je 20. aprila 2023. godine javno izjavio:
,,Nije realno očekivati nakon 30 godina vlasti u Podgorici da promijenite samo četiri čovjeka u Glavnom gradu, promijeniće se mnogi, biće partijskih zapošljavanja“, što su mnogi mediji prenijeliistakli su iz DPS-a. r.p.
NAŠA TEMA: Zanemarena graditeljska baština veliki resurs za crnogorski turizam
PODGORICA - Crna Gora je, naročito na Primorju, prepuna tvrđava, raznih drugih fortifikacijskih objekata, utvrda, bedema, utvrđenih gradova..., akvadukta, mostova... Svi ti živi svjedoci prošlosti predstavljaju ogroman potencijal za obogaćivanje turističke ponude. Međutim, kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović rijedak smo primjer zemlje na svijetu koji ne iskorišćava ove resurse.
Tvrđave građene u Boki su za turiste pravo otkrovenje, ljubiteljima šetnji po prirodi njihovi pristupni putevi su izuzetno atraktivne hajking-staze. Vojni eksperti i danas se dive stručnosti njihovih planera, a arhitekte ostaju fascinirane pred umješnošću njihovih graditelja koji su na vrlo nepristupačna mjesta iznijeli ogromne količine kamena, čelika i betona.
Višestruka
Vrijednost
Jedini koji do sada, makar formalno, nijesu prepoznali njihovu višestruku vrijednost su najodgovorniji ljudi u našem sistemu kulture koji austrougarskim fortifikacionim objektima na našem primorju, sa izuzetkom par slučajeva, još nijesu dali nikakav zakonski status onoga što ti objekti zapravo jesu – spomenici kul-
RADOJICA PAVIĆEVIĆ: Boka Kotorska - pojasna tvrđava sa ratnom lukom koštala je 175 miliona maraka, a kada je bila najpotrebnija bila je neupotrebljiva i prevaziđena. Evropski poznavaoci fortifikacije uvjeravaju me da imamo biser i najočuvanije objekte, ali su vrlo iznenađeni našim odnosom prema njima
RANKO JOVOVIĆ: I ove, kao i neke druge, resurse ne koristimo ni blizu koliko bismo mogli i trebali. Postoje svijetli primjeri dobre valorizacije, ali ne možemo biti zadovoljni. Svi ti živi svjedoci prošlosti predstavljaju ogroman potencijal za obogaćivanje turističke ponude
ture i jedan od najatraktivnijih djelova graditeljskog nasljeđa u Crnoj Gori. - I ove, kao i neke druge, resurse ne koristimo ni blizu koliko bismo mogli i trebali. Postoje svijetli primjeri dobre valorizacije, ali ne možemo biti zadovoljni stepenom te valorizacije - poručuje Jovović. Međutim fortifikacije koje je od 1838. do 1914. na Primorju, pogotovo u zoni Boke Kotorske i oko Budve, gradila austrougarska vojska i koje su odoljele svim napadima neprijatelja, zubu vremena i decenijskoj nebrizi danas, kao zakonom formalno nezaštićene, sve teže odolijevaju devastaciji. Javnost ih je otkrila tek kada je penzionisani potpukovnik Radojica Pavićević objavio monografiju „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“. Jovović smatra da je ovo veoma značajna tema i da još nije kasno sačuvati ovo kulturno blago i iskoristiti ga u turizmu.
Ako pogledamo rezultate koje imaju kolege iz Dubrovnika čije zidine su bilježile i preko 1,3 miliona posjetilaca u rekordnim godinama onda nam je jasno u kom pravcu treba da idemo - kaže Jovović
- U prilog nam ide i progresivan rast kulturnog turizma u čitavom svijetu i veća zastupljenost gostiju kojima je to cilj putovanja. Time se produžava sezonalnost, povećava radijus kretanja, povećava i čini raznovrsnijom potrošnja i ostvaruju mnogi drugi benefiti - objašnjava Jovović. Najbolji primjer valorizacije kulturne baštine vidi u neposrednom susjedstvu.
- Ako pogledamo rezultate koje imaju kolege iz Dubrovnika čije zidine su bilježile i preko 1,3 miliona posjetilaca u rekordnim godinama onda nam je jasno u kom pravcu treba da idemo - kaže Jovović. Jedan od bogatijih gradova je, kako ističe, Herceg Novi gdje postoje brojni objekti od kojih navodi najznačajnije kao što su tvrđava Španjola i tvrđava Arza čiji je potencijal nemjerljiv. Tu je i tvrđava Forte Mare i Kanli kula koje su dostupne posjetiocima.
- Definitivno u Boki postoji dosta prostora za unapređenje ponude. Nije prekasno da počnemo strateški da se odnosimo prema svom kulturno istorijskom nasljeđu. Uloga države i njenih institucija je
ključna, ali ne treba zanemariti ni doprinos koji treba da daje i lokalna samouprava, NVO sektor, ali i čitava javnost - zaključuje Jovović.
Penzionisani potpukovnik Radojica Pavićević je u svojoj monografiji „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ obradio oko 130 borbenih objekata, razvrstanih po vrstama i njihovoj ulozi u cjelovitom sistemu ratne luke Boka Kotorska.
- Važno je napomenuti da je sav sistem utvrda, u stvari, jedna tvrđava, sa jednim komandantom, a svi njeni elementi, vojničkom logikom filigranski postavljeni u prostor, čine
izuzetan sistem koji tek kao takva cjelina ostvaruje svoju funkciju. Pojasna tvrđava i ratna luka Boka Kotorska koštala je 175 miliona maraka, a kada je bila najpotrebnija (1914. godine), ona je bila neupotrebljiva i prevaziđena jer je u naoružanje uveden avion (napad iz vazduha) i gusjenica (brzina dejstva, blokiranje i obilazak jakih uporišta) - objašnjava Pavićević, entuzijasta za planinarstvo i vojnu istoriju, koji je godinama obilazio i istraživao austrougarske fortifikacije.
- Pred početak Prvog svjetskog rata bilo je u Boki oko 3.500 ljudi stalne tvrđavske posade, 218 tvrđavskih topova kalibra od 37 do 305 milimetara, 99 mitraljeza, 46 reflektora i devet torpednih cijevi. U to vrijeme, „Primorska tvrđava Boka“, kako je bio zvaničan naziv ovog kompleksnog fortifikaci-
onog sistema, raspolaže sa tromjesečnim rezervama svih potreba za oko 36.000 vojnika i 6.700 konja - navodi Pavićević. Čudesne građevine od kamena, čelika i betona oduševljavaju hiljade ljudi koji su ih mapirali kao nezaobilazne tačke na svojim hodočašćima kroz crnogorske vrleti. Čitav sistem imao je izvanrednu vojničku, ali i graditeljsku, arhitektonsku i kulturnu dimenziju, što bi danas moralo biti prepoznato i valorizovano i u turističkom smislu.
- Evropski poznavaoci fortifikacije uvjeravaju me da imamo biser i najočuvanije objekte, ali su vrlo iznenađeni našim odnosom prema njima. Najveća vrijednost fortifikacionog sistema oko Boke je njegova cjelovitost i činjenica da je dobar dio objekata koji ga čine u prilično dobrom stanju ili se ma-
Kako je istakao Pavićević zbog izuzetno povoljnog položaja i zaklonjenosti sa otvorenog mora Boka je kroz istoriju uvijek imala izuzetan značaj za različite civilizacije.
- Za 114 godina Austrija (a od 1867. Austrougarska) je na prostoru Boke Kotorske razvila odbrambeni sistem koji je bio jedan od četiri najveća takva odbrambena sistema u čitavoj monarhiji. Sistem odbrane Boke Kotorske, kao i dijela južno od nje sve do rijeke Željeznice kod Bara, razvijao se zavisno od političkih, geostrategijskih, ekonomskih i velikog broja drugih faktora. Nekad se mijenjao i dnevno, a nekada je mirovao godinama - ističe Pavićević.
kar mogu naći njihovi temelji - kazao je Pavićević za Pobjedu, dodajući da su ipak i pored naše nebrige neki objekti poput tvrđava Goražde i Vrmac u odličnom stanju.
pozitivni primjeri
- U Boki ima i nekih zaista specifičnih i značajnih objekata kakve više nigdje u svijetu ne možete naći u takvom dobrom stanju očuvanosti. Svi oni imaju istorijsku, arhitektonsku, kulturološku vrijednost i značaj u međunarodnim okvirima. Mora da se radi. Krupan je to ulog. Tu se griješi samo jednom i šteta je nepopravljiva. Zbog toga niko nema pravo na grešku - tvrdi Pavićević.
Danas su, kako ističe, razbacane i napuštene fortifikacije, pojedinačno bude pažnju, neke su i izvor koristi mjesnom stanovništvu, ali kada se sagle-
daju cjelovito, dobija se jedan organizovan, dobro osmišljen i funkcionalan sistem koji pokazuje moderan (za to vrijeme) sastav odbrane.
- Slijedeći tehničke inovacije i logiku ratne vještine ovaj sistem projektovan u spoljni prostor proizveo je posebnu fortifikacijsku arhitekturu, koja i danas oduzima dah.
Cilj mog rada bila je identifikacija tvrđave uz pomoć i obilazak arhiva Beča, Graca, Berlina, Beograda, Kotora, Cetinja, Herceg Novog, Budve, Subotice i pojedinaca koji su mi ljubazno ustupali materijale, kao i
drugih dostupnih materijala uz terenski obilazak svake lokacije. Dio mog radnog angažovanja proveo sam u forovima na Brionima (Teget, Peneda, Mali Brioni) i na Turtijanu u Puli, a dio u forovima Boke Kotorske (Vrmac, Goražde, Grabovac i Radišević) i donekle osjetio svu toplu hladnoću tih moćnih građevinapriča naš sagovornik.
Tvrđava Boka Kotorska razvijala se, kaže, na istorijskom nasljeđu ranijih osvajača, ali niko kao Austrougari ovom prostoru nije dao toliki značaj i utvrdio ga na taj način, a izgrađena in-
frastruktura (posebno puteva) i danas je većinom u upotrebi. - Tvrđava je rasla i razvijala se prvo kao zaprečna primorska tvrđava, a od 1882. do početka Prvog svjetskog rata u pojasnu, a pred Prvi svjetski rat prerasta u kopnenu tvrđavu. Intenzivnije utvrđivanje, posebno ulaska u zaliv, izvršeno je polovinom XIX vijeka. Sve do tada situacija na ovom prostoru je stabilna, a interes Austrije nevelik. Početkom druge polovine XIX vijeka dolazi do značajnijih promjena na globalnom nivou što radikalno mijenja i odnos prema važ-
godine pa sve do Prvog svjetskog rata tvrđava se širi i oko zaliva prave pojaseve odbrane sa jakim utvrđenjima na dominantnijim tačkama na zemljištu. Tvrđava prerasta u pojasnu sa tri odbrambene zone. Jednovremeno se izgrađuje i pomoćna odbrambena zona Budva –Spič - kazao je Pavićević.
Od 1882. godine Boka Kotorska pretvorena je iz primorske zaprečne u pojasnu tvrđavu sa tri odbrambene zone: južnu –jadransku odbrambenu zonu; istočnu – lovćensku odbrambenu zonu; sjevernu – krivošijsku odbrambenu zonu.
Prema Grahovu rade se utvrđenja raspoređena u tri uzastopne linije (pojasa), a za zaštitu Risna i Perasta sa istoka izrađeni su na visoravni sela Ubalac forovi Šanik i Vranovo brdo. velika ulaganja
nosti Boke i njenog utvrđivanja - kaže Pavićević dodajući da ovaj period karakteriše i nagli razvoj nauke i tehnike koji vrlo brzo nalazi primjenu u oružanim snagama zbog čega se i sistem odbrane prilagođava novim zahtjevima. Sve ovo navodi na potrebu da se odbrambeni sistem tvrđave Boke Kotorske proširuje, ojačava i preoružava.
- Sve do 1882. godine fortifikacije u Boki Kotorskoj i na širem prostoru Budve, postavljene su u dvije linije, prva koja prati obalni pojas, a druga duž granice sa Crnom Gorom. Od 1882.
- Pred Prvi svjetski rat tvrđava Boka Kotorska sastavljena je od: devet utvrđenih gradova, četiri oklopljena fora, 28 forova različitih veličina i namjene, četiri zaprečne tvrđave, devet forova – baterija, dvije torpedne baterije, dvije flankirne baterije, 13 zaprečnih utvrđenja, 22 baterije polu-stalnog tipa, 20 karaula, oko 20 kasarni (defanzivnih, žandarmerijskih, gradskih, stražarskih i td.), četiri broda kao utvrđene vatrene tačke i izuzetno velikom infrastrukturom kao što su: vode, putevi, željeznica, aerodromi, arsenal, bolnice, groblja, skladišta, radionice, magacini, škole, signalne stanice i radio-stanice. Jedan kilogram zlata je u to vrijeme iznosio 3.280 kruna AU ili 1.640 AU-guldena. Za Vrmac je utrošeno 762,2 kilograma zlata-AU gulden se ukida 1892, kojeg zamjenjuje kruna po tečaju 1:2 ( 2 krune = 1 gulden) - kaže Pavićević. Ako se zna da je pojasna tvrđava i ratna luka Boka Kotorska koštala oko 175 miliona kruna, a jedan oklopljeni for oko 2,5 miliona kruna, (bez oruđa i municije) onda se lako izračuna koliko je zlata utrošeno tokom izgradnje tvrđave Boka. Interesantno je da je tvrđava, kad je bilo najpotrebnije (1914-1916) bila neupotrebljiva, prvenstveno pronalaskom aviona, ali i naglim razvojem tehnike povećanjem dometa, razorne moći, preciznosti… n kovačević
Nikšićanin ubijen u naselju “Budo Tomović”
Nikšić - U pucnjavi koja se dogodila u noći između petka i subote, oko 3.40 časova, u naselju Budo Tomović u Nikšiću, ubijen je Radosav Popović (31) iz Nikšića. Policija je u katkom roku rasvijetlila ubistvo i uhapsila počinioca Radovana Radovića, kao i Vukolu Rovčanina zbog neprijavljivanja krivičnog djela.
Osumnjičeni R. R. i V. R. su, kako su naveli iz policije, od ranije poznati organima bezbjednosti.
- R. R. je registrovan kao počinilac djela iz oblasti zloupotrebe droga, dok je V. R. registrovan kao izvršilac djela iz oblasti nasilja. R. R. i V. R. će uz krivičnu prijavu biti privedeni državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - naveli su iz UP.
Iz Uprave policije ističu da su u kratkom roku rasvijetlili ubistvo koje se desilo u jutar-
Na plaži Jaz u Budvi
njim časovima i uhapsili dvije osobe.
- Slobode je lišen R. R. (23) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo, dok je V. R. (31) iz Nišića lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca - navedeno je u saopštenju. Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Nikšić je jutros, kako navode, oko 3.40 sati obaviještena od zaposlenih u Medicinskom centru u Nikšiću da je na ukazivanje ljekarske pomoći dovezen R. P. (31) iz Nikšića sa povredama zadobijenim od vatrenog oružja, bez znakova života.
- Po primljenom obavještenju službenici nikšićke policije su preduzeli sveobuhvatne radnje na rasvjetljavanju događaja i utvrđivanju svih činjenica pod kojima je nastupila smrt R. P, a koji je stradao usljed zadobijene ustrijelne rane u predjelu grudi. Policijski službe-
Utopila se ruska
Podgorica - Na plaži Jaz u Budvi juče se utopila ruska državljanka - saopšteno je našem
nici su u relativno kratkom roku došli do sumnje da je neposredni izvršilac ovog krivičnog djela R. R. Sprovedenom kriminalističkom obradom locirano je i pronađeno mjesto izvršenja krivičnog djela gdje je izvršen uviđaj, a tokom dalje kriminialističke obrade identifikovan je izvršilac ovog krivičnog djela - rekli su iz UP. Pretragom terena, kako su naveli, pronađeno je sredstvo izvršenja krivičnog djela – pištolj, kao i čaura od ispaljenog projektila.
- Sumnja se da je pištolj korišćen kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, a koji je izvršilac odbacio nakon izvršenog djela. Policijski službenici OB Nikšić, preduzimajući radnje na potpunom rasvijetljavanju ovog krivičnog djela lišili su slobode i V. R. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca - kazali su iz UP. R.P.
portalu iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Precizirali su da im je utoplje-
U Ulici 1. maja u Podgorici
Podgorica – Policija je juče pronašla tijelo u Ulici 1. maja u Podgorici i po na-
logu tužioca uputila na obdukciju kako bi se utvrdio identitet, saznaje Pobjeda.
Održan protest ispred Ministarstva prosvjete, nastaviće ih u zavisnosti od
Podgorica - Udruženje prosvjetnih radnika ,,Prosvjetni putnici“ održalo je juče ispred Ministarstva prosvjete protest, sa kog su uputili zahtjeve ovom resoru vezane za plaćanje prevoza prosvjetnim radnicima.
- Ovim protestom želimo ukazati crnogorskoj i regionalnoj javnosti sa kakvim se problemima susrijećemo u 21. vijeku i Ministarstvo prosvjete upoznati sa našim problemima u radu koji traju od 2005. Proteste ćemo planski nastaviti dinamikom
koja bude potrebna, zavisno od odgovora i reakcije Ministarstva - poručili su iz Udruženja. Traže da se vrati član 16 Zakona u Granskom kolektivnom ugovoru koji garantuje obavezu poslodavca, u ovom slučaju Ministarstva
Osnovci već tri godine dobijaju besplatne knjige, a nakon
nje prijavljeno u 12.37 sati. Više informacija o ovom događaju u OKC-u nijesu imali. R. P.
Kako nam je nezvanično saopšteno, još uvijek se ne zna da li je riječ o muškarcu ili ženi, kao ni kako je došlo do smrti.
R. P.
Ministarstvo zdravlja i Uprava policije ne vode evidenciju o napadima na zdravstvene radnike u Crnoj Gori
Podgorica – Ministarstvo zdravlja i Uprava policije ne vode evidenciju o napadima na zdravstvene radnike u Crnoj Gori, iako je izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine, koje su usvojene na inicijativu Sindikata doktora medicine (SDM), napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći propisan kao krivično djelo.
Iz Ministarstva zdravlja su agenciji MINA, na pitanje koliko je od početka godine registrovano napada na zdravstvene radnike u Crnoj Gori, a koliko ih je bilo u prošloj godini, odgovorili da to nije u njihovoj nadležnosti i da tim podacima raspolaže Uprava policije. Iz Uprave policije su, u odgovoru na isto pitanje, naveli da oni ne vode evidenciju „za tu kategoriju, nego samo za policijske službenike i novinare“.
Predsjednica SDM-a Milena Popović-Samardžić kazala je
da ni u toj organizaciji nemaju podatke za posljednjih godinu i po, ali da su, dok su radili na izmjenama Krivičnog zakonika, evidentirali oko 200 fizičkih napada na ljekare za period od pet godina.
- To je upravo bio argument za nužne izmjene Krivičnog zakonika koje su najzad usvojene u decembru 2021. godinerekla je Popović-Samardžić agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je SDM predložio da se Krivičnim zakonikom propiše novo krivično djelo - napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći.
- Napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći ugrožava ne samo ljekara koji je žrtva napada, već i sve pacijente koji zavise od njegovog radaistakla je Popović-Samardžić.
Na pitanje imaju li informacije da li su neki od počinilaca procesuirani i kakav je epilog tih slučajeva, ona je odgovorila da su već donijete dvije presude u kojima su pravosnažno osu-
đeni počinioci tog krivičnog djela zbog napada na ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) u Podgorici, koji se desio prošle godine.
- Jedan od počinilaca krivičnih djela koja sam spomenula je kažnjen zatvorskom kaznom od tri mjeseca, a drugi uslovnom kaznom od pola godine i društveno korisnim radom. Na prijedlog ljekara, on će neko vrijeme pružati pomoć zaposlenima u ZHMP u zbrinjavanju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć - precizirala je Popović-Samardžić.
Upitana da prokomentariše to što se od resornog ministarstva i policije ne mogu dobiti podaci o napadima na zdravstvene radnike na nivou države, i šta to govori o odnosu nadležnih institucija prema zaposlenima u zdravstvu, Popović-Samardžić je kazala da su se sa istim problemom suočili u SDM-u dok su radili na izmjenama zakona. N.R.
Podgorica – Osnovci treću godinu zaredom dobijaju besplatne udžbenike, koje državu koštaju oko četiri miliona eura, ali još nije sistemski uređen proces kuda sa knjigama nakon što ih iskoriste đaci. Iz Ministarstva prosvjete nijesu odgovorili na pitanja Pobjede o ovoj temi. Pitali smo ih, pored ostalog, kakav je njihov stav o komentarima da bi bilo dobro da se osmisli model da se preuzimaju od djece knjige nakon što ih iskoriste, te da li imaju nešto u planu. Udruženju Roditelji se nakon školske godine javljaju roditelji da pitaju gdje mogu da ostave iskorišćene knjige. Neki od njih su ispričali da su pojedine škole organizovale preuzimanje udžbenike od đaka, te su ih potom usmjeravali onima koji bi nove oštetili, ali da to više ne rade. Iz Udruženja kažu da neki roditelji bacaju knjige, neki ih nose na reciklažu, ali da je problem što sistemski nije uređeno to pitanje.
Iz podgoričkog javnog preduzeća Deponija nijesu odgovorili na upit Pobjede da li bi mogli da preuzimaju udžbenike koji su iskorišćeni, donose li roditelji knjige kod njih, u kojoj mjeri...
- Pisali smo ove godine Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Rekli su nam da su vidjeli dopis, ali nijesu ništa uradili. Tražili smo od njih da se organizuje sa školama reciklaža, da se osmisli model. Vidjećemo kada dođe nova ekipa u Ministarstvo da li će nešto da uradi – kaže Pobjedi izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović
SloveNija dobaR
PRimjeR
Centar za građansko obrazovanje je ranije, 2019. godine, sačinio analizu ,,Zašto boli glava od đačkih udžbenika“. Tu je, pored ostalog, navedeno da je Slovenija imala dobar mo-
del pohranjivanja i obezbjeđivanja udžbenika. Tamošnji osnovci, kako piše, od 2008. godine, posuđuju udžbenike besplatno. Dalje se navodi u tom dokumentu da uz pomoć internet aplikacije „Trubar“, škole vode evidenciju o kupljenim i posuđivanim udžbenicima, planiraju zamjenu i otpis nevažećih ili istrošenih udžbenika, te njihove nove kupovine. Zamjena udžbenika u udžbeničkom fondu obavlja se svake treće godine. U osnovnim i srednjim školama učenici, ko-
Profesori Srednje pomorske škole iz Kotora uputili dopis ministru
koTor - Profesori Srednje pomorske škole iz Kotora, njih 32 člana Nastavničkog vijeća, uputili su juče dopis ministru prosvjete u kojem ga informišu ko je osoba u Školskom odboru ispred Ministarstva. U dopisu ističu da Školski odbor ne funkcioniše u skladu sa zakonom počev od ostavki dvoje kolega i ,,duplog“ imenovanja jednog člana.
- Ostavku je dala i naša koleginica uz jako precizno obavještenje kakva je situacija, da se njena riječ i kolega koji su predstavljali Nastavničko vijeće nije poštovala već se glasalo i odlučivalo kako direktor zapovijedi. Predsjednik Školskogodbora je napustio isti revoltiran nepravilnostima u radu direktora, a da nije podnio ostavku Ministarstvu koje ga je delegiralo uŠkolski odbor. Misleći da
je to ,,slobodno mjesto u odboru“ direktor predlaže Ministarstvu da prazno mjesto dopuni sa Aleksandrom Rabrenovićem, koji je već član istog kao predstavnik Savjeta roditelja, računajući da će njemu uskoro isteći mandat od dvije godine kada se u septembru bude birao novi Savjet roditelja. Ministarstvo prosvjete, bez ostavke imenovanog predstavnika Ministarstva, imenuje novog
od reakcije resora na čijem je čelu u tehničkom mandatu
prosvjete, da će plaćati prevoz prosvjetnim radnicima do mjesta rada i u povratku do mjesta boravka za obavljanje društveno-korisnog rada, kao u svim zemljama regiona. Drugi zahtjev je da se prosvjetnim putnicima omoguće povoljni stambeni krediti
ili dodijele stambene jedinice po povoljnim uslovima u mjestu rada i na taj način riješi trajno pitanje plaćanja prevoza. Udruženje traži i da se otvore nova autobuska stajališta i vrate stara koja se nalaze pored škola, kao što je kod
Atlas kapital centra, Osnovne škole ,,Oktoih“, Osnovne škola ,,Vuk Karadžić“, kao i željezničko stajalište između Zlatice i Zagoriča. Četvrti zahtjev je da se uvedu jasni kriterijumi zapošljavanja i sporazumnog premještaja u članu Zakona 5b GKU, u kojem bi se jasno naveli kriterijumi zapošljavanja prema godinama putovanja prosvjetnog putnika i njegovog radnog staža. Time bi se, kako ističu, ,,onemogućile zloupotrebe prilikom zapošljavanja, a čiji smo svjedoci posljednjih dana“.
R. P.nakon završene školske godine one najčešće skupljaju prašinu na tavanima
vjetnica u ovoj NVO Snežana Kaluđerović.
ji krajem godine ne vrate udžbenik ili vrate oštećeni udžbenik, plaćaju naknadu.
- CGO je unazad deceniju pisao o činjenici koliko je važno da učenici imaju besplatne knjige za školu. Međutim, država godišnje izdvaja za štampanje udžbenika više od milionskog iznosa, pa smo preporučivali koliko je važno pohranjivati besplatno date udžbenike, vraćati ih u biblioteke, a dio oštećenih ili izgubljenih da plate njihovi korisnici – rekla je Pobjedi viša pravna sa-
Odbačen PRijedlOg Udruženje Roditelji podsjeća da su ranije sa predstavnicima zakonodavne vlasti dogovorili da se u Skupštini pokrene procedura da se kroz izmjene akta usvoji da đaci mogu besplatno da dobiju udžbenike, predlagali su da škole treba da zadužuju udžbenike, a da, na primjer, radne sveske đacima uvijek budu nove.
- Prijedlog je bio da škole daju đacima očuvane udžbenike i onda ih oni vraćaju. Kada se neki oštete, poručivali bi se novi. Pretpostavljam da je njima to sve bilo komplikovano i na
kraju se usvojio samo prijedlog da đaci dobijaju besplatne udžbenike, što jeste veliko rasterećenje za roditelje – priča Mihailović.
Ističe da bi sa finansijskog aspekta bilo mnogo bolje da se razmotri odbačeni prijedlog, da li kroz saradnju sa opštinama, da se uključi i Ministarstvo, škole, jer bi se manje novca trošilo...
Sa Mihailović je saglasna i Kaluđerović iz CGO.
- Moramo uspostavljati nove modele i prakse čuvanja knjiga i njihovo maksimalno ponovno korišćenje, kako bi značajna sredstva iz budžeta za štampanje bila sačuvana i preusmjerena za izgradnju škola, vrtića
predstavnika ne znajući da je on još uvijek i danas član Školskog odbora kao delegat Savjeta roditelja - navodi se u dopisu članova Nastavničkog vijeća. Podsjećaju da je Aleksandar
Rabrenović bio član Savjeta roditelja, a onda je predložen za člana Školskog odbora, te da je on otac učenika Mirka Rabrenovića, koji je upisan u prvi razred brodomašinskog smjera. - U prvom razredu učenik je
imao veliki broj nedovoljnih ocjena, ali pritiscima i raznim ucjenama od strane direktora, učenik uspijeva većinu da popravi i ostane na polaganje u avgustovskom roku.
Situacija se ponavlja i u drugom razredu, tj. prethodne školske godine. Učenik je tokom godine imao od šest do devet nedovoljnih ocjena po tromjesečjima. Desetak dana pred kraj školske godine, pritiscima direk-
tora uspijeva da popravi četiri ocjene, o čemu svjedoče i nasilno unesene ocjene u dnevniku kao i upotreba bjelila u rubrikama za ocjene. Pojedini nastavnici ostaju istrajni da učenika ocijene onako kako je zaslužio, pa reaguje direktor tako što ucjenjuje profesoricu koja ima ugovor na određeno, da će joj isti biti prekinut, ako na kraju to ne bude pozitivna ocjena. Ni to nije bilo dovolj-
ili opreme za školske ustanove – rekla je Kaluđerović. U analizi ,,Zašto boli glava od đačkih udžbenika“, koju su objavili 2019. godine, pored ostalog, naveli su podatak da je Vlada Crne Gore za proteklih šest godina izdvojila minimalno 7.303.524,16 eura za udžbenike. Od te sume 6.304.150,11 eura se odnosi na štampu udžbenika, 864.381,36 za honorare za autore udžbenika i 134.992,69 za recezentske honorare. Tome treba, kako su naveli, dodati i izdatke za urednike udžbenika jer ZUNS ima sistematizovano takvo radno mjesto te se kroz mjesečnu zaradu/platu plaćaju izdaci uređivanja.
Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva saopštili su u petak da su uradili sve kako bi udžbenici i ove godine bili odštampani na vrijeme i spremni za predstojeću školsku godinu. Dušan Petričević iz Zavoda kazao je da, što se tiče distribucije besplatnih udžbenika, to je jako stresan i obiman posao.
- Ipak, raspodjela je završena uspješno – rekao je on.
Država je uložila oko četiri miliona eura kako bi svi crnogorski osnovci, njih oko 70.000, na početku školske godine dobili besplatne udžbenike. n. Đ.
no, pa se uključuje pomenuti gospodin Rabrenović, tako što profesorici prijeti medijima, inspekcijama, a na kraju i fizičkim napadom. Ni u tom momentu profesorica ne popušta, već učenika ocjenjuje kako je zaslužio. Naravno, ucjena se morala ostvariti, pa pomenuta ostaje bez posla. Ni tu se situacija ne završava. Roditelj se žali na dvije ocjene, i traži ponovno ispitivanje. Direktor i to omogućava, bira komisiju sa kojim Nastavničko vijeće nije bilo saglasno, ali naravno direktor nema sluha za svoje zaposlene, pa ostaje pri svom stavu. Traži se odla-
CETINJE - Na Cetinju će danas u podne biti održan Opštecrnogorski zbor. Iz Odbora za očuvanje Crnogorske pravoslavne crkve saopštili su da je sazvan na zahtjev sveštenstva i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.
- U istoriji naše crkve i crnogorske države Opštecrnogorski zbor - kao institut neposredne demokratije - sazivali su vladike i sveštenstvo, vladari i glavari crnogorski. Zbor je donosio najvažnije, često i sudbinske odluke o državnim i crkvenim pitanjima. Danas se Crnogorska pravoslavna crkva nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Rad njenog Sinoda i Mitropolitskog savjeta potpuno je paralisan. Ustav CPC faktički nije na snazi, iako je postojala ustavna obaveza da se njegova pravosnaž-
ganje ispita, prvi put za tri dana, a nakon toga čak 15 uz priloženi doktorski izvještaj. I tu se učeniku izlazi u susret, ali nažalost ne uspijeva da položi jedan ispit od dva na koja se žalio, pa gubi status redovnog učenika.
Ponosni otac ne želi da se pomiri sa činjenicom da njegovo dijete gubi godinu, pa pokreće tužbe protiv odjeljenskog starješine. Neosnovano je tužen da je zloupotrijebio službeni položaj, kako on tako i profesor koji je ostavio dvije negativne ocjene, na koje su se i žalili. Shvativši da je profesore neosnovano tužio sve to povlači, ali je sva-
nost aktivira objavljivanjem u službenom listu Lučindan - navodi Odbor u saopštenju. Članovi Odbora za očuvanje Crnogorske pravoslavne crkve uvjereni su, ističu, da nema nikavih razloga za strah da će održavanje Opštecrnogorskog zbora izazvati sukobe među ljudima, jer za takvo što niko razborit nema razloga ni motiva. Uvjereni su da nema razloga strahovima da će doći do podjele Crnogoraca ni vjernika CPC.
- Cetinje je grad ljubavi, mira i tolerancije. On je naša prijestonica. Kao što su naši stari i u volji i nevolji zborovali i vijećali na Cetinju što da se čini, nama današnjima pripada sveto crnogorsko i demokratsko pravo da dođemo na Opštecrnogorski zbor i zajedno, složno i bratski donesemo odluke za opšte dobro - zaključuju u saopštenju. R. P.
kako zavedeno u pravnoj službi škole - navodi se u dopisu. Članovi Nastavničkog vijeća se pitaju „kako osoba koja prijeti profesorima na razne načine, profesore neosnovano tuži, može biti član Školskog odbora“.
- Zato tražimo Vašu pomoć, da pomenutog gospodina Rabrenovića razriješite kao člana Školskog odbora ispred Ministarstva i tako nam omogućite nesmetan rad u novoj školskoj godini, bez ucjena i prijetnjizaključuje se u dopisu 32 člana Nastavničkog vijeća Srednje pomorske škole u Kotoru. iv. K.
Neka nas ne začudi gornji naslov, sve što je istaknuto u njemu je povezano.
Predlozi Milorada Dodika i partije Aleksandra Vulina da Bosna i Hercegovina, kao i Srbija, odu u Johanesburg i učlane se u rusko-kineski BRICS verovatno zahtevaju dopunu u politici Crne Gore. Nije nemoguće da i pravoslavni ekonomisti iz nikšićkog ,,srpskog sveta“ to zatraže i za Podgoricu. Tako bi se svi Srbi balkanskog sveta objedinjeno našli na Rtu dobre nade u Africi, umesto da odu u Brisel.
Oni možda misle, kao i Bartolomeo Dijas kada je ovaj rt 1488.godine oplovio da raširi Portugaliju po istočnim teritorijama Afrike a zapadnim u Aziji - da to bude nada sreće za Lisabon. Portugalija je tamo donela svima crno ropstvo i postala autor rasističke ideologije kojom će se naknadno zaraziti mnogi režimi u Evropi, i Amerika.
Dodik i Vulin su verovatno čuli za BRICS krajem avgusta ove godine, iako je u njemu Moskva još od 2010. godine, i sa malim zakašnjenjem su krenuli za Vladimirom Putinom. Međutim, izgleda da oni još nisu čuli da je bazna ideja BRICS-a propala. BRICS je nastao na preraspodeljnoj želji Rusije da oslabi međunarodnu trgovinu na američkom dolaru tako što će ujediniti svet na novoj, zajedničkoj valuti država izvan evro-američke dominacije dolara i eura.
Upravo je Putin odustao od te ideje kada je 23. avgusta ove godine izjavio u video-govoru iz Kremlja – jer nije smeo da dođe u Johanesburg zbog straha od hapšenja po nalogu Haškog krivičnog suda - da će Rusija nastaviti da kupuje rubljom preko bilateralnih spo-
Prijedlozi Milorada Dodika i partije Aleksandra Vulina da Bosna i Hercegovina, kao i Srbija, odu u Johanesburg i učlane se u rusko-kineski BRICS vjerovatno zahtijevaju dopunu u politici Crne Gore. Nije nemoguće da i pravoslavni ekonomisti iz nikšićkog ,,srpskog sveta“ to zatraže i za Podgoricu. Tako bi se svi Srbi ,,balkanskog sveta“ objedinjeno našli na Rtu dobre nade u Africi, umjesto da odu u Brisel
razuma sa saradničkim državama.
A samo mesec ranije, u julu, je govorio da hoće novi svetski pol i valutu.
PUTINOV PREOKRET
Putin se suočio sa ovim pitanjem: koja će zemlja pristati da prodaje svoje robe za rublje iz Moskve koja je u ratnom stanju sa Ukrajinom i gde je Kremlj pod svetskim sankcijama?
To Putin nije objašnjavao. Vratio se govorom u Johanesburgu na bilateralne međudržavne trgovačke sporazume gde je prihvatio da obračunska valuta bude bilo koja od postojećih valuta. Oslobodio se ideje o BRICS-ovoj nadnacionalnoj valuti.
Odmah su mu se sa olakšanjem pridružili šefovi vlada Indije i Južne Afrike koji su odbacili zasnovanost ideje da korpom svojih valuta podrže jemstvom BRICS-ovu super-internacionalnu valutu (slično briselskom euru).
Kineski šef Si Đinping je klimnuo na to glavom. On nije ideju nadnacionalne valute rečima odbacio, ali je upozorio da će Kina nastaviti da trguje bilateralnim dogovorima sa svakom zemljom, uz uvažavanje međunarodne snage pouzdanosti nacionalnih valuta. To znači – kineskog juana, jer će etiopskog bira, nigerijsku nairu, sudansku funtu, eritrejsku nakfu i druge valute malo ko da poželi u zamenu za svoj espap. Moraće svi oni da ga plate do-
larom, eurom i, možda, juanom.
Jedino je brazilski predsednik Lula da Silva, zagriženi radnički levičar – ali i ugledni političar u svetu sa velikim socijalnim rezultatima u svojoj zemlji, vatreno zahtevao da se napusti dolar u korist valute novog ujedinjenog sveta. To je sada nemoguće, on je sanjar.
PROBLEMI BRICS-A
U stvari, iako je samit BRICS-a u Johanesburgu bio posvećen unapređenju saradnje pet država sa afričkim državama, upravo je tu pao.
Glavni problem BRICS-a nije samo u nesrazmernim ekonomskim snagama njegovih država članica, već i u apsolutno nespojivim političkim sistemima mnogih država sa potpuno različitim etičkim i pravnim sistemima, kao i u antagonističkim međusobnim politikama koje ih drže čak u ratnom ili poluratnom stanju. Sigurno se pitamo kako će to afričke zemlje koje su u Organizaciji afričkog jedinstva i islamske zemlje koje su u Organizaciji islamske saradnje učiniti u raznorodnom BRICS-u više nego što su to mogle u svojim ,,matičnim“ udruženjima; zašto islamske zemlje nisu stvorile svoju zajedničku valutu, a afričke svoju?
To je zato što im je stepen ekonomske bliskosti nedovoljan, nije im dovoljna ni religijska i teritorijalna bliskost, kao ni politička istorija, a i razdvaja ih kulturna zasebnost. Tu ne
može da pomogne ni spasonosni dolazak ,,srpskog sveta“ iz Beograda, Banjaluke i nikšićko-pljevaljskih pravoslavaca. Samo bi još oni nedostajali Kini i Indiji koje su u polu-ratnom stanju, tako i Pakistanu i Indiji, tako i Saudijskoj Arabiji sa Iranom, tako i Nigeriji sa Nigerom, i desetinama drugih zemalja u međusobnim suprotnostima.
Tako će sve ostati po starom bez obzira što nove države mogu ulaziti u BRICS do mile volje. Tim bi bilo gore po samoodrživost BRICS-a.
To ne znači da o političkom jedinstvu protiv Amerike i Evrope te države pod vođstvom Rusije ne mogu i dalje da maštaju do ritualne iznemoglosti. Recimo, Somalija i Eritreja. Trgovina će se i dalje odvijati sa rastućom prevlasti dolara i eura. Preko SWIFT-a je u proteklom julu mesecu išlo istorijski rekordnih 46 odsto svetskog plaćanja. Svet stvarno ujedinjenih nacija u Njujorku ostaje na pravilima Svetske trgovačke organizacije, na finansijskoj kontroli Međunarodnog monetarnog fonda i na odlukama Međunarodnog suda pravde. I na dolaru iz Breton Vuds-a, kako je to već stvorio Džon Majnard Kejnz Ali, Kina nije pala. Ona ne deli rusku sudbinu.
Malo kome Rusija uliva poverenje. Kada je Rusija krenula sa propagandom BRICS-a
i osnivanjem 2009-2010. godine, Kina je tri godine posle nje, krenula sa svojim programom ,,Pojas i put“. Odmah je Peking krenuo s rezervom protiv Rusije u korist samostalne dominacije.
Rusija je jedna od onih malobrojnih evropskih zemalja koje nemaju nikakvu istoriju demokratije i pravne države: njena politička istorija teče od careva, do boljševika i do Putina. Sada nema ni akademske demokratije na univerzitetu, jer studenti i profesori moraju obavezno ispovedati Putinov bukvar o ,,stvarnoj“ ruskoj istoriji. Uostalom, nisu gulage stvorili boljševici, već Romanovi, a ovi naknadni od 20. veka na ovamo su im učenici. Kada je suviše mladi američki ekonomista Džefri Saks predložio 1993. godine Borisu Jeljcinu model izlaska Rusije iz socijalizma u savremeno tr-
žišno društvo ,,šok terapijom“, čak ni on nije mogao pretpostaviti da će je Rusi 1995. godine pretvoriti u najveću svetsku pljačku 12 najvećih državnih preduzeća u korist 27 oligarha. Za nekoliko meseci oni su postali vlasnici preko 100 milijardi dolara, a ruski narod nije dobio ništa.
Malo kome Rusija
uliva povjerenje. Kada je Rusija krenula sa propagandom BRICS-a i osnivanjem 20092010. godine, Kina je tri godine poslije nje, krenula sa svojim programom ,,Pojas i put“. Odmah je Peking krenuo s rezervom protiv Rusije u korist samostalne dominacije
Među njima je bio i Boris Berezovski , koga je naknadno ubila ruska tajna služba u Londonu zbog otpora Putinu, i Roman Abramovič, miljenik Jeljcinove ćerke Tatjane Dijarčenko, koja je bila stvarni nadzornik ruske privatizacije koju su operativno izveli Anatolij Čubajs i Jegor Gajdar. Njen otac, Boris Jeljcin, to nije bio, niti se lično obogatio. To nije bio ni operativni predlagač privatizacije, američki Rus, Boris Jordan , niti njegov unutrašnji ruski podržavalac Vladimir Potanjin Recimo, Gazprom je vredeo oko 700 milijardi dolara jer Rusija drži oko jedne trećine svetske proizvodnje gasa, ali je deo Gazproma, ne mnogo manji od 350 milijardi dolara, prodat za 250 miliona dolara. Narod, kome je preko uputnica (vaučera) za učešće u raspodeli od prodatih preduzeća obećano da će od svakog moći da kupe po dve ,,Volge“, dobio je isplaženi jezik. Nema upadljivih koristi za Ruse to što je ,,Gazprom“ i danas pod većinskim vlasništvom vlade Rusije, jer on daje oko10 odsto društvenog proizvoda Rusije, ali je njegov godišnji profit od ne manje od 15 milijardi dolara zanimljiv za njegove državne rukovodioce –koji ga privatno troše. Preduzeće je nominalno državno, ali je profit personalni. Opozicionar Aleksandar Navaljni koga je Putin prethodno
je imao u vidu Džim O’ Nil iz Goldman Saksa kada je Putinu 2001. godine predlagao osnivanje BRICS-a. Ali on nije Džon M ajnard Kejnz.
MUKE
KINEZIMA
Kada je Đukanovićeva vlada 2014. godine uzela kredit od jedne milijarde dolara od Kine za izgradnju auto-puta Bar - Srbija, ušla je u geopolitički program Pekinga pod nazivom ,,Pojas i put“ koji je 2012. godine lansirao predsednik Si Đinping. Podgorica je time uletela u kinesku mrežu u kojoj se do sada našlo oko 150 zemalja u svetu. Na ove države Kina je u proteklih 11 godina kreditno uputila zapanjujući trillion dolara koji se uglavnom nalaze unutar evroameričke zone.
vaju ni zemlji primaocu kredita i infrastrukturnog projekta da upozna narod sa sporazumnim odredbama. Otuda su ne samo javnost u Srbiji, već i građani i poslanici u parlamentu Crne Gore, uvereni da ne znaju za ugovorne propozicije sa Kinezima niti su mogli da savetima poboljšaju njegovu sadržinu. Takvi ugovori često vode optužbama da su vrednosti projekata ,,napumpane“ i da obuhvataju korupciju potpisnika. Taj tajni karakter kineskog poslovanja se svakako ne bi mogao lako održati u BRICS-u. Otuda razumemo zašto se Si Đinping nije naljutio na Putina što želi nastavak bilateralnog sporazumevanja i što okleva oko zajedničke valute, iako nijednog trenutka ne sumnjičimo kinesku stranu za nečasno poslovanje.
I Podgorica je zato uzela novi kredit od američko-francuskih banaka, kojim je Kinezima isplaćena rata za deonicu Bar - Boljare uz, navodno, smanjenje kamate hedžing trikovima. To je, doduše, dobro, i dobro je što je pod verovatno Spajićevom zaslugom preciziran crnogorski dug utvrđivanjem kursnog odnosa dolara i evra.
To je neshvatljivo propustila da učini Đukanovićeva vlada.
I to je zbog pada eura u odnosu na dolar (kredit je Podgorica uzela od Kineza u dolarima) povećalo crnogorski dug za preko 100 miliona dolara. Godinu kasnije, u 2022. godini, je pušten u promet put Bar - Boljare. Ali da li je zaista koruptivno ,,naduvan“ crnogorski dug Eksim banci prema Kini, to, za sada, ne znamo.
ći u njihova bivša područja u zemljama u razvoju.
Ova druga koncepcija se smatra podmuklom. Dokaz za nju vide Brenon i Fukujama u dužničkom ropstvu i dužničkom riziku Demokratske Republike Kongo, Venecuele, Šri Lanke, Zambije, Argentine, Ekvadora, Etiopije, Kenije, Surinama, Bangladeša i drugih država. Oni su izričiti da je Crna Gora svesno uzela neisplativ i koruptivan kredit od kineske Eksim banke u korist političke elite.
otrovanog ,,novičokom“ i bacio u tamnicu na preko 30 godina, je preko svog istraživačkog tima ,,Projekt“, tvrdio da Aleksej Miler, šef ,,Gazproma“, koji je oženjen bivšom Putinovom sekretaricom Marinom Jentalcevom, ima palatu sa imanjem kod Moskve vrednu 240 miliona dolara, a da preko agenata tajne službe i njihovih firmi drži najmanje 34 milijarde dolara u džepu. Čak je i vozač jednog od ovih agenata vlasnik 660 miliona dolara.
Niko od ovih stvarnih vlasnika Rusije ne drži bogatstvo u rubljama, već u dolarima. I mnogi građani i firme su do juče bežali od rublje spasavajući se kupovinom kriptovaluta i njihovim pretvaranjem u dolare preko svetskih kripto razmenjivača. Sada je i to pred
gašenjem, jer je Binance, najveća svetska platforma za držanje i trgovinu kriptovalutama još prošle godine, u aprilu, zabranila svim bogatim Rusima koji imaju kriptovalute u vrednosti od 10 hiljada dolara naviše da kupuju za rublje nove svote.
Ali nije ,,siromašnim“ građanima zabranila da se ,,penju“ do 10 hiljada dolara u kriptovalutama, no njih ima sve manje. Tu humanitarnu uviđavnost su sledile i američke razmenjivačke platforme COIN.O i Kraken.
Kako bi sa ovakvom ekonomskom izolacijom Moskva i mogla da stvori zajednički novac u BRICS-u kojim će da se suprotstavi dolaru? A u kom novcu drže svoju imovinu oligarsi ,,srpskog sveta“ iz Beograda, Sarajeva i Nikšića? U rubljama? Njih verovatno ni-
Siromasi u Aziji, Africi i Latinska Amerika ga ne mogu lako ,,usisati“, dok to mnoge evropske zemlje rado čine –poput Crne Gore i Srbije, ali i bogate zemlje unutar briselske unije. Pomenuti dolarski broj od triliona objavljuju Majkel Brenon i Frensis Fukujama u svojoj studiji u časopisu Foreign Affairs od 22. avgusta 2023. godine. Oni u okviru te svote od jedne hiljade biliona dolara pominju i Crnu Goru i njeno nesmotreno padanje u dužničko ropstvo. Dakle, nije Kinezima toliko stalo da povedu preko BRICS-a u novi svet Zambiju i Bangladeš, već da se šire u evro-američkoj zoni. Tu je novac i globalni uticaj. Mi ističemo da Pekingu mnogi prigovaraju to što on ne sklapa ugovore sa državama javno i nakon pobeda na međunarodnim konkursima već bilateralno, pri čemu on ne objavljuje ni tekstove sporazuma. Njegovi sporazumi ne dozvolja-
Kineski šef Si Đinping nije ideju nadnacionalne valute riječima odbacio, ali je upozorio da će Kina nastaviti da trguje bilateralnim dogovorima sa svakom zemljom, uz uvažavanje međunarodne snage pouzdanosti nacionalnih valuta. To znači – kineskog juana, jer će etiopskog bira, nigerijsku nairu, sudansku funtu, eritrejsku nakfu i druge valute malo ko da poželi u zamjenu za svoj espap. Moraće svi oni da ga plate dolarom, eurom i, možda, juanom Lideri BRICS-a se nijesu usaglasili o nadnacionalnoj valuti
KO ZNA U CRNOJ GORI
ZA SADRŽAJ UGOVORA
Izgleda da javnosti u Crnoj Gori nisu poznate odredbe ugovora između Krivokapićeve vlade sa dve američke i jednom francuskom komercijalnom bankom kojim se Crna Gora spasla bankrotstva zbog nesposobnosti da u julu 2021. godine isplati dospelu ratu za kredit za izgradnju auto-puta Bar - Srbija. Crna Gora, jednostavno, ne može da zaradi dovoljno novca da isplati nesmotreno uzet veliki kineski kredit. Vlada Crne Gore je pokušala 2009. godine da preko internacionalnog tendera pribavi finansijera i izvođača za put Bar - Srbija, ali ih nije dobila. Okrenula se Kinezima u zatvorenim razgovorima i uzela previše novca, tako da joj je po proceni MMF-a iz 2019. godine državni dug u odnosu na društveni proizvod otišao na 89 odsto umesto da bude 59 odsto.
I neshvatljivo je da je Đukanovićeva vlada dozvolila da se arbitraža u slučaju spora sa Pekingom izvede u Kini a ne u Evropi, u kojoj je švajcarska arbitraža uobičajeni deo nepristrasnog odlučivanja o sporu.
Dva su se mišljenja obrazovala oko suštine kineskog programa ,,Pojas i put“: prvi, da se tu radi o legitimnom nastojanju Kine da svojim novcem prodire u dužničke zemlje i da im uz uobičajenu novčanu nadoknadu izgrađuje puteve, mostove, tunele, železnicu, aerodrome, luke, kontejnerske terminale i druge infrastrukturne objekte; drugi, da nuđenjem većih kredita dužničkim zemljama od njihove moći da ih vrati, uzima zbog bankrotstva tih zemalja kolateral: luke, rudnike, zemljište, koncesione poslove i drugo, i tim putem obnavlja neokolonijalizam zapadnih sila upadaju-
Otuda, za istaknutu okolnost, ne može moralnu odgovornost snositi jedino Peking – ukoliko ona uistinu postoji, već i pohlepne vlade i režimi koji taj novac uz korupciju ministara uzimaju za sebe, ostavljajući narednoj vladi i narodu da vadi „kestenje iz vatre“ dizanjem poreza, devalvacijom valute, zamrzavanjem plata u javnom sektoru i uzimanjem na kolenima reprogramskih kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, briselskih fondova i komercijalnih banaka. Upravo se ovo drugo dogodilo Crnoj Gori, jer je „pohlepno“ uzela neisplativ kredit, a potom je uzaludno molila MMF i Brisel da joj daju novac da ratu isplati Kinezima bez bankrotstva. To MMF nije hteo. Na kraju je Crna Gora osigurala jemstvo od privatnih banaka. Cena tih banaka za spasavanje Crne Gore nije poznata. Neko to ipak zna, pitajte Spajića.
IZBOR SPAJIĆEVE
VLADE
Evropa je tada, pre dve godine, postavila pitanje Crnoj Gori na koji ova do danas nije dala jasan odgovor: ako vi hoćete u Evropu, onda su za vas i druge putnike sa Balkana ka nama odobreni namenski krediti i bespovratne stimulacije od najmanje 10 milijardi eura, a preko Evropske banke za razvoj i pristupnih fondova mnogo više. Da ne govorimo o fondovima za restrukturalizaciju vaše privrede i specijalističku integraciju sa našom . To BRICS nema. On, u stvari, nema ništa. On je „brbljaonica“ – da kažemo Lenjinovim stilom. Brisel je poručio da on nije protiv toga da od Kine uzimate kredite i gradite infrastrukturu – to činimo i mi u Briselu, čak i Amerikanci to čine iako je kod njih udeo kineskih infrastrukturnih investicija svega 0,8 odsto - ali je neuputno da svoju ekonomiju prelivate kineskim kreditom koji ne možete da vratite a da od nas zahtevate da vas obeštetimo.
Možda mnogi među osećaju, na neki neshvatljivi način, da će buduća Spajićeva vlada morati da se upusti u izbor puteva Crnogoraca ka sreći: ili će ići sa Rusijom, Kinom, Etiopijom, Dodikom, Vulinom i nikšićkim srednjim prstom u Johanesburg – na jednoj strani, ili sa Evro-Amerikom, J. Korejom, Australijom, Novim Zelandom, Švajcarskom i drugima - na drugoj.
No, nije to tako oštro, jer svi želimo jedni ka drugima. Tako će, valjda, i biti.
Kolašin: SMŠ ,,Braća Selić“ na početku nove
Odjeljenje opšte gimnazije ima 20 učenika a odjeljenja ekonomski tehničar i konobar-kuvar po 19. Učenici iz škola u Gornjoj i Donjoj Morači i Međuriječju srednju školu upisuju u Podgorici
BIJELO POLJE - Udruženje penzionera Bijelog Polja juče je organizovalo blokadu na kružnom magistralnom toku na Ribarevinama čime su iskazali nezadovoljstvo svojim položajem.
Polučasovnim protestom pripadnici najstarije bjelopoljske populacije poručili su da traže sredstva za završetak stanova za svoje članove koji su u izgradnji kao i povećanje penzija. Protestu su se pridružili i penzioneri iz Mojkovca i Berana.
Predsjednik Udruženja penzionera Bijelog Polja Milan Minić kazao je da su se okupili kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog ćutanja državnih institucija na njihove zahtjeve.
nijom ponudom za izvođenje radova nedostaje 202.000 eura zbog enormnog povećanja cijena. Obraćali smo se pismenim putem predsjedniku države, predsjedniku Vlade, Ministarstvu finansija, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Fondu PIO i Upravnom odboru Fonda i ostali smo uskraćeni za bilo kakav konkretan odgovor – poručio je Minić.
KOLAŠIN - Srednje škole su uvijek pokazatelj dinamike i interesovanja sredina u kojima rade i funkcionišu. Pogotovo kada je riječ o manjim sredinama kao što je kolašinska. SMŠ ,,Braća Selić“ nije povećala broj učenika otvaranjem auto-puta. Zbog toga su hotelski kompleksi, koji se grade na području opštine, povećali interesovanje za školovanja za konobare...
Ani Šćepanović-Golubović, mladoj i ambicioznoj direktorici SMŠ ,,Braća Selić“, je jasno da tradicija kolašinske gimnazije obavezuje da učenici SMŠ ,,Braća Selić“ sve to nastave u drugačijim i
izmijenjenim uslovima. Nastoje da budu uspješna vaspitno-obrazovna adresa ali i institucija koja pokreće kulturne, sportske i ostale sadržaje koji trebaju mladima. - Ove godine smo upisali 58 učenika i taj je broj za 20 veći od prošlogodišnjeg upisa. Međutim ukupan broj učenika se nije povećao, ostao je na 180. Osnovnu školu ,,Risto Manojlović“ je završilo 68 učenika od kojih je 56 upisalo našu srednju školu i dva učenika su upisana iz OŠ ,,Radoslav Jagoš Vešović“ iz Bara Kraljskih - kaže Šćepanović-Golubović
Ona ističe da su srednjoškolci ove godine imali u izboru tri smjera - opšta gimnazija, koja je tradicionalno usmjerenje, eko-
nomski tehničar i kombinovani smjer konobar–kuvar. - Smjer opšte gimnazije upisalo je 20 učenika. Protekle dvije godine smo imali hotelsko-turističke tehničare a ove godine ekonomske tehničare pa je i tu bilo solidno interesovanje – upisano je 19 učenika. Takođe se u smjeru konobar–kuvar upisalo 19 učenika a poraslo je interesovanje za konobare koji ih je upisano 14. Ovo su usmjerenja koja, uz kvalitetno pohađanje teoretske i praktične nastave i ispunjavanje traženih standarda za zanimanja kuvara i konobara, mogu dovesti do brzog zaposlenja u hotelima koji se grade oko Kolašina. Činim sve da naši đaci budu spremni za te izazove - ističe Ana Šćepanović-Golubović.
Auto-put nije povećao broj zainteresovanih za pohađanje SMŠ ,,Braća Selić“. Direktorica podsjeća da budući srednjoškolci koji završe seoske osnovne škole na području kolašinske opštine, u Gornjoj i Donjoj Morači i Međuriječju, srednje škole upisuju u Podgorici. Neophodno bi bilo, kaže direktorica, zamijeniti dotrajali školski namještaj novim klupama. Školi trebaju i savremeni didaktički materijali, informatički sadržaji, projektori, laptopovi, pametne table. Kanalizaciona infrastruktura u školi je dotrajala pa je i to na listi građevinskih prioriteta kada je objekat SMŠ ,,Braća Selić“ u pitanju.
D. DrašKOVIĆTuristička foto-priča sa Trešnjevika
– Naši zahtjevi odnose se na životni standard penzionera i nedostatak sredstava za završetak stanova koji su u izgradnji na Ribarevinama, namijenjenih penzionerima. Početna sredstva za izgradnju stanova dobili smo od Fonda PIO u iznosu od 170.000 eura i, prema projektu i reviziji, kao i prema ugovoru sa najpovolj-
Dodao je da što se tiče saradnje sa Fondom PIO i na lokalnom i na državnom nivou, ona nije na očekivanom nivou. Minić je poručio da traže povećanje penzija srazmjerno rastu plata te usklađivanje srednjih penzija jer je, kako je objasnio, dosadašnjim povećanjima došlo da izjednačavanja penzija sa 15 i 40 godina radnog staža. – Što je apsolutno nerealno. Hitno treba donijeti novi zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju i ovu populaciju ne isključivati iz društvenog života jer mogu dati značajan doprinos – poručio je predsjednik Udruženja penzionera Bijelog Polja. B. ČOKOVIĆ
TREŠNJEVIK – Crna Gora je puna raskrsnica koje je stvarala geografija. Onda bi ih čovjek oplemenio svojim kretanjima i naseljima. Svojom potrebom da bude bliži nekom prirodnom daru. Raskrsnice imaju svoje ljepote, istoriju, ljude...
Jedna od njih je i Trešnjevik. Planinski prevoj blizu 1.600 metara nadmorske visine. Granica između dvije sjeverne varoši – Kolašina i Andrijevice. Osim ka Kolašinu i Andrijevici, sa Trešnjevika se može ka Eko-katunu Štavna i dalje ka ljepoti i neprikosnovenosti Komova.
Na Trešnjeviku je i zvanični turistički punkt. Ili lijepa, tradicionalna, ali i moderna drve-
na kućica koja je prva i prava turistička adresa Trešnjevika. Marija Ćirović je tu nekoliko godina da svojom turističkom pričom i šarmom približi i zabilježi sve ono što Komovi nude.
– Sezona na Komovima nije počela kako treba, imali smo kišno proljeće. Turista je bilo manje nego u istom periodu prošle godine. Onda polovinom jula kreće porast temperatura i sve počinje da se mijenja. Počinje ona prava posjećenost Komova. Park prirode Komovi je kroz našu zvaničnu kapiju na Trešnjeviku posjetilo preko 4.000 gostiju. Ali ka Komovima se može sa više strana pa je zato teško prebrojati zaljubljenike planine. Na biciklima je najviše
Poljaka i Čeha, stižu gosti i na motociklima. Najviše je Danaca, Njemaca, Rusa, Slovenaca, Belgijanaca, Amerikanaca, Albanaca, a uvijek je tu i veliki broj gostiju iz Srbije. Na osnovu svega zadovoljni smo dosadašnjom posjetom Parku prirode Komovi. Pred nama je septembar koji će biti sunčan kao i miholjski oktobar sa originalnim bojama jeseni – kazala je Marija Ćirović. Simbol Trešnjevika je i Savo Lekić koji decenijama „drži“ restoran. Čuvena ugostiteljska porodica Lekića koja je stizala i do prestižnih primorskih adresa. Ima sezone. Ima gostiju, ima posla. To je moć Komova koja traje i koja se širi. Oni koji su već bili na Komovima hoće da to ponove, da otkriju
nešto novo. Drugi žele taj prvi susret sa Komovima jer im je neko to predložio, jer su se „sreli“ sa tim moćnim fotografijama. Naš restoran je –restoran prijatelja. Nije to spremiš jelo, naplatiš i kraj. To su sve ljudi koji su došli zbog Komova i koji će opet doći. Naša ponuda nije samo tanjiir sa domaćim specijalitetima već i priča o Komovima i onome šta sve čeka goste. Tako je decenijama i ono što je važno, mnogi tu našu prvu priču zapamte i ponovo se vrate – kaže Savo Lekić.
Na raskrsnicama nema završetka. Svako nastavlja u svom pravcu. Trešenjvik ima originalnu poruku – gledajući gore uz Komove.
D. DrašKOVIĆNeđelja, 3. septembar 2023. Svijet
Petsto Pedeset šesti dan ruske invazije na u krajinu: Amerika će Kijevu poslati kontroverznu municiju koja sadrži osiromašeni uranijum
KIJEV – Administracija
američkog predsjednika
Džozefa Bajdena prvi put će Ukrajini poslati kontroverznu municiju koja sadrži osiromašeni uranijum i može da probije oklop, prenijela je agencija Rojters, pozivajući se na dokument u koji je imala uvid i potvrdu dva američka zvaničnika.
Municija, koja bi mogla da pomogne da se unište ruski tenkovi, dio je nove vojne pomoći za Ukrajinu, koja bi trebalo da bude objavljena naredne sedmice, prenosi Glas Amerike. Municija može da se ispaljuje iz američkih tenkova ,,ejbrams“ koji bi, kako je naveo jedan izvor upoznat sa situacijom, trebalo da budu isporučeni Ukrajini narednih sedmica.
Novi paket pomoći biće vrijedan između 240 i 375 miliona dolara, ali se sadržaj paketa još utvrđuju, dok Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar. Od početka ruske invazije, u februaru 2022. godine, Amerika je Ukrajini poslala vojnu pomoć u iznosu od više od 43 milijarde dolara.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je juče da vojne trupe napreduju u kontraofanzivi protiv ruskih snaga, demantujući zapadne zvaničnike koji tvrde da Ukrajina sporo zauzima teritorije.
Tokom dugo najavljivane kontraofanzive, koja traje već
gotovo tri mjeseca, zauzeto je više od desetak sela, ali nijedan veći grad, prenosi Rojters. Ranije ove sedmice, neimenovani američki zvaničnici izrazili su razočaranje zbog sporog napredovanja operacija i čak okrivili ukrajinsku strategiju za to, navodi Agencija.
- Ukrajinske snage napreduju. Uprkos svemu, i bez obzira na to šta ko kaže, mi napredujemo, a to je najvažnije
- napisao je Zelenski na aplikaciji Telegram.
Na društvenim mrežama dijele se snimci velikog požara u Sankt Peterburgu. Dim je prekrio nebo iznad grada, a ruske službe javljaju da je vatra zahvatila područje površine
1.400 kvadratnih metara. Pišu da gori fabrika klimatskih
Nova odluka Nobelove fondacije
uređaja, ali to nije potvrđeno, prenosi Jutarnji list. Uzrok požara još nije poznat. Visoki ukrajinski zvaničnik izjavio je da se povećao broj napada bespilotnim letilicama na rusku teritoriju, te da takvi događaji pokazuju da se rat u Ukrajini postepeno prebacuje na Rusiju. Rusija je stavila naprednu interkontinentalnu balističku raketu ,,sarmat“ na borbeno dežurstvo, rekao je šef ruske svemirske agencije Roskosmos Jurij Borisov Slobodna Evropa navodi da nijesu saopšteni dalji detalji o postavljanju rakete, za koju je predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao da će natjerati neprijatelje te države da „dva puta razmisle“.
Od početka ruske invazije, u februaru 2022. godine, Amerika je Ukrajini poslala vojnu pomoć u iznosu od više od 43 milijarde dolara
Sarmat je jedno od nekoliko naprednih oružja čiji je razvoj Putin najavio još 2018. godine. Raketa bazirana na silosu, sposobna da nosi više nuklearnih bojevih glava, namijenjena je da zamijeni „R-36 ICBM“ koje su poznate pod imenom ,,satana“ u NATO izvještajima.
STOKHOLM - Nobelova
fondacija saopštila je 2. septembra da poništava svoju odluku da pozove ambasadore Rusije i Bjelorusije na ovogodišnju ceremoniju dodjele Nobelove nagrade u Stokholmu, nakon što je taj potez izazvao gnijev.
Nobelova fondacija, koja organizuje godišnju ceremoniju dodjele Nobelove nagrade i banket u Stokholmu, odlučila je i prošle 2022. da ne pozove ruske i bjeloruske ambasadore na dodjelu u Stokholmu zbog rata u Ukrajini. Istu odluku donijeli su i u vezi sa iranskim izaslanikom zbog državne represije tokom protesta u toj zemlji.
Švedska fondacija je, međutim, 31. avgusta saopštila
da se vraća na svoju prethodnu praksu pozivanja ambasadora iz svih zemalja predstavljenih u Švedskoj, što je izazvalo talas ljutitih reakcija. Fondacija je saopštila 2. septembra da je odluka zasnovana na njenom uvjerenju da je „važno i ispravno da se što je više moguće rašire vrijednosti i poruke za koje se zalaže Nobelova nagrada“. Međutim, napominje da su snažne reakcije „potpuno zasijenile ovu poruku“.
- Mi, dakle, biramo da ponovimo prošlogodišnji izuzetak od redovne prakse – to jest, da ne pozovemo ambasadore Rusije, Bjelorusije i Irana na ceremoniju dodjele Nobelove nagrade u Stokholmu - navodi se u saopštenju fondacije.
Prošle godine, norveški Nobelov institut je ipak pozvao
sve ambasadore na ceremoniju dodjele nagrade za mir koju organizuje u Oslu, a fondacija je saopštila da će to ponovo biti slučaj.
- Kao i do sada, svi ambasadori će biti pozvani na ceremoniju u Oslu - navodi se u saopštenju.
Odluka da se još jednom pozovu ruski i bjeloruski predstavnici izazvala je gnijev u Švedskoj i inostranstvu.
Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko napisao je na Fejsbuku da bi fondacija trebalo da podrži napore da se izoluju Rusija i Bjelorusija jer „milioni Ukrajinaca pate od ničim izazvanog rata i ruski režim nije kažnjen za svoje zločine“.
Švedski premijer Ulf Kristerson takođe je 1. septembra re-
NATO organizuje velike pomorske vježbe na Baltiku
BERLIN - Njemački zapovjednik mornarice saopštio je da će se masovne mornaričke vježbe u Baltičkom moru, koje uključuju oko 30 brodova i više od 3.000 pripadnika zapadnih oružanih snaga, prvi put fokusirati na simulaciju odgovora na ruski napad u tom regionu.
Dvosedmičnu vježbu, koja bi trebalo da počne naredne subote, vidjeće trupe iz svih NATO zemalja na Baltičkom moru, uključujući i Švedsku, koja će uskoro postati članica NATO-a, te nebaltičke saveznike poput SAD, Kanade i Francuske, kako treniraju rame uz rame.
- Šaljemo jasnu poruku Rusiji: Ne pod našim nadzorom - izjavio je viceadmiral Jan Chri-
stian Kaack u Berlinu. Vjerodostojno odvraćanje mora uključivati sposobnost za protivnapad, kazao je. SAD će u vježbu poslati brod Mesa Verde, dužine vitše od 200 metara dizajniran za prevoz i iskrcavanje oko 800 marinaca u amfibijskom napadu, izjavio je Kaack.
- Finska i baltičke države gotovo 100 odsto zavise o pomorskim nabavnim rutama kroz Baltičko more. Ako bi Suvalki koridor (jedina veza koja povezuje baltičke države s Poljskom i glavnom teritorijom NATO u Evropi) bio blokiran –što se lako može postići s obzirom na samo dvije ceste i jednu željezničku liniju – ostali bismo samo s morskim rutama, i tuda bismo morali pronaći put - dodao je.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija
kao da se ne slaže sa odlukom Fondacije.
- Ne bih to uradio da sam se bavio pozivima na ceremoniju dodjele nagrada i razumijem da to uznemiruje mnoge ljude i u Švedskoj i u Ukrajini - rekao je on u pisanoj izjavi za AFP.
Nekoliko istaknutih švedskih političara, uključujući lidere partija centra, zelenih, ljevice i liberala, izjavilo je da će bojkotovati događaj zbog prisustva ruskog ambasadora. Ovaj događaj održava se svake godine u Stokholmu 10. decembra kada laureati iz oblasti medicine, fizike, hemije, književnosti i ekonomije dobijaju nagrade od kralja Karla KSVI Gustava. Istog dana u Oslu se održava posebna ceremonija za laureata nagrade za mir.
NJUJORK – Albanija je preuzela predsjedavanje
Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a premijer te zemlje Edi Rama će 20. septembra predsjedavati sjednicom - potvrdio je ambasador Albanije pri UN Ferit Hodža.
Rama će sredinom mjeseca otputovati u Sjedinjene Američke Države sa predsjednikom Bajramom Begajem i
ministarkom spoljnih poslova Oltom Džakom, kako bi učestvovali u radu Generalne skupštine UN i pratećim forumima, prenosi Reporteri.net.
Portal prenosi da će Olta Džaka 14. septembra u Njujorku učestvovati na sastanku koji se tiče uspostavljanja mreže za humanitarnu pomoć, dok će Begaj govoriti u ime Albanije na Generalnoj skupštini UN 21. septembra.
PODGORICA - Nije Risto Ratković bio samo pjesnik i romansijer, prosta stvaralačka duša koja je impresije uvezivala u riječi, već i promišljač sa vizijom, kreator utisaka koji mogu da pokrenu i one koji nijesu provirili kroz njegove svjetove. Njegova tuga je bez usiljenosti postajala kolektivna, a nema boljeg znaka da se poezija „primila“ od toga.
Danas se navršava 120 godina od rođenja jednog od najvažnijih jugoslovenskih nadrealista, jednog od najdojmljivijih crnogorskih pjesnika. Njegovo neveliko djelo koje će se u nekom trenutku jedva očešati o socrealizam (u najpoznatijoj pjesmi „Ponoć mene“ tako izrazito, kao da je iz sna probuđen, naglo i grubo), i danas je predmet izučavanja, polemika i divljenja, no čini se ne onoliko koliko zaslužuje.
Upravo će i festival „Ratkovićeve večeri poezije“, koji počinje danas u Bijelom Polju, biti u znaku te godišnjice, a u okviru festivala će, što je kuriozitet, biti i predstavljeni i prvi put prevodi na neki strani jezik.
O značaju Ratkovića, ali i činjenici da tek sada može biti čitan i van našeg jezičkog područja, za Pobjedu su govorili akademik Pavle Goranović, dr Olga Vojičić-Komatina i Ratkovićeva prva prevoditeljka, pjesnikinja Tanja Bakić
ISPRED VREMENA
Na pitanje zbog čega se premalo izučava Risto Ratković u savremeno doba, kad je dok je stvarao bio ispred svog vremena, Goranović potvrđuje da bi bilo očekivano da njegovo djelo izazove veću pažnju kritike i bude povod za brojna istraživanja.
- No, nije Ratković književnik koji je u tome usamljen. Naprotiv, moguće da je taj opus vrednovan na više načina nego što je to slučaj sa mnogim njegovim ispisnicima, prethodnicima, ali i sljedbenicima. Objavljena su sabrana djela, više knjiga različitog karaktera o njegovom djelu. Šta bi se tek reklo, na primjer, za sudbinu poezije zaboravljenog, a vanserijskog pjesnika Gojka Janjuševića? A tek Radovana Zogovića, vjerovatno najznačajnijeg crnogorskog pjesnika XX vijeka? U pravu ste, bio je Ratković ispred vremena. Pritom, iz ove pozicije se čini - ne mareći mnogo ni za svoju poeziju, a ni za vremena – rekao je Goranović za Pobjedu.
I Vojičić-Komatina potvrđuje da je bio vanvremenski i ističe da je bio jedan od najvećih
POVOD: Danas se navršava 120 godina od rođenja crnogorskog književnika
Rista Ratkovića, jubileju posvećene i „Ratkovićeve večeri poezije“
pjesničkih bardova južnoslovenskog jezičkog područja. - Okušao se u brojnim „izmima“ avangardnog prosedea u vrijeme kada, epikom opterećena crnogorska književna scena, uopšte nije imala razumijevanja za poetiku osporavanja. U njegovim djelima ima elemenata i neoromantizma i zenitizma i dadaizma, a ponajviše njegovog, ratkovićevskog nadrealizma koji nije bio uklopljiv sa pionirskim bretonovskim, te na kraju i socrealizma. Možda njegovo opredjeljenje da bude netipičan u svemu, pa i u odabiru pjesničkog idioma, tematskog sloja i permanentnih preokupacija motivom smrti, neslaganje sa tipičnim nadrealistima, neslaganje sa svima onima koji hoće da ukalupe i odrede smjer njegove pjesničke vokacije i misije, i čini da ga ni odmah nakon smrti ne razumiju dovoljno, i da ga smještaju u tradicionalne obrasce pisanja, mahom one vezane izričito sa socijalnom literaturom – rekla je Vojičić-Komatina. Socijalnih temata u njegovoj poeziji jeste bilo, smatra ona, osobito u posljednjoj dekadi stvaralaštva.
- No, manir uobličavanja stihova, kao i artificijelnost izraza, čine da je on daleko ispred i iznad prosedea socrealističke literature. Mnogo njih danas ne zna da su on i pjesnik Moni de Buli dvadesetih godina dvadesetog vijeka pokrenuli pet nadrealističkih časopisa u tadašnjem Beogradu i već to dovoljno govori kakva poetska veličina je bio i kakvu filozofiju života je sprovodio – rekla je Vojičić-Komatina i dodala da su poslednje godine dvadesetog vijeka i posebno dvadeset i prvi vijek, učinili da se Ratković počeo dobrano proučavati, rekonstruisati i razumijevati.
BAKIĆ: Proces prevođenja nije mi dodatno dešifrovao stihove, već ih učinio ljepšim i punijim nego prije
- A prvi crnogorski roman, u posljednje vrijeme, takođe, postaje temat ne samo interpretacija, već i magistarskih radova, doktorskih disertacija i monografija, skoro pa jednako kao i njegova poezija. Izuzetno je izazovan za proučavanje jer je spoj nadrealističkih i neoromantičarskih slika, uz to, socijalno i kulturološki motivisan, sa posjedom dva personalna i jednog auktorijalnog naratora, te sa izrazitom lirskom parastigmatizacijom teksta. U vremenu nepostojanja kontinuiteta pripovjedačke i romaneskne proze, stasava „Nevidbog“ sa takvom superiornošću da izgleda kao se decenijama prije pisalo, stoga je i djelovao iznenađujuće, po književnom postupku, zasigurno i šokantno – objasnila je Vojičić-Komatina.
VRHUNSKO UMIJEĆE
Gotovo da je nemoguće izdvojiti samo jednu komponentu njegovog stvaralaštva, bilo tematsko-motivsku, bilo da se odnosi na književni postupak, smatra Vojičić-Komatina. - Volim i Ratkovićev otpor prema smrti koji ispoljava tako što joj ne priznaje eklatantnu nadmoć, a u poeziji komunicira sa mrtvima – bivšim anđelima u konstanti svoga stvaralaštva, tako da je smrt, kao takva, druga dimenzija života, duhovniji i trajniji oblik
VOJIČIĆ-KOMATINA:
Volim Ratkovićev otpor prema smrti
koji ispoljava tako
što joj ne priznaje eklatantnu nadmoć
postojanja kojem i sam život u svom cvatu stalno teži. Za njega je sve to filozofija koja se obrće, obnavlja i nastavlja. Takođe je fascinantno to što ni u poeziji, pa ma kojeg prosedea ona bila primarno, ni u romanu, a čak ni u esejističkom diskursu, on ne odustaje od nadrealističke, ali naglašavam njegove posebne „izvansvakidašnjice“ koja je bijeg iz stvarnosti, percepcija života na drugačiji način i rafinirani obračun sa njim, a da bi se moglo opstati opet u takvom njemu – rekla je Vojičić-Komatina.
U nekoliko pjesama, ističe Goranović, jedan od posljednjih „ukletih pjesnika“, pokazao je vrhunsko umijeće darujući nam nezaboravne, antologijske pjesme.
- U mnogim stihovima iskazuje rijedak dar, poetski sluh saglasan sa najvećim dostignućima vremena u kojem je stvarao. Ne bi trebalo zaboraviti da je Ratković pratio tadašnju scenu, prijateljevao s mnogim važnim ličnostima, poput Tina Ujevića, što je zasigurno uticalo na njegovu poetiku. Pa iako ga, često nepravedno, zamišljamo kao „kafanskog i ničijeg“, on je imao priliku da boravi u drugim zemljama, upozna druge kulture i s tih putovanja nam je donio posebna poetska iskustva – rekao je Goranović.
PREVODILAČKA BRIGA
Činjenica je da se prvi prevod Rista Ratkovića pojavljuje 120 godina nakon njegovog rođenja i skoro 60 nakon smrti. Inicijativu JU „Ratkovićeve večeri poezije“ osim čitalaca pozdravlja i prva prevoditeljka njegovih pjesama na engleski.
GORANOVIĆ: U mnogim stihovima iskazuje rijedak dar, poetski sluh saglasan sa najvećim dostignućima vremena u kojem je stvarao
Pavle Goranović podvlači da sudbina crnogorske književnosti, a pogotovo poezije, „jeste da je ostala nepročitana, nedovoljno uvažena, a tek nedovoljno prevedena“. - Eto, Ratkovićeve teme su bile i zanimljive, mnoge i univerzalnog karaktera, a opet iznjedrene iz duha mjesta. Čini se da nijesu „nerazumljive“ izvan našeg konteksta. Podsjetio bih da smo veoma kasno dobili prve preglede crnogorske poezije i proze na nekim stranim jezicima. A crnogorskoj književnosti potrebni su prevodi, kako savremenih pisaca, tako i onih koji su obilježili određene periode. Raduje objavljivanje ovog izdanja, a nadam se da će biti i podsticajno za podršku domaćim prevodiocima – smatra Goranović.
- Istakla bih da se radi o specifičnom kulturološkom fenomenu koji se ne objašnjava možda prirodom poetike Ratkovićevog djela, već odsustvom adekvatnog odgovora od strane države u kojoj je rođen. Crna Gora, na opšte žaljenje, nema bogatu prevodilačku tradiciju. Napominjem da su države u okruženju mnogo više radile i da i dalje rade po pitanju prevođenja kako svojih klasika tako i savremenih autora na druge strane jezike. Drugi razlog je taj što Crna Gora čak ni danas ne posjeduje svijest o važnosti prevođenja djela svojih autora. U ra-
zvijenijim društvima postoje centri za prevođenje, agencije za knjigu, agenti i drugi medijatori čija je glavna funkcija usmjerena ka afirmaciji pisane riječi autora sa njihovog tla. Treći razlog je taj što Crna Gora nema mehanizme za realizaciju projekata koje sam prethodno spominjala, a njih nije nemoguće uspostaviti –objasnila je Bakić.
To što se Ratković nije prevodio na engleski jezik ima svoju uzročnost, vrlo vjerovatno u nerazumijevanju stvaralačkih postupaka koje je on koristio, objašnjava Vojičić-Komatina. - Iako je nepravedno dugo po-
zicioniran i posmatran kroz socijalnu prizmu poetike, i kada joj isprva nije pripadao, ipak su i tada proučavaoci znali da je njegov stil neuobičajen. Za prevodioca koji tada funkcioniše, moglo je predstavljati osobitu teškoću prevoditi takvu poeziju. No, današnje vrijeme i osavremenjivanje literarnosti, svakako donosi i drugačiju prevodilačku recepciju, te nimalo nije bez razloga danas to što je Ratkovićevo djelo prevodila pjesnikinja. Uhvatiti se u koštac sa realizacijama u metaforičkom izrazu, sa hiperbatonskim konstrukcijama kojima se uvijek želi naglasiti neki znak, kao i sa raznovrsnim i raskošnim slikama, sigurno je da će biti veoma izazovno za budućeg translatologa njegove poezije – objasnila je Vojičić-Komatina.
Upravo je na to skrenula pažnju i Bakić, ističući da je prevođenje poezije samo po sebi izazovno, iako ni prozu nije jednostavno prevoditi, jer i nju treba prepjevavati.
- Prvi izazov u slučaju Ratkovića bio je taj što autor nije živ, odnosno nije direktno prisutan tokom procesa kulturološke remedijacije njegovog djela u jezik drugog govornog tla. Navedeno znači da bi živ autor u razgovoru sa prevodiocem otklonio sve nedoumice.
Drugi izazov bili su metaforični naslovi pojedinih pjesama (najtipičnija je „Ponoć mene“), ili neki specifični lokalni i kulturološki izrazi („Veselo, veselo, medveda!“), dok je, recimo, pjesma „Luminal“ zbog semantičke višeslojnosti bila najzahtjevnija za transponiranje u drugi lingvistički i semantički kod. Konačno, postojala je konstantna prevodilačka briga da se originalni izraz autora adekvatno oblikuje u drugoj sredini (engleskoj), a da ne zvuči kao stran, odnosno da se lirski doživi kao nova pjesma – objasnila je Bakić.
UNIVERZALNI MOTIVI
Na pitanje šta posebno voli u Ratkovićevim pjesmama i da li ih je proces prevođenja dodatno dešifrovao, Bakić je izdvojila metaforičnost, stihove u kojima se Ratković obraća smrti ili one u kojima je dočaran dodir onostranog.
- To su teme koje su mene u književnosti oduvijek privlačile. Proces prevođenja nije mi dodatno dešifrovao stihove, već ih učinio ljepšim i punijim nego prije – rekla je Bakić. Ratković je, objasnila je, pisao o univerzalnim motivima (patnja, bol, smrt, zavičaj, ljubav) i to je jedan od razloga što bi njegovu poeziju učinilo razumljivom i pristupačnom na drugim jezicima.
- Zaista se nadam da će ovaj engleski prepjev njegovih stihova rezultirati i pojačanim izdanjima ovog autora na druge strane jezike. Mada, za prevod nikad nije kasno. Tako ni za ovaj od Rista Ratkovića na engleskom jeziku koji se pojavio 120 godina nakon njegovog rođenja. Dobra literatura, zaista, ne poznaje granice – zaključila je Bakić.D. ERJAVŠEK
PODGORICA - Bokeljska mornarica uputila je prijedlog Ministarstvu kulture Crne Gore za donošenje specijalnog zakona (lex specialis) o Bokeljskoj mornarici Kotor, imajući u vidu njen izuzetni kulturni značaj, kao prvog i za sada jedinog nematerijalnog kulturnog dobra iz Crne Gore na Listi svjetske baštine Uneska. Donošenjem toga zakona Mornarica ne bi više imala status NVO i bila bi jedninstvena sa sjedištem u Kotoru.
No, prilikom priprema za Izbornu skupštinu na proljeće prošle godine konstatovano je da je postojeći Statut ove NVO u koliziji sa pravnim i administrativnim sistemom Crne Gore i da ga je nužno izmijeniti.
Prema članu 1 Statuta „Bokeljska mornarica Kotor je matična organizacija sa svojstvom pravnog lica, koja u svom sastavu ima i podružnice Tivat i Herceg Novi“, ali u saopštenju upućenom Pobjedi iz Mornarice tvrde da se radi o tri potpuno nezavisne NVO koje su pravna lica. To znači da jedna NVO ne može učestvovati u upravljanaju drugom NVO, što zahtijeva promjenu Statuta kojim bi se između NVO Bokeljske mornarice Kotor, Tivat i Herceg Novi mogli sklapati ugovori o saradnji, kako bi se nastavilo sa zajedničkim aktivnostima i nastupima. Bivše podružnice su, uprkos raznim varijantama sporazuma
Bokeljska mornarica, uprkos problemima, na pragu usvajanja novog Statuta
bra, pravo glasa će imati 20 delagata iz Kotora (bez delegata iz Herceg Novog i Tivta) i članovi Admiralata i Upravnog odbora iz Kotora.
U saopštenju Mornarice navodi se kako je rješavanje postojećih problema urgentno, a donošenje specijalnog zakona neizvjesno i zahtijevaće vrijeme.
i prijedlozima za izmjene Statuta odbile da se transformišu u podružnice. Nakon više od godinu pregovora Bokeljska mornarica Kotor je donijela odluku da sama organizuje Izbornu skupštinu, izmijeni Statut u skladu sa zakonom i izabere novo rukovodstvo. Novim statutom je predviđeno da NVO Bokeljska mornarica Kotor sklopi sporazume o saradnji sa srodnim
Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ krenulo u novi projekat za mlade u kulturi
orgnizacijama, a prije svega sa NVO BM Tivat i NVO BM Herceg Novi. Formiran je Odbor za pripremu Izborne skupštine i održan je sastanak sa aktivnim članstvom Bokeljske mornarice Kotor koje je podržalo izabranu strategiju. U skladu sa postojećim Statutom, izuzev onoga dijela koji se odnosi na podružnice Tivat i Herceg Novi i njihovo učešće
PODGORICA - Društvo
za kulturni razvoj „Bauo“
iz Petrovca započelo je novi projekat pod nazivom „Znanje je COOLtura! Povećanje stručnih kompetencija mladih u kulturi“. Projekat se realizuje u partnerstvu sa Centrom za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore iz Budve.
Pomenuti projekat će trajati deset mjeseci (do maja 2024. godine) i nastojaće da doprinese uvećanju i unapređenju stručnih kompetencija mladih, a naročito mladih profesionalaca u kulturi s teritorije Budve, Kotora i Herceg Novog. Potreba za realizacijom projekta odnosi se na činjenicu da mladi tokom formalnog obrazovanja uglavnom ne stiču dovoljno znanja i vještina (kompetencija) koje im mogu pomoći da se zaposle, niti da dalje unapređuju svoj rad, posebno ne u domenu kulture, navodi se u saopštenju organizatora. Oni su uočili nepostojanje adekvatnih sistema
podrške mladima u kulturi da dodatno razviju konkretna znanja neophodna za savremene poslovne izazove u sektoru kulture, poput pisanja projektnih aplikacija, traženja donatora, finansijske pismenosti, pokretanja sopstvenog biznisa, digitalne pismenosti, usavršavanja komunikacijskih i drugih socijalnih vještina, marketinga i menadžmenta u kulturi, što se ovim projektom nastoji nadomjestiti.
Plan je da se realizuje više projektnih aktivnosti, od kojih je ključna organizacija deset tematskih dvodnevnih obuka sa trenerima u okviru deset relevantnih oblasti za unapređenje zapošljivosti mladih u sektoru kulture (dvije mjesečno od oktobra 2023. do februara 2024. godine). Jedna od metoda će biti i tzv. speed dating s deset potencijalnih poslodavaca/donatora u sektoru kulture, kojim se direktno doprinosi umrežavanju i povezivanju, sa ciljem kasnijeg olakšavanja pronalaska posla i donatora za finansiranje sopstvenih ideja. Ka-
ko bi se obezbijedila vidljivost i došlo do što većeg broja zainteresovanih mladih i poslodavaca, komunikacijski plan projekta predviđa javne prezentacije (na početku i kraju projekta), promociju putem medija i interneta, navode organizatori.
- Na ovaj način, očekuje se da minimim 50 mladih, odnosno mladih profesionalaca iz sektora kulture i kreativnih industrija bude direktno uključeno kao ciljna grupa u niz aktivnosti kojima će steći neophodna znanja, iskustva i vještine koje im kasnije mogu pomoći kako prilikom zapošljavanja, tako i u unapređenju svog poslovanja, dobijanja projekata putem konkursa i slično – navodi se u saopštenju. Društvo „Bauo“ je ovim projektom apliciralo na drugi ReLOaD konkurs u klasteru „Coastal Mates“ (Budva, Kotor, Herceg Novi), koji je bio otvoren od 13. aprila 2023. do 19. maja 2023. godine, a čiji su rezultati objavljeni u julu, nakon čega je uslijedilo potpisivanje ugovora i započinjanje projekta. D. E.
u upravljanju Mornaricom koji nije u skladu sa zakonom, održana je zajednička sjednica Admiralata i Upravnog odbora, bez članova iz Tivta i Herceg Novog. Na njoj su usvojeni materijali koji će biti predloženi Izbornoj skupštini, među kojima su i prijedlog novog statuta i prijedlozi za izbor novog rukovodstva. Na Izbornoj skupštini, koja će se održati polovinom septem-
- Mornarica će svoju organizaciju uskladiti sa zakonom i stvoriće se uslovi za njen dalji razvoj. Poslije Skupštine, usvajanja statuta i izbora novog rukovodstva NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi (koja je već na to pristala i podržala donošenje novog statuta) će moći da sklope sporazume o saradnji sa Bokeljskom mornaricom Kotor, koji će obuhvatiti zajedničke nastupe (kao i do sada), kulturnu i drugu saradnju u skladu sa tradicijom, zajedničkim vrijednostima, nastupima i interesima. Razlika je u tome što NVO Bokeljska mornarica Tivat i Herceg Novi neće moći više učestvovati u upravljanju Bokeljskom mornaricom Kotor, što je bilo protivno Zakonu – navodi se u saopštenju Bokeljke mornarice. D. E.
PODGORICA - Otvaranjem izložbi djela specijalnih gostiju i postavke „Diplomatija i strip“ u Galeriji „Josip Bepo Benković“, zatim izložbe „Zimska kraljica“ španskog strip autora Fernanda Danjina u galeriji ,,Sju rajder“, počeo je 17. Hercegnovski strip festival. Otvaranje manifestacije obilježio je i koncert mostarskog benda ,,Zoster“ na tvrđavi Forte Mare.
Direktor Francuskog instituta i zamjenik francuskog ambasadora u Crnoj Gori Joan Ures, kako prenosi portal RTH, kazao je da je podrška HSF-u došla nakon poziva predsjednika Opštine Steva-
na Katića, ali i zahvaljujući energiji, entuzijazmu i organizacionim sposobnostima Jovana Subotića i Nebojše Mandića.
- Ovaj festival je izuzetan događaj u kulturnom životu Crne Gore, koji se širi i na ostale djelove zemlje i prelazi granice, zahvaljujući izuzetnom gostoprimstvu ukazanom svim gostima, među kojima su dva umjetnika iz Francuske, koji će se predstaviti tokom ove manifestacije. Međunarodna dimenzija je neosporna, kako zbog gostiju, tako i zbog ambasade Italije, koja već dugo podržava festival, i Francuske koja je angažovana u oblasti izdavaštva na regionalnom nivou - kazao je Ures. A. Đ.
PODGORICA – Za samo osam dana, šesnaest sati i 30 minuta, austrijski ultrabiciklista Kristof Štraser (Christoph Strasser) uspio je da pređe 3.942,85 kilometara. Bila je to epska bitka sa samim sobom i sa zahtjevnim terenima desetak evropskih država kroz koje je prošao bez ikakve podrške svog tima, snalazeći se apsolutno sam i boreći se sa nepredvidivim ravničarskim i planinskim predjelima.
To mu je prije nepunih mjesec donijelo prvo mjesto na Transkontinentalnoj trci (Transcontinental Race/TCR), koja je počela na čuvenom usponu Muur van Geraardsbergen u Belgiji, a potom se preko Francuske, Švajcarske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije... završila u Tesalonikiju, u Grčkoj. Štraseru, koga su regionalni ultrabiciklisti prozvali „zvijer iz Austrije“ zbog njegove izdržljivosti i sposobnosti, ovo je druga pobjeda na Transkontinentalnoj trci. Iza sebe već ima šest pobjeda na najpoznatijem svjetskom ultrabiciklističkom maratonu - Trci preko Amerike (Race Across America)a uspio je i da postavi svjetski rekord: prvi je čovjek koji je za 24 sata biciklom prešao više od 1.000 kilometara.
IZDRŽLJIVOST
Štraser (1982) je na Transkontinentalnoj trci za samo osam dana prešao nekoliko stotina kilometara više nego što najbolji svjetski biciklisti pređu tokom tri sedmice na Tur de Fransu. Ovaj nevjerovatan rezultat može lako da navede na pomisao da je Štraser, u ovom trenutku, najjači i najspremniji biciklista na svijetu. Međutim, austrijski biciklista, u razgovoru za Pobjedu, izričit je: „Ne, apsolutno nijesam najjači i najspremniji“.
- Ne možete da upoređujete ove dvije različite biciklističke discipline. Ultrabiciklizam se mnogo više temelji na izdržljivosti, ali sa mnogo manjim brzinama. Nikada ne bih imao
jom, popravkama na biciklu, razgovaraju sa mnom, motivišu me... Na Transkontinentalnoj trci je svaka spoljna podrška zabranjena, moram da nosim svoje torbe, popravljam bicikl, tražim mjesta za spavanje (na TCR-u spavam oko 2–3 sata tokom noći), sam brinem o navigaciji i odlazim u prodavnice da kupim hranu. Plašio sam se da se ne izgubim, da me ne napadnu psi lutalice, da ne ostanem bez hrane ili da ne oštetim bicikl na makadamskim putevima. Kako da riješim takav problem potpuno sam u stranoj zemlji, gdje ne mogu da komuniciram sa ljudima zbog jezika? Pri drugom pokušaju znao sam da se sve te stvari neće desiti i da sam dovoljno dobar da stignem do cilja. Tako da sam se mnogo više radovao trci pri drugom pokušaju nego pri prvom – rekao je Štraser.
TEŠKI SATI
Pravi izazov nije trka, jer trkanje je uvijek uzbudljivo, čak i kada je teško i naporno. Pravi izazov je treniranje oko 30.000 kilometara u 10 mjeseci, često sam, ili kada sedam sati dnevno, tokom zime, vozite na sobnom trenažeru, nedjelju za nedjeljom. Za ovo treniranje zaista je potrebna velika motivacija – kazao je Štraser
šansu da se takmičim sa najbržim biciklistima na Tur de Fransu. Kada oni sprintaju ili se penju uzbrdo, ne bih imao šansu. Moje prednosti su vožnja dugo vremena sa dobrom prosječnom brzinom, sa malo sna i u mentalnom stanju samoće – kazao je Štraser, u ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu. Prosječna brzina i kilometraža na Transkontinentalnoj trci nije njegov najveći domet. Sam napominje da može da vozi i mnogo brže.
- Na primjer, prvi sam čovjek koji je prešao više od 1.000 kilometara za 24 sata, kada sam postavio svjetski rekord 2021. godine. Prešao sam 1.026 kilometara, kao individualno vrijeme vožnje (bez zadržavanja iza drugih biciklista) i prosječna snaga je bila 275 vati, a brzina 42,6 km/h. Mislim da će profesionalnim vozačima Tur de Fransa biti veoma teško da to postignu. Takođe, mislim da bi se ti momci mučili na Transkontinentalnoj trci – tako da
su to potpuno različite vrste sportova. Jedino što dijelimo je bicikl – kazao je Štraser. Ovaj vanserijski sportista pobijedio je i prošle godine na Transkontinentalnoj trci. Nije mu bio problem da ove godine nađe motivaciju da se ponovo takmiči. Pred svoje prvo učešće na TCR-u, imao je mnogo strahova i plašio se svih problema koji bi mogli da se dogode, budući da je ova trka speci-
fična: prepušteni ste sami sebi, sami birate rutu, sami se snalazite za prenoćište i hranu, sami popravljate eventualne kvarove na biciklu...
- Obično sam se do tada takmičio sa podrškom ekipe, kao što je bilo na Trci preko Amerike – kazao je Štraser. Trka preko Amerike, za njega, mnogo je drugačije i fizički zahtjevnije iskustvo, jer vozite brže i manje spavate. Na toj trci je vozio oko 600 do 650 kilometara dnevno, sa samo 4060 minuta sna svake noći. Do sada je učestvovao devet puta i šest puta pobijedio, sa rekordom od sedam dana, 15 sati i 56 minuta, koliko mu je trebalo da pređe 4.860 kilometara.
- Ali, ekipa u pratnji vam pomaže sa ishranom, navigaci-
Kristof Štraser je proživljavao sve i svašta na iscrpljujućim ultrabiciklističkim trkama. Na Trci preko Amerike podnosio je pustinjsku vrućinu u Arizoni, imao je probleme sa disanjem na velikoj nadmorskoj visini u planinama Roki i nedostatak sna na kraju trke. Svi ovi problemi, kako je rekao, mogu da se riješe uz pomoć ekipe. U trkama u kojima nema podrške ekipe, nedostatak sna nije toliko težak, jer je potrebno malo više spavanja kako biste jasnije razmišljali.
- Na Trci preko Amerike vam nije potrebno jasno razmišljanje, jer vam je ekipa tu, pa morate sebe da pogurate do apsolutnog limita. Na Transkontinentalnoj trci treba ostati na sigurnom, brinuti se da ne padnete, i zato nedostatak sna treba izbjegavati, to je previše opasno. Ali, naravno, problemi su i ekstremne vremenske prilike, kiša i hladnoća i oluje, kada imate samo jaknu za kišu i rukavice. Ili kada ostaneš bez hrane, ili ne pronađeš mjesto za spavanje. Na kraju, većinu vremena nema druge opcije osim da nastaviš. Ponekad morate da usporite, ali zaustavljanje ne pomaže. Ako prestanete da vozite, problem neće nestati – rekao je Štraser.
Na kraju trke, u Tesalonikiju, Štarser je kratko na društvenim mrežema zapisao: „Bez riječi. Srećan. Iscrpljen“. Na pitanje šta se dogodilo između ta tri stanja, Štraser je odgovorio da su „posljednji sati trke bili izuzetno teški“. - Na TCR-u imate četiri kontrolne tačke između starta i cilja, i imate četiri rute (francuski: parcours), koje su obavezni djelovi trase koje je isplanirao organizator trke. Između parcours-a i kontrolnih tačaka morate planirati i pronaći svoju sopstvenu rutu. To je puno posla, ali i interesantno: možete odlučiti gdje ćete ići, možete birati između dužih ruta po dobrim i ravnim putevima, ili skratiti preko planina ili čak makadamskih puteva – kazao je Štraser. Međutim, posljednjih 150 kilometara bili su obavezni za sve vozače i bili su, prema svjedočenju Štrasera, zaista brutalni.
- Oko 30 kilometara veoma zahtjevnih off-road staza izazvalo je kod mene bijes i očajanje. Nijesam shvatao zašto je direktor trke želio da vozimo tamo na MTB stazi, sa drumskim biciklom. Bilo je vruće. Bio sam toliko umoran. Osjećao sam se tako loše. I onda je bilo veliko olakšanje kada sam stigao do cilja u Solunu. Radost zbog pobjede i sreća zbog završetka nijesu odmah tu, ali dolaze u narednim danima kada shvatite šta ste postigli – rekao je Štraser. Najizazovniji dio rute bila mu je vožnja kroz Albaniju. Išao je tamo i ranije da bi se upoznao sa nekim djelovima trase tokom treninga, ali prije trke nikada nije bio u južnim djelovima Albanije.
- To je bio istovremeno najljepši i najiscrpljujući dio tokom trke. Ljudi su veoma pri-
Ako prestanete da vozite, problemi neće nestati
Kristof Štraser se prošle godine prvi put upoznao sa Crnom Gorom, tokom učešća u Transkontinentalnoj trci. Stigao je iz Bosne i Hercegovine na granični prelaz Hum u kasno popodne i preko Šćepan Polja vozio prema Plužinama.
- Vidio sam dolinu i jezero kada je sunce zalazilo, bilo je tako lijepo i uzbudljivo.
Kontrolna tačka je bila u Plužinama i kada sam nastavio da vozim obaveznu dionicu do Nacionalnog parka ,,Durmitor“ i dalje do Žabljaka, nijesam ništa vidio. Bilo je tamno, bilo je hladno, bilo
jateljski nastrojeni, pejzaž je predivan, ali putevi su ponekad bili veoma loši. Beskrajne šljunkovite dionice na glavnom putu uzrokovale su trnjenje ruku i imao sam strašne iritacije od sjedišta bicikla. Nakon što sam stigao u Grčku, nije bilo mnogo lakše. Putevi su ponovo bili dobri, ali postalo je veoma vruće i strmo u tamošnjim helenskim planinama – kazao je Štraser.
ZAVISNIK
Štraser se veoma rano zainteresovao za ultrabiciklizam. Sa samo 20 godina vozio je svo-
je vjetrovito i bio sam toliko umoran, a takođe i uplašen jer sam bio usamljen i nigdje nije bilo putokaza. Nakon trke sam vidio slike drugih vozača i shvatio koliko je ovo područje bilo lijepo.
Tako sam odlučio da se vratim sljedeće godine radi treninga i vozim tokom dana.
Bilo je to ove godine u maju i junu i apsolutno sam uživao – ispričao je Štraser.
Ove godine odmah je na društvenim mrežama objavio koliko je oduševljen Durmitorom, nazvavši te predjele jednom od najboljih ruta za bicikliste. O Crnoj Gori
ju prvu 24-časovnu trku. Trka preko Amerike (RAAM) uvijek je bila veoma popularna u Austriji, bilo je mnogo izvještaja u novinama i na televiziji i pomislio je: „Tur de Frans je dosadan, ali RAAM je uzbuđujući. Možda bi trebalo da pokušam sa tim kada budem stariji!“
- I nakon moje prve 24-časovne trke, koja je bila veoma loša
- jer nijesam stvarno vozio bicikl ili trenirao do tada - postao sam zaista zavisnik. Bilo mi je veoma uzbudljivo da saznam šta ljudi mogu postići kada naporno treniraju, postavljaju ci-
ponovo je pričao pohvalno i u julu ove godine, dok je prolazio kroz kanjon Morače, na putu ka Albaniji i Grčkoj. Ovaj vanserijski biciklista, inače, prošao je kroz brojne planine u raznim evropskim i svjetskim zemljama, vidio zadivljujuće pejzaže, pa ipak je ostao iznenađen Durmitorom.
- Zato što je to tako posebno mjesto, udaljeno, tiho, stijene i litice na vrhu su jedinstvene. Naravno, postoje i druge sjajne lokacije u evropskim planinama, ali Durmitor je jedan od mojih favorita –rekao je Štraser.
ljeve, nastavljaju kada postane teško i nikada ne odustaju. Tada sam počeo mnogo da treniram, vozio bicikl 200 ili 300 kilometara, a u godinama koje su uslijedile angažovao sam trenera i za intervalne treninge i dobio plan treninga. Između 20. i 25. godine učestvovao sam u mnogim manjim trkama i trkama od 24 sata i napredovao. Godine 2007. sam pobijedio na svojoj prvoj ultratrci od 1.000 kilometara i dobio kvalifikaciju za Trku preko Amerike, dobio svoje prvo malo sponzorstvo i odlučio da prekinem studije i potpu-
no se posvetim ultrabiciklizmu. Moj san je bio da jednog dana pobijedim na Trci preko Amerike i da živim od biciklizma – prisjetio se Štraser. U Americi je pobijedio čak šest puta, a devet puta učestvovao.
- To će uvijek biti najvažnija trka u mom životu. Otvorila mi je mnoga vrata, definisala čitavu deceniju mog života i karijere. Ali takođe sam završio mnoge druge trke, poput Trke oko Austrije, Trke preko Ita-
lije, Trke oko Irske - sve imaju posebna sjećanja, zajedno sa mojom ekipom. Ali onda, naravno, isprobao sam i trke na kojima nije dozvoljena podrška ekipe. Trebalo je mnogo hrabrosti da se oprobam u toj novoj kategoriji i stoga je Transkontinentalna trka takođe posebna u mom životu. Vožnja kroz različite pejzaže, različite zemlje, različite kulture je avantura života – kazao je Štraser.
Za pripremu i motivaciju za ovako zahtjevne trke, Štraser nema neku posebnu tehniku. Sve to, kako je rekao, dolazi prirodno.
- Pravi izazov nije trka, jer trkanje je uvijek uzbudljivo, čak i kada je teško i naporno. Pravi izazov je treniranje oko 30.000 kilometara u 10 mjeseci, često sam, ili kada sedam sati dnevno, tokom zime, vozite na sobnom trenažeru, nedjelju za nedjeljom. Za ovo treniranje zaista je potrebna velika motivacija. Ali kada ste to uradili, kada ste uložili toliko vremena i energije u trening, nećete odustati od trke – rekao je Štraser.
BUDITE STRPLJIVI
Mladim biciklistima ili avanturistima, koji ulaze u svijet ultrabiciklizma, Štraser preporučuje da svaku trku ne bi trebalo da počnu previše brzo. - Trka je duga i potrebna vam je sva energija u drugoj polovini. Budite strpljivi! U treningu vam je potrebno strpljenje tokom godina da napredujete i na trci vam je potrebno strpljenje ako želite postići dobar rezultat i ne nervirajte se kada se pojave neki problemi – kazao je Štraser. Iako uvijek želite da uspijete i da ne odustanete od trke, ova sportska disciplina, prema riječima Štrasera, nauči vas mnogim stvarima, pa i kada ne postignete sve što ste željeli.
- Ako budete iskreni prema sebi, shvatićete da možda nijeste donijeli prave odluke ili ste napravili neke greške. Uvijek pokušavam da se poboljšam i saznam šta mogu da učinim bolje, i nikada ne krivim druge za neuspjeh. Ako je moja ekipa napravila grešku, to može da se desi (isto kao i u firmi ili porodici). Nemojte kriviti nekoga za njegovu grešku, već pokušajte da pomognete u pronalaženju rješenja. I u trkama bez podrške ekipe je isto: nemojte biti bijesni na sebe, već prihvatite ono što se dogodilo i nađite rješenje. Biti tužan ili ljut ne rješava probleme – rekao je Štraser.
Siguran je da će u narednom periodu nastaviti sa treniranjem i trkama.
- To volim i to je divan osjećaj, postaviti ciljeve, naporno raditi i zatim trkati se. U Austriji je biciklizam veoma popularan, i takođe održavam mnogo prezentacija i motivacionih govora. Tako mogu da pomognem i da inspirišem mlade ljude da se uključe u sport –kazao je Štraser.
On nema omiljeno mjesto u svijetu za vožnju bicikla. Postoji, kako je rekao, previše sjajnih mesta.
- Volim zapadne djelove SAD, kao i moju domovinu Austriju, kao i Bosnu i Crnu Goru. I Španiju i Francusku. I Irsku. Mogao bih da nastavim sa ovim spiskom... – rekao je Štraser.
Jovan NIKITOVIĆBodin Šaranović, crnogorska košarkaška nada, potpisao za Tenerife, prvoligaša iz Španije
prvog razreda do završetka srednje škole imao sam plaćenu „ful“ školarinu. I trenirao sam odlično, dva puta dnevno, a vikendom sam igrao od dvije do tri utakmice. Tokom četvorogodišnjeg staža učio sam i usavršavao tehničke elemente, ali i ono najvažnije – kako prepoznati dobre situacije i razumjeti igru. Moja najveća prednost je što sam naučio od trenera upravo da čitam situacije na terenu. Sada znam da košarka nije samo statistika ili samo poeni. Košarka je mnogo više od toga – jasan je Šaranović.
Zanimljivo je da je vrlo brzo ušao u košarkašku priču, a olakšao je sebi posao jer je savladao španski jezik.
- Sve na španskom, od prvog dana – niko me nije spremao, a čak sam i propustio test iz engleskog jezika. Samim tim i šansu da kao moji drugovi pohađam nastavu na engleskom i španskom jeziku. Završio sam u opštem odjeljenju. Ali, malo po malo počeo sam da pričam, brzo sam savladao jezik, tako da do kraja školovanja nijesam mijenjao odjeljenje.
Adaptacija je bila teška, ali svaku prepreku, za koju se još od malih nogu spremao, lako je preskakao.
PODGORICA – Sa istorijskim plasmanom u drugu rundu Mondobasketa, među 16 najboljih na svijetu, te sjajnom partijom protiv Sjedinjenih Američkih Država, u meču u kojem su više od 37 minuta bili u egalu sa NBA igračima, košarkaši Crne Gore mogu mirne savjesti danas protiv Grčke (10.40 časova) da privedu kraju nastup na drugom uzastopnom Svjetskom prvenstvu.
PODGORICA – Bodin Šaranović će od ove sezone napraviti prve profesionalne košarkaške korake i to u španskoj ligi.
Crnogorski igrač je iz Španske košarkaške akademije stigao na Tenerife, potpisao ugovor sa prvim timom, odradio i jedan trening, ali će šansu tražiti sa drugim timom – kroz Treću ligu. Cilj mladog košarkaša je da se nametne i približi prvoj ekipi (nastupa u najjačoj ligi), ali i da sa drugom izbori plasman u Drugu ligu. Ako godina bude uspješna, devetnaestogodišnjak iz Podgorice će ostati još sezonu na Tenerifama.
- Poziv sa Tenerifa je stigao nakon četiri uspješne godine u akademiji iz Madrida. Nastupao sam za sve uzrasne kategorije, od kadetske do seniorske i završio sa ekipom na fajnal-for. Mnogi igrači su onda krenuli u novu priču, ali i za mnoge od nas je ovo bila „odskočna daska“. Potpisao sam za prvi tim Tenerifa i, faktički, kao pozajmljen igrač proslijeđen sam filijali. Uspio sam da treniram sa prvim timom, oduševljen sam, jer je ovo pravi profesionalizam i veći nivo.
Očaran sam kako je Crna Gora odigrala protiv SAD na Svjetskom prvenstvu. Momci su igrali „pata-pata“ sa onakvom silom.
Nijesam očekivao da će na onakav način da odgovore, ali smo potvrdili da je košarka internacionalna, a to je najvažnije
Radio sam sa mnogim poznatim košarkašima, a ekipi će se priključiti reprezentativci koji trenutno nastupaju na Svjetskom prvenstvu – kazao je Šaranović.
Mladi košarkaš je počeo u Morači, brzo je prešao u Budućnost Voli i to kada je pokojni Dragan Ivanović imenovan za direktora mlađih kategorija podgoričke ekipe. U ,,plavom“ dresu je pokazivao potencijal, stizale su ponude, mnoge je sa porodicom ignorisao, a onda je zaboravljena poruka na displeju sve promijenila.
- Poruku je poslao trener iz Madrida, pitao je da li sam zainteresovan da dođem, ušli smo u priču, bio sam na probi i dobio odličnu ponudu. Od
F1: Pol pozicija za vozača Ferarija na VN Italije
Karlos Sains Junior startovaće sa prve pozicije na Velikoj nagradi Italije. Vozač Ferarija je u 13. trci šampionata ostavio iza sebe šampiona Maksa Ferstapena i timskog kolegu Šarla
Leklera. Četvrto mjesto pripalo je Džordžu Raselu u Mercedesu, iza njega bio je Serhio Peres u Red Bulu, a najboljih deset kompletirali su Aleks Albon iz Vilijamsa, vozač Meklarena Oskar Pja-
- Ili si spreman ili nijesi spreman! Roditelji su me pripremali za neki drugi korak u životu. Kao mlad sam počeo da putujem, volio sam da istražujem, a na moju želju roditelji su me poslali kod tetke u SAD. U Njujorku sam i skitao i učio i čini mi se da sam tada shvatio da mogu da budem sam sa sobom i miran i staložen. Kao da sam se pripremao za ono što je dolazilo. Na primjer, u Madridu sam polako ulazio u priču oko adaptacije, ali sam i razmišljao o društvu iz Podgorice koje je krenulo u srednju školu, sa svim onim benefitima koje nosi mladost. A ja sam bio izolovan od svega, ali sa ciljem. Kada sam prešao mentalni nivo, skapirao sam mnoge stvari Bio je na pripremama mlade selekcije. Korona je ranije zaustavila i njega i generaciju U16, vjeruje da ga tek čeka lijepa priča u crvenom dresu. Čekaće šansu, kao što je čeka u Španiji. Strpljenje ga nikada neće izdati, tako kaže, jer košarka je njegova velika ljubav.
- Volim da se dokazujem, a sve ovo je za mene novi korak. Ako se ukaže šansa za još neki novi – siguran sam da ću biti spreman. Sada je cilj da se dokazujem u novom klubu –poručio je Šaranović, koji jednako dobro pokriva tri pozicije od plejmejkera do visokog beka. A. M.
Izabranici Boška Radovića su svjesni da su uradili ono što su htjeli i čemu su se nadali, ali i više od toga, jer je Crna Gora, do ovog trenutka, najviše namučila SAD, jedina dobila jednu četvrtinu, jedina vodila na poluvremenu.
Sa dvije pobjede u grupnoj fazi, protiv Meksika i Egipta, koje su i donijele plasman u drugi krug, Crna Gora je rezultatski, ali i igrački nadmašila prethodni nastup na Mundobasketu u Kini, prije četiri godine. Tada je upisala jednu pobjedu, u pet mečeva, i to na kraju, protiv Japana. U taboru naše selekcije se nadaju da bi po-
bjedom mogli da završe i učešće na Filipinima, iako meč sa Grcima ne odlučuje o četvrtfinalu, s obzirom na to da su dalje iz ove grupe prošli SAD i Litvanija. Ipak, u igri je bolji plasman na SP… - Ne može se reći da je meč bez rezultatskog značaja, svaka pobjeda donosi bodove za ranking na FIBA listi. A i da nema toga, na SP nema nebitnih utakmica, svaka je bitna. Iako ne ide u četvrtfinale, Grčka je među deset ekipa na ovom tuniru, i bez pet-šest igrača su ozbiljan tim, predvođen jednim od najboljih trenera u Evropi – kaže selektor Crne Gore.
I dan poslije sjajne utakmice, meč protiv Sjedinjenih Država je nešto o čemu se i dalje priča u Manili, ne
samo u taboru naše reprezentacije.
- Protiv Amerike smo odigrali jednu jako dobru
Grčka je u Manilu stigla bez prve zvijeze, košarkaša Milvokija Janisa Adetokunba, koji je zbog problema s leđima i koljenom preskočio ovu akciju. To je veliki i nenadoknadivi hendikep za „Helene“. Međutim, odsustvo Adetokunba nije bio jedini problem s kojim se suočio selektor Dimitris Itudis, budući da nije mogao da računa na doskorašnjeg pleja Fenerbahčea Nika Kalatesa i nove vedete Panatinaikosa Kostasa Slukasa, koji je ljetos uzburkao strasti prešavši iz redova „omraženog“ Olimpija-
utakmicu, potpuno rasterećeni, opušteni. Ušli smo bez ikakvog straha, to se na kraju vidjelo. Držali smo se u egalu do tri minuta prije kraja i, nažalost, na kraju su nam pobjegli – istakao je Dino Radončić
Crnogorska parastonoteniska reprezentacija otputovala za Še ld
PODGORICA – Crnogorska parastonoteniska reprezentacija otputovala je na Evropsko prvenstvo, koje će od 4. do 9. septembra biti održano u Šefildu. Šampionat će okupiti 267 stonotenisera iz 35 država, koji će se nadmetati u 11 klasa, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Crnogorski stoni tenis pred-
stavljaće Filip Radović i Luka Bakić, drugi i četvrti na Svjetskoj rang listi u klasi S10, koje će predvoditi treneri Vladimir Marić i Čedomir Damjanović. Marić, koji će debitovati na velikim takmičenjima, kazao je da Radović i Bakić u Šefild putuju spremni.
- Očekivanja su velika, da nastavimo kontinuitet dobrih iga-
ra. Radović je ove godine na tri turnira u Linjanu, Podgorici i Laškom osvojio zlatne medalje. Bakić je bio srebrni u Laškom, a bronzani u Linjanu i Podgorici. To nam daje za pravo da se nadamo najvećim uspjesima i u Šefildu - rekao je Marić. Radović je kazao da je zadovoljan pripremnim periodom, a posebno igrom i rezultatima u
MOTO GP: U Španiji se radovali vozači Aprilije
Vozač Aprilije Aleš Espargaro pobjednik je sprinta za Veliku nagradu Španije.
stri, Luis Hamilton u Mercedesu, Lando Noris (Meklaren) i vozač Aston Martina
Ferando Alonso Trka za VN Italije počinje danas u 15 sati. R. A.
Drugi je bio Frančesko Banjaja na Dukatiju, a treći
kroz cilj je prošao Maverik Vinjales na Apriliju. Pobjednik je trku počeo sa druge pozicije, a onda ga je pretekao i Vinjales, ali je vozač Aprilije brzo vratio
Mornar Barsko zlato počeo pripreme za narednu sezonu
PODGORICA – Od tri crnogorska abaligaša, posljednji su, znatno kasnije, pripreme počeli košarkaši Mornara Barsko zlato.
S obzirom na to da je ljetos, usljed teške i neizvjesne finansijske situacije, bilo dovedeno u pitanje uopšte i bitisanje barskog kluba i učešće u ABA ligi, a nakon što su ti problem prevaziđeni, početak priprema Mornara je u gradu pod Rumijom dočekan s olakšanjem.
Selektor Crne Gore je najviše ponosan na ekipu što nije klonula duhom poslije lošeg meča i ubjedljivog poraza od Litvanije (91:71).
- Poslije poraza od Litvanije nijesmo potonuli, protiv Amerike 35,36 minuta je bilo
kosa, i Dimitrisa Agravanisa (takođe Panatinaikos), koji je zbog svađe sa selektorom napustio ekipu.
Bez pomenutih igrača, Grčka je u prvoj fazi pobijedila Jordan (92:71) i Novi Zeland (83:74), dok je ubjedljivo izgubila od Amerikanaca (109:81). U drugoj fazi je poražena i od Litvanije 92:67, nakon tri izjednačene četvrtine, jer je potpuno pala u posljednjih 10 minuta (28:9)…
- Očekuje nas malo drugačija košarka u odnosu na mečeve do sada. Do sada smo igrali sa timovima koji su igrali puno u tranziciji, na puno posjeda. Grčka je malo drugačija, igra strpljivo, traži višak, u po-
prvom dijelu sezone.
– Mogu da kažem da je ovo moja sezona života, pobijedio sam neke igrače koje nijesam ni sanjao da ću pobijediti. Sve se to zaboravlja, Evropsko prvenstvo je teško takmičenje. Svi se pripremaju maksimalno i svi dolaze motivisani. Pritisak je najveći, pogotovo na nas koji očekujemo dobre rezultate. Nadam se da ću ponoviti dobru igru iz prethodnog perioda i da ću biti spreman da se borim za neku od medalja – rekao je Radović, uz napomenu da ne
poziciju dva i napao Banjaju. Aktuelni šampion je posustao šest krugova pred kraj.
Dva kruga kasnije Espargaro je pola sekunde bio u prednosti u odnosu na vozača Dukatija, a na kraju je imao dvije sekunde prednosti.
Iza Banjaje i Vinjalesa se našao Binder, peto mjesto je pripalo Horheu Martinu,
sjajne igre. Međutim, to se zaboravlja, o tome ćemo u analizi Svjetskog prvenstva. Čeka nas novi dan, nova utakmica, moramo obnoviti energiju i biti na nivou kao protiv Amerike – zaključio je Radović
sljednjih 5,6 sekundi traži otvorene šuteve. Fizički su snažna ekipa, možda fizički i bolji od Litvanije, tako da nas čeka prilično težak meč. Mi moramo biti koncentrisani, ući u meč kao na svim prethodnim utakmicama, i očekujemo dobru igru – dodao je Boško Radović.
ŽELE POZITIVAN SKOR U taboru naše reprezentacije su motivisani da pobjedom završe šampionat u Manili.
- Pričali smo o tome u svlačionici poslije meča s Amerikom.
Želimo da ostavimo dobar utisak i sa pozitivnim skorom odemo kući. Želimo da pokažemo da nije slučajno sve što smo na-
želi da se opterećuje ciljevima uoči šampionata, navodeći da treba da bude fokusiran na prvi meč u grupi i svaki naredni koji dođe. Bakić je kazao da mu je glavni cilj da odigra svoj najbolji stoni tenis.
– Moja želja je da što bolje odigram, a rezultat će doći. U Šefildu ću drugi put igrati Evropsko prvenstvo, nakon istorijskog u Helsingborgu, kada je osvojena prva ekipna medalja. Forma je odlična, spremni smo. Nadam se dobroj igri, a vjeru-
a među deset su završili Migel Oliveira, Marko Beceki, Đoan Zarko, Enea
Bastijanini i Aleks Markes
Banjaja je zadržao lidersku
poziciju sa 260 bodova, Martin ima 66 manje, a Marko Beceki je u zaostatku za liderom od čak 175 bodova.
Glavna trka na stazi „Katalunja“ je danas od 14 sati. R. A.
pravili, da meč s Amerikancima nije bio slučajnost, već da smo kvalitetna ekipa – rekao je krilni košarkaš naše reprezentacije Dino Radončić Novi igrač Bajerna iz Minhena ističe koji su kvaliteti grčkog tima.
- Mislim da Grci karakterno i njihovom željom mogu dosta da urade. Nedostaje im dosta glavnih igrača, mislim da se to osjeća. Biće čudna utakmica, jer ne odlučuje ni o čemu. Ali, mi, svakako, od prvog minuta moramo da pokažemo da želimo da pobijedimo. Ako ne bude tako, biće teško. Želja i motivacija ne smiju da fale – jasan je Radončić. S. J.
jem da rezultat neće izostati–rekao je Bakić. Radović će u Šefildu juriti četvrtu pojedinačnu evropsku medalju. Osvajao je medalje na prvenstvima Evrope – bronzane u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019. godine. Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Bakićem i Dejanom Bašanovićem Nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021. godine. R. P.
,,Ponos Bara“ će osmu uzastopnu godinu igrati u ABA ligi, na radost ne samo barske, već i ukupne crnogorske košarkaške javnosti, ali i regiona. Jer, Mornar je u proteklih sedam godina postao prepoznatljiv na terenu, ali i van terena kao izuzetan domaćin za sve ekipe iz regiona…. - Među posljednjima počinjemo pripreme, ali imamo dovoljno vremena da se zajednički spremimo za dobar početak ABA lige, i kroz evropsko takmičenje. Da se kroz ABA ligu dižemo kao ekipa i ostvarimo što je moguće bolji rezultat. Nadam se da ćemo svi uživati, igrači, stručni štab i uprava, a, bogami, i naša publika koja je navikla na lijepu, atraktivnu košarku, i od toga nećemo odustati – rekao je trener Barana Mihailo Pavićević Mornar je, praktično, promijenio kompletan tim. Ovog ljeta su stigli povratnik Antabija Voler (već u dva navrata nosio dres Mornara), Džejkobi Bojkins, Džamal Džonson, Dvajt Marej, Makol Mavijen, Milić Starovlah, Aleks Gavrilović i Strahinja Jovanović. Ugovore su produžili Nemanja Vranješ i Milija Miković, i iduće sezone u Baru će igrati Marko Kovačević, te nekoliko mladih igrača iz prošle sezone, i nekoliko novih koji će biti priključeni ove sezone.
- Mnogo je novih igrača, imamo gotovo novi tim. Novim igračima želim da poželim toplu dobrodošlicu, kroz treninge i utakmice ćemo svi zajedno, uključujući i nas iz stručnog štaba, probati da damo sve od sebe. Utakmice dobijaju igrači, a gube treneri, tu se ništa neće promijeniti. Nadam se da ćemo od prvog dana, što je najbitnije, napraviti jednu pravu porodičnu atmosferu, koja je uvijek krasila ovaj klub. Iza
Predsjednik kluba Đorđije Pavićević ljetos nije imao vremena za odmor, kako bi uspio da oko kluba okupi sve one koji su kadri da pomognu Mornaru da zaokruži finansijsku konstrukciju i tako spremno uđe u novu sezonu. U tome je uspio… - Trebaće i sreće ove sezone, ali znamo da dobrim radom postižemo ono što zacrtamo. U upravi kluba smo napravili iskorak i moćno predsjedništvo, Skupštinu prije svega, u kojoj će još ljudi učestvovati. Hvala svim tim ljudima koji su dali doprinos da ovaj klub i ove godine funkcioniše kao svih ovih godina. Nadam se da ćemo zajedničkim radom biti ponos grada i Crne Gore, da ćemo biti prepoznatljivi u odnosu na sve druge ekipe po našoj igri, u kojoj smo uvijek igrali za koš više, što publika i najviše voli. Nadam se da će pobjeda biti više nego poraza, ali i u porazima moramo da budemo veliki, jer se i u tim porazima stvaraju pobjede. Želimo prije svega da izborimo opstanak u ABA ligi, a kad to ostvarimo, onda ćemo težiti i boljem plasmanu, što mislim da kvalitet naše ekipe i zaslužuje –rekao je Đorđije Pavićević.
takve atmosfere i stoje svi naši rezultati. Teško je sada govoriti o ambicijama i rezultatima, jer imamo novi tim, treba sve to posložiti, pa ćemo vidjeti. U svakom slučaju, doveli smo igrače u koje vjerujemo. Kad mi stanemo iza igrača i ekipe, to je to, nema više unazad. Čeka nas uzbudljiva i izazovna sezona, sa nikad jačom ABA ligom, sa mnogo i izuzetno jakih ekipa, sa dva evroligaša i dvije ekipe koje će igrati Evrokup – dodao je Mihailo Pavićević. Prve utiske u novoj sredini je iznio i francuski centar, srpskog porijekla, Aleks Gavrilović - Bar je lijep grad, veoma mi je prijatno ovdje. Imamo sjajne uslove za rad, vjerujem da
Novi angažman na Malti za nekadašnjeg trenera Primorca
PODGORICA – Ranko
Perović, nakon rastanka sa Primorcem, nije dugo čekao na novi trenerski angažman. Nekadašnji selektor crnogorske vaterpolo reprezentacije
dogovorio je saradnju sa Sirensom sa Malte.
U klubu su srećni što su uspjeli da angažuju našeg stručnjaka kojeg su na zvaničnoj stranici predstavili kao najveće pojačanje i trenera
svjetskog kalibra. Perović je posljednji trofej u domaćem takmičenju osvojio sa Primorcem 2021. godine (Kup), a 2018. je sa klubom Burbon Kašivazaki osvojio titulu u Japanu… A. M.
imamo sjajnu grupu momaka. Nadam se dobroj sezoni… Moj otac je Srbin, tako da znam mnogo o ABA ligi. Uvijek mi je bio cilj da igram tu ligu. Partizan i Crvena zvezda su veliki klubovi, pažljivo sam ih pratio, Mornar takođe. Srećan početak priprema je ekipi poželio i novi predsjednik Skupštine kluba Nedeljko Lale Čović - Želim svima ugodan boravak u Baru, gradu sporta i košarke. Mi članovi Skupštine kluba ćemo učiniti sve da igračima olakšamo boravak u gradu, a igrači na terenu da nam omoguće da i u narednim sezonama budemo članovi ABA lige, ako ne i više. Da nam budete zdravi, veseli i donesete dosta pobjeda – rekao je Čović. S. J.
PONOVO PROMIJENIO SREDINU: Hakšabanović na predstavljanju
Crna Gora je u finišu prelaznog roka dobila trećeg fudbalera u engleskom Čempionšipu – Sead Hakšabanović potpisao je u petak veče ugovor sa Stoukom, u kojem će igrati na pozajmici iz Seltika.
Hakšabanović je od uprave škotskog velikana tražio odlazak iz kluba nezadovoljan statusom kod trenera Brendana Rodžersa, što je iskazao i objavom na svom Instagram profilu koja je izazvala buru u zeleno-bijelom dijelu Glazgova.
Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac vratio se u Englesku, gdje je bio član Vest Hema, ali za ,,čekićare“ nije upisao nijedan nastup u prvenstvu. Prethodno je igrao za Halmštad, dok ga je Vest Hem pozajmljivao Malagi i Norćepingu, koji ga je otkupio od engleskog kluba. ,,Bijelo-plavi“ su ga na ljeto 2021. prodali Rubinu iz Kazanja u najvećem izlaznom transferu u klupskoj istoriji, da bi se poslije ruske invazije na Ukrajinu vratio u Švedsku kao pozajmljeni fudbaler
Đurgardena. U avgustu 2022. Hakšabanović je potpisao petogodišnji ugovor sa Seltikom, u novembru bio izabran za igrača mjeseca u škotskom Premijeršipu, ali je u drugom dijelu sezone imao manju minutažu.
Sa Seltikom je osvojio tripl krunu, da bi se nakon dolaska Brendana Rodžersa našao u drugom planu.
Kao ozbiljna opcija pominjao se grčki PAOK, ali je Crnogorac ostao na Ostrvu.
- Sead ima iskustvo igranja širom Evrope i daje novu dimen-
ziju našim napadačkim opcijama. Znamo da nam za uspjeh u Čempionšipu trebaju igrači koji su sposobni da ,,lome“ odbrane na razne načine, a potrebna nam je i širina u sastavu. Vjerujemo da će pojačanja koja smo doveli ovog ljeta pomoći da budemo ekipa koju je uzbudljivo gledati i da ćemo s njima ostvariti ambicije. Sead ima veliku ulogu u tome, zahvalni smo Seltiku na prilici da ga dovedemo na pozajmicu i želimo mu mnogo sreće u našem klubu – rekao je tehnički direktor Stouka Riki Martin Hakšabanović je kazao da su riječi bivšeg člana Stouka i njegovog nekadašnjeg saigrača Marka Arnautovića uticale da se odluči za prelazak u taj klub.
- Igrao sam ranije s Markom i rekao mi je mnogo dobrih stvari u klubu – kazao je Hakšabanović, kojem je Arnautović bio saigrač u Vest Hemu.
- Kazao mi je da je Stouk porodičan klub, da je uživao igrajući fudbal ovdje. Osjećam da će mi novo iskustvo i ovaj izazov dobro doći u ovom periodu karijere. Spreman sam i motivisan da pokažem što mogu i uradim dobre stvari u dresu Stouka – naveo je Sead Hakšabanović, kojeg sa Crnom Gorom čekaju mečevi sa Litvanijom i Bugarskom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
Zanimljivo, Stouk je juče igrao protiv Prestona, kluba čiji je član u petak postao Milutin Osmajić ,,Potersi“ su kod kuće izgubili 2:0 i ostali na šest bodova, dok je Osmajićev tim lider poslije pet kola sa 13 bodova.
U Čempionšipu, drugom rangu engleskog fudbala, nastupa i MatijaŠarkić, koji brani na pozajmici u Milvolu. Milvol je juče s crnogorskim golmanom između stativa remizirao sa Birmingemom u gostima (1:1). Ne. K.
PREMIJER (4. KOLO): Čelzi tone, tri het-trika
Mančester siti je zadržao maksimalan učinak nakon četiri kola u Premijer ligi, ali najveće komplimente na startu sezone zaslužuje
Totenhem.
,,Pijevci“ igraju odlično uprkos sumnjama u kvalitet tima nakon odlaska Harija Kejna, što su dokazali i na današnjem gostovanju Barnliju (5:2).
Totenhem je gubio od četvrtog minuta pogotkom LilaFostera u četvrtom minutu, ali nije mu dugo trebalo da preokrene i zagospodari terenom. Son je pogodio u 16. minutu, a KristijanRomero u nadoknadi prvog poluvremena potpisao preokret. U nastavku je igrao samo gostujući tim – Son je kompletirao het-trik, a Džejms Medison još jednom pokazao da je odlično pojačanje.
Totenhem ima 10 bodova, koliko i Vest Hem, a ispred je samo Siti koji nije djelovao toliko nadmoćno koliko pokazuje rezultat protiv Fulama (5:1).
Gosti su dva puta oštećeni u prvom poluvremenu – Ruben
Dijaš nije dobio direktan crveni karton zbog faula nad HarijemVilsonom kod rezultata 0:0, a utisak je i da je pogodak NejtanaAkea u nadoknadi za
2:1 trebalo da bude poništen jer je Akandži smetao golmanu Lenu
U nastavku se tri puta u listu strijelaca upisao Erling Haland, koji je imao i asistenciju za HulijanaAlvaresa kod gola za 1:0.
Čelzi ne žali novac za dovođenje igrača, ali na terenu se to ne primjećuje. ,,Plavci“ su još jednom razočarali i izgubili od ekipe koja je takođe znatno promijenila igrački kadar ovog ljeta – u Londonu je slavio Notingem forest (1:0) i upisao prvi trijumf nad Čelzijem od 1997. godine, a prvi na ,,Stemford bridžu“ od 1995.
Jedini gol postigao je Entoni Elanga u 48, na asistenciju Taiva Avonijija poslije greške veznog reda ,,plavaca“. Čelzi iz četiri meča ima četiri boda, Forest dva više. Brentford i Bornmut odigrali su 2:2, a istim rezultatom završen je i prvi meč dana, između Šefild junajteda i Evertona. Osim Sona i Halanda, het-trik je juče postigao i Ivan Ferguson – osamnaestogodišnji Irac donio je pobjedu Brajtonu nad Njukaslom (3:1), koji ima razočaravajući start sezone – sakupio je samo tri boda. Ne. K.
Lijevi bek dogovorio transfer sa Huaresom Vukčević stiže u Meksiko
Neobičan transfer je dogovoren, tvrde meksički mediji – Andrija Vukčević (26) biće promovisan u novog člana tamošnjeg prvoligaša Huaresa. Huares je osnovan prije osam godina, a trenutno je prvi na tabeli sa 14 bodova iz sedam mečeva. Atletiko San Luis i Gvadalahara Ćivas imaju po 13, uz meč manje.
Vukčević je profesionalnu karijeru počeo u Budućnosti, potom je igrao za drugi tim Sevilje, San Fernando, Spartak iz Subotice, Vasland Beveren, a u februaru 2021. potpisao je za Rijeku. Posljednji meč za tim sa ,,Rujevice“ odigrao je protiv Lila u kvalifikacijama za Ligu konferencija, što je naišlo na oduševljenje stručnog štaba, ekipe i navijača jer je Vukčević imao zakazan let za Španiju gdje je
RIJEKA
LA LIGA (4. KOLO): Englez donio pobjedu ,,merengesima“
obavio medicinske preglede. - To je bila njegova posljednja utakmica za Rijeku. Razgovarali smo sa njim, momak je juče trebalo da odleti, ali je odlučio da ostane i pomogne. Jutros smo mu dali zasluženi aplauz, pokazao je koliko voli ovaj grad. Nije uopšte ni razmišljao o svom zdravlju, a znamo da ide u Meksiko - istakao je trener Rijeke ŽeljkoSopić u četvrtak veče, nakon eliminacije hrvatskog tima nakon produžetaka.
Lijevi bek našao se na spisku reprezentacije Crne Gore, koja danas počinje pripreme za mečeve s Litvanijom i Bugarskom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Ne. K.
Džud Belingem iz meča u meč pokazuje da Real Madrid nije pogriješio kad je za njega platio 100 miliona eura Borusiji iz Dortmunda. Dvadesetogodišnji engleski reprezentativac bio je strijelac u svakom od četiri meča ,,merengesa“ ove sezone u La Ligi – ukupno peti pogodak dao je
juče za pobjedu nad Hetafeom od 2:1. Belingem je postigao pogodak u petom minutu nadoknade, nakon što je Rodrigo šutirao, golman gostiju Sorija loše reagovao i ispustio loptu na koju je natrčao engleski vezista i zadržao maksimalan učinak Real Madrida.
BUNDESLIGA (3. KOLO)
Hetafe je vodio od 11. minuta pogotkom Borhe Majorala, a izjednačio je Hoselu u 47. Gosti su dugo odolijevali, ali su na kraju ispustili bod... Ne. K.
Zvuči nestvarno s obzirom na dominaciju Bajerna njemačkim fudbalom koja traje duže od deceniju, ali tim iz Minhena pobijedio je Borusiju u Menhengladbahu prvi put od 2019. godine. Sastav Tomasa Tuhela slavio je 2:1, a junak je bio Matis Tel koji je u 87. minutu pogodio za treću pobjedu aktuelnog šam-
piona u isto toliko kola. Domaći su vodili od 30. minuta i gola Koa Itakure, Fridrih je potom pogodio prečku, da bi potom okvir gola na drugoj strani pogodio Sane Isti igrač je izjednačio u 58, Bajern nakon toga nastavio da napada, stvarao šanse, a ključnim se ispostravio ulazak Tela u 81...
Devet bodova nakon tri kola ima i Bajer, koji je u Leverkuzenu deklasirao Darmštat (5:1).
Hofenhajm je pobijedio Volfsburg (3:1), Štutgart se poigravao sa Frajburgom (5:0), a ubjedljiv je bio i Verder protiv Majnca (4:0). Augsburg i Bohum su remizirali 2:2. Ne. K.
DRUGA LIGA: Lovćen i Otrant remizirali, danas četiri meča
PODGORICA – Fudbaleri Lovćena i Otrant Olimpika igrali su neriješeno (0:0) u Kotoru u premijernom meču 4. kola Druge lige. Zanimljiv duel u Kotoru donio je veliku borbenost, ne izrazite šanse – gosti su bili bolji u prvom dijelu, Cetinjani u nastavku, ali su mreže mirovale... Preostala četiri meča 4. kola Druge lige igraju se danas u dva termina. Prvo će od 16.30 časova igrati Igalo i Internacional, te Grbalj i Podgorica. U večernjem terminu (19 h) igraju Iskra – Berane i u derbiju Kom – Bokelj. Na tabeli sada vodi Otrant Olimpik sa 8, Bokelj ima 7, Kom i Igalo po 6, Grbalj 5, Podgorica i Lovćen po 4, Internacional 2, Berane 1, dok je Iskra nakon tri kola bez bodova... R. P.
PODGORICA – Uoči sedmog kola Meridianbet 1. CFL čak tri tima su na diobi prvog mjesta – Budućnost, Jezero i Petrovac.
Večeras se u četiri termina igra svih pet mečeva 7. kola, a trio na vrhu biće na izazovu. Budućnost gostuje Jedinstvu (od 19 časova), pola sata kasnije Jezero dočekuje Dečić, a Petrovac od 17 časova igra u Tivtu protiv Arsenala. Jasno je da će teško nakon ove runde biti ovakva gužva na vrhu. Igraju još Rudar i Mornar (od 17 časova), a kolo zatvaraju Sutjeska i Mladost (od 20 časova), dva tima koja su u velikoj rezultatskoj krizi...
,,PLAVI“ ŽELE
NASTAVAK NIZA
Budućnost gostuje Jedinstvu u Bijelom Polju. „Plavi“ u posljednji okršaj pred reprezentativnu pauzu ulaze kao lideri prvenstva (prvo mjesto dijele sa Jezerom i Petrovcem uz bolju gol razliku sa 11 bodova), nadaju se da će tako da ostane i nakon utakmice sa Jedinstvom, kao i da će nastaviti pozitivan niz – tri vezana trijumfa, šest utakmica bez poraza uz gol razliku 14:3. Na sve to, Budućnost nikada nije izgubila u Bijelom Polju kao gost – 10 utakmica, osam pobjeda, dva remija. Međutim, sve to ne opterećuje „plavo-bijele“, koji su koncentrisani na što bolju predstavu. – Rekao sam na početku sezone da svaki protivnik zaslužuje maksimalno poštovanje. Jedinstvo je prethodne sezone bilo hit prvenstva, a mislim da su u aktuelnoj zaslužili da osvoje više bodova nego što su osvojili do sada – govori napadač Balša Sekulić, svjestan da će stadion da bude lijepo popunjen.
– Draž je kada igramo pred punim tribinama, a Jedinstvo kod kuće uvijek ima sjajnu podršku, koja im je iz utakmice u utakmicu „vjetar u leđa“. Znamo da će da bude teško, ali na nama je da ispunimo svoj cilj. Moramo da budemo koncentrisani, direktni i ujedinjeni. Samo tako možemo doći do tri boda, koja bi nam dala dodatni elan za rad tokom pauze.
Šef stručnog štaba Mladen Milinković se od povratka u Podgoricu raduje pauzi u šampionatu, kako bi imao vremena i prostora da radi još jače i više sa plavim prvotimcima.
– Trenutno je najbitnije da na pravi način odradimo utakmicu u Bijelom Polju i ostvarimo pozitivan rezultat, a što se tiče igre – uvijek ima prostora za napredak. Iskreno, mislim da izgledamo mnogo bolje nego na početku sezone, to je plod timskog rada, a vjerujem da će šef sa stručnim štabom tokom pauze sprovesti u djelo sve planove i da ćemo biti bolji – jasan je 25-godišnji centarfor.
Kako ekipa igra sve kvalitetni-
FSCG
LISTA STRIJELACA
3 – Božović (Dečić), Korać (Jedinstvo Franca), Zvrko
je, tako do izražaja dolazi Balša Sekulić – u najvećem derbiju domaćeg fudbala je postigao gol za 1:0, najavivši trijumf protiv Sutjeske u Nikšiću (2:1), dok je u srijedu sa dva gola potvrdio ubjedljivu pobjedu nad Podgoricom (4:0) i plasman u četvrtfinale Kupa. – Svakom fudbaleru su važni golovi, a posebno nama koji igramo na poziciji koja to zahtijeva. Jednostavno, napadač živi od golova i najljepše se osjeća kada pogađa. Vjerujem u sebe i ekipu, znači mi dobra atmosfera u klubu, kao i podrška cijelog tima. Jednostavno, fudbal je timski sport, a zdrav kolektiv je osnov svega – naglasio je Sekulić.
SUTJESKA POD PRITISKOM
Teško je kraj Bistrice ikome najaviti predstojeći meč Sutjeske protiv Mladosti. To i ne čudi ako se zna kako su prošli u dosadašnjem dijelu šampionata, teško je i najaviti pobjedu kad se zna da je Sutjeska samo jednu uknjižila od početka i to u prvom kolu, a u međuvremenu je, iako aktuelni osvajač Kupa Crne Gore, ispala u tom takmičenju.
Nikšićani su optimisti, a računajući šta im se sve izdešavalo od kraja prethodnog prvenstva, moglo bi se reći i da im je ovo meč preokreta.Šef struke Vla-
PLJEVLJA: Rudar – Mornar (17h) TIVAT: Arsenal – Petrovac (17) B. POLJE: Jedinstvo – Budućnost (19) BERANE: Jezero – Dečić (19.30) NIKŠIĆ: Sutjeska– Mladost (20) 1. Budućnost 6 3 2 1 11:5 11 2. Jezero 6 3 2 1 8:5 11 3. Petrovac 6 3 2 1 6:4 11 4. Dečić 6 3 1 2 9:6 10 5. Arsenal 6 2 3 1 8:8 9 6. Sutjeska 6 1 4 1 6:6 7 7. Mornar 6 1 3 2 7:9 6 8. Jedinstvo 6 1 2 3 7:9 5 9. Mladost 6 1 2 3 4:7 5 10. Rudar 6 1 1 4 1:8 4
dimir Janković smatra da je sve što im se dešava više rezultatska kriza nego kriza u igri.
– Onoliko koliko budemo sposobni da ne pravimo greške toliko ćemo biti i uspješni. To sam rekao momcima i prije Dečića i Budućnosti, otkako sam preuzeo ovo mjesto. Mladost ima iskusne, ima i mlade igrače, s nekima sam i radio, ali je bodovna razlika nebitna i treba ih ozbiljno shvatiti. S njima treba igrati kao i kad igramo s prvoplasiranim na tabeli, a šampionat je tek počeo i nadam se da su to moji momci shvatili. Pobjeda nam je bitna, važan nam je svaki bod... Toga su, valjda, svjesni i momci s kojima rdaim u posljednje vrijeme – kazao je strateg nikšićkog prvoligaša Vladimir Janković.
PRIMORSKI OKRŠAJ
Primorski derbi igraju Arsenal i Petrovac. Nekada timovi koji su igrali baraž za Prvu ligu, sada igraju u derbiju nakon kojeg oba tima imaju šansu da budu lideri! Jasno je da je ulog veliki.
– Čeka nas težak meč. Jasno je da Petrovac ima kvalitet, sjajno
D. Vujisić. Pomoćnici: Gradski stadion. Kapacitet: 4.000. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: M. Paunović i S. Jovanović. Početak: 19 časova Trener Vuko Bogavac Trener Mladen Milinković
17 časova Dulović A. Cvijović Vl. Adžić
Zoran Tripković Trener Dušan Ivanović Krnić Brnović
je otvorio sezonu i neće biti lako. Ali, igramo u Tivtu, imamo ogroman motiv, posebno nakon eliminacije iz Kupa. Vjerujem da možemo pružiti dobru partiju i ostvariti pozitivan rezultat – kazao je Jasmin Muhović, ofanzivac Tivćana. Sa druge strane, Petrovac je zaustavljen u Beranama, ali je nakon toga uspio da se izvuče u posljednjim trenucima protiv Sutjeske (1:1), čime je zadržao mjesto na vrhu. Nakon lagane pobjede u Kupu (protiv Grblja 3:0) Petrovac je spreman da zadrži dobar niz i sada u primorskom okršaju. – Arsenal ima neugodan tim, igraju u Tivtu i svjesni smo da nas čeka teško gostovanje. Ali, nakon ubjedljive pobjede u Kupu odmah smo se okrenuli spremanju za ovaj derbi. Znamo dosta dobro vrline i mane
rivala, vjerujem da možemo pokazati dobru formu i pozitivnim ishodom zadovoljni dočekati pauzu – naglasio je bivši vezista Arsenala, a sada prvotimac Petrovca Danilo Bakić
IZAZOV ZA DEČIĆ
Nedeljko Vlahović Hajrović Gašević
Popović Šćepanović Idrizović Orahovac
i M. Nelević. Bojović Grbić
Bistrice. Kapacitet: 2.500. Korać Sekulić
Bešović. Pomoćnici: Đ. Cvijović Mirković
i I. Tomašević. Dacić Ignjatović
20
Radojičić Jedinstvo (4-2-3-1) (4-3-3) Aković Pavličić
Stadion: pod Golubinjom. Kapacitet: 7.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Radulović J. Došljak. Početak: 17 časova Krulanović Va. Adžić
ske mnogo nam je značila na psihološkom planu. Dobro smo se spremili za ovaj duel i vjerujem da ćemo pokazati bolju formu. Cijenimo Jezero, sigurno da njegovi rezultati nijesu slučajnost, ali bez obzira na sve, nadam se pozitivnom ishodu – rekao je Čagas Augusto, vezista Dečića. R. P. – Ra. P. Došljak Abdulahi Gigašvili
(4-2-3-1) Mornar (4-2-3-1) Vuković Krstović
Radisav
EP za odbojkaše, Crna Gora nemoćna protiv Makedonaca
SKOPLJE – Dvorana: ,,Boris Trajkovski“. Gledalaca: 5.100. Sudije: Paul Katalin Sabo-Aleksi (Rumunija), Rikardo Fereira (Portugal). Rezultat po setovima: 25:22, 25:18, 25:20. Poeni iz napada: Sjeverna Makedonija 38, Crna Gora 36. Poeni iz bloka: Sjeverna Makedonija 16, Crna Gora 4. Poeni iz servisa: Sjeverna Makedonija 5, Crna Gora 8. Greške: Sjeverna Makedonija 12, Crna Gora 16.
SJEVERNA MAKEDONIJA:
Angelovski (libero), G. Đorgijev, Efremov, N. Đorgijev
20, Milev 9, Nakov, Ljaftov
14, Lepidovski, Despotovski
1, Mađunkov 4, Ilijev, Kostić, Rihlijev (libero), Savovski 11.
CRNA GORA: Minić 9, Babić
5, Zvicer 11, Ćaćić 12, Joksimović, Bojić 5, Rovčanin (libero), Delić (libero), Milić 2, Strugar 1, Jovović 3, Đurović, Dubak, Milenković. U vjerovatno odlučujućem meču u borbi za osminu finala, odbojkaši Crne Gore su u Skoplju poraženi od Sjeverne Makedonije sa maksimalnih 3:0, pa su izabranici Ivana Joksimovića nakon dva kola na nuli, bez osvojenog seta, i sa, realno, malim šansama da se domognu nokaut faze. Našoj selekciji, naime, u preostala tri meča, trebaju barem dvije pobjede, protiv Danske (danas) i Češke (poneđeljak), i to sa šest maksimalnih bodova, da bi mogli da se nadaju da
Veselin VUKOVIĆ, prvi selektor Crne Gore
Potpuno zaslužena pobjeda Makedonije, u izvanrednom ambijentu u Skoplju. Makedonci su bolje servirali taktički i kada je u pitanju jak smeč-servis, dosta su nas odmakli od mreže i tek mali broj lopti je bilo moguće distribuirati za sredinu. U momentima kada smo mi servirali dobro, hvatali smo priključke, na servis Zvicera Jovovića i Ćaćića u dva navrata.
Sigurno je da je izostala ta probojnost na sredini, neki ofanzivniji servis i mirnoća u bloku da bi se došlo do pobjede. Kako je utakmica odmicala, oni su, predvođeni Đorgijevim, koji je stvarno igrao fenomenalno, kako se to od njega očekuje i kako on igra, pravili veoma važne poene u kontranapadu, pravili razliku koju je bilo teško stizati. A kao posljedica tog njihovog servisa, koji nas je odvojio od mreže, je bilo to da su naši protivnici u tri seta osvojili 16 poena iz bloka, a mi četiri, što je vrlo velika razlika, koju je, objektivno, teško nadomjestiti nekim drugim elementima.
mogu do barem četvrtog mjesta u grupi C koje vodi dalje. U posljednjem kolu protiv Poljske, prvog favorita EP, šanse za pobjedu su minimalne.
Pobjedom protiv naše selekcije, Makedonci su ostvarili cilj iz prva dva kola, jer su pobijedili i Dansku (3:1) i sebi su, praktično, trasirali put u osminu finala. A u ovoj utakmici su do kraja iskoristili prednost domaćeg terena, ali i mnogo veće iskustvo od crnogorske selekcije, prije svega na poziciji tehničara i libera, pa je naša reprezentacija zabilježila sedmi uzastopni maksimalan poraz na evropskim prvenstvima, računajući i prethodno EP u Češkoj… Bez obzira na uzavrelu atmosferu u dvorani, Crna Gora je odlično otvorila set. Nakon realizacije prvog napada, Đorđe Jovović je na rezultatu 2:1 otišao na servis i tamo ostao do vođstva od 5:1, pri čemu je on napravio jedan as, dok je dva poena iz bloka osvojio Luka Babić. Uzvratila je brzo Makedonija, iskoristila nekoliko loše organizovanih napada Crne Gore, pa je odmah poravnala na 5:5. Nakon toga se igralo poen za poen, do vođstva do-
Kapiten Crne Gore Vojin Ćaćić je bio utučen nakon meča.
- Vrlo je teško nešto pametno reći poslije ovakvog meča. Mislim da smo dotakli dno što se tiče naše starije generacije, ružno je što se od reprezentacije opraštamo ovakvim igrama. Generalno, nijesam zadovoljan našom igrom koja
maćih od 14:11, kada je Joksimović zatražio prvi tajm-aut na meču. Crna Gora je odmah uzvratila sa dva uzastopa poena, Bojića i Jovovića, za 14:13, držala je priključak do 17:16, a onda je posustala. Makedonci su sa četiri uzastopna poena ,,pobjegli“ na 21:16 i riješili set u kojem su u finišu ušli Aleksandar Minić (umjesto Jovovića) i Ivan Zvicer (umjesto Marka Bojića), koji je sa dva asa anulirao dvije set-lopte Makedonije i primakao Crnu Goru na, ipak, nedovoljnih 22:24.
Crna Gora je u ovom setu imala
je toliko jednostavna da je to onako smiješno. Igramo na dva kraja i to, jednostavno, ne može da funkcioniše protiv bilo koje iole ozbiljnije ekipe. Probali smo, ne mogu da kažem da nijesmo dali sve od sebe, ali, jednostavno, noćas nije išlo – rekao je Ćaćić za RTCG. Danska je posljednja šansa za povratak u trku za osminu finala.
- Biće vrlo teško, malo je vremena za odmor. Desile su se i neke povrede noćas. Treba ohladiti glavu, imaćemo sigurno sastanke, sa stručnim štabom i mi igrači međusobno, ali moramo naći energiju da odigramo protiv Danske.
Jer, mislim da je Danska bolja od Makedonije, samo su imali loš prvi dan kada su igrali sa njima, tako da nas čeka izuzetno težak meč – dodao je Ćaćić.
Iskusni primač servisa ističe da je
bolji prijem servisa (76-39 odsto pozitivni, 52-22 odsto idealni) i bolji servis (asevi 3-1), ali su Makedonci dobili prvi set zahvaljujući boljem bloku (5-2) i boljoj realizaciji napada i kontranapada (61 – 48 odsto), prije svega zahvaljujući odličnom korektoru Nikoli Đorgijevu (sedam poena).
Makedonci su bili još dominantniji u bloku u drugom setu (5-0) i još bolji u napadu i kontranapadu (69 – 44 odsto), kojim su ,,poništili“ bolji prijem servisa Crne Gore i ponovo bolji servis (asevi 4-2). Minić i Zvicer su počeli drugi set
atmosfera u dvorani u Skoplju poremetila mlađe igrače u timu.
- Mi stariji smo igrali pred mnogo više publike, to nije ništa novo što se tiče nas. Kod mlađih se to baš osjetilo. Selektor je dosta mijenjao, nije uspio da nađe pravu šestorku koja bi mogla to da iznese. Makedonci su iskusna ekipa, iskoristili su naše greške, mislim da su taktički sjajno pripremili meč i čestitam im na prolazu, vjerovatno.
Ćaćić se na kraju izvinio grupi od 50-ak navijača Crne Gore koji su u dvorani ,,Boris Trajkovski“ pratili meč. - To su naši prijatelji, navijači, hvala im što su došli. Izvinjavam im se u ime igrača što nijesmo pružili malo veći otpor, ali šta da se radi, to je sport. Dižemo glavu, idemo dalje, okrećemo se narednom meču – zaključio je Ćaćić.
umjesto Jovovića i Bojića, a Crna Gora je ponovo bolje otvorila set, zahvaljujući našem najboljem serveru na ovom meču, Vojinu Ćaćiću koji je sa dva uzastopna asa donio Crnoj Gori vođstvo od 6:3. Crna Gora je držala tu prednost do 8:5, ali je to bilo sve i u ovom setu, jer je Makedonija sa šest poena u nizu preokrenula na 11:8, kada je došlo do promjene tehničara (Rastko Milenković je zamijenio Marka Joksimovića), a onda je nakon bloka Savoskog bilo nedostižnih 16:12, jer je domaćin do kraja seta rutinski uvećao prednost, iako je
Crna Gora priprijetila na 17:15. Postava koja je završila drugi počela je treći set, ali Crna Gora u ovom dijelu meča nijednom nije vodila, a priključak je imala do 5:4. Tada su Makedonci serijom 4:0, nakon kontre Đorgijeva, poveli 9:4. Uspjela je Crna Gora da se vratila na 14:12, imala je taj zaostatak posljednji put na 22:20, kada je Ćaćić izblokiran u kontri za ,,minus jedan“, i time je u nepovrat otišla i posljednja šansa da se naša selekcija vrati u meč…
Crna Gora danas igra sa Danskom od 17 sati. S.
Dr Orahovac piše da je lično on otkrio prvi sumnjivi slučaj pjegavog tifusa u Sofiji, tokom obilaska bolnice za zarobljenike, u Knjaževu, 26. januara 1913. Sa njim je u pratnji bio i engleski ljekar dr Hajg, koji je sa kolegama iz Crvenog krsta radio u bolnici. Dr Orahovac je bio začuđen zašto engleski ljekar nije izolovao bolesnike sa simptomima. Dr Hajg je odgovorio da se u Engleskoj takvi bolesnici ne izoluju, jer je manja opasnost prenošenja od običnog tifusa. Dr Orahovac mu je objasnio da su kod njih u Bugarskoj drugačiji propisi i da su svi dužni da ih se pridržavaju. (...) Urađene autopsije su pokazale o kojoj je bolesti riječ. Da je sve rađeno na ispravan način pokazuje da među osobljem nije bilo razbolijevanja, sem tri–četiri slučaja, a ni bolnica ni grad nijesu imali zaraze. U bolnici u Knjaževu bilo je 223 oboljela od pjegastog tifusa, a 13 je liječeno u Aleksandrovskoj bolnici. Od 233 oboljela umrlo je njih 55, što znači da je smrtnost bila 23,3 %, što je dosta mala smrtnost za tu vrstu bolesti. Od stomačnog tifusa bilo je 489 oboljelih, od kojih je preminulo 44, odnosno stopa smrtnosti je bila 9 %.
Dr Orahovac bilježi da je tokom čitavog rata zabilježeno
238 slučajeva „crvenog vjetra“ (Erysipelas), s time da je
Dr Orahovac se tokom obilaska bolnice u Knjaževu začudio što engleski ljekar dr Hajg, koji je sa kolegama iz Crvenog krsta radio u bolnici, nije izolovao bolesnike sa simptomima pjegavog tifusa. Englez je odgovorio da se u njegovoj zemlji takvi bolesnici ne izoluju. Dr Orahovac mu je objasnio da su u Bugarskoj drugačiji propisi i da su svi dužni da ih se pridržavaju
u stvarnosti sigurno bilo znatno više, ali slučajevi nijesu evidentirani.
Na kraju su na insistiranje dr Orahovca svi prihvatili njegove instrukcije i način rada. Tetanus je otkriven u pedeset jednom slučaju, pretežno kod ranjenika koji su stizali s fronta. Rijetko se tetanus javljao poslije dužeg ležanja u bolnici. Po naredbi dr Orahovca tetanus je liječen samo u Aleksandrovskoj bolnici. (...)
Bilo je i slučajeva bjesnila, nastalog zbog ujeda životinja. Dok broj bolesnih nije porastao svi su liječeni u jednoj baraci Divizijske bolnice. Kada je broj porastao bolesni su razmještani po kasarnama.
Po podacima bakteriološkog instituta liječeno je ukupno
1.027 vojnika, koje su ujele bijesne životinje. Od toga broja dvojica su umrla od bjesnila (Rabies).
Kako se zaključuje u knjizi K. Ivanova i L. Burilkove „izvanredni rezultati medicinske službe u Sofiji bili su mogući samo zbog velikih ljudskih i organizatorskih sposobnosti dr Orahovca“. Smatrali su da je to proisteklo iz dobre pripreme i odličnog poznavanja ruskih iskustava iz ratova vođenih u drugoj polovini XIX vijeka. Dr Orahovac je istrajavao na naučenom, siguran da se na taj način dolazi do dobre realizacije. Zbog čvrstih ubjeđenja dolazio je često u sukob sa predstavnicima zapadnih ljekarskih misija. „Uprkos urođenoj uzdržanosti“, dr Orahovac nije oklijevao da pokaže koliko mu smetaju strane misije, naročito ako su
bile protežirane od dvora. Nastupali su oholo, želeći da nametnu svoju koncepciju, ali su se svi pokušaji te vrste „razbijali o beskompromisnoj čvrstini dr Orahovca“.
ZVALI SU GA CRNOGORAC
Zahvaljujući gđi Lizbet Ljubenovoj, direktorici Naučnog arhiva BAN, dobili smo jednu autentičnu anegdotu vezanu za dr Petra Orahovca. To je ispis iz śećanja Metodija Jančuleva, pravnika i političara vezanog za Demokratsku stranku, posvećen poznatom bugarskom novinaru i revolucionaru Danailu Krapčevu. Poslije balkanskih ratova Krapčev je počeo da radi i uređuje „Prjaporec“ (Пряпорец) list Demokratske stranke. Jančulev piše o jednom od prvih i iznenadnih susreta autoritativnog, visokog i silnog dr Petra Orahovca, sa tada mladim novinarom Krapčevim:
„Bio sam među ljudima koji su blisko poznavali Danaila Krapčeva. Možda među onima koji su ga najbliže pozna-
vali. On je, kao i moji roditelji, rođen u Prilepu. Danail je bio bugarski izbjeglica poput nas. Visoko obrazovanje stekao je na Istorijskom fakultetu Sofijskog univerziteta. S predavanja i ispita jedva da se śećao ratova zapadnih naroda, ali je svaki korak uspona na istorijskom putu Bugara s oduševljenjem pratio i doživljavao, a svaki poraz kao direktni lični gubitak. Krapčev je karijeru započeo kao novinar u redakciji lista „Prjaporec“, organu Demokratske stranke. Pripadao je po uvjerenju toj sredini. Nekad su se novinarski štih i moda izražavali dugim člancima. Rekorder u tome bio je član Centralnog biroa Demokratske stranke dr Orahovac.
U partijskim krugovima bio je poznat kao Crnogorac. Bio je jedan od naših prvih graditelja službe javnog zdravstva. Njegovi članci u sporu sa suprotnim krilom dr Ruseva iz Liberalne stranke zauzimali su barem cijelu stranicu. Dr Orahovac se mnogo ljutio na štamparske greške u njegovom članku, pa bi se u takvom slučaju nevolja sručila na glave urednika. Ubrzo nakon što se Krapčev pridružio uredništvu, dr Orahovac je poslao članak svoje uobičajene veličine, ali ovaj put, po nesreći, bio je pun grešaka. Urednici su znali što slijedi i stalno su pogledivali kroz prozor. ,Stiže!’, povikao je jedan. Doktor Orahovac ušao je u dvorište stranačke zgrade, a u desnoj ruci je držao kišobran s „drškom za udar“. Urednici su izlećeli iz prostorije. Krapčev, kao došljak, nije znao ništa o ovoj prijetnji. Zadubljen u svoj posao, razlog bijega saboraca i opasnost shvatio je tek kada je na vratima s kišobranom u ruci stao ljutiti autor dr Orahovac i viknuo mu – ,Ko si ti?’ Danail je brzo razmislio o posljedicama svoga odgovora i zamuckujući odgovorio: ,A, a, a, ja sam poslužitelj’“
Potvrdu da je dr Orahovac oslovljavan kao Crnogorac nalazimo i u memoarima Petra Nejkova, bugarskog novinara i diplomate.
Poslije ratova na Balkanu nije se dugo mirovalo. Velike evropske sile pokreću do tada najkrvaviji sukob u istoriji čovječanstva – Prvi svjetski rat, koji je trajao od 1914–1918. Dr Orahovac je tokom ratnih godina doprinosio koliko mu je to dozvoljavalo narušeno zdravlje. U ratu je učestvovao i njegov sin Dimitar. Neke aktivnosti ljekarskih udruženja
Kako se zaključuje u knjizi K. Ivanova i L. Burilkove „izvanredni rezultati medicinske službe u So ji bili su mogući samo zbog velikih ljudskih i organizatorskih sposobnosti dr Orahovca“. Smatraju da je to proisteklo iz dobre pripreme i odličnog poznavanja ruskih iskustava iz ratova vođenih u drugoj polovini XIX vijeka
nastavljene su i tokom ratnih operacija. Stare svađe između orahovista i rusevista nijesu prestajale. Posljednji zvanični istup dr Petra Orahovca u Sobranju bio je početkom 1922. godine. Njegove primjedbe su se odnosile na nacrt budžeta i neka neusaglašena normativna akta. Iznio je kritike na račun tada vladajuće stranke Aleksandra Stambolijskog, smatrajući da nemaju definisanu politiku u oblasti zdravstvene zaštite. Životni put dr Petra Orahovca završio se u Sofiji 6. maja 1922. Preminuo je od perforacije čira na želucu. Kada se završava pregled jedne ovakve biografije i velikog djela izuzetnog čovjeka, mora se zastati i tražiti riječi, kojima bi se moglo iskazati sve što bi pripadalo takvoj istorijskoj figuri. No, čini se, da se o značaju ličnosti i djela dr Petra Orahovca, najbolji uvid može napraviti kada se pogleda što je rečeno od onih koji su mu odali posljednju poštu. (Nastavlja se)
Tomo Buzov je dao živo T za nepoznaTog mladića: O herojskom činu rođenog Kaštelanina
Prvi i zadnji put ovako istupam u javnosti i u medijima. Obećao sam bio i majci da se neću miješati. Ali, stiže još jedna godišnjica, a i nedostaje mi taj vaš dalmatinski naglasak, pa mislim i da ljudi u starom kraju mog oca moraju doznati pravu istinu o tome tko je bio i kako je postupio Tomo Buzov
Piše: DAMIR TOLJ
Tomo Buzov (1940.) krenuo je obići sina Darka u vojsku. Linijom Beograd-Bar, 27. veljače, 1993. godina je bila. Rat je harao Bosnom. Kroz koju je prolazio vlak...
Uslijedio je težak ratni zločin, ali i rijedak čin građanske hrabrosti. Izveo ga je heroj Buzov. Civil. Umirovljeni kapetan prve klase. Rođeni naš Kaštelanin. Na stanici u Štrpcima, 30 kilometara od Višegrada, na samoj granici sa Srbijom. Razgovaramo s njegovim sinom Darkom.
Što se točno dogodilo, koji detalji su vam poznati?
– Vlak je stao u Štrpcima, iako nije trebao. Prethodno su policija i kondukter popisivali Bošnjake, to je bilo samo u jednom vagonu. Kao da popisuješ ili biraš stoku, a ne ljude. U Štrpcima su ušle uniformirane osobe i izvodile ljude s tog popisa koji su dobili. Išli od kupea do kupea i birali. Gdje je bio vaš otac?
– U kupeu s još dvojicom ljudi. Kad su ovi uniformirani ušli, pitao ih je zašto to rade i čija su to oni vojska. Zanimalo ih je tko je on. Rekao je da je umirovljeni oficir JNA, a oni njemu da bude miran, da se to njega ne tiče. Onda su svim tim Bošnjacima s hodnika rekli da iziđu van, a moj otac je povukao za ruku tog jednog momka, 17 godina mu je bilo, sjeo ga na svoje mjesto u kupeu, ustao i izišao umjesto njega.
GLEDAO...
Kako ste to doznali?
– Mojoj majci Koviljki i rodbini tih Bošnjaka sve je kasnije ispričao čovjek iz Goražda. Srbin. Koji je bio u vagonu i sve gledao. Sve je i snimljeno na kaseti, ali čovjek nije smio doći na sud i sve posvjedočiti, pa kaseta nije prihvaćena kao dokaz.
Nije smio na sud zbog straha?
– Daaa! Pa nitko iz vlaka nije svjedočio, a bilo je barem 500 putnika. Bila je u vlaku i srpska policija, osoblje srpskih željeznica... Mislim da ti neki bitni detalji nisu dokazani u procesima u Bijelom Polju, a ni u Haagu, ali postoje svjedočenja da je moj otac u kupeu u kojemu je sjedio zamijenio mjesto s tim momkom, vidjevši da iz drugih kupea uniformirani ljudi izvode putnike. Znači, bile su upletene i službene osobe iz vlaka?
– Poslije toliko vremena, mogu javno reći da je u cijeli slučaj bila upletena država Srbija, MUP i radnici Železnica Srbije. Legitimirali su ljude još pri polasku vlaka iz Beograda. Nikada nitko od popisivača nije izveden pred sud. Sve je to doznala moja majka, istražujući godinama. A što je bilo s ocem nakon izlaska iz vlaka?
– Izgleda da su ga ubili vatrenim oružjem odmah iza stanice u Štrpcima; izgleda da ga nisu odveli s tom skupinom od 18 Bošnjaka i da nije završio u Drini ili u masovnoj grobnici. To mi je rekao svjedok, čovjek iz obližnjeg mjesta Rudo, pripadnik formacija koje su upale u vlak. Zvao je moju majku, nje nije bilo, pa je ispričao meni. Rekao je da je na samrti i da mora reći što je bilo. Rekao mi je i da je kod njega ručni sat mog oca. Vidjeli su njegovu vojnu iskaznicu i shvatili da bi moglo biti problema, pa su njega odmah likvidirali.
Tako mi je ispričao taj iz Rudog. A ni on nije smio na sud od straha, tako da tih informacija nema nigdje službeno zavedenih.
Kako ste doznali što se događa, čekali ste oca da dođe?
– Doznao sam prije majke. Čekao sam ga, bio sam na odsluženju vojnog roka u Po -
U početku čovjeka nosi emocija i nada da će sve biti u redu. S vremenom shvatiš da sa svih strana ima dosta ljudi koji se bave prodajom magle, pa se tijelo povuče, ali mozak neprestano radi. Prvih dana i mjeseci ništa se nije znalo o otetim putnicima, pa očekuješ da će ti se otac ili suprug pojaviti na vratima, ali svako zvono uzdrma cijelo tijelo radi iščekivanja kakva vijest stiže. Moja majka dosta se jako nosila s tim, nerijetko bi odlazila i po 15 dana provjeriti neku informaciju. Zadnje godine života posvetila je pronalaženju mog oca, a kada je saznala surovu istinu, samo se predala. Znala bi reći: „Samo dišem.“
dgorici. Vlak je kasnio više od osam sati i tek sutradan me posjetio jedan čovjek, mislim da je bio novinar, Rastoder mu je prezime. On mi je ispričao što se dogodilo. Onda su i svi mediji objavili jučerašnju vijest.
Održavate li kontakt s nekim iz vlaka, s momkom kojemu je vaš otac spasio život i dao svoj umjesto njega?
– Danas više ne. Prođe vrijeme, ljudi ostare, djeca odrastu, pa se, eto, nema vremena. Dugo sam bio u kontaktu s predivnom obitelji Kajević iz Prijepolja, čiji je brat otet s mojim ocem, ali vrijeme učini svoje. Taj momak za kojega pitate danas ima troje djece, dobro je i zahvalan je mom ocu do groba.
Jeste li ostali na odsluženju do kraja ili su vas pustili kući?
– Iz poštovanja prema ocu, njegovu shvaćanju života i tom tvrdom vojničkom, a nadasve pravilnom odgoju, ni jednog trenutka nisam pomišljao skratiti vojni rok. Odradio sam ga do kraja.
Koliko je u Srbiji poznat herojski čin vašeg oca?
– Jako malo, ali za to ne mogu optuživati nikoga. Samo mislim da smo mogli puno prije saznati istinu. Kakva god bila, da zna čovjek na čemu je. Jesu li vašoj obitelji bilo koje službene vlasti, bilo koje države, grada ili općine, bilo koje udruženje ili organizacija ikada dale ikakvu podršku?
– Bilo je raznoraznih podrški i toplih riječi, ali nekako u zadnje vrijeme moraš se dobro prodati da bi doznao istinu, a moja majka nije bila spremna na to.
Kako danas gledate na Tomin potez u vlaku u ratnom požaru: čin je herojski, svatko će reći, ali vaša je obitelj tim činom izgubila oca, vi s tim morate živjeti cijeli život... – Herojski ili ne, ja znam da bi on uvijek tako reagirao. Otac je bio strog prema meni jer je osjećao da dolaze loša vremena, ali bio je neizmjerno pravedan, korektan i čovjek od riječi. U cijelom našem susjedstvu cijelog života nisam čuo da je itko rekao ružnu riječ o njemu. Bio je spreman pomoći znancu i neznancu.
Iskreno, bilo je teško, a i danas je teško kada netko ode na takav način, ali sam njegov ponosan sin, mislim da je to najbitnije.
NIJE MOGAO
ODŠUTJETI
Drugi putnici su šutjeli i ostali živi. Pomislite li ikada da je i vaš otac mogao odšutjeti?
– Kada se počelo naveliko pričati što će nam se svima dogoditi, otac je odlučio ići u penziju. Uvijek je govorio da ne treba trčati pred rudo, nego sačekati i promisliti, ali on se sam toga nije pridržavao.
Imate li igdje zapaliti svijeću ili odnijeti cvijeće?
– Svijeću mu palimo na imen-
dan. Nekako smo navikli čuvati ga u sjećanju baš onakvog kakav je bio.
Kakav je osjećaj ne znati gdje se pokloniti ocu?
– Veoma težak... Ne bih o tome, iskreno.
Jeste li ikada više otišli u Štrpce?
– Samo jednom, nekoliko godina poslije, posao me natjerao.
A na povratku iz vojske?
– Da, morate proći kroz Štrpce ako idete vlakom u Crnu Goru ili u Srbiju. Što se ustanovilo, tko je odgovarao za smrt vašeg oca i 18 Bošnjaka?
– Kriva je paravojna formacija koja je djelovala na području Višegrada, nju je predvodio Milan Lukić.
Za otmicu i zločin u Štrpcima, na procesu u Bijelom Polju osuđen je Nebojša Ranisavljević: dobio je 15 godina zatvora. Milan Lukić zaradio je doživotni zatvor na suđenju u Hagu, ali ne i za Štrpce. Kažnjen je i u Beogradu s 20 godi-
na za otmicu i ubojstvo 16 Bošnjaka u autobusu u mjestu Sjeverin na Sandžaku.
U Štrpcima je oteto 18 Bošnjaka i jedan Hrvat. Pronađeni su samo ostaci troje putnika u jezeru Perućac.
Neđelja, 3. septembar 2023. Drugi pišu pričali smo
Imamo još dosta rodbine u Kaštelima
Dolazite li ikako u očev stari kraj, u Dalmaciju i Kaštela, odnosno Rudine?
- Bilo je planova da odemo, da sina upoznam s djedovinom, ali se uvijek nešto ispriječi, zato ćemo ove godine sigurno ići.
Osjećate li da su tu i vaši korijeni?
- Naravno!
Imate li još bliske rodbine u Kaštelima?
- Da, dosta ih je, iako nismo u kontaktu. Redovito se čujem s rodicom, stričevom kćeri koja živi u Vinkovcima. Imate li braće i sestara? Djece?
- Jedinac sam. A i sam imam jednog sina, ima 19 godina i ponosno nosi djedovo ime.
Jeste li ikada pomislili zatražiti i hrvatsko državljanstvo?
- Nisam razmišljao o tome, svi smo mi rođeni na nekoj zemlji i prihvaćamo to što smo, ja se svojih korijena ne sramim i za Dalmaciju me vežu samo lijepe uspomene. Na primjer, moj otac je bio ljuti hajdukovac...
Doživotnu robiju guli u Estoniji, osudio ga je Haaški sud, među ostalim i za grozne zločine u Višegradu, zar ne?
– On je u Haagu optužen, koliko znam, za više zlodjela koje je počinio. Navodno su mu prethodno stradali članovi obitelji na krsnoj slavi, što je navodno počinila suprotna paravojna formacija. Ali, nitko od tih nesretnih ljudi iz vlaka nema veze s tim zlodjelom. Pa ne možeš zbog nekoliko pojedinaca osuditi čitav narod i tako se osvećivati. Zato mi nisu jasni njegovi postupci. Međutim, svatko nosi svoj križ dok je živ.
MAJKA
Vaša majka podnijela je strašan teret, kako je sve izdržavala?
– U početku čovjeka nosi emocija i nada da će sve biti u redu. S vremenom shvatiš da sa svih strana ima dosta ljudi koji se bave prodajom magle, pa se tijelo povuče, ali mozak neprestano radi. Prvih dana i mjeseci ništa se nije znalo o otetim putnicima, pa očekuješ da će ti se otac ili
suprug pojaviti na vratima, ali svako zvono uzdrma cijelo tijelo radi iščekivanja kakva vijest stiže. Moja majka dosta se jako nosila s tim, nerijetko bi odlazila i po 15 dana provjeriti neku informaciju. Zadnje godine života posvetila je pronalaženju mog oca, a kada je saznala surovu istinu, samo se predala. Znala bi reći: “Samo dišem.” Kako je proživljavala činjenicu da joj je sin u vojsci u Crnoj Gori, muža joj drže paravojne skupine u BiH, ona čeka u Beogradu, a sve se raspada u ratnom požaru?
– Bilo je bijesno vrijeme. I ljudi su bili bijesni, svašta se događalo. Svatko je imao neku svoju muku i o njoj se bri-
nuo. Mi smo našu nosili kako smo znali. Dosta teško. Moj otac je skoro cijeli život posvetio svojoj službi, državi i svim ljudima koji su u njoj živjeli, a kada je konačno trebao početi uživati u životu i rastu svoje obitelji – grubo je spriječen. Najviše je propatila moja majka.
Od čega ste i kako živjeli tih godina, je li vam itko pomagao?
– Rijetko tko, najviše prijatelji, rodbina i susjedstvo, a ni njima nije bilo lako u to vrijeme. Snalazili smo se i pomagali jedni drugima. Pet godina smo imali problema s očevom penzijom. Vođen je kao ne-
stala osoba, mi bez prava, a računi stižu. Prve dvije godine – ni dinara mirovine. Poslije na kapaljku. Tek 2011. godine majka je postala vlasnica našeg stana.
Više puta bila je kod Slobodana Miloševića, pa i drugih političara, tražeći istinu i muža, a život je tekao dalje. Kako niste u svemu poludjeli?
– Reći ću istinu, iako se mnogima možda i neće svidjeti. Moja majka bila je više puta kod predsjednika Miloševića i ostalih ljudi iz tadašnjeg kabineta. Ni u jednom trenutku nismo osjetili ništa loše kod njih. Postojala je tu volja i že-
lja mnogih iz tadašnje vlasti da nam kažu neke činjenice, ali nisu smjeli. I ja sam se upoznao s Miloševićem, ostavio mi je dobar utisak i ako se dogodilo sve što se dogodilo, ne može baš jedan čovjek držati sve konce u rukama. Nekoliko godina poslije Miloševićeve smrti doznali smo da je mojoj majci život bio ugrožen jer je došla do nekih povjerljivih informacija o nekim ljudima s vrha vlasti. Trebala je biti ušutkana, ali je Milošević čuo za to i rekao da će onaj tko išta pokuša imati velikih problema. Izvor informacije je naš jako dobar prijatelj i ja sam tom čovjeku zahvalan jer bi za mene tada bilo jako teško izgubiti oba roditelja u kratko vrijeme. Ovo sada prvi put iznosim u javnost.
NIJE SU SE STIGLI
OPROSTITI
Kad vam je umrla majka?
– Lani u ožujku, poslije kraće bolesti. Bila je mjesec dana u bolnici, a posjeti zabranjeni zbog korone. Ona na intenzivnoj, nema ni mobitel uza se. Nismo je ni čuli ni vidjeli. To mi teško leži na srcu. Ova fotografija koju vam šaljem, gdje smo ona i ja, to je bio zadnji naš susret.
Bilo je bijesno vrijeme. I ljudi su bili bijesni, svašta se događalo. Svatko je imao neku svoju muku i o njoj se brinuo. Mi smo našu nosili kako smo znali. Dosta teško. Moj otac je skoro cijeli život posvetio svojoj službi, državi i svim ljudima koji su u njoj živjeli, a kada je konačno trebao početi uživati u životu i rastu svoje obitelji – grubo je spriječen. Najviše je propatila moja majka
Po čemu ga pamtite, kakav je bio čovjek?
– Jednom riječju: nadčovjek!
U svakom smislu. Mogu ga opisati najljepšim i najsvjetlijim pridjevima. Imali smo i planove. Imao je dvije diplome: bio je vezist, ali i mornarički časnik, pa se nadao nekada nekoj prekomandi na Jadran.
Što mislite, bi li danas učinio isto, zamjerate li mu to?
– Apsolutno, ne bi ni okom trepnuo! Ne bi se povukao i kad bi znao što ga čeka. Tko je postavio spomen-ploču vašem ocu pred zgradom u kojoj stanujete?
– Postavljena je na inicijativu našeg poznatog vaterpolista Šapića, koji je bio na čelu općine.
Znate li i da jedan ponton u kaštelanskoj marini nosi ime vašeg oca?
– Nisam bio, ali ove godine dolazim sto posto i jako mi je drago da se netko sjetio mog oca. Hvala svima čija je to zamisao bila.
Postoji li još igdje ikakav javni spomen ili priznanje Tomi Buzovu?
– Ne. Bilo je nekih priča da jedna ulica u Beogradu dobije njegovo ime, ali ja nisam za to, a nije mi bila ni majka. Mislim da se država kasno sjetila i da bi to bilo obično prikupljanje političkih bodova, čega se gnušam.
Je li ga itko igdje proglasio herojem? Ili su ga zaboravili?
Doznao sam prije majke. Čekao sam ga, bio sam na odsluženju vojnog roka u Podgorici. Vlak je kasnio više od osam sati i tek sutradan me posjetio jedan čovjek, mislim da je bio novinar, Rastoder mu je prezime. On mi je ispričao što se dogodilo. Onda su i svi mediji objavili jučerašnju vijest
Znači, niste se stigli ni oprostiti s majkom?
– Ne...
Baš kao ni s ocem?
– Da...
Je li često spominjala oca?
– Stalno! Kada smo se u bolnici rastajali zadnji put, kad je snimljena ta fotka, rekla mi je da čuvam sina Tomu. Kako joj je bilo, možda dobro ilustrira jedna slika iz 2002. godine, u vrijeme suđenja u Bijelom
Polju: ujutro je dobila moždani, a popodne srčani udar. Stres čuda radi...
– Za sada ne... Postojale su ideje i očekivanja će se ljudi koji žive na našim prostorima upoznati s djelom mog oca, koji nije jedini, bilo je još ljudi i sličnih djela, pogotovo u ratno vrijeme, ali za sada – ništa.
- Prvi i zadnji put ovako istupam u javnosti i u medijima. Obećao sam bio i majci da se neću miješati. Ali, stiže još jedna godišnjica, a i nedostaje mi taj vaš dalmatinski naglasak, pa mislim i da ljudi u starom kraju mog oca moraju doznati pravu istinu o tome tko je bio i kako je postupio Tomo Buzov.
Dana 2. septembra 2023. umrla je u 89. godini života
rođena Jovović
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 3. septembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: kćerke VESELINKA, BRANKA, RADMILA i MIRJANA, braća VUKAŠIN – BUĆO i DRAGIŠA, sestra IVANA, sestra od strica DRAGICA, đever VOJISLAV, jetrva ZLATANA, unučad ANĐELA, ALEKSANDRA, MAJA i NIKOLA i ostala rodbina NIKČEVIĆ i JOVOVIĆ
137
Dana 31. avgusta 2023. u 49. godini svoj plemeniti život tragično je okončao naš voljeni
NIKOLA Dušanov BEZMAREVIĆ
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice.
Ožalošćeni: majka SLAVKA, supruga BILJANA, kćerke VARJA i NAĐA, sestre OLIVERA i LJILJANA, brat od strica FILIP i ostala rodbina BEZMAREVIĆ i BEČANOVIĆ
130
Neđelja, 3. septembar 2023.
Tužnim srcem javljamo da je dana 2. septembra 2023. u 31. godini tragično nastradao naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 2. septembra od 16 do 17 časova i 3. septembra od 10 do 15 30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na starom groblju iza Manastira u 16 časova.
Ožalošćeni: majka ŽAKLINA, sestre MILICA i NATAŠA, baba VELIKA, stric DRAGAN, strina SNEŽANA, brat i sestra od strica VUK i ANĐELA, tetke ROSKA i JULIJA, ujak ŽELJKO, ujna VESNA, braća i sestre od stričeva, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina POPOVIĆ i NIKOLIĆ 188
Дана 2. септембар 2023 године изненада је испустила своју племениту душу наша вољена
РАДЕЧ рођена ЈОКОВИЋ 1949 – 2023.
Саучешће примамо у мјесној капели у Новом Селу, дана 3. септембра од 10 до 15 часова и 4. септембра од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници.
О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И Кћерка ДАНИЈЕЛА, син МИЛОШ, снаха ДРАГАНА, браћа ЉУБИША и МИЋО, сестра ЉУБИНКА, ђевер РАТКО – Лала, јетрве ЗОРИЦА и СЕНКА, унучад СТРАХИЊА и МИА и остала многобројна родбина РАДЕЧ и ЈОКОВИЋ
РАДМИЛА Мишка
Neđelja, 3. septembar 2023. Oglasi i obavještenja
Tužnim srcem javljamo da je dana 2. septembra 2023. nakon duge bolesti preminuo u 35. godini života naš dragi
Saučešće primamo 2. septembra od 9 do 17 časova i 3. septembra od 9 do 10 30 časova, u seoskoj kapeli u Reževićima. Sahrana će se obaviti 3. septembra u 11 časova na seoskom groblju u Reževićima.
Ožalošćeni: ćerka MARLIN, otac NASTASIMIR, majka OLIVERA, brat DIMITRIJE i ostala mnogobrojna rodbina FRANOVIĆ i KARADŽIĆ
Iznenada se upokoji naš voljeni suprug i otac
Hvala ti za sve godine zajedničkog života. Pamtićemo te po ljudskosti, dobroti i ljubavlju koju si nam poklanjao cijelog svog života.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
112
Ispraćam voljenog brata
Tvoji: NADA, PREDRAG i VLADAN
184
Naš đede
IVANA KASALICU
1973–2023.
Dobri moj, počivaj u miru sa Pekijem i majkom. Zapuštenost i raspuštenost Kliničkog centra je nikad u gorem stanju. Oprostila sam, jer bi ti tako tražio zbog moralne jačine. Molim te, oprosti što te nisam spasila i vratila porodici.
A, neka bude da sredimo našu Crnu Goru da đeca više ne plaču i nisu ranjena u duši zbog neznanja.
BAJO
Učio si nas svemu dobrom i poštenom, pokazivao ljubav prema nama svaki dan.
Svaki susret sa Tobom je bio ispunjen pažnjom, razumijevanjem i toplinom.
Hvala ti na svemu, đede naš, i voljećemo te zauvijek.
Počivaj u miru, veliki prijatelju i plemeniti čovječe. SAVO VUKOTIĆ sa porodicom
D.O.O. KOMUNALNO KOTOR
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Poštovanom profesoru
MILA 135
MILIKI POPOVIĆU
Dragi profesore, tvoje sniježne staze koje si ti napravio, ostat će zapamćene u istoriji crnogorskog skijanja. Počivaj u miru.
CRNOGORSKI SKIJAŠKI SAVEZ
Tvoji: unuk ALEKSANDAR i unuka KLARA
Voljeni naš đede
185
BAJO
Sve ono dobro što si svojim postupcima i stavovima utisnuo u naše sjećanje, nikada ne može da izblijedi. Kročimo kroz život znajući da nas čuvaš i gledaš, ali nam neopisivo nedostaješ za još jedan razgovor, za još koji savjet i zagrljaj.
Hvala ti za sve.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.
Tvoje unuke ANJA i MIA
Posljednji pozdrav voljenom sinu i bratu
Neutješne: majka ŽAKLINA i sestre MILICA i NATAŠA
Posljednji pozdrav
Riječi su slaba utjeha, jer vrijeme koje smo proveli zajedno uvijek će biti tu… u našim srcima. Mnogo smo te voljeli i bili voljeni sa tvoje strane. Draga naša, tebi vječni mir, a nama tuga za tobom. Počivaj u miru.
Kćerka ANKA, unučad MARIJA i MARKO, praunučad KOSTA i BODIN i zetovi ŽELJKO – ŽIKA JOVANOVIĆ i PEĐA BEGOVIĆ
Moj PONOSU, moja DIKO!
Ostavi me, Bog najbolje sebi zove. Tobom sam se ponosila, a imala sam i zbog čega. Časno i pošteno si išao ovozemaljskom stazom, pružao si ljubav i dobrotu svakom svome a meni posebno. Bio si spreman uvijek pomoći, svima pružiti ruku kada ti je zatraže.
E moj sine, morao si znati da nijesu svi kao ti, da ima i drugačijih ljudi, ali čisto srce to ne prihvata. Zla sudbina ote te od mene, od tvoje porodice, ostavi nas bez zvijezde vodilje, uze mi očinji vid. Neopisiva je moja bol, tuga, nepresušne su moje suze.
Tvoja majka SLAVKA
155
153
Bila si simbol dobrote, vedrog duha, mudrosti, plemenitosti i na kraju starog Zabjela. Hvala ti za bezbrižno i zdravo djetinjstvo. Počivaj u miru, pored našeg đeda Veliše, a mi ćemo vas zanavijek čuvati od zaborava.
GOSPAVA Veliše BRNOVIĆ
Naše druženje je bilo kratko, ali dovoljno da pamtimo tvoj vedar lik i dobrotu sa kojima si nas dočekivala na svom kućnom pragu
Posljednji pozdrav
GOSPAVI BRNOVIĆ
Počivaj u miru.
RAJA JOVANOVIĆ sa porodicom
159
125
Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini
GOSPAVI Veliše BRNOVIĆ
Počivaj u miru.
RANKA, MARKO, MAJA i LUKA
Posljednji pozdrav našem BOKIJU
Tvoja unučad MARIJA i MARKO
Tvoja praunučad KOSTA i BODIN
154
Draga naša
BOJAN FRANOVIĆ
Zauvijek u srcima, tvojih MARAŠA MILANKE, FILIPA, ALEKSE, KALINE i NIKŠE
163
Učinila si sve što si mogla!
Učinila si toliko da naš svijet bude bolji. Uspomena na tebe i na tvoju plemenitu i dobru duši, biće nam životna vodilja kako se odnosi prema svojim najdražima.
Tvoj častan i pošten život zaslužuju da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.
Ponosni na tebe
PEĐA, MARIJA, KOSTA i BODIN BEGOVIĆ
Dobri naš, najbolji… Sve lijepe trenutke, ljubav, pažnju i podršku koju si nam pružio zauvijek ćemo pamtiti.
Умро је наш ђедо
Његова доброта, ведри лик и племенитост остаће заувијек у нашим срцима. Ђедо, од данас те више ништа неће бољети.
Posljednji pozdrav dragom NIKOLI
161
162
Sa velikom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru, dobri Nidžo.
145
DRAŽEN PEKOVIĆ sa porodicom
МИЛОРАД МИЛАДИНОВИЋ
128 Četrdeset dana od smrti dragog
VELJKA
Sjećaćemo te se sa ljubavlju i poštovanjem.
Porodica VOJINOVIĆ
Godina je od smrti našeg
VOJISLAVA
127 Četrdeset dana od smrti dragog
VELJKA
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Porodica BASTAĆ
Jednako boli kao i onog dana kad si nas napuštio. Mnogo nam fališ i ostaćeš zauvijek u našim srcima. Tvoja PORODICA
126
Navršava se šest mjeseci od odlaska našeg
Kroz sve što smo mi i dalje si sa nama i ti. Nedostaješ nam.
U nedjelju , 3. septembra, u 10 časova uža porodica posjetiće njegov vječni dom.
120
Neđelja, 3. septembar 2023.
Dragi naš
Još jedan 3. septembar i još jedan tvoj rođendan a ti nisi sa nama.
Umjesto čestitke, gledaćemo u nebo i poslaćemo ti poruku da si zauvijek u našim srcima.
Neutješni ali i ponosni
158
139 IN MEMORIAM
RADIVOJE Grujičin TODOROVIĆ
3. 9. 2020 – 3. 9. 2023
Vrijeme je nemoćno da izbriše bol zbog tvoga odlaska, ali i naš ponos na tvoj dostojanstveni život. PORODICA
116
Navršava se šest mjeseci od smrti moga brata
MLADENA BULATOVIĆA
Prolazi vrijeme, ali bol za tobom ne prolazi. U mislima si mi, Mlađane.
117 Navršava se šest mjeseci od smrti ujaka
MLADENA BULATOVIĆA
Ujače, teška bol ne prolazi, ali sjećanje i ljubav na tebe su neizbrisivi.
PORODICA 123
Prođe godina dana od smrti naše drage
129
Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe. Zauvijek ćemo te čuvati u našim uspomenama. Počivaj u miru.
ZORAN – KAĆO KOVAČEVIĆ
Danas bi našem đedu bio rođendan. Nedostaješ nam jako.
ALEKSA, IVA, MARIJA, DUNJA i ALEKSANDAR
Četrdeset je dana od smrti mog brata
119
Tvoji: ćerka NATALIJA, zet SRETEN, unuk MILIVOJE, unuka BRANKA sa porodicom
ĐOKA Martina ĐEKOVIĆA
Sestrična IVANA i sestrić IVAN
dr ŽARKO IVANOVIĆ
Tvoja sestra SEKA sa porodicom
Ode iz našeg života. Ali nikada nećeš iz naših lijepih sjećanja. Nedostaješ nam… Počivaj u miru, dragi prijatelju.
146
Nadam se da je tvoja dobra duša našla mir i spokoj. Vječno ćeš ostati u mom srcu i mislima.
Sestra BEBA sa familijom
VLADO MITROVIĆ sa porodicom 151
143
Danas 3. septembra 2023 navršava se pola godine otkako nas je napustila naša draga mama
Mamice, dani prolaze, a praznina i bol su sve veći. Prisutna si u svakom danu, u svakoj našoj priči, živiš kroz uspomene koje ćemo vječno čuvati od zaborava.
Tvoje ćerke DIJANA i MARIJA
Četrdeset je dana od smrti mog dragog i dobrog brata
ĐOKA M. ĐEKOVIĆA
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Sestra NADA sa porodicom
157
Šest mjeseci je od kada nije sa nama naš voljeni
Godina dana je od smrti naše drage
Ponosni smo na tvoj častan životni put i zahvalni za sve što si za nas učinio. Počivaj u miru, a mi ćemo sa ponosom i ljubavlju čuvati uspomenu na tebe.
Voljena naša, prolazi vrijeme, ali bol za tobom ne. Svakim danom nedostaješ nam sve više. Nema te da nas dočekaš, ispratiš, da nas obaspeš ljubavlju i pažnjom. Neka tvoja plemenita duša odmara, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji NAJMILIJI
156
Pola godine je od smrti našeg voljenog đeda
MIROSLAVA – MIŠA IVANOVIĆA
Hvala ti za nesebičnu podršku tokom našeg odrastanja. Neka nam ova praznina bude stalan podsjetnik za vrijeme provedeno sa tobom, koje se ne može zaboraviti
ALEKSA, ANA, FILIP i MAŠA
Pet je godina od smrti našeg voljenog
SLOBA Lukina LATKOVIĆA
Zauvijek si dio nas.
Tvoja PORODICA
Danas su dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni
Dani i godine prolaze, a naše misli te prate u tišini vječnog mira.
Zauvijek te čuvamo u našim srcima.
124
Danas je godina dana od kada nas je napustila naša
DANICA – BUBA BOŠKOVIĆ
Bila si oslonac i podrška. S ponosom ćemo te se sjećati.
142
Godina dana je od smrti moje voljene sestre
PETRANE Vladove VULETIĆ
Mnogo mi nedostaješ.
121
Tvoji: VUKICA, MARKO i FILIP sa porodicama
113
Kćerka MIRA, zet RADE i unučad SANJA, MILJAN, ŽANA i DRAŠKO SAMARDŽIĆ
114
2O godina od smrti 12 i po godina od smrti
MIŠA VUJIČIĆA RAŠA VUJIČIĆA
Prolaze dani prolaze godine, ali ne prolazi bol i tuga za vama.
Sa ponosom i uspomenama koje vječno traju čuvamo vas od zaborava,
Vaša PORODICA
122
Sestra LJEJO
Baba PEŚA
Nedostaješ nam svakog dana sve više. Živjećeš u nama dok postojimo. Po dobru ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati. Neka tvoja iskrena i plemenita duša počiva u miru.
Tvoja VANJA i TAMARA
Navršila se godina dana od smrti naše voljene majke i babe
Draga mama, Bol, praznina i tuga koju osjećamo za tobom vrijeme ne može ublažiti.
Premalo riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.
Živiš i živjećeš u našim srcima i mislima.
Ćerka VESNA sa djecom
136
118
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“:
02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1
