Dnevni list Pobjeda 03.10.2022.

Da li Milošević švercuje cigarete, je li premijer

Abazović sve znao ili su obojica naivne žrtve zavjere?

Prema informacijama našeg lista, ključnu ulogu u raskrinkavanju priče o švercu cigareta imali su eksperti iz Velike Britanije, koji su i inicirali akciju dostavljajući povjerljive podatke ANB-u. Kako su nam dva izvora iz bezbjednosnih krugova potvrdili, prije nego što je protekle neđelje obavljena ,,spektakularna“ akcija paljenja cigareta, u brojne pakete su postavljeni GPS lokatori

Dritan

predsjednikom Srbije

Vučićem

njim

nedjelja uključujući

PODGORICA – Nepuna 24 sata nakon što je di rektor Uprave prihoda i carina Rade Milošević u društvu premijera u teh ničkom mandatu Dritana Abazovića pred novinar skim kamerama ritualno dao nalog da počne još jednu akcija spaljivanja cigareta u fabrici Mi-rai u Nikšiću, Specijalno državno tužilaštvo je u velikoj akciji u noći izme đu petka 30 septembra i subote 1. oktobra privelo i saslušalo desetak osoba, među kojima i Miloševi ća, tražeći od njih da obja sne kako je tokom akcije uništavanja nestao šleper pun cigareta, vrijednosti skoro milion eura.

Direktor UPC morao je to kom saslušavanja koje je trajalo skoro pred zoru 1. oktobra u Specijalnom dr žavnom tužilaštvu morao da prezentira spise pred meta o uništavanju cigare ta, ali i da objašnjava kako se zvanične brojke ne poklapa ju sa realnim stanjem i kako je bilo moguće da, pred oči ma službenika UPC i polici je, nestane šleper cigareta namijenjenih za spaljivanje.

PROMJENA IGRE

Iako je Miloševića nakon datog iskaza Tužilaštvo puštilo, premda je direktor Uprave prihoda i carina u ju čerašnjim izjavama poku šao da se predstavi kao žrtva zavjere nekih neimenova nih lica, akcija koju je vodila ANB i Specijalno tužilaštvo u potpunosti lomi sliku koju su Milošević i njegov partij ski šef iz Ure gradili, opisu jući sebe kao glavne borce protiv organizovanog kri jumčarenja cigareta, težak je udarac.

U samo jednom danu ta je slika potpuno promijenjena i sada je Milošević direktno na udaru Specijalnog držav nog tužilaštva, a premijer Abazović direktno osum njičen za političko mentor stvo nad kriminalom – unu tar države!

U danima koji slijede Ra

Da li Milošević švercuje cigarete, je li premijer Abazović sve znao ili su obojica naivne žrtve zavjere?

Prema informacijama našeg lista, ključnu ulogu u raskrinkavanju priče o švercu cigareta imali su eksperti iz Velike Britanije, koji su i inicirali akciju dostavljajući povjerljive podatke ANB-u. Kako su nam dva izvora iz bezbjednosnih krugova potvrdili, prije nego što je protekle neđelje obavljena ,,spektakularna“ akcija paljenja cigareta, u brojne pakete su postavljeni GPS lokatori. Zato je bilo i moguće da se otkrije pun šleper cigareta koji su, za sada nepoznata lica, otuđila prije spaljivanja. Da li je šleper zaplijenjen ili je praćena njegova isporuka, uhodanim kanalima, za Bosnu i Hercegovinu, nije saopšteno

de Milošević moraće istra žiteljima, ali i crnogorskoj javnosti da javnosti obja sni: kako je od ,,heroja“ bor be protiv krijumčarenja ci gareta došao u poziciju da istražitelji u njega upiru prst sumnjičeći ga da je - kao dr žavni funkcioner – u stvari glava kriminalne hobotni ce koja se bavi švercom ci gareta.

Istovremeno, akcija SDT-a je sada i zvanična potvrda serijala tekstova koje je Po bjeda objavila tokom po sljednja tri mjeseca u kojima

se do tančina objašnjavala prljava igra državnih služ benika zaduženih za suz bijanje šverca cigareta, ali i raskrinkavala makretinš ka akcija koja je trebalo da od Dritana Abazovića i Ra da Miloševića napravi hero je borbe protiv organizova nog kriminala.

KAD BRITANCI POMOGNU

U jučerašnjem saopštenju Specijalnog državnog tu žilaštva precizno se navodi da tokom akcije spaljivanja

cigareta - nije uništena ona količina koja je javnosti pre zentovana?!

-Postoji sumnja da su služ bena lica Uprave prihoda i carina, bez adekvatnih mje ra obezbjeđenja predviđe nih procedurama za uni štenje i u saradnji sa drugim fizičkim i pravnim licima, preuzela i izvela kamion pun cigareta predviđenih za uni štenje, kojim se nijesu upu tili ka konačnom odredištu - skladištu i fabrici ‘M con struction’ u Nikšiću, kao mjestu uništenja”, saopšti

li su iz SDT-a, uz napomenu da će nadležni tužilac doni jeti odluku ,,nakon analize brojnih dosad prikupljenih dokaza i onih čije je priku pljanje u toku“.

Za razumijevanje iznenad ne akcije Specijalnog tuži laštva i specijalnog tima, od izuzetne važnosti je dio sa opštenja u kojem se navodi da se ,,već duže vrijeme, u saradnji sa Specijalnim po licijskim odjeljenjem (SPO)

i Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB), pre duzimaju radnje u izviđa

ju u cilju otkrivanja lanca krijumčarenja cigareta ko je su bile predviđene za uni štenje“.

Potenciranje uloge Agenci je za nacionalnu bezbjed nost ukazuje da je u pitanju međunarodna akcija i da će, ovog puta, i Radu Miloševi ću i Dritanu Abazoviću bi ti mnogo teže da ,,sačuvaju vlastiti lik i djelo“ i da neće moći ignorisati informaci je, kako su to beskrupulozno činili kada je Pobjeda ukazi vala na potencijalne krimi nalne aktivnosti u vrhu in

Milošević nije mogao raditi bez znanja premijera

Najnovija akcija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na presijecanju krijumčarenja ciga reta izazvala je brojne reakcije.

Ministar odbrane u tehničkom mandatu i predsjednik SDP-a Raško Konjević tvrdi da odla zeći premijer Dritan Abazović mjesecima pokušava da pri krije svoju ulogu u nelegalnim radnjama njegovih partijskih drugova.

– Ko danas pruža političku zaštitu švercerima cigara? On je izgleda politički pokrovitelj toga u saradnji sa jednom kriminal nom grupom, a nijesu ,,škaljari“ – napisao je Konjević na Tviteru.

-Crtajući mete nama, Abazović je zapravo skretao pažnju sa

svojih nepočinstava- poručio je poslanik DPS-a Predrag Bošković u kontekstu ranijih navo da predsjednika Abazovića koji je tvrdio da Bošković i ministar odbrane Raško Konjević ,,pru žaju političku zaštitu švercu cigareta“.

Bošković poručuje da se klupko odmotava, te da sve o čemu su govorili polako izlazi na vidjelo.

-I koliko god on sebe nadmaši vao u disciplini ,,LažešKaoDri tan“, od istine i odgovornosti za sve što je radio neće moći da pobjegne - napisao je Bošković u objavi na Tviteru.

Abazović će možda morati da podnese ostavku, i to taman kada je poželio da rekonstruiše

smijenjenu Vladu, poručio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša osvrnuvši se na akciju sprečavanja krijum čarenja cigareta te i na izjavu Abazovića koji je ranije kazao da je jedna od varijanti za izlaz iz aktuelne političke krize rekon strukcija Vlade kojoj je u avgu stu izglasano nepovjerenje.

- Taman kad je smijenjeni pre mijer poželio da rekonstruiše smijenjenu Vladu, i to u kako reče ,,igri šaha“, sada će možda da podnese ostavku a po Usta vu ostavkom premijera (mada ne piše već smijenjenog) pada Vlada - napisao je Mugoša u objavi na Tviteru.

Jedan od lidera DF-a Milan

Knežević se osvrnuo na to što su Abazović i ministri Raško Konjević i Filip Adžić komen tarisali ovu akciju SDT-a.

- Znači: Raško pozdravlja hap šenje Rada Miloševića, Dritan pozdravlja hapšenje Rada Milo ševića, Filip pozdravlja hapšenje Rada Miloševića…Ostalo je da danas i Rade pozdravi svoje hapšenje, pa da ispušimo po jednu. I poslije se čudimo što neuropsihijatri napuštaju Crnu Goru - napisao je Kežević na Tviteru.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je saopštio da je Ura kriminalna švercerska organizacija, i da je njen lider Abazović sve znao i odobravao.

On kaže da je najvjerovatnije u svemu Abazović imao i svoj tal, ali i poručuje da je neophodno pokrenuti istrage protiv bivšeg premijera Zdravka Krivo kapića i ministara u njegovoj Vladi Milojka Spajića i Ratka Mitrovića - Još jednom #Medojesveupra vu. Kada sam ja javno upo zoravao da se šverc cigareta intenzivirao za vrijeme Vlade Krivokapića i Abazovića i da je istina što su javno jedan drugog optuživali za šverc cigareta i droge, njihovi bijedni botovi su me napadali da radim za Mila Đukanovića. Evo zašto Dritan traži monopol u bezbjedno snom sektoru. Ne zbog među

narodnih obaveza i EU, nego zbog ličnih interesa i uzimanja miliona od šverca - navodi Medoje vić u saopštenju dostav ljenom medijima.

Prema njegovim riječima, Milošević ovu kriminalnu djelatnost nije mogao realizovati bez znanja i odobrenja Abazovića i ,,očigledno da je Ura postala organizovana kriminalna grupa za šverc cigareta i kokaina, da je Dritan uspostavio partnerske odnose sa duvanskim i narko kla novima i da mu je ključni cilj bio da postane Milo umjesto Mila“.

- Ako Abazović ne završi sa lisicama oko ovoga,

PRAVA

Reakcija na privođenje direkora Uprave carina i na izjavu premijera u tehničkom mandatu

stitucije kao što je Uprava prihoda i carina koja treba da se bavi suzbijanjem kri minala.

Prema informacijama na šeg lista, ključnu ulogu u ra skrinkavanju priče o švercu cigareta imali su eksperti iz Velike Britanije, koji su i ini cirali akciju dostavljajući povjerljive podatke ANB-u. Na osnovu više izvora Po bjeda je došla do informa cije da se već duže u obavje štajnim krugovima sumnja u istinitost podataka o pre kidu šverca cigareta i uni štavanju zaplijenjene robe.

LOCIRANJE

Pobjeda je jula ove godine pisala da je Uprava prihoda i carina organizovala 30. juna u nikšićkoj privatnoj fabrici ,,Javorak“ paljenje 1.200 pa keta zaplijenjenih cigareta pred četvoročlanom komi sijom koju je imenovao di rektor UPC-a Rade Miloše vić, ali bez prisustva policije. Tada smo objavili preciznu procjenu stručnjaka da u nikšićkoj fabrici nije bilo moguće, za nekoliko sati, da se spali tolika količina cigareta i pitali UPC za po jašnjenje. Umjesto odgovora Uprava prihoda i carina je, po nalo gu direktora Miloševića, pre kinula svaku komunikaciju sa Pobjedom. Ipak, sljedeća akcija uništavanja cigareta obavljena je pred novinari ma i policajcima, ali je pred

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da neće podnijeti ostavku jer su, kako je ocijenio, rezultati koje Vlada ostvaruje enormni, pogo tovo u borbi protiv organizovanog kriminala.

On je kazao da se aktivnosti na suzbi janju šverca cigareta nastavljaju bez ikakvih restrikcija.

- Puna podrška specijalnom državnom tužiocu, Specijalnom policijskom odje ljenju, svim drugim organima koji uče stvuju u akcijama - rekao je Abazović.

Otkrio je, ipak, ali bez navođenja kon kretnih podataka, da se nešto slično ,,desilo prije pet-šest mjeseci, kada se radila zapljena, da se krade roba koja je zaplijenjena“.

On je naveo da je monitoring koji se vršio i za taj transport višestruki i da nije samo jedna služba uključena.

Upitan da li vjeruje da je kamion zaista pošao negdje drugo, Abazović je kazao da želi da vidi gdje je taj kamion, to isto treba da utvrde organi, ako nije otišao na pravo mjesto.

- Dobra je stvar što se na više načina vrši nadzor i da imamo podršku među narodnih partnera i oko ovih aktivnosti. Ne bi čekali 2022. godinu da se suzbija šverc cigareta da je neko prethodnih decenija radio svoj posao - istakao je Abazović.

Prema njegovim riječima, logično je da organ kao Uprava prihoda i carina ima i ljude koji su sa druge strane, isto kao i Uprava policije, tužilaštvo.

-To što je radio SDP i DPS, takav sistem nekažnjivosti, to je završeno. Ne može mo više da imamo sistem u kojem će

stava trajala neka dva sata i tada se jasno uočio nedosta tak kapaciteta peći za spalji vanje u preduzeću Mi Rai.

Kada su se Britanci, koji ina če imaju veliki interes da se zaustavi šverc cigareta pre ko Crne Gore, uključili u ak ciju – nije poznato. Izvjesno je, međutim, da su u redov noj proceduri, po zahtjevu SDT-a i uz nalog nadležnog suda, odobrene mjere tajnog nadzora za jedan broj ljudi, među kojima je, prema na šim saznanjima, i Rade Mi lošević.

Kako su nam dva izvora iz

Abazović: Nema ostavke, neću da otkrijem ko mi je poklonio kriptovani telefon!

i SDT provjeravaju direktora Uprave prihoda i carina i više službenika policije i UPC budu uništene u pogonu fabrike u Nikšiću cigarete, znao zavjere?

gent bio vlasništvo Kosano vića. Zanimljivo, biznismen Kosanović ima mnogo slika u društvu sa premijerom Aba zovićem.

otvoriće se i velika sumnja u profesionalnost i nepristra snost glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovi ća! Milošević nije mogao ovo raditi bez dopuštenja Abazo vića. GST bi morao proširiti istragu i na Dritana Abazovića

koji je stotinu puta javno isticao da on stoji iza ovih akcija zaplje ne cigareta i da je zbog toga smi jenjen. Samo nam nije rekao da njegova Uprava carina nelegal no zapljenjuje cigarete od DPS švercera, da bi iste švercovala Ura - kaže Medojević. S. P.

bez ikakve kazne da se dešavaju prestu pi - dodao je Abazović.

On je naveo da bi volio da se činjenično sve potkrijepi, dodajući da će to da podrazumijeva snošenje adekvatnih posljedica.

Upitan o komentarima poslanika DPS-a Predraga Boškovića i ministra odbra ne Raška Konjevića da se njima crtaju mete, Abazović je kazao da se njima ne

bezbjednosnih krugova potvrdili, prije nego što je protekle neđelje obavljena ,,spektakularna“ akcija pa ljenja cigareta, u brojne pa kete su postavljeni GPS loka tori. Zato je bilo i moguće da se otkrije pun šleper cigare ta koji su, za sada nepoznata lica, otuđila prije spaljivanja. Da li je šleper zaplijenjen ili je praćena njegova isporuka, uhodanim kanalima, za Bo snu i Hercegovinu, nije sa opšteno.

No, akcija je, uz koordinaciju ANB-a i stranih partnerskih službi, obavljena besprekor no, pa o svemu nije bila oba viještena ni kriminalistička policija. Prema našim sazna njima, nalozi za privođenje dati su Upravi policije samo sat prije nego su počela pri vođenja, među njima je pr vi na spisku bio Rade Mi lošević.

KO JE SVE NA SPISKU

Iz šturog saopštenja Speci jalnog državnog tužilaštva može se saznati da su, zbog sumnje u krijumčarenje ci gareta, na listi nekoliko služ benika Uprave prihoda i cari na, kao i neki policajci.

Izvjesno je, međutim, da –ukoliko se dokaže postojanje švercerskog lanca – da će taj spisak biti znatno duži, jer je krijumčarene cigarete treba lo dalje plasirati.

Prema informacijama Pobje de, u tu ilegalnu operaciju su upleteni i neki ljudi iz ,,pri vrednog sektora“. Pominje

crtaju mete.

-Oni su to radili u kontinuitetu, da nijesu to bi bila stvar koja je već riješena. Oni stoje politički iza toga - istakao je Aba zović i dodao da je razlika između njega i njih je što on ne stoji u zaštiti bilo koga.

Upitan da li mu je direktor UPC Rade Milošević poklonio kriptovani telefon, Abazović je kazao da je vratio taj tele fon, a da ne bi otkrivao identitet.

Krajem avgusta Mportal objavio je fotografije na kojima su direktor Uprave prihoda i carina i funkcioner Građan skog pokreta Ura Rade Milošević i Podgoričanka Sofija Bulatović, za koju se sumnja da je član kriminalnog klana braće Drešaj koji je evidentiran u SOCTA dokumentaciji. Jedna je snimljena na utakmici, a druga sa zajedničkog provoda u Budvi početkom juna ove godine.

Nakon objavljivanja fotografija, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da je nedopustivo da se javni funkcioner nalazi u društvu takve osobe, te da je jedino opravdanje da Milošević nije znao pored koga sjedi.

- Ne želim nikome da stavljam na teret nešto, ali neko ko obavlja značajnu javnu funkciju mora da vodi računa o tome. Ne bih htio da stvaram neku negativnost, svako ima svoj habitus i svoj način djelovanja ali javni funkci oneri moraju biti oprezni. Isto mislim da je neko od ljudi iz mog ili obezbjeđenja Miloševića morao da ga upozori ako zna za tu informaciju - kazao je Abazović. Milošević je tvrdio da je riječ o pokušaju njegove diskre ditacije.

Kazao je da Sofiju Bulatović poznaje dugi niz godina, ali da nikada nije dobio informaciju da se radi o osobi koja pripada bilo kojoj kriminalnoj grupi. Sofija Bulatović je, prema navodima pojedinih crnogor skih medija, član kriminalne grupe koju predvode braća Drešaj iz Tuzi, što je evidentirano u dokumentaciji o procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2022) - dokumentu koji je izradio međuresorski tim u kom su predstavnici bezbjednosnog sektora i tuži laštva. A.R.

se ime biznismena Zdrav ka Kosanovića čije su ciga rete nedavno zaplijenjene u Luci Bar, nakon što su ocari njene (?!) vraćene sa granič nog prelaza Dobrakovo (1.ju

na) u Luku Bar. Iako tada direktor UPC Mi lošević nije želio da otkrije ime vlasnika nelegalnih ci gareta, Pobjeda je došla do informacije da je kontin

Kosanović, koji je vlasnik fa brike ,,Metalac“ u Nikšiću, inače je poznat kao čovjek blizak još jednom kontro verznom biznismenu – Mi odragu Daki Davidoviću Da stvari budu još interesan tnije, Davidović je odavno u veoma dobroj komunikaci ji sa Dritanom Abazovićem, još dok je ovaj bio potpred sjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti. A njih dvojicu je spojio po četkom 2021. godine ,,tre ći čovjek“: američko-srpski špijun Stevan Simijanović Pobjeda je u serijalu tekstova pisala o vezama Simijanovi ća i Abazovića, dokumento vala i da je tada Ura plaćala smještaj u hotelu ,,Ambasa dor“ za američkog ,,diploma tu“ i njegovu družbenicu iz srpske nacionalističke orga nizacije ,,Zavetnici“. Upravo je Simijanović bio ključni čo vjek koji je povezao Abazo vića i Davidovića i to pred lo kalne izbore u Nikšiću prošle godine. Razvijajući saradnju, Davidović je očekivao da će mu upravo Abazović ,,otvo riti vrata“ Slobodne carinske zone u Baru. Prema infor macijama Pobjede, ponovo je premijer Krivokapić one mogućio Davidovića da se uključi u taj posao. U međuvremenu, Krivoka pićeva vlada je pala, a Abazo vić je postao premijer umje sto premijera. I ponovo se razvila saradnja, ovog puta u ,,spašavanju“ Željezare i to kroz brojne državne garan cije i pomoć, naročito oko ci jene i plaćanja struje. Da li su prsti Dake Davidovi ća bili umiješani sa skanda lom ,,nespaljenih cigareta“? Za sada nema preciznih in formacija, osim da je jedan veoma blizak čovjek Davido viću, koji vodi njegove finan sijske operacije bio sasluša van u petak veče nekoliko sati, baš u vrijeme kada je pri vođen i Rade Milošević. Redakcija Pobjede zna iden titet ovog uposlenika Dake Davidovića, ali za sada ćemo sačekati nastavak akcije Spe cijalnog državnog tužilaštva. Djeluje da je operacija veli kog obima i da je počela ispi tivanjem nekih ključnih ljudi u vrhu državnih institucija, kao što je Rade Milošević. Ali, ne mora da znači da će se sve istjerati do kraja. Eto, premijer u tehničkom man datu Dritan Abazović kasno sinoć je tvitnuo da je uhap šen vozač kamiona koji je prevozio nelegalne cigare te ,,otete“ od Uprave carina. Da li neko može da vjeruje da je za sve kriv – jedan vo zač, a da su svi ostali, od po licije do carinika, bili tek ni jemi posmatrači?

D.ĐURANOVIĆ/ A.RAIČKOVIĆ

PRIJAtElJI AlI gA PREMIJERNE POzNAJE: Kosanović i Abazović

Direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević

I fotografije sa Sofijom Bulatović bile su ,,pokušaj diskreditacije“

Predsjednik Crne Gore poručio da neće ponoviti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, već da postoji mogućnost da je aktivira 25 poslanika Đukanović: Neustavno vraćanje na ponovno razmatranje kandidature predloženog mandatara

PODGORICA – Ideje koje se predlažu od aktuelne parlamentarne većine, a to je da se vratimo ponovnom razmatranju kandidature predloženog mandatara, definitivno su neustavne – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović

On je, u intervjuu Glasu Amerike, rekao da neće ponoviti inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, već da „postoji mogućnost da je aktivira 25 poslanika“. Najavio je da će nastaviti da u okviru ustavnih nadležnosti vodi akciju „koja će pokušati da dovede do jedinog mogućeg ishoda, organizacije prijevremenih parlamentarnih izbora i da na bazi toga Crna Gora dobije neupitnu, kompetentnu, nacionalno odgovornu vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropske integracije“.

Prema riječima Đukanovića, inicijativa o skraćenju mandata Skupštini nije naišla na prođu većine u parlamentu, a, kako je rekao, to je jasan signal da je parlament pokazao deficit odgovornosti prema nacionalnim interesima Crne Gore. – Iskazalo se da su partijski interesi i kalkulacije kod aktuelne parlamentarne većine iznad onoga što su nacionalni

CRNE GORE

PREDSJEDNIŠTVO

Milo Đukanović

interesi – kazao je Đukanović. Rekao je da su ideje koje se predlažu od aktuelne većine, a to je ponovno razmatranje kandidature predloženog mandatara, definitivno neustavne. Kazao je da Ustav propisuje da se u roku 30 dana može predložiti mandatar.

– Aktuelna parlamentarna većina propustila je priliku da pokaže jasnu, nedvosmislenu pisanu ili usmenu spremnost da stane iza mandatara kojeg su predložili posljednjeg dana tog roka. To su pokušali da isprave dan nakon isteka Ustavom predviđenog roka, a prihvatanjem takvog dokaza odmah bi ušli u kršenje Ustava,

Nepostojeća inicijativa

Predsjednik Milo Đukanović je, na pitanje da li će njegovo djelovanje ići u pravcu raspuštanja Skupštine, kazao da se u javnosti polemiše sa njegovom „nepostojećom inicijativom“.

– Nijesam donio ukaz za raspuštanje parlamenta, ja sam pokrenuo inicijativu da parlament sebi skrati mandat, to je neupitno pravo predsjednika države u datim okolnostima. Kada je u pitanju ukaz o raspuštanju parlamenta, ta mogućnost stoji na raspolaganju predsjedniku, ali su u Ustavu precizno opisane pretpostavke aktiviranja

tog mehanizma – rekao je Đukanović, navodeći da te pretpostavke nijesu ispunjene.

Da jesu, dodao je, ja bih posegao za tim pravom. Ali nijesu. Teče rok od 30 dana za predlaganje mandatara, taj rok je potrošen i nijesmo došli do izbora mandatara. Da je mandatar dobio mandat, tada teče rok od 90 dana za formiranje vlade. Ako on u tom roku ne formira vladu i vrati mandat predsjedniku države, tada predsjednik države može da donese ukaz o raspuštanju parlamenta. Kroz takav scenario nijesmo prošli –istakao je Đukanović.

Potpredsjednik ulcinjskog odbora Abazovićeve partije podnio ostavku Beci napustio Uru

PODGORICA – Potpredsjednik ulcinjskog odbora Ure Safet Beci podnio je ostavku na sve funkcije u

partiji i napustio članstvo. Beci je za M portal potvrdio da je podnio ostavku i kazao da više nije saglasan sa politikom ko-

kao što mislim da bismo ušli u kršenje Ustava ako bi se sada vratili ideji da razgovaramo o mandataru. Jednostavno, taj rok je potrošen – smatra Đukanović.

Komentarišući izjavu predsjednice Skupštine Danijele Đurović da je parlament pokazao da funkcioniše, Đukanović je rekao da ni u jednom trenutku nije tvrdio da parlament ne funkcioniše.

- Moj prigovor je bio da parlament nije dovoljno dobro sagledao svoju odgovornost za nacionalne interese Crne Gore, jer ne može biti nacionalni interes da nema vladu. To je politički interes različitih adresa iz regiona i izvan njega, koji žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu da bi dokazali svoju tezu da je Crna Gora greškom nezavisna i da je greškom u NATO i da joj zato treba oduzeti nezavisnost i pripojiti je velikoj Srbiji. Ako većina u parlamentu nema dovoljno svijesti da svjesno ili nesvjesno ne podržava takvu destrukciju prema državi Crnoj Gori, onda mi ne govorimo o nefunkcionalnosti parlamenta, parlament je funkcionalan, samo što u ovom trenutku, po mom uvjerenju nije pokazao dovoljno odgovornosti prema nacionalnim interesima - kazao je Đukanović. Istakao je da ne vjeruje da su svi tamo spremni da slijepo služe interesima velike Srbije i imperijalne Rusije, već da jedan dio njih to radi zbog svojih partijskih kalkulacija zato što smatraju da će na taj način sebi pomoći na predstojećim lokalnim izborima.

- U takvim okolnostima je veoma teško dolaziti do strogo propisane većine za izbor sudija Ustavnog suda - rekao je Đukanović.

Komentarišući hapšenja zbog sumnje u špijunažu, proglašenje ruskih diplomata nepoželjnima, i zabranu ulaska za 28 stranih državljana u Crnu Goru, on je rekao da je u ovom slučaju pametno ostaviti vrijeme i prostor da nadležni državni organi, u ovom slučaju državno tužilaštvo, izađu sa informacijama. I. K.

Značajan dio Tužilaštva postao je Abazovićev politički džuboks

Svaka ozbiljnija aktivnost Tužilaštva poklapala se sa trenutnim političkim potrebama Vlade i njenog premijera, ali i on se često ponašao kao portparol i najavljivač aktivnosti Tužilaštva. To ne govori dobro ni o jednima, ni o drugima i zato žalosti činjenica da je ovakav stepen komunikacije i koordinacije između Tužilaštva i premijera Abazovića postao čak i predmetom neugodnih diplomatskih šala – istakao je Radulović

PODGORICA – Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, u intervjuu Pobjedi, ocijenio je da je zbog loših reformi značajan dio Tužilaštva postao „politički džuboks“ odlazećeg premijera Dritana Abazovića – Ne reformiše se takva institucija na način da sve ono što je u njoj bilo loše vi pretvorite u još gore i da sve negativne prakse kojima se služila prethodna vlast tri decenije, vi sada multiplikujete i produbite, sa ciljem ostvarivanja apsolutne kontrole nad tužilačkim procesima i institucijom u cjelini – istakao je Radulović. Potvrda za takve sumnje, pojasnio je, može se naći i u činjenici da se skoro svaka ozbiljnija aktivnost Tužilaštva poklapala sa trenutnim političkim potrebama Vlade i njenog premijera, ali i da se on često ponašao kao portparol i najavljivač aktivnosti Tužilaštva.

POBJEDA: Nova geopolitička stvarnost izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu ukazivala je da je za Crnu Goru otvorena mogućnost da brže napreduje na putu evropskih integracija. Je li ta šansa propuštena i kako su tome doprinijele odluke nosilaca izvršne vlasti?

re za sprovođenje osnovnih unutrašnjih reformi. Nažalost, sadašnja Vlada u tehničkom mandatu je iznevjerila sva očekivanja i domaćih i stranih aktera procesa EU integracije. Podsjetiću da su i Evropski pokret u Crnoj Gori i veći dio progresivnog i proevropskog civilnog sektora dali otvorenu podršku i ponudili pomoć novoj manjinskoj vladi i svim institucijama, sa ciljem ispunjavanja hitnih i osnovnih zahtjeva vezanih za reforme u pravosuđu, tužilaštvu, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i finalizaciji izbornog zakonodavstva. To smo učinili i kada su u pitanju bila i sva ostala mjerila u pregovaračkim poglavljima koja još nijesu zatvorena. Međutim, naše, ali i povjerenje međunarodne zajednice je izigrano i premijer Abazović i većinski dio njegove vlade su se odlučili za jedinstveni salto mortale koji još nije viđen u balkanskoj, ali, vjerujem, ni u svjetskoj politici. Niko do sada nije uspio da tako uspješno nokautira EU perspektivu sopstvene zemlje za tako kratko vrijeme, kao što je to uspio Abazović i njegova nesrećna pratnja.

Zapadni partneri tu činjenicu više i ne kriju, kako i u razgovorima sa partnerima iz civilnog sektora, tako i u komunikaciji i sa samim Abazovićem. Njegovu vladu ne podržava više niko značajan iz EU i NATO struktura i nadaju se njenom brzom odlasku i pravljenju dugoročnijih aranžmana koji će biti rezultat šireg i stabilnijeg društvenog i političkog konsenzusa. Sada je već i prilično izgledno da do takvog konsenzusa mora doći nakon vanrednih parlamentarnih izbora.

POBJEDA: Sredinom oktobra očekuje nas novi izvještaj Evropske komisije. Kakav će on biti?

ju sprovodi Ura, te da je to razlog podnošenja ostavke. Beci je o svojoj odluci ranije obavijestio Omera Barjaktarija, predsjednika OO Ura Ulcinj i aktuelnog predsjednika Opštine Ulcinj. R. P.

RADULOVIĆ: Ovakva savršena geopolitička oluja se ne dešava dva puta. Međutim, kao i svaka oluja, i ova situacija koja je započela agresijom Rusije na Ukrajinu će trajati jedno vrijeme, a potom ustupiti mjesto nekim mirnijim i dugotrajnijim procesima, gdje će mnoge članice EU, kao i predstavnici u EU institucijama, nastaviti po starim, ustaljenim i inertnim stazama i politikama manjeg otpora u odnosu na svoje sve konzervativnije biračko tijelo. Dakle, oluja još traje, ali prozor mogućnosti se sve više zatvara i za Crnu Goru i za ostale zemlje Zapadnog Balkana koje ne preduzmu hitne mje-

Umjesto da ispunjava preuzete EU obaveze, Abazović je počeo da ispunjava agendu srpskog predsjednika Vučića, čiji je glavni cilj zaustavljanje procesa EU integracije Crne Gore, jer bi naše brzo napredovanje bilo težak udarac za njega na međunarodnoj i unutrašnjoj srpskoj političkoj sceni. Abazović je tako, preko usvajanja Temeljnog ugovora sa Srpskom crkvom i naručenim favorizovanjem kontroverznog koncepta „Otvoreni Balkan“, postao Vučićev trojanski konj preko kojeg je teško oštetio tvrđavu kojom je Crna Gora branila i gradila svoj put ka Evropskoj uniji. Premijer je u svim važnim pitanjima unutrašnjih reformi i EU integracije otvoreno slagao sve unutrašnje i spoljnopolitičke partnere, osim Srbije i Rusije.

RADULOVIĆ: Novi Izvještaj EK će biti ili jednako loš kao prošlogodišnji, koji je bio najgori u istoriji našeg pregovaranja, a postoji mogućnost da bude još i gori, što bi zaista bio i realan osvrt na rad, odnosno nerad i haos koji Abazović i značajna većina njegovih ministara ostavljaju za sobom. Međutim, da je ovaj negativan učinak Abazovića i njegovih ministara bio jedini negativan aspekt institucionalnog sloma, to bi se nekako i moglo kompenzovati, ali, nažalost, urušena i disfunkcionalna Skupština i politizovano pravosuđe su samo još više produbili rupu u koju su nas dovele dvije posljednje vlade.

POBJEDA: EU nas često upozorava da moramo donijeti konkretne odluke i ubrzati reforme kako bi ostvarili napredak u poglavljima 23 i 24. Ipak, uprkos obećanjima, politički akteri nijesu uspjeli ni da se dogovore oko imenovanja u pravosuđu. Kakav odgovor EU možemo očekivati?

RADULOVIĆ: Strpljenje EU institucija i ostalih zapadnih partnera se bliži kraju, jer se više od dvije godine čekaju ozbiljne i temeljne reforme u sudstvu, tužilaštvu i policiji. Umjesto toga, sve strukture koje su nosioci vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine su učinile sve da sudstvo, tuži-

Tužilaštva Abazovićev džuboks

Nazadovanje u sferi slobode medija udar na integracije

POBJEDA: Učestale su prijetnje i targetiranje kritički nastrojenih medija, a veoma često dolaze od najviših funkcionera vlasti. Kako će to biti tretirano u izvještaju?

RADULOVIĆ: Svi međunarodni subjekti su iskazali duboku zabrinutost napadima i pritiscima koje sadašnja crnogorska vlast direktno ili indirektno vrši prema značajnom broju medija u Crnoj Gori. Ti napadi na medije, prevashodno oni koji dolaze od strane premijera Abazovića i pojedinih ministara, ali i njegovih partijskih kolega, precizno su detektovani od strane EU partnera i drugih međunarodnih faktora.

Izjave koje su došle od strane ambasadora SAD i EU, samo su potvrda nazadovanja koje je Crna Gora

laštvo i policiju stave pod svoju kontrolu i da obesmisle bilo kakve ozbiljne reformske korake koje su očekivali i crnogorska javnost i međunarodna zajednica.

Nakon usvajanja loših tužilačkih zakona, uprkos mišljenju EU i formiranja nezapamćenog Tužilačkog savjeta u kojem političke partije i advokati kroje kapu Tužilaštvu na način koji nije zabilježen ni u jednoj zemlji EU, situacija u ovoj instituciji je alarmantna. Ne reformiše se takva institucija na način da sve ono što je u njoj bilo loše vi pretvorite u još gore i da sve negativne prakse kojima se služila prethodna vlast tri decenije, vi sada multiplikujete i produbite, sa ciljem ostvarivanja apsolutne kontrole nad tužilačkim procesima i institucijom u cjelini. Posljedica toga je da je značajan dio crnogorskog Tužilaštva postao Abazovićev politički džuboks.

Potvrda za takve sumnje u samostalnost tužilačkih institucija se evidentno može naći i u činjenici da se skoro svaka ozbiljnija aktivnost Tužilaštva poklapala sa trenutnim političkim potrebama Vlade i njenog premijera, ali i da se on

doživjela u sferi slobode medija. To će, naravno, biti i precizno detektovano u Izvještaju Evropske komisije, što je još jedan udar na naše pozicije u procesu EU integracije.

Nažalost, veći dio sadašnje vlasti i dalje ima nazadno tumačenje uloge medija, kao sredstva za obezbjeđivanje bezuslovne podrške za svaki iracionalni, antiinstitucionalni i antidržavni potez kojim nosioci izvršne i zakonodavne vlasti kreiraju nezabilježeni društveni i institucionalni haos u kojem se Crna Gora danas nalazi. Uprkos tome, nadam se da će hrabri i odgovorni dio novinarskog i uredničkog dijela crnogorskih medija u svom izvještavanju i dalje ustrajati na jačanju integriteta, kritičke misli i slobode govora u Crnoj Gori.

često ponašao kao portparol i najavljivač aktivnosti Tužilaštva. To ne govori dobro ni o jednima, ni o drugima i zato žalosti činjenica da je ovakav stepen komunikacije i koordinacije između Tužilaštva i premijera Abazovića postao čak i predmetom neugodnih diplomatskih šala.

To neće donijeti dobro ni ovim institucijama, ni našem procesu EU integracije. Biće potrebno značajno vrijeme da se pokvarene ploče iz tog džuboksa odstrane iz Tužilaštva, ali i iz sudstva, jer bi one svirale istu muziku za svakog novog političkog gospodara, kao što su to radile u posljednje dvije godine, ali i decenijama prije toga. Međutim, ja se iskreno nadam da u Tužilaštvu postoje i zdrave snage koje će uspjeti da odbrane duboko poljuljani integritet ove institucije i da je hapšenje Rada Miloševića, prvog saradnika premijera, prvi, ali ne i posljednji korak u tom pravcu.

Naravno, u ovom trenutku, najveći korak u pravcu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala bi bio podnošenje ostavke od strane premijera Abazovića, naravno, ukoliko on posjeduje politič-

ku odgovornost i antikoruptivni integritet.

Time bi se otvorio prostor da se institucije sudstva i tužilaštva oporave od negativnog uticaja političara, da dodatno ojačaju i da se zaista krene u legitiman i efikasan institucionalni obračun sa kriminalom i korupcijom.

POBJEDA: Možemo li govoriti o tome da je stvarni napredak ostvaren u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala ili bilo kojoj drugoj oblasti?

RADULOVIĆ: Do stvarnog pomaka u borbi protiv organizovanog kriminala ne može doći na način što ćete u borbi sa jednim kriminalnim klanom praviti partnerstvo sa drugim kriminalnim klanom. To onda nije borba protiv kriminala, već kriminalno djelo samo po sebi.

Oni koji su to uradili i misle da su nevidljivi i nedodirljivi, zaboravljaju da je politička nedodirljivost najčešće umišljena kategorija i u mnogo manje razvijenim institucionalnim sistemima nego što je naš.

Naravno, i pojedini čelnici sudstva, tužilaštva i policije će morati da postanu svjesni sopstvene odgovornosti pred zakonom i institucionalnih obaveza, a time i obaveze jačanja integriteta pravosuđa u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast.

Nažalost, to danas nije slučaj i mi na mnogim nivoima sudstva, tužilaštva i policije vidimo zapanjujući nivo servilnosti prema različitim strukturama izvršne vlasti, ali i prema različitim partijskim strukturama.

I pored pozitivnih ocjena od EU i velikog entuzijazma ASK-a koja je pokrenula niz inicijativa prema izvršnoj i zakonodvanoj vlasti, malo je toga učinjeno na jačanju antikoruptivnog fronta. Bez promjene zakonodavnog okvira, što je u nadležnosti Skupštine i partija koje u njoj sjede, Agencija neće moći da ojača svoju ulogu u prevenciji korupcije na svim nivoima.

Jedina novina je formiranje novog nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čije je stvaranje inicirala upravo Agencija i njen savjet. No, vidjećemo i kako će to funkcionisati u rukama ove vlasti.

ZVICER

PLAN

Abazović da ostane premijer još godinu i uvede Crnu Goru u ,,Otvoreni Balkan“

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ne krije da je blizak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i nekoliko puta se sreo s njim u posljednjih nekoliko nedjelja uključujući i sastanak u sjedištu UN u Njujorku i na sajmu vina u Beogradu

PODGORICA - Analitičar iz Beograda Bojan Panaotović, blizak zvaničnoj Srbiji, predložio je u autorskom tekstu za prosrpski portal Borba da bi Dritan Abazović, imajući u vidu trenutnu političku situaciju, trebalo da ostane premijer još godinu i u tom periodu uvede Crnu Goru u regionalnu inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Tu regionalnu inicijativu, iza koje stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, od šest država regiona podržavaju svega tri, dok su Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina protiv. Panaotović se osvrnuo na dvije političke inicijative - skraćenje mandata parlamentu i potencijalni izbor novog mandatara za koje kaže da nemaju izglednih šansi za uspjeh. - Imajući u vidu činjenicu da će prijedlog za smjenu Mila Đukanovića najvjerovatnije doživjeti neuspjeh jer Ustavni sud nije kompletiran, a i da jeste držao bi stranu Đukanoviću, a ne ,,tridesetoavgustovcima“, kao i da većina poslanika

neće skratiti mandat Skupštini, najrealniji scenario je da će aktuelna vlada ostati u sedlu još najmanje šest mjeseci, a možda i čitavih godinu - napisao je Panaotović.

Analitičar, koji zastupa zvaničnu politiku Srbije, kaže i da ,,ako se uzme u obzir fakat da se svjetska geopolitička situacija usložnjava i da će ekonomska, energetska i kriza hrane biti sve oštrija i izraženija, valja preduzimati korake kako bi se turbulencije i problemi amortizovali i sanirali“ te stoga predlaže hitno učlanjenje Crne Gore koje treba da sprovede upravo Abazović.

- Proširenje EU na zemlje regiona na dugom je štapu, maglovito i krajnje neizvjesno. ,,Otvoreni Balkan“, s druge strane, ne postavlja visoke kriterijume za pridruživanje, a može da pruži niz brzih i konkretnih povoljnosti kada je riječ o hrani, energetici, tržištu radne snage, fleksibilnijem prelasku granica što je za crnogorsku privredu, u velikoj mjeri zavisnu od turizma, blagotvorno, tvrdi Panaotović ko-

ji je pohvalio Abazovića zbog njegove izjave u SAD da ,,navija da Crna Gora uđe u ‘Otvoreni Balkan’ što prije“. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ne krije da je blizak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i nekoliko puta se sreo sa njim u posljednjih nekoliko nedjelja uključujući i sastanak u sjedištu UN u Njujorku kao i na sajmu vina u Beogradu.

- Ali podsjetimo se da on nije samo navijač već predsjednik Vlade koja će, iako tehnička, još nemalo vremena morati da upravlja procesima i donosi relevantne i teške odluke od interesa za građane. Eventualni ulazak Crne Gore u ,,Otvoreni Balkan“ imao bi nedvosmislenu podršku SAD o čemu svjedoči sijaset izjava gospode Eskobara, Hila - kaže Panaotović.

Na unutrašnjem planu, kako tvrdi, treba se podsjetiti svježijih istraživanja koja govore u prilog tome da većina građana Crne Gore podržava ulazak u ,,Otvoreni Balkan“ a da su za isti DF, SNP, Ura, većina partija Albanaca, da se Spajićeva partija još nije izjasnila, a da Demokrate nijesu rezolutno protiv.

- Istraživanja koja su bila prezentovana javnosti, međutim, pokazala su da su birači naklonjeni Bečiću i Spajiću za ulazak u OB. Shodno rečenom, ulazak u ovu regionalnu inicijativu bio bi u skladu sa preferencijama i interesima građana i doprinio bi regionalnoj stabilnosti, miru i napretku crnogorske ekonomije - zaključio je Panaotović, iskazujući plan zvaničnog Beograda. N. ZEČEVIĆ

PODGORICA - Protjerani ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović rekao je da je ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković naredio da mu se oduzme službeno vozilo koje ima diplomatske tablice, zbog čega može da bude ,,izložen najvećem mogućem progonu i opasnosti“. On je u video objavi, koja se dijeli po društvenim mrežama, Selakovića nazvao ,,lažnim patriotom“ i ,,lažnim rodoljubom“, koji je tu ,,samo kad treba da se dobije ministarska funkcija“.

Prije skoro dvije godine Vladi-

mir Božović u Crnoj Gori proglašen je personom non grata, a uprkos tome sve vrijeme je primao ambasadorsku platu od oko 4.400 eura, piše Nova S. Iako su ga crnogorske vlasti protjerale, on je povremeno odlazio u Crnu Goru, a u javnosti govorio da je i dalje ambasador Srbije, ali da funkciju obavlja iz Beograda.

Njemu je prije dva dana i formalno zabranjen ulazak u Crnu Goru, u trenutku kada je bio u našoj državi.

On je snimio video u centru Podgorice, u kome je zbog odluke o zabrani ulaska napao i ministra spoljnih poslova Sr-

Božović je rekao da ga je posebno zaboljelo što je Selaković, odmah po traženju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da bude protjeran i uhapšen, naredio da mu se oduzme službeno vozilo koje ima diplomatske tablice. – I tako i preostali jedini znak i zaštitu mene, mog dostojanstva kao ambasadora Srbije, zaštite moje porodice koja je tada bila sa mnom, sina, supruge i mojih roditelja… On je naredio da mi se oduzme službeno vozilo i da budem tako izložen najvećem mogućem progonu i opasnosti – rekao je Božović. R. P.

bije Nikolu Selakovića

Momčilo Radulović

PODGORICA - Brojne državne kompanije, a po sebno one iz energetskog sektora nalaze se u velikim problemima i ogromnim gubicima. Ova najvažnija crnogorska preduzeća su prethodnih godina ostvari vala višemilionske profite, a njihove sadašnje uprave razloge za loše ovogodiš nje rezultate uglavnom ne vide u svojim odlukama i potezima, već ističu da su najveći krivci za loše rezul tate globalna energetska kriza i visoke cijene elek trične energije na međuna rodnim tržištima.

Na čelu kompanija u većin skom državnom vlasništvu u posljednjih godinu i po su menadžeri koje su postavi le partije većine od 30. avgu sta 2020. godine, a Pobjedini sagovornici iz DPS-a i SDP-a ističu da se stanje u državnim preduzećima u zadnje dvije godine značajno pogoršalo, dok je u pojedinim firmama iz energetskog sektora u ka tastrofalnom stanju. Pored ovogodišnjih gubitaka, upra vo su energetske kompanije u prethodnih godinu i po od kada su nove uprave preuze le upravljanje ovim preduze ćima postale prepoznate i po ogromnom partijskom zapo šljavanju.

Gubici

U četvrtak je na sjednici Vla de zvanično saopšteno da je Elektroprivreda (EPCG) u prvih osam mjeseci ostvarila minus od 60,9 miliona eura, a dobri poznavalac prilika u domaćim energetskim kom panijama i stanja na tržištu električne energije nedavno je našoj redakciji saopštio da u slučaju da do kraja godine ne bude dovoljno kiše, kom panije iz EPCG grupe (EPCG, CEDIS i Rudnik uglja) mogu očekivati ukupni gubitak od čak 200 miliona eura. Zamjenik predsjednika skup štinskog Odbora za ekonomi ju, finansije i budžet Petar Ivanović (DPS) kaže da se stanje u državnim preduze ćima prije dvije godine i da nas razlikuje kao noć i dan. – Za dvije godine stanje se značajno pogoršalo. EPCG kao grupa je u gubitku blizu 100 miliona. Viškovi struje nastali gašenjem KAP-a pro dati su po 200 eura po MW, da bi se potom struja kupova la po 700 eura. Moguće da će kiše donekle smanjiti gubitak – rekao je Ivanović Pobjedi.

On ukazuje da je sa velikom pompom formirana Elek troprivreda solar, koja je od osnivanja u gubitku i zapo šljava više ljudi nego svi pro izvodni kapaciteti EPCG za jedno. –Ugalj je prodat, ali nije napla ćen. Montenegro Works, kao veliki projekat „Evropa sad“, je ugašen jer je stvarao samo gubitak – ističe Ivanović. Poslanik SDP-a Adnan Stri ković ocijenio je da je stanje u svim državnim kompanija ma loše, do katastrofalno, kao i da investitori skoro dnevno napuštaju državu.

Profitabilne kompanije postale milionski gubitaši

U četvrtak je

– Sa To Montenegrom su se ostvarile najpesimističnije prognoze, a zbog važnosti za ekonomiju države mi u SDP-u najviše smo nezadovoljni sta njem u energetskom sistemu i kompanijama koje su njegov dio (Rudnik uglja, EPCG, CE DIS). Posebno imajući u vidu da su to kompanije koje su go dinama ostvarivale višemili onsku dobit – kazao je Striko vić Pobjedi.

inicijativa

On je prošle sedmice uputio inicijativu za kontrolno sa slušanje rukovodilaca EP CG, Rudnika uglja i CEDIS-a zbog, kako je naveo, desetina miliona eura gubitaka. On je tražio kontrolno saslušanje predsjednika borda direkto ra i izvršnog direktora EPCG, Rudnika i CEDIS-a povodom poslovanja tih kompanija i finansijskih gubitaka u ovoj godini.

– Kada pravite polukoloni jalne štetne ugovore sa stra nim kompanijama kao što je to uradio Rudnik uglja sa Elektroprivredom Srbije, ka da zapošljavate po partijskom ključu, a ne po realnim potre bama, onda od profitabilnih i stabilnih, pravite kompanije koje su pred bankrotom – re kao je Striković.

On smatra da je problem ne znanje menadžmenta ener getskih kompanija ili, kako kaže, u pojedinim slučaje vima čak loša namjera pre ma državi.

– Zbog svega je prvo član Od bora direktora EPCG, pot predsjednik SDP-a Adis Balota još 28. juna podnio ostavku na tu funkciju, a na kon svega smo preko svog po

slaničkog kluba i pokrenuli inicijativu za kontrolnim sa slušanjem rukovodilaca ovih kompanija – podsjetio je Stri ković.

Predsjednik borda EPCG je Milutin Đukanović (DF), a izvršni direktor Nikola Rov čanin (Demokrate). Direktor Rudnika uglja je Milan Lekić (DF), dok je predsjednik bor da Dušan Janjušević (De mokrate). Direktor CEDIS-a je Vladimir Čađenović (De mokrate), dok je na čelu bor da Rajko Radošević (DF). U SDP-u tvrde da je svjesno uništavanje energetskih kom panija nastavljeno i kroz hilja de zaposlenih partijskih ak tivista, koji su bez bilo kakve potrebe dobili radna mjesta samo zato što su bili članovi, simpatizeri i glasači partija većine od 30. avgusta 2020. godine.

Kulminaciju štetnog poslo vanja koje je dovelo na ivicu bankrota energetske kompa nije u SDP-u vide kroz pro daju električne energije iz akumulacija po višestruko nižim cijenama od one po ko joj je kasnije EPCG kupova la struju.

Iz SDP-a kao jedan od ka tastrofalnih posljedica isti ču prodaju uglja iz Rudnika EPS-u po cijeni od samo 28,8 eura po toni, dok se građani ma Pljevalja prodaje po 87 eu ra, a građanima Crne Gore po čak 105 eura po toni.

Bivša ministarska ekonomi je Dragica Sekulić je proš le sedmice saopštila Pobje di da način kako se upravlja preduzećima iz EPCG gru pe vodi do potpunog urušava nja energetskog sistema Crne Gore. Prema njenim procje

nama, u ovom trenutku pre duzeća EPCG grupe su u mi nusu od 100 miliona eura. – Smatram da rezultatima sa dašnjeg menadžmenta pre duzeća iz EPCG grupe tre ba da se bavi tužilaštvo i da u načinu na koji oni upravljaju ovim državnim preduzeći ma postoje elementi krivič nog djela – kazala je Sekulić.

Rezultati poslovanja

Ministarstvo kapitalnih in vesticija (MKI) je pripremi lo prošle sedmice informa ciju o poslovanju preduzeća iz sektora energetike, a odlu čeno je da o ovoj informaciji Vlada raspravlja ove sedmice. EPCG očekuje da će do kra ja godine ostvariti neto pro fit od 51 milion eura, iako je, kako je nevedeno, zaključno sa avgustom zbog uvoza ogro mnih količina struje po viso kim cijenama zbog remonta termoelektrane i nedostatka kiše ostvarila gubitak od 60,9 miliona eura.

Iz EPCG su naveli da rezultati za osam mjeseci nerealno pri kazuju trenutno stanje, kao i da bi u naredna tri mjeseca mogli ostvariti suficit u trgo vini od 84,5 miliona eura, uko liko bi ostvarili isti količinski izvoz viškova struje kao pro sječne za prethodne tri godi ne u ova tri mjeseca, po sadaš njim cijenama na berzi. Na osnovu toga ispeglali bi dosadašnji gubitak i ostvarili neto profit na godišnjem ni vou od 51,5 miliona eura. Državni sekretar Ministar stva kapitalnih investici ja Petar Odžić je u četvrtak na sjednici Vlade saopštio da CEDIS nije dostavio precizne

rezultate o poslovnom rezul tatu u prvih osam mjeseci, ia ko je evidentno da je kompa nija ostvarila višemilionski gubitak.

Navedeno je da CEDIS nema procjene svog poslovnog re zultata zbog toga što je uložio žalbe na cijene struje koje im je odredila Regulatorna agen cija za energetiku i komunal ne djelatnosti (REGAGEN).

Kako navode, njima je namet nuto da struju za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži kupuju od EPCG po cijena ma od 116,22 eura po megavat satu (MWh), dok im je regu lator odobrio da je kupcima mogu prodavati po cijeni od 52,9 eura po MWh. Oni traže da im se omogući da struju za ovu namjenu kupuju po istoj

cijeni za koju im je REGA GEN odredio prodajnu, tada bi, kako navode, bili u profitu od šest miliona eura.

Za razliku od ovih kompani ja Crnogorski elektropreno sni sistem (CGES) je za sada ostvarila profit od 10,7 mili ona eura, a u tom preduze ću očekuju da će na kraju go dine imati neto profit od 22,4 miliona eua.

Iz Mreže za afirmaciju nevla dinog sektora (MANS) su prošle sedmice upozorili da državne kompanije Rudnik uglja i EPCG već više od po la godine kriju većinu poda taka o broju ljudi koje su za poslili, a ta praksa se nastavlja i nakon raspisivanja lokal nih izbora. Iz te NVO su na veli da EPCG i Rudnik uglja nijesu odgovorili na zahtje ve za slobodan pristup infor macijama o novozapošljeni ma koje je MANS uputio tim preduzećima.

Gašenje Ma i novi Gubitaš Loše rukovođenje državnim preduzećima tokom posljed nje dvije godine vidljivo je i na primjeru To Montene gra, kompanije koju je „ek spertska“ Vlada Zdravka Krivokapića najavila kao projekat od nula eura troška po državu, da bi svega neko liko dana kasnije obznanila da u nju ulaže 30 miliona eu ra osnivačkog kapitala. Jed na od prvih odluka koju su samozvani „eksperti“ doni jeli nakon preuzimanja vla sti bilo je gašenje Montene gro Airlinesa (MA). Nakon 26 godina rada, nacionalni avio-prevoznik obustavio je

Adnan Striković

Petar Ivanović

kompanije gubitaši

saobraćaj 26. decembra 2020. jer je nova Vlada odlučila da ne podrži rad avio-kompa nije, uz izgovor da je dalja državna pomoć nezakonita, te da se ništa drugo ne može učiniti. S obzirom na dugogo dišnje loše stanje u MA, pro uzrokovano nestručnim vo đenjem kompanije od strane partijskih kadrova, gašenje nije bilo toliko iznenađenje, ali je način na koji je to ura đeno bio krajnje amaterski. Umjesto da omogući nasta vak funkcionisanja MA dok se ne formira nova kompani ja i na nju prenesu sva prava i ugovori koje je imao MA, slo tovi na aerodromima, licen ce, članstvo u IATA, Krivoka pićeva vlada se odrekla svega što je stvarano prethodnih 20 godina, a tržišni udio MA prepustila Er Srbiji i drugim konkurentima. Time je To Montenegro na startu izgu bio šansu da bude uspješan, pa danas imamo novog gu bitaša koji posluje sa milion skim minusima i koji će godi nama pokušavati da dostigne tržišni udio MA.

– Sjećate se priče o državnoj pomoći MA i osnivanja To Montenegra za jedan euro? Izgubljeni su slotovi, linije, smanjen broj prevezenih put nika, a data je izdašna držav na pomoć novoj kompaniji. Ko je izvukao najveću korist? Što su dobili građani i privre da Crne Gore? Samo proble me - kaže Ivanović.

Problemi i neznanje

U međuvremenu je MA 28. aprila prošle godine otišao u stečaj, a stečajna uprava pod

nijela više tužbenih zahtjeva protiv To Montenegra. Nepromišljenim gašenjem MA bivša vladajuća garni tura prouzrokovala je drža vi dodatne probleme, poput aktuelnog koji ima sa Vla dom Brazila zbog „embrae ra 195“, koji je MA deset go dina plaćao kroz finansijski lizing vlasniku - brazilskoj BNDS banci. Kada je kompa nija obustavila rad, neisplaće ni dug Brazilcima bio je se dam miliona dolara, ali Vlada i To Montenegro nijesu ispre govarali njegov otkup. U me đuvremenu je, prema tvrd njama stečajne uprave MA, To Montenegro poskidao dje love sa „čarlija“, dok je avion, koji nema jedan motor, do veden u katastrofalno stanje ležanjem na podgoričkom aerodromu prethodne dvije godine. Situacija se zakompli kovala ovog septembra kada su Brazilci došli u Crnu Goru kako bi provjerili stanje avi ona i mogli da aktiviraju dr žavnu garanciju, prema ko joj Vlada mora vratiti avion u plovidbeno stanje i isporučiti ga vlasniku. To bi državu, pre ma navodima upućenih izvo ra Pobjede, sada koštalo mini mum 15 miliona eura.

Minus To Montenegra na kra ju 2021. bio je pet miliona eu ra, dok se kompanija još nije izjašnjavala o finansijskim re zultatima u ovoj godini, a pro cjenjuje se da će on biti dupli ran. I pored lošeg poslovnog rezultata, To Montenegro je „debelo“ isplatio bivšeg di rektora Predraga Todoro vića, koji je kao kadar Mi lojka Spajića za godinu rada ukupno inkasirao 170.000 eu ra. Njemu je u startu plaće no 36.500 eura kako bi osta vio posao u Parizu i došao u To Montenegro, gdje mu je mjesečna plata bila 4.400 eu ra, uz doplatu od 1.000 eura za stan. Dobio je 30.000 eura bonusa za prvi let kompanije i još 30.000 eura za preveze nih 100.000 putnika.

Više od godinu i po od osniva nja To Montenegro još nema IATA kod zbog čega ne mo že da pristupi Amadeus plat formi, što im znatno umanju je prihode. Kompanija nije uspjela ostvariti avio-pove zanost koju je imao MA, ne ma cjelogodišnje letove ka Frankfurtu, Beču, Parizu, Ri mu, dok u floti ima svega dva aviona.

Na pitanje šta je glavni razlog lošeg upravljanja državnim resursima, Ivanović odgova ra da, ako se izuzmu loše na mjere, a u nekim slučajevima i politička poslušnost, onda je to neznanje.

– Danas se na pojam kapaci tet gleda mehanički, kao na broj ljudi koji je, po politič koj procjeni, potreban da radi u nekoj instituciji. Kapacitet se ne vezuje za kvalitet, nego za kvantitet. Zato se zapošlja vaju politički poslušnici, a ne oni koji imaju znanje, sposob nost i kapacitet. Sve dok to bu de tako državnim resursima će se upravljati loše - zaklju čio je Ivanović.

b. DeSPoToViĆ

S. PoPoViĆ

Sekulović pušten na slobodu iz tužilačkog pritvora

PODGORICA - Dugogodiš nji diplomata Ministarstva vanjskih poslova Radomir Sekulović pušten je juče iz tužilačkog pritvora na slo bodu, nakon što mu je 30. septembra određen pritvor do 72 sata, saznaje Pobjeda. Podsjećamo, u četvrtak 29. septembra u akciji Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koja je koordinisana sa crnogorskim međunarodnim partnerima, a po nalogu Spe cijalnog državnog tužilaštva (SDT), pokrenuta je istraga protiv više osoba u Podgorici zbog sumnje da su sarađiva li sa ruskom tajnom službom. Kako je tada Pobjeda preni jela, riječ je o dva crnogorska državljanina, šest ruskih di plomata i tridesetak ruskih dr žavljana koji imaju privreme ni boravak u Crnoj Gori. Dan kasnije, 30. septembra,

Na Cetinju nemirna noć Bačene dvije eksplozivne naprave

CETINJE - Improvi zovana eksplozivna naprava eksplodirala je preksinoć oko 4 sata i 50 minuta u Bajičkoj ulici u blizini trafike vlasnice N. D. sa Cetinja, prenosi Radio Cetinje. Pričinje na je materijalna šteta, pošto su na objektu po pucali prozori.

Radio Cetinje saznaje da je bačena još jedna eksplo zivna naprava koja se nije aktivirala. U toku su izvi đajne radnje i policija ra di na rasvjetljavanju doga đaja. r. P.

kako je saopštio portparol Specijalnog državnog tuži laštva Vukas Radonjić, dvi je osobe su nakon pretresa stanova i drugih prostorija uhapšene i protiv njih je poli cija podnijela krivične prijave Osnovnom državnom tužilaš tvu u Podgorici. – Izviđaj za krivična djela

stvaranje kriminalne orga nizacije i špijunaža je u toku, pred ovim tužilaštvom – rekao je tada Radonjić za Pobjedu.

Kasnije tog dana tom portalu je iz podgoričkog ODT-a potvr đeno da je Sekuloviću određen pritvor do 72 sata, dok je drugi uhapšeni Vladimir Belojević pušten da se brani sa slobode.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su rekli da će u sklo pu kontinuiranih i koordinisa nih aktivnosti koje sprovode ovaj resor i Agencija za naci onalnu bezbjednost, a u okvi ru svojih zakonskih ovlašće nja, biti uskraćen boravak i zabrana ulaska za 28 stranih državljana.

– Kroz operaciju koju je spro vela Agencija za nacionalnu bezbjednost predmeta lica su indicirana kao nosioci mali gnog uticaja sprovedenog za interese stranih službi – kaza li su iz MUP-a 30. septembra. Pod istragom je i najmanje tri desetak ruskih državljana ko ji žive u Crnoj Gori i imaju do zvolu za privremeni boravak u našoj zemlji, a za koje se sum nja da su, po nalozima ruskih diplomata iz Ambasade Rusije, odrađivali prikupljanje poda taka i ostvarivanje kontakata sa ljudima iz državnih i privat nih kompanija u Crnoj Gori. Prema saznanjima Pobjede, moguće je da će biti i veći broj ruskih državljana koji se nala ze u Crnoj Gori, jer sva opera tivna saznanja i podaci koje ša lju partnerske službe ukazuju da je tokom posljednjih neko liko godina Moskva u mrežu špijunskih aktivnosti uklju čila brojne svoje državljane. D. m

Obilježen Dan unutrašnjih poslova na kampu na Zlatici Službenicima MUP-a i policije popraviti materijalni status

PODGORICA - Ne postoji organ koji je više napadan u prethodne dvije godine od Ministarstva unu trašnjih poslova (MUP) i Uprave policije, poručio je juče predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dri tan Abazović na svečanosti povodom obilježavanja 2. oktobra - Dana unutraš njih poslova, u Kampu na Zlatici.

On je službenicima MUP-a čestitao na dostojnom odno su, jer, prema njegovim rije čima, ne postoji organ koji je svojim zalaganjem više poka zao da može da bude na bra niku nacionalnih interesa Cr ne Gore.

- Zahvaljujući Vama Crna Go ra svaki dan postaje država

vladavine prava. To pokazu jete autoritetom kojim čuva te mir i dostojanstvo - poručio je Abazović.

On je kazao da je 2. oktobar velika obaveza da se ono što je ustanovio Petar II Petrović Njegoš sprovede u djelo, ,,da mirimo narod i doprinesemo onome što je najveći strtateš ki cilj Crne Gore - da postane članica Evropske unije“. Abazović je kazao da je to ide al generacija koje danas ,,ži ve u želji da svoju državu gra de kao evropsku, građansku i pomirenu“.

On je poručio da Vlada mo ra uložiti dodatne napore da službenicima MUP-a popra vi materijalni status.

- Nedopustivo je da radite najopasnije zadatke - a da za to ne budete adekvatno nagra

đeni. Učinićemo sve da radite u boljim uslovima i da vam ma terijalni status u jednom tre nutku bude značajno veći nego što je sada - kazao je Abazović. On je poručio da sve službe sektora bezbjednosti zajed no moraju da djeluju.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je poručio da ne ma većeg ponosa nego uprav ljati najmoćnijom silom u dr žavi.

- Ali ujedno nema ni veće oba veze nego tu silu u službi gra đana zadržati - dodao je on. Adžić je ukazao na to da je dužnost službenika MUP-a bespogovorno služenje gra đanima i čuvanje njihove bez bjednosti.

- Istina je da to ne možete uvi jek raditi bezgrešno - dodao je Adžić. S. P.

nacionalne avio-kompanije - navodi se u saopštenju.

PODGORICA - Air Montenegro, nastao u periodu pandemije i ve likih problema u avio-industriji, nakon samo godinu od prvog leta uspio je da, i pored brojnih izazova, poveže Crnu Goru sa 16 različitih destinacija i otvori nova tržišta, saopšteno je iz kompanije. Iz kom panije su saopštenje poslali nakon

objave teksta u Pobjedi ,,Zbog ga šenja MA sezona smanjena upola“. Pravdaju se da su izostanak turista sa tradicionalnih tržišta na koje se većinom oslanjala crnogorska turistička privreda i kompleksna geopolitička situacija pokazali da je potrebna diversifikacija tržišta, što je i jedan od ciljeva crnogorske

Od 16 različitih gradova, dva su iz regio na i to Banjaluka i Beograd dok su ostale linije Pariz, Nant, Lion, Cirih, Frankfurt, Kopenhagen, Ljubljana, Prag, Istanbul, Tel Aviv, Katovice, Jerevan, Bratislava i Kairo, među kojima su i redovne čar ter-linije koje su imale značajan poziti van efekat na turističku sezonu.

- Za manje od godinu, uprkos izazovnim uslovima na globalnom nivou, uspje li smo da otvorimo nova tržišta, utro stručimo broj destinacija, povećamo broj frekvencija na nekim postojećim rutama - rekli su iz Air Montenegra.

Osnovno tužilaštvo

Vlada dodjelom 900.000 eura vjerskim školama ušla u zonu krivične odgovornosti

PODGORICA – Odluku da se dodi jeli 900.000 eura za vjerske škole gimnazije ,,Sveti Sava“ iz Podgorice i ,,Mitropolit hadži Sava Kosano vić“ iz Nikšića Vlada je donijela na posljednjoj sjednici, uprkos činje nici da obrazovni program tih škola nije odobrio Nacionalni savjet.

Ministarstvo prosvjete, kojim ruko vodi ministar Miomir Vojinović, u informacijama dostavljenim Vladi, saopštilo je da će one izvoditi pro gram po kome rade sve gimnazije u Crnoj Gori, a koji je to tijelo odobri lo 2016. godine.

Vjersku gimnaziju ,,Sveti Sava“ je osnovala Mitropolija crnogorsko-pri morska u Podgorici, dok je sjediše gimnazije ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću i njen osnivač je Eparhija budimljansko-nikšićka. Te dvije vjerske škole se tretiraju kao privatne obrazovne ustanove.

ZAKONSKA RJEŠENJA

U Opštem zakonu o obrazovanju i vas pitanju, kada je riječ o privatnim ško lama, piše da javno važeći obrazovni program donosi Ministarstvo, na pri jedlog Nacionalnog savjeta za obra zovanje. Član 23 tog zakona kaže i da obrazovni program privatne škole po staje javno važeći program kada Naci onalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja.

Ministarstvo prosvjete tvdi da nije bi lo potrebe da ove gimnazije traže odo brenje od Savjeta jer će raditi po pro gramu usvojenom 2016. godine.

– Mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jednake vrijednosti obrazovnog pro grama privatne ustanove sa javno va žećim obrazovnim programom donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavo da za školstvo, odnosno Centra – pi še u Zakonu.

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić je sredinom aprila potpisala licence za rad ove dvije škole iako u tom trenutku Nacionalni savjet nije postojao. Crna Gora je bila bez te in stitucije od septembra 2021. godine do jula ove godine.

Na posljednjoj sjednici Vlade je, na pi tanje potpredsjednika Vlade i ministra Raška Konjevića, da li će navedene

Vjerska škola ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, ali samo ukoliko su Zavod za školstvo i Nacionalni savjet odobrili program.

Gimnazije ,,Sveti Sava“ iz Podgorice i ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću dobiće po 450.000 eura za tekuću školsku godinu, a počinju sa radom tek od naredne 2023/2024. godine

gimnazije imati i vjerske predmete, ministar Vojinović odgovorio da hoće. Prema informacijama Pobjede, te ško le će imati 80 odsto programa po kom rade državne gimnazije a 20 odsto će činiti vjerski predmeti.

Vjerska škola ima pravo na finansi ranje iz državnog budžeta, ali samo ukoliko su Zavod za školstvo i Naci onalni savjet odobrili program. Ško le se finansiraju iz budžeta za tekuću školsku godinu, što sada nije slučaj, jer one počinju sa radom tek od naredne 2023/2024. godine. U prijedlogu ugo vora za finansiranje tih škola, koje tre ba da dobiju po 450.000, piše da je no vac namijenjen za podršku školama.

TUMAČENJA PRAVNIKA

Pravnik upoznat sa osnivanjem dvije vjerske gimnazije u Podgorici i Nikši ću, Pobjedi je kazao da programe svih škola utvrđuje Nacionalni savjet za ob razovanje i da jednom utvrđeni pro gram za sve škole je važeći za sve pri vatne i državne škole.

- U skladu sa tim Mitropolija crnogor sko-primorska je osnovala dvije sred nje škole. Škole nijesu vjerske, već pri vatne kao i svaka druga privatna škola

čiji osnivač nije država. Shodno tome, vjerske škole nijesu mogle da budu fi nansirane kao takve – ističe sagovor nik Pobjede.

On kaže da je zaključivanje ugovora Ministarstva prosvjete sa ovim ško lama nezakonito i zloupotreba služ benog položaja, jer je novac isplaćen nenamjenski i time je oštećen budžet. Ministarstvo prosvjete je u izvješta ju dostavljenom Vladi napisalo da je prethodno ministarstvo formiralo komisije za licencira nje u martu ove godi ne. Prema izvještaju, komisije su ostvari le neposredan uvid u objekte predviđene za realizaciju obrazovnog programa i ustanovile da ispunjavaju propi sane uslove u pogledu prostorija za izvođenje nastave kao i nastavnih sredstava i opreme. Pri ložen je i spisak sagla snosti roditelja za upis djece u te škole. Za pod goričku vjersku gimna ziju je data saglasnost za 16 djece, a za nikšićku za 13 učenika.

U izvještaju Ministarstva prosvjete su navedene i izjave o prihvatanju po nuda za zaključenje ugo

vora o radu nastavnika koji će u nji ma predavati.

U izvještajima za obje škole je nave deno da su dale bankarske garanci je, svaka po 55.890,36 eura, kod CKB banke. Piše i da su škole dostavile rje šenje Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju kojom se daje saglasnost za upotrebu poslovnog prostora na mijenjenog za obavljanje djelatnosti

obrazovanja i vaspitanja. U izvještaju se navodi da su rješenja izdata u apri lu ove godine.

Centar za građansko obrazovanje je ranije uputio ministru Vojinoviću ini cijativu za preispitivanje zakonitosti licenciranja privatnih škola i povla čenje zahtjeva za njihovo finansira nje iz budžeta.

CGO navodi da sa zahtjevom za opre djeljivanje 900.000 eura iz budžeta za finansiranje dvije privatne usta nove koje nijesu licencirane u skladu sa zakonskom procedurom ministar ulazi u zonu krivične i prekršajne od govornosti.

- Nekoliko dana pred formalni kraj man data, bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, u aprilu 2022. godine, izdala je rješenje o licen ciranju ovih ustanova upitne zakoni tosti. Podsjećamo da je toj vladi izgla sano nepovjerenje početkom februara 2022. godine i da je ovaj akt donešen u njenom tehničkom mandatu što mu čini upitnim i legitimitet – kazali su iz CGO. Dodaju da se licenca za privatnu usta novu obrazovanja i vaspitanja, između ostalog, ostvaruje na osnovu obrazov nog programa, a javno važeći posta je kada ga donese Ministarstvo na kon odobrenja Nacionalnog savjeta za obrazovanje kao nadležnog tijela. Ministarstvo, kako kažu, ne može mijenjati posebni dio javno važećeg obrazovnog programa koji utvrdi Na cionalni savjet, kada ga utvrdi, a što ovdje nije bio slučaj, jedina uloga Mi nistarstva je da eventualno vrati Naci onalnom savjetu utvrđeni posebni dio javno-važećeg obrazovnog progra ma na ponovno razmatranje i utvrđi vanje, a što se nije desilo, jer ovo tije lo nije ni postojalo.

U tom kontekstu, kako navode, nije su mogla biti donešena ni mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jedna ke vrijednosti obrazovnog programa privatne ustanove sa javno važećim obrazovnim programom koje dono si Nacionalni savjet, na prijedlog Za voda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje. Usput, nema javno do stupnih informacija ni da su u ovaj proces uopšte bili uključeni Zavod za školstvo i Centar za struč no obrazovanje.

Iz CGO-a smatraju da je nesporno da ove ustanove ne mogu početi sa radom dok se ne pokrene postu pak za preispitivanje ne zakonito izdatih licenci, ali i ponovni postupak za nji hovo izdavanje koji povlači precizne procedure.

Istakli su da svako postupa nje Ministarstva po trenut no nezakonitim rješenjima o licenciranju navedenih usta nova čini ministra i Ministar stvo saučesnicima u kršenju

MARTINOVIĆ

Država finansira gimnazije u Podgorici i Nikšiću iako nijesu licencirane i nemaju odobrenje Nacionalnog savjeta

Miomir Vojinović je obezbijedio novac

Vesna Bratić je potpisala licence

Epidemijom se nije upravljalo na osnovu prikupljenih podataka već prepisivanjem

podataka već prepisivanjem

mjera iz drugih zemalja

Nakon 5. januara, više se ne obrađuju podaci o vakcinaciji, a analize koje smo radili niko nije nastavio. Ne znamo koliko pacijenata je razvilo produženi kovid, koje su najčešće posljedice i komplikacije bolesti razvili pacijenti, niti od kojih se komplikacija najčešće umiralo. Ti podaci se sistematski ne prikupljaju i ne analiziraju, a bez njih ne možemo realno sagledati posljedice pandemije – kazala je Popović-Samardžić Pobjedi

PODGORICA – Zdravstveni sistem nema nikakve podatke o tome koliko je trenutno ljudi u Crnoj Gori propisno zaštićeno pred potencijalni novi talas korona virusa, koji procenat populacije ima hibridni, a koji procenat imunitet samo od vakcinacije ili samo od infekcije, kazala je u intervjuu za Pobjedu epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić.

Ona je na nedavnoj konferenciji o trideset mjeseci borbe sa pandemijom korona virusa u organizaciji Centra za građansko obrazovanje govorila o istraživanju učinkovitosti vakcina protiv SarsCoV2 virusa koje je radilo Odjeljenje za imunoprofilaksu Instituta za javno zdravlje, a koje je pokazalo znatno manje učinke vakcina kineskih i ruskih proizvođača u zaštiti od smrtnih ishoda u odnosu na „konkurenciju“. Tim povodom pitali smo je koliko su nam podaci, kada ih imamo i obrađujemo, zapravo u osnovi pouzdani.

POBJEDA: Vi ste radili analizu učinkovitosti vakcina protiv SarsCov2, što se dešavalo sa tim istraživanjem, jeste li imali institucionalnu podršku ili pak opstrukcije?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ:

Analizu koju smo radili na Odjeljenju za imunoprofilaksu prezentovali smo tadašnjoj ministarki zdravlja, direkto-

ru IJZ-a i ostalim članovima radne grupe za kovid-19 vakcinaciju. Uprkos ograničenjima, ovi podaci ukazivali su na učinkovitost vakcinacije i na benefite u odnosu na preživljavanje prema starosnim grupama. Međutim, poslije prezentovanja izvještaja, za koji se očekivalo da će biti predmet daljih statističkih analiza u svrhu bolje organizacije procesa imunizacije, desilo se potpuno suprotno.

Nakon 5. januara, više se ne obrađuju podaci o vakcinaciji, a analize koje smo ranije radili niko nije nastavio. Institucije u Crnoj Gori nemaju podatke o učinkovitosti svih dostupnih vrsta vakcina protiv kovid-19, broju zaraženih nakon vakcinacije, broju reinfekcija, ne sprovode analize o hospitalnim pacijentima na nivou Crne Gore, koliki broj hospitalnih pacijenata koji je ili nije vakcinisan, je razvio tešku kliničku sliku, koliko je preminulih u grupi hospitalnih pacijenata koji su bili vakcinisani i kojom vakcinom su vakcinisani.

miju morate da imate svoje podatke, po mogućnosti sa visokim stepenom pouzdanosti. Nažalost, epidemijom se nije upravljalo na osnovu prikupljenih podataka već prepisivanjem mjera iz drugih zemalja. Mi ne znamo koliko pacijenata je razvilo long covid (produženi kovid), koje su najčešće posljedice i komplikacije bolesti razvili naši pacijenti, niti od kojih se komplikacija najčešće umiralo. Ti podaci se sistematski ne prikupljaju i ne analiziraju, a bez njih ne možemo realno sagledati posljedice pandemije.

Ključna prepreka je što IJZ nema pristup Centralnom registru stanovnika, što gotovo da onemogućava vođenje registara raznih bolesti, onemogućava analize učinkovitosti preventivnih programa, a samim tim onemogućava izradu planova razvoja zdravstvenog sistema shodno potrebama stanovništva.

Potreban nam je hitan zaokret u vođenju zdravstvene politike koja mora proizilaziti iz stvarnih potreba stanovništva.

POBJEDA: Prema podacima Monstata i njihovoj analizi, prošle godine smo imali veliki broj takozvanih prekomjernih smrti (excess deaths). Smatrate li da se ovom problemu posvetila dužna pažnja u sistemu, ali i društvu uopšte?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ:

Crna Gora za prevenciju izdvaja 400.000 eura, a prosjek izdvajanja u Evropskoj uniji je oko 0,3 odsto bruto društvenog proizvoda, što bi značilo da u Crnoj Gori za prevenciju treba izdvojiti oko 15 miliona eura

POBJEDA: Zašto je statistika mortaliteta važna?

Prve uvezene vakcine (Sputnjik i Sinopharm) odobrene su samo na osnovu naredbe Vlade, a ne na osnovu studija o e kasnosti i bezbjednosti, tako da za njih nijesmo imali nikakve procjene o učinkovitosti

Sa novim talasom soja omikron, ostali smo bez osnovnih podataka o epidemiji i to nas je onemogućilo da se bavimo praćenjem efektivnosti vakcina. Valja napomenuti i da su prve uvezene vakcine (Sputnjik i Sinopharm) odobrene samo na osnovu naredbe Vlade, a ne na osnovu studija o efikasnosti i bezbjednosti, tako da za njih nijesmo imali nikakve procjene o učinkovitosti. Mišljenja sam da bismo značajno doprinijeli izgradnji povjerenja u vakcinaciju da smo javnosti prezentovali podatke o učinkovitosti svih korišćenih vakcina protiv kovida-19 u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko je za praćenje epidemije, pa samim tim i borbu protiv epidemije, važno imati pouzdane podatke i kvalitetne „data setove“? Gdje smo mi, kao država i zdravstveni sistem u tom smislu?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Da biste mogli pratiti epide-

Iz tog razloga postavlja se pitanje do koje mjere smo mi u mogućnosti da pratimo zdravlje naše populacije, na koji način planiramo razvijanje kadra i jačamo bolničke kapacitete.

Potvrde o smrti mogu biti dobar izvor podataka o osnovnoj bolesti, o prethodnom i neposrednom uzroku smrti. Međutim, potvrde o smrti tokom epidemije nijesu ažurno dostavljane Institutu i ništa nije urađeno da se dugogodišnja loša praksa popunjavanja ovih potvrda unaprijedi. Od 2009. godine od strane Instituta za javno zdravlje nije objavljen niti jedan izvještaj o mortalitetnoj statistici sa uzrocima smrti. Mortalitetna statistika je toliko lošeg kvaliteta da naše podatke ne prihvataju ni Eurostat ni Euromomo koji se u okviru Evropske unije bave mortalitetnom statistikom.

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Između ostalog kako bi se objasnio i značajan rast viška smrtnosti (excess deaths). Recimo, tokom 2021. godine u Crnoj Gori umrlo je oko 9.300 građana, dok je godinama prije pandemije ovaj broj iznosio oko 6.500. Dakle, broj preminulih se povećao za 2.800. Kako je IJZCG registrovao oko 1.700 preminulih od kovida 2021. godine, razumno je pretpostaviti da su i preostalih 1.100 preminulih indirektna posljedica pandemije. Objavljeni naučni radovi sugerišu da je veći dio viška smrtnosti direktno posljedica kovida. U SAD-u, na primjer, loša kontrola epidemije dovela je do toga da je očekivano trajanje života smanjeno za tri godine. U Velikoj Britaniji je zaključno sa podacima iz prošle godine očekiva-

I dalje ne znamo koji su kadrovi potrebni zdravstvenom sistemu

POBJEDA: Imamo li u Crnoj Gori bilo kakvu analizu koja se tiče problematike smrtnosti od kovida ili konkretnih uzroka te pojave? Realna pretpostavka je da je to rezultat prenapregnutosti zdravstvenog sistema, što jeste posljedica pandemije, ali da li imamo konkretne podatke kojima bi mogli sa nekim visokim procentom vjerovatnoće znati, na primjer, da li su u pitanju dominantno kardiološki ili neki drugi uzroci, kako bi mogli osnažiti te sektore u zdravstvu za neki eventualni budući talas ili epidemiju?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Skoro je objavljen rad koji zaključuje da je smrt izazvana kovidom, smrt koja je nastala u okviru 90 dana od pozitivnog testa. Ukoliko je to tako, praktično sav višak smrtnosti bio bi posljedica kovid infekcije. U odsustvu sopstvenih podataka možemo se samo oslanjati na izvještaje i analize iz drugih zemalja. Kod

nas je problem višestruk. Sa jedne strane, nemamo podatke koji bi informisali zdravstvene vlasti u kom pravcu treba razvijati zdravstveni sistem, ne znamo stvarne potrebe zdravstvenog sistema, pa se čelnici bave razvojem sistema iz svoje perspektive. Nemamo uspostavljen nikakav dugoročni strateški okvir, dokument koji će najzad stabilizovati razvoj zdravstvenog sistema. Razvoj zdravstvenog sistema nije samo izgradnja objekata i nabavka opreme. Mi moramo preusmjeriti prioritete na preventivnu medicinu.

Primjera radi, mi za prevenciju izdvajamo 400.000 eura. Prosjek izdvajanja za prevenciju u Evropskoj uniji je oko 0,3 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), što bi značilo da se u Crnoj Gori za prevenciju treba izdvojiti oko 15 miliona eura. Mi i dalje ne znamo koji su kadrovi potrebni zdravstvenom sistemu kako bi funkcionisao.

no trajanje života smanjeno za 1,6 godina. Takođe, prema nezvaničnim podacima i broj umrlih bez poznatog uzroka smrti u toku epidemije se udvostručio. Ovo znači da mi umnogome ne znamo od čega su nam građani umirali.

POBJEDA: Da li znamo, kao država i sistem, koliko u ovom trenutku imamo imunizovanih građana, odnosno koliki je trenutno procenat ljudi koji u nekom novom talasu, da tako kažemo, nije propisno zaštićen? Puki brojevi o količini administriranih doza vakcina danas praktično ne znače ništa u tom smislu. Ukrštaju li se podaci o vremenu vakcinacije, tipa vakcine, sa podacima o „preležanoj“ koroni? Koliko je to kompleksan posao i da li imamo kapaciteta uopšte da se bavimo takvom vrstom analize? POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Ukratko - ne znamo precizno koliki procenat stanovništva je trenutno propisno zaštićen. Znamo da je njih 250 hiljada bolovalo kovid, od toga oko 100 hiljada u ovoj godini, dok je tek oko 100 hiljada propisno imunizovano sa tri doze. Međutim, nije mali broj onih koji su primili tri vakcine proizvođača Sinofarm, mimo stručnih preporuka koje kažu da makar treća doza treba biti mRNK vakcina. Sa tri doze Sinopharm vakcina očekujemo slabiju zaštitu, naročito u populaciji starijih ljudi. Od januara 2022. godine ne znamo koliki je udio vakcinisanih građana koji su bolovali kovid i ne znamo koji procenat populacije ima hibridni imunitet, a koji procenat ima imunitet samo od vakcinacije ili samo od infekcije. Iz svega navedenog, ne može se pouzdano odgovoriti na Vaše pitanje.

Duško MIHAILOVIĆ

PODGORICA – Srbija je u našu istoriju ušla bajonetima i plotunima u prsa domoljuba 1918. godine. Tu činjenicu politička i naučna elita nikada nije respektovala. Nego je snishodljivo podupirala njene interese u zemlji, očekujući, narodski rečeno, izdajničku nagradu, zato nam danas država „visi nad ponorom“.

Takvu sudbinu, da budemo predmet beogradskih teritorijalnih ambicija, dugujemo geografskom položaju koji nas čini geostrateškim problemom. Njegovo rješenje ne počiva na sili pravnih argumenata, koji štite jednu suverenu zemlju od aneksije i okupacije, ispisanih u povelji Ujedinjenih nacija, nego u argumentu sile koja stanuje u Beogradu. Ona uvijek pretegne kad je Crna Gora u pitanju. Poslije Prvoga svjetskoga rata, 1919. godine, Srbija je, podupirući se vojnom silom Francuske i međunarodne zajednice, oružano nasrnula na onovremenih 300.000, u ratnim okolnostima izgladnjelih, izmorenih i španskom groznicom (španjolicom) desetkovanih stanovnika Crne Gore, čija je vojska bila deportovana u logore, okupirala ih i zemlju anektirala. Na isti način, ali podupirući se silom JNA i savezne UDBA-e, srušila je crnogorsko komunističko rukovodstvo 1989. godine i ponovo je anektirala zemlju, doduše, neformalno. U avgustu 2020. godine, osnažena diplomatskom silom Rusije i Evropske unije, Srpskom crkvom, cijelom opozicijom i kriminalcima srušila je ustavni poredak zemlje. Dakle, poslovično, u nepravilnim vremenskim razmacima, nijesmo se u stanju odbranit od sile koja stanuje u Beogradu i pretenduje na naše tržište i izlaz na Jadran. Zato se Crna Gora danas ponovo suočava sa tri velika unutrašnjopolitička i tri velika spoljnjopolitička problema, koji prijete da presude njenoj nezavisnosti.

UNUTRAŠNJI PROBLEMI

Unutrašnjopolitički su: prvi - nelojalna državna administracija koja radi protiv interesa države kojom upravlja; drugi - najmoćnije političke partije i pojedinci pretpostavljaju državne i nacionalne interese ličnim i partijskim i treći - umjesto institucija pohlepne političke ličnosti vode zemlju u haos i dužničko ropstvo. Vlada i polovina stanovništva zalažu se da zemlju anektira Srbija, a jedna četvrtina okolne države

Pohlepne ličnosti iz vlasti zemlju vode u politički haos i dužničko ropstvo

Razmišljanja koja u odbrani državnih interesa pretenduju na politički ekskluzivitet nekoliko partija i pojedinaca u korist su crnogorske štete i asociraju da su dio dogovora sa centrima moći iz Beograda. Ako se ne dozvoli svakom

svima

bićemo kolektivno poraženi, a zemlja najvjerovatnije anektirana ili indirektno okupirana

doživljava matičnim. Korumpirana novcem iz Srbije i entiteta BiH Republike Srpske, vlast izborne pobjede ostvaruju na isti način - korupcijom. Na javnoj sceni zagovara takozvanu narodnu vlast, koja nije narodna, nego grupe ljudi koji su je uzurpirali u korist tajkuna iz Beograda i Banjaluke. Za nju je beogradski špijun ili popovski mračnjak „narod“, a veleizdajnička politika „tradicionalna Crna Gora“. Srpstvo koristi kao ekskluzivnu nacionalističku ideologiju, sadržajno nacističku, kojom inspirišu radikalne ekstremiste naoružane mržnjom prema Crnoj Gori, da joj nasiljem presude kao državi. Takva politika je skandalozna i sramotna za vladu jedne suverene zemlje. Iza nje proviruje jezovita sakrivena ruka beogradske tajne službe. Posredstvom kvislinga, s Crnogorcima manipuliše da ih spriječi da urede državu. Zato su državne vlasti preusmjerile narodnu ozlojeđenost socijalnim statusom na Crnu Goru i uspostavili totalitarizam zasnovan na srpskoj naciji i svetosavlju. Takvom vrstom verbalne agresije prijete da naprave nepremostivi jaz između Crnogoraca i Srba. Istovremeno, svemu crnogorskome daju izrugujuće značenje ili ga povezuju sa zločinačkim pokretima iz Drugoga svjetskoga rata, raspirujući podjele i šireći strahove kod Srba, što će na koncu uzrokovati zlo i nesreću.

U vrijeme velikih problema sa kojima se suočava naše društvo, i pokušaja da se okupimo oko jednoga cilja - spašavanja zemlje u kojoj politička situacija tendira haosu i aneksiji - najmoćniji su zainteresovani samo za sticanje koristi. Tako se dobijaju neke lokalne bitke, ali gubi rat. Takva država nema budućnosti. Posljedično, narod gubi vjeru u nju, i u tim okolnostima iz Beograda se nudi politička figura da je izvuče iz krize. Tako je i 1918. i 1989. godine, kralju Nikoli, odnosno, komunističkom rukovodstvu pretpostavljen kralj Petar, a u drugom slučaju Slobodan Milošević. Većina ih je prihvatila i ustoličila, a onda je slomljen ustavni poredak i oba puta zemlja anektirana.

Pohlepne ličnosti iz vlasti zemlju vode u politički haos i dužničko ropstvo. Pretprošle godine su je zadužile za enormmih 750 miliona eura. Tako da je ukupan državni dug na dan 31. decembar 2021. godine iznosio 4,09 milijardi eura ili 83,27 odsto bruto domaćeg proizvoda. Rebalansom budžeta koncem ove godine ili početkom naredne zadužiće je za još 350 miliona eura. Taj dug dovodi u pitanje uporišne privredne tačke koje su u državnome vlasništvu, i na kojima počiva državni suverenitet - Luku Bar, Željezničku infrastrukturu, Elektroprivredu, Rudnik uglja u Pljevljima, Aluminijski kombinat, Aerodrome i Morsko dobro. U slučaju bankrota pale bi u sekvestar i pošle na međunarodnu dražbu. Zainteresovanih ima i već su bile predmet razgovora između aktuelne vlasti i njihovih beogradskih patrona. Bez njih u državnom vlasništvu, Crna Gora bi bila teritorija na koju bi suverena prava vršile zemlje povjerioci ili kupci tih privrednih društava.

SPOLJNOPOLITIČKI

PROBLEMI

Tri velika spoljnopolitička problema su: prvi - fokus međunarodne zajednice je na rješavanju srpsko-albanskoga spora; drugisnaženje desničarskih pokreta u Evropi, sklonih da s Rusijom i Srbijom podijele interesne sfere na

Fokus međunarodne zajednice je na rješavanju srpsko-albanskoga spora u vrijeme snaženja desničarskih pokreta u Evropi, sklonih da s Rusijom i Srbijom podijele interesne sfere na Balkanu i Evropi, žrtvujući Crnu Goru, dok Srbija, vojno najmoćnija centralnobalkanska država, prijeteći gleda u pravcu naše zemlje

Balkanu i Evropi i treći - Srbija, vojno najmoćnija centralnobalkanska država, prijeteći gleda u pravcu Crne Gore. Međunarodna zajednica se riješila da razriješi srpsko-albanski spor. Rješenje je nemušto upakovala u projekat ekonomske saradnje zemalja Zapadnoga Balkana, eufemistički nazvanog „Otvoreni Balkan“. Sa stanovišta Evropske unije i Amerike tako umišljaju da privrednim povezivanjem Albanije i Srbije relaksiraju njihove odnose, povijesno opterećene međusobnim nepovjerenjem i mržnjom i posebno nedavnim ratom na Kosovu. Istovremeno, i da povežu djelove njihovih naroda koji žive u okolnim državama - Bosni, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Ali i da ih uklone sa „šaltera“ za prijem u Evropsku uniju. Rusija, koja podržava projekat, u tome vidi šansu da na Zapadnom Balkanu bez granica, posredstvom Srbije, protegne svoj „mač“ do Jadrana. U tim okolnostima, Crna Gora će biti izložena vektoru rusko-srpsko-albanskih sila, koje će je destruirati, i dovesti u pitanje njene suverene prerogative. Konačni rezultat je Crna Gora transformisana u teritoriju, na kojoj će suverena prava vršiti okolne države. Dominacija desničarskih partija u Švedskoj, Srbiji, Mađarskoj, Poljskoj, sad i u Italiji zastrašujuća je prijetnja evropskoj demokratiji i liberalnim vrijednostima. Desnica je pred pobjedom i u Francuskoj. Vrlo je jaka u Španiji, Holandiji i Austriji. Njena ideologija se preliva i na druge evropske države. Do-

bila je krila nakon što je prije neku godinu, njemačka kancelarka Angela Merkel oglasila da nije uspio projekat integracije doseljenika sa Bliskoga istoka u Njemačku. Po prirodi, stranke koje baštine desničarsku ideologiju su antiimigrantske, antiislamske, antiglobalističke i autoritarne. U ideološkim temeljima imaju ugrađen rasizam povezan sa nacionalizmom, šovinizmom i seksizmom. Protive se Evropskoj uniji kao jedinstvenom političkom, kulturnom i privrednom organizmu. Tipični primjeri su Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića i Putinova Jedinstvena Rusija, koje u stopu prati ovdašnji Demokratski front. Povezane ideologijom, finansirane iz Rusije, neke i iz Srbije, pretenduju da izvrše redistribuciju političke moći u Evropi, u korist nekih evropskih sila i država. Rusiju doživljavaju kao zemlju koja štiti evropske vrijednosti ugrožene od afroazijskih imigranata, a podržavaju i velikodržavne aspiracije i pretenzije Srbije na Crnu Goru. S dozvolom velikih sila, koje je naoružavaju, Srbija je isukala aneksioni mač i prijeteći ga digla iznad Crne Gore. Ministar odbrane Srbije ističe da zahvaljujući neutralnoj politici Srbija oružje kupuje i na „zapadu“ i na „istoku“. Da bih ilustrovao razmjere naoružavanja Srbije, navešću samo nekoliko podataka. Tokom pośete predśednika Francuske Emanuela Makrona Srbiji, 2019. godine, sklopljeno je pet sporazuma u vezi vojnoga naoružanja i opreme. Od francuskih proizvođača će biti na-

bavljeni radari GM400, GM200 i GM60 za protivvazdušnu odbranu. Proizvođač aviona „erbas“ će isporučiti deset višenamjenskih helikoptera H145M. Očekuje se isporuka eskadrila borbenih aviona „rafalle“ i nabavka dronova za avio-osmatranje najnovije generacije – S100 „camcopter“, od austrijskog proizvođača „Schiebel“. Samo 2021. godine nabavila je naoružanja u vrijednosti jedne milijarde i 318 miliona eura. Preduzeće Jugoimport - SDPR je te iste godine potpisalo 287 pojedinačnih ugovora sa 31 državom za nabavku naoružanja. Od Rusije su naručena četiri borbena helikoptera Mi-35M, tri transportna Mi-17V-5, dvije baterije protivvazdušne odbrane sistem Pancir-S1M. Ministarstvo odbrane je ugovorilo kupovinu i naoružanja domaće proizvodnje. Tako da su srpske vazduhoplovne snage osposobljene za transport trupa, njihovu protivvazdušnu zaštitu i djelovanje po ciljevima koji se nalaze u neposrednom okruženju Srbije. Kopnene snage broje 22.500 profesionalnih vojnika, a priprema se i uvođenje obaveznoga služenja vojnoga roka. Ovi podaci ukazuju da se Srbija nesporno sprema za vođenje rata, u punom obimu, na cijelom centralnom i Zapadnom Balkanu.

SASTANAK U ITALIJI

Svima koji se nadaju i vjeruju da je Americi, Evropskoj uniji i NATO-u Crna Gora strateško pitanje, koje će ih ujediniti u odbrani njenoga suvereniteta, ugasiću nadu opisom jedne scene iz 1991. godine. Sredinom te godine, povodom aneksije Crne Gore Srbiji 1990. godine, u Rimu, imao sam susret s jednim visokom funkcionerom tadašnje vladajuće Demohrišćanske stranke. Tražio sam podršku zvanične Italije političkom pokretu na čelu s Liberalnim savezom, koji se borio za nezavisnost Crne Gore. U razgovoru mi je kazao da je Italija primarno zainteresovana za poljoprivredne proizvode iz Mađarske, kojima ona obiluje i rusko tržište. Razumljivo, jer Italiju, kao zemlju od 60 miliona stanovnika, godišnje pośeti više od 40 miliona turista koje sve treba nahraniti, i Mađarska je tu prirodan partner. Dok gladno rusko tržište vapi za čuvenim italijanskim proizvodima - obućom, parfemima, kućanskim aparatima, stilskim namještajem i drugim. Tim

Piše: Stevo VUČINIĆ, koordinator Crnogorskog pokreta

ZAJEDNO DO ODBRANE UGROŽENOG SUVERENITETA CRNE GORE: Proevropske snage u zemlji ujedinile su se 2006. u jedan blok i vratile državu

problema koji prijete da presude njenoj nezavisnosti

Predsjednici država članica NATO saveza Centralne i Istočne Evrope potpisali zajedničku izjavu Poručili da nikada neće priznati pokušaje Rusije da anektira ukrajinsku teritoriju

PODGOrica – Ne pri znajemo i nikada nećemo priznati pokušaje Rusije da anektira ukrajinsku teritoriju – navodi se u za jedničkoj izjavi predsjed nika država članica NATO saveza Centralne i Istočne Evrope, koju je potpisao i crnogorski predsjednik Milo Đukanović

povodom, kako mi je kazano, raz govarali su sa Miloševićem u vezi transporta tih roba željezničkim koridorom, koji vodi od crnogor ske Luke Bar preko Srbije i Mađar ske u Rusiju i obratno. Pod utiskom poznatih italijanskih aspiracija na istočnu obalu Jadrana, odgovorio im je da je saglasan da se tim kori dorom transportuju robe i dodao „ali je Crna Gora moja“. Ne treba zaboraviti ni velike interese Italije u Srbiji - ukupna razmjena roba iz među dvije zemlje godišnje izno si oko tri milijarde eura, pa su se, naravno, Italijani saglasili. Odnos Njemačke prema crnogor skoj nezavisnosti najbolje odsli kava jedna scena koja se odigrala odmah nakon referenduma 2006. godine, čiji ću opis ponoviti. Na ne koj večeri u Kotoru, izvjesni nje mački dužnosnik, poručio je cr nogorskim vlastima da porade na državnome i nacionalnome iden titetu i završio riječima: „Kao što je Bundestag jednostavno konstato vao da je Crna Gora nezavisna, isto tako može jednostavno konstato vati i promjenu toga statusa“. U to treba ukalkulisati spoljnotrgovin sku razmjenu između Njemačke i Srbije koja je 2020. godine iznosila 5,3 milijarde eura, ali i Francuske i Srbije 2018. godine - 1,1 milijardu eura, Britanije i Srbije 2020. godi ne iznosila je 427 miliona eura, a između Amerike i Srbije se kreće između dvije i tri stotine miliona eura. Ove zemlju sa Srbijom vežu finansijski interesi teški godišnje oko 10 milijardi eura (četvorogo dišnji crnogorski budžet) i njena vojnopolitička moć koja emani ra kroz srpsku manjinu u Bosni, na Kosovu i Crnoj Gori i destabi lizuje region. Ukoliko je pacifizu ju, respektovanjem nekih njenih teritorijalnih ambicija i interesa, dobiće „mirnu Bosnu“, i to i rade i radiće na štetu Crne Gore.

Državna

aDministracija

Da zaključimo: crnogorska držav na administracija radi u interesu aneksije zemlje Srbiji, najmoćni je političke partije i pojedinci iz opozicije pretpostavljaju držav ne i nacionalne interese ličnim i partijskim, a pohlepne političke ličnosti u vlasti vode zemlju u ha os i dužničko ropstvo. Fokus me

đunarodne zajednice je na rješa vanju srpsko-albanskoga spora u vrijeme snaženja desničarskih po kreta u Evropi, sklonih da sa Ru sijom i Srbijom podijele interesne sfere na Balkanu i Evropi, žrtvu jući Crnu Goru, dok Srbija, vojno najmoćnija centralnobalkanska država, prijeteći gleda u pravcu naše zemlje. Ovo su dobitne kom binacije za propast države i uvod u krvave sukobe.

Tu situaciju u kojoj se danas na lazi Crna Gora nedavno mi je jed nostavno opisao jedan diplomat ski predstavnik rečenicom „Crna Gora je geostrateško pitanje“. A takva se rješavaju mudrom drža votvornom i nacionalnom poli tikom, kakva nije vođena i ne vo di se u nas oružanom silom ili se pred njom kapitulira. Ako ne že limo da kapituliramo, a ne želimo, onda u posljednjem momentu po novo dižemo glas razuma i apeluje mo na političku, naučnu i kulturnu javnost, da inicira osnivanje širo ke koalicije za odbranu domovine. Neka svakome bude na um način na koji je 2020. godine, na avgu stovskim izborima, na vlast dove dena koalicija po mjeri Beograda. Svi koji su bili spremni da ustanu protiv ustavnoga poretka i rade protiv sopstvene države, a za in terese Srbije, počevši od „kame njarki“ do akademika, uključu jući i neke glupake, čije su izjave i ponašanje zastiđe za civilizovano društvo, dobili su šansu da se javno očituju. I pored toga jedva su pobi jedili sa samo jednim poslanikom više. A u njih se sipalo šakom i ka pom. Kad je u pitanju zaštita crno gorskih interesa, samo se sličnom politikom širokoga konsenzusa može povratiti vlast u ruke proe vropskih političkih snaga. Jer vi še nije moguće ujedinjenje pod jednom kapom u interesu jedne stranke i nekolicine ljudi. Posto je i preduslovi – prvi, matematič ki, da se neki političari „pomire“ s mnoštvom nekadašnjih glasa ča LSCG-a koji glasaju uglavnom Uru, jer su joj donijeli glas koji je prevagnuo u korist onovremene opozicije, i njihove glasove pre usmjeri u korist neke crnogorske političke stranke, da bi ovoga puta prevagnuli u korist proevropskih snaga. Drugi - da se DPS, kao naj ozbiljniji crnogorski politički re

surs, transformiše u personalnom i ideološkom smislu, da bi povrati la povjerenje prokockano višede cenijskom politikom, koja je Crnu Goru dovela na rub nestanka s kar te evropskih država. A treba imati u vidu i da je vlast s ruke neprijate ljima svega crnogorskoga.

Uslovi za objedinjavanje procrno gorskih snaga:

Dogovor o postizbornoj politi ci koja ne može biti zasnovana na voluntarizmu, dakle, svojevoljnom ponašanju političara, naročito kad je u pitanju identitetska politika ko ja mora bit temeljno osmišljena i konsekventno sprovođena.

- Garancije da će Crnogorska pra voslavna crkva dobiti sva prava koja je sljeduju iz činjenice da je domi cilna i nasljednica katedre Svetoga Petra Cetinjskoga i da će sve crno gorske nacionalne institucije dobi ti adekvatne prostore u vlasništvo i sredstva potrebna za rad.

- Raskošan politički ambijent u ko me bi se svi koji su spremni da se stave na uslugu Crnoj Gori mogli naći sebe i djelovati;

- Nesebična podrška svim poje dincima, NVO-ima, institucija ma i strankama, od najmanjih do najvećih, koje namjeravaju da po litički djeluju u korist Crne Gore. Rezultati će, kao i do sada, biti u interesu političkih partija i eko nomski moćnih pojedinaca, a ci jena koju treba da plate je mizer na. Ko ne vjeruje da je ovo način za pobjedu proevropskih snaga neka se uvijek priśeti načina, metoda i sredstava koja su upotrijebljena za slamanje crnogorskoga otpora 2020. godine i neka bude svjestan da je naša zemlja strateško pitanje Srbije i Rusije. Spremni su da po bjedu iz 2020. godine brane svim sredstvima, uključujući i nasilje. Tome se postojeće političke par tije same ne mogu oduprijeti. Za to, sudim, drugačija razmišljanja, koja u odbrani državnih interesa pretenduju na politički ekskluzi vitet nekoliko partija i pojedinaca, u korist su crnogorske štete i aso ciraju da su dio dogovora sa cen trima moći iz Beograda. Ako se ne dozvoli svakom i svima da se stave u odbranu zemlje, i podrže se svim silama, bićemo kolektivno poraže ni, a zemlja, najvjerovatnije anek tirana ili indirektno okupirana. U tom slučaju, iskrene patriote iz gubiće državu za koju su se zalo žile i zalažu bez ikakvih interesa, mnogi velike političke i poslovne interese, a najgore će proći poli tički najmoćniji.

Izjavu su, osim Đukanovi ća, potpisali su predsjednici Češke Miloš Zeman, Estoni je Alar Karis, Letonije Egils

Levits , Litvanije Gitanas Nausėda, Sjeverne Make donije Stevo Pendarovski, Poljske Andžej Duda, Rumu nije Klaus Johanis i Slovač ke Zuzana Čaputova - Mi, predsjednici država Centralne i Istočne Evrope čiji lideri su posjetili Kijev tokom rata i svojim očima vi djeli posljedice ruske agresi je, ne možemo ćutke gledati blatantno kršenje međuna rodnog prava od Ruske Fede racije – poručili su u zajednič koj izjavi šefovi devet država.

Navode da čvrsto stoje iza od luke NATO samita održanog u Bukureštu 2008. godine o budućem članstvu Ukrajine. – Podržavamo Ukrajinu u odbrani od ruske invazije, zahtijevamo od Rusije da se odmah povuče iz svih oku piranih teritorija i podstiče mo sve saveznike da značajno pojačaju svoju vojnu pomoć Ukrajini. Svi koji su počinili zločin agresije moraju se po zvati na odgovornost i izvesti pred lice pravde – dodaje se u izjavi. R. P.

Zelenski zahvalio Đukanoviću

Predsjednik Ukrajine volodimir Zelenski zahvalio se crnogorskom predsjedniku milu Đukanoviću i predsjednicima još osam država članica NATO saveza Centralne i Istočne Evrope, koji su juče zajedno osudili rusku aneksiju ukrajinskih teritorija.

- Zahvalni našim susjedima – zemljama Cen tralne i Istočne Evrope na podršci Ukrajini članstvu u NATO i osudi pokušaja Ruske Federacije da pripoji ukrajinske teritorijenapisao je Zelenski u objavi na Tviteru.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Gera simenko zahvalio se Đukanoviću i Crnoj Gori na povjerenju.

- Posebno snažna izjava podrške Ukrajini i njenim težnjama za članstvo u NATO-u u vrijeme kada su sami temelji svjetskog pore tka zasnovanog na pravilima pod žestokim ruskim napadom. Hvala vam, predsjedniče Đukanoviću. Hvala ti, Crna Goro, na ruko vodstvu, postojanosti i povjerenju - naveo je Gerasimenko na Tviteru.

KijEv - Ratni reporter britanskog Gardijana Luk Harding na Tviteru je obja vio snimak koji prikazuje kako ukrajinske snage u oslobođenom strateški važnom gradu Limanu osi guravaju zgradu policijske stanice.

Na snimku se vidi i kako na kon ,,čišćenja“ zgrade pa le ruske zastave. Ukrajinsko oslobođenje grada Limana dokazuje da ukrajinska voj ska napreduje i može potisnu ti ruske snage, rekao je danas

generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenbeg za NBC. - Vidjeli smo da mogu oslo boditi još jedan grad, Liman, i to dokazuje da Ukrajinci na preduju, da mogu potisnu ti ruske snage zahvaljujući svojoj hrabrosti, vještini, ali i zahvaljujući naprednom oru žuju koje su dobili od SAD i drugih saveznika - rekao je Stoltenberg, prenosi Index. Na pitanje o ukrajinskoj pri javi za članstvo u NATO po ubrzanoj proceduri, Stolten berg je rekao: ,,Svaka odluka o članstvu mora biti donese

na konsenzusom svih 30 čla nica“. Kabinet Volodimira Zelenskog kaže da Ukrajina već ima podršku 10 zemalja bloka da se pridruži NATO-u. Mihajlo Podoljak, savjetnik šefa kabineta predsjednika, tvitnuo je da su to ,,uglavnom zemlje koje se sjećaju otrov nih kandži Ruskog carstva“. Ustavni sud Ruske Federaci je objavio je kako ne smatra da međunarodno neprizna ta aneksija četiri ukrajinske teritorije predstavlja krše nje ruskih zakona. Uključe nje regija Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje u Rusku Federaciju u skladu je s Usta vom, objavio je sud u Sankt Peterburgu, prenosi držav na novinska agencija Tas.

sarajEvO - Prema pre liminarnim rezultatima jučerašnjih izbora u BiH, Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije 11 stra naka, vodi za bošnjačkog člana Predsjedništva sa preko 98.647 glasova. Slije di ga Bakir Izetbegović iz SDA sa 82.651 glasova. Na trećem mjestu je Mirsad Hadžikadić iz Platforme progresa sa 7.483 glasa.

Kada je riječ o hrvatskom čla nu Predsjedništva, prema pro

jekcijama SDA, vodi Željko Komšić iz Demokratske fron te sa 61.747 glasova. Na dru gom mjestu je Borjana Kri što, kandidatkinja HDZ BiH sa 40.812 glasova.

Kada je riječ o glasovima u Republici Srpskoj, Radovan Kovačević , portparol SN SD-a, rekao je na konferen ciji za novinare da je prema 23 odsto obrađenih birališta, njihova kandidatkinja za čla na Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u prednosti nad protivkandidatom Mirkom

Šarovićem iz SDS-a, sa oko 60 odsto glasova. Naime, u RS su kandidati Mi lorad Dodik (SNSD) i Jelena Trivić (PDP), pri čemu iz oba tabora poručuju da su oni - po bjednici izbora.

U Bosni i Hercegovini juče su održani opšti izbori i iz štabo va pristižu prvi preliminarni rezultati. Punoljetni držav ljani biraju na četvorogodišnji mandat tri člana Predsjedniš tva i 42 poslanika u Predstav ničkom domu Parlamentarne skupštine.

Dvjesta dvadeset prvi dan ruske invazije Oslobođen Liman - veliki uspjeh ukrajinske vojske

Crnogorska državna administracija radi u intere su aneksije zemlje Srbiji, a najmoćnije političke partije i pojedinci iz opozicije pretpostavljaju državne i nacionalne interese ličnim i partijskim

SRBIJA JE ISUKALA ANEKSIONI MAČ I PRIJETEĆI GA DIGLA IZNAD CRNE GORE: Uz podršku Crkve Srbije proruske i prosrpske snage pobijedile na izborima 2020.

PODGORICA – Arhitek ta Vukota Tupa Vukotić znamenita je ličnost kul turne istorije Crne Gore XX vijeka. Njegov stva ralački rad obilježili su, između ostalog, objekti ,,Labud“ – plaža na Mo rači, kapela na groblju Čepurci, te Detaljni ur banistički plan Bloka pet u Podgorici, kojima je za uzeo istaknuto mjesto u savremenoj crnogorskoj arhitekturi i urbanizmu.

Arhitekte prof. dr Svetislav Popović i Nikola Drakić i istoričarka umjetnosti prof. dr Marta Vukotić Lazar sa glasni su u ocjeni da je cjelo kupni opus Vukote Tupe Vu kotića od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Međutim, isti ču da je kod nas nedovoljno istražen, vrednovan i tuma čen. U razgovoru za naš list i slikar Slobodan Puro Đurić podsjetio je na zanimljive de talje iz biografije Vukote Tu pe Vukotića.

Ove godine navršava se de vedeset godina od rođenja i dvadeset godina od smrti Tu pe Vukotića (Cetinje, 1932 –Podgorica, 2002), autora čiji projekti odišu originalnošću i svježinom. Izradu atlasa ,,Tro dimenzionalna morfologija Crne Gore“ završio je 2002. godine. Treba podsjetiti da velike zasluge za objavljivanje ovog izuzetnog atlasa pripa daju prof. dr Svetislavu Popo viću, dugogodišnjem sarad niku Vukote Tupe Vukotića.

VAŽNOST

Vukotić-Lazar smatra da je urbanistička i arhitektonska djelatnost Vukote Tupe Vu kotića od izuzetne važnosti za istoriju arhitekture i urba nizma Crne Gore druge polo vine XX vijeka.

– Riječ je o veoma značajnom autorskom opusu – jedinstve nom konceptualnom dopri nosu savremenoj arhitektu

ri i urbanizmu u Crnoj Gori i na prostoru bivše Jugoslavije – istakla je ona.

Popović je kazao da je Vukota Tupa Vukotić obilježio jedno vrijeme, vrijeme dosljednosti i korektnosti prema ambijentu.

– S pravom je uživao renome vodećeg crnogorskog arhi tekte i urbaniste, iako je bio veoma skroman i nikada se nije nametao. Njegovi projek ti impresioniraju svježinom i originalnošću. Moćan i kre ativan stvaralac, čije će ime ostati trajno urezano u isto riji naše arhitekture i urba nističkog planiranja – rekao je Popović.

Nikola Drakić je istakao da je Tupa Vukotić kasnih 50-ih pokrenuo interes i saznanja o novim modernim vremeni ma kulturnih zbivanja na ni vou slikarstva i kulture.

– Taj duh se pokrenuo i zavla dao je u mnogim primjerima Tupinih djela: objekat ,,La bud“ na Morači, kapela na Če purcima, detaljni planovi Mo

mišići – Malo Brdo i tako dalje. Na taj način je kao posljedi ca nastala i vladala atmos fera novih i visokih kvalite ta u arhitekturi i urbanizmu, sa učestvovanjem određe nog nivoa u tkivo i duh ,,Ti togradske pjace“ prenoseći nove ideje pokreta ,,Media la“ koji se prostirao od on dašnjeg Beograda do Pariza, a čiji je Tupa bio živi učesnik – kazao je Drakić.

O tome koliko se u Crnoj Go ri vodi računa o djelima Tupe Vukotića, Popović odgovara kontra pitanjem: „Koliko su nadležne institucije kulture uložile napora da se djela XX vijeka, nastala na tlu Crne Go re, daju valorizovati i zaštititi od dalje devastacije?“.

– Ne znam da li je i jedno djelo doajena crnogorske arhitek ture Vukote Tupe Vukotića za štićeno, a da li je devastirano –DA. Govorio je da je „poznata stvar da se greške u arhitektu ri bršljanom pokrivaju. Obo gaćivanje zelenilom je jedino

rješenje i, naravno, neko zau stavljanje dalje nekontrolisa ne gradnje“.

Drakić smatra da je opus Vu kote Tupe Vukotića ostavio neizbrisiv trag, pokrećući no ve pristupe u maloj sredini Po dgorice i otkrivajući intereso vanje i primjenu, kao primjer arhitektonike za ono vrijeme, čemu je nastavio da bude do sljedan do kraja života kroz svoja djela koja su se prenije la do današnjih generacija ar hitekata.

– Vodi se računa kroz sjećanja, primjene i prihvatanja kroz stvaralačku inspiraciju u Tu pinim djelima, a što je poseb no važno, mladi ljudi sa Uni verziteta, iz podgoričke škole arhitekture jednoglasno su prihvatili, da ne kažem otkri

li, značaj Tupinog rada, koji je dugo godina bio, na neki način, neprimjereno zapostavljen, neprimjereno koliko zaslu žuje to djelo – smatra Drakić. Vukotić Lazar je istakla da je opus arhitekte Tupe Vukoti ća, kao i njegovih kolega pred stavnika modernog pokreta, nedovoljno istražen, vredno van i protumačen u Crnoj Go ri, kao i na prostoru bivše Ju goslavije.

– Zato je neophodno što prije ostvariti sistematski, otvoreni, a ne selektivni „Registar arhi tekture modernog pokreta u Crnoj Gori“. Zadatak ovakvog Registra bio bi da obuhvati sve bitne elemente za objektivnu valorizaciju: validne podatke o građevini, originalne pla nove, skice, fotografije, anali

zu prostornog koncepta, ma terijale, tehniku itd. – istakla je Vukotić-Lazar.

,,LABUD PLAŽA“

Kada je riječ o tome koje bi djelo Tupe Vukotića izdvo jili kao najznačajnije, Popo vić je kazao da je u arhitektu ri to objekat ,,Labud“ – plaža za koju je dobio Povelju Save za arhitekata Jugoslavije za uspješno arhitektonsko dje lo u 1960. godini.

– Tim povodom u časopisu ,,Arhitektura urbanizam“ je zapisano: ,,Ovaj rad zaslužuje pažnju i pohvalu zbog sklad nih volumena i upotrijeblje nih građevnih i oblikovnih ele menata i uspješnog uklapanja u ambijent, kao i zbog savre menog arhitektonskog izra

na Čepurcima, DUP Jaz Budva, DUP Blok 5, PPO Cetinja, kompletno vođenje i organizaciju oko projekta revitalizacije isto rijskih cjelina – jezgara UP Cetinja, Rijeke Crnojevića, Starog grada Ulcinja, Spo menik poginulim Kučima na Orljevu, PP NP „Skadarsko jezero“, DUP Momišići, Malo Brdo – gdje sam kao mlad arhitekta bio uključen i nese

bično podržan od Tupe, koji je trebalo da bude putokaz kako iskoristiti i na koji način valorizovati taj prostor za namjenu stanovanja kroz isticanje ,,genius loci“ – duh mjesta i na taj način obez bijediti visoku održivost takvih objekata sa aspekta visokostepenih vizura, osunčanja i provjetravanja, mikroklimata i sl. – kazao je Drakić.

MOĆAN I KREATIVAN STVARALAC: Vukota Tupa Vukotić

plaža na Morači (1960) (Fotografija preuzeta

Gore“

Blok pet, Podgorica (1977–83), urbanizam Vukota Tupa Vukotić, arhitektura Mileta Bojović (Fotografija preuzeta iz knjige ,,50 neimara Crne Gore“ Andrije Markuša)

privatna

posvećuje pažnja kakvu zaslužuje

mislio, rekao

Đurić: Čovjek širokog srca

Slikar Slobodan Puro Đurić kazao je da je Vukota Tupa Vukotić bio čovjek širokog srca, druželjubiv, pristupačan svuda rado viđen.

Prema riječima Nikole Dra kića, o značaju ,,Trodimenzi onalne morfologije Crne Go re“ govori činjenica da je Tupa sav svoj životni, umjetnički i fi zički put završio ovim djelom, koje je radio i stvarao i poslije penzionisanja.

kritički osviješćene publike

za“. Objekat ,,Labud plaža“ zamišljen je kao sklop razli čito spretno integrisanih pro stora u kombinaciji otvorenog i zatvorenog, natkritog i ne natkritog, tretiranih u natur betonu i oblozi oblucima, ko jima je prekrivena plaža. Pr vi put uspješno primijenjen kao obložni materijal, morač ki oblutak je tim prespajanjem objekta i ambijenta, kao sa od skočne daske, prosto eksplodi rao maksimalnom primjenom – i u eksterijeru i u enterijeru veoma uspješnog rješenja ho tela ,,Podgorica“ Svetlane Ka ne Radević – kazao je Popović. Vukotić-Lazar skrenula je pa žnju na cjelokupni opus Vu kote Tupe Vukotića, kao i na rijetka djela iz domena arhi tekture kao što su: ,,Labud pla ža“ na Morači i Kapela na gro blju Čepurci u Podgorici.

– Sa stanovišta stvaralaštva Vukote Tupe Vukotića mo guće je spoznati sve ključne vrijednosti moderne arhitek ture i urbanizma u Crnoj Go ri – istakla je Vukotić-Lazar. Prema njenim riječima, struč na javnost je jednoglasna u to me da je cjelokupni opus Vu kote Tupe Vukotića, a samim tim i atlas ,,Trodimenzional na morfologija Crne Gore“ od izuzetne važnosti za istoriju arhitekture i urbanizma Cr ne Gore, a samim tim i za nje nu kulturnu istoriju.

– Navedeno, nažalost, nije u dovoljnoj mjeri potvrđeno u publikovanoj istoriografskoj i teorijskoj građi – rekla je Vu kotić-Lazar.

– Vukota je bio cijenjen od svojih kolega u struci i u Crnoj Gori i van nje. Rođen je na Cetinju. Sin je poznatog crnogor skog arhitekte Periše Vukotića koji je još prije Drugog svjetskog rata projektovao mnoge značajne objekte. Od poznatijih su Osnovna škola ,,Njegoš“ i nova gimnazija na Cetinju. Poslije Drugog svjet skog rata, kada su porušenoj Podgorici tre bali arhitekti i inženjeri, Periša se sa porodicom preselio da učestvuje u obnovi i izgradnji glav nog grada. Tu je Vukota završio gimnaziju, a zatim se upisao na Arhi tektonski fakultet u Beo gradu. U isto vrijeme je u Beogradu na Likovnoj akademiji studirao i njegov brat od tetke Dado Đurić. Njihove majke su bile rođene sestre i radile su kao profesorice u cetinjskoj gimnaziji. U Beogradu su Vukota i Dado ubrzo stekli veliki krug prijate lja – to su uglavnom bili mladi likovni umjetnici, književnici, muzičari i glumci. Po završenim studijama Vukota je radio u Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Neko vrijeme je obavljao neke poslove iz svoje struke u Budvi, i to dosta dugo. Za to vrijeme je tamo i stanovao – podsjetio je Đurić.

Popović je podsjetio da je Tu pa Vukotić na ,,Trodimenzio nalnoj morfologiji Crne Gore“ radio punih dvadesetak godi na – otpočeo je 1983. godine i radio na njoj sve do svoje smr ti 2002. godine.

– Karte su bile pausne, me tarskog formata i nijesu bile kompletirane sa nazivima to ponima koje je trebalo doradi ti i pripremiti za štampu. Vu kota je uz pomoć geodetskih podloga, brojnih fotografija i zapisa sa terena, sistemom oborenih profila posmatra jući ih sa istoka, istok-zapad, crtao kako je znao da kaže „… jer se tako Crna Gora najljep še otvara“. On je sa zanosom kreativno razrađivao trodi menzionalno-morfološki pri kaz reljefa i ostalih specifič nosti Crne Gore. I radio ga je ,,za svoju dušu“– kako je vo lio da kaže. U to vrijeme, ka da nijesu postojali računari i programi, bili su to maestral ni ručno ostvareni crteži tu šem i tamnim krejonom, do stojni renesansnih majstora – kazao je Popović.

– Obratio se svima ovim dje lom, iskazujući veliku stva ralačku energiju u predvorju svoje smrti, a nama je ostavio, koji smo ga poznavali ili ne, da uživamo u ljepoti iskaza kroz genijalnu 3D morfologiju Cr ne Gore, koju je neizmjerno volio – kazao je Drakić.

AUTORITET

Stručna javnost govorila je da je Vukota Tupa Vukotić ,,au tohtoni i usamljeni stvaralac koji nikoga nije htio da opo naša, a njega niko nije ni mo gao da oponaša“.

– To su riječi arhitekte Mihai la Čanka, kolege Vukote Tupe Vukotića iz studentskih dana, sa kojima se slažem. Po riječi ma arhitekte Čanka, ono što nikome nije uspjelo, uspjelo je njihovom profesoru sa Arhitek tonskog fakulteta u Beogradu Urošu Martinoviću, takođe znamenitom arhitekti i urbani sti iz Crne Gore. Profesor Mar tinović je uspeo da u Tupinu kreativnost i spontanost, u nje govu „razbarušenost u životu i projektovanju“, u njegov uro đeni ekspresionizam, ugradi elemente Korbizjeovog bru talizma – kazala Vukotić-Lazar.

Popović smatra da je Tupa Vu kotić bio autoritet i po tome što za sebe nikad nije tražio privi legije niti poštedu, što je uvi jek bio privržen poslu i uvijek spreman da „podmetne pleća“ kako bi se prevazišli problemi na koje se neizbježno nailazilo, ali i, posebno, zbog toga što je uvijek govorio upravo ono što je mislio, a uradio tačno ono što je i rekao.

Pitanje je šta bi Vukota Tupa Vukotić danas rekao za ne kontrolisanu urbanizaciju i betonizaciju brojnih prirod nih prostora u Crnoj Gori, od kojih su neki i pod zaštitom Uneska. Drakić je kazao da bi se Tupa Vukotić sigurno bo rio protiv toga.

– Mada bi bio usamljen, pla šim se, u tim borbama. Smrt ga je pretekla da ima čak privile giju da ne vidi kako se ne treba odnositi prema bogom danoj prirodi i prostoru Crne Gore –od gora do mora. Taj akt – 3D morfologija predstavlja figu rativno najviši urbani domet koji upozorava i čuva kom pletnu morfologiju Crne Go re ispisanu sa mnogo ljubavi i osjećaja koji je prenio Tupa kao gorostas, običnom grafit nom olovkom svojih nježnih linija – rekao je Drakić.

Vukotić-Lazar je kazala da ne zna kakav bi dao odgovor Vu kota Tupa Vukotić na ovo pi tanje, ali je skoro sigurna da bi u odgovoru bio sadržan i pod strek mladim graditeljima da istraju u nastojanjima da se afirmišu inovativne ideje u ar hitekturi, proistekle iz neod vojive sprege novog i pouka iz sopstvene graditeljske tradici je. Adrijana ĐOROJEVIĆ

MOJKOVAC – Projekcijom filma „Poslije zime“, u režiji Ivana Bakrača, u Centru za kulturu u Mojkovcu počela je 47. ,,Mojkovačka filmska jesen“. Ministarka kulture Maša Vlaović, otvarajući zvanično manifestaciju, kazala je da je ,,Mojkovačka filmska jesen“ u svom goto vo petodecenijskom trajanju pratila kretanja u jugoslo venskoj i postjugoslovenskoj filmskoj umjetnosti. – ,,Mojkovačka filmska jesen“ jedan je od najstarijih regio nalnih filmskih festivala po svećenih glumačkom esna fu i najstarija manifestacija kulture u Mojkovcu – navela je Vlaović.

Ona je kazala da je programski koncept „Mojkovačke filmske jeseni“ osmišljen kao svojevr sni sažetak godišnje produkci

je u domaćoj i regionalnoj ki nematografiji, čime je, kako je pojasnila, stručnoj i laičkoj javnosti nuđen uvid u temat ske i formalne aktuelnosti sed me umjetnosti naših prostora.

– Manifestacija je uspjela da opstane i u onim teškim vre menima kada, posebno u ma njim sredinama, kultura obič no biva gurnuta na marginu. Ti su periodi prevladavali zahva ljujući velikoj posvećenosti i odlučnosti grada i zajednice da se okupe oko svog festiva la, očuvaju ga i obezbijede mu kontinuitet – istakla je Vlaović. Rekla je da u Ministarstvu po sebno važnim smatraju što je festival proširio svoje aktiv nosti i van trajanja same ma nifestacije, kao u slučaju obo strano važne saradnje između Festivala i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.

– Promišljanje na temu filmske umjetnosti, radionice i zajed nički projekti sa Univerzite tom, kao i predavanja referen tih filmskih radnika iz regiona, protagonista prikazanih fil mova, od velikog su značaja za promociju filmske umjetnosti i konstituisanje ozbiljne i kri tički osviješćene filmske pu blike – ocijenila je ministarka. Kao posebno važno istakla je što su posljednjih godina uslo vi projekcija značajno poprav ljeni rekonstrukcijom prosto ra kulturnog centra Mojkovac, modernizacijom tehnike sale, a od 2020. godine uspostavlje na je i mogućnost projekcija u 3D tehnologiji. Prisutnima su se obratili i predsjednik Opštine Mojko vac Vesko Delić i direktori ca Centra za kulturu Mojko vac Zorica Manojlović R. K.

KOLAŠIN – Mislim da ne bismo pogriješili ukoliko bismo mladim generacija ma Slavenka Rakočevića Rakoča predstavili kao najvećeg slikara među košarkašima i najvećeg ko šarkaša među slikarima. Ali i, iznad svega, kao velikog umjetnika koji je svojim pokretima ruke rađao i rađa umjetnost bilo da je sa loptom ili sa kičicom – ista kla je Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Ko lašin, otvarajući četvrtu sa mostalnu izložbu Slavenka Rakočevića u Kolašinu. Ona je istakla da joj je čast da pozdravi jednog od najve ćih i najviših izdanaka koji je svojim kvalitetima još kao mlad nadmašio granice rod nog kraja i države iz koje je potekao.

– O ljepoti njegovih pokre ta svjedočimo i večeras, pred platnima koja inspirišu, savr šeno se uklapajući u mozaik živopisne kolašinske jeseni, obogaćujući kulturno-umjet

ničku, ali i turističku ponudu našeg grada. Rakočeva veče rašnja izložba je prilika da mu iskažemo zahvalnost što svih ovih decenija na najbolji način afirmiše svoj zavičaj i ponovo mu se vraća. Tako nas obave zuje da kultura i umjetnost, ali briga o najistaknutijim člano vima kulturne zajednice budu naš stalni zadatak. Vjerujem da će Rakoč u rodnom Kola šinu uvijek nalaziti nepresu šan izvor inspiracije – istakla je Šćepanović. Više od tri decenije Slavenko

Rakočević Rakoč zaokuplja slikarsku javnost Crne Gore. – Likovni kritičari kažu da vo li da slika za svoju dušu i izla že slike kao svoj specifičan na čin komunikacije sa okolinom – kazala je Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i više decenijski kustos Zavičajnog muzeja u Kolašinu. Prema njenim riječima, po pri rodi nenametljiv, usaglašene umjetničke i životne biografi je, ušao je u najznačajnije kru gove likovnih dešavanja

centru grada

RTO dobila novu zgradu

Pored kancelarijskog dijela, objekat ima prostore za promocije i prezentacije, za radne sastanke tako da će upoznavanje sa kolašinskim turističkim proizvodima imati pravu adresu, istakla je Marta Šćepanović, predsjednica opštine

14 Poneđeljak, 3. oktobar 2022.Crnom Gorom Jedan od malih-velikih poslova koje je lokalna uprava stavila u priori tete jer turistička organi zacija mora i prostorom i opremljenošću da bude pravi reprezent turistič ke ponude i turističkih ambicija... - rekla je Šće panović

KOLAŠIN - Vrijedni i od govorni radnici lokalne turističke organizacije više neće morati da se izvinjavaju gostima i tu ristima, pogotovo onim iz inostranstva, što ih pri maju u jednoj kancelariji u kojoj je i direktor i admi nistracija i propagandni materijal. Iz neuslovne prizemne barake u centru grada, treba da se presele u rekonstruisanu zgradu nekadašnje RTO – Regi onalne turističke organi zacije za razvoj Bjelasice i Komova koja se takođe nalazi u centru grada, na prilazu Trgu boraca...

Kako nam je kazala Marta Šćepanović , predsjednica

DANILOVGRAD - Druš tveno korisni pregalac, književnik, ugledni mje štanin i uzorni domaćin Milivoje Popović danas provodi penzionerske dane sa suprugom Radmilom u malom stančiću od 38 kvadrata u naselju Zago rič i pomalo sa sjetom se prisjeća minulih decenija provedenih u Spužu, što na radnom mjestu što za pisa ćim stolom.

Iako se bliži devetoj deceniji, još ne gubi nadu da će druš tvena zajednica imati konač no razmijevanja da nagradi njegovu posvećenost porodi ci, poslu i nadasve Crnoj Go ri. Mjesečna primanja manja od 200 eura, kirija povelika i ogromni izdaci za ljekove i izmirivanje kredita i taksi za komunalije primorali su ga da se obrati dragim prijateljima te opštinskim i državnim su bjektima za pomoć jer nema drugog izbora uvjeren da će i

opštine, to je jedan od ma lih-velikih poslova koje je lo kalna uprava stavila u priori tete jer turistička organizacija mora i prostorom i opremlje

nošću da bude pravi reprezent turističke ponude i turističkih ambicija...

– Planiramo da se do polovi ne mjeseca završi rekonstruk

Zgrada koja „štedi“ energiju

Zgrada Regionalne turističke organi zacije za područje Bjelasice i Komova izgrađena je kao rezultat postojanja i djelovanja Kancelarije austrijsko-crno gorskog partnerstva. Između ostalog, Kancelarija koju je finansirala Vlada Austrije je radila na podizanju kvaliteta turističke promocije sjevera Crne Gore,

cija zgrade nekadašnje Regio nalne turističke organizacije i da tako naša lokalna turistič ka organizacija dobije potreb ne uslove za rad i za predstav

opština Kolašin, Mojkovac, Andrijevica, Berane i kasnije Plava. Odlučeno je da se zgrada RTO izgradi u centru Kolaši na. Za potrebni građevinski materijal su izabrani kamen i drvo, a projektovana je kao zgrada koja „štedi“ energiju i trebala je da bude uzor da se po tom energetskom modelu grade i manji, ali

ljanje kolašinskog turizma.

Zgrada RTO ima, pored pro stranog kancelarijskog dijela i prostore za promocije, pre zentacije, sastanke tako da

atraktivni smještajni turistički objekti na sjeveru Crne Gore. Prestankom posto janja RTO za Bjelasicu i Komove, zgrada je građevinski zapuštena, a bila je i bez električne energije. Ulaganjem lokalne uprave stvoreni su uslovi da kolašinska turistička organizacija prizemnu baraku zamijeni originalnom zgradom.

Bez krova nad glavom u devetoj deceniji

on konačno dobiti svoj kutak i krov nad glavom u sopstve nom vlasništvu. Bio je me đu prvim zagovornicima da se rade penzionerski stano vi. Jedan period naš sagovor nik je bio u stalnom radnom odnosu u našoj Pobjedi, a za tim kao dopisnik iz Danilov grada. Preko 40 godina čita oci su se družili sa njegovim reportažama, sportskim i lo kalnim izvještajima i svim ak tuelnostima iz grada na Zeti. Po rastanku sa Pobjedom po svetio se pisanju istorijskih naslova i objavio četiri knji ge „Bijeli teror u Crnoj Gori 1918-1929“, „Čojstvo koje se

pamti-Krsto Zrnov Popović“, „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“ i „Krsto Zrnov Popović

posljednji vitez crnogorski“. Međutim, kao da sve to nije bilo dovoljno da mu se uzvra

ti istom mjerom, naprotiv po rodična tragedija i narušeno zdravlje još više su pogoršali njegovu situaciju. Ipak ne gu bi nadu da humanost dobrih ljudi nije iščezla i da će držav ne institucije imati razumije vanja za njegove probleme.

On kaže da ne bi volio umri jeti a da makar njima, ako ni je već đeci, ne ostavi nešto za sjećanje na đeda i babu da su im bar donekle pomogli u dje tinjstvu.

- Zar ima veće sramote nego kada stari čovjek moli za jed nokratnu pomoć. Sin i sna ha nijesu zapošljeni, u veli kim smo kreditima, a sudski

može da bude u službi kvali tetne i potrebne kolašinske tu rističke priče – kazala je Mar ta Šćepanović. Aleksandar Vlahović , di rektor Turističke organiza cije Kolašina, ističe da će se u novim uslovima stvarati i no va energija turističke promo cije. Zaposleni su i u „baraci“ sa jednom kancelarijom da vali svoj maksimum da budu dobri domaćini i informatori turistima.

– Sa novim prostorijama, stvaramo uslove i kvalitet nije unutrašnje organizacije gdje će svi imati svoja zadu ženja, ali i prostor za kreativ nu nadgradnju. Zgrada RTO je rađena kao moderna turi stička adresa tako da posto je prostori za kvalitetne pre zentacije, za organizovanje radnih sastanaka sa svim za interesovanim subjektima. I lokacija zgrade RTO je na sa mom ulazu u centar grada ta ko da s puno prava možemo da izgovorimo i napišemo po zdrav – dobro došli u Kolašin, najavljuje Aleksandar Vlaho vić, direktor Turističke orga nizacije Kolašina.

D. DRAŠKOVIĆ

izvršitelji naplaćuju i što tre ba i što ne treba, je li to u redu u 21. vijeku - pita se Popović i napominje da je 2016. godine dobio rješenje kako navodno nije plaćao račune za struju čak 12 godina.

Milivoje kao veliki mjesni ak tivista pružao je nesebično doprinos razvoju ove sredi ne a u dva navrata, što sa po nosom ističe, jednom u Cu cama a zatim u Nikšiću nosio Titovu štafetu, bio na mno gim radnim akcijama i sara đivao sa raznim medijskim kućama ondašnje Jugoslavije kao što su Sportski žurnal, sa rajevsko Oslobođenje, Večer nje novosti, zagrebačka Are na i druge...

I pored svih muka Pobjeda mu je bila na prvom mjestu sa kojom se i dan- danas dru ži. Uvjereni da će mnogi hu manisti i dobri ljudi pročitati ispovijest našeg sagovornika, dajemo žiro račun Popovića. Br. ž. rač. 530-0000100343169-15 B.K.

Jedno poslijepodne sa Milivojem Popovićem, penzionerom iz Spuža

ZgrAdA rTO: Tu će biti turistička organizacija

Baraka u kojoj je do sada bila LTO

Napukli zidovi kuća, ste peništa i krovovi na brdu Gorica posljedica su mini ranja kompanije Eurozox koja gradi višespratnicu.

OGORČENOST

Žitelji Gorice ogorčeni na firmu Eurozox zbog miniranja gradilišta, poručili da neće dozvoliti da se gradi zgrada Popucali zidovi, krovovi, stepeništa

Ogorčeni susjedi ispričali su za Pobjedu kako su ih de tonacije koje su odjeknule pretprošle subote u osam sa ti prestravile, te poručili da će se istrajno boriti i protiv izgradnje višespratnice, za koju na početku nijesu imali ništa protiv.

– Nama da se urušavaju kuće, a oni da grade zgradu. Ne može tako. Kada su počeli da grade, nijesmo imali ništa protiv, ali sada ne damo ni to. Bila je su bota, oko osam sati. Bila je ta kva eksplozija da su nam ku će popucale, ko zna koliko je mina aktivirano. Firma nema elaborat, niti dozvolu za mi niranje tog placa. Ako se vra ti istorijat, vidjeće u katastru da je to zemljište bilo druš tvena imovina. Na takav na čin da gradi zgradu, a nama da trese kuće, sramota – kazao je stanar kuće na Gorici Slavko Bošković

Ističe kako je polovina kuće dobila pukotine.

– Moja kuća je građena u proš lom vijeku od kamena. Nema kilogram željeza na njoj – ka že Bošković.

Nakon miniranja, mještani su se uputili u Osnovno držav no tužilaštvo da prijave slučaj.

– Rečeno nam je da će tužilac da traži od rudarskog inspek tora da vodi taj postupak. Ne ćemo mu dozvoliti da radi tu zgradu, a u tome nam se pri družuju i ljubitelji Podgorice i polovina grada koja šeta br

Ogorčeni susjedi ispričali su za Pobjedu kako su ih detonacije koje su odjeknule pretprošle subote u osam sati prestravile, te poručili da će se istrajno boriti i protiv izgradnje višespratnice, za koju na početku nijesu imali ništa protiv

dom – kaže Bošković i nagla šava da svaka kuća u ovom di jelu ima dozvolu za gradnju.

Kuća Miraša Junčaja nakon miniranja prokišnjava.

– Pomjerio se krov, prokišnja va nam. Popucali su zidovi, nadstrešnice. Na bratovoj ku ći popucale su pločice na ste penicama, kao i fasada. Dao sam izjavu tužilaštvu, nadam se da će nešto preduzeti – ka

že Junčaj.

Dodaje da ih je detonacija uznemirila.

– Niko nas nije obavijestio. Ču la se neka sirena kao znak za uzbunu pred miniranje. Straš no – istakao je Junčaj.

NEPRAVDA

Jedan od stanara kuće na Go rici kazao je da je nepravedno da njegovoj porodici koja tu živi 60 godina ne dozvoljava

ju da grade, a nekim pojedin cima dozvoljavaju.

– Mojoj porodici je imanje oduzeto, zabranili su nam da gradimo na svojoj zemlji, a ne kima dozvoljavaju. Mi smo ov dje starosjedioci. Komšinica je prodala Eurozoxu 150 kvadra ta, a sada je već 3.000 kvadrata. Ujutro u osam sati detonacija je sve razbudila. Svi su poska kali, nijesu znali šta se doga đa. Okupili smo se i potpisa

li peticiju da se zabrani svaka gradnja dok se slučaj ne ispita. Dozvolu za miniranje u nase ljenom mjestu sigurno nijesu imali. Niko nas nije obavijestio.

Ovo je park-šuma, srce grada, a za nekoliko godina nakon iz gradnje zgrade gradiće se i put i parking – kazao je on, ističu ći da je angažovao advokata. – Kao starosjedioci 60 godi na doživjeli smo da izgradi mo kuću na svom imanju, pa

su nam je porušili. Pokušava mo to da promijenimo, tako da smo angažovali advokata. Ži vim u Austriji, morao sam da odem u drugu zemlju da bih nešto stekao, jer ovdje nema uslova. Dolazim kod roditelja ovdje – istakao je mještanin.

Kaže da njegova kuća nije pre trpjela štetu, ali da se pridru žuje komšijama u borbi pro tiv gradnje.

– Moj advokat u Austriji je re kao da nikad nije čuo da drža va otima svojim građanima zemlju. Sve i da ste oteli pod oružjem tu zemlju, poslije to liko godina ona pripada vama – ističe on.

Kaže i da je ponudio gradona čelniku Podgorice da uradi ne ki projekat na svojoj zemlji za dobrobit svih građana, ali da mu to nije dozvolio.

– Kazao je da to sada pripa da park-šumi – istakao je sta nar Gorice.

Iz Direktorata za zaštitu i spa šavanje Ministarstva unutraš njih poslova Pobjedi je rečeno da je dozvola za vršenje poslo va miniranja izdata od strane MUP-a. Mještani, međutim, navode da su nezvanično sa znali da je izvođač radova do bio samo usmenu saglasnost za pomenuto miniranje. Podsjetimo, mještani Gorice pretprošle subote prijavili su policiji miniranja u blizini nji hovih kuća. Slučaj miniranja na gradilištu na Gorici u blizi ni spomenika Partizanu borcu preuzelo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Radovi koje izvodi firma Eu rozox su obustavljeni dok nad ležne inspekcije utvrde da li ima elemenata krivičnog di jela. Nj. ŽIVANOVIĆ

Drugi podgorički Salon vina okupio je prije tri dana ljubitelje ovog pića na tera si hotela ,,Podgorica“.

Jedinstven događaj posvećen promociji vinske kulture u glav nom gradu upriličen je u orga nizaciji Glavnog grada, Turi stičke organizacije Podgorica, Dragutina Kontića i Boja ne Minić ispred projekta ,,Sa lon vina“, i hotela ,,Podgorica“. Karakterišu ga jedinstven spoj kulture i ljubavi prema vinu.

Glavni grad nastavlja da podržava vinare

Obilježavaju 40 novih parking mjesta

Nakon uvida u stanje na tere nu u neposrednom okruže nju TC Mol of Montenegro, a sa ciljem uspostavljanja saobraćajnog i komunalnog reda, nadležne službe Glav nog grada pristupile su rješa vanju ovog problema.

– S tim u vezi, na osnovu rješe nja Sekretarijata za saobraćaj, obavještavamo javnost da se tokom ove sedmice mijenja re žim saobraćaja iz dvosmjernog u jednosmjerni, na dijelu Bu levara Save Kovačevića (iznad TC Mol of Montenegro) i u di jelu Ulice Mitra Bakića (okoli

na vrtića). Smjer kretanja mije nja se u jednosmjeran iz pravca Bulevara Save Kovačevića – sa opšteno je iz Sekretarijata za sa obraćaj.

Ova promjena, kako ističu, po drazumijeva i kreiranje dodat nih 40 besplatnih parking mje sta.

– Molimo sugrađane da poštu ju novi način regulacije saobra ćaja kako bismo dali doprinos uspostavljanju saobraćajnog i komunalnog reda, a time i una pređenju kvaliteta života svih stanovnika, ali i posjetilaca ovog dijela grada – zaključuje se u sa opštenju. I. M.

Gradonačelnik Ivan Vuko vić svečano je uručio nagrade predstavnicima vinarija za naj bolja podgorička vina i obra tio se izlagačima, ističući da će Glavni grad podržavati napore vinara i u narednom periodu. – Ovo je drugi put da se nala zim u ovoj ulozi, što znači da ovaj naš salon vina polako po staje tradicionalan. Mislim da je to veoma značajno kako zbog ljudi koji se bave proizvodnjom vina, tako i zbog svih nas koji u proizvodnji vina prepoznaje mo značajan potencijal, kako

Sa Drugog ,,Salona vina“

za ekonomski rast i razvoj Po dgorice i Crne Gore, tako i za njihovu turističku promoci ju. Puno mi je srce kada vas vi dim u ovom broju, pogotovo naše mlade vinare, a nadam se

Po ocjeni stručnog žirija najbolje bijelo vino je ,,malvazija“, predstavnika vinarije ,,Patrimonio“. Najbolje rose vino je ,,roze“, predstavnika vinari je ,,Zenta Vučinić“, dok je za najbolje crveno vino proglašen ,,legat selection“, vinarije ,,Brajović“

da će ih u narednim godinama biti i još više. Glavni grad će bi ti tu da podrži vaše buduće na pore – kazao je Vuković i česti tao najboljima. Brojni posjetioci drugog po dgoričkog ,,Salona vina“ ima li su priliku da se upoznaju sa 23 vinarije iz regiona Podgo rice i uživaju u različitim uku sima. Događaj je upotpunilo i takmičenje za najbolje vino ,,Salona“, koje je ovog puta kon

cipirano drugačije od prethod nog – umjesto posjetilaca, vi na su ocjenjivali međunarodni vinski eksperti. Žiri za ocjenji vanje vina bili su – prof. dr Ve sna Maraš, Ivo Ivaniš, Alek sandar Vučkovski, Tomislav Ivanović i Bruno Gaberšek Pobjednici su izabrani iz tri ka tegorije: najbolje crveno, ro se i bijelo vino. Najbolje bijelo vino, po ocjeni stručnog žirija, jeste ,,malvazija“, predstavnika vinarije ,,Patrimonio“. Najbolje rose vino je ,,roze“, predstav nika vinarije ,,Zenta Vučinić“, dok je za najbolje crveno vino proglašen ,,legat selection“, vi narije ,,Brajović“. – ,,Salon“ je na sve učesnike i lju bitelje vina ostavio odličan uti sak, a po riječima mnogih posje tilaca, organizovan je u skladu sa najvećim standardima. Po red promocije vinske kulture, događaj za cilj ima i unapređe nje kulturnog i društvenog sa držaja, te promociju Podgorice kao turističke destinacije – za ključuju iz Glavnog grada. I. M.

Napukli zidovi na kući porodice Junčaj

I. MANDIĆ

Održan drugi podgorički Salon vina u hotelu ,,Podgorica“

Promjena režima saobraćaja u blizini

TC Mol of Montenegro

IGALO – Stadion: ,,Solila“.

Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Vođević. Strijelac: Popović u 64. minutu iz penala. Žuti kartoni: Kordoba, Radović, Perović, Bećić, Vujičić (Igalo), Alhasan, Golubović (Bokelj).

IGALO: Kulinović, Bulatović, Vlahović, Radović, Dajević, Kordoba, Kopitović, Perović (od 78. Vujičić), Grbić, Koprivica, Petrović.

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Osmanović, Vraneš (od 41. Kašćelan, od 70. Sklender), Marstijepović, Globarević (od 46. Golubović, od 88. Krivokapić), Vukčević, Alhasan, Popović, Macanović (od 46. Čavor), Obradović.

Primorski duel donio je dosta nervoze, ali je Bokelj pokazao da je jači i zasluženo trijumfovao. Trenutak odluke dogodio se u 64. minutu, kada je Popović sa bijele tačke Kotoranima donio tri boda.

Nikšić 0

Berane 1

NIKŠIĆ – Pomoćni teren kraj Bistrice. Gledalaca: 150. Sudija: Luka Pejović. Strijelac: Vujačić u 47. minutu. Žuti kartoni: Radović, Fujijama, Žižić (Nikšić), Račić, Vukićević, Kosović, Guberinić, Nedić (Berane). Crveni karton: Kjosuke Fujijama u 66. minutu (Nikšić).

NIKŠIĆ: Radović, Fujijama, Hadžibegović, Žižić, Kecojević (od 60. Cimbaljević), Mićunović (od 78. Perišić), Goranović (od 86. Pajović), Globarević (od 86. Tadić), Đukanović, Videkanić, Mirković.

BERANE: Aković, Stojanović, Vujačić (od 77. Kosović), Muković, Račić, Mugoša, Jeknić (od 11. Nedić), Osmajlić (od 57. Ne. Tmušić), Vulević, Ni. Tmušić, Vukićević (od 77. Guberinić).

Nikšić je u dosadašnjem dijelu sezone kraj Bistrice uglavnom pružao dobre partije ali Berane je, nakon dva vezana trijumfa na svom terenu, uspjelo da nastavi pozitivnu seriju zahvaljujući golu Vujačića na startu nastavka.

Grbalj 2 Mladost DG 3

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Damjanović u 57. i Stojanović u 90+1. (Grbalj), Krstović u 76. (iz penala), Vučetić u 79. (autogol) i Mugoša u 81. minutu (Mladost DG). Žuti kartoni: Ma. Popović (Grbalj), Globarević (OFK Mladost DG).

GRBALJ: V. Popović, Batuta, Čavor (od 85. Braletić), Matija Bojović (od 80. Marko Bojović), Vilotijević, Ma. Popović, Mo. Popović (od 66. Stojanović), Mladenović, Pajović, Damjanović, Vučetić.

MLADOST DG: Domazetović, Ondong Mba (od 80. Milić), Bujiša (od 67. Medojević), Perišić, Bracanović (od 80. Popović), Mugoša, Vuković, Globarević (od 58. Stanisavić), Ivanović (od 67. Piranić), Orahovac, Krstović. Dramatičan meč odigran je u Radanovićima. Mladost je bila u minusu, ali je u finišu uspjela da stigne do preokreta i sa nova tri boda sačuva lidersku poziciju. Sve do 15 minuta prije kraja Mladost je bila na ivici pono-

ZETA: Karadžić,Von (od 82. Krstović), Peruničić, Puletić, Rakočević, Kalačević, Ukšanović, Popović (od 9. Bečić, od 46. Mihaljević), Muratović (od 46. Đ. Vukčević), Miranović, Radusinović (od 46. P. Vukčević).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Kato, Karamanaga (od 46. Marstijepović), Ajković, Redžović, Gajić, Barjaktarović (od 68. Vuković), Gluščević (od 68. Sefa), Kurti (od 46. Molabećirović), Alibegu, Seniković. Zeta je nastavila dobar niz rezultata i protiv Otranta. Promjena trenera Ulcinjanima nije donijela ništa posebno. Tim iz Golubovaca poveo je već u 3. minutu golom Japanca Vona, gosti imali svoje šanse, ali ne i realizaciju. Kazna je stigla početkom nastavka, kada je rezervista Mihaljević pogodio za konačnih – 2:0.

Podgorica 0

Kom 1

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Vojin Vojinovič. Strijelac: Knežević u 17. minutu iz penala. Žuti kartoni: Marsenić, Maraš (Podgorica), Golubović, Knežević (Kom).

PODGORICA: Agović, Marsenić, Neto, Ivanović, Vujošević (od 56. Radenović), Petrović, Vukčević (od 72. Dapčević), Krivokapić (od 72. Radunović), Vuković,Maraš (od 63. Mrvaljević), Radusinović (od 72. Habibović).

KOM: Vuksanović, Ajković, Đukanović (od78. Bubanja), Ljumović (od 72. Radičković), Krkanović, Kažić, Gazivoda (od 72. Peličić), Radonjić, Golubović, Dujović, Knežević (od 83. Stajkić).

Gradski derbi donio je pobjedu Koma, koji je tako prekinuo loš niz, a istovremeno zaustavio pozitivan ritam Lješkopoljaca. Meč je odlučen u ranoj fazi –Knežević je u 17. minutu uspješno realizovao penal, domaćin nije uspio da iskoristi svoje šanse, a Kom je u posljednjim trenucima totalnu ofanzivu Podgorice mogao da kazni, ali napadači Zlatičana nijesu bili precizni. Priredio: R. PEROVIĆ

Budućnost više nije dio trojke na vrhu, a Iskra više nije posljednji tim na tabeli nakon velike pobjede pod Goricom – 1:0.

Posljednja utakmica 10. kola Meridianbet 1. CFL riješena je u 48. minutu autogolom crnogorskog reprezentativca Marka Simića koji je nesmotreno sproveo loptu u svoju mrežu nakon pokušaja Kojaševića da proigra nekog od saigrača.

Veliko iznenađenje Danilovgrađana koji su ,,fenjer“ prvoligaškog karavana prepustili Jedinstvu, a preskočili su i pretposljednji Mornar. Veliki kiks ,,plavih“, koji su znali za pobjede Sutjeske i Dečića dan ranije, te da ih na diobu liderske pozicije ostavlja samo trijumf pred domaćim navijačima. Ipak, Podgoričani nijesu adekvatno odgovorili konkurentima i sada kasne tri boda za dvojcem ispred sebe.

Prvi prvenstveni poraz pod vođstvom Miodraga Džudovića vjerovatno je mogao da se izbjegne da je Budućnost povela u 33. minutu, kao što je bilo realno nakon dosuđenog penala koji je skrivio Mitrović (igra rukom). Ali ni to nije bilo dovoljno da se postigne gol pošto je Kordić odbranio Miloševiću šut sa ,,kreča“. Na samom startu nastavka kola nizbrdo krenula su po domaći tim koji je bio primoran da juri rezultatski minus. Napadali su ,,plavi“, ali nije bilo rješenja za golmana gostiju koji je najzaslužniji za uspjeh Iskre na najvećem crnogorskom stadionu. Spora utakmica u prvih 25 minuta, bez konkretne akcije i prave šanse koja bi prekinula monotonost na terenu. Budućnost je preuzela inicijativu, ali nije izgledala najbolje – falilo je kombinatorike, protoka lopte i rješenja u prostoru odakle je trebalo ugroziti protivnički gol. Petrović je u par navrata došao u situaciju da sa desnog krila nešto napravi, s tim što njegove sprinterske sposobnosti nijesu došle

Iskra do pobjede autogolom

M. BABOVIĆ

do izražaja. ,,Plavi“ su imali i nekoliko kornera, ali nijesu bili opasni iz prekida.

Danilovgrađani su bili rezervisani prema naprijed. Olako su gubili posjed u pokušaju da približe igru golmanu rivala, a propala im je i kontra kada je Kojašević namjeravao da lansira Perovića Doduše, zasluge za to pripadaju i štoperu Podgoričana Adžiću, koji je svjesno išao da prekine akciju gostiju i dobio žuti karton.

Čim su momci Miodraga Džudovića malo ubrzali u drugoj polovini prvog polu-

Finiš djelo krasi

PODGORICA – Dečić nije dozvolio da drugi put zaredom u ulozi domaćina upiše remi, već je nakon 1:1 protiv Jezera ostvario pobjedu protiv Mornara (3:1).

Istina, Barani su do finiša imali bod ,,u džepu“, ali je tim iz Tuzi u finišu uspio da odradi planirano – stigne do pobjede i zadrži korak sa konkurentima na vrhu.

- Znali smo da neće biti lako. Mornar ima dobar tim, dosta

iskusnih igrača, sjećamo se da smo i u prvom krugu imali težak posao, ali ambicije su bile jasne. Možda je baš taj finiš pokazao našu snagu. Nijesmo dozvolili nervozu, već smo vjerovali u sebe i kada je bilo najpotrebnije pokazali snagu i kvalitet – rekao je Jovan Nikolić, vezista Dečića.

Tuzani nijesu blistali, Mornar je imao svoje šanse, ali je Dečić pokazao da i u takvim okolnostima može iskusno da odradi posao. Prvo je za 2:1 pogodio

vremena – stigla je obećavajuća prilika.

Terzić je sa sredine otvorio prostor Bakiću, koji je povukao loptu, ali nije bio ubojit iz opasne zone – prizemni udarac bio je suviše lak plijen za Kordića.

Nije Budućnost opterećivala previše zadnju liniju Iskre, štaviše – ofanzivci ,,plavih“ bili su laki za čuvanje. Ipak, podgorički tim dobio je najbolju moguću šansu da povede. Mirković je u 32. minutu primorao Mitrovića da reaguje rukom ispred gol crte, a za glavnog arbi-

Detalj sa utakmice pod Goricom

Andrej Bajović, a konačan rezultat postavio je Boris Cmiljanić, nekada talenat, a sada

Dečić protiv Mornara stigao do šestog trijumfa

tra Bešovića nije bilo dileme u penal.

Odgovornost je preuzeo Milošević, ali je Kordić odbranio visoko podignutom rukom nakon što se bacio u svoju desnu stranu.

Priliku da ispravi promašaj saigrača iz napada imao je mladi Perišić koji je reagovao loše na odbitak golmana gostiju.

Preživjeli su Danilovgrađani najstrožu kaznu, kao i – više smušeni nego pravipritisak rivala pred odlazak na odmor.

Samo što je krenuo nasta-

vak – šok za Budućnost. Iskra je povela u 48. minuta, ali ne pogotkom svog fudbalera, već autogolom Simića. Bila je to lančano slaba reakcija štoperskog tandema ,,plavih“ – najprije se Adžić nije postavio kako treba u duelu sa protivničkim igračem, a potom je njegov kolega iz odbrane neoprezno sproveo loptu u sopstvenu mrežu nakon ubacivanja Kojaševića duboko iz kaznenog prostora.

Pokušali su ,,plavi“ što prije da se konsoliduju, ali nije bilo jasnog odgovora. Trener Džudović išao je na sve ili ništa u posljednjih pola sata kada je izveo vezistu

rezultat, teren bio sve teži i teži, ali znali smo cilj. Čekali smo svoju šansu, nijesmo srljali i preskakali igru, bili smo uvjereni da možemo do gola. I na kraju je čak pobjeda mogla biti i ubjedljivija – naglasio je Nikolić.

Dečić je tako pregrmio težak duel protiv tima, od kojeg su svi očekivali da će biti u vrhu, a sada slijedi gostovanje Iskri.

Mirkovića, a uveo špica – Mrvaljevića. Prešli su Podgoričani na sistem sa dva klasična napadača, ali ni još ofanzivnija varijanta nije pomogla domaćinu da izbjegne poraz.

Budućnost se trudila, napadala, ali je to bilo jalovo, stihijski, bez nekog reda. Šansi je bilo, uglavnom preko Miloševića, te Bakića i jednom preko Đukanovića koji je ušao sa klupe, ali golman Kordić ostao je nepremostiva prepreka. Iskusni čuvar mreže branio je sve i bio heroj pobjede Iskre, vrijedne bijega sa dna tabele.

U 89. minutu domaći fudbaleri opkolili su sudiju, tražeći još jedan jedanaesterac poslije starta nad Adžićem na ivici peterca, ali Bešović je ovoga puta odmahnuo rukom.

Sa tim je otišla svaka nada ,,plavih“ da makar mogu do boda. D. K.

Zauzeli lidersku poziciju

NIKŠIĆ – Šampion je opravdao očekivanja najvjernijih navijača, a moglo bi se reći i da je malo ko mogao pretpostaviti da će Bjelopoljci sa terena kraj Bistrice biti ispraćeni sa čak pet lopti u mreži.

Otkako je Brnović preuzeo Sutjesku žalio se na lošu realizaciju, govorio da se uspješnoj završnici napada moraju posebno posvetiti, a dvosedmičnu pauzu, očigledno, njegovi fudbaleri iskoristili su na pravi način.

Holanđanin Konrad „eksplodirao“ je prekjuče. Postigao je četiri pogotka, ali može se konstatovati i da je kompletan tim Nenada Brnovića igrao sjajno. Očigledno, „plavo-bijelima“ je i te kako prijala prvenstvena pauza i sad su ponovo na pobjedničkom kolosijeku, na li-

derskoj poziciji, sa odličnom gol razlikom...

Kapiten Sutjeske Vlado Giljen nije krio zadovoljstvo nakon meča.

- Postigli smo golove na vrijeme i kako je odmicala utakmica sve smo sigurniji bili. Razigrali smo se, pogotovo u drugom poluvremenu. Napokon popravili smo realizaciju, a to je najvažnije. Mislim da ćemo iz meča u meč sve bolje igrati, da ćemo tek pokazati koliko ovaj tim vrijedi i može. Zaslužili smo poziciju koju trenutno zauzimamo - kazao je Giljen. Očekivano je zadovoljan bio i pomoćni tener Nemanja Kljajević

- Težak je bio teren za igru i fudbaleri jednog i drugog tima zaslužili su čestitke. Naši momci su od starta nametnuli svoj ritam, ispoštovali su ono

što smo od njih tražili i ređale su se dobre akcije, prilike, golovi. Podižemo formu kako šampionat odmiče i to me raduje, a iskren da budem drago mi je i što je Konrad postigao četiri pogotka. Taj momak je do sad, možda, bio i opterećen činjenicom da nije imao zavidnu realizaciju, ali najmanje je bitno ko postiže golove. Proradio je kompletan tim, a to je važnoriječi su Kljajevića. Ovo je treći uzastopni trijumf Nikšićana, a Nenada Brnovića posebno raduje što su u posljednjih nekoliko mečeva njegovi izabranici postigli čak 11 pogodaka. Ipak, ovo je njihova najubjedljivija ovosezonska pobjeda. Narednog vikenda fudbaleri Sutjeske će snage odmjeriti s neugodnom ekipom Jezera koja je do sada sakupila 15 bodova. Ra. P.

Crnogorski fudbalski arbitar dijeliće pravdu na utakmici Lige šampiona

Dabanović sudi na ,,Alijanc areni“

Nikola Dabanović biće prvi crnogorski fudbalski sudija koji će dijeliti pravdu na utakmici Lige šampiona. UEFA je četrdesetogodišnjeg Podgoričanina delegirala za sjutrašnji meč u Minhenu, gdje će se sastati Bajern i Vitorija Plzenj u 3. kolu najjačeg klupskog takmičenja u Evropi.

Dabanovićevi pomoćnici takođe su iz Crne Gore - Vladan Todorović i Milutin Đukić Ulogu četvrtog arbitra obavljaće Lazar Đukić iz Srbije. Mjesta u VAR sobi ,,Alijanc arene“ dobili su Španci - Huan Martines Munuera i Alehandro Ernandes.

Dabanović je u junu 2019. uvr-

šten u prvu kategoriju evropskih sudija, a od tada je sudio duele u Ligi Evrope i u kvalifikacijama za takmičenja reprezentacija.

Nakon tri godine došao je red da se oproba i u Ligi šampiona. Utakmica Bajerna i Vitorije Plzenj igra se u utorak od 18.45 časova. D. K.

Pionirke danas igraju za prvu pobjedu

PODGORICA - Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva meč drugog kola na UEFA Razvojnom turniru, koji se održava u Bugarskoj. Naše djevojčice na startu turnira poražene su od Sjeverne Irske 2:0, a oba gola na toj utakmici postigla je Maja Rajli. Danas

će ,,crvene“ imati priliku da upišu prve bodove…

lako, vrijeme je odmicalo, gosti imali pozitivan

- Pobjeda nam mnogo znači i sigurno da ćemo u dobrom raspoloženju dočekati gostovanje Iskri. Imamo vremena da se spremimo za taj duel, a moramo biti oprezni, jer znamo da Danilovgrađani po kvalitetu ne zaslužuju takav plasman – objasnio je Nikolić. R. P.

- Sa dosta straha smo ušli u prvi meč, što je donekle i očekivano jer je ovo prva utakmica ove generacije. Iz tog straha su nam se desile neke greške zbog kojih smo primili golove. Ipak, pružili smo jak otpor reprezentaciji koja je često tokom godine na okupljanjima. Stvorili smo i nekoliko šansi. Sada nam ostaje da pružimo još bolju partiju u narednom meču - istakao je Ivan Tatar, koji predvodi ekipu na tirniru u Bugarskoj. Duel Crna Gora – Farska Ostrva počinje u 11 časova, dok je u posljednjem kolu, 5. oktobra od 11 časova, na programu meč sa Bugarskom. R. P.

Nikšićani zadovoljni nakon trijumfa nad Jedinstvom

UEFA Razvojni turnir u Bugarskoj

Indoneziji

Ljuti zbog poraza svoje ekipe od velikog rivala (3:2), domaći navijači su upali na teren, a policija upotrijebila suzavac. Panika se širila stadionom ,,Kanjuruhan“, hiljade ljudi u stampedu je krenulo ka izlazu i mnogi od njih su se ugušili.

Jedan od očevidaca rekao je za BBC da je policija ispalila velike količine suzavca ,,neprekidno i brzo“ nakon što je situacija s navijačima postala izuzetno napeta.

O očajničkim pokušajima navijača da sačuvaju život svjedoči rupa probijena kroz zid u blizini izlazne kapije.

Indonežanski zvaničnici najprije su procijenili da je broj poginulih u tragediji na stadionu 174, ali je kasnije saopšteno da je najmanje 125 žrtava.

Predsjednik Džoko Vidodo izdao je naredbu da se sve utakmice u elitnom rangu tamošnjeg fudbala otkažu dok se ne sprovede istraga.

Na video-snimcima sa stadiona vidjelo se kako navijači utrčavaju na teren poslije posljednjeg zvižduka sudije, te da je policija kao odgovor upotrijebila suzavac.

- Pretvorilo se u pravu anar-

Pobjedonosni pogodak za Persebaju protiv Areme, kluba za koji je igrao Balša Božović, postigao je Šo Jamamoto, nekadašnji fudbaler Rudara, Petrovca i Iskre

hiju. Počeli su da napadaju policajce, oštetili su automobile – rekao je Niko Afinta šef policije u Istočnoj Javi, dodajući da su među poginulima dva policajca.

- Želimo da kažemo da se nijesu svi navijači ponašali isto. Oko tri hiljade njih je ušlo na teren.

Policajac je kazao da su navijači u stampedu krenuli ka jednom od izlaza, te da je u velikoj gužvi ,,došlo do nedostatka kiseonika“.

Fudbalski savez Indonezije

(PSSI) saopštio je da je pokrenuo istragu, dodajući da je tragedija ,,ukaljala obraz indonežanskog fudbala“.

BBC navodi da nasilje na fudbalskim utakmicama u toj azijskoj zemlji nije novost, a da su Arema i Persebaja Surebaja dugogodišnji rivali. Navijačima Persebaje zbog straha od sukoba nije bilo dozvoljeno da kupe karte za meč.

Ministar bezbjednosti Mahfud MD objavio je da je prodato 42 hiljade karata za

Fifa navodi da obezbjeđenje ili policija na utakmicama ne smiju da nose ili koriste bilo kakav ,,gas za kontrolu mase“

utakmicu na stadionu čiji je kapacitet 38 hiljada. Predsjednik države Džoko Vidodo apelovao je da ovo bude posljednja fudbalska tragedija u zemlji.

Muhamad Dipo Maulana (21), koji je prisustvovao utakmici, ispričao je za indonežanski BBC da je po završetku meča nekoliko navijača Areme ušlo na teren kako bi iskazali nezadovoljstvo

Siti ponizio Junajted

Mančester siti je godinama u mnogim segmentima iznad Mančester junajteda, ali poniženje koje su juče doživjeli ,,crveni đavoli“ ipak je ,,vanredna“ stvar.

Peres dominantan, Ferstapen tek sedmi

Serhio Peres slavio je u Singapuru, a Marks Ferstapen propustio prvu priliku da obezbijedi titulu.

Doduše, Meksikanac je pod istragom jer je prerano krenuo prilikom restarta poslije izlaska vozila bezbjednosti, ali kako je iza sebe ostavio sedam i po sekundi drugoplasiranog Šarl Leklera, očekuje se da će maksimalno biti kažnjen pet sekundi!

Vozač Red Bula vodio je od starta i daleko iza sebe ostavio dvojac iz Ferarija Leklera i Karlosa Sainsa juniora. Vodeći u generalnom plasmanu završio je kao sedmi, a imao je šansu za bolji plasman, ali je pogriješio prilikom kočenja u borbi sa Norisom za četvr-

to mjesto…

U Singapuru vozila su se dva kruga manje (59) i to zbog ograničenja u trajanju trke od maksimalno dva sata.

Dvojac Meklarena Noris i Danijel Rikardo završio je ispred Lensa Strola u Aston Martinu, kojem je to najbolji rezultat sezone. Ferstapen je na kraju bio sedmi, ispred dvojice nekadašnjih šampiona Sebastijana Fetela i Luisa Hamiltona, a bod je osvojio Pjer Gasli Trku nijesu završili Džou, Latifi, Alonso, Albon, Okon i Cunoda.

Pet trka prije kraja Ferstapen ima 341, Lekler 237, Peres dva boda manje… Krajem sedmice na programu je trka za VN Japana. A. M.

Aktuelni šampion i prvi kandidat za trofej u Premijer ligi ,,pregazio“ je Junajted – čak 6:3, uz het-trikove Erlinga Halanda i Fila Fodena

U timu Junajteda nije bilo Harija Megvajera, dežurnog krivca u očima navijača i novinara, ali se pokazalo da ,,ne pije vodu“ priča kako je on najveći problem velikana s ,,Old Traforda“. Siti je rano napravio dvije šanse za pogodak, da bi treću, u osmom minutu – iskoristio.

Strijelac je bio Foden, da bi u 34. i 37. pogodio Haland, a navijači Junajteda počeli da napuštaju stadion.

Katastrofa je bila na pomolu, naročito nakon što je Foden u 44. potpisao poker pogodaka. Na 4:1 je evrogolom smanjio Antoni, ali blamaža nije izbjegnuta – Haland i Foden su do 73. doveli domaćina do 6:1.

Pep Gvardiola je tada izvršio četiri izmjene odjednom, a Ju-

najted u finišu preko Marsijala uspio da ublaži poraz. - Veoma smo razočarani. Nedostajalo nam je samopouzdanja, kao da nijesmo bili na terenu. Uradili smo previše loših stvari. Jednostavno, ovo je neprihvatljivo – rekao je trener ,,đavola“ Erik ten Hag.

Junajted je šesti na tabeli, sa devet bodova i utakmicom manje od prvoplasiranog Arsenala. Siti je samo bod iza ,,tobdžija“, a ukoliko Erling Haland nastavi s dosadašnim partijama teško da će iko moći da parira Sitiju u šampionskoj trci. Norvežanin potvrđuje da je igrač koji je nedostajao Gvardioli – nezaustavljiva ,,devetka“. Sa 22 godine i 73 dana, drugi je najmlađi fudbaler u istoriji Sitija koji je pogodio na premijerligaškom debiju u derbiju s Junajtedom. Najmlađi je Mario Baloteli, koji je u oktobru 2011. imao 21 godinu i 72 dana. Haland je i prvi premijerligaški igrač koji je postigao tri uzastopna het-trika na domaćem terenu, te prvi Sitijev fudbaler s tri gola u mančesterskom derbiju od Frensija Lija 1970, a ukupno

prema domaćim fudbalerima, ali da ih policija odmah presrela i ,,pretukla“.

Navijač je kazao da je dio publike potom uletio na teren u znak protesta, te da je situacija postajala sve više napeta.

- Pojavili su se policajci sa psima, štitovima... – ispričao je Dipo, dodavši da je ,,registrovao“ više od 20 ispaljenih suzavaca i da je vidio ljude kako se guše dok pokušavaju da izađu sa stadiona.

- Bilo je mnogo toga, prasak za praskom. Zvuk je bio neprekidan i brz, suzavci su bili usmjereni na sve tribine. Užas u Malangu jedna je od većih u tragično dugom nizu katastrofa na stadionima,

podsjeća BBC. Godine 1964. poginulo je 320, a povrijeđeno više od 1.000 ljudi u stampedu tokom kvalifikacionog meča za Olimpijske igre, Peru –Argentina, u Limi.

Dvadeset jednu godinu kasnije, 39 ljudi je poginulo, a 600 povrijeđeno na stadionu ,,Hejsel“ u Briselu kada su navijači bili pribijeni uz zid koji se potom srušio tokom finala Kupa šampiona između Liverpula i Juventusa. U Velikoj Britaniji je 1989, na stadionu ,,Hilsboro“ u Šefildu, došlo do tragedije u kojoj je život izgubilo 97 navijača Liverpula koji su prisustvovali polufinalu FA kupa protiv Notingem foresta. Ne. K.

treći jer je isto pošlo za nogom Horasu Barnsu u oktobru 1921.

Osim što je bio trostruki strijelac, Haland je juče upisao i dvije asistencije – niko nikad prije njega u mančesterskom derbiju nije učestvovao u postizanju pet pogodaka.

Tek je početak oktobra, a Norvežanin je već postigao 17 pogodaka u 11 nastupa za Siti ove sezone.

- Rekao sam mnogo puta i reći ću opet – Erling radi ono što je radio u Norveškoj, Austriji i Njemačkoj. Kvalitet koji imamo pomaže mu da postiže pogotke, ali to što radi nijesam ga ja naučio. Ima nevjerovatan

instinkt. To je dobio od majke i oca. Rođen je s tim darom – rekao je menadžer Sitija Pep Gvardiola

- Sarađivao sam sa nevjerovatnim centarforima u karijeri, a ono što mi se sviđa kod Halanda je što učestvuje u igri. Želim da bude uključen u izgradnju akcija, da bude u kontaktu s loptom. Naravno, njegov zadatak je da ubaci loptu u mrežu, a on je fantastičan golgeter – dodao je Gvardiola.

Lids i Aston Vila su juče igrali 0:0, dok se u posljednjem meču kola večeras (21 h) sastaju Lester i Notingem forest. Ne. K.

Tragedija u Indoneziji, jedna od većih u istoriji fudbala - u Malangi, na meču između domaćeg Arema i gostujuće Persebaje život je izgubilo najmanje 125 osoba, a oko 180 je povrijeđeno, objavio je BBC.

(9. KOLO): Haland i Foden postigli po tri pogotka u mančesterskom derbiju

Split

PODGORICA - Budućnost Voli je sezonu otvorila na željeni način, sigurnom i na kraju ubjedljivom pobjedom protiv Splita (94:59).

Nije u igri ,,plavih“ sve funkcionisalo kako treba, u prvom poluvremenu je bilo previše uspona i padova, ali je i rano da se očekuje pravo lice ekipe Vladimira Jovanovića, s obzirom na to da se okupila 15ak dana prije početka sezone.

Za Podgoričane je u ovom trenutku bilo najvažnije da opravdaju ulogu favorita, da meč završe bez povreda, pred derbi u narednom kolu sa Crvenom zvezdom u gostima. Uz to, trener ,,plavih“ je meč iskoristio i da izrotira svih 12 igrača u rosteru i samo se Suad Šehović nije upisao u strijelce (njegov šut za tri poena u posljednjem minute je završio na obruču). Na dan utakmice je zbog bolesti otpao centar Alfa Kaba

UBRZANJA, PA PADOVI Petorka Tre Bel-Hejns, Kameron Rejnolds, Fil But, Marko Jagodić-Kuridža i Kenan Kamenjaš imala je furiozan početak meča, u oba pravca, pa je Budućnost nakon tri minuta i 24 sekunde igre povela 11:0 i primorala trenera gostiju Srđana Subotića na prvi tajm-aut. U tom periodu su ,,plavi“ promašili jedan šut iz igre (2-2 za dva, 3-2 za tri), ubacili su dvije trojke (Rejnolds), imali četiri skoka, po tri asistencije i ukradene lopte i

jednu blokadu (Kamenjaš), dok je Split promašio svih sedam šuteva (tri trojke), bio bez asistencije i imao tri izgubljene lopte.

Od koša Mavre, nakon skoro četiri minuta igre, Splićani su uspostavili ravnotežu i do kraja kvartala prepolovili zaostatak (23:17), i pored svih pet promašaja za tri poena, i zbog toga što je Budućnost promašila pet penala iz 11 pokušaja. Podgoričani su nakon prve dionice zadržali bolje procente šuta (58,3 –37,5 odsto), prednost u skoku (8-5), više asistencija (6-0) i ukradenih lopti (5-4), dok je broj izgubljenih bio izjednačen (5-5).

Split je u drugoj četvrtini počeo da pogađa sa distance, i to veoma dobro (7-4), preuzeo je prednost u skoku (14-11 na polovini meča), a drugom kvartalu je upisao i više asistencija od domaćina (6-3), pa je ne

samo uspijevao da se vraća iz dvocifrenog minusa, nego je na kraju i dobio ovu četvrtinu sa pola koša.

Iako su gosti postigli prvi koš u ovoj dionici (23:19), Budućnost je nakon koša i dodatnog bacanja Erona Vajta, trojke Petra Popovića i alejupa Alekse Ilića nakon asistencije Popovića ponovo stigla do dvocifrene prednosti (31:21), koju je imala još dva puta nakon toga, posljednji put na dva minuta i 42 sekunde prije kraja, kada je Rejnolds ubacio četvrtu trojku na meču (42:32).

Split je, međutim, iskoristio novi pad u odbrani ,,plavih“ pa je u finišu poluvremena prišao na tri poena (44:41), ali Ilić se pobrinuo da prednost na polovini meča bude pet poena…

ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI

Meč je odlučen u prva četiri i po minuta treće četvrtine, ka-

JOVANOVIĆ: Drugo poluvrijeme smo odigrali sa više intenziteta

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je nakon meča kazao da “cijela utakmica mora da se sagleda kao dio jedne cjeline pripremnog perioda od koje priča non-stop”. - To nije alibi priča, ovo nam je bila četvrta utakmica i da smo pripreme krenuli na vrijeme ovo bi za moju ekipu trebao da bude neki 5. septembar. Veći dio utakmice smo izgledali solidno napadački, ali u drugom dijelu prve četvrtine i posebno cijeloj drugoj nismo bili na visini zadatka u odbrani. Imali smo i problem na dan utakmice, jer se Kaba ponovo razbolio, ništa strašno, ali dovoljno da ga odvuče od ove utakmice. Bez obzira na rezultat, bitno je da budemo zajedno, ali nikako da budemo, prvo zbog objektivnih

da je Budućnost novom serijom od 11:0 (kao na startu meča), stigla do 16 poena prednosti (57:41). Gosti su prvi koš u nastavku postigli tek nakon šest minuta i tri sekunde igre

Mihailović: Nadam se da će

nam pobjeda biti vjetar u leđa

PODGORICA – Iako su još daleko od maksimuma forme i uigranosti, što je i normalno, s obzirom na to da imaju skoro novi tim (i smanjen budžet), te da su imali puno problema sa povredama, i da je tek početak sezone, prvo kolo ABA lige je pokazalo da nema mjesta strahu da se košarkašima Mornara Barsko zlato može ponoviti loš start od prošle sezone (0-6 u prvih šest kola).

Izabranici Mihaila Pavićevića su uspješno preskočili gostovanje u Laktašima protiv Igokee, jedno od najtežih u re-

gionalnom takmičenju, i pobjedom od 91:83 najavili da bi ova sezona mogla da bude srećnija i berićetnija za ,,Ponos Bara“. Imali su Barani problema u prvom poluvremenu duela sa Igokeom, u dva navrata su gubili i 13 razlike, a 10 na poluvremenu, ali su u nastavku, predvođeni Fetsom Raselom i Vladimirom Mihailovićem, zaigrali znatno bolje i posebno efikasnije (54 poena u trećoj i četvrtoj četvrtini), a u posljednoj dionici su ubacili čak osam (Rasel četiri, Mihailović i Petar Vujačić po dvije) od ukupno 16 trojki na meču, odnosno 24 poena

sa distance od 31 koliko su Barani upisali u posljednjih 10 minuta. Pred tako raspoloženom ,,dalekometnom paljbom“, koju godinama formira Mornar pod vođstvom Pavićevića, domaćin je, jednostavno, bio nemoćan i morao na kraju da čestita pobjedu gostima… - Fenomenalna pobjeda za nas. Pogotovo što smo uspjeli da se vratimo u igru i da preokretom dođemo do velike pobjede – ističe za Pobjedu Vladimir Mihailović, koji je odigrao prvi meč sa ekipom od početka priprema, ali mu to nije smetalo da ubaci 26 poena.

Uz Mihailovića, sjajnu partiju je posebno pružio novajlija u evropskoj košarci, američki plej Rasel, koji je meč završio sa 41 poenom, te po šest skokova i asistencija. S obzirom na to da kod ostatka ekipe, koja je, prije svega, borbenošću dala doprinos pobjedi, ima dosta rezervi, pobjeda protiv Igokee, svakako, ohrabruje za nastavak sezone.

- Pobjeda definitivno donosi mnogo i nadam se da će ovaj rezultat na tako teškom gostovanju biti vjetar u leđa ovako mladoj ekipi. Sa druge strane, moramo da ostanemo na zemlji i oprezni, jer nam u goste do-

razloga, reprezentativnih obaveza, a sada imamo malih povreda i bolesti. Spremali smo se ozbiljno za Split, znamo koji kvalitet imaju, a drugo poluvrijeme smo odigrali sa više intenziteta, pogotovo u odbrani. To je ono što se traži od momaka, koji su bili na visini zadatka i na kraju smo završili onako kako smo htjeli - rekao je Vladimir Jovanović

Trener Jovanović je objasnio i situaciju oko Alfa Kabe, koji je zbog bolesti otpao na dan utakmice.

- Odradili smo kompletnu dijagnostiku, čekamo kako će da odreaguje na terapiju. Bio je jutros u jako lošem stanju, kažu mi da je sad bolje - naglasio je Jovanović.

(Šorter), a do kraja dionice su upisali svega šest, a nijedan u posljednjih skoro dva minuta. Budućnost je to iskoristila i nakon koša Igor Drobnjaka završila kvartal sa do tada re-

kordnih i nedostižnih 70:47! Podgoričani su rutinski odigrali posljednju četvrtinu, u kojoj su se i gosti predali, pa je razlika dostigla i 37 razlike (94:57)… S. J.

lazi jako neugodna ekipa Zadra koja djeluje da je u odličnom ritmu – dodaje Mihailović.

Mornar će narednog vikenda dočekati Zadar, koji je na startu kod kuće lako i ubjedljivo pobijedio SC Derbi.

- Protiv Zadra očekujem težak i tvrd meč, ali se nadam pobjedi. Bio bi to sjajan način da ovjerimo brejk iz Laktaša i otvorimo sezonu pobjedom i pred svojim navijačima – zaključio je Mihailović.

J.

Sjajnom igrom u drugom poluvremenu u Laktašima, košarkaši Mornara pobjedom protiv Igokee uspješno otvorili sezonu u ABA ligi

Ohrabruje dobar ritam

PODGORICA - Jadran i

Primorac uspješno su preskočili prvi krug kvalifikacija Lige šampiona identičnim učinkom - tri pobjede i poraz.

Novljani su kao domaćini u posljednjem meču turnira savladali PVK Novaki 16:8 (4:3, 6:0, 3;2, 3:3), uz tri gola Pavela

Halturina, po dva su postigli Lazar Vukićević, Radživon Zizudin, David Stevović, Džejk Musket i Matej Čaraj, a u strijelce su se upisali Marko Bošković, Matija Sladović i Martin Gardašević Vaterpolisti iz Herceg Novog pokazali su dobre partije, a u derbiju, uprkos porazu od za-

grebačke Mladosti (9:7) do finiša su bili u igri za bodove. Gosti iz Zagreba odlučili su duel u posljednja dva minuta, a posao im je bio olakšan jer su neki ključni igrači bili opterećeni ličnim greškama. Šampion Crne Gore rutinski je na premijeri slavio protiv Zaibasa (12:2) i u drugom kolu pro-

tiv Enke iz Istanbula (19:8). Sličan put imao je kotorski tim, koji je pokazao dobru igru u porazu od Vašaša 13:10 u pretposljednjem kolu tunira. Kotorani su malo ozbiljnijeg rivala imali juče u rumunskoj Steaui (14:11), a posao su završili krajem treće i početkom posljednje četvrtine. Marko

Mornar najbolji u obje konkurencije

BAR – Atletski klub Mornar obilježio je 55. ekipno seniorsko prvenstvo Crne Gore, jer su takmičari barskog kluba bili najbolji i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Inače, takmičenje je održano na stadionu ,,Topolica“ u Baru, u tehničkoj oprganizaciji Atletskog saveza, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih. Iako je bilo veoma kišovito vrijeme nastupilo je 80 atletičara iz 10 klubova (Sanja, Tempo, Nikšić, Jedinstvo, Rudar, Zeta 2012, Podgorički maraton, Mornar, Lovćen i Orion).

U ekipnoj konkurenciji kod seniora prvo mjesto osvojili su atletičari Mornara sa 4.872 boda, drugi su bili atletičari Jedinstva iz Bijelog Polja sa 3.934 boda, a treće mjesto pripalo je članovima AK Nikšić (2.963 boda). Kod seniorki trijumfovale su atletičarke Mornara - 5.326 bodova, dok je drugi barski klub, AK Sanja osvojio drugo mjesto sa 4.653 boda, dok su takmičarke Jedinstva bile treće sa ukupno 3.994 boda.

Najvredniji rezultat na takmičenju ostvario je Risto Drobnjak u bacanju kugle 18,25 me-

tara, koji po IAAF tablicama vrijedi 1.017 bodova. Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj i selektor reprezentacije Osman Erović.

Rezultati po

Milić je sa četiri gola bio najefikasniji, tri je postigao Aljoša Mačić, po dva Marko Gopčević, Vuk Drašković i Damir Crepulja, a Bojan Paunović postigao je gol. Primorac je bio bolji i od ZPC Het Ravijna (16:7) i Sarajeva (36:4). Drugi krug kvalifikacija na programu je od 14. do 16. ok-

SBbet

tobra. Najboljim ekipama sa završenih turnira prvog kruga kvalifikacija pridružiće se Jadran Split (Hrvatska), Barselona (Španija), Noazi le Sek (Francuska), Vuljagmeni (Grčka), ASC Duizburg (Njemačka), OSC Budimpešta (Mađarska), Breša (Italija) i Šabac (Srbija). A. M.

PODGORICA - Kik boks reprezentacija Crne Gore od danas do subote učestvovaće na Svjetskom prvenstvu za kadete i juniore u Italiji.

Našu selekciju predstavljaće 10 takmičara. U disciplini kil lajt nadmetaće se kadeti: Jovan Lipovina

Danilo Vujičić (Mornar)

SENIORI:

Luka Perović (Lovćen)

3. Dino Kuč (Jedinstvo)

Džako-

Ivan

1. Miljan Kukuličić (Zeta 212) 4:30,63, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 4:32,75, 3. Dragoljub Koprivica (Mornar) 4:38,13; 110 metara prepone: 1. Lazar Jovović (Mornar) 21,11, 2. Matija Radović

(Jedinstvo) 21,70; 4x100 m: 1. Mornar (Bar) 46,60, 2. Jedinstvo (Bijelo Polje) 48,55, 3. Nikšić (Nikšić) 59,18; skok uvis: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 170, 2. Luka Radović (Jedinstvo) 150, 3. Matija Đuković (Nikšić) 130; skok udalj: 1. Nikola Mišeljić (Sanja) 5,92, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 5,90, 3. Amar Čoković (Jedinstvo) 5,57; bacanje kugle (7,260 kg): 1. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 18,25, 2. Amir Papazi (Tempo) 11,34, 3. Petar Tomić ( Mornar) 10,68; Bacanje koplja (800 gr): 1. Amir Papazi (Tempo) 42,27, 2. Lazar Jovović (Mornar) 40,40, 3. Drago Musić (Nikšić) 26,89; SENIORKE: 100 metara: 1. Marina Semjonova (Mornar) 13,44,

2. Amina Suljević (Jedinstvo) 14,12, 3. Katerina Derivianko (Sanja) 14,65; 400 m : 1. Marina Semjonova (Mornar) 1:03,75, 2. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 1:07,55, 3. Katerina Derivianko (Sanja) 1:14,63; 1.500 metara: 1. Slađana Pejović (Nikšić) 5:02,00, 2. Ana Lukić (Mornar) 5:45,85, 3. Danica Đorović (Sanja) 6:38,34; 100 metara prepone: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 17,46, 2. Marija Jovićević (Lovćen) 19,27, 3. Andrea Rajšić (Mornar) 19,87; 4x100 m: 1. Jedinstvo (Bijelo Polje) 55,39, 2. Sanja (Bar) 57,52, 3. Mornar (Bar) 57,82; skok uvis: 1. Jovana Obradović (Jedinstvo) 140, 2. Bogdana Mirković (Sanja) 140, 3. Andrea Rajšić (Mornar) 135; skok udalj: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 5,35, 2. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 5,18, 3. Marija Jovićević (Lovćen) 4,09; bacanje kugle (4kg): 1. Darinka Đuričković (Mornar) 10,29, 2. Antonela Gazivoda (Orion) 9,45, 3. Božidarka Popović (Lovćen) 8,70; bacanje koplja (600gr): 1. Darinka Đuričković (Mornar) 37,39, 2. Antonela Gazivoda (Orion) 31,80, 3. Nora Selčanin (Orion) 28,18. R. P.

u disciplini K1. Selektor Goran Radonjić kazao je da je konkurencija jaka, ali vjeruje da mogu do medalje.

kg),

Radnjić (-52),

Lovćen siguran

Tamo

nove

nu pobjedu. Cetinjani

SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše (prvo kolo pomjereno za 5. oktobar) savladali Rudar u Pljevljima - 29:23.

Danilo Pajović

pogodaka,

povratnik

Mornar 7 i Jedinstvo remizirali su 25:25 u Baru. Enes Mulić i Edin Beharović postigli su po pet pogodaka za domaće, dok je Edvin Kučević brojao do 10 u timu iz Bijelog Polja.

postigao

Vladan Lončar je sa 11 golova blistao u pobjedi Sutjeske nad Partizanom 1949 (29:25) u čijim redovima se istakao Veselin Drakulović s osam pogodaka. Budvanska rivijera je u subotu savladala Danilovgrad (53:22), Budućnost Podgorica je bila bolja od Brskova (25:22), a Berane 1949 od Komova (26:22). Ne. K.

Isah Tarhaniš (-52),

Dukić (+69)

Božović (-69),

i Nermina Škrijelj (-60).

U lou kiku boriće se: Fariz Dacić (-52), Nikola Jovetić (-67)

i Lazar Madžarović (-71), dok

će Pavle Vušurović nastupati

- Odlučili smo da ove godine povedemo rekordan broj takmičara, kako bismo im pružili šansu da odmjere snage sa najboljim borcima iz svijeta, ali i sticali dragocjeno iskustvo za buduće turnire

- kazao je Radonjić. Šampionat svijeta okupiće oko 2.000 takmičara iz 63 zemalje.

Džudo reprezentacija Crne Gore na juniorskom prvenstvu Balkana u Podgorici osvojila je po dvije zlatne, bronzane i srebrnu medalju.

Petar Radović do 60 i Marko Jancer do 81 kilogram bili su najbolji, srebro je prigrabio Vuk Sekulić (do 66 kg), dok su bronzani bili Stevan Nikčević (do 73 kg) i Hajda-

na Đurović (do 57 kg).

Takmičenje se nastavlja danas, na tatami će džudisti u kategorijama do 90, do 100 i preko 100, dok će se džudistkinje boriti u kategorijama do 70, do 78 i preko 78 kilograma.

Planirano je ekipno takmičenje, mješovitih timova. Šampionat u Podgorici okupio je oko 200 takmičara iz 11 država. R. A.

Jadran i Primorac bez problema stigli do drugog kruga kvali kacija Lige šampiona

Igrači Jadrana ostvarili su cilj

Najuspješniji takmičari šampionata Crne Gore

Primorac lako do druge faze

U Baru održano 55. seniorsko prvenstvo Crne Gore u atletici

Dobar start

Igrači Lovćena slave trijumf u Pljevljima

20 Poneđeljak, 3. oktobar 2022.ArenaSportski miks RK LOVĆEN

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

POBJEDE

Miloš Milošević

Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

1

NEKRETNINE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura. Tel. 067/563-709, 067/563-674

10

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526

4

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

6

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

7

PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj

Dana

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 2. oktobra 2022. godine iznenada preminula naša

JELICA – JEKA Milutinova RAŠČANIN rođena Rakočević 1941 - 2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 3. oktobra od 10 do 16 časova i 4. oktobra od 10 do 14 časo va kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici naČepurcima.

OŽalOšćeNi: sin VUČić – VUle, kćerke VOJKa i BilJaNa, brat TiHOMiR, snaha VeSNa, unuke aNĐela , JOVaNa, iVa i iTaNa, praunuk MilOš i ostala rodbina RašČaNiN i RaKOČeVić

MIRA Radojičina DŽOGANOVIĆ

rođena Bečanović

Saučešće primamo u kapeli Miolje Polje – Župa Nikšićka dana 3. oktobra od 11 do 17 časova i dana 4. oktobra od 10 do 14.30 ča sova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na mjesnom groblju u Kuta.

OŽalOšćeNi: sin iVaN, kćerke ZORiCa , SlaViCa – Be Ba, MiliCa i DRaGiCa, brat iliJa, sestre JeliSaVKa, DaNKa, VOJiSlaVKa, KOVilJKa i STaNa, snaha BOSa, zaova MileNa, đeveričići RaJKO i ZDRaVKO, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostalamnogobrojna rodbina DŽOGaNOVić i BeČaNOVić 123

računa:

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog. Tel.069-926-382, 020-629-558

8

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla.

Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

9

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

11

Voljenoj majci i tašti

ANKI Ilijinoj KALUĐEROVIĆ

Najmlađa od tvojih pet ćerki, najmanje sa tobom provedeno vrijeme, a danas, majko, ranjena i tužna, ostat ću te zauvijek željna, jer si mi trebala!

Ovo je ono čega sam se oduvijek plašila!

Ostaje mi samo da nastojim da budem što bolji čovjek, da budeš ponosna na mene!

Malo je reći tašta jer si me gledala kao sina. Hvala ti na svemu što si uradila za nas!

Tvoja ćerka SLAĐANA i zet MIHAILO

143

Našoj kraljici, najboljoj i najdivnijoj bakici

ANKA Ilijina KALUĐEROVIĆ

Voljena naša, hvala ti što si naše djetinjstvo učinila najljepšim.Što smo se u tvom toplom domu osjećali kao kod svoje kuće. Što si se uvijek trudila da nam budeš kao roditelj. Naša srca kucaju za tebe. U njima je ostao neizbrisiv trag plemenite i dobre duše. Tako da, voljena naša bakice, dok budu naša srca kucala, bićeš u njima.

Hvala ti što si bila naša bakica.

Počivaj u miru. Vole te i tuguju za tobom tvoja unučad!

SANDRA, SANJA, LORENA, ANDREA, ANASTASIJA i NIKOLA

Posljednji pozdrav voljenoj majci ANKI KALUĐEROVIĆ

Ne mogu prihvatiti istinu da si me napuštila.

Tvoja ljubav i dobrota koju si mi nesebično pružila ostaće zau vijek u mom sjećanju.

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

Tvoja ćerka MILENA139

Posljednji

ANKI KALUĐEROVIĆ

Tvoju dobrotu

ti na svemu, počivaj u miru.

Od ŽELJKA, MILENE, ANASTASIJE i NIKOLE 136

Oglasi

obavještenja

Našem voljenom bratu, stricu i đeveru

DRAGU

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke sa tobom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer to i zaslužuješ i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji, MARKO, SNEŽANA, KRISTINA, KSENIJA i IVAN

Posljednji pozdrav dragom bratu

DRAGECU

Hvala za sve zajedničke trenutke, lijepu riječ i bratski zagrljaj. Privilegija je bila što si nam bio član porodice. Nedostajaće nam sve tvoje priče o istoriji Morače i Rovaca.

Žale za tobom, sestra SLAVKA, zet PERO, sestričine IVANA i BOJANA sa porodicom

Poneđeljak, 3. oktobar 2022.

127

Dragi naš brate

DRAGO

Krasile su te najljepše ljudske osobine. Hvala ti za sve što si za nas učinio, a znamo da ćeš mirno počivati.

124

Posljednji pozdrav plemenitom i čestitom bratu i stricu

DRAGU DANILO TOMIĆ sa porodicom

Sestra NATALIJA i brat MITAR

125

DRAGO

120

Posljednji pozdrav dragom kumu

унучад и остала родбина

Posljednji pozdrav dragom šuri i ujaku

Posljednji

DRAGU TOMIĆU JANKO ČELEBIĆ

DRAGU TOMIĆU

Dragom ZORANU ĐURIČIĆU Posljednji pozdrav. JANKO i ZDENKA 118

BOŠKO VESNA

снага и подршка увијек када је то било потребно, твој осмијех, блага ријеч и мајчин загрљај.

Волимо те и

116

Najdraži moj jedini brate, nađi utjehu u zagrljaju naše voljene sestre Veke i dragih nam roditelja. Ljubav, patnja, bol i suze su moji jedini saputnici u traže nju vaše ljubavi i sreće koje više nema i koja će mi vječno nedostajati.

S ljubavlju neutješna sestra i kćerka SLAVKA BRALETIĆ

110

TUŽNO SJEĆANJE SPASA Borisova VLAHOVIĆ 1936–2017.

Dana 3. oktobra 2022. navršava se pet godina od našeg rastanka, nakon 52. godine zajedničkog života. Nedostaješ mi. Počivaj u miru, plemenita dušo.

Suprug BORIS 112 SJEĆANJE na majku

Sjećanje na toplinu i ljubav kojom ste nas čuvali ostaje zauvijek.

Vaše JELENA i MILENA

SPASU VLAHOVIĆ

Vječno zahvalne za svu ljubav, nježnost i pažnju koje si nam pružala. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoje ćerke RAJKA MILAČIĆ i OLIVERA STOJANOVIĆ

113

Danas se navršavaju tri godine od smrti našeg dragog prađeda, đeda, oca, supruga i svekra

MILADINA R. JOKSOVIĆA 1929–2019.

Hvala ti za sve.

Porodica JOKSOVIĆ

114