Dnevni list Pobjeda 04.05.2023. by Pobjeda

VUČIĆEV PLAN: Analitičar blizak predsjedniku Srbije otkrio dalju strategiju zvaničnog Beograda

Crna Gora da uđe u „Otvoreni Balkan“ prije izbora 11. juna

Očigledna žurba Beograda, očitovana kroz stav prorežimskog analitičara Panaotovića, dovodi se u vezu i sa stavom novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića da bi nova vlada trebalo da donese tu odluku. Međutim, to je i problem Beograda, imajući u vidu da, ukoliko novi premijer bude Milojko Spajić, koji se do sada protivio članstvu Crne Gore u „Otvorenom Balkanu“, inicijativa o hitrom priključenju mogla bi se ,,naći na čekanju“. Zbog toga Vučić, prema saznanjima Pobjede, igra na Milatovića i Abazovića STR. 2.

В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

MASAKR U BEOGRADU: U Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ trinaestogodišnjak ubio osam učenika i radnika obezbjeđenja

Smrt i suze među

školskim klupama

U stravičnom krvavom piru dječak je ranio sedam osoba - šest učenika i nastavnicu istorije, od kojih su dva đaka životno ugrožena Dječak je u policiji izjavio da je planirao napad mjesec dana, da je imao spisak koju djecu da likvidira i izradio je detaljni plan ulaska u školu

PREOKRET: Kilometarske kolone na liniji Lepetane – Kamenari promijenile stav Vlade i Morskog dobra

Zakupili trajekt Pomorskog saobraćaja

Iz Vlade saopštili da su postigli dogovor sa zakupcem Petrosom Statisom

Abazović: Aman

otvara Sveti Stefan za ovu sezonu

Otvaranje Svetog Stefana bi mogao da bude veliki impuls za ovu turističku sezonu, u pozitivnom smislu naravno. Kažem mogao bi da bude jer, prema informacijama kojima raspolažem, Sveti Stefan neće biti otvoren, već samo „Miločer“, spa centar i plaže u posebnom režimu korišćenja, što je takođe veoma pozitivno, ali se ne može nazvati otvaranjem Svetog Stefana - saopštio je bivši gradonačelnik Budve Dragan Krapović

KONFUZIJA: Osumnjičeni za prebijanje dvojice mladića tvrdili da nijesu akteri tuče na Adi Bojani

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ

ВОЙНЕ

STR. 12.

13.

STR. 6. i 7.

STR. 7.

Lambulić i Šuškavčević privedeni, zatim pušteni, pa se juče predali policiji

STR. 11.

D. MIJATOVIĆ D.

MIJATOVIĆ BLIC/TANJUG

VUČIĆEV PLAN: Analitičar blizak predsjedniku Srbije otkrio

dalju strategiju zvaničnog Beograda

Crna Gora da uđe u „Otvoreni Balkan“ prije izbora 11. juna

PODGORICA - Analitičar iz Beograda Bojan Panaotović, blizak vlastima u Srbiji, predložio je, u autorskom tekstu za prorežimski srpski portal Borba, da bi Crna Gora u regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“ trebalo da uđe odmah nakon inauguracije novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića, a prije prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 11. jun.

Panaotović je žurbu Beograda objasnio podatkom da, kako tvrdi, 66 odsto građana Crne Gore podržava tu inicijativu.

„PRIJE TURISTIČKE SEZONE“

– Imajući u vidu da je za pozitivne, dobrohotne i dobrosusjedske inicijative uvijek dobro i pravo vrijeme, bilo bi politički racionalno, pra-

gmatično i za crnogorsku ekonomiju korisno da ključni donosioci odluka u ovom momentu, premijer Abazo -

Da je Srbija veoma nestrpljiva, svjedoči i izjava premijerke Ane Brnabić koja je pozvala Bosnu i Hercegovinu da razmisli o priključivanju inicijativi „Otvoreni Balkan“, a Crnu Goru da se ,,uključi više“, navodeći da ta inicijativa nema veze s politikom, ali da bi doprinijela smanjenju tenzija. – Molim sve iz BiH da razmisle o uključivanju u inicijativu „Otvoreni Balkan“. To nema

vić i novoizabrani predsjednik Milatović, prije početka turističke sezone i novih izbora, donesu odluku o pristu-

nikakve veze sa politikom, osim što će smanjiti tenziju – kazala je Brnabić u govoru na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru održanom krajem prošle neđelje. Navodeći da bi u vezi sa „Otvorenim Balkanom“ ,,dobrodošla i veća uključenost Crne Gore“, ona je navela da se ta inicijativa odnosi na otvaranje granica, protoka ljudi, kapitala i usluga.

Skupština objavila izvještaj o zaradama za prethodni mjesec

panju Crne Gore „Otvorenom Balkanu“. Period između inauguracije i novih parlamentarnih izbora je dovoljno dug da bi se ova odluka mogla donijeti – napisao je Panaotović u autorskom tekstu.

Prema njegovim riječima, jednu ovakvu odluku donosi vlada, ali novi predsjednik svojim autoritetom i legitimitetom može da „zacementira ovo pitanje svojom podrškom“.

– Novoizabrani predsjednik Jakov Milatović rezolutno je, nedvosmisleno, nedjelju dana uoči izbora 2. aprila, na debati predsjedničkih kandidata na RTCG, naglasio da

je on zagovornik ulaska Crne Gore u „Otvoreni Balkan“–podsjeća Panaotović.

Tu regionalnu inicijativu, iza koje stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, od šest država regiona podržavaju svega tri, dok su Crna Gora, Kosovo te Bosna i Hercegovina – protiv.

Očigledna žurba Beograda, očitovana kroz stav prorežimskog analitičara Panaotovića, dovodi se u vezu i sa stavom novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića da bi nova vlada trebalo da donesu tu odluku. Međutim, to je i problem Beograda, imajući u vidu da, ukoliko novi premijer bude Milojko Spajić, koji se do sada protivio članstvu Crne Gore u „Otvorenom Balkanu“, inicijativa o hitrom priključenju mogla bi se ,,naći na čekanju“. Zbog toga Vučić, prema saznanjima Pobjede, igra na Milatovića i Abazovića.

Tačnije: na njihov snishodljiv stav i prema Vučiću i, još više, prema toj kontroverznoj regionalnoj inicijativi.

– Time, dakle, Milatović i Abazović, ali i ostali koji zagovaraju ovu ideju, jednim udarcem ubijaju više muva. Najprije, donose dobru odluku za građane Crne Gore i njenu ekonomiju, takođe, u susret izborima donose odluku koju podržava većina birača u Crnoj Gori i, na koncu, donose odluku koja korespondira sa raspoloženjem i planovi-

ma dominantne svjetske sile – tvrdi Panaotović.

POZIVANJE NA SAD Srpski analitičar se poziva i na pozitivan stav zvaničnika SAD po tom pitanju.

U nizu afirmativnih i izričitih stavova o „Otvorenom Balkanu“ u posljednjih nekoliko godina smo čuli Gabrijela Eskobara koji je ponovio da SAD, bez dvojbe, podržavaju „Otvoreni Balkan“, tvrdi Panaotović. Ako navedenim činjenicama, kako navodi, dodamo jasnu i neupitnu poziciju Abazovićeve Ure, DF-a, SNP-a, ako imamo u vidu da su Demokrate od ranije rezerve prema ovoj inicijativi, u posljednjih nekoliko mjeseci evoluirale do stava da „nemaju ništa protiv ulaska Crne Gore u OB“, kao i činjenicu da dio albanskih partija i lidera takođe podržava „Otvoreni Balkan“, dolazimo do jasne i poprilično precizne računice da se podrška „Otvorenom Balkanu“ i kada je riječ o biračkom tijelu i kada je riječ o partijama koje će biti zastupljene u Skupštini nakon 11. juna kreće oko brojke od 66%, odnosno dvotrećinske većine. N. ZEČEVIĆ

Poslanici nas u aprilu ,,koštali“ 143.000 eura

PODGORICA - Skupština

Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za april za koje je izdvojeno skoro

172.000 eura, a poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 143.000 eura.

Dvadeset i dva poslanika primila su platu veću od 2.000 eura, a najviše je prihodovao poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović (PZP) – 2.555,52 eura.

Slijede Slaven Radunović iz Demokratskog fronta koji je zaradio 2.344,62 eura, Miodrag Lekić (Demos) - 2.328,76 eura, Dejan Đurović (DF)2.288,36 eura, dok je Dragan

Ivanović (Socijalistička narodna partija) prihodovao 2.260,23 eura, a Vesna Pavićević (Demokratska partija socijalista) 2.258,45 eura…

Najmanju platu primio je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović -

1.586,98 eura.

ĐUROVIĆ I LIDERI PARTIJA

Predsjednica zakonodavnog

doma Danijela Đurović u aprilu je prihodovala 2.549,16 eura.

Lider DF-a Milan Knežević prošlog mjeseca je zaradio 1.991,28 eura, a njegov kole-

ga Andrija Mandić 1.889,29 eura.

Predsjedniku Liberalne partije Andriji Popoviću za april je isplaćeno 1.917,41 eura, dok je

poslanička plata lideru Demokrata Aleksi Bečiću 1.653,76 eura.

Osam poslanika 27. saziva Skupštine Crne Gore ostva-

Savjetnicima 14,5 hiljada

Skupština je, osim aktuelnim i bivšim poslanicima, isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika

Skupštine – ukupno 14.541,25 eura.

Savjetnici Danijele Đurović u aprilu su zaradili: Veselin Bakić – 1.719,34 eura, Milisav Ćorić – 1.671,77 eura, Gavro Golubović – 1.392,18 eura, Sanja Jokić – 1.887,78 eura, Vuk Mikić – 1.380,27 eura, Jovan Rađenović – 1.362,44 eura, Marija Radinović – 1.442,74 eura i Anastasija Vujošević – 1.380,27 eura.

ruju pravo na razliku zarade i njima je za april isplaćeno 2.414,79 eura.

RAZLIKE ZARADA

Najviše je zaradio Radule Novović iz DPS-a – 855,05 eura, dok je njegovom partijskom kolegi Halilu Dukoviću isplaćeno 257,29 eura.

Srđan Pavićević iz poslaničkog kluba koalicije ,,Crno na bijelo“ zaradio je 299,68 eura, poslaniku Ujedinjene Crne Gore Vladimiru Dobričaninu isplaćeno je 270,41 eura, poslanici DPS-a Lidiji Kljajić 480,69 eura, a poslaniku Socijaldemokratske partije

(SDP) Adnanu Strikoviću 251,67 eura.

Dragutinu Papoviću iz DPS-a i Draginji Vuksanović-Stanković, koja je u međuvremenu podnijela ostavku na funkciju poslanice, za prošli mjesec nije uplaćena razlika zarade.

Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima isplaćeno je ukupno 6.933,98 eura.

Generalni sekretar Aleksandar Klarić zaradio je 1.911,36 eura, a njegovi zamjenici Milena Sekulović-Vuković i Lidija Grdinić po 1.909,64 eura.

T. KLIKOVAC

2 Četvrtak, 4. maj 2023. Politika

Brnabić zvaničnicima u Podgorici: Uključite se više u „Otvoreni Balkan“!

Vučić i Abazović Bojan Panaotović

CDT pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova da formira inkluzivni tim za kontrolu spiska birača

Pred Odborom za međunarodne odnose, zbog odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope, saslušan premijer u tehničkom mandatu

Abazović DF-u: Ako mislite da budete dio vlasti, morate preći preko nekih stvari

Kovačević: MUP da uspostavi mehanizam za transparentniji birački spisak

PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova da u najkraćem roku formira inkluzivni tim koji bi kontrolisao birački spisak i poboljšao njegovu transparentnost u susret parlamentarnim izborima. Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da, u uslovima kada su političari opstruirali reformu izbornog zakonodavstva i nije bilo političke volje da se stvore zakonski preduslovi da se birački spisak ozbiljno reformiše, MUP mora otvoriti nove mehanizme kontrole i transparentnosti koji, makar i u manjem obimu, mogu omogućiti povjerenje u izborni proces.

Kako je navela, birački spisak se zatvara deset dana prije izbora, pa je taj tim potrebno formirati u urgentnom roku, najkasnije do ponedjeljka, kako bi se mogle uraditi makar elementarne kontrole i eventualno intervenisati prije njegovog zatvaranja.

– Budući da su nam predstavnici MUP-a, na sastanku koji je održan prije gotovo mjesec, nedvosmisleno saopštili da je naš prijedlog prihvatljiv, nije nam jasno šta se čeka da se krene sa tim aktivnostima – kaže se u saopštenju.

Kovačević je rekla da se nadaju da namjera nije da se protokom vremena obesmisli rad tog tima.

– Naš prijedlog je da se, po ugledu na ranije dobre prakse, formira tim sastavljen od predstavnika MUP-a, predstavnika

izbornih lista koji učestvuju na izborima, NVO akreditovanih

Odlazeći premijer saopštio i da se nekada moraju donositi odluke kojima neće biti zadovoljni svi u Crnoj Gori, dok je predsjednik Odbora za međunarodne odnose Miodrag Lekić najavio preispitivanje odluke

za praćenje izbornog procesa i međunarodnih institucija ukoliko budu pratile izborni proces – navela je Kovačević u saopštenju.

Taj tim bi, kako je kazala, trebalo da omogući svim članovima direktan uvid u registre koji čine birački spisak i brzu dostupnost svih potrebnih podataka zainteresovanim stranama, kao i da da odgovore na pitanja u vezi sa biračkim spiskom koja interesuju medije.

Kovačević je podsjetila da su ti modeli postojali u prethodnim izbornim procesima i da su, prema ocjeni domaće i međunarodne javnosti, povećali povjerenje u birački spisak i izbore uopšte.

– Primjer kako bi tim mogao funkcionisati možemo dati u slučaju objavljivanja broja birača na početku izbornog procesa: MUP je prvo kasnio sa objavljivanjem podataka, onda je objavio podatke koje nije iskomunicirao na pravi način sabirajući, po njihovim navodima, i one koji će napuniti 18 godina do dana izbora – kazala je Kovačević. Prema njenim riječima, sve to je s pravom izazvalo sumnje javnosti.

– Mnogi su zaključili da je u pitanju neka malverzacija sa brojem upisanih birača, pa je to stvorilo zabrinutost koja se negativno odrazila na povjerenje u izborni proces – dodala je Kovačević. Kako je navela, da je tim postojao, to se ne bi moglo desiti, jer bi svaka pojedinost u saopštenju MUP-a bila provjerena od eksternih ljudi u timu koji vrlo dobro poznaju birački spisak. R. P.

Dugogodišnji poslanik BS izabran za predsjednika Bošnjačkog vijeća

Mustafić podnio ostavku na poslaničku funkciju

PODGORICA – Dugogodišnji poslanik Bošnjačke stranke

Suljo Mustafić podnio je juče ostavku na tu funkciju, zbog izbora za predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. - Obavještavam Vas i Skupštinu da, zbog izbora na poziciju predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, podnosim ostavku na mjesto poslanika u Skupštini, naveo je Mustafić u ostavci dostavljenoj predsjednici parlamenta Danijeli Đurović

On se zahvalio Đurović i svim poslanicima na saradnji i poželio im uspjeh u daljem radu. Mustafić za predsjednika Bošnjačkog vijeća izabran u petak. R. P.

PODGORICA – Odluka Crne Gore da podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope nije donijeta pod pritiskom međunarodne zajednice, a naša ambasadorka u tom tijelu Božidarka Krunić imala je pisanu instrukciju Vlade kako treba da glasa.

To je juče, tokom kontrolnog saslušanja organizovanog pred skupštinskim Odborom za međunarodne odnose i iseljenike, saopštio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović

Saslušanje odlazećeg premijera organizovano je na zahtjev poslanika parlamentarne većine u ovom tijelu koji su htjeli da čuju zašto je Abazovićeva vlada donijela odluku da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope.

On je saopštio da se u spoljnoj politici Crne Gore ništa nije promjenilo, te da Crna Gora podržava francusko-njemački prijedlog za Kosovo i da se na osnovu toga i izjasnila.

- Ovo saslušanje bi bilo opravdano da smo glasali suprotno.

Crna Gora je glasala zajedno sa 33 druge države. Interes Crne Gore je ovdje najveći i ogleda se u regionalnoj stabilnosti i saradnji. Imamo jako dobre odnose sa Srbijom. Podržavamo politiku otvorenih vrata i nijesmo tu da bilo koga sabotiramo. Crna Gora ne treba da ima restriktivne stavove – naveo je Abazović, koji smatra i da ovakva odluka Crne Gore pomaže Srbiji. Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fron-

ta Jovana Vučurovića, saopštio je da je naša ambasadorka dobila pisanu instrukciju kako da glasa na Komitetu ministara Savjeta Evrope, te da za donošenje te odluke nije konsultovao Građanski pokret Ura, kao i da nijedna međunarodna adresa nije pravila pritisak na Crnu Goru.

- Vlada, od kad se oslobodila dva čovjeka koja su bila problematična (Raško Konjević i Ranko Krivokapić), više nikakvih problema unutar Vlade nema. Ovo nije bilo na Vladi, ali mislim da ne bi bilo nikakvih problema da se ostvari ta podrška – naveo je Abazović. Vučurović je ocijenio da tvrdnje iz Socijalističke narodne partije da nijesu bili upoznati sa odlukom znače da se u Vladi dešava „izvjesna hajdučija“. Kategoričan je i da je ta odluka „prst u oko Srbiji i svakom Srbinu na planeti“.

Sa njim se saglasio i partijski kolega Milun Zogović, koji je bio kategoričan da je odluka

o podršci Kosovu za člansvo u SE „diktatorska“ i da je građani Crne Gore ne podržavaju. - Ovo je diktatorska odluka. Neko u svoje ime želi da prikači neku odluku građanima iako je dominantan broj građana protiv te odluke – rekao je Zogović.

To što odluka nije donešena na sjednici Vlade, za Zogovića je potencijalna mogućnost antisistemskog djelovanja.

– Gdje se odluke Vlade ne donose na sjednicama Vlade nego negdje drugo – naveo je Zogović.

Da u ovoj državi živi puno ljudi koji nijesu saglasni sa odlukom Crne Gore da podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope, naglasio je i treći poslanik DF-a Slaven Radunović, zbog čega je Abazovića pozvao da se ponaša kao premijer Crne Gore, a ne neke druge države. – Sve što vam se kaže, vi to ispunjavate. Na tome jašete i zbog toga ste i premijer. U ovom slučaju se nijeste ni sa

kim konsultovali i često imate taj kaubojski pristup. Tražim od vas da vodite računa o tome da u ovoj državi živi dosta ljudi kojima se ta odluka ne sviđa – poručio je Radunović. Odlazeći premijer, s druge strane, uzvratio je poslanicima DF-a da, ukoliko žele da budu dio vlasti, ,,moraju preći preko nekih stvari“. Ocijenio je i kako se nekada moraju donositi i odluke kojima neće biti zadovoljni svi u Crnoj Gori.

– Ne želim da ulazim u konflikt. Nikakav problem nije, idu izbori, biće promjene vlade. Dobronamjerno prijateljima iz DF-a: ako mislite lakše da budete dio vlasti morate preći preko nekih stvari. To je to – poručio je Abazović. Sa njim se, međutim, nije saglasio predsjedavajući Odborom Miodrag Lekić koji je najavio i da će se to parlamentarno radno tijelo „umiješati“ kako bi ispravili grešku koja je, kako je ocijenio, iritirajuća.

– Parlamentarni biro će da odredi dvojicu pravnika koji će izučiti ovo pitanje – najavio je Lekić. Istakao je i da je Crna Gora morala biti opreznija i da je, prilikom glasanja na Komitetu ministara SE, trebalo da bude uzdržana.

– Uzdržan stav bi bila mjera da se pomogne i jednima i drugima da odustanu od maksimalističkih težnji i da se dođe do kompromisa – naveo je Lekić. Zaključio je i kako je spoljna politika u Crnoj Gori zapušteno područje koje se svodi samo na putovanja. Ni jučerašnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike nijesu prisustvovali poslanici opozicije koji parlament bojkotuju od kada je odlazeći šef države Milo Đukanović donio ukaz o raspuštanju Skupštine. Đ. ĆORIĆ

Još bez formalne odluke o obeštećenju porodica stradalih u Murinu

Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Miluna Zogovića kada će Vlada donijeti odluku o obeštećenju porodica stradalih i ranjenih u bombardovanju Murina, odlazeći premijer Dritan Abazović je naveo da ne može reći precizan datum i da to zavisi od resora finansija.

– Podržavam tu inicijativu i pozivam vas da održimo sastanak sa ministrom finansija i vidimo kada će se to i formalizovati. Najmanje što možemo da uradimo je da porodicama stradalih i ranjenih pružimo neko skromno obeštećenje –rekao je Abazović.

Na pitanje poslanika DF-a

Jovana Vučurovića kada će novom ruskom konzulu biti odobren ulazak u Crnu Goru, Abazović je odgovorio kako je taj proces u toku.

– Znate da su odnosi malo nategnuti i da su naši politički odnosi sa Ruskom Federacijom jako loši –kazao je Abazović.

3 Četvrtak, 4. maj 2023. Politika

Milica Kovačević VIŠE NIKAKVIH PROBLEMA UNUTAR VLADE NEMA: Abazović odgovarao na brojna pitanja poslanika

m. babović

skupština crne gore

PROFIL : Zašto ne čudi naklonost novoizabranog predsjednika Crne Gore političkom projektu koji treba da zaokruži etničke granice Srba i Albanaca na Balkanu

Vrijednosti

Ako se na bazi izjava Jakova Milatovića pokuša sklopiti mozaik

Zašto su vrijednosti koje baštinimo ključne u ocjeni neke ličnosti, političke stranke ili bilo koje organizacije ili ideje? Zato što na osnovu nečijeg sistema vrijednosti mi možemo nepogrješivo da procijenimo kakve će stavove imati o raznim pitanjima ili kakvu će politiku voditi ukoliko mu se ukaže prilika da vrši vlast u nekoj zemlji. Mogu objektivne okolnosti spolja uticati da ta osoba ili stranka svoju politiku prilagođava datim okolnostima, da je neiskreno koriguje, ali će uvijek koristiti prilike da ispoljava ponašanje sukladno svom sistemu vrijednosti.

Recimo, više govori odnos vlasti Crne Gore prema šetnjama podrške Ukrajini na Cetinju, od svih formalnih i neiskrenih osuda zločinačke agresije Rusije na Ukrajinu.

ANALOGIJE

Zato nimalo nije besmisleno pitanje koje su neki uputili kandidatu za predśednika, Jakovu Milatoviću, koji je to i postao: kakav je njegov odnos prema genocidu u Srebrnici?

Pitanje Srebrenice nije samo pitanje zločina koji se tamo desio, već i ideologije krvi i tla i nacionalne i vjerske mržnje koja je dovela do genocida, do skoro četvorogodišnje blokade jednog grada, njegovog konstantnog granatiranja sa okolnih brda, gađanja snajperima đece predškolskog i školskog uzrasta i odraslih, ukidanja vode, struje, grijanja, logora smrti, morbidnih mučenja i ubijanja u njima, silovanja itd, itd... Svako negiranje ili relativizacija tih zločina, svejedno je, govori sve o mentalnoj strukturi onoga ko to radi.

Taj misaoni sklop je u velikoj mjeri povezan i sa odnosom prema četničkom pokretu Draže Mihailovića i njegovoj JVUO. Jer onaj ko podržava Šubaru u Nikšiću, onaj ko u Pavlu Đurišiću, Draži Mihailoviću i kompaniji ne vidi zločince, izdajnike, kolaboracioniste fašizma i okupatora, on posredno podržava izdaju i njihove zločine, masovni pokolj muslimana 1943. u pljevaljskom kraju i mržnju prema muslimanima, mržnju prema ljevičarima (komunistima prije svega), prema Crnogorcima, Hrvatima i svi-

njegove ideološke i kulturološke

ličnosti, onda nikoga neće iznenaditi ni njegova naklonost političkom projektu koji treba da zaokruži etničke granice Srba i Albanaca na prostoru Balkana, a koji se eufemistički naziva Open Balkan

ma onima koji su se nalazili na putu Moljevićeve „homogene Srbije“.

Iako će se poneko opirati ovoj analogiji, nikada se neće sa adekvatnim gnušanjem odnositi prema svemu tome, niti će osuditi njihove zločine u punoj njihovoj gnusobi. Ili će ih relativizovati drugim zločinima, kao što to rade kad je u pitanju Srebrnica ili opsada Sarajeva. Takvi će uvijek naglašavati zločine u Pivi, Velici, ili bombardovanje Jugoslavije 1999. godine kao veliki zločin, a da se nikada nijesu zapitali kako su se ośećali građani Sarajeva dok su im svakodnevno, nepune četiri godine, padale na glave granate pijanih orijaša sa okolnih brda i pod snajperskom paljbom, bez struje, bez vode...

Isto tako je sigurno da neko ko baštini građanske vrijednosti, antifašizam, multinacionalnost, multikonfesionalnost, privrženost evroatlantskim integracijama neće sebe naći u porukama rahmetli Đeda i ideologiji svetosavlja, u označavanju pripadnika islamske vjeroispovjesti „lažnim ljudima, lažne vjere“, Crnogoraca „komunističkim nakotom“, Crnu Goru „fildžan državom“, „g****ma“ od koje se „pita ne pravi“ i slično, ljude drugačijeg seksualnog opredjeljenja „suvim granjem koje se u vatru baca“, NATO – fašističkom organizacijom, EU – kao novi SSSR… Oni koji glorifikuju lik i djelo Đeda teško mogu sebe definisati van onoga što je on govorio i sebe lažno predstavljati pristalicama evroatlantske Crne Gore i zapadnih vrijednosti. I nije Crna Gora „mala Ukra-

jina“, niti je Ukrajina mala, nego velika! Kad zatreba biće Crna Gora velika kao što je Ukrajina sada velika.

PROPAGANDA

Poput ruske propagande za Ukrajinu, teza o ugroženim Srbima, toliko vulgarno eksploatisana i otrcana od zloupotrebe, takođe govori o ideološkom sklopu onog ko je izgovara. Radi se o nacionalističkoj, velikosrpskoj matrici, po kojoj je sve ono što se ne uklapa u velikosrpsku matricu napad na Srbe i srpstvo i ugrožavanje njihovih prava i njihovog statusa.

Ako se pogleda materijalni položaj članova 42. i 43. vlade Crne Gore, kao i kadrova koje su postavljali, viđećete da se većinom radi o imućnim ljudima, neki sa preko 26 vrijednih nekretnina. A oni su glavni megafoni te ugroženosti u vrijeme prošlog režima. Da ne pominjemo najbogatiju instituciju u Crnoj Gori, Crkvu Srbije, koja mjesečno servisira hiljade pridošlih „sveštenika“, njihovih porodica, osoblja manastira, monaha i monahinja, koja masovno gradi vjerske i komercijalne objekte, uzurpira sakralnu zaostavštinu iz vremena kada nijesu postojali u Crnoj Gori (prije 1920) ...

Takođe, ako se pogleda ko su većinom vlasnici privatnih crnogorskih firmi, ta slika o „ugroženosti“ Srba dobija potpuno druge boje. Crnogorci danas čeznu za „ugroženošću“ Srba iz vremena vlasti od 2006-2020.

Da stvari budu groteksni -

je, taj narativ postoji i nakon promjene vlasti 2020, iako se uglavnom zapošljavaju državni namještenici prosrpske populacije i sa litijaškim atestom. Tako je „ugrožen“, nacionalni Srbin, po Andriji Mandiću, „najbogatiji građanin Crne Gore“ – Milo Božović. Uhapšen je pod optužbom trgovine kokainom. Što govori da su priče o „lopovima“, „mafiji na vlasti“ potpuno nevažne u odnosu na etničku politiku i da su to puki propagandni mehanizmi prema bivšoj vlasti, jer kad si Srbin onda ti je sve dozvoljeno. Ne smeta ni kokain.

Kao krunski dokaz „ugroženosti“ Srba u vrijeme bivše vlasti navodi se procenat Srba u državnim organima, dobijen na bazi protivustavnog ispitivanja jednog albanskog političara na čelu jednog od ministarstava, koji je namjeravao da utvrdi broj Albanaca u svom ministarstvu i par sudova. Niti je to ispitivanje urađeno na valjan način, niti je zakonito, radi se upravo o kršenju ljudskih prava, niti su se odazvali svi zaposleni, niti se zna da li su odgovori bili iskreni i da li su ispitanici imali određene inhibicije tipa - ko i zašto to radi? Svako ko je objektivan teško

manjine u nestajanju.

može optužiti DPS za nacionalnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja. Prije se može reći da se radi o partijskom zapošljavanju, čemu danas masovno svjedočimo i kod novih vlasti, i zapošljavanju kojim se pridobijalo glasačko tijelo. Među ovim drugim su prednjačili oni koji se izjašnjavaju kao Srbi i vjernici Crkve Srbije, što je danas bjelodano.

OPEN BALKAN

Ako se na bazi rečenog i na bazi izjava novoizabranog predśednika Crne Gore pokuša sklopiti mozaik njegove ideološke i kulturološke ličnosti, onda nikoga neće iznenaditi ni njegova naklonost političkom projektu koji treba da zaokruži etničke granice Srba i Albanaca na prostoru Balkana, a koji se eufemistički naziva Open Balkan.

Argument da se tim projektom granice neće mijenjati ne znači faktični ništa ako ekonomski, nacionalno, kulturološki, medijski i na svaki drugi način te dvije nacije ,,zapišaju“ svoje teritorije.

Te nepromjenjive granice će biti najobičnija forma, a svi oni koji ne pripadaju tim dvjema nacijama na zaokruženom etničkom prostoru –

Da stvari budu grotesknije, narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori postoji i nakon promjene vlasti 2020, iako se uglavnom zapošljavaju državni namještenici prosrpske populacije i sa litijaškim atestom. Tako je „ugrožen“, nacionalni Srbin, po Andriji Mandiću „najbogatiji građanin Crne Gore“ – Milo Božović

Na isti način kao što je nestalo 140.000 Crnogoraca u Srbiji, ostavljenih bez ijedne institucije, ijednog medija, ijednog instrumenta kojim se štiti nacionalni identitet i pod konstantnom asimilacionom agresijom svih institucija Srbije, političkih, kulturnih, naučnih, medijskih i svih drugih oblika javnog ispoljavanja. Siguran sam da to znaju svi oni koji zagovaraju Open Balkan i da ga upravo zato zagovaraju. Teško je povjerovati da neko misli da je prednost biti dio tržišta sa Vučićevom Srbijom, dakle, jednom od dvije najnedemokratskije evropske države i Raminom Albanijom i da bi to trebalo da bude strateško opredjeljenje Crne Gore, umjesto što brži pristup EU. Ako nekome nije jasno u čemu je razlika neka pogleda ogroman ekonomski napredak svih bivših socijalističkih država koje su postale članice EU i standard koji su postigle za njihovo stanovništvo na zdravim ekonomskim osnovama, na bazi ekonomskog rasta, a ne manipulacija unutar ograničenih resursa. Nedavno rekoše iz Vlade Srbije da se ne mogu upoređivati plate ljekara u Srbiji i Rumuniji, đe su plate medicinskih sestara veće nego ljekara u Srbiji „jer je Rumunija u EU“! Pa vi sanjajte Open Balkan i kolektivni ulazak u EU kroz 30 godina, ako uopšte bude ko zainteresovan da nas primi! I, g-dine Milatoviću, i oni koji su ga podržali na izborima: ne očekujte pomirenje na Dražinom parastosu i večerima poezije Matije Bećkovića Može jedino pomirenje na evropskim vrijednostima i patriotizmu!

4 Četvrtak, 4. maj 2023. Politika

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ ZA KOJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI SE ZALAŽE: Jakov Milatović d. mijatović

Cijene rente stanova posljednje dvije godine porasle 60 do 100 posto

U Budvi i Kotoru zakup jednosobnog stana 1.500, u Podgorici 450 eura

na je 250 eura u starogradnji

– tvrdi Mišković

intere S ovAnje

Naveo je i da počinje jenjavati tražnja Rusa i Ukrajinaca. – Najtraženije su garsonjere i jednosobni, mada su i dvosobni u zadnje vrijeme na tražnji. Minimalni period zakupa je godinu dana. Što se tiče Primorja, tražnje ima, ali ponuda nije velika ponuda, a cijene su baš visoke.

PODGORICA - Izdavanje stanova od početka rata u Ukrajini poskupilo je u Podgorici 60 odsto, a na Primorju duplo, tako da je sada renta za jednosoban stan u Kotoru i Tivtu do 1.500, dok je prosječna u Podgorici 450 eura. U ponudi, kako su kazali sagovornici Pobjede, manjih stanova skoro da i nema.

AnAlizA

Kako je Pobjedi kazao ekonomski analitičar Darko Đikanović, bum tržišta nekret-

Vlada haos na tržištu nekretnina, nema pravila, što je posljedica rata u Ukrajini, tvrde predstavnici agencija za nekretnine

nina u 2022. godini je imao ogroman uticaj na izdavanje stanova gdje su rente porasle 50 do 60 odsto u odnosu na pretprošlu godinu.

– U Podgorici, trenutna prosječna renta jednosobnih stanova iznosi 450 eura, dok je u 2021. iznosila 300 eura – ističe Đikanović i objašnjava da je to posljedica dolaska velikog broja stra -

Osnovni sud prekinuo postupak o imenovanju Petra Radulovića

PODGORICA - Osnovni sud u Podgorici odredio je prekid postupka u predmetu Biljane Knežević protiv Aerodroma Crne Gore do okončanja istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici protiv Petra Radulovića i Darka Đondovića zbog falsifikovanje isprave, saopštila je sutkinja portparolka Ivana Becić. Knežević je tužila Aerodrome CG navodeći da su nezakonito zaposlili sina Petra Radulovića, sina poslanika Pokreta za promjene Branka Radulovića, za zamjenika direktora.

– Kako se u konkretnom slučaju ispituje vjerodostojnost isprave koja je korišćena kao dokaz o radnom iskustvu prilikom apliciranja za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora tuženog, dok je u parničnom postupku tražen poništaj ove odluke, to je sud našao da donošenje odluke u

postupku pokrenutom pred nadležnim tužilaštvom predstavlja prethodno pitanje za odlučivanje u parničnom postupku. Prednje jer je sud dužan da prilikom ocjene zakonitosti predmetne odluke istu ispita po sadržini, ali i da cijeni zakonitost cjelokupnog postupka koji je prethodio izboru kandidata – saopštila je Ivana Becić. Bivša savjetnica direktora Aerodroma CG Biljana Knežević se ranije obratila Osnovnom sudu urgencijom da se postupak ne prekida.

– Nakon gotovo dvije godine bezrazložnih i nedopustivo brojnih odlaganja ovog sudskog postupka, dirigovanih prvenstveno od timova advokata koji zastupaju Aerodrome, suočena sam sa činjenicom da se najavljuje mogućnost prekida postupka dok ODT ne okonča svoje aktivnosti. Kategorički se protivim prekidu postupka po mojoj tužbi, jer bi to predstavljalo otvorenu podršku tuženoj strani u sporu S. P.

naca u Crnu Goru, posebno Ukrajinaca i Rusa što pokazuje da je ovaj tržišni segment pod velikim uticajem globalnih faktora.

– Nažalost, zbog toga stanodavci često otkazuju najam dugogodišnjim podstanarima, koji opet teško nalaze novi stan po pristojnoj cijeni –navodi Đikanović. Vlasnik ,,Multitask nekretni-

na“ Stefan Mišković potvrdio je analize, ali i naveo da se posljednjih mjeseci ,,smiruje situacija“. – Čini se da tržište ulazi u mirniju fazu i da su cijene u određenim djelovima grada krenule ka dolje, pa do kraja godine očekujemo pad cijene rente. Najviše se traže stanovi u Siti kvartu, Central pointu, Master kvartu, Preko Morače, mada je velika tražnja za sve djelove grada. Jednosoban stan i garsonjeru ne možete naći ispod 300 eura, a najniža stanari-

– U Kotoru i Tivtu jednosobni se izdaju od 800 do 1.500, a garsonjere do 700 eura – kazao je Mišković.

U ,,AS nekretninama“ su kazali da se slabije bave izdavanjem, a najamnina stanova u ponudi je skočila za 50 odsto.

– Zakupnine su prevelike za naš standard, a tek sporadične tražnje ima od Ukrajinaca i Rusa – kazali su iz ove agencije.

Vlasnik ,,Kamin nekretnina“

Dušan Ranković potvrdio je da su Rusi, Ukrajinci i Turci podigli cijene.

– Stanari koji su plaćali 350 eura kiriju sada dobijaju otkaze da bi izdavali Rusima, Ukrajincima, Turcima za 700 eura. Još se nijesu smjestili ni svi Ukrajinci, a novi dolaze i iznajmljuju uglavnom na nekoliko mjeseci, jer se valjda nadaju skorom prekidu rata. U posljednje vrijeme dosta Turaka otvara firme i oni takođe traže stanove. Na tržištu nekretnina se trenutno dešavaju nelogične stvari – smatra Ranković.

– Trenutno su se cijene stabilizovale i po mojoj procjeni neće više rasti, a i đe će više – kaže u čudu Ranković.

Navodi da se pojavilo dosta nelegalnih izdavalaca i prodavaca nekretnina koji čekaju u tri sata ujutro kupce i pogađaju velike poslove, a ne plaćaju porez.

– Mnogo ljudi trenutno radi na divlje. Sve je poskupilo. Za mene je ovo potpuno nelogično i mislim da ne može dugo da traje – zaključuje Ranković.

Novi javni poziv za podršku poljoprivrednicima IPARD programa EU biće objavljen 15. maja

Podrška za nabavku opreme od deset do 500 hiljada eura

PODGORICA - Novi javni poziv za podršku poljoprivrednicima IPARD programa Evropske unije biće objavljen 15. maja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo je organizovalo juče u Evropskoj kući konferenciju povodom objave petog javnog poziva Programa EU za investicije u nabavku mehanizacije i opreme. Podržavaju se investicije od deset do 500 hi-

ljada eura, a iznos podrške je 60 do 70 odsto od ukupno prihvatljivih troškova po projektu. Resorni ministar Vladimir Joković je podsjetio da je ovo 11. javni poziv od početka implementacije IPARD II programa u Crnoj Gori, a peti javni poziv koji se objavljuje za podršku sektoru primarne proizvodnje.

– Kroz četiri do sada objavljena javna poziva ugovoreno je ukupno 475 projekata, sa vrijednošću investicija od 42,9 miliona eura, odnosno očeki-

vanom podrškom od oko 23,6 miliona. Do sada je isplaćeno 298 projekata sa podrškom od ukupno 11,7 miliona eura – rekao je Joković. Šef pretpristupne jedinice za susjedstvo, proširenje i pretpristupnu pomoć Evropske komisije Frank Bolen, koji je na konferenciji govorio putem onlajn platforme, naveo je da su IPARD grantovi odlična prilika da se unaprijedi poljoprivredni sektor, te da pomažu u očuvanju životne sre-

Dokumentacija je obimna, ali je podrška mnogo vrednija

Svoje iskustvo korišćenja IPARD programa predstavio je povrtar iz Zete Sreten Batrović, koji je podršku ostvario u okviru trećeg javnog poziva kroz Mjeru 1 nabavio opremu. – Tokom apliciranja podršku su mi pružili

zaposleni u Ministarstvu i savjetodavnim službama, dokumentacija jeste obimnija, ali mislim da je podrška koja se može ostvariti mnogo vrednija. Unaprijedio sam i olakšao sebi rad, pa pozivam sve zainteresovane da apliciraju – rekao je Batrović.

dine i primjeni novih digitalnih rješenja. – Ako postoji sektor u Crnoj Gori koji može dati mnogo više i bolje u budućnosti, to je poljoprivreda – kazao je Bolen i naglasio da, zajedno sa nacionalnim vlastima, žele da podrže poljoprivrednike i njihove agro biznise sa jasnom vizijom i planovima.

5 Četvrtak, 4. maj 2023. Ekonomija

Darko Đikanović Dušan Ranković Sreten Mišković

n. K.

Odlučili da sačekaju rezultate istrage

S.P. Vladimir Joković

Univerzal kapital banka uručila donacije Specijalnoj bolnici u Brezoviku i Institutu za bolesti djece KCCG

Iz Vlade saopštili da su postigli dogovor sa zakupcem

Abazović: Aman otvara Sveti Stefan za ovu sezonu

Uručili opremu i omogućili obuku kadra u Londonu

PODGORICA - Univerzal

kapital banka uručila je invalidska kolica i higijensku opremu neophodnu za nesmetano svakodnevno funkcionisanje Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku. Banka je donirala i značajna novčana sredstva Institutu za bolesti djece Kliničkog centra u cilju organizacije odlaska naših ljekara na edukaciju u Great Ormond Street bolnicu u Londonu.

– Prevashodni cilj donacije bio je što prije odgovoriti na potrebu Specijalne bolnice u Brezoviku, ali i neka vrsta apela na solidarnost svim drugim privrednim društvima da ne zaborave na one koji su uvijek tu za nas. Znamo

koliko su ljudi koji brinu o našem zdravlju važni i svjesni smo značaja koji za medicinu predstavlja kontinuirana edukacija i osposobljavanje i zbog toga smo srećni što smo u mogućnosti da damo makar simboličan doprinos koji će uticati na stvaranje boljih i savremenijih uslova u crnogorskom zdrastvenom sistemu – rekli su iz banke. – Nakon izbijanja kovid pandemije društveno-odgovorne aktivnosti Univerzal kapital banke najvećim dijelom bile su usmjerene ka zdravstvenom sistemu, a to ostaje fokus banke i u ovoj godini – izjavila je PR menadžerka Univerzal kapital banke Ozana Popović Načelnik poliklinike bolnice u Brezoviku Dražen Mijanović kazao je da im je ovom

donacijom značajno olakšan rad sa teškim pacijentima, a samim pacijentima je omogućeno da brže i komfornije dobiju dostupne dijagnostičke i terapijske usluge.

Načelnica Odjeljenja dječije urologije Instituta za bolesti djece Irena Marić izjavila je da je saradnja sa Great Ormond Street bolnicom u Londonu započeta 2018. godine i sada im ova donacija omogućava edukaciju kadra u Londonu.

- Neizmjerno smo zahvalni na ukazanoj donaciji. Smatramo da ovaj projekat ima veliki medicinski, edukativni, ali i finansijski benefit za naš zdravstveni sistem. Ovo je šansa i da budemo prepoznati kao vodeći zdravstveni centar u regionu – poručila je Marić. S. P.

Crnogorske telekomunikacione kompanije u projektu smanjenja cijene usluga između Evropske unije i Zapadnog Balkana

PODGORICA - M-tel, Crnogorski Telekom i One su tri od 38 telekom operatora koji su postigli dogovor o usklađivanju maloprodajih cijena interneta u romingu između država EU i Zapadnog Balkana, što bi trebalo da doprinese pristupačnijim i transparentnijim cijenama.

Iz kompanija su kazali da će usaglašene cijene prenosa podataka u romingu između zemalja EU i Zapadnog Balkana važiti od 1. oktobra.

Niže cijene rominga sa EU od 1. oktobra

Kako je navedeno, 38 telekom operatora dogovorilo se da će značajno smanjiti jaz između rominga i domaćih naknada između EU i Zapadnog Balkana.

– Dodatno sniženje cijena rominga biće postepeno uvedeno nakon godišnjih pregleda,

sa ciljem stvaranja još atraktivnijih cijena za usluge rominga u fazama do 2028. godine – navedeno je u saopštenju kompanije M-tel.

Snižabvanje cijena u romingu dogovoreno je na samitu EU i Zapadnog Balkana u Tirani u decembru prošle godine. r. E.

PODGORICA - Na jučerašnjem sastanku u kabinetu premijera Dritana Abazovića postignut je dogovor da Aman otvara Sveti Stefan ove godine, saopšteno je juče iz Vlade. Bivši gradonačelnik Budve Dragan Krapović (Demokrate) saopštio je, međutim, da će prema njegovim informacijama za ovu sezonu biti otvoren samo hotel „Miločer“, spa centar i plaže u posebnom režimu korišćenja, ali ne i hotel „Sveti Stefan“. SaStanak Osim premijera, sastanku su prisustvovali ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, vlasnik Adriatic Propertiesa Petros Statis, izvršni direktor kompanije Adriatic Properties Goran Bencun, predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović, direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj, predsjednik UO Morsko dobro Blažo Rađenović, izvršni direktor i predsjednica borda kompanije „Sveti Stefan hoteli“ Nikola Plamenac i Milica

Kaženegra

– Na sastanku je dogovoreno da elitni Grad hotel Sveti Stefan, kojim upravlja operator Aman, počne sa radom i bude spreman za ljetnju turističku sezonu 2023 – navodi se na sajtu Vlade.

Premijer u tehničkom mandatu Abazović je na Telegramu napisao ,,Postignut dogovor!“ – Hvala svima na konstruktivnom pristupu, predstavnicima Amana, Adriatic Propertiesa, Opštine Budva i JP Morsko dobro. Crna Gora će biti No. 1 turistički brend na Mediteranu – naveo je Abazović.

kraPović

Otvaranje Svetog Stefana bi mogao da bude veliki impuls za ovu turističku sezonu, u pozitivnom smislu naravno. Kažem mogao bi da bude jer, prema informacijama kojima raspolažem, Sveti Stefan neće biti otvoren, već samo „Miločer“, spa centar i plaže u posebnom režimu korišćenja, što je takođe veoma pozitivno, ali se ne može nazvati otvaranjem Svetog Stefana, saopštio je bivši gradonačelnik Budve Dragan Krapović

spa centar i plaže u posebnom režimu korišćenja, što je takođe veoma pozitivno, ali se ne može nazvati otvaranjem Svetog Stefana – istakao je Krapović u saopštenju.

Montenegro u minusu 458 hiljada

Rezultati poslovanja državne avio-kompanije u prvom kvartalu 2023. To

PODGORICA - To Montenegro je prvi kvartal završio sa 458,5 hiljada eura u minusu, saopšteno je iz državne avio-kompanije. Navedeno je da je taj rezultat za 1,71 milion eura bolji u odnosu na isti period prošle godine.

– Ostvareni rezultat bez amor-

tizacije u prvom kvartalu je po prvi put pozitivan u ovom periodu i iznosi 45,8 hiljada eura – kaže se u saopštenju.

Navedeno je da su prihodi u prvom kvartalu iznosili 5,3 miliona eura, što je 170 posto više nego lani, a 11,5 odsto preko plana. Troškovi su porasli 39 odsto na 5,7 mili-

ona eura, 9,5 odsto manje od budžetiranih.

Prosjek neto zarade se kretao od januarske 1.530 do martovske 1.430 eura. Kompanija ima 151 zaposlenog i troškovi bruto zarada čine 15 odsto ukupnih. Imali su 772 leta sa 55.000 putnika, sa popunjenošću kabine od 60 odsto. S. P.

Krapović je rekao da svakako želi da afirmiše ambijent dijaloga i dogovor Vlade i investitora jer je, kako poručuje, to pravilan i odgovoran pristup. – Pozdravljam napore Vlade i investitora da postignu neophodan dogovor, kako bi ovog ljeta Sveti Stefan bio otvoren u punom kapacitetu. Otvaranje Svetog Stefana bi mogao da bude veliki impuls za ovu turističku sezonu, u pozitivnom smislu, naravno. Kažem mogao bi da bude, jer prema informacijama kojima raspolažem, Sveti Stefan neće biti otvoren, već samo „Miločer“,

Zakupac hotela Adriatic Properties i operater Aman Resort su zatvorili hotele „Sveti Stefan“ i „Miločer“ 2021. jer, kako su naveli, više nijesu mogli da garantuju privatnost svojim gostima na plažama koje su zakupili uz hotele.

Ograde na prilazima ovim plažama su srušene u martu te godine tokom protesta dijela mještana, koje je predvodio tadašnji gradonačelnik Budve Marko Carević (DF). Oni su tražili da im se omogući pristup svim plažama kompleksa Sveti Stefan – Miločer.

Poslije nekoliko neuspješnih

pokušaja pregovora sa Vladom premijera Zdravka Krivokapića, Adriatic Properties je cijeli slučaj prepustio Londonskom arbitražnom sudu, a Krivokapićeva Vlada odgovorila kontratužbom na istom sudu.

Aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upozorio je 2021. godine kako bi ometanje poslovanja Adriatic Propertiesa u Miločersklom parku u skladu sa ugovorom moglo državu da košta više od 100 miliona eura. Potom je Privredni sud donio privremenu mjeru kojom je zabranio državi i Opštini Budva da preduzimaju bilo kakve akcije vezano za iznajmljenu imovinu, dok se ne završi arbitraža. Međutim, prije nekoliko dana Privredni sud povlači tu mjeru. U međuvremenu je prestala i

6 Četvrtak, 4. maj 2023. Ekonomija

Bolnica Brezovik ka dogovoru: Petros Statis i Dritan Abazović tokom jučerašnjeg sastanka gov.me

Petrosom Statisom

Aman Stefan sezonu

preokret: Kilometarske kolone na liniji Lepetane – Kamenari promijenile stav Vlade i Morskog dobra

PODGORICA – Javno

preduzeće Morsko dobro potpisalo je ugovor o zakupu trajekta „Igalo“ sa vlasnikom „Pomorskog saobraćaja“ Dejanom Banom, potvrdio je juče za RTHN portal predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović. Najavio je da će do kraja maja imati šest trajekata, a da će naplatu početi u petak. Zakup trajekta sa posadom koštaće Morsko dobro 1.000 eura dnevno, a Rađenović smatra da će brzo isplatiti ovu investiciju.

Na tender Morskog dobra, koji je otvoren 28. aprila, a završen juče u 15:30, sa početnom cijenom zakupa od 25 hiljada eura mjesečno, javio se samo Pomorski saobraćaj.

– Koliko ja imam informacije, radi se o trajektu „Igalo“ Pomorskog saobraćaja, koji će od sjutra na ovoj trajektnoj liniji biti u servisu građana – kazao je Rađenović i dodao da će javnost blagovremeno biti upoznata sa procedurom nabavke. Morsko dobro je juče raspisalo i tender za nabavku još tri trajekta po hitnom postupku.

Zakupili trajekt

Pomorskog saobraćaja

Jasno je da je trajektna linija Kamenari – Lepetane veliki problem, nešto što maltretira građane Boke i Crne Gore i da se mora konačno odgovorno prići svemu. I u tom cilju, doduše nevoljno, nerado, napravićemo neki baj-pas. Sve ovo daleko prevazilazi interese nekog Bana, nekog Blaža Rađenovića ili bilo kog drugog pojedinca, poručio je izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban

izgradnja novog hotela „Kraljičina plaža“. Bivši gradonačelnik Budve Carević je zahtijevao od tadašnjeg ministra ekologije i urbanizma Ratka Mitrovića da zabrani gradnju tog hotela kao nezakonitu. Ministar je, nakon provjere dokumentacije, konstatovao da je gradnja u skladu sa propisima. Hoteli „Sveti Stefan“, „Miločer“ i stara „Kraljičina plaža“ izdati su 2007. u dugoročan zakup Aman Resortsu iz Singapura, koji ih je potom prepustio kompaniji Adriatic Properties, čiji je aktuelni vlasnik Petros Statis. Adriatic Properties je, nakon renoviranja, hotele „Sveti Stefan“ i „Miločer“ 2013. dao na upravljanje Amanu kao operateru. Novi hotel „Kraljičina plaža“ je i dalje u izgradnji. Kasnije je aneksima ugovora zakup za hotel „Sveti Stefan“ produžen do 2049. godine, uz smanjenje godišnje zakupnine sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura. Produžen je i rok zakupa za nekadašnji hotel „Kraljičina plaža“, koji je porušen da bi se na njegovom mjestu gradio novi sa oko 130 soba, od čega skoro polovinu čine apartmani za prodaju, zbog čega je protestovao dio mještana i lokalna vlast.

Mreža organizacija pod nazivom „Europa nostra“, koja se bavi zaštitom nasljeđa, uvrstila je sredinom aprila kulturni pejzaž Svetog Stefana među sedam najugroženijih mjesta evropske baštine. N. k. – j. r.

– Javnost neka sudi svima nama kako radimo i na koji način smo došli do ove situacije, ali najbitnije je da se ne dovodi u pitanje servis građana u turističkoj sezoni. Kao što smo u više navrata najavljivali, mi ćemo zaokružiti ovaj proces. Dakle, ispitali smo tržište, tergetirali one brodare koji imaju trajekte i koji zadovoljavaju karakteristike trajektne linije Kamenari – Lepetane. One su veoma zahtjevne i ne mogu svi koji u svojoj floti imaju trajekte da odgovore ovom zadatku. Sada kada smo odradili jedan veliki posao u prethodna tri mjeseca, i došli smo do situacije da ćemo za veoma kratak period imati i mnogo veći broj trajekata i kapaciteta nego što je to bilo u istom periodu prošle sezone - istakao je Rađenović.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je juče da je država voljna da kupi ili iznajmi trajekte od Pomorskog saobraćaja, koji su u vlasništvu braće Ban. Izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban saopštio je da će ustupiti u zakup svoj trajekt Morskom dobru.

Zakup

– Mi ćemo dati u zakup trajekt. Tim činom bi trebalo da se kupi vrijeme do konačnog rješenja ovog problema. Jasno je da je trajektna linija Kamenari –Lepetane veliki problem, nešto što maltretira građane Boke i Crne Gore i da se mora konačno odgovorno prići svemu. I u tom cilju, doduše nevoljno, nerado, napravićemo neki baj-pas. I da vidimo da li premijer ozbiljno misli to što priča. Da li su ovo opet neki štosevi ili ozbiljna želja da se ovaj ozbiljan problem riješi - kazao je Ban Pobjedi. On kaže da sve ovo daleko prevazilazi interese nekog Bana, nekog Blaža Rađenovića

ili bilo kog drugog pojedinca.

– Jasno je odavno da je problem složen i da naprosto moramo probat rješavat ga. Sadašnji ambijent je prouzrokovao da se odustalo od nekih pritisaka, ucjena, jednostranih odluka i da će dovesti do nekog rezultata - kazao je Ban. Ranije juče Abazović je rekao da je država voljna da kupi ili iznajmi trajekte od Pomorskog saobraćaja.

– Trajekt ćemo unaprijediti, biće besplatan sve dok servis ne bude na visokom nivou. Nadam se da ćemo i taj cilj da postignemo. Nijesu lake procedure oko potencijalne zakupnine – rekao je Abazović. Navodi da je, ako ima volje, Vlada spremna na saradnju sa Pomorskim saobraćajem.

– Ako ima volje, ne vidim problem. Nevažno da li je to Pomorski saobraćaj. Da je imalo razuma oni (Pomorski saobraćaj) bi se dogovorili sa Vladom odmah nakon preuzimanja, zašto bi to trebalo da im stoje parkirani trajekti. To je njihovo vlasništvo, mogu da rade šta hoće. Ali ako žele da iznaj-

me i prodaju državi zašto bi išli u Grčku i Tursku ako neko ovdje to posjeduje – naveo je Abazović.

Upitan da li je trajekt čiju su kupovinu najavili narednih dana, od Pomorskog saobraćaja ili nekoga drugoga, Abazović je rekao da je svako slobodan da se prijavi, pa i Pomorski saobraćaj. – Tender je u toku, ne znam. Imam sastanak sa Morskim dobrom, pitaću ih. Bilo ko ko se javi je dobrodošao... Mi želimo da kupimo, ne da iznajmimo trajekte iz Grčke, koji će biti naši, države Crne Gore – rekao je Abazović.

TrajekTi

Na ovoj liniji trenutno saobraćaju dva trajekta ,,30. avgust“ i ,,Vasilije“. Morsko dobro je nedavno kupilo trajekt ,,Prizna“ star 53 godine za 569 hiljada eura od hrvatske kompanije ABM Tours, koja je prije nekoliko mjeseci to isto plovilo kupila od Jadrolinije za 252 hiljade eura. To plovilo je preimenovano u ,,30. avgust“. Hrvatska agenci-

ja ABM bila je jedini ponuđač u postupku javne nabavke JP Morskog dobra, bez prethodnog oglašavanja. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom kupovine tog trajekta. Portparol SDT i državni tužilac Vukas Radonjić kazao je 21. marta da je SDT krivični predmet formiralo samoinicijativno radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da li je učinjeno krivično djelo iz njegove stvarne nadlženosti. Odluku da se ,,Prizna“ trguje bez oglašavanja i po hitnom postupku omogućila im je Vlada 24. februara, koja je procijenila da se radi o nabavci u javnom interesu. Jer je Vlada prethodno 9. februara, na elektronskoj sjednici, zaključila da treba raskinuti ugovor sa Pomorskim saobraćajem, jer nemaju koncesiju. Vlada je zadužilo Morsko dobro da preuzme obavljanje djelatnosti linijskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane. Morsko dobro je 17. februara postupilo po naređenju i o raskidu ugovora obavijestilo Pomorski saobraćaj. Nakon toga od 18. februara na ovoj liniji saobraća trajekt ,,Vasilije“, dok je ,,30. avgust“ pušten u saobraćaj na ovoj liniji 13. marta.

ZasToji i gužve

Ova dva trajekta su ukupnog kapaciteta 60 automobila, a zbog nedovoljnog kapaciteta ova dva plovila na oba trajektna prilaza, imamo svakodnevno kilometarske kolone automobila, zastoje i gužve u oba putna pravca. Upravni odbor Morskog dobra je u međuvremenu usvo-

jio izmjene plana korišćenja sredstava za ovu godinu, kojima se ta sredstva povećavaju sa 7,8 miliona eura na 18,5 miliona eura. Te izmjene su usvojene u cilju finansiranja kupovine ili zakupa do šest trajekata. Interesantno je da su Dejan Ban i premijer Abazović razmijenili dosta ,,teških riječi“ i međusobnih optužbi u prethodnih nekoliko mjeseci. Abazović je sa jedne strane optuživao preduzeće Pomorski saobraćaj da je nelegalno organizovalo trajektni prevoz na liniji Kamenari - Lepetane, da je država od njihove višemilionske zarade uzimala samo mrvice, te da su na računu kompanije pri njenoj kupovini našli više novca nego što su za nju platili obveznicama stare devizne štednje.

Abazović je govorio da je, što se tiče trajektne linije, Vlada je preduzela nešto što je trebalo da se desi davno, jer Pomorski saobraćaj nije imao osnova da odražava tu liniju. – Improvizacije nema, mi nemamo svoje trajekte, ali svoju državu dižemo iz pepela, država će kupiti trajekte i prihodovati od toga i učiniti da to bude u službi građana –istakao je ranije Abazović. Sa druge strane, Ban je optuživao Abazovića da manipuliše, tvrdeći da su legalno obavljali ovu djelatnost, te da su bili prinuđeni da nakon jednostranog raskida ugovora koje im je Morsko dobro uputilo 17. februara, odmah obustave prevoz, jer bi u suprotnom obavljali djelatnost bez dozvole. Abazović je čak 23. februara u emisiji Argumenti na Javnom servisu optužio Dejana Bana da sa jednom organizovanom kriminalnom grupom (OKG) planira diverziju. Ban se tim povodom sjutradan 24. februara obratio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). – Podnio sam obavještenje u svojstvu građanina da sam u saznanju da premijer Dritan Abazović ima informacije oko eventualnih diverzija koje mogu višestruko ugroziti bezbjednost u zalivu, kao i informaciju da je izvjesni Dejan Ban povezan sa OKG. Naveo sam da bi SDT stoga trebalo na ove okolnosti da sasluša one koji imaju te informacije i procijeni da li bi i ostala lica, na koja je ukazano, trebalo da budu saslušana – kazao je Ban Pobjedi. iv.k. – s.p.

7 Četvrtak, 4. maj 2023. Ekonomija

Trajekti Pomorskog saobraćaja Brod Morskog dobra

Sa Stanak predStavnika v lade, tužilaštva, komi Sije za napade na novinare: Abazović tvrdi da ubistvo Duška Jovanovića nije riješeno zbog opstrukcija

PODGORICA - Iako još od 2021. godine tadašnji koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade, a danas premijer Dritan Abazović „izražava optimizam“ da će obnovljena istraga o ubistvu urednika Dana Duška Jovanovića dovesti do novih važnih informacija, ni juče, nakon sastanka predstavnika Vlade, tužilačke organizacije i članova Komisije za praćenje postupanja u istragama o napadima na novinare, javnost nije saznala ništa konkretno, osim da je slučaj preuzela tužiteljka Danka Ivanović-Đerić.

Kako je kazala Ivanović-Đerić, slučaj je preuzela prije „izvjesnog vremena“ ne precizirajući tačno kada, najavljujući da će intenzivrati rad u tom predmetu, a sve kako bi prikupili dokaze da i ostale izvršioce tog krivičnog djela i nalogodavce dovedu pravdi. Upitana zašto je ona preuzela slučaj, kazala je da ne bi željela da ulazi u detalje, te da je zakonom određen način kako se predmeti dodjeljuju u rad.

– U skladu sa zakonom i našim Pravilnikom, meni je predmet dodijeljen u rad. U radu kod mene je već izvjesno vrijeme, mislim da datumi nijesu apsolutno bitni – navela je tužiteljka na konferenciji za medije nakon sastanka.

Abazović je ponovio da je u prethodnim periodima bilo „epskih“ opstrukcija da se ne dođe do nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, te da je rješenje tog slučaja prioritet Vlade.

Istragu u slučaju Jovanović preuzela nova tužiteljka

Kako je kazala tužiteljka Danka Ivanović-Đerić, slučaj je preuzela prije „izvjesnog vremena“ ne precizirajući tačno kada, najavljujući da će intenzivirati rad u tom predmetu, a sve kako bi prikupili dokaze da i ostale izvršioce tog krivičnog djela i nalogodavce dovedu pravdi

On je kazao da je povod sastanka sa Komisijom za praćenje postupanja u istragama o napadima na novinare bio njen izvještaj.

– Ono što mogu da saopštim je da smo stvorili sinergiju između različitih državnih organa. Sve što se radilo, radilo se da bi se opstruirala pravda i da bi protekao toliki vremenski period da se javnost anastezira i da se kaže - evo već je prošlo 19 godina, proći će još deset ili 15 i više onda neće biti ni teoretski moguće da se dođe do istine – kazao je Abazović.

On je naveo da je „nestalo mnogo dokumentacije i da jedan dio ljudi koji su mogli da svjedoče možda nije među nama“.

– Sada više tih vrsta opstrukcija, makar što se tiče izvršne vlasti, nema i ne smije da bude. Sva dokumentacija, sve što može će hitno biti dostavljeno svima na uvid – kazao je Abazović.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović, kako je prenijela agencija Mina, ocijenio da su na jučerašnjem sastanku kod premijera postignuti načelni dogovori koji bude nadu da će stvari krenuti sa mrtve tačke, i to ne samo u istrazi ubistva Jovanovića, već i u svim nerazriješenim slučajevima napada na novinare

On je naveo da je Komisija tražila, a da je Vlada spremna da uputi apel partnerima za međunarodnu ekspertizu. Abazović je, međutim, i 27. maja prošle godine prilikom obilježavanja 18. godišnjice ubistva Jovanovića kazao to isto, a iz Akcije za ljudska prava (HRA) juče su ukazali da iako je Komisija još 2018. godine tražila angažovanje stranog eksperta, ni vlade Duška Markovića i Zdravka Krivokapića, kao ni Vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, to do danas nijesu uradile.

HRA je apelovala i na međunarodne organizacije da se uključe i ponude Crnoj Gori pomoć oko angažovanja eksperta koji bi pomogao u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića.

tužioca da će punim intenzitetom nastaviti rad na predmetu ubistva Jovanovića i da će sve što piše u izvještaju Komisije biti provjereno.

On je kazao da se nadaju da će se u narednom periodu doći do novih dokaza koji će rasvijetliti ulogu svih koji su umiješani u ubistvo Jovanovića, navodeći da je taj sučaj kamen oko vrata pravnoj državi. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da će svi nadležni uložiti dodatni napor da se dođe do izvršioca i nalogodavaca, ali i do ljudi koji su u proteklom periodu opstruirali rad na tom predmetu. – Svi moraju biti saslušani i biti predmet istražnih radnji koje će se odvijati sa svih nivoa. To zaista mora pokazati ko su ljudi koji su sve vrijeme bili prepreka da dođemo do izvršilaca i nalogodavaca tih najmonstruoznijih djela – kazao je Adžić.

ne samo u istrazi ubistva Jovanovića, već i u svim nerazriješenim slučajevima napada na novinare.

Abazović je, odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka, naveo da im nije objašnjeno zbog čega još nijesu saslušani svjedoci koje je predložila Komisija.

– Nijesmo dobili objašnjenje, ali imamo čvrsto uvjerenje da će se to uskoro desiti –kazao je on.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić rekao je da imaju čvrsto obećanje nadležnog

Sastanku su pored Jovovića, premijera i ministara Miljanića i Adžića prisustvovali i vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, direktor Uprave policije Nikola Terzić, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić, šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, tužioci Jelena Đaletić i Miroslav Turković Na Jovanovića je izvršen atentat 2004. godine, a do sada je procesuiran i osuđen samo jedan „saizvršilac“. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je Podgoričanin Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu za saučesništvo i osudio ga na 19 godina zatvora.

Glavni dokazi bili su njegovi otisci na pušci iz koje je Jovanović ubijen, kao i otisci na limenci „red bula“, ostavljenoj u blizini automobila iz kog je pucano na urednika Dana, a koji je policija pronašla poslije izvršenja zločina.

D. MIHAILOVIĆ

Etički odbor Univerziteta Crne Gore donio rješenje o spornom angažovanju saradnice na Biotehničkom fakultetu UCG

Opomena

PODGORICA – Etički odbor Univerziteta Crne Gore izrekao je opomenu dekanici Biotehničkog fakulteta prof. dr Božidarki Marković zato što je na tom fakultetu izabrana saradnica u nastavi iako na konkursu nije blagovremeno podnijela potpunu dokumentaciju. Etički odbor, koji štiti kršenje akademskog integriteta, opomenuo je zbog ovog slučaja i članove Komisije sa Biotehničkog fakulteta prof. dr Ranka Prenkića, prof. dr Aleksandra Odalovića i doc. dr Tatjanu Popović. Oni su, kako je zaključeno u odluci u koju je Pobjeda imala uvid, odgovor-

za dekanicu zbog zapošljavanja

ni zato što su pisanjem izvještaja od 6. 9. 2021. godine i donošenjem odluke omogućili da se kandidatkinja mr Milena Stojanović izabere za saradnika u nastavi iako nije ispunila sve uslove konkursa. Etički odbor je ocijenio da su time prekršili član 4 stav 2 gdje piše da akademsko osoblje čuva integritet i dostojanstvo akademske institucije i radi po svom najboljem znanju, savjesno, pošteno, kulturno i posvećeno. Ogriješili su se i o član 5 stav jedan gdje piše da pripadnici univerzitetske zajednice u svom radu i djelovanju treba da brinu o dobru i interesima Univerziteta i dr-

žave Crne Gore u duhu akademske slobode – njegovanja argumentovane rasprave, kritike, tolerancije, te odgovornog i poštenog traganja za najboljim rješenjima.

Od Univerziteta Crne Gore očekujemo odgovore na pitanja o ovom slučaju.

Centar za građansko obrazovanje zbog sumnje da je prekršen Etički kodeks podnio je prijedlog da se pokene postupak pred Etičkim odborom

Univerziteta Crne Gore protiv dekanice Marković i Komisije za pisanje izvještaja o prijavljenim kandidatima za izbor u zvanje saradnika u nastavi za oblast - voćarsto i vino-

gradarstvo, po konkursu Biotehničkog fakulteta od 21. 7. 2021. godine.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje

Snežana Kaluđerović kaže da ukoliko želimo da državni univerzitet osnaži svoj kredibilitet u međunarodnom okviru, ali i na našem tržištu, neophodno je jačanje akademske časti, a jedan od načina jeste i procesuiranja ovakvih slučajeva pred organima UCG. Bilo bi, dodaje ona, naravno, mnogo bolje da ovakve postupke pokreću članovi akademske zajednice, posebno kada je to bjelodano jasno i potkrijepljeno dodatno dokazima, nego oni

kao nevladina organizacija.

– Ali ostaje nada da će i akademska zajednica jednom početi da posprema u svom dvorištu – rekla je Kaluđerović Pobjedi.

Kaluđerović ističe da svako treba da prihvati odgovornost ukoliko propusti da postupi u skladu sa akademskom čašću, jer Etički kodeks obavezuje da pripadnici univerzitetske zajednice u svom radu i djelovanju treba da brinu o dobru i interesima UCG i države u duhu akademske slobode kao i poštenog traganja za najboljim rešenjima, a rekla bih i ispravnim rješenjima.

O kršenju akademskog inte-

griteta odlučuje Etički odbor Univerziteta Crne Gore. Etički odbor utvrđuje odgovornost lica protiv koga je pokrenut postupak i izriče mjere za povredu moralnih i profesionalnih načela utvrđenih Etičkim kodeksom.

Za povredu Etičkog kodeksa Etički odbor može izreći opomenu, javnu opomenu sa objavljivanjem na sjednici Senata Univerziteta, javnu osudu, sa objavljivanjem na sjednici Senata Univerziteta, javnu osudu, sa objavljivanjem u „Biltenu Univerziteta Crne Gore“. O izrečenim mjerama Etički odbor vodi evidenciju. N. Đ.

8 Četvrtak, 4. maj 2023.

Društvo

Sa jučerašnjeg sastanka u Vladi

I pored brojnih napada i pritisaka na novinare od političara i predstavnika Vlade, Crna Gora u izvještaju Reportera bez granica zauzela visoku poziciju

Dok mediji trpe sve više prijetnji, eksperti nekako vide napredak

PODGORICA – Crna Gora prema ovogodišnjem izvještaju Reportera bez granica o medijskim slobodama zauzima visoko 39. mjesto, od 180 zemalja koje su obuhvaćene ocjenjivanjem.

Prošle godine Crna Gora je imala indeks 63, što znači da su ovogodišnje ocjene mnogo bolje, za čak 24 „mjesta“. Ona se sada nalazi u narandžastom polju, što označava zemlje u kojima je stanje „zadovoljavajuće“.

Iako su brojna medijska udruženja, domaća i inostrana tokom prošle i ove godine podsjećala na veliki broj pritisaka na novinare, posebno od političara i predstavnika Vlade koji ne trpe kritiku, u izvještaju Reportera bez granica Crna Gora je ove godine zauzela visoke pozicije. U samom izvještaju se ističe da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.

Teorija i praksa

Na osnovu čega je onda Crna

Gora ostvarila ovakav značajan napredak - nema obrazloženja u samom izvještaju.

Podsjetimo, povodom Dana slobode medija, Institut za medije, CGO i Sindikat medija Crne Gore su naveli da je zabilježen ogroman broj napada na novinare. Sindikat medija je tokom prošle godine zabilježio 28 slučajeva i nekoliko incidenata ove godine. – Registrovan je ogroman porast u broju verbalnih prijetnji, odnosno uznemiravanja novinara, a povećan je i broj fizičkih napada na novinare – piše u proglasu Sindikata medija Crne Gore povodom Dana slobode medija koji je obilježen juče.

Uprkos tome, autori izvještaja

U samom izvještaju se ističe da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima, dok obrazloženja na osnovu čega je onda Crna Gora ostvarila značajan napredak - nema

za Crnu Goru su dali pozitivne ocjene o situaciji u državi, jer je od zemalja regiona samo Sjeverna Makedonija rangirana bolje, na 39. mjestu. Srbija je, pak, zbog diseminacije ruskog uticaja pala na 91, čak 12 u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju Reportera bez granica, u dijelu koji objašnjava politički kontekst, navodi se da je Crnom Gorom tri decenije ,,vladao DPS, čiji su pripadnici vodili snažnu kampanju protiv nezavisnih medija i novinara“.

ZabrinuTosTi

– Nakon početnog poraza

DPS-a 2020. godine, pritisci vlasti i napadi na novinare su se donekle smanjili, ali nove vlasti i dalje pokušavaju da kontrolišu pojedine medije i novinare – piše u ovom dijelu izvještaja.

Takođe se ističe da postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku kako bi služila interesima drugih vlada (srpske, na primjer) ili onim svojih lokalnih političkih favorita. Iako izvještaj RBG navodi da su se politički pritisci donekle smanjili od smjene vlasti 2020. godine, to ne tvrde medijska udruženja i NVO koji se bave problematikom slobode govora i medija.

I Sindikat medija i Institut za medije Crne Gore i Centar za građansko obrazovanje su ocijenili da su zabilježeni politički pritisci i prijetnje od strane najviših nosilaca vlasti prema medijima koji ih kritikuju. CGO je takođe istakao da slobodi medija ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je, kako oni smatraju, nastavio

praksu prethodnika „targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade“.

Podsjetimo, odlazeći premijer Abazović je nekoliko puta targetirao medije koji se kritički odnose prema njegovoj vladi. Gradsku TV je optuživao za fašizam, prijetio im blokadom i gašenjem, a Pobjedu, Antenu M, CdM, Analitiku povezivao sa kriminalnim klanovima.

On je to učinio javno u Skupštini 19. avgusta, onog dana kada je izglasano nepovjerenje njegovoj Vladi. Tada je nabrojao nekoliko crnogorskih medija i njihove urednike za koje je rekao da imaju fašističku notu i da im smeta što je pripadnik manjinskog naroda. Iste te medije je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu 5. septembra 2022. optužio da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala. Uprkos tome što su kontinuirane izjave premijera i pritiske i prijetnje prema medijima osudili i ombudsman, strukovna udruženja, NVO i eksperti, Crna Gora je prema ovom izvještaju zaslužila bolje mjesto, možda zbog toga što nije zabilježen nijedan fizički napad na medijske radnike.

Greška

Reporteri bez granica u dijelu koji se bavi medijskom slikom ustvrđuje da Crna Gora uprkos maloj populaciji (620.000 stanovnika), ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevna lista, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama – uključujući

Reporterima bez granica u ovom dijelu izvještaja se očigledno potkrala greška, jer TV emitera sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori ima pet, a ne četiri

ekonomskih posljedica pandemije kovida-19 na medije, Vlada im je osigurala finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da osigura njihovu održivost – piše u izvještaju. Autori ovog dokumenta su oslikavajući sociokulturni kontekst naveli da je Crna Gora društvo duboko podijeljeno po etničkoj, vjerskoj i političkoj osnovi uz autoritarnu političku kulturu naslijeđenu iz prošlosti.

Javni servis, RTCG – i jednu novinsku agenciju.

Reporterima bez granica u ovom dijelu izvještaja se očigledno potkrala greška, jer TV emitera sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori ima pet, a ne četiri.

Tako i u nastavku izvještaja, ističući problem na koji domaći i strani eksperti ukazuju već par godina, kada je o vlasničkoj strukturi riječ – sa greškom navode da su tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću sa djelimičnim ili u potpunosti u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz Srbije.

Iako je ove godine ocijenjena mnogo bolje nego prethodne, u izvještaju RBG se nižu problemi sa kojima se susrijeću mediji u Crnoj Gori.

Ističe se da RTCG nije pošteđena političkih pritisaka uprkos donošenju novog zakonskog okvira 2020.

– Uprkos promjenama posljednjih godina, zakonski okvir zadržava praznine u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti novinarskih izvora, što dovodi do toga da je nezavisnost medija nedovoljno zaštićena od političkih i ekonomskih uticaja – piše u izvještaju. U segmentu koji se bavi ekonomskim kontekstom navodi se da je država, kao glavni oglašivač, posljednjih decenija najveći dio sredstava raspodijelila na „lojalne“ medije.

– Dok se RTCG i lokalni javni emiteri pretežno finansiraju iz državnog budžeta, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon strašnih

– U takvom okruženju mediji se često optužuju da rade za strane interese i izdaju naroda ili crkve. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari iz vladajućih i opozicionih stranaka – piše u izvještaju.

Kada je riječ o bezbjednosti, ističe se da su svi napadi na novinare koji su se dogodili u posljednjih godinu dana razriješeni, ali da su mnogi ostali nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. da će preduzeti korake za njihovo rješavanje. – Jedan od takvih slučajeva je atentat na glavnog urednika Duška Jovanovića i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić – piše u Izvještaju.

Navodi se i da je ove godine, nakon sedam godina postupka, novinar Jovo Martinović pravosnažno oslobođen neutemeljene optužbe za pripadnost kriminalnoj grupi.

Prema ovogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija iz 2023. Reportera bez granica, koji rade analizu stanja medija u 180 zemalja i teritorija, situacija je „veoma ozbiljna“ u 31 zemlji, ,,teška“ u 42, ,,problematična“ u 55 zemalja, dok je stanje medija ,,dobro“ ili ,,zadovoljavajuće“ u 52 zemlje. Na posljednjem mjestu u Izvještaju RBG se nalazi Sjeverna Koreja, a ispred nje su Kina, Vijetnam, Iran, Sirija, Kuba, Bahrein...

Zemlje koje imaju najviše medijske slobode, a zauzimaju prvih deset mjesta su Norveška, Irska, Danska, Švedska, Finska, Holandija, Litvanija, Estonija, Portugal i Istočni Timor. j.MarTinoViĆ

9 Četvrtak, 4. maj 2023. Društvo

Mapa slobode medija obuhvata 180 zemalja Postoji zabrinutost da će strani vlasnici uticati na uređivačku politiku kako bi služila interesima drugih vlada i. mandić

Razgovor sa umjetnicom Milenom Živković povodom Dana mentalne ekologije

Najveća kriza u kojoj je svijet je ekološka

PODGORICA – Crnogorski umjetnici, ekolozi i aktivisti su odlučili da današnji dan, 4. maj, obilježavaju ubuduće kao Dan mentalne ekologije.

Umjetnica Milena Živković već godinama sprovodi projekat „Mentalna eko-

logija“ kojim daje kroz lični primjer da je potrebno malo vremena i energije da mikro-svijet oko sebe dovedemo u red, očistimo, učinimo boljim i ljepšim.

Ona je za Pobjedu kazala da je projekat nastao kao odgovor na to da je jedina kriza u kojoj

se nalazi cijela planeta – ekološka kriza.

– Ona se ne tiče samo životne sredine, već je u pitanju i kriza kulture i naše svijesti. Strategije donosioca odluka treba da budu usmjerene, ne samo globalno i lokalno, već prije svega na pojedince/ke. Spas svijeta upravo zavisi od individue, a svijest o nemoći pojedinca je dovela planetu u najveću ekološku krizu od nastanka svijeta. „Ne mogu ništa promijeniti“ – reče osam milijardi ljudi.

Ovo je mantra inferiornog ponašanja gotovo svih nas – kazala je Živković.

Ona je pojasnila da je najvažnija stavka projekta podizanje svijesti polaznika/ca programa kroz male kontinuirane akcije, razvoj i buđenje kreativnosti svakog pojedinca.

– Podizanje svijesti, prvenstveno pojedinaca/ki, pa društva u cjelini - kroz umjetnost i kulturu više nijesu aktuelni već nužni – pojašnjava ona. Ideja ove umjetnice je da se okupljanjem oko projekta „Mentalna ekologija“ i kreativnog programa „Disciplina mašte“ stvori snaga za istinsku reanimaciju Crne Gore kao ekološke države.

– Na ovaj način i kroz jedinstven primjer male države koja je pomalo i sa malo učinila dovoljno u kriznim vremenima. Zato je važno i ima-

ti dan Mentalne ekologije i on se obilježava 4. maja – naglasila je ona. Živković objašnjava da se „Mentalna Ekologija“ bavi pitanjem životne sredine i podizanja svijesti savremenog čovjeka, ali na jedan drugačiji i kreativan način – kroz angažovanu umjetnost koja predstavlja snažan vid korektiva društva.

Ova umjetnica kaže da se višeslojnost projekta ogleda u tome da su ciljna grupa svi građani Crne Gore bez obzira na uzrast, pol, kulturološko, nacionalno, ideološko, sociološko nasljeđe, političko opredjeljenje i sl.

Na pitanje Pobjede šta učesnici projekta dobijaju, koja znanja i vještine, Živković odgovara da se kroz kreativni program i radionice „Disciplina mašte“, umanjuje talas i intenzitet konzumerizma, automatizma, letargije, pasivnosti – u svakodnevnom životu. – Redefniše se i umanjuje negativan uticaj trendova koji se oslanjaju isključivo na trenut-

ni koncept „nametnutog“ života. Projekat je zasnovan na holističkom pristupu, a cilj je „čistiti po malo“ zastupljeni mentalni otpad - predrasuda, ksenofobije, suvišnih informacija, nacionalnih, vjerskih, kulturnih podjela itd – kazala je ona. Projektom i radionicama se polaznici programa uvode u svijet vizuelne umjetnosti, važnosti razvoja kreativnosti i njene primjene u svakodnevnom životu bez obzira na talenat i iskustvo. – Kroz zadate vježbe koncipirane iz ličnog stvaralačkog procesa u službi su da dalje probude arhetip (Karl Gustav Jung) ‘Homo creator’ koji je u svima nama jer, kako kažu naučnici i psihoteoretičari, najveći trošak za jednu državu su pojedinci koji ne rade posao koji vole, kao i društvo koje ne razvija kreativnost i ne konzumira kulturu i umjetnost u dovoljnoj mjeri – kazala je ona. Živković je kazala i da je film „Mentalna ekologija“ nastao jer ne vidi bolji medij i djelo-

vanje od umjetnosti i nauke. – A duhovnost je neizostavna supstanca ove dvije oblasti, i sve to aktivira u svakodnevici – kazala je ona.

Pojasnila je da kreativni program „Disciplina mašte“ kroz radionice uključuje stručnost, kreativnost, inovativnost, hrabrost, poštenje, profesionalnost pojedinaca. – Tako je i nastao film „Mentalna ekologija“ - kao dio razmjene iskustva i edukacije polaznika sa profesorom i astrofizičarem Draganom Hajdukovićem, inače inicijatorom ideje o ekološkoj Crnoj Gori još prije 30 godina –pojašnjava Živković. Poruka filma je, ističe ona, da se ekološka kriza ne tiče samo oblasti ekologije već samog kvaliteta života i opstanka budućih generacija. Film će se emitovati u okviru dana Mentalne ekologije 4. maja, danas, u Sinepleksu, portalima i TV stanicama kao i na društvenim mrežama i Jutjub kanalu Mentalna ekologija. J. M.

Sudija nije našao dokaze da je Knežević

Pilavima rekao da treba da se sele

BIJELO POLJE – Pljevljak

Goran Knežević je presudom Višeg suda u Bijelom Polju oslobođen optužbe za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Sudija

Ivan Adamović je takvu presudu obrazložio time da nije dokazano da je Knežević izvršio krivično djelo za koje je optužen.

Prema optužnici, on je 31. avgusta 2020. godine, dan nakon parlamentarnih izbora u Pljevljima javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima muslimanske nacionalnosti.

On je, kako se navodi u optužnici, Elvisu i Nuriji Pilav, koji su sjedjeli u bašti jednog lo-

kala dobacio: „Selićete se, neće vas više biti“. Oslobađajuća presuda je epilog procesa koji je započeo kada je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju 25. 11. 2020. godine podiglo optužnicu, gotovo dva mjeseca od incidenta.

VDT je Kneževića optužilo za izražavanje mržnje prema pripadnicima muslimanske nacionalnosti, iz člana 370 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Podsjetimo, sudija Adamović je već jednom donio prvostepenu oslobađajuću presudu Kneževiću, zbog nedostatka dokaza.

Onda je početkom maja prošle godine Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu sudije

Adamovića i vratio mu predmet na novo suđenje.

- Osnovano se žalbama Višeg državnog tužilaštva Bijelo Po-

lje i punomoćnika oštećenog ukazuje na bitne povrede krivičnog postupka, odnosno da u prvostepenoj presudi nije-

su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su dati su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – navodi se u odluci Apelacionog suda.

Sudijama tog suda je bilo neprihvatljivo i što je sudija Adamović, kako su naveli, iskaze okrivljenog i žrtava napada, te svjedoka događaja, koristio selektivno.

Konstatuju i da su razlozi sudije Adamovića „potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivurječni“, kada u presudi konstatuje „da se oštećeni nijesu izjašnjavali u pogledu svoje nacionalne, rasne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti“.

Ističu kako je u obrazloženju presude, pored ostalog, ocijenio „da ni iz jednog gesta okrivljenog nije bilo aludiranja na nacionalnu ili vjersku pripadnost oštećenih i da u prijetećoj formulaciji „neće vas više biti, selićete se“ nije sadržana odrednica koja bi upućivala na ovakvu ili bilo koju pripadnost oštećenih, a da su inkriminisane riječi izgovorene tek nakon događaja“…

Tužiteljka Tanja Nišavić je prilikom suđenja predložila da sud Kneževića kazni sa šest mjeseci zatvora.

Sudija Adamović je juče ponovo ustvrdio da nema dokaza za krivično djelo i oslobodio optuženog. J. M/B. Č.

10 Četvrtak, 4. maj 2023. Društvo

Potvrđena prvostepena presuda Višeg suda u Bijelom Polju – oslobođen optuženi za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje privatna arhiva m. babović Viši sud u Bijelom Polju Milena Živković

KONFUZIJA: Osumnjičeni za prebijanje dvojice mladića tvrdili da nijesu akteri tuče na Adi Bojani

Lambulić i Šuškavčević privedeni, zatim pušteni, pa se juče predali policiji

PODGORICA – Andrija

Lambulić (22) i Andrej Šuškavčević (22) iz Podgorice, za koje se sumnja da su u ponedjeljak ujutro na mostu na Adi Bojani motkama brutalno pretukli dvojicu mladića, predali su se policiji, nakon čega su uhapšeni – potvrđeno je nezvanično Pobjedi. Oni će danas biti saslušani u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju.

Podsjećamo, Pobjeda nezvanično saznaje da su napadači Lambulić i Šuškavčević bili privedeni u CB Ulcinj nakon incidenta, upravo ybog incidenta koji se dogodio na mostu, ali su ubrzo pušteni. Policija ih je ispitala na okolnosti napada na mostu, ali su oni negirali da imaju bilo kakve veze sa napadom. Ubrzo nakon toga, pojavio se snimak na društvenim mrežama koji je potvrdio sumnje da su Lambulić i Šuškavčević napadači i za njima je raspisana lokalna potraga.

Na teret im se stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.

Jedna od bliskih rođaka žrtve na svom profilu je objavila kako su osumnjičeni istu noć privedeni u stanicu policije i pušteni. Navela je da su žrtve zadobile teške povrede i da se radi o frakturi lobanje. Lambulić i Šuškavčević su, kako se sumnja, 1. maja oko 2.45 časova na mostu na Adi upo-

trebom palice i motke napali M. M. i N. M. zadajući im više udaraca. Pobjedi je iz policije potvrđeno da se incident dogodio nakon što su se Ulcinjani i Podgoričani, automobilima, sreli na uskom mostu, a niko nije želio da se vrati vozilom nazad kako bi omogućio prolaz drugom.

Vrhovni sud odbio zahtjev više elektronskih medija

Oštećenima je ukazana ljekarska pomoć, a N. M. su konstatovane teške tjelesne povrede. Policija je o svim preduzetim radnjama obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je kvalifikovao navedeno djelo i naložio lišenje slobode osumnjičenih lica. A. R.

Nema TV prenosa glavnog pretresa Vesne i Miloša Medenice

PODGORICA – Vrhovni sud Crne Gore odbio je zahtjev za direktan TV prenos glavnog pretresa u predmetu protiv Miloša Medenice i drugih, saopšteno je iz tog suda.

- Povodom zahtjeva više elektronskih medija za audio i video snimanjem ili direktnim TV prenosom glavnog pretresa u predmetu protiv M. M. i drugih, a u kojem je glavni pretres zakazan za 4. maj, Vrhovni sud je donio odluku ko-

jom se odbija zahtjev, tako da predstavnici medija tok glavnog pretresa mogu pratiti samo direktnim prisustvom na glavnom pretresu u granicama kapaciteta sudnice – saopšteno je iz Vrhovnog suda. Kako navode, nakon okončanja istog, mediji će o toku glavnog pretresa biti obaviješteni putem javnog saopštenja.

Specijalno državno tužilaštvo optužnicu je, osim protiv Medenica, podiglo i pro-

tiv Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića, kao i Kopad kompani DOO Nikšić...

Oni se sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo kri-

Osnovno državno tužilaštvo u Baru otvorilo izviđaj

Albanski

ULCINJ – Albanski poslanik Agron Cela prijavio je 1. maja crnogorskoj policiji da su mu pripadnici interventne jedinice policije, njih trojica, ukrali 12.000 eura iz hotela ,,Si-

dro“ u Baru, saznaje M portal.

Iz barskog Osnovnog državnog tužilaštva je tom portalu potvrđeno da ,,dežurni tužilac postupa po toj prijavi, ali za sada nema osumnjičenih

vično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.

C. H.

i nikome nije određeno zadržavanje“. Prema pouzdanim informacijama do kojih je M portal došao, pripadnicima interventne jedinice protiv kojih je Cela podnio prijavu juče je u policiji ponuđeno poligrafsko ispitivanje.

Celi je, prije incidenta u hotelu ,,Sidro“, saobraćajna policija na putu Ulcinj-Bar naplatila saobraćajni prekršaj 500 eura. C. H.

Barska policija traga za osumnjičenim Radnika pumpe

Petrol terete za

pronevjeru 80.000

BAR – Jedan od zaposlenih na pumpi Petrol u Baru pronevjerio je oko 80 hiljada eura. To je Primorskom portalu potvrđeno u Osnovnom državnom tužilaštvu. Prema saznanjima Primor-

skog portala, radnik pumpe koji je osumnjičen da je napravio pronevjeru je u bjekstvu i za njim policija traga. Pronevjera je napravljena tokom prvomajskih praznika.

Optuženi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji uskoro u sudnici

Nada Rabrenović sudiće Zviceru i grupi

PODGORICA – Optuženim pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera odgovorne za teško ubistvo Milana Ljepoje i niz drugih teških krivičnih djela sudiće sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović. Među optuženim pripadnicima kriminalne organizacije Zvicera nalaze se i policajci Ljubo Milović i Petar Lazović. Viši sud je u odluci od 10. marta protiv ove grupe potvrdio dio optužnice Specijalnog tužilaštva koji se odnosi za djela krijumčarenja cigareta i droge, zloupotrebu položaja, pranje novca dok je obustavio krivični postupak protiv Zvicera, Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića za planiranje ubistva Jovana Vukotića ispred

policije u Kotoru usljed nedostatka dokaza za ovu kvalifikaciju krivičnog djela.

Sudija Zoran Radović je kontrolom dokaza utvrdio da se u konkretnom slučaju radilo o pripremnim radnjama koje nijesu pokušaj.

Osim toga, sud je obustavio krivični postupak protiv Lazovića, Milovića, Radovana Mujovića i Radoja Živkovića za šverc i nedozvoljeno držanje oružja jer fotografija oružja preuzeta sa ,,Skaj“ aplikacije ne može biti validan dokaz za ova krivična djela.

Na optužnici su, pored Zvicera, Milovića, Lazovića, Mujovića, Kašćelana, Živkovića i Nikola Spasojević, Duško Roganović, Radovan Pantović i Nikša Perović B. R.

Evakuisana upravna zgrada Luke Bar zbog dojave o bombi

Poziv stigao sa broja iz inostranstva

BAR – Upravna zgrada Luke Bar evakuisana je zbog dojave da je u njoj postavljena eksplozivna naprava, potvrđeno je nezvanično portalu Pobjeda iz policije.

- Sa nepoznatog broja iz ino-

stranstva javljeno je da je u upravnoj zgradi Luke Bar postavljena eksplozivna naprava – rečeno nam je nezvanično iz policije. Tim za protivdiverzione preglede je na terenu i vrši pregled upravne zgrade. C. H.

Saslušani osumnjičeni za prebijanje dvojice mladića u Bloku 5

Podgoričani pušteni da se brane sa slobode

PODGORICA – Bivši fudbaler Luka Rotković (35) i Podgoričani Dejan Nikolić (28), Luka Popović (28) i Novak Kovačević (28) juče su pušteni da se brane sa slobode od optužbi da su 29. aprila, tri sata iza ponoći, pretukli T. V. (24) i A.

G. (24), potvrdio je Pobjedi advokat Zdravko Begović Rotković, Nikolić, Popović i Kovačević su pred tužiteljkom Ivanom Vuksanović kazali da im je žao što je došlo do incidenta i pojasnili da su se samo branili od T. V. i A. G. koji su ih čekali da izađu iz lokala i na-

srnuli na njih. Oni su ispričali da su se T. V. i A. G. odmah po dolasku u kafić ponašali agresivno zbog čega je reagovalo i obezbjeđenje lokala. Pošto su T. V. i A. G. napustili lokal, u blizini su ih sačekali i nasrnuli na njih. Osumnjičeni su kazali da nikada nijesu osuđivani, da nijesu imali sličnih situacija i da su bili prinuđeni da se brane.

B. R.

11 Četvrtak, 4. maj 2023. Hronika

C. H.

policajac optužio policajce za krađu 12.000 eura iz hotela ,,Sidro“

Skrinšot prebijanja na Adi Bojani

MASAKR U BEOGRADU: U Osnovnoj školi ,,Vladislav Ribnikar“ trinaestogodišnjak ubio osam

( od naše novinarke )

BEOGRAD - Osam učenika (sedam djevojčica i dječak) i radnik obezbjeđenja

škole ubijeni su, a sedmoro učenika i nastavnica istorije su ranjeni u srijedu ujutro u Osnovnoj školi

„Vladislav Ribnikar“ u beogradskoj opštini Vračar - kada je na njih pucao učenik sedmog razreda ove škole, trinaestogodišnjak, Kosta Kecmanović - čiji je identitet otkrila policija. Nije zvanično saopšten motiv tog krivičnog djela, zločina nezapamćenog u Srbiji i užasnog masakra koji je juče bio glavna vijest u svjetskim medijima.

Svi ranjeni pacijenti su operisani u Kliničkom centru Srbije i, prema riječima direktora te ustanove Milike Ašanina, imaju teške prostrijelne povrede vrata, grudnog koša, trbuha i šaka. U kritičnom stanju su jedna djevojčica koja ima teške povrede glave kao i jedan dječak.

Pedeset trogodišnja nastavnica istorije, koja je prostrijeljena kroz obje šake i stomak, van je životne opasnosti.

SPISAK I METE

– Imao je spisak, odredio je prioritetne mete, izabrao je učionicu istorije jer je ona bila blizu ulaza u školu a prvi čas je imalo njegovo odjeljenje –rekao je Veselin Milić, šef beogradske policije.

– Pištolj je uzeo iz stana svoga oca, a oružje se nalazilo u sefu pod šifrom. Po dolasku u školu odmah je izvadio pištolj iz torbe i pucao u radnika obezbjeđenja, zatim u dežurnu učenicu koja je sjedjela i još dvije učenice, pa nastavio hodnikom ka učionici istorije. Usput je zamijenio okvir i odmah je pucao ka nastavnici i ostalim učenicima. Izlazi iz učionice,

Horor među školskim

• U stravičnom krvavom piru dječak je ranio sedam osoba – šest učenika i nastavnicu istorije, od kojih su dva đaka životno ugrožena

• Dječak je u policiji izjavio da je planirao napad mjesec dana, da je imao spisak koju djecu da likvidira i izradio je detaljni plan ulaska u školu

Kako djecu vratiti u normalnost

– Posebno je opasna velika količina informacija. Od svega je najvažnije djeci reći što je tačno i pouzdano. Najvažnije je da roditelji imaju snagu da saslušaju djecu što im se dogodilo. Treba da podignemo nivo osjetljivosti za probleme drugih na koje smo postali neosjetljivi, jer smo se fokusirali samo na svoj mikro svijet i koliko je moguće da se vrate u normalno stanje. Roditelji sa djecom treba da rade rutine koje su radili i ranije jer je to povratak u normalnost – rekla je Biljana Lajović, školska psihološkinja za RTS.

odlazi do dvorišta škole, baca okvir od pištolja i poziva policiju i nakon toga ga lišavamo slobode – opisao je Milić. Precizirao je da je dječak u policiji izjavio da je planirao napad mjesec dana, da je imao spisak koju djecu da likvidira i izradio je plan ulaska u školu.

Oba papira koja je dječak-ubica iscrtao su kasnije objavljena: jedan sa imenima učenika i u koji razred idu, a drugi crtež na kojem je plan kretanja kroz školu.

– Skica je izgledala kao iz video igrice i horor filma i ukazuje da je po razredima škole planirao kako da uđe u

Đukanović: Zločin koji ostavlja bez riječi, tuga za mladim životima

Telegram sa izrazima najdubljeg saučešća juče je povodom tragedije u beogradskoj

Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ srpskom kolegi Aleksandru Vučiću u svoje i ime građana Crne Gore uputio predsjednik države Milo Đukanović

On je u telegramu, kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore, naveo da je sa zaprepašćenjem primio vijest o toj tragediji.

– Zločin, koji ne pamtimo u regionu, ostavlja bez riječi i izaziva ogromnu tugu za mladim izgubljenim životima. U ime građana Crne Gore i u svoje ime upućujem Vam izraze najdubljeg saučešća. Molim Vas da izraze saučešća prenesete i porodicama nastradalih. Crna Gora saosjeća sa Srbijom u ovim teškim trenucima za Va-

šu zemlju i njeno društvo – naveo je Đukanović u telegramu.

Saučešće je uputio i novoizabrani predsjednik države Jakov Milatović poručujući da je Crna Gora mislima uz Srbiju i njen narod.

– Izražavam iskreno saučešće porodicama povodom devet izgubljenih života, od kojih osmoro djece, u strašnoj tragediji koja se dogodila u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu. Povrijeđenima želim brz oporavak – poručio je Milatović naTviteru. Oglasio se i premijer Dritan Abazović porukom da Crna Gora tuguje zbog stravične tragedije u Beogradu.

– Cijeli region potresla je tužna vijest o stravičnoj tragediji koja se dogodila u OŠ „Vladislav Ribnikar“. U ime Vlade Crne Gore i svoje ime izražavam najdublje saučešće po-

rodicama stradalih, a ranjenim želim brz oporavak – napisao je Abazović na Tviteru.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović navela je kako su naše misli uz povrijeđene kojima je poželjela brz i uspješan oporavak.

– S velikom tugom primila sam vijest o tragičnoj pucnjavi u OŠ „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu u kojoj je živote izgubilo devet osoba, od kojih osmoro djece. U ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodicama stradalih. Naše misli su uz povrijeđene kojima želimo brz i uspješan oporavak – napisala je Đurović na Tviteru.

Izraze saučešća povodom tragedije u Beogradu juče su uputili i brojni drugi crnogorski zvaničnici i predstavnici političkih partija.

učionicu i koje dijete da likvidira – rekao je Milić.

,,UPERIO JE PIŠTOLJ U SVE NAS“

Tragedija kakvu Srbija ne pamti desila se oko 8:40 sati, pred kraj prvog časa.

– Plašili smo se, bio je haos, krili smo se – pričali su učenici očevici tragedije, opisujući da je napadač bio odličan đak, da su ga zvali ,,štreber“ i da je nedavno dobio jedinicu iz istorije, kao i da je učestvovao na raznim takmičenjima i prošle godine je osvojio treće mjesto na opštinskom takmičenju iz istorije.

– Uperio je pištolj u sve nas, radniku obezbjeđenja je pucao u glavu, trčali smo, zavladala je panika, vrištali smo, čuli smo neprekidne pucnje, nijesmo znali šta se dešava –svjedočila su djeca, opisujući da je K. K. bio miran i dobar. Profesorka Jasna Janković iz Unije prosvjetnih radnika Srbije kazala je da moramo da naučimo da je nasilje oko nas kulminiralo i da se preselilo u škole.

– Ne mogu da se načudim kako je dijete od nepunih 14 godina moglo da dođe do revolvera i puca. Ovo nije pitanje za škole već za čitavo društvo, sada

Maloljetnici krivično ne odgovaraju, ocu

zadržavanje do 48 sati

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da dječak koji je pucao u školi nije krivično odgovoran jer nema navršenih 14 godina, a slučaj se tretira prema Zakonu o maloljetnim učiniocima djela i krivično-pravnoj zaštiti maloljetnih lica.

U daljem postupku za dječaka je nadležan Centar za socijalni rad koji će odlučiti koje mjere će iz svoje nadležnosti dalje preduzeti. Za sada je naloženo da se od dječaka uzme krv radi toksikoloških analiza da bi se utvrdilo da li je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio pod dejstvom alkohola, narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

Krivično će, međutim, odgovarati otac dječaka kojem je određeno zadržavanje do 48 sati. On se tereti za krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti i zaprijećena je maksimalna kazna zatvora do 12 godina.

kada brojimo mrtve. Nešto moramo da uradimo, ali ne kroz izmjene zakona i podzakonskih akata – apelovala je Janković. Ministar prosvjete Branko Ružić izjavio je tokom vanredne konferencije za medije da je svima jasno da je potreban krupan preokret i pooštravanje mjera i sistemsko iznalaženje rješenja ,,kako ova tragedija ne bi prerasla u društveno prihvatljivu kakva je, nažalost, u nekim zapadnim društvima“.

– Evidentan je kancerogen i poguban uticaj interneta, video igara i zapadnih vrijednosti – rekao je Ružić i prekrstio se.

Ružić je uputio apel javnosti da se porodicama omogući da svoje najmilije isprate u miru i da se svi oni koji u ovom vide, kako je rekao, „političko lešinarenje pogledaju u ogledalo i porazmisle i dozvole decentan rok da se ovakva tragedija sagleda iz svih uglova“.

Na pitanje da li ima saznanja da je maloljetnik koji je pucao trpio vršnjačko nasilje, Ružić je rekao da se slučaj tog nasilja dogodio u privatnoj školi glume i da o tome govore nalazi iz Dječije klinike u Tiršovoj i Centra za socijalni rad - kada je osumnjičenom konstatovana rasjekotina usne.

Komentarišući svoje kritike na račun „zapadnog modela“ ponašanja, Ružić je rekao da svaki model ima svoje pozitivne i negativne strane i precizirao:

– Uđite na internet i pogledajte samo u posljednjih šest mjeseci koliko je bilo sličnih događaja upravo u onim društvima koja su promoteri za nas – mene lično, negativnih vrijednosti.

12 Četvrtak, 4. maj 2023. U fokusu

BLIC

STRAVA U UČIONICAMA U CENTRU BEOGRADA: Uplašena i uplakana djeca i roditelji ispred škole

učenika i radnika obezbjeđenja

klupama

Vučić: Jedan od najtežih dana u savremenoj istoriji Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je ,,današnji dan jedan od najtežih u savremenoj istoriji Srbije“ i predložio Vladi nekoliko mjera za sprečavanje nasilja. – Moratorijum na dvije godine za izdavanje i nošenje dozvola za sve oružje osim lovačkog, reviziju postojećih dozvola, kontrolu za čuvanje oružja i municije, kontrolu rada svih streljana, propisivanje krivično-pravne odgovornosti za one koji dozvole da maloljetna lica rukuju oružjem i dolaze u kontakt sa oružjem, mogućnost snižavanja starosne granice sa 14 na 12 godina za krivična djela, pooštravanje sankcija za medijske usluge u kojima se ističe i podržava nasilje, uvesti obavezne šestomjesečne testove za narkotike u srednjim školama, organizovati posebne službe i timove za vršnjačko nasilje i uvođenje zabrane sajtovima - gdje se savjetuje kako izvršiti ubistvo i nabaviti oružje.

On je naveo i da u Srbiji ima

765.000 registrovanih cijevi i da će jedna od novih mjera biti i povećanje broja policajaca u školama.

– Moramo da promijenimo vrijednosti i svoj način ponašanja, to nije pitanje vlasti i opozicije već cijelog društva, da priznamo sopstvene greške i pokušamo da djecu vratimo sportu i odmaknemo ih od telefona i interneta – kazao je Vučić i naveo da je u ,,današnjoj pucnjavi pronađeno 57 čaura i šest metaka“.

Izražavajući saučešće porodicama postradalih, Vučić je ocijenio „da Srbija ne pamti veću tugu i da je u njoj ujedinjena“.

On je rekao da moramo da tražimo i sagledavamo uzroke i odgovornost svakog od nas i tražimo rješenja ,,da nam se ovako nešto nikada više ne ponovi - što bi bilo najljepše, ali živimo u svijetu gdje je najbolje da se dio ovakvih incidenata smanjuje“.

Vučić je naveo da se ovaj stravični zločin dogodio u jednoj

Njujork tajms piše kako je suđenje Veljku Belivuku otvorilo pitanje veza rukovodstva Srbije sa narko kartelima

OTKUD DJETETU

ORUŽJE?

O ovoj tragediji objavljeno je u medijima dosta neprovjerenih informacija, a ministar policije Bratislav Gašić je negirao da te informacije cure iz institucija.

– Neprovjerene informacije koje su se pojavile nijesu

od najboljih škola i da se dječak koji je pucao na vršnjake sada nalazi u posebnom dijelu Klinike za neuropsihijatriju, da su mu roditelji privedeni i da je otac dječaka nepropisno čuvao oružje iako je imao sve neophodne dozvole.

– Dječak je u izjavi priznao da su roditelji od njega tražili bolje rezultate, iako je bio među najboljima u školi. Sve je planirao, ali nikada nikome nije prijetio. U školi je tražio premještaj u drugo odjeljenje.

Jer, iako je bio najbolji učenik, svi su ga izbjegavali. Međutim, i u novom razredu nije bio prihvaćen i onda se odlučio na monstruozan čin. Po shemi vidite da je igrao neku vrstu igrice, ali u igricama imate više života. Kod njega nema kajanja - on misli da je sada na društvenim mrežama za neke postao heroj – rekao je Vučić i naveo da je taj događaj podržao i jedan učenik iz škole u Vojvodini koja je odmah zatvorena, a sa učenikom obavljen razgovor.

Predsjednik, huligani i kuća strave

NJUJORK – Slučaj Belivuk otvorio je prozor u sumornu budućnost u kojoj srpski predsjednik Aleksandar Vučič iznutra podriva evropski projekat, gradeći državu u kojoj je demokratija fasada i u kojoj se kriminalne bande koriste za širenje straha. To se navodi u analizi Njujork tajmsa o vezama kriminalnog klana Veljka Belivuka sa srpskim državnim rukovodstvom koje su, kako piše ovaj list, procvjetale nakon dolaska Vučića i SNS-a na vlast u Srbiji 2012. godine. Dio tog teksta prenosimo u nastavku:

„Početkom marta 2021. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pojavio se uživo na televiziji zajedno sa premijerom i ministrom unutrašnjih poslova. Vučić je tada poručio da ima važno saopštenje o hapšenju bande iz podzemlja koja je odgovorna za višestruka ubistva.

Ministar policije upozorio je gledaoce da udalje djecu od televizora, dok su na ekranu iza njega bile fotografije odsječenih glava, tijela bez glave… Vučić je pohvalio policiju i obavještajne službe i naglasio da su za dlaku izbjegli da i sami budu ubijeni. Bilo je to šokantno prezentovanje, čak i u zemlji kao što je Srbija. Ipak, to je samo bio jezivi početak kampanje ovakvih otkrića.

tiv njega, imati još mnogo toga da kaže. U jednom bizarnom televizijskom intervjuu, nekoliko mjeseci nakon hapšenja, Vučić je tvrdio da su Belivukovi ljudi od svojih žrtava pravili „ljudske ćevape“ i slali ih Belivukovom šefu Radoju Zviceru Gangsterizam koji je cvjetao pod Vučićem, zajedno sa periodičnim prijetnjama Srbije da zaštiti etničke Srbe u drugim djelovima regiona, mogao bi na kraju da razotkrije rješenje kojim je uspostavljen mir na Balkanu 1995. godine. Evropljani su toga veoma svjesni, kao i Vladimir Putin, koji ima razloge da ih podijeli i odvrati. Kremlj ima dugu istoriju podrške srpskim nacionalistima kao opkoljenim sunarodnicima Slovenima i motiv više nego ikad, zahvaljujući ratu u Ukrajini, da izazove nevolje na Balkanu.

Ali, rizici za Evropu su dublji od toga. Vučićev brend etničkog šovinizma i demagogije odjekuje, a širenje neliberalne demokratije, koja već jača u djelovima kontinenta, predstavlja jednaku, možda i zlokobniju prijetnju.

Vučić ima gotovo u potpunosti kontrolu nad svim aspektima javnog života, od parlamenta, preko sudova, policije, biznisa... Hapšenje Belivuka i njegove grupe možda je jedna od rijetkih odluka posljednjih godina koju nije kontrolisao.

Situacija oko Rusije, Ukrajine i ruske paravojne formacije Vagner, Vučića stavlja u veliku poziciju moći iz koje može da odluči da će smiriti region Balkana ili će ponovo biti nasilja.

Vučić je briljantno iskoristio probleme srpske mafije, stvarajući okruženje gdje mu zamagljena linija između organizovanog kriminala i države ide u prilog. Belivuk bi možda i ostao nasilnik manjeg značaja da se njegov život nije desio uporedo sa usponom Aleksandra Vučića.

Dječak je imao spisak, odredio je prioritetne mete, izabrao je učionicu istorije jer je ona bila blizu ulaza u školu a prvi čas je imalo njegovo odjeljenje – rekao je Veselin

Milić, šef beogradske policije

izlazile iz institucija. Bilo je mnogo ljudi, mnogo snimaka, vidjeli smo snimke hapšenja počinioca i sve je to na društvenim mrežama koje čine čuda – objasnio je Gašić. Zatim je naveo da je otac dječaka koji je pucao imao dozvolu za dva pištolja i da tvrdi da su pištolji bili u sefu pod

šifrom. Gašić je konstatovao da je dječak znao šifru sefa i da je išao već neko vrijeme sa ocem u streljanu gdje je učio da puca.

– U Srbiji je proglašena trodnevna žalost – od petka do neđelje. U četvrtak i petak nastava počinje minutom ćutanja u cijeloj Srbiji. Violeta CVEJIĆ

Nakon toga počeli su da cure detalji ubistava u predgrađu Beograda, gdje su mučili, komadali i ubijali ljude.

Vođa bande bio je huligan i trgovac kokainom Veljko Belivuk, optužen za ubistvo i niz drugih teških zločina. Pominjalo se da je u dobrim odnosima sa policijom i obavještajnim službama. On i njegovi ljudi su fotografisani u društvu moćnih ljudi, među kojima je bio i predsjednikov sin Danilo Vučić Belivuk je kasnije govorio da je njegova grupa radila po nalogu i potrebama Vučića, što se vidjelo i iz sudskih transkripata. Upozorio je da će, ukoliko Vučić nastavi postupak pro-

Slučaj Belivuk otvorio je prozor u sumornu moguću budućnost, u kojoj Vučić iznutra podriva evropski projekat, gradeći državu u kojoj je demokratija fasada, a kriminalne bande se koriste za širenje straha.

Tamo gdje su ranije huligani imali neformalnu podršku policije, uglavnom za prodaju droge, veze ove nove grupe sa državom bile su direktne i političke. Belivuk i njegov novi vođa Aleksandar Stanković, poznatiji kao Mutavi, ubrzo su počeli blisko da sarađuju sa svojim pokroviteljima u MUP-u

Otprilike, 2012. godine kada je Vučić preuzimao kontrolu nad bezbjednosnim agencijama, nova grupa huligana pojavila se na stadionu Partizana, a Belivuk je zamoljen da im se pridruži, kada je i krenuo uspon grupe Janičari. Tamo gdje su ranije huligani imali neformalnu podršku policije, uglavnom za prodaju droge, veze ove nove grupe sa državom bile su direktne i političke. Belivuk i njegov novi vođa Aleksandar Stanković, poznatiji kao Mutavi, ubrzo su počeli blisko da sarađuju sa svojim pokroviteljima u MUP-u. U jednoj prepisci, Belivuk je istakao svoju vjernost, a njegov sagovornik napisao da „veliki šef to zna“. Ne zna se na koga se misli. Vučić je konsolidovao vlast, postepeno je preoblikovao Srbiju u autokratiju, za šta u prilog navodi i izvještaj Fridom hausa za 2019. godinu. Ipak, zahtjev za prijem Srbije u Evropsku uniju išao je svojim tokom, kao da birokrate iz Unije nijesu primijetile da Vučić ide u pogrešnom smjeru. Jedna važna poluga moći za Vučića su mediji. On je iskoristio državnu telekomunikacionu kompaniju da kupi lokalne TV stanice.

Tokom Vučićeve inauguracije 2017. godine, huligani, među kojima i pripadnici Janičara, pomogli su da se demonstranti uklone.

Vučićev stil vladanja postajao je sve autoritarniji, sa javnim ispoljavanjem lojalnosti od strane njegovih saradnika, zaključuje Njujork tajms.

13 Četvrtak, 4. maj 2023. U fokusu / Svijet Priredila: Đ. ĆORIĆ

Naslovnica Njujork tajmsa

školskim

Petnjica: Predsjednik Opštine Samir Agović o rekonstrukciji puta do Bioča

Novac obezbijeđen, na potezu država

Ta saobraćajnica je najkraća veza Petnjice i Bijelog Polja i sa auto-putem. Tehnička dokumentacija je završena, novac za prvu fazu radova je odobren. Neophodno je da se put prekategoriše iz lokalnog u regionalni nakon čega slijedi raspisivanje tendera za izvođača radova – objasnio je Samir Agović

je izrada koštala 80.000 eura je predviđena izgradnja moderne saobraćajnice sa dvije kolovozne trake. Agović kaže da je za projekat veoma zainteresovana dijapora i investitori koji žele da ulažu u sjever Crne Gore, pa će njegova realizacija biti podsticaj i drugim razvojnim granama na tom području. – Porasla bi vrijednost nekretnina koje gravitiraju tom području, stvorila bi se šansa za brži razvoj poljoprivrede, agroturizma i preduzetništva, jer ovaj put prolazi kroz mjesta koja raspolažu izuzetnim prirodnim resursima – objašnjava Agović motive da se ulaže u rekonstrukciju saobraćajnice.

Medvjed uništio tridesetak košnica

iZGRaĐen SaMODOPRinOSOM GRaĐana: Put kroz Bioče

PETNJICA – Opština će

Upravi za kapitalne projekte ponovo uputiti inicijativu da se put Petnjica – Bioča prekategorizuje iz lokalnog u regionalni kako bi se stvorili uslovi za što brži početak radova. S obzirom na to da je tehnička dokumentacija završena i obezbijeđeno tri miliona eura za prvu fazu, ukoliko inicijativa bude prihvaćena, za očekivati je da se brzo raspiše tender za izvođača, a potom i da krenu radovi – kaže čelnik Petnjice Samir Agović

O uređenju te saobraćajnice u dužini od 9,5 kilometara Agović je razgovarao na sastanku sa državnim sekretarom u Ministarstvu kapitalnih investicija Ismetom Latićem

Opština je tri puta do sada kandidovala rekonstrukciju puta Pet-

njica – Bioča za kapitalni budžet, ali nije bilo razumijevanja.

KATEGORIJA

– Nažalost, nije bilo razumijevanja za projekte koji su veoma bitni za naše građane. Zahvaljujući našoj inicijativi, Uprava javnih radova, kada je na njenom čelu bio Rešad Nuhodžić, finansirala je izradu kompletne tehničke dokumentacije. Predstavnike Ministarstva informisali smo tokom nedavnog sastanka da je prethodni resorni ministar odbacio našu inicijativu da se put koji trenutno ima status lokalnog prekategoriše u regionalni čime bi se ubrzale aktivnosti na realizaciji projekta – kaže Agović.

Projekat je podržala i Opština Bijelo Polje, jer put predstavlja najkraću vezu ta dva grada i vezu sa auto-putem Bar – Boljare. – Rekonstrukcija puta od Pet-

njice do Bioče veoma je važna ne samo za našu opštinu već čitav sjever Crne Gore. Realizacijom tog projekta dobićemo modernu i brzu saobraćajnicu koja bi predstavljala najkraću vezu Petnjice sa Bijelim Poljem, gradom koji ima razvijenu ekonomiju i kulturu i prema kome su Bihorci prirodno upućeni – objasnio je Agović.

Čelnik Petnjice dodaje kako duguje zahvalnost predsjedniku Opštine Bijelo Polje Petru Smoloviću, koji je podržao prijedlog da se projekat modernizacije puta finansira kroz kapitalni budžet, te bivšem i sadašnjem predsjedniku Opštine Berane Dragoslavu Šćekiću, kao i Todoroviću, koji su podržali inicijativu za prekategorizaciju puta. Postojeći put od Petnjice do Bioče osposobljen za saobraćaj 2000. godine, samodoprinosom građana. Studijom čija

He Rce G nOV i: Čelnik Opštine o izgradnji šetališta u Igalu

AMANDMAN

Novac za prvu fazu radova obezbijeđen nakon što je poslanik Albin Ćeman predložio amandman na Zakon o budžetu Crne Gore za 2023. godinu. Studija je pokazala da je za kompletnu dionicu neophodno deset miliona eura. Amandmanom je predviđeno da se projekat realizuje u fazama i da prva bude Gusare – Greben u dužini od 2,4 kilometra, ti radovi su procijenjeni na tri miliona eura. Ćaman je tada objasnio da je jedan od argumenata da taj posao što prije započne interesovanje za biznis zonu. – Investitori iz Njemačke izvode radove na fabrici za proizvodnju prateće opreme za generatore za sigurnosno napajanje električnom energijom nakon prestanka napajanja glavnom strujom, koja će za početak zapošljavati 30 radnika u proizvodnji – kazao je on pored ostalog. D. Š.

KOLAŠIN – Pčelinjak Dragoslava Bulatovića u Gornjem Lipovu, koji se nalazi u neposrednoj blizini kuće, je u potpunosti uništio medvjed. Dolazio je tri noći zaredom. Domaćin je nakon prve posjete u preostale košnice stavio sijalice, ali ni to nije zaustavilo zvijer.

Medvjed je zaštićena i autohtona vrsta u Crnoj Gori i njegovo ubijanje je zabranjeno. Dragoslav Bulatović, inače poznati kolašinski veterinar, više tri decenije se bavi pčelarstvom i kaže da tako nešto nije doživio. U Gornjem Lipovu imao je oko 30 košnica. – Ozbiljno se bavim ovim poslom. Imao sam košnice „Langstrot – Rutove“ sa priključcima. Nedaleko od kuće je „uljanik“ koji je bio osvijetljen i čuvao sam ga „čobanicom“. Medvjed je prvi put dolazio u večeri 28. aprila, pa je nastavio. Propao je veliki rad i ulaganja, a problem je što su pčele iz razvaljenih košnica sada „pojurene“ po imanju tako da mi me dozvoljavaju da radim ni sadašnje poljoprivredne poslove. Imanje mi je

,,Briv“ nakon kritike ubrzao radove

HERCEG NOVI – Kompanija

Briv ima rok do 1. juna, kao što je predviđeno tenderom, da privede kraju prvu fazu radova u okviru sanacije i rekonstrukcije šetališta u Igalu.

Kako je za RTHN kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, izvođaču je poslato nekoliko urgencija zbog kašnjenja, jer su kritike stizale na račun lokalne uprave koja je sve poslove oko ovog projekta na vrijeme završila.

– Izvođač je na početku konsolidacije tog gradilišta imao problema, mi smo ga ozbiljno upozorili, čak i zaprijetili raski-

dom ugovora, da se taj posao mora završiti na vrijeme, jer je to najfrekventniji dio Herceg Novog, koji mora spremno da dočeka glavnu ljetnju turističku sezonu – navodi on.

Katić objašnjava da je posao komplikovan, te da su brojni problemi pratili početak radova.

– Duže od 50 godina u tom dijelu radilo se kako je ko htio.

Građani koji žive tamo nelegalno su se priključivali, veliki je broj instalacija, koje nisu zavedene u katastru instalacija. Veliku neodgovornost pokazali su ne samo građani koji tamo žive već i privredni objekti – objašnjava Katić.

bez košnica i meda, ali sa nevoljom koju donose „pojurene“ pčele – kaže Bulatović. Štete koje počini medvjed po zakonu bi trebalo da nadoknadi Lovačko društvo koje gazduje teritorijom i područjem gdje je medvjed pričinio štetu. Bulatović kaže da je dolazila komisija Lovačkog društva koja je sačinila zapisnik, ali da su male šanse da se šteta nadoknadi jer nemaju sredstava za tu namjenu. Nedavno su iz Centra za proučavane i zaštitu ptica insistirali da se budžet za nadoknadu šteta koje pričini medvjed mora formirati u okviru nadležnih ministarstava za upravljanje populacijom medvjeda. Potrebno je, smatraju, oformiti stručnu komisiju sastavljenu od veterinara, biologa, predstavnika Lovačkog društva, inspektora, koja bi svaku štetu od krupnih zvijeri „pretvorila“ u izvještaj sa foto-elaboratom. Iz CZIP-a su dodali da je Ministarstvo poljoprivrede još 2019. godine oformilo interventni tim za mrkog medvjeda i vuka ali da protokol za njegovo postupanje nije ni do danas usvojen. Dr. D.

On kaže da je nakon što su ga upozorili izvođač ubrzao radove, angažovao veći broj radnika. – Bez obzira na sve što se u međuvremenu događalo sa izvođačem i podizvođačima, sigurno je da će ta prva faza radova biti gotova u narednih mjesec, kao što je i ugovorom predviđeno. Radovi će u oktobru biti nastavljeni, kako bi do naredne ljetnje sezone imali kompletno urađeno dionicu šetališta u Igalu – ističe Katić.

Ovaj potez Obale Nikole Kovačevića nakon sanacije i rekonstrukcije imaće kompletno novu javnu rasvjetu, nove odvode za atmosferske padavine, a biće popločan „behaton“ pločama. I. R.

14 Četvrtak, 4. maj 2023.

Crnom Gorom

RTHN RADIO

PETNJICA

KOlašin: Nevolje pčelara iz Gornjeg Lipova šteta VeliKa: Polomljene košnice

PROBleMi ZBOG neleGalniH PRiKljUČaKa: Radovi u Igalu

KOLAŠIN: Opština vratila na doradu Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu

Projekat o osnježavanju Bjelasice na popravnom

KOLAŠIN – Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta vodovodnog sistema za vodosnabdijevanje i osnježivanje staza

Ski centra Kolašin 1450 i Ski centra Kolašin 1600 –vraćen je na doradu.

To je učinila Komisija opštinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine i dala obrađivaču rok od pola godine da se dokument doradi.

PRIMJEDBE

Vodosnabdijevanje Bjelasice i osnježivanje staza je projekat čiji su nosioci Uprava za kapitalne investicije i Opština Kolašin, procijenjene vrijednosti devet miliona eura. Tokom javne rasprave primjedbe su saopštili mještani, vlasnici imanja, ekološki aktivisti. Obrađivač Elaborata, Akva inženjering DOO Podgorica trebalo bi da u narednih pola godine aktuelnu verziju dopuni sa onim što je traženo tokom javne rasprave. Između ostalog treba utvrditi nadležnosti državnih i lokalnih organa tokom sprovođenja procedure projekta. Kritičarima projekta nije sporan segmenat projekta snabdijevanja vodom za piće, ali jeste tehničke vode koja se ne smije ni procedurom, ni korišćenjem miješati sa pijaćom vodom.

– Voda za piće se može kaptirati na samom vodoizvorištu.

Projekat predimenzioniran količinama voda i infrastrukture za osnježavanjem finansijski je neodrživ i energetski neefikasan – upozoravaju.

U zapisniku se takođe konsta-

Elaborat ne nudi jasnu informaciju ko gazduje sistemom vodosnabdijevanja i osnježavanja planinskih centara. Nije ni precizirano da li će doći do rasta cijena usluga vodosnabdijevanja u Kolašinu. Projekat je predimenzioniran, neodrživ i energetski neefikasan. Za te i druge dileme koje su saopštene tokom javne rasprave obrađivač treba da ponudi rješenje u narednih šest mjeseci

početna tačka vodovoda bude na oko pet kilometara od centra Kolašina u selu Mušovića Rijeka. Trasa cjevovoda u zoni doline rijeke Ljevaje ide desnom stranom. Zatim, cjevovod prati put ka ski centrima. Na kraju vodovod se „penje“ strmom padinom ski staze do kote 1.643. Od glavne pumpne stanice prema planinskim centrima predviđena su dva potisna cjevovoda. Jedan za potrebe osvježavanja i drugi za potrebe vodosnabdijevanja oba ski centra. Potisni cjevovod od glavne pumpne stanice do lokacije na kojoj se ukrštaju saobraćajnica Kolašin – Berane i saobraćajnice prema planinskom centru Kolašin 1600 je predviđen u koridoru puta Kolašin – Berane).

NIKŠIĆ – Opština je donijela odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2023. godinu u iznosu od 40.000 eura.

U dokumentu se navodi da je suma, opredijeljena budžetom, podijeljena za 17 biznis planova.

tuje da Elaboratu nedostaje jasnoća ko gazduje sistemom vodosnabdijevanja i osnježavanja planinskih centara. Nije ni precizirano da li će doći do rasta cijena usluga vodosnabdijevanja u Kolašinu. Problem je i dalje funkcionisanje mHE Rijeka Mušovića koja koristi vodne kapacitete rijeke Ljevaje sa koje voda treba da se „uzme“ za vodosnabdijevanje i osnježavanje Bjelasice. Planirano je zahvatanje

400 litara u sekundi sa izvora Ljevaje od čega bi se 260 litara koristilo za osnježavanje staza, 30 litara za snabdijevanje objekata na planini, a 110 sekundnih litara za snabdijevanje Kolašina. Mještani i ekološki aktivisti zabrinuti su jer smatraju da se tim višemilionskim projektom ne rješava problem osnježavanje Bjelasice, već se voda dovodi samo do Ski centra Kolašin 1450, te da ne po-

drazumijeva odvođenje vode prema Kolašinu, već samo ostavljanje priključka za snabdijevanje grada.

PROJEKAT Vlada je zaključkom iz aprila prošle godine preporučila Opštini Kolašin i zadužila Upravu javnih radova da intenziviraju aktivnosti na izgradnji vodovodnog sistema za potrebe planinskih centara. Projektom je predviđeno da

Crnogorski maslinari uspješni na međunarodnom takmičenju u Zadru

Osvojili tri zlatne, srebrnu i dvije bronzane medalje

BAR – Maslinari iz Bara, Ulcinja, Podgorice i Tuzi osvojili su tri zlatne, srebrnu i dvije bronzane medalje, kao i diplome za kvalitet djevičanskog ulja na takmičenju koje se organizuje u okviru međunarodne manifestacije Dani masline Zadar. Na 25. Dane masline u Zadar je poslato 12 uzoraka maslinovog ulja iz Crne Gore.

Kako su saopštili iz Društva maslinara Bar, u Zadar je prispjelo 243 uzoraka ulja iz svih sedam jadranskih županija Hrvatske, iz Crne Gore, Slovenije i BiH. Hemijsku analizu je radila laboratorija Zavoda za javno zdravstvo Zadar, a

Ukupna dužina vodovoda je oko 12,2 kilometara, a kako piše u dokumentaciji, na najnižoj tački ,,biće ostavljen izvod za potrebe vodovoda Kolašin u budućnosti“.

Iz tog Vladinog resora, odnosno Uprave za kapitalne projekte, ocijenjeno je ranije da te aktivnosti predviđene projektom izgradnje vodovoda ne mogu značajnije ugroziti stanje životne sredine te da ,,jedini značajni uticaj se ostvaruje na rijeku Ljavaju, čija se voda kaptira i koristi za vodosnabdijevanje“. D. DRAŠKOVIĆ

organoleptičku ocjenu Zavodov profesionalni panel koji vodi Filip Erceg – Odličan rezultat koji su ostvarila crnogorska ulja na ovom međunarodnom takmičenju je, kako navode, potvrda da maslinarska Crna Gora ide naprijed i iz godine u godinu sve više napreduje i po kvalitetu postaje konkurentna i regionalno prepoznata – kazali su iz Udruženja. Zlatnu medalju su dobili: Stevo i Milan Markolović (brend „Bartulanka“), Adnan Kolari („Ponte“) i Veselin Vulićević i Ćazim Alković („1718“). Srebrna medalja dodijeljena je Orhanu Baboviću i Dinu Radoviću za brend „Deus“, bronzanu Ismail Hysaj i Vebija Abazović („Mrkovski cekin“) i Osman Duraković („Zog“), dok su diplomu za kvalitet djevičanskog ulja dobili Fahrudin Havarić („Starobarski cekin“), Selma Haxhi

Sredstva su dobile Efimija Rajka Nikčević (Otisak za utisak, 4.000 eura), Milena Krivokapić (Umjetnički centar –radionice vajarstva i mozaika, 3.000 eura), Marija Grabovica (Maries Little Party, 3.000 eura), Šalja Amanta (Organichick, 3.000 eura), Marijana Kandić (Multispektralno snimanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, 3.000 eura), Ivana Perišić (Mašina za proizvodnju i sječenje traka, 3.000 eura), Ivana Muratović (Salon ljepote ,,Glamour“, 3.000 eura), Vesna Vuković (Dar prirode, 2.500 eura), Branka Karadžić (Put ka suncu, 2.500 eura), Nikolina Mijušković (Uslužni vešeraj, 2,500 eura), Milanka Gluščević (Magična šerpica – kuvana jela za ponijeti, 2.500 eura), Marina Drašković (Izrada suvenira i poklona od drveta, 2.000 eura), Lidija Jablan (Trgovina za poslastičarstvo, 1.500 eura), Ardita Beganaj (Romane paramica – romske priče, 1.500 eura), Jelena Krulanović (Računovodstvena agencija JK Bilans, 1.000 eura), Marija Milatović (proizvodnja kora za pitu, 1.000 eura) i Ivona Radović (Bez alata nema zanata, 1.000 eura).

Konkurs je bio otvoren 45 dana, a pristiglo je 30 prijava.

I. R.

(„Lučka“) i Haris Međedović Oni navode da su osvojene medalje i diplome podstrek nagrađenima da rade još više i bolje, posebno kada je kvalitet maslinovog ulja u pitanju, ali isto tako i ostalim maslinarima putokaz kuda bi trebalo da ide crnogorsko maslinarstvo. – Crna Gora nije veliki proizvođač maslinovog ulja i obimom proizvodnje ne može konkurisati svjetskim proizvođačima, ali zato proizvodnjom maslinovog ulja vrhunskog kvaliteta može biti među najboljima u regionu, pa i u svijetu. Za očekivati je da će rukovodstva primorskih opština, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prepoznati ostavreni uspjeh i podržati nagrađene maslinare što će podstaći i druge masinare da krenu putem proizvodnje ulja vrhunskog kvaliteta kojima će se svi ponositi – kazali su iz Društva. I. R.

15 Četvrtak, 4. maj 2023. Crnom Gorom

MJEŠTANE I EKOLOGE BRINE PROJEKAT: Kolašin NIKŠIĆ

ZADOVOLJNI

DRUŠTVO MASLINARA

Za 17 ,,ženskih“ biznisa 40.000

REZULTATIMA: Nagrađeni maslinari

Umjetnik Ilija Šoškić predstavio se u Splitu

Dragana Kršenković-Brković i izdavačka kuća ,,Fokalizator“ predstavljali

Mala vidljivost crnogorskih izdanja na njemačkom

Detalj sa izložbe djela Ilije Šoškića

Postojana načela

PODGORICA – Izložba radova umjetnika Ilije Šoškića, neobično dugog naziva ,,Umjetnost ne poznaje uobičajeni kalendar jer slijedi svoj vremenski ciklus. Stoga 20. stoljeće prelazi u 21. bez ikakve traume. Umjetnost se kroz vrijeme kreće svojom legitimnom prirodom“, predstavljena je publici u galeriji ,,Studio-21“ u Splitu. Kustos izložbe bio je Vedran Perkov.

Perkov je zapisao da su tekstovi koje je Šoškić predstavio na izložbi napisani krajem 1980ih, dakle prije nekih četrdeset godina, ali su za umjetnika i dalje aktuelni.

- Radi se o seriji eseja koji su bili emitovani na Radio Dubrovniku u sklopu emisije

Naš boravak u Lajpcigu prije 12 godina bio je veoma plodan. Međutim, iste godine u našoj zemlji promijenili su se zakoni koji regulišu rad nevladinih udruženja, što nas je sprečavalo da ponovo dođemo. Sad smo tu zahvaljujući izdavačkoj kući ,,Fokalizator“ – kazao je Vladimir Vojinović

„Kulturni mozaik“. Iako zahtijevaju veliku dozu koncentracije pri čitanju, i premda bi se o pojedinim rečenicama moglo duboko razmišljati i opširno raspravljati, lako je prepoznati nekoliko glavnih umjetnikovih preokupacija: estetika, kultura, društvo, znanost, tržište, kapital. Šoškić o tome piše vođen vlastitim etičkim načelima – načelima koja su i danas ista. Postojana, nepokolebljiva – istakao je Perkov. Prema njegovim riječima, živimo u vremenu bez morala, bez uvjerenja, a Šoškićev je cijeli životni/umjetnički put zasnovan na tome.

- Ova je izložba svjedočanstvo i potvrda umjetnikova ustrajanja u svom životnom odabiru i stavu – zapisao je Perkov. A. Đ.

Promocija knjige Milana Markovića u Biblioteci

O proznom djelu

Dragana Nikolića

PODGORICA – Knjiga

„Romani Dragana Nikolića“ autora Milana Markovića biće predstavljena večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O djelu će, osim autora, govoriti Sofija Kalezić i Boban Batrićević.

Djelo je nastalo je iz istoimene doktorske disertacije koju je Marković odbranio 2021. godine na Univerzitetu u Novom Pazaru.

- Dragan Nikolić (Nikšić, Ozrinići 1933 – Skoplje 2006), profesor književnosti i jezika, uz svoj novinarski i publicistički opus, ostavio je i obi-

mno prozno djelo koje čine romani: „Spasenja“, „Kuće“, „Ulište“ i „Dim“. Zajedno sa bratom Živkom, bio je scenarista više igranih filmova sa temama iz crnogorskoga života. Bio je član Matice crnogorske, Društva nezavisnih crnogorskih književnika, Crnogorskog PEN centra i dobitnik niza značajnih nagrada za novinarsko-publicistički rad. Usljed izraženih rezultata u ostalim poljima profesionalnoga djelovanja, književno stvaralaštvo Dragana Nikolića do danas je ostalo nedovoljno osvijetljeno – zapisao je Marković o Nikoliću. D. E.

Velibor Pavićević izlaže u Podgorici

PODGORICA – Izložba skulptura, kolaža i crteža akademskog likovnog umjetnika Velibora Pavićevića biće otvorena večeras, u 19 sati, u izložbenom prostoru Kuslevove kuće. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti, muzejska savjetnica Petrica Duletić Velibor Pavićević je rođen 1977. godine u Titogradu. Di-

plomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, vajarski smjer, 2001. godine. Magistrirao je, na istom fakultetu, 2005. godine. Izlagao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi. Autor je brojnih skulptura izvedenih u javnom prostoru. Živi u Podgorici. Publika će moći da pogleda izložbu do 27. maja. A. Đ.

PODGORICA – Izdavačka kuća ,,Fokalizator“ i književnica Dragana Kršenković-Brković, koja je svoj posljednji roman „Dva talasa“ objavila za tu izdavačku kuću, bili su gosti ovogodišnjeg Sajma knjiga u Lajpcigu, jedne od najvećih manifestacija koja slavi izdavaštvo u svijetu.

Iskustva koja su donijeli sa ovog događaja mješavina su gorčine zbog slabe zastupljenosti crnogorskih autora na štandu predviđenom za autore iz naše države, na kome je bilo tek nekoliko knjiga, i srdačnog prijema od strane organizatora i publike.

RAZMJENA ISKUSTAVA

Kršenković-Brković se u Lajpcigu predstavila u okviru „The invitation programa“ na poziv Klaudije Amtor-Kroft, direktorice odeljenja „Literature and Translation Funding“ Gete Instituta u Minhenu. Prema njenim riječima, u Gete Institutu su ovaj program zamislili kao susret književnika, prevodilaca i urednika u izdavačkim kućama iz svih zemalja našeg regiona s gostima, koje su pozvali.

- To su Katarina E. Mejer, predsjednica Upravnog odbora izdavačke kuće „Kurt Wolff Stiftung“, Tomas Gejger, koji vodi književni program „Literarisches Colloquium Berlin“, Viktor Šiferli iz „Dutch Foundation for Literature“

u Amsterdamu, Anđelika Salvisberg, direktorica „Traduki“ književne mreže... Gost nam je bio i bugarski književnik Georgi Gospodinov, čiji se roman „Vremensko sklonište“ nalazi u užem izboru za nagradu Buker. Bilo je zanimljivo čuti njihova različita viđenja i iskustva o izdavaštvu na njemačkom govornom području – rekla je Kršenko-

vić-Brković za Pobjedu. Ona je istakla i da je Sajam u Lajpcigu sjajno osmišljen. - Meni je najzanimljivi program „Lajpcig čita“ sa više od 2.000 promocija, razgovora s autorkama/ima, čitanja odlomaka iz knjiga, s panelima, dodjelom nagrada, potpisivanjem knjiga... Svi ti događaji održavali su se širom Sajma i Lajpciga. Biti na Sajmu, u

organizaciji Gete instituta, za mene je bilo posebno iskustvo. Pored toga, donijelo mi je neke nove kontakte i dogovore. Ali, to je već tema za razgovor kada se to – nadam se – bude realizovalo – rekla je Kršenković-Brković.

SARADNJA

Predstavnik ,,Fokalizatora“

Vladimir Vojinović, iako je mogao biti obeshrabren nevidljivošću crnogorskih izdanja u Lajpcigu, svoj boravak na Sajmu je iskoristio za učvršćivanje regionalne saradnje. On se sastao da direktorom Sajma Oliverom Cileom, zajedno sa predstavnicama Udruge SpLitera Vilmom Benković i Stjepankom Pranjković i dogovoren je zajednički nastup na sljedećem Sajmu u Lajpcigu. Sastanak je organizovan na inicijativu ,,Fokalizatora“, a Vojinović je tokom razgovora ukazao na aktuelno stanje u crnogorskom izdavaštvu, kao i na potrebu da crnogorski autori budu zastupljeniji u njemačkoj kulturi. - Naš boravak u Lajpcigu prije 12 godina bio je veoma plodan. Međutim, iste godine u našoj zemlji promijenili su se zakoni koji regulišu rad nevladinih udruženja, što nas je sprečavalo da ponovo dođemo. Sad smo tu zahvaljujući izdavačkoj kući ,,Fokalizator“. DCI je u međuvremenu ojačalo, a upravo ovih dana pokrećemo, uz pomoć Evropske unije, „Akademiju Milovan Đilas“. To je od-

Kulturno-turistička manifestacija „Noć tvrđava“ počinje sjutra u Baru

Afirmacija osobenosti Starog grada

BAR – Jedinstvena kulturno-turistička manifestacija „Noć tvrđava“, koja je za svega godinu iz regionalnog prerasla u događaj evropskog karaktera, biće održana sjutra u Starom gradu u organizaciji Opštine Bar i Zavičajnog muzeja. Kako prenosi Barinfo, pod sloganom „Stari grad Bar, očima djeteta“, manifestaciju će obilježiti niz programa kojima se teži afirmaciji i promociji Starog grada kao jednog od najznačajnijih spomenika kulturno-istorijske baštine, ali i ostalih spomenika i fortifikacija na teritoriji opštine, te njihovom približavanju mlađim generacijama.

Od 17 sati, u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu biće održana likovna radionica za djecu Umjetničkog ateljea „Dalija“, uz samostalnu izložbu radova Dalibora Dada Ćetkovića i Jasmine Ćetković. U istom terminu, učenici barskih osnovnih škola će, u šetnji kroz Stari grad, od arheologa i vodiča saznati sve važne činjenice o njegovom nastanku, razvoju, značaju koji ima za današnji Bar, kao i o važnosti njegovog očuvanja. Program će se nastaviti koncertom dječjeg hora „D-moll“ koji, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića, nastupa od 18.30 sati na sceni

amfiteatra. U Kreativnom habu 85, od 17 do 19 sati, biće organizovana radionica 3D Max i 3D štampa. Svi zainteresovani za edukaciju u ovoj oblasti mogu se prijaviti na imejl adresu creativehub85000@ gmail.com.

Kao dio programa manifestacije, u Dvorcu kralja Nikole će od 11 sati, u okviru saradnje Zavičajnog muzeja Bara i Crnogorske kinoteke, biti prikazan dokumentarni film „Crnogorska kulturna riznica – Srednjevjekovni gradovi“, dok će dokumentarnom reportažom o spomenicima i tvrđavama na Skadarskom jezeru, sa početkom u 20 sati,

biti zatvoren ovogodišnji događaj. Stari grad Bar će, povodom ,,Noći tvrđava“, otvoriti svoja vrata za sve posjetioce pa će, tokom 5. i 6. maja biti omogućen besplatan ulazak i obilazak građanima i turistima. R. K.

16 Četvrtak, 4. maj 2023. Kultura

Ž AKLI nA An TO nI jev Ić

FOKALIZATOR

Crnu

Štand Tradukija i siromaštvo ponude crnogorskih izdavača

Crnu Goru na Sajmu knjiga u Lajpcigu

crnogorskih njemačkom tržištu

Loša komunikacija sa predstavnicima

Tradukija u Crnoj Gori

Direktor lajpciškog Sajma knjiga Oliver Cile je istakao da komunikacija sa predstavnicima Tradukija u Crnoj Gori nije bila naročito uspješna u posljednjem periodu. - Posredstvom Tradukija boravio sam na Cetinju i u Podgorici, prije nekoliko godina. Nažalost, komunikacija sa Tradukijevim predstavnicima iz Crne Gore danas je usporena. Vjerujem da je to razlog što Crna Gora u Lajpcigu nije dovoljno vidljiva. Raduje me da u toj zemlji postoji izdavač kao što je ,,Fokalizator“, koji baštini evropske vrijednosti, a sad evo vidimo da saradnjom sa hrvatskim kolegama vi kroz ovaj projekat težite novoj mediteranskoj inicijativi, koja zahvata prostori širi od evropskog – rekao je Cile.

Koncerti Boža Vreća večeras i sjutra u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici

PODGORICA – Poznati interpretator sevdalinki, bosansko-hercegovački umjetnik Božo Vrećo, zajedno sa bendom održaće koncerte za podgoričku publiku, večeras i sjutra veče u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Vrećo iza sebe ima šest albuma te je, kako je kazao na jučerašnoj konferenciji za medije, teško sažeti repertoar.

- Već sada je nemoguće sve pjesme otpjevati u trajanju od sat i po ili dva. Čini mi se da koncert ne bi trebalo da traje duže, jer je to dovoljno za publiku, a referentno i za nas na sceni. S obzirom na to da su u pitanju dvije noći sigurno da nećemo ostati dužni. Ako se koja pjesma i ne otpjeva, nećemo ostati dužni emocija i srca. Možda se jedna ili dvije pjesme razmijene tokom izvođenja, možda je to balans koji je mudar – rekao je on.

LJUBAV

U Podgoricu i Crnu Goru uvijek se rado vraća, zbog uzajamnog poštovanja i ljubavi. U pitanju je, kako je rekao, „sinteza koja nas sve kroz ove godine veže, profesionalno kleše da budemo što bolji“.

Muzika koja prožima, razumjeli je ili ne

Predstavnici Fokalizatora i SpLitere na sastanku sa Cileom

govor Društva i Fokalizatora na političku nestabilnost u Crnoj Gori i na Balkanu, naročito u trenutku kad bjesni rat u Ukrajini – kazao je Vojinović. Vojinović je dodao da je put Crne Gore ka EU posljednjih mjeseci veoma poljuljan, te da je u zemlji očevidan ruski uticaj, što je bio jedan od dodatnih razloga da se ,,Fokalizator“ snažnije angažuje i da pojača kulturne aktivnosti koje će promovisati vrijednosti kultura Zapada.

- Zato su danas s nama koleginice iz Hrvatske. S koleginicama i kolegama iz te zemlje,

naročito Alidom Bremer i Edijem Matićem, zemlje koja je naš najbliži evropski susjed, dijelimo iste vrijednosti. ,,Fokalizator“ se na prvi njihov poziv priključio odličnom projektu s mediteranskim duhom i nazivom „SpLitera“, koji je pokrenut u gradu Splitu. Mi smatramo da nam je srodno ne samo to što smo svi dio Mediterana, već što smo istinski predstavnici evropskih vrijednosti multikulturalizma, odnosno jednakosti među konfesijama, nacijama i kulturama na malom prostoru – rekao je Vojinović. D. E.

Mjuziklom „San o Boki“ zatvoren HAPS

- Podgorica je moj dom, gdje se osjećam kao soko u svom gnijezdu. Publika koja me prihvati svesrdno, objeručke. Koja me sa puno ljubavi opaše i zaštiti u ovom ludom svijetu. Uvijek i krajnje moramo slušati sebe, biti dosljedni sebi. Ovdje me osjećate kao svoga, a kada dolazim ovdje vraćam se doma, sebi. Gdje god da se vraćamo a da je ljubav, vraćamo se sebi – objasnio je Vrećo. Iako je sevdalinka nešto što

„Osmansko poslanstvo“ na Cetinju

je generacijski bliže starijim generacijama, kako je Vrećo rekao, iznenadili bi se koliko i mlađa populacija voli nešto što je iskon, tradicionalno, bazno.

- Uprkos svoj modernizaciji, modernom vajbu koji nas okružuje u filmu, muzici, modi, to su sve repliciranja, ništa se novo zapravo ne izmišlja. Ali se vraćamo i na jedan iskon ploča, gramofona, to nam je i dalje vrlo intrigantno, opipljivo, taktilno nas navodi da i dalje pripadamo tom svijetu, a da iz njega možemo da izgradimo nov, drugačiji i modreniji. Ja nisam u potpunosti protiv modernog svijeta, radim na

PODGORICA – Vokalna solistkinja Ešli Pecoti, džez pijanista Aron Goldberg, trubač Aleksis Baro i basista Santi Debriano pridružiće se Di Di Bridžvoter, Biseri Veletanlić i Denisu Čejmbersu u Tivtu i Podgorici na osmom Made in New York džez festivalu Montenegro.

tom polju, vrlo mi je blisko. Ne na način da bih podilazio bilo kome, već iz eksperimentalnig razloga, tako sam i ušao u sevdah – ispričao je on.

Kroz sedmi album koji završava vraća se iskonskom, vizantijskom pojanju.

- Po prvi put na albumu će se čuti sedam muških glasova koji su ispjevavanje određenih djelova pjesme. To je već nešto što vas vraća iskonu, ali vas takođe reflektuje na filmsku muziku. Takva muzika vas prožima bez obzira na to da li je razumijete ili ne. Negdje sam na tromeđi između nečega što je patina, staro, nešto što štitimo, ali isto tako želim da

budem sa obje noge u 21. vijeku. Stvarati muziku koja nema okvir – rekao je Vrećo.

ISKRENOST

U prethodnoj godini Vrećo je bio i glavni akter dokumentarca „Maldita – Ljubavna pjesma Sarajevu“, koji je osvojio mnogo nagrada, među kojima je i špansku – ,,Goja. Film je, kako je rekao, progovorio jezikom iskrenosti u svijetu laži. - Radiće se dugometražni dokumentarac, koji neće biti nastavak, jer je „Maldita“ dobila sve nagrade koje je mogla. Mene interesuju samo emocije koje dolaze od ljudi – objasnio je Vrećo. S. V.

Otvorena onlajn prodaja karata

PODGORICA – Predstava

„Teško je reći zbogom“ u produkciji Teatra „Vihor“ dobila je plaketu

„Miloš Šami“ na 28. Hercegnovskim aprilskim pozorišnim svečanostima (HAPS). Manifestacija je svečano zatvorena mjuziklom „San o Boki“, koja je izvedena u okviru pratećeg programa.

Na HAPS-u je od prije nekoliko godina publici omogućeno da ocijeni predstave. Ovogodišnja prosječna ocjena za sve viđene izvedbe, kako je re-

kla selektorka Milina Kovačević, je 4,51. - Predstave „Magbet“ i „Noć sa Aleksom“ su dobile ocjenu 4,36, „Egzodus radosti“ 4,42 i „Bili Holidej“ 4,60. Najbolju ocjenu (4,81) dobila je predstava „Teško je reći zbogom“ koja je zaslužila našu plaketu „Miloš Šami“ za ovu godinu i biće im dodijeljena na narednom festivalu – kazala je Kovačević.

Plaketu „Miloš Šami“ Hercegnovsko pozorište dodijeljuje od 2001. godine, kao počast i znak sjećanja na reditelja i pozorišnog stvaraoca koji je utemeljio ansambl. S. V.

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879–1912“, autora Jovana Muhadinovića, biće priređeno večeras u 18 sati u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Govoriće istoričari Nada Tomović, Admir Adrović, Vukota Vukotić i autor.

Ovo djelo, u izdanju Matice crnogorske, predstavlja iskorak u naučnom rasvjetljavanju crnogorsko-osmanskih odnosa poslije 1879. godine i prikazuje situaciju u kojoj su se našli muslimani u tadašnjoj Crnoj Gori. R. K.

Festival će biti održan od 15. do 18. juna na više lokacija u Tivtu i Podgorici. Ovogodišnje izdanje festivala otvoriće koncert poznate makedonske grupe Leb i Sol 15. juna u džez klubu Sejdefa u Podgorici, a na istom mjestu će nastupiti i Vasil Hadžimanov bend. Cijene karata za oba nastupa su po 12 eura. Za koncerte u Sejdefi informacije se mogu dobiti na broj telefona +382/69-000-150. Dva centralna koncerta biće održana kao i dosad u Tivtu, na sceni Sinhro (16. juna) i u Podgorici u atrijumu Kapital plaze (18. juna). Do 12. juna ulaznice će biti dostupne po cijeni od 17 eura za koncerte u Tivtu i Podgorici. Nakon tog datuma, cijene ulaznica biće 20 eura. U odnosu na prethodne godine,

uz poznate lokacije na kojima se mogu kupiti ulaznice (Blue Room, Porto Montenegro, Tivat i Sejdefa, Podgorica), ula-

znice za ovogodišnji Made in New York džez festival dostupne su i onlajn, na adresi www. jazzmne.com/shop. D. E.

17 Četvrtak, 4. maj 2023. Kultura

Plaketa „Miloš Šami“ za

„Teško je reći zbogom“

Nova imena na Made in New York džez festivalu, promotivne cijene ulaznica do 12. juna Poster festivala Božo Vrećo na jučerašnjoj konferenciji za novinare d. malidžan

Kako zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović vidi stanje u Službi glavnog gradskog arhitekte

Alarmantna situacija zbog dva porodiljska bolovanja?!

Pošto se odgovor na pitanje – što je sa preostala dva zapošljena u Službi glavnog gradskog arhitekte – uspješno eskivira, evo da objelodanim da su oba zapošljena, tj. zapošljene, na obaveznom porodiljskom odsustvu –objavila je arhitektica Andrijana Jokić na svom Fejsbuk pro lu

Zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović saopštio je u razgovoru za Dan da je nova gradska vlast u Službi glavnog gradskog arhitekte zatekla ,,svega jednog arhitektu i jednog stručnog saradnika, a inače u toj Službi ima petoro zaposlenih“.

– Ne možete zamisliti koliko je to alarmantna situacija, koliku to štetu nanosi građanima, privredi, ali i budžetu Glavnog grada kada u Službi glavnog gradskog arhitekte, koji je prema zakonu dužan da da saglasnost u roku od 15 dana na idejna rješenja za gradnju svih objekata do 3.000 kvadrata, imaju dva zaposlena. To ćemo u najkraćem roku rješavati – kazao je Šaranović, ne navodeći da li je do

sada bilo zamjerki na neefikasnost te službe. S obzirom na to da je dosadašnji glavni gradski arhitekta Filip Aleksić podnio ostavku na tu funkciju, a kako je tačno da Služba glavnog

slenih, ostala je nedoumica što je sa preostala dva zaposlena u toj službi. Neko nedobronamjeran mogao bi da kaže kako je

neobično da se jednostavnom administrativnom procedurom ne može ostvariti uvid u status zapošljenih u sistemu Glavnog grada. Posebno u tako malom segmentu od svega pet službenika.

An-

drijana Jokić – Uzimam punu odgovornost što je ur-

skog odsustva.

Pošto se odgovor na pitanje –što je sa preostala dva zaposlena u Službi glavnog gradskog arhitetkte – uspješno eskivira, evo da objelodanim da su oba zaposlena, tj. zaposlene, na obaveznom porodiljskom odsustvu – objavila je Jokić na svom Fejsbuk profilu. Služba glavnog gradskog arhitekte, između ostalog, zadužena je za donošenje rješenja o usklađenosti objekta sa smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda objekta iz planskog dokumenta, zatim za prenijete poslove davanja saglasnosti na idejno rješenje zgrade, trga i ostalih javnih prostora u naseljima, kao i za provjeru usaglašenosti idejnog rješenja sa urbanističkim projektom u skladu sa zakonom. U dje-

lokrugu poslova te službe je i propisivanje smjernica za usklađivanje spoljnog izgleda bespravnih objekata, davanje saglasnosti u pogledu izgleda privremenog objekta i izrađivanje projektnog zadatka za urbanistički projekat, te dostavljanje idejnog rješenja, zahtjeva investitora za davanje saglasnosti i sopstvene saglasnosti glavnom državnom arhitekti… Čak i da ta služba nema još desetak zaduženja koji spadaju u njen djelokrug rada, posla im ne fali. Dodamo li tome činjenicu da je SGGA ostala bez čelnog čovjeka, a da je dvije trećine stručnog kadra odsutno iz opravdanih (Srećno bilo!) razloga, logično je da se mora tražiti rješenje kako posljedice ne bi, ni krivi ni dužni, snosili oni koji zavise od rada te službe. A efikasno rješenje za ,,alarmantnu situaciju i štetu koja se nanosi građanima, privredi, ali i budžetu Glavnog grada“ je tu, nadohvat ruke. U svakoj situaciji u kojoj

Neko nedobronamjeran mogao bi da kaže kako je neobično da se jednostavnom administrativnom procedurom ne može ostvariti uvid u status zapošljenih u sistemu Glavnog grada. Posebno u tako malom segmentu od svega pet službenika

zbog više sile (o čemu je ovdje definitivno riječ) SGGA ne može da obavlja svoj posao u punom kapacitetu, ona svu dokumentaciju, uz formalni zahtjev, može da proslijedi Glavnom državnom arhitekti, čija služba preuzima te predmete. I onda nema ,,alarmantne situacije i štete koja se nanosi građanima, privredi, ali i budžetu Glavnog grada“. N. S.

18 Četvrtak, 4. maj 2023. Hronika Podgorice

Danilo Šaranović

Skupština glavnog grada će 11. maja raspravljati o prijedlozima za stavljanje van snage dva DUP-a

Na narednoj sjednici Skupštine glavnog grada (11. maja) odbornici će između ostalog razmatrati prijedloge o stavljanju van snage detaljnih urbanističkih planova ,,Stara varoš – dio zone A“ i ,,Gorica C“.

Predsjednica odborničkog kluba ,,Može Podgorica – Ovo je naš grad!“ Milena Vuković-Sekulović (Ura) kazala je da su urbanistički napadnuti djelovi grada koje tretiraju pomenuti planski dokumenti. - Građanski pokret Ura, odnosno, ja kao šefica odborničkog kluba, podnijela sam incijativu da se dva DUP-a – ,,Gorica C“ i ,,Stara varoš – dio zone A“ –stave van snage. Naime, svjedoci smo da su ti djelovi grada urbanistički napadnuti i moramo uraditi sve što možemo da sačuvamo zelenu oazu Podgorice, ali i stari dio grada koji treba revitalizovati, a ne urbanistički uništiti. Stavljanjem van snage ova dva DUP-a 11. maja na sjednici Skupštine glavnog grada biće spriječena dalja devastacija tog prostora. GP Ura se i iz opozicionih klupa borio za zelenu Podgoricu i grad u skladu sa potrebama i željama građana, pa će to nastaviti da radi i iz pozicije vlasti – kazala je za Pobjedu Vuković-Sekulović.

STARA VAROŠ

U obrazloženju prijedloga navodi se da UP Stara varoš obuhvata prostor površine 4,7

DPS:

Iz kluba odbornika DPS-a smatraju da je gradska vlast iskazala neodgovoran, samovoljan i bahat odnos prema građanima sa područja koja su obuhvaćena DUP-ovima ,,Gorica C“ i ,,Stara varoš – zona A“. – Stavljanje van snage ovih planskih dokumenata biće izvršeno bez prethodnih konsultacija sa građanima

Odbornici o planovima za Goricu i Staru varoš

Svjedoci smo da su ti djelovi grada urbanistički napadnuti i moramo uraditi sve što možemo da sačuvamo zelenu oazu Podgorice, ali i stari dio grada koji treba revitalizovati, a ne urbanistički uništiti – navedeno je u prijedlogu odborničkog kluba ,,Može Podgorica – Ovo je naš grad!“

hektara, koji je formiran između Ulice Petra Prlje na sjeveru, Ljubović na istoku i jugoistoku i Bulevara crnogorskih serdara na zapadu, jugozapadu i jugu. Podsjeća se da je nakon propisane procedure usvojen u Skupštini glavnog grada, a da je stupio na snagu 31. decembra 2018. godine. Realizacija ovog planskog dokumenta, navode predlagači, tekla je postepeno i individualno, u skladu sa mogućnostima vlasnika zemljišta u okviru zahvata projekta.

- Do danas, plansko rješenje UP-a nije u potpunosti rea-

lizovano.

Tokom realizacije, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana. Ukoliko se dozvoli nastavak realizacije ovog plana, neminovno će doći do degradiranja kvaliteta života građana/ki koji žive u zahvatu plana, što se može i mora spriječiti hitnom revizijom planskog dokumenta, odnosno, pokretanjem izrade novog planskog dokumenta u skladu sa Zakonom – navedeno je u prijedlogu. S obzirom na to da, podsjeća-

koji su vlasnici urbanističkih parcela u tim djelovima grada. Ovakvo djelovanje znači diskriminaciju građana Stare varoši i područja oko Gorice. Predlagači nijesu razmišljali o njihovim potrebama za širenje prostornih kapaciteta za stanovanje i ekonomsko privređivanje – naveli su iz DPS-a.

Ocijenili su kako činjenica da se ne predlaže stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova u drugim djelovima grada ukazuje da su ovakve odluke donesene bez detaljnih analiza struke već isključivo na osnovu partijsko-tajkunskih interesa diktiranih iz GP Ura, odnosno, interesa funkcionera bliskih novoj gradskoj vlasti.

ju iz Ure, u zahvatu ovog plana postoji više aktivnih gradilišta na kojima je shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, a da stavljanje van snage ovog plana ne ugrožava prava stečena prijavom građenja, smatraju da je neophodno da Skupština glavnog grada stavi van snage taj planski dokument. Odmah nakon toga, smatraju, planski dokument trebalo bi detaljno preispitati, čime bi bilo spriječeno ugrožavanje javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja.

GORICA C

U obrazloženju prijedloga za DUP ,,Gorica C“ ukazuje se da on tretira područje površine 21,24 hektara, koje je definisano brdom Gorica na sjeveru, Ulicom Rista Stijovića na

U neđelju će biti održan prvi turnir manifestacije ,,Basket u mom kvartu“

Prvi kvalifikacioni turnir manifestacije ,,Basket u mom kvartu“, koju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport, biće održan u neđelju 7. maja na terenu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (iza Alpe bara), s početkom u 14 časova. Na turniru će učestvovati 16 ekipa koje su podijeljene u četiri grupe. U prvoj fazi takmičenja će se igrati po sistemu ,,svako sa svakim“, nakon čega će se po dvije najbolje plasirane ekipe iz svake grupe ukrstiti u četvrtfinalu.

- Svi polufinalisti izboriće plasman na završni turnir koji je planiran za 24. jun u Njegoševom parku. Pobjednici kvalifikacionog turnira, pored plasmana na finalni spektakl, zaradiće 200 eura, dok će drugoplasirana ekipa dobiti nagrade od našeg partne-

Počinju košarkaške fešte

slobodnih mjesta) i na Pričelju 3. juna (prijave do 31. maja, šest slobodnih mjesta).

Po četiri najbolje ekipe sa svakog kvalifikacionog turnira čekiraće vizu za nastup na terenu ,,Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku, gdje će 24. juna biti održan završni spektakl.

zapadu, Bulevarom Ivana Crnojevića od jugozapada prema jugoistoku i trasom željezničke pruge Beograd – Bar na istoku, a da je na snagu stupio 7. oktobra 2019. godine.

- Realizacija ovog planskog dokumenta tekla je postepeno i individualno, u skladu sa mogućnostima vlasnika zemljišta u okviru zahvata projekta. Do danas, plansko rješenje DUP-a nije u potpunosti realizovano – navedeno je i u ovom dokumentu. Tokom realizacije, ocjenjuju iz Ure, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana.

- Ukoliko se dozvoli nastavak realizacije ovog plana, neminovno će doći do degradiranja kvaliteta života građana/

ki koji žive u zahvatu plana, šta se može i mora spriječiti hitnom revizijom planskog dokumenta, odnosno, pokretanjem izrade novog planskog dokumenta u skladu sa Zakonom. S obzirom na činjenicu da u zahvatu ovog plana postoji više aktivnih gradilišta, na kojima je shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, a da stavljanje van snage ovog plana ne ugrožava prava stečena prijavom građenja, smatramo neophodnim da Skupština glavnog grada stavi van snage važeći planski dokument, kako bi se odmah nakon toga planski dokument detaljno preispitao, čime bi bilo spriječeno ugrožavanje javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja – navedeno je u dokumentu. Nj. Ž.

Nastavlja se zabrana saobraćaja u Ulici Gojka Radonjića

ra Proteini.si – naveli su iz Sekretarijata za kulturu i sport.

Za drugi turnir koji je na programu 13. maja na terenu u centru grada, na Bulevaru Ivana Crnojevića, ostala su mje-

sta za još četiri ekipe, koje se mogu prijaviti najkasnije do srijede, 10. maja u 12 časova. Nakon toga uslijediće turnir na Zabjelu 27. maja (prijave otvorene do 24. maja, još šest

Nagradni fond završnog turnira je 3.200 eura (1.600 za šampione, 900 za drugi tim, 600 za treći i 100 za pobjednika takmičenja u šutu za tri poena). Organizatori su napomenuli da se ekipe mogu prijaviti i dobiti sve informacije putem imejla sportglavnigrad@ gmail.com, kao i da je učešće na turnirima besplatno, odnosno, da nema obaveze plaćanja kotizacije. H. P.

Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da je zabrana saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Gojka Radonjića (potez od raskrsnice sa Ulicom kralja Nikole u dužini od 60 metara) biti nastavljena do 18. maja, sa mogućnošću produženja.

Do privremene izmjene režima saobraćaja dolazi zbog izvođenja radova na rekonstrukciji dijela Ulice Gojka Radonjića u zahvatu DUP-a „Stara Varoš - izmjene i dopune“. Za vrijeme izvođenja ovih radova saobraćaj će se odvijati okolnim saobraćajnicama. H. P.

Promjenljivo, do 23 stepena

Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a tokom popodneva moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar povremeno umjeren, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 11 stepeni, najviša dnevna 23. H. P.

19 Četvrtak, 4. maj 2023. Hronika Podgorice

Sa prošlogodišnjeg finala u Njegoševom parku

Neodgovoran, samovoljan i bahat odnos gradske vlasti prema građanima

Skupština glavnog grada

Mlađa omladinska reprezentacija ubjedljiva u prvom kontrolnom meču

Dobar ritam ,,sokolića“

Crna Gora 3

S. Makedonija 0

BAR - Stadion SRC Topolica.

Gledalaca: 200. Sudija: Luka

Dobrović (Crna Gora). Strijelci: Skrobanović u 29, Vukčević u 43, Perović u 90. minutu.

CRNA GORA: Božinović, Turović, Šekularac, Zeković, Tomašević, Perović (od 63. Perović), Vukčević (od 53. Rebić), Ćetković (od 77. Karadžić), Skrobanović (od 63. Mitrić), Kumburović, Andrija Bulatović (od 53. Vukanić).

SJEVERNA MAKEDONIJA: Dikovski (od 46. Memiši),

Dimitrijevski, Velkov, Ljubevski (od 63. Stojanovski), Meljiči, Nuredinovski, Manojlov, Ristovski, Aliji, Gaštarov (od 46. Podgrađa), Mateski (od 46. Postolov).

Mlađa omladinska reprezentacija Crne Gore savladala je u prijateljskom meču Sjevernu Makedoniju rezultatom 3:0. ,,Sokolići“ su odigrali sjajan meč u Baru, a u strijelce su se upisali Andrija Skrobanović u 29, Marko Vukčević u 43. i Filip Perović u posljednjem minutu regularnog toka meča. - Ovo je bila prva utakmica poslije bolnog ispadanja iz kvalifikacija i neodlaska na Evrop-

Utvrđen raspored UEFA Lige nacija za žene

Dame na startu protiv Farskih Ostrva

sko prvenstvo, koju smo iskoristili da vidimo neke nove igrače koji do sad nijesu bili sa nama. Momci su po izuzetno teškom terenu odigrali odličnu utakmicu u visokom ritmu, postigli tri gola, mogli još koji, tako da sam izuzetno zadovoljan prikazanim. U drugoj utakmici za dva dana šansu će dobiti i ostale novajlije i nadam se da će biti na visokom nivou, da na pravi način zaokružimo ovaj prvi dio godine – kazao je selektor Goran Perišić.

Revanš meč Crna Gora i Sjeverna Makedonija odigraće danas, sa početkom u 12 časova. R. P.

PODGORICA – Reprezentacija Crne Gore premijerno izdanje UEFA Lige nacija za žene otvoriće gostovanjem Farskim Ostrvima.

Prvo kolo grupe C3 igraće se 22. septembra, dok će četiri dana kasnije naša selekcija dočekati Azerbejdžan. U oktobru će Crna Gora vezati dva gostovanja. Prvo ide na Kipar (27. oktobar), zatim putuje u Azerbejdžan (31. oktobar). S druge strane, decembarski ,,prozor“ naša selekcija provešće u Crnoj Gori. U pretposljednjem kolu, koje je na programu 1. decembra, Crna Gora dočekuje Farska Ostrva, a zatim će 5. decembra igrati sa Kiprom. Pobjednik grupe izboriće plasman u viši rang, Ligu B. Takođe, tri najbolje drugoplasirane ekipe naći će se u baražu za ulazak u Ligu B. R. P.

POLUFINALE KUPA CRNE GORE: Nikšićani opravdali

Sutjeska i Arsenal

PODGORICA – Fudbaleri

Sutjeske i Dečića igraće 29. maja u Podgorici za trofej Kupa Crne Gore.

Ono što se moglo naslutiti i nakon prvih mečeva polufinala, kada su Nikšićani i Tivćani slavili identične pobjede (3:1), dobilo je definitivan epilog nakon revanša. Ipak, Sutjeska je, može se reći, lako odradila posao jer je u drugom meču prilično rano dočekala isključenje Ljuljđuraja, a zatim i povela preko Strikovića, da bi sa konačnih 1:1 rutinski stigla do prvog finala nakon šest godina (Sutjeska je igrala finale samo 2007. i 2017. kada je i osvojila trofej). Sa druge strane, Arsenal je bio na pragu eliminacije, ali je u posljednjem minutu izborio penal seriju, nakon koje je ispisao istoriju...

NIKŠIĆANI RAZBILI MALER

Dečić 1

Sutjeska 1

PODGORICA - Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Savović. Strijelci: Božović u 52. (Dečić), Striković u 32.minutu (Sutjeska). Žuti kartoni: Da. Marković (Dečić), Grivić, Živković (Sutjeska), Crveni karton: Pjeter Ljuljđuraj u 27.minutu (Dečić).

DEČIĆ: Du.Marković, Đeljaj, Ujkaj, Bajović (od 79. Bajović), Ljuljđuraj, Drešaj, Božović (od 79. Da. Marković), Vucaj (od 42. Petraci), Šarkić, Vušurović (od 45. Pešukić), Cmiljanić (od 65. Marušić).

SUTJESKA: Ličina, Grivić (od 89. Stijepović), Krstović, Konrad (od 79. Marković), Matanović (od 79. Nikolić), Striković (od 63. Pajović), Eraković, Vučić, Živković (od

63. Sahli), Bilali, Babić.

Treći put u istoriji Sutjeska će igrati u finalu Kupa Crne Gore – nakon pobjede u prvom meču (3:1), Nikšićani su u revanšu polufinala na ,,DG areni“ remizirali sa Dečićem (1:1) i ukupnim rezultatom 4:1 zakazali duel sa tivatskim Arsenalom.

Tako će Sutjeska treći put u istoriji igrati finale, dok Dečić nije uspio i treću sezonu zaredom da bude u meču za trofej.

Dečić je bolje otvorio meč, imao veći posjed lopte, ali je Sutjeska prva priprijetila – Konrad je šutirao, a odbranio Marković.

Najbolju priliku u prvom poluvremenu Dečić je imao u 22. minutu kada je sa oko 16 metara Boris Cmiljanić dobro šutirao, ali je sjajno odbranio Suad Ličina.

Samo sedam minuta nakon šanse, Dečić je ostao sa

igračem manje – Novica Eraković je osvojio loptu, u kontru lansirao Dušana Živkovića, kojeg je kao posljednji igrač odbrane oborio Pjeter Ljuljđuraj i samim tim zaradio isključenje.

Sutjeska je to odmah kaznila. Napad je krenuo sa desne strane, lopta je došla do Matanovića, koji je asistirao Strikoviću, a napadač Nikšićana iz teške pozicije pogodio suprotni ugao Markovićevog gola. Dečić je do kraja prvog dijela imao šansu preko Olivera Šarkića, a do izjednačenja stigao u 51. minutu kada je gol postigao Draško Božović, koji je kaznio ,,klizanje“ Krstovića. Istina, Sutjeska je mogla do pobjede, ali je Konrad, kojem je zbog ofsajda poništen gol u prvom dijelu, bio neprecizan u 58. minutu.

Potpuno neuspješna epizoda legende

Lampard: Igrači

nemaju samopouzdanje

PODGORICA - Frenk Lampard duboko je razočaran rezultatima Čelzija, od kada je kao privremeno rješenje preuzeo menadžersku poziciju ,,plavaca“.

Poraz 3:1 od Arsenala u utorak veče je šesti uzastopni, u šest mečeva u kojima klupska legenda vodi londonski tim. Eki-

20 Četvrtak, 4. maj 2023. Arena Fudbal

I. MANDIĆ

Momenat sa jučerašnje utakmice Dečić - Sutjeska

opravdali očekivanja, Tivćani preko penala do istorije

Arsenal za trofej

Arsenal ostao bez licence

Arsenal je pred istorijskim uspjehom – plasmanom na evropsku scenu, ali pitanje je da li će imati priliku da nastupi u kvalifikacijama za Ligu konferencija, jer nijesu dobili UEFA licence.

Komisija za licenciranje klubova Fudbalskog saveza Crne

Gore saopštila je da je zahtjev za izdavanje licence za Uefina klupska takmičenja za sezonu 2023/24. u prvostepenom postupku odbijen za Petrovac, Mornar i Arsenal zbog neispunjavanja finansijskih kriterijuma, dok je zahtjev Iskre odbijen zbog nedostavljanja finansijske dokumentacije u roku propisanom Pravilnikom o licenciranju.

Iz FSCG su konstatovali da klubovi čiji su zahtjevi odbijeni, imaju pravo žalbe na odluku prvostepene Komisije.

Komisija je jednoglasno odlučila da se izda licenca za Budućnost, Sutjesku, Dečić i Breznicu.

dović, Boljević, Janković, Đoljaj (od 61. Sentoku), Popović (od 78. B. Obradović), Kalezić (od 46. Pavlićević), Nikač (od 86. Kolundžić). Arsenal je već nakon prvog meča zagazio ka finalu Kupa, ali je do istorijskog uspjeha stigao nakon nevjerovatne drame i ogromne doze sreće.

ARSENAL SA PENALA DO ISTORIJE

Arsenal 1

Iskra 3

Penalima 4:1

RADANOVIĆI - Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 200. Sudija: Radoje Pajović

Strijelci: Manojlović u 90+4. (Arsenal), Đoljaj u 23, Popović u 28, Popović u 73. minutu (Iskra). Strijelci iz penala: Rudović, Montenegro, Muhović i Bakić za Arsenal, Obradović za Iskru. Žuti karton: Rudović (Arsenal).

ARSENAL: Nikić, Živković (od 67. Došljak), Manojlović, Todorović, Čelebić (od 77. Rudović), Bakić, Ćetković, Muhović, Bulatović, Đorđević (od 77. Čavor), Mališić (od 54. Montenegro).

ISKRA: Kordić, Vukotić, Rađen, Šaletić, O.Obra-

legende kluba na klupi ,,plavaca“

Iskra je stekla vođstvo od 3:0, imala prolaz, neočekivan nakon poraza u Danilovgradu u prvoj utakmici polufinala od 3:1, ali je Arsenal preko kapitena Ćetka Manojlovića, koji je u posljednjem napadu na utakmici pogodio, izborio penal seriju. U penal ruletu nije bilo mnogo uzbuđenja – 4:1. Sam početak nije garantovao da će se gledati meč koji će donijeti toliko uzbuđenja. Iskra je stigla do prednosti iz prve prave akcije. Igrao se 23. minut, kada je Popović centrirao, a Đoljaj potpuno zaboravljen od domaće odbrane pogodio za 0:1. Samo pet minuta kasnije Danilovgrađani su anulirali prednost Arsenala iz prvog meča. Boljević je izveo korner, Popović sjajno prihvatio ,,odbitak“ i sa 16 metara pogodio za 0:2. Arsenal je djelovao loše, nepovezano, dok je Iskra u 53. minutu dočekala sjajnu šansu za

totalni obrt. Janković je dobro šutirao, ali je Nikić loptu koja je išla pod prečku skrenuo u korner, nakon kojeg je neprecizan bio Obradović. To kao da je bio signal za detalj iz 73. minuta. Sjajna akcija gostiju krenula je od Popovića, koji je proigrao Jankovića, vezista Iskre uposlio Pavlićevića, koji je pogodio za 0:3.

Bilo je jasno da će domaći morati da krenu na sve ili ništa. Prvu veliku šansu Tivćani su imali u 83. minutu – Došljak je pokušao da iskoristi nesporazum suparničke odbrane, ali je Kordić na kratko otklonio opasnost. Onda je još veću šansu imao Muhović, na asistenciju Čavora, ali je bio neprecizan. Kada se očekivao kraj, tačno na početku četvrtog minuta sudijske nadoknade, iz posljednjeg napada na susretu – Ćetko Manojlović iznenada je došao do prilike i iz drugog pokušaja poslao loptu u mrežu.

Tokom izvođenja penala, za domaće su pogađali Rudović, Montenegro, Muhović i Bakić, dok je za goste strijelac bio Obradović.

Golman Arsenala Igor Nikić pročitao je Pavlićevićev šut, dok je Boljević u trećoj seriji poslao loptu visoko preko prečke. R. PEROVIĆ

,,SVECI“ SUSPENDOVALI ARGENTINCA: Rastanak na ljeto, Saudijci poslali zapanjujuću ponudu

Mesi i PSŽ – sve je puklo

PODGORICA - Lionel Mesi (35) napustiće Pari Sen Žermen ovog ljeta po isteku ugovora.

Argentinski maestro sa ,,svecima“ je imao načelni dogovor o produženju saradnje na još godinu, ali ni igrač ni klub sada ne žele takav scenario.

Mesi je u ljeto 2021. potpisao dvogodišnji ugovor s PSŽ-om, s opcijom nastavka za još jednu. Ona, međutim, neće biti aktivirana jer sedmostruki dobitnik ,,Zlatne lopte“ smatra da klub neće imati kvalitet za mjesto u završnici Lige šampiona usljed činjenice da će budžet biti ograničen kako bi se poštovala pravila finansijskog fer-pleja. Navodno, francuski klub želi više da se posveti razvoju talenata, ali nije samo to razlog izvjesnog rastanka Mesija i PSŽ-a. Mesijevo oklijevanje da potpiše novi ugovor naljutilo je čelnike PSŽ-a koji smatraju da se iza odugovlačenja krije jasna poruka da ne želi da ostane, a u utorak veče odjeknula je vijest da je sjajni napadač suspendovan na dvije sedmice nakon što je otputovao u Saudijsku Ara-

Sve izvjesniji povratak u Evropu

biju bez dozvole kluba, što se tretiralo kao kršenje ugovora, naročito nakon što se nije pojavio na treningu u poneđeljak. Lionel će propustiti utakmice protiv Troe i Ažaksjoa, i potom vjerovatno biti na raspolaganju za finiš prvenstva u kojem PSŽ trenutno ima pet bodova više od drugoplasiranog Marseja, pet kola prije kraja. Mesi je postigao 31 pogodak i upisao 34 asistencije u 71 utakmici za PSŽ u svim takmičenjima, a prošle sezone osvojio je titulu u Ligi 1. ,,Sveci“ su u napadu spojili tri superstara – Kilijana Mbapea, Nejmara i Mesija – ali san o osvajanju Lige šampiona nije ostvaren. Argentinac se nije dobro snašao, navijači nijesu dobili od njega ono što su očekivali – i došlo je vrijeme za rastanak. Mesi smatra da i dalje može da igra na najvišem nivou, Barselona bi ga rado vratila u svoje redove, ali s obzirom na to da Katalonci imaju velike finansijske probleme povratak u sredinu gdje je postao jedan od boljih fudbalera svih vremena – nije realan. Interesovanje pokazuje i američki Inter Majami, ali u prvi plan izbila je zapanjujuća

ponuda iz Saudijske Arabije –engleski mediji prenijeli su da saudijska vlada priprema najunosniji ugovor u istoriji fudbala kako bi ovoga ljeta dovela Mesija u svoju Pro ligu. Telegraf je objavio da su u toku razgovori s Mesijevim predstavnicima, predvođeni njegovim ocem Horheom Navodno, cijeli posao mogao bi biti vrijedan oko 400 miliona dolara godišnje (oko 363 miliona eura), što bi za čak 188 miliona eura premašilo cifru koju godišnje dobija Kristijano Ronalda, član Al Nasra – izračunale su engleske kolege. Kao i u slučaju s Ronaldom minulog decembra, u sve je uključena država Saudijska Arabija, čija je vlada za pregovore s Mesijem angažovala bivšeg izvršnog direktora Mančester sitija Gerija Kuka Ronaldo nastupa za Al Nasr, trenutno drugoplasirani tim u ligi, iza Al Itihada.

Najveći rival Al Nasra je Al Hilal i dolazak Mesija u taj klub značilo bi obnavljanje rivalstva između dva asa koje su imali tokom devet godina u španskoj La Ligi, kada su nastupali za Real Madrid, odnosno Barselonu. Ne. K.

pa u 33 kola Premijer lige ima čak 14 poraza, čak ni opstanak nije još obezbijeđen... Velika ulaganja prošlog ljeta nijesu se isplatila novom vlasniku kluba

Todu Bouliju.

- Iza kulisa se vide razlozi zbog čega je to tako... Igrači jednostavno nemaju samopouzdanja, to ne može da se popravi preko noći, a moramo što prije.

Previše smo pasivni, mnogo je uzroka. Kada ste igrač Čelzija, morate da igrate na određeni način, sa stavom. Samo nas razumijevanje i rad mogu izvući iz ovoga – poručio je Lampard. Čelzi čekaju teški mečevi kra-

jem mjeseca, tim je trenutno 12. na tabeli Premijer lige, a slijede dueli sa Bornmutom u gostima i Notingem Forestom kući. Pobjede su apsolutno imperativ, kako bi se izbjegla borba za opstanak. R. A.

PODGORICA - Kristijano Ronaldo (38) odlučan je da napusti Al-Nasr, a po pisanju londonskog Sana, za to ima dvije opcije.

Njegov bivši klub, španski gigant Real Madrid, legendarnom Portugalcu nudi ambasadorsku rolu, uz eventualnu malu minutažu tokom naredne sezone i jasan plan da u godinama pred nama preuzme

direktorsku poziciju.

Sa druge strane, igračku rolu tokom naredne sezone nudi mu i Njukasl junajted, prebogati klub Premijer lige koji je takođe u vlasništvu Saudijaca.

Veteran je nezadovoljan u Saudi Pro ligi, nije se uklopio u tim koji je skliznuo sa vrha tabele od januara i Ronaldovog debija. Realnost je, da velika fudbalska zvijezda u poznim godina-

ma karijere ne može više nastupati na vrhunskom nivou. Za saudijski klub postigao je 12 golova na 15 mečeva u svim takmičenjima, ali ocjena je da ne utiče dobro na timsku igru, čak ni u ligi značajno nižeg profila od najjačih u Evropi.

Ronaldova želja je da odigra još makar sezonu u Ligi šampiona. U Al-Nasru zarađuje čak 200 miliona eura po sezoni. R. A.

21 Četvrtak, 4. maj 2023. Arena Fudbal PSG.FR

Igrači Čelzija samopouzdanje

Ronaldo ima dvije opcije za odlazak iz Al-Nasra

Sa dvije pobjede protiv Mornara, košarkaši SC Derbija prvi put u nalu domaćeg prvenstva, krilo Andrija Slavković poručuje

Imamo velike šanse da budemo i šampioni

PODGORICA – Iako je prije toga dobio četiri od pet međusobnih mečeva, od toga oba u ABA ligi, malo ko je očekivao da će SC Derbi tako lako izaći na kraju sa Mornarom u polufinalnoj seriji plej-ofa Prve A muške crnogorske lige. Bez obzira što su Barani u očiglednom padu od trenutka kada su odigrali opstanak u reguonalnoj ligi. Međutim, ,,studenti“ su u polufinalu potvrdili da su, ipak, ove sezone bolji tim od Mornara, pa su nakon ubjedljive pobjede na svom terenu (109:71) bili sigurni i u Baru (96:82), pa su prvi put izborili finale nekog takmičenja… - Nijesmo očekivali tako lak posao. Mornar je kvalitetna ekipa, sa nekoliko sjajnih individualaca. Međutim, spremili smo se dobro, poštovali dogovor iz svlačionice i mislim da je to jedan od razloga zašto smo posao završili u dva meča – kaže za Pobjedu Andrija Slavković, krilo SC Derbija, koji je u dva meča ubacio ukupno 33 poena protiv Mornara. SC Derbi će se, tako, prvi put boriti za neki trofej, nakon što mu to nije uspjelo u Kupu Crne Gore, gdje je, u oslabljenom sastavu, poražen upravo od Mornara u četvrtfinalu.

Podgoričani su, ujedno, prekinuli niz finala koje su Budućnost i Mornar igrali od sezone 2015/16…

- Nadamo se da ćemo u budućnosti mnogo češće igrati finala. Čekamo protivnika u finalu, skautiraćemo ga i spremiti se što bolje. Očekujem sjajno finale, ko god bio protivnik –dodaje Slavković.

Izabranici Andreja Žakelja će u finalu igrati sa boljim iz drugog polufinala u kojem se sastaju Budućnost Voli i Sutjeska (još nije poznat termin

Pokušaćemo da iznenadimo Partizan

Ako Partizan večeras u četvrtom meču savlada Real i izbori fajnl-for Evrolige, prvi meč sa SC Derbijem bi mogao da bude odigran u utorak. U suprotnom, čekao bi se novi termin, ali je izvjesno da je pred ,,studentima“ veliki izazov protiv trenutno jedne od najboljih ekipa u Evropi.

- Mi smo prvi put u plej-ofu ABA lige. Sigurno da je iskustvo na njihovoj strani. Uradićemo sve što je potrebno da što duže budemo u egalu i na kraju pokušamo da iznenadimo jednog od trenutno najboljih timova Evrope – rekao je Andrija Slavković.

tih mečeva, zavisno od obaveza Budućnosti u plej-ofu ABA lige).

- Suvišno je govoriri o kvalitetu Budućnosti, ekipi koja je već godinama u vrhu ABA lige. Neće biti lako, očekujem prije svega jake fizičke utakmice. Pripremicemo se i mislim da imamo dosta velike šanse da budemo šampioni – optimista je crnogorski reprezentativac.

Bjelopoljac osvojio zlato na šampionatu Starog kontinenta

Šarčević prvak

PODGORICA – Crnogorski sportisti nastavljaju da oduševljaju, a ovo su definitivno dani u znaku boksa!

Crnogorski bokser Mirko

Šarčević osvojio je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za mlade u Jerevanu, čime u svojoj kolekciji sada ima čak tri evropska odličja. Član BK Bijelo Polje totalnu dominaciju na šampionatu zaokružio je sjajnim izdanjem u finalnom meču kategorije do 80 kilograma savladavši domaćeg boksera Agvana Aleksijana 3:1. Naš borac do trijumfa stigao je nakon sjajnog nastupa, posebno u prve dvije runde. Od starta je Šarčević pokazao sjajan boks, ali i dokazao da ima opasan desni direkt, za kojeg domaći takmičar nije imao rješenje. Prvu rundu Šarčević je dobio na četiri liste i samo sudija iz Izraela je glasao za Aleksijana, a i u drugoj je bio rezultat 4:1 (samo Mađar nije dao prednost našem bokseru), dok je malo iznenađujuće treća runda pripala domaćem takmičaru. Bokser Bijelog Polja na putu do finala u Jerevanu eliminisao je i Luiđija Šalova iz Hr-

Danas doček šampiona

Bokserski savez Crne Gore organizuje svečani doček šampionu Mirku Šarčeviću, koji će danas u 14.15 časova doputovati iz Jerevana na aerodromu Golubovci.

Nakon srebrne i bronzane medalje, Mirko Šarčević je svoju kolekciju pojačao i sa zlatnim odličjem sa juniorskog Evropskog prvenstva čiji je domaćin bio Jerevan

vatske, Njemca Stivena Učena Ndouku i u poufinalu Rusa Ramazana Magomedkanova. R. P.

Čestitke Đukanovića

Čestitku za veliki uspjeh mladog boksera uputili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović - Iskrene čestitke Mirku Šarčeviću za osvojenu zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u boksu

Košarkaši Partizana večeras protiv Reala za plasman na fajnl-for

Za SC Derbi je daleko od idealne situacije što ne zna kada će igrati mečeve u finalu, a još ne zna ni kada počinje četvrtfinalnu seriju plej-ofa ABA lige protiv Partizana.

- Ne predstavlja nam to neki veliki problem. Čekamo i radimo na nama i našoj igri. Pokušavamo da svakim danom budemo sve bolji – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ

,,Crno-bijeli“ povratak u

Embid u suzama dočekao vijest da je izabran za najboljeg igrača NBA lige

Prošao sam mnogo toga u životu Lebron poveo protiv Karija

PODGORICA – Da li će ABA liga imati predstavnika na fajnl-foru Evrolige u Kaunasu, moglo bi biti poznato večeras nakon meča Partizana i Reala (20.30 sati) u, izvjesno, ponovo krcatoj ,,Štark areni“.

NBA: Lejkersi se ne zaustavljaju, Njujork izjednačio protiv Majamija

PODGORICA - Los Anđeles

Lejkersi potvrdili su u naletu, potvrda je pobjeda nad Golden Stejt Voriorsima

117:112 u gostima, u prvom meču polufinala Zapadne konferencije NBA lige.

Trijumf u velikom kalifornijskom derbiju obilježio je centar Entoni Dejvis – pored 30 poena imao je čak 23 skoka uz pet asistencija i čak četiri blokade. Potpuno je dominirao pod obručem.

Legendarni Lebron Džejms, prva zvijezda lige koja juri petu NBA titulu karijere, u ovom meču upisao je 22 poena uz 11 skokova, četiri asistencije i tri blokade. Rasel i Šruder dodali su po 19 poena i pokazali da

,,jezerdžije“ imaju konačno raznovrsne opcije na bekovskim pozicijama. Golden Stejt je očigledno bio umoran nakon teške serije prve plej-of runde protiv Sakramenta. Velika zvijezda Stefon Kari (takođe juri petu NBA titulu u karijeri) postigao je 27 poena uz šest skokova. Tompson je dodao 25, Pul 21 poen – ali su igrači na pozicijama pod obručem zakazali. Bek Pul je promašio trojku za izjednačenje 9,7 sekundi prije kraja. ,,Ratnici“ će u noći između četvrtka i petka ponovo biti domaćini, u drugom meču ove serije. Njujork je iskoristio prednost domaćeg terena i izjednačio

protiv Majamija na 1:1 u seriji, pobjedom 111:105 u polufinalu Istoka.

Bek Džejlen Branson je blistao sa 30 poena uz pet skokova, a krilo Rendl je bio standardno dobar u svim kategorijama: 25 poena, 12 skokova i osam asistencija za predvodnika odlične generacije tima. Baret je dodao 24 poena.

Majami ovog puta nije računao na prvu zvijezdu Batlera, zbog problema sa povredom skočnog zgloba. Martin je upisao 22 poena za poraženi tim, koji će u naredne dvije utakmice biti domaćin. Do tada se očekuje i povratak velikog ratnika Batlera, koji je obilježio dosadašnji tok plej-ofa. S. S.

PODGORICA - Džoel Embid (29) sa ubjedljivo najviše glasova izabran je za najboljeg košarkaša (MVP) NBA lige ove sezone.

Centar Filadelfija 76ersa prekinuo je dvogodišnju dominaciju velikog rivala, centra Denvera Nikole Jokića. Prvi strijelac lige Embid, Kamerunac sa francuskim i američkim pasošem, zaslužio je priznanje jer je za razliku od svih rivala blistao i u napadu i u odbrani. Njegov tim sada se u plej-ofu bori u polufinalu Istočne konferencije.

Treći pik sa drafta 2014. godine, centar visok 213 santimetara, ove sezone bilježio je čak 33,1 poen, 10,2 skoka, 4,2 asistencije, 1,7 blokada i ukradenu loptu u prosjeku. Šutirao

je sa odličnih 54,8 procenata šuta iz igre. Embid je vijest o proglašenju pobjednika dočekao sa saigračima i nije mogao da zadrži suze.

- Ne znam odakle da počnem, trebalo je dosta vremena da dođem do ovog momenta... Naporan rad, prošao sam kroz mnogo toga. Ne govorim samo o košarci, govorim o životu, svojoj priči, kako sam došao ovdje i što je sve bilo potrebno da budem ovdje. Lijepo je, nevjerovatno – poručio je Embid. Čak 73 novinara od 100, koliko ih je učestvovalo na glasanju, kao prvi izbor navelo je njega, a 15 Jokića. Treći je završio krilo Milvokija Adetokumbo, takođe dvostruki dobitnik MVP priznanja. R. A.

Partizan vodi 2-1 u četvrtfinalnoj seriji, u trećem meču pred svojim navijačima je propustio prvu meč loptu za plasman na završni turnir, pa će tim Željka Obradovića pokušati da to uradi iz drugog pokušaja, kako ne bi dozvolio Realu da vrati i drugi brejk i izbori majstoricu u Madridu.

U četvrtom meču će oba tima biti jača, Partizan za Matijasa Lesora, a Real za Gabrijela Deka, koji su odradili po meč suspenzije zbog tuče u drugom meču u Madridu. Partizanu će veliki hendikep biti odsustvo kapitena Kevina Pantera, koji treba da odradi i drugi meč suspenzije, ali bi dobra stvar u svemu, ako ,,crno-bijeli“ dobiju četvrti meč, bila da bi Panter mogao da igra na fajnl-foru, što ne bi bio slučaj u polufinalu da je Partizan riješio seriju sa 3-0. Realu će i u ovom meču, odno-

22 Četvrtak, 4. maj 2023. Arena Sportski miks

OPTIMISTA: Andrija Slavković

kontinenta za mlade u boksu u Jerevanu

prvak Evrope

Treća utakmica nalne vaterpolo serije

Novljani korak do titule

Večeras na Škveru (19h): Jadran – Primorac

PODGORICA – Jadran je pred promocijom nakon brejka u Kotoru i vođstva od 2:0 u finalnoj seriji za šampiona Crne Gore. Primorac želi da produži seriju i četvrti meč preseli u Kotor, gdje vidi šansu za eventualnu majstoricu.

Đukanovića i Simonovića

za mlade u Jerevanu. Mirko i svi vrhunski crnogorski sportisti koji dostojansteno predstavljaju svoju zemlju su naš ponos – navodi se u čestitki predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Predsjednik COK-a Dušan Simonović, rekao je da je još jedan dragulj crnogor-

u ,,Štark areni“ jure pobjedu fajnl-for Evrolige

Madrid

skog boksa zasijao punim sjajem. - Mirko Šarčević ponovo nas je sve obradovao i ispisao nove stranice istorije našeg sporta. Neustrašivi Bjelopoljac pokazao je ogroman kvalitet i talenat i ispunio cilj - nakon srebra i bronze osvojio je i zlato

mejkera Alekse Avramovića

On de u toku treće utakmice povrijedio tako što je poslike jednog prodora pao na lijevu ruku.

- Aleksa je povrijedio ruku i on će ići na operaciju u petak, to je samo druga ruka, ali ista stvar kao i prošle godine kada se povrijedio, pretpostavke da će biti manja pauza, ali ja ne bi sad o tome. Desilo se opet Aleksi, nažalost. To je dio svega ovoga čime se mi bavimo – saopštio je trener Partizana Željko Obradović

I pored poraza u trećem meču, Obradović je ponosan na svoju ekipu.

- Ponosan sam na sve što rade moji igrači. U posljednjih mjesec dana smo četiri puta igrali protiv Reala, prilično smo dobro igrali – rekao je Obradović i istakao da u španskom timu igra 11 bivših NBA igrača.

na juniorskom Evropskom prvenstvu. Konstantni naporni rad, vjera u sebe i odlučnost dovelio su Mirka na krov Evrope, na mjesto na kojem je stremio i koje je zaslužio. Vjerujem da je ovo tek nagovještaj onoga što Mirka čeka u budućnosti, a na putu do olimpijskih visina koračaćemo skupa –stoji u čestitki Simonovića.

Aktuelni šampion se, čini se, ipak više pita. Novljani su u boljem ritmu, imaju više samopouzdanja, a kako večeras (19 h) igraju kod kuće jasno je da će i navijači odigrati veliku ulogu na putu ka zacrtanom cilju. Tim Petra Radanovića odigrao je savršen prvi meč, u drugom, u Kotoru, bilo je određenih problema, a igrači trenera Ranka Perovića bi morali za duplo da se podignu, posebno u realizaciji sa igračem više. Kotorani su, na primjer, u prvom meču šutirali 9-1 (igrač više), a bez gola bili su 19 i po minuta! Velike probleme kapitenu Marku Gopčeviću i igračima pravio je golman Darko Đurović sa29 odbrana iz dva meča. - Kao što ste vidjeli, druga utakmica u Kotoru je bila teška i naporna. Uspjeli smo i pored dosta grešaka da napravimo ogroman korak ka tituli. Očekuje nas novi meč u Herceg Novom, a ako želimo da osvojimo titulu moraćemo za ste-

penicu više da podignemo nivo igre. Primorac je pokazao da može da pruži izuzetan otpor i da nije lak rival. Zato i mislim da nas čeka izuzetno zahtjevna utakmica. Vjerujem da će navijači doći u većem broju i da neće faliti lijepog vaterpola – poručio je Radanović, trener Jadrana Poslije prvog meča u Herceg Novom strateg Kotorana nije imao razloga za zadovoljstvo. Perović je sa više optimizma pričao o drugom meču, i najavljivao treći… - Jadran je domaćin i sigurno veliki favorit u odnosu na nas. Prethodne dvije utakmice su pokazale različito lice. U prvoj je Jadran zasluženo, ubjedljivo pobijedio, u drugoj smo mi imali dobre šanse i da kažem da smo oštećeni u određenim momentima utakmice. Ali šta je-tu je, ostala je treća utakmica u kojoj apsolutno moramo

da pobijedimo ili je prvenstvo završeno. Neće biti lako, igraćemo na otvorenom bazenu što za nas, u ovom momentu, nije dobro. Pokušaćemo da damo maksimum i dobrom igrom pobijedimo – kazao je Perović. Perović zna da njegovi igrači moraju, a kvalitet potvrđuje da mogu, do bolje igre i sa manje oscilacija.

- Bilo je stvari koje su bolje funkcionisale u drugoj utakmici. Ali, moramo još bolje, jer će u Herceg Novom biti teže. Potrudićemo se da damo maksimum, a onda željom i voljom da nadoknadimo zaostatak u odnosu na Jadran – poručio je Perović.

Primorac ima mnogo motiva da produži seriju. Tako je i ušao u finale, nadajući se da će popraviti utisak iz sezone u kojoj su izgubili Kup od Jadrana i ispali iz elitne Regionalne lige. A. M.

Naše najbolje odbojkašice u Herceg Novom počele pripreme za nastup u CEV Srebrnoj ligi

Krunić: Djelić našeg puta ka uspjehu

sno do kraja sezone, nedostajati Geršon Jabusele (dobio pet mečeva suspenzije), ali su Madriđani u trećem meču pokazali da se lakše nose sa pomenutim izostancima…

- Sigurno će nam značiti povratak Lesora u rotaciji pod košem i u tom duelu sa Tavaresom. Sigurno će nam pomoći – rekao je Danilo Anđušić, bek Partizana.

Ono što je za Partizan dodatni problem jeste povreda plej-

- Ali nemam nijedan razlog da ne nastavim da vjerujem u svoje igrače i znam da će imati još jedan vjetar u leđa od naših navijača – rekao je Obradović. Trener crno-bijelih dodao je i da je faul ,,veliko oružje“ koje njegova ekipa nije koristila u trećoj utakmici.

- Ako to (sve) budemo popravili, ja mislim da imamo velike šanse da se plasiramo na fajnal-for – istakao je najtrofejniji evropski košarkaški trener. U drugom meču današnjeg programa, u Tel Avivu od 20.05 sati igraju Makabi i Monako, koji vodi 2-1 u seriji. S. J.

PODGORICA – U Herceg Novom, bazi novog osvajača duple krune u ženskoj crnogorskoj odbojci, okupila se naša seniorska reprezentacija i počela pripreme za učešće u CEV Srebrnoj ligi. Na prozivci selektora Milorada Krunića, inače i trenera Herceg Novog, bilo je 13 igračica – tehničari Marija Šušić (Tent, Srbija), Tijana Tvrdišić (Herceg Novi), Viktoria Đukić (Akademija), primači servisa Nevena Vukčević (Partizan, Srbija), Simona Petranović (Ub, Srbija), Marija Tuševljak (Herceg Novi), Lara Jovović (Morača), srednji blokeri Saška Đurović (San Rafael, Francuska), Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Teodora Rakočević (Banja Luka volej, Bosna i Hercegovina), korektor Majda Čakar (Akademija), te libera Melisa Cenović (Herceg Novi) i Lana Labović (Herceg Novi). Korektori Nikoleta Perović (Konsolini, Italija), Dijana Vuković (Voluntari, Rumunija), srednji bloker Katarina Budrak (Bordo, Francuska) i primač servisa Danijela Džaković (Asitek, Italija) priključiće se saigračicama po završetku klupskih obaveza.

- Nadamo se da će ova evropska liga biti jedan djelić našeg

puta ka uspjehu, a taj uspjeh bio bi plasman na Evropsko prvenstvo u nekom od narednih ciklusa. Samo učešće u Evropskoj ligi je zamišljeno kao prilika da ekipa zajedno stasava i raste, da nemamo prazna ljeta, odnosno da imamo stalna okupljanja i da probamo da kroz njih stalno podižemo kvalitet za jedan dio procenata, da bismo se u narednom ciklusu, ili dva, domogli našeg cilja, a to je plasman na Evropsko prvenstvo – istakao je selektor Milorad Krunić.

Odbojkašice Crne Gore će trenirati u Herceg Novom i odigrati posljednja dva meča u grupi. U sklopu priprema, našu selekciju očekuju kontrolni mečevi sa Bosnom i Hercego-

vinom, a termini odigravanja će biti naknadno određeni.

- Jako sam srećna što nam je Savez omogućio da igramo ovo takmičenje, jer idućeg ljeta nas već očekuju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Mnogo nam znači, pogotovo što imamo dosta podmlađenu ekipu i dobro će nam doći da se uigramo kao tim i da se još bolje upoznamo. Radujem se radu sa saigračicama i drago mi je što su sve došle zdrave i spremne za ove pripreme. Još četiri igračice čekamo da se pridruže, one završavaju sa ligom za par dana, tako da će se i one brzo priključiti. Radujem se ovom takmičenju i nadam se prolasku na finalni turnir, pa možda dogodine budemo igrale i u Zlat-

noj ligi – rekla je Melisa Cenović, libero naše selekcije. Crna Gora nastup u Srebrnoj ligi otvara u gostima, a prvi mečevi su na Farskim Ostrvima i u Portugalu, krajem maja. Prvi meč u Crnoj Gori je sa Gruzijom, 3. juna u Podgorici, a revanš na strani crnogorske odbojkašice očekuje sedam dana kasnije. Crna Gora biće domaćin Portugalu 14. juna, a Farskim Ostrvima 16. juna u SC ,,Igalo“ u Herceg Novom. Nastup ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore u CEV Srebrnoj ligi dio je projekta Svjetske odbojkaške Federacije ,,FIVB Empowerment”, sa ciljem osnaživanja ženske odbojke u Crnoj Gori. S. J.

23 Četvrtak, 4. maj 2023. Arena Sportski miks

Sa proglašenja najboljih na juniorskom prvenstvu Evrope Detalj sa prethodnog meča

,,Crno-bijeli“ ne žele u

U Herceg Novom u toku su takmičenja u Premijer, prvoj muškoj i ženskoj

ligi

Masovno i kvalitetno

U Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Herceg Novom u toku su tri prestižna ekipna takmičenja Šahovskog saveza Crne Gore na kojima nastupa oko 300 takmičara u obje konkurencije, među kojima i 15 velemajstora, što dovoljno govori o kvalitetu i masovnosti Premijer, prve muške i ženske lige.

Poslije tri odigrana kola od predviđenih devet u najvkalitetnijem rangu na čelu tabele izdvojili su se predstavnik grada domaćina ŠK Herceg Novi 1949 i nikšićka Elektroprivreda koja brani prošlogodišnju titulu sa makimalnim učinkom i sa sve tri pobjede odnosno sa po devet osvojenih bodova. U borbi za prvo mjesto račune mogu da im pomrse tivatska Mimoza i cetinjski Crnogorac koji su uknjižili po sedam, te podgorička Budućnost koja trenutno ima šest bodova.

ŠK Dama i ŠK Omladinac –Budućnost imaju po tri dok Dijagonale, Prosvjeta i Mladost za sada nemaju bodova i predstoji im grčevita borba za opstanak u društvu najboljih. U prvoj ligi takođe će odlučivati nijanse o poretku na vrhu i začelju tabele. Da osvoje pobjednički pehar na dobrom putu su Nikšić i Rudar sa maksimalnim učin-

Tadić 1 – 0 Kadrić

kom od devet bodova. dok u uspjeh još vjeruju ekipe Berana, OSŠ Pljevlja i Cetinje koje zaostaju tri boda. Rumija i

7. oktobar su sakupili po tri, Brskovo i Plavsko jezero po jedan, dok je Zora još na nuli. Kod dama Elektroprivreda

U OŠ ,,Njegoš“ u Spužu održano pojedinačno prvenstvo osnovaca

Naš slavni centar u nišu sezone u sjajnoj formi

Dubljević igrač mjeseca u Španiji

PODGORICA - Bojan

Dubljević (31) dobio je nagradu za najboljeg igrača u aprilu u španskoj ACB ligi, po mnogima najjačem košarkaškom šampionatu kontinenta.

Njegova Valensija ostvarila je tri trijumfa u posljednja četiri meča i stigla do osme pozicije, koja garantuje mjesto u plejofu. Partije našeg slavnog centra i kapitena reprezentacije bile su vrhunske u tom periodu, pokazao je zbog čega je godinama lider tima.

Nikšićanin je tokom aprila za Valenciju u ACB ligi bilježio izuzetnih 15,3 poena i 9,5 skokova u prosjeku, za ukupno 23,5 indeksnih poena po meču. Statistički je bio najbolji igrač šampionata.

Zbog povrede Bojan je propustio važne duele sa Huventudom i Baskonijom, a Valensija je u oba meča poražena. Interesantno, tokom aprila Dubljević je šutirao perfektno slobodna bacanja 16-16, a za dva poena imao je izuzetnu realizaciju šuta od 63 procenta. R. A.

U Podgorici od danas do 7. maja Međunarodni parastonoteniski turnir ,,Montenegro open“

Radović i Bakić predvode Crnu Goru

ima šest, Univerzitet Crne Gore i Herceg Novi po tri dok Budućnost i Crnogorac nemaju bodova.

Najboljima pehari, medalje i diplome

Golubović, Krsto Vujović, Kristijan Eraković, Tihan Vukićević, Lazar Brajušković, Bogdan Baltić, Ilija Rovčanin, Pavle Ljumović, Ognjen Vidić, Pavle Jeremić, Vasilije Ivanišević, Želko Matković i Andrej Ivanštanin

Sa uručenja priznanja u OŠ „Njegoš“ u Spužu

Prvo pojedinačno prvenstvo učenika OŠ ,,Njegoš“ u Spužu minulog vikenda održano je u kabinetima ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove, u kojoj šahovska sekcija uspješno radi više od godinu sa preko stotinu polaznika.

Uoči početka turnira takmičare, njihove roditelje, nastavnike i goste pozdravio je višestruki seniorski prvak Crne Gore, intermajstor Blažo Kalezić, isti-

čući značaj drevne igre za mentalni razvoj i kognitivne sposobnosti djece.

Da bi sve proteklo u najboljem redu postarale su se učiteljice Olja Jovanović i Sandra Komarica. Kod djevojčica pobjednički pehar pripao je Nikolini

Potparić dok su se srebrnom odnosno bronzanom medaljom okitile Anđela Damjanović i Mina Đuričković.

Zapažene rezultate ostvarile su i Jana Sajčić, Ivona

Delić, Anđela Knežević, Nikolina Ivanštanin,Sara Gačević, Viktorija Bojanić, Sara Barović, Lena Ljumović, Andrea Popović, Eva Vujović, Milica Radulović, Jelena Milačić i Marija Radulović

Kod dječaka u mlađoj grupi prednjačili su Danilo Brković, Balša Gačević i Vuk Ojdanić, dok su zavidno šahovsko znanje pokazali i Luka Đuričković, Uroš Vešković, Luka Bošković, Boško Jovović, Novak

PODGORICA – Međunarodni parastonoteniski turnir „Montenegro open“ biće održan od danas do 7. maja u sportskom kompleksu „Voko“ u Podgorici, što je drugi sankcionisani turnir koeficijenta 20 u Crnoj Gori.

Najavljeno je učešće više od 200 stonotenisera iz 32 države svijeta.

- Učestvovaće paraolimpijski šampioni, osvajači medalja na evropskim i svjetskim prvenstvima. Crnogorska delegacija brojaće 11 stonotenisera, a predvodiće je Filip Radović i Luka Bakić – navodi se u saopštenju organizatora. Organizator prestižnog turnira je Stonoteniski savez Crne Gore, uz pokroviteljstvo Paraolimpijskog komiteta. R. P.

Priredio: B. KADIĆ

U starijoj grupi na pobjedničko postolje popeli su se Damjan Sekulić, Jovan Filipović i Pavle Lazović, a solidan bodovni saldo upisali su David Rovčanin, Đorđe Batić, Uroš Marković, Luka Kršikapa, Božo Račić, Vasilije Bulatović, Serafim Marčev, Branko Novićević, Lazar Kandić, Darko Porobić, Đorđe Ljumović i Stefan Šaranović

U ime NVO Danilovgrad u pokretu i opštinske Turističke organizacije koje su obezbijedile nagrade u vidu pehara, medalja i diploma, najboljima su uručili Slavko Asanović, Ivona Đurović, Iva Bogićević i Ivan Dragojević

Španac nastavio izuzetan niz na mastersu u Madridu

Alkaras silan i protiv Hačanova

PODGORICA – Šampion US opena Karlos Alkaras lako je izborio polufinale mastersa u Madridu, pobjedom nad Karenom Hačanovim 6:4, 7:5.

Veliki španski talenat je protiv

12. tenisera svijeta riješio posao za sat i 52 minuta igre. Favorit je protiv desetog nosioca takmičenja blistao napadačkom igrom sa osnovne linije. Protiv Rusa Alkaras je imao 31 viner, dok je Hačanov ostvario 18 vinera.

Za mjesto u finalu Alkaras će se boriti sa boljim iz meča Ćorić – Altmajer. Na mastersu u Madridu trenutno drugi teniser svijeta brani titulu. Mladić iz Mursije u petak će proslaviti 20. rođendan. Ove sezone već je osvojio masters u Indijan Velsu. R. A.

24 Četvrtak, 4. maj 2023. Arena

ŠAH

1.d4 Nf6 2.Nf3 d6 3.Nc3 g6 4.e4 Bg7 5.Be2 0–0 6.0–0 a6 7.a4 Nc6 8.h3 e6 9.Bg5 h6 10.Bh4 b6 11.Re1 Ne7 12.e5 Nh7 13.Bd3 dxe5 14.Be4 Ra7 15.dxe5 Qe8 16.a5 Nf5 17.Bxf5 gxf5 18.Qd4 Rb7 19.Qc4 bxa5 20.b3 Rb4 21.Qxc7 Bb7 22.Qxa5 Rf4 23.Ne2 Rxf3 24.gxf3 f6 25.Nf4 fxe5 26.Rxe5 Qc6 27.Re3 e5 28.Rc3 Qd6 29.Rd3 Qc6 30.Rc3 Qd6 31.Rd3 Qc6 32.Nd5 Rf7 33.Qd8+ Nf8 34.Ne7+ Rxe7 35.Bxe7 e4 36.Rd6 Qc3 26.Rxe5 Qc6 27.Re3 e5 28.Rc3 Qd6 29.Rd3 Qc6 30.Rc3 Qd6 31.Rd3 Qc6 32.Nd5 Rf7 33.Qd8+ Nf8 34.Ne7+ Rxe7 35.Bxe7 e4 36.Rd6 Qc3 37.Bxf8 (dijagram) Qxa1+38. Rd1 1:0

Sa šampionata u Herceg Novom

8. LJEŠKOPOLJSKO RAZBOJIŠTE I LJEŠANSKI BEDEM

Turska vojska je u bjekstvu izgledala kao izbezumljena

Piše: Slobodan ČUKIĆ

MAHMUT-PAŠIN FIJASKO 1796. NA KRUSIMA (NASTAVAK)

Glavna bitka odigrala se 22. septembra u 8 časova ujutro, kada je cjelopna turska vojska, formirana u četiri kolone, krenula ka crnogorskim položajima. Primičući se crnogorskom rasporedu, turska vojska je učinila „neobičan i strašan krik u tri puta, koji je označavao pripremu za napad“. Na to je „i od naših vojski ravnomjerno otvetsvovano bilo“ (isto). Silina turskog napada, kako izgleda, bila je tako žestoka da su neki prednji djelovi crnogorskog rasporeda bili prinuđeni da se privremeno povuku. Međutim, poslije pola časa oni su se vratili na svoja mjesta (isto). Na glavnom pravcu turskog napada došlo je do bliske borbe. Nastala je strahovita sječa koja je trajala četiri časa, vojske su se izmiješale, vatreno oružje prestalo da djeluje. Kada su pobjednici savladali otpor protivnika, na polju bitke je ostalo poginulih na gomile „nalik na porušene kuće“. „Toržestvo“ crnogorske pobjede bilo je potpuno, a nastupilo je panično bjekstvo turske vojske. Crnogorci su gonili protivnika sve do samog njihovog lagernog mjesta i dalje koliko je bilo moguće. Poražena Mahmut-pašina vojska izgledala je prilikom gonjenja od strane crnogorskih odreda kao izbezumljena, ličila je na ljude „izgubljenog razuma i smisla“. Prilikom pogibije slavnog Mahmut vezira albanskog sa svima svojim tjelohraniteljima i „vožde komandujuščim“, njegovi pratioci su se hrabro suprotstavljali no bez uspjeha. Glava skadarskog vezira donesena je u glavni stan crnogorskog komandanta vladike Petra I „svemu vojinstvu na zrelište“, a „sverh toga samih alaj-begova, begova i aga obezglavljenih bilo je još 74“. Brat vezirov, Ibrahim-paša „unesen je ranjen na ramenima svojih slugu u grad Podgoricu“ (isto). Turskog „vojinstva“ ostalo je na mjestu poraženija „bolje 3400“. Među poginulima nalazio se i jedan visoki vjerski poglavica, a u plijen „pobjednicima palo je 15 zastava“. Po-

Mahmut-pašina vojska je učinila „neobičan i strašan krik u tri puta, koji je označavao pripremu za napad“. Na to je „i od naših vojski ravnomjerno otvetsvovano bilo“. Silina turskog napada bila je tako žestoka da su neki prednji djelovi crnogorskog rasporeda bili prinuđeni da se privremeno povuku

na od njih zabilježena je po kazivanju „čuvenog pamtiše“

Dušana-Zeka Mihova Bojanovića iz Krusa, a zapisao je novinar Čedomir K. Radusinović i objavio u zborniku radova „Boj Crnogoraca sa Mahmut-pašom 1796“ pod naslovom „Prilog jednoj tradiciji“.

Po kazivanju Dušana-Zeka Mihova Bojanovića iz Krusa, Mahmut-pašu, njegovog brata Ibrahima i nekoliko njegovih seiza su na nekom šumskom proplanku primijetili Savo Stojanov Ćetković, Savić Šćepanov Bojanović i Živko Remiković. Od njihovih plotuna, sa velikog rastojanja, poginuo je Mahmut-paša, a njegov brat Ibrahim je ranjen

red toga zaplijenjena je velika količina odjeće, koju je pobijeđena vojska bacala za sobom bježeći u pravcu „velikog (zetskog ili skutarskog) jezera, prinuđena da se u ne tako malom broju topi, jer lađa nije bilo za sve. Koliko se turskih vojnika ranjenika utopilo, ne zna se. Među poginulima nađena su i tijela četiri Francuza“ (isto). Tako glasi opis arhimandrita Stefana Vučetića iz 1811. godine. (U literaturi su najviše korišćeni podaci đakona Aleksija, ruskog delegata kod Petra I. Kasnije se pokazalo da su brojke o broju učesnika i žrtava bitaka na Martinićima i Krusima koje je Aleksije naveo bile preuveličane, da bi se istakla veličina i značaj pobjeda crnogorske i brdske vojske. Đakon Aleksije navodi da je u bici na Martinićima crnogorska i brdska vojska brojala 9.863, a turska 34.860 vojnika. Milorad Medaković je naveo da je u sukobu učestvovalo 8.000 crnogorskih i brdskih protiv 20.000 turskih vojnika, a Jagoš Jovanović 5.000 crnogorskih i brdskih protiv 30.000 turskih vojnika. Pretjerani su i Aleksijevi podaci o žrtvama, 2600 vojnika. Na osnovu pisma mitropolita Petra dubrovačkom senato-

Kada su se Savo Stojanov Ćetković, Savić Šćepanov Bojanović i Živko Remiković približili na nekoliko koraka mjestu đe je paša mrtav ležao, na njihovo veliko iznenađenje viđeli su da je obezglavljen. Na pašinu tijelu bila je komplet uniforma i oružje. Oni su sa paše skinuli sablju, ledenicu, dolamu i neki grudni štit

ru Luki Puciću od 26. jula 1796. Branko Pavićević navodi vjerovatan broj učesnika i žrtava martinićkog boja: 3.400 crnogorskih i brdskih protiv 17.000 turskih vojnika uz gubitak od 473 Mahmut-pašina vojnika, te 22 poginula i 36 ranjenih crnogorskih i brdskih vojnika. Vjerovatno su preuveličani i Aleksijevi podaci o broju učesnika i žrtava bitke na Krusima: 6.950 Crnogoraca i Brđana protiv 23.000 Mahmut-pašinih vojnika, i 3.400 poginulih turskih i 132 crnogorska i brdska vojnika – vidi: Željko Vujadinović, „Jugoslovenska istoriografija o bojevima na Martinićima i Krusima 1796. godine“, Istorijski zapisi, 3/1996, Cetinje, str. 56).

Đoko Pejović piše da je na crnogorskoj i brdskoj strani bilo oko 3.000 ratnika. Mahmut-pašina vojska, u kojoj je prema mletačkim izvorima bio i izvjestan broj Crmničana, brojila je

oko 18.000 ljudi. Prema jednom zapisu iz Moračkog manastira načinjenom u doba bitke, koji Đ. Pejović smatra vjerodostojnim, „posječeno je 100 turskih glava dok se za ukupni broj mrtvih i ranjenih ne zna“.

„Pobjedom na Krusima povećan je i značaj Mahmud-pašinog poraza u Martinićima“, piše Đ. Pejović („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 1981, 280-282).

Nad silnim samopouzdanjem Mahmut-paše izdigla se snažnija crnogorska volja i odlučnost. Poslije bitke, Podgorica je iznova postala pribježište za liječenje i oporavak poražene turske vojske. Bogumil Hrabak kaže da je „poslije pobjede na Krusima postojala mogućnost da Crnogorci zauzmu Podgoricu“ (B. Hrabak, nav. djelo, 173). ***

O pogibiji Mahmut-paše Bušatlije postoji više verzija. Jed-

„Po tom kazivanju Mahmut-paša je poginuo neslavno od nepoznatog junaka i pod čudnim okolnostima. Naime, kada je pred naletom Crnogoraca nastupilo rasulo u turskoj vojsci, Mahmut-paša, njegov brat Ibrahim i nekoliko njegovih seiza, napušteni od svoje vojske, bježali su i lutali kroz mjestimično gustu šumu u nepoznatom pravcu. Njih je na nekom šumskom proplanku primijetila jedna crnogorska trojka, koju su sačinjavali Savo Stojanov Ćetković, Savić Šćepanov Bojanović i Živko Remiković. Od njihovih plotuna, sa prilično velikog rastojanja, poginuo je Mahmut-paša, a njegov brat Ibrahim je ranjen. Njihovi seizi odvukli su mrtvog pašu u neki gustiš i ostavili, a ranjenog Ibrahima, koji je za sobom ostavljao krvavi trag, odnijeli su. Kada je ova trojka došla na mjesto gdje su primijećeni Turci, ne znajući da su pašu ubili i da se nalazi u gustišu nekoliko metara daleko od njih, nastavili su da slijede krvavi trag nje-

gova brata Ibrahima (...) Oni su krvavi trag slijedili do ravnice, pa su od daljeg gonjenja odustali i vratili se zaobilaznim putem na mjesto odakle je počinjao krvavi trag (...) Pretražujući teren i sakupljajući mrtve i ranjene, ova trojka je, kad se približila na nekoliko koraka mjestu gdje je paša mrtav ležao, na njihovo veliko iznenađenje vidjela da je on bez glave (...) Na pašinu tijelu bila je komplet uniforma i oružje. Oni su sa paše skinuli sablju, ledenicu, dolamu i neki grudni štit.

Na poleđini pašine dolame bila su dva olovna ulaza na nekoliko santimetara rastojanja a između njih kao nožem porezano. „Ovo Živko ti imaš najbolje oko, ovo nijesu olova trefila iz dvije puške no ga smjestila tvoja sindžirlija“. Na to će Živko reći: Izgledi su da je tako Saviću i hvala ti što ne bismo u pregonaciji.“

„Poslije boja na zborno mjesto kod kruske crkve doneseno je 240 mrtvih i 300 teže ranjenih crnogorskih ratnika, kao i 3.064 turske glave (...) Pošto se prema oružju, ruhu i zaplijenjenom pašinom konju, kao i prema dokazu ove trojice, vladika uvjeri da je paša poginuo, postavi pitanje: „Ko bi mogao prepoznati pašinu glavu?“ Niko se ne javi. Vladici potom priđe jedan ratnik, Raičković s Gradca, i reče: „Sveti vladiko, ja znam ko bi prepoznao Mahmutovu glavu, no ne bi mogao doći na svoje noge ovdje zbog starosti, e je Velja gora podaleko a on živi u njenom podnožju, u selo Parce. To mi je bližnji stric koga sam često slušao đe priča o paši jer je on bio tri godine na „najamstvo“ kod Bušatlije, bogme sve od velike nužde zbog nemaštine (...) „Da se odmah ide za njega“, zapovijedi Vladika...“ (Nastavlja se)

25 Četvrtak, 4. maj 2023. Feljton

Najstariji likovni prikaz Crnogoraca, iz doba Bitke na Krusima Sablja s koricama Mahmut - paše Bušatlije Podgorička tvrđava krajem 19. vijeka

26 Četvrtak, 4. maj 2023.

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Da je nosilac projekta „Agencija za razvoj i izgradnju Podgorice” d.o.o. iz Podgorice, dana 11.04.2023. godine, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju mosta na rijeci Ribnici (Kapadžića most), na katastarskim parcelama br. 5874/1, 245/3 KO Podgorica III, i katastarskim parcelama 4097/1 i 4313 KO Podgorica II, opština Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova.

Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 25.05.2023. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u kancelarijama Agencije za razvoj i izgradnju Podgorice, ul. Jovana Tomaševića 2a u Podgorici, dana 09.05.2023. godine sa početkom u 10 časova.

Mali oglasi

JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“-Podgorica vrši ispravku Javnog poziva koji je objavljen dana 03.05.2023. godine u dijelu koji se tiče fiskulturne sale, u rečenici:” u terminima od 17 do 23 časa”, treba da stoji u terminima 19 do 23 časa.

Spisak dobitnika drugog kola

EKO Vozi i Osvoji

Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje 8 sedmica, od 18.04. do 13.06.2023. Ukupno ima 104 nagrada, od kojih su glavne nagrade dva Fiata 500.

Izvlačenje drugog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 03.05.2023. u prostorijama Jugopetrola AD. Dobitnici sedmičnih nagrada drugog kola su:

•Vaučer za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 eura

9001000000190961 Aleksandra Janović

9001000000198234 Bogdan Bukilić

9001000000192268 Predrag Pedović

9001000000189267 Lazar Miranović

9001000000194297 Muhamed Zajmović

9001000000189959 Radovan Jovanović

9001000000191421 Marko Kaludjerović

9001000000190011 Husmija Drašković

9001000000196350 Erdal Mrkulić

9001000000196380 Sinan Kurpejović

•Vaučer za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 100 eura

9001000000191964

9001000000194649

9001000000197458

Boško Kovijanić

Gresa Mucaj

Marko Marković

9001000000193115 Milica Mirotić

9001000000193420

9001000000198521

9001000000189381

Bogdan Vuković

Uroš Rakočević

Danijela Pejović

U slUgE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

IZDAJEM dvosobne stanove nenamještene (dogovor o namještanju) u zgradi u Ljuboviću gdje je bio City hotel. Tel. 067/510-202 2

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 3

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074 4

27 Četvrtak, 4. maj 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

OPŠTINA ULCINJ

Sekretarijat za komunalne stambene djelatnosti

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „Panorama Tour“ d.o.o., Rastiš b.b.,Ulcinj, donijeto Rješenje br. 06-332/23-147/2 od 27. 04. 2023..godine, kojim je odlučeno da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat- Pogon za preradu maslina proizvodnju maslinovog ulja, na katastarskoj parceli br.11/3 KO Rastiš, Opština Ulcinj. Nosioc projekta može pristupiti izvođenju projekta na pomenutoj lokaciji u skladu sa važećim tehničkim normativima standardima propisanim za tu vrstu objekta, uz obavezu da pri izgradnji i korišćenju objekta primjeni potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja na životnu sredinu, kao i da u slučaju udesa, predvidi i primjeni potrebne mjere zaštite.

Rješenjem je utvrđena obaveza nosiocu projekta da u slučaju prenamjene objekta ili proširenja kapaciteta izvedenog projekta, podnese zahtjev nadležnom organu za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.

Ivm.br.358/23

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Atlas Banka AD Podgorica u stečaju, ul Vaka Đurovića bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Raičević Biljane, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 6.547,92€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 03.05.2023 godine,

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Raičević Biljane, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br.358/23 od 04.04.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.04.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, „NEXT AUTO“ doo Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „IZGRADNJA POSLOVNOG OBJEKTA-SKLA- DIŠTE“, na kat. parcelama broj 179/2, 181/1, 181/2179/1 i 180 KO Novo Selo, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 11.05.2023. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020 812 040.

Poslovni broj: Iv. br. 482/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Vujović Đorđije iz Bara, Vladimira Rolovića, kula 1 br.22, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 10030, radi naplate novčanog potraživanja, dana 03.05.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vujović Đorđije iz Bara, Vladimira Rolovića, kula 1 br.22, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10030. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 29.03.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 03.05.2023. godine.

Poslovni broj: Iv 1019/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Brdar Zlata, Ulica Ante Đedovića br. 18, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 140,13 eura, dana 03.05.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Brdar Zlata iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1019/23 od 29.03.2023. godine rješenje o troškovima od 08 03.05.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

28 Četvrtak, 4. maj 2023.

J A V N O O B J A V LJ U J E

Dana 30. aprila 2023, u 53. godini života, napustio nas je naš dragi

Oglasi i obavještenja

Sa dubokim bolom javljamo tužnu vijest da je naša draga, dobra i plemenita

ZDRAVKO Rudolfa ĆETKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 4. maja od 9 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na groblju Sv. Vić.

Ožalošćeni: ćerka DOROTEA, sestre MATILDA, VALERIJA, TIHOMIRA, sestrić IVAN sa porodicom, sestrične NIKOLETA i IVONA, kao i ostala rodbina

MARIJA Tonćija MARKOVIĆ rođena Stanojlović

Preminula dana 3. maja 2023. u 72. godini života. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Škaljari 3. maja od 13 do 16 časova i 4. maja od 11 do 15 časova, kada se kreće ka mjesnom groblju Muo gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug TONĆI, sin NIKO, ćerka MILKA, brat DRAGAN, snahe CEFERINA, SOJA i RADMILA, zet LAZAR, unučad ANTE, MATIJA, ALEKSANDAR, MARKO i BOJAN i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i STANOJLOVIĆ

DRAGOLJUBU MIJAČU

Sačuvaćemo te u lijepom sjećanju Porodici iskreno saučešće. SLOBO, ŽELJKO i DRAGAN PAJOVIĆ

29 Četvrtak,

maj 2023.

Posljednji pozdrav

Са жаљењем и тугом обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 3. маја 2023, послије краће болести, у 80. години живота преминуо наш драги

ГАВРИЛО пок. Ђорђије АСАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Доњим Кокотима, у сриједу 3. маја од 16 до 20 часова и четвртак 4. маја од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Доњим Кокотима.

Кућа жалости: Улица 9 бр. 5, Доњи Кокоти, Подгорица

Ожалошћени: супруга ЗДЕНКА, синови ДРАЖЕН, ВЛАДИМИР, ДРАГОСЛАВ, брат МИЛАН, сестра БОГДАНКА, снахе АНА, ЈЕЛЕНА, АНА, унучад ЂОРЂО, АЛЕКСА, ДАРЈАН, АНИКА, АЉОША, ДАМЈАН и остала многобројна родбина

АСАНОВИЋ и СТАНОЈЕВИЋ

Дана 3. маја 2023. године изненада нас је напустио

МИЛЕНКО Ђока МИШУРОВИЋ 1951–2023.

Саучешће за нашим драгим покојником ће се примати 4. маја од 9 до 15 часова и 5. маја од 9 до 14 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана у породичној гробници.

Драги наш ЂЕДЕ

Тешко је прихватити истину да више нећеш бити ту да грајеш на нас кад смо несташни. Ђеде, хвала ти на пруженој љубави коју си нам даривао. Кроз најљепше чуваћемо те од заборава.

ТВОЈА УНУЧАД: АНИКА, ЂОРЂО, АЛЕКСА, ДАРЈАН, АЉОША и ДАМЈАН

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

GAVRILU ASANOVIĆU

S poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju

GAVRILU ASANOVIĆU

Ostaćeš uvijek u lijepom sjećanju.

Ожалошћени: супруга МИЛАНКА, кћер ЈЕЛЕНА, синови ЈАНКО и НИКОЛА, браћа ВЕЉКО и РАЈКО са породицом, породица покојног брата ВОЈА, сестра ДОДА, снахе ТАМАРА и МАРИЈАНА, унучад ЛУКА, ПЕТАР, НАЂА, ЈОВАНА, ЈАНА и ТЕОДОРА, зет САША, сестрићи и сестричине, ујчевина КНЕЖЕВИЋ и остала многобројна родбина МИШУРОВИЋ

Bratanići IVAN i FILIP, bratanična IVANA i snaha STANKA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

BATO MAŠANOVIĆ sa porodicom

GAVRILO

Sa tugom i bolom opraštamo se od tebe, voljeni brate. Sestre od strica NADA TOMAŠEVIĆ i MIRA RADUSINOVIĆ sa porodicama

30 Četvrtak, 4. maj 2023.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. maj 2023.

Dana 20. aprila 2023, u 90. godini života, preminuo je u Švedskoj, naš dragi

Oglasi i obavještenja 21

DRAGOLJUB Sava MIJAČ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 4. maja od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MILICA, sinovi VESELIN i SAŠA, kćerka KAJA, snaha ANNA, unučad, praunučad i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj dragoj supruzi, majci, svekrvi i babi

MARIJI

Hvala ti za ljubav i dobrotu koju si nam pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: suprug TONĆI, sin NIKO, snaha CEFERINA, unuci ANTE, MATIJA i ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, tašti i babi

Tvoj bol je prestao, ali naša bol i tuga za tobom ostaju vječno. Bila si nam veliki oslonac i utočište. Živimo s ponosom na tebe i na tvoj častan život.

Ostaćeš vječno u našim srcima i mislima.

Tvoji: MILKA, LAZO, MARKO i BOJAN

Draga naša baba

Hvala ti neizmjerno za svu ljubav i pažnju koju si nam davala. U našim najljepšim sjećanjima ostaje tvoj osmijeh i ta radost kad nas vidiš, tvoja beskrajna energija. Počivaj u miru.

Tvoji: ANTE, MATIJA i ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav voljenom

DRAGANU MIJAČU

Hvala ti za sve što si uradio za našu porodicu. Počivaj u miru, a mi ćemo uvijek pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost.

Tvoji: BORIS, IGOR, KAĆA, MAJA, VELIBOR, DANILO, IVA, LUKA, MARIJA i FILIP HRISTOV

Opraštam se od

DRAGOLJUBA MIJAČA

Prijatelj moje porodice. Zahvalan za tvoje dobročinstvo, iskreno žalim i tugujem za tobom. ZORAN

MAJI

MAJO

Oglasi i obavještenja

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našeg

DRAGOLJUBA MIJAČA

Bol i tuga uselila se u naša srca. Voljeni naš, nedostajaće nam tvoje ljubav i pažnja. Ostaćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

Tvoji: supruga MILICA, sinovi VESELIN i SAŠA, ćerka KAJA

DRAGANU MIJAČU

Praznina je ostala za tobom, tata moj. Sunce je zašlo i nikad više neće tako jako sijat. Tvoje mjesto se nikad više ne može popuniti.

Spavaj mirno, anđele! Ćerka KAJA sa porodicom

Posljednji pozdrav mom plemenitom ocu

DRAGANU MIJAČU

Nedostaješ puno. Počivaj u miru.

VESKO MIJAČ sa porodicom

2023.

Četvrtak, 4. maj

Danas bi slavili tvoj 64. rođendan, voljena naša

Posljednji pozdrav dragom

DRAGOLJUBU Sava MIJAČU

Sa tugom i poštovanjem se opraštamo od velikog čovjeka. Počivaj u miru.

Porodica JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DRAGANU

Od IRENE i BATA KADOVIĆ

Posljednji pozdrav mojim dobrotvorima sestri i zetu

Posljednji pozdrav tetki i tetku

VESNA Momova PRELEVIĆ rođena Šćepović

Uvjerili smo se da smrt nikad ne može oduzeti dragocjenu vezu i uspomene koje smo stvorili zajedno. Svakog maja posebno nedostaješ. Željni smo tvog najtoplijeg zagrljaja i najljepšeg osmijeha. Srećan rođendan, živote naš.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DRAGANU

Od BULE MILOŠEVIĆ sa djecom SINIŠOM, SRĐANOM i SANJOM

NADEŽDA RAJKOVIĆ

Draga majko i baba, Četrdeset je dana od tvoje smrti. Vrijeme nikada neće izbrisati sjećanje na tebe. Ostaje vječna uspomena na tebe i ljubav koju si nesebično davala. Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

U subotu u 10 časova ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Zagoriču. PORODICA

Dana 3. maja 2023 navršilo se pet godina od smrti

VERI KUSOVAC rođ. Brajović

DRAGANU KUSOVCU

Počivajte u miru u zagrljaju svog sina Saše. Hvala vam za sve.

Vaša CUCA

VERI KUSOVAC rođ. Brajović

DRAGANU KUSOVCU

Od BALŠE i TAMARE iz Ciriha

BOŽIDARA – BORA KOSTIĆA

Voljeni naš Boća, Po dobrom ćemo te pamtiti, od zaborava čuvati.

Zauvijek tvoji: supruga BOSE, sinovi ZORAN i ZLATKO, ćerka ZORICA, snahe SLAVICA i DRAGANA, unuci NIKOLA, JOVAN i LUKA, unuke KATARINA, BOJANA i MARIJA

33 Četvrtak, 4. maj 2023.

i obavještenja

Oglasi

MOMO, MIHA, JELENA i TAMARA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsNo

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Na osnovu odluke Odbora direktora A.D.“Poljoprivreda i šumarstvo“Berane,broj 67/22 od 20.12.2022. godine,A.D.“Poljoprivreda i šumarstvo“Berane,objavljuje:

JAVNI POZIV

Za prikupljanje ponuda za prodaju nepokretnosti u vlasništvu A.d.“Poljoprivreda i šumarstvo“Berane i to: .Nepokretnost u opštini Berane,List nepokretnosti br.65,ko d.Ržanica, na ime A.d.“Poljoprivreda i šumarstvo“Berane: 1.k.p.br.420/5,“Pobjenik“pašnjak 5 klasa,površina 3030 m2, 2.kp..br.423/4“Pobjenik“šuma,5 klasa,površina 455m2, 3.kp.br.423/6“pobjenik“,šuma 3 klasa,površina 320m2, 4.k.p.br.430/3,“Pobjenik,pašnjak,3 klasa,površina 286m2 5.k.p.br.430/4“Pobjenik“,pašnjak,3 klasa.površina 4914m2, 6.k.p.br.739/2“Podvodnica“,šuma2 klasa,površina 1169m2, 7.k.p.br.746/2“Podvodnica“,pašnjak3 klasa,površina5190m2, 8.k.p.br.745/1“Podvodnica“,pašnjak 5 klasa,površina2662m2, 9.k.p.br.743“Podvodnica“,šuma5 klasa,površina4748m2, 10.k.p.br.742/2“Podvodnica“,livada4 klasa,površina2599m2, 11.k.p.br.741/2“Podvodnica“njiva 4 klasa,površina282m2, 12.Ln.br.148 k.o.Buče,k.p.br.797/2“Gradinsko polje“,livada 3 klasa,površina3161m2, 13.k.p.br.798/2“Gradinsko polje“,njiva 3 klasa,površina 1076m2, 14.k.p.br.813/2“Komati“,pašnjak 3 klasa,površina 409m2, 15.k.p.br.814“Komati“,pašnjak 3 klasa,površina 640m2, 16.k.p.br.815/1 „Komati“šuma 5 klasa,površina 740m2, 17.k.p.br.815/3“Komati“,šuma 5 klasa,površina 1380m2, 18.k.p.br.818/1“Gradinsko polje“,njiva 4 klasa,površina69885m2, 19.k.p.br.818/1“Gradinsko polje“,voćnjak 3 klasa,površina10092m2.

Početna prodajna cijena zemljišta iznosi: za nepokretnosti pod rednim brojem od 1 do 11, 1,10 e( jedan euro i deset centi) po m2,a za nepokretnosti od rednog broja 12 do 19, 2,20 e(dva eura i dvades centi)po m2

Pomenuta nepokretnost će se prodavati putem javnog poziva za prikupljanje pismenih ponuda . Ponuda treba da sadrži:-tačan naziv ,adresu kontakt telefon ponuđača,kupovnu cijenu ,uslove i način plaćanja Ponude dostaviti na adresu:A.D.“Poljoprivreda i šumarstvo“ Berane ,ul.D.Vujoševića 12-14 .poštanski fah broj 57,za Komisiju za sprovođenje postupka po pozivu,u zapečaćenoj koverti sa naznakom „PONUDA PO POZIVU –NE

OTVARAJ“

Uz ponudu ponuđač je dužan dostaviti dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% vrijednosti nekretnine za koju daje ponudu na račun broj 510–203572–36 kod Hipotekarne banke Berane,ili na blagajni preduzeća.Kupac je dužan da u roku od 8 dana zaključi ugovor o kupoprodaji i da u skladu sa ugovorom isplati kupoprodajnu cijenu.Depozit se zadržava kao kapara u odnosu na najpovoljnijeg ponuđača i uračunava se u cijenu.U slučaju da kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne izvrši plaćanje kupoprodajne cijene u ugovorenom roku ,prodavac trajno zadržava depozit a ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. Posebno formirana komisija staraće se o sprovođenju ovog postupka po pozivu,rangiranjem i predlogom za izbor najpovoljnijeg ponuđača Rok za dostavljanje ponuda je 8 dana od dana objavljivanja ovog poziva. Otvaranje ponuda izvršiće se u roku od 7 dana po proteku roka za dostavljanje ponuda. Neblagovremene ,nepotpune ,nezapečaćene i ponude koje ne budu izražene u apsolutnim novčanim iznosima ,neće se razmatrati.

A.D.“Poljoprivreda šumarstvo „ Berane ,zadržava pravo da ne izvrši izbor po prispjelim ponudama.Za sve potrebne informacije,kontakt telefon je:068/679221.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je preduzeću MI „Goranović“ d.o.o. Nikšić, Straševina bb, Nikšić, kao nosiocu projekta doneseno Rješenje UP/Io Br. 07-35314/17 od 25.04.2023. godine za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Dogradnje agroindustrijskog objekta- poslovne zgrade u privredi objekat broj 1, za potrebe mašinske obrade i pakovanja mesa“, na lokaciji Vukov most, na katastarskim parcelama broj 780, 763 i 764 KO Nikšić, u obuhvatu Prostornog urbanističkog plana Opštine Nikšić.

U provedenom postupku utvrđeno je da je predmetni Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu izrađen u skladu sa važećim propisima i standardima koji se odnose na ovu vrstu objekata te da su istim Elaboratom o procjeni uticaja identifikovani i vrednovani mogući značajni uticaji navedenog projekta i da isti sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti Nosiocu projekta je naloženo da realizuje sve predviđene mjere u cilju sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja štetnog uticaja na životnu sredinu u svemu kako je predviđeno u poglavlju 8.0. i 9.0 Elaborata o procjeni uticaja te da obezbijedi, na zakonom propisan način, sprovođenje Programa praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring), kako je to predviđeno u poglavlju 9.0 Elaborata o procjeni uticaja.

Uvid u navedeno Rješenje o saglasnosti se može izvršiti u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine-Sektora za zaštitu životne sredine u zgradi JP Komunalno Nikšić, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), radnim danima od 10 do 13 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Obavještenja.

Protiv ovih rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Nikšić u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja. Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom ovom Sekretarijatu.

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

“Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je preduzeću „Spim M” d.o.o. iz Podgorice, adresa Bulevar Ivana Crnojevića 99/2, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-725/5 od 26.04.2023.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i dogradnju poslovnog objekta – skladišta, na UP58, dio sektora 22-23, na katastarskoj parceli broj 1223/3 KO Mrčevac, Opština Tivat.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izvođenja, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Broj: 03-UPl-781/2

Podgorica, 26.04.2023.godine

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta, „ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE” A.D., Nikšić, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Rekonstrukciju HE Perućica — instalacija agregata br. 8 i rekonstrukcija kompenzacionog bazena, na kat.parcelama 1720 KO Bogetići i kat.parcelama 727, 728, 758, 759, 760/1, 76013 KO Stubički kraj, KP 5125, 5124, 5135, 5170 KO Ozrinići, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, Il sprat, kancelarija broj 216, kao i Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opština Nikšić, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

34 Četvrtak, 4. maj 2023.

36 Četvrtak, 4. maj 2023. Marketing

zbog čega je uvrnuta, žanroslamajuća serija „Mrs. Davis“ sa Beti Gilpin ipak drugačija od tipičnih misterioznih narativnih kutija

Dejmona Lindelofa

Iluzionista sa kompleksom Boga

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 4. maj 2023. • broj 370.

ili :

Str. 4. i 5.

A cappella

AI Jazz

Može

li kreativnost generisana vještačkom inteligencijom (AI) uticati na muzičku umjetnost? Muzika generisana vještačkom inteligencijom posljednjih godina zauzela je dominantno područja klasike i popa, ali do sada nije zavladala džez muzikom. A mogla bi, zašto da ne?

* * *

Da se podsjetimo: pedesetih godine prošlog vijeka kompjuterizovana muzika razvijala se polako i neprimjetno. To je bilo razdoblje u kome su sintisajzeri i masivni hardverski muzički uređaji zauzimali ogromne prostorije u studijima. Prednjačio je „atari“, računar na kome su se u 20. vijeku sklepali mnogi muzički hitovi.

U klasici, osamdesetih godina prošlog vijeka, razvijen je proces nazvan generativna analiza kako bi se dovršila Šubertova „Simfonija br. osam“, poznatija kao „Nedovršena“. Vještačka inteligencija nahranjena je sa 2.000 njegovih klavirskih djela i razvijeni su algoritmi za traženje kretivnih obrazaca, ali u konačnom, djelo su izveli ljudi.

Ovaj proboj u tehnološkom smislu pokrenuo je zanimljivo pitanje koje je relevantnije i provokativnije nego ikada - može li muzika stvorena vještačkom inteligencijom posjedovati dušu i kreativnost ljudi?

AIVA je virtuelni umjetnik sa vještačkom inteligencijom. Razvio ga je luksemburški start-up, sa primarnom svrhom da stvara klasičnu muziku u stilu vrhunskih kompozitora. AIVA je takođe zaposlena u stvaranju muzike za filmove i video-igre. U 2017. godini pomoću ovog programa snimljen je kompletan album „Genesis“ koji komponuje muziku učeći na djelima majstora poput Betovena, Mocarta i Baha. Etika ovdje zaista postaje bitan dio jednačine, s obzirom na to su Turingovi testovi, koje su izradili AIVA kreatori, pokazali da ljudi ne mogu uočiti razliku između vještačke inteligencije i živih kompozitora.

Na osnovu ovog testa, moglo bi se tvrditi da su mašine možda sposobne iskopirati znanje kompozitora. No, poslušajte AIVA kompoziciju „Simfonijska fantazija u A-molu, op. 21“; čućete ogromnu i jezivu rupu koja je prevelika da bi se zanemarila. Osoba koja sluša zna da to nije stvarno plod čovjekove kreacije, ali je u isto

Piše: Vladimir MARAŠ

Tehnologija sa muzikom generisanom vještačkom inteligencijom ima potencijal za stvaranje muzike preminulih legendi poput Djuka Elingtona, Kaunta Bejzija ili Majlsa Dejvisa, između ostalih. No, AI muzika potencijalno bi mogla i sniziti ljestvicu više nego što je sada snižena

vrijeme sve to toliko realno, da se graniči s uznemirujućim.

„Simfonijska fantazija u A-molu, op. 21“ impresivna je, posebno s osvrtom na dinamiku i orkestarske zvukove, ali i dalje stičemo zastrašujući utisak da je ne stvaraju, niti izvode ljudska bića. Sa druge strane, da ne zaboravimo da je u proteklih 20 ili 30 godina nekoliko desetina generacija odrastalo slušajući muziku koju ne sviraju ljudi od krvi i mesa, pa su oni možda imuniji na ovakve pojave. Godine 2017. „Sony Music Entertainment“ upotrijebio je AI za stvaranje

pjesme u stilu Bitlsa. Nedavno je na sličan način nastala i nova pjesma Nirvane koja je dotakla vrhove top lista. U ovom drugom slučaju, muzika je stvorena pomoću AI tehnologije, ali tekst pjeva stvarna osoba koja imitira stil Kurta Kobejna. Pjesma je uvršćena na album „27: The Lost Tapes“ koji uključuje „novu muziku“ izvođača poput Kobejna, Hendriksa, Dženis Džoplin i Ejmi Vajnhaus. Dakle, u popu, možda bi AI muzika mogla ispuniti sektor za obožavaoce koji traže pjesme preminulih heroja, ali etičko pitanje svakako ostaje.

Iako muzički trendovi koje je generisala AI do sada nijesu baš uticali na džez muziku, mogla bi postojati takva mogućnost. Naime, 1991. pokojna Natali Kol izdala je album „Unforgettable“. Hit-singl bio je njen vokal pomiješan sa vokalnom izvedbom njenog oca, velikog Net King Kola. Iako je ovo nešto što možemo više nazvati semplovanjem, rezultat u tada realnom vremenu za mene kao kompozitora, djelovao je pomalo uznemirujuće. Kenny G slavno je iskoristio ovu tehniku uz brojne kritike u „duetu“ sa Luj Armstrongom u pjesmi „What A Wonderful World“. Gorelik je semplovao Stena Geca, te pomoću AI tehnologije uspio svirati nove fraze koristeći njegov zvuk.

Tehnologija sa muzikom generisanom vještačkom inteligencijom ima potencijal za stvaranje muzike preminulih legendi poput Djuka Elingtona, Kaunta Bejzija ili Majlsa Dejvisa, između ostalih; takođe bi mogla stvoriti novu muziku za mene voljenih grupa kao što su Weather Report ili Mahavishnu Orchestra.

No, AI muzika potencijalno bi mogla i sniziti ljestvicu više nego što je ona sada snižena. Mnogi vrhunski producenti neće se više muzički obrazovati; umjesto toga, naučiće da koriste MIDI pakete akorada za stvaranje harmonija i koristiće softvere poput „Beat Detective“ za izradu ritmičkih djelova i napraviće hit. Ali, na kraju, ostaje pitanje – da li nas sve ovo vodi u potpuni kolaps civilizacije i sunovrat ljudske kreativnosti... Ili tehnologija dolazi brže nego što smo spremni da je prihvatimo?

Četvrtak, 4. maj 2023.

* * *

u fokusu

Sve što ćete željeti već nakon prve epizode jeste da serija nastavi da vas drži u šaci. I da uspije da održi taj inicijalni utisak da je pred vama ludak koji se opire svakom televizijskom algoritmu

Kratki sinopsis serije „Mrs. Davis“ mogao bi da glasi ovako: kaluđerica iz Teksasa koja ne vjeruje Bogu (!), a još manje vještačkoj inteligenciji (!!) – dobija zadatak da pronađe i uništi Sveti gral (!!!), zato što je to jedini način da sa Zemlje zbriše i AI kreaciju koju su ljudi počeli da tretiraju kao božanstvo. (?!!)“ Zvuči bizarno? Ludo, otkačeno? Sasvim pretjerano? Možda čak i blasfemično? O, da...

Trista čuda

Što je najjače, to su samo neki od epiteta koji će vam prolaziti kroz glavu dok budete gledali šou Dejmona Lindelofa („Lost“, „The Leftovers“, „Watchmen“) i Tare Hernandez („The Big Bang Theory“, „Young Sheldon“). I dok pred vašim očima bude nicao jedan od najnepredvidljivijih i najuvrnutijih televizijskih svjetova, ne samo 2023. godine. Duža varijanta opisa radnje i čitavog antikrstaškog pohoda sestre Simon (sjajna Beti Gilpin) uključuje toliko događaja, da bi nam samo puko nabrajanje uzelo barem tri broja Objektiva. Jer, bez ikakvog pretjerivanja, ovdje govorimo o nizanju 300 čuda na svakih 300 sekundi osmodjelnog serijala.

Recimo samo da su, između ostalih, u priču uključeni: jedna artificijelna inteligencija po imenu Gospođa Dejvis (koja je daleka i mnogo naprednija rođaka Alekse i Siri), jedno hrišćansko sestrinstvo (koje

Iluzionista sa kompleksom

prodaje džem), drugo hrišćansko sestrinstvo (koje brine o Svetom gralu i snima reklame za patike), jedan konj (koji će biti raznešen), jedna prikolica džema (koja će takođe biti raznešena), druga prikolica nacista (koji jesu zakačili dinamit, ali ga ipak nijesu raznijeli (ne džem, nego konja)), jedna djevojčica (koja čeka transplantaciju nakon što joj strijela iz majčinog samostrijela prosvira jetru), jedan dječak (sa kojim će podijeliti tu jetru, a kasnije i (propali) brak), jedan bik imena Jezebull (zbog kojeg je ta jetra i zatrebala dječaku), jedan čovjek prezimena Šrodinger (koji, naravno, ima mačku)... Jeste li još tu? Ako već nijeste pobjegli glavom bez ob -

zira, možda hoćete kada nastavimo niz. Jer, ovo je samo „suvi“ start serije „Mrs. Davis“; u nastavku uz kaluđerice, Sveti gral i naciste stižu i: mađioničari, kauboji, vitezovi Okruglog stola, templari i templarke, članovi Otpora koji se bore protiv božanske vještačke intelignecije, te Papa i sveštenstvo Vatikana...

A da... Tu je i jedan konobar koji radi u rustičnom restoranu u kojem se prodaje najbolji falafel u poznatom kosmosu. Sestra Simon zove ga Džej Si. Odnosno, JC. Iliti, Jesus Christ. A njegova koža boje čokolade i navela je Lizi, kako se nekada zvala naša junakinja, da postane sestra Simon. Da se zamonaši i da se uda za njega.

Ne samo u prenešenom smislu, posvećujući život Bogu, nego – bukvalno.

Isus je Lizin motherfucking muž, a Bog, glavom i bradom, njen svekar. Ujedno, Svevišnji je i vlasnik restorana u kojem se prodaje taj najbolji falafel u poznatom kosmosu, ali da ne komplikujemo sad priču radi toga...

Klupko naracije

Složićemo se da Liz vodi prilično uzbudljiv život za jednu kaluđericu, zar ne? A vjerujte nam na riječ, ako već nijeste načeli Lindelofovu dobročudnu (ne, nije došlo do greške u kucanju kučice) seriju, možda i najuvrnutiju do sada – sve ovo je ništa spram onoga što

Četvrtak, 4. maj 2023. 4

„Mrs. Davis“ sa Beti Gilpin nije samo

Beti Gilpin rođena za ulogu prkosne i otkačene – ali i vrlo ranjive Lizi tvtime.com

još jedna „misteriozna TV kutija“ Dejmona Lindelofa

kompleksom Boga

naracije, tokom koje često ne znate jeste li pošli ili ste došli, te što vas čeka već na idućoj, a kamoli na ko zna kojoj od narednih okuka.

„Mrs. Davis“ je takođe dobar primjer Lindelofove „misteriozne kutije“, iz koje se klupko naracije odmotava taman kao i ono konopče u Minotaurovom lavirintu. No, ova je zvjerka i bitno drugačija od njegovih prethodnih iluzionističkih projekata. Jer, s ostalim serijama uvijek je pod velikim znakom pitanja bilo to hoće li Dejmon na kraju uspjeti da opravda toliku količinu misterije (sa „Lost“ nije, sa „The Leftovers“ jeste, zbog čega je prva samo serija, a druga je masterpis i jedan od vrhunaca televizije).

Isus i ChatGPT

dolazi. Do kraja prve sezone ostale su tri epizode (pogledali smo pet emitovanih), svašta će se tu još dogoditi. Pritom, čisto sumnjamo da postoji šansa da Peacock (serija je kod nas dostupna i na servisu HBO Max) jednom Lindelofu ne odobri makar još jednu sezonu. Jer, nije stvar samo u tome što je ovo serija jednog od najvažnijih umjetnika moderne televizije. Ovo je i projekat autora koji je poznat po djelima kojima se „božje zore ne zna“, makar na početku. I hit „Lost“, i totalno potcijenjeni masterpis „The Leftovers“, i Emijima ovjenčana mini-serija „Watchmen“ – oličenje su Lindelofove prepoznatljive krivudave i najčešće bizarne

Sa „Mrs. Davis“ taj faktor „lindelofovskog kraja“ ne bi trebalo da bude problem. Ovo je ipak serija čiji konačni cilj uopšte nije bitan. I da se sve svede samo na zaključak da nije toliko loša AI, koliko smo loši mi oko nje, odnosno koliko je pogubno bespogovorno povjerenje koje joj dajemo – sve je okej. Sama narativna forma koju su uzeli Lindelof i Hernandez dovoljna je da putovanje bude vrijedno, da mirne duše zaboravimo na cilj ako koračanju smeta. Tako da, ono što nas ovog puta brine nije kako će Dejmonova nova serija biti završena, nego hoće li i koliko će praznog hoda istrupkati nausput.

Za sada, praznog hoda ima, naročito u trećoj i četvrtoj epizodi. Tu previše vremena odlazi na Vajlijevu background priču, te na Lizine ljubavne jade sa „nevjernim“ Isusom.

Za krajnji utisak da su epizode od 45-60 minuta mogle da se prilagode polučasovnom formatu. I da ova vrsta lepršavog, gotovo infantilnog humora (očekivana od Hernandez, ali ne i od Lindelofa) umije da bude i mač sa dvije oštrice. No, onda stiže epizoda peta, čija se radnja nakon skitanja

od teksaškog Renoa, preko Pariza, do Londona (i to samo u sadašnjoj vremenskoj liniji, ne računajući fleš-bekove koji sežu i do, recimo, lomača iz 14. vijeka), seli na jedno ostrvo usred ničega, sa pomenutim gospodinom Šrodingerom (odlični Ben Čaplin). I servira jedan razgovor u „šestoro očiju“ toliko šarmantan, autoironičan i pun obrta, da u sekundi zaboravite na sve i već viđene, i potencijalne „nagazne mine“ Dejmonove i Tarine serije. Tu vam postaje kristalno jasno da je Lindelofova „Mrs. Davis“ prije svega priča o prirodi vjere, odnosno naše slobodne volje i trčanja da je okačimo o klin čim se na horizontu pojavi bilo što za što se možemo okačiti kao dijete o majčinu ruku. Bila to nauka, religija, magija, tehnologija – manje je bitno; princip je uvijek isti, nema mnogo razlike između Isusa i ChatGPT. Sve smo to izmislili, umislili i/li napravili da bismo u nešto, bilo što vjerovali. Da barem na neko vrijeme zaboravimo na „onu što uzima bez ruku“ i pružimo smisao besmislu postojanja.

Tako da, uz petu, najbolji utisak definitivno ostavljaju prva i druga, tokom kojih kreatori samo nižu bizarnosti, tjerajući vas da, baš kao i Lizi, uzvikujete: „What the actual fuck?!“ na svakih pet-šest minuta. Za to vrijeme, Lindelof i Hernandez uspjeće da prirede jedno unikatno, žanroslamajuće iskustvo.

Rom-kom, saj-faj, akcija, triler, Looney Tunes komedija?

Tu su. Porodična drama? O, i te kako je tu (epizoda sa roditeljima mađioničarima baš lijepo prikazuje odakle potiče Lizina nepovjerljivost prema božjem, AI i svakom autoritetu).

A religijska odiseja? I Sveti gral kao toliko opšte mjesto, da ga je mogao izmisliti samo algoritam? Sve je to većinom lijepo skockano, te začinjeno pravom, nimalo pretjeranom dozom autoironije, da

ćete biti razoružani. I sve što ćete željeti jeste da „Mrs. Davis“ nastavi da vas drži u šaci; da uspije da održi taj inicijalni utisak da je pred vama ludak koji se opire svakom TV algoritmu, te da je ovo kreacija divlje maštovitih ljudi koji imaju odličan plan za Lizin antikrstaški pohod.

Višak vjere

Misteriozni su načini i razlozi Božji, a takvi su i Lindelofovi. Njegove serije su, stoga, uvijek frustrirajuće koliko i fascinantne, dok tako arogantno zahtijevaju da uložite malo više vjere u njih. Da budete spremni i da se opečete, ako treba, da biste na kraju dobili nešto vrijedno.

„Mrs. Davis“ je u tom smislu najlindelofskija serija do sada, iako je toliko vedra i opuštena u sopstvenoj koži, da biste joj vajb teško ikada povezali sa Dejmonom. U tome leži i najveća ironija, što mu je humor Tare Hernandez ipak bio potreban da bi potvrdio nešto što odavno slutimo. Ako postoji TV autor koji boluje od kompleksa Boga, to je Lindelof. A „Mrs. Davis“ čini da vam to uopšte ne smeta; ovo je serija koja vam tu njegovu stranu prodaje kao da je najjača fora. Za taj utisak krivo je pisanje, ali još više i Beti Gilpin, maestralna kao pečobrazna i sarkastična, ali i vrlo ranjiva i krhka Lizi. Njeno lice takav je rolerkoster, da i samoj seriji znatno olakšava da prelazi iz žanra u žanr, iz crtaćkih u vrlo ozbiljne, čak i tragične momente, bez većih problema. Tako da, nazovite nas „lindelofovim paćenicima“ zbog „viška“ vjere i u ovaj, i u sve njegove projekte nakon „Lost“, ali... Čak i ako „Mrs. Davis“ ne bude Sveti gral televizije, u jedno smo sigurni: putovanje sa Lindelofom, Hernandez i Gilpin biće sigurno vrijedno pohoda.

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć Ocjena: 4.2/5

5 Četvrtak, 4. maj 2023.

variety.com

zerkalo Kejdž i Holt obaraju sa nogu u horor-komediji

Najslađi je Niče kad mu očnjak niče

Piše:

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Kapetan Nemo, Supermen i grof Drakula – to su tri uloge o kojima je Nikolas Kejdž maštao od početka karijere. Od prve još nije odustao; nekoliko decenija kasnije i dalje se nada ulasku u „Nautilus“ i cipele najslavnijeg junaka Žila Verna. Sa druge strane, za gaće i podgaće od spandeksa, pak, tvrdi da je odveć prestario, kad već nije uspio da snimi onaj ukleti, otkazani film „Superman Lives“ pod režiserskom palicom Tima Bartona.

A toliko željenog Princa tame, najkultnijeg vampira u istoriji civilizacije i najmoćniju kreaciju Brema Stokera, konačno je uspio da dosanja.

Masivni talenat

I neka se to dogodilo; neka je Nikolas Kejdž pokidao kao grof Drakula baš u neozbiljnoj horor-komediji „Renfield“. Jer, njegova glumačka bravura u i uprkos petparačkoj zabavi u koju je ubačen, čini još slađim ono kategoričko odbijanje Frensisa Forda Kopole, da ga uključi (i to samo kao sporednog lika) u autorski film „Bram Stoker’s Dracula“ (1992). Eeee, ne zna striko što je ispustio!

Što je to Kejdž tako zabiberio tokom snimanja Kopolinog „Peggy Sue Got Married“ (1986), pa je sporna uloga u stričevoj adaptaciji Stokera završila kod Kijanua Rivsa – manje je bitno. Kontekst filma iz 1992. bitan je za „Renfield“ isključivo zbog toga što se još od

Dok pijucka krv iz one čaše za martini, Kejdžov Drakula je totalno kitnjast i prokleto neodoljiv; a Holt savršeno mizeran i ranjiv kao njegova

Gerija Oldmana, sve do ovog splešerskog petoparca, nije dogodio upečatljiviji Drakula.

Jedan je i jedini Nikolas Kejdž; neponovljiva je njegova „nepodnošljiva težina masivnog talenta“. Teško je zamisliti ijednog drugog glumca kako sa tolikom studioznošću pristupa ulozi u jednom tako nonšalantnom, rasterećenom, ma - skroz nebitnom filmu. Ne bi ti ga niko drugi, viđi, tako ozbiljno shvatio „Renfield“, pa neka je Drakula najslavniji vampir ikad, 100 puta. Zbog toga je nemoguće ne voljeti Kejdža i ne cijeniti njegova ludila, čak i onda kada igra u „egzotičnim“ smećarlucima.

Da se razumijemo: „Renfield“ svakako nije jedan od onih Kejdžovih akcionih „škart-filmova“ s opičenom premisom koje nikada ne biste pogledali da nije njega, te kojima se ne može napipati puls čak ni uz svu tu visoko oktansku cage rage energiju. No, iako horor-komedija Krisa Mekaja

(„The LEGO Batman Movie“, 2017) ima čari, činjenica je da bi vjerovatno bila negledljiva bez dva Nika. Sve ostalo je manje bitno; hemija koju grade harizmatični Nikolas Holt i Kejdž ipak jeste ono što joj udiše život.

Lugošijevim tragom

„Renfield“ je osmišljen kao direktni nastavak Brauningovog kultnog horora „Dracula“

(1931) sa legendarnim Belom

Lugošijem. Crno-bijeli fleš-

„Drakulovica“

bek koji otvara film, praćen muzikom iz „Labudovog jezera“ Čajkovskog, isječen je upravo odatle, što i objašnjava zbog čega je Kejdž kanalisao baš Belu, a ne svog omiljenog Drakulu – Kristofera Lija . Dok slušamo Roberta Montagjua Renfilda (Holt) kako priča o tome kako ga je Vlad Cepeš, početkom prošlog vijeka, pretvorio u slugu, gledamo originalne snimke iz Brauningovog klasika u koji su umontirana lica Kejdža i Holta. Renfildov recap, taj prepričani istorijat toksičnog odnosa sa Drakulom, odvija se u sadašnjoj vremenskoj liniji, u Nju Orleansu. Jadničak koji je prije devet decenija trampio smrtnost za besmrtnost („Cijena? Prava sitnica!“), da zau-

vijek brine o potrebama Princa tame, pristupio je grupi za samopomoć u 12 koraka.

Naravno, Drakulin domodržnik ne dolazi na kolektivnu terapiju s idejom da bi mogao da nauči nešto o mehanizmima odbrane od emocionalnog zlostavljača, nego da bi lakše došao do hrane za gospodara. Jer, postaje teško pribavljati poslastice po Drakulinom meraku, poput kaluđerica ili autobusa punih navijačica. A kad već mora da ubija da bi održao Prinčevu punu snagu, Renfild je makar odlučio da cilja isključivo loše momke. Recimo, narcise, manipulatore i siledžije o kojima govore ljudi iz self-care grupe kojoj se priključio.

REŽIJA: Kris Mekaj

ULOGE: Nikolas Holt, Nikolas

Kejdž, Avkvafina, Ben Švorc, Adrian Martinez

TRAJANJE: 93 min

Jureći jednog od takvih zlostavljača, gre’otni Renfild završava u jednom hangaru sa pozamašnom količinom kokaina ukradenog od najmoćnije krimi-porodice u Nju Orleansu. I hitmenom koji je poslat da presudi lopovima. Ipak, budući da ga je grof Drakula naučio kako da, konzumacijom insekata, dobija natprirodnu brzinu i snagu – Renfild lako izlazi na kraj sa prilično zajebanim protivnikom.

No, masakr u hangaru navlači mu na grbaču kako Tedija ( Ben Švorc ), nasljednika imperije Lobo, tako i Rebeku Kvinsi (Avkvafina), policajku koja je za petama ovoj opasnoj krimi-familiji. I naravno da će možda i posljednja nekorumpirana djevojka u gradu učini-

Četvrtak, 4. maj 2023. 6

horor-komediji „Renfield“

Niče niče

ti da Renfild poželi da postane bolji čovjek. A da bi to uopšte mogao da pokuša, prvi korak mora da bude – raskid sa Drakulom.

Sitničavi šef Svako od nas bio je, makar jednom, zaglavljen u toksičnom odnosu iz kojeg se nije vidio izlaz. Bili to otac i/li majka, brat, sestra, najbolji prijatelj, partner, šef, kolega sa posla –manje je bitno. Važno je to što grof Drakula funkcioniše kao savršena metafora za osobe sa „drugog kraja“ tih destruktivnih odnosa. Možda se takvi emocionalni nasilnici ne pretvaraju u oblak slijepih miševa ili dima u momentu kada im sve nije po volji, ali sigurno je da njihovim „slugama“ u tim momentima baš tako izgledaju. Zbog toga je vrlo lako povezati se sa jadima mladog Renfilda.

I razumjeti koliko bi bilo kojoj osobi, zaglavljenoj u emocionalnoj baruštini, bez ikakvog kapaciteta da izgovori zdravo i afirmišuće „ljubi sebe svog“, bilo teško da se promijeni – i otrgne okovima manipulativnog „bližnjeg svog“.

Za takav utisak i momenat emocionalne konekcije sa naslovnim junakom kriv je isključivo Nikolas Holt. Njegov komedijaški dar dugo je bio potcjenjivan; tek u mini-seriji

„The Great“ postala je očigledna njegova glumačka širina. I to da je Holt glumac savršeno sposoban da bude ranjiv, urnebesno smiješan i zastrašujući, često i u istom kadru.

Na tom fonu je i njegova „Drakulovica“, njegov Renfild. Lomljiv i oličenje mizerije dok kučeći spuštenog repa sluša

Drakuline pridike, ili se u self-care grupi žali na „šefa iz pakla“. Ali, i sila prirode dok pribavlja klopu za Drakulu i nasmrt prebija ljude – otkinutim udovima drugih ljudi.

Takav Holt sa Kejdžom gradi savršen hororistično-komični duo. A drugi Nik je, pak, mnogo ozbiljniji, svedeniji, kontrolisaniji od onoga na što nas je navikao u rolama kao puštenim sa lanca.

Dok pijucka krv iz one čaše za martini, Kejdžov Drakula je totalno kitnjast – i prokleto neodoljiv! Naš Nik ovdje priređuje pravu malu poslasticu i rijetku priliku da posvjedočimo perfektnom balansu razigrane originalnosti i velikog poštovanja prema horor-klasiku. Nakon gomile pretjerano romantizovanih prinčeva tame, njegov sitničavi, manipulativni Drakula (više energetski i emocionalni nego standardni vampir), pravo je osvježenje.

Baš zbog hemije harizmatičnog Holta i posvećenog Kejdža, te superpotentne metafore o toksičnim vezama – šteta je što Rajan Ridli, inspirisan

originalnom idejom velikog

Roberta Kirkmana („The Walking Dead“), nije skockao mnogo subverzivniji, inteligentniji scenario. Grehota je i misliti što bi od ovakve ideje napravili Taika Vaititi i Džemejn Klement , te koliko bi se njegov skript crvenio da su kreatori mokumentarne vampirske genijalštine „What We Do in the Shadows“ uzeli da mu precrtavaju viškove i prepravljaju fore.

Anulirane rupe

Fakat je da filmu „Renfield“ podrukavac priče sa policajkom i familijom Lobo uopšte ne ide naruku. A o tome koliko Avkvafina (kakav miscast), Švorc i ostali sporedni igrači nijesu na nivou Holta i Kejdža, da i ne govorimo. Opet, štikliranje opštih mjesta, predvidljivost radnje, promašeni sporedni glumci, manjak hemije romantičnog para, često nakalemljeni humor – za divno čudo, nebitni su spram ključnih aduta filma.

Čim ušetaju u kadar, dva Nikolasa čine da zaboravite na sve rupe, a zabavan utisak de-

finitivno pojačavaju i akcione sekvence sa litrima i litrima prskajuće krvi i iskomadanih udova. „Renfield“ može da bude odličan sluga i gledaocima koji uopšte ne vole horor, ali sigurno će najbolje opslužiti one koji obožavaju da vide unutrašnje organe – napolju. E, takvi će posebno žaliti zbog vrlo ekonomičnog trajanja, te poželjeti da 93-minutni film traje mnogo duže.

Krajnji utisak, dakle, glasi da je sve ovo moglo mnogo bolje, ali da vam je ipak drago što „Renfield“ postoji, te što jedan film u kojem se Drakula i njegov sluga rokaju poput likova iz „Mortal Kombata“ – izgleda sasvim pristojno. I zato neka je baš u smrtno neozbiljnom, a ne u nasmrt ozbiljnom filmskom smoru naš Nikolas Kejdž ostvario jednu od najvećih životnih želja. Puritancima za nauk, da nema te orgije krvi i iskidanih udova koja bi mogla da spriječi jednu glumčinu da zasluži mjesto kraj Lugošija i Lija. I podsjeti nas, za slučaj da smo zaboravili, zbog čega je grof Drakula – vanvremenski lik.

Ocjena: 7/10

HEMIJA ZA DESETKU: Kejdž i Holt kao Drakula i njegov sluga Renfild

CELULOID

Novi film Alis Vinokur je unekoliko misterija, ne tako različita od Nolanovog „Mementa“, ali je prije svega traganje za mirom, čak i više nego za istinom. U tom procesu, naravno, otkriće se i neke istine, ali ne one koje bismo očekivali

Piše: Marko Stojiljković

Regionalna kinematografija će i ove godine imati predstavnika u Kanu. Reč je o filmu „Sram“ srpskog režisera Vladimira Perišića koji će zaigrati u programu „Sedmi-

„Revoir Paris“: Drama inspirisana

Prvoklasna mirom i iscjeljenjem

ca kritike“. I njegov prethodni film „Obični ljudi“ (2009) premijerno je prikazan na istom festivalu i u istom programu. Da bismo objasnili plasman, koji je u Kanu daleko bolji nego „kod kuće“, trebalo bi razumeti da Perišić kao autor pripada i francuskoj kinematografiji. Osim toga što je bio pariski student i što filmove radi u koprodukciji sa Francuzima, takođe scenarije za dugometražne uratke piše skupa sa jednom od francuskih savremenih autorica, Alis Vinokur. Dok nam pod lupu ne dođe „Sram“, hajdemo se pozabaviti njom i njenim poslednjim autorskim delom, filmom

„Paris Memories“ („Revoir Paris“) koji je nedavno sleteo na striming servis HBO Max.

Lična veza

Alis Vinokur skrenula je pažnju scenarističkim kolaboracijama sa drugim autorima i autorkama. Osim Perišića, vredi pomenuti Ursulu Majer („Home“, 2008), te Deniz Gamze Ergiven (višestruko nagrađivani „Mustang“, 2015).

U režiji, Vinokur se oprobala sa kostimiranom dramom koja je inspirisana stvarnim događajima. Njen dugometražni debi „Augustine“ (2012) doneo je priču o Žan-Marten Šarkou, pioniru (medicinske i psihijatrijske) hipnoze, ali iz

perspektive njegove najznačajnije pacijentkinje, odnosno naslovne junakinje. Usledio je film „Disorder“, odnosno „Maryland“ (2015), centriran oko vojnog veterana sa posttraumatskim stresnim poremećajem i njegove opsesije poslom za koji je unajmljen: zaštitom supruge i deteta bogatog libanskog biznismena. U pitanju je film sa poetikom bliskom radovima Ketrin Bigelou, takođe centriranim oko muškaraca na ivici (ili preko ivice) nervnog sloma.

U narednom filmu „Proxima (2019), Vinokur je pratila jednu ženu, majku i astronautkinju u toku priprema za

Četvrtak, 4. maj 2023. 8

terorističkim

Ispod diskretne glume Viržini Efire izbijaju snažne emocije

terorističkim napadom u koncertnoj sali Bataklan

potraga za

iscjeljenjem

odlazak na svemirsku misiju, rastrganu između ambicije i časti koje je vuku gore (doslovno i metaforično), te porodičnih obaveza i psihičkih kriza u karantinskom okruženju koji je, metaforički, vuku dole. Njen poslednji film „Paris Memories“ (internacionalni engleski prevod originalnog francuskog naslova „Revoir Paris“ nije baš najsrećniji) opet se bavi psihologijom i ličnim nošenjem sa višeslojnom traumom, kako ličnom, tako i kolektivnom. Ovih poslednjih u bliskoj prošlosti Francuske (naročito Pariza) ne manjka: od rušenja tornja Notr Dama i nasilnih protesta koji su postali deo folklora, pa do terorističkih napada na redakciju satiričnog časopisa Šarli Ebdo i u koncertnoj sali Bataklan. S ovim poslednjim Alis Vinokur ima i ličnu vezu: njen brat je bio na koncertu Eagles of Death Metal i preživeo napad koji se dogodio.

Terapijske seanse

Polazna tačka filma je, dakle, Bataklan, ali Alis Vinokur je suviše inteligentna i integritetna autorica da bi se u filmu odveć direktno bavila svojom i samo svojom traumom. Napad koji preživljava njena junakinja Mia (Viržini Efira, vratićemo se na nju) nije se dogodio u koncertnoj sali, nego u bistrou. Do tada je Mia vodila relativno normalan život radeći kao simultana prevoditeljica sa ruskog jezika i najveća briga joj je bila što njen partner, hirurg Vensan (Gregoar Kolin), više pažnje i ljubavi posvećuje poslu. Čak se splet okolnosti može okrenuti prema njegovoj krivici: Mia je u bistro svratila neplanirano, na jedno piće, na-

kon što ju je Vensan „ispalio“ za večeru nakon poziva sa posla. Napad se dogodio iznenada, tako je i snimljen; neki ga nisu preživeli, ali Mia jeste, doduše ranjena i sa gubitkom pamćenja. U nastavku filma, ona pokušava da povrati sećanje na događaj i pronađe način da se, kroz terapiju, sa traumom nosi. Nije ona jedina preživela taj napad, što će i otkriti na terapijskim seansama koje vodi Sara (Maja Sansa). Tu su još i Toma (Benoa Mažimel), koji je ostao bez noge i sa kojim se Mia povezuje; Felicia (Nastja Golubjeva Karaks, kći Leosa Karaksa) koja je u napadu izgubila roditelje; konobarica Nur koja se tokom napada poljubila sa turistom iz Australije kojem ni ime ne zna, te gospođa koja Miju optužuje da se za vreme napada zaključala u toaletu i drugima preprečila put u sigurnost. Mia se, pak, polako počinje sećati te fatalne večeri i kuvara koji ju je držao za ruku u toku napada. Njena će se potraga nastaviti kao potraga za njim. Za Asanom (Amadu Mbou), verovatno ilegalnim imigrantom.

u kojem slučaju neće biti one koje gledaoci očekuju.

Restoranska scena

Primera radi, o napadaču ćemo saznati samo Nurin utisak da je imao „lice anđela koje zrači mirom i zadovoljstvom“ dok je vršio pokolj, ali i to da su restorani nevoljni da daju informacije o zaposlenicima jer su oni prilično često eksploatisani ilegalci, te da bi se celokupna restoranska scena u Parizu verovatno urušila da nije kuvara iz Malija i Šri Lanke sposobnih da, tanjir za tanjirom, produciraju savršene „fotokopije“ svojih jela.

Autorka će i drugim žrtvama napada dati prostora za njihovu traumu, često u formi zaprepašćujuće elegantno izvedenih naracija (koje su, inače, prilično neelegantan instrument pripovedanja), ali nikada nećemo imati dilemu da Mia nije samo tačka našeg gledišta, već i fokalna tačka i protagonistkinja filma.

Za tako nešto potrebna je izuzetna glumica, a to Viržini Efira svakako jeste. Njena karijera je u strelovitom usponu, još od omanje uloge u „Elle“ (2016) Pola Verhovena, a nezaustavljiva je od „Bendette“ (2021) istog autora. U međuvremenu i posle, igrala je kod

REŽIJA: Alis Vinokur

ULOGE:

Viržini Efira, Benoa Mažimel, Maja Sansa, Nastja Golubjeva Karaks

DO st U pn O n A: HBO Max

tRAJAnJE: 105 min

„Revoir Paris“ je unekoliko misterija, ne previše različita od „Mementa“ (Kristofer Nolan, 2000), ali je pre svega potraga za mirom, čak i više nego za istinom, što bismo u nekom drugom filmu i te kako mogli očekivati. To, naravno, ne znači da Alis Vinokur i njeni koscenaristi Žan-Stefan Bron i Marsia Romano neće u tom procesu traganja otkriti i neke istine. Međutim, one ni

An Fonten, Žila Leluša, Žoakima Lafosa i Rebeke Zlotovski, održavajući kontinuirani glumački kvalitet čak i u filmovima koji su ispod tog nivoa. U „Revoir Paris“ je, pak, demonstrirala majstorstvo diskretne glume ispod koje izbijaju snažne emocije. Efira takođe zna da deli ekran s ostatkom ansambla i pusti kolege da budu na jednakom nivou, što najbolje koristi Benoa Mažimel.

Neglamurozne, ali opet ne ni previše derutne lokacije „normalnog“ Pariza uhvaćene su sjajno kamerom Stefana Fontena , dok pulsirajući „saundtrek“ na sintisajzerima Ane fon Hausvolf sjajno hvata psihičko stanje protagonistkinje ( i cele nacije) u potrazi za sećanjem, mirom i isceljenjem. Reč je, dakle, o vrlo dobrom, na momente izuzetnom filmu kojim Alis Vinokur nastavlja impresivnu karijeru.

Ocjena: 4.3/5

9 Četvrtak, 4. maj 2023.

imdb.com

Benoa Mažimel na nivou s izvrsnom glavnom glumicom

Kako da se umjetnost oduži vatrogascima? Recimo, filmom u kom je Stiv Makvin šef jednog njihovog „bataljona“ u San Francisku, Pol Njuman arhitekta najveće zgrade svijeta, a Fej Danavej njegova žena... I svi u poduhvatu, da se iz plamene stihije spasi najvrednije.

Vatrogasci znaju možda bolje od svih – od slave, adrenalinskog poduhvata, uspjeha, bitniji je timski rad. I ta prilika da se pojedinac odrekne nečeg ličnog, za „nešto veće“. Taj i takav duh ulovili su najbolji i najslavniji filmovi o njihovoj borbi sa vatrom... I zato je „The Towering Inferno“ ( Džon Giljermin, 1974) realno najbolji „film katastrofe“ sedamdesetih!

I da – svaki od najboljih poentira tako što servira realnu, istinitu priču u koju je i kojoj je lako vjerovati. I brinuti za te ljude, s obje strane plamena. Zato hajde da ih se prisjetimo ovog 4. maja, na Međunarodni dan vatrogasaca.

The Towering Inferno

Makvin, Njuman, Danavej...

U Giljerminovom „The Towering Inferno“, ova stelarna postava ni u jednom trenutku ipak ne uspijeva da zasjeni film. Ne, svi oni rade kao marljivci i bubice, na filmski „o-ruk“, da se ova priča kotrlja kako filmski bogovi zapovijedaju. A sa slavnim glumcima pod ruku - i genijalni kompozitor Džon Vilijams... I filmska ikona Fred Aster u maloj roli kompleksnog prevaranta,

Najslavnije priče o vatrogascima

Svjetionik nade u plamenoj stihiji

Vatrogasci znaju, da su od slave, adrenalinskog poduhvata, uspjeha, bitniji timski rad i ta prilika da se pojedinac odrekne nečeg ličnog, za nešto veće. A upravo taj duh ulovili su najbolji filmovi o njihovoj borbi

koja će mu donijeti prvu i jedinu nominaciju za Oskara – u cijeloj karijeri. Srazmjere katastrofe tu su vrlo lako premjerljive: 515 metara visine „Staklene kule“, naravno, izmišljene najveće zgrade svijeta u San Francisku i njenih 138 spratova... I od momenta kada se pojavi dim na 81. nivou, a sudbina usmjeri

Makvina ka Njumenu, znamo: sve to je ništavna kula od karata, spram jednog spašenog života.

Da bi to podvukao i dokazao, Giljermino u priču ubaca i helikoptersku spasilačku misiju, pa eksploziv koji treba da „načne“ neke vodene rezervoare, pa malu gravitacionu igru u liftu i cijeli spasilački tim marinaca... A ipak, vatrogasci su ti koji u jednoj slici modernog propadanja, spašavaju klicu iskrene ljudskosti.

E da, film je do premijere već digao žestoku prašinu sa tada basnoslovnim honorarima za zvijezde i budžetom od 14 miliona dolara... Zaradio je više od 203! Usred ere „novog Holivuda“, narod je trčao u bioskope, svjestan da svjedoči jednoj istini.

Only The Brave Pitajte vatrogasce, ipak će vam reći da je „Only The Brave“ (Džozef Kosinski, 2017) najstvarniji film o njima. Zasnovan na jednom jedinom tekstu

iz „GQ“ magazina, o šumskom požaru u Arizoni u junu 2013. godine – u kom je samo jedan od 20 članova tima vatrogasaca uspio da preživi... Ovakva, potpuno istinita priča, ipak je doživjela krah na kino blagajnama – jer američka javnost bila je previše dobro upoznata o cijelom slučaju. Nažalost, sjajna i slavna ekipa (Džoš Brolin, Džef Bridžis, pa Endi Makdauel i Dženifer Koneli sa manjim rolama) – nije uspjela da angažuje publiku.

I tako „Only The Brave“ ostaje i traje kao apsolutna preporuka iz kategorije onih potcijenjenih filmova moderne ere. Jer, ekipa veterana pleše na vatrenoj pozornici raskošnog vizuala, u kojoj je svaki momenat drame apsolutno odmjeren, mimo klišea ili pretjerivanja. Emocionalni rolerkoster na kraju filma čak vodi do iskustva na granici nadrealnog, sa vrlo pametno podvučenom tezom i gomilom sjajnih pitanja koja trepere u vazduhu... Ma, „Only the Brave“ divan je

Četvrtak, 4. maj 2023. 10

LISTALICA

leterboxd.com

Fej Danavej i Pol Njuman u hitu sedamdesetih „The Towering Inferno“ Hauardov „Backdraft“, savršen akcioni spektakl devedesetih

na velikom platnu

nade stihiji

omaž tim hrabrim ljudima koji su do kraja znali da im je životna žrtva vrijedna, čak i jedini častan izbor.

Backdraft

Znate one šekspirovske momente, kada nešto – okolnost, eventualnost, život sam po sebi – natjera neke suštinski udaljene ljude da djeluju zajedno, da pronađu sebe i jedni druge... E, takav je „Backdraft“ (1991) Rona Hauarda – najpoznatija akciona poslastica sa vatrogascima.

Uglavnom, Kurt Rasel i Vilijam Boldvin su posvađana braća Makafri koja baš ne mirišu ni metode, ni namjere onog drugog – sve dok ih jedan požar ne ubijedi u to da su nevoljni, ali savršeni saigrači.

Tu su još i Robert de Niro kao inspektor na požarnom mjestu, te Dženifer Džejson Li i Donald Saderlend... Čisto da se zna, koliko je velikim holivudskim facama u jeku najveće popularnosti akcionih filmova, bilo bitno da budu dio

jedne blokbasterske priče o vatrogascima.

Boldvin je bio toliko ubjedljiv, da je na audiciji oduvao

Breda Pita, Roberta Daunija Džuniora i Kianu Rivsa! A film je pristojno funkcionisao kao dinamična akcija kojoj je lako vjerovati i još lakše grozničavo navijati za njene protagoniste. Iako su vatrogasci, doduše, tada isticali da radnja nije suštinski bliska izazovima pravog požara – jer je, praktično, lišena elementa dima, koji najčešće i najviše otežava posao i uzrokuje najviše žrtava.

Always

Jedna fantazijska drama na tragu romanse: „Always“ (1989) je jedan od onih filmova Stivena Spilberga koji je opisan kao pretjerano sladunjav... Ali će u decenijama kao slijede imati sve svjetlije i primjetnije mjesto, kada se bude sagledavao mozaik autorske karijere. Ričard Drajfus tu glumi duha vatrogasca, spremnog da pomogne „rukiju“ u uspješnoj spasilačkoj misiji. Spilberg tu na interesantan i čak ubjedljiv način postavlja tezu, koliko je jedna žrtva temelj za neke buduće uspjele poduhvate... I to je ono što će, po mnogo čemu, biti tematski (i prečesto ponavljani) lajtmotiv i suština budućih Spilbergovih ratnih priča.

Još interesantnije – ovo je posljednji film u cijeloj karijeri velike Odri Hepbern ! Mala rola nošena je plemenitim motivom; u startu je dogovoreno

da kompletan honorar od milion dolara holivudska diva podari Unicefu. Glumačka penzija tu je bila praktično već i planirana; preminula je četiri godine kasnije.

Ladder 49

Jedan film katastrofe koji je poput raskrsnice dvije velike karijere: nakon „Ladder 49“ (2004) Džeja Rasela , Džon Travolta skrenuo je u katastrofalan niz sasvim nebitnih filmova. A zvijezda Hoakina Finiksa od te priče u Baltimoru uzletjela je poput komete. Priča se tiče nekih starih trauma i grešaka – i pitanja kako se sa njima suočiti; kako pronaći način za lično iskupljenje i zacjeljivanje starih opekotina. Nažalost, režiser Rasel insistira da likove glavnih zvijezda potpuno idolizuje – umjesto da ih humanizuje.

Ono što je, pak, dobro, jeste način na koji akcione sekvence „pričaju priču“ o tome, što tom Džeku Morisonu, Finiksovom liku – suštinski predstavljaju porodica i bliski ljudi; zašto sve vrijedi tolike žrtve i borbe. Ni jedna melodramatična sahrana sa svim američkim fanfarama i stereotipima na kraju filma taj utisak nije mogla da pokvari.

Hellfighters

Jedna slika totalne muževnosti – jer, ima li ko jači od Džona Vejna, dok se na mišiće i vijuge bori sa zapaljenom naftnom rafinerijom, negdje usred Teksasa? „Hellfighters“ (1968)

Endrjua Maklaglena je sasvim ubjedljiv film, jer je, ipak, inspirisan istinitom pričom o vatrogascu Redu Adejru , jednoj „većoj od života“ ikoni Hjustona, Teksasa i Amerike 20. vijeka.

Film je kritikovan kao pretjerano dug – ili pretjerano nošen na ramenima Vejna i samo Vejna... Pa ipak, cijela je jedna planina i vrlo precizno oslikan američki portret muškosti i dužnosti, onako kako se to sredinom 20. ili bilo kog vijeka zamišljalo.

Frequency

Konačno, jedna potcijenjena i, naravno, naučno-fantastična priča. U filmu „Frequency“ (Gregori Hoblit, 2000), Denis Kvejd je vatrogasac koji 1969. gine u vatri, ostavljajući suprugu i šetogodišnjeg sina. Godine 1999, taj dječak je odrastao, i takođe je postao vatrogasac (Džim Kaviezel). A jedne noći, koristeći očev stari radio, uoči godišnjice njegove smrti, poći će mu za rukom nešto nezamislivo... Da pronađe „kanal komunikacije“ s očevim... duhom?

U ludom plesu od njujorških ulica do polarne svjetlosti, duž pola vijeka američke stvarnosti i melodrame, Kvejd je uspio da uhvati nešto dragocjeno. Onu simboličku vertikalu, preko koje je lako nadvisiti i preskočiti i najluđe životne požare i stihije. I gasiti ih plemenitim plavim plamenom, nekih neugasivih vrijednosti, koje ne blijede. S. S.

11 Četvrtak, 4. maj 2023.

vatrogascima prikazane

imdb.com gscmovies.com

Džoš Brolin na čelu potresne, istinitim događajem inspirisane drame „Only The Brave“

SERIJE The Diplomat

Keri Rasel blista kao atipična ambasadorka

Uljez u svijetu političkih

Mnogo toga upućivalo je na to da bi serija „The Diplomat“ mogla da bude politički triler sa pedigreom, uprkos tome što je Netfliksova.

Prvenstveno, imena kreatorke Debore Kan, najpoznatije po serijama „The West Wing“

i „Homeland“; Keri Rasel –fantastične i beskrajno potcijenjene zvijezde još potcjenjenije hladnoratovske poslastice

„The Americans“; te Rufusa Suela, fantastičnog u distopiji

„The Man in the High Castle“. Ali, i neki sporedni igrači, poput Majkla Mekina („Better Call Saul“) i Rorija Kinera, od

čije se „Black Mirror“ epizode sa britanskim premijerom koji je ucijenjen da opšti sa svinjom u live prenosu na televiziji – još nijesmo oporavili.

Niti ćemo.

Pas za podršku

U „The Diplomat“, Rori Kiner opet igra britanskog premijera (ovog puta bez svinje, hvala svim svecima), Mekin je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, a Rasel jedna od njegovih diplomatkinja koja treba da preuzme posao ambasadorke u Ujednjenom Kraljevstvu.

Problem? Ta ambasadorska dužnost je ceremonijalna, praktično se svodi na šetanje slatkih haljina, ispijanje čaja i fotkanje sa Britancima... A

Kejt Vajler, koja je pekla zanat u kriznim područjima poput Avganistana, ne samo što mrzi da sjedi na dupetu i izgleda lijepo, nego takav „posao“ – ne umije ni da radi.

Još veći problem? Nova ambasadorska dužnost u zemlji, kojoj Kejt smatra da uopšte nije potrebna, zapravo je test. Ako ga prođe, postaće ni manje, ni više nego potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik šalje Kejt u London nakon napada na britanski nosač aviona na Srednjem istoku, za koji se sumnja da ga je izveo Iran. Da vidi da li će moći da umanji tenzije na re-

laciji SAD-UK-Iran, pronađe krivca i razriješi geopolitičku krizu prije nego što se podrobno zahukta. To je, makar, njegova verzija priče. Kejt misli nešto drugo: da je otpravljena da bude „pas za emocionalnu podršku“. I da je svako drugi mogao da bude bolja opcija za remont prijateljstva Londona i Vašingtona.

Kejtin najveći problem, pak, nijesu ni ceremonijalni posao za koju misli da nije skovana, ni kolege koje se utrkuju da joj postave nogu već prvog dana na novom radnom mjestu, ni potencijalni nuklerani rat kada se ispostavi da iza napada ipak ne stoji Iran nego Rusija (kako „neočekivan“ obrt)...

Gluma i razigrani skript odgovorni su za to što Kejt Vajler ni u jednom trenutku ne djeluje kao karijeristična kučka ili klišeizirana američka heroina koja do podneva spašava SAD, a poslije ručka i ostatak svijeta

Njen ključni kamen spoticanja zapravo je suprug Hal (Suel), sa kojim je nedavno dogovorila razvod, a sa kojim se neće moći razići. Jer, potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država ne može biti razvedena. A Hal je takođe ambasador koji, ovog puta, treba da se zadovolji time da bude „ambasadorova žena“. Naravno, dok se

čeka ona moćnija titula, dok ne postane „ambasador i suprug potpredsjednice SAD“.

Raščupana kosa

Preplitanje geopolitičke sa bračnom krizom jedan je od ključnih aduta osmodjelne prve sezone, a taj vrlo uspjeli momenat mogao je da bude i jedan od većih kamena spo -

Četvrtak, 4. maj 2023. 12

Šou vas ubijedi da su nam potrebni državni službenici poput Kejt Vajler

theposterdb.com

ambasadorka u napetom i neočekivano zabavnom Netfliksovom trileru

političkih Pepeljuga

ticanja Debore Kan. Srećom, uspjela je da sačuva seriju od pretjerane melodrame, te da je učini i prilično napetom, i iznenađujuće zabavnom. Što, doduše, možda i ne bi trebalo da nas čudi. No, zbog kultne „The West Wing“ sa Martinom Šinom i hitčine „Homeland“ često zaboravimo da je pisala i za „Grey’s Anatomy“. „The Diplomat“, baš kao i „The West Wing“, ima glavnu junakinju koja je sposobna, kojoj vjerujete i koju biste rado vidjeli na uticajnoj poziciji na geopolitičkoj mapi. Nije tenzična kao „Homeland“, niti sofisticirana poput „The Americans“, ali jeste neočekivano ubjedljiva.

U Netfliksovom političkom trileru, Debora Kan pronašla je pravu mjeru između ozbiljnosti i humora, prvenstveno inspirisanog kafkijanskim disfunkcionalnostima u pretjerano birokratskom svijetu diplomatije, te sudarom američke i britanske kulture. Ali, i još smješnije napoleonovske bitke: one koju vode uštogljenici povezani sa Kejtinom ambasadorskom misijom - i njena kosa. Toliko kriminalno raščupana, godinama, da je za njom i češalj raspisao potjernicu. Jedna od prvih stvari koju ćete čuti o Kejt glasi upravo: „Ne vjerujem joj. Potrebna joj je nova frizura.“ To, naravno, ne govori toliko o našoj junakinji, koliko o mizoginiji kojom je okružena.

Iako na svakom koraku dokazuje da je za ovaj posao rođena, Kejt osjeća da apsolutno nije podobna za njega. Taj „sindrom uljeza“ nije podstaknut samo time što se osjeća nelagodno u toaletama i „kompletićima“ (u ormaru ima samo burku i crnu garderobu, na kojoj je fleke od objeda u pokretu najlakše zakamuflirati), što mrzi mikrofone i govore (a čine 80 odsto njenog posla), što joj proradi čir svaki put kad mora da bude ljubazna (najčešće prema nekom novinaru),

što želi da radi nešto bitno u vezi sa ženskim pravima u Avganistanu, a ne da se vozi kočijama izigravajući kojekakvu Pepeljugu po Londonu.

Za to su „krivi“, naravno, Kejtino prethodno iskustvo i već utvrđeno „gradivo“ o tome gdje je ženama mjesto u diplomatskom svijetu. I to je jedan od skrivenih aduta serije; taj subverzivni način na koji Kan kritikuje institucionalni seksizam koji se ukorijenio svuda, pa i u diplomatiji. Jer, kada malo dublje pogledate, iako Kejt ima štošta na tanjiru, iako se bori na nekoliko frontova, njen najveći problem jeste –ona sama. I to što ne vjeruje ne toliko sopstvenim kapacitetima, koliko tome da će moći da napravi razliku.

Faktor haosa

Mnogo je lijepo skockanih detalja koji to prikazuju, a najbolji su oslikani upravo kroz odnos supružnika, dvoje diplomata koji su, u trenutku najveće partnerske krize, zamijenili mjesta. Tako da, ne vidi se institucionalni seksizam samo kroz frustrirajući haos koji prolazi Kejt, nego i kroz način na koji je prikazano Halovo prilagođavanje na sporednu ulogu u diplomatskom životu.

Debora Kan zaslužuje aplauz za pisanje, a fantastični duo Rasel i Suel za oživljavanje njenih vibrantno izgrađenih likova, za koje je tako lako navijati i poželjeti da budu stvarni. Gluma i razigrani skript odgovorni su za to što Kejt ni u jednom trenutku ne djeluje kao karijeristična kučka, hodajući pamflet wokness ere, frustrirana ženica u sjenci popularnog i harizmatičnog muža, i/li kliše američke heroine koja do podneva spašava SAD, a poslije ručka i ostatak svijeta. Nešto slično važi i za Hala, čiji je lik inspirisan Ričardom Holbrukom, veteranom američke diplomatije i tvorcem Dejtonskog sporazuma, koji je

zbog važne uloge u okončavanju rata u BiH bio nominovan za Nobelovu nagradu za mir. I koji je neumoljivo mireći zaraćene strane i tjerajući smrtne neprijatelje da sjednu za isti pregovarački sto, dobio nadimak „Buldožer“.

Hal je arogantan, principijelan, hrabar, na momente i lud. Za razliku od supruge, koja štreberski poštuje pravila ali uspijeva i da odigra skrivene poteze da ih zaobiđe kad zagusti - on otvoreno prkosi i ide mimo protokola, a tu i tamo skuje i poneku zavjeru koja ide u korist samo njemu znanoj agendi.

I naravno da je takav lik ključni „faktor haosa“. Jer, bio „ambasadorova žena“ ili ne, Hal sigurno neće sjedjeti kući i birati umjetnine za preuređenje rezidencije. Radije će ukrasti policijska kola, šurovati sa torijevcima i obaviti tajni poziv koji će dovesti do toga da ga slučajno kidnapuju stari prijatelji Iranci. Ukratko, Hal je apsolutni davež, jedan džinovski trn u Kejtinom dupetu. I kao takav, posebno u izvedbi harizmatičnog Suela, apsolutno je neodoljiv.

Ključali lonac

Sa tako harizmatičnim glumcima, slojevito napisanim likovima i vrlo efektnom kombinacijom fish out of water komedije i geopolitičkog trile-

ra, lako je zaboraviti da je „The Diplomat“, zapravo, zasnovana na totalnoj ljevičarskoj fantaziji. Ču’, da jedna sposobna osoba, još žena, prolazi test u zemlji u kojoj je ambasadorska dužnost ceremonijalna, da bi postala, kao da je to ništa i kao da američki politički sistem zavisi samo od volje predsjednika – njegova zamjenica. No, dobro, sa Rasel i Suelom, lako je zanemariti da je takav svijet daleko od naše realnosti, kao i da se kreatorki slučajno pogodilo da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu (šou je osmišljavan još tokom pandemije korona virusa), pa da ključni politički negativac serijala ne djeluje kao kliše ili miscast. A s obzirom na to da u finišu čeka ne jedan, nego nekoliko obrta sa tim u vezi, te da je snimanje druge sezone već potvrđeno –tek treba da vidimo kako će se Kan iskobeljati iz jednog možda i pretjerano zakuvanog političkog lonca.

U svakom slučaju, već se radujemo povratku. Koliko god nesavršena bila, naročito po pitanju raspoređivanja figura-zemalja na geopolitičkoj šahovnici, „The Diplomat“ ima Rasel i Suela, a njih dvoje hemiju kojoj nema smrti bez sjekire. Za zabavan, tenzičan i karakteran šou o političkoj i bračnoj diplomatiji, više nego dovoljno. M. I.-N.

Ocjena: 4/5

13 Četvrtak, 4. maj 2023.

Uz geopolitičku, glavna junakinja rješava i bračnu krizu sa Halom (Suel)

tvtime.com

SERIJE Drops of God

Eplova adaptacija mange o enologiji

Kreator Kvok

Dang Tran

transformisao je prilično hermetičnu temu u strastvenu, napetu i poetski takmičarsku priču, u kojoj puko otvaranje boce može da izazove niz doživljaja

Prilagoditi mangu za male ekrane ili veliko platno nikada nije jednostavno, a zna da bude i vrlo opasna misija. Dovoljno je sjetiti se serije „Cowboy Bebop“, te koliki je bijes mangofila izazvao ovaj Netfliksov rimejk iz 2021. godine, ne donoseći ništa vrednije od podsjećanja koliko je suštinski teško prenijeti dušu japanskih stripova na bilo koji ekran.

Ukusnija od čaše dobrog vina

Uprkos tome, autor Kvok Dang Tran prihvatio se manga-misije za drugi veliki striming servis. Veliki hit „Drops of God“ Tadašija Agija, koji je svoju mangu zavrtio oko vina, pretvorio je u istoimenu seriju od osam epizoda (pogledali smo dostupne tri) u produkciji Apple TV+.

Vrijedna kolekcija

U Tranovoj seriji, degustacija vina pretvorena je u vrlo uzbudljivo putovanje. Dok su se neki bavili sa kuvanjem, drugi muzikom, treći slikarstvom ili bezbrojnim sportovima sa manje ili više uspjeha, ovaj autor je jednu naizgled beznačajnu i previše hermetičnu temu transformisao u strastvenu, napetu i poetski takmičarsku priču, u kojoj puko otvaranje boce može da izazove niz doživljaja. Možda je ovdje vidljiva određena namjera da se ponovi hit poput Netfliksove šahovske mini-serije „The

Četvrtak, 4. maj 2023. 14

Flor Gefrije i Tomohisa Jamašita igraju biološku kćerku i duhovnog sina koji se bore za nasljedstvo bogatog enologa

theposterdb.com

Piše: Davor PAVLOVIĆ

enologiji s internacionalnom glumačkom ekipom

Queen’s Gambit“, ali „Drops of God“ je ipak mnogo drugačija zvijerka, sa tim da je i vrlo upitno u kojoj mjeri su nove generacije zainteresovane za vino. Tran je napravio nekoliko prilagođavanja u odnosu na originalni materijal, kako bi priču učinio dostupnijom internacionalnoj publici. Tako je originalnog Japanca Aleksandra pretvorio u Francuza, koji ovoga puta nema sina, već kćerku. U ovoj još jednoj višejezičnoj Eplovoj serij, nakon odlične „Pachinko“, priča počinje kada Aleksandar Ležer ( Stenli Veber ), vrlo poznata figura u svijetu enologije, umre u Tokiju.

Njegova kćerka Kamil ( Flor Gefrije), koja živi u Parizu, nije ga vidjela od devete godine, kada se odvojio od njene majke (Sesil Boa). Odlazeći na sahranu u Japan, Kamil otkriva da joj je otac testamentom ostavio ogromnu kolekciju vina, najveću na svijetu prema mišljenju stručnjaka (87.000 boca vrijednih više od 100 miliona dolara). No, da bi preuzela nasljedstvo, mora da se takmiči sa briljantnim mladim enologom Ise Tomineom (Tomohisa Jamašita).

Dvoboj Ležerove biološke ćerke i duhovnog sina sastoji se od tri testa (broj smanjen u odnosu na mangu), a svi se odnose na degustaciju vina. Pobjednik će preuzeti imperiju, a poraženi otići praznih ruku. Za Kamil je to nemoguća misija. Jer, ne samo što ne zna ništa o vinima, nego još gore - nikada nije popila niti jednu kap. Ima fizičku averziju prema alkoholu, pa je

samo jedan gutljaj dovoljan da se onesvijesti ili da joj nos nekontrolisano prokrvari.

Dvoboj kultura

Najzabavniji sloj serije ogleda se u sukobu različitih kultura i klasa, ali i u izučavanju enologije. Strast za ovom profesijom osjeća se u svakom kadru, dok Kamilino učenje od nule, daje posebnu draž cjelokupnoj radnji. Sa druge strane, njena sposobnost da vrlo brzo dođe do cilja, uz minimum instrukcija, djeluje prilično nerealistično. Opet, to se seriji može i oprostiti, s obzirom na to da postoji nešto veoma privlačno u epizodama koje prikazuju svijet vina kroz njegove različite slojeve, od proizvodnog procesa, preko plasmana na tržište, do degustacije.

Autor sa režiserima cjelokupni mehanizam rađanja vina prati veoma pažljivo, tako da ga vidite kao vid umjetnosti, a ne kao manifestaciju snobizma. Sve je to prepleteno sa fascinantnim fazama takmičenja i ličnim traumama uklopljenim u zaplet serije. A kako ulazimo dublje u takmičenje Kamil i Isea, to ono postaje ličnije, kako u smislu prirode testa, tako i načina na koji mu pristupaju.

Japanska konzervativna kultura je veoma tradicionalna, a na članove porodice se polažu određena očekivanja. Tako bogata porodica Tomine smatra skandalom to što je Ise odlučio da pristane na takmičenje. Tako „Drops of God“ koristi vinsko takmičenje kako bi ispitao i odnos roditelja

i djece u različitim kulturama, posebno kada je riječ o očekivanjima od potomaka. Kamil želi da slijedi porodičnu tradiciju, ali na sopstveni način, barem u mjeri u kojoj bi mogla bolje da upozna sebe, ali i oca. Sa druge strane, njena majka to ne želi, jer je vrlo ljuta na bivšeg muža.

Nažalost, taj komplikovani odnos oca i kćerke nije najbolje razvijen element radnje. Od nejasnih fleš-bekova, koji vraćaju u Kamilino djetinjstvo, ne postajemo mnogo mudriji: autor i dalje ne rasvetljava stvari, već uporno gaji misteriju. Jednako bizarni su i japanski porodični odnosi. Iako Ise može da uveća porodično bogatstvo ako naslijedi dijamantsko vinsko carstvo, njegova majka i djed su pravi besmisleni tirani, koji se tome protive.

Introvertni duo „Drops of God“ u najboljim momentima u prve tri epizode uspijeva da prikaže da je bitka za nasljedstvom više od obične borbe za vinski podrum, nudeći presjek jedne životne drame, uzbudljivog trilera i očaravajućeg putopisa. Ono što je posebno vrijedno pažnje jeste vizuelni kvalitet koji karakteriše seriju, jer i sa lokacijama, kao i sa bojenjem kadrova i scenografijom, gledalac bilježi enološko putovanje dvoje protivnika. Čak i sa jednočasovnim formatom epizoda, vrijeme proleti i nikada se ne stiče utisak kao da se vuče. Glumačka ekipa je internacionalna i nema velikih imena, što se i osjeća. Ansambl nerijetko

djeluje neubjedljivo, a što je najgore, to se ne odnosi toliko na sporedne uloge, koliko na glavni dvojac. Pritom, sporedni igrači, makar za sada, ne dobijaju adekvatan tretman, niti se dublje zalazi u njihove probleme. Ise i Kamil jesu napisani sa dovoljno duhovitosti i poleta, ali oni ne mogu sami da nose i postanu srž serije. Ni Flor Gefrije kao Kamil, ni Tomohisa Jamašita kao Ise Tomine ne mogu lako da uspostave vezu sa gledaocima. Previše su introvertni, a moraju da nam prodaju sve razlike koje definišu njihov dvoboj. Glavni junaci ne samo što su različitog pola, već pripadaju i suprotstavljenim kulturama i društvenim klasama. Ise i Kamil su dvije potpuno različite osobe u gotovo svemu. Njihove razlike ne ogledaju se samo u načinu na koji analiziraju vina (ona je nadarena ogromnim talentom i pada u mistično stanje čula; njemu manjka prirodnog dara, ali spreman je da analizira poput kompjutera), već i u okruženju. Ona luta sunčanim i živopisnim vinogradom, a on je u Tokiju koji je predstavljen korišćenjem dvije suprotstavljene palete boja, jednom u toplim, drugom u hladnijim tonovima.

Opet, i pored mana koje bi mogle da postanu problematične u nastavku, „Drops of God“ jeste jedan od skrivenih dragulja, te serija koja definitivno nije za svakoga. Ljubitelji vina osjetiće ovdje sopstvenu ljubav prema mirisima i ukusima koji čine njihovo omiljeno piće. A što se tiče obožavalaca mange, oni će se uroniti u žanr i kulturu koju vole, iako ova serija ne pretvara u potpunosti ludilo originalnog materijala u slike, gdje su sve emocije udesetostručene i gdje likovi bukvalno eksplodiraju.

Serija ipak nije toliko emotivna, ostavlja mnogo prizemljeniji utisak dok kreator suptilnosti enologije pomno ističe intenzivnom scenografijom. A miješanje enologije sa porodičnim očekivanjima i ožiljcima iz djetinjstva ovu priču svakako čini vrijednom gledanja... Najbolje uz flašu dobrog vina.

Ocjena: 3.8/5

15 Četvrtak, 4. maj 2023.

tvtime.com

Proizvodnja i konzumacija vina prikazani strastveno i uzbudljivo

The Marvelous Mrs. Maisel Naša omiljena stend-ap Draga Midž,

Potrebno vam je svega 14 sekundi premijerne epizode da biste ukapirali da će završnica Amazonove dramedije biti zaista sjajna i da se sve promijenilo, iako se ništa nije promijenilo. Kako to?

iako se ništa nije promijenilo. Kako to?

poput naši

ispri-

vi, otprilike, znamo što jednoj seriji može da donese etiketu planetarnog hita. Jer, za one megapopularne, čak i ako imaju elemente poput zmajeva i zombija, čuli su i naši roditelji, i ujak i strina, i komšija i komšinica, i onaj poštar sa kojim se uvijek rado ispričamo. Takvi hitovi u eri TV hiperprodukcije najčešće zasjene većinu serija koje se, zbog manje poznate produkcijske kuće, ne tako zvučne glumačke ekipe ili, jednostavno, loše tempiranog termina emitovanja na televiziji – pretvaraju u Lesa Ivanovića Koračaju nečujno i tiho, sve do otkazivanja. Međutim, kako to već biva u životu, najveći broj serija ne pripada ni hiperpopularnoj, ni ovoj drugoj kategoriji. Uvijek je tu i neka (ne tako) zlatna sredina.

Najmnogobrojnijoj grupi, pak, pripadaju televizijski projekti koji zbog toga što su solidni, ali ne pretjerano popularni (pa da uložite vrijeme, barem iz radoznalosti), niti dovoljno nepoznati (da se date u plemenitu potragu za skrivenim draguljčićem), često završe na kilometarskim listama serija koje planirate da odgledate, ali nekako nikako da dođu na red. (Znamo da imate

Savršen predstavnik te grupe mogla bi da bude „The Marvelous Mrs. Maisel“, Amazonova serija koja je uprkos odličnim kritikama, fenomenalnoj glumačkoj ekipi i brojnim osvojenim Emi nagradama i Zlatnim globusima, došla

do finalne, pete sezone, a da se uprkos svemu navedenom i dalje ne čini dovoljno popularnom. Ali, to ne znači da naša Mejzel nije voljena. Naprotiv!

Dovitljivi dijalozi

Svjesni toga, kreatori i bračni partneri Ejmi Šerman Paladino i Danijel Paladino odlučili su da za oproštajnu sezonu stvari spakuju malo drugačije. I da od serije „The Marvelous Mrs. Maisel“ naprave još veći i luckastiji doživljaj nego što smo na to navikli. I zaista, potrebno vam je svega 14 sekundi premijere da ukapirate da će posljednja sezona biti zaista sjajna i da se sve promijenilo, iako se ništa nije promijenilo.

Kako to?

Pa, sudeći prema pet emitovanih od devet planiranih epizoda, dijalozi su i dalje pitki i dovitljivi a oštri; monolozi su dugi i brzog tempa; garderoba je zadivljujuća, a scenografija vas zaista na trenutke vuče u neko drugo vrijeme. Međutim, ovoga puta tu je i malo drugačiji način pripovijedanja zahvaljujući kojem šetamo iz sadašnjosti u budućnost.

Iako su u pitanju različiti periodi života, te drugačije kombinacije likova, stvar je izvedena toliko dobro, da priča ni jednog jedinog trenutka ne djeluje haotično. Serija u petoj sezoni tako lagano uranja u brzi tempo, da ćete pomisliti kako su pisci ovo vježbali godinama. Gledaoci vrlo brzo dobiju mali uvid u to hoće li i koliku će popularnost doživjeti Midž Mejzel (Rejčel Broznahan); hoće li i kako će to uticati na njenu djecu i njihov odnos; što će se desiti sa bivšim mužem Džoelom (Majkl Zigen), ali i najbit-

Četvrtak, 4. maj 2023. 16 SERIJE

Rejčel Broznahan neodoljiva kao gospođa Mejzl

ljude-sjenke

ovakvu listu!)

komičarka nikada nije bila tako luckasta kao u oproštajnoj sezoni

Midž, hvala i laku noć

nije - što će biti sa njom i Suzi Majerson (Aleks Bornstin ), menadžerkom i najboljom prijateljicom bez koje ništa što je ostvarila ne bi bilo moguće. Ono što je jasno već nakon prve epizode pete sezone jeste da se Midž prvi put u životu - zaista muči. I to ne zbog toga što je njen put do sada bio lak, već zato što je njena borba sada drugačija, pa samim tim i teža. A ta težina sastoji se iz dva elementa. Prvi je to što je primorana da testira komičarski talenat novim, nimalo lakim poslom na televiziji, kao „ženski pisac“ za najpopularniji večernji šou, u nadi da će joj to biti najbrži ulaz za nastup na malim ekranima. Ali, pisce u sobi NBC televizije teže je šarmirati nego goste u barovima u kojima ima stend-ap nastupe. Većina njih je čak i ne primjećuje. Da bi njena šala zapravo stigla do televizije, Midž mora ne samo da prilagodi sopstveni smisao za humor gomili sredovječnih muškaraca, već i da ih natjera da je vide i čuju.

Knedla u grlu

Da stvar bude gora, a ovo i jeste pravi razlog krize - Midž prvi put u životu shvata da ne može da dobije sve. Ne može imati i porodicu, i karijeru kakvu želi. Ne može biti i sjajna majka, i domaćica, i prijateljica, i stend-ap zvijezda koja svake sedmice puni sale širom Amerike. Izbori koje će donositi u narednom periodu i posljedice koje nose tek treba da vidimo, ali ponešto možemo naslutiti i iz same popularnosti za koju znamo da joj neminovno slijedi.

Najbitniji odnos u seriji do kraja ostaje njeno prijateljstvo sa Suzi, pa kako nam je suptilno dato do znanja da će i jedna i druga dostići nevjerovatne visine popularnosti i imati karijere o kojima će se i pričati i pisati, ali i da će, iz nama nepoznatog razloga, negdje nausput njih dvije postati stranci

- jasno je da nas čeka knedla u grlu do kraja sezone. A kada smo kod knedli u grlu... Bitno je napomenuti da se šarmantni Luk Kirbi još jednom pojavljuje u ulozi Lenija Brusa. Nakon upečatljive (da ne kažemo srceparajuće) scene na kraju četvrte sezone i sudbinskog susreta na početku pete, možemo očekivati i da će njegova smrt biti prikazana u nekoj od narednih epizoda. Iako ne znamo na koji način će to biti izvedeno (osim uzroka smrti koji nam je istorijski poznat), niti kako ćemo saznati za nju - sigurni smo da će Kirbi još jednom biti na visini zadatka. I naravno, da bi prilikom gledanja preostalih epizoda valjalo imati pakovanje maramica pri ruci, čisto iz predostrožnosti. No, za slučaj da su vas rastužile naznake o nešto manje šarenim i uzbudljivim trenucima sa Suzi i Lenijem, ipak budite bez brige: „The Marvelous Mrs. Maisel“ je i dalje dovoljno luckasta serija. Iako je svaki lik ne samo lijepo napisan i detaljno razrađen, glumci su ti koji su uspjeli da ih ožive, nerijetko im dajući i nijanse koje ni samoj Ejmi

Šerman Paladino ne bi pale na

pamet. Takvi su od samog početka bili i ostali Midžini roditelji, Rouz (Marin Hinkl) i Ejb (Toni Šalub) koji su i u petoj sezoni još jednom uspjeli da pokupe apsolutno sve simpatije i ko zna koji put pokrenu priču (nažalost, samo među fanovima) o spin-ofu koji bi se ticao samo njih. Mnogo je scena sa Rouz i Ejbom kojih se sjećamo i koje ćemo pamtiti, ali rasprava iz restorana u vezi sa predstavom koju su gledali neposredno prije, kao i pomirenje koje slijedi nakon - biće definitivno među njima.

Usponi i padovi

Ejmi Šerman Paladino proslavila se stvarajući likove među kojima su uvijek dominirale duhovite, komplikovane i pametne žene (na čemu smo joj beskrajno zahvalni). No, iako je „Gilmore Girls“ na bezbroj načina drugačija (a ne bismo ni voljeli da nije tako), nije da ne postoje sličnosti između nje i „The Marvelous Mrs. Maisel“, upravo zbog njihovih junakinja.

Ali, stavićemo na trenutak bilo kakve sličnosti i razlike po strani i izdvojiti jednu stvar zbog koje smo se mi, koji smo

gledali i volimo „Gilmore Girls“, dodatno radovali svakoj novoj sezoni „The Marvelous Mrs. Maisel“. Naravno, u pitanju su cameo uloge glumaca iz „Gilmore Girls“. Ta tradicija poštuje se i u petoj sezoni, pa imamo još jedno pojavljivanje Mila Ventimilje (u sjajno koreografisanoj sceni u podzemnoj), ali i Keli Bišop u ulozi Benedete. Iako nam je krivo što nije bilo još takvih trenutaka (kapiramo da je Šon Gan, na primjer, sada možda previše kul da bi se pojavio u jednoj „solidnoj“ seriji), uvijek ćemo cijeniti pisce i režisere koji provlače drage ljude kroz autorske projekte.

„The Marvelous Mrs. Maisel“ je od premijere 2019, baš kao i stend-ap karijera čudesne Midž Mejzel (i Džoan Riverz koja je poslužila kao inspiracija) imala uspone i padove, ali to nikada nije uticalo na ukupni kvalitet. I ono što je najbitnije - serija se završava u pravom trenutku. Stoga, ne preostaje nam ništa drugo osim da gledamo čudesnu Mejzel još tačno četiri puta, a onda... Draga Midž, hvala ti na svemu - i laku noć. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

17 Četvrtak, 4. maj 2023.

stend-ap

Najbitnije do kraja ostaje Midžino prijateljstvo sa Suzi (Aleks Bornstin)

twitter.com

PREPORUKA Andrea Basić, novinarka portala Muzika.hr i članica PR tima diskografske kuće Universal Music Hrvatska

Ne slušajte žanrovske čistunce

ZGRABI

FILM

Uredno pogledam nekoliko filmova tjedno, ali čini mi se da mi lista filmova koje planiram vidjeti, svakim danom postaje sve duža. Posljednji koji su ostavili jak utisak su: „Barbarian“ (Zak Kreger, 2022), „The Whale“ (Daren Aronofski, 2022), „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022), „Everything Everywhere All At Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šajnert, 2022), „Triangle of Sadness“ (Ruben Ostlund, 2022), „The End of the Tour“ (Džejms Ponsoldt, 2015), „Tar“ (Tod Fild, 2022), „Persepolis“ (Marđan Satrapi, Vensan Parono, 2007) i „We Need to Talk About Kevin“ (Lin Remzi, 2011). Kao što možete primijetiti, trenutno sam poprilično orijentirana na naslove Studija „A24“. Inače sam tip osobe koja u depresivnim fazama gleda Piksarove animirane filmove (posebno oduševljenje probudio je „Soul“, Pit Dokter, 2020). Ipak, tijekom posljednjih nekoliko godina potrebni bijeg od stvarnosti često pronalazim u osvježavajućim (u usporedbi sa klasičnim animiranim filmovima) ostvarenjima Studija „Ghibli“.*

Uglavnom gledam nekoliko serija paralelno, te je to vrlo često mješavina starih i novih naslova. Trenutno gledam: „The Sopranos“, „Death Note“, „Normal People“ i „Futurama“, a hvatam i nove „South Park“ epizode. Ako bih morala izdvojiti najdraže serije svih vremena, to

bi sigurno bile: „BoJack Horseman“, „Fleabag“, „The Office“ i „Curb Your Enthusiasm“.

MUZIKA

Hiperprodukcija čini svoje: izlazi sve više i više glazbe, zbog čega je sve teže u potpunosti se „zakačiti“ za neko novo ime. Što se žanrovskog usmjerenja tiče, to je pravi bipolar express: preferiram post-punk, shoegaze, post-rock i post-metal, ali u istom ću danu poslušati, recimo, Dua Lipu i Deftones. Vodit ću se svojim prošlogodišnjim Spotify pregledom i prema tome istaknuti izvođače koji vladaju mojim plejlistama, a to su: Tejlor Svift, Caribou, Džulijen Bejker, DIIV, The Cure, Sonic Youth, Fiona Epl, Nik Kejv, Pixies, Warpaint, Idles, Fontaines D.C. i The Smile. Od regionalnih snaga, u posljednje vrijeme su mi na repeatu: Tam , Vojko V , Irena Žilić, Marko Bošnjak, Tidal Pull, Pocket Palma, Stray Dogg i Porto Morto.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Vjerojatno će netko reći da je ovo kliše, ali kao veliki ljubitelj glazbe i svih različitih izričaja koje ona nudi vodim se vrlo jednostavnim geslom: „Dobra pjesma je dobra pjesma“, neovisno o tome kojem žanru pripada.

Smatram da se isto načelo može primijeniti i na filmove, serije i ostale forme umjetnosti. Ovo je „gen Z“ generacija vrlo brzo „prokužila“ - svi bismo mi, bili nekoliko desetljeća ili tek nekoliko godina stariji, mogli naučiti dobru lekciju od njih.

To ne znači da kritičari i konzumenti umjetnosti treba da zaziru od loše kritike; dapače, ako je nešto loše producirano, otpjevano, odglumljeno i tako dalje, činjenica jest da je produkt loš, a u tom se slučaju može i vrlo ja-

sno argumentirati kako i zašto. Ukratko, ako postoji nešto što se u umjetnosti treba zaobići, onda su to ljudi koji vam tvrde da nešto nije vrijedno pažnje jer pripada žanru koji, vrlo subjektivno, smatraju nižim od drugih.

Četvrtak, 4. maj 2023. 18

Privatna arhiva ANDREA BASIĆ: Oduševljena Piksarovom animacijom „Soul“

DZUBOKS v

Album „The First Two Pages of Frankenstein“ de nisan je pjesmama koje ćete izvjesno najviše pamtiti: uvodnom i ranjivom „Once Upon a Poolside“ i tihom, katarzičnom završnicom „Send For Me“

Tek kad je ušao u studio i zaronio u prva snimanja onoga što će postati novi The National album, Met Bernidžer shvatio je u kojoj mjeri je depresija ostavila tragove po njegovom tijelu. Njen oblik i srazmjere lako ćete osjetiti u glasu frontmena velikog benda.

Potpuno bez volje, ne samo za muzikom, Met je ipak uspio da isporuči slatko životan album. Ploča „The First Two Pages of Frankenstein“ definisana je pjesmama koje su njen ram i koje ćete izvjesno najviše pamtiti: uvodnom i ranjivom „Once Upon a Poolside“ i tihom, katarzičnom završnicom „Send For Me“ koja nosi dugo traženu želju za novim pripadanjem, djelovanjem... A sve između je jedan put sasvim svedene geometrije.

Intimna slagalica

Nema fanfara, horova, blještećih truba i gudala na novoj The National ploči; sve što se tu desi omeđeno je prostorom „u četiri zida“. Tako ni oni momenti koje su „začinili“ brojni slavni gosti, poput dueta sa Fibi Bridžers („This Isn’t Helping“), Sufjanom Stivensom (pomenuti uvod) ili sa megazvijezdom Tejlor Svift („The Alcott“), ne nose ništa grandiozno ili ne-dajbože bombastično. Više liče na dijalog u posjeti rekonvalescentu, ili pokajničkom zatvoreniku koji se nada skorašnjoj slobodi zbog dobrog

Met Bernindžer na putu mentalnog ozdravljenja na novoj ploči ludo kreativnog benda The National

Sa druge strane tamničkog stakla

vladanja; oči u oči sa druge strane tamničkog stakla... Sve je, naravno, zbog toga tu stišano i oprezno; Bernidžer pokušava da konačno nauči kako da ne hoda nezgrapno po prostoru na kojem se toliko puta prosuo, nepovratno razbio fine staklene perle konekcija sa nekada važnim osobama. Svog najvećeg fana u „The Alcott“ ovako čašćava: „I’ll ruin it for you, I’ll ruin it all over, and over, like I always do“...

I naravno da tu ne vidi ničiju krivicu, osim svoju. U toj i tolikoj mjeri, da mu je teško do kraja povjerovati; makar do finalne „Send For Me“ koja kocke te intimne slagalice posloži u sjajan mozaik.

Intimni narativ je otprilike ovakav: negdje prije dvije godine, Bernindžer je utonuo u najdublju depresiju „svojih odraslih dana“. U toj mjeri, da nijesu pomagali ni terapija, ni šakački uzimani ljekovi, ni

dug period apstinencije...

- I onda sam sjeo i napisao pjesmu o tome kako mi je sve do

zbog te pjesme, više ništa nije bilo ravno.

gdje nijesu radile table-

te potezi gitare braće Desner odradile su posa’. I Met je konačno poželio da pripada nečemu; pjesmi i njima.

Dašak života Takve posvete ljekovitom muzičkom stvaranju, ili prijateljstvu s onim ljudama sa kojima se dijeli(o) muzički put, naravno, nijesu rijetkost u svijetu popularne muzike. Pa ipak, momenti poput „Tropic Morning News“ su narativne vinjete zahvaljujući kojima zaista povjerujete, da je bend The National pronašao novi, ludi dašak života i kreativnosti, taman onako kako je doktor

Frankenštajn udahnuo život jednom divnom čudovištu. Neodoljiv momenat je „Eucaliptus“, u kojoj Met crta mapu pakla od raskida s epicentrom u onom mjestu gdje doskorašnji par treba da podijeli sve zajednički kupljene ili preslušavane ploče. „What about the Cowboy Junkies? What about the Afghan wigs? You should take it – ‘cuz I’m not going take it“... Cijela gomila od samosažalijevanja – u kojoj je lako uhvatiti i mnogo istine i autoironije.

Sufjan i Met u uvodnoj pjesmi djeluju kao pravi kavaljeri i vitezovi mizerije; Fibi Bridžers u klavirski nošenom nastupanju i u falsetu sasvim dostojanstveno – a Tejlor Svift vrlo inteligentno, nenametljivo i drugarski u „The Alcott“, pjesmi koja čak melodijski pripada i donjem ešalonu po kvalitetu cjelokupnog albuma. I u finalu „Send For Me“ sve se to

složi kao foto-album ljudi i uspomena za koje se vrijedi bo-

riti. Za ovo sada, za neki novi dan života Frankenštajnovog nindžer opisuje svoje i naše odrasle dane...

čudovišta, kakvim Met BerS. S. Ocjena: 81/100

19 Četvrtak, 4. maj 2023.

Met Bernindžer (prvi slijeva) sa ličnom „pretorijanskom gardom“ iz benda The National

Film koji Vas čini srećnim?

- „White Chicks“ (Kinen Ajvori Vejens, 2004), koji sam od djetinjstva pogledao sigurno 15 puta. Nikad neću prestati da obožavam Terija Kruza dok na ekstaziju vlada plesnim podijumom. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Venom“ (Ruben Flajšer, 2018). I nikad neću moći da shvatim đe je sebi Tom Hardi dozvolio da glumi. Oprostio sam mu, ali teška srca. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Što nijesam skapirao, izbrisao sam iz memorije. :)

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- „Vesele“ devedesete u Crnoj Gori.

Omiljeni filmski rivali?

- Betmen i Džoker, bez razmišljanja, posebno u epizodi „The Killing Joke“. Neprijatan je njihov stepen povezanosti, te koliko ne mogu da

Jovan Ulićević, aktivista za ljudska

Super bi mi pao ćilim iz „Aladina“

postoje jedan bez drugoga. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „The Lion King“ (1994), kada Simba juri za Mufasom koji nestaje na nebu, jer mu je još potreban. Čežnja, nakon koje dolazi shvatanje da je vrijeme da odraste.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ti ne znaš ko sam ja. Ti stvarno ne znaš ko sam ja.“ Čuveni citat Bore Todorovića iz „Profesionalca“ (Dušan Kovačević, 2003). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Kiriku. Zahvaljujući njegovoj radoznalosti i neposlušnosti, svima je bilo dobro.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Harry Potter“. :) I to u starom, dobrom Kinu „Kultura“ koje, nažalost, nije više sa nama.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Whiplash“ (Demijen Šazel, 2014)!

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije crtanog filma „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996). Nije zemlja, ali jes’ destinacija. :) Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

Možda je ovo više himna borbe za slobodu.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Mišel Gurevič , „Way You Write“. Neke od najljepših trenutaka u životu proveo sam uz ovu pjesmu sa suprugom.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Gospoda Glembajevi, „Ljubav i jad“.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Džil Skot-Heron, „The Revolution Will Not Be Televised“. Suština, posebno današnjeg digitalnog doba, u kojem živimo unutar sopstvenih telefona.

Vaša pjesma za karaoke?

Kao

Aladin na letećem ćilimu, Džoli leti i svuda stiže. Jovan Ulićević više od deceniju bori se za prava svih i uvijek podržava kolege-saborce. Vidjećete ga na Prajdu, feminističkom maršu, svim antidiskriminatornim, pacifističkim, kulturnim događajima koji okupljaju ljude otvorenog srca.

Kroz djelovanje u asocijaciji Spektra, jedinoj organizaciji u Crnoj Gori koja se bavi zaštitom i promocijom ljudskih prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, Ulićević uživa u radu sa ljudima koji se vode

principom nenasilja i zajedništva. Sa njima gradi bolje društvo oslobođeno predrasuda, ne „trgujući“ ljudskim pravima i ne podliježući pritiscima.

S obzirom na to da se tim Spektre, između ostalog, bavi i kulturom i umjetnošću, zamolili smo Džolija da nam otkrije koji su to filmski naslovi obilježili njegov život. Nausput,l preporučio nam je najbolju kvir seriju i podsjetio nas na jednu urnebesnu filmsku komediju, a bacivši pogled na plejlistu, otkrili smo još jednu stranu njegove ličnosti. Otkrijte je i vi!

- Pedra Almodovara, Gaja Ričija i Rajana Marfija, na domaću rakiju i mezu kod mene doma.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kao bure baruta. :)

k a

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Paolo Nutini , „Iron Sky“.

- Peđa Medenica, „Dođeš mi u san“. Dokaz svih strana moje ličnosti.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Marka Luisa. Oslikava Balkan u svim svojim kontradiktornostima.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Širok je izbor, posebno među ljubiteljima domaće patetike. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Olivera Dragojevića , moj đed ga je često pjevao dok je svirao u hotelu „Crna Gora“, pa me veže za djetinjstvo. Žao mi je što nijesam uspio uživo

Četvrtak, 4. maj 2023. 20 33 OBRTAJA

muzi

f ilm

prava i izvršni direktor asocijacije Spektra

da ga čujem. Moram da priznam i Luisa, sigurno jedan od najboljih vokala koje je naš region iznjedrio. Na kraju, i Tonija Alena. Što vrijeme više ide, više bih volio da on i dalje stvara.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Milica Pavlović, „Šećeru“. Obožavam onaj dio đe traži da joj se šećer na ranu stavlja. Ili bilo koja pjesma iz dvijehiljaditih, to je sigurno najneprijatnije doba muzike.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nijedne, da se sjećam. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Radi njega, nadam se da ne.

TV

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ćilim iz „Aladina“. Olakšao bi mi život, uvijek mi fali vremena.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Dark“. Previše vrćenja u vremenu.

Serija idealna za kišni vikend?

- „American Horror Story“. Sve što možeš da zamisliš, de-

siće se u jednoj sezoni, a kišni dan je pravi za dramatična dešavanja u četiri zida. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“. Ostala je nekako kao obećanje budućnosti. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Pose“. Najbolja kvir serija, u kojoj ne samo da sam uživao, nego sam siguran da je dala važno osnaženje, kako meni, tako i mnogim trans osobama. Predivne, snažne trans žene, koje nas uče solidarnosti, brizi, i kako se boriti za sebe i društvo.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“. Dobri muškarac ostaje vladar, do -

bra žena na kraju poludi od ambicije, razočaravajuće prilično.

Najdraži par iz serije?

- Mortiša i Gomez Adams. Par koji potpuno grli svoju nekonvencionalnost i uživa u njoj, a uz to se ne boji vječnosti obožavanja.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „X-Men“. Volim timove u kojima svi imaju posebnu moć, bez koje kolektiv ne bi bio to što jeste.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, jer mi je uvijek bilo žao što juri za nečim što ne može da ima. Za Džerija se nikad nijesam bojao.

Četvrtak, 4. maj 2023. M. ČAVIĆ Jovan Ulićević: Uspio je da oprosti „Venoma“ Tomu Hardiju Marija Jovanović

kalendar Šezdeset pet godina od premijere Tatijeve filmske

Cijelujednu ekipu pasa lutalica Žak Tati okupio je za prvu i posljednju scenu filma „Mon Oncle“ („Moj ujak“, 1958). Da budu tu jer im, jednostavno, filmska pozornica pripada, kao pločnik ili ulica... I to samo zato, jer je imao plan da ih oglasom u novinama udomi - kao prave filmske zvijezde.

E, istom radošću poput ove, jedno tkanje vizuelnog, filmskog jezika, razvlači osmijeh i 65 godina od premijere komedije „Mon Oncle“.

Na primjer, kada Tatijeva autorska „ruka“ otvori jedan prozor, tu iza čujemo pjesmu jedne kanarinke. Potom ga zatvara, pa iz nove tišine čujemo jednu pjesmu iz kaveza komšijskog kanarinca. I ta svjetlost što se prelama sa jedne terase ka drugoj učini da povjerujete da sam prozor ima neku svoju pjesmu. I da cijeli komšiluk treperi u njenom ritmu...

Izvan svakog zla

I još vizuelne poezije: negdje na početku filma „Mon Oncle“, premijerno prikazanog 9. maja 1958. u Kanu, kamera hvata dvorišta zgrade u kojoj živi gospodin Ilo. Scena kreće kada naš junak ulazi u zgradu; kroz prozore hvatamo njegov lik izvan svakog zla, njegove dosljedno spore noge i tromo tijelo, dok se penje u kutak intime, jedno zaboravljeno i ušuškano potkrovlje. Da ste i radosni i postiđeni, što pogledom remetite taj osunčani mir. U engleskom jeziku postoji ona riječ „serendipity“ koja bi se najbolje prevela kao „sticaj dobrih okolnosti“. Taman kao što Tati sklanja lutalice s ulice da bi im podario dostojan dom, tako se razvija i buja njegova vizuelna komedija u filmu „Mon Oncle“; dok se penje uz one Iloove stepenice i otkriva kanarinsku pjesmu. U jednom svijetu, koji smo zaboravili u stihiji modernih života, a kojim ipak gospodari i koji čuva „Mon Oncle“. Dakle, isključivo i suvereno, gospodin Ilo. Prije nego je postao i postojao Žak Tati, bio je Tatiščev, unuk ruskog generala i vojnog atašea u Parizu, sin uglednog izrađi-

Savršena dobrota ušuškanog potkrovlja

vača ramova za najbolje francuske slikare sa prelaza 19. u 20. vijek... Sav taj svijet impresionista čekao je da Žak naslijedi očev biznis; a on je ipak grabio ka filmu. Da snima i da glumi onog strikana, onu radosnu banalštinu od gospodina Iloa. Rouan Etkinson govorio je da je inspiracija za Mister Bina bio samo i isključivo Ilo. A znate li zbog čega je gospodin Ilo toliko neodoljiv? Baš zato što je nepokolebljivo dobar i onda kad ga suočite sa stvarnim zlom. U njemu nema loših namjera, ma ni pomisli; on ne vidi zlo i nije ni mrvu zlica

ni onda kad ga pravila jednog svijeta koji ne razumije i kojem ne pripada, realno tuku po grbači.

Aluzija na Čaplina Ilo je jedan sanjivi nedoder, hrabri vojnik Švejk i bik Ferdinand istovremeno, i samo želi da ga ostavite na miru.... Ali, što konkretno da ga ostavi na miru? E, tu je kvaka, tu je suština Tatijeve komedije – onda kada jednog sporaća i dobričinu suoči sa vrtoglavo brzim svijetom tehnologije i napretka. Tati je, vjerujte, žestok i prema tom Ilou, kojeg sam bri -

ljantno glumi... Ali, mnogo je oštriji prema jednoj porodici koja živi spram pravila modernog života. Cijenjeni gospodin i gospođa Arpel su novopečeni bogatuni, jahači apokalipse modernog uspjeha, koji su izgradili i naselili jedan sasvim moderan tehnološki dom... Kako su samo gizdavo ponosni na sve to! I kako im je u svemu tome neudobno, kako su im samo savijene kičme i utrnule zadnjice u modernosti i groteski koja nema neku svrhu, osim poslovičnog insistiranja na „napretku“ – radi ,,napretka“ samog po sebi.

Četvrtak, 4. maj 2023. 22

Gospodin Ilo (Žak Tati), savršen učitelj jednom dječaku iz vrtoglavo brzog modernog svijeta mubi.com

filmske neodoljivosti „Mon Oncle“

dobrota iz potkrovlja

Gospodin Ilo je sanjivi nedoder, hrabri vojnik Švejk i bik Ferdinand istovremeno - i samo želi da ga ostavite na miru. E, u tome je kvaka Tatijevog filma, onda kad jednog sporaća i dobričinu suoči sa vrtoglavo brzim svijetom tehnologije i napretka

E, ta gospođa Arpel namjerila je da za svog tužnog i sanjivog rođaka Iloa nađe „pravi“ i cijenjeni posao. U kom se, naravno, naš čiča savršeno ne snalazi... Ali, zaslužuje potpunu naklonost jednog dječaka Žerara (divno ekspresivan Alen Bekur), naravno, sina Arpelovih... Otuđenog od svega lažnog i prolaznog, samo ne od strikana Iloa.

Za razliku od Iloovog prvog pojavljivanja u filmu „Les Vacances de Monsieur Hulot“ (1953), „Mon Oncle“ je obojen melanholijom. Jer, ovaj film sam po sebi jeste relikt, praktično antikvitet sa tavana, svijet koji ustupa prostor jednom drugačijem, gramzivijem i bržem... Samo što je upravo takav neprolazan i neuništiv; u svojoj tvrdoglavoj namjeri i sposobnosti da ne postiže ništa i da ne doprinosi mjerljivo ništa – osim da, prosto, postoji. Lako je Iloa uporediti sa Skitnicom; čak je i njegovo ime aluzija-rima na ono „Šarlo“, kako su u francuskim prevodima naslovljavali najslavnijeg lika Čarlija Čaplina... Ali, suštinski su i tako različiti; Skitnica svaku promjenu, svaki udarac upija i prilagođava se. A Ilo se svemu tome tvrdoglavo, dosljedno i čak uspješno opire –kao čvrsta opruga koja negdje,

nekako, uvijek pronađe način da se vrati u prvobitno stanje, u banalnost u razraslom kišnom mantilu jedne dobričine. Ilo, za razliku od Skitnice i Čaplina, nema gdje da se sakrije, niti to želi; jednostavno, previše je on visok, trom i prisutan u prostoru i vremenu...

Heroj ulice

Naravno da je takav Ilo iritantan svim „jahačima modernosti“ i sve bržeg vremena; ali vjerujte, takav mnogo više govori o njima samima, nego o sebi. I kao takav, lik je kojeg je odveć lako prepoznati u bliskom okruženju, u komšiluku ili kancelariji, u bilo kom vremenu; iako možda nijeste stigli, ili ste bili previše površni i smeteni raznim svakodnevnim glupostima, da se sa njim zbližite.

O, vjerujte, Žak Tati s ovom dobričinom, neznanim junakom i nevidljivim herojem svakodnevice, žestoko udara na savjest publike. I pri tome maestro komedije pušta da sami sebi spočitamo neku gomilu mana. Naročito u momentima kad shvatimo kad to Iloa, po pravilu, uopšte i primijetimo u okolini – onda kad, naravno, nešto kiksa u svijetu za koji nije „kalibrisan“... Jer, naravno, nije Ilo taj koji bi ikome nešto

zamjerio; niti takav može i biti. Žak Tati snimio je samo šest filmova, za njih je hvatao ritam taman kao Ilo za one svoje dane – pa ipak, dovoljno da mu nađemo mjesto u panteonu nečeg tako dragocjenog, kao što je filmska vizuelna komedija. Pamte ga po mekoti i blagosti sa kojom je tiho i pobožno dugo sklapao kockice i kulise nekog savršeno skockanog filmskog seta; i odatle, kao da neće, servirao lekcije realno jedinstvenog, originalnog i svježeg filmskog jezika. Sve to za lika, koji samo traži da odsanja svoj život, tamo u jednom potkrovlju, i da ga ostavimo na miru. Dovoljno da znamo, koliko nam je taj „Mon Oncle“ dragocjen i 65 godina nakon kanske premijere.

S. STAMENIĆ

23 Četvrtak, 4. maj 2023.

Originalni poster kanskog bisera iz 1958.

languagetrainers.com

messynessychic.com

Zgrada koja je poprište genijalne scene koja vodi ka domu u potkrovlju Naš junak, prst u oku gizdavih novopečenih bogatuna

imdb.com

kalendar

Juče sam pogledao tvoj film. S obzirom na to da te vjerovatno niko neće nazvati lažovom, evo ja ću - ekspresivan je bio Žan-Lik Godar u pismu dotadašnjem prijatelju, saradniku i zemljaku, nakon bijesnog izlaska sa premijere romantične dramedije „Američka noć“ („La Nuit Américaine“). Fransoa Trifo nije mu ostao dužan (u pismu na dvadesetak strana!), niti je dozvolio da bilo čije mišljenje umanji njegov vibrantni entuzijazam u vezi sa jednim od najvoljenijih djela u autorskom opusu, ne bi li kompletirao upravo sliku jednog čudnovatog procesa stvaranja filma.

Godarovo mišljenje o „Američkoj noći“ sasvim sigurno nijesu dijelili kritičari nakon premijere 14. maja 1973. na festivalu u Kanu. Naprotiv. „La Nuit Américaine“ brzo je postao Trifoov svojevrstan zaštitni znak, i to sa lakoćom zarađen ako uzmemo u obzir jedan krajnje pojednostavljen scenario, koji ne predstavlja prevelik zalogaj za takvog filmskog majstora. Opet, već nakon prvih dvadesetak minuta jasno vam je zbog čega je režiseru bilo važno da napravi ovu simpatičnu priču o filmskoj ekipi čije snimanje „polazi po zlu“, sa posebnim fokusom na to na koji način svakodnevica i međuodnosi na setu utiču na pravac cjelokupnog rada. Trifo je ovom prilikom zaigrao u sopstvenom filmu (naravno, ulogu režisera Fernanda), a okupio je i zanimljivu ekipu sa Žan-Pjer Leom i Žakelin Bi-

Pedeseti rođendan romantične dramedije

„Američka noć“ Fransoa Trifoa

Francuska oda kinematografiji

Žan-Lik Godar mrzio je ovaj film toliko da je njegovog autora, svog zemljaka i dotadašnjeg prijatelja - nazvao lažovom. No, sa njegovim mišljenjem nakon kanske premijere nijesu se složili i kritičari

se na čelu. Ipak, bez obzira na to što su oboje dali veliki doprinos „Američkoj noći“, naročito Bise, Valentina Korteze u fenomenalnoj sporednoj ulozi, na koncu, ispala je važnija. Nje-

Oskarovska zavrzlama

Nakon tri Bafte, „Američka noć“ bila je spremna za oskarovski trijumf u kategoriji najboljeg stranog filma. Konkurencija je bila jaka, ali film je očekivano donio (osmi) zlatni kip Francuzima. Ipak, mnogo je interesantnija priča kako se Trifoova dramedija pojavila na uručenju Oskara - i naredne, 1974. godine. Ovaj scenario, prvi i jedini u istoriji nagrada Američke akademije, direktno je povezan sa tada nejasnim pravilima o tome kada se film može nominovati u odnosu na to kada je premijerno prikazan. Ta pravila su sada toliko jasna, da često stvaraju probleme (sjetimo se Netfliksa). Bilo kako bilo, iz drugog pohoda na Oskare „Američka noć“ izašla je kao gubitnik. Nije osvojila niti jedan zlatni kip, a bila je nominovana za režiju, scenario i sporednu žensku ulogu.

na gluma pretvorila se u krucijalni, a samim tim i posljednji dio slagalice Trifoove vizije u kojoj ogoljenost unutrašnjeg konflikta reflektuje komercijalnu realnost filma. Upravo to najbolje i objašnjava Godarov

bijes, ako se prisjetimo „Prezira“ („Le Mepris“, 1963), te da je Žan-Lik deceniju ranije prikazao proces stvaranja jednog filma kroz onu projektovanu alergiju na sve što nema artistički, čistokrvni autorski potpis. No, koliko god da je Trifo želio da aktuelizuje realnost kreiranja filmske umjetnosti, uz sve probleme koje nosi komercijalizacija, sigurno je da nije želio predstaviti „Američku noć“ autobiografski. Simpatični fluidni scenario poslužio mu je samo kao platforma da pokaže kako filmski kreativci imaju iste probleme kao i obični ljudi, te da, kao takvi, mogu snažno uticati na njihov umjetnički proces. I naravno, da napiše ljubavno pismo, pravu malu (francusku) odu kinematografiji. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 4. maj 2023. 24

imdb.com imdb.com

Valentina Korteze Leo, Bise i Trifo u filmu koji 14. maja slavi 50. rođendan

Devet

Četvorominutna

pjesma o takmičenju parobroda na rijeci Misisipi, ne zvuči kao sočan povod za kreativni skok u filmskoj industriji, zar ne? Ipak, kada malo bolje zagrebete „Steamboat Bill“ (1910) grupe The Leighton Brothers, možete otkriti i neke ne tako proste ideje za prebacivanje na veliko platno.

Uvođenje oluje

Godine 1928. to su pokazale dvije filmske legende u autorskim djelima malčice izmijenjenih naslova. Maestro nijemog filma Baster Kiton u komediji „Steamboat Bill, Jr.“, te Volt Dizni u animaciji „Steamboat Willie“, kultnom debiju Mikija Mausa. Na koncu, inspirisani jednom odveć „grubom“ pjesmom, obojica su ispisala posebne stranice istorije sedme umjetnosti.

Baster Kiton prišao je „adaptaciji“ pjesme kroz romantizovani, Romeo-i-Julija pristup, zavrtjevši cijeli film oko suparništva dva kapetana i zabranjene ljubavi. To možda zvuči krajnje atipično za ovog majstora filmskog pokreta, ali „Steamboat Bill, Jr.“, premijerno prikazan 12. maja 1928. godine u Americi, na koncu je postao jedan od filmova koji će obilježiti Kitonovu karijeru.

Između ostalog, ova crno-bijela poslastica označena je i kao njegov posljednji „nezavisni“ autorski rad prije nego što će ga progutati produkcijska kuća „MGM“. U „Steamboat Bill, Jr.“, Kiton je zadnji put imao apsolutnu umjetničku kontro-

Kreativni vrh Bastera Kitona

lu u smislu pisanja, glume i režije (iako je potpisan i Čarls Rejsner, dugogodišnji saradnik Čarlija Čaplina).

Jedna od krucijalnih odluka koje je donio Kiton i koja je bila obojana posebnim senzibilitetom, bila je „uvođenje“ oluje, koja je sasvim sigurno povezana s uraganom koji je preživio u djetinjstvu. Pored toga, Kiton je i u „Steamboat Bill, Jr.“ odigrao i još jednu kaskadersku „partiju šaha“, po kojima je bio poznat, ali koje su ovdje doživjele vrhunac. Svima je uvijek bilo vrlo čudno to Kitonovo uporno odbijanje da koristi „ispomoć“ u krajnje kompleksnim i opasnim scenama. Režiser ih je godinama igrao i orkestrirao sam, navodeći da kaskaderi ne umiju adekvatno da prenesu humor na veliko platno. Ipak, ta igra umalo ga je koštala života – više puta.

Prvi veliki problem pojavio se tokom snimanja filma „Sherlock Jr.“ (1924), kada je Kiton slomio vratni pršljen. Ovakvo upozorenje očigledno nije mnogo značilo posvećenom

režiseru, koji je i za „Steamboat Bill, Jr.“ ponovo odbio kaskadera.

Ako bismo tražili samo jedan segment Kitonovog stvaralaštva po kojem bismo ga najlakše prepoznali i dan-danas, to bi bila scena u kojoj cijela fasada kuće pada na njega. Jedna od najopasnijih scena snimljenih u tom periodu, pažljivo je pripremana danima kako bi režiserov položaj bio tačno u ravni s otvorenim prozorom.

Tragična pozadina

Ova krajnje hladna scena, bez obzira na to što je obojana slatkastom komičnošću, ima krajnje uznemirujuću pozadinu.

Odluka da ne iskoristi kaskadera za riskantnu scenu jeste krajnje tipična za Kitona, ali šuškanja govore drugačije. Decenijama se govori o tome koliko nije imao milosti prema samom sebi, te koliko ga život nije interesovao. Tu neobazrivost su, kažu, između ostalog, izazvali brojni porodični problemi, kao i gašenje njegovog studija. Tako da nijemost i mo-

Režiser je godinama riskantne scene igrao sam, navodeći da kaskaderi ne umiju adekvatno da prenesu humor na veliko platno. Ipak, u ovom filmu ta igra umalo ga je koštala života

nohromni šmek filma, uz Kitonov blijedi pogled, dodatno pojačavaju tragičnost te umalo kobne scene, koja sasvim sigurno reflektuje njegovu nevolju, što filmsko-karakternu, što u realnom životu.

„Steamboat Bill, Jr.“ postao je stvar filmske istorije zbog te scene, ali činjenica je da je ovaj film uspio isključivo zahvaljujući Kitonovom talentu da perfektno izabalansira sve odluke koje je pokrivao s obije pozicije, kako glumačke, tako i režiserske.

Uprkos krajnje podijeljenim kritikama u krajnje čudnjikavom socio-političkom periodu u Sjedinjenim Američkim Državama, „Steamboat Bill Jr.“ i dan-danas ostaje jedan izuzetan filmski crno-bijeli put, koji moramo preći sa vremena na vrijeme.

L. M.

25 Četvrtak, 4. maj 2023.

i po decenija crno-bijele poslastice „Steamboat Bill, Jr.“

pinterest.com

U fokusu filma rivalstvo dva kapetana

pinterest.com

Umalo kobna scena u kojoj se ruši fasada kuće

Palma među palmama

Ovakva je bila prva priča Filmskog studija Titograd: bivša prostitutka traži penziju za minuli rad. Socijalizam, spram principa, to joj ne spori; potrebna su joj samo dva svjedoka. Naravno, ima ih mnogo više - ali nađi ti ta dva junaka i majčina sina spremna da istupe i potpišu izjavu... „Palmu među palmama“ Čevljanin Milo Đukanović snimao je 1967; pola decenije prije nego što će se proslaviti „Kamiondžijama“, pa već 1973. skockati film „Paja i Jare“. E, mnogo prije Čkalje i Pavla Vuisića Milo je bio dokazan na polju filmske satire. Ono što je snimao za Filmski studio Titograd, prethodilo je i seriji „Ceo život za godinu dana“ (1971), prvoj jugoslovenskoj sapunici. A „Palma među palmama“ je za komad opakija, oštrija komedija. Filmski studio Titograd nastajao je dijelom kao odraz jedne racionalnosti. Sredinom šezdesetih ugašen je „Lovćen film“, označen kao čisti trošak

bez ikakvog, finansijskog ili ideološkog benefita. Reakcija je uslijedila nakon osnivanja Televizije Titograd; već 1966. u okviru nje je uzletio i Filmski studio – i sa planom da se svi troškovi produkcije i funkcionisanja svedu na minimum. Do 1979. i gašenja – nijedan od devet igranih dugometražnih filmova titogradskog studija ipak nije ostvario profit.

Mnogo bitnija od puke priče o računicama jeste ona koja se tiče autorstva. A to znači, da je prije 55 godina jednom rigidnom sistemu jedan lokalni režiser lagano mogao da „pod nos“ gurne priču o onoj prostitutki... Pa da tu Palmu još glumi velika Mira Stupica – i da se u njenim očima ogledaju sav lažni moral, licemjerje ili predrasude jedne zajednice. Negdje pred kraj filma, pogađate, Palma umire – a da ne uspije da ostvari ono pravo na penziju. Toliko o tome, da je ovo samo komedija.

A posljednji film Filmskog studija Titograd bio je, prije

Zaglavi se

40 godina i kusur, najšokantnije djelo jugoslovenske kinematografije! „Čovjek koga treba ubiti“ (1979) je totalni spektakl Veljka Bulajića, državni kandidat za Oskara za najbolji strani film, svojevrstan vizuelni omaž i onom znanju koje je Bulajić sticao radeći kao asistent režije velikom Federiku Feliniju (!)... I suštinski potpuni trijumf i pečat ličnog autorstva, u mnogo većoj mjeri nego što je to bila Veljkova mnogo poznatija „Bitka na Neretvi“ (1969). Ta vizuelna čarolija, legenda o „caru“ Šćepanu Malom i sočna vinjeta, praktično slijepo crijevo i ćorsokak naše istorije – donosi i jednu sasvim ludu i raskošnu viziju pakla. Iz kog demon stiže sa planom da, iz okvira jednog malog naroda, uspostavlja „red“ u poretku velikih sila. Pa se odmeće i od samog Sotone (Tanasije Uzunović) i počinje da vlada za dobro naroda... Prije nego što, naravno, sve pođe po zlu. I tako je tu Veljko, u toj roli Zvonimira Črnka kao Farfe, odnosno ruskog sara Petra Trećeg, odnosno Šćepana Malog – oslikao sva luda balkanska i evropska trenja 20. vijeka.

E, da: to je bio i prvi jugoslovenski film koji prikazuje seksualni odnos dvije žene; pa još Jugoslovenima i Crnogorcima na lijepe oči podvaljuje i estetizovani sadomazohizam... I sve to kao djelo Veljka, maloljetnog ratnog ranjenika,

zatočenika koncentracionog logora – koji će postati asistent režije Feliniju i Vitoriju de Siki. Pa potom i sam slavni režiser, autor prvog (!) jugoslovenskog filma naučne fantastike „Rat“ (za strano tržište „Atomic War Bride“, 1960), pa one „Bitke na Neretvi“, pa... I tako prvi i posljednji film Filmskog studija Titograd (a svaki od njih devet, bez izuzetka, bili su domaće koparticipacije ili strane koprodukcije – novca da se iznesu nije bilo) traju kao sjajni primjeri mladim domaćim autorima. Koliko treba da budu hrabri, kritični, pečobrazni i maštoviti – da bi zaista bili relevantni. I da stvorili nešto što je trajna vrijednost. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 4. maj 2023. 26

Crta: Srđan Ivanović

wikimedia.org v PODGORICARENJE

Plakat lma Mila Đukanovića

Portreti viršlastih prijatelja

Na izložbi „Portraits of Dogs“ u Muzeju umjetnosti „Wallace Collection“, nikome nijesu mogle da promaknu fantastične slike Dejvida Hoknija koji je posvetio cijeli serijal svojim jazavičarima

Kada je Muzej umjetnosti

„Wallace Collection“ objavio vijest da će proljetnju sezonu otvoriti izložbom radova u

čijem su fokusu čovjekovi najbolji prijatelji na četiri noge, ne tako jeftine karte „planule“ su za samo nekoliko sati. Tako je ušuškana izložba u jednom od starijih zdanja u centralnom Londonu, čija su izložbena vrata otvorena početkom 20. vijeka, bila jedna od najposjećenijih u ovom periodu. A kada uzmemo u obzir tradicionalnu ljubav Londonaca i Ostrvljana prema psima, ne treba da nas čudi toliko interesovanje.

Izložba „Portraits of Dogs“ obuhvatila je približno 50 radova na kojima su psi predstavljeni u različitim scenarijama, sa posebnim fokusom na reprezentaciju različitih pasmina. S obzirom na to da su kuratori pristupili temi sa specifičnim senzibilitetom, birajući radove različitih formi (od slika i skluptura, preko crteža, čak i do taksidermije), posjetioci su imali priliku da pogleda-

ju izazove sa kojima su se suočili umjetnici pokušavajući da adekvatno predstave neustrašivost, ali i vjernost svojih i naših čupavih prijatelja. Najinteresantniji radovi potpisali su umjetnici koji su kroz istoriju bili prepoznati kao veliki zaljubljenici u sopstvene ljubimce. Tako nikome nijesu mogla da promaknu djela Dejvida Hoknija koji je posvetio cijeli slikarski serijal svojim jazavičarima. A na sličan način na koji je fenomenalni Hokni ovjekovječio svoje viršlaste-ljubimce, to je sa svojim četvoronošcima učinio i Tomas Gejnsborou u 18. vijeku. Posjetioci muzeja saznali su zanimljive podatke i o kraljevskoj porodici i njenoj tradicionalnoj ljubavi prema psima. Tako je Šarlot Gir, specijalista za umjetnost 19. vijeka, predstavila radove na kojima su ovjekovječeni kraljevski ljubimci, sa posebnim fokusom na one koji su pripadali kraljici Viktoriji i princu Albertu. Jedan od najpopularnijih komada iz tog perioda je sasvim

sigurno onaj Edvina Landsira, koji je posvetio čitav serijal kraljici Viktoriji i njenom španijelu Tilku.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

ISSN 2957-2800

LONDON CALLING

wallacecollection.org

Landsirovo djelo „Tilko“, u čijem je fokusu španijel Kraljice Elizabete

wallacecollection.org

Jedan od jazavičara Dejvida Hoknija

wallacecollection.org

Rad Tomasa Gejnsboroua