Dnevni list Pobjeda 04.10.2022.

Putevi istrage vode

ka Radu Miloševiću

Kriminalna operacija izvođena je uz kolaboraciju nekih visokih državnih funkcionera iz Uprave prihoda i carina, više kontroverznih biznismena iz Nikšića i uz asistenciju pojedinih policajaca iz Centra bezbjednosti Nikšić, koji su obezbjeđivali dalji ,,reeksport“ cigareta za Bosnu i Hercegovinu

Medijsko

cigareta

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović namjeravao je da u novembru, kada vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Savu Kenteri ističe zakonski rok od šest mjeseci koliko na ovoj poziciji može da bude u tom statusu, umjesto njega imenuje drugog kandidata.

Kada se u aprilu domogao funkcije premijera, Abazović već tada nije imao puno povjerenje međunarodnih partnerskih službi, a novi direktor ANB kojeg je sam predložio –Savo Kentera - za njega je bio iznuđeno rješenje.

Abazović je imenovanjem Kentere izgubio kontrolu nad tajnim podacima, što mu je predstavljalo ozbiljan problem i zbog čega je tamo morao „ubaciti“ svog čovjeka od povjerenja.

Zbog toga je krajem jula za generalnog inspektora u ANB, kojeg postavlja vlada, predložio svog prijatelja Artana Kurtija i izdejstvovao da dobije podršku većine ministara, bez obzira na to što nije ispunjavao osnovne kriterijume za ovu važnu poziciju. Ostalo je uzaludno žestoko protivljenje potpredsjednika Vlade, zaduženog za sektor bezbjednosti, Raška Konjevića, koji je i ministar odbrane. Abazović je svoju namjeru sproveo u djelo.

Kurti je, o čemu smo pisali, dva puta pravosnažno osuđivan za teška krivična djela – kao maloljetnik za ubistvo u pokušaju, a potom i za na-

nošenje teške tjelesne povrede i posjedovanje oružja. Kada je počinio drugo krivično djelo bio je punoljetan i kaznu je „odležao“ u zatvoru u Spužu. Ulcinjski izvori kažu da je i u ovom drugom slučaju Kurti pokušao da ubije čovjeka – izvjesnog V. H. (identitet poznat redakciji). Uspio je da izdejstvuje da mu presude budu izbrisane iz kaznene evidencije?!

Kurti je bio Abazovićeva veza sa ANB i za mandata Dejana

Vukšića na čelu ove ustanove. Upravo preko Kurtija i njegovih kontakata sa agentima tajne službe Abazović je, tada potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti, dolazio do informacija koje su i onda skrivane od njega. U januaru smo pisali o ulozi Kurtija u dešavanjima u ANB, kada smo objavili da su se tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, sa njim sastali agenti Bato Milić i Miloš Jelić i objavili da je on blizak

Abazovićev prijatelj.

Naši izvori iz ANB rekli su da je Milić tog dana Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Vukšiću i tada odlazećoj vladi. – Bato Milić i ranije se sastajao sa Kurtijem, pa je iskoristio poznanstvo da prenese njegove poglede na rad Agencije, direktora Vukšića, ali i ključnih službenika Agencije. Sve je to urađeno iza leđa Vukšiću – rekli su naši izvori, uz tvrdnju da

je Kurti i ranije bio veza Milića i Abazovića. Kako ni imenovanjem Kentere nije uspostavio kontrolu nad ANB, sada odlazeći premijer vjerovao je da postavljenjem Kurtija za generalnog inspektora više neće imati prepreka da dođe do svih tajnih podataka koji ga interesuju.

Funkcija generalnog inspektora u ANB je kontrolna, u Agenciji mu je kancelarija i u posjedu je svih informacija. Ispostavilo se, međutim, da, iako ga je Vlada imenovala, generalni inspektor mora da prođe bezbjednosne provjere Agencije da bi mogao da dobije dozvolu za uvid u tajne podatke. S obzirom na to da ima kriminalnu prošlost, slabe su nade da će ishod provjera biti pozitivan.

I tako Kurti ima posao, ima kancelariju, ali nema ono najvažnije zbog čega ga je Abazović poslao u Agenciju –

ne vjeruju postalo je jasno u četvrtak 29. septembra kada nije obaviješten o akciji raskrinkavanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori kojom je, u saradnji sa međunarodnim partnerskim službama, rukovodila Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Odlazeći premijer, prema saznanjima Pobjede, nije bio informisan ni o akciji raskrinkavanja mreže šverca duvana, kojom je, prema nezvaničnim informacijama, takođe, rukovodila ANB.

A švercerska mreža je, kako se čini, koordinirana direktno iz Uprave prihoda i carina na čijem je čelu Abazovićev saradnik i prijatelj, partijski saborac Rade Milošević, koji je i sam privođen na saslušanje, kasno u subotu veče, kada je ova akcija uvedena u finiš.

Abazović mjesecima priča kako su on i Milošević stali na put švercerima duvana i kako je ta krijumčarska mreža razbijena. Akcija ANB-a, međutim, jasno je pokazala da to ne da nije tačno, već implicira i moguću umiješanost vlasti u krijumčarenje cigareta.

Interesantno je da su, kako je prenio M portal, ANB juče posjetili ambasadori svih država članica NATO i to, kako navodi ovaj portal, povodom razbijanja lanca šverca cigareta i otkrivanja mreže saradnika ruske tajne službe u Crnoj Gori. U Agenciju je juče iznenada bio pozvan i odlazeći premijer, zbog čega je morao da otkaže

tako i iz njego-

da se nešto mora raditi.

PODGORICA

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je juče da se politička kriza u Crnoj Gori može riješiti jedino na izborima i pozvao predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da organizuje pregovore predstavnika političkih partija kako bi se dogovorili oko njihovog organizovanja i formiranja tehničke vlade.

Medojević je na konferenciji za medije kazao da politička kriza ne jenjava od formiranja manjinske vlade, te istakao da ni strani posmatrači, a ni građani ne mogu da identifikuju ko čini većinu, ko Vladu, što je sa Ustavnim sudom...

– Osnovni, ne i jedini, razlog za ovo stanje su Dritan Abazović i Ura koji su od starta ucjenjivali, dvije godine, Cr-

nu Goru. Ura nije standardna partija, nastala je od ostataka Pozitivne Crne Gore i svi znate ko je nju formirao – rekao je Medojević.

Naveo je i da je odlazeći premijer Abazović više puta ucjenjivao sa neulaskom DF-a u vladu – prvi put kada je zahtijevao da izvršnu vlast čine eksperti, i drugi, kako je rekao, kada je formirao vladu sa DPS-om.

– Kad je ta vlada pala i kad je DF napravio velike napore da se formira većina od 41, potpise za kandidaturu Miodraga Lekića nije dala Ura. To je uradio Abazović u dogovoru sa Đukanovićem –ustvrdio je Medojević. Smatra i da Abazović zloupotrebljava to što DF neće praviti nikakve „dilove“ sa DPS-om, ali je, kako kaže, Crna Gora došla u situaciju

– Dva su puta – da se ništa ne radi i da predsjednik neće da povjeri mandat, što odgovara Abazoviću koji ostaje premijer. Možda mu treba vremena i da počisti dokaze i utiče na svjedoke... Drugi način je da se otpočne parlamentarni dijalog i da se pokuša izaći iz duboke krize u interesu građana – ocijenio je Medojević. Pozvao je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da organizuje pregovore na kojima bi se dogovorili o mirnom i demokratskom izlasku iz krize, a na način koji neće dodatno destabilizovati državu. Ž. Z.

Kaćuša

SMETNJA ABAZOVIĆU: Savo Kentera

PODGORICA – Poslanik

Demokratske partije socijalista Predrag Bošković kazao je da će podnijeti novu inicijativu za skraćenje mandata Skupštini koju će potpisati trećina poslanika, jer u toj stranci smatraju da su izbori jedini način za izlazak iz krize.

Gostujući u emisiji „Pressing“

Gradske televizije, Bošković je rekao da će, ukoliko bude hrabrosti, u oktobru biti skraćen mandat parlamentu, nakon čega će građani imati priliku da odluče ko državu može da vodi naredne četiri godine.

– Bilo je dovoljno vremena da se pokaže koliko neznavena i sa lošim namjerama vrhuška može da Crnu Goru, koja je bila lider u EU integracijama, stekla nezavisnost, ušla u NATO, sa najvećim privrednim rastom u regionu, za samo dvije godine dovede na stranputicu. Oni žele da predstave Crnu Goru kao nesposobnu da egzistira u ovakvim granicama kako bi se pripojila velikosrpskom projektu – ocijenio je Bošković.

Podsjetio je na riječi predsjednika države Mila Đukanovića koji je kazao da je odgovornost sada na parlamentu i istakao da

će DPS insistirati da se Skupštini u što kraćem roku skrati mandat i da se ide na izbore. Ocijenio je i da je institucija Predsjednika jedina u punom legitimnom kapacitetu u Crnoj Gori.

– To dovoljno govori koliko je predsjedniku Milu Đukanoviću stalo do interesa Crne Gore, a ne do ličnih ili partijskih. Praktično se jedini ponašao u skladu sa Ustavom i zakonom i to će obavljati dok god je na toj funkciji – ocijenio je Bošković.

Govoreći o aktivnostima koje je Agencija za nacionalnu bezbjednost sprovela posljednjih dana, Bošković kaže da je dobro da ANB radi svoj posao „nakon dvije godine stagniranja, propadanja i služenja interesima treće strane“. Ž. Z.

Vučurović: Usvojićemo izmjene Zakona o predsjedniku

DF-a Jovan Vučurović najavio je da će parlamentarna većina uskoro usvojiti izmjene i dopune Zakona o predsjedniku. Na taj će način, kako je kazao, urediti njegovu poziciju u ustavno-pravnom sistemu.

-Tako da neće više biti prostora za razna proizvoljna tumačenja, niti za inicijative poput ove o skraćenju mandata Skupštine – rekao je Vučurović za Dan. Komentarišući najavljenu inicijativu DPS-a o skraćenju mandata Skupštini, Vučurović kaže da je namjera te partije jasna. -Oni očajnički i uzaludno pokušavaju da uzdrmaju jedinstvo parlamentarne većine, imajući u vidu činjenicu da ta većina ima velike mogućnosti i da će ih nesumnjivo iskoristiti – istakao je Vučurović.

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić kazao je na jučerašnjoj sjednici Skupštine da će resor kojim rukovodi sankcionisati svaki neprimjereni uticaj uoči lokalnih izbora koji će se održati 23. oktobra.

Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj, poslanik Liberalne partije Andrija Popović pitao je Adžića na koji način će MUP spriječiti miješanje Srbije u izborni proces.

Popovića je zanimalo i jesu li riješili problem maltreti-

ranja poslanika na granici sa Srbijom, da li su formirane komisije za rješenje spora sa Hrvatskom oko Prevlake, a interesovao se i u kojoj je fazi rješavanje problema sa Kosovom koji se tiče prava na 900 hektara pograničnog pojasa. Odgovarajući na pitanje o miješanju Srbije u izborni proces, Adžić je kazao da su „već ušli u tu priču“ i da su prethodnih dana „imali neke aktivno-

PODGORICA – Iako Ustav direktno ne zabranjuje rekonstrukciju vlade kojoj je u parlamentu izglasano nepovjerenje, ne bi bilo legitimno da takva izvršna vlast započinje i ulazi u proces rekonstrukcije, kazao je Pobjedi pravnik Veselin Radulović

Ideja o rekonstrukciji vlade u tehničkom mandatu, kao jednom od rješenja aktuelne političke krize, potekla je od odlazećeg premijera Dritana Abazovića. On je istakao da se taj proces može sprovesti iako je vladi izglasano nepovjerenje, jer ne postoji norma koja ga zabranjuje.

Sagovornik Pobjede, Veselin Radulović smatra da takva improvizacija ne bi bila u duhu Ustava, iako je tačno da ne postoji pravna smetnja za rekonstrukciju vlade kojoj je izglasano nepovjerenje.

– Bez obzira što Ustav ne propisuje tu situaciju, činjenica je da mi imamo Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje i premijera kojem je izglasano nepovjerenje. Neuobičajeno je i nije baš potpuno legitimno da ista ta vlada i isti premijer ulaze u neke procese rekonstrukcije – naglasio je Radulović.

Pa ipak, ukazao je, postoji mogućnost da se predlože novi ministri ukoliko postoji većina koja bi ih podržala u parlamentu.

– Već dvije godine uopšte nije jasno ko čini političku većinu koja bi trebalo da vlada, ali, ako bi se postigla takva vrsta političkog dogovora pravno ne bi bilo smetnje. Međutim, takva vlada ne bi imala legitimitet i ne bi bila dobro rješenje – kategoričan je Radulović.

Smatra i da sada ne bismo bili u ovakvoj situaciji da imamo zakon o vladi koji bi popunio pravne praznine.

– Veoma je loše što takve situacije nijesmo davno regulisali kroz donošenje zakona o vladi, jer sada ne bismo imali te sporove i ne bismo dozvolili političarima bilo koje partije i u bilo kojoj situaciji da prave razne improvizacije koje nijesu legitimne i nijesu generalno dobro rješenje – smatra Radulović. Osvrnuo se i na tvrdnju odlazećeg premijera kako rok od 30 dana za davanje mandata

Rekonstrukcija Vlade moguća, ali ne bi bila legitimna

Veoma je loše što takve situacije nijesmo davno regulisali kroz donošenje zakona o vladi, jer sada ne bismo imali te sporove i ne bismo dozvolili političarima bilo koje partije i u bilo kojoj situaciji da prave razne improvizacije koje nijesu legitimne i nijesu generalno dobro rješenje –smatra Radulović

Već dvije godine uopšte nije jasno ko čini političku većinu koja bi trebalo da vlada, ali, ako bi se postigla takva vrsta političkog dogovora pravno ne bi bilo smetnje - kaže Radulović

nije moguće primijeniti, jer ga Ustav propisuje „samo prvi put“, odnosno samo kada se konstituiše Skupština. Radulović kaže da to jeste tačno, ali da je i tačno da se taj rok primjenjivao kada je birana Vlada Abazovića.

– I tada je ispoštovan, i tada se moglo osporavati, ali niko to nije činio. Na djelu vidimo političku neozbiljnost, jer sve političke partije, i ne govorim samo o Uri ili partijama koje čine aktuelnu Vladu, donose zaključke i zauzimaju stavo-

ve u zavisnosti od trenutnih političkih i ličnih interesa –istakao je sagovornik Pobjede. Ponovio je da sada ne bi bilo izvodljivo i u skladu sa Ustavom da se bilo ko predloži za mandatara.

– A posebno bi bilo suprotno Ustavu, a čuo sam i takve prijedloge, da Skupština sama, dakle bez prijedloga predsjednika države, odredi nekog mandatara i izglasa vladu –poručio je Radulović.

Ž. ZVICER

sti koje su postale javne“.

– Bez obzira kojoj partiji neko pripadao i koju ideologiju propagirao, ako nema formalnih zabrana ulaska u Crnu Goru i ako u Crnoj Gori nijesu evidentirane njegove nelegalne radnje, mi nemamo mogućnost samo na osnovu nečijih simpatija ili nečijih indicija da nekom zabranimo boravak na teritoriji bilo koje opštine u Crnoj Gori – rekao je Adžić.

U odgovoru je naveo i da je pitanje Prevlake u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, ali i istakao da žele da nastave dobru saradnju koju imamo sa Hrvatskom.

– Pitanje sa Kosovom je kompleksno, dugo se na tome radi, bilo je spornih situacija i sporazuma, to je za neku drugu raspravu kada se možemo posvetiti tome pitanju, jer je negdje nevjerovatno da smo došli u si-

tuaciju da nam se desi takav momenat. U svakom slučaju, nastavićemo da gradimo korektne i dobre odnose sa svim susjedima, na sve njih gledamo potpuno jednako i oni su naši partneri i ekonomski i dobrodošli su kao turisti, nema poželjnih i nepoželjnih – kazao je Adžić.

Komentarišući ranije zadržavanje poslanika na granici sa Srbijom, naveo je da se ne mogu miješati u odluke neza-

visne države kako će postupati prema bilo kome, ali i podsjetio da je odlazeći premijer Dritan Abazović otvorio tu temu i „načelno dogovorio da prolaz poslanika bude brži“. – Nijesam imao nijednu zamjerku od kada sam ministar da je bilo zadržavanja i propusta. Nadam se da će i oni poštovati nas, kao što mi poštujemo njih prilikom prelaska granica – rekao je Adžić. Ž. Z.

Pravnik Veselin Radulović ukazao da ne postoje pravne smetnje koje bi spriječile odlazećeg premijera da izabere nove ministre

Veselin Radulović

3Utorak, 4. oktobar 2022. Politika M.BABOVIĆ

PODGORICA – U okviru velike akcije sprečavanja krijumčarenja cigareta, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su juče Dalibora Brnovića, izvršnog direktora firme ,,Brnović trans“ i šefa Komisije za uništavanje cigareta Uprave prihoda i carina Elvira Adrovića. Njih dvojica se sumnjiče da su dio veće grupe, u kojoj su neki državni službenici i kontroverzni biznismeni, koja je u dužem periodu organizovala nelegalnu preprodaju cigareta svojevremeno zaplijenjenih u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Dva hapšenja su tek početak opsežne međunarodne akcije. Prema informacijama Pobjede, mreža upletenih u ovaj ilegalni posao vrijedan više miliona eura je prilično razgranata. Podaci koje je prikupila Agencija za nacionalnu bezbjednost u saradnji sa partnerima iz Velike Britanije ukazuju da organizovani ilegalni transport zaplijenjenih cigareta traje duže i da su u taj prljavi posao upleteni i oni koji bi trebalo da se bore protiv organizovanog kriminala.

To znači da je kriminalna operacija izvođena uz kolaboraciju nekih visokih državnih funkcionera iz Uprave prihoda i carina, više kontroverznih biznismena iz Nikšića i uz asistenciju pojedinih policajaca iz Centra bezbjednosti Nikšić koji su obezbjeđivali dalji ,,reeksport“ cigareta za Bosnu i Hercegovinu. Osim direktora UPC Rada Miloševića, u noći između petka i subote u svojstvu građanina su izjave dali i svih pet članova Komisije za uništavanje cigareta UPC, među njima i juče uhapšeni Adrović, kao i policajci koji su obezbjeđivali transport od skladišta ,,Zetatransa“ u Podgorici do Nikšića. Prema informacijama Pobjede, izjavu u svojstvu građanina dao je i Ivan Ivanović, izvršni direktor Instituta za crnu metalurgiju iz Nikšića u čijim je

Putevi istrage vode ka Radu Miloševiću

Kriminalna operacija izvođena je uz kolaboraciju nekih visokih državnih funkcionera iz Uprave prihoda i carina, više kontroverznih biznismena iz Nikšića i uz asistenciju pojedinih policajaca iz Centra bezbjednosti Nikšić, koji su obezbjeđivali dalji ,,reeksport“ cigareta za Bosnu i Hercegovinu

prostorijama, u spalionici firme ,,M contruction“, obavljeno uništavanje cigareta. Do 2015. godine Ivanović je bio zamjenik izvršnog direktora kompanije ,,Neksan“, čiji je vlasnik Miodrag Daka Davidović Ta će činjenica biti od izuzetnog značaja u daljem toku istrage.

Kao i u nekim ranijim slučajevima, pred kamerama su pozi-

Premijer sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, pozvan i Novović

Kako navode iz Vlade, na sjednicu je pozvan i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović Vijeće za nacionalnu bezbjednost, pored predsjednika Vijeća Abazovića, čine: potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane Raško Konjević, ministar pravde Marko Kovač, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić,

rali, osim direktora UPC Miloševića, i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, kao i ministar bez portfelja Zoran Miljanić Djelovalo je, makar u izvještajima na crnogorskim televizijama, kao još jedna uspješna marketinška akcija lidera i funkcionera Ure i Civisa koji zauzimaju važne državne funkcije: predstavili su se javnosti kao nepokolebljivi borci protiv šverca cigareta. Vjerovatno da ni Milošević, kao ni Abazović i Miljanić, nijesu slutili da je čitava akcija njihove ,,borbe protiv organizovanog krijumčarenja ci-

gareta“ odavno sumnjiva međunarodnim partnerima i da je, makar ovaj posljednji ,,tranzit“, pod budnim nadzorom inostranih eksperata koji sarađuju sa ANB-om.

Vrlo brzo je to saznao direktor Uprave prihoda i carina: prije nego što će Milošević sastaviti izvještaj „o još jednoj uspješnoj akciji“, stigao mu je u petak 30. septembra oko 22 sata poziv koji se ne odbija – iz Specijalnog državnog tužilaštva. Iako je nakon neprospavane noći zbog razgovora u prostorijama tužilaštva Rade Milošević tvrdio da je sve radio zakonito i da nije ni hapšen ni saslušavan, informacije koje su počele da se pojavljuju u medijima pokazale su sve razmjere jedne velike manipulacije. Ispostavilo se da dokumen-

tacija koju je direktor Uprave prihoda i carina prezentovao specijalnim tužiocima ne odgovara stvarnom stanju. Nedostajao je čitav šleper cigareta, u vrijednosti od okomilion eura. I da sve bude interesantnije: šleper se izgubio, zajedno sa vozačem, na putu od skladišta ,,Zetatransa“ u Podgorici do Nikšića, iako je trebalo da bude pod policijskom pratnjom kako zakon nalaže i uz nadzor Komisije za uništavanje cigareta Uprave prihoda i carina. Uz sve to, akcija spaljivanja cigareta koja je obavljena u peći firme ,,M construcion“, prema nalazima međunarodnih eksperata, morala je da traje – ne samo nekoliko sati - već nekoliko dana ako je zaista uništavan kontingent od 1.000 paketa zaplijenjenih cigareta.

Uprkos najavama da je šema manipulacije otkrivena, Milošević i Abazović su ostali naoko mirni i pokušali su da krenu u kontranapad. U prvim reakcijama Abazović je javno zatražio da se ,,nađe taj kamion, ako je zaista nestao“, tvrdeći da će i SDT i ANB morati da ponude odgovore... Kada se, nakon tridesetak sati, kamion našao na lokaciji Velje brdo, Milošević i Abazović su pomislili da je stvar okončana uspješno po njih i da će sav teret na svojim plećima ponijeti ,,neodgovorni pojedinci“, zato je premijer u tehničkom mandatu povikao da ruka pravde neće stati i da neće biti ,,ni po babu ni po stričevima“.

I nakon 48 sati Milošević i Abazović nijesu razumjeli da je puštanje direktora Uprave prihoda i carina bila neka vr-

ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Milan Knežević i zamjenik predsjednika ovog odbora Mevludin Nuhodžić Nakon sjednice planirana je izjava za medije predsjednika tog tijela Dritana Abazovića.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da je motiv odlazećeg premijera Dritana Abazovića da ostane premijer, kao i da je javnost prethodnih dana mogla da vidi zbog čega mu je to važno. – On je od koordinatora službi bezbjednosti došao do

komunikatora sa škaljarskim klanom – kazao je Medojević na konferenciji za medije. Ocijenio je da posljednji šverc cigareta nije mogao da se odigra bez znanja Abazovića i direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića – Jer ako dva kamiona pođu,

dva velika šlepera iz Podgorice do Nikšića i u Nikšić stigne samo jedan, nemoguće je da se predsjednik Vlade i direktor carine ne zapitaju đe je drugi kamion – ocijenio je Medojević.

Kazao je i da je hapšenje rezultat stvarnog faktora koji želi da prekine šverc.

PREDSTAVA ZA JAVNOST I BOLNO BUĐENJE IZ SNA

AFERA ,,UNIŠTAVANJE CIGARETA“: Razotkriva se šema krijumčarenja, uhapšeni vozač kamiona i šef komisije

KO JE PALIO I KO JE ZARAĐIVAO NA SPALJIVANJU CIGARETA: Rade Milošević, Filip Adžić i Elvir Adrović, koji je uhapšen juče

komisije Uprave prihoda i carina zadužen za kontrolu spaljivanja cigareta u Nikšiću, očekuju se nova privođenja

U petak sjednica BOK-a zbog šverca cigareta

Predsjednik Biroa za operativnu koordinaciju (BOK) i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Raško Konjević sazvao je za petak sjednicu tog tijela zbog aktuelne teme šverca cigareta.

Biro za operativnu koordinaciju čine: direktor ANB-a, direktor Uprave policije, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, načelnik Odjeljenja za vojno obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane, generalni direktor Direktorata za bezbjednosno zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

sta vješto postavljene zamke: ANB i SDT, uz koordinaciju stranih partnera, prethodno su tajno ubacili u kontingent cigareta GPS lokatore, a ,,operacija spaljivanja“ je istovremeno praćena od agenata na terenu.

Ispostaviće se, nakon hapšenja vozača Brnovića i službenika UPC Adrovića, da je organizacija krađe zaplijenjenih cigareta bila izvedena uz nečiji ,,amin sa vrha“.

O tome govore činjenice kojima Pobjeda raspolaže.

,,POGREŠNO

SKRETANJE“

Zvanična verzija Rada Miloševića ,,o neinformisanosti“ o kamionu i vozaču koji je ,,skrenuo vrijedan tovar“ - teško može da pije vodu. Upravo je direktor Uprave carina odobrio odluku kojom se preduzeću ,,Brnović trans“ daje dozvola za transport cigareta iz skladišta u ,,Zetatransu“. Zašto baš tom prevozniku? Prema podacima našeg lista, preduzeće ,,Brnović trans“ jeste registrovano za drumski prevoz, ali nije velika firma, čak nijesu ni predali bilanse za 2021. godinu. Na kraju 2020. godine imali su, zvanično, registrovani prihod od – 340 eura, gubitak u iznosu od 5.449 eura, uz negativan kapital od 11.034 eura.

Direktor Uprave prihoda i carina Milošević moraće da objasni zbog čega je, pored toliko velikih kompanija, baš toj firmi povjerio važan zadatak - transport zaplijenjene robe.

Još je teže objasniti kako službenici koji su pratili tovar nijesu primijetili da od dva šlepera koji su se kretali od Podgorice do Nikšića - nedostaje jedan kamion, odnosno pola kontingenta?!

Prema proceduri koja važi u skladištu ,,Zetatransa“, svako vozilo koje ide na javno skladište mora da ima putni nalog ili tovarni list i u njemu se bilježi registracija vozila, firma i ostali bitni identifikacioni podaci, kao i krajnja destinacija i ime vozača.

Uprava prihoda i carina, shodno vlastitim protokolima, mora da precizno definiše vrijeme polaska i planirano vrijeme dolaska i u slučaju da kamiona nema na destinaciji, odmah se alarmiraju sve službe i pravi potraga.

Prema informacijama Pobje-

de, ništa od toga nije preduzeto, a time se otvara još neprijatnih pitanja: da li su transport, kako je naznačeno, pratili članovi Komisije UPC za uništavanje cigareta i da li je u poslu, kako je zakonom određeno, učestvovala policija radi obezbjeđenja transporta?

Da su poštovane procedure i protokoli, znalo bi se u svakom trebutku gdje je kamion i ne bi mogao tek tako da se ,,izgubi iz vida“. I ne bi mogla akcija spaljivanja ni da počne, bez kompletne dospjele količine koju je trebalo da zvanično konstatuje juče uhapšeni službenik UPC Adrović, inače predsjednik Komisije za uništavanje cigareta koju je imenovao upravo Rade Milošević.

Još je poraznija improvizovana potraga za kamionom, nakon što su istražitelji otkrili Miloševiću da nedostaje milion eura vrijedne robe. Kako je moguće da punih 30 sati nijesu mogli da lociraju , a kamion se nalazio na mjestu koje je i sjedište firme ,,Brnović trans“ – Velje brdo BB?!

Teško je povjerovati da je vozač ,,pogrešno skrenuo“ i umjesto ka Nikšiću krenuo ka sopstvenom imanju. Ovi podaci, bez mnogo dileme, otvaraju sumnju da je kamion tajno i upućen ka Veljem brdu, da je izvršena operacija zataškavanja i da je javno spaljivanje bilo samo maska da bi se, nekog narednog dana, kamion sa cigaretama uputio švercerskim uhodanim kanalima ka – Bosni i Hercegovini.

REPETENTI

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije, uz saradnju sa obavještajcima, sklapaju kockice kompletne uigrane švercerske šeme, pa se tako očekuju

Konjević: Prisustvo Abazovića svakom medijskom „paljenju“ cigareta – izgleda da je bila „igra“ za političko pokroviteljstvo

-Medijsko „paljenje“ zaplijenjenih cigareta očigledno je samo bilo maska za kriminalne aktivnosti predstavnika Uprave prihoda i carina u sadejstvu sa drugim funkcionerima, državnim i partijskim, kao i jednom organizovanom kriminalnom grupom specijalizovanom po nalazima Uprave policije za šverc cigareta – kazao je za Pobjedu potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i ministar odbrane Raško Konjević, koji je i šef Biroa za operativnu koordinaciju.

On ističe da „djeluje nestvarno da se kontingent za uništavanje ,,zagubi“ na putu od Podgorice do Nikšića, a da to niko ne prijavi, kao da je šleper, koji je trebalo da bude pod pratnjom policije, igla koja se zagubila negdje oko Veljeg brda, a da to niko ne primijeti“.

- Vjerovatno su slične „operacije“ radili nakon svakog medijskog „paljenja“ cigareta samo što ih je ovaj put spriječila aktivnost Agencije za nacionalnu bezbjednost i Specijalnog državnog tužilaštva o čijim detaljima izgleda nijesu bili obaviješteni – kategoričan je Konjević.

Poručuje da je Rade Milošević, kao direktor Uprave prihoda i carina, morao znati sve detalje oko transporta i uništavanja robe.

– Birao je ili mogao da utiče na ljude koji su bili uključeni u ove aktivnosti, a prisustvo predsjednika Vlade Dritana Abazovića na svakom medijskom performansu samo je izgleda bila „igra“ za političko pokroviteljstvo ovim aktivnostima. Sada ne čude neki kontakti koji su opisivani kao privatni, ali otvaranjem ove afere jasne su sumnje da se radilo

o drugoj vrsti kontakta koja ima nedozvoljeni sadržaj – uvjeren je potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu. Najavio je da će na sjednici Biroa za operativnu koordinaciju, koju je zakazao za petak, tražiti da se stvari dovedu do kraja, i u ovom i u svakom drugom slučaju.

– Danas je svima jasnije zašto je predsjednik Vlade insistirao da za generalnog inspektora ANB dođe osoba sa kriminogenom istorijom, osuđivan za teška krivična djela, njegov lični prijatelj, jer se željela uspostaviti kontrola nad ANB kako bi nelegalne aktivnosti mogle lakše da se sprovode. Istovremeno, medijskom bukom po principu „držite lopova“ jasna je sumnja da je uspostavljen kontakt sa jednom OKG iz „SOCTA 2021“ koja je registrovana u tom dokumentu da se bavi nelegalnim prometom cigareta. I Rade Milošević i Dritan Abazović imali su kontakte sa registrovanim članovima te grupe –podsjeća Konjević.

Ova afera, poručuje on, ne smije, kao ni druge, ostati nerasvijetljena do kraja.

ističe naš sagovornik.

Ova afera, dodaje, ne smije da se završi kao ona o „21 milionu“ kada je, kako kaže, „premijer nakon medijskog ‘silovanja’ sa tom pričom naprasno zaboravio ko mu je nudio novac“.

– Kao i ona o saradnkiku BIA Stevanu Simijanoviću koji je nakon hapšenja od strane jednog tužioca u Nikšiću pušten i napustio teritoriju Crne Gore, a imao je tajne kontakte sa Abazovićem i više funkcionera Ure – podsjeća Konjević.

Premijer se, podsjeća on, svojski trudio da kriminalizuje svoje političke protivnike po principu „optužujem, ali nemam

– Ne smije se desiti da se ne utvrde svi detalji. Dovoljno je što je ostalo nejasno ko je iz državne administracije poklonio predsjedniku Vlade kriptovani telefon i što će državnom funkcioneru takav telefon koji su najčešće koristili samo visokorangirani kriminalci. Neki podaci bi mogli da ukažu da mu ga je dao upravo jedan od njegovih visokih partijsko-državnih funkcionera –

Još je teže objasniti kako službenici koji su pratili tovar nijesu primijetili da od dva šlepera koji su se kretali od Podgorice do Nikišića - nedostaje jedan kamion, odnosno pola kontigenta?!

nova hapšenja u Upravi prihoda i carina, ali i u lancu krijumčara čiji je plan bio da se domognu cigareta vrijednih gotovo milion eura.

Pitanje je samo dokle će istraga stići i da li će rasplitanje ovog slučaja pomoći da se otkrije šema krijumčarenja.

Prema informacijama našeg lista, ovo nije prvi slučaj malverzacija sa cigaretama u koje su upleteni ljudi iz države. Pobje-

da je u serijalu tekstova pisala o famoznom spaljivanju više hiljada paketa zaplijenjenih cigareta 30. juna u peći nekadašnje fabrike ,,Javorak“ u Nikšiću. Prvi put to je obavljeno mimo očiju javnosti, a zvanično je spaljeno oko 1.200 paketa zaplijenjenih cigareta, što odgovara količini od jednog šlepera. Spaljivanje je trajalo nekoliko sati iako se u malenoj peći za to vrijeme nije

ga je dao

moglo uništiti više od 200 paketa. Kada je Pobjeda objavila tekst, uslijedila je žestoka reakcija Uprave carina i najavljivala se – tužba. Pokazaće se da je to bilo samo zastrašivanje medija, jer se podaci nijesu mogli sakriti. Potom je Uprava prihoda i carina organizovala javno spaljivanje cigareta, uz prisustvo novinara. Ispostavilo se, međutim, kako je Pobjeda saznala, da velika akcija zapljene cigareta u Luci Bar je u stvari bila kamuflaža: cigarete koje su zaplijenjene bile su prethodno uredno ocarinjene i otpremljene kao reeksport za Srbiju. No, srpska carina je otkrila prevaru i vratila kontingent (tri šlepera – oko 4.000 paketa) za Crnu Goru. Nekoliko dana kasnije, Rade Milošević i Dritan Abazović su se dičili ,,najvećom zapljenom cigareta u istoriji“...

Iz Demokratske partije socijalista ocijenili su da je neupitno da je „krijumčarenje, zamaskirano populističkim predstavama spaljivanja cigareta“ imalo zeleno svijetlo odlazećeg premijera Dritana Abazovića Takve okolnosti, dodali su, bacaju svjetlo na njegove pokušaje da sebe i svoju partiju prikaže kao nepokolebljive borce protiv kriminala i šverca.

– Lažni Robin Hud, intimus visokog funk-

cionera BIA i glavnog operativca ruskih službi na Balkanu, sa „druženja“ u Foči i na Zlatiboru, brat Abaz i njegova švercerska družina, ovaj put su se zaigrali. Njihov plan da im nadležna Uprava „oduzme“ robu, da lažira njeno spaljivanje, a da je zapravo prodaju i podijele plijen, da bi je na kraju, još jednom naplatili tužbom protiv države (jer naravno roba nije trebalo ni da im se oduzima) ovaj put je osujećen – istakli su.

Te cigarete kasnije su spaljene opet u peći kompanije ,,Mi Rai“ i opet za nekoliko sati iako je za takvu operaciju trebalo najmanje pet dana.

Nije baš sjajno prošla ni famozna zapljena cigareta kompanije ,,Kozd“, jer se ispostavilo da su to ilegalne cigarete biznismena Zdravka Kosanovića. Premijer Abazović je poslije nijekao da zna vla-

– I kako to obično biva, iza toga bio je sklon, izgleda, da sam bude dio nedozvoljenih aktivnosti sa elementima i organizovanog kriminala. Zbog toga je nužna efikasna reakcija nadležnih organa. Ova afera dodatno produbljuje političku krizu što je samo potvrda da je vraćanje mandata građanima i održavanje izbora jedino odgovorno rješenje – zaključio je

kriminalizuje protivnike po principu dokaze“. – I kako to obično biva, iza toga bio je sklon, sa elementima i kriminala. Zbog organa. Ova afera dodatno političku krizu potvrda da je data građanima i održavanje izbovorno rješenje Konjević.

snika, da bi po društvenim mrežama osvanule fotografije Abazovića i Kosanovića u prijateljskim zagrljajima, uz prisustvo Miodraga Dake Davidovića

Ovo posljednje paljenje obavljeno je u prostorijama firme čiji je direktor Ivan Ivanović, bliski Davidovićev prijatelj. Možda je slučajnost: Ivanović je rođeni brat nikšićke tužiteljke Ane Doderović koja je, početkom 2021. godine, volšebno propustila da procesuira Stevana Simijanovića, američko-srpskog špijuna. Upravo je Simijanović, o čemu je pisala Pobjeda, bio o trošku Ure gost u Podgorici i upravo je Simijanović svojevremeno povezao Dritana Abazovića, tada potpredsjednika Vlade Zdravka Krivokapića i kontroverznog bisnismena Daku Davidovića. Slučajnosti, splet okolnosti, iznenadna poznanstva bez koristoljublja? Prema informacijama Pobjede, juče je u Specijalnom tužilaštvu saslušavano više osoba koje se sumnjiče da su bile upletene u lanac šverca cigareta pod pokroviteljstvom dijela vlasti. Klupko se odmotava?

D.ĐURANOVIĆ / A.RAIČKOVIĆ

manja kupovna moć nego u januaru

PODGORICA - Prosječna zarada bez poreza i dopri nosa u Crnoj Gori od 718 eura, koliko je iznosila u avgustu, je realno niža 5,7 odsto u odnosu na januar ove godine, saopšteno je iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES).

– To znači da je crnogorski građanin za 718 eura zarade iz avgusta mogao da kupi manje robe i usluga nego za 686 eu ra, koliko je zarada prosječno iznosila u januaru – naveli su iz CEES-a.

Razlog je, kako objašnjavaju, veoma visoka stopa inflacije od čak 15 odsto, koja je mnogo veća nego u eurozoni.

– Ona je uzrokovana faktori ma sa međunarodnog tržišta, kao i neadekvatnim mjera ma fiskalne politike u zemlji.

Uz činjenicu da je rast penzi ja bio vrlo ograničen, prosječ na penzija u avgustu je u Crnoj Gori takođe realno smanjena, oko 1,4 odsto, u odnosu na po četak ove godine – navodi se u saopštenju.

To su neki od nalaza iz CEES-

ovog pregleda ekonomskih in dikatora za prvu polovinu ove godine sa procjenom za godi nu u cjelini.

Iz CEES-a su kazali da je re alni rast bruto domaćeg pro izvoda (BDP), na osnovu zvaničnih podataka, u prvoj polovini ove godine iznosio 10,3 odsto. Pored lične potroš nje, na njega je najviše uticala značajna promjena u zaliha ma i izvoz robe i usluga.

– Zvanični podaci pokazuju da su investicije stagnirale, te da u prvoj polovini godine ni jesu doprinijele rastu BDP-a.

To ukazuje na nedostatak ak tivnih investicionih projeka ta, što potvrđuje i struktura budžeta države u kojoj domi nira tekuća, neproduktivna, a ne investiciona potrošnja –dodaje se u saopštenju.

Analizom kretanja ključnih komponenti potrošnje, pro cjena CEES-a je da će realni rast BDP-a u ovoj godini bi ti između 5,4 i 6,5 odsto, uz uslov da ne bude jakih ekster nih šokova.

Ostvarenje ove procjene BDP u Crnoj Gori u ovoj godini do

prinijelo bi vraćanju ekono mije na pretpandemijski nivo.

Iz CEES-a su naveli da će na ekonomski rast i inflaciju u ovoj godini značajno uticati i mjere fiskalne politike.

– Projekcija da će deficit budžeta, nakon rebalansa, iznositi preko osam odsto BDP u ovoj godini, zajedno sa po goršanom projekcijom sred njoročnog fiskalnog okvira, veoma zabrinjava. To zapra vo ukazuje da javne finansije ne mogu opstati u narednoj godini, bez mjera konsolida cije - rekli su iz CEES-a.

Zato, kako su poručili, ima jući u vidu ugroženu fiskalnu stabilnost države i veoma ne povoljne uslove mogućeg za duženja na međunarodnom tržištu, Vlada umjesto što po većava tekuću potrošnju, tre ba hitno da predloži paket mjera za budžetske uštede. – Svako dalje odlaganje mjera ka smanjenju ogromnog de ficita budžeta povećava rizik njegovog finansiranja i obav ljanja osnovnih funkcija drža ve u narednoj godini – zaklju čuje se u saopštenju. S. p

Garancija SB nema smanjenja javne

suzdržavanja od

Uslovi SB se, u situacijama kada se države nalaze u nepovoljnom finansijskom položaju i kada je ugroženo funkcionisanje javnih finansija, odnose na striktna ograničenja potrošnje, naročito potrošnje bez pokrića, kaže Vojin Golubović

PODGORICA - Ukoliko Svjetska banka (SB) po nudi Crnoj Gori garancije za zaduženje u narednoj godini, one će nesumnjivo biti praćene uslovima o ja snom racionalnom planu potrošnje i suzdržavanju od rasipništva, kazao je Pobjedi Vojin Golubović, istraživač u Institutu za strateške studije i projek cije (ISSP).

govori Ministarstva finan sija i SB u toku, u ovoj fazi je suviše rano govoriti o kon kretnim uslovima aranžma na. Javnost će blagovremeno biti obaviještena o svim po jedinostima pregovora kada se za to steknu uslovi – nave li su iz Ministarstva.

PODGORICA - U sastav berzanskog indeksa MN SE10 je, nakon završene re vizije, uvrštena kompanija Plantaže, dok se u njegovom sastavu više ne nalazi Po slovno-logistički centar „Morača“.

Iz Montenegroberze je sa opšteno da su obavili redov nu reviziju vodećeg indek sa (blue-chip), koji precizno

mjeri kretanje cijena najrepre zentativnijih akcija na berzan skom i slobodnom tržištu. Sa stav MNSE10 indeksa, pored Plantaža, čine i Crnogorski Te lekom, Hotelska grupa Bud vanska rivijera, Sveti Stefan hoteli Budva, Crnogorski elek troprenosni sistem (CGES), Ju gopetrol, Elektroprivreda (EP CG), Luka Bar, Hipotekarna banka i Port of Adria.

– Izbor deset emitenata, čije su akcije ušle u sastav indeksa MNSE10, obavlja se na osno vu rangiranja po koeficijentu likvidnosti. Berza je prilikom odlučivanja o indeksnoj kor pi, kao dodatni kriterijum raz motrila finansijsko poslovanje kompanija, kao i njihovo uče šće u free float tržišnoj kapita lizaciji - rekli su iz Montene groberze.

Oni su saopštili da je obavljena i redovna revizija MONEX-a, koji je opšti (benchmark) in deks berze. MONEX ima za cilj da opiše kretanje cijena ak cija na berzanskom i slobod nom tržištu.

Nakon završene redovne revi zije, u sastav MONEX-a uvr štene su kotorske kompanije Napredak i Autoremont, kao i Poliex Berane, dok se u njego vom sastavu više ne nalaze Že ljeznička infrastruktura, Cen tralno klirinško depozitarno društvo i Primorje hotels & re staurants Tivat. R. e.

Ministar finansija Aleksan dar Damjanović rekao je prošle sedmice da očekuje da će SB dati Crnoj Gori ga rancije za zaduženje u na rednoj godini u iznosu od 80 miliona eura, zasnova ne na javnoj politici (PBG aranžman). On je to saop štio tokom rasprave o reba lansu budžeta u parlamen tu, navodeći da će izbjeći aranžman sa MMF-om jer on „nosi teške pregovore, a mi ne želimo ni korak na zad, sem ako neko nije na umio smanjenje zarada ili penzija“. Međutim, bez teš kih pregovora ne dobija se ni garancija SB za zaduženje, za koju su u prošlosti od cr nogorske vlade tražene oš tre mjere štednje i izmjena više zakona.

Rano o pRegovoRima

Na pitanje Pobjede kakve uslove za dobijanje garancije SB sada očekuju, u Ministar stvu finansija su odgovorili da u ovom trenutku o tome ne mogu govoriti.

– Imajući u vidu da su pre

Golubović, sa druge strane, ukazuje da će biti izazov fi nansiranje svih rashoda u narednoj godini, te da je mo gućnost zaduživanja sve ne povoljnija jer kreditori za htijevaju fiskalnu disciplinu, a ne populizam.

– Ukoliko SB ponudi garan cije, one će nesumnjivo biti praćene uslovima. Ti uslovi se obično, u situacijama kada se države nalaze u nepovolj nom finansijskom položaju i kada je ugroženo funkcio nisanje javnih finansija, od nose na striktna ograničenja potrošnje, naročito potroš nje bez pokrića – upozorio je Golubović.

On ističe da su upravo popu listički potezi i potrošnja bez pokrića u prethodnom peri

odu uticali na smanjenje po vjerenja u odlučnost i iskre nost donosilaca politika kad je u pitanju stabilizacija jav nih finansija. – Osim toga, projekcije iz dataka za neka rješenja, kao što su naknade za majke sa troje i više djece, su potpuno potcijenile realne izdatke, što je dodatno opterećenje. Dakle, uslovi o jasnom raci onalnom planu potrošnje i suzdržavanje od rasipniš tva će biti uslov za dobijanje garancija. U suprotnom, dr žava će se morati zaduživati po mnogo većim kamatnim stopama, što dodatno trasi ra put ka finansijskoj neodr živosti – smatra Golubović.

Teško će se odustati od obilja populističkih mjera, ali još teže će se sve obaveze po tom osnovu servisirati bez značajnog opterećenja budžeta i gotovo izvje sno ogromnog deficita - kaže Golubović

viši pDv, niže plate, ukiDanje naknaDa... Prvu garanciju SB Crna Go ra je dobila u decembru 2017. godine, u mandatu Vlade Duška Markovića, a ona je iskorišćena u maju 2018. za zaduženje od 250 mili ona eura kod Credit Suis se banke, OTP grupe, CKB i Societe Generale banke. Da bi dobila garanciju, Vlada je tada morala da poveća PDV sa 19 na 21 odsto, poveća ak cize na duvan, uvede akci zu na ugalj, smanji zarade u javnom sektoru, smanji bo nuse na osnovu učinka, do nese listu ljekova koje pla ća Fond zdravstva i listu za koje se vrši doplata. Traže no je da se ukinu naknade za majke, donese zakon o kompenzaciji, proširi obu hvat i iznos dječjeg dodatka, uvedu centralizovane javne

Inflacija uzrokovana faktorima sa međunarodnog tržišta i neadekvatnim mjerama fiskalne politike u zemlji

Predstavnici Svjetske banke sa ministrom Damjanovićem polovinom septembra

U Ministarstvu finansija još ne žele da govore o uslovima za zaduženje u narednoj godini, u ISSP upozoravaju

uslovima pregovora

nema bez potrošnje i rasipništva

za obnovu i razvoj (IBRD), koja je dio SB. Uslovi su bili uvođenje elektronske fiskalizacije za gotovinske i negotovinske transakcije, kroz Zakon o fiskalizaciji i prometu proizvoda i usluga, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za šest odsto godišnje, te usvajanje odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog raskida ugovora. Zbog dobijanja garancije Vlada je produžila maksimalno trajanje ugovora na određeno vrijeme sa 24 na 36 mjeseci, učinila efikasnijim postupak otpuštanja i uklonila obavezu isplate otpremnine za radni angažman koji je kraći od 18 mjeseci, kroz novi zakon o radu. Pregovori za drugu garanciju odužili su se jer je tadašnja vlada, prema ocjeni IBRD, formalno ispunila postavljene zahtjeve kreditora, dok je odložila primjenu većine usvojenih zakona.

PODGORICA -Na vanrednoj skupštini akcionara Elektroprivrede (EPCG) juče je izabran novi bord direktora koji čine Ivan Šaranović, Tahir Đonbaljaj, Brankica Mosurović, Martin Ćalasan, Nenad Marković (SNP), Milutin Đukanović (DF) i Emir Strujić (BS). Na konstitutivnoj sjednici borda za predsjednika je imenovan Milutin Đukanović, koji je od prošle godine na toj funkciji.

– S obzirom na to da se Vlada, kao predstavnik većinskog akcionara, nije izjasnila o prijedlogu odluke o davanju saglasnosti za pokretanje realizacije investicije – kupovina imovine bivšeg industrijskog kompleksa Željezare Nikšić, tražeći od Odbora direktora EPCG dopunu naznačenog prijedloga, to se o ovom pitanju na skupštini akcionara nije moglo raspravljati i glasati – navodi se u saopštenju.

Ministar odbrane Raško Konjević (SDP) najavio je u petak da će, ako skupština akcionara EPCG izglasa kupovinu željezare mimo Zakona o državnoj pomoći, podnijeti krivičnu prijavu protiv onih koji takvu odluku donesu i potpišu.

– Dati 15 miliona bez ozbiljne javne analize i za nešto što nije djelatnost EPCG je ozbiljna šteta koja se pravi i budžetu i EPCG. Pitanje radnika treba riješiti socijalnim programom, a ne kupovinom imovine kompanije čime pitanje radnika neće biti riješeno na adekvatan način – tvitnuo je Konjević.

Za razliku od njega, premijer

Niko ne želi da potpiše za željezaru

Ukidanje naknada za majke sa 3+ djece, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za šest odsto godišnje, produženje ugovora na određeno vrijeme, ukidanje obaveze isplate otpremnina za angažman kraći od 18 mjeseci su neki od uslova za dobijanje garancija SB, koje obezbjeđuju niže kamate na kredite

nabavke, smanji procenat nekvalitetnih kredita kroz zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova, donesu novi zakoni u bankarskom sektoru, odobre vremenski ograničeni supervizorski akcioni planovi za tri banke koje su imale kvalifikovano mišljenje revizora za 2015. godinu. Druga garancija dobijena je za zaduženje u 2020. godini, kada se Markovićeva Vlada zadužila 250 miliona eura na 12 godina, uz kamatu od 3,63 odsto. Nakon pojave pandemije korona virusa, od SB je traženo dopunsko finansiranje od 25 miliona.

Za drugu garanciju tadašnji ministar finansija Darko Radunović i njegov tim pregovarali su više od godinu sa Međunarodnom bankom

TEŠKO ODUSTAJU OD POPULIZMA

Tokom posljednje dvije godine znatno su povećani izdaci budžeta po osnovu vraćanja naknada za majke, uvođenja dječijih dodataka za svu djecu do 18 godina, otpremnina za bivše radnike metalskog i rudarskog sektora, ali i KAP-a, povećanja plata u zdravstvu i prosvjeti...

U ISSP-u ukazuju da je trenutno stanje javnih finansija takvo da se nedavno usvojenim rebalansom možda mogu potkrijepiti rashodovne potrebe do kraja godine, ali da izazov tek predstoji u 2023.

- Teško će se odustati od obilja populističkih mjera koje su sprovedene i stečenih prava korisnika po osnovu tih mjera. Ali, sa druge strane, još teže će se sve obaveze po tom osnovu servisirati bez značajnog opterećenja budžeta i gotovo izvjesno ogromnog deficita. Takođe, to tekuće servisiranje će sputati i kapitalni budžet koji je direktno usmjeren na razvoj - zaključio je Golubović. Zaduživanjem, uz garanciju SB, obezbjeđuju se niske kamatne stope i povoljni uslovi otplate u pogledu grejs perioda i ročnosti. Procjene su da se, u odnosu na iznos garancije SB, može obezbijediti do tri puta veći iznos zaduživanja. B. D.

državne kompanije. Pri tome je Vlada akcije platila 50 odsto skuplje od trgovine na slobodnom tržištu isti dan.

u tehničkom mandatu Dritan Abazović očekuje da EPCG kupi željezaru, pa je prošle sedmice to i obećao predstavnicima bivših radnika željezare.

– Bord direktora EPCG treba da dovede do kraja operaciju preuzimanja željezare. To je uvećanje državnog kapitala, vama mogućnost da radite, vaši poslovi će biti malo uobličeni i tu očekujem da budete kooperativni – poručio je Abazović bivšim radnicima.

Problemi sa željezarom počeli su nakon što je Tosjali grupa

Predsjednik Stjepan Udovičić

PODGORICA - Novoosnovani Hrvatsko-crnogorski poslovni klub ima za dugoročni cilj dodatno unapređenje poslovnog ambijenta, promociju ekonomskih odnosa i podizanje na viši nivo privredne i institucionalne saradnje Hrvatske i Crne Gore, saopštio je njegov prvi predsjednik Stjepan Udovičić.

Udovičić, koji je izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, ujedno predsjedava Upravnim odborom udruženja i, kao njegov predsjednik, predstavlja ga i zastupa u naredne dvije godine mandata.

– U Crnoj Gori niz godina posluju neke od najuspješ-

nijih hrvatskih kompanija, a saradnja preduzeća dvije zemlje je bila dosta dinamična, zahvaljujući, između ostalog, i aktivnostima ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića, koji je i počasni predsjednik Udruženja. Zbog toga je ovaj korak prirodan nastavak tih aktivnosti i uspješne saradnje – kazao je Udovičić portalu Bankar.me. Osnivači Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba su Erste banka, Hipotekarna banka, Crnogorski Telekom, Ataco, Cemex Montenegro, FEAL Crna Gora, INA Crna Gora, Infinum, KimTec, Ledo Crna Gora, Marinetek, Tuegra, Westpoint, Mercator i Bajkeraj, te nekoliko fizičkih lica. R. E.

saopštila da više ne namjerava da u toj fabrici pokreće proizvodnju i da će radnicima uručiti otkaze.

U pregovore o kupovini željezare prvo se uključio kontroverzni biznismen Miodrag Davidović, a kad je on odustao uskočila je EPCG, kojoj je Vlada dala zeleno svjetlo za tu akviziciju. Kako je EPCG u minusu 60,9 miliona eura, Vlada je za 15 miliona eura kupila na berzi dio njihovih sopstvenih akcija, koje bi joj besplatno povećale učešće u kapitalu ove

Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić (DPS) je ocijenila da je država kupila akcije EPCG, bez ikakve analize, te da nije prikazala istinito stanje EPCG u ovom trenutku. Ona smatra da će Agencija za kontrolu državne pomoći po službenoj dužnosti morati da pokrene postupak vezan za spornu kupovinu. Na sjednici skupštine akcionara EPCG, kojom je predsjedavao izvršni direktor Nikola Rovčanin, glasovima većine prisutnih akcionara s pravom glasa usvojen je prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjih članova borda. Vlada u petak nije prihvatila prijedlog resornog ministra Ervina Ibrahimovića da u bord uđu Vladan Joković (DPS), Adis Balota (SDP) i Mitar Sušić, tako da u tom tijelu više nema kadrova DPS-a i SDP-a. S. P.

PODGORICA-Radnici Željezare okupili su se juče ispred zgrade Tužilaštva u Nikšiću u znak podrške za 14 kolega protiv kojih je firma Tosčelik podnijela krivične prijave zbog izlaska na krov fabrike, prenosi portal RTCG.

-Želimo da poručimo svima da krivične prijave nas neće pokolebati, jer mi znamo šta branimo - rekao je predstavnik bivših radnika Ivan Vujović, poručujući da neće odustati od protesta. Stotinjak radnika zeljezare su se popeli na krov fabrike tražeći da im se nadje novi posao, jer je Tosjali grupa odlučila da zatvori taj pogon, nakon što godinu i9 po nisu radili i primali 90 odsto zarade.

PODGORICA - Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 59 preduzeća više nego na prethodnom. Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje

R.E.

mjesečno, nalazi se 19,38 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,74 hiljade ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

R. E.

ove godine

Jučerašnja skupština akcionara u EPCG

Na vanrednoj skupštini akcionara EPCG nije donešena odluka o kupovini nikšićke fabrike

EPCG

Predsjednik SDP-a Raško Konjević najavio je u petak da će, ako skupština akcionara EPCG izglasa kupovinu željezare mimo Zakona o državnoj pomoći, podnijeti krivičnu prijavu protiv onih koji takvu odluku donesu i potpišu

Osnovan Hrvatsko-crnogorski poslovni klub

U nikšićkom tužilaštvu počeo izviđaj zbog penjanja na krov željezare

Radnici ispred Osnovnog tužilaštva

CBCG

PODGORICA – Tender za nabavku ljekova završen je juče, pa bi sljedeće sedmice u punom kapacitetu trebalo da budu snabdjevene bolnice, apoteke i sve zdravstvene ustanove, najavio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić

Gostujući u jutarnjem progra mu na Televiziji Crne Gore re kao je kako se nada da se više nikad neće dozvoliti da „neod govornim ponašanjem iz pret hodnog perioda ne bude do voljno sredstava za zdravstveni sistem“.

Uvjerava kako su u tom resoru davali sve od sebe da se obezbi jede ljekovi, posebno za najte že bolesnike.

Šćekić je kazao da je u jednom momentu „bilo zastoja, ali nije bilo dramatičnih zastoja“.

Ni direktorica KCCG Ljiljana Radulović ne smatra da je ne dostatak ljekova zabrinjavajući.

Ona je prošle sedmice rekla da je prosječno kašnjenje određenih ljekova za onkološke bolesnike deset dana do dvije nedjelje te da, prema uvjeravanju specijali sta onkologije, to ne predstavlja nikakvu zdravstvenu opasnost za pacijente.

Šćekić je juče poručio građa nima da se stvari u zdravstve nom sistemu polako vraćaju u normalu.

– Imamo problem koji nije ve zan za rebalans, za nedostaju ća sredstva, već je vezan za ge neralna kretanja na evropskom i svjetskom nivou. Kriza je stvo rila mnogo problema – naveo je Šćekić.

On je kazao da se zdravstveni sistem u zemlji urušavao de cenijama.

– Ne možemo ga za tri mjeseca vratiti u normalu, ali je dosta stvari koje se svakodnevno rje šavaju – rekao je Šćekić.

Nedjeljama bez ljekova

Montefarm je početkom proš le sedmice raspisao tender za nabavku ljekova za onkološke pacijente.Za tu svrhu opredije ljeno je više od 10 miliona eura.

To je javnosti objavljeno nakon što je Pobjeda pisala da je defici tarno čak 15 ljekova koji su stal na terapija pacijentima u Insti tutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. Za pojedine ljekove, kako smo tada saznali, nema zamjene, a pacijentima je rečeno da zovu i interesuju se za svoju terapiju jer niko ne zna kada će stići.

Građani koji su se obratili na šoj redakciji kazali su da nema zoladeksa u injekcionom špri cu - hormonskog lijeka koji se, između ostalog, koristi i kao al ternativa hemioterapiji, a nema ni ljekove pertuzumab i trastu zumab, koji se daju za uspora vanje ćelija raka i uništavaju ih.

Sedmicama je deficitaran bio lijek taksotera ili docetaksel, a 140 mg tog lijeka naši građani su plaćali 170 eura u Beogradu. Ipak, nekim pacijentima treba manja doza od 100 mg ili veća od 200 mg.

Pored zoladeksa najčešće fa li lijeka zometa koji se daje pa cijentima kojima se rak proši rio na kosti.

Rebalansom budžeta, koji je usvojen prošle sedmice, oko 30 miliona eura je namijenje no Montefarmu za rješavanje dugova iz prethodnog perioda i nesmetano funkcionisanje do kraja tekuće godine.

NakoN rebalaNsa...

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao je kako rebalan som budžeta za 2022. nijesu zaustavljeni najavljeni projek ti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju više planiranih građevinskih objekata u obla sti zdravstva.

– Pokušava se spinovati da su zaustavljeni kroz rebalans jer su određena sredstva prenese na na neke druge pozicije. I tre

ba da budu. Ne smijemo da bu demo sebični. Ako znamo da se narednih dva mjeseca ne mogu izvoditi radovi, jer nijesu raspi sani tenderi, zašto bi zadržava li ta sredstva – naveo je Šćekić. Međutim, podaci NVO MANS pokazuju da rebalansom jesu drastično smanjeni izdaci za iz gradnju i rekonstrukciju bolnica u našoj državi, te da većina pro jekata ne može biti ostvarena. Sredstva za izgradnju opšte bol nice u Pljevljima srozana su sa 1,2 miliona na nepunih 250 hi ljada eura, a umjesto 900 hilja da eura za rekonstrukciju bolni ce u Bijelom Polju rebalansom je planirano samo hiljadu eura.

- Odustalo se i od izgradnje zgrade Urgentnog bloka sa di jagnostikom, odjeljenjem neu rologije, internog i palijativne njege u Nikšiću za koji je budže tom planirano skoro 300 hiljada eura, a rebalansom je za gradnju ostalo svega hiljadu eura - piše u dokumentima koje je obja vio MANS.

Neće se rekonstruisati ni neu rologija i infektivno odjeljenje bolnice u Beranama jer je i za te namjene ostavljena samo hilja da eura, a ne skoro 300 hiljada, kako je predviđeno prvobitnim budžetom.

- Odustalo se i od izgradnje Cen tra PET CT sa klinikom za he matologiju za koji je bilo pred viđeno skoro 330 hiljada eura, a u rebalansu je ostala samo hi ljada. Vlada je odustala i od re konstrukcije objekta stare bol nice „Danilo I“ na Cetinju za koju je bilo predviđeno 180 hi ljada eura, a sada samo hiljada - ističu u dokumentu.

Iz MANS-a navode da nema pa ra ni za dom zdravlja u Siti kvar tu za čiju izgradnju je bilo pred viđeno skoro 140 hiljada, a sada samo hiljada eura.

Višestruko su umanjena sred stva za Radiološko odjeljenje Doma zdravlja Plav, sa 235 hilja da na 40 hiljada eura. Umjesto više od 80 hiljada eura, koliko je bilo opredijeljeno za adaptaci ju i opremanje operacione sale u porodilištu Ulcinj, u budže tu je ostala samo hiljada eura. – U rebalansu je preostala sa mo hiljada eura za izgradnju Urgentnog bloka i rekonstruk ciju dijela objekta Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici. Dok je važećim budžetom pla nirano preko 120 hiljada eura za adaptaciju odjeljenja izabra nih ljekara za odrasle i fizijatri ju DZ Budva, u rebalansu za to nije ostalo ni centa – saopšteno je iz MANS-a. k.j.

ma Evropskog suda, jača i zaštita ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

– Smatram da će ovim protokolom ojača ti i prisutnost Evropskog suda za ljudska prava u Crnoj Gori i da ćemo time spri ječiti eventualna kršenja konvencijskih prava, kao i imati manje predstavki pred Sudom u Strazburu – kazao je Kovač u parlamentu.

I dalje bez presuda po komandnoj odgovornosti

Najdužu kaznu zatvora je dobio kuvar i to u trajanju od četiri godine, što je još jedan pokazatelj površnog pristupa tužilaštva u ovom predmetu – istakli su iz YIHR-a

PODGORICA - Logor Morinj je formiran prije 31 godinu, pa je Informa ciono-dokumentacioni centar Instituta mladih za ljudska prava (YIHR) juče podsjetio na formiranje zatvora u koji su privo đeni i zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti.

Tokom agresije JNA, vojske bivše Jugoslavije i crnogor skih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine su sa tog područja privodili i za tvarali muškarce hrvatske nacionalnosti. Pored Hrva ta, u logor su dovođeni i Srbi i Muslimani.

Logor je formiran 3. okto bra 1991. godine, a zatvoren 1992. godine. Od osnivanja do zatvaranja logora, u nje mu su boravila 292 muškar ca, civila i vojnika iz dubro vačke regije.

– Logor je prvobitno osno van kao „Sabirni centar za prihvat ratnih zarobljenika“, gdje bi dovodili vojne zaro bljenike zarad dobijanja in formacija. Međutim, u prak si, ovo je bilo mjesto gdje su pritvarani i civili i gdje su se odvijala sistematska muče nja, nanošene velike patnje i povrede tjelesnog integrite ta zatvorenih lica i to od stra žara i vojnih policajaca – sa opštio je juče YIHR.

Ta organizacija je skrenula pažnju na neadekvatno vo đenje istraga za ratne zlo čine, jer nema presude po osnovu komandne odgovor nosti.

– Najdužu kaznu zatvora je dobio kuvar i to u trajanju od četiri godine, što je još jedan pokazatelj površnog pristu pa tužilaštva u ovom pred metu – istakli su iz YIHR-a.

PODGORICA – Crnogorski parla ment ratifikovao je juče Protokol 16 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, ko jim će biti omogućeno sudovima u Crnoj Gori da zatraže savjetodavna mišljenja od Evropskog suda za ljud ska prava o načelnim pitanjima u vezi

sa tumačenjem ili primjenom prava i sloboda definisanih Konvencijom. Glasalo je 50 poslanika, od kojih je 48 bilo za, a dvoje uzdržano.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da se ratifikacijom Protokola 16, osim ja čanja efektivnosti kontrolnog mehaniz

Usvajanje Zakona o potvrđivanju Proto kola 16 pozdravila je juče i Akcija za ljud ska prava (HRA) iz koje su podsjetili da je u junu ove godine 17 nevladinih orga nizacija uputilo inicijativu predsjednici Skupštine Danijeli Đurović da što pri je na dnevni red stavi prijedlog Vlade za ratifikaciju navedenog protokola. d.m.

Oni su podsjetili na činjeni cu da je prošle godine logor posjetila delegacija Hrvat ske i Crne Gore, ali da se na kon 31 godinu moraju imati konkretniji napori u proce su pomirenja i suočavanja sa prošlošću.

- Kao izuzetno važan korak u procesu jeste da sve prav no utvrđene činjenice o rat nim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore mo raju postati dio obrazovnog sistema. Takođe, neophodno je isplatiti nadoknade onim zatvorenicima koji još uvijek čekaju na nju i mora se radi ti na podizanju spomen obi lježja logoru Morinj – poru čili su iz YIHR-a.

Podsjetili su da su osobe koje su bile zatvorene trpjele psi hičku i fizičku torturu od za povjednika i čuvara u logoru. - Kroz logor Morinj prošlo je 292 zatvorenika, od kojih je naknadu za zlostavljanje i mučenje dobilo 220 lica. Vi sina ukupne odštete koju je Crna Gora isplatila bivšim zatvorenicama logora Mo rinj iznosila je 1,43 miliona eura – saopštili su iz YIHR-a. Prema nezvaničnim infor macijama, od posljedica stra vične torture preminulo je osam ljudi.

Za ratne zločine protiv civil nih lica i ratnih zarobljenika u logoru Morinj, za vrijeme 1991-1992. godine, kazna za tvora je bila od godinu i po do četiri godine. Viši sud u Pod gorici, kojim je tada predsje davala sudija Milenka Žižić (15. maj 2010. godine), osu dio je Iva Menzalina na četi ri godine, Bora Gligića na tri godine, Iva Gojnića na dvi je godine i šest mjeseci, Mla đena Govedaricu i Špira Lučića na po dvije godine, dok je Zlatko Tarle osuđen na godinu i po. Sudija Žižić je u obrazloženju presude na vela da su optuženima izre čene kazne ispod minimu ma, zbog proteka vremena od izvršenja krivičnog dje la. Govedarica i Tarle oslo bođeni su optužbe za ratni zločin protiv ratnih zaroblje nika 25. januara 2012. godine. Najveću kaznu za ovaj zločin dobio je kuvar, dok se postu pak za komandnu odgovor nost nije vodio ni protiv jed nog lica. j.m.

Podsjećanje na žrtve u logoru Morinj u kojem su za godinu torturu prošle 292 osobe

PODGORICA – To što je u petak objavljen 91 oglas za zapošljavanje nastavnika i ostalog kadra u školama u Ministarstvu prosvjete i pojedinim obrazovnim ustanovama gledaju kao na redovnu proceduru u ovo doba godine. Centar za gra đansko obrazovanje, među tim, kaže da tolika brojka u najmanju ruku budi sumnju da ima zloupotreba, jer se tiču radnih mjesta i u op štinama gdje se održavaju izbori.

Postoji dio oglašenih radnih mjesta na neodređeno radno vrijeme, poput tehničkog oso blja u školama - vozača, radni ca/e na održavanju higijene, baštovana, portira, što poseb no ukazuje da na to je moguće da se radi o političkim zloupo trebama, kaže viša pravna sa vjetnica u CGO Snežana Ka luđerović

Objavili 21 Oglas

U podgoričkoj Ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ objav ljen je 21 oglas za zapošlja vanje. Direktorica ove usta nove Dijana Vujačić kaže da tu nema priče o politič kom zapošljavanju. Tvrdi da je svake godine u ovo vrije me slična statistika kada se potražuju novi zaposleni.

Ministarstvo prosvjete je da lo saglasnost za sve konkurse. – S obzirom na to da Mini starstvo prosvjete listu i ras pored nastavnika, u skladu sa Opštim zakonom o obra zovanju, utvrđuje do 5. sep tembra tekuće godine za škol sku godinu, praksa je da se konkursi objavljuju nakon toga. Konkursi se obavljuju po ustaljenoj praksi na po četku školske godine – kažu iz resora kojim rukovodi mi nistar Miomir Vojinović Kaluđerović smatra da je spirala zapošljavanja u vri jeme izborne kampanje kontinuitet loših višede cenijskih praksi, a ne vide da se bliži diskontinuitet.

Direktorica Vujačić se poziva na zakon po kom su dužni da sve odluke šalju Agenciji za sprečavanje korupcije. To čine u roku od tri dana. Zapošlja vaju sada 20 nastavnika, kaže direktorica, i zbog povećanog broja odjeljenja. Ove godine je smanjena norma za nastavni ke u srednjim školama, izjed načena je sa osnovnim i izno si 18, odnosno 16 časova. Bila je ranije 20. Kaže i da se zato otvorilo prostora da zaposle novi kadar, jer ima više časova. – Sve su to slobodna rad na mjesta – rekla je ona. Oko desetak oglasa tiču se zamjena, jer je, prema rije

čima Vujačić, nastavni ka dar odsutan zbog bolesti.

POdObni kadar?

Kaluđerović komentariše da je zanimljivo pitanje broja na stavnika, odnosno zaposlenih u školama koji se nalaze na bo lovanju i štete po budžet koju proizvode ta bolovanja zbog duplih angažmana na jednom radnom mjestu. Očito, smatra ona, niko ne želi da utvrdi koli ko je istinskih bolovanja i koli ko mi novca odvajamo za duple

zarade, a što može ukazati da i tu postoji prostor koji se kori sti za hranjenje raznih partij skih infrastruktura.

– Uvid u objavljene oglase uka zuje da se radi o zapošljavanju do zamjene nastavnika sa bolo vanja, što u konkretnom jeste nužnost ustanove da obezbije di kadar, ali je to često način ka ko da se zaposle potpuno novi podobni kadrovi bez iskustva u nastavi umjesto onih koji ima ju kontinuitet ugovora na odre đeno i stečenu praksu upravo

kroz zamjene od ustanove do ustanove – rekla je ona.

Posebno je, dodaje Kaluđero vić, i pitanje da li najbolji kan didati dobijaju i posao u prak si, jer tu ne postoji adekvatna kontrola.

– Takođe, ustanove nijesu uskladile konkursne uslove sa Opštim zakonom o obrazova nju, jer za radno mjesto u nasta vi nije neophodno isključivo cr nogorsko državljanstvo, već se mogu prijaviti jednako i stran ci sa stalnim nastanjenjem, pa

su takvi oglasi diskriminatorni i upućuju na moguće zloupotre be u odlučivanju za kvalitetan kadar – rekla je ona.

vOjinOvića POzivaju zbOg POsla

Političko zapošljavanje je na ša realnost i to treba preispi tivati svaki put iznova kada se ovoliki broj zapošljava u vrije me predizborne kampanje u opštinama gdje se izbori odr žavaju, poručuje Kaluđerović. – Takođe, naša je realnost i da principi koje političari zagova raju traju samo onoliko koliko sami ne dođu u mogućnost da ih zloupotrijebe – rekla je ona. Ministar prosvjete Vojinović je nedavno u intervjuu u „Otvo renom studiju“ Volim Podgori cu TV izjavio da pritisci i molbe za zapošljavanje uvijek posto je, ali da se navodno samo za pošljavaju oni koji ispunjava ju uslove konkursa. Kazao je da niko koga je postavio nije imao uslov da bude član SNP ili bilo koje druge partije, te da je izričito protiv toga. Na pita nje novinarke da li je lično imao pozive da nekoga zaposli mimo konkursa, jer je on nečiji rođak, brat, član partije, Vojinović je rekao da poziva i molbi u Cr noj Gori je bilo i biće. Rekao je da je to nešto što je još u svije sti naših građana i nikako da se kaže dosta. n. Đ.

PODGORICA – Grupa stu denata, odnosno priprav nika organizovala je juče protest ispred Ministarstva prosvjete, negodujući što im više od 20 dana kasni avgustovska zarada. Tražili su da im se isplati do kraja sedmice, što su nadležni i poručili da će učiniti. Na javljeno je da će tada dobiti dvije zarade, avgustovsku i septembarsku.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je na Tviteru da je taj resor uspostavio tehničke preduslove za program struč nog osposobljavanja. Napisao je da je Uprava za kadrove po čela da unosi podatke za na knade za avgust i septembar. Pripravnici su juče dostavili za htjeve ministru prosvjete Mio miru Vojinoviću. Osim što su zatražili isplatu zarada, neza dovoljni su i položajem viso koškolaca u državi. Traže da

se preduzmu konkretni koraci kako bi se poboljšao standard visokog obrazovanja i spriječio odliv mozgova. Rekli su da su decenijama zanemarena stu dentska prava i da se nije bri nulo o njima.

Ako te zahtjeve ne ispune, radi kalizovaće protest. Nijesu kon kretizovali šta to znači, već sa mo prokomentarisali da će se vidjeti o čemu se radi u nared nom periodu.

– Mi ćutati nećemo, niti ćemo davati lažna obećanja. Spre mni smo da se na svaki način borimo za sebe i to ćemo i radi ti. Ovo je tek početni stadijum borbe za prava studenata– re kao je Miloš Janketić, student

dentkinja Pravnog fakulteta, negodovala je što su svi, uprkos hakerskim napadima, primi

li plate, dok su samo studenti, njih preko 2.000 pripravnika, ocijenjeni nebitnim. Kazala je da se u suštini bore za prava 25.000 studenata, da ubuduće ne prolaze kao oni.

Mirko Stojkanović, takođe sa Pravnog fakulteta, kazao je no vinarima da je ovo jedan od tri najveća omladinska i student ska skupa u posljednjoj dece niji. Rekao je da 70 odsto mla dih želi da ode iz zemlje, da su svjedoci propale reforme na Univerzitetu, da studenti na kon završetka fakulteta malo šta znaju. Kritikovao je i što u

društvu vlada partitokratija, te prebrojavanje po etničkoj, na cionalnoj, vjerskoj pripadnosti. Program stručnog osposoblja vanja pripravnika počinje u ja nuaru, a završava se u septem bru. Na inicijativu Studentskog parlamenta povećana im je za rada sa 266 na 450, koliko će da im iznosi avgustovska i sep tembarska naknada. Kada su usvojili zakon, poslanici su go vorili da su bili diskriminisani, jer nijesu bili obuhvaćeni pro gramom „Evropa sad“, kada je svima od januara povećana mi nimalna plata na 450 eura.

master studija Pravnog fakul teta Univerziteta Crne Gore. Anđela Stanković, takođe stu

Odbijen zahtjev tužilaštva da svjedoči advokat Damir Lekić

PODGORICA – Viši sud od bio je prijedlog specijalnog tužioca Saše Čađenovića da se advokatu Damiru Le kiću ukine status branioca kako bi u sudskom procesu protiv Saše Agovića, zbog pripadništva kriminalnoj organizaciji pokojnog Stevana Stamatovića, svjedočio na okolnosti prenosa garderobe između pripadnika ove kriminalne organizacije.

Ovaj zahtjev SDT-a na suđe nju u novembru prošle godine uslijedio je nakon svjedočenja optuženog Milana Lješnja ka da mu je optuženi Dejan Deletić, koji se tada nalazio na slobodi, preko Agovića ili advokata Lekića, slao garde robu u UIKS.

- Vezano za put garderobe od Deletića do Agovića a za po trebe svjedoka Lješnjaka, te posebno imajući u vidu od branu okrivljenog, tražim od suda da ročište prekine jer se po ocjeni ovog tužioca ukazu

je neophodnim da se advokat Lekić sasluša u svojstvu svje doka na okolnosti na koje su se izjasnili i okrivljeni i svjedok – kazao je u novembru proš le godine tužilac Čađenović. Tužilac je od suda zatražio i da se advokat Lekić do kraja po stupka udalji sa suđenja i da se optuženi Agović pouči o pra vu na drugog branioca ili bra nioca po službenoj dužnosti. Međutim, krivično vijeće koje je sudilo u ovom predmetu ni je donosilo odluku jer je pred sjedavajuća sutkinja Biljana Uskoković ubrzo zatražila razrješenje sudijske funkcije. Predmet je, nakon nekoliko mjeseci, dodijeljen u rad su diji Goranu Šćepanoviću ko ji je donio odluku po zahtjevu tužilaštva.

Osuđenik Milan Lješnjak u novembru prošle godine na suđenju Agoviću u svojstvu svjedoka nije mogao da preci zira tačno kako je organizova na primopredaja garederobe i da li je Deletić možda direk tno davao Agoviću gardero

Suđenje za ubistvo Radomira Đuričkovića odgođeno za 10. oktobar

bu ili preko advokata Lekića. Lješnjak je kazao da je tokom 2019. godine u ćeliji Istražnog zatvora imao telefon preko ko jeg se čuo sa porodicom i ne vjenčanom suprugom.

Zbog posjedovanja tog telefo na, kako je kazao, protiv nje ga je pokrenut i disciplinski postupak.

Početkom prošle godine, Spe cijalno tužilaštvo podiglo je

optužnicu protiv Agovića na kon što je istraga pokazala nje gove veze sa grupom pokojnog Stamatovića i učešće u plani ranjima izvršenja najtežih kri vičnih djela.

Kao članovi Stamatovićeve grupe označeni su i Dejan De letić, Aleksandar Bojović, Mi lan Lješnjak, Stefan Balević, sada pokojni Đorđe Božović koji su u ranijem sudskom procesu za pokušaj ubistva Radojice Zekovića osuđeni na ukupno 41 godinu zatvora. Istražitelji su naknadno utvr dili da je Agović u sklopu ove kriminalne organizacije imao zadatak da nabavlja, drži i ču va sredstva za izvršenje krivič nih djela, oružje i eksplozivna sredstva, ali i da skriva moto re i automobile koji su bili na mijenjeni za izvršenje krivič nih djela.

Sa druge strane, Agović je pri likom davanja odbrane negi rao članstvo u grupi Stevana Stamatovića i istakao da je za oružje, koje je pronađeno kod njega 2019. godine, odslužio zatvorsku kaznu po presudi Osnovnog suda u Podgorici i da mu nije jasno zašto se našao na optuženičkoj klupi. Sljedeće suđenje zakazano je za 30. novembar. B. R.

Iz straha pucao na pijanog sina

PODGORICA – Više tuži laštvo podiglo je optužnicu protiv Marka Rašovića (71) zbog pokušaja ubistva sina Nebojše Rašovića nakon svađe u porodičnoj kući u zetskom selu Ljaljkovići, sa opšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

je uredno pozvana da pri sustvuje ročištu a svoj izosta nak nije opravdala – precizirao je sudija Radovanović.

Prema navodima optužnice, Milošević je optužen da je iz vršilac ubistva Đuričkovića. Optuženi Milošević, Maša nović i Vujačić su, 10. okto bra 2016. godine, između 23 i 23.10 sati zajednički sa umiš ljajem ubili Đuričkovića i do veli u opasnost život svjedoka Milorada Radulovića

Prema stavu tužilaštva, okriv ljeni su 9. oktobra, za 2.100 eu ra, kupili vozilo ,,reno megan“ koji su dan kasnije koristili u ubistvu Đuričkovića.

Optuženi su Ulici IV proleter ske, u blizini lokala „Konoba“, prepriječili put Đuričkoviću.

Optuženi Milošević je tada sa mjesta suvozača ispalio dva projektila u Đuričkovića, koji je od zadobijenih rana premi nuo dan kasnije. B. R.

Prema navodima optužnice, koju potpisuje tužiteljka Rad mila Gačević, Marko Rašović je 25. maja ove godine u 15.50 časova sa umišljajem iz pištolja ,,CZ“ ispalio tri metka u prav cu sina Nebojše od kojih su ga dva pogodila u trbuh i lijevu potkoljenicu.

Agresivno ponašanje u alko holisanom stanju Nebojše Ra šović je razlog zbog kojeg je otac 25. maja potegao pištolj na njega.

Optuženi Marko Rašović je u istrazi ispričao da nije imao namjeru da ubije sina jer da je to htio imao je mogućnosti da i učini.

On je pojasnio da je na Neboj šu pucao kada se ovaj sa stepe nica trčećim korakom zaletio prema njemu.

- Prepao sam se da će me na pasti i tada sam pištolj okre nuo prema Nebojši i počeo da pucam u predjelu njegovih no gu. Ciljao sam u njegove noge da ga ne bih ubio – ispričao je stariji Rašović.

On je naveo da je tog dana ušao u kuću gdje je zatekao supru gu sa unukom. Još dok je bio na vratima supruga mu je ka zala da je Nebojša pošao na sprat gdje živi sa porodicom i na njen nagovor pošao je da vi di što mu sin radi.

Zatekao je Nebojšu koji je iz bacivao stvari iz kuće u dvori šte nakon čega se spustio u svoj dio kuće i izašao na verandu. Dok je sjedio na kauču došao je Nebojša i počeo da ga vrijeđa. Tada ga je sin prvi put i udario. Nebojša je otišao negdje au tomobilom i ubrzo se vratio.

Za to vrijeme stariji Rašović je iz ručno napravljene kutije izvadio pištolj koji je prvo dr žao pored sebe na kauču a on da ga sakrio u rukav majice. Na putu prema stepenicama, koje vode na sprat, Nebojša je trčećim korakom silazio prema njemu kada je optu ženi izvukao pištolj i ispalio tri metka.

Optuženi Rašović je odmah zvao Hitnu pomoć a ubrzo su se pored njih našli supruga op tuženog, sin ranjenog Neboj še Rašovića kao i rođak koji ži vi na 50 metara udaljenosti.

Svi ukućani, svjedočeći u istra zi, imali su riječi hvale za op tuženog Marka Rašovića na vodeći da je to čovjek koji ima blizak odnos sa djecom i unu čadima i osoba koja vodi raču na o porodici.

Istakli su da je porodični mir jedino bio narušen u situacija ma kada je Nebojša bio u alko holisanom stanju zbog čega je bio agresivan, kao i da u situa cijama kada popije uglavnom viče na oca Marka. Nebojša Rašović je u istrazi iskoristio zakonsko pravo i ni je svjedočio protiv oca.

Viši sud u Podgorici

U Predsjedništvo ulaze

Komšić, Bećirović i Cvijanović

SARAJEVO – Lider opozi cione koalicije „Ujedinjeni za slobodnu BiH“ Denis Bećirović osvojio je najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Her cegovine na nedjeljnim op štim izborima u toj zemlji.

Centralna izborna komisija BiH obradila je 85 posto birač kih mjesta u Federaciji, a pre ma tim rezultatima Bećiro vić je osvojio 268.197 glasova.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović dobio je 178.054, a Mirsad Hadžikadić iz „Plat forme za progres“ 24.270 gla sova.

Predsjednik SDA Bakir Izetbe gović priznao je izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka ko je se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

– Ja sam svoj rezultat otprili ke sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me že le, žele me i dalje – rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokrat ske fronte, vodi ispred Borja ne Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva

BiH, osvojio je 183.529, a Kri što 158.781 glasova.

– Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ci klusu ostane na svim nivoima vlasti u BiH i to će se po svoj prilici desiti – rekao je Kom šić prilikom proglašenja iz borne pobjede.

Mjesto srpskog člana u držav nom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Ša rović je, takođe, priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobje du, Cvijanović je rekla kako će u

Predsjedništvu BiH braniti inte rese entiteta Republika Srpska. Nakon 85 odsto obrađenih bi račkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Ša rović 185.828. Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na

Bećirović: Građani Crne Gore u BiH imaju iskrenog prijatelja

Pobjednik izbora za bošnjačkog člana Pred sjedništva Denis Bećirović preksinoć je tokom pobjedničkog govora gra đanima Crne Gore poručio da u BiH imaju iskrenog prijatelja.

– Ljudima u Podgorici

i Crnoj Gori želim da poručim da u Bosni i Her cegovini imate iskrene prijatelje. Imaćemo naj bolju moguću saradnju

osnovu 70 odsto prebrojanih bi račkih mjesta u Federaciji BiH. Najviše glasova je osvojila SDA, a slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke. U Republici Srpskoj je obrađe no 80 odsto biračkih mjesta, a najviše glasova osvojio je SN SD. Lider SNSD-a Milorad Dodik u prednosti je nad Je

koju smo ikada do sada imali, a kako se ponašati prema našim prijateljima iz Crne Gore možda je bolje od svih političara pokazao Fehro u srednjoj Bosni. Treba nam saradnja i prijateljstvo – dodao je Bećirović.

On se obratio i građanima cijelog regiona upozorivši kako bi nas bilo kakva nestabilnost sve zajedno vratila u srednji vijek.

lenom Trivić iz PDP-a. Trivić je preksinoć nakon za tvaranja izbornih mjesta pro glasila pobjedu PDP-a, da bi juče, nakon što je CIK obja vio preliminarne rezultate, zajedno sa liderom te parti je Branislavom Borenovi ćem, iznijela optužbe za teš ku izbornu krađu.

KIJEV/MOSKVA – Ugovo re o prijemu četiri oblasti na istoku Ukrajine u sastav Rusije, koje je u petak pot pisao predsjednik Vladimir Putin, juče je ratifikovala i ruska Duma.

Za prijem Donjecke i Lugan ske narodne republike u sa stav Ruske Federacije glasalo je 413, odnosno 412 poslani ka Dume. Prijem Hersonske oblasti podržalo je 409, a Za poroške 411 poslanika.

- Prisajedinjenje Donjecke i Luganske narodne republike, kao i regiona Zaporožje i Her son u Rusku Federaciju logi čan je nastavak ponovnog uje dinjenja ruskih zemalja koje je počelo 2014. godine povrat kom u okrilje Rusije republi ke Krim i grada Sevastopoljaizjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, govoreći na plenarnoj sjednici Dume. Lavrov je, takođe, naveo da su ozbiljne prijetnje režima u Ki jevu po živote i bezbjednost ljudi po nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj osnovi neprekidno rasle, što je, kako je rekao, uči nilo nemogućim postojanje DNR i LNR, kao i Hersonske i Zaporoške oblasti u sastavu Ukrajine.

- Te prijetnje su onemogući le opstanak tih regiona unu tar Ukrajine - rekao je Lavrov.

On je Sjedinjene Države optu žio i da „koriste Zapad kako bi Ukrajinu pretvorile u instru ment borbe protiv Rusije, kao

što je Adolf Hitler svojevreme no mobilisao evropske zemlje za napad na Sovjetski savez“.

- Kao ni tada, ni sadašnjim planovima nije suđeno da se ostvare – poručio je Lavrov.

Oružane snage Ukrajine juče su, nakon ponovnog preuzi manja strateški važnog istoč nog grada Limana, pokušale da se probiju i do Hersonske oblasti, ali su ih u tome spri ječile ruske trupe.

- U pravcu Nikolajeva je sve pod kontrolom, uprkos poku

šajima ukronacista da probiju odbranu - napisao je na svom Telegram kanalu zamjenik na čelnika vojno-civilne admini stracije Hersonske oblasti Ki ril Stremousov.

On je, međutim, priznao da su ukrajinske snage napre dovale duž Dnjepra u pravcu Dudčana.

Ukrajinske snage granatirale su i pogranično selo Golovči no u ruskoj Belgorodskoj obla sti. U tom napadu je, prema tvrdnjama guvernera te obla

sti Vjačeslava Gladkova, na stradala jedna žena.

- Ukrajinske oružane snage su granatirale naše selo Golovči no. Jedna žena (48) je ubijena

- objavio je Gladkov na Tele gram kanalu.

Ukrajinske vlasti, sa druge strane, navode da su Rusi ju če u dva navrata granatirale Zaporožje i dva sela u okoli ni tog grada.

- Lansirano je oko deset raketa S-300. Uništeni su infrastruk turni objekti u regionalnom centru. Konkretno, uništen je rehabilitacioni centar u kome

su studirala djeca sa posebnim potrebama - objavio je na Te legramu Oleksandr Staruk iz regionalne vlasti Zaporoš ke oblasti.

U međuvremenu je vojni ko mesar ruske oblasti Haba rovsk smijenjen sa funkcije, nakon što se ispostavilo da po lovina novomobilisanih ru skih rezervista ne ispunjava potrebne uslove.

- Regionalni vojni oficir Jurij Sergejevič Lajko smijenjen je sa funkcije. To ni na koji na

čin neće uticati na izvršenje ciljeva koje je pred nas posta vio predsjednik Vladimir Pu tin. Radimo zajedno sa Mi nistarstvom odbrane, našom industrijom, organizacijama i svim relevantnim agencijama - izjavio je guverner Habarov ske oblasti Mihail Degtjarjev u video snimku objavljenom na Telegramu. On je objasnio da je nekoliko hiljada stanovnika Habarov ske oblasti pozvano u okviru djelimične vojne mobilizaci je i da je polovina njih vraće na kućama, jer nijesu ispunja vali potrebne uslove.

Ministarstvo inostranih po slova Češke pozvalo je juče svoje državljane da napuste Rusiju zbog, kako su naveli, sve gore bezbjednosne situ acije.

Ministarstvo inostranih po slova Litvanije proglasilo je juče otpravnika poslova u ru skoj ambasadi u toj zemlji per sonom non grata.

- Njegovi nedavni postupci i izjave nijesu kompatibilni sa njegovim diplomatskim sta tusom i treba ih vidjeti kao miješanje u unutrašnja pita nja zemlje domaćina - navo di se u saopštenju. Rusko ministarstvo inostra nih poslova je saopštilo kako će „dati prikladan odgovor“ za protjerivanje njihovog di plomate iz Litvanije.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Lider pobjedničke koalicije Denis Bećirović

Centralna izborna komisija BiH objavila preliminarne rezultate opštih izbora u toj zemlji

12 Utorak, 4. oktobar 2022.Crnom Gorom U Igalu će graditi osnovnu, srednju školu i fakultet

grame u saradnji sa domaćim i stranim edukacionim i istra živačkim institucijama i po staje specifični stručno-na učni centar u oblasti banjske rehabilitacije – navedeno je u tekstualnom dijelu PUP-a Herceg Novi.

Dodaje se da su Igalo, Zeleni ka i Bijela značajni lokalni cen tri u kojima treba da jačaju jav ne funkcije koje će omogućiti zadovoljenje primarnih obra zovnih, zdravstvenih, sport skih i kulturnih potreba sta novnika.

KVADRATURA

NIKŠIĆ – Osnovna škola ,,Luka Simonović“ bila je prva obrazovna ustanova u Crnoj Gori koja je otvorila računarsku učionicu za svoje učenike. Iz kompanije One saopštili su kako je to bio razlog da, kroz saradnju sa Udruženjem Roditelji, toj obrazovnoj ustanovi do niraju 15 računara.

Ističući da će računari unapri jediti i osavremeniti nastavu Marija Martinović , direk torica škole, izrazila je nadu da će biti više takvih donacija koje će pomoći da škola ide u

korak sa savremenim dobom i zaista bude dio digitalne ere. Komercijalni direktor u kom paniji One Brano Đurović je prilikom uručivanja donacije poručio da je zajednički zada tak da Crnu Goru u digitalnoj deceniji Evrope učine konku rentnom počev od obrazov nog sistema. Izvršna direktorica Udruže nja Roditelji Kristina Miha ilović kazala je da su sigurni da će novi računari doprini jeti da djeca imaju kvalitetnije osnovne alatke za rad za pred met informatika. I. R.

HERCEG NOVI – Institut za fizikalnu medicinu, re habilitaciju i reumatologiju ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu dobio je saglasnost Vlade na urbanističko-tehničke uslo ve za izgradnju kompleksa obrazovnih sadržaja koji će činiti – osnovna škola, sred nja (fizioterapija) i fakultet (primijenjena fizioterapija).

U obrazloženju je navedeno kako su parcele, koje se pred lažu u skladu sa planskom do kumentacijom PUP-a Opštine Herceg Novi i Prostornog pla na, posebne namjene za obal no područje.

SPECIJALIZACIJE

– Opština Herceg Novi na mjerava da reafirmiše prepo znatljivost u oblasti zdravstva

Opština Herceg Novi namjerava da reafirmiše prepoznatljivost u oblasti zdravstva i razvija zdravstvene usluge. Igalo, Zelenika i Bijela su značajni lokalni centri u kojima treba da jačaju javne funkcije koje će omogućiti zadovoljenje primarnih obrazovnih, zdravstvenih, sportskih i kulturnih potreba stanovnika –navedeno je u PUP-u opštine

i razvija zdravstvene usluge. Institut ,,Dr Simo Milošević“ zadržava postojeće i otvara nove specijalizacije. Pored zdravstvenih usluga, Insti tut podržava stručni i istra živački rad, a postojeća obra

zovna institucija vezana za djelatnost Instituta – Fakul tet primijenjene fizioterapi je, nudi specifične edukaci one programe regionalnom i širem međunarodnom trži štu. Institut otvara nove pro

– Dodatni prostori, odnosno objekti za osnovno obrazova nje treba da ispune norma tive: šest kvadratnih metara po djetetu školskog objekta i od 15 do 20 m² otvorenog prostora. Uz pretpostavku da će se prekinuti kontinui tet pada broja upisanih đaka biće neophodno obezbijedi ti kapacitete za 1.147 mladih koji će upisati srednju ško lu, uz postojećih 5.747, te još 1.728 m² zatvorenog škol skog prostora kako bi bio za dovoljen standard od 6,5 m² po učeniku. U segmentu vi sokog obrazovanja se plani ra proširenje kroz razvoj dje latnosti Instituta u domenu specifičnih specijalizacija. Ova oblast će biti namijenje na širem regionu i imaće ulo gu okosnice i povezivanja u istraživačkom radu – nave deno je u PUP-u. PUP-om Herceg Novi pro jektovane su, do 2030.godi ne, prostorne potrebe za 3.928 učenika osnovne i 1.147 sred nje škole. C. G.

BUDVA - Svjetski dan turizma Turistička orga nizacija Budva obilježila je izletom na ostrvo Sv. Nikola, gdje su predstavnici Opštine, ostalih primorskih lokalnih turističkih organi zacija i NTO, kao i medija, imali priliku da prošetaju novom, uređenom pješač kom stazom, dugom oko tri kilometra.

Staza je, saopšteno je iz TO, markirana standardnim crve no-bijelim oznakama, prokr

čena, a na nekim djelovima i uređena drvenim stepenica ma, kao i odmorištima. Počinje od obale mora i pruža se sve do najviše tačke na ostrvu, a ka rakterišu je brojni vidikovci. – Kao i ostale pješače zone kroz šumoviti predio i ova za htijeva adekvatnu obuću, te se savjetuje budućim posjeti ocima da budu oprezni prili kom istraživanja jedinstvenog avanturističkog pojasa – poru čili sui z lokalne turističke or ganizacije. C. G.

BIJELO POLJE – Na kon nekoliko dana voda iz gradskog vodovoda ponovo je ispravna za piće.

Iz Vodovoda Bistri ca saopštili su 27. sep tembra da je usljed obil nih padavina došlo do zamućenja te da vodu sa izvorišta Bistrice u Majstorovini u podnož

ju Bjelacice treba pri je upotrebe prokuvati.

– Hlorisanje vode vrši se redovno, u sadržaju hlora od 0,30 mg/litru – saopštili su iz Vodo voda Bistrica. B. Č.

KOLAŠIN – Spomenička „zbirka“ u centru grada među kojom dominiraju spomenici palim borcima i Veljku Vlahoviću, biće uskoro bogatija za spo men-obilježje stradalim državljanima Rumunije u saobraćajnoj nesreći koja se juna 2013. godine dogo dila na magistrali između Kolašina i Manastira Mora ča, na mostu „Grlo“. Odluka o podizanju spo men-obilježja biće dio dnev nog reda narednog zasijeda nja Skupštine opštine Kolašin koje je zakazano za 10. okto bar. Kako je predloženo, spo men-obilježje, koje treba da čuva uspomenu na 18 pogi nulih građana Rumunije, tre ba da bude podignuto u centru grada, na parceli između Spo men-doma i hotela ,,Bjanka“. – Planirano je da se spo men-obilježje sastoji od tri granitna bloka. Oni bi zajedno sa postoljem, stvarali skladnu pravougaonu cjelinu, dimen zija 180x95x12 cm. Na pred

mai bun decat zile de compasi une“. U znak sjećanja na stra dale rumunske državljane u kanjonu Morače 2013. godi

ne – predviđeno je odlukom. U prijedlogu odluke se dalje ka že da je saobraćajna nesreća, koja se dogodila 23. juna 2013. godine, u kojoj je poginulo 18 a povrijeđeno 29 rumunskih dr žavljana, na snažan način po vezala dva naroda, udružena u hrabrosti, solidarnosti i huma nosti. Podizanjem spomen-obi lježja će se trajno očuvati sje ćanje na poginule rumunske državljane s obzirom na to da je to najveća saobraćajna ne sreća u Crnoj Gori poslije one na pruzi u Bioču, 2006. godine. Predsjednica Opštine Marta Šćepanović je istakla da su sredstva obezbijeđena ovogo dišnjim budžetom i da je Mi

nistarstvo kulture i medija da lo saglasnost. – Inicijativa o podizanju spo men-obilježja, „traje“ duže i nailazila je na podršku i sa ru munske i sa crnogorske strane. Životne nevolje uvijek jačaju i prijateljstvo i solidarnost. Taj 23. jun je datum rumunske ne volje ali i crnogorske solidar nosti, hrabrosti, organizova nosti da se iz kanjona Morače spasu povrijeđeni putnici ru munskog autobusa. Neka gra nitni blokovi u centru Kolaši na trajno „pričaju“ o tome i sjećaju na sve što je odnio i do nio most ,,Grlo“ 23. juna 2013. godine – poručila je predsjed nica Opštine Kolašin. Dr. D.

njoj strani biće dvojezično na pisan tekst: ,,Trenutak pomoći je bolji od deset dana saosjeća nja/ Un moment de ajutor este

SPECIFIČNI

U

Simo

Klizište proradilo, strahuju da će se brdo obrušiti na zgrade

Ranije smo predali zahtjev Sekretarijatu za stambeno-komunalne uslove i Direkciji za investicije kojim tražimo hitnu intervenciju. Očekujemo da se nadležni konačno smiluju i pomognu nam. Usljed kiše obrušila se velika količina zemlje, sreća da se to desilo pored zgrada – priča Mirsad Pepić

BIJELO POLJE – Stanari dvije lamele za tzv. socijal ne slučajeve u naselju Kla nac godinama imaju brojne komunalne probleme.

Među najvažnijima navode prilaz do zgrada iz pravca Malog Polja, odnosno Ra konja, koji je u dužini od 50-ak metara neasfaltiran, atmosferske vode koje pla ve ulice…

Na spisak problema dodaju i klizište koje se pokrenulo pri je nekoliko mjeseci a koje, ka žu, treba hitno rješavati jer ne strahuju samo za imovinu već i za živote. Naročito ako se po

nove obilne padavine kakvih je bilo ovih dana.

Mještanin Mirsad Pepić isti če za Pobjedu da su ranije pre dali zahtjev Sekretarijatu za stambeno-komunalne uslo ve i Direkciji za investicije ko jim traže hitnu intervenciju. – Nemamo više strpljenja da čekamo i očekujemo da se nadležni konačno smiluju i pomognu nam. Proradilo je klizište, obrušila se velika ko ličina zemlje. Sreća što se ta zemlja sjurila pored zgrada. Kanal u kom su bile cijevi je oštećen i voda nekontrolisano teče. Pored vode često se sliva ju i fekalije – negoduje Pepić.

Pepić i njegove komšije ka žu kako ih je obradovala vi jest da će ulica pored zgrade biti asfaltirana ali da je rado vanje bilo kratkotrajno.

Lješnica: Prva kiša odnijeće tek asfaltirani put ka Grančarevu

– Spajanjem asfaltom sporednog sa glavnim putem napravljena je brana te će voda ubuduće, umjesto kanalom, teći putem, što će dodatno ugroziti bezbjednost saobraćaja prilikom niskih temperatura kada se bude stvarao led na putu. Da ne govorimo da je, ovakvim neodgovornim i neprofesional nim postupkom, i nama pričinjena šteta – saopštili su mještani.

Uz konstataciju da se sigurno ne radi o velikoj investiciji, pozivaju odgovor na i stručna lica u lokalnoj upravi da izađu na lice mjesta i uvjere se u navo de da su njihove primjedbe opravdane.

– Prije tri mjeseca kad su doš le mašine, koje su nasule tam pon i izvršile pripremu za asfaltiranje, bili smo presreć ni. Mislili smo da ćemo se ko

načno spasiti od prašine i mo ći da izađemo ispred zgrade ili da otvorimo prozore. Kad padne kiša, moramo obuva ti gumene čizme da prođe mo. Rekli su nam da ukloni mo auta i da će ulicu odmah asfaltirati. Poslušasmo ih, ali evo dva mjeseca prođe, a od toga ne bi ništa – ističe Pepić. Dodaje da im problem stvara i prašina zbog aktuelnih ra dova na sanaciji obližnjeg tu nela na željezničkoj pruzi, ali i kanalizacija koja se ne samo iz te dvije zgrade već i iz obli žnjih kuća sliva prema Limu. Sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne po slove i saobraćaj Duško Ru žić nedavno je saopštio da je spreman da se uputi mehani zaciju da sanira klizište, ali da se na tom dijelu mora posta viti potporni zid.

B. ČOKOVIĆ

u 16 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 4. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije napa janje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Košutiće i Prisoja. Bar: od 9 do 14 h dio Ostros (cen tar); od 8.30 do 14 h Oćas, Gola Glava, Bijelo Brdo i Bijeli Kamen. Bijelo Polje: od 9 do 16 h Dobra kovo, Voljavac, Orahovica, Pavi no polje, Sutivan, Ravna Rijeka, Nedakusi i Stožer.

Cetinje: od 9 do 16 h Bata, Do nji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pe jovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Brankov Krš, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Ru pa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do. Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Studenog.

Gusinje: od 9 do 14.30 h Dosu đe, Kruševo, izbjeglička nase lja, Vusanje, Izvori, Martinovi ći i dio sela Velika.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Re čine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bi jeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora i Vranještica; od 8 do 15 h Vladoš i Durutovac; od 7.30 do 14.30 h Mujića Rečine. Mojkovac: od 9 do 15 h Žari (Brezovac); od 8 do 17 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac i Žari; od 8 do 15 h Gornja Polja i Pržišta. Nikšić: od 8 do 15 h Somina, Gornje Dubočke i Ozrinići; od 7.30 do 18 h Gvozdenice, Prijes pa, Stubička, Dio Kličeva, Carev Most, dio Budoša, Norin, Kunak, Stubički kraj i Povija. Petnjica: od 8.30 do 14.30 h La ze, Vrbica, Trpezi, Kalica, fa brika košulja Lavista i dio sela Radmanci.

DANILOVGRAD – Nakon Pljevalja, Bijelog Polja, Ko lašina i Bara manifestacija ,,Vojska u vašem gradu“, uoči Dana vojske 7. oktobra, juče je održana u Danilovgra du. Na Trgu „9. decembar“ predstavljeno je lako naoru žanje i oklopna vozila. Među posjetiocima najviše je bilo djece čiju su pažnju posebno privukla vozila ,,oškoš“.

Manifestaciji su prisustvovali načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zo ran Lazarević, predsjednik Op štine Danilovgrad Branko Boš

ković i potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Ko njević – Potrudili smo se u Ministar stvu i Vojsci da osmislimo ši ri program svega onoga sa čim Vojska raspolaže. Ovo je peti grad u kojem je Vojska primlje na na adekvatan način, samim tim što su djeca predškolskog uzrasta, đaci i građani pokazali veliko interesovanje da se upo znaju sa naoružanjem sa kojim raspolažemo. Oni su mogli da se uvjere koliko je država u po sljednjih nekoliko godina ulo žila u modernizaciju Vojske, a uskoro će imati na raspolaga

nju i 55 lakih oklopnih vozila ,,oškoši“ opremljenih najsavre menijim tehničkim sredstvima. Sa zadovoljstvom mogu istaći da vojnici odavde nose pozitiv ne utiske, a vjerujem i građani.

Oni će sačekati drugu priliku da vide na djelu i manevrisanje helikoptera koji sticajem okol nosti nije mogao, zbog ograni čenog prostora, da bezbjedno sleti na Trg „9. decembar“ – ka zao je Konjević.

Manifestacija „Vojska u vašem gradu“ održaće se u Podgorici, 7. oktobra, na Trgu nezavisno ti, uoči centralne proslave, ko ja počinje u 18 h.

Pljevlja: od 8 do 18 h Repeti tor Gradac, Crno Brdo, Glisni ca, Jakupov Grob, Rađevići, Mi ronići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vo de, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pli ješ, Repetitor Vraca, Skendero vina, Đakovići, Poblaće, Babino Brdo, Prisoje i Metaljka (mo guća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova); od 9 do 17 h Odžak, Gradac, Pupovi ći, Crnci i Leovo Brdo (moguća kratkotrajna isključenja na po četku i kraju radova), Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Ra sno, Bratosavina, Podkrajci, Li jeska, Kordovina, Maoče, Cerov ci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak i Višnjica; od 9 do 16 h Kosanica. Plužine: od 8 do 15 h Smriječno. Rožaje: od 9 do 14.30 h Bukovi ca (zaselak Kačari) i Razdolje. Ulcinj: od 8 do 14.30 h Ćurke, Sutjel i dio naselja Pistula; od 8 do 12 h dio naselja Ulcinjsko polje. Šavnik: od 9 do 17 h Krnja Jela. Žabljak: od 9 do 15 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Ko vačević, Bojbaša, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, Izvor, Virak, Smrčevo Br do, Pošćenski Kraj, Pašina Vo da, Kovčica, Vukodo, Kujundžić i Provalija. U slučaju loših vremenskih uslo va radovi će biti odgođeni. C. G.

B I j E lo Polj E : Padavine udvostručile nevolje stanara lamela u naselju Klanac

PADAVINE AKTUELIZOVALE PROBLEM: Obrušena zemlja primakla se zgradama

Mještani prigradskog naselja Lješnica ponovo su upozorili nadležne da je prilikom asfaltiranja sporednog puta, koji se veže za putni pra vac Bijelo Polje – Grančarevo, trebalo uraditi i adekvatan propust –Suština je u tome da je bilo potrebno ukopati najmanje dvije betonske cije vi, makar i osrednjeg formata, koje bi primile atmosfersku vodu, imajući u vidu da sa obje strane postoje kanali za tu vodu – navode mještani. Objašnjavaju da je napravljen propust.

FALE PROPUSTI ZA VODU: Put ka Grančarevu

DANILOVg

Održana manifestacija ,,Vojska u vašem gradu“

Sa otvaranja izložbe u KIC-u

PODGORICA – Izložba likovnih radova žena sa invaliditetom otvorena je juče u holu KIC-a „Budo Tomović“, u organizaciji Udruženja multiple sklero ze Crne Gore i KIC-a. Postavku čine radovi Tatja ne Sekulić, Milodarke Gage Pavićević, Maje Celić i Jele ne Kadić. Postavku u KIC-u je otvorila akademska slikar ka Danijela Drakulović koja je istakla da ova izložba, osim umjetničke osnove, ima i terapijsku svrhu. – Ovakav vid terapije se ne ba vi samo problemima i nega tivnim aspektima već i otkri

vanjem potencijala, razvojem pozitivnih osobina, kao i os posobljavanjem za dalji rast i razvoj i poboljšanje životne energije i života uopšte. Na ra dovima prepoznajem ozbiljan pristup, jasno tematski odre đen, kompozicijski tačan i ko loritno bogat – kazala je Dra kulović.

Iz Udruženja multiple sklero ze poručeno je da biti osoba sa invaliditetom ne znači da je bi lo ko lišen kulturnog djelova nja, umjetničkog ili bilo kog drugog, kada je u pitanju afir macija njegovog bića. Izložba će biti otvorena do 13. oktobra. R. K.

PODGORICA – Tuga, čiji su razlozi ostali zarobljeni između utrobe i ugušene emocije, kadra je da napra vi bol koja je zajednička svim generacijama. I u toj nesreći, individualnoj i ko lektivnoj, svi liče jedni na druge. Na ovim obrascima postavljena je i priča pred stave „Pod oba Sunca“ Bo risa Liješevića, premijerno izvedena u nedjelju veče u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Nastala po romanu Ognjena Spahića, naslonjena na po sljedice dubrovačkog ratišta, predstava „Pod oba Sunca“ je poput starih kamenoloma, ostavljenih da stoje tik uz ce ste na kojima je jedan nesmo tren korak dovoljan da napra vi odrone iz kojih je nemoguće izaći neozlijeđen, pa čak ni živ. Tišinu kojom je publika u Zet skom domu pratila izvođenje predstave narušavali su dubo ki uzdasi i poneki jecaj lišen patetike, pa je i aplauz koji je došao na kraju trajao koliko je bilo snage u rukama.

TUGE

Tišine u kojima neprestano

PODGORICA – Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pred stavio se na manifestaciji ,,Veče crnogorske poezije i slikarstva u Prištini“.

Kako je saopšteno, program skim profilom, djelovanjem i postignutim rezultatima u izdavaštvu i drugim segmen tima rada CEKUM je izazvao pažnju poslenika kulture i predstavnika državnih vlasti na Kosovu koji se bave pra vima manjinskih zajednica.

– Centar je zapažen kao mo del programskog djelovanja u kulturi manjina i afirmacije interkulturalnih vrijednosti –navodi se u saopštenju.

Direktor Centra Salko Lubo der uručio je neka od izdanja ove ustanove zamjenici pred sjednika Vlade Kosova Emiliji Redžepi koja je iskazala inte resovanje za profil i program sku praksu ove ustanove. Upo

znavajući se sa činjenicom da je CEKUM jedini takve vrste u regionu, Redžepi je najavi la dalju saradnju sa ciljem da se model i ovdašnja institu cionalna iskustva iskoriste u multikulturalnom modelira nju na Kosovu. Za pjesnike, slikare, poslenike kulture i predstavnika Centra priređen je prijem u Ambasa di Crne Gore u Prištini. Am basadoru Mirsadu Biboviću uručena su reprezentativna izdanja knjiga i publikacija CEKUM-a.

Centar je predstavljen i u Ud ruženju Crnogoraca „Perper“ u Prištini, na čiji je poziv pred stavnik ove ustanove boravio u glavnom gradu Kosova. Uz go stoprimstvo i predusretljivost Lazara Radulovića , pred sjednika Udruženja, razma trane su mogućnosti dalje sa radnje. Tom prilikom uručena su mu neka od izdanja Centra. R. K.

U osnovnoj liniji predstava do nosi priču o sudaru generacija koje su rasle u istom prostoru, ali u različitim zemljama i pod drugim suncima. Ipak, mreža u kojoj su ostali zaglavljeni za pravo je identična. Osakaćeni svojim izborima, koji su goto vo uvijek izlazili kao pobjed nici u borbi protiv sopstvenih želja i ideala, postali su ljudi koji zaziru od svojih odraza. Poput plača mrtvog novoro đenčeta, sve neizgovorene ri ječi, sakrivene istine, napra vile su u njihovim životima prostore iz kojih naziru bijeg, ali ne vide izlaz. Ili ne žele da ga vide. Jer, sobe čiji su zido vi odavno postali uski i debeli, stvorile su zacementirane ra ke u kojima je sahranjen strah.

Predstava donosi priču o sudaru generacija koje su rasle u istom prostoru, ali u različitim zemljama i pod drugim suncima. Ipak, mreža u kojoj su ostali zaglavljeni zapravo je identična

Junaci ove predstave su ljudi oko nas, koje poznajemo, sa kriveni iza privida smireno sti i odglumljene sreće. Nes posobni da žive udvoje, ali i okovani bojaznima da nauče da hodaju sami. Zarobljeni u sopstvenom međuvremenu, jedina nit za koju se drže je na vika na koju tek poput popod

nevne rose pada sjenka neka dašnje ljubavi.

Susreti generacija i proble ma sa kojima se nose, kako je reditelj Liješević kazao na kon premijere, bili su mu po sebno inspirativni u građenju predstave.

– Ta mlađa generacija dolazi u idiličan kraj, ne zna da ho

da po ruševinama, a rođena je iz njih. Ulaze u tamni vila jet, a kajanje je tu, ušli ili ne ušli u njega. Predstava je uvijek poziv ljudima da vidimo ko smo, gdje smo. Nešto što traži čovjeka, tjera publiku da nađe čovjeka u sebi, da se sretne sa njim, sa prošlošću, sadašnjo šću. Čitajući ovaj roman, ra deći predstavu, stalno su nam navirala sjećanja na te godine, na sve što pamtimo – kamio ne, uniforme, pucnjeve... to je nešto što cijela naša generaci ja nosi kao kolektivno sjećanje, a tih trauma se ne može nikad osloboditi. Često kada radim

PODGORICA – Izložba radova „Čiji su moji snovi“, umjetnice Milke Delibašić, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji ,,Botanička bašta“, u okviru projekta „Raskršća slike“ koji vode kustoskinje Milena Joka nović (Srbija), Teodora Nikčević (Crna Gora) i Ne va Lukić (Hrvatska). Iste večeri, u 20 sati, pred

viđen je razgovor tri ku stoskinje sa umjetnicom o procesu nastanka izložbe i ku stosko-umjetničkoj saradnji. Delibašić je multimedijalna umjetnica rođena u Nikšiću 1989. godine. Radi u različi tim medijima poput crteža, vi deo-instalacije i performansa.

Diplomirala je na Fakultetu li kovnih umjetnosti na Cetinju, Studijski program grafika.A. Đ.

PODGORICA – U kine matografskom svijetu se svi suočavamo sa sličnim izazovima bez obzira na budžete sa kojima raspola žemo – kazala je direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, koja je prisustvovala 11. radionici MEDICI, održanoj u Budvi.

Božović je istakla da je je jedna od glavnih preporuka da naj više snage u budućnosti treba usmjeriti na razvijanje talena ta i osnaživanje producenata. – Uspješnom realizacijom ove konferencije i sjajnom energi jom koju su svi ponijeli sa ovog druženja, verujem da smo sa mo još jače utrli put razvoju crnogorske kinematografije –rekla je Božović, koja je u ime Filmskog centra Crne Gore bi la i domaćin radionice u Budvi. Radionica je okupila direk tore filmskih fondova iz ci jele Evrope, Kanade, Izraela i Azerbejdžana. Pored Božo vić, radionici je prisustvovao

i predsjednik Savjeta Film skog centra Edin Jašaro vić koji je istakao da MEDI CI forum predstavlja do sada najveći događaj od značaja za ukupni razvoj kinemato grafskog sektora u Crnoj Go ri u pravcu značajnog pove zivanja sa najrelevantnijim adresama fondova iz kojih se u Evropi i svijetu javno finan

sira audio-vizuelna djelatnost. – Značaj ovih susreta prevazi lazi sva očekivanja, posebno zato što su najznačajniji pred stavnici svih evropskih fondo va sa neskrivenim oduševlje njem ponijeli pozitivnu sliku iz Crne Gore kao veoma atrak tivne i administrativno kapa citirane filmske destinacije u kojoj u bližoj perspektivi žele

da prodube saradnju – rekao je Jašarević. Glavni dio programa obuhva tao je dva dana intenzivnog ra da koji se sastojao iz nekoliko segmenata: prezentacija, stu dija slučaja, grupnih diskusi ja, ali i razgovora sa eksperti ma i donosiocima odluka na evropskom nivou koji su izno sili kako lična, tako i mišljenja organizacija koje predstavlja ju, a koja se tiču javnog finan siranja filma i audio-vizuel nog sektora uopšte. MEDICI okuplja visokopozicionirane javne finansijere, ali njegov primarni cilj jeste da okupi vi soko kvalifikovane stručnjake i obezbijedi okruženje za raz mjenu znanja. – Filmski centar Crne Gore dijeli viziju ,,Focal-a“ i drugih partnera, te od ove godine po maže u stvaranju ambijenta u kojem se okupljaju profesio nalci iz industrije, njeguje ra zličitost mišljenja i prihvata promjene – navodi se u saop štenju Filmskog centra. S. V.

Scena iz predstave „Pod oba Sunca“

kojima rane krvare

stvari koje imaju ratnu tema tiku, pokušavam da se bavim sobom, svojim sjećanjima. Ili nesvjesno pokušavam da pre radim te stvari, da ih postavim na neko mjesto – rekao je on.

SLOJEVITE TEME

Glumačaku ekipu koja je doni jela ovu priču predvodi odlič ni Srđan Grahovac, a uz njega i Varja Đukić, Marija Maša Labudović, Vule Marković, Jelica Vukčević, Goran Vu jović i Jelena Laban Glavni lik, koga donosi Gra hovac, kako je kazao, čovjek je koji stalno krvari.

– U ovom romanu, predstavi, svi imaju svoje rane koje nonstop krvare. To je suština. Zbog stvari koje su mu se dogodile ubija sebe, pa sve okolo. U go dinama sam da pamtim stva ri, jako su bliske mojoj genera ciji. Potresno je sve to što nam je ,,ušlo pod tepih“. Nije se kri lo, jer se ne može ništa sakriti, ali kao da se nije prihvatalo. I taj film koji je prikazan na RT CG-u, a ranije nije smio, i ova predstava, pokazuju da je va ljda trebalo da prođe vrijeme da možemo nešto o tome da kažemo – zaključuje on. Predstava, prema riječima Đu kić, donosi niz slojevitih tema koje su vezane za složene od nose ljubavi u nekom odre đenom kontekstu vremena, situacija.

– Ova predstava je dokumen taristička. Ja sam neko ko je

Za sve ljude koji ćute i trpe

U priči bližoj našoj sadašnjosti, Maša Labudović donosi lik naizgled razdragane žene, čiji upečatljiv monolog otkriva njenu srž.

– Kada Mitar i Nevena stupaju na scenu, sve djeluje naivno, čisto, razdragano. Međutim, kada se otvori Pando rina kutija, isplivavaju razne traume iz djetinj stva, emotivne prepre ke i ćutnja. Postavlja se pitanje šta je to navika zapravo i zašto se ne usuđujemo da izgovo rimo naglas to što osje ćamo. Šta je to što nam ne da da progovorimo – strah od nepoznatog, od toga čemu to vodi poslije. Ovo je pred stava za sve ljude koji ćute, trpe, koji nemaju hrabrosti da progo vore o nekim unu trašnjim problemima, traumama, a možda bi bilo lakše kada bi se sve izgovorilo naglas –kazala je ona.

te godine živio i živim ih da lje kao recidive tog vremena, uvijek sa pitanjima šta bi bi lo da toga tako nije bilo, kako bi naši životi izgledali. Koliko smo bili uskraćeni zbog politi ke koja je bila destruktivna za sve ove prostore, koja je stavi la čovjeka na minorno mjesto, pretvorila ga u biljku koja se povija kako vjetar duva – re kla je Đukić. S. VIŠNJIĆ

PODGORICA – Najavljeni pjesmom Miladina Šobića „Stare novine“, crnogorski književnici Andrej Nikolai dis, Aleksandar Radunović i Vladimir Vojinović bili su gosti tribine posvećene aktuelnoj društveno-poli tičkoj situaciji u Crnoj Gori u okviru Mediteranskog festivala knjige u Splitu.

Izdavačka kuća „Fokalizator“, čiji je Vojinović glavni i odgo vorni urednik, u toku sajam skih dana predstavila je svoja izdanja, a Nikolaidis je poseb no promovisao i crnogorsko izdanje romana „Anomalija“ koje je objavila ova kuća.

POLITIKA U FOKUSU

Na tribini su crnogorski autori u razgovoru sa moderatorom Damirom Pilićem analizira li aktuelnu situaciju u Crnoj Gori, ali i polemisali na temu uspostavljanja čvršćih veza crnogorske i hrvatske kultu re. Na pitanje zašto na ova kvom festivalu nije bilo više riječi o književnosti, a manje o politici, Vojinović je uputio na činjenicu da je to ono čime se Radunović i Nikolaidis ba ve i u svojim književnim tek stovima.

– Nikolaidisov tekst, nado jen atmosferom apokalipse, i te kako ilustruje besmisao vremena u kome živimo, a to isto čine i dramski tekstovi Radunovića koji donose ele mente atrofije društva u eri tranzicije. Politika se kao tema nametnula i uredniku prate ćih programa festivala Krunu Lokotaru. Urednika, a poka zalo se i publiku, veoma je za nimala aktuelna situacija u Crnoj Gori. Znate, književ nu publiku zanima šta o na šim političkim prilikama misle upravo pisci, jer njima vjeru ju. Iz brojnih neformalnih raz govora koji su uslijedili, shva tio sam da nas sada Splićanke i Splićani bolje razumiju – re kao je Vojinović za Pobjedu. Nastup crnogorskih autora u Splitu prvi je izlazak mlade iz davačke kuće ,,Fokalizator“ u prostore izvan Crne Gore, re kao je Vojinović.

– To ne samo da je rezultiralo time da smo vidljiviji, već smo dobili otvorene ponude hrvat

skih i makedonskih autora za saradnju. Oni žele da „Fokali zator“ bude njihov izdavač za Crnu Goru. Imena još nećemo otkrivati, ali taj podatak nam veoma godi, jer pokazuje da u redakciji imamo ljude koji ma se u regionu vjeruje, a da ni međunarodni nastupi nijesu loši, kao i da nije sasvim loše to kako tretiramo svoje auto re – rekao je Vojinović. Od velikoga značaja za „Foka lizator“ je, prema riječima Vo jinovića, što je publika, a onda i svi drugi – izdavači, agenti, autori – mogla da vidi kako na njihovim policama već figuri raju knjige etabliranih autora poput Nikolaidisa, Ognjena Spahića , Novaka Kilibar de, ali i klasika, kakav je Mi lovan Đilas – S ponosom smo predsta vili časopis za koji su mnogi djelatnici u tamošnjoj kultu

ri izrekli pohvale. Da ne govo rimo o tome da su knjige naših mladih autora bile zapažene i da su neka imena prvi put ušla u fokus publike iz regiona. Sve u svemu, bez ovakvih nastupa teško da se u izdavaštvu koje je zadato prostorima malih je zika može napraviti bilo kakav rezultat – rekao je Vojinović. Ovakva gostovanja, posebno kada se radi o „probijanju le da“, umnogome mijenjaju od nos prema važnosti onoga što u matičnoj zemlji i nije dovolj no vidljivo. S tim nema veze kvalitet, koji je u „Fokalizato ru“ prioritet, već percipiranje književnosti uopšte.

NIŠTA BEZ PODRŠKE

Na pitanje da li sada već mogu da računaju s tim da će biti pozi vani i na naredne festivale ovog tipa, Vojinović ističe da nije sa mo pitanje poziva u pitanju.

– Naš višedecenijski odnos prema kolegama iz regiona garantuje dobru saradnju, ali treba biti pošten, pa re ći da bez podrške resorno ga ministarstva do ovoga go stovanja i nastupa ne bi došlo. Efekti „Fokalizatorovog“ na stupa u Splitu tek će se sagle davati u mjesecima, odnosno periodu koji je pred nama, baš zbog učvršćivanja starih i uspostavljanja novih odno sa sa autorima i izdavačima izvan Crne Gore. Ali, ukoli ko se aktivnosti na tome po lju ne nastave, onda će i re zultati biti kratkoga dometa. Da skratim, ako Ministarstvo kulture i medija, i stručna ti jela Ministarstva, i dalje bu du prepoznavali značaj ova kvih projekata, naš rad neće izostati, a onda neće ni dobri rezultati – rekao je Vojinović.

D. ERJAVŠEK

PODGORICA – Druga jubilarna nagrada „Grada teatra“ za poseban dopri nos festivalu dodijeljena je dirigentu Bojanu Suđiću, odlučio je Savjet budvanske ustanove kulture.

Saradnja Suđića sa festiva lom „Grad teatar“ započeta je 2005. godine kada je dirigovao orkestrom ,,Kamerata Serbi ka“, ali i u svojstvu selektora pozvao i neke od najpozna tijih svjetskih umjetnika da nastupe na festivalu. Sarad nja je nastavljena 2016, 2021. i ove godine.

– Poznavanje svjetske mu zičke scene, istraživanje žan rovskog i izvođačkog spektra pisanog za glas i orkestar, ino

vativnost u pristupu vođenja orkestara i horova i prosvje titeljski doprinos njegovanju ukusa javnosti za najuzviše nije forme klasične muzike osnovni su kvaliteti profesio nalne posvećenosti Bojana Su đića – navodi se u obrazlože nju Savjeta JU „Grad teatar“. Nagrada će Suđiću biti uru čena na svečanoj sjednici po vodom proslave Dana opšti ne Budva. Jubilarna nagrada za poseban doprinos festivalu dodjeljuje se svakih pet godi na na osnovu odluke Savjeta, a prva dobitnica nagrade bila je Branislava Liješević, du gogodišnja direktorka festi vala „Grad teatar“. J. N.

PODGORICA – Dugome tražni igrani film „Četiri sahrane i vjenčanje“, po scenariju i režiji Nikole Mi jovića, dobitnik je jedne od nagrada u okviru programa ,,Best Pitch Competition“, ovogodišnjeg PriForuma, na Priština film festivalu, koji je održan od 20. do 25. septembra.

Nagrada u vrijednosti od 10.000 eura biće realizovana u formi servisa za postpro dukciju zvuka, a dodjeljuje je ,,Audiohaus“ iz Sjeverne Ma kedonije. Film „Četiri sahra ne i vjenčanje“ je prethodno podržao Filmski centar Crne Gore na konkursima za sufi nansiranje razvoja scenarija i razvoja projekta. Producent filma je Maja Kecojević (Pa rangal film).

– Otac i ćerka žive u zabače nom selu u Crnoj Gori. Vese lin je učitelj, udovac i pozna ti lelekač. Njegovi dramatični nastupi na sahranama suprot stavljeni su snimcima pjeva nja i plesa njegove 18-godiš nje ćerke Svjetlane, koje ona objavljuje na društvenim mre žama. Na audiciji za talent šou Svjetlana upoznaje Barbaru sa kojom će provesti ljeto na se lu, dok je Veselin u planini sa kozama. S jeseni, dvije mla de žene se udaljavaju, dok se Veselin suočava sa bolešću i sopstvenom smrtnošću koja dodatno zbližava oca i ćerku

– navodi se u sinopsisu filma „Četiri sahrane i vjenčanje“ U okviru istog programa u Pri štini, učestvovao je i crnogor ski projekat dugometražnog igranog filma „Plod“ u režiji Maše Šarović, producentske kompanije ,,Kino“. Na pitchu su u ime producentskog tima projekta „Plod“ učestvovale scenaristkinja Sara Đurović i Anja Kečalović „Plod“ obrađuje teme depre sije, čedomorstva i transge neracijskih razlika, kritički osmatra teme destruktivnog patrijarhalnog narativa u ko jem stasavaju današnje gene

i vjenčanje“ je prethod no podržao Filmski centar Crne Gore na konkursima za sufinan siranje razvoja scenari ja i razvoja projekta

racije. Podržan je za razvoj projekta i za razvoj scenari ja na konkursima Filmskog centra Crne Gore. Projekat je do sada prošao međunarodnu radionicu ,,First Films First“, koprodukcijski market i ,,So fia Meetings (Pitching)“ i ,,In ternational Project Discovery Forum“ u Los Anđelesu. S. V.

Odluka Savjeta budvanske

Vladimir Vojinović, Damir Pilić, Aleksandar Radunović i Andrej Nikolaidis na festivalu u Splitu

Lijepo druženje važnije od rezultata

U prethodnih mjesec na četiri lokacije u gradu u ovoj zanimljivoj igri u prirodi uživali su ljekari, vojnici, muzičari, studenti, IT stručnjaci, stranci, igrači velikog tenisa, proslavljeni bivši odbojkaši… Ispružena ruka nakon odigranog meča, osmijeh ili zagrljaj dokazuju da su učesnicima/ama ovog turnira najvažniji bili fer-plej, dobro druženje i raspoloženje

Ako se po jutru dan pozna je onda i takmičenje u ping pongu ,,prijeti“ da postane tradicionalno u Podgorici. Na prvom turniru koji su organizovali Sekretarijat za kulturu i sport, u sarad nji sa podgoričkim STK ,,Spin“, učestvovalo je više od 100 takmičara.

U prethodnih mjesec na četi ri lokacije u gradu u ovoj za nimljivoj igri i lijepom dru ženju u prirodi uživali su ljekari, vojnici, muzičari, stu denti, IT stručnjaci, stranci, igrači velikog tenisa, proslav ljeni bivši odbojkaši… Kvalifikacioni turniri bili su individualnog karaktera, dok je završni bio ekipnog, gdje su žrijebom izabrana po četiri takmičara u osam ekipa, po dijeljenih u dvije grupe koje je poslužilo i prelijepo vrije me tokom nadmetanja u Be max parku.

FER-PLEJ

Ispružena ruka nakon odi granog meča, osmijeh ili za grljaj dokazuju da su učesni cima ovog turnira fer-plej, dobro druženje i raspolože nje važniji od rezultata. U ta ko pozitivnoj atmosferi, osva jači prvog turnira ,,PG ping pong – tenis stoni u tvojoj zo

ni“ je ekipa ,,Morače“, ko ju su činili Stevica Bjeletić, Vladimir Stjepanov, Jova na Đuričković i Katarina Sinđić, koji se kao i većina ostalih takmičara prije ovog turnira nijesu poznavali. U veoma neizvjesnom finalu, u ukupnom plasmanu, za ni jansu od njih bila je slabija ekipa ,,Skalina“, u sastavu –Semir Hodžić, Nikola Ilić, Tara Lutovac i Ivana Ka žić. Treće mjesto osvojila je ekipa ,,Duklje“ – Marko Da vidović, Vladimir Racko vić, Nada Đurović i Mirja na Andrijević, dok je četvrto pripalo ekipi ,,Gorice“ – Dmi trij Bojka, Ivanka Simono vić, Ivana Badnjar i Filip Popović. Svi takmičari eki pa koje su izborile prolaz u polufinale od prijatelja ma nifestacije ,,Profit app“ dobi le su na poklon po specijalni stonoteniski reket za vanjsku upotrebu, koji se koristi kao rekvizit za igru na turnirima ,,PG ping pong-a“, dok su tri najbolje ekipe i finansijski na građene: pobjednici su osvo jili 500 eura, drugoplasirani tim 300, dok je ekipi sa naj nižeg stepenika pobjednič kog postolja pripalo 200 eura. Članica prvoplasirane ekipe ,,Morača“, dvadeset sedmo godišnja Katarina Sinđić ka

že da stoni tenis igra rekrea tivno od kada je Glavni grad postavio stolove širom grada. – Igram i veliki tenis, pa mi i ova igra dobro ide. Slučaj no sam na društvenim mre žama vidjela objavu za tur nir i prijavila se. Oduševljena sam, odlična je organizaci ja, svi smo uživali, bez obzi ra na rezultat. Ovdje smo se upoznali, pa sada možemo da se dogovaramo da igramo rekreativno – kazala je Sin đić, koja je po profesiji pro gramerka.

Njen kolega iz tima Stevica Bjeletić, poručnik i trubač u orkestru Vojske Crne Gore, pored trčanja, sklekova i tr bušnjaka, praktikuje da igra i stoni tenis.

– Počeo sam da igram pri je dvije-tri godine u klubu ,,Spin“, rekreativno. Za sada mi ide dobro. Igram stoni te nis, a ovo je ping pong, ma lo je drugačije, ali dobro sam se snašao. Stonoteniski klub ,,Spin“ i Glavni grad ovo su

sjajno organizovali. Tek pr vi put, a učestvovao je veli ki broj ljudi, što ukazuje na to da će ovo postati tradicio nalna manifestacija – kazao je Bjeletić.

SVAKODNEVNA AKTIVNOST

Dvadeset šestogodišnja Tara Lutovac, članica drugopla sirane ekipe ,,Skalina“, kaže da je počela prije godinu-dvi je da igra stoni tenis, jer je primijetila da širom grada ima veliki broj stolova za igru ovog sporta, koje je postavi la aktuelna gradska uprava. – Nagovarala sam prijatelje da krenemo da igramo sto ni tenis. Otkako smo poče li potpuno smo se ,,zarazili“, to nam je postala svakodnev na aktivnost u kojoj uživamo u posljednjih godinu i po. Ve oma mi je drago zbog toga što je organizovan ovaj turnir, bi lo je odlično, svi smo uživali – kazala je Lutovac, koja ra di u kompaniji za distribuci

ju medicinske opreme.

I njen kolega iz ekipe, dvade set trogodišnji Nikola Ilić, ističe da uživa igrajući sto ni tenis sa prijateljima širom grada, a da je posebno uživao tokom takmičenja prethod nih mjesec.

– Studiram elektrotehniku i radim u IT sektoru. Igram često stoni tenis, ovaj vid re kreacije mi prija nakon na pornog dana – kazao je Ilić. U prebacivanju ping pong loptice preko mrežice odlič no se pokazao i bivši odbojkaš kluba ,,Budućnost“ iz najja čih dana, Vladimir Racko vić. koji je na ovom turniru sa ekipom ,,Duklja“ osvojio treće mjesto. – Ne igram često stoni tenis, igrao sam kao momak rekre ativno, išlo mi je dobro. Ni jesam igrao desetak godina, ali očigledno nijesam izgu bio osjećaj. Uslovi za igru su bili fenomenalni, organiza cija je odlična. Prijavili su se fantastični ljudi i djevojke,

Sljedeće godine takmičenje i u velikom tenisu

Savjetnik za sport u Sekre tarijatu za kulturu i sport Miloš Stijepović ispred organizatora iskazao je veliko zadovoljstvo zbog toga što se na prvom organizovanom turniru ,,PG ping pong – tenis stoni u tvojoj zoni“ prijavi lo više od 100 takmičara. – Igrao se veoma dobar stoni tenis. Turnir je obilježio prepoznatljiv takmičarski duh u jednoj prelijepoj atmosferi. To je i cilj organizovanja ovakvih manifestacija, jer prioritet su druženje u prirodi i promocija stonog tenisa, odnosno valorizacija broj nih stolova koje je Glavni grad postavio širom grada. S obzirom na to da je ovo bilo prvo takmiče nje, izuzetno smo zado voljni odzivom i sigurni smo da će ovo postati tradicionalna manifestaci ja – kazao je Stijepović. Podsjetivši na brojne manifestacije u organiza ciji Sekretarijata za kulturu i sport, među kojima je na otvorenim gradskim tere nima u aprilu i martu odr žan turnir ,,Basket u mom kvartu“, u julu i avgustu ,,Trofej Podgorice“ (tur nir u malom fudbalu na Stadionu malih sportova), Stijepović je najavio da će sljedeće godine organi zovati još neka sportska takmičenja za rekreativce, među kojima i veliki tenis.

– Prezadovoljan sam kako je sve proteklo. Prvo je takmičenje, a prijavilo se više od 100 učesnika. Građani i građanke su pokazali odličnu igru. Đe ima stolova za stoni tenis mora biti i dobrih igrača, to se najbolje vidjelo na ovom turniru. Postavljanjem stolova za stoni tenis Glavni grad je mnoge zainteresovao za ovaj sport. I kod nas u klubu se osjeća da je veće interesovanje djece za ovaj sport – kazao je Raičević, uz napomenu da će dati doprinos u organizovanju i narednih takmičenja.

Kako je objasnio, razlika između ping ponga i stonog tenisa je u tome što se u ping pongu koriste plastični reketi i loptice za vanjsku upotrebu.

izvanredna atmosfera i ener gija. Rezultat je najmanje bi tan, najvažnije je ovo lijepo druženje u prirodi – kazao je Racković, koji je sa OK ,,Bu dućnost“ osvojio titulu prva ka ondašnje zajedničke drža ve Srbije i Crne Gore, igrao velika finala protiv tada naj žešćih rivala ,,Budvanske ri vijere“, ,,Partizana“... U okviru turnira ,,PG ping po ng – tenis stoni u tvojoj zoni“ tokom septembra održano je osam kvalifikacionih turni ra, četiri muška i četiri žen ska, na četiri lokacije u gra du na kojima su postavljena po dva vanjska stola za stoni tenis. Interesovanje za ovaj događaj koji se prvi put orga nizuje u našem gradu je bilo zaista veliko što ukazuje na to da se radi o sportskoj manife staciji koja ima potencijal da zaživi i postane tradicional na. Nadmetalo se 64 takmiča ra i 40 takmičarki, među koji ma je po 16 najboljih izborilo prolaz na završni turnir, ko ji je odigran u nedjelju u Be max parku u Tološkoj šumi.

MITROVIĆ

Odlična atmosfera i prelijep dan obilježili završnicu takmičenja ,,PG ping pong – tenis stoni u tvojoj zoni“

Finalni meč ,,Morača“ – ,,Skaline“

Predsjednik podgoričkog STK ,,Spin“ Nenad Raičević, koji je zajedno sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada učestvovao u organizaciji ovog turnira, iskazao je veliko zadovoljstvo zbog odličnog odziva i igre rekreativaca.

Đe ima stolova za stoni tenis, mora biti i dobrih igrača

Mjesto za rekreaciju

U Ulici Miladina Popo

vića na Zabjelu završena je rekonstrukcija sport sko-rekreativne zone. Na površini od 1.400 kvadrat nih metara izgrađeno je dječje igralište na podlozi od tartana, šetne staze, kao i centralni plato.

Prostor je oplemenjen sa 30 sadnica raznovrsnog bilja, kao i živom ogradom i ukrasnim žbu njem, parkovskim mobilijarom, osvijetljen LED rasvjetom, po kriven video-nadzorom. Duž sportsko-rekreativne zone po stavljena je nova ograda.

– Na ovom prostoru smo dobi li lijepo uređenu sportsko-re kreativnu zonu sa zelenom po vršinom, sve što je potrebno, najprije, našim najmlađima iz ovog dijela grada da mogu da provode lijepo vrijeme na otvo renom. Riječ je o projektu vri jednom 75.000 eura koji su rea lizovala naša prviredna društva Putevi, Zelenilo, Komunalne usluge, Čistoća, Vodovod i ka nalizacija i Agencija za stano vanje – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković koji je obišao no vo igralište, uz podsjećanje da je riječ o 55. igralištu u manda tu ove gradske uprave. H. P.

Reagovanje kompanije Eurozox na tekst ,,Popucali zidovi, krovovi, stepeništa“

Više neistina nego teksta

Izvršni direktor kompanije Eurozox Zoran Drobnjak reagovao je na tekst ,,Popucali zidovi, krovovi, stepe ništa“, koji je objavljen u Pobjedi, u broju od 3. oktobra, ocjenjujući da tekst obiluje neistinama.

– Više ima neistina nego što ima teksta. Molimo da date mo gućnost našem privrednom društvu da damo komentar i da tako objavljujete tekstove ove problematike gdje ima više stra na, a ne da novina sa visokim renomeom iznosi ovo čudo od neistina na jednostran način.

Molimo Pobjedu kao najuticajniji medij u Crnoj Gori da po vede kampanju da se svaki nelegalni objekat na brdu Gorici momentalno sruši i da se protiv svih takvih divljih graditelja na brdu Gorica podnesu krivične prijave – navedeno je u re agovanju kompanije Eurozox. Odgovor novinara u sjutrašnjem broju. H. P.

Ko nije podnio zahtjev za legalizaciju, od 1. januara plaćaće naknadu

Od 1. januara naredne godine vlasnici bespravno podignutih objekata pla ćaće godišnju naknadu za korišćenje prostora, predloženo je izmjenama i dopunama Odluke o godišnjoj nakna di, koja će se naći pred odbornicima u Skupštini glavnog grada na sjednici u četvrtak 6. oktobra. Vlasnici takvih objekata, preciznije, plaćaće naknadu ukoliko nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju ili ukoliko je donijeto rije šenje o odbijanju tog zahtjeva.

Obaveza plaćanja naknade prestaje u ro ku od 15 dana od dana donošenja rješe nja o legalizaciji, odnosno u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ob veznika naknade za prestanak obaveze plaćanja naknade.

– Visina i cijene naknade po metru kva dratnom bespravnog objekta određuju se na osnovu prosječne cijene kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori za godinu koja prethodi go dini za koju se naknada utvrđuje. Stopa naknade iznosi 1,50 odsto – navedeno je u predloženom rješenju.

Pravni osnov za podnošenje prijedloga predlagač, gradonačelnik Ivan Vuko vić, našao je u Zakonu o planiranju pro stora i izgradnji objekata, Zakonu o lokal noj samoupravi i Statutu Glavnog grada.

Zakonom o planiranju prostora i izgrad nji objekata propisano je da visinu, način i kriterijume plaćanja godišnje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, utvrđuje nadležni organ lokalne samou prave uz prethodnu saglasnost Ministar stva, dok je Zakonom propisana obaveza Opštine da važeći propis uskladi sa Zako nom o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pla

niranju prostora i izgradnji objekata koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 14. avgusta 2020. godine. Ovim zakonom je, između ostalog, izvršena izmjena člana 168 koji predstavlja osnov za donošenje odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte, kao pri hoda jedinice lokalne samouprave, čime se stvorila potreba za izmjenama posto jeće Odluke o godišnjoj naknadi za kori šćenje prostora za bespravne objekte.

Nj. ŽIVANOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

Bespravna gradnja i dalje veliki problem

Predložene izmjene i dopune Odluke o korišćenju prostora za bespravne objekte

drama kad ne pobijedimo

PODGORICA - Karlo Anćeloti nije bio pretjerano zabrinut nakon kiksa Real Madrida 1:1 protiv Osasune u sedmom kolu Primere.

Izdanje ,,kraljevića“ je kritikovano u javnosti, ali strateg šampiona Primere i kontinenta je istakao da su burne reakcije normalne svaki put kada se Real spotakne.

- Uvijek je drama kad Real Madrid ne pobijedi. Nemamo izvinjenje za ovaj remi jer je ekipa bila jaka uprkos izostancima.

Do sada smo u prvenstvu igrali dobro, ali i ovakve utakmice se dešavaju. Ne sumnjam da ćemo se popraviti već u sljedećoj utakmici – rekao je Anćeloti.

Italijan je istakao da ne žali zbog odluke da tek oporavlje-

ni Karim Benzema izvede jedanaesterac, a taj promašaj koštao je Real trijumfa.

- Objektivno gledano Karim je najbolji kojeg imamo. Prošle sezone je odlučio da šutira dva najvažnija penala i pogodio – dodao je Anćeloti.

Na tabeli Primere Real dijeli vrh sa Barselonom sa 19 bodova. R. A.

Junajted je jadan, bez ponosa i identiteta

PODGORICA - Roj Kin je otvoreno okarakterisao tim Mančester junajteda kao ,,jadan“, nakon poraza 6:3 i katastrofalne igre u gradskom derbiju protiv Mančester sitija.

„Malo finale“

PODGORICA - Bajern Minhen je u prva dva kola Lige šampiona pokazao da je favorit u ,,grupi smrti“, pobijedio Inter i Barselonu po 2:0, i budući da ga večeras i naredne sedmice čekaju dueli s Viktorijom Plzenj moglo bi se zaključiti da mu neće izmaći plasman u osminu finala.

Neko od preostala dva velikana će morati da otpadne iz grupe C – Inter ili Barsa, a odgovor bi mogao da bude bliži nakon što se večeras (21 h) sastanu na ,,Đuzepe Meaci“.

,,Nerazuri“ bi u derbi večeri mogli da uđu znatno oslabljeni jer je pod znakom pitanja nastup Lautara Martinesa, a od ranije je van stroja Romelu Lukaku

Martines je protiv Rome povrijedio mišić, s tim da dodatni pregledi nijesu pokazali da je povreda ozbiljnije prirode.

INTER.IT

u Siti

PODGORICA - Erling Haland (22), napadač i zvijezda Mančester sitija, razgovarao je sa Džudom Belingemom (19) i pozvao vezistu Borusije Dortmund da mu se pridruži u šampionu Premijer lige.

Tinejdžer Belingem je po mnogima najtalentovaniji igrač Bundeslige. Engleski reprezentativac će na ljeto vjerovatno napustiti ,,milionere“. Po pisanju londonskog Sana, Norvežanin Haland je aktivno uključen u pregovore Sitija sa svojim bivšim saigračem iz Borusije.

Ipak, kako se navodi, Belingem je trenutno najbliži odluci da potpiše za Real Madrid. Šampion španske Primere i kontinenta spreman je da za njega plati obeštećenje i do 120 miliona eura.

Sam Englez je istakao da je zahvalan zbog šanse koju je dobio u Dortmundu i da je vjeran klubu makar do kraja sezone. Očekuje se da nastupi na šampionatu planete. Sa Halandom je Belingem odigrao dvije sezone, mlade fudbalske zvijezde su u odličnim odnosima. R. A.

Legendarni irski vezista i ikona najtrofejnijeg kluba Premijer lige je bio šokiran izdanjem, u televizijskom ,,monologu“...

- Ne mogu da vjerujem što sam gledao.

Junajted je jadan u odbrani, dodaje očajno, rupe su svuda. Freda i Eriksena kao vezne igrače razvlače na sve strane, donose se loše odluke… I sve se to moglo završiti još gore po njih. Pred trenerom je ogroman posao.

Mora sada izvući sve što ima. Ten Hag vodi veliki klub, to je Mančester Junajted, ne smije dozvoliti ovakvu sramotu… - rekao je Kin u analizi za Skaj sports.

Njegova konačna ocjena je jasna, kada je igra velikog kluba već godinama u pitanju.

- Ne mogu da vjerujem koliko je loš Junajted… Ponos, identitet… To ne postoji, ne pokazuju ništa od toga – dodao je Kin.

Na startu sezone Premijer lige klub ima skor od četiri pobjede i tri poraza. R. A.

- Jutros (poneđeljak) je prošao testove, nije bilo nikakvih problema. Poslije utakmice sa Romom je bio umoran. Nakon konsultacija sa ljekarom odlučiću da li će igrati - rekao je na jučerašnjoj konferenciji za medije trener Intera Simone Inzagi Sa Lautarom ili bez njega, Inter ne smije da izgubi od Barselone.

- Igramo s jednom od boljih ekipa u Evropi, kompletnim timom, ali u isto vrijeme ovo je velika šansa za nas. Mi smo Inter, a u grupi je sve otvoreno i borićemo se do kraja. Moramo da igramo s mnogo agresivnosti i posvećenosti – kazao je Inzagi, koji se nalazi na ,,tankom ledu“ nakon što je Inter vezao dva poraza u Seriji A, gdje zaostaje osam bodova za liderom Napolijem. Barselona je, s druge strane, nakon poraza od Bajerna

vezala dvije pobjede u La Ligi bez primljenog pogotka – protiv Elćea je bilo 3:0, sa Majorkom 1:0.

U španskom prvenstvu dijeli prvo mjesto s Real Madridom, sve u svemu – u dobrom raspoloženju je stigla u Milano.

- Obje ekipe su izgubile od Bajerna i očigledno je da ćemo se Inter i mi boriti za prolaz. Moramo da budemo hrabri, da rizikujemo i ne dozvolimo Interu da nas nadtrči. Pokušaćemo da pokažemo od čega smo satkani i budemo odvažni – poručio je trener Ćavi Ernandes Legendarni vezista smatra da kriza Intera u domaćem prvenstvu ne znači ništa pred večerašnji meč.

- To je ekipa koja očigledno radi veoma dobro, sa sistemom koji se razlikuje od onoga sa čim smo se suočavali. Imaju dinamičan sistem

napada, s dva špica, što se ne dešava često u La Ligi. Ovo je utakmica za pokazivanje ličnosti – kazao je Ćavi.

U grupi A, Liverpul dočekuje Rendžers u duelu klubova koji su među trofejnijim u Evropi.

,,Redsi“ su pretrpjeli debakl u prvom kolu na gostovanju Napoliju (4:1), šest dana kasnije savladali Ajaks (2:1), a pod imperativom je i večeras protiv ,,policajaca“.

- Poslije Napolija smo shvatili da smo dostigli najnižu tačku i da moramo brzo da mijenjamo stvari. Nijesmo igrali sa Vulvsima, potom smo pobijedili Ajaks, pa nijesmo igrali sa Čelzijem i ništa nijesmo mogli da izvučemo iz tog trijumfa nad Holanđanima. Onda je došao Brajton, dobar tim i primili smo dva rana gola. Kad uočite problem i mislite da imate rješenje, očekujete da to bude brzo, ali to u fudbalu nije slučaj – izjavio

Duel s Barselonom veliki ispit za Inter

Strateg Reala govorio nakon kiksa u Primeri

Legenda kluba Roj Kin govorio nakon debakla u porazu 6:3 od Sitija

Inter i Barselona u derbiju večeri

u Milanu

Raspored i tabele

ovo nas

borbi

PODGORICA - Budućnost je porazom započela priču na domaćoj sceni, a tako je otvorila i drugi dio šampionata.

Dabanović sudi u Minhenu

Večerašnje izdanje Lige šampiona biće istorijsko za crnogorski fudbal. Nikola Dabanović postaće prvi naš sudija u elitnom takmičenju.

Sudijski komitet Uefe odredio je sudijsku postavu iz Crne Gore za utakmicu Bajerna i Viktorije Plzenj. Dabanoviću će pomagati Vladan Todorović i Milovan Đukić, četvrti sudija biće Lazar Lukić iz Srbije, dok će u VAR sobi biti Huan Martines Munuera i Alehandro Ernandes iz Španije.

je trener Jirgen Klop

Odbrana Liverpula djeluje loše ove sezone, na meti kritika naročito je desni bek Trent Aleksander-Arnold - Primali smo slične golove, timovi su koristili iste prazine između linija. Problem je naš hrabri način branjenja. Potreban nam je intenzitet i ako ga nema, nastaje problem. Moramo biti kompaktniji. Branjenje je umjetnost, dugo nam je išlo kako treba. Kad ne funkcioniše, shvatite

da morate da se vratite na osnove. Strpljenje možda nije prava riječ, ali moramo da budemo strpljivi dok stvari ne prorade. Ne možemo uvijek da počinjemo nešto novo. Ako pomognemo momcima da se brane drugačije, onda to moramo. Prije svega da budemo kompaktniji –dodao je Klop.

Napoli ima dva trijumfa i ukoliko savlada Ajaks biće nadomak osmine finala.

Pobjeda je u grupi B neop-

hodna Atletiko Madridu, u čiji se tim proteklog vikenda vratio crnogorski štoper Stefan Savić ,,Kolćonerosi“ imaju tri boda, koliko i Bajer Leverkuzen, dok je šest sakupio Klub Briž, naredni rival španskog velikana.

U dvomeču s belgijskim timom rješavaće se sudbina Atletika.

- Uvijek je teško igrati u Brižu, protiv rivala koji ima sjajnu podršku navijača, odličnog trenera i dinamičan stil igre. Ofanzivni su, izlaze s mnogo igrača na protivničku polovinu, što ih karakteriše posljednjih godina. Pobijedili su Bajer kod kuće, dali četiri gola Portu u gostima, što dovoljno govori o tome kakva je ekipa Briž – upozorio je trener ,,kolćonerosa“

Dijego Simeone

U grupi D je ista situacija kao i u ostale tri koje se igraju večeras – prvoplasirani tim (Sporting) ima šest bodova, slijede Totenhem i Ajntraht sa po tri, dok je Marsej bez bodova.

Marsej će večeras ugostiti lidera, dok se u Njemačkoj sastaju Ajntraht i ,,pijevci“.

Ne. K.

Novi poraz pionirki

,,Plavi“ su u 10. kolu Meridianbet 1. CFL izgubili od Iskre pod Goricom (1:0) i na tabeli skliznuli na treće mjesto. Izabranici Miodraga Džudovića ispred sebe sada imaju oba konkurenta za titulu – Sutjesku i Dečić.

- Nijesmo ispunili plan u prvoj utakmici nakon dvonedjeljne pauze. Kada Budućnost ne upiše pobjedu – ne možemo ni da budemo zadovoljni. Mislim da nijesmo toliko loše odigrali. Protivnik nam nije šutnuo u okvir gola, a dobio je meč. Mi smo stvorili veliki broj prilika, ali protivnički golman je branio sve. Falilo nam je mirnoće u završnici. Dođe dan kada lopta neće u mrežu. Bili smo bolji, ali u fudbalu ponekad slavi ekipa koja je lošija na terenu. Krivo nam je zbog neuspjeha protiv Iskre, ali idemo dalje. Pred nama je još mnogo mečeva i sve se da ispraviti. Izvući ćemo pouke i vjerujem od narednog kola vratiti se na pobjednički kolosijek – za Pobjedu kaže desni bek Uroš Ignjatović Sve je moglo da bude drugačije da su Podgoričani poveli u 33. minutu kada je Mirković iznudio penal nakon što je primorao Mitrovića da rukom u šesnaestercu spriječi potencijalni pogodak domaćina. Odgovornost je preuzeo na-

padač Milošević, ali je golman Kordić odbranio udarac sa ,,kreča“. Ne samo tada, nego do kraja meča – čuvar mreže Danilovgrađana bio je nerješiva enigma za fudbalere Budućnosti. - Neiskorišćeni penal poremetio je ekipu. Da smo poveli sve bi bilo drugačije, ali to nas je poljuljalo psihološki. Kao tim dobijamo i gubimo. Smogli smo snage da podignemo nivo igre i poslije tog jedanaesterca bilo je situacija iz kojih smo mogli da izjednačimo, pa i da preokrenemo rezultat. Poraz ne prija, ali to je satavni dio igre. Ovo ne smije, a i neće, da nas sputa u cilju borbe za titulu – poručio je momak koji je ljetos pojačao ,,plave“.

Propuštena šansa iz penala, pa kiks odbrane koji je domaću ekipu koštao poraza. Iskra je stigla do prednosti, a da nije ni dala gol. Umjesto nekoga od protivničkih fudbalera, Dragojevića je matirao saigrač Simić koji je nespretno sproveo loptu u svoju mrežu.

Početkom nastvka novi šok za Budućnost koja do kraja utakmice nije našla načina da spriječi iznenađenje na najvećem crnogorskom stadionu.

- Nesrećno smo ušli u minus. Ipak, nijesmo odustajali. Vjerovali smo do kraja, trudili se, napadali, ali bio je do jedan od onih mečeva kada ne ide. Okrećemo se narednim izazovima. Iskru zaboravljamo i mislimo na Petrovac. Uradićemo sve da u tom duelu osvojimo tri boda

– kaže dvadeset jednogodišnji defanzivac, koji nastavlja: - Prije pauze smo vezali sedam utakmica bez poraza i uhvatili se liderske pozicije. Ne sumnjam da ćemo ponovo napraviti dobru seriju, dužu i bolju. Ovaj tim ima snage i kvaliteta za šampionski trofej. Sutjeska i Dečić imaju ogromno poštovanje sa naše strane, ali smatram da smo mi bolja ekipa. Teren je mjesto gdje ćemo uraditi sve da to dokažemo. Razlika je samo tri boda u njihovu korist, ali liga je takva da to može da se promijeni za jedno ili dva kola – naglašava Ignjatović. Đak Crvene zvezde, a potom član Sinđelića, Čukaričkog i Inđije ustalio se kraj desne aut linije.

Zadovoljan je ličnim partijama...

- Napredovao sam od kada sam došao u klub. Ima prostora da budem još bolji. Dajem sve od sebe na svakom treningu i utakmici. Trudim se da opravdam povjerenje stručnog štaba, ljudi iz uprave i očekivanja navijača. Koncentrisan sam na timski učinak. Samo zajedno možemo do cilja – kazao je Ignjatović, Budućnost je i u narednom meču ponovo domaćin...

- Petrovac je dobra ekipa, sa nekoliko odličnih pojedinaca. Pobijedili su nas na svom terenu, ali to je bio početak prvenstva, poslije našeg nastupa u Evropi. Sada su druge okolnosti i očekujem da pred svojim navijačima upišemo pobjedu – zaključio je Ignjatović. D. K.

Reljić (od 41. Bucković), Bralić, Džankić (od 72.

Kalač), Merdović, Luković (od

Vujičić), Spahić (od

Bojović), Orahovac, Drešaj, Duraković (od

Husović).

FARSKA OSTRVA: Lamhauge (od 20. Elefsen), Bud, Benjamisen, Davidsen, Sigurdson (od 80.+1 Hansen), Vilhemsen, Borg (od 49. Djurhus), Rajani (od 49. Joensen), Isaksen (od 49. Ejdesgard), Simonsen (od 58. Gard), Trier (od 41. Kristiansen). Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore poražena je od

Farskih Ostrva rezultatom 3:2 u drugom kolu UEFA Razvojnog turnira u Bugarskoj. Golove za Crnu Goru postigle su Azra Orahovac i Amra Luković.

- Za razliku od prve utakmice, ovu smo odlično počeli, imali inicijativu, iz toga postigli gol i stvorili par šansi. Poslije nepažnje primili smo gol za 1:1, ali smo i do kraja poluvremena bili bolji i zaslužili da postignemo još neki gol. Kako pravila nalažu na razvojnim turnirima, sve igračice moraju da igraju pa smo napravili

nekoliko izmjena i brzo postigli gol za 2:1. Za nas je najbitnije da se vidi napredak u odnosu na prvu utakmicu, danas

smo igrali mnogo bolje i zaslužili pobjedu, ali nijesmo imali sreće - kazao je trener Ivan Tatar.

UEFA

U posljednjoj utakmici na turniru, 5. oktobra od 11 časova, Crna Gora će igrati sa Bugarskom. R. P.

Primorac domaćin, Jadran ide u Barselonu

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca biće domaćini drugog kvalifikacionog turnira Lige šampiona i u Kotoru će ugostiti OSC iz Mađarske, grčki Vuljagmeni i Turkoan iz Francuske.

Jadran putuje u Barselonu, a rivali su Barselona, francuski Nojzi le Sek, Oradea iz Rumuni-

je i portugalska Vitorija Gimaraeš.

U Splitu će se takmičiti Jadran, Šabac, Vašaš, Savona i Steaua, a u Atini će igrati Breša, Duisburg, Mladost, Panionios i litvanski Žaibas.

Turniri su na programu od 13. do 16. oktobra.

Prve dvije ekipe idu dalje, a trećeplasirane i četvrtoplasirane nastupaće u Evrokupu, gdje ih čeka drugo kolo kvalifikacija. A. M.

Savković i Radenović ostavili sjajan utisak

PODGORICA – Regionalnu ligu od ove sezone čini i Bokserski klub Nikšić. Prvi turnir nove sezone održan je u Banjaluci.

Novi format, kvalitetni, jaki, spektakularni mečevi obilježili su prvo kolo regionalne lige koja je sezonu otvorila dvodnevnim bitkama u ringu u dvorani ,,Kampus“ u Banjaluci. Ljubitelji boksa imali su priliku da prisustvuju i odgledaju 56 mečeva, uz učešće boraca iz devet klubova, uključujući i domaćina Slaviju koji je u prošlosti iznjedrio brojne asove, a svakako su najpoznatija imena Marjan Beneš i Anton Josipović, koji je prisustvovao svim mečevima i punog srca ispratio svaki susret u ringu glavnih aktera.

Bokseri iz devet klubova (Radnički Beograd, Novi Pazar, Sombor, Loznica, Vardar, Nikšić, Slavija, Maribor i Željezničar) prikazali su zavidan kvalitet boksa, a boje Nikšića branilo je šest takmičara, a učinak je četiri pobjede i četiri poraza. Stefan Savković i Nikola Radenović su ostvarili po dvije pobjede. U drugom kolu Nikšić će pojačati Petar

Marčić, Petar Liješević i Milorad Purić Regionalnu boksersku ligu u sezoni 2021/2022. činilo je osam klubova iz svih šest republika bivše Jugoslavije, danas samostalnih država, u novoj primjenjuje se novi format i obuhvata deset klubova. Prvi

šampion ujedinjene regionalne bokserske lige je tim Crvene zvezde koji je u velikom finalu, održanom u Skoplju, savladao ekipu Loznice.

Žrijebom se odlučuje ko kome izlazi na megdan po kolima, a prve četiri najbolje ekipe će ući u plej-of koji će se održati

na neutralnom terenu, odnosno gradu. Druga sezona regionalne bokserke lige omogućuje i učešće omladinaca. Bokserskom spektaklu u Banjaluci prisustvovale su brojne legende, na čelu sa Antonom Josipovićem, olimpijskim šampionom iz Los Anđelesa, trofejni Mirko Puzović, Todija Kačar, Ratko Drašković i drugi, a specijalna gošća bila je juniorska šampionka Evrope Sara Ćirković

Naredni turnir na programu je u Nikšiću 5. i 6. novembra 2022, kada će se uključiti i bokseri Zadra. R. P.

Jovanović: U specifičnoj situaciji, ali nemam zamjerku

PODGORICA – Oni koji u neđelju veče nijesu gledali utakmicu u ,,Morači“ i koji nijesu upućeni u situaciju kada su ,,plavi“ u pitanju, nakon konačnih 35 razlike protiv Splita (94:59), mogli bi da zaključe da su košarkaši Budućnost Volija start sezone u ABA ligi dočekali maksimalno spremni, a nakon odlično odrađenih priprema.

Stvarnost je, međutim, drugačija, trener Vladimir Jovanović je odradio tek desetak treninga sa kompletnom ekipom (nakon što se priključilo osam reprezentativaca i posljednje pojačanje Eron Vajt), zbog čega je tokom prvog poluvremena bilo dosta oscilacija u igri, pa su Splićani uspijevali da se vraćaju iz dvocifrenog minusa (11 u prvoj, 12 u drugoj četvrtini), i na poluvremenu imaju samo pet poena zaostatka (46:41). U nastavku je, međutim, sve bilo drugačije, Podgoričani su izdominirali u trećoj dionici (24:6), riješili pitanje pobjednika, nakon čega se i Split predao i omogućio domaćinu da stigne do ubjedljive pobjede. Takav epilog je omogućio Jovanoviću da razigra svih 12 igrača u rosteru (nije bilo jedino bolesnog Alfa Kabe), i svi su se, osim Suada Šehovića, upisali u strijelce.

- To mi je drago, pokušao sam, stvarno, da izrotiram sve momke koji su tu. Bili smo malo lošiji u prvom poluvremenu, u drugom su skoro svi bili na visini zadatka – ističe trener ,,plavih“. Na kraju je Budućnost bila bolja u svim elementima od gostiju, izuzev u slobodnim bacanjima, jer su „plavi“ promašili čak 14 od 29 penala, - Ljudi koji su promašivali slobodna bacanja imali su daleko bolje procente pret-

Za najboljeg rezervistu 130 miliona dolara

PODGORICA - Tajler Hiro (22), zvanično najbolji ,,šesti igrač“ prethodne NBA sezone, potpisao je novi četvorogodišnji ugovor sa Majami Hitom. Jedan od najtalentovanijih šutera današnjice je zaslužio ugovor vrijedan 130 miliona američkih dolara. Bek koji mečeve poči-

nje sa klupe iza sebe ima izuzetnu sezonu, u kojoj je bilježio 20,7 poena u prosjeku. Nekada 13. pik na draftu ima tri sezone iskustva u NBA. Kao rezervista je prošle sezone postigao makar 30 poena u čak osam mečeva. Prvi je igrač u istoriji kluba sa Floride koji je dobitnik nagrade za

najboljeg rezervistu u najjačoj ligi svijeta. Talenat visok 198 centimetara imao je priliku da nastupi u NBA finalu 2020. godine.

Iza njega je razočaravajući nastup u prethodnom plej-ofu, a nakon potpisivanja ugovora istakao je da vjeruje da ima veliki prostor za napredak u igri. R. A.

hodnih sezone nego protiv Splita. Ne tražim alibi za igrače, niti za sebe, ali je specifična situacija i nemam nijednu zamjerku na momke. Rade jako dobro, njih četvorica su preko mjesec trenirali sami, a ja sam bio peti. Mora da im se oda priznanje za to, radili smo u teškim uslovima. Igrači koji su se kasnije priključili su cijelo ljeto odmarali dva dana, i za to zaslužuju pohvale. Imam dobru grupu momaka, a trebaće vrijeme da vidimo koji su naši krajnji dometi. Nadam se da ćemo napredovati kroz utakmice kao što je bila protiv Splita, prije svega drugo poluvrijeme, gdje smo bili daleko kompaktniji u odbrani i napadu. Ali i kroz treninge koji su pred nama, kojih, nažalost, neće biti previše –dodaje Jovanović. Pred ekipom Budućnosti je posljednja sedmica rada prije početka Evrokupa,

PODGORICA - Čelnici Evrolige su najbliži odluci da domaćinstvo završnog turnira sezone pred nama dodijele litvanskom Kaunasu.

Po pisanju grčkih medija, nova upravljačka struktura evropske klupske elite smatra da grad u kom igra slavni

kada će ,,plavi“ igrati dvije utakmice sedmično i imati mnogo manje prostora za trening. - Radujemo se što imamo tih sedam dana. Zbog Zvezdinih obaveza u Evroligi utakmica je pomjerena za ponedjeljak, a mi smo utakmicu sa Splitom pomjerili za nedjelju, iako smo mogli da igramo u petak ili subotu, da bismo dobili taj jedan dan. Da smo mogli da je zakažemo za nedjelju u ponoć, to bih uradio, bukvalno se hvatamo za slamku jer nam treba svaki dan, sat, minut. I svaki trenutak, normalno, na ovaj broj igrača, a roster nije veliki s obzirom na to da igramo na dva takmičenja, pokušavamo da iskoristimo, odnosno da ,,izmenadžerišemo“ vrijeme što bolje. Nadam se da ćemo iskoristiti ovih sedam dana, jer nas nakon Zvezde čekaju dvije utakmice sedmično sa jednim danom

Fajnal-for Evrolige

Žalgiris može da pruži fantastične košarkaške uslove za duele četiri najbolja tima kontinenta – ali i jedinstvenu atmosferu.

M.

Kandidati za domaćinstvo i

NBA: Tajler

Naši vaterpolo timovi dobili rivale za drugi krug kvali kacija LŠ

Bokserski klub Nikšić nastupio u Banjaluci na prvom turniru RL

Bokseri Nikšića u Banjaluci

20 Poneđeljak, 4. oktobar 2022.ArenaSportski miks ZADOVOLJAN NASTUPOM SVOJIH PULENA: Trener Budućnost Volija Vladimir

specifičnoj smo nemam nijednu

igračima

Prva i osnovna želja je da momci iskoriste šansu koju im daje Budućnost

Budućnost Voli trenutno u rosteru ima 13 igrača. Crvena zvezda ih, recimo, ima 16, Partizan 15, Cedevita Olimpija 14… Ako svi američki državljani prihvate poziv svoje ambasade u Rusiji da napuste tu zemlju, to bi značilo da će Rusiju napustiti 29 američkih košarkaša koji igraju u VTB ligi i još 10-15 iz tamošnje Superlige. Na taj način bi se na tržištu našao veliki broj slobodnih kvalitetnih igrača. Na pitanje da li Budućnost razmišlja o mogućnosti i da li uopšte ima (finansijskih) mogućnosti da dovede još nekog stranca i ojača roster u narednom periodu, trener Vladimir Jovanović je odgovorio:

- Ja sam takav trener da nikad ne bih rekao da mi u ovom trenutku treba još neko. Jako sam zadovoljan sa onim što imam, a moja prva i osnovna želja je da momci, koji su ovdje, maksimalno iskoriste šansu koju im dajemo Budućnost i ja, kao trener, ne razmišljajući o tome ko je stranac, ko Crnogorac. Volio bih da iskoriste svoju šansu i da Budućnost zajedno sa njima raste. A ostalo je u ovom trenutku daleko, ne bih pričao o tome, a ja sam zadovoljan sa timom – rekao je Jovanović.

LAZIĆ: Skupili smo se u drugom poluvremenu

Budućnost Voli je protiv Splita imala četvoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom, od kojih je Aleksandru Laziću trebalo najmanje vremena na terenu (skoro 12 minuta) da upiše 11 poena (5-4 za dva), pored pet skokova. Bivši

pauze. U narednih sedam dana trebaju da se spremaju dva protivnika, oba zahtjevna, tako da nas ne čeka lak posao.

Prvi naredni meč je derbi sa Crvenom zvezdom u poneđeljak u Beogradu.

- Očekujemo, sigurno, težak meč. Prva razlika, s obzirom na to da su oni evroligaški tim, je u tijelima, to se odmah primijeti. Kad pravite

igrač Mornara je, interesantno, bio jedini igrač podgoričkog tima koji je protiv Splita upisao poene nakon ofanzivnog skoka – šest. - U prvom poluvremenu smo bili malo u kontraritmu, pogotovo u odbrani, ali smo se skupili u drugom polu-

evroligaški tim vi morate da imate ,,sajz“, oni to imaju, a imaju po dva ili tri kvalitetna igrača na svim pozicijama, bez obzira na povrijeđene igrače, jer imaju roster koji je dovoljno veliki da Zvezda može da funkcioniše skoro bez svakog igrača. Mi ćemo, prije svega, morati da odgovorimo na njihovu kontakt igru, u odbrani i napadu, što oni forsiraju dugi niz godina.

vremenu, odigrali čvrsto i jako u odbrani, što je doprinijelo da na kraju dođemo do ubjedljive pobjede. To je jako bitna pobjeda za nas, a sada imamo sedam dana da se maksimalno, koliko možemo, spremimo za sljedeća dva protivnika (Crvena zvezda i Hamburg) da pokušamo da ostvarimo pobjede – rekao je Lazić za Pobjedu.

Opet će to da urade i ako na to ne budemo odgovorili, sigurno će utakmica da ode u drugom pravcu. Ako uspijemo da izdržimo taj kontakt na oba kraja terena, mislim da je jako važno da to moji igrači shvate, s obzirom na to da jedan veći dio nema iskustva igranja sa njima, utakmica bi mogla da bude u egalu – zaključio je Jovanović. S. J.

Evrolige vjerovatno u Kaunasu

Prethodno

Roganović odabrao za Kosovo i BiH

domaćinstvo

guralo finansijski

PODGORICA - Selektor rukometaša Crne Gore Zoran Roganović objavio je spisak igrača za utakmice protiv Kosova i Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo koje će se 2024. godine održati u Njemačkoj.

,,Lavovi“ će u grupi 7 u Podgorici 12. oktobra dočekati Kosovo, a četiri dana kasnije gostovati u Sarajevu. Protivnik u ,,jugoslovenskoj“ grupi je i Slovenija.

U odnosu na sastav koji je u aprilu eliminisao Grčku u dvomeču baraža za Svjetsko prvenstvo na spisku nema Stefana Čavora koji je u junu operisao prednje ukrštene ligamente koljena, a u nacionalni tim se nakon oporavka od povrede i zapaženih izdanja u švedskom Amu vra-

Spisak

SREDNJI BEKOVI

GOLMANI

Nebojša Simić (Melsungen, Njemačka)

Nikola Matović (Amo, Švedska)

LIJEVA KRILA

Miloš Vujović (Fuhse, Njemačka)

Aleksandar Bakić (Nekse, Hrvatska)

DESNA KRILA

Mirko Radović (Eurofarm Pelister, Sjeverna Makedonija)

Marko Lasica (Redbergslids, Švedska)

LIJEVI BEKOVI

Vasko Ševaljević (Hapoel Rišon, Izrael)

Miloš Božović (Ivri, Francuska)

Radojica Čepić (Veclar, Njemačka)

ća Nikola Matović Među ,,lavovima“ je ponovo i lijevo krilo hrvatskog Neksea, Aleksandar Bakić, a poziv je zaslužio i pivot slovenačkog Trimo Trebnja Miodrag Ćorsović Od standardnih reprezentativaca, Roganović ovog puta ni-

Stevan Vujović (Minaur Baja Mare, Rumunija)

Božo Anđelić (Motor Zaporožje, Ukrajina)

Božidar Simić (Metaloplastika, Srbija)

Vasilije Kaluđerović (Potsdam, Njemačka)

DESNI BEKOVI

Branko Vujović (Hanover, Njemačka)

Risto Vujačić (Hapoel Ašdod, Izrael)

PIVOTI

Nemanja Grbović (Steaua, Rumunija)

Vuk Lazović (Kuvajt klub, Kuvajt)

Miodrag Ćorsović (Trimo Trebnje, Slovenija)

je pozvao golmana Mila Mijuškovića, lijevo krilo Filipa Vujovića, pivota Nebojšu Simovića, kao ni mladog lijevog beka Arsenija Dragaševića koji je ove godine iz Celja prešao u švajcarski Fadi Vintertur. „Lavovi“ će se okupiti u poneđeljak, 10. oktobra. Ne. K.

Tivćanke maksimalne, ,,vučice“ polovične

PODGORICA – Sedam dana nakon što je počela WABA liga za košarkašice do 17 godina, krenulo je i regionalno takmičenja za djevojčice do 15 godina, a u tom uzrastu Crna Gora ima dva predstavnika.

Za razliku od takmičenja U17, gdje nastupaju Budućnost Bemax i Primorje, u uzrastu do 15 godina biće podgorički klub i tivatski Sea Stars. Početak sezone donio je četiri turnira – Škofja Loka, Zenica, Zagreb i Tivat, a upravo na Crnogorskom primorju igrala su oba naša predstavnika, jer je Sea Stars bio domaćin. Tivćanke su na domaćem terenu ,,Župe“ ostvarile dvije pobjede – savladale su Konjic 69:56 i Vodice 74:40, dok je Budućnost Bemax očigledno ,,platila ceh“ igrajući u dva vezana termina (u 14 h i 17 h), tako da su ,,vučice“ nakon pobjede protiv Konjica 66:65, poražene od hrvatske ekipe Vodica 57:45.

Kada su u pitanju Tivćanke, treba naglasiti da je u prvoj utakmici zapažena bila Maša Pra-

ščević, koja je postigla 19 poena, dok se istakla i Ksenija Nišavić – 18 poena, 11 skokova. U strijelce su se upisale još Kovačević 8, Plavšić 7, Radević i Petković po 4, Kokotović 3, Šparović i Lašić po 2. U drugom meču Tivćanke su imale lakši posao – ponovo je najefikasnija bila Praščević (18), Nišavić 12, Lašić 11, Radević i Kovačević postigle su po 10, Bajo 9, Plavšić 4. U ekipi Budućnost Bemaxa, koja je poenima Elene Begović stigla do pobjede u samom finišu, Lora Vukčević imala je dabl dabl – 17 poena, 10 skoko-

va, Anđela Sekulić postigla je 11, a Nevena Pupović uz 10 poena dodala je i 14 skokova. Elena Begović dodala je 8, Sofija Vučković ubacila je 6, Nađa Dubljević, Milena Bjelović i Jovana Radulović po 4, Anastasija Kostadinov 2. U drugoj utakmici ,,vučice“ su ostale bez snage, a dvocifrena je bila samo Nađa Dubljević (12 poena, 11 skokova), dok su se upisale još Sekulić, Begović, Vukčević i Pupović po 6, Kostadinov i Vučković po 4, Baković 1. Oba crnogorska predstavnika drugi turnir igraju 6. novembra u Zagrebu. R. P.

Spisak rukometaša Crne Gore za start kvali kacija za EP 2024.

Počela WABA liga za košarkašice do 15 godina

Košarkašice Budućnost Bemaxa

Vladimir Jovanović na tajm-autu u „Morači“

Stećke treba shvatiti kao opštenarodni umjetnički izraz

Već je bilo riječi o Tarahu Boljunoviću, koji je bio otac vlaškog katunara Miliša Ta rakovića, koji se u dubrovač kim arhivskim dokumentima spominje 1477. god. I vojvoda Vukosav Vlaćević, koji je sa hranjen u crkvi u Vlahovići ma kod Ljubinja, bio je vlaški katunar. U više dokumenata Dubrovačkog arhiva spomi nju se Vlasi Radosalioi, čiji su stećci u Premilovom Polju kod Ljubinja. Postoje i dru gi dokazi o pokopavanju Vla ha pod stećke. Među tim ste ćcima ima mnogo primjeraka koji su veoma lijepo klesani i ukrašeni. Kao i na drugim, ta ko se i na njima nalaze i ljud ske kao i životinjske predsta ve, pa i scene lova i turnira, što ne treba da nas čudi. Ka da su se ekonomski osnaži li i stekli istaknuti društveni ugled, mnogi Vlasi su se, kao i domaći uglednici, bavili lo vom i viteškim igrama, pa je sasvim razumljivo što se ta kve scene nalaze na njihovim nadgrobnicima. S obzirom na zanimanje i način života, mo že se pretpostaviti da su nji ma bili nešto bliži konji i jele ni nego ostalima, pa su stoga razumljivi smisao i naklonost za predstavljanje tih životinja na spomenicima. Ali, to nije ni jedini ni odlučujući faktor kreiranja svih ljepše ukraše nih stećaka, a još manje razlog da se doma će stanovništvo tretira umjet nički inferiornim, kako to pro izlazi iz gledanja M. Wenzel. Osim toga, ni po čemu se ne može tvrditi da je neki oblik ili reljefni motiv stećaka spe cifično vlaški. Kada bi bilo os nova da barem neke tipove stećaka i njihovih ukrasa sma tramo isključivo vlaškim, on da bismo mogli očekivati da su tako nešto Vlasi imali i u dru gim oblastima gdje su živjeli, a ne samo u Bosni, ali to nije ustanovljeno.

Evo još nekih momenata ko ji unose više svjetlosti pri raz matranju postanka stećaka. Vlaški knez Vlać Bijelić i njegov sin vlaški vojvoda Vukosav Vlaćević sahranjeni su u svojoj pravo slavnoj crkvi u Vlahovićima kod Ljubinja. Možemo pret postaviti da i mnogi stećci oko te crkve pripadaju pravoslav cima. Na tim stećcima ima i predstava konja i jelena. I Vla si Hrabreni-Miloradovići, čiji se lijepo klesani i ukraše ni stećci nalaze na Radimlji kod Stoca, bili su pra voslavci. I mnogi drugi Vla si su bili pravoslavci. Bilo je i Vlaha rimokatoličke vjere, npr. na Kupresu i u okolini Ce tine, a vjerovatno i pristaša Cr kve bosanske. Međutim, po stoji više primjeraka stećaka koji pripadaju domaćim rimo katolicima, a vrlo lijepo su kle sani i ukrašeni, i to baš motivi ma koji se pripisuju Vlasima. Takvih primjeraka naročito mnogo ima u zapadnoj Her cegovini. Tu se mogu ubrojati, npr., stećci koji pripadaju fe udalcima Komlinovićima, iz okoline Čitluka. Isto tako, po stoji više primjeraka takvih stećaka koji pripadaju prista šama Crkve bosanske. Naro čito je to izrazito kod stećaka

Vlaški knez Vlać Bijelić i njegov sin vlaški vojvoda Vukosav Vlaćević sa hranjeni su u svojoj pravoslavnoj crkvi u Vlahovićima kod Ljubinja. Možemo pretpostaviti da i mnogi stećci oko te crkve pripadaju pravoslavcima. Na tim stećcima ima i predstava konja i jelena

sa natpisima u kojima se spo minju ličnosti rimokatolič ke vjere, ili ličnosti koje pri padaju Crkvi bosanskoj, kao što su knezovi Komlinovići, zatim stećak gosta Milutina iz Humskog kod Foče, stećak tepčije Batala iz Turbeta kod Travnika, kao i neki drugi. Na istim nekropolama uz takve primjerke vidimo mnogo isto tako lijepo klesanih i ukraše nih stećaka bez natpisa, koji se s pravom mogu pripisati čla novima porodica ličnosti ko je se u natpisima spominju, njegovim bližim i daljim ro đacima. Uz utvrđene gradove i dvorove feudalaca nalazimo liјеро klesane stećke na nekro polama gdje su pokopavani feudalci i njihovi dvorjanici, te članovi njihovih porodica. Tako, npr., postoje nekropole uz grad Soko na Pivi, zatim uz grad Borač na Prači, ili uz grad Dubrovnik kod Ili jaša. Kako već znademo, San dalj Hranić, Herceg Stjepan

Vukčić, Pavle Radenović i knez Batić, kao i neki drugi visoki feudalci koji su podi zali navedene i druge grado ve, nisu bili Vlasi, to ni stećke tih nekropola ne možemo pri pisati Vlasima. Moramo imati na umu da ni određena područja nije mo guće u svakom slučaju čvrsto veza ti za vlaška plemena, s obzi rom na okolnost da je u toku vremena bilo mnogo migra cija ovih plemena. Kada go vorimo o Vlasima u kasnom srednjem vijeku u Bosni i Her cegovini, mislim da pod tim imenom moramo podrazumi jevati ne samo Vlahe u užem etničkom smislu nego šire, u smislu obuhvatanja stočar skog planinskog stanovniš tva uopšte, uključujući u to i slavenski elemenat, pogoto vo ako se radi o razdoblju XV i XVI v., kada su se mnogi se ljaci nazvali vlasima da bi se po tadašnjim turskim propi

Vlasi Hrabreni-Milo radovići, čiji se lijepo klesani i ukrašeni stećci nalaze na Radimlji kod Stoca, bili su pravoslav ci. I mnogi drugi Vlasi su bili pravoslavci. Bilo je i Vlaha rimokatoličke vjere, npr. na Kupresu i u okolini Cetine, a vje rovatno i pristaša Crkve bosanske

Postoje dokazi o pokopavanju Vlaha pod stećke. Među njima ima primjeraka koji su lijepo klesani i ukrašeni. I na njima se nalaze ljudske i životinjske predstave, pa i scene lova i turnira. Kada su se ekonomski osnažili i stekli istaknuti društveni ugled, mnogi Vlasi su se, kao i domaći uglednici, bavili lovom i viteškim igrama

sima u tome statusu koristili poreskim olakšicama. U nau ci je utvrđeno da je ime Vlah, kojim su Slaveni, doseljava njem na Balkan, nazivali za tečene Romane, preneseno i na slavensko, a u Bosni i Her cegovini i u nekim susjednim područjima i na srpsko, odnosno pravoslav no, posebno na stanovništvo koje se bavi stočarstvom. Uo stalom, to je vrijeme kada na teritoriji stećaka gotovo da i nema više Vlaha u užem et ničkom smislu, zbog toga što je njihova slavenska asimila cija uglavnom već obavljena. Ako to imamo na umu, još vi še ćemo imati razloga da ste ćke shvatimo kao opštenarod ni umjetnički izraz. Sa pripisivanjem određenih stećaka Vlasima slična je si tuacija kao i sa pripisivanjem stećaka „bo gumilima”. To je samo impre sija zbog slučajne vremenske i teritorijalne podudarnosti, što je u ovome sluččju Vlaha još manjeg obima nego u slu čaju „bogumila”. Na kraju se može reći da po stanak stećaka ni u čemu nije bio uslovljen utjecajem Vla ha. Vlasi su prihvatili običaj klesanja stećaka i njegova li ga dosta u XV i XVI v., kada im je dobro ekonomsko stanje omogućilo da ih ljepše klešu i bogatije ukrašavaju, ali ne po stoje ni oblici, niti ukrasi ko ji bi se mogli pripisati samo Vlasima.

***

Kada je ovaj rukopis već bio završen, doznao sam za još jedno tek objavljeno mišlje

nje koje se tiče odnosa steća ka i Vlaha. Radovi oko izgrad nje hidrocentrale na Neretvi kod Raške Gore, nedaleko od Mostara, ugrozili su jed nu veću srednjovjekovnu ne kropolu, sa znatnim brojem uglavnom slabo obrađenih i amorfnih ploča bez ukrasa, pa je ova nekropola 1977. g. struč no istražena. Rezultati ispiti vanja skeleta iz 108 grobova govore o čistom dinarskom antropološkom tipu sahra njenih osoba. Povodom toga je dr A. Benac u svom refera tu na Simpozijumu o bogumilstvu u Skoplju 1979. g. rekao da to „jasno upuću je na autohtono, odnosno ne slovensko stanovništvo ko je se pokopavalo pod stećke”, što znači da se ,,u tome sluča ju može govoriti samo o vlaš kom stanovništvu”. Time je dr A. Benac pridao izvjesnu važnost tezi o vezama steća ka i Vlaha.

Bez sumnje, ovaj slučaj Ra ške Gore upozorava na važ nost aspekta antropološkog istraživanja nekropola stećaka. Eventu alna dalja istraživanja će po kazati da li se radi o osamlje noj ili općenitijoj pojavi. U vezi s tim, pojavljuju se neka pitanja, kao npr.: da li se sve stanovništvo dinarskog tipa u Bosni i Hercegovini može smatrati Vlasima, zašto nema dinarskih-vlaških nekropola sa stećcima iz vremena prije XIII — XIV v., kako je datirana nekropola u Raškoj Gori, itd. No, bez obzira na to, slučaj iz Raške Gore ne ulazi u okvir te ze M. Wenzel, koja se odnosi na stećke XV v., i to one viso ke, najljepše klesane i bogato ukrašene, prvenstveno figu ralnim reljefnim motivima. Povodom ovoga slučaja iz Raške Gore i nedavno izra ženog mišljenja dr A. Ben ca, mogu samo ponoviti ono svoje ranije saopšteno gledi šte da stećci nisu nikakva po sebna tvorevina Vlaha, već su opštenarodni običaj koji je u ekonomskoj konjukturi ovoga društvenog sloja naglo izrastao u osobito frekventan umjetnički izraz. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Mile Peruničić, stoji prvi zdesna, sa članovima Izvršnog odbora AVNOJ-a

Rifat Burdžović - Tršo

Vojo Leković

Narodni heroj Tomaš Žižić

Boško

Oglasi i obavještenja

Ivm. broj 1471/20-35 Danilovgrad, 03.10.2022. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Miroslava, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 210.691,73 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2623981 od 28.11.2019. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, pokretnih stvari – mašina i uređaja za proizvodnju, u svojini izvršnog dužnika: mašina za usitnjavanje dehidriranog povrća i začinskih biljaka; mlin za fino mljevenje začinskih biljaka, većeg kapaciteta; mlin za fino mljevenje nepravilnih oblika dehidriranog povrća i začinskih biljaka, većeg kapaciteta; mješac za dugo i kontinualno miješanje uljnih masa za spravljanje začinskog koncentrata, propisanog broja obrtaja (reduktor); mješalica za miješanje suvih praškastih i granulastih materija, sa vođenjem mase u dva smjera većeg kapaciteta i srednjeg koeficijenta miješanja; mješalica za miješanje suvih praškastih i granulastih materija, sa vođenjem mase u tri smjera većeg kapaciteta i visokog koeficijenta mi ješanja i sa svjetlosnim i zvučnim tajmerom sa stepom u minutima i sekundima; teretni lift do 500 kg sa svim potrebnim osiguranjima kako elektronskim, tako i mehaničkim; zbirni koš cca 250 kg; mašina za doziranje sa četiri lijevka donjeg nivoa mjerenja 2 g, gornjeg neograničenog u kg; uni verzalna varilica za zavarivanje polietilenske ambalaže, duplex i triplex folije velikog kapaciteta; 3 elektronske vage za kontrolu težine; 2 mobilne varilice za zavarivanje transportne ambalaže raznih debljina folija radne dužine varenja 70 cm; paletar ručni nosivosti 1.5 t; 3 bureta sa sistemima za filtriranje i doziranje uljnih masa, razdvajanje puderastih sastojaka od ulja kapaciteta 120 l. Ukupna vrijednost navedenih pokretnih stvari - mašina i uređaja, iznosi 89.000,00 €. Na sedmom ročištu za prodaju, pokretne stvari se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 8.900,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti pokretnih stvari, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost pokretne stvari, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Sedmo ročište za prodaju predmetnih pokretnih stvari održaće se dana 25.10.2022. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

I. broj 215/21-51 Danilovgrad, 03.10.2022. godine

Utorak, 4. oktobar 2022.

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Miroslava, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trinaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €. Na trinaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Jav nog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i nak naditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trinaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.10.2022. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 1667/18-58

Danilovgrad, 03.10.2022. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne is prave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE šesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na šestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Jav nog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i nak naditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Šesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.10.2022. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Dani lovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 226/18-104 Danilovgrad, 03.10.2022. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE sedamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Dani lovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stam bena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na sedamnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Jav nog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i nak naditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Sedamnaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.10.2022. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. broj 226/18 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog pov jerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog po traživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 03.10.2022. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/18-101 zaključka Ivm. br. 226/18-104.

Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih akata. Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra ured nim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

TELEFON ZA

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuze tan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

1

Tel. 067/563-709 , 067/563-674

10

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica.

Tel. 067/578-790

5

R az N o

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan kod Lakovića, zasebno struja, voda i ulaz. 180 eura.

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova.

Tel. 067/688-565

6

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla.

Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

9

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

7

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeničarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

11

STRUCNO

i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalog . Tel. 069-926-382, 020-629-558

8

PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (”Službeni list CG”, br.21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG”, broj 44/10) i zaključaka Vlade Crne Gore, broj: 07-5708/2 od 22. septembra 2022. godine, Ministarstvo finansija objavljuje JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U SVOJINI CRNE GORE, UPISANIH U LIST NEPOKRETNOSTI BROJ 73, KO JASTREB,

PJ Budva i to: •katastarska parcela broj 1264, plan 8, skica 8, potes Lugovi, ukupne površine 387 m2, koja po načinu ko rišćenja predstavlja dvorište površine 141 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 246 m2 i •porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja

predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 189 m2. Početna kupoprodajna cijena na VI prodaji iznosi 267.700,00 €. Ukupan iznos preostalog duga na dan 11.04.2022. godine iznosi 258.267,25 €, od čega je iznos od 211.206,46 € dužnika Gigović Ivice, po osnovu Ugovora o kreditu br. 02-125/14 od 27.02.2014. godine i iznos od 47.060,79 € dužnika Gigović Đorđa, po osnovu Ugovora o kreditu br. 02-659/14-2 od 27.11.2014. godine.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 647.000,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.10.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatske kancelarije L & V Law Firm – ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem doku mentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

1. Predmet javnog nadmetanja Predmet prodaje je državna imovina u svojini Crne Gore, subjekt raspolaganja Vlada Crne Gore, i to:

-katastarska parcela, broj 399/4, po načinu korišćenja dvorište, u površini od 171 m2 i -katastarska parcela broj 400/2, po načinu korišćenja livada 5. klase, u površini od 23 m2

2. Početna cijena nepokretnosti koja su predmet javnog nadmetanja Početna cijena nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva iznosi ukupno 4.850,00 €.

3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Ministarstva finansija, Stanka Dragojevića 2, kancelarija broj 114 (treći sprat), u ponedjeljak 14. 10.2022. godine, sa početkom u 10.00 časova.

4. Uslovi javnog nadmetanja

4.1 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava, odnosno sva zaintereso vana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene za pred metne nepokretnosti, odnosno iznos od 242,50 €.

4.2 Depozit se uplaćuje na račun Ministarstva finansija 510-1122-69, kod CKB banke, sa nazna kom - depozit za učešće na javnom nadmetanju.

4.3 Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 114 (treći sprat), u Ministarstvu finansija, svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva do 11. 10.2022. godine (od 10-13 časova).

4.4 Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 13. 10. 2022. godine, do 14.00 časova.

4.5 Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za prodaju državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije („Sl. list RCG”, broj 20/04).

4.6 Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

4.7 Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vri jeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.

4.8 Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

5. Ostali uslovi javnog nadmetanja

5.1 Kupac je dužan da sa Vladom Crne Gore - Ministarstvom finansija zaključi Ugovor o kupo prodaji predmetnih nepokretnosti u roku od 60 (šezdeset) dana od dana javnog nadmetanja.

5.2 Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predvidenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

5.3 Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

5.4 Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

5.5 Troškovi prenosa imovine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.

5.6 Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva finansija - kancelarija broj 114 (treći sprat), Stanka Dragojevića 2, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nad metanja.

5.7 Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti.

Adresa i kontakt Komisije za prodaju nepokretnosti: Ministarstvo finansija, kancelarija broj 114 Ulica Stanka Dragojevića broj 2, Podgorica Telefon: +382 20 225-913

BAKA

Znam da doći nećeš, znam da poruku poslati nećeš. Znam da si sa anđelima, ali ja plakati ne mogu prestati. Uzalud dani, godine što će proći, moja tuga za tobom, brate, nikad neće.

Tvoja sestra GOCE VUKANIĆ sa porodicom 223

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

BAKI

Tvoju bezgraničnu

Počivaj

BORO

BILJANA

Posljednji

JEKI

Živjećeš vječno u mom srcu!

Bratanična SANJA sa porodicom

218

Dragoj tetki

S ljubavlju ću te čuvati od zaborava!

Bratanična RUŠKA sa porodicom

Posljednji pozdrav sestriću i bratu BAKI

Prerano si nas ostavio. Falićeš nam mnogo. Putuj s anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tetka JOVANKA, brat MITAR MARKOVIĆ sa porodicom

212

Posljednji pozdrav BAKI TOMAŠEVIĆU

Počivaj u miru, moj BAKA.

ŽELJKO SUKAČEV sa porodicom 213

Dana 2. oktobra 2022, nakon kraće bolesti, preminuo je u 68. godini

SVETOZAR Milanov KOVAČEVIĆ 1955–2022.

Saučešće primamo u kapeli Vrbice, 3. oktobra od 11 do 15 časova i 4. oktobra od 9 do 10.30 časova, nakon čega će povorka krenuti na Cetinje, gdje će se primati saučešće u gradskoj kapeli na Novom groblju od 12 do 15 časova, nakon čega će se održati sahrana.

Ožalošćeni: sin SLOBODAN, ćerke IVA i MILENA, unuk MIODRAG, brat ALEKSANDAR sa porodicom,zet SLOBODAN GAŠIĆ, kao i mnogobrojna rodbina

192

219

Opraštam se od moje drage tetke

BAKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od MIODRAGA STOJANOVIĆA sa porodicom 214

JEKE RAŠČANIN

Tvoj dragi lik živjeće vječno u nama. Vole te i čuvaju od zaborava, bratanić SAŠA i snaha LELA sa djecom

220 Četrdesetodnevni pomen

SVETOZAR – PEPI KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav velikom prijatelju.

Od VOJA ČAVORA sa porodicom

NEĐELJKA – NEDA ĐAKONOVIĆ

Majko moja, Teško se mirim sa saznanjem da si nas napustila zauvijek... Bez tebe više ništa nije isto. Zamišljam da si tu... pored mene... na onom tvom mjestu... Tvoja kćerka MILENA217

198

Draga moja strina

GORANU VLAOVIĆU

Sine Goro, ti si moje sunce koje vječno sija!Čista duša i srce.

Anđeo među anđelima.

Mjesec u noći,

te poznavali,

No, tu

Znaš ti koliko te majka

ponosna

sam te rodila, takvog kakav si bio i kakav ćeš ostati u srcima svih koji su te poznavali...

NEĐELJKA – NEDA ĐAKONOVIĆ

Majko moja najbolja, svakog dana sve više nedostaješ. Sve je drugačije bez tebe, ali guram naprijed onako kako bi ti to voljela.

Tvoj sin ILIJA ĐAKONOVIĆ 216 4. 10. 2021 – 4. 10. 2022.

RADE KATNIĆ

Bio si dio naših života. Zato je ova godina bez tebe duga i tužna. Počivaj u miru.

Tvoji: MIKO, DANA, DULE i BALŠA 222

ANKA

Težak je i bolan ovakav rastanak sa tobom! Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodala.

BANJA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

211

Dana 5. oktobra 2022. navršava se 40 dana otkako nije sa nama naša voljena majka

NEĐELJKA – NEDA ĐAKONOVIĆ

Tog dana posjetićemo njenu vječnu kuću u krugu najuže porodice. Majko, voljećemo te vječno. Ti si bila i ostala naš putokaz. Nastavićemo tvojim stopama.

Sin ILIJA i kćerka MILENA sa porodicama 215

Dragoj tetki

JEKI

Posljednji pozdrav voljenom BAKI

Vječiti dječače! Pamtiću te po veseloj prirodi, prgavom stavu i beskrajnom humoru. Volim te, Banjo!

ANUŠKA sa porodicom

Danas, 4. oktobra, otkad nijeste sa nama je godina brate

RADE KATNIĆ

jedanaest godina i deset mjeseci

snaha MIRA KATNIĆ

Ostavili ste neizbrisiv trag, najljepše uspomene, tu bratsku suzu i tugu, za oboma...

Falite nam iz dana u dan sve više, da uživamo zajedno uz one –koje smo rodili i za koje smo izgarali.

Vaši BATO, NADA, IVANA, JOVANA, MARIJA i RADOJICA

Danas, 4. oktobra, godina je

GOJKO RADUNOVIĆ

Prošlo je dvije godine, sad nedostaješ više nego prvog dana. Toliko je događaja bilo đe bi tvoja zdravica ili riječi podrške bilevjetar u leđa i čvrst temelj za sve što slijedi. Čarnu nisi ni upoznao, ali bi se sigurno obožavali. Volimo te i čuvamo od zaborava.

Tvoji SAVO, MARIJA i ČARNA

190

Danas je dvadeset godina od smrti naše drage majke

OLGE Jovanove MARTINOVIĆ

Uspomenu na tebe čuvaju

MARKO, RAJKA, ANA i MIRJANA sa porodicama

RADE ĆIKO KATNIĆ

Iako odrasli, porodični ljudi, u duši smo ona đeca, koja su te obožavala, koja su ti se divila, kod kojih si ostavio prazninu, za sve buduće, a najviše za zajednički smijeh, a i puštenu poneku suzu...

Tvoji RAŠO, MARA, JOVANA i IVANA

150

Godina dana je od bolnog rastanka od mog dragog kuma

KATNIĆ RADE

Pečat tvoj je i dalje jak. Uspomena se njeguje i nadograđuje da nikad ne izblijedi ono što je tvom srcu bilo blizu.

Tvoji LOTA, TONJA i MARKO

RADA KATNIĆA

Legendo, počivaj u miru.

DRAGAN ŠĆEPANOVIĆ

153

Dvije godine su od smrti našeg

GOJKO RADUNOVIĆ

Bio si ponos i nas i cijele Crne Gore. Ostaćeš uvijek u našim srcima, sa sjetom ćemo se sjećati tvoje ljubavi, topline kojom si nas bezgranično grijao i pružao.

Porodica: supruga SLOBODANKA, BATKO i DOBRILA sa porodicama

167

Dana 4. oktobra 2022. navršavaju se četiri godine od smrti naše drage

154

NOVKE KOMAR

U najljepšim uspomenama je čuvaju njeni

sestra KOVILJKA, bratanić ZDRAVKO, bratanične BRANKA i RANKA sa porodicama 191

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Dragi deda