Dnevni list Pobjeda 04.11.2021.

Četvrtak, 4. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20103 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

DIPLOMATSKA POŠTA: Nakon prve zvanične posjete premijera Krivokapića Beogradu

Prema podacima Monstata, od januara do avgusta u Crnoj Gori umrlo gotovo 6.000 stanovnika, 1.534 iznad prosjeka

GRAFIKA POBJEDA

Država nijema na zabrinjavajući rast smrtnosti

Odavde do Srbije

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

» Susreti predsjednika Vlade sa srpskim

zvaničnicima nijesu mnogo toga novoga donijeli. Domaćini su bili svjesni ograničenog i suženog mandata ,,Premijera bez Većine“. Otud i vrlo nizak nivo ,,pokrivenosti“ posjete u kontrolisanim srpskim medijima.

Ne čekaju samo Krivokapić i njegovi ,,eksperti“ rasplet situacije u vezi aktuelne crnogorske vlade. Rasplet čeka i Srbija

» Što će ambasadori SAD, Njemačke, U prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je izgubila gotovo šest hiljada stanovnika i opasno se primakla godišnjem prosjeku broja smrti tokom perioda prije pandemije, dok je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno 1.534 smrti više koje se, makar na papiru, ne mogu pripisati epidemiji korona virusa.

Nakon što je Pobjeda prošlog mjeseca u ovo vrijeme objavila alarmantne podatke o statističkim kretanjima o broju umrlih i rođenih u Crnoj Gori, te da je negativni prirodni priraštaj već na kraju sedmog mjeseca bio veći šest i po puta u odnosu na prošlu godinu, država je ostala nijema.

Osim nekoliko ispraznih populističkih poruka pojedinih predstavnika parlamentarne većine kako treba pospješiti rađanje (?!), iz Vlade smo, dok nam pred očima nestaje biološka supstanca, dobili poruku da je za građane od egzistencijalne važnosti, ipak, formiranje tužilačkog savjeta.

STR. 7.

Još se ne zna uzrok smrti petnaestogodišnje djevojčice pozitivne na kovid-19

Jokić: Obdukciju mora da odobri porodica

Francuske, Velike Britanije i Italije koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već su opunomoćeni i izvanredni ambasadori u Srbiji - na sastanku sa gostujućim predsjednikom Vlade Crne Gore, pored njihovih živih kolega akreditovanih u Podgorici?

» Susret sa predsjednikom Vučićem je

obilježila mapa Zapadnog Balkana, sa prstom gosta uprtim, ako smo dobro vidjeli, na prilaze Cetinju s mora.

Mada se nekima učinilo da premijer kazuje na Luku Bar, tu stratešku tačku crnogorskog izlaska na more STR. 2. i 3.

U Crnoj Gori revakcinisano 539 djece od 12 do 17 godina, 727 primilo jednu dozu, IJZ pozvao roditelje da vakcinišu djecu

Stečajni upravnik Saša Zejak obavijestio ministra Mladena Bojanića o situaciji sa avionom 4O-AOC

U kovid centru u Podgorici pozitivno 30 odsto djece

I. MITROVIĆ

STR. 8. i 9.

„Čarli“ u lošem stanju, MA u stečaju odbija da snosi odgovornost Sa portala Vlade Crne Gore uklonjena fotografija skandaloznog dočeka premijera Zdravka Krivokapića na beogradskom aerodromu

Bijeg od poniženja STR. 9.

STR. 5.

Javlja se sve više tinejdžera sa povišenom temperaturom i bolovima u mišićima i glavoboljom, što su česti simptomi kovida-19

STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Sa portala Vlade Crne Gore uklonjena fotografija skandaloznog dočeka premijera Zdravka Krivokapića na beogradskom aerodromu

Bijeg od poniženja PODGORICA – Fotografija koja svjedoči o sramnom dočeku crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića, u okviru njegove prve zvanične posjete susjednoj Srbiji, uklonjena je u utorak sa portala Vlade Crne Gore samo nekoliko sati pošto je postavljena.

- Ja znam da to u diplomatskom smislu može da predstavlja određenu poruku, ali mnogo su važnije njegove srdačne riječi i u tom dijelu tehničkog prijema ja se lično nijesam obazirao kako ko izgleda. Njegova srdačna dobrodošlica više govori od toga je li on bio u farmerkama ili nije – prokomentarisao je juče Krivokapić doček na beogradskom aerodromu.

Možda zbog toga što je toliko dugo vapio i molio da ga pozovu, od sreće što mu je u Beogradu konačno prostrt crveni tepih i postrojena garda, crnogorski premijer nije htio da vidi – i da se vidi – kako je ponižen. Za poniženje države Crne Gore on, svakako, ne haje, jer je i sam uni-

žava svakodnevno.

U izblijeđelim farmerkama, takozvanom „đubretarcu“ i bez kravate Krivokapića je u utorak na beogradskom aerodromu dočekao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović?!

Fotografija Krivokapića i Nedimovića, dok prolaze crvenim tepihom pored garde, objavljena je utorak popodne na portalu Vlade Crne Gore, ali se nije dugo zadržala. Već uveče je nije bilo.

Suočen sa brojnim reakcijama ogromnog dijela crnogorske javnosti, ali i srpskih intelektualaca, Krivokapić je još jednom odlučio da se „isključi“ iz stvarnog života i „počisti“ sve što može da ga podsjeti na realnost. On živi svoj virtuelni svijet u kojem se jakom vjerom i željom pomjeraju planine, kandilom i tamjanom ubija kovid-19, u kojem je Crna Gora „srpska Sparta“, a „vođa“ u Beogradu...

Još kad je čuo premijerku Srbije Anu Brnabić koja je nonšalantno pojasnila novinarima kako

ovo nije prvi put da ministar Nedimović prekrši dres kod.

- Čak smo se jutros na sjednici Vlade i šalili da je bio i preozbiljno obučen - kazala je ona.

Možda su neki smatrali da je Nedimović trebalo Krivokapića da dočeka u kupaćim gaćama?

Zbog mora, kojeg Beograd tako željno čeka. Vjekovima.

- Meni je izuzetno zadovoljstvo da se nalazim u prijestonici Srbije i imao sam to zadovoljstvo da budem dočekan na najvećem mogućem nivou, sa izuzetnim gostoprimstvom kojeg ću se sjećati do kraja života - poručio je oduševljeno Krivokapić juče iz Beograda.

Očekivano. Jer, sluge za bolje ne znaju. Posebno ako nijesu ispunile sve zadatke koji su im ispostavljeni.

Snisishodljivom pred beogradskim šefovima i Crkvom Srbije premijeru Crne Gore Zdravku Krivokapiću dovoljno je da je dočekao da se sretne sa Brnabić i Aleksandrom Vučićem.

Njemu, za skori kraj njegove Vlade, više ne treba. U Beograd je ušetao na crvenom tepihu. I garda je bila tu. Za Krivokapićev virtuelni svijet dovoljno. I nema potrebe da jedna stvarna fotografija kvari taj svijet.

Nema slike, nema ni Nedimovića. U novom danu stigle su i željene fotografije – Vučić je tu i to je dovoljno.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Branislav Nedimović i Zdravko Krivokapić

Predsjednik Albanske alternative kaže da mogu pregovarati o svemu, ali da prvo izglasaju nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića

Đeljošaj: DF može računati na našu podršku za smjenu Vlade PODGORICA - Nakon što su iz Demokratskog fronta objavili prekid pregovora o rekonstrukciji i najavili novi politički proces – izbor nove vlade sa premijerom i ministrima, uz naglasak da su vrata otvorena i za manjine, Nik Đeljošaj, predsjednik Albanske alternative, kaže da mogu pregovarati o svemu, ali da prvo izglasaju nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića.

- Od juče je jasno da je aktuelna Vlada pala. U razvijenim demokratijama, poslije jučerašnje konferencije za štampu i stava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je i dala premijera, premijer bi u normalnim okolnostima podnio ostavku. Kako to nije učinjeno, očekujem da

pomenuta koalicija pokrene pitanje glasanja nepovjerenja Vladi. Mogu očekivati i našu podršku da zajedno podnesemo inicijativu, ali i da glasamo, odnosno konstatujemo pad Vlade – kazao je Đeljošaj.

Nakon izglasavanja takve odluke, nastavlja Đeljošaj, manjinske partije, odnosno lideri partija će prihvatiti poziv za sastanak sa liderima političkih partija koji skupe oko sebe većinu od 41 poslanika za razgovor da budu dio vlasti.

- Dakle, mi smo spremni da slijedimo korake koji su transparentni i koji su poznati u svijetu kao slijed događaja u parlamentarnoj demokratiji. Nakon formalnog pada vlade, ista nastavlja da obavlja svoju funkciju, ali ukoliko ne dobijemo rješenje za novu vladu, možemo da konstatujemo da nema dogovora za puni mandat i može doći do rješenja za prelaznu vladu svih partija, koja bi pripremila parlamentarne izbore. Ako ima odgovornosti i ozbiljnosti, ovo su jedini koraci. Fudbalski rečeno, lopta nije u našem dvorištu, imaju našu podršku da počnemo da rješavamo krizu, prvi korak je izglasavanje nepovjerenje Zdravku Krivokapiću – zaključio je Đeljošaj.

R. P.

DIPLOMATSKA POŠTA: Nakon prve zvanične posjete

Odavde do S

PONOVLJENI DOČEK, DRUGI DAN: Ispred Palate Srbija

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Dugo čekana zvanična posjeta premijera Crne Gore susjednoj Srbiji se ostvarila.

Konačno.

Premijer Krivokapić je mjesecima pokušavao da otputuje za Beograd - ,,podsjećao“, pominjao, ponavljao i javno se nadao, kumio i molio, zapravo, da bude primljen na adresi koja - u njegovom i svjetonazoru političkih snaga kojima pripada - predstavlja, i bukvalno, centar svijeta.

Ne samo ,,srpskog sveta“, dakle.

Moguće je da, s obzirom na političke prilike i odnose u Crnoj Gori, ova vizita, na kraju, bude upamćena kao politička ,,labudova pjesma“ predsjednika Vlade kojem mnogi već vide leđa.

U višemjesečnom mučnom natezanju, prepucavanju i međusobnim optužbama i uvredama nosilaca vlasti u Crnoj Gori, odlazak za Beograd se od priželjkivanog trijumfa i političkog profita pretvorio u dvodnevnu smješu skandala, neodgovornih i uvredljivih izjava i poteza koji nikako ne dolikuju i ne priliče crnogorskom zvaničniku tog ranga i funkcije.

NAMJERNI ,,GAF“

Iako su farmerice srpskog ministra poljoprivrede, na crvenom tepihu i pred počasnim strojem garde, neizbježno privukle najviše pažnje (a kako i neće, to je zaista bilo nevaspitano i besprizorno), posjeta Zdravka Krivokapića Beogradu nosi sa sobom druga i važnija značenja i poruke od jednog, po svemu sudeći, namjernog ,,gafa“, koji domaćini - očigledno - nisu željeli da izbjegnu. (Recimo to tako, da ne gubimo vrijeme na objašnjavanje očiglednog, ali i marginalnog detalja - koji su mnogi već komentarisali i ispravno osudili.)

Da skratimo: taj gaf je kompromitovao Srbiju i njenu diplomatiju. To se, jedno-

Susreti predsjednika Vlade sa srpskim zvaničnicima nijesu mnogo toga novoga donijeli. Tu nije bilo iznenađenja – jer ih nije moglo ni biti.

Domaćini su bili svjesni ograničenog i suženog mandata ,,Premijera bez Većine“. Otud, zapravo, i vrlo nizak nivo ,,pokrivenosti“ posjete u kontrolisanim srpskim medijima. Ne čekaju samo Krivokapić i njegovi ,,eksperti“ rasplet situacije u vezi aktuelne crnogorske vlade. Rasplet čeka i Srbija stavno, ne radi. Činjenica da je g. Krivokapić i na to ostao ravnodušan, pa čak i gore - egzaltiran, na kraju, ,,dočekom na najvišem nivou“ - govori samo o njemu. Ali, sa njegove adrese smo navikli na svakojake besmislice i prizemnosti, tako da isprazno oduševljenje i čudne jezičke konstrukcije premijera - odavno nisu vijest.

CVIJEĆE ZA ĐINĐIĆA

Samoproklamovani sljedbenik i izvršilac političke volje (,,amaneta“, dakle) pokojnog Amfilohija Rista Radovića je položio cvijeće na spomen-ploču ubijenog srpskog premijera.

To nije bio simbolični gest prema srpskom državnom vrhu i sofisticirana poruka ljudima na vlasti u Srbiji, kojima je živi Zoran Đinđić bio najveći problem i, bez pretjerivanja, prvorazredni politički neprijatelj. Ni govora o tome nema.

Naprotiv – to je bio cinični i neiskreni prazni ritual u kojem je pulen onoga koji je neovlašćeno i nezvano, nad kovčegom ubijenog Đinđića, održao jedan od sramnijih govora novije srpske istorije, polaže vijenac za čovjeka koji je, sjetićemo se, po tom govorniku - ,,poginuo od bratske ruke“! Promoter tzv. ,,pomirenja“ u Crnoj Gori je tako promovisao tu lažnu

ideju na mjestu koje je sušta i vječna negacija propagande iste vrste u Srbiji.

To je bila predstava za neinformisane i nezainteresovane inostrane posmatrače i diplomate - kojih, kako vidimo, ima u izobilju na našim prostorima.

OSLOBAĐANJE CETINJA

Ništa bolje nije bilo ni u kratkom intervjuu na Radio-televiziji Srbije.

Premijer Krivokapić je srpskom tv-gledateljstvu naznačio da će doći dan kada će ,,slobodno šetati Cetinjem“, dok je povratak Aleksandrove kapele Sv. Đorđa na vrh Lovćena ostavio za neku nedefinisanu budućnost - ,,kada tome dođe vrijeme“.

Muzika za uši velikosrpskih nacionalista i šovinista. Koliko ozbiljna - drugo je pitanje.

Cetinje je, po crnogorskom premijeru u zvaničnoj posjeti srpskoj zemlji, neka vrsta ,,okupirane teritorije“, po kojoj on ne smije i ne može da se šeta ,,slobodno“?! Takva stigmatizacija crnogorske prijestonice je sasvim logična u poretku stvari i vjerovanja g.

Krivokapića. On denuncira Cetinje i Cetinjane pred javnošću Srbije, bez zazora i obzira. Bez stida i obraza, rekli bi naši stari.

Za Lovćen je odavno sve jasno. Da nije izvjesne ,,sitni-

Politika

Četvrtak, 4. novembar 2021.

e Krivokapića Beogradu

Srbije ce“, g. Krivokapić je mogao poći i do Avale i položiti vijenac na čuveni spomenik Neznanom junaku. Mogao je - da tom istom autoru avalskog spomenika ne želi da ruši Mauzolej na Lovćenu.

Situacija je jasna: ,,srpski“ Meštrović se ne pominje, jer je ,,crnogorski“ neprihvatljiv.

BEZ RAZGOVORA O BITNIM STVARIMA

Susreti predsjednika Vlade sa srpskim zvaničnicima nisu mnogo toga novoga donijeli. Tu nije bilo iznenađenja - jer ih nije moglo ni biti. Domaćini su bili svjesni ograničenog i suženog mandata ,,Premijera bez Većine“.

Otud, zapravo, i vrlo nizak nivo ,,pokrivenosti“ posjete u kontrolisanim srpskim medijima. Ne čekaju samo Krivokapić i njegovi ,,eksperti“ rasplet situacije u vezi aktuelne crnogorske vlade. Rasplet čeka i Srbija.

Zvanična domaćica, premijerka Brnabić, je rekla da otvorena pitanja nisu otvarana, pa tako status odbjeglog Svetozara Marovića i potpisivanje, tj. sadržina temeljnog sporazuma sa Crkvom Srbije nisu pominjani.

Bar ne za javnost.

Nije, bar ne zvanično, pominjan ni ,,slučaj“ tzv. ambasadora Srbije u Crnoj Gori. G. Božovića zvanični Beograd nije uvrstio u delegaciju za doček premijera - mada bi to, slijedeći logiku da je on, kako kažu, ,,i dalje ambasador u Crnoj Gori“, bilo svakako normalnije od pomenutih farmerica na crvenom tepihu. Takva eskapada bi bila previše - iako je gospođa Brnabić istakla da je ,,slučaj ambasadora na crnogorskom terenu“ - što god to značilo.

Susret sa predsjednikom Vučićem je obilježila mapa Zapadnog Balkana, sa prstom gosta uprtim, ako smo dobro vidjeli, na prilaze Cetinju s mora. Mada se nekima učinilo da premijer kazuje na Luku Bar, tu stratešku tačku crnogorskog izlaska na more.

Razgovor sa predsjednikom parlamenta Dačićem je obilovao opštim mjestima iz poznatog vokabulara o najvećem i vječnom prijateljstvu dvije zemlje. Čini se da invencija sagovornika nije stigla ni blizu diplomatske kurtoazije i pjesničke slobode iz ,,godina nezamjeranja i nepominjanja problema“ u vremenu poslije referenduma, kada su Crna Gora i Srbija bile ,,jedna drugoj najbliže na svijetu, pa i šire“.

PARALELNA KVINTA

Začudo i neočekivano - najviše kontroverzi je izazvao susret u Crnogorskoj kući u Beogradu - na kojem su, uz trideset i dva ambasadora koji su, na nerezidentnoj osnovi, akreditovani za Crnu

Goru (ostavićemo za drugu priliku priču zašto nas svi ti ambasadori prate baš iz Beograda i kakve su aktuelne i dugoročne posljedice takve situacije) i, što je bilo posebno iznenađenje, bili prisutni i ambasadori zemalja tzv. Kvinte - akreditovani u Srbiji! Što će ambasadori SAD, Nj e m a č ke, F ra n c u s ke, Velike Britanije i Italije koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već su opunomoćeni i izvanredni ambasadori u Beogradu, Srbija - na sastanku sa gostujućim predsjednikom Vlade Crne Gore, pored njihovih živih kolega akreditovanih u Podgorici - zaista je pitanje. Ili je g. Krivokapić loše savjetovan (u što sumnjamo, jer nema logike za takvu sugestiju), ili je želio, u svojoj ne-ekspertnosti, da pošalje poruku kako mu susreti i razgovori sa ,,podgoričkom Kvintom“ odavno ne predstavljaju zadovoljstvo, niti znače pomoć. Za drugo bismo mu povjerovali, mada je način da to iskaže – nediplomatski.

Jasno je da bi, ukoliko se neko odvaži da upita, i u Beogradu i u Podgorici, diplomate pomenutih zemalja povodom ovog čudnog śednika, njihov odgovor bio (naravno!) diplomatski: ,,uvijek je korisno razgovarati“, ili ,,bila je to interesantna prilika da upoznamo premijera“ i slično - ali ostaje utisak da su ambasadori važnih zemalja sa službom u Podgorici izvjesno marginalizovani ovim činom.

Istina, ukoliko g. Krivokapić, ako mu se pruži prilika, prilikom moguće posjete nekoj trećoj zemlji, pokuša da učini isto, saznaće odmah da se to ne radi - jer je to krajnje neuobičajeno i, što je važnije - neregularno.

STATUS QUO ANTE

Zvanična posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Beogradu nije donijela ništa novo.

Smjelost ove lapidarne ocjene se može dovesti u pitanje, ali bi podrobnija analiza, za koju će narednih dana i sedmica biti prilike, svakako pokazala da su stvari na zvaničnoj relaciji Podgorica - Beograd ostale tamo đe su bile i prije ovog putovanja.

To pokazuju i reakcije ,,koalicionih“ partnera g. Krivokapića - partija i političara koji istovremeno podržavaju i ne podržavaju predsjednika Vlade Crne Gore - zavisno od pitanja, problema, konteksta i - dana u sedmici.

Istina, politički lideri i poslanici su se, ovoga puta, uzdržali da g. Krivokapića nazovu, kao nedavno, pajacem i klovnom.

Krivokapićeva je nesreća što je razlog tome politički značaj adrese kojoj je bio u posjeti dva posljednja dana, i njihovo (vladajućih koalicija i partija) strahopoštovanje prema istoj, a ne podrška za premijerovo putovanje do Srbije i natrag.

(Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)

3

Predsjednik Vlade završio dvodnevnu posjetu Beogradu, razgovarano o temama koje su isključivi prioritet za Srbiju

Nijedno političko pitanje nije riješeno (Od naše dopisnice) BEOGRAD - Izručenje Svetozara Marovića, razmjena ambasadora, rješavanje dvojnog državljanstva su goruća neriješena politička pitanja o kojima se nije razgovaralo tokom dvodnevne posjete premijera Zdravka Krivokapića Beogradu iako se sreo sa tri ključne političke ličnosti: predsjednikom, premijerkom i predsjednikom Skupštine Srbije.

Krivokapić je u Srbiju očigledno pozvan da bi Crna Gora pristupila projektu ,,Otvoreni Balkan“, koji forsira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a o čemu i svjedoči sinoćnja zajednička večera sa predstavnicima država koje forsiraju taj savez.

ODMJERENI KORACI

– Nije tajna da imamo čitav niz otvorenih i teških pitanja, ali posjeta je bila usmjerena na pozitivne stvari – rekla je premijerka Srbije odgovarajući na pitanje zašto Srbija ne izručuje Svetozara Marovića kojeg Crna Gora potražuje već pet godina. Citirajući predsjednika Srbije da se u odnosima dvije države primjenjuje „sintagma odmjerenih koraka“, Ana Brnabić je navela da je posjeta Krivokapića bila usmjerena na „stvari koje se lako i brzo mogu pokrenuti i promijeniti dinamiku odnosa“ i da će se teška pitanja riješiti vremenom, i da je pitanje izručenja Marovića pitanje za pravosuđe i nadležne organe.

– Sporne tačke ne diramo kako bismo unaprijedili odnose u svakom pogledu u svim oblastima – odgovorio je na isto pitanje Krivokapić i naglasio: „Ne stavljamo ništa pod tepih,

Zdravko Krivokapić i Ana Brnabić

O projektu ,,Otvoreni Balkan“, koji ,,gura“ predsjednik Srbije uz pomoć lidera Albanije i Makedonije, razgovaralo se i između dva premijera, a premijerka Srbije je primijetila da je „Krivokapić o tome slušao otvorenim srcem, ali šta će se dalje desiti to je suverena odluka Vlade Crne Gore“.

Ona je ocijenila da je to budućnost Balkana i da za Crnu Goru važi otvoreni poziv i zahvalila se Krivokapiću što će prisustvovati večeri, gdje će se govoriti o ovoj inicijativi uputili smo zvanični dopis koji je bio nepotreban, htjeli smo da se Marović vrati, šta se u međuvremenu dešavalo ne znam“.

Kada je u pitanju unapređenje diplomatskih odnosa, premijeri nijesu imali nikakve novosti. Brnabić je saopštila da će „Srbija prihvatiti ambasadora kojeg predloži Podgorica“.

– A što se tiče ambasadora Božovića, to je na terenu Podgorice, nijesmo o tome razgovarali – rekla je Brnabić.

OTVORENI BALKAN

O projektu ,,Otvoreni Balkan“, koji ,,gura“ predsjednik Srbije uz pomoć lidera Albanije i Makedonije, razgovaralo se i između dva premijera, a premijerka Srbije je primijetila da je „Krivokapić o tome slušao otvorenim srcem, ali šta će se dalje desiti to je suverena odluka Vlade Crne Gore“. Ona je ocijenila da je to budućnost Balkana i da za Crnu Goru važi otvoreni poziv i zahvalila se Krivokapiću što će prisustvo-

Izvinjenje Brnabić – sve prebačeno na „neformalnog“ Nedimovića Premijerka Srbije Ana Brnabić izvinila se zbog, kako je navela, greške tokom dočeka Krivokapića u Beogradu. Premijera Crne Gore je 2. novembra na aerodromu na skandalozan način dočekao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i potpredsjednik Vlade Srbije Branislav Nedimović, mimo uobičajenog protokola, u farmerkama i bez kravate.

– Moja je greška zato što je premijera Crne Gore trebalo da dočeka ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ali se on zadržao u Atini i u posljednjem trenutku smo odredili ministra Nedimovića da dočeka premijera.

On često prekrši dres kod, to nije nešto čemu pridaje posebno pažnje. Zaista nije bilo zle namjere u svemu tome – rekla je Brnabić.

Brnabić je dodala da je nakon toga ispred Vlade Srbije ona dočekala premijera Crne Gore, gde je Krivokapić položio vijenac na mjestu gdje je 2003. godine ubijen prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić, kao i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ,,nikome nije poklonio toliko pažnje“ kao premijeru Krivokapiću.

– To mnogo više govori o tome kakav je tretman premijera Krivokapića i kakav je naš odnos prema

Crnoj Gori od dres koda ministra Nedimovića – rekla je Brnabić, koja je drugog dana posjete dočekala crnogorskog premijera ispred Palate Srbija, uz intoniranje himni dvije zemlje i smotru garde. Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić izjavio je da je ministar poljoprivrede Srbije prilikom dočeka bio srdačan i prijatan, te da se on nije obazirao na to kako je obučen.

– Znam da to možda u diplomatskom i protokolarnom smislu može da predstavlja poruku. Ali riječi i srdačna dobrodošlica više govore o tome da li je neko bio u farmerkama ili ne – rekao je Krivokapić.

vati večeri, gdje će se govoriti o ovoj inicijativi.

PROJEKTI

Ekonomija je jedna od najvažnijih i osnovnih tema, ocijenili su premijeri dvije države i predočili da će se saradnja poboljšati uz infrastrukturne projekte.

Premijer Krivokapić je naveo da je za njegovu državu najbitniji završetak izgradnje auto-puta Bar – Boljare, a da sa Srbijom želi da realizuje neke projekte iz domena e- uprave.

– Crna Gora je jedina država Zapadnog Balkana koja je ostala slijepo crijevo u povezivanju sa ključnim koridorima, a najznačajniji koridor koji može da obezbijedi dobru komunikaciju je auto-put Bar – Boljare i mi ćemo sve učiniti da u decembru 2027. godine dođemo do tačke sa auto-putem koji ubrzano gradi Srbija – rekao je Krivokapić.

Premijerka Srbije je objasnila da je za nju prioritet izgradnja druge dionice auto-puta ,,Miloš Veliki“ koji ide do Požege, pa odatle jedan krak ide ka Crnoj Gori, a drugi ka Sarajevu, ali i modernizacija željeznice.

Ona je najavila i inicijativu – zajednički granični prelazi i njihovo proširenje za putnički i teretni saobraćaj kako se ne bi mnogo čekalo na njima, posebno u turističkoj sezoni, i rekla da se nada skoroj prvoj zajedničkoj sjednici dvije vlade.

V. CVEJIĆ

4

Politika

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Odgovor na reagovanje Tima za odnose s javnošću Uprave policije PODGORICA – Moram priznati da me pred veliki izazov stavio ,,Tim za odnose s javnošću“ Uprave policije (TZOSJUP) reagovanjem na tekst ,,Ministarka Injac odlučila, general Đurović naredio, Rakonjac – koordinirao“, objavljen u Pobjedi u utorak 2. novembra. Čim vidite da sa novinarom polemiše čitav tim, osjetite neku bojazan da nijeste nešto pogriješili, pa i strahopoštovanje što se specijalna medijska ekipa policije sastala, analizirala i onda pismeno reagovala.

Iskreno, proradila mi je novinarska sujeta, nekako vam ego naraste kada znate da na tekst jednog čovjeka odgovara vascijeli kolektivni organ.

Zato sam, nakon čitanja reagovanja, imao ambivalentni osjećaj: zadovoljstva što ništa nije demantovano od onoga što sam napisao, ali i šokiranosti činjenicom d a T ZO S J U P u st va r i

Premijer Krivokapić je prisutan, adresa: Karađorđeva 2, treći sprat demantuje, nikog drugog do – predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića!

Da, tako je. Tezu o prekinutom lancu komandovanja u noći 5. septembra nije plasirala Pobjeda, već crnogorski premijer na konferenciji za medije.

Citirao sam Krivokapića u tekstu, pa da ponovim: ,,Prelomni trenutak desio se u 4:30 kada sam rekao: Idem, ne interesuje me ko će da me štiti. Život mi ne vrijedi ni pare ako Crna Gora bude uvedena u rat, idem sa patrijarhom i mitropolitom.

Tek tada je dio Uprave policije krenuo u komandni proces koji je trajao do 11 sati ujutro“.

Kada premijer precizno kaže da je ,,tek tada dio Uprave policije krenuo u komandni proces“, onda nema mnogo prostora za različito tumačenje: komandni lanac je bio pre-

kinut ili ,,zamrznut“, a onda je dio - ne čitava komanda UP – krenuo u akciju.

Da premijer nije impulsivno reagovao, da je očito svjesno targetirao ,,dio“ vrha UP pokazuje i jedan kasniji događaj, ono kada je predsjednik Vlade ugostio u Vili „Gorica“ pripadnike bezbjednosnog sektora ,,kako bi im odao priznanje i zahvalio na požrtvovanosti i profesionalizmu koji su pokazali tokom protesta na Cetinju“.

U galeriji slika i u video zapisima sa te svečanosti, sa sajta Vlade Crne Gore volšebno su izostale (čitaj: nema ih) fotografije dvojice čelnika bezbjednosnog sektora koji su bili prisutni na događaju ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana

Brđanina!

Upravo tako: Sekulovića i Brđanina nema u Vili ,,Gorica“, makar u zvaničnoj foto i video verziji svečanosti.

Sada moram i zvanično da obavijestim Tim UP i one koji su im dali u zadatak da pišu reagovanje: nemate problem sa tekstom iz Pobjede već sa – podacima i stavom predsjednika Vlade.

Zato predlažem Timu da ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor Uprave policije Zoran Brđanin sporne stvari rasprave u ličnom kontaktu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Lako ga je naći, vratio se sa glamurozne turneje po Srbiji i sjedi u svom kabinetu, u zgradi Vlade, Ulica Karađorđeva 2, treći sprat.

Lift, kažu, radi.

Draško ĐURANOVIĆ

Predsjednik Skupštine održao sastanak sa predstavnicima poslaničkih klubova parlamentarne većine PODGORICA – U naredna dva mjeseca biće održane najmanje dvije sjednice parlamenta od kojih će prva najvjerovatnije početi već 12. novembra, dogovoreno je juče nakon sastanka predsjednika Skupštine Alekse Bečića sa predstavnicima poslaničkih klubova parlamentarne većine.

Bečić je, na konferenciji za medije nakon završenog sastanka, kazao da je napravljen pozitivan iskorak kada je riječ o redovnom radu parlamenta i pokazana spremnost da se „ide ka rješenju“.

- Dogovoreno je da se u naredna dva mjeseca održe najmanje dvije sjednice parlamenta, od kojih će prva biti 12. novembra, a druga u decembru – naveo je Bečić.

Na sastanku je, kako je saopštio Bečić, takođe dogovoreno da se na dnevnom redu prvog zasijedanja nađu dopune Zakona o lokalnoj saoupravi, kojim je predviđeno da se svi lokalni izbori u državi održe u jednom danu.

TAČKE DNEVNOG REDA

- Predložiću da to bude prva tačka dnevnog reda. Usvajanje zakona o lokalnoj samoupravi će omogućiti da se svi lokalni izbori objedine sa izborima u glavnom gradu i da svi budu održani krajem maja iduće godine. Međunarodna zajednica snažno podržava ovaj zakon, a predsjednik države je dužan da nakon njegovog usvajanja sa tim zakonom upodobi niz pravnih akata – kazao je Bečić.

Poslanici DF vraćaju se u parlament 12. novembra Ukoliko Ministarstvo finansija uspije da ubijedi poslanike i članove Odbora za ekonomiju i budžet da Maršalov plan neće srušiti ekonomski sistem Crne Gore, ne da ćemo da glasamo za to, nego ćemo ih predložiti za Nobelovu nagradu, poručio je predsjednik kluba poslanika DF-a Slaven Radunović Među tačkama dnevnog reda prve sjednice parlamenta, kako je najavio, naći će se i izmjene Zakona o sportu, pet prijedloga za skidanje imuniteta poslanicima, inicijativa Socijalističke narodne partije koja se odnosi na to da li je predsjednik države prekršio Ustav, kao i izbori, imenovanja i razrješenja.

Kada je riječ o imenovanju Tužilačkog savjeta, predsjednik parlamenta je rekao da tako koncipiran dnevni red omogućava da matični odbor u međuvremenu odrade svoj dio posla do 12. novembra.

- Ova sjednica ne blokira taj proces već čini da on bude brži i efikasniji – kazao je Bečić.

Govoreći o prijedlogu zakona o budžetu za iduću godinu, Bečić je rekao da Skupština nema nikakav formalni prijedlog tog dokumenta, te da o tome zna samo ono što se moglo čuti u medijima.

- U zavisnosti od toga šta nam bude predstavljeno izjasniće-

Radunović: Nova vlada moguća tokom novembra Šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović ocijenio je da, osim Crne Gore, ne postoji više nijedna država na svijetu

u kojoj izvršna vlast nema podršku parlamentarne većine i da vjeruje da će se već tokom ovog mjeseca pronaći rješenje

glasnost 41 poslanika – kazao je Radunović.

Na pitanje Pobjede da li to znači da će ipak podržati prijedlog budžeta, odnosno Maršalov plan, kojim Ministarstvo finansija predviđa povećanje minimalne i prosječne zarade, kao i rast svih plata za 17,5 odsto, Radunović je odgovorio da hoće ukoliko se ispostavi da je taj plan ekonomski održiv.

MARŠALOV PLAN

Aleksa Bečić i šefovi poslaničkih klubova većine

mo se tokom glasanja – poručio je Bečić.

Iako aktuelna Vlada za Demokratski front više ne po-

stoji, predsjednik kluba poslanika tog političkog saveza Slaven Radunović kaže da ipak „neće dozvoliti da se ne

za izbor nove vlade.

- Premijer i potpredsjednik Vlade sa tri mandata su pravednici, a mi ostali smo izdajnici.

Ne postoji druga država na svijetu đe se ovo može desiti. Mi hoćemo da pravimo vladu sa onima koji su pobijedili na izbo-

rima 30. avgusta. Ova vlada se nije pokazala kao dobra, a kako će biti smijenjena - vidjećemo.

Jedno je sugurno, rekonstrukcije nema, a status kvo neće ostati. Ja se nadam da se tokom novembra može naći rješenje – naveo je Radunović.

usvoje zakoni koji su u interesu građana“.

- Mi sada nijesmo razmatrali tačku o budžetu, jer smatramo da ova Vlada više nema legitimitet da bilo šta predlaže.

Novoj vladi, koja bude izabrana, treba ostaviti da predlaže budžet, a ne da to radi vlada na odlasku. Ima različitih zakonskih rješenja oko kojih nemamo svi isti stav i gledaćemo da glasamo samo za one zakone koji su od značaja za građane i oko kojih postoji sa-

- Gospoda iz Vlade prvo treba da nam predstave Maršalov plan, a ukoliko uspiju da ubijede članove Odbora za ekonomiju i budžet i poslanike da to neće srušiti ekonomski sistem Crne Gore, ne da ćemo da glasamo za to, nego ćemo ih predložiti za Nobelovu nagradu! Oni, ako su spremni da minimalnu platu povećaju za duplo onda je to za Nobela, a ne za glasanje. Ako to bude ekonomski ostvarivo, mi ćemo da glasamo, ali mi nijesmo našli ni naftu, ni zlato, niti smo povećali proizvodnju - kazao je Radunović.

I drugi funkcioner DF-a Branko Radulović ističe da će Front glasati za sve što je u interesu povećanja plata građana, te ocijenio i da je diskutabilno da li ta politika vodi ka ekonomskom blagostanju ili populizmu.

- Šta ćemo sa nezaposlenima, šta ćemo sa penzijama.

Hoćemo li uzimati od jednih pa davati drugima i izigravati Robin Hudove. Pitanje je da li ova politika vodi u ekonomsko blagostanje ili populizam zaključio je Radulović. Đ.Ć.

Ekonomija

Četvrtak, 4. novembar 2021.

5

Stečajni upravnik Saša Zejak obavijestio ministra Mladena Bojanića o situaciji sa avionom 4O-AOC PODGORICA - Stečajni upravnik Montenegro erlajnza (MA) Saša Zejak obavijestio je ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da je avion registarskih oznaka 4O-AOC u lošem stanju, te da bivši nacionalni avio-prevoznik odbija da snosi odgovornost za to, jer je To Montenegro ranije izuzeo njegovu dokumentaciju i neovlašćeno mu pristupa.

Zejak u dopisu objašnjava da je riječ o avionu koji je MA uzeo na finansijski lizing kod brazilske BNDES banke, te da je sa njim obavio posljednji let prije prizemljenja flote 26. decembra prošle godine. Avion, kodnog imena ,,čarli“ nije prešao u vlasništvo MA, jer nijesu isplaćene posljednje četiri rate, a o njegovoj kupovini od januara sa Brazilcima pregovara To Montenegro.

- U slučaju neplaćanja obaveza po osnovu finansijskog lizinga, MA je bio dužan da avion vrati BNDES-u u plovidbenom stanju i sa određenim stanjem resursa predviđenim ugovorom.

Da se vraćanju aviona pristupilo blagovremeno ulaganja u njega i troškovi bi bili minimalni.

Međutim, to se nije desilo i MA u stečaju razumije razloge zbog kojih je avion određeno vrijeme ostao u crnogorskom registru vazduhoplova. Sporna je, međutim, odgovornost za stanje aviona, te troškovi isporuke vazduhoplova deset mjeseci od prizemljenja - navodi se u dopisu Zejaka, u koji je Pobjeda imala uvid.

Snimci poslovanja NN lica oko „čarlija“

„Čarli“ u lošem stanju, MA u stečaju odbija da snosi odgovornost Intervencija oko „čarlija“

DOPIS TODOROVIĆA

Zejak tvrdi da je ,,u određenom trenutku koji ne može precizno definisati“ avion 4O-AOC na nepoznat način izuzet iz kontrole MA. Da se to desilo, kako dodaje, potvrđuje dopis izvršnog direktora To Montenegra Predraga Todorovića, od 28. juna, u kojem on obavještava stečajnu upravu MA da su oni izuzeli dokumentaciju ,,čarlija“, za potrebe Vlade.

- Ne ulazeći u odgovornost Todorovića, ukazujemo na tri stvari - Todorović u dopisu pogrešno interpretira garancije Vlade i navodi da se one tiču obaveza MA po pitanju otplate duga prema banci, iako su garancije isključivo u vezi sa vraćanjem i deregistracijom aviona. Todorović, pozivajući se na Vladu, naglašava da To Montenegro jedini na teritoriji Crne

To Montenegro je izuzeo dokumentaciju i oduzeo MA kontrolu nad avionom, tvrdi Zejak Gore ima odobrenu organizaciju CAMO po partu M. Napominjemo da postoje indicije da je dokumentacija izuzeta znatno ranije nego što je To Montenegro dobio odobrenje za CAMO. I treće, Todorović u dopisu navodi da nema informaciju gdje je zapisnik o izuzimanju do-

Predstavnici Luke Bar, Srbije karga i Montekarga potpisali trilateralni sporazum

Zajedno odgovoriti zahtjevima kineskog partnera PODGORICA- Predstavnici kompanija Luka Bar, Srbija kargo i Montekargo potpisali su trilateralni sporazum o međunarodnoj saradnji učesnika transportno- logističkog lanca, saopšteno je iz

MA u stečaju razumije razloge zbog kojih je avion određeno vrijeme ostao u crnogorskom registru vazduhoplova. Sporna je, međutim, odgovornost za stanje aviona, te troškovi isporuke deset mjeseci od prizemljenja, navodi Zejak

barske kompanije.

-Svi učesnici skupa su sa zadovoljstvom konstatovali da je zajedničkim angažovanjem moguće odgovoriti zahtjevima kineskog partnera ZI JIN Bor i njihovim najavama za narednu godinu, koje su izuzetno optimistične – kaže se u saopštenju sa jučerašnjeg sastanka predstavnika ovih kompanija na Zlatiboru, na kojem su učestvovali državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović i v. d. pomoćnika ministra za inspekcijski nadzor u srpskom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandar Adamović.

S.P.

kumentacije, iako kao ozbiljna kompanija To Montenegro mora posjedovati zapisnik o tome šta je izuzela i u kakvom stanju - kaže se u dopisu Zejaka, koji smatra da to ukazuje da MA u stečaju nema nikakvu odgovornost po pitanju aviona 4O-AOC, niti mu se ona može nametnuti.

OBUSTAVITI ZAHTJEVE

Zejak napominje da je izuzeta dokumentacija sastavni dio aviona, te da bi bilo krajnje odgovorno da To Montenegro dostavi MA u stečaju nalog na osnovu kojeg je izuzeo dokumentaciju i zapisnik o izuzimanju.

- S obzirom na to da je predmet-

ni vazduhoplov potencijalno od uticaja na stečajnu masu MA, a da je kontrola nad njim oduzeta MA, molimo vas da preduzmete sve neophodne korake kako bi BNDES i sa bankom povezana lica obustavili bilo kakve zahtjeve prema MA u stečaju.

Izvjesno je da je stanje u kojem

je on danas drastično različito od onoga kakvo je bilo dok je avion bio pod kontrolom MA, pa je neprihvatljivo da MA u stečaju snosi bilo kakvu odgovornost po tom pitanju - zaključio je Zejak.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je prošlog mjeseca predmet po krivičnoj prijavi koju je protiv NN lica podnijela stečajna uprava MA, zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa, otuđenjem djelova sa aviona 4O-AOC. Oni su tužilaštvu dostavili snimke kamera hangara MA na aerodromu, na kojim se, kako tvrde, vide lica koja pristupaju 4O-AOC, kontejnerima To Montenegra i avionu državne avio-kompanije 4O-AOB. Iz To Montenegra su negirali da njihovi radnici pristupaju avionima koji nijesu u njihovom vlasništvu, navodeći da snimci stečajne uprave MA ništa ne dokazuju već da se radi o opstrukciji.

B. D.

Sastanak ministra Milatovića sa britanskim izaslanikom Martinom Vikersom

Sporazum o spoljno-trgovinskoj saradnji spreman za potpisivanje PODGORICA – Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je na onlajn sastanku sa poslanikom i trgovinskim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan Martinom Vikersom iskazao težnju da se duplira spoljno-trgovinska razmjena između Crne Gore i Velike Britanije, koja je trenutno 40 miliona eura.

Uvjeren je, kako navodi, da

saradnja može biti značajno unaprijeđena u svim oblastima od značaja za ekonomski rast i razvoj, posebno u pogledu trgovinske razmjene i investicija. Za to je, kako je naveo Milatović, od velikog značaja potpisivanje sporazuma o spoljno-trgovinskoj saradnji koji je sa crnogorske strane usaglašen i spreman za potpisivanje.

Izražavajući spremnost za

unapređenje saradnje i odnosa, Viker je najavio dolazak u Crnu Goru početkom iduće godine. Obojica su se saglasili da je pored legislativnog odnosa važno i institucionalno povezivanje, koje bi dodatno moglo biti poboljšano kroz saradnju privrednih komora i aktivnosti za stvaranje najpovoljnijeg ambijenta za poslovanje.

R. P.

Onlajn sastanak

6

Ekonomija

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Elektroprivreda predstavila projekte Solari 3000+ i 500+

Nataša Grdinić, suosnivačica internacionalne investicione kompanije CMM Investment Consulting Group

Za dva dana 250 prijava Investitorima je Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin poručio je da je ovo početak i da planiraju nastavak programa sa 10000+, imajući u vidu interesovanje građana PODGORICA - Na javni poziv program Solari 3000+ i 500+, koji je objavljen u ponedjeljak, već se prijavilo 250 građana, kazao je predsjednik borda Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović, na radnom doručku sa novinarima. Prve instalacije fotonaponskih sistema mogu se očekivati u februaru.

- Suština projekta je da građani koji žive u kućama i firme instaliraju fotonaponske sisteme snage tri, pet, sedam ili deset, odnosno 30 kilovata zavisno od potrošnje - rekao je Đukanović.

Nosilac finansiranja projekta je EPCG, dok će Eko fond subvencionirati petinu investicije.

Projekat Solari 3000+ i 500+ je vrijedan 30 miliona eura, a Đukanović je kazao da je EPCG obezbijedila kredit za građane i nabavku opreme.

- Samo po tom osnovu građani će značajno da uštede, a suština je da kreditna obaveza za otplatu te opreme bude manja od do tada prosječnog računa za električnu energiju. To znači da građani poslije otplate dobijaju električnu energiju besplatno, a do tada će im mjesečni troškovi za opremu i električnu energiju biti manji od prosječnog računa za struju - objasnio je Đukanović i podsjetio da su osnovali firmu EPCG Solar gradnja koja će se baviti svim poslovima vezanim za projekat.

Zainteresovani kupac prijavu za fotonaponske sisteme popunjava na sajtu EPCG ili na šalterima FC Snabdijevanje. Rok za

PODGORICA – Investitorima je najvažnije što je naša zemlja članica NATO, pa trenutna nestabilna politička situacija ne utiče na njihove odluke da ulažu.

Radni doručak novinara i predstavnika EPCG

Da se jave i nelegalni graditelji Na pitanje da li će korisnici projekta moći da budu i građani koji nemaju legalizovan objekat, Đukanović je rekao da što se EPCG tiče to neće biti problem.

-Kod nas to neće biti u početku eliminatorni uslov, bitno je da postoji brojilo i zakonski uslovi. Na ostalim organima, opštinama i ministarstvima je da donesu konačne odluke - rekao je Đukanović i pozvao građane koji nemaju legalizovan objekat da se prijave, dodajući da bi opštine trebalo da budu fleksibilne u ovoj situaciji.

podnošenje prijava je 60 dana. Đukanović je rekao da će se u EPCG potruditi da građanin ne mora nigdje da ide iz svoje kuće.

- Naše službe će pripremiti svu dokumentaciju - od zahtjeva prema lokalnoj samoupravi,

Guverner Radoje Žugić sa novim šefom Svjetske banke za Crnu Goru Kristoferom Šeldonom

Neophodna diverzifikacija privrede PODGORICA - U narednom periodu treba raditi na diverzifikaciji crnogorske privrede, u cilju smanjenja njene zavisnosti od eksternih faktora, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića sa novim šefom kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Kristoferom Šeldonom. Žugić je prezentovao aktuelne podatke u vezi sa makroekonomskom situacijom, navodeći da se u ovoj godini o č e k u j e ra st c r n o g o r s ke ekonomije, izražen dvocifrenim brojem.

- Sve ključne indikatore poslovanja banaka karakterišu pozitivni trendovi - kazao je Žugić,

najvažnije što je Crna Gora članica NATO

dodajući da je u ovoj godini nastavljen trend rasta depozita i kreditne aktivnosti.

- Finansijska stabilnost u Crnoj Gori očuvana je i tokom krize izazvane pandemijom, što je, između ostalog, rezultat i dobro targetiranih privremenih mjera koje je CBCG kreirala u cilju olakšavanja posljedica krize privredi i građanima, ali i rezultat zdravih bilansa banaka prije izbijanja pandemije - saopštio je Žugić. Šeldon je poručio da Svjetska banka ostaje posvećena unapređenju saradnje sa Crnom Gorom, te da će buduća podrška biti definisana kroz novi strateški okvir partnerstva za naredni petogodišnji period, koji je u pripremi.

R. E.

Snabdijevanju, Ministarstvu.

To će građanin potpisivati, ali će službe EPCG to umjesto njega završavati - naveo je Đukanović.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin kazao je da ne postoji nijedan razlog da svi građani,

koji imaju uslove i čija domaćinstva imaju adekvatan solarni potencijal, ne učestvuju u ovom projektu. Poručio je da je ovo samo početak i da će nastaviti sa 10000+ imajući u vidu interesovanje građana.

Izvršni rukovodilac FC Proizvodnja i menadžer projekta Bojan Đordan kazao je da na ovaj način građani imaju određeni vid energetske nezavisnosti i prostor da sami upravljaju svojom proizvodnjom.

- Za iznos svog mjesečnog računa moći ćete da otplatite svoju solarnu elektranu za najviše desetak godina. Proizvodićete energiju za sebe, a višak je EPCG obavezna da otkupi - naveo je Đordan.

S. P.

Dodatno ih privlači i to što je naša zemlja relativno nedovoljno izgrađena i ima mjesta za dodatna ulaganja, kazala je Pobjedi Nataša Grdinić, suosnivačica investicione kompanije CMM Investment Consulting Group i izvršna direktorka za Crnu Goru.

Ona je kazala da se korona pokazala takvim fenomenom poslije kojeg se ljudi rado odlučuju da prenesu svoja sredstva, imovinu i dugoročne planove u Crnu Goru i time dugoročno sebi obezbijede odgovarajuću alternativu i finansijsku sigurnost.

- Interesovanje investitora od početka krize sa virusom kovid-19 ogleda se u odlučnosti da se iskoriste kapaciteti naše države kao po svemu sigurne zone za investitore – navodi Grdinić i ističe da je stanje ušlo u fazu stabilizacije, pa je po tome naše Primorje svakako interesantno.

- Sama činjenica da je veliki dio zemlje i dalje neizgrađen doprinosi tome da naši investitori lako nalaze svoj udio u tržištu koji je po svemu komplementaran njihovim namjerama, a sama vrijednost uloženih sredstava će tokom godina sigurno rasti - tvrdi Grdinić. I navodi da je u posljednjoj godini najviše investitora došlo

Nataša Grdinić

iz Ruske Federacije i drugih istočnoevropskih zemalja, Njemačke, arapskih zemalja, kao i iz angloameričkog podneblja.

Uglavnom ulažu, objašnjava, u turizam i nekretnine.

- Nekretnina sama po sebi na odgovarajući način čuva vrijednost uloženog novca. Turizam je toj branši svakako komplementaran, pa je i povrat investicije svakako zadovoljavajući zbog brojnih turista koji dolaze iz raznih djelova svijeta – objašnjava i ističe da je velika kriza potrebna da bi se investitor udaljio od već započetih projekata.

-Najveći problemi Crne Gore su nedovoljna promovisanost i relativna nepristupačnost institucija, koje bi trebalo mnogo kvalitetnije da odgovaraju potrebama investitora - poručila je Grdinić.

N. K.

Vrhovne revizorske kuće Crne Gore i Litvanije organizovale seminar o opštinskoj imovini

Pandemija promijenila prioritete BUDVA - Negativan uticaj pandemije na lokalne prihode reflektovao se na upravljanje nekretninama opština, koje moraju odrediti prioritete i prilagoditi poslovanje vanrednim okolnostima kako bi pružile kvalitetne usluge građanima, poručio je predsjednik Senata Državne revizorske institucije dr Milan Dabović na otvaranju seminara na ovu temu i petom godišnjem sastanku EUROSAI radne grupe za reviziju opština.

Dabović je, prenosi PR centar, ukazao da bez dobre evidencije imovine nema adekvatnog obračuna amortizacije i iskazivanja budžetskog rezultata, dodajući da je pandemija izazov i za stabilnost lokalnih javnih finansija. Mjerama za ublažavanje negativnih uticaja pandemije u većini zemalja došlo je do smanjenja budžetskih prihoda i odlaganja investicija, što je uticalo i na upravljanje nepokretnom imovinom.

- Ulaganje u postojeću i novu infrastrukturu je ograničeno, tako da opštine moraju odredi-

Sa seminara

ti prioritete. Dobro upravljanje imovinom imperativ je vremena u kojem živimo - poručio je Dabović i dodao da vrhovne revizorske institucije u tome imaju ključnu ulogu i treba da se fokusiraju na kontrolu upravljanja sredstvima za suzbijanje pandemije i kvaliteta pružanja usluga građanima, kako bi osigurali da se imovinom upravlja zakonito, ekonomično, efikasno, efektivno i transparentno.

Mindaugas Macijauskas,

generalni revizor Nacionalne kancelarije za reviziju Litvanije, koja je uz DTRI suorganizator seminara, ukazao je da na upravljanje imovinom opština treba gledati iz nove perspektive, dodajući da su se opštine na globalnom nivou suočile sa istim izazovima tokom pandemije – pad prihoda, novi troškovi za nepokretnosti i njihove potrebe, rad od kuće i usluge na daljinu.

- Kao rezultat, pejzaž nekretnina se mijenja i opštine treba

da postave nove prioritete kod investicija u infrastrukturu, korišćenje nepokretnosti i novim načinima pružanja javnih servisa - istakao je Macijauskas.

Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju Vladimir Joković ocijenio je da će ova konferencija doprinijeti boljem razumijevanju izazova sa kojima se opštine suočavaju i načina upravljanja lokalnim resursima. Gradonačelnik Glavnog grada dr Ivan Vuković je naveo da su crnogorske opštine pokazale jedinstveni način da pruže podršku jačanju ekonomije primjenom različitih politika i ekonomskih mjera, kao što su smanjenje poreza i naknada za korišćenje opštinskog zemljišta.

- Međutim, izazovi sa kojima se danas suočavamo su veći zbog neodgovornosti Vlade u odnosu na određeni broj opština. Istovremeno, ohrabrujuće je da je Zajednica opština sa UNDP-om počela razvoj softvera za upravljanje opštinskim prihodima, što će rezultirati poboljšanjem rada i efikasnosti - kazao je Vuković.

R. P.

Društvo

Četvrtak, 4. novembar 2021.

7

Prema podacima Monstata od januara do avgusta u Crnoj Gori umrlo gotovo 6.000 stanovnika, 1.534 iznad prosjeka

Prema preliminarnim podacima Monstata negativni prirodni priraštaj je nastavio vrtoglavi rast i u avgustu. Tako je na kraju osmog mjeseca bio gotovo sedam puta veći od onoga za cijelu 2020. godinu kada je Crna Gora prvi put, od kada se vodi statistika, zabilježila negativan saldo u bilansu života i smrti. Na kraju prošle godine priraštaj je bio u minusu za 196, nakon samo osam mjeseci ove – 1.364.

MUK DRŽAVE

Nakon što je Pobjeda prošlog mjeseca u ovo vrijeme objavila alarmantne podatke o statističkim kretanjima o broju umrlih i rođenih u Crnoj Gori, te da je negativni prirodni priraštaj već na kraju sedmog mjeseca bio veći šest i po puta u odnosu na prošlu godinu, država je ostala nijema.

Osim nekoliko ispraznih populističkih poruka pojedinih predstavnika parlamentarne većine kako treba pospješiti rađanje (?!), iz Vlade smo, dok nam pred očima nestaje biološka supstanca, dobili poruku da je za građane od egzistencijalne važnosti, ipak, formiranje tužilačkog savjeta.

Zabrinjavajući rast smrtnosti

Iako je evidentiran neznatno manji broj rođenih, za 72 tokom prvih osam mjeseci 2021. godine u odnosu na isti period prošle (4.554 – 4626), očigledno je da je zapravo ogroman broj preminulih stanovnika Crne Gore, mimo korone, ono što je neuobičajeno u statističkim podacima



Kada se u računicu, u odnosu na prosjek prije pandemije, dodaju preminuli od kovida-19, Crna Gora bilježi rast smrtnosti od zastrašujućih 36,36 procenata

Iako je evidentiran manji broj rođenih, za 72 tokom prvih osam mjeseci 2021. godine u odnosu na isti period prošle (4.554 – 4626), očigledno je da je zapravo broj preminulih stanovnika Crne Gore ono što je neubičajeno u statističkim podacima.

Neuobičajeno veliki broj umrlih građana, koji drastič-

GRAFIKA POBJEDE

PODGORICA – U prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je izgubila gotovo šest hiljada stanovnika i opasno se primakla godišnjem prosjeku broja smrti tokom perioda prije pandemije, dok je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno 1.534 smrti više koje se, makar na papiru, ne mogu pripisati epidemiji korona virusa.

Visok broj preminulih ne može se objasniti samo epidemijom korona virusom

no odstupa od prosječnih vrijednosti tokom petogodišnjeg perioda prije pandemije (2015-2019), ali i od prvih osam mjeseci 2020. godine, ako se oslonimo na zvanične podatke Instituta za javno zdravlje, ne

može se objasniti samo epidemijom korona virusom.

SUMORNA STATISTIKA

Samo za prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je izgubila gotovo šest hiljada svojih

žitelja (5.918) što je 91,1 odsto godišnjeg prosjeka koji smo bilježili prije pandemije i sasvim sigurno će, kada budu obrađeni podaci za septembar, taj prosjek od 6.497 preminulih na godišnjem nivou dostići, ako ne i pre-



U apsolutnim brojevima riječ je o 536 smrti više od prosjeka tokom prvih osam mjeseci, koje prema zvaničnim podacima IJZ-a, nijesu povezane sa epidemijom stići, na kraju trećeg kvartala.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da su u Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima Monstata, tokom osam mjeseci 2021. preminule 1.534 osobe više nego u istom periodu prethodne godine.

Od januara do kraja avgusta, prema zvaničnim podacima IJZ-a, od posljedica infekcije korona virusom preminule su 1.042 osobe. Tokom 2020. godine, u istom periodu, od posljedica infekcije korona virusom preminulo je 100 osoba.

Ako iz jednačine izuzmemo smrtne slučajeve od kovida-19, Crna Gora u posmatranom periodu bilježi rast smrtnosti od preko 12,3 odsto u odnosu na petogodišnji prosjek. U apsolutnim brojevima riječ je o 536 smrti više od prosjeka tokom prvih osam mjeseci, koje prema zvaničnim podacima IJZ-a, nijesu povezane sa epidemijom.

Kada se u računicu, u odnosu na prosjek prije pandemije, dodaju preminuli od kovida-19, Crna Gora bilježi rast smrtnosti od zastrašujućih 36,36 procenata.

D.MIHAILOVIĆ

SDP podnio interpelacije o radu Bratić i Stijovića još u julu, Vlada se ne izjašnjava, tvrde da Aleksa Bečić krši Poslovnik

Zakažite sjednicu, stanje u prosvjeti i poljoprivredi sve gore

Vesna Bratić

PODGORICA - Socijaldemokratska partija poziva predsjednika Skupštine Aleksu Bečića da saglasno Poslovniku Skupštine Crne Gore, stavi na dnevni red interpelacije koje je još u julu mjesecu podnijela Socijaldemokratska partija o radu resora kojima upravljaju Vesna Bratić i Aleksandar Stijović.

Oni su 16. jula podnijeli interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede, a 27. za pretre-

Aleksandar Stijović

sanje rada Vlade u oblasti prosvjete.

Prema poslovniku, Vlada ima rok od 30 dana da se izjasni, a ako Vlada nije podnijela izvještaj, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine po isteku roka za dostavljanje izvještaja Vlade.

- Iako su protekla više od tri mjeseca od podnošenja interpelacija predsjednik Skupštine još uvijek nije zakazao sjednicu na kojoj bi razgova-

rali o politici Vlade u ove dvije veoma važne oblasti, a stanje je od podnošenja interpelacija dodatno pogoršano – saopštio je Bojan Zeković potpredsjednik SDP-a.

On je istakao da u oblasti poljoprivrede postoji veliki problem, jer je cijena prehrambrenih i drugih inputa porasla od 30 do 100 posto, te da su se poljoprivrednici desetinama puta obraćali ministru, a on im sa svoje ministarske visine odgovarao ,,treba li stoku da

vam prevežem“.

Kada je riječ o resoru Vesne Bratić, ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta u dosadašnjem toku mandata pokazala je jasnu namjeru da obrazovni sistem Cme Gore prilagodi jednostranim i isključivo nacionalno-vjerskim željama, koje su u direktnoj suprotnosti sa ustavnim određenjem građanske multietničke i sekulame države.

- Na sceni je progon i nezakonito otpuštanje inovjernih i

onih koji drugačije misle, dok kroz kadrovska rješenja Vesne Bratić za direktore dobijamo ekstremne nacionaliste, podržavaoce osuđenih ratnih zločinaca, teoretičare zavjera, antivaksere i slične koji, zbog same suštine obrazovnog sistema ne bi smjeli da njima rukovode. U međevremenu se situacija u obje oblasti dodatno pogoršala – saopšteno je iz SDP-a.

U dokumentu koji je ušao u julu u skupštinsku proceduru, a koji potpisuje predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokratske partije – Albanske koalicije ,,Jednoglasno“, Raško Konjević, navodi se da mnistarka Bratić zaslužuje da bude razriješena jer je u parlamentu, a time i cjelokupnoj javnosti, garantovala da postavljenja neće imati veze ,,sa partijskim knjižicama“ i da će se neophodne promjene dešavati na bazi jasnih i mjerljivih kriterijuma.

Danas, samo nekoliko mjeseci nakon javno izrečenog stava, je jasno da je obmanula javnost i poslanike što najbolje potvrđuju same aktivnosti Ministarstva na čijem je čelu.

U tekstu interpelacije se navodi da je smjena više stotina direktora politička osveta i revanšizam jer je nemoguće da su svi nezakonito radili i zloupotrebljavali svoj položaj u političke ili druge svrhe.

Zeković je pozvao predsjednika Skupštine Bečića da ne krši Poslovnik i zakaže sjednicu na kojoj bi razgovarali o politici Vlade u ove dvije oblasti, a Parlament ostvarivao svoju Ustavnu funkciju, kako ne bi iz EU dobijali ocjene kako imamo saziv ,,bez presedana“.

J.M.

Bojan Zeković

8

Društvo

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Bivši direktor ZZZCG Zoran Jelić reagovao na navode novog menadžmenta da je kršio propise i oštetio tu instituciju

Nije bilo zloupotreba, radi se o reformama i usklađivanju sa zakonom Jelić: Nakon 10 godina radnici su pokrenuli spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, a ona je donijela rješenje da se obeštete. Treba znati da je ovo bio problem kod više institucija i svi sporovi su riješeni na ovaj način PODGORICA - Bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Zoran Jelić reagovao je na saopštenje sadašnje uprave Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG), direktora Gorana Folića i predsjednice Upravnog odbora (UO) Hadži Vesne Vujošević, navodeći da oni ponavljaju neistine i dezinformacije koje su već nedavno plasirali.

Folić i Vujošević optužili su, u zvaničnom saopštenju, ranije rukovodioce Zavoda, Zorana i Vukicu Jelić, da su nesavjesnim radom i zloupotrebom službenog položaja kršili zakon, kolektivni ugovor i Statut Zavoda i da su nesavjesnim poslovanjem koštali Zavod preko šest miliona eura, koliko je plaćeno za sporove koje su radnici pokrenuli protiv te institucije.

Reagujući na ove navode, Jelić je rekao da oni nisu ništa novo i argumentovano.

- Po staroj matrici, više puta izgovorena laž treba da postane istina. U situaciji kada Crna Gora živi tešku ekonomsku krizu u kojoj imamo više nego zabrinjavajući rast nezaposlenosti i nezapamćeni pad zaposlenosti očekivali smo obraćanje javnosti menadžmenta ZZZCG gdje nas obavještavaju o mjerama i programima za saniranje ovako teškog stanja u oblasti tržišta rada - naglasio je Jelić u reagovanju. On je pitao kako je novo rukovodstvo unaprijedilo rad Zavoda.

- Koliko su programa realizovali, koliki je procenat uključenih i zaposlenih, koje su nove programe kreirali, kakvi su rezultati, kako su unaprijedili rad Zavoda? Sve evropske službe su prilagodile svoj rad u složenim uslovima pandemije, gdje je crnogorski Zavod tu? Šta je sa on lajn službom za posredovanje i motivaciju nezaposlenih? Kako

Zoran Jelić

se sprovodi aktivacija korisnika MOP- a, to su mjerila za zatvaranje poglavlja 19? Kakvi su planovi za naredni period, kako povećati zaposlenost? I još mnogo je pitanja. Ipak, ništa od toga. Menadžment ZZZCG, zamajava javnost izigravajući tužioce i sudije, dok posao za koji su plaćeni, nažalost, čeka neke druge, odgovorne, znavene i sposobne profesionalce - istakao je Jelić.

On je dodao da je ,,radi javnosti, važno istaći nekoliko činjenica kao odgovor na njihove zlonamjerne konstatacije“.

- Nije bilo nikakvih zloupotreba ili nepoštovanja zakona. Radilo se o reformama i usklađivanju sistemskih zakonskih propisa i akata što je zahtijevalo vrijeme. ZZZCG je do 2008. godine funkcionisao kao samostalna institucija u kojoj je UO donosio odluke o zaradama zaposlenih a sve u skladu sa tada važećim Kolektivnim ugovorom. Već 2008. Zavod postaje potrošačka jedinica Budžeta Crne Gore.

Odlukom Ministarstva finansija utvrđuje se budžet ZZZCG u kome se smanjuju sredstva za zarade zaposlenih. Tadašnji menadžment ZZZCG je bio dužan da prilagodi poslovanje novim okolnostima i isplati zarade u skladu sa opredijeljenim sredstvima. I ne samo

zarade, primjera radi 2009. godine rebalansom Budžeta sredstva ZZZCG su smanjena za 3.215.000, što je zahtijevalo napraviti značajne rezove po pozicijama potrošnje. Dakle, moglo se isplatiti samo onoliko sredstava za zarade koliko je bilo na toj budžetskoj poziciji - kazao je Jelić.

On je dodao da takođe, menadžment nije mogao staviti van snage odredbe Kolektivnog ugovora, jer to kako kaže Jelić nije u njegovoj nadležnosti.

- Nakon 10 godina radnici su pokrenulu spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija je donijela Rješenje da se radnici obeštete do visine starih koeficijenata. Na sličan način je riješeno i ostvarivanje drugih radničkih prava, poput jubilarnih nagrada, toplog obroka, prevoza i sl. Treba znati da je ovo bio problem kod više institucija i svi sporovi su riješeni na ovaj način. Radnici ZZZCG su pokrenuli i spor zbog neisplaćenih nadoknada za rad u radnim grupama. Tu je takođe situacija vrlo jasna. Svako ko se bavi menadžmentom zna da je nemoguće uspješno realizovati bilo koji zahtjevniji program, a da ne formirate tim ili radnu grupu za realizaciju naveo je Jelić.

Ovaj angažman, kako dodaje, je tražio ogromnu posvećenost zaposlenih mimo redovnih poslova, što je za rezultat imalo efikasnost programa.

- U jednom broju rješenja o formiranju radnih grupa, čak nijesu bile predviđene nadoknade, jer važeća akta u tom trenutku to nijesu dozvoljavala. Po pritužbama radnika koji su na sudu dokazivali da su te poslove obavljali van radnog vremena nadležni sudovi su presudili da se i te nadoknade za rad u radnim grupama zaposlenima isplate – zaključio je Jelić u reagovanju.

J.M.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja finansiraće Medresu

Brinuće o svim vjerskim zajednicama PODGORICA - Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić sastao se danas sa reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatom Fejzićem.

- Posjetio sam reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića i sa velikim zadovoljstvom ga obavijestio da ćemo Medresu, čiji smo rad i ove godine pomogli, prvi put u istoriji Crne Gore u cjelosti finansirati, što je trebalo odavno da se desi - objavio je Spajić na svom Instagram nalogu.

Spajić je kazao da će intenzivno raditi i na rješavanju svih drugih problema sa kojima se Islamska zajednica suočava.

Spajić na sastanku sa predstavnicima Islamske zajednice

- Zajedno sa predstavnicima sve tri tradicionalne vjerske zajednice u Crnoj Gori, u narednom periodu radićemo i na rješavanju pitanja vjerskih službenika

kojima nije regulisano penziono i zdravstveno osiguranje.

Uvodimo red u državu i brinemo o svim vjerskim zajednicama – rekao je Spajić.

J.M.

Novembar odnio najmlađu žrtvu korone od 15 godina, registro PODGORICA - Šest osoba je preminulo od posljedica kovida-19, a registrovana su 622 nova slučaja korona virusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Smrtni slučajevi su registrovani u Nikšiću (3), Podgorici (1), Pljevljima (1) i Kolašinu (3).

- Među preminulima najmlađi je imao 15, a najstariji 90 godina - precizirali su iz Instituta za javno zdravlje.

Korona je za prva dva dana novembra odnijela 12 života.

Laboratorije IJZCG i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom 2. novembra završile analizu 2.875 uzoraka, i registrovale još 622 slučaja korona virusa. Udio novopozitivnih

Preminulo še slučajeva u ukupnom broju testiranih je 21,63 odsto.

Prijavljen je oporavak kod 440 pacijenata.

U Podgorici je registrovano najviše novih infekcija – 259, Nikšić 120, Bar 33, Budva 28, Berane i Bijelo Polje po 22, Danilovgrad i Herceg Novi po 18, Kotor 15, Cetinje i Tivat po 14, Kolašin 10, Tuzi 9, Mojkovac 8, Ulcinj 7, Plužine i Pljevlja po 6, Andrijevica, Gusinje, Plav i Žabljak po 3 i Šavnik jedan.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.119.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj opo-

ravljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 4.741.

Još se ne zna zašto je petnaestogodinja djevojčica pozitiv

Jokić: Obdukciju da odobri porodi PODGORICA – Obdukcija će pokazati koje su okolnosti dovele do iznenadne smrti petnaestogodišnje djevojčice iz Podgorice koja je bila pozitivna na korona virus, ali prvo obdukciju mora da dozvoli njena porodica.

To je u „Bojama jutra“ na Televiziji Vijesti saopštio direktor podgoričkog Doma zdravlja Danilo Jokić, koji je istakao da ljekari predlažu obdukciju jer je djevojčica bila zdrava, bez ikakvih komorbiditeta (udruženih bolesti) te je to jedini instrument koji će da pokaže šta je dovelo do iznenadne smrti.

- Ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć tražio je da se uradi obdukcija, a pravo je porodice da li će da se uradi ili ne i to ćemo saznati danas ( juče). Mi ljekari iz Doma zdravlja smo za obdukciju kako bi se utvrdio uzrok, jer je to jedini način da saznamo šta se dešavalo sa organizmom pa je dovedo do tako brze smrti - istakao je on.

Djevojčica je naprasno preminula u utorak uprkos naporima ljekara iz Kovid centra u Tološima i Hitne pomoći da joj Dr Danilo Jokić rekao je da nije tačno da nema ljekova – longacefa i urbazona, kao ni osnovnih sredstava za rad kako to tvrde pacijenti, te da se nestašice dese ali kratko, te da ne traju ni čitav dan.

- Nije tajna da se dese kratkotrajne nestašice ljekova.

Nažalost, Crna Gora je među vodećim zemljama po potrošnji antibiotika u ovom dijelu Evrope, a smjernice Nacionalnog tijela za kovid-19 se ne poštuju i terapije koristimo mnogo. Kovid centri funkci-

Kola Hitne pomoći isrped Doma zdravlja u kojem je preminula djevojčica

spasu život. Dom zdravlja je o tom slučaju upoznao Upravu policije, a Hitna pomoć je predložila da se uradi obdukcija.

Jokić je u emisiji rekao da je djevojčica prethodno bila zdrava, odnosno njen zdravstven karton bio je prazan.

- Nije imala nikakvih bolesti koje su evidentirane u periodu djetinjstva. Od oca imamo

izjavu da je dijete bilo stabilnog stanja, da je imala blage temperature, te da je osjećala pomalo malaksalost i da je juče donijeta odluka da ipak ode na kontrolu - naveo je Jokić.

Jokić je pojasnio da se djevojčica prvi put ljekarima javila 21. oktobra, sa blagim simptomima, propraćenim temperaturom, a da joj je već sjutradan 22. oktobra ustanovljen koro-

Ljekari ne poštuju smjernice, prepisuju previše ljekova onišu u punom kapacitetu. Te nestašice se brzo premoste istakao je Jokić.

Rekao je da naše zdravstvene ustanove ljekovima snabdijeva Montefarm te da se potrošnja antibiotika prati iz sata u sat.

- Ogromna je potrošnja i osnovnih sredstava za rad ali mi ne biramo šta će proizvođač da nam dostavi, a mi nijesmo

dobavljači, već to ide preko tendera, ali trenutno imao sve istakao je Jokić.

Na konstataciju novinarke da se građani žale da im doktori opšte prakse ne daju uput za D dimer, Jokić ističe da se ljekari pravilno postavljaju u ovoj stuaciji.

- Građani imaju pravo da pitaju, ali D dimer pokazuje aktivaciju koagulacionih procesa i mi

Društvo

Četvrtak, 4. novembar 2021.

ovana 622 nova slučaja

est pacijenata

U Podgorici trenutno ima 2.141 aktivni, Nikšiću 784, Baru 279, Budvi 208, Danilovgradu 151,

Herceg Novom 148, Bijelom Polju 143, Tivtu 140, Beranama 119, Cetinju 93, Kotoru 90, Mojkovcu 72, Pljevljima 66, Ulcinju 61, Kolašinu 60, Plužinama 47, Andrijevici 40, Tuzima 40, Žabljaku 19, Šavniku 14, Plavu 10, Rožajama 8, Gusinju 7 i Petnjici jedan.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije, novim korona virusom u Crnoj Gori je 145.936.

Od početka masovne vakcinacije koja je počela 4. maja, imunizovano je 39,4 procenta stanovništva Crne Gore, odnosno 53,5 punoljetnih građana. J.M.

U Crnoj Gori revakcinisano 539 djece od 12 do 17 godina, 727 primilo jednu dozu, IJZ pozvao roditelje da vakcinišu djecu nakon konsultacije sa pedijatrima PODGORICA – Trideset procenata testirane djece u kovid centru u Podgorici je juče bilo pozitivno na korona virus, kazala je za RTCG pedijatrica Doma zdravlja dr Edita Bašović.

Ona je istakla da je u podgoričkom kovid centru za djecu došlo do blagog porasta broja pacijenata u odnosu na proteklih nekoliko sedmica. Broj pregledanih kreće se do 170 pacijenata, rekla je dr Bašović.

Dr Bašović je upozorila roditelje da posebno obrate pažnju na simptome infekcije.

- Ono što primjećujemo je da se više javljaju upravo tinejdžeri s visokom temperaturom i simptomima respiratornog trakta, a bolovi u mišićima i glavobolja su češći simptomi – kazala je ona.

U podgoričkom kovid centru 30 odsto testirane djece pozitivno na koronu Epidemiolog u penziji dr Novica Vujošević i ranije je preporučio da se vakcinišu djeca starija od 12 godina, ali i svi koji nemaju kontraindikacije.

U kovid centar se javlja sve više tinejdžera sa povišenom temperaturom i bolovima u mišićima i glavoboljom, što su česti simptomi kovida-19 ska prava, a najveće pravo je pravo na život koje se gubi nakon smrti – poručio je dr Vujošević.

- Ograničenja dovode do manjka kontakata zaraženih sa nezaraženima tako da je to u načelu dobro. Ipak, teško je izbalansirati koje mjere odabrati kako bi se sačuvalo zdravlje, a da se ne ošteti ekonomija – rekao je dr Vujošević Pobjedi.

VAKCINIŠITE DJECU

vna na kovid-19 naprasno preminula

u mora dica

Danilo Jokić

na virus i tada joj je urađena kompletna krvna slika.

- Bila je upućena na kućno liječenje i stoji informatički i u razgovoru sa ljekarom da je trebalo da se u naredna dva dana javi ljekaru čak i ranije ako osjeti tegobe. Samoinicijativno je juče krenula na kontrolu u pratnji člana porodice i tokom vožnje joj je pozlilo i to je pogoršanje nažalost išsmo u Crnog Gori radili više D dimera od na primjer Njemačke. Taj nalaz se u razvijenim zemljama radi u hospitalnim uslovima. Građani čuju da je taj nalaz važan pa svi hoće da ga urade. Podržavam ljekatre da na to ne „padaju“ jer ne mogu davati građanima da oni određuju procedure liječenja. Oni danas dobiju kovid i odmah hoće da rade D dimer.

Svakom kome je indikovano da se uradi taj nalaz, on se radi bez zadrške - zaključio je Jokić.

Novi RTG aparat sljedeće sedmice Dr Danilo Jokić je najavio da će nov rentgen biti u funkciji od naredne sedmice u Domu zdravlja na Starom aerodromu.

- Aparat koji sad tamo postoji je razmontiran i star je oko 18 godina. Građani su obaviješteni da se dijagnostika trenutno radi u Vojno medicinskom centru na novom aparatu koji ima Vojska. On radi odlično - istakao je Jokić.

lo jako brzo, pa je dovedena u zdravstveni punkt Kovid centra u Tološima u veoma lošem opštem zdravstvenom stanju - ispričao je Jokić i dodao da je osjećala da joj nedostaje vazduh ali nije imala bol u grudima.

Istakao je da su djevojčici pomagali iskusni ljekari iz Kovid centra i da su odmah krenuli terapijski da joj pomažu.

- Onda je krenuo prestanak životnih funkcija - rad srca i disanja, i uradili su reanimaciju, a istovremno je obaviještena Hitna medicinska pomoć koja je došla za nekoliko minuta i rađena je zajednička reanimacija narednih pola sata, ali nažalost pacijent je preminuo - rekao je Jokić.

On je u ime svih ljekara izjavio saučešće porodici djevojčice.

- Smrt svakog pacijenta je za nas bolna, naročito kad je u pitanju mlađi pacijent - rekao je on.

Nakon što je djevojčica preminula prije dva dana, iz podgoričkog Doma zdravlja su potvrdili tu vijest ali su se pozvali na Zakon o pravima pacijenata i istakli da, poštujući porodičnu tragediju, Dom zdravlja Podgorica nije u prilici da saopšti više detalja u vezi sa ovim slučajem.

- U toku je procedura utvrđivanja medicinskih činjenica i okolnosti koje su dovele do naprasne smrti djeteta, o čijem ishodu ćemo transparentno obavijestiti javnost – saopštili su tada kratko iz Doma zdravlja Podgorica.

K. J.

9

Institut za javno zdravlje je juče pozvao roditelje da vakcinišu djecu od 12 do 17 godina, prepa preporukama i uz dogovor sa pedijatrima.

Prvu dozu vakcine protiv korona virusa primilo je 727 djece uzrasta od 12 do 17 godina, dvije doze njih 539, a samo jedna osoba u ovom uzrastu je dobila sve tri doze, saopšteno je iz IJZ. Insitut je upozorio da infekcija kovidom-19 poprima sve opasnije oblike, zbog čega je Nacionalna savjetodavna komisija za imunizaciju (NITAG) još u avgustu predložila vakcinaciju protiv korona virusa djeci od dvanaeste do sedamnaeste godine koja imaju komorbiditet i djeci koja u porodici imaju lica sa značajnom imunosupresijom (onkološki pacijenti, HIV/ AIDS…).

Djeca koja ne pripadaju ovim grupama, mogu se vakcinisati uz konsultaciju sa pedijatrom i uz saglasnost roditelja ili stara-

MLADE ŽRTVE

Primjetan je blagi porast mladih pacijenata sa simptomima kovida-19

telja, podsjećaju iz IJZ. - Institut za javno zdravlje još jednom poziva sve građane Crne Gore da se vakcinišu jer je to jedini način da se zaustavi pandemija. Imunizacijom se smanjuje mogućnost mutacija virusa koji, usljed odlaganja vakcinacije, nažalost jača i njegove posljedice su sve teže.

Podsjećamo da se vakcinacija djece protiv korona virusa u Crnoj Gori sprovodi Fajzer vakcinama. Razvijene zemlje kao što su Njemačka, SAD, Kanada, Velika Britanija, Danska, Francuska, Španija, Švajcarska, Norveška ranije su započele vakcinaciju djece uzrasta od 12 godina - navodi se u saopštenju.

- Dragi roditelji vakcinišite

sebe i svoju djecu u skladu sa važećim preporukama - poručuju iz IJZ. Za djecu eksperti preporučuju Fajzer vakcinu, uz prethodno konsultovanje sa pedijatrom.

I epidemiolog u penziji dr Novica Vujoševič preporučuje da se vakcinišu djeca starija od 12 godina. Član Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja građana Podgorice je bio epidemiolog u vrijeme ,,variole vere“, kada je u Crnoj Gori za osam dana vakcinisano 92 odsto stanovništva, a u našoj zemlji bio registrovan samo jedan slučaj.

On je Pobjedi ranije kazao da se vakcinišu svi koji nemaju kontraindikacije, pa čak i djeca starija od 12 godina.

- Često se govori o paroli ljud-

Od korona virusa u Crnoj Gori preminulo je više od 12 osoba od 20 do 40 godina i svi su bili nevakcinisani. Djevojčica od 16 godina, koja je prekjuče preminula u podgoričkom domu zdravlja bila je pozitivna na korona virus, a čeka se obdukcija kojom će se utvrditit uzrok smrti.

Prije toga je 11. oktobra preminula djevojka od 19 godina iz Nikšića. On je bila inficirana od kraja avgusta i nije bila vakcinisana. Kako su tada pojasnili iz Kliničkog centra, ona je preminula od posljedica srčanog zastoja, što se može dogoditi pacijentima koji su imali infekciju koronom.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, od korona virusa do sada je do devet godina zaraženo 4.650 djece, a od deset do 19 godina 12.728 djece.

J.M.

SSCG i USSCG prozvali Uniju poslodavaca da opstruira dogovor na nagovor trgovačkih lanaca

Žele da rade nedjeljom, ali ne i da povećaju dnevnicu PODGORICA - Savez sindikata i Unija slobodnih sindikata su Skupštini uputili prijedlog da izmjenama zakona produži Opšti kolektivni ugovor, jer bi u suprotnom bio ugrožen status više desetina hiljada radnika.

Oni su juče na zajedničkoj konferenciji za novinare optužili Uniju poslodavaca da je opstruirala dogovor o zaključenju novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) iako su sve bili dogovorili još u julu.

Kako su naglasili Skupštini su proslijedili prijedlog izmjena Zakona o radu kako bi se važenje OKU-a produžilo do kraja naredne godine, i kako bi se uskladio sa novim pravnim institutima poput pripravnosti i dvokratnog rada i uvećanja dnevnice za one koji rade nedjeljom.

Generalni sekratar SSCG Duško Zarubica je kazao da je opstrukcija Unije posloda-

vaca nasupila izgleda na nagovor velikih trgovaca, koji žele da rade nedjeljom.

- Sada imamo situaciju da nemamo zaključen novi OKU a da postojeći ističe. Opšti kolektivni ugovor je osnovni garant radničkih prava svim zaposlenim, posebne kolektivne ugovore nemaju sve djelatnosti - kazao je Zarubica dodajući da je velikim trgovcima,

koji inače ne rade nedjeljom, sporno što je traženo povećanje dnevnica za 100 odsto za one koji rade nedjeljom.

Ako se ne produži Opšti kolektivni ugovor po riječima Zarubice to bi ugrozilo na desetine hiljada radnika, a između ostalog i plan ,,Evropa sad“.

Generalni sekratar USSCG Srđa Keković ističe da je prije dvije godine sa Vladom i po-

Red je da se radnicima koji rade nedjeljom uvećaju dnevnice Zarubica je istakao da za one radnike koji rade nedjeljom kao i za poslodavce iz drugih oblasti koji su sami odlučili da rade nedjeljom zbog uvećanja svog profita red je da mali dio tog profita daju radnicima kroz uvećanu dnevnicu.

- Prema Zakonu o radu nedjelja je po pravilu neradni dan i ne mogu da postoje samo neki izuzeci, kao i da je red da se tim radnicima koji ne mogu da koriste vikend sa svojom porodicom omogući uvećanje dnevnice - kazao je Zarubica.

slodavcima potpisan Sporazum o dostojanstvenom radu, kojeg poslodavci na ovaj način krše.

- Zbog nedostojanstvenih uslova rada mladi nam odlaze iz Crne Gore, neće imati ko da radi. U anketi koju smo nedavno prezentovali više od polovine zaposlenih nema stabilne ugovore o radu, 33 odsto radi u sivoj zoni, 40,9 odsto ne dobija naknadu za prekovremeni rad, 30,3 odsto je prijavljeno na zaradu manju od stvarne… Zaposleni u Crnoj Gori prosječno imaju godišnji odmor sedam dana kraći od zakonskog minimuma... Mi govorimo o 21. vijeku. Poslodavci ne žele da prave benefite za svoje zaposlene kazao je Keković.

On je izrazio očekivanja da će dobiti podršku Skupštine za predložene izmjene Zakona o radu i produženje Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da su spremni da razgovaraju sa svim poslaničkim klubovima. N.K.

Hronika

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Brat ubijenog Mila Ilića juče u sudnici svjedočio kako je policija pola godine prije ubistva znala da mu je ugrožena bezbjednost

Jovan Ilić: Znam od koga nam je prijetila opasnost, ali ću to zadržati za sebe PODGORICA – Jovan Ilić juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da je policija pola godine prije ubistva njegovog brata Mila Ilića upozorila da im je ugrožena bezbjednost, ali da nijesu htjeli da otkriju imena osoba od kojih im prijeti opasnost.

koje je Ilić trebalo da izađe.

Na snimku ove kamere se nije vidio čin ubistva Ilića, ali jeste bijeg ubice.Nakon toga, prikazan je snimak na kome se vidi kako crveni ,,ford fokus“ usporeno prolazi dijelom ulice u čijoj blizini je Ilić ubijen.

Sutkinja Vesna Pean naložila je da se za naredno suđenje prinudno dovedu svjedoci Mladen Kilibarda i Predrag Krcunović, koji se do sada nijesu odazivali na pozive suda.

Ubistva Kalezića i Ilića, koji se dovode u vezu sa kavačkim klanom, su naručena, a Vujačić je tim ubistvima navodno otplatio kockarski dug.

Ilić je ubijen 30. aprila 2019. nakon što je u blizini Autobuske

stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu. Kamere su tada snimile osobu sa kačketom, koja je ispalila 13 hitaca.

Ilićev prijatelj Veselin Kalezić ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Stari aerodrom, ispred kafića ,,Level“.

U njega je ispaljeno 10 hitaca, a kamere su snimile likvidaciju.

Vujačić je uhapšen 12. juna 2019. u Novom Sadu zbog sumnje da je 2017. u Vranju, sa više od 30 hitaca iz vatrenog oružja, ubio Jugoslava Cvetanovića. Ovo ubistvo tretira se kao odmazda Luke Bojovića, jer je Cvetanovićev brat Saša u zatvoru zbog ubistva Bojovićevog brata Nikole Bojovića u Beogradu. B. R.

d.malidžan

Za ubistvo Ilića 30. aprila 2019. godine i likvidaciju Veselina Kalezića, pola godine ranije, sudi se Marjanu Vujačiću i Radu Popoviću, a proces vodi sutkinja Vesna Pean.

Vujačiću se u odsustvu sudi zbog optužbi da je ubio Ilića i Kalezića, dok je Popović optužen da je Vujačiću pružao logističku podršku.

- Pola godine prije ubistva, policija je pozvala mog brata i upozorila da je njemu i meni ugrožena bezbjednost. Nijesu nam pominjali bilo čije ime. Tražili smo da kažu od koga smo ugroženi.

Rekli su da znaju, ali da nam ne mogu otkrivati imena – kazao je brat pokojnog Mila Ilića.

Na pitanje tužiteljke Nataše Bošković, svjedok Jovan Ilić je odgovorio da je i Veselinu Kaleziću bila ugrožena bezbjednost i to od istih osoba od kojih je opasnost prijetila njegovom pokojnom bratu i njemu.

Tužiteljke Bošković od svjedoka je tražila da saopšti imena tih osoba, na što je Ilić kazao da ta saznanja neće djeliti sa tužilaštvom.

- Odlično vi to znate sve. Za sebe ću zadržati od koga nam je ugrožena bezbjednost, s obzi-

rom na to da policija to nije htjela da nam kaže. Mislim da to zna i tužilac – rekao je on.

U nastavku suđenja pregledan je i video snimak na kome se vidi kako Kalezić dolazi na trotoar ispred lokala ,,Level“ na Starom aerodromu, nakon čega mu prilazi ubica, u njega ispaljuje smrtonosne hice i bježi.

U sudnici su prikazani i snimci nadzornih kamera kojim je utvrđeno kojom maršrutom se kretao Ilić neposredno prije ubistva. Na snimcima se moglo vidjeti da je njegov džip ,,patrol“ bijele boje sve vrijeme pratio bijeli ,,reno megan“.

Prikazan je i ubica Ilića ispred jedne zgrade kako polako ide preko ulice ispred kladionice iz

Viši sud prihvatio dokaze Specijalnog tužilaštva protiv 23-člane kriminalne organizacije d.mijatović

10

Mjesto ubistva Mila Ilića

Zbog pucnjave u Tivtu uhapšene dvije osobe

Berane

Meta napadača trojka povezana sa kriminalom

Uhapšen zbog prijetnji pištoljem

TIVAT – Lazar Žarić (20) i Nikola Tešnjak (27) uhapšeni su zbog sumnje da su u utorak veče u tivatskom naselju Seljanovo pucali na D. J. (36), Ž. K. (46) i D. P. (38) koji se u policijskim evidencijama vode kao bezbjednosno interesantne osobe.

Kako su saopštili iz policije, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih, ali je, navodi se, pričinjena materijalna šteta na vozilu i zgradi.

Nakon prijave da je oko 22.30 časova u naselju Seljanovo došlo do upotrebe oružja, policija je izašla na mjesto događaja i zatekla tri bezbjednosno interesantne osobe - D. J, Ž. K. i D. P. Oni su ustvrdili da je nepoznata osoba zapucala prema njima u trenutku dok su parkirali automobil u kojem su se nalazili.

Tokom uviđaja pronađeno je pet pištoljskih čaura, a konstatovana su i oštećenja na vozilu i na stambenoj zgradi.

Brzom i efikasnom akcijom policije pronađen je prvi osumnjičeni Lazar Žarić iz Tivta kod kojeg su pronađena dva pištolja i lovačka puška.

Daljim aktivnostima, inspektori su došli do podataka koji Tivćanina Nikolu Tešnjaka dovode u vezu sa direktnim izvršenjem ovog krivičnog djela. Žarić i Tešnjak su uhapšeni po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

B. R.

BERANE - M. D. (68) iz Berana uhapšen je u utorak po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama zbog sumnje da je pištoljem prijetio jednoj osobi, saopšteno je iz Uprave policije.

M. D. se sumnjiči za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, kao i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- M. D. je u utorak, u mjestu Crni vrh, pištoljem prijetio jednoj osobi, a od oba lica su prikupljena obavještenja na zapisnik, nakon čega je osumnjičeni uhapšen – kazali su iz policije.

Od M. D. je oduzet pištolj marke „parabelum“ sa okvirom i tri komada municije. Osim toga, u ovom gradu su policijski službenici u mjestu Rudeš kontrolisali vozilo podgoričkih registarskih oznaka u kojem je pronađena tekstilna roba u vrijednosti oko 5.000 eura vlasništvo H. B. Protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljene trgovine.

C. H.

Viši sud u Podgorici

Potvrđena optužnica protiv Mujovića i njegove grupe

PODGORICA - Viši sud potvrdio je optužnicu protiv 23-člane kriminalne organizacije koju su predvodili Radovan Mujović iz Nikšića i Vasilije Rafailović iz Budve radi izvršenja više teških krivičnih djela, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Aida Muzurović.

Osim Mujovića i Rafailovića, na optužnici su Petar Lipovina, Mitar Marković, Filip Knežević, Žarko Pejaković, Lazar Nedović, Aleksandar Ćetković, Boško Pavlović, Jovan Mirković, Aleksandar Stevanović, Marko Zorić, Nikola Marić, Uroš Đurđevac, Filip Bešović, Goran Rakočević, Ivan Brnović, Nikola Drecun, Mošo Paović, Aleksandar Đurđevac, Uroš Vučinić, Davor Avdić i Nemanja Zurovac.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobili su Bajram Pista i Marinko Rajković.

Procesuiranjem ove grupe rasvijetljen je veliki broj krivičnih djela – pokušaj ubistva boksera Dragana Radonjića na Cetinju 2017. godine, identifikovani su napadači na poznatog ugostitelja Branka Rafailovića u mar-

tu ove godine, otkriveno je i ko stoji iza napada na lokal „Tani“ 2019. vlasnika Ranka Radulovića, rasvijetljeno je podmetanje požara na pet vozila Miloša Đuričkovića i Igora Vušurovića u aprilu 2019, podnijete su prijave protiv osoba koje su planirale ubistvo Marka Ljubiše Kana i supruge svjedoka saradnika.

Radovan Mujović je, kako se navodi u optužnici, od svjedoka saradnika Piste tražio da ,,prekolje“ M. B, suprugu svjedoka saradnika M. M. Mujović je optužen da je nepoznatim pripadnicima kriminalne organizacije naložio da 27. avgusta 2019. u Budvi ubiju Ljubišu i druge osobe sa kojima je bio u društvu. NN osoba je došla do terase lokala „Korkovado“, ispred zidina Starog grada, gdje je Ljubiša sjedio za stolom sa Goranom Slovinićem i Draganom Markovićem i ka njima ispalio više od sedam metaka, nanoseći im tjelesne povrede.

Rafailovića bezbjednosne službe potražuju zbog učešća u ubistvu Đorđa Borete i slučajne žrtve doktora Dragana Zečevića 7. decembra 2016. godine.

B. R.

Saobraćajni udes u Baru

Automobilom na pješaka na pješačkom prijelazu BAR – Pješak E. D. (46) oboren je juče na pješačkom prijelazu u Baru kada je na njega automobilom naletio državljanin Republike Srbije M. N. (30), prenosi Radio Bar. Saobraćajna nezgoda se, prema pisanju ovog portala, dogodila oko 13 časova, na pješačkom

prijelazu u blizini benzinske pumpe u Ilinu, na raskrsnici lokalnog puta i Bulevara dinastije Petrovića.

Povrijeđeni je transportovan u Opštu bolnicu Bar, a iz policije su kazali da nemaju informaciju o vrsti povreda.

C. H.

Žabljačanin sproveden u Istražni zatvor zbog šverca droge i nasilja u porodici

Leonidu Stevoviću određen pritvor BIJELO POLJE – Leonidu Stevoviću (52) sa Žabljaka određen je pritvor do 30 dana nakon što je policija, postupajući po prijavi za porodično nasilje u njegovom stanu, pronašla kokain, više od 100 tableta „lorazepama“ i oružje – saopšteno je iz Uprave policije.

Stevović je uhapšen u ponedjeljak ujutro pošto je policiji prijavljeno da je u toku porodično nasilje u stanu Stevovića.

Zbog sumnje da je supruzi i sinu prijetio oružjem, a potom suprugu i fizički napao zadajući joj udarce u predjelu glave, osnovni tužilac u Pljevljima je naložio njegovo hapšenje za nasilje u poridici.

Pošto su Stevoviću stavljene lisice na ruke, policija je pretresla njegov stan i pronašla i preventivno oduzela dva komada oružja za koje je osumnjičeni posjedovao dozvole.

Pronađena su i dva pakovanja

kokaina, 1.100 komada tableta „lorazepam“, dva metalna boksa, dva pancira i improvizovana naprava koja služi za ispaljivanje metaka sa 17 komada municije.

O ovom je obaviješten viši tužilac u Bijelom Polju, a protiv Stevovića je podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

B. R.

Svijet

Četvrtak, 4. novembar 2021.

11

SZO upozorila na porast broja zaraženih korona virusom u Evropi, alarmantno i u regionu

ŽENEVA – Evropa je jedini region u svijetu u kojem raste broj zaraženih od korona virusa, saopštila je juče Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U nedjeljnom izvještaju o pandemiji, zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija navodi da se broj novih slučajeva povećao šest odsto u Evropi, u poređenju sa ,,skokom“ od 18 odsto registrovanom prethodne sedmice.

Kada je region u pitanju, crni rekord je zabilježen u Sloveniji gdje je u posljednja 24 sata zabilježeno novih 3.456 slučajeva korona virusa, što je najveći broj oboljelih u jednom danu od početka pandemije, saopštio je juče Institut za javno zdravlje te zemlje. Prethodni rekord u broju novooboljelih zabilježen je 5. januara ove godine, kada je na virus bilo pozitivno 3.428 osoba. Trenutno, u Sloveniji je aktivno 29.354 slučajeva. Kako prenosi Televizija Slovenija, uprkos rekordnom broju novooboljelih za sada nadležni

siol.net

Crni rekord zabilježen u Sloveniji U Hrvatskoj prvi otkazi nevakcinisanima i onima koji ne žele da se testiraju

Slovenija: U posljednja 24 sata zabilježeno novih 3.456 slučajeva

neće uvesti 10-dnevno zatvaranje zemlje. Šef Kriznog štaba Matej Logar rekao je da će biti uvedene oštrije mjere - veće kontrole uslova u restoranima i rad od kuće u javnom sektoru.

U Srbiji je u posljednja 24 sata od posljedica korona virusa umrla 61 osoba, a registrovano je 6.726 novoinficiranih. Hospitalizovano je 6.770 osoba, a

na respiratorima je njih 279.

Od početka epidemije korona virusa u Srbiji, od infekcije je umrlo 10.139 ljudi a na današnji dan procenat smrtnosti je 0,87. Od početka epidemije korona virusa u Srbiji, od infekcije je umrlo 10.139 ljudi a na današnji dan procenat smrtnosti je 0,87. Kako se navodi na sajtu Ministarstva zdravlja covid19.

SZO odobrila indijsku vakcinu za hitnu upotrebu Svjetska zdravstvena organizacija odobrila je za hitnu upotrebu antikovid vakcinu proizvedenu u Indiji, preparat koji su indijska regulatorna tijela odobrila i prije nego što je potpuno završeno testiranje za njenu bezbjednost i efikasnost.

SZO je saopštila da je odobrila vakcinu Kovaksin, koju proizvodi indijska kompanija „Barat biontek“. To je osma antikovid vakcina koja je dobila odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije.

- Odobrenjem ove vakcine za hitnu upotrebu proširuje se dostupnost vakcina, najefikasnijih medicinskih sredstava koja imamo da okončamo pandemiju - rekla je doktorka Marianđela Simao, pomoćnica generalnog direktora SZO. SZO je navela da je ustanovljeno da je vakcina efikasna oko 78 odsto u sprečavanju kovida-19, i da je „izuzetno pogodna“ za siromašne zemlje zato što se mnogo lakše skladišti.

Njujork dobio novog gradonačelnika

rs, u istom periodu testirano je 24.149 osoba.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 4.573 nova slučaja zaraze korona virusom, a od posljedica kovid infekcije preminula je 41 osoba.

U Bosni i Hercegovini je 1.253 novozaraženih koronom, a preminule su 24 osobe. Testirana su ukupno 4.263 uzorka, a od posljedica zaraze korona virusom u posljednja 24 sata preminule su 24 osobe.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske izvršeno je testiranje 910 laboratorijskih uzoraka, a SARSCoV-2 potvrđen je kod 382 osobe, a prijavljena je smrt kod osam osoba. Do sada je u Repu-

Četiri radnika Centra za rehabilitaciju ,,Stančić“ u Hrvatskoj dobila su otkaz jer su odbili da se vakcinišu ili testiraju na korona virus. Prema pisanju Jutarnjeg lista, time su prekršili uslove za dolazak na posao u sistemu socijalne zaštite i zdravstva.

Ovaj medij je izvijestio da su ovo prvi otkazi vezani za odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite, da svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama moraju pokazati potvrdu da su vakcinisani ili da su prebolovali kovid-19. Ako ne ispunjavaju ove uslove, obavezni su da se testiraju dva puta sedmično. Sve navedeno odbili su učiniti logoped, psiholog, defektolog i još jedan zaposleni. Odbijaju to učiniti već mjesec.

Predsjednica Radničkog vijeća Centra ,,Stančić“ i članica Izvršnog odbora Sindikata uposlenih u socijalnoj zaštiti Žuborka Kadoić je potvrdila da će radnici dobiti otkaz. Kako je kazala, ne zna da li je direktorica centra već uručila otkaz, ali je takva odluka donesena. Smatra da griješe zaposleni koji ne prihvataju nove uslove rada.

Objavljeno je i njihovo pismo u kojem su, između ostalog, istakli da im se krše prava.

- Ne pristajemo, jer nikada nismo dali pristanak za prikupljanje naših medicinskih podataka, niti nas je iko ikada informisao o medicinskim postupcima koji se nad nama sprovode. Cijelu situaciju u vezi sa kovid potvrdama smatramo apsurdnom i nezakonitom, jer se njima krše naša ustavna prava, naš ugovor o radu te brojni drugi zakonski propisi - ocijenili su.

blici Srpskoj potvrđeno 83.720 slučajeva korona virusa, a preminule su ukupno 4.792 osobe kod kojih je potvrđen test na korona virus.

U protekla 24 sata u Rumuniji je registrovano čak 10.196 slučajeva korona virusa, saopštila je juče Grupa za stratešku komunikaciju (GCS), pozivajući se na podatke koji su dostupni Nacionalnom centru za koordinaciju i

upravljanje intervencijama.

U Sjevernoj Makedoniji od korona virusa umrle su 7.133 osobe, registrovana su 202.552 zaražena od početka epidemije, a aktivnih slučajeva ima 6.880.

Na Kosovu je u posljednja 24 sata zabilježen 21 novi slučaj korona virusa, a preminula je jedna osoba. U spomenutom periodu testirana su 1.893 uzorka.

U Turskoj istraga protiv 30 osoba zbog širenja dezinformacija i manipulativnog sadržaja

Na Tviteru objavili da je Erdogan preminuo ANKARA - Turske vlasti pokrenule su pravni postupak protiv 30 osoba zbog toga što su na Tviteru objavili niz postova koji ukazuju da je predsjednik Redžep Tajip Erdogan navodno preminuo.

Erik Adams

Demokrata Erik Adams pobijedio na izborima NJUJORK- Demokrata Erik Adams, bivši policajac i borac protiv rasne diskriminacije, pobijedio je na izborima za gradonačelnika Njujorka.

Adams je u kampanji obećao da će pojačati bezbjednost u gradu i dati glas radnicima, pozivajući se na svoje iskustvo u policiji i iskustvo Afroamerikanca koji je u mladosti bio izložen policijskoj brutalnosti.

Prema prvim rezultatima, 61-godišnji Adams je s velikom razlikom pobijedio republikanskog rivala Kertisa Silvu, postavši tako drugi Afroamerikanac na čelu ekonomske i kulturne prijestonice SAD. On će u januaru preuzeti dužnost od demokrate Bila de Blazija, koji je na čelu Njujorka bio osam godina.U

upravljanju gradom očekuju ga problemi u vezi sa oživljavanjem njujorške privrede nakon krize izazvane pandemijom korona virusa, ekonomskom i socijalnom nejednakošću, nedostatkom jeftinih stanova i poteškoćama u javnom obrazovanju.

Adams nije oklijevao da istakne da bi njegova pobjeda mogla da posluži kao šablon za demokratski put na nacionalnom nivou.

On je odbacio kritike upućene njegovom programu, tvrdeći da kritičari ne govore u ime srednje demokratske struje.

-Tvrdim da je došlo vrijeme da prestanemo da vjerujemo da su nam potrebni pravi tvitovi. Potrebne su nam bezbjedne ulice – rekao je Adams za Si-En-En nakon što je u julu osvojio stranačku nominaciju.

U saopštenju policije kaže se da su osumnjičeni pod istragom zbog objava sa haštagom ,,olmus“ što je turska riječ koja u grubom prevodu znači ,,mrtav je“.

Mogli bi biti optuženi zbog navodnog širenja ,,dezinformacija i manipulativnog sadržaja“ kao i vrijeđanje Erdogana, prenosi AP. Tvitovi su uslijedili nakon sve češćih spekulacija o Erdoganovom zdravlju koje su uslijedile poslije nedavnog snimka na kojima se vidi kako se turski predsjednik nestabilno i teško kreće.

Redžep Tajip Erdogan

Kina i Rusija predlažu zajedničku rezoluciju sa namjerom da se poboljša život civilnog društva MOSKVA- Kina i Rusija predložiće zajedničku rezoluciju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojom se poziva na ukidanje niza ekonomskih sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji.

Među sankcijama koje dvije zemlje žele da budu ukinute su zabrana Sjevernokorejcima da rade u inostranstvu i šalju svoju zaradu kući, izvoz morskih plodova i tekstila i ukidanje ograničenja na uvoz prerađene nafte.

U nacrtu rezolucije, koji su odvojeno dobili Asošiejted pres i Rojters, poziva se Savjet bezbjednosti, koji čini 15 članica, da ukine sankcije ,,sa namjerom da se poboljša život civilnog stanovništva“ Sjeverne Koreje.

UN su prvi put uvele sankcije Sjevernoj Koreji 2006. godine

Savjet bezbjednosti UN da ukine sankcije Sjevernoj Koreji zbog njenih nuklearnih i balističkih raketnih programa, koji su postajali sve jači sa svakim

Predstavništvo Ujedinjenih nacija

testom koji Pjongjang sprovodi uprkos međunarodnoj zajednici i uprkos pogoršanju

ekonomske situacije.

U nacrtu rezolucije, u kom se koristi zvanični naziv te države – Demokratska Narodna Republika Koreja – navodi se da ukidanje sankcija „podvlači potrebu da se poštuju legitimni bezbjednosni problemi DNRK i da se osigura dobrobit, urođeno dostojanstvo i prava ljudi u DNRK“.

Predloženi tekst je prošireni tekst rezolucije koju su 2019. predložile Kina i Rusija, a koja nikada nije uvedena zbog protivljenja Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja.

Priredila: Bojana prelevIĆ

12

Crnom Gorom

Opština Danilovgrad nastavila lijepu praksu brige o socijalno ugroženim građanima

Uručivanje ključeva stanova

Šest porodica dobilo krov nad glavom DANILOVGRAD - Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević uručila je juče ključeve stanova licima u stanju socijalne potrebe. Stambene jedinice od 22 do 50 kvadrata su na osnovu odluke opštinske komisije dodijeljene u zakup na deset godina. Krov nad glavom dobile su Milica Nikolov, Enisa Muratović, Indira Omerović, Rosa Burić, Ivana Kadović i Vitomirka Damjanović.

- Komisija je korektno odradila svoj dio posla tako da nije bilo primjedbi i žalbi na donešenu odluku. U minule tri godine podijelili smo 19 stanova sugrađanima lošeg materijalnog i zdravstvenog stanja i na taj način nastavili jednu lijepu praksu da iz godine u godinu lokalna uprava obezbjeđuje sredstva za rješavanje zahtjeva osoba sa egzistencijalnim problemima - rekla je Kovačević.

Ona je podsjetila da su u toj oblasti afirmisani i drugi servisi, kao što su dnevni centri u Danilovgradu i Spužu, narodna kuhinja i socijalni štand. Kovačević je naglasila da je projekat realizovan u saradnji sa donatorima koji su željeli da ostanu anonimni, a koji su već prepoznati po mnogim humanitarnim akcijama i u zemlji i van njenih granica.

U ime dobitnika stanova zahvalila je samohrana majka Indira Omerović. – Ovo nam je naljepši poklon uoči novogodišnjih praznika i srećne smo što uvijek imamo ogromnu podršku predsjednice Kovačević i rukovodstva Opštine – kazala je Omerović.

B. KADIĆ

Četvrtak, 4. novembar 2021.

HERCEG NOVI: Poslije 40 godina počinje rekonstrukcija zadužbinske škole u Srbini HERCEG NOVI – Tokom naredne dvije nedelje biće poznato ko će raditi projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju zadužbinske škole u Srbini. Riječ je o jednoj od brojnih zadužbinskih zgrada u Herceg Novom koja čeka da joj neko udahne novi život.

Osnovana je 1858. godine a zgradu su testamentom ostavili dobrotvori Jovan Bošković, Đuro Đurović i Jevrosima Laketić, rođena Vladislavić.

Ova zadužbinska škola spada u red ustanova koje su udarile temelje školovanju pomoraca i razvoju prosvjete u našim krajevima. U funkciji obrazovanja, kao OŠ „Milan Vuković“, radila je do zemljotresa 1979. godine, a od tada je prepuštena zaboravu, ruinirana predstavlja opasnost za prolaznike. Od 2006. godine vlasništvo nad objektom je prešlo na državu, a ono je 2011. formalizovano, kada je prenos izveden na tri objekta.

Već duže Opština Herceg Novi pokušava da zadužbinu vrati pod okrilje grada kako bi je i zaštitili od propadanja. Ozbiljnije se o tome počelo razgovarati nakon posjete ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, u decembru prošle godine. Uprava javnih radova u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i Ministarstvom prosvjete dogovorila je rekonstrukciju škole, a nedavno je raspisan tender za izradu idejnog rješenja na koji su se javile tri firme. Finansiranje ovog projekta ušlo je u predlog državnog budžeta za narednu godinu, u visini od 1,8 miliona eura.

Uskoro izrada dokumentacije

Objekat može biti višenamjenski, za potrebe osnovne ili srednje škole, da se uredi sportsko igralište i da se objektu vrati namjena – kazao je Katić

Objekat škole u Srbini

Prema riječima predsjednika Opštine Stevana Katića, rješavanje ovog problema pokrenuto je sa mrtve tačke nakon 40 godina.

– Odnos kakav smo imali prema zadužbinama u Herceg Novom bio je poražavajući, zbog čega smo i smatrali da imamo posebnu obavezu da sve te objekte obnovimo, posebno zadužbine

U Rudniku uglja predstavljen projekat izgradnje fabrike za proizvodnju LC3 cementa

Gradnja fabrike omogućila bi nova radna mjesta PLJEVLJA - U kabinetu izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja juče je održana prezentacija projekta izgradnje fabrike za proizvodnju LC3 cementa (Law Clinker Factor Green Cement), koju su uradili stručnjaci sa Instituta za rudarstvo i metalurgiju iz Bora.

Iz Rudnika uglja saopšteno je da rukovodstvo kompanije, u saradnji sa Vladom, već određeni vremenski period razmatra adekvatne modele diversifikacije osnovne djelatnosti, imajući u vidu da je upotreba crnog uglja za proizvodnju električne energije ograničena. Stoga, navode, gradnja fabrike za proizvodnju cementa predstavlja logičan i od Vlade snažno podržan investicioni zamah koji će obogatiti industrijsku proizvodnju i omogućiti nova radna mjesta.

- Institut za rudarstvo i metalurgiju iz Bora, kao dugogodišnji saradnik naše kompanije, koji je upoznat sa idejom o izgradnji cementare, inicirao je sastanak sa rukovodstvom Rudnika sa namjerom da predstavi svo-

Prezentacija projekta izgradnje cementare

je bogato iskustvo na ovim i sličnim projektima – saopštili su iz Rudnika.

Rukovodstvo Rudnika uglja i predstavnici Vlade insistirali su da proizvodnja cementa bude zasnovana na najsavremenijim tehnologijama zbog imperativa zaštite životne sredine. Tokom prezentacije istaknuto je da se LC3 cemenat, koji sadrži 50 odsto laporca, 30 odsto gline, 15 odsto krečnjaka i pet procenata gipsa, pokazao kao odlično rješenje sa aspekta poštovanja ekoloških standarda.

Predstavljen je i rad renomi-

ranih inostranih kompanija sa kojima Institut iz Bora posluje u partnerskom odnosu, među kojima i njemačka Loesche Group I Dizeldorfa. Riječ je o inženjerskoj kompaniji osnovanoj prije više od 100 godina koja ima svoje podružnice širom svijeta. Loesche Group, između ostalog, dizajnira, proizvodi i servisira mašine koje su neophodne za proizvodnju cementa. Prema riječima predstavnika Instituta iz Bora, riječ je o kompaniji izuzetne reputacije, koja bi predstavljala adekvatno rješenje za

izgradnju cementare.

Rukovodstvo Rudnika je izrazilo zahvalnost predstavnicima Instituta na iskazanom interesovanju i dosadašnjoj korektnoj saradnji.

Dogovoreno je da do kraja mjeseca Institut pošalje program laboratorijskih i tehnoloških ispitivanja koji će biti uzet u razmatranje.

Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić naglasio je da je od velike važnosti što će Vlada Crne Gore u realizaciji ovog projekta maksimalno uvažiti Rudnik uglja.

- Odnos Vlade Crne Gore prema našoj kompaniji u pogledu realizacije ovog projekta je za svaku pohvalu. Posebna mi je čast i zadovoljstvo što konačno, nakon toliko decenija, svjedočimo jednom izuzetno korektnom odnosu, zasnovanom na međusobnom uvažavanju i ostvarenju interesa zaposlenih, ali i svih građana. Drago mi je što se konačno prešlo sa riječi na djela. Zahvaljujući ovakvom odnosu, Rudnik uglja će postati istinska lokomotiva razvoja naše opštine, kao što to i zaslužuje - kazao je Lekić.

A.S.

koje su ljudi ostavljali svom gradu. Međutim, nakon onih godina kada je to oduzimano, ali i od zemljotresa 1979. godine taj i objekat zadužbine Musić u Starom gradu stoje zapušteno i drago mi je što smo puno aktivnosti uložili u prethodnom periodu da se jedan i drugi objekat na neki način iskoriste i valorizuju – kazao je Katić.

Objašnjava da su zajednički usaglašavali projektni zadatak sa Ministarstvom prosvjete, Agencijom za izgradnju i razvog i Upravom za javne radove.

- Objekat može biti višenamjenski, za potrebe osnovne ili srednje škole, da se uredi sportsko igralište i da se objektu vrati namjena – kazao je Katić.

On navodi i da je najbliže rješenje da tu bude odjeljenje pomorske škole u okviru SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, s obzirom na to da je tu nekad bila Srpska zakladna pomorska škola. Time bi se olakšalo pohađanje nastave za oko 250 đaka koji pohađaju pomorsku školu u Kotoru. Ž. K.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma posjetio Gusinje

Anela Čekić i Ratko Mitrović

Država će podržati sve projekte za razvoj sjevera GUSINJE - Ministar ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, direktor Direktorata za ekologiju Dušan Bugarin i direktor Uprave javnih radova Boro Lučić juče su se tokom radne posjete Gusinju sastali sa predsjednicom Opštine Anelom Čekić. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim i predstojećim projektima Opštine Gusinje, ali i izazovima sa kojima su suočava ova opština. Nakon sastanka bio je organizovan obilazak novog mosta na rijeci Vrulji.

- Most na Vrulji je jedan od segmenata sveobuhvatnog projekta modernizacije kompletne dionice od Plava do Gusinja, duge oko deset kilometara, vrijednog blizu 4,4 miliona eura.

Ministarstvo na čijem sam čelu podržava svaki projekat koji doprinosi razvoju i napretku Gusinja - saopštio je ministar Mitrović.

Direktor Uprave javnih radova Boro Lučić saopštio je da je ponosan na završetak radova i da će ta uprava nastaviti da podržava sve infrastrukturne projekte koji potpomažu razvoj sjevera Crne Gore.

Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić zahvalila je predstavnicima državnih institucija na saradnji, posebno zbog izrade PUP-a Gusinje, ali i budućih projekata, čija realizacija tek predstoji.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 4. novembar 2021.

13

KOLAŠIN: Građani negodovali zbog kadrovskih promjena na čelu Domu zdravlja

Protestovali zbog smjene Jelene Zindović

Dio okupljenih građana ispred Doma zdravlja

Ministarstvo zdravlja za novog direktora imenovalo je Milana Markovića, koji je do sada bio zadužen za finansije i računovodstvo u Domu zdravlja.

Građani su sa skupa zatražili da Ministarstvo zdravlja povuče ovakvu odluku jer, kako kažu, Jelena Zindović ničim nije zaslužila da bude smijenjena KOLAŠIN - Platili smo taksi da iz Bara Kraljskih dođemo i podržimo doktoricu i direktoricu Jelenu Zindović. Ona je svaki put tako došla kod nas, ali i u svako kolašinsko selo. I pješke i po snijegu, da bi pomogla bolesnima. Mi zaokružujemo i glasamo te ministre, a oni neće ni za šta da pitaju građane. Branimo vode i šume, sada branimo ljekare… branimo život, a niko neće da nas čuje. Dokle ovako - pitala se juče Darka Martinović na protestnom okupljanju građana zbog smjene direktorice kolašinskog Doma zdravlja.

Protest se dogodio nakon što se saznalo da je Ministarstvo zdravlja smijenilo dr Jelenu Zindović i za novog direktora postavilo Milana Markovića, koji je do sada bio zadužen

za finansije i računovodstvo u Domu zdravlja. Sa skupa je zatraženo od Ministarstva zdravlja da promijene i povuku ovakvu odluku jer, kako kažu, Jelena Zindović ničim nije zaslužila da bude smijenjena.

Milka Šćepanović naglasila je da građane Kolašina nije okupila ni jedna politička partija, već nezadovoljstvo zbog urušavanja zdravstva Kolašina i smjene direktorice Jelene.

- Zašto je direktorica smijenjena? Je li zbog toga što je stavila u funkciju stacionar sa deset postelja, što je obezbijedila brojne medicinske uređaje i predanim radom omogućila kvalitetniju zdravstvenu zaštitu? Da li je smijenjena zbog toga što je omogućila aktivnost zdravstvenih punktova u Barma Kraljskim, Manastiru Morači i Gornjoj

Dom zdravlja u Nikšiću otvorio kol-centar preko kojeg se zakazuju pregledi i prepisuju ljekovi

Samo da prođe korona, neće biti redova za preglede NIKŠIĆ – U nikšićkom Domu zdravlja otvoren je ovih dana kol-centar, zahvaljujući kojem pacijenti ubuduće neće morati čekati po nekoliko sati u redovima da bi se pregledali ili uzeli terapiju.

Istina, zbog pandemije koja još ne jenjava ova novost nije zaživjela na pravi način, ali direktorica dr Vera Bulatović očekuje da će kada prođu muke s koronom, biti zadovoljniji i pacijenti i zdravstveni radnici.

- U saradnji sa Fondom za zdravstvo nabavili smo savremenu opremu, tako da je omogućeno snimanje svakog razgovora s pacijentima, imamo broj sa dvije telefonske linije, što znači da će svako ko želi samo pozivom na (040) 22 77 22 od kuće moći da zakaže pregled. Na ovaj način smanjićemo gužve, neće se dešavati da pacijenti čekaju po više sati. Dolaziće tačno u zakazano vrijeme i zadržavati se u Domu zdravlja najviše 15-ak minuta.

To je sve još teško ostvarivo, jer smo na mukama zbog korone i praktično ne znamo gdje ko

Dr Vera Bulatović

od ljekara radi... Evo doktorice u Šavniku i Plužinama su bile na bolovanju, pa su morali da ih mijenjaju ljekari iz Nikšića.

Trenutno je naša doktorica u Plužinama inficirana, kao i jedna koleginica iz nikšićke kovid patronaže, a da i ne pominjem koliko obavljamo redovnih pregleda pacijenata koji nijesu pozitivni, koliko smo angažovani na vakcinaciji... Sada preko ovog kol-centra svi našu sugrađani mogu dobiti redovnu terapiju, pa je potrebno samo da odu do apoteke po ljekove - kazala je direktorica Doma zdravlja u Nikšiću.

Ra.P.

Dr Jelena Zindović

Morači, što je sa svojim ekipama obišla sve katune? Da li je razlog za smjenu to što je Kolašin među opštimama sa najmanjom stopom smrtnosti u državi i što smo među četiri opšrine sa najvećom stopom vakcinacije? Kao nigdje drugo, politici nije mjesto u zdravstvenom sistemu i pozivamo i apelujemo na

ministarku zdravlja Jelenu Borovinić Bojović da preispita brzopletu odluku, za koju smo sigurni da nije odnos prema profesionalnom učinku Jelene Zindović. Pozivam ministarku da javno saopšti razlog smjene - kazala je Šepanović.

Prisutnima se obratila i dr Zindović, zahvaljujući im na

Što radi politika…

Dvije sredovječne žene, odlazeći sa skupa vrtjele su glavom uz komentar: Što radi politika... I u tim je riječima možda najbolje sažeto sve što se čulo ispred kolašinskog Doma zdravlja.

Jelena Zindović je članica DPS-a. Vjerovatno je među posljednjim kadrovima DPS-a koji su smijenjeni sa rukovodeće funkcije u zdravstvu. Nikada u svom poslu i životu humaniste nije politički liječila i razmišljala. Da i te kako ima podršku građana, pokazao je i jučerašnji skup, gdje su upravo članovi i simpatizeri drugih partija bili glasniji u podršci.

Cijene Jelenu Zindović, ljekara i čovjeka.

podršci koja, kako je rekla, traje od 2009. godine od kada radi u Domu zdravlja.

- Dom zdravlja je poslije 27 godina obnovio rad stacionara gdje se liječe oni koji dolaze iz udaljenih sela, ali i oni koji su možda zaboravljeni od porodica i društva. Iz sopstvenih sredstava kupovali smo brze antigene testove da bi bili na raspolaganju građanima Kolašina koji u ovom trenutku mogu u svom Domu zdravlja da obave složene preglede i kontrole – podsjetila je Zindović, poručujući

Ministarstvu zdravlja da je greška što na čelu ustanove dolazi ekonomista umjesto ljekara.

Ona je demantovala da je prihvatila ponudu da bude pomoćnica direktora, ističući da je sa budući direktorom Milanom Markovićem imala dobru saradnju.

- Ostajem u Kolašinu, biću u ambulanti specijaliste interniste i nastaviću da brinem o vašem zdravlju. Za mene su pacijenti svetinja - poručila je dr Jelena Zindović okupljenima.

DR. DRAŠKOVIĆ

Turističke organizacije učestvovale na Sajmu turizma u Londonu PODGORICA - Turističke organizacije Bara i Budve predstavile su svoju ponudu na 42. Svjetskoj berzi putovanja WTM 2021 (World Travel Market) koja je od 1. do 3. novembra održana u hibridnom formatu, dok će 8. i 9. novembra biti održane i virtuelne prezentacije kojima će prisustvovati predstavnici turističkih organizacija i privrednika. Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja za turističku industriju na kojem svoju ponudu predstavljaju 183 države.

Iz TO Bara saopštili su da su već na prvom danu sajma ostvarili veliki broj sastanaka sa veoma značajnim turoperatorima, predstavnicima turističkih agencija, novinarima, fotografima i travel-blogerima, kao i mnogim drugim klijentima. Najveće interesovanje iskazano je za aktivni odmor, prirodne ljepote, aktuelne mjere u vezi sa putovanjem usljed pandemije, ali i za potencijalnu saradnju u sferi digitalnog marketinga...

Veliki broj sastanaka sa predstavnicima medija, turističkim agencijama i potencijalnim turistima u Londonu su imali i predstavnici TO Budve.

- Turisti su generalno upoznati sa našom destinacijom u kojoj su najčešće boravili kratko, putujući kruzerima, ali pokazuju

Predstavljena ponuda barske i budvanske rivijere

Predstavljanje turističke ponude Budve i Bara u Londonu

interesovanje da se vrate i upoznaju je bolje. Najljepši utisak ostavljaju prirodne ljepote, posebno plaže, a gosti iz Velike Britanije vole aktivna putovanja i boravak na otvorenim prostorima. Veći dio pitanja se odnosio na epidemiološku situaciju, vakcinaciju i procedure prilikom ulaska u državu

– istakli su iz TO Budve.

Predstavljanje crnogorske turističke ponude u Londonu organizovala je Nacionalna turistička organizacija u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Budve i Bara i turističkom privredom. Osim TO Bar i TO Budva, na štandu Crne Gore svoju ponudu predsta-

vili su i HG Budvanska rivijera, hotel Blue Kotor Bay i turistička agencija Montenegro Tourist Service, a u Londonu su bili i predstavnici avio-kompanije Er Montenegro. Delegaciju Crne Gore predvodila je direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Ana Tripković-Marković. C. G.

14

Kultura

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Predstava CNP-a gostuje u Užicu

„Đokonda“ večeras na festivalu „Bez prevoda“ PODGORICA - Predstava „Đokonda“ Viktora Lodata, u režiji Dušanke Belade, biće izvedena 4. novembra na sceni Narodnog pozorišta u Užicu, u okviru 26. Jugoslovenskog pozorišnog festivala „Bez prevoda“.

Pored CNP-a, na festivalu koji se održava do 7. novembra pod sloganom „Pričaj mi o nežnosti“, učestvuju i Bosansko narodno pozorište iz Zenice, Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda, Pozorište Promena iz Novog Sada, Atelje 212, Narodno pozorište Pirot i Gradsko pozorište iz Podgorice. Selektor festivala Bojan Munjin, naveo je u izvještaju o selekciji da predstava CNPa govori o tome šta nam danas znači ljepota, puno kasnije od trenutka kada je moderna umjetnost izmijenila svoje lice.

Drama „Đokonda (Žena koja se igra)“, opisuje istiniti događaj - krađu Da Vinčijeve „Mona Lize“, 21. avgusta 1911. godine, od strane italijanskog doselje-

nika, bivšeg radnika u Luvru Vićenca Peruđe, koji je želio da je vrati Italiji. Drama istražuje razloge posebnosti ovog umjetničkog djela, bavi se odnosom običnog čovjeka i umjetnosti, suprotstavlja principe zakona i ličnog ubjeđenja, prati unutrašnja kolebanja specifičnih karaktera i preispituje pojam i porijeklo patriotizma.

U predstavi igraju: Zoran Vujović, Slavko Kalezić i Branka Otašević.

R. K.

„Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ u Karveru

Veče posvećeno Mirku Kovaču

PODGORICA – Treći program iz ciklusa „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ posvećen djelima crnogorskih autora i njihovoj prezentaciji u programu nastave za jezik i književnost, biće nastavljen večeras u 18 sati, u sali Banja knjižare Karver.

Program je posvećen Mirku Kovaču.

O književnom stvaralaštvu Kovača govoriće direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, profesorica jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić i glumica Varja Đukić.

B. B.

Izložba posvećena poznatoj manifestaciji

„Arhiv Cetinjskih bijenala“ u Podgorici PODGORICA - Uvodna izložba projekta ,,Arhiv Cetinjskih bijenala“ biće otvorena večeras u 19 sati u Fondaciji Petrović Njegoš. Predstaviće se dio prikupljene građe i istraživački rad o pet izdanja cetinjskih bijenala.

Izložba je osmišljena kao aktivni interdisciplinarni proces otvoren za participaciju istraživača iz različitih oblasti, kako bi se pokrenulo sagledavanje kompleksnog konteksta u kome su se cetinjska bijenala odvijala. Istorijski trenutak u kojem se koncipira i realizuje ideja o Cetinjskom bijenalu (1989-1991), kao i period njegovog trajanja (1991-2005), korespondiraju sa društveno-političkim promjenama koje su se reflektovale i na dalji razvoj crnogorskog društva.

Projekat ,,Arhiv Cetinjskog bijenala“ su pokrenule 2017. godine umjetnice Natalija Vujošević i Irena Lagator-Pejović, a sprovode ga Fondacija Petrović Njegoš i Institut za savremenu umjetnost.

A. Đ.

Izložba djela Branka Mrdaka u Kotoru KOTOR - Izložba radova akademskog slikara Branka Mrdaka biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Branko Mrdak je rođen u Titogradu 1977. godine. Srednju umjetničku školu ,,Petar Lubarda“ završio je 1996. godine, a Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju 2000. godine. Član je ULUCG od 2001. godine.

Iste godine upisao je postdiplomske studije na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu koje je završio 2005.

Radi kao profesor u Srednjoj likovnoj školi ,,Petar Lubarda“.

Do sada je imao preko deset samostalnih izložbi, a izlagao je i na brojnim kolektivnim. Dobitnik je nagrade na 38. Hercegnovskom zimskom salonu.

A. Đ.

Nova uprava Muzičkog centra predstavila program i plan rada za sezo

Osnivaju balet, uvode džez, narodnu i etno muziku PODGORICA - Baletski studio, solarni paneli na krovu, saradnja sa institucijama, privremeni šef-dirigent – to su, između ostalog, juče na pres konferenciji u Muzičkom centru Crne Gore najavile novoimenovana poslovna direktorica Isidora Damjanović i umjetnička direktorica Mirjana Živković.

Iako su na dužnost stupile 12. oktobra, već su do detalja upoznate sa svim problemima i izazovima koje su naslijedile od bivšeg rukovodstva.

Na dužnost su stupile, kako je istakla Damjanović, u trenutku kada su sve institucije kulture imale spremne programe za sezonu 2021/22.

- Morale smo brzo da osmislimo koncertnu sezonu. Naravno, u tome su nam pomogli zaposleni i ja koristim ovu priliku da pohvalim jedan mlad, ambiciozan kreativni tim Muzičkog centra koji nam se u tim prvim danima našao i bio nam velika pomoć – istakla je Damjanović.

BALETSKI STUDIO

Iako je prošle godine CSO uselio u adaptiranu zgradu starog Doma vojske, neka rješenja nisu do kraja realizovana, o čemu je Pobjeda pisala u više navrata.

- Ovaj objekat je, kao što vam je poznato, građen preko 13 godina, uloženo je po nekim nezvaničnim podacima, 13 miliona,

ali mi nismo dobili u potpunosti objekat koji zadovoljava sve ono što je potrebno za instituciju koja bi trebala da obavlja djelatnost koja je definisana statutom – rekla je Damjanović.

Ona je najavila već za iduću godinu intervencije na objektu u svrhu boljeg funkcionisanja, a ujedno i smanjenje troškova održavanja. Novina u djelatnosti Muzičkog centra je baletski studio koji namjeravaju da osnuju.

- Namjeravamo da raspišemo audiciju u decembru ove godine, a studio će startovati sa radom od januara sljedeće godine. Krajem aprila očekujemo i prvu premijeru i naša je namjera da se taj studio u neko dogledno vrijeme i profesionalizuje i to bi bila ona druga programska linija muzičkog centra - najavila je poslovna direktorica Centra.

Balet bi, prema njenim riječima, bio u početku eksperimentalni projekat koji bi zapošljavao jednog koreografa i na svaku godinu po četiri plesača dok se ne formira ansambl.

Mirjana Živković je, kako je naglasila, program kreirala uz pomoć Vanje Vukčević, članice Savjeta MCCG, i oslonila se na već oprobane dirigente koji su sa orkestrom najbolje sarađivali.

- Što se tiče repertoara Simfonijskog orkestra, odnosno Kamernog, u fokusu je klasična muzika, prevashodno kla-

sicizam i romantizam, a biće i djela iz perioda baroka i impresionizma. Takođe želimo da predstavimo i savremene kompozitore, odnosno savremenu muziku, onu koja se manje izvodi i nije toliko popularna među ljubiteljima muzike – rekla je Živković.

Već su u toku probe sa španskim dirigentom Migelom Romeom koji će nastupiti u subotu, a povratnici na scenu Muzičkog centra su i Vuk Lajovic, jedan od najeminentnijih dirigenata iz Slovenije, Kiril Stankov iz Njemačke, Mark Korovic, Robert Homen, ali i Mladen Tarbuk iz Hrvatske koji će biti gostujući šef-dirigent jer će biti sa orkestrom na nekoliko koncerata. Posebni programi uključuju obilježavanje 90 godina od rođenja i 30 od smrti crnogorskog kompozitora Borislava Tamindžića, a povodom 100 godina od smrti kompozitora Kamija Sen-Sansa biće izvedeno djelo „Karneval životinja“. Dogovoren je i koncert Crnogorskog omladinskog gudačkog orkestra koji će predvoditi violinista Igor Pejović, a izvodiće djela crnogorskih kompozitora Aleksandra Perunovića i Milivoja Pićurića.

Osim novog vizuelnog identiteta, aktiviranja ljetnje scene, proširenja ciljne grupe, komunikacija sa muzičkim festivalima (poziv od KotorArt-a je već stigao), plan je i da se orkestar

izvede iz same ustanove, da se približi ljudima, ali i da se uključe i drugi muzički žanrovi, od džeza pa sve do narodne i etno muzike, najavila je Damjanović.

Na planu edukovanja kadra, budući da su u deficitu sa pojedinim instrumentima specifično iz duvačke sekcije, biće organizovane posjete školama zbog „draftovanja“ kadra, a komunikacija sa Muzičkom akademijom sa Cetinja bi mogla dugoročno da stavi u funkciju svoj prostor za buduće članove orkestra.

- Dogovorili smo se sa dekanom Bojanom Martinovićem da studenti mogu tu da sviraju, Miran Begić, violinista, tražio nam je kamernu salu. Ona je po meni ušuškanija i elegantnija i ljepša mi je od velike sale, ali to je moj lični doživaljaj. Puno je hodnika, kancelarija, a neki prostori koji su zaista potrebni, njih nema ili moramo nekako da improvizujemo. Naše je da koliko god možemo stavimo u funkciju prostor – objasnila je Damjanović.

TRAŽE DIRIGENTA

Iako sezona nije do kraja isplanirana, budući da će biti dopunjavanja programa, brzina kojom je osnovni plan završen nešto je čime je nova uprava najviše zadovoljna.

- Idealno bi bilo da imamo šefa-dirigenta, međutim, sad smo bukvalno bili u prilici da

Društveno angažovana aktivnost ,,Ravničarenje“ Igora Rakčevića u Subotici

Umjetnik sarađuje sa zajednicom PODGORICA - Društveno angažovani projekat ,,Ravničarenje“ crnogorskog umjetnika Igora Rakčevića u toku je u Subotici. Obuhvata autorsku izložbu i niz interakcija sa lokanom zajednicom realizovanih kroz promocije i predavanja.

Od 2. do 5. novembra salon Savremene galerije u Subotici postao je scenografija ovog multimedijalnog projekta. Otvaranje izložbe zakazano je za sjutra u 18 sati, a učestvovaće učenici džez odsijeka Muzičke škole iz Subotice.

Kustoskinja Nela Tonković je zapisala da je osnovna ideja projekta da predstavi savremenu umjetnost kao prostor saradnje između umjetnika i zajednice unutar koje ona nastaje.

- ,,Ravničarenje“ je zamišljeno kao participativna izložba koja demokratizuje polje umjetničkog stvaranja i oslobađa prostor

Vizuelni identitet likovnog projekta Igora Rakčevića

u nastanku umjetnosti svim zainteresovanim članovima zajednice. Uz učešće učenika Muzičke škole i građana okupljenih oko udruženja oldtajmer vozila, ovaj multimedijalni projekat će svakoga dana nastajati pred očima publike, postupno se gradeći kroz saradnju umjetnika i učesnika. Finalni rezultat će biti izložba koju će

publika moći da pogleda do 13. novembra - istakla je Tonković.

Igor Rakčević je naveo da projekat ,,Ravničarenje“ podrazumijeva skup aktivnosti koje angažuju lokalnu zajednicu u cilju generisanja kompleksnog umjetničkog proizvoda.

- ,,Ravničarenje“ ujedno preispituje opravdanost klasičnog izlagačkog koncepta u kojem umjetnik nudi, a publika prihvata. U slučaju ,,Ravničarenja“, prihvatajući stvaralačku viziju, publika aktivno sudjeluje u proizvodnji umjetničkog djela prihvatajući na ovaj način dio odgovornosti za konačni ishod, tj. sadržaj i kvalitet umjetničkog djela. Oba entiteta, jednako umjetnik i lokalna zajednica (publika) dobrovoljno nude svoje identitete. S jedne strane je zajednički identitet zasnovan na teritorijalnom, nacionalnom, lokalnom i ličnom - istakao je Rakčević.

A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Mirjana Živković i Isidora Damjanović juče u Muzičkom centru

Crnogorski muzičar Pipo Korvino najavio novi album za 12. novembar

Poseban muzički dragulj koji je trebalo objaviti

„Forgotten Tales“ predstavljaju dokumentaciju jednog muzičkog susreta koji je spletom sretnih okolnosti sačuvan od zaborava – zapisao je Korvino

I dalje se čeka na sanaciju krova iznad Velike sale Krov iznad Velike koncertne sale je i dalje jedan od najvećih problema u Muzičkom centru Crne Gore jer onemogućava potpunu zvučnu izolaciju Simfonijskog orkestra od zvukova spolja. Prema riječima poslovne direktorice Muzičkog centra Isidore Damjanović, nije napravljen od materijala koji treba da ima jedna koncertna dvorana i postoji više opcija kada je u pitanju njegovo saniranje, od kratkoročnih do konačnih. Radi se o investiciji od 150 eura po kvadratu, što na površinu od 700-800 kvadrata nije mala suma.

- Treba staviti sloj koji je vodootporan i koji je pogodan za solarne panele. Primjera radi, nama su računi za struju 10.000 eura. Po elaboratu, održavanje je 12.000 eura mjesečno što znači da mi godišnje samo za te dvije stavke imamo 250.000 eura troška. Zamislite da taj novac dajemo u produkciju. To nam je ubjedljivo najskuplja stavka. Ja sam u pregovorima sa Upravom za javne radove, sa resornim ministarstvom, planiram i sastanak sa CEDIS-om – rekla je Damjanović.

Problem grijanja bi riješio velikog troška jedan objekat koji je sav u staklu.

- Projektovala ga je osoba koja nikad ranije nije projektovala objekat koji ima ovu djelatnost i to je srž cijelog problem. Da je ovo projektovao neko ko je ranije radio koncertne dvorane, sigurno da koncertnu dvoranu ne bi stavio na ćošak zgrade, na 10 metara od rijeke – rekla je Damjanović i konstatovala da su prilagođavanje i adaptacija jedina dva načina da se izbore sa ovom vrstom problema.

grabimo što se može zgrabiti jer svi dobri dirigentni su pod ugovorom i već sad tražimo dirigenta za sezonu 2022/23, što nije nimalo lako. Namjera nam je da angažujemo crnogorskog dirigenta, da naš kadar uvedemo kao asistente dirigenta. Mi nismo pisale budžet, moramo početi da se krećemo unutar

budžeta koji smo naslijedili – rekla je Damjanović i istakla da će se maksimalno potruditi da sve kapacitete stave u funkciju, kako prostorno, tako i ljudski.

- U fokusu nam je da angažujemo sve umjetnike iz Crne Gore koji djeluju ovdje, ali i u inostrantstvu – izjavila je Damjanović.

D. ERJAVŠEK

Izložba kolaža ,,Bokeljski Hrvati 2021“ u Zagrebu

Emotivno viđenje Boke PODGORICA - Izložba radova ,,Bokeljski Hrvati 2021“ biće otvorena danas u galeriji ,,Klovićevi dvori“ u Zagrebu.

Projekat predstavlja zanimljivu izložbu u tehnici kolaža, a postavka donosi emotivna razmišljanja poznatih Hrvata.

Na jedanaest vizuala publika će upoznati sve generacije bokeljskih Hrvata koji žive u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

- Njihovo emotivno viđenje Boke kotorske i njihova povezanost svojevrsni su most prošlosti i budućnosti. Njihove riječi toliko su jake da nas propitkuju jesmo li svjesni i radimo li dovoljno na upoznavanju novih generacija o nasljeđu koje je prepoznato u cijelom svijetu – navodi se u najavi izložbe.

A. Đ.

„Najbliža daljina“ u Nikšiću NIKŠIĆ – Predstavljanje knjige poezije „Mojoj najbližoj daljini“, autorke Sonje Milatović, biće održano večeras u 20 sati u sali JU „Zahumlje“.

O knjizi će govoriti Goran Radojičić, Renata Bulajić, Zoja Bojanić-Lalović i autorka. Veče će voditi Tijana Vujović i govoriti stihove uz muzičku pratnju Kristine Šćepanović.

B. B.

PODGORICA - Album „Forgotten Tales“, koji potpisuju Balaš Balog (Balázs Balogh), Judit Bonjar (Boynár) i Pipo Korvino (Pippo Corvino) biće objavljen 12. novembra i dostupan na Bendkemp platformi za slušanje i preuzimanje u visokoj rezoluciji.

Album je, kako je u promotivnom tekstu naveo crnogorski muzičar Filip Gavranović, koji međunarodnu karijeru gradi pod imenom Pipo Korvino, rezultat jedne muzičke saradnje u pravom smislu te riječi i dokument koji sadrži muzičku interakciju na tako visokom nivou da je jako teško

FOTO: Fejsbuk

onu 2021/22, najavili i promjene

15

Gitarista i kompozitor Filip Gavranović (Pippo Corvino)

sa sigurnošću reći ko je od njih troje bio tvorac kojeg dijela muzike.

- Početak ovog projekta desio se u nekom trenutku 2014. godine kada mi je kolega i prijatelj Balaš Balog, sa kojim sam odsvirao puno koncerata i različitih džez projekata, prvi put spomenuo njegovu ideju o jednom posebnom projektu inspirisanom folklornom muzikom. Kako je tada kazao, krucijalnu ulogu trebala je imati violončelistkinja i pjevačica Judit Bonjar, o kojoj je gajio jako visoko mišljenje – prisjetio se Korvino.

U tom trenutku mu Judit Bonjar nije bila poznata a i nije bio, kako sam ističe, previše

zainteresovan za učestvovanje u projektima baziranim na folkloru ili bilo kakvoj etno muzici.

- Puno muzičara u nedostatku inspiracije poseže za folklornim motivima i oduvijek sam većinu takvih projekata posmatrao kao jednostavan način za dobijanje „egzotičnog“ zvuka koji lako osvaja pažnju šire publike u Zapadnoj Evropi i zapadu uopšte. Ipak, Balaš je bio jako uporan u osvajanju moje pažnje i 2015. godine smo se nas dvoje sreli sa Judit u mom tadašnjem stanu u Gracu, u namjeri da sviramo skupa i vidimo što će se desiti – zapisao je Korvino.

U to vrijeme Judit je, prema

njegovim riječima, slabo govorila engleski i sve se svodilo na praćenje Balogovog plana.

- Uzimali smo relativno kratke muzičke ideje, većinom bazirane na folklornim napjevima iz Jugoistočne Evrope i Zapadne Azije i svirali na te teme na licu mjesta, pokušavajući da kroz improvizaciju spontano dođemo do koncepta i forme. Na raspolaganju smo imali samo dva ili tri dana nakon čega su svakog od nas čekale dalje obaveze pa sam postavio nekoliko mikrofona po radnoj sobi u kojoj smo svirali i grubo snimio sve probe (za svaki slučaj) – prisjetio se Korvino.

Nakon pomenuta tri dana trojac više nije svirao zajedno.

Snimke je, na insistiranje Baloga, preslušao u toku prvog lokdauna i shvatio da materijal uopšte ne zvuči kao proba, već da je u pitanju, kako je Balog uvijek govorio, „poseban muzički dragulj koji je trebalo objaviti“.

- „Forgotten Tales“, ili „Zaboravljene priče“ nikada nisu bile zamišljene niti planirane u ovoj formi i zapravo predstavljaju dokumentaciju jednog muzičkog susreta koji je spletom sretnih okolnosti sačuvan od zaborava – zapisao je Korvino.

D. E.

Nikšićko pozorište nakon duže pauze počelo rad na predstavi „Osvrni se u gnjevu“ NIKŠIĆ – Iz Nikšićkog pozorišta juče su najavili da pripremaju novu predstavu „Osvrni se u gnjevu“, po tekstu britanskog dramskog stvaraoca Džona Džejmsa Ozborna, a u režiji Juga Đorđevića.

Direktor Nikšićkog pozorišta Radinko Krulanović kazao je da ga raduje što će ovaj komad igrati njihov ansambl, te da, iako nije brojan, obećava da će projekat iznijeti na valjan način.

- Vjerujem da će na pravi način glumci predstaviti Nikšićko pozorište i sebe. Riječ je o komadu zahtjevnom za igranje, ali optimisti smo - kazao je Krulanović.

Prema riječima umjetničkog direktora te ustanove Janka Jelića, nije bilo lako adaptirati se na novi način rada i nakon poduže produkcijske pauze koju je imalo Nikšićko pozorište.

- Za ovu predstavu angažovali smo potpuno novu ekipu za ove naše prostore, a predvodiće je reditelj Jug Đorđević. On ima autorski tim koji možda nije dugo na sceni, ali već veoma poznat i veoma aktivan.

Dramaturg je Tijana Grumić, scenograf Andreja Rondović, kostimograf Vera Damjanović, a autor muzike Julija Đorđević. Lično, posebno sam ponosan što cijelu priču iznosimo sa našim glumačkim ansamblom pojačani gošćom Majom Stojanović iz Podgorice.

U predstavi će igrati Gordana Mićunović, Jovan Krivokapić, Nikola Vasiljević i Boban

Bijesni mladi ljudi koji ne žele da se mijenjaju

Sa konferencije za novinare u Nikšiću

Čvorović - istakao je Jelić. Đorđević je rekao da su sve razmjene, posebno u svijetu kulture, veoma korisne, podsjećajući da je njihova predstava iz Vranja gostovala u Nikšiću, te da je to bila dobra preporuka za autorski tim.

- Mislim da naša saradnja dolazi prirodno, jer igrali smo u Nikšiću komad na koji smo jako ponosni. Prvi put moj autorski tim i ja stvaramo van granica Srbije i to me raduje, jer biće ovo prilika i da kroz pozorišni proces upoznam bolje mentalitet ove sredine - kazao je reditelj Đorđević, ističući da je Ozbornov komad tema klasne borbe, da predstavlja

mlade ljude koji su bijesni i u stalnoj potrebi da nešto mijenjaju, a nijesu baš spremni da sebe promijene.

Maji Stojanović povjerena je glavna ženska uloga i kazala je da je nedavno govorila da bi voljela da sarađuje s Đorđevićem, te da joj se želja ispunila.

Nikšićanku Gordanu Mićunović raduje što je nakon dvije godine ponovo na sceni.

- Raduje me što Nikšićko pozorište počinje da se kreće u nekom dugačijem smjeru i nadam se da nikad više neće otići u krajnost, jer nijedna krajnost nije zdrava ni za koga. Ovo je moja prva saradnja s Đorđevićem i dok sam iščitavala tekst

vrlo često sam zaključivala da gluma stvarno postaje zanimljiva onda kad vam ni likovi ni situacija nijesu očigledno dobri ili očigledno zli. Tu onda ima prostora za razna istraživanja i za igru. Ovo mi je prva saradnja i sa Majom Stojanović i to me raduje, a vjerujem da pozorišta u Crnoj Gori treba da daju šansu mladim ljudima jer oni donose novu energiju - kazala je Mićunović I ostali akteri: Boban Čvorović, Nikola Vasiljević i Jovan Krivokapić kažu da su jedva čekali da počnu da rade na novom projektu, raduje ih što sarađuju s Đorđevićem i smatraju da im svima neće faliti energije.

Ra. P.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Danas počinje tradicionalna manifestacija ,,Liga osnovnih škola Podgorice“

Đaci će se takmičiti u devet sportova

Povratak učenika na sportske terene Od danas do 16. novembra, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport, biće održano 21. izdanje Lige osnovnih škola Podgorice. Za učešće se prijavilo 17 podgoričkih osnovnih škola, čije će se ekipe nadmetati u devet sportova: malom fudbalu, košarci, rukometu, odbojci, stonom tenisu, tenisu, karateu, atletici i šahu.

- Nakon godinu pauze zbog epidemije vraćamo se našoj tradicionalnoj manifestaciji, čiji je cilj da promoviše sport među školskom populacijom, te da motiviše što veći broj dječaka i djevojčica da se uključe u sportske aktivnosti. Ovogodišnje izdanje Lige osnovnih škola ima

još veći značaj, jer su djeca zbog epidemiološke situacije više mjeseci bila fizički neaktivna i bez časova fizičkog vaspitanja, a opštepoznato je koliko je bavljenje sportom i redovno vježbanje važno za psihofizičko zdravlje i blagostanje. Koristimo priliku da zahvalimo svim školama koje su uzele učešće u 21. Ligi osnovnih škola i da izrazimo nadu da će ova manifestacija dogodine biti još masovnija, uz još veći broj zastupljenih sportova – poručili su iz Sekretarijata za kulturu i sport.

Košarkaško takmičenje biće odigrano u sali OŠ ,,21. maj“, fudbalsko će biti održano u balonu ,,Arene“ (kod Trgovinske škole), domaćin rukometnog

turnira biće OŠ ,,Radojica Perović“, a odbojkaškog ,,Božidar Vuković Podgoričanin“. Stonoteniseri će se takmičiti u ,,Spinu“, karatisti u maloj sali SC ,,Morača“, teniseri na terenima ,,Dadexa“, šahisti u OŠ ,,Maksim Gorki“, dok će se atletičari nadmetati na atletskoj stazi kasarne u Maslinama.

Za osvajače i osvajačice prva tri mjesta u svakom sportu, Sekretarijat za kulturu i sport obezbijedio je medalje i pehare, dok će pobjednici nadmetanja u ekipnim sportovima i atletici izboriti prolaz na takmičenje na državnom nivou. Svi turniri biće održani bez prisustva publike, u skladu sa važećim mjerama i preporukama.

H. P.

Seriju sastanaka sa građanima gradonačelnik nastavio

Glavni grad će po izgradnju dječje igrališta u Siti kv Kako je riječ o zemljištu koje nije u vlasništvu Glavnog grada, neophodno je da postignemo dogovor sa skupštinama etažnih vlasnika. Ono što vam već sada mogu kazati jeste da Glavni grad ima namjeru finansijski da podrži taj važan projekat i da, u partnerstvu sa građanima, izgradimo makar jedno dječje igralište koje je zaista neophodno ovom kvartu - poručio je Vuković

Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, razgovarao je juče sa stanovnicima mjesnih zajednica „1. maj“ i „Dajbabe“ o realizovanim projektima u tom dijelu grada i planovima za narednu godinu.

Vuković je podsjetio da je ova aktivnost započeta još 2019. godine kada je sa saradnicima obišao sve mjesne zajednice na teritoriji Podgorice, u cilju zajedničkog definisanja prioriteta za narednu godinu. Tokom 2020. godine, pomenuta aktivnost nastavljena je u onlajn formi, kao alternativni vid komunikacije sa lokalnom zajednicom, kroz rubriku Pitajte gradonačelnika.

Projekti vrijedi 6,8 miliona

- Uspjeli smo da, zahvaljujući realizaciji brojnih projekata, u značajnoj mjeri unaprijedimo kvalitet života u glavnom gradu, i u tom pravcu ćemo nastaviti. U prethodnom periodu na području ove dvije mjesne zajednice realizovani su projekti u vrijednosti cca 6,8 miliona eura, ne računajući izgradnju Jugozapadne obilaznice i sportsko-rekreativne zone u drugom dijelu Tološke šume – podsjetio je Vuković, navodeći primjere rekonstrukcije ulica Arsenija Boljevića, Ljubljanske, Baku, Kolovrat i Cetinjskog puta, kao i izgradnju

putne infrastrukture kroz komunalno opremanje lokacija.

On je naglasio i da je kroz realizaciju projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda saniran veliki broj saobraćajnica i izgrađen novi pješački most na Morači.

- Podsjetio bih na rekonstrukciju vodovodne mreže za Dajbabsko brdo u koju je uloženo preko 90.000 eura, i najavio nastavak, odnosno drugu fazu koja podrazumijeva izgradnju vodovodne mreže za Dajbabsko brdo, projekat vrijedan 130.000 eura. Moja dužnost, kao gradonačelnika Podgorice, jeste da obezbijedim svim stanovnicima glavnog grada

Hronika Podgorice

Četvrtak, 4. novembar 2021.

o susretom sa stanovnicima MZ 1. maj i Dajbabe

Gradonačelnik o dopisu koji je uputio ministru finansija povodom problema građana iz Ulice četvrtog jula

održati eg vartu

Vuković: Spajić još ne odgovara

normalne uslove za život, a vodosnabdijevanje svakako jeste jedna od osnovnih pretpostavki za to - kazao je Vuković.

NastaVaK radOVa

Stanovnici Dahne hvalili su uređenje sportsko-rekreativne zone, a gradonačelnik je najavio nastavak radova koji podrazumijevaju ugradnju hidrosistema, ozelenjavanje, čiji će krajnji rezultat biti formiranje parkovske površine. Istakli su da ih raduje najavljena temeljna sanacija Manastirske ulice, izuzetno važne saobraćajnice u MZ Dajbabe, te potencijalna izgradnja dječjeg

17

Konstruktivan dijalog sa građanima MZ 1. maj i Dajbabe

igrališta u Siti kvartu.

- Kako je riječ o zemljištu koje nije u vlasništvu Glavnog grada, neophodno je da postignemo dogovor sa skupštinama etažnih vlasnika. Ono što vam već sada mogu kazati jeste da Glavni grad ima namjeru finansijski da podrži taj važan projekat i da, u partnerstvu sa građanima, izgradimo makar

jedno dječje igralište koje je zaista neophodno ovom kvartu - poručio je Vuković.

Na sastanku je bilo riječi o izgradnji novog bulevara u Gornjoj Gorici, gdje bi radovi trebalo da počnu za desetak dana. Zaključeno je i da jedan od prioriteta predstavlja pretvaranje Ulice Branka Deletića u modernu saobraćajnicu

Na sastanku je bilo riječi o izgradnji novog bulevara u Gornjoj Gorici, gdje bi radovi trebalo da počnu za desetak dana. Zaključeno je i da jedan od prioriteta predstavlja pretvaranje Ulice Branka Deletića u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa, za što je preduslov rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na toj trasi. Mještani i čelni ljudi gradske uprave složili su se da je u tom kontekstu izgradnja Jugozapadne obilaznice umnogome olakšala kretanje duž Ulice Vojislavljevića

bulevarskog tipa, za što je preduslov rješavanje imovinskopravnih odnosa na toj trasi.

Mještani i čelni ljudi gradske uprave složili su se da je u tom kontekstu izgradnja Jugozapadne obilaznice umnogome olakšala kretanje duž Ulice Vojislavljevića.

Građani su postavljali pitanja i davali sugestije u vezi unapređenja stanja putne infrastrukture, vodosnabdijevanja, obezbjeđivanja parking prostora, kao i formiranja parkovskih površina i sadržaja za djecu.

Jedna od tema bila je i valorizacija Dajbabskog brda i potencijalna izgradnja kružne staze u narednih par godina.

N.s.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković rekao je juče da nije dobio odgovor ministra finansija Milojka Spajića na dopis koji mu je uputio prije 10 dana zbog problema grupe građana iz Ulice četvrtog jula kojima prijeti iseljenje.

-U pitanju je 62 naših sugrađana, među kojima ima maloljetnih lica, ljudi narušenog zdravlja i slabijeg materijalnog statusa. Na sastanku, kojem je prisustvovala i njihova pravna savjetnica, ponudio sam pomoć Glavnog grada u rješavanju problema u kom su se naši sugrađani našli, podsjećajući, istovremeno, na zakonsku obavezu Vlade Crne Gore da im obezbijedi smještaj – objavio je Vuković na Fejsbuku.

Dodao je da se usluga smještaja ostvaruje u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, odnosno Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja odraslih i starih lica, za koji je nadležno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

Vuković je podsjetio da se 21. oktobra sastao sa jednim brojem sugrađana koji žive u Ulici četvrtog jula, u objektima koji bi, kako im je nedavno saopšteno, uskoro mogli biti uklonjeni, a dan nakon sastanka pisao je Spajiću.

-Prošlo je više od 10 dana.

Odgovor još nijesmo dobili – zaključio je Vuković u objavi na Fejsbuku.

H. P.

Hercegovačka i Burum danas šest sati bez vode Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija najavilo je da će potrošači iz Hercegovačke ulice i naselja Burum (Doljani) danas biti bez vode u periodu od devet do 15 sati. Do privremene obustave snabdijevanja vodom doći će zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži.

H. P.

Počela javna rasprava o nacrtu odluke o osnivanju biznis zona na lokacijama u privatnom vlasništvu

TEP ormarići u Bokeškoj ulici

Turistička organizacija Podgorice nastavlja kreiranje umjetnosti na ulicama glavnog grada

I elektro-ormarići mogu biti zanimljivi

Turistička organizacija Podgorice, uz podršku Crnogorskog elektrodistributivnog sistema nastavila je uljepšavanje i urbanizovanje grada. U sklopu ove akcije, mladi umjetnici Hajdana Kostić i Stefan Bulatović svojim ilustracijama sa simbolima Podgorice i podgoričkog života uljepšali su TEP ormare u Bokeškoj ulici.

- Street art umjetnički je pravac i ukras i duša mnogih metropola, i kao takav uvijek privlačan turistima. Umjetničke intervencije obogaćuju prostor, čine ga jedinstvenim, daju mu život i ritam. Baš zato, odlučili smo da neophodne, a vizuelno neprivlačne ormariće za elektro-instalacije u pješačkim zonama učinimo atraktivnim i damo im neko novo i ljepše ruho – naveli su iz TO Podgorice.

I.M.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom od osam do 18 sati ostati dio Bioča, Gornje i Donje Mrke, Crkvice, Blizna i Petrovići.

H. P.

Još jedna šansa za pokretanje posla I.BOŽOVIĆ

Odluka o osnivanju biznis zona na lokacijama u privatnom vlasništvu stavljena je na petnaestodnevnu javnu raspravu. Odlukom o osnivanju biznis zone od lokalnog značaja na teritoriji Glavnog grada, utvrđeni su podaci o lokaciji i uređen je način upravljanja i finansiranja njenog infrastrukturnog opremanja, djelatnosti koje se u njoj mogu obavljati, olakšice za korisnike, kao i prava i obaveze Glavnog grada i vlasnika lokacije.

- Biznis zone mogu biti lokacije koje su u skladu sa namjenom utvrđenom prostornoplanskim dokumentima i za koje moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi. U biznis zonama mogu se obavljati djelatnosti poput industrije i proizvodnje, tehnologije, inovacija i razvoja, poljoprivrede i zdravstva. Uređenje biznis zone obuhvata izradu razvojnog plana i infrastrukturno opremanje biznis zone – navedeno je u nacrtu dokumenta koji je stavljen na javnu raspravu.

Odlukom su utvrđene olakšice za korisnike biznis zona.

- Definisano je oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina, nakon čega se naknada obračunava u skladu sa zakonom. Olakšice mogu iznositi najviše 70 odsto opravdanih troškova za mala privredna društva, 60 odsto za srednja i 50 odsto za velika privredna društva – navodi se u dokumentu.

Centralna javna rasprava 9. novembra: Podgorica

U biznis zonama ne mogu se koristiti olakšice ako se obavlja djelatnost u sektoru proizvodnje čelika, sektorima uglja, brodogradnje, sintetičkih vlakana, saobraćajne, energetske i širokopojasne infrastrukture.

Upravljanje biznis zonom, dodaje se, obuhvata raspisivanje javnog poziva za dugoročni zakup lokacije i odabir korisnika, zaključivanje ugovora o poslovanju u biznis zoni, utvr-

đivanje uslova za ostvarivanje olakšica za privređivanje u biznis zoni i redovno vršenje kontrole i nadzora korisnika u pogledu ispunjavanja uslova i obaveza utvrđenih ugovorom.

Lice koje upravlja biznis zonom dužno je da organu državne uprave nadležnom za poslove ekonomije dostavlja izvještaj o poslovanju svakih šest mjeseci od proglašenja biznis zone otvorenom za ulaganja.

Navodi se i da je razlog za donošenje odluke omogućavanje da se imovina u privatnom vlasništvu može valorizovati u skladu sa Uredbom o biznis zonama i stvaranje uslova za dalji razvoj biznis ambijenta u glavnom gradu.

Centralna javna rasprava zakazana je za 9. novembar u devet sati, u zgradi Skupštine Glavnog grada.

Nj. BOŠKOVIĆ

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Budućnost Voli, nakon preokreta, savladala tim iz Bolonje i sada je jedina bez poraza u grupi B Evrokupa

U ,,Morači“ pao i Virtus

Budućnost Voli je u evroligaškoj sezoni 2018/19 u „Morači“, između ostalih, „uzimala skalp“ velikanima poput CSKA, Barselone, Reala… Prošle sedmice je u podgoričkom hramu košarke pala Valensija, najtrofejniji klub u Evrokupu, sedam dana kasnije su izabranici Aleksandra Džikića napravili još jedan podvig.

Nošeni sjajnom podrškom oko 3.500 navijača, rekordnim brojem gledalaca u „Morači“ od početka pandemije korona virusa, Podgoričani su „na pleća“ položili još jednog velikog favorita za osvajanje trofeja u ovom takmičenju – slavni Virtus sa 86:82.

Budućnost Voli je, tako, jedina ekipa sa sve tri pobjede u grupi B, Virtus je doživio prvi poraz u grupi, ali i prvi u duelima sa podgorikim klubom, nakon dva ubjedljiva trijumfa prošle sezone u Top16 fazi ovog takmičenja.

Podgoričani su do trijumfa došli nevjerovatnom transformacijom u drugom poluvremenu, u kojem su protivniku kvaliteta Virtusa ubacili 49 poena. Uz svega dvije izgubljene lopte u nastavku, fantastičnu odbranu u posljednjem kvartalu (12 primljenih poena), te ukupno bolji skok, ali i veliko srce i borbenost, Budućnost je došla do velike pobjede…

TEŠKO SA 13 IZGUBLJENIH LOPTI Sa 13 izgubljenih lopti za jedno poluvrijeme, teško je igrati i protiv slabijih timova u ABA ligi, kamoli protiv jednog od favorita za osvajanje trofeja u Evrokupu. Na to se, s razlogom, žalio Džikić na poluvremenu, znajući da u takvim uslovima njegova ekipa ne može ni da priprijeti gostima.

Virtus je bolje ušao u meč, nakon nešto više od minut i po igre je poveo 8:0, pa je Džikić uzeo tajm-aut. Minut kasnije je i Budućnost postigla prvi koš (Rid) za 8:2, ali je imala problema u obje faze igre do sredine četvrtine, što su Teodosić i društvo iskoristili da dođu do dvocifrene prednosti (13:3).

Podgoričani su popravili procente šuta u drugoj polovini kvartala (trojke 2-2), što im je omogućilo da na kraju prvih 10 minuta smanje zaostatak na šest poena (28:22) protiv ekipe koja je promašila samo dva puta za dva poena (9-7), i pogodila četiri trojke (iz devet pokušaja).

U drugom kvartalu, interesantno, nijedna ekipa nije pogodila trojku (oba tima po 3-0). To je više odgovaralo gostima, koji su boljim procentima šuta za dva poena kontrolisali igru i rezultat, a prednost Virtusa je išla i do 13 poena (42:29), nakon nešto više od četiri minuta igre. Nošena podrškom sa tribina, Budućnost se

Grupa B Burž - Promiteas Budućnost Voli - Virtus Bursaspor - Cedevita Olimpija Ulm - Venecija Valensija - Gran Kanarija

92:62 86:82 93:84 90:83 (pp) 89:90

1. Budućnost 3 3 0 +12 6 2. Virtus 3 2 1 +25 5 3. Cedevita O. 3 2 1 +5 5 4. Gran Kanarija 3 2 1 +3 5 5. Bursaspor 3 2 1 -1 5 6. Valensija 3 1 2 +8 4 7. Burž 3 1 2 +7 4 8. Venecija 3 1 2 +3 4 9. Ulm 3 1 2 -18 4 10. Promiteas 3 0 3 -44 3 U narednom kolu (9-10. novembra) sastaće se: Venecija - Budućnost, Promiteas - Bursaspor, Cedevita O. - Ulm, Virtus Valensija, Gran Kanarija - Burž.

probudila u naredna tri i po minuta, agresivnom igrom je natjerala i goste da griješe, a seriju od 8:0 je završio Kobs, za „minus pet“ (42:37). Međutim, Virtus je do odmora vratio dvocifrenu prednost (48:37), ali je Budućnost tada osjetila da može bolje i više protiv favorizovanog rivala.

NASTAVAK ZA PAMĆENJE Vidjelo se to već u trećem kvartalu, kada su Podgoričani uspjeli potpuno da se vrate u meč. Virtus je dvocifrenu prednost čuvao na početku drugog poluvremena (52:41), ali su „plavi“ onda iz minuta u minut sustizali prednost rivala, zahvaljujući poenima Vajlija, Rida, Kobsa i Atića. Izjednačenje je, međutim, donio momak velikog srca sa Cetinja – Popović, koji je, nakon što je ukrao loptu, izborio bacanja i oba pogodio za 59:59. Isti igrač je nepuna tri minuta prije kraja kvartala pogodio i trojku za preokret (62:61), kada je dvorana „proključala“.

Virtus je, međutim, trojkama Maniona i Belinelija vratio prednost na kraju četvrtine (70:64).

Zahvaljujući novom skoku u napadu i asistenciji Popovića, Rid je dao koš i dodatno bacanje, a nakon prvog promašaja Belinelija (do tada šutirao 5-5), Kobs je smanjio na 72:71.

Plej „plavih“ je pogađao i za 73:74 i 75:76, a onda i asistirao Jagodić-Kuridži, koji je na isteku napada preokrenuo na 77:76, četiri minuta i osam sekundi prije kraja. Kada je Atić pogodio za 84:79, minut i 39 prije kraja, pobjeda je već bila „u vazduhu“, ali je onda Atić faulirao Belinelija u šutu za tri poena, a bivši NBA igrač je bio precizan za 84:82, 46,3 sekunde prije kraja.

Džikić je pozvao minut odmora, ali napad nije izveden kako je dogovoreno, pa je istekao bez upućenog šuta. Ostalo je 20,6 sekundi do kraja, Skariolo je na tajm-autu odlučio da sudbinu utakmice povjeri najboljem – Teodosiću. Srpski plej je, međutim, požurio i promašio polaganje protiv Rida, nakon čega je tačku na meč stavio Kobs, sa dva pogođena S. JONČIĆ penala…

Foto: M. BABOVIĆ

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 3.500

DŽIKIĆ: I ja sam iznenađen

Sudije: Roša, Bart i Fufis.

Kobs 23 Atić 5 Šehović Micov 4 Barović Sili 4 Z. Nikolić Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak 2 Vajli 9 Popović 12 Rid 21

86

82

(22:28, 15:20, 27:22, 22:12)

78% (23-18) 60% (47-28) 29% (14-4)

za 1 za 2 za 3

77% (13-10) 58% (41-24) 33% (24-8)

35 (13+22) Skokovi 27 (12+15) Blokade 3 3 Asistencije 24 18 10 Ukradene lopte 13 15 Izgubljene lopte 16 Faulovi 16 17

Tesitori Kordinije Manion Belineli Pajola Alibegović Hervi Ruzije Žaite Aleksander Vims Teodosić

13 8 3 15 8 1 15 2 9 8

SKARIOLO: Nijesmo mogli da zaustavimo Kobsa i Rida Poslije pobjeda sa Realom i selekcijom Španije, Serđo Skariolo je prvi put poražen u „Morači“. Slavni trener čestitao je rivalu i svom kolegi Aleksandru Džikiću na pobjedi.

- Igrači Budućnosti su pokazali pribranost, vratili se nakon velikog minusa i imali specijalno iskustvo i kontrolu utakmice preko Kobsa, a veliku moć ispod koša sa Ridom. Ta dva momka nijesmo mogli da zaustavimo – rekao je Skariolo.

Iako ljut zbog poraza, italijanski trener nije razočaran igrom svog tima.

- Pravili smo neke djetinjaste greške, ali neki naši igrači nijesu navikli na ovakvu atmosferu, na važne uloge u timu. To je dio našeg rasta. Malo me boli poraz, ali na njemu možemo da gradimo. Ovo je korak u pravom smjeru, ali ne i dovoljan da pobijedimo jedan od top timova u Evrokupu na njegovom terenu – dodao je Skariolo.

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić nije bio euforičan nakon meča.

- Pobijedili smo, to je iznenađenje za sve, uključujući i mene.

Virtus je super tim, od prvog do posljednjeg igrača, sa legendarnim trenerom. Znamo njihove ambicije ove sezone, znamo da imaju visinu, agresivnost, talenat, snagu, iskustvo, igrače koji rješavaju utakmice. Najveći plus za nas je da smo bili uopšte u poziciji da se takmičimo sa njima – rekao je Džikić.

Trener Virtusa Serđo Skariolo je rekao da njegov tim nije imao rješenje za Kobsa i Rida, uz veoma značajne role Popovića i Atića.

- Neću da pričam o imenima, ne kažem da nisu značajna. U prvom poluvremenu smo imali 13 izgubljenih lopti, u drugom samo dvije i bili smo u stanju da ovom timu damo 49 poena – dodao je Džikić, a na pitanje što je igračima rekao na poluvremenu, trener „plavih“ je kratko odgovorio: - Slatka tajna.

Budućnost je sa tri pobjede već napravila posao preko plana. Džikić, međutim, kaže da zbog toga nije lakše.

- Ništa nije lakše, ista stvar. Idemo dalje, mnogo je bolje što smo pobijedili nego da smo izgubili. Prazni smo emotivno, fizički i psihološki, a grozan je period ispred nas. Igramo u nedjelju u Beogradu, pa u utorak, subotu, pa opet u Beogradu, i onda nas čeka FIBA prozor, u kojem ostajemo bez sedam-osam igrača. To su činjenice.

Na pitanje koliko su navijači pomogli, odgovorio je uz osmijeh: - Svih 114 posjetilaca je dalo svoj doprinos… Nijesmo mali, mnogo je bolje kad ima publike da pomogne, da nosi tim.

Mnogo je teže kad je dvorana prazna, daj bože da se ova budalaština završi u dogledno vrijeme – zaključio je Džikić.

Arena

Košarka/Rukomet

19 RSCG

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Košarkaši Mornara drugi put poraženi od turskog Bahčešehira, u meču 4. kola grupe E FIBA Evrokupa

Barani stali u finišu Turski predstavnik, koji je dobio i prvi međusobni duel u Istanbulu 75:68, zabilježio je četvrti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.

Izabranici Mihaila Pavićevića, tako, nijesu uspjeli da dođu do pobjede koja bi širom otvorila vrata drugog kruga, ali bi, prije svega, bila injekcija samopouzdanja pred nastavak ABA lige (gdje Barani imaju skor 0-6) i subotnji meč na domaćem terenu sa Igokeom.

Osim poraza od Bahčešehira, ima i pobjede protiv holandskog Lajdena 87:74 i grčkog Iraklisa 88:65, pa je i dalje u igri za drugo mjesto, koje vodi dalje, iako su u barskom klubu više okrenuti regionalnoj ligi, gdje im ove sezone predstoji borba za opstanak.

U MINUSU OD STARTA Gosti su u prvoj dionici šutirali skoro bez promašaja za dva poena (11-10), sa 50 odsto šuta za tri poena (8-4), pa je Mornaru (15-10 za dva, 3-1 za tri u ovom dijelu meča) bilo teško da parira razigranom turskom timu, koji je vodio od početka do kraja kvartala. Bahčešehir je meč otvorio vođstvom od 5:0, vrlo brzo je poveo i 15:8.

Miloš Vujović

KK SAILOR BARSKO GOLD/MEDIA PRO

Košarkaši Mornara doživjeli su drugi poraz u FIBA Evrokupu, ponovo od istog rivala – Barani su u „Topolici“ izgubili od turskog Bahčešehira 95:86, u utakmici 4. kola E grupe FIBA Evrokupa.

Rukometaši Crne Gore danas protiv Švajcarske igraju prvi meč na turniru u Tunisu

Dobra škola za EP

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 100 Sudije: Vitkauskas, Mihajlov i Tores Sančes

Mihailović Luis Mićović Dejvis Jeremić Živanović Šehović Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

2 15 10 15 16 2 10 10 6

86

57% (21-12) 60% (47-28) 25% (24-6)

Trener Mornara Mihailo Pavićević je nakon novog poraza od Bahčešehira kazao da je njegov tim igrao protiv „možda najkvalitetnije ekipe u takmičenju“.

- Njihov cilj je da osvoje ovo takmičenje.

Imaju velike igrače evroligaškog nivoa i

za 1 za 2 za 3

72% (18-13) 58% (45-26) 42% (24-10)

42 (15+27) Skokovi 33 (9+24) Blokade 1 5 Asistencije 17 22 3 Ukradene lopte 8 14 Izgubljene lopte 10 Faulovi 23 23

Mornar je uspijevao da drži priključak do 20:17, ali su Turci u posljednjih manje od četiri minuta parcijalom od 14:6 stigli do dvocifrene prednosti (34:23).

Mornar je u drugom kvartalu

PAVIĆEVIĆ: Igrali smo bez ideje u posljednja tri-četiri minuta

95

(23:34, 25:18, 20:14, 18:29)

Bentil Džons Hol Bajgul Ozdemir Jučeroal A. Jilmaz Smit Savas Solomon Kandan E. Jilmaz

7 14 6 7 22 9 10 3 17

umnogome popravio igru u odbrani, pa je malo po malo „topio“ zaostatak, i definitivno ga nadoknadio tri minuta prije odmora, kada je Dejvis polaganjem donio Baranima prvo vođstvo na meču (46:45).

večereas su to pokazali. Nijesmo znali da privedemo utakmicu u našu korist. Igrali smo bez ideje u posljednja tri-četiri minuta, driblajući loptu previše, bez konkretne realizacije. I pored svega, pogodili smo samo 12 od 21 slobodnog bacanja. U prvoj četvrtini smo bili potpuno bez fokusa i to je ono što nimalo ne volim. Zaboravili smo dogovore, kako da igramo odbranu, dozvoli smo im puno lakih koševa. Razigrali smo ih i poslije je bilo teško da se vratimo - kazao je Pavićević.

Džamar Smit je trojkom vratio prednost gostima (48:46), koji su na kraju efikasnog prvog poluvremena uvećali vođstvo za još dva poena (52:48).

Bahčešehir je i dalje odlično šutirao za dva poena, skoro 74 odsto (Mornar 63), ali je i za tri poena bio uspješniji od domaćina (40-25), koji je imao prednost u skoku (19-16), posebno ofanzivnom (7-3).

PREOKRET PA PAD Mornar je okrenuo meč u trećoj četvrtini, serijom 10:0 od minus šest došao do plus četiri (65:61), početkom posljednje četvrtine je vodio i sedam razlike (73:66), ali je domaći tim stao. Turska ekipa je u tim trenucima pokazala kvalitet, pa je sredinom dionice stigla do izjednačenja (81:81).

Od tog momenta barski tim je stao, tri i po minuta domaći igrači nijesu postigli koš, gosti napravili seriju 8:0 i minut i po prije kraja stekli nedostižnu prednost (89:81).

U barskoj ekipi Marko Jeremić je postigao 16 poena, a po poen manje Trej Luis i Kori Dejvis. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Džamar Smit sa 22 poena.

Mornar će u narednom kolu, 10. novembra, biti gost holanS. J. dskog Lajdena.

Dva treninga u Podgorici, od kojih samo jedan u kompletnom sastavu, pa skoro cjelodnevni put preko Istanbula do Hamameta – crnogorski rukometaši prilično umorni doputovali su sinoć u zalivski grad na sjeveru Tunisa, gdje ih do subote čekaju tri kontrolna meča.

Prvi duel na turniru odigraće danas, već od 15 sati protiv Švajcarske, sjutra će im rival biti Tunis, a prvog dana vikenda Zelenortska Ostrva.

- Nijesmo bili kompletni na prvom treningu, ali to je postala uobičajena stvar. Nastojaćemo da se to, kao i umor od puta, ne odrazi na izdanja na turniru, gdje rezultat neće biti u prvom planu. Počinju pripreme za Evropsko prvenstvo, januar nije tako daleko, dva mjeseca će brzo proći. Predstojeći mečevi će nam poslužiti da se uigramo, a najvažnije je da se niko ne povrijedi – rekao je za Pobjedu Miloš Vujović. ,,Lavovi“ će na EP igrati u grupi sa Danskom, Slovenijom i Sjevernom Makedonijom. Cilj je da se izbori glavna runda, prvi put od 2008. godine, a prolaze samo dvije ekipe.

- Vjerujem da ćemo pokazati da smo prava ekipa i da nijesmo slučajno na Evropskom prvenstvu. Ipak, treba ići korak po korak i biti oprezan. Čekaju nas tri sjajna rivala. Na prošlom Euru smo napravili korak više i zabilježili prvu pobjedu na šampionatima Evrope, što nam je mnogo značilo. Oslačalo nam je, sad želimo novi iskorak, ali ne treba previše unaprijed razmišljati – dodao je Vujović.

Selekciju Zorana Roganovića u Tunisu čekaju tri meča u tri dana, ritam sličan kao na EP, gdje se utakmice igraju svaka dva dana.

WABA LIGA, 6. KOLO: Budućnost Bemax zadržala oreol nepobjedivosti

Za Arenu iz Kranja :

Rajko Perović

Crnogorski šampion i nakon 6. kola jedini je tim bez poraza u WABA ligi – košarkašice Budućnost Bemaxa opravdale su očekivanja u Kranju protiv Triglava, čime su osigurala dodatna dva boda, koja će sigurno prenijeti u naredu fazu.

Slovenke su, za razliku od prvog međusobnog meča u Podgorici, bile kompletne (igrala iskusna Abramović i Amerikanka Pe-

DANAS 15.00 - Crna Gora - Švajcarska 17.30 - Tunis - Zelenortska O. PETAK 15.00 - Švajcarska - Zelenortska O. 17.30 - Tunis - Crna Gora SUBOTA 15.00 - Zelenortska O. - Crna Gora 17.30 - Tunis - Švajcarska

,,Lavovi“ nemaju najbolja iskustva s tako ,,gustim“ rasporedom jer su uvijek psihološki i fizički padali kad je bilo najpotrebnije.

- Čeka nas turnir visokog tempa, biće dosta rotacija kako bismo se sačuvali. Biće ovo dobra škola kako da iskoristimo i rasporedimo snagu i pokažemo sav potencijal na Evropskom prvenstvu, gdje će biti mnogo teže – istakao je Miloš Vujović, lijevo krilo Fuhse Berlina.

Desno krilo Mirko Radović smatra da su Švajcarska, Tunis i Zelenortska Ostrva adekvatni protivnici u ovom trenutku.

- Imaćemo prave rivale i sigurno će biti zanimljivo. Uželjeli smo se zajedničkog rada i jedva smo čekali ovo okupljanje. Siguran sam da će predstojeći turnir biti odlična priprema za januar – kazao je trideset jednogodišnji Cetinjanin.

- Imali smo dva treninga, s tim što nijesmo oba odradili u kompletnom sastavu. Vjerujem da ćemo naredna tri meča iskoristiti na najbolji način – selektor da sprovede taktičke zamisli, a mi igrači da se nametnemo. Dobra je stvar što igramo tri dana zaredom, koristiće nam u susret izazovima na Evropskom prvenstvu. ,,Lavovi“ će u Tunisu iz raznih razloga igrati bez Vaska Ševaljevića, Vladana Lipovine, Nemanje Grbovića, Vuka Lazovića, Branka Kankaraša... Ne. K.

Dvorana: ,,Planina“ Gledalaca: 150

„Plave“ gaze redom rez), ali je i pored toga gotovo sve proteklo u dominaciji „plavih“. Triglav je bio rezultatski blizu samo do sredine prve četvrtine, a nakon toga razlika u kvalitetu bila je sve evidentnija, pa je Budućnost Bemax već u 15. minutu (nakon serije 18:5) imala +21 (38:17), pa je bilo jasno da je iznenađenje isključeno. Mladi tim iz Podgorice energijom i agresivnom odbranom „lomio“ je rivala, dok je Vladan Radović već u prvoj dionici izrotirao 9 igračica, pa takav ritam domaći sastav nije mogao da prati.

Triglav je poveo samo na startu (2:0) i bio blizu samo prvih sedam minuta (8:9), a onda se „upalila“ mašinerija iz Podgorice. Gošće su zahvaljujući La-

Raspored

Sudije: Lenac, Zrnić, Baki

Abramović Stavrov Kozina Bubnić Kramžar Pavlić Burgar Osterman Kvrgić Perez Vrečer Horvat

zarević, Đorđević (obje već do poluvremena bile dvocifrene) i Marković imale apsolutnu dominaciju u reketu, a nakon dobre igre iz tranzicije, razlika je rasla. Prvo je Drobnjak pogodila za 14:8, Lazarević za prvu dvocifrenu razliku – 20:10, da bi seriju 18:5 u 15. minutu za-

ključila još jednom trojkom za 38:17. Triglav je pokušao zonom da poremeti gošće, ali je u finišu prvog poluvremena Lazarević još jednom dokazala napredak i da je u sjajnoj formi, pa je sa osam vezanih za tri minuta sačuvala prednost, da bi Leković nakon prodora sa zvukom sire-

14 8 6 4 4 4 9 -

49

81

(12:23, 17:27, 11:25, 9:6)

77% (18-14) 37% (35-13) 16% (18-3)

za 1 za 2 za 3

80% (15-12) 47% (51-24) 46% (15-7)

27 (9+18) Skokovi 47 (18+29) Blokade 2 4 Asistencije 12 23 10 Ukradene lopte 13 22 Izgubljene lopte 18 Faulovi 18 18

ne omogućila da Podgoričanke na veliki odmor imaju dobru zalihu – 50:29.

Već tada bilo je jasno u kojem smjeru ide meč, ali su Podgoričanke u prvih pet minuta nastavka pogodile četiri trojke (po dvije Leković i Drobnjak), što je bio uvod u još jedan trijumf sa

Drobnjak Mi. Bigović Vučković Radonjić Živković Bajrović Ma. Bigović Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

12 9 7 6 2 3 12 16 14

+30, čime je Budućnost na učinku 4-4 sa koš razlikom +132.

Mlade crnogorske košarkašice, koje sada čekaju reprezentativne obaveze, još jednom su dokazale veliki potencijal i da rezultati nijesu slučajnost, već da ih veliki rad gura u nove adute našeg nacionalnog tima.

Arena

20

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Kompanija M-tel uz Plivački i vaterpo

Grand Swiss u Rigi okupio šahovski krem sa svih meridijana

Predke 1 Jakubojev 0

Najbolji uz Kompanija M-tel novi je sponzor Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore.

Borbe za mjesta na Turniru kandidata Jedan od najprestižnijih turnira u šahovskoj biografiji, grandiozni Grand Swiss odvija se u Rigi, rodnom mjestu osmog svjetskog prvaka Mihaila Talja.

Na muškom turniru učestvuje 108 igrača, čak 107 velemajstora i jedan intermajstor, koje predvodi amerkanac Fabijano Karuana (2800), dok na ženskom nastupa 50 dama od kojih najveći rejting ima Ukrajinka Marija Mušćuk (2536). Glavni motiv svih učesnika je da se domognu zlatne ili srebrne medalje, jer oba takmičenja daju dva mjesta u sljedećem izdanju turnira kandidata.

Iz istorijata treba podsjetiti da je 2019. godine prvi put organizovan Grand Swiss turnir da bi Međunarodna šahovska federacija odlučila da još jednom uključi relativno masovni švajcarski sistem od 11 kola u tekući ciklus Svjetskog prvenstva.

Pored toga, u svom pokušaju da naprave ženski ciklus sličan openu, najavili su da će se paralelni ženski Grand Swiss igrati na istom mjestu.

U početku su turniri trebali da se održe na ostrvu Man,

Bez Karlsena i Nepa Lako je zapaziti da u Rigi nema aktuelnog šampiona planete Magnusa Karlsena i njegovog izazivača Jana Nepomnjašćija. To je i logično jer se pripremaju za okršaj vijeka u Dubaiju, 24. novembra, kada počinje njihov meč za titulu svjetskog prvaka. U slučaju uspjeha, ruski velemajstor će prvi put od 2007. godine možda vratiti krunu Rusiji, s obzirom na to da je jedini „nezgodan“ rival Norvežaninu koji je već tri puta branio titulu. Naime, samo sa ruskim izazivačem norveški vunderkind ima negativan saldo u međusobnim susretima jer je samo jednu partiju riješio u svoju korist a četiri izgubio uz veliki broj remija. Naravno, riječ je samo o partijama sa klasičnom kontrolom vremena. U šahu sa ubrzanim tempom Norvežanin je u velikoj prednosti. ali zbog strogih ograničenja u vrijeme virusne pandemije, FIDE je u avgustu odlučila da se događaji presele u Letoniju. Odluku je dobro prihvatila šahovska zajednica, posebno nakon poteškoća povezanih sa koronom koje su pratile Turnir kandidata 2020.

Ipak, turniri su odobreni nakon što su organizatori dali garancije strogih zdravstvenih mjera na događaju, osiguravajući da turnir bude bezbjedno, zatvoreno okruženje. U svjetlu novih ograničenja, događaj je zatvoren za javnost, a prisustvo je dozvoljeno samo igračima i

akreditovanom osoblju, kao i ograničenom broju akreditovanih novinara.

Inače, oba turnira su dio kvalifikacija za ciklus Svjetskog prvenstva 2021-23, s tim da se prva dva igrača na otvorenom turniru kvalifikuju za Turnir kandidata 2022, a sljedećih šest osiguravaju mjesta u Grand Prixu. Pobjednica Grand Swiss turnira za žene će se direktno kvalifikovati za ženski Turnir kandidata, a četiri najbolje šahistkinje će se kvalifikovati za ženski Grand Prix sledeće godine. Ukupni nagradni fond je 550.000 dolara, od čega

U Nikšiću i Baru aktuelni brzopotezni turniri

Dominacija Tomića i Nenezića Uoči dva velika šahovska događaja ekipno prvenstvo Evrope na kojem će nastupiti i Crna Gora i meča za titulu planetarnog prvaka između Magnusa Karlsena i Jana Nepomnjašćija, ljubitelji drevne igre u našoj zemlji su sve više za tablom i sve češće odmjeravaju snage na brzopoteznim takmičenjima.

Tako je na turniru ŠK „Elektroprivreda“ fišerovskim rezultatom, sa svih devet pobjeda, slavio FIDE majstor Aleksandar Tomić, dok su drugo i treće mjesto sa po sedam poena podijelili Vuk

Miletić i Božidar Kisić. Na blicu ŠK „Rumija“ majstorski kandidat Danilo Nenezić je podigao pobjednički pehar sa

10,5 dok su srebrna i bronzana medalja pripale Rodoljubu Pikuli sa 10, odnosno Ismetu Mustafiću sa 9,5 poena.

1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.Nc3 Bg7 4.e4 d6 5.h3 0–0 6.Bg5 Nc6 7.Nf3 h6 8.Be3 e5 9.d5 Nd4 10.Nxd4 exd4 11.Qxd4 (dijagram) Ng4 12.hxg4 Bxd4 13.Bxd4 Kh7 14.Be2 f5 15.exf5 gxf5 16.Rh5 Kg6 17.Kd2 fxg4 18.Rah1 Bf5 19.Rxh6+ Kf7 20.R1h5 Ke7 21.Nd1 c5 22.Bc3 Kd7 23.Ne3 Bb1 24.Bxg4+ Kc7 25.f3 Qe8 26.Rh1 Bg6 27.Re1 Rg8 28.Be6 Qf8 29.Reh1 Re8 30.R1h4 Rxe6 31.dxe6 Qe8 32.Nd5+ Kc6 33.Nf6 Qe7 34.Rg4 1:0 425.000 dolara za Grand Swiss i 125.000 dolara za ženski Grand Swiss.

Poslije šestog kola na tabeli kod muškaraca izdvojili su se francuzi Alireza Firouzja i Maksim Lagrav, rus Evgenij Najer, indijac Krišnan Sašikiran i španac Aleksej Širov sa po 4,5 poena. Kod dama za sada najbolji učinak ima kineskinja Tingje Lei koja je sakupila pet poena, a u stopu je prate sa pola poena manje Nino Batašvili, Elizabet Peč, Jiner Zu i Natalija Pogonina. Što se tiče borbenosti, može se reći da nije na zavidnom nivou jer je više neriješenih ishoda nego odlučenih partija. Ipak, kvalitet pojedinih okršaja zavređuje pažnju ljubitelja drevne igre a posebno one u kojoj dominiraju žrtve figura i filigrantske kombinacije sa matnim završecima.

Za ovaj dodatak po preporuci standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti, intermajstora Blaža Kalezića, izdvojili smo pobjedu rusa Aleksandra Predkea koji je primorao na kapitulaciju uzbekistanca Nodirbeka Jakubojeva.

Da se vode žestoke borbe u svim partijama potvrdio nam je šampion iz Bara Danilo Nenezić koji posebno ističe dobru igru Biše Ganija, koji je prema njegovim riječima imao sjajnu priliku da ostvari najveći uspjeh u svojoj trofejnoj karijeri.

- Da kojim slučajem nije poražen od Zorana Popovića u posljednjem kolu na trećem cugeru, kada mu kaisa nije bila naklonjena u u dobijenoj poziciji, sigurno bi Gani osvojio prvo mjesto, dodao je Nenezić.

Takođe, interesantan je komentar Nenezića koji smatra da je ovogodišnje dovođenje Biše Ganija u ŠK „Rumija“ izvanredan potez uprave ovog kluba, ravan angažovanju Aleksandra Tomića u ŠK „Herceg Novi“!

Priredio: B. KADIĆ

Ugovor o saradnji na period od godinu dana juče su potpisali predsjednik VPSCG dr Đuro Marić i izvršna direktorica kompanije M-tel Tatjana Mandić.

Predsjednik VPSCG Marić je kazao da je M-tel kao društveno odgovorna kompanija pokazala spremnost da obnovi prijateljstvo sa Vaterpolo i plivačkim savezom i na taj način podrži najtrofejniji crnogorski sport.

- Uz brojne pripreme, turnire i ostale obaveze, pred nama je jedna jako zahtjevna godina.

Godina u kojoj ćemo dati sve od sebe da nastavimo kontinuitet osvajanja medalja, i da se polako gradi ekipa za ono glavno, a to su Olimpijske igre u Parizu 2024. godine. Stoga, podrška M-tela dolazi u pravom trenutku za naš Savez.

Pokazali su spremnost da nas podrže, iako svjesni činjenice da mi nijesmo profitabilan sport, ali smo sport koji je

WPOLO.ME

ŠAH

donio najviše radosti Crnoj Gori. Naš Savez i kompanija M-tel su i ranije imali saradnju, a sada je ona podignuta na još veći nivo, uz našu želju da ona bude do Pariza i Olimpijskih igara. Ponosan sam i zadovoljan što je jedna ovako jaka kompanija uz naš najuspješniji sport. Nadam se da će ova

Svjetsko prvenstvo u džiu-džicuu u Abu Dabiju

Osam medalja za Crnogorc Prvi takmičarski dan na Svjetskom prvenstvu u džiudžicuu u Abu Dabiju bio je uspješan za crnogorske borce, koji su osvojili pet medalja - zlato, srebro i tri bronze.

Zlatnim odličjem okitio se duo miks šou par Stefan Vukotić – Lidija Caković u seniorskoj konkurenciji, a srebrom drugi naš seniorski duo miks šou par Vuk Dragutinović – Aleksandra Popović, kao i Elena Stojanović u borbama do 57 kilograma, za takmičarke do 16 godina.

Bronzane medalje osvojili su u borbama Filip Popović u kategoriji do 73 kg (U16) i Luka Trninić do 66 kg (U18), Stefan Ćorović do 42 kg (U16), Anđe-

la Vukčević preko 70 kg (U21), te seniorski duo klasik sistem Stefan Vukotić – Filip Pešić.

Danas će od crnogorskih reprezentativaca nastupiti Vedrana Praščević (U16, borbe – 52 kg), Kristina Radosavović (U16, borbe – 63 kg), Selma

Novi menadžer Konte ima listu želja iz Serije A

Totenhem lovi četiri igrača u januaru Antonio Konte napravio je već spisak igrača koje želi da dovede u Totenhem u januaru – a isključivo se radi o zvijezdama italijanske Serije A. Kako je objavio londonski Dejli star, novi menadžer premijerligaša je spreman da pojača sve linije tima. Na vrhu liste želja je napadač Fiorentine Dušan Vlahović.

Takođe, očekuje se da klub pokuša da dovede vezistu Milana Frenka Kesija, što ne bi bio

skup transfer budući da Kesiju ugovor ističe u junu naredne godine.

Bivši trener Intera (osvojio titulu sa milanskim klubom ove godine) takođe želi da angažuje dvojicu, ili makar jednog od dvojice svojih bivših igrača. Navodi se da su to defanzivci Milan Škrinijar i Stefan de Fraj.

Nakon deset kola Premijer lige Totenhem ima polovičan skor – 15 bodova iz 10 utakmica. R. A.

olo savez Crne Gore

z najbolje

saradnja rezultirati još boljim rezultatima Vaterpolo saveza – zaključio je Marić.

Izvršna direktorica M-tela Tatjana Mandić je istakla da najbolji idu uz najbolje, zato su oni iz kompanije M-tel sa najboljima u crnogorskom sportu.

- Vaterpolo reprezentacija Crne Gore je jedan od najtro-

fejnijih timova i mnogo puta su donijeli radost svim građanima. Potpisivanjjem ugovora o sponzorstvu od danas u M-telu i zvanično imaju prijatelja. Tu smo da ih podržimo u budućim takmičenjima, a oni će nas vjerujemo ubrzo opet obradovati nekom od medalja.

Naše prijateljstvo sa Vaterpolo

Arena

Crveni tajfun

Liverpul i Ajaks pridružili su se Bajernu i Juventusu na listi ekipa koje su poslije četiri kola izborile plasman u osminu finala Lige šampiona, dok su blizu nokaut runde došli Mančester siti, Pari Sen Žermen i Real Madrid. ,,Redsi“ su drugi put u 15 dana savladali Atletiko Madrid, na ,,Enfildu“ gotovo rutinski – 2:0.

Tim Jirgena Klopa je od starta krenuo po pobjedu, koju je imao u džepu već u 21. minutu.

U 13. je Diogo Žota odlično ispratio centaršut Trenta Aleksander-Arnolda, da bi osam minuta kasnije desni bek Liverpula asistirao i Sadiju Maneu, koji je i pokrenuo akciju.

Liverpul je bio dominantan, gotovo za klasu bolji od gostiju kojima je nedostajao suspendovani Stefan Savić i koji su meč završili bez ijednog šuta u okvir gola, ali i sa igračem manje jer je Felipeu u 36. minutu (neopravdano) dosuđen direktan crveni karton.

U 57. je djelovalo da ipak mogu da unesu neizvjesnost, ali je nekadašnjem napadaču Liverpula Luisu Suaresu VAR poništio gol zbog ofsajda, devet minuta nakon što se isto na drugoj strani dogodilo i Žoti.

Liverpul je imao još šansi da uveća vođstvo, ali nije imao razloga da žali nakon četvrte pobjede u isto toliko kola.

Atletiko je ostao na četiri boda, jednim manje od Porta koji je

ce prvog dana Barsa danas predstavlja Ćavija stići ove sedmice, minimalna je vjerovatnoća da će on voditi tim u meču sa Seltom za vikend.

Očekuje se da se privremeni trener Serđio Barhuan ponovo nađe u ulozi šefa stručnog štaba, a da Ćavi dobije dvije sedmice da na miru pripremi ekipu i polako postavlja sistem igre koji želi da nametne. Ćavi, po mnogima jedan od najboljih vezista u istoriji, za klub je nastupao u periodu od 1998. do 2015. godine i zabilježio čak 767 nastupa za prvi tim Barselone.

R. A.

Liga Evrope (4. kolo)

Zvezda za evropsko proljeće, Dinamo pod imperativom Fudbalerima Crvene zvezde večeras se pruža prva šansa za ovjeru evropskog proljeća. ,,Crveno-bijeli“ od 21 sat dočekuju Mitjiland, s kojim su prije 14 dana u gostima remizirali 1:1 i zadržali ga na pet bodova zaostatka.

Pobjedom na stadionu ,,Rajko Mitić“ šampion Srbije obezbijedio bi makar šesnaestinu finala Lige Evrope (prvoplasirani iz grupa idu direktno u osminu).

- Protiv ekipe kao što je Mitjiland ne možeš da ideš na remi.

Kalkulacije nam nijesu potrebne na našem stadionu. Možemo da se pogubimo u tim kalkulacijama. Nama je cilj proljeće u Evropi, nije bitno da li ćemo doći kroz pobjedu ili remi. Za sada smo prvi – izjavio je Zvezdin strateg Dejan Stanković.

Zagrebački Dinamo ima imperativ pobjede na ,,Maksimiru“ protiv bečkog Rapida, koji se pobjedom u Austriji (2:1) izjednačio sa ,,modrima“ i Genkom.

Sva tri tima imaju po tri boda, šest manje od Vest Hema.

- U prvoj utakmici s njima smo imali pogrešne taktičke odlu-

ke. Tu prije svega mislim na to da se naša odbrambena linija postavljala previše nisko – izjavio je trener Dinama Damir Krznar.

- U Dinamu je pritisak od prvog do zadnjeg minuta svake utakmice u sva tri takmičenja.

Uprkos tome, ovo nije sudbonosna ni krucijalna utakmica.

Pobjeda u njoj nosi puno, otvara vrata proljeća u Evropi, ali mi taj pritisak ne osjećamo kao teret, nego kao dodatni vjetar u leđa.

Crnogorski reprezentativac Adam Marušić sa Lacijom go-

UEFA

Ličina (U21, borbe – 63 kg), Aleksa Radulović (U21, borbe – 77 kg), Mladen Bojanović (U21, borbe – 85 kg), Krsto Radulović (U21, borbe – 94 kg), kao i takmičari u duo klasik sistemu u seniorskoj konkurenciji.

Ne. K.

21

Diogo Žota, napadač Liverpula

LIGA ŠAMPIONA: Ajaks i Liverpul ovjerili osminu finala

i plivačkim savezom Crne Gore počelo je još 2007. godine i od tada zajedno nižemo uspjehe.

Znam da brojne obaveze očekuju kako vaterpoliste, tako i naše plivačke selekcije. Svima želimo puno uspjeha, a posebno ističem da vjerujemo u naše „ajkule“ koje su, kako smo čuli, okupile sjajan podmlađen tim spreman za nove pobjede – poručila je Mandić.

Selektor Vladimir Gojković zahvalio se kompaniji M-tel na sponzorstvu uz želju da se saradnja nastavi i u narednim godinama.

- Pred nama je godina puna izazova za naš sport. Prvi put u jednoj godini imaćemo i Svjetsko i Evropsko prvenstvo za vaterpoliste, i to u maju u Fukuoki, i krajem avgusta u Splitu. Uveliko smo počeli sa pripremama za novu sezonu, jer pored ova dva takmičenja, učestvovaćemo i u Svjetskoj ligi, a najvjerovatnije na Mediteranskim igrama i Svjetskom kupu. Međutim, to nije sve, naše mlađe selekcije učestvovaće na tri velika takmičenja.

Takođe, plivačke reprezentacije su već krenule sa takmičenjima u novoj sezoni. Trenutno su u Kazanju na Evropskom prvenstvu u malim bazenima, u decembru će učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju. Jedna jako zahtjevna sezona, i podrška M-tela nam puno znači – zaključio je GojkoR. A. vić.

Sve spremno za povratak klupske legende

Ćavi Ernandes (41) danas će zvanično preuzeti klupu Barselone, ekskluzivno je objavio londonski Dejli mejl.

Klupska legenda postaće trener giganta Primere, dan nakon što posljednji put ima priliku da vodi katarsku ekipu Al Sad. Navodi se da su u klubu presrećni što su uspjeli da se brzo dogovore sa Ćavijem i razriješe sve dileme, nakon otkaza uručenog Ronaldu Kumanu prošle sedmice.

Ipak, bez obzira na to što će potvrda o Ćavijevom angažmanu

Sportski miks

Rezultati i tabela GRUPA A Man. siti - Briž RB Lajpcig - PSŽ

4:1 (1:1) 2:2 (1:2)

1:3 (1:0) 4:0 (3:0)

1. Man. siti 4 3 0 1 15:7 9 2. PSŽ 4 2 2 0 8:5 8 3. Briž 4 1 1 2 5:11 4 4. RB Lajpcig 4 0 1 3 8:13 1 U narednom kolu (24. novembra) sastaće se: Briž - RB Lajpcig, Man. siti - PSŽ.

1. Ajaks 4 4 0 0 14:2 12 2. Borusija 4 2 0 2 4:8 6 3. Sporting 4 2 0 2 9:7 6 4. Bešiktaš 4 0 0 4 2:12 0 U narednom kolu (24. novembra) sastaće se: Bešiktaš - Ajaks, Sporting - Borusija.

GRUPA B Milan - Porto Liverpul - Atletiko M.

Real M. - Šahtjor Šerif - Inter

1:1 (0:1) 2:0 (2:0)

GRUPA D 2:1 (1:1) 1:3 (0:0)

1. Liverpul 4 4 0 0 13:5 12 2. Porto 4 1 2 1 3:6 5 3. Atletiko 4 1 1 2 4:6 4 4. Milan 4 0 1 3 4:7 1 U narednom kolu (24. novembra) sastaće se: Atletiko - Milan, Liverpul - Porto.

1. Real M. 4 3 0 1 9:3 9 2. Inter 4 2 1 1 6:3 7 3. Šerif 4 2 0 2 6:7 6 4. Šahtjor 4 0 1 3 1:9 1 U narednom kolu (24. novembra) sastaće se: Inter - Šahtjor, Šerif - Real M.

remizirao sa Milanom koji se napokon pomjerio sa nule – 1:1.

Gosti su na ,,San Siru“ vodili od šestog minuta i pogotka Dijasa, a konačan rezultat postavljen je u 61. autogolom Mbembe.

Ajaks je u Dortmundu gubio od Borusije Dortmund s igračem više, ali se probudio poslije gola Humelsa iz jedanaesterca i u nastavku tri puta tresao mrežu - strijelci su bili Tadić, Ale i Klasen. ,,Kopljanici“ imaju svih 12 bodova, dvostruko više od Borusije i Sportinga, koji je ponovo bio ubjedljiv protiv Bešiktaša – 4:0.

Real Madrid i Inter su situaciju u grupi D potpuno okrenuli u svoju korist. ,,Merengesi“ su na krilima Benzeme srušili ,,žilavi“ Šahtjor (2:1) i došli do kote devet, a potom je ulogu favorita opravdao i Inter.

,,Nerazuri“ su drugi put uzastopno pobijedili Šerif (3:1) i preskočili moldavskog prvaka.

Brozović, Škrinjar i Sančes doveli su Inter do učinka od sedam bodova, jednog više od Šerifa, koji posustaje poslije dvije istorijske pobjede.

U grupi A, Pari Sen Žermen je gubio od RB Lajpciga od osmog minuta i gola Nkunkua, preživio penal Andrea Silve (odbranio Donaruma), a onda preokrenuo pogocima Vajnalduma.

Na kraju je, ipak, uzeo samo bod – Kimpembe je u nadoknadi faulirao Nkunkua, VAR potvrdio da je bio prekršaj, a Soboslaj iz jedanaesterca donio bod domaćinu – 2:2.

Time je ,,spustio“ PSŽ na drugo mjesto, sa bodom manje od Mančester sitija koji je lako izašao na kraj sa Brižom – 4:1.

Ne. K.

Trener Crvene zvezde Dejan Stanković

stuje Marseju, od kojeg ,,neboplavi“ kao trećeplasirani u grupi E imaju bod manje, a četiri od Galatasaraja.

RASPORED I TABELE: GRUPA A: Brondbi - Rendžers (18.45 h), Lion - Sparta Prag (18.45).

TABELA: Lion 9, Sparta 4, Ren-

GRUPA C Borusija D. - Ajaks Sporting - Bešiktaš

džers 3, Brondbi 1 bod.

GRUPA B: Monako - PSV (18.45), Real Sosijedad - Šturm (18.45).

TABELA: Monako 7, Sosijedad 5, PSV 4, Šturm 0.

GRUPA C: Legija - Napoli (18.45), Lester - Spartak M. (21 h).

TABELA: Legija 6, Napoli 4, Lester 4, Spartak 3.

GRUPA D: Olimpijakos - Ajntraht (18.45), Antverp - Fenerbahče (21).

TABELA: Ajntraht 7, Olimpijakos 6, Fenerbahče 2, Antverp 1, Grupa E: Galatasaraj - Lokomotiva M. (18.45), Marsej - Lacio (21).

TABELA: Galatasaraj 7, Lacio 4, Marsej 3, Lokomotiva 1.

GRUPA F: C. zvezda - Mitjiland (21), Braga - Ludogorec (21).

Tabela: C. zvezda 7, Braga 6, Mitjiland 2, Ludogorec 1.

GRUPA G: Bajer L. - Betis (21), Ferencvaroš - Seltik (21).

TABELA: Bajer 7, Betis 7, Seltik 3, Ferencvaroš 0.

GRUPA H: Genk - Vest Hem (18.45), Dinamo Z. - Rapid Beč (21).

TABELA: Vest Hem 9, Dinamo 3, Rapid 3, Genk 3.

Ne. K.

UEFA

Četvrtak, 4. novembar 2021.

22

Marketing

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Feljton

Četvrtak, 4. novembar 2021.

23

9.

NEKOLIKO RIJEČI O VOJVODI NOVICI CEROVIĆU

Topovi sprijeda, ozgor kamenje teško bješe to gledat očima » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

(NASTAVAK ZAPISA SAVA MATOVOG MARTINOVIĆA)

I braćo moja Turci će doći odzgora navrh spilje, da na nas bacaju veliko kamenje; greda je nakvečena (nagnuta), neće moći kamenje na nas padnuti, da ne savlada, nu bojim se, da nedonesu prah pa da nesvežu konope i u sieno, pa da nespuste niz gredu naproti nam, pa da neostave miću (oganj, sumporada) u prahu, kad dodje spram nas, da se prah neupali i da nas nesprži i zažeže manastir. Dobro bi bilo, da uberemo jedno drvo, a na njem da svežemo jednu kosu, čim se kosi sieno; ako spuste prah na konopu, svezat ćemo kosu na dugačkom drvetu, mahnut, da im konop presiečemo, kako će se sieno i prah odkoturat niz ovu strmen pod manastir. Vojvoda Mirko i Novica hoćeše mriet ali se oba smiju i govore: Tako i nikako drugčije. Reče Mirko: Nosite kamenje. Nehoće nitko.

Naljuti se Mirko. U to reče: Uzmi Savo samo jedan kamen, ako će bit i mali, a zaisto ti kažem, drugi iznjet nećeš, no pošto ti jedan izneseš, zaista ovi drugi vojnici iznieti će ove druge, dokle god dosta bude, inače im biti nemože. Ja jedan kamen ižnjeh, a drugi vojnici i po 30 i 50, dokle velike gomile napravismo, i tako uradismo.

Sjutra dan udari vojska turska preko Planinice i popali Poviju i Stubicu i Doline selo, pa tu se poklaše Povijani š njom tako, da je bilo mnogo mrtvieh. Mi gledamo a pomoć nemožemo.

U večer donesoše popa Lazara slomljene noge i njegova sina Marka ranjena i ovaj te večeri kod nas umrie. Da nezaboravim, kad sve pokupismo iz donjega manastira donjesmo vojvodu brdskoga protopopa Jovana bolestnoga k nam u manastir.

Mirkova konja, Novičina i Krcova pa serdara Sava Đuraškovića neimadosmo gdje držati, pa s toga rekoh ja Mirku: Odpravi te puste konje i š njima dvoje troje momčadi, neka bježe preko Zete, da ih nejašu Turci, gdje ih očima gledamo; kad ih niesmo ostavili na Župi, neka ih gone u Crnugoru. I posla Mirko dva Martinovića i jednoga perjanika, te ponesu knjige na Cetinje knezu, da mu kažu, što se od nas uradilo i da kupi vojsku.

U tom još niesu Turci došli na nas, ali ni opališe selo Požar izpod nas i izpod donjega manastira. Knez posla mojega brata Filipa Martinovića; ovaj ugrabi pred vojskom te donese knjige i zatvori se kod nas. Sada nas Turci obkoliše; dobježa robje iz Požara i iz Dabojevića i izpod Oštroga, prigredi do nas: tu bješe žena, djece, goveđi, krmadi, brava, prtljage: stoji piska djece i žena, odjekuje ona spilja, nemože se preslušat, i dodjoše iz planine njekoliko Župljana do nas, a roblje ostaviše u planini.

Mirkova konja, Novičina i Krcova i serdara Sava neimadosmo gdje držati, pa s toga rekoh ja Mirku: Odpravi te puste konje i š njima dvoje troje momčadi, neka bježe preko Zete. Neka ih gone u Crnu Goru. I posla Mirko dva Martinovića i jednoga perjanika, te ponesu knjige na Cetinje knezu, da mu kažu, što se od nas uradilo i da kupi vojsku

Mirko hrabri družtvo dolje, a Novica hrabri družtvo gore, ja nemogu razaznat, koj je od njih bolji jedan od drugoga; tu sam poznao Mirka i Novicu i dva brata, dva Matanovića i dva brata, dva Petrovića Krca i Pera i Peka kapetana i mnoge druge odvažne junake, koji su se borili kao lavovi, osobito Novica i Mirko, koji su naši zapovjednici bili

Jaroslav Čermak - Veliki vojvoda Mirko Petrović

Vojske bješe jedno 200 lj. ali žena i djece bješe i 1000. U tome rekoh ja vojvodi: Daj vojvodo, bolje da se vladamo, otjerajmo ovo robje uz planinu, neka ide k onomu župskomu robiju, neka mre tamo, da ih ovdje negledamo, gdje ih kolju Turci. - I tako vojvoda zapovjed dade i podje jadno roblje plačuć uz planinu a mi ostasmo tu u zatvoru. I bješe došla jedna župska obitelj do nas iz planine a to je obitelj Šoga Nikolina, i on odpravi ju opet uz planinu a ja mu rekoh: E Šogo! ja ti nevjerujem, ti ćeš se opet u Turke predat, al ako si prava vjera da se nepredaš u Turke, vrni natrag tvojega brata Stanišu i tvoju i Stanišinu ženu i djecu, pak neka idu preko Zete u Crnugoru, još mogu proći kraj Turaka, i neka pitaju na Cetinju, gdje je kuća Sava Matova Martinovića, naći će mi majku i ženu i tu će naći, da se prehrane do Gjurgjeva bez pare, a ti se zatvori ovdjen da mremo. I posluša me i tako opravi. Odpraćeno robje, srete knez na Kčevu; knezu sve Staniša kaza, kako sam ga poslao; knez mu reče: Ajde na Cetinje, više imam ja kruha nego Martinović, a njemu liepa hvala. Ta moja rieč nadari Šoga Nikolina, te ga stavi knez za serdara i za senata od Župe, a bilo mi je malo poznato od toga čovjeka.

Evo Turci na manastir donji; jurišaju i unj legnu; u njem nitko; uz pisku i svirku odtolen krenu k nam u gornji manastir, mrko li je gledat takvu silu pred očima.

Mirko i Novica dadu zapovjed: Nitko da pušku nepali, dok se nedohvate rukama za zidove i

za vrata. Mi 24 i arkimandrit i kaludjer i medju nami jedna žena, prava Srbkinja sa svojom kćerju, djevojkom, zatvorena s nami, da ni (nam) gotovi i da umre s nami.

Hadjajlija Verizović pred vojskom zove arhimandrita Nikodima, da mu se predadne, da neda palit crkvu. Nitko ništa.

Novica i ja i serdar Pero Matanović i Mićun Gvozdenović i Minja Marković, Filip moj brat i Mujo Petrićev gore na šetnici a

Vojvoda Novica Cerović

Mašo Vrbica

Mirko sa dva bratučeda s Krcom i Perom i Šogom Nikoliniem i s Pekom kapetanom i s Mašom Vrbicom i serdarom Gjuraškovićem i vojvodom Matanovićem i s jošte njekoliko druga dolje. Turci za vrata rukami, puške jedanak zapucaše, povaljaše se Turci, jedan preko drugoga i tu borismo se puna po sata, dokle bi dosta mesa... i odmakoše se Turci. Mirko hrabri družtvo dolje, a Novica hrabri družtvo gore, ja nemogu razaznat, koj je

od njih bolji jedan od drugoga; tu sam poznao Mirka i Novicu i dva brata, dva Matanovića i dva brata, dva Petrovića Krca i Pera i Peka kapetana i mnoge druge odvažne junake, koji su se borili kao lavovi, osobito Novica i Mirko, koji su naši zapovjednici bili.

Tu borasmo se sedam dana i sedam noći; prinješe topove protiv nas i mnogo ni (nam) štete učiniše š njima i gotovo hoćahu nam jedniem velikiem topom sve srušiti, da im se na našu sreću neošteti top. Turci dodjoše na vrh spilje nad nas i velikimi paljugama drvenimi valjahu niz zemlju kamenje kao veliku baćvu od 50 barila; strašne li jeke i tutnjave od toga kamenja, ali srećom našom nemogaše nas dohvatiti nego nas suminovaše i padaše niže u vrt niže manastira. Topovi spried sa čela a su dvie strane dva tabora Turaka puškami a odzgora kamenje, jaoh težko bješe tu gledat očima, što se radi.

Sedmi dan po podne dodje čovjek, a dolažahu svaki dan tako i moljahu ne (nas) i kunjahu da se predamo; ali ni (nam) taj čovjek najizviestnije kaza: došav na ugao od dvorišta, umoli nas, da nam ima dati carsku knjigu, da se predamo, i spomenu mnoge brdske popove i kapetane, koji su se predali, pa da se predamo i mi. Odgovori Mirko: Te popove, te su se predali, neka metnu Turci za hodže, a kapetane za jušbaše, a mi se živi nepredajemo, dokle traje jedan. Poslanik reče: da hoćemo doista tu izgorjet. Povikasmo: I volimo.

- Moli on, da uljeze k nam na vjeru, Mirko mu i Krco odobri-

še i rekoše: ,,Hodi“, a ja odzgora izgrede rekoh: svi ti neka dadu vjeru, a ja ti doista nedajem nego kad te vidim očima, ponjet ću te mojom puškom. Odgovori poslanik meni: Daj čovječe, da nevjeran li si, kad mi svi dadu vjeru, zašto nećeš i ti? A ja mu rekoh: Zakleh se jakomu Bogu: vjere nikada Turčinu nedadem, no gdje ga mogu hoću ga posjeći oli ubiti. A on odgovori: Ja niesam Turčin. Upitam: A da što si, ako Turčin niesi? Reče: Ja sam katolik. Tader meni ražžali se i rekoh mu: Ala čovječe, hrdja te ubila, a zašto si mi takva nevjera, da kao kršćanin služiš Turčina.

I kaza mi, da je iz Sarajeva i da ga je sila turska na to natjerala i reče mi: Ima li koliko vas? A ja mu odgovaram: Ima trista i četrdeset, koji smo se jakomu bogu i ovomu svetcu zakleli, da se nikad predat nećemo, dokle jedan teče. Kaza on: Je li mi vjera, da izidem, da se ljepše razgovorim.

Ja kao bratu kršćaninu rekoh sa sviem srdcem: vjera ti je. Dadoh mu ju, jerbo znavah, da mi neće kano Turčin učinit nevjeru.

Iziđe pred dvorište i obzire se, da ga nevide Turci i reče: Braćo moja, od istine vi kažem, kad se nehoćete predati, držte se, hrabro i vitežki; paše su sinoć vieću učinili, da udre na vas, ako neprimite ovu zapovjed, što su vi poslali, do sjutra do podne da će se s vami boriti, i ako će polovinu vojske izgubiti da će na vas jurišati, da vas spale; ako neuzmognu ništa učiniti sjutra do podne, rekoše, da ve misli ostavit, da više na vas puške nepucaju, erbo je mnogo a uzaludo vojske ovdjen poginulo, pa ako se dobije Crna gora, vi ste im gotovi. I to vi je po istini od mene i dadete li mi vjeru, da idem na niže, da me negadjate? Svi mu jednoglasno dadosmo vjeru a Mirko i Novica reku: Pozdravi ni sve tri paše: mi im se nadamo, da se ogledamo, pa što bog da. (Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica MB 02096099 koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika, Radovan Kapisoda iz Budve.Mainski put 75, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI 1.Određuje se sedamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I to kat. parcela br. 407/2, u naravi stambeni prostor oznake PD 3, površine 80 m2, koji se nalazi u potkrovlju objekta zgrade br. 1, upisana u LN br. 1141 za KO Budva kod Uprave za nekretnine PJ Budva.

2. Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.11.2021. god. u 10.15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2693/2014 od 19.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 84.074,55 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.09.2014. godine do konačne isplate, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €, nagrade za rad Javnog izvršitelja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to:Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 20.000,00 EURA U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.KAO I ZABRANA OTUDJENJA I DAVA NJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA.I OV.BR.10234/ 07.OD 16.10.2007. Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BA NKE AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA,OPTEREĆENJA I DAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCAI OV.BR. 213/08.OD 17.01.2008. Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA VUJOVIĆ VLADANA IZ KOTORA POSLOVNI BR. I-394/18 OD 16.04.2018. GOD.i rješenja ovog Javnog izvršitelja 4. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja posl br. I 2693/2014 od 11.11.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 92.820,00 €.

5. Na sedamnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 9.282,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke, sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Dana, 27.10.2021.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 03.11.2021. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 01.12.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.

IV Na dvadeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008.god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 03.11.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika, Slavka Vujković iz Kotora,Dobrota 49, a sve radi namirenja glavnog duga u iznosu od 106.681,05€ sa zakonskom zateznom kamatom od 24.10.2014. godine pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI 1.Određuje se dvadeset prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Kat. parcela br. 2075/2, br. zgrade 1, stambeni prostor PD3, površine P1 125 m2, upisana u LN br.

1209 za KO Dobrota I kod Uprave za nekretnine PJ Kotor.

2.Dvadeset prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.11.2021. god. u 10:30 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2902/2014 od 06.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 106.681,05 € sa zakonskom zateznom kamatom od 24.10.2014. godine pa do konačnog namirenja, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 € kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to: Hipoteka Upis hipoteke u iznosu od 100.000.00eura sa rokom dospijeĆa 04.08.2010g.na PD3 u ob.1 na kp.2075/2 u korist povjerioca Prve Banke CG a na teret dužnika VujkoviĆ Dejana po ugovoru o hipoteci Ov. I.4857/07 od 06.08.2007g.; Zabilježba postupka ZABILJEŽBA ZAKLJUČKA O OBEZBJEDJENJU PORESKOG POTRAŽIVANJA BR. UP/1 BR. 0410-30707/13 OD 06.11. 2013. GOD. U KORIST OPŠTINE KOTOR,DUG U IZNOSU OD 958,88 EURA ,ZABILJEŽBA ZAKLJUČKA O OBEZBJEĐENJU PORESKOG POTRAŽIVANJA BR. UP/1 BR. 0410-30248/15 OD 17.06.2016. GOD. U KORIST OPŠTINE KOTOR,DUG U IZNOSU OD 193,70 EURA i Zabilježba poreskog potraživanja ZABILJEŽBA ZAKLJUČKA O OBEZBJEĐENJU PORESKOG POTRAŽIVANJA BR. UP/1 BR. 0410-28980 OD 15.06.2016. GOD. U KORIST OPŠTINE KOTOR,DUG U IZNOSU OD 196,41 EURA. 4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja br. 2902/2014 od 24.04.2015. godine u smislu odredbe čl. 168 ZIO i ukupno iznosi 119.485,00 €.

5. Na dvadeset prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 11.948,50 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 27.10.2021.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Poslovni broj: I.br. 325/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika DOO ,,EURO-PIPE,, iz Nikšića, ul. VI Crnogorske bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 113.335,53 eura, dana 03.11.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 325/2018 od 07.03.2018.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ. br.647/2014 od 25.11.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 3265 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 147 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 44 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 138 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 4, površine 22 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 6, površine 20 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 155 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 9, površine 162 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 01.12.2021.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 328.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 328/18 od 12.11.2018.godine, i to iznos od: 44.100,00 eura za PD1, 8.800,00 eura za PD2, 82.800,00 eura za PD3, 4.600,00 eura za PD4, 12.960,00 eura za PD6, 62.000,00 eura za PD7 i 113.400,00 eura za PD9.

IV Na dvadeset sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 4.410,00 eura za PD 1, 880,00 eura za PD 2, 8.280,00 eura za PD 3, 460,00 eura za PD 4, 1.296,00 eura za PD 6, 6.200,00 eura za PD 7, 11.340,00 eura za PD 9.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ. br.350/14 od 15.10.2014.god za iznos duga 177.048,86 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja i zabrana raspolaganja nepokretnostima –obavještenje br.24-01/2415 od 05.06.2017.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ. br.350/14, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.647/14 od 25.11.2014.god za iznos duga 144.400,65 eura i podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.647/14, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Za objekat PD 9 postoji napomena da nema upotrebnu dozvolu.

Dana 03.11.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Ivm. br. 1400/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ATLAS BANKA AD PODGORICA u stečaju, Ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica, matični broj 02348772, protiv izvršnog dužnika Vučićević Igor iz Bara, Popovići br. 17, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice ser.br. AA 1506382, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.10.2021. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se I prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Vučićević Igor iz Bara, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika II reda 1/4, upisane u LN broj 208. KO Novi Bar, označenim kao kao katastarska parcela br. 6031/5, broj zgrade 0., po načinu korišćenja – Livada 2. klase, Potes Popovići, površine 776m2.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 03.12.2021. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o o promjeni sredstva izvršenja Javnog izvršitelja, Ivm.br. 1400/15 od 28.09.2018. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u u LN broj 208. KO Novi Bar, i to: Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 953/20 od 17.07.2020.godine.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Ivm. br. 1400/15. od 25.01.2021. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 15.719,963 €.

VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5.

Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 1.571,996 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 29.10.2021. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

25

Na osnovu Odluke Odbora direktora br. XXXVIII – 923/21-6675 od 24. septembra 2021.godine Agencija za stanovanje d.o.o.

Podgorica objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za prodaju osnovnih sredstava – motornih vozila i opreme I PREDMET PRODAJE: 1.Teretno vozilo marke ZASTAVA 79.12 AN Turbo Zeta, registarske oznake PG MN 768 sa brojem šasije ZCFA798000Z061837, godina proizvodnje 1997, po početnoj cijeni 684,86 eura sa uračunatim PDV-om (566,00 eura bez PDV-a). Vozilo nije registrovano i nije u voznom stanju; 2.Putničko motorno vozilo marke VW CADDY 1.9 SDI, registarske oznake PG CG 899, sa brojem šasije WV2ZZZ9KZ3R519612, godina proizvodnje 2003, po početnoj cijeni 355,00 eura. Vozilo nije registrovano i nije u voznom stanju; 3.Putničko motorno vozilo marke VW CADDY 1.9 SDI, registarske oznake PG CG 867, sa brojem šasije WV2ZZZ9KZ3R519643, godina proizvodnje 2003, po početnoj cijeni 355,00 eura. Vozilo nije registrovano i nije u voznom stanju; 4.Teretno vozilo marke FIAT PANDA 1.3 JTD, registarske oznake PG MN 405, sa brojem šasije ZFA16900001785586, godina proizvodnje 2012, po početnoj cijeni 1.887,99 eura sa uračunatim PDV-om (1.560,32 eura bez PDV-a). Vozilo nije registrovano i nije u voznom stanju; 5.Oprema-Viljuškar POBEDA TU-32, bez registarskih oznaka, sa brojem šasije 56-96-3684, godina proizvodnje 1996, po početnoj cijeni 1.124,09 eura sa uračunatim PDV-om (929,00 eura bez PDV-a).

VRIJEME I MJESTO DOSTAVLJANJA PONUDA Arhiva Agencije za stanovanje d.o.o. Podgorica, Ul.Zetskih Vladara bb, najkasnije do 15.11.2021.godine do 12:00 sati.

DATUM, VRIJEME I MJESTO OTVARANJA PONUDA Javno otvaranje prispjelih ponuda obaviće se 15.11.2021. godine sa početkom u 12:30 sati u sjedištu Agencije za stanovanje d.o.o. Podgorica, Ul.Zetskih Vladara bb.

OSTALE INFORMACIJE Kompletan tekst Javnog poziva sa svim potrebnim informacijama nalazi se na zvaničnom sajtu Agencije za stanovanje www.aspg. me.

Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu informisati na telefon: 020/ 623- 337.

26

Oglasi i obavještenja

Shodno članu 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta „Niksen-Čavor“ doo, iz Kotora, Dobrota bb, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za „Klimatsku komoru za odlaganje i sazrijevanje“ čija se realizacija planira na katastarskoj parceli broj 2322/2 K.O. Njeguši, u okviru Prostorno urbanističkog plana Prijestonice Cetinje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, kancelarija broj 77, radnim danima od 10 do 13 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa internet stranice Prijestonice Cetinje: http://www.cetinje.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, je do četvrtka 11.11.2021.godine.

SEKRETARKA Snežana Kujović,dipl.ing.maš.

Mali oglasi

RaZNo

NEKRETNiNE

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

CENTAR Hercegovačka – savremena poslovna zgrada (rezidencija) 725m2 sa jedinim privatnim parkingom u strogom centru za 8 auta.Radi se potpuno nova moderna Hercegovačka ulica. Prodajem.

Tel.069/867-791 1

POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu.

Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 3

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Dana 3. novembra 2021. preminuo je naš dragi otac, đed, prađed i svekar u 83. godini života

MIHAILO – MIŠO Jovov BOGDANOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice dana 4. novembra u 13 časova na mjesnom groblju u Prčnju.

Ožalošćeni: SINOVI, ĆERKE, SNAJE, ZET, UNUČAD i ostala rodbina

139 Dragom i poštovanom ocu, svekru i đedu

MIŠU BOGDANOVIĆU Hvala ti za neizmjernu ljubav koju si nam pružio.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NEMANJA, MARIJA i IVONA 126

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MIJU IGUMANOVIĆU Brate, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ANDRIJA MUDREŠA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

132

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Draga majko, bako, prijatelju

29

Dana 2. novembra 2021. godine preminuo je

Tužnim srcem obavještavamo da nas je dana 3. novembra 2021. u 80. godini napustila naša draga

LIDIJA JERETIN

RELJA Radomanov OSTOJIĆ

RADMILA pok. Milorada SIMONOVIĆ

rođena Ljačević Dođe prebrzo i ovaj dan i u nevjerici da se moramo opraštati od tebe.

Tvoj topli osmijeh i posvećenost, kao i dobrota koja te krasila, zauvijek će biti uz nas.

Volimo te

Tvoji: DIJANA, VUK, MIRKO i DRAGAN

120

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Saučešće primamo 4. novembra 2021. godine u kapeli u Novom Selu od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Zbog epidemiološke situacije i po želji pokojnika sahrana će se obaviti uz prisustvo najuže porodice, dana 3. novembra u 13.30 časova, na novom groblju pod Trebjesom.

Kuća žalosti: Peka Pavlovića P+10, Nikšić.

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke SONJA, MILIJANA i STOJKA, đever RADOVAN - RADE sa porodicom, snahe OLGA i ŽANA, unučad NOVAK, VOJISLAV, DANILO, LUKA, JOVICA, MARKO, ANDRIJA, MILENA, JOVANA, IVANA, ANJA i NINA, bratanići VASKO i ZORAN, bratanične VERA i DRAGICA, sestrići MILIVOJE, PERO, ĐONO i ZLATKO, sestrične MILIJANA i MILOJKA, zaovičići, zaovične i ostala rodbina SIMONOVIĆ i LJAČEVIĆ

122

134

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Ožalošćeni: supruga SOFIJA, kćerke BRANKA, SLAVKA, RAJKA i BILJANA i ostala rodbina OSTOJIĆ

Posljednji pozdrav dragom i voljenom zaovičiću i bratu

MIJU IGUMANOVIĆU LIDIJA JERETIN MIJU Boli nas saznanje da te više nećemo vidjeti.

Ponosni smo što smo te takvog imali a tužni što smo te zauvijek izgubili.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Čuvaćemo te od zaborava.

Ujna LJUBICA i brat BRANKO sa porodicom

Brat GORAN, sestre RAJKA i TINA

Zauvijek ćemo se sjećati tvog lika, plemenite duše i velikog srca.

Počivaj u miru.

Sestre od ujaka SNEŽANA i STANKA 133

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i komšije da se dana 6. novembra 2021. godine navršava godina dana od smrti našeg dragog

135 119

Posljednji pozdrav dobrom i voljenom bratu

Dragoj prijateljici

MIJU

LIDIJI JERETIN

131

Počivaj u miru, dobra dušo.

S poštovanjem

Dok mi živimo živjećeš u našim srcima uvijek voljen i nikad zaboravljen.Počivaj u miru.

PORODICA IKOVIĆ

BRANIMIRA Đuze BOŠKOVIĆA

LJILJANA i BRANKA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

125

I da ćemo zajedno u 10 časova obići njegovu vječnu kuću na groblju Čepurci u Podgorici.

Četrdeset je dana od smrti drage

KOSI

MARTE PEJOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

OŽALOŠĆENA FAMILIJA Porodica MIRKOVIĆ

BOŽO 138

137

e-mail: oglasno@t-com.me

136

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

Deset godina je prošlo od kada nije sa nama naš dragi šura i ujak

Dana 3. novembra 2021. poslije duže bolesti preminula je u 81. godini naša draga

KOSI

TOMO Petrov POPOVIĆ

Čuvaćemo te od zaborava.

KOSA Jovanova KOPRIVICA

MUJO, VESNA, MITAR i JOVANA ĐUKANOVIĆ

rođena Đukanović

Vrijeme koje prolazi nije izbrisalo sjećanje na tvoj dragi lik, tvoju dobrotu, poštenje, iskrenost i sve ono što te krasilo.

S velikom tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

129 Pokojnica će biti izložena u kapeli pod Trebjesom, 4. novembra od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Zet DRAGO i sestrići VOJIN – BORO i GORAN KATNIĆ s porodicama

Posljednji pozdrav dragoj majci 116

Ožalošćeni: kćerke MILENA i SLAVKA, sin ŽELJKO, snaha ALJONA, braća VOJIN i MLADEN – MUJO, sestre BOSA i MILIJANA, unuci JOVAN i LUKA, unuke JOVANA i RADMILA i ostala rodbina KOPRIVICA i ĐUKANOVIĆ

Danas se navršava dvije godine od iznenadne smrti našeg brata i ujaka

KOSA KOPRIVICA Hvala ti na svemu što si mi pružila.

Počivaj u miru.

127 Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

Ćerka MILENA sa porodicom 130

MIŠKA – GARIJA GARDAŠEVIĆA

POMENI СЈЕЋАЊЕ на моје драге сестру, брата, сестричину

Dragi brate, ti ćeš vječno živjeti u našim ranjenim srcima.

Počivaj u miru pored svojih, koje si najviše volio.

Tvoje neutješne sestre

SENKA i BEKA sa porodicama

KOSI KOPRIVICI rođenoj Đukanović

115 Navršava se četrdeset dana od smrti drage

СЕНКА ТОНЧИЋ

S ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe

1991 – 2021.

ПЕТАР ЛАЗОВИЋ 2007 – 2021.

ТАМАРА КОПРИВИЦА 1997 – 2021.

VOJO i MICA ĐUKANOVIĆ sa porodicom Недостајете... Вријеме не лијечи тугу, бол и празнину.

MARTE PEJOVIĆ 128

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

НАДА са породицом S poštovanjem

117 VESNA NJAROVA ĐUROVIĆ 4. 11. 2014 – 4. 11. 2021.

VJERI 121 Posljednji pozdrav

Hvala za svu dobrotu i ljubav kojom si nas obasipala.

Neka tvoja čestita duša počiva u miru.

JELENA ADŽIĆ sa porodicom

LJUBOMIR R. MILIĆ Prođe i sedma godina u tihoj tuzi.

A mi još uvijek nijesmo u potpunosti svjesni veličine gubitka.

Divne uspomene nas vraćaju u prošlost.

Dragi Tata, nedostaju tvoja dobrota, plemenitost, veličina, toplina, mnogo, mnogo nedostaju. Ponosni što smo te takvog imali.

Počivaj u miru, i neka ti je vječna SLAVA i HVALA!

VESKU B. ĐUROVIĆU Bio si čovjek velikog duha, pravi prijatelj u svim mojim radostima i tugama.

Hvala ti na dugogodišnjem prijateljstvu.

Tvoju dobrotu i ljubav nikad neću zaboravit.

TVOJA PORODICA 118

123

Tvoj prijatelj BORISLAV – GARO MILONJIĆ iz Spuža 124

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 03.11.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.11.2021.god, i Zaključka o XXIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.11.2021.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.11.2021.god, i Zaključka o XXIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.11.2021.god.

Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 03.11.2021.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 03.11.2021. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku II reda Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju XI prodaje nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 03.11.2021.godine.Izvršni dužnik II reda Mrvaljević Draško iz Podgorice, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o odlaganju XI prodaje nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 03.11.2021.godine.Upozorava se izvršni dužnik II reda Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 03.11.2021.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Iv.br.1489/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću Telemach Podgorica, Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Šoškić Miroslava, iz Andrijevice, radi naplate novčanog potraživanja 50,50€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 03.11.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šoškić Miroslava, sa zadnje poznatom adresom Ulotina bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1489/21 od 01.09.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.11.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1592/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću Telemach Podgorica, Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica,koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, Beograd, protiv izvršnog dužnika Femić Branka, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 61,90€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 03.11.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Na osnovu člana 24 Odluke o organizovanju Lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje („Sl.list RCG-Opštinski propisi“ br. 25/11) i Javnog poziva broj: 02-016/21-8062 koji je objavljen u Dnevnom listu Pobjeda 11.09.2021.godine, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Bijelo Polje, objavljuje LISTU predloga kandidata za člana Savjeta Lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje 1.Duško Dangubić, Kandidat iz reda nevladinih organizacija iz oblasti medija i onih koje se bave ljudskim pravima, emancipacijom žena, obrazovanjem, ekologijom i umjetnošću -NVO “Multimedijalni studio Bijelo Polje”; -“Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom - Bijelo Polje”; -NVO “21.MAJ” ZATON; -NVO “Euromost“; -NVU “KLUB KULTURE”; -Udruženje osoba sa invaliditetom “ELIPSA”; -NVO “CENTAR ZA PREDUZETNIŠTVO-NGO “Enterprise”.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

2.Elza Numanović, Kandidat iz reda nevladinih organizacija iz oblasti medija i onih koje se bave ljudskim pravima, emancipacijom žena, obrazovanjem, ekologijom i umjetnošću -NVU “Đakomo Adriatic”; -NVU “Udruženje paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac”; -NVU Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”; -NVU “Omladinski informativni Centar”; -NVU “CENTAR SJEVERA”; -NVU ”KORAK PROMJENE”; -NVU “NOVI POREDAK”; -NVU “OPŠTINSKO UDRUŽENJE MULTIPLE SKLEROZE BIJELO POLJE”; -NVO Centar za razvoj aktivizma i volonterizma “KAN”; -NVU ” Multimedial Montenegro”; -NVO “MUZIČKA BAŠTINA”; -NVO “BJELOPOLJSKI DEMOKRATSKI CENTAR”; -NVO “MANIFEST”; -NVU “Evropski Omladinski Centar Crne Gore”; -NVU “Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje”.

Br. 02-016/21-9949 Bijelo Polje,03.11.2021. godine Odbor za izbor i imenovanja

31

Predsjednik, Abaz Kujović,s.r.

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Femić Branka, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1592/21 od 01.10.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.11.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1581/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću Telemach Podgorica, Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Babović Milice, iz Berana,radi naplate novčanog potraživanja 47,81€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 03.11.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Babović Milice, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1581/21 od 01.10.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.11.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

zbog čega je ,,Spencer“ sa Kristen Stjuart filmski portret princeze koji nije ni najmanje imitatorski, već sinergija instinkta glavne glumice i autorskog vođenja Pabla Laraina

Str. 6, 7. i 8.

Četvrtak, 4. novembar 2021. • broj 295.

Licа i naličjа Dajaninih haljina

2

Četvrtak, 4. novembar 2021.

3

Četvrtak, 4. novembar 2021.

A cappella

Brojke i slova Č

esto imam priliku da razgovaram s kolegama, prijateljima sa svih meridijana, djecom svih uzrasta, komšijama.

Razgovori se odvijaju kako uživo, tako i onlajn, putem modernih sredstava komunikacije.

One koji ne žive u Crnoj Gori zanima, kakvo je opšte stanje u našoj državi koju mahom svi vole, često je posjećuju, pogotovo u ljetnjem periodu. Međutim, skoro pa iste teme na stolu imam i sa ljudima koje ovdje žive, a opšti je utisak da je teško pohvatati realnost i izvući neke suvisle zaključke.

*** Neka što imamo internu političku krizu vanserijskih razmjera koja je u produženom višegodišnjem trajanju, već imamo i vrlo aktivan problem koji mori cijeli svijet – pandemiju virusa korona.

Nalazimo se u ,,Top pet“ po svim negativnim parametrima, s ozbiljnim iskakanjima na vrh te negativne liste. Broj novozaraženih, broj hospitalizovanih, broj preminulih… U svim tim kategorijama se vrtimo oko neke od medalja i samog svjetskog vrha. Eto, makar u nečemu.

Iznenađujuće veliki je broj ljudi koji ne shvataju, makar na primjeru Skandinavije, kakav je efekat kolektivne vakcinacije. Pominjali smo često činjenicu da Švedska, Norveška, Danska ili Finska, žive bez ikakvih ograničenja i zabrana – jednostavnije rečeno, žive normalno.

Iako je virus i dalje prisutan kod njih, recimo prije neki dan, u ponedjeljak, Švedska s populacijom od preko 10 miliona stanovnika nije imala smrtnih slučajeva. Danska je imala dva smrtna slučaja na skoro 6 miliona stanovnika, a na sličan broj stanovnika, bez žrtava je bila i Finska. Da budemo jasni do kraja, na ovaj broj stanovnika, svaka od ovih zemalja ima preko 1.000 novozaraženih dnevno, ali procenat smrtnosti jasno ukazuje na zajedničku činjenicu – Skandinavci se nalaze između 70 i 80 procenata procenata vakcinisanog

slično. Sad znamo i zašto. Ljudi čine sisteme - i dobre i loše. U Crnoj Gori, nakon više od pola godine od kada su nam vakcine dostupne koje prave razliku između života i smrti, mi jedva namakosmo 40 procenata vakcinisanih. Nevezano za kovid-19, iz ovih činjenica se može izvući mnogo zaključaka, posebno s civilizacijskog aspekta.

***

Piše: Vladimir MARAŠ

Ljudi čine sisteme - i dobre i loše. U Crnoj Gori, nakon više od pola godine od kada su nam vakcine dostupne koje prave razliku između života i smrti, mi jedva namakosmo 40 procenata vakcinisanih.

Nevezano za kovid19, iz ovih činjenica se može izvući mnogo zaključaka, posebno s civilizacijskog aspekta stanovništva. Vakcinacija nikada nije bila obavezna, prisilna, samo je bila dostupna.

A ne treba da podsjećam da svako od nas ponekad kaže, u trenucima kada se osvrne oko sebe i vidi najčešće tužnu realnost, kako zavidi Skandinavcima na uređenim državama, čistom vazduhu i okolini, demokratiji i ljudskim pravima i

Doduše, nije to ni preveliko iznenađenje, s obzirom na činjenicu da prvi čovjek Vlade dosta uspješno izbjegava sopstveni odlazak na vakcinaciju, a istovremeno je prvi čovjek sistema koji odgovara za javno zdravlje. Naslušali smo se pomjeranja brda i dolina snagom volje, nagledali vjerskih obreda i rituala koji su se održavali bez ijedne mjere koja bi upućivala na svjesnost o aktuelnoj opasnosti po svakog građanina Crne Gore, ali i čuli dovoljno o razlozima za izbjegavanje vakcinacije.

Na kraju krajeva, nevezano za politički kontekst i premijerovu ulogu u političkom životu ove napaćene države, morao bi biti svjestan da je u obavezi, kao premijer države, da ode na vakcinaciju i o tome obavijesti javnost, uz poziv, molbu, apel, vapaj, kako god želite, da primi tu iglu od koje zavisi ukupna smrtnost i protok virusa. Pa sve da je od Boga zaštićen (a to je teško dokazivo, priznaćete), morao je to da uradi. Ili, ako ne želi, da podnese ostavku na funkciju prvog čovjeka Vlade, ako ništa, a ono zbog svijesti da prvo svojim primjerom mora poslati najvažniju poruku u ovom trenutku.

Mislim, a ne tvrdim, da je crnogorski premijer i jedini evropski premijer koji se do sada nije vakcinisao. Pokušao sam da na internetu pronađem tu informaciju, ali nema niti jedne poveznice koja bi upućivala na informacije u vezi sa nevakcinisanim evropskim liderima. Dakle, nadam se da su svi oni neodlučni, koji nemaju konkretan razlog za odbijanje vakcine, svjesni neophodnosti kolektivne vakcinacije, da bismo svi izbjegli doktora. I pomene.

U FOKUSU

,,Kljun“ i ,,Dug moru“: Televizijske poslastice za koje vam

Zvijezda u usponu Ivana Vuković fantastično predvodi glumačku ekipu serije ,,Kljun“

Domaće priče s one strane razuma Efektan i jednostavan poster projekta Jelene Gavrilović i Uroša Tomića

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

V

eć smo navikli da nas popularni striming servisi poput Netfliksa i HBO svakodnevno preplavljuju novim sadržajem, a sada je gotovo isti trend zahvatio i regionalnu produkciju.

wikipedia.org

Skok sa mosta

Nedavni podatak da se u jednom trenutku u Srbiji snimalo oko 50 serija je više nego iznenađujući, posebno imajući u vidu da smo do prije desetak godina možda mogli da gledamo jednu ili dvije nove serije na višemjesečnom nivou. Kvantitet se povećao, a i kvalitet, jer u moru sadržaja, nešto je i odskočilo („Jutro će promeniti sve“, „Novine“, „Žmurke“, „Kosti“)... Teme su raznolike, međutim, nijedna se nije bavila slovenskom mitologijom do pojave „Duga moru“, a ni natprirodnim pojavama kao „Kljun“.

Nekom gledaocu je dovoljno da čuje da je „Kljun“ prva srpska serija prikazana u Kanu, gdje je dobila nagradu

publike, pa da je bindžuje.

Drugom će mamac biti to što je prva serija koja u glavnoj ulozi ima ženu. Trećeg će privući sinopsis. Ova serija Jelene Gavrilović i Uroša Tomića, („Grupa“), kao i scenarista Ljubice Luković, Anje Mijović i Matije Dragojevića, sina Srđana Dragojevića, koji je takođe učestvovao u njenom stvaranju, jedna je od najboljih koju smo mogli da gledamo u posljednje vrijeme, a za koju nam nije bio potreban titl (ponekad jeste jer se priča i mađarski).

Detektivka Sonja Kljun (Ivana Vuković) iz srpske prijestonice po kazni odlazi u Suboticu da riješi slučaj momka koji je „skočio“ s mosta. Kako je taj najsjeverniji grad Srbije poznat po visokoj stopi samoubistava, većina je ubijeđena da se to i desilo, osim Sonje. Za sobom u Beogradu je ostavila ćerku Olju (Drena Mršić), koja sanja čudne snove koji postaju java i muža mađioničara Mikija (Marko Gizdavić) koji učestvuje u rijaliti šouu.

O Olji se za to vrijeme stara

„prijatelj“ Dušan (Dragoljub Ljubičić), koji radi za Službu bezbjednosti. Kako to obično bude u krimi serijama, Sonji bude dodijeljen partner, Mića Tot (Stefan Vukić), koji joj pomaže da se snađe u novoj sredini, a ujedno je i humorističnija strana dvojca. Dok Sonja boravi u Subotici, odsijeda u kući narednice Ane Gere (Ivana V. Jovanović), njene majke Marte (Ljiljana Blagojević) i psihologa Kristijana (Filip Đurić) koji radi za fondaciju koja pomaže migrantima, koju vodi Petra (Nataša Tapušković). U međuvremenu, upoznaje lokalnog novin a r a Ju l i j a n a ( M a r i o Knezović) s kojim se upušta u aferu.

Širi kontekst

Svi navedeni likovi stvaraju jedno klupko, koje će trebati razmrsiti i odgonetnuti na pitanje „Što je bilo sa žrtvom na mostu?“ u deset epizoda.

Međutim, nije to jedino pitanje na koje ova serija traži odgovor. U njoj se kriju druge tajne koje čekaju da budu razotkrivene. „Kljun“ nije či-

filmitv.rs Promo/imdb.com

m nije potreban titl

Dušanom, a za drugo njen odnos sa mužem kojem nije posvećeno dovoljno pažnje, kao i odnos Kristijana, Ane i Marte koji je takođe bitan, a nije dovoljno razrađen.

Izvrsna glumačka kreacija Ivane Vuković nosi „Kljun“ iz scene u scenu, bilo da se nalazi u krupnom ili nekom drugom kadru. Njena Sonja nije ni Saga, ni Keri Metison, već originalni lik kakav je ona izgradila sto krimi serija, već ima širi društveni kontekst gdje se javljaju problemi sa migrantima i manjinama, u kojem se ismijava rijaliti šou i sve sa uplivom natprirodnog, koje predstavlja vrlo bitnu kariku serije.

Postepenim upoznavanjem likova i građenjem atmosfere, ali i obraćanjem pažnje na detalje, posebno kada je riječ o prostoru gdje se radnja dešava, poput autentičnog sudara dijalekata srpskog i mađarskog jezika, stvoren je ritam, koji iako povremeno opada u drugom dijelu, kulminira u osmoj epizodi, koja je potpuno drugačija od onog što smo do tada vidjeli i vizuelno (4:3 format) i narativno.

U takvom ritmu odnosi između likova su se razgranavali u nekoliko rukavaca, više ili manje uspješno. Primjer za prvo navedeno je odnos Sonje sa ćerkom i

Glumačka senzacija

Izvrsna glumačka kreacija Ivane Vuković nosi ovu seriju iz scene u scenu, bilo da se nalazi u krupnom ili nekom drugom kadru.

Njena Sonja se bori sa mnogobrojnim demonima. I nije ni Saga, ni Keri Metison, niti bilo koja druga junakinja, već je originalni lik kakav je zamislila. Ostali glumci su takođe gotovo perfektni, od Marija Knezovića, frontmena Zostera, koji se sve više pojavljuje u ulozi glumca, o Stefana Vukića, koji pojavom i scenarističkim crticama stvara osmijeh na licu.

Odličan kasting odrađen je i za najmlađe glumce, jer je Drena Mršić vrlo autentična kao Olja, kao i Marija Petrović koja je odigrala Sonju kao djevojčicu.

Tu su i prekaljeni veterani glume Ljiljana Blagojević i Mirko Vlahović, a posebno se ističe i Dragoljub Ljubičić, malo starijim gledaocima najpoznatiji iz Indeksovog pozorišta, kojem je ovo možda i prva „ozbiljnija“ dramska uloga.

Kao šlag na sve, tu je vrlo zanimljiva, raznovrsna montaža, zanimljiv izbor kadriranja, kao i muzika, od početne pomalo morbidne obrade pjesme „Molimo za finu tišinu“ Ljubomira Ršumovića koju pjeva Mita, bivši pjevač Block Outa, do pjesama poput „Plačeš“ Zostera i nekih starijih eks-Ju kompozicija. „Kljun“ predstavlja osvježenje u regionalnom serijskom programu, a Ivana Vuković glumačku senzaciju i s nestrpljenjem očekujemo drugu sezonu.

Bojana Maljević i Dragan Mićanović u novom poglavlju legende o sedmoro mrtvih u seriji ,,Dug moru“

Serija o junacima s Luštice i njihovim problemima s lokalnim mafijašem, zlim sudbinama i kletvi koja svake godine odnosi sedam žrtava, dobila je nastavak bez starog režisera Gorana Gajića, umjesto kojeg je u istu stolicu uskočio Gorčin Stojanović, kao i bez Đorđa (Sergej Trifunović), koji se, nakon što je dosta toga zakuvao, povukao iz igre. No, podsjetimo se priče.

Sedma žrtva se još čeka. Nakon saobraćajne nesreće i vremena provedenog u bolnici zbog osjećaja krivice, Svetlana (Bojana Maljević) slaže kockice o prošlosti. Olga (Ana Lečić) se upušta u potragu o značaju Svarogovog kamenja, a u tome će joj pomoći profesor Grosman (Sebastian Kavaca). Tim istraživanjem nije prezadovoljan njen momak Rnjo (Vule Marković), koji sve češće ima čudne vizije. Periša (Dragan Mićanović) osim što se bori da vrati Svetlanu, ima problem i sa „Forticom“ i Milutinom (Leon Lučev), koji mu je, zbog duga uzeo jedan dio hotela.

Sedma žrtva

Ćale (Miodrag Krstović) pokušava da ugasi vatru između zaraćenih strana, ali je nekim postupcima još više rasplamsava. Mještani Anđa (Vesna Trivalić), Renko (Milivoje Obrad ov i ć ) , Po p ( B r a n i m i r Popović) i Bota (Aleksandar Radulović) muče svoje brige, dok novi dašak života unosi povratak sa broda kapetana Zarije (Srđan Grahovac). Jelena (Ana Maljević) mirno služi kaznu u zatvoru za neizvršeni zločin, dok je ne posjeti Svetlana.

Počnu se otkrivati grijesi prošlosti, među kojima je i ubistvo Mikana (Mirsad Tuka), Mariškinog (Nada Šargin) muža.

U novih 13 epizoda zanimljivi

stari običaji, kao i ambijent Boke su najljepši dio serije. Promjenom režisera, promijenio se i pristup, pa tako više nema toliko interesantnih kadrova i detaljnijeg pristupa scenama, već je sve mnogo dinamičnije i okrenuto samoj naraciji, pa se izgubilo i poigravanje sa mizankadrom i vremenskim linijama, što je bio jedan od zaštitnih znakova prošle sezone. To je i najveća razlika u odnosu na prvu sezonu, koja je posebno vidljiva u devetoj epizodi, gdje se vraćamo na proslavu Perišinog 50. rođendana i jedan od ključnih momenata, gdje je Gorčin sve podredio narativnom, pa čak i u sceni kada se Bisera Valentanlić pojavljuje i pjeva.

Ostale prednosti i mane su ostale gotovo identične, s tim što su dobijene jasnije konture odnosa, koje nisu tako striktno bile naznačene. Fotografija i muzika daju posebnu draž sa pojedinim glumačkim izletima, od kojih su Mićanović i Grahovac najuvjerljiviji, posebno Grahovac koji svaki put kada se pojavi, zasjeni ostale. Ostali glumci kao da su ostali u prvoj sezoni i igraju svoje likove u automatizovanom modu.

Kada sam pisao o prvoj sezoni, na kraju sam citirao Sanju Kovačević da ,,kvalitetna TV serija nosi u sebi potencijal da otkrije skrivene istine i društvu ponudi novu dioptriju za njegovo posmatranje“. U drugoj sezoni naočale možete slobodno da skinete, jer je dioptrija nestala, a možemo reći i autentičnost koju je imala. Da nije ostavila motiv mitologije i vlaške magije, bila bi prosječna serija koju vrlo često možemo da gledamo na ekranima.

Ocjena („Kljun“): 4.2/5 Ocjena („Dug moru“): 3.2/5

6

Četvrtak, 4. novembar 2021.

ZERKALO Marko Stojiljković

T

okom sedmice za nama prikazan na Vienalu u sklopu festivalske turneje nakon premijere u glavnoj konkurenciji Venecije, ,,Spencer“ je drugi film čileanskog autora Pabla Laraina na engleskom jeziku - i njegov drugi „biopic“ o jakim ženama koje su se napatile kroz odnose sa okolinom i postale značajne istorijske ličnosti druge polovine 20. veka.

Režiserski put

Za debi na engleskom jeziku i u internacionalnoj produkciji ,,Jackie“ (2016), Larain je izabrao Džeki Kenedi u trenucima na granici nervnog sloma nakon ubistva američkog predsednika Džona Kenedija i ključ „impresionističkog“, intimističkog i psihologiziranog biografskog filma.

To se pokazalo kao dovoljno za tri oskarovske nominacije. Za drugi film u sličnom žanrovskom ključu, Larain je izabrao tragično nastradalu britansku princezu Dajanu koju prati u fikcionalizovanom periodu od tri dana oko Božića. Davno pre nego što je Dajana izgubila život, ali dovoljno blizu tačke pucanja odnosa između nje i porodice njenog supruga, princa Čarlsa.

Međutim, pre Džeki i Dajane, Larain je filmsku karijeru već iz-

Lica i naličj Dajaninih hal Naizgled jednostavno postavljen, a zapravo kompleksan i pun iskliznuća sa jave u košmar, ovo je film koji neće naći puno poklonika ni među okorjelim fanovima „narodne“ ili, bolje rečeno, „narodske“ princeze, ali ni među poklonicima britanske krune i njenih besmislenih tradicija gradio na politički vrlo škakljivim i provokativnim temama.

Samo su dva njegova filma, prvenac ,,Fuga“ (2006) i pretposlednji Ema (2019), bili uglavnom apolitični. U ranoj trilogiji koju sačinjavaju filmovi ,,Tony Manero“ (2008), ,,Post Mortem“ (2010) i ,,No“ (2012), Larain se bavio dugoročnim posledicama koje je brutalni Pinočeov režim ostavio na celokupno čileansko društvo, od daleke margine do viših klasa. Larain, međutim, ni u jednom trenutku nije šutirao le-

šinu tog istog režima, bivajući svestan da niti je režim radio sam, niti se pojavio iz vedra neba.

Usledila su dva filma koja možda označavaju i vrhunac Larainove karijere, a svakako su najikonoklastičniji i najdalekosežniji. ,,El Club“ (2015), samo se na površini bavio izgnanim sveštenicima-prestupnicima koji kaznu izdržavaju u krajnje lagodnim uslovima. A zapravo, implicirao je da su promene u tako okoreloj organizaciji poput Rimokatoličke crkve, koja je bila saučesnik,

ako ne i organizator brojnih zločina, izvodljive jedino ako su kozmetičke, te da, krajnje cinično, služe za kontrolu štete. U drugom filmu, ,,Neruda“ (2016) koji stilom i pristupom najavljuje i ,,Jackie“ i ,,Spencer“, Larain je ispitao korene fašizma u Čileu i pre Pinočea. Ali je takođe i „probušio“ sliku o pesniku Pablu Nerudi kao apsolutnom svecu (intelektualne) levice, prikazujući ga kao gordog čoveka koji je koristio sve prednosti buržoaskog života i pritom se držao loših navika.

Maglovito jutro

Džek Farting dobar u poštenom prikazu princa Čarlsa

imdb.com

Iz Beča:

,,Spencer“ sa Kristen Stjuart: Portret princeze koji n već sinergija instinkta glavne glumice i autorsko

Ono što film ,,Neruda“ izdvaja od drugih Larainovih filmova je, pak, to da je reč o kros-žanrovskom, često meta-filmskom iskustvu, koje deluje kao mešavina poezije, avanture, drame, političkog trilera i „palp“ detektivskog romana koji je Pablo Neruda (inače ljubitelj istih) napisao da bi se poigravao sa svojim progoniteljima.

U tom smislu, za film Spencer karakteristična je drama neprijatnog porodičnog okupljanja, sa elementima psihološkog trilera, horora i priče o duhovima, te sa strateški pozicioniranim meta-momentima koji se bave suštinom igranja uloge ili različitih uloga. Naizgled jednostavno postavljen, a zapravo kompleksan i pun iskliznuća sa jave u košmar, ,,Spencer“ je film koji neće naći

Četvrtak, 4. novembar 2021.

7

čja aljina

puno poklonika ni među okorelim fanovima „narodne“ ili, bolje rečeno, „narodske“ princeze, ali ni među poklonicima britanske krune i njenih besmislenih tradicija. Film se u suštini bavi sukobom predodžbi o životu između tradicionalistički nastrojenog klana i pojedinke željne slobode od tih okova. Naslov koji je zapravo devojačko prezime protagonistkinje je tu više nego indikativan: ona „njima“ nikada nije pripadala. Larain, međutim, film otvara u svom potpisnom hladnom stilu, slikajući jedno prohladno, maglovito jutro negde u dubokoj britanskoj provinciji koje biva prekinuto nečim što liči na vojni manevar.

Zabitim putevima u zoru jurcaju kamioni i Land roveri Kraljevske vojske. Zaustavljaju se pred velikom rezidencijom i iz njih žurnim korakom istrčavaju vojnici koji ih istovaruju, a sanduke unose unutra. U pitanju je zaista vojni manevar, ali „specijalci“ su zapravo kuvari, a njihov „desant“ za metu ima kuhinju u kraljevskoj rezidenciji Sandringem u pokrajini Norfok. Prigoda za tako nešto su božićni praznici i „žderačka orgija“ za celu kraljevsku porodicu kao tradicija stara nekih 150 godina, u kojoj je cilj svakog pojedinca da nabaci minimum kilo i po (odnosno tri funte) telesne mase.

Otrovna strelica

Na to okupljanje Dajana (Kristen Stjuart) – kasni i pritom dolazi sama u svom Poršeu, bez obezbeđenja i protokola. Zapravo, čini se da se putem čak i izgubila, a, neposrednoj kakva je po svojoj prirodi, ne pada joj teško da se zaustavi u lokalnoj gostio-

imdb.com

nije ni najmanje imitatorski, kog vođenja Pabla Laraina

Hrabra Kristen Stjuart odličan, iako ne očigledan izbor za ulogu princeze Dajane

nici i meštane upita za pravac.

Najneverovatnija od svega je činjenica da se Dajana zapravo nalazi u blizini svog doma u kojem je kao plemkinja nešto nižeg reda odrasla, ali će joj strašilo obučeno u jaknu njenog pokojnog oca osvežiti sećanja.

Na okupljanju će takođe kasniti na svaki obrok, žaliti se da joj nije dobro, često odlaziti u toalet (patila je od bulimije), izbegavati susrete s familijom, na javi se plašiti oficira zaduženog za sigurnost

(Timoti Spal, tiho i pristojno preteći), a u snu duha „obezglavljene kraljice“ Ane Bolen (Ejmi Menson) koji je kao neko predskazanje pohodi. Kraljevski režim će joj nametati procedure i tradicije, čak joj birati koju će haljinu uparenu s kojim nakitom nositi za koji obrok. Saveznika uglavnom neće imati ni među poslugom: stranu će joj držati samo Megi (Seli Hokins, fantastična u svojoj toplini), dok će je ostali učtivo, ali manje-više di-

rektno terati da se povinuje tradiciji. Ali, s pozitivne strane, makar će moći da provede malo vremena sa svojom decom, koju obožava i koja nju obožavaju.

Drugi su, pak, više u strahu od medija, fotografa koji kao predatori love skandale i slike koju porodica odašlilje u pravcu javnosti ( jedna od važnijih tačaka spora su zavese koje Dajana razgrće), što možemo protumačiti kao još Nastavak na sljedećoj stranici

8

jednu otrovnu strelicu koju Larain odašilje, budući da su Dajani upravo paparaci kasnije došli glave. Ali, režiser se više bavi time kako je princeza, davno pre nego što je izgubila život, izgubila živce, pa i razum, odbijajući da ide protiv sebe i povinuje se okoštalim strukturama. Direktnih sukoba uglavnom nema, s kraljicom Elizabetom II (Stela Gonet) koja bi u nekom drugom filmu bila naručeni negativac Dajana samo jednom ulazi u dijalošku razmenu koja čak nije ni naročito agresivna. A čak ni Čarls (Džek Farting) nije predstavljen kao skot, već kao čovek koji makar polu-zainteresovano pokušava da zaštiti suprugu, a da pritom ne povredi svoju porodicu.

Poremećaj ličnosti

CELULOID

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Mračnom tonu doprinosi i muzička pratnja Džonija Grinvuda na žičanim instrumentima i u toliko visokom registru da to prosto kida živce.

Isključivo žrtva

Radeći po scenariju Stivena Najta koji i te kako zna da napiše, pa čak i da režira remek-delo (,,Locke“, 2013) kada je inspirisan, kada mu tema leži (po pravilu odlično hvata psihološke i moralne nijanse ljudi s jakim, ne nužno i jasnim, težnjama) i kada nije prinuđen da serijski proizvodi, Larain vrlo vešto slaže kockice u jedan kompleksan, slojevit mozaik zbog čega će se ,,Spencer“ svakako naći na listama za razmatranje u sezoni nagrada.

Dva su, međutim, problema s time. Prvi je da se poređenje s filmovima ,,Neruda“ i ,,Jackie“ samo nameće, te da poslednji film u nizu u tako nečemu obično prolazi lošije jer se faktor iznenađenja potrošio. Drugi je taj da je princeza Dajana živela i umrla u svetu kojem u velikoj meri upravljaju mediji, pa se o njoj, njenom životu, stilu, aferama dosta više znalo, pretpostavljalo ili makar lagalo. Larain od samog početka nije krio da nema ambicije da se bavi dokumentovanom istinom (uz naslov ide i objašnjenje da je u pitanju filmska priča, dakle fikcija, bazirana na istinitoj tragediji), ali onda tu sa svojom pomalo pojednostavljenom vizijom Dajane kao samo i isključivo žrtve sistema, tradicije, grupe moćnih ljudi i svojih unutarnjih demona i impulsa, ispada naivan.

Ocjena: 7.4/10

townandcountrymag.com

Pa opet, sve je nekako jezivo.

Možda je to zbog toga što se sve, na ovaj ili onaj način, dešava u Dajaninoj glavi (neki od biografa teoretišu da je imala nedijagnostifikovan granični poremećaj ličnosti) koja puca pod pritiskom, a čezne za slobodom koju teško da može definiše i za domom, odnosno sigurnim mestom, kojeg više nema. U međuvremenu, Dajana mora da igra uloge, za svakog različitu, pa one haljine služe kao vraški dobra metafora, a da se pritom u šumu svega toga ona sama gubi.

Srećom, Kristen Stjuart je ta koja se ne gubi čak i kad ulaže celu sebe u ulogu, što obično radi. Štos sa ovom partikularnom ulogom je što je zapravo ona višestruka.

Jer, imamo Dajanu „na javi“ u različitim interakcijama gde se određena izveštačenost traži,

Dajanu u košmarnim snovima, Dajanu s decom koja više slute nego što znaju, a na koncu i Dajanu sa svojim mislima.

Izbor glumice možda nije onaj prvi koji bi nam intuitivno pao na pamet, što zbog manka fizičke sličnosti, što zbog različitih prirodnih akcenata, ali i Kristen Stjuart se, baš kao i princeza Dajana, kroz veći deo svoje profesionalne karijere borila protiv uloge i uloga koje su joj drugi, pre svega producentske kuće i fan-baza, nametali.

Kristen Stjuart već devet godina nije Bela Svon iz ,,Twilight“ serijala, već hrabra glumica koja bira artistički ambiciozne projekte i zahtevne uloge u njima. Njen portret Dajane nije ni najmanje imitatorski, već sinergija njenog instinkta i Larainovog vođenja.

Za imitaciju, ili bolje rečeno rekonstrukciju su, međutim, zaduženi neki drugi, poput scenografa Gaja Hendriksa Dajasa koji kraljevske i plemićke rezidencije oslikava kao naoko raskošne, a zapravo hladne, surove, čak i sa nagoveštajem memle i truleži. Takođe i kostimografkinje Džeklin Duran koja se sjajno poigrava kombinujući princezin distinktivno pastelni stil s nametnutim kreacijama, kao i celokupan maskersko-šminkerski i rekviziterski tim. To sve objektivom svojih „arriflex“ kamera hvata francuska direktorka fotografije Kler Maton (,,Portrait of a Lady on Fire“ Selin Skjame, 2019. godine), i snima na fimsku traku, gađajući i pogađajući matirane boje kasnih 80-ih i ranih 90-ih, a ikakve natruhe sjaja ostavljajući za retke scene relaksacije.

Samotnjačka vožnja u uvodnom dijelu filma kao odraz princezine introspekcije

G

aspar Noe... Voleli ga ili mrzeli, prema njemu i njegovim filmovima ne možemo biti indiferentni. Prosto, ne da nam. To valjda dolazi u paketu s visceralnom kinematografijom koja gađa naš autonomni nervni sistem i po pravilu zaobilazi razum i rezonovanje.

Arđentov debi

Sa novim filmom ,,Vortex“, premijerno prikazanim u Kanu, a upravo na Vienalu u Beču, čini se da je Noe u nekom smislu sazreo kao čovek (kao režiser je skoro pa „rođen zreo“, još od debija ,,I Stand Alone“ iz 1998. godine). Tako nam sada stimulira i moždane vijuge i sposobnost promišljanja, pritom ne zaboravljajući i na emocionalnu reakciju koju od nas traži i dobija. Štos je, međutim, u tome da je ,,Vortex“ posvećen „svima kojima će se mozak raspasti pre srca“ i da se prilično bukvalno bavi raspadanjem mozga i srca. Prozivka koju je s pozornice bečke ,,Uranije“ uputio Mihaelu Hanekeu (izjavio je da bi voleo da su austrijski reditelji, Haneke kao prvonavedeni, u publici da pogledaju njegov film), vrlo je indikativna, budući da ,,Vortex“ osnovni „zaplet“ deli s Hanekeovim oskarovskim delom ,,Amour“ (2012).

Radnja se uglavnom odvija u stanu, ali Noe film otvara odjavnom špicom (samoreciklaža iz filma ,,Irreversible“ (2002) i ,,Climax“ iz (2018) i kadrom zgrade negde u centralnim delovima Pariza. Stariji bračni par uživa u idili zrelih godina, večeraju na terasi i piju vino. „Život je san“, kaže ona. „Život je san u snu“, odgovara on.

Ako smo i pomislili da je Noe smekšao, razuveriće nas ubrzo. U sledećoj sceni leže u krevetu u toku noći, a imaginarna pregrada između njih postaje sasvim opipljiva. Noe deli široki ekran na dva skoro kvadratna dela, čime u nezgodnu poziciju stavlja svog vernog direktora fotografije Benou Debija. I u tim ekranima počinje da prati život to dvoje ljudi koji uglavnom u istom, lagano pretrpanom stanu, teče odvojenim tokovima i u različitom ritmu.

Razlog tome su njihove bolesti.

Ona, potpisana samo kao majka (Fransoaz Lebran, profesionalna, ali neškolovana glumica koja se proslavila ulogom u filmu ,,La maman et la putain“ (Žan Estaš,1973) pati od progresivne demencije, koju otkrivamo kada ona izađe iz kuće po nešto, pa zaluta prvo u jednoj, a onda u drugoj obližnjoj nagužvanoj radnji. On, potpisan

p

,,Vortex“ : Interesantna prozivka upućena velikom Mihaelu Hanekeu imdb.com

Starost na m i n e j l e j i d po ekranima Gaspar Noe se drži realnosti i to mu savršeno leži, iako se u smislu istorije produkcije ,,Vortex“ može smatrati njegovim najimpulsivnijim filmom. Od ideje, preko scenarija, snimanja i montaže do premijere, prošlo je manje od pola godine, a film djeluje kao da je pripreman godinama

svaka njegova dosetka genijalna.

Gaspar Noe je takođe i režiser koji običava da ceo film centrira oko jedne ili nekoliko dosetki, koje postaju okosnica njegovog izraza.

Ovde je to „split screen“ koji smo uobičajeno viđali na mahove ili kao delove eksperimenata poput „hyperlink“ ostvarenja ,,Timecode“ (Majk Hidžis, 2000) ili novodobnih „skype / zoom“ horora. Ovde ga imamo sve vreme, dodatno je naglašen „blinkajućom“ montažom odnosno ubacivanjem trenutaka crnog ekrana između scena.

U tom smislu, zaista impresivan posao obavio je Benoa Debi, „žonglirajući“ s dvema kamerama na ograničenom prostoru, pritom ne odustajući od svojih potpisnih dugih „steadycam“ kadrova koje je usavršio radeći sa Noeom. Iako se to čini kao fora i štos, ovde cela ta varijanta s podeljenim ekranom savršeno slu-

kao otac (doajen italijanskog „giallo“ filma Dario Arđento, ovde prvi put u filmskoj ulozi u kojoj nije sveden samo na glas naratora ili ruke koje ubijaju), po profesiji je filmski kritičar koji piše verovatno poslednju knjigu na temu snova i kinematografije, a pritom pati od slabog srca, pa mu nije uputno da se nervira zbog ženinih lutanja.

Zapravo znamo kamo sve to može da vodi, ali ništa ne može da nas pripremi na kraj. Noe čak i povećava uloge uvodeći i lik sina (glumac Aleks Luc koji se uglavnom pojavljuje u komedijama s „ćoravog“ dela spektra). On dolazi njima u posete sa sve sinom i svaki put biva zapanjen progresijom majčine demencije i očeve slabosti u kombinaciji sa staračkom tvrdoglavošću, tako da nekakav dom ne dolazi u obzir. Sin, imenom Stefan, ima i svojih muka jer sam odgaja svog sina Kikija, a prizor na sasvim normalno dete koje se agresivno smara u tako sumornoj atmosferi samo pojačava emocionalnu reakciju kod gledalaca.

Gaspar Noe je filmski autor neverovatne hrabrosti, vizije i snalažljivosti, što je dokazao pređašnjim opusom u kojem uglavnom nije bilo mesta za kalkulacije. Sudeći po prva dva filma, možemo ga nazvati i genijem. I svi njegovi kasniji radovi, pa čak i kompletni promašaj ,,Love“ (2015), dela su genija, ali genija sa manama i ogromnim egom, koji misli da je

ži svrsi i naglašava razlaz čoveka sa bračnim partnerom. Ali i sa samim sobom, što je jedan od najvećih horora starosti, bolesti i slabosti. A majstorska provedba se najbolje vidi u nekoliko scena kada se ti ekrani zamalo stope ponovo u jedan, ali jedva vidljive razlike u uglovima ipak ostaju primetne.

Znani ishod

Noe se drži realnosti i to mu ovde savršeno leži, iako se u smislu istorije produkcije ,,Vortex“ može smatrati njegovim najimpulsivnijim filmom. Od ideje, preko scenarija, snimanja i montaže do premijere filma prošlo je manje od pola godine, a film deluje kao

da je pripreman godinama.

Jedna mu je samo mana, a ta mana je ista kao i u slučaju prozvanog Hanekeovog filma. Za razliku od smrti i eventualnog zagrebnog života koji i te kako mogu da budu trip (recimo kao onaj let preko Tokija u Noevom ,,Enter the Void“ iz 2009. godine), umiranje je proces relativno dugog trajanja sa znanim, zadatim ishodom. To ne znači da nam svedočenje tome neće izazvati emocije, ponekad čak nepodnošljivo snažne, ali vredi li se mučiti i gledati tako nešto, samo da bismo se mogli diviti nečijim artističkim dostignućima?

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.2/5

slashfilm.com

Vizija i snalažljivost

Drhtava starost na posteru vizuelno najjačeg filma Gaspara Noea

Veliki italijanski autor Dario Arđento u lucidnom glumačkom debiju

10

Četvrtak, 4. novembar 2021.

theposterdb.com

Prvi rez

Na viz pos

I to je sasvim bizarno, ako uzmemo u obzir da je Andersonova ideja o „razdvajanju“ priča zapravo platforma kompletnog projekta. Film je ,,sletio“ u bioskope pravom trenutku; za razliku od prethodne, ozloglašene 2020. godine, ova relativno „otvorena“ stvorila je nekoliko očiglednih filmskih prilika koje su se adekvatno iskoristile. U jezercetu filmskih ostvarenja koja su uspjela, nakon višemjesečnih odlaganja, da ipak pronađu put do sala za projekcije je i ,,The French Dispatch“.

Antologijska salata

Fantastičan dizajn postera filma u stilu naslovnice magazina The New Yorker

Autorove opsesije i vizuelne bajke nas mogu potpuno izludjeti, ali i zabaviti. I uvijek možemo računati na to da ćemo se uspješno izgubiti u njegovim ulicama. Ali ostaje pitanje – da li je to dovoljno da možemo reći, da smo uživali u još jednoj Andersonovoj igri? Da li smo voljni da priznamo da ponekad njegove ideje, natrpane i previše iskarikirane, prosto ne funkcionišu?

Piše:

Leila MURSELJEVIĆ

D

ugoočekivano antologijsko „ljubavno pismo novinarstvu“ modernog pripadnika teorije autorstva Vesa Andersona ,,The French Dispatch“ je, kao i prethodni filmovi ovog krajnje „spakovanog i pastelnog“ režisera, ostvarenje koje je izrazito teško razložiti. Ali, ne na način na koji smo navikli.

Iako se na momente čini da je sastavljen od četiri centralne fabule, antalogijska filmska salata „The French Dispatch“ zapravo je troslojna stepenasta igrarija ekcentričnog filmskog miljenika, koja na specifičan način opisuje kreiranje broja jednog magazina. Priče koje (ne tako) pažljivo pratimo kreću se od apstraktnog umjetnika sa teškoćama u mentalnom razvoju (Benisio del Toro) i njegove čudnjikave veze sa muzom (Lea Sejdu); preko vrlo nepovezane priče o političkom manifestu jednog neustaljenog revolucionara (Timote Šalame)… Do fenomenalne fabule u kojoj Džefri Rajt prenosi detalje jedne „skuvane“ noći, u kojoj stariji policijski službenik uspijeva da spasi sina zahvaljujući legendarnom kuvaru Neskafijeu.

Uopšteno posmatrajući, gledamo tipičan film koji potpisuje Anderson – sve je vizuelno spa-

z

11

Četvrtak, 4. novembar 2021.

,,The French Dispach“ Vesa Andersona: Prelijepo spakovan kolaž koji pati od jednog poglavlja i nekoliko glumačkih zvijezda viška

atrpana zuelna oslastica

Narativni apendiks

A ni Mekdormand u to, da je potretu jedne novinarke koja se bori sa neutralnošću, zaista bilo mjesto u ovom filmskom apendiksu.

To je dovoljno teško prihvatiti kada shvatite da je treća priča ona koja ostavlja najjači trag i utisak, jer ste u borbi sa prethodnom izgubili osjećaj u čemu to vrlo neefektivno učestvujete. Na koncu - da li smo mogli bez priče o čudnjikavim preokretima Šalamea i zavodljivo neiskrene Francuskinje? Da, sasvim sigurno. Da li je onda Anderson trebao da se fokusira na samo jednu fabulu, vjerujući da ce simbolizam jedne u koloritno-monohronom tonu biti sasvim dovoljan, da u duetu sa njegovim specifičnim pečatom zaintrigira i zadovolji publiku? Ne. No, onamo gdje je Anderson standardno jak, vizuelizaciji stranica knjige snimanja koje samo čekaju bljesak, leži ljepota ovog pastelnog komada. Iako Searchlight Pictures

kovano kao da je od papira, sve ima svoje mjesto i adekvatan ugao, čudno kretanje kamere uz krajnje brze kadrove odnosno izrazito oštro ,,kidanje“ u montaži. Kao i simbolična poruka koja otvara i zatvara komad, kroz riječi urednika izmišljenog magazina „Liberty“: „Otpušten si. U mom ofisu se ne plače“ - riječi su Bila Mareja na početku filma, prije nego će početi da sklapa svoj posljednji broj prije smrti. I tako pokuša da pomogne Andersonu u namjeri da i mi uhvatimo isti zalet, kao i njegov urednik.

Ipak, vrlo često ne uspijevamo.

Dok je simpatična priča o besmrtnoj umjetnosti apsolutno uspjela, bez obzira na očigledan propust u izvedbi Ejdrijena Brodija, a zahvaljujući isključivo Del Torovoj melodramatičnoj eleganciji (koji zasigurno podsjeća na Ai Veiveija, kineskog umjetnika) - vrlo brzo gubimo konce, kada na red dođe sljedeća.

Dosadnjikava priča u kojoj legendarna novinarka (Franses Mekdormand) prenosi studentske proteste i asistira mladom revolucionaru koji dok igra šah, a zapravo se „igra rata“, neprincipijelno je umetnuta.

Isforsirani Šalame i preslatka Lina Kudri nijesu nas ubijedili o mijenjaju svijeta na bolje (ako je to bila poenta).

ono vizuelno zadovoljstvo koje vidimo kroz kratku priču „bicikliste“ na početku nema apsolutno nikakvu konekciju sa onim koje vidimo kroz posljednju „kuvarsku“ poslasticu. Sasvim je jasno, zbog čega je Anderson igrao na tu kartiju distinkcije. Ono što nije jasno je, da li prelazak sa monohromatske na obojanu tehniku ima egzaktnog pravila. No, čini se da to nije ni važno.

Stripovski začin

Dok je komični Oven Vilson na startu sasvim adekvatno insertovan u priču distinkcije jednog francuskog gradića, uz manjak ,,evolucije“ istog, sasvim dijametralno na koncu pratimo kako Rajt „živi“ jednu čudnu noć u kojoj „zapisuje“ kako je policajac/kuvar spasio dječaka.

Upravo ovdje dobijamo jedno zanimljivo iznenađenje – Anderson ovu priču miksuje efektno sa animiranim stripovskim sosem. Krajnje adekvatno, ako uzmemo u obzir da je fotograf Robert Joman radio film u Angulemu, mjesto u Francuskoj koje od 1974. godine igra ulogu domaćina drugom najvećem festivalu stripa na svijetu.

Andersonove opsesije i vizuelne bajke nas mogu potpuno izludjeti, ali i zabaviti. I uvjek možemo računati na to da ćemo se uspješno izgubiti u njegovim ulicama. Ali ostaje pitanje – da li je to dovoljno da sigurnošću možemo reći, da smo uživali u još jednoj Andersonovoj igri?

Da li smo voljni da priznamo da nekad njegove ideje, posebno kada su natrpane i previše iskarikirane, ne funkcionišu?

Da je film šarmantan i egzaktan u tome da je sa lakoćom prerastao u autorovu ljubav prema Francuskoj, u kojoj je proveo toliko vremena, nema nikakve dileme. Da će na lijep, simboličan i krajnje melodičan način posvetiti film magazinu The New Yorker i tako predstaviti storytelling kao najljepšu grešku novinarstva u istoriji ovog zanata - svi smo očekivali. Ali je takođe nesumnjiv manjak preciznosti režisera da se posveti fabuli koju će realizovati tako, da znamo da joj nije potrebna dalja elaboracija.

Nesumnjivo je i to, da gužva poznatih glumaca ni po koju cijenu ne znači da ce finalni produkt biti zaista refleksija njihovog talenta. „Čemu služi dvostruki Oskarovac Kristof Volc minut na filmskoj traci?“ – kao da se čuje u pozadini...,,A Vilijem Defo?“ - čulo bi se na drugoj strani...

Ipak, kao i sve filmove Vesa Andersona, i ovaj valja pogledati još jednom. Pa opet. I iznova se pronalaziti u prelijepim detaljima jednog maštovitog svijeta ispisanih stranica talentovanog režisera. Ali ćemo nastojati i da zaboravimo one segmente u ovom ostvarenju, koje su očigledan kamen spoticanja. I možda se potajno ponadati da slatkasti Amerikanac više neće kreirati antologije na ovaj način.

Ocjena: 3.4/5

Marej, Voladorski i sjajni Rajt u jednoj od štosnih Andersonovih vinjeta

12 LISTALICA Četvrtak, 4. novembar 2021.

Fantastični Majls Teler u tenzičnom oskarovskom hitu ,,Whiplash“

Svjetski mjesec

Na izvjestan način, bubanj je idealna oštrica u ritmu filmskog jezika; zato ne čudi da je tematski bio plodna inspiracija, pogotovo u sferi dokumentarnog filma. A daleko od toga da je, u lepezi filmske fikcije, oskarovski hit ,,Whiplash“ singularitet i jedina karika

N

iko nije uspio da salu za vježbanje, na jednom muzičkom konzervatorijumu, učini bojištem poput gladijatorske arene, kao Damijen Šazel u psihodrami ,,Whiplash“ (2014).

I naravno da je ta grmljavina, ta gusta tenzija koja kao da se u vazduhu nožem može porezeti - morala da bude nošena ritmom bubnja.

Bubanj ima tu moć da u kolovratu nekog čvrstog ritma izoštri fokus, pokaže pravac, uokviri tone realnog života i krupne drame. Taj odnos, elegantan most između inspiracije i ludila, dobrih namjera i razularenog ega, u filmu ,,Whiplash“ je šiban tako olujnim vjetrom da grabi ka tački pucanja... A sve kroz odnos mentora i učenika.

Više od agresije

,,Whiplash“ se ne tiče toliko ljubavi, koliko poštovanja; psihološki intenzitet je takav da je jasno da je je mentor (Džej Kej Simons u ulozi Teresa Flečera)

debelo iza granice pasivne agresije. Da samo takav može biti, užasan, samozadovoljan, kontroverzan, sumanut. Klasični bully spreman da mentalno ponizi i savije kičmu štićeniku, istovremeno potpuno ubijeđen da je to jedini pravi put – do umjetnosti...

Kroz duboku patologiju Terensovog odnosa sa talentovanim džez bubnjarem Endrjuom Nejmanom (Majls Teler), režiser Šazel pažljivo potpisuje tezu: koliko je kosmičkog trenja, muke, izgaranja i žrtve potrebno na putu do jednog djela umjetnosti. Bubanj je tu samo idealno sredstvo, da naglasi, pojača amplitudu jedne drame.

Na izvjestan način, bubanj je i idealna oštrica u ritmu filmskog jezika; zato ne čudi da je tematski bio plodna inspiracija, pogotovo u sferi dokumentarnog filma. A daleko od toga da je, u lepezi filmske fikcije, ,,Whiplash“ singularitet i jedina karika. Naprotiv, djelo na-

primevideo.com

Tut pod k

stalo iz ovacijama ispraćenog kratkog filma u 18 minuta sa Sandens festivala –bilo je samo dobar podsjetnik za neka druga djela na velikom platnu. Ona, kojima bubanj pruža sigurno i čvrsto utemeljenje u umjetnosti. I kojih se valja podsjetiti u novembru, kada se obilježava Svjetski mjesec bubnja.

Daleko od fikcije

Samo naizgled laganija priča je preludi ,,This Is Spinal Tap“ (1984) Roba Rejnera. Režiser kasnije proslavljen romantičnim komedijama (,,When Harry Met Sally...“, 1989), ali i savršenom dramom odrastanja ,,Stand by Me“ (1986) i blokbasterom sudnice ,,A Few Good Man“ (1992) je sa mokumentarcem ,,Spinal Tap“ pokazao, na debiju, kakav je talenat.

Sve je u ,,Spinal Tap“ gola laž i fikcija, osim što je, naravno, sve vrlo blizu istine i mnogo više od fikcije. Ukratko, radi se o dokumentarnoj filmskoj priči o pra-

ćenju turneje i stvaranja jednog, potpuno izmišljenog, hevi metal benda! Rejner se tu pakleno zabavno igra metal stereotipima: opsesija tehnikom, pretencioznost, inflacija ega, zla iskušenja, astrologija, ma sve sami kliše do klišea. A film je tako pažljivo skockan, da ništa od toga ne djeluje na bilo koji način neistinito ili pretjerano! Uz kultnu scenu bubnjara koji, ,,ponijet atmosferom“ – pokušava da se usred nastupa popenje na dragocjenu opremu i ,,iz ptičije perspektive“ udari tutanj palicama... Prije nego, naravno, gravitacija napravi mini kolaps i veliku dramu.

Dragocjeni sluh

Emocionalno najkompleksniji bubnjar filmske fikcije? Ne bi bilo neispravno reći – Riz Ahmed u ostvarenju ,,Sound of Metal“ (Darius Marder, 2019). Vjerovatno i zato što je postavljen u sam epicentar benda – njegov lik, Ruben Stoun, polovina je lu-

Četvrtak, 4. novembar 2021.

13

c bubnja: Savršen ritam i inspiracija za važne lekcije na velikom platnu

fanpop.com

tanj i grmljavina komandom palica Uz ključnu scenu – kada Gart (igra ga Dena Karvi) ,,opali“ po bubnjevima u prodavnici muzičke opreme.

Dok palice režiraju solo koračnicu, Gartova perspektiva se seli u prostor imaginarnog – najednom je u mislima tu, pod reflektorima i na velikoj koncertnoj pozornici. Šamar realnosti i povratak u kulise one prodavnice on podnosi savršeno dostojanstveno. Uz predivno jednostavan komentar prodavcu: ,,Hvala Vam. Jednostavno, ja volim da sviram“...

Nezaboravna tuča Tom Everet Skot u upečatljivoj glavnoj roli u filmu ,,That Thing You Do“ Toma Henksa

Šamar realnosti

Nastao kao dio efektnog skeča iz kultnog TV programa Saturday Night Live, ,,Wayne’s World“ (Penelopi Sfiris, 1992) neodoljiva je komedija devedesetih koja ispod lagane premise krije dobar podtekst. Centralne fi-

gure su najbolji drugovi – Vejn Kembel i Gart Algar, domaćini popularnog hevimetal šoua na lokalnoj kablovskoj televiziji (nešto kao – podkast tri decenije prije podkasta). theguardian.com

dog metal dua sa djevojkom Lu Berger (Olivija Kuk).

Suština priče filma ,,Sound of Metal“ je ono ,,imao, pa nemao“; jer Ahmedov lik suočen je onim najžešćim šamarom ironije, kada postane svjestan da gubi sluh. Po dvije BAFTA i nagrade Akademije došle su kao dobar potpis da film u bilo kom trenutku ne sklizne u melodramu. I za to je prije svega zaslužan Ahmed, u djelu koje je suštinski posveta preobražaju, onda kad život servira skretanja na raskrsnicama na koja ne možemo uticati. I tu ima mnogo više umjetnosti i realnog životnog ritma, od onog što samo u sluh staje.

I ne može bez filmskih priča o neostvarenim tipovima. ,,Step Brothers“ (Adam Mekej, 2008) u centru ima četrdesetogodišnje zgubidane. Vil Ferel i autor Mekej su idealni likovi za takvu komediju i igru – njih dvojica su prinuđeni da žive zajedno, jer i dalje žive sa roditeljima a roditelji su im se zaljubili!

Epicentar filma je momenat

kada Dejl (Mekej) moli Brenana (Ferel) da nikako, nikako ne dodiruje njegov dragocjeni set bubnjeva. Naravno, Brenan to svejedno čini, što Dejl ,,namiriše“ tako što primijeti malo, malecno oštećenje na jednoj od palica...

Rezultat? Urnebesna tuča, najveća filmska koja se zbila zbog jednog muzičkog instrumenta!

Kamp snova

,,A Drummer’s Dream“ (Džon Voker, 2010) dokumentarac je koji je, otprilike, prostor vlažnog sna svakog junoše koji želi u ozbiljne muzičke vode, a nema ni prakse ni vještine za to.

Fokus je na čuvenom Nasirium kampu koji vodi Nasir Abdul Al-Kabir, savršeno karakteran i egzotičan lik, čak i u svijetu najboljih bubnjara svijeta.

Postavka igre je jednostavna: na jednoj američkoj farmi, najveće baje u svijetu rok bubnjaNastavak na sljedećoj stranici Riz Ahmed u sjajnoj ulozi bubnjara koji gubi sluh u nagrađivanom ,,Sound of Metal“

Četvrtak, 4. novembar 2021.

imdb.com

14

rada na kultnoj seriji Drugog svjetskog rata ,,Band of Brothers“, pola decenije kasnije.

Vazdušna svirka

Vjerovatno najoriginalniji film o bubnjarima je ,,Adventures of Power“ (Ari Gold, 2008). I ovdje autor tumači glavnu ulogu – Pauera, lika koji odrasta u bijedi i da izmaštava udare palicama po zamišljenim bubnjevima, koje nikad nije mogao priuštiti.

Film dobija briljantan obrt onda kada Pauer, u svijetu totalnih luzera, dobije šansu na ( globalnom!) takmičenju ,,vazdušnih bubnjara“! Goldov film je tako emotivan, iskren i elegantan, da će ga zaista voljeti bilo koji bubnjar ili muzičar; otključava prostor predivne strasti za samotnu, po mnogo čemu iščašenu osobu.

Za takvog Pauera je lako navijati; a mala uloga za velikog Nila Perta (bubnjar i frontmen kultnog benda prog-roka sedamdesetih Rush) posebna je poslastica.

Revolucija na ulicama Stokholma u ostvarenju ,,Sound of Noise“

ra su predavači za 40 mladih polaznika. U obrazovnom ,,sistemu“ koji je mnogo više od savladavanja vještine. Već životna škola, gdje svako od tih mladih osoba mora da pronađe autentičan izraz. Dokumentarac donosi spektakularne izvedbe, jasno vas uči razlikama u stilovima... I istražuje onaj raskošni, fini balans suve tehnike i realnog, svježeg autorstva.

Bejkerova kuhinja

Još jedan perfektan dokumentarac je zabavni ,,Beware of Mr. Baker“ (Džej Bulger, 2012), serija intervjua autora Bulgera sa legendarnim džez i rok bubnjarem Džindžerom Bejkerom. Snimljen u periodu Bejkerovog života u Južnoj Africi, zasnovan je na satima i satima snimljenog materijala, odakle se polako uokvirio i usmjerio jasan narativ. ,,Mr. Baker“ je prije svega dodir realnosti, uvid u svakodnevicu jednog bitnog autora. Važan ugao za pogled u Bejkerovu muzičku kuhinju pružaju i rok velikani – Erik Klepton i posebno Čarli Vots,

nedavno preminula rok-ikona Rolingstonsa. Film će vas uvjeriti da uvid u Džindžerovu karijeru znači i pogled kao da stojite pred stopama muzičkog titana Bejkera. I gledate gore visoko, pravo u neke pitome i ludačke oči.

Zvjezdana prašina

Koliko se samo holivudskih ,,teškaša“ sjatilo za bubnjeve u ,,That Thing You Do!“ (Tom Henks, 1996), režiserskom debiju velike glumačke zvijezde. I kakvu je Henks samo ekipu okupio: Liv Tajler, Šarliz Teron, ali i Brajana Krenstona i Kevina Polaka u malim ulogama...

U centru je lik Toma Evereta Skota – Gaj Piterson je džez bubnjar u uzletu karijere i bendu The Oneders. Bend, kasnije imenovan kao The Wonders (kako bi drugačije!), stiže do rekordnog diskografskog ugovora – i jednog, jedinog hita. Surova lekcija odrastanja je skromnost, u filmu koji solidno dekonstruiše licemjerje jednog društva i industrije. Za Henksa je bio važan autorski momenat, recimo na putu do

Juriš revolucije

Konačno, ultimativni ,,udarački“ film. Nema bolje nošenih perkusija na filmskom platu, kao onih u ,,Sound of Noise“ (Ola Simonson i Johanes Stjerne Nilson, 2010). Naslonjen na devet godina stariji kratki film ,,Music for One Apartment and Six Drummers“ ista dva autora, najbliže je pravoj pravcatoj ritam revoluciji od svega što smo vidjeli i čitali o bubnju i bubnjevima!

U fokusu su šestorica ,,gerila perkusionista“ – na prvu loptu neprijatnih čudaka i realno opasnih tipova koji po nekim svojim zakonima priređuju uznemirujuće performanse anarhističke muzike u centru Stokholma.

Oni muziku stvaraju koristeći najobičnije objekte iz najbliže okoline – često i na bizarne načine. Tako u jednom momentu boca za kiseonik postaje udarački instrument; kako samo simbolično danas, u pandemijskom vremenu! Ali i, recimo, rezač za papir na šalteru u banci... Naravno da je sve to jedna velika lekcija o modernom vremenu. I savršen, bučan i ritmičan podsjetnik kakvo buđenje svima nama muzika mora da bude.

Stojan STAMENIĆ

SERIJE

S

tvar je ovakva: ništa ne privlači pažnju kao istiniti zločin i njegov protagonista. Kriminalističko-dokumentarni žanr, za koji se nekad koristi engleski izraz ,,true crime“ (u bukvalnom prevodu, ,,stvarni zločin“), jedan je od najpopularnijih već godinama.

Ovaj podžanr temelj je i inspiracija ogromnog broja podkasta, pozamašnog broja dokumentarnih filmova i serija, naravno - i knjiga, a od skoro je i tema nove Hulu serije ,,Only Murders in the Building“ - koja profitira od ove kulturne preokupacije i ruga joj se.

Sumnjivi suicid

,,Only Murders in the Building“ serija je usredsređena na malo vjerovatan trio koji čine Čarls-Hejdn Sevidž (Stiv Martin), Oliver Putnam (Martin Šort) i Mejbl Mora (Selena Gomez). Njih spaja sumnjivo samoubistvo drugog stanara u stambenom kompleksu u kojem svi žive. Serija bilježi njihove pokušaje da riješe njegovo ubistvo i, što je još važnije, naprave sopstveni podkast o istinitom zločinu kroz priču o njegovoj misterioznoj smrti.

Premisa je potpuno samosvjesna i serija, koja je često više komedija nego drama, u potpunosti koristi ovaj pristup. Čarls i Oliver, oboje veterani zabave, mnogo su više fokusirani na podkast nego na sam zločin. Čak i do naziva podkasta (koji nosi naziv serije) dolaze pričajući o tome kako će se njihov baviti isključivo ubistvima u njihovoj zgradi!

Brz i nikad dosadan, spoj komedije i drame čini da kreatori serije naprave stilske izbore koji se rijetko viđaju u sitkomima, a još manje u dramama. Tako je odabir primarnog osumnjičenog istovremeno i poziv za kasting na Brodveju, a Čarlsove unutrašnje demone predstavljaju Duško Dugouško i Gicko Prasić. Jedna od epizoda čak je u potpunosti urađena koristeći znakovni jezik. Iako serija ima nedostatke u pitanju su uglavnom subjektivne zamjerke.

Kreatori serije su Stiv Martin i Džon Hofman (producent Net-

Četvrtak, 4. novembar 2021.

ers Only Murildding in the Bu

15

Šarmantna i zabavna komedija-misterija ispod površine nudi više nego što se na prvi pogled čini

Kritika žanra sa bumerskom sjetom Posmatrajući je iz šireg konteksta pravog zločina, ,,Only Murders in the Building“ nije samo zabavna, bezbrižna komedija, već i upečatljiv prikaz usamljenosti. Oliver, Čarls i Mejbl su, naravno, veoma različiti ljudi, ali svi završavaju noć tako što odlaze kući, sami, u prazne stanove

Hod po živcima

Ipak, ono zbog čega je serija naišla na ogroman broj krajnje pozitivnih kritika jeste međugeneracijsko prijateljstvo između Mejbl, Čarlsa i Olivera koje je smiješno i izuzetno slatko i jedno je od onih stvari koje ste trebali u životu, a da toga niste ni bili svjesni.

Posmatrajući je iz šireg konteksta pravog zločina, ,,Only Murders in the Building“ nije samo zabavna, bezbrižna komedija, već i upečatljiv prikaz usamljenosti. Oliver, Čarls i Mejbl su, naravno, veoma različiti ljudi, ali svi završavaju noć tako što odlaze kući, sami, u prazne stanove.

Oliver ima zategnute odnose sa sinom, Čarlsova poslednja veza se završila loše, a Mejblina poslednja prava grupa prijatelja raspala se prije deceniju nakon što je njena prijateljica stradala, a prijatelj završio u zatvoru (zbog zločina koji nije počinio). Njihov

podkast jeste pokušaj zarade, ali je i više od toga. U pitanju je pokušaj da se privuče pažnja. Čarlsa preplavljuje krhkost života, a Oliver je užasnut što mu život nije još fantastičniji.

Uparivanje ovih bolnih bumera sa Mejbl bio je pun pogodak. I, dok su od Selene Gomez mnogi očekivali da se samo pojavi i da svijetu malo boje - ona je učinila mnogo više od toga. Njena Mejbl je zapravo srž serije.

Ova cinična, mlada djevojka je najpametnija osoba u sobi i baš takva uspijeva da udahne život i probudi i Čarlsa i Olivera, a ni oni joj ne ostaju dužni. ,,Only Murders in the Building“ ne gaji iluzije da ima nešto bitno da kaže o seksizmu, siromaštvu ili kolonijalizmu. Nema cilj ni da ponovo izmisli dobru formulu televizijske komedije-misterije.

Umjesto toga, ona nudi nekoliko oštrih kritika pravog zločina kao žanra, a ovlaš i opšteg stanja sprovođenja zakona u Americi (pritom, ni u tome ne pretjeruje) i pušta vas da uživate!

Njen cilj je da, prije svega, uživate, i kao rezultat, isporučuje mnogo više od očekivanog - i mnogo više nego što to rade druge serije koje sebe predstavljaju mnogo ozbiljnijim. I, zbog toga je, druga već najavljena sezona, više nego dobrodošla.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.6/5

Slavni trio glavnih aktera na efektnom posteru

reddit.com

fliksove ,,Grace and Frankie“), a producent je Den Fogelman (tvorac serije ,,This Is Us“).

Ovaj će vas spoj ljudi ili instant privući ili odbiti. Dosta zavisi i od toga volite li glumce u glavnim ulogama, ili koliko vas, recimo, iritiraju njihovi likovi. Istina je da su neki od njih napravljeni tako da vam hodaju po živcima, dok vam istovremeno krišom ulaze pod kožu.

16

Četvrtak, 4. novembar 2021.

SERIJE

Inside Job

Netfliksova nova animacija - kval najluđim teoretičarima i teorija

Sprdnja na račun duboke države

Z

amislite da je svaka teorija zavjere koju ste čuli istinita. Ma, birajte: čipovi, duboka država, a na njenom čelu nekakvi iluminati, reptilijanci, kabala, pa eksperimenti nad vanzemaljcima, eksperimenti vanzemaljaca nad nama... E da, američki predsjednik je robot i Medo je sve u pravu.

Zona sumraka

Sama premisa serije koju je kreirala mlada autorka Šion Takeuči je takva da je poređenje sa megapopularnim animiranim hitom ,,Rick and Morty“ neizbježno i opravdano, sa pokrićem. Računica je jasna: ,,Inside Job“ je manje cinična, laganije vrti reference i spušta loptu. Nju možete gledati u onih najumornijih pola sata razlivenog fokusa nakon posla; ,,Rick and Morty“ je, sa druge strane, nešto što počesto zahtijeva i ponovno gledanje i vraćanje ,,frejm po frejm“ da sve pohvatate.

Za ,,Inside Job“, prosto, ne morate biti informisani o opusu Karla Sagana, Hegela i Ničea; niko ovu seriju neće kititi etiketom elitističke zaba-

ve. Dovoljno je samo da... dobro znate što se vrti po antivakserskim i reptilijanskim sajtovima. Eventualno uz uvid u koju naslovnicu Zone sumraka. ,,Inside Job“ ipak nije animacija bez mana, i pored toga što će vam odlično držati pažnju.

U centru premise je mlada naučnica Regan Ridli (ime joj ga daje!) – tehnološka genijalka u opskurnoj vašingtonskoj ko m p a n i j i C o g n i t o I n c . (naravno, obrnuto od Incognito). Uz sve to, egocentrik sa užasno lošim manirima u komunikaciji, što je, možete pretpostaviti, može koštati napredovanja na poslu. Jer, koliko god Cognito Inc. bila firma koja radi prekul i užasno bezothepoptimes.com

Sve to (dobro, sve liše posljednjeg) spakovano je u deset epizoda Netfliksove animirane serije ,,Inside Job“. Ukratko, kvalitetna sprdnja na račun svih teorija zavjere. Raskrinkavanje svakakve globalne vlade u sjenci, začinjeno sa elementima okultnog... Otprilike, onako kako bi globalna vlada u sjenci vjerovatno voljela da bude raskrinkana. Ma, zabavno, na mahove urnebesno, u dugim periodima možda prebrzo. Ali uvijek, ili gotovo uvijek, u odličnom balansu pametnog i neopterećujućeg.

Šteta što se dobra zabava nije iskoristila da serija ideološki malo više,,zagrize“; kao da autori nijesu imali petlje da se zamjere nekom dijelu publike, u situaciji kada su već uspjeli da ugrabe i zasluže pažnju neke najšire ,,demografije“

U šemi velike teorije zavjere i Avril Lavinj, predsjednik Džon Kendi, Elvis Prisli...

brazan posao za ,,duboku državu“ – oni su kompanija kao i svaka druga na ovom svijetu.

Regan tumači Lizi Kaplan, velika faca iz serija ,,Masters of Sex“ i ,,Castle Rock“ i savršeno logičan izbor za ulogu. Šteta što je ključna dinamika odnosa, Regan sa ocem Rendom (glas mu pozajmljuje niko drugi nego Kristijan Slejter), potpuno stereotipna u prežvakanom daddyissues maniru. Rend je otprilike razblaženija verzija Rika Sančeza, tip koji je genijalnu karijeru u istoj firmi prosuo, više nekim ličnim ego tripovima i fiks-idejama nego jetrom potopljenom u alkoholu.

Kopiranje Rika

To što se, kad mu svane dobar dan i kad mu je ćef, poigra lagano sa starim šefom kompanije ili, na primjer, megapopularnim modernim jahačem teorija evolucije Ričardom Dokinsom – samo podvlači one paralele o ,,svemoćnom i prekul Riku“. A za Regan je, naravno, glavobolja i izvor trauma koje vuče od ko zna kad. Uglavnom, jako stereotipno i prilično neistraženo.

Druga mana serije je nerazrađenost sporednih likova koji imaju potencijal. Tu je, recimo, preinteresantna Điđi, cura koja je u ovoj kompaniji izmislila selfije, rijalitije i praktično nam vezala živote za TV i društvene mreže. Glen je glavni operativac svih američkih i globali-

17

Četvrtak, 4. novembar 2021.

litetna satira o ama zavjera stičkih vojnih i špijunskih akcija, od nuklearnih programa do Iraka i Avganistana – a pri tome je rezultat genetičkog testa u kom su spareni, paz’ sad, čovjek i delfin. Tu je i velika psihoaktivna pečurka koju je teško objasniti kao ličnost, osim toga što na kinky način čita misli kome god poželi... Jedan džanki-ljekar odgovoran za sve lakše i teže droge na kojima diše dobar dio planete. Svi sa sjajnim potencijalom da budu autentični i dobro razvijeni – i niko od njih pomjeren sa početne tačke.

I da, možda najrealniji i najbolji – Bret Hend (Klark Djuk), Reganina konkurenc ija na poslu. U suštini poštenjačina, jednostavan lik koji je posao dobio samo zato što je slika i prilika svih privilegija mladog bijelog muškarca u ovom svijetu. Bret je nešto kao lajf kouč, stručnjak za marketing i menadžerisanje - bez bilo kakvog realnog znanja za bilo šta u životu. Naravno da to Regan užasno nervira. I naravno da on svaki posao odrađuje prokleto i iritantno efikasnije od naše naučnice.

U ovoj ludoj papazjaniji od tehnologije i teorija zavjere, dobar momenat su referentni likovi iz naše modernosti. Tako se serija efektno igra sa predsjednikom Džonom Kenedijem, Elvisom Prislijem, Avril Lavinj (!). Pametno bira da izbjegne lake mete poput Ilona Maska – i odabere, recimo, Džefa Bezosa, Džeroda Kušnera... I suptilno provuče, recimo, neke poznate skorije gafove aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i naravno, doskorašnjeg – Donalda Trampa. Opet, šteta – što se dobra zabava nije iskoristila da serija malo više ideološki ,,zagrize“; kao da autori nijesu imali petlje da se zamjere nekom dijelu publike, u situaciji kada su već uspjeli da ugrabe i zasluže pažnju neke najšire ,,demografije“.

Najbolje funkcionišu čak epizode koje su najviše udaljene od osnovne narativne linije (odnos oca i kćerke, Reganina

digimovie3.site

Bajden i Kenedi

Asocijalna naučnica Regan (Lizi Kaplan) u centru zabavne i lagane radnje

situacija sa napredovanjem u firmi). Bretov i Reganin odnos je nešto što autori namjerno odlažu za naredne sezone, u Netfliksovoj velikoj računici.

Da, serija pokušava i da se na kvalitetan način našali na račun svega i svačega oko Netfliksovog servisa i ,,industrije“ – što opet, ipak, nažalost djeluje forsirano i naručeno.

Sve to i nije pretjerano bitno, ako u budućnosti ,,Inside Job“ uspije da replicira i umnoži neke urnebesne momente. Poput, recimo, druženja sa klonovima predsjednika Kenedija i njegovim stvarnim ubicom, prototipa prvog robota koji treba da igra ulogu novog američkog predsjednika, telefonske linije sa Oprom Vinfri i lascivnim

željama jedne mnogo pametne pečurke.

I da, duboka država i svi oni koji stoje iza nje, mogu biti zadovoljni kako je odrađena ova tura posla u firmi Cognito Inc. Ako im je namjera da nas poslije radnog vremena opuste sa ovakvom laganom zabavom, samo neka rokaju!

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.8/5

18

Četvrtak, 4. novembar 2021.

PREPORUKA

FILM Za razliku od knjiga u kojima tražim teme za razmišljanje, volim jednostavne i zabavne filmove. Ipak, dok za Objektiv prebiram sjećanja na upečatljiv humor, prednjače scene iz dva i te kako duboka i slojevita filma: „Down By Law“ (Džim Džarmuš, 1986) i „La vita e bella“ (Roberto Beninji, 1997). Izdvajam scenu „Icecream“ iz prvog filma, a iz drugog situaciju sa ocem koji govori da želi da ostane diskretan oko svoje političke orijentacije, a tokom tog razgovora prekorava krajnje antipatične sinove, koji se zovu Adolfo i Benito. Uživala sam u ostvarenju „The Concert“ („Le concert“, Radu Mihaileanu, 2009) iako je neobjektivan iz perspektive akademskog muzičara.

TV Već 16 godina ne posjedujem TV i isto toliko ne živim u Crnoj Gori, pa nijesam u toku sa lokalnom ponudom.

Za mene filmovi i serije i dalje simbolizuju vrstu okupljanja, bili to porodica ili prijatelji, pa imam otpor da bilo šta odgledam sama. Zajednica ima otpor da gleda sa mnom, jer miješam likove, komentarišem, a uz to ne trpim programe gdje su protagonisti ružni, zli ili potencijalno mrtvi („Peaky Blinders“, „Games of Thrones)... One koje sam kompletirala su moderne varijante Šerloka Holmsa – ,,House, M. D“, BBC „Sherlock“ i Netfliksova „Elementary“. Radije biram dokumentarce, a dva Netfliksova koja su me se ove godine dojmila su „Seaspiracy“, iako je autor vidno pristrasan, kao i doku-serijal „How to Become a Tyrant“, koji je nažalost vrlo relevantan za sve narode koji razumiju jezik kojim govorim.

MUZIKA Neću komentarisati svoju struku, jer je na muzičkim platformama i dalje teško

Sufi-rok sa šmekom i optimizmom Jugoslavije omašiti kvalitetne kompozitore i izvođače klasične muzike. Radije ću se osvrnuti na nespretno imenovani žanr world music, tj. na imena manje poznata široj publici.

U želji da čitaocima olakšam pretragu, navodim u zagradi po jednu pjesmu muzičara koje najradije slušam kad nisam u klasici: Marsel Kalife, arapski ud („I Pass By Your Name“), Janet&Jak Esim, turski bend sefardske muzike („Gulpembe“), Avišaj Koen, etno-džez kontrabasista („Morenika“), Kamaron de la Isla, flamenko („La leyenda del tiempo“), Kaitano Velozo, bosa nova/samba („Sozinho“). Ne tako davno sam se zaljubila i u poljsku narodnu muziku („Czerwone Jabluszko“). Sticajem okolnosti često slušam i pakistansku produkciju, a kod njih je 90-ih bio jako popularan sufi-rock bend Junoon („Sayonee“), koji neodoljivo podsjeća na jugoslovenski rok i neka optimističnija vremena u obje zemlje. Neka od navedenih imena sam primijetila zahvaljujući izdavačkoj kući Putumayo koja promoviše world music.

Zaobiđi FILM Od skorijih popularnih ostvarenja „Parasite“ (Bong DžunHo, 2019) se naoko uklapa u profil filma koji u nedostatku vremena želim da pogledam: nagrađivan, humorističan, na jeziku koji ne govorim. Prilika da iskusim nešto novo bez uloženog napora. Nakon slikovitih početnih scena, brzo postaje nepodnošljivo predvidiv. Nemojte zaobići „Kim’s Convenience“, kanadsku

Branislav Mirković

Zgrabi

Jelica Mijanović,, muzička pedagoškinja i profesorica gitare

Jelica Mijanović: Zaljubljena u poljsku narodnu muziku

humorističku seriju o korejskom porodičnom biznisu u Torontu, a kroz taj okvir o karakterističnim situacijama svih koji matičnu zemlju zamijene drugom).

TV Ne razumijem rijaliti, pri tome ne mislim samo na vrstu realitija čiji gledaoci svakako ne čitaju vodič za kulturu, već i na edukativnije programe kao što je Bear Grylls. Redovno se osjećam kao voajer koji prisustvuje nečemu što ne treba, veliki dio komentara protagonista nema ni latentnu, ni direktnu poruku, a (sedme) umjetnosti ni na vidiku. Za mene činjenica da se nešto dešava u realnosti nema težinu, jer umjetnost je upravo vještina bavljenja izmišljenim ili transformisanim sadržajem, ali je potaknuta itekako stvarnim emocijama, etikom i estetikom, koje ovakvim ostvarenjima fale.

MUZIKA Bilo koji žanr da je u pitanju, najbolja ostvarenja su vanvremenska. Međutim, ako primijetite da neko muzičko djelo daleko jače doživljavate u video, nego u audio verziji, usuđujem se reći da u prvom planu nije bila muzička autentičnost, već prodaja.

To ne znači i da je takva muzika bez kvaliteta, ali dobro je razgraničiti šta nas je privuklo umjetničkom djelu da bismo umjeli da damo šansu i onim umjetnicima koji imaju talenat i poruku, ali nemaju tim analitičara, menadžera, stilista, tekstopisaca, aranžera itd. koji sinhronizovano rade radi popularnosti, tačnije profita.

Nije lako, ali smatram da je potrebno napraviti objektivnu distancu od prakse gdje je muzičar/grupa muzičara u suštini pedantno osmišljen brend, koji brzo očara masu imponirajući joj, ali se još se brže odbaci i zaboravi pojavom prvog sledećeg trenda.

19

Ovo je prije svega ogoljavanje, nijansiranje svih sjenki onog arhetipa ,,mračne femine“.

Najbitnije, uspjela je da upravo takva, bez mrve odstupnice i ni za milimetar spuštenog garda, bude bliska i potpuno shvaćena

P

ostoje u ovom svijetu pravi, realni Bredli Kuper i Lejdi Gaga iz filma ,,A Star is Born“ (Kuper, 2018) i oni su Lana del Rej i njen bivši partner, kantri pjevač iz Glazgova Beri-Džejms O’Nil. Onaj tip od kojeg pravi cijelu mitologiju na albumima.

Moć bliskosti

Na omotu nove ploče, drugoj u samo sedam mjeseci (navikli smo da je u modu krvave radnice koja se u javnosti iskazuje najprije onim što stvara), Lanu zatičemo između dva voljena njemačka ovčara. Dakle, u sigurnosti komfor zone koju ljubomorno štiti. Na albumu ,,Blue Banisters“, Beri-Džejms je za nju spakovao dvije pjesme: ,,Nectar of the Gods“ i ,,Living Legend“. Toliko o moći njihove bliskosti i konekcije.

E da, na ovom albumu je radila i sa ikonom filmske muzike Eniom Morikoneom! Otprilike, okružila se onima koje cijeni i koji su joj potpuna sigur-

La

na Del R

,,Blue Banisters“: Neočekivano ličan i jak album objavljen poslije samo sedam mjeseci

Neodoljiva odbrana loše djevojke nost, da iznese neke teme koje joj nimalo nijesu lake.

Lana je sa ovom, neočekivanom pločom, uspjela nešto vrlo delikatno: da zakorači i ugrabi iz intime, hrabrije nego bilo kad u deceniji uspjeha za nama. A istovremeno, da ostane neuhvatljivo, gotovo mitsko biće; etalon ,,loše djevojke“ i jednog koncepta koji pažljivo nadgrađuje i dekonstruiše, u isti mah. Bez želje da se pretjerano uzvisuje (velja, rekli bi Kuči): Lani prije svega priznati da je strašno duhovita žena. Kada na ,,Arcadia“ smota jedno ,,run your hands over me like a Land Rover“ (klavirska balada ,,Arcadia“), ili podvali samoći ,,if this is the end, I want a boyfriend“ – znate da je to savršeno štosno. I da tu nema kapi foliranja.

Apsolutni centar albuma koji je, ipak, po mnogo čemu iskorak u odnosu na sva zvona hvaljeni ,,Chemtrails over the Cou n t r y C l u b “ s a p o č e t ka proljeća, pjesma ,,Wildflower Wildfire“.

genius.com

d ž ubo ks

ey

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Poruka majci

U blistavom treperenju produkcijskog dodira Majka Dina (mnogo bitan tip, jedan od glavnih baja iz mora najkprupnijih hip-hop riba), Lana otprilike objašnjava partneru kakve bubice i varničenja može da očekuje od nje. Uz jedno: ,,My father never stepped in, when his wife would rage at me“. Do kraja pjesme se iskremiamistudent.n

et

Lana del Rej na neočekivanom albumu prvi put pjeva o odnosu sa majkom

no plaši da će njen ljubavnik biti potpuno utopljen u njenim mirisima – i ,,izgoreti, kao i svaki drugi do sada“.

Ta servirana gorčina je vrlo delikatna i odmjerena; dovoljno je da znate to da Lana prvi put zaista piše majci i o majci, i da tu ima mnogo traume. Akustična ,,My Momma“ je tu samo da podvuče onaj ton koji se provlači kroz cijeli album. U cjelini, sve je to mnogo više od priče o korijenima traume u odnosu

majke i kćerke. Prije svega je ogoljavanje, nijansiranje svih sjenki onog arhetipa ,,mračne femine“ i ,,loše djevojke“. Najbitnije, uspjela je da upravo takva, bez mrve odstupnice i ni za milimetar spuštenog garda, bude bliska i potpuno shvaćena.

Album ,,Blue Banisters“ je zato sjajna ploča o komunikaciji, onoj koja Lani i dalje stidom gori obraze, onoj kojoj se i dalje neodoljivo uči.

S. S.

Ocjena: 81/100

20

Džoni Štulić u vrhovnim bož

Četvrtak, 4. novembar 2021.

film

33 OBRTAJA

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- Nijedan posebno! Ali me zato dosta njih čini nesrećnim. Naročito filmovi o posljednjem ratu na Balkanu.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Za film baš i ne znam ali za seriju ,,Mala nevjesta“ mogu tvrditi znači ne samo režisera već i protagoniste, stiliste, asistente, distributere pa i statiste! Šala naravno ali blizu 2000 epizoda, čovječe!? Odgledao sam jednu!

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Bilo koji film ili svi filmovi sa Stevenom Sigalom u glavnoj ulozi.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film o Petru Zviceru i stradanju njegove familije ili o vojvodi Božu Petroviću, a što se tiče regiona možda film na temu Golog otoka ali bez emocija i nacionalnih glupiranja.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Mene ako se sete na Dan bezbednosti – sete se, ako ne nikom ništa. To je bila moja dužnost da radim. Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put“ - Danilo Bata Stojković u filmu „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Nikada nije uspio da je pobijedi, a bio je nekoliko puta tako blizu! Kojot! Crtani film „Kojot i Ptica trkačica“.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Nikola Vukčević, Ivan Marinović i Majkl Ćimino. Izveo bih ih u ekskluzivni restoran „Balkanika Style“ (kod Ulcinjanina Meta) u „Offenbachu“, na crnogorsku lozu ili srbijansku šljivu.

Omiljeni filmski rivali?

- Robert de Niro i Al Paćino.

Ko je bolji glumac ili veća zvijezda?

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- U filmu „Ples sa vukovima“ (,,Dances with Wolves“, Kevin Kostner, 1990).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Sutjeska“ (Stipe Delić, 1973).

Mislim da je bilo 1976/77. godine.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Kompozitor Nino Rota. Muzika iz filma „Kum“ (,,The Godfather“, Frensis Ford Kopola, 1972). To mi je godinama i bila melodija na mobilnom telefonu.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Seven Years in Tibet“ (Žan Žak Ano, 1997). Kadrovi su prelijepi i preupečatljivi - da čovjek ne poželi da cijeli taj areal vidi izbliza, što bi se reklo „uživo“.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pa ako bi Kventin bio raspoložen da snimi treći dio filma „Kill Bill“ na našim egzotičnim ognjištima, mislim da bi mu trebalo mnogo više krvi nego što može i da pretpostavi. A spram naše mržnje i ubica, Jakuze bi mu se učinile kao šlager pjevači.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Losing My Religion“, R. E. M. Na prijatelja koji više nije živ.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Shadow on the Wall“, Majk Oldfild. I to je jedna od omiljenih pjesama iz moje mladosti.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Let the Sunshine In“ iz filma ,,Kosa“ („Hair“, Miloš Forman, 1979) ako hoćemo pričati o slobodi.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Rosanna“, pjesma čiji je autor Dejvid Pejč iz američke pop grupe Toto. Sjećam se da su je često puštali na razglasu, za vrijeme školskog odmora, u bjelopoljskoj gimnaziji.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Balkan“ od Azre. Mislim da bih je korektno i otpjevao s obzirom na to koliko sam je puta preslušao! Prvi put sam je čuo kod mojeg prijatelja Darka Kadovića koji je početkom osamdesetih godina bio ponosni vlasnik prestižnog gramofona.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Branimir Štulić. Sve što je napisao, otpjevao, odsvirao, izgovorio, meni je i dan danas interesantno kao i u ono vrijeme kad je Azra bila u rangu sa vrhovnim božanstvima.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Goran Bregović, definitivno. Urbanu muziku učinio ruralnom, potpisao niz gluposti i sve to podobro i naplatio. Bora Đorđević, ismijavao „bečke konjušare“, a onda otišao da živi kod njih!

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Blitzkrieg Bop“ američkog punk sastava Ramones. Zanimljivo je da su navijači na stadionima preuzeli refren i bodre svoje miljenike sa „hey ho, lets go“ mada mislim da malo njih zna ko su autori ove pjesme.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Svi iz „Kluba 27“. Brajan Džons, Džim Morison, Dženis Džoplin, Kurt Kobejn, Ejmi Vjnhaus. Doduše osim Kurta i Ejmi, ostali su umrli kad sam bio dijete, ali sam poprilično upućen u njihovo stvaralaštvo i biografije.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Mark Nofler, frontmen grupe Dire Streits. Fotografija sa koncerta „Alchemy“ iz 1984. godine kad su snimili dupli album uživo. Imao sam prilike da ga gledam i slušam na koncert u frankfurtskoj „Festhalle“, 22. aprila 2005. na moj rođendan. Veličanstven muzički događaj!

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Naravno! Čovjek koji je ušmrknuo pepeo svojeg oca može biti sve drugo samo ne smrtan!

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Moja omiljena „The Blacklist“. Nadmudrivanje Rejmonda Redingtona i Elizabet Kin je za svaki vikend, sunčan, kišni, sniježni i „ćuskije da padaju“, bilo šta drugo. Može za „kišni“ i serija „House M. D.“ sa fantastičnim Lorijem.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Poljska TV serija „Janošik“ o legendarnom slovačkom hajduku Juraju Janošiku. One koji se ne sjećaju da napomenem da je ovo otprilike slovenska verzija Robina Huda. Ju-

u rangu sa žanstvima

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Saladin Dino Burdžović, 21 književnik

D

nak otima od bogatih i daje siromašnima a ne kao ovi naši savremenici koji otimaju od siromašnih i daju bogatima!

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Fringe“. Naučna fantastika, ali jako zanimljiva i intrigantna.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „How I Met Your Mother“.

Gledao sam je sa mojim starijim sinom Alanom. Kaže da je ni on nije odgledao do kraja.

Emin Burdžović

aljinu od 1.600 kilometara, od Ofenbaha, tamo u Hesenu u Njemačkoj, do svog Bijelog Polja, Dino Burdžović već duže od dvije decenije odmjerava poetskim metrom.

I na tim drumovima jedan od naših najnagrađivanijih pjesnika i književnika grabi dugim stopama.

Neki od naslova (,,Razgovori sa neistomišljenicima“, ,,Putopisi slijepog putnika“, ,,Berlin noćas mora pasti“, ,,Plastična operacija sna“, ,,Brus Li je umro u Bijelom Polju“) su jasne i dovoljne slutnje. Nagrade za poeziju, drame i prozu (,,Ćamil Sijarić“, ,,Isak Samokovlija“, ,,Blažo Šćepanović“, ,,Bronzani Orfej“, između ostalih) sjajan su ukaz za činjenicu da je, na primjer, prošlogodišnji dobitnik nagrade ,,Risto Raković“ prošle godine bio i predstavnik grada Ofenbaha na Hesenskim literarnim danima.

Njegov ,,Rifat“ (o heroju i mučeniku Narodnooslobodilačke borbe Rifatu Burdžoviću Tršu) žestoko je odjeknuo. Dino je potom objašnjavao da knjiga nije ,,ni burazerska ni familijarna“ i da je teško pisati o nekom ko nosi isto prezime... A novu knjigu posvetiće Starom mostu u Mostaru. I evo kako teče autorski proces: jednom dječaku je prošle godine tamo platio deset maraka kako bi most vidio sa onog mjesta odakle je granatiran devedesetih...

Tako široka i senzitivna osoba, poput Saladina Dina, idealan je sagovornik za naša ,,33 obrtaja“.

Saladin Dino Burdžović: Maršal i Lili iz ,,How I Met Your Mother“ najdraži par iz serije

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- ,,Game of Thrones“. Od prve do sedme sezone je sve bilo super i zanimljivo a onda su banalizovali sami završetak serijala. Očigledno da je scenaristima ponestalo inspiracije i ideja.

Najdraži par iz serije?

- Maršal i Lili (Džejson Sigel i Alison Hanigan) iz serije

„How I Met Your Mother“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Šešir Rejmonda Red Redingtona (Džejms Spajder) iz serije „The Blacklist.“ Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Okruženje iz serije „Sherlock“. Moderna interpretacija

Šerloka Holmsa uz perfektno dekorisan studio. Uz par enterijerskih intervencija dalo bi se to prestruktuirati u idealnu prostoriju za pisanje.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, naravno. Džeri mi je nekako mnogo populističan lik. I mnogo se pravi pametan, to može samo u crtanom filmu!

S. STAMENIĆ

22

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Avantura i fantazija ,,Tim

Vremeplov na od djetinje m

kalendar stina je da ,,Time Bandits“ nije dječiji film; ali to je film koji bi snimalo dijete, kada bi bilo vrhunskim filmskim jezikom obučeno. Dovoljno da znate zašto je upravo takav film morao snimati Teri Gilijam; zašto je prije četiri decenije podigao visoko zvjezdanu prašinu u ludom vremeplovu od mašte.

Pajtonovac Gilijam je osamdesetih snimao sjajne filmove bijega od licemjerja realnog svijeta u samotnjačku imaginaciju.

U ,,Time Bandits“ (1981) to je bila jedna igra dječaka, koji iz sobe odrastanja lagano pronalazi hodnike udaljenih prostora i vremena. U ,,Brazil“ (1985) bjegunac od neostvareni tridesetogodišnjak u lavirintu birokratije; u ,,The Adventures od Baron Munchauesen“ (1988) to je već jedan, božanskom jurodivošću taknuti starac... I tako je važan autorski krug trilogije zatvoren. U bilo kom

U filmu je lako prepoznati, na primjer, i junaka i kulise knjige ,,Jenki na dvoru kralja Artura“ Marka Tvena; i ,,Vremensku mašinu“ H. Dž. Velsa... U suštini, lako je prepoznati dječaka Terija Gilijama, onog kojeg odrasli režiser nikako nije želio da izda momentu on nije na tako blistavoj kosmičkoj visini, kao u ,,Time Bandits“.

U epicentru filma ,,Time Bandits“ je onaj momenat, kada dijete shvati da su mu roditelji iznevjerili i izdali maštu. Za jeamazom.com

I

Brod – vremeplov na čuvenom posteru Gilijamovog filma

danaestogodišnjeg Kevina (Kreg Vornok) to ne predstavlja nepremostivu prepreku. Preskočiće je lagano u noći, kada zid njegove djetinje sobe postane poprište viteškog boja, sa oklopnikom u galopu!

Antički kralj Koneri

Dječak je u startu postavljen kao potpuni zaluđenik za antičkom mitologijom. Zato njegove avanture, koje će nedugo nakon one noći sa vitezom navoditi šest patuljaka (glavnog među njima Rendala tumači urnebesni Dejvid Rapaport), biti putovanja u važne momente istorije i mitologije. Kevin će tako imati priliku da upozna Napoleona; da se u Šervudskoj šumi juri za Robinom Hudom (šarmantna mala rola za Pajtonovca Džona Kliza)... I da, konačno, ,,zaglavi“ na dvoru antičkog kralja Mikene Agamemnona. Kojeg, nećete vjerovati, glumi veliki Šon Koneri – eto kako je jedna mega holivudska i britanska zvijezda vjerovala u autorski projekat zemljaka Gilijama.

Ono u čemu film blista je savršeno skockana, precizna i pedantna, sa druge strane raskošna i ludo maštovita produkcija.

Vizuelni jezik koji propovijeda Gilijam djelić je snova svakog maštovitog djeteta, a takvo će sigurno uživati u ovom velikom putovanju Kevina i patuljaka. Iz istorijskog konteksta, film će sve više kliziti u potpunu imaginaciju i pomalo mrač-

njačku psihodeliju... Prije nego se, kao u antičkom pozorištu, pojavi ,,deus ex machina“ ,,bog iz sprave“ koji će spasiti stvar u odsudnom trenutku. U liku Vrhovnog Bića, za koji je sjajno rješenje tako osobeni Ralf Ričardson.

Za jedno odraslo oko, ključna mana filma je tempo. Gilijam vas tjera da sa Kevinom i patuljcima kroz film bukvalno protrčite, u jednom istom frenetičnom ritmu, makar do onog momenta kada se prvi put pojavi Ričardsonov lik. Bilo koji odrasli filmski sladokusac će negodovati, što autor ,,Time Bandits“ ne pušta da se u tim prelijepim kadrovima malo dušom počine i oči odmore. Ali za bilo koje dijete – ovakav ludi tempo biće potpuno razložan.

Opominjući kraj

Problem je, naravno, to što nije baš istina da je Gilijam inicijalno planirao da ovo bude primarno film namijenjen djeci.

Da je tako, dokaz je vrlo opominjući i otrežnjujući kraj.

Onda kada svijet iracionalnog počne da kipi u našu, ovovremensku stvarnost. A svi ti silni roditelji to počnu doživljavati kao prijetnju...

I tu negdje je definitivan sudar sa realnošću svakog jedanaestogodišnjaka – momenat svijesti da su ga roditelji definitivno ,,izdali“. I da za njega slijedi neki posniji svijet ispranih boja i gravitacije koja tvrdoglavo vuče naniže, na ovo tlo i u ovo vrijeme. To nije lek-

Četvrtak, 4. novembar 2021.

23

pogonu mašte basementrejects.com

me Bandits“ Terija Gilijama proslavlja 40. rođendan

Dječak Kevin (Kreg Vornok) i kralj Agamemnon (veliki Šon Koneri) u magičnom putovanju kroz vrijeme

Bryan“ (Teri Džons, 1979). Pa i famozni klasik naučne fantastike, ,,12 Monkeys“ (1995) – i tu se radi o liku koji je, nekada i negdje, suštinski zaglavio u vremenu i u prostoru kojem ne pripada, ne razumije i koji djeluje sumorno poput apokalipse. ,,Time Bandits“ je, naravno, ,,najholivudskiji“ od svih ,,pajtonovskih“ filmova – a dobar razlog za to je i činjenica da Gilijam nije Britanac. Tip iz Mineapolisa odrastao u Los An-

đelesu znao je da američkoj djeci i odraslima tako proda jedno ludo i maštovito putovanje hodnicima evropske istorije; suštinski. Tu je lako prepoznati i jedan banalni i radostan američki pogled na ono, što je nasljeđe istorije zapadne civilizacije.

Zato je u Gilijamovom ,,Time Bandits“ lako prepoznati, na primjer, i junaka i kulise knjige ,,Jenki na dvoru kralja Artura“ Marka Tvena; i ,,Vremensku

deadline.com

cija koju će, na kraju filma, lako svariti bilo koje dijete, koje je do tada urnebesno uživalo u Gilijamovom ostvarenju. A razlog za to je prost – zato što svako dijete na pragu adolescencije suštinski i duboko u sebi zna ono što je suštinski vrlo tužno, da je to što Gilijam propovijeda istina. I da se tu, na pragu tinejdžerskih godina, prvi put suočava sa realnošću vrlo cinične, hladne i prazne samoće.

Zato je u ,,Time Bandits“ lako prepoznati i one autorske motive koji su Gilijama usmjerili ka stvaranju ,,Čudesnog cirkusa Montija Pajtona“. I zato je lako shvatiti, zbog čega su njegovi filmovi, suštinski bili o likovima koji nijesu preskočili neku bitnu stepenicu odrastanja.

Američki pogled

Od neostvarenjaka u filmu ,,Brazil“, do onog ultimativnog o jednom biblijskom nebitnjakoviću, koji je umnogome duhom dotakao iako ga nije režirao, ,,Monty Python’s Life of

Ekipa patuljaka koju predvode Dejvid Rapaport i Robin Hud (Džon Kliz)

mašinu“ H. Dž. Velsa... U suštini, lako je prepoznati dječaka Terija Gilijama, onog kojeg odrasli režiser nikako nije želio da izda. Zato je ,,Time Bandits“ morao da bude jedan od njegovih prvih dugometražnih filmova, nakon naravno ,,Monty Python and the Holy Grail“ (1975) i nepravedno zaboravljene i potcijenjene fantazijske komedije ,,Jabberwocky“ (1977).

Zato je svo to insistiranje na svijetu vitezova i magije, kojim tumaraju neki iščašeni, luckasti i ludo odrasli ljudi u tri filma, od ,,Svetog grala“ do ,,Time Bandits“, suštinski dirljivo.

Gilijamov osvrt na jedan svijet u kojem je po mnogo čemu bio izgnanik, ili makar je tako osjećao – na isti ili sličan način kao kada je imao 11 godina. To je svijet traume iz kojeg, na čudesan način, onaj dječak Kevin na kraju ,,Time Bandits“ ipak nazire izlazak. A veliki filmski autor Teri Gilijam ga je pronašao – naravno, u stvaranju, u filmu, u kaleidoskopu od lijepe umjetnosti.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 4. novembar 2021.

De Palmin revolucionar

kalendar

jubitelji horor filmova danas imaju težak posao da pronađu adekvatno ostvarenje u kojem će zaista uživati. S vremena na vrijeme pojavi se neki autorski bljesak koji dokaže da je misteriozni talenat da se pronađe dobra priča još uvijek prisutan, ali je često egzekucija slaba, pa kao rezultat dobijemo škakljivi projekat sa višenamjenskim rupama.

Taj scenario nijesmo imali nekoliko decenija unazad. Makar ne često. A kada odlučimo da kopamo po horor arhivi, zaustavimo se na nekoliko ključnih ostvarenja koja su obilježila šezdesete, sedamdesete i osamdesete. Jedan od njih je, bez sumnje, ,,Carrie“, crvena osveta Brajana de Palme, u adaptaciji istomeinog romana Stivena Kinga.

Stid pod tušem

Rijetko kojem režiseru bi palo na pamet da film o šesnaestogodišnjoj djevojci, sa dominantno religioznomm majkom, čiji se problemi odrastanja samo nižu, započne u fiskulturnoj sali, odnosno pod tušem (Hičkok vibracije?). Mlada Keri, nakon što napravi ,,sportsku grešku“, pod tušem dobija prvi znak da je ,,postala žena“, kako će joj to i majka identifikovati, uz diskutabilnu dozu grdnje i zlostavljanja.

No, prije nego dođe kući tinejdžerska zloupotreba počinje – školske drugarice kreću u klasičan vid maltretiranja mlade Keri, koja je predmet sprdnje i dodatno ne uspijeva da se izbori sa ,,crvenilom“ koje je okružuje. Uznemirijući sadržaj za šesnaestogodišnjakinju je i okidač – Keri startuje sa telekinezom i natprirodna osveta može da počne.

No, ovdje se De Palma samo pripremao. Pokazatelj da je njegov talenat za konstruisanje fabule i te kako prisutan, uz pomoć scenariste Lorensa D. Koena (koji je tokom karijere uradio više adaptacija romana), dolazi u kasnijim segmentima filma. Onaj ključni dolazi u noći ,,maturske večeri“, u okviru koje kombinacija svinjske krvi, crvenog ,,arđentovskog“ osvjetljenja i vatre rezultira u efikasni telekinetski trans. Ovdje takođe kreće De Palmina opsesija sa kadrovima ,,podijeljenog ekrana“, stil koji će ovog vizualistu pratiti godinama kasnije.

tynesidecinema.co.uk

L

Natprirodna crvena osveta

Veliki autor, koji je djelimično skrenuo sa originalnog štiva, a naročito na samom kraju, uspio je da na izrazito kulminirajući, a jednostavan način, udari pečat u ono što ćemo kasnije identifikovati kao jedan od ,,horor pravaca“

Glumačka platforma samo je dio De Palminog uspjeha. Nakon uspjeha u legendarnom neo-noaru Terensa Malika ,,Badlands“(1973), Sisi Spejsek je bila spremna za ovu problematičnu avanturu. Iako na startu nije željela da se aktivira za ovaj projekat, nakon malog ubjeđivanja pristala je da igra šesnaestogodišnjakinju, iako je bila znatno starija.

Kako bi se prilagodila junakinji Keri, Spejsek je igrala na kartu ,,samoizolacije“ – izbjegavala je bilo kakav kontakt sa glumačkim sastavom između snimanja i sebe je okružila religijskim simbolima, sa poseb-

nim akcentom na ilustracije fenomenalnog Gustava Dorea. Sa druge strane, De Palma se mogao osloniti na odlične Pajper Lori i Ejmi Irving, kao i mini doprinos Džona Travolte, koji je u ovim trenucima započinjao ozbiljnu karijeru.

Pored neprikosnovenog glumačkog doprinosa, film poput ovog izrazito je zavisio od tehničke platforme i ekipe iza kulisa. Dok je za fotografa De Palma uzeo anonimusa Marija Tosija, dugogodišnji autorov saradnik, fenomenalni Pol Hirs, zauzeo je poziciju montažera. I nakon ovog ostvare-

Četvrtak, 4. novembar 2021.

25

nja Hirs je postao miljenik filmske industrije, i to posebno Džordža Lukasa i Džordža Romera. Takođe, jednako važan segment je muzika koja je bila ponuđena legendi ,,trilersko-hororističnih“ tonova, Pinu Donađu.

Italijanski kompozitor započeo je filmsku igru sa fenomenalnim ,,Don’t Look Now“ Nikolasa Rouga, pa ne čudi De Palmina odluka da ga uzme za ovo ostvarenje. Na koncu, Donađo će za De Palmu raditi muziku za još šest naslova.

ew.com

rni horor ,,Carrie“ premijerno prikazan prije 45 godina

Žanrovski kurs

Iako krajnje atipično za horor ostvarenja, ,,Carrie“ se pojavio i na dodjeli Zlatnog globusa i Oskara, ali bez velikog uspjeha.

Sisi Spejsek, kojoj je ovo bila prva nominacija za Oskara, izgubila je statuu u kategoriji najbolje glumice od Fej Danavej za ,,Network“ (Sidni Lamet, 1976). S druge strane, fenomenalna Pajper Lori bila je nominovana u kategoriji sporedne ženske uloge na obje dodjele.

Oba puta bila je neuspješna – na dodjeli Oskara Beatris Strejt za ,,Network“ bila je

Nezaboravni detalj sa maturske večeri, prije nego sve ,,pođe po zlu“

uspješnija, dok je Ketrin Ros pobijedila u trci za Globus za ,,Voyage of the Damned“ (Stjuart Rozenborg, 1976).

Sisi Spejsek u neponovljivoj ulozi i kultnom kadru

Na isti način na koji je započeo ovaj film, De Palma će nastaviti da doprinosi razvoju miksa žanrova u filmskoj industriji – eksplozivno i ni od kuda. Elementi iz ,,Carrie“ vidljivi su i danas kroz horor produkciju, posebno na način kako je De Palma ovo ostvarenje zatvorio: Irving i njen košmar u kojem krvava Kerina ruka izlazi iz groba i hvata je, scena je koja je na mnoge načine promijenila kurs žanra.

Revolucionarni De Palma, koji

je djelimično skrenuo sa originalnog štiva, i to posebno na samom kraju, uspio je da na izrazito kulminirajući, a opet jednostavan način, udari pečat u ono što ćemo kasnije identifikovati kao jedan od ,,horor pravaca“. Melodramatični glumački performansi, koncizno smbolični muzički skor i iskrenost kadrova doveli su ,,Carrie“ opravdano na listu kultnih i nezaboravnih filmskih naslova.

Leila MURSELJEVIĆ

,,Rola“ supruge Stivena Kinga Nakon nekoliko kratkih priča za magazine, na zadovoljstvo mnogih, Stiven King krenuo je u spisateljsku igru sa romanima. Iako je ,,Carrie“ zapravo njegov četvrti roman, bio je prvi koji je ugledao svjetlost dana, 1974. godine. Interesantno, King je umalo prestao da piše ovo djelo i njegovo finale vjerovatno ne bismo imali priliku da vidimo, da njegova supruga nije izvadila draft iz naftalina i natjerala ga da ga završi.

Pored toga što je sa ,,Carrie“ donio, bez sumnje, jedan od najboljih horora prošlog vijeka, Brajan de Palma je u njegovom stilu vjerovatno nenamjerno pokrenuo jedan, čini se, nezaustavljiv trend. Dok je ,,Carrie“ te 1976. godine bilo prvo ekranizovano djelo Stivena Kinga, danas njegove naslove možete pronaći svugdje na ekranima, bilo da su to filmovi ili televizijske serije. I sve zahvaljujući upravo ovom rediteljskom kameleonu. Interesantno, iako je režiser promijenio kraj Kingovog romana, pisac je godinama ponavljao da mu je De Palmin kraj značajno bolji od njegovog rješenja.

Sisi Spejsek u neponovljivoj ulozi i kultnom kadru

26

PODGORI č ARENJE

Kako se kalio Perper

N

ikola Radunović imao je 13 godina kada ga, na vratima fiskulturne sale cetinjske gimnazije, redar nije htio pustiti – na sopstveni koncert.

Budući pjevač Perpera djelovao mu je previše sitno, pa da može biti član jednog benda...

Zvala se Duga. Umjesto podgoričke, ovog puta jedna prijestonička priča: Perper je nastao otprilike u decembru 1991. godine; ali prije Perpera postojala je Duga, već od 1985.

Popaj, Nikolin stariji brat Aleksandar, već tu je svirao gitaru.

Akustaru, kao i Mane (Ivan Vuković) i Slavko Kasalica.

Popajeva prva pjesma u Dugi bila je ,,Marina“, a svirali su i uvježbavali uglavnom strani i domaći pop-rok... I tako, otprilike, sanjali neki prvi nastup u svom gradu.

Redar na vratima Prije Nikole, u Dugi je pjevač bio Željko Đorđević. I radili su žestoko, krvnički i svakodnevno na probama. Rezultat – svirke sa kraja na kraj Cetinja. I ona Nikoli najslađa rana muzička

uspomena, u gimnazijskoj sali više od dva sata...

Ta priča s redarom je original, neprskani isječak i djelić cetinjskog humora. Onaj dječak Radunović se sjeća i prezimena pomenutog redara (Milošević), koji još usput nije želio da pusti svoju djecu na koncert, jer se nijesu sjetili da od kuće ponesu pare za kartu...

Nikola je ipak pušten unutra – onda kad su drugi članovi benda krenuli da ga traže. I svirka je bila pun pogodak.

Sa tih Nikolinih 13 godina, braća Radunovići i njihova Duga imali su sasvim uspješan koncert na trgu u prijestonici, 1987. godine. I sve je to trajalo, dok Popaj nije morao – naravno – na odsluženje vojnog roka. U međuvremenu se tek kalio Perper...

Bitna kopča tek je slijedila, a to je bio Momčilo Zeković. Onaj Zeko koji će godinama kasnije pisati najveće hitove Perpera.

U suštini, radilo se o drugom cetinjskom bendu - Ponoćni Express bio je malo starija ekipa u kojoj je Popaj svirao

Zaglavi se

lastfm.com

Četvrtak, 4. novembar 2021.

Ekipa Perpera u godinama osnivanja benda

bas. Ženja Jablan na bubnju, Zeko za gitarom, Mićko Marović kao vokal... Od autorskih pjesama, preživjela je ,,Medena“ – kao dio repertoara Perpera, godinama kasnije.

Golub za 086 Nije ni to bio finalni korak do Perpera. Krajem osamdesetih Nikola je pjevao u Paklenoj akustici – taj bend, takođe uglavnom cetinjskih muzičara, nastupio je i na Titogradskoj gitarijadi... Tekst ,,Sjeti se mene“ (kasnije ,,Dio refrena“) – Nikola je napisao, kažu, na omotu od čokolade!

Sjajna priča, taman kao i ona da je kompletnu ,,Golub za 086“, prvu pjesmu Perpera, Zeko – sanjao. Kompletnu, u noći nakon jednog koncerta na Trgu republike u Beogradu, gdje je bio u publici...

E da, još jedna bitna cetinjska rok konekcija. Bend Plima je još od 1982. funkcionisao u prijestonici, a glavna faca tada je bio Dušan Duka Martinović.

Crta: Srđan Ivanović

Rok gitarista sa ostvarenom solo karijerom i karakterni tip sa vertikale Kotor - Cetinje.

Jedno vrijeme bili su, recimo, bend na brodu koji je saobraćao na trasi Budva -Dubrovnik.

Pa pratili neke poznate pop muzičare poput Meri Cetinić.

I u toj Plimi je, krajem osamdesetih, pjevao Nikola Radunović.

I tako je, u marljivim godinama, jedan tinejdžer polako pakovao one karakterne crte koje će dobiti punu jasnoću i fokus devedesetih u Perperu.

I van cijele priče o muzici: Nikola Radunović je u godinama muzičkog ostvarenja postao prvo magistar elektrotehnike, pa doktor nauka u Beču...

Aleksandar Radunović već uspješan i ostvaren predavač na Fakultetu dramskih umjetnosti, na Cetinju. I da, potpis jedne mladosti: pa može li iko povjerovati da je taj Popaj, onaj iz Perpera i The Books of Knjige, krajem jula proslavio 50. rođendan?

Stojan STAMENIĆ

27

Četvrtak, 4. novembar 2021.

LONDON CALLING

Praznina na pločniku Sohoa

Imaginarni noar

Nedugo nakon što je londonska publika imala priliku da ga vidi, počela je lavina komentara koji su išli u pravcu ,,pogrešnog predstavljanja“ Sohoa kao centra londonskog načina zivota. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako su predstavnici starije generacije, koji su na ovaj ili onaj način bili dio te ,,supkulture“, reagovali na Rajtovo ostvarenje.

Interesantno, problem je nastao mnogo prije projekcije - komešanje je stiglo kada se ,,naslikani“ poster za film pojavio na ulicama Londona, koji ni na koji način ne reflektuje ni London ni filmski koncept koji se forsirao već aludira na imaginarni film noar. A zatim počinju problemi sa scenografijom i fotografijom...

Lavirintske ulice Sohoa perfektna su platforma bilo kog filma.

Šansa režisera Edgara Rajta da predstavi socijalnu londonsku revoluciju šezdesetih godina je propala Pitajte Stenlija Kjubrika, Denija Bojla, Brajana Forbsa, pa čak i Alfreda Hičkoka. Bez obzira na očiglednu razliku u fabuli u svim ostvarenjima ove ekipe, jasno je ko je uspio da iskoristi potencijal ovog londonskog ćoška, a ko nije. Posebno ako uzmemo u ozbir činjenicu da je Rajtova premisa vremensko putovanje jedne modne dizajnerke!

A moda je važan segment s obzirom na to da su upravo londonske ulice bile, kako to često kulturni recenzenti vole da kažu, ,,modni epicentar ljuljajućih šezdesetih“. Gdje je eklektična garderoba u Rajtovom komadu (osim ono što je nosila dosadnjikava Anja Tejlor-Džoj)? Da li su neonska svjetla bila dovoljna da ispune praznine i isprave greške?

Rajtov izgovor

Naravno, moramo biti realni i istaći jedan od najbitnijih problema s kojim se Rajt suočio – Soho je najurbaniji, najpopularniji i najvibrantniji londonski kutak, pa je snimanje, bez obzira na krizu, bilo izuzetno teško. To je umnogome uticalo na finalni

Anja Tejlor-Džoj dominantna figura na posteru

produkt, što je jasno u nekoliko ključnih trenutaka gdje se scenario ,,lomio“. Ipak, neko sa malo više ,,ozbiljnog“ iskustva znao bi kako da napravi prekompoziciju. S druge strane, nije bilo loše pogledati režiserov pokušaj eksperimenta sa novim filmskim stilovima…

Ako je ovo bio najbolji pokušaj da se predstave ,,ljuljajuće šezdesete“ londonskih ulica kroz putovanje kroz vrijeme, onda imamo ozbiljan problem. No, sigurno Rajt, dečko iz Dorseta, bolje zna od Londonaca kako je to trebalo izgledati… ,,Proveo sam puno vremena u Sohou, više nego bilo gdje drugo“ kazao je režiser u jednom od intervjua nakon premijere u Veneciji. Da li je ovo bilo opravdanje u najavi? Možda. Ali po svemu sudeći, očigledno je da nije uspio u namjeri da predstavi sohoovske šezdesete

na pravi način. Upravo na način na koji je Rajt završio film, razdvojivši ga u neadekvatno spojene komadiće, ne bi li izazvao neku vrstu saosjećanja, tako je i predstavio ovaj londonski kutak.

Prazno. Šansa da se predstavi socijalna londonska revolucija iz tog perioda je propala. Sačekaćemo neki sljedeći ozbiljniji pokušaj za taj poduhvat.

Leila MURSELJEVIĆ cntraveller.com

edan od najpopularnijih svjetskih magazina The New Yorker započeo je osvrt na posljednji ozbiljan pokušaj engleskog režisera Edgara Rajta ,,Last Night in Soho“, identifikujući ga kao solidan koncept koji predstavlja ,,londonski život“, onda kad se upale noćna svjetla.

S obzirom na to da govorimo o čuvenom britanskom periodu ,,swinging sixties“, koji je na London imao specifičan uticaj, a i to da ga je bilo teško istražiti, čudi praznina Rajtovog finalnog projekta.

impawards.com

J

„Promašena“ garderoba u Rajtovom filmu

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić