Dnevni list Pobjeda 10.12.2019. by Pobjeda

Premijer Holandije Mark Rute za Pobjedu o proširenju EU i odluci da Albanija i Sjeverna Makedonija ne otpočnu pristupne pregovore

Da bi otpočele pregovore države moraju biti spremne kao Crna Gora

Nemamo ništa protiv EU proširenja, ali se moramo postarati da se držimo pravila i da sve mora biti strogo i pošteno. To je oduvijek naša pozicija – zaključio je Rute STR. 2.

Vlada sinoć usvojila prijedlog zakona o nacionalnoj avio kompaniji

Za šest godina u Montenegro erlajns ulažu 155 miliona

STR. 4. i 5.

Skupština za novembarske neto zarade poslanika izdvojila oko 126.640 eura, od čega onima koji bojkotuju oko 12.500 eura

Kažnjenim poslanicima plate manje od 200 do blizu 600 eura Jovan Vučurović, koji je više puta kažnjavan, primio je novembarsku platu od 986 eura, 405 eura manje nego prošlog mjeseca, dok je Branko Radulović u oktobru primio 1.851 euro, 570 manje nego u novembru. Milan Knežević primio je 1.160, skoro 300 eura manje nego prošlog mjeseca, a Milutin Đukanović 1.139 – 500 eura manje nego u oktobru STR. 3.

Godina od otvaranja poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene

D.MIJATOVIĆ

Sinoć održana 15. dodjela godišnjih nagrada u turizmu

Uloženo 200 miliona

Hotel godine ,,Iberostar Heritage Grand Perast“

STR. 5.

Oštra reakcija Savjeta Radio Televizije Crne Gore povodom izvještavanja te medijske kuće o incidentu u „Delti“

Okrenuli javnost protiv sebe

STR. 8.

Ivana Vojinović

STR. 6. i 7.

Vođa kavačkog klana ponudio jemstvo u zamjenu da izađe iz pritvora

Zasijedala Skupština opštine Kolašin

Komovi proglašeni parkom prirode STR. 10.

Kašćelan dao pola miliona u nekretninama i 5.000 eura STR. 9.

Politika

Utorak, 10. decembar 2019.

Premijer Holandije Mark Rute za Pobjedu o proširenju Evropske unije i odluci da Albanija i Sjeverna Makedonija ne otpočnu pristupne pregovore

Da bi otpočele pregovore države moraju biti spremne kao Crna Gora

PODGORICA – Holandija se ne protivi proširenju Evropske unije, ali da bi zemlje otpočele pregovore, moraju da budu spremne za to, kao što je Crna Gora, rekao je za Pobjedu premijer Holandije Mark Rute.

Na marginama NATO Samita koji je prošle nedjelje održan u Londonu, Mark Rute je u izjavi za Pobjedu ocijenio da Albanija trenutno nije spremna za otpočinjanje pregovora sa Briselom, dok je, kako navodi, Sjeverna Makedonija blizu tog cilja. - Holandija nije protiv proširenja EU, ali zemlje trebaju da budu spremne kao Crna Gora, kada je otpočinjala pregovore. Ne vjerujemo da je Albanija spremna da u ovom trenutku započne razgovore sa EU, a što se tiče Sjeverne Makedonije, ona je bliža tom cilju – rekao je Rute u Londonu. Dodaje da pojedini nijesu željeli da proces pregovaranja Sjeverne Makedonije i Albanije sa Briselom bude razdvojen. - Neki drugi to ne žele i zato smo na posljednjem Evropskom savjetu odlučili da ne napredujemo po pitanju otvaranja pregovora sa ovim državama – rekao je Rute. Savjet EU u oktobru nije donio odluku o otpočinjanju pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je bio treći put u 16 mjeseci da se odluka odlaže, iako Evropska komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve neophodne kriterijume. Veći-

Nemamo ništa protiv EU proširenja, ali se moramo postarati da se držimo pravila i da sve mora biti strogo i pošteno. To je oduvijek naša pozicija – zaključio je Rute na zemalja članica EU je bila za otvaranje pristupnih pregovora, ali je Francuska blokirala odluku koja je morala da bude usvojena jednoglasno. Na pitanje da li je 2025. godina zaista realan rok za ulazak neke od zemalja Zapadnog Balkana u EU, Rute je odgovorio da pristupanje EU do određenog datuma nije cilj sam po sebi. - Nemam pojma. I to nije cilj sam po sebi. Nemamo ništa protiv EU proširenja, ali se moramo postarati da se držimo pravila i da sve mora biti strogo i pošteno. To je oduvijek naša pozicija – zaključio je Rute. Holandija je donedavno bila u grupi sa Francuskom i nije dozvoljavala otvaranje pregovora ni sa Sjevernom Makedonijom, niti Albanijom, ali je na posljednjoj sjednici Savjeta EU nagoviješten malo drugačiji stav. Tom prilikom, holandski ministar inostranih poslova Stef Blok, rekao je da bi njegova zemlja pristala da da „zeleno svjetlo“ samo za Sjevernu Makedoniju, kada ta država ispuni posljednji uslov. Što se tiče Francuske, ona otvaranje pregovora između EU i Sjeverne Makedonije

uslovljava usvajanjem nove metodologije u pregovaračkom procesu. Pariski zvaničnici tvrde da je trenutni okvir predugačak i isuviše komplikovan, te da treba promijeniti pristup jer se aktuelni ne podudara sa realnom situacijom u zemljama koje pregovaraju. Francuska, međutim, nije objavila konkretne informaciej što treba da obuhvati nova metodologija, a njeno zvanično predstavljanje se očekuje na proljeće 2020. godine. Nova metodologija bi trebalo da bude usvojena jednoglasnom odlukom zemalja članica EU, što bi značilo da bi u tom slučaju Sjeverna Makedonija i Albanija mogle da otvore pregovore najranije narednog ljeta. Jovana ĐURIŠIĆ

Novi predsjednik Radničke partije predstavio javnosti program i najbliže saradnike

Vučinić: Savković nije više potpredsjednica, jedinstvo nije narušeno

NIKŠIĆ - Radnička partija mora postajati jer je potrebna i Crnoj Gori i narodu, saopšteno je na konferenciji za novinare i poručeno da jedinstvo stranke nije nikada dovedeno u pitanje. Novi predsjednik stranke Mak-

sim Vučinić rekao je da borba nedavno preminulog lidera stranke Janka Vučinića, ne samo što ne smije biti zaboravljena, već mora biti nastavljena uz jedinstvo koje je sačuvano u partiji. Vučinić je rekao da je odlučio da, „uz podršku iskrenih prijatelja i

saboraca, u duhu časnog i hrabrog života njegovog oca Janka i njegove podnesene žrtve, nastavi put na kome je smrt zaustavila“ lidera RP. - RP kao uspješna tekovina jednog pravednog puta mora ostati dosljedna tome, polazeći od činjenice da je jedina iskrena ljevi-

čarska partija koja baštini ideje izvorne socijaldemokratije, partija socijalne pravde koja se zalaže za državu vladavine prava - rekao je Vučinić. U RP će čuvati i jedinstvo u svojim redovima, koje ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje, nakon Jankove smrti, kazao je Vučinić odgovarajući na novinarsko pitanje da li će Željka Savković biti i dalje potpredsjednica. - Na Skupštini sam izabrao dva saradnika, odnosno dva potpredsjednika partije, Aleksandra Roganovića i Radisava Jaukovića. Željka je član predsjedništva RP, a po Statutu imam pravo da kasnije proširim taj uži krug saradnika rekao je Vučinić. On je najavio da ih očekuje buran period i izborna godina u kojoj će imati veliku odgovornost i prema građanima i dosadašnjem angažmanu njegovog oca, jer će uslijediti širenje partije, što će usloviti i dopunjavanje sadašnjeg broja rukovodstva. Na pitanje koje će nove poteze preduzeti, Vučinić je odgovorio da je opšti trend u svijetu forsiranje mladih ljudi i da će i oni tako ostvarivati ciljeve RP. Savković je potvrdila da jedinstvo RP nije nikada dovedeno u pitanje i navela da su uvijek u dosadašnjem radu sa Jankom Vučinićem željeli da što više mladih dođe u RP i počne da se bori za prava pojedinca, svakog građanina u Crnoj Gori, jer „nepobitna je činjenica da radnik u proizvodnji radi sa platom od 300 do 350 euS. D. ra“.

Izmjene zakona o javnom redu i miru u skupštinskoj proceduri

Za nepoštovanje himne kazna od 700 do 2.000 eura PODGORICA - Fizičko lice koje prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se novčanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura. To je predviđeno izmjenanama Zakona o javnom redu i miru, koje se nalaze u skupštinskoj proceduri. Prijedlog tih izmjena utvrdila je Vlada Crne Gore 28. novembra. Pravno lice koje na javnom mjestu istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili drugi simbol druge države, osim ako su istaknuti kao simboli pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u skladu sa posebnim zakonom ili ako je to istaknuto prilikom održavanja sportske priredbe, kazniće se od 2,5 hiljade do pet hiljada eura. Pravno lice koje na javnom mjestu, putem oglasnih i reklamnih objekata i panoa, objavljuje neprimjerene i obmanjujuće sadržaje koji izazivaju uznemirenost i negodovanje građana, kaznice se za prekršaj kaznom od 2,5 hiljade do 15 hiljada eura. - Pod neprimjerenim i obmanjujućim sadržajima koji izazivaju uznemirenost i negodovanje građana smatraju se propagiranje narušavanja teritorijalnog integriteta Crne Gore ili zastupanje fašističkih, šovinističkih ili nacističkih ideja i ideologija, kaže se u obrazloženju. Preduzetnik koji učini ovaj prekršaj kazniće se od 500 do pet hiljada eura. Odgovorno lice u pravnom licu za ovaj prekršaj kazniće se od 300 do dvije hiljade eura. Za fizička lica kazna je od 300 do 1,5 hiljada eura ili zatvor do 60 dana. R. P.

Politika

Utorak, 10. decembar 2019.

Članovi Odbora za izbornu reformu razmjenjuju mišljenja o inicijativi Demokrata

Danas o izbornom zakoniku i dosadašnjim rezultatima

PODGORICA – Članovi Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva danas će razmijeniti mišljenja povodom inicijative za izradu izbornog zakonika, koju su podnijeli Demokrate i Neđeljko Rudović.

Na dnevnom redu sjednice biće i razmatranje informacije o realizovanim aktivnostima radnih odbora i ostvare-

nom napretku, predstavljanje finalnih prijedloga, kao i razmatranje nacrta zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, među kojima prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji je utvrdio Radni odbor 2. Članovi Odbora razgovaraće o saradnji sa OEBS-ODIHRom, Venecijanskom komisijom i drugim međunarodnim organizacijama.

Demokrate i Neđeljko Rudović predložili su krajem prošlog mjeseca da se radi kodifikacija izbornog zakonodavstva, koja bi, kako su naveli, bila kruna sveobuhvatne reforme i omogućila cjelovitu zaštitu izbornih prava. Predložili su donošenje jedinstvenog izbornog zakonika koji će sublimirati cjelokupnu regulativu o izborima. Taj zakonik trebalo bi, prema

njihovom prijeldogu, da obuhvati izbor odbornika i poslanika, izbor predsjednika države, birački spisak, medijsko predstavljanje izbornih lista i kandidata, finansiranje izborne kampanje, zabrane i ograničenja u pogledu upotrebe javnih resursa u predizbornom periodu, kao i pravila etičkog ponašanja u izbornim kampanjama. Tražili su vanrednu sjednicu Odbora sa tom tačkom dnev-

Skupština za novembarske neto zarade poslanika izdvojila oko 126.640 eura, od čega onima koji bojkotuju oko 12.500 eura

Kažnjenim poslanicima plate manje od 200 do blizu 600 eura PODGORICA – Skupština Crne Gore za novembarske neto zarade poslanika izdvojila je oko 126.640 eura, od čega su poslanici Demokrata i Ditan Abazović iz Ure, koji konstantno bojkotuju parlament, primili ukupno 12.480 eura. Plate su ovoga mjeseca znatno manje, od 200 do skoro 600 eura, za poslanike koji su kažnjeni zbog izrečenih opomena na plenarnim sjednicama. Jovan Vučurović iz DF-a, koji je više puta kažnjavan, primio je novembarsku platu od 986 eura, što je za 405 eura manje nego prošlog mjeseca. Branko Radulović (DF) u oktobru primio 1.851 euro, a u novembru 1.281 euro, što znači manje za 570 eura. Milan Knežević (DF) primio je 1.160, skoro 300 eura manje nego prošlog mjeseca, a Milutin Đukanović (DF) 1.139 – 500 eura manje nego u oktobru. Novembarska plata Andrije Mandića (DF) umanjena je za oko 200 eura, što znači da je primio u novembru

1.314 eura. Nebojša Medojević (DF), umjesto 1.640 primio je u novembru 1.143 eura, što je manje za 497 eura. Novembarska zarada Milunu Zogoviću (DF) umanjena je za 135 eura – primio je 1.262 eura, dok je prošlog mjeseca na njegov račun „leglo“ 1.397 iz skupštinskog budžeta. Nikola Divanović (DPS), jedini poslanik iz DPS-a koji je kažnjen zbog opomene, primio je u novembru 1496 eura, što je 199 eura manje nego prošlog mjeseca. Rašku Konjeviću (SDP) nije umanjena zarada, jer se žalio na odluku Administrativnog odbora i ona još nije konačna. On je primio 1.496 eura. Oni koji ne dolaze nikada na skupštinska zasijedanja nastavili su da primaju nepromijenjene zarade, jer se još ne primjenjuje Poslovnik koji predviđa novčano kažnjavanje onih koji bez opravdanja ne dođu na sjednice parlamenta i radnih tijela. Poslovnik se ne primjenjuje jer još nijesu određeni kriterijumi po

kojima bi se procjenjivalo što su opravdani, a što neopravdani izostanci sa zasijedanja. Tako su poslanici Demokrata i u novembru primili iste plate: Aleksa Bečić 1.423 eura, Boris Bogdanović 1.446, a članovi Odbora za izbornu reformu Danilo Šaranović i Momo Koprivica, primili su 1.410, odnosno 1.391 euro. Plata Dritana Abazovića i ovoga mjeseca je 1.446 eura. Najveću novembarsku zaradu, i to obračunatu od 8. oktobra do 30. novembra, primila je Žana Filipović, nova poslanica DPS-a, i to 2.866 eura, što je više i od predsjednika parlamenta Ivana Brajovića koji je do sada imao najveću platu. Brajović je u novembru primio 2.277 eura. Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović primio je za prošli mjesec 2.067, a drugi potpredsjednik Genci Nimanbegu 1.848 eura. Plata koja je „prešla“ dvije hiljade eura je i Branka Čavora iz DPS-a (2062), kao i Jovanke Laličić iz DPS-a (2.010). Po-

slanici vladajuće koalicije koji su se primakli sa zaradom blizu dvije hiljade su Marija Ćatović (1.943), Petar Ivanović (1.904), Luiđ Škrelja (1.891), Suad Numanović (1.878), Predrag Sekulić (1.839), Miodrag Vuković (1.825). Među opozicionim poslanicima najveću zaradu ima Danijela Pavićević iz SNP-a, i to 1.912 eura. Slijede nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović – 1.859 eura, Predrag Bulatović (DF) - 1.789, Miodrag Lekić – 1.772, Ljiljana Đurašković - 1.746, Vera Bulatović (DF) 1.719... Plata Srđana Milića (SNP) bila je u novembru 1.640 eura. Ranko Krivokapić (SDP) primio je novembarsku zaradu od 1.719 eura, a predsjednica SDP-a Draginja Vuksnaović razliku u zaradi od 325 eura. Boris Mugoša (SD) primio je novembarsku platu od 1.793 eura, a Andrija Popović (LP) 1.640 eura. Nedžad Drešević iz BS primio je 1.588, a njegov partijski kolega Ervin Ibrahimović 1.548 eura. I. K.

nog reda, ali je predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović na prethodnoj sjednici objasnio da Pravilnik i Odluka o formiranju Odbora ne

poznaje „vanrednu sjednicu“. Prošla sjednica Odbora prekinuta je u srijedu, 4. decembra, jer Demokrate nijesu podržale dnevni red. I. K.

Ministar odbrane Predrag Bošković u posjeti Egiptu

Jačanje kolektivne bezbjednosti prioritet dalje saradnje

PODGORICA - Egipat i Crna Gora razmjenom pravovremenih informacija i iskustava mogu pomoći jedna drugoj u borbi protiv ilegalnih migracija i terorizma, poručeno je tokom posjete ministra odbrane Predraga Boškovića Kairu. Bošković boravi u zvaničnoj posjeti Egiptu na poziv ministra odbrane Mohameda Zakija. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Bošković i Zaki su razgovarali o bezbjednosnim izazovima u regionu Bliskog i Srednjeg istoka, kao i na zapadnom Balkanu. - Posebno su istaknute teme koje se tiču borbe protiv ilegalnih migracija i borbe protiv terorizma, gdje Egipat i Crna Gora mogu pomoći jedna drugoj razmjenom pravovremenih informacija i razmjenom isku-

stava, navodi se u saopštenju. Zaki je zahvalio Crnoj Gori na pozicijama koje zauzima kada su u pitanju prilike na zapadnom Balkanu, kao i na kontinuiranoj podršci unutar multilateralnih okvira. - Posebno je pozdravljen doprinos koji Crna Gora pruža u okviru vojnih međunarodnih misija i operacija u svijetu, rekli su iz Ministarstva. Bošković je istakao značaj realizacije NATO programa sa Egiptom u svrhu unapređenja međusobnog partnerstva za sigurnost u okviru Mediterana. On je kazao da je posjete Kairu u duhu napora Crne Gore kao mediteranske zemlje, koja je kao članica NATO preuzela dio odgovornosti za bezbjednost u ovom dijelu svijeta, da intenzivira saradnju sa zemljama Sredozemlja, između ostalih i sa Egiptom. R.P.

Predsjednik Pokreta za promjene kaže da ga rukovodstvo parlamenta opstruira

Medojević tvrdi da je spriječen da učestvuje na PS NATO

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je spriječen da učestvuje u sesiji Parlamantarne skupštine (PS) NATO-a koja se do četvrtka održava u Vašingtonu. Iz PzP su kazali da je Medojević punopravni član delegacije Skupštine Crne Gore u PS NATO i da je obavjestio rukovodstvo parlamenta da će prisustvovati sesiji koja se bavi bezbjednosnim prijetanjama, hibridnim ratom, terorizmom, uticajem Rusije i Kine u Evropi. Kako su naveli, generalni sekretar PSA David Hobs obavijestio je Nebojšu Medojevića da ga uprava Skupštine Crne Gore nije formalno prijavila. Medojević je kazao da nema dilemu da se radi o politički motivisanoj opstrukciji od predsjednika i potpredsjednika Skupština Ivana Brajovića i Branimira Gvozdenovića jer su, kako je rekao, ocjenili da bi njegovi nastupi i bilateralni sastanci nanijeli ozbiljnu političku štetu crnogorskom režimu. - Zato su odlučili da po svaku, pa i po cijenu međunarodne blamaže spriječe moje učešće - naveo je Medojević. On je rekao da je o tako skandaloznom odnosu uprave Skupštine obavijestio predsjednicu PS NATO Medlin Mun i Hobsa. R.P.

Ekonomija

Utorak, 10. decembar 2019.

Vlada sinoć usvojila Prijedlog zakona o nacionalnoj parlamentu po hitnom postupku

Promijenjen zaključak iz juna ove godine

Za šest godina u M erlajns ulažu 155 Luka Bar

Dug Jugooceanije Luci Bar pokrivaju iz budžetske rezerve PODGORICA - Vlada je odlučila da uz budžetske reserve izdvoji 324.446 eura i plati potraživanje Luke Bar od Jugooceanije Kotor. Ovo potraživanje datira iz 2003. kada su kotorskoj kompaniji pozajmili novac, a 2009. dobili pravosnažnu presudu u svoju korist. Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog Ministarstva saobraćaja da se umjesto iz njihovog budžeta ovaj dug izmiri iz tekuće budžetske rezerve. Da bi to omogućila Vlada je izmijenila svoj zaključak iz juna, ko-

Javna rasprava Ministarstva ekonomije

jim je predviđeno da Ministarsatvo saobraćaja plati ovo potraživanje. - Postupajući po zaključku Vlade, Služba za finansijsko-knjigovodstvene poslove Ministarstva saobraćaja je utvrdila da je već u prvoj polovini godine realizacija budžeta Ministarstva saobraćaja bila 87 odsto, pa ne može da obezbijedi taj novac navodi se u dokumentu. Luka Bar se početkom godine obratila Ministarstvu s namjerom da ovim potraživanjem ,,prebije“ dug za poreze i doprinose, koje duguju radnicima za period 2009-2016. godi-

ne. Na sastanku u Ministarstvu finansija, početkom aprila, kojem su prisustvovali predstavnici Direktorata za imovinsko pravne poslove, Direktorata za poreski i carinski sistem, Luke Bar i Ministarstva saobraćaja i pomorstva utvrđeno je da Luka duguje 358.656 eura. Poreska uprava je donijela rješenje da se iz PDV kredita Luke Bar izvrši plaćanje poreza od 280.207 eura, a da se ugovorom o cesiji između Uniprom metala i Luke Bar prenese još 100 hiljada eura iz PDV kredita Uniprom metala. M.P.M.

Saglasnost Uprave za vode

Dva okrugla stola za kamenolome PODGORICA - Ministarstvo ekonomije pozvalo je zainteresovane da učestvuju ove sedmice na okruglim stolovima povodom javne rasprave o nacrtu plana davanja koncesija za kamenolome za narednu godinu. Okrugli stolovi će biti održani u prostorijama Zavoda za geološka istraživanja. U srijedu će biti održan okrugli sto za kamenolome u Herceg Novom , Tivtu i Ulcinju, a u četvrtak u Andrijevici, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici i Cetinju. - Cilj rasprave je da se pribave komentari i sugestije građana, svih releva nt n ih inst it ucija , predstavnika privrede, nevladinog sektora, kao i stručne javnosti, kako bi se tekst Nacr ta pla na unaprijedio prije nego što ga Vlada donese - rekli su iz Minista rst va ekonomije. Javna rasprava je počela 28. novembra i traje do 16. decembra. S.P.

Prodaju 140 hiljada kubika pijeska Pjesak iz Ade Bojane

PODGORICA – Vlada je dala saglasnost Upravi za vode da proda 139.313 kubika materijala izvađenog prilikom čišćenja desnog rukavca rijeke Bojane kao građevinskog. Ovo je dio preostalog izvađenog materijala prilikom čišćenja ušća Bojane, a gotovo još toliko je iskorišćeno za revitalizaciju plaže. U Vladinom dokumentu se navodi da se materijal može koristiti kao građevinski, jer je ispitivanje pokazalo da je salinitet ispod tri odsto, što znači da je upotrebljiv. - Početna cijena kubika izvađenog materijala odrediće se na nivou procijenjene tržišne vrijednosti, ali ne može biti niža od cijene koštanja 5,95 eura kubik. Cijenu će odrediti komisija u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini - objašnjeno je u Vla-

dinom dokumentu. Sredinom avgusta 2017. godine ušće desnog rukavca Bojane nakratko je bilo zatvoreno nakon čega se pristupilo interventnim radovima, a kasnije i onim za trajno rješenje. U junu 2018. počelo je uklanjanje materijala pa tokom 2018. i 2019. nije dolazilo do zatvaranja ušća desnog rukavca, a ove godine radovi su izvođeni na ušću i račvi. - Uprava za vode i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zaključili su sporazum o korišćenju materijala s ušća i obnovili plažu na Adi Bojani sa 112.149 kubika pijeska. Plaža je uređena, poravnata i dobijena nova površine od 31,2 hiljade kvadrata – navodi se u dokumentu, uz pojašnjenje da je material za plažu ustupljen bez naknade, a kako je bio zaslanjen nije se mogao koristiti u građevinarstvu. M.P.M.

Ova suma obuhvata pokrivanje dospjelih obaveza prema državi i povjeriocima i 50 miliona eura za kupovinu novih aviona PODGORICA – U razvoj Montenegro erlajnsa treba uložiti 155 miliona eura u narednih šest godina, navedeno je između ostalog u Prijedlogu zakona o ovoj avio-kompaniji, koji je sinoć usvojila Vlada i uputila u parlament po skraćenoj proceduri. Time će se, kao je zaključeno na sjednici, stvoriti osnovne pretpostavke za tržišno poslovanje nacionalnog avio-prevoznika i shodno tome brojni pozitivni efekti po cjelokupnu našu ekonomiju. Predloženim zakonom se predviđa dokapitalizacija Montenegro erlajnsa ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina i to za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investi-

STVARAJU USLOVE ZA TRŽIŠNO POSLOVANJE MA: Sa sinoćnje sjednice

cije u razvoj. U tu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura neto za kupovinu novih vazduhoplova. - Radi osiguravanja likvidnosti, održivosti i stabilnosti poslovanja nacionalnog avio-prevoznika kao preduzeća od posebnog značaja za državu, ovim zakonom se uređuju uslovi, način i postupak izmirivanja obaveza

koje Montenegro erlajns ima prema državi i trećim licima, izvor i način obezbjeđivanja sredstava za ove namjene, kao i druga pitanja od značaja za razvoj nacionalne avio-kompanije, koja svojim poslovanjem utiče na ekonomski razvoj Crne Gore u cjelini – navodi se u saopštenju sa sjednice. U raspravi je, kako se navodi,

NVO Grin houm podnijela krivičnu prijavu zbog izgradnje mHE Lještanica

Tvrde da će mještani ostati bez vode za piće

PODGORICA - NVO Grin houm juče je podnijela VDT-u krivičnu prijavu protiv službenih lica iz bjelopoljskih sekretarijata za uređenje prostora i za ruralni i održivi razvoj. Navode da su predstavnici ovih sekretarijata izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelima zagađenje i oštećenja životne sredine zato što su zloupotrebom, nevršenjem i prekoračenjem službenih ovlašćenja u produženom trajanju, omogućili koncesionaru za izgradnju mHE Lještanica, kompaniji Hydro Lještanica, da vodoizvorište rijeke Lještanice dobije ekološku saglasnost na studiju lokacije i korigovani izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Te su službe, zanemarujući propise, mišljenja stručnih državnih institucija za zaštitu prirode i građana Lijeske i Bijelog Polja omogućili gradnju kaptaže na vodoizvorištu odakle

domaćinstva cijevima odvode vodu za piće, ali i oštećenja biljnog i životinjskog svijeta vodotoka i okoline kanjona rijeke Stožernice, koji je planiran da bude park prirode – kazali su iz te NVO. Podsjetili su da se i premijer Duško Marković iznenadio da neko planira da Lještanicu ubaci u cijevi. - Lještanica predstavlja najkritičniji slučaj destruktivnog djelovanja prema lokalnim zajednicama, jer ukoliko bi se dozvolila izgradnja ove mHE to bi bio prvi slučaj u Crnoj Gori da se bezakonjem mještanima oduzme voda za piće – poručeno je iz Grin houma. Najavljen je protestvni skup 17. decembra. Hydro Lještanicu su osnovali pogorička firma Synergy i češka Vodni zdroje. Osnivači Synergyja su Tomaš Hajek, Dragana Bošković, Uroš Karadžić, Radoje Vujadinović i Kia Montenegro, čiji osnivač je Željko ĐuraS. P. nović, a direktor Vuk Rajković.

Tender Uprave carina

Elektronsko upravljanje akciznim markicama PODGORICA - Do kraja decembra bi, ukoliko postupak javne nabavke bude sproveden bez žalbi, trebalo da bude poznato ko će dobiti posao za uspostavljanje elektronskog sistema akciznih markica. Uprava carina je raspisala ten-

der za nabavku hardverske opreme, štampanih akciznih markica i licence za zakup softvera za sistem za elektronsko upravljanje akciznim markicama vrijedan 1,23 miliona eura. Uspostavljanjem ovakvog sistema, biće unaprijeđena efi-

kasnost carinske službe u naplati prihoda i suzbijanju nezakonite trgovine duvanskim proizvodima, smatraju u Upravi. Ovaj tender bi trebalo da unaprijedi način obilježavanja alkoholnih i duvanskih proizvoda akciznim markicama, te da, kroz elektronski sistem, omogući odobravanje, narudžbu i izdavanje akciznih markica. Osim toga, omogućiće i evidenciju o izdatim, iskorišćenim i neiskorišćenim markicama. Ponude se predaju do 23. decembra. M. Lk.

Ekonomija

Utorak, 10. decembar 2019.

j avio-kompaniji i uputila ga

Sinoć održana 15. dodjela godišnjih nagrada u turizmu

miliona eura godišnji prihod Montenegro erlajnsa

čaj ili likvidacija kompanije bi doveli do niza kumulativnih negativnih efekata po cijelu nacionalnu ekonomiju te brojnih direktnih negativnih posljedica među kojima su gubitak 33,7 miliona eura otplaćenih rata za vazduhoplove i slotova na stranim aerodromima. Sagledavajući alternativni scenario stečaja ili likvidacije Montenegro erlajnsa Vlada je zaključila da bi bio uzetno nepovoljan ne samo po nacionalnu avio-kompaniju već i po ukupnu ekonomiju, imajući u vidu turizam kao stratešku granu razvoja – stoji u saopštenju. Vlada je, ističe se, razmotrila i uporedna pozitivna iskustva više zemalja Evropske unije koje su proteklih godina na sličan način konsolidovale svoje avio-kompanije kao i slučajeve zemalja koje su odlučile da ne pristupe konsolidaciji što je dovelo do značajnih negativnih posljedica po njihove nacionalne ekonomije. J.R.

PODGORICA - Pod pokroviteljstvom predsjednika Mila Đukanovića, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije sinoć su u hotrelu ,,Hilton“ u Podgorici 15. put podijeljene godišnje „Wild Beauty“ nagrade. Dodijeljeno je ukupno pet nagrada i pet priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2019. godini. Nagradu za hotel godine, koju je uručio predsjednik Milo Đukanović, dobio je „Iberostar Heritage Grand Perast“, mali hotel godine je „Hotel Gradska“ Cetinje, restoran godine je „Meat“ Podgorica, plaža sezone „Kamenovo“, a manifestacija godine je „Tivat World Music Festival“. Prvo priznanje WBA ove godine dobilo je seosko domaćinstvo na Prokletijama „Samelova koliba“ Plav za razvoj agroturizma, za jedinstveni turistički proizvod priznanje je dobila Farma magaraca ,,Martinići“, a za doprinos razvoju turizma sjevera „Skijališta Crne Gore“. Za afirmaciju sportskog turizma priznanje je dobila Multisport akademija ,,Mayer“, a za ostvarene rezultate na dalekom tržištu turistička agencija „Fly Montenegro travel“. Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić istakla je da smo i ove godine imali rast kvaliteta destinacije. - U prvi tri kvartala ove godine prihodi su premašili milijardu eura što je devet odsto više nego prošle godine, a prihodi od boravišne takse su veći za 20 odsto. Ove godine smo otvorili 46 novih hotela, imali smo dvocifrene stope rasta turista sa zapadnoevropskog tržišta – kazala je Radak-Kukavičić. Državni sektrerar u resornom

Hotel godine ,,Iberostar Heritage Grand Perast“ D.MIJATOVIĆ

Montenegro 5 miliona 70

istaknuto da Montenegro erlajns godišnje prihoduje 70 miliona eura, da je ove godine kompanija prevezla 660 hiljada putnika, čime pored direktnog prihoda ostvaruje pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju koji se ove godine sa prihodima od turizma procjenjuje na 185 miliona eura. - Shodno tome eventualni ste-

Dodjele nagrada u hotelu ,,Hilton“

ministarstvu Damir Davidović kazao je da smo ove godine ostvarili daleko bolje rezultate. - Crnu Goru je posjetilo 1,6 miliona turista i prihodi će prevazići 1,1 milijaradu eura. Cijelu prošlu godinu prestigli smo već za devet mjeseci. Najznačajini turoperateri traže objekat više sa kojim će ostvariti saradnju – kazao je Davidović. Imajući u vidu prijedloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, NTO, medija i turističke privrede, kao i prijedloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti odluku o kategorijama i nagrađenima

donio je žiri ,,WBA 2019“. Žirijem je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, dr Ivo Županović, redovni profesor na fakultetu za biznis i hotelijerstvo i fakultet za saobraćaj, komunikaciju i logistiku u Budvi, Slađana Šoć, šefica kuhinje hotela ,,Hilton“, Srđan Bulatović, profesor gitare, Svetlana Popović-Vujotić, novinarka RTCG i Sanja Gol-

DRI kontrolisala kako opština Pljevlja ispunjava njihove preporuke

Ministarstvo finansija neće da prebija poreski dug sa koncesijama FORMIRAJU SAVJETODAVNO TJELO ZA DIGITALNU TRANSFORMACIJU: Savjet za konkurentnost

Savjet za konkurentnost razmatrao inicijativu privrednih udruženja

Snažna podrška digitalnoj koaliciji PODGORICA - Savjet za konkurentnost podržao je juče inicijativu privrede za formiranje ,,digitalne koalicije“ Vlade, biznisa i naučno-akademske zajednice. Predsjednik Savjeta i premijer Duško Marković konstatovao je da dalji razvoj ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju kao razvojnu i transformacionu politiku i jednu od najvažnijih politika Vlade u predstojećem periodu. Nakon sjednice je saopšteno da je Savjet razmotrio više dokumenata iz oblasti digitalizacije i snažno podržao inicijativu privrednih udruženja za formiranje koordinacio-

nog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju. To bi tijelo, kako je saopšteno, trebalo da uključi predstavnike Vlade, privrede i naučno istraživačke i akademske zajednice sa zadatkom doprinosa kreiranju normativnih pretpostavki i moderne informatičke infrastrukture, podizanja nivoa informatičke pismenosti i bezbjednosti, podrške start-up eko sistemima, te neophodnim reformama u oblastima ekonomije, prosvjete i zdravstva. Ocijenjeno je da uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru više malih država. M.P.M.

PODGORICA - Opština Pljevlja je i dalje u finansijskim problemima. Ministarstvo finansija nije uvažilo njihov zahtjev za regulisanje međusobnih potraživanja po osnovu koncesija za šume sa porezima i doprinosima na zarade, navedeno je u izvještaju DRI o kontroli realizacije preporuka datih prilikom revizije završnog računa opštine Pljevlja za 2016. DRI je preporučila Vladi da u saradnji sa opštinom razmotri obaveze iz Zakona o finansira-

nju lokalne samouprave radi pripreme sanacionog plana i programa mjera za prevazilaženje finansijskih teškoća. Ova preporuka je samo djelimično realizovana. U potpunosti je realizivana preporuka da opština, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, donese plan racionalizacije broja zaposlenih i odluku o visini i načinu plaćanja naknade za zaštitu okoline. DRI je dala 20 preporuka, od kojih se 14 odnosi na opštinu, a šest na druge državne organe. Kontrolom je utvrđeno da je opština od 14 preporuka reali-

zovala osam, dvije djelimično, a četiri nijesu realizovane. Od šest preporuka drugi državni organi su realizovali tri, dvije djelimično i jednu nikako. DRI je preporučila Poreskoj upravi da u saradnji sa Upravom za šume preduzme aktivnosti na naplati koncesionih i drugih naknada, kako bi opštine na čijoj se teritoriji nalaze prirodna bogatstva mogle to usmjeriti u razvojne svrhe. Donesena je interna procedura za sravnjenje stanja na analitičkim računima, ali je ostao problem naplate od firmi u stečaju

Kursna lista

U blokadi 18.100 firmi

Duguju 647 miliona PODGORICA – Na kraju novembra u Crnoj Gori je bilo više od 18.100 blokiranih preduzeća i preduzetnika za 647,46 miliona eura, što je 0,18 odsto manje nego u oktobru. Podaci CBCG pokazuju da je koncentracija duga i dalje visoka – jer deset najvećih dužnika je u crvenom 109,98 miliona. Preko 248 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,25 hiljada dužnika sa 36,36 miliona eura duga. Duže od godinu u blokadi je blizu 15.900 kompanija ili preduzetnika za 611,1 miliona eura. M.P.M.

USD

1.10750

JPY 120.15000 GBP

0.84195

CHF

1.09590

AUD

1.62280

CAD

1.46750

ubović, urednica i novinarka. Zbog velikog interesovanja za gastronomsku ponudu, ove godine je po prvi put formirana posebna komisija za nominacije u kategoriji najbolji restoran. Komisijom je predsjedavao Svetozar Raspopović–Pop a ostali članovi su Slađana Šoć šefica kuhinje hotela ,,Hilton“ i zaštitno lice kampanje Dobro, B o l j e, D o m a ć e i Ž e l j ko Knezović – šef kuhinje restorano ,,Murano“ prošlogodinjeg dobitnika u ovoj kategoriji. Ceremoniji su prisustvovali Đukanović, predsjednik skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Skupštine Branimir N. K. Gvozdenović. i onih sa kojima je raskinut ugovor. Opština nije uravnotežila budžet i uskladila prihode i rashode. Za 2016. su planirali 19,2 miliona eura prihoda, a ostvarili su polovinu, dok je za 11 mjeseci ove godine izvršenje budžeta 64,5 odsto. Nije popunjeno treće mjesto u inspekciji, a i dalje postoji odstupanje između planiranih i realizovanih javnih nabavki. DRI je preporučila opštini i Vladi da nađu model za završetak regulacije korita Ćehotine, ali je izrada tenderske dokumentacije obustavljena u skladu sa zahtjevom Evropske investicione banke zbog neusklađenosti projekta sa Direktivom o poplavama. Djelimično je realizovana preporuka opštini da obezbijedi raspodjelu budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih partija u skladu sa zakonom, jer se novac ne transferiše do petog u mjesecu, već sa malim zakašnjenjem. M.P.M.

Cijene naftnih derivata bez promjene od 15. oktobra

Gorivo po starom PODGORICA - Cijene goriva ostaće nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Građani će litar eurosupera 95 i 98 i narednih 15 dana plaćati 1,31 euro, odnosno 1,35 eura. Litar eurodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,2 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena. S. P.

Društvo

Utorak, 10. decembar 2019.

MANS organizovao Nacionalnu antikorupcijsku konferenciju

Ne smije biti nedodirljivih PODGORICA - Država mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija i u borbi protiv te pojave ne smije biti nedodirljivih - poručeno je na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji u Podgorici. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kazala je da gdje god ima političke korupcije ima i visoke korupcije, „jer one hrane jedna drugu“.

ZAKON

- One stvaraju začarani krug iz kog je teško izaći. Afera „koverat“ najslikovitije govori o spregama politike, kriminala i biznisa. Nije riječ o regularnom novcu već o prljavim parama, stečenih kriminalom, u sprezi sa onima kojima je data donacija - navela je ĆalovićMarković, prenijela je agencija Mina. Kako je kazala, politička i visoka korupcija dva su lica iste, nečasne medalje. - Oni koji dođu na vlast zahvaljujući kriminalnim fondovima donose odluke u interesu onih koji su ih finansirali, a ne države i građana. Tako izabrana vlast piše zakone i sprovodi reforme u koje ugrađuje privatne interese i metode koje im omogućavaju da ostanu na vlasti, jer samo tako mogu da nastave da se bogate i da izbjegavaju pravdu - rekla je Ćalović-Marković. Prema njenim riječima, zato nema napretka u evropskim integracijama, „jer evropski standard i vladavina prava znače da nema nedodirljivih, a oni koji kradu moraju u zatvor“. - Ukoliko država hoće da se bori protiv korupcije mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija. Podnošenje lažnih finansijskih izvještaja mora se kriminalizovati. Mora se kriminalizovati i finansiranje iz inostranstva – kategorična je Ćalović-Marković. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić istakao je da partnerski rade sa civilnim sektorom za dobrobit društva. - Naša tolerancija na korupciju je nula. Ako je neko 2017. u to sumnjao, ove godine pravo na tu sumnju nema – smatra on. Ocijenio je da su činjenice o Vladinim mjerama protiv korupcije nesporne. - Vlada se zalaže za odgovoran odnos svih institucija po ovom pitanju. Nema imunih i nema selektivnog pristupa - rekao je Nuhodžić. U Vladi, kako je kazao, radni

dokument Evropske komisije vide kao dobronamjernu analizu i koristan presjek stanja i putokaz. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević poručio je da je borba protiv korupcije jedan od glavnih preduslova za postizanje punog demokratskog kapaciteta jednog društva. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav poručio je da je korupcija suprotnost temeljima političkih, ekonomskih i društvenih vrijednosti i dobrobiti društava.

INSTITUCIJE

- Njeni efekti su ozbiljni i rasprostranjeni. To potkopava vladavinu zakona, guši investicije, slabi povjerenje u vlade i omogućava organizovani kriminal - rekao je Orav. Poručio je da su transparentne, odgovorne institucije i jaki krivično-pravni sistemi ključni su za sprečavanje korupcije. - Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u ovoj oblasti od početka pregovaračkog procesa sa EU. Međutim, korupcija i dalje izaziva zabrinutost i još je rasprostranjena u mnogim oblastima - naveo je Orav. Poručio je da su potrebni napori u prevenciji i suzbijanju korupcije, uključujući veću transparentnost u svim oblastima sklonim toj pojavi. - Potrebno je učiniti više na konsolidaciji inicijalne evidencije istraga, krivičnog gonjenja i presuda, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou - rekao je Orav. Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber poručio je da svi moraju da se uključe u borbu protiv korupcije. - Korupcija ima mnogo strana. Obično govorimo o visokoj, političkoj, ali svakodnevna korupcija igra važnu, negativnu ulogu - rekao je Veber. Kako je dodao, smanjuje se pojava da državni službenici budu podložni koruptivnim aktivnostima, a političke vođe treba da pokažu da koruptivno ponašanje nije poželjno. - Nema perfektnog lijeka protiv korupcije, skoro je nemoguć zadatak iskorijeniti je potpuno - kazao je Veber. Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp poručila je da sistem mora da služi građanima. - Ne postoji država koja je oslobođena korupcije, ali to nije opravdanje. Možda izgleda kao nemoguća misija, no moramo naučiti da ne smijemo tu pojavu tolerisati i to je misija koja nas sve mora privući i zainteresovati - poručila je Kemp. N. K.

OPRAVDANJA ZA KORUPCIJU NEMA: Saradnjom sa civilnim društvom do uspjeha

Navršila se godina od otvaranja poglavlja 27 - životna sredina i klimatske PODGORICA – Godinu od otvaranja pregovaračkog poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma zadovoljni su postignutim i najavljuju da će u Crnoj Gori uskoro biti riješen višedecenijski problem industrijskog zagađenja, nakon što je tokom ove godine napravljen značajan iskorak u remedijaciji takozvanih ,,crnih ekoloških tačaka“ kontaminiranih opasnim industrijskim otpadom.

Uloženo 200 mi Realizovan veliki broj zadataka. Posebno ćemo jačati kapacitete nadležnih institucija koje su zadužene za pitanja ekološkog kriminala i odgovornosti za štetu u životnoj sredini - kazala je Ivana Vojinović

Veliki broj zadataka realizovan je tokom 12 mjeseci, kazala je Pobjedi generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović i dodala da je počet niz aktivnosti kako u dijelu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, tako i u dijelu realizacije konkretnih koraka za unapređenje stanja životne sredine, kao što su gradnja infrastrukture i sanacija zagađenja.

PLANOVI

- U protekle tri godine u oblast ispunjenja mjerila iz poglavlja 27 uloženo je više od 200 miliona eura, a prema našim projekcijma Crna Gora će ostvariti ulaganja od nešto više od jedne milijarde eura do 2035. godine, kako bi u potpunosti uskladila sistem sa evropskim standardima. Pažljivo gradimo finansijsku konstrukciju uključivanjem svih raspoloživih izvora finansiranja (IPA instrumenta, povoljnih kredita, EU grantova, donacija, sredstava iz državnog i opštinskih budžeta), a od dana punopravnog članstva u EU i strukturnih fondova - kazala je ona. U narednom periodu, najavila je naša sagovornica, jačaće inspekcijski nadzor na državnom i lokalnom nivou i sankcionisati sve zagađivače. - Posebno ćemo jačati kapacitete nadležnih institucija koje su zadužene za pitanja ekološkog kriminala i odgovorno-

Ivana Vojinović

sti za štetu u životnoj sredini. Komunikacija između Vlade i civilnog društva biće nastavljena - kazala je Vojinović. Biće usvojen i strateški akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila iz poglavlja 27. - U kontinuitetu će se nastaviti istraživanja u kontekstu uspostavljanja Natura 2000 mreže. Biće definisan adekvatan model upravljanja Ulcinjskom solanom i samo tokom 2020. uloženo iz kapitalnog budžeta milion eura za kapitalne investicije, odnosno sanaciju nasipa/bentova na Solani – najavila je ona. Nastaviće se i realizacija ugovora za projektovanje i gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Andrijevici, Petnjici i Dani-

Za otpadne vode do 2035. biće uloženo skoro pola milijarde Oblast upravljanja otpadnim vodama je jedna od najizazovnijih u okviru poglavlja 27 zbog zahtjevnih infrastrukturnih projekata. - Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u

Crnoj Gori do 2035. godine predviđene su aktivnosti u ukupnom iznosu od 472 miliona eura iz kojih će se potpuno izgraditi postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda i proširiti

lovgradu, a posebno će biti važne aktivnosti za početak gradnje novog sistema u Podgorici. - U oblasti upravljanja otpadom, nastaviće se aktivnosti za uspostavljanje sistema koji se bazira na: selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada, paralelno sa daljom izgradnjom transfer stanica, reciklažnih dvorišta i ostale prateće infrastrukture koja je neophodna za funkcionisanje četiri centra za upravljanje otpadom – rekla je Vojinović i istakla da će raditi i na jačanju svijesti građana o zaštiti životne sredine. Radiće i na planu uspostavljanja jedinstvenog sistema za prikupljanje podataka o vrstama i količinama otpada. kanalizacioni sistemi. U strukturi finansiranja predviđeno je učešće EU fondova (bespovratnih sredstava) sa 255,4 miliona eura, dok su nacionalna sredstva (državni budžet, lokalni budžeti, Eko fond) predviđena u iznosu od 201 milion eura i ostali izvori (krediti, bilaterala) - kazala je Vojinović.

Do polovine 2020. biće, kako navodi, sanirane lokacije Brodogradilište Bijela, dio deponije pepela i šljake „Maljevac“ i flotaciono jalovište Gradac, kao i kompletirana tehnička i projektna dokumentacija za sanaciju deponija čvrstog otpada KAP i bazena crvenog mulja. Planirano je da se sanacije neuređenog odlagališta „Ćafe“ u opštini Bar i odlagališta „Komarača“ u opštini Plav završe tokom 2020. - U vezi sa višedecenijskim zagađenjem vazduha u opštini Pljevljima, tokom 2020. počinje velika ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja“ koja, poslije 38 godina rada ovog postrojenja, predstavlja najznačajniji ekološki poduhvat i bitnu pretpostavku realizacije projekta toplifikacije kao trajnog rješenja sanacije zagađenja vazduha. Počeće i aktivnosti za uspostavljanje elektronskog registra hemikalija. U oblasti zaštite od štetnog dejstva poplava biće pripremljene preliminarne procjene rizika od poplava i izrađene karte opasnosti i karte rizika od poplava, što će biti zaokruženo izradom planova upravljanja rizikom od poplava - naglašava naša sagovornica.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Spriječena divlja gradnja u Ulcinju i Tivtu PODGORICA - Zajedničkom akcijom inspektora urbanističko-građevinske inspekcije i inspektora Uprave za inspekcijske poslove, uz asistenciju policije, u nedjelju je, spriječeno bespravno izvođenje građevinskih radova na dva

lokaliteta u Ulcinju, saopšteno je iz Ministarstva turizma i održivog razvoja. Navode da se radi o bespravnoj nadogradnji postojećeg turističko-ugostiteljskog objekta u Ulici Ivana Milutinovića u na-

selju Pinješ 2, kao i gradnji bespravnog objekta na prostoru maslinade Bašbuljuk. - U drugom slučaju, riječ je o lokalitetu na kojem je tokom 2018. godine u požaru velikih razmjera stradalo preko 1.000 stabala maslina i na kojem su tokom novembra 2019. godine evidentirane aktivnosti na pripremi terena za gradnju. Pravovremenom akcijom inspekcijskih organa, kojima je asistenciju pružila i policija, spriječene su građevinske aktivnosti, koje su počete istog dana u jutarnjim časovima, i donijeto je rješe-

nje o rušenju objekta - dodaju iz Ministarstva. Policija je juče podnijela krivičnu prijavu protiv Sulejmana Brašnjanina zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. - Bespravne građevinske aktivnosti tokom proteklog vikenda uočene su i u naselju Krašići u opštini Tivat, gdje je asistenciju urbanističko-građevinskoj inspekciji pružila Komunalna inspekcija opštine Tivat, na koji način je spriječena devastacija u zoni morskog dobra - navodi se u saopštenju. R. D.

Odbor za ljudska prava i slobode podržao prijedlog budžeta za određene potrošačke jedinice

iliona eura

ZAŠTITA

Sagovornica Pobjede podsjeća i da je naša Vlada pozvala komisiju UNESCO u savjetodavnu misiju, da su eksperti krajem oktobra posjetili NP „Durmitor“ kako bi dali dodatne preporuke za očuvanje ovog područja svjetske prirodne baštine, ali za održivi razvoj. - Kako bi se poštovali ekološki standardi tokom gradnje auto-puta i smanjio uticaj na rijeku Taru pojačan je kontrolni mehanizam i inspekcijski nadzor, a izvođaču radova je naloženo da izradi plan mjera remedijacije. Tokom čitave godine se na mjesečnom nivou sprovodio monitoring faune, tim stručnjaka Prirodnomatematičkog fakulteta, a i svaka tri mjeseca rađen je monitoring kvaliteta površinske vode - kazala je Vojinović. U obasti kontrole kvaliteta vazduha, kako je rekla, povećan je broj automatskih mjernih stanica sa sedam na 10, a nabavljena je nova mjerna i analitička oprema. Vojinović podsjeća i da je Vlada posvećena rješavanju ekoloških problema u Pljevljima, te da je u oktobru dala saglasnost na odluku o naknadi za zaštitu i unapređivanje život-

ne sredine koja je zasnovana na principu „zagađivač plaća“, a čiji će obveznici plaćanja biti pravna lica koja u opš t i n i P l j e v l j a o b av l j a j u aktivnosti u oblasti proizvodnje energije i ekstraktivne industrije. - Prihodi opštine po osnovu ove naknade treba godišnje da iznose 2,5 do tri miliona eura i da se namjenski koriste za sanaciju posljedica eksploatacije prirodnih resursa, ali i za dalju zaštitu životne sredine kazala je Vojinović. Posebno je istakla da su tokom ove godine značajan iskorak napravili u remedijaciji takozvanih ,,crnih ekoloških tačaka“ kontaminiranih opasnim industrijskim otpadom. Očišćen je grit i zagađeno zemljište na lokaciji Brodogradilišta Bijela, čime su, kako je rekla sagovornica Pobjede, otvorena vrata za ekonomsku valorizaciju ovog prostora. U septembru je, podsjeća ona, počela remedijacija dvije crne ekološke tačke u opštini Pljevlja - odlagalište pepela i šljake „Maljevac“ i flotaciono jalovište olova i cinka Gradac. - Završetkom ovih projekata, kao i sanacijom lokacije KAP (deponija čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja) za koju se radi tehnička dokumentacija, u Crnoj Gori biće riješen višedecenijski problem industrijskog zagađenja – istakla je Vojinović. Do kraja godine završiće i inventar postrojenja koja podliježu obavezama iz Zakona o industrijskim emisijama, što podrazumijeva identifikaciju privrednih subjekata koji svojim aktivnostima utiču ili mogu uticati na zagađenje životne sredine. Tokom godine, iz kapitalnog budžeta, izgrađena su reciklažna dvorišta u opštinama: Berane, Kolašin, Danilovgrad i Pljevlja i transfer stanice u opštinama: Andrijevica, Mojkovac i Pljevlja. - Privedena je kraju sanacija neuređenog odlagališta „Komarača“ u opštini Plav, dok je u toku sanacija neuređenog odlagališta „Ćafe“ u opštini Bar - kazala je Vojinović. Počela je izrada predstudije izvodljivosti za gradnju trećeg regionalnog centra upravljanja otpadom koji će opsluživati opštine na sjeveru, u opštini Bijelo Polje. N. KOVAČEVIĆ

Istraživanje portala Medija dejli

Portal Analitika na 12. mjestu u regionu PODGORICA – Medija dejli drugi put je sproveo nezavisan izbor za najbolji regionalni onlajn njuz portal, a u najužem krugu od 30 portala iz šest okolnih zemalja (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija) našao se i Portal Analitika koji je osvojio visoko 12 mjesto. Predstavnici za ovu nagradu se, kako prenosi Portal Analitika, biraju iz svake od navedenih zemalja, a svaka država

ima broj predstavnika u odnosu na veličinu države pri čemu je približno 600.000 stanovnika potrebno za svaki portal. - Portale za ovogodišnji TOP 30 birali su prema tri kategorije. Prva je bila rejting po Gemiusu i Alexi, zatim mjesto koje su portali osvojili prošle godine i treće je bilo fokusiranje na portale koji se bave opštim informacija za područje cijele države u kojoj im je sjedište - navodi se u obrazloženju. N. Đ.

Budžet institucije ombudsmana za narednu godinu biće 725.000 eura, više za 30.000 eura od aktuelnog, što je manje za oko 85.000 eura nego što je ta ustanova tražila PODGORICA - Predloženi budžet za narednu godinu za potrošačke jedinice iz oblasti ljudskih prava neće ugroziti njihovu funkcionalnost iako pojedini nijesu dobili onoliko koliko su tražili, a Ministarstvo finansija im je na raspolaganju ukoliko bude bilo potrebe da razmotre neka dodatna izdvajanja – rečeno je juče na skupštinskom Odboru za ljudska prava i slobode. Odbor je podržao prijedlog prema kom je, kako je pojasnio Bojan Paunović iz Ministarstva finansija, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava opredijeljeno 2,48 miliona eura, što je manje u odnosu na tekuću budžetsku godinu za oko 346.000 eura. Pojasnio je do će ovaj resor imati određena povećanja u velikoj većini stavki izuzev za poziciju transfera prema nevladinim organizacijama, jer se sredstva po tom osnovu raspodjeljuju shodno

Novca nikad dosta M.B.

e promjene

Govoreći o zaštićenim područjima, Vojinović ističe da su napori Vlade za očuvanje i zaštitu Ulcinjske solane ove godine krunisani njenim proglašenjem parkom prirode, a posebno njenim upisom na Listu močvara od međunarodnog značaja - Ramsar listu. - Pored Solane, teritorija pod zaštitom proširena je i nedavnim proglašenjem Parka prirode Zeta, takođe, Skupština opštine Kolašin ovih dana će donijeti odluku o proglašenju parka prirode Komovi za teritoriju ove opštine - poručila je Vojinović. Govoreći o uspostavljanju Natura 2000 mreže, sagovornica Pobjede ističe da je 2019. bila najuspješnija godina do sada. - Do kraja godine biće mapirano oko 20 odsto kopnene teritorije i oko 50 odsto ornitofaune, a u toku je i istraživanje tri potencijalna morska zaštićena područja. Uz pomoć Vlade Njemačke u ovoj godini smo mapirali i staništa Skadarskog jezera kao važnog močvarnog ekosistema – kazala je Vojinović.

Društvo

Utorak, 10. decembar 2019.

Otvaraju tri prihvatilišta za djecu

Odbor podržao budžet za potrošačke jedinice iz oblasti ljudskih prava

odluci Vlade o utvrđenim prioritetima za oblasti javnih interesa. - I ta raspodjela je već obavljena. Kod ovog Ministarstva je planiran iznos od 60.000 koji je kod Uprave za imovinu za potrebe javnih nabavki – kazao je Paunović. Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava dobiće milion i po eura, što je za oko 129,88 hiljada više u odnosu na tekuću godinu. Za Centar za razvoj i očuvanje kulturnih manjina Crne Gore, kako je istakao, planirano je 314,97 hiljada eura, što je za osam hiljada više u odnosu na ovogodišnji budžet, a Nacionalnom savjetu predviđeno je

Hrvatska nacionalna zajednica nezadovoljna Zvonimir Deković iz Hrvatskog nacionalnog vijeća kazao je da imaju primjedbe na raspodjelu sredstava iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, kao i iz budžeta Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. - Ove godine, nijedan projekat hrvatske nacionalne zajednice, bez obzira što

smo aplicirali za nekoliko vrijednih, prema Ministarstvu, nije prošao. U Fondu za nacionalne manjine imamo smanjivanje procenata za hrvatsku nacionalnu zajednicu bez obzira što su preporuke skupštine da se najmanje manjine dodatno osnaže – rekao je on. Sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava

600.000 što je na ovogodišnjem nivou. Institucija ombudsmana je dobila manje 85.000 nego što je tražila, pa je planirano da im budžet iznosi 725.000 eura, više za 30.000 nego što je aktuelni. Prema riječima Paunovića i Agencija za zaštitu ličnih podataka dobiće više za oko sedam hiljada u odnosu na ovogodšnji budžet, pa će njihova kasa biti teška 620.000 eura. Muhamed Đokaj iz Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama rekao je da novca nikad nije dosta, pogotovo kada se radi o oblasti ljudskih prava. Kazao je da će im u skladu sa

Valon Dašarami mu je odgovorio da bodovanje projekata obavljaju u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama, a vršilac dužnosti direktora u fondu Elmir Kurtagić kazao je da treba više novca izdvojiti ne samo za hrvatsku nacionalnu zajednicu, nego za sve ostale. - Ali u zakonu nema procenata niti ih je bilo niti će ih biti, koliko se koja nacionalna zajednica finansira, već je isključivo akcenat na kvalitetu projekata – rekao je on.

Sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Valon Dašarami saopštio je juče na Odboru da je u planu osposobljavanje tri prihvatilišta za djecu žrtve nasilja. On je objasnio da je to u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja. - Njihovom strategijom su predviđena prihvatilišta za djecu. Prijedlog je da budu tri - jedno na jugu, u centralnoj regiji i na sjeveru – rekao je on.

brojnim dodatnim nadležnostima trebati pojačanje. Problematizovao je i pitanje naknada za funkcionere i članove Savjeta kojima u Agenciji ističe mandat, podsjećajući da naknade treba da im se isplaćuju još godinu dana. - U domenu bruto zarada potrudili smo se da stvorimo prostor i za jačanje kapaciteta Agencije u smislu upošljavanja novog kadra na bazi nadležnosti koje će Agencija imati. Ako se javi potreba obezbjeđivanja dodatnih sredstava za namjene u smisu naknada svakako ćemo to imati u vdiu i da eventualno iz rezerve nadomjestimo nedostajuća sredstva – rekao je Paunović. Generalni sekretar kancelarije ombudsmana Ivan Krkeljić rekao je da su dobili 85.000 eura manje nego što su tražili i da će im biti potrebno još novca za štamparske usluge i prevođenje, jer imaju velike promotivne aktivnosti. Odbor će pozitivno mišljenje o ponuđenom budžetu proslijediti matičnom odboru - Odboru N. Đ. za ekonomiju.

Skupština Crne Gore krajem mjeseca

Okrugli sto o plastičnoj ambalaži u lancu ishrane

Poslanici o zakonu o slobodi vjeroispovijesti raspravljaju 24. decembra

Crna Gora godišnje uveze 23.000 tona plastične ambalaže

PODGORICA - Crnogorski parlament počeće 24. decembra raspravu o devet tačaka dnevnog reda, među kojima su prijedlozi zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu i o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Socijaldemokrate (SD) juče su saopštile da će podržati zakon o slobodi vjeroispovijesti koji, kako su kazali, predstavlja važan iskorak u adekvatnom regulisanju te oblasti. Iz SD-a su rekli da vjeruju da predloženi tekst korespondira realnosti građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore, poštujući jednaka prava i obaveze svih koji žive u njoj. - Uvjereni smo da je predloženo rješenje u skladu sa najvišim standardima savremene pravne prakse u pogledu pune slobode vjeroispovijesti i jednakog položaja vjernika svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori - naveli su iz te partije, prenijela je Mina. Prema njihovim riječima, ino-

viranim prijedlogom zakona u potpunosti su prihvaćene sve preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine, čiji je cilj unapređenje i preciziranje određenih zakonskih odredbi. Povodom prijedloga ovog zakona oglasili su se i iz Demokratske Crne Gore ističući da on mora da bude proizvod saglasja sve tri tradicionalne konfesije. Poslanik Demokrata Dženan Kolić kazao je da onaj zakon koji nije prihvatljiv za jednu crkvu ili vjersku zajednicu, nije prihvatljiv ni za njega kao Muslimana, ni za Albina kao Bošnjaka, ni za Vladimira kao Srbina, ni za Vilsona kao katolika, ni za Zdenku kao Crnogorku, pa ni za njih u partiji. On je rekao da je duboko uvjeren da nema niti jednog građanina Crne Gore koji do sada, kako je naveo, nije prepoznao namjeru vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) da posvađa, podijeli, unese sumnju i nepovjerenje među braćom, komšijama i kolegama, naruši bratski odnos koji se gradi godinama i decenijama. R. D.

PODGORICA - U našu državu se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, dok se od toga 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda - saopšteno je na okruglom stolu ,,Mogućnosti rješavanja pitanja plastične ambalaže u vrijednosnom lancu ishrane“. Predstavnica Privredne komore Lidija Rmuš kazala je da neadekvatno upravljanje otpadom dovodi do toga da milioni tona završe u svjetskim vodama, a da za njihovo razgrađivanje treba hiljade godina. - Plastika je važan materijal u našem svakodnevnom životu, međutim zbog neadekvatno riješenog pitanja njenog odlaganja ona ima veoma negativne posljedice na životnu sredinu - kazala je Rmuš. Kako je dodala, procjenjuje se da plastična ambalaža koja se koristi u prehrani čini skoro polovinu globalnog plastičnog otpada tako da je rješavanje

ovog pitanja od velike važnosti za budućnost. Projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju UN-a Pedro Fernandez kazao je da se u Crnoj Gori 34 kilograma plastične ambalaže od hrane i pića koristi godišnje po glavi stanovnika. - Otprilike 1,5 kilogram godišnje po stanovniku ove ambalaže završi u životnoj sredini naveo je Fernandez. On je upozorio da 81 odsto plastične ambalaže koja se koristi kod nas završi na kontrolisanoj deponiji, 11 odsto na sanitarnim, a ostatak kao otpad ili se odbaci u životnu sredinu, dok se samo jedan odsto reciklira. - Stope recikliranja u Crnoj Gori su veoma niske i treba nešto uraditi da bi se povećale kazao je Fernandez. Istakao je i da država treba zakonski da precizira koliko proizvođači treba da doprinesu upravljanjem ove vrste otpada. N. K.

Društvo

Utorak, 10. decembar 2019.

Oštra reakcija Savjeta Javnog servisa povodom izvještavanja ove medijske kuće o incidentu u „Delti“

Greškama okrenuli javnost protiv sebe D.MaliDžan

PODGORICA – Savjet Javnog servisa oglasio se juče saopštenjem najoštrije osuđujući odnos ove medijske kuće prema događaju koji je izazvao burnu reakciju javnosti – verbalni i fizički napad na novinara Dana Vladimira Otaševića u Tržnom centru „Delta“ u Podgorici, gdje je na njega nasrnuo službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović, nakon što je Otašević mobilnim telefonom, tajno fotografisao biznismena Zorana Bećirovića u društvu višeg tužioca Miloša Šoškića. Mijatović je, kako se vidi na snicima sa nadzornih kamera koji su objavljeni, prišao Otaševiću, razgovarao sa njim, u jednom trenutku mu stavio ruku na vrat, prišao im je i Bećirović i poslije nekog vremena su se razišli. Nakon nekoliko sekundi Mijatović se vratio i stomakom odgurnuo Otaševića i opet otišao.

OgOrčeni

NE RAZUMIJU POSTUPKE UREDNIŠTVA JAVNOG SERVISA: Savjet RTCG

vić ukazujući da taj snimak nije kompletan. Dan je sjutradan na svojoj internet stranici objavio snimak na kojem se vidi da se Mijatović, poslije rasprave, vratio i odgurnuo Otaševića. - Savjet Radio i Televizije Crne Gore najoštrije osuđuje neprofesionalan postupak RTCG da blagovremeno, bez oklijevanja, ne objave vijest o incidentu u tržnom centru „Delta“. Savjet, iz objektivnih razloga, nije bio u prilici da se sastane i da

Delegacija Uprave dijaspore u Čikagu

Iseljenici žele da ulažu u Crnu Goru PODGORICA - Uprava za dijasporu, u saradnji sa Zavodom za školstvo, izrađuje posebne programe za organizaciju dopunske nastave u opštinama koje karakteriše veliki broj iseljenika poput Petnjice, Gusinja, Bara, Bijelog Polja, Berana – kazao je direktor ove ustanove Predrag Mitrović. On je, sa delegacijom Uprave, učestvovao na iseljeničkoj manifestaciji u Kulturnom centru ,,Rumija“ u Čikagu gdje je kazao da se u domovini cijene i vrednuju rezultati koje ostvaruju naša udruženja u svijetu. - Aktivnosti i projekte prilagođavamo potrebama i interesima naše dijaspore - istakao je on. Podsjetio je na projekte koje Uprava realizuje, među kojima je i javni konkurs za sufinansiranje programa i projekata organizacija dijaspore, projekti usmjereni na mlade naraštaje poput Ljetnje škola jezika i kulture „Crna Gora moja postojbina“ koja se organizuje u Crnoj Gori svake godine, do onlajn kursa jezika sa audio primjerima izgovora riječi i prevodom na engle-

ski, španski, turski i albanski jezik. Mitrović je najavio i četvrtu manifestaciju Dani dijaspore koja će se održati u Bijelom Polju 31. jula 2020. godine. Predsjednik iseljeničkog udruženja „Rumija“ Senad Perazić kazao je da je dijaspora iz Čikaga zainteresovana za privredna ulaganja u svoj zavičaj, konkretno opštinu Bar. U delegaciji iz Crne Gore, pored Mitrovića bili su i predsjednici opština Bar i Bijelo Polje Dušan Raičević i Petar Smolović, kao i Mitrovićeva pomoćnica Elvira Bekteši. Smolović je istakao da Bijelo Polje ima brojnu i dobro organizovanu dijasporu koja ne zaboravlja zavičaj. - Nastojaćemo da se još bolje povežemo sa našom dijasporom koja je naša razvojna šansa, ne samo u dijelu mogućih investicija, već i u dijelu prenosa znanja i iskustva – kazao je Smolović. Raičević je istakao važnost dijaspore u dosadašnjem, ali i budućem razvoju Bara. - Poštujući inicijativu koja je došla od Udruženja „Rumija“ u budžetu za narednu godinu izdvojili smo 150.000 eura – kazao je Raičević. I. Kr.

ranije javno saopšti svoj stav. Smatramo i da je važno da u ovakvim situacijama kreiramo i saopštavamo zajednički stav. Istog dana kada su drugi mediji objavili vijest, a RTCG nije, predsjednik Savjeta zvanično je zatražio izjašnjenje menadžmenta – navedeno je u saopštenju. Ističu da su od saznanja o incidentu svi članovi Savjeta, u međusobnoj elektronskoj prepisci, izrazili ogorčenje zbog toga što RTCG nije na vrijeme

objavio informaciju. - Savjet zaista ne razumije zašto uredništvo RTCG nije to učinilo. Nedopustivim kašnjenjem u emitovanju informacije, štoviše, napravili su štetu i po ko zna koji put protiv sebe okrenuli inače senzibilnu javnost na uređivačku politiku javnog medijskog servisa – upozorili su oni. Konstatuju da je takav postupak nanio štetu i Savjetu i podsjećaju da je ovo tijelo prije tri mjeseca usvojilo principe ra-

zvoja RTCG koji sadrže i nekoliko principa i stavova o uređivačkoj politici, sa direktnim zahtjevom uredništvu RTCG da ne može i ne smije zaobilaziti bilo kakve informacije od javnog interesa.

istraga

- Izričito smo tražili da RTCG mora biti prva u objavljivanju svih informacija od interesa za javnost i da je nedopustiva bilo koja vrsta opstrukcije u tom smislu. Stoga, i nema potrebe

Predstavljena građanska inicijativa UPRE – prvi romski pokret PODGORICA - Romska zajednica u Crnoj Gori, osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi i to na pozicijama bez uticaja, ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja, a posljednja istraživanja pokazuju i da trend povećanja etničke distance prema Romima raste istakao je predstavnik prvog romskog pokreta u Crnoj Gori – UPRE Elvis Beriša. Građanska inicijativa UPRE predstavljena je juče u Podgorici, a Beriša je naveo da su istraživanja CEDEM -a pokazala da su Romi najugroženija i najdiskriminisanija manjinska zajednica u Crnoj Gori. U pokretu procjenjuju da više od 50 odsto romskih porodica živi u objektima koji nijesu legalizovani i zbog toga im prijeti iseljenje. - Zbog svega pomenutog Romi, Egipćani, ali i međunarodna zajednica ne vide rezultate u napretku – kazao je Beriša. Da bi došlo do suštinske promjene ovog stanja, kako navodi, grupa lidera iz romske i egipćanske zajednice je odlučila da iskoristi višegodišnje iskustvo u borbi za ostvarivanje ljudskih prava i pokrene



Predstavnici ovog pokreta u narednom periodu kao jedan od prioritetnih zahtjeva tražiće izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika

Romi najugroženija manjinska zajednica

D.MiJaTOViĆ

RTCG nije odmah objavila informaciju o incidentu u „Delti“, a pošto su reagovali pojedini članovi Savjeta saopštili su da to nijesu učinili zato što nijesu imali kompletnu priču, odnosno falila im je „druga strana“. Portal RTCG u petak je ekskluzivno objavio snimak sa jedne od nadzornih kamera u „Delti“ na kojem se vidi rasprava Mijatovića i Bećirovića sa Otaševićem, ali ne i scena kada se Mijatović vratio do Otaševića i odgurnuo ga stomakom. Burno su reagovali Otašević i urednik Dana Nikola Marko-

RTCG je u nastavku informisanja u vezi sa pomenutim incidentom u TC „Delta“, napravila nove greške, čak i na štetu sopstvenog dostojanstva – upozorili su iz Savjeta

da se Savjet uvijek posebno izjašnjava u ovakvim i sličnim situacijama. Stav Savjeta je da je neprihvatljivo bilo kakvo parcijalno političko dizajniranje informacija koje objavljuje RTCG – naglasili su iz Savjeta. Uredništva RTCG su se, ističu, oglušila o pravila profesionalizma i stavove Savjeta. - I da bude još gore, RTCG je u nastavku informisanja u vezi sa pomenutim incidentom u TC „Delta“, napravila nove greške, čak i na štetu sopstvenog dostojanstva. Da li se i u ovom slučaju čekalo na provjeru vjerodostojnosti? Ako da, da li je provjera bila uspješna? Ako ne, zašto nijeste konzistentni? Smatramo i da ovo nedolično i neadekvatno ponašanje mora prestati. Savjet je od početka pružio ruku pune, otvorene, saradnje menadžmentu RTCG. Ali to podrazumijeva i posebnu odgovornost i senzibilitet menadžmenta i uredništva. U tom smislu, Savjet će zahtijevati utvrđivanje odgovornosti za učinjene propuste – poručili su iz ovog tijela. Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović saslušan je u petak veče u Osnovnom državnom tužilaštvu. Na teret mu je stavljeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Njegov advokat Danilo Mićović kazao je da se radi o neporazumu i da se nada da će tokom postupka sve njeasnoće riješiti i otkloniti. Zastupnik Otaševića, advokat Nebojša Asanović rekao je da je njegov klijent ostao pri tvrdnji da je napadnut, te da će tužilac, na osnovu svih dokaza, donijeti odluku. K. K.

HOĆE SVOJE POLITIČKE PREDSTAVNIKE: Predstavljeni zabrinjavajući podaci o romskoj zajednici

građansku inicijativu pod nazivom UPRE. - Kampanja je nastala kao rezultat različitih programa osnaživanja mladih koje sprovodimo posljednjih godina. Naš tim za mobilizaciju proteklih nedjelja prikupio je oko 1.500 potpisa podrške u romskoj i egipćanskoj zajednici u više opština i taj posao nastavljamo – kazao je Beriša. Prema podacima UPRE Romi u Crnoj Gori, iako su tu duže od 100 godina, nikada nijesu imali priliku da se uključe u demokratske procese i odlučuju o svojoj sudbini. - Uvijek se o odlukama koje se tiču života Roma i Egipćana

pitaju svi, osim njih samih. To potvrđuje i činjenica da se od 1998. godine, kada je uveden Zakon o izboru odbornika i poslanika on do sada izmijenio 17 puta, a nijednom se nije razmotrila mogućnost da se romskoj zajednici smanji cenzus kako bi imala svog predstavnika u ovom domu – kazao je Beriša. Zbog toga će predstavnici ovog pokreta u narednom periodu kao jedan od prioritetnih zahtjeva tražiti izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, odosno smanjenje cenzusa sa 0,70 na 0,35 odsto kako bi, kako je kazao predstavnik UPRE Almir Tahiri, romska nacional-

na zajednica dobila šansu za političko predstavljanje u Skupštini Crne Gore po modelu koji već postoji za jednu nacionalnu manjinsku zajednicu. - Tražićemo formiranje sektora za kreiranje, implementaciju i monitoring sprovođenja politika vezanih za Rome i Egipćane u kancelariji ze Evropske integracije, kao i rješavanje pitanja stanovanja romskih i egipćanskih porodica, posebno najugroženijih kroz adekvatna stambena rješenja uključujući legalizaciju neformalnih objekata i obezbjeđivanje socijalnog stanovanja – kazao je Tahiri. i. Kr.

Hronika

Utorak, 10. decembar 2019.

Istraga zbog stradanja lovca kod Tomaševa

Draškoviću određeno zadržavanje BIJELO POLJE - Milanu Draškoviću (42) iz bjelopoljskog naselja Lješnica, koji se sumnjiči da je u nedjelju oko 14 sati tokom lova u brdima iznad Tomaševa hicima iz puške ubio Selimira Juriševića (43) juče je nakon saslušanja određeno

zadržavanje do 72 sata.

Draškovića je salušala viša državna tužiteljka u Bijelom Polju Ljubinka Madžgalj. Kako saznajemo,tragični događaj se odigrao, nakon što je Drašković odstrijelio divlju svinju, čuo šum u grmlju i po-

mislivši da je u pitanju divljač, zapucao. Hici su pogodili Juriševića. Jurišević i Drašković su bili članovi LO ,,Bijelo Polje“ i prijatelji, a prema kazivanju sagovornika Pobjede iz LO bili su i kumovi. Drašković je, nakon što je upucao prijate-

lja, pozvao policiju. Drašković će uz naredbu za sprovođenje istrage zbog ubistva danas biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, koji će se izjasniti o pritvoru. Povodom tragičnog događaja policija je saopštila da je de-

žurna služba Centra bezbjednosti Bijelo Polje u ned j e l j u o ko 14 č a s ova obavještena od M. D. da je upotrebom lovačke puške nanio povrede S. J. - Policijski službenici su zajedno sa nadležnim tužiocem izašli na lice mjesta i iz-

Svjedočiće majka Arsenija Stanovića

PODGORICA – Kotoranin Slobodan Kašćelan, optužen da je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem koji je u bjekstvu, organizovao kriminalnu organizaciju koja se bavila zelenaštvom, ponudio je jemstvo od 501.000 u nekretninama i 5.000 keša da se brani sa slobode, saznaje Pobjeda.

Na ranijem pretresu Kašćelan je u odbrani kazao da mu je ,,smiješno to za šta ga terete, kao i da bi bio lud da prizna djelo“. Prema procjenama bezbjednosnih službi, Kašćelan slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Osim Kašćelana i Božovića, na spisku optuženih su Aleksandar Đurišić, Vladimir Božović, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor

Prelević i Miloš Radonjić. Braća Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević i Stefan Brnović brane sa slobode. Optužnica protiv policijskog inspektora Zlatka Samardžića i Ilije Dedovića takođe je spojena sa postojećom u ovom predmetu. Nedavno je sud privremeno blokirao imovinu Kašćelanu i Božoviću zbog sumnje da nije zakonito stečena. Kašćelan je uhapšen 12. decembra prošle godine u Pragu, a 8. februara je izručen Crnoj Gori i istog dana smješten u Istražni zatvor. Potjernicu za Kašćelanom raspisao je NCB Interpol Podgorica u februaru 2017. godine zbog više teških krivičnih djela. Kašćelan je nedavno osuđen zbog pokušaja ubistva Igora

Markovića. Istom presudom i Marković je osuđen na dvije godine zbog pokušaja ubistva Kašćelana. U presudi se navodi da je 30. aprila 2010. godine u Prčanju kod Kotora, Kašćelan sjedio u Vili ,,Marija“, a da mu je Marković prišao kako bi porazgovarali. On je ustao, nakon čega su se zajedno udaljili od stola. Potom je Kašćelan naglo skrenuo i iz svog auta izvadio revolver, a onda je i Marković potegao pištolj „leška zbrojevka“ bez fabričkog broja. Optuženi Kašćelan ranije je u završnim riječima rekao da je spornog dana branio svoj život. - Ja sam tog dana branio goli život. Čovjek je do mog stola došao naoružan, obratio mi se drskim tonom, rekao mi da krenem. Sto hiljada puta bih ovo uradio, branio bih

D. MIJATOVIĆ

Kotoranin ponudio jemstvo u zamjenu da izađe iz pritvora

Kašćelan dao pola miliona u nekretninama i 5.000 eura

PODGORICA – Vijeće sudije Višeg suda Predraga Tabaša prihvatilo je juče prijedlog odbrane da se na narednom pretresu sasluša Vjera Stanović, majka Arsenija Stanovića, kako bi se izjasnila na oklonosti njegovog ponašanja u vrijeme raskida sa Anastasijom Lašmanovom. Advokat Zoran Piperović, koji zastupa Stanovića, kazao je juče da majka njegovog branjenika može dati relevantne podatke vezane za ponašanje Arsenija od avgusta 2017. do februara 2018. jer je bila u toku i često su razgovarali. Piperović je juče predložio i da se u dopuni dokaznog postupka obavi psihijatrijsko vještačenje Stanovića, kako bi se tim ljekara izjasnio o njegovom psihičkom stanju u vrijeme izvršenja krivičnog M. L. djela.

Sijerković se brani sa slobode

Kašćelan ispred Višeg suda

svoj život svim silama i ako postoji nužna odbrana, ovo je - rekao je Kašćelan. U Prčanju, 2010. godine, na parkingu su Kašćelan i Marković pucali jedan na drugoga. Presudom iz 2014. godine Kašćelan je osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvo-

ra zbog pokušaja ubistva Markovića i nedozvoljenog držanja oružja, dok je Marković osuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva Kašćelana i nedozvoljenog držanja oružja. Odluka je po žalbama vraćena na ponovno odM. L. – Iv. K. lučivanje.

Sastanak čelnika Uprave policiije i Savjeta za građansku kontrolu rada policije

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca daće iskaz u svojstvu svjedoka

Policija u slučaju napada na Otaševića postupila profesionalno M. BABOVIĆ

Katnić će danas saslušati Stankovića

PODGORICA - Vršilac dužnosti vrhodvnog državnog tužioca Ivica Stanković biće saslušan u svojstvu svjedoka danas u 14.00 sati u predmetu koji se vodi protiv sekretara VDT Nenada Vujoševića. To je juče na konferenciji MANS-a o istragama visoke korupcije saopštio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Vujošević se nalazi u pritvoru zbog sumnje da je kao član kriminalne organizacije biznismena Duška Kneževića počinio krivično djelo vršenje protivzakonitog uticaja. Vujošević je u telefonskim razgovorima s Kneževićem tvrdio da je podmićivao vrhovnog tužioca Ivicu Stankovića, ali je pred istražiteljima to demantovao. C. H.

vršili uviđaj, nakon čega je tužilac naložio da se tijelo uputi na obdukciju. M. D. je lišen slobode, a radi utvrđivanja činjenica i okolnosti pod kojima se ovaj događaj desio slijede dalje policijsko – tužilačke mjere i radnje - saopštila je Uprava policije. B. Č.

PODGORICA - Policija ja u slučaju napada na novinara Dana Vladimira Otaševića postupila blagovremeno i profesionalno, ocijenjeno je na sastanku direktora Uprave policije Veselina Veljovića sa članovima Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Veljović je juče primio predsjednika i članove Savjeta Aleksandra Zekovića, Dražena Cerovića, Zorana Čelebića i Vladimira Dobričanina. Kako je saopšteno, detaljno je razgovarano o bezbjednosti novinara u Crnoj Gori. - Diskutovan je slučaj novinara Otaševića i konstatovano blagovremeno i profesionalno postupanje policije - navodi se u zajedničkom saopštenju Uprave policije i Savjeta. U odnosu na slučaj novinar-

ke Vijesti Olivere Lakić saopšteno je da je intenzivna komunikacija sa Tužilaštvom, svakodnevna provjera dokaza i da se u razumnom roku očekuje podizanje optužnice. - Uprava policije je u svom radu kao jedan od prioriteta opredijelila bezbjednost i zaštitu novinara, pa se shodno tome preduzimaju brojne aktivnosti u sprečavanju svih oblika narušavanja slobode izražavanja, a sve u cilju omogućavanja nesmetanog obavljanja novinarskog poziva u Crnoj Gori - ističe se u saopštenju. Navodi se da je Uprava policije prepoznala i afirmativno se odnosi prema naporima Savjeta da uzme u rad i provjeri sve prigovore javnosti u vezi sa policijskom praksom, kulturom, integritetom i primjenom policijskih ovlašćenja.

Zaključeno je da je međusobna saradnja i komunikacija policije i građanskog nadzora nad radom policije značajno poboljšana i da je na visokom nivou. Veljović je osudio svaki primjer policijskog zlostavljanja i najavio odgovarajuće sankcije. Rukovodstvo policije i Savjeta pozvalo je službenike policije da prijavljuju kolege koji nijesu dostojni za policijski posao. - Pojedinačni primjeri prekoračenja ovlašćenja i neprofesionalnog ponašanja kao i odstupanja od etičkih vrijednosti su blagovremeno identifikovani, istraženi i uspostavljena je odgovarajuća saradnja sa nadležnim tužilaštvom. To je bitno drugačije stanje i postupanje u odnosu na ranije godine - navodi se u saopštenju. C.H.

HERCEG NOVI – Igor Sijerkvić, bivši predsjednik Sindikalne organizacije Instituta Igalo, koji je 5. novembra uhapšen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, u daljem postupku će se braniti sa slobode. Pritvor od 30 dana je Sijerkoviću određen radi sprečavanja mogućnosti uticaja na svjedoke. Kako je ranije saopšteno iz policije, Sijerković je obavljajući dužnost v. d. predsjednika Sindikalne organizacije Instituta u Igalu, od 1. jula 2015. godine do 1. juna 2019. godine, zloupotrijebio položaj i bez saglasnosti Izvršnog odbora Sindikalne organizacije prebacio 304.900 eura sa stambenog na redovni sindikalni račun. Potom je, kako se sumnja, sa tog računa isplaćivao pozajmice i to direktnim uplatama na svoj račun, kao i račune drugih radnika. Ž. K.

Rasvijetljen bombaški napad u naselju Zabjelo

Uhapšen Podgoričanin PODGORICA - Policija u Podgorici uhapsila je Miljana Dujovića iz tog grada zbog sumnje da je 2018. godine aktivirao eksplozivnu napravu ispred porodične kuće Vuka Brajovića u naselju Zabjelo. Dujović je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz policije. M.L.

Crnom Gorom

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Frutak, repetitor Kurilo, Valeta, Viš, Glava Zete, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin most, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova, Rova i Donji i Gornj Rsojevići (više kratkotrajnih isključenja u navedenom terminu); Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo, motel „Sokoline“ i Ostrog; od 7:30 do 16:30: Ržišta i Do Pješivački.

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Ugnji, Vrela i Obzovica (kratkotrajna isključenja u navedenom terminu); repetitor Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do i Gluhi Do; - od 8 do 16: Rijeka Crnojevića i sela Riječke nahije; - od 9 do 14: Ljubotinj.

NIKŠIĆ

- od 7:30 do 17 sati: Tospude, repetitor Krotinja, Rokoči i Trešnjevo; - od 8 do 15:30: Pišteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje i Lipova Ravan; - od 10 do 14: Studenca, Brlja i aerodrom, veći dio Kočana, NTC Logistik, Taložnik, VP Kapino Polje, Pilana - Milić (Kočani), Poklonci i vodovod u Pokloncima, Hidrotehna, Mrkošnica, dio iza Meandera i PP Bast Plastik; - od 9 do 16: Prigradina.

ULCINJ

- od 8 do 15 sati – Štodra; - od 8:30 do 13: okolina repetitora Pinješ, Bratica, Krute, Kruče, Valdanos, Kodre, Kolomza, Pistula, Gač, Zoganje, Briska Gora, Darza i Sveti Đorđe; Pinješ (hotel „Albatros“); - od 8 do 16:30: Donji i Gornji Kravari, Podstegvaš, Štodra, Lisna Bori i Ambula; - od 12 do 15:30: kompletan Štoj i Ada Bojana; - od 8 do 12:30: Meterizi i Stari grad (povremeni prekidi u napajanju u navedenom terminu); - od 8 do 14:30: dio naselja od opštine do kružnog toka (povremeni prekidi u napajanju u navedenom terminu).

BAR

- od 11:30 do 13:30 sati: Mikovići, Popratnice, Braćeni, Dabovići, Komarno, Gađi, Šiševići, Dupilo i bunari 4, 5, 6, 7, 8 i 9; - od 10 do 11: Bujići, Gluhi Do, Litine, Limljani, Karuči, Pozanje i bunari Malo oko i Velje oko.

HERCEG NOVI

- od 7 do 15 sati: Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi i Ubli.

KOTOR

- od 9 do 15 sati: Svrčak, Gor-

nji Morinj, Bakoči, Bunovići i Repaje; - od 9 do 13: Markov Rt i Stoliv; - od 9 do 12: Prčanj i Šarena Gomila.

ANDRIJEVICA

- od 8:30 do 14:30 sati: Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, MHE Bradavac, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina, Zorići i dio sela Seoce; - od 9 do 14:30: dio sela Trešnjevo i Cecune.

BERANE

- od 9 do 14:30 sati: Rovca i Kaludra.

ROŽAJE

- od 9 do 14:30 sati: Ćosovići.

GUSINJE

- od 9 do 14:30: selo Vusanje.

BIJELO POLJE

- od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 sati: dalekovod 10 kV „Gubavač“ (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); dalekovod 10 kV „Tomaševo“ (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama); - od 07:30 do 17: Barice škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Šljemena, Pisana Jela i Orahovica; - od 9 do 14: dalekovod 10 kV „Pavino Polje“ (Pavino Polje, Krstače, Mahala, Grubješići, Kičava, Čokrlije, Rajkovići, Bijeli Potok, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer).

MOJKOVAC

- od 9 do 13 sati: Polja.

KOLAŠIN

- od 9 do 14 sati: Rečine, Plana, Migalovica, Lancer, Bistrica i Lipovo.

Utorak, 10. decembar 2019.

U pripremi Odluka o porezu na nepokretnosti u Herceg Novom

Uvodi se ekskluzivna zona za plaćanje poreza I. BOŽOVIĆ

HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi pripremila je novu odluku o porezu na nepokretnosti čiji je nacrt prošao javnu raspravu. Kako je obrazloženo iz Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode, riječ je o usklađivanju sa Zakonom o porezu na nepokretnosti koji je donijela Skupština Crne Gore u aprilu ove godine, ali i sa prostorno- urbanističkim planom opštine. Novina je uvođenje ekskluzivne zone koja obuhvata Šetalište pet Danica, Obalu Nikole Kovačevića, sve parcele i objekte koji izlaze na Ulicu Braće Pedišić, dio oko kompleksa Portonovi i ostrvo Lastavica. Koeficijent lokacije nepokretnosti za određivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti u ekskluzivnoj zoni iznosi 1,5. U prvoj zoni je 1,4, drugoj 1,2, trećoj 1, u četvrtoj 0,6 i petoj 0,25. Stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrđenu tržišnu vrijednost, i iznosi za stambeni objekat i stan koji obvezniku služi kao mjesto glavnog stanovanja 0,25 odsto, sekundarni stambeni objekat i stan 0,50 odsto, poslovni objekat i poslovne prostorije 0,40

Herceg Novi

procenata, proizvodni objekti (hale i drugi prostori za obavljanje proizvodne djelatnosti) 0,25 odsto, stovarišta, skladista i magacini isto toliko, stambeno-poslovni objekti 0,50 odsto, garaže, podrumi, nestambeni prostor, pomoćni objekti, garažna mjesta, objekat u izgradnji 0,25 odsto, nepokretni privremeni objekat 0,40 odsto, bespravni objekat

kojim se rješava stambeno pitanje 0,37 odsto, bespravni objekat kojim se ne rješava stambeno pitanja jedan odsto. Stopa poreza na nepokretnosti za građevinsko zemljište je 0,30 odsto, neizgrađeno građevinsko zemljište jedan procenat, poljoprivredno i šumsko 0,25 odsto. O odluci o porezu na nepokretnost raspravljaće odbor-

Inicijativa lokalne uprave Tivta uoči Nove godine

Ugostiće mališane iz Dječjeg doma „Mladost“ TIVAT – Tokom Dječjeg novogodišnjeg dana 29. decembra Tivat će ugostiti 40 mališana iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj. Mališani iz Bijele biće gosti tivatske lokalne uprave na inicijativu Turističke organizacije Tivta i

kabineta predsjednika opštine Siniše Kusovca. Generalni pokrovitelji njihovog boravka su opštinska preduzeća Vodovod i kanalizacija, Autobuska, Parking servis, Komunalno i Sportska dvorana ,,Župa“.

Cjelodnevni program za djecu organizuje se u sklopu novogodišnjeg programa „Tivat - Zimska bajka 2020“. Za taj dan planirani su nastupi Leontine, Minje Subote i njihovih gostiju, biće organizovan dječji zabavni vašar, a Djeda

Mraz će dijeliti paketiće na rivi Pine. - Pošto smo osmislili program za sve ukuse i uzraste, željeli smo da nekako u Zimskoj bajci učestvuju i mališani iz doma „Mladost“. Svjesni da ih u decembru u znak pažnje posjećuju mnoge kompanije i ustanove, odlučili smo da im omogućimo da budu dio praznične čarolije, i sa svojim vaspitačima budu gosti Tivta. Uprava doma je rado prihvatila našu inicijativu - izjavila je direktorica TO Tivta Gabrijela Glavočić. S. K.

Zasijedala Skupština opštine Kolašin

Komovi proglašeni parkom prirode

PLJEVLJA

- od 10 do 16 sati: Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Krupice, Babe Visibabe, Potpare, Gusino Brdo, Rzav, Đurđevića Tara, Lever Tara, repetitor Kutuša, Bitine, Palež, Zaglavak, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, Brenta Petrović, Kosanica, Paćevina, repetitor Mrčajevac, ski-lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina i Vodno. - od 8 do 16: Otilovići.

ŽABLJAK

- od 8 do 16 sati: Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Jelina Gora, Stolac, Palež, Gradina, Brajkovača i Rudanca.

nici na sljedećem zasijedanju SO Herceg Novi koja je planirana u drugoj polovini decembra. Budžetom opštine za 2020. godinu, od poreza na nepokretnosti planiran je prihod u iznosu od 6,5 miliona eura, a kako su saopštili u Sekretarijatu za finansije i lokalne javne prihode u ovoj je stoprocentno ostvaren i to u Ž. K. iznosu od 5,8 miliona.

KOLAŠIN - Sa 20 glasova za i jednim uzdržanim odbornici Skupštine opštine Kolašin proglasili su na jučerašnjem zasijedanju prostor planine

Komovi koji pripada toj opštini za park prirode. Budući park prirode Komovi prostiraće se na šest hektara i obuhvataće katastarske opšti-

ne Mateševo, Jabuka, Bare Kraljske i Sunga. Odbornici su ocijenili da će se na ovaj način obezbijediti zaštita ovog prirodnog rezervata i omogućiti

njegova održiva turistička eksploatacija. Prihvaćena je izmjena odluke o jednokratnim socijalnim davanjima, pa će naknada za prvo dijete biti 150 eura, za drugo 200, za treće 250, za četvrto 300, za peto i svako naredno 350. Porodica novorođenih blizanaca dobijaće 500 eura, dok će se za trojke dobiti 1.000. Ovu odluku su podržali svi odbornici uz ocjenu da su uslovi za povećanje nataliteta samo jedan činilac da se smanji iseljavanje iz Kolašina. Juče je usvojena i odluka o novim administrativnim i komunalnim taksama koje će biti niže nego do sada. Nije prihvaćen prijedlog Demokrata da oni koji se vjenčavaju u Kolašinu budu oslobođeni taksi za vjenčanje. Iz DPS-a su saopštili da će se njihovi odbornici odreći naknade koja ih sljeduje za prisustvo vjenčanju. Odbornica Grupe građana Gospava Vujisić je objasnila da je taksa za vjenčanje neopodna zbog troškova koje imaju matičari, jer se vjenčanja sve češće zakazuju van prostorija opštinske administracije i to uglavnom vikendom i praznicima. Dr. P.

Crnom Gorom

Utorak, 10. decembar 2019.

U Danilovgradu obilježen Dan opštine i Dan oslobođenja grada

Grad u kojem je privilegija živjeti U prethodnoj godini, u saradnji sa Vladom, donatorima i prijateljima grada, realizovani su ili započeti značajni projekti u oblasti putne i komunalne infrastrukture, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulture i sporta koji će doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu i radu svih građana – kazala je predsjednica opštine Zorica Kovačević

Nakon pozdravne riječi predsjednika Skupštine opštine Zorana Boškovića, predsjednica opštine Zorica Kovačević podsjetila je na pretke koji su ostavili zavjet za sva vremena da čuvamo i sačuvamo mir i slobodu i da uvijek slavimo slobodarski 9. decembar. - U najvećem ratnom sukobu u istoriji ljudskog roda, naši prethodnici kao pripadnici herojske nacije ustali su na oružje i ginuli za čast i slobodu otadžbine. Prošlo je 75 godina od njihovog stradanja i zato im danas mi, njihovi potomci, iznova odajemo počast i zahvalnost za podnijetu žrtvu. Sa radošću upisujemo i vijek i po od prvog urbanističkog plana u Crnoj Gori, kada je Danilovgrad dobio prve obrise grada, kao i 75 godina poslijeratnog perioda u kojem smo sa ljubavlju i jasnom vizijom gradili i stvarali pogodnu sredinu preduzetništva, kulture i sporta, jednom riječju grad ugodnog života - rekla je Kovačević. Ona je istakla da su u prethodnoj godini, u saradnji sa Vladom, donatorima i prijateljima grada, realizovani ili započeti značajni projekti u oblasti putne i komunalne infrastrukture, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulture i sporta koji će doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu i radu svih građana.

KAPITALNE INVESTICIJE

Kovačević je naglasila izradu tenderske procedure za izbor izvođača radova na izgradnji bulevara od Danilovgrada do Podgorice u vrijednosti od 25

Dragan nikolić

DANILOVGRAD - Polaganjem vijenca na Spomenik palim borcima i svečanom sjednicom u sali Centra za kulturu juče je obilježen Dan opštine i Dan oslobođenja, kao i 150 godina od osnivanja grada.

Nagrade ,,9. decembar“ Žiri za dodjelu nagrade ,,9. decembar“, kojim je predsjedavao prof. dr Đorđije Šaranović, činili su dr Nebojša Čagorović, mr Ranko Vuković, Zorica Pavićević i Branislav Ivanović, jednoglasno su odlučili da najprestižnije priznanje grada bude dodijeljeno NVO Udruženje roditelja djece sa smetnjama u razvoju ,,Rastimo zajedno“, arhitekti prof. dr Svetislavu G. Popoviću i predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću.

Čestitke Predsjednici opštine Zorici Kovačević i građanima Danilovgrada telegrame čestitke povodom praznika uputili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović i premijer Duško Marković. Uoči svečane sjednice predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić uručio je predsjednici Zorici Kovačevič Povelju boračke organizacije za izuzetan doprinos afirmaciji antifašizma u našoj zemlji.

Obilježavanje Dana opštine i Dana oslobođenja Danilovgrada

miliona eura, rekonstrukciju starog puta od Spuža do Rogama (3,5 miliona), te sanaciju i izgradnju drugih puteva na području opštine vrijednu 800.000 eura. - U toku je raspisivanje tendera za rekonstrukciju Martinićkog puta u vrijednosti 4,5 miliona eura, završava se projekat rekonstrukcije stare džade Danilovgrad - Markovina - Čevo vrijedan 160.000 eura, rekonstrukcija MHE „Glava Zete“ (3,6 miliona) i ,,Slap Zete“ (2,4 miliona), pri kraju su radovi na dalekovodu ,,Slap“ (2 miliona), kao i izrada glavnog projekt za izgradnju sistema za kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda vrijednog oko 5,2 miliona eura – istakla je Kovačević. Predsjednica opštine je podsjetila da je u toku izgradnja stambene zgrade za potrebe Vojske Crne Gore, vrijedna 5,5 miliona eura i rekonstrukcija stadiona FK ,,Iskra“ koji ove godine slavi 100 godina postojanja (obnova glavnog terena, izgradnja pomoćnog, kao i tribina i reflektora) ukupne vrijednosti oko 1,4 miliona.

Zorica Kovačević

Nabrajajući brojne druge završene investicije, kao i one čija je realizacija započela, Kovačević je izdvojila proglašenje doline rijeke Zete parkom prirode, čime je pokazana odlučnost da taj biser bude zaštićen i očuvan za buduće generacije.

BIZNIS AMBIJENT

Sve urađeno, kazala je predsjednica danilovgradske opštine, ukazuje na činjenicu da je Danilovgrad već prepoznat u domaćoj i međunarodnoj

investicionoj javnosti po veoma podsticajnom poslovnom okruženju. - Za pozitivne ocjene ulagača zaslužne su prije svega lokalne službe koje im pružaju usluge u najkraćem roku, bez administrativnih barijera, uz minimalne izdatke prema lokalnoj upravi. Naš cilj je da u narednom periodu još smanjimo naknade i takse kako bismo održali kontinuitet povoljnog poslovnog ambijenta u skladu sa međunarodnim sertifikacijama u ovoj oblasti.

Inače, značaj ulaganja privatnih preduzetnika sagledavamo kroz otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje sugrađana. Takav odnos prema vlasnicima kapitala donosi pozitivne rezultate, što se ogleda u činjenici da je stopa nezaposlenosti u ovoj sredini ispod državnog prosjeka - kazala je Kovačević. Ona je podsjetila i da je uspostavljena finansijska stabilnost u opštinskom budžetu, te da se lični dohoci redovno izmiruju kao i uplata poreza i

doprinosa državi. Istovremeno, obećala je da će posvećenim radom, domaćinskim odnosom i racionalnim pristupom, kako u društvenom tako i u privrednom razvoju ovog područja, ostvarivati rezultate koji pospješuju standard građana i njihov život čine kvalitetnijim. - I dalje ćemo veliku pažnju posvećivati najranjivijim kategorijama stanovništva i licima u stanju socijalne potrebe, za koja smo, uz značajnu podršku Vlade, Ministarstva rada i socijalnog staranja, te njemačke humanitarne organizacije HELP, izgradili 12 stanova u Spužu. Vrijednost tog projekta iznosila je 185.000 eura, dok je bugarska ambasada podržala program „Senzorska soba“, za djecu sa posebnim potrebama u iznosu od 16.750 eura. Nastavljamo istim tempom i u narednoj godini, spremni za nove poduhvate. I dalje ćemo nagrađivati rad i zalaganje učenika i studenata, vrednovati sportska dostignuća, unapređivati razvoj turizma i kulture, podržavati vrijedne domaćine i poljoprivrednike, kako bi se Danilovgrad i dalje razvijao i bio grad u kojem je privilegija živjeti - poručila je Kovačević. BRANISLAV KADIĆ

Kolašin dobio organizaciju MOSI igara za 2021. godinu

Šansa za turističku i sportsku promociju grada KOLAŠIN - Odluka Skupštine MOSI (Međuopštinske omladinske sportske igre) da domaćin te međunarodne manifestacije 2021. godine bude Kolašin, obradovala je javnost u „maloj varoši“. U konkurenciji su bili i Bijelo Polje i Berane, a nakon izjašnjavanja delegata Skupštine, Kolašin je dobio 16 glasova, Bijelo Polje osam, a Berane pet. Nosioci pripremnih poslova na podnošenju kandidature bili su predsjednik Skupštine opštine Milan Đukić i direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović, uz logistiku opštinskih organa. To što su još aktivni sportisti po-

moglo im je da sa više strasti i energije nadgrade društvenu odgovornost koju imaju kroz posao koji rade. - Ispunjen je višedecenijski san, ne samo sportista i sportskih radnika, već i građana Kolašina. Kada je raspisan konkurs za organizaciju igara 2021. godine, čiji je domaćin Crna Gora, odlučili smo da uđemo u ovu društvenu i sportsku utakmicu. Nadležni opštinski sekretarijati su napravili analize o stanju postojeće sportske infrastrukture i mogućnosti izgradnje nove. Na vanrednoj sjednici dobili smo i saglasnost opštinskog parlamenta i kandidatura je predata. Do 6. decembra, kada je donesena odluka, organizovali smo pozitivno i argumen-

Bulatović: Bićemo dobri domaćini Predsjednik opštine Milosav Bulatović ocijenio je da je dobijanje organizacije MOSI velika čast, obaveza i odgovornost i za rukovodstvo i za svakog građanina Kolašina. - Smatram da smo zaslužili da dobijemo organizaciju i sportskim učincima i turističkom snagom koju ima naš grad. Kolašin je grad

tovano lobiranje, promovišući dva stava – Kolašin ima kapaciteta da organizuje MOSI i do sada nikada nije bi organizator, iako skoro četiri decenije učestvuje na igrama – podsjetio je Milan Đukić. On je najavio organizaciju sastanka svih nadležnih institucija na lokalnom nivou, a onda i na državnom.

crnogorskih kapitalnih investicija. Stvaramo razvijenu, turističku, planinsku „malu varoš“ u kojoj će se živjeti kvalitetnije i iz koje se neće odlaziti. MOSI igre sa više od 2.000 učesnika biće provjera naših organizacionih i turističkih kvaliteta i siguran sam da ćemo biti dobri domaćini - kazao je Bulatović.

- Predstoje poslovi projektovanja, finansiranja i izgradnje objekata i uređenja u okviru sportske zone na Lugu, zatim priprema i uređenje kapaciteta za ishranu učesnika, osmišljavanje kulturnih programa tokom trajanja igara, koordinacija sa Ministarstvom sporta i nacionalnim savezima, marketing, animacija i pro-

mocija volonterskih aktivnosti, organizovanje medicinske zaštite i bezbjednosti - kazao je Đukić. Milivoje Bulatović očekuje da će svi nosioci poslova i zadataka shvatiti istorijski značaj dobijanja domaćinstva MOSI. - Sportski, turistički, kulturni značaj ove manifestacije je odavno poznat drugim opšti-

Nosioci pripremnih poslova na podnošenju kandidature bili su predsjednik Skupštine opštine Milan Đukić i direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović, uz logistiku opštinskih organa nama. Zbog toga se iz godine u godinu sve više gradova bori da dobije organizaciju najveće amaterske smotre sporta na Balkanu - istakao je Milivoje Bulatović. Dr. P.

Crnom Gorom

Utorak, 10. decembar 2019.

Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj organizovala konferenciju ,,Zaštita prava lica sa oštećenjem vida“

Afirmisali društvenu integraciju slabovidih BAR - Konferencijom ,,Zaštita prava lica sa oštećenjem vida“ održanom u hotelu ,,Sidro“ Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj privela je kraju projekat ,,Zajedničkim djelovanjem do potpune integracije osoba sa oštećenim vidom“, koji je u proteklih 12 mjeseci realizovan uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava. U Organizaciji slijepih za Bar i Ulcinj zadovoljni su implementacijom projekta od sredstava dobijenih krajem 2018. godine. Cilj projekta bio je poboljšanje položaja osoba sa oštećenim vidom kroz stvaranje mogućnosti za aktivno i ravnopravno učešće u životu društvene zajednice putem profesionalnog osnaživanja i edukacije osoba oštećenog vida.

AKTIVNOSTI

- Izdali smo 12 brojeva časopisa ,,Pravo na riječ“, čime smo doprinijeli informisanju članova i osoba sa poteškoćama vida sa prostora bivših jugoslovenskih republika, Evrope i svijeta. Učinili smo da informacije koje su objavljene u dnevnoj i periodičnoj štampi budu dostupne i ovoj populaciji. Radili smo i na edukaciji članova - sproveli smo obuke za rad na računaru uz pomoć govornog softvera, obučili članove za korišćenje Brajevog štampača, a jedan broj članova smo opismenili Brajevim pismom. Imali smo i sedmodnevni edukativni kamp za samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa i videćeg asistenta - istakao je predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić.

ZADOVOLJSTVO UČINJENIM: Konferencija u hotelu ,,Sidro“

Izostali predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava Predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje je finansiralo ovaj projekat nijesu prisustvovali konferenciji u Baru. - Ne znamo razlog zbog kojeg nijesu došli. Možda su skup izbjegli jer smo mi, ali i veliki broj ostalih organizacija koje se bave problematikom osoba sa invaliditetom, nezadovoljni odlukom kada je u pitanju raspodjela finansijskih sredstava za 2019. godinu. Savez slijepih Crne Gore i nijedna od osam lokalnih organizacija u državi nije podržana od resornog ministarstva. Nijesu podržani ni Savez paraplegičara, ni NVO Savez i udruženje gluvih i nagluvih, civilnih invalida rata, mali broj roditeljskih udruženja koja se bave zaštitom prava osoba sa poteškoćama u razvoju - prokomentarisao je Joketić. On je poručio i da nedostatak materijalnih sredstava ipak neće osporiti misiju za koju se zalažu lica sa ovom vrstom hendikepa i obećao da će oni članovi koji su prošli obuku pomoći i ostalima da se osposobe.

PRAVA

O zakonskim pravima osoba sa invaliditetom, prvenstveno onim koja se tiču osoba sa oštećenim vidom, govorio je Slavko Vučićević. On je naveo da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom jedan od boljih u okruženju. On je sada u fazi donošenja izmjena i dopuna, a taj

nacrt obuhvata novosti koje su značajan napredak i prvi put u njemu postoji definicija lica sa invaliditetom. Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić zahvalio je na medijskoj podršci Radio Baru, Bar infu, Radiju Crne Gore, TV Koroni, Radio Svetigori i dnevnim listovima Pobjeda i Dan. V. K. V.

Projekat ,,Školske masline Bara“ ulazi u završnu fazu

V. K. V.

Plemenito drvo biće u dvorištu svake škole

ZA SEBE I BUDUĆE GENERACIJE: Učenici OŠ ,,Anto Đedović“ pripremaju dvorište za sadnju maslina

BAR - Sadnjom maslina u dvorištu škola ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ u Ostrosu, ,,Bratstvo jedinstvo“ u Đuravcima, ,,Jovan Tomašević“ u Virpazaru, ,,Kekec“ u Sutomoru i ,,Anto Đedović“ u Šušanju, projekat ,,Školske masline Bara“ ulazi u završnu fazu. - Obezbijedili smo i dopremili masline sa pratećim sadnim materijalom za sadnju u dvo-

rištima osnovnih škola „Mrkojevići“ u Pečuricama i „Jugoslavija“, zatim u vrtićima JPU „V. M. Ivanović“ u centralnoj zoni Bara na Topolici i Upravi, PPU „Bajka“ i IO ,,24. novembar“. U dvorištu OŠ ,,Jugoslavija“ bagerom su iskopane osnove za sadnju maslina za koje je potrebno dopremiti još humusa za oplemenjivanje osnova sadnica, s obzirom na to da je teren nasut krupnim kamenom i jalovi-

nom – kazao je predsjednik NVO Info sport CG - Bar Miodrag Banović. On je naglasio da će akcijom biti obuhvaćene sve obrazovne institucije na području opštine Bar koje rade sa maloljetnom djecom. - Ovim putem na najbolji način edukujemo djecu Bara o značaju plemenitog drveta i stimulišemo ih da sade školske masline i za buduće generacije - poručio je Banović. V. K. V.

Svijet

Utorak, 10. decembar 2019.

Peti dan štrajka francuskih sindikata zbog reforme penzionog sistema

Vozovi ne saobraćaju, metro linije otkazane PARIZ – Sindikati u Francuskoj juče su peti dan zaredom štrajkovali zbog najavljene reforme penzionog sistema, zbog čega je bila obustavljena većina metro linija u Parizu, a otkazano je i na hiljade polazaka vozova.

Nacionalna željeznička mreža SNCF preporučila je putnicima da zbog bezbjednosnih rizika ostanu kod kuće ili koriste „alternativna sredstva prevoza“ kako bi stigli na posao, prenosi AP. Na hiljade vozova, uključujući i 80 željezničkih linija koje

Francusku povezuju sa Velikom Britanijom, Belgijom i Holandijom, ne saobraća. Više od 50.000 putnika moralo je da promijeni planove za putovanja, prenosi Indipendent. Kompanija Jurostar upozorila je da će saobraćanje njenih

Pariški javni prevoz u kolapsu

vozova naredna četiri dana biti značajno otežano, a što će pogoditi još 30.000 ljudi.

Vašington post objavio povjerljivu dokumentaciju o ratu u Avganistanu

U Parizu ne saobraća čak 10 od ukupno 16 linija metroa, dok četiri linije pružaju

ograničenu uslugu, prenose agencije. Francuski predsednik Emanuel Makron u nedelju je održao sastanak sa premijerom Eduardom Filipom i drugim zvaničnicima kako bi napravili strategiju za ovu sedmicu. Vlada će, kako je najavljeno, u srijedu iznijeti novi prijedlog za reformu penzionog sistema. Francuski mediji pišu da se ne očekuje da će doći do pomjeranja starosne granice za odlazak u penziju koja je sada 62 godine.

Albaniji nakon zemljotresa stiže pomoć iz Turske

Lažni optimizam u već unaprijed izgubljenoj bici Izgradiće 500

VAŠINGTON – Vašington post objavio je dokumentaciju o ratu u Avganistanu, nazvanu „Avganistanski papiri“ koja bi, prema procjenama tog lista, mogla da pokrene ozbiljan skandal kakav u Vašingtonu nije viđen već pola vijeka, odnosno od objavljivanja „Pentagonskih papira“ 1971. godine. Objavljena dokumenta o ratu u Avganistanu, koji je američka vojska pokrenula neposredno nakon napada Al Kaide na Njujork i Vašington 2001. godine, pokazuje da su najviši zvaničnici administracije Sjedinjenih Država smišljeno davali lažne optimističke izjave o sukobu za koji su znali da ne mogu da dobiju. - Američki zvaničnici su konstantno svjesno pogrešno informisali javnost o sukobu u Avganistanu, iako im je bilo jasno da taj rat ne mogu da dobiju – navodi Vašington post. Dokumenta su prikupljena u okviru federalnog projekta koji se bavio suštinskim greškama u najdužem sukobu u američkoj istoriji. Sadrže više od 2.000 strana neobjavljenih intervjua sa ljudima koji su igrali značajnu ulogu u ovom ratu, od generala i diplomata, do humanitarnih radnika i avganistanskih zvaničnika, dodaje vašingtonski dnevnik. Ovo se, kako podsjeća Vašington post, događa pola vijeka nakon objelodanjivanja takozvanih „Pentagonskih papira“, koji su bacili sasvim novo svjetlo na rat u Vijetnamu. Dokumentacija je objavljena

Avganistanski papiri sadrže intervjue sa oko 400 osoba blisko povezanih sa ratom u kome je učestvovalo oko 775.000 Amerikanaca, od kojih je oko 2.300 poginulo, dok je više od 20.000 ranjeno

shodno Zakonu o slobodi informisanja, a nakon pravne bitke Vašington posta i administracije SAD koja je trajala tri godine. - Nijesmo znali što radimo - navodi se u izjavi generala Daglasa Luta, koji je bio siva eminencija iza sukoba u Avganistanu tokom administracija na čijem su se čelu nalazili Džordž Buš Mlađi i Barak Obama. - Nijesmo imali predstavu sa čim se hvatamo u koštac - rekao je američki general koji je istovremeno za smrt oko 2.300 Amerikanaca u Avganistanu optužio nesuglasice između Kongresa, Pentagona i

Stejt departmenta, navodi Vašington post. Avganistanski papiri sadrže intervjue sa oko 400 osoba blisko povezanih sa ratom u toj državi. Od 2001. godine, kada je mlađi Buš naredio napad na Avganistan, u tom ratu je učestvovalo oko 775.000 Amerikanaca, od kojih je oko 2.300 poginulo, dok je više od 20.000 ranjeno. Većina aktera Avganistanskih papira govorila je otvoreno o svim nedostacima američke politike prema toj državi, smatrajući najvjerovatnije da dokumentacija nikada neće biti dostupna javnosti.

- Američki zvaničnici priznali su da su njihove strategije bile potpuno pogrešne, kao i da je Vašington bacio ogromne sume novca pokušavajući da Avganistan pretvori u modernu državu - piše Post. Taj dnevnik podsjeća i da su od 2001. godine američko ministarstvo odbrane, Stejt department i USAID potrošili između 934 i 978 milijardi dolara na taj sukob. Džon Sopko, šef federalne službe koja je uradila ove intervjue, rekao je da dokumentacija pokazuje da su zvaničnici „konstantno lagali Amerikance“.

Komesar za proširenje Oliver Varhelji uputio ohrabrujuću poruku Skoplju i Tirani BRISEL - Komesar za proširenje Oliver Varhelji saopštio je da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da budu pokrenuti na proljeće. Oliver Varhelji je izjavio da su se ministri spoljnih poslova EU pred sastanak Savjeta EU u Briselu sastali sa šefovima diplomatija Sjeve-

Pristupni pregovori mogući na proljeće rene Makedonije i Albanije. - Debata je bila ohrabrujuća. Izgleda da ćemo biti u mogućnosti da napredujemo i ispravimo grešku načinjenu u oktobru. Trebalo

bi da počnemo pristupne pregovore sa obje zemlje na proljeće - poručio je Varheji. Zemlje članice EU nijesu u oktobru mogle da se dogo-

vore o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Francuska je dalje korake u procesu pristupanja EU uslovila reformom samog procesa. Nova Evropska komisija bi do kraja januara trebalo da izađe sa prijedlogom nove metodologije pristupnog procesa.

novih stanova

ANKARA/TIRANA - Predsjednik Turske Republike Redžep Tajip Erdogan saopštio je da će njegova zemlja u roku od godinu izgraditi 500 novih stanova u područjima pogođenim zemljotresom u Albaniji. - Mi smo u kontaktu sa ministarkom kulture Albanije i očekujemo da odluče gdje da gradimo, da bismo što prije to započeli. U roku od šest mjeseci do godinu ćemo završiti gradnju. Zbog hladnog vremena riješili smo da pošaljemo šatore koji se koriste tokom zime rekao je Erdogan. A u međuvremenu je premijer Albanije Edi Rama podnio prvi izvještaj o preliminarnoj šteti od zemljotresa, koji je 26. novembra pogodio djelove te zemlje. Drugi preliminarni izvještaj najavio je za 16. decembar, dok će konačni biti spreman u januaru iduće godine. Rama je onima koji, kako je rekao, namjerno oštećuju svoje domove kako bi naplatili štetu, poručio da to ne čine. - Država neće moći da vam pomogne – poručio je Rama i

dodao da su sva oštećenja na objektima već popisana i da namjerna oštećenja neće biti uzimana u obzir. - Poručujem svima da ne rade takve stvari. Program je za one koji su izgubili svoje domove. Da budem jasan, te namjerno prouzrokovane štete neće proći - rekao je Rama. Albanska Vlada je saopštila da od 6.000 zgrada koje su pregledane, oko 2.450 nije upotrebljivo, 460 treba da bude srušeno, dok su 43 objekta već srušena. Vlada je za obnovu izdvojila 13 milijardi leka, odnosno oko 117 miliona dolara, dok je ostalih sedam milijardi leka prikupljeno iz donacija. Pojedine škole u Draču i Tirani, koje su nakon zemljotresa zatvorene, počele su da rade, dok je više od 10.000 đaka moralo da bude premješteno u druge škole, prenijeli su albanski mediji. Albaniju je 26. novembra pogodio zemljotres jačine 6,4 jedinice po Rihteru u kome su nastradale 52 osobe, dok ih je više od 3.000 povrijeđeno. Nakon potresa je 13 hiljada Albanaca ostalo bez krova nad glavom.

Erupcija vulkana na Novom Zelandu

Nastradalo pet osoba VELINGTON - Najmanje pet osoba je poginulo, a nekoliko se vodi kao nestalo u erupciji vulkana na novozelandskom Bijelom ostrvu, saopštili su zvaničnici. Kako se navodi, najmanje 20 osoba je povrijeđeno kada je vulkan počeo da baca pepeo na tom popularnom turističkom mjestu. Među povrijeđenima ima i

životno ugroženih, javlja Radio Novi Zeland, a prenosi BBC. Prema posljednjim podacima, na tom ostrvu je u vrijeme erupcije bilo oko 100 ljudi, prenosi AP. Takođe, postoje navodi da su i u samom krateru viđeni turisti neposredno prije erupcije, ali te informacije za sada nijesu zvanično potvrđene. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Utorak, 10. decembar 2019.

Festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“ večeras otvara film „Dnevnik

Đilasove pripovijetke večeras u Biblioteci PODGORCIA - Knjiga Milovana Đilasa „Sabrane pripovijetke: međuratni period“ u izdanju izdavačke kuće „Fokalizator“ biće predstavljena večeras u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O tom izdanju jednoga od najslavnijih autora s prostora bivše Jugoslavije koje je štampano uz podršku Ministarstva kulture, govoriće rediteljka Radmila Vojvodić, istoričar Živko Andrijašević i priređivač izdanja Vladimir Vojinović. B. B. Medijator večeri biće glumac Danilo Čelebić.

Kadar iz filma „Realna priča“

Premijera rediteljskog prvijenca Gordana Kičića

„Realna priča“ u Sinepleksu PODGORICA – Dugometražni igrani film „Realna priča“ u režiji Gordana Kičića biće premijerno prikazan u Podgorici u nedjelju, 15. decembra u 20 sati u bioskopu „Sinepleks“. Ovo je Kičićev rediteljski debi, budući da je poznat kao glumac, a priča prati takođe glumca Veljka Radisavljevića, koji ima utisak da se cijeli svemir urotio protiv njega. Glavni junak misli da je hodajući problem i čvrsto vjeruje da sav nesklad stvaraju ljudi oko njega, zbog čega često upada u sukobe sa prijateljima, porodicom, kolegama, pa čak i slučajnim prolaznicima. U isčekivanju velike uloge za koju vjeruje da će riješiti sve njegove probleme, Veljko počinje da gubi osjećaj za realnost… - Kako sam se prvi put istovremeno našao u ulozi glumca, reditelja i producenta, bila mi je veoma važna saradnja sa kolegama, i moram priznati da smo film „Realna priča“ snimali na

obostrano zadovoljstvo. Veoma sam zahvalan kolegama koji su imali sluha da isprate tekst i moju rediteljsku zamisao - rekao je Kičić. On je kazao da mu je najvažnija bila dobra saradnja sa kolegama, glumicom Ninom Janković koja igra njegovu suprugu u filmu, kao i ostalom glumačkom ekipom, prije svega dugogodišnjim prijateljima sa kojima dijeli kadrove, a to su Nebojša Cile Ilić, Branimir Brstina, Katarina Gojković, Vojin Ćetković, Dejan Lutkić, Gorica Popović, Svetozar Cvetković i Nenad Jezdić. - Ulaznice za premijernu projekciju filma „Realna priča“ dostupne su na blagajnama našeg bioskopa. Svečanoj premijeri prisustvovaće i glavni akteri u flmu, poznati glumci Gordan Kičić i Nina Janković, koji će se na kraju filma pokloniti podgoričkoj publici – izjavila je PR menadžerka bioskopa „Sinepleks“ Olivera Bracanović. J. N.

Radionica o Diznijevim junacima u Budvi BUDVA - Predavanje sa radionicom Milice Stanić- Radonjić pod nazivom „Diznijevi animirani junaci – reprezentacija rodnih uloga i problematika multikulturalzima“ biće održano večeras u 18 sati, u Omladinskom klubu u TQ Plazi u Budvi. Program organizuju Omladinski klub i Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca. Na predavanju i radionici u fokusu će biti način na koji Dizni od svojih prvih animiranih filmova početkom XX vijeka pa do danas, prezentuje odrednice poput roda, pola, rase, multikulturalizma, osoba s invaliditetom i drugih marginalnih slojeva društva. Na predavanju će se

diskutovati i o percepciji animiranih filmova kod djece i omladine, formiranju rodnih, rasnih i drugih stereotipa putem ovog medija, kao i o kritičkom sagledavanju ponuđenog sadržaja i „razbijanju“ klišea. - Na taj način gledaocima Diznijevih animiranih filmova će osim neminovnog užitka koje ovi sadržaji nude, biti skrenuta pažnja i na neke „skrivene“ poruke koje filmovi donose, a koji su zapravo proistekli iz velikih narativa koje ova moćna korporacija dosljedno sprovodi – navodi se u najavi organizatora predavanja. Ulaz je slobodan. B. B.

Priča o najboljim ljud u najgorim vremeni PODGORICA – Projekcijom filma „Dnevnik Dijane Budisavljević“ rediteljke Dane Budisavljević, večeras u 20 sati na sceni Studio CNP-a biće otvoreno deseto izdanje Festivala filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“, koje će trajati do 14. decembra. Dana Budisavljević je prva žena koja je na Pulskom filmskom festivalu dobila Zlatnu arenu za režiju od 1957. godine. Ovaj film je snažno uzdrmao publiku širom regiona, a donosi istinitu priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Diana Budisavljević sa suprugom ljekarom, kćerkama i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. saznaje da se Jevrejke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Jevrejska opština šalje pomoć Jevrejkama, ali za Srpkinje se niko ne brine. Ona inicira i vodi akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti u ustaškim logorima biti spašeno više od 10.000 djece. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njene smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njen život nije vredniji od života nedužno progonjenih.

NOVA PRODUKCIJA

MRAČNA VREMENA: Kadar iz filma „Dnevnik Dijane Budisavljević“

ove godine donosi najviše premijera do sada, ali i izložbu i niz panel diskusija. Drugi dan festivala u 16:30 sati u holu scene Studio Crnogorskog narodnog pozorišta biće otvorena izložba fotografija „Iza sedam logora: od zločina kulture do kulture zločina“, autora Hrvoja Polana. Izložba je nastala kao dio istraživanja čiji je rezultat istoimena foto-monografija, a koju uz Polana potpisuju pisci i novinari Viktor Ivančić i Nemanja Stjepanović, u izdanju njemačke fondacije Forum ZfD. Na otvaranju će govoriti programska direktorka Forum ZfD kancelarije u Beogradu

Nataša Govedarica i istoričar i savjetnik u CGO-u Miloš Vukanović. Istog dana biće prikazana i četiri filma – „Naše majke“, reditelja Cezara Dijaza u 17 sati, „Edna“, Vuka Mitevskog na repertoaru je u 18:30 sati, „Noćna sesija“, Petra Tomadzea, biće prikazana u 18:45 sati. U okviru programa „Suočavanje sa prošlošću“, u 19 sati biće prikazan film „Koja je ovo država!“, reditelja Vinka Brešana, a program će u 21.30 sati zatvoriti ostvarenje „Hladni slučaj Hammarskjold“ reditelja Madsa Brugera. Festivalski program u četvrtak biće otvoren u 15 sati projekcijom filma „Miler i sin“ reditelj-

ke Ašer Jelinski, koji će biti prikazan u okviru programa „LGBTI prava izvan 4 zida – jednakost za sve“. Potom će u 15.30 sati biti prikazano ostarenje „Gender Derby“ rediteljke Kamil Duselije, a program će u 16.30 zatvoriti film „I onda smo plesali“ Levana Akina. Projekcija filma „Golda“ reditelja Sađi Bornštejn, Udija Nira i Šani Rozanes u 17 sati otvoriće program predviđen za petak. Potom će u 18.30 biti prikazan film „RBG“ u režiji Džuli Koen i Betsi Vest „Udaljenost između nas i neba“ Vasilisa Kekatosa publika će moći da pogleda u 20.15 sati „Dnevni otpust“ Martina Vintera biće

ČUDNA UMJETNOST: Voće zalijepljeno za zid prodato za 120.000 dolara

Gladni umjetnik pojeo skupocjenu bananu MAJAMI – Italijanski umjetnik Mauricio Katelano prodao je bananu zalijepljenu izolir trakom za 120.000 dolara, a potom je američki umjetnik gruzijskog porijekla David Datuna pojeo ovo „umjetničko djelo“. Na sreću kupca, kako prenosi T-portal, umjetnina će biti nadomještena drugom, jer riječ je samo o banani. Katelanovo djelo nazvano „Comedian“ bilo je izloženo na Art Baselu u Majamiju, jednom od najcjenjenijih svjetskih umjetničkih sajmova. Iako je riječ je o običnoj banani koju je Katelan kupio na lokalnoj pijaci voća i ljepljivom trakom zalijepio na zid, djelo je prodato za oko 120.000 dolara. Proteklog vikenda je, pred iznenađenom publikom, muškarac skinuo bananu sa zida, ogulio je i počeo da je jede, a upitan što radi pojasnio je da je riječ o umjetničkom performansu „Gladni umjetnik“. Na kraju svog performansa napomenuo je i da se zove David Datuna. - Volim umjetnički rad Mauricija Katelana, a stvarno volim i ovu instalaciju. Vrlo je ukusna - rekao je Datuna uz snimak performansa, koji je objavio na Instagramu.

Djelo Mauricija Katelana prije i poslije uništenja na sajmu u Majamiju

- Za kupca koji se mora suočiti s ovim, nije sve izgubljeno, jer u nekom se trenutku morao suočiti s propadanjem banane. Djelo dolazi s potvrdom autentičnosti, a vlasnici mogu zamijeniti bananu. Datuna nije uništio umjetničko djelo. Banana je ideja - izjavio je za direktor galerije „Lucien Terras“ Miami

Herald. Umjetnik Mauricio Katelan poznat je po svojim komičnim umjetninama, među kojima se našala i potpuno funkcionalna WC školjka od osamnaestokaratnog zlata, nazvana „Amerika“. Umjetnina je nedavno ukradena s izložbe u Engleskoj. R. K.

Kultura

Utorak, 10. decembar 2019.

U Crnogorskom narodnom pozorištu završen Podgorica film festival

Dijane Budisavljević“

udima ima

prikazan u 20.25 sati, a projekcija filma „Upoznati Gorbačova“, autora Vernera Hercoga, biće upriličena u 21.15 sati.

DISKUSIJE

Posljednjeg dana festivala u subotu u 17 sati biće prikazan film „Alis i gradonačelnik“ reditelja Nikolasa Parisera, a ovogodišnje izdanje festivala u 20 sati zatvoriće projekcija ostvarenja „Kordiljeri snova“ u režiji Patricija Guzmana. Iako će centralni program biti organizovan u Podgorici, festival „Ubrzaj“ ove godine imaće i prateća izdanja u Beranama, 11. i 12. decembra u Centru za kulturu i Gimnaziji „Panto Mali-

Tematski fokus ovogodišnjeg izdanja festivala, kako navode organizatori, okrenut je suočavanju sa prošlošću, rodnoj ravnopravnosti i LGBT pravima, uz brojne prožimajuće savremene izazove u oblasti ljudskih prava, predstavljene kroz vizuru vrhunskih filmova najnovije produkcije šić“, kao i Kotoru u Kinu „Boka“ i u Gimnaziji „Kotor“, 13. i 14. decembra. U Podgorici će biti organizovan jedan panel o suočavanju sa prošlošću i jedan o LGBT pravima, dok će u Beranama i Kotoru biti organizovane diskusije o rodnoj ravnopravnosti. Festival „Ubrzaj“ biće organizovan uz podršku Ministarstva kulture, njemačkog Foruma ZfD, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a u partnerstvu sa Crnogorskim narodnim pozorištem, opštinama Kotor i Berane, Beldoksom, Sarajevo film festivalom, Crnogorskom kinotekom, gimnazijama „Panto Mališić“ i „Kotor“, Centrom za kulturu Berane i Međunarodnom mrežom festivala ljudskih prava. S. V.

„Zov praznine“ u Perjaničkom domu PODGORICA - Izložba djela Evemarije Miler pod nazivom „Zov praznine“ biće otvorena večeras u 20 sati u Perjaničkom domu na Kruševcu. Miler je studirala pozorište, film i medijske studije na Univerzitetu u Beču, s fokusom na američki drumski film „New Queer Cinema“, te scenografiju kod Ane Vibrok na Akademiji likovnih umjetnosti. U posljednje tri godine, Miler je putovala po udaljenim mjestima kako bi slušala i dokumentovala, radeći na projektima koji tretiraju naš odnos prema prirodi i dekonstruišu njene mistificirane reprezentacije. - „Potraga“ joj daje narativnu snagu, kao i koristan alat za analizu putopisnih i avanturističkih priča koje spajaju geografiju i mitologiju. Povezujući ove fragmente sa savremenim naučnim pogledima na otkriće i upad, te na samo iskustvo izolacije, ona se takođe fokusira na konkretna mjesta na koja nailazi – navodi se u najavi izložbe. Izložbu će otvoriti kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore Teodora Nikčević, a može se pogledati do 31. decembra. B. B.

Velikom posjećenošću publika podržala kvalitet PODGORICA - Četvrti Podgorica film festival završen je u nedjelju veče u Crnogorskom narodnom pozorištu. Tokom šest dana prikazani su neki od najatraktivnijih nagrađivanih filmova, a ugošćeno je nekoliko hiljada ljubitelja sedme umjetnosti. Ovogodišnje projekcije pratila je rekordna posjećenost publike, pa su neki filmovi reprizirani zbog velikog interesovanja. - Reputaciju festivala kao kulturnog događaja koji se ističe u glavnom gradu, dodatno učvršćuju imena koja gostuju, što kao laureati, što kao panelisti. Ove godine svakodnevno su održavane panel diskusije sa predstavnicima filmske umjetnosti koje su zainteresovanima bile pravo kulturno okrepljenje – navodi se u saopštenju organizatora PFF-a. Direktor festivala Andro Martinović na zatvaranju se zahvalio publici na strpljenju i prisustvu, ističući da je ova manifestacija „porasla“ za četiri godine. - Kada smo pokrenuli festival, pošli smo od utiska da nam treba više kvalitetnih sadržaja i programa. Na početku, kao svojevrsnom pilot projektu u saradnji sa Zadrom, imali smo pet gledalaca po filmu. Danas,

Brojna publika ne jednoj od projekcija u CNP-u

sale su u najvećem broju termina pune, oborili smo rekord posjećenosti, imaćemo u prosjeku više od stotinu gledalaca po filmu u toku šest festivalskih dana. Hvala vam na toj vrsti podrške, na prisustvu i sudjelovanju - kazao je Martinović. On se posebno zahvalio publici na razumijevanju za određene tehničke probleme koji su se desili, uz podsjećanje da je pozorište privremeno pre-

tvoreno u bioskop što dalje pokazuje koliko je potrebna ozbiljna infrastruktura u ovom segmentu. Tokom šest dana filmske smotre prikazano je više od 25 renomiranih ostvarenja, 14 premijera, a filmovi koji su osvojili podgoričku publiku prethodno je vidjela publika u Kanu, Berlinu, Veneciji, Torontu, Roterdamu, Sarajevu. Organizatori festivala, NVO Podgorica film festival i Crno-

Roman „Karta za sve pravce“ Zorana Vulevića predstavljen na Cetinju

Hronika burnog vremena CETINJE – Roman „Karta za sve pravce“ autora Zorana Vulevića predstavljen je nedavno u Ministarstvu kulture na Cetinju. Profesor Aleksandar Radoman kazao je da roman Vulevića odlikuje žanrovska polimorfnost. - Kombinujući osobine ljubavnoga, psihološkoga i društvenog romana, autor je s jedne strane stvorio svoju verziju arhetipske priče o ljubavi kojoj na put staju brojne prepreke, a s druge strane podario čitatelju hroniku jednog burnog istorijskog trenutka omeđenog ratom s početka devedesetih godina XX vijeka i obnovom crnogorske nezavisnosti 2006. godine – istakao je Radoman. Prema riječima književnika Borislava Cimeše, simbolički naslov romana sugeriše putnika ne samo kroz vrijeme i prostor, već i kroz zagonetku života, sudbine, ljubavi i kosmičkog bola. - Vulevićeva autentičnost je posve specifična. Ona je kontra-

Sa predstavljanja knjige u Ministarstvu kulture

punkt sa temom ljubavi, ratnom okruženju u kojem se zbiva. Ona se javlja kao antipod ratu, ubijanju, teroru i mučenju. Vulević je ispjevao jednu lirsku i refleksivnu baladu ne samo zaljubljenih podignuvši im upečatljiv spomenik, već i spomenik samoj ljubavi i njenoj svetoj besmrtnosti – objasnio je Cimeša. Dr Sofija Kalezić kazala je da se Vulević pridružuje plejadi stvaralaca koji nijesu zaćutali pred slojevitim i kompleksnim društveno-političkim realacijama, koje je donijela novija istorija.

- Pisac iskazuje intimni stav o tragici svih nas koji smo doživjeli bratoubilačke ratove, žrtve nevine djece i egzoduse, pa se kao najdublji sloj djela, pored spomenutih, može istaći snažna antiratna poruka, ljepota multinacionalnog i multietničkog sklada, umjetničke realizovane kroz šarolikost i različitost bašte života sa bezbroj cvjetova – kazala je Kalezić. Vulević je kazao da je njegov roman nastao iz potrebe da pruži svoj skroman doprinos afirmaciji građanskog koncepta Crne Gore, čiji je on ubijeđeni pristalica. R. K.

I.B.

Rasprodat novogodišnji Slike Lidije koncert 28. decembra Marković PODGORICA - Novogodišnji koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra na kojem će kao solista nastupiti proslavljeni crnogorski gitarista Miloš Karadaglić rasprodat je, objavljeno je juče na Fejsbuk stranici CNP-a. Koncert je planiran za 28. decembar u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu, a pored Karadaglića kao solisti će se predstaviti i Ana Aglatova i Avi Avital. Karadaglić je, podsjetimo, posljednji put u Podgorici nastupio 24. oktobra, takođe u CNP-u, na proslavi 75 godina trajanja dnevnog lista Pobjeda.

Kao solista nastupiće gitarista Miloš Karadaglić

B. B.

u KIC-u

PODGORICA - Prva samostalna izložba slika Lidije Marković, pod nazivom „Slike koje vraćaju uspomene“ biće otvorena večeras u 19 sati u KIC-u „Budo Tomović. Izložbu će otvoriti književnik i slikar Todor Živaljević Velički. B. B.

gorska kinoteka, nagradu „Kino oko“ dodijelili su specijalnom gostu - Manuelu Albertu Klaru, čileansko-danskom direktoru fotografije, kome je bio posvećen program „Retrospektiva“. Ovaj svjetski priznat snimatelj radio je kao direktor fotografije sa mnogim poznatim imenima, a sa Lars fon Trirom je radio na filmovima „Melanholija“ i „Nimfomanka“, koji su takođe prikazani na PFF-u. R. K.

Izložba „365 dana zajedno“ u Nikšiću NIKŠIĆ - Izložba „365 dana zajedno“ autora Relje Erakovića i Ambroza Nikača biće otvorena sjutra veče u 19 sati u Muzejima i galerijama u Nikšiću. Riječ je o zajedničkom projektu dvojice autora, koje je spojila ljubav prema fotografiji i avanturi. Ambroz je sportista u stonom tenisu i streljaštvu, i reprezentativac Crne Gore u paraolimpijskim disciplinama, koji je ljubav prema filmu i fotografiji iskoristio da završi filmsku školu za osobe sa invaliditetom. Relja radi kao docent na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju na predmetu Filmska i TV kamera. Projekat „365 dana zajedno“ bio je zamišljen da traje godinu. Ambroz i Relja su za to vrijeme razmjenjivali fotografije koje su snimali telefonom, prenoseći jedan drugom iskustva sa mjesta koja posjećuju, a koja ovaj drugi nije imao priliku da vidi i da ih doživi. Njih dvojica su prijatelji, ali vode različite načine života, pa su ovako imali priliku da „zavire“ u svjetove i svakodnevicu ovog drugog. Ova izložba je rezultat tog prijateljstva, a Ambroza i Relju je na ovoj avanturi podržao Crnogorski Telekom. R. K.

Hronika Podgorice

Utorak, 10. decembar 2019.

Prijedlog o promjeni režima rada u JPU ,,Đina Vrbica“

Danas u gradu TRG NEZAVISNOSTI Podgorički praznični Pazar

Grej“, autora Dušana Zidara Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota - od 10 do 14 sati

- The Gents u 19:45 sati - Ansambl Toć 21:30 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Wrapped Space“, autora Jovana Miloševića Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Galerija „Klub“, Kruševac b. b. Izložba „Dorijan – Dorijan

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba ,,Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti Crne Gore“ u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka od osam do 20 sati Subota od deset do 14 sati Perjanički dom, Kruševac bb Izložba ,,Zov praznine“ autorke Evamarije Miler u 20 sati

O odmoru i ishrani mališana odlučiće Upravni odbor Ukoliko prijedlog direktora Javne predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“ Vuka Stanišića o promjeni režima ishrane i dnevnih aktivnosti djece u vrtićima dobije zeleno svjetlo od Upravnog odbora ove predškolkse ustanove, mališanima bi već početkom drugog polugodišta mogao biti određen novi jelovnik, a odmor poslije ručka ne bi više podrazumijevao obavezno spavanje.

M. BABOVIĆ

PRIJEDLOG

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Navodeći da će sjednica Upravnog odbora biti održana početkom naredne godine, Stanišić podsjeća da se ovo tijelo sastoji od po jednog predstavnika roditelja, zaposlenog u JPU ,,Đina Vrbica“ i tri predstavnika Ministarstva prosvjete. Stanišić poručuje da, povodom promjena režima ishrane i dnevnih aktivnosti, nije riječ o ukidanju dosadašnjeg režima, već o njegovom prilagođavanju potrebama svakog djeteta ponaosob. Kada je riječ o ishrani, pojašnjava, planirano je da se režim mijenja. - Razmak između dva glavna obroka (doručka i ručka) bio bi četiri sata, a ne kao do sada dva i po sata (doručak je oko 8:30 ili 9 sati, a ručak oko 11 ili 11:30). Djeca ne stignu da svare doručak, a već se poslužuje ručak. Cilj nam je da, kako nutricionistički ispravno, da djeca dobiju doručak u 9 sati, užinu u 11, ručak u 13 časova i još jednu užinu oko 15 sati – objasnio je Stanišić. Kada je riječ o spavanju predškolskih grupa, dodaje on, planirano je da nakon ručka odmaraju ona djeca koja su umorna. - Drugom dijelu predškolaca omogućićemo da kroz mirne aktivnosti provedu odmor. Podne je vrijeme za sticanje novih znanja i vještina, učenje djece, kada je njihov mozak najaktivniji, pa tako mališani više neće morati da idu na spavanje – kaže Stanišić. Odmor poslije ručka (koji je sada u 12 sati), naglašava on,



Odmor poslije ručka ne bi više podrazumijevao obavezno spavanje

U INTERESU DJECE: Vrtić „Đina Vrbica“

Laković: Ovakva promjena iziskuje bolju organizaciju Predsjednica Savjeta roditeja u JPU ,,Đina Vrbica“ Ana Laković kazala je da su poslije sastanka Savjeta roditelja, dobili obavještenje da je uprava promijenila odluku o ukidanju obaveznog spavanja u smislu da će ta odluka biti donesena od strane roditelja. - Savjet roditelja nije una-

nezvanično je pretvoren u spavanje. - Cilj nam je da do 13 časova bude vrijeme za igru i učenje. Tada su djeca najaktivnija, a ovo kako je sada, suprotno je njihovim prirodnim potrebama. Taj odmor je pretvoren isljučivo u spavanje– objašnjava Stanišić.

prijed negativno određen prema ovom konceptu, ali ima bojazan kako će sve ovo da izgleda u praksi, jer smo svjesni manjka prostornog kapaciteta i manjka kadra. Plašimo se da ovakva promjena iziskuje mnogo bolju i ozbiljniju organizaciju od one koju je uprava prven-

RAZLOZI

Ukoliko se usvoji prijedlog direktora JPU ,,Đina Vrbica“, djeca bi nakon ručka (i predškolci i iz srednjih grupa) imala mogućnost izbora da li će da spavaju ili da se bave mirnim aktivnostima, crtanjem i sl. Stanišić naglašava da zahtjevi roditelja o uki-

Ministarstvo: Odluka da se donese u saradnji sa roditeljima Iz Ministarstva prosvjete kazali su da je donošenje odluka o izmjenama režima ishrane i odmora u nadležnosti predškolske ustanove. Program rada, pojašnjavaju oni, usvaja Upravni odbor ustanove, te i njegove izmjene moraju proći istu proceduru. - Vjerujemo da menadžment JPU ,,Đina Vrbica“ ima dobru namjeru i kvalitetne i sadržajne argumente na kojima je zasnovano opredjeljenje koje predlažu. Ali nezavisno od toga, najmanje što očekujemo jeste da se, u saradnji sa roditeljima, dođe do rješenja u najboljem interesu djece – poručili su iz Ministarstva prosvjete.

Rekonstrukcija saobraćajnice

Zatvoren saobraćaj u Ulici Veliše Mugoše Saobraćaj za sve vrste motornih vozila u dijelu Ulice Veliše Mugoše (faza 2) biće zatvoren od danas do 10. januara naredne godine zbog rekonstrukcijesaobraćajnice - saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj. Nj. B.

stveno predočila. Ne plaši nas promjena, samo nam je potrebno da se na osnovu valjanih argumenata uvjerimo da će ovakva odluka biti održiva u praksi – kazala je Laković. Savjet roditelja će, dodala je ona, sprovoditi ankete po svim grupama u svim vaspitnim jedinicama o ovim pitanjima, kao i pismeno obraćanje upravi i traženje sastanka na kome bi dobili detaljnija objašnjenja.

danju obaveznog spavanja za predškolce datiraju od ranije, ali da njegovi prethodnici nijesu ništa radili po tom pitanju. - Nigdje ne piše da je odmor spavanje. Nadam se da će roditelji shvatiti da u tom slučaju ne bi morali više da vode djecu kući u 12 časova, jer će moći da ih ostave da se igraju. Do sada je glavni razlog bio to da djeca ne moraju da ostaju da spavaju – ističe Stanišić. Kako dodaje, djeca predškolskog uzrata ako ne žele, neće morati da spavaju. - I djeci iz srednjih grupa, naravno u dogovoru sa njihovim roditeljima, biće omogućeno da ne spavaju ako ne žele. Oni će moći će da se priključe nakon ručka u aktivnostima sa starijim drugarima. Planirane su mirnije aktivnosti, kao crtanje i sično, kako ne bi remetili onu djecu koja hoće da spavaju – poručuje direktor JPU ,,Đina Vrbica“. I.M.

Pretežno oblačno, do 12 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša. Vjetar tokom dana u pojačanju, u poslijepodnevnim satima i tokom noći

pojačan i jak, na udare olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko devet, najviša dnevna do 12 stepeni. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 10. decembar 2019.

Fond za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ na godišnjoj sjednici najavio nove projekte

Radovi u Vrbici biće gotovi do 19. decembra

Sljedećeg ljeta do Kučkih Korita širokom cestom Velika povelja uručena Zoranu Bulatoviću

Mašine Fonda za razvoj Kuča uz pomoć Vojske Crne Gore proširenje puta do Kučkih Korita trebalo bi da završe do kraja ove godine. - Očekujemo da u prvoj polovini naredne godine i asfaltiramo put do karaule na Kučkim Koritima – poručio je Zoran Bulatović, uz napomenu da je planirana širina puta 6,5 metara, a u polju na Koritima osam metara. Iz fonda očekuju da će u ovoj aktivnosti učestvovati i svi stanovnici Korita.

PRIORITETI

Bulatović je najavio da su na spisku prioritetnih aktivnosti fonda asfaltiranje biciklističke i pješačke staze od Doljana do Ubala (12 km), popravka i nasipanje 25 kilometara puta Korita - Rikavac - Širokar - Mokra, vraćanje Kučkih planina,

SARADNJA ZA PRIMJER: Sa zasijedanja

Korita, Radeća, Koštica i Rikavca u granice glavnog grada. Zaštitiće šume na Komovima, obnoviti Spomen-obilježje palim borcima u NOB-u na Orljevu, nastaviti istražne ra-

Biciklistička i pješačka staza od Doljana do Ubala Jedan od ozbiljnijih projekata koje Fond za razvoj Kuča sprovodi sa Komnenom i Mojsijem Lakovićem na čelu je proširenje treće trake od Doljana do Ubala u dužini 12 kilometara. - Cilj je da u saradnji sa Glavnim gradom na toj trećoj traci bude asfaltirana biciklistička traka sa šetalištem i gradskom rasvjetom, jer svaki dan možemo vidjeti sve više sportista koji voze biciklo, trče, šetaju, a tako bi svi bili bezbjedni u svojoj traci – poručio je potpredsjednik fonda Bato Đurović.

dove za vodosnabdijevamje gornjeg platoa Kuča, završiće radove na zavičajnoj biblioteci i bibliografiji. Biće organizovana biciklistička trka Kuči trofej, zatim slikarska kolonija. Obnoviće enterijer i muzejsku postavku u muzeju ,,Marko Miljanov“. Biće obnovljen i medunski grad, a to podrazumijeva arheološka istraživanja i projektovanje modernog hotelsko-turističkog sadržaja. Fond će podržati realizaciju projekata Glavnog grada i mjesnih zajednica u Kučima. To su: asfalitiranje puteva za Liješta (3 km), Ubli – Momče (10 km), saniranje saobraćajnice na Ublima i ostalim lokalnim ptevima, zatim popravku i asfaltiranje puta Mosor – Peua – Gornja Vrbica (6 km),

vodosnabdijevanje Gornje Vrbice, razdvajanje elektronapajanja Ubala od gornjeg platoa Kuča i Kučkih Korita...

SARADNJA

Potpredsjednik Fonda Vladimir Bato Đurović podsjetio je da je Fond „Marko Miljanov“ u tekućoj godini zajedno sa Glavnim gradom, Vojskom Crne Gore i građanima uradio mnogo u putnoj infrastrukturi. Kako podsjeća, asfaltirali su put od Kosora do Bioča dug tri kilometra. - Putni pravac Ubli - Raći Momče je proširen na više od pet metara i nasut u dužini od oko 10 kilometara. Učestvovali su i Glavni grad, Vojska Crne Gore i Fond za razvoj Kuča, kao i građani

Dvanaest kandidata za nagradu ,,19. decembar“ Žiri za dodjelu nagrade ,,19. decembar“ saopštio je sinoć listu kandidata za najveće priznanje glavnog grada. Gradonačelnik Ivan Vuković koji je prisustvovao sjednici ocijenio je da sastav žirija garantuje da će njegov prijedlog imati podršku šire društvene zajednice, kao i da je bilo puno kvalitetnih kandidata iz različitih oblasti. On je posebno istakao prijedlog da se posthumno dodijeli najveće gradsko priznanje pokojnom Darku Vujoševiću, koji je izgubio život na Skadarskom jezeru pokušavajući da spasi tročlanu porodicu Kumburović. - To je bila inicijativa gradske uprave, odnosno mojih zamjenika i mene lično, smatrajući da je to način da se vrati barem djelić duga koji ostaje za tim čovjekom i njegovom žrtvom, za njegov vanredno humani čin - istakao je Vuković. Pored Vujoševića, na listi predloženih kandidata su i dr Mihailo Vukmirović, kardiolog, načelnik Odjeljenja za pejsmejkere i elektrofiziologiju

Na Skupštini Fonda Kuča poručeno je da će sanacija višedecenijskog problema, klizišta u Gornjoj Vrbici, biti završena do 19. decembra ove godine. Podsjetili su da je ovaj posao, vrijedan skoro 400.000 eura preuzeo Glavni grad (Agencija za izgradnju i razvoj), a Fond podržao sa 30.000 eura. - Nadamo se da će svečano otvaranje tog dijela puta biti 19. decembra na Dan oslobođenja Podgorice – kazao je potpredsjednik Fonda Bato Đurović, uz napomenu da je ostalo da se nanese još završni sloj asfalta.

Potpredsjednik fonda Vladimir Bato Đurović podsjetio je da je Fond „Marko Miljanov“ u tekućoj godini zajedno sa Glavnim gradom, Vojskom Crne Gore i građanima uradio mnogo u putnoj infrastrukturi i nada se da će ,,kombinacija koja uvijek pobjeđuje“ i daje biti nastavljena D. MIJATOVIĆ

Proširenje i asfaltiranje 10 kilometara puta od Orahova do Kučkih Korita, najbližeg izletišta glavnog grada (1.350 m. n. v), jedan je od najvažnijih projekata Fonda za razvoj Kuča za narednu godinu – najavio je potpredsjednik fonda Zoran Bulatović na sinoć održanoj godišnjoj Skupštini ovog udruženja.

Darko Vujošević posthumno na listi

Fond za razvoj Kuča uručio je i zahvalnice donatorima koji su doprinijeli razvoju ovog kraja. Velika povelja fonda za 2019. godinu dodijeljena je Zoranu Bulatoviću, potpredsjedniku fonda. Specijalne plakete dobili su Braco Popović, Zoran Petrović i Saša Ivanović. Zahvalnice fonda za ovu godinu uručene su: Boru Mijoviću, Zdravku Rajkoviću, Siniši Ivanoviću, Nastadinu Bulatoviću, Draženu Vuksanoviću, Dejanu Popoviću, Danilu Fatiću, Ratku Radonjiću, Mihailu Buriću, direktoru Puteva Radenku Bulatoviću, Željku Đaloviću, Raju Šuškavčeviću i posthumno Milanu Radoviću.

koji su dali oko 45.000 eura. Vojska je pomogla u planiranju podloge prilikom asfaltiranja puta Ubli - Raće dugog dva kilometra. Glavni grad, odnosno Putevi asfaltirali su taj putni pravac uz učešće građana sa oko 37.000 eura, a značajnu pomoć imali su od kompanija ,,Bemaks“ i ,,Štrabak“

– istakao je Đurović. U Brskutu, dodaje on, Vojska je proširila i tamponirala put do škole i u saradnji sa Glavnim gradom probila novu trasu puta Burum - Donja Vrbica preko Klopišta u dužini od dva kilometra. - Putni pravac Kržanja – Ptikalj – dolovi Vražani, Krivi. Krivi koji je dug šest kilometara raširen je i tamponiran na širini od šest metara i spreman je za asfaltiranje. Učedtvovali su Glavni grad, Vojska CG i Fond za razvoj Kuča „Marko Miljanov“. To je kombinacija koja uvijek pobjeđuje – naglasio je Đurović. Fond za razvoj Kuča „Marko Miljanov“, zaključio je on, na inicijativu građana iz Kuča angažovao se kod Glavnog grada po pitanju razgraničenja između opštine Podgorica i opštine Tuzi kako bi Kučka Korita, Radeća Koštica, Rikavac ostali u cjelini na teritoriji Podgorice. Skupštinskom zasijedanju su, pored članova Fonda, prisustvovali predstavnici Vojske Crne Gore, Glavnog grada, Doma zdravlja i drugi. Usvojen je izvještaj o radu za prošlu godinu, program za narednu godinu i izvještaj o finansijskom stanju fonda za 2019. I. MITROVIĆ

Aktivnosti Parking servisa



Vujošević je izgubio život na Skadarskom jezeru pokušavajući da spasi tročlanu porodicu Kumburović

ODGOVORAN PRIJEDLOG: Sa sjednice žirija

srca Centra za kardiologiju Kliničkog centra, zatim pisac, pjesnik i esejista Zlatko V. Zlatičanin, predsjednik Društva dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica Vukota Jašović, kompanija Bemaks, vlasnik re-

storana ,,Pod volat“ Nedžad Lekić, muzički autor i tekstopisac Milan Minjo Perić, predsjednik FSCG Dejan Savićević, Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“, profesorica fizike u OŠ ,,Sutjeska“ Biljana

Stojkanović, Udruženje boraca NOR-a i antifašista glavnog grada i Šahovski klub Budućnost. Imena dobitnika nagrade ,,19. decembar“ biće objavljena na sajtu Glavnog grada i u medijima uoči praznika glavnog grada, a Odluku o dodjeli nagrade saopštiće predsjednik žirija na svečanoj sjednici Skupštine H. P. glavnog grada.

Postavili rampu i sanirali ogradu ispred OŠ ,,Savo Pejanović“ Preduzeće Parking servis prethodne sedmice ugradilo je rampu i saniralo ogradu ispred Osnovne škole ,,Savo Pejanović“. Podsjetivši da u sklopu redovnog poslovanja često pomažu ustanovama i organizacijama, direktor Parking servisa Nusret Canović

je kazao da je ispred OŠ ,,Savo Pejanović“ postavljena rampa umjesto lančane ograde, kako bi zaposlenima u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi bilo lakše da koriste prostor za parkiranje ispred škole. Kako je pojasnio, nova rampa otvara se na daljinsko upravljanje. I. M.

Marketing

Utorak, 10. decembar 2019.

Feljton

Utorak, 10. decembar 2019.

NAŠ „SVETORODNI“ SVIJET

Eh, da se ikako Duklja mogla proglasiti za Nemanjin grad » Piše: Đorđija RADONJIĆ U onom istom tekstu u Pobjedi, čitamo „da se zaštita kulturne baštine, prvenstveno Dokleje, našla u januaru 1908. godine i na dnevnom redu crnogorske Skupštine. I tada je to pitanje razmatrano s dozom rezignacije. -Poslanik Živko Dragović je u svojoj diskusiji istakao: ‘Od onih krasnih spomenika, najdivnijih građevina, kojima bi se i Pompeja ponositi mogla, od njih se danas prave pragovi od kuća u Piperima. Statue tamošnje čobani kamenjem lome i noseve im odvaljuju. U tom pogledu mi smo se ljuto ogriješili.’“ Još uvijek nije poznato da li je poslaniku Dragoviću neko replicirao: „Zaboga, Živko, đe si bio od 1890, od kada je ćuskija zabodena u ‘crnogorsku Pompeju’? To je jedno, i drugo: što ne bi mogli Piperi pođekoji prag od kuće, ako je gospodar mogao „krov nad glavom?!“ Osim toga, poslanik Dragović se ljuto ogriješio o čobane, ne samo piperske, nego na svim meridijanima – ispada da moraš obavezno biti čoban, da bi se eventualno kandidovao za kidonosnika. Ili je možda, Dragović duboko u pravu kada su u pitanju goniči stoke, bez razlike - i sitnoga i krupnoga zuba. Možda je u nastupu metaforike imao na umu: „Pučina je stoka jedna grdna!“ Zanimljivo je da su, osim Duklje, graditelji sa Kruševe glavice imali na raspolaganju još jedan kamenolom koji bi značajno pojeftinio trškove gradnje - odmah tu, preko rijeke, na ušću Ribnice u Moraču, tursku tvrđavu Depedögen iz 15. vijeka. U tom izboru, skoro da smo sigurni da bi tako i bilo, da se ikako Duklja mogla proglasiti za Nemanjin grad i mjesto đe se se prvi put manifestovala svetost njegovoga sina Rastka. Jer, i onako osakaćena, Duklja je bila ljepotica u odnosu na tursku tvrđavu. Ali, bilo bi previše i lako čitljivo, čak i za okolne čobane. Duklja je, ipak, bila milenijum i kusur starija od Nemanje i svetosavskoga kulta, sa kojim se, ni slučajno, nijesu mogli mjeriti svi

Kralj Nikola

Da bi generacije koje dolaze poštedio svih dilema, pa i arheoloških, crnogorski knjaz je u spjevu Pjesnik i vila, koji je nastao, baš neđe u godinama njegovih i Pavlovih arheoloških poduhvata na Duklji i zidanja na Kruševoj glavici, svojoj “drugarici” vili povjerio svoja dotadašnja saznanja, definisana, vjerovatno po seoskim ognjištima, a konačno uobličenim u dvorskoj Odžakliji: “Na Ribnice samom ušću/ Nemanja je dvor dizao/ i otolen zemlju Rašku/ i sve Srpstvo sabirao...” kultovi Duklje – onako “na gomilu”. Jer, zaboga, kako bi, inače, crnogorski kralj mogao 1912. godine naučno-metaforički utemeljiti i zapojati, nešto što će biti, na Cetinju, u obrazovne svrhe, “deklamovano na đačkoj Svetosavskoj besjedi – s Najvišim odobrenjem Uzvišenoga Autora”: “U svom Dvoru na Ribnici/ Podranio kralj Nemanja/ Star i brižan, a životom/ Rđavoga odveć stanja..../ Kralj, kraljica, Vuk i Stefan/ i dvorani svi ustali;/ prošlu noć su i dan prošli/ u brigama isplakali.../ Knjaza Rastka nigdje nema,/ -Ka’ progutan zemljom da je/ - Gdje je poša’, kud se dio,/ Dosad niko ne doznaje...” Mogli bismo nastaviti, ali da ne bi, makar u ovome tekstu neizvjesnost beskonačno rasla, kao u kraljevoj pjesmi – da prekratimo: crnogorski kralj nam otkriva na kraju da je, uz traženje oprosta od roditelja i dvojice braće, “najljepši član” Nemanjine porodice odlučio da umoli “svetu crkvu”: “Tvome me primi krilu” i uz to: “Dragu Zetu kraljevinu/ Ti zaštiti moju milu!” Da bi generacije koje dolaze poštedio svih dilema, pa i arheoloških, na potezu Depedögen–Duklja, odnosno po njegovim – kombinovano, naučno-pjesničkim nalazima, Nemanjin grad-Duklja, crnogorski knjaz je, još jednom, ali mnogo ranije, u trenucima kada su mu, vjerovatno, pomanjkavali arheološki zanosi, a navirali pjesnički, u spjevu Pjesnik i vila, koji je nastao, baš neđe u godinama njegovih i Pavlovih arheoloških poduhvata na Duklji i zidanja na Kruševoj glavici, svojoj “drugarici” vili povjerio svoja dotadašnja saznanja, sve u zadatim okvirima nauke i struke, definisanim, vjerovatno po seoskim ognjištima, a konačno uobličenim u dvorskoj Odžakliji:

Crnogorci kliču kralju Nikoli



U januaru 1908. godine, na dnevnom redu crnogorske Skupštine, pitanje devastacije Dokleje razmatrano je s dozom rezignacije. Poslanik Živko Dragović je u svojoj diskusiji istakao: “Od onih krasnih spomenika, najdivnijih građevina, kojima bi se i Pompeja ponositi mogla, od njih se danas prave pragovi od kuća u Piperima. Statue tamošnje čobani kamenjem lome i noseve im odvaljuju. U tom pogledu mi smo se ljuto ogriješili”

“Na Ribnice samom ušću/ Nemanja je dvor dizao/ i otolen zemlju Rašku/ i sve Srpstvo sabirao...”, a u nastavku, dijeleći na bratske časti, između piperskih čobana i njihovih plemenskih zemljodjelaca - elementarno nepoštovanje “gordog Rima”, zaključio: “Ama Duklja, stara Duklja/ svjedok rimske veličine/... po kom Piper kupus sadi/ i tor svome plete stadu...” E, sad - red bi bilo, da (pro)crnogorska “rodoljubiva misao”, sve dok ne uradi registar domicilnih mitomana, barem među članovima “svetorodne dinastije”, prestane da optužuje neke slične nebeske - preko puta, barem za “naučno

Pavle Rovinski tokom iskopavanja Duklje

preziđivanje” jedne turske tvrđave u Nemanjin grad i pride – još i za otkriće srednjovjekovnog svetilišta u njegovim njedrima. Jer ovi preko puta ma nijesu ni nebeski, malo je reći, nego kosmički mitomani, imaju i premnogo jednostavnih replika: Pjesnik i vila - citat: itd, itd... Ili: cetinjski Dan, 1912, sv. 1-2, 110-113. - đe je po ko zna koji put, posred Crne Gore, “naučno prezidana” turska tvrđava u svetilište, isključivo “domaćim snagama” i sa “najvišeg nivoa.” Posljednje što bismo željeli, jeste da budemo maliciozni, ali neće naodmet biti provjeriti je li, možda, i tamo đe su, u svoje pero, sve izvođeni dvor-

sko-porodični građevinski radovi, bilo nekih zgodnih nalazišta tesanika, koja nijesu „za bačiti“? Što, recimo, niko i ne pita kad i đe su se đeli voltovi i zidine Manastira Crnojevića, sa konakom i žitnicom na Lovćenu i što im nema više ni tragova? Neće, valjda biti, da je na grčkom Olimpu bilo komotno tolikim bogovima, pa još i Aleksandru Velikome, koji je znao tamo da izjaše, a da je ovaj crnogorski bio preuzak za dvije familije! Ili je uz građevinske poduhvate, o istom trošku, sve ono što je fizički, ili istorijski moglo štetiti širini pogleda potomaka na „svetost četvrte dinastije“, prije svega ono neposredno, i isto-



Neće naodmet biti provjeriti je li, možda, i tamo đe su, u svoje pero, sve izvođeni dvorskoporodični građevinski radovi, bilo nekih zgodnih nalazišta tesanika, koja nijesu „za bačiti“? Što, recimo, niko i ne pita kad i đe su se đeli voltovi i zidine Manastira Crnojevića, sa konakom i žitnicom na Lovćenu i što im nema više ni tragova?

rijski bliskije, a da ne govorimo o nečemu što se sa „svetošću“ preklapalo, pa, konačno i ono što je i antički udaljeno, ali odvlači pažnju – valjalo prezidati. Ili, makar dio preseliti na Oplenac, kad već ne možemo cijelu Duklju bratski podijeliti, pa: pola da ostane đe je, a pola posred Šumadije. Zašto je takva slika o sebi i „familiji“ čelnim nosiocima „crnogorske svetorodnosti“ bila potrebna – jasno je. Možda je, neđe, i ljudski razumljivo - pošto, vjerovatno, nema insana koji čepa zemaljskim šarom, a da ne bi želio ostaviti o sebi i svojima što ljepši spomen. Tu se jedino razlikujemo - i to je suština - u cijeni po kojoj to radimo, ili da li neke stvari, uopšte hoćemo i smijemo da radimo. Ali nije razumljivo zašto (pro)crnogorska „rodoljubiva misao“, bezmalo dva vijeka, radi to isto. I dalje, uporno! Tako da, recimo, današnja naša saznanja, znanja i predstave, povodom Duklje i oko nje - da ne idemo dalje - možemo sažeti u sljedećim riječima, aktuelnim već godinama – citiramo: „Istraživanja Pjera Stikotija i njegovih prethodnika, pokazuju koliko su crnogorska vlada i knjaz Nikola bili kulturno napredniji ne samo od tadašnjih elita bogatijih i razvijenijih evropskih država, već i od svojih nasljednika koji su živjeli i djelovali u mnogo povoljnijim vremenima, pa i u ovom današnjem.“ I tačka. Koga, zapravo, mi varamo, ili pokušavamo da varamo? Ili se samozavaravomo? Jer, tu našu “ dinastičku svetorodnost”, po sistemu đečinjih lego-kockica, s pravom baštine i oni preko puta, sa vrlo preciznim fusnotama: 1. Pjesnik i vila...; 2. Ogledalo...; itd, itd, itd... Mogli bismo tako fusnotirati do ujutro, i do onoga drugoga, i do trećega jutra. I tako ispada da mi – sve braneći naš “svetorodni svijet”, od moćnijega “nebeskoga svijeta” iz komšiluka, zapravo radimo, ili odrađujemo – svejedno, ono što ovaj drugi priželjkuje. Naglavačke jeste – ali, tako je. I sve dok to ne shvatimo, mi ćemo biti ubijeđeni kako je crnogoski knjaz, iskopavanjima na Duklji i gradeći porodični dvor na Kruševoj glavici, dao nemjerljiv doprinos evropskoj arheološkoj misli i praksi, koja – sigurni smo, za to zna i izuzetno to cijeni, a da su, zapravo, piperski goniči stada i njihovi plemenski zemljodjelci, koji po Duklji pobadaju kupus, raštan, blitvu i ostale zeljaste kulture - zapravo problem naše sveopšte kulture, u smislu zaštite domicilnih kulturnih dobara. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Utorak, 10. decembar 2019.

Sjećanje na srpske zločine je neodvojivo od srpskog identiteta » Piše: Piše: Dragan Bursać Može li uopšte biti napisan ovaj naslov, a da nema negativnih, provokatorskih ili ratnohuškačkih konotacija? Teško u zemlji u kojoj je istina fluidan i rastezljiv pojam, u zemlji i na podeneblju na kojem su ratni zločini heroji, a žrtve puke cifre, nijemi brojevi idealni za potkusurivajnje. No, krenimo redom.

NajvažNiji govor aNgele Merkel

Svi svjetski mediji su javili da je Angela Merkel, njamačka kancelarka, posjetila Aušvic. Bila je to prva posjeta nakon 1995. godine jednog njemačkog šefa vlade. Takođe, svi svjetski mediji stavili su u naslov teskta - Merkel: Sjećanje na nacističke zločine neodvojivo od njemačkog identiteta. I ne, nije to pitanje senzacionalizma, provokacije ili žutila. Vidite, mediji su samo prenijeli riječi najmoćnije političarke svijeta, koja je između ostalog rekla: „Važno je da se zločinci nazivaju pravim imenom, a to smo mi Nijemci. Podsjećanje na zločince je u našoj odgovornosti, koja nikada ne prestaje. Zločini u Aušvicu su čvrsti dio našeg nacionalnog identiteta. Moramo da se suprostavimo svima koji šire predrasude prema ljudima druge vjere ili porijekla“. Prije nego što se dublje pozabavimo govorom Angle Merkel, jednim od najbitnijih govora u evropskoj povijesti, hajde da zastanemo na trenutak. Jer, ovdje treba stati. Komparacija je nužna i neizbježna, pogotovo iz rakursa Bosne i Hercegvone, zemlje na čijoj teritoriji i još bitnije, nad čijim stanovništvom je počinjen genocid. Merkelova bez trunke zadrške kaže da se zločinci u Aušvicu trebaju nazvati pravim imenom, a to su Nijemci. Ko je i kada od srpskih političara, široka vam paleta - od građanski nastojenih, do onih nacionalista, rekao da su zlo-

činci koji su logistički i izvršno organizovali i počinili Srebrernički genocid trebaju nazvati pravim imenom, a to su Srbi? Niko nikada!

Može li uopšte biti napisan ovaj naslov, a da nema negativnih, provokatorskih ili ratnohuškačkih konotacija?

Mala srebreNička NeugodNost

Zapravo i najdemokratskije srpske vođe u zadnja dva desetljeća, na zločine u Bosni, a posebice na Srebrenički genocid, gledale su kao na izvijesnu neugodnost (u najboljem slučaju), koje se trebaju ovako ili onako riješiti. Tako će u junu 2015. tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić dati izjavu u kojoj je izbjegao genocid nazvati pravim imenom. U toj istoj izjavi, Tadić iznosi da nakon njegovog odlaska u Potočare, nije potrebno da svaki naredni predsjednik izrazi žaljenje zbog onoga što se desilo jer je to „država Srbija već uradila“. Pazite, ako najliberalniji predsjednik u istoriji Srbije smatra da se ne treba evocirati sjećanje na genocid (čak ga tako niti ne zove), šta očekivati od prijašnjih i potonjih vladara srpskih istočno i zpadno od Drine? Pa, bilo je za očekivati da politički predstavnici srpskog naroda zločince nazivaju herojima, a za Srebrenički genocid kažu da se ili nije desio ili da je asanacija terena. I onda se pitamo zašto u narednih vijek ili dva kao država BiH i Srbija neće pripadati civilizovanom dijelu čovječanstva? Znate vrlo dobro da ima podosta opština u istočnom dijelu entiteta Republika Srpska u kojima sa bilborda svevidećim fotošopiranim okom ljude pozdravlja zločinac Ratko Mladić. Znate i da je njegovo lice zapravo talon i cekin zlatni kojim se dobijaju izbori u ovim razorenim jednonacionalnim zajednicama. Znate da se studentski dom na Palama, to je sad opšte mjesto zove po zločincu i arhitekti genocida „Radovanu Karadžiću“. Znate da se u Banjaluci štampaju kojekave opskurne knjige i zbornici u kojima fakultetski predavači (sic!), masovne grobnice nazivaju asanacionim radovima (sic!). Tako autori opskurnog

U Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici

„naučnog rada“ Miroslav Baljak i Dragan Đokić genocid pravdaju, objašnjavaju, negiraju i potpuno neutrališu pustom tlapnjom po kojoj je sve ovo „humanitarna i higijensko-sanitarna obaveza vojske RS“, a ne genocid i skrivanje masovnih grobnica nakon genocida. A zašto je sve ovo važno? Pa zato što se i 75 godina nakon Aušvica, nakon holokausta jedna osoba, koja je prvak politički najmoćnije evropske države iznova i iznova u ime te države vraćana na komemoriranje žrtava holokausta, jer isti kao i genocid ZABORAVA NEMA. Nema roka trajanja, a pogotovo nema vrijeme poluraspada i zaborava.

autošoviNistica aNgela Merkel

A po logici stvari, srpska vrhuška - bez razlike, Mereklovu bi nazvala autošovinistom, stranim plaćenikom i domaćim izdajnikom. Samo što Anglea Merkel nije ništa od toga, zapravo je čisto ljudsko, pa tek onda političko biće sa punom sviješću o svojim postupcima. I dok se na jugoistoku Evrope srpski glavaši utrkuju da genocid prikažu kao nekakav rezulat „fer bitke“ i Potočare predstave kao vojno groblje (sic!) kako Dodik naziva Komemori-

jalni centar, dotle Merkelova sa punom sviješću odlazi na teritorij Poljske na kojem je Aušvic pa kaže, da, Mi smo to uradili! Preciznije kaže da je važno i da uvijek bude jasno kako je Aušvic, koji se nalazi na teritoriji današnje Poljske, bio logor na području koje je „1939. anektirano Rajh“ i njime su upravljali Nijemci: „Važno je jasno imenovati zločince. Mi, Nijemci, to dugujemo žrtvama i sebi samima“, poentira Merkelova. Situacija je banalno istovjetnateritoriju bosanskog grada Srebrenica u julu okupira vojska Republike Srpske, potpomognuta plaćenicima iz Srbije i to jeste agresija koju su uradili Srbi, a koja je dovela do genocida. Da, čitav svijet je imenovao i Krstića i Karadžića i Mladića i resto nižerangirane menažerije kao zločince - od Međunarodnog do povijesnih knjiga, ali ti se monstrumi i dalje „teftere“ kao heroji u srpskoj mitomaniji. Pa je onda posve logično da će u nomenklaturi vlasti, onoj u Srbiji nakon Borisa Tadića, doći oni koji su granatirali Sarajevo i nosili malo pivske gajbe Šešelju, a malo natpise sa imenom bulevara Ratka Mladića pogađate, to su Vučićevi radikali preimenovani u Srpsku Naprednu Stranku.

Ne, Ne MisliM...

A baš najodaniji Vučićev vojnik, premijerka Ana Brnabić, reći će za Srbernički genocid; „Ne, ne mislim da je strašni masakr u Srebrenici bio genocid!“ Jasno vam je da je zato Njemačka država kulturno i civilizacijski eonima daleko od srpske države i jednog entiteta, koji sam sebe paradržavuje. Jasno vam je da Angela Merkel, NE MOŽE DA SE DESI među sadašnjim srpskim rukovodstvom, jer bi to bilo političko, a bogme i društveno samoubistvo u kojem bi osoba, koja bi stajala iza riječi kakve je izgovorila Mekelova, bila trajno sklonjena iz svijeta politke. I ne samo politke. Ali. Ali za sve postoji kraj, pa tako i za politku negiranja, politku prekrajanja i fabrikovanja povijesti i za politku koja neminovno vodi u (samo)izolaciju. Entitet Republika Srpska, danas je uz neke teritorije koje je okupirala Rusija, najsiromašniji i najizolovaniji dio Evrope. To je entitet u kome djeca uče nešto što se niti ne smije podvesti pod povijest, u kojem jedan autor pravi sprdnju sa ubijenim Bošnjacima, ali i sa živim i osiromašenim Srbima, koji sami sebe u pustoj neimaštini protjeruju iz tog entiteta.

Studija o njemačkim emigrantima

I Njemci odlaze na rad u inostranstvo Nemački emigranti pretežno su visokoobrazovani akademski građani u najboljim godinama: 76 odsto njih ima univerzitetsku diplomu ili su doktori nauka, dakle tri četvrtine, mada samo četvrtina nemačkog stanivištva ima visoko obrazovanje. Većina je stara između 20 i 40 godina. To proizlazi iz studije Saveznog zavoda za istraživanje stanovništva Nemačke. Prema ovoj studiji, veliki deo ispitanika je emigrirao iz pro-

fesionalnih razloga. „Često se radi o sledećem koraku u karijeri”, rekao je politikolog Andreas Ete prilikom predstavljanja rezultata studije u Berlinu. Samo 18 odsto ispitanika je odgovorilo da Nemačku napušta zbog nezadovoljstva životom u ovoj zemlji.

PREDNOSTI I NEDOSTACI

Za većinu emigranta odlazak u inistranstvo se i finansijski isplatio. „Više od 60 procenata ispitanika reklo je da im je neto prihod domaćinstva u inostranstvu ‘bolji’ ili ‘mnogo bolji’ od plate koju su imali po-

slednjih meseci u Nemačkoj”, rekao je Ete. U proseku, neto lični prihod se povećao za 1186 evra mesečno. To veliko povećanje prihoda ostaje čak i kada se u obzir uzme različita kupovna moć zemalja u koje su Nemci emigrirali. Pokazalo se da su od povećanja neto prihoda u inostranstvu profitirali svi emgranti, a pogotovu oni koji nemaju visoku stručnu spremu. Međutim, postoje i neke negativne posledice emigracije: za 40 odsto iseljenika društveni kontakti su se u inostranstvu ‘malo pogoršali’. Prema Saveznom zavodu za

istraživanje stanovništva, u inostranstvu trenutno živi oko četiri miliona Nemaca. Svake godine u proseku 180.000 nemačkih građana napusti zemlju. U istom periodu oko 130.000 se vrati. Zbog toga Nemačkoj ne preti trajni gubitak kvalifikovanih radnika, takozvani „odliv mozgova“. Studija pokazuje da je boravak u inostranstvu obično privremen i traje samo nekoliko godina. Politikolog Andreas

Ete kaže da bi se pre moglo govoriti o „cirkulaciji mozgova“.

PoPularNa švajcarska

U proteklih deset godina Švajcarska je bila daleko najpopularnije odredište nemačkih emigranata. Skoro 200.000 Nemaca preselilo se u susednu zemlju. 127.000 je otišlo u Sjedinjene američke države, 108.000 u Austriju i 82.000 u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tako, da Angla Merkel postulira govor riječima: „Vrlo sam sretna što smo se mogli dogovoriti da Memorijal Aušvic-Birkenau dobije dodatni novac“, a onda vlastima u Poljskoj predaje 60 milona eura. To dovoljno govri i o etičnosti, ali bogme i o civilizacijskoj i što ne reći ekonomskoj snazi jedne nacije koja se uspjela suočiti sa svojim demonima prošlosti i pobijediti u procesu denacifikacije. Na drugoj strani, ne treba poseban vid, jesno je da negatori zločina i genocida, zadrigli u svom neuspjehu-ljudskom, civilizacijskom, etičkom, pa i ekonomskom počinju uništavati sopstveni narod. A do kada će to trajati? Pa i na ovo pitanje Angela Merkel je dala indirektan odgovor u svom obraćanju. Ona kaže: „Sjećanje na zločine, identificiranje počinitelja i davanje žrtvama dostojne počasti, to je odgovornost koja nikada ne prestaje. O tome se ne pregovara!“ O tome se ne pregovara, odjekuje iz Poljske i zvuk dolijeće u Bosnu i Hercegovinu, zemlju na čijoj teritoriji je počinjen genocid i najstrašniji masovni zločini nakon Drugog svjetskog rata, od paljenja i ubijanja žive djece, do planskih silovanja. Dolijeće zvuk do zemlje Bosne i Hercegovine koja NEMA Zakon o zabrani negiranja zločina i genocida, a to izgleda treba ponavljati na minutnoj bazi. A bez tog Zakona, čini se da će Karadžić i Mladić u dobrom dijelu zemlje biti heroji, žrtve brojevi, a govor Angele Merkel, umjesto ljudskog divljenja može dobiti epitet izmišljenog autošovinizma. Dok se ne izgovori rečenica iz naslova, javno iz usta srpskog poltičara koji je na vlasti i dok ta rečenica ne bude potpomognuta zakonski u Bosni i Hercegovini, prije svega, ali i u regionu, iluzorno je očekivato bilo kakav napredak. * Tekst posvećen Nini Ćatiću, srebreničkom novinaru, kojem se gubi svaki trag nakon pada Srebrenice i genocida i čije tijelo do dan danas nije pronađeno. Stopa iseljenika iz Nemačke je sa 5,1 odsto relativno visoka u odnosu na druge industrijske zemlje. Tako se na primer iz SAD iseljava 0,7 odsto stanovništva, iz Japana 0,6, dok Poljska tu beleži visokih 10 procenata. Ova studija German Emigration and Remigration Panel Study (GERPS) potpuno je preokrenula tradicionalni pristup istraživanja migracije: ne istražuje imigrante u njihovoj ciljnoj zemlji, već se koncentriše na emigrante iz određene zemlje koji odlaze na različta u mestu svetu. Ovu studiju je Savezni zavod za istraživanje stanovništva iz Vizbadena radio zajedno sa sociolozima sa Univerziteta Duizburg-Esen. Anketirano je viš e o d 1 0.0 0 0 n e m a č k i h državljana u dobi od 20 do 70 godina koji su se preselili u inostranstvo u periodu između jula 2017. i juna 2018. godine ili su se u istom periodu iz inostranstva vratili u Nemačku.

Utorak, 10. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja O B A V J E Š T E NJ E

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, SKI RESORT KOLAŠIN 1600 podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Apartmanski objekat Q – depadans hotela S“ na katastarskim parcelama broj 1060/19, 1060/30 i 1069/6 KO Smrčje, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je, shodno članu 20 stav 6 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, 30 dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja, odnosno najkasnije do 31.12.2019. godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Centra za kulturu u opštini Kolašin, dana 24.12.2019. godine sa početkom u 10 časova.

O B A V J E Š T E NJ E Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, SKI RESORT KOLAŠIN 1600 podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Condo hotel S“ na dijelovima katastarskih parcela broj 1060/16, 1060/24 i 1069/3 KO Smrčje, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je, shodno članu 20 stav 6 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, 30 dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja, odnosno najkasnije do 31.12.2019. godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Centra za kulturu u opštini Kolašin, dana 24.12.2019. godine sa početkom u 10 časova.

Utorak, 10. decembar 2019.

“Prva banka Crne Gore – osnovane 1901.g.” AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja po osnovu Ugovora o kreditu za rješavanje stambenih potreba br. 04-400-0700453.2, zaključenog dana 28.06.2007. godine, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci Ov.br. 25507/07 od 23.07.2007. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Bulatović Veselinu sa posljednjim poznatim prebivalištem na adresi Partizanski put bb, Podgorica, kao kreditnom dužniku po osnovu Ugovora o kreditu za rješavanje stambenih potreba br. 04-400-0700453.2 od 28.06.2007. godine, Obavještenja o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti upisanih u “A” listu LN br. 195 KO Tološi, kat. parcela br. 3385, livada 2. klase, površine 325 m2, dvorište, površine 500 m2, zgrada broj 1, porodična stambena zgrada, površine u osnovi 106 m2, zgrada br. 2, pomoćna zgrada, površine 31 m2 u osnovi. Poziva se Bulatović Veselin, kao kreditni dužnik po Ugovoru o kreditu za rješavanje stambenih potreba br. 04-400-0700453.2 od 28.06.2007. godine da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati “Prvoj banci Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 141 Podgorica, kako bi mu se uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi poznatoj hipotekarnom povjeriocu. Upozorava se označeni hipotekarni dužnici, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate “Prvoj banci Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica, smatraće se da je Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti uredno dostavljeno hipotekarnim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu CG’’, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju. Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG’’ i predmetno Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu CG’’, kojem objavljivanju će prethoditi objavljianje u jednom dnevnom štampanom mediju.

Oglasi i obavještenja

I. br. 106/19. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Opština Bar, Bulevar Revolucije br. 1, Bar, protiv izvršnog dužnika Leković Miloš iz Bara, Gavrila Principa br. 25, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 545/09 od 14.03.2012. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 232.948,00 €, dana 09.12.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se II prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Leković Miloša, i to iz: LN 86 KO Godinje, Kat.par.br.400; Potes - Podsmolac; Način korišćenja: Pašnjak 2.klase; Površina – 796m2; Kat.par.br.904; Potes - Malipotok; Način korišćenja: Pašnjak 6.klase; Površina – 441 m2; Kat.par.br.1097; Potes - Donjibostan; Način korišćenja: Vrt 3.klase; Površina – 47 m2; Kat.par.br.1154; Potes - Donjibostan; Način korišćenja: Njiva 5.klase; Površina – 267 m2; Kat.par. br.1292/1; Potes - Višegorice; Način korišćenja: Njiva 2.klase; Površina – 173 m2; Kat.par.br.1341; Potes - Podgoricom; Način korišćenja: Livada2.klase; Površina – 289 m2; Kat.par.br.1419; Potes Ćekla; Način korišćenja: Vinograd 1.klase; Površina – 602 m2; Kat.par.br.1443; Potes - Ćekla; Način korišćenja: Livada 3.klase; Površina – 291 m2; Kat.par.br.1522; Potes - Kodkule; Način korišćenja: LIvada 6.klase; Površina – 669 m2; Kat.par.br.1601/2; Potes - Navrelo; Način korišćenja: livada 6. klase; Površina – 340 m2; Kat.par.br.1672; Potes - Sadovi; Način korišćenja: Pašnjak 2.klase; Površina – 1328 m2; Kat.par.br.1886; Potes - Livade; Način korišćenja: Livada 6.klase; Površina – 988 m2; Kat.par.br.1926; Potes - Zavrelo; Način korišćenja: Livada 4.klase; Površina – 359 m2; Kat.par.br.1949; Potes – Uglavuvrela; Način korišćenja: Pašnjak 2.klase; Površina – 1118 m2; Kat.par.br.1952; Potes – Uglavuvrela; Način korišćenja: Pašnjak 3.klase; Površina – 539 m2; Kat.par.br.2005; Potes – Njivak; Način korišćenja: Krš, kamenjar; Površina – 564 m2; ; Kat.par.br.2005; Potes – Njivak; Način korišćenja: Šuma 6.klase; Površina – 2256 m2; Kat.par.br.2056; Potes – Pelinovo; Način korišćenja: Pašnjak 6. klase; Površina – 1650 m2; Kat.par.br.2146/2; Potes – Lekovići; Način korišćenja: Porodična stambena zgrada; Površina – 42 m2; Kat.par.br.2438; Potes – Napećinu; Način korišćenja: Pašnjak 5. klase; Površina – 270 m2; Kat.par.br.2439; Potes – Napećinu; Način korišćenja: Šuma 3. klase; Površina – 981 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1; Lista nepokretnosti br.106 KO Godinje, Kat.par. br.2146/1; Potes – Lekovići; Način korišćenja – Porodična stambena zgrada; Površina – 34 m2; Kat.par. br.2164/1; Potes – Lekovići; Način korišćenja – Dvorište, nasljeđe; Površina – 44 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; Lista nepokretnosti br. 238 KO Godinje, Kat.par.br.1270; Potes – Umline; Broj zgrade 1, Način korišćenja – Porodična stambena zgrada; Površina – 80 m2; Kat.par.br.1270; Potes – Umline; Način korišćenja – Dvorište; Površina – 230 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/3;Lista nepokretnosti br. 240 KO Godinje, Kat.par.br.1267; Potes -Umnine; Način korišćenja: Njiva 2.klase; Površina – 628 m2; Kat.par.br.1267; Potes - Umnine; Način korišćenja: Vinograd 2.klase; Površina – 70 m2; Kat.par.br.1267; Potes - Umnine; Način korišćenja: Njiva 2.klase; Površina – 245 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1; Listu nepokretnosti br. 266 KO Godinje, Kat.par.br.1395; Potes - Ćekla; Način korišćenja: Vinograd 2.klase; Površina – 201 m2; Kat.par.br.1401; Potes- Podgoricom; Način korišćenja: Pašnjak 25. klase;Površina–381 m2; Kat.par.br.1413; Potes - Ćurmanica; Način korišćenja: Vinograd 2. klase;Površina–90 m2; Kat.par.br.1416/1; Potes - Ćekla; Način korišćenja: Livada 3.klase;Površina–333 m2; Kat.par.br.1416/2; Potes - Ćekla; Način korišćenja: Livada 3.klase;Površina–330 m2; Kat.par. br.1417; Potes - Ćekla; Način korišćenja: Vinograd 1. klase;Površina –331 m2; Kat.par.br.1431 Potes - jelakše; Način korišćenja: Vinograd 1.klase; Površina –1124 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1; Lista nepokretnosti br. 435 KO Limljani, Kat.par.br.16/33; Potes - Polje; Način korišćenja: Livada 5.klase; Površina – 1980 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/4; Lista nepokretnosti br. 131 KO Virpazar, Kat.par.br.150; Potes- Podunač; Način korišćenja: Livada 5.klase; Površina – 5571 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 26.12.2019. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 106/19 od 13.02.2019. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 232.948,00 €, kao i radi naplate iznosa od 2.517,48 € na ime nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju, iznos od 1.202,00 € na ime troškova izlaska na lice mjesta, iznos od 15,00 € na ime administrativnih taksi, iznos od 25,00 € na ime donošenja rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 232,32 € na ime objavljivanja zaključka o I i II prodaji u dnevnom listu, iznos od 30,00 € na ime nagrade za donošenje zaključka o I i II prodaji, iznos od 60,00 € na ime organizovanja I i II prodaje, iznos od 20,00 € na ime dostave pismena strankama. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 86 KO Godinje, i to: Zabilježba rješenja o izvršenju I.br. 106/19 od 13.02.2019. godine, Zabilježba statusa nepoketno kulturno dobro od nacionalnog znaćaja ambijetalna cjelina Lekovići-Godinje, Zabilježba rješenja o izvršenju I.br. 138/14 od 01.12.2014. godine u korist Zindović Rajka; u LN broj 106 KO Godinje, LN broj 238 KO Godinje, LN broj 240 KO Godinje, LN broj 266 KO Godinje, LN broj 435 KO Limljani i LN broj 131 KO Virpazar, ima upisanih tereta i to: Zabilježba rješenja o izvršenju I.br. 106/19 od 13.02.2019. godine. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 106/19. od 09.10.2019. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 296.247,23 €. VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 5407174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 29.624,72 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 09.12.2019. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga zakupa prostora i komunikacionih servisa za rezervnu lokaciju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 24.321,00 €. Tenderska dokumentacija broj 118/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Sandra Lučić, telefon 040/204-144, e-mail sandra.lucic@epcg.com.

RaZNo OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 1 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 2

Poslovni broj : Ivm.br.3771/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO„DRVOMONT-KOTOR“ iz Kotora , adresa sjedišta Radanovići bb, protiv izvršnog dužnika Boljanović Zorana iz Podgorice, adresa prebivališta ul Nikole Tesle br.34 Podgoria , radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.500,00 eura u smislu člana 45 ZIO-a dana 09.12.2019.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Boljanović Zoran, poslednja poznata adresa ul. Nikole Tesle br.34, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Rješenje o izvršenju javnog izvršitelja Dejana Kekovića Ivm.br.10/16 od 26.03.2018.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, i Rješenje o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Ivm.br.3771/18 od 29.10.2019. godine ovog javnog izvršitelja. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 09.12.2019.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO ”Lokalni putevi“ Pljevlja, Mila Peruničića b.b. oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za utovarne mašine - utovarivača, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 175.000,00€, Tenderska dokumentacija broj LP 02/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 09.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Dragan Jovović- direktor, telefon 067/008-110, e-mail putevipljevlja@t-com.me. Službenik za javne nabavke Blašo Šubarić, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka elektro materijala i elektro uređaja za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 38.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 40/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

„Luka Bar“ AD objavljuje:

OBAVJEŠTENJE Na zvaničnoj internet stranici „Luka Bar“ AD (www.lukabar.me/index.php/me/tenderi) su 09.12.2019.g. objavljeni sledeći javni pozivi: •„JAVNI POZIV- nabavka mobilne lučke dizalice - 1 kom.“ – Tender br. 131 • „JAVNI POZIV- nabavka reach stacker-a - 1 kom“ – Tender br. 132 •„JAVNI POZIV- nabavka specijalne mašine za industrijske namjene (material handler) - 1 kom.“ – Tender br. 133 Podaci o rokovima za dostavljanje ponuda, tehničkim karakteristikama, kontakt osobama, itd. su dati u javnim pozivima.

UslUgE OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

30 Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „ VODOVOD I KANALIZACIJA „ Budva, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17) naručilac DOO „ VODOVOD I KANALIZACIJA „ Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Otvoreni poziv za nabavku kućnih višemlaznih vodomjera pripremljenih za daljinsko očitavanje za potrebe Doo „ Vodovod i kanalizacija” Budva po specifikaciji ukupno procenjene vrijednosti 250.000,00 eura sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 01-8664/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me dana 04.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Perica Šaranović, službenik za javne nabavke: telefon +382 33 403 304, e-mail vodovod.bd.nab@t-com.me

Nabavka goriva za motorna vozila i mašine po specifikaciji, procenjene vrijednosti 100.000,00 eura sa PDVom. Tenderska dokumentacija broj 01-8714/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki dana 05.12.2019. na adresi www._ujn.gov.me. Lice za davanje informacija Perica Šaranović, telefon +382 33 403 304, e-mail vodovod.bd.nab@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Vodovod” Pljevlja, ul. Kralja Petra I/29, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Vodovodnog I kanalizacionog materijala, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 170.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/2019 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Biljana Đondović, telefon 052/300-156, e-mail pvvodovod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama ( „Službeni list CG“,br.42/11 i 57/14 naručilac Uprava za imovinu,Podgorica,Ul.Jovana Tomaševića broj 2 oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Uprava za imovinu pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku roba – kupovina poslovnog prostora za potrebe Uprave policije u Podgorici , procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 353.000,00 EUR-a. Tenderska dokumentacija br. 90 -0201/12633 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www. ujn.gov.me. Dana 06.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Bajko Vučićević br.tel. 067 212 686 ,e-mail bajko.vucicevic@uzi.gov.me.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Tužnim srcem javljamo da je iznenada u 39. godini preminuo naš dragi

Sa ljubavlju i poštovanjem posljednji pozdrav dragom zetu

Dana 9. decembra 2019. preminuo je u 74. godini

ANTO BOGDAN DUŠAN Jovov RAŠOVIĆ ANTO - TONI Franjov BOGDAN Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 10. decembra od 10 do 15 časova i 11. decembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Ožalošćeni: sestre ANA, MAJA, DANKA i DUŠKA, ujak SRETEN - ŠOTA, tetke PERSA, LJILJA i MILA, ujne, sestrići, sestrične, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

506

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 9. decembra od 13 do 16 časova, 10. decembra od 12 do 16 časova i 11 decembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Hvala ti za neizmjernu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružao. Počivaj u miru. Porodica pokojnih VLADA i STANKE JOVANOVIĆ 491 Tužan posljednji pozdrav našem voljenom suprugu, ocu i svekru

Ožalošćena porodica: supruga RADMILA, sinovi MARKO i FILIP, ćerka ŽANA, braća MIŠO i JOZO sa porodicama, snaha KSENIJA i mnogobrojna porodica BOGDAN

465

ANTO BOGDAN

Posljednji pozdrav

Tiho si nas napuštio, ali si ostavio neizmjernu ljubav i dobrotu. Nosićemo u srcu sjećanje na tebe sa toplinom i poštovanjem.

483

Vječno tuguju tvoji RADMILA, MARKO, FILIP i KSENIJA

ANTU – TONIJU BOGDANU ocu našeg cijenjenog kolege.

DULE

KOLEKTIV OB ,, DANILO I“ CETINJE

Ovo je prerano, ovo mi ne možemo da vjerujemo, brate naš. 472

NEMANJA i VOJIN

505

Posljednji pozdrav dragom zetu

DUŠANE ANTO BOGDAN Počivaj u miru, plemenita dušo.

Kako da se oprostimo od jedne mladosti, kako da se oprostimo od jedne dobre duše. Nikada te nećemo preboljeti. Porodica SEKULIĆ 503

VIDO JOVANOVIĆ sa familijom 492

Dana 9. decembra 2019. u 68. godini preminula je naša draga

DUŠA Obećao si mi da ćeš nas opet posjetiti, a ja sam došla da se od tebe pozdravim, mili naš Dušane, iskrena dušo, uvijek ćemo te voljeti. MIRJANA i LARA

502

JELENA Mlađenova KANKARAŠ rođena Milošević Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 10. decembra od 11 do 16 časova i 11. decembra od 10 do 12 časova, kada polazimo za Goslić – Golija, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sin MIODRAG - MIJO, brat SLOBODAN, sestra ANĐELIJA, snahe IVANA i SENKA, đever RADOJICA, zaove SLAVKA i DOBRANA, jetrva VINKA, bratanići, bratanična, sestrići, zaovići, đeverić, đeverična i ostala rodbina

DUŠAN

Mili moj Dušane, ne prihvatam da je istina i neću ni prihvatiti, dušu si mi sa sobom ponio. Želim da ti što prije dođem. Tvoja baba BOSE

501

500

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

DUŠAN Posljednji pozdrav dragom Dušanu. Porodica PAJOVIĆ 504

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Posljednji pozdrav dragom brataniću naše Zorice

SJEĆANJE 10. 12. 1997 - 10. 12. 2019.

Sa bolom i nevjericom opraštamo se od tebe, dragi

DUŠAN VUJAČIĆ

MIRKU BANIĆEVIĆU Kao što si dostojanstveno živio, tako si i otišao na vječni počinak. Živjećemo sa uspomenama na tebe i tvoju ljubav koju si širio među nama. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

BOBA ČAVOR

DUŠAN VUJAČIĆ

DUŠANE

SAŠA, VEKICA, MILICA i MARINA

DEJO i SANJA KAVAJA sa đecom

Dragi Dušane, zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju.

S ljubavlju i poštovanjem.

SLOBO, RAJKA, NIKOLA, TINA, TAMARA i NINA ABRAMOVIĆ 493

IVAN, MILICA i BRANKO 497

Supruga BELA, sin GORAN, snaha LJILJANA, unuke ELENA i KATARINA

474

473

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

460 Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav

DUŠANE

MIJU BANIĆEVIĆU

RADOMIRU PEKOVIĆU

DUŠANU

Nećemo reći Dušane, nego voljeni brate naš, jednako moj i Veskov. Ne postoji ništa da ublaži ovu bol. Srce si nam slomio, nadam se da si otišao spokojan jer znaš da će Vesko da me čuva.

DUŠANU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. VUKO MAŠTRAP sa porodicom 485

Tvoja ljudskost, plemenitost i gostoljubivost ostaju u neizbrisivom sjećanju.

NEĐELJKO PEKOVIĆ sa porodicom

VESKO i DARA VUJOVIĆ sa porodicom

464

490

Tvoji MARIJA i VESKO

od GIDA ĐUROVIĆA sa porodicom 484

Nijemi od bola opraštamo se od našeg voljenog unuka i sestrića

496

Posljednji pozdrav kumi

DULA MIRKO BANIĆEVIĆ SEKI

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru, dragi Mijo.

Vrijeme koje si proveo sa nama bilo je prekratko, a ono koje ćemo biti bez tebe vječno. Ostaje nam da te se sjećamo kroz najljepše uspomene, vječito voljen i nikad zaboravljen.

LALA i BRANKA sa porodicom Od ĆANE, BEĆA i NENA LALIČIĆA sa porodicama

455

Baba MILEVA, ujak ĐURO, tetke ĆAKA i MARINA

Posljednji pozdrav dragom stricu

Opraštam se od dragog đevera

499

481 Posljednji pozdrav našoj voljenoj strini

MIJU BANIĆEVIĆU VESKO, NADA, JOVAN i JANA

LJUBICI - SEKI Blažovoj MILIĆ Draga Seko, neka tvoja plemenita i napaćena duša počiva u miru pored tvog jedinca Bobana, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

MIJA BANIĆEVIĆA S poštovanjem i zahvalnošću. Snaha MILICA

457

456

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom stricu

Porodica pok. LJUBA MILIĆA

DUŠAN Tebrice moj, ne mogu da se oprostim od tebe, i ne želim. Sa tobom je pošao dio mene, moje srce i duša su sa tobom. Ostavio si bol koji će biti vječno prisutan i nikada nećeš biti zaboravljen.

480

Tvoja sestra i tvoj BLESO

Uzornoj crnogorki

MIJU BANIĆEVIĆU

MIRKU BANIĆEVIĆU Od kumova DADA BOŽOVIĆA i RATKA NERIĆA sa porodicama

Sa nevjericom i bolom da te više nema. LJILJA sa porodicom

SEKI Blažovoj MILIĆ Počivaj u miru, pored tvojeg najmilijeg. 479

Od DRAGANA i ZORICE MARTINOVIĆ sa familijom

463

458

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

Posljednji pozdrav dragom

MIJU BANIĆEVIĆU MIJU

MIRA, VLADAN, IGOR i TOMO KOMNENIĆ

Počivaj u miru jer si to zaslužio. Od: VESNE, BLAGOJA, IVA i LUKE 498

494

462

DUŠANE A što da ti kažemo, jedini sine? A kako reći zbogom, dijete naše? Htio si i imao planove da nam olakšaš poodmakle godine. Toliko smo htjeli zajedno da uradimo i u trenu sve stade. Osta samo bol, bol koji kida i razdire dušu, Dušo naša, Dušo majkina. Dragi sine, ne znamo ovog jutra što da ti više kažemo, ali jednog dana kada nas sudbina dovede kod tebe sve ćemo se ispričati. Tvoji ĆIKA i LIDIJA 495 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. decembar 2019.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom

Danas je sedam godina od odlaska dragog brata i ujaka

DULU PINJA, ĐANI, KATJA, TANJA i SRĐAN

DUŠANU

488

Danas je sedam godina, dragi brate

RADOMIRA – JARA BULAJIĆA

RADOMIR – JARO BULAJIĆ

Jaro!!! Od rastanka sa tobom svi su nam dani ispunjeni prazninom, bolom i tugom.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe i tvoju dobrotu zauvijek ostaje.

Tvoji: ANIKA, ŽELJKA i MILAN

Brat ŽARO i sestra MILKA

469

470

Čuvaćemo te od zaborava. Posljednji pozdrav

10. 12. 2011 – 10. 12. 2019. IN MEMORIAM DOO NJEGUŠ - CETINJE

468

DUŠANU Sa tugom u srcu, dragom prijatelju Počivaj u miru, lijepa mladosti.

RADOMIR RACO SEKULIĆ

MOMIR RAJKOVIĆ sa porodicom 489 Prolaze godine, a drage uspomene i sjećanja traju.

Posljednji pozdrav kumu

DUŠANU Od porodice MARKA Blažovog MILJENOVIĆA

DUŠANU od porodice BOROZAN

Tvoja đeca: Jasna, Ivan, Danijela, Jovan, Petar, Danilo

459 Posljednji pozdrav voljenom

487

461

Posljednji pozdrav našem

Sjećanje na naše voljene

DULU Počivaj u miru, ljepoto blagorodna.

CETU SLAVKO – ŠOLE JANKOVIĆ sa porodicom

BENEŠ, DANIJELA, FILIP, MAŠE i MARE 477

486

Posljednji pozdrav voljenom

Posljednji pozdrav

LAZAR

SVETLANA

DARINKA

1936–2012.

rođ. Đakonović 1967–2009.

1937–2012.

VUKČEVIĆ S ljubavlju i poštovanjem ostajete zauvijek sačuvani od zaborava.

DUŠANU Porodica PEJAKOVIĆ

DUŠANU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. 467

478

PORODICA

SANJA i PERO RADNJIĆ sa porodicom 454

Posljednji pozdrav voljenom

Dana 12. decembra 2019. navršava se 20 godina od smrti našeg dragog

DUŠAN VUJAČIĆ DUŠANU

Premalo je riječi a previše tuge. S ljubavlju ćemo te spominjati i u srcu nositi. ZORAN i STANKA ČIČAREVIĆ

475

LJUBO RADOVIĆ sa porodicom 466

Zauvek si u našim srcima.

POMENI

Posljednji pozdrav dragom

Supruga VERA, sin IVAN, ćerka ALEKSANDRA, snaha MARINA, unuci PETAR, MILICA, KATARINA i KSENIJA SJEĆANJE 1997-2019.

Počivaj u miru. 476

DUŠANU od ŚORE, MEŠTRE i NOVAKA

e-mail: oglasno@t-com.me

BOBA ČAVOR Često te spominjemo i rado se sjećamo divnih uspomena. 482

RAJKA P. ARNAUTOVIĆA

MARIJA, IVANA, MILENA i NIKOLA

471

TV program

Utorak, 10. decembar 2019.

FILM

PRVA TV 22:00

RUKOMET

RTCG 2 06:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Panduri u akciji

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Svjetsko prvenstvo



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obr. program 11:05 NVO, r. 13:05 Visoki hrastovi, r. 14:05 Meridijani, r. 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 Koncert 19:30 Dnevnik 2 20:05 Crnogorske megastrukture -Most na Maloj rijeci, dok.em. 20:30 SAT TV 21:00 Ekovizija 21:30 Wild beauty award, dodjela turističkih nagrada 22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde III, s. 00:10 Dnevna soba, r. 01:40 Crnogorske megastrukture -Most na Maloj rijeci, r.



   TV PRVA

RTCG 2

06:15 Glas Amerike, r. 06:50 Rukomet: Crna Gora - Rusija, SP 08:35 Vaterpolo: Jadran - Sintez, LŠ, snimak 09:50 Rukomet: Japan - Španija, SP, snimak 11:35 Fudbal fest 12:20 Rukomet: Švedska - Rumunija, SP 14:15 Luda kuća, s. 14:45 Muzika 15:15 Deveto čudo na istoku, r. 16:45 Fudbal fest, r. 17:35 Van dometa 18:15 Kultura na drugom 19:05 Van dometa 19:30 Dnevnik 2 20:15 Luda kuća, s. 21:00 Dnevna soba, r. 22:30 Seks,partijski neprijatelj br 1, film 00:05 Glas Amerike 00:35 Kultura na drugom 01:00 Rukomet: Svedska - Rumunija, SP, snimak 02:30 Rukomet: Crna Gora - Rusija, , SP, snimak

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva

Crna Gora - Rusija

16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Panduri u akciji, film Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:45 17:15 18:00 18:30 21:00 22:00 22:50 23:35 01:10

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr Kitchen, r. Među nama, r. Na granici, r. Crni biser, r. Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r. Centralni dnevnik Među nama, e. Crni biser, s. Na granici, s. Totalni obrt Živjeti u Njujorku, film Djevojka iz kluba Golo oko, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Geopolitika, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje ljeta Ljubav i osveta, r. Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Vijesti Sport Krvne veze, s. Gorka osveta, r. Reflektor, r. Boje dana, r. Na granici, film

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima



A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 10. decembar 2019.

Marketing

Utorak, 10. decembar 2019.