Dnevni list POBJEDA 18.01.2025 by Pobjeda

Ministarstvo prosvjete razriješilo direktoricu podgoričke gimnazije zato što nije po propisima postupila u slučaju seksualnog uznemiravanja iz 2021.

Vučurović smijenjena

KONKURS: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović traži ambiciozne, energične i profesionalne ljude za rad u službi narušenog bezbjednosnog sektora

Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje jer je Biljana Vučurović prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića 2021.

Agencija za medijske usluge pisala kolegama iz REM-a Srbije zbog ponovljenog govora mržnje i upozorila na zamračenje spornih programa

Televizije Pink i Hepi koristile tragediju na

Cetinju za podsticanje netrpeljivosti

Ambasador Željko Perović, viši savjetnik Atlantskog saveza Crne Gore

Cetinje će biti bezbjedno sa još

jednim

Novom sistematizacijom iz decembra 2024. godine nijesu predvidjeli više radnih mjesta na Cetinju. Ništa nijesu uradili da se Medovina ne ponovi. I sada imaju problem da dovedu više policajaca, jer su postojeća mjesta popunjena, kazao je naš sagovornik

Ono što je komesarka pokazala u četvrtak popodne na presu sa premijerom Spajićem i u Skupštini Crne Gore, nažalost, donekle stavlja upitnik na optimizam zbog njenog imenovanja

Vaterpolo savez Hrvatske obavijestio VPSCG da ni po cijenu sankcija mečeve Svjetskog kupa neće igrati na bazenu „Zoran Džimi Gopčević“ Hrvati neće u Kotor, Superfinale u Podgorici?

STEGA upozorava na to što se krije iza spornog amandmana na izmjene Zakona o državnoj svojini koji je inicirala Mandićeva partija

Profesorica Ekonomskog fakulteta dr Jasmina Ćetković o troškovima i bene tima izgradnje HE Komarnica

PODGORICA - Nadamo se da ključni zapadni partneri sve više uviđaju svoje greške i zablude u politici koju posljednjih godina vode prema Crnoj Gori i regionu i da prepoznaju ko su stvarne proevropske snage u našoj zemlji. No, ono što je nova komesarka za proširenje Marta Kos pokazala na presu sa premijerom Spajićem i u Skupštini jeste demonstracija opasne površnosti u sagledavanju stanja u kojem su crnogorska država i društvo. Takvim pristupom i gospođa Marta Kos i Evropska unija ne samo što idu naruku proruskim i prosrpskim strankama, koje su ključni činiloci vlasti u Crnoj Gori, nego rizikuju da, makar i nehotice, postanu neprijatelji istinski prozapadnim snagama.

To je u intervjuu za Pobjedu istakao ambasador Željko Perović, bivši istaknuti crnogorski diplomata i viši savjetnik u Atlantskom savezu Crne Gore. On smatra da se izborom Marte Kos Crnoj Gori šalje „najpozitivniji mogući signal“, dok Evropska komisija „pokazuje svoje stvarne namjere o integrisanju preostalih balkanskih država“.

- No, da li Vlada i vlast u Podgorici adekvatno uzvraćaju na pruženu ruku Brisela? To možemo lako da zaključimo iz naimenovanja koja se (ne) dešavaju – dodaje Perović. Prema njegovom mišljenju, cijelu proteklu i još nekoliko prethodnih godina „trebalo bi skroz izbrisati“, a kao odgovor na to smatra neophodnim da se „upozori i ukaže na mnogo toga lošeg što se dešavalo i što se dešava“.

- Desni populistički pokreti niču i jačaju, a krajnja desnica prijeti da uskoro postane zvanična ideologija u mnogim državama. Pa i u onim najbogatijim i najrazvijenijim – dodaje on, te podsjeća da su u toku pripreme za novu preraspodijelu interesnih sfera. Turbulencije nijesu zaobišle ni Crnu Goru koja je, kako kaže, od avgusta 2020. godine „izložena nezapamćenim pritiscima i udarima prvenstveno srpskog nacionalističko-integralističkog pokreta, zatim gebelsovskoj propagandi beogradskih medija i njihovih podgoričkih ispostava u cilju poništavanja već skroz urušenog suvereniteta“.

- Sve sa krajnjim ciljem gašenja nezavisne države, te privođenja „teritorije“, kako Crnu Goru sada nazivaju, neostvarivom „srpskom svetu“ – navodi on.

Takođe, ukazuje kako su naši „zapadni prijatelji“ ustupcima velikodržavnim projektima i protagonistima nacionalističkih politika u posljednjih pet godina, izazvali sasvim suprotan efekat.

- Takvim pristupom stanje u Crnoj Gori, BiH, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji dovedeno je do usijanja. Nacionalizam i šovinizam poprimaju neslućene razmjere. Proza-

Subota, 18. januar 2025.

Ambasador Željko Perović, viši savjetnik Atlantskog saveza

„Opasna površnost Marte Kos ide naruku proruskim i prosrpskim strankama“

Bez skorih imenovanja novih ambasadora

POBJEDA: Smatrate li adekvatnim izbor

Milene Kalezić za buduću ambasadorku

Crne Gore pri NATO, s obzirom na to da su njeni poslovni angažmani od 2019. godine bili u direktnoj i indirektnoj vezi sa sjevernoatlantskim savezom? Zbog čega je ostalo upražnjeno čak 20 ambasadorskih pozicija?

PEROVIĆ: Milena Kalezić, novonaimenovana ambasadorka

Crne Gore pri NATO je karijerni diplomata sa iskustvom. Sa njom sam sarađivao i imam najpozitivnije iskustvo, kao i pohvale za njen rad u našoj ambasadi u Grčkoj. Kao rukovodilac sektora za NATO u Ministarstvu vanjskih

padne snage su potisnute, a one druge, bliske malignom režimu u Moskvi - sve su jače – zaključuje Perović za Pobjedu.

POBJEDA: Kada se osvrnemo na 2024. godinu, kako ocjenjujete sve događaje na globalnom nivou koji su uzdrmali mnoge odnose i doskorašnja partnerstva?

PEROVIĆ: Kad bi se moglo, 2024. godinu bi trebalo što prije zaboraviti. Ili, skroz izbrisati i 2024, i nekoliko godina prije nje. I na svjetskom, na evropskom i na balkansko-crnogorskom planu. Kako to nije moguće, potrebno je upozoriti i ukazati na mnogo toga lošeg što se dešavalo i što se dešava. Dok dva velika rata ili, bolje reći, dva zločinačka poduhvataonaj na Bliskom Istoku i onaj u Ukrajini - poprimaju zastrašujuće razmjere, teroristički akti širom svijeta se multiplikuju, retrogradne snage i pokreti rastu, a empatija i saosjećaj sa ugroženima širom planete izostaju. Povećavaju se razlike između bogatih i moćnih sa jedne, i siromašnih i slabih sa druge strane. Veliki migratorni talasi neminovno pod-

posloa, najlogičnije je da nastavi započeto u Misiji u Briselu. Njen izbor daje nadu da ćemo na ambasadorske pozicije slati obučene i pripremljene diplomate. Nažalost, Crna Gora i dalje nema ambasadore u više od pola - oko 20 svojih diplomatsko-konzularnih predstavništava, što je nedopustivo. Imajući u vidu nepovjerenje i tenzije u vladajućoj većini, kao i različite interese i viđenja spoljne politike vladajućih koalicionih partnera, ne čini se da će uskoro doći do njihovih popunjavanja. A bez ozbiljne diplomatske mreže, nema uspješne diplomatije, niti ostvarenja ključnih vanjskopolitičkih ciljeva.

na ekonomskom politikom, ali i prva zemlja demokratije SAD najavama (re)izabranog predsjednika Donalda Trampa o Grenlandu, Panami i Kanadi najavljuje preduzimanje nekontrolisanih i po svjetski mir opasnih koraka u

stiču jačanje konzervativnih i nazadnih snaga širom svijeta. Desni populistički pokreti niču i jačaju, a krajnja desnica prijeti da uskoro postane zvanična ideologija u mnogim državama. Pa i u onim najbogatijim i najrazvijenijim. Sve je vidljivije i jasnije da biva ugrožen međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, a koji je najvećem broju zemalja nudio kakvo-takvo spokojstvo. Vidi se, osjeća se zebnja i velika neizvjesnost, jer današnji svijet sve više podsjeća na onaj nakon Prvog svjetskog rata. Teku pripreme za novu preraspodjelu interesnih sfera. Velike sile su i tokom proteklih decenija prilično bezobzirno sprovodile svoje nadmene interesne politike, ali su se balans i međunarodni mir održavali. Jedine tri preostale stvarne super-sile - SAD (u svakom pogledu), Kina (ekonomski) i Rusija (još uvijek vojno) - u ostvarivanju svojih interesa danas se sve manje pridržavaju pravila uspostavljenih nakon završetka Drugog svjetskog rata. Prvenstveno Rusija, pa zatim Ki-

Koji su događaji

u samoj Crnoj Gori?

Ono što je komesarka pokazala u četvrtak popodne na presu sa premijerom Spajićem i u Skupštini Crne Gore, nažalost, donekle stavlja upitnik na optimizam zbog njenog imenovanja

PEROVIĆ: Negativni trendovi u čitavom svijetu sa neizbježnim posljedicama se neminovno reflektuju i na balkansko okruženje, time i na Crnu Goru.

Crna Gora je posljednjih nekoliko godina, tačnije za trajanja tri vlade od avgusta 2020, i spolja i iznutra izložena nezapamćenim pritiscima i udarima prvenstveno srpskog nacionalističko-integralističkog pokreta, zatim gebelsovskoj propagandi beogradskih medija i njihovih podgoričkih ispostava u cilju poništavanja već skroz urušenog suvereniteta. Sve sa krajnjim ciljem gašenja nezavisne države, te privođenja „teritorije“, kako Crnu Goru sada nazivaju, neostvarivom „srpskom svetu“. Tokom protekle godine, crnogorska vlast predvođena glavnim kolaboracionistima iz bivšeg Demokratskog fronta (DF), dobrovoljnim glavnim negativcima iz Demokrata i marionetskom vladom klimoglava predvođena nedoraslim premijerom Milojkom Spajićem , činila je sve da pokvari odnose sa prijateljskim susjedimaprije svega Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Time su željeli i da pokvare iznenadnu šansu za brži ulazak Crne Gore u EU, kao glavni strateški cilj naše zemlje. Nenajavljena posjeta glavnog regionalnog remetilačkog faktora Milorada Dodika direktno na povratku iz Moskve sa instrukcijama dobijenim u Kremlju, zatim neglasanje za prijem Kosova u Savjet Evrope, stalno kvarenje do tada prijateljskih odnosa sa Hrvatskom i BiH, odavanje NATO i drugih važnih podataka beogradskom mentoru, samo su neki od do-

Željko Perović

gađaja koji su obilježili kontinuirani rad crnogorske vlasti tokom protekle godine. Golom upotrebom sile sprečava se formiranje vlasti u Šavniku i Budvi, zadugo i u Andrijevici. Kontinuirano ponašanje uprave rubnih opština Pljevalja i Berana kao da su u sastavu susjedne države i provociranje slabašne i nemoćne vlade da se tome odupre, te skandalozno formiranje vlasti u Podgorici po direktivi iz Beograda, samo govori o potpunom posrnuću crnogorskog društva. Nekompetentnost i nesposobnost kompletnog, prethodno planski uništenog bezbjednosnog sektora, nasilje stalno prisutno u svakodnevnom životu crnogorskih građana, nesankcionisano djelovanje nasilnika i kriminalnih klanova, dvije nezapamćene tragedije na Cetinju - prava su slika današnje Crne Gore.

POBJEDA: Što su moguće posljedice pritisaka aktuelne vladajuće većine u Srbiji na zemlje regiona, posebno na Crnu Goru (preko njihovih partnera u crnogorskoj vlasti)?

PEROVIĆ: Naš region, tzv. Zapadni Balkan, nakon pada malignog režima Slobodana Miloševića koji je izazvao i vodio četiri krvava rata (i sva četiri izgubio) i kratkog predaha relativne stabilizacije, od ustoličenja presvučene radikalske vlasti Aleksandra Vučića prije više od decenije, ponovo je, nažalost, turbulentan i nestabilan. Beogradskim

vlastodršcima, nastavljačima radikalske politike sa početka i kraja prošlog vijeka i njihovim kartografima iz značajnog dijela intelektualne elite i vrha SPC, uvijek željnih tuđih teritorija, nauk nije bio dovoljan. I prionulo se stvaranju „srpskog sveta“ - Velike Srbije pod drugim imenom. Nikad ugasle pretenzije prema susjednim državama ovog puta su još ogoljenije i razornije. Negativan uticaj zvaničnog Beograda, antizapadna politika koja se tamo vodi, uticaj ruske destruktivne politike ponovo čine region taocem srpske politike, a cio Balkan više „buretom baruta“ nego „zonom mira“. Vladajući režim u Beogradu miješa se, ogoljeno i bez pardona, u unutrašnje stvari u Crnoj Gori. Preko svojih glavnih eksponenata u vlasti, predstavnika bivšeg DF i prve rezerve Demokrata, koordinira i usmjerava destruktivne radnje sa osnovnim ciljem destabilizacije svih društvenih procesa, zaustavljanja njenog evropskog puta, urušavanja institucija i same države. Od nekadašnje parole „Ne damo svetinje“ prešlo se na „ne damo Andrijevicu, Šavnik, Budvu“… To jest: ne damo Crnu Goru – Crnogorcima. S druge strane, naši „zapadni prijatelji“ ustupcima koje čine velikodržavnim projektima i protagonistima nacionalističkih politika u posljednjih pet godina, izazvali su, očigledno je, sasvim supro-

Marte proruskim strankama“

tan efekat. Takvim pristupom stanje u Crnoj Gori, BiH, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji dovedeno je do usijanja. Nacionalizam i šovinizam poprimaju neslućene razmjere. Prozapadne snage su potisnute, a one druge, bliske malignom režimu u Moskvi - sve su jače.

POBJEDA: Kakvu je poruku Crnoj Gori poslala Evropska unija, odnosno Evropska komisija izborom Marte Kos za novu komesarku za proširenje i da li će naša zemlja nastaviti da slijedi vanjsku politiku EU?

PEROVIĆ: Nadamo se da ključni zapadni partneri sve više uviđaju svoje greške i zablude u politici koju posljednjih godina vode prema Crnoj Gori i regionu, i da prepoznaju ko su stvarne proevropske snage u našoj zemlji. U tom smislu, izborom Marte Kos za novu komesarku za proširenje Crnoj Gori se šalje najpozitivniji mogući signal. Samim tim što se radi o izboru kandidatkinje iz Slovenije, sa kojom je Crna Gora donedavno živjela u istoj državi, logično je da je tražena osoba koja najbolje poznaje stanje u regionu. Slovenija, nakon što je „izgurana“ iz Jugoslavije, sve vrijeme pokazuje dobronamjernost prema svim novonastalim državama, a posebno prema Crnoj Gori. Gospođa Kos sa svojom kredibilnom i značajnom biografijom najbolji je mogući izbor. Njeni prvi nastupi to i potvrđuju. Dakle, Evropska komisija takvim profilom komesarke za proširenje jasno pokazuje svoje stvarne namjere o integrisanju preostalih balkanskih država u punopravno članstvo EU. No, iz prethodnog pasusa. Bila je to demonstracija opasne površnosti u sagledavanju stanja u kojem su crnogorska država i društvo. Takvim pristupom i gospođa Marta Kos i EU ne samo što idu naruku proruskim i prosrpskim strankama, koje su ključni činioci vlasti u Crnoj Gori, nego rizikuju da, makar i nehotice, postanu neprijatelji istinski prozapadnim snagama.

No, da li Vlada i vlast u Podgorici adekvatno uzvraćaju na pruženu ruku Brisela? To možemo lako da zaključimo iz naimenovanja koja se (ne) dešavaju. Kristina JERKOV

PODGORICA – Inicijative kojima se posredstvom Ministartstva javne uprave pokušava sprovesti i ubrzati proces izbornih reformi u Crnoj Gori dobra su prilika i polazište da se po tom pitanju konačno stvari pokrenu sa mrtve tačke, kazao je za Pobjedu profesor Đorđije Blažić, doktor pravnih nauka i dekan Fakulteta za državne i evropske studije u Podgorici. Upravo je izborna reforma bila razlog njegovog nedavnog susreta sa resornim ministrom Marašem Dukajem. Međutim, Blažić smatra da postojeće prilike i svi akteri na crnogorskoj političkoj sceni i dalje samo deklarativno zauzimaju stav da su reforme u ovoj oblasti neophodne, dok sa druge strane na svakom koraku „sabotiraju“ reformske procese. Prema njegovoj ocjeni, u Crnoj Gori se i dalje na pogrešan način predstavlja rješavanje ovog pitanja jer, kako kaže, „politička“ cjelishodnost dominira u odnosu na legalitet, što izborni sistem čini neustavnim, a samim tim i društveno neprihvatljivim.

SUŠTINA I FORMA

U razgovoru za Pobjedu, Blažić je izdvojio i najnoviji primjer najave blokade rada skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz konstataciju da će „svaka priča biti uzaludna ako se prethodno ne obezbijede legitimitet i legalitet institucija, jer država ne postoji bez njih“.

- Crna Gora još nije postala „država“ - osim „na papiru“, već od referenduma 2006. godine i Ustava 2007. godine egzistira kao „državni provizorijum“, a za takav pravni status njeni građani nijesu glasali. Takvo pravno i faktičko stanje Crne Gore trajaće dok se

- Treba smanjiti krizu i postojeće negativne prakse, poput promjena prebivališta zbog izbornog procesa. Trenutno imamo nekoliko opština u kojima još uvijek nije okončan izborni proces, a kad će biti - ne zna niko (Šavnik i Kotor, čime je ugroženo i pravo na lokalnu samoupravu i biračko pravo građana).

PODGORICA - Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević posjetio je u Istražnom zatvoru u Spužu bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Kneževiću je posjetu odobrio predsjednik Višeg suda Zoran Radović, kako su kazali, u skladu sa propisima. Razlog ove Kneževićeve posjete Božoviću, inače nekadašnjem funkcioneru Nove srpske demokratije, za sada nije poznat. No, dolazi u trenutku kada je Ministarstvo javne uprave Vladi predloži-

Prof. dr Đorđije Blažić o dugo najavljivanom neophodnom rede nisanju zakonske regulative za izbore

Od stvarne izborne reforme neće biti ništa dok se ne umiješa međunarodni faktor

izborni sistem ne usaglasi sa Ustavom i njegovim ključnim odredbama o suverenitetu građana (član 4) i biračkom pravu (član 45) - objasnio je Blažić.

On je podsjetio da je članom 83 Ustava Crne Gore propisano da građani imaju pravo na neposredne izbore, odnosno da biraju i da budu birani, ali da ta činjenica ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“, jer „živimo u uslovima partitokratije koja to ne dozvoljava“.

- Uvjeravam cijelu crnogorsku javnost da, i pored najbolje namjere koja je kod aktuelnog ministra Maraša Dukaja neupitna i iskrena - jer se vidi želja za suštinskim, a ne samo formalnim reformama – od promjena neće biti ništa sve dok se ne umiješa međunarodni faktor. Ne treba zaboraviti da je od 2018. godine, od kada sam bio član tadašnjeg skupštinskog odbora za izbornu reformu ovo već 16. ili 17. put da se pokušava nešto uraditi. Izborni sistem sam po sebi neće donijeti nikakav efekat, jer ovo nije samo pitanje izbornog

sistema. Ovdje su važne druge dvije komponente. Naime, ustavnim izbornim sistemom se obezbjeđuje ustavni princip legaliteta i legitimiteta državnih institucija, kao i institucija lokalne uprave - kazao je Blažić i naveo da Crna Gora decenijama unazad na državom nivou ima samo jednu legitimnu državnu instituciju, a to je predsjednik države koji je izabran na neposrednim izborima.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je sve improvizovano od strane partijskih klika i sam pravno-politički sistem.

-Ponavljam da je suština priče u legitimitetu i legalitetu. Kad to ostvarimo, možemo pričati o razvoju države, lokalne uprave i njenih institucija. Dok to ne postignemo, sve je samo prazna politi-

Đorđije Blažić

kantska priča. Namjera je dobra, sistem će se napraviti, ali u uslovima postojećeg stanja, na improvizaciji izbornog sistema ne možemo razgovarati o legitimnosti i legalnostidodao je Blažić.

BREME GRAĐANA

On smatra da u uslovima partitokratije u kojoj živimo, teret odgovornosti ne nose samo političari već je, kako kaže, još veće breme na leđima stručne javnosti i građana koji ćute i godinama unazad nijemo posmatraju raznorazne institucionalne i druge javašluke.

- Partijske klike su zauzele svoje feude, zarobile su sistem, uništile su institucije i onda ostvaruju is-

ključivo i samo svoje interese. U takvim uslovima besmisleno je govoriti o demokratizaciji društva - ocijenio je Blažić. On ističe da su polazne teze koje je ispred MJU dao ministar Dukaj, a odnose se na inicijativu za održavanje lokalnih izbora u jednom danu i direktan izbor predsjednika opština, sistemski kvalitetne iracionalne „ali je veoma upitno sa kim će to sprovesti“.

- Sada smo u situaciji da godišnje imamo pet, šest ili sedam izbornih procesa u opštinama. Da li se iko pita koliko to opterećuje građane, koliko ih demotiviše i koliko ih košta organizacija izbora ,,svako malo“?

- U Crnoj Gori imamo visokopolarizujući politički ambijent koji ne jenjava, jer u kontinuitetu imamo izborne procese.

- Održavanje lokalnih izbora u jednom danu obezbjeđuje biračima jasan vremenski okvir, što daje prostor biračima da se pripreme i tačno znaju kada očekuju izbore što može uticati i na povećanje izlaznosti i rast povjerenja u izborni proces, dok ih postojeće stanje zamara, opterećuje i navodi da ne iskoriste svoje biračko pravo.

- Mnogo efikasnije, ekonomičnije i logistički jednostavnije je da imamo lokalne izbore u jednom danu. Smanjuje se rizik od manipulacija i upliv ,,državne politike“ u lokalne izbore, koji moraju i treba da imaju lokalni kontekst, da budu fokusirani na predlaganje rješenja kojima se rješavaju specifični lokalni izazovi i biraju lokalni lideri.

- U postojećim okolnostima prostor za razgovor na ovu temu je, iz mog ugla, nezamisliv - naveo je Blažić i dodao da MJU ovom inicijativom plasira evropske trendove koji su u zapadnim demokratijama odavno poznati i idu u korist birača, a ne partija.

On ocjenjuje da je preduslov za realizaciju ovih inicijativa ostvarivanje suvereniteta birača, jer sa postojećim izbornim sistemom sve reformske intencije padaju u vodu. - Poslanici u crnogorskom parlamentu neće prihvatiti pomenute reforme, jer njima ne odgovara pravna, već politikantska država i njene partijske institcije - a ne brinu za građane. Jedino ako se Evropska unija posebno pozabavi ovim problemom, a koja je do sada zanemarivala ove ključne aspkte legaliteta, postoje neke šanse da se Crna Gora i njene institucije dovedu u red. I da neki od predstavnika zemalja EU izvrši pritisak na crnogorske kvazi institucije pod prijetnjom blokade ulaska u EU pa se možda i dogodi neka promjena. U postojećim okolnostima, ne vjerujem u bilo kakvu reformsku spremnost među crnogorskim političarima - isključiv je Blažić. I.MILOVIĆ

lo da konstitutivnu sjednicu Skupštine opštine Budva, koja je prekinuta u petak, zakaže za četvrtak 23. januara. Iz resora Maraša Dukaja taj prijedlog Vladi upućen je nakon sprovedenog nadzora u vezi sa situacijom u Opštini Budva. Knežević, koji je i sam kao osuđeno lice proveo nepuna tri mjeseca u UIKS-u, u toku

prošle godine više puta je posjećivao spuški zatvor u sklopu kulturnih večeri na kojima je recitovao svoju poeziju, a koje organizuje njegov partijski kolega Dragan Koprivica U slučaju Božovića, koji u UIKS-u boravi kao pritvoreno lice protiv kojeg se vodi postupak, posjetu je morao odobriti Viši sud.

Podsjetimo, bivšeg čelnika opštine Budva Mila Božovića SDT tereti za izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. U optužnici se, između ostalog, navodi i da je okrivljeni Milo Božović, kao pripad-

nik kriminalne organizacije koju je stvorio i organizovao Radoje Zvicer 2019. godine, imao zadatak da kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu prikuplja informacije i odaje tajne podatke pripadnicima ove kriminalne grupe. R.P.

Subota, 18. januar 2025.

Profesorica Ekonomskog fakulteta dr Jasmina Ćetković o troškovima i bene tima izgradnje

PODGORICA - Izgradnja hidroelektrane (HE) Komarnica, jednog od značajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, izaziva intenzivne rasprave među stručnjacima, investitorima i ekolozima. Projekat koji obećava energetski napredak i smanjenje zavisnosti od uvoza električne energije, istovremeno otvara pitanja ekonomske isplativosti, uticaja na životnu sredinu i društvenu zajednicu. Prema riječima dr Jasmine Ćetković, redovne profesorice Ekonomskog fakulteta, donošenje odgovorne investicione odluke zahtijeva sveobuhvatnu analizu svih aspekata izgradnje i eksploatacije projekta – od troškova i prihoda, do socio-ekoloških posljedica.

Podsjećamo da je postupak za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja HE Komarnice na životnu sredinu, koji je uradila Elektroprivreda (EPCG) još je u proceduri, a iz Ministarstva energetike kazali su krajem prošle godine da je pitanje ovog projekta otvoreno i da se potencijalnoj realizaciji ne može pristupiti bez pozitivnog stava Agencije za zaštitu životne sredine. -EPCG je uradila Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, isti dostavila na uvid Agenciji za zaštitu životne sredine i od Agencije dobila set primjedbi koje treba da budu otklonjene do februara 2025. godine. Nakon toga slijedi revizija od strane Agencije i konačni stav po pitanju ovog projekta do sredine 2025. godine – kazali su krajem prošle godine iz Ministarstva energetike. U nastavku predstavljamo ključne izazove i potencijale ovog ambicioznog projekta, kroz prizmu naučnih i finansijskih parametara.

POLEMIKA

STRUČNJAKA

Izgradnja hidroelektrane Komarnica izaziva polemiku među stručnjacima, političkim akterima, civilnim sektorom i širim krugovima javnosti. Dok jedni ističu potencijal projekta za energetsku stabilnost i ekonomski rast, drugi upozoravaju na ekološke i socio-ekonomske rizike, poput narušavanja ekosistema i kvaliteta života lokalnih zajednica. Ključno pitanje ostaje kako pomiriti ove interese i ostvariti dugoročno održiv razvoj. Procjene troškova izgradnje variraju od 246 do 343 miliona eura, prema različitim izvorima, uključujući Energoprojekt, Vladu i Elektroprivredu (EPCG). Dokumentacija, iako djelimično dostupna, ne daje jasnu i potpunu sliku, što ukazuje na potrebu za dodatnim analizama prije donošenja konačne odluke. Rok izgradnje hidroelektrane, kako je procijenjeno, je sedam godina, a početak radova zavisi od usvajanja prostornog pla-

Hidroelektrana obećava energetski napredak, ali pitanje ekonomske isplativosti

Da bi se donijela konačna odluka o izgradnji HE Komarnica, neophodno je sprovesti detaljna istraživanja svih ključnih faktora. To podrazumijeva preciznije procjene troškova izgradnje i eksploatacije projekta, podrobne analize ekoloških i socio-ekonomskih uticaja, kao i evaluaciju dugoročnih energetskih i ukupnih ekonomskih koristi. Samo na osnovu sveobuhvatnih analiza i procjena može se donijeti odgovorna investiciona odluka koja će uzeti u obzir interese svih relevantnih strana - kaže redovna profesorica Ekonomskog fakulteta dr Jasmina Ćetković

na i osiguranja finansiranja. -Da bi se donijela konačna odluka o izgradnji HE Komarnica, neophodno je sprovesti detaljna istraživanja svih ključnih faktora. To podrazumijeva preciznije procjene troškova gradnje i eksploatacije projekta, analizu ekoloških i socio-ekonomskih uticaja, kao i evaluaciju dugoročnih energetskih i ukupnih ekonomskih koristi. Samo na osnovu sveobuhvatnih procjena i analiza može se donijeti odgovorna investiciona odluka koja će uzeti u obzir interese svih relevantnih strana i omogućiti dugoročno održiv razvojkazala je Pobjedi profesorica Ćetković.

Ona dodaje da je jedno od ključnih pitanja u vezi sa izgradnjom hidroelektrane Komarnica finansijska opravdanost projekta.

INVESTICIONI

TROŠKOVI

- Prema dostupnim relevantnim izvorima, izvjesno je da troškovi po megavatu instalisane snage mogu značajno va-

svih troškovnih kategorija, može pouzdano utvrditi tačne troškove. Ipak, nije samo visina ulaganja važna. Moraju se detaljno razmotriti operativni troškovi. Relevantna istraživanja ukazuju na okolnost da se operativni troškovi ili troškovi eksploatacije hidroelektrane, kod najvećeg broja hidroelektrana, kreću između dva i 2,5 odsto od troškova gradnje, što znači da bi se operativni troškovi kod HE Komarnica mogli kretati u iznosu od oko 6,5 miliona do oko 12 miliona eura godišnje - tvrdi Ćetković, dodajući da zbog vjerovatne nedovoljnosti sopstvenih sredstava za realizaciju projekta ove veličine, očekuje se da će biti potrebna kreditna sredstva, što bi rezultiralo dodatnim troškovima kamata.

rirati u zavisnosti od regiona i kompleksnosti projekta. Tipični troškovi gradnje za velike hidroelektrane u Evropi i svijetu obično se kreću između 2.000 i 5.000 dolara po kilovatu instalisane snage - kazala je Ćetković. Ona navodi primjer studije Američke administracije za energetiku (EIA) koja ukazuje da izgradnja hidroelektrane može zahtijevati ulaganja od oko 2.500 do 3.500 dolara po kilovatu. Nadalje, u studiji „Renewable energy technologies: Cost analysis series“, koju je publikovala IRENA (International Renewble Energy Agency), navodi se da ukupni investicioni troškovi za hidroelektrane značajno variraju u zavisnosti od lokacije, izbora dizajna i troškova lokalne radne snage i materijala. - Obimni građevinski radovi koji prate gradnju hidroelektrane čine da troškovi radne snage

i materijala imaju veći udio u ukupnim troškovima, u poređenju sa drugim tehnologijama. S druge strane, troškovi opreme, pokazuju znatno manje varijacije. Tako se prema ovoj sudiji, ukupni troškovi instalacije za velike hidroelektrane obično kreću od 1.000 do 3.500 dolara po kilovano iznad 3.500 dolara po kilovatu. U slučaju predmetne HE Komarnica, uzimajući u obzir dostupnost terena, nedostatak saobraćajne i ostale prateće infrastrukture, kao i površinu akumulacije, a cijeneći iskustva iz međunarodne prakse, smatram da je jako teško postići cijenu investicionog ulaganja ispod 3.000 do-

tu. Međutim, kod projekata na udalje-

infrastrukture i daleko od postojeće mreže prenosa energije, troškovi izgradnje su znat-

da bi ukupna vrijednost investicionog ulaganja mogla da

na eura.

- Naravno, jedino sveobuhvatan i detaljan projekat, sa uključenim predmjerima i predračunima

- S druge strane, hidroelektrana projektovane snage 172 megavata ima potencijal da poboljša energetski bilans zemlje, omogućavajući veći obim proizvodnje, čime bi se obezbijedile dodatne količine za prodaju na tržištu i/ ili smanjila potreba za uvozom struje. Prema podacima HUPX berze, prosječne cijene električne energije u prva tri kvartala prošle godine značajno su fluktuirale, tako da je prosječna dosadašnja cijena u 2024. godini iznosila blizu 140 eura po megavat satu. S obzirom da na njeno formiranje utiče niz predvidivih, ali i nepredvidivih faktora, jako je teško sa velikom pouzdanošću prognoziratii njene vrijednosti u dužem periodu, pogotovo za neki duži projektovani period finansijske analize - ističe Ćetković. Ako se na primjer, kako navodi Ćetković, izvrši kalkulacija prihoda od prodaje energije za dvije varijante jediničnih cijena, od 90 eura po megavat satu, kao potencijalno niže cijene i 140 eura po megavat satu, kao potencijalno više cijene, uz očekivanu godišnju proizvodnju od 213 gi-

Vizuelni prikaz buduće brane Komarnica

Jasmina Ćetković

obećava ali otvara isplativosti

gavat sati, potencijalni prihodi od prodaje energije bi se kretali od 19 do 29 miliona eura godišnje.

- Na osnovu ovako razvijenih pretpostavki finansijske analize isplativosti projekta, uz vremensku pretpostavku od sedam godina gradnje i 25 godina eksploatacije projekta, u slučaju povoljnijeg scenarija sa nižim troškovima gradnje (svedenih na sadašnju vrijednost od oko 220 miliona eura), nižih operativnih troškova i više cijene električne energije, projekat bi bio u potpunosti isplativ, jer bi prihodi od prodaje energije pokrivali očekivane troškove projekta i investitor bi ostvario finansijsku dobit. S druge strane, u slučaju nepovoljnijeg scenarija sa visokim troškovima gradnje (svedenih na sadašnju vrijednost od oko 410 miliona eura), višim operativnim troškovima, ali i nižom cijenom električne energije, ostvareni prihodi ne bi bili dovoljni da generišu adekvatnu dobit za investitora - smatra Ćetković, koja dodaje da zbog nedostatka preciznijih podataka, pogotovo u vezi sa visinom investicionih ulaganja, nije moguće donijeti konačan zaključak o nivou finansijske isplativosti jednog ovako velikog projekta.

Procjena rizika

- Dublje analize, zasnovane na pouzdanijim i sveobuhvatnijim podacima, kao i procjenama rizika, bile bi ključne za precizniju ocjenu finansijske opravdanosti projekta i donošenje odgovorne investicione odluke - poručuje Ćetković. Ona naglašava da finansijska analiza opravdanosti projekta nije dovoljna za donošenje konačnog zaključka. - U slučaju ovakvih projekata, potrebno je sprovesti i sveobuhvatnu socio-ekonomsku analizu koja će obuhvatiti šire društvene i ekološke aspekte projekta, kako bi se bolje razumjeli dugoročni uticaji na zajednicu, životnu sredinu i ekonomiju. Ova analiza treba da sagleda ne samo komercijalne koristi i troškove za investitora, već i nekomercijalne aspekte, poput smanjenja CO2 emisija, poboljšanja infrastrukture, ali i potencijalne negativne efekte, kao što su ugrožavanje biodiverziteta i povećanje lokalnog zagađenja - objašnjava Ćetković.

Odloženo ročište po tužbi preduzeća Normal kompani protiv države zbog mHE Meteh

Sudija Bulatović izdao

naredbu za prinudno dovođenje Dragice Sekulić

Izazov predstavlja i činjenica da su uticaji na društvo često složeni i predstavljaju miks pozitivnih i negativnih aspekata.

- Na primjer, tokom izgradnje hidroelektrane Kariba na granici Zambije i Zimbabvea, bilo je povećano ulaganje u lokalnu zdravstvenu infrastrukturu, uključujući i poboljšanje medicinskog zbrinjavanja radnika na gradilištu. Međutim, u Brazilu, pri izgradnji hidroelektrane Belo Monte, prašina je predstavljala ozbiljan zdravstveni rizik za radnike, uz povećanje respiratornih oboljenja. Ekonomija projekta obično donosi miks efekata. Iako izgradnja može privremeno stvoriti radna mjesta i povećati ekonomsku aktivnost, dugoročni efekti mogu izazvati zavisnost od jedne industrije - objašnjava Ćetković dodajući da bi infrastruktura, s jedne strane, mogla imati koristi, kao što je unapređenje energetske mreže i bolja povezanost tržišta, ali bi postojali i rizici od preopterećenja postojeće infrastrukture i mogućeg oštećenja postojećih objekata. - Štete za floru i faunu, s dugoročnim posljedicama na biološku raznovrsnost i stabilnost ekosistema, su nesporne. Uništavanje staništa i prekid migracije mogu ozbiljno ugroziti lokalne zajednice, dok geološki i seizmički efekti mogu povećati rizik od klizišta, što bi izazvalo značajne troškove za sanaciju. Izgradnja brane, iako može donijeti poboljšanja resursa za navodnjavanje i vodnih tokova, nosi rizik od zagađenja vode i oštećenja prirodnog drenažnog sistema, što dugoročno može izazvati visoke troškove održavanjaporučuje Ćetković. Po njenim riječima, na planu klime hidroelektrana može smanjiti CO2 emisije i zavisnost od fosilnih goriva, ali postoje i potencijalni negativni uticaji na mikroklimu i lokalni ekosistem, koji bi zahtijevali dodatne investicije u zaštitu i kontrolu emisija metana. - Konačno, sve navedene, ali i druge socio-ekonomske efekte izgradnje HE Komarnica potebno je pažljivo razmotriti i evaluirati, zbog dugoročnog uticaja projekta na životnu sredinu, kvalitet života, infrastrukturu, ekonomski razvoj, i tako dalje – poručila je Ćetković. n. koVaČeViĆ

Dragica Sekulić je bila ministarka ekonomije u vrijeme kada su započeli projekti izgradnje mHE u Crnoj Gori, a ovo nije jedini spor u kojem je predviđeno njeno svjedočenje

PODGORICA –Iako je bila uredno pozvana, bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić nije se pojavila pred sudijom Privrednog suda Vladimirom Bulatovićem radi svjedočenja u sporu koji protiv države vodi kompanija Žarka Burića Normal kompani zbog neizgrađene mini hidroelektrane (mHE) Meteh.

Zbog toga će, kako je kazao na ročištu, sudija Bulatović izdati naredbu za prinudno dovođenje Sekulić na iduće ročište zakazano za 26. februar. Na jučerašnje ročište nije pristupio ni Burić, koji je trebalo da bude saslušan u svojstvu parnične stranke, što je bio dodatni razlog za odlaganje. Sudija Bulatović je naglasio da će, ukoliko se Burić ne pojavi na idućem ročištu, odustati od njegovog saslušanja. Sekulić je bila ministarka ekonomije u vrijeme kada su započeli projekti izgradnje mHE u Crnoj Gori, a ovo nije jedini spor u kojem je predviđeno njeno svjedočenje.

Mala He na Bistrici

Tako bi pred sudijom Filipom Vujoševićem trebalo da se pojavi i 31. januara za kada je zakazano ročište po tužbi konzorcijuma Bistrica Clean

Energy (BCE) koji čine Burićev Normal kompani i BP Hydropower, te Kronor, koji je u većinskom vlasništvu kompanije Kroling biznismena Željka Miškovića. Ovaj postupak je krenuo iznova nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je BCE dosuđeno 760.700 eura uloženih u projekat mHE na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, uz odbijanje izgubljene dobiti od 27,5 miliona eura. Inicijalno je prvostepenom presudom utvrđeno da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva izgradnji mHE. Time je država, kako je navedeno u prvostepenoj presudi, pričinila stvarnu štetu BCE koja se odnosi na uložena sredstva. Ipak, Apelacioni sud je ukazao da u presudi nijesu iznijeti jasni razlozi u vezi sa raskidom koncesije, imajući u vidu da ni zaključak Vlade u vezi sa raskidom koncesija ni sama izjava o raskidu ugovora nijesu sprovedeni kao dokazi. Sud takođe nije cijenio navode države da je BCE kriv

za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti BCE da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta krajem 2019. godine. Apelacioni sud takođe dovodi u pitanje ocjenu suda da je ugovor raskinut zbog protivljenja mještana, navodeći da se iz dokaza može zaključiti da je to bio povod za generalni zaključak Vlade koji se odnosio na iniciranje sporazumnog raskida za više projekata. Ostalo je nejasno, kako se navodi u odluci, da li je to u ovom konkretnom slučaju bila objektivna okolnost, imajući u vidu da iz BCE tvrde da nije bilo nikakvog protivljenja. Privredni sud je, kako se ukazuje, trebalo jasno da utvrdi da li je BCE kasnio sa nekom obavezom te da li je država zbog toga imala pravo da raskine ugovor.

Hronologija

U Vladinoj informaciji u vezi sa raskidom više ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja mHE, među kojima je za Meteh na vodotoku Komarača, navodi se da je inicijalno koncesionar bila kom-

Sastanak predstavnika Ministarstva finansija u okviru premonitoring misije Evropske komisije

panija Kroling, ali je to pravo 2016. godine prenijeto na Normal. U informaciji se navodi da je građevinska dozvola za izgradnju mHE izdata u february 2017, te da je rok za izgradnju bio osam mjeseci. Ukazuju da su iz Normala prije isteka tog roka obavijestili Ministarstvo ekonomije da ih je lokalno stanovništvo spriječilo da počnu radove, zbog čega su tražili produženje roka. Kako su u međuvremenu poništene odluke o eksproprijaciji zemljišta na kojem je trebalo da se gradi mHE, a onda i građevinska dozvola, u informaciji se navodi da je Vlada Duška Markovića u oktobru 2019. godine predložila da se započnu pregovori oko sporazumnog raskida ugovora. Na ponuđeni aneks kojim je trebalo da se definiše datum početka pregovora, kako stoji u informaciji Vlade, Normal nije htio da pristane, pa je na taj način preuzeo rizik da se ugovor raskine. Država je aktivirala garanciju na 150.000 eura, a Normal je podnio tužbu tražeći naknadu štete, koja još nije precizirana. M. lekoViĆ

Očekuje se da Crna Gora ove godine pristupi Konvenciji o zajedničkom

PODGORICA - Državne sekretarke Ministarstva finansija (MF) Jovana Nišavić i Bojana Bošković sastale su se sa predstavnicima Konvencije o zajedničkom tranzitu u vezi sa primjenom Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) koji je u upotrebi od oktobra 2024. godine i izgledima za pristupanje

Crne Gore toj Konvenciji. Ovaj sastanak je, kako je saopšteno iz MF, dio premonitoring misije Evropske komisije koju je predvodio Michael Rathje, a koju čine predstavnici članica Konvencija iz Mađarske, Francuske, Italije, Austrije, Češke i Turske. Nišavić je ukazala da su primijenili sve date instrukcije, pojednostavili formalnosti,

dodajući da predano rade na potpunom usklađivanju zakonodavstva, boljoj organizaciji carinske službe, kompatibilnosti IT rješenja i spremnosti privrede za buduće pristupanje Konvenciji. Bošković je kazala da je riječ o značajnom poslu u okviru pregovaračkog poglavlja 29, za koji postoji politička volja u Vladi, te da će proces nastaviti uz

punu posvećenost ispunjavanju svih mjerila koja su pretpostavka efikasnijeg carinskog sistema i pristupanja zajedničkom tranzitnom postupku. Rathtje je zadovoljan napretkom Crne Gore, te očekuje da će se, ukoliko se nastavi ovom dinamikom, tokom ove godine stvoriti uslovi da naša država pristupi i Konvenciji. r. e.

Dragica Sekulić

Žarko Burić

d. malidžan

Loša organizacija Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Doručak zavisi od agrobudžeta

Još nema najavljenih obroka za učenike

PODGORICA – Iako su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavljivali tokom prošle godine da će đacima kroz projekat sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija obezbijediti od septembra obrok – to se nije realizovalo. Besplatan obrok đaci neće dobiti ni u ponedjeljak, kada im počinje drugo polugodište. - Realizacija programa besplatne distribucije voća, povrća, mlijeka i mlječnih proizvoda u školama (školske šeme) sprovešće se nakon usvajanja agrobudžeta za 2025. godinu – kazali su juče Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ranije su najavljivali da bi taj projekat trebalo da startuje od septembra, pa je pomjeren za novembar, a onda za decembar... Obrok nije obezbijeđen uz obrazloženje da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija insistira da se uključi još škola, jer ih je na tadašnjem spisku bilo 17.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da su u prvom polugodištu tekuće školske godine, djeci nižih razreda u 25 osnovnih škola davali - jogurt.

-Očekujemo da ćemo imati veće interesovanje dobavljača voća i povrća, kako bi se i ovi proizvodi uključili u raspodjelu. Spisak zainteresovanih škola dostaviće Ministastvo prosvete, nauke i inovacija, a proizvodi koji će se dodjeljivati zavisiće od vrste proizvoda koje ponude dobavljači zainteresovani da učestvuju u programu – naveli su iz Ministarstva.

Istakli su da će iznos sredstava za ove namjene biti preciziran agrobudžetom za 2025. godinu.

Do sada su nadležni obrazlagali da im je bilo u planu da đaci do petog razreda imaju obrok koji će činiti jogurt, jabuke ili mandarine. Isticali su da su osmislili zdrave obroke koji podrazumijevaju voćku, jogurt ili slično, da u njima nema prerade, te da je cilj da đaci stvore zdrave navike. Količina obroka po učeniku iznosila bi, kako su tada objašnjavali, od 100 do 150 grama voća ili povrća, od 0,15 do

STEGA upozorava na to što se krije iza spornog amandmana na izmjene Zakona o državnoj svojini koji je inicirala partija Andrije Mandića

Vlada predaje srpskoj crkvi i grobove građana?

Predloženim terminom - ,,groblja u imovini opštine“ prikriveno se stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica, upozorila je STEGA

0,25 litara mlijeka ili mliječnog proizvoda. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navodili su da škole ne dobijaju obroke od septembra, jer su ,,čekali da se stvore administrativni uslovi za to“.

Pojedine ustanove nijesu imale adekvatne prostorije za držanje mliječnih proizvoda, niti zaposlene koji bi se brinuli o dostavljenim obrocima, ali su riješili te izazove. Nadležni su komentarisali i da su imali izazove da nađu dobavljača koji će plasirati proizvode, odnosno poteškoća je bilo u logistici. U planu je bilo da se obroci isporučuju za 8.209 učenika, a spisak škola je predložilo Ministarstvo prosvjete.

Pilot pr ojekat pokrenut je 2019. godine, no realizaciju je spriječila pandemija izazvana korona virusom.

Iznosili su podatak da kada Crna Gora postane punopravna članica EU, imaće pristup evropskim fondovima koji će finansirati isporuku obroka za sve škole koje budu zainteresovane.

Odabir poljoprivrednih proizvođača za obroke se obavlja kroz javni poziv, a prema informacijama Ministarstva, do sada su učestvovale pojedine mljekare koje su isporučivale jogurt i organski poljoprivredni proizvođači koji su isporučivali organske jabuke. Ministarstvo poljoprivrede, u skladu sa agrobudžetom za 2024. godinu objavilo je javni poziv za dobavljače i proizvođače.

Bilo je planirano da se distribucija voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda dostavlja učenicima osnovnih škola od prvog do petog razreda u 17 osnovnih škola, u opštinama: Danilovgrad, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Bar, Ulcinj, Podgorica, Nikšić i Pljevlja. - Proizvodi koji se dostavljaju školama moraju ispunjavati standarde bezbjednosti hrane, kao i tržišne standarde u skladu sa propisima kojima su ove oblasti uređene. Moraju biti prihvatljivi u pogledu kvaliteta i u količini koja je dovoljna da bi se izvršila raspodjela na ukupan broj učenika u školama i razredima koji učestvuju u sprovođenju ovog programa – objašnjavali su oni tada. N.Đ.

PODGORICA - Ukoliko prođu zamišljene izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, odnosno amandman koji je u taj akt uz saglasnost Vlade Crne Gore ugradila Nova srpska demokratija, potpuno opravdanje dobija do sada glasno izgovarana dilema i upozorenje – „čija su ova naša groblja“.

Samo što se ovoga puta odlukom Vlade pečati pravna sudbina grobalja kao opšteg dobra koja nikada u crnogorskoj tradiciji nijesu mogla biti ničija privatna svojina, pa ni crkvena, dok Mandićeva Nova srpska demokratija nije, po diktatu SPC, odlučila da bude drugačije.

Na ovu okolnost juče su zvaničnim obraćanjem premijeru Milojku Spajiću upozorili iz zajednice slobodno udruženih građana okupljenih za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) navodeći da su u saznanju da je Vlada Crne Gore predložila izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, te ukazali na potencijalno kršenje Ustava. Sporni amandman, koji je Vlada prihvatila kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, podnio je poslanik NSD-a Velimir Đoković, a cilj te izmjene je, kako smatraju u STEGI, zapravo namjera da se preko promjene statusa grobalja promijeni njihov sadašnji svojinsko-pravni režim i omogući privatno vlasništvo nad grobovima.

NegativNe i opasNe posl jedice

STEGA je Spajiću navela da, zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tima nije u potpunosti informisan o do-

metima i efektima ovakve izmjene zakona, obraćaju mu se direktno sa zahtjevom „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“. - Istovremeno javno upozoravamo i pozivamo građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju – navodi se u obraćanju.

Ujedno, pozvali su jedinice lokalne samouprave (koje bi predloženim rješenjem mogle izgubiti status imaoca prava raspolaganja na mnogim grobljima u Crnoj Gori), Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim

institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

- Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova –ističu iz STEGE.

ZaobilažeNje Ustava

Pojašnjavajući na koji se konkretno način ugrožava dosadašnji pravni režim, i kakve posljedice može da proizvede, upozorili su premijera Spajića da se planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim „prirodnih bogatstava i dobara u opštoj upotrebi“ –navedeno je u pismu upućenom Spajiću. STEGA je obrazložila da Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su „prirodna bogatstva

I za neka druga dobra u opštoj upotrebi (kojima raspolažu

Crna Gora i jedinice lokalne samouprave) zakonodavac često propisuje neke vidove upotrebe uz odgovarajuće dozvole i odobrenja, čime se ne dovodi u pitanje njihov status dobara u opštoj upotrebi! Takva „dobra u opštoj upotrebi“ su npr. vazdušni prostor, putevi, aerodromi, luke, lukobrani, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, javne i zelene površine itd. Za neke vidove njihove upotrebe se mogu propisivati i propisuju dozvole i odobrenja, ali se time njihov pravni status, kao dobara u opštoj upotrebi, ne mijenja. Zato se sa razlogom postavlja pitanje: zašto se samo za groblja mijenja pravni status?!

i dobra u opštoj upotrebi su u državnoj svojini“, pa saglasno tome, ova dobra ne mogu biti u privatnoj svojini. Takođe, podsjećaju da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće da budu objekat privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica. E tu nastupa Đokovićev amandman kojim se prvo traži brisanje ove alineje 6, a u narednom članu 17 koji popisuje koja su to druga, odnosno lokalna dobra u upotrebi, nakon alineje 8 dopisivanje „groblja u imovini opštine“. Pritom u obrazloženju amandmana NSD-a navedeno je da se promjena traži zbog toga što način korišćenja groblja se ne uklapa u dosadašnju klasifikaciju tog dobra, jer, prema tumačenju NSD-a, ipak nije svima dostupno dobro pod jednakim uslovima, ako se uzme u obzir činjenica da se mora dozvoliti ukop pokojnika i slično...

sakriveNi raZloZi STEGA upozorava da prihvatanjem amandmana, pravni status grobalja se mijenja na način da groblja, kao ,,lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština“, budu

Pečati se pravna sudbina grobalja kao opšteg dobra

privatna

arhiva

srpskoj građana?

tretirana kao ,,druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština“. Time se, ukazuju, stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, kao ,,dobara u opštoj upotrebi“, utvrđenih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini. Predloženim terminom ,,groblja u imovini opštine“ prikriveno se stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. - To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica

Posebno naglašavamo da se obrazloženjem amandmana u kome se navodi da se ,,upotreba grobalja ne vrši bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa“, zapravo želi sakriti suština amandmana, a to je promjena svojinskog režima na grobljima iz režima isključive i jedino moguće državne svojine i u režim privatne, odnosno crkvene svojine –kategorični su oni.

Značenje termina

Dodatno ističu da je termin ,,upotreba grobalja“ mnogo širi od onog značenja koje mu daje predlagač amandmana. - Upotreba grobalja podrazumijeva, prije svega, pravo građana da posjećuju grobove svojih najbližih, što je dostupno svima pod jednakim uslovima i što se odvija bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa. Taj vid upotrebe je svakodnevni, masovni i najčešći – ističe se u obraćanju premijeru.

Dodaje se da to što se za neke vidove upotrebe traži saglasnost nadležnog organa ne dovodi u pitanje, samo po sebi, opšte pravilo da su ova dobra dostupna svima pod jednakim uslovima (član 10 stav 1 tačka 10 Zakona o državnoj imovini).

- Uostalom, i za neka druga dobra u opštoj upotrebi (kojima raspolažu Crna Gora i jedinice lokalne samouprave) zakonodavac često propisuje neke vidove upotrebe uz odgovarajuće dozvole i odobrenja, čime se ne dovodi u pitanje njihov status dobara u opštoj upotrebi! Takva „dobra u opštoj upotrebi“ su npr. vazdušni prostor, putevi, aerodromi, luke, lukobra-

Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova

ni, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, javne i zelene površine itd. Za neke vidove njihove upotrebe se mogu propisivati i propisuju dozvole i odobrenja, ali se time njihov pravni status, kao dobara u opštoj upotrebi, ne mijenja. Zato se sa razlogom postavlja pitanje: zašto se samo za groblja mijenja pravni status – naglašavaju iz organizacije STEGA. Predloženim amandmanom se pravno nedopustivo i zaobilaznim (prevarnim) putem hoće promijeniti status grobalja iz statusa dobara u opštoj upotrebi (koja su isključivo u državnoj svojini) u status dobara od opšteg interesa koja mogu biti i u privatnoj svojini.

Dovršavanje

Započetog

Sudeći prema stanju na terenu gdje organizacione cjeline Srpske pravoslavne crkve godinama već uz neskrivenu i protivpravnu logistiku katastra ostvaruje faktički upis na nepokretnostima, uključujući i brojna groblja i njima pripadajuće crkve, mahom građene za vrijeme i uz podršku Knjaževine, a kasnije i Kraljevine Crne Gore, ne treba m nogo pronicljivosti da bi se uočila namjera „zakonodavca“, koji djeluje „amandmanski“.

Naruku Crkvi do sada je išlo ćutanje lokalne i državne administracije koja ne talasa kada su interesi Crkve u pitanju, bez obzira što se zadire i u najosjetljivije stvari, kao što su odnos prema grobu i kostima predaka koji iz pozicije nekoga ko je gradio seoske crkve postaje – crkveno vlasništvo... Ili, kao u slučaju zetske opštine, odlukom lokalnog parlamenta priznaju status vjerskih grobalja, planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine.

Pravnom nasilju u ovoj oblasti i žmurenju opština i države jedino se usprotivila Prijestonica Cetinje, koja već nekoliko godina vodi niz upravnih, ali i sudskih postupaka da bi dokazala da je protivpravno, bez osnova, Mitropolija kao dio SPC upisana kao vlasnik grobalja na teritoriji prijestonice. Ako prođu izmjene ovog zakona, biće to uzvratni udarac na pravne napore Prijestonice, ali i opasan presedan u kojem grobovi građana ove zemlje postaju vlasništvo vjerskih organizacija. igor periĆ

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo odluku o razrješenju direktorice podgoričke gimnazije zato što nije po propisima postupila u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice 2021. godine

Vučurović smijenjena

PODGORICA – Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović donijela je odluku o razrješenju direktorice Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, saznaje Pobjeda nezvanično.

Iz MPNI juče nijesu odgovarali na upite Pobjede do zaključenja broja. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje jer je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića 2021. godine. Sredinom decembra prošle godine ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji je saopštila da je Prosvjetna inspekcija predložila razrješenje Vučurović. Kako procedura dalje nalaže, Vučurović se izjasnila na navode inspekcije, a potom je ministarka imala obavezu da donese odluku o ovom predmetu. Vučurović je negirala krivicu i tvrdila je u više navrata da je u ovom slučaju postupila u skladu sa zakonima i propisima. U djelovima inspekcijskog nadzora navedeno je da Vučurović nije poštovala Statut Gimnazije, koji podrazumijeva da rukovodilac preduzima mjere sprečavanja vandalizma i nasilja u školama. Konstatovano je da je Vuču-

rović preduzela mjere prema nastavniku Radomanu Čečoviću, ali i da nije provjeravala navode bivše učenice Vujisić da se to dešava drugim učenicama u školi i povodom toga nije preduzela nikakve radnje. Jakšić-Stojanović je kazala da Vučurović nije podnijela prijavu školskom timu, te da nije postupila u skladu sa etičkim kodeksima te ustanove. Inspektor je utvrdio da Vučurović nije obezbijedila pravo učenika na zaštitu i nije preduzela mjere radi prevencije vandalizma i nasilja u školi u odnosu na prijavu u tom trenutku bivše učenice Sare Vujisić 2021. godine. Vučurović, kako piše u nalazu inspekcije, nije prijavila slučaj školskom timu, a imala je informacije, i nije kontaktirala sa nadležnom službom kao što su socijalna, policija, ministarstvo...

Ministarstvo prosvjete je, nakon što je Sara Vujisić javno istupila i kazala da ju je prije tri godine seksualno uznemiravao nastavnik Radoman Čečović, zatražilo hitnu reakciju Uprave policije, Osnovnog državnog tužilaštva, Prosvjetne inspekcije i Inspekcije rada. ODT je formiralo predmet o ovom slučaju.

Čečović je predavao Sari Vujisić, ali joj se lascivnim i vulgarnim porukama obratio kada je maturirala, u oktobru 2021. Ona je dan nakon što je primila poruke, otišla kod direktorice Vučurović sa namjerom da je upozori na te činjenice, kako se to ne bi ponovilo više nijednoj učenici. Direktorica je na taj slučaj djelovala tako što je kaznila nastavnika jedan mjesec sa 30 odsto manjom platom. Vujisić je tada direktorici kazala i da ima saznanja da se i

Evropska komesarka sa gradonačelnikom prijestonice juče odala počast žrtvama tragedije

Kos poručila da Cetinjani nijesu sami

PODGORICA/CETINJE

- Evropska unija nastaviće da bude uz građane

Cetinja - rekla je evropska

komesarka za proširenje

Marta Kos

Ona je juče posjetila Cetinje, odajući počast žrtvama tra-

gedije u kojoj je živote izgubilo 13 osoba, uključujući dvoje djece.

Komesarka Kos je sa grado -

druge učenice osjećaju nelagodno zbog profesora Čečovića.

Osim tog dana, Vujisić se ponovo 28. decembra 2021. obraća Biljani Vučurović da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima nastavnika Čečovića.

- Ni u ovom slučaju Vučurović ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitivanja i utvrđivanja iskazane sumnje – navedeno je u zapisniku inspekcije. Bivša učenica Vujisić i građanski aktivista Kosta Mijušković organizovali su dva protesta nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objelodanio slučaj seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji. Tražili su ostavku profesora Čečovića, ali i odlazak Vučurović sa direktorske pozicije.

Direktorica Vučurović je ove sedmice saopštila da je Čečoviću uručen otkaz. Otkako je objelodanjeno da se nedolično ponašao prema bivšoj učenici, profesor nije dolazio na posao. Prvo je otvorio bolovanje, a onda je po isteku bolovanja 17. decembra najavio da više neće raditi. Pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici je pet predmeta koji se tiču spornog ponašanja profesora prema učenicama. Sve te slučajeve procesuiralo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. j m

načelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem zapalila svijeće ispred Lovćenske vile, izrazivši svoje najdublje saučešće porodicama koje su izgubile svoje najmilije u ovoj užasnoj tragediji.

Marta Kos je naglasila posvećenost zajedničkom radu sa crnogorskim vlastima na podsticanju ekonomskog i društvenog razvoja grada. - Građani Cetinja, nijeste sami. Neka ovaj trenutak tuge bude podsjetnik na snagu zajedništva – unutar vaše zajednice, Crne Gore i šire evropske porodice. Zajedno ćemo prevazići sve izazove i osigurati svjetliju budućnost za Cetinje - poručila je komesarka u saopštenju koje je javnosti dostavila Evropska kuća. Ona je podsjetila i na izuzetan istorijski značaj Cetinja kao simbola bogatog evropskog kulturnog nasljeđa. - Vaši nedavni marševi podrške Ukrajini duboko su nas dirnuli, pokazavši nepokolebljivu posvećenost Cetinja evropskim vrijednostima. Ovaj grad je oličenje otpornosti, kulturnog bogatstva i solidarnosti – vrijednosti koje leže u srcu Evropske unije - izjavila je Marta Kos. r. D.

Biljana Vučurović

m. babović

Agencija za medijske usluge pisala kolegama iz REM-a Srbije i ukazala na ponovljeni govor mržnje i diskriminaciju u emisijama, upozorili na zamračenje spornih programa

Televizije Pink i Hepi koristile tragediju na Cetinju za podsticanje netrpeljivosti

PODGORICA - Zbog zloupotrebe tragedije na Cetinju i izvještavanja kojim su podgrijavane nacionalne, vjerske i međuetničke tenzije, Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) donio je odluku da pokrene postupke jer su, kao i prije dvije i po godine nakon zločina u Medovini, TV Pink i TV Hepi emitovale programe koji su kršili profesionalne i etičke novinarske standarde.

Pisali su Regulatornom tijelu za elektronske medije Srbije (REM) i tražili izjašnjenje najkasnije za dvije nedjelje. U suprotnom, postupiće kao i u ranijim slučajevima – sporni sadržaji će biti nedostupni gledaocima u Crnoj Gori. Monitoring Agencije je pokazao da je u periodu od 2. do 6. januara 2025. godine, u okviru sadržaja „Novo jutro – Jutro sa dušom/Novo vikend jutro – Jutro sa dušom“ TV Pink, kao i u okviru sadržaja „Dobro jutro, Srbijo“ TV Hepi, bilo više segmenata posvećenih tragediji koja se dogodila 1. januara 2025. godine na Cetinju.

kršenje standarda

- Tragičan događaj u kome je smrtno stradalo 13 osoba zloupotrijebljen je kao povod da se korišćenjem pogrdnih, uvredljivih i uznemirujućih izraza, koji podstiču intenzivne negativne emocije, podstakne neprijateljstvo ili diskriminacija. Takođe, omalovažavanje i obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranje njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti, prisutno je kroz cjelokupan diskurs

Tragičan događaj u kome je smrtno stradalo 13 osoba zloupotrijebljen je kao povod da se korišćenjem pogrdnih, uvredljivih i uznemirujućih izraza, koji podstiču intenzivne negativne emocije, podstakne neprijateljstvo ili diskriminacija. Takođe, omalovažavanje i obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranje njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti, prisutno je kroz cjelokupan diskurs – smatraju u Savjetu Agencije

Da je Jeremić namjerno zanemarila činjenicu da se na snimku, možda, ne nalazi Martinović, pokazuje i to što kaže: „Inače sam bila i kažnjavana ranije zbog raznih snimaka koje sam puštala u jutarnjem. Tada je nastala rečenica : „Nijesu sve kazne - kazne, neke kazne su moja nevidljiva ordenja“

– smatraju u Savjetu Agencije. Ističu da se posebno ozbiljno kršenje standarda ogleda u zloupotrebi prava na izvještavanje o tragediji i analiziranje uzroka i mjera za prevenciju sličnih događaja, tako što se ovaj događaj pokušava objasniti ili opravdati kao rezultat kletvi ili prokletstava, koje su bile usmjerene na dio stanovništva imajući u vidu njihovo etničko i vjersko određenje. - Posebno izdvajajući stanovnike podneblja Cetinja, emitovani sadržaji podstiču neprijateljstvo i netrpeljivost, te ugrožavaju njihovo dostojanstvo – poručili su iz SAMU. Upozoravaju i da insistiranje na pitanjima identiteta podgrijava ideje sukobljavanja i suprotno je principima solidarnosti i građanskog društva, što ugrožava multietničku toleranciju i narušava socijalnu koheziju.

- Negativna stereotipizacija ne samo da oblikuje stavove prema grupi, već utiče na ponašanje i percepcije, šireći predrasude i diskriminaciju. Ovakav govor je u predmetnim sadržajima uobičajen i ponavljajući, opravdava predrasude i podstiče etničku podijeljenost – naglasili su iz tog tijela. Iz SAMU ističu i da nakon ra-

nijih mjera privremenog ograničavanja određenih sadržaja (2020. i 2022. godine), emiteri očigledno i ozbiljno nastavljaju da krše propisane standarde prikazivanjem sadržaja koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju. Istakli su da razumiju očekivanje dijela crnogorske javnosti da njihove reakcije budu momentalne, pojašnjavaju da one nijesu moguće čak ni u vanrednim situacijama poput tragedije koja se desila na Cetinju, prije nego što se ispoštuju sve međunarodne pravne procedure propisane Zakonom o potvrđivanju Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji. - Zaobilaženje ovih procedura predstavljalo bi kršenje međunarodnih standarda na čije poštovanje se obavezala država Crna Gora – kazali su iz SAMU.

nabrojali uvrede

U pismima REM-u, povodom spornih sadržaja na Pinku i TV Hepi, Agencija je taksativno navela emisije i sporne citate koje su izgovarali voditelji, ali i sagovornici.

Jovana Jeremić, zvijezda tabloidnog novinarstva u Srbiji, i ovoga puta u emisijama „Novo jutro - Jutro sa dušom/Novo

Negativna stereotipizacija ne samo da oblikuje stavove prema grupi, već utiče na ponašanje i percepcije, šireći predrasude i diskriminaciju. Ovakav govor je u predmetnim sadržajima uobičajen i ponavljajući, opravdava predrasude i podstiče etničku podijeljenost – naglasili su iz SAMU

vikend jutro - Jutro sa dušom“ od 2. do 5. januara zloupotrijebila je uredničku poziciju i koristila stigmatizujuće navode o licu koje je izazvalo tragediju (da je bio paranoičan, da su mu se priviđale stvari, da je bio psihijatrijski bolesnik, „psihopaćenik“, da se hvalio kako mrzi Srbiju i Srbe...). Ta televizija je, kako je ocijenjeno u analizi Agencije, emitovala i navode kojima se članovima njegove porodice i prijateljima na teret stavlja prikrivanje njegovih zdravstvenih problema i moguće upućivanje uvreda koji su potencijalno doprinijeli tragediji. Puštani su i video-snimci koje su voditeljka i gosti koristili za vrlo negativne optužbe i zaključke („Ovaj snimak sve pokazuje: i psihološko stanje ovih ljudi koji se nalaze na njemu i njihov stepen obrazovanja i razvijenost mozga generalno i njihov stepen zrelosti i

njihov odnos i politički“; „Pokazuje izuzetnu mržnju prema srpskom narodu...“; „To je ono što se mesecima priča, da se vodi neki specijalni rat protiv naše države, protiv srpskog naroda“).

Da je namjerno zanemarena činjenica da se na snimku, možda, ne nalazi Aco Martinović, pokazuje i to što voditeljka kaže: „Inače sam bila i kažnjavana ranije zbog raznih snimaka koje sam puštala u jutarnjem. Tada je nastala rečenica – „Nijesu sve kaznekazne, neke kazne su moja nevidljiva ordenja“. Agencija je REM-u nabrojila citate voditeljke i njenih sagovornika, koji su bili iz državnog vrha Srbije, obavještajci, psiholozi... Iz AEM-a su napisali da insistiranje na pitanju identiteta doprinosi i podgrijava ideje netrpeljivosti i sukobljavanja, suprotno idejama solidarnosti

i građanskog društva, ugrožava multietničku toleranciju i narušava socijalnu koheziju. - Opisani govor ne predstavlja posrednu i skrivenu intervenciju, ne predstavlja izuzetak, već je pravilo. Direktan je i jednostavan i kao takav usmjeren da uzrokuje i veću reakciju – smatraju iz AEM-a. Imajući u vidu da korišćenje pogrdnih termina nije incidentno, već se negativni opisi ponavljaju u kontinuitetu, jasno je da su izrečeni sa namjerom da uvrijede i omalovaže pripadnike ciljne grupe i da imaju jasan potencijal da za tu grupu budu uvredljivi. Tome doprinose i povremene neprimjerene intervencije voditelja/voditeljke, kako kroz komentare, tako i kroz usmjeravanje diskusije - poručili su oni REM-u. pogrdno na tv Hepi Kada je riječ o TV Hepi, AEM je upozorio kolege iz REM-a da je u periodu od 3. do 6. januara 2025. godine, u okviru sadržaja „Dobro jutro, Srbijo“ došlo do ponovljenog kršenja novinarske profesije i etike. - U predmetnim emisijama koristi se pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti – piše u pismu. Emitovani sadržaji podstiču neprijateljstvo i netrpeljivost, te ugrožavaju dostojanstvo uz stigmatizaciju, umišljene prijetnje da će se nekome dogoditi nešto ukoliko sa nacionalnim obilježjima prošeta Cetinjem, da se u tom gradu osjeća nešto misteriozno i zlo, uz podsjećanje na mitove i kletve... - Opisani diskurs pogoršava činjenica da je ovakav govor uobičajen i ponavljajući, opravdava postojanje predrasuda i netrpeljivosti prema određenim grupama i ima tendenciju da produbljuje i povećava etničku netrpeljivost – piše AEM. Za obje televizije AEM ističe da se sadržaji ponavljaju, da su negativni opisi uobičajeni i jasno je da su izrečeni sa namjerom da uvrijede i omalovaže pripadnike ciljne grupe i imaju jasan potencijal da za tu grupu budu uvredljivi. j.martinović

Jedno od spornih gostovanja u emisiji koju uređuje Jovana Jeremić

BEOGRAD - Hiljade telefona osvjetljavalo je Takovsku i ulice oko RTS-a u momentu kada su studenti i građani 15 minuta ćutali. Nakon više od mjesec, studenti su ponovo došli ispred zgrade RTS-a, jer nijesu zadovoljni kako Javni servis izvještava o dvomjesečnim protestima.

Uz već poznate rekvizite za protest - pištaljke, vuvuzele i transparente: „Generalni štrajk“, „Trulo do srži, izađi i podrži“, „RTS – režimska televizija srama“ - prvo je pravljena buka ispred RTS-a a onda je zavladala 15-minutna tišina, pa ponovo buka, povici, pištaljke i parola: „Neće nas gaziti“.

Nakon što su pročitali četiri poznata zahtjeva, studenti su se osvrnuli na izvještavanje RTS-a uz poruku „Naše pravo da znamo sve, a izgleda je naše pravo da ne znamo ništa“, aludirajući na moto RTS-a „Vaše je pravo da znate sve“. Skrećući pažnju na loše izvještavanje RTS-a, studenti su pozvali radnike javnog servisa da im se pridruže i pokazali veliki sendvič sa svjećicama i brojem 71 – što je bio rođendanski poklon direktoru RTS-a Draganu Bujoševiću -Borimo se za društvo bez nasilja i protivimo se ovakvom agitatorskom izvještavanju nedopustivom za Javni servis - rekao je jedan od studenata ispred zgrade RTS-a, ukazujući da problem nije samo izostavljanje informacija već i plasiranje onih koje glumce

BEOGRAD: Masovni protest studenata i ostalih građana ponovo ispred RTS-a

„Naše pravo je da znamo sve“

poistovjećuje sa teroristima, što podstiče još veći razdor među građanima.

Apel UmjetnIkA Osim studenata izvještavanjem RTS-a nezadovoljni su i umjetnici. Izvršni odbor Udruženja scenarista Srbije zatražio je od RTS-a da se

njihova djela ne emituju na toj televiziji „zbog otrovnih i veoma opasnih komentara protiv studenata, umjetnika i akademske zajednice“. Scenaristi navode da RTS na najprizemniji i krajnje neodgovoran način servisira potrebe samo jedne strane, umjesto da bude servis svih građana.

Na RTS-u je u srijedu uveče pročitan komentar u kojem je izraelski istoričar Efraim Zurof kritikovao glumce u Srbiji koji crvenim šakama podržavaju proteste tvrdeći da te simbole koristi Hamas. -Draga publiko, glumci nijesu teroristi. Želimo sa ove scene da pošaljemo poruku RTS-u

Policija izbacila opozicione odbornike i poslanike koji su blokirali Gradsku kuću u Novom Sadu

-Srbija, Novi Sad, ustali su sad - vikali su odbornici opozicije i narodni poslanici u Gradskoj kući u Novom Sadu – koji su zbog podrške studentima, u jutarnjim satima, upali u Gradsku kuću. Ideju da ostanu u njoj i blokiraju je dok se ne ispune zahtjevi studenata omela je policija koja je ušla i brutalno ih izbacila napolje. Guranje sa policijom je nastavljeno ispred Gradske kuće zbog čega su privedeni odbornik Miran Pogačar

TEL AVIV - Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua potvrdio je da su pregovarački timovi Izraela i Hamasa u Dohi potpisali sporazum o primirju i oslobađanju talaca.

Prema saopštenju iz Netanjahuovog kabineta, premijer je zakazao sastanak Savjeta za bezbjednost na kojem će se glasati o tom sporazumu, nakon čega treba da se sastane vlada, navodi Tajms of Izrael.

Međutim, sastanak vlade neće biti održan do subote uveče, rekao je Netanjahuov portparol, objašnjavajući da se protivnicima sporazuma mora ostaviti rok 24 sata da podnesu žalbu Vrhovnom sudu, pri čemu mnogi od njih poštuju Šabat.

i aktivisti Brajan Brković i Dane Pribić - kojem je određeno zadržavanje do 48 sati. Međutim, uprkos velikom broju policajaca i specijalaca opozicija je ipak, na to zdanje, okačila bijelu zastavu na kojoj je krvava ruka. -Ovo je udar na državu, ustavni poredak, nezapamćena sramota i ne razmišljam o ostavci – rekao je Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada čija se ostavka traži već duže.

-Opozicija se neće smiriti dok Đurić ne podnese ostavku i dok se ne ispune svi zahtjevi - kaže poslanik Borisav Novaković napominjući da je u naletu brutalnosti odborniku Mladenu Cvijetiću polomljen prst. Policija tokom intervencije u Gradskoj kući nije štedjela ni novinare.

Draganu Pricu i Kseniju Pavkov su policajci vukli i gurali ka izlazu zgrade iako su se obje više puta legi-

timisale, dok su novinaru Aleksandru Latasu prijetili da će ga vezati. Darka Ekera su vukli za ranac u kojem je tv oprema, a Žarka Bogosavljevića oborili su na zemlju.

-Iživljavanje policije i agresija nad novinarima predstavlja ozbiljno kršenje slobode i prava na informisanje, atak na novinare je atak na sve građane - saopštilo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine.

zarad bezbjednosti svih onih koji se bave ovim poslom - rekao je glumac Nenad Hadži M aričić nakon odigrane predstave „Ribarske svađe“ na sceni Narodnog pozorišta. Zatim su glumci podigli crvene dlanove nakon čega je uslijedio aplauz publike.

UDAR nA DjeCU neOpROStIV

Glumci su od prvog dana blokada stali uz studente, a nakon pokušaja ubistva 20-godišnje studentkinje u četvrtak na blokadama, mnoga pozorišta u Beogradu i Novom Sadu su otkazala predstave – među njima su i Narodno pozorište u Beogradu i Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. -Udar na djecu je neoprostiv. Srbija se neće i ne smije smiriti - poručila je glumica Svetlana Bojković. Njena koleginica Jelisaveta

Seka Sablić zahvalila se studentima što postoje i istakla da su okrenuti pravim vrijednostima. Ona je izrazila žaljenje što nema njenih prijatelja Ga-

Netanjahuov kabinet potvrdio da su Izrael i Hamas potpisali sporazum o primirju

„Juče su nas gazili, danas vade nož na nas“

Novi talas nasilja pretrpjeli su juče studenti tokom 15-minutnih blokada u Novom Sadu. „Što je sljedeće, juče su nas gazili, danas vade nož na nas“, objavili su studenti Medicinskog fakulteta na svojoj Iks platformi i apelovali na institucije da reaguju na incident koji je napravio stariji muškarac koji je nožem pokušao da napadne studente ovog fakulteta. Međutim, studentsko obezbjeđenje ga je savladalo i oduzelo mu nož. Prema objavi policije, radi se o 71-godišnjem muškarcu iz Bačke Palanke i tereti se za krivično djelo nasilničko ponašanje. Drugi incident bio je ispred Pravnog fakulteta u Novom Sadu gdje je vozač pokušao da probije blokadu i povrijedio penzionisanog novinara Rada Grujića -Vozač je krenuo, udario me u koljeno i gurao. Zatim je izašao iz auta i izvadio metalnu palicu da me tuče, ali su ga redari odvojili od nasopisao je Grujić.

ge, Milene, Laneta, Glogovca i Madžgalja i istakla: „Oni bi bili isto srećni da vas vide“. -Vučić je najveći podstrekivač nasilja u zemlji i trebalo bi ga uhapsiti - rekla je glumica Danica Maksimović istakavši da je on dao zeleno svjetlo za brutalno nasilje nad građanima i studentima kada je podržao vozača koji je u Požarevcu na haubi vozio starijeg čovjeka. -Njega bi trebalo smjestiti u zatvor. On treba da odgovara za sve što se dešava u državi. On se za sve pita, vodi sjednice Vlade, pa gdje su ministrirekla je Maksimović. V. CVejIć

Sastanak Savjeta za bezbjednost biće održan tek nakon što se izraelski pregovarači vrate iz Dohe.

Očekuje se da će vlada raspravljati o sporazumu u subotu, a 24-satni period za podnošenje žalbi završava se u nedjelju, što znači da će dogovor stupiti na snagu u ponedjeljak. Izraelski pregovarački tim obavijestio je premijera o postignu-

tom dogovoru, a Netanjahu im je zahvalio na uloženim naporima. Porodice preostalih 98 talaca takođe su obaviještene, a premijer je naložio vlastima da započnu pripreme za prijem oslobođenih talaca.

- Država Izrael posvećena je ostvarenju svih ciljeva rata, uključujući povratak naših talaca - živih i poginulih - navedeno je u saopštenju kabineta.

Izraelska delegacija napustila je juče Dohu, u kojoj su vođeni pregovori o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca koje drži Hamas.

Kako je prenijela Al Arabija, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima, sve strane su potpisale sporazum. U prvoj fazi sporazuma, koja traje šest sedmica, podrazumijeva se postepeno povlače-

nje izraelskih snaga iz Gaze, kao i oslobađanje 33 Izraelca, uključujući žene, djecu i muškarce starije od 50 godina, kao i dva Amerikanaca - Kita Sigela i Sajgouija Dikela Čina. Pregovori za drugu fazu sporazuma počeće 16. dana od početka prve faze, a ta faza će vjerovatno obuhvatiti oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca koje drži palestinska mili-

tantna grupa Hamas, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, u zamjenu za oslobađanje više od 1.000 palestinskih zatvorenika. Treća faza će obuhvatiti vraćanje svih preostalih tijela i početak obnove Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih nacija.

Priredila: R.U. - I.

Građani nezadovoljni kako Javni servis izvještava o dvomjesečnim protestima

Kontrolisane bezbjednosno interesantne osobe na Cetinju

Oduzeto pet pušaka

CETINJE - Kod I. S. pronađeno je pet pušaka koje su oduzete i protiv njega će biti pokrenut postupak, a on je prethodno bio procesuiran po Zakonu o javnom redu i miru zbog drskog ponašanja.

Kako je saopšteno iz Uprave olicije, službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, vršeći

pojačane aktivnosti usmjerene protiv članova organizovanih kriminalnih grupa, njima bliskih i operativno interesantnih lica, u cilju pronalaženja oružja u ilegalnom posjedu, sprečavanja vršenja krivičnih djela i prekršaja i osiguravanja bezbjednosti građana, izvršili pretrese kod P. Ž. i I. S. -Osim toga, policijski službenici ovog odjeljenja su, preduzi-

majući aktivnosti iz svoje nadležnosti, procesuirali lice koje je uputilo riječi prijeteće sadržine jednom ženskom licu, a u odnosu na više lica po njihov život i tijelo, naveli su iz policije. Dodaju da se N. C. sumnjiči za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i on je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju uhapšen. a r

Uhapšene dvije osobe na aerodromu Podgorica

Kineski državljani osumnjičeni da su krali novac od putnika u avionu

PODGORICA - Policija u Podgorici je, u saradnji sa službenicima Sektora granične policije, uhapsila kineske državljane, J. B. (34) i Z. B. (33), osumnjičene za

krivično djelo teška krađa. - Sumnja se da su izvršili krivično djelo na način što su, dok su se nalazili u avionu na letu iz Beograda za Podgoricu, od dva putnika otuđili 8.600 eura

Rasvijetljeno podmetanje požara iz decembra prošle godine u gradu pod Trebjesom

i 10.000 dolara - stoji u saopštenju Uprave policije. Oni su uhapšeni, kako se navodi, na aerodromu Podgorica i biće privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. a. r.

Trojicu Nikšićana terete da su zapalili vozilo firme

NIKŠIĆ – Tri osobe iz Nikšića uhapšene su zbog sumnje da su 12. decembra prošle godine podmetnule požar na parking prostoru na Šetalištu Alekse Backovića i izazvali požar na vozilu vlasništvo firme iz Nikšića. - Policijski službenici su na-

kon preduzetih intenzivnih aktivnosti iz svoje nadležnosti rasvijetlili događaj i kao izvršioce identifikovali lica

J. J. (20), I. J. (22) i P. M. (23) iz Nikšića, za koje su sumnja da su počinili krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, na način što su, 12. de-

cembra 2024. godine na parking prostoru koji se nalazi na Šetalištu Alekse Backovića, izazvali požar na putničkom motornom vozilu u vlasništvu jedne firme iz Nikšića, a koje koristi lice zaposleno u toj firmi, navodi se u saopštenju policije.

J. J., I. J. i P. M. su uz krivičnu prijavu sprovedeni na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić nastavljaju sa sprovođenjem planskih mjera i radnji na zaštiti i unapređenju bezbjednosti građana, zaštiti imovine i sprečavanju vršenja i rasvjetljavanju krivičnih djela, kao i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja. a. r.

Identifikovan osumnjičeni za podmetanje požara

Kovijanića terete da je zapalio BMW „X6“ sveštenika Backovića

TIVAT – Stefan Kovijanić (19) iz Budve uhapšen je sinoć zbog sumnje da je podmetnuo požar na automobilu BMW „X6“ sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića u noći između neđelje i poneđeljka ispred njegove porodične kuće u Tivtu.

- Ovo krivično djelo na teret se stavlja S. K. (19) koje je, kako se sumnja, izvršio na način što je 13. januara oko 1.15 časova u Tivtu zapaljivom tečnošću polio vozilo oštećenog lica

i izazvao požar, kojom je prilikom nastala veća materijalna šteta na vozilu. Kriminalističko – tehničkim mjerama i radnjama izuzeto je više tragova sa užeg i šireg lica mjesta, a naknadnim vještačenjima i nizom preduzetih aktivnosti policija je došla do sumnje da je izvršilac ovoga djela S. K., dok se preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja sveukupnih činjenica i okolnosti ovoga događaja, naveli su iz policije. Za ovaj čin Backović optužio

je bivšu vlast i, kako je rekao, njihove kriminalne klanove. Backović, iako sveštenik, posljednjih godina aktivno učestvuje u političkom životu u Crnoj Gori. Nerijetko ističe i da je pripadnik 63. padobranske brigade. Od 14. avgusta 2021. pa sve do skoro bio je sekretar Eparhije budimljansko-nikšićke, a prije toga paroh grbaljski Mitropolije crnogorsko-proimorske (MPC). Odnedavno je opet u Mitropoliji, gdje služi kao paroh u Tivtu. a. r.

KONKURS: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i profesionalne ljude za rad u službi narušenog bezbjednosnog

Cetinje će biti bezbjedno sa još jednim policajcem?!

PODGORICA – Konkursom Uprave policije predviđeno je da bude zaposleno 815 službenika, a samo jedan (!) će biti raspoređen na Cetinju i baviće se poslovima opšte nadležnosti ( javnim redom i mirom i saobraćajem), piše u javnom pozivu postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović juče je pozvao sve mlade ljude koji žele da budu dio promjena i doprinesu sigurnosti države da se prijave na javni poziv koji traje od 17. januara do 5. februara.

Kako je kazao Šaranović, ovo je prilika za sve koji imaju ambiciju, energiju i profesionalizam da ostave trag i doprinesu izgradnji sigurnije budućnosti.

A koliki je njegov doprinos, najbolje govori podatak da je za vrijeme njegovog mandata ubijeno 29 osoba. Odmah nakon zločina, izjasnio se da ne osjeća moralnu, ni profesionalnu odgovornost da podnese ostavku. Dva dana nakon masakra na Cetinju, održana je komemorativna sjednica na koju nije došao Šaranović, a ni potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Aleksa Bečić.

zaboravili cetinje

Izvor Pobjede iz bezbjednosnog sektora navodi da je javni poziv potvrda da niko nakon zločina u Medovini kada je Vuk Borilović usmrtio 10 osoba, od kojih dvoje djece i ranio njih šest, nije razmišljao da je prijestonici tada falilo policajaca i da ih je bilo više, broj žrtava ne bi bio toliki. - Novom sistematizacijom iz decembra 2024. godine nijesu predvidjeli više radnih mjesta. Ništa nijesu uradili da se Medovina ne ponovi. I sada imaju problem da dovedu više jer su postojeća mjesta popunjena - kazao je naš sagovornik.

Iako niko nije razmišljao da Medovina može da se pono-

vi, a najprije odgovorni za bezbjednost građana, prije 17 dana na Cetinju dogodio se najtragičniji masakar za Crnu Goru, u kojem su ubijena dva dječaka i 11 osoba, a teško ranjene tri. Sa druge strane, Šaranović tvrdi da je ove godine uveden drugačiji proces zapošljavanja policijskih službenika, zasnovan, kako kaže - na punoj transparentnosti. - Za razliku od dosadašnjih postupaka zapošljavanja, kandidati će po prvi put prolaziti kroz čak četiri nivoa provjere, koje sprovode specijalno formirane komisije. Cilj je da osiguramo najviše standarde profesionalnosti i integriteta u policiji - istakao je Šaranović.

Naveo je i četiri „filtera“ kroz koje će kandidati prolaziti.

Kako je kazao, moraće proći provjeru komisije koja će utvrđivati da li postoje prepreke koje bi ih činile nepodobnim za rad u policiji, kao i komisije za provjeru psiho-fizičkih sposobnosti – koja procjenjuje fizičku spremnost i psihološku otpornost kandidata za izazove policijskog posla. Takođe, kandidate će ispitivati Komisija za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija, koja podrazumijeva detaljnu analizu podataka o imovini i prihodima, psihološko testiranje moralnog integriteta i usmene intervjue. Na kraju proći će i provjere komisije koja će se baviti njihovim znanjem, sposobnostima i vještinama. Tu će kandidati pokazati svoje teorijsko znanje i praktične vještine kroz simulacije realnih situacija u

Policija traži 11 službenika u Šavniku, a u Virpazaru četiri

Koliko će sistematizacijom biti poboljšana bezbjednosna situacija i građani vratiti povjerenje u policiju, najbolje govori činjenica da je u opštinama i mjesnim zajednicama, gdje nije zabilježen veći porast kriminala, traženo više policajaca, nego na Cetinju koje je pogođeno većim brojem ubistava u posljednjih godinu dana. Policija traži da se u šavničku policiju javi 11 kandidata, dok se u Ostrosu traže dva, a na Virpazaru četiri kandidata. Za poslove opšte nadležnosti u Sutomoru otvoren je poziv za četiri buduća policajca, a za Petrovac njih 10. Raspisan je javni poziv i za policajce na aerodromu Podgorica, gdje se traži čak 11 policajaca.

Zločini na Cetinju otkrili velike slabosti sistema bezbjednosti

Šaranović traži ambiciozne, energične bezbjednosnog sektora

bezbjedno policajcem?!

da je značajan broj najiskusnijih i najobrazovanijih policijskih službenika, visokog zvanja, iskoristio mogućnost odlaska u prijevremenu penziju.

- Radi se o dugogodišnjim operativcima koji su koordinirali radom najznačajnih operativnih segmenata policije do 2020. godine i iza sebe ostavili značajne rezultate - kazao je naš sagovornik.

Pojašnjava da su ti službenici bili demotivisani za rad, jer su bili izloženi svakodnevnim pritiscima nove vlasti koji su ih sa visokih pozicija premještali na niža radna mjesta. Na njihova mjesta birani su isključivo politički podobni kadrovi koji su napredovali bez jasnih kriterijuma.

- Kumovske i prijateljske relacije bile su ključne za unapređenja, a ne profesionalni rad i rezultati - podsjetio je izvor iz policije.

Potvrđena optužnica protiv trojice crnogorskih državljana za šverc droge iz Crne Gore u Hrvatsku

Gliserima dovozili marihuanu iz Crne Gore do poluostrva Prevlaka

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu Specijalnog tužilaštva protiv Miljana Mandrape (28) iz Herceg Novog zbog učešća u švercu većih količina marihuane iz Crne Gore u Hrvatsku.

Pobjedini izvori objašnjavaju da je značajan broj najiskusnijih i najobrazovanijih policijskih službenika, visokog zvanja, iskoristio mogućnost odlaska u prijevremenu penziju

vezi sa policijskim poslovima. - Ovo nije samo prilika za posao – ovo je poziv države da zajedno doprinesemo reformama i stvaranju naprednog bezbjednosnog sistema - zaključio je ministar unutrašnjih poslova.

država sa najvećim brojem policajaca

Crna Gora bila je prepoznata kao država sa najvećim brojem policajaca po glavi stanovnika. To je jasno navedeno i u izvještaju Evropske komisije, gdje je konstatovano da je taj broj u kontinuitetu bio iznad prosjeka Evropske unije u odnosu na broj stanovnika. Policija je upravo po preporukama Evropske komisije 2018. godine započela smanjenje brojnog stanja policije kako bi zadovoljila standard Evropske unije. Tokom 2021. godine, nakon promjene vlasti, broj službenika ostaje isti, čak dolazi do blagog povećanja sa 4.537 na 4.586 policajaca. U 2022. godini, prema izvještaju Evropske komisije dolazi do pada zaposlenih u Upravi policije na 3.980 jer je penzionisano 375 policajaca, a njih 105 prelazi u MUP. Pobjedini izvori objašnjavaju

To potvrđuje i nedostatak dosijea kadrovske službe o radu tih policijskih službenika. Cjelokupna situacija ukazivala je na urušavanje bezbjednosnog sektora, što se potvrdilo i 12. avgusta 2022. godine stravičnim masakrom u Medovini. Taj zločin ogolio je probleme crnogorske policije koja, ne da nije uspjela da odgovori zadatku, već nije vidjela nikakve propuste u radu. Dok je Vuk Borilović ubijao sugrađane, policajci su ,,nijemo“ čuvali manastir i ni u jednom trenutku nijesu osjetili ni profesionalnu, a ni moralnu obavezu da pokušaju da pomognu žrtvama Borilovića. Nakon masakra javnosti je jasno predočeno – nije bilo dovoljno policajaca na Cetinju. Tada su porodice žrtava podnijele krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića i načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana zbog sumnje da su nesavjesno postupali. - Tek nakon više od 40 minuta od prijave da Borilović puca na sugrađane, uputili su policijske službenike na mjesto izvršenja krivičnog djela, piše u prijavi. Zanimljivo je da je Jokić ostao na istoj funkciji i za vrijeme novog masakra ostao pri stavu da je policija uradila i ovog puta sve što je u njihovoj moći. To se jasno vidi i u novoj sistematizaciji, gdje će na Cetinju, gradu u kojem, kako tvrde iz bezbjednosnih službi, boravi najviše članova organizovanih kriminalnih grupa, sigurnost biti poboljšana sa svega jednim policajcem. ana raiČKović / jovana raiČević

On se tereti da je zajedno sa Radomirom Vučurovićem, Filipom Radovićem i hrvatskim državljaninom Josipom Bošnjakom nabavljao i krijumčario ,,travu“ koju su gliserima dovozili iz Crne Gore do poluostrva Prevlaka te je automobilima prevozili dalje. Prema stavu tužilaštva, na ovaj način prenijeli su najmanje 250 kilograma marihuane. - Vijeće Višeg suda u Podgorici je potvrdilo optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv optuženog M.M, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i dva krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – kazali su iz Specijalnog tužilaštva. Oni navode da je na osnovu materijalnih, personalnih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da je Mandrapa 2023. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila krijumčarenjem droge u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Vučurović i Radović su u Hrvatskoj osuđeni na zatvorske kazne, dok se protiv Bošnjaka vodi krivični postupak po optužnici koju je protiv njega podigao splitski USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Državnog odvjetništva

PODGORICA - U sklopu akcije ,,Poštuj život, vrati oružje“ za 15 proteklih dana Upravi policije dobrovoljno je predato ukupno 1.006 komada vatrenog oružja, 31.586 komada municije, 112 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava.

Samo u četvrtak Upravi policije je dobrovoljno vraćeno 86 komada oružja, 3.581 komad municije, 21 komad ručnih bombi, detonatorske kapisle, eksplozivna sredstva i djelovi vatrenog oružja.

-Na teritoriji Podgorice, Danilovgrada, Tuzi i Cetinja građani su dobrovoljno predali policiji 34 komada oružja od čega 20 pištolja i 14 pušaka, 704 komada municije različite vrste i kalibra, 10 komada

Republike Hrvatske) sa kojim je Specijalno državno tužilaštvo i sarađivalo prilikom prikupljanja dokaza u izviđaju i istrazi.

Slobodna Dalmacija piše da je USKOK istragom utvrdio da je ova grupa u najmanje tri navrata prokrijumčarila neutvrđenu količinu marihuane koju je prodala nepoznatim kupcima.

Krijumčarenje je zaustavljeno kada je u dva navrata u Hrvatskoj ,,palo“ oko 250 kilograma marihuane a tom prilikom uhapšeni su Vučurović i Radović, i to nakon što su njihove ,,aktivnosti“ snimljene i praćene.

Prema pisanju Slobodne Dalmacije Mandrapa i Vučurović su 28. februara 2023. godine nešto prije 20 sati gumenjakom dovezli 200 kilograma

Vučurović i Radović su u Hrvatskoj osuđeni na zatvorske kazne, dok se protiv Bošnjaka vodi krivični postupak po optužnici koju je protiv njega podigao splitski USKOK

marihuane do betoniranog dijela obale, gdje ih je čekao Bošnjak u vozilu. Crnogorski državljani su iz gumenjaka ,,izbacili“ desetak vreća koje je Bošnjak stavio u vozilo, a dan poslije je Vučurović tim vozilom krenuo prema Zagrebu. Međutim, na naplatnoj rampi Lučko zaustavili su ga policajci koji su kontrolisali dolazak navijača na fudbalsku utakmicu i u vozilu pronašli drogu. Desetak dana kasnije, 11. marta 2023. godine Mandrapa je gumenjakom dovezao 50 kilograma „trave“ koju je preu-

zeo Bošnjak i odvezao do svoje porodične kuće.

Dva dana kasnije Radović preuzima drogu od Bošnjaka radi daljeg transporta ali ga u Rogotinu zaustavlja policija, nalazi mu drogu i hapsi ga.

Hrvatski mediji navode da su Bošnjak, Mandrapa i ostali koristili kriptovanu aplikaciju za komunikaciju, ali da nijesu upotrebljavali ni „Anom“ ni SKY/ECC, već „Session“, besplatnu aplikaciju za čije korišćenje nigdje nije potrebno unijeti ni broj telefona ni adresu elektronske pošte. b. r.

Akcija Uprave policije ,,Poštuj život, vrati oružje“ Za 15 dana predato 1.006 komada vatrenog oružja

bombi, detonatorske kapisle, i određena količina baruta.

U Baru, Ulcinju, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom i Budvi dobrovoljno su vraćena 24 komada oružja, 2.218 komada municije različite vrste i kalibra, sedam komada bombi, kao i djelovi oružja.

Na teritoriji Bijelog Polja, Mojkovca, Berana, Kolašina i Plava dobrovoljno je predato ukupno 20 komada oružja, od čega 12 pištolja i osam pušaka, 581 komad municije, tri bombe i devet okvira od oružja.

U Nikšiću, Pljevljima i Ža -

bljaku je dobrovoljno predato osam komada vatrenog oružja od čega sedam pušaka i jedan pištolj, 78 komada municije, i jedna bomba.

Iz policije podsjećaju da kod građana postoji veliki broj vatrenog oružja čiji su vlasnici bili njihovi članovi porodica ili srodnici, koji su nažalost u prethodnom periodu preminuli.

Oni su ukazali da je čuvanje ovakvog oružja u porodici, bez obzira da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, kažnjivo

i predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova. Zbog sv ega navedenog, iz MUP-a ističu da je ovakvo oružje potrebno vratiti nadležnoj organizacionoj jedinici za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, do dobijanja odobrenja za držanje oružja na ime nekog od pravnih nasljednika ili na isti način, ukoliko porodica ne želi da zadrži ovo oružje. b. r.

Viši sud

Vlada objavila oglas za koncesiju ležišta tehničko-građevinskog kamena

Pogled ima dovoljno šljunka i pijeska za potrebe Rožaja

ROŽAJE – Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa je objavilo javni oglas za davanje koncesije za eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena u ležištu Pogled u Rožajama.

Ležište je smješteno na južnim i jugozapadnim padinama uzvišenja Vrhovje, sa desne strane rijeke Ibar i magistralnog puta Rožaje – Kosovska Mitrovica. Prostor je dužine oko 400 m, a širine oko 120 m.

KVALITET KAMENA

U javnom pozivu se navodi kako su geološka istraživanja potvrdila da je riječ o kvalitetnoj mineralnoj sirovini koja se može koristiti za dobijanje široke palete građevinskih proizvo-

da, te da u Rožajama postoji potreba za kamenim agregatom zbog naglašene građevinske aktivnosti, a da su rezerve šljunka i pijeska male i neispitanog ili nezadovoljavajućeg kvaliteta. – Uz činjenicu da je aktivan jedan površinski kop za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena (Krš – Kaluđerski laz), postoje povoljni uslovi da se na lokalno tržište nesmetano plasira sva planirana proizvodnja različitih frakcija kamenog agregata – navedeno je u dokumentu.

Naglašava se da je geografski položaj ležišta, u lokalnim uslovima, izuzetno povoljan, da se nalazi u nenaseljenom području i povezano je dobrim putem sa potencijalnim tržištem.

– Ležište sa postrojenjem za proizvodnju agregata nije previše udaljeno od tržišta, a nije ni preblizu urbanističkih naselja i drugih objekata čiju okolinu bi moglo ugrožavati. Tehnički građevinski kamen, kao i niz drugih nemetaličnih mineralnih sirovina, specifična je roba koja zbog niske tržišne vrijednosti ne može da podnese velike transportne troškove, iz kojeg razloga se za ovu robu tržišta formiraju na vrlo malom prostoru (male

Zbog naglašene građevinske aktivnosti Rožajama je potreban kameni agregat, a rezerve šljunka i pijeska su male i neispitanog ili nezadovoljavajućeg kvaliteta. Aktivan je jedan površinski kop za eksploataciju tehničkograđevinskog kamena (Krš – Kaluđerski laz), pa postoje povoljni uslovi da se na lokalno tržište nesmetano plasira sva planirana proizvodnja – navedeno je u oglasu

udaljenosti) i to uz uslov da tu postoje prerađivači i potrošači te robe. Uz povoljne faktore koji smanjuju troškove proizvodnje, realno je očekivati povoljne cijene za potrošače i ostvarivanje dobiti proizvođaču – navedeno je u oglasu Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Na osnovu ugovora sa DOO „Kvatro – RH“ Rožaje, nosiocem prava na istraživanje i eksploataciju, ekipa Zavoda za geološka istraživanja je izvršila detaljna geološka istraživanja i uradila Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi. Došla je do podatka da ukupne rezerve tehničko-građevinskog kamena B kategorije iznose 2.455.682 m³, a eksploatacione rezerve 2.087.330 m³. Koncesija se daje na maksimalni period od 30 godina, od čega se godina izdvaja za izra-

Tržišna vrijednost rezervi koje se mogu otkopati na ležištu Pogled prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 29 godina je 15.459.900 eura ukupno ili 533.100 eura godišnje. Minimalna koncesiona naknada iznosi 1.082.193 eura (za 29 godina) ili 37.317 eura godišnje

DANILOVGRAD: Preduzeće Putevi Bar nastavilo projekat vrijedan 5,41 milion eura

DANILOVGRAD – Lijepo vrijeme ide naruku izvođaču radova, pa su od juče intenzivirani radovi na Martinićkom putu. Iz danilovgradske lokalne uprave saopšteno je da se radi na asfaltiranju, postavljanju ivičnjaka i betoniranju trotoara.

Rekonstrukcija puta počela je 8. maja 2024. godine, a prema ugovoru rok za završetak radova je 210 dana.

Ubrzani radovi na Martinićkom putu

– Rukovodstvo Opštine je u stalnoj komunikaciji sa izvođačem radova, a obje strane će uložiti značajan trud da radovi budu završeni u kratkom roku, dok građani Martinića i

cijelog Danilovgrada ne dobiju modernu i bezbjednu saobraćajnicu koja će olakšati svakodnevno funkcionisanje i značajno unaprijediti investicioni ambijent – navedeno je u saopštenju. Nije precizirano u kojem će roku okončati radove.

Rekonstrukcija saobraćajni-

ce koja povezuje Spuž i Danilovgrad preko Martinića najvažniji je infrastrukturni projekat za opštinu i njene građane. Sprovodi se na osnovu ugovora koji je potpisan sa kompanijom Putevi Bar, vrijednog 5,41 milion eura.

du dokumentacije, pribavljanje odobrenja, saglasnosti i dozvola za izvođenje radova, pripremu lokaliteta za eksploataciju, instaliranje postrojenja i opreme, kao i pribavljanje upotrebne dozvole za izgrađene objekte i 29 godina za eksploataciju. Prema minimalnom godišnjem kapacitetu od 20.000 m³, za 29 godina otkopalo bi se 580.000 m³, od kojih se daljom preradom može dobiti 870.000 m³ tržišnog proizvoda.

U skladu sa Zakonom o rudarstvu koncesionar je dužan da u toku eksploatacije i po njenom završetku, a najkasnije u roku od jedne godine od završetka radova, privede zemljište na eksploatacionom polju namjeni prema projektu rekultivacije zemljišta, odnosno, preduzme mjere zaštite životne sredine.

NAKNADA

Ležište tehničko-građevinskog kamena „Pogled“ svrstano je u treću grupu geogenih ležišta. Po tom osnovu, procentni iznos za obračun minimalne – početne koncesione naknade iznosi sedam procenata od tržišne vrijednosti eksploa-

tacionih rezervi za 29 godina. Na osnovu podataka Uprave za statistiku, prosječna ostvarena cijena proizvoda mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena u Crnoj Gori u 2023. godini iznosi 17,77 eura/m³ agregata različitih frakcija. Tržišna vrijednost rezervi koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 29 godina je 15.459.900 eura ukupno ili 533.100 eura godišnje. Minimalna koncesiona naknada iznosi 1.082.193 eura (za 29 godina) ili 37.317 eura godišnje. Određuje se za period eksploatacije, a ne i za period koji je predviđen za detaljna geološka istraživanja. Uprava za zaštitu kulturnih dobara konstatovala je da u zahvatu ležišta ,,Pogled“ nijesu locirana zaštićena kulturna dobra, kao ni dobra sa potencijalnim kulturnim vrijednostima. Prema rješenju Agencije za zaštitu životne sredine, nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena. Ponude za koncesiju se dostavljaju do 17. februara. D. ŠAKOVIĆ

KOTOR: Obilazak bedema nije bezbjedan Ploče na stepeništu djelimično ispale

Rekonstrukcija puta počela je 8. maja 2024. godine, a prema ugovoru rok za završetak radova je 210 dana

– Radovi se izvode prema glavnom projektu, koji je, za razliku od onoga koji je dočekao novo opštinsko rukovodstvo, predvidio trotoare u cijeloj dužini dionice sa lijeve, a na potezu ka Spužu sa obje strane, stajališta za autobuse. Na temeljniji način je riješeno i pitanje odvoda atmosferskih voda – dodali su iz lokalne uprave. C. G.

UPOZORENJE GRAĐANIMA: Obilježeno stepenište

KOTOR - Komunalna policija Kotor je trakama upozorenja ogradila stepenište koje vodi ka šetnici na Gurdiću jer postoji mogućnost da se obruše ploče sa kamene ograde. Načelnica Komunalne policije Vesna Balandžić kazala je za Radio Kotor da su ploče kamenog zida stepeništa djelimično ispale iz ležišta. – Zbog toga smo postavili trake, kao znak upozorenja prolaznicima – objasnila je Balandžić. C. G.

INTENZIVNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI: Rožaje

Planovi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Budvu

DONIJEĆE PRIHOD VIŠE OD

BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine investiraće ukupno nešto više od deset miliona eura. Od tog iznosa u Budvi će realizovati projekte vrijedne 2,23 miliona eura, što je nešto manje od polovine iznosa koji je 2024. godine u toj opštini prihodovan po osnovu ustupljenog morskog dobra – 4,73 miliona eura.

To je navedeno u Planu korišćenja morskog dobra za 2025. godinu, koji je usvojila Vlada. Predviđeno je usklađivanje projektne dokumentacije za šetalište u Petrovcu (15.000 eura), plaže Petrovac i Pržno (65.000 eura), te izradu projekta izvedenog stanja za kompleks Luke Budva (8.000 eura).

Od Luke Budva Morsko dobro ove godine planira isti prihod kao prošle godine –1,05 miliona eura, a investiraće 789.329 eura. Nabavka ormarića za struju koštaće 60.000 eura, nabavka i održavanje opreme 40.000, protivpožarnih aparata i uniformi 15.000, reflektora 12.000, nabavka ormara za pontone i dokove 10.000, uniformi za zaposlene 10.000 eura…

Na osnovu planova korišćenja sredstava i javnih nabavki za 2024. godinu, JP Morsko dobro je obezbijedilo 3,43 miliona eura za zaključenje ugovora koji su započeti, a biće realizovani u ovoj godini. U Budvi će od tih sredstava izraditi glavne projekte za pristaništa ispod Crkve Sv. Tome –Bečići i Jaz (po 29.887 eura), projektne dokumentacije za revitalizaciju plaže Mogren (18.417 eura) i šetališnu stazu u zaleđu od Kamenova do Pržna u dužini od kilometra (30.000 eura), te uređenje plaže Pizana (70.000 eura).

Od aktivnosti koje su planirane u svim opštinama predviđeni su izrada projektne dokumentacije i konkursnih rješenja, elaborata, studija, naučnih planova, nadzora i revizije (75.000 eura), tehničkih rješenja i radova za dječja igrališta (33.333 eura) i projektnih

NVO Ekološko društvo Boke Kotorske kritikuje predsjednika opštine zbog uklanjanja đuričkog kamena iz Njegoševe ulice

Doklestić: Katić samovoljno mijenja lice Herceg Novog

eura

rješenja i radova za hortikulturna uređenja (16.667 eura), ortofotografije zone morskog dobra (16.667 eura), pružanje geodetskih usluga (13.333 eura). Po 333.333 eura je namijenjeno za sanaciju stijena od odronjavanja, po 66.667 eura za vanredne i hitne sanacije i održavanje obalne infrastrukture, po 50.000 eura za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje. Troškovi komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja iznose po 275.333, dok je za sanaciju javne rasvjete namijenjeno ukupno 300.000 eura. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Planu investicija za ovu godinu navodi kako nastoji da se obezbijedi proporcionalno ulaganje, odnosno, da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od naknade za korišćenje morskog dobra, prihoda od Luke Budva i usluga na trajektnoj liniji Kamenari –Lepetane.

– Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne koriste za investicione aktivnosti u drugim opštinama. Određene troškove nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se pojedine aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sistem intervencije – navedeno je u dokumentu. Prema planu, Morsko dobro će od sredstava prihodovanih po osnovu ustupanja morskog dobra 2024. godine (ukupno 15,79 miliona) ove godine investirati u Herceg Novom 578.090 eura (zarađeno 1,22 miliona), Kotoru 461.637 eura (979.922), Tivtu 810.462 (1,72), Baru 939.292 (1,99) i Ulcinju 2,41 milion (5,13). Od trajektne linije Kamenari –Lepetane prihodovano je lani 9.000.000, a ove godine će investirati 6,76 miliona. D. Š.

HERCEG NOVI – Ekološko društvo Boke Kotorske ponovilo je apel lokalnoj upravi da se Njegoševa ulica, u kojoj su u toku radovi, ponovo poploča đuričkim kamenom umjesto, kako je planirano, bijelim koji će biti uvezen iz Makedonije.

U saopštenju te NVO koje potpisuje Olivera Doklestić navode da na taj problem ukazuju od novembra kada su počeli građevinski radovi u ulici.

SPORAN BIJELI KAMEN

– Otkako su počeli radovi u Njegoševoj ulici, traje nezadovoljstvo građana kako dinamikom i organizacijom izvođenja radova tako i planiranim estetskim oblikovanjem ulice od „Ideje“ do „Rudnika“. Nakon dva održana sastanka sa predstavnicima Opštine i Agencijom za izgradnju i razvoj grada u vezi sa đuričkim kamenom, koji će biti zamijenjen bijelim iz Makedonije, tehničkih karakteristika slabijih od onih koje ima đurički, i nekim karakteristikama projekta, grupa građana je uputila pismo predsjedniku Opštine Stevanu Katiću kao apel da bude zadržan đurički kamen, kao svojevrsno graditeljsko nasljeđe naše opštine, prepoznatljive boje trotoara. Katić nas nije udostojio ni odgovora ni razgovora na tu temu. Takođe, iako nam je obećano, nismo dobili ni zapisnik sa prethodnog sastanka u kabinetu menadžera Opštine gdje su doneseni konkretni zaključci – navela je Doklestić. Ona ističe da sva nastojanja oblikovanja i sa datim prijed-

Građanski aktivisti podsjećaju da je đurički kamen svojevrsno graditeljsko nasljeđe Herceg Novog i kvalitetniji od bijelog koji će biti uvezen iz Makedonije. Kritikuju lokalnu vlast koja se, kažu, ponaša samovoljno, čak diktatorski i uzurpatorski, a kao primjer navode namjeru da spomenik Mirku Komnenoviću postavi na pijacu

lozima kamena nisu naišla ni na jednu riječ razmatranja, a kamoli na prihvatanje Opštine kao investitora.

– Ne treba ni da govorimo da niko od nas nije imao priliku da se sa detaljima ovog projekta upozna ranije – saopštila je Doklestić.

Ona konstatuje da se opštinska vlast ponaša samovoljno, čak i diktatorski, uzurpatorski...

SPOMENIK NA PIJACI

– Svi zajedno trpimo višestruku štetu, od rastegnutih radova, izmjene lica grada i zamiranja, do onako slabog posla u

centru grada. Grad je potpuno zamro u poslijepodnevnim časovima, značajno je opao promet trgovinama i kafanama, a lokalna uprava nema namjeru da ikome od njih išta novčano nadoknadi ili omogući poreske olakšice. U prilog bahatoj samovolji lokalne vlasti i funkcionalno i finansijski neopravdanog projekta za uništavanje Gradske pijace ide i providno obrazloženje postavljanja spomenika Mirku Komnenoviću, protiv čega je sakupljeno više od 1.000 potpisa nezadovoljnih građana, a što je trebalo da

bude realizovano kao nastavak radova u Njegoševoj ulici – zaključuje se u saopštenju Doklestić. Rekonstrukcija dijela Njegoševe ulice počela je 4. novembra prošle, a radovi vrijedni 1,57 miliona eura trebalo bi da budu okončani 4. februara ove godine. Projekat je izradila Agencija za izgradnju i razvoj grada, a na tenderu izvođača radova koji je raspisala Opština izabran je konzorcijum firmi Asfalt-beton gradnja, Flowmax, Tofi, Builder fox, Studio prostor i Geotin MNE. C. G

NIKŠIĆ: UBNOR i antifašisti nakon 12 godina dobili novo rukovodstvo Mirjačića naslijedila

NIKŠIĆ – Sonja Nikčević je nova predsjednica UBNOR-a i antifašista Nikšića, organizacije kojom je 12 godina, do jučerašnje Izborne skupštine, rukovodio Slobodan Mirjačić.

Borci i antifašisti grada podno Trebjese juče su usvojili i izvještaj o radu za prošlu godinu i konstatovali da posljednjih godina nemaju ni najmanju podršku lokalne uprave, ali da su i u takvim okolnostima uspjeli da organizuju brojne

događaje, realizuju planirane aktivnosti... Stevan Radunović iz naci-

onalne organizacije boraca i antifašista istakao je da Nikšićani treba da se ponose rezultatima koje je rukovodstvo na čelu sa Mirjačićem ostvarilo, ali i da je očevidno da UBNOR i opštinske organizacije nemaju podršku ni države ni lokalnih vlasti. Ipak, posljednjih 14 godina nikšićki borci i antifašisti objavili su čak 14 vrijednih knjiga, podigli tri velika spomenika i obnovili brojna spomen-obilježja širom nikšićke opštine. Čulo se i da ove organizaci-

je žele da podmlade članove, animiraju mlade ljude da podrže ideje antifašizma, međuvjerskog sklada i tolerancije. Radunović je u ime Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Slobodanu Mirjačiću uručio plaketu za zasluge u razvoju i unapređenju ideje antifašizma. Sonja Nikčević juče je izabrana većinom glasova, a kandidat za čelnika boračke organizacije u Nikšiću bio je Željko Zvicer, koji je decenijama obavljao funkciju sekretara. Ra. P.

Sonja Nikčević

ĐURIČKI KAMEN JE GRADITELJSKO NASLJEĐE: Radovi u Njegoševoj ulici

MILION

Luka Budva

Mirjana Maslovar preminula u 60. godini

Posvećena borkinja za bolje društvo

PODGORICA - Dugogodišnja radnica u oblasti kulture, profesorica filozofije, potpredsjednica Saveza građana CIVIS i HR konsultant Mirjana Maslovar preminula je juče u 60. godini. Pored brojnih angažmana, kratko je tokom 2023. bila i državna sekretarka u Ministarstvu kulture i medija, ali i savjetnica potpredsjednika Vlade Crne Gore za obrazovanje, zdravlje i socijalnu politiku od novembra 2023. do jula 2024. godine. Od 2002. do 2004. godine bila je i direktorica Javne ustanove i festivala Grad teatar Budva. Kako su istakli iz Grada teatra, Maslovar je bila dama koju je krasila iskrena ljubav i zainteresovanost za umjetnost i filozofiju, osoba izrazite empatije, bespoštedno i beskompromisno zainteresovana za sve što donosi boljitak društvu u cjelini.

Maslovar je rođena u Kotoru, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. - Intelektualni, akademski i ljudski doprinos Mirjane Maslovar svom okruženju, pa i CIVIS -u je bio i ostaće nemjerljivo veliki i značajan. Briljantnost uma, čistina i širina duha, koje su je krasile, bile su njeni kvaliteti, koji će ostati kao vječna uspomena na Maslovar - rekli su iz CIVIS-a. A. Đ.

Boško Kovačević iz Demokrata novi državni sekretar u resoru Tamare Vujović

Menadžer u sportu brinuće o kulturi

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija, pored ministarke i doktorice fizikalne medicine Tamare Vujović, dobilo je sada i novo pojačanje – diplomiranog menadžera u sportu Boška Kovačevića. Iako je resor sporta odavno odvojen od kulture i medija, to nije omelo Vladu da Kovačevića, koji je kadar Demokrata, nedavno imenuje za državnog sekretara, koji je po ovlašćenjima praktično zamjenik ministarke. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, u obrazloženju koje je uputila Vladi, navodi da je „Kovačević dipl. menadžer u sportu i ima iskustva na upravljačkim i organizacionim pozicijama.“ Za državnog sekretara, kako je rekla, preporučuju ga „i druge lične osobine i kompetencije“. U međuvremenu, portal 24kroz7.com, objavio je da je Kovačević imenovan za državnog sekretara samo tri dana nakon što je zaprijetio izlaskom iz podgoričkog opštinskog odbora Demokratske Crne Gore (DCG). Kovačević je, kako piše ovaj portal, izrazio nezadovoljstvo što nije razma-

Za put samospoznaje potrebna je hrabrost

PODGORICA - Izložba

slika ,,Sjećajte nas se, i mi smo nekad voljeli i smijali se“ autorke Ane Šćekić biće otvorena 28. januara u 20 sati u Galeriji Art. Likovno istraživanje umjetnice Šćekić bazira se na njenom interesovanju da predstavi čovjekov unutrašnji svijet i kompleksnost njegovog stanja.

tran kao kandidat za potpredsjednika Glavnog grada. To, kako tvrdi 24kroz7, pokazuju prepiske iz Vajber grupe „Odbor PG“, koja broji 91 člana. U poruci poslatoj 27. decembra prošle godine u 15.21 sat, Kovačević je napisao: „Ja sam bio isto kandidat, htio bih obrazloženje zašto nisam stavljen na glasanje“. Četiri minuta kasnije ponovio je isto pitanje i dodao: „Ko treba da mi da odgovor?“ Odgovorio mu je predsjednik podgoričkog odbora Demokrata Vladimir Čađenović, napisavši: „Ja imam pravo predlaganja, to sam i učinio“, nakon čega je sportski menadžer napisao: „Imate moju ostavku u Podgorički odbor. Daću i u pismenoj formi“. Tri dana nakon što je Čađenović jasno stavio do znanja Kovačeviću da neće biti zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, kako piše portal 24kroz7, Vlada Milojka Spajića imenovala ga je za državnog sekretara u resoru koji je pripao Demokratama.

Inače, članom 30 stav 4 Zakona o državnoj upravi propisano je da državnog sekretara imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra, bez javnog konkursa, i dužnost mu prestaje prestankom mandata ministra. Jasno je, naravno, da su funkcije ministra i državnog sekretara političke, te da na crnogorskoj političkoj sceni nije novost da odgovorne pozicije za sferu kulture pokrivaju ljudi koji nikada nijesu imali upravljačkih ili menadžerskih iskustava u toj oblasti, čemu se više puta, bezuspješno, usprotivila i domaća kulturna javnost. J. N.

Umjetnica Šćekić rođena je u Podgorici 1983. godine. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Učesnica je mnogobrojnih kolektivnih izložbi, art simpozijuma, umjetničkih kolonija, art kampova i autorka samostalnih projekata. Slikarka je u razgovoru za Pobjedu istakla da je proces nastanka radova iz postavke „Sjećajte nas se, i mi smo nekad voljeli i smijali se“ spontano prekinut uplivom u ponovni introspektivni sadržaj stvaranja koji je podrazumijevao kombinovane tehnike na platnu i papiru (foto-transfer, akrilik, tuš, ugljen, pastele), digitalne kolaže, skulpturu i dnevnik psihoanalitičkih crteža - ujedinjenih nazivom

Radovi kontinuirano prate istoriju liječenja u psihijatriji od praistorije do danas i likovnim izrazom se nadograđuju na moj dosadašnji rad - istakla je Šćekić

,,LET ME OUT!“ (Klementina), čija je izložba realizovana 2022. godine. - Nakon pomenutih objedinjenih radova, nastavljam da radim što rezultira ciklusom crteža i slika „Sjećajte nas se, i mi smo nekad voljeli i smijali se“. Radovi kontinuirano prate istoriju liječenja u psihijatriji od praistorije do danas i likovnim izrazom se nadograđuju na moj dosadašnji rad - istakla je Šćekić.

POBJEDA: Postavka je inspirisana znakom na ulasku u duševnu bolnicu iz filma

„Shutter Island“ Martina Skorsezea. S obizrom na to da su fenomeni koji su prisutni u Vašim ciklusima ra-

Stvoriti uslove za inkluzivno okruženje korisnika psihijatrijskih usluga

POBJEDA: Svaralaštvom naglašavate odgovornost umjetnika koji treba da reaguje na socijalnu tematiku u našem društvu, kao i činjenicu da ne smijemo zatvarati oči pred određenim fenomenološkim pojavama kojima se, između ostalog bavite u svom radu već više godina. Koliku snagu ima umjetnost da ih prepoznaje, da na njih reaguje, opominje, ape-

luje, liječi i kritikuje?

ŠĆEKIĆ: Umjetnik sa čvrstim uvjerenjima da njegovo djelo može da prepoznaje i reaguje na različite probleme u društvu zapravo u tome i uspijeva u tolikoj mjeri koja je zadovoljavajuća za makar djelić populacije. Ovdje nije riječ samo o likovnim stvaraocima, već i o ostalim granama umjetnosti.

POBJEDA: Možemo li reći da je jedan od ciljeva

Vaše umjetnosti da destigmatizujete i razbijete predrasude koje se tiču mentalnih bolesti?

ŠĆEKIĆ: Da, upravo tako. I pojedinac i kolektiv moraju nastojati da stvore uslove za inkluzivno okruženje korisnika psihijatrijskih usluga time što će im omogućiti da postanu aktivni članovi zajednice, tako što će im pružati pomoć ponajviše u uspostavljanju kvalitetnijih socijalnih odnosa.

dova određeni psihološki poremećaji, anksioznost, depresija, psihoze, strahovi… da li možemo reći da su Vaša djela zapravo kreativni prikaz različitih mentalnih stanja?

ŠĆEKIĆ: Da, u pravu ste, različita mentalna stanja nalaze se u fokusu mog stvarlaštva. Ali, dodala bih da se simbolička komponenta samog naziva na ulasku u duševnu bolnicu ne odnosi samo na život duševnih bolesnika u institucijama uopšte, već i na rascjep ličnosti protagoniste samog filma i bolne regresije koju proživljava u mentalnoj bolnici prateći znake upućene od strane zaposlenih radi samosvjesnosti, time i svjesnosti o događaju iz prošlosti. Naziv filma, kao i sama ragresija, upućuju me, kao čovjeka i umjetni-

Pozorišni karavan u Budvi, od 1. do 4. februara, u organizaciji ,,Beo arta“

PODGORICA – Četiri pozorišne predstave će i ove zime biti odigrane u Hotelu „Splendid“ u Bečićima, od 1. do 4. februara, u organizaciji agencije „Beo Art“ iz Beograda. Ulaz na sve predstave je besplatan i sve će biti odigrane u 20 sati. „Beo Art“ se bavi menadžmentom u kulturi, plasmanom predstava i produkcijom istih, a četiri predstave biće odigra-

ne uz promotivnu podršku Turističke organizacije Opštine Budva i više budvanskih kompanija. U planu je izvođenje predstava „Utopija danas“, „Naš sin“, „Da bar nisam žensko“ i „U agoniji“.

„Utopija danas“, koja se bavi pojmom sreće, biće prikazana 1. februara. To je muzička predstava jer, kako producenti ističu u opisu, „muzika je, vjerovatno, najbliža čistoj sreći,

Mirjana Maslovar

Boško Kovačević

Ana Šćekić pored svog rada ,,Medikamentozna terapija”

Scena iz predstave „Utopija danas“

otvorena 28. januara u Galeriji Art

samospoznaje hrabrost

ka na sopstvenu proživljenu regresiju, a time i samospoznaju. Takođe, zanimljiv momenat u filmu koji mogu poistovjetiti sa dva rada iz ove postavke jeste pojava bivšeg njemačkog nacističkog naučnika koji objašnjava značenje riječi „traum“ čiji prevod na njemačkom jeste - san, ali takođe ima značenje traume, odnosno povrede (između ostalih, kreature na slikama prikazuju hipnozu i psihoanalizu).

POBJEDA: Izložba se sastoji iz ciklusa slika i crteža. Kakvu priču nam oni donose?

ŠĆEKIĆ: Slike prate tok liječenja u psihijatriji od praistorije do danas i rađene su u kombinovanoj tehnici na platnu, a ciklus crteža predstavlja fobije; insekti simbolično ukazuju na jednu određenu fobiju, ali zapravo njima ukazujem na fobije sveukupno.

POBJEDA: Figure na Vašim platnima su potpuno deformisane, pa tako ljudska tijela imaju djelove tijela insekata. Što predstavlju tako deformisane figure?

ŠĆEKIĆ: Od školskog perioda, preko prirema za Akademiju, do ranih studentskih dana crtežu i slici modela pristupala sam na realistički, donekle i ekspresivan način, sve dok na drugoj godini studija nijesam počela da deformišem ljudsku figuru.

To je bio spoj unutrašnjih lomova, svjetlosti i igre. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, osvrćući se na moje crteže, između ostalog je napisala: „Gestualnim, ekspresivnim, linijama-mjesečarkama brzo hvata različita emocionalna stanja...“, dok u svom tumačenju istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, između ostalog, piše: „... one su i prenosioci psiholoških stanja individue u rasponu introvertno-ekstrovertno. Naime, dok se tamne ,mrlje‘

danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti“. Predstava je rađena po tekstu Milene Bogavac, a izvode je Tamara Radovanović, Danilo Milovanović, Aleksa Jovčić, Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Branislav Potić (bubanj) i Igor Brakus (glas iz OFF-a).

Tekst i režiju za predstavu „Naš sin“, koja se igra 2. februara, potpisuje Patrik Lazić. Radi se o preispitivanju granica prihvatanja i odbijanja, a glumačku ekipu čine Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović

javljaju u definisanju unutrašnjih stanja: zabrinutosti, beznađa, tuge, melanholije..., crveno-oker izražavaju spoljne manifestacije... Slikarstvo Ane Šćekić, udaljeno od klasičnih izražajnih formi, posjeduje crtu čulne i senzibilne prefinjenosti koja u naruženim i karikiranim likovima i tijelima unosi magiju životnosti...“. Upravo ova fantastična objašnjenja: „naruženi likovi i tijela“ i „gestualne „linije mjesečarke“ dotiču srž problema moje deformacije ljudskog tijela jer iskrivljenom anatomijom i disproporcijama ukazujem pomjeranja i deformacije u složenom mentalnom sklopu.

POBJEDA: Kako biste definisali spoj čovjeka i insekata?

ŠĆEKIĆ: U radu sam počela da spajam ljudsko i životinjsko, nakon mučnog stanja i izložbe „Krv“ koja je, osim serije fotografija, sadržala i video rad „IZNUTRA - Terapija samootkrivanja“ koji je nastao kao rezultat fotografisanja i snimanja klanja životinja tokom tri godine. Insekti su se pojavili kao izvor straha svakog psihološkog poremećaja koji je lajt motiv u mom stvaralaštvu. U većini slučajeva ljudi se plaše ovih štetočina, nerijetko se razvijaju i fobije, tako da su insekti sinonim za strah koji predstavlja korijen onog mračnog koje je razvijeno u našoj (ne)svijesti.

POBJEDA: Vaši radovi nas sigurno suočavaju sa našim sopstvenim strahovima, unutrašnjim sukobima, nadama, željama i granicama. Da li smatrate da se posmatrači preko Vaših radova suočavaju sa samima sobom?

ŠĆEKIĆ: To da li posmatrač može da se suoči sa sopstvenim strahovima je do njega samog, jer nije svako spreman da otvori svoj um i skupi hrabrost da prođe mukotrpan put samospoznaje. Ja se nadam da kod dijela publike to i uspijevam da postignem svojim radom. Sa druge strane, kada je u pitanju drugi dio publike, moguća je odbojnost prema onome što stoji ispred njih, ne zato što nemaju hrabrosti da se suoče sa samima sobom, već iz tog razloga što su već prošli proces iscjeljenja ili osvijestili svoje strahove i suočili se sa njima. A. ĐOROJEVIĆ

Drama „Da bar nisam žensko“, u režiji Vladana Đurkovića, koja oslikava sudbinu mlade migrantkinje iz Avganistana Zahre, koja hrabro bježi ka Evropi, biće odigrana 3. februara. Tekst je napisala Nina Džuver, dok u predstavi igraju Milica Stefanović i Vaja Dujović

Predstava „U agoniji“, po tekstu Miroslava Krleže, posljednja je koja će biti odigrana, 4. februara. U pitanju je drama koja oživljava epicentar strastvene borbe između muškarca i žene. Rediteljka je Ana Đorđević An. R.

Odlazak američkog reditelja Dejvida Linča, velikana svjetske kinematografije

Hranio se apsurdom i nalazio ljepotu u mračnim stvarima

PODGORICA – Vijest o smrti Dejvida Linča u 78. godini odjeknula je svijetom, nakon što je njegova porodica na Fejsbuku objavila: „Na svijetu sada postoji velika praznina jer više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ,,Gledajte krofnu a ne rupu“.

Slavnom umjetniku je prošle godine dijagnostikovan emfizem pluća. Već odavno je jasno da je u pitanju reditelj koji je preoblikovao granice filmskog jezika autentičnom poetikom, u kojoj je granica između stvarnog i izmišljenog gotovo neuhvatljiva. Bio je multimedijalni umjetnik, osim režiranja pisao je scenarije, slikao, svirao i bavio se fotografijom. U jednom intervju kazao je da je ,,ljepota prisutna čak i takozvanim mračnim stvarima“.

INTUICIJA

Kao reditelj ponirao je u neistražene dubine (pod)svijesti i prikazivao slojevitost ljudske prirode. Bio je fasciniran snovima, a Linčovi filmovi prepuni su simbola i alegorije, zbog čega se njegova estetika mnogo više oslanjala na intuiciju, negoli na logiku. Svoje stvaralaštvo opisivao je kao intuitivno istraživanje našeg ,,drugog ja“ – snova, strahova i predrasuda koje nijesu uočljive na prvi pogled. Nadrealizam u filmovima, prema tome, za njega nije bio bijeg od svakodnevnice, već sredstvo da se ona dublje i kompleksnije sagleda. Govorio je da posmatrajući svijet svuda oko sebe primjećuje apsurd, te da mu se apsurd u životu najviše dopada.

- Ljudi konstantno rade čudne stvari i nema ničega čudnijeg od stvarnosti – govorio je Linč. Zbog toga nije razumio ,,zbog čega ljudi očekuju da umjetnost ima smisla, kada prihvataju činjenicu da ga život nema“. Već kao student umjetnosti pravio je eksperimentalne kratke filmove. Njegov prvijenac ,, Erejzerhed“ iz 1977. godine, koji je zbog nedostatka novca sniman oko pet godina, doživio je veliki uspjeh. U pitanju je crno-bijeli film koji prati priču o tihom mladiću Henriju, kojem djevojka rađa i na čuvanje ostavlja deformisanu bebu. Prvoj projekciji prisustvovao je i legendarni Stenli Kjubrik, koji je bio oduševljen filmom i kasnije izjavio da je po njegovom mišljenju to najbolji film svih vremena. Ovo ostvarenje oduševilo je i Džordža Lukasa koji mu je

potom ponudio da režira treći dio triloge ,,Rat zvijezda (Povratak Džedaja)“, ali Linč to nije prihvatio.

SVJETSKA SLAVA

Prikazivanje ljudskih deformiteta u filmovima nastavio je 1980. u svom ostvarenju ,,Čovjek-slon“, u kojem je dramatizovao tragičnu sudbinu Džozefa Merika koji je rođen sa fizičkim devijacijama. Film, u kojem između ostalih glume Džon Hert i Entoni Hopkins, ubrzo je postao svjetski hit i Linč se našao u centru pažnje Holivuda sa osam nominacija za Oskara. Tokom karijere tri puta bio je nominovan za Oskara za najboljeg reditelja – jednom upravo za film „Čovjek slon“, te po još jednom za „Plavi somot“ i „Bulevar zvijezda“. Ipak, Linču je počasni Oskar Američka

filmska akademija dodijelila tek 2019. godine. Današnjoj publici američki reditelj najpoznatiji po revolucionarnoj seriji ,,Tvin Piks“, žanrovskom miksu, koja je u SAD prvi put emitovana 8. aprila 1990. U pitanju je jedna od najpopularnijih svjetskih serija –nadrealističko misteriozno ostvarenje, smješteno u malom mjestu u unutrašnjosti SAD, prepuno mračnih tajni. Njegov posljednji veliki projekat upravo je bio nastavak kultne serije ,,Tvin Piks: Povratak“, emitovan 2017. godine. U pedesetogodišnjoj karijeri nagrađen je brojnim priznanjima među kojima se, osim Oskara, izdvajaju Zlatna palma na filmskom festivalu u Kanu 1990. godine za film ,,Divlji u srcu“ i Zlatni lav za životno djelo 2006. godine. An. R.

PODGORICA - U najuži izbor na NIN-ovu nagradu ušla su četiri romana, a to je odlučio žiri koji su činili Aleksandar Jerkov (predsjednik), Mladen Vesković, Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović i Vladimir Gvozden. Po redosljedu pristizanja u redakciju NIN-a to su djela: „Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar - Trifunović („Laguna“), „Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića („Rende Books“, Beograd), „NGDL“ Marinka Arsića Ivkova (Niški kulturni centar) i „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ („Kosmos“, Beograd) Muharema Bazdulja U kratkom osvrtu, članica žirija Tamara Mitrović kazala je da se „može zaključiti da imamo tri romana sa ratnom tematikom.“

- Ali ono što je važno i dobro jeste to što su pristupi sasvim drugačiji – rekla je ona, prenosi nedjeljnik NIN. Marčetić ističe da su odabrani romani veoma različiti.

- A svi su veoma dobri i svaki bi mogao da ponese nagradu. S pravom i s razlogom – rekla je ona.

I Gvozden napominje da su u najuži izbor su ušla djela koja tematski srodna.

- Tri od njih se bave ratom devedesetih, na različite načine. Jedno od njih je parodijsko, što je inovativno na našoj sceni, vrlo zanimljivo i vrijedno pažnje – rekao je Gvozden. Predsjednik žirija Aleksandar Jerkov kazao je da svih deset naslova koji su bili u užem izboru zaslužuju pažnju i čitanje.

- I nijedan čitalac se neće prevariti ako bude posvetio pažnju bilo kojoj od ovih knjiga. Sva četiri romana su vrlo zanimljiva, neki su izuzetno neobični i poetički provokativni, čemu sam uvijek bio sklon –rekao je Jerkov. Žiri će odluku o laureatu objaviti 27. januara. Podsjetimo, u širem izboru za nagradu bili su i crnogorski književnici Slavica Perović („Nova Nora“), Miroje Vuković („Put u Krivodo“) i Danka Ivanović („Prazne kuće“). R. K.

Reditelj Dejvid Linč

NurPhoto / Getty Ima G e s

Četiri najbolja romana

KAKO JE GLASILA PRESUDA DRAŽI MIHAILOVIĆU I JOŠ

DVADESET TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Zločinačku rabotu nastavili i poslije oslobođenja zemlje

1) Radoslav-Rade Radić što je kao član štaba Četvrtog krajiškog partizanskog odreda, u vremenu kada je taj odred vodio borbu protivu ustaša na sektoru Teslića, a on sa dijelom štaba i bolnicom ostao u Jošavki sa zadatkom prikupljanja hrane, po unaprijed pripremljenom planu na terenu organizovao grupu od oko 100 ljudi od četničkih elemenata, pa je ova grupa noću između 31. marta i 1. aprila 1942. godine vjerolomno i mučki napala dio štaba i bolnice u Jošavki i tom prilikom pobila oko 15 partizanskih boraca i rukovodilaca među kojima i narodnog heroja d-r Mladena Stojanovića; što je kao komandant četničke grupe, a potom kao komandant četničkog odreda „Boje” organizovao i rukovodio napadima na partizansku bolnicu u Borju, partizansku bolnicu na Čemernici i na terenu pobio oko 60 rukovodilaca narodnooslobodilačkog pokreta; što je 9. aprila 1942. godine sa ustaškim generalom Brozovićem, a početkom 1943. godine sa njemačkom komandom u Banjoj Luci zaključio pismene sporazume o zajedničkoj borbi protivu partizana u cilju ugušenja ustanka u tome kraju; što je počev od 25. juna 1942. godine kao komandant svih četničkih odreda Zapadne Bosne u saradnji sa Njemcima i ustašama vodio uporne borbe protiv Narodnooslobodilačke vojske sve do septembra 1943. godine kada je od optuženog Mihailovića naimenovan za člana centralnog nacionalnog komiteta. Za ovakav zločinački rad optuženi Radić je po predlogu optuženog Mihailovića proizveden u čin oficira i odlikovan

Optuženi Slavoljub Vranješević je postupajući po naređenju optuženog Mihailovića organizovao „crne trojke” i leteće brigade sa zadatkom da hvataju i likvidiraju partizane i partizanske simpatizere

Četnički komandant Rade Radić, domobranski pukovnik Cerner i njemački general Štal za vrijeme ofanzive protiv partizanskih jedinica na Kozari jula 1942. godine

Karađorđevom zvezdom; što je kao član centralnog nacionalnog komiteta organizovao ravnogorske odbore u Zapadnoj Bosni i rukovodio njihovim radom.

2) Vranješević Slavoljub što je oktobra mjeseca 1941 godine stupio u službu izdajnika Milana Nedića kao šef odsijeka u komandi žandarmerije i sa tog položaja u februaru 1942. godine sa jednim odredom nedićevaca prešao u Istočnu Bosnu i zajedno sa Jezdimirom Dangićem i Njemcima vodio borbe protiv partizana; što je kao načelnik štaba kod četničkih komandanata Dangića i Botića u Istočnoj Bosni, a od jula 1942. godine kao načelnik štaba četničkog komandanta Zapadne Bosne Rada Radića i kao komandant četničkog odreda u Zapadnoj Bosni od septembra 1943. godine organizovao i vodio u zajednici sa Njemcima i ustašama borbe protiv Narodnooslobodilačke vojske u okolini Banje Luke, na Manjači u

Četvrtoj neprijateljokoj ofanzivi branio partizanima prelaze preko Vrbasa, a u Petoj neprijateljskoj ofanzivi vodio borbe protiv partizana zajedno sa Njemcima na položajima: Divan-Kurjače Brdo-Skatavica-Ravna Gora; što je postupajući po naređenju optuženog Mihailovića organizovao „crne trojke” i leteće brigade sa zadatkom da hvataju i likvidiraju partizane i partizanske simpatizere što su ovi i učinili; što je poslije oslobođenja većeg dijela Jugoslavije a po pismenoj i usmenoj naredbi optuženoga Mihailovića, organizovao četničke petorke i izdavao naređenja da na oslobođenoj teritoriji vrše sabotaže, napadaju na komunikacije, ubijaju partizanske kurire, borce Jugoslovenske armije i organe narodne vlasti i ovaj zločinački rad nastavio i poslije oslobođenja Jugoslavije sve do dana kada je bio uhvaćen.

3) Glišić Miloš, što je još u julu 1941. godine stupio u organi-

Optuženi Slavoljub Vranješević je po pismenoj i usmenoj naredbi Mihailovića, organizovao četničke petorke i izdavao naređenja da na oslobođenoj teritoriji vrše sabotaže, ubijaju partizanske kurire, borce Jugoslovenske armije i ovaj zločinački rad nastavio i poslije oslobođenja Jugoslavije, sve do dana kada je bio uhvaćen

zaciju optuženog Mihailovića i uzeo u njoj vidnog učešća te kao načelnik štaba četničkog požeškog odreda zajedno sa Vučkom Ignjatovićem, komandantom toga odreda, organizovao i rukovodio napadom četničkih jedinica na Užičku Požegu septembra 1941. godine koju su držali partizani, a noću između 1. i 2. novembra 1941. godine po naređenju optuženog Mihailovića zajedno sa Vučkom Ignjatovićem napao na Užice, koje su takođe držali partizani, iako je tada postojao pismeni sporazum između četnika i partizana o zajedničkoj borbi protiv okupatora; što je krajem novembra 1941. godine, poslije povlačenja glavnine partizanskih snaga iz Srbije u Sandžak, postupajući po naređenju optuženog Mihailovića, zajedno sa komandantom četničkopožeškog odreda Vučkom Ignjatovićem i sa cijelim odredom legalizovao se kod Nedića ostajući i dalje pod stvarnom komandom op-

tuženoga Mihailovića, i kao takav zajedno sa Njemcima i nedićevcima u svojstvu načelnika štaba takozvane komande požeško-ustaških odreda srpske oružane sile učestvovao u mnogobrojnim operacijama za konačno izbacivanje partizanskih snaga iz Srbije i uništenje preostalih partizanskih snaga i njihovih simpatizera u Srbiji; što je krajem marta 1942. godine po naređenju optuženog Mihailovića u svojstvu komandanta četničkog korpusa izvršio organizaciju i pripreme za predstojeću Treću neprijateljsku ofanzivu u Sandžaku i u toj ofanzivi od sredine maja do početka juna 1942. godine učestvovao kao komandant svih četničkih snaga zajedno sa Italijanima.

Optuženi Jovanović Slobodan, Purić Božidar, Ninčić Momčilo, Živković Petar, Gavrilović Milan, Knežević Radoje, Knežević Živan i Fotić Konstantin: Što su, produžavajući politiku

profašističkih diktatura u staroj Jugoslaviji, poslije zaključenja sramne kapitulacije i bjekstva iz zemlje stalno i uporno sprovodili politiku podržavanja okupacije i gušenja narodnooslobodilačkog ustanka u zemlji i u tu svrhu izdavali direktive, da još nije vrijeme za borbu, davali stalnu političku podršku izdajniku Mihailoviću i održavali veze s Milanom Nedićem i drugim kvislinškim elementima u zemlji; što su u istom cilju preko radioemisija raspirivali bratoubilačku borbu među narodima Jugoslavije, izdali optuženom Mihailoviću naređenje o formiranju prijekih sudova i primjeni zakona o zaštiti države i na taj način potsticali četnike i kvislinške bande u zemlji za zločine nad narodom, usljed čega za te zločine snose punu odgovornost; što su iz državne kase finansirali izdaju optuženog Mihailovića i njegevih četnika šaljući novac i vršeći vojne nabavke za četničke formacije; što su u inostranstvu putem radioemisija i raznih publikacija vršili prapagandu za optuženog Mihailovića i njegove četnike prikazajući lažno optuženog Mihailovića u inostranstvu kao nosioca otpora u zemlji protiv okupatora i tako obmanjivali svjetsku javnost o događajima u Jugoslaviji, a mnoge ljude u našoj zemlji navodili na put izdaje; što su, pomažući optuženog Mihailovića i njegove četnike u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojoke i povezujući se sa Milanom Nedićem i drugim kvislinškim elementima u zemlji, potkopavali i slabili borbu Jugoslavije i naših saveznika protiv fašističkih agresora… (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Suočavanje ratnih zločinaca Draže Mihailovića i Miloša Glišića tokom suđenja 1946. godine

Ratni zločinac Slavoljub Vranješević pred sudom 1946. godine

Božidar Purić

Konstantin Fotić

Radoje Knežević u Engleskoj, jun 1941. godine

Gradonačelnik nastavio obilazak gradskih preduzeća

Gradonačelnik Saša Mujović, sa zamjenicima Nađom Ljiljanić i Borisom Spalevićem, obišao je gradsko preduzeće Putevi u sklopu aktivnosti koje nova gradska uprava preduzima na planu analize stanja u svim preduzećim, službama i organima grada.

Mujović je ukazao da su Putevi jedno od najznačajnijih gradskih preduzeća, da je bilo riječi o njihovim aktuelnim i budućim aktiv-

Puna podrška za aktivnosti Puteva

nostima, te o koordinisanim aktivnostima sa ostalim gradskim preduzećima i službama

- Puno je prostora za razgovor i ohrabren sam informa-

Slijedi rekonstrukcija krova i klimatizacija TC ,,Pobrežje“

Seriju sastanaka sa čelnicima gradskih preduzeća, gradonačelnik Saša Mujo-

vić nastavio je juče susretom sa direktoricom Tržnica i pijaca Podgorice Mirja-

cijama koje smo dobili od rukovodstva ovog privrednog društva. Današnjem sastanku je prisustvovao i sekretar Sekretarijata za finansijske poslove i analizu

nom Purić. Tokom razgovora o poboljšanju uslova rada objekata ovog gradskog preduzeća istaknuto je da je u planu skora sanacija krova na Tržnom centru ,,Pobrežje“, nakon čega bi trebalo da uslijedi i klimatizacija najvećeg objekta toga tipa u Podgorici. Razgovarano je i o Tržnom centru ,,Bazar“ u Bloku pet, đe je u planu zatvaranje jednog dijela tog objekta, sve u cilju poboljšanja uslova kako za radnike tako i za kupce.

Na sastanku je bilo riječi i o radu stočne pijace i pijace korišćene robe na Ćemovskom polju, koje su od velikog značaja za funkcionisanje sistema gradskog preduzeća Tržnice i pijace.

budžeta Balša Špadijer, pa smo i sve planove razmotrili i kroz okvir finansijskih mogućnosti – kazao je Mujović, najavljujući da će građani Podgorice imati kvalitetan servis kad je riječ o putnoj infrastrukturi.

Direktor Puteva Radoš Zečević istakao je zadovoljstvo činjenicom da je na čelu preduzeća koje nema većih problema.

- Putevi su marljivo radili i u protekloj godini asfaltirali smo preko 80 kilometara saobraćajnica, a tako ćemo nastaviti i u narednom periodu. Zahvalni smo gradskoj upravi na posjeti i uvjeravanjima koja smo danas dobili, a to je puna podrška za buduće aktivnosti - kazao je Zečević.

Na sastanku je posebna pažnja posvećena linijskom prevozu putnika, koji ostaje jedan od prioriteta gradske uprave i pitanje kojem će biti posvećena puna pažnja sa namjerom građanima bude obezbijeđen pouzdan i kvalitetan javni prevoz. H. P.

Naredna dva mjeseca besplatan prevoz do ski-centara ,,Kolašin 1600“, ,,Savin kuk“ i ,,Vučje“

Turistička organizacija Podgorice, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore i turističkim centrima ,,Durmitor“ i ,,Vučje“, u naredna dva mjeseca organizovaće besplatan prevoz od Pod-

gorice do ski-centara ,,Kolašin 1600“, ,,Savin kuk“ i ,,Vučje“.

- Prevoz se organizuje sa ciljem obogaćivanja ponude za turiste i građane Podgorice tokom zimskih mjeseci i generi-

sanja što boljih rezultata zimske turističke sezone - navodi se u saopštenju. Organizovani polasci planirani su od 21. januara - do ski-centra Kolašin 1600 svakog utorka i četvrtka, do ski-centra Savin kuk svake subote, a do TC Vučje svakog petka. Polasci Podgoričkog ski-busa predviđeni su za osam sati, a polazna stanica je u Ulici Svetlane Kane Radević (kod Hotela ,,Podgorica“). Za sve korisnike besplatnog prevoza obezbijeđen je popust na ski-pas.

- Svi zainteresovani mogu se prijaviti najkasnije dan prije polaska autobusa, pozivom

Zvanično počela rekonstrukcija Ulice

Miloša Obilića na Starom aerodromu

Radovi će trajati tri mjeseca

Juče je ozvaničen početak rekonstrukcije Ulice Miloša Obilića na Starom aerodromu. Glavnim projektom predviđena je rekonstrukcija te ulice koja se nalazi u okviru DUP-a ,,Konik - Stari aerodrom“, od Zmaj Jovinog bulevara do uklapanja na ranije rekonstruisanu raskrsnicu sa Cvjetnom ulicom.

- Dužina planirane saobraćajnice je 385,54 metra, širina kolovoza iznosi sedam metara (dvije saobraćajne trake po 3,5 metara), dok su s obje strane projektovani trotoari promjenljive širine (od 1,9 do 2,9 metara). Na dijelu saobraćajnice od raskrsnice sa Ulicom Radovana Zogovića do raskrsnice sa Cvjetnom ulicom planirano je 58 parking mjesta od kojih su tri predviđena za vozila osoba s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Od prateće komunalne infrastrukture planirana je izgradnja vodovoda, atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije i javna rasvjeta – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Izvođač radova vrijednih 488.730 eura je kompanija Crnagoraput, a rok za njihov

završetak je 90 kalendarskih dana. Stručni nadzor izvođenja radova obavljaće Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, projekat je uradio ,,SIMM inženjering“, a revident je Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu. Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će zbog izvođenja pomenutih radova dio Ulice Miloša Obilića od raskrsnice sa Cvjetnom ulicom do raskrsnice sa Ulicom Radovana Zogovića biti zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila od 18. januara do 18. februara. - Za vrijeme odvijanja radova saobraćaj će se odvijati okolnim saobraćajnicama. Molimo građane za strpljenje i razumijevanje, te da koriste alternativne pravce kako bi se izbjegle gužve – poručili su iz Sekretarijata za saobraćaj.

Iz Radne jedinice ,,Linijski prevoz“ gradskog preduzeća Putevi najavljeno je da će do okončanja radova doći do izmjena na ruti linije 15/7 gradskog autobuskog prevoza. Tako će autobus iz Ulice neznanih junaka skretati u Zmaj Jovin bulevar, nastavljati Bulevarom Veljka Vlahovića, Cvjetnom, pa nazad u Ulicu Miloša Obilića, đe će se vraćati u ustaljenu rutu. H. P.

na broj telefona 067/088-572, svakog radnog dana od osam do 16 sati. Napominjemo da maloljetne osobe mogu dobiti vaučer za popust i koristiti prevoz jedino uz pratnju odrasle osobe, dok je osiguranje na sopstvenu odgovornost korisnika – navodi se u saopštenju organizatora. H. P.

Za vikend pretežno sunčano, do 16 stepeni

Za prvi dan vikenda najavljeno je pretežno sunčano, a povremeno će duvati umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko dva stepena, a najviša dnevna 15.

U neđelju se očekuje slično vrijeme, s tim što će poslijepodne ili krajem dana doći do postepenog povećanja oblačnosti. Duvaće slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko tri stepena, najviša dnevna 16.

Obilazak gradskog preduzeća Putevi

Mirjana Purić i Saša Mujović

Ulica Miloša Obilića

Vaterpolo savez Hrvatske obavijestio VPSCG da ni po cijenu sankcija mečeve

Svjetskog kupa neće igrati na bazenu „Zoran Džimi Gopčević“

Hrvati neće u Kotor, Superfinale u Podgorici?

PODGORICA – Završni

turnir Svjetske lige u vaterpolu najvjerovatnije će se održati u Podgorici od 11. do 13. aprila, nakon što je Vaterpolo savez Hrvatske zaprijetio nedolaskom ukoliko bi se mečevi Superfinala odigrali u Kotoru, saznaje Pobjeda. Svjetska federacija za vodene sportove (World Aquatics) nedavno je objavila da će se Superfinale, u čijem četvrtfinalu će se sastati crnogorska i hrvatska reprezentacija, održati u Kotoru i Budvi. Bazen u Kotoru nosi ime po legendarnom vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, kojeg hrvatske vlasti optužuju za ratne zločine u logoru Morinj. Zbog toga su iz Vaterpolo saveza Hrvatske (HVS) poslali dopis Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore u kojem navode da ne dolazi u obzir da se njihova selekcija pojavi u Kotoru.

– Ovim putem vas obavještavamo da će se HVS držati preporuka Vlade Republike Hrvatske u kojima nedvosmisleno stoji da klubovi i reprezentacije ne igraju na bazenu u Kotoru. Zato vas ovim pu-

tem molimo da se sporno pitanje imena bazena u Kotoru riješi na nivou dviju država –navodi se u pismu HVS upu-

ćenom na adresu VPSCG. Iz HVS su upozorili i kakve bi posljedice na budućnost vaterpola u regionu moglo da

Regionalna Premijer liga za vaterpoliste (12. kolo)

Jadran

sve bliži F4

Mladost 9

Jadran M:tel 13

ZAGREB – Bazen uz Savu.

Sudije: L. Anđelić i V. Putniković (Srbija). Igrač više: Mladost 11-6, Jadran 8-6. Peterci: Jadran 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:5, 1:2, 3:4, 2:2. MLADOST: Marcelić (pet odbrana), Bašić 2, Miloš, Buljubašić, Vrlić, Biljaka, Bukić 1, Lazić 1, J. Bušić 2, Vrlić, Vukićević, Harkov 2, Sunara (dvije odbrane), T. Bušić 1

JADRAN M:TEL: Đurović (sedam odbrana), Holod 1, Vučurović 1, Obradović, Vujović 1, D. Radović 1, Lazić, Gojković 1, Ivović 1, Sladović 1, Milojević, V. Radović 5, I. Radović, Stupar 1

Jadran M:tel je ostvario veliku pobjedu u Zagrebu i napravio

veliki korak ka fajnal-foru Premijer lige.

Ekipa Vladimira Gojkovića savladala je velikana evropskog vaterpola sa 13:9 i sada ima pet bodova više od petoplasiranih ,,žabaca“, od kojih je bila bolja i na domaćem bazenu u prvom dijelu sezone. Novljani su vezali sedmi trijumf u regionalnom takmičenju do kojeg ih je vodio sjajni Vasilije Radović sa pet pogodaka. Zagrepčani su vodili samo jednom, i to na početku meča, a nakon preokreta Jadrana dva puta je bilo neriješeno – 2:2 i 3:3.

Gosti su prvu četvrtinu završili vođstvom od 5:3, na polovini meča imali su 7:4, da bi Vasilije Radović sa dva gola odveo Jadran na ,,plus 5“ na startu trećeg perioda. Povratka za Mladost više nije bilo. Ne. K.

Podgorica je u martu 2023. bila domaćin mečeva Svjetskog kupa

ima održavanje Superfinala u Kotoru.

– U slučaju da, ipak, odlučite da organizujete završnicu

Svjetskog kupa u Kotoru, naša reprezentacija će otkazati nastup po cijenu sankcija od strane World Aquatics-a.

Vjerujemo da to nikome ne bi odgovaralo, te da bi ugrozilo saradnju dva saveza, a samim tim i odigravanje regionalne lige – dodaje se u saopštenju. Predsjednik HVS Perica Bukić prošle sedmice je najavio da Hrvati neće bojkotovati završnicu Svjetskog kupa, sa kojeg će se dijeliti tri karte za Svjetsko prvenstvo. – Nećemo bojkotovati završnicu Svjetskog kupa ako se na nju plasiramo. Očekujemo da nam ponude rješenje, pa ćemo se dogovoriti – rekao je Bukić. Primorac i Kataro u regionalnoj ligi mečeve sa hrvatskim timovima kao domaćini igraju u Budvi. Bazen ,,Dragan Trifunović“ mogao je da bude rješenje i za novonastali problem, ali su u VPSCG, po svemu sudeći, ocijenili da su u Podgorici bolji uslovi, pa će se izvjesno svi mečevi Superfinala igrati na bazenu Sportskog centra ,,Morača“. Podgorica je bila domaćin i finalnog turnira nekadašnje Svjetske lige 2009. godine, kada su ,,ajkule“ osvojile zlato. Pored Crne Gore i Hrvatske u Superfinalu Svjetskog kupa učestvovaće Španija, Mađarska, Grčka, Japan, Holandija i Njemačka. Hrvatska je već obezbijedila plasman na Svjetsko prvenstvo u Singapuru, ali bi izvjesno bila suspendovana u slučaju da je naš savez ostao pri prvobitnom planu da Crna Gora mečeve igra u Kotoru, a da se selekcija Ivice Tucka ne pojavi na Gradskom bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“. Do takvog scenarija, ipak, neće doći i narednih dana trebalo bi da bude ozvaničeno da se spektakl ,,seli“ iz drevnog u glavni grad... N. KOSTIĆ

Savo Ćetković u akciji

Primorac dočekuje najtežeg protivnika

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca drugi dio sezone otvaraju duelom sa najtežim rivalom u regionalnoj Premijer ligi – u Kotoru će večeras od 18 sati gostovati Novi Beograd.

Srpski predstavnik je lider sa svih 11 pobjeda, a u prvom kolu kod kuće je bio bolji od Primorca sa 14:12.

- Dolazi nam najteži mogući protivnik. Mislim da smo spremni za drugi dio sezone. Očekujem dobru utakmicu i uz podršku publike, koju bih ovom prilikom pozvao da u što većem broju dođe na kotorski

bazen, mislim da možemo doći do povoljnog rezultata – rekao je centar Primorca Savo Ćetković

Tim Vjekoslava Paskovića ima četiri pobjede i sedam poraza i do kraja sezone boriće se da izbjegne pretposljednje mjesto, koje donosi baraž za opstanak za drugoplasiranim iz A1 lige.

Valis je posljednji sa samo jednim bodom, a konkurenata Primorcu (11) je mnogo – Solaris je sakupio 10 bodova, Primorje je izjednačeno s Kotoranima, a iznad njih su Šabac sa 12, Crvena zvezda i Jug sa 13 bodova. Ne.K.

PODGORICA – Noć između srijede i četvrtka u NBA ligi obilježio je derbi između Oklahome i Klivlenda u kojem je slavio domaćin 134:114.

Sudar lidera u svojim konferencijama donio je vrhunsku košarku, a nevjerovatnu partiju pružio je Šej GildžusAleksander koji je postigao 40 poena uz osam asistencija, tri skoka i dvije ukradene lopte. Lu Dort dodao sa 22 poena, Džejlen Vilijams 19 poena, uz šest skokova, pet asistencija i tri ukradene lopte, a Ajzea Džo doprinio je sa 12 poena. Kod Klivlen- da je najbolji bio Darijus Garland sa 20 poena i devet asistencija. Košarkaši Sakramenta pobijedili su Hjuston 132:127. Kingse su predvodili Demar Derozan sa 33 poena i Malik Monk sa 26.

Ovom porazom Hjuston je prekinuo niz od pet uzastopnih pobjeda, a u redovima Roketsa istakao se Džejlen Grin sa 28 poena, dok j 21 ubacio Alperen Šengun. Košarkaši Finiksa pobijedili su Vašington 130:123. U pobjedničkom timu istakao se Devin Buker sa 37 poena, Kevin Durent ubacio je Grejson Alen doRajan Dan 18 poena uz 11 skokova. U ekipi iz Vašingtona ruki Kejšon Džordž bio je najefikasniji sa 24 poena. Džordan Pul dodao je 18 poena, a Aleks Sar 16 poena, uz devet skokova.

M. BABOVIĆ

Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile trijumfalnu seriju, već sjutra dočekuju Zagreb

Brejk zlata vrijedan

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa u prvom meču u 2025. godini savladale su Trešnjevku u Zagrebu i nakon 10 utakmica u WABA ligi zadržale maksimalan skor.

Do kraja ligaškog dijela ,,plave“ će biti u ulozi domaćina samo još tri puta – Zagrebu, Orlovima i Zadru, odnosno, protiv tri tima sa samog začelja. S obzirom na to da nemaju nijedan poraz, da Montana ima 4, a Beroe 3 (protiv kojeg ,,vučice“ imaju „plus 41“ iz prvog duela), jasno je da crnogorskim šampionkama trebaju samo pobjede u ,,Bemaks areni“ da budu ne samo na fajnal-foru već na prvoj ili drugoj poziciji.

Upravo zbog toga, brejk u Zagrebu ima izuzetan značaj iako su ,,plave“ uz dosta oscilacija u igri došle do pobjede. – Prvi meč je bio nakon dvadesetak dana i male pauze zbog praznika. Vjerovatno je sve to uticalo na igru. Treneri su nas upozoravali da nema opu-

štanja, ali smo svjesne da nijesmo na najbolji način ušle u utakmicu. Ipak, odradile smo veoma neugodno gostovanje, došle do jako bitne pobjede i to je najvažnije – jasna je Marija Baošić, plejmejker ,,plavih“.

Već sjutra ,,vučice“ će opet na teren – Budućnost će kao domaćin igrati protiv drugog hrvatskog predstavnika, ekipe Zagreba. Prije samo dva dana Zagreb je protiv Partizana slavio prvi put ove sezone, pa je jasno ko je favorit. – Zagreb je tokom sezone dovodio pojačanja i sigurno je jači nego prije, tako da nije slučajna ta pobjeda nad Partizanom. Imamo ulogu favorita, ali ne želimo samo da trijumfujemo već smo svjesne da je jako bitan i način na koji treba doći do pobjede. Očekuje nas pred reprezentativnu pauzu i gostovanje Montani u derbiju kola, tako da će ovaj meč biti početak priprema za nju, koju izuzetno cijenimo, ali želimo da naša serija traje što duže – jasna je Baošić. R. P.

Admiralbet ABA liga, 17. kolo: Košarkaši Budućnost Volija danas (17 h) gostuju Splitu

Žakelj: Pristup važniji od taktike

PODGORICA – Samo dva dana nakon velike, vjerovatno i najveće pobjede ove sezone protiv Hapoela u derbiju 15. kola Evrokupa, košarkaši Budućnost Volija otputovali su za Split, gdje će već danas (17 h) gostovati istoimenom timu u okviru 17. kola Admiralbet ABA lige.

Podgoričani su juče ujutro odradili trening u ,,Morači“, a zatim autobusom otputovali za Split, gdje će danas ,,plavi“ nastojati da nastave pozitivan niz rezultata, ali i potvrde izuzetnu formu. Iako nije bilo mnogo vremena za pripremu, a još manje za odmor nakon duela sa Hapoelom, crnogorski šampion će u gradu nekadašnjeg prvaka Evrope braniti mjesto u samom vrhu regionalne košarke. – Nekako se nastavlja ta praksa da imamo utakmicu u ABA ligi odmah nakon teškog meča u Evrokupu. Tako je i sada. Smatram da je pristup bitniji od taktike i ostalih stvari – jasan je Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija. Podgoričani su ušli u izuzetan ritam, upisali sedam pobjeda zaredom u ABA ligi, dok je na posljednjih devet utakmica Budućnost poražena samo od Bahčešehira u Evrokupu, a baš na tom gostovanju nije zaslužila poraz. Ali sve te brojke potvrđuju izuzetnu formu. – Jasno je da očekujem maksimalan pristup, ali će energi-

Uoči nastavka NLB ABA 2 lige crnogorski tim dobio novog igrača

Blatančić za jaču

Podgoricu Bemaks

PODGORICA – Andrija Blatančić (203 cm) novi je član KK Podgorica Bemaks. Blatančić je krilni igrač, pokriva pozicije „četiri“ i „tri“, a stiže iz Dubrovnika, za koji je ove sezone nastupio na 11 prvenstvenih utakmica, prosječno je bilježio 17,5 koševa i imao sedam skokova po utakmici. Na čak 10 utakmica bio je dvocifren, a dva puta imao je dabl-dabl učinak.

Prethodno je igrao za Alkar iz Sinja, gdje je prošle sezone u prosjeku imao 14 poena, 6 skokova i 3 asistencije. Igrao je u austrijskoj Bundesligi u kojoj je bilježio čak 19,9 koševa po susretu u dresu Pantersa.

Osim hrvatskog državljanstva, Andrija ima i državljanstvo Norveške, gdje je nastupao za ekipu Froja Basket, a u SAD igrao je na Koledžu St. Klo-

ud Stejt. Podgoricu Bemaks 22. januara očekuje nastavak NLB ABA 2 lige, kada će u ,,Bemaks areni“ ugostiti Zlatibor na startu druge faze takmičenja. R. P.

Raspored

ja biti problem poslije svega ovih dana. Prva stvar je da glave moraju da budu na mjestu. Moramo biti oprezni i koncentrisani – dodao je Žakelj. Split je veoma neugodan, posebno kada je domaćin. Ove sezone savladao je dva crnogorska tima (SC Derbi i Mornar), uspio da iznenadi i Crvenu zvezdu. Nakon dva vezana poraza Split je promijenio trenera – Veljko Mršić preuzeo je kormilo od Slavena Rimca. – Znamo kako je igrati na Gripama. Split je uvijek neugodan protivnik, posebno na svom terenu. Uz promjenu trenera i igrači će sigurno da reaguju sa više zalaganja i energije. Očekujem tešku utakmicu, ali moramo da uradimo sve kako bismo bili maksimalno fokusirani i da dobijemo utakmicu –oprezan je Žakelj. Flečer Megi sa tri bacanja na 4,4 sekunde prije kraja izrastao je u heroja protiv Hapoela. Sigurno je da će sjajni šuter i sada biti važan adut ,,plavih“... – Znamo da je uvijek teško

kada se igra u Splitu, nekoliko dobrih igrača nosi dres tog kluba, a nedavno je stigao i novi trener... Odgledaćemo nekoliko snimaka da vidimo koliko su se prilagodili, ali poznajemo sastav odranije i mislim da ćemo biti spremni – poručio je sjajni trojkaš, uvjeren da se serija pobjeda može nastaviti iako je bilo jako malo vremena za pripremu. – Upisali smo bitnu pobjedu u Evrokupu, ali nije bilo euforije. Odmah smo morali da se fokusiramo na Split, koji sigurno nećemo potcijeniti. Svjesni smo koliko svaki meč u ABA ligi znači, tako da ćemo biti na maksimumu, a sve u cilju da ostvarimo važan brejk – naglasio je Megi. R. PEROVIĆ

Nikšićani uoči nastavka sezone u I A MCKL angažovali pojačanje

PODGORICA – Amerikanac Ajzea Filmor je novi igrač Košarkaškog kluba Sutjeska Elektroprivreda.

Filmor je rođen u Teksasu, igra na poziciji krilnog centra, a u Sutjesku dolazi iz rumunske Konstance, gdje je u domaćem šampionatu za 28 minuta prosječno bilježio 14 poena i 3,6 skokova. U FIBA Evropa kupu je za 24,5 minuta prosječno postizao 8,3 poena i 3,6 skokova.

U karijeri je igrao za Ulm, Telekom Bon, Tibingen, Oldenburg, CSU Sibinj, Ruan i Albu iz Fehervara. Filmor ima iskustvo igranja i u Evrokupu, gdje je u dresu Telekom Bona u sezoni 2015/2016. na četiri utakmice prosječno postizao sedam poena, uz 2,2 skoka. R. P.

Subota, 18. januar 2025.

Priželjkuju izdanje kao protiv Vajpersa

PODGORICA – Rukometašice Budućnosti prošlog vikenda protiv Vajpersa ostvarile su prvu pobjedu u Ligi šampiona ove sezone i na krilima tog trijumfa (26:20) pokušaće sjutra u gostima da iznenade Ludvigsburg (14 h).

Vajpersu je meč u Podgorici bio posljednji jer je klub proglasio bankrot, ali to što je norveški velikan prestao da postoji ipak nije povećalo šanse našeg šampiona za plej-of. Rukometni sud Evropske rukometne federacije (EHF) odlučio je da preostale utakmice Vajpersa u grupi B registruje službenim rezultatom 10:0. U pitanju su mečevi protiv Esbjerga, Odensea, Đera, Rapida i Bresta. Rezultati koje je norveški tim postigao do momenta proglašenja bankrota – ostaju.

Budućnost će se za šesto mjesto boriti s Rapidom, koji uz već upisani trijumf nad Vajpersom ima dva boda više, a u prvom meču s ,,plavima“ slavio je sa 32:27. Crnogorskom predstavniku će – u slučaju da i Budućnost i Rapid izgube sve duele do međusobnog meča u posljednjem kolu – biti potrebna pobjeda od šest razlike nad rumunskim sastavom, a odgovaraće i bilo kakav trijumf samo ako prethodno napravi neko iznenađenje.

Koliko je realno da se tako nešto dogodi već sjutra u Njemačkoj?

– Odigrale smo veoma dobar meč protiv Vajpersa i bolje se osjećamo, poraslo je samopouzdanje i smatram da možemo još mnogo više da pokažemo. U Njemačkoj očekujem veoma zahtjevan meč, znamo kako igra Ludvigsburg. Jaka su ekipa, dosta trče, dosta ,,vuku“, fizički su vrlo spremne. Znamo tačno što nas čeka, ali

sav fokus je na nama i od nas sve zavisi. Ako budemo dovoljno agresivne u odbrani i disciplinovane u napadu, mislim da ćemo ponoviti dobar meč kao prošle subote – rekla je Tanja Ivanović

Budućnost i Ludvigsburg sastali su se 13. oktobra u ,,Morači“, kada je bilo čak 11 razlike za njemački sastav – 36:25. – Dobile su nas ubjedljivo, ali prije svega zbog naših brojnih grešaka, brzanja i neiskustva. Išle smo iz greške u grešku, promašivale zicere, tako da mislim da nas nijesu previše nadigrale, nego smo same sebe dovele u tu situaciju. To nam je dodatna motivacija da odigramo dobar meč i pokažemo da je tih 11 razlike bilo slučajnost, da možemo da

odigramo mnogo bolje i sa dosta manje tehničkih grešaka –istakla je Ivanović. I drugi desni bek Budućnosti Jelena Vukčević smatra da će trijumf nad Vajpersom mnogo značiti za nastavak sezone. – Iz prošlog meča ostao je dobar osjećaj i energija. To će nas voditi i u ovoj utakmici.

Pred nama je teško gostovanje, svjesne smo grešaka koje smo pravile u prošlom meču sa Ludvigsburgom i uradićemo sve da ih ispravimo. Bitno je da zadržimo stabilnost u odbrani, to nam daje podstrek u napadu. Nadam se da će tako ostati i da ćemo uzeti bodove – istakla je Vukčević, sa 49 pogodaka najbolji strijelac Budućnosti u Ligi šampiona. N. KOSTIĆ

Raspored i tabele

GRUPA A Danas

16.00 – Ferencvaroš – Mec

16.00 – ĆSM Bukurešt – Krim

18.00 – Podravka – Glorija Sjutra

14.00 – Storhamar – Nikobing

TABELA: Mec 17, Ferencvaroš 16, Podravka 9, Krim 8, ĆSM Bukurešt 8, Glorija 6, Storhamar 5, Nikobing 3.

GRUPA B Danas

18.00 – Đer – Brest Sjutra

14.00 – Ludvigsburg – Budućnost

16.00 – Rapid B. – Odense Meč Vajpers – Esbjerg registrovan je službenim rezultatom 0:10

TABELA: Đer 17, Esbjerg 15, Brest 14, Odense 14, Ludvigsburg 7 (meč manje), Vajpers 7, Rapid 5, Budućnost (meč manje) 3 boda.

Serija

PODGORICA - Na polovini sezone u Seriji A tri tima izdvojila su se u šampionskoj trci – Napoli na prvom mjestu ima 47 bodova, tri više od Intera koji je odigrao meč manje, a četiri od Atalante kojoj gostuje večeras od 20.45 sati.

Nije uobičajeno, ali situacija na tabeli je takva da duel ,,boginje“ i ,,azura“ u drugi plan baca čak i derbi između Juventusa i Milana koji se igra u 18 časova u Torinu.

Napoli je u seriji od pet pobjeda, do kraja sezone igraće samo u prvenstvu i to mu daje prednost u odnosu na ostale timove. Ipak, veliko je pitanje kako će tim Antonija Kontea izgledati bez Hviče Kvarachelije koji je otišao u Pari Sen Žermen.

- Osvojili smo 47 bodova koji su rezultat odličnog posla.

Ako objektivno analiziramo, ovo je ekipa koja u odnosu na onu koja je uzela Skudeto nema Kvare, Kima, Osimena i Zjelinskog, kao i Marija Ruija i Elmasa – rekao je Konte.

- Sada smo mi drugi Napoli, odlaskom Kvare to će biti druga ekipa koja mora da nastavi da radi, jer znamo da nas je samo rad doveo do ovdje. Moramo odati priznanje momcima za ovo. Vrhunski igrač je otišao i mi se spremamo da se suočimo sa tim narednih 18 utakmica – dodao je Konte. Napoli je posljednja dva meča od Atalante izgubio sa po 3:0 – oba na domaćem terenu.

- Atalanta je jak tim, to je realnost već duže vrijeme. Ali kada pobjeđujete u nizu stičete samopouzdanje i svijest da možete da se takmičite sa bilo kim. Snaga Atalante nije upitna, pokazali su je i kad su igrali s Real Madridom iako su izgubili. Još je prerano da se bilo što rješava oko Skudeta, idemo naprijed bez gledanja drugih – poručio je Konte. Atalanta je vezala tri remija u Seriji A, a Napoli će dočekati bez Kosunua, Kolašinca i duže odsutnih Kvadrada i Skamake - Utakmica s Napolijem nije raskršće za titulu. Zašto bi bila? Ima još mnogo da se igra,

Juve –derbija

a mi ciljamo i Ligu šampiona – uz osmijeh je rekao trener Đanpjero Gasperini - Napoli je vrhunski tim, vidi se što im je donio Konte, ali treći smo u ligi i zašto se ne bismo nadali pobjedi. Naravno, moraćemo mnogo stvari da odradimo na vrhunskom nivou da bismo u tome uspjeli, ali ovom timu ne nedostaje samopouzdanja – dodao je Gasperini. U Bergamu će se voditi bit-

Tanja Ivanović, desni bek Budućnosti

Milan u sjenci

u Bergamu

ka za titulu, u Torinu za Ligu šampiona.

Juventus dočekuje Milan kao petoplasirani tim Serije A, sa tri boda više od ,,rosonera“, od kojih je prije 15 dana izgubio u polufinalu Superkupa (2:1). - Želimo da budemo bolje plasirani na tabeli i radimo svaki na tome. Naš cilj je da budemo u zoni Lige šampiona. Imamo veliku priliku protiv Milana, to je tim koji poštujemo, kao i sve druge rivale. Vjerujem da

Napoli u Bergamu igra prvi meč nakon odlaska Hviče Kvarachelije

će biti odličan meč, a poslije njega svakako ostaje dug put – kazao je trener ,,stare dame“ Tijago Mota, koji na posljednja četiri meča nije davao šansu crnogorskom supertalentu Vasiliju Adžiću Milan je od dolaska Serža Konseisaoa za trenera upisao tri trijumfa – nad Juveom i Interom u Superkupu, te Komom u Seriji A, a remizirao je sa Kaljarijem u Seriji A. - Juventus i mi smo dvije do-

bre ekipe s talentovanim igračima, a svaka utakmica je drugačija. Nije bitno što je bilo ranije. Imamo mnogo velikih utakmica u narednih mjesec. Igraćemo odlučujuće mečeve u Ligi šampiona, dok u ligi želimo da napredujemo na tabeli – istakao je Konseisao. Leće našeg Nikole Krstovića sjutra će gostovati Kaljariju (15 h), dok će Lacio Adama Marušića na noge Veroni (18 h). N. KOSTIĆ

Fudbaleri Sutjeske savladali Adriju u prvom kontrolnom meču

MEGAUGOVOR: Mančester siti riješio jedan problem – Erling Haland ostaje na „Etihadu“ do 2034.

PODGORICA – Fudbalski klub Mančester siti potpisao je novi, devetoipogodišnji ugovor sa napadačem Erlingom Halandom i time završio veliki posao.

Ako je sportska javnost mislila da je to praksa samo Čelzija da ozvaničava saradnje sa igračima koje su na šestogodišnjem, sedmogodišnjem ili osmogodišnjem nivou, što im znatno olakšava isplatu njihovih primanja i rasterećuje budžet – juče je i Siti primijenio sličan recept iz nešto drugačijih razloga. Erling Haland ostaje u plavom dijelu Mančestera do 2034. godine i to ne kako bi papiri bili uređeniji, već jer ga u klubu vide kao krucijalnu figuru. O tome svjedoči i brisanje svih klauzula koje je imao u prethodnom ugovoru koji je važio do 2027. Osim toga, biće to najveća plata ikada u Mančester sitiju, jedna od najvećih u Premijer ligi i istoriji ovog sporta.

To znači da će Norvežanin ostati u Sitiju do trenutka kada bude napunio 34 godine, osim ukoliko ne odluče da se rastanu ranije, što nije isključeno.

Pisalo se u prethodnim prelaznim rokovima da je on želja

Milion eura neđeljno

Real Madrida i Barselone i da će izvjesno završiti u nekom od dva španska giganta, međutim, to je daleko od realnosti nakon najnovijeg potpisa. Haland je u Siti stigao 2022.

i Superkup Evrope. Postigao je 111 golova na 126 mečeva. R. A.

PODGORICA – Seriju prijateljskih utakmica tokom zimskih priprema Sutjeska je otvorila sa pobjedom protiv Adrije – 4:3. ,,Plavo-bijeli“ su dominirali u prvom poluvremenu kada su dali tri gola. Dva puta se u strijelce upisao novajlija u napadu Tošković, a jednom je pogodio Kalezić, koji je nedavno produžio vjernost nikšićkom klubu do ljeta 2026. godine.

U nastavku je trener Milija Savović izmijenjao tim i nije baš najsrećniji zbog onog što je vidio. ,,Japanci“ su uspjeli tri puta da savladaju golmana domaćina, a za Sutjesku je još bio precizan mladi Miljanić – Prvih 45 minuta je bilo dosta dobro. Imali smo šansi, dali tri gola. U drugom dijelu nismo bili na željenom nivou. Ovo je tek početak priprema, polako kockice treba da slažemo.

Ipak, očigledno je da nam fali još jedan ili dva igrača. Prioritet je da dovedemo ,,osmicu“, fudbalera koji igra od šesnaesterca do šesnaesterca. Nismo ni bili kompletni. Falili su Kopitović, Ivan Vukčević i Vlahović. Od nedjelje nastavljamo rad u Ulcinju, a u petak ćemo imati novu provjeru protiv Mornara – rekao nam je trener Savović nakon duela s Adriom. D. K.

Golman Udinezea igrao za kladioničare

Maduki Okoji prijeti drakonska kazna

PODGORICA – Tužilaštvo u Udinama pokrenulo je istragu protiv golmana Udinezea Maduke Okojea (25) po prijavi Fudbalskog saveza Italije zbog umiješanosti Nigerijca u nelegalno klađenje.

Glavni tužilac suda u Udinama Đuzepe Čine postupaće na osnovu materijala koji je dobio, u kojem se navode izvještaji o neobično visokim uplatama na utakmicu Lacija i Udinezea iz marta 2024. godine. Najviše novca tada je uplaćeno na opkladu da će golman Udinezea dobiti žuti karton – što se i desilo. Agencije koje prate tokove novca u kladionicama, a pod kontrolom su FS Italije, dostavile su podatke o spornoj utakmici, a sjenka sumnje je brzo pala na golmana Okojea koji će svoju umiješanost u nelegalne radnje uskoro objasniti pred sudom.

Ukoliko se dokaže da je namjerno dobio žuti karton kako bi određena lica profitirala na kladionici, prijeti mu suspenzija od čak četiri godine, što je daleko stroža kazna od one kojom su sankcionisani svojevremeno u Italiji Sandro Tonali i Nikolo Fađoli. Ova dvojica fudbalera sus-

pendovana su na sedam i devet mjeseci jer su se kladili na mečeve koje nijesu igrali njihovi timovi, već drugi. Zanimljivo, ,,slučaj Okoje“ je drugi identičan slučaj namještanja za kladionice sa mečeva ,,liga petice“ u samo nekoliko dana. U Španiji je nedavno za isti grijeh osumnjičen defanzivac Sevilje Kike Salas, kome se stavlja na teret da je prethodne sezone na nekoliko utakmica namjerno dobijao žute kartone, o tome obavještavao dvojicu prijatelja, a oni su zarađivali od ,,dojave“. R. A.

godine iz Borusije Dortmund, a za ovo vrijeme je osvojio dvije Premijer lige, FA kup, Ligu šampiona

Subota, 18. januar 2025.

za Evropsko prvenstvo

Crna Gora 3

Velika pobjeda Crnogorki

Nakon otkaza u Red Bulu Serhio Perez narednih šest mjeseci ne planira da „vozi“

Uživam

u slobodi

PODGORICA – Meksički

vozač Serhio Perez rekao je da će najmanje šest mjeseci pauzirati trkanje, nakon što je dobio otkaz u Red Bulu, kako bi uživao u novootkrivenoj slobodi, ali da će biti na iskušenju da se vrati u Formulu 1 ako se pojavi ,,zanimljiv projekat“. Poslije 14 sezona u Formuli 1, Perez ove godine nema mjesto u ekipi, poslije razočaravajućih rezultata prošle godine u Red Bulu. Njega je u ekipi zamijenio Lijam Loson iz ekipe RB – juniorskog tima Red Bula. U prvom pojavljivanju

u javnosti otkako je dobio otkaz u decembru, Perez je razgovarao sa studentima na jednom fakultetu u domovini, gdje su ga pitali o budućnosti u Formuli 1. – Iskreno, ne znam. Prerano je davati odgovor. Sve se dogodilo vrlo brzo na kraju sezone i to nijesam očekivao. U nevjerovatnoj sam poziciji u kojoj nijesam ni znao da jesam, pa ako me sada pitate – ne znam. Veoma sam zadovoljan životom i vrlo sam uzbuđen zbog onoga što me čeka. Sigurno je da ako dobijem dobar, zanimljiv projekat, on-

da ću ga razmotriti i razmisliti. Sve će doći u svoje vrijeme – rekao je Perez.

Serhio je zatim otvorio dušu, rekavši da mu je za sada u mjesecima koji dolaze prioritet da bude sa porodicom, zabavlja se, radi ono što nije mogao, putuje… – U narednih šest mjeseci donijeću odluku o narednom koraku u karijeri – dodao je 34-godišnji vozač. Perez je 2023. godine bio drugi u šampionatu iza timskog kolege Maksa Ferstapena i Red Bul je te godine osvojio titulu u konkurenciji konstruktora.

On je dobro počeo prošlu sezonu, imao je četiri plasmana na postolje i u prvih šest trka bio je među petoricom najboljih.

Poslije toga je potpisao dvogodišnji ugovor sa Red Bulom, ali je zatim pao u formi i osvojio samo devet bodova u posljednjih osam trka. Rukovodstvo Red Bula odlučilo je da raskine ugovor sa Perezom jer je ekipi potreban drugi jak vozač, pa je angažovan Loson. U nastavku razgovora sa studentima, Perez je rekao da sada uživa u slobodi koju je dobio poslije otkaza u Red Bulu.

– To je nevjerovatno. Teško je opisati, ali osjećam se drugačije kao osoba. To je nešto što nijesam do sada živio. Savršeno sam srećan. Vratiću se u Formulu 1 ako to bude ono što će me učiniti najsrećnijim. To je sve što ću uzeti u obzir i šta će me učiniti srećnijim u narednim godinama – zaključio je Perez. R.A.

Rumunija 1

SOFIJA – Sportska dvorana ,,Hristo Botev“. Rezultat po setovima: 10:25, 25:18, 25:22, 26:24.

CRNA GORA: Rajović (libero), Moračanin (libero), Jovović, Krasnići, Duletić 5, Mrdak 2, Ćorović, Đukić 21, Peković 6, Pođanin, Striković 8, Glušac, Jovanović 20, Mišević.

RUMUNIJA: Nađ 7, Slobozeanu 7, Mingita 5, Dumitru, Miron, Roman, Bakanoju 1, Braga (libero), Tepelus, Tranka 6, Kuku 37, Vasilesku 3, Nae Dedu, Bardas (libero). Ženska pionirska reprezentacija Crne Gore ostvarila je veliku pobjedu u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – nakon preokreta bila je bolja od Rumunije sa rezultatom 3:1!

Iako utakmicu u Dvorani ,,Hristo Botev“ u Sofiji nijesu otvorile na najbolji način, gdje su u prvom setu zaustavljene na samo 10 poena, izabranice Petra Kokovića su u nastavku pokazale izuzetnu borbenost i meč preokrenule u svoju korist. U drugom setu, predvođene sjajnom igrom Klare Đukić, Crnogorke su uspjele da naprave značajnu prednost od se-

dam poena (20:13) i sigurno privedu set kraju sa rezultatom 25:18 za izjednačenje u setovima. Treći set je donio još bolju igru naše reprezentacije. Od starta su bile sigurne mlade odbojkašice, stekle su osjetnu prednost 16:9 i, iako je selekcija Rumunije pokušala da stigne zaostatak, Crna Gora nije dozvolila preokret. Set su osvojile sa rezultatom 25:22 i povele 2:1. U četvrtom setu Crnogorke su nastavile sa odličnom igrom. Na servisu Sare Striković, koja je bila izuzetno efikasna, stekle su prednost od 20:12. Međutim, Rumunke su u završnici uspjele da izjednače na 23:23 i učine kraj seta uzbudljivim. Ipak, mirnu ruku u odlučujućim trenucima imao je naš tim, koji je slavio sa rezultatom 26:24 za pobjedu 3:1 u setovima.

U ovoj utakmici blistale su Klara Đukić i Elena Jovanović, koje su predvodile tim do druge pobjede sa 21, odnosno, 20 osvojenih poena. Na drugoj strani odlična je bila Gabrijela Bjanka Kuku sa 37 osvojenih poena. Naše najmlađe odbojkašice slavile su na startu sa maksimalnim rezultatom protiv Srbije, u drugom kolu nakon velike borbe poražene su od Bugarske 3:2, a večeras od 19 sati očekuje ih duel sa selekcijom Turske. R. P.

Srebrni olimpijac iz Ukrajine želi da nastupa za Hrvatsku

PODGORICA – Ukrajinski gimnastičar Ilja Kovtun (21) i njegov trener Irina Gorbačova Nadjuk zatražili su hrvatsko državljanstvo. Hrvatski gimnastički savez odmah je reagovao i krenuo u realizaciju transfera. Kovtun već tri godine živi i trenira u Osijeku i sada je spreman da nastupa za Hrvatsku. Ilja je stigao u Hrvatsku kada je prije tri godine počela ruska vojna agresija na Ukrajinu. Na Olimpijskim igrama u Parizu osvojio je srebro na razboju, te bio četvrti u višeboju i na parteru. Aktuelni je svjetski šampion u višeboju, evropski pr-

vak na razboju i vratilu. Ukrajinski gimnastički savez mogao bi da se žali na ovu odluku.

– U najgorem slučaju, Ilja će biti u svojevrsnom karantinu, bar što se tiče međunarodnih takmičenja, u trajanju od godine. Ali ako se i taj najgori slučaj dogodi, bolje da se dogodi sada, u prvoj godini olimpijskog ciklusa, nego poslije – rekao je selektor seniorske gimnastičke reprezentacije Hrvatske Vladimir Mađarević Predsjednik Tehničkog odbora sportske gimnastike HGS i aktuelni selektor Vladimir Mađarević povukao je sjajan

potez i pozvao gimnastičare iz Ukrajine da dođu u Osijek i u vrhunski uređenom „Sokol centru“ pripremaju se za Evropsko prvenstvo. Glavna ideja je bila da ostanu dva mjeseca. Velika većina se zadržala kratko, ali Kovtunu i Gorbačovoj se svidjelo u Osijeku da su odlučili da ostanu. Računajući samo Olimpijske igre, svjetska seniorska i juniorska prvenstva, te Olimpijske igre mladih, Kovtun je Ukrajini donio 25 medalja. Njegov trener i on sve vrijeme tokom rata su nosili ukrajinsku zastavu i podsjećajući svijet na borbu ukrajinskog naroda. R. A.

Subota, 18. januar 2025.

I.br.983/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’Vuković Trans’’ Ulcinj PIB 03155714, koga zastupa punomoćnik mr. Liridon Sefa, adv. iz Ulcinja, protiv izvršnog dužnika DOO ‘’Premium Bau’’ Ulcinj, Ulcinjsko Polje bb, PIB 03210723 na osnovu izvršne isprave – Presude privrednog suda Crne Gore P.br. 201/22 od 16.05.2023.godine potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore Pž.br. 166/23 od 12.02.2024.godine, donio je dana 17.01.2025.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u:

LN br. 948 KO Ulcinjsko polje (u svojini dužnika u obimu 1/1) i to:

Katastarska parcela br. 30/115, br zgrade 1, po načinu korišćenja STAMBENI PROSTOR, PD 6, prizemlje površine 68m2.

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 03.02.2025. godine u 13,00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 04.10.2024.god.

IV Na drugoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod ½ iste.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ulcinj, 17.01.2025.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević

Subota, 18. januar 2025.

Dana 17. januara 2025. u 82 godini preminula je naša draga

SLOBODANKA – CICA Miloševa BALTIĆ rođena PALEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 17. januara od 17 do 19 časova i 18. januara od 9 do 13 časova kada se kreće ka mjesnom groblju u Poljima, gdje će se u 14 časova obaviti sahrana.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

MIRI MASLOVAR

Čuvaćemo te od zaborava, a tvom Mateju biti podrška.

ĐURO, MILAN, ANJA, ANA i BRANO ŠEBEK

OŽALOŠĆENI: suprug MILOŠ, ćerke JADRANKA BAKOVIĆ, MILANKA LUČIĆ i LIDIJA BALTIĆ, brat DRAGAN, sestra RADA, jetrva CICA, snahe MARA i GROJA, zetovi, unučad i ostala rodbina BALTIĆ i PALEVIĆ

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 13. januara 2025. godine preminuo naš dragi suprug, otac, ujak i deda

TOMISLAV KRALJEVIĆ 1946 – 2025.

Sahrana će se održati u ponedjeljak 20. januara u 11 45 časova u Beogradu na Novom bežanijskom groblju.

Opelo počinje u 11 15 časova. Hvala ti za sve, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Subota, 18. januar 2025.

OŽALOŠĆENI:

supruga BILJANA, sestrična TANJA, sinovi MARKO i BANE, snaje i unučad

Dana 16. januara 2025. u 75. godini napustila nas je naša voljena

AIDA Milenkova OSTOJIĆ rođena KANDŽIJAŠ

Ostaće u našim srcima njena neizmjerna ljubav i požrtvovanost. Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 17. januara.

OŽALOŠĆENI: sin ALEKSANDAR, ćerka ALEKSANDRA, unuk GIGO, unuka LEONORA i familije OSTOJIĆ i KANDŽIJAŠ

Posljednji pozdrav našoj babi

RUŽICA Rada RIBIĆ

Zahvalni smo ti na svemu, počivaj u miru Unuka TIJANA SOKIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju

MIHAILU BATU RADULOVIĆU ALEKSANDAR-SAŠA MARKOVIĆ sa porodicom

1195

Subota, 18. januar 2025. Oglasi

Moja draga Miro, kako se oprostiti od Tebe, kako je sve ovo nestvarno prijatelju moj

MIRA MASLOVAR

Misliću na Tebe, uvijek, a Ti, Ti mi se nasmiješi tim divnim osmijehom odozgo, ponekad.

Tužni, pretužni

BEKA, JOVAN i FILIP

Posljednji pozdrav dragoj kumi

AIDI Milenka OSTOJIĆ

Opraštamo se od tebe sa tugom i poštovanjem. Ti i Milenko ćete uvijek biti u našem sjećanju. Počivaj u miru pored svog Milenka

MIOMIR VUKČEVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana od smrti našeg brata

RADA PEKOVIĆA

Tuga nije u riječima, već u našim srcima. Postoji nešto što nikada neće umrijeti, a to su ljubav i sjećanje na tebe. Tvoje sestre: RADUŠA, LJUBICA i NJEGOSAVA

Umro je moj kum

KAPLAN – MIKI HAROVIĆ

Hvala na iskrenom druženju

KEMAL KRNIĆ sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Sa beskrajnom tugom opraštamo se od našeg

Danas se navršava godina dana od smrti moje drage majke

DESANKE KAŽIĆ

Uvijek ćeš biti u mom srcu Volim te Tvoja ćerka ANGELINA sa porodicom

dr BRANISLAVA – BANETA Radoševog VILOTIJEVIĆA kardiologa 1946 – 2025 velikog prijatelja čije ćemo se plemenitosti i izuzetnosti uvijek sa radošću sjećati i u srcima nositi sve trenutke koje smo proveli zajedno kroz mnoge godine.

Porodica pokojnog LJUBOMIRA NIKČEVIĆA: KORALJKA, LUKA, ALEKSANDAR i ALEKSANDRA NIKČEVIĆ-BATRIĆEVIĆ

Četrdeset dana je od smrti moga brata

PERA ĐOROJEVIĆA

Vrijeme prolazi, a tuga za tobom ostaće vječna. Tvoja sestra ZORKA ŽIVKOVIĆ

Godina je od smrti naše

DOSTE Damjanove KNEŽEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već ljubav i sjećanje na tebe. Nedostaješ nam. Tvoji ZDRAVKO, SNEŽANA, STEFAN i PEĐA 1169

1168

Draga majko

MIŠKU KONTIĆU

Voljeni moj i nezaboravljeni Miško, danas je 17 godina od kad nijesi pored mene. Fizički nestanak nije znak da si zaboravljen. Živjet ćeš u mojim tužnim sjećanjima i mislima sve dok ja postojim. Počivaj u miru i spokoju među nebeskim anđelima jer i ti si moj anđeo čuvar.

Voli te tvoja supruga MAJA

Godinu dana od kada nijesi sa nama. Zahvalni za tvoju ljubav i požrtvovanost, čuvamo te od zaborava.

Dana 25. januara 2025. navršava se godina od prerane smrti naše drage

IVANE Vojove MRVALJEVIĆ

U neđelju 19. januara u 10 sati porodica sa prijateljima i kumovima će posjetiti njenu vječnu kuću.

Porodica MRVALJEVIĆ

Dana 25. januara 2025. navršava se tužna godina otkada nas je napuštila

IVANA Vojova MRVALJEVIĆ

Mila naša, bila si nam uzdanica i dika, bila si nam više od kćerke, sestre i majke. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i neka te anđeli čuvaju.

Vole te tvoje IDA, ANA i MAJA

Navršava se godina dana od smrti moga voljenoga brata

PAVLA – MUJA PRAVILOVIĆA

Brate, prođe godina a bol za tobom nikad dok sam živa. Još ne mogu da vjerujem da mi nećeš doći.

1211

Godina je dana od smrti moga ujaka

Godina prođe...

Subota, 18. januar 2025.

Navršava se četrdeset dana od smrti

Četrdesetodnevni pomen održaće se 19. januara 2025. u 10 časova u krugu uže porodice.

OŽALOŠĆENI: supruga LJILJANA sa porodicom

IVANA

Anđele naš, neka te u tišini vječnog mira sa našim Vojom grije i naša ljubav jača od zaborava. Nedostaješ!

ĐORĐE i MILENA

Draga

IVANA

1200

Prošla je godina otkako nisi sa nama, a kao da je vječnost. Tvoj osmijeh i toplina nam nedostaju svakog dana. Ljubav i uspomene koje si nam ostavila zauvijek će nas pratiti. Živiš u našim srcima.

Tvoji BUDO, GOGA, ANDREA, VASJA i NAĐA

PAVLA – MUJA PRAVILOVIĆA

Premalo je riječi da iskažemo koliko nam nedostaješ i koliko smo ti zahvalni na brizi koju si nam pružao.

Sestra RADOJKA sa porodicom 1212

Sestrić MIJO ČAVOR sa porodicom

Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju. Nema dana da te ne pomenem i ne mislim na tebe. Sa ponosom te pominjem, mnogo mi fališ, brate. Počivaj u miru pored naših roditelja i nemoj da vi moje suze remete mir. Voli te tvoja

Sestra BRANKA

Pola godine je od smrti našeg brata MILINKO ŽIŽIĆ

mjeseci od kad nas napusti naš

Tvoji ŠOLE i RAJKO

– MIĆO ŽIŽIĆ

Uzalud se nadamo da ćeš doći onako nasmijan i toplo nas zagrliti.

Istina je gorka i bolna da te više nema. Počivaj u miru sa našim roditeljima.

Tvoji: LOLA, BORIS, MAŠA, BOŽICA i MIRKO

STOJANKA – CIKA JOVANOVIĆ

Tvoji RAJO, NATAŠA i NINA sa porodicama

Dana 18. januara 2025. navršavaju se tri godine od smrti moga brata

MARKA BORILOVIĆA

MILINKO

NOVAKA Radosava ROGANOVIĆA

Subota, 18. januar 2025.

U nedjelju 19. januara 2025. navršava se godinu dana od smrti i 3 godine od smrti mog voljenog brata drage majke

BORISA SLAVICE

ĐUROVIĆ

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo toga dana posjetiti njihovu vječnu kuću u 10 sati na gradskom groblju Čepurci. Vrijeme neumitno teče, a vi ste mi, najdraži moji, uvijek u mislima!

Vaš CACO sa porodicom

18. 1. 2025.

Dana 18. januara 2025. navršavaju se četiri godine od kad nije sa nama naš dragi

NEĐELJKO – NEĐO MARINOVIĆ

Beskrajno zahvalni što si bio dio naših života. Zauvijek ćeš biti dio naših srca i sjećanja. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

DEJAN, DADA i TANJA

Četrdeset dana je prošlo od kada nije sa nama dragi brat i ujak

RADONJA BITO VUJOVIĆ

Dragi Baćko, Svim srcem smo se radovali svakom susretu s tobom i divili se tvojoj beskrajnoj dobroti.

Beskrajno nas boli tvoj odlazak.

Sestra VINKA JOVOVIĆ sa porodicom 1221

Navršava se 40 dana od smrti dragog

RADONJE – BITA VUJOVIĆA

Teško je, preteško naći prave riječi... Nedostaješ... Mnogo... Samo ja znam koliko...

Sestra JAGODA sa porodicom 1216

Dragi moj

ČEDOMIR – ČEDO KUSTUDIĆ

Neutješna sam ti. Sa tobom je nestala radost. Smjenjuju se samo suze, jecaji i uzdisaji. Nedostaješ mi. Ti bi me sada tješio da je ostala velika porodica koju smo zajedno izrodili... i zbilja jeste, tu su djeca i unučice da mi ne daju da budem sama, ali za usamljenost lijeka nema, dio mog srca je otišao sa tobom. Bio si moja sigurna luka i čvrst oslonac. Hvala ti za bezbrižan život, srećne trenutke i najljepši brak ispunjen ljubavlju i poštovanjem. Nek te anđeli čuvaju dok ti ne dođem. Zauvijek neutješna

ŽNO SJEĆANJE

KRSTO MARKOVIĆ MILKA MARKOVIĆ

Navršava se četrdeset dana otkako nas je napustio moj voljeni brat

MIJOVIĆ D. LUKA ‒ MILOŠ

Našu neizmjernu bol ublažavaju divne uspomene na tebe, na tvoju nesebičnu ljubav prema svima, tvoju posebnost, pravednost, plemenitost i čestitost. Počivaj u zasluženom miru, spokojan, miran i zauvijek sačuvan od zaborava. RADOŠ MIJOVIĆ sa porodicom

Počivajte u miru, naši dragi roditelji. Ćerke DUBRAVKA, DANICA i MILICA 1202

Navršava se godina dana od smrti naše majke

RADONJA – BITO VUJOVIĆ

Četrdeset dana kao četrdeset stijena na moje srce i dušu padaju, pa mi ne daju disati. Ti si, sine moj, svoje boli prebolovao, a majka će svoju tek kad te opet zagrli.

JELISAVETE

RADOVANOVIĆ

Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima.

Majka KOVILJKA

Tvoje JELENA i MILENA sa porodicama

Supruga VOJKA 1188

Dana 18. januara 2025. navršava se godina dana od kada nije sa nama naša voljena

SONJA D. LOPIČIĆ rođena KOVAČEVIĆ

Tvoja plemenitost i dobrota uvijek će ostati u našim srcima.

Počivaj u miru a mi te čuvamo od zaborava najljepšim sjećanjima.

Navršava se godina dana otkako nas je napustila naša voljena

SONJA LOPIČIĆ rođ. KOVAČEVIĆ

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju bezgraničnu ljubav i dobrotu. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Nedostaješ nam.

Brat JOVICA KOVAČEVIĆ sa porodicom

Tvoji DRAGAN, MILA i MILOŠ

Godina je dana od smrti naše drage

SONJA Draganova LOPIČIĆ

Uspomena na Tebe zauvijek će živjeti u našem sjećanju

Zaova NADA LOPIČIĆ-VUJOVIĆ sa porodicom

Subota, 18. januar 2025.

18. 1. 2009 – 18. 1. 2025

Predugo traje ova praznina i uvijek iznova zaboli u svojoj konačnosti. A mi i dalje živimo naše dane, koje smo godinama zbrajali u sreću… I zauvijek, mimo ovog trajanja, vole te tvoji

SONJA LOPIČIĆ rođ. KOVAČEVIĆ

Navršava se godina dana, draga Sonja, kako si otišla… Žive sjećanja na tvoj vedar duh, upornost, kreativnost, ljubav i razumijevanje.

Ostale su velike praznine, kako za tobom tako i onih koje podjednako nosimo u srcu…

Sestra SENKA NOVOVIĆ sa porodicom

1207

Prošlo je godinu dana od smrti naše drage bake

DUŠANKE Radovana ROGANOVIĆ

Ne prođe dan, a da te ne pomenemo sa ponosom. Nedostaju nam naša druženja uz kafu i tvoje tople riječi. Počivaj u miru sa tvojim voljenima. U našim si srcima i mislima uvijek.

Tvoje unuke: MILENA, JELENA i ANĐELA sa porodicama

1206 18. 1. 2009 - 18. 1. 2025 KUMU

DUŠKU MAŠULOVIĆU

Vrijeme koje je prošlo nije donijelo zaborav. Nedostaješ. VOJKAN

Godinu dana je prošlo od kada nije sa nama naša voljena

1208

Sada tvoja duša počiva s anđelima u zagrljaju sa tvojim najmilijima. Zauvijek ćete biti u našim srcima i mislima. Nedostaješ nam.

Kćerka VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom

TANJA i MATIJA

DUŠANKA Radovana ROGANOVIĆ

Subota, 18. januar 2025.

1223

DARI

Tetka, neka tvoja plemenita duša počiva tamo đe bola nema, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

IVAN i JOVANA KLJAJIĆ

1222

DARI

Umjesto rođendanskog poklona, moliću anđele da ti poklone moje suze i sjećanje.

LJILJA i OGNJEN

DARI

1224

Tetka, tvoja topla riječ i osmijeh sa kojim si nas uvijek dočekivala, živjeće u našim srcima.

MARIJA i MIŠKO VUJOVIĆ

1227

Godina dana prođe od smrti našeg dragog

SLAVOLJUBA SAŠE ŠABANA

Počivaj u miru!

NEĐELJKA, brat od ujaka ŽARKO, MILAN i MLADEN IVAŠTANIN

Godina dana će otkako nas je napustio naš voljeni

SAŠA Miloga ŠABAN

Nedostaješ nam svakog dana sve više i više

Strina ZORICA, braća od strica DALIBOR i DARKO sa porodicama

Navršava se godina dana od smrti našeg SAŠE

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Nije lako naći riječi utjehe, jer je trebalo da živiš još dugo i da budeš oslonac i snaga svojoj porodici. Čuvaćemo uspomene na tvoj vedar lik i najbolje ljudske osobine.

Stric SIMO i strina DRAGANA

se godina dana od kada nas je napustio

SAŠA ŠABAN

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je prazninu u našim srcima. Živiš i traješ kroz lijepa sjećanja na dane provedene sa tobom.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Brat MARKO sa suprugom ALEKSANDROM

1194

Godinu dana je od smrti našeg voljenog

SAŠE

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

1178

1161

Dana 18. januara navršava se osam godina od kada me je napustio

Đurov KOSTIĆ

Dragi moj Stanko, Osam godina je prošlo od kada si otišao, ali sjećanje na tebe ne jenjava i ostaje dok sam živa. S ljubavlju i poštovanjem,

Dana 18. januara navršava se osam godina od kada je preminuo naš dragi otac, svekar i djed

1162

STANKO Đurov KOSTIĆ

Dragi tata, u našim srcima i mislima ostaćeš vječno i nikada zaboravljen.

Sestra JOVANA sa porodicom

Čuvamo uspomenu na tebe. Kćerka SUZANA VUKČEVIĆ sa porodicom

Dana 18. januara navršava se osam godina od kada je preminuo naš dragi otac, svekar i djed

Đurov KOSTIĆ

Tvoja toplina i osmijeh i dalje obasjavaju naše živote.

1163

ALEKSANDRA, DIJANA i PETAR

Tvoja supruga ZORKA

Tvoj sin SRĐAN sa porodicom

Navršava

STANKO

ĐORĐIJE,

STANKO

1160

Dana 18. januara navršava se osam godina od kada više nisi sa nama

STANKO Đurov KOSTIĆ

18. 7. 2024 – 18. 1. 2025.

GENA Mirka NEDIĆ rođena KŠAČAK

Mnogo nam nedostaješ Vole te tvoji

SANJA, BORIS I VESKO GAGOVIĆ

Navršava se 40 dana od kada nije više sa nama naš voljeni

ČEDO Dušana MARTINOVIĆ

U nedjelju 19. januara 2025. godine u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću u Bajicama.

OŽALOŠĆENI:

supruga IVANA, sinovi DUŠAN i NIKOLA, ćerka NAĐA, brat DRAGOSLAV, sestra JOVANKA, snaha ANA, bratanić ALEKSA, bratanična MAŠE, sestrići MLADEN, VESKO i IGOR, sestrične MARINA, MAJA i TAMARA i ostala rodbina

VOJISLAVKA ĆOROVIĆ

Majko, moj najveći strah je bio da ću te zaboraviti, iako ne prođe dan da ne pomislim na tebe. Da ću zaboraviti tvoj glas, oči, ruke, toliko godina je prošlo, za mene previše. Onda pogledam u svoju djecu i prepoznam te. DUŠANKA

1182

Navršava se godina dana našem dragom i voljenom ujaku

MITRU PEROVIĆU Živiš u našim srcima voljen i nezaboravljen.

Sestrične MILENA, JOVANA i KATARINA

Subota, 18. januar 2025.

Godinu dana otkako nije sa nama naša voljena baka

DARINKA D. ŠĆEPANOVIĆ

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe, tvoj lik i dobrotu. Tvoja duša je našla vječni mir i spokoj pored djeda Dimitrija. Zauvijek ćemo te pamtiti u našim srcima. Počivaj u miru

Tvoj unuk BODIN i unuka HAJDANA

Godina dana od kada je prestalo da kuca plemenito srce naše voljene

DARINKA Dimitrija

Vrijeme prolazi, uspomena na tebe i tvoj častan životni put ne blijedi. Zauvijek ostaješ sa nama, u našim srcima, mislima i riječima. Ponosni smo što smo te takvu imali. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom

Tvoji sin RANKO, snaha DANIJELA, unučad HAJDANA i BODIN, praunučad SOFIJA, LAURA i MAKSIM

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš dragi zet

MITAR Vidov PEROVIĆ

Dani prolaze, a sjećanje na tebe i tvoju dobrotu neće nikada. Zauvijek ostaješ sa nama u našim srcima, mislima i riječima.

GOJKO VUJOVIĆ sa porodicom

Dana 18 januara navršava se godina dana od smrti našeg prijatelja

1225

MITRA PEROVIĆA

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, vječno ćeš živjeti u našim srcima, zauvijek voljen i nikad zaboravljen.

MLADEN i MARINA LJEŠKOVIĆ

Navršava se godina dana od kada me je napustio moj voljeni brat MITAR PEROVIĆ

Dragi brate, tuga i bol za tobom su iste kao prvog dana. Čuvaću te od zaborava. Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru. Tvoja sestra MARIJA

1226

Navršava se godina dana od smrti našeg prijatelja

MITRA PEROVIĆA

S velikim poštovanjem čuvamo sjećanje na tebe.

ZORAN i ANA MARKOVIĆ

je dana od smrti naše voljene

CICE ĐUKOVIĆ

Počivaj u zagrljaju tvojih roditelja, brata i sestre i tvog čiče. Nedostaješ. ŽARKO, NADA, ACO i SEKA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JZU Dom zdravlja Rožaje, na osnovu člana 99-102 Zakona o zdravstvenoj zaštiti(Sl.list.CG.br.3/16, 39/16, 2/17, 44/18,82/20 i 8/21) odredbi Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl. list br.22/16) Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br.7-112/23-3712/50 od 01.11.2023.god., raspisuje;

K O N K U R S

Za izbor doktora medicine za dodjelu specijalizacija za potrebe JZU Dom zdravlja Rožaje i to:

I.Porodična medicina – jedna (1) specijalizacija,

II.Pedijatrija – jedna (1) specijalizacija, Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi i koji ispunjavaju sledeće uslove: Završen medicinski fakultet , kvalifikacija VII/1, koji nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu.

Kandidati uz prijavu na konkurs, dostavljaju: Dokaze: Diploma medicinskog fakulteta, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje o položenim ispitima(da se vidi ocjena iz predmeta specijalizacije, ili najsrodnijeg predmeta specijalizacije), uvjrerenje nadležne visokoškolske ustanove o poznavanju stranog jezika, /engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski,/ iz kojeg se vidi stepen poznavanja jezika, licenca za rad, potvrda o radnom iskustvu, uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o državljanstvu, fk.lične karte.

U prijavi na konkurs obavezno naznačiti trajanje studija, vrijeme upisa/početak studija i vrijeme završetka studija.

Priložena dokumentacija o ovjerenoj fotokopiji.

Dodjela specijalizacija vršiće se na osnovu kriterijuma utvrdjenih Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl. list br.22/16).

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Izbor kandidata po konkursu izvršiće se u roku od 7 dana od dana prijema rang liste kandidata.

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu JZU Dom zdravlja Rožaje, ul.29 Novembar Rožaje.

DIREKTORKA

Dr Sanja Beloica

Subota, 18. januar 2025.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta DOO „Bravera“, Resnik bb, Bijelo Polje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta na urbanističkoj parceli UP 30 koju čini dio katastarske parcele br. 8/1 KO Bijelo Polje u zahvatu Izmjena i dopuna DUP-a Industrijske zone i područja terminala, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc. br.32, od 20.01.2025.god. svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Z A P I S N I K

FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“

Pegla sa parnom stanicom PHILIPS PSG9050/20 Podgorica, 24.12.2024. godine u 15h. Cosmetics ul Ilije Plamenca Zabjelo Podgorica– mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA - za koju je izdata saglasnost br. 01-424/24-2115/2 od strane Uprave za igre na sreću, dana 18.09.2024. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila. Dobitnk nagrade: FEMIĆ OLIVERA, BIJELO POLJE

Komisija: MIRA VUČINIĆ DANICA KRIVOKAPIC TIJANA TERZIC

Broj: 14 Herceg Novi, 15.01.2025.god. Na osnovu člana 135 i 142. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020) , Odbor direktora A.D. za hotelijerstvo i turizam „Vektra Boka“ Herceg Novi saziva ponovljenu: VIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA

„Vektra Boka“ A.D. Herceg Novi, ( u Planu Reorganizacije) Skupština će se održati dana 05.02.2025. godine, sa početkom u 12,30 u Herceg Novom u Hotelu “Plaža”.

DNEVNI RED

1.Usvajanje zapisnika sa III vanredne Skupštine akcionara i Informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od strane CKDD; 2. Usvajanje godišnjeg računa Društva za 2023.godinu; 3. Usvajanje Izvještaja revizora za 2023.godinu; 4. Razrješenje članova Odbora direktora; 5. Izbor i imenovanje članova Odbora direktora; 6. Utvrđivanje nadoknade za članove Odbora direktora; 7. Izbor revizora društva za 2024.godinu.

8. Izmjene dopune Statuta Društva.

9. Razmatranje zahtjeva za promjenu naziva Društva.

10.Donošenje Odluke o promjeni adrese sjedišta i adrese za prijem službene pošte

11.Donošenje odluke o prestanku rada DOO »PLAZA BOKA«

Kvorum ponovljene skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Ako se na ponovljenoj Skupštini akcionara ne postigne potreban kvorum, Skupština akcionara može se ponovo sazvati sa istim dnevnim redom stim da se obavještenje o sazivanju ponovljene Skupštine akcionara mora objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori i na svojoj internet stranici, najmanje deset dana prije održavanja treće ponovljene Skupštine akcionara a na kojoj trećoj Skupštini se ne zahtijeva postojanje kvoruma. Materijal za Skupštinu Akcionara je stavljen na raspolaganje akcionarima u prostorijama, Hotela “Plaža” u Herceg Novom gdje ce se i odrzati Skupstina Akcionara, gdje se moze pogledati prije održavanja Skupštine. Identifikacija i evidentiranje akcionara ili punomoćnika počeće u 10,00 časova na dan održavanja Skupštine vršit će se na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu uredno ovjerenog punomoćja.

Odbor direktora